Wikicitati bswikiquote https://bs.wikiquote.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.43.0-wmf.16 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikicitati Razgovor o Wikicitatima Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu 0 1 61114 51287 2024-05-16T10:32:14Z Srđan 4695 sitno 61114 wikitext text/x-wiki [[Image:Wikicitat tekst.svg|300px|center|]] {| cellspacing="3" style="margin-top: 1em;" |width="50%" style="border: 1px solid #6688AA; background-color: #F8F8FF; font: 85% Verdana; padding:1em;"| <div style="float:center;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Datoteka:Printing4 Walk of Ideas Berlin.JPG|100px|left]] </div> '''Wikicitat''' je slobodna zbirka citata na bosanskom jeziku čijem se obogaćivanju i uređivanju i Vi možete pridružiti, a koja je namijenjena sakupljanju citata znamenitih ličnosti i kreativnih djela. Na Wikicitatu se od 26. oktobra 2005. godine trenutno nalazi '''[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]]''' tekst(ov)a. Pozivamo vas da doprinesete ovom projektu. Pogledajte [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]] da saznate na koji način se i Vi možete pridružiti. |} <p>&nbsp;</p> <div style="border: solid #6688AA 1px; font: 85% Verdana; background: #f9f9f9; width: 100%; spacing: 0px; text-align: center; float: center;"> '''[[Template:Citat dana|Citat dana]]''' ~ '''{{CURRENTDAY}}. {{CURRENTMONTHNAME}} {{CURRENTYEAR}}.'''<br> {{Template:Citat dana/{{CURRENTDAY}}. {{CURRENTMONTHNAME}}}} </div> <p>&nbsp;</p> {| cellspacing="3" | width="50%" style="border: 1px solid #6688AA; background-color: #F8F8FF;; font: 85% Verdana; padding:1em;"| <!--{{Izdvajamo iz sadržaja/{{CURRENTWEEK}}-{{CURRENTYEAR}}}}--> {{Izdvajamo iz sadržaja/Početna}} |width="50%" style="border: 1px solid #6688AA; color: #000; font: 85% Verdana"| {{Abecedni indeks wikicitat}} |} {| cellspacing="3" |width="50%" style="border: 1px solid #6688AA; color: #000; background-color: #FFFFFF; font: 85% Verdana"| <div style="float:center;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> </div> {{Wikicitat sadržaj}} |} {| cellspacing="3" |width="100%" style="border: 1px solid #6688AA; background-color: #FFFFFF; font: 85% Verdana; padding:1em;"| {{Wikicitat jezici}} {{Wikicitat srodni projekti}} |} sun65s2kdvxkuq1nfhvoeybzj8xqhm2 8 2 2696 2597 2005-11-18T00:20:08Z Dado 4 2696 wikitext text/x-wiki $1 premješten u $2 m30l8j7nvhw0w53f2iuofdtj1znh5r4 8 5 57784 57783 2017-04-10T23:57:35Z Krinkle 1456 Maintenance: [[mw:RL/MGU]], [[mw:RL/JD]] Remove unused mwCustomEditButtons configuration for old toolbar (no longer works) 57784 javascript text/javascript /* </pre> ==LinkFA== <pre> */ function LinkFA() { // iterate over all <span>-elements for(var i=0; a = document.getElementsByTagName("span")[i]; i++) { // if found a FA span if(a.className == "FA") { // iterate over all <li>-elements for(var j=0; b = document.getElementsByTagName("li")[j]; j++) { // if found a FA link if(b.className == "interwiki-" + a.id) { b.style.padding = "0 0 0 16px"; b.style.backgroundImage = "url('//upload.wikimedia.org/wikipedia/en/6/60/LinkFA-star.png')"; b.style.backgroundRepeat = "no-repeat"; b.title = "Odabrani članak"; } } } } } /* </pre> ==Dynamic Navigation bars== <pre> */ // ============================================================ // BEGIN Dynamic Navigation Bars (experimantal) // set up the words in your language var NavigationBarHide = ' Sakrij '; var NavigationBarShow = ' Pokaži '; // set up max count of Navigation Bars on page, // if there are more, all will be hidden // NavigationBarShowDefault = 0; // all bars will be hidden // NavigationBarShowDefault = 1; // on pages with more than 1 bar all bars will be hidden var NavigationBarShowDefault = 1; // shows and hides content and picture (if available) of navigation bars // Parameters: // indexNavigationBar: the index of navigation bar to be toggled function toggleNavigationBar(indexNavigationBar) { var NavToggle = document.getElementById("NavToggle" + indexNavigationBar); var NavFrame = document.getElementById("NavFrame" + indexNavigationBar); if (!NavFrame || !NavToggle) { return false; } // if shown now if (NavToggle.firstChild.data == NavigationBarHide) { for ( var NavChild = NavFrame.firstChild; NavChild; NavChild = NavChild.nextSibling ) { if (NavChild.className == 'NavPic') { NavChild.style.display = 'none'; } if (NavChild.className == 'NavContent') { NavChild.style.display = 'none'; } if (NavChild.className == 'NavToggle') { NavChild.firstChild.data = NavigationBarShow; } } // if hidden now } else if (NavToggle.firstChild.data == NavigationBarShow) { for ( var NavChild = NavFrame.firstChild; NavChild; NavChild = NavChild.nextSibling ) { if (NavChild.className == 'NavPic') { NavChild.style.display = 'block'; } if (NavChild.className == 'NavContent') { NavChild.style.display = 'block'; } if (NavChild.className == 'NavToggle') { NavChild.firstChild.data = NavigationBarHide; } } } } /* </pre> ===Show/hide Dyn Navigation bars=== <pre> */ // adds show/hide-button to navigation bars function createNavigationBarToggleButton() { var indexNavigationBar = 0; // iterate over all < div >-elements for( var i=0; NavFrame = document.getElementsByTagName("div")[i]; i++ ) { // if found a navigation bar if (NavFrame.className == "NavFrame") { indexNavigationBar++; var NavToggle = document.createElement("a"); NavToggle.className = 'NavToggle'; NavToggle.setAttribute('id', 'NavToggle' + indexNavigationBar); NavToggle.setAttribute('href', 'javascript:toggleNavigationBar(' + indexNavigationBar + ');'); var NavToggleText = document.createTextNode(NavigationBarHide); NavToggle.appendChild(NavToggleText); // add NavToggle-Button as first div-element // in < div class="NavFrame" > NavFrame.insertBefore( NavToggle, NavFrame.firstChild ); NavFrame.setAttribute('id', 'NavFrame' + indexNavigationBar); } } // if more Navigation Bars found than Default: hide all if (NavigationBarShowDefault < indexNavigationBar) { for( var i=1; i<=indexNavigationBar; i++ ) { toggleNavigationBar(i); } } } // END Dynamic Navigation Bars // ============================================================ /* </pre> ==Page Numbering== <pre> */ //default setting, may be overridden by user var DisplayPageNumbersDefault = true; CookieDisplayPageNumbers = $.cookie("DisplayPageNumbers") if (CookieDisplayPageNumbers ) { if (CookieDisplayPageNumbers == "false") DisplayPageNumbersDefault = false; } /* </pre> ===PageNumbers=== <pre> */ function PageNumbers() { var indexNavigationBar = 0; // iterate over all < span >-elements until class "PageNumber" is found for( var i=0; SpanElem = document.getElementsByTagName("span")[i]; i++ ) { // if found a page number if (SpanElem.className == "PageNumber") { SpanElem.style.display = 'none'; var PageDisplay = document.createElement("li"); PageDisplay.setAttribute('id', 't-pagenumberdisplay'); var PageDisplayLink = document.createElement("a"); PageNumberText = document.createTextNode(""); PageDisplayLink.appendChild(PageNumberText); PageDisplay.appendChild(PageDisplayLink); var SpecialPageLink = document.getElementById("t-specialpages"); SpecialPageLink.parentNode.appendChild(PageDisplay); displayPageNumbers(DisplayPageNumbersDefault); break; } } } /* </pre> ===displayPageNumbers=== <pre> */ function displayPageNumbers(bool) { $.cookie("DisplayPageNumbers",bool); var PageDisplayLink = document.getElementById("t-pagenumberdisplay").firstChild;; // iterate over all < span >-elements for( var i=0; SpanElem = document.getElementsByTagName("span")[i]; i++ ) { // if found a page number if (SpanElem.className == "PageNumber") { // if page number shall be displayed if(bool==true && SpanElem.style.display=='none') { SpanElem.style.display = 'inline'; //SpanElem.style.color = '#000000'; //SpanElem.style.fontWeight = 'bold'; PageDisplayLink.firstChild.data = ("Seitenzahlen ausblenden"); PageDisplayLink.setAttribute('href', 'javascript:displayPageNumbers(!DisplayPageNumbersDefault);'); } // if page number shall be hidden if(bool==false) { SpanElem.style.display = 'none'; PageDisplayLink.firstChild.data = ("Seitenzahlen einblenden"); PageDisplayLink.setAttribute('href', 'javascript:displayPageNumbers(!DisplayPageNumbersDefault);'); } } } DisplayPageNumbersDefault = bool; } /* </pre> ==Annotations== <pre> */ //default setting, may be overridden by user var DisplayAnnotationsDefault = true; function Annotations() { var indexNavigationBar = 0; // iterate over all < span >-elements until class "Annotation" is found for( var i=0; SpanElem = document.getElementsByTagName("span")[i]; i++ ) { // if found a annotation if (SpanElem.className == "Annotation") { SpanElem.style.display = 'none'; var AnnotationDisplay = document.createElement("li"); AnnotationDisplay.setAttribute('id', 't-annotationdisplay'); var AnnotationDisplayLink = document.createElement("a"); AnnotationText = document.createTextNode(""); AnnotationDisplayLink.appendChild(AnnotationText); AnnotationDisplay.appendChild(AnnotationDisplayLink); var SpecialPageLink = document.getElementById("t-specialpages"); SpecialPageLink.parentNode.appendChild(AnnotationDisplay); displayAnnotations(DisplayAnnotationsDefault); break; } } } /* </pre> ===displayAnnotations=== <pre> */ function displayAnnotations(bool) { var AnnotationDisplayLink = document.getElementById("t-annotationdisplay").firstChild;; // iterate over all < span >-elements for( var i=0; SpanElem = document.getElementsByTagName("span")[i]; i++ ) { // if found a page number if (SpanElem.className == "Annotation") { // if page number shall be displayed if(bool==true) { SpanElem.style.display = 'inline'; AnnotationDisplayLink.firstChild.data = ("Anmerkungen ausblenden"); AnnotationDisplayLink.setAttribute('href', 'javascript:displayAnnotations(!DisplayAnnotationsDefault);'); } // if page number shall be hidden if(bool==false) { SpanElem.style.display = 'none'; AnnotationDisplayLink.firstChild.data = ("Anmerkungen einblenden"); AnnotationDisplayLink.setAttribute('href', 'javascript:displayAnnotations(!DisplayAnnotationsDefault);'); } } } DisplayAnnotationsDefault = bool; } /* </pre> ==LineBreaks== <pre> */ //default setting, may be overridden by user var DisplayLineBreaksDefault = true; function LineBreaks() { var indexNavigationBar = 0; // iterate over all < span >-elements until class "LineBreak" is found for( var i=0; SpanElem = document.getElementsByTagName("span")[i]; i++ ) { // if found a lbr if (SpanElem.className == "LineBreak") { SpanElem.style.display = 'none'; var LineBreakDisplay = document.createElement("li"); LineBreakDisplay.setAttribute('id', 't-linebreakdisplay'); var LineBreakDisplayLink = document.createElement("a"); LineBreakText = document.createTextNode(""); LineBreakDisplayLink.appendChild(LineBreakText); LineBreakDisplay.appendChild(LineBreakDisplayLink); var SpecialPageLink = document.getElementById("t-specialpages"); SpecialPageLink.parentNode.appendChild(LineBreakDisplay); displayLineBreaks(DisplayLineBreaksDefault); break; } } } /* </pre> ===displayLineBreaks=== <pre> */ function displayLineBreaks(bool) { var LineBreakDisplayLink = document.getElementById("t-linebreakdisplay").firstChild;; // iterate over all < span >-elements for( var i=0; SpanElem = document.getElementsByTagName("span")[i]; i++ ) { // if found a page number if (SpanElem.className == "LineBreak") { // if page number shall be displayed if(bool==true) { SpanElem.style.display = 'inline'; LineBreakDisplayLink.firstChild.data = ("Zeilenumbrüche ausblenden"); LineBreakDisplayLink.setAttribute('href', 'javascript:displayLineBreaks(!DisplayLineBreaksDefault);'); } // if lbr shall be hidden if(bool==false) { SpanElem.style.display = 'none'; LineBreakDisplayLink.firstChild.data = ("Zeilenumbrüche einblenden"); LineBreakDisplayLink.setAttribute('href', 'javascript:displayLineBreaks(!DisplayLineBreaksDefault);'); } } } DisplayLineBreaksDefault = bool; } /* </pre> ==interwikiExtra== <pre> */ function interwikiExtra() { // iterate over all <span>-elements for(var i=0; a = document.getElementsByTagName("span")[i]; i++) { // if found a linkInfo span if(a.className == "interwiki-info") { // iterate over all <li>-elements var count=0; for(var j=0; b = document.getElementsByTagName("li")[j]; j++) { if(b.className == "interwiki-" + a.id) { b.innerHTML = b.innerHTML + " "+a.title; if(a.title == "(OV)") { b.title = "Originaltext"; } } else if(b.className == "interwiki-" + a.id.substr(0,a.id.length-1)) { count = count+1; if(a.id.charAt(a.id.length-1) == count) { b.innerHTML = b.innerHTML + " "+a.title; } } } } if(a.className == "AndereVersion") { p = a.title.indexOf("|"); pvers = document.getElementById("p-version"); if (pvers == null) { c = document.getElementById("column-one"); c.innerHTML = c.innerHTML + "<div class=\"portlet\" id=\"p-version\">" + "<h5>Andere Versionen</h5>" + "<div class=\"pBody\">" + "<ul>" + "</ul>" + "</div>"; pvers = document.getElementById("p-version"); } e = pvers.getElementsByTagName("ul")[0]; e.innerHTML = e.innerHTML + "<li class=\"\"><a href='" + a.title.substr(0,p) + "'>" + a.title.substr(p+1,a.title.length-1)+ "</a> " +"</li>" } if(a.className == "AnderesFormat") { p = a.title.indexOf("|"); pvers = document.getElementById("p-format"); if (pvers == null) { c = document.getElementById("column-one"); c.innerHTML = c.innerHTML + "<div class=\"portlet\" id=\"p-format\">" + "<h5>Andere Formate</h5>" + "<div class=\"pBody\">" + "<ul>" + "</ul>" + "</div>"; pvers = document.getElementById("p-format"); } e = pvers.getElementsByTagName("ul")[0]; e.innerHTML = e.innerHTML + "<li class=\"\"><a href=':" + a.title.substr(0,p) + "'>" + a.title.substr(p+1,a.title.length-1)+ "</a> " +"</li>" } } } /* </pre> ==BilingualLink== <pre> */ function BilingualLink() { if( document.body.className.substring(0,4) != "ns-0" ) return; var doc_url = document.URL; var url = ''; // iterate over all <li>-elements for(var j=0; b = document.getElementsByTagName("li")[j]; j++) { if(b.className.substring(0,10) == "interwiki-" ) { var lang = b.className.substring(10,b.className.length); if( doc_url.indexOf('?title=') != -1 ) { var qm = doc_url.indexOf('&match='); if( qm != -1 ) url = doc_url.substring(0,qm)+"&match="+lang; else url = doc_url+"&match="+lang; } else { var qm = doc_url.indexOf('?'); if( qm != -1 ) url = doc_url.substring(0,qm)+"?match="+lang; else url = doc_url+"?match="+lang; } b.innerHTML = b.innerHTML+ "<a href='"+url+"'> ⇔</a>"; } } } /* </pre> ==ProofReadLink== <pre> */ function ProofReadLink () { // iterate over all < span >-elements until class "ProofRead" is found for( var i=0; SpanElem = document.getElementsByTagName("span")[i]; i++ ) { // if found a page number if (SpanElem.className == "ProofRead") { ImageSrc=SpanElem.title; var ProofReadTab = document.createElement("li"); ProofReadTab.setAttribute('id', 'ca-proofread'); var ProofReadTabLink = document.createElement("a"); ProofReadTabLink.href=document.getElementById("ca-edit").firstChild.href + "&image="+ImageSrc; ProofReadTabText = document.createTextNode("Korrekturlesen"); ProofReadTabLink.appendChild(ProofReadTabText); ProofReadTab.appendChild(ProofReadTabLink); var VersionLink = document.getElementById("ca-history"); VersionLink.parentNode.appendChild(ProofReadTab); break; } } } /* </pre> ==Only If Editing== <pre> */ //Vordefinition für eigene Sonderzeichenleiste MyChar = new Array(); MyCharText = new Array(); MyCharEnd = new Array(); MyCharDefault = new Array(); //Im Bearbeitungsmodus? var isEditing = document.URL.indexOf("action=edit") > 0 || document.URL.indexOf("action=submit") > 0; // ============================================================ // BEGIN import Onlyifediting-functions (z.B. für Dropdown-Leiste zum Einfügen von Sonderzeichen) // Optionen für das Sonderzeichenmenü in [[MediaWiki:Edittools]] // wird in [[MediaWiki:Monobook.js]] ganz unten eingebunden // Diese Variablen können in den Benutzer-Javascripts angepasst werden /* </pre> ===addEditButton=== <pre> */ // @deprecated since 2013 Use mw.toolbar.addButton instead function addEditButton(){ } /* </pre> ===bsImprovedToolbar=== <pre> */ //============================================================ // Insertion de nouveaux boutons dans la barre d'outil //============================================================ /** * Ajoute quelques boutons sur la barre d'outil * Inspiré de mon code précédent et des icônes sur he: * @author: fr:user:dake * @version: 0.1 */ function bsImprovedToolbar() { tooly = document.getElementById('toolbar'); if ( (!tooly) ) return; var buttonAB = document.createElement("img"); buttonAB.width = 23; buttonAB.height = 22; buttonAB.src = '//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/59/Button_replace.png'; buttonAB.border = 0; buttonAB.alt = 'Zamjeni tekst'; buttonAB.title = 'Zamjeni Tekst' buttonAB.style.cursor = "pointer"; buttonAB.onclick = function() { stringReplaceBox(); return false; } tooly.appendChild(buttonAB); } $(document).ready(bsImprovedToolbar); /* </pre> ===InsertTagsValue=== <pre> */ //Autoinkrement-Tags function insertTagsValue(uchar, ucharend, uchardefault, ucharnr) { var txtarea = document.editform.wpTextbox1; // IE if (document.selection) { var theSelection = document.selection.createRange().text; // Mozilla } else if(txtarea.selectionStart || txtarea.selectionStart == '0') { var replaced = false; var startPos = txtarea.selectionStart; var endPos = txtarea.selectionEnd; if (endPos-startPos) replaced = true; var scrollTop = txtarea.scrollTop; var theSelection = (txtarea.value).substring(startPos, endPos); } if (theSelection == "") { if(!(lastVal = $.cookie("CharDefaultValue-"+ ucharnr))) lastVal ="0"; theSelection= parseInt(lastVal)+parseInt(uchardefault.substr(1)); theSelection= theSelection.toString(); } $.cookie("CharDefaultValue-"+ ucharnr,theSelection); insertTags(uchar,ucharend,theSelection); } /* </pre> ===stringReplaceBox=== <pre> */ function stringReplaceBox() { Valreplace=$.cookie("StrReplace"); Valreplacement=$.cookie("StrReplacement"); if (Valreplace && Valreplacement) { //Anführungszeichen ersetzen Valreplace=Valreplace.replace(/"/g,"&#34;"); Valreplacement=Valreplacement.replace(/"/g,"&#34;"); } else { Valreplace=""; Valreplacement=""; } PromptWin = window.open("about:blank", "PromptWin", "width=280,height=120,dependent=yes,location=no,menubar=no,resizable=yes,status=no,toolbar=no"); PromptWin.focus(); PromptWin.document.open(); PromptWin.document.write("<title>Text ersetzen</title>"); PromptWin.document.write("<body style=\"background-color: threedface;\">"); PromptWin.document.write("<form id=\"replaceform\" name=\"replaceform\" method=POST action=\"javascript:void(0)\">"); PromptWin.document.write("<center><table border=\"0\">"); PromptWin.document.write("<tr><td style=\"font: message-box\">zamjeni:</td> <td><input type=TEXT name=\"valreplace\" value=\"" + Valreplace + "\" size=25 tabindex=\"1\"></td></tr>"); PromptWin.document.write("<tr><td style=\"font: message-box\">sa:</td> <td><input type=TEXT name=\"valreplacement\" value=\"" + Valreplacement + "\" size=25 tabindex=\"2\"></td></tr></table>"); PromptWin.document.write("<p><input type=SUBMIT value=\"&nbsp;Zamjeni&nbsp;\" tabindex=\"3\" onclick=\"opener.stringReplace(document.replaceform.valreplace.value,document.replaceform.valreplacement.value); self.close()\"> "); PromptWin.document.write("<input type=RESET value=\"Poništi\" tabindex=\"4\" onclick=\"self.close()\"></p>"); PromptWin.document.write("</center></form></body>"); PromptWin.document.close(); PromptWin.document.replaceform.valreplace.select(); } function stringReplace(inReplace,inReplacement) { $.cookie("StrReplace",inReplace); $.cookie("StrReplacement",inReplacement); var StrReplace = new RegExp(inReplace, "g"); var StrReplacement=inReplacement; if (document.editform) var txtarea = document.editform.wpTextbox1; else { // some alternate form? take the first one we can find var areas = document.getElementsByTagName('textarea'); var txtarea = areas[0]; } txtarea.value=txtarea.value.replace(StrReplace,StrReplacement); } /* </pre> ===ProofReading=== <pre> */ //Height of ProofReadDiv var DivHeight=0; function ProofReading () { if (window.location.search.indexOf("image=") != -1) { var ImageString = window.location.search.substring(window.location.search.indexOf("image=")+6,window.location.search.length); if (ImageString != "") { TextBoxRows= document.getElementsByName("wpTextbox1")[0].getAttribute('rows'); TextBoxRows=Math.ceil(TextBoxRows/2); document.getElementsByName("wpTextbox1")[0].setAttribute('rows',TextBoxRows); var ImageFrame = "<div id=\"ImageFrame\">" + ImageFrameContent(ImageString) + "</div>"; document.getElementById("contentSub").innerHTML += ImageFrame } } } /* </pre> ====ImageFrameContent==== <pre> */ function ImageFrameContent(ImageString) { if (DivHeight == 0) { if(document.selection) { //IE: DivHeight=Math.ceil(document.body.clientHeight*0.5)+"px"; } else { //andere: DivHeight=Math.ceil(window.innerHeight*0.4)+"px"; } } var ZoomInIcon = "<a href=\"javascript:Zoom(50)\"><img src=\"//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/48/Magnifier_zoom_in.png\" title=\"vergrö&szlig;ern\" width=24 height=24></a>"; var ZoomOutIcon = "<a href=\"javascript:Zoom(-50)\"><img src=\"//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/92/Magifier_zoom_out.png\" title=\"verkleinern\" width=24 height=24></a>"; var ZoomStdIcon = "<a href=\"javascript:Zoom(0)\"><img src=\"//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/79/Magnifier.png\" title=\"Fensterbreite\" width=24 height=24></a>"; var ImageFrame = ZoomOutIcon + " " + ZoomStdIcon + " " + ZoomInIcon; var ImageApp = /\.png$|\.jpeg$|\.jpg$|\.gif$/; if (ImageApp.test(ImageString) == true) { ImageFrame += "<div style=\"overflow: scroll; height: " + DivHeight + "; width: 100%;\">"; ImageFrame += "<img onerror=\"ImageError('"+ ImageString+"')\" id=\"ProofReadImage\" src=\""+ GetImageUrl(ImageString) +"\" alt=\""+ GetImageUrl(ImageString) +"\""; if ($.cookie("PrImageWidth")) { ImageFrame +="width = \"" + $.cookie("PrImageWidth") +"\""; } ImageFrame += "></div>"; } else { ImageFrame += "<iframe id=\"ProofReadImage\" src=\""+ GetImageUrl(ImageString) +"\" style=\"height: " + DivHeight + "; width: 100%;\">"; } return ImageFrame } /* </pre> ====GetImageUrl==== <pre> */ function GetImageUrl(name) { var retval = name; if (name.indexOf("http:") != 0) retval = "index.php/Special:Filepath/" + name; return retval; } function ImageError(imagename) { if (document.getElementById("ProofReadImage").src.indexOf("commons") == -1 && document.getElementById("ProofReadImage").src.indexOf("Special:Filepath") != -1) { //image not from commons document.getElementById("ProofReadImage").src = "//commons.wikimedia.org/wiki/Special:Filepath/" + imagename; } } function Zoom(value) { PrImage = document.getElementById("ProofReadImage"); if (value == 0) PrImage.width = document.getElementById("ImageFrame").offsetWidth-15; else PrImage.width=PrImage.width+value; $.cookie("PrImageWidth",PrImage.width); if(document.selection) { //IE: document.getElementById("ImageFrame").innerHTML = ImageFrameContent(PrImage.src); } } /* </pre> ===chooseCharSubset=== <pre> */ // CharSubset-Auswahl function chooseCharSubset(ss) { s = parseInt( ss ); if ( isNaN(s) ) s = 0; if (SpecCharsAccesskeys.length==0) { SpecCharsAccesskeys = new Array("1","2","3","4","5","6","7","8","9","0","!","\"","§","$","%","&","/","(",")","="); } if (s>=0) { var l = document.getElementById('editpage-specialchars').getElementsByTagName('p'); for (var i = 0; i < l.length ; i++) { if (i==s) { l[i].style.display = 'inline'; SetArrayAccessKeys(l[i].getElementsByTagName('a'),SpecCharsAccesskeys); } else l[i].style.display = 'none'; } $.cookie('CharSubset', s); } } /* </pre> ===SetArrayAccessKeys=== <pre> */ // Ein Array von Accesskeys an ein Array von Elementen function SetArrayAccessKeys(elements, keys) { for (var i =0; i < elements.length;i++) { if (i < keys.length) { elements[i].setAttribute("accessKey",keys[i]); elements[i].setAttribute("title","alt-"+keys[i]); } else { elements[i].setAttribute("accessKey",""); elements[i].setAttribute("title",""); } } } /* </pre> ===AddMyChars=== <pre> */ //Vorfunktion für eigene Sonderzeichenleiste, nutzt globale Variablen function AddMyChars() { if (MyChar[0]) AddMyCharsDo(MyChar, MyCharEnd, MyCharText, MyCharDefault); } //Eigene Sonderzeichenliste function AddMyCharsDo(thechar, thecharend, thechartext, thechardefault) { var specialcharslist = document.getElementById('specialchars'); var addtext = "<p class=\"specialbasic\" id=\"Eigene\" title=\"Eigene\" style=\"display: none;\">\n\r"; addtext += "Eigene Zeichen:\n\r"; addtext += "<font style=\"text-decoration: none;\" face=\"Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif\">"; for (var i = 0; i < thechar.length; i++) { if (!thecharend[i]) thecharend[i]=""; if (!thechardefault[i]) thechardefault[i]=""; jsfunction ="insertTags('" + thechar[i] + "','" + thecharend[i] + "','" + thechardefault[i] +"')"; //Autoinkrement-Funktion einsetzen if (thechardefault[i][0] == "+" && !isNaN(parseInt(thechardefault[i].substr(1)))) { jsfunction = "insertTagsValue('" + thechar[i] + "','" + thecharend[i] + "','" + thechardefault[i] + "','" + i +"')"; } if (!thechartext[i]) thechartext[i] = thechar[i]+" "+thecharend[i]; addtext += "<a href=\"javascript:" +jsfunction +"\">" + thechartext[i] + "</a>\n\r"; } addtext += "</font></p>"; specialcharslist.innerHTML = addtext+specialcharslist.innerHTML; } /* </pre> ===addCharSubsetMenu=== <pre> */ /* DANGER-MOUSE NOTE: This code is <<<VERY>>> sensitive to [[MediaWiki:Edittools]] changes! Make sure there are no <span>s only <div>s. Make sure there is no <p></p> at top! */ SpecCharsAccesskeys = new Array(); // Combined cross-browser features of [[:zh:MediaWiki:Monobook.js]]... function addCharSubsetMenu() { var SpecCharsMove = true; var edittools = document.getElementById('editpage-specialchars'); if (edittools) { var name; var menu=document.createElement("select"); menu.style.display="inline"; var line = edittools.getElementsByTagName('p'); for (var i = 0; i < line.length ; i++) { if (line[i].className == "specialbasic" || line[i].className == "speciallang") { if (line[i].title) name=line[i].title; else name = line[i].id; menu.options[menu.options.length]=new Option(name); } } menu.onchange=function() {chooseCharSubset(this.selectedIndex);} ; if (SpecCharsMove) { edittools.insertBefore(menu,edittools.firstChild); } else { edittools.insertAfter(menu,edittools.firstChild); } var stdsubset = 0; if ($.cookie("CharSubset")) stdsubset = parseInt( $.cookie("CharSubset") ); if ( isNaN(stdsubset) ) stdsubset = 0; menu.options[stdsubset].selected = true; chooseCharSubset(stdsubset); //Gleicher Tabindex für alle Elemente der Toolbar var charlinks = document.getElementById('toolbar').getElementsByTagName('a'); for (var i=0; i < charlinks.length; i++) { charlinks[i].setAttribute("tabindex",8); } } //end if (edittools) } /* </pre> ===elementMoveto=== <pre> */ //from [[:zh:MediaWiki:Monobook.js]] function elementMoveto(node, refNode, pos) { if(node && refNode) { var parent = refNode.parentNode; if (pos && pos == 'after') refNode=refNode.nextSibling; try { parent.insertBefore(node, refNode); } catch (DOMException) {}; } } /* </pre> ===fixToolbar=== <pre> */ //from [[:zh:MediaWiki:Monobook.js]] function fixToolbar(){ var wpEditToolbar = document.getElementById("toolbar"); var dropdownListEditTools = document.getElementById("dropdownListEditTools"); elementMoveto(dropdownListEditTools , wpEditToolbar , 'after' ); if (dropdownListEditTools) dropdownListEditTools.style.display="block"; var editspecialchars = document.getElementById("editpage-specialchars"); elementMoveto( editspecialchars, wpEditToolbar, 'after' ); } /* </pre> ===customizeWiktionary=== <pre> */ // Menü-Einfügung function customizeWiktionary() { AddMyChars(); addCharSubsetMenu(); fixToolbar(); } $(document).ready(customizeWiktionary); $(document).ready(ProofReading); // END import Onlyifediting-functions // ============================================================ $(document).ready( LinkFA ); $(document).ready( createNavigationBarToggleButton ); $(document).ready( interwikiExtra ); $(document).ready( BilingualLink ); $(document).ready( PageNumbers ); $(document).ready( Annotations ); $(document).ready( LineBreaks ); $(document).ready( ProofReadLink ); /* </pre> ==mainpg== <pre> */ //Main page tab no longer says article function mainpg() { if (mw.config.get('wgIsMainPage')) { if(document.getElementById('ca-nstab-main')) { document.getElementById('ca-nstab-main').firstChild.innerHTML = 'početna strana'; } } else if(document.title.indexOf("Početna strana") != -1) { if(document.getElementById('ca-nstab-main')) { document.getElementById('ca-nstab-main').firstChild.innerHTML = 'početna strana'; } } } $(document).ready(mainpg); /* </pre> ==doRedirect== <pre> */ /* Redirect if a case-insensitive search on an external link is found */ function doRedirect() { dym = document.getElementById('did-you-mean') if ( dym ) { var dymtarget = dym.firstChild.title ; var target = dymtarget ; pagetitle = document.getElementsByTagName('h1').item(0).firstChild.nodeValue; if (pagetitle == target) { alert('No looping allowed.'); return; } if ( pagetitle.toLowerCase().replace(/[^a-z]/g, "") != target.toLowerCase().replace(/[^a-z]/g, "") ) { alert(target + " does not match " + pagetitle); return; } if ( pagetitle.search(/Editing /g) != -1 ) return; pagenamee = pagetitle.replace(/\ /g, "_"); document.location.replace( '//bs.wiktionary.org/wiki/Posebno:Search/' + pagenamee ) ; } } /* </pre> ==fixEditSectionWikifiedLinks== <pre> */ // edit-section still doesn't return to correct spot if link contains a [[wikified]] term. function fixEditSectionWikifiedLinks() { if (/\.5B/.test(window.location.href)) { var url=window.location.href.replace(/.5B.5B:/g,"").replace(/.5B/g, "").replace(/.5D/g, ""); window.location = url; } //removed check for 7B/7D } /* </pre> ==mainCustomizeWiktionary== <pre> */ /* do any Wiktionary-specific customizations */ function mainCustomizeWiktionary() { doRedirect(); fixEditSectionWikifiedLinks(); } $(document).ready(mainCustomizeWiktionary) ; /* </pre> ==Kill Main Page== <pre> */ //Sakrij "Početna strana" naslov var mpTitle = "Početna strana"; var isMainPage = (document.title.substr(0, document.title.lastIndexOf(" - ")) == mpTitle); var isDiff = (document.location.search && (document.location.search.indexOf("diff=") != -1 || document.location.search.indexOf("oldid=") != -1)); if (isMainPage && !isDiff) mw.util.addCSS('#lastmod, #siteSub, #contentSub, h1.firstHeading { display: none !important; }'); /* </pre> */ l6p0etnsvrqkffn4wbnvjyur1n60j4t 8 7 11068 2692 2006-04-22T14:47:38Z Dado 4 11068 wikitext text/x-wiki Wikicitati:O Wikicitatu 5ssk8fdexxkveqn30i5mat5mznggnkb 8 18 2701 938 2005-11-18T00:22:54Z Dado 4 2701 wikitext text/x-wiki Dodano na spisak vaših praćenih članaka qulmx2gsboyh6b7u651vh6ln0i3jn13 8 19 2702 2438 2005-11-18T00:23:26Z Dado 4 2702 wikitext text/x-wiki Stranica "$1" je dodata na spisak vaših [[Special:Watchlist|praćenih članaka]]. Ubuduće, izmjene na ovoj stranici (i odgovarajućoj stranici za razgovor) će biti izlistani tu, i stranica će se pojaviti kao '''podebljana''' na [[Special:Recentchanges|spiskom nedavnih izmjena]] da bi vam bilo lahkše je naći. <p>Ako bi ste htjeli skloniti ovu stranicu sa vašeg lista praćenih članaka kasnije, pritisnite "zaustavite praćenje", na sidebar-u. 3gps6f01zanr73ohk9hkfzn2fm3qg1t 8 20 2703 940 2005-11-18T00:23:54Z Dado 4 2703 wikitext text/x-wiki Dodaj grupu 5yvgfo5ormuvhy0ncceb31au3gd6kvu 8 22 11069 2704 2006-04-22T14:48:02Z Dado 4 11069 wikitext text/x-wiki Wikicitati:Upravnici duphamed3z0238hh3gd2zpkvd53vrkw 8 26 2710 946 2005-11-18T00:32:39Z Dado 4 2710 wikitext text/x-wiki Zajednički prikaz postavljanja datoteka, brisanja, zaštita, blokiranja i administracije. Možete specificirati prikaz izabiranjem specifičnog spiska, korisničkog imena ili promjenjenog teksta. 7c5vdzv7fm9bpbro7h3ozaqhboamjy8 8 35 2711 955 2005-11-18T00:34:29Z Dado 4 2711 wikitext text/x-wiki Sljedeće mbcl0novbbt5n4pj6d2oecfykldtteg 8 36 2712 956 2005-11-18T00:34:39Z Dado 4 2712 wikitext text/x-wiki Prethodno 9mhztu5iomu5g7ve7gx619hs76gqwrd 8 38 2713 958 2005-11-18T00:34:58Z Dado 4 2713 wikitext text/x-wiki $1 do $2 ewt4cr7t34bcqgug6kmyv9gq4hpto70 8 39 59879 2716 2021-08-21T02:50:49Z Minorax 6911 obs tag 59879 wikitext text/x-wiki <span style="color:red;"><b>Korisnik $1 se već prijavio!</b></span><br /> lfpkbjmsf53ddw00ohczbz2b4el91js 8 44 2717 964 2005-11-18T00:37:38Z Dado 4 2717 wikitext text/x-wiki ----''Ova stranica za diskusije pripada anonimnom korisniku koji se još nije prijavio na ovoj Wikipediji ili koji nije prijavljen(a). Radi toga moramo da koristimo numeričku [[IP address|IP adresu]] da bu ga/nju indetificirali. Moguće je da se IP adresa dijeli sa nekoliko drugih korisnika što može dovesti do zabuna uvezi toga ko pravi izmjene na ovom Wikicitatu. Ukoliko ste anonimni korisnik i smatrate da su vam upućeni nerelevantni komentari na ovoj stranici molimo da se [[Special:Userlogin|prijavite]] kako bi izbjegli buduće zabune sa ostalim anonimnim korisnicima.'' rxnzf6jeehqs9awc8kgiln5qh8n904z 8 60 2722 980 2005-11-18T00:40:03Z Dado 4 2722 wikitext text/x-wiki ".$1" nije preporučen format za sliku. 93bl1qfw2l5m4wr6h5z4k158t00bc5m 8 74 4266 994 2005-12-28T04:36:45Z Dado 4 4266 wikitext text/x-wiki Koristite formular ispod da blokirate pristup specifičnim IP adresama i korisničkim imenima. Blokiranje se koristi '''samo''' za prevenciju vandalizma i u skladu sa [[:w:Wikipedia:Vandalizam|pravilima]]. Upišite specifične razloge za blokiranje ispod. rkshmkz9g1c4xou6x7cj2sjst9gmhed 8 77 2812 1868 2005-11-20T14:52:03Z Dado 4 2812 wikitext text/x-wiki blokiran "[[$1]]" u dužini od $2 2y8jc0ciu5fczp18eyvgpr0qxwxkn64 8 87 2818 1007 2005-11-20T14:56:35Z Dado 4 2818 wikitext text/x-wiki Prijavi grešku accmpjmtrdrl9vfn6ge9sejcmiq46gg 8 89 2819 1009 2005-11-20T14:56:40Z Dado 4 2819 wikitext text/x-wiki Administracija mnigk4e6zbmpydfpik1de61sthrhnsb 8 90 2820 1869 2005-11-20T14:57:01Z Dado 4 2820 wikitext text/x-wiki promijenjeno članstvo korisnika $1 iz $2 u $3. 27l73ky7dgcu0ootly7exc19ck9igk9 8 94 2823 1014 2005-11-20T14:58:18Z Dado 4 2823 wikitext text/x-wiki po imenu fziffnyf4n9xcnuf0j4n67d545wd3x3 8 95 2822 1015 2005-11-20T14:58:09Z Dado 4 2822 wikitext text/x-wiki po veličini ox0wr8qek58h2yhezjlv81sh5b363pc 8 96 3446 1016 2005-12-23T15:32:28Z Dado 4 3446 wikitext text/x-wiki Sljedeći podaci su pohranjeni u keš (''cache'') memoriji i moguće je da ne prikazuju trenutno stanje. m9g6emhja8folb9blecw0hlnm0bovj1 8 102 2830 1022 2005-11-20T15:01:11Z Dado 4 2830 wikitext text/x-wiki kategorija iubhcjcayp3rfnlj7m9f10y7mv5d9z4 8 104 2832 1024 2005-11-20T15:02:41Z Dado 4 2832 wikitext text/x-wiki Ova kategorija sadrži $1 tekst(ov)a pzblbsv8r94fp49mde3grnuvvmvcg6z 8 105 2833 1025 2005-11-20T15:03:35Z Dado 4 2833 wikitext text/x-wiki Ova kategorija sadrži $1 tekst(ov)a. pajyitn2cdkop01hritcq1janyb0a1h 8 107 2836 1027 2005-11-20T15:04:39Z Dado 4 2836 wikitext text/x-wiki promjene dcnbkrqiwi49h03nzj609ca0zapvvzq 8 127 11179 11168 2006-04-23T15:39:57Z Dado 4 11179 wikitext text/x-wiki <strong>Nemojte slati radove zaštićene autorskim pravima bez dozvole autora!</strong> Za sve priloge poslane Wikicitatu smatramo da su objavljeni pod GNU Slobodnom Dokumentacionom Dozvolom (konsultujte [[Wikipedia:Autorska prava|autorska prava]] za detalje). Ukoliko ne želite da vaši članci budu podložni izmjenama i slobodnom rasturanju i objavljivanju, nemojte ih slati ovdje. Takođe, slanje članka podrazumijeva i vašu izjavu da ste ga napisali sami, ili da ste ga kopirali iz izvora u javnom domenu ili sličnog slobodnog izvora. <strong>Nemojte kopirati tekst sa drugih web stranica niti štampanih izvora ukoliko nisu u javnom domenu.</strong> Takvi prilozi samo nanose štetu Wikicitat projektu. iq08cnew1r16y47780mll3grp9uldl1 8 168 4287 1088 2005-12-28T04:46:10Z Dado 4 4287 wikitext text/x-wiki (Razlika između verzija) pb7xdcsckrv0h8w9r0gmg405v4tjvfe 8 250 3460 1170 2005-12-23T15:44:33Z Dado 4 3460 wikitext text/x-wiki Horizontalna linija rrnlloa8v2o2pgx2a74zkzfdxio37z8 8 452 12124 12123 2006-05-29T18:44:29Z Dado 4 12124 wikitext text/x-wiki <span style="font-size: 135%; font-weight: bold; margin-left: .6em">Nepostoji tekst sa tim nazivom.</span> <span style="display: block; margin: 1.5em 2em"> Možete '''[[$1|započeti tekst sa tim nazivom]]'''. <span style="display:block; font-size: 89%; margin-left:.2em">Molimo da pretražite Wikicitat prije nego postavite novi tekst da bi izbjegli dupliciranje postojećeg koji možda ima malo drugačije ime ili je njegov naslov napisan na malo drugačiji način. </span> </span> 0tb9wric9i5jyz0d5nhgu191dckv9y7 8 516 11070 1436 2006-04-22T14:49:36Z Dado 4 11070 wikitext text/x-wiki Wikicitati:Community Portal cgnutej5ms56855z4lx5xd2tssbs681 8 519 3450 1439 2005-12-23T15:36:06Z Dado 4 3450 wikitext text/x-wiki Traži pgoo1kz5gf8nea6spr85a57rcpzizqg 8 520 3452 1440 2005-12-23T15:36:49Z Dado 4 3452 wikitext text/x-wiki Traži u skupovima :<br /> $1<br /> $2 Izlistaj preusmjerene članke &nbsp; Upit $3 $9 fz2w11hp84bc1rpn53lqh4ojwqr3r2h 8 563 2736 1483 2005-11-18T00:56:39Z Dado 4 2736 wikitext text/x-wiki Članci posebne namjene 5owptcvujdyta0a980mragm435dyf1v 8 575 4299 1495 2005-12-28T05:01:45Z Dado 4 4299 wikitext text/x-wiki Ovdje je najskorijih <strong>$1</strong> izmjena u posljednjih <strong>$2</strong> dana. 68mqt64wmlhmnqizozm3jlhms8ht392 8 586 61323 59041 2024-05-16T17:39:34Z Srđan 4695 61323 wikitext text/x-wiki <div id="recentchangestext"> {| border="0" class="plainlinks" style="clear: both; background: transparent;" |-valign="top" |align="right"|<small>'''[[Predložak:Wikiprojekti|Wikimedijini projekti]]:'''</small> |align="left" |<small>[[m:Special:Recentchanges|Meta]] - [[w:bs:Special:Recentchanges|Wikipedia]] - [[b:bs:Special:Recentchanges|Wikiknjige]] - [[wikt:bs:Special:Recentchanges|Wikirječnik]] - [[wikisource:bs:Special:Recentchanges|Wikizvor]] - [[commons:Special:Recentchanges|Wikimedia Commons]] </small> |-valign="top" |align="right"|<small>'''Korisne stranice:'''</small> |align="left" |<small>[[Wikicitat:Patrola nad nedavnim promjenama|NP patrola]] - [[Special:Newpages|Nove stranice]] - [[:Kategorija:Članci predloženi za brisanje|Članci predloženi za brisanje]] - [[Special:Statistics|Statistike]]</small> |- |} </div> <!--Interwiki poveznice trebale bi biti ovdje. Postavljajte interwiki poveznice na nedavne promjene, ne na njihove MediaWiki stranice--> [[af:Spesiaal:Recentchanges]] [[als:Special:Recentchanges]] [[an:Special:Recentchanges]] [[ar:Special:Recentchanges]] [[ast:Special:Recentchanges]] [[bg:Специални:Recentchanges]] [[hr:Special:Recentchanges]] [[ca:Especial:Recentchanges]] [[cs:Special:Recentchanges]] [[cy:Special:Recentchanges]] [[da:Speciel:Recentchanges]] [[de:Spezial:Recentchanges]] [[el:Special:Recentchanges]] [[en:Special:Recentchanges]] [[eo:Speciala:Recentchanges]] [[es:Especial:Recentchanges]] [[et:Eri:Recentchanges]] [[eu:Special:Recentchanges]] [[fr:Special:Recentchanges]] [[fy:Wiki:Recentchanges]] [[ga:Speisialta:Recentchanges]] [[gl:Special:Recentchanges]] [[he:מיוחד:Recentchanges]] [[ia:Special:Recentchanges]] [[id:Istimewa:Recent_Changes]] [[is:Special:Recentchanges]] [[it:Speciale:Recentchanges]] [[la:Specialis:Recentchanges]] [[lb:Special:Recentchanges]] [[li:Speciaal:Recentchanges]] [[mh:Special:Recentchanges]] [[ms:Special:Recentchanges]] [[nds:Special:Recentchanges]] [[nl:Speciaal:Recentchanges]] [[nb:Special:Recentchanges]] [[nn:Spesial:Recentchanges]] [[oc:Especial:Recentchanges]] [[pl:Specjalna:Recentchanges]] [[pt:Especial:Recentchanges]] [[rm:Special:Recentchanges]] [[ro:Special:Recentchanges]] [[simple:Special:Recentchanges]] [[sk:Špeciálne:Recentchanges]] [[sl:Posebno:Recentchanges]] [[sq:Special:Recentchanges]] [[sr:Посебно:Recentchanges]] [[fi:Toiminnot:Recentchanges]] [[sv:Special:Recentchanges]] [[tr:Special:Recentchanges]] [[uk:Special:Recentchanges]] [[vi:Special:Recentchanges]] jmigf9eojlek8o6fvgrg4tvajoqyxut 8 647 4298 1567 2005-12-28T04:58:42Z Dado 4 4298 wikitext text/x-wiki $1 zanemarljive izmjene | $2 robote | $3 prijavljene korisnike | $4 patrolirane izmjene 9vwy0o1pjgh3gvwih5jx8sc56ncum27 8 689 6239 2404 2006-01-21T16:12:05Z Dado 4 6239 wikitext text/x-wiki Statistika o Wikicitatu dtm3g9n3j6c894tn04u48po4xcep2sm 8 690 6240 1610 2006-01-21T16:15:19Z Dado 4 6240 wikitext text/x-wiki Wikicitat na bosanskom jeziku trenutno ima '''$1''' tekst(ov)a. To uključuje i stranice za diskusiju, stranice o Wikicitatu, stranice u začetku, stranice za preusmjerivanje i druge stranice koje vjerovatno se ne kvalifikuju kao sadržajni tekstovi. Izuzimajući te stranice, na Wikicitatu na bosanskom jeziku trenutno ima '''$2''' tekstova koji se smatraju legitimnim sadržajnim tekstovima. Tekstovi su do sada bili posjećeni '''$3''' puta i '''$4''' puta izmjenjeni odkako je Wikicitat na bosanskom jeziku osnovan što predstavlja u prosjeku '''$5''' izmjene po tekstu i '''$6''' posjeta po izmjeni. odh50z4k9dj9gyj94786ihv7oq62tu8 8 821 18124 6246 2006-09-17T22:00:13Z Zumbulka~bswikiquote 10 18124 wikitext text/x-wiki <center>'''STOP! Prije nego što postavite datoteku obavezno izvršite slijedeće:'''</center> * Pretražite zajedničku repozitoriju, [http://commons.wikimedia.org Wikimedia Commons], jer je vrlo vjerovatno da na Commonsu postoje relevantne datoteke. Slike sa Commonsa koristite kao i lokalne slike: <nowiki>[[Image:Ime Slike]]</nowiki>. * Wikicitatov princip je da sve postavljene datoteke trebaju da budu ili u javnoj domeni ili pod [[w:GNU Slobodna Dokumentaciona Dozvola|GNU Slobodnom Dokumentacionom Dozvolom]]. Nemojte kopirati slike sa trećih stranica niti pisanih izvora ukoliko nije jasno istaknutno da spadaju u jedan od ova dva slučaja jer time samo štetite Wikicitat projektu. Shodno tome, '''obavezani se da postavite obavještenje o izvoru i obavještenje o korištenju datoteke'''. Ukoliko ne podmirite ove obaveze vaša postavka će biti '''izbrisana'''. Ako ste vi vlasnik autorskih prava nad datotekom, morate pristati da je oslobodite pod GNU Slobodnom Dokumentacionom Dozvolom. <br> Primite na znanje da datoteke, kao i Wikicitat tekstovi, podliježu nemilosrdnim izmjenama ukoliko ostali korisnici smatraju da izmjene služe svrsi projekta te da možete bili blokirani ako zloupotrebljavate sistem. <center> '''Obavezani se da postavite obavještenje o izvoru slike u niže ponuđenom "Sažetku"'''<br> '''Obavezani ste da sa dole navedenim opcijama ubacite odgovarajuća [[:Wikipedia:Obavještenja o korištenju slika|obavještenja o korištenju slike]]''' {| id="editpage-specialchars" class="plainlinks" style="margin-top:1px;border-width:1px;border-style:solid;border-color:#aaaaaa;padding:2px;" |- | [[Image:PD-icon.svg|20px]] | &nbsp;&nbsp; | <small>[[w:Wikipedia:Obavještenja o korištenju slika#Slobodne slike|Slobodna slika]] prema odobrenju autora; ili autorska prava su istekla; ili slika ne podliježe zakonima o autorskim pravim. Ubaci:</small> <charinsert><nowiki>{{</nowiki>slobodna_slika<nowiki>}}</nowiki></charinsert> |- | [[Image:Red copyright.svg|20px]] | &nbsp;&nbsp; | <small>[[w:Wikipedia:Obavještenja o korištenju slika#Fer slike|Fer slika]] ako je korištenje prevashodno namjenjeno u sklopu pravila o [[w:Wikipedia:Fer korištenje|fer korištenju]]. Ubaci:</small> <charinsert><nowiki>{{</nowiki>fer_slika<nowiki>}}</nowiki></charinsert> |- | [[Image:Bosnia and Herzegovina Coats of Arms.svg|18px]] | &nbsp;&nbsp; | <small>[[w:Wikipedia:Obavještenja o korištenju slika#Državne slike|Državna slika]] prema pravilu o [[w:Wikipedia:Fer korištenje|fer korištenju]] jer se radi od djelu državne institucije. Ubaci:</small> <charinsert><nowiki>{{</nowiki>državna_slika<nowiki>}}</nowiki></charinsert> |- | [[Image:Nuvola apps error.png|20px]] | &nbsp;&nbsp; | <small>[[w:Wikipedia:Obavještenja o korištenju slika#Nepotvrđene slike|Nepotvrđena slika]] jer nije sigurno da li je slika odobrena za korištenje po pravilima o [[w:Wikipedia:Fer korištenje|fer korištenju]]. Ubaci:</small> <charinsert><nowiki>{{</nowiki>nepotvrđena_slika<nowiki>}}</nowiki></charinsert> |} </center> . 891ukit960fr528txsorqp5aixgkhsr 8 847 6242 1767 2006-01-21T16:17:37Z Dado 4 6242 wikitext text/x-wiki Statistika o korisnicima bwgfx6fnirhblbvp01rz7js04gjpmu0 8 848 6243 2285 2006-01-21T16:18:53Z Dado 4 6243 wikitext text/x-wiki Trenutno ima '''$1''' registrovanih korisnika, od kojih su '''$2''' (ili '''$4%''') administratori (pogledajte $3). qgd10wmj4b0d38u7k3lqp0l5pgmkqq4 8 908 4295 1828 2005-12-28T04:52:04Z Dado 4 4295 wikitext text/x-wiki Prikaži zadnjih $1 sati $2 dana $3 jda845wrul0tk5u4zgrkfrl5d2t5w6g 8 946 2834 1871 2005-11-20T15:03:54Z Dado 4 2834 wikitext text/x-wiki Izmjenjeno rhpl32t2wp4xldtd2ptt3g1ly68x3ds 10 1393 34509 34507 2008-05-27T02:37:02Z CommonsDelinker 84 The file [[:Image:Logo_book.jpg]] has been replaced by [[:Image:Logo_arte.jpg]] by administrator [[:commons:User:Rlevse]]: ''Was in category "Duplicate", exact duplicate''. ''[[m:User:CommonsDelinker|Translate me!]]'' 34509 wikitext text/x-wiki {| " width="100%" cellpadding="5" | width="15%" | [[Slika:Logo_categorie.jpg|Indeks tekstova]] | style="border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;"| '''Indeks tekstova'''<br/> [[Special:Allpages/A|A]] &middot; [[Special:Allpages/B|B]] &middot; [[Special:Allpages/C|C]] &middot; [[Special:Allpages/Č|Č]] &middot; [[Special:Allpages/Ć|Ć]] &middot; [[Special:Allpages/D|D]] &middot; [[Special:Allpages/Dž|Dž]] &middot; [[Special:Allpages/Đ|Đ]] &middot; [[Special:Allpages/E|E]] &middot; [[Special:Allpages/F|F]] &middot; [[Special:Allpages/G|G]] &middot; [[Special:Allpages/H|H]] &middot; [[Special:Allpages/I|I]] &middot; [[Special:Allpages/J|J]] &middot; [[Special:Allpages/K|K]]<br> [[Special:Allpages/L|L]] &middot; [[Special:Allpages/Lj|Lj]] &middot; [[Special:Allpages/M|M]] &middot; [[Special:Allpages/N|N]] &middot; [[Special:Allpages/Nj|Nj]] &middot; [[Special:Allpages/O|O]] &middot; [[Special:Allpages/P|P]] &middot; [[Special:Allpages/R|R]] &middot; [[Special:Allpages/S|S]] &middot; [[Special:Allpages/Š|Š]] &middot; [[Special:Allpages/T|T]] &middot; [[Special:Allpages/U|U]] &middot; [[Special:Allpages/V|V]] &middot; [[Special:Allpages/Z|Z]] &middot; [[Special:Allpages/Ž|Ž]] |- | [[Slika:Logo sociology.jpg|Indeks ličnosti]] | style="border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;"| '''Indeks ličnosti'''<br/> [[Wikicitati:Autori, A|A]] &middot; [[Wikicitati:Autori, B|B]] &middot; [[Wikicitati:Autori, C|C]] &middot; [[Wikicitati:Autori, Č|Č]] &middot; [[Wikicitati:Autori, Ć|Ć]] &middot; [[Wikicitati:Autori, D|D]] &middot; [[Wikicitati:Autori, Dž|Dž]] &middot; [[Wikicitati:Autori, Đ|Đ]] &middot; [[Wikicitati:Autori, E|E]] &middot; [[Wikicitati:Autori, F|F]] &middot; [[Wikicitati:Autori, G|G]] &middot; [[Wikicitati:Autori, H|H]] &middot; [[Wikicitati:Autori, I|I]] &middot; [[Wikicitati:Autori, J|J]] &middot; [[Wikicitati:Autori, K|K]]<br> [[Wikicitati:Autori, L|L]] &middot; [[Wikicitati:Autori, Lj|Lj]] &middot; [[Wikicitati:Autori, M|M]] &middot; [[Wikicitati:Autori, N|N]] &middot; [[Wikicitati:Autori, Nj|Nj]] &middot; [[Wikicitati:Autori, O|O]] &middot; [[Wikicitati:Autori, P|P]] &middot; [[Wikicitati:Autori, R|R]] &middot; [[Wikicitati:Autori, S|S]] &middot; [[Wikicitati:Autori, Š|Š]] &middot; [[Wikicitati:Autori, T|T]] &middot; [[Wikicitati:Autori, U|U]] &middot; [[Wikicitati:Autori, V|V]] &middot; [[Wikicitati:Autori, Z|Z]] &middot; [[Wikicitati:Autori, Ž|Ž]] |- | [[Slika:Logo_arte.jpg|Indeks literarnih djela]] | style="border-bottom: 0px dashed #AAAAAA;"| '''Indeks literarnih djela'''<br/> [[Wikicitati:Literatura, A|A]] &middot; [[Wikicitati:Literatura, B|B]] &middot; [[Wikicitati:Literatura, C|C]] &middot; [[Wikicitati:Literatura, Č|Č]] &middot; [[Wikicitati:Literatura, Ć|Ć]] &middot; [[Wikicitati:Literatura, D|D]] &middot; [[Wikicitati:Literatura, Dž|Dž]] &middot; [[Wikicitati:Literatura, Đ|Đ]] &middot; [[Wikicitati:Literatura, E|E]] &middot; [[Wikicitati:Literatura, F|F]] &middot; [[Wikicitati:Literatura, G|G]] &middot; [[Wikicitati:Literatura, H|H]] &middot; [[Wikicitati:Literatura, I|I]] &middot; [[Wikicitati:Literatura, J|J]] &middot; [[Wikicitati:Literatura, K|K]]<br> [[Wikicitati:Literatura, L|L]] &middot; [[Wikicitati:Literatura, Lj|Lj]] &middot; [[Wikicitati:Literatura, M|M]] &middot; [[Wikicitati:Literatura, N|N]] &middot; [[Wikicitati:Literatura, Nj|Nj]] &middot; [[Wikicitati:Literatura, O|O]] &middot; [[Wikicitati:Literatura, P|P]] &middot; [[Wikicitati:Literatura, R|R]] &middot; [[Wikicitati:Literatura, S|S]] &middot; [[Wikicitati:Literatura, Š|Š]] &middot; [[Wikicitati:Literatura, T|T]] &middot; [[Wikicitati:Literatura, U|U]] &middot; [[Wikicitati:Literatura, V|V]] &middot; [[Wikicitati:Literatura, Z|Z]] &middot; [[Wikicitati:Literatura, Ž|Ž]] |}<noinclude>[[Kategorija:Šabloni]]</noinclude> ndlwnpohcwu3wf6jxuo1exvbicdbn0w 10 1394 30460 13146 2007-05-02T05:54:00Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30460 wikitext text/x-wiki {| " width="100%" cellpadding="5" | width="15%" | [[Slika:Logo-BiH.jpg|Bosanske teme]] | style="border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;" |'''Bosanske teme'''<br/> [[:Kategorija:Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina]] &middot; [[:Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Književnici]] &middot; [[:Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari|Muzičari]] &middot; [[:Kategorija:Bosanskohercegovački političari|Političari]] &middot; [[Poslovice iz Bosne i Hercegovine|Poslovice]] |- | [[Slika:Applications-internet.svg|65px|Glavne teme]] | style="border-bottom: 1px dashed #AAAAAA;" | '''Glavne teme'''<br/> [[:Kategorija:Arhitektura|Arhitektura]] &middot; [[:Kategorija:Film|Film]] &middot; [[:Kategorija:Filozofija|Filozofija]] &middot; [[:Kategorija:Historija|Historija]] &middot; [[:Kategorija:Književnost|Književnost]] &middot; [[:Kategorija:Literatura|Literatura]] &middot; [[:Kategorija:Lapsus linguae|Lapsus linguae]] &middot; [[:Kategorija:Muzika|Muzika]] &middot; [[:Kategorija:Nauka|Nauka]] &middot; [[:Kategorija:Novinarstvo|Novinarstvo]] &middot; [[:Kategorija:Politika|Politika]] &middot; [[:Kategorija:Poslovice|Poslovice]] &middot; [[:Kategorija:Religija|Religija]] &middot; [[:Kategorija:Sport|Sport]] &middot; [[:Kategorija:Strip|Strip]] &middot; [[:Kategorija:Umjetnost|Umjetnost]] |- | [[Slika:Exquisite-folder document.png|55px|Glavne teme]] | style="border-bottom: 0px dashed #AAAAAA;" | '''Ostale teme'''<br/> [[Bog]] &middot; [[Bogatstvo]] &middot; [[Brak]] &middot; [[Čovjek]] &middot; [[Dijete]] &middot; [[Dobro]] &middot; [[Laž]] &middot; [[Ljepota]] &middot; [[Ljubav]] &middot; [[Mržnja]] &middot; [[Nada]] &middot; [[Novac]] &middot; [[Prijateljstvo]] &middot; [[Sloboda]] &middot; [[Smrt]] &middot; [[Sreća]] &middot; [[Zlo]] &middot; [[Žena]] &middot; [[Život]] &middot; [[:Kategorija:Tema|Ostalo]] |}<noinclude>[[Kategorija:Šabloni]]</noinclude> cvpihiilxvlomay9z730tl9tl85psgl 10 1396 56821 53593 2016-07-03T13:55:36Z Otourly 3287 Wiktionary logo change 56821 wikitext text/x-wiki <div style="margin-top:50px; clear:both; padding-top:15px; border-top:2px solid #CCC; color:#222; line-height:120%;"> <div style="background: white; width:45px; margin:0 auto; margin-top: -40px;">[[Datoteka:Wikimedia-logo.svg|45px|center]]</div> <span class="plainlinks">[http://www.wikimediafoundation.org Wikimedia Fondacija]</span> omogućava tehničku, finansijsku i pravnu osnovu Wikipedije. Wikimedia omogućava još nekoliko slobodnih Wiki projekata na raznim jezicima: {| width=100% style="font-size: 88%; line-height: 110%; background-color: #ffffff;" |- |- valign="top" | style="width:32px;" | {{click|width=24px|height=30px|image=Wikipedia-logo.svg|link=w:Početna strana}} | style="width:20%;" | [[w:Početna strana|'''Wikipedia''']]<br>Slobodna enciklopedija | style="width:32px;" | {{click|width=25px|height=25px|image=Wiktionary-logo.svg|link=wikt:Početna strana}} | style="width:20%;" | [[wikt:Početna strana|'''Wikirječnik''']]<br>Slobodan rječnik | style="width:32px;" | {{click|width=25px|height=30px|image=Wikispecies-logo.svg|link=Wikispecies:Početna strana}} | style="width:20%;" | [[Wikispecies:Početna strana|'''Wikivrste''']]<br>Katalog živih vrsta | style="width:32px;" | {{click|width=30px|height=19px|image=Wikinews-logo.svg|link=:n:Početna strana}} | style="width:20%;" | [[:n:Početna strana|'''Wikivijesti''']]<br>Slobodan izvor vijesti | style="width:32px;" | {{click|width=25px|height=27px|image=Wikisource-logo.svg|link=:s:Početna strana}} | style="width:20%;" | [[:s:Početna strana|'''Wikiizvor''']]<br>Slobodna biblioteka |- | style="width:32px;" | {{click|width=24px|height=34px|image=Commons-logo.svg|link=commons:Main Page}} | style="width:20%;" | [[commons:Početna strana|'''Wikimedia Commons''']]<br>Zajedničko skladište | style="width:32px;" | {{click|width=30px|height=28px|image=Wikiversity-logo.svg|link=v:Wikiversity}} | style="width:20%;" | [[v:Main Page|'''Wikiversity''']]<br>Wikiverzitet | style="width:32px;" | {{click|width=25px|height=26px|image=Wikibooks-logo.svg|link=b:Početna strana}} | style="width:20%;" | [[b:Početna strana|'''Wikiknjige''']]<br>Slobodne knjige i priručnici | style="width:32px;" | {{click|width=30px|height=28px|image=Wikimedia Community Logo.svg|link=meta:Početna strana}} | style="width:20%;" | [[meta:Početna strana|'''Meta-Wiki''']]<br>Koordinacija svih Wiki projekata | style="width:32px;" | {{click|width=30px|height=28px|image=Wikidata-logo.svg|link=d:Wikidata:Početna strana}} | style="width:20%;" | [[d:Wikidata:Početna strana|'''Wikidata''']]<br>Wikidata |} dfvsid7zkqm8i54bknmnfe2tlgd3a2e 10 1397 33767 33764 2008-01-24T15:26:34Z Demicx 16 Undo revision 33764 by [[Special:Contributions/80.132.114.126|80.132.114.126]] ([[User talk:80.132.114.126|Talk]]) 33767 wikitext text/x-wiki '''Wikicitat (Wikiquote) na drugim jezicima''':<br> <div class="plainlinks"> <span lang="ar">[http://ar.wikiquote.org العربية]</span> &middot; <span lang="ar">[http://bg.wikiquote.org Български]</span> &middot; <span lang="ar">[http://ca.wikiquote.org Català]</span> &middot; <span lang="ar">[http://cs.wikiquote.org Česky]</span> &middot; <span lang="da">[http://da.wikiquote.org Dansk]</span> &middot; <span lang="de">[http://de.wikiquote.org Deutsch]</span> &middot; <span lang="el">[http://el.wikiquote.org Ελληνικά]</span> &middot; <span lang="en">[http://en.wikiquote.org English]</span> &middot; <span lang="es">[http://es.wikiquote.org Español]</span> &middot; <span lang="es">[http://fa.wikiquote.org فارسی]</span> &middot; <span lang="es">[http://fr.wikiquote.org Français]</span> &middot; <span lang="es">[http://he.wikiquote.org עברית]</span> &middot; <span lang="gl">[http://gl.wikiquote.org Galego]</span> &middot; <span lang="es">[http://hr.wikiquote.org Hrvatski]</span> &middot; <span lang="it">[http://it.wikiquote.org Italiano]</span> &middot; <span lang="la">[http://la.wikiquote.org Lingua Latina]</span> &middot; <span lang="ko">[http://hu.wikiquote.org Magyar]</span> &middot; <span lang="nl">[http://nl.wikiquote.org Nederlands]</span> &middot; <span lang="nl">[http://no.wikiquote.org Norsk]</span> &middot; <span lang="pl">[http://pl.wikiquote.org Polski]</span> &middot; <span lang="pt">[http://pt.wikiquote.org Português]</span> &middot; <span lang="ro">[http://ro.wikiquote.org Română]</span> &middot; <span lang="ru">[http://ru.wikiquote.org Русский]</span> &middot; <span lang="sl">[http://sl.wikiquote.org Slovenščina]</span> &middot; <span lang="sr">[http://sr.wikiquote.org Српски]</span> &middot; <span lang="sv">[http://sv.wikiquote.org Svenska]</span> &middot; <span lang="sv">[http://ta.wikiquote.org தமிழ்]</span> &middot; <span lang="sv">[http://th.wikiquote.org ภาษาไทย]</span> &middot; <span lang="sv">[http://tr.wikiquote.org Türkçe]</span> &middot; <!-- [{{SERVER}}{{localurl:Template:InterLingvLigoj|action=edit}} +/-] --> </div><noinclude>[[Kategorija:Šabloni]]</noinclude> qcd2b1wf4yhpt9xxdol0j7oocsej08w 6 1398 59926 59919 2021-10-21T23:10:05Z Savh 2136 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/103.134.204.167|103.134.204.167]] ([[User talk:103.134.204.167|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Dado|Dado]] 6272 wikitext text/x-wiki {{slobodna slika}} bfjs9e23ce9k9sgg47ylvdobkshvhj2 0 1399 51521 44443 2014-04-13T17:30:08Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 29 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q1203]] 51521 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=John Lennon |slika=[[Slika:Lie In 15 -- John rehearses Give Peace A Chance.jpg|center|200px|John Lennon]] |tekst uz sliku=Džon Lenon, engleski pjevač, muzičar i kompozitor, osnivač jedne od najpopularnijih muzičkih grupa svih vremena, The Beatles |datum rođenja= 9. oktobar 1940. |mjesto rođenja=Liverpool, Engleska |datum smrti=8. decembar 1980. |mjesto smrti=New York, SAD }} * "Lahko je živjeti zatvorenih [[oči]]ju. [[Nerazumijevanje]] je sve što vidimo." * "[[Vrijeme]] koje uživaš trošiti bezveze, nije utrošeno bezveze." * "[[Život]] je nešto što se desi kad ste zauzeti praveći druge [[plan]]ove." [[Kategorija:Britanski muzičari|Lennon,John]] [[Kategorija:Britanski pjevači|Lennon,John]] [[Kategorija:Britanski kompozitori|Lennon,John]] {{Wikipedia}} hflteunmqvu2eysfrbqw50sij8nfki6 0 1401 62079 62077 2024-05-25T19:01:38Z Njamu 8409 62079 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Alija Izetbegović |slika=[[slika:Alija Izetbegovic.jpg|170px]] |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar, autor, filozof i prvi predsjednik nezavisne Republike Bosne i Hercegovine |datum rođenja=8. august 1925. |mjesto rođenja=Bosanski Šamac, Kraljevina Jugoslavija |datum smrti=19. oktobar 2003. |mjesto smrti=Sarajevo, Bosna i Hercegovina }} * "Nas su zakopali u zemlju, ali nisu znali da smo sjeme." ([https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/ukopan-na-danasnji-dan-pogledajte-snimak-dzenaze-alije-izetbegovica/354841]) * "Postoje oni koji govore da je Bosna srpska, kao i oni koji tvrde da je Bosna hrvatska. Ali ima i onih – zašto to ne reći – koji sa jednakom agresivnošću tvrde da je Bosna samo muslimanska. Sa jednakom odlučnošću mi odbacujemo sve tri ove tvrdnje. Muslimansko svojatanje Bosne, s obzirom na realnu situaciju, jednako prijeti njenoj dezintegraciji i haosu, kao i srpsko i hrvatsko svojatanje. Ostaje nam, dakle, da je ‘Bosna i muslimanska i srpska i hrvatska’. Zašto ne?" (Referat na osnivačkoj skupštini SDA – Sarajevo, 26. maj 1990.) * "Kada je riječ o definiciji Republike, rekao sam da smo mi saglasni sa onim što je predložio Nijaz Duraković, naime, da je BiH država građana i suverenih naroda – i to Muslimana, Srba i Hrvata. Ova nova formulacija Bosne i Hercegovine čini istovremeno jedan korak ka građanskom definiranju Republike, zadržavajući njen nacionalni karakter. Dakle, to je dvojna definicija, koja ujedno afirmira građanina, a ne zanemaruje narode. U BiH je to oboje potrebno." (Intervju za magazin Naši dani – Sarajevo, juni 1990.) * "Naš ideal je građanska republika, Bosna i Hercegovina kao građanska republika. Dakle, ne islamska republika, ali ne ni socijalistička republika. Građanska, slobodna republika. To je definitivno opredjeljenje muslimanskog naroda. Za to je potreban pristanak i Srba i Hrvata, i mi ih ovdje pozivamo da nam se pridruže u naporu za izgradnju Bosne i Hercegovine kao građanske republike i demokratske zemlje." (Govor na prediznornom skupu SDA u Velikoj Kladuši – 15. septembar 1990.) * "Naši preci borili su se za ovu zemlju. Oni su davali svoje živote za nju. Ali naši preci se nikad nisu borili da bi u ovoj našoj i njihovoj zemlji živjeli samo Muslimani. Oni su ovu zemlju uvijek gledali kao zajedničku domovinu Muslimana, Srba i Hrvata i svih ljudi dobre volje. U njoj su nalazili svoj dom mnogi kada su na drugim stranama bili progonjeni i mi zato moramo jačati našu svijest da ne smijemo dopustiti da ovdje budemo progonjeni ili da mi nekoga progonimo. Kada su se naši preci borili za ovu zemlju, oni su to činili radi dobra i mira u kojem su željeli vidjeti svoje potomke. A razdoblja mira i skladnog življenja nisu bila rijetka u ovoj zemlji. U njima su nastale bogate riznice kulture o kojima moramo upoznati svoju djecu i sebe same. Naša djeca moraju znati da su nasljednici jedne bogate i žive kulture. Tom kulturom mi se možemo ponositi pred cijelim svijetom. Moramo je čuvati i razvijati." (Govor na predizbornom skupu SDA u Zenici, 28. oktobar 1990.) * "Pa, kod nas u Bosni, tačnije rečeno u Herceg-Bosni, jedan oblik pluralizma već je vijekovima živa realnost. Čuli ste za onu sintagmu ‘pluralna matrica’ Bosne. Time ljudi pokušavaju da definiraju najdublji temelj na kojem b-h zajednica počiva. Za nas Bosance potpuno je prirodno da ljudi nisu isti nego drugačiji. Onaj drugi nije pakao (sjećate se Sartrea?), nego nešto što se prihvaća i podrazumijeva... Mi smo rekli da se zalažemo za građansku republiku BiH. To bi bila građanska republika u evropskom smislu riječi… Hoćemo, dakle, ne samo bogato društvo, već društvo u kom bi slobodno živjele sve naše različitosti." (Intervju za list Ogledalo – Sarajevo, novembar 1990.) * "Teško je dati neku sigurnu prognozu, ali nije teško označiti naše ciljeve i pravac djelovanja u ovoj krizi: to je integracija Bosne i Hercegovine i otpor silama koje je dijele. '''Sile koje nasrću na Bosnu i Hercegovinu umorit će se. Mi se nećemo umoriti.''' Uza sve nevolje koje su prisutne, sretni smo što taj proces više ne gledamo sa strane. Sada smo aktivni učesnici, po prvi put nakon dugo, dugo vremena, i to je ono ‘što je nama naša borba dala’. Dakle, sada sve u izvjesnoj mjeri zavisi od nas, od toga šta hoćemo i šta možemo." (Intervju za novogodišnji broj Oslobođenja – Sarajevo, 31. decembar 1996.) * "A to što mi nazivamo Bosnom nije samo parče zemlje na Balkanu, za mnoge od nas Bosna je [[ideja]], to je [[vjera]] da ljudi različitih religija, nacija i kulturnih tradicija mogu živjeti zajedno." (prilikom dodjele nagrade Američkog centra za demokratiju, New York, 1997.) * "Ako hoćemo [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] onda ne smijemo previše podcrtavati nacionalno pitanje u Bosni i Hercegovini. Trebamo pokušati da budemo ako je moguće Bosanci ubuduće što više, ne zaboravljajući naravno nikada ono šta smo, ne zaboravljajuci svoje tradicije. Niko ne treba da zaboravlja svoje tradicije i nigdje nije uvjet da budete dobar Bosanac, da zaboravite svoje tradicije. Upravo obrnuto stoji stvar. Svako treba da njeguje svoje tradicije, ali i da njeguje jedan ideal bosanske države." (1996.) * "Ako nema [[Bog]]a, nema ni [[čovjek]]a. Ako nema čovjeka, nema odgovornosti. Ako nema odgovornosti, nema zločina. Ako nema Boga, nema ni [[zločin]]a. Ako nema Boga, sve je dozvoljeno." (iz knjige "Moj bijeg u slobodu", izdavač Svjetlost, Sarajevo, 1999.) * "Armija BiH ne može biti agresor u vlastitoj zemlji." (pismo [[Franjo Tuđman|Franji Tuđmanu]], 1993.) *"Bit ću sasvim otvoren, nisu to samo glasine. Vraćanje vjeri je skoro opći fenomen na svim prostorima na kojima je [[komunizam]] brutalno suzbijao religiju pedeset ili sedamdeset godina. Islamizacija, kako vi to nazivate, postoji u Bosni, ali postoji u istoj mjeri i kristijanizacija, to jest vraćanje interesa za vjeru kod bosanskih katolika i pravoslavaca. Ali kršćanska Evropa ne registruje kristijanizaciju, nije osjetljiva na taj fenomen, što ja razumijem i ne zamjeram. Samo, moram vas nešto ispraviti, moja tolerancija nije evropskog, nego muslimanskog porijekla. Ako sam tolerantan, ja sam to prvo kao musliman, a zatim kao Evropljanin. Evropa ima neke zablude kojih se nikako ne može osloboditi, uprkos očiglednim činjenicama. U Bosni, u ovom ratu naprimjer, uništene su stotine crkava i džamija. Sve su ih uništili “Evropljani”, nijednu Bošnjaci. Turska vlast nije bila baš “svilena”, ali svi kršćanski narodi i svi njihovi najvažniji srednjovijekovni spomenici preživjeli su pet stotina godina turske vlasti. To je činjenica. Čuveni fruškogorski manastiri, nedaleko od Beograda, preživjeli su 300 godina turske vlasti, ali nisu preživjeli tri godine evropske vlasti. Spaljeni su u toku Drugog svjetskog rata. [[Fašizam]] i komunizam nisu azijski, nego evropski proizvod. Ni sada Evropa nije pokazala neku veliku osjetljivost prema pojavi fašizma na Balkanu. Ja cijenim Evropu, ali mislim da ona ima odveć visoko mišljenje o sebi." (intervju za “Stern”, 5. novembra 1994. Sarajevo (objavljeno u knjizi “Čudo bosanskog otpora” 1995. godine)) * "Bosna je komplikovana zemlja: tri religije, tri nacije i ostali. [[Nacionalizam]] je jak među sve tri nacije; dvije od njih imaju puno rasizma, šovinizma, separatizma; i mi bi sad trebali da napravimo državu od svega toga." * "Bosnom nikad niko nije uspio da [[vlada]], uvijek mu se to samo činilo." * "Čuvajte i očuvajte svoju naciju i ime [[Bošnjaci|Bošnjak]], vjeru i tradiciju. Gubitak identiteta plaća se ropstvom i poniženjem." (Govor u sarajevskoj Zetri, 2.10.2002.) * "Dobrog [[kršćani]]na više cijenim nego hrđavog muslimana. Ne mogu braniti nešto samo zato što je muslimansko (a nije islamsko) niti ignorisati neko dobro samo zato što je tuđe." ("Moj bijeg u slobodu", str.84, izdavač Svjetlost, Sarajevo, 1999., {{ISBN|9958-10-170-X}}) * "Dozvolite da se ne složim sa mišljenjem da sam ja toliko važan za odbranu, pa i opstanak bošnjačkog naroda. Bilo bi loše da je to tako, ali, hvala Bogu, nije. Hiljade ljudi se bori, lakše im je sa mnom, kao sto je meni lakše sa njima, ali oni bi se borili i bez mene i nastavit će se boriti i raditi kada ja odem. Uvjerio sam se u to u oktobru 1992. kada sam prvi put prošao uzduž i poprijeko Bosnu u kojoj je bijesnio [[rat]]. Ponovio sam taj obilazak dva mjeseca kasnije, u decembru iste godine. Došao sam u jedan [[Gradačac]], koji je već bio odbranjen i koji će biti konačno odbranjen u bici što će se voditi u novembru 1992., kada smo napravili hršum. Šta sam im ja i ljudi oko mene u Sarajevu pomogli u tome? Nismo mnogo. Pomogli smo im utoliko što smo prije početka rata organizirali narod i pripremili nešto oružja, nažalost ne mnogo, i što smo im negdje ujesen, a prije ove odlučne bitke u novembru, dostavili nešto oružja protiv oklopa. Sve drugo odradili su oni sami, na osnovu lične inicijative, organizirajući i pomoć iz svoje dijaspore u Evropi. U ovome su pokazali veliku mjeru samostalnosti, snalažljivosti i mašte. Sjetite se onoga oklopnog voza kada su ga borci Gradačca namamili i uništili. Nije to bila naša ideja, bilo je to i u zamisli i u izvedbi njihovo [[djelo]].." (iz knjige "Armija Bosne i Hercegovine") * "Gurajte te ljude iz stranke. I, kada je riječ o otvaranju stranke (otvaranju SDA prema novim članovima), nemojte ostavljati toliko vrata otvorena da nam se i nepošteni ne bi uvukli unutra. Mislim da u tom pravcu nismo imali kriterija, i opravdano nas nekada ruže, kritikuju, pokušavaju da ubiru političke poene, pa kažu da je taj i taj čovjek u SDA." (govor Alije Izetbegovića, 12. januar 1994.) * "Hrabrost bosanske [[žena|žene]], njena snaga i ponos, bile su jedan od odlučujućih činilaca u borbi Bosne i naroda za opstanak." * "I čeka nas, ako Bog da mir. Ne može odmah sad, ali uskoro. I spremite se, dobro se spremite za taj mir. Naš [[Muhamed|Pejgamber]] je, kad se vratio iz jedne teške bitke, rekao da ide iz male bitke u veliku bitku. I zaista, ono što nas čeka kad se zaključi mir, neće biti nimalo lahko. Bojim se da ćemo često pomisliti na one dane kad je bio samo rat. Kažu, kad je bolestan, čovjek ima samo jednu želju –da ozdravi, a kada ozdravi – onda se javi stotinu želja i ponekad bude nesretniji nego kad je bio u krevetu. Slično je sa narodom koji ratuje i koji je u ovakvoj situaciji u kakvoj smo mi. Njemu se čini: kad ove granate prestanu i dođe mir, onda će sve biti lahko, onda je pred njim ravan put. Ovdje vas je većina mladih ljudi. Ogromni problemi nas čekaju: srušena industrija, nezaposlenost, glad… Sad nas svijet hrani. Svi manje-više, jednako dobijaju. Međutim, ono što dolazi, krajnje su nejednakosti – imat ćete bogataša, ratnih profitera koji će, da upotrijebim taj ovdje potpuno opravdani izraz, eksploatirati onaj obični svijet koji neće imati posla. A onda, naravno, neizbježna pitanja pravde i nepravde. Dakle, vi koji ćete morati da vodite ovaj narod u miru dobro se spremite za to! Neka nam je Bog na pomoći." (Alija Izetbegović 25. marta 1994. godine na Konvenciji SDA u Sarajevu, obraćanje objavljeno u knjizi “Čudo bosanskog otpora" – Odabrani govori, intervjui, izjave (decembar 1993 – decembar 1994)”, BiH PRESS 1995. godine) * "Iako je Sandžak izvan granica Republike Bosne i Hercegovine, mi trajno ostajemo zainteresirani za taj dio našeg naroda." (pismo generalnom sekretaru Organizacije islamskih zemalja, Dr. Hamidu Al-Gabidu, Sarajevo, 24. 9. 1995. [http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/PLANOVI_SPORAZUMi_IZJAVE_O_USTAVNOM-USTROJSTVU_BiH_1991_1995/216.pdf]) * "Ja sam govorio i o pomirenju, opet radi Bosne i njene budućnosti, ali sam rekao i ponavljam: uz neopoziv uvjet da ratni zločinci budu gonjeni i kažnjeni! Bez toga nema niti može biti ni mira ni pomirenja!" * "Kada izgubim razloge da živim, umrijeću" (Iz knjige ''Moj bijeg u slobodu'', 1983-1988) * "Kada putujem u Evropu nikada ne hodam sagnute glave, zato što mi nismo ubijali djecu, žene niti starce i zato što nismo napali niti srušili niti jednu bogomolju." * "Kada sve proživiš i izdržiš, kada se nakon stotinu pokleknuća ponovno podigneš, kada se odrekneš lažne nade i utjehe i stisneš zube da bi otvoreno pogledao istini u oči, tada shvatiš da je sav smisao života u borbi protiv zla." * "Kako riješiti logiku Božije svemoći (i sveznanja) i čovjekove odgovornosti. Kako sva moć može pripadati Bogu, a sva odgovornost čovjeku? - Odgovor je: može, kao što svijet može istovremeno biti konačan i beskonačan. Nije logično, ali tako je." (iz knjige "Moj bijeg u slobodu", izdavač Svjetlost, Sarajevo, 1999.) * "Klali su nas, žene i djeca su nam ubijana, džamije nam spaljene, ali mi nećemo ubijati ženu i djecu, nećemo paliti crkve. Jer knjiga koju poštujemo nam to zabranjuje." * "Mi ćemo nastaviti da se borimo za Bosnu i svoj narod. Mi želimo svoju državu. Jer je narod bez države kao porodica bez krova koja živi pod kišom. Ne želimo biti narod koji nema državu." (bosanskim hadžijama u Mekki) * "Mi smo mogli da dobijemo vojnu pobjedu protiv četnika. U oktobru 95. godine. Mi smo bili zaustavljeni. Mogli smo uzeti Prijedor. Najvjerojatnije bi ih mogli natjerati i ovaj, iz Banja Luke da samo nastavili ofanzivu. Jer su oni bili u potpunom rasulu. Međutim, praktički, Amerika je zaustavila taj rat. Kada sam kasnije razgovarao sa nekim Amerikancem, obavještajnim čovjekom, o tome što se to događalo, zašto smo bili zaustavljeni, jer smo bili... Bili smo skoro, ultimativno zaustavljeni. Bili su rekli da će nas početi tući ako to ne uradimo. Ako nastavimo ofanzivu." (TV BIH Intervju sa Alijom Izetbegovićem nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, [http://www.slobodanpraljak.com/materijali/RATNI%20VIDEO/OPIS_SADRZAJ/DVD-V-033-P.pdf]) * "Moj um stalno se koleba i pita, ali moje srce je uvijek bilo i ostalo na strani vjere. Moji trenuci sreće su bili oni u kojima su se moj um i moje srce slagali." (prilikom dodjele nagrade Američkog centra za demokratiju, New York, 1997.) * "Moja vizija Bosne je jasna: cjelovita i demokratska zemlja. Vjerujem da je i vi tako zamišljate. To je vizija, a život i realnost često su nešto drugo." (prilikom dodjele nagrade Američkog centra za demokratiju, New York, 1997.) * "Moje razumijevanje islama očito je različito od njihovog. Ne smatram da žena treba da pokriva lice. Ne samo da ne smatram, nego sam protiv toga. Nisam vidio žene pokrivenog lica u Haremu Meke, ili su bile vrlo rijetke. Zašto bi to bile u Sarajevu? Ali, to su vjerska pitanja u nadležnosti Islamske zajednice. Ne znam da li i koliko ima vehabija u Bosni, ali dok god se služe dozvoljenim sredstvima, to jest riječju, njihovo djelovanje je legalno."(U intervjuu za magazin Dani 30. marta 1998 na pitanje o vehabijama u Bosni i Hercegovini) * "Nakon rata. Da, čuo sam i ja. Stavljali su mi mnoge izjave u usta koje nisam rekao. Ovo je najgluplja od tih. Da će ljudi, kad dođe sloboda, jesti zlatnim kašikama?! Opozicija je to podmetala jednom borcu koji je rekao, da sam im ja to obećao. Ali, ustvari je obrnuto. Ja sam uvijek pomalo iskazivao pesimizam kako će stvari teći na pitanje: “Kako će stvari teći?”, govorio sam da idu teški dani, teškoće i veliki problemi." (Sakupljeni intervjui u knjizi "Moji razgovori sa Alijom" autora [[Mato Đaković|Mate Đakovića]]) * "Naša zemlja i naš narod bili su osuđeni na uništenje. Sam naš opstanak je naša pobjeda." * "Ne tražite osvetu, nego pravdu." (Alija Izetbegović je dao svoj posljednji intervju, 27. septembra 2003. godine, uredniku Centralnog dnevnika NTV Hayat Sarajevo, Senadu Hadžifejzoviću) * "Nema, dakle, laičkog načela. Država treba biti izraz i podržavati moralne koncepte religije." (Islamska deklaracija) * "Neodgovorno je zamajavati narod lijepim a nerealnim pričama. Grijeh je gladnom čovjeku pričati o lijepim jelima ako ga nećete nahraniti. Te priče su poput saharina: slade ali ne hrane." (Članak "Jedina vrsta ljudi koju mrzim su izdajice", BH Dani, 13. oktobar, 2000.) * "Niko ne može imati dvije ili više funkcija koje po opisu ili svojoj prirodi zahtijevaju cjelodnevni angažman (puno radno vrijeme i stalni radni odnos). To je do sada ponekad bio slučaj. Izuzetak mogu biti samo profesori univerziteta za ograničen broj sati. Niko ne može imati pune plate za dvije funkcije, što je također bio slučaj. Lice koje ima (ili član njegove uže porodice ima) privatnu firmu, ne može biti ni na kakvoj važnoj državnoj funkciji. Neka se bavi firmom. Ne treba dozvoliti da pojedinci budu u upravnim odborima više firmi ili ustanova. Također, bilo bi korisno da se u upravne odbore angažuju i penzioneri, stručnjaci iz odgovarajućih oblasti koji imaju vremena, a i iskustva da pomognu izvršnim organima u proučavanju nekih…. Treba preispitati ponašanje direktora nekih firmi kada je u pitanju zapošljavanje boraca. Na svojim mjestima ne mogu ostati oni koji nisu zapošljavali borce, a mogli su. Na funkcije predložite borce (borbene ljude koji imaju svoje stavove i brane ih), a ne činovnike. (Izetbegovićevo obraćanje svim odborima i kadrovskim komisijama SDA, 20. oktobra 1998. godine iz Sarajeva) * "Ostani uspravan. Kako ćeš pognute glave ispod zvijezda? Kojim god putem da kreneš na kraju čeka smrt. I sve se završava propašću. I ti ćeš umrijeti. I ovaj svijet će umrijeti. Zato ostani uspravan." (10. oktobra 2001. godine, dok je bio hospitaliziran u KCUS-u, napisao je pjesmu "Poruka sebi" – Alija Izetbegović) * "Ostvarenje islama na svim poljima u osobnom životu pojedinaca, u porodici i društvu, kroz obnovu islamske vjerske misli i stvaranje jedinstvene islamske zajednice od Maroka do Indonezije. " (Islamska deklaracija) * "Pitanje je, treba li mijenjati društvene ustanove ili ljudska srca? Jedini pravi odgovor je oboje. Ipak, od čega početi? Od srca naravno, ako je to moguće i ako znate kako." (prilikom dodjele nagrade Američkog centra za demokratiju, New York, 1997.) * "Poslušao sam je, jer sam znao da je upravu. Malo ljudi može odbraniti dušu kad uđe u politiku. Vlast ih opije i ne mogu ih ni najrođeniji prepoznati." (prema kolumni Seada Omeragića, krajem 2015, za NAP, Alija Izetbegović mu je izrekao ovu rečenicu davne 1992. komentarišući negodovanje jedne starije Bošnjakinje koja nije željela da joj sin bude ministar) * "Potrebno nam je jedinstvo. Neki ljudi koji vole govoriti o cjelovitoj Bosni dijele bošnjački narod. Ne znam kako se može razbijati jedinstvo Bošnjaka i govoriti o jedinstvu Bosne. Ta dva jedinstva su povezana." * "Priču o zaboravu slušali smo četrdeset godina. Taj film smo gledali. I šta je bio rezultat, što je slijedilo? Slijedio je [[genocid]]! Ništa nam nije pomoglo što smo skoro sve bili zaboravili, i svoju prošlost, i svoju vjeru, čak i svoje ime; osuđeni smo bili na uništenje. Tu grešku više nećemo ponoviti." * "Sačuvana Saborna crkva u Sarajevu i srušena džamija Ferhadija u Banjaluci, govore sve o nama i njima. Ovi kameni svjedoci ne lažu i mogu stati nasuprot sve njihove propagande." * „Stoga, podignimo visoko naše zastave, odbacimo strah i sumnje, umjesto toga radimo vrijedno i kako najbolje znamo, svijesni da naš život i naša smrt, pa i naša sudbina nisu u njihovim, nego Božijim rukama. U toj vjeri je naša sloboda, naša snaga i, ako Bog da, naša pobjeda." (obraćanje 1996.) * "Svakako je zaključak o nespojivosti [[islam|islama]] i neislamskih sistema. Nema mira ni koegzistencije između islamske vjere i neislamskih društvenih i političkih institucija. Polažući pravo sam uređivati svoj svijet, islam razvidno isključuje pravo i mogućnost djelovanja bilo koje strane ideologije na svom području." (Islamska deklaracija) * "Svijet u pitanju zločina traži neko bezbolno, srednje rješenje. Kada su u pitanju zločini, kao ovi u Bosni, svaki kompromis je sramna izdaja pravde." * "Što se, pak, tiče velike koncentracije vojske u [[BiH]], mogu reći da se problem JNA treba i mora riješiti u jednom paketu mjera za Jugoslaviju. (...) Ukoliko bi se Bosni i Hercegovini nametnulo izvjesno rješenje silom, uvjeren sam da bi to bilo samo privremeno rješenje, period još veće nestabilnosti nakon kojega bi opet jedini izlaz bio u jednom pravcu koji [[narod]] ili velika većina ljudi prihvate. Zaratiti nikad nije kasno. Ali ako bi se zaratilo u Bosni i Hercegovini, to bi bio totalni [[rat]], nakon kojeg bi ovdje ostala samo tri divlja naroda da hodaju po zgarištima i ruševinama." (sredinom decembra 1991.) * "Uvjeren sam da SR Njemačka, kao osvjedočen prijatelj, može bitno pomoći u traganju za mirom. Mi Vašu dragocjenu pomoć izvanredno cijenimo." ("Njemačka je naš osvjedočeni prijatelj", G. Helmutu Kohlu, saveznom kancelaru Republike Njemačke, Sarajevo, 12. august 1995.) * "Velikim [[Bog]]om se kunemo da [[rob]]ovi biti nećemo!" (12. januar 1994.) * "Vi spominjete samo dvojicu koji me ne vole, a ja mislim da takvih ima na hiljade. Nikad nisam mislio da me svi ljudi treba da vole, zašto bi? I mnogo bolji ljudi od mene imali su ljutih neprijatelja, zašto da ja nemam? Isusa su njegovi sunarodnici predali Rimljanima, Gandija nisu ubili Englezi, nego njegovi, nije im bio dovoljno dobar Indijac, Rabina nije ubio Arap, nego njegov čovjek, nije mu dovoljno bio Jevrej. Šta se tu može? Nad svima nama će jednoga dana izrasti zelena trava, ali ljudi o tome ne misle."(U intervjuu za magazin Dani 30. marta 1998 na pitanje o nesuglasicama s [[Sefer Halilović|Seferom Halilovićem]] i [[Rusmir Mahmutćehajić|Rusmirom Mahmutćehajićem]]) * "Volio bih da me upamte kao čovjeka koji je narod BiH uvijek imao na srcu." (iz knjige "Armija Bosne i Hercegovine") * "Znate kako ih je opisao [[Meša Selimović]] u romanu '[[Derviš i smrt]]': ''Primaju nerad sa Istoka, ugodan život sa Zapada. (...) Ne liče na junake, a najteže ih je uplašiti prijetnjom, dugo se ne osvrću ni na šta, svejedno im je šta se oko njih dešava, a onda, odjednom, sve počne da ih se tiče, sve isprevrću i okrenu na glavu, pa opet postanu spavači. (...) a lahko im dosadi jedan čovjek, makar im činio i dobro. (...) zli, dobri, blagi, surovi, nepokretni, olujni, otvoreni, skriveni, sve su to oni i sve između toga. A povrh svega, moji su i ja sam njihov kao rijeka i kaplja, i sve što govorim, kao da o sebi govorim.'' Tako govori Mešin Hasan s pjesničkim pretjerivanjem. A ja bih rekao da već 60 godina prilično poznam narod kojem pripadam. Mogu reći da ga znam i imam neku predstavu o njemu od 1940. godine pa naovamo. Upoznao sam ga u [[mir]]u i [[rat]]u. To je dobar narod, narod u kvalitativnom usponu, ako se tako može reći, koji je izdržao mnogo i koji će preživjeti i ove najnovije nevolje. U svakom slučaju, kakav god je, ja sam njegov dio." (''Start'' br. 113, 8. april 2003) * "Žrtvovat ćemo mir za suverenu Bosnu!" (Odgovor Muhamedu Čengiću u skupština BiH [http://www.icty.org/x/cases/krajisnik/trans/bcs/051027IT_BCS.pdf], 26.1. 1992.) * "...ovo nije pravedan mir ali je pravedniji od nastavka rata,u situaciji kakva je,i u ovom svijetu kakav je,bolji mir i nije mogao biti postignut..." (21.novembar 1995) * Da budem sasvim jasan: ja neću islamsku republiku, ali ja hoću da se islam održi u ovim krajevima, pa kome pravo kome krivo... Ali, vidite kako je to otprilike, kako bi neki ljudi htjeli da nas ubijede u to, kao: odrecite se vi tih vaših tradicija, pretopite se pa ćete opstati; nemojte više biti to što ste pa će vam svijet dozvoliti da ostanete živi. Međutim, mi nećemo da se pretopimo... Mi hoćemo da ostanemo ovo što smo i mi to možemo sa ponosom da kažemo. Mi ovdje ilustrujemo jedan evropski islam, ilustrujemo jedan moderan islam, ako je riječ o ilustraciji islama. Mi možemo u tom pravcu mnogo da uradimo i za Istok i za Zapad, baš mi. Možda je baš naša misija da islam prikažemo u jednom novom i pravom svjetlu (Izetbegović, 1995. godine, [https://fpn.unsa.ba/b/wp-content/uploads/2022/12/SSSR_GODISTE-X_BROJ_1-2_2021._E_IZDANJE.pdf str. 137]) ==Drugi o njemu== *[[Abdulah Sidran]] **"Primio nas, književnike, jednu višenacionalnu skrojenu delegaciju, na razgovor, kao predsjednik Predsjedništva BiH. U sasvim ležernoj atmosferi, jedan od pisaca odluči da ''zaoštri'', te s puno prijekora postavi pitanje o 'našoj' popustljivosti prema Hrvatskoj, Franji Tuđmanu, i njihovoj 'bosanskoj politici'. Predsjednik se osmjehnu, pa uzvrati protupitanjem: ''Sjećate li se vi one lijepe Kranjčevićeve pjesme o nekoj sirotici, prostitutki?''... Šute pisci, niko da se sjeti, a on, nakon jedne pauzice, nastavi: ''Ima u toj pjesmi stih: imala bi obraz, kad ne bi imala trbuha!... Razgovarao sam kasnije, sa svojim prijateljima piscima, i saglasili smo se u ovome: Ko je prema Aliji indiferentan, nakon susreta s njim, postaje simpatizer. Ko je bio simpatizer, postaje navijač. Ako je već bio navijač -postaje fanatik." **"U jednom razgovoru prije sedam-osam godina gospodin Izetbegović mi je rekao: 'Kad bi mi bilo ponuđeno da ponovo živim, ja bih odbio. Ako bih morao prihvatiti, živio bih isto ovako kako sam i živio'. Tako nešto može osjećati i kazivati samo veoma snažna i sasvim spokojna ljudska duša. Baš tu snagu i takvo spokojstvo vidio sam na njegovom licu dok smo se nedavno opraštali u njegovoj bolesničkoj sobi. Zato sam siguran, mada ne znam šta je poručio svojim bližnjima, da Alija nikako ne bi volio slušati naš plač i gledati našu kuknjavu. Treba dugo šutjeti”. (Za novinarsku agenciju Anadolija, povodom devete godišnjice smrti Alije Izetbegovića) *[[Adamir Jerković]] **"Alija Izetbegović je bez sumnje najveća politička ličnost u novijoj i najznačajnija pojava u ukupnoj historiji ove zemlje. Bio je hrabar i odlučan borac za nezavisnost i cjelovitost BiH, iako su ga mnogi protivnici označavali protagonistom njene podjele, što nije bilo tačno. U ratu je bio lider i personifikacija otpora agresiji. Zahvaljujući njemu sačuvali smo nezavisnost, integritet i slobodu. U poslijeratnoj obnovi nije bio smetnja uspostavi demokratskih vrijednosti i civilnog društva, jer je procijenio da bi BiH bilo lakše bez njegovog direktnog učešća u vlasti i odlučio se povući. On je svoje saradnike pitao šta misle o povlačenju iz politike i moj je savjet bio da to učini. To mogu uraditi samo najveće ličnosti. Bila mi je čast raditi s njim i za njega." *[[Ademir Kenović]] **"Teško mi je pala vijest o njegovoj smrti. Prije svega, izjavljujem saučešće njegovoj porodici, prijateljima. “Dedo” mi je bio vrlo drag čovjek. Poznajem ga od ranije, jedno vrijeme bio mi je komšija. Za vrijeme rata hrabro se borio u bazenu punom ajkula. Svi znamo kako teško mu je bilo. Učinio je najbolje što se u tim trenucima za ovu zemlju moglo učiniti." *[[Adil Osmanović]] **"Rahmetli Alija Izetbegović je svojom politikom ukazivao na to da se moramo boriti za ravnopravnost svih građana BiH i svojom politikom je u tom pravcu djelovao. Stao je na čelo Armije Republike BiH i stalno je propagirao da se mora štititi nejač i da se ne smiju rušiti vjerski objekti drugih religija i u takvom pravcu treba graditi BiH." (na obilježavanju 13. godišnjice od smrti predsjednika, 19.10.2016. na šehidskom mezarju Kovači) **"Vijest o smrti predsjednika Predsjedništva BiH i predsjednika RBiH Alije Izetbegovića biće teško prihvatiti svima onima kojima je demokratska BiH bila na srcu. O značaju koji je imao u svijetu svjedoče i posjete političara i lidera koje je imao tokom bolesti." *[[Adil Zulfikarpašić]] **"Ja sam znao kad sam razgovarao sa Alijom i Behmenom i nekim drugim ljudima iz te grupe da se radi o jednoj grupi koja je naglašeno vjerska. Oni to nisu ni krili. Oni su bili manje više "Mladi Muslimani", koji su imali jedan krug svojih simpatizera i to je bio vrlo uzak krug. Ja sam se u početku dvoumio da li da nastupim sa Alijom ili da osnujem jednu liberalnu bosansku muslimansku stranku. Međutim, bio sam svjestan da mi ne smijemo ići na osnivanje naprimjer, pet ili deset stranaka nego da moramo osnovati jednu veliku narodnu stranku. Također sam bio svjestan da mi moramo nastupati vrlo mudro u masama, moramo fiksirati naše protivnike i naše ciljeve." (Sabah 16.02.2002, intervjuu sa Adilom) *[[Admir Mulaosmanović]] **"On može biti uzor za, prvenstveno, mlade bošnjačke političare. Iako je teško breme slijediti njegov politički put, vrijedi." (8.8.2017, na tribini organizovanoj povodom 92 godine od njegovog rođenja, [https://faktor.ba/vijest/tribina-o-aliji-izetbegovicu-bio-je-ustrajan-u-kretanju-srednjim-putem-nikada-nije-odustao-od-slobode-260006]) **"Sve što se na političkom i vojnom polju odvijalo pokazivalo je da Izetbegović i politička opcija koja je bila za nezavisnu, slobodnu i demokratsku BiH kaskaju za događajima, da jednostavno ne mogu odgovoriti adekvatno na izazove koji su bili pred njom. Međutim, sam odgovor u opstanku države BiH pokazuje da na kraju tog procesa ta politika izlazi kao pobjednička. Imamo državu BiH, nezavisnu, slobodnu i treba samo nastaviti tim putem i pokušati demokratizirati društvo." (komentar autora Mulaosmanovića na knjigu "Iskušenje opstanka" prilikom promocije u Gazi Husrev-begovoj biblioteci) *[[Adnan Jahić]] **"Lik Alije Izetbegovića je nesporno utkan u sve događaje i mislim da je autor veoma dobro pratio ta dva plana, personalni i događajni plan novije bh. istorije. U konačnici djelo Alije Izetbegovića može se jedino i shvatititi u kontekstu napete istorije devedesetih godina prošlog stoljeća. Knjiga je bazirana na relevantnim publikacijama, člancima i studijama, a ona nam nesporno prikazuje i Izetbegovića kao državnika, ali i intelektualca." (komentar profesora i promotora za knjigu "Iskušenje opstanka" prilikom promocije u Gazi Husrev-begovoj biblioteci) *[[Adnan Terzić]] **"Predsjednik Izetbegović je bio demokrata koji je osnovne postulate demokratije u BiH uveo u momentima kada je BiH bilo najteže. Sigurno da na nama ostaje da jačanjem državnih institucija, demokratizacijom bh. društva i uvođenjem pune ravnopravnosti svih njenih građana nastavimo graditi Bosnu kakvu je on imao u svom srcu i za koju je pobrao simpatije međunarodnih faktora." *[[Adnan Žiško]] **"Iskušenja za BiH su jednaka i sa ove vremenske distance možemo reći koliki je značaj Alija Izetbegović imao za sve bh. patriote, državu BiH, a kada pogledamo i u ovim međunarodnim diplomatskim vodama Alija Izetbegović je sigurno posljednji političar koji je bio omiljen i na Zapadu i na Istoku." (o Izetbegovićevoj ulozi u očuvanju BiH, na studentskoj konferenciji povodom 13. godišnjice od njegove smrti, 22.10.2016.) *[[Ahmet Davutoğlu]] **"Vijest o rušenju Ferhadije prije 23 godine sam primio u Maleziji, a oko mene su tada bili studenti iz Bosne i Hercegovine i u tom trenutku nam je bilo mnogo teško. Kasnije je u posjeti boravio i bivši predsjednik Republike BiH, Alija Izetbegović i tada smo zajedno plakali. Danas sam veoma sretan što sam ovdje lijepim povodom i siguran sam da je Alija Izetbegović svojom dušom danas s nama. Godine 2011. sam u svojstvu ministra vanjskih poslova Turske, obišao Ferhadiju koja je bila u fazi rekonstrukcije i tada sam svojoj zemlji naložio da daju sve napore da se rekonstrukcija okonča. Bosna i Hercegovina je sa svim svojim narodima jedinstvena. Banja Luka se ne može odvojiti od Sarajeva, niti Mostar od Sarajeva - nikada." (obraćanje prilikom otvorenja džamije Ferhadije u Banjoj Luci, 07. maj 2016.) *[[Ahmed Hadžipašić]] **"Nemjerljiv je doprinos rahmetli Alije Izetbegovića historiji BiH. Svojim djelovanjem snažno je obilježio zbivanja u našoj zemlji njegujući bošnjačko nacionalno biće, ali nigdje i nikada na štetu drugih bosanskohercegovačkih naroda. Gajim izuzetno veliko poštovanje prema onome što je rahmetli Izetbegović radio i uradio u izgradnji slobodne i demokratske BiH." *[[Akif Agić]] **"Svakako da je cilj Mustafe Čengića ostvaren, jer je dobio medijiski prostor za kojim je žudio ne birajuči sredstva. Ipak treba znati da je Alija Izetbegović ostao broj jedan kod Bošnjaka i da je uvjek imao svesrdnu podršku Bošnjaka među kojima su prednjačile i cijele velike porodice među kojima i Čengići. Kukolja i izroda mora biti, pa od toga nisu imuni ni veliki mnogobrojni Čengići." (komentar na knjigu "“Alija Izetbegović jahač apokalipse", oktobar 2015) **"Pomogao je tad, puno, u onako teškom vremenu i odmah je naređeno da se brigada Jajčana doda i pomogne Gornjem Vakufu. Ponovo sam u predsjedništvu i opet tražim pomoć za moj Vakuf. Opet on naredi da se hitno pomogne Gornjem Vakufu i šalje diverzantsku četu Zeničana kao najelitniju iz Trećeg korpusa da se pomogne i da zaustavimo nalet Hrvatske agresije u kojoj učestvuju najelitnije postrojbe Franja Tuđmana. Tražim pomoć za političku smjenu zločestih političara i opet mi pomogne. Kabinet predsjednika Alije Izetbegovića sam osjećao kao svoje mjesto u kom mogu učiniti nemoguće, mogućim." *[[Alaudin Veledar]] **"Rahmetli predsjednik Predsjedništva Alija Izetbegović bio je vrlo pošten, ali naivan čovjek. On je Safeta Oručevića primio u svoje okrilje i protiv volje mnogih koji su mu savjetovali da to nikako ne radi. Kako mu je vratio Safa? Kada je poslije rata u svojstvu predsjedavajućeg Ministarskog savjeta Evropske unije (EU) u Mostar dolazila tadašnja ministrica vanjskih poslova Italije Suzan Anjeli i pitala Oručevića zašto naš grad nije ujedinjen, on je jednostavno rekao da je jedini krivac Alija Izetbegović! Na pravdi Boga optužio je čovjeka koji ga je digao iz pepela, a zna se šta je Safa bio prije rata. Safet je tako slagao na Aliju u vrijeme kad je on tvrdio da je Safa uzdanica i budućnost Bošnjaka, jedan od njegovih nasljednika. Eto, to je Safa! Kad je saznao šta o njemu Oručević govori, Alija je doživio predinfarktno stanje i sinu Bakiru je rekao da svima može halaliti, ali Safi nikada!" (za Avaz, 16. 02. 2008., novinar Faruk Vele) *[[Aleksandar Ivanko]] **"…Jedini čestiti lider u BiH bio je prvi predsjednik zemlje Alija Izetbegović, koji je tragično preminuo prošle godine. On je persofinicirao civliziranost branitelja Sarajeva, tragediju stotina hiljada ljudi koju su etnički očišćeni, sjećanje na ubijene u Srebrenici i brojnim ostalim poljima, brdima i planinama Bosne. Njegove tužne oči nakon daytonskih razgovora govorile su mnogo više od slavljeničkih izjava za tisak njegovih moćnih organizatora. To je bila civiliziranost tisuća bosanskih građana koji su spasili čast zemlje." *[[Aleksandar Seksan]] **"Ova uloga mi je jedna od najmržih uloga u karijeri, prosto se nisam dobro osjećao u koži. Koliko sam uvjerljivo odigrao ulogu četnika neki ljudi su mi psovali užu i širu porodicu jer nisu mogli razlučiti ulogu četnika od mene. Posao tjera da zavolite lika koji igrate, a ja svoga nisam nikada. Rahmetli predsjednik Alija Izetbegović je nakon premijere čestitao svim glumcima i kada je došao do mene kazao je: 'Kako si me nasekirao'." (za N1, 16.08.2017., [http://ba.n1info.com/a179894/Vijesti/Kultura/Aleksandar-Seksan-o-Izetbegovicu.html]) *[[Alija Behram]] **"Zaista sam shrvan boli koju osjećam nakon što sam primio vijest o smrti velikog mog imenjaka, mog najdražeg političara. Samo mogu reći da je odlaskom ove gromade od čovjeka nastala velika praznina u našem narodu. Izgubili smo čovjeka koji je svom narodu i državi dao sve što je mogao dati, a dobio je tako malo." *[[Amila Jakšić]] **"Svi smo znali da je teško bolestan i tako nešto se očekivalo. Bili smo pripremljeni na to, ali eto ipak ostala sam zatečena. Vijest o njegovoj smrti zaista me dirnula. Ponovo sam se vratila u ono što smo sve skupa proživjeli. Izgubili smo velikog čovjeka i prijatelja BiH. Iskreno žalim i njegova divna djeca izgubila su plemenitog oca." *[[Arda Turan]] **"Nećemo biti osvetoljubivi, ali nikada nećemo zaboraviti šta je urađeno. I sve riječi naših neprijatelja što smo se sjetili, kada završite će biti tišina onih koji nam nisu prijatelji. Mi umiremo, ali oni ne pobjeđuju. Bog te blagoslovio, uz dužno poštovanje." (povodom 13. godišnjice od smrti predsjednika Alije, 19.10.2016., na svom oficijelnom i verifikovanom Instagram profilu [http://ba.n1info.com/a118286/Sport-Klub/Nogomet/Arda-Turan-odao-pocast-Aliji-Izetbegovicu.html] [https://www.instagram.com/p/BLvX54hjBQR/]) *[[Asaf Bečirović]] **"Prvi je predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, autor Islamske deklaracije zbog koje je godine proveo u komunističkim zatvorima, najpoznatiji Mladi musliman, rahmetli Alija Izetbegović, oslobađao 1945. s partizanima [[Gradačac]] od mrskog okupatora i domaćih kvislinga!? Ovaj podatak, ispričat će nam Adnan Žiško, direktor Muzeja “Alija Izetbegović”, dobili su iz više izvora, ali pisanog dokumenta o tome, za sada, nema." (07.08.2015, Faktor [http://www.faktor.ba/vijest/faktor-ba-u-muzeju-alija-izetbegovic-predsjednik-je-sa-partizanima-oslobaao-gradacac-sa-ljiljanima-cijelu-bosnu-i-hercegovinu-foto-174008]) *[[Atif Dudaković]] **"Formalno kao prvi predsjednik Republike BiH, a suštinski jer su preko njega Bošnjaci nakon toliko godina dobili čovjeka koji se za njih bori i predstavlja ih. Činjenica je da su ljudi prolazni, ali djela ostaju. A, djelo Alije Izetbegovića je ogromno. U mojim očima on je izvršio nemoguću misiju: uveo nas je među red naroda, omogućio je da stvorimo državu. Lično sam ga doživljavao kao čovjeka s kojim se moglo razgovarati, koji, kad nešto obeća, i učini. To je bio moj predsjednik, ja sam mu bio lojalan. Drago mi je bilo poznavati ga." (prilikom obilježavanja 10. godišnjice od Izetbegovićeve smrti, 19.10.2013. za Anadolija Agency) *[[Avdo Rapa]] **"Alija Izetbegović je, bez sumnje, u značajnom i sudbonosnom periodu izuzetno pozitivno obilježio nastajanje, razvoj i odbranu BiH u političkom i ekonomskom smislu. Veliki je to gubitak za našu zemlju i bošnjački narod. Dojmilo me njegovo poznavanje ekonomskih problema, koje je isticao kao najvažniji element priznavanja i izgradnje BiH kao zajednice naroda. Ni u jednom od tih susreta nije isticao nacionalni predznak samo jednog naroda. Naprotiv, insistirao je na izgradnji jedinstvenog ekonomskog prostora zemlje bez nacionalnog ekskluziviteta i dominacije." *[[Bajazit Jašarević]] **"Imao sam priliku da u jednom mandatu radim u Predsjedništvu SDA dok je Alija Izetbegović bio predsjednik. To je čovjek koji je imao posebnu misiju, kada je u pitanju spašavanje bošnjačkog naroda i BiH. Posebno me se dojmilo to da je Alija rijetko pričao. Uglavnom je govorio kada se mi ostali nismo znali držati sredine. Pamtim njegovu poruku da samo držeći se centra možemo spasiti BiH i Bošnjake. Važno je dobro procijeniti zašto je ambasador Holbruk izrekao historijsku misao:”Da nije bilo Izetbegovića, ne bi bilo BiH”. Svi oni koji su dobronamjerni, znaju da je tako." *[[Bajazit Tuzović]] **"Uvijek je tražio da mu se bar jednom sedmično neko od nas, kojih je bilo tamo, donese cijene sa pijace, znači, koliko košta luk, krompir, hljeb, mlijeko, i sve ostalo, i uvijek se sikirao da li može narod da kupi i da živi. Znači, svake hefte si trebao otići jednom na Markale pa vidjeti koliko šta košta, pa reći predsjedniku, ima ili nema. To ga je strašno pogađalo, da li narod može da izdrži i da kupi da jede." (za Source.ba, 19.10.2015, kratki dokumentarni film o Aliji Izetbegoviću, "Alija Izetbegović - Strana ličnosti koju niste imali priliku upoznati".) *[[Bakir Izetbegović]] **"Imao je težak, ali junački život." (obilježavanje 90. godišnjice od rođenja Alije Izetbegovića, na Šehidskom mezarju "Kovači") **"Mislim da se prvi put dodjeljuje ova nagrada i da su napravili dobar izbor za prvog dobitnika, za našeg rahmetli predsjednika Aliju Izetbegovića. Alija je učinio sve da se sačuva mir, da ne dođe do rata, a kada je došlo do rata, osim što je učinio sve da ne izgubi taj rat, učinio je sve da se postigne mir, pa makar i nepravedan mir." (komentar na dodjelu nagrade "Nagrada mira Kadesh" koja je Aliji dodijeljena posthumno na Međunarodnom simpozijumu o miru, jednakosti i bratstvu Kadesh krajem septembra 2017. godine, pod organizacijom Univerziteta Hetit [https://faktor.ba/vijest/alija-izetbegovic-prvi-je-dobitnik-nagrade-mira-kadesh-jer-je-ucinio-sve-da-se-sacuva-mir-266444]) **"Neophodno je čuvati sjećanje na Aliju Izetbegovića, jer je on simbol jednog vremena u kojem smo tražili svoju državnost, kada su Bošnjaci vratili svoje ime, kada su vratili ime svom jeziku, i kada je napravljen jedan ogroman historijski pomak." (obilježavanje 91. godišnjice od rođenja Alije Izetbegovića, na Šehidskom mezarju "Kovači", [http://www.klix.ba/vijesti/bih/obiljezena-91-godina-od-rodjenja-alije-izetbegovica-sacuvati-sjecanje-na-simbol-jednog-vremena/160808038]) **"Nismo se umorili u borbi za BiH, jer nemamo alternativu. Oni koji je ne vole, imaju alternativu. Ovaj skup danas pokazuje da je Alija Izetbegović i dalje prisutan u srcima ljudi. Imali smo veliki skup na Kovačima, njegove ideje poput ove i dalje su aktuelne i za njih ćemo se izboriti. Imamo njegove poruke i pisane i izrečene. Način na koji je on vodio politiku deset godina naučio nas je da poštujemo svakoga ko voli ovu zemlju i sve njene građane, te da se borimo za ravnopravnost svih na svakom pedlju ove zemlje." (povodom 12. godišnjice od smrti Alije Izetbegovića na mezarju Memorijalnog centra Kovači u Sarajevu) *[[Bego Gutić]] **"I sam predsjednik Izetbegović je nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma kazao kako borba za državu BiH nije završena i kako se ona nastavlja samo drugim sredstvima i metodama. Ostaje nam zadatak da zajedno gradimo jaču i prosperitetniju BiH, za sve njene narode i građane, za onakvu BiH za kakvu se borio predsjednik Izetbegović. (na promociji knjige "Mislilac i državnik Alija Izetbegović" u Tuzli, 21.04.2016.) *[[Bernard-Henri Lévy]] **"Beretka s onim bijelim ljiljanima, koju je Izetbegović nosio, ima neotuđivo mjesto, pored neprobojnog prsluka Aljendea i Gandijevog sarija od bijelog platna. I znam, taj čovjek nije bilo ko." (tokom svojih čestih posjeta za vrijeme agresije na BiH) **"On je propovijedao islam tolerancije, dobrohotnosti i umjerenosti, građanski islam, a mi ga nismo slušali. On je 1992. godine preklinjao Evropu da intervenira, upozoravao Fransou Miterranda da u BiH postoje koncentracioni logori. Fransoa Miterrand to nije slušao. Mi nismo slušali Izetbegovića, kao što nismo slušali ni Masuda, a onda je poginulo 200.000 ljudi u BiH i došao rat na Kosovu, što smo mogli izbjeći da smo ga slušali. On je bosanski De Gol. Njegov kredo je bio islam, ali također i demokratija i multietičnost." (Za novinarsku agenciju Anadolija, povodom devete godišnjice smrti Alije Izetbegovića) *[[Binali Yildirim]] **"Alija Izetbegović bio je mudrac koji je u teškim uslovima na Balkanu, u Bosni i Hercegovini, osigurao mir, sam je za to platio cijenu, ali nije dozvolio da tu cijenu plati i njegov narod." (na dodjeli nagrade "Nagrada mira Kadesh" koja je Aliji dodijeljena posthumno na Međunarodnom simpozijumu o miru, jednakosti i bratstvu Kadesh krajem septembra 2017. godine, pod organizacijom Univerziteta Hetit [https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/turska-aliji-izetbegovicu-posthumno-dodijeljena-nagrada-mira-kadesh]) *[[Bogić Bogićević]] **"U svakom slučaju Alija Izetbegović je značajna istorijska ličnost." (''Radio Slobodna Evropa'', 11. februar 2007.) *[[Božidar Matić]] **"I prije rata, i u toku rata i poslije rata, imao sam mnogo susreta sa predsjednikom Alijom Izetbegovićem, i svi oni zajednički imaju jedan atribut, a to je da je na mene ostavio utisak izuzetno smirenog i razumnog čovjeka. Međutim, najvažnije, što ja mislim da treba kazati, je pitanje sudbine akademija nauka i umjetnosti BiH koje je vezano za njegovu intervenciju. Ja tada nisam bio predsjednik ali sam bio prisutan kada je guverner sarajevskog kantona tada došao u akademiju da nam objasni da će akademiju na finansiranje preuzeti kanton Sarajevo jer dolaze vremena kada državna vlada neće moći funkcionirati jer u njoj mora da bude konsenzus a zna se šta je srpska strana mislila o zajedničkim institucijama. I on je nama doslovno rekao da je gospodin Izetbegović prepoznao koliko je važna akademija nauka i umjetnosti kao državni simbol i naravno kanton je preuzeo finansiranje akademije, kako onda tako i sada. To je, ovako, bio jedan dalekovidan potez i ja sada kad sam predsjednik akademije i to već 9 godina imam dovoljno iskustva da kažem da nije taj potez tada učinjen danas mi ne bismo imali akademiju nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini." (film o životu Alije Izetbegovića, "Djelo iznad smrti") *[[Bulend Bišćević]] **"Tužnu vijest sam saznao na stadionu Grbavica, za vrijeme utakmice između Željezničara i Travnika. Na istom stadionu, 2. maja 1996. godine gospodin Izetbegović posmatrao je utakmicu između Želje i Sarajeva na kojoj sam postigao gol, tu utakmicu neću nikada zaboraviti. Svako ko je preživio rat u Sarajevu ili BiH pogođen je saznanjem da je umro Alija Izetbegović. Izgubili smo jednog velikog čovjeka, koji će mi ostati u posebnom sjećanju. Učinio je velike stvari za našu domovinu." *[[Carlo Azeglio Ciampi]] **"Vijest o smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Bosne i Hercegovine, ispunjava me žalošću. Njegove ljudske vrijednosti, njegovo zalaganje za mir i stabilizaciju regije ostavit će stalan trag u historiji Balkana. Sjećam se toplog dočeka i plodonosnih susreta sa predsjednikom Izetbegovićem u toku moje posjete Sarajevu u aprilu 2000., kao i tokom našeg prethodnog susreta u Rimu kada sam vršio dužnost predsjednika vijeća ministara. Konsolidacija zajedničkih institucija i saradnje između naroda ostaje glavni put kojim će se osigurati Bosni i Hercegovni mirna i prosperitetna budućnost, i u evropskoj perspektivi. Izražavam, u ime talijanskog naroda i u moje lično ime, osjećanje dubokog saosjećanja i žalosti i molim vas da ista osjećanja prenesete i familiji gospodina Alije Izetbegovića." *[[Clifford Bond]] **"Želio bih izraziti svoje saučešće porodici Izetbegović. U mojoj karijeri bilo je svega nekoliko sahrana kojima sam prisustvovao, a da je na njima bilo tako jasno izraženo javno osjećanje prema osobi koja se sahranjuje. Jako me je dirnulo to osjećanje javne tuge koje sam osjetio na sahrani. Ova zemlja je, jednostavno, država koja je na takvom nivou da smrt jedne osobe, ma koliko velika bila, a Izetbegović zasigurno jeste bio velika ličnost, neće prerasti u nestabilnost. Nema sumnje da će se javno osjećati gubitak." *[[Darryl Li]] **"Moja istraživanja pokazuju da su strani dobrovoljci stigli na vlastitu inicijativu i obratili se predsjedniku Izetbegoviću, a ne obrnuto." (o dolasku mudžahedina u BiH, 25.02.2018. intervju, Al Jazzera [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/profesor-darryl-li-alija-izetbegovic-nije-doveo-mudzahedine]) *[[David Owen]] **"Alija Izetbegović je bio vrlo hrabar čovjek koji je odigrao ključnu ulogu u opstanku BiH. Izetbegović je bio “oštar”, ali iskren. Kada bude pisana historija BiH on će imati glavnu ulogu u njoj. Izetbegović lično je igrao glavnu ulogu u kreiranju BiH." *[[Denis MacShane]] **"Sa žaljenjem smo primili vijest o smrti Alije Izetbegovića. Tokom svog života je odigrao značajnu ulogu u historiji BiH. Želim odati priznanje njegovim naporima za izgradnju države BiH. Izraze saučešća upućujemo njegovoj porodici, prijateljima i građanima BiH." *[[Dino Merlin]] **"'Da te nije Alija', tj. originalno se ta pjesma zove 'Tamo gdje je sunce'. Tu pjesmu sam napisao isto tako, u jednom trenutku, jednog jutra. Posvetio sam je i Aliji Izetbegoviću i Aliji Miladinu. Dakle, to su dva prsta jedne ruke. Alija Izetbegović je bio ustvari jedan Nelson Mandela. Dakle, cijeli život u zatvoru, zbog ideala. Izašao je iz zatvora, ušao u rat, završio se rat, preselio je. To je jedna tragična sudbina, jedan čovjek koji je imao tu misiju da stane na čelo svih nas koji smo ujedinjeni u tome da nam je načinjena nepravda." ("Sredinom: film o Dini Merlinu", 19. marta 2017, Al Jazeera Balkans, [https://www.youtube.com/watch?v=EEc4ONjSdN0]) **"Kao što sam i do sada govorio, pjesma Tamo gdje je sunce posvećena je i Aliji Izetbegoviću i Aliji Miladinu, kao i svakom Aliji i svakom Miladinu i svima onima koji su bili ujedinjeni u tome da nam je nanesena [[nepravda]] i da se protiv te nepravde trebalo boriti." (intervju za STAV sa Merlinom, Mahir Sokolija, 02.01.2017. [http://stav.ba/dino-merlin-za-stav-kome-sam-napisao-da-te-nije-alija/]) **"Volio sam ga, a kada nekoga volite, volite sve što je njegovo. Bio je častan i dostojanstven čitav svoj vijek, uprkos brojnim iskušenjima kroz koja je prolazio. Nesumnjiv moralni autoritet. Sretan sam i ponosan što sam ga poznavao." *[[Džemaludin Latić]] **"Izetbegovićeva izvanredna sposobnost da problem analizira u njegovome temelju, da poslije toga izvede konciznu sintezu i da taj spoj izrazi, eksplicira na začuđujuće jasan, nerijetko i slikovit način. To je, zapravo, suština retoričkog umijeća." (Predgovor knjizi intervjua, govora i pisama predsjednika Izetbegovića, "Izetbegović - Govori, pisma, intervju '95", TKP "Šahinpašić", Sarajevo, 1996. {{ISBN|9958-41-003-6}}) *[[Edhem Bakšić]] **"Željeli bismo istaknuti da moramo gajiti kulturu sjećanja na sve naše zaslužne ljude, a svakako predsjednik Izetbegović je među njima." (o Izetbegovićevoj ulozi u očuvanju Bosne, na studentskoj konferenciji povodom 13. godišnjice od njegove smrti, 22.10.2016., [http://www.faktor.ba/vijest/studentska-konferencija-o-aliji-izetbegoviu-posljednji-politiar-omiljen-i-na-istoku-i-na-zapadu-219770]) *[[Edhem Bičakčić]] **"Alija Izetbegović brilijantno brani postavke deklaracije na samom suđenju. On preuzima i autorstvo u cjelosti nad ovim djelom i onda dobiva značajna priznanja širom svijeta jer je već prisutna u svijetu a sad se zna i autor kojem se sudi i koji će biti osuđen na višegodišnju robiju i to ima ogroman eho, prvenstveno u muslimanskom svijetu." (MTV Igman, emisija ''Sasvim iskreno'', 23. mart 2013. godine sa voditeljom Anesom Džunuzovićem o "Islamskoj deklaraciji" i Sarajevskom procesu 1983) *[[Ejup Ganić]] **"Bilo je veoma prijatno raditi s predsjednikom Izetbegovićem u Predsjedništvu BiH. Mnogo toga se promijenilo od onog vremena. Očekivao je mnogo više od ljudi iz svoje bliže okoline." (povodom devete godišnjice od smrti Alije Izetbegovića, 19.10.2012. za FENU) *[[Elmedina Muftić]] **"Mi ćemo strpljivo čekati premijeru serije „Alija“ i uživati u tome da je Bosna i Hercegovina dala sina kojeg poštuje i Istok i Zapad, po kojem svjetske ulice i škole nose ime." (komentar na snimanje serije "Alija" posvećene Izetbegoviću, 12. august 2017., kolumna za portal Bošnjaci.net, [http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=62598]) *[[Emir Balić]] **"Mislim da je ovo veliki gubitak za sve građane Bosne i Hercegovine, a posebno nas Bošnjake. On je bio pošten političar i jedan od rijetkih iskonskih boraca za ideju jedinstvene BiH i ideju da Bošnjaci žive život dostojan čovjeka na tlu što se zove Balkan. U svom pohodu imao je zaista teške trenutke i ja sam u to direktno upoznat, jer sam prijateljovao sa tim velikim čovjekom. Mislim da će se rijetko na ovom tlu roditi takav domoljub kao što je bio naš dragi Alija." *[[Emir Hadžihafizbegović]] **"Vijest o smrti Alije Izetbegovića zatekla me u Sarajevu ispred zgrade MESS-a. Na ahiret je preselio veliki čovjek. Čovjek čije će djelo i veličina tek sa jedne vremenske distance biti validno spoznato. Njegova borba da nakon cijelog stoljeća svom narodu vrati dostojanstvo, ponos i podigne mu glavu, njegova pobjeda nad velikosrpskim i velikohrvatskim hegemonizmom, njegova vizija i mudrost ostat će, nažalost, kod nekih zabludjelih ljudi životna nepoznanica. Volio je BiH i sve dobre ljude u njoj, svoj narod i poštovao svoju vjeru. Bio je i ostao moj komandant. Neka je rahmet njegovoj plemenitoj duši i molim dragog Allaha da mu podari lijepi dženet." *[[Emir Kabil]] **"Sa predsjednikom Izetbegovićem sreo sam se dva puta. Prvi put 1995. godine kada mu je nekoliko nas iznijelo ideju o otvaranju kardiohirurškog centra u Tuzli i drugi 1998. godine kada je došao na otvaranje naše klinike. Kad nas je prvi put primio, iako nam je protokol saopštio da će imati samo 15 minuta za razgovor, ostali smo skoro sahat. Na odlasku nam je rekao “hairli vam posao” obećavši da će doći na otvaranje klinike. Tako je i bilo. Sjećam se da je, kad je došao na našu kliniku, prišao jednom, među prvim operisanim pacijentima, otprilike njegovih godina i interesujući se za njegovo stanje rekao mu “hvala Bogu da ima nekog lijeka i za nas stare”. Zaista me je pogodila vijest o njegovoj smrti." *[[Emir Kusturica]] **"Izetbegović je bio čovjek umirujuće spoljašnjosti. Taj dojam je upotpunjavala trudna snaha i njegov crvenokosi sin Bakir koga sam znao još iz škole. Kada je Alija robijao zbog knjige "Islamska deklaracija", preko Dobrice Ćosića sam organizovao peticije za njegovo oslobađanje. One su valjano djelovale na moral njegovog ova, tada zatvorenika." (intervjuu Emira Kusturice za Slobodnu Bosnu) *[[Emir Nuhanović]] **"Veoma mi je teško. Predsjednika sam lično poznavao i često je dolazio na naše koncerte. Nikad mi nije bilo jasno kako čovjek koji vodi državu i ima puno obaveza, ima vremena da razgovara sa muzičarima. Nakon koncerta, kada se ne uspijemo pozdraviti, znao je nazvati i čestitati. Rijetko koji muzičar to će doživjeti od predsjednika zemlje. U njegovo doba Sarajevska filharmonija je procvjetala. Na početku rata oformio je orkestar Armije RBiH, a kasnije podržavao naš rad." *[[Enes Karić]] **"Smrt gospodina Alije Izetbegovića, velikog bosanskog predsjednika, ogroman je gubitak za bosansku politiku i bosansku demokratiju. Predsjednika Aliju Izetbegovića krasile su mnoge lijepe ljudske osobine. Bio je uman, hrabar i strpljiv čovjek i sve to je lijepo uskladio. Smatram da je Izetbegović upravo tom svojom umnošću, hrabrošću i saburom očuvao Bosnu i Hercegovinu." (Za novinarsku agenciju Anadolija, povodom devete godišnjice smrti Alije Izetbegovića) *[[Fahrudin Radončić]] **"Alija Izetbegović je bio intelektualac, a Bakir ne spada u tu vrstu ljudi. I njih dvojica su neusporedivi. Jednostavno, Alija je toliko dominantan u odnosu na svog sina i ja bez tendencioznosti mogu reći da Bakir nažalost ništa nije naslijedio od dobrih osobina svog oca." (za Večernji list, 18.5.2013) *[[Fatima Leho]] **"Teško je u par rečenica iskazati svu bol koju osjećam u ovom trenutku zbog odlaska našeg dragog Ate. On je otišao, ali nam je ostavio ucrtan put kojim trebamo koračati u našoj borbi za bolju budućnost. Mislim da je odlaskom našeg dragog Ate izgubila cijela BiH, cijela naša bosanska civilizacija za koju se cijeli život on borio. Dovoljno je samo reći da je uvijek isticao bosanstvo, a ne islam i bošnjaštvo. Cijelog rata u Sarajevu, naš plemeniti lik branio je onih 300 metara u kojim su posložene sve bogomolje." *[[Fatmir Alispahić]] **"Aliju Izetbegovića će vremena pamtiti kao jednog od najvećih mirotvoraca u povijesti civilizacije. On je vjerovao u mir i kada je svakome bilo jasno da je agresija na BiH stvarnost. I u vrijeme genocidne agresije, vjerovao je u mir, po svaku cijenu, jer je bio ubijeđen da je mir uvijek u prednosti, kao i dobrota. Nažalost, Izetbegovićevo mirotvorstvo nije doživjelo međunarodnu valorizaciju kakvu zaslužuje. On je prije desetine drugih morao dobiti Nobelovu nagradu za mir! Ne samo zbog toga što je posvjedočio da mu je mir vrijedniji od svega, već prije svega zbog toga što je u vremenima teških ratnih iskušenja uspio sputati i u konstruktivnu civilizacijsku energiju pretočiti opravdani gnjev naroda, izloženog genocidu i međunarodnoj zavjeri." (Dnevni avaz, 20.10.2003.) **"Alija Izetbegović je Bosni u amanet ostavio šansu. Golemo, s obzirom da nikakvih šansi nismo imali i da su na Zapadu još 1993. štampane enciklopedije u kojima se [[BiH]] pominje kao bivša država i kao geografski pojam. Šansa koju nam je ostavio Alija ima putokaz, u moralnom kredibilitetu, u demokratskom i humanističkom naslijeđu koje bosansku ideju izdiže iznad nacističke, dejtonske stvarnosti. …Sad je do nas." ("Alija poslije Alije", 2004) **"Dok mi tonemo u nacionalni matuhluk, dok poprimamo afinitete svoga okruženja, drugi nam kazuju ko je bio Alija Izetbegović. U nekoliko islamskih zemalja glavni su gradovi dobili bulevare sa imenom Alije Izetbegovića. A ako baš ne vjerujemo muslimanima, dede povjerujmo krstašima i munaficima. Pa kao da bi oni tako katilski napadali mrtvog Aliju, da im i mrtav Alija nije smetnja i prepreka!?" ("Alija poslije Alije", 2004) *[[Ferid Muhić]] **"Samo poslije najvećih ljudi svijet ne ostane, ne samo kakav je bio, nego postane i bolji nego što je bio. Poslije Alije Izetbegovića svijet je postao bolji nego što je ikada bio, bar ovaj dio svijeta. O tome kako je svojim djelom učinio svijet boljim treba govoriti." (na predstavljanju audio izdanja "Izbor iz dijela Alije Izetbegovića" povodom 12. godišnjice od smrti Izetbegovića, prenosi FENA, 20.10.2015) *[[Fikret Muslimović]] **"Svi normalni ljudi koji su savjesni i odgovorni i drže do nekog morala, do neke etike, oni su stali i podržali predsjednika Izetbegovića. Predsjednik je, ne samo snagom svoje politike, nego i snagom svoje moralnosti, pridobio povjerenje naroda. On je pridobio povjerenje boraca, dobio je povjerenje međunarodne zajednice. To povjerenje je pribavljeno po osnovu njegovih mislilačkih i državničkih sposobnosti, pa i onih ličnih osobina jer ga je krasila skromnost. To je bio jedan fin čovjek." (na promociji knjige "Mislilac i državnik Alija Izetbegović" u Tuzli, 21.04.2016. [http://faktor.ba/stotine-gradana-na-promociji-knjige-o-aliji-izetbegovicu-u-tuzli-covjek-koji-je-snagom-politike-i-moralnosti-pridobio-narod-foto/]) *[[Fikret Prevljak]] **"Ja sam imao kandidaturu još 1996. godine. Tada mi je rahmetli predsjednik (op. a. Alija Izetbegović) predložio, kada smo šetali, da budem načelnik." ([https://pressmedia.ba/vijesti/2020/23/07/fikret-prevljak-potvrdio-pisanje-pressa-stjeralo-ga-uz-zid/]) *[[Filip Mursel Begović]] **"Alija Izetbegović ne nastupa kao član ulemanske zajednice, već se njegovo promišljanje islama kreće kroz promišljanje evropskog čovjeka u islamskom životu, i u potrazi je da definira praksu muslimana u svijetu evropske racionalnosti. Islam ne tumači kao religijski fenomen, kreće od svojeg razumijevanja islama da bi postavio pitanje društveno djelujućeg čovjeka s islamskim backgroundom." (o srednjem putu Izetbegovića, za Biserje, 8. augusta 2020. [https://www.biserje.ba/begovic-o-srednjem-putu-alije-izetbegovica/]) *[[Fuad Muzurović]] **"Nikada neću zaboraviti susret sa prvim predsjednikom BiH Alijom Izetbegovićem na teheranskom aerodromu ratne 1993. godine, dan nakon što je Sarajevo pobijedilo reprezentaciju Irana sa 3:1. Izetbegović je bio u posjeti Iranu i odlazio je iz Irana. Sa njim u društvu bili su Ejup Ganić i Hašemi Rafsandžani. Kada smo ga vidjeli zapjevali smo pjesmu “Da te nije Alija”. Ahmed Pašalić je tada pitao Izetbegovića šta misli o našoj pobjedi. On je odgovorio da nije mogao biti na utakmici, ali da je čuo za našu pobjedu." *[[Fuad Saltaga]] **"Aliji Izetbegoviću, najvećoj historijskoj ličnosti Bošnjaka, koji je svojom mišlju i činom konstitucije suverene Republike Bosne i Hercegovine anatomiju srpske destruktivnosti u odnosu na Bošnjake učinio izlišnom za naredna pokoljenja." (posveta, "Anatomija srpske destruktivnosti") *[[George Robertson]] **"U ime Sjevernoatlanske alijanse izražavam svoje saučešće povodom smrti Alije Izetbegovića. Od 1992. do 1995. godine bio je glas BiH koji se borio za njen opstanak. Predvodio je otpor iz opkoljene prijestonice i predano radio na tome da se spasi jedinstvo i nezavisnost BiH. Na kraju rata je postao jedna od ključnih ličnosti u pregovorima i zaključenju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Želim izraziti svoju počast ovom hrabrom državniku koji ne samo da je omogućio da BiH postoji, već i čije je vođstvo usmjerilo ovu zemlju ka evropskim i evroatlanskim integracijama." *[[Goran Kovačević]] **"Da je Alija Izetbegović živ i SDA bi bila kako treba ili je ne bi bilo. Bila bi to stranka koja se bori i za narod i za državu. Ovako je to samo jedna od stranaka koje pokušavaju da zavaraju narod hvaleći se djelima čovjeka, koji da je živ, ne bi bio član ovakve stranke." (Za Patriu, juli 2017., [http://nap.ba/new/kolumna.php?id=225]) *[[Goran Milić]] **"Pa najsimpatičniji mi je bio Alija Izetbegović. Sad ćete se vi onesvijestiti, ali apsolutno najsimpatičniji... Svi razlozi su bili da oko njega idu negativne priče, da ovo, da ono. Bio je najslabiji, bio je najslabiji oružano, trebao je nestati, oni su bili višak narod. Ono, baš su ih poklali kao zečeve itd., šta sam htio... Međutim, ja sam se ono trudio, nekako, da probam otkriti je li to tačno, i jedno sedam-osam stvari sam otkrio da su ga za nešto optuživali, da je namjerno, da je naredio, i svaki put se ispostavilo da to nije tačno. ...isključak za Aliju Izetbegovića, nemam ja vremena za taj život, ali ono što sam vidio to je meni ostavilo taj utisak" (u emisiji Ćirilica, TV Happy 21.9.2015.) **"Pošten i dobar čovjek, bolji od svoga naroda. Politički je bio nadaren. Imao je neke misli koje su bile kombinacija mudrosti i narodnog rezonovanja. Kada sam neki dan sluša njegove izjave shvatio sam koliko su današnji političari za njega inferiorni." (odgovor na pitanje "šta je za vas Alija Izetbegović", u emisiji Pressing, na N1 TV, 14.11.2016. [http://ba.n1info.com/a122539/Vijesti/Vijesti/Goran-Milic-o-Aliji-Izetbegovicu.html]) *[[Gradimir Gojer]] **"Necivilizirani, ničim izazvani, potpuno neutemeljeni napadi na rahmetli Aliju Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva BiH, a preko verbalnih nasrtaja na člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića pokazuju barem tri indikativne političke stvari u ovom rovitom političkom ambijentu BiH. Nepristojnosti, koje incontinu, ovih dana repetira, iz dana u dan predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik doživjeli su krunski trenutak u izricanju laži o navodnom pripadanju Alije Izetbegovića fašističkim formacijam Handžar divizije. Milorad Dodik drsko, nedržavničkim, nepristojnim vokabularom, koji je uvijek na granici psovke i grubog verbalnog incidenta pravi udar na osobnost i državničko djelo rahmetli Alije Izetbegovića. Šutnja, koja vlada u Federaciji BiH, u povodu ovih laži Milorada Dodika znakovito govori o trulim paktovima, koji su se do sada, ili koji se namjeravaju u buduće dogovarati sa ovim neodgovornim, neodgojenim i primitivnim političarima. (Saopćenje za javnost književnika i redatelja Gradimira Gojera, 28. novembra 2014.) *[[Hadžem Hajdarević]] **"Alija Izetbegović se ne ustručava razmišljati o mnogim svakodnevnim i univerzalnim aspektima čovjekova života. On misli iz pozicije i vjernika, i znanstvenika, i pjesnika, i racionalnog promatrača, i mogućeg zanesenjaka." (u predgovoru zbirci ilustrovanih citata "Poruka Sebi", autorice Nađe Berberović-Dizdarević, Muzej "Alija Izetbegović", 2019.) *[[Hajra Ćatić]] **"Žao mi je predsjednika. Bezbroj puta sam imala priliku sa njim razgovarati i znam koliko je razumio našu nesreću. Nikad nisam bila pristalica onih koji su tragediju Srebrenice željeli staviti na njegovu dušu. On je bio predsjednik koji je na svaki način dijelio sudbinu svog naroda." *[[Halid Genjac]] **"Ostavio nam je poruke koje daju odgovor na zamršena pitanja naše današnjice, ali i još zamršenija, naše budućnosti. One trasiraju put koji trebamo i moramo slijediti. Govorio je da je najbolje kretanje BiH ka Evropskoj uniji i NATO-u. Ovo je vrijeme u kojem smo ubrzali to kretanje. Najbolje ćemo mu se odužiti ako istrajnim radom prihvatimo pruženu ruku iz Brisela i u interesu svih građana osiguramo evropsku perspektivu BiH koja donosi efikasnu i uređenu državu." (povodom 12. godišnjice od smrti Alije Izetbegovića na mezarju Memorijalnog centra Kovači u Sarajevu) **"Prošlo je 12 godina od odlaska Alije Izetbegovića tokom kojih Bošnjacima nedostaje veliki sin, priznati mislilac i državnik, osvjedočeni humanista. Privržen vjeri i demokratiji, čitav život posvetio je idealu slobode i pravde za sve ljude i sve građane naše domovine. Takvim idealima uspješno nas je proveo kroz najteže godine brutalne agresije na BiH i kroz sva iskušenja zločina koja su nad našim narodom počinjena. Uradio je to na način koji je osigurao podršku i Istoka i Zapada. Vizija i ciljevi političkog djelovanja Alije Izetbegovića bili su jasni: stabilna i prosperitetna BiH u kojoj svi njeni građani uživaju jednaka prava i slobodu." (povodom 12. godišnjice od smrti Alije Izetbegovića na mezarju Memorijalnog centra Kovači u Sarajevu) **"To je ostavština koju moramo čuvati, razvijati i afirmisati. Posebno mi u stranci SDA u čijim su temeljima uzidani principi političke misli Izetbegovića i njegovog političkog djelovanja. On je uporno istrajavao na razgovoru, dogovoru, traženju rješenja i pronalaženju kompromisa u interesu svih građana BiH." (Na Šehidskom mezarju Kovači, na obilježavanju 10. godišnjice od smrti prvog Predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića) *[[Haris Silajdžić]] **"Nije vodio politiku uzvraćanja istom mjerom i vodio je računa o osjećanjima svih u BiH, o tradiciji, vjeri, kulturi i svemu onome što je ljudima bilo sveto. Oni koji su branili BiH zbog toga danas mogu ići uzdignute glave jer ih nije vodila politika koja je na divljaštvo odgovarala divljaštvom, rušenjem, masovnim ubijanjem, koncentracionim logorima i svim onim što je odlikovalo agresora na BiH, kao i one u njihovoj službi. I danas se to može vidjeti golim okom i to priznaje cijeli svijet" (Četvrta godišnjica smrti Alije Izetbegovića; u Narodnom pozorištu u Sarajevu) **"Jednom prilikom smo letjeli iznad obala Mediterana i sjećam se da je tada rekao „Vidi kako je zemlja lijepa, ali šta ćemo kad mi ljudi ne valjamo“." (Četvrta godišnjica smrti Alije Izetbegovića; u Narodnom pozorištu u Sarajevu) **"Predsjednik Izetbegović bio je ličnost koja je obilježila modernu historiju Bosne i Hercegovine. Sve što mogu reći u ovom trenutku jeste da osjećam jednu veliku prazninu." (Za novinarsku agenciju Anadolija, povodom devete godišnjice smrti Alije Izetbegovića) *[[Hasan Čengić]] **"Alija je uspio da osigura podršku Vatikana za samostalnu BiH što je bilo jako značajno za podršku Hrvata-katolika u BiH ideji samostalne BiH. Procesu koji je historijski, ključno je bilo Alijino formuliranje ideja oko zajedničkog života u Jugoslaviji, ali reformiranoj demokratskoj i multietničkoj. Kako ta ideja nije uspjela, Alija je zajedno sa SDA bio na čelu svih procesa u pravcu međunarodnog priznavanja BiH." (za novinsku agenciju Anadoliju uoči 11. godišnjice smrti Alije Izetbegovića) **"Djelo u kojem je učestvovao veliki broj patriota BiH, a koje simbolizira vodstvo Alije Izetbegovića, ostalo je živo. Prije svega, ostala je država BiH, ostala je ideja demokratije i slobode i ostala je ideja zajedničkog života Bošnjaka, Srba i Hrvata, odnosno pripadnika tri vjere. Ostale su žive dobre ideje, ali i problemi. Gotovo sve s čim se suočavala tadašnja država BiH, problem sa boljom funkcionalnošću nižih i viših nivoa, problem funkcioniranja centralnih organa BiH, nerazumijevanje među bh. liderima, sve su to ostala otvorena pitanja. Mnogi koji su smatrali da Alija nije našao dovoljno efikasan i najpovoljniji put za saradnju za rješavanje problema, danas su na njegovoj poziciji, iako su isprobali sve." (10. godišnjica smrti Izetbegovića, Anadolija Agency, 19.10.2013.) *[[Hasan Muratović]] **"Alija Izetbegović je sigurno najveći političar kojeg je BiH imala. Donosio je vrlo teške odluke i uvjerio sam se da ih je uvijek donosio potpuno mirno u saburu. Da njega nije bilo u politici tokom raspada Jugoslvije, države BiH najvjerovatnije ne bi bilo." (Za novinarsku agenciju Anadolija, povodom devete godišnjice smrti Alije Izetbegovića) *[[Hatidža Mehmedović]] **"Moje djece nema i ja nemam kome šta da se dodvoravam niti da podilazim. Godinama su pokušavali da nas izmanipulišu pričom o bošnjačkoj krivici i naravno krivici Alije Izetbegovića za smrt Bošnjaka Srebrenice. To su radili oni koji su željeli izjednačiti, takozvane sve tri strane i umanjiti krivicu stvarnih krivaca za smrt naše djece. Nikada na to nisam pristajala, a danas najmanje. Alija Izetbegović je bio i ostao predsjednik Bošnjaka i moj predsjednik i, sigurno je, da nije bilo njega i njegovog autoriteta, Bosna bi danas bila jedna velika Srebrenica. Bošnjaci, kojima je Alija bio ratni komandant, za razliku od drugih, danas se nemaju čega stidjeti." *[[Hilmo Neimarlija]] **"Ja sam nastojao zainteresovati profesora Čemerlića i uspio sam ga zainteresovati tako što sam mu donio časopis "Kulturu", beogradsku i zamolio ga da to pročita. I kada je on pročitao ovaj tekst iz "Kulture" bio je fasciniran i mene je pitao u prvi mah, sa nevjericom, je li moguće da je ovaj čovjek (Alija) završio samo pravo." (za Source.ba, 19.10.2015, kratki dokumentarni film o Aliji Izetbegoviću, "Alija Izetbegović - Strana ličnosti koju niste imali priliku upoznati".) **"Otišao je veliki čovjek Bosne, bošnjačkog naroda, ali i muslimana Evrope. Alija Izetbegović je za mene bio prijatelj od kojeg sam učio kao vrlo mlad čovjek. On je za moju generaciju bio muslimanski mislilac i pisac koji je donio svježinu u razumijevanje islama, islamskih vrijednosti i ustanova." **"Rahmetli Alija se za sve iole važnije odluke konsultirao sa svojim ljudima; čak i kada je donosio svoje odluke, i kada je bio uvjeren u njihovu ispravnost, čak i onda kad nije bio pokoleban u toj svojoj sigurnosti. Stjecajem okolnosti i ja sam bio član tog savjeta predsjednika Izetbegovića. Za sve važnije odluke koje je donio, a svakodnevno je bio prinuđen donositi ozbiljne odluke, on se u pravilu konsultirao, nekada sa užim, a nekada širim krugom ljudi. Tek nakon toga je donosio konačne odluke. Rahmetli Alija nam fali u ovim političkim okolnostima i sa ovim akterima na sceni. Fali nam u svojstvu političara koji donosi odluke, hrabre odluke. Odluke koje danas donose političari koji pretendiraju na glasove Bošnjaka i hoće da predstavljaju Bošnjake, bojim se da nisu ni hrabre, niti dobre odluke." (10. godišnjica od smrti Alije Izetbegovića, Anadolija Agency, 19.10.2013) *[[Husein Kavazović]] **"Većina Bošnjaka i njihove institucije i danas nastoje u svome življenju vjere, u izgradnji svoje kulture i profiliranju svoje politike držati se principa umjerenosti o kojoj je tako vješto pisao rahmetli predsjednik Izetbegović. On o tim idejama umjerenosti nije samo teoretisao nego je nastojao po njima živjeti i tako djelovati u svom javnom i političkom životu. Volja Božija je bila da ih je on morao braniti u najtežim okolnostima. Ali upravo u tim teškim okolnostima kroz koje je prolazio naš narod i njegova država te ideje su potvrdile svoj kredibilitet. U takvom razumijevanju vjere, naše historije i kulture nije bilo prostora za bilo kakav radikalizam. Bošnjaci, ali i [[politika]] koju je vodio predsjednik Izetbegović ni u najtežim trenucima za našu državu i njene narode, nisu odustali od ideja suživota i od ideja prihvatanja drugih u njihovoj različitosti. Od tih ideja mi ne odustajemo ni danas." (12.05.2017. u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu na Međunarodnom dvodnevnom simpoziju "Srednji put u religiji, kulturi i politici: misao ravnoteže i umjerenosti u djelu Alije Izetbegovića", [http://www.islamskazajednica.ba/vijesti/aktuelno/25115-obracanje-reisu-l-uleme-kavazovica-na-otvaranju-simpozija-o-aliji-izetbegovicu]) *[[Husein Smajlović]] **"Gubitak je nemjerljiv. Moja prva asocijacija na vijest o smrti Alije Izetbegovića jeste da su mnogi ljudi za njegovog života imali priliku da se uvjere u njegove vrijednosti, njega i onog što je promovirao. Oni drugi će tek sada imati priliku vidjeti i spoznati njegov značaj." *[[Ismet Gavrankapetanović]] **"Pričali smo tako o historiji, naravno o politici, o Bosni i Hercegovini, o puni stvari, ali obzirom da smo imali tu jednu i vezu prijateljstva sa mojim rahmetli babom, to je bilo nešto što je mene naravno i interesovalo. On je mogao ispričati neki dio koji ja nisam znao." (za Source.ba, 19.10.2015, kratki dokumentarni film o Aliji Izetbegoviću, "Alija Izetbegović - Strana ličnosti koju niste imali priliku upoznati".) *[[Ismet Hadžić]] **"To je čovjek koji je imao osjećaj za Bosnu, za narod i za narode koji žive u njoj. To je čovjek koji je bio ubjeđenja da svi ti ljudi koji žive u Bosni i Hercegovini, bez obzira na vjeru, mogu živjeti skupa, kao komšije, kao prijatelji i naslanjati se jedan na drugog i da idu dalje. U tom ratnom periodu je posebno vidljiv odnos predsjednika Izetbegovića spram svega toga. Ja imam običaj kazati da je Alija Izetbegović bio mudžiza bosanskog rata. Zaista je on imao autoritet i među nama, borcima. Znao je sa nama pričati. Znao se družiti. Znao je nagraditi i znao je obilaziti sve linije koje su bile postavljene u odbrani Bosne i Hercegovine." (Intervju za Anadolu Agency, 18. oktobra 2018. [https://faktor.ba/vijest/ismet-hadzic-cekat-cemo-puno-da-se-rodi-bosanski-covjek-kakav-je-bio-alija-izetbegovic/7763]) *[[Ivan Supek]] **"Bio je primjer istrajnog borca za slobodu i pravo svakog čovjeka. Zahvaljujući njemu, BiH je postala suverena u međunarodno priznatim granicama. Koristio je svaku priliku da govori o neovisnosti i nedjeljivosti BiH, o pravima sva tri naroda u njoj i svih drugih naroda. Volio je Bosnu iznad svega i ljude koji su BiH smatrali svojom domovinom. On je 1991. godine bio prvi potpisnik Deklaracije Internacionalne lige humanista o neovisnosti i suvrenosti BiH u međunarodno priznatim granicama i njenoj odbrani. Od 1991. do smrti ostao je konzekventan promicatelj mira, pravde i tolerancije, veliki borac za očuvanje cjelovite BiH." *[[Ivan Lovrenović]] **"Apokaliptično razaranje Bosne, pokolj i progon Bošnjaka-muslimana iscrtali su lik Izetbegovića kao simbola opkoljenog Sarajeva i identificirali ga sa stradanjem cijelog naroda, te je postao jedna od planetarnih političkih ikona u rangu Jasera Arafata ili svojevrsnog balkanskog Dalaj Lame." *[[Ivica Račan]] **"Poštovana obitelji Izetbegović, Alija Izetbegović bio je lider bošnjačkog naroda u BiH i nedvojbeno je obilježio ratna i poslijeratna zbivanja u svojoj zemlji. I kada se zbog bolesti morao povući iz politike, osjećao se njegov utjecaj na sva bitna politička događanja na prostoru BiH. Iako narušena zdravlja, iz bolničke postelje isticao je svoju težnju za boljom budućnošću. U povodu smrti Vašega supruga i oca primite iskrenu sućut u moje osobno ime, kao i u ime Vlade." (brzojav saučešća povodom smrti bivšeg predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića, porodici Izetbegović, iz vladinog Ureda za odnose s javnošću Republike Hrvatske) *[[Ivo Komšić]] **"Alija Izetbegović je djelovao kao državnik i kao političar u veoma složenim uvjetima. Treba se sjetiti da je to bilo vrijeme raspada Jugoslavije i treba se sjetiti, zapravo, da je bio svjestan posljedica raspada cjelovitosti jugoslovenske države za Bosnu i Hercegovinu i njegov narod. Ta procjena mu je bila potpuno ispravna jer je nakon raspada Jugoslavije on zapravo bio suočen sa jednim monstruoznim projektom. Projekat se zapravo sastojao u tome da se Bosna i Hercegovina podijeli a da se Bošnjaci primoraju da se opredijele da budu ili Srbi ili Hrvati ili da nestanu." (Film o životu Alije Izetbegovića "Djelo iznad smrti") *[[Izet Ganić]] **"Ostali smo bez našeg lidera. Međutim, iako je umro, Izetbegović će uvijek biti naš lider. On je pokušao da spriječi ovu tragediju i ostat će u srcu naših ljudi. U ime naše organizacije izražavam sućut članovima Izetbegovićeve porodice." *[[Jacques Chirac]] **Francuska zna za izuzetnu hrabrost koju je Alija Izetbegović pokazao u najmračnijim danima opsade Sarajeva. Francuska zna za njegovu ulogu i političku hrabrost koju je dokazivao doprinoseći nacionalnom pomirenju potpisivanjem Dejtonskog sporazuma u Parizu, kojim je okončan rat u decembru 1995. godine.(''Monografija Alija Izetbegović 1925 - 2003'', {{ISBN|978-9958-590-52-8}}) *[[Jakob Finci]] **"Iz naših redova je otišao čovjek koji ima velike zasluge što danas imamo državu. Njegov odlazak je nenadoknadiv gubitak. Vjerujem da svi oni kojima je Bosna na srcu da će sada zbiti redove da idemo naprijed u bolju budućnost, koju nam je Izetbegović trasirao." (Za novinarsku agenciju Anadolija, povodom devete godišnjice smrti Alije Izetbegovića) *[[Jasmin Imamović]] **"Želim, prije svega, izraziti iskreno saučešće porodici Izetbegović. Gospodin Alija Izetbegović bio je dobar čovjek, čiji je život bio izuzetno težak. Sudbina mu je odredila odgovornu ulogu u najsloženijim društvenim okolnostima. Bilo mu je suđeno postati i ostati dijelom historije Bosne i Hercegovine i čitavog jugoistoka Evrope." *[[Javier Solana]] **"Alija Izetbegović je bio hrabri lider svog naroda. On je igrao vrlo važnu ulogu u okončanju rata, pripremio je teren za mir i demokratsku izgradnju BiH. Upućujem moje duboko saučešće porodici predsjednika Izetbegovića i bošnjačkom narodu." *[[Jovan Divjak]] **"Nema razlike između nacionalista - nacionalista je nacionalista. Za mene, nacionalista je pozitivna ličnost ukoliko se on zalaže za zaštitu prava svoga naroda, ali ne na uštrb drugog naroda. Ovde se radi o nacional-šovinistima koji su otpočinjali i vodili rat da ugroze druge narode. To Alija Izetbegović nije radio." (maj 2005. za Radio Slobodna Evropa odgovarajući na pitanje jednog slušaoca: Ko je najgori od tri nacionalista: Alija, Tuđman ili Karadžić?) **"Za mene je Alija Izetbegović pošten i moralan čovjek. Propustio je šansu, to je isključivo moje mišljenje, da bude svjetska historijska ličnost. Da je bio predstavnik svih građana BiH, a ne samo svog naroda, i BiH bi bila u boljoj poziciji nego danas. BiH sa 14 ustava, sa dva entiteta, sa tri vojske, tri policije ne može opstati." (maj 2005. za Radio Slobodna Evropa, o Aliji Izetbegoviću) *[[Jusuf Pušina]] **"Rahmetli predsjednik Izetbegović je rekao da bi najviše volio da nije potpisao Dejtonski mirovni sporazum, ali da su prevagnuli ljudski životi, da majke više ne plaču, da očevi više ne idu na ratišta, da djeca ne ginu bez ikakve potrebe. Mislim da je ta, ja ću je ovog momenta nazvati humana strana, da je prevagnula za taj potpis." (intervju za Anadolu agenciju, 20.11.2016 [http://www.faktor.ba/vijest/jusuf-puina-alija-izetbegovi-najvie-bi-volio-da-nije-potpisao-dejtonski-sporazum-223382]) **"Tada je bilo predviđeno da predsjednik Izetbegović bude likvidiran, da se Fikret Abdić proglasi predsjednikom države i da Bosna krene u nekom drugom pravcu. Poznavaoci tadašnjih prilika u BiH znaju koji bi to pravac bio. Na kraju, evo prvi put, glasno ću reći. Zašto se naše boračke organizacije ne sjete da naprave spomen-sobu u Lukavici gdje je gospodin Alija Izetbegović bio zarobljen i gdje je trebao biti likvidiran." (Dnevni Avaz, 02. 05. 2016, [http://www.avaz.ba/clanak/233512/jusuf-pusina-aliju-izetbegovica-htjeli-su-ubiti-pa-da-abdic-preuzme-drzavu]) *[[Kada Hotić]] **"Ja sam našeg predsjednika pratila u medijima. Mislim da mu nikad niko nije mogao zamjeriti ni na jednoj riječi, da je bio protiv nekoga ili da je zagovarao nekakvu državu bez drugog naroda. A to o izdaji, to su samo zli jezici. Mi dobro znamo da ono što je potpisano u Daytonu, da je bilo jedino moguće rješenje i da je bilo prisiljeno. Jer da nije pristao, bio bi jedini krivac za svako zlo. Sve što smo imali, moguće neke greške, sa naše strane, uglavnom su bile zbog agresije koja je već bila, i mi nismo... Svi ljudi griješe negdje, ali ja ne mogu nikad reći da je naš predsjednik imao takvu namjeru jer, ne prodaje se ništa. Ja vjerujem da je imao namjeru da se spase životi ljudi, ali sigurno, nije nas prod'o. Slušam nekad, nekada su nam svi krivi, svako, pa i ja sama sebi ali moramo razmisliti. Ja sam bila u posjeti, naše udruženje i naše članice, Aliji Izetbegoviću pred samu smrt, na nekoliko dana je poslije toga preselio. Imao je suze krupne kao bobe, od grožđa, i meni je bilo tako teško što je on onako bolestan, još toliko grozno zaplakao. Rekla sam "Predsjedniče, vi nama trebate još. Ako će vam biti lakše, ja vam halalim". Zaklinjao se Allahom, Velikim; "za Srebrenicu nisam ništa više mogao učiniti", i ja mu vjerujem. Onda sam rekla; "Predsjedniče, ja vam halalim, ako vam to čini bar imalo olakšanja, a mi vas ne krivimo nizašto, nama su krivi oni agresori koji su nas napali.". Sve što se govori o predsjedniku, o nekakvoj izdaji, o nekakvoj prevari, o zloupotrebi na tom položaju predsjednika, to su zli jezici, ili su neumni ljudi, nesvjesni šta govore. Nama je kriv agresor, od koga smo sve doživjeli, i sve ono zlo koje je između nas proizašlo, svjesno, nesvjesno, sve je krivac onaj prvobitni krivac." (Komentar "majki Srebrenice" na tvrdnje da je Izetbegović izdao/prodao Srebrenicu za medijski portal Coolin) *[[Kemal Harazi]] **"Vijest o preseljenju Alije Izetbegovića uzrok je duboke tuge i iskrenog bola. Bez sumnje, napori ovog velikana u cilju odbrane identiteta i teritorijalnog integriteta BiH, kao i jedinstva svih građana i naroda ove zemlje, čine ga nezaboravnom ličnošću u burnoj historiji Balkana." *[[Kiro Gligorov]] **"Nisam želio ići u Hag da ne naštetim [[Franjo Tuđman|Tuđmanu]]. Ali, apsolutno sam podržavao suđenje [[Slobodan Milošević|Miloševiću]]. On je suđenje zaslužio, ali Tuđman i Izetbegović ne. Za takve ličnosti treba vagati stvari. Naravno da niko nije bezgrešan, ali stvari treba sagledavati u cjelini i u kontekstu." (za ''Jutarnji list'') *[[Kofi Annan]] **"Predsjednik Izetbegović ostat će upamćen po historijskoj ulozi u očuvanju jedinstva BiH i izgradnji bosanske države." (Za novinarsku agenciju Anadolija, povodom devete godišnjice smrti Alije Izetbegovića) *[[Krešimir Zubak]] **"Žao mi je zbog smrti gospodina Izetbegovića. On je bio osoba koja je imala jednu od najvažnijih uloga u Bosni i Hercegovini. Radio sam s njim i imali smo veoma dobre međuljudske i kolegijalne odnose. Zbog toga smo se i dobro slagali u pogledu izgradnje BiH i njene, nadam se, svjetlije budućnosti." *[[Lejla Akšamija]] **"To je čovjek koji je bio vjernik i krasila ga je slobodoumnost koju vjernik mora da nosi sa sobom. Krasili su ga skromnost i hrabrost. Kao predsjednik države mogao je zloupotrijebiti svoj položaj, ali je i tada ostao vrlo skroman."(na obilježavanju 13. godišnjice od smrti predsjednika, 19.10.2016. na šehidskom mezarju Kovači [http://www.faktor.ba/vijest/ehidsko-mezarje-kovai-obiljeena-13-godinjica-smrti-prvog-predsjednika-rbih-alije-izetbegovia-219367]) *[[Ljubomir Berberović]] **"U prvim godinama rata na tlu Bosne i Hercegovine, 1992 i 1993, veoma se iskristalisala potreba da se naglasi različitost korpusa tzv. bosanskih Srba u političkom smislu. Politička diferencijacija u krilu tog korpusa je bila izrazita i postojao je izuzetno veliki broj ljudi, naročito intelektualaca koji nisu nikad pristali ni pristajali na politiku segrecionizma i sesecionizma koju je vodila SDS-ovska oligarhija. Ti su se Srbi na raznorazne načine okupljali i pokušavali da njihov glas dopre što dalje u javnost i u svijet. U tom okviru je nastalo i tzv. srpsko konstituciono vijeće i ja sam bio izabran za predsjednika toga vijeća. Naravno da se u okviru djelovanja toga vijeća, vrlo rano pojavila potreba da se susretnemo sa nosiocima odgovornih funkcija u državi i gradu. Tako smo tražili da vidimo predsjednika Izetbegovića i on nam je izlazio u susret, skladno svojim mogućnostima i svim ograničenjima koje ima kao šef države i sve ostalo što je radio. (film o životu Alije Izetbegovića, "Djelo iznad smrti") *[[Mahathir Mohamad]] **Predsjednik Izetbegović je bio veliki vladar Bosne i Hercegovine, koji je cijeli svoj život posvetio dobrobiti svog naroda, kao i njegovom napretku i prosperitet.(''Monografija Alija Izetbegović 1925 - 2003'', {{ISBN|978-9958-590-52-8}}) *[[Mahmoud Sadri]] **"Bez sumnje ime i sjećanje na ovog velikana koji je cijeli svoj život proveo u borbi za ljudske vrijednosti, afirmaciju nacionalnog identiteta Bošnjaka te suverenitet i teritorijalni integritet BiH ostat će vječno zapamćeno u historiji ove zemlje i ovog naroda. Od Uzvišenog Gospodara molim vječni džennet za rahmetliju i svim narodima BiH prosperitet, solidarnost te napredak zemlje, što je bila i želja rahmetli Alije Izetbegovića. *[[Mahmut Hakki Alkin]] **"Ono o čemu je Izetbegović govorio i pisao sigurno su poruke koje nam mogu biti orijentir i u današnje vrijeme, ali koje imaju i duboko značenje, a svaka njegova riječ može nam biti i velika pouka. Izetbegović je bio islamski mislilac koji je svojim životom muslimana zadivio cijeli svijet zbog čega da danas mnogi slijede... Nazvali su ga „kraljem mudrosti“ zbog njegovih djela, ali on nije volio da mu daju taj epitet. On je pokazao šta se sve može postići jakim vjerskim osjećanjima, strpljivošću i nepokolebljivošću." (na konferenciji "Islamski mislilac - Alija Izetbegović", na Univerzitetu Sirnak u Turskoj, 08.12.2016, [http://www.faktor.ba/vijest/konferencija-o-aliji-izetbegoviu-u-turskoj-ivotom-muslimana-zadivio-cijeli-svijet-226231]) *[[Mehmed Fočić]] **"Bosna i Hercegovina izgubila je najvećeg patriotu i čovjeka. Teško je naći prave riječi zbog gubitka najvećeg vođe Bošnjaka. On je bio naš simbol. Da nije bilo njega, danas ne bi bilo ni BiH. Sjećam se da mi je jednom rekao da mu je ovih deset proteklih godina teže od onih nekoliko provedenih u zatvoru. Želim da pozovem Bošnjake da se ujedine nakon smrti našeg predsjednika i nastave put koji je on započeo." *[[Melek Sina Baydur]] **"Alija Izetbegović bio je državnik kojeg su dobro poznavali i voljeli ne samo Bosanci i Hercegovci nego i svi građani Republike Turske. Ono što sam ja za kratko vrijeme svoga boravka u BiH vidjela, pogotovo nakon njegove smrti, kada sam imala priliku pročitati mišljenja ostalih ljudi koji su s njim dijelili vrijeme i prostor, jeste da se svi slažu u jednom – Izetbegović je osigurao opstanak državnosti BiH." *[[Miladin Vidaković]] **"Ovo je krupan korak i mi se gospodinu [[Bakir Izetbegović|Izetbegoviću]] zahvaljujemo, a znamo da je i njegov otac, gospodin Alija Izetbegović, svojevremeno zaustavio ono što je sve činjeno na Kazanima i preduzeo već u to mjere prema onim kojima su to činili." (13. juni 2016, za Al Jazeera Balkans, [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/izetbegovic-na-kazanima-dug-prema-zrtvama] [https://www.youtube.com/watch?v=Zukv18fy6wI]) *[[Milan Kučan]] **"Bio je jedan od najautentičnijih svjedoka i aktera zbivanja u vrijeme i nakon raspada Jugoslavije, ali prije svega čovjek dijaloga među ljudima i civilizacijama." (Za novinarsku agenciju Anadolija, povodom devete godišnjice smrti Alije Izetbegovića) *[[Mile Stojić]] **"Ljudi koji tvrde da je Izetbegović krivac za bosanski rat, ili da je njegova krivica slična Tuđmanovoj i Miloševićevoj (priča o jednakoj krivici triju zaraćenih strana), ne mogu Izetbegoviću oprostiti što se zalagao za bosanski suverenitet. Iako je svojim odlukama tokom rata ponekad doprinosio runjenju tog suvereniteta, za njega se mora reći da je bio bosanski integralist, čovjek cjelovite Bosne. Druga je stvar kako ju je i koliko znao i mogao praviti. Priče o tome da je želio uvesti islamsku državu, iz jednog su njegova predratnog spisa (Islamska deklaracija) izvlačili srpski i hrvatski nacionalisti kad god su htjeli pravdati svoja bosanska zlodjela. (članak "Čovjek cjelovite Bosne" za Bosnia Report [http://www.bosnia.org.uk/news/news_body.cfm?newsid=1826], 12.11.2003) *[[Milorad Dodik]] **"Očigledno da je Muslimanima obećato od strane ovih velikih zapadnih ljudi, Hoolbrooka i ostalih. I to sad mi znamo. Rekli su ovako: "De vi samo potpišite mirovni sporazum da Amerika napravi ogroman uspjeh, Dejtonski sporazum, a mi ćemo onda srediti Srbe i dovešćemo u poziciju da Bosna i Hercegovina bude jedna država." Zato je Alija Izetbegović i potpisao Dejtonski sporazum. Inače, da nije bilo tog obećanja, sigurno ga ne bi potpisao jer u to vrijeme Srbi su bili u potpunoj, mi smo bili u potpunoj defanzivi, a oni su već bili u ozbiljnoj ofanzivi i zauzeli, u jednom trenutku i (umalo) Banja Luka nije pala. Amerikanci su očigledno, i zapadnjaci znali da je to mjesto u kome se taj sukob vjerovatno na decenijski sukob pretvara i zato su pristupili potpisivanju Dejtonskog sporazuma." (emisija "Ćirilica", TV Happy, 08.09.2014.) *[[Miralem Pjanić]] **"Alija Izetbegović je bio sjajan predsjednik. Zemlja iz koje dolazim je preživjela rat i on je bio njen prvi predsjednik, ali nažalost više nije živ. On je osoba koju volim slušati dok priča i puno sam naučio o historiji svoje države slučajući njega." ("Dream Team", Bros. Stories, 6. aprila 2019., [http://bros-stories.com/miralem-pjanic-2/], [https://www.youtube.com/watch?v=Wz0PYRxoWoo]) *[[Mirko Kovač]] **"Ta dvojica su bila toliko loša da Izetbegović nije uz njih imao nikakve šanse, čak i da je htio da bude gori, ali nije im se mogao u pitanjima zla ni približiti. On je ipak vodio politiku da se spasi što se spasiti može, dok je [[Slobodan Milošević|Milošević]] uništavao što se uništiti može, a Tuđmanu je bila opsesija da [[BiH|Bosna]] nestane, jer je to po njemu bila vještačka tvorevina kao Jugoslavija. [[Franjo Tuđman|Tuđman]] kao historičar nije razumio ništa, bio je zapravo sljedbenik politike [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]. Oduševljavao se i smijao onim svojim praskavim luđačkim smijehom kad je Karadžić najavljivao stvaranje Srpske republike na teritoriji Bosne i Hercegovine. Izetbegović se našao između dva đavola, nije mu bilo lahko, niti je mogao polučiti bolje rezultate. Ko god je tada zastupao neku pomirljivu politiku nije imao šanse. Rat je bio opijum političkih i intelektualnih elita. Izetbegović se u haosu rata nije snalazio, u nekom mirnodopskom vremenu on bi bio odličan i umjeren političar, bio je tolerantan, gospodstven i otmjen za razliku od te dvojice komunističkih satrapa između kojih je bio stiješnjen."(o rezultatima rata, intervju, razgovarao Nedžad Latić, 13. 06. 2012. [http://vijesti.ba/clanak/91481/rat-je-bio-opijum-politickih-i-intelektualnih-elita]) **"To je najpametniji od svih šefova republika. Pokušavao je da održi da svi žive zajedno, bez imalo mržnje. Znam samo, da se poštovalo ono što je Alija Izetbegović predlagao, ne bi bilo ovoga." *[[Mirko Pejanović]] **"Izetbegović je jedan od ljudi koji je hrabro birao ideju suverenosti BiH. Ukoliko naša država pristupi Evropskoj uniji i postane stabilna ekonomski i politički, onda će Izetbegović ostati zapamćen kao veoma značajna ličnost i kao čovjek humanista." (Za novinarsku agenciju Anadolija, povodom devete godišnjice smrti Alije Izetbegovića) *[[Mirnes Ajanović]] **"Izetbegovićeva borba za Bosnu i Hercegovinu i mir dala je puni doprinos očuvanju bošnjačkog nacionalnog bića i suživotu bh. naroda. Po meni je to Alija Izetbegović. Nikada mi u životu ništa nije teže bilo napisati i ovu izjavu sam smišljao više od 60 minuta. Najveća zasluga Izetbegovića je što smo dobili nacionalno ime Bošnjaci. Ako ništa, aminovao je to kada je imao moć da to uradi. S obzirom na to da je bio vjernik mogao je reći ostajemo samo muslimani." *[[Miro Lazović]] **"Sada ću prvi put ispričati jednu scenu o Izetbegoviću. Do sada to nikada nisam javno rekao. Taj čin me je uvjerio u njegovu moralnost, u njegovu ispravnost, u njegovu brigu za sve Bosance i Hercegovce. Kada su 1995. padale Srebrenica i Žepa sjedio sam u Predsjedništvu Republike Bosne i Hercegovine i dobijem jedno dramatično pismo od Udruženja Žepljaka i Srebreničana, koje je bilo dosta upozoravajuće, da ukoliko se desi to što se desilo sa Srebrenicom i Žepom da nijedna srpska i hrvatska glava u Sarajevu neće opstati. To je bilo u dosta dramatično i burno vrijeme, 95-ta godina, juli mjesec, kraj jula. Ja sa tim pismom pozovem Mirka Pejanovića kao člana Predsjedništva i ja mu dam da pročita. I kaže, šta ćemo sad? Reko, nazvat ću Izetbegovića i upoznat ću ga sa ovim pismom. Ja sam otišao kod Izetbegovića, on me je primio i rekao Miro, šta je, o čemu se radi? Ja mu dam to pismo, on je to pročitao, i sad kako on to čita ja vidim da on mijenja boju lica i guta pljuvačku. Samo je okrenuo telefon i rekao, Mirsada nazovi mi ovoga čovjeka koji je dole u potpisu. I taj čovjek se za 15 minuta pojavio u Predsjedništvu i on predamnom govori "Slušaj me dobro šta ću ti reći, što god se desilo sa našim narodom nijedna dlaka s glave nijednom Srbinu, nijednom Hrvatu ne smije u Sarajevu pasti". I onda što nije bilo za njega karakteristično, zagalamio je na njega "Jesi li me dobro čuo?". On kaže "Jesam, Predsjedniče". Onda još jednom "Jesi li me dobro čuo". "Jesam Predsjedniče." "Slobodan si, dobro upamti šta sam ti rekao." I on je otišao. Taj čovjek. Ništa se nije desilo ali meni je to bio jedan čin u kome me Izetbegović uvjerio u moralnost i ispravnost svojih stavova kada su u pitanju druge nacije, kada su u pitanju građani Sarajeva i to je nešto što je mene dovelo u poziciju da nikada ne mogu biti prema takvom čovjeku kritičan čak i ako je nekada možda neke greškice na svom putu napravio. Ovo je zaista bilo i ljudski i moralno i čestito i nešto što me je učvrstilo u daljoj borbi za Bosnu i Hercegovinu. (o jednoj sceni sa Alijom iz jula 1995. godine, emisija "Ništa lično", 22. novembra 2021. na Televiziji 5 BiH [https://www.youtube.com/watch?v=yWYnQLRolK0]). **"Žao mi je što gospodin Izetbegović nije dobio svoju osobnu bitku. Upoznao sam ga 1992. godine i tokom rata i mirovnih pregovora spoznao sam da je to čovjek širokih pogleda. Često je govorio da bez Srba i Hrvata nema BiH. Njegovom smrću BiH i Bošnjaci su izgubili čovjeka mira, pravde, humanistu i patriotu." *[[Mirsad Kebo]] **"Alija Izetbegović, u borbi za ideale vlastitog naroda i drugih naroda i građana BiH, izbarao je kao moto svog života Bosnu i Hercegovinu – državu u kojoj su svi njeni narodi slobodni, jednaki i patriotski opredijeljeni. Tom idealu nastojim ostati vjeran. To je nasljeđe koje nosim i koje nije ničije vlasništvo." (Mirsad Kebo, u svojoj posjeti Muzeja "Alija Izetbegović", povodom 10. godišnjice smrti Alije Izetbegovića) *[[Mirsad Mahmutović]] **"Iz jednostavnog razloga što je ova stranka na vlasti već dvije decenije i zato što baštini ideju r. Alije Izetbegovića, omiljenog lidera u narodu. Današnji visoki funkcioneri ove stranke r. Alije se sjete samo kada im zatreba, kao vozač rezervne gume." (kritike na račun SDA poslije izbora 2016., "Narod kažnjava šutnjom", 14.10.2016. za Bošnjaci.net [http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=60231]) *[[Mirza Hajrić]] **"Kada bi bili u kabinetu pa kada ujutro dođe na posao, pritisnuo bi dugme i zvao bi me direktno i onda ja po njegovom glasu čujem kakvog je raspoloženja. Je li se naspavao, je li ga nešto mučilo do 3 ujutro, je li radio do ujutro, i tako. Obično kad bi rekao, "o mudri, savjetniče, šta ćeš ti mene danas savjetovati", bilo bi da je dobrog raspoloženja, pa možemo onda neke stvari koje su možda koji dan čekale, pokušati u tom dobrom raspoloženju da definiramo." (za Source.ba, 19.10.2015, kratki dokumentarni film o Aliji Izetbegoviću, "Alija Izetbegović - Strana ličnosti koju niste imali priliku upoznati".) **"Sjećam se jedne izajve Alije Izetbegovića još dok sam bio njegov savjetnik u Predsjedništvu BiH. Kad su nas posjećivale brojne delegacije iz islamskih zemalja koje su željele uložiti novac i ostaviti traga u BiH često je znao reći: “Ulažite u fabrike, a fabrike će graditi crkve i džamije”. Ta izjava me se dojmila i pokazala se koliko je tačna kada sam stupio na posao u državnu Agenciju za promociju inozemnih ulaganja – FIPA. Svaka marka uložena u proizvodnju brzo se oplođavala, uložena u potrošnju nestajala je isti dan. Alija Izetbegović je svojom grandioznom ličnošću i vizijom osigurao kvantitet BiH, njen opstanak na cjelovitom prostoru. Govorio mi je da će kvalitet osigurati ekonomija, da će bez toga doći i do osipanja njenog kvantiteta. Najteže mu je padalo što u najužim organima upravljanja nema pravih biznismena, poslovnih ljudi koji su svojim radom postali uspješni i koji su sav vlastiti kapital uložili u napredak i zapošljavanje ljudi. Čvrsto je vjerovao da će takvi doći i da će na najbolji način izgrađivati bh. identitet. i pozitivni naboj patriotizma." *[[Mišo Božić]] **"Odluku vladajućih stranaka u Općinskom vijeću [[Tuzla]] da odbiju da se jedna ulica u Tuzli nazove imenom Alije Izetbegovića smatram neracionalnom i štetnom. Tuzlanski Srbi osjećaju poštovanje prema Aliji Izetbegoviću koji se svojom politikom zalagao za ravnopravnost svih građana u Tuzli, ali i u Bosni i Hercegovini. Izetbegović je vodio računa o položaju Srba koji su bili pripadnici Armije RBiH, utičući da dobiju odgavarajuća priznanja i unapređenja. Prilikom mog susreta sa predsjednikom Izetbegovićem rekao je, a to je naglašavao i u više navrata, kako je Srbima u ratu najteže, jer ih oni sa brda smatraju izdajnicima, a ovi dole nemaju puno povjerenja u njih. Ne treba zaboraviti da je Srbe iz Tuzle i okoline Tuzle, kao i iz Sarajeva i drugih gradova, iseljavao Radovan Karadžić, a ne Alija Izetbegović koji je Srbe gledao kao ravnopravan i komšijski narod. Brojna međunarodna priznanja za humanizam i demokratiju najvećih svjetskih lidera Aliji Izetbegoviću, dokazuju da je prvi Predsjednik BiH bio pozitivna istorijska ličnost i da kao takav zaslužuje svoju ulicu u Tuzli, i svakom drugom gradu u BiH. Neshvatljivo je da Tuzla danas naspram Alije Izetbegovića podržava politiku SDS-a i Borislava Paravca koji se protive obilježavanju Izetbegovićevog lika i djela. Nadam se da ova štetna odluka nije konačna, te da će biti promijenjena i da će Tuzla dobiti ulicu u spomen na prvog Predsjednika međunarodno priznate Bosne i Hercegovine." (kolumna Fatmira Alispahića, Sedmični diwan, Jutarnje novine, subota, 12.11.2005.) *[[Mithad R. Ćeman]] **"O tome da je Alija Izetbegović poštovan van Bosne i Hercegovine svjedoče i priznanja koja je dobio iz cijelog svijeta, od Malezije pa do SAD-a. Lično bih izdvojio Orden nezavisnosti države Katar, Orden slobode Republike Turske i svakako Nagradu Kralja Fejsala koja ga je svrstala u plejadu najvećih islamskih mislilaca, poput: Ebu-l- Ea’laa el-Mevdudija (1979. – prvonagrađeni), Ebu Hasana en-Nedevija (1980), Abdulaziza b. Baza (1982), Muhammeda el-Gazalija (1989), Alija et-Tantavija (1990), Muhammeda el-Usejmina (1994. – godinu dana poslije Alije Izetbegovića), Saliha el-Husajjina (2006), Redžepa Erdogana (2010), Saliha Humejda (2016)." ("Bošnjaci i islam: Naš moderni doprinos islamu", El-Asr, br. 102, str. 23) *[[Mladen Ivanković]] **"Iako je bio vođa Bošnjaka, njega su uvažavali i poštivali i Hrvati i Srbi i međunarodni predstavnici,upravo stoga što je bio čovjek razgovora" (saopštenje predsjednika stranke Radom za boljitak povodom smrti Alije Izetbegovića) *[[Mladen Naletilić]] **"Doći ću u ponedjeljak u Ljubuški i skinuti sve ljiljane, je li jasno?! Poslije ću, zapamti dobro, ubiti [[Dobroslav Paraga|Paragu]], [[Stjepan Kljuić|Kljuića]] i Aliju. A kad sve ovo prođe, kad završi rat, ja ću se učlaniti u HSP, ja sam pravaš veći od vas svih." (svjedočenje novinara Mladena Bošnjaka [http://bosnae.info/index.php/ubistvo-blaza-kraljevica-nekaznjeni-zlocin]) *[[Momčilo Šalipur]] **"Odmah nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma otišao sam kod Alije Izetbegovića. Bio mi je kolega na građevinama kao pravnik u GP Putu. Kako smo obojica vjernici, razumjeli smo se i poštovali. Dok je Alija ležao u Foči, stalno sam ga posjećivao. Pitao sam Aliju u lice je li on znao šta je radio Caco, a Alija mi je odgovorio da mu se Caco oteo kontroli. Ja znam da je to tako i da me Alija nije slagao. Caco je poludio od droge. Da nije zaustavljen, pitaj Boga koliko bi još ljudi poubijao" (Slobodna Bosna, 13. Jun. 2016., [http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/33271/najpotresnija_pricha_o_kazanima_boze_kako_je_caco_bio_dobar_momak_a_izbo_mi_je_sina.html]) *[[Muhamed Sacirbey]] **"Štaviše, mnogi Amerikanci sve do danas vjeruju da BiH ne bi opstala kao država bez njegovog vodstva, a posebno njegove uloge u formiranju bosanske vojske. Iako pojedinci muslimanski identitet Alije Izetbegovića posmatraju sa podozrenjem i određenom sumnjom; ipak, većina pokret '[[Mladi muslimani]]' percipira više kao organizaciju solidarnosti, nego kao izraz političkog islama današnjeg tipa ili organizaciju poput Muslimanskog bratstva u Egiptu. U tom kontekstu, tada je krah Sovjetskog saveza još uvijek bio svjež i nov u mislima američkih lidera, dok su, s druge strane, tu bili lideri poput pape Ivana Pavla II i Vaclava Havela koje su u SAD-u cijenili zbog njihovog doprinosa rastu demokratije. (10. godina od smrti Alije Izetbegovića, Anadolija Agency, 19.10.2013.) *[[Munira Subašić]] **"Ne, ja to ne mogu nikako da pomislim, neću to ni da kažem, meni je iskreno, rahmetli naš predsjednik idol uvijek u mom životu. I uvijek kad učim fatihu mom rođenom ocu, ja učim fatihu i našem predsjedniku. Ma neću uopšte o tome da razmišljam, neću o tome da mislim, znam da to nije tačno, znam da je predsjednik volio svoj narod i pokazao je to i prije rata i poslije rata i za vrijeme rata, i neću uopšte da mislim, niti me interesuju zlonamjerni ljudi. Predsjednik je za mene veliki čovjek i ostat' će veliki čovjek. Nije postojao niko da je mogao spasiti nas ili spasiti Srebrenicu jer to je htio svijet i htjela je Evropa. Zahvaljujući Evropi i svijetu desio se i genocid. Jedan čovjek nije mogao, niti pet ljudi učiniti genocid, nego je to uradila elita, a to je komandovano iz Beograda. To rade zlonamjerni ljudi koji ne vole muslimane, i koji žele da se zavadimo i da između nas nekoliko, što kažu, napravimo mržnju. Predsjednik nije izdao Srebrenicu, to su velike laži." (Komentar "majki Srebrenice" na tvrdnje da je Izetbegović izdao/prodao Srebrenicu za medijski portal Coolin) *[[Muamer Zukorlić]] **"Mislim da je Bakir Izetbegović, svjesno ili nesvjesno, dobio ulogu da pokopa historijsku harizmu rahmetli Alije Izetbegovića. Jer, očito da je Alija Izetbegović jedina ličnost u Bošnjaka s toliko harizme koja tako moćno traje i nakon njegove smrti. Ne postoji nikakva ideologija, niti medijska hajka koja može pokopati tu harizmu. To, očito, jedino može učiniti onaj ko nosi njegovo prezime i ko, kako kaže, liči na svoga babu. Moja bojazan je da se ide u tom smjeru. Sve što se dešava samo potvrđuje realnost ove pretpostavke. Uključujući i posljednje izjave i sve što se, inače, radi. E, sad, kako je do toga došlo, postoje li dosjei ucjena i pritisaka, moglo bi se i o tome špekulirati, ali ne bih dalje o tome." (intervjuu za Dnevni Avaz, 24.09.2011., novinar Faruk Vele) *[[Mustafa Cerić]] **"Kao njegov prijatelj mogu da kažem da je smrću predsjednika Izetbegovića završena jedna značajna stranica povijesti BiH. Nadam se da ćemo mi tu stranicu znati čitati. Svim muslimanima u BiH i svim Bosancima želim izraziti suosjećanje i kazati im da ćemo tek sada shvatiti vrijednost Izetbegovića i da sve ono što je on lijepo ostavio za BiH treba cijeniti i dalje raditi onako kako je on mislio da treba da radimo. A to je da čuvamo svoj islamski identitet i da čuvamo državnost BiH." (Za novinarsku agenciju Anadolija, povodom devete godišnjice smrti Alije Izetbegovića) *[[Mustafa Spahić]] **"U prašumi riječi i rečenica, koje su se izgovorile proteklih mjeseci i godina i koje će biti izricane i pisane o rahmetli Izetbegoviću, bitno je pet riječi u okviru kojih se kreće čitav njegov život. Te riječi su: Vjera, Etika, Sloboda, Kultura i Pravo. Od njega sam prvog pročitao i naučio da sva ateistička društva imaju nemoralne ljude i moralne pojedince – heroje, a sve religijske zajednice imaju moralne ljude i nemoralne pojedince. Kao što nikad u životu nije razdvajao etiku od religije, nije etiku razdvajao od slobode." (tekst profesora Mustafe Spahića o Aliji) *[[Nada Starijaš-Al-Issa]] **"Sticajem sretno/nesretnih okolnosti, kao novinar, provela sam puno vremena uz predsjednika, što smatram privilegijom. Borio se za svoju Bosnu. I često u toj borbi bio usamljen, vajni bjelosvjetski međunarodni posrednici, najčešće su “posredovali” u korist onih koji su mu dijelili državu, koji su odugovlačili s deblokadom i razgraničenjem Sarajeva, kao kada je Kajišnik ultimativno tražio da linija razgraničenja ide tako da mu kuća ne ostane na “muslimanskoj strani, ” ostavljajući predsjednika Izetbegovića samog na agresorskoj vjetrometini." (na oficijelnom Facebook profilu [https://bosnae.info/index.php/nada-starijas-al-issa-nije-predsjednik-izetbegovic-dijelio-bosnu-dijelili-su-mu-bosnu]) *[[Nađa Berberović-Dizdarević]] **"Izuzetno sam ponosna na činjenicu da sam unuka Alije Izetbegovića i često se pitam da li bi i on, makar malo, bio ponosan na mene. Ljudi njegovog intelektualnog dometa i moralne veličine rijetko se rađaju. Za mene je on simbol slobode duha i misli, koji je u mladosti bio odvažan buntovnik i radoznao istraživač, a u zrelim godinama mudar mislilac i hrabar vođa svog naroda. Bio je, poput mnogih velikih ljudi, izuzetno skroman i odmjeren, ali i duhovit." (17.05.2019. za Stav, [https://stav.ba/ponosna-sam-sto-sam-unuka-alije-izetbegovica-simbola-slobode-duha-i-misli/]) **"Moj rahmetli djed Alija Izetbegović za mene predstavlja svojevrsni ideal, uzor. On je bio čovjek čije su se misli, riječi i djela nalazili u apsolutnom skladu. Bio je istinski veliki čovjek, dostojanstven, hrabar, častan i mudar." (8.8.2017. obilježavanje 92 godine od rođenja Alije I., [http://ba.n1info.com/a178691/Vijesti/Vijesti/Berberovic-Dizdarevic-o-Aliji-Izetbegovicu.html], [https://faktor.ba/vijest/unuka-naa-berberovic-dizdarevic-alija-izetbegovic-bio-je-covjek-snaznog-i-slobodnog-duha-259992]) *[[Nedžad Ibrišimović]] **"Čitajući Fatmirove knjige bio sam postiđen zbog svoje pasivnosti naspram svega što nam se dešava. Hvala Fatmiru što je u meni probudio taj stid, i hvala mu što mi je omogućio da mu se pridružim. Moj lider je bio Alija Izetbegović, a danas je moj lider [[Fatmir Alispahić]]." (Bosnjaci.net, 26. 02. 2006.) **"U pauzi zasjedanja Drugog bošnjačkog sabora u Holliday Innu u Sarajevu neko je zidove oblijepio slikama Alije Izetbegovića. Kada je on stupio za govornicu prvo što je rekao bilo je to da se one njegove slike skinu. Da to nisam vidio i čuo 1993, ja ga sada ne bih rahat mogao zvati Alija, a još manje ''dragi Alija'', mada mi nikad nije ni palo na pamet da ga lično oslovljavam samo imenom. On je za mene uvijek bio moj Predsjednik!" ("Knjiga Alije Izetbegovića", Saff, 19. oktobar 2007.) *[[Nedžad Latić]] **"Ja sam uvijek vjerovao Alijinim suzama koje je (is)pustio pred majkama Srebrenice kad im se zakleo: ”Allaha mi, ja nisam ništa više mogao uraditi za Srebrenicu!” Ali najveći dokaz da je Alija ostao vjeran sebi kad je rekao “ja izdati ne znam” je sama presuda po osnovi Tužbe BiH protiv Srbije. Da je iko imao ijedan opipljiv dokaz, razgovor, pismo , naredbu, politički sporazum, koji je Alija Izetbegović uputio agresorima po pitanju Srebrenice, a u kojem bi se bar u aluziji dala razumjeti njegova namjera da šuruje sa agresorima i da se kocka sa Srebrenicom i životima ljudi, zar ne bi bila predočena kao dokaz u Pretresnom vijeću MSP u Hagu?! Dakle, niko, bar do danas nije i ne može dokazati da je Alija Izetbegović izdao Srebrenicu. Može ga se sumnjičiti da je vojno nije mogao odbraniti, ali to je već danas izlišno pitanje, ako se izravno članice NATO saveza kaju što nisu dozvolile vojnu intervenciju protiv agresorskih snaga." (23.07.2015 za portal TheBosniaTimes.ba) *[[Nedžad Polić]] **"BiH je izgubila svog utemeljitelja, čovjeka koji je čitav svoj život dao i posvetio promociji demokratije. Čovjeka koji je zbog ideje demokratije obolio i izgubio zdravlje. Mi moramo i jedino možemo nastaviti putem koji je utemeljio, jer je to jedini ispravan put." *[[Nezim Halilović]] **"Kada sam u dogovoreno vrijeme ušao u njegov mali prizemni stančić kod Narodne banke, bio sam iznenađen jer je namještaj u tom stanu predsjednika države, vrhovnog komandanta, bio veoma mali, odnosno, namještaj je bio stariji i lošiji od moga u stanu u Konjicu... Kahva je bila gorka, kažem Bakiru da mi da malo šećera, a on kaže da već dva mjeseca u kući nemaju šećera, jer babo ne želi da živi drugačije nego što žive građani Bosne i Hercegovine, odnosno ako Bošnjaci nemaju šećera, onda ni predsjednik države ne može u svojoj kući imati šećera. U tom trenutku bio sam veoma sretan što na čelu države imamo takvog čovjeka koji saosjeća sa svojim narodom i koji se ni u čemu ne želi razlikovati od njih... Moj brat Ahmed pričao mi je da je, kada je bio u svojstvu prevodioca rahmetli predsjednika Izetbegovića u službenoj posjeti Saudijskoj Arabiji 1994. godine, doživio jednu interesantnu situaciju. Na kraljevskoj večeri na kojoj ima svega od ove dunjalučke hrane, što kažu i ptičijeg mlijeka, rahmetli predsjednik je tražio malo supe, neku čorbicu, a na tim večerama ima svega, ali nema supe jer ko će jesti supu na kraljevskoj večeri. Kad su mu na brzinu donijeli neku supu, on je pojeo i kazao da je sit, da ne može više, jer ne može da jede ništa drugo, ništa više, jer je njegov narod gladan. Rahmetli predsjednik je u ljeto 1993. godine došao u Pazarić, bio mu je pripremljen ručak u kojem je glavno jelo bilo pečenje, odnosno ispečeno je tele, a on se naljutio na tadašnjeg predsjednika Ratnog predsjedništva Mustafu Đelilovića i kazao: “Kako vas nije strah Allaha da se razbacujete i da jedete meso, a na Igmanu borci nemaju ni koricu hljeba!?” Nakon Pazarića došao je u Konjic gdje je bio pripremljen još bolji doček, jer su mogućnosti u Konjicu bile još bolje, a za ručak je bilo opet ispečeno tele. Poučeni iskustvom iz Pazarića, njegovo obezbjeđenje upozorilo je da se ne ponovi ista scena, pa i da mu posluže neku supu ili neku čorbu, a da za njih, za njegovo obezbjeđenje u nekoj drugoj prostoriji posluže ono što je pripremljeno, jer kažu da oni gdje god dođu sa rahmetli predsjednikom Izetbegovićem, zbog njegove skromnosti ostanu gladni. Alija Šarčić, koji je u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine bio zadužen za logistiku, kada spomene rahmetli predsjednika Izetbegovića, uvijek zaplače. Više puta sam ga čuo da rahmetli predsjedniku nisu nikada donijeli ručak a da svoje obezbjeđenje ili nekoga od osoblja u Predsjedništvu nije pitao šta su jeli toga dana, a ako je za njega bilo nešto posebno servirano, on je to odbijao jer se ni po čemu nije želio odvajati od drugih ljudi u Predsjedništvu bez obzira na svoj status. To je mali djelić o moralnoj gromadi koja se zvala rahmetli predsjednik Alija Izetbegović, naš predsjednik, naš vrhovni komandant, a ja molim Uzvišenog Gospodara da podari da od ovih bosanskih sinova, ako Bog da, bude još sličnih ljudi koji će po svemu biti veliki, koji će u svojim očima biti mali, a u očima ljudi, u očima Uzvišenog Gospodara biti veliki." ("Kerameti bosanskog džihada" - Nezim Halilović Muderris) *[[Nihad Halilbegović]] **"Jednom mi je tokom agresije došao Bakir Izetbegović i rekao da Alija nema šta jesti. Kako mi je to teško palo, jer sam bio spreman poginuti za predsjednika. Tad sam preko nekih veza našao pola teleta, ali sam pokrenuo da se to sistematski riješi, kako predsjednik opet ne bi došao u takvu situaciju. Od tog su mu teleta napravili dobar ručak. Kada je predsjednik dobio jelo, prvo je upitao da li su isto dobili i borci koji su bili u njegovom okruženju. Kad su mu rekli da drugi nisu dobili takav ručak, on je odbio jesti. Tome sam lično svjedočio i bio sam ponosan što imam takvog predsjednika. Eto, takav je bio rahmetli Alija Izetbegović." (intervju za Stav, 25.10.2017. [https://stav.ba/alija-izetbegovic-bio-je-antifasista-antitotalitarista-i-antikomunista/]) *[[Nijaz Alispahić]] **"Preselio je jedan od najplemenitijih ljudi koje je Bosna imala. Ta njegova plemenitost, ta posvećenost uzvišenim idealima, za sve je naše dušmane, a ima ih bezbroj, bila nerješiva zagonetka. Što nas više ubijaš, više nas ima, što nas više mrziš, mi više volimo, što nas više trpaš u islamski ekstremizam, mi smo više Bosanci i komšije. Upravo zahvaljujući Aliji Izetbegoviću stvoren je neraskidivi lanac pozitivne bosanske energije, kojoj nikakvi topovi, nikakvo izgladnjivanja nisu mogla stati ukraj. Da je na našem čelu bio neko drugi, neko manje posvećen vjeri u vječne vrijednosti, pitanje je kako bi se priča sa Bosnom završila. Ona ni danas nije završena, ali zahvaljujući putu koji je trasirao Alija Izetbegović, putu dobrote i ljubavi, Bosna ima šansu da opstane. Izetbegovićeve poruke žive kao putokaz za budućnost, jer ili će Bosne biti onakve kakvu je snio Alija Izetbegović, kao zemlja ravnopravnih i slobodnih ljudi, ili je neće biti. Otud je Izetbegovićeva misao svjetinik bosanske budućnosti." *[[Nijaz Duraković]] **"Sa mojim prijateljem i dugogodišnjim saradnikom Alijom Izetbegovićem proveo sam četiri ratne i najteže godine. On je bio moj predsjednik i uvijek sam ga cijenio. Smatram da je u povijesti bošnjačkog naroda bar za zadnje stoljeće jedna od najvećih ličnosti. Mislim da je njegova smrt nenadoknadiv gubitak za sve u BiH. On je bio veliki čovjek, istinski demokrata i čovjek koji je omogućio ono što je uvijek govorio: slobodu i demokratiju." (Za novinarsku agenciju Anadolija, povodom devete godišnjice smrti Alije Izetbegovića) *[[Nijaz Omerović]] **"Iako je Izetbegović, veliki sin Bosne i Hercegovine bio bolestan, nadao sam se da će ozdraviti. Bošnjaci i svi Bosanci tek sada će znati i cijeniti njegova djela." *[[Nurudin Dinče Imamović]] **"Alija je moj, to je moj kao otac, ja sam na njega gledao, vjeruj mi, sine, ko svog rođenog oca, i privatno sam ga kao svog babu gledao, a on je mene kao sina, kad smo sami. A u društvu, to je predsjednik moj bio države, kojeg sam ja iskreno srcem i dušom svojom branio." (za Source.ba, 19.10.2015, kratki dokumentarni film o Aliji Izetbegoviću, "Alija Izetbegović - Strana ličnosti koju niste imali priliku upoznati".) *[[Omer Erdogan]] **"Alija Izetbegović je bio čovjek mira borio se da zaustavi rat i stradanja. Bio je mudrac sa civilizacijskim pogledima i bio je veliki prijatelj Turske." (producent Omer na premijeri filma "Naš mudrac, Alija Izetbegović", povodom Dana nezavisnosti, 1. mart. 2017. u Predsjedničkoj palati Republike Turske u Ankari. [http://www.faktor.ba/vijest/povodom-dana-nezavisnosti-bih-u-turskoj-premijerno-prikazan-dokumentarac-o-aliji-izetbegovicu-238168]) *[[Paddy Ashdown]] **"Danas se čini prikladnim da i nebo plače iznad BiH." (22. oktobra 2003. godine, u svom govoru na dan dženaze predsjedniku Izetbegoviću dok je padala kiša) **"Divim se i jako poštujem Aliju Izetbegovića. Prvi put sam ga sreo u augustu 1992. godine. Tada sam posjetio Predsjedništvo BiH dok su okolo sipale minobacačke granate. Od trenutka kada sam se sreo s njim, imam taj duboki osjećaj divljenja i izuzetnog poštovanja prema njemu. Duboko sam uvjeren da bez njega ova zemlja ne bi postojala. A ja jako volim Bosnu i Hercegovinu i ovaj posao koji mi je dala međunarodna zajednica. Ponavljam, da bez Izetbegovića ova zemlja danas ne bi postojala i ništa drugo ne mogu osjećati prema njemu nego duboko divljenje i izuzetno poštovanje. U ovim tužnim momentima upućujem saučešće njegovoj porodici. Izetbegovića sam uvijek smatrao ocem ove države i naš zadatak sada je da nastavimo graditi BiH, osiguramo njene granice i da je osposobimo da služi svim svojim građanima." (Za novinarsku agenciju Anadolija, povodom devete godišnjice smrti Alije Izetbegovića) *[[Petar Anđelović]] **"Aliju Izetbegovića često sam susretao. Imao sam dojam da silno pati. Jer život mu je dodijelio ulogu koja je nadrastala njegove snage. No, on se borio i nastojao učiniti ono što je bilo moguće. Pri tom sam naučio poštovati ga, računajući s tim da se u životnoj borbi mogu načiniti i pogreške. Stoga, dok se prisjećamo Alije Izetbegovića, želim da mu Svemogući i Svevišnji bude milostiv i da ga nagradi za sva njegova poštena nastojanja i za sva njegova poštena djela koja je tokom života učinio." (Dnevni avaz, 19. oktobar 2006.) *[[Peter Nicholl]] **"Bila mi je izuzetna čast što sam poznavao izuzetnog čovjeka, i što sam sa njim uspješno sarađivao." (telegram upućen Predsjedništvu BiH, kao reakcija na vijest o smrti Alije Izetbegovića) *[[Pjer Žalica]] **"Vrlo sam tužan zbog smrti predsjednika Izetbegovića. Kako god historičari danas i sutra sudili o njemu kao političaru, ja sam siguran da smo skupa s njim bili na pravoj strani. Borili se za pozitivno." *[[Predrag Matvejević]] **"Ja se nalazim među onima koji su branili Aliju Izetbegovića. I ne kajem se. On je previše pošten čovjek i premalo zna lagati da bi mogao izaći na kraj sa lažovima, sa kojima je prisiljen da razgovara i pregovara. Stavljam ga među ljude kojima se ponosim što sam ih branio. On se nalazi u takvoj tragičnoj sudbini, da ne vidim kako bi neko učinio bolje da je na njegovom mjestu." *[[Radovan Karadžić]] **"Neće ovi da prestanu sa borbom. Sa Hrvatima ćemo možda prestati za dan-dva, sva neprijateljstva i to bi bio veliki događaj. Pola rata bi stalo. A sa Muslimanima ne znamo šta ćemo, oni neće da pregovaraju. (Alija op.a.), nada se vojnoj intervenciji. To je još jedina nada. I nada se eventualno da mu neko da oružje da produžava rat." (u razgovoru, za vrijeme posjete svojoj majci, Jovanki Karadžić) *[[Radovan Marušić]] **"Umro je dobar čovjek, umro je najčestitiji Bošnjak u novijoj povijesti ovih krajeva. Bio je, iznad svega, dobar i human. Imao sam nekoliko direktnih i, uvjeren sam, obostrano srdačnih susreta s njim. Mi katolici kažemo: 'Neka mu je laka, čestita i dobra bosanska zemlja'." (Za novinarsku agenciju Anadolija, povodom devete godišnjice smrti Alije Izetbegovića) *[[Rajko Danilović]] **"Neposredno pred spektakularnu proslavu pedesetogodišnjice kraja Drugog svjetskog rata i pobjede saveznika u Moskvi, u srpskim medijima vođena je široka kampanja prikazivanja lažne biografije Alije Izetbegovića. Upotrijebljen je poznati propagandni metod: jedna novina "Expres Politika" objavi lažni podatak da je Alija Izetbegović kao pripadnik divizije "Handžar", koja je ratovala na istočnom frontu, učestvovao u Drugom svjetskom ratu, a onda, o istoj temi pišu drugi mediji pozivajući se jedan na drugoga. Oni koji su pisali ove laži, znali su svrhu - onemogućiti učešče Alije Izetbegovića, kao predsjednika Predsjedništva BiH na pomenutoj svečanosti. Međutim, učinak je bio suprotan: lzetbegovič je pozvan na tu veliku proslavu, ali ne i Milošević ili bilo ko drugi iz Srbije i Crne Gore." ("Sarajevski proces 1983", autora Rajka Danilovića) *[[Rasim Kadić]] **"Alija je bio vojskovođa sa najslabijom vojskom i lider u najsloženijoj zemlji u Evropi. Ipak, uspio je očuvati tu najsloženiju državu i nije izgubio od mnogo jačeg agresora. Tužan je dan jer smo ostali bez njega, a velik je jer smo imali velikog čovjeka čije veličine u ovom trenutku nismo dovoljno svjesni. Nažalost, uvijek drugi treba da nam kažu koliko mi vrijedimo. A ja mislim da je bio bolji od vremena u kojem je živio." *[[Recep Tayyip Erdoğan]] **"Povodom 12. godišnjice smrti, sjećam se sa velikom poštovanjem i rahmetom prvog i velikog lidera Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića." (na zvaničnoj Facebook stranici predsjednika Turske, 19.10.2015) **"Vijest da je Alija Izetbegović, prvi predsjednik Bosne i Hercegovine i veliki mislilac umro, moj narod i mene potresla je iz dubine duše. Izetbegović je čovjek koji je svojim životom i djelom utjecao na historiju. Njegova je misija izraz ljudske časti i zadivljujuće ustrajnosti, što je predstavljalo čast cijelog svijeta. Za vrijednosti u koje je vjerovao, za svoju državu i svoj narod, on je neiscrpni izvor hrabrosti i izuzetne vrijednosti. Bol povodom Izetbegovićeve smrti moj narod i ja dijelimo sa bratskim bosanskohercegovačkim narodom." (Za novinarsku agenciju Anadolija, povodom devete godišnjice smrti Alije Izetbegovića) *[[Ričard Holbruk]] **"Mislim da ova zemlja danas ne bi postojala da nije bilo Izetbegovića. Svi ljudi prave greške, pa i on, ali ponavljam, da nije bilo njega, ne bi bilo Bosne i Hercegovine. To je i Milošević kazao u Dejtonu. On je rekao da je Izetbegović pobjedio. Nakon višednevnih teških pregovora, Milošević je pristao da se [[Sarajevo]] preda Federaciji. Kazao je da je Izetbegović zaslužio Sarajevo, jer ga nikad nije napuštao. Krajišnik i Buha su pobješnjeli na to. Da je Izetbegović napustio Sarajevo, [[BiH]] ne bi opstala." (Iz intervjua Dnevnom avazu, 3. oktobra 2003.) *[[Richard Myers]] **"Njegova uloga vođe bila je ključna u vrijeme prvog tročlanog Predsjedništva i on je direktno doprinio miru u regionu. Podrška predsjednika Izetbegovića bezbjednosti u regiji došla je u historijskom času i njegov doprinos je veoma značajan. Njegovi savjeti i mudrost će nedostajati. (poruka povodom smrti Alije Izetbegovića upućena komandantu Zajedničke komande Vojske FBiH generalpukovniku Atifu Dudakoviću) *[[Richard Sklar]] **"Predsjednik Alija Izetbegović bio je istinski heroj i patriota. Ja sam ponosan i sretan zbog privilegije da radim sa njim na donošenju mira i prosperiteta građanima Bosne i Hercegovine u danima nakon završetka rata. On je uvijek iskazivao spremnost da nađe rješenja za teške probleme sa kojima se vaša zemlja suočavala. No, on u tome nikada nije ispuštao iz vida interese svog naroda. Za mene je neizrecivo blago iskustvo koje sam stekao u druženju sa njim." (Prvih godina nakon Dejtona Sklar je bio specijalni izaslanik tadašnjeg američkog predsjednika Bila Klintona za ekonomska pitanja u BiH) *[[Safet Halilović]] **"Smrt Alije Izetbegovića veliki je gubitak za BiH i za sve probosanske snage koje se bore za opstanak i prosperitet ove zemlje, za ljudska prava i univerzalne vrijednosti njenih građana. Izetbegović je postao planetarno poznat kao personifikacija borbe za odbranu i opstanak BiH, njezinih građana i naroda u vrijeme agresije na našu zemlju. Svojim upornim otporom brutalnoj agresiji, te borbom za prava građana ove zemlje, opstanak i različitost Izetbegović je presudno doprinio odbrani i opstanku BiH, kao države i društva o čemu će historija dati posljednju riječ. *[[Safet Isović]] **"Ja sam s rahmetli Alijom Izetbegović bio u vrlo prisnim odnosima. Njegovom smrću nisam zatečen, često sam ga obilazio u bolnici. Izetbegović je bio jedini čovjek u mom životu za koga mogu reći da nije poznavao revanšizam. To je čudo. Da je bi revanšista platili bi glavom oni koji su ga maltretirali u vrijeme komunizma. Međutim, i za vrijeme kada je Izetbegović bio na vlasti i sada oni žive dobro. To je najbolji atribut o gospodinu Izetbegoviću. Sa žalošću kažem, Bošnjaci su izgubili najvećeg i najrazumnijeg Bošnjaka. Mnogi ljudi iz drugih naroda izgubili su prijatelja i borca za demokratiju." *[[Safet Oručević]] **"Alija Izetbegović bio je čovjek sa kojim sam usko sarađivao više od deset godina. Njegova uloga u odbrani zemlje pripada epohi po kojoj će biti zapamćen kao prvi predsjednik koji je svojom hrabrošću i razumnom politikom spasio opstanak BiH." *[[Safet Redžić]] **"Izetbegovića neće moći niko zamijeniti. U ovom momentu svi smo na gubitku, a najviše BiH. Porodici Izetbegović upućujem riječi sućuti." *[[Salko Zildžić]] **"Mislim da mlade generacije, nažalost, ne znaju dovoljno o životu i djelu rahmetli predsjednika Izetbegovića i da bi se njegov lik i djelo trebali mnogo više izučavati. Ono najvažnije što nam je predsjednik ostavio su skromnost, državnička mudrost i moralnost. Taj put trebamo svi slijediti, a mi mladi posebno biti svjesni da se za bolju BiH možemo izboriti isključivo vlastitim radom, zalaganjem i znanjem." (8.8.2017. obilježavanje 92 godine od rođenja Alije I., na putu prema mezarju Kovači [https://faktor.ba/vijest/defile-ulicama-sarajeva-mladi-ponijeli-78-ljiljana-u-znak-sjecanja-na-rahmetli-aliju-izetbegovica-259983]) **"Mislim da bi mladi ljudi trebali što više izučavati njegovo životno djelo i politički put kako bi sačuvali onaj dio multikulturalne BiH onakvom kakva je ostala na mjestu gdje je Alijina riječ nešto značila. Rahmetli predsjednik Izetbegović zadužio nas je nepresušnim političkim znanjem, mudrošću i moralom, u njegovoj ličnosti bilo je objedinjeno ono najbolje od jednog državnika i političara" (8.8.2017. obilježavanje 92 godine od rođenja Alije I., na mezarju Kovači [https://faktor.ba/vijest/mezarje-kovaci-brojni-graani-i-predstavnici-vlasti-odali-pocast-rahmetli-aliji-izetbegovicu-259999]) *[[Samir Avdić]] **"Imao sam tu sreću u životu da sam se upoznao sa rahmetli Alijom Izetbegovićem. Bio je izuzetna ličnost, pravi vođa našeg naroda. Siguran sam da će biti upamćen po velikoj dobroti, ljudskosti i čestitosti." **"Organizovan je prijem u Predsjedništvu BiH za kompletnu delegaciju Košarkaškog saveza. Imali smo prijatan razgovor s obzirom da je predsjednik bio susretljiv čovjek koji je imao vremena da sa svima razgovara. Bilo mu je drago što smo sa sjajnim sportskim rezultatom mogli da relaksirano razgovaramo. Taj susret nam je svima ostao doboko u pamćenju." (prisjećajući se kako je upoznao Aliju nakon kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 1997. godine, govorio je na izložbi fotografija "Alija Izetbegović, prijatelji i saradnici", 5. augusta 2021., u galeriji Općine Novi Grad Sarajevo [https://www.klix.ba/magazin/kultura/otvorena-izlozba-fotografija-alija-izetbegovic-prijatelji-i-saradnici/210805095]) *[[Samir Vildić]] **"U biblioteci u kući se nalazi 1.400 knjiga koje su pripadale rahmetli predsjedniku. Ostali dio knjiga se nalazi u Muzeju 'Alija Izetbegović' i kod njegove djece" (8.8.2017, obilježavanje 92 godine od Alijinog rođenja, u kući u kojoj je Alija živio niz godina, [https://faktor.ba/vijest/kuca-i-muzej-u-sarajevu-cuvari-sjecanja-na-aliju-izetbegovica-260031]) *[[Sanjin Kodrić]] **"Mudrošću svojom u politici je Izetbegović morao biti realist – na to ga je tjerala sama zbilja života, a u suštini bio je idealist, i kao mislilac Bosne i kao bosanski državnik, pri čemu se državnik u Izetbegoviću nije mogao razdvojiti od mislioca i mudraca u njemu samom." (7.8.2020. za Biserje, [https://www.biserje.ba/kodric-alija-izetbegovic-covjek-i-historija/]) *[[Sead Delić]] **"Bio sam komandant Pete operativne grupe u Tuzli kada su naše snage osvojile kotu Greda i Lisaču. Oba puta predsjednik Izetbegović je došao da nas obiđe. Na Lisači smo imali dosta zarobljenika i dobro se sjećam da nam je tada predsjednik rekao “zarobljenik je osoba o kojoj sve govori njegov naziv. Molim vas vodite računa o odnosu prema tim ljudima, na to vas obavezuju i ljudski i Božiji zakoni”." *[[Sead Omeragić]] **"Davnog juna 1992., pozove me predsjednik Alija Izetbegović u svoj kabinet. Jednu dilemu koju smo imali, razriješili smo u dvije rečenice. Prvi put tada otkrio sam tu njegovu neobičnu iskrenost i poštovanje sagovornika." (kolumna Seada Omeragića za NAP, novembar 2015) *[[Sead Trhulj]] **"Prvi, i veoma značajan javni istup "Mladih Muslimana", značajan prije svega po tome što je to, koliko se zna, bio prvi otvoreni protest protiv nove vlasti u Jugoslaviji, dogodio se već ujesen 1945. godine na osnivačkoj skupštini "Preporod" u sarajevskoj Vijećnici. Mimo scenarija koji je pripremljen pod patronatom nove vlasti "Mladi Muslimani" su došli u velikom broju i doveli dosta svojih pristalica. Izvršili su pravi puč na toj osnivačkoj skupštini, govorili, vikali, lupali, i izdejstvovali da nekoliko njihovih istaknutih članova uđe u upravu društva. Na izlasku iz Vijećnice Alija Izetbegović je bio uhapšen, ali je sutradan pušten." ("Mladi Muslimani", Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb, Globus, 1992., str. 13., {{ISBN|86-343-0653-4}}) *[[Sebija Izetbegović]] **"Alija je bio jedan dobar, pristojan čovjek, sa kojim sam ja imala vrlo lijep odnos i komunikaciju. Bilo je teških trenutaka, naravno. Tri mjeseca nakon moje udaje njega su uhapsili i odveli u zatvor na šest godina. To je bio jedan vrlo težak životni period koji predstavlja jedinstveno iskustvo. Ogroman broj ljudi tako nešto nikada ne preživi. Ja smatram da je svako iskustvo u životu dobro i to je bogatstvo na neki način." (tribina Asocijacije žena SDA Novi Grad, u Općini Novi Grad u Sarajevu, 10. marta 2018. [https://faktor.ba/vijest/prof-dr-sebija-izetbegovic-o-kcus-u-zdravstvu-desavanjima-u-sda-svekru-aliji-287315]) *[[Seid Smajkić]] **"Alija je legenda naše zemlje. Imao je snage i hrabrosti biti na čelu naše zemlje kada je to bilo najgore i donijeti mnogo historijskih odluka. Od stvaranja Armije BiH, borbe da u svijetu pokaže šta se dešava u BiH, do potpisivanja Dejtonskog sporazuma koji je zaustavio rat i stradanje našeg naroda. Ne treba ni spomenuti šta je učinio da BiH dobije svoje konture, da se formira kao država. On je osoba koja je samim tim mnogo pomogla da opstane islam u Evropi i zato mu cijeli svijet treba biti zahvalan. Neka mu Allah dž.š. podari dženet." *[[Sejdalija Mustafić]] **"Alija Izetbegović je historijska ličnost naše države, a u njenoj hiljadugodišnjoj historiji nije ih bilo mnogo. Izuzetno zasluge mu pripadaju i u konačnom determinisanju identiteta bošnjačkog naroda." *[[Sejfudin Tokić]] **"Rahmetli Alija Izetbegović bio je dobar čovjek. U najburnijem periodu historije BiH kao njen predsjednik suočio se sa najradikalnijim politikama hegemonije i nacionalističke isključivosti režima iz Beograda i Zagreba. Predvodeći patriotske snage BiH uspješno se suprotstavio takvim politikama i obezbijedio da se BiH sačuva kao multietnička država jednako okrenuta saradnji sa zapadnim, kao i sa islamskim zemljama. Lično sam impresioniran njegovom tolerancijom koju je iskazivao prema političkim neistomišljenicima i sposobnošću razumijevanja običnih bosanskih ljudi." *[[Senad Hadžifejzović]] **"Kada sam 27. septembra u prvom Centralnom dnevniku najavio uključenje Alije Izetbegovića u program, predstavio sam ga kao prvog predsjednika bh. Predsjedništva…Nevjerovatno je koliko mi je ljudi, kolega i prijatelja to zamjerilo! Kao, zašto potencirati to što je on PRVI. Danas vidim i čujem da ga na dan njegove smrti svi zovu PRVIM." **"Bilo je teško raditi taj intervju sa Predsjednikom, htio ili ne, bio sam pod pritiskom, pod dojmom da ipak radim posljednji razgovor sa čovjekom koji je u bolesničkoj postelji. Znao sam kakav napor on ulaže dok slaže riječi. Bio sam preemotivan, ali i on. Znao sam da je jakog duha, ali nisam očekivao da će biti zabavan, duhovit, da će pričati o tome da voli puru, da će se sjetiti neke pjesme “A sad nije važno”." **"Išli smo u program uživo kao što smo to uradili i kada je bio kidnapovan u Lukavici. Pretpostavio sam šta će mu biti riječi, poruke šta će ostaviti u amanet: Ostanimo Bošnjaci, Srbi i Hrvati, ali budimo malo više Bosanci. To mi je rekao i u intervjuu nakon dolaska iz Dejtona, to mi je više puta privatno rekao." **"Da, razgovarao sam nakon svakog intervjua nasamo sa Izetbegovićem o svemu. Ponekad mi je bilo neprijatno koliko je otvoreno o svemu razgovarao sa mnom. Pitao sam ga sve. Ti razgovori će ostati zauvijek u meni, nikada ih neću objaviti niti ispričati." **"Naravno, samo historija potvrđuje nečije vrijednosti, ali ne treba čekati dugo da se zaključi šta je dobro uradio: nije dozvolio Armiji revanšizam, njegova vojska bila je najhumanija, nije ganjao svoje progonitelje, bio je evropski musliman sa sjajnim osjećajem za ljude druge vjere…zato mu je toliko uglednih bosanskih Srba i Hrvata i došlo u bolnicu." *[[Slobodan Praljak]] **"Na dobrom smo putu da prisilimo Aliju da podijeli Bosnu. Mi ćemo natjerati Aliju da sjedne za sto s [[Mate Boban|Bobanom]] i [[Radovan Karadžić|Karadžićem]]. Interes nam je da [[Bošnjaci|Muslimani]] dobiju svoj kanton da bi se imali gdje odseliti." (nakon pada Posavine 26. oktobra 1992., dnevnik [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] [http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=38089]) *[[Stjepan Mesić]] **"Alija je u onom vremenu kada je trebalo braniti BiH bio čovjek koji je mogao pomoći da ova zemlja opstane. On je u onom vemenu kad BiH nije imala niti vojsku niti policiju dobro došao jer je svojom politikom omogućio da BiH izgradi vojsku kako bi se odbranila." (TV N1, N1 Pressing, 24.10.2016) **"Sudjelujući u Vašoj boli zbog gubitka oca i supruga, želim još jednom naglasiti da je Alija svojom osobnošću i političkim djelovanjem snažno obilježio zbivanja u BiH. Cijeli je svoj život podredio političkom djelovanju i nisu ga slomile ni teške godine zatvorskog života. Neupitna je njegova državnička uloga u ratnim i poratnim godinama u BiH, tog teškog perioda za sve države na području bivše Jugoslavije. Često sam se susretao s njim na bezbrojnim mirovnim konferencijama koje, nažalost, nisu uspjele spriječiti rat, a naše smo poznanstvo nastavili i kasnije kada se BiH uspjela održati kao samostalna država." (Za novinarsku agenciju Anadolija, povodom devete godišnjice smrti Alije Izetbegovića) *[[Stjepan Šiber]] **"Ja sam s Alijom Izetbegovićem bio, za to kratko vrijeme, jedno 20 puta u četiri oka. Kad god sam ja tražio da me primi, on je mene primao, a kad me je trebao, i ja sam dolazio. Dakle, vrlo inteligentan i pismen čovjek, ali vojnički nepismen." (19.03.11, Depo, intervju sa novinarkom Mirnom Duhaček) *[[Suad Kurtćehajić]] **"Ja lično mislim da on nije imao za ovaj prostor tu vrstu ideja. To je bilo njegovo filozofsko djelo, gdje je on razmišljao na taj način, ali se desilo da je sticajem okolnosti, raspad Jugoslavije, Bosnu doveo u tu situaciju, da se naknadnim tumačenjem moglo prevesti, i to je jako dobro bilo, i zato smo imali situaciju sa, nas je Engleska htjela da pusti da budemo likvidirani... Ali kažem, ubijeđen sam da on nije imao nikakvu namjeru sa ovim prostorom, ali je to naknadna interpretacija, jednostavno, to, napravila tako." (Na Svjetskom bošnjačkom kongresu, o krivoj interpretaciji "Islamske deklaracije", Alije Izetbegovića) *[[Sulejman Kupusović]] **"Alija Izetbegović ostat će upamćen kao čovjek koji je vratio dostojanstvo, dignitet i ime Bošnjacima BiH. Kao čovjek imao je ogromnu nesreću da se jako krhkog zdravlja čitav život hrve sa svim mogućim zloćama i karakondžulama, od rane mladosti provodeći život po kazamatima. Poslije suočen sa tim da bude na čelu naroda u trenutku kada je već bila ispisana smrtovnica i presuda cijelom tom narodu. S te strane ostat će dostojanstvena ličnost u historiji. U sjećanju kulturnih radnika ostat će po tome što je i u najtežim trenucima dolazio na naše predstave i radovao se svakom velikom uspjehu i iskoraku bh. kulture." *[[Sulejman Tihić]] **"I nakon njegove smrti, živi njegova ideja utkana u SDA. Konačan sud o vremenu i Aliji Izetbegoviću dati će povijest. Njegovi sljedbenici i analitičari tvrde da je on pozitivna osoba. Izborio se za nezavisnost bosanskog naroda. Bio je čovjek dijaloga, poštovan na Istoku i Zapadu. Oni koji šire neistine o njemu su u manjini. Njihove tvrdnje više govore o njima nego o Aliji. Bit ćemo odlučni u zaustavljanju svih projekta čiji je cilj narušavanje suvereniteta i integriteta BiH." (obilježavanje 9. godišnjice od smrti Alije Izetbegovića, na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu, Agencija Anadolija) *[[Šefik Džaferović]] **"Alija Izetbegovic bio je naš vrhovni komandant, naš uzor i učitelj, naš vođa u sudbonosnom vremenu borbe za opstanak bošnjačkog naroda i države Bosne i Hercegovine. Svoj životni put prošao je časno i uspravno, a na tom putu vodila ga je vjera u Boga i stalna težnja za ljudskom slobodom, pravdenošću i dostojanstvom. Bio je mislilac i humanist, hrabri i ustrajni borac za afirmaciju nacionalnog identiteta Bošnjaka i države Bosne i Hercegovine. Nepokolebljivo i dosljedno tokom svog političkog djelovanja zalagao se za demokratiju i vladavinu prava i u najtežim danima agresije na našu zemlju. Zbog tih njegovih osobina, bio je poštovan i na Istoku i na Zapadu." (Obraćanje potpredsjednika SDA Šefika Džaferovića na 11. godišnjici smrti Alije Izetbegovića, na Memorijalnom mezarju Kovači) *[[Šemsudin Mehmedović]] **"Važno je sjećati se lika i djela Alije Izetbegovića jer je on čovjek koji je svoj život podredio borbi za slobodu Bošnjaka, a kroz izgradnju demokratskog društva i svih ostalih koji žive u BiH. Raspad bivše Jugoslavije doveo je do nesreće, najviše Bošnjacima, ali i u takvim okolnostima znao se postaviti i biti i komandant i političar i diplomata i dobar moralista, ali i državnik koji je znao odgovoriti izazovima koji su bili u tom trenutku." (obraćanje Mehmedovića u oktobru, 2015, kada je Bošnjačka kulturna zajednica u Belgiji u gradu Antwerpenu organizovala akademiju povodom 12. godišnjice od Alijine smrti) *[[Šerif Grabovica]] **"Predsjednik vadi iz džepa zastavu BiH, prostire je i pada na sedždu. Nakon namaza, smota ratnu zastavu BiH i da mi je. Rekao je, neka imam za uspomenu na njega. Ta zastava koju mi je poklonio, danas je moja relikvija." (na obilježavanju 12. godišnjice od smrti Alije Izetbegovića na sarajevskom mezarju Kovači) *[[Thomas Klestil]] **"Prekoračujući granice stranačkog djelovanja, predsjednik Izetbegović će ostati u sjećanju kao otac bosanskohercegovačke nezavisnosti. Njegov zavjet je učvršćenje pozicije Bosne i Hercegovine kao punopravnog člana porodice država, kao i opredjeljenje za izmirenje među narodima i za budućnost BiH u evropskim integracijskim strukturama. Austrija je u Aliji Izetbegoviću izgubila jednog dugogodišnjeg bliskog prijatelja." *[[Tomislav Grizelj]] **"Kao generalni menadžer kompanije “Grizelj” i predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, u dva navrata lično sam se susreo sa gospodinom Alijom Izetbegovićem. Jedan od njih je bio kad se opraštao od aktivnog bavljenja upravljanjem zemljom, kao član Predsjedništva BiH. Impresioniralo me njegovo poznavanje biznisa. Potresen sam. Bosna i Hercegovina je izgubila svog sina." *[[Tvrtko Kulenović]] **"Alija Izetbegović je bio čovjek koji je o stvarima ovog svijeta znao mnogo više nego što treba i pristaje praktičnom političaru: uvjeren sam da znatan dio zamjerki koje su mu upućivane proističu iz zavisti, iz osjećaja nelagodnosti pred takvim likom vodećeg političara. Pravio je greške, kao i svi političari; pravio ih je u vremenu u kojem i najmanja greška stostruko odjekuje: tako ga zapalo. Ali nije bio samo političar: bio je savjetnik svom narodu, učitelj, pravnik, liječnik, mislilac, pisac i iznad svega čitalac knjiga-osobina najteže oprostiva od onih koji samo novine čitaju." ([http://www.akos.ba/kultura-tradicija/knjizevni-kutak/knjizevnici-danasnjice-o-rahmetli-aliji-izetbegovicu]) **"Smatram da je Izetbegović imao književnog talenta i jednu vrlo bitnu crtu pisaca – sposobnost empatije i osjećanja uopće. Bio je čovjek od duha i detalja, od intelekta i sposobnosti (Tvrtko Kulenović kao recenzent knjige Alije Izetbegovića "Islam između Istoka i Zapada".) *[[Vesna Domuz]] **"Bio je ponedjeljak kada sam napisala pismo. Čak nisam znala ni adresu, da li se promijenila ona u kojoj je zgrada Predsjedništva BiH. Adresirala sam ga direktno na ruke gospodinu predsjedniku Aliji Izetbegoviću. U pošti su me čudno pogledali kada sam donijela to pismo, u nevjerici. U srijedu su me već zvali iz Predsjedništva BiH, bliski saradnik gospodina Izetbegovića savjetnik Mirza Hajrić i rekao mi da dođem u četvrtak u zakazano vrijeme u Predsjedništvo BiH. Da li neko može da shvati, prenijet ćemo u sadašnje vrijeme, takvo iznenađenje. Da vas u Predsjedništvu BiH neko primi za dva dana. To je toliko trebalo da dođe to pismo preporučeno, ta dva dana. Ništa više nije trebalo čekati. Mislim da to mnogo govori onima koji žele ćuti i vidjeti. Iz toga se mnogo šta može shvatiti. A, meni je bilo nevjerovatno." (povodom 17. godišnjice od njegove smrti u razgovoru za Anadolu Agency, 16.10.2020. [https://www.aa.com.tr/ba/balkan/vesna-domuz-da-su-se-ispunile-stvari-o-kojima-je-govorio-alija-izetbegovi%C4%87-bilo-bi-nam-puno-bolje/2008248]) **"Doživjela sam da je kćerka ostala bez stipendije jer joj majka hvali bošnjačko-muslimanske institucije. Ne, ja sam samo rekla istinu. Nije moj Ilija, otac, riješio moje stambeno pitanje, nego gospodin Alija Izetbegović." (31.07.2019, za portal Source, [http://www.source.ba/clanak/Alen/500868/dt]) *[[Vlastimir Mijović]] **"Tada je Alija Izetbegović odbio da potpiše podjelu zemlje, iako mu je i dobar dio njegovog naroda (izmorenog stradanjem) poručivao da to učini, pa makar bila “k’o avlija”." (Online Blog Vlastimira Mijovića, [http://www.mijovic.net/2016/01/potpisi-alija-pa-nek-je-ko-avlija.html], 06.01.2016.) *[[Vuk Drašković]] **"Nije prihvatio moj prijedlog da se odmah dogovorimo da istupi sa izjavom da je spreman zapadnu Hercegovinu ustupiti Hrvatskoj, a da Kninska krajina priđe Bosni i Hercegovini." (o čvrstoj odluci Alije Izetbegovića da ne dopusti cijepanje BiH, Velimir Ćurgus Kazimir, zbirka intervjua "Brušenje pameti", 2003.) *[[Wesley Clark]] **"Predsjednik Alija Izetbegović bio je veliki čovjek i državnik, ličnost s izrazitim integritetom i hrabrošću. Raditi sa njim na poslovima okončanja rata i početka izgradnje miroljubive i napredne BiH bilo je jedno veliko i časno iskustvo u mom životu. Izetbegović je bio nepokolebljivi advokat koji se borio za narod koji je predstavljao. Izetbegović je uvijek imao pred sobom širu sliku i bio spreman na izbore i prosudbe kojima su se smrt i razaranja koja su pohodila njegovu zemlju okončala. I BiH i svijet izgubili su velikog lidera." (Za novinarsku agenciju Anadolija, povodom devete godišnjice smrti Alije Izetbegovića) *[[Zijad Hadžiomerović]] **"Jako sam potresen ovim što sam čuo. Bio je to veliki čovjek, kojeg si morao poznavati da bi ga zaista volio. Aliju su voljeli svi, ali smo mi u Mostaru sa njim posebno bili vezani. On je Mostar držao u svom srcu, a zbog toga i mi njega. Prije par dana kontaktirao nas je i kazao nam da se držimo, da čuvamo Mostar i njegovo nasljeđe. Rekao na je da se borimo za ideju Mostara jer je to ideja cijele BiH." *[[Zilhad Ključanin]] **"Alija Izetbegović neće muslimansku Bosnu. Jer je star čovjek, jer su ga dušmani do sada učili da "ganja neku ekvidistancu", kako bi mu narod opstao, jer starost, nužno, kalkulira." ("Da, ja prezirem Srbe", str. 129, 1994., NITP "KLJUČANIN") *[[Zvonimir Bernwald]] **"Alija Izetbegović, kasnije predsjednik Republike BiH, tada je kao član organizacije "Mladi muslimani" bio striktno protiv Hitlera i saradnje muslimana sa fašistima. On je odvraćao Mašića da se ne prijavi u Handžar diviziju." ("Muslime in der Waffen-SS: Erinnerungen an die bosnische Division Handžar (1943-1945), 2012., Graz, {{ISBN|978-3902732002}}) == Vanjski linkovi == {{Wikipedia|Alija Izetbegović}} *[http://www.muzejalijaizetbegovic.ba/ Muzej Alija Izetbegović] {{DEFAULTSORT:Izetbegović, Alija}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] gmorbabmmafmeqgjp5vp0gusfzw3brn 0 1402 59304 59229 2020-05-08T18:25:21Z 2001:999:41:27DD:6904:E47A:8CFC:9CD3 Dodan sadržaj 59304 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Radovan Karadžić |slika=[[Slika:Karadžić.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''srpski političar i presuđeni ratni zločinac'' |datum rođenja=19.06.1945. |mjesto rođenja=Petnjica, Crna Gora |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "...put kojim vodite Bosnu i Hercegovinu je ista ona autostrada pakla i stradanja kojem su pošle Slovenija i Hrvatska. Nemojte misliti da nećete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao a Muslimanski narod možda u nestanak,jer Muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rat ovdje ...". (''Iz Karadžićevog govora pred parlamentom Republike Bosne i Hercegovine 17.oktobra 1991. godine'') * "Kada se govorilo o koncentracionim logorima ja sam se nalazio u Londonu. Rekao sam: ne znam kakvi su uslovi u tim logorima. Mi držimo zatvorenike. Mi ih ne ubijamo. Rat je! I tako je [[Penny Marshal]] novinar ITN došla u [[Omarska|Omarsku]] i izabrala nekoliko veoma mršavih momaka koji nikada neće bolje izgledati… Kada sam imao 30 godina i ja sam izgledao kao oni." (''Independent'', august 1993) * "Izvršiti potpuno fizičko odvajanje Srebrenice od Žepe, time sprečiti komunikaciju između ovih enklava. Svakodnevnim planskim i osmišljenim borbenim aktivnostima stvoriti uslove totalne nesigurnosti, nepodnošljivosti i besperspektivnosti daljnjeg opstanka i života meštana u Srebrenici." (''Direktiva broj 7.'', 8.mart 1995) *"Naš ratnik, koga po svetu zovu imenom ''bosanski Srbin'', uvek je trpeo koliko se moglo trpeti. Nema pod kapom nebeskom trpeljivijeg naroda od ovoga, zvanog "bosanski Srbi". Sva svoja duhovna blaga vekovima je čuvao zaključana u grudima, ne ispoljavajući ih potpuno ni kad je sam sa sobom. Pravio se nevešt i neuk, a u suštini je bio plemić i vitez. Ukrivao je svoju srpsku suštinu, da bi je sačuvao. Ali, komšiju-ubicu nije mogao da prevari. U svakom ratu ubica je razarao njegove grudi u potrazi za njegovom skrivenom, srpskom suštinom. I zatirao je sve srpsko, do ptice na grani, kako bi istrebio i iskorenio, onako kako je car Irod radio. :Naš ratnik razume sve, i svoju sudbinu i svoga ubicu, i viku kojom se na njega viče "sa svakoje strane" (Njegoš). I zna da mora ponovo da stvara i selo, i kuću, i porodicu. Mora da traje i trpi koliko se može, i da se odupre kad se više ne može trpeti. A tada će prihvatiti svoju sudbinu, bez ostatka, i bez gorčine. Nikad ne napuštajući veru u Boga. :Zbog toga se duboko klanjam jedinom narodu, Hristolikom mučeniku, srpskom narodu u Bosni, koji "uredno prima sve udarce" sudbine (Sladoje), i za čije viteštvo treba druga nauka i neki drugi Clauzewitz. Za sada, njega izgleda razume jedino sami Bog. :Zato se pitam: da li je ovo bio rat? Rat ima svoje biće, svoje uzroke, ciljeve, početak i kraj, svoga Clauzewitz-a. Ovo nije bio takav, poznati rat. Ovde je uzrok rata bilo puko postojanje jednog naroda. Da li će, dok god postoji taj narod, njegovo postojanje biti opravdan i razumljiv casus belli?" :(''Jagnje Božije i Zvijer iz bezdana/ Filosofija rata'', zbornik sa Drugog bogoslovsko-filosofskog simpozijuma, Cetinje 1996) == Drugi o Karadžiću == *[[Pierre-Richard Prosper]] **"Pravi, istinski [[heroj]] se ne skriva. Ne živi udobno i komforno, dok s druge strane njegov narod pati. Da je Radovanu Karadžiću stalo do svog naroda, on bi istupio naprijed i objasnio svoja djela pred sudom." (Nezavisne novine, 2004) {{Wikipedia|Radovan Karadžić}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari|Karadžić,Radovan]] oaxt7bdc6bpki2f3t64ynk0v8lzvt86 10 1403 30461 2543 2007-05-02T05:54:02Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30461 wikitext text/x-wiki <div class="noprint" style="clear: right; border: solid #aaa 1px; margin: 0 0 1em 1em; font-size: 90%; background: #f9f9f9; width: 250px; padding: 4px; spacing: 0px; text-align: left; float: right;"> <div style="float: left;">[[Slika:{{{image}}}|50px|none|{{{project}}}]]</div> <div style="margin-left: 60px;">{{{text}}} <div style="margin-left: 10px;">'''''[[bs:{{{link}}}|{{{link}}}]]'''''</div> </div> </div> a3synfu9aong6vi8ef9005b1wzz8uz5 10 1404 61307 61118 2024-05-16T17:12:11Z Srđan 4695 61307 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{Sporedni okvir | pozicija = | okvir_stil = | slika = [[Datoteka:Wikipedia-logo-v2.svg|30px|none|Logo Wikipedije]] | tekst = [[:w:Početna strana|Wikipedia na bosanskom jeziku]] ima članak pod nazivom: '''{{plain link|{{fullurl:w:{{{1|{{PAGENAME}}}}}}} {{{2|{{PAGENAME}}}}} }}''' | tekst_stil = | slika_desno = | ispod = }}</includeonly><noinclude> [[Kategorija:Šabloni]] </noinclude> 4im3xyrrv29zzrjo4i8dcsvpliv07x6 14 1406 61970 30463 2024-05-18T10:14:14Z Srđan 4695 61970 wikitext text/x-wiki {{KategorijaABC}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Političari]] [[Kategorija:Političari]] tcivsb8pvdis577i8y56mgh400rcr8c 14 1407 30464 15876 2007-05-02T05:54:07Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30464 wikitext text/x-wiki {{KategorijaABC}} {{WikipediaKategorija|Kategorija:Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Države]] kb50gkchq2fr1ijs0e7bscoyftbladx 14 1408 54743 52264 2015-08-03T18:32:40Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 23 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q4103183]] na [[d:|Wikidati]] 54743 wikitext text/x-wiki {{KategorijaABC}} [[Kategorija:Glavne kategorije]] bqkp3nkhlm59it0izhcdt5xmhuljmfo 0 1409 58156 58031 2017-09-10T15:52:28Z Harač 23 /* Djela */ 58156 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Aleksandar Hemon |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački i američki književnik i novinar |datum rođenja=1964. |mjesto rođenja=Sarajevo, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} * "Moja pozicija, tako, nije definisana nacionalnim kulturnim sistemima, koji vole da imaju čvrste i nepremostive granice. Ja sam između [[kultura]], što nije prazan prostor, nego prostor preklapanja, gdje se dešavaju čudne i nepredvidive stvari, gdje se miješaju udaljena iskustva i stvaraju novi, fluidniji [[identitet]]i. Moja odgovornost nije odgovornost nacionalnog književnika, nego odgovornost javne ličnosti koja učestvuje u demokratskoj, nehijerarhiskoj razmjeni mišljenja i informacija. Prostor te razmjene je globalan i uključuje kako bosansku tako i američku javnost. Kao profesionalni pisac mogu biti most između različitih kultura, dok bih kao nacionalni književnik bio samo taraba." * "Kad me pitaju kome pišem, kažem pišem za sve i za svakoga pojedinačno" - 9. januar 2005. * "O [[rat]]u treba govoriti [[historija]]. To što je moja situacija uvezana s kolektivnim iskustvom, dio je neke jave. Ali, moja slika je individualna. Nikoga ne predstavljam... [[Novinar]] treba govoriti istinu o životu, historičari trebaju govoriti istinu, političari također. A, [[pisac]] može maštati." (za ''Večernje novosti'') ==Djela== *''[[Povratak u Hemonwood: kolumne]]'' (2016.) *''[[Knjiga mojih života]]'' (2014.) {{Wikipedia|Aleksandar Hemon}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Hemon,Aleksandar]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Hemon,Aleksandar]] [[Kategorija:Književnost|Hemon,Aleksandar]] [[Kategorija:Novinarstvo|Hemon,Aleksandar]] [[Kategorija: Aleksandar Hemon]] sclkix77tlpbmww2rcg4wih81ievb0t 14 1410 61847 60493 2024-05-18T08:22:29Z Srđan 4695 61847 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Književnici]] [[Kategorija:Pisci]] mngy8s9bzf3qto06e9z3ycfpcznipac 14 1411 51064 48056 2014-04-08T23:07:27Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51064 wikitext text/x-wiki {{KategorijaABC}} [[Kategorija:Glavne kategorije]] bqkp3nkhlm59it0izhcdt5xmhuljmfo 4 1412 58758 35957 2019-04-26T06:46:55Z Nesmir Kudilovic 3841 sit. 58758 wikitext text/x-wiki <div style="background-color: #F8F8FF; border: 1px solid #e2e2e7; padding: 10px;"> <big><center>'''Informacije za korisnike'''</center></big> <center>'''Wikicitati''' su projekat <span class="plainlinks">[https://wikimediafoundation.org/ Fondacije Wikimedia]</span> na [[w:Bosanski jezik|bosanskom jeziku]].</center> <center>'''Za opća pitanja i razgovor sa zajednicom posjetite [[Wikicitati:Čaršija|čaršiju]].'''</center><br /> <center>[[Wikicitati:Zašto postati korisnik?|Zašto postati korisnik?]] - [[Wikicitati:Najčešća pitanja|Najčešća pitanja]] - [[Wikicitati:Igralište|Igralište]] - [[Wikicitati:Osnovne upute za korištenje|Osnovne upute za korištenje]]</center> </div> <div style="background-color: #FDF5E6; border: 1px solid #e2e2e7; padding: 10px;"> {| style="border: none; background-color:#FFFFF8;" | width="48%" valign="top" | <div style="font-size:14pt;">Pitanja</div> [[Pomoć:Sadržaj|Opća pitanja]] · [[Wikicitati:Tehnička pitanja|Tehnička pitanja]] · [[Wikicitati:Pitanja za korisnike|Pitanja za korisnike]] · [[Wikicitat:Pitanja za administratore|Pitanja za administratore]] · [[Wikicitati:Naš odgovor kritičarima|Naš odgovor kritičarima]] | valign="top" | <div style="font-size:14pt;">Izgled i korištenje</div> [[w:Wikipedia:Potpis|Potpis]] · [[w:Wikipedia:Tabele|Tabele]] · [[w:Wikipedia:Slike|Slike]] · [[w:Wikipedia:Šabloni|Šabloni]] |} {| style="border: none; background-color:#FFFFF8;" | width="48%" valign="top" | <div style="font-size:14pt;">Pravila Wikicitata</div> [[Wikicitati:Neutralno gledište|Neutralno gledište]] · [[Wikicitati:Vandalizam|Vandalizam]] · [[Wikicitati:Upravnici|Administracija]] · [[Wikicitati:Kandidati za brisanje|Brisanje članaka]] · [[Wikicitati:Pravila za zaštitu članaka|Zaštita članaka]] · [[Wikicitati:Upravnici#Prijedlozi za korisnička prava|Prijedlozi za korisnička prava]] · [[Wikicitati:Obavještenja o korištenju slika|Korištenje slika]] · | valign="top" | <div style="font-size:14pt;">Pravopisna pravila</div> [[w:Pravopis bosanskoga jezika|Pravopis bosanskoga jezika]] · [[w:Jezički standardi na bosanskoj Wikipediji|Jezički standardi na bosanskoj Wikipediji]] · [[w:Pravilno-nepravilno u bosanskome jeziku|Pravilno-nepravilno u bosanskome jeziku]] . |} [[Kategorija:Wikicitat]] m91swlq3vyn3qqwg6gjyc4clemz719a 0 1415 51771 49556 2014-04-14T23:47:50Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 4 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q483290]] 51771 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Boris Tadić |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski političar i sadašnji predsjednik Srbije'' |datum rođenja=15. januar 1958. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Izvinjavam se svima protiv kojih je činjen [[zločin]] u ime srpskog naroda." (prilikom službene posjete Sarajevu 2004) * "Distanciram se od [[četnik]]a jer ne spadaju u ovo stoljeće" – 4. novembar 2005 == Drugi o njemu == *[[Stefan Kapičić]] ** "Nisam član nijedne stranke jer smatram da glumci ne bi trebali biti članovi stranaka. Ali u trenutku kada je trebalo birati između mračne Srbije, primitivne, koja šteti svima, a najviše sebi, i mlade, evropske Srbije, predvođene Tadićem, koja želi mir i normalan život, javno sam stao na Tadićevu stranu i nadam se da će ta strana pobijediti." (za ''Večernji list'') [[Kategorija:Srbijanski političari|Tadić,Boris]] {{Wikipedia|Boris Tadić}} aoftn803b0wtizq7o40otq08l329fb0 4 1416 61314 61311 2024-05-16T17:29:27Z Srđan 4695 /* Spisak korisnika */ 61314 wikitext text/x-wiki {{arhiva|širina=180px| * [[/Arhiva 2|Arhiva 2]] – zaključene nominacije do 16. 5. 2024. * [[/Arhiva 1|Arhiva 1]] – zaključene nominacije do 20. 1. 2013. }} Za rad na '''Wikicitatima''' neophodno je imati određeni broj korisnika sa administratorskim (sysop) i upravnim (bureaucrat) pristupom, koji imaju nešto veća ovlaštenja. Da bismo osigurali da osobe koje neće zloupotrijebiti svoj položaj, vršiti kroz proces nominacije i javnog izjašnjavanja. Nominacija i izjašnjavanje se vrši na ovoj stranici. == Korisnička prava == === Administrator (sysop) === Bilo koji registrovani korisnik koji znatno i dugoročno doprinosi Wikicitatima na bosanskom jeziku može biti kandidovan za administratora (sysop) sa uslovom da neće zloupotrijebiti svoj položaj. Nominovanje administratora (sysop) može uraditi svaki registrovani korisnik na Wikicitatima. Svi registrovani korisnici imaju pravo glasa. Nominacija ostaje otvorena 21 dan nakon čega se prebrojavanjem glasova ustanovljava da li je usvojena ili ne (prosta većina dovoljna). Administrator (sysop) nema privilegiju da promijeni status drugom korisniku. === Upravnik (bureaucrat) === Samo već izabrani administratori (sysop) se mogu kandidovati za upravnika (bureaucrat) i samo već izabrani administratori i upravnici imaju pravo glasa. Nominovanje upravnika (bureaucrat) može uraditi svaki administrator ili upravnik. Nominacija ostaje otvorena 21 dan nakon čega se prebrojavanjem glasova ustanovljava da li je usvojena ili ne (potrebna je dvotrećinska većina). Upravnik (bureaucrat) ima privilegiju da promjeni status drugom korisniku. '''Ovaj proces je naravno kao i sve na Wikicitatima podložno izmjenama i sve sugestije su kao i uvijek dobrodošle.''' == Spisak korisnika == === Upravnici === ==== Trenutni upravnici (bureaucrat) ==== : ''(nema)'' ==== Bivši upravnici (bureaucrat) ==== * [[Korisnik:Zumbulka~bswikiquote|<span style="color:#3366bb;">Zumbulka</span>]] (21. 1. 2007 – 4. 1. 2013) === Administratori === ==== Trenutni administratori (sysop) ==== * [[Korisnik:Srđan|Srđan]] (od 16. 5. 2024) ==== Bivši administratori (sysop) ==== * [[Korisnik:Dado|Dado]] (17. 11. 2005 – 4. 4. 2014) * [[Korisnik:Zumbulka~bswikiquote|<span style="color:#3366bb;">Zumbulka</span>]] (9. 1. 2006 – 4. 1. 2013) [upravnik] * [[Korisnik:Emir Kotromanić~bswikiquote|<span style="color:#3366bb;">Emir Kotromanić</span>]] (14. 1. 2007 – 4. 4. 2014) <!-- 2007-01-14T18:18:44 --> * [[Korisnik:Pearl|Pearl]] (13. 1. 2009 – 9. 4. 2018) * [[Korisnik:WizardOfOz|WizardOfOz]] (20. 5. 2009 – 12. 2. 2012) * [[Korisnik:Edinwiki|Edinwiki]] (5. 2. 2013 – 5. 8. 2013; 1. 10. 2013 – 1. 10. 2014) * [[Korisnik:Harač|Harač]] (14. 1. 2007 – 18. 2. 2022) * [[Korisnik:KWiki|KWiki]] (8. 2. 2023 – 8. 5. 2023) == Prijedlozi za korisnička prava == === Trenutni prijedlozi za administratora (sysop) === === Trenutni prijedlozi za upravnika (bureaucrat) === <!-- interlang links --> <!-- note: the links will be invalid if the project namespaces will change in other languages --> <!-- interlangs end--> [[Kategorija:Wikicitat]] h105du7l7o59n0n5g26xyfkc4sbqk2z 0 1417 53711 48820 2014-12-13T10:09:16Z Harač 23 53711 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Muhamed Filipović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=akademik, filozofski pisac, teoretičar, esejist, historičar |datum rođenja=3. august 1929. |mjesto rođenja=Banja Luka, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Dogodila se ironija koju historija zna prirediti da je od komunizma nastavila da djeluje totalitarna politika, ali na konceptu nacionalnog totalitarizma, a od institucija bivšeg režima zadržane su dvije najgore - to je nacionalni ključ u konstituciji vlasti i državna kontrola nad društvenim kapitalom, kojom je omogućeno provođenje kriminalne operacije privatizacije s izdavanjem bezvrijednih papira radnicima." ("Kako je bankrotirao SDP", ''Dnevni avaz'', 12.12.2014.) *"[[Safvet-beg Bašagić]] nije nikada bio, niti je hrvatski pisac, to nije bio [[Musa Ćazim Ćatić]], kao ni [[Mak Dizdar]], kao što ni [[Meša Selimović]] nije bio srpski pisac. Međutim, ne treba sve bacati na te koji to čine, jer oni to čine na osnovu izjava, deklariranja i želja takvih pisaca. Treba znati da su se naši brojni pisci izjašnjavali kao Hrvati: Safvet-beg Bašagić, Musa Ćazim Ćatić, [[Alija Nametak]], Muratbegović, Mak Dizdar; kao što su se drugi, od Avde Karabegovića do Meše Selimovića, izjašnjavali kao [[Srbi]], a npr. [[Ćamil Sijarić]] kao Crnogorac. Druga je stvar zbog čega su to oni činli. Svako zna da je Meša postao Srbin zbog terora nad njim kojeg je vršio [[Cvjetin Mijatović]], uz pomoć nekih [[musliman]]skih pseudo-intelektualaca, a da je Mak postao Hrvat, kako je meni lično obrazložio, jer je tako imao bolju prođu i mogao štampati svoje knjige u većem tiražu i u više izdanja, a to mu je bilo važno u sirotinjskom [[život]]u kojeg je veći dio svog života vodio. S druge strane, i mnogi drugi, [[političar]]i i navodni narodni vođe, su se izjašnjavali kao Srbi ili [[Hrvati]]. Tako je npr. i [[Alija Izetbegović]] bio dugo godina Srbin, prema svom izjašnjenju u popisima stanovništva. To, međutim, ne mijenja istinu i identitet tih pisaca. Svako, ko zaviri u njihova djela može se jednostavno uvjeriti da je sadržaj, [[jezik]], faktura i sve o čemu oni pišu i kako misle, vezano sa [[BiH|Bosnom]], vezano za bosanski način života i našu tradiciju i kulturu. Jedan od razloga da drugi preuzimaju naše pisce može biti i u tome što je malo [[narod]]a koji su u tako malo vremena dali toliko velikih pisaca. Uzmite samo kratak period od 1908.-1917. godine. U tom vremenu se među [[Bošnjaci]]ma rađaju [[Hasan Kikić]], [[Ahmed Muradbegović|Ahmet Muratbegović]], Meša Selimović, [[Skender Kulenović]], [[Midhat Begić]], [[Safet Krupić]], Ćamil Sijarić, [[Muhamed Abdagić]], da navedemo samo najpoznatije i nesumnjivo velike pisce koji bi činili čast svakoj našoj [[književnost]]i. To može biti razlog da se drugi pokušavaju na nama namiriti za oskudnost svojih pisaca. Ko zna." (oktobar 2005. za Radio Slobodna Evropa odgovarajući na pitanje o svojatanju bošnjačkih i bosanskih intelektualaca od susjednih Srba i Hrvat) *"Mi imamo naše historijsko i etničko, odnosno nacionalno [[ime]], koje u novijoj terminologiji glasi Bošnjaci. Tome nije potreban nikakav dodatak. Prvo, nisu svi muslimani Bošnjaci, niti su svi Bošnjaci nužnim načinom muslimani. To što neki naš narod nazivaju Bošnjaci-Muslimani je ostatak [[prošlost]]i i pokazuje da oni nisu raščistili sa nacionalnim identitetom našeg naroda i da ga limitiraju samo na [[vrijeme]] od kad smo mi postali muslimani, kao da smo mi vezani za Bosnu otada, a ranije smo bili nešto drugo. Ništa gore od toga. Prije našeg prihvatanja [[islam]]a mi smo bili Bošnjani. Osmanlije su nas nazivale Bošnjak, pa smo mi vremenom preuzeli taj naziv, što je isto što i Bošnjanin. Mi imamo naslijeđe i u staroj bosanskoj državi i nosioci smo njene državnosti od najranijih vremena. Mi nismo mijenjali svoju domovinu, to je oduvijek bila Bosna, ali smo promijenili vjeru i naši su preci odabrali vjeru koja im je više odgovarala. Naročito nakon što su katolici teško progonili pripadnike Crkve bosanske, pa je bilo malo ljudi koje su koptirali za katoličanstvo, nakon svirepih katoličkih progona kojima su krstjani Bosne bili izloženi za vrijeme vladavine dva zadnja [[kralj]]a bosanska. Treba obratiti pažnju koliko katolici ili današnji Hrvati žele da ograniče Bosnu na zadnje katoličke vladare, pa i kraljicu Katarinu, za koju sasvim lažno tvrde da je bila Hrvatica, jer je bila katoličke vjere. Što se tiče naših katolika i pravoslavaca, koji su danas Srbi i Hrvati, budite uvjereni da su oni sve do sredine 19. vijeka bili Bošnjaci pravoslavci ili katolici, a da su pod uticajem propagande iz Srbije i Hrvatske počeli uzimati do tada ovdje nepoznato nacionalno ime Hrvati ili Srbi. Postoji bezbroj [[dokaz]]a za to, mada nosioci današnjeg agresivnog srpskog i hrvatskog [[nacionalizam|nacionalizma]] u BiH to nikako ne žele priznati. Oni, a s njima i mnogi "objektivni" historičari, žele dokazivati kako je Bosna oduvijek bila katolička, a to bi onda trebalo da znači hrvatska ili pravoslavna, a to onda znači hrvatska ili srpska zemlja. To je najveća neistina koja se polako provlači kroz knjige i udžbenike, što je moguće u današnjem haotičnom stanju u našoj državi, koja je bez vlade i bilo kakve odgovorne politike i u kojoj probleme obrazovanja nauke i kulture vode nekompetentni ljudi." (oktobar 2005. za Radio Slobodna Evropa o Bošnjacima, bosanskim Hrvatima i Srbima) *"Nažalost, [[Dalibor Brozović]], koji je vrsni lingvist i koji veoma dobro poznaje bosansku jezičku situaciju, nije, kao ni mnogi drugi, izbjegao nacionalnoj [[bolest]]i. On dobro zna da je ono što je nekad nazvano južno narječje, zapravo [[bosanski jezik]], samo što tadašnjim ideolozima ilirizma i kasnije srpskohrvatskog nacionalizma nije odgovaralo da uvode u svoju terminologiju bosansko ime. Brozović, sasvim nehistorijski i paušalno, povezuje stanje koje je vladalo u Jugoslaviji s ovim koje vlada u BiH. To stanje je sasvim različito i ovdje nema nikakve majorizacije ili marginalizacije i sve je slobodno, sva leksika i svi oblici su u slobodnoj upotrebi. To je kada se misli sa pozicija nauke. Ali kada se počinje misliti sa političke pozicije i pozicije stvaranja nacije putem jezičke politike, a to je uvijek zloupotreba nauke, onda stvari dobivaju drugačiji izgled, pa izgleda da je normalno da naši Hrvati uče jezik kojeg ne znaju i ne razumiju i da im se nameće i leksika i oblici koji nemaju nikakve veze sa njihovim jezičkim iskustvom i osjećanjem. Ovdje majke i očevi hrvatskih nacionalno svjesnih [[političar]]a i [[intelektualac]]a ne razumiju [[govor]] svoje djece. Ono što oni žele, a nažalost i Brozović, jeste da se jedan laboratorijski jezik nametne putem politike kao nacionalni jezik Hrvata u BiH. To je [[eksperiment]], a mi ćemo vidjeti šta će iz toga biti. Najzad, svako je ovisan o drugima i niko sam za sebe ne može da živi. Koliko god je BiH ovisna o Hrvatskoj i Hrvatska je ovisna o BiH. Nije uzalud Tuđman pokušavao silom i [[intriga]]ma da podeblja kiflu. To je uzajamno. Mi treba da nastojimo živjeti u [[mir]]u i saradnji, a to nije moguće ukoliko jedan dio stanovništva naše države ne vidi BiH kao svoju državu i domovinu. Tu je glavni problem." (oktobar 2005. za Radio Slobodna Evropa o "ultimatumu" Dalibora Brozovića po kojem se Hrvatima nalaže da bosanski jezik nazivaju "bošnjačkim") *"Oni žele da i mi pristanemo na nacionaliziranje našeg jezika, jer bi to onda opravdalo njihovo tjeranje svih Srba i Hrvata da govore jezik kojeg im oni propišu. To što oni čine nema veze ni sa naukom, ni sa [[poštenje]]m, ni sa interesima tih ljudi i naše zemlje." (oktobar 2005. za Radio Slobodna Evropa odgovarajući na pitanje: "Zbog čega srpski i hrvatski lingvisti nameću Bošnjacima da svoj jezik kojeg oduvijek zovu bosanskim, prestanu tako nazivati i da ga preimenuju u ''bošnjački''") *"[[Islamofobija]] je odgajana vijekovima i ona se naslanja na staru evropsku islamofobiju koja potiče još od krstaških ratova i stava Svetog njemačkog rimskog carstva (Achen 800. godine) da Evropa mora biti kršćanska, te da sve muslimane treba iz nje istrijebiti. To je uspjelo u Španiji, Italiji i započelo, ali nije uspjelo, na Balkanu. Islamofobija se njeguje i zbog toga što se kod nas vrši identifikacija vjere i nacije, pa se nacionalni interesi i sukobi projiciraju i na vjeru. Sama po sebi islamofobija nije osnovana i ne bi smjela biti dopuštena ni po crkvenom kanonu, ni po sadržaju Isusove vjere ljubavi, ako je takva vjera i moderno kršćanstvo jedne, druge ili treće provencijencije." (oktobar 2005. za Radio Slobodna Evropa o islamofobiji) *"Njihova [[mržnja]] je stvar [[odgoj]]a. Onaj koji se od malena odgaja da je Turčin-musliman, glavni [[neprijatelj]], da ga je opravdano ubiti i da ga treba mrziti, ne može a da ne mrzi nas muslimane, jer nas identificira sa Turcima. Ta je mržnja dio vjerskog i nacionalnog odgoja kod Srba i Hrvata. Mene raduje što mi ne bolujemo od te bolesti i nadam se da će nas zaraza mržnje mimoići, jer ona na kraju ubija onog ko je u sebi nosi." (oktobar 2005. za Radio Slobodna Evropa o srpskoj i hrvatskoj mržnji prema Bošnjacima) *" ... u Evropi se vodi veliki krstaški rat protiv muslimana u Bosni!" *"Nas Evropa ne želi, kao što nije željela Židove... Evropa neće reći da treba istrijebiti muslimane u Bosni, ali će pustiti da nas trijebe i neće uraditi ništa da se to spriječi" *" ... taj Šaćirbegović je jedan obični gulanfer!" (decembar 2012. za emisiju "U škripcu" - TV ALFA Sarajevo o optužbama Muhameda Šaćirbegovića protiv Muhameda Filipovića o navodnoj pronevjeri državnog novca) [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Filipović,Muhamed]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi|Filipović, Muhamed]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari|Filipović, Muhamed]] {{Wikipedia|Muhamed Filipović}} gzat1bj10g2fipni9qf7xlk9ave06wg 0 1419 52787 52720 2014-04-26T01:14:29Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52787 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Parmenides |slika=[[slika:Parmenides.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Parmenid (grčki: Παρμενίδης ὁ Ἐλεάτης), antički grčki filozof |datum rođenja= oko 515. p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti=oko 450. p.n.e. |mjesto smrti= }} * "[[Biće]] jeste, nebića nema." * "Jer isto je mišljenje i biće" [[Kategorija:Grčki filozofi]] {{Wikipedia|Parmenid}} m7jn7vcppuoa78ondcx2gj1bgzkh7rf 8 1422 2827 2603 2005-11-20T15:00:02Z Dado 4 2827 wikitext text/x-wiki Kategorija f9eiaib7rbkc8lhlhw3yxmzdmef7viv 0 1459 52601 43880 2014-04-21T21:22:56Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52601 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Richard Charles Albert Holbrooke |slika=[[slika:Holbrooke-Amtsfoto 1-293x400.jpg|170px]] |tekst uz sliku=Ričard Holbruk, američki diplomata, pisac, editor, bankar i arhitekta Dejtonskog mirovnog sporazuma |datum rođenja= 24. april 1941. |mjesto rođenja=New York City, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[[Slobodan Milošević|Miloševićeva]] smrt izazvala je oživljavanje mnogih neobičnih sjećanja. Taj je čovjek uništio Balkan. (...) Nekada čudovišta, poput [[Adolf Hitler|Hitlera]] i [[Josif Staljin|Staljina]], ostave najveći trag u historiji, a takav je slučaj i sa Miloševićem." - izjava za BBC 2006. *"Najveća greška [[Daytonski mirovni sporazum|Daytonskog sporazuma]] je to što smo dozvolili Republici Srpskoj da zadrži pridjev Republika. Mislili smo da ta riječ nema ništa veće značenje nego Republika Texas ili Commonwealth of Massachussetts. Nismo shvatali historijske konotacije te riječi za Balkansku stvarnost. Naravno, Milošević je zagovarao to ime ali vjerujemo da su mu još par Tomahawk raketa mogle promijeniti mišljenje." - 11. novembar 2005. *Mislim da ova zemlja danas ne bi postojala da nije bilo [[Alija Izetbegović|Izetbegovića]]. Svi ljudi prave greške, pa i on, ali ponavljam, da nije bilo njega, ne bi bilo Bosne i Hercegovine. To je i Milošević kazao u Dejtonu. On je rekao da je Izetbegović pobjedio. Nakon višednevnih teških pregovora, Milošević je pristao da se [[Sarajevo]] preda Federaciji. Kazao je da je Izetbegović zaslužio Sarajevo, jer ga nikad nije napuštao. Krajišnik i Buha su pobješnjeli na to. Da je Izetbegović napustio Sarajevo, [[BiH]] ne bi opstala. (Iz intervjua Dnevnom avazu, 3. oktobra 2003.) {{Wikipedia|Richard Holbrooke}} [[Kategorija:Američki političari|Holbrooke,Richard]] d2qp3mfz4zkkc300dyjqq8ntmkcwvqw 4 1461 17407 2683 2006-08-26T16:01:28Z Emir Kotromanić~bswikiquote 6 Redirecting to [[Wikicitati:Upravnici]] 17407 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Wikicitati:Upravnici]] n7ayr4naibm3kdajxhw1rgui7phtmh6 4 1462 46731 2686 2012-09-09T06:34:12Z MerlIwBot 2417 Bot uklanja: nn,pt,hu,ja,el,fa,zh,pl,it,da,es,sv,en,de,bg (strongly connected to [[bs:Wikicitati:Upravnici]]) 46731 wikitext text/x-wiki [[Wikiquote:Upravnici/interlang|edit interlang]] <!-- interlang links --> [[ang:Wikiquote:Requests for adminship]] <!--[[bs:Wikiquote:Upravnici]]-->]] [[fr:Wikiquote:Administrateurs]] [[is:Wikiquote:Stjórnendur]] [[kn:ವಿಕಿಪೀಡಿಯ:ನಿರ್ವಾಹಕರು]] [[sk:Wikicitáty:Žiadosť o admin práva]] [[tr:Wikiquote:Yöneticiler]] l8a00bsz84npd4al5eq1pqu566y35mb 0 1466 2741 2005-11-18T01:01:59Z Dado 4 Main Page premješten u Početna strana 2741 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Početna strana]] gf07x7jmimh60r6mfht2juwqcfzr7k2 4 1469 37129 33535 2009-06-17T10:24:25Z Grover 841 37129 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} == Ab == * [[Abbé de La Roche]] * [[Abdul Tajib Ahmed Al-Mutanabbi]] * [[Abdulah Sidran]] * [[Abdurezak Hivzi Bjelavac]] * [[Abraham Lincoln]] == Ad == * [[Admir Kajtaz]] * [[Adolf Hitler]] * [[Adolf Loos]] * [[Adolfo Suarez]] * [[Adolphe d'Houdetot]] * [[Adrian Predrag Kezele]] * [[Adrien Brody]] == Ag == * [[Agatha Christie]] * [[Agaton]] * [[Agnar Mykle]] * [[Agnes Repplier]] == Ah == * [[Ahmed Burić]] * [[Ahmed Džubur]] * [[Ahmed Muradbegović]] == Ak == * [[Aki Rahimovski]] == Al == * [[Al di Meola]] * [[Alain de Benoist]] * [[Alain Finkielkraut]] * [[Alan Alda]] * [[Alan de Botton]] * [[Alan Paton]] * [[Alanis Morissette]] * [[Alaudin Sabit Užičanin]] * [[Albert Camus]] * [[Albert Einstein]] * [[Albert Ellis]] * [[Albert Guinon]] * [[Albert Schweitzer]] * [[Albije Tibul]] * [[Alberto Cassella]] * [[Alberto Moravia]] * [[Alberto Sordi]] * [[Aldous Leonard Huxley]] * [[Alec Guinness]] * [[Alecia Moore]] * [[Aleksa Šantić]] * [[Aleksandar Goldštajn]] * [[Aleksandar Hemon]] * [[Aleksandar Isajevič Solženicin]] * [[Aleksandar Seksan]] * [[Aleksandar Sergejevič Puškin]] * [[Aleksandar Veliki]] * [[Aleksandar Vučić]] * [[Alexander Lowen]] * [[Alexander Pope]] * [[Alexander S. Neill]] * [[Alexander Smith]] * [[Alexandre Dumas (sin)]] * [[Alexandre Dumas (otac)]] * [[Alexandre Kojève]] * [[Alexis de Tocqueville]] * [[Alf Henriksson]] * [[Alfred Adler]] * [[Alfred Capus]] * [[Alfred de Falloux]] * [[Alfred de Musset]] * [[Alfred Hitchcock]] * [[Alfred Rosenberg]] * [[Alfredo Catalani]] * [[Alfredo Panzini]] * [[Algernon Swinburne]] * [[Alice Hoffman]] * [[Alice Meynell]] * [[Alice Walker]] * [[Alija Demirović]] * [[Alija Dubočanin]] * [[Alija Isaković]] * [[Alija Izetbegović]] * [[Alija Kebo]] * [[Alija Kapidžić]] * [[Alija Nametak]] * [[Alija Pirić]] * [[Alka Vuica]] * [[Alkej]] * [[Alkidamant]] * [[Allen Ginsberg]] * [[Almasa Hadžić]] * [[Almedin Šišić]] * [[Almir Alić]] * [[Almir Zalihić]] * [[Alois Vojtech Šmilovsky]] * [[Alphonse Daudet]] * [[Alphonse de Lamartine]] * [[Alphonse Karr]] == Am == * [[Ambrose]] * [[Ambrose Bierce]] * [[Amfilohije Radović]] * [[Amin Maalouf]] * [[Amir Brka]] * [[Amir Vuk]] * [[Amor Mašović]] == An == * [[Ana Jelušić]] * [[Ana Karić]] * [[Ana Nikolić]] * [[Ana Oksa]] * [[Anais Nin]] * [[Anakars]] * [[Anakreont]] * [[Anaksagora]] * [[Anatole France]] * [[Andras Angyal]] * [[Andre Agassi]] * [[André Gide]] * [[André Maurois]] * [[Andreas Munch]] * [[Andrej Nikolaidis]] * [[Andrew Bonar Law]] * [[Andrew Carnegie]] * [[Andy Rooney]] * [[Andy Warhol]] * [[Angelus Silesius]] * [[Angelina Jolie]] * [[Anica Dobra]] * [[Anita Mančić]] * [[Anna Magnani]] * [[Anna Moffo]] * [[Anne Brontë]] * [[Anne Louise Germaine de Staël]] * [[Anne Morrow Lindbergh]] * [[Annie Vivanti]] * [[Ante Nobilo]] * [[Ante Rukavina]] * [[Ante Starčević]] * [[Anthony de Mello]] * [[Anthony Robbins]] * [[Antigon]] * [[Anto Đapić]] * [[Antoine Bret]] * [[Antoine de Rivarol]] * [[Antoine de Saint-Exupéry]] * [[Anton Kasipović]] * [[Anton Pavlovič Čehov]] * [[Antonio Machado]] * [[Antonio Nuić]] * [[Antun Barac]] * [[Antun Branko Šimić]] * [[Antun Gustav Matoš]] * [[Antun Radić]] == Ap == * [[Apel]] * [[Apolonije]] * [[Apostol Pavao]] * [[Apulej]] == Ar == * [[Archibald Joseph Cronin]] * [[Arhidam]] * [[Arhiloh]] * [[Arhimed]] * [[Aristip]] * [[Aristofan]] * [[Aristotel]] * [[Aristotle Onassis]] * [[Arkadij Timofejevič Averčenko]] * [[Arne Garborg]] * [[Arnold Toynbee]] * [[Arnoldo Foa]] * [[Arsen Dedić]] * [[Art Buchwald]] * [[Arthur C. Clarke]] * [[Arthur Ponsonby]] * [[Arthur Rubinstein]] * [[Arthur Schopenhauer]] * [[Arthur Wing Pinero]] * [[Arturo Graf]] * [[Arundhati Roy]] * [[Aryeh Neier]] == As == * [[Asim Kurjak]] * [[Asmir Kujović]] == Au == * [[Audrey Hepburn]] * [[August Cesarec]] * [[August Strindberg]] * [[August von Kotzebue]] * [[August Šenoa]] * [[Auguste Comte]] * [[Auguste Rodin]] * [[Aung San Suu Kyi]] * [[Aurelije Augustin]] * [[Ausonius]] == Av == * [[Ava Gardner]] == Ax == * [[Axel Munthe]] == Ay == * [[Ayn Rand]] * [[Ayşe Kulin]] == Az == * [[Azem Vlasi]] d3408k4z2tn8h48bjnr76x2q9xmgckm 4 1470 59178 41230 2020-02-07T19:52:57Z 93.41.125.94 59178 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}}wsbaaM .> Mertgjaalalà == Ba == * [[Bakir Ajanović]] * [[Baltazar Bogišić]] * [[Baltasar Gracián y Morales]] * [[Barbara Kingsolver]] * [[Barry Humphries]] * [[Baruch de Spinoza]] == Be == * [[Bebi Dol]] * [[Béla Hamvas]] * [[Ben Jonson]] * [[Benicio Del Toro]] * [[Benito Mussolini]] * [[Benjamin Disraeli]] * [[Benjamin Filipović]] * [[Benjamin Franklin]] * [[Benjamin Jowett]] * [[Berkley]] * [[Bernard-Henri Lévy]] * [[Bernard Buffet]] * [[Bernard le Fontenelle]] * [[Bernard Shaw]] * [[Bernhard Schlink]] * [[Berthold Auerbach]] * [[Bertolt Brecht]] * [[Bertrand Russell]] * [[Betty Williams]] * [[Bessie Head]] * [[Bessie Smith]] == Bh == * [[Bhakti Tirtha Swami]] == Bi == * [[Bill Cosby]] * [[Bill Gates]] * [[Billy Bragg]] * [[Bisera Alikadić]] * [[Bisera Boškailo]] == Bj == * [[Bjørnstjerne Bjørnson]] == Bl == * [[Blaise Pascal]] * [[Blanka Vlašić]] * [[Blažo Stevović]] == Bo == * [[Bob Dylan]] * [[Bob Hope]] * [[Bob Rafelson]] * [[Bogdan Tanjević]] * [[Bogić Bogićević]] * [[Bogoljub Karić]] * [[Bojan Kostreš]] * [[Bojan Zulfikarpašić]] * [[Bojana Stefanović]] * [[Bono Vox]] * [[Bora Ćosić]] * [[Bora Đorđević]] * [[Bora Todorović]] * [[Boris Dvornik]] * [[Boris Leonidovič Pasternak]] * [[Boris Podreka]] * [[Boris Tadić]] * [[Borislav Paravac]] * [[Borislav Pekić]] == Br == * [[Brad Pitt]] * [[Branimir Johnny Štulić]] * [[Branislav Nušić]] * [[Branka Petrić]] * [[Branko Cvejić]] * [[Branko Ćopić]] * [[Branko Schmidt]] * [[Branko Tuđen]] * [[Brendan Francis Behan]] * [[Brigitte Bardot]] * [[Britney Spears]] * [[Bruce Fairchild Barton]] * [[Bryan Adams]] == Bu == * [[Bülent Ecevit]] * [[Burt Reynolds]] 3d7d3ikj9ekfw9s15zxclqmjizu6ayi 4 1471 44476 34221 2012-01-12T04:17:21Z 92.36.168.189 /* Mu */ 44476 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} == Ma == * [[Ma Tzu]] * [[Madame de Staël]] * [[Madonna]] * [[Mahathir bin Mohamad]] * [[Mahatma Gandhi]] * [[Mairead Corrigan]] * [[Maja Šuput]] * [[Majka Tereza]] * [[Majo Dizdar]] * [[Mak Dizdar]] * [[Maksim Gorki]] * [[Marcel Achard]] * [[Marcel Pagnol]] * [[Marcel Proust]] * [[Marcello Mastroianni]] * [[Marco Vinicio Cerezo Arevalo]] * [[Marcus Fabius Quintilianus]] * [[Margaret Horton]] * [[Margaret Mead]] * [[Margaret Thatcher]] * [[Marguerite Duras]] * [[Marguerite de Valois]] * [[Marguerite Yourcenar]] * [[Maria Montessori]] * [[Marianne Williamson]] * [[Marie Curie]] * [[Marie von Ebner-Eschenbach]] * [[Marija Karan]] * [[Marijan Beneš]] * [[Marijan Mlinarić]] * [[Marilyn Monroe]] * [[Marina Ugrin]] * [[Mario Adorf]] * [[Mario Ančić]] * [[Mário de Andrade]] * [[Mark Twain]] * [[Marko Aurelije]] * [[Marko Kovačević]] * [[Marko Vešović]] * [[Marko Vidojković]] * [[Marlene Dietrich]] * [[Marlon Brando]] * [[Marquis de Vauvenargues]] * [[Martin Buber]] * [[Martin Buxbaum]] * [[Martin Heidegger]] * [[Martin Kessel]] * [[Martin Luther]] * [[Martin Luther King]] * [[Martina Navratilova]] * [[Martti Ahtisaari]] * [[Mary Ann Evans]] * [[Mary Pickford]] * [[Mary Potter Engel]] * [[Massimo D'Azeglio]] * [[Matej Mamić]] * [[Matteo Bandello]] * [[Matthew Arnold]] * [[Matthew Prior]] * [[Matthias Claudius]] * [[Maurice Barres]] * [[Maurice Chevalier]] * [[Maurice Dekobra]] * [[Maurice Maeterlinck]] * [[Maurice Merleau-Ponty]] * [[Maurice Ravel]] * [[Max Frisch]] * [[Max Scheler]] * [[Max Stirner]] * [[Max Weber]] * [[Maxwell Maltz]] * [[Maya Angelou]] * [[Mayer Amschel Rothschild]] == Me == * [[Medžazi]] * [[Mehmed Bošnjak]] * [[Mehmed Mejlija Guranija]] * [[Memet Baydur]] * [[Meredith Monk]] * [[Mersiha Novalić]] * [[Meša Selimović]] == Mi == * [[Mia Begović]] * [[Michael Graves]] * [[Michael J. Roads]] * [[Michel de Montaigne]] * [[Michel Foucault]] * [[Michel Tournier]] * [[Michel Quoist]] * [[Michelangelo Antonioni]] * [[Michelangelo Buonarroti]] * [[Michèle Morgan]] * [[Mickey Rooney]] * [[Midhat Ajanović]] * [[Mignon McLaughlin]] * [[Miguel Ángel Ruiz]] * [[Miguel de Cervantes]] * [[Miguel de Unamuno]] * [[Mihail Bakunjin]] * [[Mihail Bulgakov]] * [[Mihail Eminescu]] * [[Mihail Jurjevič Ljermontov]] * [[Mihail Mihajlovič Zoščenko]] * [[Mihovil Pavlek-Miškina]] * [[Milan Gutović]] * [[Milena Dravić]] * [[Milica Mihajlović]] * [[Milka Babović]] * [[Milko Šparemblek]] * [[Milo Đukanović]] * [[Miloš Forman]] * [[Mike Dirnt]] * [[Mike Todd]] * [[Mike Tyson]] * [[Miki Manojlović]] * [[Milan Begović]] * [[Milan Kundera]] * [[Milan Pedalo]] * [[Mile Babić]] * [[Mile Stojić]] * [[Milena Marković]] * [[Milić Vukašinović]] * [[Milorad Dodik]] * [[Milorad Mandić]] * [[Milutin Nehajev]] * [[Milutin Petrović]] * [[Miljenko Jergović]] * [[Mimnermo]] * [[Mina Ahadi]] * [[Mira Banjac]] * [[Mirabai]] * [[Mirjana Hrga]] * [[Mirjana Karanović]] * [[Mirko Filipović]] * [[Mirko Kovač]] * [[Mirko Pejanović]] * [[Mirnes Ajanović]] * [[Miro Gavran]] * [[Miroslav Blažević]] * [[Miroslav Krleža]] * [[Miroslav Mikeš]] * [[Miroslav Radman]] * [[Miroslav Rožić]] * [[Miroslav Škoro]] * [[Mirsad Purivatra]] * [[Mirsad Selmanović]] * [[Mirsad Sinanović]] * [[Mirsad Terzić]] * [[Mirza Hadžijahić]] * [[Mišo Kovač]] == Ml == * [[Mladen Vojičić Tifa]] == Mo == * [[Mo Udall]] * [[Momčilo Bajagić]] * [[Moira O'Neill]] * [[Momir Bulatović]] * [[Momo Kapor]] * [[Mór Jókai]] * [[Moritz Gottlieb Saphir]] == Mu == * [[Muhammed, alejhi-s-selam]] * [[Muhamed Filipović]] * [[Muhamed Hevai Uskufi]] * [[Muhamed Karamusić Nihadija]] * [[Muhamed Ikbal]] * [[Muhamed Skejo Prozorac]] * [[Muhamed Šišić]] * [[Muhammad Ali]] * [[Muhammad Šams-ed-Din Širazi]] * [[Muhammad Yunus]] * [[Muharem Obradović]] * [[Muharem Osmić]] * [[Mula Mustafa Ševki Bašeskija]] * [[Musa Ćazim Ćatić]] * [[Mustafa Akad]] * [[Mustafa efendija Cerić]] * [[Mustafa Memić]] * [[Mustafa Smajlović]] * [[Mustafa Spahić]] * [[Mustafa Zvizdić]] * [[Mujo Musagić]] r0zcwp6f0q2o8wtt93pm2qlhzo1lu5i 4 1472 60175 55306 2022-07-15T12:07:10Z Grover 841 60175 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} == J.== * [[J. R. R. Tolkien]] == Ja == * [[Jack Kemp]] * [[Jack Kerouac]] * [[Jack Lemmon]] * [[Jack London]] * [[Jack Nicholson]] * [[Jackie Mason]] * [[Jacques-Bénigne Bossuet]] * [[Jacques Offenbach]] * [[Jacques Prévert]] * [[Jagoš Marković]] * [[Jakob Böhme]] * [[Jakob Wassermann]] * [[James Boswell]] * [[James Branch Cabell]] * [[James Joyce]] * [[James Madison]] * [[James Matthew Barrie]] * [[Jan Amos Komenský]] * [[Jan Fabre]] * [[Jane Seymour Fonda]] * [[Janet Jackson]] * [[Janez Drnovšek]] * [[Janica Kostelić]] * [[Janko Polić Kamov]] * [[Jaroslav Hašek]] * [[Jasmila Žbanić]] * [[Jasmin Duraković]] * [[Jasna Zlokić]] * [[Jay Leno]] * [[Jayne Mansfield]] == Je == * [[Jean Baudrillard]] * [[Jean-Paul Sartre]] == Ji == * [[Jiddu Krishnamurti]] * [[Jiftah Meiri]] * [[Jim Morrison]] * [[Jim Steinman]] == Jo == * [[Joannes Cinnamus]] * [[Joan Crawford]] * [[Jočo Jamamoto]] * [[Joe Frazier]] * [[Joe Namath]] * [[Johann Christoph Adelung]] * [[Johann Gottfried Herder]] * [[Johann Gottlieb Fichte]] * [[Johann Heinrich Pestalozzi]] * [[Johann Kaspar Lavater]] * [[Johann Ludwig Heiberg]] * [[Johann Nestroy]] * [[Johann Sebastian Bach]] * [[Johann Strauss mlađi]] * [[Johann Wolfgang von Goethe]] * [[Johannes Brahms]] * [[Johannes Mario Simmel]] * [[Johannes Tauler]] * [[John Beaumont]] * [[John Buchan, I. Baron Tweedsmuir]] * [[John Burdett]] * [[John Ciardi]] * [[John Donne]] * [[John Dos Passos]] * [[John Dryden]] * [[John F. Kennedy]] * [[John Ford]] * [[John Fuhrman]] * [[John Galsworthy]] * [[John Garland Pollard]] * [[John Herz]] * [[John Lennon]] * [[John Locke]] * [[John Maxwell Coetzee]] * [[John Patrick]] * [[John Steinbeck]] * [[John Quincy Adams]] * [[John Updike]] * [[John William Dunne]] * [[John Wilmot Rochester]] * [[Jon Bon Jovi]] * [[Jon Stewart]] * [[Joni Mitchell]] * [[Jonathan Swift]] * [[Jorge Luis Borges]] * [[José Enrique Rodó]] * [[José Ortega y Gasset]] * [[Josef Čapek]] * [[Josef Freinademetz]] * [[Josef Pieper]] * [[Joseph Haydn]] * [[Joseph McCarthy]] * [[Joseph Campbell]] * [[Joseph Conrad]] * [[Joseph Joubert]] * [[Joseph Kanon]] * [[Joseph de Maistre]] * [[Josh Billings]] * [[Josip Broz Tito]] * [[Josip Juraj Strossmayer]] * [[Josip Kozarac]] * [[Josip Mlakić]] * [[Josip Pejaković]] * [[Josip Silić]] * [[Josip Vidmar]] * [[Josipa Lisac]] * [[Josif Staljin]] * [[Jostein Gaarder]] * [[Jovan Divjak]] * [[Jovan Dučić]] * [[Jovan Jovanović Zmaj]] * [[Jörg Zink]] * [[Joyce Brothers]] == Ju == * [[Juan Ruiz]] * [[Jude Law]] * [[Judy Garland]] * [[Jules Michelet]] * [[Jules Renard]] * [[Julia Roberts]] * [[Julian Tuwim]] * [[Julije Gaj Cezar]] * [[Julio Iglesias]] * [[Jura Stublić]] * [[Juraj Neidhard]] * [[Juš Kozak]] ipnsb901914obeki0zcbwzua1uczxt8 4 1473 30471 30313 2007-05-02T05:54:13Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30471 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} == Pa == * [[Pablo Neruda]] * [[Pablo Picasso]] * [[Paddy Ashdown]] * [[Pam Brown]] * [[Pamela Anderson]] * [[Papa Benedikt XVI]] * [[Papa Ivan Pavao II]] * [[Parmenid]] * [[Paolo Mantegazza]] * [[Patrick Ellis]] * [[Patrick Süskind]] * [[Paul-Jean Toulet]] * [[Paul Ambroise-Tousaint Valery]] * [[Paul Éluard]] * [[Paul Fix]] * [[Paul Morand]] * [[Paul Simon]] * [[Paula Scher]] * [[Pauline Frederick]] * [[Pauline Kael]] * [[Paulo Coelho]] * [[Paulo Freire]] * [[Pavao Pavličić]] == Pe == * [[Pearl S. Buck]] * [[Pedro Almodovar]] * [[Pedro Calderón de la Barca]] * [[Percy Scholes]] * [[Periander]] * [[Perikle]] * [[Pero Kvrgić]] * [[Petar I Petrović Njegoš]] * [[Petar II Petrović Njegoš]] * [[Petar Anđelović]] * [[Petar Božović]] * [[Petar Grašo]] * [[Petar Miloš]] * [[Petar Selem]] * [[Petar Šegedin]] * [[Pete Doherty]] * [[Peter Brook]] * [[Peter Drucker]] * [[Peter Esterhazi]] * [[Peter Maas]] * [[Peter Rosegger]] * [[Peter Sellers]] * [[Peter Sloterdijk]] * [[Peter Ustinov]] == Ph == * [[Phil Bosmans]] * [[Philip Adams]] * [[Philip Johnson]] * [[Philip Massinger]] * [[Philip Sidney]] * [[Philippe Néricault Destouches]] * [[Philippe Quinault]] * [[Phineas Fletcher]] == Pi == * [[Pindar]] * [[Pierre Abélard]] * [[Pierre Baiard]] * [[Pierre Collard]] * [[Pierre Corneille]] * [[Pierre de Marivaux]] * [[Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais]] * [[Pierre-Henri Teitgen]] * [[Pierre-Richard Prosper]] * [[Pietro Aretino]] * [[Pietro Mascagni]] * [[Pink]] * [[Pitigrilli]] == Pj == * [[Pjotr Demjanovič Uspenski]] * [[Pjotr Iljič Čaikovski]] == Pl == * [[Platon]] * [[Plinije Mlađi]] * [[Plutarh]] == Po == * [[Poggio Bracciolini]] == Pr == * [[Predrag Matvejević]] * [[Prentice Mulford]] * [[Primo Levi]] * [[Princ Charles]] * [[Prosper Mérimée]] == Pu == * [[Publius Cornelius Tacitus]] * [[Publius Ovidius Naso]] * [[Puriša Đorđević]] == Py == * [[Pythagoras]] b2ofqho2mwdl6e5uw82uwpcdktwtw8b 0 1475 2785 2005-11-18T03:33:48Z Dado 4 Autori, A premješten u Wikiquote:Autori, A 2785 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Wikiquote:Autori, A]] ic93dp3mkghq6e5z0x87kydj5bsdu62 0 1476 2787 2005-11-18T03:34:41Z Dado 4 Autori, B premješten u Wikiquote:Autori, B 2787 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Wikiquote:Autori, B]] kf99wrdw95wmaswcpd2s5yycvkkfxd7 0 1477 2789 2005-11-18T03:35:21Z Dado 4 Autori, J premješten u Wikiquote:Autori, J 2789 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Wikiquote:Autori, J]] pz63r9q5csuhvllafegxn38lyfgpqvv 0 1479 2793 2005-11-18T03:37:27Z Dado 4 Autori, M premješten u Wikiquote:Autori, M 2793 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Wikiquote:Autori, M]] 4zat082yaj2nh3uvv8p0py7kh506c5q 0 1480 2795 2005-11-18T03:37:42Z Dado 4 Autori, P premješten u Wikiquote:Autori, P 2795 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Wikiquote:Autori, P]] qtknluukyz8ojftxlmv1en1ugrcmg4w 4 1481 58892 58827 2019-07-17T17:34:09Z Praxidicae 6395 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Anitelav|Anitelav]] ([[User talk:Anitelav|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Harač|Harač]] 31303 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} == Ra == * [[Rabindranath Tagore]] * [[Rade Šerbedžija]] * [[Radmilo Mihajlović]] * [[Radoslav Stojanović]] * [[Radovan Marušić]] * [[Radomir Konstantinović]] * [[Rafael Nadal]] * [[Rainer Maria Rilke]] * [[Rajko Grlić]] * [[Rajko Kuzmanović]] * [[Rakan Rušaidat]] * [[Ralph Bunche]] * [[Ralph Linton]] * [[Ralph Waldo Emerson]] * [[Ramakrishna]] * [[Rambo Amadeus]] * [[Ramo Kolar]] * [[Ranko Marinković]] * [[Raul Hilberg]] * [[Rasim Ljajić]] * [[Rasim Muratović]] * [[Ray Bradbury]] * [[Raymond Carré de Malberg]] == Re == * [[Reinhold Niebuhr]] * [[Reinhold Schneider]] * [[Relja Bašić]] * [[Rem Koolhaas]] * [[Rémy de Gourmont]] * [[René Descartes]] * [[René Leriche]] * [[René Worms]] * [[Rešad Kadić]] * [[Rešid Hafizović]] * [[Rezak Hukanović]] == Ri == * [[Richard III (ličnost)|Richard III]] * [[Richard Bach]] * [[Richard Burton]] * [[Richard Holbrooke]] * [[Richard Nixon]] * [[Richard Sheridan]] * [[Richard Strauss]] * [[Richard von Weizsäcker]] * [[Richard Quinney]] * [[Rifat Fejzić]] * [[Rigoberta Menchú]] * [[Rita Rudner]] * [[Rizo Džafić]] * [[Rizo Hamidović]] == Ro == * [[Robert Benchley]] * [[Robert Bobby Fischer]] * [[Robert Boyle]] * [[Robert Browning]] * [[Robert Byrne]] * [[Robert F. Kennedy]] * [[Robert Frost]] * [[Robert Fulghum]] * [[Robert G. Ingersoll]] * [[Robert Kiyosaki]] * [[Robert Louis Stevenson]] * [[Robert Musil]] * [[Robert Oppenheimer]] * [[Robert Pirsig]] * [[Robert Prosinečki]] * [[Robert Schumann]] * [[Robert Venturi]] * [[Robin Morgan]] * [[Robin Williams]] * [[Rodrigo Garcia]] * [[Roger Ascham]] * [[Roger de Bussy-Rabutin]] * [[Romain Rolland]] * [[Roman Hoffstetter]] * [[Romana Panić]] * [[Romano Guardini]] * [[Ronald Laing]] * [[Roscoe Pound]] * [[Rosa Luxemburg]] * [[Ross Perot]] * [[Roy L. Smith]] == Ru == * [[Rüdiger Bubner]] * [[Rudolf von Jhering]] * [[Rudyard Kipling]] * [[Russell Johnston]] * [[Ruth Benedict]] * [[Ružica Sokić]] m0m9w6b9gb8mcthjhb8b8k4bi8wtkjz 0 1482 2800 2005-11-18T03:41:19Z Dado 4 Autori, R premješten u Wikiquote:Autori, R 2800 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Wikiquote:Autori, R]] mf6wt0e6aspf6k4pxgwmoisycg1kw59 4 1484 38593 2855 2009-12-04T14:25:06Z 195.29.154.250 /* Kategorisanje */ 38593 wikitext text/x-wiki '''Wikicitat''' na bosanskom jeziku funkcioniše na istim principima kao i [[w:|Wikipedija na bosanskom jeziku]]. Za više informacija pogledajte stranicu za [[w:Pomoć:Sadržaj|pomoć]] na wikipediji na bosanskom jeziku. ==Posebni standardi za pisanje tekstova na Wikicitatu== ===Opis ličnosti=== Za razliku od članaka na Wikipediji, Wikicitat je prvenstveno namjenjen sakupljanjem citata ličnosti. Samim tim ovo nije enciklopedija koja se koristi za definisanje i opisivanje tih ličnosti. Ipak osnovne informacije o ličnosti koju citirate su korisne. Ograničite se da u jednoj rečenici objasnite o kojoj se ličnosti radi te odvojite taj dio teksta sa horizontalnom crtom upisujući 4 crtice: '''<nowiki>----</nowiki>''' ===Uvezivanje Wikipedije i Wikicitata=== Ukoliko postoji članak o ličnosti koju citirate na Wikipediji na bosanskom jeziku možete uvezati taj članak sa tekstom na Wikicitatu sa tim što upišete slijedeći kod za šablon u tekst o ličnosti na Wikicitatu: '''<nowiki>{{wikipedia|''ime i prezime''}}</nowiki>''' Također je korisno da uvežete i članak o toj ličnosti na Wikipediji sa tim što upišete slijedeći kod za šablon u članak koji se nalazi na Wikipediji: '''<nowiki>{{wikicitat|''ime i prezime''}}</nowiki>''' ===Kategorisanje=== Neke kategorije su već predložene na Početnoj stranici Wikicitata. Nastojte da prvo iskoristite te kategorije prije nego postavljate nove. ===Ostali standardi=== Citirani tekst stavljajte pod navodnike. Nije potrebno da slova ''Italizirate'' pošto se podrazumjeva da se Wikicitat koristi za citiranje ličnosti. Gdje moguće navodite i datum ili barem godinu kad je ličnost izjavila citat. 9eowvnolcxqbpc7ycmwjy6yflty675b 0 1485 62094 60350 2024-07-07T12:23:51Z 2A04:EE41:0:D1B4:C4AD:4DD6:363C:AFBE 62094 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Husein-kapetan Gradaščević |slika=[[slika:HG-portrait.png|150px]] |tekst uz sliku=jedan od najvećih bošnjačkih velikana pokretač bošnjačke revolucije i otpora prema Osmanlijama |datum rođenja=31. august 1802. |mjesto rođenja=[[Gradačac]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti=17. august 1834. |mjesto smrti=Istanbul, Turska }} * "Ima Bosne, beglerbeže i [[Bošnjak]]a u njoj! Bili su prije vas i ako [[Bog]] da, biti će i poslije vas!" *"Otpušteni robe! Budi sretan da možeš jesti ono malo hrane što imaš pred sobom; ja sam svoje činije već izvrnuo i ne trebam tvoga posredstva kod velikoga vezira. Baš za toga cara neću da znam kod koga se ti želiš za me zauzeti. Da te dočekam, gotov sam u svako doba i na svakom mjestu; moja je sablja sjekla prije nego je tvoja kovana. Zmaj od Bosne." (odgovor na pismo turskom vazalu, odnosno novopečenom knezu mlade srpske kneževine, [[Miloš Obrenović|Milošu Obrenoviću]], gdje Husein pokušava skrenuti pažnju da su Bošnjaci u Bosni autohtoni narod) *"Pitaše tako velikoga kapetana: Svijetli Husein-beže, zašto gradiš Katolicima tolike konake, tolike čardake po Bosni tvrdom vilajetu? A odgovori im beg premudri: efendi, oni su moja braća po krvi, jeziku i povijesti!" (Sadrazam Hadžirumeli, "Povijest carstva Osmanova", Istanbul 1904.) *"U Bosni zvono crkve nikad nije smetalo glasu mujezina." == Drugi o njemu == *[[Bartol Kunibert]] **"Husein kapetan imađae po gotovu 30 godina, stas mu bijaše srednji, izgled interesantan, pogled blag i sumoran, osmjeh pun držai i tuge, njegove krupne oči natkrivljivahu guste i ukrštene obrve, bjeloća njegove kože izdavaše više đurđijanski tip njegove majke no onaj ponosnoga, surovoga i poludivljeg Bošnjaka. Jedva da bi se moglo vjerovati, da se pod ovim nejakim i nježnim tjelesnim sastavom mogla skrivati ovako krepka duša, vojnički darovi, velika taština, a naročito lična hrabrost, dotjerana nekada do drskosti. Iskren i marljiv musliman, on je brižljivo vršio spoljne obrede svoje vjere i propise Kurana a ni zašta na svijetu ne bi on propustio onih pet molitva dnevno, šta više, često su ga viđali kako za vrijeme razgovora okreće oči k nebu i ponavlja sasvim tiho po neku molitvu ili stihove iz Kurana, i protiv općeg običaja svojih sunarodnika uzdržavaše se on brižljivo od raznih vinskih i alkoholnih pića zabranjenih zakonima islamizma." (iz zabilješki Husein-begovog doktora Bartola Kuniberta.[http://bosnae.info/index.php/fizicki-izgled-privrzenost-islamu-husein-kapetana-gradascevica]) *[[Hašim Muharemović]] :"Pade vila sa [[Gradačac|Gradačca]] grada :pod bedeme pašli Carigrada, :zakliktala usred bijela dana :na mezaru Husein kapetana. (odlomak iz pjesme "Pade vila sa Gradačca grada") *[[Husein Kavazović]] **"Neka nam uzori, nakon vjerovjesnika Muhammeda, a.s., budu Husein-kapetan Gradaščević, Safvet-beg Bašagić, reisu-l-ulema Džemaludin Čaušević, [[Mehmed Handžić|Mehmed-ef. Handžić]], [[Husein Đozo|Husein-ef. Đozo]], dr. Ahmed Smajlović, [[Alija Izetbegović]] i brojni drugi, znani i neznani, koji su hrabro, pouzdano i dostojanstveno gradili našu slobodu." (27. septembra 2022., povodom 110. godišnjice Udruženja ilmijje IZ, [https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/reis-kavazovic-za-vrijeme-komunisticke-vlasti-muslimani-i-islam-su-bili-nepozeljni-a-nakon-toga-smo-zestoko-napadnuti-796023]) *[[Josip Pejaković]] **"Sasvim je to bilo slučajno. Počeo sam da tražim kroz historiju nekoga ko bi me impresionirao ili neko ko bi mi ponudio neko rješenje. Jer ništa se ne dešava u svijetu što se ranije nije dešavalo. Nisam okrenuo ni 100 godina, a već sam našao čovjeka koji je ključ današnjih problema u BiH - Husein-kapetan Gradaščević, ali je i on kao i ja loše predstavljen. Njegova djela su ključ rješenja. On je postao kapetan u 19 godini a već sa 23 godine je zajedno sa fra Ilijom Starčevićem u selu Tolisa kod Orašja, izgradio najveći školski centar za kršćane koji će kasnije izroditi u najljepši samostan, franjevački. Na zamolbu pravoslavnih kršćana iz sela Obudovac kod Brčkog, pomogao je da naprave istu takvu bogomolju. Interesantno, ta oba zdanja su bila ista, fizički ista, samo što je na jednoj bio krst, a na drugoj križ. Naravno, napravio je i najljepšu džamiju, Husejniju, u Gradačcu. Sa 23 godine je prepoznao budućnost BiH u njenim razlikama. Zahvaljujući tim njegovim djelima, kršćani su ga obožavali. Kako to lijepo zvuči, katolici i pravoslavci obožavaju muslimana, a to je bilo 1823. godine. On se borio protiv Turaka, ne zbog toga što su mu povrijeđena prava, već zato što su mu ubili brata Murata-kapetana Gradašćevića na Kuli travničkoj. Ja to znam zato što sam iz Travnika." (o Husein-kapetanu za N1 Pressing, 27.12.2017.godine) {{Wikipedia|Husein-kapetan Gradaščević}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Historija]] [[en:Husein Gradaščević]] fjb4ze05maj90lopcc4ypldpzzctrsi 14 1486 51069 48062 2014-04-08T23:13:07Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51069 wikitext text/x-wiki {{KategorijaABC}} [[Kategorija:Glavne kategorije]] bqkp3nkhlm59it0izhcdt5xmhuljmfo 4 1487 11072 6418 2006-04-22T14:51:57Z Dado 4 11072 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Wikicitati:Vrata zajednice]] 002wn8fvjgl7xgzxm16t6rqpbx2zrh2 4 1488 61313 48219 2024-05-16T17:23:27Z Srđan 4695 Zaštitio je stranicu "[[Wikicitati:Upravnici/Arhiva 1]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo administratorima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo administratorima] (neodređeno)) 48219 wikitext text/x-wiki I request an admin possition for Wikiquote in Bosnian language. There are currently no sysop or bureaucrat on this project. I have started the Main Page on this wiki and would like to translate Mediawiki interface for other potential users. Thank You --[[Korisnik:Dado|Dado]] 22:02, 2 November 2005 (UTC) Molim da podržite moju kandidaturu za administratora Wikicitata na bosanskom jeziku. Trenutno nema administratora na ovom projektu. Započeo sam početnu stranicu na Wikicitatu i želio bih da prevedem Mediawiki interfejs ovog projekta za ostale korisnike. Hvala. --[[Korisnik:Dado|Dado]] 22:02, 2 November 2005 (UTC) '''Candidate (Kandidat)''': [[Korisnik:Dado|Dado]] '''Support (Za):''' *--[[Korisnik:Emir Kotromanić|Emir Kotromanić]] 23:07, 2 November 2005 (UTC) *--[[Korisnik:EmirA|EmirA]] 09:44, 8 November 2005 (UTC) *--[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 23:07, 13 November 2005 (UTC) '''Oppose (Protiv):''' ---- '''Candidate (Kandidat)''': [[Korisnik:Zumbulka|Zumbulka]] '''Support (Za):''' *--[[Korisnik:Dado|Dado]] 05:28, 23 December 2005 (UTC) *--[[Korisnik:Emir Kotromanić|Emir Kotromanić]] 01:03, 30 decembar 2005 (UTC) *--[[Korisnik:Mhare|Mhare]] 01:09, 30 decembar 2005 (UTC) *--[[Korisnik:HarunB|HarunB]] 05:20, 30 decembar 2005 (UTC) *--[[Korisnik:Demicx|Elmir]] 15:01, 31 decembar 2005 (UTC) *--[[Korisnik:Emx|Emir Beganović]] 21:39, 01 januar 2006 (UTC) '''Oppose (Protiv):''' == Trenutni upravnici (bureaucrat)== *[[Korisnik:Zumbulka|Zumbulka]] == Trenutni administratori (sysop)== *[[Korisnik:Dado|Dado]] *[[Korisnik:Emir Kotromanić|Emir Kotromanić]] *[[Korisnik:Harač|Harač]] *[[Korisnik:Seha|Seha temporarno do 10.08.09]] == Trenutni prijedlozi za administratora (sysop)== ===[[Korisnik:Emir Kotromanić|Emir Kotromanić]]=== '''''Usvojeno''''' '''Support (Za):''' *--[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 23:07, 13 November 2005 (UTC) *--[[Korisnik:Dado|Dado]] 03:37, 16 November 2005 (UTC) *--[[Korisnik:Mhare|Mhare]] 01:22, 30 decembar 2005 (UTC) *--[[Korisnik:HarunB|HarunB]] 05:20, 30 decembar 2005 (UTC) *--[[Korisnik:Demicx|Elmir]] 15:01, 31 decembar 2005 (UTC) *--[[Korisnik:Zumbulka|Zumbulka]] 17:37, 21 januar 2006 (UTC) *--[[Korisnik:Nidurhaf|Nidurhaf]] 16:20, 20 juni 2006 (UTC) *--[[Korisnik:Harač|Harač]] 21:53, 30 august 2006 (UTC) '''Oppose (Protiv):''' *'''Closed'''--[[Korisnik:Seha|Amir]] 09:23, 3 juli 2009 (KSV) ---- ===[[Korisnik:Harač|Harač]]=== '''''Usvojeno''''' '''Support:''' *--[[Korisnik:Emir Kotromanić|Emir Kotromanić]] 13:15, 30 august 2006 (UTC) *--<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[Korisnik_talk:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 07:15, 31 august 2006 (UTC) *--[[Korisnik:Mhare|Mhare]] 13:03, 31 august 2006 (UTC) *--[[Korisnik:Zumbulka|Zumbulka]] 19:00, 28 oktobar 2006 (UTC) '''Oppose:''' *'''Closed'''--[[Korisnik:Seha|Amir]] 09:23, 3 juli 2009 (KSV) ---- ===[[Korisnik:Pearl|Pearl]]=== Ovim zvanično predlažem korisnicu Pearl za administratora na Wikicitatima. Obzirom da već dugi period nemamo nikakve aktivnosti na ovom projektu, molim sve prijavljene korisnike da glasaju za ovu našu mladu urednicu, kako bi je, ukoliko se ne pojavi neki birokrata, mogli prijaviti na Meti za dodjelu administratorskog statusa.--[[Korisnik:CERminator|CERminator]] 14:17, 30 decembar 2008 (UTC) :'''''Usvojeno''''' '''Support: (Za)''' *--[[Korisnik:CERminator|CERminator]] 14:17, 30 decembar 2008 (UTC) *--[[Korisnik:Seha|Seha]] 15:29, 30 decembar 2008 (UTC) *--<tt>[[User:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[User_talk:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 21:11, 2 januar 2009 (UTC) '''Oppose: (Protiv)''' Zatvoreno (closed) i preneseno na [http://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Permissions#Pearl.40bs.wikiquote meta]. *Done by Thogo@meta. --[[Korisnik:Seha|Amir]] 20:46, 13 januar 2009 (UTC) ---- ===[[Korisnik:Seha|Seha]]=== Pošto ni jedan admin ili birokrata nisu aktivni, predlazem sam sebe za admina da zaobiđem moljakanje na meti za pražnjenje kandidata za brisanje. '''''Usvojeno, temporarna dozvola do 20.08.2009, potrebno više glasova za stalna prava''''' ''Glasanje dalje otvoreno'' *'''Support: (Za)''' *--[[Korisnik:Emir Kotromanić|Emir Kotromanić]] 20:44, 8 maj 2009 (KSV) *--'''[[Korisnik:Pearl|<font face="Monotype Corsiva" color="black" size="4px">Pea</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Pearl|<font face="Monotype Corsiva" color="silver" size="4px">rl</font>]]''' 10:24, 10 maj 2009 (KSV) *--<tt>[[User:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 18:25, 4 juni 2009 (KSV) * [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] 09:40, 3 juli 2009 (KSV) *--[[Korisnik:Smooth O|Smooth O]] 14:18, 3 juli 2009 (KSV) *--[[Korisnik:CERminator|CERminator]] 08:09, 7 juli 2009 (KSV) *'''Oppose: (Protiv)''' **Closed per [http://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Permissions#Seha.40bs.wikiquote meta]. Glasanje zatvoreno, status stalni. --[[Korisnik:Seha|Amir]] 19:27, 3 august 2009 (KSV) == Trenutni prijedlozi za upravnika (bureaucrat)== ===[[Korisnik:Zumbulka|Zumbulka]]=== ''Mislim da je vrijeme da dobijemo i prvog upravnika odnosno upravnicu na Wikicitatu. Glasanje otvoreno do 21. januara 2007.'' '''USVOJENO''' '''Support (Za):''' *--<tt>[[Korisnik:Demicx|<span style="color: #008000;">Elmir</span>]][[User_talk:Demicx|<span style="color:#FFA500;">[demicx]</span>]]</tt> 20:10, 14 januar 2007 (UTC) *--[[Korisnik:Emx|Emx]] 15:38, 15 januar 2007 (UTC) *--[[Korisnik:217.199.143.97|217.199.143.97]] 16:50, 15 januar 2007 (UTC) Ups, pa ja nisam registrovan... *----[[Korisnik:Lanche|Lanche]] 16:59, 15 januar 2007 (UTC) *--[[Korisnik:213.52.200.2|213.52.200.2]] 17:24, 15 januar 2007 (UTC) *[[Korisnik:Vseferovic|Vseferovic]] 18:05, 15 januar 2007 (UTC) Naravno *--[[Korisnik:Mhare|Mhare]] 19:14, 15 januar 2007 (UTC) *[[Korisnik:Kal-El|Kal-El]] 19:15, 15 januar 2007 (UTC) *--[[Korisnik:Harač|Harač]] 23:25, 15 januar 2007 (UTC) * [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] 15:04, 17 januar 2007 (UTC) Prelistao sam malo tvoje doprinose i (ako nisam pogriješio, a mislim da nisam) izbrojao preko 13 000 izmjena (oko 13 500 tačnije rečeno). Mislim da poslije te brojke nije potreban nikakav komentar. E pa svaka čast i nek ti je sa srećom funkcija. Sjeti se i nas male raje kada postaneš šefica :) *--[[Korisnik:Pavone|Pavone]] 13:38, 18 januar 2007 (UTC) '''Oppose (Protiv):''' *'''Closed''' --[[Korisnik:Seha|Amir]] 09:22, 3 juli 2009 (KSV) [[Kategorija:Wikicitat]] ==Remove [[user:Zumbulka|Zumbulka]] from administrator and bureaucrat flags== Please pardon me for speaking no Bosnian. This user is inactive after 2007-04-02 here and 2007-04-04 everywhere on Wikimedia. [https://toolserver.org/~pathoschild/crossactivity/?user=Zumbulka] I did remind him or her at the [[user talk:Zumbulka|talk page]] around 2012-12-18 with no answer, so this user may have vanished. For your security, I would like to kindly propose removing the long inactive administrator and bureaucrat flags.--[[Korisnik:Jusjih|Jusjih]] ([[Razgovor sa korisnikom:Jusjih|razgovor]]) 11:46, 25 decembar 2012 (KSV) '''Support (Za):''' *Support removing both inactive flags as nominator.--[[Korisnik:Jusjih|Jusjih]] ([[Razgovor sa korisnikom:Jusjih|razgovor]]) 11:46, 25 decembar 2012 (KSV) *Support removing both inactive flags as nominator --[[Korisnik:Harač|Harač]] ([[Razgovor sa korisnikom:Harač|razgovor]]) 20:40, 25 decembar 2012 (KSV) '''Oppose (Protiv):''' 8dowo3zdtd8bfa9rmhmgvaried0xj9m 12 1489 11071 6419 2006-04-22T14:51:35Z Dado 4 11071 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Wikicitati:Pomoć]] axy4nmlt3ge5m60d0rivl41d7fvvfu2 4 1490 11073 2853 2006-04-22T14:52:11Z Dado 4 11073 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Wikicitati:Dobrovoljni prilozi]] q3597dzqn1rkrrkuqj1ivx9bzbwkk5e 4 1491 6699 6527 2006-02-02T19:54:28Z Zumbulka~bswikiquote 10 6699 wikitext text/x-wiki '''Wikimedia fondacija''' je neprofitna organizacija sa ciljem da ponudi besplatno znanje svim ljudima svijeta. Da bi ostvarili ovaj cilj kroz održavanje, razvijanje i distribuciju besplatnog sadržaja, Wikimedia ovisi o javnim dobrovoljnim prilozima kako bi podržavala wiki projekte uključujući i ovaj projekat. Pogledajte više na stranici [http://wikimediafoundation.org/wiki/Fundraising Wikimedia fondacije]. '''Bosanskom Wikicitatu''' također i na najbolji način možete pomoći time da se uključite u razvijanje sadržaja ovog Wikicitata. elz1m0oedqvrjep778a8o0a6q4ltb4p 4 1492 61839 32471 2024-05-18T06:30:51Z Srđan 4695 61839 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} == H.== * [[H. L. Mencken]] == Ha == * [[Habiba Stočević-Rizvanbegović]] * [[Hafiz Širazi]] * [[Haile Selassie]] * [[Hajrudin "Hari" Varešanović]] * [[Halid Bešlić]] * [[Halid Kadrić]] * [[Hamdija Pozderac]] * [[Hamdo Katica]] * [[Hamurabi]] * [[Hamza Bakšić]] * [[Hamza Humo]] * [[Han Suyin]] * [[Hannah Arendt]] * [[Hans-Georg Gadamer]] * [[Hans Brühl]] * [[Hans Christian Andersen]] * [[Hans Habe]] * [[Hans Kelsen]] * [[Haris Džinović]] * [[Haris Pašović]] * [[Haris Silajdžić]] * [[Harold Berman]] * [[Harold Macmillan]] * [[Harold Pinter]] * [[Harold Robbins]] * [[Harriet Beecher Stowe]] * [[Harriet Martineau]] * [[Harry Houdini]] * [[Harun Al-Rašid]] * [[Harun Šestić]] * [[Hasan Džafić]] * [[Hasan Kafi Pruščak]] * [[Hasiba Agić]] * [[Hazim Akmadžić]] == He == * [[Hector Berlioz]] * [[Hector Hugh Munro]] * [[Hegel]] * [[Heinrich Heine]] * [[Heinrich von Kleist]] * [[Heinrich Wolfgang Seidel]] * [[Heinz Galinski]] * [[Heinz Rühmann]] * [[Helen Hayes]] * [[Helen Keller]] * [[Helena Minić]] * [[Heltaji]] * [[Henri Becque]] * [[Henri de Lubac]] * [[Henri de Régnier]] * [[Henri Frederick Amiel]] * [[Henrik Ibsen]] * [[Henry Bordeaux]] * [[Henry David Thoreau]] * [[Henry de Montherlant]] * [[Henry Ford]] * [[Henry J. Kaiser]] * [[Henry Kissinger]] * [[Henry Miller]] * [[Henry St John, Lord Bolingbroke]] * [[Henry van Dyke]] * [[Henry Wadsworth Longfellow]] * [[Heraklit]] * [[Herbert George Wells]] * [[Herbert Heckmann]] * [[Herbert Spencer]] * [[Herbert von Bismarck]] * [[Herman Melville]] * [[Herman Oberth]] * [[Hermann Hesse]] * [[Herodot]] * [[Hesiod]] == Hi == * [[Hildegard Hamm-Brücher]] * [[Hillary Rodham Clinton]] * [[Hipokrat]] * [[Hiponakt]] * [[Hippolyte Adolphe Taine]] == Hl == * [[Hloverka Novak-Srzić]] == Ho == * [[Homer]] * [[Honore de Balzac]] * [[Honoré Mirabeau]] * [[Horace Walpole]] * [[Horacije]] * [[Howard Thurman]] == Hr == * [[Hrvoje Jurić]] == Hu == * [[Hugo von Hofmannsthal]] * [[Hugo Grotius]] * [[Husein II]] * [[Husein-kapetan Gradaščević]] * [[Husein Tahmiščić]] prewso3hxkosv9zkan6iph8x2w8ya1x 0 1493 27891 23218 2007-03-13T22:27:23Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27891 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Edin Osmić |slika=[[slika:Edo Maajka.jpg|200px]] |tekst uz sliku=bosanskohercegovački reper |datum rođenja=22. decembar 1978. |mjesto rođenja=Brčko, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Više bih volio da mi sin bude peder nego [[nacionalizam|nacionalista]]." (na koncertu u BKC-u, 2003) *"Ja se nikad nisam [[sram]]io ko sam i odakle, svi to znaju, ali činjenica je i da sam dio Hrvatske estrade jer djelujem i tu. Mislim da pričam o socijalnim temama koje se tiču i Hrvatske i Bosne, a to su jako jako jako slični problemi, i bio bih kreten i lažnjak kad ne bih rep'o o Hrvatskoj jer tu živim. Ja sam [[Bošnjak]], to mi se vidi po glavi, hahaha, ali pripadam na obje scene i drago mi je što je tako." - decembar 2004. za Radio Slobodna Evropa o bošnjačkom identitetu i estradnoj pripadnosti. *"Doš`o sam u Zagreb prije devet godina i ovaj grad prihvaćam kao svoj. Imam purgerski naglasak, volim Dinamo, skandir`o za Radio 101, skandir`o za sindikate. Bio sam tu kad se mijenjala [[vlast]], kad je Dinamo rokn`o Partizan 5:0, kad je rikn`o Njofra... Tu sam prvi put guzio, prvi put se napio, prvi put rep`o, prvi put skoro sve." [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] {{Wikipedia|Edo Maajka}} 305yo4kbfzcpd5str96pw571wgtk3g8 4 1494 30475 30302 2007-05-02T05:54:15Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30475 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} == E.== * [[E. E. Cummings]] * [[E. V. Lucas]] == Ec == * [[Eckhart Tolle]] == Ed == * [[Eddie Rickenbacker]] * [[Eddy Terstall]] * [[Edgar Allan Poe]] * [[Edgar Bergen]] * [[Edhem Mulabdić]] * [[Edin Bahtić Fićo]] * [[Edin Karamazov]] * [[Edina Sarač]] * [[Edith Sitwell]] * [[Edith Wharton]] * [[Edmond-Pierre Beauchene]] * [[Edmond Jaloux]] * [[Edmund Burke]] * [[Edmund Husserl]] * [[Edmund Spenser]] * [[Edo Maajka]] * [[Edo Popović]] * [[Eduard Hanslick]] * [[Edward Abbey]] * [[Edward Elgar]] * [[Edward R. Murrow]] * [[Edward Lytton]] * [[Edward Said]] == Eg == * [[Egil Aarvik]] == Ek == * [[Eknath Easwaran]] == El == * [[Elayne Boosler]] * [[Elbert Hubbard]] * [[Eleanor Roosevelt]] * [[Elfriede Jelinek]] * [[Elia Kazan]] * [[Eliel Saarinen]] * [[Eliezer Wiesel]] * [[Elisabeth Rehn]] * [[Eliseo Alberto de Diego]] * [[Elizabeth Abbott]] * [[Elizabeth Barrett Browning]] * [[Elizabeth Cady Stanton]] * [[Elizabeth David]] * [[Elizabeth Jane Hurley]] * [[Elizabeth Taylor]] * [[Ella Fitzgerald]] * [[Ella Wheeler Wilcox]] * [[Ellen Degeneres]] * [[Ellen Johnson-Sirleaf]] * [[Ellen Key]] * [[Ellen Sturgis Hooper]] * [[Elvis J. Kurtović]] == Em == * [[Emanuel Geibel]] * [[Emanuel Levinas]] * [[Émil Cioran]] * [[Emil Ludwig]] * [[Émile Augier]] * [[Émile Zola]] * [[Emile Durkheim]] * [[Emily Dickinson]] * [[Emir Hasanović]] * [[Emir Imamović]] * [[Emir Kusturica]] * [[Emir Suljagić]] * [[Emmanuel Chabrier]] * [[Emmet Fox]] * [[Emo Philips]] == En == * [[Enrico Corradini]] * [[Enes Kišević]] * [[Enes Topalović]] * [[Enis Bešlagić]] * [[Enisa Popović-Čengić]] * [[Ennio Flaiano]] * [[Enver Čolaković]] * [[Enver Demirović]] == Ep == * [[Ephraim Kishon]] * [[Epiktet]] * [[Epikur]] == Er == * [[Erving Goffman]] * [[Ervin Staub]] * [[Erazmo Roterdamski]] * [[Eric Hoffer]] * [[Eric Van Lustbader]] * [[Erica Jong]] * [[Erich Fromm]] * [[Erich Maria Remarque]] * [[Erma Bombeck]] * [[Ermin Bravo]] * [[Ernest Hemingway]] * [[Ernest Jones]] * [[Ernest Renan]] == Es == * [[Eshil]] == Et == * [[Etienne Gilson]] == Eu == * [[Eugen Fink]] * [[Eugène Marin Labiche]] * [[Eugenio Montale]] * [[Euripid]] == Ev == * [[Eva Gabor]] * [[Eva Green]] * [[Eva Ras]] * [[Evelyn Waugh]] * [[Evlija Ćelebija]] == Ez == * [[Ezop]] c9aqeijf794jdndpys30xqk8lygkjji 4 1506 2979 2914 2005-12-02T17:05:13Z Dado 4 2979 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 8 1513 42338 42336 2011-04-08T15:04:49Z WizardOfOz 467 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/WizardOfOz|WizardOfOz]] ([[User talk:WizardOfOz|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Zumbulka|Zumbulka]] 42338 wikitext text/x-wiki <div id="editpage-specialchars" style="margin-top:3px; border-style:solid; border-width:1px; border-color:#aaaaaa; padding:1px; text-align:left; background-color:white; width: 95%"> <p id=“Standard“ class="specialbasic" title="Standard"> Standard: <font face="Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif" style="text-decoration:none;"><charinsert> Č č Ć ć Đ đ Š š Ž ž </charinsert> • <charinsert>„+“ ′ ‚+‘ –</charinsert> • <charinsert>• × ² ³ ½ € † # *</charinsert> • <charinsert><nowiki>&amp;</nowiki>+nbsp; [[+]] | {{+}} <nowiki>~~~~</nowiki> [[Kategorija:+]] [[Slika:+]] <nowiki>#REDIRECT [[</nowiki>+<nowiki>]]</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Wikipedia|+<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Commons|+<nowiki>}}</nowiki> </charinsert> </font> </p> <p id=“Wiki“ class="specialbasic" title="Wiki"> Wiki: <font face="Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif" style="text-decoration:none;"><charinsert> [[Kategorija:+]] [[Slika:+]] <nowiki>#REDIRECT [[</nowiki>+<nowiki>]]</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Commons|+<nowiki>}}</nowiki> <nowiki><ref></nowiki>+<nowiki></ref></nowiki> <nowiki><ref name="</nowiki>+<nowiki>"></ref></nowiki> <nowiki><references/></nowiki> </charinsert></font> </p> <p id=“AHD“ class="specialbasic" title="AHD"> AHD: <font face="Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif" style="text-decoration:none;"><charinsert>ā ă ä â ē ĕ ī ĭ î ō ŏ ô ŭ o͞o</charinsert></font> („food") <font face="Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif" style="text-decoration:none;"><charinsert>o͝o</charinsert></font> („foot") <charinsert>û ə</charinsert> ••• </p> <p id=“DMG“ class="specialbasic" title="DMG"> DMG: <charinsert>ʾ ʿ Ā ā Č č Ḍ ḍ Ḏ ḏ Ǧ ǧ Ġ ġ Ḥ ḥ Ḫ ḫ Ī ī ḷ ŋ Ṣ ṣ Š š Ṭ ṭ Ṯ ṯ Ū ū Ẓ ẓ Ẕ ẕ Ž ž</charinsert> </p> <p id=“IPA“ class="specialbasic" title="IPA">IPA: <font face="Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif" style="text-decoration:none;"><charinsert>a ɐ ɑ ɒ ʌ æ ɶ e ɘ ə ɛ ɜ œ ɞ o ɔ ɵ ø i ɨ ɪ u ʉ ʊ ɯ y ʏ ɣ</charinsert></font> ••• <font face="Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif" style="text-decoration:none;"><charinsert>b β ʙ c ç d ɖ ɗ f ɡ ɢ h ɦ ħ j ʝ ɟ k l ɭ ɬ ɮ ʟ m ɱ n ɳ ɲ ŋ ɴ p q r ɾ ɿ ɽ ɻ ʀ ʁ s ʂ ʃ ʅ ʆ t ʈ ð θ ɸ v ʋ ɰ x χ ɣ ɤ ʎ ʏ z ʐ ʑ ʒ ʓ ʕ ʔ ʖ ʘ ǂ ʰ ʷ ʲ ˠ ˤ ⁿ ˡ </charinsert></font> ••• <font face="Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif" style="text-decoration:none;"><charinsert>z̥ s̬ t̬ l̩ m̩ n̩ ŋ̩ ɪ̯ ʊ̯ ɛ̃ ɪ̃ ɔ̃</charinsert></font> ••• <font face="Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif" style="text-decoration:none;"><charinsert> ˈ ˌ ː ˘ ˑ . ‿ | ‖</charinsert></font> ••• <font face="Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif" style="text-decoration:none;"><charinsert> [<nowiki>{{</nowiki>IPA|+<nowiki>}}</nowiki>] /<nowiki>{{</nowiki>IPA|+<nowiki>}}</nowiki>/ </charinsert></font> </p> <p id=“Arapski“ class="specialbasic" title="Arapski"> Arapski: <span style="font-family: 'Traditional Arabic', 'Arial Unicode MS' , 'Lucida Sans Unicode' , 'MS Mincho', sans-serif; font-size: 1.5em"><charinsert>؛ ؟ ء آ أ ؤ إ ئ ا ب ة ت ث ج ح خ د ذ ر ز س ش ص ض ط ظ ع غ ف ق ك ل م ن ه و ى ي ،</charinsert></span> </p> <p id=“Bosanski“ class="specialbasic" title="Bosanski"> Bosanski: <font face="Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif" style="text-decoration:none;"><charinsert>Č č Ć ć Dž dž Đ đ Š š Ž ž</charinsert></font> </p> <p id=“Češki“ class="specialbasic" title="Češki"> Češki: <charinsert>Á á Č č Ď ď É é Ě ě Í í Ň ň Ó ó Ř ř Š š Ť ť Ú ú Ů ů Ý ý Ž ž</charinsert> </p> <p id=“Ćirilica“ class="specialbasic" title="Ćirilica"> Ćirilica: <charinsert>А Б В Г Ґ Ѓ Д Ђ Е Є Ё Ж З Ѕ И І Ї Й Ј К Ќ Л Љ М Н Њ О Ө П Р С Т Ћ У Ү Ў Ф Х Ц Ч Џ Ш Щ Ъ Ы Ь Э Ю Я</charinsert> ••• <charinsert>а б в г ґ ѓ д ђ е є ё ж з ѕ и і ї й ј к ќ л љ м н њ о ө п р с т ћ у ү ў ф х ц ч џ ш щ ъ ы ь э ю я</charinsert> </p> <p id="Devanagari" class="specialbasic" title="Devanagari"> Devanagari: <charinsert>ँ ं ः अ आ इ ई उ ऊ ऋ ऌ ऍ ऎ ए ऐ ऑ ऒ ओ औ क क़ ख ख़ ग ग़ घ ङ च छ ज ज़ झ झ़ ञ ट ठ ड ड़ द ढ ढ़ ण त थ ध न ऩ प फ फ़ ब भ म य य़ र ऱ ल ळ ऴ व श ष स ह ़ ऽ ा ि ॊ ो ौ ् ी ु ू ृ ॄ ॅ ॆ े ै ॉ ॐ ॑ ॒ ॓ ॔ ॠ ॡ ॢ ॣ । ॥ ॰</charinsert> </p> <p id=“Esperanto“ class="specialbasic" title="Esperanto"> Esperanto: <charinsert>Ĉ ĉ Ĝ ĝ Ĥ ĥ Ĵ ĵ Ŝ ŝ Ŭ ŭ</charinsert> </p> <p id=“Estonski“ class="specialbasic" title="Estonski"> Estonski: <charinsert>Č č Š š Ž ž Õ õ Ä ä Ö ö Ü ü</charinsert> </p> <p id=“Francuski“ class="specialbasic" title="Francuski"> Francuski: <charinsert>À à  â Ç ç É é È è Ê ê Ë ë Î î Ï ï Ô ô Œ œ Ù ù Û û Ü ü Ÿ ÿ</charinsert> </p> <p id=“Galicijski“ class="specialbasic" title="Galicijski"> Galicijski: <charinsert>Á á À à  â Ä ä É é È è Ê ê Ë ë Ì ì Î î Ï ï Ó ó Ò ò Ô ô Ö ö Ù ù Û û Ẁ ẁ Ŵ ŵ Ẅ ẅ Ý ý Ỳ ỳ Ŷ ŷ Ÿ ÿ</charinsert> </p> <p id=“Grčki“ class="specialbasic" title="Grčki"> Grčki: <charinsert>Α Ά Β Γ Δ Ε Έ Ζ Η Ή Θ Ι Ί Κ Λ Μ Ν Ξ Ο Ό Π Ρ Σ Τ Υ Ύ Φ Χ Ψ Ω Ώ</charinsert> ••• <charinsert>α ά β γ δ ε έ ζ η ή θ ι ί κ λ μ ν ξ ο ό π ρ σ ς τ υ ύ φ χ ψ ω ώ</charinsert><br /> </p> <p id=“Havajski“ class="specialbasic" title="Havajski"> Havajski: <font face="Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif" style="text-decoration:none;"><charinsert>Ā ā Ē ē Ī ī Ō ō Ū ū ʻ</charinsert></font> </p> <p id=“Hrvatski“ class="specialbasic" title="Hrvatski"> Hrvatski: <charinsert>Č č Ć ć Dž dž Đ đ Š š Ž ž</charinsert> </p> <p id=“Islandski“ class="specialbasic" title="Islandski"> Islandski: <charinsert>Á á Ð ð É é Í í Ó ó Ú ú Ý ý Þ þ Æ æ Ö ö</charinsert> </p> <p id=“Jidiš“ class="specialbasic" title="Jidiš"> Jidiš: <charinsert> א אַ אָ ב בֿ ג ד ה ו וּ װ ױ ז זש ח ט י יִ ײ ײַ כ ך כּ ל ל+ מ ם נ ן ס ע ע+ פ פּ פֿ ף צ ץ ק ר ש שׂ תּ ת ׳ ״ ־ </charinsert> </p> <p id=“Katalonski“ class="specialbasic" title="Katalonski"> Katalonski: <charinsert>Á á À à Ç ç É é È è Ë ë Í í Ï ï Ó ó Ò ò Ö ö Ú ú Ù ù</charinsert> </p> <p id=“Latinski“ class="specialbasic" title="Latinski"> Latinski: <charinsert>Á á Ć ć É é Í í Ó ó Ś ś Ú ú Ý ý Ǿ ǿ</charinsert> ••• <charinsert>À à È è Ì ì Ò ò Ù ù</charinsert> ••• <charinsert> â Ĉ ĉ Ê ê Ĝ ĝ Ĥ ĥ Î î Ĵ ĵ Ô ô ŝ Ŝ Û û</charinsert> ••• <charinsert>Ä ä Ë ë Ï ï Ö ö Ü ü ÿ</charinsert> ••• <charinsert>à ã Ñ ñ Õ õ</charinsert> ••• <charinsert>Å å</charinsert> ••• <charinsert>Ç ç</charinsert> ••• <charinsert>Č č Š š ŭ</charinsert> ••• <charinsert>Ł ł</charinsert> ••• <charinsert>Ő ő Ű ű</charinsert> ••• <charinsert>Ø ø</charinsert> ••• <charinsert>Ā ā Ē ē Ī ī Ō ō Ū ū Ȳ ȳ</charinsert> ••• <font face="Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif" style="text-decoration:none;"><charinsert>Ă ă Ĕ ĕ Ğ ğ Ĭ ĭ Ŏ ŏ Ŭ ŭ Y̆ y̆</charinsert></font> ... <charinsert>ß</charinsert> ... <charinsert>Æ æ Œ œ</charinsert> ••• <charinsert>Ð ð Þ þ |</charinsert><br /> </p> <p id=“Letonski“ class="specialbasic" title="Letonski"> Letonski: <charinsert>Ā Č Ē Ģ Ī Ķ Ļ Ņ Š Ū Ž </charinsert> ••• <charinsert>ā č ē ģ ī ķ ļ ņ š ū ž </charinsert><br /> </p> <p id=“Mađarski“ class="specialbasic" title="Mađarski"> Mađarski: <charinsert>Ő ő Ű ű</charinsert> </p> <p id=“Malteški“ class="specialbasic" title="Malteški"> Malteški: <charinsert>Ċ ċ Ġ ġ Ħ ħ Ż ż</charinsert> </p> <p id=“Pinjin“ class="specialbasic" title="Pinjin"> Pinjin: <charinsert>Á á À à Ǎ ǎ Ā ā É é È è Ě ě Ē ē Í í Ì ì Ǐ ǐ Ī ī Ó ó Ò ò Ǒ ǒ Ō ō Ú ú Ù ù Ü ü Ǔ ǔ Ū ū Ǘ ǘ Ǜ ǜ Ǚ ǚ Ǖ ǖ</charinsert> </p> <p id=“Poljski“ class="specialbasic" title="Poljski"> Poljski: <charinsert>ą Ą ć Ć ę Ę ł Ł ń Ń ó Ó ś Ś ź Ź ż Ż</charinsert> </p> <p id=“Portugalski“ class="specialbasic" title="Portugalski"> Portugalski: <charinsert>Á á À à  â à ã Ç ç É é Ê ê Í í Ó ó Ô ô Õ õ Ú ú Ü ü</charinsert> </p> <p id=“Romanski“ class="specialbasic" title="Romanski"> Romanski: <charinsert>Ā ā Ē ē Ī ī Ō ō Ū ū</charinsert> </p> <p id=“Rumunski“ class="specialbasic" title="Rumunski"> Rumunski: <charinsert>Ă ă  â Î î Ş ş Ţ ţ</charinsert> </p> <p id=“Skandinavski“ class="specialbasic" title="Skandinavski"> Skandinavski: <charinsert>À à É é Å å Æ æ Ä ä Ø ø Ö ö</charinsert> </p> <p id=“Slovački“ class="specialbasic" title="Slovački"> Slovački: <charinsert>Á á Č č Ď ď É é Ě ě Í í Ň ň Ó ó Ř ř Š š Ť ť Ú ú Ů ů Ý ý Ž ž</charinsert> </p> <p id=“Srpski“ class="specialbasic" title="Srpski"> Srpski: <charinsert>А а Б б В в Г г Д д Ђ ђ Е е Ж ж З з И и Ј ј К к Л л Љ љ М м Н н Њ њ О о П п Р р С с Т т Ћ ћ У у Ф ф Х х Ц ц Ч ч Џ џ Ш ш</charinsert> </p> <p id=“Staroengleski“ class="specialbasic" title="Staroengleski"> Staroengleski: <font face="Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif" style="text-decoration:none;"><charinsert>Ā ā Æ æ Ǣ ǣ Ǽ ǽ Ċ ċ Ð ð Ē ē Ġ ġ Ī ī Ō ō Ū ū Ƿ ƿ Ȳ ȳ Þ þ Ȝ ȝ</charinsert></font> </p> <p id=“Španski“ class="specialbasic" title="Španski"> Španski: <charinsert>Á á É é Í í Ñ ñ Ó ó Ú ú Ü ü ¡ ¿</charinsert> </p> <p id=“Talijanski“ class="specialbasic" title="Talijanski"> Talijanski: <charinsert>Á á À à É é È è Í í Ì ì Ó ó Ò ò Ú ú Ù ù</charinsert> </p> <p id=“Turski“ class="specialbasic" title="Turski"> Turski: <charinsert>Ç ç Ğ ğ İ ı Ö ö Ş ş Ü ü</charinsert> </p> <p id="Urdu" class="specialbasic" title="Urdu"> Urdu: <charinsert>ا آ أ ٱ إ ب پ ت ٹ ث ج چ ح خ د ڈ ذ ر ڑ ز ژ س ش ص ض ط ظ ع غ ف ق ک گ ل م ن و ہ ھ ء ی ے ۓ ي ة ؤ ؟ ٫ ، ۔</charinsert> </p> <p id=“Vijetnamski“ class="specialbasic" title="Vijetnamski"> Vijetnamski: <charinsert>À à Ả ả Á á Ạ ạ à ã Ă ă Ằ ằ Ẳ ẳ Ẵ ẵ Ắ ắ Ặ ặ  â Ầ ầ Ẩ ẩ Ẫ ẫ Ấ ấ Ậ ậ Đ đ È è Ẻ ẻ Ẽ ẽ É é Ẹ ẹ Ê ê Ề ề Ể ể Ễ ễ Ế ế Ệ ệ Ỉ ỉ Ĩ ĩ Í í Ị ị Ì ì Ỏ ỏ Ó ó Ọ ọ Ò ò Õ õ Ô ô Ồ ồ Ổ ổ Ỗ ỗ Ố ố Ộ ộ Ơ ơ Ờ ờ Ở ở Ỡ ỡ Ớ ớ Ợ ợ Ù ù Ủ ủ Ũ ũ Ú ú Ụ ụ Ư ư Ừ ừ Ử ử Ữ ữ Ứ ứ Ự ự Ỳ ỳ Ỷ ỷ Ỹ ỹ Ỵ ỵ Ý ý</charinsert> </p> </span> </div> 8yfvnppoavr0uubykslotttjr0m8g4s 0 1514 54744 38266 2015-08-03T18:32:50Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q310562]] na [[d:|Wikidati]] 54744 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Danilo Kiš |slika= |tekst uz sliku=srbijanski književnik |datum rođenja=22. februar 1935. |mjesto rođenja=Subotica, Srbija |datum smrti= 15. oktobar 1989. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} *"Opasno je naginjati se nad tuđom prazninom, a u pustoj želji da se u njoj, kao na dnu bunara ogleda svoje vlastito [[lice]]; jer i to je [[taština]]. Taština nad taštinama." * "Sa šesnaest godina, ako želite da znate, ja sam se izliječio od tih profesorskih pojmova slave, koja se postiže kroz literaturu, od [[vječnost]]i itd... Djelo iščezava u duhu sa smrću. [...] U isto vrijeme, nije nemogućno da bih, prilikom prelaska rijeke [[smrt]]i u Haronovoj barci, volio sa sobom ponijeti svoja cjelokupna djela... pitam se da li bi bilo lakše tako umrijeti." (''Gorki talog iskustva'', 180) {{Wikipedia|Danilo Kiš}} [[Kategorija:Srbijanski pisci|Kiš,Danilo]] 7qf2zijuztw2j0henm16okma6mlm5h5 4 1515 61577 36502 2024-05-17T07:33:14Z Srđan 4695 61577 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} == Da == * [[Dado Topić]] * [[Dajana, Princeza od Velsa]] * [[Dalai Lama]] * [[Dale Carnegie]] * [[Damir Abdulkerim Mirković]] * [[Damir Urban]] * [[Damir Uzunović]] * [[Dan Fogelberg]] * [[Dan Millman]] * [[Daniel Czepko]] * [[Daniel Defoe]] * [[Daniel Inouye]] * [[Daniel Libeskind]] * [[Danijela Trbović]] * [[Danil Harms]] * [[Danilo Kiš]] * [[Danis Tanović]] * [[Dante Alighieri]] * [[Daolin]] * [[Daphne Rose Kingma]] * [[Darije]] * [[Dario Džamonja]] * [[Dario Šimić]] * [[Darko Bajić]] * [[Darko Petrinjak]] * [[Darko Rundek]] * [[Darko Vojvodić]] * [[Dave Allen]] * [[David Albahari]] * [[David Brin]] * [[David Herbert Lawrence]] * [[David Lloyd George]] * [[David Lynch]] * [[David Russell]] * [[Davor Sučić]] == De == * [[Dean Koontz]] * [[Dean Martin]] * [[Decim Junije Juvenal]] * [[Deepak Chopra]] * [[Demokrit]] * [[Demosten]] * [[Denis de Rougemont]] * [[Denis Diderot]] * [[Denis Latin]] * [[Dennis Roch]] * [[Denzel Washington]] * [[Dereke Bruce]] * [[Desiderius Erasmus]] * [[Desmond Tutu]] * [[Derviš-paša Bajezidagić]] * [[Derviš Sušić]] == Di == * [[Diego Arria]] * [[Dino Dvornik]] * [[Dino Fahrudin Avdibegović]] * [[Dino Merlin]] * [[Dino Mustafić]] * [[Dino Rađa]] * [[Dino Segre]] * [[Dino Šaran]] * [[Diogenes]] == Dm == * [[Dmitrij Ivanovič Pisarev]] == Do == * [[Dobriša Cesarić]] * [[Dogen]] * [[Don Marquis]] * [[Donatella Versace]] * [[Dorothy Parker]] * [[Dositej Obradović]] * [[Douglas McElhaney]] * [[Douglas Adams]] == Dr == * [[Dragan Bjelogrlić]] * [[Dragan Čavić]] * [[Dragan Mićanović]] * [[Dragan Petrović]] * [[Dragan K. Vukčević]] * [[Dragomir Andan]] * [[Dragutin Tadijanović]] == Du == * [[Dubravka Ugrešić]] * [[Dudley Moore]] * [[Dustin Hoffman]] * [[Dušan Džamonja]] * [[Dušan Radović]] * [[Duško Gojković]] == Dy == *[[Dylan Thomas]] == Dw== * [[Dwight D. Eisenhower]] 7zq5mza7kbbvkhqywhkbm3xmikaad3x 14 1516 51079 49689 2014-04-08T23:20:51Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51079 wikitext text/x-wiki {{KategorijaABC}} [[Kategorija:Glavne kategorije]] <!-- [[bs:Category:Književnost]] --> j477ogwd1hyjvgkwkmuehsa5zjq3tr5 0 1517 61212 59458 2024-05-16T14:30:37Z Srđan 4695 61212 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mehmed Meša Selimović |slika=[[slika:Mesa(Mehmed)_Selimovic.jpg]] |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački pisac'' |datum rođenja=26. april 1910. |mjesto rođenja=Tuzla, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti=11. juli 1982. |mjesto smrti=Beograd, Srbija }} * "Bosna je moja velika ljubav i moja povremena bolna mržnja. Bezbroj puta sam pokušavao da pobjegnem od nje i uvijek ostajao, iako nije važno gdje čovjek fizički živi. Bosna je u meni kao krvotok. Nije to samo neobjašnjiva veza između nas i zavičaja, već i koloplet naslijeđa, istorije, cjelokupnog životnog iskustva mog i tuđeg, dalekog, koje je postalo moje. Viđena izvana i bez ljubavi, Bosna je gruba i teška, viđena iznutra i sa ljubavlju, koju zaslužuje, ona je ljudski bogata iako i u sebi nesaznana potpuno. Rijetko je ko bolnije i dramatičnije određen istorijom kao Bosanac. Šta se sve kroz vijekove nakupilo u tim ljudima! Osjećanje vlastite neodređenosti, tuđe krivice, teške istorije, neizvjesne budućnosti, straha od promjene, želje za dobrotom i humanošću koja bi se odnosila na sve ljude bez ikakvih ograničenja i čestih razočarenja koja su rađala mržnju. To su veoma složeni i zamršeni ljudi i teško ih je razrješavati po prvim viđenju i po spoljašnjim utiscima." * "Možda zbog neravnog hoda kroz istoriju, zbog stalnih nesreća, zbog istorijske kobi. Nikad Bosna nije imala sreću da je moćni susjedi ostave na miru. Od dalekih bogumila, koje prestavljaju pravo, neortodoksno lice Bosne, ove ljude su proklinjali, palili, uništavali pape, carevi, kraljevi, a preživjeli su se uvijek vraćali svome prkosu. Turska okupacija je jednim oduzela vjeru, a svima slobodu. Ali i oni koji su prešli u tuđu vjeru, ostali su Bosanci, čudan soj ljudi, koji se nije mješao sa okupatorom, ali nije više bio što su njegova druga braća, mada su im isti običaji, način života, jezik, ljubav prema zavičaju. Tako ostaju sami. Mislim da nikad ni jedna grupa ljudi u istoriji nije ostala usamljenija nego što su bosanski Muslimani. Nije mnogo pomagalo ni to što je Bosna do osamnaestog vijeka bila relativno razvijena, praktički bez nepismenih, sa mnoštvom škola, s uređenim urbanim životom, sa dosta vjerske tolerancije, neprirodnost njihovog položaja bila je očita. Nisu prišli tuđinu a odvojili su se od svojih. Kuda je mogao da vodi njihov istorijski put? Nikuda. To je tragičan bezizlaz. U zatvorenim zajednicama koje su se stvarale u Bosni, najzatvorenija je bila muslimanska. Od kuće i porodice stvoren je kult, i sav neistrošen vitalitet tu se ispoljavao. Ako se na taj način stvorila intezivna intimna atmosfera, s neobičnom jakom osjećajnošću (naše najljepše narodne balade i romanse su muslimanske) stvorila se isto tako neophodnost za javnu djelatnost jer nikakve perspektive zaista nije bilo. Išli su s okupatorom ali su ga mrzili, jer im put nije bio isti. S ostalim nisu mogli jer su željeli kraj Turske carevine i doprinosili njegovom rušenju. A kraj Turske carevine je i kraj svega što su oni bili. Razum tu nije mogao pronaći rješenje. Ostala je samo pasivnost i predavanje sudbini pri čemu je priklanjanje ili otpor Porti samo nesistematično, afektivno reagovanje. Ako se tome dodaju mržnja, osjećanje nesigurnosti, strah, bijes, ispadi Muslimana kao neimanje pravca i ispadi drugih prema njima mržnje prema Turcima, eto vam, ukratko, skica jednog pandemonijuma koji se zove BOSNA i njeni ljudi." * "Od [[Bošnjaci|Bosanca]] se može svemu nadati. Godinama živi kao pametan čovjek, a onda sve učini da bi dokazao da je budala." * "Potičem iz muslimanske porodice iz Bosne, a po nacionalnoj pripadnosti sam Srbin. Pripadam srpskoj literaturi, dok književno stvaralaštvo u Bosni i Hercegovini, kome takođe pripadam, smatram samo zavičajnim književnim centrom, a ne posebnom književnošću srpskohrvatskog jezika. Jednako poštujem svoje porijeklo i svoje opredjeljenje, jer sam vezan za sve ono što je odredilo moju ličnost i moj rad. Svaki pokušaj da se to razdvaja, u bilo kakve svrhe, smatrao bih zloupotrebom svog osnovnog prava zagarantovanog Ustavom. Pripadam, dakle, naciji i književnosti Vuka, Matavulja, Stevana Sremca, Borisava Stankovića, Petra Kočića, Ive Andrića, a svoje najdublje srodstvo sa njima nemam potrebe da dokazujem. Znali su to, uostalom, oni članovi Uređivačkog odbora edicije "Srpska književnost u sto knjiga", koji su takođe članovi Srpske akademije nauka i umjetnosti i sa mnom su zajedno u Odjeljenju jezika i književnosti: Mladen Leskovac, Dušan Matić, Vojislav Đurić, Boško Petrović." * "U ponoć sam čuo ezan s Begove džamije, učio je Salih Tabaković, u nevrijeme, ni za koga, čudno, kao da jauče, viče u tamnu noć svoj strah i izgubljenost. Zavijao je kao pas, zbog nekog užasa koji je samo on znao, a činio je to desetak puta godišnje, kao što je Šehaga pio, podsjećao je ljude na nesreće, na prazninu življenja, na smrt. Taj prestravljeni krik, i vjetar što je ječao, u naletima, izdvajali su ovu noć između drugih... Sad je vrijeme, ponoć, vjetar, tama, puste ulice, strah nad gradom." == Drugi o njemu== *[[Nedžad Ibrišimović]] **"Mehmedu Selimoviću jedna djevojčica, muslimanka, Sabiha, haman, nacrta svoju ruku, metne šaku na papir, raširi prste pa onda olovkom okruži prste, a on ode u Beograd pa sastavi cedulju: Ja sam, napiše, srpski pisac. A Srbi to jedva dočekaju, umjesto da ga ti mudri ljudi, sijede glave Srpske akademije lijepo, ljudski nasavjetuju i reknu mu: idi ti, Meša, u svoju Bosnu, tamo je tvoj narod, grehota je i sramota to što radiš, tvoje je ime sada čuvenije od svakog drugog imena muslimanskog, tvome se uspjehu tvoj narod obradovao. Takvih pisaca kao što si ti, mi, Srbi, imamo barem dvadeset a muslimanski narod samo jednog, tebe." ("Sabiha" - januara, 1992. - ''Ruhani i šejtani inspiracija'') **"Za mene je Meša Selimović izdajica bošnjačkog naroda, pa ma kakve god da su ga pobude nagnale na takav čin!" ([https://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=54928]) *[[Husein Tokić]] " Kakav je intelektualni mentalni sklop od Bošnjaka-Bosanca za cilj imao stvoriti jugoslovenstvo u jednoj i drugoj (Titinoj i kraljevoj) formi je slučaj bosansko-bošnjanskog (u to vrijeme muslimanskog) nacionalnog renegatstva Mehmeda Meše Selimovića - Andrićevog epigona (po stilu, tematici, i stereotipskom ideološkom stvaranju zla “okolo” konzumenta-čitaoca). Meša je “boreći se” (romanom “Derviš i smrt”), protiv ideologije sistema kojem je i sam pripadao, a koji mu je ubio brata Šefkiju pod lažnom optužbom da bi dokazao da počiva ideološki na moralu, “zglajzao” sa sopstvenog kolosijeka vrijednosti i postao lokomotivom - spomenikom ideologije krajnje stanice tog sistema . Sa stanovišta konzumenta-čitaoca, Meša je antiideološkim romanom napisao drugu vrstu ideologije “zarad jugoideološke umjetnosti” nadmašivši književnim stilskim umijećem Andrića dostigavši Dostojevskog uportretisanju mračnjaštva “turskog” sistema a kojeg su prvo činili Andrićevi (pa) sad i Mešini Bošnjaci. Sa stanovišta konzumenta srpske (pa i djelomično H) fikcije o postojanju “unutarnjeg i vanjskog” neprijatelja izvan mene, srećom po Bošnjake da Meša nije napisao više od dva romana u kojima je nadmašio Andrića. Paradoksalno je da je Meša ideološki sistem društvenih vrijednosti koji je “umjetnički gradio” utkavši sebe u taj sistem podveo pod islamski -(“turski”) i analizom vlasti i morala i odnosa tog svog sistema oskrnavio islam kao religiju, posebno prikazujući derviše kao crkveni red jezuitskih popova, a i više od toga; nešto natprirodno bez porodice da bi odslikao moralni asketizam jugokomunističke ideologije kojoj je pripadao. Meša je tako ocrnio šerijat i oskrnavio tarikat. Paradoksalno je da nije uspio da umjetnički pobjegne od svog islamskog izvora crpljenja vrijednosnih istina koje je neintegralno već parcijalno “izvezao” iz bošnjačke sehare u tuđu neprirodnu seharu. Sanduk jugoideloškog srpstva. NIKADA SE NE CITIRA DIO AJJETA da bi se dobila lična istina, (lični roman). GUBITAK JE UNIVERZALAN o univerzalnoj ISTINI. Tada Bismilla nema svrhu. Bismilla nema svrhu ni kod Selimovića-“Derviša Nurudina”…. Može li se nivoom književnosti Dostojevskog (o)pravdati Selimovićevo bosansko renegatstvo i kriza identiteta i kompleksa!?. (Selimović je 1971.g. dobio “politički nacionalni poklon makar sa "Zelenom trakom oko rukava” zahvaljujući upornosti političkoj i kulturnoj bošnjačkoj i spisateljskoj eliti.). Bio bi veći da je prihvatio ono što su mu drugi bosanski-bošnjački pisci donijeli na tanjiru i ne bi sa svojim “delom” bio dio političkog “plena”. Teško piscima za čije se napisano “delo” otima politika radi dela i radi onoga “šta je pisac šćeo da kaže”. Bošnjaci su se od takve politike odbranili 1992-1995, pa im Meša sada dođe kao bespotrebni nacionalni zbunjujuće-manipulatorski višak. Sa Mešom i bez Meše su na istom. Na istom su i njegov rodni grad u kojem je bio za “komunistička” vremena “nepoželjna persona”, no čini se ne bez razloga.Meša nije “sam i svoj”. Mešu je neko,(opet), politički (za hator bratsva-jedinstva) vratio u vidu kipa u rodni grad ;na Korzo-u da smeta šetačima čiji je historijski identitet historijski oskrnavio i čiji identitet nije priznavao. Šta je Bošnjacima historijski važnije BOŠNJAČKI identitet ili Meša koji je vrlo mali dio bošnjačke-sunitske filozofske misli upakovao zbog krize ličnog, a ne kolektivnog (osporavanog jugoslavenstvom) identiteta izvezao u tuđu seharu kulture!? Vrijeme je najpravedniji sudija. Vlasnik vremena je Svemogući: a čovjek svojih djela u svojoj prolaznosti. Svaki čovjek na gubitku je ako u to ne vjeruje. Meša u to nije vjerovao. U borbi protiv vremena kip je najveća ljudska zabluda."(Nacionalno renegatstvo Meše Selimovica iz knjige H.Tokić-"Jugoslavenstvo je SH agresija", OFF-SET Tuzla,2011.) {{Wikipedia|Mehmed Meša Selimović}} {{Djela Mehmeda Meše Selimovića}} {{DEFAULTSORT:Selimović, Meša}} [[Kategorija:Meša Selimović| ]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] [[Kategorija:Književnost]] 7uyul9lejje8zpe8x67nvhv88mfuv7a 4 1518 33503 30477 2007-12-25T21:06:15Z Bolero~bswikiquote 159 /* Ne */ 33503 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} == Na == * [[Naguib Mahfouz]] * [[Namik Kabil]] * [[Nancy Friday]] * [[Napoleon Bonaparta]] * [[Napoleon Hill]] * [[Nataša Kandić]] * [[Nataša Mićić]] * [[Nathaniel Hawthorne]] * [[Nazif Gljiva]] == Ne == * [[Nebojša Bradić]] * [[Nebojša Glogovac]] * [[Nebojša Radmanović]] * [[Neda Arnerić]] * [[Nedžad Fazlija]] * [[Nedžad Latić]] * [[Nesim Tahirović]] * [[Nedžad Ibrišimović]] * [[Nenad Popović]] * [[Nenad Veličković]] * [[Nevada Barr]] * [[Nezim Halilović‎]] == Ni == * [[Niccolò Machiavelli]] * [[Niccoló Tommaseo]] * [[Nicholas Sparks]] * [[Nick Nolte]] * [[Nicolas Boileau]] * [[Nicolas-Sébastien Roch Chamfort]] * [[Niels Bohr]] * [[Nihad Krupić]] * [[Nihad Nino Ćatić]] * [[Nijaz Abadžić]] * [[Nijaz Duraković]] * [[Nijazija Koštović]] * [[Nihad Đedović]] * [[Nikita Hruščov]] * [[Nikola Kojo]] * [[Nikola Tesla]] * [[Nikolaj Hajtov]] * [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj]] * [[Nikolaj Velimirović]] * [[Nikos Kazancakis]] * [[Ninon de Lenclos]] * [[Nizami]] == No == * [[Noam Chomsky]] * [[Norman Cousins]] * [[Norman Thomas]] * [[Norman Vincent Peale]] * [[Norodom Sihanuk]] * [[Novak Kilibarda]] * [[Novalis]] == Nu == * [[Nura Bazdulj-Hubijar]] oha5ac5mqaaq35mqumosldj28s9sjdq 0 1519 56024 51574 2015-11-15T14:50:00Z 89.146.191.18 56024 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Napoléon Bonaparte |slika=[[slika:Napoleonbonaparte coloured drawing.png|200px]] |tekst uz sliku=''Napoleon Bonaparta''<br> car [[w:Francuska|Francuske]] od 1804. do 1814 i ponovo u 1815. |datum rođenja= 15. august 1769. |mjesto rođenja=Ajaccio, Korzika |datum smrti= 5. maj 1821. |mjesto smrti=Longwoodu, St. Helena }} *"Ako hoćeš dobro [[vlada]]ti ljudima, bolje je iskoristiti im mane nego vrline." *"[[Budala]] ima veliku prednost pred pametnim čovjekom: uvijek je zadovoljan samim sobom." *"Budućnost djece je djelo majki." * "Čovjek će se žešće boriti za svoje interese, nego za svoja prava." *"Da bismo održali svoju riječ, najbolje je da je nikada ne dajemo." *"[[Fanatizam]] možemo iskorijeniti samo ako ga uspavamo." *"Izgleda da je [[Kur’an]] jedna viša sila, koja se ne da ni savladati, ni poraziti. Ja nisam u stanju savladati više sile!" *"Ja znam, kad je to potrebno, skinuti lavlju kožu da bih navukao kožu lisice." *"Ko zna laskati, zna i klevetati." *"Lijepa se [[žena]] sviđa [[oči]]ma, dobra žena sviđa se srcu; jedna je dragulj, druga riznica." *"Luđak ima uvijek prednost pred nadarenim čovjekom; vječito je zadovoljan sam sa sobom." *"Ljubav je historija kreveta." *"Ljubav je zanimanje besposlenog muškarca, razonoda ratnika, a kapric suverena." * "Majka je vaspitni sistem u jednoj riječi." *"[[Metak]] koji treba da me ubije još nije izliven." *"Mojsije je objavio Božiju egzistenciju svom narodu, Isus rim­skom svijetu, a Muhammed cijelom svijetu. Arabija je bila paganska zemlja kada je, šest stoljeća poslije Isusa, Muhammed upoznao svijet sa jednim Božanstvom koje je i Abrahamo­vo, i Ismailovo, i Mojsijevo, i Isusovo. Arijanci i ostali sektaši uzbudili su svijet raspravama o trojstvu: o ocu, sinu i sv. duhu. Muhammed objavljuje da je samo jedan Bog, da On nema ni oca ni sina i da trojstvo nameće misao idolotarije. Nadam se da nije daleko vrijeme kada ću biti u mogućnosti da ujedinim sve pametne i obrazovane ljude svih zemalja i da uspostavim jedinstvenu upravu na temelju principa Kur’ana, koji su jedini ispravni i jedino oni mogu dovesti ljude sreći." *"Ne prekidaj neprijatelja dok čini pogrešku" *"Od uzvišenog do smiješnog samo je jedan korak." *"Praštajući, [[čovjek]] se uzdiže iznad onih koji ga vrijeđaju." *"[[Smrt]] je [[san]] bez snova." *"[[Srce]] jednog državnika treba da bude u glavi." *"Svako ko razmišlja je moj neprijatelj." *"Sve je dostižno! 'Nemoguće' postoji samo kod luđaka." *"U [[revolucija]]ma postoje dvije vrste ljudi: oni koji ih dižu i oni koji se njima okoriste." *"[[Umjetnost]] biti veoma smion, a u isto vrijeme veoma oprezan, umjetnost je [[uspjeh]]a." * "Želiš li biti [[uspjeh|uspješan]], [[obećanje|obećaj]] puno, a ne napravi ništa." * "Bog je uvijek na strani velikih bataljona." * "Svi smo kraljevi i pijuni." {{Wikipedia|Napoleon Bonaparta}} [[Kategorija:Historija|Bonaparta,Napoleon]] [[Kategorija:Politika|Bonaparta,Napoleon]] 2hsv9htefcdp81g3yg3r7yrhvnvxg4f 4 1520 30478 28352 2007-05-02T05:54:17Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30478 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} == La == * [[Lajoš Zilahi]] * [[Lao Tse]] * [[Laurence Sterne]] * [[Lav Nikolajevic Tolstoj]] == Le == * [[Le Corbusier]] * [[Leonard Cohen]] * [[Leonardo da Vinci]] * [[Leopold von Wiese]] * [[Lenjin]] * [[Leo Buscaglia]] * [[Leon Lučev]] * [[Léon Duguit]] * [[Leona Paraminski]] * [[Lew Wallace]] * [[Lewis Grizzard]] == Li == * [[Li Tai Po]] * [[Lidija Tocilj]] * [[Lin Chi Chung]] * [[Lin Yutang]] * [[Liv Ullmann]] * [[Livije]] == Lo == * [[Lorraine Hansberry]] * [[Lordan Zafranović]] * [[Louis Antoine de Saint-Just]] * [[Louis de Bernières]] * [[Louis Ginsberg]] * [[Louis Kahn]] * [[Louis Nizer]] * [[Louis Sullivan]] * [[Louisa May Alcott]] == Lu == * [[Luciano Secchi]] * [[Lucija Šerbedžija]] * [[Lucius Apuleius]] * [[Ludovico Ariosto]] * [[Ludwig Andreas Feuerbach]] * [[Ludwig Börne]] * [[Ludwig Mies van der Rohe]] * [[Ludwig Reiners]] * [[Ludwig van Beethoven]] * [[Ludwig Wittgenstein]] * [[Luigi Pirandello]] * [[Luigi Settembrini]] * [[Luj XV]] * [[Luka Nižetić]] * [[Lukijan]] * [[Lukrecije]] == Ly == * [[Lydia Child]] * [[Lyman Frank Baum]] 3ixvcgpjmrfruy5xmhbgm4dorhlnc8q 0 1521 60099 52210 2022-04-11T20:45:44Z Underpantspoisoner 7732 File 60099 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Lav Nikolajevič Tolstoj |slika=[[slika:Leo Tolstoy, portrait.ws.jpg|200px]] |tekst uz sliku=ruski književnik |datum rođenja= 9. september 1828. |mjesto rođenja=Yasnaya Polyana, Rusija |datum smrti=20. november 1910. |mjesto smrti=Astapovo, Rusija }} [[File:Ilya Efimovich Repin (1844-1930) - Portrait of Leo Tolstoy (1887).jpg|thumb|Lav Tolstoj (1887)]] * "Ako jeste: koliko glava - toliko [[um]]ova, onda: koliko je srdaca - toliko je vrsta [[ljubav]]i." * "[[Bog]]a je teško spoznati, ali to ne znači da ga nema, nego je to znak Njegove veličanstvenosti, a naše [[slabost]]i." * "Bojimo se samo onoga što volimo." * "Često čujemo kako [[mladost]] kaže: ne želim da živim [[razum]]om drugoga, hoću da razmislim sam. A čemu razmišljati o onome što je poznato. Uzmi ono što je gotovo i idi dalje. U tome je snaga čovječanstva." * "[[Čovjek]] je kao razlomak, čiji je brojnik ono što on jest, a nazivnik ono što misli o sebi. Što je nazivnik veći, razlomak je manji." * "Daj više odmora [[jezik]]u nego rukama." * "[[Dobro]]ta odolijeva svemu, a sama je neodoljiva." * "[[Govor]]i samo o onome što ti je jasno, inače šuti." * "...jedini način da ljubav čovjeku ne smeta jeste da se oženi." * "Kao da su [[suze]] bile ono neophodno mazivo bez koga nije mogla da radi mašina međusobnog opštenja kod njih dvojih..." * "Lična [[sreća]] nije moguća izvan društva, kao što [[život]] biljke nije moguć ako je istrgnuta iz zemlje i bačena na besplodni pijesak." * "Ljudi se dijele u dvije vrste: jedni prvo misle, a zatim govore i rade, drugi prvo govore i rade, a tek zatim misle." * "[[Mozak]] besposlenog čoveka je omiljeno prebivalište đavolovo." * "Ne treba se [[stid]]jeti nikakvog posla, pa ni najodvratnijeg; treba se stidjeti samo besposlenog života." * "Ne uznemiruj nikad drugoga onim što možeš sam da uradiš." * "Nema Boga za onoga ko ne zna da ga nosi u sebi." * "Ničega, reklo bi se, osobenog nije bilo u njenoj odjeći i njenoj pozi, ali njemu je bilo tako lako da je prepozna kao ružu među [[kopriva]]ma..." * "Nikad ne slušajte one koji loše govore o drugima, a dobro o vama." * "Ono što je prošlo više ne postoji, ono što će biti još nije došlo. Pa šta onda postoji? Samo ona tačka u kojoj se sastaju prošlo i buduće. Eto, u toj tački je sav naš život." * "Plod niče iz sjemena, a djela iz misli." * "Prava naslada nije u tome da nađeš istinu, već da je tražiš." * "Prava [[snaga]] čovjeka nije u nagonima već u nepokolebljivoj, spokojnoj težnji prema dobru koje čovjek određuje u mislima, izražava u [[riječ]]ima, i sprovodi u djelima." * "Prestani govoriti onoga trenutka kad primjetiš da se sam uzrujavaš ili da to čini onaj kome govoriš." * "[[Razum]] me nije ničemu naučio; sve što znam dalo mi je, otkrilo mi je [[srce]]." * "Rijetko ćeš se pokajati zbog onoga što si prešutio, a veoma često ćeš se pokajati zbog onoga što si kazao, i još češće bi se kajao kada bi znao sve posljedice svojih riječi. " * "Samo su dva izvora ljudskih [[porok]]a: [[lijenost]] i [[praznovjerje]], i samo su dva dobročinitelja: rad i um." * "Sedam puta prevrni jezik prije nego što počneš da govoriš." * "Sva raznolikost, sva divota, sva ljepota života sastoji se od sjene i svjetla." * "Sve misli koje imaju velike posljedice su jednostavne." * "Sve sretne [[obitelj]]i nalik su jedna na drugu, svaka nesretna, nesretna je na svoj način." (''Ana Karenjina'') * "Treba da znaš da osim zadovoljstva postoje [[sreća]] i [[mir]] drugih ljudi." * "U [[šah]]u, kao u životu, primjećujemo svoje greške tek kada se drugi njima okoriste." * "Uzrok mnogih [[nesreća]] leži na dnu vinske čaše." * "Većina [[muškarac]]a traži od svojih [[žena]] vrline kojih se oni sami ne pridržavaju." * "Vječna ljubav je nemoguća, isto kao što ni svijeća ne može vječito da gori." * "[[Vrijeme]] je da prestanemo čekati iznenadne darove života, sami treba da stvaramo život." * "Zadovoljstva [[bogataš]]a stvaraju se suzama [[siromah]]a." * "[[Zloba]] ljudska uvijek polazi od nemoći." * "[[Znanje]] je tek onda znanje kad je stečeno naporom vlastite misli, a ne pamćenjem." * "Žena je kamen spoticanja za karijeru jednog čovjeka." == Djela == *''[[Ana Karenjina]]'' *''[[Rat i mir]]'' {{Wikipedia|Lav Tolstoj}} [[Kategorija:Lav Nikolajevič Tolstoj|*]] [[Kategorija:Ruski pisci|Tolstoj,Lav Nikolajevič]] em9t0ao85okj4pvjgijfewgxfe8ov2k 0 1522 35633 26335 2008-12-13T22:29:45Z Pearl 501 35633 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Enes Kišević |slika=[[Slika:Enes kisevic.jpg|180px]] |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački književnik i dramski umjetnik'' |datum rođenja= 1. maj 1947. |mjesto rođenja=Bosanska Krupa, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[[Riječ]]i su samo sjena mojih doživljaja, a [[Jezik|jezici]] samo služe da se ljudi ne razumiju njima. [[Grijeh]] je svakodnevno prolaziti kroz svjetlost a nemati ništa od njegove topline. Iza nas ostaje samo ono dobro što činimo drugima. Uz sva svoja djela [[Bog]] bi bio sâm da ljubav svoju s drugima ne dijeli." *" Moj znak prepoznavanja su ljudi. Još uvijek ne prepoznajem imena. Prepoznajem samo ljude i neljude. Optimista sam utoliko jer vjerujem da se i od neljudi mogu stvarati ljudi, a da bi se to postiglo treba praštati i onima koji znaju što čine, praštati sve dotle dok sami pred sobom ne pognu glavu. Lako je [[riječ]]ima donositi vatru, buditi njima mržnju i zavist – riječima treba donositi mir. Takve su riječi slične svjetlosti." *" Ne postoji hrvatska, srpska, jevrejska, bošnjačka ili bilo čija nacionalna [[smrt]]. Smrt je – smrt. Kao što je [[život]] – život. Moj život je u svakom čovjeku, prema tome i moja smrt je u svakom čovjeku. Sve što se svijetu događa i meni se događa. Jedini nacionalizam, koji po meni nije primitivizam, jest pripadnost ljudskoj dobroti i ljudskom srcu. Ako me pitate čiji sam pjesnik, odgovorit ću vam: ja sam pjesnik od takve narodnosti. " {{wikipedia|Enes Kišević}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Kišević,Enes]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Kišević,Enes]] [[Kategorija:Književnost|Kišević,Enes]] jj07h4q0xmhhd1abohplkcnjzd3ecbo 0 1523 60461 59821 2023-02-06T14:41:51Z Panasko 7926 /* Djela */ 60461 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Abdulah Sidran |slika= |tekst uz sliku=''bosanski pjesnik, prozaik i filmski scenarist'' |datum rođenja= 2. oktobar 1944. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] }} [[File:Abdulah Sidran.jpg|thumb|Abdulah Sidran]] *"Da mi je sada 15 do 20 godina, vjerujem da bih repovao, ali sa poezijom." (''Horoskop'', 2003) *"Mi nemamo ništa protiv vaše velike [[Srbija|Srbije]], ali gradite je, brate, u visinu!" (intervju za NIN, preneseno iz Avaza, od 16.5.2013.) *"Najvažnije je uočiti kad će naš običan [[čovjek]] na ulici početi povezivati uzroke i pojave. On to još nije u stanju. On moze opsovati šefa države a na glasanje će izaći, pa kazati - neka. On nije u stanju povezati elementarne činjenice. Naprimjer, ako su ulice pune rupa, kakve su bile prije dvije godine, da to ima veze s nekom institucijom, da je u toj instituciji postavljen čovjek iz pobjedničke stranke... Bitna je sposobnost našeg čovjeka da povezuje [[uzrok]]e sa [[posljedica]]ma, da zna da je odluka ko će biti [[predsjednik]] općine u njegovim rukama. A on to još ne razabire. I to su sve skupa [[bolest]]i demokratizacije." (izjava za nedjeljnik ''Ljiljan'') *"[[Bosna]] nije razorena mržnjom – kako je mnogima zgodno pretpostavljati – vec raširenim nepoznavanjem mržnje. Pojednostavljeno rečeno, ključ ovog proteklog [[rat]]a je: drska prepredenost zla i beskrajno sljepilo dobra. [[Zlo]] je racionalnije, opreznije, stvarno dosljednije od dobra. Zlo je vidljivo i eksplicitno, samo ga treba znati prepoznati. Činjenica je da zlo ne zasljepljuje samo svoje žrtve, nego i spoljne [[svjedok]]e, posmatrače. Opažanje [[opasnost]]i ne povećava se već se smanjuje samim njenim približavanjem. Mi smo, velika većina, govorili , kada je ravnan Vukovar, da se to nama ne može dogoditi ! A, dogodilo se. [[Istina]], dobro brojčano preovladuje nad zlom, ali ne zna da osjeti opasnost. Kriminalci, [[lopov]]i i šverceri su znali da nanjuše rat u nastupanju, zato što ta grupacija ljudi poznaje mehanizam zla i [[zločin]]a, pa ga time lakše i brže osjete i prepoznaju. Zato se ne treba čuditi što su u Sarajevu među prvima oni reagovali, pripremili se i među prvima pružili otpor [[agresor]]u. Toj grupaciji ljudi, zlo nije strano i oni su ga brže prepoznali i reagovali na njega. Krajem 1991. godine a s početkom 1992. godine svako od nas je morao znati da će u Bosni biti rata, ali je vjerovao da neće! Vjerovanje je, izgleda, uvijek jače od znanja, takav je insan, otkako ga ima. Takođe, danas mi svi znamo da je [[BiH]] podjeljena, a vjerujemo da nije! Možda i ovdje vjerovanje nadjača saznanje. Sasvim moguće. Samo ko će to dočekati i kada? " *"A jedna je stvar, sine moj, zbog toga vrlo 'zafrkana': da nas je neko, u ono doba, hiljadu puta zapitao: 'Hoćete li baš tim, književnim, poslom da se bavite?' - mi bismo mu sto hiljada puta rekli: 'Da, mi hoćemo da pišemo!' A da smo - daj il ne daj, Bože - znali kako se preskupo, vlastitom kožom, u vlastitome [[život]]u, skupo i preskupo, svako slovo plaća, da nijedna rečenica, a kamoli knjiga, ne može biti sastavljena ni skrojena dok se [[krv]]avim životom ne plati, da li bismo na to pitanje drukčije odgovorili? Ti, znam te, [[Dario Džamonja|Dario]], ne bi! Nego bi reko. 'Neka košta šta košta!'" *"rat je mila majka /šta nam učiniše/ ove godine potom :iz čista mira / po Sarajevu/ počeše najbolji ljudi da mriju :tri su godine evo / kako stoje svi poslovi :sa sahrane / na dženazu/ sa dženaze/ na sahranu :tri godine/ svi poslovi stoje :tri godine evo/ kako naše Sarajevo/ ne suši obraza." :(''Morija'') *"Onog trena kad je u naš jezik udjenut izraz 'kontroverzni biznismen' umjesto da se kaže lopov, pametni su mogli znati da nam nema spasa." (Živa istina, TV emisija, gosti: Abdulah Sidran i Milenko Perović) *"Politički subjekt koji se ne bori za radikalne promjene u sistemu i zakonima nije pol. stranka nego manje ili veće privatno preduzeće." *"Ko ovome narodu proda mrvu nade može od njega raditi šta hoće." *"Nabrao golemo znanje, o svemu i svačemu, ali ga ne umije koristiti drukčije nego da od sebe pravi budalu!" *"Ima, sine, jedna ljudska sorta s kojom moraš biti veoma oprezan: puno znaju i lijepo govore - a ne znaju da misle!" *"Političara poštuj samo onoliko koliko je spreman da te sluša dok mu govoriš ono što mu se ne sviđa." *"Znate li ko su najopasniji domaći saradnici sila koje uništavaju Bosnu? Oni koji toga nisu svjesni." *"Prisustvo međunarodne zajednice u BiH ima samo jedan cilj: da njenom nestanku dadne privid neminovnosti." *"Uporno laganje o vlastitoj ugroženosti - perfidan način da manjina upravlja većinom. *"Dokle god je u državi više onih koji žive od budžeta nego onih koji ga pune - promjene su nemoguće." *"Ko je gdje bio 1992-1995. nije pitanje vremena i prostora nego etike i morala." *"Bijeloj civilizaciji će biti oduzet mandat na upravljanje Planetom. Nije zaslužila. Neka proba neko drugi." *"Budi razuman i ne očekuj od izvršioca da prizna zlodjela čija monstruoznost prekoračuje granice razuma." *"Bošnjaci su narod koji ima istorijsko pravo na paranoju ali ga nedovoljno koristi." *"Zbogom, lijepa hotelska sobo! Više se neću vidjeti s tobom. Moja duša hrli Bosni i Jugu, gdje s lakoćom nosi svoju bol i tugu!" *"Djetinjstvo. A mi, komunistička pastorčad "svisine", odozgor, gledamo na djecu koja idu u mejtef. Punih usta slavimo i hvalimo "razumnu" ideju što veli da "nema Boga". U mraku vlastitog neznanja, tu djecu pomalo i sažalijevamo, zato što "žive u mraku". Kosmičke su razdaljine dijelile naše duše. A dođe onda doba, pa sve se prevrne! Sada, sasvim odozdol komunističko pastorče pogleduje na svakoga koji istinski vjeruje, i samo sebe sažalijeva što u "u mraku" proživje život." *"BILJEG SRAMA DO SUDNJEGA DANA Masovna ubilačka orgijanja, zvjerstva, žive lomače, progoni, pljačke i silovanja što su ih širom Bosne i Hercegovine planski i sistematično počinili pripadnici policije i vojske Republike srpske i njihovi civilni naredbodavci i pomagači uopće se ne moraju zvati genocidom da bi biljeg srama i žig nečovještva na svima njima stajao uklesan kao prokletstvo, do Sudnjega dana." *"A Nurija veli: Naša je generacija fasovala svoju porciju genocida i može mirno spavat. Neka se pripremi sljedeća." *"Haške presude država Srbija ne bi osporavala da su zločini djelo pojedinaca. Oni su njeno djelo i zato ih ne priznaje." *"Djetinja potreba da budeš voljen učinila te prosjakom koji ljubav traži i tamo gdje je nema, u bezdušnom svijetu nitkova i hulja." *"Od svih ružnih osobina u našeg čovjeka najružnija je njegova spremnost da sudi i presuđuje u stvarima o kojima ništa ne zna." *"A Nurija veli: More li biti da na svijetu više nevolja dolazi od glupih nego od zlih ljudi ?" *"Da unište bosansku državu i njen narod udružili su se najteži oblici ljudske pokvarenosti i ljudske svireposti." *"A Nurija veli: Prestaćeš - čim shvatiš da djecu grdiš baš zbog postupaka po kojima liče na tebe." *"A Nurija veli: Treba li tebi, Bošnjo, još 30 godina pa da shvatiš da si u roblje prodat ?" *"A Nurija veli: Da su domovinu istinski željeli braniti ne bi je istovremeno gurali u moralni sunovrat." *"Za tzv. "legitimno predstavljanje" najviše se zalažu oni što se cio život lažno predstavljaju." *"Ni do kakve spoznaje neće doći onaj koji državna pitanja tabiri pričom o aktuelnim političkim vođama." *"Ako tvrdiš da si ti konstituisao Bosnu, a ne ona tebe, jednak si idiotu koji tvrdi da je rodio vlastitu mater." *"A Nurija veli: Slobodno smatraj bitangom svakoga koji misli da ima pravo iz daljine nama u Bosni govoriti sa visine." *"U bezdan šutnje pada onaj koji je bio svjedok istorije pa doživio da nemoćan gleda kako je bezočno falcifikuju." *"Jugoslavija nije propala zato što su se osamostalile njene republike. One su se osamostalile zato što je Jugoslavija propala. " == Djela == *''[[Sarajevski tabut]]'' (1993.) *''[[U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce]]'' *''[[Morija]]'' (2006.) *''[[Otkup sirove kože]]'' (2011.) ==Pjesme== *''[[Pjesma o srebrenici]]'' [[Kategorija:Abdulah Sidran|*]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Sidran,Abdulah]] [[Kategorija:Književnost|Sidran,Abdulah]] [[Kategorija:Film|Sidran,Abdulah]] {{Wikipedia|Abdulah Sidran}} pyn7hjqj3svvd2d0t4fio1dehcx7cco 0 1524 61167 61156 2024-05-16T13:53:47Z Srđan 4695 61167 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Derviš Sušić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački književnik'' |datum rođenja=3. juni 1925. |mjesto rođenja=Vlasenica, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= 1990. |mjesto smrti=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] }} *"[[Bosna]] nije ono što čula odmah prime s njenih boja i oblika. Bosna je najdublji kazan pakla. Ona je lošim putem, tvrdom navikom i neizlječivom sumnjom zatvorena za rijeke ljepota koje su drugi ljudi stvorili, a svojim položajem otvorena je najezdama sa sve četiri strane. Svuda opasnost od drugog obično reži sa granicom. U Bosni ona se vidi u znaku suprotne vjere, čuje u pjesmi, sluti u pogledu prolaznika. Svuda se ljudi bore za sličnosti da bi bar oponašali jedinstvo koje je podloga snošljivosti. U Bosni se sve upelo da podvuče razliku. Ja znam da to njeni žitelji nisu donijeli sa sobom na ovaj svijet. Gdje su uzročne tajne opredjeljenja slojeva, žestine, isključivosti i upornosti trajanja tih opredjeljenja, ja ne znam... Svaku zemlju sile rastočnice razvlače najviše na dvije strane, a Bosnu na sve strane. U takvoj zemlji ne može biti sreće i obilja. Nigdje [[siromah]] nije jadniji , ni zima teža, ni glad ljuća, ni razlika uočljivija , ni mržnja poganija ni tamnija nego u Bosni." *"[[Starost]] i jeste prokletstvo što umije postavljati pitanja ne nudeći odgovore." *"Nisam jadan znao: čim Bošnjaka zovu, mora da je negdje u carkom računu prigustilo. Njih ne mame na svetkovine. Za svoju korist oni moraju ili da otmu ili da nametnu ili će ostati ono što su - budale koje daju da bi izgubili." *"Molba čovjeka iz vlasti za obična smrtnika je samo lijepo rečeno naređenje." *"(...)pamet da ti stane koliko ova [[Bosna]] ima slavnih koje drugi hrane." *"Seljak je valjda i stvoren da ore zemlju, znojem da je zalijeva, a povremeno da truplom svojim natovi oranice carskih pobjeda." {{Wikipedia|Derviš Sušić}} {{Djela Derviša Sušića}} {{DEFAULTSORT:Sušić, Derviš}} [[Kategorija:Derviš Sušić| ]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] [[Kategorija:Književnost]] 5wexpk2lsg2gbozb1kihtn77n4l8k6b 4 1525 30103 17664 2007-03-25T14:22:49Z Zumbulka~bswikiquote 10 30103 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} * [[Džafer Obradović]] * [[Džavid Husić]] * [[Dželal ed Din Rumi]] * [[Džemaludin Alić]] * [[Džemaludin Latić]] * [[Dževad Karahasan]] * [[Dževdet Sarač]] hh13fsvd4bazr42po4kfhjqjxzatx2a 0 1526 58866 56561 2019-07-04T08:28:21Z 185.50.56.126 58866 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Dževad Karahasan |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački književnik |datum rođenja=25. januar 1953. |mjesto rođenja=Tomislavgrad, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} * "Odlazak iz Bosne je najsigurniji način da [[čovjek]] postane [[Bošnjaci|Bosanac]]." * "Najbolji primjer temeljne barbarizacije koja se nad nama provodi je uvjerenje da jednom SMS porukom možete izraziti svoja duhovna osjećanja." == Djela == *''[[Istočni diwan]]'' (1989.) *''[[Šahrijarov prsten]]'' (1996.) *''[[Knjiga vrtova]]'' (2004.) *''[[Sjeme smrti]]'' (2012.) {{Wikipedia|Dževad Karahasan}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Karahasan,Dževad]] [[Kategorija:Dževad Karahasan|*]] hc0m1h3d5h9jq4mmmt3dy30wjyj9vim 4 1527 61591 49928 2024-05-17T07:40:14Z Srđan 4695 61591 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} == I.== * [[I. M. Pei]] == Ia == * [[Ian Curtis]] * [[Ian Gillan]] == Ib == * [[Ibn Haldun]] * [[Ibn Hazm]] * [[Ibn Zafar]] * [[Ibrahim Kajan]] * [[Ibrica Jusić]] == Ig == * [[Igor Strawinsky]] * [[Igor Štiks]] == Ih == * [[Ihara Saikaku]] == Il == * [[Ilija Crijević]] * [[Iljo Dominković]] == Im == * [[Immanuel Kant]] == In == * [[Indira Gandhi]] * [[Indira Vladić]] * [[Ingemar Stenmark]] * [[Ingrid Bergman]] == Ip == * [[Ippolito Nievo]] == Ir == * [[Irfan Horozović]] * [[Irfan Mensur]] * [[Irving Stone]] == Is == * [[Isaac Asimov]] * [[Isaac Bashevis Singer]] * [[Isaac Newton]] * [[Isabel Allende]] * [[Isadora Duncan]] * [[Isak Samokovlija]] * [[Isnam Taljić]] * [[Istvan Szécheny]] * [[Isus]] == Iv == * [[Ivan Aleksandrovič Gončarov]] * [[Ivan Aralica]] * [[Ivan Cankar]] * [[Ivan Čolović]] * [[Ivan Franjo Jukić]] * [[Ivan Grljušić]] * [[Ivan Gundulić]] * [[Ivan Kordić]] * [[Ivan Mažuranić]] * [[Papa Ivan Pavao II|Ivan Pavao II (papa)]] * [[Ivan Pregelj]] * [[Ivan Raos]] * [[Ivan Sergejevič Turgenjev]] * [[Ivan Softa]] * [[Ivana Banfić]] * [[Ivana Brlić-Mažuranić]] * [[Ivana Ranilović-Vrdoljak]] * [[Ivica Bednjanec]] * [[Ivica Dačić]] * [[Ivica Kostelić]] * [[Ivica Nakić]] * [[Ivica Osim]] * [[Ivica Račan]] * [[Ivić Pašalić]] * [[Ivo Andrić]] * [[Ivo Brešan]] * [[Ivo Kozarčanin]] * [[Ivo Sanader]] == Iz == * [[Izet Perviz]] * [[Izet Sarajlić]] * [[Izokrat]] qb7iqonh6e486w3rpzkmbvruiey54mh 0 1528 61193 60995 2024-05-16T14:18:47Z Srđan 4695 61193 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Ivo Andrić |slika=[[slika:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961.jpg|170px]] |tekst uz sliku= Ivo Andrić;<br>Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. <br>poznatija djela: ''[[Prokleta avlija]]'', ''[[Na Drini ćuprija]]'' i dr. |datum rođenja= 09. oktobar 1892. |mjesto rođenja=Travnik |datum smrti= 13. mart 1975. |mjesto smrti=Beograd }} *"Ako, sa krajnjim naporom, čovjeku koji stari pođe za rukom da se održi uredan i čist, to je sterilizovana čistoća apoteke a ne čistoća cvijeta." *"Bolest je sirotinjska sudbina, ali i bogataška kazna." *"Cijelog vijeka se liječimo od nesretnog djetinjstva." *"Čim jedna vlada osjeti potrebu da svojim građanima obećava putem plakata mir i blagostanje, treba biti na oprezu i očekivati obrnuto od toga." *"Čovjeka ćete najbolje upoznati ako ga posmatrate kako se ponaša kad se nešto dijeli besplatno." *"Čovjek koji ne voli nije sposoban da osjeti veličinu tuđe ljubavi, ni snagu ljubomore, ni opasnost koja se u njoj krije." *"Čudno je kako je malo potrebno da budemo sretni i još čudnije: kako nam često baš to malo nedostaje!" *"Da je šutnja snaga, a govorenje slabost, vidi se po tome što starci i djeca vole da pričaju." *"Danas sam nervozan jače i ne mogu da pišem sve o njima, samo ti velim da ih mrzim do kriminala. Mnogo sam puta premišljao - sjedeći s njima - kako bi bilo divno otrovati im vodovod da jednog dana pocrkaju svi upravo u času kad popuste iza ručka kajiš i posrknu vode." (na ljetnom raspustu 1913. godine u Višegradu, u pismu prijatelju Vojmiru Dubrešiću) *"Dugi su i zamršeni računi i obračuni između onih koji imaju i ne daju i onih koji nemaju ništa do svojih potreba." *"I vrline jednog čovjeka mi primamo i cijenimo potpuno samo ako nam se ukazuju u obliku koji odgovara našim shvatanjima i sklonostima." *"Ima izvjesnih mislilaca čija filozofija nije ništa drugo, do neki duševni komoditet, neko rimovanje misli." *"Ima ljudi čiji je život tako dobro ispunjen da ni svojom smrću ne mogu da nas obeshrabe." *"Ima u nekim ljudima bezrazložnih mržnji i zavisti, koje su veće i jače od svega što drugi ljudi mogu da stvore i izmisle." *"Imati veliku snagu, fizičku ili moralnu, a ne zloupotrijebiti je bar ponekad, teško je, gotovo nemoguće." *"Ja sam, Envere, u mojoj literaturi došao do avlinskih vrata, a ti si ušao u kuću." (o [[Enver Čolaković|Enveru Čolakoviću]]) *"Kad počnemo da se pitamo šta ćemo sa svojim životom (kod nekih se to pitanje postavlja i u mlađim godinama, a kod većine sa prvim pojavama starenja), to je znak da silazimo sa pravog puta i da život ne zna šta će sa nama. Jer, ne živimo mi život, kao što u svojoj slijepoj egocentričnosti mislimo, nego život upotrebljava nas, upravlja nama i odbacuje nas kad više ne možemo da poslužimo njegovim nama nepoznatim ciljevima. Poslije toga mi još „živimo„ neko vrijeme, ali samo po inerciji, krećući se sopstvenim pogonskim sredstvima, dok nas taj život ne skloni sa piste kao smetnju svom živom saobraćaju. Dešava se, naročito na putovanjima i kad ostanem duže sam, da izgubim račun o vremenu i o sebi u njemu, da mi posve nestane utvrđeno osjećanje vremena, kao što čovjeku nestaje daha, da gubim brzinu i padam kao mrtav predmet, sopstvenom težinom. Tada se gubi najprije sjećanje, pa svijest o sebi i svojim dimenzijama, planovima, dužnostima i potrebama, naglo slabi volja i odliva se snaga od nas. U tom stanju, kad bi potrajalo, ne bi se moglo živjeti ni onoliko koliko čovjek može izdržati bez vode ili bez hrane, jer od njega postaje živo ništa koje se gubi u opštem, bezimenom postojanju.“ *"Ko čini dobro, od njega se još više dobra očekuje." *"Ko je duga vijeka, taj nadživi sve, pa i svoje zasluge." *"Ljepša duša dublje jeca." *"Ljubav, kad je iskrena i duboka, lako prašta i zaboravlja." *"Ljudi često cijelog vijeka vuku za sobom obzire, kao lance, a na kraju vide koliko su nedostojni i nepotpuni." *"Ljudi koji ne paze šta govore i ne vode računa kad šta govore ni pred kim govore, a mnogo više misle o tome kako izgledaju i kakav utisak ostavljaju dok govore, nisu ni prijatni ni korisni, i sa priličnom vjerovatnošću može se kazati da će cijeloga života biti i sebi i drugima nezgodni i teški. Ali, sa druge strane, ljudi koji samo na to paze i samo o tome vode računa, a ni po čemu drugom nisu ništa bolji. Naprotiv. U ovom slučaju pravi put je zaista u sredini." *"Ljudi koji sami ne rade i ne poduzimaju ništa u životu, lahko gube strpljenje i padaju u pogreške kad sude o tuđem radu." *"Ljudi male pameti rijetko se boje da ne budu dosadni." *"Ljudi vole razgovore o padu i poniženju onih koji se suviše visoko uzdignu i polete." *"Mir i spokojstvo, jedina su dobra i najveće dostojanstvo skromnih i bezimenih ljudi." *"[[Mladost]] je sretno doba u kome [[čovjek]] počinje da vjeruje u sebe, a još nije prestao da vjeruje drugima." *"Mnogi postignu ono što su htjeli, a izgube sebe." *"Možda je u početku bilo i drugih motiva, ali danas je glavni [[strah]]. Od straha su ljudi zli, surovi i podli, od straha su darežljivi, čak i dobri." *"Naročito me veseli tvoja lijepa zbirka pjesama, u kojoj ima i jedna posvećena meni. Mene također ova sredina smrada, loja, ljenosti i pokvarenosti poklonika arapskog varalice guši, pa sam više u Beogradu nego u Bosni." (o Muhamedu i muslimanima u pismu Niki Miroševiću) *"Nisu svi ljudi tako hrđavi i kao što to hrđav čovjek misli." *"Ništa ljude ne vezuje tako kao zajednički i sretno proživljena [[nesreća]]." *"Ništa ne može tako da nas prevari kao naše rođeno osjećanje smirenosti i prijatnog zadovoljstva tokom stvari." *"Ništa nije teže ni strašnije nego gledati svijet oko sebe očima bivše ljepotice." *"Od svog porijekla i djetinjstva ne može se lahko pobjeći." *"Oko ljepote su uvijek ili mrak ljudske sudbine ili sjaj ljudske krvi." *"Onaj koji ne iznosi nježni cvijet svoje duše na vjetrove iskušenja, pa ma ga i cijela spasio i prenio do kraja, tome je kao da ga nikad nije ni imao." *"Ono što je najljepše na iskrenoj i dubokoj ljubavi na kojoj je sve lijepo, to je da u odnosu prema onome koga volimo nijedna naša mana ne dolazi do izraza. Mnogo šta što je zlo u nama izčezava, a ono što je dobro ustostručuje se" *"Prekori između starih i harmoničnih supružnika bezazleni su, bez oštrine, ne sudaraju se nego klize lahko kao oni kamenčići beluci koje je rijeka u toku godina zaoblila i uglačala do savršenstva, tako da više vezuju par ljudi nego što ga dijele." *"Primitivni i ograničeni ljudi imaju razvijenu sposobnost nadanja. Kod umnih i darovitih ljudi ta moć je, čini mi se, manja." *"Rana koja se krije, sporo i teško zarasta." *"[[Rat]], i najduži, samo protrese pitanja zbog kojih se zaratilo, a njihovo rješenje ostavlja vremenima koja nastupaju poslije sklapanja [[mir]]a." *"Slabe i plašljive ljude strah nagoni da rade upravo ono čega se najviše boje." *"[[Smrt]] ne čeka niko odveć dugo". *"Svi mi umiremo jednom, a veliki ljudi po dva puta: jednom kada ih nestane sa zemlje, a drugi put kada propadne njihova zadužbina" *"Svi pravi životi su lijepi i teški." *"Svi smo mi mrtvi, samo se redom sahranjujemo." *"Što ne boli - to nije život, što ne prolazi - to nije sreća." *"Tok događaja u životu ne zavisi od nas, nikako ili vrlo malo, ali način na koji ćemo te događaje podnijeti, u dobroj mjeri zavisi od nas." *"Toliko je bilo u životu stvari kojih smo se bojali. A nije trebalo. Trebalo je živjeti." *"U svakoj ženi ima đavo kojeg treba ubiti ili poslom ili rađanjem ili i jednim i drugim, a ako se žena otme i jednom i drugom, onda treba ubiti ženu." (pripovjetka "Anikina vremena) *"U zemlji mržnje najviše mrze onoga ko ne umije da mrzi." *"Vrijednost ljepote je u beskrajnoj raznolikosti vidova u kojima nam se javlja. U tome je i njena oplemenjujuća snaga i njena najveća draž." *"Za one koji su nošeni mladošću i gonjeni željom, i dužina očekivanja i gorčina neizvjesnosti samo su sastavni dio velike slasti koju ljubav svakome obećava." *"Zarazna je i razorna moć laži." *"Zašto od svih stvorova samo čovjeku dano da može da zamrzi svoj život?" *"Zvjezdanog neba i ljudskog srca nikad se čovjek neće moći nagledati." *"Žena stoji, kao kapija, na izlazu kao i na ulazu ovoga svijeta." *"Život nam vraća samo ono što mi drugima dajemo." *"Životna snaga jednog čovjeka mjeri se, pored ostalog, i njegovom sposobnošću [[zaboravljanja." == Vanjski linkovi == *[http://hr.wikisource.org/wiki/O_pri%C4%8Di_i_pri%C4%8Danju Govor na dodjeli Nobelove nagrade] {{Wikipedia|Ivo Andrić}} {{Djela Ive Andrića}} {{DEFAULTSORT:Andrić, Ivo}} [[Kategorija:Ivo Andrić| ]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] 4na7gev3hdhbgkfhnyxxxa48eemqtwo 0 1529 30480 30140 2007-05-02T05:54:19Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30480 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Irfan Horozović |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački književnik'' |datum rođenja=27. april 1947. |mjesto rođenja=Banja Luka, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Da li su svi oni koji dobro žive, a kao puni su razumjevanja za druge i obećavaju da ćemo jednom svi dobro živjeti, ako svi zajedno dobro zapnemo, da li su oni sposobni ? Da li su oni koji mnogo rade a slabo žive nesposobni?" * "Dok su nas ubijali u golim snovima :Sanjali smo budni putove djedova :U čemu je bila krivica njihova :Jer nož slijedi i njih u našim srcima." :(iz pjesme ''Ostavština'') *"[[Riječ]] nikad ne umire. Rukopisi ne gore. Ponekad je mrak toliko dubok da ga samo blijesak riječi može osvijetliti. Riječ se reinkarnira u [[čovjek]]u. I to je korijen svega." == Djela == *''[[Kalfa]]'' *''[[Talhe ili Šedrvanski vrt]]'' == Vanjski linkovi == *Djela online: **[http://hr.wikisource.org/wiki/Po%C5%A1tar_-_Le_facteur Poštar - Le facteur]] **[http://hr.wikisource.org/wiki/Ptice_na_noktima Ptice na noktima] **[http://hr.wikisource.org/wiki/Pi%C5%A1tolj_od_papira Pištolj od papira] **[http://hr.wikisource.org/wiki/Romansijerov_predio_ili_%C4%8Ditaju%C4%87i_romane_Mirka_Marjanovi%C4%87a "Romansijerov predio ili čitajući romane Mirka Marjanovića" - kratka književna studija] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Horozović,Irfan]] [[Kategorija:Irfan Horozović|*]] {{Wikipedia|Irfan Horozović}} dsctffs4z0hk7zgi8ni9ca90r7t0lyj 0 1530 60398 60011 2022-12-04T22:32:41Z Niegodzisie 7018 60398 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Mehmedalija Mak Dizdar |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački pjesnik |datum rođenja=17. oktobar 1917. |mjesto rođenja=Stolac, BiH |datum smrti=14. avgust 1971. |mjesto smrti=Sarajevo, BiH |počasti= }} [[File:Mak Dizdar, bista, Sarajevo.jpg|thumb]] *"[[Stećak]] je za mene ono što nije za druge, ono što na njem i u njemu nisu drugi unijeli ni znali da vide. Jest kamen, ali jeste i riječ, jest zemlja, ali jeste i nebo, jeste materija, ali jeste i duh, jest krik, ali jeste i pjesma, jest smrt, ali jeste i život, jest prošlost, ali jeste i budućnost." *"Treba da živiš međ ljudima a [[riječ]]i nemaš :Treba da živiš međ vucima a zuba nemaš :A kako ćeš tek razlikovati [[čovjek]]a i vuka :Vuka i čovjeka" :(''Uspavanka'') *"U životu treba mudro da šutiš :Al riječ ako rekneš :Neka bude teška kao svaka istina :Neka bude rečena za čovjeka." :(''Uspavanka'') *"Zemlja je smrtnim sjemenom posijana. :Ali smrt nije kraj :Jer smrti zapravo i nema. :I nema kraja. :Smrću je samo obasjana :Staza uspona od gnijezda do zvijezda." *"Došao si ovdje :Gdje je najnezahvalnije bilo doći :Ovdje gdje je najluđe bilo stići :Ovdje gdje je ipak najjunačkije bilo nići :Jer ovdje se ne živi samo da bi se umrlo :Ovdje se i umire :Da bi se živjelo." :(''Uspavanka'') *" A na dnu smrti : boje će ubo biti bolje. " ==Djela== *''[[Kameni spavač]]'' (1966.) == Drugi o Dizdaru == *[[Alija Kebo]] **"[[Kameni spavač]] ::Zarasto u garež i ::drač ::U Stocu više ::ne stoluje ::Mak." (''Mak Dizdar u Stocu'') == Vanjski linkovi == {{Wikipedia|Mehmedalija Mak Dizdar}} * [http://www.dalmatiahus.com/MEDIA/kamenispavac.pdf "Kameni spavač" (online tekst)] [[Kategorija:Mak Dizdar|*]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci|Dizdar,Mehmedalija Mak]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Dizdar,Mehmedalija Mak]] [[Kategorija:Književnost|Dizdar,Mehmedalija Mak]] oyvccgz9q2l1zqdix2s60hzfcytd1ff 0 1531 61230 61229 2024-05-16T16:04:35Z Srđan 4695 61230 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nura Bazdulj-Hubijar |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovačka književnica'' |datum rođenja=20. august 1951. |mjesto rođenja=Mrđenovićima, Foča, FNRJ |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Najlakše se prihvaća opravdanje kakvo nam odgovara, kakvo želimo. " (''Nevjestinski ponor'') *"Svaki [[čovjek]] je misterija. Možemo biti uvjereni kako nekoga znamo u dušu, a zapravo znamo samo onoliko koliko je on želio, koliko dopustio da znamo. Nema li svako neki, samo svoj unutarnji [[svijet]] u koga se povlači da bi se napojio novom snagom, ljepotom tugom, oživio davnu čežnju, raspirio zapretanu [[strast]], vratio nadu da osim kaskanja u svakodnevnici postoji još nešto." *"Tata je imao običaj reći da je apsolutna sreća nešto imaginirano, nestvarno, te da sreća ne bi ni bila sreća ako bismo je dosegnuli." (Ruža III) *"Ljudi valjda imaju šesto čulo. Osjete tugu i odu." (Ruža III) *"Ali izgleda da nije važno valjaju li roditelji svojoj djeci, nego valjaju li svijetu." (Ruža III) *"Kako se sudbina zlobno šali sa svima nama." (Ruža III) *"Zaplakala, tiho i bezglasno, kao što plaču djeca od samoće i nesvaćenosti." (Ruža III) *"Glasam za slobodu izbora, glasam za ljubav." (Ruža III) *"Sa samo metar-dva udaljenosti gledao sam dva bića koja se vole toliko da bol onog drugog doživljavaju kao svoju." (Ruža III) *"Onda sam shvatila da nema ništa što ljudsko biće s vremenom neće prihvatiti. Ništa ranjivije, a žilavije od čovjeka. Jači je od ikakve životinje." (Ruža III) *"Mama i tata rat su prošli bez fizičkih ozljeda. Onih drugih, kao i kod svih ljudi u Bosni, onih koji su ostali ili otišli, svejedno, bilo je bezbroj. Ostali su ožiljci koji svako malo bole." (Ruža III) *"Nije lako biti lijepa žena. Ko nikad nije bio lijep, sa starošću gubi samo mladost, ružnoća ostaje," (Ruža III) *"Možda baš zahvaljujući njemu, ja zapravo ne znam šta je samoća. Zato što samoća nije stanje kad uz tebe nema nikoga, nego kad u tebi nema čežnje." (''Spavaj Anđela, Amanet II'') *"Neoprostiva je glupost zbog ponosa izgubiti ljubav, jednako kao što je lijepo u ime ljubavi zgaziti ponos." (''Spavaj Anđela, Amanet II'') *"Sjećanja ne bismo trebali održavati u životu. Treba ih izbrisati, ugušiti, udaviti, iščupati. Ona bole. I lijepa i nelijepa. Lijepa - zato što je samo sjećanje ostalo. Kad ljepota pođe, ne ostane ništa. Mirnije se živi, lakše diše. S njima živima vremenom postajemo nesigurni je li to i bilo, ili je samo trebalo biti jer nam je trebalo, jer smo željeli. Nelijepa - jer je boljelo i dok je trajalo, prije nego je ostalo tek sjećanje koje samo s vremena na vrijeme zaboli kao reumatično koljeno na promjenu vremena. Uzalud, ona ostaju jer se trajno otiskuje ono najslađe i najgorče; površne impresije ne trebamo brisati, same se zagube, prospu kao zrnca brašna iz šuplje kese." (''Spavaj Anđela, Amanet II'') {{wikipedia|Nura Bazdulj-Hubijar}} {{Djela Nure Bazdulj-Hubijar}} {{DEFAULTSORT:Bazdulj-Hubijar, Nura}} [[Kategorija:Nura Bazdulj Hubijar| ]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] 11bgbbr00gcqalanjjeu3jsvsk27i2c 0 1532 55308 51467 2015-08-30T04:16:50Z Grover 841 55308 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jean-Paul Sartre |slika=[[Slika:Jean-Paul Sartre FP.JPG|180px]] |tekst uz sliku=''Žan-Pol Sartr'', francuski filozof egzistencijalizma, dramaturg, novelist, kritičar i vodeći francuski intelektualac svog vremena |datum rođenja= 21. juni 1905. |mjesto rođenja=[[w:Pariz|Pariz]], [[w:Francuska|Francuska]] |datum smrti= 15. april 1980. |mjesto smrti=[[w:Pariz|Pariz]], [[w:Francuska|Francuska]] }} *"[[Čovjek]] se rađa sam i sam umire, samo se samoobmanom može uvjeriti da između tih trenutaka, toliko presudnih, nije sam." *"I kad bih imao sto godina, najljepši [[dan]] bi mi uvijek bio: sutra." *"Iskustva su najbolja [[škola]]. Samo školarina je vrlo skupa." *"Kad [[Bogatstvo|bogataši]] ratuju, siromašni umiru." *"Ljudi se ljube da se ne moraju [[svađa]]ti. " *"[[Nasilje]] je od [[korist]]i samo onima koji nemaju šta da izgube." *"Nekima se može [[pomoć]]i samo ako im se ne pomaže." *"Nema tog [[Dostojanstvo|dostojanstva]] koje se ne bi otopilo u [[bol]]i." * "[[Nesreća]] je što ljudi dobra srca tako rado odlaze u drugu krajnost, ako neki nedostojni [[karakter]]i iznevjere njihova mišljenja." *"Postoje samo dvije vrste ljudi sa kojima ne mogu da izađem na kraj: to su oni koji sve znaju i oni koji ne znaju ništa." *"[[Razum]]jeti znači promjeniti se, samog sebe prestupiti" *"Ako se osjećate usamljeno dok ste sami, znači da ste u lošem društvu." == Djela == *''[[Egzistencijalizam kao humanizam]]'' *''[[Bez izlaza]]'' {{Wikipedia|Jean-Paul Sartre}} [[Kategorija:Francuski pisci|Sartre,Jean-Paul]] [[Kategorija:Francuski filozofi|Sartre,Jean-Paul]] j1r72ccijykizkyd12igwof6dfkkem7 0 1533 60057 25188 2022-03-02T02:55:17Z Thavok 7714 Izbrisan nepotreban razmak. 60057 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ivan Mažuranić |slika=[[slika:Mazuranic.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''hrvatski pjesnik i političar'' |datum rođenja=11.08.1814. |mjesto rođenja=Novi Vinodolski, Hrvatska |datum smrti=04.08.1890. |mjesto smrti=Zagreb, Hrvatska }} *"Ko je nepravedan u kući svojoj, prirodno je, da mu se izvan kuće ne vjeruje ništa." *"[[Krv]] [[vojnik]]a učinila je vođe slavnima." [[Kategorija:Hrvatski političari|Mažuranić,Ivan]] [[Kategorija:Hrvatski pisci|Mažuranić,Ivan]] {{Wikipedia|Ivan Mažuranić}} hzvsfo8zrgxxy36031mwzvjt3wpy24z 0 1534 58788 57647 2019-05-18T13:37:04Z Risto hot sir 6370 File 58788 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Martin Luther |slika=[[slika:Lucas Cranach (I) workshop - Martin Luther (Uffizi).jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Martin Luter, njemački teološki i vjerski reformator, začetnik protestantske reformacije'' |datum rođenja= 10. novembar 1483. |mjesto rođenja=Eisleben, Njemačka |datum smrti= 18. februar 1546. |mjesto smrti=Eisleben, Njemačka }} [[File:Martin-Luther-Denkmal, Worms.JPG|thumb|]] *"[[bog|Božja]] ljubav ne pripada onima koji su je dostojni već stvara one koji su dostojni Božje ljubavi." *"Često se treba [[stid]]jeti ne toliko zbog zlodjela zlih ljudi, koliko zbog indiferentnosti dobrih." *"Kada bi se bog razljutio i sa [[svijet]]a uklonio sve učenjake, ljudi bi se pretvorili u zvijeri i divlje životinje. Tada ne bi bilo ni razumnosti, ni duha, ni prava, već samo otimačine, krađe, ubistava i štetočinstva." *"Karakteristika dobrog [[govornik]]a je da prestane sa govorom kada bi smo ga najradije slušali." *"Neka niko ne smatra svojim vjernim [[prijatelj]]em [[čovjek]]a s kojim nije pojeo mjericu [[so]]li." *"Ništa se ne zaboravlja sporije od [[uvreda|uvrede]], a ništa brže od [[dobročinstvo|dobročinstva]]." * "Ona stara: [[oko]] za oko - će nas na kraju sve učiniti [[sljepilo|slijepim]]." *"Prava [[poniznost]] nikad ne zna da je ponizna; kad bi to znala, bila bi ohola." *"[[Sreća]] slomi ljude mnogo prije nego [[nesreća]]." *"[[sveštenik|Sveštenici]] bi se morali moliti, a ne vladati." *"Bog je budala" ("Deus stultissimus est") WA Ti, Nr. 963. *"Bog proturječi sam sebi" ("Deus sibi contradict") WA 31, str. 249. *"Želim svoj nauk imati neosuđen od svakoga, i od anđela. Jer budući da sam siguran u njega, želim biti vaš, i anđela sudac".Martin Luther's German Writings, 1516-1525, Boston College 1999, Volume 10/2, str. 107. *"Sv. Augustin i sv. Ambrozije ne mogu se sa mnom usporediti". EA, vol. 61, str. 422. *"Krist je prvi počinio preljub sa ženom kod bunara". WA Ti 2, Nr. 1472. *"Gdje se ruši misa, tu pada i papinstvo". Schmalkaldski članci, 1537. *"Misa je rep folklora sa mnogo gamadi i svakojako idolopoklonstvo". WA 50, 204. *"Slobodna volja je laž". WA 18, str. 603. *"Tko želi biti kršćanin, neka svojem razumu iskopa oči". LD, Nr. 604. *"Razum je najveća kurva, koju đavao ima". WA 51, 126. *"Ako suprug ne može, ima drugi koji može; ako žena ne da, uzmi sluškinju". Vom ehelichen Leben (O bračnom životu). *"Rastava je diskutabilno pitanje da li je dozvoljeno. Što se mene tiče, ja preferiram bigamiju". isto. *"Krajnje je vrijeme da se seljake zadavi kao bijesne pse. (...) Stoga tuci dok žila kuca. Sada je vrijeme mača, gnjeva, a ne milosti. I svaki seljak koji bude zatučen, taj je tijelom i dušom izgubljen i vječno vražji. Neki knez sada prolijevanjem krvi može lakše zadobiti nebo, nego drugi molitvom. Zato draga gospodo, bodi, tuci, davi, potajno ili javno, tu tko god može". Pismo od 30. 05. 1525. upućeno vijeću grada Mansfelda-Nüssela. *"Ja, Martin Luther, sam u pobuni pobio sve seljake. Sva njihova krv je na mojem vratu. Ali ja to svaljujem na našeg Gospodina i Boga. On mi je naredio to govoriti". WA Tr 3, Nr. 2911b. *"Duh Sveti postavlja smrt za kaznu da nas straši - ne za šalu". LD 9, Nr. 814-816. *"Griješi hrabro, ali vjeruj još hrabrije". WA Briefwechsel 2, 424. *"Nemam bolji lijek nego gnjev. Jer ako želim dobro pisati, moliti i propovijedati, onda moram biti gnjevan; tu mi se sva moja krv osvježi, pamet izbrusi i sve napasti odstupe". Tischreden LD, sv. 9, Nr. 357. *"Neka im se (Jevrejima) kod nas zabrani javno štovati Boga, zahvaljivati, moliti, poučavati pod gubitkom života". "O Jevrejima i njihovim lažima", Tomos 8, str. 98b. *"Ove dangube i pljačkaši (Jevreji) nisu vrijedni nikakve milosti i sućuti". Tischrede (Govor za stolom) odd 18. 02. 1536. *"Neka se njihove sinagoge ili škole vatrom zapale, neka se i njihove kuće također unište i razore". Isto. *"Neka ih se izbjegava". "Kada bih krstio nekog Jevreja, stavio bih mu kamen oko vrata i sunovratio ga u Elbu". Isto. *"Jedna takva očajna, skroz zla, otrovna đavolska stvar je sa tim Jevrejima. Tako su oni 1400 godina bili naša muka, kuga, sva nesreća, i još jesu. Ukratko: Imamo prave đavle na njima. To je to, i ništa drugo".Tomos 8, ena, str. 95. {{Wikipedia|Martin Luther}} [[Kategorija:Religija|Luther,Martin]] 8vvy8khad8tqy54np28wont3ihlb63k 14 1535 54747 49679 2015-08-03T18:33:21Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 25 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q1457903]] na [[d:|Wikidati]] 54747 wikitext text/x-wiki {{KategorijaABC}} [[Kategorija:Glavne kategorije]] [[el:Κατηγορία:Θρησκείες]] f71gpg73pexhdo8q0ycv6bwx0fhtaf9 4 1536 61576 60180 2024-05-17T07:32:41Z Srđan 4695 61576 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} == Va == * [[Václav Havel]] * [[Vahid Halilhodžić]] * [[Valentin Katajev]] * [[Van Morrison]] * [[Vanja Drah]] * [[Vasa Pelagić]] * [[Vasilij Vasiljevič Smislov]] == Ve == * [[Vehid Gunić]] * [[Veikko Koskenniemi]] * [[Velimir Bata Živojinović]] * [[Velimir Zajec]] * [[Veljko Bulajić]] * [[Vergilije]] * [[Veselin Gatalo]] * [[Vesna Krmpotić]] * [[Vesna Parun]] * [[Vesna Pusić]] * [[Vesna Radušinović]] * [[Vesna Škare-Ožbolt]] == Vi == * [[Victor Hugo]] * [[Victoria Abril]] * [[Viktor Frankl]] * [[Vincent van Gogh]] * [[Vinko Puljić]] * [[Virginia Woolf]] * [[Visarion Bjelinski]] * [[Vitalij Kličko]] * [[Vitruvius]] * [[Vittorio De Sica]] == Vj == *[[Vjekoslav Šutej]] == Vl == * [[Vlada Divljan]] * [[Vlade Divac]] * [[Vladimir Devidé]] * [[Lenjin|Vladimir Ilić Lenjin]] * [[Vladimir Milisavljević]] * [[Vladimir Pištalo]] * [[Vladimir Popović]] * [[Vladimir Šeks]] * [[Vladimir Vukčević]] * [[Vlaho Bukovac]] * [[Vlastimir Đuza Stojiljković]] * [[Vlastimir Mijović]] * [[Vlatko Pavletić]] * [[Vlatko Stefanovski]] == Vo == * [[Vojislav Brajović]] * [[Vojislav Šešelj]] * [[Vojislav Voja Brajović]] * [[Voltaire]] == Vu == * [[Vuk Drašković]] * [[Vuk Stefanović Karadžić]] m9p746svemnkqt475pqn69xyycp6a5m 0 1537 52235 47840 2014-04-15T21:19:10Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 43 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q9068]] 52235 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=François-Marie Arouet Voltaire |slika=[[slika:Buste de Voltaire.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Fransoa Mari Arue Volter'',<br> francuski književnik, historičar i filozof |datum rođenja= 21. novembar 1694. |mjesto rođenja=[[w:Pariz|Pariz]], [[w:Francuska|Francuska]] |datum smrti=30. maj 1778. |mjesto smrti=[[w:Pariz|Pariz]], [[w:Francuska|Francuska]] }} *"Ako bismo ljudima oduzeli njihove iluzije, koje zadovoljstvo bi im onda ostalo?" *"Ako nas je [[Bog]] stvorio na svoju sliku i priliku, mi smo mu to dobro vratili." *"[[Bog]] je stvorio [[Žena|ženu]] samo zato da bi ukrotio muškarca." * "[[Bol]] je isto tako neizbježna kao i [[smrt]]." *"[[Čast]] je dijamant na prstenu kreposti." *"Dok [[čovjek]] traži [[mudrost]], dotle zaslužuje naziv mudraca; čim uobrazi da je posrkao svu mudrost, odmah postaje [[budala]]." *"Dolazite u društvo uvijek prvi, a odlazite posljednji, pa ljudi neće imati vremena da vas ogovaraju." *"Dosada je naš najveći neprijatelj." *"[[Historija]] je samo spisak [[zločin]]a i [[nesreća]]." *"Idealna [[ljepota]] za žapca je - žaba." *"Ima istina koje nisu za sve ljude, niti za sva vremena." *"Ja se ne slažem niti s jednom riječi koju si izgovorio, ali ću do [[smrt]]i braniti tvoje [[pravo]] da ih izgovoriš." *"Jedan trenutak [[Sreća|sreće]] vrijedi hiljadu godina [[Slava|slave]]." *"Jedina [[vrlina]] kojom se [[čovjek]] ne može pohvaliti jeste skromnost. Kad bi se njome pohvalio, više ne bi bio skroman." *"Jedini način da obavežemo ljude da govore dobro o nama – da im činimo dobro." *"Kad [[Bog]] ne bi postojao trebalo bi ga izmisliti". *"Kada je u pitanju [[novac]], onda je svako iste [[Vjera|vjere]]." *"Ko kaže strast, kaže slabost; ko kaže vrlina, kaže snaga." *"Ko odaje tuđe tajne, drži se izdajnikom; ko odaje svoje tajne, smatra se budalom." *"Ko oprašta [[zločin]], postaje u njemu saučesnik." *"Ko se osvećuje poslije pobjede, nije dostojan da pobijedi." *"[[Laž]] je rijetko kada skromna. Korov raste bujno." *"Ljubav je od svih strasti najjača. Ta istovremeno napada srce, glavu i razum." *"Ljubi [[Istina|istinu]], ali praštaj zabludu." *"Ljudi nikada nemaju grižu savjesti zbog onoga što namjeravaju da urade." *"Malo je izgubljeno, ako je čast spašena." *"Mi seciramo muhe, reče [[Filozofija|filozof]], mjerimo linije i sastavljamo [[broj]]eve, slažemo se u dvije ili tri tačke koje razumijemo, a prepiremo se oko dvije ili tri hiljade tačaka koje ne razumijemo." *"Mnogi ljudi ugledni i slavni liče na jaje: spolja je ljuska bijela i čista, a iznutra - mućak." *"Mora da je veliko uživanje biti na vlasti, kada je se toliko ljudi želi dočepati." *"Najfilozofskija strana [[Historija|historije]] je u tome što nas upoznaje sa ljudskom glupošću." *"Navika je prokletstvo za mudre i idol za budale." *"Ne znam ni kako mislim, ni kako živim, ni kako osjećam, ni kako postojim." *"[[Nesreća]] dolazi na krilima, a odlazi pješice." *"Nije dovoljno biti [[skromnost|skroman]] - za to treba imati razloga." *"Nije li [[politika]] zapravo samo vještina da se laže u pravi čas." *"Nije sramota da čovjek podlegne bolu, sramota je podati se uživanju." *"Nijedna se pahuljica u lavini nikada ne osjeća odgovornom." *"Ništa nam tako divno ne odgovara kao skromnost drugih." *"Od svih [[strast]]i [[ljubav]] je najjača, jer ona istovremeno napada glavu, [[srce]] i [[tijelo]]." *"Odgovorni smo za ono što radimo, ali i za ono što ne radimo." *"Oholost malih sastoji se u tome da neprestano govore o sebi, oholost velikih je u tome da o sebi ne govore nikada." *"Opasno je biti u pravu u stvarima u kojima su nadležne [[vlast]]i u krivu." *"[[Prijateljstvo]] je sastavni dio ljudske sreće." * "Primjer popravlja mnogo bolje od prijekora." * "Svaki je stil dobar osim onoga koji je [[dosada]]n." *"Sve strasti se strašću gase, ali samoljublje ne umire nikada." *"Škrticu ljudi mrze jedino zato što od njega ne mogu ništa izvući." *"Što se duže zadržavamo na vlastitoj nesreći, to joj pridajemo veću snagu kojom nam može naškoditi." *"Tek što je čovjek počeo pomalo da uči, dolazi smrt, prije nego što je stekao iskustvo." * "U ovoj je zemlji dobro ubiti od vremena do vremena ponekog generala da bi se ohrabrili drugi." *"Umrijeti za svoju zemlju - to je dužnost kraljeva." * "Žene su kao vjetrokazi: prestanu se vrtjeti tek kad zahrđaju." *"Živi imaju pravo na obzirnost, o mrtvima treba govoriti samo istinu." {{Wikipedia|Volter}} [[Kategorija:Francuski filozofi]] [[Kategorija:Francuski pisci]] kypeh3vmcx9vz85jeuq9hxse5i4q1dz 0 1538 53414 51879 2014-10-09T19:29:43Z Racconish 4167 img 53414 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mark Twain |slika=[[slika:Mark Twain Sarony.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Mark Tvejn'', američki književnik i humorist |datum rođenja=30. novembra 1835. |mjesto rođenja=Florida, SAD |datum smrti= 21. aprila 1910. |mjesto smrti=Redding, SAD }} *"Ako prihvatiš izgladnjela psa i nahraniš ga, on te neće ujesti. To je razlika između psa i čovjeka." *"Biti dobar je plemenito. Učiti druge da budu dobri je još plemenitije." *"Budimo zahvalni [[budala]]ma. Da ih nije bilo, mi ostali ne bismo uspjeli." * "Budite pažljivi kada čitate knjige o zdravlju. Možete umrijeti zbog štamparske greške." * "[[Bore]] samo označavaju mjesto na kojem je bio [[osmijeh]]." *"Čovjek s novom idejom je luđak sve dok ta ideja ne uspije." *"Daj svakom [[dan]]u šansu da bude najljepši u tvom životu." *"Dobar [[odgoj]] sastoji se u sakrivanju kako mnogo mislimo o sebi a kako malo o drugima." *"Istina - to je najdragocjenija stvar koju imamo. Služimo se njome štedljivo." *"Izbjegavajte one koji omalovažavaju vaše ambicije. To rade samo mali ljudi dok istinski veliki ljudi u vas pobuđuju osjećaj da i vi možete postati veliki." *"Kad si ljut - broj do četiri, kad si jako ljut - psuj." * "[[Ljubav]] je jezik koji slijep može vidjeti, a gluh čuti." *"Moraš dobro poznavati činjenice prije nego ih hoćeš izvrnuti naopačke." *"Ne idi uokolo govoreći kako ti svijet duguje život. Svijet ti ne duguje ništa. On je nastao prvi!" *"Od svih Božjih stvorenja, samo se jedno ne može potčiniti i vezati na uzicu. To stvorenje je [[mačka]]. Kada bi se čovjek mogao ukrstiti sa mačkom to bi njega unaprijedilo ali bi unazadilo mačku." *"Postoji nekoliko dobrih načina kako ćemo se odbraniti od iskušenja, ali najsigurniji je [[kukavičluk]]." *"Potrebni su ti i neprijatelj i [[prijatelj]] da te rane u srce; jedan da te kleveće, a drugi da ti to javi." *"Samo predsjednici, urednici i ljudi sa pantljičarom imaju pravo da se potpisuju sa ''mi''." * "Svaki dan napravite nešto što vam je jako mrsko. Na taj način ćete se naučiti bezbolno nositi s odgovornošću." * "Sve što me zanima jest da je čovjek ljudsko biće. To mi je dovoljno; on ne može biti ništa gore." * "Adam je bio samo čovjek; to sve pojašnjava. Nije htio jabuku zbog jabuke, već zato što je bila zabranjena." * "Čovjek koji ne čita dobre [[knjige]] nema nikakve prednosti nad čovjekom koji ih uopšte ne zna čitati." * "Moja najhladnija zima bilo je ljeto u San Francisku." == Djela == *''[[Doživljaji Huckleberry Finna]]'' {{Wikipedia|Mark Twain}} [[Kategorija:Američki pisci|Twain,Mark]] [[Kategorija:Mark Twain|*]] becluxw9xbj3w4be336dr4c5agoe43c 0 1539 60408 59280 2022-12-21T14:01:09Z 195.178.50.81 60408 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nikola Tesla |slika=[[slika:Nikola Tesla.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Nikola Tesla, srpski i američki naučnik i pronalazač u oblasti elektrotehnike i radio-tehnike, porijeklom iz Like, Hrvatska.'' |datum rođenja=10. juli 1856. |mjesto rođenja=Smiljani, Hrvatska |datum smrti=7. januar 1943. |mjesto smrti=New York, SAD }} * "[[Čovjek]] je rođen da radi, da trpi i da se bori; ko tako ne čini, mora propasti." *"Ja sam, kao što vidite i čujete, ostao Srbin i preko mora, gde se ispitivanjima bavim. To isto treba da budete i vi i da svojim znanjem i radom podižete slavu srpstva u svetu." * "Nikad ne vjeruj sjaju u [[oči]]ma žene! To je vjerovatno svjetlo što prodire kroz njenu šuplju glavu." * "Uvijek sam mislio da [[žena]] ima one suptilne umne i duševne osobine koje su je činile nadmoćnijom u odnosu na muškarca. Ali, tankoćutna žena koju obožavam je sada nestala i ustupila mjesto ženi koja misli da je njen najveći cilj da što više liči na muškarca - u odijevanju, glasu i djelu. Svijet je iskusio mnoge tragedije, ali, po meni, najveća [[tragedija]] je sadašnja ekonomska situacija koja je ženu okrenula protiv muškarca i one u mnogo slučajeva uspijevaju zauzeti njegovo mjesto u poslu i industriji. Rastuća tendencija žene da zasjeni muškarca je znak propadanja civilizacije." == Drugi o njemu == *[[Christopher Nolan]] **"Nikola Tesla bio je svjetlost u tom mračnom dobu. Pred njegovim izumima, svi su ostajali nijemi. Neki su ga zbog toga i mrzili, ali sam siguran da su mu se svi divili, ma koliko to priznavali ili ne. Njegove veličine su svjesni i moji junaci u filmu. Otkriće da je njegova magija stvarnost, a ne trik, u isto vrijeme ih poražava, ali i fascinira." (''za "Večernje novosti"'') *[[Vladimir Pištalo]] **"Nisam sebi dodijelio ulogu stručnjaka za Teslu, njih ionako ima previše za moj ukus. Ja sam, prosto, čovjek koji je napisao roman, oslanjajući se na emociju. Dakle, ne tumačim Tesline izume i ne pratim njegove ugovore, pokušao sam da stvari osvjetlim iznutra, šta se u njemu dešavalo dok je radio." (za ''Blic'') {{Wikipedia|Nikola Tesla}} [[Kategorija:Hrvatski naučnici|Tesla,Nikola]] [[Kategorija:Srpski naučnici|Tesla,Nikola]] [[Kategorija:Američki naučnici|Tesla,Nikola]] fpub6ndkta8whqybt7hfp6lv2z61z89 0 1540 61460 61459 2024-05-16T18:35:10Z Srđan 4695 61460 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Leonardo da Vinci |slika=[[slika:Leonardo da Vinci - Self-Portrait - WGA12798.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Leonardo autoportret, 1513''<br>italijanski umjetnik, arhitekt, slikar, pronalazač i ekolog |datum rođenja= 15. april 1452. |mjesto rođenja=Vinci, Italija |datum smrti=2. maj 1519. |mjesto smrti=Amboise, Francuska }} * "[[Čovjek]] je zaista kralj životinja, jer njegova svirepost nadmašuje njihovu. Mi živimo od smrti drugih. Mi smo hodajuće grobnice!" * "Dijete začeto u zlovoljnoj razbludi žene, a bez želje muža, bit će malo vrijedno, kukavno i tupoglavo. Muškarac koji pristupa snošaju prepirno i nelagodno pravi naprasitu i svadljivu djecu. Ako se snošaj izvede s velikom ljubavlju i velikom željom sudionika, tada će dijete biti veoma umno i domišljato i živahno i ljubazno." * "Kao što dobro iskorišten dan dariva ugodan san, tako i dobro proživljen život dariva smirenu smrt." * "Kao što željezo zahrđa ako se ne upotrebljava, a voda se pokvari i kad je zima sledi, tako se i ljudska sposobnost uništi bez vježbe." * "Ko druge vrijeđa, sebe ne zaštićuje." * "Ko ne kažnjava [[zlo]], taj zapovijeda da se ono čini." * "[[Mudrost]] je kćerka iskustva." * "Onaj ko ne cijeni [[život]], nije ga ni zaslužio." * "[[Praksa]] uvijek mora biti građena na dobroj osnovi." * "Samo veliki ljudi mogu uistinu voljeti." * "[[Slikarstvo|Slikar]] koji ne sumnja u svoje sposobnosti malo postiže." * "Spolni čin i udovi u njem upotrijebljeni tako su gadni, da kad ne bi bilo ljepota lica i nakita djelatnika te ljudske pohote, priroda bi izgubila ljudski rod." * "Svaka naša spoznaja počinje sa osjećanjima." * "Velika [[ljubav]] proizilazi iz velikog saznanja voljene stvari, a ako je malo poznaješ, malo ćeš je, ili je uopće nećeš moći voljeti." *"Žalostan je takav učenik koji ne nadmaši svoga učitelja." {{Wikipedia|Leonardo da Vinci}} {{DEFAULTSORT:Vinci, Leonardo da}} [[Kategorija:Arhitekti]] [[Kategorija:Italijanski arhitekti]] [[Kategorija:Italijanski slikari]] [[Kategorija:Italijanski pronalazači]] dmk40hns58766lifltjeb2r23gparkg 14 1541 58832 58831 2019-06-09T10:00:52Z Anitelav 6848 58832 wikitext text/x-wiki {{KategorijaABC}} [[Kategorija:Glavne kategorije]] <!-- [[bs:Category:Umjetnost]] --> c2a2squ7le7tmb534x60i76t2o89t6x 0 1542 51108 44526 2014-04-09T01:07:42Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 53 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q937]] 51108 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Albert Einstein |slika=[[slika:Albert Einstein Head.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Albert Einstein'' (Ajnštajn), njemački fizičar-teoretičar i najistaknutiji stvaratelj novoga doba u fizici |datum rođenja=14. mart 1879. |mjesto rođenja=Ulm, Njemačka |datum smrti= 18. april 1955. |mjesto smrti=Princeton, SAD }} *"Ako činjenice ne odgovaraju teoriji, promijenite činjenice." * "Ako je A [[uspjeh]] u životu, onda je A jednako x plus y plus z. X je rad, y je igra, z je držanje [[jezik]]a za zubima." * "Četvrti svjetski [[rat]] će se voditi toljagama." * "Jedan savremenik je s pravom rekao da su u ovom materijalistički obojenom dobu, ozbiljni znanstvenici jedini duboko religiozni ljudi." * "Kad čovjek sjedi jedan sat s lijepom djevojkom, to vam se čini kao jedna minuta. Ali kada sjedi jednu minutu na vrućoj peći - to je duže od jednog sata. To je [[relativnost]]." * "Koliko je neki čovjek vrijedan za svoju zajednicu ovisi, u prvom redu, o tome koliko su njegovi osjećaji, misli i djela usmjereni na unapređivanje života drugih ljudi..." *"Lakše je razbiti atom nego predrasude." * "Ludost: raditi istu stvar iznova x puta i očekivati drukčije rezultate." * "Ljudska glupost i svemir su beskonačni, ali za ovo drugo nisam siguran." * "[[Mašta]] je važnija od znanja." * "Moj politički ideal je [[demokratija]]. Poštujmo svakog čovjeka kao biće i ne pravimo ni od koga idola." * "[[Nacionalizam]] je dječija bolest. To su ospice čovječanstva." * "Najljepše što možemo doživjeti je ono što je tajanstveno. To je temeljni osjećaj koji stoji u zametku svake umjetnosti i nauke..." * "Najvažnija ljudska težnja je težnja za [[moral]]nošću u našem djelovanju. Naša unutarnja ravnoteža, čak i naša [[egzistencija]] ovisi o tome. Jedino moralnost u našem djelovanju može dati ljepotu i [[dostojanstvo]] našem [[život]]u." * "[[Nauka]] bez religije je šepava, a [[religija]] bez nauke slijepa." * "Ne činite nikad ništa što se protivi vašoj [[savjest]]i, pa čak ako to od vas i [[država]] traži." * "Ne vjerujem u teološkog [[Bog]]a koji nagrađuje [[dobro]] a kažnjava [[zlo]]." * "Ne možemo riješiti probleme na isti način na koji smo ih stvorili." *"Nepostojanost [[stav]]a postaje nepostojanost [[karakter]]a." * "Nikada do otkrića nisam došao isključivo racionalnim razmišljanjem." * "Otkriće atomske lančane reakcije ne treba dovesti do uništenja ljudskoga roda, jednako kao što to nije ni otkriće šibica. Potrebno je samo učiniti sve da spriječimo zloupotrebu sredstva. Pri sadašnjem stepenu tehničkog razvoja mogu nas zaštititi samo nadnacionalne organizacije povezane sa zadovoljavajuće jakom izvršnom [[moć]]i. Uvidim li to, naći ćemo i snage za žrtve potrebne za osiguranje budućnosti čovječanstva. Svako od nas bio bi kriv ukoliko se do tog cilja ne dođe na vrijeme. Postoji i opasnost da svako besposleno čeka na to da drugi djeluje za njega..." * "[[Perfekcija]] misli i [[konfuzija]] ciljeva je izgleda naš najveći problem." * "Prava vrijednost čovjeka sastoji se u tome, u kojoj mjeri je i u kom smislu mogao da se oslobodi svoga ja." * "Samo su dvije stvari na svijetu beskonačne, [[svemir]] i ljudska [[glupost]], samo što za svemir nisam siguran." *"Savršenstvo sredstava i zbrka ciljeva čini se, po mom mišljenju, obilježavaju naše doba." *"Sila je oduvijek privlačila ljude niska morala, i vjerujem da - bez izuzetka - genijalne tirane nasljeđuju nitkovi." * "[[Svijet]] je opasno mjesto za život ne zbog ljudi koji čine [[zlo]], nego zbog ljudi koji sjede i dopuštaju da se ono dogodi." *"[[Svijet]]u ne prijeti [[opasnost]] od ljudi koji čine zlo nego od onih koji to dopuštaju." * "Šteta što nisam bolje znao [[Matematika|matematiku]]." * "U [[moral]]nosti nema ničeg božanskog, to je posve ljudska stvar..." * "[[Um]] je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". * "Večer u kojoj se svi prisutni sasvim slažu izgubljena je." * "Za rješenje problema, moramo prestati razmišljati na onaj način kao kada je problem nastao." * "Zdrav razum je samo pregršt predrasuda koje smo usvojili do osamnaeste." * "Rat se sastoji u tome, da se ljudi, mada jedni druge ne poznaju, međusobno ubijaju na zapovijed ljudi koji se vrlo dobro poznaju, a uzajamno se ne ubijaju." {{Wikipedia|Albert Einstein}} [[Kategorija:Njemački fizičari|Einstein,Albert]] 15iw9256angcvvkqhnnzyyev4ntkq8x 0 1543 56871 56870 2016-07-18T02:04:07Z 37.203.97.133 56871 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Alija Isaković |slika= |tekst uz sliku=''bošnjački kulturni pregalac - romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, lekiskograf i historičar jezika i književnosti'' |datum rođenja= 15. 01. 1932. |mjesto rođenja=Bitunja kod Stoca, BiH |datum smrti= 14. mart 1997. |mjesto smrti=[[Sarajevo]], [[BiH]] }} * "[[Glupost]] je nemoguće dokazati jer je ona proces a ne akt!" (''Taj čovjek'') * "Kolege smo, prijatelji, ali [[novac]] nema prijatelja, već vlasnika." (''Taj čovjek'') * "Naš jezik je naš [[moral]] i ne treba osobit trud da bi smo objasnili pojam [[bosanski jezik]]. Bosanski jezik nije nastao ni u okrilju srpskog ni u okrilju hrvatskog jezika, nije njihova izvedenica, već jedna od objektivnih naporednosti. Bosanski jezik je imao i svoj vlastiti tok do početka 20. vijeka, kada su političke prilike izmijenile njegov javni status..." (Rječnik karakteristične leksike u bosanskom jeziku) * "Pazite, [[dijamant]] je nemoćan samo pred dijamantskom prašinom." (''Taj čovjek'') * "Pokvarenjaštvo je lako dokazati, ali mu nije lako stati ukraj." (''Taj čovjek'') * "Zapamtite, ovaj [[rat]] je pobrisao i u prah samlio sve što je bilo naše, pojedinačno i zajedničko, i ništa više neće biti onakvo kakvim bijaše. Niti onakvim kakvim zamišljasmo da je bilo." (''Antologija zla'') * „Nije ondašnji [[Bošnjaci|Bošnjak]] mogao osjetiti u katoliku [[Hrvati|Hrvatu]] sunarodnika, jer su ih dijelile vjera i [[država]]. Nije čudo što se ondašnji Bošnjak [[Muslimani|musliman]] nije znao izraziti o svojoj [[narodnost]]i, kad on nije znao razlikovati ni vjeru od narodnosti, pa su mu bili istovetni pojmovi musliman i [[Turci|Turčin]].” (''Biserje'', 1990., str. 251.)<ref>Alija Isaković, ''Biserje : antologija muslimanske književnosti'', 2., dopunjeno izd., »Otokar Keršovani«, Opatija, 1990., str. 251., 256. (citirano sa str. 251.; str. 256. potvrđuje navod). ISBN 86-385-0025-4.</ref> == Djela == *''[[Antologija zla]]'' *''[[Taj čovjek]]'' == Reference == <references/> [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Isaković, Alija]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Isaković, Alija]] [[Kategorija:Književnost|Isaković, Alija]] [[Kategorija:Alija Isaković|*]] {{Wikipedia|Alija Isaković}} enum24j76q32ojaod5eh55wkf0bep82 0 1544 52098 50904 2014-04-15T12:03:47Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 30 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q5682]] 52098 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Miguel de Cervantes Saavedra |slika=[[slika:Miguel cervantes de saavedra.jpg|200px]] |tekst uz sliku=Ne postoji vjerodostojni portret Cervantesa pa ni ovaj nije sa sigurnošću najispravniji te je pretpostavka kako je možda izgledao Cervantes, španski pisac, koji je značio najviši uspon i sintezu španskog duha i španske stvarnosti svojega vremena |datum rođenja= 29. septembar 1547. |mjesto rođenja=Alcalá de Henares, Španija |datum smrti= 23. april 1616. |mjesto smrti=Madrid, Španija }} * "[[Brak]] je nalik na pečurku; da li je dobra ili otrovna primjetiš tek kad je kasno." *"Dobro propovijeda ko dobro živi." *"[[Glad]] je najbolji začin jelu." *"Gledaju ga djevojke i zaviraju, da mu razaberu [[lice]], koje je zakriveno lošim vizirom, ali kad začuje da ih krsti djevicama, što im se nikako ne slaže sa zanimanjem." (''[[Don Kihot]]'') *"Jedan [[čovjek]] nije ništa više od drugoga ako ne napravi više od njega." *"Kad se ima [[kruh]]a tad je i [[tuga]] lakša." *"[[Laž]] obično ubija [[prijateljstvo]], a [[istina]] ljubav." *"[[Ljubav]] gleda kroz naočale kroz koje joj se bakar pričinjava zlatom, bijeda bogatstvom, a krmelji biserima." * "Na ludom temelju još nikad nije podignuta pametna zgrada." *"Nema knjige, a da se u njoj nešto dobro ne nađe." *"Nema tako utrta puta na kojem ne bi bila barem koja zapreka ili rupčaga." *"Prodavcu je dovoljno jedno oko, kupcu nije dovoljno ni sto [[oči]]ju." *"Promisli dobro prije nego što daješ, dvaput promisli prije nego primaš, a hiljadu puta prije nego što zahtjevaš." *"Svaki čovjek je [[dijete]] svojih postupaka." *"[[Usta]] su bez [[zub]]a što i mlin bez kamena i mnogo više treba cijeniti zub nego dijamant." *"Užitak u bogatstvu ne leži u pukom posjedovanju ili raskošnu trošenju, nego u mudroj promjeni." *"Ženski [[savjet]] nije bog zna šta, ali glup je onaj ko ga ne primi." == Djela == *''[[Don Kihot]]'' {{Wikipedia|Miguel de Cervantes}} [[Kategorija:Miguel de Cervantes|*]] [[Kategorija:španski pisci|Cervantes,Miguel de]] 1lvkxpj1lpcx65rb45h40np3tcjj59q 0 1545 51678 50085 2014-04-14T20:24:50Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 50 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q1001]] 51678 wikitext text/x-wiki {{ABC}} {{Infokutija biografija |ime=Mohandas Karamchand Gandhi |slika=[[Datoteka:MKGandhi.jpg|180px]] |tekst uz sliku=''Mahatma Gandi'', indijski političar |datum rođenja= 2. oktobar 1869. |mjesto rođenja=Porbandar |datum smrti= 30. januar 1948. |mjesto smrti=New Delhi }} == B == * "[[Bogatstvo|Bogati]] za sebe ostavljaju prekomjerne rezerve stvari koje im nisu potrebne, dok milioni žive na rubu gladi. Ako bi svako ograničio svoj posjed samo na ono što mu je zaista potrebno, niko ne bi morao da živi u bijedi i svi bi bili zadovoljni." == Č == * "Čak i najsitnija [[Laž|neistina]] truje [[čovjek]]a, isto kao što i samo jedna kap otrova truje cijelo more." * "[[Čovjek]] često postaje ono što o sebi misli. Ako budem stalno ponavljao kako neke stvari ne mogu napraviti, vjerojatno je da i neću moći. Suprotno tome, ako vjerujem da mogu, sigurno ću steći sposobnost da to i napravim." * "[[Čovjek]] je stvorio mašinu, ali mašina je zarobila čovjeka i čovjek radi, a ne živi više." * "[[Čovjek]]u praznoga želudca hrana je bog." == D == * "Da bi se s vremena na vrijeme vidjelo univerzalno i svevremensko lice [[Istina|istine]], [[čovjek]] mora biti spreman da i najsitinije od svih živih bića voli koliko i samoga sebe." * "Duh [[Demokratija|demokratije]] ne može se nametnuti izvana. On mora izrasti iz unutrašnjosti naroda." == G == * "Građanska neposlušnost je urođeno pravo svakog građanina. Ukoliko je se on odrekne, on prestaje biti [[čovjek]]." == H == * "[[Humanost]] sljedbenika Satyagrahaje ne poznaje granice. On ne propušta ni jednu priliku da odvrati dobrotom i ne obazire se na to da li ga neko smatra kukavicom ili ne ... zbog toga je on pristojan prema svakome i i na taj način pridobija cijeli svijet za njegovu sopstvenu stvar." == I == * "[[Istrajnost]] se sastoji u tome da mi sami sebi nešto zacrtamo sa ciljem da i druge dovedemo do toga da svojevoljno prihvate neše stanovište." == J == * "Ja bih bez sumnje postao [[Kršćanstvo|kršćanin]] kad bi kršćani bili kršćani sva dvadeset i četiri sata na dan." * "Ja mrzim [[Privilegija|privilegije]] i [[monopol]]e. Sve ono što se ne može podijeliti sa narodnim masama ja kategorički odbijam." * "Ja odbijam [[Sila|silu]], jer ono što se čini da ona učini dobrim ne traje dugo; nasuprot tome ono loše što ona učini ostaje zauvijek." * "Ja samog sebe držim za nesposobnog da [[Mržnja|mrzim]] bilo koje živo biće na zemlji. Na dugom putu discipline molitve prestao sam prije više od četrdeset godina da mrzim bilo koga. Ja znam da je to veliki zahtijev, ipak ga se pridržavam sa [[Humanost|humanošću]]." * "Jedan Satyagrahi (sljedbenik nenasilnog ponašanja) oprostio se od [[strah]]a. On se usuđuje pokloniti svome protivniku povjerenje. Čak i kada ga protivnik razočara dvadeset puta Satyagrahi je spreman da mu vjeruje i po dvadeset i prvi put." * "Jedini način da [[Život|živiš]] je da pustiš i druge da žive." * "Jedno je u meni usadilo dubok korijen: ubjeđenje da je [[moral]] osnova svih stvari i da je istina substanca sve moralnosti. [[Istina]] je bila moj jedini cilj. Ona je svakodnevno dobijala na svom značaju, i moja predstava istine bivala je svakog dana sve šira." * "Jednom sam u Petoriji otišao kod engleskog frizera. On je odbio da me ošiša. Ja sam bio jako povrijeđen, odmah sam kupio makaze i odsjekao kosu sam sebi pred ogledalom. Šišanje sprijeda mi je više-manje uspijevalo, ali sam u potpunosti pokvario svoju frizuru pozada. Prijatelji na sudu tresli su se od smijeha: "Šta Vam je to sa kosom, Gandhi? Jesu li Vam miševi skakali po glavi?" "Ne, bijeli frizer se nije usudio da dotakne moju crnu kosu," odgovorio sam "pa sam stoga odlučio da se sam ošišam, pa kako god." Odgovor nije iznenadio moje prijatelje. Frizera se nije moglo kritizirati, jer je odbio da ošiša moju kosu. Bilo je za očekivati da će izgubiti svoje stalne mušterije, ukoliko bude pružao svoje usluge obojenima. Mi (Indijci) ne dozvoljavamo svojim frizerima da pruže svoje usluge svojoj "nedodirljivoj" braći. Ja sam račun za to morao platiti u Južnoj Africi i to ne jednom, nego vrlo često, a ubjeđenje da je to kazna za naše sopstvena grijehe spriječavalo me je da budem ljut." == K == * "Kako možemo braniti jednu civilizaciju koja samo nosi to ime, a obožava u nama životinje i cijeni samo materijalno?" * "Kod onoga ko se koristi [[Sila|silom]] još uvijek postoji [[nada]] da će on jednoga dana pronaći put do nenasilja, kod kukavice ta nada ne postoji." == L == * "Lakše je premostiti more između kontinenata, nego jaz između dvije individue ili dva naroda." == Lj == * "[[Ljubav]] je najjača [[snaga]] koju sebi [[svijet]] može predstaviti, a istovremeno i najskromnija." * "[[Ljubav]] nikad ništa ne zahtijeva, već samo daje. Ljubav samo [[Patnja|pati]], nikada se ne kaje i nikada se ne sveti." == M == * "Ma koliko bila okorjela nečija ćud, rastopit će se na vatri [[ljubav]]i. Ako se pak ne promjeni, to znači da [[vatra]] nije bila dovoljna jaka." * "Mi trebamo postati promjena koju očekujemo da vidimo u svijetu" * "Moj [[život]] je nedjeljiva cjelina i sve moje djelatnosti požimaju se; i sve one imaju svoje [[porijeklo]] u mojoj nezasitoj [[ljubav]]i prema ljudima." * "Moja [[vjera]] u nenasilje obavezuje me na krajnju determinaciju. Tu ne ostaje mnogo prostora za kukavičluk i slabost." * "Moramo pružati otpor ugnjetavanju, ali nipošto ne smijemo nanositi zlo ugnjetaču. Njega moramo pobijediti ljubavlju - otkazati mu poslušnost, makar po cijenu života." == N == * "Najveća snaga kojom raspolaže čovječanstvo jest nenasilje. Ono je jače i od najmoćnijega razornog oružja što ga je stvorio ljudski um." * "Naš svijet je već umoran od mržnje." * "[[Nenasilje]] je stavljeno na probu onog trena kada mu se neko suprotstavi silom." * "[[Nenasilje]] u svojoj dinamičnoj formi znači svjesnu [[Patnja|patnju]]. Ono ne znači pokoriti se volji onoga koji ti nanosi zlo, već znači odmjeriti se cijelom svojom dušom sa voljom tiranina." * "Neposlušnost je samo onda građanska kada je poštena, puna obzira, suzdržana i nikad pretjerana. U njenoj osnovi mora ležati jedan jako bitan princip, neposlušnost nikad ne smije biti neposlušnost iz hira, i prije svega iza nje ne smije stajati nečija loša volja ili mržnja." * "Ne poštovati jedno jedino živo biće znači ne poštovati Božiju snagu i time ne oštetiti samo ovo jedno biće, nego nanijeti štetu cijelom svijetu." * "Nijedna se [[zemlja]] nije nikad uzdigla a da nije bila pročišćena u ognju patnji." == O == * "[[Oči|Oko]] za oko i cijeli svijet bi bio slijep. " == P == * "Pametni roditelji dopuštaju svojoj djeci da ponekad i pogriješe. " * "[[Patriotizam]] je čovjekoljublje. Ja sam patriota zato što sam [[čovjek]] i što volim ljude." * "Pod pojmom [[demokratija]] ja podrazumijevam jednake šanse kako za najslabijeg, tako i za najjačeg." * "Postoji samo jedan put da se ostvari [[nezavisnost]], a to je kroz [[nenasilje]]; ako umremo, mi ćemo i dalje živjeti, ako ubijemo nećemo više nikada živjeti." * "Pravilno [[Odgoj|vaspitanje]] sastoji se u tome da se iz svakog izvuče ono što je najbolje." == S == * "[[Sila]] je [[oružje]] slabih; [[nenasilje]] je oružje jakih. " * "[[Sloboda]] nije vrijedna ako ne uključuje i slobodu da se griješi." * "[[Svijet]] počiva na liticama Satyae ili [[Istina|istine]]. Asatya, osim što znači neistina, znači i "nepostojanje"; a Satya ili istina znači "ono što jeste". Ako neistina ne postoji, onda ona nikada ne može ni pobijediti. A istina kao "ono što jeste" nikada ne može biti uništena. To je u najkraćem učenje Satyagrahaje." == Š == * "Što god učinio bit će beznačajno. No veoma je važno da to učiniš." == T == * "Tamo gdje se mora birati između [[kukavičluk]]a i nasilja, ja sam za [[nasilje]]." * "Ti i ja nismo drugo doli jedno biće. Ne mogu povrijediti tebe, a da time i sebe ne povrijedim." * "Ti moraš biti promjena koju želiš vidjeti u svijetu." * "Tri četvrtine svih nesvetosti i nesporazuma nestaće sa ovoga svijeta, kad se postavimo u položaj naših protivnika i shvatimo njihovo stanovište. Onda ćemo se ili odmah složiti sa njima ili ćemo o njima misliti sa više razumijevanja." == U == * "U [[Bogatstvo|bogatstvu]] [[srce]] brže otvrdne nego jaje u ključaloj vodi." * "U glavi pijanog čovjeka vrti se tek poslije dvije ili tri čašice, a u glavi sujetnog čovjeka vrti se već poslije prvog laskanja." * "U [[Istina|istinu]] vjerujemo ako je izrekne siromah, a povjerovat ćemo i u [[laž]] ako je izrekne bogati nevaljalac." * "[[Umjetnost]] [[rat]]ovanja je umjetnost uništavanja ljudi, a [[politika]] je umjetnost zavaravanja." == V == * "Više volim mirno i hrabro umrijeti nego ubijati. Ali ko nema te [[hrabrost]]i, neka se radije vježba da ubija i da bude ubijen nego da sramno izbjegava opasnosti. Jer ko bježi, vrši nasilje svjesno; bježi zato što nema hrabrosti da ubijajući i sam bude ubijen." * "Vjerujem da [[Bog]] ima isto toliko imena koliko ima živih ljudi." == Ž == * "Živi kao da ćeš umrijeti sutra. Uči kao da ćeš živjeti vječno." * "[[Život]] bez [[princip]]a je brod bez kormilara." == Drugi o njemu == * Film ''[[Ludi za oružjem]]'' ** '''Michael Moore''': "Zašto ne koristiti Gandhijev način? On nije imao pušaka, i pobijedio je britansku imperiju." ::'''John Nichols''': "Nisam... upoznat sa time." {{Wikipedia|Mohandas Gandhi}} [[Kategorija:Indijski političari|Gandhi,Mahatma]] t5q90r2ahh5wih14xes68uecsfid327 0 1546 53200 51505 2014-08-18T18:56:03Z Munjanes 1940 53200 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Johann Wolfgang von Goethe |slika=[[slika:Goethe.png|200px]] |tekst uz sliku=''Johan Volfgang Gete''<br>njemački književnik i mislilac |datum rođenja= 28. august 1749. |mjesto rođenja=Frankfurt na Majni, Njemačka |datum smrti= 22. mart 1832. |mjesto smrti=Weimar, Njemačka }} * "Ah, najjača kušnja je [[bijeda]]. I najmudrije ribe glad tjera na udicu." * "Ako sretnemo nekoga ko nama duguje [[zahvalnost]], odmah se toga sjetimo. Koliko smo, pak, puta sreli nekoga kome mi dugujemo zahvalnost, pa se toga nismo sjetili." * "Ako ti se ljudi ne dive ili ti ne zavide, nisi ni ti sretan." * "Beskoristan [[život]] je isto što i rana smrt." * "Budi [[ljubav]]i dostojan ako želiš da budeš ljubljen." * "[[Čovjek]] može voljeti samo ono biće za koje je uvjeren da će biti prisutno kada mu zatreba." * "Da bi čovjek ispunio sve ono što se od njega traži, mora sebe smatrati većim nego što jeste." * "[[Demokratija]] ne trči, ali ona sigurnije stiže do cilja. " * "Djevojka uvijek više vjeruje ljubljenome nego majci." * "Dok živis, budi živ." * "I mali [[muškarac]] je muškarac." * "Ko ima nauku i [[umjetnost]], ima i religiju. Ko nema to dvoje, ni religije nema." * "Ko je neupotrebljiv čovjek? Onaj koji ne zna ni zapovijedati ni slušati." * "Ko mrzi žene, zapravo je prema njima galantniji od onoga koji ih voli; onaj ih, naime, smatra nesavladivima, a ovaj se još nada da će s njima izići na kraj." * "Ko ne čini ništa za druge, ne čini ništa ni za sebe." * "Ko se ne protegne prema pokrivaču tome ozebu noge." * "Kuje nas i oblikuje ono što ljubimo." * "Lijepo je misliti, još ljepše znati, a najljepše je promatrati." * "Ludaci su najštetniji lopovi! Ukradu vam raspoloženje i vrijeme" * "[[Ljepota]] obuzdava svaku srdžbu." * "Ljubav je slatko ropstvo, [[brak]] je ropstvo bez slasti." * "Ljubav je štapić za šetnju, prijateljstvo je batina za put." * "Ljubav odoljeva vremenu koje sve otima." * "Ljubav se isprva naziva [[povjerenje]]m." * "Ljubiš li duboko samo jedno biće, činit će ti se i sva ostala dostojna ljubavi." * "Ljudi su lonci koji plutaju i međusobno se sudaraju." * "Mi zapravo znamo ako malo znamo. Sa [[znanje]]m raste i [[sumnja]]." * "Misliti je lahko, raditi teško, raditi slijedeći svoju zamisao najteža je stvar na svijetu." * "Misliti je zanimljivije nego znati, ali manje zanimljivo nego – posmatrati." * "Mnoga se srca gube u opštem, samo se najplemenitije posvjećuje jednome." * "Mnogo je lakše razabrati zabludu nego otkriti istinu. [[Zabluda]] leži na površini i s njom ćemo lahko izaći nakraj. [[Istina]] počiva u dubini. Tragati za njom nije svačija stvar." * "Mogla bi se roditi već odgojena djeca ako bi roditelji bili odgojeni." * "[[Muškarac]] bi stvorio drugog muškarca, ako takav ne bi postojao, ali [[žena]] bi mogla da živi cijelu vječnost ne pomišljajući da stvori drugu ženu." * "Najsretniji je, bio kralj ili seljak, ko pronađe [[mir]] u svojoj kući." * "Najveće je [[iskušenje]] nemaština. I najmudrije ribe tjera glad na udicu." * "Najveće se teškoće nalaze onde gdje ih ne tražimo." * "Najveći čovjek uvijek ostaje [[dijete]]." * "Naše [[strast]]i su prave ptice feniksi: kad stara izgori, iz njenog pepela se odmah diže nova." * "Ne moramo posjećivati ludnicu da bi pronašli poremećene umove; naša planeta je umobolnica [[svemir]]a." * "Nekoristan život je rana [[smrt]]." * "Nema sunca bez svjetlosti, ni čovjeka bez ljubavi." * "[[Nesreća]] oblikuje čovjeka i prisiljava ga da upozna samoga sebe." * "[[Nezahvalnost]] je ipak oznaka slabih. Ja još nikad nisam vidio da je pravi čovjek nezahvalan." * "Nikada ne smije čovjek, niti narod, misliti da je došao kraj. Gubitak posjeda lahko nadoknadimo. Za druge gubitke nas utješi vrijeme. Samo jedno zlo je neizlječivo - ako [[narod]] sam digne ruke od sebe." * "Nikad nije zaista ljubio onaj koji misli da je ljubav prolazna." * "Ništa tako moćno, tako snažno ne otkriva čovjekovu narav kao [[smijeh]]." * "Nježnim riječima žene, plemenit čovijek daleko se odvuče." * "Onaj ko ne umije da voli mora naučiti da laska." * "Ono malo što znam zahvaljujem svom neznanju." * "Osjećati se napuštenim, mora da je nešto užasno." * "[[Pakost]] ne traži [[razlog]], već samo [[uzrok]]e." * "Pametnom čovjeku je gotovo sve smiješno, mudrome gotovo ništa." * "Pametnom čovjeku ne događaju se sitne gluposti." * "Plemenit čovjek privlači plemenite ljude i zna kako će da ih zadrži." * "Podcjenjivati neprijatelja prije smrti je [[glupost]], poslije pobjede [[podlost]]." * "Podijeljena [[radost]] je udvostručena radost." * "Prava radost prestaje s uživanjem." * "Reci mi s kim se družiš pa ću ti reći ko si. Znam li čime se baviš, tad znam šta možeš postati." * "Sa znanjem raste i sumnja." * "Samo nas nedaće života uče da cijenimo dobar život." * "Samo se nikad ne daj navesti na prepirku! Mudri upadaju u neznanje kad se prepiru sa neznalicom." * "Slobodni ste ako vam je [[savjest]] čista." * "Sretan je i velik zaista samo onaj koji ne mora ni vladati ni pokoravati se da bi mogao nešto biti." * "Sretan je onaj kome je majka priroda dala ljepotu, jer ga ona svugdje preporučuje i on nigdje nije stranac." * "Strasti su mane ili vrline, ali pojačane." * "Svaka smjela [[ideja]] u početku izgleda kao ludost." * "Svako želi biti neko. Niko se ne želi potruditi oko toga." * "Svi ljudi bivaju u svojim [[nada]]ma razočarani, u svojim iščekivanjima prevareni." * "Teškoće rastu što se više približujemo [[cilj]]u." * "U [[pušenje|pušenju]] ima zlobne neugodnosti i drske asocijalnosti. Pušaći zagađuju vazduh nadaleko i naširoko i guše svaku časnu osobu koja nije u stanju u svoju obranu i sama pušiti." * "Uvijek imamo dovoljno vremena ako ga koristimo pravilno." * "Vedrom se i svijet čini vedrim." * "Za stado, svakako, nije dobro ako mu je pastir - ovca." * "Zaista čovjek zna samo ako malo zna. Sa povećanjem znanja raste i sumnja." * "Zbirka anegdota i maksima za svjetskog čovjeka je najveće blago, ako one prve umije na prikladnom mjestu ubaciti u razgovor i ako mu ove druge u pravi čas padnu na pamet." * "[[Zemlja]] se oslobađa ljubavlju, a velika postaje djelima." * "[[Zlato]] kupuje glas gomile, ali ti neće pribaviti ni jedno jedino srce." * "Život je najljepši pronalazak prirode, a smrt njena vještina, da što bolje iskoristimo život." * "Naime, tek ako suosjećamo, imamo čast o tomu govoriti." == Djela == *''[[Faust]]'' *''[[Patnje mladoga Werthera]]'' {{Wikipedia|Johann Wolfgang von Goethe}} [[Kategorija:Njemački pisci|Goethe,Johann Wolfgang von]] [[Kategorija:Njemački filozofi|Goethe,Johann Wolfgang von]] [[Kategorija:Johann Wolfgang von Goethe|*]] m1wubsjtolntln6tvzooxfztyjjn4t2 0 1547 60785 56384 2023-10-20T22:45:31Z Artanisen 8265 Immanuel Kant portrait c1790.jpg 60785 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Immanuel Kant |slika=[[Datoteka:Immanuel Kant portrait c1790.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Imanuel Kant'', njemački filozof |datum rođenja= 22. april 1724. |mjesto rođenja= |datum smrti= 12. februar 1804. |mjesto smrti= }} * "Bez poštovanja nema istinske [[ljubav]]i." * "Bolje je voljeti i izgubiti, nego nikad ne voljeti." * "Bolje je znati malo ali temeljno, nego mnogo i površno." * "Čitanje neke dobre knjige korisno je po [[zdravlje]] kao i tjelesno vježbanje." * "Dobronamjernost može biti bezgranična, jer se tu ništa ne mora učiniti. No, s dobročinstvom je već teže." * "Dužnost prema samome sebi se sastoji u tome da [[čovjek]] očuva ljudsko [[dostojanstvo]] u vlastitoj ličnosti." * "Dvije [[stvar]]i me ispunjavaju sve većim strahopoštovanjem i udivljenjem što ih više promišljam - zvjezdano [[nebo]] nada mnom i moralni [[zakon]] u meni." * "Gledajmo na [[život]] kao na dječju igru u kojoj ništa nije ozbiljno osim poštenja." * "Htjeti postati djelimično boljim [[čovjek]]om uzaludan je pokušaj." * "Imaj [[hrabrost]]i da se služiš sopstvenim [[razum]]um." * "Jedna od najboljih i najčistijih [[radost]]i je [[odmor]] poslije [[rad]]a." * "Kad bi [[žena]] mogla birati da li da o njenom prestupu [[sud]]i muški ili ženski sud, za svog bi sudiju sigurno izabrala prvi." * "Ko svoju želju zna da zadovolji - [[pamet]]an je. Ko zna da je obuzda - mudar je." * "Lijepo je ono što nam godi, a da pri tome nemamo nikakav [[interes]]." * "[[Ljubav]] je stvar [[osjećaj]]a a ne volje, te ne mogu ljubiti zato što hoću, a još manje zato što moram; stoga je obavezna ljubav [[glupost]]." * "Mi ljudi na kraju nemamo nikoga osim nas, dakle učinimo najbolje od toga." * "Mnogo znati mora onaj koji druge treba da podučava da s malo znanja budu mudriji." * "[[Muškarac]] je [[ljubomora]]n ako ljubi; a [[žena]] ako i ne ljubi." * "Nikad i ništa ne izaziva pobunu više od nepravde. Sva druga zla koja trpimo nisu ništa prema ovom." * "Niko me nema pravo učiti kako ću biti sretan." * "Pametni ljudi više nauče od [[budala]], nego budale od pametnih ljudi." * "Prosvjetiteljstvo nije zahtijevalo ništa drugo nego slobodu čovjeka, i to onu neiskvarenu slobodu, prije svega, šta god da [[sloboda]] značila u tom kontekstu, naime, onu slobodu koju svojim zdravim [[razum]]om može upotrijebiti u svim dijelovima javnog života." * "[[Smrt]]i se najmanje boje oni čiji život ima najveću vrijednost." * "Svaka [[politika]] treba da se pokloni pred [[moral]]om i samo tako se može nadati da će dostići, makar i polako, onaj stepen kad će moći blistati trajnim sjajem." * "Svi postupci koji se tiču prava drugih ljudi nepravični su ako njihova maksima nije podobna za publicitet." * "Već je dovoljno veliki [[dokaz]] razboritosti kad čovjek zna da pita pametno." * "Zakonodavstvo se zasniva na principu ograničenja slobode svakoga na uslove pod kojima može postojati sloboda onog drugog i to po zajedničkim opštim [[zakon]]ima. " * "Prosvijećenost je izlazak čovjekov iz stanja samoskrivljene nezrelosti. Nezrelost je nemoć da se svoj razum upotrebljava bez vođstva nekog drugog. Ta nezrelost je samoskrivljena onda kad njen uzrok ne leži u nedostatku razuma, nego u pomanjkanju odlučnosti i hrabrosti da se njime služi bez tuđeg rukovođenja." (''Šta je prosvjetiteljstvo?'') == Djela == * ''[[Osnov metafizike običaja]]'' (1785.) * ''[[Kritika praktičnog uma]]'' (1788.) * ''[[Vječni mir]]'' (1795.) * ''[[Metafizika običajnosti]]'' (1797.) {{Wikipedia|Immanuel Kant}} [[Kategorija:Njemački filozofi|Kant,Immanuel]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Immanuel Kant|*]] qfu8n3iuy5xcsntyz62cor36wpa07em 0 1548 62097 51102 2024-07-14T08:46:37Z Boja02 6122 62097 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Abraham Lincoln |slika=[[Datoteka:Abraham Lincoln O-77 matte collodion print.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Abraham Linkoln, američki političar i 16. predsjednik Sejdinjenih Američkih Država'' |datum rođenja= 12. februara 1809. |mjesto rođenja=Hodgenville, SAD |datum smrti= 15. aprila 1865. |mjesto smrti=Washington, SAD }} * "Bolje je šutjeti i biti smatran budalom nego progovoriti i odstraniti svaku sumnju." * "[[Izbor]]i su stvar naroda. Odluka je u rukama [[narod]]a. Ako narod okrene leđa toj vatri i sprži zadnjicu, onda će taj isti narod morati da sjedi na plikovima. " * "Ne kidajte grubo niti prijateljstva, jer ako ih treba ponovo vezati, ostaće čvor." * "Ne znam ko je bio moj djed. Više sam zabrinut šta će biti njegov unuk." * "Pravo na kritiziranje ima onaj ko je spreman pomoći." * "[[Prijatelj]] je čovjek koji ima iste neprijatelje kao i vi." * "[[Svijet]] nikada nije imao dobro definiranu riječ [[sloboda]]." * "Ujed se ne liječi ubijanjem psa." {{Wikipedia|Abraham Lincoln}} [[Kategorija:Američki političari|Lincoln,Abraham]] moc6rx9lzluv5fef9tojuxt0m4mgu24 4 1549 33527 31672 2007-12-26T10:37:50Z Bolero~bswikiquote 159 /* Fa */ 33527 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} == F.== * [[F. Scott Fitzgerald]] == Fa == * [[Fahreta Jahić Brena]] * [[Fahro Memić]] * [[Fahrudin Kučuk]] * [[Fahrudin Pecikoza]] * [[Fahrudin Rizvanbegović]] * [[Farrah Fawcett]] * [[Faruk Šehić]] * [[Fatmir Alispahić]] * [[Fazil Iskander]] == Fe == * [[Federico Fellini]] * [[Federico García Lorca]] * [[Feđa Šehović]] * [[Felicien Marceau]] * [[Femi Kuti]] * [[Ferdinand Tonnies]] * [[Ferida Duraković]] * [[Fernandel]] * [[Fernando Pessoa]] == Fi == * [[Fidel Castro]] * [[Fikret Abdić]] * [[Filip Šovagović]] * [[Filip Vujanović]] == Fj == * [[Fjodor Dostojevski]] == Fl == * [[Flannery O'Connor]] * [[Flora Brovina]] == Fr == * [[Fran Krsto Frankopan]] * [[Frances Ridley Havergal]] * [[Francesco Domenico Guerrazzi]] * [[Francesco Petrarca]] * [[Francesco Totti]] * [[Francis Bacon]] * [[Francis Quarles]] * [[Francisco de Quevedo]] * [[Franco Frattini]] * [[Francois Rabelais]] * [[François de La Rochefoucauld]] * [[Francois Mauriac]] * [[Françoise Sagan]] * [[Franjo Tuđman]] * [[Frank Crane]] * [[Frank Gehry]] * [[Frank Lloyd Wright]] * [[Frank Sinatra]] * [[Frank Tannenbaum]] * [[Franklin P. Jones]] * [[Franklyn Broude]] * [[Frano Lasić]] * [[Frano Supilo]] * [[Franz Grillparzer]] * [[Franz Kafka]] * [[Franz Werfel]] * [[Franjo Komarica]] * [[Fred Allen]] * [[Fred Astaire]] * [[Fred Hoyle]] * [[Frederick Soddy]] * [[Frida Kahlo]] * [[Fridtjof Nansen]] * [[Friedl Beutelrock]] * [[Friedrich Dürrenmatt]] * [[Friedrich Engels]] * [[Friedrich Gottlieb Klopstock]] * [[Friedrich Freiherr von Hardenberg Novalis]] * [[Friedrich Hebbel]] * [[Friedrich Nietzche]] * [[Friedrich Ratzel]] * [[Friedrich Rückert]] * [[Friedrich von Schiller]] == Fu == * [[Fuad Kovač]] 2jfpx9o3s4vqw81uxgwd6z0t4mdb91z 0 1550 58137 52146 2017-09-05T18:49:35Z JimMoriarty15 5504 /* Drugi o Ničeu */ 58137 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Friedrich Wilhelm Nietzsche |slika=[[slika:Nietzsche187c.jpg|200px]] |tekst uz sliku=Fridrih Niče, ''njemački filozof, filolog i psiholog'' |datum rođenja=15. oktobar 1844. |mjesto rođenja=Röcken, Njemačka |datum smrti=25. august 1900. |mjesto smrti=Weimar, Njemačka }} * "Ako čovječanstvu nedostaje [[cilj]] - nedostaje li i samo [[čovječanstvo]]." * "Ako čovjek svakog dana stoji na ivici i gleda u ambis, jednog dana će i ambis pogledati u njega." * "[[Brak]]: tako zovem volju dvoje koji žele ostvariti jedno, koje će biti više nego ono dvoje koje ga je ostvarilo." * "Budite od onih koji unaprijeđuju svijet i čine ga boljim." * "Cijenim onoga ko živi da bi učio." * "Čekati, biti strpljiv, to znači misliti." * "Čovjek bi morao ustinu imati dobro pamćenje kad bi pamtio sve što je [[obećanje|obećao]]." * "Čuvajte se da ne povrijedite pustinjaka! Ako pak to učinite, onda ga još i ubijte!" * "Demokratske ustanove su karantin za čežnju ka tiraniji." * "Došao sam vam [[pomoć]]i, a vi se tužite da ne želim sa vama plakati." * "Istina je ružna. Umjetnost imamo zato da ne bismo propali zbog istine." * "Jesi li svom prijatelju čist zrak, samoća, kruh i lijek?" * "Ko ima ''zašto'' zbog kojeg živi, može se nositi s gotovo bilo kojim ''kako''." * "Lakše se neke strasti sasvim odreći, nego u njoj biti umjeren." * "Mudar ne kažnjava zato što je neko loše postupao, nego da loše ne bi postupio." * "Najbolji način da se svaki [[dan]] započne dobro jeste da pri buđenju mislite na to ne biste li toga dana barem jednoga [[čovjek]]a mogli obradovati." * "Najtiše [[riječ]]i donose buru. Misli koje dolaze nečujna koraka upravljaju [[svijet]]om." * "Naše mane su naš najbolji [[učitelj]]." * "Ne nedostatak ljubavi, nego nedostatak prijateljstva stvara nesretne [[brak]]ove." * "Ne vjeruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti." * "Ne volimo mi druge ljude već lijepa osjećanja koja oni prouzrokuju u nama" (''Ljudsko, odveć ljudsko'') * "Nema moralnih [[fenomen]]a nego samo moralne interpretacije fenomena." * "Nema ničeg komičnijeg od oženjenog filozofa." * "Nikad ne govoriti o sebi, veoma je rafiniran oblik hipokrizije." * "O ženama treba govoriti samo muškarcima." * "Prava ljubav razmišlja o trenutku i o vječnosti, ali nikada o trajanju." * "Pravi muškarac želi dvije stvari: opasnost i igru. Zato želi ženu kao najopasniju igračku." * "Predugo je u ženi bio skriven [[rob]] i tiranin. Zato žena jos nije sposobna za prijateljstvo; ona poznaje samo ljubav." * "[[Srce]] puno [[hrabrost]]i i dobrote treba od vremena do vremena nešto opasnosti, inače mu [[svijet]] postaje nesnosan." * "Svako posjeduje upravo onoliko taštine koliko mu nedostaje [[razum]]a." * "Što se čini iz [[ljubav]]i, događa se uvijek s one strane dobra i zla." * "U ljubaznosti je mnogo prezira prema ljudima." * "U mržnji je strah." * "Voljeti preko i iznad vašeg ''ja'', tome se morate naučiti jednog dana, naučite se da volite." * "Zapovjeda se onome koji sam sebe ne zna slušati." * "Zbog prestupa se ne trebaš kajati, nego učiniti jedno dobro [[djelo]] više." * "[[Žena]] je zagonetka čije se rješenje zove materinstvo." * "Žene koje se obrazuju , vjerojatno to rade zato što im seksualni aparat ne radi." == Djela == *''[[Tako je govorio Zaratustra]]'' *''[[Antikrist]]'' *''[[S one strane dobra i zla]]'' *''[[Misli o moralnim predrasudama]]'' == Drugi o Ničeu == *[[Richard Strauss]] **"Nije mi bila namjera komponovati filozofsku [[Muzika|muziku]] ili možda muzikom oslikati veliko djelo Nietzschea. Više sam želio posredstvom muzike prikazati razvitak ljudskoga roda od njegova početka sve to Nietzscheova nadčovjeka." *[[Lav Nikolajevič Tolstoj]] **"Nietzsche je bio glup i nemoralan". == Vanjski linkovi == * [http://www.davemckay.co.uk/philosophy/nietzsche Nietzsche] * [http://www.hypernietzsche.org/ HyperNietzsche] * [http://www.webcitation.org/query?id=1256526059250522&url=www.geocities.com/thenietzschechannel/ Nietzsche Channel] * [http://zarathoustra.info/ Zarathoustra.info] {{Wikipedia|Friedrich Nietzsche}} [[Kategorija:Njemački filozofi|Nietzsche,Friedrich]] [[Kategorija:Friedrich Nietzsche]] n27q8etcgj593zkr1lnr8epfpxsxuyb 4 1551 37259 31584 2009-07-20T15:25:20Z Grover 841 37259 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} == Sa == * [[Sacha Baron Cohen]] * [[Sadeq Hedayat]] * [[Sadi]] * [[Safet Isović]] * [[Safet Oručević]] * [[Safet Sijarić]] * [[Safvet-beg Bašagić]] * [[Saint-Simone]] * [[Saki]] * [[Salih Trbonja Sevdi]] * [[Salvador Dali]] * [[Sally Stanford]] * [[Samuel Beckett]] * [[Samuel Johnson]] * [[Samuel Smiles]] * [[Samuel Taylor Coleridge]] * [[Sándor Petőfi]] * [[Sapfa]] * [[Sara Teasdale]] * [[Sara Terry]] * [[Sarah Bernhardt]] * [[Sarmad]] * [[Sasha Guitry]] * [[Saša Lošić]] * [[Sathya Sai Baba]] * [[Saul Bellow]] == Se == * [[Sead Fetahagić]] * [[Sefer Halilović]] * [[Seid Hasanefendić]] * [[Seksto Propercije]] * [[Sela Ward]] * [[Selvedin Avdić]] * [[Selma Bajrami]] * [[Selma Lagerlöf]] * [[Selma Muhedinović]] * [[Semiha Borovac]] * [[Seminod]] * [[Semka Sokolović-Bertok]] * [[Senad ef. Agić]] * [[Senad Bašić]] * [[Senad Hadžifejzović]] * [[Senad Pećanin]] * [[Senadin Musabegović]] * [[Senahid Halilović]] * [[Seneka]] * [[Sergej Bubka]] * [[Sergej Jesenjin]] * [[Sergej Rahmanjinov]] * [[Sergej Trifunović]] * [[Severina Vučković]] == Sh == * [[Sharon Stone]] * [[Shelagh Delaney]] * [[Shirin Ameeruddy-Cziffra]] * [[Shirley Chisholm]] * [[Shirley MacLaine]] * [[Shri Ramakrishna]] == Si == * [[Siddhartha Gautama Buddha]] * [[Siegbert Tarrasch]] * [[Sigmund Freud]] * [[Sigrid Undset]] * [[Sigurd Hoel]] * [[Silvije Strahimir Kranjčević]] * [[Silvio Pellico]] * [[Simon Gregorčić]] * [[Simone Weil]] * [[Siniša Svilan]] == Sk == * [[Skender Kulenović]] == Sl == * [[Slaven Bilić]] * [[Slavoj Žižek]] * [[Slavomir Mrožek]] * [[Sloboda Mićalović]] * [[Slobodan Milošević]] * [[Slobodan Novak]] * [[Slobodan Praljak]] * [[Slobodan Simić]] * [[Slobodan Šnajder]] == So == * [[Sofoklo]] * [[Sokrat]] * [[Solon]] * [[Sonja Savić]] * [[Sophie Arnould]] * [[Sören Kierkegaard]] == Sp == * [[Spencer Johnson]] * [[Spomenka Mičić]] == Sr == * [[Srđan Dragojević]] * [[Srđan Golubović]] * [[Srećko Katanec]] * [[Srećko Lazzari]] * [[Sri Chinmoy]] == St == * [[Stanisław Jerzy Lec]] * [[Stefan Kapičić]] * [[Stella McCartney]] * [[Stendhal]] * [[Stephen King]] * [[Stephen Leacock]] * [[Stephen Stills]] * [[Stephen William Hawking]] * [[Steve Jobs]] * [[Steve Martin]] * [[Steven Spielberg]] * [[Steven Wright]] * [[Sting]] * [[Stipe Šuvar]] * [[Stjepan Mesić]] * [[Stjepan Miletić]] * [[Stjepan Radić]] == Su == * [[Sugar Ray Robinson]] * [[Sulejman Bugari]] * [[Sulejman Kupusović]] * [[Sulejman Tihić]] * [[Sun Tzu]] * [[Suzanne Vega]] == Sv == * [[Sven Hedin]] * [[Svetislav Basara]] * [[Svetlana Velmar-Janković]] * [[Svetozar Marković]] * [[Svetozar Marović]] == Sy == * [[Sydney Harris]] * [[Sylvia Plath]] == Sw== * [[Swami Sivananda]] * [[Swami Vivekananda]] h73hfskws7jwaezejc3j5hctfe21jxo 0 1552 52617 50653 2014-04-21T21:56:37Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52617 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Lucius Annaeus Seneca |slika=[[slika:Seneca.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Seneka'', rimski filozof; njegovo najpoznatije djelo su spisi "Pisma o moralu" (Epistole Morales) |datum rođenja= 4. p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti= 65. n.e. |mjesto smrti= }} *"Sve što je usitnjeno do praha, postaje nejasno." *"Ako želiš biti ljubljen, ljubi!" *"Bojati se smrti gore je nego umrijeti" *"Bolje je češće upotrijebiti [[uši]] nego [[jezik]]." *"Bolje je naučiti nepotrebno, nego ništa." *"Cijeli [[život]] nije ništa drugo do li put u smrt." *"Čovjek treba više da razmišlja sa kim jede i pije nego šta jede i pije." *"Dokolica bez knjige je smrt i pogreb živog čovjeka." *"Istrajna dobrota pobjeđuje loše namjere" *"Između ostalih nevolja, [[glupost]] ima i ovu osobinu - uvijek se ponavlja." *"Kad čovjek umije da bude zadovoljan sobom, zadovoljan je i svim ljudima." *"Koga god vidiš da je nesrećan, znaj da je čovjek." *"Koliko god sam puta zašao među ljude uvijek sam osjetio da sam ponešto izgubio od svoje ličnosti." *"Komplimente i uvrede svijeta treba jednako primiti; neka te prvi ne vesele, a drugi ne vrijeđaju." *"Ljubi druge, ako želiš da te ljube!" *"Mi se ženimo po nagonu, a razvodimo po razumu." * "[[Mudrost]] ne zahtijeva mnogo učenja." *"Nakazno tijelo ne unakazuje [[duh]], ali ljepota duše krasi tijelo." *"Ne bojimo se [[smrt]]i, nego razmišljanja o smrti." *"Nemoj dozvoliti [[jezik]]u da grmi ako ti [[snaga]] šapuće." *"Nigdje nije ko je svugdje." *"Nije siromašan onaj ko ima malo, nego onaj ko želi više." *"Nije sreća živjeti nego dobro živjeti." *"Nije važno koliko knjiga imaš, već koliko dobrih." *"Niko nije bez [[porok]]a, ali je najbolji onaj koga i najmanji porok muči." *"Niko nije slučajno dobar; vrlinu treba naučiti." *"Niko ti zavidjet neće, budeš li znao u samom sebi otkriti [[radost]]." *"Ništa nije žalosnije od starca opterećenog godinama, koji osim svoje [[starost]]i, nema drugog dokaza da je živio" *"Niti jedan čovjek nije slobodan dok je rob tijela." *"[[Novac]] te neće učiniti božanstvom jer ono nema novaca." *"Onaj ko učini dobro djelo, neka ćuti; onaj ko ga prima, neka priča." *"Opraštaj uvijek drugome, ali sebi nikad." *"Pitate li: koja je prava granica bogatstva? Ona je: prvo, imati što je potrebno, a drugo, imati što je dovoljno." *"Poroci se nauče i bez učitelja." *"[[Porok]] ne stvara vrijeme, nego čovjek." *"Prijatelje sreća stvara a nesreća provjerava." *"[[Sudbina]] vodi one koji hoće, a vuče one koji neće." *"Svaki [[čovjek]] krije u sebi želje kraljeva. On bi htio da može svašta protiv drugoga, a da drugi ne može ništa protiv njega." *"Svakoga možeš lagati, ali stomak nikad." *"Šta hoćeš da drugi prešute prvo prešuti sam." *"Šta je ljepše nego ako si svojoj ženi toliko drag da si zbog toga i samom sebi miliji." *"Teško je držati se mjere u onome što si našao da je dobro." *"Tuđe mane su nam pred očima, naše su nam na leđima!" *"Uporna dobrota pobjeđuje i najgore [[srce]]." *"Uvijek imam slobodna vremena kao što ga imaju svi ljudi kad to hoće." *"Velika je stvar znati pravo vrijeme govora i šutnje." *"Vladati nad sobom najveća je [[vlast]]." *"[[Vrijeme]] otkriva istinu." *"[[Zloba]] sama ispije najveći dio svoga [[otrov]]a." *"Znanja koja smo stekli ne treba da naliče na veliki dućan u neredu i bez inventara. Mi treba da znamo šta imamo i da se njime možemo služiti prema potrebi." *"Želiš li biti ljubljen - ljubi." *"Život nije ništa drugo nego putovanje u [[smrt]]." {{Wikipedia|Seneka}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Rimski pisci]] [[Kategorija:Historija]] poxl6lyibmmeqmme0td1pdkvk8nsl3f 0 1553 61175 59327 2024-05-16T14:02:15Z Srđan 4695 61175 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Fjodor Mihailovič Dostojevski |slika=[[slika:Image dost 02.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Fjodor Dostojevski''<br>ruski književnik, romanopisac, novelist i publicist |datum rođenja=11. novembar 1821. |mjesto rođenja=Moskva, Rusija |datum smrti=9. februar 1881. |mjesto smrti=Sankt Petersburg, Rusija }} * "Ako pri svakoj [[prijatelj]]skoj usluzi odmah misliš na zahvalnost, onda nisi darovao, već prodao." * "Ako raj nije u samom tebi, nikad nećeš ući u njega." * "Ako si se uputio prema [[cilj]]u i putem počeo zastajkivati i kamenjem gađati svakog psa koji laje na tebe, nikad nećeš stići na cilj." * "Apstraktno čovjek nekako i može voljeti bližnjeg, ili čak neki put iz daleka, ali iz bliza skoro nikad." * "Bože, čitav minut blaženstva. Pa zar je to malo, makar i za čitav život čovječji." (''[[Bijele noći]]'') * "Da bi se postupalo razumno - malo je imati samo [[razum]]." * "Da, kad smo nesrećni, mi jače osjećamo i nesreću drugih; osjećanja se ne razbijaju, usredsređuju se ... ([[Bijele noći]]) * "[[Fantazija]] je prirodna snaga u [[čovjek]]u i ako joj se ne udovolji, ona će ili nestati ili obratno – razbuktat će se prekomjerno a to je i štetno." * "Glupan koji je postao svjestan da je glupan nije više glupan." * "Jedna je [[pamet]] dobra, dvije su još bolje." * "Jednoga se bojim: ne biti dostojan svojih patnji." * "Kada se djevojačko [[srce]] sažali, razumije se da je to najopasnije za samu djevojku." * "Kako god živio – samo da živiš." * "Koliko je ljudi koji ne misle sami, nego žive od misli koje su izmislili drugi." * "Ljubiti nekog čovjeka znači vidjeti ga tako kako ga je [[Bog]] zamislio." * "[[Mladost]] je čista već samim tim što je mladost." * "Na cijelom [[svijet]]u zasigurno nema [[narod]]a koji bi se toliko tužio na svoju sudbinu, poniženje, stradanje, mučeništvo, kao što su [[Jevreji]]. Pomislio bi čovjek da doista nisu Jevreji ti koji gospodare u Evropi, upravljaju berzama, politikom, moralom jedne države. A što bi bilo da u Rusiji nije tri miliona Jevreja nego Rusa, a Jevreja osamdeset miliona? Šta bi bilo od Rusa? Ne bi li ih odmah pretvorili u robove? I još gore: ne bi li im i kožu ogulili? Ne bi li ih posve iskorijenili, uništili?" * "Nastojim voljeti [[život]] više od njegova smisla" * "Nekoga je bolje imati među [[neprijatelj]]ima nego među prijateljima." * "Ništa na svjetu nije teže od [[iskrenost]]i i nema ništa lakše od laskanja." * "Oni koji znaju da [[govor]]e, govore kratko." * "Podla [[duša]], oslobodivši se jarma, sama ugnjetava." * "[[Pohvala]] je uvijek čedna, [[laskanje]] zaudara na lakejstvo." * "Postoji srdačnost koja se povjerava svima i svakome, ne računajući na zlobne podsmjehe. Takvi su ljudi uvijek ograničeni jer su spremni da sve najvrijednije izvade iz srca i polože pred prvoga na kojeg naiđu." * "Prije nego što kažeš ljudima kako treba da žive, pokaži to na svom primjeru." * "[[Rad]] je zadovoljstvo razuma a nerad je naslada mašte." * "Razum i postoji zato da bi čovjek postigao ono što želi." * "Samo činjenica što mi je žena pružila ruku značila je čitavu epohu u mom životu." * "Svaka ljubav prolazi, a neslaganje ostaje zauvijek." * "Svemu ima [[granica]], koju je opasno prekoračiti, jer kad je prekoračiš, ne možeš više nazad." * "Svi ideali svijeta ne vrijede suze jednog djeteta." * "Što god je korisno čovječanstvu, to je i plemenito." * "Što je [[vlast]] veća, to je strašnija njena upotreba." * "Tajna čovječjeg života nije u tome da samo živi, već u tome zašto živi." * "U srcu koje iskreno ljubi ili ljubomora ubija ljubav, ili ljubav ubija ljubomoru. Sasvim suprotno biva sa strašću." * "Uništite moje želje, izbrišite moje [[ideal]]e, pokažite mi nešto bolje i ja cu poći za vama." * "Uvreda je [[laž]] samome sebi o svojoj veličini." * "Velikodušno srce može se zavoljeti iz [[samilost]]i." * "Za čovjeka nema ništa primamljivije od slobode njegove [[savjest]]i, ali ni nista teže." * "Zaljubiti se ne znači voljeti. Čovjek se može zaljubiti i mrzeći." (''[[Braća Karamazovi]]'') {{Wikipedia|Fjodor Dostojevski}} {{Djela Fjodora Dostojevskoga}} {{DEFAULTSORT:Dostojevski, Fjodor}} [[Kategorija:Fjodor Dostojevski| ]] [[Kategorija:Ruski pisci]] o72waieh8slwnvsyp3v2rdyat6yyfe4 0 1554 51460 49445 2014-04-13T12:48:35Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 41 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q6527]] 51460 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jean-Jacques Rousseau |slika=[[slika:Jean-Jacques_Rousseau_(painted_portrait).jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Žan Žak Ruso''<br> švicarsko-francuski filozof, pisac, politički teoretičar i samouki kompozitor iz doba prosvjetiteljstva |datum rođenja= 28.juni 1712. |mjesto rođenja=Ženeva, Švicarska |datum smrti= 2. juli 1778. |mjesto smrti=Ermenonville, Francuska }} *"Ako [[razum]] čini [[čovjek]]a, [[osjećaj]] ga vodi." *"Čovjek je rođen [[sloboda]]n , a posvuda je u okovima." *"Da se osjeti veliko dobro treba najprije poznavati mala zla." *"Jedna od najpotrebnijih sposobnosti predviđanja jest osjećaj da se ne može sve predvidjeti." *"Kad bi nam neko ponudio [[besmrtnost]] na zemlji, ko bi htio primiti taj žalosni poklon." *"Ko najsporije obećava, uvijek najvjernije ispunjava svoje [[obećanje]]." *"Ljudi vole ono što je [[dobro]] ili što im se čini da je dobro, ali obično griješe u procjeni šta je to dobro." *"Manje uživamo u onome što smo postigli nego u onome čemu se nadamo." *"Meni je draža opasna sloboda, nego mirno i sigurno [[ropstvo]]." *"Može li se ikada [[zaborav]]iti ono što se jednom ljubilo?" *"Nema ludila od kojeg se čovjek ne može izliječiti, osim sujete." *"Nikada ne pružaj ruku tako daleko da je ne možeš povući." *"Ništa značajnije ne može učiniti [[otac]] za svoju djecu, nego to da voli njihovu majku." *"[[Novac]] koji čovjek ima jeste oružje slobode. Novac za kojim čovjek trči, jeste oružje ropstva." *"[[Odgoj]] je važniji od obrazovanja, odgajati... ni suca ni vojnika, nego čovjeka!" *"Odreći se slobode znači odreći se svog ljudskog dostojanstva, odreći se svojih ljudskih prava, pa čak se odreći i svojih obaveza." *"Plodovi pripadaju svima, a [[zemlja]] nije ničija." *"Psovke su [[argument]]i onih koji nisu u pravu." *"Sloboda čovjeka nije u tome da može činiti sve što želi, nego u tome da ne mora činiti ono što ne želi." *"Sve učene djevojke ostale bi djevojke čitava života kad bi na zemlji živjeli samo pametni muškarci." *"Što čovjek manje zna, to mu se njegovo [[znanje]] čini većim." *"Učena je [[žena]] pravi bič za svoga muža, za svoju djecu, svoje prijatelje, svoju poslugu i za čitav svijet." *"Unositi tajnost u neki čin, prvi je korak prema [[porok]]u." *"Veliko je [[zlo]] ne činiti dobro." *"[[Zakon]]i su uvijek korisni onima što imaju, a štetni onima koji nemaju ništa." *"Živjeti - to ne znači disati, nego raditi." == Djela == *''[[Društveni ugovor]]'' {{Wikipedia|Žan Žak Ruso}} [[Kategorija:Francuski pisci|Rousseau,Jean-Jacques]] [[Kategorija:Francuski filozofi|Rousseau,Jean-Jacques]] [[Kategorija:švicarski pisci|Rousseau,Jean-Jacques]] [[Kategorija:švicarski filozofi|Rousseau,Jean-Jacques]] [[Kategorija:Žan Žak Ruso|*]] tgah5xvyv0myntuj35wrwy9t4gglfte 4 1555 48015 47933 2013-01-06T02:09:57Z Harač 23 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/77.238.204.206|77.238.204.206]] ([[User talk:77.238.204.206|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:EmxBot|EmxBot]] 48015 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} == Ka == * [[Kabir]] * [[Kahlil Gibran]] * [[Karel Čapek]] * [[Karl Heinrich Waggerl]] * [[Karl Jaspers]] * [[Karl Kraus]] * [[Karl Marx]] * [[Karl Popper]] * [[Karol Irzykowski]] * [[Kasim Mujagić]] * [[Katalina Kovačević]] * [[Katarina Sijenska]] * [[Kate Elizabeth Winslet]] * [[Katharine Hepburn]] * [[Katherine Anne Porter]] * [[Katul]] == Ke == * [[Kelly Osbourne]] * [[Kemal Ahmetović]] * [[Kemal Jašar]] * [[Kemal Monteno]] * [[Kemal Mujičić]] * [[Ken Keyes]] * [[Kénizé Mourad]] * [[Kenneth Roth]] == Ki == * [[Kiran Desai]] * [[Kirstie Alley]] == Kl == * [[Klaus Kinski]] == Kn == * [[Knud Hjorto]] == Ko == * [[Kofi Annan]] * [[Kolinda Grabar-Kitarović]] * [[Konrad Adenauer]] * [[Konstantin Porfirogenet|Konstantin VII Porfirogenet]] * [[Konstantin P. Kavafi]] * [[Konstantin Sergejevič Stanislavski]] == Kr == * [[Krešimir Mišak]] * [[Kristofer Uppdal]] * [[Krunoslav Cigoj]] == Ks == * [[Ksenofont]] == Ku == * [[Kulin ban]] * [[Kurt Biedenkopf]] * [[Kurt Cobain]] * [[Kurt Tucholsky]] * [[Kurt Vonnegut]] == Kv == * [[Kvintilijan]] == Ky == * [[Kylie Minogue]] d1jk2vobarwot87iqbrqv06etf80it4 0 1556 61510 61507 2024-05-17T06:52:33Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Libanonski slikari]] to [[Category:Libanski slikari]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61510 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Kahlil Gibran |slika=[[slika:Khali Gibran.jpg|170px]] |tekst uz sliku=Halil Džubran 1898. godine<br>''libanonski pjesnik, dramatičar i slikar'' |datum rođenja=6. januar 1883. |mjesto rođenja=Bsharri, Libanon |datum smrti= 10. april 1931. |mjesto smrti=New York, SAD }} *"Često sam [[mržnja|mrzio]] u samoodbrani. Ali, da sam bio jači, nikad ne bih pribjegao takvom oružju." *"Čovječje je [[oči|oko]] povećalo; pokazuje mu zemlju većom nego što jest." *"Kad povjeriš svoju [[nevolja|nevolju]] susjedu, daruješ mu dio svojega [[srce|srca]]. Ako je u njega velika [[duša]], zahvaljuje ti; a ako je malena, omalovažava te." *"Klonim se ljudi koji misle da je [[drskost]] [[hrabrost]], a [[nježnost]] kukavnost. A klonim se i onih koji misle da je brbljanje [[mudrost]], a šutnja [[neznanje]]." *"[[Ljepota]] je život kad [[život]] :skine koprenu sa svoga svetog lica. :Ali, vi ste taj život i vi ste ta koprena. :Ljepota je [[vječnost]] što se gleda u ogledalu. :Ali vi ste ta vječnost i vi ste to ogledalo." *"[[Ljepota]] nije u licu; ljepota je svjetlost u [[srce|srcu]]." *"[[Ljubav]] ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe." *"[[Napredak]] nije puko popravljanje [[prošlost]]i; on je neprekidno kretanje prema [[budućnost]]i." *"Očuvaj me od [[mudrost]]i koja ne plače, [[filozofija|filozofije]] koja se ne smije i veličine koja se ne klanja pred [[dijete|djecom]]." *"Oduvijek je bilo da [[ljubav]] ne zna dubine svoje dok ne dođe čas [[rastanak|rastanka]]." *"Oni vele meni: Ako vidiš [[rob]]a gdje spava, ne budi ga jer, možda sanja o slobodi. :Ja velim njima: Ako vidite roba gdje spava, probudite ga i objasnite mu [[sloboda|slobodu]]." *"Porediti [[dobrota|dobro]] i [[zlo]] isto je kao i sebe uporno mučiti glađu i žeđu." *"[[Prijateljstvo]] je vazda slatka odgovornost, nikad udobnost." *"Što ti je veća [[radost]] ili [[žalost]], to ti je manji svijet u očima." *"[[Umjetnost]] je korak od vidljivoga, poznatoga, do nepoznatoga." *"Vaša [[djeca]] nisu vaša djeca. :Ona dolaze kroz vas, ali ne od vas. :I premda su s vama, ne pripadaju vama. :Možete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli, :Jer, oni imaju vlastite misli... " == Drugi o Džubranu == *[[Theodore Roosevelt]] **"Džubran je prva oluja koja je puhnula s Istoka na Zapad, ali koja je donijela samo ruže." (''Nevjeste lugova'') == Djela == *''[[Mirisni plodovi duše]]'' *''[[Nevjeste lugova]]'' *''[[Prorok]]'' *''[[Slomljena krila]]'' [[Kategorija:Libanski pisci|Gibran,Kahlil]] [[Kategorija:Libanski slikari|Gibran,Kahlil]] [[Kategorija:Kahlil Gibran|*]] {{Wikipedia|Kahlil Gibran}} edmkge4qcatpmkjjzb2krctz47pb7ky 4 1557 31304 30485 2007-05-06T21:10:52Z Harač 23 /* Ca */ 31304 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} == C == * [[C. P. Snow]] == Ca == * [[Camilla Mountbatten-Windsor, Vojvotkinja od Kornvola]] * [[Camillo Cavour]] * [[Carl Schmitt]] * [[Carl Friedrich von Weizsäcker]] * [[Carl Joachim Friedrich]] * [[Carl Jung]] * [[Carl Schurz]] * [[Carla del Ponte]] * [[Carlo Bini]] * [[Carlo Goldoni]] * [[Carlos Castaneda]] * [[Carlos Ruiz Zafón]] * [[Carol Leifer]] * [[Catherine Deneuve]] * [[Catherine Zeta Jones]] == Ce == * [[Cesare Pavese]] == Ch == * [[Charaka]] * [[Charles Aznavour]] * [[Charles Baudelaire]] * [[Charles Benoist]] * [[Charles Bukowski]] * [[Charles Buxton]] * [[Charles Caleb Colton]] * [[Charles Darwin]] * [[Charles de Gaulle]] * [[Charles Dickens]] * [[Charles Joseph de Ligne]] * [[Charles Kettering]] * [[Charles-Louis de Secondat Montesquieu]] * [[Charles Maurice de Talleyrand]] * [[Charles Mountbatten-Windsor, Princ od Velsa]] * [[Charles Norton Colley]] * [[Charles Pinot Duclos]] * [[Charles Simić]] * [[Charles Simmons]] * [[Charlie Chaplin]] * [[Charlotte Whitton]] * [[Che Guevara]] * [[Cher]] * [[Chiara Lubich]] * [[Lord Chesterfield]] * [[Chrétien de Troyes]] * [[Christian Dietrich Grabbe]] * [[Christian Friedrich Hebbel]] * [[Christian Schwarz-Schilling]] * [[Christiane Amanpour]] * [[Christopher Marlowe]] * [[Christopher Nolan]] == Ci == * [[Ciceron]] * [[Cindy Crawford]] == Cl == * [[Claude Adrien Helvétius]] * [[Claudia Cardinale]] * [[Clint Eastwood]] * [[Clive Barker]] == Co == * [[Comenius]] * [[Confucius]] * [[Coolio]] * [[Courtney Love]] == Cy == * [[Cynthia Ozick]] * [[Cyril Connolly]] 9hoaicwzzcggh8sd25lgt7cn4a845gj 0 1558 59579 58860 2020-11-23T22:35:25Z Vilho-Veli 7122 File 59579 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Marko Tulije Ciceron |slika=[[slika:Cicero.PNG|200px]] |tekst uz sliku=''Ciceron'', rimski političar, pisac i govornik |datum rođenja= 3. januar 106. p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti= 7. decembar 43. p.n.e. |mjesto smrti= }} [[File:Cicerón denuncia a Catilina, por Cesare Maccari.jpg|thumb|300px|]] [[File:Svedomsky-Fulvia.jpg|thumb|350px]] *"Ako mi je sudbina ostavila bilo kakvu nadu da ću povratiti ugled, onda i nisam toliko zgriješio; ako su, pak, ove muke vječne, onda želim, ljubavi moja, da te vidim što prije i da umrem u tvom zagrljaju, kada nam ni bogovi koje si ti najiskrenije poštovala, ni ljudi, kojima sam ja uvijek služio nisu uzvratili zahvalnošću... O, kako sam nesretan i jadan!" (''Pismo Terenciji''; Brindizi, 29.04.58. p.n.e.) *"[[Čovjek]] ljut i pijan, i dijete govore isto." *"Držim da ništa nije teško onome ko ljubi." *"[[Govornik]] je nalik na lijepu ženu: oboje su tašti." *"Govornik treba imati na umu tri stvari: šta govori, kome govori i kako govori." *"Govorništvo je vještina da se kaže samo ono što se mora. Samo ludak govori sve." *"Jedino je [[mudrac]] [[sloboda]]n." *"Jedanki se s jednakim najlakše udružuju." *"Kod većine stvari najbolja je sredina." *"Moramo biti robovi zakona da bismo bili slobodni." *"Najveće [[počast]]i donose više [[zavist]]i nego [[ugled]]a." *"Najveće [[pravo]], najveća [[nepravda]]." (''Summum ius, summa iniuria'') *"Navika je druga priroda." *"Ne treba voljeti ni onoga koga se bojiš, ni onoga ko se tebe boji." *"Nema ničeg otmjenijeg i cjenjenijeg od vjernosti. [[Vjernost]] i [[istina]] najsvjetlija su savršenstva i darovi ljudske duše." *"Nemam [[smjelost]]i da o onome što mislim pišem, a isto tako ne želim pisati ono što ne mislim." *"Ništa nije teško ako se voli." *"Prave [[ljubav]]i i druželjublja može biti samo među ljudima koji poštuju vrlinu." *"Raznolikost veseli čovjeka." *"Soba bez [[knjiga]] je slična tijelu bez duše." *"Svi se pokoravamo [[zakon]]ima da bi smo bili slobodni." *"Upoznaj samoga sebe." (''Nosce te ipsum'') *"Vješt je [[govornik]] onaj koji malu stvar učini velikom, a veliku sićušnom." *"[[Život]] bez prijateljstva je ništa." *"Život koji nam je dala priroda kratak je, ali [[sjećanje]] na valjano upotrebljen život vječno je!" ==Djela== *''[[Zakoni (Ciceron)|Zakoni]]'' (??) *''[[Država (Ciceron)|Država]]'' (51. p.n.e.) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Historija]] e2e0q719ve0fm1pxh9oih4vje6wxow8 4 1559 26120 12568 2006-12-18T21:22:48Z Harač 23 26120 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} * [[Đorđe Balašević]] * [[Đurđa Adlešić]] * [[Đuro Zrakić]] hy9oa5fcumk953f20oxf4vv77gev062 0 1560 60044 60040 2022-02-25T19:29:17Z Siro bileveli Boris 7698 Datoteka 60044 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Đorđe Balašević |slika= |tekst uz sliku=''Đorđe Balašević, svejugoslavenski kantautor, pjevač i skladatelj balada i šansona'' |datum rođenja=11. maj 1953. |mjesto rođenja=Novi Sad, Srbija |datum smrti=19. februar 2021. |mjesto smrti=Novi Sad, Srbija }} [[File:Djordje Balasevic DSC8494.jpg|thumb|Đorđe Balašević (2010)]] *"Da su žene odlučivale o nekim stvarima, svijet bi izgledao ljepši. Možda bi bilo malo čupanja za kosu, ogovaranja i drugih stvari, ali definitivno ne bi bilo ovoliko krvi i zla koliko smo mi muškarci posijali." (''Nezavisne novine'', 2002) * "Kad su počele sve one gužve, poklici, barikade, pokušao sam ostati miran. Znao sam, da su na barikadama uvijek najbrži, nikad najmudriji. Adrenalin u krvi vodio je ljude u ishitrene postupke. Želio sam postupiti ispravno, a to nije bilo lako. Odlučio sam sudjelovati u svemu tome tako što - neću sudjelovati. Karijera mi je potpuno prekinuta. Zato što sam imenom i prezimenom govorio protiv nekih srpskih političara, uslijedili su noćni pozivi, lupanje po prozoru, bušenje guma na automobilu... No, moja obitelj je odlučila da ćemo sve to zajedno izdržati i podržala me u svim mojim postupcima. Pozvali su me u vojsku. Otišao sam odvjetniku i upitao ga, moram li ja ići u tu vojsku i što ako se ne odazovem pozivu. Objasnio mi je da mogu imati velikih problema, završiti u zatvoru. Nisam dugo dvojio - radije u zatvor nego u vojsku. Najviše sam se brinuo za moje cure: hoće li izdržati taj pritisak koji je katkad bio nesnošljiv. Srećom, klinci su u školi bili iznad svega toga, pametniji od svojih roditelja. Jelena i Jovana nikad nisu doživjele bilo kakvu neugodnost u školi. No nakon dvije godine embarga na moju malenkost, bili smo gotovo na rubu egzistencije. Nisam mogao raditi, TV i radijske postaje zatvorile su mi vrata, osim kad su me željeli blatiti. Sve što sam snimao u bivšoj Jugoslaviji, bilo je za Jugoton i sarajevski Diskoton. Ipak znao sam da je to nešto što mora proći i da treba izdržati. Sad nakon svega, prilaze mi ljudi i kažu imao si pravo, a ja uopće nisam želio imati pravo, želio sam da ne dođe do rata i svega zla koji on donosi." * "Kakav smo mi to [[narod]] kad je ''gubav'' jedina riječ koja se rimuje s ''ljubav''" * "Nekada sam sanjao o bendu sastavljenom od [[prijatelj]]a, a tek kasnije sam shvatio da se pravi prijatelji mogu izbrojati na prste jedne ruke." * "Prijatelji te često i zaborave, [[neprijatelj]]i te nikad ne zaboravljaju." * "Spadao sam u one naivce koji su vjerovali kako je to idealna priča. Prezapadni smo za Istok, preistočni za Zapad, niko nas ne smije dirati, itd. Uspoređivao sam Jugoslavene s Mađarima i Rumunjima, i činilo mi se da smo zanimljiva zemlja. Poslije sam, u knjizi "[[Tri poslijeratna druga]]", napisao kako je najveća uvreda bila kad bi emigranti nazivali zemlju "neprirodnom tvorevinom", iako smo u međuvremenu shvatili da je to istina. Danas mi je jasno da nije mogla postojati zemlja u kojoj Albanci i Slovenci žive skupa, "kao braća"." ("''Globus''", 15. maj 2002.) == Djela == * ''[[Tri poslijeratna druga]]'' * Dodir svile * Kao rani mraz * '' [[Jedan od onih života]]'' * I život ide dalje * I od dva-tri akorda... [[Kategorija:Književnost|Balašević,Đorđe]] [[Kategorija:Muzika|Balašević,Đorđe]] [[Kategorija:Đorđe Balašević]] {{Wikipedia|Đorđe Balašević}} r5uf4wvel14b23k8myddn89osbj0wwg 6 1562 6269 3086 2006-01-21T16:47:21Z Dado 4 6269 wikitext text/x-wiki {{fer slika}} 3rrvstf0md1atbf941rxlfx79e66gwk 0 1563 59440 51696 2020-08-28T19:47:06Z DARIO SEVERI 5869 Removing image does not exist + added new one 59440 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=George Walker Bush |slika=[[Slika:George-W-Bush.jpeg|170px]] |tekst uz sliku=Džordž Buš, aktuelni predsjednik Sjedinjenih Američkih Država |datum rođenja=6. juli 1946. |mjesto rođenja=New Haven, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Najvažniji [[posao]] je ne biti guverner, ili u mom slučaju 'prva dama'" - (30. januar 2000.) * "Zapravo ja - i ovo će vam možda zvučati malo zapadno teksaški ali mi se sviđa kad govorim - kad govorim o sebi, i kad on govori o meni, obojca govorimo o meni." - (31. maj 2000.) * "Odbijam da budem uvučen u vaše 'hipnoteoretičke' prepirke" - (15. oktobar 2004.) * "Amerika stoji za [[sloboda|slobodu]], borbu za sreću i 'niotuđtuđivo' pravo na [[život]]" - (3. novembar 2003) * "'Pogrešnopodcijenili' su me" - (6. novembar 2000.) == Drugi o njemu == *[[Dustin Hoffman]] ** "Mislim da je Busheva administracija manipulisala događajima 9. septembra. Uradili su to onda, rade to i sada. Svima je jasno da su htjeli napasti Irak, a razlog napada nije imao nikakve veze s oružjem za masovno uništenje. Ja sam Amerikanac i nije mi drago. Mnogo je razloga zašto nas mrze..." (''Sarajevo-x.com'', 03.12.2006, 21:06) *[[Michael Moore]] ** "Sram vas bilo, gospodine Bush!" (na dodjeli ''Oscara'' 2003.) *[[Paula Scher]] ** "Kao američki građanin i patriota, osjećam da mi je dužnost da budem protiv moje vlade onda kada se ne slažem s njom. To je privilegija života u [[Demokratija|demokratiji]]. A ne slažem se sa aktivnostima Bušove administracije." (za ''Blic'') [[Kategorija:Američki političari|Bush,George]] [[Kategorija:Lapsus linguae|Bush,George]] {{Wikipedia|George Bush}} ajzpzi7e73pebcdeh7chf99rzy03hz5 14 1564 3849 3090 2005-12-24T22:34:35Z Zumbulka~bswikiquote 10 3849 wikitext text/x-wiki . aal1hxcswo6tdaw13gscj94alqn5i9o 0 1565 60655 60433 2023-07-16T19:14:23Z 91.148.100.54 60655 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Honoré de Balzac |slika= |tekst uz sliku=''Onore de Balzak, francuski pisac i duhovni začetnik evropskog realizma'' |datum rođenja= 20. maj 1799. |mjesto rođenja=Tours, Francuska |datum smrti= 18. august 1850. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} [[File:Dagherrotipo-Honoré de Balzac.jpg|thumb|Honoré de Balzac (1842)]] * "Ako čovjek zaroni do dna naslade, iznijeće odande više šljunka nego bisera" * "[[Arhitekt]]i svoje greške pokrivaju mermerom, liječnici zemljom, a žene dekolteom." * "Bračna veza je visoka škola altruizma." * "[[Brak]] se mora neprestano boriti protiv nemani koja sve proždire – protiv navike." * "Čovjek nerado postaje prijatelj neke žene, ako već može da joj bude [[ljubavnik]]." * "Dobar brak bi bio između slijepe žene i gluhog muškarca." * "Kad nas ljube, žene nam opraštaju sve, čak i naše zločine. A kad nas ne ljube, ne opraštaju nam ništa. Čak ni naše vrline." * "Kada bismo znali strahotu i težinu [[laž]]i, progonili bismo je ognjem prije nego druge zločine." * "Ko bi mogao odrediti granice gdje [[slast]] prelazi u [[bol]], a gdje je bol još slast." * "Ko može upravljati jednom ženom, može upravljati i jednim [[narod]]om." * "Ko traži odlikovanje, nije ga zaslužio, a ko je zaslužio, njemu nije potrebno." * "Lopov počinje time što predstavlja da laž naliči na istinu, a završava time što istina naliči na laž." * "Ljubav je jedna strast koja ne priznaje ni prošlost ni budućnost." * "[[Ljubav]] je kao [[rat]]: započinješ kada želiš, a boj napuštaš kada iznemogneš!" * "Ljubav je poezija čula." * "Ljubav radije umre nego da životari." * "[[Ljubavnik]] ima sve vrline i sve mane koje mužu nedostaju" * "Ljudi jednako preuveličavaju i sreću i nesreću: nikad nismo ni tako sretni ni tako nesretni kako se to govori." * "[[Misao]] nije ovisna o našoj volji." * "[[Mladost]] imamo da bi činili [[glupost]]i, a [[starost]] da bi za tim glupostima žalili!" * "[[Muškarac]] nipošto ne želi biti prijatelj neke žene, ako može biti njen [[ljubavnik]]." * "Muža će najbolje osvetiti ženin ljubavnik." * "Nevaljalci su veliki junaci u ljubavi." * "Nezahvalni smo možda samo zato što nismo u mogućnosti da se odužimo." * "Ništa nije tako u stanju da ražalosti ženu kao povrijeđena sujeta: nikad još nisam vidio loše obučenu ženu da je ljubazna i raspoložena." * "Običnomu puku,dubina je neshvatljiva.Odatle možda proizlazi divljenje naroda prema svemu onome što ne razumije." * "Ništa ne može dublje rastužiti od nezaslužena priznanja, a iz kojega je čovjeku nemoguće da se podigne." * "[[Prva ljubav]] jedne žene je nešto dragocjeno. Kasnija ljubakanja imaju nečeg iskonskog." * "Raskoš u osjećanjima,to je poezija siromaha; bez tog bogatstva šta bi ljubav bila za njih"? * "[[Ružnoća]] nad ljepotom ima tu prednost što [[ljepota]] prolazi, a ružnoća ostaje." * "[[Slava]] je otrov koji treba uzimati u malim dozama." * "Slava je sunce mrtvih" * "Starac je [[čovjek]] koji je završio svoj ručak i gleda druge kako jedu." * "Tvrdičenje počinje onde gdje prestaje sirotinja." * "U životu su najgore one parnice koje vodimo sami sa sobom." * "Vi, koji ste po pravu svakoga Rafaela i svakoga Pita već bili veliki pjesnik u dobu kad su ljudi još tako mali, vi ste se, kao Šatobrijan, kao svi istinski talenti, borili protiv zavidljivaca koji hvataju busiju iza stubaca u novinama ili se kriju u novinskom podzemlju. I zato želim da vaše pobjedonosno ime doprinese pobijedi ovog djela koje vam posvećujem, i koje bi, prema mišljenju izvjesnih ličnosti, bilo čin smjelosti isto toliko koliko i pripovijetka puna istine. Zar ne bi i novinari, kao markizi, finansijeri, ljekari i državni tužioci, pripadali i Molijeru i njegovom pozorištu? Zašto bi onda LJUDSKA KOMEDIJA, koja ''castigat ridendo mores'', obišla jednu silu, kad pariska štampa ne obilazi nijednu od njih? Sretan sam, gospodine, što mogu da se nazovem Vaš iskreni poštovalac i prijatelj, de Balzak." (''O [[Victor Hugo|Viktoru Igou]]'') * "[[Zakon]]i su paučina kroz koju prolaze velike muhe, a u koju se hvataju male." * "Zapamtite: od svih rana, neizlječive su samo one koje zadaje jezik, pogled, podsmijeh i prezrenje." * "Žena je kraljica svijeta i ropkinja želja." * "[[Žena]] je muškarcu ono, što on iz nje učini." * "Žene misle kao kraljevi, da im sve dugujemo." * "Žene su uvijek iskrene čak i onda kad su licemjerne jer se povode za nekim prirodnim osjećajem." * "[[Život]] muškarca je [[slava]], život žene - ljubav." * Prevara i izdaja su suština ljudske prirode. * Ljubav nije romantična nego manipulativna. == Drugi o Balzaku == *[[Victor Hugo]] ** "Sve njegove knjige čine samo jednu [[Knjiga|knjigu]], knjigu živu, sjajnu, duboku, gdje vidimo kako se kreće i komeša uznemirena, usplahirena, onakva kakava jeste, cijela naša savremena civilizacija; knjiga čudesna, kojoj je pjesnik dao naziv komedije, a koju je mogao nazvati i historijom, koja obuhvata sve oblike i sve stilove...; knjiga koja je posmatranje i koja je maštanje; iz koje se preliva istinitost, prisnost, obazrivost, sitničarstvo, ono što je materijalno, a koja dopušta da se kroz sve naglo i široko pocjepane stvarnosti ugleda najmračniji i najtragičniji ideal... Ona se hvata u koštac sa modernim društvom. Svakome otima pošteno, jednima iluziju, drugima nadu, ovima uzvik bola, onima masku. Ona pretresa život, raščlanjava strast; ona rije i ispituje dušu, srce, utrobu, mozak, bezdan koji svako ima u sebi... Takvo je djelo koje nam je on ostavio, djelo uzvišeno i snažno, čvrsto granitno postolje, monument! djelo sa čije visine blista njegovo ime." - (''Iz govora nad Balzakovim grobom'') == Djela == *''[[Izgubljene iluzije]]'' {{Wikipedia|Honoré de Balzac}} [[Kategorija:Honoré de Balzac|*]] [[Kategorija:Francuski pisci|Balzac,Honoré de]] 5x0hubpxshxh7bw48n7ih959szdce05 0 1566 52833 52832 2014-04-29T09:58:04Z 94.253.149.217 52833 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Marko Aurelije Antonije August |slika=[[Slika:Marcus Aurelius Glyptothek Munich.jpg|180px]] |tekst uz sliku=''Marko Aurelije''<br>rimski car od 161. do 180. |datum rođenja=26. april 121. |mjesto rođenja= |datum smrti= 17. mart 180. |mjesto smrti= }} * "Budi nalik na morski rt u koji neprestano udaraju valovi a on i dalje ostaje čvrst, dok se oko njega stišava razjarena voda." * "Buncaju ljudi i postaju umorni od života kad nemaju pred sobom neki [[cilj]] prema kome bi upravili svaki svoj napor i svaku svoju misao." * "[[Duša]] ima boju čovjekovih [[misao|misli]]." * "Istrajan [[rad]] sve pobjeđuje." * "Izvršavaj svako svoje djelo na taj način kao da ti je posljednje u životu." * "Još malo i [[zaborav]]it ćeš na sve. Još malo, i sve će zaboraviti na tebe." * "Kakve su ti uobičajene misli, takva će biti i narav tvoje duše - jer misli duši daju boju." * "Ko [[greška|griješi]], taj griješi na svoju štetu, a onaj koji je [[nepravda|nepravedan]] taj je prema samome sebi nepravedan jer pokazuje da je zao." * "Ljudska [[duša]] samu sebe vrijeđa ako dopusti da je savlada naslada ili [[bol]]." * "Najgora je ona [[oholost]] koja se uznosi lažnom skromnošću." * "Nemoj se bojati [[budućnost]]i! Doživjet ćeš je ako ti je suđeno, pa ćeš sve razborito urediti kao što si znao razumno postupiti u [[sadašnjost]]i." * "Nije vrijedno da samoga sebe ražalostim upravo ja koji nikada nisam želio ražalostiti svoga bližnjega." * "Onaj ko se plaši [[smrt]]i, [[strah]]uje da će biti lišen osjećanja ili da će dobiti osjećanja druge vrste. U prvom slučaju neće imati više nikakvih bolova, a u drugom, bit će na drugi način zadahnut dušom i neće prestati njegov život." * "Onaj koji smjera osvetu čini zlo samom sebi, jer postaje zao." * "Pogledaj u dubinu svoje duše. Tu ćeš naći izvor prave sreće, izvor nepresušni, samo valja da ga neprestano dubiš." * "Porazno je kad u životu pojedinca prije klone [[duh]] nego [[tijelo]]." * "Sve što se događa, događa se [[pravda|pravedno]]." * "Ušutkaj svoju uobrazilju; uzdrži svoje želje; ugasi razbuktalu lakomost. Neka ti [[duša]] bude samo svoja i jedino svoja." * "Uvijek idi najkraćim putem. Najkraći je put onaj koji je u skladu s prirodom; njega se drži kao spasonosnog i prema njemu sve govori i radi. To načelo oslobađa od tegoba i borbe od svake proračunosti i poze." * "[[Život]] je čovjekov onakav kakvim ga oblikuju njegove misli." == Djela == *[[Misli]] {{Wikipedia|Marko Aurelije}} [[Kategorija:Historija|Aurelije,Marko]] [[Kategorija:Politika|Aurelije,Marko]] [[Kategorija:Marko Aurelije]] 9llxmudxmrc1h2g2j2oms6d5uat4n6f 0 1567 60053 52065 2022-03-02T02:44:43Z Thavok 7714 Ispravljeno pisanje imena u infokutiji. 60053 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Francis Bacon |slika=[[slika:Francis Bacon.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Francis Bacon''<br>engleski filozof i zastupnik empirizma |datum rođenja=22. januar 1561. |mjesto rođenja=London, Engleska |datum smrti=9. april 1626. |mjesto smrti=London, Engleska }} * "Bolje je poslovati s ljudima koji nešto žele nego s onima koji su postigli što su htjeli." * "Bračna [[ljubav]] stvara [[čovječanstvo]]; prijateljska ga usavršava; ali razuzdana ljubav kvari ga i ponižava." * "Budi iskren prema sebi kako ne bi bio lažan prema drugima." * "Četiri su glavna zla [[vlast]]i: odgađanje, podmićivanje, grubost i povodljivost." * "Čudna je to želja; tražiti [[vlast]] i izgubiti [[sloboda|slobodu]]; ili: tražiti vlast nad drugima a izgubiti je nad samim sobom." * "[[Ćutanje]] je odmor [[duša|duše]]." * "Djeca zaslađuju trud, ali nevolju čine još gorčom." * "Dobro vaspitan muškarac živi od svoje ljubavnice, a umire od svoje žene." * "Ima mnogo puteva da se čovjek obogati, i većinom su ružni." * "Kad je vino unutra, razum je vani." * "Kalup [[sreća|sreće]] čovjek drži u svojim rukama." * "Ko zida lijepu kuću na lošem mjestu, sam sebe stavlja u zatvor." * "Lukavi ljudi preziru nauku, priprosti joj se dive, a mudri se njome koriste." * "Ljepota liči na ljetnje plodove koji se lako kvare i ne mogu da traju. Zbog nje mladost postaje raspojasana, a starost pomalo stidna." * "Ljudska [[narav]] izrasta ili u biljku ili u korov; zato valja na vrijeme zaljevati jedno a čupati drugo." * "Nadanje je dobar doručak, ali slaba večera." * "Najljepši dio [[ljepota|ljepote]] je onaj, koji slika ne može izraziti." * "Navika je najviša vlast u ljudskom životu." * "Nema iznimne ljepote koja nema nečeg neobočnog u proporciji." * "Niko ne uspijeva tako brzo kao onaj koji se koristi tuđom [[greška|greškom]]." * "[[Novac]] je odličan sluga, ali najgori gospodar." * "Osveta te izjednačuje sa neprijateljem, oproštaj te uzdiže." * "Penjanje na položaj je tegobno i ljudi s mukom dolaze do većih muka." * "Prirodno je [[smrt|umrijeti]], kao što je prirodno biti rođen." * "Sebičnjaci će zapaliti tuđu kuću, makar samo da na vatri skuhaju sebi jaje." * "Sklonost ka dobroti duboko je utisnuta u ljudsku prirodu, i to u tolikoj meri da, ne ispolji li se prema ljudima, ispoljiće se prema drugim živim bićima." * "[[Sreća]] je kao tržnica; i često, ako samo možeš malo pričekati, cijena će pasti." * "[[Strogost]] rađa [[strah]], ali [[grubost]] rađa [[mržnja|mržnju]]." * "Šta je veći zločin od izgubljenog vremena?" * "Valja imati na umu da je [[hrabrost]] uvijek slijepa jer ona ne vidi opasnost i neprilike." * "Znanje je moć." * "Žene su ljubavnice za mlade muževe, prijateljice za zrele, a bolničarke za stare." == Djela == *''[[Ogledi]]'' (1597.) *''[[Novum organon]]'' (1620.) {{Wikipedia|Francis Bacon}} [[Kategorija:Britanski filozofi|Bacon,Francis]] [[Kategorija:Francis Bacon|*]] 3kqn9t3tptlh8anxc9zf118oeqc4xin 0 1568 51621 47845 2014-04-14T18:33:03Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 36 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q33760]] 51621 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Bertrand Arthur William Russell |slika=[[Slika:Russell1907-2.jpg|180px]] |tekst uz sliku=engleski filozof, matematičar i društveni reformator; dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1950. |datum rođenja= 18. maj 1872. |mjesto rođenja=Trelleck/Monmouthshire |datum smrti=2. februar 1970. |mjesto smrti=Plas Penrhyn/Wales }} * "Demokrata ne treba da vjeruje da će većina uvijek donijeti mudru odluku. Ono u šta on treba da vjeruje je da se [[odluka]] većine - pametna ili ne - mora prihvatiti, dok većina ne donese neku drugu odluku." * "Dozvoljavam da kleveću žene samo oni koji priznaju da su zaboravili kako su imali majku." * "[[Iskustvo]] je nemilosrdan [[učitelj]]: prvo nam da „packe”, pa nas tek onda uči kako treba postupiti.“ *"Ludosti učinjene u mladosti ne može nadoknaditi sva [[mudrost]] u starosti." * "Ljudi teže za vjerovanjima koja odgovaraju njihovim [[strast]]ima." * "[[Moć]] je slatka; ona je [[droga]], ona je [[želja]] koja se povećava navikom." * "Naučnici se trude stvoriti moguće od nemogućeg a [[političar]]i stvoriti nemoguće od mogućeg." * "Nema sumnje da je potreba za hranom još uvijek najglavniji uzrok velikim političkim događajima." * "[[Pobjeda]] nad [[strah]]om je početak [[mudrost]]i." * "Strah od ljubavi jednak je strahu od [[život]]a, a oni koji se boje života, već su napola mrtvi." * "[[Svijet]] bez [[ljubav]]i je svijet bez vrijednosti." * "Težnja za [[znanje]]m, mislim, ponajviše je potaknuta ljubavlju za [[moć]]i." * "Tragično je što su glupaci toliko sigurni, a mudri puni sumnje." * "Za većinu [[razum]]nih ljudi [[život]] je vječan [[kompromis]] između [[ideal]]nog i ostvarivog." * "[[Religija]] se temelji uglavnom na strahu. Djelomično je to strava od nepoznatog, a djelimično želja osjećati da imate neku vrstu starijeg brata koji će stajati uz vas u svim neprilikama i opasnostima. [[Strah]] je temelj cijeloj stvari - strah od misterioznog, strah od poraza, strah od smrti. Strah je roditelj okrutnosti, te stoga nije ni čudo da su okrutnost i religija išle ruku pod ruku." == Vanjski linkovi == :'''Djela dostupna na internetu''' * [http://www.positiveatheism.org/hist/russell1.htm "Molitva slobodnog čovjeka"] * [http://www.positiveatheism.org/hist/russell8.htm ''Jesam li ja ateista ili agnostik?''] * [http://www.threads.name/russell/icarus.html ''Ikar: budućnost nauke''] * [http://www.threads.name/russell/religionciv.html ''Da li je religija pozitivno doprinijela civilizaciji?''] * [http://www.threads.name/russell/ideas_harm.html ''Ideje koje su naštetile čovječanstvu''] * [http://www.zpub.com/notes/idle.html ''Pohvala ljenosti''] (1932) * [http://nobelprize.org/literature/laureates/1950/russell-lecture.html Govor prilikom dodjele Nobelove nagrade] (1950) * [http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/gutbook/lookup?num=4776 ''Političke ideje''] * [http://www.philosophyarchive.com/text.php?era=1900-1999&author=Russell&text=Problems%20of%20China Problemi Kine] * [http://philosophy.hku.hk/think/phil/russell/index.php ''Problemi filozofije''] * [http://www.zpub.com/notes/rfree10.html ''Predloženi putevi do slobode''] (1918) * [http://karws.gso.uri.edu/JFK/the_critics/russell/Sixteen_questions_Russell.html ''16 pitanja o atentatu'' (na predsjednika Kenedija)] * [http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/gutbook/lookup?num=2529 ''Analiza uma''] * [http://www.control-z.com/pages/agnosticism.html ''Šta je to agnostik?''] * [http://www.positiveatheism.org/hist/russell0.htm ''Zašto ja nisam krišćanin?''] * [http://fair-use.org/bertrand-russell/the-elements-of-ethics "Elementi etike"] (1910) * [http://fair-use.org/bertrand-russell/the-principles-of-mathematics ''Principi matematike''] (1903) {{Wikipedia|Bertrand Russell}} [[Kategorija:Britanski filozofi|Russell,Bertrand]] [[Kategorija:Britanski pisci|Russell,Bertrand]] 0d2iy25oc8zeob54v8lwzbnz0ry24ln 0 1569 51465 46779 2014-04-13T13:02:56Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 40 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q38193]] 51465 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Arthur Schopenhauer |slika=[[slika:Schopenhauer.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Artur Šopenhauer'', njemački filozof |datum rođenja=22. februar 1788. |mjesto rođenja=Sztutowo, [[w:Poljska|Poljska]] |datum smrti=21. septembar 1860. |mjesto smrti=Frankfurt na Majni, [[w:Njemačka|Njemačka]] }} * "[[Bogatstvo]] je nalik na morsku vodu; što je više pijemo, to smo žedniji." * "Budala trči za užicima [[život]]a i shvata da je prevarena. Mudrac izbjegava nevolje." * "[[Čast]] je, objektivno gledano, mišljenje drugih o nama, a subjektivno, naš strah od tog mišljenja." * "Čovjeku koji je intelektualno viši od drugih, samoća pruža dvogubu korist; prvu, što je sam, i drugu, što nije s drugima." * "Čovjek pun duha i u potpunoj se samoći izvanredno zabavlja svojim mislima." * "Da bi se priznala tuđa vrijednost, treba imati vlastitu." * "Da je čovječanstvo odvajkada bilo razumno, [[historija]] ne bi bila dugačka hronika gluposti i zločina." * "Divljaci se uzajamno proždiru, a pitomi se uzajamno varaju." * "Druževnost spada u najopasnije, možda čak i ubitačne sklonosti, pošto nas dovodi u dodir s ljudima od kojih je većina moralno hrđava a intelektualno tupa ili izopačena." * "Izvor naše [[Sreća|sreće]] je u subjektivnim osobinama: plemenitom karakteru, poduzetnom [[duh]]u, sretnom temperamentu, vedrom [[um]]u i zdravom tijelu." * "Kao što je [[ljubav]] prema [[život]]u zapravo samo [[strah]] od [[smrt]]i, tako i društvenost ljudi zapravo nije direktna; ona se, naime, ne zasniva na ljubavi prema društvu, nego na strahu od [[Samoća|samoće]]." * "Ko je pametan, taj će u razgovoru manje misliti na ono o čemu govori, a više na onoga s kim razgovara. Ako tako bude činio, može biti uvjeren da neće reći ništa zbog čega bi se kasnije mogao kajati." * "Ko želi da se njegovoj riječi povjeruje, neka je izrekne hladno i bez strasti." * "[[Ljepota]] je otvoreno preporučeno pismo koje za nas unaprijed pridobiva srca." * "Ljubomora se uvijek rađa sa ljubavlju, ali ne umire uvijek sa njom." * "Ljude u društvo tjera unutrašnja praznina i [[dosada]]. Ako osjete da su nam potrebni, ljudi postaju obijesni i arogantni." * "Ljudi se hiljadu puta više trude da steknu materijalno nego duhovno bogatstvo, mada je sasvim sigurno, da našu sreću stvara ono što jesmo, a ne ono što imamo." * "Malo ima stvari koje će ljude više odobrovoljiti nego kad im ispričamo veliku [[Nesreća|nesreću]] koja nas nedavno snašla." * "Mladima bi glavni predmet učenja morao biti taj da nauče podnositi samoću: ona je naime izvor sreće i duševnog mira." * "Najsigurniji način da ne postaneš vrlo nesretan je taj da ne zahtjevaš da budeš vrlo sretan." * "Najveća je od svih ludosti – žrtvovati svoje zdravlje, ma šta to bilo; zbog sticanja imovine, zbog napredovanja u službi, zbog učenosti, zbog slave, a da o toj slasti i kratkotrajnim užicima i da ne govorimo. Šta više, zdravlju treba sve podrediti." * "Neko je, recimo, mlad, lijep, bogat i cjenjen, pa se pitamo, kad želimo da ocjenimo njegovu sreću, je li zbog toga vedar; ako je, naprotiv, vedar, sasvim je svejedno je li mlad ili star, uspavan ili grbav, siromašan ili bogat: on je [[Sreća|sretan]]." * "Najsigurniji način da ne postaneš nesretan, jeste taj da ne zahtjevaš da budeš vrlo sretan." * "Nijedna [[laž]] nije toliko drska da se neki anonimni recenzent ne bi mogao njome poslužiti: pa on nije odgovoran." * "''On je vrlo nedruštven'', to gotovo već znači: ''On je [[čovjek]] velikih sposobnosti''. * "Ono što nas najneposrednije usrećuje jeste vedrina uma. Ova osobina je sama sebi nagrada. Zato bi razvijanje vedrine u sebi valjalo staviti ispred svih težnji!" * "Ono što se zna ima dvostruku vrijednost ako se ujedno za ono što se ne zna priznaje da se ne zna" * "Oženiti se znači svoja prava prepoloviti, a obaveze poduplati." * "[[Prijatelj]] svih nije ničiji prijatelj." * "Prijateljima lahko opraštamo pogreške koje nas ne pogađaju." * "Pušemo balone od sapunice što duže možemo i što veće možemo , iako dobro znamo da će se raspršiti." * "Razum može zamijeniti gotovo svaki stupanj obrazovanja, ali obrazovanje ne može zamijeniti razum." * "[[Religija]] je štaka za loše državne ustanove." * "Rijetko se nalazi ono što je pravo, a još rjeđe se cijeni." * "[[Samoća]] je sudbina svih značajnijih duhova." * "Slobodno vrijeme većine ljudi ispunjeno je ili čulnim uživanjima i ludorijama ili dosadom i tupošću." * "Spojiti uljudnost s [[ponos]]om pravo je majstorstvo." * "[[Sudbina]] miješa karte, a mi igramo." * "U samoći bijednik osjeća svu svoju bijedu; veliki duh svu svoju veličinu." * "U [[starost]]i [[čovjek]] se bolje čuva od [[Nesreća|nesreće]], a u mladosti je bolje podnosi." * "U svakom je slučaju bolje da se razboritost pokaže onim što se prešuti nego onim što se kaže." * "U [[svijet]]u uglavnom caruje zlo, a glavnu riječ ima glupost." * "[[Vjera]] je kao i [[ljubav]]: ona se ne da nametnuti. Zato i jeste uzaludan svaki trud da se ona državnim mjerama uvede ili učvrsti." * "Vjere su kao vatra: njima je, da bi svijetlile, potreban mrak." * "Vjerovanje i znanje odnosi se jedno prema drugome kao ptice na vagi: koliko se jedna spusti, toliko se druga digne." * "[[Zdravlje]] nadmašuje sva moguća dobra tako znatno da je zdrav prosjak sretniji od bolesnog kralja." * "Zašto su obični ljudi tako društveni i prilagodljivi? Zato što lakše podnose druge nego sebe." == Djela == *''[[O ženama]]'' (1851.) *''[[Svijet kao volja i predodžba]]'' (1819.) {{Wikipedia|Arthur Schopenhauer}} [[Kategorija:Njemački filozofi|Schopenhauer,Arthur]] [[Kategorija:Arthur Schopenhauer]] ro4zhdresacmp4z7vz7qwuuubuyhptb 0 1571 50541 36363 2013-11-15T12:36:28Z CommonsDelinker 84 Datoteka Skender_Kulenović.JPG je uklonjena i obrisana je na Commonsu od strane Jameslwoodward razlog: Per [[commons:Commons:Deletion requests/File:Skender Kulenović.JPG]]. 50541 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Skender Kulenović |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački književnik |datum rođenja= 2. septembar 1910. |mjesto rođenja=Bosanski Petrovac, Bosna i Hercegovina |datum smrti= 25. januar 1978. |mjesto smrti=Beograd, Srbija }} * "Svijet je ovo, do zla Boga, čulan i mašta o njemu je čulna. A pod kamenom patrijarhalnog tabua izrazio se u najčišći fluid - ispjevao u svojoj drijevnoj rijeci, jednu od najrafiniranijih i najdramatskijih ljubavnih lirika u svijetu." (o sevdalinki) *Rat ili svegled satrap il jesen od rita :poružne i svjetlost - nebo zemlji zgade. :Ti kamena lebdiš ko procvali badem :žedna plavog bezdna, puzavica sita... (iz ''Tariha'' za Karađoz-begovu džamiju u Mostaru) *Rat il stoglav satrap il zmaj zemljotresa :sruše sve do zvijezda, i nebo se jada. :Ti miran i savit preko mrakobjesa, :ljude i rijeku puštaš ušću nada... (iz ''Tariha'' za Stari most u Mostaru) * "Još pet stotina godina turska vlast ovdje da je ostala, [[Bošnjaci|ovi negdašnji patareni]] govorili bi [[Bosanski jezik|bosanski]]" (iz ''[[Ponornica|Ponornice]]''). ==Djela== *''[[Ponornica]]'' {{Wikipedia|Skender Kulenović}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Kulenović,Skender]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Kulenović,Skender]] [[Kategorija:Književnost|Kulenović,Skender]] [[Kategorija:Skender Kulenović]] a4k50jne7ltkbpggicg9cnsicpbdabh 0 1572 60453 59578 2023-02-06T14:08:02Z Panasko 7926 60453 wikitext text/x-wiki [[File:Bašagić in a military uniform.png|thumb]] '''Safvet-beg Bašagić''' (1870. - 1934.), bosanskohercegovački pjesnik. ---- * "Ipak imade nešto što nije prolazno, što ne može ni puki slučaj, ni najljući neprijatelj uništiti, a to su umotvorine, koje mi zovemo [[literatura|literaturom]]. U tom carstvu ni sila, ni slučaj, dapače ni zub vremena, ne može pomračiti umne stečevine naroda koje je privrjedio kad je pobjedio barbarstvo i neznanje. Taj trijumf ostaje na vijeke, jer je on amanet budućim naraštajima i vremenima." * "[[Knjiga]] je života uzvišeno štivo, ko se naš'o da je, kako treba, shvati? " (iz pjesme "Knjiga života") * "Ako svi u [[pakao|pak'o]] odu koji ljube, koji piju, niko neće gledat raja ni kušati rajskog pića! (iz pjesme "Ljubav i vino") * "Jer hrvatskog jezika šum :Može da goji, :Može da spoji :Istok i zapad, pjesmu i um." :::(iz pjesme "Čarobna kćeri") :"Šta je [[Bošnjaci|Bošnjak]]? Jedna mala grana <br> :Velikoga stabla Slavijana, <br> :Koga ime u pročelju piše <br> :Povijesnicu junačkih mejdana. <br> :Šta je Bošnjak? Jedno ime slavno <br> :Koje svijet poznaje odavno, <br> :Koje Beč i Budim potresaše <br> :I Carigrad i Kosovo ravno. <br> :Šta je Bošnjak? To pleme viteško <br> :Koga vila prostiraše krila, <br> :S Durmitorom do Karpatskih gora, <br> :Sa Balkana do sinjega mora <br> :Šta je Bošnjak? Jedan narod mali <br> :Koji međ dva svijeta stajaše, <br> :Koji sile evropskije silah, <br> :I križarske vojne razbijaše. <br> :Šta je Bošnjak? Kumče Davorova, <br> :Čedo slavne - alkrvave sreće, <br> :Deset puta - ne jednom umrijeće <br> :Al Bošnjaštva odreći se neće!" (pjesma Bošnjak, 1894) :"Znaš Bošnjače, nije davno bilo <br> :Sveg' mi sv'jeta nema petnaest ljeta <br> :Kad u našoj Bosni ponositoj <br> :I junačkoj zemlji Hercegovoj <br> :Od Trebinja to Brodskijeh vrata <br> :Nije bilo Srba ni Hrvata <br> :A danas se kroz svoje hire <br> :Oba stranca ko u svome šire <br> :Oba su nas gosta saletila <br> :Da nam otmu najsvetije blago <br> :Naše ime ponosno i drago." ("Pjesma Bošnjaku", list "Bošnjak" u izdanju od 2.07.1891., autor Safvet-beg Bašagić) "Jedan narod može izgubiti moć i gospodarstvo, slava njegova oružja može isplaviti, barjak pod kojim je vojevao može postati plijen neprijatelja, njegova prava i pravica mogu se pretvoriti u mrtva slova - kratko rečeno: jedan narod, može doživjeti pravi politički, socijalni i ekonomski fijasko u svojoj postojbini. Sve je to privremeno, sve može biti od danas do sutra. Ali ipak imade što nije prolazno, što ne može ni puki slučaj, ni najljući neprijatelj uništiti, a to su umotvorine koje mi zovemo literaturom. U tome carstvu ni sila, ni slučaj, dapače - ni zub vremena, ne može pomračiti umne stečevine naroda koje je privrijedio kad je pobijedio varvarstvo i neznanje. Taj trijumf ostaje navijeka, jer je on amanet budućih naraštaja i vremena." (Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti, 1912.) {{Wikipedia|Safvet-beg Bašagić}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Bašagić,Safvet-beg]] <!-- interwiki --> rbj4gzd3r2b438jcb6u0qpgn11wwqzu 4 1573 5848 3113 2006-01-15T00:54:47Z Mhare 13 5848 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} *[[Ćamil Sijarić]] alxce0bqni9mpmovvjx0uc93yp956b8 0 1574 23329 22401 2006-10-11T20:01:42Z Zumbulka~bswikiquote 10 23329 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ćamil Sijarić |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački književnik |datum rođenja=13. septembar 1913. |mjesto rođenja= |datum smrti=6. decembar 1989. |mjesto smrti= }} * "U kojoj [[kuća|kući]] gusle gude, tu žižak na tavanu žito ne jede", (o Avdi Međedoviću) {{Wikipedia|Ćamil Sijarić}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Sijarić,Ćamil]] 6mfeeycr8d8unbn7ydyji860fgq5pp2 4 1575 30486 30306 2007-05-02T05:54:23Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30486 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} == Ga == * [[Gabriel García Márquez]] * [[Gabriel Laub]] * [[Gabriela Mistral]] * [[Gaetano Donizetti]] * [[Galileo Galilei]] * [[Gassan Kanafani]] == Ge == * [[Geoffrey Chaucer]] * [[Georg Friedrich Händel]] * [[Georg Lichtenberg]] * [[Georg Simmel]] * [[George Berkeley]] * [[George Bush]] * [[George Canning]] * [[George Clason]] * [[George Clooney]] * [[George Eliot]] * [[George Farquhar]] * [[George Gordon Byron]] * [[George Herbert]] * [[George Jean Nathan]] * [[George Meredith]] * [[George Mikeš]] * [[George Orwell]] * [[George S. Patton]] * [[George Robertson]] * [[George Sand]] * [[George Santayana]] * [[George Savile]] * [[George Washington]] * [[George Weinberg]] * [[Georges Bataille]] * [[Georges Braque]] * [[Georges Clemenceau]] * [[Georges Danton]] * [[Georges Moineaux Courteline]] * [[Gerald Jampolsky]] * [[Gerhard Branstner]] * [[Gertrud von Le Fort]] == Gi == * [[Giacomo Casanova]] * [[Giacomo Leopardi]] * [[Gian Carlo Menotti]] * [[Gilbert Cesbron]] * [[Gilbert Keith Chesterton]] * [[Gino Bramieri]] * [[Giordano Bruno]] * [[Giorgio Arcoleo]] * [[Giorgio Del Vecchio]] * [[Giosue Carducci]] * [[Giovanni Arpino]] * [[Giovanni Boccaccio]] * [[Giovanni Guareschi]] * [[Giulio Leoni]] * [[Giuseppe Mazzini]] * [[Giuseppe Verdi]] == Gl == * [[Gloria Steinem]] == Go == * [[Gojko Berić]] * [[Golda Meir]] * [[Goran Bregović]] * [[Goran Ivanišević]] * [[Goran Paskaljević]] * [[Goran Samardžić]] * [[Goran Svilanović]] * [[Goran Tribuson]] * [[Gorch Fock]] * [[Gorčin Stojanović]] * [[Gorgija]] * [[Gorica Popović]] * [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] * [[Gotthold Ephraim Lessing]] * [[Göran Persson]] == Gr == * [[Gradimir Gojer]] * [[Greta Garbo]] * [[Groucho Marx]] == Gu == * [[Günter Grass]] * [[Guy de Maupassant]] * [[Gustav Adolf]] * [[Gustav Fechner]] * [[Gustav Krklec]] * [[Gustav Le Bon]] * [[Gustav Radbruch]] * [[Gustave Flaubert]] * [[Gustave Le Bon]] * [[Gustavo Adolfo Bécquer]] == Gw== * [[Gwyneth Paltrow]] 6samncmajt4x5omunhrfrqehwixcfaw 0 1576 3124 2005-12-19T19:25:45Z Emir Kotromanić~bswikiquote 6 Lav Nikolajevic Tolstoj premješten u Lav Nikolajevič Tolstoj: c->č 3124 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Lav Nikolajevič Tolstoj]] a59byv0euqjskmrbicero9ou6s1o0tj 0 1578 27858 24679 2007-03-13T22:25:55Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27858 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Charaka |slika= |tekst uz sliku=''indijski liječnik, autor zbirke medicinskih tekstova »Charaka Samhita«'' |datum rođenja=? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Svi se pokoravamo [[zakon]]ima da bi smo bili slobodni." * "Za mudru osobu cijeli je [[svijet]] učitelj, a za budalu je cjeli univerzum pun neprijatelja." [[Kategorija:Indijski filozofi]] {{Wikipedia}} 5zv5tuu8aflbqpyrxvlpragnj1l849h 0 1579 59111 54750 2019-12-23T19:42:30Z 80.223.95.177 File 59111 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Swami Sivananda |slika= |tekst uz sliku=indijski guru i pisac |datum rođenja=8. septembar 1887. |mjesto rođenja= |datum smrti=14. juli 1963. |mjesto smrti= }} [[File:Swami Sivananda Porträt.jpg|thumb|Swami Sivananda]] * "Kao što se [[dijamant]] može rezati samo s dijamantom, isto tako [[um]] se može pobijediti jedino umom. Niži instinktivni um treba pobijediti višim, čistim sattvic-im umom." [[Kategorija:Indijski filozofi]] [[Kategorija:Indijski pisci]] {{Wikipedia}} rw078ejnw8ewatsup92fe8b0migh1zt 0 1580 51965 49081 2014-04-15T06:37:49Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 26 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q41532]] 51965 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Carl Gustav Jung |slika= |tekst uz sliku=''švicarski psiholog i psihijatar'' |datum rođenja=26. juli 1875. |mjesto rođenja=Kesswil, Švicarska |datum smrti=6. juni 1961. |mjesto smrti=Küsnacht, Švicarska }} * "Ništa ne možemo promijeniti dok god to ne prihvatimo. [[Osuda]] ne oslobađa, već tlači." * "Sve ono što te nervira kod drugih može te odvesti do boljeg razumijevanja samoga sebe." * "[[Život]], tako-zvani je kratka epizoda između dvije velike misterije koje su u biti jedna." * "Psihoterapeutu, stari [[čovjek]] koji ne može reći zbogom životu, izgleda nemoćan i boležljiv kao i mladi čovjek koji se boji prigrliti ga." * "Ne vjerujem u [[Bog]]a. Znam da Bog postoji." *"Za potpuno osvješćenje je neophodan [[bol]]." * "Čovjek je poligamno biće; muslimani su to oduvijek znali." [[Kategorija:švicarski filozofi|Jung,Carl]] {{Wikipedia}} e9mq88l0fsb7xwtilbse6nmz02te2yl 0 1581 15724 14576 2006-07-07T17:15:15Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Erazmo Roterdamski]] 15724 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Erazmo Roterdamski]] 7yszqq3p77rsarvn97f9befu9tdqb99 0 1582 61009 58787 2024-04-06T03:11:26Z Raghava arvinda 8451 Mnogi citati su dodani sa izvorom. 61009 wikitext text/x-wiki ''' Siddhartha Gautama Buddha''', ''Shakyamuni Buddha'', osnivač je filozofskog i vjerskog učenja budizma. Buddha znači prosvijetljeni, onaj koji je spoznao istinu, smisao života. [[Slika:Gandhara Buddha (tnm).jpeg|thumb|Statua Buddhe]] [[File:Hong Kong Budha.jpg|thumb|311x311px|right|]] ---- *"Ako čovjeka koji se spušta u rijeku, nabujalu i brzo teče, struja odnese - kako može pomoći drugima da je pređu?" *"Čovjek čovjeka ne može da upozna dok s njim ne pojede onoliko soli koliko može zubima da podigne." *"Hiljade [[svijeća]] se mogu zapaliti od jedne, a život te svijeće se neće umanjiti. [[Sreća]] nikada nije umanjena kada je podijeljena sa drugima". *"Kao što [[vjetar]] ne satire stijenu, isto se tako pametni ljudi ne kolebaju pred [[prijekor]]om ni [[pohvala|pohvalom]]." *"Kao što slon na bojnom polju izdržava strijele ispaljene iz lukova svuda unaokolo, tako ću i ja podnijeti zlostavljanje. Nevrli su, zaista, većina na svijetu." *"Možeš širom [[svemir]]a tražiti nekoga tko više od tebe zavređuje tvoju [[ljubav]] i [[osjećaj]]e. I ne naći ga. Jedini ti kao i bilo ko drugi u svemiru zavređuješ punu mjeru svoje ljubavi i osjećaja." *"Ne vjeruj zato što je to [[mudrac]] rekao, :Ne vjeruj zato što je to uobičajeno mišljenje, :Ne vjeruj zato što je to zapisano, :Ne vjeruj zato što je to prorečeno, :Ne vjeruj zato što netko drugi to vjeruje, :Ali vjeruj sam onom što si sam prosudio da je [[istina]]." *"Neispunjavanje [[želja|želje]] je [[patnja]]. Mudro je ne željeti." *"Neka blagost pobijedi ljutnju, :neka [[dobro]] savlada [[zlo]], :neka gramzljivca posrame darovi, :neka [[laž]]ljivca pobijedi istina, :a neka mržnji putem [[ljubav]]i dođe kraj." *"Nemoj reći da su [[stvar]]i prolazne, jer svaki od naših trenutaka najavljuje [[vječnost]]." *"Nikad se [[mržnja]] ne uklanja mržnjom. Samo [[blagost]] briše svaku mržnju. To je [[zakon]] vječan i nepromjenjiv" *"Nikad ne govorite grube reči. Ako to učinite, također će vam biti odgovoreno na isti način. Zaista, ljutiti govor boli, a odmazda vas može zadesiti." *"Napusti ljutnju. Odreći se ponosa u potpunosti. Oslobodite se svih prianjanja. Patnja nikada ne zadesi onoga ko se ne drži uma i tijela i koji je odvojen." *"Najprije se treba utvrditi u onome što je ispravno; onda samo treba poučavati druge. Tako mudar čovjek neće biti zamjeren." *"Onaj ko je bio u zabludi u prošlosti postaje razočarana osoba ako ispravi svoje razmišljanje. Takva osoba obasjava ovaj svijet kao mjesec oslobođen oblaka." *"Onaj ko je dostigao cilj, neustrašiv je, bez žudnje, bez strasti i iščupao je trnje postojanja - za njega je ovo poslednje telo." *"Ono što jesmo, proizvod smo vlastitog [[misao|razmišljanja]]." * "[[Umjerenost]] u svemu." * "Zlonamjernog [[prijatelj]]a treba se bojati više nego divlje zvijeri; [[zvijer]] će vam možda raniti [[tijelo]], ali zao prijatelj će vam raniti [[duh]]." *"[[Žena]], [[sreća]] i vjetar kratko traju." *"[[Život]] nije ništa više od kapi rose koja drži ravnotežu na vrhu travke". ==Eksterne veze== *[https://www.lifelords.com/quotes/buddha-quotes/ Autentični Budini citati sa izvorom] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Filozofija|Buddha,Siddhartha Gautama]] [[Kategorija:Religija|Buddha,Siddhartha Gautama]] 7ejzkiqthsv6g98yzdbnd58mxh4dfnt 0 1583 52576 49430 2014-04-21T19:59:14Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52576 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Pitagora |slika=[[Datoteka:Kapitolinischer Pythagoras.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Pythagoras (grčki:Πυθαγόρας), grčki matematičar i filozof |datum rođenja=oko 582. p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti=oko 507. p.n.e. |mjesto smrti= }} * "Ako nešto želiš da uradiš [[pamet|pameću]], onda o tome razmišljaj noću." * "Brige bi nas trebale voditi u akciju, a ne u depresiju. Nijedan čovjek koji se ne može kontrolirati nije [[sloboda]]n." * "[[budala|Budale]] i [[tvrdoglavost|tvrdoglavci]] bogate [[advokat]]e." * "[[Čovjek]] je mjera svih stvari." * "Kamen je zamrznuta [[muzika]]." * "Kvadrat nad hipotenuzom je jednak zbiru kvadrata nad katetama." * "Najstarije i najkraće [[riječ]]i "da" i "ne" zahtjevaju najviše razmišljanja." * "Onaj koji sije sjeme [[smrt]]i i [[bol]]i ne može požnjeti sreću i [[ljubav]]." * "Zar da čovjek mojega [[um]]a jede leševe?" * "[[Zlato]] provjeravamo vatrom, ženu zlatom, a muškarca ženom." * "[[Život]] je nalik na Olimpijske igre: jedni trguju, drugi gledaju, treći se bore." {{Wikipedia|Pitagora}} [[Kategorija:Grčki filozofi]] [[Kategorija:Grčki matematičari]] 63w8vgayab747c8a1t4qdvfncehf2fh 0 1584 51829 47965 2014-04-15T02:03:46Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 25 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q41513]] 51829 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=William Blake |slika=[[slika:William Blake by Thomas Phillips.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''engleski poeta i slikar'' |datum rođenja= 28. novembar 1757. |mjesto rođenja=London, Engleska |datum smrti= 12. august 1827. |mjesto smrti= }} * "Budi svagda pripremljen da kažeš što misliš i podao čovjek će te se kloniti." * "[[Istina]] rečena s lošom namjerom gora je od svake [[laž]]i." * "[[Ljubav]] ne teži da zadovolji hir, :Sebičnost je nikad nije takla, :Smao drugom ona daje mir :I stvara nebo u očaju pakla." * "Nikada ne znaš koliko je dovoljno dok ne znaš koliko je previše." * "Put pretjerivanja vodi u palaču mudrosti." {{Wikipedia|William Blake}} [[Kategorija:Britanski pisci|Blake,William]] [[Kategorija:Britanski slikari|Blake,William]] s18qvja7nhnmlq7rifbpi6ajl3x7cwk 0 1586 54751 48479 2015-08-03T18:34:01Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 7 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q748878]] na [[d:|Wikidati]] 54751 wikitext text/x-wiki '''Dhammapada''' ili '''Staza prirode''', stari budistički tekst ---- * "Zavezan okovima [[mržnja|mržnje]], onaj koji traži svoju [[sreća|sreću]] zadavanjem [[bol]]i drugima, nikada nije oslobođen mržnje." * "Težak za otkriti i vrlo suptilan [[um]] zahtijeva sve što poželi; stoga neka [[mudrac]] upravlja sa svojim umom, jer vođeni um donosi sreću." == Također pogledajte == * [[Samyutta Nikaya]] * [[Digha Nikaya]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Religija]] {{Wikipedia}} [[it:Gautama Buddha#Dhammapada]] t9all3kjmeyaltvkqfdpgkl05u59oi6 0 1587 21527 3148 2006-10-04T18:45:50Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21527 wikitext text/x-wiki '''Nahsti''' ---- * "Kada si u miru i harmoniji sa sobom, u miru si i harmoniji svugdje; u gužvi, na planini, na tržnici ili sam." [[Kategorija:Filozofija]] 3ps3tlbez742y31t4h3mczag9bt6nu9 0 1588 54752 48490 2015-08-03T18:34:11Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q1224655]] na [[d:|Wikidati]] 54752 wikitext text/x-wiki '''Digha nikaya''' ili '''Zbirka dugih govora''', je prvi dio Sutta pitake i čini je trideset četiri sutte ---- * "Onaj ko je krijepostan i [[mudrost|mudar]] sjaji poput plamteće vatre. On poput pčele skuplja nektar i postiže [[bogatstvo]] ne ozljeđujući nikoga." == Također pogledajte == * [[Samyutta Nikaya]] * [[Dhammapada]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Religija]] {{Wikipedia}} 2qvydfujeww245pwpo1vijttb64p24h 0 1589 21281 3864 2006-10-04T18:40:41Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21281 wikitext text/x-wiki '''Lin Chi Chung''' ---- * "Nemoj reći da samo čista voda odražava mjesec. Mutna voda isto odražava nebo. Pogledaj kada se stiša vjetar i valovi se umire, vidjet ćeš prekrasan mjesec, lijep kao i prije." [[Kategorija:Filozofija|Chung,Lin Chi]] qzktcu1c8topbuwtomeideubys3jgf8 0 1590 52401 43863 2014-04-21T13:41:32Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52401 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Eknath Easwaran |slika= |tekst uz sliku=američki pisac i prevodilac |datum rođenja= 1910. |mjesto rođenja= |datum smrti=1999. |mjesto smrti= }} * "Spiritualni aspirant mora plivati uzvodno protiv struje [[navika]], familijarnosti i udobnosti." [[Kategorija:Američki pisci]] {{Wikipedia}} 2d85evk1ku0u8sjeqjom4fpsp8f6kse 0 1591 29296 23464 2007-03-23T19:39:55Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29296 wikitext text/x-wiki '''Samyutta Nikaya''' je treći dio [[Sutta pitaka|Sutta pitake]] i čini je 2.889 kraćih govora --------- * "Spoji se samo s [[Bog]]om i druži se samo s Bogom da naučiš [[mudrost]]. Bog daje mudrost kao niko drugi." * "[[Želja]] je ta koja održava [[biće]], a prate je [[uživanje]] i [[požuda]], uživanje u ovome ili onome: drugim [[riječ]]ima, želja za čulnim zadovoljstvima, želja za postojanjem, želja za uništavanjem. " == Također pogledajte == * [[Digha Nikaya]] * [[Dhammapada]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Religija]] {{Wikipedia}} q2qo11tsjeluu56r9ttuw2leplwho6w 0 1592 59260 52396 2020-04-02T18:50:53Z Vilho-Veli 7122 File 59260 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Eckhart Tolle |slika= |tekst uz sliku=kanadski pisac i filozof |datum rođenja=1948. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Eckhart Tolle front.jpg|thumb|]] * "S gubitkom ovisnosti ne postoji [[strah]] od gubitka." * "Ukoliko ne možete da prihvatite stvarnost, prihvatite to neprihvatanje." * "Ne mješajte pojmove život i životna situacija. Život nema nikakve veze sa situacijom, on je isti bilo da ste bogataš ili siromah." * "Životna situacija postoji u vremenu, dok je život bezvremen, postoji samo u sadašnjem trenutku." * "Kakav problem imate SADA? Ne za 10 minuta, ne sutra, vec upravo SADA dok ovo čitate?" [[Kategorija:Kanadski filozofi|Tolle,Eckhart]] [[Kategorija:Kanadski pisci|Tolle,Eckhart]] {{Wikipedia}} s5a051kemvtpr62qx9wtveyr0uqwgux 0 1593 19688 3160 2006-10-02T13:00:22Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19688 wikitext text/x-wiki ''' Daolin''' ---- * "Svi znaju logiku o istini, ali koliko je ljudi stvarno prakticira?" [[Kategorija:Filozofija]] l47k8nhkh9x3jumv2i7gjllgrgjepss 0 1594 21323 3162 2006-10-04T18:41:34Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21323 wikitext text/x-wiki '''Ma Tzu''' ---- * "U sebi imaš sve što je potrebno. Koristi to slobodno umjesto što tražiš stvari izvan sebe." [[Kategorija:Filozofija]] je2ywnkw1i14nqbyq65d10vtdtyzgli 4 1595 33531 30087 2007-12-26T10:44:24Z Bolero~bswikiquote 159 33531 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} * [[O. Henry]] * [[O. J. Simpson]] * [[Og Mandino]] * [[Ognjen Sviličić]] * [[Oiva Paloheimo]] * [[Oktaj Rifat]] * [[Oliver Cromwell]] * [[Oliver Mlakar]] * [[Oliver Wendell Holmes]] * [[Olivera Babić]] * [[Olivera Marković]] * [[Olja Ivanjicki]] * [[Omer Hajjam]] * [[Omer Pobrić]] * [[Oprah Winfrey]] * [[Oriah Mountain Dreamer]] * [[Oriana Fallaci]] * [[Orson Welles]] * [[Oskar Danon]] * [[Oscar Wilde]] * [[Osho]] * [[Osman Džiho]] * [[Otto von Bismarck]] 93de8prchkek4d1pmsl8guap94e102m 0 1596 51631 49413 2014-04-14T18:59:46Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 13 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q148285]] 51631 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Rajneesh Chandra Mohan |slika= |tekst uz sliku=''Osho, indijski filozof'' |datum rođenja=11. decembar 1931. |mjesto rođenja= |datum smrti=19. januar 1990. |mjesto smrti= }} * "Sam je [[cvijet]], lotosov pupoljak u tvom srcu. [[Samoća]] je pozitivna, samoća je zdrava. Užitak je biti svoj." * "Ne ovisite o posuđenom [[znanje|znanju]]. To vas samo opterećuje, čini vas teškim, veže vas u lance, zarobljuje riječima, pa potpuno zaboravljate svoja krila i cijelo nebo koje je vaše. Ali okovani u lance [[religija]] i crkava i svetih pisama ne možete letjeti preko sunca u daleko plavo nebo; ne možete postati jedno sa [[svemir]]om." [[Kategorija:Indijski filozofi]] {{Wikipedia}} st3at3t0g850cqh2j9bfaw0hh1zphvh 0 1597 59900 59112 2021-09-08T20:57:11Z Palon Taavi 7575 59900 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Tenzin Gyatso |slika= |tekst uz sliku=''XIV. Dalai Lama'' |datum rođenja=6. juli 1935. |mjesto rođenja=Taktser, Tibet |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Dalailama1 20121014 4639.jpg|244px|thumb|Tenzin Gyatso (2012)]] * "Nema potrebe za hramovima i kompliciranim [[filozofija]]ma. Naš vlastiti [[mozak]] i [[srce]] je naš hram; moja filozofija je ljubaznost." [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Religija]] {{Wikipedia}} t6jl30lhn4qm004homobltdcl2liry5 4 1598 30487 30400 2007-05-02T05:54:24Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30487 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} == Ta == * [[Tad Williams]] * [[Tadeusz Kotarbiński]] * [[Tahir Shah]] * [[Tarik Filipović]] * [[Tarik Kulenović]] * [[Tarik Lazović]] * [[Tarik Samarah]] * [[Tariq Ali]] == Te == * [[Tennessee Williams]] * [[Teophrast Paracelsus]] * [[Terencije]] * [[Tereza Kesovija]] * [[Terry Pratchett]] == Th == * [[Theodor Fontane]] * [[Theodor Heuss]] * [[Theodore Parker]] * [[Theodore Roosevelt]] * [[Thierry Henry]] * [[Thomas Alva Edison]] * [[Thomas Bernhard]] * [[Thomas Browne]] * [[Thomas Carlyle]] * [[Thomas Jefferson]] * [[Thomas Malthus]] * [[Thomas Mann]] * [[Thomas Merton]] * [[Thomas More]] * [[Thomas Paine]] * [[Thomas Stearns Eliot]] * [[Thomas Woodrow Wilson]] * [[Thornton Wilder]] == Ti == * [[Tin Ujević]] * [[Tirtej]] * [[Titus Maccius Plautus]] == To == * [[Tom Stoppard]] * [[Toma Akvinski]] * [[Toma Kempinski]] * [[Tomás de Torquemada]] * [[Tomas Hobs]] * [[Tomaš Garrigue Masaryk]] * [[Tomislav Ivančić]] * [[Tomislav Ladan]] * [[Toni Kukoč]] * [[Tony Benn]] * [[Tony Blair]] * [[Tori Amos]] * [[Torquato Tasso]] == Tr == * [[Trevor Howard]] * [[Tristan Bernard]] j1l2tpp2vdjxzjbiuhfexdj755c81nb 0 1599 54677 51579 2015-05-31T09:04:09Z CommonsDelinker 84 Replacing Talmud-Berachoth.jpg with [[File:First_page_of_the_first_tractate_of_the_Talmud_(Daf_Beis_of_Maseches_Brachos).jpg]] (by [[commons:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: Replace with higher res). 54677 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Talmud |autor = |slika =[[Slika:First page of the first tractate of the Talmud (Daf Beis of Maseches Brachos).jpg|200px]] |tekst uz sliku =zbirka vjerskih spisa, zakona i komentara u kojima je sačuvana tradicija mitova i duhovne kulture jevrejskog naroda |originalni naziv =''תלמוד'' |datum prvog izdavanja = }} * "Bolje je ako se nalazimo među progonjenima nego među progoniteljima." * "Čuvajte se prevelike količine [[smijeh]]a jer umrtvljuje [[duh]] i donosi zaborav." * "[[Stvar]]i ne vidimo kakve jesu nego ih vidimo kakvi smo mi." == Također pogledajte == *[[Biblija]] *[[Kur'an]] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Religija]] [[Kategorija:Historija]] [[Kategorija:Literatura]] qplzqhsv326yio97xousk7qo7ev1z7s 0 1600 28087 23558 2007-03-13T22:43:09Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28087 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Martin Buxbaum |slika= |tekst uz sliku=austrijski prevodilac i teatrolog |datum rođenja=? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Kada bi svakoga koga sretnemo tretirali sa toliko [[ljubav]]i kao što to činimo sa nama omiljenom mačkom i oni bi vjerovatno počeli da predu." [[Kategorija:Austrijski pisci|Buxbaum,Martin]] {{Wikipedia}} 9v527a8kois407a5md3c2bzkogf9vs9 0 1601 52657 40757 2014-04-22T00:09:44Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52657 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=William Jacob Cuppy |slika= |tekst uz sliku=američki humorista i novinar |datum rođenja=23. august 1884. |mjesto rođenja=Auburn, SAD |datum smrti=19. septembar 1949. |mjesto smrti=New York, SAD }} * "Ako [[mačka]] nešto pametno uradi, mi to zovemo [[instinkt]]om, a kada isto to uradimo mi onda se to zove [[inteligencija]]." [[Kategorija:Američki novinari|Cuppy,Will]] {{Wikipedia}} ozrj975k9dqhvcw19ylwgx48ivd2gpg 0 1602 19714 3893 2006-10-02T13:01:22Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19714 wikitext text/x-wiki '''Dereke Bruce''', pisac i novinar ---- * "Kako bi bolje shvatao svoju važnost, svako bi trebao imati psa koji će ga obožavati i mačku koja će ga ignorisati." [[Kategorija:Književnost|Bruce,Dereke]] [[Kategorija:Novinarstvo|Bruce,Dereke]] 3ym5kh12wbog41ws9f2jxagi4y5v90b 0 1603 51501 48357 2014-04-13T15:58:37Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 13 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q7724]] 51501 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=August Strindberg |slika=[[slika:Portrait of August Strindberg by Richard Bergh 1905.jpg|200px]] |tekst uz sliku=švedski književnik, slikar i fotograf |datum rođenja= 22. januar 1849. |mjesto rođenja=Stockholm, Švedska |datum smrti=14. maj 1912. |mjesto smrti=Stockholm, Švedska }} * "Mnogi [[brak]]ovi su smrtna kazna čije izvršenje traje godinama." * "Prezirem ljude koji drže [[Pas|pse]], to su kukavice koji nemaju petlje sami gristi ljude." == Djela == *''[[Gospođica Julija]]'' [[Kategorija:švedski pisci|Strindberg,August]] [[Kategorija:švedski slikari|Strindberg,August]] [[Kategorija:August Strindberg|*]] {{Wikipedia|August Strindberg}} jdr6ii3ik8ptvhj864f75zutxadj3ck 0 1604 60419 60409 2023-01-05T04:48:41Z CommonsDelinker 84 Removing [[:c:File:BustHakimOmarKhayyam_(2).JPG|BustHakimOmarKhayyam_(2).JPG]], it has been deleted from Commons by [[:c:User:IronGargoyle|IronGargoyle]] because: per [[:c:Commons:Deletion requests/File:BustHakimOmarKhayyam (2).JPG|]]. 60419 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Omar Hajjam |slika= |tekst uz sliku=''perzijski učenjak, filozof i pjesnik'' |datum rođenja= 1048. |mjesto rođenja= |datum smrti= 1123. |mjesto smrti= }} [[File:Omar Khayyam2.JPG|thumb]] *"Postoje dvije vrste ljudi vrijedne [[Poštovanje|poštovanja]]. To su oni koji svjetske izučavaju tajne i oni koji o tome ne znaju ni slova." *"Mislite li da bi gomili kao što ste vi :s mozgom crva, gladnoj i fanatičnoj :Bog povjerio svoju tajnu, a meni ne bi? :Pa, dobro - jedna zabluda više-manje. Vjerujte i u nju!" :(''Rubaije'') *"Kad jednom na Zemlji ne bude nas - svijet će biti svijet, :kad nam se izgubi trag i glas - svijet će biti svijet; :i prije nego smo bili mi - svijet je bio svijet, :i nama kad kucne zadnji čas - svijet će biti svijet." :(''Rubaije'') *"Bilo dvjesta, bilo trista, bilo tisuć ljeta :Da poživiš najposlije otićeš sa svijeta. :Bio vladar il siromah, što od prošnje živi,- :Jednaka će vrijednost biti njihovih skeleta." :(''Rubaije'') *"Koji [[čovjek]] nikad nije prekršio :Tvoj [[zakon]], reci? :Život bez grijeha :kakav bi ukus imao, reci? :Ako zlo koje sam učinio :Ti kazniš zlom :Kakva je razlika :između Tebe i mene, reci? :(''Rubaije'') *"Na nebesima ima zvijeza i Bik se naziva, :A na drugom vele da Zemlja počiva. :Otvor' oči, pa pogledaj: kol'ko magaradi :Među dvama bikovima živi i uživa." :(''Rubaije'') [[Kategorija:Iranski pisci|Hajjam,Omer]] [[Kategorija:Iranski filozofi|Hajjam,Omer]] {{Wikipedia}} 8aohlokghbbqkh605kmurvc1aennlu2 0 1605 51737 46461 2014-04-14T22:26:35Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 19 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q187765]] 51737 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Henry Miller |slika=[[Slika:Henry Miller 1940.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''američki pisac'' |datum rođenja=26.12.1891. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti= 07.06.1980. |mjesto smrti=Los Angeles, SAD }} * "Ako tu i tamo nailazimo na stranice koje preskazuju, stranice koje ranjavaju i razdiru, koje izazivaju stenjanje i suze i kletvu, znaj da one dolaze od [[čovjek]]a uspravne kralježnice, čovjeka kojem su kao jedina odbrana preostale [[riječ]]i i njegove su riječi uvijek jače od strašne težine [[svijet]]a, jače od svih sprava za mučenje koje kukavice izmišljaju da bi zgnječili čudo osobnosti" * "Glavno je da čovjeku nikad nije previše stalo. Sve dolazi u svoje [[vrijeme]]." * "Jedino [[ljubav]]i nikad ne dobijemo koliko želimo...ali i jedino što ne dajemo dovoljno je ljubav." * "[[Seks]] je jedan od devet razloga reinkarnacije ... ostalih osam su nebitni.." * "U ovom dobu koje vjeruje da za sve postoji prečac, najvrednija lekcija je ta da je najteži [[put]], dugoročno gledano, onaj najlakši." == Djela == *''[[Jarčeva obratnica]]'' *''[[Sexus]]'' *''[[Rakova obratnica]]'' {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pisci|Miller,Henry]] [[Kategorija:Henry Miller|*]] eosonsgzex6axdrcuzufgy6vdq3qy8o 0 1606 59790 52579 2021-05-22T09:54:39Z FocalPoint 4240 59790 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Platon (Πλάτων) |slika=[[slika:Plato-raphael.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Platon'', grčki filozof |datum rođenja=427.p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti= 347.p.n.e. |mjesto smrti= }} *"Ko ljubi zbog [[ljubav]]i, taj je slijep." *"Ljubav je teška [[bolest]] duše." *"[[Hrabrost]] je posebna vrsta znanja i uči nas kako treba da se plašimo onoga čega treba da se plašimo i kako da se ne plašimo onoga čega ne treba da se plašimo. " *"Mudri ljudi govore zato što imaju nešto da kažu. Budale zato što moraju nešto da kažu." *"Najveće blaženstvo koje je ikada postojalo na [[svijet]]u postiže se ljubavlju." *"Neki ljudi vjeruju sve, samo ako im se šapne." *"Nikad ne obeshrabruj nekoga ko kontinuirano napreduje, bez obzira kako sporo." *"Od slobodnog čovjeka ne može se napraviti rob, jer je slobodan čovjek slobodan i u zatvoru." *"Postoji samo jedno dobro, a to je [[znanje]], i jedno [[zlo]], a to je neznanje." * "Pravednost je vrlina velikih ljudi." *"Pravednost [[vlada]] tamo gdje se oni kojih se neko zlo ne tiče razoružaju jednako kao i oni koje je to zlo zadesilo." *"Samo mrtvi su vidjeli kraj [[rat]]a." *"U iskonu bijasmo ujedinjeni; [[želja]] i [[čežnja]] da se vratimo jedinstvu zove se ljubav." *"U svakom slučaju [[zakon]]e formira vladajuća elita za vlastite interese. [[Demokratija]] proizvodi demokratske zakone, tirani proizvode autokratske zakone i tako dalje. Sa formiranjem zakona određuje se, šta je dobro za subjekte i šta služi njihovim interesima. Ko krši zakone, označavaju ga kao grešnika i kažnjavaju ga." (''[[Država (Platon)|Država]]'') *"Zaljubljenici vide na svijetu samo sebe, a zaboravljaju da ih vidi svijet." *"Znanje koje imamo je samo mrvica onoga što nemamo." * "Želite li stvoriti nešto veliko, uložite u to cijeli život." == Djela == *''[[Država (Platon)|Država]]'' *''[[Symposion]]'' *''[[Gorgija (Platon)|Gorgija]]'' [[Kategorija:Grčki filozofi]] [[Kategorija:Historija]] [[Kategorija:Platon|*]] {{Wikipedia|Platon}} 1nvs69k9bxqxcc37w0jncw8h8pgjh8m 0 1607 58977 52246 2019-08-15T08:30:51Z Risto hot sir 6370 File 58977 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Emmanuel Lévinas |slika= |tekst uz sliku=francuski filozof |datum rođenja=12. januar 1906. |mjesto rođenja=Kaunas, Litvanija |datum smrti=25. decembar 1995. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} [[File:Emmanuel Levinas.jpg|thumb|right|Emmanuel Lévinas]] * "U [[ljubav]]i - osim ako se ne voli iskreno - treba se pomiriti s tim da nećete biti voljeni." [[Kategorija:Francuski filozofi|Levinas,Emanuel]] {{Wikipedia}} 8hz6cetoirtbdgrti9rlh11h2a0ci1y 0 1608 52330 48452 2014-04-21T11:20:03Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52330 wikitext text/x-wiki '''Alain Finkielkraut''' (Paris, 1949.), francuski pisac i filozof ---- * "Ako vas [[ljubav]] čini slijepim, njeno opadanje, nasuprot tome, pretvara vas u strogo i nikad zadovoljno oko." [[Kategorija:Francuski pisci|Finkielkraut,Alain]] [[Kategorija:Francuski filozofi|Finkielkraut,Alain]] {{Wikipedia|Alain Finkielkraut}} 4qu4ndwtp16jo6gytl438ilx6i4o2l5 0 1609 60304 52127 2022-09-11T18:07:05Z Patinoitunut runomies 7841 Datoteka 60304 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=François Mauriac |slika= |tekst uz sliku='' francuski književnik'' |datum rođenja= 11. oktobar 1885. |mjesto rođenja=Bordeaux, Francuska |datum smrti= 1. septembar 1970. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} [[File:François Mauriac (1932).jpg|thumb|François Mauriac (1932)]] * "[[Bogataš]] se i u tuđini osjeća kao kod kuće, a [[siromah]] je tuđin i u svojoj kući." * "Da biste birali između dva zla, morate isprobati oba." * "[[Historija]] neprestano mora da se piše iznova, ne zato da bi se spoznale nove historijske činjenice, nego zato što su se promjenila gledišta historičara." * "Ima ljudi za koje se [[sreća]] lijepi kao da je posrijedi [[nesreća]], a i jest." * "Kad se [[čovjek]] sjeti razdoblja u [[život]]u kada je volio, čini mu se da se otada ništa nije dogodilo." * "Najveća je nesreća upoznati žene kad ih još dobro ne poznaješ." * "Onoga [[dan]]a kad ne budete više gorjeli od ljubavi mnogi će umrijeti od studeni." * "Reci mi šta čitaš pa ću ti reći ko si." * "Život nam vrijedi onoliko koliko nas je [[napor]]a stajao." [[Kategorija:Francuski pisci|Mauriac,Francois]] {{Wikipedia}} bdan7gizftpx232aocu09npsmi0wybt 0 1610 59953 59156 2021-12-06T20:08:45Z Kotkan lusija 7585 59953 wikitext text/x-wiki [[File:Burt Reynolds 1991 portrait crop.jpg|thumb|Burt Reynolds (1991)]] ''' Burt Reynolds''', rođen 11. februara 1936. u Waycrossu, Georgia, USA; američki glumac ---- * "Svaka [[žena]] je bespomoćna dok joj se ne osuši lak na noktima." [[Kategorija:Američki glumci|Reynolds,Burt]] {{Wikipedia}} 5i27swpa5ngkarn4mtzest8tt0q35ea 14 1611 51154 46144 2014-04-09T04:42:05Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51154 wikitext text/x-wiki {{KategorijaABC}} [[Kategorija:Glavne kategorije]] bqkp3nkhlm59it0izhcdt5xmhuljmfo 0 1612 54753 38293 2015-08-03T18:34:20Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q193668]] na [[d:|Wikidati]] 54753 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Benicio del Toro |slika=[[Slika:Benicio del Toro.JPG|150px]] |tekst uz sliku=portorikanski i američki glumac |datum rođenja=19. februar 1967. |mjesto rođenja=San Juan, Portoriko |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Gentleman]] štiti [[žena|ženu]] tako dugo dok nije s njom nasamo." [[Kategorija:Portorikanski glumci|Del Toro,Benicio]] [[Kategorija:Američki glumci|Del Toro,Benicio]] {{Wikipedia}} twi1159uqqxdy3pib2r9vjmsxpw42hw 0 1613 52460 46912 2014-04-21T15:46:45Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52460 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jerry Seinfeld |slika=[[slika:Jerry Seinfeld (1997).jpg|170px]] |tekst uz sliku=američki komičar i glumac |datum rođenja=29. april 1954. |mjesto rođenja=Brooklyn, New York, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Jedna od meni velikih zagonetki jest činjenica da [[žena]] na svoje noge može izliti vrući vosak, iščupati dlačice iz korijena i još uvijek se bojati [[pauk]]a." (''Seinlanguage'') * "Mojoj ženi je svejedno što radim bez nje toliko dugo dok se pri tome ne zabavljam." [[Kategorija:Američki komičari|Seinfeld,Jerry]] [[Kategorija:Američki glumci|Seinfeld,Jerry]] {{Wikipedia}} 1qbfsz9wzo5q3a04h9wqvdf6i0znbdm 0 1614 52568 48333 2014-04-21T19:48:53Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52568 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Peter Ustinov |slika=[[slika:Peter-Ustinov.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Piter Ustinov''<br>britanski glumac |datum rođenja=16. april 1921. |mjesto rođenja=London, Engleska |datum smrti= 28. mart 2004. |mjesto smrti=Genolier, Švicarska }} *"Adam je imao bar jedno preimućstvo nad svim ostalim muževima poslije njega: Eva nikad nije mogla da mu nabroji muškarce za koje se mogla udati da je htjela." *"Ako u današnje [[vrijeme]] niste zbunjeni, jednostavno ne razmišljate jasno." * "Imati [[dijete]] je jedini siguran način da sebi obezbjedite [[besmrtnost]]." * "Ne vjerujem da oženjeni muškarci žive duže od [[žena]]. Samo im se čini da je to dulje." [[Kategorija:Britanski glumci|Ustinov,Peter]] 6pn9opqgrpxi1ersw6u9foaoxzmzzsv 0 1615 54754 50858 2015-08-03T18:34:31Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q61322]] na [[d:|Wikidati]] 54754 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mario Adorf |slika=[[slika:2005-10 Mario Adorf 800.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Mario Adorf, njemačko-talijanski glumac'' |datum rođenja=8. septembar 1930. |mjesto rođenja=Zürich, Švicarska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[uspjeh|Uspješan]] [[muškarac]] je onaj koji zarađuje više nego što njegova žena može potrošiti. Uspješna [[žena]] je ona koja nađe takvog muškarca." [[Kategorija:Njemački glumci|Adorf,Mario]] [[Kategorija:Italijanski glumci|Adorf,Mario]] {{Wikipedia}} cwmvy7rkypt5wvv9yk4j4kjbp0v3cyf 0 1616 56334 34406 2016-02-26T13:11:54Z Movses 4531 Preusmjereno na [[Charles, princ od Velsa]] 56334 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Charles, princ od Velsa]] 94885xbska112gvn1xbgbwnb1rieox6 0 1617 57648 51655 2017-02-20T16:12:55Z 31.176.162.124 /* Djela */ 57648 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=George Bernard Shaw |slika=[[slika:George bernard shaw.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Džordž Bernard Šo'', englesko-irski dramaturg,<br> dobitnik Nobelove nagrade 1925. |datum rođenja= 26. juli 1856. |mjesto rođenja=Dublin |datum smrti= 2. novembar 1950. |mjesto smrti=Ayot St. Lawrence }} *"Ako nekad, jureći za srećom, nađete tu sreću, vi ćete, kao i ona starica što je tražila naočale, otkriti da vam je [[sreća]] sve vrijeme bila na nosu." *"Ako se svi konopci pokidaju, [[čovjek]] više neće moći ni da se objesi." *"Čovjek koji sluša [[razum]] izgubljen je: razum sputava sve one čiji [[duh]] nije dovoljno snažan da mu se odupre." *"[[Demokratija]] je proces koji nam garantira da se nama neće vladati bolje nego što to zaslužujemo." *"Doživjeti istinsku [[radost]] [[život]]a znači pridonijeti onom cilju koji i sami smatramo veličanstvenim, biti snaga prirode umjesto grozničave, sebične, sitne duše." *"Kad čovjek želi [[ubijanje|ubiti]] tigra, on to naziva [[sport]]om; kad tigar želi ubiti čovjeka, on to naziva [[okrutnost|okrutnošću]]." *"Kad udarite [[dijete]], nastojte da to bude u [[bijes]]u, čak i po cijenu da ga osakatite. Hladnokrvni [[udarac]] niti se može, niti bi se smio oprostiti." *"Kao svi [[mladost|mladi]] ljudi, ti preuveličavaš razliku između jedne i druge mlade žene." *"Ko ima [[volja|volje]], ima i [[način]]a." *"[[kritika|Kritiku]] nekog je najpogodnije činiti pred [[ogledalo]]m." * "Kuća je zatvor za djevojku, a radionica za ženu." * "Lijepoj ženi su potrebni i takvi prijatelji koji nisu s njom u prijateljstvu." *"Ljudi nisu [[mudrost|mudri]] u srazmjeri sa svojim [[iskustvo]]m, već sa svojom sposobnosti da iskustvo prime." *"Moj [[način]] zbijanja šale je da kažem [[istina|istinu]]. To je najsmješnija [[šala]] na svijetu." *"[[Mozak]] [[budala|budale]] pretvara [[filozofija|filozofiju]] u ludoriju, [[nauka|nauku]] u praznovjericu i [[umjetnost]] u pedanteriju. Otuda univerzitetsko [[obrazovanje]]." *"[[muškarac|Muškarci]] priželjkuju sve ono što nemaju, a [[žena|žene]] samo ono što imaju druge žene." *"Na svijetu ne postoji ništa ljepše nego što je [[ljubav]] udane žene. Nažalost, [[brak|oženjeni]] muškarci takvu ljubav nikada ne susretnu." * "Ne možete naučiti klizati a da ne budete smiješni... Životni led je klizav." *"Nema iskrenije [[ljubav]]i, nego što je ljubav prema [[jelo|jelu]]." *"Nije istina da [[vlast]] kvari ljude. Istina je samo da [[budala|budale]], ako se domognu vlasti, kvare vlast." * "Nikad ne odoli iskušenju: probaj sve, a čvrsto zadrži ono što je dobro." *"Opasno je da budete [[iskrenost|iskreni]] ako niste i glupi. " *"[[pitanje|Pitanja]] na koja je najteže dati [[odgovor]] jesu ona čiji je odgovor očigledan." *"Pohlepa za novcem je izvor svega zla." *"Potrudite se da dobijete ono što volite, jer će vas inače prisiliti da volite ono što dobijete." *"Razuman [[čovjek]] prilagođava se svijetu, nerazuman čovjek uporno pokušava da svijet prilagodi sebi i tako cjelokupan progres zavisi od nerazumnog čovjeka." *"Sva [[ljubav]] na [[svijet]]u čezne da progovori, samo se ne usuđuje, jer je strašljiva! To je [[tragedija]] svijeta." *"Svako ko tvrdi da je [[brak]] lutrija – pravi lutriji lošu [[reklama|reklamu]]." *"Šta će reći [[historija]]? Historija će, gospodine, [[laganje|lagati]] kao i obično." * "Vječni se [[rat]] vodi između onih koji su na svijetu zato da iz njega izvuku što veću korist i onih koji su tu zato da život na Zemlji učine što ugodnijim za sve ljude." *"[[Vrlina]] se ne sastoji toliko u uzdržavanju od [[porok]]a, koliko u nemanju želje za njima." *"[[zlo|Zli]] su ljudi oni koji ne znaju za [[ljubav]] i zato ne znaju ni za [[stid]]. Oni imaju snage tražiti ljubav - jer je ne trebaju i imaju hrabrosti nuditi je - jer nemaju što dati." *"[[žena|Žene]] naviknute da misle su žene na koje se obično ne misli." *"[[Život]] izjednačuje sve ljude: [[smrt]] otkriva istaknute." *"[[Život]] je plamen koji uvijek gori, ali se opet ponovo zapali svaki put kad se [[dijete]] rodi." == Djela == *''[[Đavolov učenik]]'' [[Kategorija:Britanski pisci|Shaw,Bernard]] [[Kategorija:Bernard Shaw|*]] {{Wikipedia|George Bernard Shaw}} nawlzgm1bwp2il6wbd0f88npz8vk326 0 1618 55927 51290 2015-11-05T16:29:28Z CommonsDelinker 84 Replacing Dante_alighieri.jpg with [[File:Dante.png]] (by [[commons:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: [[:commons:COM:Duplicate|Duplicate]]: Exact or scaled-down duplicate: [[:commons::File:Dante.png|]]). 55927 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dante Alighieri |slika=[[slika:Dante.png|200px]] |tekst uz sliku=italijanski pjesnik, prozaist i političar |datum rođenja=1265. |mjesto rođenja=Firenca, Italija |datum smrti= 1321. |mjesto smrti=Ravenna, Italija }} *"Bolno je sjećati se sretnih dana." * "Ljubav! Ta riječ mi zvuči tako čudesno, da mislim, sve što izvire iz ljubavi mora biti isto tako čudesno." *"[[Ljubav]] ima dvije pratilje: dobrotu i strpljivost." *"Put koji vodi ka [[Slava|slavi]] nikada nije posut cvijećem." *"[[Žena]] ti kaže "Idi k vragu!". Ti odeš, a ona te i tamo dočeka." == Djela == *''[[Pakao (Božanstvena komedija)]]'' {{Wikipedia|Dante Alighieri}} [[Kategorija:Italijanski pisci|Alighieri,Dante]] [[Kategorija:Italijanski političari|Alighieri,Dante]] [[Kategorija:Dante Alighieri|*]] 5s19ye9g56sq3w5f7nqzqigfn7qihn8 0 1619 61220 60114 2024-05-16T15:54:22Z Srđan 4695 61220 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Miroslav Krleža |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=hrvatski književnik i enciklopedist |datum rođenja=07. juli 1893. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti=29. decembar 1981. |mjesto smrti=Zagreb, Hrvatska |počasti= }} [[File:Miroslav Krleža 1953.jpg|thumb|Miroslav Krleža (1953)]] *"Govoriti o starim [[sramota]]ma uvijek je poučno…" *"I mjesečina može biti pogled na svijet." *"Ljudi se međusobno varaju, [[laž]]u jedni drugima u [[lice]], obmanjuju se [[laskanje]]m i prozirno pretvorljivim udvaranjem, a to im često pošteno ljudski izgleda nerazmjerno hrabrije, nego da jedni drugima kažu golu [[istina|istinu]]. " *"Ljudska [[glupost]] je neizmjerna." *"Može se, kad se hoće, ako se hoće tako, da pucaju kosti onima koji tako neće." *"[[Mrak]] i najružniju [[žena|ženu]] pretvara u zagonetnu lutku." *"[[Riječ]]i... spajaju ljude kao mostovi, stvarajući u isto vrijeme između čovjeka i čovjeka nepromostivosti vrlo često dublje od najmračnijega ponora." *"[[Zakon]]i stoje slijeva i zdesna :ko granitne stijene visoko do neba. :(...) :I tako čekam da se sve raspline: :te granitne stijene, ta smrt na logu, :da kažem zbogom svijetu, čovjeku i bogu." (''Čovjek osuđen na smrt'') *"Svi mi nosimo zastave, ali su najteže borbe u sutonu kad se osjećaju sakriveni [[zakon]]i života kao olovo i kada je teža teška kao grob." (''Monolog gnjila čovjeka'' - lirski motivi u prozi) *"[[Evropa]] je danas kuća samotna u kojoj Zločin spi." (''Proljeće hiljadu devet stotina i osamnaeste'') *"[[Bijeda]] se vuče blatom, krvavi bagoš pljuje, :ugriz je bijede bijesan ko ugriz krvave kuje." (''Mržnja'') *"Tebi, o, [[glupost]]i ljudska, udaram himnu o bubanj, :(...) :Danas paseš ko krava nad grobom glupe Evrope, :ne umijući drugo nego mahati repom." (''Tebi, o, gluposti ljudska''; 1919.) *Gdje naivni su oni glupi dani :kada smo, davno tome, sanjali :o leopardski, zmijski otrovnoj, :o zlatnoj, čudnoj, tajanstvenoj Evropi? :(...) :[[Evropa]] leži mrtva." (''Evropa godine tisuću devet stotina četrdeset i druge'') *"-Mi danas nijesmo više što bijasmo ko djeca, :naivna, glupa, lirska, slijepa djeca; :mi danas znamo jedno, a to je to što znamo: :i [[logika]] da ima giljotinu." (''Evropa godine tisuću devet stotina četrdeset i druge'') *"-Mi danas nijesmo više što bijasmo ko djeca, :mi danas znamo jedno, a to je to što imamo: :[[poezija]] da nije zlatna ribica :u kristalnome lancu tihe lirske sobe, :ni tamjan slatkih riječi u gubici krvnika." (''Evropa godine tisuću devet stotina četrdeset i druge'') {{Wikipedia}} {{Djela Miroslava Krleže}} {{DEFAULTSORT:Krleža, Miroslav}} [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Miroslav Krleža| ]] ellyuwhf3ebt6o7rarvkz061ek8w75l 0 1620 27877 22843 2007-03-13T22:26:30Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27877 wikitext text/x-wiki ''' Darko Petrinjak''', rođen 1954. godine u Zagrebu, hrvatski muzičar ---- * "[[Brak]] je nalik na gljivu, je li dobra ili otrovna primjetiš tek kad je kasno." [[Kategorija:Hrvatski muzičari|Petrinjak,Darko]] rowftb6wusfqrgvtzaqpgv8ggrfhr9e 0 1621 51780 43603 2014-04-14T23:59:36Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 8 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q35332]] 51780 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Brad Pitt |slika=[[slika:Brad Pitt at Incirlik2.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Bred Pit, američki glumac'' |datum rođenja=18. decembra 1963. |mjesto rođenja=Shawnee, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ako nemate [[žena|ženu]] kupite poster. Jeftinije je, samo se slabije čuje." [[Kategorija:Američki glumci|Pitt,Brad]] {{Wikipedia}} 9wggtrhhzm37ba6boj34hdor2ifp6sk 0 1622 50464 28413 2013-10-16T20:52:49Z Pearl 501 50464 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Arsen Dedić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski kantautor zabavne muzike'' |datum rođenja=28.07.1938. |mjesto rođenja=Šibenik, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Novac]] kvari čovjeka, al' ne kvari ženu." * "Uvijek sam mnogo radio, pisao, komponovao, svirao, pjevao, ali novca nisam mnogo zarađivao, nisam tezgario. Glavne novce sam zaradio vani. A, ovdje sam zarađivao skromno, onako za stubišnog svjetla. Niko mi nikada nije ništa dao, ni stipendiju ni stan niti kredit." (za ''Blic'') [[Kategorija:Muzika|D]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači|D]] [[Kategorija:Hrvatski muzičari|Dedić,Arsen]] {{Wikipedia|Arsen Dedić}} 0paxata82an92701mrkaqlacnbcw9xu 0 1623 60652 60456 2023-07-05T21:55:13Z Akseli-veli 8118 60652 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Frank Sinatra |slika= |tekst uz sliku=''Frenk Sinatra'', američki pjevač i glumac |datum rođenja=12. decembar 1915. |mjesto rođenja=Hoboken, SAD |datum smrti= 14. maj 1998. |mjesto smrti=Los Angeles, SAD }} [[File:Frank Sinatra2, Pal Joey.jpg |thumb|right|Frank Sinatra (1957)]] *"Idealna starost muškarca za [[brak]] je oko devedesete godine, dvije minute prije smrti." *"[[Ljubav]] dolazi u papučama, ali kad odlazi treska vratima." * "Strangers in the night, AIDS in the morning. (Stranci u noći, sida u jutro)" * "What I do with my life is of my own doing. I live it the best way I can." (Što radim sa svojim životom moja je stvar. Živim najbolje što mogu.) razgovor s Walterom Cronkitom Just A Couple Of Legends za vijesti CBS-a, 20. 1. 1988. [[Kategorija:Američki pjevači|Sinatra,Frank]] [[Kategorija:Američki glumci|Sinatra,Frank]] {{Wikipedia}} ae0n2l5x7lhyq18caehumx76h5im54m 0 1624 52197 44552 2014-04-15T18:09:01Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 23 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q17714]] 52197 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Stephen William Hawking |slika=[[slika:Stephen Hawking 050506.jpg|170px]] |tekst uz sliku=britanski teoretski fizičar |datum rođenja= 8. januar 1942. |mjesto rođenja=Oxford, Velika britanija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ne samo da se [[Bog]] kocka, Bog dapače ponekad baci kocke i tamo gdje ih se ne vidi." * "[[žena|Žene]] imaju PROBLEM za svako rješenje!" [[Kategorija:Britanski naučnici|Hawking,Stephen William]] {{Wikipedia}} dzpaarp8gwnutbkejc0k1r569hxgk8h 0 1626 54756 42560 2015-08-03T18:34:51Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q347643]] na [[d:|Wikidati]] 54756 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Tin Ujević |slika= |tekst uz sliku=''Tin Ujević'', hrvatski pjesnik |datum rođenja= 5. juli 1891. |mjesto rođenja=Vrgorac, Hrvatska |datum smrti= 12. novembar 1955. |mjesto smrti=[[w:Zagreb|Zagreb]], [[w:Hrvatska|Hrvatska]] }} *"A slobodna [[ljubav]]? Ljubav nije slobodna, ona je ropstvo po definiciji." *"Biblioteke donose [[svjetlost]] našem [[duh]]u i oduzimaju jakost našim [[oči]]ma." * "Božanske žene, sva ljepota svijeta :i lavska gordost, i plahota srne, :kroz vaše čari uzvišene cvjeta :u plave dane, i u noći crne." :(Iz pjesme ''Žene među kraljicama'') *"[[Čovjek]] se može obmanjivati prošlošću kao i budućnošću. * "Kako da razumijem ovo: "Ubiti se zbog jedne žene?" A gdje su sve one ostale?" *"Kako je teško biti slab, kako je teško biti sam, i biti star i biti mlad!" *"[[Knjiga]] nije hrana, ali je poslastica." *"Ljudi su dorasli da se obračunaju sa drugim ljudima, ali ne s [[problem]]ima." *"Mi se svi ponavljamo. Mi se svi prepisujemo. Što je najgore, mi prepisujemo one koji su davno živjeli prije nas." *"Niko nije nesretan bez svoje krivice." *"[[Pjesnik]]ov je zadatak traženje. A sposobnost velikih pjesnika nalaženje." *"Prosjak s ulice nema obaveze da nas drugi put pozna i pozdravi." *"Srcu ne treba vjerovati. Srcu baš najmanje." *"[[Sudbina]] je genija daleko teža nego sudbina mediokriteta." *"Svako je "ja" jednako jednom "on" ili "ti", a svako "mi" ima isto toliko težine kao "vi" ili "oni"." *"Trbuh je neumoljivi despot i zapovjednik." *"U carstvo duha neće nikad dospjeti oni koji tvrde da su već sve istine poznate." *"[[Umjetnost]] nikada ne prima [[svijet]] kakvim ga je našla, niti ga ostavlja takvim." [[Kategorija:Hrvatski pisci|Ujević,Tin]] {{Wikipedia}} 86thcwj0ldy6ysk015rl2zohra4rzq8 0 1627 59187 52104 2020-02-14T21:46:37Z 80.223.94.19 File 59187 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Charles Bukowski |slika= |tekst uz sliku=američki književnik |datum rođenja=16. august 1920. |mjesto rođenja=Andernach, Njemačka |datum smrti=9. mart 1994. |mjesto smrti=Los Angeles, SAD }} [[File:CharlesBukowski-1.jpg|thumb|Charles Bukowski (1988)]] * "Ako se ne kockaš, nikad nećeš uspjeti." * "Činilo se da [[čovjek]] ima samo dva izbora - živjeti u užasu ili biti propalica." * "Gotovo svako se rodi kao genije a umre kao idiot." * "Kad je vino otjeralo depresiju, [[strah]] - besmisao života postao je pretežak teret i znao sam da ću to učiniti. Najveće je olakšanje to što više nikad neću morati proći pokraj drugog ljudskog bića na pločniku, vidjeti ih kako hodaju, debeli; vidjeti njihove štakorske oči, njihova okrutna pokvarena lica, njihov životinjski cvat. Kakav sladak sanak - nikad više ne vidjeti nijedno ljudsko lice." * "Kad [[ljubav]] postane zapovijed, mržnja može postati užitak." * "Kad nema [[bol]]i, to je kraj osjećaja. Svako naše zadovoljstvo je trgovina s đavolom." * "Lelujam kroz svjetlost i tamu." * "[[Ljubav]] je bajka za budale." * "Ne mogu reći da sam mrzio svijet muškaraca i žena, ali osjećao sam stanovitu odvratnost koja me odvajala od zanatlija, trgovaca, lažljivaca i ljubavnika." * "Ničija [[patnja]] nije veća od one koju je [[priroda]] odredila." * "Ništa nije bilo zanimljivo, baš ništa. Ljudi su bili rezervirani i oprezni - svi isti." * "Ono što je [[zlo]] i ono što su nas učili da je zlo, mogu biti dvije sasvim različite stvari. Društvo nas uči da su određene stvari zle da bi nas držalo u pokornosti." * "Razlika između [[umjetnost]]i i [[život]]a je u tome što je umjetnost podnošljivija." * "Šta sad, svi mi na kraju umremo, to je čista matematika. Ništa novo. Čekanje je problem." * "Što si manje vjerovao u [[život]], to si manje mogao izgubiti." * "Uravnotežena ličnost je nenormalna." == Djela == *''[[Bludni sin]]'' *''[[Holivud]]'' *''[[Faktotum]]'' *''[[Žene]]'' [[Kategorija:Charles Bukowski|*]] [[Kategorija:Američki pisci|Bukowski,Charles]] {{Wikipedia}} k3pxcwjizszsr2qonucxue4t6q0zyb4 14 1630 54757 52267 2015-08-03T18:35:01Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 14 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q1457982]] na [[d:|Wikidati]] 54757 wikitext text/x-wiki {{KategorijaABC}} [[Kategorija:Glavne kategorije]] bqkp3nkhlm59it0izhcdt5xmhuljmfo 0 1631 27917 24578 2007-03-13T22:28:34Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27917 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Filip Šovagović |slika= |tekst uz sliku=hrvatski [[pozorište|pozorišni]] glumac |datum rođenja=3. septembar 1966. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Bolje sokol u ruci nego guska u [[krevet]]u." [[Kategorija:Hrvatski glumci|Šovagović,Filip]] {{Wikipedia}} n7o5zqb7wmltxoabu83i9ffxjtie8ee 0 1632 52642 40299 2014-04-21T23:07:20Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52642 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Tomás de Torquemada |slika=[[Slika:Torquemada.jpg|170px]] |tekst uz sliku=španski inkvizitor |datum rođenja=1420. |mjesto rođenja= |datum smrti=1498. |mjesto smrti= }} * "Da [[žena]] šta valja i [[Bog]] bi je imao." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Religija]] dp9yi4l1mn0xzkbyghmexia6sq3da58 0 1633 62084 60994 2024-05-31T21:44:59Z Njamu 8409 62084 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Tito drzi govor2.jpg|thumb|Razmislite dobro o ovome, draga braćo i sestre, i vidjet ćete da smo trebali biti u stanju strašnog haosa, u bratoubilačkom ratu, u zemlji koja više ne bi bila Jugoslavija, već samo grupa sitnih država. bore se među sobom i međusobno uništavaju. Ali naši ljudi ne žele da se to desi.]] '''[[w:Josip Broz Tito|Josip Broz]]''' ([[7. maj]] [[1892]] – [[4. maj]] [[1980]]), poznatiji kao '''Tito''', bio je jugoslovenski [[w:komunizam|komunistički]] [[w:revolucionar|revolucionar]] i državnik. Bio je na različitim pozicijama od 1943. do svoje smrti 1980. godine. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bio je lider [[w:Jugoslavenski partizani|Jugoslavenskih partizana]], jednim od najefikasnijih [[w:pokret otpora tokom Drugog svjetskog rata|pokreta otpora]] u [[w:Njemačka okupacija Europe|Evropi okupiranoj Njemačkom]]. Također je služio kao predsjednik [[w:Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] od 14. januara 1953. do svoje smrti 4. maja 1980. godine. == Citati == === Govori === *Nijedna zemlja [[w:Narodna demokratija|narodne demokratije]] nema toliko [[Narodi|nacionalnosti]] kao što ova zemlja ima. Samo u [[w:Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] postoje dva srodna naroda, dok u nekim drugim zemljama postoje samo manjine. Stoga u ovim zemljama narodne demokratije nije bilo potrebe rješavati tako ozbiljne probleme kao što smo mi morali riješiti ovdje. Kod njih je put do [[socijalizam|socijalizma]] manje kompliciran nego što je to slučaj ovdje. Kod njih je osnovni faktor klasni problem, kod nas su i [[Narodi|nacionalnosti]] i klasni problem. Razlog zašto smo nacionalno pitanje mogli temeljito riješiti leži u činjenici da je ono počelo biti rješavano revolucionarnim putem tokom oslobodilačkog rata, u kojem su sve nacionalnosti u zemlji sudjelovale, u kojem je svaka nacionalna grupa dala svoj doprinos općem naporu oslobođenja od okupatora prema svojim mogućnostima. Niti [[Makedonci (etnička grupa)|Makedonci]] niti bilo koja druga nacionalna grupa koja je do tada bila potlačena nisu dobili nacionalno oslobođenje dekretom. Borili su se za svoje nacionalno oslobođenje s puškom u ruci. Uloga [[w:Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije]] ležala je prije svega u činjenici da je vodila taj otpor, što je bila garancija da će nakon rata nacionalno pitanje biti temeljito riješeno na način na koji su komunisti zamislili još prije rata i tokom rata. Uloga Komunističke partije u tom smislu danas, u fazi izgradnje socijalizma, leži u tome da pozitivni nacionalni faktori budu podsticaj, a ne kočnica razvoja socijalizma u našoj zemlji. Uloga Komunističke partije danas leži u potrebi da budno pazi da se nacionalni šovinizam ne pojavi i ne razvije među bilo kojom od nacionalnosti. Komunistička partija uvijek nastoji, i nastoji, da osigura da svi negativni fenomeni nacionalizma nestanu i da ljudi budu odgojeni u duhu internacionalizma. Koje su pojave [[nacionalizam|nacionalizma]]? Evo nekih od njih: 1) Nacionalni egoizam, iz kojeg proizlaze mnoge druge negativne crte nacionalizma, kao što su, na primjer - želja za stranim osvajanjem, želja za potlačivanjem drugih naroda, želja za nametanjem ekonomske eksploatacije drugim narodima itd.; 2) nacionalni šovinizam koji je također izvor mnogih drugih negativnih crta nacionalizma, kao što su nacionalna mržnja, omalovažavanje drugih naroda, omalovažavanje njihove povijesti, kulture i znanstvenih aktivnosti i postignuća i tako dalje, veličanje događaja iz vlastite povijesti koji su bili negativni i koji se s našeg marksističkog stajališta smatraju negativnima. A što su to negativne stvari? Osvojni ratovi su negativni, potčinjavanje i potlačivanje drugih naroda je negativno, ekonomska eksploatacija je negativna, kolonijalno porobljavanje je negativno, i tako dalje. Svi ovi fenomeni prošlosti mogu se objasniti, istina, ali s našeg stajališta nikada ne mogu biti opravdani. U [[socijalizam|socijalističkom]] društvu takvi fenomeni moraju i će nestati. U staroj Jugoslaviji nacionalna potlačenost od strane velikosrpske [[kapitalizam|kapitalističke]] kliku značila je jačanje ekonomske eksploatacije potlačenih naroda. To je neizbježna sudbina svih koji pate od nacionalne potlačenosti. U novoj, socijalističkoj [[Jugoslavija]] postojeća [[Jednaka prava|jednakost prava]] za sve nacionalnosti onemogućila je da jedna nacionalna grupa nametne ekonomsku eksploataciju drugoj. To je zato što hegemonija jedne nacionalne grupe nad drugom više ne postoji u ovoj zemlji. Svaka takva hegemonija neizbježno donosi, u manjoj ili većoj mjeri, u nekom obliku, ekonomsku eksploataciju; a to bi bilo suprotno principima na kojima počiva socijalizam. Samo ekonomska, politička, kulturna i univerzalna jednakost prava može omogućiti da rastemo u snazi u ovim ogromnim naporima naše zajednice. (''[http://www.marxists.org/archive/tito/1948/11/26.htm O nacionalnom pitanju i socijalnom patriotizmu]'' Govor održan u Slovenskoj akademiji umjetnosti i znanosti, 26. novembra 1948. godine, Ljubljana) * "Pošto je Bosna bila kamen spoticanja između Srba i Hrvata, rekoh: Nećete ni jedni ni drugi, nego će Bosna bit Bosna. Pa neka bude republika bosanska. To smo mi riješili još od početka, kada smo počeli da vodimo narodnooslobodilački rat. Imali smo tu namjeru da napravimo. Tu za podjele neke apsolutno nije imalo smisla. Mi smo išli postepeno, napravili smo federaciju. Kad može Hrvatska, neka bude Hrvatska, Srbija - Srbija, Crna Gora - Crna Gora, Makedonija - Makedonija, Slovenija - Slovenija…pa neka i Bosna bude Bosna, bez obzira što to nije jedna nacija tamo. Dakle, Bosna je, po našem shvatanju, zapravo prva bila oblik jedne socijalističke tvorevine, koja nije upućivala na nacionalnu osnovu." (''[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/ovako-je-tito-govorio-o-bih-necete-ni-jedni-ni-drugi-nego-ce-bosna-bit-bosna-840301 Ovako je Tito govorio o BiH: Nećete ni jedni ni drugi, nego će Bosna bit‘ Bosna!]'' - Oslobođenje) ===Pisanja=== *Naše žrtve su strašne. Mogu slobodno reći da ne postoji drugi dio svijeta koji je bio razoren u većem obimu od Jugoslavije. Svaki deseti Jugoslaven je poginuo u ovom sukobu, u kojem smo bili primorani oduzimati oružje od naših neprijatelja, smrzavati se bez odjeće i umirati bez lijekova. Ipak, naš optimizam i vjera su se pokazali opravdanim. Najveća korist ovog sukoba između demokratije i fašizma leži u činjenici da je okupio sve ono što je bilo dobro u ljudskoj prirodi. Jedinstvo Sjedinjenih Američkih Država, Sovjetskog Saveza i Velike Britanije je najbolje jamstvo svjetskim narodima da se nacistički užasi više nikada neće ponoviti. **''[http://www.marxists.org/archive/tito/1945/02/04.htm “Naš optimizam i vjera”]'' Magazin Oslobođenje, stranica 3 (United Committee of South-Slavonic Americans, 1945) ===Ostalo=== * U najtežim satima, kroz mračne noći i beskrajna ispitivanja i zlostavljanja, tokom dana ubitačne usamljenosti u ćelijama i tesnog zatvora, uvijek nas je održavala nada da svi ovi bolovi nisu bili uzaludni, da postoji jaka i moćna zemlja, ma koliko daleko, u kojoj su se ostvarili svi snovi za koje smo se borili. Za nas je to bila domovina radnika, u kojoj je rad bio poštovan, u kojoj su prevladavali ljubav, drugarstvo i iskrenost. Koliko sam se radovao snazi te zemlje kada sam, izlazeći iz zatvora 1934. godine, slušao u gluho doba svake noći Radio Moskvu i čuo kako sat na Kremaljskom tornju otkucava sate, i uzbudljive taktove "Internacionale". ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 128. * Znao sam da mnoge stvari nisu bile u redu... Svjedočio sam mnogim nepravdama... Ali moja revolucionarna dužnost u to vrijeme bila je da ne kritikujem i da ne pomažem stranoj propagandi protiv [Sovjetskog Saveza], jer u to vrijeme je to bila jedina zemlja u kojoj je revolucija izvršena i u kojoj je izgrađen socijalizam. Smatrao sam da ne treba raditi propagandu protiv te zemlje; da je moja dužnost da radim propagandu u svojoj zemlji za socijalizam. ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 142. * Narodi Jugoslavije ne žele fašizam. Ne žele totalitarni režim, ne žele postati robovi njemačke i talijanske financijske oligarhije, kao što nikada nisu željeli pomiriti se sa polukolonijskom ovisnošću nametnutom im od strane takozvanih zapadnih demokratija nakon prvog imperijalističkog rata. ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 155. * Nijedna od naših republika ne bi bila ništa da nismo svi zajedno, ali moramo stvarati našu povijest - našu jugoslavensku socijalističku povijest, koja je jedinstvena, u budućnosti - to je naš put; ne dirajući nacionalna prava nekih republika da čuvaju svoje vlastite tradicije, ne na uštrb, već u interesu cijele zajednice, da se međusobno dopunjujemo. To je ono što želimo, a ne uništenje naše jedinstvenosti. ** Često citirani fragment Titovog govora u Splitu 1962. Izvor: [https://www.youtube.com/watch?v=H7s7ldiX6lc YouTube] * To će za sada biti dovoljno. ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 177. ** Titov odgovor na pitanje četničkog generala Mihailovića da li je "Tito" jedino njegovo ime. * Ti četnici tamo koji nas sada napadaju, pridružit će nam se u roku od godinu dana. ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 185. * Likvidirat ćemo kulaka, ali ne zato što je kulak, već zato što je petokolonaš... Sadašnja borba je nacionalno oslobođenje po formi, ali klasni rat po suštini. ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 188. * Danas, 9. maja, tačno četrdeset devet mjeseci i tri dana nakon fašističkog napada na Jugoslaviju, najmoćnija agresivna sila u Evropi, Njemačka, je kapitulirala. ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 252. * Dobro razmislite o tome, draga braćo i sestre, i vidjet ćete da bismo bili u stanju strašnog kaosa, u bratoubilačkom ratu, u zemlji koja više ne bi bila Jugoslavija, već samo skup malih državica koje se bore međusobno i uništavaju jedna drugu. Ali naš narod to ne želi da se dogodi. ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 263. * Biskupi igraju heroje i kažu da su spremni da se bore, čak i ako to košta njihove živote. Protiv koga? Protiv narodne vlade, naravno, protiv naše nove demokratske Jugoslavije... Ali kako to da biskupi nisu izdali ovakvo pastoralno pismo, koje bi se čitalo u svim crkvama, u danima Pavelića i Nijemaca, protiv onih strašnih masakra Srba u Hrvatskoj u kojima su stotine hiljada žena, djece i muškaraca izgubili život? ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 278. * [[Winston Churchill|Čerčil]], on je veliki čovjek. On je, naravno, naš neprijatelj i uvijek je bio neprijatelj [[Komunizam|komunizma]], ali to je neprijatelj kojeg treba poštovati, neprijatelj kojeg je lijepo imati. ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 323. * Rekli smo, i uvijek ćemo opet reći, da smo protiv intervencije stranih vojnih snaga. Ali koji je manji zlo? Haos, građanski rat, kontrarevolucija i [[Treći svjetski rat|novi svjetski rat]], ili intervencija sovjetskih trupa?... Javno kažem da je prva alternativa bila najgore što se moglo dogoditi, a druga, intervencija sovjetskih trupa, bilo je neophodno zlo. ** Tito o Mađarskoj revoluciji 1956., kako je citirano u Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 342. * Drug [[Nikita Hruščov|Hruščov]] često ponavlja da se [[Socijalizam|socijalizam]] ne može izgraditi uz američki pšenicu. Mislim da to može učiniti svako ko zna kako to učiniti, dok osoba koja ne zna to ne može izgraditi socijalizam čak ni sa vlastitom pšenicom. Hruščov kaže da živimo od milostinje koju dobivamo od imperijalističkih zemalja... Kakvo moralno pravo imaju oni koji nas napadaju da nam prigovaraju o američkoj pomoći ili kreditima kada je sam Hruščov upravo pokušao zaključiti ekonomski sporazum s Amerikom? ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 348-349. * Josipu Staljinu: Prestanite slati ljude da me ubiju! Već smo uhvatili petoricu, jednog s bombom, drugog s puškom... Ako ne prestanete slati ubojice, poslat ću jednog vrlo brzo djelujućeg u [[Moskva|Moskvu]] i sigurno neću morati poslati drugog. ** [[w:Robert Service (historičar)|Robert Service]], ''Staljin: Biografija'' (Cambridge, Mass.: Harvard University Press, 2005), str. 592. ** Poruka pronađena među ličnim stvarima [[Josip Staljin|Josipa Staljina]]. * [[Kosovo]] je sada najveći problem s kojim se suočava Jugoslavija. ** Tito, kako je citirano u knjizi Julie Mertus "Kosovo: kako su mitovi i istine započeli rat" (University of California Press, 1999), str. 22. * Ako biste vidjeli ono što ja vidim za budućnost Jugoslavije, to bi vas uplašilo. ** Kako je rekao bivšem ministru vanjskih poslova Mirku Tepavcu 1971. (''Jugoslavija: Država koja je umirala'', Dejan Jović, Purdue University Press, 2009, strana 45) * "Dođe maca na vratanca." (''nedostaje izvor'') * "Radimo kao da ćemo 100 godina živjeti, pripremamo se kao da će sutra [[rat]]." (''nedostaje izvor'') * "Ljude treba pustiti pa neka ako hoće budu nacionalno neopredijeljeni građani [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Neka taj čovjek bude Bosanac, Hercegovac. Vani vas i ne zovu drugačije nego imenom Bosanac, pa bio to Musliman, Srbin ili Hrvat." (u razgovoru sa [[Hamdija Pozderac|Hamdijom Pozdercem]] o ustavnim promjenama 1971. godine) * "Mi smo more krvi prolili za bratstvo i jedinstvo naših naroda. E nećemo nikome dozvoliti da nam dira ili da nam ruje iznutra, da se ruši to bratstvo i jedinstvo." (''nedostaje izvor'') 759wx9apebxkypo33iukg49dupjlb5t 0 1634 60457 52106 2023-02-06T14:24:29Z Panasko 7926 60457 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Charles Robert Darwin |slika=[[slika:Hw-darwin.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Čarls Darvin'', britanski naučnik |datum rođenja=12. februar 1809. |mjesto rođenja=Shrewsbury, Engleska |datum smrti= 19. april 1882. |mjesto smrti=London, Engleska }} * "Kada izumru žene pripitomit ćemo neku drugu životinju.." * "Vrh izgleda kao da para nebo, a [[put]] koji vodi do vrha nazvan je istrajnošću." * "Jedan opšti zakon postoji, s obzirom na razvoj svih organskih bića, da najjači opstaju a najslabiji umiru." Postanak vrsta (1859.) == Drugi o Darwinu == *"Darwin je privukao pažnju na historiju prirodne tehnologije itd., na stvaranja biljnih i životinjskih organa kao instrumenata za proizvodnju z životu bilja i životinja. Zar historija stvaranja organa društvenog čovjeka, koji čine materijalnu osnovu svake pojedine društvene organizacije, ne zaslužuje jednaku pažnju? I zar ne bi ovu bilo lakše napisati, jer kako Viko kaže, historija ljudi razlikuje se od historije prirode po tome što smo onu pravili mi, a ovu nismo? Tehnologija otkriva aktivan stav čovjekov prema prirodi, neposredan proces proizvodnje njegova života, a s tim i društvene prilike u kojima živi i društvene predodžbe koje iz njih izviru. Čak je i svaka historija religije nekritična ako ne uzima u obzir ovu materijalnu osnovu. Doista je mnogo lakše putem analize naći zemaljsku jezgru religioznih maglovitosti, nego obratno, iz datih određenih stvarnih životnih prilika izvesti njihove vjerske idealizirane oblike. A ovaj posljednji metod je jedino materijalistički, dakle, naučan. Mane apstraktnog prirodno-naučnog materijalizma, koji isključuje historijski progres, opažaju se na apstraktnim ideološkim predodžbama njegovih prvaka čim se usude izaći iz svoje stručnosti." - [[Karl Marx]] (''[[Kapital]]'') *"Neki su Darvina bukvalno shvatili pa od svakog [[majmun]]a očekuju da postane [[čovjek]]." - [[Alija Kapidžić]] (''Alkapizmi'') [[Kategorija:Britanski naučnici|Darwin,Charles]] {{Wikipedia|Charles Darwin}} cuhj1ynfu52uy2nizjjcat4kmmruc27 0 1635 60672 54758 2023-08-15T15:13:15Z 5.43.67.185 60672 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Miroslav Ćiro Blažević |slika= |tekst uz sliku=nogometni trener |datum rođenja= 10. februar 1935. |mjesto rođenja=Travnik, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ja sam prema svojim [[nogometaš]]ima tiranin. Samo tiranin može egzistirati na čelu reprezentacije." (''Globus'', 2004) * "Zašto žene ne komentiraju utakmice? Ne mogu nogometaši toliko brzo trčati koliko mogu žene brzo pričati!" * "Možda [[žena]]ma [[mozak]] i nije najslabija tačka... ali je tačka!" * "Tuđman mi je iz kreveta vikao da ne prilazim jer bih mogao dobiti gripu. A ja sam uletio njemu u krevet i viknuo: 'Predsjedniče, hoću Vašu gripu!'" * "Svome sinu sam rekao neka si jebe mater ako nije za predsjednika (Tuđmana)." * "Kad smo igrali sa Estonijom, Predsjednik Tuđman je prognozirao šest naprema jedan za nas. To mi je netko došao kazati dolje na teren. Kod tog rezultata zabranio sam da se postigne i sedmi gol. Ali onaj mangup Šuker zabije i sedmi gol i sruši moju koncepciju." * "Dinamo je uputio molbu upravi Zagrebačke nadbiskupije da nam dodijeli svećenika koji će biti na dispoziciji igračima kao i svima koji u klubu budu željeli ostvariti kontakt sa svećenikom. Uvjeren sam da će Crkva to prihvatiti. To je nužnost za nas, ali ne samo za nas nego i za ostale sportske organizacije." == Drugi o njemu == *[[Robert Prosinečki]] ** "Ćiri Blaževiću ću godinama nabijati na nos da me je na početku karijere otjerao iz Dinama. No, ja s njim danas imam normalan odnos. On je kasnije mnogo puta izjavljivao da je pogriješio, a ja ga nisam optuživao za tu grešku. Kada mi je bio trener u reprezentaciji, i tada sam imao problema s njim." (za ''Blic'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Blažević, Miroslav]] [[Kategorija:Sport|Blažević, Miroslav]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti|Blažević, Miroslav]] [[Kategorija:Hrvatski sportisti|Blažević, Miroslav]] oy2rzta0cnt28kqg2oi7rmdybx57hcr 0 1636 52087 33636 2014-04-15T11:34:53Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 4 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q20110]] 52087 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Francesco Totti |slika= |tekst uz sliku=''italijanski fudbaler'' |datum rođenja=27.09.1976. |mjesto rođenja=Rim, Italija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "S lijepim [[žena]]ma je kao s [[nogomet]]om. Veselimo se lijepom vikendu, a nakon toga smo beskrajno razočarani." [[Kategorija:Sport|Totti,Francesco]] [[Kategorija:Italijanski sportisti|T]] {{Wikipedia}} earjb6rkcht81nni929quyurerixon4 0 1637 23186 21576 2006-10-10T21:48:12Z Zumbulka~bswikiquote 10 23186 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nick Nolte |slika=[[slika:NickNolte(cannesPhotocall).jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Nik Nolte, američki glumac'' |datum rođenja=8. februar 1941. |mjesto rođenja=Omaha, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Za ono što [[žena|žene]] čine za svoj [[izgled]], svaki trgovac polovnim [[auto]]mobilima bi dospio u zatvor." [[Kategorija:Američki glumci]] {{Wikipedia}} t9o4io77nx45j5vquy9jsu5fqux5wa8 0 1638 59411 58936 2020-08-04T16:19:42Z 91.64.153.15 59411 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jack Nicholson |slika=[[slika:JackNicholson(PhotoCallCannes).JPG|200px]] |tekst uz sliku=''Džek Nikolson, američki glumac '' |datum rođenja=22. aprila 1937. |mjesto rođenja=New York City, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Jack Nicholson - 1976 (new).jpg|left|thumb|Nicholson 1976]] * "Postoji samo jedno što je skuplje nego [[žena]] - bivša žena." * "Da se [[ljubav]] ne može kupiti novcem, možete da se uvjerite tek kada postanete bogati!" [[Kategorija:Američki glumci|Nicholson,Jack]] {{Wikipedia}} qa5yop0b0hdiky5yh8ig6x1okn6iuf9 14 1640 15857 12935 2006-07-09T12:43:14Z Zumbulka~bswikiquote 10 15857 wikitext text/x-wiki {{KategorijaABC}} [[Kategorija:Glavne kategorije]] bqkp3nkhlm59it0izhcdt5xmhuljmfo 0 1641 3264 2005-12-21T21:19:43Z Zumbulka~bswikiquote 10 Charles Bukowsky premješten u Charles Bukowski 3264 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Charles Bukowski]] mtlxevfgdm6wknl4jmfx7im2pshvrly 14 1642 15858 12936 2006-07-09T12:43:42Z Zumbulka~bswikiquote 10 15858 wikitext text/x-wiki {{KategorijaABC}} [[Kategorija:Glavne kategorije]] bqkp3nkhlm59it0izhcdt5xmhuljmfo 0 1644 59292 59291 2020-04-27T10:46:48Z Naprstak 7151 59292 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Blaise Pascal |slika=[[slika:Blaise pascal.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Blejz Paskal'', francuski filozof, matematičar i fizičar |datum rođenja=19. juni 1623. |mjesto rođenja=Clermont-Ferraud, Francuska |datum smrti= 19. august 1662. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} *"[[Čovjek]] je po prirodi lakovjeran i sumnjičav, bojažljiv i neustrašiv." *"[[Čovjek]] je rođen za [[zadovoljstvo]]: on ga osjeća i za njega mu nisu potrebni drugi dokazi." *"[[Čovjek]] je samo trska, najslabija u prirodi, ali to je trska koja misli." *"[[Čovjek]] koji voli jedino samoga sebe ništa ne mrzi toliko koliko da bude sam." *"Da bi se uspjelo neophodna je disciplina. Redovitost, iskrenost i ustrajnost će vas dovesti do uspjeha." *"Da je Kleopatrin nos bio kraći, sasvim bi drugačije bilo lice svijeta." *"Ima ljudi koji [[laž]]u samo zato da bi lagali." *"[[Istina|Istinu]] upoznajemo ne samo umom, nego i srcem." *"Kad bi svi ljudi znali što jedni o drugima govore, na svijetu ne bi bilo ni četvorice prijatelja." *"Kudikamo je bolje znati o svakoj stvari ponešto nego o jednoj sve." *"Lažna poniznost je prava oholost." *"Ljubav nema godina, ona se uvijek rađa." *"Ljudi nikada ne čine [[zlo]] sa toliko entuzijazma i dosljednosti osim kada ga čine iz religijskih ubjeđenja." *"Onaj ko govori samo lijepe [[riječ]]i ima loš karakter." *"Onaj ko [[smisao]] svog [[život]]a traži u duhovnom usavršavanju, ne može da bude nezadovoljan, jer je ono što on želi uvijek u njegovoj vlasti." *"Pametan [[čovjek]] nikad neće reći da sve [[Znanje|zna]]." *"Postoje samo dvije vrste ljudi: s jedne strane pravednici koji se smatraju [[Grijeh|griješnicima]], a s druge griješnici koji se smatraju pravednicima." *"[[Pravda]] bez moći je bezmoćna; [[moć]] bez pravde je tiranska." *"[[Pravda]] s ove, nepravda s one strane Pirineja." *"[[Radoznalost]] je samo taština; ponajčešće želimo saznati nešto samo zato da bismo o tome govorili." *"[[Srce]] ima svoje razloge koje [[razum]] ne poznaje." *"Sve naše umovanje svodi se na to da popuštamo osjećanjima." *"[[Znanje|Znati]] ne znači biti. Naučeno morate pokušati prenijeti u svakodnevni [[život]]." *"Želimo li uspjeti u ovom [[svijet]]u, moramo najprije posjedovati [[samopouzdanje]], a zatim samopožrtvovnost." *"Želite li da se o vama dobro misli, nemojte o sebi dobro govoriti." ==Djela== *[[Misli (Pascal)|Misli]] (1669.) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski filozofi|Pascal,Blaise]] [[Kategorija:Francuski naučnici|Pascal,Blaise]] [[Kategorija:Pravo]] hhf75wcp0ugf07c6lyuw6tx68ot3wpr 8 1646 3860 3318 2005-12-24T22:56:57Z Dado 4 3860 wikitext text/x-wiki razlika od predhodne poruke 02v0vj1n4d50u4krny1j7a82iz94cj4 0 1656 52145 50012 2014-04-15T14:15:01Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 32 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q9333]] 52145 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Lao Tse |slika=[[slika:Lao Tzu - Project Gutenberg eText 15250.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Lao Ce, jedan od najznačajnijih kineskih filozofa '' |datum rođenja= оkо 570. p.n.е. |mjesto rođenja= |datum smrti=оkо 470. p.n.е. |mjesto smrti= }} * "Ako si pažljiv na kraju kao na početku, spriječit ćeš [[neuspjeh]]." * "[[Carstvo]] može biti povjereno samo čovjeku koji voli [[svijet]] jednako kao i svoje [[tijelo]]." *"Da bi mogao uzeti, prvo moraš [[davanje|dati]]." *"Dajte čovjeku ribu i nahranit ćete ga za jedan dan; naučite ga kako da je lovi i prehranit ćete ga za cijeli život." *"[[Dobrota]] u riječima stvara povjerenje. :Dobrota u mislima stvara dubinu. :Dobrota u davanju stvara ljubav." *"[[Ime]] koje se može izraziti nije nepromjenjivo ime." * "Jedno jedino ''evo ti'' vrijedi više nego deset ''neka ti [[Bog]] pomogne''." *"Kad čovjek ima [[ljubav]]i, nema [[strah]]a." *"Ko zna da ne zna, najviši je; ko misli da zna, ograničen je. Ko prepoznaje svoju [[ograničenost]], nema granica." * "Ko [[želja|želi]] slatko, treba podnijeti i gorko." * "Ljubav se hrani nadanjem." * "[[Milost]] i nemilost uzrok su straha. Što cijenimo i čega se bojimo, u nama je samima." *"Na ovom [[svijet]]u nema ničeg blažeg ni istančanijeg od [[voda|vode]]. Ali ona pobjeđuje nepopustljivu tvrdoću i u tome joj ništa nije ravno. Slabo nadvladava snažno, tvrdoća popušta pred nježnime - To svako zna, pa ipak niko ne djeluje u skladu s tim." *"Nametati svoju [[volja|volju]] drugima je [[nasilje]], a nametati sebe sama vrhunac je nasilja." * "Ne treba slaviti [[pobjeda|pobjede]] nad drugima, oni koji ih slave - krvoločni su. Ne širimo misli ubojica svijetom." * "Onaj ko poznaje druge je mudar, onaj ko poznaje samog sebe je prosvjetljen, onaj ko može pobjediti druge je jak, onaj ko je pobjedio samog sebe je svemoćan." * "Onaj koji odmah svakom odobrava rijetko će kad moći kazati vlastitu [[riječ]]." *"Onome koji ne misli samo na sebe otkrivaju se svi oblici i stvari: u svojem kretanju on je kao voda; u svojem mirovanju on je kao ogledalo, ili kao jeka." * "Pazite na svoje [[misao|misli]]; one su početak postupaka." * "[[Pohlepa]]n čovjek uvijek ima dvostruku muku: kako da zgrne [[novac]] i kako da ga potroši." *"Poznavati druge je [[inteligencija]]; poznavati sebe je prava [[mudrost]]. Kontrola drugih je [[snaga]]; kontrola sebe samog je prava [[moć]]. " *"Putovanje od hiljadu (milja) počinje prvim [[korak]]om. " * "[[Sreća]] se rađa iz nesreće, [[nesreća]] je skrivena u grudima sreće." * "Svaka [[stvar]] zastari pošto je dostigla vrhunac." *"Svi već znaju da [[slabost]] nadmašuje snagu i da [[nježnost]] pobjeđuje ljude čvrste kao dijamant, ali niko neće pokazati kako." *"[[Svijet]] možemo upoznati a da i ne otvorimo vrata. Smisao [[nebo|neba]] možemo dokučiti a da i ne pogledamo kroz prozor." [[Kategorija:Kineski filozofi]] {{Wikipedia|Lao Tse}} rdgktbkr7cpfihz38lqns6nc4w4h6w1 0 1657 51721 42595 2014-04-14T21:59:45Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 7 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q1153820]] 51721 wikitext text/x-wiki [[Slika:Henry_Becque_by_Nadar.jpg|desno|180px]] ''' Henry François Becque ''' (1837. - 1899.), francuski pisac ---- *"[[Čovjek]] je postojan samo u jednome: u svojim navikama. " *"Doista dobro odgojen [[muškarac]] živi kod svoje ljubavnice, a umire kod svoje źene." *"Između slobode i zdravlja sličnost je u tome što njihovu pravu vrijednost spoznajemo tek onda kad ostanemo bez njih." *"Kod [[jednakost]]i je loše to što se želimo izjednačiti samo sa onima koji su iznad nas." *"Ljudi se dive hrabrosti, talentu, dobroti, velikim zadacima i velikim iskušenjima; ali ne cijene ništa osim novca." *"Najljepša [[uspomena]] koju [[žena]] sačuva o jednom ljubavniku, jest nevjera koju mu je počinila." *"Nevolja je s jednakošću što se želimo izjednačiti samo s onima koji su iznad nas." *"Opći potop nije uspio, ostao je [[čovjek]]!" *"[[Osveta]] je ipak najsigurniji način da se postigne [[pravda]]." *"Polovica onoga što pišemo je štetna, a druga polovica beskorisna." *"Sa [[žena]]ma je kao i s fotografijama. Neka budala pobožno čuva negativ, od kojega pametni uzimaju kopije!" *"Živjeli poštenjačine! Oni su još uvijek manje lopuže nego drugi." [[Kategorija:Francuski pisci|Becque,Henri]] {{Wikipedia}} mdcju7eicy8fo5ttehodunq0etauug9 0 1658 61209 58287 2024-05-16T14:28:36Z Srđan 4695 61209 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Karl Heinrich Marx |slika=[[Datoteka:Karl Marx.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Karl Marks'', njemački filozof |datum rođenja=5. maj 1818. |mjesto rođenja=Trier, Njemačka |datum smrti= 14. mart 1883. |mjesto smrti=London, Engleska }} * "Ako prilike čine [[čovjek]]a, onda valja prilike učiniti ljudskima." * "Bez suprotnosti nema napretka: to je zakon koji je civilizacija dosada slijedila." * "[[Charles Darwin|Darwin]] je privukao pažnju na historiju prirodne tehnologije itd., na stvaranja biljnih i životinjskih organa kao instrumenata za proizvodnju z životu bilja i životinja. Zar historija stvaranja organa društvenog čovjeka, koji čine materijalnu osnovu svake pojedine društvene organizacije, ne zaslužuje jednaku pažnju? I zar ne bi ovu bilo lakše napisati, jer kako Viko kaže, historija ljudi razlikuje se od historije prirode po tome što smo onu pravili mi, a ovu nismo? Tehnologija otkriva aktivan stav čovjekov prema prirodi, neposredan proces proizvodnje njegova života, a s tim i društvene prilike u kojima živi i društvene predodžbe koje iz njih izviru. Čak je i svaka historija religije nekritična ako ne uzima u obzir ovu materijalnu osnovu. Doista je mnogo lakše putem analize naći zemaljsku jezgru religioznih maglovitosti, nego obratno, iz datih određenih stvarnih životnih prilika izvesti njihove vjerske idealizirane oblike. A ovaj posljednji metod je jedino materijalistički, dakle, naučan. Mane apstraktnog prirodno-naučnog materijalizma, koji isključuje historijski progres, opažaju se na apstraktnim ideološkim predodžbama njegovih prvaka čim se usude izaći iz svoje stručnosti." (''[[Kapital]]'') * "[[Demokratija]] je riješena zagonetka svih [[ustav]]a." * "Emancipacija [[Jevreji|Jevreja]] je u svom krajnjem značenju emancipacija čovječanstva od jevrejstva." ("Prilog jevrejskom pitanju" ("Zur Judenfrage"), “Deutsch-Franzosische Jahrbucher”, Paris 1844.) * "Historija cijelog dosadašnjeg društva jeste historija klasnih borbi." * "Jedina misao despotizma jeste preziranje [[čovjek]]a, oduzimanje čovjeku čovječnosti; i ta misao ima pred mnogim drugim mislima tu prednost što je ujedno i činjenica. Despotizam vidi čovjeka uvijek lišenog dostojanstva. Ljudi se utapaju u glibu prostog života pred njegovim očima i za njega samoga." * "Kao što vjeroispovijest ne stvara [[čovjek]]a, nego čovjek vjeroispovijest, tako i ustav ne stvara narod, nego narod [[ustav]]." * "Kao vrijednosti, sve su robe samo određene mjere vremena opredmećenog rada." (''[[Kapital]]'') * "Koja je svjetovna osnova jevrejstva? Praktička potreba, sebičnost. Koji je svjetovni kult Jevreja? Trgovanje. Ko je njegov svjetovni bog? Novac. Pa dobro! Emancipacija od trgovanja i novca, dakle od praktičnog, zbiljskog jevrestva, bila bi samoemancipacija našega vremena." ("Prilog jevrejskom pitanju" ("Zur Judenfrage"), “Deutsch-Franzosische Jahrbucher”, Paris 1844.) * "Novac je surevnjivi bog Izraela, pred kojim ne smije postojati nijedan drugi bog. Novac ponižava sve čovjekove bogove i pretvara ih u robu. Novac je opća, za sebe konstituirana vrijednost svih stvari. Stoga je cijeli svijet, čovjekov svijet, kao i prirodu lišio njihove osebujne vrijednosti. Novac, to je čovjeku otuđeno biće njegova rada i njegova postojanja, i to tuđe biće njime vlada, a on mu se klanja." ("Prilog jevrejskom pitanju" ("Zur Judenfrage"), “Deutsch-Franzosische Jahrbucher”, Paris 1844.) * "Način proizvodnje materijalnog života uvjetuje proces društvenog, političkog i duhovnog života uopće. Ne određuje scijest ljudi njihovo biće, već obrnuto, njihovo društveno biće određuje njihovu svijest." (''[[Prilog kritici političke ekonomije]]'') * "Pariska komuna bila je, u biti, vladavina radničke klase, proizvod klasne borbe, proizvođača protiv prisvajačke klase, konačno pronađen politički oblik u kojem se moglo izvršiti ekonomsko oslobađanje rada." (''[[Građanski rat u Francuskoj]]'') * "Pošto je profitna stopa «stimulans kapitalističke proizvodnje„, njen pad „usporava stvaranje novih nezavisnih kapitala i pokazuje se kao prijetnja za razvoj kapitalističkog procesa proizvodnje, zapravo potiče hiperprodukciju, špekulaciju, krize, višak kapitala istovremeno s viškom stanovništva.“ (''[[Kapital]]'') * "Prva granica kapitalističke proizvodnje jest sam kapital, jest to, što se kapital i samooplođivanje njegove vrijednosti ispoljavaju kao polazna i završna tačka, kao pobuda i svrha proizvodnje; što je proizviodnja samo proizvodnja za kapital, a ne obrnuto, da su sredstva za proizvodnju naprosto sredstva za sve širi životni proces za društvo proizviđača." (''[[Kapital]]'') * "[[Religija]] je samo iluzorno sunce koje se kreće oko čovjeka dotle dok se on ne kreće oko sebe samoga." * "[[Religija]] je uzdah ucviljena bića, duša svijeta bez srca, kao i duh prilika bez duha. Ona je opijum naroda." * "[[Religija|Religiozni]] odraz stvarnog svijeta može se izgubiti tek onda kad odnosi praktičnog svakodnevnog života budu iz dana u dan pokazivali ljudima prividno razumne odnose među njima i prema prirodi." (''[[Kapital]]'') * "[[Revolucija]]ma je zapravo potreban jedan pasivan elemenat, materijaln osnova. Teorija se ostvaruje u jednom narodu samo ukoliko odgovara ostvarenju njegovih potreba." (''[[Kritika Hegelove filozofije države i prava]]'') * "Sa stalnim opadanjem broja kapitalističkih magnata koji nasilno prisvajaju i monopoliziraju sve prednosti tog preobražnog procesa raste masa bijede, pritiska, ropstva, degeneracije i eksploatacije, ali i revolt radničke klase koja stalno nabujava i koju sam mehanizam kapitalističkog procesa proizvodnje školuje, ujedinjuje i organizira. Kapitalov monopol postaje okov za način proizvodnje koji je s njim i pod njim procvjetao. Centralizacija sredstava za proizvodnju i podruštvljaljanje rada dostižu tačku na kojoj više ne mogu podnositi kapitaluističku ljusku i razbijaju se. Kuca posljednjiu čas kapitalističkog privatnog vlasništva. Eksproprijatori bivaju eksproprirani." (''[[Kapital]]'') * "[[Tajna]] je opći duh birokratije." * "U akcionarskim je društvima funkcija odvojena od vlasništva kapitala, a kao posljedica toga i rad je potpuno odvojen od vlasništva sredstava za proizvodnju i od viška vrijednosti. Ovaj rezultat najvišeg razvitka kapitalističke proizvodnje je nužan momenat prijelaza radi pretvaranja kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više kao privatnog vlasništva pojedinačnog proizvođača, kao neposrednog društvenog vlasništva. Osim toga, to je momenat priojelaza na pretvaranje svih funkcija koje su u procesu reprodukcije još povezane sa vlasništvom kapitala, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije." (''[[Kapital]]'') ==Drugi o njemu== *[[Gerald Cohen]] **"Tri izvora marksizma dolaze iz tri evropske države, u svakoj od kojih su bila najviše razvijena. I svaki izvor bio je polje misli koje se predstavilo bez odnosa sa ostala dva, tako da je bio čin krajnje genijalnosti na strani Marksa da troje dovede u vezu. U poretku u kojem je Marks preuzeo tri elementa, oni su bili: prvo, dijalektički modus analize, kojeg je izvodio iz filozofije koju je studirao kao adolescent i kao mlad čovjek u svojoj matičnoj Njemačkoj; drugo, francuske socijalističke ideje koje su cvjetale među intelektualcima kritičkim prema kapitalizmu u Francuskoj marksovog doba, Francuskoj koja je bila zemlja njegovog prvog egzila; i, konačno, klasična politička ekonomija, koju je Marks savladao na svom posljednjem egzilu, u Velikoj Britaniji." (''[[Ako si egalitarista, kako to da si toliko bogat?]]'') **"Pod uslovima nestašice, tako tvrdi tradicionalni marksizam, klasno društvo je neizbježno, njegova struktura vlasništva određuje pitanja raspodjele, i rasprava o prirodi pravde, u općem smislu, stoga je uzaludna za politički pokret čiji je zadatak da obori klasno društvo, prije nego da odredi koji od mnogih kriterija zbog kojih je nepravedno jeste onaj koji se treba koristiti da ga se osudi. Niti je nužno istraživati šta tačno će se zahtijevati u smislu pravde u budućim uslovima izoblilja. Jer će komunizam, u kojem će svako imati šta želi, onda proizaći bez teškoća [...] i pravda će stoga biti ostvarena, po bilo kojoj njenoj koncepciji, od utilitarističke do egalitarne, odnosno libertarijanske. Posvećivanje napora pitanju "Koji je ispravan način raspodjele?" je uzaludan u odnosu na sadašnjost i nepotreban u odnosu na budućnost. / Ne možemo više vjerovati u faktičke premise tih zaključaka o praktičnoj (ne)relevantnosti studiranja normi. Ne možemo dijeliti Marksov optimizam po pitanju materijalne mogućnosti, ali također ne možemo dijeliti njegov pesimizam o društvenoj mogućnosti, ako želimo da održimo socijalističku privrženost. Marksov optimizam dopustio mu je da održi pesimizam kojeg moramo napustiti, jer moramo napustiti optimizam koji je taj pesimizam učinio sigurnim. / Ne možemo se osloniti na tehnologiju da popravi stvari za nas; ako se mogu popraviti, onda ih mi moramo popraviti, kroz teške teorijske i političke napore. Marksisam je smatrao da će nam jednakost biti data kroz izobilje, ali mi moramo težiti jednakosti u kontekstu nestašica, i stoga moramo biti puno više precizni nego što jesmo o tome šta tražimo, zašto smo opravdani u tom traženju, i kako se to može implementirati institucionalno. To priznanje mora upravljati buduće napore socijalističkih ekonomista i političara." (''Ibid.'') {{Wikipedia|Karl Marx}} {{Djela Karla Marxa}} {{DEFAULTSORT:Marx, Karl}} [[Kategorija:Karl Marx| ]] [[Kategorija:Njemački filozofi]] [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Historija]] s6b4m1n4ft8v1qtsogyny50bhopq13q 0 1660 34280 23550 2008-05-07T12:26:30Z 89.146.134.255 34280 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mile Babić |slika= |tekst uz sliku=profesor na Franjevačkoj Teologiji u Sarajevu |datum rođenja=1947. |mjesto rođenja=Prozor, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= }} * " Mogu zastupati što zastupam jer te lijepe i pozitivne stvari doživljavam ovdje u [[sarajevo|Sarajevu]], ovdje u našoj [[BiH]]. To doživljavam osobito u susretu s mladim ljudima i u susretu sa svojim [[prijatelj]]ima, kojih imam svugdje u svakoj naciji, konfesiji i svjetonazoru. Ta [[tolerancija]], to poštivanje drugog u njegovoj različitosti, ta [[ljubav]] prema drugačijem i različitom, mene kao ljudsko biće obogaćuje i usrećuje. Biti s istima je dosadno i osiromašuje [[čovjek]]a u svakom smislu." ([http://www.bhdani.com/arhiva/237/intervju.shtml Intervju za "BHDane"]) [[Kategorija:Religija|Babić,Mile]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Babić,Mile]] {{Wikipedia}} agbumak5uposaa9z4pp059q7blqz6de 6 1661 6267 3361 2006-01-21T16:46:45Z Dado 4 6267 wikitext text/x-wiki Preuzeto sa Bosanske Wikipedije [[w:Image:Mesa(Mehmed) Selimovic.jpg]] {{slobodna slika}} gex23no7mmzo9qprajmt7r90nblwvdy 0 1662 56641 56640 2016-06-04T22:57:28Z Harač 23 Zaštitio je stranicu "[[Hamdija Pozderac]]": Prekomjerni vandalizam ([uređivanje=dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [premještanje=dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno)) 56641 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Hamdija Pozderac |slika=[[slika:Hamdija_Pozderac_big.jpg|200px]] |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar i bivši predsjednik predsjedništva Bosne i Hercegovine |datum rođenja=15. januar 1924. |mjesto rođenja=Cazin, Bosna i Hercegovina |datum smrti= 7. april 1988. |mjesto smrti=Sarajevo, Bosna i Hercegovina }} *"Ne daju bosanstvo, nude muslimanstvo... Da prihvatimo i to što nude, makar i pogrešno ime ali ćemo otvoriti proces." - U razgovoru sa [[Josip Broz Tito|Titom]] o ustavnim reformama 1971. godine *"I Muslimani i Srbi i Hrvati, kao i pripadnici drugih naroda i narodnosti koji žive u BiH, obezbjeduju i ostvaruju u njoj svoj nacionalni identitet i punu afirmaciju nacionalnih vrijednosti. Upravo iz tih razloga, iako se BiH ne definiše kao nacionalna država u klasicnom smislu, ona je uistinu i nacionalna država i za Srbe, i za Hrvate i za Muslimane i za pripadnike drugih naroda i narodnosti koji žive na njenom tlu." - Glavni referat na proglašenju Ustava 1971. godine *"[[Nacionalizam]] je uvijek agresivan i jedinstven po zakonu spojenih posuda. Ne može se govoriti o manje opasnom nacionalizmu i onom agresivnijem" - 1983 nakon Sarajevskog procesa *"On mene mrzi zato što sam Musliman - rekao mi je - On mrzi naciju kojoj ja pripadam, on je nacionalista i to je suština." - o [[Vojislav Šešelj|Vojislavu Šešelju]] 1980. godine {{wikipedia|Hamdija Pozderac}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari|Pozderac,Hamdija]] at07y41vy2y5m5dnmgxc6cwfa1xian5 0 1663 61573 52654 2024-05-17T07:31:58Z Srđan 4695 Srđan premjestio je stranicu [[Vissarion Belinsky]] na [[Visarion Bjelinski]] bez ostavljanja preusmjerenja 52654 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Vissarion Belinsky |slika=[[slika:Vissarion Belinsky from biblio ru.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Visarion Grigorievič Belinski'',<br> ruski književni kritičar i esejist |datum rođenja= 13. juni 1811. |mjesto rođenja=Sveaborg, Finska |datum smrti= 7. juni 1848. |mjesto smrti=Sankt Petersburg, Rusija }} *"[[Čovjek]] je uvijek bio i bit će najzanimljivija pojava čovjeku." *"Ko hoće suditi drugima, taj podvrgava i samoga sebe još strožijem [[sud]]u." *"Ko je sklon da lako gubi [[poštovanje]] prema drugima, taj prije svega ne poštuje sebe." *"[[Ljubav]] ima svoje zakone razvitka, svoje životne dobi, kao cvijeće, kao ljudski život. Ona ima svoje raskošno proljeće, svoje vrelo ljeto i, napokon, jesen, koja je za jedne topla, svijetla i plodonosna, a za druge - hladna, gnjila i jalova." *"Na ženi je da se uda što prije, a na muškarcu da nastoji da se ne oženi što duže može." *"Najgorča [[istina]] bolja je od najslađe zablude." *"Najveća se slabost [[razum]]a sastoji u nepovjerljivosti prema snazi razuma." *"Od svih kritičara najveći je, najgenijalniji i najnepogrešiviji - [[vrijeme]]." *"Slabost je ljudi da svoju ličnost miješaju s istinom; posumnjavši u vlastite istine, oni često prestaju vjerovati u postojanje istine." *"[[Smijeh]] je često veliki posrednik u razlikovanju istine od [[laž]]i." *"Suditi logično i suditi istinito - dvije su različite stvari." *"Svaka je krajnost rođena sestra ograničenosti." *"U riječima [[bog]] i [[religija]] vidim tamu, mrak, lance i bič." *"[[Žena]] - nije ljubavnica, već prijatelj i saputnik u našem životu, i valja nam se unaprijed privikavati na misao da ćemo je voljeti i kad postane starija, a i onda kad bude starica." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Ruski pisci|Belinsky,Vissarion]] t2p0fs5yedoepj4oae0yl7fxp7wwt86 0 1664 52105 44408 2014-04-15T12:21:23Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 11 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q4228726]] 52105 wikitext text/x-wiki '''Charles Caleb Colton''' (1780 - 1832), engleski pisac -------- * "[[Ambicija]] je zapravo pohlepa za [[moć]]i." * "Kad nemaš ništa za reći, ne [[govor]]i." * "[[Kletva]] uvijek čini klevetnika gorim, ali oklevetanog nikada." * "[[Ljubav]] je kao prepeličar kojemu je draža kazna od jedne ruke nego milostinja od druge." * "Najveći prijatelj [[istina|istine]] je [[Vrijeme]], njen najveći neprijatelj je [[Predrasuda]], a njen stalni pratilac je [[Poniznost]]." * "Ne očekuj hvalu bez [[zavist]]i sve dok ne budeš mrtav." * "[[Neznanje]] je neispisan papir na kojem možemo pisati, a pogrešno znanje je ispisan papir koji se prvo mora brisati." * "Onaj koji umire kao mučenik, dokazuje da nije bio podlac, ali ni u kojem slučaju da nije bio [[budala]]." * "[[Oponašanje]] je najiskrenije [[laskanje]]." * "Pomodne žene izgladnjuju sreću da bi nahranile taštinu, i ljubav da bi nahranile [[ponos]]." * "[[Sloboda]] se ne može spustiti do ljudi; ljudi se moraju uzdignuti do nje; to je blagoslov koji najprije treba zaslužiti a onda u njemu uživati." * "[[tiranija|Tirani]] još nisu otkrili lance koji bi sputali [[duh]]." * "Tražimo [[savjet]], a hoćemo odobravanje." * "Utrti [[put]]evi su najneopasniji i najpouzdaniji putevi." [[Kategorija:Britanski pisci]] {{Wikipedia}} k8158itnv2rpd2s4qwghrrng9jb216p 0 1665 51755 47834 2014-04-14T22:49:03Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 38 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q8743]] 51755 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Thomas Alva Edison |slika=[[slika:Thomas Edison.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Tomas Edison'', američki pronalazač |datum rođenja=11. februar 1847. |mjesto rođenja=Milan, Ohio, SAD |datum smrti= 18. oktobar 1931. |mjesto smrti=West Orange, SAD }} * "[[Genije]] je jedan posto nadahnuća i devedeset devet posto znoja." * "Kada bismo svi učinili ono za što smo sposobni, zapanjili bismo sami sebe." * "Nemir je nezadovoljstvo, a nezadovoljstvo je prvi korak ka napretku. Pokažite mi sasvim zadovoljna [[čovjek]]a i pokazat ću vam [[neuspjeh]]." * "[[Nenasilje]] je put do više etike, koja je [[cilj]] svekolike evolucije. Sve dok ne prestanemo nanositi [[zlo]] svim živim bićima i dalje ćemo biti samo divljaci." * "Ono sto nam najviše nedostaje u [[život]]u, to je neko ko bi nas prisiljavao da činimo ono što možemo." [[Kategorija:Američki naučnici|Edison,Thomas Alva]] {{Wikipedia|Thomas Alva Edison}} e08eaqrm0ysgwt9s3e2niq4wsotrnoq 0 1666 54760 40684 2015-08-03T18:35:31Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q154759]] na [[d:|Wikidati]] 54760 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sven Hedin |slika=[[Slika:Sven Hedin from Hildebrand Sveriges historia.jpg|170px]] |tekst uz sliku=švedski istraživač Azije |datum rođenja=19. februar 1865. |mjesto rođenja=Štokholm, Švedska |datum smrti=26. novembar 1952. |mjesto smrti=Štokholm, Švedska }} * "Nikada nisam mogao ugasiti neko [[život]]no svjetlo, jer mi nedostaje [[moć]] da ga ponovno upalim." [[Kategorija:Historija|Hedin,Sven]] [[Kategorija:Švedska|Hedin,Sven]] {{Wikipedia}} egr2r5drnms2g0794qjbtny2ebep8lu 0 1667 60675 59255 2023-08-16T14:19:47Z Ari Karjalainen 8179 60675 wikitext text/x-wiki [[File:Margaret Mead (1901-1978).jpg|thumb|Mead (1948)]] ''' Margaret Mead ''' (16. decembar 1901. – 15. novembar 1978.), američki antropolog ---------- *"Imati nekog ko se pita gdje ste ako se noću niste vratili kući vrlo je stara ljudska potreba." * "Nikada nemojte sumnjati u činjenicu da mala skupina promišljenih i zabrinutih građana može promijeniti [[svijet]]. Uistinu, dosad su ga jedino oni i mijenjali." [[Kategorija:Američki naučnici]] {{Wikipedia}} 2idxj1gqsz2fk3zkm5g25pjp6o3k7bq 0 1668 51939 49455 2014-04-15T05:37:23Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 25 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q34743]] 51939 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Joseph Rudyard Kipling |slika=[[slika:Rudyard_Kipling.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Kipling'', britanski pisac,<br> dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1907. |datum rođenja=30. decembar 1865. |mjesto rođenja=[[w:Bombaj|Bombaj]], [[w:Indija|Indija]] |datum smrti= 18. januar 1936. |mjesto smrti=[[w:London|London]], [[w:Engleska|Engleska]] }} * "Najgluplja [[žena]] može upravljati pametnim muškarcem, ali upravljati budalom može samo vrlo [[pamet]]na žena." * "Nagađanje žene mnogo je tačnije od čvrstog uvjerenja muškarca!" * "Šta vrijedi galopirati ako se krećemo u pogrešnom pravcu." * "Svi ljudi poput nas su mi, a svi ostali su oni." [[Kategorija:Britanski pisci|Kipling,Rudyard]] {{Wikipedia}} l44aipuylwwm9ftn5u1oc2sn4t5ktch 0 1669 61341 60132 2024-05-16T17:53:10Z Srđan 4695 61341 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Rainer Maria Rilke |slika=[[slika:rilke.jpg|200px]] |tekst uz sliku=(portret Paule Modersohn-Becker)<br>austrijski liričar |datum rođenja=4. decembar 1875. |mjesto rođenja= |datum smrti= 29. decembar 1926.), |mjesto smrti= }} [[file:Rainer Maria Rilke 1900.jpg|thumb|160px|{{PAGENAME}} (1900)]] * "..lijepo nije drugo do početak strašnog koji još možemo podnijeti." (''"Devinske elegije''") * "[[Ljubav]] se sastoji u tome da se dvije samoće štite, da budu jedno uz drugu, da pozdravljaju jedno drugu." * "Mudre izreke se, nažalost, pišu za druge, a veoma rijetko za sebe." * "Nije zanimljivo ono što vam žene kažu, zanimljio je ono što prešute." * "Volite li [[ruža|ruže]]? Sada mi se čini da sve ruže svijeta cvjetaju za vas i zahvaljujući vama.." * "[[žena|Žene]] treba obožavati ili ostavljati. Ništa između toga. " {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Rilke, Rainer Maria}} [[Kategorija:Austrijski pisci]] jq7li7w1h8vmoubpag1tzhdlugxd2wn 0 1670 61232 57561 2024-05-16T16:05:53Z Srđan 4695 61232 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Paulo Coelho |slika=[[Slika:Coelhopaulo26012007-1.jpg|180px]] |tekst uz sliku=''brazilski liričar i novelist'' |datum rođenja= 24. august 1947. |mjesto rođenja=Rio de Janeiro, Brazil |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Sve što se dogodi jedanput može se nikad više ponoviti. No sve što se dogodi dvaput, zacijelo će se dogoditi i treći put." *"Ako budeš dovoljno jak, nemoj se uopšte stidjeti da izigravaš slabića; to će nagnati tvog [[neprijatelj]]a da izgubi opreznost i napadne prije vremena." *"Da bi vjerovao u svoj vlastiti [[put]], nema potrebe da dokazuješ kako je tuđi put pogrešan." *"[[Djeca]] znaju da posmatraju svijet bez gorčine. Kad hoće da sazna da li je neka osoba u njegovoj blizini dostojna povjerenja, ratnik svjetlosti želi najprije da vidi kako neko dijete na nju gleda." *"Imam svoj put, put potrage za [[ljubav]]lju i činim sve što je moguće da ga pređem s [[dostojanstvo]]m." *"Ljubav se samo ljubavlju otkriva." * "Najveći pisci današnjice se prezivaju [[ateist]]i ili agnostici zato što se boje priznati da postoji misteriozna granica, sviđalo se to nama ili ne, i to ih čini inferiornim." *"Navedi svog neprijatelja da povjeruje kako neće postići velike [[uspjeh]]e ako riješi da te napadne; na taj način ćeš umanjiti njegovo oduševljenje." *"Niko ne može nikoga da zloupotrebljava. U svakom odnosu, obje osobe znaju šta rade, čak i ako se jedna od njih kasnije požali da je bila iskorištena." ("Vještica iz Portobella", 2007.) * "Oni koji vole očekujući nešto zauzvrat, samo gube [[vrijeme]]." *"Samo onaj ko je [[sreća]]n može da širi sreću oko sebe" * "[[Smrt]] primorava ljude da bolje osjete [[život]]." * "Sretan je onaj [[čovjek]] koji uspije živjeti u sadašnjosti." * "Svaki [[čovjek]] ima tačnu predstvu kako bi trebalo da živimo svoj [[život]]." *"Sve bitke u životu služe da nas nečemu nauče - uključujući i one koje gubimo. Kad porasteš, otkrit ćeš da si često branio [[laž]], obmanjivao sebe ili patio zbog gluposti. Ako budeš dobar ratnik, nećeš sebe optuživati zbog toga - ali nipošto ne dozvoli da se tvoje greške ponove" * "Za ratnika svjetlosti ništa što postoji nije apstraktno. Sve je konkretno i sve ga se tiče. On ne sjedi u udobnosti svog šatora promatrajući što se zbiva vani, u svijetu; već prihvaća svaki izazov kao priliku da unese promjenu u vlastiti život. Neki od njegovih suboraca vječno negoduju zbog nemogućnosti izbora, razglabajući tuđe odluke. Ratnik, međutim, svoje misli pretvara u djela. Dogodi se da promaši cilj i tada - bez pritužbi - plaća svoju pogrešku, ili pak skrene s puta i izgubi mnogo vremena dok se ne vrati na zacrtani pravac. Ali ratnik nikada ne odustaje!" {{Wikipedia}} {{Djela Paula Coelha}} {{DEFAULTSORT:Coelho, Paulo}} [[Kategorija:Paulo Coelho| ]] [[Kategorija:Brazilski pisci]] ivbeejzvnqe6gzsk7wmhusaz1gmxg7l 0 1671 51836 50188 2014-04-15T02:11:28Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 26 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q183167]] 51836 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Gilbert Keith Chesterton |slika=[[slika:Gilbert Keith Chesterton2.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Česterton'', engleski pisac |datum rođenja= 29. maj 1874. |mjesto rođenja=London, Engleska |datum smrti= 14. juni 1936. |mjesto smrti=Beaconsfield, Engleska }} * "[[Čast]] je luksuz za aristokrate, ali je neophodan za njihove sluge." * "Istine se pretvore u dogme tada kad o njima raspravljamo." * "[[Lopov]]i poštuju posjede. Oni samo žele da taj posjed postane njihov da ga više mogu cijeniti" * "[[Ljubav]] je puno veća i smionija pustolovina od plovidbe oko [[svijet]]a." * "Način da se neko voli jest shvatiti da taj neko može biti izgubljen." * "[[uspjeh|Uspješan]] sam samo zato jer uvijek poslušam dobar [[savjet]] i onda učinim upravo suprotno." * "Bijela... ona nije tek čisti nedostatak boje; ona je sjajna i pozitivna, divlja poput crvene, jasna poput crne... [[Bog]] slika u različitim [[boja]]ma, ali nikada ne slika tako dražesno, usudio bih se reći šareno, kao kad slika u bijelom." {{wikipedia|Gilbert Keith Chesterton}} [[Kategorija:Britanski pisci|Chesterton,Gilbert Keith]] s0g6pzv9p4dhphazjditai1m400ksb7 0 1672 60392 54684 2022-11-24T01:53:20Z CalendulaAsteraceae 7924 60392 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde |slika=[[slika:Oscar Wilde portrait by Napoleon Sarony - albumen.jpg|200px]] |tekst uz sliku=irski pisac;<br>poznatija djela: ''[[Slika Dorijana Greja]]'' i dr. |datum rođenja=16. oktobar 1854. |mjesto rođenja= |datum smrti=30. novembar 1900. |mjesto smrti= }} * "[[Apsurd]]no je dijeliti ljude na dobre i [[Zlo|zle]]. Oni su ili zanimljivi ili dosadni." * "Biti prirodan je jednostavno poza, i poza koja najviše nervira." * "[[Brak]] je međusobno pljačkanje slobode uz obostranu saučesničku saglasnost." * "[[Cinik]] zna cijenu svega, ali ne zna vrijednost ničega." * "Dobar [[savjet]] uvijek samo proslijedim. Meni nikada ne pomogne." * "[[Čovjek]]u koji želi da bude nešto drugo nego što jeste, da bude član parlamenta, ili istaknut [[advokat]], ili [[sudija]], ili nešto drugo podjednako dosadno, redovno uspjeva da postane ono što želi. To mu je [[kazna]]. Oni koji žele [[Maska|masku]], moraju je nositi. Ljudi koji jedino žele da se ostvare nikad ne znaju kuda idu i ne mogu znati." * "[[Čovjek]] ne može biti preoprezan u biranju neprijatelja." * "Čovjek uvijek treba biti zaljubljen. To je razlog zbog kojeg se ne smije ženiti." * "[[Iskustvo]] je ime koje svako daje vlastitim pogreškama." * "Iskušenjima treba popustiti, ko zna da li će opet doći." * "Istinsko objašnjenje ovog [[svijet]]a je u [[ljubav]]i, a ne u njemačkoj filozofiji, bez obzira na to u čemu je objašnjenje drugog svijeta." * "Jedini oblik laganja koji nije sasvim sraman jest [[laganje]] zbog laganja." * "Kad jednoj ljubavi dođe kraj, slabići kukaju, energični smjesta pronađu novu ljubav, a pametni su je već odavno imali u rezervi." * "Kad sam bio mlad, vjerovao sam da je [[novac]] najvažnija svar u [[život]]u. Sad kad sam ostario - to znam." * "Kad sam vas prvi put vidio, shvatio sam razlog svoga postojanja." * "Kada se neko zaljubi, počne varati samoga sebe, a završava varajući druge." * "Ljepoti je kraj kada se pojavi intelektualni izraz. [[Intelekt]] ruši harmoniju lica. Onog časa kada neko počne da misli, sav se pretvara u nos." * "Ljudi koji vole samo jednom u životu, u stvari su površni. Ono što oni nazivaju vjernošću, to je lijenost navike ili nedostatak fantazije. [[Vjernost]]! U njoj je strast za svojinom. Mnoge stvari bismo odbacili kad se ne bismo bojali da će ih drugi uzeti." * "Malo [[iskrenost]]i opasna je stvar, a mnogo sasvim kobno." * "Moralnost je jednostavan stav koji zauzimamo prema ljudima koje lično mrzimo." * "[[Mržnja]] je, sa [[intelekt]]ualnog stajališta, vječita negacija, a posmatrana sa gledišta [[Osjećaj|osjećanja]], mržnja je oblik [[Atrofija|atrofije]] koji ubija sve osim same sebe." * "[[Muškarac]] može biti [[Sreća|sretan]] sa svakom [[Žena|ženom]], sve dotle dok je ne zavoli." * "Muškarci uvijek žele da budu ženina prva ljubav. Žene su u tome prefinjenije: žele da budu njihova posljednja ljubav!" * "Napokon, šta je moda? S umjetničkog gledišta to je obično izraz ružnoće, toliko nesnošljive da smo prisiljeni mijenjati je svakih šest mjeseci." * "Nečije najveće mane ponekad znaju biti i njegove najveće vrline, ali ponekad zna biti i obratno." * "Nema na svijetu ničeg poput [[vjernost]]i udate žene. To je stvar o kojoj ni jedan oženjeni muškarac ništa ne zna." * "Nema moralnih i nemoralnih [[knjiga]]. Knjige su ili dobro, ili loše napisane. To je sve." * "[[Neprijatelj]]ima treba neprekidno opraštati, jer je upravo to ono što ih najviše ljuti." * "Neugledne žene uvijek su ljubomorne na svoje muževe, lijepe to nisu nikada." * "[[Nezadovoljstvo]] je prvi korak ka napretku nekog čovjeka ili naroda." * "Ništa ne može izliječiti dušu osim [[razum]]a, kao što ništa ne može izliječiti razum osim duše." * "Ništa nije grijeh osim gluposti." * "Opasno je biti iskren ako nisi glup." * "[[Patnja]] je jedini način na koji bivamo svjesni postojanja, a sjećanje na patnju potrebno nam je kao [[dokaz]] našeg neprekinutog postojanja." * "Pitanja nisu nikada indiskretna. Takvi su ponekad [[odgovor]]i." * "Postoje mnoge stvari koje bismo odbacivali kada se ne bi bojali da bi ih drugi mogli pokupiti." * "Postoji samo jedna doista velika tragedija u životu žene. To je činjenica da je njena prošlost njezin ljubavnik, a njena budućnost njezin muž." * "Prava zagonetka [[svijet]]a jest ono što je vidljivo, a ne nevidljivo." * "Pravi [[život]] nekog čovjeka je često život kojim on ne živi." * "Razlog što svi volimo da mislimo tako dobro o drugima je taj što se svi plašimo za sebe." * "Sa svakom ženom razgovaraj kao da je voliš, a sa svakim muškarcem kao da ti je dosadan." * "Samo je jedna stvar gora od ogovaranja - ne biti ogovaran." * "[[Sreća]] neženje sastoji se u tome što može da se prisjeća toliko žena kojima se, srećom, nije [[Vjenčanje|oženio]]." * "Temelj optimizma je potpuni [[strah]]." * "Umjetnost je individualizam, a individualizam je sila koja remeti i razgrađuje." * "Usidjelica je žena koja čeka - i ne dočeka." * "Vjerni znaju samo trivijalnu stranu ljubavi; nevjerni znaju njene tragedije." * "[[Vjernost]] apsolutno postoji. To se najbolje vidi po onim ženama koje su vjerne: izgledaju tako iskreno nesrećne." * "Volim muškarce s budućnošću i žene s prošlošću." * "Žaliti zbog svojih [[Iskustvo|iskustava]] znači zaustavljati vlastiti [[razvoj]]." * "Žene nas vole zbog naših nedostataka. Ako ih imamo dovoljno one će nam sve oprostiti, osim našeg intelekta." * "Život bi se mogao sažeti u pola sata predivnih trenutaka." * "[[Život]] je previše važna stvar da bi se o njemu ikad govorilo ozbiljno." * "[[Život]] nikad nije pošten, ali budući da nas je većina nepoštenih - to nam odgovara." * "Mišljenje je najnezdravija stvar na svijetu, i ljudi od njega umiru baš kao i od svake druge bolesti." == Djela == *''[[Slika Dorijana Greja]]'' {{Wikipedia|Oscar Wilde}} [[Kategorija:Oscar Wilde|*]] [[Kategorija:Irski pisci|Wilde, Oscar]] hqwu2f9hscua3wavdc6ii2984e73nyj 0 1673 60379 59344 2022-11-13T22:43:05Z Tollorysä 7915 60379 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Erich Maria Remarque |slika= |tekst uz sliku=''njemački književnik'' |datum rođenja= 22. juni 1898. |mjesto rođenja=Osnabrück, Njemačka |datum smrti=25. septembar 1970. |mjesto smrti=Locarno, Švicarska }} [[File:Bundesarchiv Bild 183-R04034, Erich Maria Remarque.jpg|thumb|Erich Maria Remarque (1929)]] * "Bez ljubavi je [[čovjek]] samo mrtvac na dopustu." * "[[Karakter]] čovjeka najbolje ćeš upoznati kad ti postane pretpostavljeni." * "Ko ništa ne očekuje, nije nikada razočaran." * "[[Ljubav]] [[Žena|ženu]] čini bistroumnom, a [[Muškarac|muškarca]] zbunjenim." * "[[Nesreća]] privlači nesreću." * "Niko ti ne može biti stran kao čovjek koga si nekada volio." * "Samo jednostavne [[stvar]]i nikada ne razočaraju." * "Žena može ostaviti muškarca; svoje haljine nikada." == Djela == *''[[Tri ratna druga]]'' *''[[Sjenke u raju]]'' {{Wikipedia}} [[Kategorija:Erich Maria Remarque|*]] [[Kategorija:Njemački pisci|Remarque,Erich Maria]] hkfae9288k4nnw5bbbesqwp9sbq8bcr 0 1674 60585 56633 2023-04-23T00:37:58Z Tallon nollat 8065 Datoteka 60585 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Muhammad Ali |slika=[[slika:Ali.jpg|200px]] |tekst uz sliku=Muhamed Ali (rođen kao Cassius Marcellus Clay Jr.), američki bokser |datum rođenja=17. januar 1942. |mjesto rođenja=Louisville, SAD |datum smrti= 3. juna 2016 |mjesto smrti=Scottsdale, Arizona, SAD }} [[File:Muhammad Ali NYWTS.jpg|thumb|Muhammad Ali (1967)]] * "Ako mogu napraviti penicilin od ubuđalog hljeba sigurno se može napraviti nešto i od tebe." * "Ako vas [[žena]] pobjeđuje u [[tenis]]u, promijenite [[sport]]. Ako vas žena pobjeđuje u [[boks]]u, promijenite ženu." * "Bitka je dobijena daleko od svjedoka; iza linija, u sportskoj sali, vani na cesti, davno prije nego ja zaplešem pod tim svjetlima." * "[[Boks]] je kada puno bijelaca gleda dva crnca kako prebijaju jedan drugog." * "[[Čovjek]] bez mašte nema krila." * "Čovjek koji u pedesetim vidi život kao u svojim dvadesetim je protračio trideset godina svoga života." * "Ja vjerujem u [[islam]] kao religiju. Vjerujem u [[Allah]]a i mir." * "Ja sam astronaut boksa. Joe Louis i Dempsey su samo piloti na mlaznim avionima. Ja sam poseban svijet." * "Kod kuće sam fin momak, ali ne želim da to cijeli svijet zna. Tihi ljudi, otkrio sam, ne dospiju daleko." * "Leti kao leptir, bodi kao pčela." * "Mi imamo samo jedan život koji će uskoro završiti. Ono što smo udarili radi [[Bog]]a će jedino ostati." * "Moj način šaljenja je reći istinu. To je najsmješnija šala na svijetu." * "Moja najveća borba je bila sa mojom prvom ženom." * "Mrzio sam svaku minutu svoga treninga, ali sam govorio: „Ne odustaj! Sada se pati, ali živi ostatak svoga života kao šampion." * "Nedostatak vjere je razlog zašto se ljudi boje izazova, ali ja vjerujem u sebe." * "Nema nikakvog zadovoljstva u borbama, ali neke od mojih borbi je bilo zadovoljstvo pobijediti." * "Niko ne zna šta da kaže u gubitničkoj svlačionici." * "Nisu planine na koje se trebaš popeti te koje te izmore; to je kamenčić u tvojoj cipeli." * "Onaj ko nije toliko hrabar da riskira neće ništa postići u životu." * "Ono što me tjera da idem dalje su ciljevi." * "Postoje neke ugodnije stvari za raditi nego što je to prebijanje ljudi." * "[[Prijateljstvo]] je najteža stvar na svijetu za objasniti. To nije nešto što se uči u školi, ali ako nisi naučio što je smisao prijateljstva, uistinu nisi ništa naučio." * "Samo čovjek koji je nekada bio poražen može posegnuti u dubinu svoje duše i izaći sa dodatnim djelićem snage koja je potrebna za pobjedu kada je meč izjednačen." * "Služiti drugima je kirija koju plaćaš za prostor koji dobijaš na zemlji." * "Star si onoliko koliko misliš da si star." * "Šutnja je zlato kada ne možeš smisliti neki dobar odgovor." * "To je samo posao. Trava raste, ptice lete, valovi udaraju pijesak. Ja prebijam ljude." * "Toliko sam brz da sam prošle noći pritisnuo prekidač za gašenje svjetla i bio u krevetu prije nego je sobom zavladala tama." * "Ukoliko si ikada sanjao da me možeš pretući bolje ti je da se probudiš i izvineš." * "Znam gdje idem i znam istinu. Ne moram biti ono što vi hoćete da budem. Slobodan sam da budem ono što ja hoću. ==Drugi o njemu== * [[Don King]] ** "Ovo je veoma tužan dan, čovječe. Volio sam Muhammada Alija. On je bio moj prijatelj. I nikad neće umrijeti. Kao i duh Martina Luthera Kinga, i duh Muhameda Alija će nastaviti da živi, on je predstavljao čitav svijet." (povodom Alijeve smrti, [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/odlazak-legende-preminuo-bokser-muhammad-ali]) * [[Muhamed Sacirbey]] ** "Ali me nazvao nekoliko dana ranije, tačnije nazvali su me iz njegovog ureda, jer on je već tada imao problema sa Parkinsonovom bolešću. Vidio sam ga nekoliko godina ranije. Tada je imao javne nastupe i potpisivao je knjige. To je bilo ljeto 1992. godine. [[Bosna i Hercegovina|Bosna]] je gorila i činio se genocid u predjelima Bosne i Hercegovine gdje su muslimani većina" (nedugo nakon što je Muhamed Ali došao u UN u ime ljudi iz BiH i gdje je dao podršku BiH, [http://www.radiosarajevo.ba/sport/ostali-sportovi/ali-je-bio-veliki-prijatelj-bosne-i-hercegovine/227915]) * [[Vehid Gunić]] ** "Osjećam se tužno, vjerovatno kao i hiljade drugih." (povodom Alijeve smrti, [https://www.klix.ba/sport/vehid-gunic-jedini-bh-novinar-koji-je-uradio-intervju-sa-bokserskom-legendom-rekao-mi-je-da-mu-je-boks-dao-i-oduzeo-sve/160604012]) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Sport|A]] [[Kategorija:Američki sportisti|A]] 8y7y21znzeid4xoj9jj29vstbaecvj7 0 1675 52101 50273 2014-04-15T12:14:36Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 31 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q501]] 52101 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Charles Pierre Baudelaire |slika=[[slika:Charles Baudelaire.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Šarl Bodler'', francuski pisac |datum rođenja= 9. april 1821. |mjesto rođenja=Pariz, Francuska |datum smrti= 31. august 1867. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} * "[[Bog]] je izmislio pijance da ružne žene ne ostaju same." * "[[Bog]] je jedino biće koje, da bi vladalo, ne mora čak ni da postoji." * "Koliko li je samo potrebno [[duh]]a da čovjek ne bi ispao smiješan?" * "Ne vidim nikakvu utjehu u tome što ću nadživjeti [[prijatelj]]a i ostati samo spomenik prošlih vremena." * "Treba se veoma malo voljeti, da bismo mogli ostati prijatelji i onda kada se više ne volimo." * "Volim te jer si mi dala [[ljubav]]. Volim ljubav jer si mi je ti dala." * "[[Zlato]] može mnogo, ali [[ljepota]] još više." {{Wikipedia|Charles Baudelaire}} [[Kategorija:Francuski pisci|Baudelaire,Charles]] br4cqtyplwbx9jxbj53c2hhv0b2dl7q 0 1676 52017 47857 2014-04-15T07:58:19Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 33 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q9215]] 52017 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sigmund Freud |slika=[[Slika:Sigmund Freud LIFE.jpg|180px]] |tekst uz sliku=Sigmund Frojd, ''<br>austrijski neurolog i osnivač psihoanalize'' |datum rođenja=6. maj 1856. |mjesto rođenja=Příbor, Češka |datum smrti= 23. septembar 1939. |mjesto smrti=London, Engleska }} * "Veliko pitanje na koje nije dat odgovor i na koje nisam ni sam u stanju da odgovorim poslije trideset godina istraživanja ženske duše glasi: šta [[žena]] zapravo želi?" * "[[Muškarac]] je sretan sa bilo kojom ženom dok je ne zavoli." * "Mi pretpostavljamo da u [[čovjek]]u postoje samo dvije vrste nagona: takvi koji teže održanju i ujedinjenju - zovemo ih erotski,... ili seksualni, sa svjesnim proširenjem popularnog pojma seksualnosti, - i oni drugi koji teže razaranju i ubijanju, njih smo sabrali pod imenom nagona za agresijom ili destruktivnog nagona... Tako je i u nagonu [[ljubav]]i usmjerenom na objekte potreban jedan dodatak nagona za ovladavanjem ukoliko se želi dokopati svoga objekta." (Iz pisma ''Zašto rat?'' upućenog [[Albert Einstein|Albertu Ajnštajnu]]) * "Idealno stanje bi, naravno, bilo takva zajednica ljudi koji su svoj nagonski [[život]] podredili diktaturi [[um]]a." (''[[Budućnost jedne iluzije]]'') *"Ne želim da mi se mlađa [[Kćerka|kći]] pojavi na javnom mjestu i suoči se sa surovim stranama [[život]]a. Ona treba, koliko god može, da ostane kod kuće u dnevnoj sobi." * "Voljeti i raditi srodne su sposobnosti koje su znak pune [[zrelost]]i." == Djela == *''[[Budućnost jedne iluzije]]'' (1927.) *''[[Nelagodnost u kulturi]]'' (1930.) [[Kategorija:Austrijski filozofi|Freud,Sigmund]] [[Kategorija:Austrijski naučnici|F]] {{Wikipedia|Sigmund Freud}} 7t3nf5j5hfjuyzhjczx4xngug7ukyqm 0 1677 51795 45244 2014-04-15T00:36:10Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 17 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q83321]] 51795 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Giacomo Casanova | slika = [[Slika:Casanova ritratto.jpg|200px]] | tekst uz sliku = italijanski avanturist, ljubavnik i književnik | datum rođenja = 2. april 1725. | mjesto rođenja = Venecija, Italija | datum smrti = 4. juni 1798. | mjesto smrti = Duchcov, Češka }} * "Ima ljudi koji se toliko brinu o [[čast]]i i [[ugled]]u drugih, da ne vide ono najvažnije - svoj izgubljeni ugled i čast." * "Ja smatram svoj [[dan]] izgubljenim ako mi se barem jedna [[žena]] toga dana ne osmjehne." * "[[Ljubav]] je kraljica mladih i tiranin starih." * "Muškarci su taštiji od žena. Radije će [[ljubavnik]]a svoje žene proglasiti [[laž]]ovom nego priznati da imaju rogove." * "Najveća je [[greška]] svakog muškarca, ako se zaljubi u jednu ženu. Zaljubiti se smije, ali samo u sve žene." * "Ne može [[muškarac]] varati ženu onoliko koliko se žena može praviti da mu je vjerna." * "Nije mi žao da napustim ovaj [[svijet]], ali mi je žao što ostavljam tolike ljepotice." * "Od neiskusne žene zavodnik najviše nauči." * "Ona koja je bogata [[duh]]om, nema [[novac]]a; ona koja ima novaca siromašna je duhom. Zbog toga sam ostao neženja." * "U svaku ženu, koja mi se dopada, [[smrt]]no se zaljubim. To traje sve dotle, dok se u drugu ne zaljubim još više." * "[[Žena]] uopšte nema čari, sve dok ih vi ne otkrijete." [[Kategorija:Italijanski pisci|Casanova,Giacomo]] {{Wikipedia|Giacomo Casanova}} ppplq6dbs56d3ec4fvtregfh50gwaz1 0 1678 59244 52400 2020-03-20T23:49:23Z Veli-Turo 7109 File 59244 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Edward Wadie Said |slika= |tekst uz sliku=američki pisac i kritičar |datum rođenja=1. novembar 1935. |mjesto rođenja= |datum smrti=24. septembar 2003. |mjesto smrti= }} [[File:Edward Said Crop.jpg|thumb|]] * "[[Čovjek]] kojemu je njegova [[domovina]] draga još je nezreli početnik; onaj kojemu je svako tlo poput njegovog rodnog već je snažan; ali savršen je onaj kojemu je cijeli svijet strana zemlja." (''Reflexions on Exile'') [[Kategorija:Američki pisci|Said,Edward Wadie]] {{Wikipedia}} t376uiir5chbifc3gy6z69i2b84lk2r 0 1679 53497 40656 2014-10-20T19:41:43Z Zero 2969 datum smrti 53497 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Robert E. Byrne |slika= |tekst uz sliku=''američki šahista'' |datum rođenja=20.04.1928. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti= 12.04.2013 |mjesto smrti= }} * "[[Smisao]] [[život]]a je život sa smislom." [[Kategorija:Sport|Byrne,Robert]] [[Kategorija:Američki sportisti|B]] {{Wikipedia}} hvi4szuauleg5j902wybuon82qz2rot 0 1680 51767 49539 2014-04-14T23:40:19Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 36 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q11812]] 51767 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Thomas Jefferson |slika=[[Slika:Thomas Jefferson.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''treći predsjednik SAD'' |datum rođenja=13. april 1743. |mjesto rođenja=Shadwell, SAD |datum smrti= 4. juli 1826. |mjesto smrti=Monticello, SAD }} * "Dobar [[vođa]] nadahnjuje druge vjerom u sebe, ali odličan vođa nadahnjuje druge vjerom u njih same." * "Ništa ne može spriječiti čovjeka s ispravnim mentalnim [[stav]]om da postigne svoj [[cilj]]. I ništa na ovom svijetu ne može pomoći čovjeku s krivim stavom." * "[[Poštenje]] je prvo poglavlje u knjizi [[mudrost]]i." * "[[Sumnja]] i [[ljubomora]] često prouzroče ono čega se pribojavaju." {{wikipedia|Thomas Jefferson}} [[Kategorija:Američki političari|Jefferson,Thomas]] j1kgki7tq04crumvovnp61bmwqywrax 0 1681 61238 52162 2024-05-16T16:11:54Z Srđan 4695 61238 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Victor Hugo |slika=[[Datoteka:Victor Hugo.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Viktor Igo'', francuski književnik |datum rođenja= 26. februar 1802. |mjesto rođenja=Besançon, Francuska |datum smrti= 22. maj 1885. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} * "Ako si [[čovjek]] - vodi [[ljubav]], ako si [[cvijet]] - budi mimoza." * "Ako si [[kamen]] budi ljubak, ako si [[biljka]] budi osjetljiv, ako si [[čovjek]] budi [[ljubav]]." * "[[Čovjek]] što više [[Znanje|zna]], to više [[Patnja|pati]]." * "Čudna stvar, prvi znak istinske [[ljubav]]i u mladića je [[stid]], a u djevojke [[smjelost]]." * "[[Društvo]] neumoljivo odbija od sebe dva staleža ljudi: one koji ga napadaju i one koji ga čuvaju." (''[[Jadnici]]'') * "Duboko sam uvjeren da mrtvi žive dotle, dok ima živih koji misle na njih." * "Gdje teleskop završava, mikroskop počinje. Koji od njih dva pruža veličanstveniji pogled?" * "Ja nosim odijelo lakeja, a u vas je lakejska [[duša]]!" * "Kada ne bi bilo [[žena]], [[dijamant]] bi bio samo običan kamenčić!" * "Kada ti se [[žena]] obraća uvijek slušaj šta ti govori [[oči]]ma." * "Knjiga je u cijelosti put od zla k dobrome, od krivice k pravdi, od pogrešnoga k istinitome, od noći ka danu." * "Ko je vidio samo bijedu muškarca nije vidio ništa, treba vidjetii bijedu žene; ko je samo vidio bijedu žene nije vidio ništa, treba vidjeti bijedu djeteta." * "Ko je zamišljen nije besposlen. Rad može biti vidljiv i nevidljiv." * "[[Ljubav]] je besmrtno i beskonačno žarište u nama, kojeg ništa ne može ograničiti i ništa ugasiti." * "Ljubav je vatreni zaborav svega drugoga." * "[[Ljubav]] ne poznaje srednji put: upropasti ili spasi." * "Mi smo oboje tako blizu neba, gospođo. Vi zato što ste lijepi, ja - zato što sam star." * "[[Mojsije]] je, ne trepnuvši okom, napisao: "[[Bog]] drži u svojoj ruci srce [[kralj]]eva". To je nemoguće iz dva razloga: zato što Bog nema ruke i zato što kraljevi nemaju srca." * "Muža ne drže u kući djeca, nego ženina mudrost." * "Najveća [[sreća]] u [[život]]u je uvjerenost da smo voljeni – voljeni zbog toga kakvi jesmo ili još više, usprkos tome kakvi jesmo." * "Nema ničeg moćnijeg na [[svijet]]u od [[ideja|ideje]] do koje je došlo samo [[vrijeme]]." * "Nije teško biti [[dobrota|dobar]], teško je biti [[pravda|pravedan]]." * "Ništa nije [[smrt|umrijeti]], strašno je ne živjeti." * "Onaj koji svakog jutra planira dnevne poslove i pridržava se plana, u ruci ima nit koja će ga provesti kroz labirint i obavezama najopterećenijeg života. Pravilno raspoređeno vrijeme nalik je zraci života koja prodire kroz sve njegove zanimacije. No, gdje nema plana, gdje se raspolaganje vremenom predaje tek pukom slučaju, ubrzo će zavladati haos." * "Ono što vodi i vuče svijet nisu lokomotive nego ideje." * "Prava [[pravda]] je [[savjest]]." * "[[Prva ljubav]] je veoma velika i veoma mala." * "Prvih dana [[Bog]] je stvorio [[žena|ženu]], a zbog njenog zadovoljstva [[ruža|ružu]]." * "[[san|Snovi]] stvaraju [[budućnost]]." * "Svaki sporazum između [[Istina|istine]] i [[laž]]i uvijek je na štetu istine." * "Sve je skupo; samo patnja svijeta je jeftina; patnja svijeta je besplatna." * "Sve njegove knjige čine samo jednu [[Knjiga|knjigu]], knjigu živu, sjajnu, duboku, gdje vidimo kako se kreće i komeša uznemirena, usplahirena, onakva kakava jeste, cijela naša savremena civilizacija; knjiga čudesna, kojoj je pjesnik dao naziv komedije, a koju je mogao nazvati i historijom, koja obuhvata sve oblike i sve stilove...; knjiga koja je posmatranje i koja je maštanje; iz koje se preliva istinitost, prisnost, obazrivost, sitničarstvo, ono što je materijalno, a koja dopušta da se kroz sve naglo i široko pocjepane stvarnosti ugleda najmračniji i najtragičniji ideal... Ona se hvata u koštac sa modernim društvom. Svakome otima pošteno, jednima iluziju, drugima nadu, ovima uzvik bola, onima masku. Ona pretresa život, raščlanjava strast; ona rije i ispituje dušu, srce, utrobu, mozak, bezdan koji svako ima u sebi... Takvo je djelo koje nam je on ostavio, djelo uzvišeno i snažno, čvrsto granitno postolje, monument! djelo sa čije visine blista njegovo ime." - (''Iz govora nad [[Honore de Balzac|Balzakovim]] grobom'') * "Usta učenjaka koji drugom učenjaku čestita na uspjehu, to je pehar žuči premazan medom." * "Veličina jednog [[narod]]a ne mjeri se brojem, kao što se veličina [[čovjek]]a ne mjeri stasom. Njegova mjera je količina inteligencije i vrline koje posjeduje." == Drugi o Igou == * "Vi, koji ste po pravu svakoga Rafaela i svakoga Pita već bili veliki pjesnik u dobu kad su ljudi još tako mali, vi ste se, kao Šatobrijan, kao svi istinski talenti, borili protiv zavidljivaca koji hvataju busiju iza stubaca u novinama ili se kriju u novinskom podzemlju. I zato želim da vaše pobjedonosno ime doprinese pobijedi ovog djela koje vam posvećujem, i koje bi, prema mišljenju izvjesnih ličnosti, bilo čin smjelosti isto toliko koliko i pripovijetka puna istine. Zar ne bi i novinari, kao markizi, finansijeri, ljekari i državni tužioci, pripadali i Molijeru i njegovom pozorištu? Zašto bi onda LJUDSKA KOMEDIJA, koja ''castigat ridendo mores'', obišla jednu silu, kad pariska štampa ne obilazi nijednu od njih? Sretan sam, gospodine, što mogu da se nazovem Vaš iskreni poštovalac i prijatelj, de Balzak." - [[Honore de Balzac]] == Djela == * ''[[Jadnici]]'' {{Wikipedia|Victor Hugo}} {{Djela Victora Hugoa}} {{DEFAULTSORT:Hugo, Victor}} [[Kategorija:Victor Hugo| ]] [[Kategorija:Francuski pisci]] 59c4oxroln7r6npnlpwa5owg5etn0xq 0 1682 59200 51754 2020-02-22T16:15:08Z 80.223.94.19 File 59200 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Paolo Mantegazza |slika= |tekst uz sliku=''Mantegaza'', italijanski psiholog i antropolog |datum rođenja= 31. oktobar 1831. |mjesto rođenja=Monza, Italija |datum smrti=1910. |mjesto smrti=San Terenzo, [[w:Italija|Italija]] }} [[File:Paolo Mantegazza.jpg|thumb|Paolo Mantegazza, 1876]] * "Čestit [[čovjek]] ne uživa sam u svojim djelima, nego oko sebe širi atmosferu sreće koju udišu svi oni koji ga okružuju." * "[[Ljepota]] je nepoznato [[sunce]] prema kome nesvjesno korača bezbrojna gomila živih stvorenja." * "[[Ljubav]] je najbolja zaštitnica u [[brak]]u, a uzajamno je [[poštovanje]] najpouzdaniji [[prijatelj]]." * "Ljubav bez poštovanja je [[grijeh]], to je grijeh koji rađa druge grijehe." * "Ljubiti jedan sat je osobina životinje; ljubiti jedan [[dan]] to je osobina čovjeka; ljubiti cijeli [[život]] oznaka je anđela, ali voljeti cijeloga života samo jedno stvorenje to je osobina [[bog]]ova." * "Mi rado slušamo kojekakve dobre poruke, ali još mnogo radije klevete i poruge" * "Nikad nemoj lagati, a u najtežim slučajevima nauči se šutjeti" * "[[Radost]] nad svim radostima, zanos nad svim zanosima, pijanstvo nad svim pijanstvima, biser nad svim biserima, blago nad svim blagom, beskrajnost nad svim beskrajnostima - to je uvijek ljubav." * "Rječnik je [[historija]] čovjeka." * "[[Zavist]] nije ništa drugo nego [[mržnja]] prema tuđoj [[superiornost]]i. " * "Žeđ za ljepotom nikad se ne može ugasiti." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Italijanski filozofi|Mantegazza,Paolo]] [[Kategorija:Italijanski naučnici|Mantegazza,Paolo]] mrkqh7y1ylk435fye4d7ux1aek1f1n5 0 1683 53068 51911 2014-06-16T17:45:16Z CommonsDelinker 84 Zamijenjena datoteka:Maugham.jpg sa datotekom:Somerset_Maugham_(1934).jpg (od strane Ymblanter razlog: [[commons:COM:FR|File renamed]]: this is not Robin Maugham, it is his uncle Somerset). 53068 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=William Somerset Maugham |slika=[[slika:Somerset_Maugham_(1934).jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Maugham, engleski književnik'' |datum rođenja= 25. januar 1874. |mjesto rođenja=Pariz, Francuska |datum smrti= 16. decembar 1965. |mjesto smrti=Saint-Jean-Cap-Ferrat , Francuska }} * "Kad skupiš dovoljno [[spoznaja]], [[starost|prestar]] si da bi ih mogao upotrijebiti." * "Nema stvorenja bez [[ljubav]]i, ni prave ljubavi bez ljubomore, ni ljubomore bez varanja, ni varanja bez razloga." * "Pristojne žene tako liče na krivi toranj u Pizi: naginju se ali ne padaju." [[Kategorija:Britanski pisci|Maugham,William Somerset]] {{Wikipedia}} jjmudhztmpw74c8v79sd3c6p18a67uw 0 1685 53842 51641 2015-01-15T23:44:05Z Grover 841 53842 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Otto von Bismarck |slika=[[slika:Otto_von_Bismarck.JPG|200px]] |tekst uz sliku=''Oto fon Bizmark'', njemački državnik i političar |datum rođenja= 1. april 1815. |mjesto rođenja=Schönhausen, Njemačka |datum smrti= 30. juli 1898. |mjesto smrti=Friedrichsruhe, Njemačka }} *"Kada se kaže da se s nečim slažemo u principu, to onda znači da nam ne pada na pamet da tu ideju sprovedemo u praksi." * "[[Ljubav]] je slijepa; [[prijateljstvo]] se trudi da ne vidi ništa." * "Ako želiš da prevariš svijet, reci mu istinu" {{Wikipedia|Otto von Bismarck}} [[Kategorija:Njemački političari|Bismarck,Otto von]] drk2abzb0hatktfe1z22w6sg481u192 0 1686 52421 36634 2014-04-21T14:12:43Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52421 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Fridtjof Nansen |slika=[[Slika:Nansen.jpg|170px]] |tekst uz sliku=norveški naučnik i diplomata, <br>dobitnik Nobelove nagrade za mir 1922. |datum rođenja=1861. |mjesto rođenja= |datum smrti= 1930. |mjesto smrti= }} * "Do najvažnije [[život]]ne spoznaje moramo doći vlastitim [[oči]]ma. " {{Wikipedia}} [[Kategorija:Norveški političari|Nansen,Fridtjof]] [[Kategorija:Norveški naučnici|Nansen,Fridtjof]] 2wzaq4l6lmuxuhxh03co03utm1gt5pw 0 1687 59787 58878 2021-05-16T14:30:19Z FMSky 7496 59787 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=John Ernst Steinbeck III |slika= |tekst uz sliku=američki književnik, <br>dobitnik Nobelove Nagrade za književnost 1962. |datum rođenja=27. februar 1902. |mjesto rođenja=Salinas Valley, SAD |datum smrti=20. decembar 1968. |mjesto smrti=New York, SAD }} [[File:John Steinbeck 1939 (cropped).jpg|thumb|upright|Steinbeck 1939]] *"Sposobnost da danas možeš [[misao|misliti]] drukčije, nego što si mislio jučer, je ono po čemu se [[pamet]]an razlikuje od glupoga." [[Kategorija:Američki pisci|Steinbeck,John Ernst]] {{Wikipedia}} t663o0bsvxyqzhkxvxrsu5ck0biy5o5 0 1688 59583 52505 2020-11-26T17:46:39Z Vilho-Veli 7122 File 59583 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Luc de Clapiers |slika= |tekst uz sliku=marquis de Vauvenargues, francuski pisac i filozof |datum rođenja= 6. august 1715. |mjesto rođenja=Aix-en-Provence, Francuska |datum smrti=28. maj 1747. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} [[File:LucdeClapiers-marquisdeVauvenarges.jpg|thumb]] * "Obično svako zamjerava drugima ono što drugi zamjeravaju njemu. " * "Postojanih [[ljubav]]i ima malo; ali zato ima mnogo iskrenih." [[Kategorija:Francuski pisci|Vauvenargues,Marquis de]] [[Kategorija:Francuski filozofi|Vauvenargues,Marquis de]] {{Wikipedia}} pice9tpcuvsdonn5h6azhrcf0q7n6yy 0 1689 60564 60405 2023-03-17T22:25:53Z Niegodzisie 7018 60564 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dubravka Ugrešić |slika= |tekst uz sliku=hrvatska književnica |datum rođenja=1949. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti=2023. |mjesto smrti=Amsterdam, Nizozemska }} [[File:Dubravka Ugresic 2006.jpg|thumb|Dubravka Ugrešić, 2006]] * "Pisanje je [[čežnja]] za [[dijalog]]om. " [[Kategorija:Hrvatski pisci|Ugrešić,Dubravka]] {{Wikipedia}} j9972j3z9xviukwjfpdi060uep7aqr3 0 1690 59971 59142 2021-12-31T22:38:37Z Kampissa pistäytynyt 7641 59971 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Marcel Proust |slika= |tekst uz sliku=''francuski književnik'' |datum rođenja=1871. |mjesto rođenja= |datum smrti= 1922. |mjesto smrti= }} [[File:Marcel Proust 1900-2.jpg|thumb|Marcel Proust (1900)]] * "Ljepotice prepuštam muškarcima bez mašte." * "Malo njih znaju kako je teško ženi koja je dugo bila vjerna u [[brak]]u, kada se, stepen po stepen, penje na Golgotu preljube." * "Proljeće je ono doba godine kada se misli mladića okreću ka onome o čemu djevojke sanjaju čitave zime." * "Svaka je zamisao laka kad se ne uzme u obzir [[stvarnost]]." * "Sve svoje odluke donosimo u raspoloženju ili stanju duha koje će se sigurno promijeniti." == Djela == * ''[[U potrazi za izgubljenim vremenom]]'' {{wikipedia|Marcel Proust}} [[Kategorija:Francuski pisci|Proust,Marcel]] [[Kategorija:Marcel Proust|*]] abyqk6wyilz5ip0332sm38bwritk0rr 0 1691 60459 53685 2023-02-06T14:31:24Z Panasko 7926 60459 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Aristotel |slika=[[slika:Aristoteles Louvre.jpg|200px]] |tekst uz sliku=grčki filozof |datum rođenja= 384. p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti= 322. p.n.e. |mjesto smrti= }} * "Ako je [[duša]] važnija od tijela (jer je po prirodi sposobnija da vodi), i ako sa za tijelo brinu umijeća i vještine kao što su liječništvo i tjelovježba (i njih smatramo znanjima i za neke ljude govorimo da su ih stekli), očigledno je da neka briga i neko umijeće postoji i za dušu i za duševne vrline, i sposobni smo ga steći, jer to možemo i s onim u čemu nam je neznanje veće i što je teže spoznati." * "[[Čovjek]] je po prirodi politička životinja." * "[[Dosada]] i dokolica su majka [[Filozofija|filozofije]]." * "[[Duhovitost]] je drskost koja je stekla obrazovanje." * "[[Hrabrost]] je crlina na osnovu koje ljudi u opasnosti čine plemenita djela." * "Jedina stabilna [[država]] je ona u kojoj su svi muškarci jednaki pred [[zakon]]om." * "Korijeni učenja su gorki, ali plodovi su slatki." * "Lijepo je ono što je skladno." * "Ljubiti znači željeti bližnjemu sve ono što vjerujemo da je dobro, i to zbog ljubavi prema njemu, a ne zbog sebeljublja." * "Mi smo ono što neprestano činimo." * "Nada je kruh bijednika." * "[[Nada]] je san budnih." * "Nemoguće je da se sve dokazuje." * "[[Nesreća]] otkriva one koji nisu pravi prijatelji." * "Ono smo što neprekidno radimo. Stoga je moć kontrole našeg djelovanja moć kontrole našeg karaktera, a moć kontrole našeg karaktera je moć kontrole našeg života." * "Pokvareni ljudi poštuju iz [[strah]]a; dobri ljudi, iz [[ljubav]]i." * "[[Prijateljstvo]] je jedna duša u dva tijela." * "Prijateljstvo živi od rente, ljubav traži kapital." * "[[Priroda]] ne radi ništa uzalud." * "[[Slava]] pripada onima koji su sebi dovoljni." * "Smatram hrabrijeg onog koje prevlada svoje želje, nego onoga koji pobijedi svoje neprijatelje; jer najteža bitka je nad sobom samim." * "Sreća pripada onima koji su dovoljni sami sebi." * "[[Sreća]] se nalazi u dokolici." * "Sunce je novo svaki dan." * "Svaki [[čovjek]] po prirodi teži [[Znanje|znanju]]." * "Sve što hoda ima svoj dio zemlje." * "Svi su značajni i daroviti ljudi melankolici." * "Zakon je razum lišen strasti." * "Onaj tko prevlada svoje strahove bit će istinski slobodan." == Djela == *''[[Politika (Aristotel)|Politika]]'' *''[[Metafizika (Aristotel)|Metafizika]]'' *''[[Nikomahova etika]]'' {{Wikipedia|Aristotel}} [[Kategorija:Grčki filozofi]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Aristotel|*]] e1kgwwg6i5yqhmc8bp6jgne1p0mb2yk 0 1692 59266 59265 2020-04-09T09:16:53Z 77.221.29.102 /* Djela */ 59266 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Marie-Henri Beyle Stendhal |slika=[[slika:Stendhal.jpg|200px]] |tekst uz sliku=francuski pisac |datum rođenja=23. januar 1783. |mjesto rođenja=Grenoble, Francuska |datum smrti= 23. mart 1842. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} *"[[Čovjek]] se u ljubavi uči lagati." * "Laka slutnja kod [[ljubavnik]]a - kobne sumnje u voljeno stvorenje." *"[[Ljepota]] je obećanje sreće." *"[[Ljubav]] stvara jednakost, ali je ne traži." (''Crveno i crno'') *"Ljubav je izvanredan cvijet, ali treba imati [[hrabrost]]i da se ubere na ivici užasnog ponora." *"Ljubav je jedina [[strast]] koja se plaća novcem što ga sama stvara." *"Ljubav je jedna vrsta bolesti, ko nije bolovao - ne zna šta je." *"Ljubav je poput groznice: ona dolazi i odlazi, a [[volja]] na nju nema nikakav uticaj." * "Muškarca ponizi dužina osvajanja, dok za ženu znači slavu." * "Ne znam tačno da li se u životu mogu voljeti dvije žene, ali sam siguran da se ne mogu voljeti dvije [[domovina|domovine]]." * "Ništa nije zanimljivo kao [[strast]], zato što je sve u njoj nepredviđeno i zato što je onaj koji u njoj učestvuje njena žrtva. Ništa nije tako plitko kao ljubav - ukus, u kojoj se sve računa, kao u svim prozaičnim poslovima života." *"[[Riječ]] je data čovjeku da sakrije svoju [[misao]]." *"Ljudi koje poštujemo samo su lupeži koji su imali sreću da nisu bili zatečeni". * "Sumnja i [[ljubomora]] koja iz nje proizlazi povećavaju ljubavnu naklonost." * "Suviše pretjerana navika da se uživa sprječava rađanje ljubavi." * "Sva prava strast misli samo na sebe." *"U ljubavi se često [[sumnja]] u ono u što se najviše vjeruje. U svakoj drugoj strasti čovjek ne sumnja više u ono što je jednom dokazano." *"[[Zlo]] na [[svijet]]u ne prouzrokuju oni što kažu sve što znaju, nego oni koji kažu više nego što znaju." * [[Žena]] je moćna samo srazmjerno nesreći kojom može da kazni svog ljubavnika; a kada je čovjek samo sujetan, svaka žena je korisna, a nijedna nije neophodna; laaskavi uspjeh sastoji se u tome da se žena osvoji, a ne da se zadrži." == Djela == *''[[Crveno i crno]]'' (1830.) [[Kategorija:Francuski pisci]] [[Kategorija:Stendhal|*]] {{Wikipedia}} he5h4ngqo59ove1pmnzudiqxb344ny7 0 1693 51954 46581 2014-04-15T06:23:04Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 39 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q25089]] 51954 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Woody Allen |slika=[[Slika:Woody Allen (2006).jpeg|180px]] |tekst uz sliku=''američki pisac, glumac i režiser'' |datum rođenja= 1. decembar 1935. |mjesto rođenja=Brooklyn, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Da bi ostali zajedno, članovi neke porodice moraju se međusobno prezirati." * "Imam loše [[refleks]]e. Jednom me udario [[auto]] koji su gurala dva momka." * "[[Ljubav]] je odgovor, međutim, dok čekate odgovor, [[seks]] može da vam predloži još mnoga zanimljiva pitanja." * "Nema ničega lošeg u masturbiranju. Pa to je seks s nekim koga volimo." * "Seks bez ljubavi je isprazan čin – ali najbolji isprazan čin koji postoji." * "Što ako je sve [[iluzija]] i ako zapravo ništa ne postoji? U tom sam slučaju definitivno platio previše za svoj auto." * "Samo su dva tipa [[ljudi]] na ovom svijetu – dobri i loši. Dobri bolje spavaju, ali čini se da loši više uživaju u satima kad su budni." {{Wikipedia|Woody Allen}} [[Kategorija:Američki glumci|Allen,Woody]] [[Kategorija:Američki komičari|Allen,Woody]] [[Kategorija:Američki režiseri|Allen,Woody]] [[Kategorija:Američki pisci|Allen,Woody]] dbw2f7tquh7chxhoeorxppdkuoclg6u 0 1694 61159 60407 2024-05-16T13:47:57Z Srđan 4695 61159 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Albert Camus |slika=[[Datoteka:Albert Camus.png|200px]] |tekst uz sliku=francuski pisac i filozof |datum rođenja= 7. novembar 1913. |mjesto rođenja=Mondovi, Alžir |datum smrti= 4. januar 1960. |mjesto smrti=Villebevin }} [[File:Albert Camus, gagnant de prix Nobel, portrait en buste, posé au bureau, faisant face à gauche, cigarette de tabagisme.jpg|thumb|Albert Camus (1957)]] * "A zašto bi [[čovjek]] morao voljeti rijetko da bi mnogo volio?" * "[[Bog]]u se obraćamo samo onda kada hoćemo da postignemo nešto nemoguće. Za nešto moguće dovoljni su nam i ljudi." * "Bolje prokockati svoju [[mladost]], nego ne učiniti s njom baš ništa." * "Čovjek je jedino stvorenje koje odbija da bude ono što jest." * "[[Čovjek]] je uvijek slobodan na nečiji tuđi račun." * "Čovjek je više čovjek po stvarima koje prešućuje, nego po onima koje kaže." * "Izvlačim iz [[apsurd]]a tri zaključka: svoj revolt, svoju slobodu i svoju strast. Samom igrom svijesti pretvaram u životno pravilo ono što je poziv na smrt, tako odbacujem samoubojstvo." * "Jedan [[savjet]], prijatelju: ne čekaj [[Sudnji dan]] – svaki je dan sudnji." * "Jedna od karakteristika osrednjeg [[duh]]a jeste vječito preračunavanje." * "[[Ljepota]] bez draži isto je što i udica bez mamca." * "Ljudsko [[srce]] ima nezgodnu naviku da sudbinom naziva samo ono što ga satire." * "Naučio sam, da tako kažem, živjeti s mišlju da nikada neću naći [[mir]] i sreću. Ali još uvijek ću sve od sebe dati između ta dva trenutka." * "Ne čekaj posljednji sud, on se zbiva svakodnevno" * "Ne hodaj ispred mene, možda neću slijediti. :Ne hodaj iza mene, možda neću voditi. :Hodaj pokraj mene i samo budi moj [[prijatelj]]." * "Ne biti ljubljen - to je zla sreća; prava propast je ne ljubiti." * "[[Nesreća]] je ne biti voljen, ali je još veća nesreća - ne voljeti." * "[[Novac]] možda ipak nije [[zlo]], inače ga se zacijelo ne bismo mogli tako lahko osloboditi." * "Onaj koji očajava zbog događaja je [[Kukavičluk|kukavica]], ali onaj koji se uzda u ljudsku [[Sudbina|sudbinu]] je budala." * "[[Pobuna]] nije nikakav zahtjev za svemoćnom slobodom. Naprotiv, ona vodi proces protiv svemoćne slobode. Pobunjenik hoće da se prizna činjenica kako [[sloboda]] ima granice gdje se nalazi neko ljudsko biće, jer je granica upravo moć pobune tog bića." * "Protiv neugodnih [[istina]] ima samo jedan lijek - treba se s njima pomiriti." * "Rekoše mi da je nekoliko mrtvaca potrebno da bi se stvario [[svijet]] u kome se više neće ubijati." * "Tražiti ono što je [[Istina|istinito]] ne znači tražiti ono što je poželjno." * "'''Hereja''': Treba braniti svijet ako želimo u njemu živjeti! :'''Kaligula''': Ne trudi se... Svijet je nevažan! Onaj koji to uviđa zadobija slobodu. Mrzim vas jer niste slobodni! Vi koji vrlinu prodajete a sanjate o sigurnosti kao što devojka sanja o ljubavi, vi koji ćete umrijeti u strahu ne znajući da ste lagali cijelog života... " :(''[[Kaligula]]'') * "U svijetu bez [[iluzija]] čovjek je stranac." * "Uspjeh ne dolazi sam po sebi, za njega se valja izboriti." * "Veličina čovjeka je u njegovoj odluci da bude jači od svoje sudbine." * "Voljeti nekog, znači pristati da ostariš sa njim!" * "Znam da velike [[Historija|historijske]] [[Tragedija|tragedije]] često fasciniraju ljude približavanjem užasa. Paralizovani, oni ne mogu srediti svoje misli da učine nešto već čekaju. Dok tako čekaju, jednog dana čudovište Gorgon ih proždere. Ali ja bih želio da vas ubijedim da čini mogu biti razbijene, da je to samo iluzija nemoći, da je snaga srca, inteligencije i hrabrosti dovoljna da zaustavi [[Sudbina|sudbinu]] i ponekad je preokrene." * "Glupost je uvijek uporna, svijet bi to primjetio kad ne bi uvijek mislio na sebe." * „Ako pokušam da zgrabim ovo JA u koje se osjećam tako siguran, ako pokušam da ga definiram i sažmem, ono nije ništa više od vode koja mi protiče kroz prste. Mogu opisati jedan po jedan svaki vid koji se može prisvojiti, kao i one koji su mu pripisivani, ovo odrastanje, ono porijeklo, ove strasti ili te tišine, ovu plemenitost ili ove podlosti. Ali vidovi se ne mogu sabirati.“ {{Wikipedia|Albert Camus}} {{Djela Alberta Camusa}} {{DEFAULTSORT:Camus, Albert}} [[Kategorija:Albert Camus| ]] [[Kategorija:Francuski pisci]] [[Kategorija:Francuski filozofi]] aqsgteel8uvqsckfa1ds2emo23ey9uw 0 1695 61190 60664 2024-05-16T14:17:03Z Srđan 4695 61190 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Hermann Hesse |slika=[[slika:Hermann Hesse 1927 Photo Gret Widmann.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Herman Hese'', njemačko-švicarski književnik,<br> dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1946. |datum rođenja= 2. juli 1877. |mjesto rođenja=Calw, Njemačka |datum smrti= 9. august 1962. |mjesto smrti=Montagnola, Švicarska }} *"Ako nekog mrzimo, onda u njegovom liku mrzimo nešto što je usađeno u nama samima. Ono što nije u nama samima, to nas ne uzbuđuje." (''[[Demian]]'') *"[[Bog]] nam ne šalje očaj da bi nas ubio, već da bi nov život u nama probudio." *"...imamo u duši i sve ono što je ikada živjelo u ljudskim dušama. Svi bogovi i đavoli koji su ikada postojali....svi se oni nalaze u nama, tu su kao mogućnosti, kao želje, kao izlazi." *"I najnesrećniji život ima svojih sunčanih časova i, pod pjeskom i kamenjem, svoje sitne cvjetiće sreće." (''[[Stepski vuk]]'') *"Ja sam odabrao put egoista ili vjernika, pa obaveze prema vani smatram sporednima u odnosu na one koje dugujemo vlastitoj duši." *"Mi možemo razumjeti jedan drugog, ali svako od nas može da protumači sebe samog." (''[[Demian]]'') *"Mržnja prema samome sebi dovodi do iste stravične [[osamljenost]]i i [[očaj]]a kao i pretjerani [[egoizam]]." *"Nije [[sreća]] biti voljen. Svako voli sebe, ali voljeti drugog, to je sreća!" *"Nikada nisam živio bez vjere i ne bih niti dana bez nje mogao, ali sam cijeli svoj [[život]] mogao bez crkve." *"Ništa na [[svijet]]u nije čovjeku odvratnije negoli da pođe putem koji ga vodi njemu samome!" *"[[Patnja]] zadaje [[bol]] samo zato što je se bojiš. Ona te proganja zato što bježiš od nje. Ne moraš bježati, ne moraš je se bojati. Moraš voljeti... Dakle, voli patnju. Nemoj joj se odupirati, nemoj bježati od nje. Okusi kako je ona u dubini slatka, predaj joj se i nemoj je primati s mržnjom. Tvoja [[mržnja]] je to što ti nanosi bol i ništa drugo. Patnja nije patnja, smrt nije smrt, ako ih ti ne učiniš time..." *"Postoji neko [[zlo]] među ljudima koje ih sprečava da se udružuju i nagoni ih da između sebe otvaraju ponor. Jedino [[ljubav]] može da ih natjera da taj jaz premoste." *"[[Samoća]] je put kojim sudbina želi čovjeka dovesti sebi samome." *"Silnik propada zbog sile, gramzivac zbog novca, pokorni propada služeći, a onaj koji traži nasladu propada zbog slasti." (''[[Stepski vuk]]'') *"Srećan je ko umije da voli." *"Sretni smo samo onda kada od sutrašnjeg dana ništa ne tražimo, a od današnjega sa zahvalnošću primamo ono što nam nosi." *"Svaka inteligentnija vrsta [[humor]]a započinje time da čovjek samoga sebe ne shvaća ozbiljno." *"Šta je stvarno živ čovjek - o tome se danas zna manje no ikada, pa se tako i na gomile strijeljaju ljudi, od kojih je svaki dragocjen, neponovljiv pokušaj prirode." *"Što više ljubimo i darujemo se, to više naš život zadobiva smisao i vrijednost." *"Većina ljudi ne želi plivati prije nego to i umije. Zar to nije duhovito? Naravno da ne žele plivati! Ta rođeni su za tlo, ne za vodu. I naravno da ne žele misliti; ta oni su stvoreni za život, ne za mišljenje! Tako, a ko misli, ko od mišljenja pravi glavnu stvar , taj u tome može doduše daleko dospjeti, ali takav je pak tlo zamijenio vodom, a u njoj će se jednom utopiti!" (''[[Stepski vuk]]'') *"Zakon ljubavi nije zapovijed nego poziv na sreću." *"Život svakog šovjeka je put ka samome sebi, pokušaj puta, nagovještaj staze. Nijedan čovjek nikad nije bio potpuno i do kraja on sam; ali svaki ipak teži da to postane, jedan mutno, drugi svjetlije, svaki onako kako umije." *"Heroj je onaj ko ima hrabrosti za svoju sudbinu." {{Wikipedia}} {{Djela Hermanna Hessea}} {{DEFAULTSORT:Hesse, Hermann}} [[Kategorija:Hermann Hesse| ]] [[Kategorija:Njemački pisci]] 30dik6aw6re7h891x1n96c8mknk4y98 0 1696 60217 58923 2022-07-28T22:14:00Z Aatto Sirviö 7815 60217 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Thomas Stearns Eliot |slika= |tekst uz sliku=američki književnik, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1948. |datum rođenja=26. septembar 1888. |mjesto rođenja=St. Louis, SAD |datum smrti=4. januar 1965. |mjesto smrti=London, Engleska }} [[File:Thomas Stearns Eliot by Lady Ottoline Morrell (1934).jpg|thumb|right|Thomas Stearns Eliot (1934)]] * "Ja izmjerih moj [[život]] kahvenim kašičicama." (''Ljubavna pjesma J. Alfreda Prufrocka'') * "Ne znate šta je [[nada]], dok je ne izgubite." * "Od svih [[vrlina]] najteže je postići [[poniznost]]; ništa ne umire teže od želje za dobrim mišljenjem o sebi." * "Rado bih bio par otrcanih kandži :Što sporo kaskaju po dnu tihih mora." (''Ljubavna pjesma J. Alfreda Prufrocka'') [[Kategorija:Američki pisci|Eliot,Thomas Stearns]] {{Wikipedia}} nc7p4ufw88sofbjdzjr6rmht61c1r26 0 1697 58458 52121 2018-03-09T21:03:48Z 176.76.240.225 58458 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Charles Spencer Chaplin Jr. |slika=[[slika:Charlie Chaplin.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Čarli Čaplin'', britanski glumac, zvijezda nijemog filma, režiser i scenarista |datum rođenja= 16. april 1889. |mjesto rođenja=London, Engleska |datum smrti= 25. decembar 1977. |mjesto smrti=Vevey, Švicarska }} * "[[Čovjek]] koji više nije [[dijete]], ne može osjetiti više nikakvo zadovoljstvo u [[život]]u." * "Žene intelektualke su kao tijesne cipele - jedva čekamo da ih se otarasimo." * <nowiki>''Dan bez smijeha je upropašten dan.''</nowiki> * <nowiki>''Mi previše razmišljamo, a premalo osjećamo.''</nowiki> * <nowiki>''Život bi mogao biti predivan kad bi nas ljudi znali ostaviti na miru.''</nowiki> * <nowiki>''Neuspjeh je nevažan. Potrebna je hrabrost da bi se napravila budala od sebe.''</nowiki> * <nowiki>''Čovjekov pravi karakter ispliva u momentima kada je pijan.''</nowiki> * <nowiki>''Najtužnija stvar koju mogu zamisliti je da se postane naviknut na luksuz.''</nowiki> * <nowiki>''Sve što trebam da bih napravio komediju je park, policajac i lijepa djevojka.''</nowiki> == Drugi o Chaplinu == *"Ko ti je ovaj?" (''misleći na sliku Charlie Chaplin-a'') :"Charlie Chaplin." :"To neki vaš?" (''misleći na Bošnjake'') (''[[Remake]]'') [[Kategorija:Britanski glumci]] [[Kategorija:Britanski režiseri]] {{Wikipedia|Charlie Chaplin}} sgnrtvwtw1e35lqtaoesa343alq6yzp 0 1698 61500 61181 2024-05-17T06:51:00Z Srđan 4695 61500 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Gabriel José García Márquez |slika=[[Slika:Gabriel Garcia Marquez 1984.jpg|160px]] |tekst uz sliku=kolumbijanski književnik i novinar, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1982. |datum rođenja=6. mart 1928. |mjesto rođenja=Aracataca, Kolumbija |datum smrti=17.4.2014. |mjesto smrti=Mexico City }} *"Najgori način da ti neko nedostaje je da sjediš pored njega, a znaš da ga nikad nećeš imati." *"Ne gubite [[vrijeme]] sa nekim kome nije stalo da ga provodi sa vama." *"Ne plačite zato što je došlo do kraja. Radujte se zato što se desilo." *"Ne volim te zbog onoga što jesi, već zbog onoga što sam ja kad sam pored tebe." *"Nemojte se boriti previše, najbolje stvari se dese kad se ne [[nada]]te." *"Nije se patilo od svakodnevnih [[problem]]a jer su u mašti bili riješeni" (''[[Sto godina samoće]]'') *"Nijedna osoba ne zaslužuje tvoje suze, a ona koja ih zaslužuje neće te nikada rasplakati" *"Nikada se nemojte prestati osmjehivati, čak i kad ste tužni, jer se neko može zaljubiti u vaš [[osmijeh]]." *"Uvijek će biti ljudi koji će htjeti da vas povrijede, ali trebate nastaviti vjerovati, samo budite oprezni." *"[[Život]] je kraći nego što čovjek misli" (''[[Sto godina samoće]]'') == Također pogledajte == *[[Rodrigo Garcia]], sin G.G. Marqueza {{Wikipedia|Gabriel García Márquez}} {{Djela Gabriela Garcíe Márqueza}} {{DEFAULTSORT:Márquez, Gabriel García}} [[Kategorija:Gabriel García Márquez| ]] [[Kategorija:Kolumbijanski pisci]] p0445wlllpenbpq1ehraj6oku2n2stn 0 1699 61241 51906 2024-05-16T16:15:08Z Srđan 4695 61241 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=William Shakespeare |slika=[[slika:Hw-shakespeare.jpg|200px]] |tekst uz sliku=Viljem Šekspir, ''engleski dramaturg i pjesnik'' |datum rođenja= 26. april 1564. |mjesto rođenja=Stratford na Avonu, Engleska |datum smrti= 23. april 1616. |mjesto smrti=Stratford na Avonu, Engleska }} *"Ako nekoga mrzi mnogo ljudi, to mora da je dobar [[čovjek]]." *"Ako ti u pamćenju ne prebiva ni najmanja ludost na koju te navela ljubav, nikad nisi volio." *"Budimo skromniji poslije djela nego među njegovim stvaranjem." * "Čovjek može da se osmjehuje... osmjehuje... i da bude hulja." *"Dječiji je plač oštriji od zmijina zuba." *"Dobro otvori oči kad se ženiš, a poslije ih zatvori !" *"Gdje siješ ljubav, izraste veselje." *"Govornici nisu dobri radnici." *"I [[vrag]] može citirati Sveto pismo za svoje potrebe." *"[[Ime]] nije ništa; ono što nazivamo ružom, slatko bi [[miris]]alo i s drugim imenom" *"Izrazi svoju [[bol]] riječju! Bol koja ne govori, guši puno [[srce]] dok ne pukne." *"Jednako su bolesni oni koji odviše u sebe trpaju kao i oni koji u oskudici gladuju." *"Kad imaš sve, ne vidiš ništa, progledaš tek kad nemaš ništa." *"Kada dolazi tuga - dolazi u mnoštvu." *"Kako su strogi oni koji nemaju strpljenja." *"Ko silno ljubi, silan strah ga mori, a strah kad raste, jače ljubav gori." *"Ko voli, tih je. Odzvanja samo prazna posuda." *"Koliko bi očiju trebao imati [[čovjek]] da opazi sreću koja ga okružuje?" *"Kratkoća je duša duhovitosti." * "Ljubav ne gleda očima, već dušom; zato je krilati Amor na slikama slijep." * "[[Ljubav]] se rađa, živi i umire u [[oči]]ma." * "Ljudsko je [[tijelo]] park u kojem je [[volja]] glavni vrtlar." *"Muzika je hrana ljubavi." *"Najiskrenije su one [[suze]] koje lijemo sami nad sobom." *"Ne pokazuj sve što imaš, niti [[govor]]i sve što znaš." *"Ništa nije samo po sebi ni dobro ni loše: zavisi samo šta o njemu mislimo." *"Novac je krupna stvar koja ljude čini sitnim." *"Poslušaj svoju [[mudrost]], a ne gnjev." * "Prijatelj bi morao nositi prijateljeve slabosti." *"[[Slabost]]i, ime ti je [[žena]]." *"[[Slava]] je poput krugova na vodi; snaga im se smanjuje sve dok se ne izgube." * "Smijem sve ono što dolikuje čovjeku; ko smije više od toga, nije čovjek." *"[[Svijet]] je onoliko zanimljiv koliko smo mi radoznali." *"Svijet je pozornica na kojoj svako igra svoju ulogu." *"Uzdisati nad prošlim jadom najsigurniji je način da se privuče novi." *"Više volim [[ludost]] koja me veseli, nego iskustvo koje me žalosti." *"Vjera u radost gotovo je ista kao i sama radost." *"Znamo što jesmo, ali ne znamo što bismo mogli biti." *"Ženidba je prva glupost koju čovjek učini kada postane zreo i razuman." ==Drugi o njemu== *[[Jorge Luis Borges]] **"[[Historija]] dodaje da je prije ili poslije smrti došao do boga kome je rekao: ''Ja, koji sam uzalud bio toliko ljudi, hoću da budem samo jedan i ja.'' Božiji glas, koji je dopirao iz nekog kovitlaca, odgovorio mu je: ''Ja takođe nisam; ja sam odsanjao svijet onako kako si ti odsanjao tvoja djela, moj Šekspire, a među oblicima moga sna nalaziš se i ti, koji si poput mene mnogi i niko''." (''[[Everything and Nothing]]'') {{Wikipedia|William Shakespeare}} {{Djela Williama Shakespearea}} {{DEFAULTSORT:Shakespeare, William}} [[Kategorija:William Shakespeare| ]] [[Kategorija:Britanski pisci]] 8vnps9hn41uen7p3ecwzii4hmu03bqd 0 1700 52082 42436 2014-04-15T11:27:03Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q160783]] 52082 wikitext text/x-wiki '''Michel Tournier''' (Pariz, 1924 -), francuski pisac ------------ * "Kad su [[oči]] žene zamagljene [[suza]]ma, onda je [[muškarac]] taj koji ne vidi jasno." [[Kategorija:Francuski pisci|Tournier,Michel]] {{Wikipedia}} sl4ks7yexcq7t4rtfpw70g1uodbuvzi 0 1701 51542 49422 2014-04-13T20:07:43Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 23 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q551754]] 51542 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Joseph Joubert |slika=[[Slika:Joseph Joubert.jpg|170px]] |tekst uz sliku=francuski književnik |datum rođenja=7. maj 1754. |mjesto rođenja= |datum smrti=4. maj 1824. |mjesto smrti= }} * "Dobre izreke zameci su svega [[dobro]]g: čvrsto urezane u pamćenje, one hrane volju." * "Treba se oženiti takvom [[žena|ženom]] koju bismo uzeli za [[prijatelj]]a da je [[muškarac]]. " [[Kategorija:Francuski pisci]] {{Wikipedia}} 1pm2ww1znqvg916v2con2yt5udc0zq8 4 1702 30403 28305 2007-04-10T15:36:01Z Harač 23 30403 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} * [[Zaim Imamović]] * [[Zaim Muzaferija]] * [[Zdravko Čolić]] * [[Zdravko Grebo]] * [[Zenit Đozić Zena]] * [[Zig Ziglar]] * [[Zija Dizdarević]] * [[Zijah Sokolović]] * [[Zijo Rizvanbegović Valentino]] * [[Zilhad Ključanin]] * [[Zlatan Zuhrić Zuhra]] * [[Zlatko Lagumdžija]] * [[Zlatko Topčić]] * [[Zlatko Vitez]] * [[Zoran Bečić]] * [[Zoran Đinđić]] * [[Zoran Kostić]] * [[Zoran Primorac]] * [[Zrinka Cvitešić]] * [[Zsa Zsa Gabor]] * [[Zulfikar Zuko Džumhur]] * [[Zuvdija Hodžić]] * [[Zvonimir Berković]] * [[Zvonimir Soldo]] 564kdeaaqm5gds36u9fhgdpskp2vbpt 0 1703 55887 25831 2015-10-30T22:50:16Z 176.104.110.11 55887 wikitext text/x-wiki '''Zuvdija Hodžić''' (Gusinje, 1944.), bošnjački pisac ------------ * "Uvijek kad mi [[život]] nametne iskušenje, kad zastanem pred opasnošću, iz tame izroni gusinjsko groblje s rohavim nišanima. Na jednom od njih - vidim svoje ime. Tada znam da ću postupiti kao [[čovjek]]." (''Gusinjska godina'') [[Kategorija:Književnost|Hodžić,Zuvdija]] 5trq703gf3obfc15tchx93qyyrlvp89 0 1704 61508 54762 2024-05-17T06:52:20Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Libanonski pisci]] to [[Category:Libanski pisci]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61508 wikitext text/x-wiki '''Amin Maalouf''' (Bejrut, 25. februar 1949.), libanonski književnik. Poznatija djela: ''[[Baldasarovo putešestvije]]'', ''[[Lav afrički]]'', ''[[Samarkand]]'' i dr. --------- * "Žene pred udarcima sudbine povijaju, a muškarci lome" (''[[Lav afrički]]'') [[Kategorija:Libanski pisci|Maalouf,Amin]] [[Kategorija:Amin Maalouf|*]] {{Wikipedia}} nfxpx7xkiul9mohzb1gr4h4d1ke8hz0 0 1705 24581 19893 2006-10-28T14:29:54Z Zumbulka~bswikiquote 10 24581 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Feđa Šehović |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački pisac |datum rođenja= 1930. |mjesto rođenja=Bileća, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Krajnja tačka gubitništva jest potpuna [[ravnodušnost]] spram [[svijet]]a i ja sam je već dosegnuo." (''Svi kapetanovi brodolomi'') [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Šehović,Feđa]] {{Wikipedia}} chnsage6mo7r78qmbrgpq3vnbblb9sn 0 1706 22804 19758 2006-10-09T21:34:44Z Zumbulka~bswikiquote 10 22804 wikitext text/x-wiki '''Dositej (Dositheus) Dimitrije Obradović (Доситеј Обрадовић)''' (17. februar 1742? - 1811) , srpski pisac i reformator ------------ * "[[knjiga|Knjige]], braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!" (''Sovjeti zdravago razuma'', 1784.) [[Kategorija:Srbijanski pisci|Obradović,Dositej]] {{Wikipedia}} 5hjxaiuvw4djjbfa9id86a6cmn0e6zy 0 1707 58169 52209 2017-09-13T06:50:11Z Riquix 3547 slika 58169 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Swami Vivekananda |slika=[[Slika:Swami Vivekananda-1893-09-signed.jpg|120px]] |tekst uz sliku=indijski filozof, mudrac i duhovni učitelj |datum rođenja=12. januar 1863. |mjesto rođenja=Kolkata, Indija |datum smrti=4. juli 1902. |mjesto smrti=Belur Math, Indija }} * "Ako niste spremni da se mijenjate svakog trenutka, nećete nikada spoznati [[istina|istinu]]." * "Ovaj je [[život]] mučna zbilja. Smiono prokrčite svoj [[put]] kroz njega, iako to može biti vrlo teško. Nije važno! [[Duša]] je jača." * "Vi ste tvorci svoje vlastite [[sreća|sreće]]. Sami sebi prouzrokujete patnju, činite [[dobro]] i nanosite [[zlo]], i vi ste oni što zaklanjate [[oči]] rukama i govorite kako je tamno. Sklonite ruke i ugledajte [[svjetlost]]." [[Kategorija:Indijski filozofi|Vivekananda,Swami]] {{Wikipedia}} 7nyp4ymsno2h6lqpxpy83yqz535h8cd 0 1708 56285 52088 2016-02-21T14:50:56Z Alonso de Mendoza 4903 new portrait 56285 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Michelangelo Buonarroti |slika=[[slika:Miguel Ángel, por Daniele da Volterra (detalle).jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Mikelanđelo Buonaroti'', talijanski genije umjetnosti |datum rođenja= 6. mart 1475. |mjesto rođenja=Caprese, Italija |datum smrti= 18. februar 1564. |mjesto smrti=Rim, Italija }} * "Da ljudi samo znaju koliko sam naporno [[rad]]io da bih postao majstor, moja djela ne bi izgledala uopće toliko čudesna." * "Kad pripadam tebi, tad konačno potpuno pripadam i samome sebi." [[Kategorija:Umjetnost]] {{Wikipedia}} lh6dqeqbvotyf3ejcbmaydzjh8to6g6 0 1709 60795 60062 2023-11-10T16:54:01Z CommonsDelinker 84 Replacing GuerrilleroHeroico.jpg with [[File:Che_Guevara_-_Guerrillero_Heroico_by_Alberto_Korda.jpg]] (by [[:c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: Replace a questionable AI-restored copy of the image with a better quality, manually restored co 60795 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ernesto Rafael Guevara Lynch de la Serna |slika= |tekst uz sliku=''kubanski revolucionar, <br>inače po zvanju liječnik iz Argentine'' |datum rođenja=14. juni 1928. |mjesto rođenja=Rosario, Argentina |datum smrti=9. oktobar 1967. |mjesto smrti=La Higuera, Bolivija }} [[File:Che Guevara - Guerrillero Heroico by Alberto Korda.jpg|thumb|Che Guevara (1960)]] * "[[muškarac|Muškarci]] su rođeni za [[revolucionar]]e, tim više ako imaju potporu u ljubavi žene." * "Никад не знаш да ли је нешто вредно живота, осим ако ниси спреман да умреш за то." * "Свака наша битка је борбени јаук против [[империјализам|империјализма]] и свака наша битка је химна за унију људи у борби против заједничког непријатеља – непријатеља планете – [[Сједињене Америчке Државе|Сједињених Америчких Држава]]." [[Kategorija:Politika]] {{Wikipedia|Che Guevara}} 6k6phypzsrdvs8lx4slh0bc19zivhtt 0 1710 51682 50805 2014-04-14T20:31:46Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 13 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q4605]] 51682 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sarah Bernhardt |slika=[[Slika:Sarah_Bernhardt,_par_Nadar,_1864.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''francuska glumica'' |datum rođenja=23. oktobar 1844. |mjesto rođenja=Pariz, Francuska |datum smrti=26. mart 1923. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} * "Bolje je voljeti i izgubiti, nego uopšte nikad ne izgubiti." * "Postoje dvije vrste žena: rasejane izgube obje rukavice, sračunate izgube samo jednu." * "[[Srce]] je bogatstvo koje se ne prodaje i ne kupuje, već se poklanja." * "[[Žena]] bez [[tajna|tajni]] je isto što i [[cvijet]] bez [[miris]]a." [[Kategorija:Francuski glumci|Bernhardt,Sarah]] {{Wikipedia}} 3afvf5lnnmylfn0th21pew23p10gnxl 0 1711 51764 49091 2014-04-14T23:18:51Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 28 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q41155]] 51764 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Heraklit iz Efesa |slika=[[slika:Sanzio 01 Heraclitus.jpg|170px]] |tekst uz sliku=grčki Ηρακλειτος, poznat kao ''Mutni'' ili ''Plačni'', <br>jedan od pred-Sokratovskih grčkih filozofa |datum rođenja= oko 535 p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti=475. p.n.e. |mjesto smrti= }} * "[[Bog]]u je svejedno, pojmove dobra i zla izmislili su ljudi." *"[[Čovjek]] postaje najbliži sebi kada postigne onakvu ozbiljnost koju ima [[dijete]] dok se igra." *"Jedan je meni koliko i deset hiljada samo ako je najbolji!" *"[[Karakter]] čovjeka je njegova [[sudbina]]." *"[[Oči]] i [[uši]] su ljudima zli svjedoci ako imaju barbarske duše." *"Ovaj naš [[svijet]] niti je ko od bogova niti ko od ljudi stvorio, nego je uvijek bio, jeste i biće vječno živa vatra, koja se s mjerom pali i s mjerom gasi." *"[[Priroda]] se voli okruživati tajnama." *"[[Sunce]] nije samo svaki dan novo nego je uvijek i neprestano novo." *"Sve teče, sve se kreće." *"U istu rijeku se ne može dva puta zagaziti." *"Znati mnoge stvari ne znači biti mudar." *"Rat je otac svih stvari." *"Biće isto tako malo postoji kao i ništa." *"Valja znati da je rat opšti i da je pravda - zavada i da sve biva na osnovu razdora i da tako treba da bude." [[Kategorija:Grčki filozofi]] {{Wikipedia|Heraklit}} 2tdjmboe17jd6bv600kijba3g6gfoci 0 1712 61089 60125 2024-05-01T12:03:31Z 001n1 8488 61089 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sokrat (''starogrčki:'' Σωκράτης, ''Sōkrátēs'') |slika=[[slika:Socrates Louvre.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''starogrčki filozof'' |datum rođenja= 470 p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti= 399 p.n.e. |mjesto smrti= }} CITATI; * "[[Brak]] je nešto zbog čega se čovjek uvijek kaje, bilo da ga sklopi ili ne sklopi." * "Iskustvo je najbolja škola, samo je školarina vrlo skupa." * "[[Istina]] je ono što se kao zajedničko nalazi u mnoštvu pojedinačnih mišljenja." * "Ja znam samo jedno, a to je da ništa ne znam." (''Scio me nihil scire'') * "Jedina prava [[mudrost]] je u saznanju da ništa ne znaš." * "[[knjiga|Knjige]] su hladni ali pouzdani [[prijatelj]]i." * "[[lijenost|Ljenjivci]] nisu samo oni koji ne [[rad]]e, već i oni koji mogu da rade bolje." * "Ljudi nisu namjerno [[zlo|zli]], nego iz neznanja. Treba znati šta je [[dobro]] da bi dobro činili." * "Među [[Prijateljstvo|prijateljima]] treba voljeti ne samo one koje žaloste naše [[Nesreća|nesreće]], nego i one koji nam ne zavide na [[Sreća|sreći]]." * "[[mladost|Mladi]] ljudi koji žele da se [[brak|uzmu]] naliče na ribice koje se igraju pred ribarskom mrežom: sve žure i guraju se da uđu unutra, dok se nesrećnice koje su već unutra uzalud muče da izađu napolje." * "Najveća je [[sreća]] - ne roditi se." * "Naš najvažniji [[cilj]] u [[život]]u treba da bude uzdizanje naše duše. Drugim riječima, napredak naših duhovnih i moralnih moći: da svakim danom sve više prosvjećujemo svoj [[duh]] i svakim danom se osjećamo sve više slobodnim i boljim." * "Ne traži [[razgovor]] s mrtvacom, a ni dobročinstvo od [[škrtost|škrtca]]." * "Ne [[život|živi]] se da se [[jelo|jede]] već se jede da se živi." * "Neistražen život nije vrijedan življenja." * "Nije teško znati kako se nešto [[rad]]i. Teško je samo to raditi." * "Samo dobar [[čovjek]] može biti trajno [[Sreća|sretan]], dok hrđav mora biti [[Nesreća|nesretan]]." * "Svako će znati da vam kaže koliko ima koza i ovaca, ali ne i koliko ima [[Prijateljstvo|prijatelja]]." * "Tjelesno [[obrazovanje]] treba da je jednako sa umnim obrazovanjem." * "Treba više strahovati od [[ljubav]]i [[žena|žene]] nego od [[mržnja|mržnje]] [[muškarac|muškarca]]. " * "Znam da ništa ne znam." * "Ako slijediš bilo koji duhovni put na kraju ćeš ipak dosegnuti ciljeve koji su unaprijed zacrtani od njihovih osnivača. Ali, to još ne znači da si dosegnuo sebe. Da bi dosegnuo sebe moraš slijediti sebe." == Drugi o Sokratu == *[[Jean-Baptiste Poquelin Molière]] ** "Sokrat je rekao da je najveća [[sreća]] ne roditi se, ali ja ne znam ko je tu sreću doživio." [[Kategorija:Grčki filozofi]] {{Wikipedia|Sokrat}} 7psdn58mi8gd9mqcdvla7d5w32bld1r 0 1713 55949 51563 2015-11-06T07:20:58Z CommonsDelinker 84 Replacing Tagore3.jpg with [[File:Rabindranath_Tagore_in_1909.jpg]] (by [[commons:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: [[:commons:COM:FR|File renamed]]: Criterion 2). 55949 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Rabindranath Tagore |slika=[[Slika:Rabindranath Tagore in 1909.jpg|180px]] |tekst uz sliku=''Tagore'', bengalski pjesnik, slikar i filozof, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913. |datum rođenja=6. maj 1861. |mjesto rođenja=Kalkutta, Indija |datum smrti=7. august 1941. |mjesto smrti=Shantiniketan, Indija }} * "Ako zatvorite vrata svim [[mana]]ma, i [[istina]] će ostati vani." * "Bistra rijeka [[razum]]a ne gubi svoju putanju u suhom pijesku [[navika]]." * "Civilizaciju ne smijemo [[sud]]iti i cijeniti na temelju toga koliku je [[moć]] ostvarila, već po tome koliko je u svojim [[zakon]]ima i djelima izrazila [[ljubav]] prema [[čovjek]]u." * "[[Cvijet]] sa tugom gubi latice, ali umjesto njih s radošću očekuje plod." * "Čovjek je od oružja učinio svog [[bog]]a. I kad [[oružje]] pobjedi, čovjek će ostati poražen." * "Do istine možemo doći samo onda ako nam je data [[sloboda]] da griješimo." * "Izaći iz granica naše [[senzibilnost]]i i naše mentalne predodžbe te postići beskrajnu slobodu, takvo je značenje [[besmrtnost]]i." * "Kad postane životinja, čovjek je gori od životinje." * "Mala istina nosi u sebi jasne vrijednosti; velika istina nosi u sebi veliku šutnju." * "Mali [[pupoljak]] rastvara latice govoreći: ''O dragi svijete, nemoj uvenuti''!" * "Muškarci znaju samo da misle. A žene imaju svoj način da razumiju, a ne misle." * "Nekoga potpuno imati najbolje je; ako to nije moguće, tada je najbolje da ga potpuno izgubimo." * "Nema te poezije koja bi mogla da se vine do onih visina do kojih dopire ljubav." * "Nesavršenstvo nije negacija savršenstva; konačnost ne poriče beskonačnost. To se samo cjelina iskazuje u dijelovima, to se beskraj otkriva u granicama." * "Nijedan [[narod]] ne može se spasiti sam odvajajući se od drugih. Ili se spašavajmo zajedno, ili zajedno propadnimo." * "Ništa lakše nego u ime vanjske slobode uništiti unutrašnju slobodu čovjeka." * "Oni koji uče, ali ne primjenjuju svoju nauku slični su seljaku koji ore, a ne sije." * "Ono što nam je potrebno da bismo bili slobodni jeste ljubav; ona ima snagu da s radošću nosi breme [[svijet]]a." * "[[Rijeka]] može postati more, ali ona neće moći nikada postići da [[more]] bude dio nje same." * "Samo ono što činimo iz ljubavi činimo slobodno, pa ma koliko patnje iz toga proizašlo." * "Spavao sam i [[san]]jao da je život [[radost]]. Probudio sam se i otkrio da je [[život]] služenje. Dao sam se na služenje i spoznao da je služenje radost." * "Svijete, kad umrem, sačuvaj u svojoj tišini samo jednu riječ za mene: ''Volio sam''." * "U ljubavi nestaju sve životne suprotnosti." * "Velika srca vole, mala traže da budu voljena." * "Zbog prohujale ljubavi život je bogatiji." * "Zatvoriš li vrata svim pogreškama, zatvorit ćeš ih i istini." * "'''Pitagoru''' smatram velikim učiteljem i duhovnim vođom." == Djela == *''[[Gitandžali]]'' [[Kategorija:Indijski filozofi|Tagore, Rabindranath]] [[Kategorija:Indijski pisci|Tagore, Rabindranath]] [[Kategorija:Rabindranath Tagore|*]] {{Wikipedia}} ljxwrqhppcsstbow370uij5uql0810c 0 1714 60421 55687 2023-01-07T22:39:04Z Aktiivinen finalisti 7955 Datoteka 60421 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Erich Fromm |slika= |tekst uz sliku=njemačko-američki psiholog i humanistički filozof |datum rođenja=23. mart 1900. |mjesto rođenja=Frankfurt, [[w:Njemačka|Njemačka]] |datum smrti= 18. mart 1980. |mjesto smrti= }} [[file:Erich Fromm.jpg|thumb|250px|Erich Fromm]] [[File:Erich Fromm 1974.jpg|thumb|Erich Fromm (1974)]] *"Ako je osoba sposobna produktivno voljeti, ona voli i sebe; ako voli samo druge, tada uopće nije sposobna voljeti." *"[[Bogatstvo|Bogat]] nije onaj ko puno ima, već ko puno daje." *"Je li [[ljubav]] [[umjetnost]]? Tada zahtijeva [[znanje]] i [[napor]]!" *"Koliko zaručenih ili tek vjenčanih parova sanja o blaženstvu svoje ljubavi koja će im se desiti u budućnosti, premda se upravo u ovom trenutku počinju dosađivati. Ovo je u skladu s općim stavom karakterističnim za modernog čovjeka. On živi u prošlosti ili budućnosti, ali ne u sadašnjosti." *"[[Ljubav]] je aktivna briga za [[život]] i razvitak osobe koju volimo." *"[[Ljubav]] je jedini zadovoljavajući odgovor na problem ljudske egzistencije." *"Ljubav je umijeće; dobro naučiti ovo umijeće najvažnija je stvar na svijetu." *"[[Ljubav]] nije primarno odnos prema određenoj osobi; to je [[stav]], orijentacija bića prema [[svijet]]u kao cjelini, ne prema jednom objektu ljubavi." *"[[Ljubav]] nije rezultat [[seks]]ualnog zadovoljenja, već je seksualno zadovoljenje rezultat ljubavi." *"[[Ljubav]] prema bespomoćnom, ljubav prema siromašnom i strancu, početak su bratske ljubavi." *"[[Ljubav]], tj. ostajanje u ljubavi, a ne zaljubljenost, je svjestan i odlučan čin volje, umijeće, koje moramo savladati kao svako drugo umijeće, kao umijeće drvodjelstva ili umijeće muzike. I zahtjeva brigu, odgovornost, respekt i znanje." *"Moderni [[čovjek]] živi u obmani da zna što želi, dok u stvari želi ono što se od njega očekuje da želi." *"Najveća čovjekova zadaća u životu je roditi samoga sebe." *"Nezrela ljubav kaže: Volim te jer te trebam. Zrela ljubav kaže: Trebam te jer te volim." *"[[Paradoks]]alno, sposobnost da se bude sam, uvjet je da se bude sposoban voljeti." *"Poticaj svake psihologije: upoznaj samoga sebe." *"Za većinu ljudi danas, pojam ljubavi podrazumijeva da vas neko voli, a ne da ste vi sposobni da volite." == Djela == *''[[S onu stranu okova iluzije]]'' *''[[Umijeće ljubavi]]'' [[Kategorija:Njemački psiholozi|Fromm,Erich]] [[Kategorija:Njemački filozofi|Fromm,Erich]] [[Kategorija:Američki psiholozi|Fromm,Erich]] [[Kategorija:Američki filozofi|Fromm,Erich]] [[Kategorija:Erich Fromm]] {{Wikipedia|Erich Fromm}} bzg2qkvlpk48j79qruup4gvjhm5zpog 0 1715 61102 61100 2024-05-11T22:28:02Z Yrjö Allas 8499 Poništena izmjena [[Special:Diff/61100|61100]] korisnika [[Special:Contributions/A09|A09]] ([[User talk:A09|razgovor]]) 61102 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Georges Braque |slika= |tekst uz sliku=francuski slikar kubizma |datum rođenja=1882. |mjesto rođenja= |datum smrti= 1963. |mjesto smrti= }} [[File:Georges Braque, 1908, photograph published in Gelett Burgess, The Wild Men of Paris, Architectural Record, May 1910.jpg|thumb|Braque (1908)]] * "[[Istina]] postoji. Izmišljati se može samo [[laž]]." [[Kategorija:Francuski slikari|B]] {{Wikipedia}} 420gjpdxhh0cmdaxbgnqo8kfcsvylvs 0 1716 58786 58385 2019-05-16T19:26:31Z Risto hot sir 6370 File 58786 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Konfučije |slika=[[slika:Confucius 02.png|200px]] |tekst uz sliku=kineski filozof i socijalni reformator |datum rođenja= 551. p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti= 479. p.n.e. |mjesto smrti= }} [[File:Confucius Statue at the Confucius Temple.jpg|thumb|Confucio]] * "Ako čovjek ne promisli o [[problem]]ima koji su udaljeni, bit će pun briga kad mu se približe." * "Ako ti sam ne voliš [[novac]], daj ga lopovima i oni ti ga neće uzeti." * "Čitanje bez razmišljanja stvara nesrećan duh, a razmišljanje bez čitanja stvara čovjeka neuravnoteženim." * "Čovjekova je priroda uvijek ista; ljude razdvajaju samo navike." * "Čovjeku stoje na raspolaganju tri puta da dobro postupi: prvo, razmišljanjem šta je najplemenitije; drugo, podržavanjem što je najlakše i treće, iskustvom, što je najgorčije." * "[[Humanost|Human]] [[čovjek]] sigurno će se odlikovati [[Vrlina|vrlinom]] junaštva. Ipak, svaki [[Hrabrost|hrabar]] čovjek treba da se odlikuje humanošću." * "Ima ih što plaču što [[ruža|ruže]] imaju trnje. Ti se veseli što trnje ima ruže." * "Još u [[mladost]]i treba da odsječeš štap na koji ćeš se oslanjati u [[starost]]i." * "Kako će drugima upravljati onaj koji ne zna upravljati sam sobom?" * "Ko je uljudan preko mjere postaje [[dosada]]n." * "Ko nastoji da zadovolji sve svoje strasti, taj gasi vatru slamom." * "Ko ujutro spozna istinu, taj uveče može umrijeti." * "Ko ne [[Znanje|zna]], a misli da zna - opasan je :- izbjegavajte ga! Ko ne zna, a ne zna da ne zna dijete je! :Ko ne zna, a zna da ne zna - :- naučite ga! :Ko zna, a ne zna da zna - spava :- uputite ga! :Ko zna i zna da zna - mudar je :- slijedite ga!" * "[[Ljubaznost]] uzvrati ljubaznošću, ali [[zlo]] uzvrati [[Pravda|pravdom]]." * "Ljubaznost uzvratiti zlim, oznaka je zločinca" * "Ljudi mogu veličati istinu, [[istina]] ne može veličati ljude." * "Možete ubiti generala jednoj vojsci, ali ne možete ubiti [[Ambicija|ambiciju]] u običnom [[čovjek]]u." * "[[Mudrost|Mudar]] [[čovjek]] s podjednakom mirnoćom prima pohvale i podnosi uvrede." * "Mudrac se stidi svojih pogrešaka, ali se ne stidi da ih popravi." * "Mudrac smatra da mu je vrlina jedina nagrada." * "Muzika vodi unutrašnjoj harmoniji." * "Najteže je imati posla sa [[žena]]ma i malim ljudima. Ako im se približiš, prestaju biti čedni, ako ih držiš podalje od sebe, postaju kivni." * "Nas koji smo jednom poljem slave prošli, bilo je mnogo, pa što je ostalo? Tek humak zemlje, na kojem se žari crveni korov svako proljeće." * "Naša najveća [[slava]] nije u tome da nikada ne padnemo, već da se svaki put kad padnemo podignemo." * "Ne budi nesretan što u ovome [[svijet]]u niko ne zna za tebe. Zašto misliš da si toliko važan da bi mi trebali znati za tebe? A kada budeš zaista tako važan, a da i ne misliš o tome, oni će znati za tebe." * "Ne čini [[istina]] čovjeka velikim, nego obratno, [[čovjek]] čini istinu velikom." * "Nemoj misliti da si veliki [[čovjek]] zato što ti je [[sjena]] velika kad se [[sunce]] rađa." * "Nije mi žao što me ljudi ne poznaju, već što ja njih ne poznajem." * "Nikada ne čini drugome ono što ne bi želio da drugi učini tebi." * "Onaj ko je ujutru shvatio istinu, uveče može da umre." * "Ono što hoće, [[Mudrost|mudrac]] to traži u sebi. Prost [[čovjek]] to traži kod drugih." * "Onome ko je jednom [[Vlast|vladao]] nad drugima, nesnosna je vlast svakog drugog nad njime." * "[[Plemenitost|Plemenit]] je [[čovjek]] spreman na [[pomirenje]] ali se ne ponižava. Hulja se ponižava ali nije spreman na pomirenje." * "Pretjerati je isto tako loše kao i ne učiniti dovoljno." * "[[Prijateljstvo]] je lađa koja može da preveze dvojicu ako je lijepo vrijeme, ali ni jednog ako je ružno." * "[[Priroda]] nam je dala po dva oka i po dva uha a samo jedan jezik, da bismo mogli više gledati i slušati a manje govoriti, jer se nikad ne može reći toliko mudrosti koliko se može prešutjeti gluposti." * "Reci mi i zaboravit ću. Pokaži mi i možda ću zapamtiti. Uključi me i razumjeti ću." * "Samo istinski čovjek zna kako se vole i kako se mrze ljudi." * "Samo ljudi najuzvišenijeg i najnižeg [[karakter]]a se ne mijenjaju." * "Svakog dana ponesi kanticu zemlje na jedno mjesto i sagradit ćeš planinu. " * "Sve ima svoju [[Ljepota|ljepotu]], ali svako to ne vidi." * "Svi ljudi ne mogu biti [[Bogatstvo|bogati]] i poznati, ali svi mogu biti [[Dobrota|dobri]]." * "Toliko sam zaokupljen [[Čudo|čudima]] na [[Zemlja|zemlji]], da nemam vremena za nebo i [[Anđeo|anđele]]." * "Tri puta vode do [[mudrost]]i: [[razmišljanje]] - ono je najplemenitije; [[odgoj]] - on je najlakši; [[iskustvo]] - ono je najneugodnije." * "U životu se treba čuvati tri stvari: u mladosti – pohote; u zrelom dobu – bitke; u starosti – lakoumnosti." * "Veliki [[Čovjek]] postavlja stroge [[zahtjev]]e na sebe; mali ih [[čovjek]] postavlja drugima." * "Veliki Čovjek želi biti spor na riječima, ali brz na djelu." * "Zbog jedne [[riječ]]i [[čovjek]]a često smatraju [[Mudrost|mudrim]], a zbog jedne riječi često ga smatraju [[Glupost|glupim]]. Uistinu moramo dobro paziti što govorimo." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Kineski filozofi]] [[Kategorija:Historija]] 940omeclblk92rr7ojps5p0quatxvr8 0 1717 51815 49570 2014-04-15T01:33:01Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 25 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q40939]] 51815 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Eshil (Αισχυλος) |slika=[[slika:Aischylos Büste.jpg|170px]] |tekst uz sliku=Eshil, starogrčki dramatičar |datum rođenja= 526. p.n.e. |mjesto rođenja=Eleuzina, Stara Grčka |datum smrti= 456. p.n.e. |mjesto smrti=Gela, Stara Grčka }} * "[[Bog]] voli [[pomoć]]i onome koji teži da pomogne sam sebi." * "[[Čovjek]] kojemu niko ne [[zavidnost|zavidi]] nije sretan." * "Ko bistru vodu zamuti blatom, neće više imati pitku vodu." * "[[Mudrost]] se osvaja patnjom." * "Najgora stvar moćnicima jest što se ne mogu pouzdati u prijatelje." * "Ne zovi ni jednog čovjeka sretnim prije nego što umre." * "Onaj koji nije nesretan lako daje [[savjet]]e onima koji to jesu." * "Onaj koji sve može lahko će doći do uvjerenja da se na sve može usuditi." * "[[Riječ]]i su lijek duši koja pati." * "U [[rat]]u je [[istina]] prva žrtva." * "U školi patnje najbolje naučiš mudrosti." * "Vode svih rijeka ne mogu isprati ruke krvave od [[zločin]]a." * "Zajednička nam je [[sudbina]], ali [[misao]] pripada pojedincu." == Djela == *''[[Okovani Prometej]]'' [[Kategorija:Grčki pisci]] {{Wikipedia|Eshil}} o5s5i86xl2cc0e5inoxexr9ucucw5qd 0 1718 51891 49623 2014-04-15T03:49:59Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 14 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q34012]] 51891 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Marlon Brando |slika=[[slika:Marlon Brando 1948.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Marlon Brando, američki glumac'' |datum rođenja=3. april 1924. |mjesto rođenja=Omaha, SAD |datum smrti=1. juli 2004. |mjesto smrti=Los Angeles, SAD }} * "[[starost|Stariji]] vjeruju u sve, ljudi srednjih godina sumnjaju u sve, a [[mladost|mladi]] znaju sve." *"[[Televizija]] je izmišljena zato da bi i nepismeni imali razloga da nose [[naočale]]." [[Kategorija:Američki glumci|Brando,Marlon]] {{Wikipedia}} 41s3c5wbg9zuqip9dv9t4x52halet5j 0 1719 51697 37094 2014-04-14T21:06:16Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 4 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q77333]] 51697 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Emanuel Geibel |slika=[[slika:Emanuel Geibel 1.jpg|170px]] |tekst uz sliku=njemački pisac |datum rođenja= 17. oktobar 1815. |mjesto rođenja=Lübeck, Njemačka |datum smrti=6. april 1884. |mjesto smrti=Lübeck, Njemačka }} * "Snađe li te kakva [[bol]], stani i pitaj što od tebe traži." {{wikipedia|Emanuel Geibel}} [[Kategorija:Njemački pisci|Geibel,Emanuel]] cmi2ft93r637od66k17v1xwdmoswwlj 0 1720 59150 52577 2020-01-09T16:18:24Z Savonhelmi 6967 File 59150 wikitext text/x-wiki [[File:Heloïse et d'Abélard.jpg|thumb|]] '''Pierre Abélard ''' (1079 – 1142), francuski filozof ----- * "Ima [[čovjek]] [[put]]eva koji se čine dobrima ali koji na koncu vode u [[smrt]]." [[Kategorija:Francuski filozofi|Abélard,Pierre]] {{Wikipedia}} jg6r6r97wa5uhbac9jjajooo2ba12dn 0 1721 59262 51516 2020-04-06T11:57:12Z Vilho-Veli 7122 File 59262 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Oriana Fallaci |slika= |tekst uz sliku=italijanska novinarka i književnica |datum rođenja=29. juli 1930. |mjesto rođenja= |datum smrti= 15. septembar 2006. |mjesto smrti= }} [[File:O. Fallaci 1 (Foto di GianAngelo Pistoia).jpg|thumb|Oriana Fallaci (1987)]] * "[[Žena]] može da se izliječi od svake izmišljene bolesti, ako joj se kaže da je to znak [[starost]]i." * "[[Život]] je [[smrtna kazna]]." == Djela == *''[[Pismo nerođenu djetetu]]'' [[Kategorija:Italijanski pisci|Fallaci,Oriana]] [[Kategorija:Italijanski novinari|Fallaci,Oriana]] [[Kategorija:Oriana Fallaci]] {{Wikipedia}} p647dmfszd4m1mdxssnv8o9erq72zzn 0 1722 52245 49107 2014-04-15T22:01:35Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 34 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q6512]] 52245 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Søren Aabye Kierkegaard |slika=[[slika:Kierkegaard.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Soren Kirkegor''<br>danski pisac i filozof |datum rođenja= 5. maj 1813. |mjesto rođenja=Kopenhagen, Danska |datum smrti= 11. novembar 1855. |mjesto smrti=Kopenhagen, Danska }} *"Dobar odgovor je poput slatkog poljupca." *"I san sluti da Bog nije Bog pobožnih, već Bog bezbožnih. I da se mora biti bezbožnikom da bi se postalo bogoizabranikom. A ova suprotnost i jest užas sna." *"Ljubav prema [[Bog]]u i ljubav prema bližnjemu dva su krila istih vrata koja se otvaraju i zatvaraju samo zajedno." *"Ljudi zahtjevaju slobodu [[govor]]a kao zamjenu za slobodu misli koju odbijaju koristiti." *"Može se neka [[žena]] zakonski posjedovati, a da se ne posjeduje, kao što se može sasvim dobro posjedovati, a da se ne posjeduje zakonski." *"Nikakav muškarac ne umije tako uljepšati djevojku kao što to umije vjetar!" *"Obilježje malih duhova je [[prezir]]ati ono što ne razumiju." *"Savršena je [[ljubav]] ona koja nas čini nesretnima." *"Svaka ljubav mora biti tajnovita, čak i nevjerna." *"Šta plaši mlade djevojke? :Duh. :A zašto? :Jer duh niječe njihovu ženstvenost." *"U ljubav treba vjerovati i živjeti je!" *"Uopće nije [[istina]] da [[naučnik]] slijedi istinu, ona slijedi njega." *"[[Život]] se mora živjeti unaprijed, no može se razumjeti samo unatrag." == Djela == *''[[Ili-ili]]'' (1843.) *''[[Strah i drhtanje]]'' (1843.) *''[[Bolest na smrt]]'' (1849.) [[Kategorija:Danski pisci|KierkegaardSören]] [[Kategorija:Danski filozofi|Kierkegaard,Sören]] [[Kategorija:Søren Kierkegaard|*]] {{Wikipedia|Sören Kierkegaard}} mt4ej2cs03blnze3dovy1dml3ulj82c 0 1723 51603 49608 2014-04-14T18:06:33Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 37 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q48226]] 51603 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ralph Waldo Emerson |slika=[[slika:RWEmerson.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Emerson'', američki filozof (transcendentalizma) i književnik |datum rođenja= 25. maj 1803. |mjesto rođenja=Boston, SAD |datum smrti= 27. april 1882 |mjesto smrti=Concord, SAD }} * "Budite [[oprez]]ni na šta usmjeravate svoje [[srce]] jer ćete to zasigurno i dobiti." *"[[Čovjek]] finog ponašanja izgovorit će vam [[ime]] kao da vam je dodao plemičku titulu." * "Čovjek nije farmer, niti profesor, niti inženjer, on je sve." * "Jedini način da imaš [[prijatelj]]e jest biti prijatelj." *"Jednom kad donesete odluku, čitav svemir se udruži da bi se ostvarila." * "Ko ima ženu i djecu, dao je taoce sudbini, jer su oni prepreka velikim poduhvatima, bilo u dobru ili u zlu." *"[[Kritika]] ne smije biti zlovoljna i razorna. Goli noževi i čupanje korijenja; kritika mora usmjeravati, poučavati, nadahnjivati." *"[[Ljepota]] bez šarma je kao udica bez mamca." *"Ljepota je odlika tijela kako je vrlina odlika duše." * "Može li iko da se sjeti kad to vremena nisu bila teška i kad [[novac]]a nije bilo malo?" * "Mudar čovjek u oluji [[Bog]]u se moli, ne za izbavljenje iz [[opasnost]]i već za izbavljenje od [[strah]]a. Oluja iznutra je ta koja ga ugrožava a ne oluja izvana." *"Nemojte ni pomisliti da možete izbjeći nagradu za svoja djela" *"Ništa nam ne može pružiti takav [[mir]] kao mi sami." *"Ono što nam najviše nedostaje u [[život]]u, to je neko ko bi nas prisilio da [[rad]]imo ono što možemo." *"Sa svojim prijateljima radim isto što i sa svojim [[knjiga]]ma. Htio bih da su onde gdje ih mogu naći, ali se rijetko njima koristim." * "Snaga karaktera je iznad inteligencije." *"Svi su ljudi pjesnici u srcu." *"Toliko mi u ušima zvoni ono što jesi da ne čujem ono što [[govor]]iš!" *"Učinite ono čega se bojite i strah će sigurno umrijeti." *"Veliki dio smjelosti je [[smjelost]] da se nešto uradi prije drugih." *"Za zacrtavanje [[plan]]a djelovanja i njegovo sljeđenje do samoga kraja treba jednako toliko [[hrabrost]]i kao i biti [[vojnik]]." == Djela == *''[[Američki učenjak]]'' *''[[Eseji: druga serija (1844.)]]'' [[Kategorija:Američki pisci|Emerson,Ralph Waldo]] [[Kategorija:Američki filozofi|Emerson,Ralph Waldo]] [[Kategorija:Ralph Waldo Emerson|*]] {{Wikipedia}} 3p4f125phtal54t6q51thwsb6clobc8 0 1724 51813 47123 2014-04-15T01:21:20Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 17 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q233265]] 51813 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Robert Browning |slika=[[slika:Robert Browning - Project Gutenberg eText 13103.jpg|200px]] |tekst uz sliku=engleski pisac |datum rođenja= 7. maj 1812. |mjesto rođenja=Camberwell, Engleska |datum smrti= 12. decembar 1889. |mjesto smrti=Venecija, Italija }} *"Ali, [[čovjek]] mora težiti onom što je izvan njegova dohvata, jer inače, čemu služe nebesa" *"O, lirska [[ljubav]]i, napola anđele i napola ptico, sva si čudo i žudnja neobuzdana." [[Kategorija:Britanski pisci|Browning,Robert]] {{Wikipedia}} hll5lgrsypp1dtty5yrcjj3v6x2zxj0 4 1725 25901 25206 2006-12-07T22:25:34Z Harač 23 25901 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} * [[Ugo Foscolo]] * [[Ugo Ojetti]] * [[Ulpijan]] * [[Umberto Eco]] * [[Upton Sinclair]] * [[Ursula K. Le Guin]] * [[Uroš Đurić]] imm980j8chph7oq04ja1u8qb9a4c0n4 0 1726 60511 51989 2023-02-21T22:25:00Z Ned ibn-Biden 8005 Datoteka 60511 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ugo Foscolo |slika= |tekst uz sliku=italijanski pisac |datum rođenja=7. februar 1778. |mjesto rođenja= |datum smrti= 10. septembar 1827. |mjesto smrti= }} [[File:Foscolo.jpg|thumb|Ugo Foscolo (1813)]] *"Budući da nisam uopšte mogao saznati poslije čitanja mnogih knjiga i dubokih razmišljanja zašto živim, to me se malo tiče kako živim i još manje koliko ću živjeti." *"[[Čovjek]] ne zna živjeti; ne misli, ne razmišlja, ne računa ako ne osjeća; ne može neprekidno osjećati ako ne zamišlja; a ne može ni osjećati ni zamišljati bez strasti, iluzija i zabluda." *"Dopuštam da kleveću žene samo oni koji su mogli zaboraviti da su imali majku." * "I vladari za koje vi prolijevate svoju krv, usred vaše najogorčenije borbe stišću desnice pa hladnokrvno dijele vaše haljine i vašu zemlju." *"Nije [[kukavica]] čovjek koga nosi nesavladiv vir velike rijeke, nego onaj koji - iako ima snage da se spasi - to ne iskoristi." *"Pjesnici tek onda počinju živjeti kad umru." *"Samo je nesretnicima zaista dopušteno da mogu jedan drugome pomoći i međusobno se utješiti, a da pri tom ne nasrću jedan na drugoga." *"Smijemo se i smijat ćemo se, jer je ozbiljnost uvijek bila prijateljica licemjera." *"Šta je čovjek ako se prepusti samo hladnom proračunatom [[razum]]u? Zločinac, teški zločinac." *"Tamo gdje [[vjera]] nije duboko ukorijenjena u [[zakon]]e i običaje naroda, obavljanje vjerskih dužnosti samo je trgovina." *"Zar je ovaj kukavica jer je klonuo, dok je onaj koji trpi [[heroj]]? Međutim je ljubav prema životu tako jaka da se prvi više borio da ne bi klonuo nego drugi da bi trpio." *"Zašto bi se onaj koji se ne opija, zato što nagonski mrzi vino, opravdano nazivao trijeznim?" [[Kategorija:Italijanski pisci|Foscolo,Ugo]] {{Wikipedia}} tish7z3mzw9cmbbaiidh7j34ii5loj4 0 1727 59164 51367 2020-01-12T14:15:50Z 80.223.94.186 File 59164 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Anaïs Nin |slika= |tekst uz sliku=''američka književnica'' |datum rođenja=21. februar 1903. |mjesto rođenja=Pariz, Francuska |datum smrti=14. januar 1977. |mjesto smrti=Los Angeles, SAD }} [[File:Anais Nin.jpg|thumb|]] * "Kada slijepo prihvatimo religiju, politički sistem ili doslovnu dogmu, postajemo [[robot]]i. Tada se prestajemo razvijati" * "[[Ljubav]] nikad ne umire prirodnom smrću. Umire jer joj ne znamo obnoviti izvor. Umire od sljepoće, pogrešaka, izdaje. Umire od bolesti i rana; umire zbog dosade, gubitka svježine i sjaja." * "Ne vidimo stvari kakave jesu, vidimo stvari kakvi jesmo." [[Kategorija:Američki pisci|Nin,Anais]] {{Wikipedia}} 6jcqzhto9fmbokg3jjymkgm0vh3o294 0 1728 59303 58793 2020-05-08T17:53:00Z CommonsDelinker 84 Removing [[:c:File:Plaatsen_Guernica_van_Picasso_in_Stedelijk_Museum,_Bestanddeelnr_907-8865.jpg|Plaatsen_Guernica_van_Picasso_in_Stedelijk_Museum,_Bestanddeelnr_907-8865.jpg]], it has been deleted from Commons by [[:c:User:P199|P199]] because: per [[:c:C 59303 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Pablo Ruíz Picasso |slika=[[slika:Pablo picasso 1.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Pablo Pikaso'', španski slikar i kipar'' |datum rođenja=25. oktobar 1881. |mjesto rođenja=Málaga, Španija |datum smrti= 8. april 1973. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} *"Draž susreta sa [[prijatelj]]em znatno mi umanjuje osjećanje da ne volim njegovu ženu." *"Ko hoće nešto da učini, nađe način, ko neće ništa da učini, nađe [[opravdanje]]." * "Lijepe žene su potrebne samo ljubavnicima i [[slikar]]ima bez mašte." *"[[Ljubav]] se ne može fotografisati. Ona je nevidljiva, zar ne? Fotografiše se ponašanje." *"Od mrlje se ne može načiniti [[sunce]], niti od sunca mrlju." *"Računala su beskorisna. Mogu vam dati samo [[odgovor]]e." *"Tragedija slave je u tome da moraš izgubiti previše vremena da bi ostao [[slava]]n." *"Volio bih živjeti kao siromašan [[čovjek]] s puno novca." {{Wikipedia}} [[Kategorija:španski slikari|Picasso,Pablo]] ss87zn6z591ilrqd5qkitovkuczh9l9 0 1729 60907 51788 2024-02-10T22:45:25Z Atso Costa 8369 Datoteka 60907 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Erica Jong |slika= |tekst uz sliku=''američka književnica'' |datum rođenja=26.03.1942. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Erica Jong08.JPG|thumb|Erica Jong (2013)]] * "[[Bigamija]] je imati jednog muža previše, [[monogamija]] je to isto." * "[[Ljutnja]] je iznevjerena [[nada]]." * "Oprezno sa [[muškarac|muškarcem]] koji podržava oslobođenje žene, mora da se takav sprema da živi od tvoje plate" * "Prava [[nevolja]] sa [[žena]]ma jeste što one same stalno pokušavaju da se prilagode muškim teorijama o ženama." * "Problem je u tome da ako [[rizik|riskirate]] ništa, riskirate puno više." * "[[Savjet]] je odgovor na pitanje na koje već znamo odgovor, ali nam se ne sviđa." * "Kada [[žena]] izabere pisanje kao profesiju u većini slučajeva je to zato da bi sebi izborila mjesto u društvu u kome vladaju muškarci." == Djela == *''[[Strah od letenja]]'' {{Wikipedia}} [[Kategorija:Erica Jong|*]] [[Kategorija:Američki pisci|Jong,Erica]] qqqkmfryvku0k4y3y298cpstnszz1ru 0 1730 51618 46402 2014-04-14T18:28:22Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 32 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q30547]] 51618 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Majka Tereza ''Agnes Gonxhe Bojaxhiu'' |slika=[[slika:Mother Teresa.jpg|200px]] |tekst uz sliku=indijska časna sestra, dobitnica Nobelove nagrade za mir 1979. |datum rođenja= 27. august 1910. |mjesto rođenja=Skoplje, Makedonija |datum smrti= 5. septembar 1997. |mjesto smrti=Calkutta, Indija }} *"Davati samoga sebe je bolje nego samo davati. " * "Gdje je [[Bog]]? Kako ga možemo voljeti? Nije dovoljno da se kaže: "Moj Bože ja te volim." Mi Boga volimo na ovome svijetu ako se nečega odreknemo, ako nešto dajemo. Naravno, da ja šećer mogu pojesti sama, ali ga mogu i dati nekom drugom. Mogu ga dati odraslima, mogu ga dati djeci. Ako cijeli svoj život u toku cijelog dana sam dajemo, onda ćemo biti iznenađeni onoga lijepog dana kada ljudi budu sve međusobno djelili i radovali se tome." *"Gledaj, da ti niko ne dođe, ako od tebe neće otići sretniji i zadovoljniji." *"Jednostavan put! :Plod tišine je molitva. :Plod molitve je vjera. :Plod vjere je [[ljubav]]. :Plod ljubavi je služenje. :Plod služenja je [[mir]]!" :(tekst na vizit-kartici Majke Tereze) * "Ne dopusti da se neko tebi približi ako neće otići od tebe bolji i zadovoljniji." * "Nikada ne dozvoli da sretneš nekoga, ko nakon sureta s tobom neće biti sretniji." * "Radosno [[srce]] nastaje, naravno, samo od onog srca koje izgara od ljubavi." * "Samo [[žena]] može stvoriti porodicu. Ali i porodica se može raspasti zbog žene." * "Svako [[dijete]] je neprocjenjivo vrijedno. Svako je Božije stvorenje." *"Uprkos" Majke Tereze: :Ljudi su nerazumni, nelogični i orijentirani sami na sebe, voli ih uprkos toga. :Ako činiš nešto dobro, u tvojoj podsvijesti će biti egoistični motivi, uprkos tome čini dobro. :Ako si uspješan imaćeš lažne prijetelje i prave neprijatelje, uprkos tome budi uspješan. :Dobro koje ti činiš, sutra će već biti zaboravljeno, uprkos tome čini dobro. :Iskrenost i otvorenost čine te ranjivim,uprkos tome budi iskren i otvoren. :Ono što gradiš godinama u toku svoga rada, može biti uništeno preko noći, gradi uprkos tome. :Tvoja pomoć je zaista potrebna, ali ljudi će te možda napasti, kad im pomogneš, pomozi im uprkos tome. :Daj svijetu sve od sebe, a oni će ti izbiti zube, uprkos tome daj svijetu sve od sebe. * "Usamljenost i osjećaj da nisi poželjan je najgore [[siromaštvo]]." * "Više je [[glad]]i u svijetu za ljubavlju i poštovanjem, nego za hljebom." * "[[Život]] je prilika - iskusi je :Život je ljepota - divi joj se :Život je san - učini ga stvarnim :Život je izazov - suoči se s njim :Život je zadatak - izvršavaj ga :Život je igra - igraj se :Život je dragocjen - njeguj ga :Život je bogatstvo - čuvaj ga :Život je ljubav - uživaj je :Život je tajna - pronikni je :Život je obećanje - ispuni ga :Život je tuga - nadiđi je :Život je himna - pjevaj je :Život je borba - prihvati je :Život je tragedija - uhvati se s njom u koštac :Život je avantura - usudi se :Život je sreća - zasluži je :Život je život - brani ga == Vanjski linkovi == *[http://www.dadalos.org/srbija/vorbilder/Theresa/nobelpreis.htm Govor na dodijeli Nobelove nagrade za mir] [[Kategorija:Religija]] {{Wikipedia}} dixswe57oclg7faezq3z57p29b3xl6c 0 1731 51626 48352 2014-04-14T18:41:08Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 29 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q5577]] 51626 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Salvador Felipe Jacinto Dalí Domènech |slika=[[Datoteka:Salvador Dalí 1939.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Salvador Dali'', španski slikar |datum rođenja= 11. maj 1904. |mjesto rođenja=Figueras, Španija |datum smrti=23. januar 1989. |mjesto smrti=Figueras, Španija }} * "Ne boj se [[Savršenstvo|savršenosti]] - nikad je nećeš doseći." * "Postoji samo jedna razlika između [[Ludost|luđaka]] i mene - ja nisam lud" * "[[Raj]] nije gore, već u srcu čovjeka." * "[[Muzika]] uz večeru uvreda je i kuharu i violinisti." * "Najiskrenije [[Želja|želje]] [[Žena|žene]] moraju se proučavati sa njenih zatvorenih [[oči]]ju." * "Kad neka [[žena]] kupuje mušku košulju, onda je zaljubljena. Kad je pegla, onda je udata. Ako pri tome i pjeva, ona je i prvo i drugo." * "Protivim se monotoniji, podržavam raznolikost, :protivim se ograničenju, podržavam divlju strast, :protivim se jednoobraznosti, podržavam hijerarhiju, :protivim se špinatu, podržavam puža sa njegovom kućicom." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Umjetnost|D]] [[Kategorija:Španski slikari|D]] j1bl6jthoza1le33emmjchfbq8djupn 0 1732 52361 43852 2014-04-21T12:08:46Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52361 wikitext text/x-wiki '''Bhakti Tirtha Swami''' (25. februar 1950 – 27. juni 2005), američki duhovni učitelj --------- * "[[Ljubav]] je mnogo više od sladunjavih [[riječ]]i; ona postaje istinska jedino kroz naše djelovanje. Ako ne pokazujemo ljubav kroz djelovanje nešto nije u redu. Što je ljubav dublja to ćemo je više izražavati predanim nesebičnim služenjem predmeta naše ljubavi" * "Možeš kuptit krevet, ne i [[san]] :Možeš kupiti knjigu, ne i [[mozak]] :Možeš kupiti odjeću, ne i ljepotu :Možeš kupiti [[lijek]], ne i dobro [[zdravlje]] :Možeš kupiti kuću, ne i dom :Možeš kupiti ljude, ne i [[prijatelj]]e :Možeš kupiti hram, ne i [[Bog]]a, :Možeš kupiti reputaciju, ne i [[karakter]] == Vanjski linkovi == *[http://www.btswami.com/ Oficijelna stranica] [[Kategorija:Religija|Swami, Bhakti Tirtha]] {{Wikipedia}} cvklomgk9231oixk62ecyf4wd5zpg1f 0 1733 52090 45777 2014-04-15T11:39:59Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 9 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q57386]] 52090 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Kurt Tucholsky |slika=[[slika:TucholskyParis1928.jpg|180px]] |tekst uz sliku=''Kurt Tuholski''<br>njemački novinar i književnik |datum rođenja= 9. januar 1890. |mjesto rođenja=Berlin, Njemačka |datum smrti= 21. decembar 1935. |mjesto smrti=Göteborg, Švedska }} * "Ako si poslao devet glupaka da ti nešto kupe, ti si postao deseti." * "Kad bi žene vladale svjetskim poslovima, ukinule bi sva oružja - osim [[jezik]]a." * "Neka [[žena]] je ružna samo kad nema drugog izbora." * "Neke žene su kao upaljena cigareta - ako ih ne uhvatite s prave strane opećićete se." * "Prednost [[pamet]]nih je da oni uvijek mogu glumiti [[idiot]]e. Suprotno je mnogo teže izvesti." * "Propali [[brak]] je onaj u kome [[žena]] provodi u kuhinji isto onoliko vremena koliko je prije udaje provodila pred ogledalom." [[Kategorija:Njemački pisci|Tucholsky,Kurt]] [[Kategorija:Njemački novinari|Tucholsky,Kurt]] {{Wikipedia}} 64ia15bw90d3ulzrx2uurjtuvwmsxbo 0 1734 54763 46899 2015-08-03T18:36:01Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q4542909]] na [[d:|Wikidati]] 54763 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Alf Ragnar Sten Henrikson |slika= |tekst uz sliku=''švedski pisac i novinar'' |datum rođenja=1905. |mjesto rođenja= |datum smrti= 1995. |mjesto smrti= }} * *Ako se uzbuđuješ zbog nevažnih [[stvar]]i onda nisi ni ti puno važniji.* [[Kategorija:švedski pisci|Henrikson,Alf]] [[Kategorija:švedski novinari|Henrikson,Alf]] {{Wikipedia}} qpjjnx9sg7w67huoytqk9dishvgpnda 0 1735 59201 52023 2020-02-22T22:02:30Z 80.223.94.19 File 59201 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Karl Theodor Jaspers |slika= |tekst uz sliku=''njemački filozof i psihijatar'' |datum rođenja= 23. februar 1883. |mjesto rođenja=Oldenburg, Njemačka |datum smrti= 26. februar 1969. |mjesto smrti=Basel, Švicarska }} [[File:Karl Jaspers 1946.jpg|thumb|]] *"Biti [[čovjek]] znači postati čovjekom" *"[[Sport]], kao masovna pojava, organiziran u svrhu prinude na propise igre, umije odagnati nagone koji bi inače postali opasnima po aparat. Ispunjujući slobodno vrijeme, sport pridonosi smirenju masa. Ono što je masi uskraćeno, što stoga ne želi sama za sebe, ali čemu se divi kao junaštvu koje zapravo zahtijeva od sebe, to prikazuju odvažni pothvati pojedinaca." (''Duhovna situacija vremena'', 1930.) == Djela == *''[[Filozofija egzistencije. Uvod u filozofiju]]'' *''[[Pitanje krivice]]'' {{Wikipedia|Karl Jaspers}} [[Kategorija:Njemački filozofi|Jaspers,Karl]] [[Kategorija:Karl Jaspers]] d1fha70dpd4boxhaqafvd8mv4ynn6b7 0 1736 53702 52378 2014-12-06T09:49:36Z Riquix 3547 slika 53702 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sri Chinmoy |slika=[[Slika:Sri-Chinmoy-meditate-2.jpg|180px]] |tekst uz sliku=indijski filozof i duhovni učitelj |datum rođenja=27. august 1931. |mjesto rođenja=Shakpura, Bangladeš |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Jučer sam bio [[pamet]]an. Stoga sam želio mijenjati [[svijet]]. Danas sam [[mudrost|mudar]]. Stoga mijenjam sebe." [[Kategorija:Indijski filozofi]] {{Wikipedia}} brto0x6q4t99plvj67yxryfk75fu33h 0 1737 53164 51629 2014-08-16T22:00:32Z CommonsDelinker 84 Zamijenjena datoteka:Anna_Eleanor_Roosevelt.gif sa datotekom:Anna_Eleanor_Roosevelt.png (od strane GifTagger razlog: Replacing GIF by exact PNG duplicate.). 53164 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Anna Eleanor Roosevelt |slika=[[slika:Anna_Eleanor_Roosevelt.png|200px]] |tekst uz sliku=''bivša First Lady SAD-a'' |datum rođenja= 11. oktobar 1884. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti=7. novembar 1962. |mjesto smrti=New York, SAD }} * "Bez tvog pristanka niko ne može izazvati u tebi osjećaj manje vrijednosti." * "[[Budućnost]] pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova." * "Nije pošteno tražiti od drugih ono što sami nismo spremni učiniti." * "Tokom svog razvoja otkrijemo ko smo zapravo i tada donesemo odluku za koju smo odgovorni. Odluku donesite zbog sebe jer nikad nećete živjeti tuđi [[život]]." * "Veliki [[um]]ovi raspravljaju o [[ideja]]ma. Srednji umovi raspravljaju o događajima. Sitni umovi raspravljaju o ljudima." [[Kategorija:Američki političari|Roosevelt,Eleanor]] {{Wikipedia}} qktl925f1l94nm6nao5dnpwh2kkep0r 0 1738 60623 54764 2023-06-13T21:27:25Z Niegodzisie 7018 60623 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ken Keyes |slika= |tekst uz sliku=američki pisac |datum rođenja=19. januar 1921. |mjesto rođenja=Atlanta, SAD |datum smrti=20. decembar 1995. |mjesto smrti=Coos Bay, SAD }} * "Uzrujavati se zbog onoga što nemaš znači uludo trošiti ono što imaš." {{DEFAULTSORT:Keyes, Ken}} [[Kategorija:Američki pisci]] {{Wikipedia}} 30lk0l8jtkur4pp72rbtjdsdr5ft6tv 0 1739 58849 51761 2019-06-24T00:40:48Z Risto hot sir 6370 File 58849 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Epiktet |slika= |tekst uz sliku=''jedan od najpoznatijih stoika svog vremena'' |datum rođenja=oko 55. |mjesto rođenja= |datum smrti=135. n.e. |mjesto smrti= }} [[File:Epictetus.png|thumb|right|]] * "Ko se miri s [[Nevolja|nevoljom]], [[Mudrost|mudrac]] je, i sposoban shvatiti božju volju." * "Ne žalosti [[čovjek]]a [[siromaštvo]], već [[želja]]." * "Ne zavisi od tebe hoćeš li biti [[Bogatstvo|bogat]], ali zavisi od tebe hoćeš li biti [[Sreća|sretan]]." * "Neka ti [[smrt]], progonstvo i sve ostale nedaće koje ti izgledaju užasne, stalno budu pred očima, a posebno smrt, i ti onda ništa nećeš željeti suviše vatreno." * "Nikada sebe ne zovite [[Filozofija|filozofom]] i ne razgovarajte pretjerano među ne-filozofima o filozofskim mislima, već činite ono što iz njih slijedi... Ovce ne pokazuju koliko su pojele s time što donose pastirima hranu, nego je probave u sebi, a pred njih donose vunu i mlijeko. Slično tome i u vašem slučaju, ne iznosite pred ne-filozofima filozofske misli, nego djelujte prema njima kad o njima dobro razmislite." * "Niko ne može napredovati kad se koleba između dviju stvari." * "[[Priroda]] je dala [[čovjek]]u jedan jezik, ali dva uha – da bi dva puta više slušao nego pričao." * "[[Sreća]] nije u stjecanju i uživanju, već u tome da se ne poželi, jer u neželjenju je prava sreća i [[sloboda]]." {{Wikipedia|Epiktet}} [[Kategorija:Grčki filozofi]] lah4lbudt5ow644p7pciw7x9qltop0i 0 1740 51687 49487 2014-04-14T20:49:40Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 4 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q1768]] 51687 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ella Fitzgerald |slika=[[slika:Ella Fitzgerald 1940.jpg|170px]] |tekst uz sliku=američka pjevačica jazza |datum rođenja=25. april 1917. |mjesto rođenja=Newport News, SAD |datum smrti=15. juni 1996. |mjesto smrti=Beverly Hills, SAD }} * "Nemoj tražiti [[ljubav]]. Traži i razbi sve barijere u sebi koje si izgradio protiv nje." [[Kategorija:Američki pjevači|Fitzgerald,Ella]] {{Wikipedia}} e29ch8jq4ly35bsvkpq56jb96osa8o5 0 1741 51627 49483 2014-04-14T18:41:30Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 22 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q734329]] 51627 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Elbert Green Hubbard |slika=[[slika:Elbert Hubbard - Project Gutenberg eText 12933.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Elbert Hubard'', američki filozof i pisac |datum rođenja= 19. juni 1856. |mjesto rođenja=Bloomington, Illinois, SAD |datum smrti= 7. maj 1915. |mjesto smrti= }} * "[[Genij]] može imati svoje granice, ali [[glupost]] nije tako hendikepirana." *"Jedan stroj može zamijeniti 50 običnih radnika, ali nijedan stroj ne može zamijeniti jednog genijalca." *"[[Ljubav]] koju dajemo jedina je ljubav koja nam ostaje." *"Najveća pogreška koju možete počiniti u životu jest da strahujete da ćete neprestano griješiti." *"Ne postoji [[poraz]], izuzev prestanka pokušavanja. Nema poraza osim onoga u nama, nema nepremostive prepreke osim naše vlastite unutrašnje slabe namjere." *"[[Prijatelj]] je onaj koji zna sve o tebi i pored toga te još uvijek cijeni." *"[[Sreća]] u ovome životu ovisi manje o tome što vam se događa, a više o načinu na koji to prihvaćate." [[Kategorija:Američki filozofi|Hubbard,Elbert]] [[Kategorija:Američki pisci|Hubbard,Elbert]] {{Wikipedia|Elbert Hubbard}} n1vc1sjp3eyvfxv25feteg4pbe71e4x 0 1742 24726 20193 2006-10-28T21:14:20Z Zumbulka~bswikiquote 10 24726 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ivo Kozarčanin |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski pjesnik, prozaik i književni kritičar'' |datum rođenja=1911. |mjesto rođenja=Dubica |datum smrti=1941. |mjesto smrti=Zagreb }} * "Ko ti je to obećao, da ćeš biti [[sreća|sretan]]?" [[Kategorija:Hrvatski pisci|Kozarčanin,Ivo]] {{Wikipedia|Ivo Kozarčanin}} f1gqk0p5u02hqid3npx5djmaaztfaxz 0 1743 60915 58928 2024-02-19T18:52:30Z Matin Pulli 8383 60915 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Judy Garland |slika= |tekst uz sliku=američka glumica i pjevačica |datum rođenja=10. juni 1922. |mjesto rođenja=Grand Rapids, SAD |datum smrti=22. juni 1969. |mjesto smrti=London, Engleska }} [[File:Judy Garland in Till the Clouds Roll By 1 cropped.jpg|thumb|right|Garland (1946)]] * "U tišini noći često bih poželjela samo nekoliko [[riječ]]i [[ljubav]]i od jednog [[čovjek]]a, a ne pljesak hiljadu ljudi." * "Uvijek budi prvorazredna verzija samog sebe, a ne drugorazredna verzija nekog drugog !" [[Kategorija:Američki glumci|Garland,Judy]] [[Kategorija:Američki pjevači|Garland,Judy]] {{Wikipedia}} 2rqj0p9i1o8pbdvwek21z47oox6ab6g 0 1744 54765 45277 2015-08-03T18:36:21Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q434257]] na [[d:|Wikidati]] 54765 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Josip Juraj Strossmayer |slika= |tekst uz sliku=biskup đakovačko-bosanski i srijemski (od 1849.), političar, kulturni djelatnik i pisac |datum rođenja=4. februar 1815. |mjesto rođenja=Osijek, Hrvatska |datum smrti=8. maj 1905. |mjesto smrti=Đakovo, Hrvatska }} * "Prava [[ljubav]] brani [[čovjek]]u da dira tuđe rane, osim ako ih ne misli izliječiti." [[Kategorija:Hrvatski političari|Strossmayer,Josip Juraj]] [[Kategorija:Hrvatski pisci|Strossmayer,Josip Juraj]] [[Kategorija:Religija|Strossmayer,Josip Juraj]] {{Wikipedia}} f884ag0ih08eoo6d0wj7t9jqb259vdj 0 1745 51406 48459 2014-04-13T07:31:58Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 31 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q5685]] 51406 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Anton Pavlovič Čehov |slika=[[slika:Chekhov 1898 by Osip Braz.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Čehov'', ruski književnik |datum rođenja= 29. januar 1860. |mjesto rođenja=Tanganrog, Rusija |datum smrti= 15. juli 1904. |mjesto smrti=Badenweiler, Njemačka }} *"Ako se bojiš usamljenosti, ne ženi se." *"[[Čast]] se ne može oduzeti, ona se može samo izgubiti." *"Čovjek je ono u šta vjeruje." *"Dobar [[čovjek]] se zastidi čak i pred psom." *"Drugi dio života kod pametnog čovjeka sastoji se u oslobađanju od ludosti i predrasuda i pogrešnih mišljenja koje je stekao tokom prvog dijela života." *"I za hiljadu godina čovjek će isto ovako uzdisati: „Ah, teško je živjeti” – i u isti mah ovako isto kao i sada, bojaće se i neće htjeti da umre.“ *"Kad nema pravog [[život]]a, čovjek živi od fatamorgane." *"Kad sunce sija i na groblju je veselo." *"[[Ljubav]] daje krila ali ih i potkresuje." *"Ljubav prema čovjeku treba da se nahodi, ne u srcu, ne u stomaku, ne u krstima, nego u glavi." *"Nema, niti može biti pravednog [[Bogatstvo|bogatstva]]." *"...privlačna je samo [[Vjenčanje|ženidba]] iz ljubavi; oženiti se djevojkom samo zato što je ona simpatična isto je što i kupiti na tržnici nepotrebnu stvar samo zato što je lijepa. U bračnom životu najvažnija spona je ljubav, spolna privlačnost, jedno tijelo, a sve drugo nesigurno je i dosadno ma kako smo pametno proračunali. Dakle, nije riječ o simpatičnoj djevojci, nego o voljenoj." *"Zdrav čovjek ima hiljadu želja. Bolestan samo jednu." *"[[Žena]] može postati prijatelj muškarcu samo ovim redom: prvo poznanica, zatim ljubavnica, pa tek onda prijatelj." == Djela == *''[[Tri sestre]]'' {{Wikipedia|Anton Pavlovič Čehov}} [[Kategorija:Ruski pisci|Čehov, Anton Pavlovič]] [[Kategorija:Anton Pavlovič Čehov|*]] n4qzypxd14eix2htq0ots774pxe0l1y 0 1746 51984 42861 2014-04-15T07:00:34Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 7 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q62975]] 51984 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sharon Vonne Stone |slika=[[slika:Sharon Stone..jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Sharon Stone, američka glumica'' |datum rođenja= 10. mart 1958. |mjesto rođenja=Meadville, Pennsylvania |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Imati [[vagina|vaginu]] i sopstveno [[mišljenje]] je veoma moćna kombinacija." * "[[Halle Berry]] je tako [[ljepota|lijepa]] i htjela sam je poljubiti. Rekla sam reditelju i scenaristima: Kako možete imati nas dvije u [[film]]u a da se ne poljubimo? Pa to je prava šteta!" (o filmu ''Cat Woman'', 2004) [[Kategorija:Američki glumci|Stone,Sharon]] {{Wikipedia}} p79xnhun01k65cmz1l3vrrplm5x88wj 0 1747 51303 41447 2014-04-12T05:06:10Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 28 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q41980]] 51303 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Demokrit |slika=[[slika:Hendrik ter Brugghen - Democritus.jpg|200px]] |tekst uz sliku=Hendrick ter Brugghen, "Nasmijani Demokrit" (1629)<br>predsokratovski grčki filozof |datum rođenja= 460. p.n.e. |mjesto rođenja=Abderi-Trakiji |datum smrti= 370. p.n.e. |mjesto smrti= }} * "[[Čovjek]] se treba više brinuti za [[Duša|dušu]] nego za tijelo." * "I kad si sam ne treba ništa zlo ni da misliš ni da radiš. Nauči da se više stidiš pred sobom, nego pred drugima." * "Jedina razlika između bogataša i siromaha je u tome što se siromah nada sljedećem obroku, dok je bogataš zaokupljen prethodnim." * "Ko vodi ka razumu onog ko misli da ima razum, uzalud se trudi." * "Ljepota je nešto životinjsko, ukoliko nije udruženo sa umom." * "Najbolje je za [[čovjek]]a da provodi [[život]] što više u dobrom raspoloženju, a što manje u zlovolji." * "Ne trudi se da o svemu znaš sve, da ne bi u svemu postao neznalica." * "Prema konvenciji slatko, prema konvenciji gorko, prema konvenciji vruće, prema konvenciji hladno, prema konvenciji boja: ali u stvarnosti atomi i prostor." * "Skladnost u mišljenu stvara prijateljstvo." * "[[Svijet]] je pozornica, a [[život]] dolazak na nju: dođeš, vidiš, odeš." * "Tjelesna ljepota je nešto životinjsko ako iza nje nema razuma." * "U nekim svjetovima nema Sunca i Mjeseca, u nekim su veći nego u našem svijetu, a u drugim ih ima više. U nekim dijelovima ima više svjetova, a u nekim manje (...); u nekim se rađaju, u drugim umiru. Neki svjetovi su lišeni živih bića ili bilo kakvih mirisa." * "Uzrok pogrešci je nepoznavanje boljega." * "Život bez ijedne gozbe dug je put na kome nema krčme." {{Wikipedia|Demokrit}} [[Kategorija:Grčki filozofi]] ld1nlbdhv7q8iy3u1b1hgadgb12aon8 0 1748 51938 47069 2014-04-15T05:37:00Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 47 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q8016]] 51938 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Winston Leonard Spencer Churchill |slika=[[Slika:Churchill portrait NYP 45063.jpg|180px]] |tekst uz sliku=''Vinston Čerčil'', britanski političar, državnik i pisac; dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1953. |datum rođenja=30. novembar 1874. |mjesto rođenja=Blenheim, Engleska |datum smrti= 24. januar 1965. |mjesto smrti=London, Engleska }} * "[[Demokratija]] je najlošija forma države ako izuzmemo sve ostale." * "[[Diplomat]] je onaj koji dvaput dobro razmisli prije nego ništa ne kaže." * "Evo odgovora koji ću dati predsjedniku [[Theodore Roosevelt|Rooseveltu]]... Dajte nam [[alat]], a mi ćemo dovršiti [[posao]]." * "Fanatik je onaj ko ne može promijeniti svoje [[mišljenje]] i ne želi promijeniti temu." * "[[Govor]] bi trebao biti poput ženske suknje: dovoljno dugačak da bi pokrio temu, a dovoljno kratak da bi bilo zanimljivo." * "[[Historija]] se ponavlja, ali svaki put sve više košta." * "Lijepo je biti [[čast]]an, ali je vrlo važno biti u pravu." * "Moja [[savjest]] je dobra djevojka: mogu uvijek da se nagodim sa njom." * "Najviše se laže u ljubavi, lovu i u predizbornoj kampanji." * "Ne mogu vam ponuditi ništa osim krvi, napora, znoja i suza." * "Ne postoje naši stalni pijatelji i naši stalni neprijatelji, postoje samo naši stalni interesi." * "Ne zamjeram kritici čak ni kada se zbog oštrine za neko vrijeme rastaje sa stvarnošću." * "Neprekidan [[trud]], a ne snaga i inteligencija, je ključ da otključamo naše mogućnosti." * "Ovo još nije kraj. Nije čak ni početak kraja. Ali je možda kraj početka." * "Umjesto da se unaprijed brinemo, bolje je da unaprijed razmišljamo i [[plan]]iramo." * "Uspjeti znači prihvaćati [[neuspjeh]] za neuspjehom ne gubeći entuzijazam." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski političari|Churchill,Winston]] [[Kategorija:Britanski pisci|Churchill,Winston]] 9i63nztjfrusnx9bibljjhrvnp0zuke 0 1749 59523 52363 2020-10-19T16:56:34Z Vilho-Veli 7122 File 59523 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=William Henry "Bill" Cosby, Jr. |slika= |tekst uz sliku=američki glumac, komičar i zabavljač |datum rođenja=12. juli 1937. |mjesto rođenja=Philadelphia, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:2011 Bill Cosby.jpg|thumb|Bill Cosby (2011)]] * "Ne znam ključ za [[uspjeh]], ali ključ za [[neuspjeh]] je kada pokušavamo svakoga zadovoljiti." [[Kategorija:Američki glumci|Cosby,Bill]] [[Kategorija:Američki komičari|Cosby,Bill]] {{Wikipedia}} 9wwvbm1jg1ss39531pgy3i1htn3mb6m 0 1750 52465 43833 2014-04-21T15:53:05Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52465 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=John Anthony Ciardi |slika= |tekst uz sliku=američki književnik |datum rođenja= 24. juni 1916. |mjesto rođenja= |datum smrti= 30. mart 1986. |mjesto smrti= }} * "Svanut će novi [[dan]] bez obzira ustao ti ili ne." [[Kategorija:Američki pisci|Ciardi,John]] {{Wikipedia}} qornaokvck8dh5mftvejgrr3xw8jlr5 0 1751 51872 45417 2014-04-15T03:15:06Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 20 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q1402]] 51872 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Giovanni Boccaccio |slika=[[slika:Giovanni_Boccaccio.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Đovani Bokačo'', italijanski pisac i poet |datum rođenja= 1313. |mjesto rođenja=Firenca, Italija |datum smrti= 21. decembar 1375. |mjesto smrti=Firenca, Italija }} * "[[Grijeh]] potajan napola je okajan." (''Dekameron'') * "Ko večeru odbija, cijelu noć se previja." (''Dekameron'') * "[[Ljubav]] je kao plamen koji ubrzo ugasne kad se prestane povećavati." * "Ne dozvoljavam nikome da zaviri u moju kesu i moju dušu." [[Kategorija:Italijanski pisci|Boccaccio,Giovanni]] {{Wikipedia|Giovanni Boccaccio}} pc5o12z8tcrmi8xtwrl7k8jv0jifr8a 0 1752 51656 49452 2014-04-14T19:58:50Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 18 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q34189]] 51656 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ricardo Eliecer Neftalí Reyes Basoalto |slika=[[slika:Pablo Neruda (1966).jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Pablo Neruda, čileanski pjesnik;<br>dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1971.'' |datum rođenja=12. jul 1904. |mjesto rođenja=Parral,Čile |datum smrti=23. septembar 1973. |mjesto smrti=Santiago de Chile }} * "[[Ljubav]] je tako kratka, a [[zaborav]] tako beskrajan." * "Ne jadikuj mnogo nad sitnim [[bol]]ovima, jer bi [[sudbina]] mogla početi da te liječi - krupnim." [[Kategorija:čileanski pisci|Neruda,Pablo]] {{Wikipedia}} mu1yh1mpmfa4ylu67956kxybnoa6th6 0 1753 51298 46504 2014-04-12T04:16:20Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 11 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q134982]] 51298 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=David Lloyd George |slika=[[slika:David Lloyd George.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Dejvid Lojd Džordž'', britanski političar |datum rođenja=17. januar 1863. |mjesto rođenja=Manchester, Engleska |datum smrti= 26. mart 1945. |mjesto smrti=Llanystumdwy, Wels }} *"Nema ništa fatalnije za [[karakter]] nego napola završeni poslovi. " {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski političari|George,David Lloyd]] ljo9nfkey6s1saezkpmif5u3xvltb2k 0 1754 61172 51803 2024-05-16T13:57:47Z Srđan 4695 61172 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ernest Miller Hemingway |slika=[[Slika:ErnestHemingway.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''američki romanopisac i pisac kratkih priča'' |datum rođenja= 21. juli 1899. |mjesto rođenja=Oak Park, SAD |datum smrti= 2. juli 1961. |mjesto smrti=Ketchum, SAD }} * "[[Čovjek]]u treba otprilike 2 godine da nauči govoriti i otprilike 50 godina da nauči šutjeti." * "Kad se ljudi slažu sa mnom, uvijek imam osjećaj da sam negdje pogriješio." * "[[Mladost]] imamo da bismo činili gluposti, a starost da bismo žalili za tim glupostima." * "Mogu nas ponižavati, ali nas ne mogu poniziti." * "O [[moral]]u znam samo toliko da je moralno ono poslije čega se dobro osjećate, a nemoralno ono poslije čega se osjećate loše." * "Ružne [[žena|žene]] ostare prije nego lijepe - one prelaze iz sjenke u tamu." {{Djela Ernesta Hemingwaya}} {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Hemingway, Ernest}} [[Kategorija:Ernest Hemingway| ]] [[Kategorija:Američki pisci]] ffj4uq9gzevn7vgv8914swrfvi1b22n 0 1755 51573 47033 2014-04-14T17:23:38Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 23 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q16867]] 51573 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Edgar Allan Poe |slika=[[Slika:Edgar Allan Poe 2.jpg|170px]] |tekst uz sliku=američki pisac koji je stvorio žanr kriminalističkog romana |datum rođenja= 19. januar 1809. |mjesto rođenja=Boston, Massachusetts, SAD |datum smrti= 7. oktobar 1849. |mjesto smrti= }} * "Djecu ne bi trebalo batinama vaspitati. [[Djeca]] nisu biftek koga treba tući da bi omekšao." * "U to da su se individue znale uzdići iznad razine svoje rase jedva se može posumnjati; ali tražeći unatrag kroz historiju tragove njihove egzistencije, treba da pređemo preko svih [[biografija]] 'Dobrih i Velikih' i da istražimo brižljivo oskudne podatke o bijednicima koji su umrli u [[zatvor]]u, u ludnici ili na vješalima." == Djela == *''[[Ubistva u ulici Morgue]]'' {{Wikipedia|Edgar Allan Poe}} [[Kategorija:Edgar Allan Poe|*]] [[Kategorija:Američki pisci|Poe,Edgar Allan]] p1o6alhd0v8scjykrdrkm33rrpa2r4o 0 1756 32983 28655 2007-10-17T15:38:16Z 78.0.144.198 /* Vanjski linkovi */ 32983 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Gustav Krklec |slika= |tekst uz sliku=hrvatski književnik |datum rođenja=23. juni 1899. |mjesto rođenja=Udbinja, Hrvatska |datum smrti=30. oktobar 1977. |mjesto smrti=Zagreb, Hrvatska }} * "Za [[život]]a nemaš čak ni stan, a kad umreš dadnu ti i ulicu." == Vanjski linkovi == * [http://www.ezgeta.com/krklec.html Izabrane pjesme Gustava Krkleca] [[Kategorija:Hrvatski pisci|Krklec,Gustav]] {{Wikikretgfghfghgthadbmfhsfmd,s af,dsha.vuzfbazkwfle,fvdm,f. vdmnhfm vzhff vnd,fsfdsafdad dajnam recite di je stross rrp8mlacvi52aw2uo5fdf2ym09mvxzh 0 1757 52124 40204 2014-04-15T13:06:04Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 7 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q78514]] 52124 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Franz Werfel |slika=[[slika:Werfel.jpg|170px]] |tekst uz sliku=austrijski književnik |datum rođenja=10. septembar 1890. |mjesto rođenja=Prag, Češka |datum smrti= 26. august 1945. |mjesto smrti=Beverly Hills, SAD }} * "Naš se vlastiti [[život]] razumu prikazuje kao velika analogija transcendenciji. Imamo unutarnji osjećaj o našem tijelu. Naše je [[tijelo]] ipak nešto potpuno drugačije od tog unutarnjeg osjećaja koji o njemu imamo. Ono je stvar ne samo za nas, već za sebe sama. Tijelo nas tako transcendira. Naš [[duh]] nam pripada manje nego naše tijelo. Spoznaja da, na primjer, zbroj kuta nekoga trokuta iznosi 180 stupnjeva, da se svjetlost širi 300.000 km u sekundi, da se septakord mora sastojati od četiri različita tona, nije nipošto moja osobna spoznaja, već ja u njoj samo smijem sudjelovati. Svi mi na neki način sjedimo za stolom koji je postavio duh i svi, s većim ili manjim apetitom, jedemo iz zajedničke zdjele. Duh nas stoga transcendira. No, to Ja, ta osoba u odnosu na koju su tijelo i duh transcendentni, ta ličnost i taj ego nipošto nisu naša vlastita svojina. Niti ih stvaramo, niti njima [[vlada]]mo. U trenucima prosvjetljenja čak nam se suprotstavlja kao plastično strano, pa često i neprijateljsko biće nad kojim nemamo [[moć]]. Ljudsko Ja prema tome transcendira samoga sebe. To je tajanstveni preslik božanstva unutar našeg osobnog mikrokozmosa i takoreći najbliži i najoskudniji [[bog]] kojeg opažamo." * "''Ko ne radi, ne mora ni jesti.'' To sadističko počelo koje zlurado ustanovljuje žalosno stanje stvari, u sebi sadrži jedno od najvećih poniženja [[čovjek]]a, jer metafizički značaj mog života srozava na ekonomsku ništavnost. Kako? Da se moje pravo na život i moja životna vrijednost, fizički i duhovno ne sastoje ni u čemu drugome osim u proizvodnji hrane koja mi jamči jedan njezin udio? Gornje počelo poput munje osvjetljava čitavu bijedu socijalističke hereze koja nas ljude na najveći mogući način ponižava, iako joj je naše ljudsko [[dostojanstvo]] neprestano na jeziku." * "Samo bolesnik koji ju više nema može shvatiti razornu snagu koju proždire besmisleno, dugočasno, naizmjenično pravljenje važnim, a koje se obično naziva "društvenim životom". Koncert koji gluhi priređuju jedni drugima pri razuzdanoj buci. Gluhi koji ne znaju da su gluhi jer sami sebe mogu čuti." * "Ona moć u čovjeku koja sebe naziva duhom, svim ga mogućim sredstvima utjecaja nastoji spriječiti da se na Zemlji osjeća kod kuće. [[Nauka]] čini suprotno. Time bi nauka u površnom proturječju bila ne-duh preobučen u duhovno, dok je u [[stvarnost]]i i ona neprirodna pomoć, Lucifer, svjetlonoša, nesvjesni službenik božji koji bi čovjeku trebao olakšati njegov boravak u paradoksu." * "Najpokvarenije [[riječ]]i koje čovjek može izgovoriti zbog [[strah]]a stvorenja od mišljenja i osjećanja su: "Ja sam za to preglup", ili "Nemam ja glavu za to". Udobno ustrajavanje na niskosti niže je od same te niskosti." * "Za naše vlastite [[uspjeh]]e i neuspjehe uvijek pronalazimo neko časno objašnjenje, dok drugi ljudi, među njima čak i naši bližnji, te naše uspjehe i neuspjehe uglavnom interpretiraju podcjenjivački. [[Samoobmana]] i [[zloba]] žarišta su društvene elipse koju u svome životu stalno optrčavamo." * "Ja sam slovo negdje, u nekom velikom, debelom romanu. Nije mi poznato moje značenje kao ni značenje onih malobrojnih susjednih slova koja sa svog mjesta mogu vidjeti. Ne znam kojemu slogu pripadamo od kojih je, osim drugih slogova, sazdana nepoznata riječ koja nas obuhvaća i s bezbrojnim drugim nepoznatim riječima tvori retke knjige koji ravnomjerno ispunjavaju njezine stranice. Kako ne prepoznajem čak ni smisao i značenje slova koje jesam, kako bih nešto mogao znati o smislu cijeloga, velikog i debelog romana, o njegovoj radnji, podjeli, strukturi, početku i kraju, zapletu i razrješenju, glavnim i sporednim likovima i, uopće, nešto o njegovu autoru? Ali kako sam ipak slovo jedne velike cjeline, kao u tajanstvenu kolu za ruke držim meni nerazumljiva susjedna slova i na taj način stojim u vezi, u neprekidnom duktusu meni skrivene priče koji prožima i moje postojanje, čvrsto sam uvjeren – ja sam smisleni djeličak koje oko izvan knjige koje bez muke čita i piše može dešifrirati i povezivati. Obasjano tim onostranim okom, to malo slovo gaji sigurnu nadu, ne, nego [[ponos]]nu slutnju, da cjelini ne služi samo kao nužnost cjelovitosti, već da i u svojoj majušnosti sadrži taj neizmjerno nepoznati smisao." [[Kategorija:Austrijski pisci|Werfel,Franz]] {{Wikipedia}} qoibocncqwct9z0na6w9f8yq9coyejh 0 1758 54766 48002 2015-08-03T18:36:31Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 4 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q4693113]] na [[d:|Wikidati]] 54766 wikitext text/x-wiki '''Agnes Repplier''' (1858–1950), američka književnica ------------- * "U nama samima naći [[sreća|sreću]] je - teško, a negdje drugdje - nemoguće." [[Kategorija:Američki pisci|Repplier,Agnes]] {{Wikipedia|Agnes Repplier}} 1j3krikz9a0961prb3n1ymm3g2ss47l 0 1759 58906 52392 2019-07-21T23:45:17Z Risto hot sir 6370 File 58906 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dorothy Parker |slika= |tekst uz sliku=američka književnica |datum rođenja= 22. august 1893. |mjesto rođenja=Long Branch, New Jersey, SAD |datum smrti= 7. juni 1967. |mjesto smrti=New York, SAD }} [[File:Young Dorothy Parker.jpg|thumb|right|]] * "Da bi se sačuvala [[knjiga]], potrebne su korice. Isto važi i za žene. [[Muž]]evi koji shvataju ovu [[mudrost]], ukoričavaju svoje žene u krzno." * "Jedini način da američke žene dobiju toliko željenu [[ravnopravnost]] jeste da se odreknu nekih svojih prava." * "[[Ljubav]] je poput žive u ruci. :Otvorite šaku i ona će ostati. :Stisnite je i onda će pobjeći." * "Sifražetkinja je osoba koja je prestala da bude [[žena]], a koš nije postala [[muškarac]]." * "Želite li znati što [[Bog]] misli o novcu, pogledajte ljude kojima ga je dao." * "Žene nisu stvorene da bi bile shvaćene, već da bi bile voljene." * "Ženin najbolji prijatelj je njena majka." * "Ja zahtjevam jedino tri stvari od muškaraca. Mora biti zgodan, nemilosrdan i glup." * [[Kategorija:Književnost|P]] [[Kategorija:Američki pisci|Parker,Dorothy]] {{Wikipedia}} 8lscr991ae8fc0qsc2tjlt3sn5gtcp8 0 1760 60339 59144 2022-10-07T12:40:34Z Siperia opettaa 7876 60339 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jean Maurice Eugène Clément Cocteau |slika= |tekst uz sliku=''Žan Kokto, francuski književnik'' |datum rođenja= 1889. |mjesto rođenja= |datum smrti= 1963. |mjesto smrti= }} [[File:Cocteau 1923.jpg |thumb|right|Jean Cocteau (1923)]] * "Najgore što se [[pjesnik]]u može desiti je da bude omiljen i neshvaćen." * "Poeziji se ne posvećujemo, već joj se žrtvujemo." * "Pjesnik je [[laž]]ov, koji uvijek govori istinu." * "[[Pjesnik]]u je isto tako teško da govori o poeziji kao i biljci da govori o vrtlarstvu." * "Šampanjac je jedino [[vino]] koje [[žena]] može da pije, a da pri tome ostane lijepa." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski pisci|Cocteau,Jean]] 5q7e8o1bihb4a543qk67wqycu6tatqv 0 1761 54767 40459 2015-08-03T18:36:41Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q15809]] na [[d:|Wikidati]] 54767 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ivan Cankar |slika=[[Slika:Ivan Cankar.jpg|180px]] |tekst uz sliku=slovenski književnik |datum rođenja= 10. maj 1876. |mjesto rođenja=Vrhnika, Slovenija |datum smrti= 11. decembar 1918. |mjesto smrti=Ljubljana, Slovenija }} * "[[Čovjek]] [[san]]ja toliko sjajnu svjetlost, koliko mračnija je noć oko njega i u njegovu srcu." * "Čovjek stavlja svoj potpis na svaki predmet koji dodirne." * "I prijateljima treba reći istinu u lice." * "Iskusna [[žena]] vidi i ono što je muškarcu zauvjek skriveno." * "[[Laž]] ne ubija toljagom, ali se provlači krvnim žilama poput otrova, polako i oprezno, pa se i ne primjećuje kako djeluje." * "Lijepa je noć [[čovjek]]u koji zna da će svanuti dan." * "Nema ljepše [[nada|nade]] od one što je nikla iz tuge i nema ljepših [[san|snova]] od onih što ih rađa bol." * "[[Sreća]] je kao sunce. Kad je najljepše, zađe." {{Wikipedia|Ivan Cankar}} [[Kategorija:Slovenski pisci|Cankar,Ivan]] 6fc6ij66nz8woaawhp8cs2k38pl5ssz 0 1762 58591 23124 2018-08-30T07:03:24Z Ecummenic 6524 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Philippe Quinault.jpg]] → [[File:Philippe Quinault - Versailles MV 2922.jpg]] inventory 58591 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Philippe Quinault |slika=[[slika:Philippe Quinault - Versailles MV 2922.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Philippe Quinault, francuski dramaturg'' |datum rođenja=3. juni 1635. |mjesto rođenja= |datum smrti=26. novembar 1688. |mjesto smrti= }} * "Nije [[pamet]]no biti pametan, ali je potrebno." [[Kategorija:Francuski pisci|Quinault,Philippe]] {{Wikipedia}} crvmw2ybmajxt0qhrbwaa6ukonynk8v 0 1763 51513 45942 2014-04-13T16:51:23Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 13 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q213355]] 51513 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=John Dryden |slika=[[slika:John Dryden portrait.jpg|200px]] |tekst uz sliku=engleski književnik |datum rođenja= 9. august 1631. |mjesto rođenja=Oundle, Engleska |datum smrti= 12. maj 1700. |mjesto smrti= }} * "Čuvajte se [[bijes]]a strpljive osobe!" * "[[Ljubav]] je nagrada za ljubav." * "Ljubav je najplemenitija [[slabost]] uma." * "Ljudi su samo [[djeca]] većeg rasta." * "Prvo mi stvaramo svoje navike, a zatim naše navike stvaraju nas." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski pisci|Dryden,John]] 1f0our25yvplhs5apokdtn7sebafygi 0 1764 58951 51326 2019-08-08T22:46:01Z Risto hot sir 6370 File 58951 wikitext text/x-wiki [[File:Igor Stravinsky LOC 32392u.jpg|thumb|]] '''Igor Fyodorovitch Stravinsky''' (И́горь Фёдорович Страви́нский), (1882 – 1971), ruski kompozitor ----------- * "Nemam [[vrijeme|vremena]] za [[žurba|žurbu]]." [[Kategorija:Umjetnost|Strawinsky,Igor]] somb63wlh2qjwspp39xu1k811u1rk5r 0 1765 51430 43127 2014-04-13T10:08:29Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q723374]] 51430 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=James Branch Cabell |slika=[[Slika:Jbcabell.jpg|170px]] |tekst uz sliku=američki književnik |datum rođenja= 14. april 1879. |mjesto rođenja= |datum smrti= 5. maj 1958. |mjesto smrti= }} * "[[Optimist]] tvrdi da živimo u najljepšem od svih svjetova. [[Pesimist]] se pribojava da je to na žalost [[istina]]." [[Kategorija:Američki pisci|Cabell,James Branch]] {{Wikipedia}} 7cjtbi7pp40n9fzjfjb3rba6lvx2zud 0 1766 52574 38112 2014-04-21T19:55:33Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52574 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Pietro Aretino |slika=[[slika:Pietro Aretino.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Pietro Aretino'', talijanski književnik |datum rođenja=20. april 1492. |mjesto rođenja=Arezzo, Italija |datum smrti= 21. oktobar 1556. |mjesto smrti=Venecija, Italija }} *"Drago mi je, vrlo učeni moj sine, kad me bijednici grde, jer kad bi me hvalili, činilo bi se da sam im sličan. Zavidnici pak, kad napadaju moje [[poštenje]], misle da me [[žalost]]e, no oni me razveseljavaju, jer ja tako postajem [[slava]]n kad mi svi zavide." *"Jedino bih želio da imam onoliko da mi ne zavide, ali ne tako malo da bih u bližnjemu budio milosrđe." * "Ko ne pokazuje da je sklon [[mana]]ma, taj postaje neprijatelj ljudi." *"Onaj koji se ne zna pretvarati, taj ne zna ni živjeti. Pretvaranje je štit koji lomi svako [[oružje]], štaviše, ono je oružje koje probija svaki štit." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Italijanski pisci|Aretino,Pietro]] 8mpnakqxdyswj9r8ple808q5bvdvqnm 0 1767 58874 54768 2019-07-10T10:00:43Z Risto hot sir 6370 File 58874 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Waldemar Bonsels |slika= |tekst uz sliku=njemački književnik |datum rođenja=21. februar 1880. |mjesto rođenja=Ahrensburg, Njemačka |datum smrti=31. juli 1952. |mjesto smrti=Ambach, Njemačka }} [[File:Waldemar Bonsels.jpg|thumb|Waldemar Bonsels (1923)]] * "Bolje biti budan u pustinji nego spavati u [[raj]]u." [[Kategorija:Njemački pisci|Bonsels,Waldemar]] {{Wikipedia}} 7uihqb33ovxlanjlwjg9f87p59b3u46 0 1768 59975 51308 2022-01-09T15:43:22Z CommonsDelinker 84 Replacing Louis-Michel_van_Loo_001.jpg with [[File:Denis_Diderot_by_Louis-Michel_van_Loo.jpg]] (by [[:c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR2|Criterion 2]] (meaningless or ambiguous name) · title ident 59975 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Denis Diderot |slika=[[slika:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Denis Didro'', francuski pisac i filozof |datum rođenja= 5. oktobar 1713. |mjesto rođenja=Langres, Francuska |datum smrti= 31. juli 1784. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} * "Budale ponekad imaju tu manu da ni u što ne vjeruju, a [[pamet]]ni pak da su odviše lakovjerni." * "Dugo je postajala titula dvorske lude, a nikada nije bilo titule dvorskog [[mudrac]]a." * "Ima ljudi koji od svoga bogatstva nemaju ništa osim [[strah]]a da će ga izgubiti." * "[[Ljubav]] lišava pameti one koji je imaju, a daje je onima koji je nemaju." * "Najsretniji je onaj [[čovjek]] koji je učinio sretnima najviše ljudi." * "[[Neznanje]] je bliže istini nego [[predrasuda]]." * "Nisam toliko lud da bih znao sve." * "Obično mrzimo one koje ne možemo da prezremo." * "Rasipnik krade svoje nasljednike, tvrdica krade samoga sebe." * "Varati drugoga put je da prevariš sebe." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski pisci|Diderot,Denis]] [[Kategorija:Francuski filozofi|Diderot,Denis]] 4eidrk2tw9q9tcxl3y8orj5u3qt8un1 0 1769 51533 50227 2014-04-13T18:56:14Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 29 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q41166]] 51533 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jonathan Swift |slika=[[slika:Jonathan Swift by Charles Jervas detail.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Džonatan Svift, irski književnik'' |datum rođenja=30. novembar 1667. |mjesto rođenja=Dublin, Irska |datum smrti= 19. oktobar 1745. |mjesto smrti=Dublin, Irska }} * "[[Filantropija]] je ohola žena koja dobra djela smatra za vrstu nakita. Zato se često primiče ogledalu." *"[[Laskanje]] je hrana za [[budala|budale]]." *"Malo ih je obdareno da blistaju [[ljepota|ljepotom]], ali svako može biti ugodan." *"Mi upravo imamo dovoljno [[religija]] da bismo se mrzili, ali ne dovoljno da bismo voljeli jedan drugoga." *"Najbolji [[doktor]]i na [[svijet]]u su doktor Dijeta, doktor Mir i doktor Veseljak" *"Nijedan [[mudrac|mudar]] čovjek nije nikad poželio da bude [[mladost|mlađi]]." *"Nikad se ne čudim što vidim ljude [[zlo|zle]], ali se često čudim što ih ne vidim da se [[stid]]e." *"Niko nije tako [[slijepac|slijep]] kao oni koji neće da vide." *"Ništa na ovom svijetu nije stalno osim [[nestalnost]]i." *"[[obećanje|Obećanja]] i kora od pite napravljeni su da se prelome." *"Razlog što je tako malo sretnih [[brak]]ova jest u tome što mlade [[žena|dame]] troše vrijeme u pravljenju mreže a ne kaveza." *"[[Satira]] je vrsta stakla u kojem posmatrači ponajčešće opaze svačije lice samo ne svoje." * "[[Sreća]] kuca samo jedanput, ali [[nesreća]] ima puno više strpljenja." * "Svako želi dug [[život]]. Ali niko ne bi htio biti [[starost|star]]." *"[[Vizija]] je umjetnost gledanja nevidljivog." *"Volimo se, jer su nam [[slabost]]i iste." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Irski pisci|Swift,Jonathan]] ppiwjn0f3werkscvxv7sa3nuxkh9qx0 0 1770 59490 58877 2020-10-01T21:13:11Z DARIO SEVERI 5869 Removing image does not exist + added new one 59490 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Stanisław Jerzy Lec |slika=[[slika:Stanislaw Jerzy Lec Polish writer.jpg|200px]] |tekst uz sliku=poljski pisac |datum rođenja= 6. mart 1909. |mjesto rođenja= |datum smrti= 7. maj 1966. |mjesto smrti= }} [[File:Stanislaw J. Lec.jpg|thumb|Stanisław Jerzy Lec]] *"Iz čega si nastao zavisi od genetike - u šta ćeš se pretvoriti, od politike." *"Je li ljudožder napredniji ako jede viljuškom i nožem?" *"Kad bi se čovjek mogao roditi tek poslije smrti svojih [[neprijatelj]]a." * "[[Mladost]] je [[radost]] života, radost je vječna mladost." *"Možete li zamisliti [[Žena|ženu]] koja bi svom dragom dopustila da tokom 1001. noći priča bajke?" *"Mračno je u onoj zemlji gdje su hulje na vidjelu." *"Nekad i šutnja ima jezičnih pogrešaka." *"Nije lako živjeti poslije smrti. Ponekad treba na to utrošiti cio život." *"Onome koji šuti nemoguće je oduzeti riječ." *"[[Pesimizam|Pesimist]] je [[čovjek]] koji od dva [[Zlo|zla]], izabere oba." *"Prljavo je nekoga sumnjičiti kad postoje nepobitni dokazi." *"Prvi uslov za [[besmrtnost]] je smrt." *"Salto morale je mnogo opasnije nego salto mortale." *"Samo ko ima zdrav [[razum]] može da poludi." *"Svaka nacionalistička kuhinja nudi [[Istina|Istinu]] pripremljenu na svoj način!" *"Sve naše posebne fikcije slažu se u jednu zajedničku stvarnost!" *"Sve treba posvetiti čovjeku. Samo ne druge ljude." *"[[Šovinizam]] je tako plitak da se svuda provuče." *"Tek kada se iscrpe sve [[riječ]]i, [[čovjek]] počinje razgovarati s čovjekom." *"Teško [[diktator]]ima koji su povjerovali da nisu diktatori." *"U nekim zemljama [[izgnanstvo]] je najteža [[kazna]]. U nekima pak za njega bi se morali boriti svi humani građani." *"Većina ljudi su [[Ubica|ubice]] jer ubijaju [[čovjek]]a... u samom sebi." *"[[Vrijeme]] čini svoje. A ti, čovječe?" [[Kategorija:Poljski pisci|Lec,Stanisław Jerzy]] {{Wikipedia}} 548u39hn2yqpyhd96tv9ardiz492qw3 0 1771 54769 43831 2015-08-03T18:37:01Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q60876]] na [[d:|Wikidati]] 54769 wikitext text/x-wiki '''Heinz Rühmann''' (1902 - 1994), njemački glumac -------------- * "[[Brige]] se ne mogu utopiti u alkoholu jer znaju plivati." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački glumci|Rühmann,Heinz]] ibvklflmwng0ieuci5857ownosu44vp 0 1772 56054 56053 2015-11-22T12:08:28Z Harač 23 56054 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Aleksa Šantić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački pjesnik |datum rođenja=27. maj 1986. |mjesto rođenja=Mostar, BiH |datum smrti=2. februar 1924. |mjesto smrti=Mostar, BiH |počasti= }} *"Blago onom ko suza ima, u toga [[srce]] umrlo nije." [[Kategorija:Književnost|Šantić,Aleksa]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Šantić,Aleksa]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Šantić,Aleksa]] {{Wikipedia|Aleksa Šantić}} jy10cv39z3ayhr0hy7g4idacbzbwvrg 0 1773 51425 49510 2014-04-13T09:33:14Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 34 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q8739]] 51425 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Arhimedes |slika=[[slika:Domenico-Fetti Archimedes 1620.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''najveći fizičar i jedan od najvećih matematičara Starog Vijeka'' |datum rođenja=oko 287. p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti=212. p.n.e. |mjesto smrti= }} *"Ne kvari moje krugove." (''Noli turbare circulos meos'', riječi koje je izgovorio kada ga je, po osvajanju Sirakuze 212. p.n.e. smrtno ranio rimski vojnik, dok je on na pijesku crtao krugove, tražeći neko geometrijsko rješenje; Titus Livius u djelu "Istorija") * "Potop nije uspio: ostao je [[čovjek]]." [[Kategorija:Nauka]] [[Kategorija:Historija]] {{Wikipedia}} g8cgxy4sa7q7okiy5ksricl2qvslnhw 0 1774 58962 52201 2019-08-09T22:35:51Z Risto hot sir 6370 File 58962 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Clinton Eastwood, Jr. |slika= |tekst uz sliku=američki režiser, producent i glumac |datum rođenja=31. maj 1930. |mjesto rođenja=San Francisco, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:ClintEastwoodSept10TIFF.jpg|thumb|Clint Eastwood 2010]] * "30 miliona dolara potrošeno na neki [[film]]; moglo se puno pametnije iskoristiti kao npr. za osvajanje neke manje [[država|države]]!" [[Kategorija:Američki režiseri|Eastwood,Clint]] [[Kategorija:Američki glumci|Eastwood,Clint]] {{Wikipedia|Clint Eastwood}} nt7n53mnra3f7eegq4b99yz61hsknvu 0 1775 59473 51937 2020-09-24T12:20:02Z Vilho-Veli 7122 File 59473 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sergej Aleksandrovič Jesenjin |slika= |tekst uz sliku=''Sergej Aleksandrovič Jesenjin'' (rus. Сергей Александрович Есенин), ruski pjesnik |datum rođenja= 3. oktobar 1895. |mjesto rođenja=Konstatinovo |datum smrti= 28. decembar 1925. |mjesto smrti=Lenjingrad }} [[File:Sergey Yesenin.jpg|thumb]] * "Ako jednom odeš, nemoj se okrenuti, jer ako se okreneš moraš se vratiti, a ja ne želim da se vratiš odlazeći." * "Ne vrijedi ostaviti ni ludom ni pametnom. Ako je [[pamet]]an sam će zaraditi, ako je lud, sve će izgubiti." [[Kategorija:Ruski pisci|Jesenjin,Sergej]] {{wikipedia|Sergej Jesenjin}} qgz28mez0cfhldnlbngj4ve7q6w5f05 0 1776 59504 52369 2020-10-08T20:07:50Z Vilho-Veli 7122 File 59504 wikitext text/x-wiki [[File:Bruce Barton.jpg|144px|thumb]] '''Bruce Fairchild Barton''' (5. august 1886 – 5. juli 1967), američki pisac i političar ----------- * "Katkada, kad pomislim kakve sve silne posljedice proizlaze iz malih [[stvar]]i - slučajnih riječi, dodira po ramenu, novčića ispuštenog na kiosku - sklon sam pomisliti da i nema malih stvari." * "Velike [[pobjeda|pobjede]] ostvaruju samo oni koji se usuđuju vjerovati da je nešto u njima nadmoćno okolnostima." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pisci|Barton,Bruce Fairchild]] [[Kategorija:Američki političari|Barton,Bruce Fairchild]] 742uzihp17ztgvx3a3w36ehd6np0bqe 0 1777 60305 59811 2022-09-12T21:52:46Z Fools' target 7842 60305 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Viktor Emil Frankl |slika= |tekst uz sliku=austrijski neurolog i psihijatar |datum rođenja=26. mart 1905. |mjesto rođenja=Beč, Austrija |datum smrti=2. septembar 1997. |mjesto smrti=Beč, Austrija }} [[File:Viktor Frankl2.jpg|thumb|Viktor Frankl (1965)]] * "[[Čovjek]] ne može doći do samoostvarenja, ako je usredotočen samo na sebe. Samoostvarenje je tek posljedica [[ljubav]]i prema bližnjemu." * "Sve se čovjeku može uzeti, osim posljednje od ljudskih [[sloboda]] - pravo na izbor [[stav]]a u bilo kakvim danim okolnostima, pravo na izbor vlastitog puta." * "Mi koji smo se vratili kući, zahvaljujući mnogim sretnim okolnostima ili čudu - kako god se to nazvalo, u srcu dobro znamo: najbolji od nas nisu se vratili." [[Kategorija:Nauka|F]] [[Kategorija:Austrijski naučnici|Frankl,Viktor]] {{Wikipedia}} 0e5tb0tnqmyszrqan8wi32ufwcsasy0 0 1778 59520 52022 2020-10-19T00:33:05Z Vilho-Veli 7122 File 59520 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Karl Heinrich Waggerl |slika= |tekst uz sliku=austrijski književnik |datum rođenja=10. decembar 1897. |mjesto rođenja=Bad Gastein, Austrija |datum smrti=4. novembar 1973. |mjesto smrti=Schwarzach, Austrija }} [[File:Waggerl, Karl Heinrich memorial.jpg|thumb]] * "Ko bližnjega [[sud]]i, može se prevariti, ko mu oprašta - ne vara se nikada!" [[Kategorija:Austrijski pisci|Waggerl,Karl Heinrich]] {{Wikipedia}} ibwlnj2j5gyv6dii89rugsdbkxiectk 0 1779 59030 52025 2019-09-25T16:22:31Z CommonsDelinker 84 Replacing Simone_Weil_1921.jpg with [[File:Simone_Weil_1931.jpg]] (by [[:c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: [[:c:COM:FR|File renamed]]:). 59030 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Simone Weil |slika= [[Datoteka:Simone Weil 1931.jpg|200px]] |tekst uz sliku=francuska filozofkinja |datum rođenja=3. februar 1909. |mjesto rođenja=Pariz, Francuska |datum smrti= 24. august 1943. |mjesto smrti=Ashford, Engleska }} * "Mi nismo drugo, nego [[put]] kojim prolazi [[ljubav]]." [[Kategorija:Francuski filozofi|Weil,Simone]] {{Wikipedia}} ptc6m8p5ald3ws3d4gewkgkk308jbsr 0 1780 51995 49488 2014-04-15T07:18:37Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 14 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q34628]] 51995 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Gotthold Ephraim Lessing |slika=[[slika:Gotthold Ephraim Lessing Kunstsammlung Uni Leipzig.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Gothold Lesing'', njemački filozof i pisac |datum rođenja= 22. januar 1729. |mjesto rođenja=Kamenz, [[w:Njemačka|Njemačka]] |datum smrti= 15. februar 1781. |mjesto smrti=Braunschweig, [[w:Njemačka|Njemačka]] }} * "I najsporiji, ako ne gubi iz vida svoj [[cilj]], ide još uvijek brže od onog koji luta bez cilja." * "Ko ne želi da išta od mene primi, iako mu je to potrebno i premda to imam, taj ne želi ni meni da išta dadne, iako je to meni potrebno i premda on to ima." * "[[Ljubomora]] je vrsta zavisti, a [[zavist]] je mali, niski [[porok]], koji ne poznaje drugo zadovoljenje negoli potpuno uništenje svog predmeta." * "Mnogi griješe iz [[strah]]a da ne pogriješe." * "Ogovaraš li me iza leđa? Tome se baš neću žalostiti. Hvališ li me u lice? To ti neću zaboraviti." * "S [[cilj]]em pred očima i najsporiji napreduju brže nego oni najbrži bez cilja!" * "Svi veliki su skromni." * "Zašto ne [[slika]]mo neposredno [[oči]]ma? Koliko se toga gubi na dugom putu od oka preko ruke do kista." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački filozofi|Lessing,Gotthold Ephraim]] [[Kategorija:Njemački pisci|Lessing,Gotthold Ephraim]] 6oyr9mw7oll17ac2acs6eqevg4c4l4g 0 1781 8552 5301 2006-02-13T23:43:38Z Thomas 17 redirect 8552 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Gustave Le Bon]] 6oi2xpe4ag3nwhxkkonrj6hu6rveriw 4 1782 6361 3831 2006-01-24T07:31:57Z Spam cleanup script~bswikiquote 22 All revisions matched the spam blacklist, blanking 6361 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 0 1783 23414 22056 2006-10-13T17:55:46Z Zumbulka~bswikiquote 10 23414 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sigurd Hoel |slika= |tekst uz sliku=norveški književnik |datum rođenja=14. decembar 1890. |mjesto rođenja=Nord-Odal, Norveška |datum smrti=14. oktobar 1960. |mjesto smrti=Oslo, Norveška }} *"Ludim smatraju onoga čija se [[ludost]] ne poklapa sa ludošću većine." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Norveški pisci|Hoel,Sigurd]] t0u1htkbbyzy5jrpy2xqxe1fjbb4trl 0 1784 52068 46562 2014-04-15T10:47:53Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 22 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q504]] 52068 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Émile Zola |slika=[[slika:Emile Zola.jpg|200px]] |tekst uz sliku=francuski književnik i novinar |datum rođenja=2. april 1840. |mjesto rođenja=Pariz, Francuska |datum smrti=29. septembar 1902. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} * "Kad neko nema ono što voli, onda mora da voli ono što ima." * "Poslije [[ljubav]]i nema drugog osim [[smrt]]i." * "Postoji [[cilj]] a nikako [[put]]. Ono što zovemo putem jeste kolebanje." * "Tražite ljude koje biste voljeli. To je [[tajna]] i [[uspjeh]] čitavog [[život]]a." * "-Kruha! Zar je to dosta, glupani? ... On ga jede, a ipak isto tako gine u mukama. Razorena njegova porodica, sav bolni život njegov pada mu na prsa i davi ga na smrt. Nije ti sva sreća ako imaš kruha. Tko je bio taj glupak što je dijeljenje bogatstva nazvao srećom ovoga svijeta? Ti sanjari, revolucionari, mogu doduše srušiti današnji poredak i sazdati drugi, ali ako svakomu odrežu komad kruha, neće nijednu radost dodati čovječanstvu i nijednu mu muku neće skinuti. Još bi i proširili nesreću na zemlji, te bi jednoga dana zajaukali od očajanja i najgori jadnici, pokrenuti iz mirnog zadovoljstva svojih nagona, da budu dignuti k nezasitnim mukama strasti. Ne, jedino ti je dobro ne biti, ili, ako te ima, biti dno, kamen, još manje, pješčano zrno, koje može krvariti prolaznicima pod petom." (Germinal) [[Kategorija:Francuski pisci|Zola,Émile]] [[Kategorija:Francuski novinari|Zola,Émile]] {{Wikipedia|Émile Zola}} 72ylld17qn3f9pcekqi9jx9ac47xuwr 0 1785 51331 48709 2014-04-12T08:33:33Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 20 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q7200]] 51331 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Aleksandar Sergejevič Puškin |slika=[[slika:Alexander Puschkin.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Puškin'', ruski pjesnik |datum rođenja=6. juni 1799. |mjesto rođenja=Moskva, Rusija |datum smrti= 10. februar 1837. |mjesto smrti=St. Petersburg, Rusija }} *"Čitanje je najbolje učenje." *"[[Lukavost]] još nije dokaz [[pamet]]i. Ima glupana pa čak i [[luđak]]a koji su izvanredno lukavi." *"[[Navika]] je s neba nam dana:<br> zamjena je sreće ona." *"Ne prodaje se [[nadahnuće]], ali se rukopis može prodati." *"[[Običaj]] je - despot među ljudima." *"[[Prezir]]ati ljudski [[sud]] nije teško, prezirati vlastiti sud nemoguće je." *"Teško je [[ljubav|voljeti]], još teže ne voljeti, a najteže je naći voljenog koji te voli." *"Šta je [[slava]]? - Sjajna zakrpa na trošnoj odjeći [[pjesnik]]a." *"Što manje ženu volimo, to joj se više sviđamo." [[Kategorija:Ruski pisci|Puškin,Aleksandar Sergejevič]] {{wikipedia|Aleksandar Sergejevič Puškin}} jfyxmwi689wjxh9kck70wrthra32grq 0 1786 52129 50000 2014-04-15T13:21:31Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 34 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q395552]] 52129 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=François de La Rochefoucauld |slika=[[slika:François de La Rochefoucauld.jpg|200px]] |tekst uz sliku=francuski pisac |datum rođenja= 15. decembar 1613. |mjesto rođenja=Pariz |datum smrti= 17. mart 1680. |mjesto smrti=Pariz }} *"Blaženstvo se nalazi u ukusu, a ne u stvarima, i [[čovjek]] je sretan kad dobije ono što voli, a ne kad dobije ono što drugi smatraju da treba voljeti." *"Često opraštamo onima koji nam dosađuju, ali nikad ne možemo oprostiti onima kojima smo sami dosadni." *"[[Čovjek]] nije nikad tako nesretan kao što misli, ni tako [[sreća]]n kao što se nadao da će biti." *"Dok se voli, dotle se i prašta." *"Ima tri vrste neznanja: ne znati šta treba znati; znati pogrešno što već znaš i – znati šta ne bi trebalo znati." *"Interes koji zasljepljuje jedne, otvara [[oči]] drugome" *"Kako možemo tražiti da neko drugi čuva našu tajnu, kad je ni mi sami nismo mogli sačuvati." *"Kod mladih ljudi [[srce]] bolje poznaje [[ljubav]] nego ljepotu." *"Lahko zaboravljamo svoje pogreške, ako za njih ne zna niko osim nas." *"Lakše je biti pametan za druge nego za samoga sebe." *"[[Ljubav]] je samo jedna, ali njezinih kopija ima na hiljade." *"Ljubav, kao i vatra, ne može postojati bez stalnog podstrijeka: i ona umire čim prestane da se nada ili da se boji." *"Ljubav prema pravdi kod većine je ljudi samo strah da ne bi pretrpjeli nepravdu." *"Ljubav se ne može kriti onde gdje je, niti se može izgubiti onde gdje nije." *"Ljudi ne samo da su skloni tome da zaboravljaju dobročinstva koja su im učinjena, nego čak i mrze one kojima moraju za njih biti zahvalni." *"Naša [[zavist]] traje uvijek duže od sreće onih kojima zavidimo." *"[[obećanje|Obećajemo]] nadajući se, a činimo strahujući." *"Od dvoje zaljubljenih - jedan voli, a drugi dozvoljava da bude voljen." *"[[Osveta]] je uvijek posljedica slabosti duše koja ne može da podnese nepravdu." *"[[Pamet]]nima smatramo samo one koji misle jednako kao i mi." *"Prava je ljubav kao pojava duhova: svako o njima govori, ali ih je malo ljudi vidjelo." *"Prema sreći treba da se odnosimo kao prema zdravlju; da uživamo u njoj kad je dobro, da budemo strpljivi kad je loša." *"Priznajemo da imamo male greške, samo da bismo uvjerili druge da nemamo velikih." *"Spremniji smo da volimo one koji nas mrze nego one koji nas vole više nego što želimo." *"Sudimo li o ljubavi po većini njenih posljedica, bit će nam više nalik na mržnju nego na [[prijateljstvo]]." *"Šutnja je najbolja [[odluka]] onog koji nije siguran u sebe." *"Teško je voljeti one koje ne cijenimo, ali nije ništa lakše nego voljeti one koje cijenimo više od sebe." *"U ljubomori ima više samoljublja nego ljubavi." *"Užitak ljubavi je u voljenju i sretniji smo zbog [[strast]]i koju osjećamo nego zbog strasti koju smo probudili u drugome." *"Za [[brak]] su potrebne dvije ličnosti, za [[razvod]] mahom tri." [[Kategorija:Francuski pisci|Rochefoucauld,François de La]] {{Wikipedia|François de La Rochefoucauld}} 06atlo3g4ec8418gkk9bryxsaww2mtc 0 1787 52793 52733 2014-04-26T01:17:39Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52793 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Richard Bach |slika= |tekst uz sliku=američki pisac i filozof |datum rođenja=23. juni 1936. |mjesto rođenja=Oak Park, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ako nešto ne radite s punim [[srce]]m, nešto u vama neće dopustiti da postignete pun [[uspjeh]]." *"Ako tvoja [[sreća]] zavisi od postupaka drugih osoba onda zaista ne možeš biti sretna osoba." *"Kad god neko kaže da vas voli, čuvajte se! To je lako povjerovati - svako može naći primjere iz vlastitog života: ili života bližnjih; [[roditelji]] koji zlostavljaju [[djeca|djecu]], uzvikujući kako ih vole, žene i muževi koji se ubijaju verbalno ili fizički na oštrici noža, voleći jedni druge. Zašto riječ koja toliko obećava mora biti razapeta na križu obaveza, izbodena dužnostima, zadavljena hipokrizijom, ugušena običajima?Poslije "Boga" 'ljubav' je najosakaćenija riječ u svakom [[jezik]]u. Najviši oblik pažnje između dva ljudska bića je [[prijateljstvo]], a kada se pojavi [[ljubav]], prijateljstvo umire." *"Koliko dugo si mi nedostajala, draga životna saputnice, draga, mudra, tajnovita ženo?" *"[[Ljubav]] je prazna riječ ako su joj značenje oduzeli muž - kao posjednik i ljubavnik - kao čuvar." *"Mnogi su ljudi [[nesreća|nesretni]] jer su izabrali da budu nesretni." *"Možemo da promijenimo svoje [[život]]e samo u onom djeliću sekunde [[vječnost]]i koji nam ''sada'' pripada. Ako se u jednom trenutku odmaknemo od tog ''sada'', na nekom drugom je da odluči." *"Ne vjeruj svojim [[oko|očima]], njihove su mogućnosti ograničene. Gledaj pomoću razumijevanja, istraži ono što već znaš i tada ćeš shvatiti kako se leti." * "Nikad nećete dobiti [[želja|želju]], a da pritom niste dobili i moć da je ispunite. Ipak, možda ćete za njeno ostvarenje morati [[rad]]iti." *"Nikakvo [[dobro]] nije čudesno, ništa lijepo nije [[san]]." *"Nove [[ideja|ideje]] suština su našeg [[život]]a - s njima rastemo i doživljavamo [[sreća|sreću]], napetost i oslobađanje." *"Potraži [[žena|ženu]] s kojom ćeš dijeliti [[novac]] kada ga budete imali i fantazije kada ga nećete imati." *"Privid je [[san]]. [[Ljepota]] je stvarnost." *"[[Sloboda]] i [[radost]] ne postoje izvan tebe. Reci da su u tebi i u tebi su. Reci da su tvoje - i tvoje su." *"[[Smrt]] zbližava u ljubavi još i više." *"Suština [[saznavanje|saznavanja]] nije u tome gubimo li igru, već kako je gubimo, šta time spoznajemo, čemu nas je [[poraz]] naučio i kako nas to mijenja. Gubiti na određen način znači - dobijati." *"Svako od nas dobija blok mermera kada započinje svoj životni vijek i alat da ga uobliči u skulpturu. Možemo ga vući nedodirnutog za sobom, možemo ga istucati u šljunak, možemo ga uobličiti u slavu. Iz svih drugih života su nam ostali primjeri, dovršena i nedovršena životna djela koja nas vode i upozoravaju. Pri kraju, naša skulptura je skoro dovršena i možemo glačati i dotjerivati ono što smo započeli prije mnogo godina. Tada možemo najviše napredovati, ali da bismo to učinili, moramo prevazići privid [[zrelost]]i." *"Sve je lako kada te vodi [[ljubav]]!" *"[[Svjetlost]] je samo zamjena, ona je tu umjesto nečeg sjajnijeg od [[svjetlo|svjetla]], umjesto 'Ljubavi'!" == Djela == *''[[Dar krila]]'' *''[[Prividi - pustolovine kolebljivog mesije]]'' {{Wikipedia}} [[Kategorija:Richard Bach|*]] [[Kategorija:Američki filozofi|Bach,Richard]] [[Kategorija:Američki pisci|Bach,Richard]] pfkec64fc1brpy38yuizdp6s5tkpk7i 0 1788 60411 52147 2022-12-26T00:44:53Z Ryypätään kassa! 7950 Datoteka 60411 wikitext text/x-wiki [[Image:Fritz-Hebbel.jpg|thumb|190px|Friedrich Hebbel (1851)]] '''Christian Friedrich Hebbel''' (1813 - 1863), njemački pisac --------- *"Ako sitnim duhovima padne na pamet koja dobra misao, oni je se više ne mogu osloboditi. Ta ih misao drži čvrsto poput magneta; ona je naime, veća od njih." *"Drži sreću kao pticu: što nježnije i lakše! Bude li se osjećala slobodnom, ostat će ti rado u ruci." *"Izbjegavaj sramotu, ali ne traži slavu, jer ništa nije tako skupo kao [[slava]]." *"[[Ljepota]] je dubine površine." *"Ljudi su izmislili mnogo neobičnih vrlina, ali je najneobičnija [[skromnost]]. Ništa misli da postaje nešto ako prizna: ja sam ništa!" *"Zavist je plijesan duše." [[Kategorija:Njemački pisci|Hebbel,Christian Friedrich]] {{Wikipedia}} n5k2zjvzh9i6dxqgxac19ibxcm0p6bt 0 1789 60692 58884 2023-08-29T22:29:56Z Vili-Olli 8200 60692 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Aldous Leonard Huxley |slika= |tekst uz sliku=''britanski književnik'' |datum rođenja= 26. juli 1894. |mjesto rođenja=Godalming, Engleska |datum smrti= 22. novembar 1963. |mjesto smrti=Los Angeles, SAD }} [[File:Aldous Huxley psychical researcher.png|thumb|right|Aldous Huxley (1954)]] *"Činjenice ne prestaju postojati zato što se ignoriraju." *"Glas ljubomore je glas prirode koji traži monogamiju." *"Ima ljudi, i to mnogo, koji se iskreno kaju samo zbog svojih dobrih djela." * "Mišljenje jedne žene je pristojnije nego mišljenje muškarca, jer ga ona tako često mijenja." *"[[Moć]] u čovjekovom biću je ekspanzivna i ne da se ograničiti ni kroz šta drugo nego kroz moć iste ili u najmanju ruku slične veličine. " *"Niko ne mora ići nikamo. Svi smo već tamo, kad bismo to barem znali.." (''[[Otok]]'') *"Poznavanje samoga sebe bitno je važan uvod u mijenjanje samoga sebe." *"Samo je jedan kutak [[svemir]]a koji sigurno možete promijeniti, a to ste vi sami." *"U [[dobro]] vjeruje još samo malo onih koji ga čine." == Djela == *''[[Otok]]'' *''[[Hrabri novi svijet]]'' [[Kategorija:Aldous Huxley|*]] [[Kategorija:Britanski pisci|Huxley,Aldous Leonard]] {{Wikipedia|Aldous Huxley}} s842b133ffdk05rku9s0fn79axjbh3o 10 1790 61574 49062 2024-05-17T07:32:18Z Srđan 4695 61574 wikitext text/x-wiki Ovdje možete predložiti tekst za rubriku "Izdvajamo iz sadržaja". Jednostavno upišite ime osobe pored sedmice u godini kad želite da se tekst pojavi na početnoj stranici. Tekst mora postojati na ovom Wikicitatu i imati odgovarajuću sliku. '''Pažnja''': Rubrike se sada postavljaju [[Šablon:Izdvajamo_iz_sadržaja/Početna|ovdje]]. == Također pogledajte == *[[Šablon:Citat dana]] == Trenutni redoslijed == === 2005 === *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/51-2005|51. sedmica 2005.]] - [[Winston Churchill]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/52-2005|52. sedmica 2005.]] - [[Napoleon Bonaparta]] === 2006 === *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/1-2006|1. sedmica 2006.]] - [[Albert Einstein]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/2-2006|2. sedmica 2006.]] - [[Friedrich Nietzche]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/3-2006|3. sedmica 2006.]] - [[Abraham Lincoln]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/4-2006|4. sedmica 2006.]] - [[Arthur Schopenhauer]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/5-2006|5. sedmica 2006.]] - [[Blaise Pascal]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/6-2006|6. sedmica 2006.]] - [[Meša Selimović]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/7-2006|7. sedmica 2006.]] - [[Mark Twain]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/8-2006|8. sedmica 2006.]] - [[Mahatma Gandhi]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/9-2006|9. sedmica 2006.]] - [[Oscar Wilde]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/10-2006|10. sedmica 2006.]] - [[Jean-Baptiste Poquelin Molière]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/11-2006|11. sedmica 2006.]] - [[Ralph Waldo Emerson]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/12-2006|12. sedmica 2006.]] - [[Bernard Shaw]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/13-2006|13. sedmica 2006.]] - [[Johann Wolfgang von Goethe]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/14-2006|14. sedmica 2006.]] - [[Erich Fromm]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/15-2006|15. sedmica 2006.]] - [[Gustave Flaubert]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/16-2006|16. sedmica 2006.]] - [[Honoré de Balzac]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/17-2006|17. sedmica 2006.]] - [[Jean-Jacques Rousseau]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/18-2006|18. sedmica 2006.]] - [[Immanuel Kant]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/19-2006|19. sedmica 2006.]] - [[Leonardo da Vinci]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/20-2006|20. sedmica 2006.]] - [[William Shakespeare]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/21-2006|21. sedmica 2006.]] - [[Ivo Andrić]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/22-2006|22. sedmica 2006.]] - [[François de La Rochefoucauld]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/23-2006|23. sedmica 2006.]] - [[Antoine de Rivarol]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/24-2006|24. sedmica 2006.]] - [[Fjodor Dostojevski]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/25-2006|25. sedmica 2006.]] - [[Francis Bacon]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/26-2006|26. sedmica 2006.]] - [[Victor Hugo]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/27-2006|27. sedmica 2006.]] - [[Maksim Gorki]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/28-2006|28. sedmica 2006.]] - [[Seneka]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/29-2006|29. sedmica 2006.]] - [[Hermann Hesse]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/30-2006|30. sedmica 2006.]] - [[Friedrich von Schiller]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/31-2006|31. sedmica 2006.]] - [[Marko Aurelije]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/32-2006|32. sedmica 2006.]] - [[Charles-Louis de Secondat Montesquieu]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/33-2006|33. sedmica 2006.]] - [[Sándor Petőfi]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/34-2006|34. sedmica 2006.]] - [[Thomas Carlyle]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/35-2006|35. sedmica 2006.]] - [[Giacomo Leopardi]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/36-2006|36. sedmica 2006.]] - [[Lav Nikolajevič Tolstoj]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/37-2006|37. sedmica 2006.]] - [[Sören Kierkegaard]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/38-2006|38. sedmica 2006.]] - [[Stanisław Jerzy Lec]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/39-2006|39. sedmica 2006.]] - [[Martin Luther King, Jr.]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/40-2006|40. sedmica 2006.]] - [[Johann Heinrich Pestalozzi]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/41-2006|41. sedmica 2006.]] - [[Anatole France]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/42-2006|42. sedmica 2006.]] - [[Visarion Bjelinski]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/43-2006|43. sedmica 2006.]] - [[Platon]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/44-2006|44. sedmica 2006.]] - [[Voltaire]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/45-2006|45. sedmica 2006.]] - [[Jonathan Swift]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/46-2006|46. sedmica 2006.]] - [[Henry David Thoreau]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/47-2006|47. sedmica 2006.]] - [[Anton Pavlovič Čehov]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/48-2006|48. sedmica 2006.]] - [[Aristotel]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/49-2006|49. sedmica 2006.]] - [[Ivan Sergejevič Turgenjev]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/50-2006|50. sedmica 2006.]] - [[Miguel de Cervantes]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/51-2006|51. sedmica 2006.]] - [[Lao Tse]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/52-2006|52. sedmica 2006.]] - [[Rabindranath Tagore]] === 2007 === *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/1-2007|1. sedmica 2013.]] - [[Ezop]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/2-2007|2. sedmica 2007.]] - [[Buda]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/3-2007|3. sedmica 2007.]] - [[Gotthold Ephraim Lessing]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/4-2007|4. sedmica 2007.]] - [[Elbert Hubbard]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/5-2007|5. sedmica 2007.]] - [[Jean de La Fontaine]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/6-2007|6. sedmica 2007.]] - [[Ovidije]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/7-2007|7. sedmica 2007.]] - [[Sigmund Freud]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/8-2007|8. sedmica 2007.]] - [[Erazmo Roterdamski]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/9-2007|9. sedmica 2007.]] - [[Pitagora]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/10-2007|10. sedmica 2007.]] - [[Sokrat]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/11-2007|11. sedmica 2007.]] - [[Branislav Nušić]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/12-2007|12. sedmica 2007.]] - [[Stendhal]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/13-2007|13. sedmica 2007.]] - [[Heinrich Heine]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/14-2007|14. sedmica 2007.]] - [[George Gordon Byron]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/15-2007|15. sedmica 2007.]] - [[Charles Baudelaire]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/16-2007|16. sedmica 2007.]] - [[Baruch Spinoza]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/17-2007|17. sedmica 2007.]] - [[Albert Camus]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/18-2007|18. sedmica 2007.]] - [[Novalis]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/19-2007|19. sedmica 2007.]] - [[Kurt Tucholsky]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/20-2007|20. sedmica 2007.]] - [[George Meredith]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/21-2007|21. sedmica 2007.]] - [[Giacomo Casanova]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/22-2007|22. sedmica 2007.]] - [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/23-2007|23. sedmica 2007.]] - [[Paolo Mantegazza]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/24-2007|24. sedmica 2007.]] - [[Denis Diderot]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/25-2007|25. sedmica 2007.]] - [[Ernest Hemingway]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/26-2007|26. sedmica 2007.]] - [[Ža Ža Gabor]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/27-2007|27. sedmica 2007.]] - [[Herbert Spencer]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/28-2007|28. sedmica 2007.]] - [[Bernard-Henri Lévy]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/29-2007|29. sedmica 2007.]] - [[Alija Izetbegović]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/33-2007|33. sedmica 2007.]] - [[Pearl S. Buck]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/34-2007|34. sedmica 2007.]] - [[George Sand]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/36-2007|36. sedmica 2007.]] - [[Ezop]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/37-2007|37. sedmica 2007.]] - [[Ernest Hemingway]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/38-2007|38. sedmica 2007.]] - [[Lav Nikolajevič Tolstoj]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/39-2007|39. sedmica 2007.]] - [[Platon]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/40-2007|40. sedmica 2007.]] - [[Buda]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/41-2007|41. sedmica 2007.]] - [[Buda]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/42-2007|42. sedmica 2007.]] - [[Lao Tse]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/43-2007|43. sedmica 2007.]] - [[Lao Tse]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/44-2007|44. sedmica 2007.]] - [[Lao Tse]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/52-2007|52. sedmica 2007.]] - [[Rabindranath Tagore]] === 2008 === *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/45-2008|45. sedmica 2008.]] - [[Buda]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/46-2008|46. sedmica 2008.]] - [[Bernard Shaw]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/47-2008|47. sedmica 2008.]] - [[Hermann Hesse]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/48-2008|48. sedmica 2008.]] - [[Oscar Wilde]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/49-2008|49. sedmica 2008.]] - [[Ernest Hemingway]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/50-2008|50. sedmica 2008.]] - [[Heinrich Heine]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/51-2008|51. sedmica 2008.]] - [[George Gordon Byron]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/52-2008|52. sedmica 2008.]] - [[Alfred Hitchcock]] === 2009 === *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/1-2009|1. sedmica 2009.]] - [[Leonardo da Vinci]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/2-2009|2. sedmica 2009.]] - [[Maksim Gorki]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/3-2009|3. sedmica 2009.]] - [[Platon]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/4-2009|4. sedmica 2009.]] - [[Stendhal]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/5-2009|5. sedmica 2009.]] - [[Fjodor Dostojevski]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/6-2009|6. sedmica 2009.]] - [[Giacomo Leopardi]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/7-2009|7. sedmica 2009.]] - [[Sören Kierkegaard]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/8-2009|8. sedmica 2009.]] - [[François de La Rochefoucauld]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/9-2009|9. sedmica 2009.]] - [[Ivo Andrić]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/10-2009|10. sedmica 2009.]] - [[Thomas Carlyle]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/11-2009|11. sedmica 2009.]] - [[Lao Tse]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/12-2009|12. sedmica 2009.]] - [[Sándor Petőfi]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/13-2009|13. sedmica 2009.]] - [[Winston Churchill]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/19-2009|19. sedmica 2009.]] - [[Seneka]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/20-2009|20. sedmica 2009.]] - [[Charles Baudelaire]] === 2010 === *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/1-2010|1. sedmica 2010.]] - [[Albert Einstein]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/2-2010|2. sedmica 2010.]] - [[Friedrich Nietzche]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/3-2010|3. sedmica 2010.]] - [[Abraham Lincoln]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/4-2010|4. sedmica 2010.]] - [[Arthur Schopenhauer]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/5-2010|5. sedmica 2010.]] - [[Blaise Pascal]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/6-2010|6. sedmica 2010.]] - [[Meša Selimović]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/7-2010|7. sedmica 2010.]] - [[Mark Twain]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/8-2010|8. sedmica 2010.]] - [[Mahatma Gandhi]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/9-2010|9. sedmica 2010.]] - [[Oscar Wilde]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/10-2010|10. sedmica 2010.]] - [[Jean-Baptiste Poquelin Molière]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/11-2010|11. sedmica 2010.]] - [[Ralph Waldo Emerson]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/12-2010|12. sedmica 2010.]] - [[Bernard Shaw]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/13-2010|13. sedmica 2010.]] - [[Johann Wolfgang von Goethe]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/14-2010|14. sedmica 2010.]] - [[Erich Fromm]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/15-2010|15. sedmica 2010.]] - [[Gustave Flaubert]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/16-2010|16. sedmica 2010.]] - [[Honoré de Balzac]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/17-2010|17. sedmica 2010.]] - [[Jean-Jacques Rousseau]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/18-2010|18. sedmica 2010.]] - [[Immanuel Kant]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/19-2010|19. sedmica 2010.]] - [[Leonardo da Vinci]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/20-2010|20. sedmica 2010.]] - [[William Shakespeare]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/21-2010|21. sedmica 2010.]] - [[Ivo Andrić]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/22-2010|22. sedmica 2010.]] - [[François de La Rochefoucauld]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/23-2010|23. sedmica 2010.]] - [[Antoine de Rivarol]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/24-2010|24. sedmica 2010.]] - [[Fjodor Dostojevski]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/25-2010|25. sedmica 2010.]] - [[Francis Bacon]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/26-2010|26. sedmica 2010.]] - [[Victor Hugo]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/27-2010|27. sedmica 2010.]] - [[Maksim Gorki]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/28-2010|28. sedmica 2010.]] - [[Seneka]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/29-2010|29. sedmica 2010.]] - [[Hermann Hesse]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/30-2010|30. sedmica 2010.]] - [[Friedrich von Schiller]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/31-2010|31. sedmica 2010.]] - [[Marko Aurelije]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/32-2010|32. sedmica 2010.]] - [[Charles-Louis de Secondat Montesquieu]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/33-2010|33. sedmica 2010.]] - [[Sándor Petőfi]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/34-2010|34. sedmica 2010.]] - [[Thomas Carlyle]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/35-2010|35. sedmica 2010.]] - [[Giacomo Leopardi]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/36-2010|36. sedmica 2010.]] - [[Lav Nikolajevič Tolstoj]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/37-2010|37. sedmica 2010.]] - [[Sören Kierkegaard]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/38-2010|38. sedmica 2010.]] - [[Stanisław Jerzy Lec]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/39-2010|39. sedmica 2010.]] - [[Martin Luther King, Jr.]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/40-2010|40. sedmica 2010.]] - [[Johann Heinrich Pestalozzi]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/41-2010|41. sedmica 2010.]] - [[Anatole France]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/42-2010|42. sedmica 2010.]] - [[Vissarion Belinsky]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/43-2010|43. sedmica 2010.]] - [[Platon]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/44-2010|44. sedmica 2010.]] - [[Voltaire]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/45-2010|45. sedmica 2010.]] - [[Jonathan Swift]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/46-2010|46. sedmica 2010.]] - [[Henry David Thoreau]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/47-2010|47. sedmica 2010.]] - [[Anton Pavlovič Čehov]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/48-2010|48. sedmica 2010.]] - [[Aristotel]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/49-2010|49. sedmica 2010.]] - [[Ivan Sergejevič Turgenjev]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/50-2010|50. sedmica 2010.]] - [[Miguel de Cervantes]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/51-2010|51. sedmica 2010.]] - [[Lao Tse]] *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/52-2010|52. sedmica 2010.]] - [[Rabindranath Tagore]] [[Kategorija:Šabloni]] o7dne4xwaizq3vi55klsmun0o4wsuho 10 1791 36374 30490 2009-03-09T20:39:25Z Pearl 501 36374 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Churchill portrait NYP 45063.jpg|100px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Winston Churchill]]''' :"Govor bi trebao biti poput ženske suknje: dovoljno dugačak da bi pokrio temu, a dovoljno kratak da bi bilo zanimljivo." :"Diplomat je onaj koji dvaput dobro razmisli prije nego ništa ne kaže." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> qr75o3patnj2i94ntb19sbggn8830sn 10 1792 30491 3916 2007-05-02T05:54:28Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30491 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Napoleonbonaparte coloured drawing.png|100px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Napoleon Bonaparta]]''' :"Ko zna laskati, zna i klevetati." :"Budala ima veliku prednost pred pametnim čovjekom: uvijek je zadovoljan samim sobom." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> fuqjymw3xkp4xv9hqhdqz655ybqs4ej 0 1793 51439 50219 2014-04-13T11:10:04Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 17 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q188857]] 51439 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nicolas Boileau-Despréaux |slika=[[slika:Nicolas Boileau.jpg|200px]] |tekst uz sliku=francuski pisac |datum rođenja= 1. novembar 1636. |mjesto rođenja=Pariz, Francuska |datum smrti= 13. mart 1711. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} *"[[Čast]] je kao otok strmenit, kao litica bez žala; ko s njega jednom siđe, ne može više da se vrati." *"Od Pariza do Perua, od Japana pa do Rima, od [[čovjek]]a luđeg stvora ne vjerujem da ima." *"[[Neznanje]] je uvijek spremno da se samo sebi divi." *"[[Budala]] uvijek nalazi još veću budalu koja mu se divi." *"Često zbog [[strah]]a pred nekim [[zlo]]m upadamo u još veće zlo." *"Neka vam bude drago da vas [[savjet]]uju, a ne da vas hvale." *"[[Istina]] može ponekad i da ne bude vjerovatna." *"Najmudriji je onaj koji uopšte ne misli da bi to mogao biti." *"Ko je zadovoljan s ničim, ima sve što mu treba." *"Prije nego što naučite pisati, naučite misliti." [[Kategorija:Francuski pisci|Boileau,Nicolas]] {{Wikipedia}} 9pzpadqklkdsraae1sm2fluq03d4imv 0 1794 51798 49528 2014-04-15T00:42:41Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 15 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q172599]] 51798 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Giacomo Leopardi |slika=[[slika:Giacomo Leopardi.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Đakomo Leopardi''<br>talijanski pisac |datum rođenja=29. juni 1798. |mjesto rođenja=Recanati, Italija |datum smrti= 14. juni 1837. |mjesto smrti=Napulj, Italija }} *"Dobre i plemenite obično veoma mrze, jer su redovno iskreni nazivajući stvari njihovim pravim imenom." *"[[Iskrenost]] samo onda može koristiti ako se vješto primjenjuje, ali kad joj ljudi malo vjeruju zbog njene rijetkosti." *"Kada su nekoga upitali što je najrijeđe na [[svijet]]u, odgovorio je: ''Ono što pripada svima, a to je zdrav [[razum]]!''" *"Koliko više vodimo računa o vremenu, toliko više očajavamo što ga nemamo dovoljno, ali koliko ga više nerazumno trošimo, toliko se čini da ga imamo napretek." *"Ljubav, [[ljubav]] te je napustila, ta posljednja obmana našeg [[život]]a." *"Ljudi su samo onda smiješni kad žele da se čine ili da budu ono što nisu." *"Odkada je nestalo heroizma na [[svijet]]u, a umjesto njega zavladao [[egoizam]], pravo [[prijateljstvo]], koje je kadro da se jedan prijatelj žrtvuje za drugoga, vrlo je teško ostvarljivo s osobama koje imaju nekih [[želja]] i interesa." *"[[Poštovanje]] je nalik na [[cvijet]] koji - kad ga jednom pogaze ili kad uvene - više nikad ne dobiva prijašnju svježinu." *"[[Smrt]] nije [[zlo]], jer oslobađa čovjeka od svih zala, i ujedno mu s dobrima odnosi i želje." *"[[Starost]] je najveće zlo jer lišava čovjeka svih naslada ostavljajući mu prohtjeve. Ona mu donosi sve [[bol]]i. Pa ipak se ljudi boje smrti, a čeznu za starošću." *"Velika je [[zabluda]], u koju svaki dan upadaju ljudi, kad vjeruju da drugi neće odati njihovu tajnu." *"Zapravo nije tačno kada se kaže da je [[dosada]] opšte zlo. Opšte je zlo kada je čovjek besposlen ili, da se bolje izrazimo, kada dangubi. Tada ne doživljava dosadu u obliku čame, a takva je vrsta dosade svojstvena onima u kojih [[duh]] nešto znači." *"Zanimljivo je da se jednostavno vladaju gotovo svi ljudi koji mnogo vrijede. Uz to je zanimljivo da se jednostavno vladanje smatra znakom male vrijednosti." *"Život koji je u neprestanom [[rad]]u zaista je najsretniji. [[Duša]] koja je tako obuzeta, ne misli na onu urođenu čežnju koja je nikad ne bi ostavila na [[mir]]u." [[Kategorija:Italijanski pisci|Leopardi,Giacomo]] {{Wikipedia}} 740xfyiklrr0xkllege29668pz2uo7k 0 1795 51407 46492 2014-04-13T07:38:28Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 18 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q42831]] 51407 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ivan Sergejevič Turgenjev |slika=[[slika:IvanTurgenev.jpeg|200px]] |tekst uz sliku=ruski književnik |datum rođenja= 9. novembar 1818. |mjesto rođenja=Orel, Rusija |datum smrti=3. septembar 1883. |mjesto smrti=Bougival, Francuska }} *"Beskorisno je čovjeku sa predrasudama dokazivati neopravdanost njegovih [[predrasuda]]." *"[[Duša]] nije jabuka: ne možeš je razdijeliti." *"Dobro po naredbi - nije dobro." *"Ima [[osmijeh]]a gorih od suza." *"Istina koja nije izrečena u pravo [[vrijeme]] gora je od laži." *"Jeste li primjetili da čovjek koji je neobično rastrešen u krugu svojih podređenih nikada nije rastrešen pred svojim pretpostavljenima." *"Kad jednom priviknemo svoju savjest da nešto primi kao „nužno zlo”, to uskoro počinje sve više da nam izgleda kao nužno, a sve manje kao zlo.“ *"[[Laž]] je isto tako živa kao i [[istina]], ako ne još više." *"Ljubav ima svoje patnje za svaku životnu dob." *"[[Ljubav]] je jača od [[smrt]]i i od [[strah]]a pred smrću." *"Ljubavna pisma čitaju obično samo dvije osobe. Već trećoj osobi su ona nesnosna i smiješna." *"Neshvaćeni ostaju samo oni ljudi koji ili sami ne znaju šta hoće, ili nisu vrijedni da budu shvaćeni." *"[[Nevolja]] brzo stari." *"Postoje prilike u kojima je [[taktičnost]] neumjesna... gora od [[grubost]]i." *"Postoje tri vrste egoista: :egoisti koji sami žive i daju drugima da žive, :egoisti koji sami žive ali ne daju drugima da žive i :egoisti koji niti sami žive niti drugima daju da žive." * "Prekomjeran [[ponos]] oznaka je sitne duše." *"Prve se patnje, kao i prva [[ljubav]], ne ponavljaju." *"[[Riječ]] ''sutra'' izmišljena je za neodlučne ljude i za djecu." *"[[Suze]] su poput oluje; poslije njih [[čovjek]] je uvijek mirniji." *"[[Život]] kakav bio da bio, bolji je od mašte, kao što je zdravlje bolje od bolesti." == Djela == * ''[[Očevi i djeca]]'' [[Kategorija:Ruski pisci|Turgenjev,Ivan Sergejevič]] [[Kategorija:Ivan Sergejevič Turgenjev|*]] {{Wikipedia|Ivan Sergejevič Turgenjev}} qex1yn34bqwmi74vsot10htstn44vdu 0 1796 51722 47128 2014-04-14T22:02:53Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 30 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q131149]] 51722 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Henry David Thoreau |slika=[[slika:Henry David Thoreau.jpg|200px]] |tekst uz sliku=američki književnik i filozof |datum rođenja= 12. juli 1817. |mjesto rođenja=Concord, Massachusetts, SAD |datum smrti= 6. maj 1862. |mjesto smrti= }} *"Ako [[bijeda]] voli [[društvo]], ima ga dovoljno." *"Ako [[čovjek]] ne ide u korak sa svojima drugovima, možda je to zato što čuje drugačijeg bubnjara? Neka stupa po muzici koju čuje, ma kakav bio njezin takt i ma kako daleka bila." (''Walden'') *"Duboko se kajati znači ponovo živjeti." *"Jedini lijek za ljubav jest voljeti još više." *"Jedino [[bogatstvo]] je [[život]]." *"Jezik prijateljstva nisu riječi nego značenja." *"Mi smo dvosjekli mačevi: svaki put kad oštrimo svoju vrlinu, brusi se i naš [[porok]]." *"Ne možemo bez svojih [[grijeh]]a; oni su glavni put naše vrline." *"Nikad ne nađoh druga koji bi bio tako društven kao [[samoća]]." *"Nikad nije kasno napustiti predrasude." *"Ništa zemlju ne čini tako prostranom kao [[prijatelj]]i u daljini; oni stvaraju geografske širine i geografske dužine." *"Samo nam onaj [[dan]] svane u kojem smo mi budni! Ima više dana nego svitanja." *"Stvari se ne mijenjaju; mi se mijenjamo." * "Svaki je čovjek graditelj hrama zvanog [[tijelo]]." *"Sve dobre stvari su jeftine: sve loše su jako skupe." *"Što se mene tiče vrlo lako bih mogao bez pošte. U svom životu nisam pimio više od jednog ili dva pisma vrijedna poštarine." *"U [[ljubav]]i nema [[lijek]]a, već valja još više ljubiti." *"Zašto da se tako očajno žurimo da uspijemo, i u tako očajnim poduhvatima?" *"Znati da znamo što znamo i da ne znamo što ne znamo pravo je znanje." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pisci|Thoreau,Henry David]] [[Kategorija:Američki filozofi|Thoreau,Henry David]] bhbffm1dzavuu2fw8ulpxy9j5vhvekg 0 1797 51717 45722 2014-04-14T21:53:01Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 27 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q12706]] 51717 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Aleksej Maksimovič Pješkov |slika=[[slika:Maxim Gorky authographed portrait.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Maksim Gorki, ruski književnik'' |datum rođenja=28. mart 1868. |mjesto rođenja=Nižnji Novogorod, Rusija |datum smrti= 18. juni 1936. |mjesto smrti=Moskva, Rusija }} * "Ako sjekira ne siječe - moše se naoštriti, ali ako te žena neće - ništa ti ne pomaže." * "Čovjek je ukras svijeta." * "[[Djeca]] - to su naše sutrašnje sudije." * "Kad je [[rad]] prisila, tada je život robija." * "[[Laž]] je - religija robova i gospodara. [[Istina]] je - bog slobodna čovjeka." * "Ljudi ponekad lažu zato što to zahtjeva pristojnost." * "Najljepši je užitak i najveća radost [[život]]a osjećati da si ljudima potreban i drag." * "Ne budite ravnodušni, [[ravnodušnost]] je smrtonosna za ljudsku dušu." * "Ne može se biti [[neprijatelj]] vatre samo zato što ona ponekad opeče, valja se sjetiti da ona uvijek grije." * "Ne možeš pripovjedati ljudima ono što sam poričeš." * "Ne sudi - da ti ne sude." * "[[Nesreća]] je najbolja za spajanje [[narav]]i koje su inače sasvim suprotne." * "Ono što vjeruješ, to i postoji." * "Oprezno biraj drugove zato što ima ljudi koji su zarazni kao [[bolest]]." * "[[Pristojnost]] zahtjeva da ljudi lažu." * "Samo se glupanu život čini jednostavnim." * "Samozadovoljan čovejk je izraslina na grudima društva" * "Što je [[čovjek]] okusio više gorčine, to žešće čezne za slatkim." * "Treba tako živjeti kako bi mogao samog sebe poštovati." * "Tvrdi previše dugo da si u pravu, i bićeš kriv." * "Uloga iskrenog čovjeka - teška je uloga." * "Voljena [[žena]] ne stari." * "[[Zlo]] je kada snaga živi bez razuma, ali nije ni dobro kada [[razum]] živi bez snage." * "Živjeti je divno – čak i kad čovjek nije zaljubljen." * "[[Život]] teče - ko ga ne stigne, ostaje sam." == Djela == *''[[Mati]]'' [[Kategorija:Ruski pisci|Gorki,Maksim]] [[Kategorija:Maksim Gorki|*]] {{Wikipedia|Maksim Gorki}} 6u375xfixlk7grr278kqdr9h83kjfz8 0 1798 51477 49446 2014-04-13T14:08:59Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 25 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q314975]] 51477 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jean de La Bruyère |slika=[[slika:La bruyere.jpg|200px]] |tekst uz sliku=francuski pisac |datum rođenja= 16. august 1645. |mjesto rođenja=Pariz |datum smrti= 10. maj 1696. |mjesto smrti= }} *"Ima ljudi koji govore po minutu prije nego što promisle." *"Istine koje najmanje želimo čuti jesu one koje bi nam najviše koristile da ih znamo." *"[[Ljubav]] i [[prijateljstvo]] isključuju jedno drugo." *"Moramo se smijati prije nego što postanemo sretni, jer nam se može desiti da umremo, a da se ne nasmiješimo." *"Onoga koga voli, čovjek želi učiniti vrlo sretnim, ili, ako to ne uspije, vrlo nesretnim." *"Poslije sposobnosti rasuđivanja, dijamanti i biseri su najrjeđe stvari na svijetu." *"Prava je muka kada čovjek nema dovoljno [[duh]]a da bi govorio, a ni dovoljno pameti da bi ćutao." *"Većina ljudi upotrijebi najbolji dio svog [[život]]a zato, da drugi dio učini bijednim." *"Visina kulture određuje se po odnosu prema ženi." *"Za čovjeka postoje samo tri događaja: roditi se, živjeti i umrijeti; on ne osjeća kad se rodi, pati što mora umrijeti i zaboravlja da živi." [[Kategorija:Francuski pisci|La Bruyère,Jean de]] {{Wikipedia}} dk7kf43xek7cpflkp2nctfp91qf3rdq 0 1799 60396 59603 2022-11-30T21:53:59Z Topakka kaveri 7928 60396 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jean-Baptiste Poquelin Molière |slika= |tekst uz sliku=''Molijer'', francuski pisac |datum rođenja=14. januar 1622. |mjesto rođenja=[[w:Pariz|Pariz]], [[w:Francuska|Francuska]] |datum smrti= 17. februar 1673. |mjesto smrti=[[w:Pariz|Pariz]], [[w:Francuska|Francuska]] }} [[File:Molière - Nicolas Mignard (1658).jpg|thumb|Molière (1658)]] *"Bolje je biti rogonja nego pokojnik." *"Ipak je bolje biti oženjen - nego mrtav." *"Kada hoćete nekoga oponašati u svemu, oponašajte ono što je najbolje u njemu." *"Ko hoće da utopi svoga [[Pas|psa]] optuži ga da je bijesan." *"[[Ljubavnik]] u kući gdje ga srce veže, :Gleda da ponečim svakog obaveže; :Čak i psu domaćem želi da ugodi, :Samo da teškoće lakše prebrodi." *"Ljudi su mi tako mrski da bi mene baš ljutilo da me poštuju i cijene." *"Ljudska je slabost u tome da uvijek hoće saznati ono što uopšte ne želi znati." *"Ništa ne vrijedi [[porijeklo]] kad [[čovjek]] nema [[Vrlina|vrline]]." *"[[Sokrat]] je rekao da je najveća [[sreća]] ne roditi se, ali ja ne znam ko je tu sreću doživio." *"Sve [[Mahana|mahane]], kada su u modi, smatraju se [[vrlina]]ma." *"Što je veća prepreka, to ima više [[Slava|slave]] u [[Pobjeda|pobjedi]]." *"Što više nekoga volimo, to manje treba da mu laskamo." *"Tačno je da [[Bog|Nebo]] zabranjuje izvjesna [[Zadovoljstvo|zadovoljstva]], ali ima načina da se [[čovjek]] nagodi." *"Učeni glupan gluplji je od glupana neznalice." *"Zrnca pijeska čine planine, trenuci čine godine, a sitnice cio [[život]]." *"[[Žena]] je jedino stvorenje koje može plakati ili se smijati zbog istog razloga, a često i u isto vrijeme!" [[Kategorija:Francuski pisci|Molière, Jean-Baptiste Poquelin]] {{Wikipedia}} 1pfdqxcr31htlemga42bpnwgsv0yc0i 0 1800 51951 37743 2014-04-15T06:14:57Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q2627812]] 51951 wikitext text/x-wiki '''Paul-Jean Toulet''' (1867 - 1920), francuski pjesnik ----------- *"[[Žena|Žene]] nam rijetko kada oproste ako smo ljubomorni, ali nam nikada neće oprostiti ako to nismo." [[Kategorija:Francuski pisci|Toulet,Paul-Jean]] {{Wikipedia}} mh3c1xzeq3ukozbfkt1m0drbh2z6ip7 0 1801 59589 56534 2020-11-30T13:17:57Z 188.2.80.65 59589 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Senad Hadžifejzović |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački novinar |datum rođenja= 7. januara 1962. |mjesto rođenja= Sjenica, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Dobro veče. Nije ozvaničen, nije objavljen i vodi se za sada na ograničenim teritorijama i specijalnim metodama, ali možemo slobodno reći: ovo je već [[rat u BiH|RAT]]." (2. april 1992) *"Danas u [[sarajevo|Sarajevu]], na ovom mjestu, od dvije zločinačke granate ubijeno je šest dječaka i djevojčica, dvoje je teško ranjeno. Šest malih Sarajlija je ubijeno u ime ludačke ideje velike Srbije, njihova jedina krivica je bila što su vjerovali u varljivo zatišje. Ni jedno od nastradalih dječaka i djevojčica nije bilo rođeno za vrijeme zimske olimpijade u Sarajevu prije tačno 10 godina. Mali olimpijci su njihova okupirana klizališta i sankaške staze na okolnim planinama zamijenili ledom na parkiralištu. Na ovim saonicama su poginule dvije sestre, sanke su posudile od prijatelja. Većina Bosanaca ne može vidjeti signal TV BiH, ova emisija se reemituje na radiju i zato ćemo reći da je sada u kadru prolivena krv i prosuti mozak sarajevskih dječaka i djevojčica. Naš radijski signal se čuje i u Srbiji. Večeras [[Srbija]] treba da čuje da su njeni heroji iz topova danas u Sarajevu ubili šestero malih Sarajlija, Srbija treba da čuje da su njeni sinovi do sada u Sarajevu ubili preko 1.600 sarajevske djece, a u BiH oko 20 hiljada. Srbija treba da čuje da to nisu samo [[djeca]] [[musliman]]a, ovdje srpski vojnici ubijaju i srpsku i hrvatsku i djecu iz mješovitih brakova. Danas i sutra su dani odmora i u Srbiji i Evropi, beogradska TV neće emitovati snimke malih ubijenih Sarajlija, evropske TV stanice će cenzurisati ove užasne snimke da ne bi pokvarili vikend svom gledateljstvu. Evropska i svjetska diplomatska đubrad se danas sa svojom djecom skijaju po evropskim planinama, djeca u Srbiji i Evropi danas ne znaju da su njihovi očevi [[zločin]]ci. Mi smo danas siromašniji za šest malih ljiljana. Mi smo danas šest puta tužniji negoli jučer. Mi od danas moramo biti šest puta jači." (Dnevnik, 27. januar 1994) *"Znam ljude koji su snimali neku anketu po [[BiH|Bosni]] i pitali jednu nenu šta misli o Dnevniku, a ona rekla: pa ovaj naš u pola osam kao da nije naš, a ovaj njihov (RTRS) kao da je njihov. A onda su je pitali, pa dobro to, ali šta mislite o Dnevniku u 19. A nena kaže: A to. Pa to nije Dnevnik." (''Dnevni avaz'') [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari|Hadžifejzović,Senad]] {{Wikipedia}} rb8br3n2pbxs726m82cztr7oas6u45g 0 1802 58695 58691 2019-02-25T22:59:56Z نوفاك اتشمان 1245 Poništena izmjena 58691 korisnika [[Special:Contributions/77.221.2.12|77.221.2.12]] ([[User talk:77.221.2.12|razgovor]]) 58695 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Damir Abdulkerim Mirković |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački košarkaš |datum rođenja=? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Kada napravite [[uspjeh]] dobit ćete i prijatelje i dušmane." (izjava za ''Ljiljan'') [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Mirković,Damir Abdulkerim]] [[Kategorija:Sport|Mirković,Damir Abdulkerim]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti|M]] {{Wikipedia}} nuzov7fqbk4wloo9k5jd9zm3zqxeasa 0 1803 55765 55764 2015-10-19T14:24:17Z 89.146.163.20 55765 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Edin Bahtić Fićo |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački nogometaš |datum rođenja=? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Dokle više - ćuti. Znaš kakve su [[sudija|sudije]]. Ne gine ti na idućoj utakmici žuti ili crveni karton. Neću više da ćutim. Svi smo mi krivci što se oni tako ponašaju. Daj im ovo, daj im ono. Odvedi ih na večeru, na ručak. Nemoj da se sudije požale na gostoprimstvo. A ti igraj kako oni sviraju." (''Ven'', 10. mart 1983.) [[Kategorija:Sport|Bahtić,Edin]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti|B]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Bahtić,Edin]] {{Wikipedia}} b9sau2wvelk55zo36wxdrymnqpnnmzk 0 1804 58567 57052 2018-07-02T11:26:23Z Munja (usurped) 4757 osuđenik 58567 wikitext text/x-wiki '''Vojislav Šešelj''' (11. oktobar 1954 -), srpski političar i ratni zločinac. ----------- *"Držim se onog [[Karl Marx|Marksovog]]: boriti se! Moja je sreća što sam neoženjen. Pa, i ako izgubim zaposlenje, samo će jedna usta to trpjeti i osjećati." *"Sutra krećem na put do konačne pobjede. Misle da će meni suditi, tamo u Hagu, ali ja ću suditi Amerikancima i NATO-u. Niko ne može pobijediti srpsku nacionalnu ideju." (izjava pred polazak u Haag) *"Pa ja sam ovde došao da se branim od vrlo ozbiljnih optužbi, a ne da se zbližavam s Hrvatima... Molim vas da me zaštitite od Carle del Ponte jer onda ću i ja morati početi da vređam. A verujte, u tome sam od gospođe bolji, talentovaniji i brži." (na suđenju u Haagu 2003.) *"Možda nećemo oboriti mnogo američkih aviona, ali nam zato nijedan 'plavi šlem' neće promaći." (august 1993.) *"Možete vi mene optužiti za sve zločine koji su počinjeni u ratovima u bivšoj Jugoslaviji, ja ću se obraniti i dokazati da je za sve kriv papa Ivan Pavao II" (2005) == Drugi o Šešelju == *[[Hamdija Pozderac]] **"On mene mrzi zato što sam Musliman - rekao mi je - On mrzi naciju kojoj ja pripadam, on je nacionalista i to je suština." (''o Vojislavu Šešelju 1980. godine'') *[[Slobodan Novak]] **"Više je nego očito da je vojvoda Šešelj još idol većine Srbijanaca. Naličje njihove spremnosti na dobrosusjedske odnose poznajem još iz djetinjstva. Katarze nije bilo i ne naslućuje se. Ipak, ne podržavam Šešeljev štrajk glađu." (za ''Jutarnji list'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Srbijanski političari|Šešelj,Vojislav]] 7talgmjmkg30lfnyneweumw0fkcfcvw 0 1805 52766 52695 2014-04-26T01:05:29Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52766 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Britney Jean Spears |slika=[[slika:Britney Spears.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Britni Spirs, američka pjevačica'' |datum rođenja=2. decembar 1981. |mjesto rođenja=McComb, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Na 'Sandensu' su [[film]]ovi jako čudni. Kad ih gledate, morate da [[razmišljanje|razmišljate]]." *"Obavezno uz sebe imam [[Biblija|Bibliju]] koju čitam svako veče, a takođe ne mogu bez slatkiša!" == Drugi o njoj == *[[Bryan Adams]] **"Iskreno, baš me briga za top-liste, ako bih pisao pjesme samo zato da bih se dobro plasirao na muzičkim listama, poludio bih. Treba pisati o svojim osjećanjima, životu... i, ako je to istina, to će dodirnuti nekoga. Naravno, uvijek će postojati izvođači kao što je Britney Spears. Oni prave fabrikovanu muziku, ali oni su odabrali da budu takvi." (''za "Blic"'') [[Kategorija:Muzika|S]] [[Kategorija:Američki pjevači|Spears,Britney]] {{Wikipedia}} pr34l4n4ozq4daskynpr4qhrf0dg4ep 14 1806 51082 48725 2014-04-08T23:23:40Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51082 wikitext text/x-wiki {{KategorijaABC}} [[Kategorija:Glavne kategorije]] bqkp3nkhlm59it0izhcdt5xmhuljmfo 0 1807 62082 62078 2024-05-27T05:42:53Z Srđan 4695 /* Vanjski linkovi */ stranica ≠ sajt. 62082 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Edin Dervišhalidović |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački pjevač'' |datum rođenja=12.09.1962. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Više bih volio da je pala [[vlada]], nego pošta." (na kvalifikacijama za Evroviziju 2003.) *"Znaš kako ti je to - rodiš se u Sarajevu i navijaš za Sarajevo. Ima i onih koji su u manjini i navijaju za Želju. Hvala Bogu ja nisam među njima." == Drugi o njemu == *[[Ivica Sinanović]] **"Njegovo zavijanje je slično zavijanju hodže s džamije pa bujrum gospari." (negodovanje penzionisanog svećenika na održavanje novogodišnjeg koncerta Dine Merlina u Dubrovniku, na svom Facebook profilu, 27.12.2017., [https://www.24h.ba/njegovo-zavijanje-je-slicno-zavijanju-hodze-kome-zapravo-smeta-dino-merlin-opasni-koljac-hrvata-mudzahedin-video/]) *[[Selma Muhedinović]] **"Ljudi stalno izmišljaju neke priče o meni. Priča se da sam u svađi sa Dinom Merlinom i to uopće nije tačno. Dinu zaista cijenim kao autora, ali i kao čovjeka. Međutim, sa njim se rijetko susrećem jer gotovo nikad ne izlazi u grad, a ja nemam vremena da se krećem po kafanama. Što se tiče saradnje, nikada nije bio pravi trenutak da radimo zajedno." (za ''Express'') == Vanjski linkovi == {{Wikipedia}} *[http://www.dinomerlin.com/ Zvanični sajt] {{DEFAULTSORT:Merlin, Dino}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] dpj5m2mth3k1nhhwhrgzbtp6exojtsf 0 1808 27899 25506 2007-03-13T22:27:47Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27899 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Elvis J. Kurtović |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački muzičar'' |datum rođenja= |mjesto rođenja=[[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Aktivni smo i u borbi protiv [[narkomanija|narkomanije]]. Za sada se ta [[borba]] svodi da tučemo hašišare ispred Skenderije, i to mu dođe kao neka preventiva. Mene duša zaboli kad vidim, ono mlado, lijepo, iz fine kuće, a uzima one praškove i šprica se." (''Ven'', 8. mart 1984.) *"Da sam [[političar]] namazao bih glavu vazelinom prije sastanka sa predstavnicima Međunarodne zajednice." (za ''Dnevni avaz'' 2003. godine) *"Ne bojim se atomske bombe, bojim se [[nož]]a." (''Max'', 2003) [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači|Kurtović,Elvis J.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari|Kurtović,Elvis J.]] {{Wikipedia}} 7rl3kxjq6cd08djg7b4f2zxw2iaw4pu 0 1809 52060 46253 2014-04-15T10:24:37Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 12 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q174908]] 52060 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Michael Moore |slika=[[slika:Michael_moore.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''američki režiser'' |datum rođenja=23.04.1954. |mjesto rođenja=Flint, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Sram vas bilo, gospodine [[George Bush|Bush]]!" (na dodjeli ''Oscara'' 2003.) == Filmovi == *''[[Ludi za oružjem]]'' [[Kategorija:Film|Moore,Michael]] [[Kategorija:Američki režiseri|M]] {{Wikipedia}} cvmjhmwg24lqsin3kv3bg47j8p2isl0 0 1810 27980 22839 2007-03-13T22:36:55Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 27980 wikitext text/x-wiki '''Ibrica Jusić''', hrvatski pjevač --------- *"Odrastao sam na [[Harry S. Truman|Trumanovim]] [[jaja|jajima]], pa se valjda zato držim ovako dobro" (''Express'', 2003) [[Kategorija:Hrvatski pjevači|Jusić,Ibrica]] {{Wikipedia}} ofg11ll5314u3kqpniqaj88j5u1jam6 10 1813 40985 38772 2010-12-27T19:20:25Z WizardOfOz 467 Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/2-2010 premješten u Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/2-2011 40985 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Nietzsche1882.jpg|100px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Friedrich Nietzche]]''' :"Najbolji način da se svaki dan započne dobro jeste da pri buđenju mislite na to ne biste li toga dana barem jednoga čovjeka mogli obradovati." :"Ne vjeruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> m1gxvywrpfbmzyshpebtvrmfyqfs5yo 10 1814 40986 38773 2010-12-27T19:20:44Z WizardOfOz 467 Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/3-2010 premješten u Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/3-2011 40986 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Abraham Lincoln.jpg|100px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Abraham Lincoln]]''' :"Bolje je šutjeti i biti smatran budalom nego progovoriti i odstraniti svaku sumnju." :"Ujed se ne liječi ubijanjem psa." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 3aol3yz4x404x4yttl136olvvw6j8ln 10 1815 40987 38774 2010-12-27T19:21:28Z WizardOfOz 467 Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/4-2010 premješten u Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/4-2011 40987 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Schopenhauer.jpg|100px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Arthur Schopenhauer]]''' :"Ono što nas najneposrednije usrećuje jeste vedrina uma. Ova osobina je sama sebi nagrada. Zato bi razvijanje vedrine u sebi valjalo staviti ispred svih težnji!" :"Samoća je sudbina svih značajnijih duhova." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> gcechpecg6kvuip2b7dz110znwp94i0 10 1816 40988 38775 2010-12-27T19:21:49Z WizardOfOz 467 Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/5-2010 premješten u Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/5-2011 40988 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Blaise pascal.jpg|100px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Blaise Pascal]]''' :"Ljudi nikada ne čine zlo sa toliko entuzijazma i dosljednosti osim kada ga čine iz religijskih ubjeđenja." :"Srce ima svoje razloge koje razum ne poznaje." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> e3zleedabtx9stb4190374jtgwo4e7n 14 1817 61961 30496 2024-05-18T09:57:37Z Srđan 4695 61961 wikitext text/x-wiki {{KategorijaABC}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Muzičari]] [[Kategorija:Muzičari]] b0xxuxueik5bbv9ybq2tcm27zafvv5i 0 1818 61963 28099 2024-05-18T09:59:43Z Srđan 4695 61963 wikitext text/x-wiki '''Milić Vukašinović''', bosanskohercegovački muzičar --------- *"Što se tiče preventive od [[AIDS|side]], bolje je desetak dana provjeravati [[karakter]] dotične osobe. Ako joj je karakter u [[seks]]u kao meni u piću, onda treba bježat' od nje glavom bez obzira." (''Express'', 2002) *"Smiješno mi je kada narodnjaci kažu da idu na evropsku turneju, a idu na tezge po kafanama. Sada ću to i ja da radim. Gdje god svira [[Šemsa Suljaković]], [[Šerif Konjević]], [[Haris Džinović]], tu će i Milić Vukašinović." (''Ekspress'', 2003) *"[[Bog]] mi je dao [[diktator]]ske sposobnosti i drago mi je da ih je dao baš meni. [[Narod]]u bi bilo dobro da budem političar, jer bih uveo dobronamjernu diktaturu od koje bi svi imali koristi." (''Dnevni avaz'', 2003) *"Sunčam se go na terasi i mislim da su moje komšinice vrlo zadovoljne." (''BlicNews'', 2004) *"Kad sam trijezan onda sam Milić, a kad sam pijan onda sam Vukašinović." (''Express'', 2004) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Vukašinović, Milić}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] lh5opuvz78dg6n5vwhx8jplfze5wk2z 0 1819 54771 46029 2015-08-03T18:37:21Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q976238]] na [[d:|Wikidati]] 54771 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Momo Kapor |slika= |tekst uz sliku=srbijanski novinar, slikar i pisac |datum rođenja= 1937. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[[Slobodan Milošević]], kao pragmatičan čovjek i tehnolog [[vlast]]i, nije mario za [[umjetnost]] i gotovo da nije imao nijednog pisca uz sebe. Kada su ga utamničili u Haagu, ja sam ipak osjetio potrebu da po njegovom advokatu pošaljem nekoliko [[knjiga]] s posvetom, tako da nije kasno da me pročita, makar i u Haagu." (''Nezavisna svetlost'', 2003) *"Bio je mršav, s divljom kosom, asketa, hrabar. Kroz [[Sarajevo]] s Rajkom Petrovim Nogom nosio je badnjak, drsko prolazeći glavnom ulicom, ne skrivajući ga ispod kaputa, kao što je radio najveći broj Srba, jer se to nije smjelo." (o [[Radovan Karadžić|Radovanu Karadžiću]], ''Svedok'') [[Kategorija:Srbijanski slikari|Kapor,Momo]] [[Kategorija:Srbijanski novinari|Kapor,Momo]] [[Kategorija:Srbijanski pisci|Kapor,Momo]] {{Wikipedia}} iq7yv5r91glpoaouxwjhk7elpz8lrkj 0 1820 58715 57085 2019-03-18T23:37:17Z 89.146.162.23 58715 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Emir Kusturica |slika=[[Slika:Emir Kusturica Bruxelles05.jpg|180px]] |tekst uz sliku=bosanskohercegovački režiser |datum rođenja=24. novembar 1954. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ali, taj grad danas nije [[sloboda]]n, pod protektoratom je. Ajde da sve to stavimo po strani i na kraju boravka u kafani podvučemo crtu i vidimo ko je šta imao. Šta je na računu: nikad bjednije nisu živjeli, nikad im teže nije bilo i teško da će se to u [[budućnost]]i moći pravdati činjenicom da je [[Radovan Karadžić]] ratni zlikovac." (o Sarajevu, ''Ekstra magazin'', 2003) *"Pogledaj ovo mjesto, pogledaj prirodu na Mećavniku. Činjenica je da sam izgubio svoj [[grad]], ali i napravio sam svoj. Ovo je možda idealizirana, ali jeste moja tačka [[svijet]]a, moje utočište za zbir svih ideja koje sam imao u [[život]]u i kojima sam se posvetio." (''Večernje novosti'', 2004) *"Meni su nadležni, a ja njima odgovoran [[Ivo Andrić]], [[Petar I Petrović Njegoš|Petar Petrović Njegoš]] i [[Jovan Dučić|Dučić]], a ne sin [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]]." (Emir Kusturica gostujući u Dnevniku 3 Radio-televizije Republike Srpske, 15. augusta 2013.) == Drugi o njemu == *[[Alija Izetbegović]] **"Veliki režiser i veliki izdajnik svog naroda. Jer u momentu kada su rušene džamije i ubijani muslimani, Kusturica je gradio crkve i prešao na srpsku vjeru. Nije to trebao uraditi..." (Odgovor na pitanje za Alijino mišljenje o Kusturici, upućeno njegovom sinu Bakiru Izetbegoviću u "Centralnom dnevniku" urednika i voditelja Senada Hadžifejzovića) *[[Gerard Depardieu]] **"Kusturica je običan pervarant, šibicar, on je fikcija, lažov... On hoće biti 'Ciganin', a on to nije.. Isto tako, on hoće biti [[Srbi]]n, ali nije ni to. On je jedna mora od lika, sve je kod njega lažno...Kusturica nema sintezu, kod njega ništa ne postoji osim obmane i laži." (kritike uoči premijere Kusturicinog filma "Na mliječnom putu" na 73. fimskom festivalu u Veneciji, Al Jazeera, 10. 09. 2016, [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/gerard-depardieu-kusturica-je-obicni-prevarant]) *[[Zaim Muzaferija]] **Kusturica je veliki režiser. Glumio sam u tri njegova filma. Sjećam se kad sam ga pitao kako da odglumim govor na dočeku štafete u filmu [[Otac na službenom putu]], rekao mi je da to uradim kako je jedino moguće, a to je kao odbornik svjestan partijskog zadatka i značaja događaja koji je pred njim. Šteta je što se upleo u politiku i vezao za zločinački režim. Njemu to nije bilo potrebno jer je bio dovoljno velik i bez toga. Shvatiću ove sitne režisere koji su žedni slave i eksponiranja šurovali sa raznim politikama. Ni ovaj naš bošnjački dio nije operisan od istog. Mene srećom nisu nikad uspjeli uvući u bilo koju političku opciju. Ja sam uvijek bio za svoju Zemlju. Pisao pjesme u ratu, obilazio linije, davao podršku borcima. Znam da se vrlo malo toga moglo postići bez puške u ruci ali eto. Ja sam musliman više po rođenju nego li po upražnjavanju vjere i ne pripadam nikakvoj političkoj opciji." (''Intervju, Siniša Subotić - [http://www.visocko-oko.co.ba Visočko Oko'']) *[[Zilhad Ključanin]] **"Emir Kusturica je jedini izdajnik muslimanskog naroda." ("Da, ja prezirem Srbe", str. 116., 1994., NITP "Ključanin") == Djela == *''[[Otac na službenom putu]]'' *''[[Sjećaš li se Dolly Bell]]'' *''[[Dom za vješanje]]'' *''[[Arizona dream]]'' [[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri|Kusturica,Emir]] {{Wikipedia|Emir Kusturica}} slq9cjakfru50ilf1l96alj1nfcqwuk 0 1821 60018 33536 2022-02-03T22:03:32Z Iva-Rekola 7674 File 60018 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Franjo Komarica |slika= |tekst uz sliku=banjalučki biskup |datum rođenja= ? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Franjo Komarica.JPG|thumb|Franjo Komarica, 2011]] *"Iz mnogih razgovora koje sam bio prisiljen voditi u ime ovdašnjih obespravljenih ljudi doznao sam da je međunarodna [[politika]] prema [[BiH]] nejedinstvena, nejasna, nepoštena, nečasna i neodlučna. Zato se umjesto poželjne i moguće zone mira ova zemlja, pa i cijela regija, i dalje podržava kao opasna bačva baruta koju se može potpaliti kad god se nekom od međunarodnih gospodara svidi." (''Vjesnik'', 2003) * "Crkva ne može nigdje, pa ni kod nas, zamijeniti državu, općinu i njihove nadležne institucije. Suradnja crkve i državnih institucija i na ovom području u ovom času je i poželjna i potrebna." (24sata.info, 25. decembar 2007.) [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Komarica,Franjo]] [[Kategorija:Religija|Komarica,Franjo]] {{Wikipedia}} s5mr8ym9uh7d2jbb7csugirdz89axkj 0 1822 27815 22849 2007-03-13T22:22:58Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27815 wikitext text/x-wiki '''Alka Vuica''', hrvatska pjevačica --------- *"Kad [[Edo Maajka]] ili El Bahatee psuju, govori se o intelektualizmu ili nivou, oni dobiju Porine. Ali kada jedna [[žena]] izađe na pozornicu u večernjoj haljini i kaže "ko je.. iluzije", onda je to [[skandal]]." (''Jutarnji list'', 2003) [[Kategorija:Hrvatski pjevači|Vuica,Alka]] {{Wikipedia}} 44nq2njrmu4hm8t7t4v079km78fpc5w 0 1823 61968 28179 2024-05-18T10:13:46Z Srđan 4695 61968 wikitext text/x-wiki '''Romana Panić''' (Banja Luka, 1975), bosanskohercegovačka pjevačica ---------- *"Ovo je [[Balkan]] i [[muškarac]] treba biti jači" (''Azra'', 2003) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Panić, Romana}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] dld15wn2dmm4i1jn9tcuo6jv5t1x69q 0 1824 23505 21641 2006-10-14T12:28:20Z Zumbulka~bswikiquote 10 23505 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Olivera Babić |slika= |tekst uz sliku=bivša poslanica SDS-a u Parlamentu RS |datum rođenja=? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Moj kolega, narodni poslanik Kovačević, voli reći da nikada u [[politika|politici]] nismo imali ovoliki broj [[ljekar]]a, a da nam u isto vrijeme [[država]] nije bila bolesnija. U našem poslaničkom klubu imamo čak sedam ljekara." (''Extra magazin'', 2003) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari|Babić,Olivera]] dpo6w6naubcq6phw74rjouc91ewz57s 0 1825 28131 23503 2007-03-13T22:46:40Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28131 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Osman Džiho |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački humorista |datum rođenja=14. novembar 1963. |mjesto rođenja=Mostar, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ko pjeva na bh. [[Evrovizija|Evroviziji]], ne da [[zlo]] ne misli, nego ne misli nikako." (''Express'', 2005) *"Da nisam humorista bio bih [[terorist]]a." (''Dnevni avaz'', 2003) *"[[Jugoslavija]] je nekada bila nesvrstana zemlja, jer se nigdje nije htjela svrstati, a [[BiH]] je danas nesvrstana jer je nigdje ne mogu svrstati." (''Start'' br.86, 25. mart 2002) [[Kategorija:Bosanskohercegovački humoristi|Džiho,Osman]] {{Wikipedia}} g6gzonuwv4gzb9nevt0cqsw9mahpyxo 0 1826 58994 56657 2019-09-02T14:48:19Z 5.43.79.250 žurnal.info a ima i vrlo poznati video sa ovom izjavom 58994 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Mustafa efendija Cerić |slika=Mustafa Cerić in der islamisch-theologischen Fakultät in Sarajevo.jpg |slika širina=300px |tekst uz sliku=bivši reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH |datum rođenja=1952. |mjesto rođenja=Veliko Čajne, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Dok ovi svjedoci i stražari budu posjećivani, bit će i nas i naše zemlje Bosne, bit će i naše djece koja će učiti i imati obavezu da dođu ovdje i svjedoče pred njima, kako bismo ih izvjestili dokle smo došli i da li smo dostojni njihova imena." (Dan šehida; 13. oktobra 2007.) *"Ali, mi vam želimo kazati da mi znamo istinu, da ste vi (šehidi) bili istina, mi smo istina i naša će Bosna biti istina do sudnjega dana" (Dan šehida; 13. oktobra 2007.) *"Ali će tih 12 karikatura o pejgamberu Muhammedu a.s. ostaviti duboki trag nepovjerenja jer [[rana]] od koplja i zaraste, ali rana od [[jezik]]a koja dira osjećaje duše teško zarasta." (''Oslobođenje'', 8. februara 2006.) *"Bivši vođa bosanskih Srba [[Radovan Karadžić]] učinio je više za buđenje [[islam]]a u [[BiH]] nego što sam ja dostigao za 50 godina misionarskog rada. Nakon agresivne teizacije komunističkog režima poslije 1945. godine, mnogi su se zbog [[zločin]]a bosanskih Srba podsjetili da su [[musliman]]i." (u intervjuu za austrijski časopis, 2004.) *"Islam se često doživljava samo kao umjetnički dojam, kao ljepota kaligrafija, kao poetska [[mašta]]. Dakako, islam i to sadrži, ali plan islama je mnogo širi od umjetničke slike ili poetskog izraza. Islam ima plan da uređuje odnos prema [[Bog]]u kroz odnos ljudi prema sebi i prema drugim ljudima, a to je moguće postići kroz etičko-pravnu nauku islama. To znači da u islamu nema etike bez prava, niti prava bez etike. Ta dva aspekta islamske poruke ne mogu jedan bez drugoga." (Intervju za ''Oslobođenje'', 9. januara 2006.) *"Lahko je primijetiti da se [[Bošnjaci]] međusobno jako vole, ali se međusobno slabo poštuju." (''Dnevni avaz'', 2003.) *"Mogu reći da je uloga žene u IZ značajna. Dakako, ona bi mogla biti još značajnija. To, međutim, ne ovisi samo od [[muškarac]]a i njihove dobre volje da „dopuste” [[žena]]ma da aktivnije sudjeluju u razvoju IZ već to ovisi i o ženama i njihovim naporima da se nametnu IZ u poslovima koje mogu raditi bolje nego muškarci. Ja sam, doista, [[ponos]]an kad vidim naše žene u IZ kao muallime, muderrise, nastavnice, profesorice, sabornice itd, i, naravno, kao što je slučaj u [[Slovenija|Sloveniji]], potpredsjednicu Sabora IZ. Volio bih vidjeti dan kad će žena biti predsjednik Sabora IZ u BiH. To je sasvim moguće." (Intervju za ''Oslobođenje'', 9. januara 2006., o Nadini Sadiković, novoizabranoj potpredsjednici Sabora IZ Slovenije) *" Put IZ je uvijek bio [[evolucija]], a ne [[revolucija]]. Mi ćemo se držati tog zlatnog pravila: [[umjerenost]] je svojstvo koje vodi do plemenitih [[cilj]]eva. [[Brzopletost]] je opasna i štetna." (Intervju za ''Oslobođenje'', 9. januara 2006.) *"Želio sam reći da se svi Evropljani moraju osjećati postiđeni poslije [[srebrenica|Srebrenice]] i da nemaju pravo nama u BiH držati [[moral]]ne lekcije" (''Start'' br. 140, 19. aprila 2004.) * "Kažu da je na portalu koledža iz četrnaestog vijeka u Andalusu pisalo da [[svijet]] stoji na četiri stuba: na stubu učenosti mudroga; na stubu pravde moćnoga; na stubu dove pravednoga, i na stubu odvažnosti hrabroga. Riječ je, dakle, o četiri stuba na kojima stoje [[društvo]] i [[država]]. Zato bi to trebalo da danas piše na svim našim mektebima, školama, univerzitetima i državnim ustanovama. Jer, nema naprednog društva, niti stabilne države bez intelektualne moći koja održava visok stupanj [[odgoj]]a i obrazovanja u kojem su sadržani principi [[moral]]a, etike, poštenja, odgovornosti, poštivanja [[zakon]]a, poštivanja ljudskih prava, princip volje da se radi najbolje, te princip poštivanja svog i tuđeg vremena. Zato je 'stub učenosti intelektualaca' od prevelike važnosti za razvoj društva i uspostavu države." ('' Dnevni avaz'', 22. oktobra 2006.) * "Moramo biti hrabri, kao i naši preci, da odolimo pritisku koji nas tjera na stanje ''samomržnje''." (za ''Dnevni avaz'', 2. decembra 2006.) * "No, samo je Uzvišeni Bog apsolutan i savršen. Sve drugo je relativno. I sve ljudsko je nesavršeno. Međunarodni sud pravde u Hagu je ljudska tvorevina i zato je relativan i nesavršen. Ali, za sada nema boljeg suda i zato treba uvažiti njegove presude, no ne treba se miriti s njegovom relativizacijom istine i pravde, niti treba prihvatiti njegove moralne i pravne nedosljednosti." (''Dnevni avaz'', politički prilog ''Sedmica'', 3. marta 2007.) *"[[Bošnjaci|Mi smo narod]] koji ne zaboravlja prošlost zato što voli budućnost." (Povodom šest stoljeća islama u BiH, Koševo, 28. jula 2007.) *"Evropa treba da bude spremna i sposobna da prihvati istinu o islamu i da poštuje prava muslimana. Bosna i Hercegovina nije samo srce Balkana, već i duša Evrope. Ovdje smo da se zna da u Evropi žive autohtoni muslimani sa viševjekovnom tradicijom islama." (Povodom šest stoljeća islama u BiH, Koševo, 28. jula 2007.) *"... nakon genocida u Bosni, samo bosanski muslimani drugima mogu dijeliti lekciju o moralu." (Otvaranje džamije u naselju Trgovišće, 2007.) *"Mislim da je sada bošnjački nacionalni identitet u kategoriji biološkog i historijskog determinizma. A to znači da je nacionalni identitet Bošnjaka neupitan, a time i njihov jezik - bosanski i njihova zemlja - bosanska." (''[http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/intervju/junaci-danas-nisu-oni-koji-znaju-voditi-rat ''Dnevni avaz'', 12. oktobra 2007.]'') *"Čini mi se da autentični [[Bošnjak]] misli o sebi da je Bošnjak zato što ga antiturčin stavlja u tu situaciju. Naime, nacionalnu definiciju Bošnjaka do sada su pravili njihovi progonitelji, koji su ih često ubijali. Bošnjaci koji su otuđeni od bošnjačke tradicije prihvataju tu samodefiniciju. Asimilirani Bošnjaci čak prihvataju i pejorativnu vrijednost koju im antiturci unose u definiciju njihove nacije i zato nastoje da se izvuku iz bošnjačkog nacionalnog identiteta. Bošnjaci nacionalisti, na drugoj strani, to što im antiturci, kao antisemiti, nameću kao sramotu, pretvaraju u svoj ponos. Ali ni asimilaristi ni nacionalisti ne mogu dosegnuti identitet klasičnog "bošnjaštva", koji se temelji na kur'anskoj doktrini o "narodu koji promiče dobro i suzbija zlo, pa je zato najbolji narod u povijesti". Jedino takva definicija omogućava Bošnjacima da se izdignu iznad mišljenja drugih o njima. Za Bošnjake treba da bude najvažnije šta o njima Bog "misli". Taj Božiji sud mnogo je izdašniji nego bilo koje bošnjačko samovrednovanje i mnogo blaži nego bilo koja bošnjačka samomržnja." (''[http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/intervju/junaci-danas-nisu-oni-koji-znaju-voditi-rat Dnevni avaz, 12. oktobra 2007.]'', odgovarajući na pitanje o autentičnom Bošnjaku) *"To ne znači da su Bošnjaci samo vjerska skupina. To znači da su Bošnjaci univerzalna zajednica, koja baštini univerzalne vrijednosti, koje njihovu nacionalnu partikularnost čine važnom i zanimljivom. Prihvatanjem univerzalnih vrijednosti vjere ne umanjuju se partikularne vrijednosti nacije. Naprotiv, narod koji ne baštini univerzalne vrijednosti, sklon je samodovoljnosti koja ga vodi u samoizolaciju ili povijesnu marginalizaciju." (''[http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/intervju/junaci-danas-nisu-oni-koji-znaju-voditi-rat Dnevni avaz, 12. oktobra 2007.]'', o vjeri i naciji kod Bošnjaka) * "Braćo, pa mi bez islama, bez islamske civilizacije, bez islamske kulture - nismo niko i ništa. [[Srbi]] nas neće. [[Hrvati]] žele da nas asimiliraju. Pa, i kada nas asimiliraju, ne prihvataju nas kao sebi ravne. A mi smo jednom bili neko! Što oni nisu bili!" (Cerić, 1994.)<ref>Cerić, Mustafa, ''Islam u Bosni'', Sarajevo : Vijeće Kongresa bosansko-muslimanskih intelektualaca Sarajevo : Rijaset Islamske zajednice u Republici Bosni i Hercegovini : El-Kalem, 1994, str. 18</ref> *"Kome [...] mi da se prilagođavamo, nek' se oni nama prilagođavaju. Dosta je bilo našeg prilagođavanja." {{Wikipedia}} == Reference == <references/> {{DEFAULTSORT:Cerić, Mustafa}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Religija]] g51dyjuv6zp7yq073tufpo7wqjpacrp 0 1827 28273 22846 2007-03-13T22:55:45Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28273 wikitext text/x-wiki '''Zijo Rizvanbegović''' ''Valentino'' , bosanskohercegovački muzičar ----------- *"Ja, roker, idem na trčanje, a narodnjaci sjede i udaraju po travi. Preuzeli su nam i hale i medije, ali i [[porok]]e. Pa da Džimi Hendriks ustane iz [[grob]]a, tražio bi da ga zakopaju još pet metara dublje." (''NIN'', 2003) [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači|Valentino,Zijo Rizvanbegović]] {{Wikipedia}} 2irq4iugqlo0jy61mabrejwg0if9qjd 0 1828 52625 37638 2014-04-21T22:26:59Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52625 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Stjepan Mesić |slika=[[slika:Mesic May 06.jpg|170px]] |tekst uz sliku=hrvatski političar,<br>drugi predsjednik Republike Hrvatske |datum rođenja=24. decembar 1934. |mjesto rođenja=Orahovica, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Djeca]] ne smiju ispaštati za eventualne pogreške svojih [[roditelj]]a." (''Oslobođenje'', 2004.) * "Snage koje su orijentirale Hrvate [[BiH|Bosne i Hercegovine]] prema Hrvatskoj, a ne prema BiH, više nisu relevantne. Bosanskohercegovački Hrvati moraju tražiti svoju sreću i zadovoljstvo u BiH." (''Oslobođenje'', 2003.) * "Pozivam bh. Hrvate da se okrenu svojoj matičnoj zemlji, a na Hrvatskoj je da sarađuje sa BiH. Hrvati u BiH ne smiju se ponašati kao da su Hrvatska [[dijaspora]]." (''Večernji list'', 2003.) * "[[Pravo]] na glupost je demokratsko pravo, a glupost, osim toga, ne bira koje će obrazovne kategorije stanovništva zahvatiti. Ako se neko naučno bavi jednim dijelom fizike ili matematike, to ne znači da taj išta zna o funkcioniranju [[Društvo|društva]], ali ga neznanje neće spriječiti da svima drži lekcije i da se postavlja kao moralni arbitar." (za ''Feral Tribune'') == Drugi o njemu == *[[Nataša Kandić]] **"Stjepan Mesić je dokazani antifašista, i to ne samo riječju već i djelom. To je političar koji je najviše uradio na tome da se otkriju zločini koje su počinili pojedinci iz hrvatske vojske. Mesić je javno ukazao na učešće hrvatske vojske u oružanim sukobima u BiH. Zaslužan je za mnoge druge historijske istine iz bliske prošlosti." (za ''Kurir'') *[[Oliver Mlakar]] **"Ne radim zbog honorara i te priče koje neki plasiraju nisu tačne. Bogu hvala, finansijski nisam ugrožen, ali mene rad veseli, a veseli me i uspješno dokazivnje kako godine nisu važne, što se često zaboravlja. Važno je raditi dobro. Pa mog predsjednika Sjepana Mesića niko ne pita zašto je u tim godinama toliko angažiran." (''za "Slobodnu Dalmaciju"'') [[Kategorija:Hrvatski političari|Mesić,Stjepan]] {{Wikipedia|Stjepan Mesić}} io5o67s2vcwelu5fk6u9le0i0wnfx6n 0 1829 28225 23378 2007-03-13T22:52:58Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28225 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Svetozar Marović |slika= |tekst uz sliku=crnogorski političar, <br>prvi i posljednji predsjednik SCG |datum rođenja=31. mart 1955. |mjesto rođenja=Kotor, Crna Gora |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"U svoje i ime onih koje predstavljam koristim priliku da se izvinim za sve [[zlo]] i nesreću koju su građani SCG nanijeli građanima [[BiH]]. Pred nama je [[vrijeme]] praštanja, a mi koji smo najodgovorniji trebamo doprinijeti tom procesu. Moramo biti dovoljno hrabri da stvorimo atmosferu praštanja." (12 novembar 2003) [[Kategorija:Crnogorski političari|Marović,Svetozar]] {{Wikipedia|Svetozar Marović}} s26st120u3k9y7l0bxv7v43jbh2i3cq 0 1830 59476 34959 2020-09-28T18:36:37Z DARIO SEVERI 5869 Removing image does not exist + added new one 59476 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Borislav Paravac |slika=[[Slika:Borislav Paravac, Pope johnpaul funeral politics.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''srpski političar iz Bosne i Hercegovine, <br>član Predsjedništva Bosne i Hercegovine'' |datum rođenja=18. februar 1943. |mjesto rođenja=Kostajnica, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Prvi put čujem da je 25. novembar [[državni praznik]]. To nije državni praznik. Neko je svojim referendumom odlučio da [[BiH]] ne bude u Jugoslaviji, a time praktično isključio i taj praznik." (''Oslobođenje'', 2003) [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari|Paravac,Borislav]] {{Wikipedia|Borislav Paravac}} a0zuoowshil0r8sjee5kaxffqu1gomj 0 1831 54612 53153 2015-04-26T02:08:36Z 80.80.38.245 54612 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime = Sulejman Kupusović |slika = |tekst uz sliku = bosanskohercegovački režiser |datum rođenja = 7. april 1951. |mjesto rođenja = [[Kladanj]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti = 15. august 2014. |mjesto smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] }} *"Ovakav [[posao]] ne bih poželio ni [[Radovan Karadžić|Karadžiću]]." (o radu na manifestaciji povodom otvaranja [[Stari most|Starog mosta]], 2004) *"Kroz humoran odnos, zapravo, govorimo o našoj [[prošlost]]i i [[sadašnjost]]i. Da te već godinama mistificirane pojmove "balija", "vlah", "šokci"... i tako dalje, koji su dugim susprezanjem, kad su podivljali ti porivi i napravili to što jesu, uz pomoć nesposobnih [[političar]]a, igrajući se s tim pojmovima, došlo se do paroksizma. I čini se da smo uspjeli." (''Azra'', 27 novembar 2002, o seriji ''Viza za budućnost'') *"Radovan Karadžić je prvi honorar u [[život]]u zaradio kod mene. Pripremao sam "[[Braća Karamazovi|Braću Karamazove]]" i pitao sam primarijusa Cerića koga mi predlaže da mi bude savjetnik sa glumcima za neuropsihijatrijske slučajeve. On meni kaže: "Ima jedan mladi [[pjesnik]], neuropsihijatar." E, tako sam ja upoznao Radovana... Poslije toga dobio je posao i bio neuropsihijatar FK Sarajevo i onda su gotovo ispali iz lige zbog toga." (''Azra'', 27 novembar 2002) *"Meni se dešava [[Meša Selimović|Meša]] i privatno, kompletno. I ja imam svoju Tijanu, imam svoje muke sa sredinom, sa gadostima, sa poganima, sa gmazovima svih vrsta. Pa zar i ova igra oko predstave nije dokaz da sam Šabo." (''Nezavisne novine'', 2003) [[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri|Kupusović,Sulejman]] {{Wikipedia}} elunxuh9m9k7fu2u85o1p8zeck69ggg 0 1832 54773 40418 2015-08-03T18:37:41Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q333056]] na [[d:|Wikidati]] 54773 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=George Islay MacNeill Robertson, Baron Robertson of Port Ellen |slika=[[slika:George Robertson.jpg|200px]] |tekst uz sliku=bivši glavni sekretar NATO-a, 1999. - 2004. |datum rođenja= 12. april 1946. |mjesto rođenja=Port Ellen, Škotska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Nećemo odustati dok se optuženi za ratne zločine ne susretnu sa licem pravde u Međunarodnom sudu u Hagu. Zato poručujem [[Radovan Karadžić|Radovanu Karadžiću]] da će i za šest nedjelja, kada napustim ovu dužnost, moj nasljednik imati isti zadatak, a to je hapšenje optuženih za ratne zločine, jer [[zločin]] ne zastarijeva. (...) Odgovornost što su oni još na slobodi ne treba prebacivati isključivo na NATO. Na političarima je odgovornost za njihovo hapšenje" (''Nezavisne'', 2003) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski političari|Robertson,George]] kh2px5wrvfjx1vxdvo9hh4s825fufix 0 1833 54774 36993 2015-08-03T18:37:51Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q56220]] na [[d:|Wikidati]] 54774 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ivo Sanader |slika= |tekst uz sliku=''Predsjednik Vlade Republike Hrvatske'' |datum rođenja=08.06.1953. |mjesto rođenja=Split, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[[Srbi]] su naše [[bogatstvo]], a ne [[problem]]." (''Globus'', 2004) *"Levisice su mi i danas najdraže. Kad je riječ o jakni i hlačama, nemam konfekcijski broj, već mi šiju po mjeri... Visok sam 191 centimetar, sad imam 105 kilograma. Bio sam i deblji i mršaviji... Nosim cipele broj 46, a kako sam cijeli dan u poslu, uzmem veći broj." (''za "Slobodnu Dalmaciju"'') == Drugi o njemu == *[[Ivica Račan]] **"Mislim da je Sanader ponajprije fokusiran na svoj lik i djelo, ali ta njegova operacija uspjeha može lučiti samo privremeno. Sanader, usto, ima i manipulativne sposobnosti, a manipuliranje danas zahtijeva puno veću dozu sofisticiranosti nego u Tuđmanovo vrijeme. Dajem mu priznanje za tu sposobnost. Na tome počiva efikasnost njegove autokratske vlasti." (''za "Feral Tribune"'') *[[Petar Selem]] **"Sanader je isuviše pametan čovjek i političar da bi se ijedan njegov potez mogao shvatiti kao poticanje antagonizma između Splita i Zagreba. Senader je tu mudriji od Tuđmana koji je forsirajući Nogometni klub Croatia stvorio u Dalmaciji određeni animozitet prema Zagrebu. Sanader takvu Tuđmanovu grešku neće ponoviti." (za ''Slobodnu Dalmaciju'') *[[Vlatko Pavletić]] **"Upravo sam ja predložio Sanaderu da se nakon [[Franjo Tuđman|Tuđmanove]] smrti natječe za predsjednika HDZ-a jer sam u njemu prepoznao pragmatičnu, tolerantnu i kulturnu osobu. Zbog toga sam dobio velikog oponenta u [[Ljubo Ćesić Rojs|Ćesiću Rojsu]] koji me je tada neprijateljski izvrijeđao. A, ja ne volim zadrte, tvrdoglave ljude." (''za "Globus"'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Hrvatski političari|Sanader,Ivo]] cp3a34y1ogtxl74n7efykse7jfh7021 0 1834 60301 60300 2022-09-05T13:30:00Z 31.176.201.74 60301 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Kemal Ahmetović |slika= |tekst uz sliku=sportski komentator FTV-a |datum rođenja= ? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ovo je bila jedna od onih situacija hoću ja, nećeš ti, ti nećeš, ja hoću…" (utakmica Bochum - Bayern, 2004) *"Ma, ne Hespu, ne Hespu!" (Nakon što je jedan od nogometaša Barcelone vratio loptu "sigurnom" čuvaru mreže Hespu) *"Obucite pidžame, dragi gledaoci, ko zna kada će se ova utakmica završiti !" (Nakon kraja drugog produžetka rukometne utakmice Danska vs. xxx) [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Ahmetović,Kemal]] [[Kategorija:Sport|Ahmetović,Kemal]] {{Wikipedia}} 4tt7w2q7vxzst13b439c230rzpphmr8 0 1835 35414 35413 2008-11-11T17:34:51Z 77.239.72.97 35414 wikitext text/x-wiki '''Miljenko "Dino" Dvornik''' (Split, 20. august 1964 - Zagreb, 7. septembar 2008) , hrvatski pjevač ----------- *"Ja ne mogu biti [[ustaša]] ni da hoću, uvijek ću biti samo [[Tito]]v [[pionir]]." (''Blic'', 2004) [[Kategorija:Hrvatski pjevači|Dvornik,Dino]] {{Wikipedia}} 3twgfnbvgsu39rpb0309k8paqi8hda3 0 1836 60671 26036 2023-08-15T15:11:55Z 5.43.67.185 60671 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Vahid Halilhodžić |slika= |tekst uz sliku=nogometni trener |datum rođenja=15. maj 1952. |mjesto rođenja=Jablanica, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Malo me čudi kako bh. reprezentacija ne počne postizati malo bolje rezultate. Od svih bivših republika Jugoslavije, najlošije stoji bh. reprezentacija. Ja kažem, bez ikakve [[uvreda|uvrede]], da su nas Slovenci učili skijanju, a mi njih [[nogomet|fudbalu]]. Sad nas uče i skijanju i fudbalu. Vjerovatno će nas i Makedonija proći." (''Start'' br.122, 11. august 2003.) *"Kako neko može biti nogometni izbornik zemlje za koju je govorio da ne postoji? Za treće mjesto na SP-u u Francuskoj Ćiri skidam kapu, ali za ono što je govorio o [[BiH|Bosni]], to mu ne mogu oprostiti." (''Jutarnji list'', 2004) *"Ovo je [[nagrada]] za mene, moju porodicu, ali i za cijelu BiH. Ovu nagradu posvećujem svim Bosancima i Hercegovcima u cijelom [[svijet]]u. Teško je [[riječ]]ima opisati kako se osjećam u ovom trenutku jer pripala mi je velika čast, ali i velika obaveza da u narednom periodu našu zemlju predstavljam u još ljepšem svjetlu" (nakon što je dobio najveće francusko priznanje orden Legije časti, 2004) {{Wikipedia|Vahid Halilhodžić}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Halilhodžić, Vahid]] [[Kategorija:Sport|Halilhodžić, Vahid]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti|Halilhodžić, Vahid]] g245tljbiz1bdy0x5r42z86tr8o822y 0 1837 21743 21022 2006-10-04T18:50:23Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21743 wikitext text/x-wiki '''Pierre-Richard Prosper''', američki ambasador za pitanje ratnih zločinaca ------------ *"Pravi, istinski [[heroj]] se ne skriva. Ne živi udobno i komforno, dok s druge strane njegov narod pati. Da je [[Radovan Karadžić|Radovanu Karadžiću]] stalo do svog naroda, on bi istupio naprijed i objasnio svoja djela pred sudom." (''Nezavisne novine'', 2004) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki političari|Prosper,Pierre-Richard]] mlqpt0g9yh5sueqle904fzv87w2d69j 0 1838 62030 23562 2024-05-18T16:55:09Z Srđan 4695 62030 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Marijan Beneš |slika= |tekst uz sliku=boksački prvak Evrope |datum rođenja=1951. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Tile je bio laf. Kada su me prvi put predstavili [[tito|Titu]], rekao mi je: 'A ti si onaj mali što onako opasno bije?'. Ja sam mu rekao: 'Niste ni vi druže Tito viši.' Zagrcnuo se od [[smijeh]]a. Mogu pisati što hoće, ali niko nije jeo iz kante za smeće dok je Tito bio živ. Svi su imali plaću – i radnik i rudar i čistač ulica i liječnik." (''Nacional'', 2004) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Beneš, Marijan}} [[Kategorija:Sport]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] 0yl0is11vymwc88bdbvmgwbavgj81zp 0 1839 56549 53215 2016-05-21T19:57:57Z HakanIST 4852 fixing broken link 56549 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Zdravko Grebo |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački pravni teoretičar |datum rođenja=30. juli 1947. |mjesto rođenja=Mostar, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Pravednog rješenja nema, ali istorija nikada i nije pravljena na pravednim rješenjima. Pravo bi pitanje bilo ima li iole trajnog rješenja koje bi značilo mir - mi na žalost odbrojavamo posljednje dane jedinstvene Bosne i Hercegovine ako to nekome još od početka nije bilo jasno. Jer, stvar je odlučena i radi se još samo o dogovoru oko nekih marginalnih detalja što cijelu stvar čini još sramnijom. No, čak i ako je podijele i zato dobiju međunarodne garancije - trajnog mira ovdje nema bez kažnjavanja ratnih zločinaca. Jedino bi to na Balkanu kakav jest, znači i u Bosni, pružilo ljudima koje je nakon svega što su preživjeli zahvatio 'rak duše', sedativ da to lakše podnesu i sa tim nastave živjeti." (januar 1994.) *"Dobro je sve dok ima ljudi koji žele da drže bradu iznad vode i da tvrde da globalni kapitalizam nije jedina opcija za ljudsko društvo. Da li oni imaju šanse da pobijede, poprilično je sumnjivo. Radi se o ljudima koji su iz moralnih, paralelnih institucija, i kao individue u tome učestvuju. Ipak, dobro je kada postoji glas protiv. Uvijek kada je barem jedan glas protiv, ta akcija vrijedi." :[http://www.bhdani.com/arhiva/216/intervju.shtml ''Dani'', br.216, 2001] *"Dolazeći na ovaj sastanak, od jednog sam taksiste čuo - nije problem u siromaštvu i nesređenim političkim odnosima, već u grču i bolu u kome živi ova zemlja. I ako je tako u Sarajevu, kako je tek u Doboju, Kladnju ili u zaboravljenim mjestima kao što su Višegrad, Zvornik, Bijeljina. Šta činiti, ja zaista ne znam. Ja ponekad, što kaže Alija Izetbegović, ujutro mislim ovako, popodne onako. Ponekad mislim da sve nema smisla. Ako ljudi neće da vlastite živote uzmu u svoje ruke, onda neka im bude." :[http://www.bhdani.com/arhiva/216/intervju.shtml ''Dani'', br.216, 2001] *"Nije problem je li [[Zlatko Lagumdžija]] mlad, pametan, stručnjak u informatici. Znači u trendu je. Pitanje je šta je s njegovom partijom: tamo iza njega sjede đuturumi." (''Start'' br. 32, 28. januar 2000.) ==Djela== *''[[Marx i Kelsen]]'' (1979.) [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Grebo,Zdravko]] [[Kategorija:Politika|Grebo,Zdravko]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Zdravko Grebo]] {{Wikipedia}} pjd2f636ondwb4o2atmw7ihfcf5fxt9 0 1840 58662 54775 2019-01-20T09:49:49Z Mateo K 01 6658 58662 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Slobodan Praljak |slika= |tekst uz sliku=bio je general pukovnik Hrvatske vojske i Hrvatskoga vijeća obrane |datum rođenja=1. januar 1945. |mjesto rođenja=Čapljina, Bosna i Hercegovina |datum smrti=29. novembar 2017. |mjesto smrti=Haag }} *"[[Stari most]] je bio vojni objekat, a vojni objekat u [[rat]]u, bez obzira na njegovu historijsku i kulturološku vrijednost, može biti srušen." (''Slobodna Dalmacija'', 2004) [[Kategorija:Hrvatski političari|Praljak,Slobodan]] {{Wikipedia}} s2fe7lar1ynl1vufm354ayecavjpq6y 0 1841 54776 47879 2015-08-03T18:38:11Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 3 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q310357]] na [[d:|Wikidati]] 54776 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Coolio |slika=[[slika:Coolio.jpg|190px]] |tekst uz sliku=Coolio u američkoj bazi Eagle SFOR XV u Bosni 2002.<br>pravo ime ''Artis Leon Ivey, Jr.''<br>američki reper |datum rođenja=1. august 1963. |mjesto rođenja=Compton, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Mislim da je splitski geto mnogo opasniji od mog geta u L.A. Donedavno je bio [[rat]] i mnogi ljudi su ovdje naoružani." (nakon posjete Splitu, ''Nacional'', 2004) [[Kategorija:Američki pjevači]] {{Wikipedia}} qsaep8ohz3m7pwrndmnrw4zcxuaklty 0 1842 28030 23649 2007-03-13T22:39:47Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28030 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Josip Pejaković |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački glumac |datum rođenja=5. mart 1948. |mjesto rođenja=[[Travnik]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ne bih dozvolio da se učini prvi [[genocid]] na ovim prostorima, a to je genocid nad Jugoslovenima, onim istinskim koji su postali produkt najplemenitijeg što je ova zemlja mogla iznjedriti. Ovog trenutka svečano izjavljujem da sam Jugosloven i to nepopravljivi po uzoru na Strossmayera, Broza i sve one koji su me učili da poštujem razlike, sve ono što podrazumijeva toleranciju. Po uzoru, dakle, na one koji su me učili da ću kroz pristajanje da budem i jedno i drugo i treće biti užasno bogat [[čovjek]] - a to su stvari koje zatucanim ljudima ne mogu sada doprijeti do [[svijest]]i. A činjenica je da danas nema veće bijede nego biti Hrvat, Srbin il' Musliman - veću sramotu sami sebi nismo mogli prirediti i trebat će nam godine da tu ljagu speremo sa sebe." (1993) *"Moj [[maternji jezik]] je i bosanski i hrvatski i srpski." (novembar 2004. za Radio Slobodna Evropa) *"Mislim da nam ne treba niko od stranaca da zastupa bosansku tužbu. Mi imamo ljudi u BiH koji to mogu uraditi, sa istim autoritetom, samo da im se pruži šansa." (novembar 2004. za Radio Slobodna Evropa o Tužbi Republike Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za agresiju i genocid) *"Novokomponovani [[duh]] je najbolje pogonsko gorivo [[nacionalist]]ima. Zato se nemojte čuditi što se [[žrtva]] divi katilu. U novokomponovanoj muzici je i to moguće." (novembar 2004. za Radio Slobodna Evropa o prodoru novokomponovane muzike iz Srbije u Bosnu i Hercegovinu) [[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci|Pejaković,Josip]] {{Wikipedia}} m0nbfzhorthhejwefhv34srdp1r4zsw 0 1843 24895 20767 2006-11-01T17:18:48Z Zumbulka~bswikiquote 10 24895 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dragan Čavić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački političar'' |datum rođenja=19. mart 1958. |mjesto rođenja=[[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Jedino na šta [[Paddy Ashdown|Ashdown]] ovdje ne može da utiče su prirodne pojave – kiša, snijeg, brda i doline." (''Nezavisne novine'', 2004) *"Kada sam ušao u SDS 1998., mnogi su mi rekli da sam poludio, jer je to isto kao da sam pošao u četnike 1945." (''Dani'', 2004) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari|Čavić,Dragan]] 1dg9sqdxz0d9ci7z8bdfunno28xl4i5 0 1844 23540 21479 2006-10-14T16:35:32Z Zumbulka~bswikiquote 10 23540 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Momir Bulatović |slika= |tekst uz sliku=crnogorski političar,<br>bivši predsjednik Crne Gore |datum rođenja=21. septembar 1956. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Poslije dvanaest godina na vrhu vrhova, ostao sam [[sloboda]]n, živ, neoptužen i koliko-toliko normalan. Pravi sam [[muzej]]ski primjerak." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Crnogorski političari|Bulatović,Momir]] ed08nmzi13oajs87u6rkpi9eqo84lvd 0 1845 54777 33186 2015-08-03T18:38:21Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q57381]] na [[d:|Wikidati]] 54777 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Haris Silajdžić |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar,<br>član Predsjedništva BiH i lider Stranke za BiH |datum rođenja= 1. oktobar 1945. |mjesto rođenja=Breza, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Nije vodio politiku uzvraćanja istom mjerom i vodio je računa o osjećanjima svih u BiH, o tradiciji, vjeri, kulturi i svemu onome što je ljudima bilo sveto. Oni koji su branili BiH zbog toga danas mogu ići uzdignute glave jer ih nije vodila politika koja je na divljaštvo odgovarala divljaštvom, rušenjem, masovnim ubijanjem, koncentracionim logorima i svim onim što je odlikovalo agresora na BiH, kao i one u njihovoj službi. I danas se to može vidjeti golim okom i to priznaje cijeli svijet" (Četvrta godišnjica smrti [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]]; u Narodnom pozorištu u Sarajevu) *"Želim ukazati na ozbiljnost situacije. To nisam znao dok nisam otišao u SAD i shvatio da je profašistički srpski lobi u toj zemlji u velikom usponu, s velikim aktivnostima i da čak odavde idu ljudi iz aktuelne vlasti i panjkaju [[BiH]]. A ja odem samo s porukom da sve što hoćemo jeste građanska [[demokratija]], nećemo etnički podijeljenu BiH" ([http://www.avaz.ba/absolutenm/anmviewer.asp?a=13905&z=7&isasp= ''Avaz'', 26. januar 2006]) * "Poslije sprovođenja [[referendum]]a, gdje je skoro dvije trećine građana Bosne i Hercegovine glasalo za [[nezavisnost]] Republike, uklonjena je i posljednja prepreka za njezino priznanje. U svakom slučaju, naš će položaj biti izmijenjen. Jer, sada smo u situaciji da praktički jesmo jedna nezavisna [[država]], a s druge strane imamo te pritiske i pokušaje miješanja u naše unutrašnje stvari, upravo zato što je u međunarodnim okvirima nastao jedan vakuum. Priznanje će Bosni i Hercegovini donijeti mnogo jer izvjesnost uvijek znači i stabilnost, sigurnost - to se pokazalo u mnogim drugim slučajevima pa će tako biti i u našem." (mart 1992) *"[[Entitet]]i su nastali na [[krv]]i i to nije normalno. Mi smo imali [[Dejton]] i ponovno bih ga potpisao, jer je zaustavio [[rat]] i destrukciju, ali danas moramo sjesti i vidjeti kome ovakvo stanje odgovara." (''Nezavisne novine'', 2004) * "Veoma je zanimljivo da i pored toga što su ove ustavne promjene već jednom odbijene u Parlamentu BiH, što ih i građani odbijaju, a evo u Federaciji su dvije trećine protiv toga, da neki još uvijek insistiraju na istovjetnim ustavnim promjenama kao da se ništa nije dogodilo. Kao da ovdje nisu bili izbori. Dakle, mi ćemo raditi šta mi hoćemo, a vi možete glasati kako vi hoćete. Takvi trebaju znati da [[BiH]] nije ničija kolonija i da ćemo se boriti svim demokratskim sredstvima da se takve ustavne promjene ne usvoje." (BHT, 20. oktobar 2006) == Drugi o njemu == *[[Alija Izetbegović]] ( predsjednik Bosne i Hercegovine ) **"Drag ters s velikim zaslugama za BiH." *[[Slobodan Popović]] (potpredsjednik SDP-a BiH): **"Gospodin Silajdžić je od ljudi koji su vrlo aktivno učestvovali u nečemu što se zvalo [[nesreća]], rat, ekonomsko i [[moral]]no uništenje… Mislim da u ovom trenutku on nije osoba koja bi trebala da uzme učešća u političkom [[život]]u BiH. Mislim da bi puno bolje bilo da je ostao van politike. Njegovo prisustvo u političkom životu BiH proizvodit će probleme kao i ranije. Jer, njegovo prisustvo ne relaksira, već opterećuje odnose unutar BiH. Svojom političkom isključivošću prije svega promoviše politiku kao umijeće nemogućeg. Nama trebaju [[političar]]i koji to neće činiti." (''"Dani"'', br.275, 20. septembar 2002) *[[Sulejman Tihić]] (predsjednik SDA BiH): **"Sve pohvale i zasluge za angažman u periodu odbrane od agresije, posebno na planu međunarodnog priznanja. Cijenim i njegov doprinos prilikom obavljanja funkcije predsjedavajućeg Vijeća ministara u pravcu zalaganja za uspostavu i jačanje državnih institucija. Kritika njegova [[rad]]a odnosi se na napuštanje projekta Koalicije za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hecegovinu (KCD BiH) i pristupanje projektu tzv. Alijanse za promjene. Tom prilikom, bošnjačke glasove i povjerenje ustupio je [[Zlatko Lagumdžija|Zlatku Lagumdžiji]] i SDP-u, a sam nije preuzeo nikakvu odgovornost niti funkciju, već je napustio i funkciju predsjednika njegove stranke. Zato jeste odgovoran za štetne posljedice vlasti Alijanse, počev od potpisivanja sramnog Sarajevskog sporazuma u OHR-u, kojim je legalizirana neravnopravnost [[Bošnjak]]a i Hrvata u RS-u, do kriminalizacije, političke marginalizacije Bošnjaka, devalviranja tekovina odbrambenog rata i dovođenja u vezu sa međunarodnim terorizmom." (''"Dani"'', br.275, 20. septembar 2002) *[[Sead Avdić]] (predsjednik Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH): **"Silajdžić je politička figura, lider Stranke za BiH, koji pokušava vrlo mudro, zamjenom teza, da slomi dignitet drugih političkih stranaka. To je političar koji nije imao konzistentni izraz jer je koalirao sa lijevim i desnim [[stranka]]ma. Nadam se da će se opredijeliti za socijaldemokratski model BiH." (''"Dani"'', br.275, 20. septembar 2002) *[[Safet Halilović]] (predsjednik Federacije BiH): **"Mišljenja sam da je dr. Silajdžić posljednji političar u BiH koji ima političku harizmu. On je vizionar u politici koji ide više koraka ispred drugih, pa ga često mnogi pogrešno shvataju. Odan je ideji demokratske multietničke BiH kao države i društva i uvjeren da je moguće i ovdje napraviti progres." (''"Dani"'', br.275, 20. septembar 2002) *[[Ramiz Mehmedagić]] (federalni ministar prostornog uređenja i okoliša): **"Vizionar - sigurno u ovom trenutku [[čovjek]] sa najviše političkog iskustva. On uvijek govori pet godina unaprijed i čini sve da BiH izvede na pravi [[put]]." (''"Dani"'', br.275, 20. septembar 2002) *[[Mirko Banjac]] (poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH): **"Sposoban je čovjek i političar. Ako mu mogu [[pomoć]]i, onda mu sugerišem da je previše politički usmjeren prema Bošnjacima. Trebao bi više uvažavati druge i da shvati da mi u Bosni i Hercegovini treba i mora da živimo zajedno." (''"Dani"'', br.275, 20. septembar 2002) *[[Marko Tadić]] (univerzitetski profesor): **"Podržavam koncept borbe za jedinstvenu i cjelovitu Bosnu i Hercegovinu. I on je po tome najpostojaniji političar u BiH." (''"Dani"'', br.275, 20. septembar 2002) *[[Nijaz Duraković]] (univerzitetski profesor): **"Moji politički protivnici, naročito trabanti iz Slobodne Bosne, vole citirati moju prije više godina datu kvalifikaciju Harisa Silajdžića. A ja sam svojevremeno rekao: ''"Haris Silajdžić je spolja [[Alen Delon|Delon]], a unutra [[demon]]"''. S obzirom na koaliciju koju sam uspostavio sa Harisom Silajdžićem i njegovom strankom, ja bih se, kao, trebao stidjeti kvalifikacija koje sam o njemu izrekao. Ali stara [[narod]]na kaže: ''"Ako hoćeš upoznati čovjeka, sa njim moraš pojesti vreću soli."'' Ja sam se tek osolio sa Silajdžićem i cijenim da je to nadasve pošten čovjek, evropski obrazovan, civilizacijski orijentiran i kao osviješćeni Bošnjak dijelom igra ulogu emancipatora i prosvjetitelja. Nastranu njegova [[sujeta]], [[narcisoidnost]] i sve ono što je ljudsko i prepoznatljivo." (''"Dani"'', br.275, 20. septembar 2002) [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari|Silajdžić,Haris]] {{Wikipedia|Haris Silajdžić}} dtx4xmzq258o94qfsglww2ilzt6n6wp 0 1846 28260 23340 2007-03-13T22:54:55Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28260 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Vojislav Voja Brajović |slika= |tekst uz sliku=srbijanski glumac |datum rođenja=11. maj 1949. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ako se ne uspostavi zdrav [[moral]]ni i materijalni sistem vrijednosti, onda ćemo tonuti i tonuti. Stalno sam govorio dok ne dodirnemo dno, ali izgleda da smo u bezdanu. Pogrešno je pomisliti da tu zaista nema valjanih ljudi. [[Tragedija]] je i to što se srpski [[narod]] posmatra kao jedno biće. Čim se drzneš da nešto kažeš, udario si u to [[biće]]. Udariš li u jednoga - dirnuo si u sve. Nije tačno, postoje budale bez obzira na naciju." (''Blic'', 2004) [[Kategorija:Srbijanski glumci|Brajović,Vojislav Voja]] {{Wikipedia}} td9st60a1zc7mkcpynrdkfymqqb3lh9 0 1847 27953 22832 2007-03-13T22:35:51Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 27953 wikitext text/x-wiki '''Halid Bešlić''', bosanskohercegovački pjevač --------- *"[[Vic]]evi o Sulji, Muji i Fati toliko su zla nanijeli Bosancima i Hercegovcima da je to poprimilo razmjere neprijateljske propagande i specijalnog načina [[rat]]ovanja." (''Dnevni avaz'', 2004) [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači|Bešlić,Halid]] {{Wikipedia|Halid Bešlić}} mgsqy3sncxb9hjd3bbb0ioxjie7j8c2 0 1848 61068 61055 2024-04-20T17:32:56Z 5.43.76.87 61068 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Jovan Divjak |slika=[[Slika:Jovan_Divjak.jpg|175p]] |tekst uz sliku=general Armije RBiH |datum rođenja=11. mart 1937. |mjesto rođenja=Beograd, KJ |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ostvaruju se moja predviđanja o eskaliranju sukoba unutar sastavnog dijela oružanih snaga. Sukobi u Vakufu najbolje kazuju što može prouzročiti politika interesa koju ostvaruje [[Slobodan Milošević|Milošević]] preko [[Radovan Karadžić|Karadžića]] a, nažalost, ovaj put i [[Franjo Tuđman|Tuđman]] preko [[Mate Boban|Bobana]] po konceptu velike Srbije, odnosno, velike Hrvatske. Po prvi put tako govorim jer mi je žao našeg stanovništva, a plašim se i moguće eskalacije na drugim prostorima... A sve je eskaliralo zbog želje za podjelom [[BiH]] na etničkoj, nacionalnoj osnovi, što se pokazuje necivilizacijskim. Ženeva je ta koja je dovela do ovakvih sukoba jer, da se nije raspravljalo o podjelama na deset provincija, tada bi lojalni [[Srbi]], ali i [[Hrvati]] i Muslimani, imali samo jednog protivnika - [[četnik]]e, dočim sada tražimo [[neprijatelj]]e u našim redovima." (januar 1993.) *"Nema razlike između nacionalista - nacionalista je nacionalista. Za mene, [[nacionalista]] je pozitivna ličnost ukoliko se on zalaže za zaštitu prava svoga [[narod]]a, ali ne na uštrb drugog naroda. Ovde se radi o nacional-šovinistima koji su otpočinjali i vodili [[rat u BiH|rat]] da ugroze druge narode. To [[Alija Izetbegović]] nije radio." (maj 2005. za Radio Slobodna Evropa odgovarajući na pitanje jednog slušaoca: ''Ko je najgori od tri nacionalista: Alija, Tuđman ili Karadžić?'') *"Levi (napomena: [[Bernard-Henri Lévy]]) je napravio veoma pošten [[Film|film]] o odbrani BiH i agresiji na nju. Danas u 1. sat, u Domu policije, u okviru Šestih književnih susreta Evrope, predstavlja se Levijeva knjiga: "[[Ljiljan i pepeo]]", njegov dnevnik iz peroda 1991. - 1995. Sa gospodinom Alijom Izetbegovićem bili su odnosi međusobnog uvažavanja. Veoma mi je žao što me nikada nije pozivao na razgovor i tražio moje mišljenje u vezi planiranja i odbrane [[Sarajevo|Sarajeva]] i BiH. Dvadasetak dana pred njegovu [[Smrt|smrt]], posjetio sam ga u bolnici, kada mi je, između ostalog, rekao: ''Počastvovan sam što si mi došao u posjetu''. Mislim da je time sve rekao." (maj 2005. za Radio Slobodna Evropa, o francuskom filozofu Leviju i o odnosu sa Alijom Izetbegovićem) *"Za mene je Alija Izetbegović pošten i [[Moral|moralan]] čovjek. Propustio je šansu, to je isključivo moje mišljenje, da bude svjetska historijska ličnost. Da je bio predstavnik svih građana BiH, a ne samo svog naroda, i BiH bi bila u boljoj poziciji nego danas. BiH sa 14 ustava, sa dva [[Entitet|entiteta]], sa tri vojske, tri policije ne može opstati." (maj 2005. za Radio Slobodna Evropa, o Aliji Izetbegoviću) *"Draga Srpkinjo, ovo mi je jedno od najdražih pitanja koje smo dobio putem e-maila. Vidim da se interesujete za ono što se desilo u BiH. Sarajevo je od maja 1992. do marta 1996. bilo pod opsadom Vojske RS. Ta vojska je bila naoružana i od JNA i čitavog rata podržavana iz Beograda. To se može videti i u knjizi generala Veljke Kadijevića. Građani Sarajeva, a ne samo [[musliman]]i koji se danas nazivaju Bošnjaci, jedno vrijeme pretrčavali su preko aerodroma da bi došli do hrane i lijekova. I tom prilikom ubijeno ih je više od 400. Što se tiče ''kazana'' koji se nalazi na obroncima Trebevića, svi mi građani stidimo se činjenice da su bošnjački nacionalisti odvodili građane nebošnjačke nacionalnosti na ''kazane'' i tamo ih ubijali - zvanični podaci govore o 27 ubijenih. [[Srebrenica]] je najveće stratište jednog naroda, bošnjačkog naroda poslije Drugog svjetskog rata, sa oko 7.500 ubijenih i nestalih. Hag je osudio generala Krstića, jednog od komandanata Vojske RS, na 35 godina zatvora zbog izvršenog [[Genocid|genocida]] u Srebrenici. Pozivam vas da ponovo dođete u Sarajevo, da budete gost moje porodice i da ponovo doživite onu ljepotu koju ste doživljavali prilikom ranijih posjeta. Puno sreće, poštovana Srbijanko." (maj 2005. za Radio Slobodna Evropa, odgovarajući na pitanje slušateljke iz Srbije o Opsadi Sarajeva) *"Specijalni rat protiv BiH vodi se i danas (...) Za neke stvari smo i mi krivi. Odbijam svaku pomisao o stradanju velikog broja Srba u Sarajevu, ali mislim da su naši organi i institucije trebali da prikažu spisak stradalih građana Sarajeva – Srba, Hrvata, Bošnjaka, Jevreja, Roma, Albanaca i dr. Imam podatak da je među 10.400 građana ubijenih tokom 44 mjeseca sa položaja Vojske RS bilo i 750 građana pravoslavne vjere iliti srpske nacionalnosti. Protiv specijalnog rata treba se boriti [[istina|istinom]] i [[pravda|pravdom]]." (maj 2005. za Radio Slobodna Evropa, o specijalnome ratu protiv BiH i propagandi o broju stradalih Srba u Sarajevu) *"Suade, hvala na pitanju. Znaš da se izjašnjavam kao Bosanac, da sam [[ateist]]a i da ne osporavam pravo svakome da izražava svoju nacionalnost i vjeroispovjest. Jovan Divjak, kao građanin Sarajeva i BiH, nije imao nikakvih neugodnih situacija od bosanskih muslimana, odnosno Bošnjaka." (maj 2005. za Radio Slobodna Evropa, odgovarajući na pitanje slušaoca o identitetu i odnosu Bošnjaka prema njemu) {{Wikipedia|Jovan Divjak}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Divjak, Jovan]] [[Kategorija:Politika|Divjak, Jovan]] ccklylj12dwkokgefsitxma3hcya1yq 0 1849 29309 23437 2007-03-23T19:40:02Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29309 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sead Fetahagić |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački novinar i književnik |datum rođenja=23. decembar 1935. |mjesto rođenja=Žepče, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Navikli smo da nam stranac sjedi na krkači, da nam pokazuje koji je evropski put, a koji je seoska džada. Baš je komforno da ne misliš, a drugi ti određuju [[sudbina|sudbinu]], samo slušaš naređenja. [[Narod]] sviko vijekovima da ima gospodara, makar taj gospodar učio da je [[demokratija]] da sam uzmeš sudbinu u svoje ruke, da ne čekaš drugoga da upravlja volanom na tvom putu." ([http://www.nezavisne.com/dnevne/stav/st01222006-02.php ''Nezavisne'', 22. januar 2006]) *"Naše nacionalne vođe uhvatile su se žvake o nacionalnom, neprestano ljudima puneći glavu o veličini pripadanja svojoj naciji, a da li će ti nacionalno osviješteni ljudi imati šta da jedu – to je manje važno. Kako će se izvršiti nacionalna preraspodjela u oganima [[vlast]]i, to je osnovna preokupacija u ovim dogovaranjima oko preinake Ustava. [[Glad]]nom i bosom [[narod]]u ne treba nikakav [[ustav]], jer praznog stomaka ne može se biti ni dobar pripadnik nacije. Što više moćnici pričaju o [[Srbi]]ma, [[Hrvati]]ma i [[Bošnjaci]]ma, sve manje govore o ljudima. Pa, prema tome, nije ni čudo što se posljednjih godina povećava broj nezaposlenih. Dok naše vođe brinu o Bošnjacima, Srbima i Hrvatime, ne mogu još brinuti i o nezaposlenima!" ([http://www.nezavisne.com/dnevne/stav/st12262005-02.php ''Nezavisne novine'', 2005]) *"Ostala mi je duboko urezana [[slika]] s televizijskog ekrana na samom početku [[rat u BiH|rata]], kada jedan Sarajlija nosi na rukama ranjenu kćerku. Reporter ga pita šta bi uradio onome koji je s brda pucao u njegovo [[dijete]]. Čovjek je odgovorio da bi s njim popio kafu i pitao ga zašto je pucao u njegovu kćerku! [[Čovjek]] sav u suzama, [[očaj]]an, nema u sebi mržnje, nego rezignacije, nerazumijevanja." ([http://www.nezavisne.com/dnevne/stav/st01162006-01.php ''Nezavisne novine'', 16. januar 2006]) *"Stalno se pitam zašto ista prava na [[izbori]]ma imaju oni nekadašnji moji sugrađani koji su se udomili u drugim [[država]]ma, pristali da žive pod vlašću nekih tuđih državnika? Oni glasaju na izborima u mojoj zemlji, a žive u tuđoj, daleko od naših prava i obaveza. Njihov glas nema nikakvog uticaja na sadašnji njihov status, a ima na moj. Oni iz daleka biraju meni vlast." ([http://www.nezavisne.com/dnevne/stav/st01162006-01.php ''Nezavisne novine'', 16. januar 2006]) == Djela == * "''[[Jednog dana jedna žena negdje]]''" [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari|Fetahagić,Sead]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Fetahagić,Sead]] [[Kategorija:Sead Fetahagić|*]] {{wikipedia|Sead Fetahagić}} ms4errjflte8qafewm0jjx5fmbxpn3l 0 1850 60833 60831 2023-12-13T21:53:42Z Greby-Nyberg 8293 Datoteka 60833 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Antonije Pušić |slika= |tekst uz sliku=Rambo Amadeus, kultni balkanski muzičar i autor |datum rođenja=14. juni 1963. |mjesto rođenja=Kotor, Crna Gora |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Antonije Pusic Rambo Amadeus.jpg|thumb|Rambo Amadeus (2013)]] *"Da li ste primjetili da državne vijesti, koje se emituju svaki dan, uglavnom govore o tome ko je šta rekao, a ne šta se uradilo!? Tako se stvara kult nerada i razvija sindrom intenzivne palamuđevine" *"Čovek je ono što je njegova mašta. Ostalo je majmun." *"U svima nama čuči po jedan čoban i po jedna [[ovca]]. Zavisi od spleta okolnosti mi postajemo ili ovca ili čoban." *"Ja takođe želim sebe da optužim pošto sam svojoj prvoj ploči dao nazivi „Tugo jesenja, turbo folk”. Krstio sam taj pravac u muzici da se zove [[turbo folk]] i osjećam se kao [[Alfred Nobel|Nobel]] koji je izmislio [[dinamit]] i mislio je da će da se koristi u građevinske svrhe, a ljudi krenuli da [[rat]]uju sa tim. Ili, još skromnije, kao [[Albert Einstein|Ajnštajn]] koji je napravio E=mxc, pa su poslje napravili atomsku bombu. Nisam siguran koliko stanovnici Hirošime vole Ajnštajna zbog toga. (...) Ja planiram samog sebe da tužim Haškom tribunalu, da vidim da li sam ja stvarno učestvovao u pripremi tog psihološkog stanja da bi ljudi bili u stanju poslije toga da ratuju. Sve više me muči ta stvar, pa neka se dokaže tamo u Hagu da li sam kriv ili nisam kriv.“ ([http://www.danas.org/programi/magazin/nocni/2000/12/20001209124336.asp ''Radio Slobodna Evropa'', 2000]) *"Ljudi koji su tek na prvom nivou [[svijest]]i o samom sebi oslanjaju se na mišiće. Ovi koji ovladaju malo bolje sobom oslanjaju se na ligamente. [[Mozak]] je, takođe, aparat za preživljavanje kao ruke i noge tako da ko zna dobro da radi rukama ne mora mnogo da misli. Nije [[inteligencija]] ono što [[čovjek]]a čini uspješnim, nego [[srce]] koje ga vodi. [[Đavo]] je najinteligentniji" (''Nezavisne novine'', 18. mart 2006) [[Kategorija:Crnogorski muzičari]] [[Kategorija:Crnogorski pjevači]] {{Wikipedia|Rambo Amadeus}} ltotxgubtde8jqesr3n4ktt0ob0wcyb 0 1851 27956 27297 2007-03-13T22:35:53Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 27956 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Haris Džinović |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački pjevač'' |datum rođenja= 26. septembar |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ako je pravilno upotrijebljena, kafana je najljepše mjesto na [[svijet]]u. U njoj se prave najbolji [[dogovor]]i, doživljavaju predivni trenuci, razmjenjuju mišljenja, dobijaju i dijele [[savjet]]i. Ljudi se toliko opuste da pričaju o najvećim [[ljubav]]ima, važnim poslovima i velikim [[plan]]ovima. Nekada se desi i tuča, ali to je sastavni dio [[život]]a." (''Večernje novosti'', 2004) * "Moj [[identitet]] je bosanski, ja sam Bosanac, nikakav [[Bošnjaci|Bošnjak]]. Ne interesuje me ko je to smislio, ali meni to ne odgovara, ja se više volim nazvati Bosancem. Ako je Francuska država, onda su Francuzi; ako je Italija država, onda su Talijani. Bosna je država i ja sam Bosanac." (2002, ''Dani'' br.289,290) [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači|Džinović,Haris]] {{Wikipedia}} pww62jpir10qfpeqs06dgb376qky5ot 0 1852 24893 24892 2006-11-01T17:14:26Z Zumbulka~bswikiquote 10 24893 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Fahreta Jahić Brena |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovačka pjevačica'' |datum rođenja= 20. oktobar 1960. |mjesto rođenja=[[Brčko]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[[Sarajevo]] je u kratkom vremenskom periodu doživjelo nešto što neki [[grad]]ovi neće doživjeti kroz pet vijekova, ali hvala [[Bog]]u, nadživjelo je sve nedaće i napade [[neprijatelj]]a. To je bio i ostao grad koji spaja različite civilizacije i kulture. Nadam se da ću vrlo brzo ponovo gostovati u 'Skenderiji' ili 'Zetri'." (''Dnevni avaz'', 2004) [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Brena,Fahreta Jahić]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari|Brena,Fahreta Jahić]] [[Kategorija:Muzika|Brena,Fahreta Jahić]] {{Wikipedia|Lepa Brena}} lm5p5xsphze2byyipbrr1au029cquf4 0 1853 59155 56286 2020-01-11T17:49:00Z 2003:C1:3724:6300:7C5C:B1D8:9E8:87DC 59155 wikitext text/x-wiki '''Novak Kilibarda''', crnogorski političar ---------- *Na pitanje o zajedničkom životu sa muslimanima Kilibarda je odgovorio: "Nas je literatura bila počela lijepo da miri i zbližava, a onda su razne politike sve to razbile u paramparčad. Međutim, meni se čini da će opet doći vrijeme da nas literatura i tradicija zbliže. Jer, kakva je razlika između Andrića i Selimovića i zar Njegoš nije ispjevao najuzvišenije stihove o Stambolu, ili zar neko čitajući Omera i Merimu pomisli da je to baš turska pjesma? Vjerujem u mudrost muslimanskog naroda i podsjećam da su oni od našeg jezika, korijena i mentaliteta." ("Narodne novine", 9. mart 1992) *"Nalazio sam se na čelu jedne stranke koja je, nažalost, učestvovala i u negativnim kretanjima našeg vremena. Članovi Narodne stranke, čiji sam bio predsjednik, bili su na frontovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Ne mogu to da krijem, već ističem tu činjenicu. Ipak sam, kao predsjednik Narodne stranke, nastojao da se od tog šovinističkog ludila udaljimo, ne samo ja već i partija. Mislim da sam uspio... Molio sam i Boga i ljude da oproste Narodnoj stranci za sve što je uradila, a što nije trebalo da radi. Zbog tih mojih poteza, u Sarajevu danas uspješno obnavljam saradnju, nastojim da ponovo uspostavim ratom pokidane veze." (2000) *"Ne znam tačan broj porušenih džamija u BiH, ali znam da taj broj iznosi više stotina. Ne znam ni koliko je porušeno pravoslavnih crkava, ali svakako ih je neuporedivo manje. No, razlika je u ovom drugom. Naime, bošnjačka vojska tokom rata nije imala zadatak da ruši crkve, a srpske paravojske genocidno su udarale na džamije." (28. avgust 2005.) *"Ako bi me neko analitički obavezao da se izjasnim koja je duhovna ličnost u istoriji Crne Gore najviše štete nanijela Crnoj Gori, sa punom stabilnošću svoga morala, postarao bi se da dokažem da je to gospodin Amfilohije Radović." (16. novembar 2008.) *"U najkraćem, u Sarajevu sam vidio nešto što se malo đe može viđeti. Vidio sam da je žrtva spremnija da zaboravi, nego zločinac da joj se izvini. Druga stvar koja me se mnogo dojmila je bila moja posjeta Srebrenici. Bio sam, mislim, jedini pravoslavac planete Zemlje tog dana u Srebrenici, kad se polagao kamen temeljac za spomen kompleks žrtvama. To sam teško doživio jer pripadam onom etnosu đe se žalost javno izražava, naše žene kukaju, tuže... Ali tamo, gdje se okupila ogromna masa žena, čuo se samo neki mugli jauk koji je i tako tih, čini mi se, dopirao do samog neba." ("Pobjeda", 20. februar 2010) *"Počeo sam jednom izjavom koju sam stalno ponavljao - sa Srbijom, ali ne pod Srbijom, i zato su počeli tamo da mi zamjeraju. Dešavalo se nešto sasvim neobično – ja, čovjek u ozbiljnim godinama odjednom počinjem da sagledavam da ne idem dobrim putem, putem koji je koristan narodu kojem pripadam. Počeo sam da razmišljam – zar će od Garašaninovog Načertanija, pa preko 1918. godine, sada uz moju pomoć da dokrajče Crnu Goru. Onda sam strecnuo od takvog puta. Nije se Novak Kilibarda okrenuo Crnoj Gori i crnogorskim interesima što me je crnogorska vlada amo pozvala i nasula mi korito, nego sam strecnuo, a nijesam se stidio da pred samim sobom priznam da se treba vratiti sa stranputice na pravi put." ("Pobjeda", 20. februar 2010) *"Vjerujte, do sredine 19. vijeka u Bosni, niti je bilo Srba, ni [[Hrvati|Hrvata]], sve su bili [[Bošnjaci]], jedni s tri prsta, jedni s četiri, jedni klanjaju." (ntvMontena, emisija emitovana 22.02.2012) [[Kategorija:Crnogorski političari|Kilibarda,Novak]] {{Wikipedia}} 55h4bb1c377qkwwuej27ix72m1y4jd0 0 1854 26055 24631 2006-12-12T20:21:44Z Harač 23 26055 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Darko Vojvodić |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački nogometaš |datum rođenja=? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Rođen sam u Foči i živio sam u Foči. Kada neko kaže Srbinje, jednostavno nemam nikakvih osjećanja. Kao da to nije moj [[grad]]. Dakle, Foča da, Srbinje ne!" (''Nezavisne novine'', 2004) [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Vojvodić,Darko]] [[Kategorija:Sport|Vojvodić,Darko]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti|V]] {{Wikipedia}} lrk2c7kssxx90jus4axm7e8k64vpo4d 0 1855 23515 21547 2006-10-14T13:00:02Z Zumbulka~bswikiquote 10 23515 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nedžad Latić |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački pisac, novinar i političar, jedan od pokretača osnivanja Bošnjačke narodne stranke (BNS) |datum rođenja= 1959. |mjesto rođenja=Gornji Vakuf, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Što se tiče same komparacije [[Ivica Račan|Ivice Račana]] i [[Zlatko Lagumdžija|Zlatka Lagumdžije]], oni su kao osobe različiti, a stranački programi također. Račan je [[dijete]] sirotišta nastalih nakon Drugog svjetskog rata, dok je Lagumdžija dijete 'crvene buržoazije'. Lagumdžija je imao stipendiju ravnu plaći ambasadora… Dakle, socijaldemokratija je kao ideja kod Račana životno [[iskustvo]], dok je kod Lagumdžije samo imidž. Zatim, Račan je obrazovan [[političar]], dok Lagumdžijin politički vokabular ne prelazi više od dvjesta riječi. On bi [[BiH|Bosnom]] vladao sa dvjesta [[riječ]]i! U to računam i objede i klevete. Uspjeh Lagumdžijinog SDP-a moguć je samo na psihološkom stanju [[narod]]a, u kojem se nalazi zbog poratne neimaštine." (''Start'' br. 36, 24. mart 2000) *"Svjestan sam i da rizikujem mnogo ovim angažmanom. Ali, dva su presudna [[motiv]]a zbog kojih sam donio odluku i prihvatio ponudu. Prvo, preživljavam frustracije, pa i poniženja u svojoj zemlji, gdje dominiraju nakazne političke opcije i ideje. To isto doživljavam i od političkih moćnika, da ne kažem bošnjačke elite, koju sam već okvalificirao kao zelenu buržoaziju. Ako tako živim ja, šta je tek onda s mojom generacijom koja je najviše pretrpjela i dala za domovinu?! Stoga, ne mislim da mi se šta lošije može desiti transparentnim političkim angažmanom. Drugo, sadašnji lideri bošnjačkih stranaka osiono tvrde kako njihove stranke nemaju alternative, kako ih nema ko pobijediti. Takvi prepotentni lideri računaju na zatečenu [[moć]] i brojnost stranke. Dragi [[Bog]] daje odgovor takvima, a [[savjet]] pametnima kako da prebrode depresivna stanja i frustracije pa kaže: „...Neka se među vama nađe dvadeset odvažnih!„ Ovdje je poenta na [[moral]]noj snazi. Ja vjerujem u moralnu snagu svoje generacije, kao što vjerujem u snagu i moć ideje koju promoviram." ([http://www.bosnjaci.net/aktuelnosti.php?id=200&polje=interview Intervju, Bošnjaci.net, 30. januar 2006]) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Latić,Nedžad]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari|Latić,Nedžad]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari|Latić,Nedžad]] oa2wmkh3ao3uf885xcap1as9z8jm1xx 0 1856 57263 24580 2016-11-03T11:19:52Z 37.203.108.70 57263 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Fikret Abdić |slika= |tekst uz sliku=predratni bosanski privrednik i političar iz Velike Kladuše, kasnije osuđen za ratne zločine |datum rođenja=29. septembar 1939. |mjesto rođenja=Donja Vidovska, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Kada sam, po odluci Predsjedništva BiH, otišao u Bijeljinu i zadržao [[dostojanstvo]] u situaciji opasnoj po sopstveni [[život]], mediji u BiH su, bez izuzetka, to isticali kao uzvišeni, natherojski, sveti čin. Takvu sliku su zadržali sve do proglašenja autonomije, a onda su, po direktivi, taj isti čin, sa istom TV – scenom, prikazivali kao dokaz mog navodnog rada za KOS, navodne izdaje [[musliman]]a, pa i kao dokaz mog ratnog [[zločin]]a." (''Start'' br. 55, 19. decembar 2000.) ==Drugi o njemu== *[[Manojlo Milovanović]] **"Mislio sam da je neko od mojih kolega oficira, klasića, međutim tamo je sjedio Fikret Abdić. On je rekao "Slušaj, generale, ja i ti smo trgovci. Hajde da ovo obavimo zajedno, a ja ću ti poslije dati Bihać i još neke dijelove oko Kladuše."(u okupiranom Kninu, za vrijeme parade Vojske Republike Srpske Krajine, general Manojlo priča o Abdićevoj ponudi [http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/40001/general_manojlo_milovanovic_fikret_abdic_mi_je_u_prisustvu_jovice_stanisica_nudio_da_uzmem_bihac.html]) [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari|Abdić,Fikret]] {{Wikipedia|Fikret Abdić}} hqm6q39lnbjwclfzzsm5e72jnmk295l 0 1857 35796 29289 2008-12-23T13:18:40Z 89.146.162.81 35796 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Safet Oručević |slika= |tekst uz sliku=bivši gradonačelnik Mostara |datum rođenja=30. maj 1955. |mjesto rođenja=[[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Još nešto je tu važno: odnos prema [[političar]]ima u našoj zemlji je, vjerovatno po inerciji, vrlo ružan. Svi su generalno lopovi, guzonje, foteljaši, prevaranti... Ne sumnjam da mnogi te epitete zaslužuju. Ja nisam i neću to da budem. Zato sam se povukao s funkcije, ali sam po inerciji nastavio gurati neke stvari za koje mislim da su strateške i važne za zemlju u kojoj živim." (''Start'' br. 82, 29. januar 2002.) == Drugi o njemu == *[[Predrag Matvejević]] ** "Žao mi je da je iz Mostara otišao moj prijatelj Safet Safa Oručević. On je izuzetno sposoban čovjek, vrstan političar koji je mnogo učinio za Mostar u najtežim časovima našeg grada. Nažalost, Safa se umorio i sigurno ima svoje razloge. Otišao je i radi u svijetu, kao i ja, uostalom. Nemam pravo da ga osuđujem, ali mogu da žalim što takav čovjek nije u Mostaru." (''Dnevni avaz'', 02.01.2007.) [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari|Oručević,Safet]] {{Wikipedia|Safet Oručević}} [[Slika:]] 6829j5f7fsnr77fpbxqd10sc5llznh0 0 1858 53560 23389 2014-11-01T03:14:19Z Innotata 4232 53560 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sulejman Tihić |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar, bivši predsjednik Bosne i Hercegovine |datum rođenja=25. novembar 1951. |mjesto rođenja=Bosanski Šamac, Bosna i Hercegovina |datum smrti= 25. septembar 2014 |mjesto smrti= }} * "Neki ne vjeruju, sumnjaju, pa i unaprijed kritikuju da od ove ustavne reforme neće biti ništa. Vjerujem da ćemo uspješnim [[rad]]om i zalaganjem, normalno, uz [[znanje]] i [[strpljenje]], pregovorima doći do rješenja koje će značiti nekoliko [[korak]]a naprijed. Ali, u svakom slučaju, nećemo dozvoliti, nećemo pristati da u ovom postupku ustavnih reformi legalizujemo loše rješenje." ([http://www.oslobodjenje.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=47793&Itemid=44 ''Oslobođenje'', 18. januar 2006]) *"Preživio sam pet koncentracionih logora; Mučili su me bez prestanka, a najteže mi je bilo kada su mi u [[usta]] puna rana ugurali šaku feferona; Za mene je pendrek privilegija, a Dragan Kalinić mi je rekao: A moj Suljo, dobro ikako možeš da nas gledaš!" (''Start'' br. 83, 11. februar 2002.) [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari|Tihić,Sulejman]] {{Wikipedia|Sulejman Tihić}} r1wdovfbaw19ww26t6od9tvhzu10ja7 0 1859 19428 18007 2006-10-02T12:37:36Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19428 wikitext text/x-wiki '''Amor Mašović''', predsjednik Komisije za traženje nestalih FBIH --------- *"Pokušavam stalno sebi odgovoriti kakvi to motivi nagone nekoga da ubije bebu od 29 mjeseci kao što se desilo u Svrakama. Ne mogu opravdati, ali razumijem kada se s jedne i druge strane nađu dva muškarca pa pucaju jedan na drugog. Nije mi razumljivo kako neko može rafalom pokositi majku s djetetom u naramku dok drugo [[dijete]] vodi za ruku. I to nije sve. Kako može nakon toga ta dječija tijela utovariti u traktor, odvesti traktor 20-30 kilometara od tog mjesta i baciti ih u dvadesetak metara duboku jamu." (''Start'' br.89, 7. maj 2002.) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari|Mašović,Amor]] okieqed0rozu0qtpdoephbwi5ve3t9g 0 1860 24702 19564 2006-10-28T20:12:05Z Zumbulka~bswikiquote 10 24702 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Blažo Stevović |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački političar'' |datum rođenja= ? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Da mi je rođeni otac, rekao bih mu: Idi brate u Haag da nam Republika Srpska živi bolje. Siguran sam da [[BiH]] i Republika Srpska imaju strahovite hipoteke zbog svih onih koji bi trebali biti u Haagu. Neka oni tamo dokazuju svoju nevinost. Srbija nam je najbolji primjer kako se to radi. Na kraju krajeva, to je naša obaveza koju smo prihvatili kao članica Savjeta Evrope, ali i kao potpisnici [[Daytonski mirovni sporazum|Daytonskog sporazuma]]." (''Start'' br.124, 9. septembar 2003.) *"Nema političkih protivnika dok ne počneš čačkati po [[novčanik]]u." (''Start'' br.125, 23. septembar 2003) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari|Stevović,Blažo]] mdtgez2jrm76v1pxnogy509893l2aq3 0 1861 28198 22845 2007-03-13T22:51:23Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28198 wikitext text/x-wiki '''Severina Vučković''', hrvatska pjevačica -------- *"Ja i ne znam pričati [[vic]]eve, jer da znam vjerojatno bih bila predsjednica Hrvatske." (''Večernji list'', 2004) *"Bila sam obeščašćena i degradirana preko noći. U šoku! Poslije nekoliko dana počela sam da preispitujem sebe koliko mogu. Ne bih to nikome poželila. Ali, ne bih ništa ni ispravljala jer ništa loše nisam učinila; nema moje krivice... Ljudi su radoznali, ali kad ostanem sama sa sobom osjećam se genijalno jer znam da sam dobra." (o životu poslije [[film]]a, ''Blic'', 2004) [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] {{Wikipedia}} b5i9r9x7sfnqw3l4mclcye573fo2eg1 0 1862 28178 22837 2007-03-13T22:50:11Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28178 wikitext text/x-wiki '''Rizo Hamidović''', bosanskohercegovački pjevač --------- *"Što se tiče mene, može da povede i orkestar unuka Draže Mihajlovića. U prvih 27 redova bile bi sigurno porodice [[šehid]]a i RVI. Ma, samo nek' se pjeva!" (o mogućem Cecinom koncertu u [[Sarajevo|Sarajevu]], ''Express'', 2004) [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači|Hamidović,Rizo]] {{Wikipedia}} 6ei2d84hyag1jwf6mne1r3wxt0yt7rc 0 1863 60653 54697 2023-07-11T20:56:12Z Akseli-veli 8118 Datoteka 60653 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Velimir Bata Živojinović |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski glumac i političar'' |datum rođenja=05.06.1933. |mjesto rođenja=Koraćica, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Velimir Bata Živojinović 1.jpg|thumb|Velimir Bata Živojinović (2008)]] * "Prije dvije godine, kada je sve počelo, rekao sam da je krajnje vrijeme da mi [[Srbi]] [[rat u Bosni i Hercegovini|ratujemo]] kao Amerikanci, da ne dozvolimo da se ratuje na našoj teritoriji, da se branimo na tuđoj teritoriji." (''NIN'', 3. septembar 1993.) == Vanjski linkovi == *[[Boris Dvornik]] ** "Vjerovao sam da se Bata Živojinović opametio, a on se vraća u politiku i nastavlja po starom. Njegovi huškački govori tokom rata i mržnja koju je sijao s govornice kao zastupnik Miloševićeve stranke su nas i posvađali. Povratkom u politiku očito želi poručiti da je bio u pravu. U takvim okolnostima ja se ne mogu pomiriti s njim." (za ''24 sata'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Film]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|Živojinović,Velimir Bata]] [[Kategorija:Srbijanski političari|Živojinović,Velimir Bata]] dfay9jry4x175geg7be1zjzkc4rff3d 0 1864 57146 48576 2016-10-12T18:58:27Z 178.223.191.4 57146 wikitext text/x-wiki '''Branimir Johnny Štulić''' (Skoplje, 1953), jugoslovenski muzičar ---- *"Prosto mi je neugodno, ja živim ovdje, nisam tu… Što ću sad zajebavat raju, ja sam s tim prostorima povezan još samo [[jezik]]om. Jebo te taj jezik, to je ostalo, ali će se izgubiti. Ma, ne da mi je neugodno, nego ne želim da ispadnem neki arbitar… ja sam tu čist i pred [[Bog]]om i pred ljudima… ja sam sve uradio i iskorišten sam… Ma, porazila me je ta glupost. [[Žena]] mi je rekla da je gledala [[Radovan Karadžić|Karadžića]] na televiziji i njemu su aplaudirali, možda ti isti koji su prije meni. Šta da sad ja radim, da mi se opet sutra aplaudira?! Ti isti ljudi? A ja sam svih tjerao na [[razmišljanje]]… Ma neću više, bilo pa prošlo, ionako je sve uzalud." (septembar 1993.) *"Ono sto ja o sebi nalazim to je 90% potpuno izmisljeno, ja nikad nisam recimo ono sto se uvriježilo da, da sam rekao sad 'oni su nas klali, e sad cemo mi njih' ja to nikad u zivotu nisam rekao, to je izmisljeno potpuno." (April 01, 2008) * "Posao je posao,a ja uopće nisam u mogučnosti da radim posao. Da mi sada daju milijarde,ne mogu ih primiti. Šta će mi te milijarde. Meni treba krma,ne treba mi zlato. Drugim riječima, ništa ne diraj, samo majmuna nahrani." (14.09.2009) * "To je tako, a ljudi su mislili "lud pa pusti ga da živi". Ja sam rulji zaista svirao i svirao u mozak. Prvu Azru sam konačno složio 1975. godine. Svirali smo uglavnom balade, gdje se pazilo na slaganje vokala, ali sve je to bilo diletantski. Kad sam prvi put na sebe stavio električnu gitaru, pitao sam Paola, koji je već bio bubnjar, kako mi stoji, a on je rekao: "Kao sedlo na devi".(1980.) * "Ma, zapravo mi se više sviđa kartka kosa, samo, kad sam kratko ošišan ličim na Turčina, a pošto je ženi sa kojom jesam u Holandiji socijalni status zbog toga grozno pao, zamolila me je sa pustim kosu - ili da se selim. Onda sam pustio kosu kao bolje rješenje, malo da se civiliziram". (NON, 1990.) * "Pa, ja Jugoslaviju nikada nisam volio. Nije imala dobro ime, to ime mi je uvijek značilo južna robija. Ma dobro, to me nije smetalo, dizajn je bio izvrstan, ali ljudi nisu bilo OK. Ali sad je još gore." * "Kada sam 1972. godine završio gimnaziju počeo sam se muvati po Filozofskom fakultetu. Imao sam kasnije svoju "katedru" u podrumu Filozofskog faksa. Bilo je to svakog dana od dva do devet. Hektolitri vina su se tamo popili. (Polet, 1980.)" * "Često, kada se osvrnem na protekle godine, i to na svoje, moram da kažem da prezirem sam sebe, i gadim se samog sebe. Sada se gadim na sebe, ali onda kada nisam ništa znao, stvarno sam bio iskreno i naivno u svemu." *"Pametni ljudi ubiru profit a cijela klima je otišla u pizdu materinu. Previše nas je na sceni. Ja sam inteligentan, a ne pametan. Pametni rade za opću guzicu, a inteligentni samo za svoju." (Rock Express, 1999.) *"Svoju revoluciju sam finansirao sam, pokazao sam da mogu, izveo što je trebalo i - znao sam na vreme da odem. Šta bi još trebalo? Ono, što sam ja napravio, nije niko pre mene. Problemi, na koje sam nailazio, bili su vrlo korisni. Tako sam jedino i mogao da pobedim. Jer, kako je čovek pobedio životinju? Tako što je mislio a slabiji misli i pobedi." (Ćao, 1990.) *"Uvijek su mi govorili da ja moram, recimo, promovirati ploču, da se moram slikati, davati intervjue... Pa sam ih pitao: "Jeste li čitali Dostojevskog?" Vele "Jesmo"! "A jeste li ga kad vidjelio?" (Nin, 1991.) *"Mislim da se, '''u Jugoslaviji''', sve dešava kao voda: sa višeg na niže. Tako i Ijudi: oduvek su se selili ka nižem, ka moru. Ne sećam se da je neka civilizacija išla od mora do unutrašnjosti. Migracije na ovom tlu, a poslednjih nekoliko stoleća, to najbolje i potvrđuju. Pola '''Dalmacije''' je otišlo preko dalekih mora, bolesti dolazlle i uništavale cele gradove. šta onda rade fratri? Nasele Ijude iz zaleđa. Umesto njih u zalede dođe neko drugi. Ko je to mogao da zauzme, naseli? Otkud se taj svet spuštao nego od onoga što nazivamo '''Srbijom'''? Ja mislim da je, zapravo ne znam za '''Sloveniju''', ogroman procenat '''Srba'''. Samo da bi se u ovim krajevima moglo živeti, moralo se biti katolik. To je tako u poslednjim vekovima. Kao što je onaj u '''Makedoniji''' morao da menja ime: ili grčko ili srpsko ili albansko ili makedonsko ili bugarsko. Jači je nametao ime. Kao što će moje dete, ako ostanem u '''Holandiji''', biti '''Holanđanin''' bez obzira što će mu geni ostati kakvi jesu." — 26. septembar 1989. (Ćao, mart–april 1990.)<ref name="cao">[http://www.akordi.rs/arhiv/azra/azra.htm Džoni Štulić interview; list "ĆAO" vanredno izdanje "Legende osamdesetih"]</ref> * Šta očekuješ od devedesetih? Džoni: "Vatromet!" — 26. septembar 1989. (Ćao, mart–april 1990.)<ref name="cao"/> ==Reference== <references /> [[Kategorija:Hrvatski muzičari|Štulić,Branimir Johnny]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači|Štulić,Branimir Johnny]] {{Wikipedia}} mwhfihgro54f83x10ift7ngd4dibjts 0 1865 24944 24032 2006-11-02T21:41:15Z Harač 23 24944 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Izet Sarajlić |slika= |tekst uz sliku= |datum rođenja=16. mart 1930. |mjesto rođenja=Doboj, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= 2. maj 2002. |mjesto smrti=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] }} *"Vaga pokazuje da sam smršao punih 12 kila. Volio bih pojesti tri kuhana jaja. Zar je to mnogo za jednog [[akademik]]a? Šta bih još volio? Leći u čistu postelju s [[knjiga|knjigom]] u ruci. Šta još? Otići sa Vladimirom do Raze. Čuti se s Johenom Kelterom, Huanom Oktavijem Prenzom i Mišom Dudinom. Saznati šta o čitavom ovom sarajevskom paklu misli Stevan. Posjetiti na Barama starce. Usisati sobu i obrisati prašinu. Popiti kafu (a zašto ne i lozu?) s Blažetom Koneskim. Zapjevati sa Željkom. Obići Maricu. Kupiti za Mikicu buket [[ruža]]. Umjesto [[rat]]nog dnevnika pisati svoje pjesme." ("Ratni dnevnik Izeta Sarajlića", ''Oslobođenje'', oktobar 1992.) *"Ne smijemo dozvoliti da prevlada [[teror]] barbara nad ljudima koji misle." [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Sarajlić,Izet]] {{Wikipedia|Izet Sarajlić}} jrba1dyrxu1a7458v50yofw61rmu7es 0 1866 61884 26038 2024-05-18T09:12:19Z Srđan 4695 61884 wikitext text/x-wiki *"Nisam htio, [[lopta]] me slučajno pogodila u [[glava|glavu]]." (o tome kako je postigao gol, ''Oslobođenje'', 2004) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Kajtaz, Admir}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Sport]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti]] m9rkl6qashw805uz1de04tx4wtjqtka 0 1867 28277 23330 2007-03-13T22:56:01Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28277 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Zoran Bečić |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački glumac |datum rođenja=2. april 1939. |mjesto rođenja=Čačak, Srbija |datum smrti=29. mart 2006. |mjesto smrti=Sarajevo, Bosna i Hercegovina }} *"Mnogi su me pitali jesam li ja, kao Srbin iz Čačka, požalio što sam ostao za vrijeme [[rat u BiH|rata ]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Nikada. I ne daj Bože da se to ponovi, učinio bih isto. Uz sve tuge, tragediju i užas kroz koji je prošao ovaj grad, bilo je toliko topline, [[ljubav]]i, razumijevanja i lijepih [[riječ]]i." (''Oslobođenje'', 2004) [[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci|Bečić,Zoran]] {{Wikipedia|Zoran Bečić}} 8f27e84jfd1mj9054j1tsjdodalx4bj 0 1868 61805 59608 2024-05-17T11:56:35Z Srđan 4695 61805 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Marijan Mlinarić |slika= |tekst uz sliku=ministar unutrašnjih poslova Hrvatske |datum rođenja=? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Mi još uvijek nismo jedna [[država]] pa hrvatska [[policija]] ne može vršiti istragu po [[BiH]] je li neko živ ili mrtav glasao." (''Feral Tribune'', 2005) *"Nakon dvije godine psihoterapije moguće je promijeniti seksualnu orijentaciju.” ; "Zajednica osoba istog spola isključuje biološke i antropološke elemente bračnog života." (17.3.2006. saborska rasprava oko prijedloga Zakona o registiranom partnerstvu) *"Homoseksualcima postaju dječaci koji su imali loše odnose s ocem, a djevojke koje su imale loše odnose s majkom postaju lezbijke." (Saborska rasprava oko prijedloga Zakona o registriranom partnerstvu 17. 3. 2006.) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Mlinarić, Marijan}} [[Kategorija:Hrvatski političari]] 8nhnh6z803to118b81dxxqf0lo7ai79 0 1869 62020 32416 2024-05-18T16:50:06Z Srđan 4695 62020 wikitext text/x-wiki '''Evlija Čelebija''', turski putopisac iz 17. vijeka ---- * "Na ovom [[svijet]]u postoji mnogo gradova sa imenom Saraj. Ak-Saraj, Tebe-Saraj između Perzije, Džurdistana i Degestana, grad Saraj na obalama rijeke Erdelje kad se prođe poljima Hajhata, sad u zemljama Muskovi, Vize-Saraj u Rumeliji i drugi. Ali ovaj bosanski obedemljeni grad [[Sarajevo]] je najnapredniji, ljepši i živahniji od svih." {{Wikipedia|Evlija Čelebija}} {{DEFAULTSORT:Čelebija, Evlija}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Turski pisci]] iilmhymclaukrzsqr2edwlex1o8th0u 0 1870 60743 60742 2023-09-30T21:35:13Z 193.210.195.82 Datoteka 60743 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ludwig Mies van der Rohe |slika= |tekst uz sliku=njemački arhitekta 20. st. |datum rođenja=27. mart 1886. |mjesto rođenja= |datum smrti=17. avgust 1969. |mjesto smrti= }} [[File:Hugo Erfurth - Portrait Ludwig Mies van der Rohe, 1934.jpg|thumb|Ludwig Mies van der Rohe (1934)]] * "Manje je više." [[Kategorija:Arhitekti]] {{Wikipedia}} h3y719x6xdw7jdwjwga10iba5nvm21m 0 1871 52599 43630 2014-04-21T21:18:15Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52599 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Remment Koolhaas |slika=[[slika:Rem Koolhaas.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Rem Kulhas, savremeni nizozemski arhitekta'' |datum rođenja=17. novembar 1944. |mjesto rođenja=Rotterdam, Nizozemska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Arhitektura]] je opasna mješavina moći i impotencije" [[Kategorija:Arhitekti]] {{Wikipedia}} hlskhobdcm9qw1wohz5ticdcm6ql7jw 0 1872 59772 52161 2021-04-23T21:03:05Z Arvatkaa Kuka 7474 File 59772 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Charles-Edouard Jeanneret |slika= |tekst uz sliku=Le Korbuzije, francuski i švicarski arhitekta |datum rođenja= 6. oktobar 1887. |mjesto rođenja= |datum smrti=27. august 1965. |mjesto smrti= }} [[File:Le Corbusier (1964).jpg|thumb|Le Corbusier (1964)]] * "[[Kuća]] je mašina za življenje" [[Kategorija:Arhitekti]] [[Kategorija:Francuski arhitekti]] [[Kategorija:Švicarski arhitekti]] {{wikipedia|Le Corbusier}} 1okag0oflgakmmw0s9zqvdquhvozzpb 14 1873 51135 48507 2014-04-09T04:30:25Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51135 wikitext text/x-wiki {{KategorijaABC}} {{WikipediaKategorija|Kategorija:Arhitektura|Arhitektura}} [[Kategorija:Glavne kategorije]] mzoudoa0i345qf4wdjbori71l8p5axo 0 1874 52569 43148 2014-04-21T19:50:13Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52569 wikitext text/x-wiki '''Philip Johnson''' (fonol.:''Filip Džonson''; 8. juli 1906 - 26. januar 2005), savremeni američki arhitekta ---- *"[[Arhitektura]] je umjetnost rasipanja prostora" *"Ja sam kurva i dobro sam plaćen za nebodere" *"Ljudi koji danas imaju para da grade su korporacije - oni su naše Pape i Medići. Oni grade iz osjećaja ponosa" [[Category:Arhitekti]] [[Kategorija:Američki arhitekti|J]] {{Wikipedia}} rbautgssob3js7w4vixrqf54v9shn0b 0 1875 52607 38712 2014-04-21T21:30:36Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52607 wikitext text/x-wiki '''Rebert Venturi''' (Philadelphia, 25. juni 1925 -), savremeni američki arhitekta i teoretičar ---- *"Manje je dosada" (replika na izjavu [[Ludwig Mies van der Rohe]]-a) *"Savršena simetrija je bolest uma" [[Kategorija:Arhitekti]] [[Kategorija:Arhitektura|V]] {{Wikipedia}} r2kfppixevxxfkdj9onhyuxe6s23q0x 0 1876 52073 38298 2014-04-15T10:57:04Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 1 interwiki link, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q518925]] 52073 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Francesco Domenico Guerrazzi |slika= |tekst uz sliku=italijanski pisac |datum rođenja=1804. |mjesto rođenja=Livorno, Italija |datum smrti= 25. septembar 1873. |mjesto smrti=Livorno, Italija }} *"Ako je [[život]] [[dobro]], zašto nam ga oduzimaju? Ako je [[zlo]], zašto nam je dat?" [[Kategorija:Italijanski pisci|Guerrazzi,Francesco Domenico]] {{Wikipedia}} teg6wwrmzcsxaue3l9uny8lznxydlmo 0 1877 59640 59082 2021-01-10T02:02:18Z Doavik 7095 59640 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Roger de Rabutin, Comte de Bussy |slika=[[slika:Roger de Bussy-Rabutin en armure de lieutenant-général du roi (bgw17 0152).jpg|170px]] |tekst uz sliku=''francuski književnik, poznatiji kao Bussy-Rabutin'' |datum rođenja= 18. april 1618. |mjesto rođenja=Epiry, Francuska |datum smrti=9. april 1693. |mjesto smrti=Autun, Francuska }} * "Ako ljubav nije [[ludost]], onda nije ni ljubav." *"Ako ne možeš biti s onim koga voliš, voli onoga s kojim jesi." *"Kad se ne ljubi previše, ne ljubi se dosta." *"[[Ljubav]] je kao i [[san]] - što kasnije dođe, sve se teže budimo." *"Odsutnost je za ljubav isto što i vjetar za vatru: gasi malu, a raspiruje veliku." [[Kategorija:Francuski pisci|Bussy-Rabutin,Roger de]] {{Wikipedia}} szjmgay5q2ztq5mwkoy44alvdl1kgm4 0 1878 51852 47126 2014-04-15T02:32:54Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 20 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q36330]] 51852 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Giordano Bruno |slika=[[slika:Giordano Bruno.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Đordano Bruno, talijanski filozof i pjesnik'' |datum rođenja=1548. |mjesto rođenja=Nola, Italija |datum smrti= 17. februar 1600. |mjesto smrti=Rim, Italija }} *"Ako nije [[istina|istinito]], dobro je smišljeno." *"[[Ljubav]] [[slikar]]i slikaju kao mladića ili dječaka iz dva razloga. Jedan je što lik starca tome ne odgovara, a drugi što ljubav čini da je čovjek lakomislen i lakše podnosi taj osjećaj, gotovo kao dječaci." [[Kategorija:Italijanski filozofi|Bruno,Giordano]] [[Kategorija:Italijanski pisci|Bruno,Giordano]] {{Wikipedia}} kqtdedlaf5zqn8iwqm1jllzhc3vt5vl 0 1879 51373 48116 2014-04-13T02:43:22Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 19 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q224029]] 51373 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=André Maurois |slika= |tekst uz sliku=francuski književnik |datum rođenja=26. juli 1885. |mjesto rođenja=Elbeuf, Francuska |datum smrti=9. oktobar 1967. |mjesto smrti=Neuilly-sur-Seine, Francuska }} *"Čitava vještina u [[brak]]u je umjeti prijeći iz ljubavi u prijateljstvo, ne žrtvujući pri tome ljubav." * "Mi volimo [[iskrenost]] samo kod osoba koje nas vole, a iskrenost ostalih nazivamo bezobrazlukom." *"Na početku [[ljubav]]i ljubavnici govore o budućnosti. Kad se ljubav približava svom kraju govore o prošlosti." *"Ne volimo jednu ženu zbog onoga što govori; ono što govori, drago nam je zato što je volimo." *"Za formiranje ukusa i suda nšta nije pogodnije od prepisivanja najboljih pasusa ili bilježenja dubokih misli." [[Kategorija:Francuski pisci|Maurois,André]] {{Wikipedia}} q677ofjctfvowligw4vfx8ldjoz9rv3 10 1880 40989 38776 2010-12-27T19:22:15Z WizardOfOz 467 Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/6-2010 premješten u Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/6-2011 40989 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Mesa(Mehmed) Selimovic.jpg|100px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Meša Selimović]]''' :"Ono što nije zapisano, i ne postoji; bilo pa umrlo." :"Zaustaviće te na svakom koraku, ogadiće ti svaki pokušaj, ponudiće ti bezbroj dokaza da je najbolje ćutati, mirovati, gledati iz prikrajka." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> ig7hg30xr670sz03q8s3b5wo2cjbrnb 0 1881 59373 55872 2020-06-23T18:53:45Z 2003:C1:371C:1500:5129:97AC:96E9:A65C 59373 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Čedomir Jovanović |slika=Ceda 2 crop.jpg |tekst uz sliku=''srpski političar, predsjednik Liberalno-demokratske partije Srbije'' |datum rođenja=13. 4. 1971. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Prihvatanje istine o [[Srebrenica|Srebrenici]] nije ni izdaja Srbije ni vrijeđanje srpskih žrtava, već izraz najdublje ljubavi i poštovanja prema zemlji, narodu i našoj djeci koja odrastaju u ovom haosu drustva lišenog osnovnih vrijednosti. Time se skida teret zla sa svih nevinih, koji pod tim zlom nestaju ili će nestati sutra. (na zvaničnoj web stranici Liberalno demokratske partije Srbije o rezoluciji o Srebrenici, prenio NAP 17.06.2015.) *"[[Srebrenica]] s [[Bratunac|Bratuncom]] nema veze. Razlika je dramatična. Sve što se desilo u Bratuncu, što se desilo u Skelanima, na Baniji, Liki, Kodrunu, ono što se dešavalo u Posavini, bilo je izraz ratnog ludila u kome neka lokalna propalica postane vojskovođa. Strašna je razlika između Nasera Orića i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]], Orića i Ratka Mladića. [[Naser Orić]] je klasična potvrda one [[Ivo Andrić|Andrićeve]] definicije o [[rat]]u i fukarama. Svoju vojsku je formirao tako što je mobilisao svakog nesrećnog [[Bošnjak]]a kome je neko ubijen u tom ludom ratu. Iz Srebrenice je pobegao pred Ratkom Mladićem, baveći se potom biznisom. [[Ratko Mladić]] je, nažalost, klasična potvrda definicije o genocidnoj politici koju je zajednički vodilo rukovodstvo Bosanskih Srba i [[Slobodan Milošević|Milošević]] u Beogradu." * "Kosovo je neovisno o Srbiji posljednjih deset godina i bit će nova država na Balkanu. U kojoj mjeri će to biti formalizirano ovisi o političkim okolnostima i spremnosti svijeta da insistira na novm rješenju, ali će se to vrlo brzo svesti na najbolnije teme za Srbiju. Za takvo stanje postoji i krivica i odgovornost i Slobodan Milošević nije sam pokrenuo i realizirao svoju politiku pa ne treba ni sam platiti cijenu tog propalog nacionalnog projekta." (''za "Jutarnji list"'') * "Imamo begove, age i postoji raja. Možemo samo da žalimo što su Turci odavde otišli. Da su ostali, bili bismo bliže Evropi nego što smo sada. (...) Srbija je posljednja adresa za sve ratne protuhe, za propale političare i idealna adresa za Miloševićeve tajkune koji samo u Srbiji mogu da rade što se nigdje u svijetu ne radi" (24sata.info, 26. decembar 2007.) * "Ja se sjećam predsjedničke kampanje u kojoj sam rekao da ne mogu biti [[Beograđanin]] ako pritom nisam [[Sarajlija]], [[Prištevac]] ili [[Zagrepčanin]], da ne mogu biti dobar [[Srbin]] ako nisam [[Bošnjak]] ili [[Hrvat]]; jer jedino tako mogu biti čovjek." (FaceTV, gostujući u „Centralnom dnevniku sa Senadom Hadžifejzovićem“, 11. decembar 2010.)<ref>Čedomir Jovanović, gostujući u „Centralnom dnevniku sa Senadom Hadžifejzovićem“, Sarajevo, 11. decembar 2010. – [http://www.youtube.com/watch?v=tmsTupcJUq4 YouTube LDP TV] (od 9:16 min. do 9:31 min.)</ref> {{Wikipedia}} == Reference == <references/> {{DEFAULTSORT:Jovanović, Čedomir}} [[Kategorija:Srbijanski političari]] g87l2e6xi1tvgh7su2qzasib4t1dunf 4 1882 18746 5846 2006-09-29T19:57:16Z Zumbulka~bswikiquote 10 18746 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} * [[Čedomir Jovanović]] * [[Čuang Ce]] 1309p2b75s7qj3qxnhochv2w64qlu03 14 1883 59085 54779 2019-12-02T23:56:05Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q6949440]] na [[d:|Wikidati]] 59085 wikitext text/x-wiki {{KategorijaABC}} [[Kategorija:Književnost]] 322339enuzht57bml6k0ok70l5q5lrx 0 1884 52911 52909 2014-05-15T20:49:02Z Harač 23 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/217.196.193.226|217.196.193.226]] ([[User talk:217.196.193.226|razgovor]]) na posljednju izmjenu koju je napravio [[User:Dexbot|Dexbot]] 52911 wikitext text/x-wiki {{ABC}} == A == *"Ako odgajaš muža, odgajaš samo njega. Ako odgajaš ženu, odgajaš čitavu porodicu." == B == *"Bolje je [[trgovina|trgovati]] slamom, pa zaraditi, nego trgovati [[zlato]]m, pa izgubiti." == Č == *"Četiri se stvari ne mogu vratiti: izgovorena riječ, izbačena [[strijela]], protekli [[život]] i propuštena [[prilika]]." *"Čovjek je gospodar [[riječ]]i koje nije izgovorio, ali je [[rob]] onih riječi koje su mu izmakle." *"[[Čovjek]] može podnijeti i najteže [[bol]]ove, ali vrhunac njegove tragike skriven je u času, kad gubi masku, a ne može da je zamijeni drugom, i prisiljen je da živi go." *"Čuvaj se žurbe, jer ona uvijek dovodi do kajanja: onaj koji žuri govori prije nego što sazna, odgovara prije negoli nešto shvati, odluči prije negoli provjeri, kudi prije nego što se u nešto uvjeri." == D == *"Da bismo nekoga dolično voljeli, treba ga tako voljeti kao da će sutra umrijeti!" == G == *"Gospodar si [[riječ]]i koju nisi izgovorio, a [[rob]] one koju si rekao." == J == *"[[Junak]] je onaj koji ne [[govor]]i već [[rad]]i." == K == *"Ko ima malo novca govori: ''Što da radim s njim'', a onaj koji ima mnogo govori: ''Gospode, daj još''." == Lj == *"[[Ljepota]] lica nalazi se u ljepoti [[karakter]]a." *"[[Ljubav]] je slastica kojoj je sok sladak a tijesto gorko." *"[[Ljubomora]] lakomislene žene pokazuje se u brakolomstvu, a ljubomora kreposne žene u suzama." == M == *[[Mir]] dolazi kroz [[razumijevanje]] a ne kroz sporazume. == N == *"Nemoj se srditi što ružin grm nosi trnje, nego se raduj što trnov grm nosi ruže." *"Nikada se zaljubljeno [[srce]] ne može najesti [[radost]]i odmora, dokle god ga ljubav drži u svojim šakama." == P == * "Priroda [[kiša|kiše]] je uvijek ista, pa ipak od nje raste trnje u pustinji i cvijeće u bašti." * "Prouči ono što se [[govor]]i, a ne onoga ko govori." * "Psi laju, karavani prolaze." == R == *"Rijetka posjeta uvećava [[prijateljstvo]]." == S == *"[[Srce]] koje voli ne gleda na ljepotu." *"Sve što se desi jednom, ne mora se nikad ponoviti. Ali sve što se desi dva puta, desiće se sigurno i treći put." == T == *"Tri stvari se ne mogu sakriti: ljubav, planina i čovjek na devi!" == U == *"[[Uzdah]] lijepe djevojke čuje se dalje nego rika [[lav]]ova." [[Kategorija:Poslovice]] 4pgc5ubd375hsxilvqc6j0fm6hpbs52 0 1885 59109 51874 2019-12-22T13:17:16Z 80.223.95.177 File 59109 wikitext text/x-wiki [[File:Roger Ascham - Project Gutenberg eText 12788.png|thumb|Roger Ascham]] '''Roger Ascham''' (1515 - 1568), engleski pisac ------------ *"Ne služi se [[laž]]ima, jer to je nepošteno; ne kazuj svaku istinu, jer to je nepotrebno; u svoje vrijeme i na svojem mjestu, bezazlena laž bolja je nego štetna [[istina]] koja vrijeđa." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski pisci|Ascham,Roger]] gjw3rnkn5cuci9610r96l5dggqh0uqz 0 1886 52371 46277 2014-04-21T12:38:38Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52371 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Bulgaria.svg|thumb|250px]] [[Slika:LocationBulgaria.png|right|260px]] * "Ako želiš [[jabuka]], trebaš protresti [[drvo]]." * "Da zna [[kadija]] kakva je [[rakija]], ne bi bio kadija već [[bekrija]]." * "Hrani [[pas|pseto]] - da na tebe laje." * "[[Jezik]] kosti nema, ali kosti lomi." * "Kada nekom činiš [[dobro]], misli i na [[posljedica|posljedice]]." * "Loša je ona [[kuća]] gdje se [[uspjeh]] zalijeva čašom." * "Na čelu Krist, a u njedrima [[vrag]]." * "Na čelu se ne nosi [[ljepota]], nego [[ljudskost]]." * "[[Pamet]]na [[glava]], stotinu [[ruka|ruku]]." * "[[Siromah]] se tri puta raduje [[hlače|hlačama]]: kada su nove, kad ih okrene i kad ih zakrpi." * "Slušaj [[pop]]a šta [[govor]]i, ali ne gledaj šta čini." * "[[Zdravlje]] bez [[novac|novca]] - gotovo je [[bolest]]." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Bugarska]] {{Wikipedia|Bugarska}} 7l9ddc6r38p3sumpqdpflj0zqcdxiac 0 1887 23189 23096 2006-10-10T21:48:49Z Harač 23 23189 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Pjotr Iljič Čajkovski |slika=[[slika:Tchaikovsky.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Petar Iljič Čajkovski (rus. Пётр Ильич Чайковский), ruski kompozitor |datum rođenja=7. maj 1840. |mjesto rođenja=Votkinsk, Rusija |datum smrti=6. novembar 1893. |mjesto smrti=Sankt Petersburg, Rusija }} *"Žalim [[prošlost]], nadam se [[budućnost]]i, nezadovoljan sa sadošnošću - to je moj [[život]]." [[Kategorija:Muzika|Čajkovski,Pjotr Iljič]] [[Kategorija:Ruski kompozitori|Čajakovski,Pjotr Iljič]] {{Wikipedia}} dn9mpbpnsf0lyw850pfnsm9n98xiit4 0 1888 61415 52411 2024-05-16T18:25:17Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Velika Britanija]] to [[Category:Ujedinjeno Kraljevstvo]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61415 wikitext text/x-wiki ------ [[Slika:Flag of England.svg|thumb|260px]] [[Slika:LocationEngland.png|right|260px]] *"Blago [[bogatstvo|bogatima]]! Oni barem imaju čime [[utjeha|tješiti]] druge." *"Čvrsta se [[ljubav]] lako ne zaboravlja." *"Idi s [[moda|modom]] ili se pozdravi sa [[svijet]]om." *"Kad je [[srce]] u plamenu, neka će iskra izletjeti i na usta." *"Kad se ljubav ohladi, sve [[mahana|mane]] se vide." *"Kad [[vino]] tone, [[riječ]]i plivaju." *"Kada je ljubav mršava, mane su debele." *"[[Ljepota]] i [[ludost]] stari su drugovi." *"Ljudi su najbolji kad su najlošijeg [[zdravlje|zdravlja]]." * "Ljuti čovjek otvara usta, a zatvara [[oči]]." * "Mnogi ljudi su kao brus - oštre druge, a sami su tupi." *"Mrlje [[bogataš]]a prikrivaju se [[novac|novcem]]." *"Ne vole oni koji ne pokazuju svoju ljubav." *"Pametni ljudi uče na tuđim [[greška]]ma; budale na vlastitim." * "[[Prijateljstvo]] jača posjetima, a još više rijetkim posjetima." *"Reci [[žena|ženi]] da je lijepa, pa će brzo pobudaliti." *"Samo onda istinski volimo kad više nemamo potrebe da to kažemo." *"[[Siromah]]ov [[dug]] stvara veliku buku." *"Slijedi ljubav, pa će ti bježati; bježi od ljubavi pa će te slijediti." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo]] {{Wikipedia|Engleska}} ot9p1f3bf3301dxnq90p4p9opve5054 0 1889 23812 19865 2006-10-15T22:14:57Z Zumbulka~bswikiquote 10 23812 wikitext text/x-wiki ------ *"Ako ti je [[žena]] dobra, druga ti ne treba." [[Kategorija:Poslovice]] hv3tiue2sibz638dtp61b1wbim817lo 0 1890 51856 49569 2014-04-15T02:39:41Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 25 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q48305]] 51856 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Euripid |slika=[[Slika:Euripides Statue.jpg|170px]] |tekst uz sliku=statua u Vatikanskom muzeju<br>''jedan od tri najveća tragičara Antike (uz [[Eshil]]a i [[Sofoklo|Sofokla]])'' |datum rođenja= oko 480 p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti=oko 406 p.n.e. |mjesto smrti= }} *"[[Djeca]] su za sve ljude njihov [[život]]." *"Dobri i [[mudrost|mudri]] žive tihim životima." *"Nema goreg [[zlo|zla]] od loše žene, a ništa nije bolje stvoreno od dobre [[žena|žene]]." *"Nikad se nemoj zamoriti u davanju [[domovina|domovini]]." [[Kategorija:Grčki pisci|Euripid]] {{Wikipedia}} 9ccovb7qcj7pkcch6gr67khy1bsp8xz 0 1891 52419 46920 2014-04-21T14:08:43Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52419 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of France.svg|right|260px]] [[Slika:LocationFrance.png|right|260px]] * "Ako pokušate razumno razmišljati o ljubavi, izgubit ćete [[razum]]." * "Ako želiš biti sretan, moraš živjeti skriveno." * "[[Bog]] nas često posjećuje, ali mi većinom nismo kod kuće." * "Bogat čovjek djevojci nikad nije star." * "Bogatstvo se stiče znojem, posjeduje [[strah]]om, a napušta tugom." * "Čuda se događaju samo onima koji u njih vjeruju." * "[[Dan]] bez vina, dan bez sunca." * "Koliko vrijedi [[čovjek]] - toliko vrijedi [[zemlja]]." * "Ljubav čini da prolazi [[vrijeme]], vrijeme čini da prolazi ljubav." * "Ljubav je jedina [[bolest]] od koje ne želimo ozdraviti!" * "Ljubav rijetko kad umire od nagle [[smrt]]i." * "Malo treba da se skupi veliko [[bogatstvo]], ali mnogo da se skupi malo." * "Misli što hoćeš, [[govor]]i što moraš." * "[[Mladost]] živi od nade, [[starost]] od [[uspomena]]." * "Onome koji umije da čeka, s vremenom sve dolazi." * "Prijateljstvo je ljubav bez krila." * "Samo žene i lječnici znaju koliko je [[laž]] potrebna ljudima." * "Stare ljubavi i stare klade upale se u svako doba." * "U istinskoj ljubavi [[duša]] ljubi [[tijelo]]." * "Umrijeti od [[ljubav]]i znači pretjerati u njoj." * "[[Žena]] voli kad može, [[muškarac]] kad hoće!" [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Francuska]] {{Wikipedia|Francuska}} sdy5iqf9den8gltq6vcq4p75740ooej 0 1892 58883 51680 2019-07-14T21:30:06Z Risto hot sir 6370 File 58883 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=George Orwell |slika= |tekst uz sliku=pravo ime ''Eric Arthur Blair'', <br>britanski književnik i novinar |datum rođenja= 25. juni 1903. |mjesto rođenja=Motihari, Indija |datum smrti= 21. januar 1950. |mjesto smrti=London, Engleska }} [[File:George_Orwell_press_photo.jpg|thumb|left|George Orwell]] *"Sve životinje su rođene jednake, ali su neke jednakije od drugih." * "Španski [[rat]] i ostali događaji 1936.-37. su sve promijenili i poslije toga sam znao gdje sam. Svaka ozbiljna rečenica koju sam napisao od 1936. izravno je ili neizravno napadala [[totalitarizam]] i branila demokratski [[socijalizam]], barem ja to tako shvatam.." – Iz eseja "Why I Write" ("Zašto pišem") * "Postoji mnogo ljudi koji mogu biti objektivni o morskim puževima ili o korijenu broja 2, ali postaju shizofrenični ako moraju razmišljati o izvoru vlastitih [[prihod]]a" – Iz eseja "Antisemitism in Britain" ("Antisemitizam u Britaniji") == Vanjski linkovi == *http://www.online-literature.com/orwell/897/ *http://www.orwell.ru/library/articles/antisemitism/ [[Kategorija:Britanski pisci|Orwell,George]] [[Kategorija:Britanski novinari|Orwell,George]] {{Wikipedia|George Orwell}} aqjma5k14l6bex14ob7vzpri09x1l3q 0 1893 58813 53437 2019-06-01T06:35:18Z Archaeodontosaurus 6842 58813 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Carlo Goldoni |slika=[[Slika:Alessandro Longhi - Ritratto di Carlo Goldoni (c 1757) Ca Goldoni Venezia.jpg|200px]] |tekst uz sliku=italijanski dramaturg |datum rođenja=25. februar 1707. |mjesto rođenja=Venecija, Italija |datum smrti=6. februar 1793. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} *"Žene se ne udešavaju toliko za muškarce koliko protiv [[žena]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Italijanski pisci|Goldoni,Carlo]] 75s82hxz6mso234yxbjg7r5ia4ocslc 0 1894 52428 52280 2014-04-21T14:36:45Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52428 wikitext text/x-wiki * "Često cijeli grad mora platiti [[grijeh]] jednog zlobnika." * "[[Glad]] je stalan gost u kući [[siromah]]a." * "Ko hoće učiti svugdje nađe školu." * "Ko prestane biti [[prijatelj]], prijatelj nikada nije ni bio." * "[[Mudrac]] sve svoje sa sobom nosi." * "Voli me da te mogu voljeti, drži me da te mogu držati." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Grčka]] {{Wikipedia|Grčka}} mtg6k3eradw0fbo6tc3qhvn78nzctl0 0 1895 24068 4350 2006-10-22T10:10:50Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Stephen Hawking]] 24068 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Stephen Hawking]] pwjedf4xo0299cdo03za6kcwwlainwf 0 1896 4352 2005-12-29T22:51:29Z Dado 4 Poslovice iz Bosne i Hercegovine premješten u Bosanske poslovice 4352 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Bosanske poslovice]] pu5czd3kh2rtwjznhfhu9617k6nfqze 0 1897 51261 49481 2014-04-09T16:06:44Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 24 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q7374]] 51261 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sir Alfred Joseph Hitchcock |slika=[[slika:Alfred Hitchcock NYWTS.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''Alfred Hičkok, američko-britanski filmski režiser'' |datum rođenja= 13. august 1899. |mjesto rođenja=London, Engleska |datum smrti= 29. april 1980. |mjesto smrti=Los Angeles, SAD }} * "[[Flert]]ovi su nalik na filmove: razvijaju se samo u mraku." * "Ja sam filantrop: pružam ljudima ono što oni žele. Ljudi vole osjetiti užas i [[strah]]." *"[[Ljubav]] je partija karata, gdje svi varaju. Muškarci - da bi dobili, a žene - da ne bi izgubile." *"Postoji nešto što je mnogo važnije od svake logike: to je [[mašta]]." * "Snimati [[film]]ove za mene, najprije i prije svega, znači ispričati priču. Ta priča može biti nevjerovatna, ali ona ne treba nikada biti obična. Poželjno je da bude dramatična i humana. Drama, to je [[život]] iz kojega su isključeni svi dosadni trenuci." *"Sretno [[brak|oženjen]] je samo onaj [[čovjek]] koji razumije svaku riječ koju njegova [[žena]] nije rekla." == Drugi o njemu == *[[Drew Casper]] ** "Imamo nekoga ko ima neuobičajeno velik, neurotičan strah od nereda. Otuda izvire Hitchcockova umjetnost. On promatra ljude same u stanju nereda. Svi ti ljudi misle da kontroliraju situaciju, misle da su moćni, misle da su sređeni – a u jednom trenutku on naglo izvlači tepih ispod njihovih nogu samo da bi vidio njihove reakcije." *[[Ingmar Bergman]] ** "Volio bih da znam više o njegovim vezama sa ženama. Međutim, kad bolje razmislim, ne bih volio." *[[Peter Conrad]] ** "Poput Freuda, Hitchcock dijagnosticira nezadovoljstvo koje bjesni i nagriza masku civilizirane uljudnosti modernog čovjeka. Poput Picassa ili Dalija, on registrira fenomenološku prijetnju naglo moderniziranog svijeta." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki režiseri|Hitchcock,Alfred]] [[Kategorija:Britanski režiseri|Hitchcock,Alfred]] nea7ea5dixnmn0zj50csc0pccc0nffk 0 1898 54780 52719 2015-08-03T18:38:51Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 17 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q319829]] na [[d:|Wikidati]] 54780 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Oliver Wendell Holmes |slika=[[slika:Oliver Wendell Holmes Sr circa 1894.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Oliver Wendell Holmes, američki književnik'' |datum rođenja=29. august 1809. |mjesto rođenja=Cambridge, SAD |datum smrti= 7. oktobar 1894. |mjesto smrti=Boston, SAD }} *"[[Čovjek]] ima svoju volju, a [[žena]] svoj način. " *"Najvažnija stvar na [[svijet]]u nije gdje smo, već u kojem [[smijer]]u idemo." *"[[Život]] je zavežljaj malih stvari." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pisci|Holmes,Oliver Wendell]] 8jf3nlan6aw7doqae4bdehlppy0t02i 0 1899 52442 48356 2014-04-21T15:00:37Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52442 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Quintus Horatius Flaccus |slika=[[slika:Quintus Horatius Flaccus.jpg|200px]] |tekst uz sliku=rimski pjesnik |datum rođenja= 8. decembar 65. p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti= 27. novembar 8. p.n.e. |mjesto smrti= }} *"Bavim se tuđim [[stvar]]ima budući da nemam svojih." *"Bilo bi mnogo nijemih da se zabrani govoriti o drugima loše." *"Biti mudar : - to je osnov i početak dobrog pisanja." (''Poslanica Pizonima'') *"Izgovorena [[riječ]] ne može se vratiti." *"Ko kleveće odsutnog [[prijatelj]]a, [[zloba]]n je." *"Mi smo prah i [[sjena]]." (''Pulvis et umra sumus.'') *"Niko nije rođen bez mane, ali je najbolji onaj koji ih ima najmanje." *"Od uzvišenog do smiješnog samo je jedan [[korak]]." *"S bogatstvom rastu i problemi i želja da se ima više." *"U [[ljubav]]i ima dva zla: [[rat]] i [[mir]]." *"Vođeni smo kao drvena lutka koju pokreću tuđi mišići." *"Za domovinu umrijeti makar je slatko i dično, ja držim da je slađe živjeti za domovinu." [[Kategorija:Književnost|Horacije]] [[Kategorija:Rimski pisci]] [[Kategorija:Historija|Horacije]] {{Wikipedia|Horacije}} 7vct0bdv5cyq4ojiwuouhsw2lobu2x0 0 1900 27979 27113 2007-03-13T22:36:54Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 27979 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ibn Zafar |slika= |tekst uz sliku=''arapski filolog i pisac'' |datum rođenja= oko 1104. |mjesto rođenja=Sicilija |datum smrti= oko 1170. |mjesto smrti=Sirija }} * "Ako imaš pametnu ženu, ješćeš plodove sa drveta spoznaje; ako je glupa onda sa drveta života." * "Kad kuješ svoju [[sreća|sreću]], ne udaraj bližnje po prstima." * "Veseli i dobri ljudi traže [[prijateljstvo]], a rđavi jatake i ortake." * "Žene su suviše slabe da ne bi zloupotrijebile svoju [[slabost]]." * "[[Žena]] treba da ti bude sluga, a ne gospodar." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Arapski pisci|Zafar,Ibn]] 4b1sbe9a2h91ncn1b2xzkv89xl4a0l8 0 1901 52446 52283 2014-04-21T15:11:15Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52446 wikitext text/x-wiki -------- [[Slika:Flag of India.svg|right|260px]] * "Ako ne znaš koga okriviti, okrivi [[jezik]]." *"Bolje je živjeti u svojoj [[domovina|domovini]] u nevolji, nego u [[tuđina|tuđini]] u zadovoljstvu." *"[[Čovjek]]ovu prirodu mogu izmijeniti samo dvije stvari; [[novac]] i [[žena]]." *"[[greška|Griješiti]] je ljudski, [[opraštanje|opraštati]] božanski." *"Kao što tijesna [[odjeća]] smeta kretanju tijela - tako [[bogatstvo]] smeta kretanju [[duša|duše]]." * "Ko pobjedi strah taj je i tigru opasan protivnik." *"[[Kruh]] [[siromah]]a slađi je od kruha [[bogataš]]a, jer [[glad]] mu daje slatkoću." *"[[Mašta]]nje lijenčine ne vrijedi ništa više od potonula ćupa." *"Na početku čovjekova [[život]]a stoji [[neznanje]], u zreloj dobi [[patnja]], a u [[starost]]i [[žalost]]." *"Niko se nikada nije izgubio na ravnom [[put]]u." * "Slušaj druge ili će te vlastiti [[jezik]] učiniti gluhim." *"[[uvreda|Uvredom]] nećeš poniziti [[mudrac]]a, [[pohvala|pohvalom]] nećeš uzvisiti [[glupan]]a." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Indija]] {{Wikipedia|Indija}} tqzgi2zvxqeute3jauxvtz995cyzn22 0 1902 52781 52710 2014-04-26T01:11:28Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52781 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Japan.svg|thumb|260px]] [[Slika:LocationJapan.png|right|260px]] * "[[Čovjek]] je [[smrt]]an, ali njegovo [[ime]] može postati besmrtno." * "Čovjek može vidjeti [[nebo]] kroz ušicu igle." * "[[Hvalisanje]] je početak sramote." * "Jaka [[ljubav]] rađa sto puta jaču [[mržnja|mržnju]]." * "Kad bi se čovjek manje brinuo za stvari koje su mu daleke, zacijelo bi više mislio na stvari koje su mu blizu." * "Kad umireš od žeđi kasno je razmišljati o kopanju bunara." * "Ko hoće da [[nebo]] izmjeri trskom, nalik je na onoga koji pokušava zemlju probušiti iglom." * "Ko pije [[vino]], ne poznaje njegovu štetnost; ko ga ne pije, ne poznaje njegove koristi." * "[[Ljubomora]] je duša ljubavi." * "Ljudi najviše trpe zbog pomanjkanja [[kruh]]a i ljubavi." * "Metal se upozna u vatri, čovjek uz vino." * "Na svijetu se ponekad događaju i [[čudo|čuda]]." * "Najslabije stvorenje na svijetu jest [[čovjek]]. Njemu sve naškodi: i vjetar, i mraz, i sunce." * "[[Nebo]] nema usta, zato nuka čovjeka da govori o njemu." * "Niko na [[svijet]]u nije jači od čovjeka koji zna." * "Onoga ko marljivo [[rad]]i ni [[nebo]] ne može učiniti [[prosjak]]om." * "Onome što je bilo lani, smije se i vrana." * "[[Pamet]]an [[čovjek]] naći će vodu i u pustinji, a [[budala]] će kraj rijeke umrijeti od žeđi." * "Panj koji je već gorio lahko se zapali." * "Pri prvoj čaši čovjek pije [[vino]]; pri drugoj čaši vino pije vino; pri trećoj čaši vino pije čovjeka." * "[[siromaštvo|Siromašan]] nema slobodnog vremena." * "[[Sreća]] pomogne nekad - [[rad]] uvijek." * "Tamo gdje [[ljubav]] vlada nema ni velikih ni malih." * "Velike nesreće nastaju iz malih [[uzrok]]a." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Japan]] {{Wikipedia|Japan}} kkuv7p0hx8wqzj1o8trvzvg12ibetie 0 1903 52181 40584 2014-04-15T16:52:33Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 2 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q379621]] 52181 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mór Jókai |slika=[[slika:Mor Jokai.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Mór Jókai, mađarski književnik i novinar'' |datum rođenja=18. februar 1825. |mjesto rođenja=Komárom, Mađarska |datum smrti=5. maj 1904. |mjesto smrti=Budimpešta, Mađarska }} *"[[Žena]] koja iskreno ljubi, ne može biti ni zla ni nevjerna." [[Kategorija:Mađarski pisci|Jókai,Mór]] [[Kategorija:Mađarski novinari|Jókai,Mór]] {{Wikipedia}} s0ir7tm9uhjp4oj89gkvqqmlgspp6v4 0 1904 59938 58864 2021-11-09T21:46:31Z Kotkan lusija 7585 59938 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Franz Kafka |slika= |tekst uz sliku=češki pisac;<br>poznatija djela: ''[[Proces]]'' i dr. |datum rođenja=3. juni 1883. |mjesto rođenja=Prag, Češka |datum smrti= 3. juli 1924. |mjesto smrti=Beč, Austrija }} [[File:Franz Kafka 1917.jpg|thumb|Franz Kafka (1917)]] * "Kad je [[čovjek]] sam uvijek je u lošem društvu." * "Ljudi koje najviše razdiru [[strast]]i, najviše mogu i da uživaju u životnim slastima." * "Dan je velika opsjena." * "..mi smo kao stabla drveća u snijegu. Ona prividno stoje na površini snijega, i reklo bi se da se mogu pomjeriti kad ih čovjek lako udari. Ne, to nije moguće, jer ona su čvrsto povezana s tlom. Ali gle, čak je i to samo prividno." * "Ako nas knjiga koju čitamo ne probudi udarcem u glavu, zašto je čitamo? Trebamo knjige koje nas pogađaju poput katastrofe, koje nas duboko rastužuju, poput smrti nekoga koga smo voljeli više od samih sebe, poput izgona u šumu daleko od svih, poput samoubistva. [[Knjiga]] mora biti sjekira za zaleđeno more u nama." * "Mesija će doći onda kada više nikome ne bude bio potreban. On neće doći posljednjeg, doći će najposljednjijeg dana." ==Drugi o njemu== *[[Jorge Luis Borges]] **"Jednom sam bio naumio sastaviti pregled Kafkinih pretača. Isprva sam mislio da je on isto toliko jedinstven koliko i feniks iz retoričkih pohvalnica; upoznavši ga malko izbliže, povjerovah da sam prepoznao njegov glas, ili njegove navike, u tekstovima raznih književnosti i raznih doba." (''[[Kafka i njegove pretače]]'') == Djela == *''[[Proces]]'' {{Wikipedia|Franz Kafka}} [[Kategorija:češki pisci|Kafka,Franz]] [[Kategorija:Franz Kafka|*]] i88w6pt8wkulxag31uhvazrsro2wcdq 0 1905 54687 52323 2015-06-09T07:32:10Z 46.239.35.226 54687 wikitext text/x-wiki ----------- [[Slika:Flag of the People's Republic of China.svg|right|260px]] [[Slika:LocationPRChina.png|right|260px]] * "Ako si strpljiv u jednom momentu ljutnje, izbjeći ćeš sto [[dan]]a tuge." * "Ako želiš prestati piti, promatraj pijanca dok si trijezan." * "Bolje je upaliti svijeću nego proklinjati tamu." * "Budite pažljivi kada nešto zaželite. Možda se ostvari." * "Čista [[savjest]] ne boji se kucanja noću." * "[[Čovjek]] je sretan onoliko koliko je sposoban usrećiti druge." * "Čovjek koji može pobijediti druge - jak je; čovjek koji pobijedi sebe - svemoćan je." * "Čujem i zaboravljam, vidim i pamtim. Radim i razumijem." * "Djeca su ogledalo [[roditelj]]a." * "Dječji [[život]] je poput komada papira na koji svako ostavlja bilješku." * "Dajte čovjeku ribu; Nahranili ste ga za jedan dan. Naučite čovjeka da lovi ribu; Nahranili ste ga za cijeli [[život]]." * "I lijepi cvjetovi lijepi su tek neko vrijeme." * "Jedan razgovor sa mudrim čovjekom vrijedi više od mjeseci učenja iz knjige." * "Kad [[bogataš]] postane [[siromah]], on postane [[učitelj]]." * "Kad i hiljadu ljudi vjeruje u glupu stvar, ona idalje ostaje glupa." * "Kad ih jednom izgovorite, ni najbrži konj više ne može dostići vaše riječi." * "Kad nam se [[sreća]] smiješi sretnemo [[prijatelj]]e; kad nam okrene leđa sretnemo lijepu ženu." * "Kad se muškarci sastanu - oni jedan drugog slušaju, kad se žene sastanu one jedna drugu gledaju." * "Ko ima mnogo [[novac]]a, a nema djece nije bogat, ko ima mnogo djece a nema novaca nije [[siromah]]." * "Ko ima novaca ima i prijatelja." * "Ko ima silu uzima silom, ko nema silu uzima pameću." * "Ko traži istinu mora je znati podnijeti." * "[[Misao]] je slična kopanju bunara: [[voda]] je najprije mutna, ali se polako razbistri." * "[[Mladost]] predlaže, [[starost]] odlaže, sredina izvršava." * "Mudar čovjek sam donosi odluke; budala prihvaća javno mnijenje." * "Najbolje [[vrijeme]] za sadnju drveća je bilo prije 20 godina. Drugo najbolje vrijeme je sada." * "Ne budite lijeni jer je [[lijenost]] najveći neprijatelj [[krepost]]i." * "Ne obara se svako [[drvo]] prvim udarcem." * "Ne zavodi [[čovjek]]a samo [[ljepota]] tijela, isto tako može ga zavesti i ljepota [[duh]]a." * "Nekoliko čaša vina sklope stotinu poslova." * "[[Novac]] će i slijepcu otvoriti [[oči]], novac će i debelom papi zatvoriti oči." * "Novac ponekad uklanja neprilike, ali ih i stvara." * "Onaj koji pita ispadne [[budala]] pet minuta, ali onaj koji ne pita ostane budala cijeli [[život]]." * "Prvi znak pametnog čovjeka je da jednim pogledom shvati s kim ima posla." * "[[Put]] od hiljadu milja počinje jednim [[korak]]om." * "Put u [[pakao]] popločen je dobrim namjerama." * "[[Rana]] koju ti zada prijatelj nikad ne zacijeli." * "Starost i siromaštvo, jedna od ove dvije nevolje je dovoljna." * "Strpljenja. Vremenom od trave postane mlijeko." * "Strpljivo izdrži mali [[gubitak]] i bit ćeš pošteđen velikoga." * "Svi su cvjetovi [[budućnost]]i u sjemenu [[sadašnjost]]i." * "Teško je mrziti onoga koga voliš,a još teže je voljeti onoga koga mrziš." * "Tek kada dođe hladno godišnje doba znamo da su bor i čempres zimzeleni." * "U glavi pijanog čovjeka vrti se nakom 2-3 čaše. U glavi taštog čovjeka vrti se več nakon prve pohvale." * "U trenutku [[uspjeh]]a ne zaboravljaj svoje neuspjehe." * "Učitelji otvaraju vrata, ali vi morate ući sami." * "Velika [[sreća]] dolazi s neba; mala sreća dolazi od čovjeka." * "[[Vino]] ne opije čovjeka, nego se čovjek opije sam." * "Više vrijedi poznavati odlike svoga [[neprijatelj]]a nego svoje pogreške." * "[[Znanje]] je blago koje svog vlasnika svugdje prati." * "[[Život]] je samo most. Ne gradi kuću na mostu." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Kina]] {{Wikipedia|Narodna Republika Kina}} 2h0a35ae80w0geg665dg7wi4ove9rm9 0 1906 60367 59319 2022-11-04T10:20:10Z Ääliökatiska 7903 60367 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Efraim Kišon |slika= |tekst uz sliku=''izraelski pisac i filmski režiser'' |datum rođenja= 23. august 1924. |mjesto rođenja= |datum smrti= 29. januar 2005. |mjesto smrti= }} [[File:Ephraim Kishon 6.jpg|thumb|Ephraim Kishon (1994)]] *"Ima dvije vrste [[nesreća]]: nesreće koje se događaju nama i sreće koje snalaze druge." *"Jedna od najraširenijih [[bolest]]i je - dijagnoza." *"Potrebni su ti i [[prijatelj]] i neprijatelj da bi te ranili u [[srce]]. Jedan da te kleveće, drugi da ti to javi." * "U današnje vrijeme žene i piće su toliko skupi da čovjeku jedva ostane koja para za zabavu." *"U Švicarskoj se govore tri jezika: Nijemci znaju francuski i italijanski, Francuzi znaju francuski, a Italijani znaju kako da obrađuju zemlju. Oni francuskog porijekla gledaju s visoka na Nijemce, Nijemci gledaju s visoka na Francuze, zajedno gledaju s visoka na Italijane, a svi zajedno gledaju s visoka na strance. (''Les Parents Terrible'') [[Kategorija:Izraelski pisci|Kishon,Ephraim]] [[Kategorija:Izraelski režiseri|Kishon,Ephraim]] {{Wikipedia}} 80t5g4jr4w81z0ti9kbll61sbat8ukk 0 1907 60827 51735 2023-11-30T08:25:48Z Niegodzisie 7018 60827 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Henry Alfred Kissinger |slika=[[Slika:Henry Kissinger.jpg|170px]] |tekst uz sliku=američki političar,<br>dobitnik Nobelove nagrade za mir |datum rođenja= 27. maj 1923. |mjesto rođenja=Fürth, Njemačka |datum smrti= 29. novembar 2023. |mjesto smrti=Kent, Connecticut, SAD }} * "Ako [[rad]]imo ono što je potrebno, sve ide u našu [[korist]]." * "Ako ne znaš kuda ideš, svaki te [[put]] vodi do - nigdje." * "Ne postoji bosanski jezik, ne postoji bosanska kultura, Bosna je administrativna jedinica koja se sastoji od Hrvata, muslimana i Srba umjetno stvorena kao dio bivše Jugoslavije i glupo priznata kao država od strane Zapadnih sila." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki političari|Kissinger,Henry Alfred]] 27xeyojquhdvsqqyjcuys412uv7ptmq 0 1909 52486 47085 2014-04-21T16:32:13Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52486 wikitext text/x-wiki ------- * "Častohlepan misli da je nebo njegova kapa." * "[[Čovjek]] poslije svoje [[smrt]]i ostavlja svoje ime, a tigar svoju kožu." * "Kad starac pogriješi, kaže se da je sišao s pameti; kad mlad čovjek pogriješi kaže se da još nije došao pameti." * "[[Ljubav]] je za jednu [[noć]] kadra sagraditi Kineski zid." * "Nesretan čovjek i kad padne na perje razbije glavu." * "U kući [[neradnik]]a množe se samo snovi." * "U siromašnoj kući i Bog je gladan." * "[[Roditelji]] vole svoju djecu više nego što djeca vole roditelje." [[Kategorija:Poslovice]] dkm691jaly9r08yjkmy5l2yeynvtukc 0 1910 59471 56927 2020-09-22T20:46:11Z 92.36.176.167 /* V */ 59471 wikitext text/x-wiki == A == *"Adam, prvi čovjek, izgubio je sve zbog jabuke." *"Ako hoćeš u miru živjeti, slušaj, gledaj i šuti!" *"Ako je drugima dozvoljeno, tebi nije." == B == *"Bez muke nema nauke." *"Blago onome koji je daleko od dnevnih trzavica." *"Bogat je onaj koji toliko posjeduje da ništa više ne želi." *"Bogati imaju mnogo rodbine." *"Bogatim se naziva onaj koji je svojom sudbinom zadovoljan." *"[[Bogatstvo]] drhti, [[siromaštvo]] je slobodno." *"Bogatstvo mijenja [[karakter]], ali rijetko kad na bolje." *"Bolja je [[zavist]] nego [[milostinja]]." *"Bolje dobro ime nego veliko bogatstvo." *"Bolje je biti [[siromah]] časno nego bogat nepravedno." *"Bolje je nepravdu trpjeti nego činiti." *"Biti prekoravan u nesreći teže je od same nesreće." *"Brada ne čini filozofa." *"Brak bez djece je dan bez sunca." *"Budi barem dobar, ako ne možeš biti pametan." *"Budi zadovoljan svojom sudbinom." == Č == *"Časnije je vrijeđati nego mrziti." *"[[Čast]] ima svoj teret." *"Časti mijenjaju [[običaj]]e." *"Često i malen pas zaustavi vepra." *"Čim se ugleda na [[bogataš]]a, [[siromah]] propada." *"Čini ljudima ono što ti je drago da oni čine tebi." *"Čovjek je čovjeku vuk." *"[[Čovjek]]u koji najmanje želi najmanje nedostaje." *"Čovjeku više vrijedi sreća nego pamet." *"Čuvaj da te [[slava]] ne zavede." *"Na vrhu je covjek uvijek sam." == D == *"Dok živiš, dolikuje ti da se [[nada]]š." *"Dovoljno je [[ljepota|lijepa]] ako je dovoljno dobra." *"Dobri ljudi mrze [[grijeh]] iz ljubavi prema [[vrlina|vrlini]]." *"Dobro je živio ko je neopaženo živio." *"Dobro sudi ko dobro razlikuje." *"Drugom praštaj mnogo, sebi ništa." *"Dvostruko daje ko daje brzo." == G == *"Gdje je dobro, tamo sam kod kuće." *"Gdje je ljubav, tu je laž, tu je prijevara." *"Gdje je uklonjena mržnja, tu oružje nije nimalo potrebno." *"Gora je prikrivena mržnja nego očita." *"Griješiti je ljudski, ali u [[greška]]ma ustrajati obilježje je [[luđak]]a." *"Griješiti je svojstvo ljudi." == H == *"Historija je učiteljica života." *"Hrabrima pomaže sreća." == I == *"I noću i danju siromah je svugdje siguran." *"I ovca se opire kad je povrijeđena." *"Ili te uvrijedio moćniji ili slabiji; ako te uvrijedio slabiji, štedi njega, ako je moćniji štedi sebe." *"Iskreni ljudi uvijek govore istinu, a pametni samo kad treba." *"Iskrenost obično dovodi do propasti." *"Iskustvo je najbolji učitelj." *"Ističi se, ali ne strši!" *"Istina rađa mržnju. Ko govori istinu, često se zamjera drugima." *"Izuzetak potvrđuje pravilo." == J == *"Ja mislim, dakle postojim." == K == *"Kad je tu [[bogatstvo]], onda i [[pamet]] mnogo vrijedi." *"Kad lažem i kažem da lažem, lažem li ili govorim istinu." *"Kad prođe oblak, obično se pojavljuje vedar dan." *"Kad se ugase svijeće, sve su žene iste." *"Kad [[zlato]] govori, nijedan drugi govor ne pomaže." *"Kažu da treba mnogo čitati, a ne mnogovrsno." *"Klevetnika od zločina samo prilika odvaja." *"Ko brzo sudi, brzo se i kaje." *"Ko prijatelju daje novac na zajam, trpi dvostruku štetu; istovremeno gubi i novac i prijatelja." *"Kod mnogih ljudi prevladavaju mržnja i zavist." *"Koga su pune čaše učinile rječitim?" *"Kome navrati [[sreća]], tamo prenoći [[zavist]]." *"Konac djelo krasi." *"Konačno, ne dive se svi istim stvarima i ne vole ih. (Svako ima svoje mišljenje i svoj ukus)." *"Kormilar se poznaje u oluji." *"Ko rano rani ,dvije sreće grabi." == L == *"Lako je ono što se voli." *"Lako je s tuđim biti darežljiv." *"Lakomost i škrtost su pogubne." *"Lakše je reći nego učiniti." *"Lijena mladost stvara starog prosjaka." *"Lijeni uvijek imaju praznike." *"Lukavost se pobjeđuje lukavošću." *"Lukavstvom se valja boriti kada neko nije jak s oružjem." == Lj == *"[[Ljubav]] će sve pobijediti, i mi se pokorimo ljubavi." (''Omnia vincet amor, et nos cedamus amori!'') *"Ljubav je roditelja mnogih naslada." *"Ljubav ne traje dugo ako uklonite svađe." *"Ljubav sve pobjeđuje, ali [[novac]] pobjeđuje i ljubav." *"Ljubav je najbolji [[učitelj]]." *"Ljubav i kašalj se ne skrivaju." *"Ljubav pobjeđuje sve." *"Ljubav rađa ljubav." *"Ljubav je vrlo bogata i medom i jedom." *"Ljubav je lakovijerna." *"Ljubav je nepravičan [[sudija]] koji spaja poprečno." *"Ljubi prijatelja kao samoga sebe." *"Ljudskoj naravi je svojstveno da mrziš onoga koga si uvrijedio." == M == *"Mala je vrlina određene stvari prešutjeti; nasuprot tome, ozbiljna je greška govoriti o čemu treba šutjeti." MAYCHE KONJARNIK *"Mene veseli moje, tebe tvoje, svakog svoje." *"Mrzim i volim. pitat ćeš me, možda, zašto to radim? Ne znam, osjećam da je tako i to me muči. *"Mrzit ću ako budem mogao; a ako ne, voljet ću protiv svoje volje." *"Mrzim, pa ipak ne mogu da ne želim ono što mrzim." *"Mržnja je zastarjeli gnjev." *"Mržnju treba ograničavati, a naklonost povečavati." == N == *"Najbolja je ona žena koja slušajući umije zapovijedati.'' *"Najupornija je mržnja između bližnjih." *"Najviše će imati onaj ko bude najmanje želio." *"Najviše treba tražiti ono što će valjati uvijek zadržati." *"Ne budi tuđi sluga, ako možeš biti svoj gospodar." *"Ne možeš se prepirati s onim koji poriče osnove istine." *"Ne slažu se dobro niti borave na istom mjestu dostojanstvo i ljubav." *"Ne umije da vlada ko se suviše boji mržnje." *"Neće grom u koprive." *"Neka jezik ne trči ispred pameti." *"Neka me mrze, samo neka me se boje." *"Neka me mrze, samo neka odobre moje odluke." *"Neka svako nađe ono što želi, (jer) svima se isto ne mili: ovaj skuplja trnje, a onaj bere ruže." *"Neki razlog uvijek postoji." *"Neko vrijeme sam bio bogat, ali me tri stvari učiniše siromašnim: kocka, vino i žene." *"Nema za čovjeka nikakve veće kazne od nesreće." *"Nemoj misliti da si dobar samo ako si najbolji među najlošijima." *"Nesreća obično otkrije ćud, a sreća je skriva." *"Nije krivo vino nego onaj koji pije." *"Nije sramota učiti nego ne znati." *"Nijedan od smrtnika nije u svemu sretan." *"Nijedna [[nesreća]] ne dolazi sama." *"Nijedna se ljubav ne može dugo kriti." *"Niko ne ljubi protiv svoje volje niti prisiljen." *"Niko ne treba drugog mržnjom progoniti." *"Niko ne voli onoga koji uvijek viče 'daj mi'." *"Niko nije obavezan da čini ono što je iznad njegovih snaga." *"Niko se ne smije optuživati, osim pred Bogom." *"Nikome ne dođe velika slava bez velikog truda." *"Nikome nije čitav život bez neprilike." *"Ništa tako ne nalikuje luđaku kao pijanac." *"Niti je bogat onaj kome nešto treba, niti siromašan onaj kome ne treba." *"Niti jedan put nije nepristupačan vrlini." *"Niti jedna velika nepogoda ne traje dugo: koliko oluja ima više snage, toliko je vremenski kraća." *"[[Novac]] je [[duša]] za bijedne." *"Novac ruši i gradi, čini sve što hoće. I pravog i pravdu s razlogom ubija." "Nije život težak onome tko ga zna živiti ! " == O == *"O svakome mislimo da je dobar dok ne iskusimo suprotno." *"O ukusima i bojama ne valja se prepirati." *"Od ludog jezika dolaze mnoge nevolje." *"Onaj o kome svi govore dobro, vrlo je bogat." *"Ono što je visoko propada zbog mržnje, a molo se može podići (samo) sa ljubavlju." *"Onoga ko se obogatio za godinu dana trebalo je objesiti prije dvanaest mjeseci." *"Oružje pobjeđuje ljudske zakone." *"Ostani nepoznat." *"Osveta je uvijek uživanje sitne i slabe duše." *"Ovo je uobičajeno: žalost prati radost." *"Ovo je zakon za sve: moćnijem popusti." == P == *"Pazi kome vjeruješ." *"Ploviti se mora" *"Po jednom upoznaj sve." *"Počinitelja krivičnog dijela iz ljubavi treba po pravilu blaže kazniti." *"Ponekad se nepravde bolje uklanjaju dobročinstvima, nego što se izravnavaju upornošću uzajamne mržnje." *"Ponekad zagrmi iz vedra neba." *"Polovicu djela ima ko počne." *"Popuštaj i otići ćeš kao pobjednik." *"Poslije kiše uvijek dolazi sunce." *"Pošteno živjeti, drugoga ne povrijediti, a svakome dati ono što mu pripada, osnovna su načela prava." * "Prijatelj je najbolja imovina u životu." *"Prijatelja kori kad ste sami, hvali ga javno. " *"Prijateljstvo sklopljeno uz čašicu većinom je stakleno." *"Protiv sretnog jedva i Bog ima snage." *"Prava se veličina pokaže u nevolji." *"Pravedan u nevoljama nije prezren, već naprotiv hvaljen." *"Pred dobrim sucem više vrijede dokazi nego svjedoci." *"Prije nego optužuješ drugoga promotri vlastiti život." *"Prstom obuzdaj usta." == R == *"Računati na nesreću i zlu sudbinu čovjeka, nije u skladu ni sa građanskim, ni sa prirodnim pravom." *"Rasuđivanja zaljubljenih su slijepa." *"Različiti ljudi različito misle." *"Rijetka je pojava da je neko star i sretan." *"Ruka ruku mije." == S == *"S vremenom postajemo pametniji." *"Siromaštvo je snošljivo ako uz njega nema sramote." *"Sklonost vidi i malo, a mržnja ne vidi sasvim ništa." *"Slava daje snagu." *"Slobodnom čovjeku ne dolikuje da služi neprijatelju." *"Sramotno je uvijek uzimati, a ništa ne davati." *"Sreća je uvijek podložna nevoljama (zloj sudbini)." *"Sretan je onaj, koji ne drugima, već sebi izgleda (da je sretan)." *"Sretan je onaj koga tuđe opasnosti čine obazrivim." *"Sreća nesretnika (sastoji se) u tome što je on nedužan." *"Sretan je onaj koji je mogao da sazna uzroke stvari." *"Sretnom čovjeku niko ništa ne može." *"Stvarno je sretan onaj koji zna da ima dovoljno." *"Sreća brže umire nego što nastaje." *"Sretan je onaj što može izbjeći opasnosti, ali je daleko sretniji onaj ko je izbjegao skandale." *"Sreća iz malih uzroka velike promijene stvara." *"Sreća mnogima daje previše, a nikome dosta." *"Sreća je slijepa." *"Sreća se okreće. Kolo sreće se okreće." *"Sreća pomaže smjelima." *"Sreću ćeš brže naći nego je zadržati." *"Sretniji je onaj koji više daje nego prima." *"Svako je kovač svoje sreće." *"Svako najmanje poznaje sebe." *"Sve je dobro što se dobro svrši." == Š == *"Što je prirodno, nije sramno." *"Što ne možeš promijeniti, podnosi onakvo kakvo je." (''Mutare Quod non possis, ut natum est, feras'') == T == *"Teško je brzo zaboraviti dugu ljubav." *"Teško je samog sebe upoznati." *"Treba izbjegavati mržnju, zavist, nadmetanje." *"Tko rano rani,dvije sreće grabi." == U == *"U čitavom svijetu vlada kralj - novac." *"U jednoj ruci nosi kamen, drugom pokaszuj kruh." *"U vinu je istina." ( In vino veritas ) *"U vodi je lako potonuti, još lakše u vinu." *"U spoljašnjim dobrima nema sreće." *"U nesreći nemoj klonuti duhom." *"U nevolji su ljudske duše slabe." *"U nevoljama jača vrlina." *"U nevoljama se pokaže vjernost svakog prijatelja." *"U nesreći obično se događa da jedan na drugoga prebacuju krivicu." *"U nesreći se pokaže ko je čovjek." *"U potrebnim stvarima jedinstvo, u neizvjesnim sloboda, u svemu ljubav." *"U svakoj nevolji koji donese sudbima, najteži je oblik nesreće okolnost da je (čovjek nekada) bio sretan." *"Uči, ali od učenih, a neuke samo podučavaj." *"Ugled je najveći ukras starosti." *"U laži su kratke noge." == V == *"Velike ideje traže velike mučenike." *"Veseli luđaka, ko zna mnogo obećavati." *"Veselog mrze tužni, a tužnog šaljivi." *"Vino nema ključa." *"Vino piju ljudi - a ostale životinje vodu." *"Više je ljudi umrlo od pića nego od mača." *"Više vrijedi promišljeno raditi, nego razborito misliti." *"Vladati nad sobom najveća je vlast." *"Vrana vrani oči ne vadi." *"Vrijeme života uz bezbrojne nevolje prolazi." *"Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada." *"Vuk u priči." (slično "Mi o vuku, vuk na vrata.") *"Vidjela je u lošem svijetlu" == Z == *"Zaljubljeni - zaluđeni." *"Zaljubljeni misli da se uvijek događa ono čega se boji." *"Zakletva zaljubljenog nije kažnjiva." *"Zatvori usta, otvori oči." *"Zli ljudi mrze grijeh is straha od kazne." *"Zlo samo od sebe dolazi." *"Zloupotreba nije upotreba, nego pokvarenost." == Ž == *"Živi kako možeš, kad ne možeš onako kako hoćeš." [[Kategorija:Poslovice]] rw9x3q3mbi2q6qnrcvll3h5tqvtfn51 0 1911 57757 51495 2017-04-04T07:41:23Z CommonsDelinker 84 Replacing Lavater.jpg with [[File:Johann_Kaspar_Lavater.jpg]] (by [[:c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: [[:c:COM:FR|File renamed]]: #2). 57757 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Johann Kaspar Lavater |slika=[[Slika:Johann Kaspar Lavater.jpg|170px]] |tekst uz sliku=švicarski pjesnik i filozof |datum rođenja= 15. novembar 1741. |mjesto rođenja= |datum smrti=2. januar 1801. |mjesto smrti= }} *"Mnoge [[mržnja|mrzimo]] bez razloga, a da ih zavolimo tražimo čvrste razloge." *"Priznati da smo bili u [[zabluda|zabludi]], samo je priznanje da smo danas [[pamet]]niji nego jučer." [[Kategorija:švicarski pisci|Lavater,Johann Kaspar]] [[Kategorija:švicarski filozofi|Lavater,Johann Kaspar]] {{Wikipedia}} 9oul99z09c30dbkfdpf6tvv9nt9eapp 10 1915 38767 30499 2010-01-04T21:36:49Z Dado 4 38767 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Image:Albert Einstein Head.jpg|100px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Albert Einstein]]''' :"Samo su dvije stvari na svijetu beskonačne, svemir i ljudska glupost, samo što za svemir nisam siguran. " :"Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". ---- <small>[[Template:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> . gf3zeqyq7bkvwtxvxq9r4sjpohb1v9o 0 1916 52655 49540 2014-04-21T23:46:02Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52655 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Marcus Vitruvius |slika= |tekst uz sliku=rimski arhitekta |datum rođenja=70. p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti= 25. p.n.e. |mjesto smrti= }} * "Dobra građevina ispunjava tri uslova: stabilnost, prostornost i [[užitak]]." * "[[Arhitekt]]i trebaju biti obrazovani, vješti sa olovkom, obučeni u geometriji, znati historiju, moraju pratiti [[filozof]]e sa pažnjom, razumjeti muziku, imati neko znanje medicine, znati mišljenja porote, i biti upoznati sa astronomijom i nebeskom teorijom. [[Kategorija:Arhitekti]] {{Wikipedia}} sw8w55nv2ans99jk7cwpmuwcddbwuwc 0 1917 38726 28036 2009-12-28T20:04:27Z Dado 4 38726 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Juraj Neidhardt |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački arhitekta, teoretičar i pedagog |datum rođenja=15. oktobar 1901. |mjesto rođenja= |datum smrti=13. juli 1979. |mjesto smrti= }} * "Suština je u tome što bosanski [[čovjek]] ima svoj stil. On stvara svoje vlastite objekte, prostor i grad prema sebi i u ljudskim proporcijama. On nije mističan nego realista što je i izvor realistične arhitekture, koja je u isto [[vrijeme]] udobna, pokorna i demokratična. Svi krovovi i vrata (njeg)ovih kuća su skoro isti, a kuće možemo smatrati bilo čijim i za bilo koga dok su sve u ljudskim proporcijama, skoro sve kao iznikle iz zemlje, i skoro sve sa dekoracijama nastalim i izraženim kroz građevinski proces i strukturu. [[Arhitektura]] izgrađena od prirode i okoline." * "Šta je šarm [[Orijent]]a koji počinje u [[sarajevo|Sarajevu]], a kojem zapadnjaci ne mogu odoliti? Ovdje nema planova koji dolaze iz racionalnog razmišljanja, te je sve stvar improvizacije i rezultat ad hoc [[ideja]] i privremenih potreba. Ovdje ne postoji jasna osovina i apsolutna simetrija. Ovdje se čak ni građevinski sistemi ne izvode ispravno. Ovdje sve prikazuje potrebu za zadovoljavanjem ljudi. Kompozicija koja se na zapadu uči i izvodi po logici i planu, ovdje postaje zbir dijelova, svaki put kao rezultat različitih potreba i svaki put drugačije improviziranih, ali uvijek sa obzirom na [[osjećaj]]e." [[Kategorija:Arhitekti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački arhitekti|N]] {{wikipedia|Juraj Neidhardt}} aaqp9jxp8jafxyqbweu119537xte0cd 0 1918 4605 4604 2006-01-04T04:35:58Z Dado 4 4605 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Ralph Waldo Emerson]] ofs986oxfq4ikznyb6m3wjszcdaydxp 0 1919 61678 51910 2024-05-17T10:50:06Z Srđan 4695 61678 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Martin Luther King, Jr. |slika=[[slika:Martin Luther King - March on Washington.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Martin Luter King''<br>američki politički aktivista i borac za ljudska prava |datum rođenja=15. januar 1929. |mjesto rođenja=Atlanta/Georgia, SAD |datum smrti= 4. april 1968. |mjesto smrti=Memphis/Tennessee, SAD }} *"Ako [[čovjek]] nije otkrio nešto za što je spreman umrijeti, nije vrijedan življenja." *"Ako vi u vašoj borbi ne odolite iskušenju da upotrijebite silu, dolazeće generacije moraće za žetvu imati dugu i neutješnu noć." *"Ako volite svoje [[neprijatelj]]e, otkrit ćete da duboko u [[korijen]]ima [[ljubav]]i leži [[snaga]] oslobođenja." *"Ja imam [[san]] da će moje četvero djece jednoga dana živjeti u naciji u kojoj niko o njima neće donositi sud po osnovu boje kože nego po osnovu njihovog [[karakter]]a." *"Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih." *"[[Mrak]] ne može protjerati mrak; samo [[svjetlo]] to može. [[Mržnja]] ne može protjerati mržnju; samo ljubav to može." *"Na kraju nećemo pamtiti [[riječ]]i naših neprijatelja, već šutnju naših [[prijatelj]]a." *"Naši [[život]]i počinju završavati onoga [[dan]]a kada prestanemo govoriti o stvarima koje su važne." *"Nenasilje je [[moć]]no i pravedno [[oružje]]. Uistinu, ono je jedino oružje u historiji; ono [[napad]]a bez ostavljanja rana i ono čini plemenitim onoga ko ga upotrebljava." * "[[Nepravda]] bilo gdje je prijetnja pravdi svugdje." *"Niko ti ne može sjesti za vrat, ako se ti sam ne pogneš." *"Odbijam da prihvatim uvjerenje da su se ljudi toliko tragično upetljali u bezzvjezdanu ponoć rasizma, da svijetli dolazak dana [[mir]]a i bratstva nikada neće postati [[stvarnost]]." *"Stvarni mir ne ogleda se u prestanku tenzija već u prisustvu pravde." *"Toliko sam hrabar da vjerujem da ljudi širom svijeta mogu imati po tri obroka dnevno za svoje tijelo, [[obrazovanje]] i kulturu za svoj [[duh]] i [[dostojanstvo]], jednakost i slobodu za njihovu dušu." {{wikipedia|Martin Luther King}} {{DEFAULTSORT:King Jr., Martin Luther}} [[Kategorija:Američki političari]] acoep6w3segp8uhoh7dewzkdx052x93 0 1920 60345 58897 2022-10-13T22:03:01Z Levynhävittäjä 7879 60345 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Maya Angelou |slika= |tekst uz sliku=američka pjesnikinja i borac za ljudska prava |datum rođenja=4. april 1928. |mjesto rođenja= |datum smrti=28. maj 2014. |mjesto smrti= }} [[File:Maya Angelou visits YCP Feb 2013.jpg|thumb|Maya Angelou (2013)]] * "Ako ti se nešto ne sviđa, promijeni to. Ako ga ne možeš promijeniti, promijeni onda svoj [[stav]]. Samo se nemoj žaliti!" *"Bez obzira na svu bol koju izaziva, [[historija]] ne može biti poništena, ali ako joj se pristupi hrabro ne mora biti ponovljena." [[Kategorija:Američki pisci|Angelou,Maya]] {{Wikipedia}} 6y5enfxwykcnbjap1ezmglrxbolnvnh 0 1921 52544 40603 2014-04-21T18:46:20Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52544 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Norman Mattoon Thomas |slika=[[slika:Normanthomas.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Norman Tomas, američki socialista, pacifista i predsjednički kandidat |datum rođenja= 20. novembar 1884. |mjesto rođenja=Marion, SAD |datum smrti= 19. decembar 1968. |mjesto smrti= }} * "Ako želite učiniti simboličan gest, ne spaljujte [[zastava|zastavu]] već je operite." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki političari|Thomas,Norman Mattoon ]] e6tx2j2lxltrwco3lbbm0ieu8trwjtp 0 1922 60581 59438 2023-04-15T22:01:22Z Tallon nollat 8065 60581 wikitext text/x-wiki [[File:Walter Lippmann 1914.jpg|thumb|Walter Lippmann (1914)]] '''Walter Lippmann''' (23. septembar 1889 - 14. decembar 1974), američki književnik, novinar i politički komentator. ---- *"Kad svi misle slično, niko ne misli mnogo" *"Politička [[revolucija]] napreduje; država-policajac ustupa mjesto državi-proizvođaču." [[Kategorija:Američki pisci|Lippmann,Walter]] [[Kategorija:Američki novinari|Lippmann,Walter]] {{Wikipedia}} 1vulzvjr7p55ou16a38hdvc0mdqjzld 0 1923 60687 53067 2023-08-23T21:04:50Z Pullisen Sakari 8189 60687 wikitext text/x-wiki [[Slika:Ralph Bunche, 1951.jpg|thumb|''Ralph Bunche'' (1951)]] '''Ralph Bunche''' (7. august 1904 – 9. decembar 1971), američki diplomata; dobitnik Nobelove nagrade za mir 1950. godine ---- *"Nema ratobornih [[narod]]a, samo ratobornih vođa" {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki političari|Bunche,Ralph ]] 0r8afs370ubfg79qgnohi1wj8qvbhlh 0 1924 60904 58943 2024-02-05T17:45:44Z Atso Costa 8369 60904 wikitext text/x-wiki [[File:Paulo Freire 1977.jpg|thumb|Freire (1977)]] '''Paulo Freire''' (Recife, Brazil, 19. septembar 1921 - São Paulo, Brazil, 2. maj 1997), brazilski pedagog i teoretičar ---- * "Prati [[ruke]] od konflikta između [[moć]]nih i nemoćnih znači stati na stranu moćnih i ne biti neutralan." [[Kategorija:Brazilski pisci|F]] {{Wikipedia}} ace1yqzkr9t0r6cqujldvfcv4xfte14 0 1925 58623 52971 2018-10-28T20:37:19Z Milenioscuro 5509 Better version ([[Commons:Commons:GlobalReplace|GlobalReplace v0.6.5]]) 58623 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Vietnam.svg|right|260px]] [[Slika:Vietnam in its region.svg|right|260px]] * "Da bi se dobila čašica riže potrebno je proliti čašu [[znoj]]a" *"Dobar [[karakter]] više vrijedi nego lijepo [[lice]]." * "Dok je djece uvijek će se naći posla." *"Dokle god [[čovjek]] ima na ramenu glavu, ništa za njega nije izgubljeno." *"Kada bračni drugovi žive u slozi, oni su kadri i vodu iz mora iscrpsti." * "Kada jedeš voće, misli na ljude koji su ga posadili." *"[[Mač]] ima samo dvije oštrice, a [[jezik]] ih ima na stotine." * "[[Muškarac]] bez žene kao [[konj]] bez uzde." *"U [[ljubav]]i je jedanaest paran broj." * "Više vrijedi živjeti i najbjednijim [[život]]om sa svojom porodicom nego živjeti sam u izobilju." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Vijetnam]] {{Wikipedia|Vijetnam}} gfa15dk7y35at3dvljnm9lxqdsbq8ny 0 1926 28054 23820 2007-03-13T22:41:43Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28054 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Laos.svg|right|260px]] [[Slika:LocationLaos.png|right|260px]] * "[[Ljubav]] je najmirisniji [[cvijet]] našega kraja." * "Poznato je da [[magarac|magarci]], kada najviše revu, drže svoj rep visoko." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Laos]] {{Wikipedia|Laos}} gkcp85s6uctfmg96qafcm1lpzw5ttmq 0 1927 52628 41478 2014-04-21T22:37:09Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52628 wikitext text/x-wiki ------- *"Ko bi da uživa, taj se ne ženi. Ko dobro promisli, taj se [[razvod]]i." *"Ko gradi kao [[kralj]], živi kao [[rob]]; ko gradi kao rob, živi kao kralj." [[Kategorija:Poslovice]] bs7c01jwic1nwdyexqgsn00r33pmthh 0 1928 56600 52332 2016-06-02T19:16:05Z Mywikimediaaccount 5086 ([[Commons:Commons:GlobalReplace|GlobalReplace v0.6.5]]) 56600 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Albania.svg|right|260px]] [[Slika:LocationAlbania.svg|right|260px]] * "Ako nekom posudite [[novac]], ili ćete izgubiti novac ili steći [[neprijatelj]]a." * "Bez djece ne raste [[kuća]]." * "[[Dijete]] je [[slavuj]] u kući." * "Lakše je zapovijedati šačici [[buha]], nego jednoj [[žena|ženi]]." * "Zao [[čovjek]] nesreća je [[zavičaj]]a." (Njeri i keq, e zeza e vendit) [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Albanija]] {{Wikipedia|Albanija}} 7swg72w5vr1sr9rtqvlpbqrgoab4w2z 0 1929 52462 50251 2014-04-21T15:48:25Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52462 wikitext text/x-wiki ------- * "Ako [[čovjek]] popije malo, dobar je kao [[ovca]], ako popije malo više, postaje hrabar kao [[lav]], ako prevrši mjeru, okrutan je kao [[tigar]], a ako piće postane strast, nalik je svinji koja se valja po blatu, pa tako od sebe napravi i [[majmun]]a." * "Ako želite zaboraviti sve poslovne brige, obujte dva broja premale cipele" * "[[Bog]] nije mogao da bude na svakom mjestu, pa je zbog toga stvorio majke." * "Gdje [[vrag]] ne može sam - on tamo pošalje [[vino]]." * "Još dok je [[ljubav]] bila mlada, mogli smo sjediti na maču, danas nemamo mjesta na 60 lakata širokom divanu." * "Kad ječam napusti vrč, započinju [[svađa|svađe]]." * "Ne dolazi na [[čovjek]]a nijedno [[zlo]] koje drugima ne bi bilo olakšanje." * "Ne vjeruj ni u kakva čuda jer ona su nemoguća." * "Neka vas Bog čuva zlih žena, a dobrih se čuvajte sami." * "Od [[uspjeh]]a do [[neuspjeh]]a samo je jedan korak. Od neuspjeha do uspjeha vodi dugačak put." * "Onaj ko traži [[prijatelj]]a bez [[mana]] neće naći nikakvog." * "Svako je oblikovan od istog tijesta, ali nije pečen u istoj pećnici." * "Svaki krčmar voli pijanca, ali ne za svog [[zet]]a." * "[[Šutnja]] dobro pristaje mudrima , a još bolje glupima." * "Žali onoga koji nikoga ne voli, ali se čuvaj onoga koji voli svakog". [[Kategorija:Poslovice]] sp8btiwzvkkedyyzgjz6lkabuvlmprt 0 1930 52451 47871 2014-04-21T15:18:14Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52451 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Italy.svg|right|260px]] [[Slika:LocationItaly.png|right|260px]] *"Boca i karte zastave su siromaštva." *"Bolje mutno [[vino]] nego bistra voda." *"[[Čast]] je osjetljiva roba, ko njome rukuje, brzo se uprlja." *"Djeca dobivaju udarce koji pripadaju roditeljima." *"Dosta zna onaj koji ne zna samo ako šutjeti zna." *"Dvostruko je zarađen [[novac]] koji je ušteđen." *"Gdje je krčmarica lijepa i vino je dobro." * "Htio se starac pomladiti, ali mu je uspjelo samo podjetinjiti." *"Jedan cvijet ne čini vijenac." *"Kad se lijepa [[žena]] smije, novčanik plače." *"Ko nema djece, taj ne zna šta je [[ljubav]]." *"Ko nema novca u novčaniku, treba imati meda u ustima." *"Ko nije nestrpljiv, nije zaljubljen." *"se hrani nadanjem, umire gladan." *"Ko se iz ljubavi oženi, taj po noći uživa, a po danu jadikuje." *"Koga je ujela zmija, taj se i gušterice boji." *"Koliko više žrtvuješ svoje ''ja'', toliko je jača i istinitija tvoja ljubav." *"Lijepa [[žena]] je kao slabo utvrđeni grad; lako se zauzima ali se teško brani." *"[[Ljepota]] ima lijepo lišće ali gorke plodove." *"Ljubav sprijeda nosi med, a straga žuč." *"Ljubav ženama daje [[duh]]a, a muškarcima ga oduzima." *"Ljubiti a ne biti ljubljen isto je kao odazvati se, a da te niko nije zvao." *"Posljednje odijelo pravi se bez džepova." *"Prava ljubav je nijema, a lažna brbljava." *"Sjećanje na patnju udvostručuje sreću." * "[[Sljepoća]] misli gora je od sljepoće očiju." *"Sto i krevet održavaju ljubav." *"Strani se [[jezik]] bolje nauči u kuhinji nego u školskim klupama." *"U blagostanju se ne dime oltari." *"Ujutro je [[vino]] olovo, u podne srebro, a navečer zlato." *"Ušteđeni [[novac]] dva puta je zarađen." *"Žena bez [[čast]]i nikada nije ni bila lijepa." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Italija]] {{Wikipedia|Italija}} 6b2a36cbckhoc9q32dcym3u0nq8z0vq 0 1931 58341 52318 2017-12-19T16:21:34Z TohaomgBot 6008 BOT: Zamenjena rasterska slika sa slikom u formatu SVG. 58341 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Romania.svg|right|260px]] [[Slika:LocationRomania.png|right|260px]] *"[[Čovjek]] stvara [[novac]], a ne novac čovjeka." *"Ko mnogo [[govor]]i - ili mnogo zna, ili mnogo laže." *"Lahko je biti [[Bogatstvo|bogat]], teško je biti [[Sreća|sretan]]." *"[[Siromaštvo]] ulazi na vrata, a [[ljubav]] izlazi kroz prozor." *"Svako sebi traži sveca kojem bi se klanjao." *"Škrčeva vreća nema vrha, a rasipnikova nema dna." *"Nije učen onaj ko čita [[Knjiga|knjige]], nego onaj ko zna šta čita." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Rumunija]] {{Wikipedia|Rumunija}} 9vm99exu2e3fl7jjls2rxsj3k33vs1p 0 1932 52516 46322 2014-04-21T17:13:25Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52516 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Madagascar.svg|thumb|250px]] [[Slika:LocationMadagascar.png|right|260px]] *"Bogat škrtac štedi sebi za sahranu." *"[[Čovjek]] je kao zrno riže u loncu u kojem se kuha: čas ispliva na površinu, a čas opet potone." *"Hrđave su [[riječ]]i kao blato na obući: svako želi da ih se što prije otrese." *"Kad [[siromah]] kihne, mora sam sebi reći nazdravlje." *"Ko neće da potraži poklopac za lonac, jede nekuhanu rižu." *"Ko se jednom najede ježevih iglica, više ni pruće ne želi vidjeti." *"Ma kako lijepa bila [[riba]], niko neće nataknuti svoj [[jezik]] na udicu da bi je uhvatio." *"Neka vaša [[ljubav]] bude kao proljećna kiša, koja sitno pada, ali preplavi obale." *"[[novac|Novci]] su poput gostiju: dođu i prođu." *"Onaj koji ljubi nalik je na malena krokodila što ga njegova majka proždire: on se opet vraća u utrobu koju dobro poznaje." *"[[Snaga]] koja nema [[cilj]]a, majka je [[lijenost]]i." *"Snažne pobijedi [[stid]] a slabe [[strah]]." *"U dvoje je uvijek lakše, ako jedan padne drugi će ga podignuti." *"U [[san|snu]] smo svi jednako bogati." *"[[Um]] je poput seljačkih vila: kad su previše ravne, nose premalo, a kad su previše savijene, nose i one što ne treba." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Madagaskar]] {{Wikipedia|Madagaskar}} rf8uor7xhf9kdlx67zp6hs1ml5eg98i 0 1933 23833 23368 2006-10-15T22:55:57Z Zumbulka~bswikiquote 10 23833 wikitext text/x-wiki ------- * "Kada se misli dvaju [[mudrac]]a jedna s drugom sučele, nastaje ono najbolje, jer crveno i žuto pomiješano daje sasvim nove boje." * "Kada vodimo računa o onome što drugi [[misao|misle]] i [[govor]]e o nama, gubimo mnogo energije." * "O svojoj nevolji i zlom [[udes]]u ne govori nikada drugima, jer će jedni suosjećati s tobom, ali će se drugi tvome zlu radovati." [[Kategorija:Poslovice]] {{Wikipedia|Tibet}} a407w874aowf8l9uqerrl87i7zc87yx 0 1934 52492 46293 2014-04-21T16:45:24Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52492 wikitext text/x-wiki -------- * "Kad [[ljubav]] i [[strast]] postanu prijatelji, prinose za žrtvu i [[srce]] i [[duša|dušu]]." * "Poštuj ženu, ali uzde ne ispuštaj iz ruku." * "Više vrijedi biti [[muškarac]] jedan dan nego [[žena]] deset dana." [[Kategorija:Poslovice]] 089iynwgoqz281k6jedr84ytgs05l5x 0 1935 58576 27816 2018-07-12T03:23:43Z Milenioscuro 5509 SVG version ([[Commons:Commons:GlobalReplace|GlobalReplace v0.6.5]]) 58576 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Algeria.svg|thumb|250px]] [[Slika:Algeria in its region.svg|right|260px]] * "Iznad svega je ništa, od čega je sve postalo." * "Kada ti je teško, [[plač]]i, ali neka tvoje [[suze]] ne teku po zemlji, mogle bi je uprljati." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Alžir]] {{Wikipedia|Alžir}} ehxcgl7mch9lg9im1nt4spcv4drz77a 0 1936 27955 22847 2007-03-13T22:35:52Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 27955 wikitext text/x-wiki '''Hajrudin "Hari" Varešanović''' (Sarajevo, 1961 -) je popularni bosanskohercegovački pop pjevač ---- * "Ja sam ovako privatno veoma dosadan [[čovjek]]." *"Mislim da je, nakon toliko godina, bespredmetno stalno ponavljati zašto neko nije bio za vrijeme [[rat u BiH|rata]] u Sarajevu ili Srebrenici. Bilo je dva miliona izbjeglica, među kojima sam bio i ja. Nemjerljive su muke izbjegličkog [[život]]a sa mukama u ratu. Ali nije lijepo ni hodati po [[svijet]]u kao klošar, što smo mi izbjeglice, na neki simboličan način bili. Napokon bi trebao prestati jaz između dvije grupacije ljudi - onih koji su za vrijeme rata bili u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i onih koji su bili u izbjeglištvu." (''Slobodna Bosna'', 5. juli. 2001) *"Da je u žiriju Eurosonga [[Luciano Pavarotti]], ne bih sumnjao u svoju pobjedu!" (''U emisiji'' ''ZABRENJENI FORUM'' ''na Pinku BH'') {{wikipedia|Hari Varešanović}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači|Varešanović,Hajrudin]] da274ywythcbblf7id7bks0inwm1ya5 0 1938 58916 52178 2019-07-26T00:54:48Z Risto hot sir 6370 File 58916 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Josif Visarionovič Džugašvili Staljin |slika= |tekst uz sliku=''sovjetski političar, državnik i diktator'' |datum rođenja= 21. decembra 1879. |mjesto rođenja=Gori, Gruzija |datum smrti= 5. marta 1953 |mjesto smrti=Moskva, Rusija }} [[File:Filonov - portrait-of-joseph-stalin-iosif-vissarionovich-dzhugashvili-1936.jpg|thumb|]] *"Pasivnost je oruđe tiranije." *"Osnovni zakon kapitalizma-Obezbeđivanje maksimalnog kapitalističkog profita putem eksploatacije, podjarmljivanje i sistematskog pljačkanja naroda drugih zemalja, osobito nerazvijenih zemalja, najzad putem ratova i militarizacije privrede, koji se koriste za izvlačenje najviših profita." *"Osnovni zakon socijalizma-Obezbeđivanje maksimalnog zadovoljenja stalno rastućih materijalnih i kulturnih potreba celog društva putem neprekidnog povećanja i usavršavanja socijalističke proizvodnje na bazi više tehnike i tehnologije." *"Nema sumnje da će se klasna borba sve više razbuktavati. Zadatak je proletarijata da unese u svoju borbu sistem i duh organizovanosti." * "Mnogo će đubreta biti bačeno na moj grob, ali sve će to razvejati vjetar historije." *"Nema [[čovjek]]a nema [[problem]]a." *"[[Smrt]] jednog [[čovjek]]a je [[tragedija]], [[smrt]] miliona je [[statistika]]." [[Kategorija:Historija]] [[Kategorija:Politika]] {{Wikipedia}} b4ussmlj62lwyb51ihtl57t7tcop5hn 0 1939 4678 2006-01-06T16:56:40Z Dado 4 Staljin premješten u Josif Staljin 4678 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Josif Staljin]] 5ghv3o8two94fx6pf0jfwuejru7eyhv 0 1941 38716 27924 2009-12-28T20:01:27Z Dado 4 38716 wikitext text/x-wiki '''Frank Gehry''' (fonol.: ''Frenk Geri'') je suvremeni američki arhitekta ---- * "[[Arhitektura]] treba da opisuje [[vrijeme]] i mjesto, ali da teži ka neprolaznošću" * "Morate se teturati u nepoznato" {{wikipedia|Frank Gehry}} [[Category:Arhitekti]] [[Kategorija:Američki arhitekti|G]] gg1sjl6vnjd9jse5f3ogji9xlsmwuja 0 1942 38717 21415 2009-12-28T20:01:44Z Dado 4 38717 wikitext text/x-wiki '''Michael Graves''' (fonol.: ''Majkl Grejvs''; 9. juli 1934 -) je savremeni američki arhitekta. ---- * "Ne interesuje me kako me ljudi [[naziv]]aju, nazivi imaju negativnu vrijednost u tome što stvaraju manje granice za ljude" * "Ne vjerujem u [[moral]]nost u arhitekturi" * "U [[arhitektura|arhitekturi]] postoji ravnopravnost između pragmatične funkcije i simbolične funkcije" * "[[Dijalog]] u arhitekturi je predugo koncentrisan na ideji istine." [[Category:Arhitekti]] [[Kategorija:Američki arhitekti|G]] {{Wikipedia}} nue9rbp4bmwj7qbu0s2mfbkccl9z8tx 0 1943 52500 49561 2014-04-21T17:02:45Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52500 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Louis Kahn |slika= |tekst uz sliku=Lui Kan, američki arhitekta |datum rođenja=20. februar 1901. |mjesto rođenja=Kuressaare, Estonija |datum smrti=17. mart 1974. |mjesto smrti=New York, SAD }} * "[[Dizajn]] nije stvaranje ljepote, [[ljepota]] dolazi od izbora, afiniteta, integracije, ljubavi" * "[[Arhitektura]] je težnja ka istini" [[Kategorija:Arhitekti]] [[Kategorija:Američki arhitekti|K]] {{Wikipedia}} hyygtncd1yxbv19x4fu02v0oysuztmv 0 1944 61592 59581 2024-05-17T07:40:25Z Srđan 4695 Srđan premjestio je stranicu [[I.M. Pei]] na [[I. M. Pei]] bez ostavljanja preusmjerenja 59581 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ieoh Ming Pei |slika= |tekst uz sliku=američki i kineski arhitekta |datum rođenja= 26. april 1917. |mjesto rođenja=Guangzhou, Kina |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:I.M. Pei.JPG|thumb]] * "Bio sam podložen - mislim da je to [[riječ]] - toj muzici godinama od strane moje [[dijete|djece]]." {{wikipedia|I.M. Pei}} [[Category:Arhitekti]] [[Kategorija:Američki arhitekti]] [[Kategorija:Kineski arhitekti]] lezt4uvpy4u12it7tw9wnwjrcye8pur 0 1945 51674 35692 2014-04-14T20:17:15Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 1 interwiki link, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q312028]] 51674 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Gottlieb Eliel Saarinen |slika= |tekst uz sliku=finski arhitekta |datum rođenja=20. august 1873. |mjesto rođenja=Rantasalmi, Finska |datum smrti=1. juli 1950. |mjesto smrti=Bloomfield Hills, SAD }} * "Uvijek dizajnirajte stvari sa osvrtom na njegov slijedeći viši kontekst - stolicu u sobi, soba u kući, [[kuća]] u okolini, okolina u planu [[grad]]a. [[Kategorija:Arhitekti|S]] {{Wikipedia}} 8ia69ltw1u5b7r7d74u4tsewx8uzkux 0 1946 27863 24667 2007-03-13T22:26:10Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27863 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Christiane Amanpour |slika= |tekst uz sliku=Kristijana Amanpur, ''britanska novinarka'' |datum rođenja=12. januar 1958. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "U [[BiH|Bosni]], mala djeca su upucana u glavu od strane tipa koji misli da je uredu da nišani svoju pušku na [[dijete|djecu]]." * "Jer ako mi pripovjedači ne kažemo ovo, onda će loši ljudi pobjediti" * "Prije nego se rodio moj sin šalila sam se da tražim pancir dekice i kevlar (neprobojne) pelene." [[Kategorija:Britanski novinari|A]] {{Wikipedia}} 51tfq11obrpu5uoxf2331aq21jsjby3 0 1947 60406 59759 2022-12-20T16:43:51Z FMSky 7496 ([[Commons:Commons:GlobalReplace|GlobalReplace v0.6.5]]) 60406 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Adolf Loos |slika= |tekst uz sliku=austrijski arhitekta |datum rođenja=10. decembar 1870. |mjesto rođenja=Brno, Češka |datum smrti= 23. august 1933. |mjesto smrti=Beč, Austrija }} [[File:Otto Mayer - Adolf Loos. (Fotografie um 1904) (cropped).jpg|thumb|right]] *"Da li znači da [[kuća]] nema ništa srodno sa umjetnošću i da se [[arhitektura]] ne bi trebala uključivati u [[umjetnost]]? Vrlo mali dio arhitekture pripada umjetnosti: nadgrobni kamen i spomenik. Sve ostalo što podmiruje potrebu se treba isključiti iz domena umjetnosti." *"Ornament je zločin." [[Kategorija:Arhitekti]] [[Kategorija:Austrijski arhitekti|Loos,Adolf]] {{Wikipedia|Adolf Loos}} 9oy62zz5yaqo50oj13rfdlleseav79i 0 1948 52110 49978 2014-04-15T12:32:47Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 11 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q5604]] 52110 wikitext text/x-wiki '''Frank Lloyd Wright''' (fonol.: ''Frenk Lojd Rajt'') je bio američki arhitekta ---- * "Velikim arhitektom se ne postaje toliko pameću koliko kultivisanim i bogatim srcem." * "Sve fine arhitektonske vrijednosti su i ljudske vrijednosti, ili u protivnom nisu vrijedne" * "Sve što sam naučio od [[Eliel Saarinen]]-a je kako napraviti troškovni račun" * "Najkorisnija altka arhitekte je brisač na crtaćem stolu, i ćuskija za rušenje na gradilištu" {{Wikipedia}} [[Kategorija:Arhitektura]] cyfrqe323iinff87c86c42bxxt370ze 0 1950 51855 45667 2014-04-15T02:37:34Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 16 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q93525]] 51855 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Marie von Ebner-Eschenbach |slika=[[slika:Ebner-Eschenbach.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Mari fon Ebner-Ešenbah''<br>austrijska književnica |datum rođenja= 13. septembar 1830. |mjesto rođenja=Zdislavic, [[w:Češka|Češka]] |datum smrti= 12. mart 1916. |mjesto smrti=[[w:Beč|Beč]], [[w:Austrija|Austrija]] }} *"Ima ljudi čiji [[razum]] svijetli i ljudi čiji razum blista. Prvi rasvjetljuju svoju okolinu, drugi je zamračuju." * "[[Ljubav]] uvijek ima [[pravo]]." *"Na Zemlji bi se činilo manje zla kada se [[zlo]] ne bi činilo u ime dobra" *"Ono što nas na vidljivoj [[ljepota|ljepoti]] ushićuje, uvijek je samo ono nevidljivo." *"[[Pamet]]niji popušta! Kakva žalosna [[istina]] koja utemeljuje vladavinu [[glupost]]i." *"Samo oni koji misle doživljavaju svoj život. Pored onih koji ne misle [[život]] samo protiče." *"Sretni [[rob]]ovi su najljući [[neprijatelj]]i [[sloboda|slobode]]." *"[[Strast]] je uvijek [[patnja]], čak i kad je zadovoljena." * "Svađe između [[prijatelj]]a ne znače ništa. Opsane su samo svađe među onima koji se potpuno ne razumiju." [[Kategorija:Austrijski pisci|Ebner-Eschenbach,Marie von]] {{Wikipedia|Marie von Ebner-Eschenbach}} jcokuv9rttjc43qpch8gsc6c6parcry 6 1951 6266 4713 2006-01-21T16:46:03Z Dado 4 6266 wikitext text/x-wiki sa njemacke wikipedije http://de.wikipedia.org/wiki/Bild:Ebner-Eschenbach.jpg#file {{slobodna slika}} td0dswvjd8ksmjxu55a8lpnylg9qe6x 0 1952 21740 21019 2006-10-04T18:50:20Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21740 wikitext text/x-wiki '''Phineas Fletcher''' (1528 - 1650), engleski pjesnik ------------ *"Jezik [[ljubav]]i nalazi se u [[oči]]ma." *"[[Ljepota]] - kad je najmanje odjevena, najbolje je odjevena." *"Ljubav je kao rublje: slađa je kad se češće mijenja." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski pisci|Fletcher,Phineas]] i08f83ju08gzp6c5egwa99os87klv1e 0 1953 51402 43213 2014-04-13T07:12:28Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q189665]] 51402 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ivan Aleksandrovič Gončarov |slika=[[slika:Ivan Goncharov.jpg|170px]] |tekst uz sliku=Иван Aлeксандрович Гончаров, ruski književnik |datum rođenja=18. juni 1812. |mjesto rođenja=Uljanowsk, Rusija |datum smrti= 27. septembar 1891. |mjesto smrti=Sankt Petersburg, Rusija }} *"Glupa [[ljepota]] nije ljepota. Zagledaj se u tupu ljepoticu, pogledaj duboko svaku crtu njezina lica, njezin smiješak, pogled - njezina će se ljepota postepeno pretvoriti u poraznu rugobu." [[Kategorija:Ruski pisci|Gončarov,Ivan Aleksandrovič]] {{Wikipedia}} sbwrt72uvc1dyss8uicgt9lqb5ndryb 0 1954 51968 49639 2014-04-15T06:45:04Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 13 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q353876]] 51968 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Rémy de Gourmont |slika=[[slika:Rémy de Gourmont.jpg|200px]] |tekst uz sliku=francuski književnik |datum rođenja= 4. april 1858. |mjesto rođenja=Bazoches-au-Houlme, Francuska |datum smrti= 27. septembar 1915. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} *"[[Ljepota]] može ganuti i najtvrđa srca." *"[[Misao]] je jača od svega." [[Kategorija:Francuski pisci|Gourmont,Rémy de]] {{Wikipedia}} 4itov71n0upyt4e977c9r7ycbg4c07i 0 1956 51475 46083 2014-04-13T13:53:03Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 18 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q77079]] 51475 wikitext text/x-wiki '''Jean Paul''' (21. mart 1763, Wunsiedel - 14. novembar 1825, Bayreuth), pravo ime ''Johann Paul Friedrich Richter'', njemački književnik [[Slika:Jean Paul by Vogel von Vogelstein.jpg|thumb|''Jean Paul'']] --------- *"[[Čovjek]] nije nikad tako [[ljepota|lijep]] kao kad moli za oproštenje ili kad sam [[opraštanje|oprašta]]." *"Ljudi nikad ne odaju svoje namjere lakše i jasnije nego onda kad im se one izjalove." *"[[Sloboda]] je dobro čije postojanje donosi malo zadovoljstva, ali njena odsutnost donosi mnogo [[bol]]a. " [[Kategorija:Njemački pisci|Paul,Jean]] {{Wikipedia}} tb386ppkxvmcpj7mp1en6yx57jpfu9r 0 1957 53623 23614 2014-11-13T19:32:15Z Innotata 4232 53623 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Juš Kozak |slika= |tekst uz sliku=slovenski književnik |datum rođenja=16. juni 1892. |mjesto rođenja=Ljubljana, Slovenija |datum smrti=29. august 1964. |mjesto smrti=Ljubljana, Slovenija }} *"Svaka istinska [[ljepota]] sadrži nešto užasno." [[Kategorija:Slovenski pisci|Kozak, Juš]] {{Wikipedia}} 7xf9nad1qd00kq864lxjwv2vee4ebza 0 1958 59239 52570 2020-03-17T00:12:55Z Veli-Turo 7109 File 59239 wikitext text/x-wiki [[File:Philip Massinger.jpg|thumb|]] '''Philip Massinger''' (1583 - 1640), engleski dramski pisac --------- *"[[Zlato]] može mnogo, ali [[ljepota]] još više." [[Kategorija:Britanski pisci|Massinger,Philip]] {{Wikipedia}} o8b8wi7ilka8hc9fcnegle18n3p86ws 0 1959 59441 51676 2020-08-28T19:49:34Z DARIO SEVERI 5869 Removing image does not exist + added new one 59441 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=George Meredith |slika=[[slika:George Meredith.1893.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Džordž Meredit'', engleski romanopisac i pjesnik |datum rođenja= 12. februar 1828. |mjesto rođenja=Portsmouth, Engleska |datum smrti= 18. maj 1909. |mjesto smrti=Dorking, Engleska }} *"Ako hoćemo obmanuti strahoviti nagon gluposti, njena nas bezdušna moć sili na konkretne radnje protivne našim nagnućima." *"Cijeniti ženu ne podcjenjujući sebe; to je neprocjenjiva tajna u udvaranju mladim damama koje imaju glave: ljubavnik udvostručuje njihovu svijest o osobnom dostojanstvu ako ne izdaje svoje vlastito." *"Duhovita [[žena]] je blago; duhovita ljepotica moć." *"Nema gore nesreće u ljubavi nego što je smrt mašte." *"Niko ne može vratiti [[ljubav]] kada ona jednom iščezne." *"Tajna srca je naša neukrotiva ljubav prema sebi." *"Umna je [[žena]] krasna kao grčki kip; ona je božanski isklesana i rijetka je kao božanstvo." *"Žena se u ljubavi ne pouzdava u filozofiju. To može biti lijepi pričin, ali u toj kosti nema moždine." [[Kategorija:Britanski pisci|Meredith,George]] {{Wikipedia}} t5479kz0rqibcexw0qenspvkcp3bcqy 0 1960 59434 51966 2020-08-25T21:16:24Z Vilho-Veli 7122 File 59434 wikitext text/x-wiki [[File:Paul Morand.jpg|thumb|Paul Morand]] '''Paul Morand''' (1888 - 1976), francuski diplomata i književnik -------- *"Bila je lijepa kao tuđa [[žena]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski političari|Morand,Paul]] [[Kategorija:Francuski pisci|Morand,Paul]] 17bxwi2o7djgiq5nrcmtup0kzmq8tce 0 1961 52349 43261 2014-04-21T11:47:45Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52349 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Armenia.svg|right|260px]] [[Slika:LocationArmenia.png|right|260px]] * "Hiljade muževa ubijeno je zbog njihovih lijepih [[žena]]." * "Kći koja ima zlatnu kolijevku neće dugo ostati u domu svoga oca." * "[[Kuća]] bez žene - mlin bez vode." * "Napili kozle [[vino]]m, pa pošlo ono da se s vukom bori." * "Objeduj s [[prijatelj]]ima, ali ne sklapaj s njima poslove." * "Od dugog [[jezik]]a kratak [[život]]." * "Što gorko zaradiš - slatko ćeš jesti." * "U [[bogataš]]a veliki plašt sve [[grijeh]]e prekriva." * "Vino i nijemog pretvori u [[slavuj]]a." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Armenija]] {{Wikipedia|Armenija}} ifpuwh35rwf2mgvn6ap0sn1tf1d8ooj 0 1962 55292 55291 2015-08-24T15:06:15Z 英雄 4764 55292 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of the Basque Country.svg|260px|right]] [[Slika:Basque Country location map.png|260px|right]] *"Lijepa [[žena]], [[rat]] u kući." [[Kategorija:Poslovice]] {{Wikipedia|Baskija}} ewm7l9fow2derc2tjviybdvql167jpu 0 1963 23806 19533 2006-10-15T22:05:10Z Zumbulka~bswikiquote 10 23806 wikitext text/x-wiki ------ *"Kako je lijep [[cvijet]] oleandra, kako je gorak oleandar." [[Kategorija:Poslovice]] 5cxk0j1j1rsnt5y8yg9wx56r212ysd8 0 1964 23317 22409 2006-10-11T19:44:18Z Zumbulka~bswikiquote 10 23317 wikitext text/x-wiki ------- *"Kad su predložili da se donese najljepša [[stvar]], [[vrana]] je donijela svoje mladunče." *"[[Ljepota]] do večeri - [[dobrota]] do [[smrt]]i." [[Kategorija:Poslovice]] si3306vxtsfns483hsvir5vn3u3vs1w 0 1965 52669 50053 2014-04-22T00:53:26Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52669 wikitext text/x-wiki ------- [[Slika:Flag of the Czech Republic.svg|right|250px]] [[Slika:LocationCzechRepublic.png|right|250px]] * "Grožđe tuge daje najbolje [[vino]]." * "Jao ljepoti koja [[razum]]a nema." * "Koga je nužda natjerala u samostan, rijetko kada postane svetac." * "[[Ljepota]] - [[oči]]ma paša, a duši zatvor." * "[[Ljubav]] je kao suza: rađa se u očima a pada na [[srce]]!" * "Misli često na [[prijatelj]]e, a još češće na [[neprijatelj]]e." * "Na lijepi [[cvijet]] i [[pčela]] leti." * "Vruća [[ljubav]] ohladi se pri hladnoj kuhinji." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Češka]] {{Wikipedia|Češka}} n89e8vna1ewa7jriv0tjd0y8m5yrw93 0 1966 52468 48497 2014-04-21T15:57:46Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52468 wikitext text/x-wiki '''Jon Stewart''' (fonol.: ''Džon Stjuart'') je američki komičar i voditelj emisije "Daily Show" ---- * "Internet je kad čitav svijet šalje ceduljice u školskom razredu" * "U prosiječnom danu dogodi se oko 7 minuta vijesti. Ipak mi trenutno imamo 3 punovremene, 24 sata dnevno, agencije za novosti" * "Ako pratite razultat kod kuće, do sada rat u Iraku je stvorio jednu policijsku državu u toj zemlji i socijalizam u Španiji. Dakle još nema demokratije, ali se zaista približavamo tome." * "U svom životu, general Wesley Clark se borio protiv jakih oponenata. Borio se u Vijetnamu i suprostavio se [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]]. Ipak dana, ovaj penzionisani general sa 4 zvjezdice, je kapitulirao pred najjačim neprijateljem kojem se ikad suprostavio: američkom glasaču." [[Kategorija:Novinarstvo]] 69sshjefznph4t81qpvn5tmpao54vs2 0 1967 52769 52698 2014-04-26T01:06:39Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52769 wikitext text/x-wiki ------- [[Slika:Flag of Denmark.svg|right|260px]] [[Slika:LocationDenmark.png|right|260px]] * "Bolesnik ne štedi ništa osim cipela." *"Dvostruko je siromašan onaj koji je jednom bio bogat." *"Ko hoće sakriti svoj [[novac]], ne smije ga stavljati ženi pod [[jezik]]." *"[[Ljepota]] s čednošću dvostruka je ljepota." * "Niko [[zlo]] ne vraća zlim, ako i sam nije zao." *"Samo [[slijepac]] pita zašto volimo ono što je lijepo." *"[[Siromaštvo]] i [[strah]] stvaraju lažljivce." * "Skupo je ono [[zdravlje]] koje se u apoteci kupuje." *"[[Suze]] bogataševe udovice brzo presuše." *"Zeleno [[drvo]] daje više dima nego vatre." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Danska]] {{Wikipedia|Danska}} 4o4nsprw8yuper41a2o92smjqgyoc3j 0 1968 52450 48115 2014-04-21T15:14:29Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52450 wikitext text/x-wiki ------- * "Ako je čekić jedini alat koji imaš, vrlo je vjerojatno da će ti svi [[problem]]i izgledati kao čavli." *"[[Čovjek]]ovu prirodu mogu izmijeniti samo [[novac]] i [[žena|žene]]." * "Mladi ne znaju što je [[starost]], a stari zaboravljau što je bila [[mladost]]." *"Pod lijepim perjem prođe i mršavo [[meso]]." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Irska]] 14tam9zwbkblttsczk2x96we4o0pauv 0 1969 52483 42613 2014-04-21T16:23:11Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52483 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Kyrgyzstan.svg|right|260px]] [[Slika:LocationKyrgyzstan.png|right|260px]] *"Papiga je lijepa perjem, a [[slavuj]] pjevom." * "S [[jezik]]a kaplju i med i [[otrov]]." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Kirgistan]] {{Wikipedia|Kirgistan}} pzzwjadlr0fxh7u7v0abn2zrzmpcedw 0 1970 61387 61385 2024-05-16T18:17:03Z Srđan 4695 Srđan premjestio je stranicu [[Holandske poslovice]] na [[Nizozemske poslovice]] preko preusmjerenja 61385 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of the Netherlands.svg|thumb|250px]] [[Slika:LocationNetherlands.png|right|260px]] *"Gdje je rasuđivanje veliko, [[ljubav]] je mala." *"I dobro pivo stvara zle ljude." *"Kad se ljubav pretvori u mržnju onda ona nema mjere." *"Ko ima mladu ženu i staru kuću, uvijek ima posla." *"Lijepa [[žena]], mužu kratak [[život]]." *"Ljubav, [[vjernost]], [[vjera]] i [[pravda]] otišli su na spavanje; kad se probude na [[svijet]]u će sve biti bolje." *"Ljubav vidi samo ruže bez trnja." *"[[Ljubomora]] je ocat ljubavi." *"[[Nada]] je hrana ljubavi." *"Ništa nije tako izgubljeno kao [[mudrost]] siromaha." *"Posuđena [[ljepota]] ne može dugo trajati." *"Što više ljubavi, to manje [[riječ]]i." *"[[Vino]] ne zna za [[stid]]; ono ide i bez košulje i bez hlača." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Nizozemska]] {{Wikipedia|Holandija}} 2n2fpfrskx5q5r0a4xk2dns2eks3416 0 1971 52273 50902 2014-04-16T13:01:14Z Aldnonymous 3766 Already on Wikidata. 52273 wikitext text/x-wiki ---------- [[Slika:Flag of Germany.svg|right|260px]] [[Slika:EU-Germany.svg|right|260px]] * "Ako imaš mladu ženu i staro vino, uvijek imaš puno gostiju." * "Bogataš nosi [[mozak]] u džepu." * "Bogataška djeca svakog dana dobiju slatkiša, a siromašnu otjeraju i kad [[kruh]]a traže." * "Bolje ruka puna novca nego dvije pune [[savjet]]a." * "Do pete godine [[dijete]] je tvoj gospodar, do desete tvoj sluga, od desete do petnaeste tvoj tajni saveznik, a zatim postaje tvoj prijatelj ili tvoj [[neprijatelj]]." * "Dok [[sreća]] sjedi za stolom, sjede i prijatelji." * "Gdje se [[čast]] kupuje novcem, ona traje dok novaca ima." * "Gdje se sije ljubav, žanje se [[radost]]." * "Gostioničareva [[dobrodošlica]] plaća se na rastanku." * "Izgubljeno [[prijateljstvo]] znači dobiveno [[neprijateljstvo]]." * "Jako [[pivo]] i slaba glava ne idu zajedno." * "Kad [[kralj]] voli [[lov]] više vrijede psi nego ljudi." * "Kad ljubav jednom okrene leđa ona se teško vraća." * "Kad se ljubavna vatra ugasi vidi se dosta pepela ali nimalo zlata." * "Kad žena dobro kuha gotovo je sa ljubavlju." * "Kćeri [[bogataš]]a i telad [[siromah]]a brzo odu." * "Ko hoće zavidnika staviti na muke treba samo biti zadovoljan." * "Ko ima sreću nije mu potreban [[razum]]; ko ima razum potrebna mu je sreća." * "Ko nema [[novac]]a loše govori i o [[dukat]]ima." * "Ko u početku nije dovoljno pametan, toga će opametiti kraj." * "Ko uči na tuđim [[greška]]ma, štedi vlastitu [[škola]]rinu." * "Ko vjeruje ljepoti gradi na pijesku." * "Ko želi zgrabiti sreću mora izgledati kao [[budala]] a postupati kao [[mudrac]]." * "Koji se bez ljubavi sastanu, bez suza se rastanu." * "Kupljena ljubav brzo završi." * "Lijepa [[žena]] uvijek je u pravu." * "Loš je onaj pjevac koji dopušta da ga kokoši kljucaju." * "Lošem se [[radnik]]u daje najbolja [[sjekira]]." * "Ljubav i jaja treba uživati dok su svježi." * "Ljubav je [[riba]]rica koja velike ribe ubija, a s malima se igra." * "Ljubav se sastoji od četiri stvari: od [[uzdah]]a, od [[jecaj]]a, od želje za smrću i mnogo [[laž]]i." * "Ljubavne [[bol]]i su slatke ali se teško liječe." * "Ljubavne rane može izliječiti samo onaj ko ih je zadao." * "Ljubavni pogled dug je tekst." * "[[Ljubomora]] je zla kći iz dobre kuće." * "Malo vode - mnogo vina; mnogo vode - malo vina." * "[[Mladost]] je [[mana]] koja se svakim danom ispravlja." * "Najljepši cvjetovi često nemaju [[miris]]a." * "Nema težeg drva od prosjačkog štapa." * "Nemoj puzati tamo gdje možeš letjeti." * "Nije dovoljno ljubav posaditi, valja je i zalijevati." * "Pred onim ko ima novca držimo [[šešir]] u ruci." * "Pred skrivenim [[blago]]m niko ne skida šešir." * "Rijedak je [[brak]] između ljepote i [[vjernost]]i." * "Rijetko uspijeva ljubav kojom [[razum]] upravlja!" * "Slama u cipelama i ljubav u srcu proviruju na sve strane!" * "[[Sreća]] i [[duga]] ne vide se nikada na vlastitoj kući, već samo na tuđim [[kuća]]ma." * "Škrci i koze ne trebaju ni ulja ni octa za salatu." * "Šta vrijede debele [[riječ]]i kad je kuhinja mršava." * "Što [[ljubav]] hoće, ona to hoće brzo." * "Čovjek pati dok ne shvati zašto pati, a kad shvati zašto pati odna pati jer je shvatio da je cijeli život patio." * "Tri su načina da zaradiš [[novac]]: [[rad]]om, prošnjom i krađom." * "U bačvi vina skrivena su mnoga čuda." * "Uzeti je lako kao začeti [[dijete]], vratiti je gorko kao rađati." * "[[Vino]] je mnoge čedne žene bacilo na leđa." * "Vino od ljudi pravi [[bog]]ove i [[vrag]]ove." * "Vino otvara sve prozore u glavi da [[razum]] može odletjeti." * "Vino stvara [[prijatelj]]e, a [[suze]] ih stavljaju na kušnju." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Njemačka]] {{Wikipedia|Njemačka}} q09rmqzupz54x2gxyxdqg8kdlea4t2e 0 1972 52582 52282 2014-04-21T20:12:37Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52582 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Poland.svg|thumb|250px]] [[Slika:LocationPoland.png|right|260px]] *"Ako ideš u [[rat]], izmoli jedan očenaš; ako se otpremaš na [[more]], izmoli dva; a ako se ženiš, izmoli tri." *"[[Bog]] nije malo kaznio onu kojoj je dao ružno [[lice]], a milostivo [[srce]]." *"[[Ljubav]] kod muškaraca ulazi u oči, a kroz uši u ženu." *"Mane [[bogataš]]a rijetko ko zapaža, vrline [[siromah]]a rijetko ko vidi." *"Siromašnom je svaki [[dan]] petak." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Poljska]] {{Wikipedia|Poljska}} 0i3tunc26gf8x8xc1csc5e84w4szigm 0 1973 54781 47072 2015-08-03T18:39:01Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 28 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q4400655]] na [[d:|Wikidati]] 54781 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Russia.svg|thumb|260px]] [[Slika:LocationRussia.png|right|260px]] * "Ako ideš brzo sustići ćeš nevolju, ako ideš sporo, [[nevolja]] će tebe sustići." * "Bez [[pastir]]a ovce neće postati [[stado]]." * "Bio Ivan pa postao balvan, a svemu krivo [[vino]]." * "Bivši prijatelj je gori nego neprijatelj." * "[[Bogataš]] u tučnjavi nastoji sačuvati lice, a [[siromah]] kaput." * "Bogatom kapom nećeš prikriti siromaštvo u glavi." * "Bogatstvo je [[grijeh]] od [[Bog]]a, siromaštvo je grijeh od ljudi." * "[[Čovjek]] nije [[ljubomora]]n kad voli već kad želi da bude voljen." * "Čovjek nikad neće upoznati svoje pogreške bez dobrog prijatelja." * "Da bismo postali bogati, dovoljno je samo Bogu okrenuti leđa." * "Djevojke misle na [[brak]], udate misle na [[ljubav]]." * "Dvojica mogu više nego jedan, ali jedan može više nego desetorica." * "Iz jaja [[samilost]]i često se izleže pile ljubavi." * "Kad se ljubav ne prikloni srcu, prikloni se [[novčanik]]u." * "Kad siromah postane sudac, bogataši moraju napustiti selo." * "Ko se u mrkloj noći uputi svojoj dragoj, svijeću nosi u srcu." * "[[Konj]]i nade galopiraju, a magare iskustva ide polako." * "Krčma bolje očisti kuću nego metla." * "Krhka je ta ljubav, koja se od prvog udarca lomi." * "Lijepe i skromne stanuju u različitim selima." * "Ljubav je kao mrkva: malo odleži i uvene." * "Ljubav je staklo koje se lomi ako ga čovjek primi suviše nesigurno ili suviše čvrsto." * "Ljubav nije komad kruha da ga popola razrežeš." * "Neke su ljubavi kao snijeg: brzo se otope i pretvore u blato." * "Neki piju od [[radost]]i, neki od tuge, a neki od ranog jutra." * "[[Nepovjerenje]] je sjekira na stablu ljubavi." * "Nije [[zec]] kukavica, nego sebe čuva." * "Od svog truda bit ćeš sit, ali ne i bogat." * "Pijanome more do koljena, a lokva do ušiju." * "[[Prijateljstvo]] ne trpi nikakve obmane i prekida se tamo gdje počinje [[laž]]." * "Siromaštvo je grijeh koji bogataš nikada ne oprašta." * "Stavi na udicu pohvale pa ćeš uloviti budale." * "Što u [[mladost]]i prosimo, u [[starost]]i bacamo." * "U lijepe krčmarice skuplje pivo nego u ružne vino." * "Ulij pohvalu u uši ako želiš da ljubav cvjeta u srcu." * "Votke popio za kopejku, a gluposti pribavio za rubalj." * "Za praznom zdjelom [[molitva]] se ne čita." * "Žuljevite ruke ne znaju za dosadu." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Rusija]] {{Wikipedia|Rusija}} jbscwlzp569b1l8fbbencops63lgszi 0 1974 60428 59233 2023-01-11T23:11:32Z Aktiivinen finalisti 7955 60428 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Slobodan Milošević |slika= |tekst uz sliku=bivši predsjednik SR Jugoslavija; <br>uvazeni predsednik republike |datum rođenja=20. august 1941. |mjesto rođenja=Požarevac, Srbija |datum smrti= 11. mart 2006. |mjesto smrti=Den Haag, Holandija }} [[File:Slobodan Milosevic.jpg|thumb|Slobodan Milošević (1996)]] * "Svi oni koji su manipulisali narodom da bi rušili Jugoslaviju biće uhapšeni." * "[[Istina]] se može udaviti sa bilo kojom poplavom pogrešnih optužnica." * "Mi nemamo nesuglasica sa Amerikom. Svi znamo da je NATO najjača vojna mašinerija na svijetu. Mi samo želimo da se prestanu zanimati sa našom zemljom i da se brinu o svojim [[problem]]ima." == Drugi o njemu == *[[Kiro Gligorov]] **"Nisam želio ići u Hag da ne naštetim [[Franjo Tuđman|Tuđmanu]]. Ali, apsolutno sam podržavao suđenje Miloševiću. On je suđenje zaslužio, ali Tuđman i [[Alija Izetbegović|Izetbegović]] ne. Za takve ličnosti treba vagati stvari. Naravno da niko nije bezgrešan, ali stvari treba sagledavati u cjelini i u kontekstu." (za ''Jutarnji list'') *[[Momo Kapor]] **"Slobodan Milošević, kao pragmatičan čovjek i tehnolog vlasti, nije mario za umjetnost i gotovo da nije imao nijednog pisca uz sebe. Kada su ga utamničili u Haagu, ja sam ipak osjetio potrebu da po njegovom advokatu pošaljem nekoliko knjiga s posvetom, tako da nije kasno da me pročita, makar i u Haagu." (Nezavisna svetlost, 2003) *[[Richard Holbrooke]] **"Miloševićeva smrt izazvala je oživljavanje mnogih neobičnih sjećanja. Taj je čovjek uništio Balkan. (...) Nekada čudovišta, poput Hitlera i Staljina, ostave najveći trag u historiji, a takav je slučaj i sa Miloševićem." - izjava za BBC 2006. *[[Goran Svilanović]] **"Ipak, ima nekoliko scenarija, ali na kraju zaista se može dogoditi da cijena Miloševićeve slobode bude Kosovo!" (''za "Dnevnik"'') [[Kategorija:Politika|M]] [[Kategorija:Srbijanski političari|M]] {{wikipedia}} iw2gz5c5ytott4s8gq3jkdt88ay755q 0 1975 52635 42867 2014-04-21T22:56:00Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52635 wikitext text/x-wiki -------- * "Ko [[čaj]] ne pije - pa odakle mu [[snaga]]?" * "Što nisi objasnio [[riječ]]ima nećeš ni štapom." * "U ljepotice su lijepe [[oči]], u umnice - [[duša]]." [[Kategorija:Poslovice]] 2h86tcxk9fy4id1bx5axhbhg602f006 0 1976 52502 44264 2014-04-21T17:03:25Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52502 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Louis Henri Sullivan |slika=[[slika:LouisSullivan.jpg|150px]] |tekst uz sliku=Lui Henri Salivan, američki arhitekta |datum rođenja=3. septembar 1856. |mjesto rođenja=Boston, SAD |datum smrti=14. april 1924. |mjesto smrti=Chicago, SAD }} *"[[Forma]] slijedi funkciju" [[Kategorija:Arhitekti]] [[Kategorija:Američki arhitekti|S]] {{Wikipedia}} 28vgoe7ttuu13mh9oihsjfghtcw0xb6 0 1977 51594 49580 2014-04-14T17:58:12Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 13 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q17892]] 51594 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sapfo |slika=[[Slika:Head of Sappho Smyrna Istanbul Museum Hellenistic period.JPG|150px]] |tekst uz sliku=grčka pjesnikinja s otoka Lezbosa, pjevala u slavu lezbijske ljubavi |datum rođenja=oko 600.g. p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti=oko 570.g. p.n.e. |mjesto smrti= }} *"Kad [[gnjev]] bukti u [[srce|srcu]] treba paziti da [[jezik]] ne viče uzalud." *"Ko je lijep, utoliko je lijep jer ga promatramo; ali ko je lijep i dobar, uvijek će ostati lijep!" *"Najljepše je ono što ljubimo sa [[slutnja|slutnjom]] u duši." *"O, nemoj srušiti hrpu morskog pijeska - dok sanjarim…" == Također pogledajte == *[[Alkej]] [[Kategorija:Grčki pisci]] {{Wikipedia|Sapfo}} 1dubo0iaf94ttvrfptba2f23mz97r8o 0 1978 55256 54782 2015-08-04T06:21:36Z Innotata 4232 55256 wikitext text/x-wiki '''Petar Šegedin''' (1909 - 1998), hrvatski književnik --------- *"[[Ljepota]] ispunjava smisao. Ona je smisao." [[Kategorija:Hrvatski pisci|Šegedin,Petar]] {{Wikipedia}} hu0xaiixid175m1za8p7czkvf4ljv6m 0 1979 28121 26372 2007-03-13T22:45:31Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28121 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Niccoló Tommaseo |slika= |tekst uz sliku=italijanski književnik |datum rođenja= 1802. |mjesto rođenja=Šibenik, Hrvatska |datum smrti= 1. maj 1874. |mjesto smrti=Firenca, Italija }} * "[[Brak]] je sličan [[smrt]]i: malo ih je koji stupaju u nj pripremljeni." *"[[Dosada]] je žalost bez [[ljubav]]i." *"Gdje nema [[jednakost]]i, nema ni kreposti." *"Ko ne zna ljubiti, taj ne zna kazati niti iskrenu istinu." *"[[Ljepota]] muškarcu i ženi uvijek donosi više boli nego radosti." * "Opasno je razgovarati s lijepom ženom, jer svaki pokret njenog lica izgleda kao pokret ljubavi." * "Sa lijepom ženom opasno je razgovarati, jer svaki pokret na njenom licu izgleda kao pokret ljubavi." *"Učite, učite, učite i bit ćete prosječni. Ljubite, ljubite i bit ćete veliki." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Italijanski pisci|Tommaseo,Niccoló]] jw6v8vmfx1p54dhpj87o68lacyamfkh 0 1980 59092 58588 2019-12-06T16:22:49Z 80.223.95.147 File 59092 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Walt Whitman |slika= |tekst uz sliku=''Walt Whitman, američki pjesnik'' |datum rođenja=31. maj 1819. |mjesto rođenja=Westhills, SAD |datum smrti= 26. mart 1892. |mjesto smrti=Camden, SAD }} [[File:Whitman at about fifty.jpg|thumb|Walt Whitman]] * "Ako postoji išta sveto onda je to [[tijelo]]." * "Svaka [[stvar]] u nejasnome svjetlu je lijepa." * "[[Zemlja]]; to je dovoljno meni :Ne želim da sazviježđa dođu išta bliže :Ja znam da ona vrlo dobro stoje gdje jesu :Znam da dostaju onima koji njima pripadaju." [[Kategorija:Američki pisci|Whitman,Walt]] {{Wikipedia}} lfczaswbx9u1axqfyjyn9og6lv5454w 0 1981 51320 37443 2014-04-12T07:15:51Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 1 interwiki link, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q317787]] 51320 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ibn Hazm |slika= |tekst uz sliku=arapski filozof i književnik, <br>istaknuti stvaratelj adaba (didaktičke proze) |datum rođenja=7. novembar 994. |mjesto rođenja=Córdoba, Španija |datum smrti= 15. august 1064. |mjesto smrti=Manta Lisham, Španija }} *"Da ovaj [[svijet]] nije kuća prolaznosti, iskušenja i [[žalost]]i, a [[raj]] kuća nagrađivanja i [[sigurnost]]i od svih zala, rekli bismo da je sjedinjenje s ljubljenim bićem ničim nepomućena vedrina, nesmetana [[radost]] bez ikakve tuge, savršeno ispunjenje [[želja]] i potpuno ostvarenje [[nada]]." *"Istinska [[ljubav]] obuzima cijelu dušu, a prestaje istom sa smrću." *"Ljubav je slatka stvar i poželjna [[bolest]], pa ko je [[sloboda]]n od nje, ne voli takvo [[zdravlje]], a ko opet boluje od nje ne žudi za ozdravljenjem." *"Ljubav može shvatiti samo onaj ko je sam iskusi." [[Kategorija:Arapski pisci]] [[Kategorija:Arapski filozofi]] {{Wikipedia}} 4tjm3virvfvodslf8e5hzzeiutlsg4d 0 1982 19622 13260 2006-10-02T12:57:02Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19622 wikitext text/x-wiki '''Carla del Ponte''' (9. februar 1947 -) glavni tužitelj Haškog tribunala ----------- *"SFOR zaista mora uhapsiti [[Radovan Karadžić|Karadžića]]. SFOR treba prestati da izvodi operacije za javnost. Dosta mi je više da čitam u štampi kako izvode akcije, a zatim kako nije uhvaćen." (''START br.97; 27. august 2002'') *"Bezuspješno sam pokušavala objasniti SFOR-u da se osobe u bjekstvu ne mogu uhapsiti ako se okolo krećete sa 200 vojnika." (''START br.86; 25. mart 2002'') {{Wikipedia|Carla del Ponte}} [[Kategorija:švicarski političari|Ponte,del Carla]] f4hc8wabihryppxpuaw7qds6wk42620 0 1983 28044 22842 2007-03-13T22:40:44Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28044 wikitext text/x-wiki '''Kemal Monteno''', bosanskohercegovački muzičar -------- *"Bojim se za sebe, jer kad bi [[Neda Ukraden]] došla, siguran sam, imala bi više publike u mom [[Sarajevo|Sarajevu]], nego ja." (''START br.97, 27. august 2002'') [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači|Monteno, Kemal]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari|Monteno, Kemal]] {{Wikipedia}} rtlcjglq1lk7ny7f4aq43ql3kv6tjut 0 1984 28114 22836 2007-03-13T22:45:06Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28114 wikitext text/x-wiki '''Nazif Gljiva''', bosanskohercegovački pjevač --------- *"Ko poznaje kodeks [[mafija|mafije]], zna da tamo ima bar nekog reda. Kod njih se trebaš [[dokaz]]ivati, a kod nacionalnih stranaka je dovoljno da si nečiji rođak i sve si riješio." (''Start'' br.83, 11. februar 2002) *"Prije ću postati predsjednik [[BiH]] nego što ću u [[Sarajevo|Sarajevu]] naći dva žiranta za kredit" (''Oslobođenje'', 2002) [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači|Gljiva,Nazif]] {{Wikipedia}} e5kk55atzsmbbxfnnd9400g8i5trmo2 0 1985 56210 52730 2016-01-18T10:08:58Z Dexbot 4043 Bot: Fixing interwiki issues 56210 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Ratovi zvijezda Epizoda I: Fantomska prijetnja |originalni naziv =Star Wars Episode I: The Phantom Menace |godina =1999. |zemlja =SAD |režiser =[[George Lucas]] |uloge =[[Liam Neeson]], [[Ewan McGregor]], [[Natalie Portman]] }} == Reklamna rečenica == *"Svaka generacija ima legendu. Svako putovanje ima prvi korak. Svaka saga ima početak." == Kraljica Amidala == *"Neću dopustiti proces koji će nas odvesti u [[rat]]." *"Nisam izabrana da gledam svoj narod kako pati i umire dok vi diskutujete o ovoj invaziji na vašem komitetu!!" (''obraćanje Galaktičkom Senatu'') == Obi-Wan Kenobi == *"Dječak je opasan. Svi to osjećaju; kako ti to ne osjećaš." (''o Anakin Skywalker-u u raygovoru sa Qui-Gon Jinn-om'') *"Zašto imam osjećaj da smo pokupili još jednu patetičnu životnu formu." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} [[ca:La guerra de les galàxies]] [[da:Star Wars]] [[de:Star Wars]] [[el:Ο Πόλεμος των Άστρων]] [[en:Star Wars]] [[es:La guerra de las galaxias]] [[fr:Star Wars]] [[gl:Star Wars]] [[he:מלחמת הכוכבים]] [[hu:Csillagok háborúja]] [[it:Guerre stellari]] [[no:Star Wars]] [[pl:Gwiezdne wojny]] [[pt:Star Wars]] [[ro:Războiul Stelelor]] [[ru:Звёздные войны]] [[sr:Звездани ратови]] [[sv:Stjärnornas krig]] [[th:สตาร์ วอร์ส]] s56fp6rxmm1255eme7jhyzqz45oksjx 14 1986 54783 52260 2015-08-03T18:39:23Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 38 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q55321]] na [[d:|Wikidati]] 54783 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Film]] [[lb:Kategorie:Film-Zitater]] tvjbzjpfnqv2ws54fcj4dsjkwe8sdna 0 1987 50911 43488 2014-03-17T23:09:38Z 109.175.18.33 /* Citati */ 50911 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Kuduz |originalni naziv =Kuduz |godina =1989. |zemlja =Jugoslavija |režiser =[[Ademir Kenović]] |uloge =[[Slobodan Čustić]], [[Snežana Bogdanović]], [[Božidar Bunjevac]] }} == Citati == *Natpis u kafani: "Zabranjeno sjedit 'nako." *"Udario me Salemov babo daljinskim." == Dijalozi == * "Čika Saleme, posl'o me babo da vidim kako si?" : "Evo boli me glava, rebro slomljeno, ruka iščašena, evo sad i bubrezi..." : "E ne mogu ja to zapamtiti, ja ću reć' da si ti već umro." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} sfmmmu1yehe8z4pdix56upimgbgr3wa 0 1988 59418 58578 2020-08-11T01:20:18Z 109.175.97.176 /* Čiki (Branimir Đurić) */ 59418 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Ničija zemlja |originalni naziv =Ničija zemlja |godina =2001. |zemlja =Bosna i Hercegovina |režiser =[[Danis Tanović]] |uloge =[[Branko Đurić]], [[Rene Bitorajac]], [[Filip Šovagović]] }} == Nino (Rene Bitorajac)== * "Jel' ko je počeo rat?!" == Čiki (Branimir Đurić)== *"Cera, evo štrumfova!!" - pri dolasku UN transportera *"Ko je počeo rat, ko je počeo rat?" *"Da, a vi Srbi ste pacifisti, Srbi ja do Pacifika!" *"Ma mrs mater ti jebem samo si mi jos ti falila!" == Ostali == *"Pesimista kaže - nije moglo biti gore, a optimista na to - moglo je." *"Trebaju mi dva dobroboljca da provere onaj napušteni rov." *"Trebaju mi dva dobrovoljca. Ti i ti, idemo." *"Samo viči YES YES!" (''srpski vojnik u razgovoru sa vojnicima UNPROFORA'') *"A ja sranja u Ruandi." (''bosanski vojnik u rovu čitajući novine nakon granatiranja'') == Dijalozi == :(''pruža ruku'') *'''Nino''': "Zdravo, ja sam Nino." :'''Ciki''': "Šta hoćeš ba sad, da se upoznamo, razmjenimo značke, salvete?" == Drugi o filmu == *"Namjerno sam u Parizu otišao da ga vidim, jer sam znao da će mi, čim sletim u Sarajevo, postaviti to pitanje. O kvaliteti filma ću vam odgovoriti ovako: da su mi to pitanje postavili negdje drugdje, odgovorio bih da ga nisam vidio kako bih izbjegao priču o njemu. Ja potpuno razumijem što se on dopao publici ovdje, međutim, da sam ja stanovnik ovoga grada a da sam pritom isto ovo što jesam u svijetu filma, mislim da mi se Ničija zemlja ne bi ni tada dopadala. Iskreno, bilo bi jako dobro kada bi se o njemu napravila duga i iskrena diskusija na TV-u, recimo, kao što smo mi to radili u ono doba novog talasa. Tada su diskusije trajale ne satima, već danima, i mi smo jedni druge ubjeđivali kako je jedan film dobar ili loš. Znalo se desiti da me tek nakon godinu ili dvije moje kolege ubijede da nisam imao pravo. Ako želite moje mišljenje kao kritičara, onda je, po meni, Ničija zemlja isuviše scenaristički film. Uostalom, on je na Cannesu za to i dobio nagradu. Smatram da, kada se isuviše prati scenarij, reditelj postaje zarobljen i ne razmišlja o filmu. Ne snima više ono što vidi, nego ono što je rečeno i odlučeno da treba da vidi." ([[Jean-Luc Godard]], ''Dani'', 5. oktobar 2001) {{wikipedia|Ničija zemlja}} [[Kategorija:Filmovi]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] 33ce01swtgfunt6nh3nyn1qbp23nqf5 0 1989 33596 33557 2008-01-06T11:59:35Z Demicx 16 Undo revision 33557 by [[Special:Contributions/89.172.196.196|89.172.196.196]] ([[User talk:89.172.196.196|Talk]]) 33596 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Mi nismo anđeli |originalni naziv =Mi nismo anđeli |godina =1992. |zemlja =Jugoslavija |režiser =[[Srđan Dragojević]] |uloge =[[Nikola Kojo]], [[Milena Pavlović]], [[Branka Katić]] }} == Citati == *"Nikola, imaš još jednog skota dole." *"Super, ti si naš idol, ajde sad idi, radimo." *"Ne valja! To je Violeta Zubić, jedna od pet najboljih riba u gradu. Keva joj je ona čuvena manekenka, a ćale neki pisac. Sva sreća da je inteligenciju naslijedila od keve!" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} 21qvjukw39ochtnr8a80g3vt0i0y6zc 0 1990 59613 58343 2020-12-04T22:28:35Z 87.116.191.145 /* Dijalozi */ 59613 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Maratonci trče počasni krug |originalni naziv =Maratonci trče počasni krug |godina =1982. |zemlja =Jugoslavija |režiser =[[Slobodan Sijan]] |uloge =[[Bogdan Diklić]], [[Danilo Stojković]], [[Pavle Vujisić]] }} == Citati == *"Jebo te onaj ko ti dade volan!!" * "Da znate da je ukusan ovaj Pantelija." *"Nemojte, ljudi, k'o [[Bog]]a vas molim !!! Nemam više snage da čistim bunar !" * "Njemu se ne isplati izlaziti iz [[grob]]a." * "Oprosti Bili, Laki je malo nervozan. Znaš umro je Pantelija * '''Bili Piton''': "Laki Topaloviću! Krvi ću da ti se napijem!" * "Ala je opravio - svaka mu čast" * "Eeee, tako se to radi. Kratko ali jebitačno!" == Dijalozi == *"Bio je dugačak [[čovek]]." :"Nije bio dugačak nego visok." :"A ne, čovek dok je živ onda je visok a kad umre onda je dugačak." <--- samo pre toga ide: "moj tata kaže da svaki čovek ima tri mere..." *"Deda, nemoj dete da mi vređaš." :"Koje [[dete]]! To je kreten!" *"Jesi li ti ikad pucao iz [[pištolj]]a?" :"Jesam" :"Gde si pucao? :"Na svadbama!" :"U šta si pucao?" :"U vazduh." :"Pa jesi ga bar pogodio?!" *"Vozi brže!" :"Ne može brže, jurimo 30!" :"Naravno da ne može, kad je tvoj blentavi sin raskantao mašinu!" *"Bogu hvala, vek i po proživeh u zdravlju i radu. Slutim da mi je vreme umirati pa ovo govorim u pero mom [[prijatelj]]u advokatu Miliću, jer u vas deco, sve zajedno, nemam nimalo poverenja. Žao mi je što ste moji, a ne deca nekog mog [[neprijatelj]]a. Ko je vas poznavao ni [[pakao]] mu neće teško pasti. Što se tiče moje imovine, a to vas najviše zanima, mogu vam saopštiti sledeće: Svu svoju imovinu ostavljam.. samom sebi. :Pantelija" *"Šta to radiš kume?" :"Ništa kume, vežbamo - probamo za [[film]]. Ti ćeš ovo isto da radiš, samo sutra" *"Vidi tata pa to je gospodin Rajković" :"Šta mu je?" :"Sad mu nije ništa. Ubio si ga k'o zeca!" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} sz827jr4mzwobilfpziuiwfyjrn7oaj 0 1991 53654 34994 2014-11-23T21:47:46Z Innotata 4232 53654 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Remake |originalni naziv =Remake |godina =2003. |zemlja =Bosna i Hercegovina |režiser =[[Dino Mustafić]] |uloge =[[Ermin Bravo]],<br> [[Aleksandar Seksan]],<br> [[Ermin Sijamija]] }} == Dijalozi == *"Ko ti je ovaj?" (''misleći na sliku Charlie Chaplin-a'') :"[[Charlie Chaplin]]." :"To neki vaš?" (''misleći na Bošnjake'') [[Kategorija:Filmovi]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] {{Wikipedia|Remake (film)}} 97atonab91a4bnjjf51on8fyz4l1wrh 0 1992 48230 48229 2013-01-21T17:07:25Z Mh7kJ 2940 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/31.176.173.247|31.176.173.247]] ([[User talk:31.176.173.247|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:EmxBot|EmxBot]] 48230 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Otac na službenom putu |originalni naziv =Otac na službenom putu |godina =1985. |zemlja =Jugoslavija |režiser =[[Emir Kusturica]] |uloge =[[Moreno D'E Bartolli]], [[Miki Manojlović]], [[Mirjana Karanović]] }} == Dedo Muzafer == * "Dok se cijeli svijet jebe - ti se Muzafere kupaj!" == Ostali == *"Što se nisi sjek'o na svojoj svadbi?" {{Wikipedia}} [[Kategorija:Filmovi]] agwlyge9reuuaj2ek2gga50f1jdozyt 0 1993 26148 23500 2006-12-21T21:23:45Z Harač 23 26148 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Petar Miloš |slika= |tekst uz sliku=novinar ''Slobodne Dalmacije'' |datum rođenja= ? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Na Federalnoj televiziji [[jezik]] je - smiješan. Malo srpskog, malo bošnjačkog, malo hrvatskog, a najviše jugoslovenskog. To je hibridni jezik kojega ni profesori ne mogu shvatiti, a kamo li djeca razumjeti. To je jezik u kojem 'tisuću hiljada fudbalera igraju nogomet'." (''Start'' br.80, 24. decembar 2001) [[Kategorija:Novinarstvo|Miloš,Petar]] {{Wikipedia}} n4snljt1pzfbij6cjcdhumh4ktwtwd1 0 1994 27957 24518 2007-03-13T22:35:53Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 27957 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Harun Al-Rašid |slika= |tekst uz sliku=arapski halifa i pjesnik |datum rođenja= 766. |mjesto rođenja= |datum smrti=809. |mjesto smrti= }} *"Moć [[ljubav]]i veća je od svake druge [[vlast]]i, pa čak i od vlasti [[kralj]]eva." [[Kategorija:Arapski pisci|Al-Rašid,Harun]] {{Wikipedia}} 4epdk89lg6c43eb03kvb3r2ufdnythy 0 1995 60036 51960 2022-02-21T01:07:41Z Siro bileveli Boris 7698 Datoteka 60036 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Wystan Hugh Auden |slika= |tekst uz sliku=engleski pjesnik i satiričar |datum rođenja=21. februar 1907. |mjesto rođenja=York, Engleska |datum smrti=29. septembar 1973. |mjesto smrti=Beč, Austrija }} [[File:AudenVanVechten1939.jpg|thumb|Auden (1939)]] *"Biti sretan znači biti [[sloboda]]n, ne od [[bol]]i ili [[strah]]a, već od brige ili tjeskobe." *"[[Iskrenost]] je kao [[san]]." *"Moramo se voljeti ili umrijeti." *"Ružno je promatrati pijanca… A ipak… Njegovo odbijanje da prihvati stvarnost ovog [[svijet]]a, koliko god to može biti djetinjasto, prisiljava nas da bolje pogledamo taj svijet i da razmišljamo o motivima zbog kojih smo ga prihvatili." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski pisci|Auden,Wystan Hugh]] 7fe1h41ckqihtm5u2hq3jtlwciszcyo 0 1996 59402 52572 2020-07-21T22:43:34Z CommonsDelinker 84 Replacing Beaumarchais.jpg with [[File:D'après_Jean-Marc_Nattier,_Portrait_de_Pierre-Augustin_Caron_de_Beaumarchais_(Bibliothèque-musée_de_la_Comédie-Française)_-001.jpg]] (by [[:c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: file renamed or replaced o 59402 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais |slika=[[slika:D'après Jean-Marc Nattier, Portrait de Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais (Bibliothèque-musée de la Comédie-Française) -001.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Beaumarchais'', francuski dramski pisac |datum rođenja= 24. januar 1732. |mjesto rođenja=Pariz, Francuska |datum smrti= 18. maj 1799. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} *"Dokazivati da imamo [[pravo]] značilo bi priznati da mogu imati i krivo." *"Ima [[istina]] u koje nije dobro vjerovati." *"Kako je slatko biti ljubljen zbog samoga sebe." *"Nastojim da se svemu smijem, i to od [[strah]]a da ne bih morao zbog svega plakati." *"Ne obaziri se na to odakle dolaziš, već gledaj kamo ideš." *"Ono što nije vrijedno da se [[govor]]i, danas se pjeva." * "Piti bez žeđi i voditi [[ljubav]] u svako doba, to je sve, gospođo, čime se razlikujemo od [[životinja]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski pisci|Beaumarchais,Pierre-Augustin Caron de]] 89ol3eu23dzyqv37npphae341k5vz0o 0 1997 23552 21434 2006-10-14T19:14:05Z Zumbulka~bswikiquote 10 23552 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Milan Begović |slika= |tekst uz sliku=hrvatski dramatičar i romanopisac |datum rođenja=19. januar 1876. |mjesto rođenja=Vrlika, Hrvatska |datum smrti=13. maj 1948. |mjesto smrti=Zagreb, Hrvatska }} *"[[Ljubav]] nije [[čudo]], ali čini čudesa." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Hrvatski pisci|Begović,Milan]] l3zskw6rttn6h67n1uan6p2ljpezm0i 0 1998 52028 46631 2014-04-15T08:29:25Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 11 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q213595]] 52028 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ludwig Börne |slika=[[slika:Börne, Ludwig.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Ludvig Borne'', njemački književnik |datum rođenja=6. maj 1786. |mjesto rođenja=[[w:Frankfurt|Frankfurt]], [[w:Njemačka|Njemačka]] |datum smrti= 12. februar 1837. |mjesto smrti=[[w:Pariz|Pariz]], [[w:Francuska|Francuska]] }} *"[[Iskrenost]] je jedini način varanja koji gdjegod još uspijeva." *"[[vlada|Vlade]] koje ne dozvoljavaju slobodu [[govor]]a, jer se na taj način šire istine koje su vladama teret, rade potpuno istu stvar kao [[dijete]] koje zatvori [[oči]] da ga niko ne bi vidio. " *"U [[žena]] je [[ljubav]] jednako često i kći i majka ljubomore." [[Kategorija:Njemački pisci|Börne,Ludwig]] {{Wikipedia}} ezn4f44ecvbf7n7nb380sholauqi5nw 0 1999 52346 48442 2014-04-21T11:43:25Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52346 wikitext text/x-wiki '''Antoine Bret''' (1717 - 1792), francuski pjesnik ----------- *"Prvi uzdah [[ljubav]]i posljednji je uzdah [[mudrost]]i." [[Kategorija:Francuski pisci|Bret,Antoine]] {{Wikipedia}} 5ai6u1awjv86ou2clokuazezgquwgf7 0 2000 58991 51899 2019-08-17T20:25:46Z Risto hot sir 6370 File 58991 wikitext text/x-wiki [[File:Martin Buber portrait.jpg|thumb|right|]] '''Martin Buber''' (Beč, 8. februar 1878 - Jeruzalem, 13. juni 1965), jevrejsko-austrijski filozof -------- *"[[Čovjek]] pronalazi sebe samo kroz druge." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Austrijski filozofi|Buber,Martin]] hmsvlrmml2w4q874nxmmqef4z9t6h0k 0 2001 51666 47889 2014-04-14T20:08:48Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 32 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q5679]] 51666 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=George Gordon Byron |slika=[[slika:George Gordon Byron.jpg|200px]] |tekst uz sliku=engleski pjesnik, jedan od osnivača evropskog romantizma |datum rođenja= 22. januar 1788. |mjesto rođenja=London, Engleska |datum smrti= 19. april 1824. |mjesto smrti=Messolongi, Grčka }} *"Ko je samo [[pravda|pravedan]], taj je i okrutan. Ko bi živio na zemlji ako bismo svima sudili pravedno." *"Ko se opredijeli za [[laž]], mora da ima dobro [[pamćenje]]." * "Koristite svaku priliku za [[smijeh]]. To je najjeftiniji [[lijek]]." * "[[Ljubav]] ne mudruje, a kad mudruje, više nije ljubav." *"Ne plaši se neznanja, boj se lažnog [[znanje|znanja]], jer od njega dolaze sve nesreće na svijetu." *"[[Nepovjerenje]] je teška oprema, koja je u stanju više da oteža nego da zaštiti." *"Svi smo mi rezultat [[ljubav]]i i zanosa." * "Što se tiče [[žena]], najstrašnije je da se ne može živjeti s njima ni bez njih." *"U prvoj ljubavi [[žena]] voli ljubljenoga, a u drugima voli ljubav." *"Zašto ga je voljela? Radoznala budalo, šuti! Zar je ljudska [[ljubav]] ovisna o ljudskoj volji?" [[Kategorija:Britanski pisci|Byron,George Gordon]] {{Wikipedia|George Gordon Byron}} tq0hucn8y6ib7az00n0g05pnhgkw68z 0 2002 51760 49550 2014-04-14T23:06:38Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 29 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q151403]] 51760 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Thomas Carlyle |slika=[[slika:Thomas Carlyle.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''škotski esejist i historičar'' |datum rođenja= 4. decembar 1795. |mjesto rođenja=Ecclefechan, Škotska |datum smrti= 5. februar 1881. |mjesto smrti=London, Engleska }} * "[[Historija]] svijeta je samo biografija velikih ljudi." * "Javnost je stara [[žena]]. Pustite je da trabunja i mrmlja." * "Ko se samo jednom od srca nasmije nije nepopravljivo loš." * "[[Ljubav]] je uvijek početak znanja, kao što je [[vatra]] početak svjetla." * "Najveća je od svi grešaka, rekao bih, ne biti, ne biti svjestan nijedne." * "Naš posao nije vidjeti što se nazire u daljini, nego što je jasno pred nama." * "Nema željeznog lanca niti bilo kakve vanjske sile koji bi prisilili [[čovjek]]ovu dušu da vjeruje ili da ne vjeruje." * "Nesrećne [[brak]]ove ne stvara nedostatak ljubavi, nego nedostatak prijateljstva." * "Ništa što je bilo vrijedno u [[prošlost]]i ne odlazi; nijedna [[istina]] ili [[dobro]] koje je čovjek stvorio nikad ne umire niti može umrijeti." * "Priroda ne trpi laži." * "Prva dužnost čovjeka je da pokori [[strah]]." * "Sad vidim da je [[sarkazam]] obično jezik đavola; zbog toga sam ga se već odavno odrekao." * "Sve činimo po običajima pa čak i vjerujemo; naša osnovna načela, pa ma koliko mi hvalili slobodu mišljenja, najčešće su takva u koja još niko nije posumljao." * "[[Tragedija]] života nije toliko u tome što ljudi propate koliko u tome što promaše." * "Upravo onako kako [[znanje]] raste, tako se [[vjera]] smanjuje." [[Kategorija:Britanski pisci|Carlyle,Thomas]] [[Kategorija:Britanski historičari|Carlyle,Thomas]] {{Wikipedia}} o3v5ix77lk7553t6swan6m9mwmnieve 0 2003 59123 51441 2019-12-29T10:59:35Z Savonhelmi 6967 File 59123 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nicolas-Sébastien Roch Chamfort |slika= |tekst uz sliku=francuski književnik |datum rođenja=6. april 1740. |mjesto rođenja=Clermont, Francuska |datum smrti=13. april 1794. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} [[File:Nicolas Chamfort.jpg|thumb|right|]] * "Hoćemo li da nas žene vole, moramo ih uvjeriti da ih ne poznajemo. Jer njima ne ide u glavu da bi ih neko mogao i voljeti i poznavati u isto vrijeme." * "Javnost? Koliko je [[budala]] potrebno da bi se stvorila [[javnost]]?" * "Kada [[čovjek]] želi da se dopadne u društvu, mora se pretvarati da je naučio mnogo toga što zna od onih koji o tome ništa ne znaju" * "[[Ljubav]] je opasna [[trgovina]] koja uvijek završava [[bankrot]]om; i uvijek onaj koga je drugi upropastio ostaje obeščašćen." * "Ljubav se ljudima više sviđa nego [[brak]], iz istog razloga zbog kojeg su [[roman]]i zabavniji od historije." * "Na onoga koji je tačno u sredini između našeg [[neprijatelj]]a i nas uvijek mislimo da je mnogo bliži njemu nego nama." * "Priroda je dala [[iluzija|iluzije]] pametnima kao i ludima, zato da pametne ne bi njihova vlastita pamet učinila previše nesretnima." * "[[Sreća]] nije jednostavna stvar; vrlo je teško naći je u sebi, a nemoguće negdje drugdje." * "U velikim stvarima ljudi se pokazuju onakvima kakvi bi htjeli biti, a u malima onakvima kakvi jesu." * "Zaljubljen [[čovjek]] želi da bude ljubazniji nego što to može biti; eto zašto su gotovo svi zaljubljeni smiješni." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski pisci|Chamfort,Nicolas-Sébastien Roch]] 92jg4b3tcmz91peeq0gyxck7yuwejq0 0 2004 52153 49567 2014-04-15T14:38:30Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q4302]] 52153 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Chrétien de Troyes |slika= |tekst uz sliku=''francuski pjesnik'' |datum rođenja=oko 1135. |mjesto rođenja= |datum smrti=1183. |mjesto smrti= }} *"Moja se [[bol]] razlikuje od svih drugih; ona mi se sviđa, raduje me; moja je bol ono što želim i moja je [[patnja]] moje zdravlje. Čemu dakle da se žalim, moja bol dolazi iz moje želje; moja [[želja]] postaje moja bol, ali mi je toliko ugodno to željeti da divno patim, i toliko je [[radost]]i u mojoj patnji da uživam u bolesti." [[Kategorija:Francuski pisci|Troyes,Chrétien de ]] {{Wikipedia}} cjwz51mip14eonvn0lrakde8g0d7qqy 0 2005 51713 49544 2014-04-14T21:46:11Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 9 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q51107]] 51713 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Georges Moineaux Courteline |slika=[[slika:Georges Courteline.jpg|170px]] |tekst uz sliku=francuski romansijer, humorist i komediograf |datum rođenja=25. juni 1858. |mjesto rođenja=Tours, Francuska |datum smrti= 25. juni 1929. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} * "Malo je čestitih [[žena]] kojima nije dojadila ta njihova čestitost." * "Muškarca uvijek više privlači žena koja se interesuje za njega, nego žena koja ima lijepe noge." * "Očito je vrlo teško kad [[čovjek]] voli nekoga ko ga više ne voli, ali je neusporedivo teže kad vas još uvijek voli neko koga više ne volite." * "Žena koja je voljena i koja voli srećna je i ne želi ništa drugo. Muškarac koji je voljen i koji voli još uvijek želi i neke druge stvari." [[Kategorija:Francuski pisci|Courteline,Georges Moineaux]] {{Wikipedia}} lfx6htqiwnx6ebggnfdhcin7m4dck14 0 2006 59202 52019 2020-02-23T00:19:15Z 80.223.94.19 File 59202 wikitext text/x-wiki [[File:Karel-capek.jpg|thumb|]] '''Karel Čapek''' (1890 - 1938) češki dramaturg, esejist i novinar. Poznatija djela: ''[[Pisma iz Holandije]]'' i dr. ---------- *"Ljudi su samo oni koji vole." *"Nikoga ne ogovaram, samo [[govor]]im što mislim." *"Zamislite koja bi tišina nastala kada bi ljudi govorili samo o onome što znaju." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Karel Čapek|*]] [[Kategorija:češki pisci|Čapek,Karel]] [[Kategorija:češki novinari|Čapek,Karel]] 2c8bi6sb29bvinbjco8bbn5muaxi6nw 0 2007 51580 47064 2014-04-14T17:34:52Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 26 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q82006]] 51580 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Benjamin Disraeli |slika=[[slika:Disraeli.jpg|200px]] |tekst uz sliku=engleski državnik i pisac |datum rođenja= 21. decembar 1804. |mjesto rođenja=London |datum smrti= 19. april 1881. |mjesto smrti=London }} *"Čar prve ljubavi je u našem neznanju da ona može svakog trenutka prestati." *"[[Čovjek]] nije tvorevina okolnosti; okolnosti su tvorevina čovjeka." *"[[Iskustvo]] je [[dijete]] misli, a [[misao]] je dijete akcije. Ne možemo ljude učiti iz [[knjiga]]." *"Kad ja želim pročitati novelu ja napišem jednu lijepu." *"Male [[stvar]]i štete dušama malih ljudi." *"Nakon dugog razmišljanja došao sam do uvjerenja da će čovjek koji ima dubok [[cilj]] taj cilj i ostvariti, te da se ništa ne može suprotstaviti volji koja je spremna za njegovo ostvarenje položiti čak i život." *"Postoje tri vrste laži: [[laž]], besramna laž i [[statistika]]." *"Priroda nam je dala dva uha, ali samo jedan jezik: da bismo više slušali, a manje pričali." *"Raznolikost je majka Užitka." *"Svaka [[žena]] će se udati - i nijedan muškarac." *"Svi se rađamo za [[ljubav]]. Ona je načelo egzistencije i njezina jedina svrha." *"Zadovoljenje osjetila uskoro postaje vrlo malen dio onog dubokog i zamršenog [[osjećaj]]a koji nazivamo ljubavlju. Ljubav je, pak, sveopća [[žudnja]] za zajedništvom, ne samo osjetila, nego i sveukupne naše prirode – intelektualne, [[razum]]ske i sjećajne. Onaj ko pronađe svoj protutip uživa u savršenoj i trajnoj ljubavi; [[vrijeme]] je ne može promijeniti, udaljenost je ne može ukoloniti, razumijevanje je potpuno." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski pisci|Disraeli,Benjamin]] [[Kategorija:Britanski političari|Disraeli,Benjamin]] ckl16yxiucb6z2jd0rndxh295wnnqix 0 2008 56897 51663 2016-07-26T10:36:19Z CommonsDelinker 84 Replacing George_Eliot.jpg with [[File:George_Eliot_at_30_by_François_D'Albert_Durade.jpg]] (by [[commons:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: [[:commons:COM:FR|File renamed]]: more descriptive). 56897 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=George Eliot |slika=[[slika:George Eliot at 30 by François D'Albert Durade.jpg|200px]] |tekst uz sliku=pravo ime ''Mary Ann Evans'';<br>engleska romansijerka i pjesnikinja |datum rođenja= 22. novembar 1819. |mjesto rođenja=Arbury Farm |datum smrti= 22. decembar 1880. |mjesto smrti=London }} *"Ja želim ne samo da budem voljena, već da mi se to i kaže; [[svijet]] šutnje dovoljno je prostran s one strane [[grob]]a." *"Najsrećnije žene, kao i najsrećnije nacije - nemaju [[prošlost]]." *"Prvi uslov ljudske dobrote jeste nešto voljeti, a drugi – nešto poštovati." *"Zašto živimo, ako ne zato da bismo jedni drugima učinili [[život]] manje teškim?" {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski pisci|Eliot, George]] 42d1ybw6ftbg7ff30naz85bha8vqzyd 0 2009 23079 21428 2006-10-10T21:18:48Z Zumbulka~bswikiquote 10 23079 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mihail Eminescu |slika=[[slika:Eminescu.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Mihail Eminescu, rumunjski pjesnik'' |datum rođenja=15. januar 1850. |mjesto rođenja=Botoşani, Rumunija |datum smrti=15. juni 1889. |mjesto smrti=Bukurešt, Rumunija }} *"Šta je [[ljubav]]? To je duga prilika za [[bol]]." [[Kategorija:Rumunjski pisci|Eminescu,Mihail]] {{Wikipedia}} 1ushg44fsst22empucrf5k78alsggku 0 2010 53177 52507 2014-08-18T09:59:11Z Harač 23 53177 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ludwig Andreas Feuerbach |slika=[[slika:Feuerbach Ludwig.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Ludvig Fojerbah'', njemački filozof |datum rođenja= 28. juli 1804. |mjesto rođenja=Landshut, [[w:Njemačka|Njemačka]] |datum smrti= 13. septembar 1872. |mjesto smrti=[[w:Nürnberg|Nürnberg]], [[w:Njemačka|Njemačka]] }} * "Čovjek bez [[razum]]a takođe je bez volje. Ko nema razuma, dade se zavesti, zaslijepeti i od drugih upotrijebiti kao sredstvo. Slobodan je i nezavisan samo onaj koji misli." * "[[Knjiga]]ma se događa isto što i djevojkama: upravo se one najbolje, najdostojnije i najdulje zanemaruju." * "[[Ljubav]], ali prava! I sve će ti ostale vrline pasti same u krilo." * "[[Ljubav]] koja je mogla umrijeti nije bila ljubav." * "Najopasniji sprud u životu [[umjetnik]]a je njegova [[ženidba]], naročito ako je to takozvana ''srećna ženidba''." * "Niko ne [[sud]]i oštrije od neobrazovanog [[čovjek]]a. On ne poznaje ni razloge ni protivrazloge, misli da uvijek ima [[pravo]]." * "Samo je onaj neko, koji nešto voli. Ne biti ništa i ništa ne voljeti jedno je isto." ==Djela== *''[[Suština kršćanstva]]'' (1841.) [[Kategorija:Njemački filozofi|Feuerbach,Ludwig Andreas]] [[Kategorija: Ludwig Andreas Feuerbach]] {{Wikipedia}} nznwqm7qfde1i9pvcal2txewsgbljhh 0 2011 57343 51723 2016-12-02T01:58:24Z 31.176.205.123 57343 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ennio Flaiano |slika= |tekst uz sliku=italijanski pisac i novinar |datum rođenja=5. mart 1910. |mjesto rođenja=Pescara, Italija |datum smrti= 20. novembar 1972. |mjesto smrti=Rim, Italija }} *"[[Ljubav]] je često privid [[bijeg]]a." *"Postoje dvije vrste fašista, fašisti i antifašisti." [[Kategorija:Italijanski pisci|Flaiano,Ennio]] [[Kategorija:Italijanski novinari|Flaiano,Ennio]] {{Wikipedia}} 9j3oey12yrh5awcft4d30wlmhulvasy 0 2012 59329 51470 2020-05-28T17:23:33Z Vilho-Veli 7122 File 59329 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Arturo Graf |slika= |tekst uz sliku=italijanski književnik |datum rođenja=1848. |mjesto rođenja= |datum smrti=1913. |mjesto smrti= }} [[File:Arturo Graf.jpg|thumb]] *"Jadna je ona ljubav kojoj [[mašta]] prestaje biti prijateljica." *"[[Ljubav]] je nalik na vodu. Ako je nešto ne uzburka, ona truli kao bara." *"Najopasniji su oni neprijatelji o kojima čovjek niti ne pomisli da bi se od njih trebao braniti." *"[[Nasilje]] je zaista u rodu sa [[strah]]om." *"Ostajemo zapanjeni kad pomislimo kako je mala korist od istine na ovom svijetu." *"Poučnije su pogreške velikih duhova, nego istine malih." *"[[Znanje]] i [[pravda]] govore, dok neznanje i nepravda urliču." * "Žene vole koliko mogu, muškarci koliko žele." [[Kategorija:Italijanski pisci|Graf,Arturo]] {{Wikipedia}} r3nfzcv8likgcdo467cvq6rmtl06k2u 0 2013 52119 50263 2014-04-15T12:55:01Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 10 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q154438]] 52119 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Franz Grillparzer |slika=[[Slika:Grillparzer.jpg|170px]] |tekst uz sliku=austrijski pjesnik i dramski pisac |datum rođenja=1791. |mjesto rođenja= |datum smrti=1872. |mjesto smrti= }} *"Ako [[pogled]] ne uvjeri, [[usna]] ne nagovori." [[Kategorija:Austrijski pisci|Grillparzer,Franz]] {{Wikipedia}} omdiak367it4tsn62a4tfcp1u6l4ht0 0 2014 23529 21502 2006-10-14T15:05:17Z Zumbulka~bswikiquote 10 23529 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Muhammad Šams-ed-Din Širazi |slika= |tekst uz sliku=perzijski pjesnik |datum rođenja=1320. |mjesto rođenja= |datum smrti=1389. |mjesto smrti= }} *"Ko hoće uživati sreću u [[ljubav]]i, taj se mora potpuno odreći sebe." [[Kategorija:Iranski pisci|Širazi,Muhammad Šams-ed-Din]] {{Wikipedia}} 4f2xotq36upn269p9sfbgic5tu5uurw 0 2015 59274 51875 2020-04-15T21:55:10Z Vilho-Veli 7122 File 59274 wikitext text/x-wiki [[File:William Hazlitt self-portrait (1802).jpg|thumb]] '''William Hazlitt''' (1778 - 1830) engleski kritičar i esejist --------- *"[[Ljubav]] i [[radost]] su blizanci, ili su jedno drugo rodili." *"[[Ljubav]] prema slobodi je ljubav prema drugima; ljubav prema [[moć]]i ljubav je prema samima sebi." [[Kategorija:Britanski pisci|Hazlitt,William]] {{Wikipedia}} 1xqrt9brtqt6fjbpv7x58tjiub33rt5 0 2016 52416 48112 2014-04-21T14:06:43Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52416 wikitext text/x-wiki ----- [[Slika:Flag of Finland.svg|thumb|250px]] [[Slika:LocationFinland.png|right|260px]] *"[[Bogataš]] govori sjedeći." *"[[Čovjek]] gospodari [[pivo]]m, ali [[vino]] gospodari čovjekom." *"Kome se [[ljubav]] smije, taj poznaje samo šalu i [[radost]]." *"Odjednom se počeo klanjati, znači dospio je u bijedu." *"[[Prva ljubav]] je slična prvom snijegu, rijetko kada ostane." *"Samo se počni bogatiti, dalje ide samo od sebe." *"Velika je stotka kad je zarađuješ, ali je mala kad je trošiš." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Finska]] {{Wikipedia|Finska}} 3rhmpy5m2abqlj3mhugjxc6gxmu19fl 0 2017 52583 49939 2014-04-21T20:16:37Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52583 wikitext text/x-wiki ---------- [[Slika:Flag of Portugal.svg|right|260px]] [[Slika:LocationPortugal.png|right|260px]] *"[[Bogatstvo]] ili [[siromaštvo]] ovise više o tome koliko se troši nego li koliko se zarađuje." *"Bolje je [[čast]] zasluživati, a ne imati je, nego je imati, a ne zaslužiti je." * "[[Budala]] je onaj koji misli da drugi ne misle." *"[[Dobrota]] i oprost stvaraju nezahvalnike." * "Gdje se [[razum]] ne čuje, [[budala]] je onaj ko ne šuti." *"Gdje svi plaćaju, vino nije skupo." *"Kako [[vino]] ulazi, tako [[riječ]]i izlaze." *"Ko ima dobro vino, ima dobrog [[prijatelj]]a." *"Ko se upusti u [[lov]], politiku i ljubav, neće izići kada to želi." *"Kupljenu [[ljubav]] odmah prodaj." * "Mnogo ljubavi - mnogo oprosta." *"Ne vraćaj se glodati kost koju si već bacio." *"Nema [[bogataš]]a koji ne bi mogao primiti, niti [[siromah]]a koji ne bi mogao dati." * "Od dugog spavanja i masnih večeri pune su grobnice." *"Prvo voće i prva ljubav su najbolji." *"Slab je [[ljubavnik]] koji se sve ne usuđuje." *"Tamo gdje ljubav zapovijeda, nema drugog gospodara." *"Voljeti i vladati nikad ne ide zajedno." *"[[Vrijeme]] nagriza željezo, ali još više ljubav." * "Zavidnici jače osjećaju tuđe [[dobro]] nego vlastito [[zlo]]." * "Ženu se ni [[cvijet]]om ne smije udariti." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Portugal]] {{Wikipedia|Portugal}} 4ytkd4obnc1jd6rqj1olbjwwi8tdpvm 0 2018 52621 46416 2014-04-21T22:11:38Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52621 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Slovenia.svg|thumb|250px]] [[Slika:SVN highlighted map.png|right|260px]] * "I [[Bog]] bi bio dobre volje kad bi pio [[vino]]." * "Ko ne [[laž]]e, taj ne prodaje." * "Niko ne voli [[domovina|domovinu]] zato što je velika, već zato što je njegova." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Slovenija]] {{Wikipedia|Slovenija}} tujf1ls4kdizc04sr9dm4fe838zsi9c 0 2019 52443 43964 2014-04-21T15:01:57Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52443 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Croatia.svg|right|260px]] [[Slika:Europe location CRO.png|right|260px]] *"Batina je iz raja izašla." *"Bez alata nema zanata." *"Bez muke nema nauke." *"Gdje ima dima ima i vatre." *"Ječam trči a [[rakija]] viče." *"Kakav otac, takav sin." *"Ko ide u krčmu - tuđu djecu hrani." *"Krv nije voda." *"[[Ljubav]] [[sram]]a ne poznaje." *"Oko je prvi u ljubavi poklisar." *"U punoj kući [[večera]] se brzo napravi." *"Sve smo čistiji tijelom a prljaviji duhom ." Izvori: * [http://www.mudreizreke.org mudreizreke.org] [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Hrvatska]] {{Wikipedia|Hrvatska}} eo8k4np3c22exvb3ylh7rgdzbp29yor 0 2020 52526 47136 2014-04-21T17:29:06Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52526 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Hungary.svg|right|260px]] [[Slika:LocationHungary.png|right|260px]] * "Kad mlinar ima vode - on pije [[vino]]; kad nema vode - on pije vodu." * "[[Ljubav]] je kao klica pirinča: ako je presađuješ, bolje uspijeva." * "Tri najveća zadovoljstva su: vino prije i [[cigareta]] poslije." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Mađarska]] {{Wikipedia|Mađarska}} hwft63ricwmkl8sp088fm4oynbtu8yo 0 2021 57894 23822 2017-05-22T09:16:29Z CommonsDelinker 84 Replacing Flag_of_Macedonia.svg with [[File:Flag_of_the_Republic_of_Macedonia.svg]] (by [[:c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#reasons|File renaming criterion #2]]: To change from a meaningless or ambi 57894 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of the Republic of Macedonia.svg|right|260px]] [[Slika:LocationMacedonia.png|right|260px]] * *Mnogi su se [[rođenje|rodili]] kao ljudi, a [[smrt|umrli]] - kao [[magarac|magarci]]." * "[[Muž]] [[pijanac|pijanica]] - [[žena]] mučenica." * "[[Selo]] gori, a baba se češlja." * "Sto štapova na tuđim leđima uopće ne [[bol]]e" * "Svaki [[štap]] ima dva kraja" [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Makedonija]] {{Wikipedia|Republika Makedonija}} qwg8wsb7aswv6mhdnv63hd7e6lfdb1a 0 2022 52353 41697 2014-04-21T11:52:05Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52353 wikitext text/x-wiki ------- [[Slika:Flag of Austria.svg|thumb|260px]] [[Slika:LocationAustria.png|right|260px]] * "[[Brak]] je procesija, gdje je na čelu uvijek križ." * "[[Ljubav]] se priklanja na onu stranu na kojoj je novčanik." * "Pijanstvo ima tri dobre osobine: čini nas bogatima bez novca, jakima bez snage i [[pamet]]nima bez [[razum]]a." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Austrija]] {{Wikipedia|Austrija}} 1m11jkp06wssclheqjqgjntnmqtexm5 0 2023 52531 46272 2014-04-21T18:00:27Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52531 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Mongolia.svg|right|260px]] [[Slika:LocationMongolia.png|right|260px]] *"Za slijepca ne postoji [[dan]], za pijanog ne postoji [[vrijeme]]." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Mongolija]] {{Wikipedia|Mongolija}} 76jae1ykkhscqn6k8wom04gimbo34wm 0 2024 61440 52341 2024-05-16T18:27:15Z Srđan 4695 Moving from [[Category:SAD]] to [[Category:Sjedinjene Američke Države]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61440 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of the United States.svg|right|260px]] [[Slika:LocationUSA.png|right|260px]] *"Ako ti dugujem sto [[novac|dolara]] - to je moj [[problem]], ali ako ti dugujem hiljadu dolara to je tvoj problem." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države]] {{Wikipedia|Sjedinjene Američke Države}} 9n9jjbieshf37ppdgy5vzhjfnup3q2k 0 2025 51340 51336 2014-04-12T19:07:19Z Cekli829 1724 Vraćena izmjena 51336 [[Special:Contributions/Harač|korisnika Harač]] ([[User talk:Harač|razgovor]]) https://www.wikidata.org/ 51340 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Azerbaijan.svg|right|260px]] [[Slika:LocationAzerbaijan.png|right|260px]] *"[[Bogataš]] i [[budala]] rade što hoće." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Azerbejdžan]] {{Wikipedia|Azerbejdžan}} julxolqwlt1um4p6gldvy48uh7qaa9u 0 2026 52520 52285 2014-04-21T17:22:46Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52520 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Morocco.svg|right|260px]] [[Slika:LocationMorocco.png|right|260px]] *"Čemu nam [[bogatstvo]] ako zbog njega svaki čas možemo izgubiti glavu." *"Dok [[vjetar]] uživa u igri sa [[more]]m, nedužna lađa strada." *"[[Osveta]] je vrlo često slatka, ali nema kalorija, i ne goji." [[Kategorija:Poslovice]] {{Wikipedia|Maroko}} 2xw27sn2wmt50p387dqtan8xe9ddude 0 2027 56599 52327 2016-06-02T18:29:55Z Mywikimediaaccount 5086 ([[Commons:Commons:GlobalReplace|GlobalReplace v0.6.5]]) 56599 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Afghanistan.svg|right|260px]] [[Slika:LocationAfghanistan.svg|right|260px]] *"Dvije stvari čovjek mora imati da bi [[uspjeh|uspio]] u životu. Prvo je [[sreća]]: to je ono kad se čovjeku pruži povoljna prilika. Drugo je [[pamet]]: ona čovjeku omogućuje da iskoristi povoljnu priliku." *"Kratak je put do blagostanja, samo previše opasan." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Afganistan]] {{Wikipedia|Afganistan}} nuqsau90brudr68oyxaakzf3z27oe3e 0 2028 23831 23406 2006-10-15T22:49:34Z Zumbulka~bswikiquote 10 23831 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Slovakia.svg|thumb|250px]] [[Slika:LocationSlovakia.png|right|260px]] * "Lahko stečeno [[bogatstvo]] djeca rijetko uživaju." * "Ne tuci zemlju, neće ti dati [[kruh]]a." * "Onaj ko ima jedne [[hlače]] uvijek zna koje treba obući." * "Za sutra je dobro odgoditi samo [[ljutnja|ljutnju]]." * "[[Žena]] bez [[muž]]a je kao ograda bez plota." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Slovačka]] {{Wikipedia|Slovačka}} 6jj08e3yncl0sohdrjw5q607obrxj5u 0 2029 52427 41680 2014-04-21T14:36:15Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52427 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Georgia.svg|thumb|250px]] [[Slika:LocationGeorgia.png|right|260px]] * "Ako hoćeš nešto reći prvo provjeri ko će te slušati." * "Kozu zaobiđi sprijeda, [[konj]]a zaobiđi straga, a [[čovjek]]a - sa svih strana." * "O vrijednosti novca pitaj [[siromah]]a." * "[[Žena]] je kao sjena; ako trčiš za njom, izmiče se, ako trčiš pred njom, trči za tobom." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Gruzija]] {{Wikipedia|Gruzija}} 5jm348mtmhz1iqfkillqf5lqgtcq6sl 0 2030 61414 52670 2024-05-16T18:25:17Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Velika Britanija]] to [[Category:Ujedinjeno Kraljevstvo]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61414 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Scotland.svg|right|260px]] [[Slika:LocationScotland.png|right|260px]] * "Budi sretan dok si živ jer ćeš dugo biti mrtav." * "Ono što se može učiniti bilo kad neće se učiniti nikad." * "Podnosi [[bogatstvo]], a [[siromaštvo]] će se samo podnositi." * "Sve su djevojke dobre, a odakle dolaze zle žene." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo]] {{Wikipedia|Škotska}} 6manpiifoyxy01wmusp7sxaxat0iylv 0 2031 23487 21980 2006-10-14T11:28:10Z Zumbulka~bswikiquote 10 23487 wikitext text/x-wiki ---------- * "[[Dijete]] se ne rađa sa [[zub]]ima." * "Dobri [[konj]]i ne mogu biti krive boje." * "Ko kupuje ono što mu ne treba, na kraju će prodavati ono što mu treba." * "[[Sramota]] [[bogataš]]a i [[smrt]] [[siromah]]a ne čuju se daleko." [[Kategorija:Poslovice]] 6fg3nu2jmfjcp1h6aayo8u55893y7p8 0 2032 52356 46291 2014-04-21T12:02:06Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52356 wikitext text/x-wiki -------- *"U bogatom [[dom]]u i [[mačka]] je važna osoba." [[Kategorija:Poslovice]] f8yu9tcadh707hmohin71xozqh1jso9 0 2033 52671 50054 2014-04-22T01:04:06Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52671 wikitext text/x-wiki --------- [[Slika:Flag of Spain.svg|right|260px]] [[Slika:LocationSpain.png|right|260px]] * "Dobar [[prijatelj]] upoznaje se na uskom krevetu i širokom putu." *"[[Čast]] i [[korist]] ne stanuju pod istim krovom." *"Čast i [[novčanik]] ne daj u ruke mlade žene." *"Ko me voli kaže mi šta zna i daje mi šta ima." *"Ljubiti, a ne biti voljen je isto kao odgovarati, a ne biti pitan." *"Ljubomorni [[muž]] nikad nema [[odmor]]a." *"Ne može se voljeti i biti [[razum]]an." * "Nikada ne [[savjet]]ujte ljudima da idu u [[rat]] ili da se žene." *"Plašljiva [[ljubav]] nije ljubav." *"Za dobru [[glad]] nema tvrdog kruha." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Španija]] {{Wikipedia|Španija}} kd7ttyj98q6ou5rhabg10wkq8jfhynw 0 2034 51679 48710 2014-04-14T20:26:21Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 35 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q44403]] 51679 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Christian Johann Heinrich Heine |slika=[[Datoteka:Heinrich-heine 1.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''njemački pjesnik i esejist'' |datum rođenja= 13. decembar 1797. |mjesto rođenja=Düsseldorf, Njemačka |datum smrti=17. februar 1856. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} * "Gdje se [[Knjiga|knjige]] spaljuju, spaljivat će se i ljudi." * "Ko nezgrapnom rukom posegne za ružom, neka se ne žali što ga bode trnje." * "[[Muzika]] svadbene povorke uvijek me podsjeća na muziku [[vojnik]]a koji ide u [[rat]]." * "Pariz je zapravo Francuska, Francuska je samo periferija Pariza." * "Samo nam srodna [[bol]] izmami [[Suze|suzu]], i svako zapravo i plače zbog sebe." * "Sućut je posljednja posveta [[ljubav]]i, možda i ljubav sama." * "U [[mladost]]i je [[ljubav]] burnija, ali ne tako jaka, tako svemoćna kao kasnije." * "Zločinci nose često u srcu više [[čovječnost]]i nego oni hladni, besprijekorni građani vrline, u čijim se bijednim srcima ugasila snaga zla, ali i snaga dobra." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački pisci]] 24lue73y3139lxvcwdjxx2veffvnpj3 0 2035 51673 48272 2014-04-14T20:15:59Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 16 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q317887]] 51673 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=George Herbert |slika=[[Slika:George Herbert.png|170px]] |tekst uz sliku=engleski pjesnik |datum rođenja= 1593. |mjesto rođenja= |datum smrti= 1633. |mjesto smrti= }} *"[[Ljubav]] i kašalj ne mogu se sakriti." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski pisci|Herbert,George]] ts2kt1sgimscgaws4toinz5qyvwftsi 0 2036 23595 21198 2006-10-15T11:39:12Z Zumbulka~bswikiquote 10 23595 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Knud Hjorto |slika= |tekst uz sliku=danski književnik |datum rođenja=1869. |mjesto rođenja= |datum smrti=1931. |mjesto smrti= }} *"[[Žena]] dokazuje svoju [[ljubav]] prema muškarcu požrtvovanošću, a on svoju - [[glupost]]ima." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Danski pisci|Hjorto,Knud]] 8n96c9ag4ucpw4w4op82nasqwasv3p2 0 2037 51816 40691 2014-04-15T01:34:28Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q51513]] 51816 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Hugo von Hofmannstahl |slika=[[Slika:Hofmannsthal 1893.jpg|170px]] |tekst uz sliku= austrijski književnik |datum rođenja=1. februar 1874. |mjesto rođenja=Beč, Austrija |datum smrti=15. juli 1929. |mjesto smrti=Rodaun, Austrija }} *"I pahuljica je kadra izbrusiti oblutak ako je vodi ruka [[ljubav]]i." *"Imamo manje [[prijatelj]]a nego što mislimo, a više nego što znamo." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Austrijski pisci]] 1io8a5ll82jlr85db033oma71sr8uv8 0 2038 59217 54784 2020-03-04T16:56:22Z 80.223.94.19 File 59217 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Muhamed Ikbal |slika= |tekst uz sliku=indijski pjesnik i filozof |datum rođenja=1873. |mjesto rođenja= |datum smrti=1938. |mjesto smrti= }} [[File:Iqbal.jpg|thumb|]] *"[[Ljubav]] se nikada ne rađa u zloj duši." *"Samo ljubav donosi vrtovima proljetni lahor, samo ljubav daje livadama cvjetne pupoljke; samo ljubav daje ribama bistre [[oči]]." *"Samo od ljubavi uči [[zakon]]e nadahnuća, jer ljubav u tvojoj duši otkriva sve kvalitete." [[Kategorija:Indijski pisci|Ikbal,Muhamed]] [[Kategorija:Indijski filozofi|Ikbal,Muhamed]] {{Wikipedia}} i2s2002um0g84wocgjfjdow97umjl09 0 2039 59801 51980 2021-06-12T00:27:00Z Retsinakanister 7514 File 59801 wikitext text/x-wiki [[File:Yamamoto Tsunetomo.jpg|thumb]] '''Jočo Jamamoto''' (1659 - 1719) japanski samuraj, svećenik i pustinjak. Njegove misli i pouke zabilježio, još za njegova života, učenik Tsuramoto Taširo ----------- *"Prava, najuzvišenija i najplemenitija je ona [[ljubav]] o kojoj se njena tajna nosi u grob. Treba umrijeti od ljubavi, jer smrt pročišćava i pojačava ljubav." *"U ovom varljivom svijetu nepotrebno je primati srcu sve nesreće koje nam se dogode." [[Kategorija:Filozofija|Jamamoto,Jočo]] [[Kategorija:Religija|Jamamoto,Jočo]] jlnh3nvx6ajp3aydvpjd9n0cod9fa32 0 2040 52475 35040 2014-04-21T16:08:06Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52475 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Kabir |slika= |tekst uz sliku=indijski pjesnik i filozof |datum rođenja=1440. |mjesto rođenja= |datum smrti=1518. |mjesto smrti= }} *"Kad je [[ljubav]] strijelu odapela i duboko u moje [[srce]] prodrla, sve su pore mog tijela klicale: ''Oh, moj dragane! Oh, dragi moj!'' Ne bijahu usne potrebne." *"Ovo je [[kuća]] ljubavi, a ne dom tvoga oca ili tvojih sestara. Ko glavu svoju odsijeca, na tle je stavlja, taj stječe pravo na ulaz. Da, ko glavu odsijeca, na tle je stavlja i potom nogama gazi. Dođi ako si spreman na to." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Indijski pisci]] [[Kategorija:Indijski filozofi]] 68c7qakkztno9tpfmml0qiljh6hs7yy 0 2041 52144 46294 2014-04-15T14:13:31Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q154367]] 52144 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Friedrich Gottlieb Klopstock |slika=[[Slika:Klopstock (Füßli).jpg|170px]] |tekst uz sliku=njemački pjesnik |datum rođenja=1724. |mjesto rođenja= |datum smrti=1803. |mjesto smrti= }} *"[[Prijateljstvo]] i [[ljubav]] su dvije biljke na jednom korijenu. Tek, ljubav ima nekoliko cvjetova više." [[Kategorija:Njemački pisci|Klopstock,Friedrich Gottlieb]] {{Wikipedia|Friedrich Gottlieb Klopstock}} 1ow238jdp998xhrvqls6ck7n6m01dpv 0 2043 51503 42793 2014-04-13T15:59:47Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q57242]] 51503 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=August Friedrich Ferdinand von Kotzebue |slika= |tekst uz sliku=''njemački dramaturg'' |datum rođenja=03.05.1761. |mjesto rođenja=Weimar, Njemačka |datum smrti=23.03.1819. |mjesto smrti=Mannheim, Njemačka }} *"Od svih [[ludost]]i što ih počini djevojka, njena je [[prva ljubav]] jedna od najvećih." [[Kategorija:Njemački pisci|Kotzebue,August von]] {{Wikipedia}} dpbge6svk18d5qdvnfab9mt6jn4ru92 0 2044 5079 2006-01-10T19:47:22Z Thomas 17 Hugo von Hofmannstahl premješten u Hugo von Hofmannsthal 5079 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Hugo von Hofmannsthal]] jgnid3pq7tu8gf6ga3qh1hvyh8ixc46 0 2045 29505 22303 2007-03-23T19:41:54Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29505 wikitext text/x-wiki '''Vesna Krmpotić''' (1932 - ) hrvatska književnica ------- *"Ljubav je jedina stvar koja se umnožava kad se dijeli." *"Najveća je slast spavati sa ženom koja plače." *"Od svih stvari mudrih i prekrasnih najljepša je i najmudrija ljubav. Od svih vjera najvjernija je ljubav. Od svih istina najveća je ljubav. Ljubav mi je najčudnije čudo." *"Od (moralnog) zakona veća je samo milost" (iz priče ''Tko se najviše boji smrti'') *"Samosvijest je spokojno i moćno znanje" (iz priče ''Podnožje i vrh'') == Djela == *[[Sarajevska stoosmica]] [[Kategorija:Hrvatski pisci|Krmpotić,Vesna]] [[Kategorija:Vesna Krmpotić|*]] {{Wikipedia}} hf61rra6xertaeq0tyytrj9bsteufvd 0 2046 51478 46199 2014-04-13T14:12:14Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 24 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q49496]] 51478 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jean de La Fontaine |slika=[[Slika:Jean de La Fontaine.jpg|170px]] |tekst uz sliku=francuski basnopisac i pripovjedač |datum rođenja= 8. juli 1621. |mjesto rođenja=Château-Thierry, Francuska |datum smrti= 13. april 1695. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} *"Često nam je potreban neko ko je manji od nas." *"Dvostruki je [[užitak]] prevariti varalicu." *"Kako je strašno pomisliti da je [[istina]] ono što ljudi [[govor]]e o nama!" *"[[Laskanje]] je lažni [[novac]] kome kurs raste sa našom sujetom." *"Laskavci uvek žive o trošku onoga koji ih sluša." *"Mnogo je bolje biti sam, nego sa [[budala]]ma." *"Na žalost, odvajkada je bilo tako da su zbog [[glupost]]i velikih stradali mali." *"Najljepša je [[pobjeda]] pobijediti svoje [[srce]]." *"Ništa ne pomaže što trčimo, treba krenuti na [[vrijeme]]." *"Ništa nije tako opasno kao [[prijatelj]] neznalica; više bi vrijedio pametan [[neprijatelj]]." *"Pustite budale neka govore: [[znanje]] ima svoju cijenu." *"Razlozi najjačega uvijek su najbolji." *"[[Smrt]] nikada ne iznenađuje [[mudrac]]a, on je uvijek spreman za odlazak." *"[[Sreća]] nam prodaje ono što mislimo da nam daje." *"U [[ljubav]]i je sve dopušteno: lukavost, vještina, himba i prevara." [[Kategorija:Francuski pisci|Fontaine,Jean de La]] {{Wikipedia|Jean de La Fontaine}} s3xicnz6f6jh8aslpi24a0ezlyhyghx 0 2047 19343 18612 2006-10-02T12:27:08Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19343 wikitext text/x-wiki '''Abbé de La Roche''' (1710 - 1780) francuski filozof ---------- *"[[Ljubav]], naročito kod muškarca, lišava pameti one koji je imaju, a daje je onima koji je nemaju." [[Kategorija:Francuski filozofi|Roche,Abbé de La]] {{Wikipedia}} 2u23zpajwzdtnr1blo1cgfpfej5ld5a 0 2048 60922 51555 2024-02-27T00:27:33Z Glenn Elg 8388 Datoteka 60922 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Gabriel Laub |slika= |tekst uz sliku=češki pisac i novinar |datum rođenja=24. oktobar 1928. |mjesto rođenja=Bochnia, poljska |datum smrti=3. februar 1998. |mjesto smrti=Hamburg, Njemačka }} [[File:GabrielLaub-FiedlerWinter cropped.jpg|thumb]] *"[[Ljubav]] je jedino područje na kojem nam nesposobnost trećih lica ne može ništa pokvariti." *"Utopisti su sretni ljudi jer nikada neće dočekati ostvarenje svojih [[san|snova]]." [[Kategorija:češki pisci|Laub,Gabriel]] [[Kategorija:češki novinari|Laub,Gabriel]] {{Wikipedia}} csqyd3k1atfjtb59bj6m861kos6bzp3 0 2049 51453 49518 2014-04-13T12:19:40Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 12 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q237045]] 51453 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ninon de Lenclos |slika=[[slika:Ninon de Lenclos.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Ninon de Lenclos, francuska književnica'' |datum rođenja=10. novembar 1620. |mjesto rođenja=Pariz, Francuska |datum smrti= 17. oktobar 1705. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} *"U [[ljubav]]i se više sviđamo zbog svojih ugodnih [[mana]] nego zbog bitnih odlika; velike [[vrlina|vrline]] su zlatnici koji se manje upotrebljavaju nego sitan novac." *"Žene mrze ljubomornog muškarca kojeg ne vole, ali bi se ljutile kad čovjek kojega vole ne bi bio [[ljubomora]]n." [[Kategorija:Francuski pisci|Lenclos,Ninon de]] {{Wikipedia}} o42zf97krnp24uh4elulr31iq0j9jw6 0 2050 52113 39495 2014-04-15T12:40:00Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 2 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q462657]] 52113 wikitext text/x-wiki '''Charles Joseph Prince de Ligne''' (1735 - 1814), austrijski diplomata ---------- *"U [[ljubav]]i samo su počeci privlačni. Ne čudim se što ljudi nalaze zadovoljstvo da često počinju iznova." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Austrijski političari|Ligne,Charles Joseph Prince de]] mpbx098hbibiba802zhn68pigba9nlm 0 2051 51811 39940 2014-04-15T01:18:49Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 1 interwiki link, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q270662]] 51811 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Gian Carlo Menotti |slika=[[Slika:Gcmenotti.jpg|170px]] |tekst uz sliku=talijansko-američki kompozitor |datum rođenja=7. juli 1911. |mjesto rođenja=Cadegliano-Viconago, Italija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[[Ljubav]] se rađa iz vjere, živi od nade, umire od milostinje." [[Kategorija:Italijanski kompozitori|Menotti,Gian Carlo]] [[Kategorija:Američki kompozitori|Menotti,Gian Carlo]] {{Wikipedia}} lnsj12xrt1x9glj88baem33tvkonrwo 0 2052 23393 22130 2006-10-13T04:47:00Z Zumbulka~bswikiquote 10 23393 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Stjepan Miletić |slika= |tekst uz sliku=hrvatski književnik |datum rođenja=24. mart 1868. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti=8. septembar 1908. |mjesto smrti=München, Njemačka }} *"Ljubiti uvijek samo jednu [[žena|ženu]] - često je i to previše." [[Kategorija:Hrvatski pisci|Miletić,Stjepan]] {{Wikipedia}} p9g1ffusbidjwaayin6n47nd31a58d3 0 2053 21448 20422 2006-10-04T18:44:16Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21448 wikitext text/x-wiki '''Mirabai''' (1498 - 1546, Radžastan) princeza, indijska pjesnikinja ----------- *"Pođoh te kupih dragana; cijenu koju zaiska, platih. Kliknuše neki: 'Previše!' Podrugnuše se drugi: 'Premalo!' Platih dokraja, odvagnuh i posljednje zrnce [[ljubav]]i svoje, svoga života i duše, svega što imam." [[Kategorija:Indijski pisci]] {{Wikipedia}} sfr9vqdbt1lsjvla2uj0wqcn2arlusi 0 2054 54238 52156 2015-03-30T17:54:46Z Harač 23 54238 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Charles-Louis de Secondat Montesquieu |slika=[[slika:Montesquieu 1.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Baron de Monteskje''<br>francuski pisac i filozof |datum rođenja=18. januar 1689. |mjesto rođenja=Bordeaux, [[w:Francuska|Francuska]] |datum smrti=10. februar 1755. |mjesto smrti=[[w:Pariz|Pariz]], Francuska }} * "Bila je velika greška većine starih republika što je narod imao pravo stvarati izvršujuće zaključke, stvar za koju je potpuno nesposoban. On može vladati utoliko da izabere svoje predstavnike, što je potpuno u okviru njegovih mogućnosti. Premda ima, naime, malo ljudi koji poznaju tačan stepen sposobnosti drugih, svako je ipak sposoban spoznati da li je onaj kojega bira sposobniji od većine ostalih." * "Bura u čaši vode." * "[[Čovjek]] koji ima [[duh]]a nikad ne nastoji da to pokaže, jer ko se gizda ukrasima koje uvijek nosi na sebi?" * "Da bismo uspjeli u društvu, moramo se praviti ludima, a biti mudri." * "Ima veoma nesretnih ljudi koje niko ne tješi: to su [[ljubomora|ljubomorni]] muževi; ima ih koje svi mrze: i to su ljubomorni muževi; ima ih koje svi preziru: to su također ljubomorni muževi." * "[[Iskustvo]] oduvijek pokazuje da svaki čovjek koji ima [[vlast]] u rukama ima predispozicije da je zloupotrijebi. On će ići tako daleko, dok ne naiđe na ograničenja. " * "Kad muškarac obećava ženi da će je uvijek voljeti, pretpostavlja da ona istovremeno njemu obećava da će uvijek biti ljupka; i ako ona ne održi riječ, on se više ne smatra obaveznim da drži svoje [[obećanje]]." * "[[Ljubav]] se rađa iz vjere, živi od nade, a umire od milostinje." * "Ni u što se tako čvrsto ne vjeruje kao u ono što se najmanje zna." * "Oni koji žele nešto da nauče, nikada nisu bili besposleni." * "Ono što je [[istina]] za jedno vrijeme u drugom je [[zabluda]]." * "Politička sloboda jednog građanina sastoji se u onoj mirnoći duha koja potječe iz spoznaje svakog o svojoj sigurnosti. A da bi se ona posjedovala, nužno je da ustrojstvo društva bude takvo da se njime osigura građanima da se ne moraju bojati drugih građana." * "[[Sloboda]] je dobro koje nam dozvoljava da uživamo u svim ostalim dobrima." * "[[Sloboda]] je pravo činiti sve što zakoni dopuštaju, ako bi i jedan građanin mogao činiti ono što oni zabranjuju ne bi bilo više slobode ni za koga, jer bi i drugi prisvojili istu vlast." * "Srećni li su [[narod]]i koji imaju dosadnu historiju." * "Treba oplakivati ljude kada se rode, a ne kad umru." * "Viđam ljude koji se prepiru oko vjere, a čovjek bi rekao da se u isto vrijeme takmiče ko će je se manje pridržavati." ==Djela== *''[[O duhu zakona]]'' (1748.) ==Drugi o njemu== *[[Isaiah Berlin]] **"[Monteskjeov] čitav cilj bio je da pokaže da se zakoni ne rađaju iz praznine, da nisu rezultat pozitivnih naredbi kako Boga, tako svećenika ili kralja; da su oni, kao sve drugo u društvu, izraz promjenjivih moralnih navika, vjerovanja, općih stanovišta određenog društva, u specifično vrijeme, na specifičnom dijelu zemljine površine, na koje djeluju fizički i duhovni utjecaji kojima su ljudska bića izložena svojim mjestom i periodom." [[Kategorija:Francuski pisci|Montesquieu,Charles-Louis de Secondat]] [[Kategorija:Francuski filozofi|Montesquieu,Charles-Louis de Secondat]] [[Kategorija:Charles-Louis de Secondat Montesquieu]] [[Kategorija: Pravo]] {{Wikipedia|Charles-Louis de Secondat Montesquieu}} l9u07as7b1lpxmy5nc70xrxgff4k67w 0 2055 20691 19437 2006-10-04T17:43:58Z EmxBot 48 Ispravljanje linkova 20691 wikitext text/x-wiki '''Andreas Munch''' (1811 - 1884), norveški književnik i historičar ----------- *"Bolje je [[ljubav|ljubiti]] i izgubiti nego uopće nikada ne ljubiti." [[Kategorija:Norveški pisci|Munch,Andreas]] [[Kategorija:Norveški historičari|Munch,Andreas]] {{Wikipedia}} 4ijana4o2w1e8tahuhucixxg86v78h8 0 2056 51263 49962 2014-04-09T16:17:41Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 20 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q179680]] 51263 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Alfred de Musset |slika=[[slika:Alfred de Musset.jpg|200px]] |tekst uz sliku=francuski pjesnik |datum rođenja=11. decembar 1810. |mjesto rođenja=Pariz, Francuska |datum smrti=2. maj 1857. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} *"[[Čovjek]] je učenik; [[bol]] je njegov učitelj." *"Nije se teško zaljubiti, nego je teško znati to reći." *"U [[ljubav]]i, kao i u [[rat]]u, pravo je uvijek na strani jačega. I zato će [[žena]] koju volimo uvijek biti u pravu." *"Veliki umjetnici nemaju domovinu." (''L’Orfèvre, Lorenzaccio'') == Drugi o njemu == *[[George Sand]] ** "Ne vjeruj, ne vjeruj, Alfrede, da mogu biti sretna pri pomisli da sam izgubila tvoje srce, bilo da sam ti bila ljubavnica ili majka, nije važno, da sam ti nadahnula ljubav ili prijateljstvo, da li sam bila sretna ili nesretna s tobom, sve to sada ne mijenja ništa u mojoj duši. Znam da te volim i to je sve." (''Pismo Alfredu de Miseu''; Venecija, 15.04.1834.) [[Kategorija:Francuski pisci|Musset,Alfred de]] {{Wikipedia}} e516gde89hmr9z13lmzx8t7re67egsw 0 2057 51468 45591 2014-04-13T13:16:00Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 18 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q60684]] 51468 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Georg Philipp Friedrich Freiherr von Hardenberg |slika=[[slika:Novalis.jpg|200px]] |tekst uz sliku=njemački pjesnik |datum rođenja=2. maj 1772. |mjesto rođenja=Wiederstedt, Njemačka |datum smrti=25. mart 1801. |mjesto smrti=Weißenfels, Njemačka }} *"Među dobrim duševnim ljudima lako se podnosi teret [[život]]a." *"[[Nesreća]] povećava naš smisao za prijateljstvo i ljubav." *"Sa [[žena]]ma je nestala [[ljubav]], a s ljubavi žene i zato se jedno ne može shvatiti bez drugoga." *"Svaki voljeni predmet je središte jednoga [[raj]]a." * "Žene vole pobjednike, zato i dopuštaju da ih osvoje." *"Život ne treba da bude život koji nam se desio, nego [[roman]] koji smo sami stvorili." *"Mi sanjamo o putovanjima u svemir, a nije li svemir u nama samima? Mi ne poznajemo dubine našeg duha..A, pozvani smo u misiju - da oblikujemo Zemlju..Bog traži bogove.." [[Kategorija:Njemački pisci|Novalis,Friedrich Freiherr von Hardenberg]] {{Wikipedia}} h0si433igjxypo8pf6q4wdpvv3hi28a 0 2058 52592 49613 2014-04-21T20:55:07Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52592 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Publius Ovidius Naso |slika=[[slika:Publius Ovidius Naso in the Nuremberg chronicle XCIIIv.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Ovidije''<br> rimski pjesnik i pripovjedač |datum rođenja= 43. p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti= 18. |mjesto smrti= }} * "[[Bog]] je čovjeku podario uspravan položaj kako bi mogao promatrati [[nebo]] i podizati pogled prema [[zvijezda]]ma." * "Iskren mir priliči ljudima, a divlji gnjev zvijerima." * "Kakva ludost čitav svoj prihod nositi na sebi." * "Ko je izmamio poljupce, a dragoj ostalo nije uzeo, zaslužuje da izgubi ono što mu je sreća dala." * "Kojima se žuri, ti neka piju mlada vina; meni neka natoče staroga vina koje je spremljeno pod drevnim konzulima." * "Koliko malo dječjih snova ostvari odrastao [[čovjek]]." * "Ljubav koja počiva na plemenitim [[motiv]]ima, traje vječno i čini nas lijepim i u [[stvarnost]]i." * "Naše je doba odista zlatno: po zlatu dolazi i najviša [[čast]], [[zlato]]m se stječe [[ljubav]]. Da i ti sam, [[Homer]]e, dođeš - svim muzama praćen - a ne doneseš ništa, ići ćeš i ti, Homere, van." * "Neka ti [[udica]] bude uvijek bačena. U jezeru u kojem najmanje očekuješ, pojavit će se [[riba]]." * "Ti koji želiš ljubav one u zrelijoj dobi, budeš li samo ustrajao, steći ćeš doličnu nagradu." * "U ljubavi je toliko boli koliko je u moru školjaka." * "Uplakanoj daj cjelove, uplakanoj daj joj radost Venerinu: i bit će [[mir]]; samo na ovaj način iščezava [[gnjev]]." * "[[Zločin]] je mrziti djevojku koju si jednom volio; takav završetak priliči divljačnim duhovima. Dovoljno je biti ravnodušan: onaj ko mržnjom završava ljubav, ili još voli, ili će mu biti teško prekinuti." * "Želiš li se izliječiti od ljubavi, prije svega izbjegavaj besposlicu. Ona te nagoni na ljubav; ona čuva ono što je učinila; ona je uzrok i hrana tomu zabavnu zlu... Ti koji tražiš kraj ljubavi ( ljubav se pred poslom povlači), posla se lati, i bit ćeš siguran." [[Kategorija:Književnost|Ovidije, Publije Nazon]] [[Kategorija:Filozofija|Ovidije, Publije Nazon]] [[Kategorija:Historija|Ovidije, Publije Nazon]] [[Kategorija:Rimski pisci]] {{Wikipedia|Ovidije|Publius Ovidius Naso}} hdyo8hmmwomb9buj5nu5m1x75b2m24g 0 2059 51360 31694 2014-04-13T00:27:03Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 2 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q955791]] 51360 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Alfredo Panzini |slika= |tekst uz sliku=italijanski književnik i leksikograf |datum rođenja=31. decembar 1863. |mjesto rođenja= |datum smrti=10. april 1939. |mjesto smrti= }} *"[[Ljubav]] je želja za životom, ona je očajna i tamna potreba koju svaki smrtnik osjeća kao rađanje vlastite [[besmrtnost]]i." [[Kategorija:Italijanski pisci|Panzini,Alfredo]] {{Wikipedia}} rwvd8cxdxo3o3qdhm88poet1zoue647 0 2060 59582 51774 2020-11-26T01:38:12Z Vilho-Veli 7122 File 59582 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Apostol Pavao |slika= |tekst uz sliku=hebrejskim imenim ''Saul'', svetac rimokatoličke Crkve, najveći evangelizator i misionar svih vremena, teolog |datum rođenja=? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Vatican StPaul Statue.jpg|thumb]] *"I ako imam proroštvo i znam sve tajne i sva znanja, i ako imam svu vjeru da i gore premještam, a [[ljubav]]i nemam, ništa sam." *"Kad bih [[jezik]]e ljudske i anđeoske [[govor]]io, a ljubavi ne bih imao, bio bih kao mjed koja zveči ili praporac koji ječi." *"Ljubav nikad ne prestaje, a proroštvo ako će i prestati, jezici ako će umuknuti, [[razum]]a ako će nestati." *"Onaj koga voli njegova [[žena]], uči voljeti sebe." [[Kategorija:Religija|Pavao,Apostol]] {{Wikipedia}} 2j4kpgmok7qnys9i410khvwi55x8p74 0 2061 52389 44427 2014-04-21T13:13:31Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52389 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dmitrij Ivanovič Pisarev |slika= |tekst uz sliku=Дмитрий Иванович Писарев, ruski novinar i književni kritičar |datum rođenja=14. august 1840. |mjesto rođenja= |datum smrti=16. juli 1868. |mjesto smrti= }} * "Ljudi [[pamet]]ni i energični bore se do kraja, a ljudi glupi i beskorisni [[pokora]]vaju se bez ikakve borbe svim sitnim slučajnostima svog besmislenog postojanja." * "Što [[čovjek]] jače ljubi, to je njegov položaj neugodniji i to sigurnije može računati s potpunim [[neuspjeh]]om." [[Kategorija:Ruski novinari|Pisarev, Dmitrij Ivanovič]] {{Wikipedia}} hom6001k1nae41v60satitvcz8xa3so 0 2062 27871 23811 2007-03-13T22:26:27Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27871 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Dagestan.svg|right|260px]] [[Slika:RussiaDagestan2005.png|right|260px]] *"[[Prva ljubav]] slađa je od [[med]]a pčelinjega." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Rusija]] {{Wikipedia|Dagestan}} 4sfvq1zu7nj7d5rwehnv1ikofryyj0f 0 2063 34254 34244 2008-04-28T18:10:39Z Demicx 16 Undo revision 34244 by [[Special:Contributions/89.146.175.195|89.146.175.195]] ([[User talk:89.146.175.195|Talk]]) 34254 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Gori vatra |originalni naziv =Gori vatra |godina =2002. |zemlja =Bosna i Hercegovina |režiser =[[Pjer Žalica]] |uloge =[[Enis Bešlagić]], [[Bogdan Diklić]], [[Saša Petrović]] }} == Hamdo ([[Admir Glamočak]])== * "Neće x zraka kroz Bošnjaka." (''nakon dijagnoze da rengenska snimka pluća nije neophodna'') == Husnija ([[Saša Petrović]])== * "Uroše treba mi Srba." (''u razgovoru sa gradonačelnikom iz Republike Srpske'') * "E, Uroše pravi si šupak. Baš mi je drago što smo ratovali." * "Velika mu glava." (''gledajući portret [[Bill Clinton]]a'') * "Možda jesam šupak ali terorista nisam." == Zaim ([[Bogdan Diklić]])== * "Adnane sine, jesi li ti fakat mrtav." {{wikipedia}} [[Kategorija:Filmovi]] rx0pwgv5adheitpmq82r2z5cqt6pj3a 0 2064 52562 50092 2014-04-21T19:42:13Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52562 wikitext text/x-wiki -------- * "Ideš li polako - stigneš nesreću, ideš li brzo - opet stigneš nesreću." * "Ko nikad nije [[ljubav|volio]], nije nikad bio sretan." * "[[Nada]] je [[kruh]] nesretnika." * "[[Strijela]] ranjava [[tijelo]], a [[jezik]] dušu." * "[[Žena]] je [[nesreća]], ali nijedan dom neka ne ostane bez te nesreće." [[Kategorija:Poslovice]] {{Wikipedia|Perzija}} mjmfmdq8akgccerll1n0pyi3dldrlwj 0 2065 58539 33751 2018-05-31T22:16:08Z 2A02:1205:C6A6:DE40:89E3:5605:8718:27FF /* Citati */ 58539 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Ovo malo duše |originalni naziv =Ovo malo duše |godina =1991. |zemlja =Jugoslavija |režiser =[[Ademir Kenović]] |uloge =[[Branka Bajić]], [[Amir Bašić]], [[Božidar Bunjevac]] }} == Citati == * "Čovjek je, Senada, teški hajvan. I ono malo duše što ima, šejtan mu je dao da mu bude teže." *"Kud vazda žuriš? Sjedi malo, ne živi čovjek 100 godina nego šes'et i koju." * "Ti si me nagovorila ote jabuke da poberem, Bog će me za oto kaznit" *"A ono, ne bih baš svašta u kuću dovodio." == Dijalozi == *- A imaš li ti kakvu curu. :- Nemam bona, odakle mi. :- A bil' se ti mog'o oženit'? :- Ne bi :- A što? :- Sramota me :- A šta ti je Senada? :- Senada mi je jaran :- Čuuuj, jaran. Ne more to tako. Muško i žensko ne mogu biti jarani. Il' su familija il' nisu ništa. *- Još prije onog rata, jedan Čeh, veterinar, meni je pripovjedao da po toj nji'ovoj vjeri u tim starim knjigama piše da je Bog bio namislio dati čovjeku da živi hiljadu godina. - Mašala: hiljadu godina! - E. - To bi bio život. I šta je bilo? - To je bilo kad je Bog prvog čo'jeka stvorio. Adema. Adem se zvao, dobro se sjećam. Sve mu pružio, vas rahatluk. I pojest, i popit i ... i ženu mu stvorio. Samo, u nekak'e jabuke da ne diraju. Eto, biva 'vako to su Božije jabuke. To da ne dira, a drugo je sve njegovo. - I šta je bilo? - Al', ta ženetina, navrati Adema da trgaju jabuke. Bog to vidio, gdje neće, jel', naljutio se i - kapak. Nesta rahatluka, nesta svega. I o'tada se čo'ek pati, živi i 'm're kao svako drugo hajvanče. Sve zbog ote žene. - O, jeb'o joj ja mater! *- Senada, je li istina da su ljudi postali od majmuna? Moj amidža kaže da su svi ljudi postali od majmuna, mada nije ni njemu svake vjerovat'. :- Čovjek post'o od majmuna?! Pa kažel’ on za sebe da je on post'o od majmuna?" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Ovo malo duše}} rd7xvo80t2t0qnhpmc2pt1ch0dh11bi 0 2066 61005 61004 2024-03-25T01:44:10Z 2607:F2C0:E175:FB00:C4B:31F2:FF1B:6084 /* Citati */ 61005 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Sjećaš li se Dolly Bell |originalni naziv =Sjećaš li se Dolly Bell |godina =1981. |zemlja =Jugoslavija |režiser =[[Emir Kusturica]] |uloge =[[Slavko Stimac]], [[Slobodan Aligrudić]], [[Ljiljana Blagojević]] }} == Citati == *"Svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem." *"Hoće li u ovom gradu ikada zasjati sunce kako treba." *"Kol'ko kažeš Dino? Četiri milijarde? Mene ne računaj." *"Šta si zinuo k'o peš?" *"..Pade jedna kaplja pravo za vrat i ispuše se ćuna k'o dušica." *"Hoće Maho da vam pandrkne." *"Imaš dušu imaš, imaš srce imaš. Ne oslanjaj se previše ni na jedno ni na drugo." * "Culni rad na bazi elementarnih poriva. Seks" == Dijalozi == *"Daj meni, mogu ja i uzbrdo i nizbrdo." :"Ako te spucam jednom odmah ćeš nizbrdo." *"Stari odo' ja na radnu akciju." :"Bez udarničke se ne vraćaj!" *"Je li Dino, je li bilo šta sa onom tvojom malom, kako se već zove?" :"Jes' tata, onako malo u usta." :"Šta u usta!?" :"Pa ljubili se." :"Aaa to." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} sez3qxe9cja0rlrg3ap8zghkdz64smx 0 2067 28553 19751 2007-03-23T19:32:24Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28553 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Dom za vješanje |originalni naziv =Dom za vešanje |godina =1988. |zemlja =Jugoslavija |režiser =[[Emir Kusturica]] |uloge =[[Davor Dujmović]], [[Bora Todorović]], [[Ljubica Adžović]] }} == Citati == *"Ja, otkako sam sam sebe ufatio u [[laž]]i, više nikome ne vjerujem! " *"Vani je apsolutno romantično." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} fkfqlyi5g80wgfb4gntzeimbz5cmc35 0 2068 52672 47134 2014-04-22T01:05:07Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52672 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag_of_Sweden.svg|right|260px]] [[Slika:LocationSweden.png|right|260px]] * "Boji se manje, [[nada]]j se više, jedi manje, žvači više, tuži se manje, diši više, govori manje, reci više, voli više, i sve će dobre stvari biti tvoje." * "Ko zavidnome oprosti, napola se osvetio." * "[[Ljubav]] je kao rosa koja podjednako lako padne na koprivu kao na [[ljiljan]]." * "Ne [[plač]]i zbog prolivenog mlijeka." * "Nema lošeg vremena, samo ima neadekvatne garderobe." * "Oni koji žele da pjevaju uvek nađu pjesmu." * "Zaljubljene [[oči]] ne vide ni jednu boru." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Švedska]] {{Wikipedia|Švedska}} rftgrgb1nggj4kprpabq59zoawe9kjj 6 2069 6264 5172 2006-01-21T16:44:40Z Dado 4 6264 wikitext text/x-wiki preuzeto sa njemačke wikipedije {{slobodna slika}} c6ag5oqupmvjpsm3u9crhm1xxt2hpnz 0 2070 51277 49434 2014-04-09T17:20:50Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 35 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q42443]] 51277 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jacques Anatole François Thibault |slika=[[slika:Anatole FranceA.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Anatol Frans'', francuski književnik, <br>dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1921. |datum rođenja= 16. april 1844. |mjesto rođenja=Pariz, Francuska |datum smrti=12. oktobar 1924. |mjesto smrti=Saint-Cyr-sur-Loire, Francuska }} * "Bez obmane bi [[čovječanstvo]] umrlo od očaja i dosade." * "Bolje je malo razumjeti nego razumjeti krivo." * "Da bismo postigli, ne smijemo samo djelovati, nego i [[san]]jati, ne samo [[plan]]irati, nego i vjerovati." * "Do najdubljih i najčistijih istina prije se dođe osjećajem, nego razmišljanjem." * "Društvo sastavljeno samo od velikih ljudi bilo bi vrlo malobrojno i dosadno. Veliki ljudi ne podnose jedan drugoga i uopšte nisu duhoviti." * "Eto, u životu je, na žalost, tako: trnje dobijaju živi, a ruže mrtvi." * "Hrišćanstvo je mnogo učinilo za ljubav napravivši od nje grijeh." * "Istinski volimo samo one koje volimo čak i u njihovoj nemoći i njihovoj bijedi. Čuvati, opraštati, tješiti, to je sva umjetnost [[ljubav]]i." * "Ja smatram da dobra [[žena]] nadahnjuje [[čovjek]]a, da ga sjajna žena interesuje, lijepa žena ga očarava, a osjećajna žena ga zadobija." * "Ljudima se zamjera što govore sami o sebi. Međutim, to je ipak predmet o kome mogu najbolje govoriti." * "Ljudska djela prosuđujemo prema tome koliko nam daju zadovoljstva ili zadaju boli." * "[[Milostinja]] jednako ponizuje onoga koji je prima i onoga koji je daje." * "Na ovom svijetu sve se plaća, a naročito užitak." * "[[Ništavilo]] je jedno beskrajno ništa, i to ništa nas okružuje. Iz njega dolazimo, u nj odlazimo: ono je nešto što ne možemo shvatiti, a ipak postoji." * "Ono što ljudi nazivaju civilizacijom, to je sadašnje vrijeme, a ono što nazivaju varvarizmom, to su prošla vremena. Sadašnje vrijeme zvat će varvarskim kad bude prošlo." * "Samo žene i liječnici znaju koliko je ljudima laž potrebna i korisna." * "Sve su promjene tužne, čak i one koje najviše želimo, jer ono što ostavljamo, to je dio nas samih; treba umrijeti za jedan život da bi se ušlo u drugi." * "Svjetski [[mir]] ostvarit će se jednog dana ne zato što će ljudi postati bolji (u to se ne smijemo nadati), već zato što će ih jedan novi red stvari, nova nauka i nove ekonomska potrebe prisiliti da žive u miru." * "Šta može hladna i gola [[istina]] protiv blistavih čari [[laž]]i." * "Vladati znači izazvati nezadovoljstvo." * "Zaljubljena žena ne plaši se pakla, a ne želi raj." * "Žene u svakom [[roman]]u traže samo vlastitu tajnu i tajne svojih suparnica." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski pisci|France,Anatole]] ifeck8if30bicpmzuzoyalkecd533im 0 2071 51715 50551 2014-04-14T21:48:42Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 9 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q46405]] 51715 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Bjørnstjerne Martinus Bjørnson |slika=[[slika:Björnstjerne Björnson.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Bjornšerne Bjornson, norveški književnik,<br>dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1903. |datum rođenja=8. decembar 1832. |mjesto rođenja=Kvikne, Norveška |datum smrti= 26. april 1910. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} *"Htjeti . . . u tome je čitava [[umjetnost]]." *"[[Istina]] u [[politika|politici]] mora čekati dok nekome ne postane potrebna." *"Ko ljubi ne smije govoriti o [[žrtva|žrtvi]]." *"[[Nezahvalnost]] je nedostatak kulture." *"Ondje gdje nema nikakve [[borba|borbe]], ne može biti niti [[pobjeda|pobjede]]." *"[[Rat]] neće nestati prije nego što nestanu misli o ratu." *"Svi smo mi sjeme i potomstvo [[vječnost]]i." *"U neiskrenim odnosima najteže je izreći istinu." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Norveški pisci|Bjørnson,Bjørnstjerne Martinus]] pox27nypoea5psf2jhiges4mcsx9xqt 0 2072 51380 48331 2014-04-13T04:13:31Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 8 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q60469]] 51380 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Angelus Silesius |slika=[[Slika:Silesius.png|180px]] |tekst uz sliku=njemačko-poljski pjesnik |datum rođenja=25? decembar 1624. |mjesto rođenja=Wrocław, Poljska |datum smrti=9. juni 1677. |mjesto smrti= }} * "[[Čovjek|Čovječe]], zaviri prvo u sebe sama. U potrazi za kamenom mudraca ne moraš prvo putovati u strane zemlje." * "Prijatelju, sad je dosta. Ako još želiš čitati, :Idi i sâm budi zapis i njegov smisao." (''Kerubinski putnik'', VI, 263, 1675.) [[Kategorija:Njemački pisci|Silesius,Angelus]] [[Kategorija:Poljski pisci|Silesius,Angelus]] {{Wikipedia}} 3tmdb9qbuoi8848v1tciahflfspp9ro 0 2073 52429 50274 2014-04-21T14:38:56Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52429 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Gustave Flaubert |slika=[[slika:Gustave flaubert.jpg|200px]] |tekst uz sliku=francuski književnik |datum rođenja=12. decembar 1821. |mjesto rođenja=Rouen, Francuska |datum smrti= 8. maj 1880. |mjesto smrti= }} *"[[Glupost]] je nesalomljiva: sve što naleti na nju mora se razbiti." *"Kad čovjek ne može biti [[umjetnik]], postaje [[kritičar]]; isto tako kao što postaje žbir kad ne može postati vojnik." *"Kad čovjek [[očaj]]ava, uvijek treba da se [[nada]]; a kad se nada, treba da [[sumnja]]." * "Lijepi su lijepi samo zato što su okruženi ružnima." *"[[Ljubav]] je proljetna biljka koja sve prožima nadom, :Pa čak i ruševine uz koje prijanja." *"Mi smo stvoreni za [[bol]]. [[Suze]] su za [[srce]] ono što je voda za ribe." *"Ne, ja ne [[prezir]]em slavu, jer čovjek ne prezire ono što ne može dočekati." *"Ništa tako ne [[poniženje|ponizuje]] čovjeka koliko to što vidi da budale uspijevaju u stvarima u kome je on doživio neuspjeh." *"Srce je [[bogatstvo]] koje se ne prodaje i ne kupuje, nego se poklanja." *"Šta znači biti [[slava]]n? - Postići da se govori mnogo [[glupost]]i na vaš račun." *"Tri su uslova da čovjek bude [[sreća|sretan]]: treba da bude glup, sebičan i da je dobrog zdravlja; ali ako prvi uslov nije ispunjen, sve je propalo." *"Vidjeti kako jedan čovjek sudi drugome - za mene je to tako smiješan prizor da bih mogao pući od smijeha, kad ne bih osjećao [[sažaljenje]]." *"Zanimajte se za mrtve generacije: to je jedini način da budete milostivi prema živima i da manje trpite." == Djela == *''[[Madame Bovary]]'' [[Kategorija:Francuski pisci|Flaubert,Gustave]] [[Kategorija:Gustave Flaubert|*]] {{wikipedia|Gustave Flaubert}} 84vt28mfna50ayl2qv3yhwc8t0hw8bw 0 2074 62005 54785 2024-05-18T16:41:34Z Srđan 4695 62005 wikitext text/x-wiki '''Danis Tanović''' je bosanskohercegovački režiser i scenarista, dobitnik [[Oskar]]a za najbolji strani film ---- *"Wow. Hvala Akademiji, posebno onima koji su glasali za mene. Želim da se zahvalim mojim producentima, posebno čovjeku koji je pokrenuo sve ovo, Čedomiru Kolaru, koji je pročitao scenarij i pratio me sve do danas. Zahvaljujem se mojim saradnicima, glumcima - dvoje njih je ovdje. Zahvaljujem se United Artistsu i Bingham Rayu, koji su uradili veliki posao promovirajući moj film ovdje. Da, i želim se zahvaliti mojoj supruzi što je bila tako divna i dobra prema meni, voljela me i bila vrlo strpljiva. Ovo je za moju zemlju, za Bosnu. Hvala vam" - govor pri primanju Oskara 25. mart 2002. *"Čini mi se da je film izgubio mnogo od svoje moći koju je nekada posjedovao. Čini se da je danas televizija najjače sredstvo manipulacije. Ne čini se, ona to i jeste. Dakle, čini se da uloga filma i nije bila da bude sredstvo manipulacije, nego jednostavno sredstvo umjetničkog izražavanja." (''Oslobođenje'', 20. august 2001) == Drugi o njemu == *"Danis je naš čovjek, reditelj koji je film učio i ovdje, ali koji je nedavno na Butmir sletio s belgijskim pasošem. Ipak, on je napravio veliku uslugu BiH rekavši da je to bh. film. Možda je razlog i činjenica da je "[[Ničija zemlja]]" na bosanskom jeziku i da je zbog toga niko drugi ne može kandidovati." ([[Benjamin Filipović]], ''Express'', 9. oktobar 2001) {{wikipedia|Danis Tanović}} {{DEFAULTSORT:Tanović, Danis}} [[Kategorija:Film]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] rjqpmdjk01o6q3kaowsaq7i4k27z02f 0 2075 20882 20187 2006-10-04T17:50:05Z EmxBot 48 Ispravljanje linkova 20882 wikitext text/x-wiki '''Ivan Pregelj''' (1883 - 1960) slovenski pjesnik i dramaturg ------ *"[[Ljubav]] je kao jaka vatra. Nikakva voda je ne može ugasiti. Čak ni krv." [[Kategorija:Slovenski pisci|Pregelj,Ivan]] {{Wikipedia}} sm6iu0krz7befw8b38v0xuzhguj13ud 0 2076 59809 24729 2021-06-27T21:05:21Z Lotto-Svärd 7522 File 59809 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Seksto Propercije |slika= |tekst uz sliku=''rimski pjesnik'' |datum rođenja=49. p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti=15 p.n.e |mjesto smrti= }} [[File:Prop and Cynth.jpg|thumbnail]] *"[[Ljubav]] raskida i okove [[krv]]nih veza." [[Kategorija:Književnost|Propercije,Seksto]] {{Wikipedia}} inm26yqsinciz96pov99msj3fgi0xbl 0 2077 52792 52729 2014-04-26T01:16:59Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52792 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ramakrishna Paramahamsa |slika=[[slika:Ramakrishna2.jpg|170px]] |tekst uz sliku=indijski filozof |datum rođenja=18. februar 1836. |mjesto rođenja=Kamarpukur, Indija |datum smrti=16. august 1886. |mjesto smrti=Kolkata, Indija }} *"Imajte [[ljubav]]i za sve, jer na tom [[svijet]]u osim vas, nikoga nema." [[Kategorija:Indijski filozofi|Ramakrishna,Shri]] {{Wikipedia}} 99ts5499x4s3exzimkmojkrlacgr918 0 2078 51309 35685 2014-04-12T05:27:54Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 4 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q123698]] 51309 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Denis de Rougemont |slika= |tekst uz sliku=''švicarski pisac i filozof'' |datum rođenja=08.09.1906. |mjesto rođenja=Couvet, Švicarska |datum smrti=06.12.1985. |mjesto smrti=Genf, Švicarska }} * "Biti [[zaljubljenost|zaljubljen]] ne znači nužno i [[ljubav|voljeti]]. Biti zaljubljen je određeno stanje; voljeti je čin. Stanje podnosimo, za čin se odlučujemo." * "Jedino zamislivo jamstvo ljubavi je u snazi odluke zahvaljujući kojoj se obavezujemo za čitav [[život]] ''ma što nas stiglo''." * "Onome ko bi o nama [[sud]]io prema našim [[knjiga]]ma moglo bi se učiniti da je preljub jedna od najčešćih preokupacija Zapadnjaka. Šta bi se dogodilo s našom [[književnost|književnošću]] da nema preljuba? Ona živi od ''krize [[brak]]a''." * "Sretna ljubav nema svoje priče. Postoje samo [[roman]]i o smrtnoj ljubavi, o onoj koju ugrožava i osuđuje sam život. Zapadni se [[lirizam]] ne zanosi ni čulnim užicima, niti plodnom bračnom slogom. I pisce i čitaoce mnogo više zanosi ljubavna [[strast]] negoli ispunjenje ljubavi." * "Federalizam počiva na ''sljubljenosti sa složenošću'', za razliku od brutalnog simpliciteta koji karakterizira totalitarni duh." {{Wikipedia}} [[Kategorija:švicarski pisci|Rougemont,Denis de]] [[Kategorija:švicarski filozofi|Rougemont,Denis de]] foz7d6r9jot4utf74mat7qldxkb836o 0 2079 59493 58876 2020-10-01T21:19:33Z DARIO SEVERI 5869 Removing image does not exist 59493 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jalal al-Din Muhammad Rumi |slika=[[slika:Mevlana Statue, Buca.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Mevlana Dželaludin Rumi'', turski sufi, perzijski pjesnik, učenik prava, teolog i učitelj tasavufa |datum rođenja= 30. septembar 1207. |mjesto rođenja=Balkh, [[w:Avganistan|Avganistan]] |datum smrti= 17. decembar 1273. |mjesto smrti=Konya, [[w:Turska|Turska]] }} * "Najzad, šta ko traži tom se i dovine,<br>Svakom ko se strpi znak [[radost]]i sine."<br>(iz pjesme ''Zaspao ljubavnik'') * "Sjeme kad se u zemlju posije zar ne vidiš da proklija,<br>zašto onda o nicanju [[čovjek]]a, sumnja tolika." * "Ti sve misliš to je suton,<br>Ne, svitanje to je pravo, <br>jer spuštanjem tijela u [[grob]], <br>radi se o duše zori."<br>(iz pjesme ''Gazel o smrti'') * "Tražiti put do [[ljubav]]i [[razum]]om, isto je što i tražiti svjetiljkom [[sunce]]." * "Spustismo vas u srž stvari - duhovnu čežnju i traženje.<br>Zar da dozvolimo da vas uspjeh mine?<br>Nad vama pomno bdijemo, vodimo vas putem;<br>da bi stići mogli do svoje suštine..." * "Opijen ljubavnom čežnjom, ja Rabbi, u čaši vidjeh Tebe!<br>No, oni koji u ljubavi nisu u njoj će vidjeti sebe." * "Svi su kraljevi robovi svojih robova, svi su ljudi spremni umrijeti za onoga ko za njih umire. Srca zaljubljenih zarobljena su onima, koji su im [[srce]] poklonili. Koga god smatraš zaljubljenim, znaj, on je i ljubljen." == Djela == *''[[Mesnevija]]'' *''[[Gazel o smrti]]'' [[Kategorija:Književnost|R]] [[Kategorija:Iranski pisci|Rumi,Džalil ed Din]] [[Kategorija:Mevlana Dželaludin Rumi]] {{Wikipedia}} riygomn9h0jio8b1275s3ye8ehyudxr 0 2080 23446 22019 2006-10-13T22:14:19Z Zumbulka~bswikiquote 10 23446 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sarmad |slika= |tekst uz sliku=indijski pjesnik i prorok iz 17. vijeka |datum rođenja=? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"U bitki [[ljubav]]i ne pogiba niko osim onih što vole; : slabi i rđavi ne dopadnu [[rana]]. :Ti, ako si zaista [[ljubavnik]], ne bježi od bitke, :oni koji prežive, mrtvi su za ljubav." [[Kategorija:Indijski pisci]] [[Kategorija:Indijski filozofi]] {{Wikipedia}} t3618ylho671031osxsy32yw8irqe1i 0 2081 59728 59479 2021-03-06T04:51:26Z CommonsDelinker 84 Removing [[:c:File:Bhagawan_Sri_Sathya_Sai_Baba.jpg|Bhagawan_Sri_Sathya_Sai_Baba.jpg]], it has been deleted from Commons by [[:c:User:Infrogmation|Infrogmation]] because: per del req.. 59728 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sathya Sai Baba |slika= |tekst uz sliku=''indijski filozof<br>pravo ime Sathya Narayana Raju Ratnakaram'' |datum rođenja=23. novembar 1926. |mjesto rođenja=Indija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Dovoljno je da ste ispunjeni [[ljubav]]lju. Ništa više nije vam potrebno." *"Nije [[sreća]] u tome da se čini ono što se želi činiti, već u tome da se voli ono što se mora činiti." *"Kao misao, riječ i tijelo vi ste san; ono što uistinu jeste to je postojanje, svijest, blaženstvo." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Indijski filozofi]] 5zc8w1ju7ugdcaujqo83w7cm9xzosa9 0 2082 59070 52149 2019-11-10T23:22:56Z 145.132.10.250 colour 59070 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Johann Christoph Friedrich von Schiller |slika=[[slika:Anton Graff - Friedrich Schiller.jpg|200px]] |tekst uz sliku=Fridrih Šiler, njemački filozof i pisac |datum rođenja=10. novembar 1759. |mjesto rođenja=Marbach am Neckar |datum smrti=9. maj 1805. |mjesto smrti=Weimar }} *"Bijedan je i skučen [[ideal]] pisati samo za jednu naciju." *"Blago tebi ako ti [[razum]] uvijek u srcu prebiva." *"[[Duh]] je taj koji sebi gradi [[tijelo]]." *"Iz [[riječ]]i nekog čovjeka može se, istina, saznati kakvim on želi da ga smatraju, ali to što on zaista jest, moramo nastojati pogoditi iz mimike što prati njegove riječi i crta lica, dakle pokreta koje on ne želi." *"Kada bi svaki čovjek volio sve ljude, tada bi svaki pojedinačno posjedovao [[svijet]]." *"Kada mrzim, oduzimam sebi nešto; kada volim, postajem bogatiji za ono što volim." *"[[Praštanje]] je ponovno nalaženje otuđene svojine - [[mizantropija]] produženo samoubistvo; [[egoizam]] najveća bijeda jednog stvorenja." *"Ljubav ima suza i može suze razumjeti." *"Ljude pecaš [[zlato]]m, [[žena]]ma i [[kruna]]ma." *"Na svakom putu, u svakom obliku tražim uvijek isto: istinu." *"Najljepši snovi o slobodi sanjaju se u tamnici." *"Nesreća je što ljudi dobra srca tako rado odlaze u drugu krajnost, ako neki nedostojni [[karakter]]i iznevjere njihova mišljenja." *"Ništa drugo, nego djelovanje prema određenom [[cilj]]u jeste ono što čini život podnošljivim." *"Sitne su i uske duše oni koji tako rado svaki zasluženi jad obilježavaju imenom neumoljive sudbine." *"Sretnim nazivam onoga koji, da bi uživao, ne mora činiti nepravdu, a da postupa pravedno, ne mora se odricati." *"[[Svijet]] je tijesan, a [[um]] prostran. Misli žive lako jedna pokraj druge, ali se stvari u prostoru bolno sudaraju." *"Šta je [[život]] bez sjaja [[ljubav]]i?" *"U čovjeku nije ništa krhkije od njegove [[skromnost]]i i [[dobronamjernost]]i." *"U ljubavi ste nastali, u ljubavi cvjetate." [[Kategorija:Njemački pisci|Schiller,Friedrich von]] [[Kategorija:Njemački filozofi|Schiller,Friedrich von]] {{Wikipedia|Friedrich von Schiller}} 82rd5ryv184s80o46qk3bfn3hcqx41e 0 2083 54786 40751 2015-08-03T18:39:53Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q77876]] na [[d:|Wikidati]] 54786 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Reinhold Schneider |slika= |tekst uz sliku=njemački književnik |datum rođenja=13. maj 1903. |mjesto rođenja=Baden-Baden, Njemačka |datum smrti=6. april 1958. |mjesto smrti=Freiburg, Njemačka }} *"Postoji samo jedna [[nada]] protiv samoće; to je [[ljubav]] - ona prodire kroz sve zidove i dopire do najsamotnijeg srca, samo ako se ono otvori." [[Kategorija:Njemački pisci|Schneider,Reinhold]] {{Wikipedia}} 15h6qg3dbjd84bxodmpuvwuswcysx6o 0 2084 59499 59498 2020-10-06T16:58:58Z Vilho-Veli 7122 59499 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Isaac Bashevis Singer |slika= |tekst uz sliku=jevrejski pisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978. |datum rođenja=21. novembar 1902. |mjesto rođenja=Leoncin, Poljska |datum smrti=24. juli 1991. |mjesto smrti=Miami, SAD }} [[File:Isaac Bashevis Singer (upright).jpg|thumb|Isaac Bashevis Singer (1988)]] *Kakva mi je to velika [[stvar]] pokazati [[zanos]] u vrijeme obilja? Istinska je veličina u tome da se [[čovjek]] predaje [[radost]]i kad voda oko njega raste." *"[[Seks]]ualni organi izražavaju ljudsku dušu više od bilo kojeg dijela tijela. Oni nisu diplomati, oni nemilosrdno saopštavaju istinu. Lijepo je baviti se njima i njihovim kapricima; oni su još luđi od mozga." [[Kategorija:Poljski pisci|Singer,Isaac Bashevis]] [[Kategorija:Američki pisci|Singer,Isaac Bashevis]] {{Wikipedia}} ar31dr9kfmu3gg0lovoo6u2cr625nsf 0 2085 54787 39906 2015-08-03T18:40:03Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q279397]] na [[d:|Wikidati]] 54787 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=István Széchenyi |slika=[[slika:Barabas-szechenyi.jpg|170px]] |tekst uz sliku=mađarski političar |datum rođenja=21. septembar 1791. |mjesto rođenja=Beč, Austrija |datum smrti= 8. april 1860. |mjesto smrti=Döbling, Austrija }} *"[[Ljubav]] ne mudruje; a kada mudruje, više nije ljubav." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Mađarski političari|Széchenyi,Istvan]] 4wfmqzrnrko78cfa2nrrtasodhjuy9m 0 2086 59145 52636 2020-01-07T16:20:01Z Savonhelmi 6967 File 59145 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Publius Terentius Afer |slika= |tekst uz sliku=rimski komediograf |datum rođenja= oko 195 p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti= 159 p.n.e. |mjesto smrti= }} [[File:Portrait of Terence from Vaticana, Vat. lat.jpg|thumb|]] * "Ja sam [[čovjek]], ništa što je ljudsko strano meni nije." * "[[Sreća]] pomaže hrabrima." * "Sukobi među ljubavnicima obnavljaju [[ljubav]]." [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Rimski pisci]] [[Kategorija:Historija]] {{Wikipedia}} r8z1nzp9gk4mfzz4iwjfq2tpydh0jbl 0 2087 52305 40712 2014-04-18T22:16:11Z Zero 2969 datum 52305 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Walter Trobisch |slika= |tekst uz sliku=njemački pisac |datum rođenja=1923 |mjesto rođenja=Leipzig |datum smrti= 1979 |mjesto smrti= }} *"Božja nas [[ljubav]] ne pošteđuje obaveze da radimo na sebi, ali čini to djelovanje mogućim, obećavajućim i punim nade." *"Ljubiti nekoga znači prihvatiti ga onakvog kakav on doista jeste. Ne možemo prihvatiti druge onakve kakvi jesu, ako prije toga nismo prihvatili sebe onakvima kakvi jesmo." *"Ljubav prema sebi [[čovjek]]u nije urođeno. Ona je stečena ili - ne postoji." [[Kategorija:Njemački pisci|Trobisch,Walter]] {{Wikipedia}} okzp6ao1jqc4qj5xj6y1xvcszh6s0c7 0 2088 60578 59481 2023-04-09T12:07:36Z Tallon nollat 8065 60578 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Miguel de Unamuno |slika= |tekst uz sliku=španski pjesnik i filozof |datum rođenja= 29. septembar 1864. |mjesto rođenja=Bilbao, Španija |datum smrti= 31. decembar 1936. |mjesto smrti=Salamanca, Španija }} [[File:Miguel de Unamuno Meurisse 1925.jpg|thumb|de Unamuno (1925)]] *"[[Bol]] nam govori da postojimo. :Bol nam govori da postoje oni koje volimo. :Bol nam govori da postoji svijet u kome živimo" * "[[Ljubav]] je, čitaoci i braćo moja, nešto najtragičnije na svijetu i u životu; ljubav je kći obmane i majka razočarenja, ljubav je utjeha u bezutješnosti, ona je jedini lijek protiv [[smrt]]i jer je sestra smrti." [[Kategorija:španski pisci|Unamuno,Miguel de]] [[Kategorija:španski filozofi|Unamuno,Miguel de]] {{Wikipedia}} ikepermp8cer26ty8ps6opxwyxzz9va 0 2089 26378 23592 2007-01-04T07:57:49Z 217.199.54.130 26378 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Kristofer Oliver Uppdal |slika= |tekst uz sliku=norveški književnik |datum rođenja=19. februar 1878. |mjesto rođenja=Opdal (Beitstad), Norveška |datum smrti=26. decembar 1961. |mjesto smrti=Oppdal (Sør-Trøndelag), Norveška }} * "[[Ljubav]] je slična prvom [[dan]]u stvaranja [[svijet]]a." [[Kategorija:Norveški pisci|Uppdal,Kristofer]] {{Wikipedia}} 92p6opwsp9yfydxoijyl65mpdsqejv0 0 2090 58834 58692 2019-06-14T22:18:33Z Risto hot sir 6370 File 58834 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Publius Vergilius Maro |slika= |tekst uz sliku=''rimski pjesnik'' |datum rođenja= 70 p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti= 19 p.n.e. |mjesto smrti= }} [[File:Virgil .jpg|thumb|]] *"[[Ljubav]] sve pobjeđuje." *"Mogu jer misle da mogu." == Drugi o njemu == *[[Seksto Propercije]] ** "Sklanjajte se rimski pisci, sklanjajte se grčki; : Rađa se nešto velebnije od [[Ilijada|Ilijade]]." (misli na ''[[Eneida|Eneidu]]'') == Djela == *''[[Eneida]]'' {{Wikipedia|Vergilije}} [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Rimski pisci]] [[Kategorija:Vergilije]] [[Kategorija:Historija]] 4wjarzhydhg4pd33gqoic88rkghed3o 0 2091 59911 59910 2021-09-30T01:41:41Z Kotkan lusija 7585 59911 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Eliezer Wiesel |slika= |tekst uz sliku=rumunsko-mađarki književnik i filozof, <br>preživio holokaust, živi u SAD-u |datum rođenja= 30. septembar 1928. |mjesto rođenja=Sighetu Marmaţiei, Rumunija |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Elie Wiesel.jpg|thumb|Wiesel (2003)]] *"Da je [[svijet]] slušao one koji su pokušavali da im kažu, mi bismo vjerovatno izbjegli Darfur, Kambodžu, Bosnu i Ruandu." (''Toronto Star'', 2005) *"[[Ljubav]] sve zamrsi. [[Mržnja]] sve pojednostavi." *"Ljudska je [[dobro]]ta sama sebi [[nagrada]]." *"Malo sreće opravdava [[napor]]e čitavog jednog [[život]]a." * "Neke pobjede su pobjede [[duh]]a i duše. Ponekad, čak i ako gubiš, dobivaš." *"[[Patnja]] udaljava ljudsko biće od njegovih bližnjih." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Mađarski pisci|Wiesel,Eliezer]] [[Kategorija:Mađarski filozofi|Wiesel,Eliezer]] 14pyajx8e8913ub5pm7hk9s597fvjmz 0 2092 51624 44298 2014-04-14T18:38:05Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q318064]] 51624 wikitext text/x-wiki '''Dogen''' (19. januar 1200 - 22. septembar 1253), japanski svećenik -------- *"[[Sreća]] je prosvjetljenje u šuštanju bambusa, buđenje [[srce|srca]] u prizoru breskvinih [[pupoljak]]a." [[Kategorija:Religija]] [[Kategorija:Filozofija]] {{Wikipedia}} kzrzm4byndkdxhjzb97voxb918sr3d2 0 2093 54722 44189 2015-07-09T12:42:27Z 89.216.54.242 /* Dijalozi */ 54722 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Valter brani Sarajevo |originalni naziv =Valter brani Sarajevo |godina =1972. |zemlja =Jugoslavija |režiser =[[Hajrudin Krvavac]] |uloge =[[Velimir Živojinović]], [[Rade Marković]], [[Ljubiša Samardžić]] }} == Reklamna rečenica == *"Das Ist Walter!" == Citati == *"Pa nećemo valjda sad u sve odreda da sumnjamo..." *"Onda gledaj lafčino, vidiš ga" *Čekam te u pet kraj begove Džamije." "Želio bih da uveličam sliku svoje sinovice Merime" == Dijalozi == *"Vazduh trepti, kao da nebo gori." :"Sprema se oluja..." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} nfha08w9ef4l3ke87dr8y04va41hw3b 0 2094 61816 54788 2024-05-17T11:59:01Z Srđan 4695 Moving from [[Category:TV Serije]] to [[Category:Televizijske serije]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61816 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Tale |originalni naziv =Tale |godina =1977. |zemlja =[[Bosna i Hercegovina]] |režiser =[[Sulejman Kupusović]] |uloge =[[Miralem Zupčević]], [[Rejhan Demirdžić]], [[Nada Đurevska]], [[Vlasta Knezović]] }} == Hećim Bećir == *"Sine Tale, magare moje malo, izmiri se sam sa sobom pa ćeš onda lahko i sa [[svijet]]om." == Ostali == *"Boj se ovna, boj se govna, a kad ćeš živjeti..." [[Kategorija:Televizijske serije]] {{Wikipedia}} e3nazrmrejvrcl5g8hifd29io78z10g 14 2095 61820 54789 2024-05-17T11:59:07Z Srđan 4695 Srđan premjestio je stranicu [[Kategorija:TV Serije]] na [[Kategorija:Televizijske serije]] bez ostavljanja preusmjerenja 54789 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Film]] 98j54l2kemd3t7xkzbktyauoigvzlzr 0 2096 54790 39098 2015-08-03T18:40:33Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q2530135]] na [[d:|Wikidati]] 54790 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Lijepa sela lijepo gore |originalni naziv =Lepa sela lepo gore |godina =1996. |zemlja =Jugoslavija |režiser =[[Srđan Dragojević]] |uloge =[[Dragan Bjelogrlić]], [[Nikola Kojo]], [[Dragan Maksimović]] }} == Citati == *"Lijepa sela lijepo gore - a ružna ostaju ružna čak i kad gore" *"Vaše čuveno poštenje, uvijek ste bili puni tih sranja o poštenju. Vi gospodine kapetane, jer ti misliš da je jedina kuća, koju smo mi njima zapalili ili oni nama zpalili, pošteno zarađena, jeste kurac moj! Da je pošteno zarađena ne bi ih tako lako palili jedni drugima. Dok vam je ćopavi Zagorac trpao u dupe američke dolare znali ste da kenjate o bratstvu i jedinstvu da se smješkate jedni drugima. A onda je došlo vrijeme da svodite račune. Nema problema, samo što ih niste ranije svodili, nego ste se 50 godina izdrkavali ovdje, 50 godina karali najbolje pičke, vozali najbolja auta, a sad kad vam se kita više ne diže, e hajde sad malo da se bavimo poštenjem. E pa iskenjam se ja na svo vaše poštenje i na svu tu vašu poštenu generaciju" [[Kategorija:Filmovi]] lvjp1bvzz9mf92fil1mn59g1i0kbfxf 0 2097 35952 35951 2009-01-03T15:25:50Z Pearl 501 Vraćena izmjena 35951 [[Special:Contributions/78.3.13.153|korisnika 78.3.13.153]] ([[User talk:78.3.13.153|razgovor]]) 35952 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Bitka na Neretvi.jpg|200px]] |naziv =Bitka na Neretvi |originalni naziv =Bitka na Neretvi |godina =1969. |zemlja =SFRJ |režiser =Veljko Bulajić |uloge =[[Fabijan Šovagović]], [[Boris Dvornik]], [[Ljubiša Samardžić]], [[Orson Welles]], [[Yul Brinner]] }} == Ludi Boško (Fabijan Šovagović)== * "Tifusari, za mnom! Preko vode do slobode." == Ostali == *"Tito je poručio: Prozor noćas mora pasti!" * "Nas dva brata skupa ratujemo. Ne plač' majko ako poginemo!" (čuvena pjesma iz istoimenog filma u izvedbi dueta Boris Dvornik & Ljubiša Samardžić-Smoki) [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Bitka na Neretvi}} pp1u04xq7fb70b8jv2q07tbmf4puya5 0 2098 36021 36017 2009-01-11T20:35:10Z Pearl 501 Vraćena izmjena 36017 [[Special:Contributions/92.36.146.222|korisnika 92.36.146.222]] ([[User talk:92.36.146.222|razgovor]]) 36021 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Praznik u Sarajevu |originalni naziv =Praznik u Sarajevu |godina =1991. |zemlja =Jugoslavija |režiser =[[Benjamin Filipović]] |uloge =[[Senad Bašić]], [[Slobodan Čustić]], [[Davor Dujmović]] }} == Citati == *"Avdo, jesul' te to sa abdesta pokupili?!" *"Allahu dragi, ko je vidio da se nova godina slavi u zatvoru!" {{Wikipedia}} [[Kategorija:Filmovi]] pdo57k0o0lbrtdsku3z9270y51ogrbt 0 2100 60790 59049 2023-10-27T23:19:50Z CommonsDelinker 84 Removing [[:c:File:Al-Mutanabbi_Statue_in_Baghdad.jpg|Al-Mutanabbi_Statue_in_Baghdad.jpg]], it has been deleted from Commons by [[:c:User:Infrogmation|Infrogmation]] because: per [[:c:Commons:Deletion requests/Files in Category:Al-Mutanabbi by Mohammed Gh 60790 wikitext text/x-wiki '''Abdul Tajib Ahmed Al-Mutanabbi''' (oko 1000.g.) arapski pjesnik s kraja razdoblja abasida, boravio na dvorima kalifa u Mosulu, Bagdadu i Egiptu ------ *"[[Sreća]] se svakome ukazuje prema njegovim shvatanjima." [[Kategorija:Arapski pisci]] {{Wikipedia}} mhp6lfmgxj0fye0ds4bz7wobjo8gn0g 0 2101 58992 51469 2019-08-20T18:19:11Z Risto hot sir 6370 File 58992 wikitext text/x-wiki [[File:Anouilh 1940 3.jpg|thumb|Jean Anouilh (1940)]] '''Jean Anouilh''' (''Žan Anuj'', 1910 - 1987.) francuski dramski pisac, jedan od istaknutijih predstavnika modernog teatra. Poznatija djela: ''[[Antigona (Anouilh)|Antigona]]'' i dr. --------- *"[[Ljubav]] je ponajprije darivanje sebe." *"Uvijek će postojati negdje nekakav izgubljeni [[pas]] zbog kojega neću moći biti sretan." {{Wikipedia|Jean Anouilh}} [[Kategorija:Francuski pisci|Anouilh,Jean]] [[Kategorija:Jean Anouilh|*]] lij2pj8rqybl1vqvf2q70qihrcqpq6y 0 2102 58810 51436 2019-05-30T14:21:59Z Risto hot sir 6370 File 58810 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Aristofan |slika= |tekst uz sliku=''grčki komediograf'' |datum rođenja=445. p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti=386. p.n.e. |mjesto smrti= }} [[File:Aristofanes.jpg|thumb|right|Aristophanes]] *"Gdje je dobro, tu je i domovina." *"Nema smrtnika koji bi bio potpuno sretan!" == Djela == *''[[Oblaci]]'' *''[[Žabe]]'' [[Kategorija:Grčki pisci]] [[Kategorija:Aristofan|*]] {{Wikipedia|Aristofan}} htrltckciy16ljomf7flnxkvc68rx5x 0 2103 51282 50321 2014-04-09T23:21:26Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 35 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q8018]] 51282 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Aurelije Augustin |slika=[[slika:Augustine of Hippo.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Sveti Augustin'', rimski pisac i filozof srednjovjekovne filozofije, autor ''Confessiones'' (13 knjiga) i ''[[Božji grad|De civitate Dei]]'' (22 knjige) |datum rođenja=354. |mjesto rođenja= |datum smrti=430. |mjesto smrti= }} * "Ako šutiš - šuti iz ljubavi;<br>ako govoriš - govori iz ljubavi;<br>ako opominješ - opominji iz ljubavi;<br>ako opraštaš - opraštaj iz ljubavi." *"[[Bog]] je beskrajna sfera čije je središte svugdje, a periferija nigdje." * "[[Čudo|Čuda]] se ne događaju u suprotnosti s [[Priroda|prirodom]], nego samo s onim što im podrazumijevamo pod prirodom." * "[[Čovjek]] može biti spašen samo odlukom Božje volje. Po svojoj volji Bog bira one koje želi spasiti. Zato predestinacija uvijek postiže svoj cilj, a ta je sigurnost života. Svi ljudi su zbog Adamovog grijeha osuđeni na smrt, a oni koje Bog ne želi spasiti zauvijek će propasti." (''[[Božji grad]]'') *"[[Duša]] se hrani onim što je veseli." *"[[Laskanje]] je zavođenje lažnom pohvalom." * "Ljudi putuju pa se dive visovima planina, divovskim talasima mora, dugim tokovima rijeka, širokim prostranstvu okeana, i kružnom pokretu zvijezda; a pored sebe prolaze i - ne čude se ničem." * "Najviše su me ipak oporavljale i preporađale utjehe drugih prijatelja, s kojima sam ljubio ono što sam mjesto tebe ljubio, a to je bila golema varka i duga laž koja je preljubničkim držanjem kvarila našu dušu koju su svrbile uši od želje da sve čuje..." * "Prema [[Bog]]u ne idemo hodajući, nego ljubeći." * "Što su iz radoznalosti saznali, to su iz oholosti izgubili." * "U mjeri u kojoj ljubav u tebi raste, raste i tvoja ljepota, jer ljubav je ljepota duše." == Djela == *''[[Božji grad]]'' *''[[Ispovijesti]]'' [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Religija]] {{Wikipedia}} k23b5ub6djt0wfqc65h5w17x9moudpl 0 2104 24616 20774 2006-10-28T16:07:51Z Zumbulka~bswikiquote 10 24616 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Edmond-Pierre Beauchene |slika= |tekst uz sliku=francuski liječnik i pisac |datum rođenja=1748. |mjesto rođenja= |datum smrti=1824. |mjesto smrti= }} *"Sretni ljudi imaju jednu [[mana|manu]] koje se nikad ne mogu osloboditi: misle da su nesretni uvijek sami krivi za svoju nesreću." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski pisci|Beauchene,Edmond-Pierre]] [[Kategorija:Francuski naučnici|Beauchene,Edmond-Pierre]] 8xunecueaf19vs5kyorgf708ehtg9ae 0 2105 62081 62080 2024-05-26T19:46:05Z AramilFeraxa 8504 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/93.106.167.166|93.106.167.166]] ([[User talk:93.106.167.166|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:A09|A09]] 61087 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Saul Bellow |slika= |tekst uz sliku=američki književnik jevrejskog porijekla, <br>dobitnik Nobelove ngrade za književnost 1976. |datum rođenja= 10. juni 1915. |mjesto rođenja=Lachine, Kanada |datum smrti=5. april 2005. |mjesto smrti=Brookline, SAD }} [[File:Saul Bellow and Dejan Stojanovic 1.jpg |thumb]] *"Nesreće izjedaju naš [[život]] kao hrđa." [[Kategorija:Američki pisci|Bellow,Saul]] {{Wikipedia}} gbsx4aibnz7mdorpb0yxlscl3ieu8hb 0 2106 60563 51421 2023-03-14T14:15:00Z Zumalabe 4623 60563 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jacques-Bénigne Bossuet |slika=[[Slika:Jacques-Bénigne Bossuet 3.jpg|170px]] |tekst uz sliku=francuski teolog i pisac |datum rođenja= 27. septembar 1627. |mjesto rođenja=Dijon, Francuska |datum smrti=12. april 1704. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} *"Ljudska je [[sreća]] sastavljena od isto toliko dijelova koliko joj ih još nedostaje." [[Kategorija:Religija|Bossuet,Jacques-Bénigne]] [[Kategorija:Francuski pisci|Bossuet,Jacques-Bénigne]] {{Wikipedia}} mn9rlobof0rz4wyvl85dkj90bmef333 0 2107 54791 48392 2015-08-03T18:40:43Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q254383]] na [[d:|Wikidati]] 54791 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ivana Brlić-Mažuranić |slika=[[Slika:Spomenik Ivani Brlić Mažuranić (2).jpg|180px]] |tekst uz sliku=''hrvatska književnica, unuka [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]], pisala uglavnom za djecu i omladinu'' |datum rođenja= 1874. |mjesto rođenja= |datum smrti= 1938. |mjesto smrti= }} *"Kad si sretan, i [[sunce]] za tobom žuri." == Djela == *''[[Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića]]'' *''[[Priče iz davnine]]'' [[Kategorija:Ivana Brlić-Mažuranić|*]] [[Kategorija:Hrvatski pisci|Brlić-Mažuranić,Ivana]] {{Wikipedia|Ivana Brlić-Mažuranić}} 6wkec2yvltd7iqzq5qpahq5z53j6mqn 0 2108 23613 20929 2006-10-15T13:25:13Z Zumbulka~bswikiquote 10 23613 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jörg Zink |slika= |tekst uz sliku=njemački pisac i antologičar |datum rođenja=22. novembar 1922. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Imaj svoj [[put]] jer je to put [[život]]a. Na njega se tuži samo onaj ko ne razumije. Sve prihvati kako se dogodilo i ne zavaravaj samoga sebe. Iz priznavanja svoje vlastite sudbine raste [[pouzdanje]] tako potrebno [[čovjek]]u koji gleda unatrag." *"Život postaje snošljivijim među ljudima koji zahvaljuju jedni drugima." [[Kategorija:Njemački pisci|Zink, Jörg]] {{Wikipedia}} j72op3hq524bope85z4h4s5m1tlx2tm 0 2109 51700 49537 2014-04-14T21:16:48Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 27 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q23]] 51700 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=George Washington |slika=[[Slika:Gilbert_Stuart_Williamstown_Portrait_of_George_Washington.jpg|170px]] |tekst uz sliku=američki političar i prvi predsjednik SAD-a |datum rođenja=22. februar 1732. |mjesto rođenja= |datum smrti= 14. decembar 1799. |mjesto smrti= }} *"Granice povjerenja koje se mogu imati u [[država|državi]] određene su njezinim interesima." {{Wikipedia|George Washington}} [[Kategorija:Američki političari|Washington,George]] lkdg2oi7xs8hgl4bsb1p9j6gdvbr1e9 0 2110 51802 49984 2014-04-15T00:46:08Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 8 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q309903]] 51802 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Horace Walpole |slika=[[slika:Horace Walpole.jpg|170px]] |tekst uz sliku=engleski književnik, političar i umjetnik |datum rođenja=24. septembar 1717. |mjesto rođenja=London, Engleska |datum smrti=2. mart 1797. |mjesto smrti=London, Engleska }} *"[[Državnik]]u je potreban teleskop, a ne naočale." [[Kategorija:Britanski pisci|Walpole,Horace]] [[Kategorija:Britanski političari|Walpole,Horace]] [[Kategorija:Britanski umjetnici|Walpole,Horace]] {{Wikipedia}} t8k4rj01640v6uhoiwwalo0wkegr0v4 0 2111 52931 50659 2014-05-19T08:41:43Z Harač 23 52931 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Miljenko Jergović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački književnik |datum rođenja=28. maj 1966. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[[Derviš Sušić]] je, pogotovu u romanima [[Hodža Strah]] i [[Nevakat]], napisao i neke od najmuslimanskijih, ili islamom najprožetijih, stranica bosanske književnosti. Činjenica je da su najljepše prozne stranice inspirirane islamom, u bosanskoj književnosti napisala dvojica partizana i komunista, obojica u svojim počecima pobornici socijalističkoga realizma i teorije odraza, Derviš Sušić i [[Meša Selimović]]. Time doista niko nije bio na gubitku, niti se tako potvrđivala neka društvena istina. Ali pred čitateljima, ipak, stoji neka vrsta moralne obaveze da prihvate cjelinu, a ne samo dio književne i duhovne istine ovih i ovakvih pisaca." (''Hodža Strah'', V.B.Z. 2005, ISBN 9532014853) *"Bosna i Hercegovina je zemlja koja potpuno pripada i onima koji je mrze i preziru, premda u njoj žive. Ne pripada im ništa manje nego onima koji je smatraju jednom i jedinom. Drukčije ne može i ne smije biti. U zemlji u kojoj su svi jednako mladi i jednako stari temeljni je narod od tri naroda sačinjen. A bosanski patriotizam, ako nije huljski i ako je lijep po mjeri ljepote ove zemlje, može biti zasnovan samo na sramu zbog onoga što je učinjeno u tvoje ime, onoga što su učinili tvoji sugrađani, suplemenici, ili pripadnici tvoje vjere. Susjede se može samo poštovati, ne očekujući od njih da se srame. To važi za sva tri naroda, bez obzira na to koliko je koji propatio." ('Patriotizam', ''Sarajevski Marlboro'') *"[[Mak Dizdar|Mehmedalija Dizdar]], Stočanin, rođen 1908. u vrijeme prije nego što je, što bi stare žene po Bosni rekle, drug [[Josip Broz Tito|Tito]] dao muslimanima pravo da budu nacija, se izjašnjavao kao Hrvat. Jednom je rekao da je on Hrvat iz tehničkih razloga. Činjenicu da se Mehmedalija Mak Dizdar izjašnjavao kao Hrvat su iskoristili antologičari hrvatske poezije na čelu sa uvaženim saborskim zastupnikom akademikom Vlatkom Pavletićem, pa su ga stavili u svoje antologije, a Boga mi i u Stoljeće hrvatske književnosti. To sve skupa bi bilo u redu, ja mislim zapravo da i je u redu. Mislim mene ako Mongoli kojim slučajem stave u mongolsku književnost, meni neće pasti napamet da to demantiram." ([http://www.omnibus.ba/zurnal/int_jergovic.php Intervju za ''Omnibus'', 2003.]) *"Ja sam pisac onih koji me žele, onih koji čitaju moje knjige, razumiju ih iskustvom maternjeg jezika, a njihovu priču doživljavaju kao priču iz vlastitoga svijeta. Mislim da sam u jednome šampion među bosanskim piscima svih generacija: šampion sam u tome što sam se najviše puta izjasnio kao bosanski pisac. Kao da bi oni koji me o tome pitaju željeli da mi dosadi, pa da kažem - nisam, nego sam od danas islandski pisac". ([http://www.avaz.ba/absolutenm/anmviewer.asp?a=16941&z=9&isasp= Intervju za Dnevni avaz], juli 2006.) *"Nije smrt ona koja poništava život. Umiranje je to." ([http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/jean-louis-trintignant-umiranje/"Jean-Louis Trintignant: Umiranje"], 2013.) *"Majčin duh lebdi nad onim uskim prostorom ničije zemlje, između Bosne i Hrvatske, i nada se čudu." ([http://www.radiosarajevo.ba/novost/128400/hrvatica "Hrvatica"], oktobar 2013.) *"Svakoj demokraciji prethode suočenje, pokajanje, osjećaj odgovornosti za zločine koji su prethodili njezinoj uspostavi... Ima li toga kod nas? Dok plugovi gdje god uzoru samo češljaju rebra skeleta koji isplivavaju iz masovnih grobnica našeg stoljeća, i dok se svi osjećaju samo kao žrtve jednoga iščezlog imperija, i nitko ne vidi da su mu ruke krvave, ne može ovdje biti ničega drugog osim nacionalizma. Je li Jugoslavija izazvala sve te nacionalizme? Možda. A je li Jugoslavija bila očajnički pokušaj da se izborimo protiv nacionalizma? To sigurno." ([http://www.radiosarajevo.ba/novost/133459/dok-plugovi-cesljaju-rebra Dok plugovi češljaju rebra], decembar 2013.) *"[E]vropa je, po primarnom značenju u rječniku grada, najvažniji sarajevski hotel, u kojem bi svatko od nas prenoćio da nije Sarajlija, i iz kojeg bi započelo svako istraživanje Sarajeva, kada bi se tu još nešto moglo istraživati, kada grad ne bi bio okamenjen u sjećanju, preliven, kao Pompeji, okamenjenom vulkanskom lavom koja je konzervirala i sačuvala sve onakvo kakvo je bilo nekad. Ili kakvo nije bilo nikad. Tek u sekundarnom značenju u svakom sarajevskom dikcionaru Evropa je kontinent koji se polako odmiče od ove zemlje i grada, plove tektonske ploče, i skoro će doći vrijeme da Evropa bude već toliko daleko da je za Sarajlije nigdje neće ni biti, osim u tom hotelu što ga je po narudžbi trenutka izgradio i svome gradu poklonio jedan Srbin." ([http://www.radiosarajevo.ba/novost/137104/evropa-i-central-legenda-o-dva-hotela Evropa i Central, legenda o dva hotela], januar 2014.) *"[[Patriotizam]] je ogroman, patriotizam je čudo fatamorgane, tako da invalidi s fronte, ljudi bez ruku i nogu, shvaćaju da im proteze kojim ih domovina dariva bolje služe nego što su im služili rođeni njihovi udovi." ([http://www.radiosarajevo.ba/novost/152025/njemacka-kao-memorija-i-savjest-ujedinjene-europe Njemačka kao memorija i savjest ujedinjene Europe], maj 2014.) == Djela == *''[[Inšallah Madona, inšallah]]'' *''[[Sarajevski Malboro]]'' [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Jergović,Miljenko]] [[Kategorija:Miljenko Jergović|*]] {{Wikipedia|Miljenko Jergović}} 5eoh4jk1bi0c1ei1hw9ixaj8d63kq4o 0 2112 59459 51970 2020-09-04T20:15:33Z Vilho-Veli 7122 File 59459 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Paul Ambroise Valéry |slika= |tekst uz sliku=''francuski pjesnik, esejist i filozof'' |datum rođenja= 30. oktobar 1871. |mjesto rođenja=Sète, Francuska |datum smrti= 20. juli 1945. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} [[File:Choumoff - Paul Valéry.jpg|thumb]] * "Neki muškarci imaju ono što su zaslužili, ostali su neoženjeni." * "[[Sreća]] je najokrutnije oružje u rukama vremena." * "Uzmite ženu koja ne vjeruje u ono što voli." * "Žene su voće. Ima bresaka, ananasa i lješnika. Nekorisno je slijediti: to je jasno. Početnik se ne može odlučiti da ubere od samo jedne vrste. On želi da prepozna samoga sebe u raznolikosti vrsta." [[Kategorija:Francuski pisci|Valery,Ambroise-Tousaint Jules]] [[Kategorija:Francuski filozofi|Valery,Ambroise-Tousaint Jules]] {{Wikipedia}} 5ply7tghtu6yy10qdrmngn86wyxr7of 0 2113 61768 60690 2024-05-17T11:45:53Z Srđan 4695 Srđan premjestio je stranicu [[John Buchan, I. Baron Tweedsmuir]] na [[John Buchan, I Baron Tweedsmuir]] 60690 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=John Buchan, I. Baron Tweedsmuir |slika= |tekst uz sliku=škotski pisac, novinar i političar |datum rođenja=26. august 1875. |mjesto rođenja=Perth, Škotska |datum smrti=11. februar 1940. |mjesto smrti=Montreal, Kanada }} [[File:John Buchan.jpg|thumb|John Buchan (1936)]] *"Javna je služba kruna karijere i mladim ljudima najvrijednija [[ambicija]]. [[Politika]] je i dalje najveća i najčasnija [[pustolovina]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:škotski političari|Tweedsmuir,John Buchan Lord]] [[Kategorija:škotski pisci|Tweedsmuir,John Buchan Lord]] [[Kategorija:škotski novinari|Tweedsmuir,John Buchan Lord]] 27qlx8faumizfz00ktb80sff53vbt2k 0 2114 56643 56642 2016-06-04T22:59:41Z Harač 23 56643 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Alexis-Charles-Henri Clérel de Tocqueville |slika=[[Slika:DeTocque.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''francuski političar i historičar'' |datum rođenja=29. juli 1805. |mjesto rođenja=Verneuil-sur-Seine, Francuska |datum smrti=16. april 1859. |mjesto smrti=Cannes, Francuska }} * "[[Demokracija]] ne pravi jaku vezu među ljudima. Međutim, ona im olakšava međusobni odnos." * "Mnoge zemlje propadnu prije nego što postanu svjesne svojih grešaka." * "U politici se riskira [[smrt]] zbog predugog pamćenja." ==Djela== *''[[Demokratija u Americi]]'' (1835.) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski političari|Tocqueville,Alexis Clercl de]] [[Kategorija:Francuski historičari|Tocqueville,Alexis Clercl de]] [[Kategorija: Alexis de Tocqueville]] jmas59kqixr3skf8ph6eq7v9zz4stsd 0 2115 28060 23576 2007-03-13T22:41:47Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28060 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Lidija Tocilj |slika= |tekst uz sliku=hrvatska novinarka |datum rođenja=? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "''Drugi'' su oni koji nas postepeno dovode do nas samih." * "Svaka je [[savršenost]] strana [[život]]u." [[Kategorija:Hrvatski novinari|Tocilj,Lidija]] {{Wikipedia}} 04mdcao79ap0hkp4i2ht45xgle52tqc 0 2116 20661 19374 2006-10-04T17:43:06Z EmxBot 48 Ispravljanje linkova 20661 wikitext text/x-wiki '''Albije Tibul''' (oko 54 - 19 p.n.e.) rimski elegijski pjesnik ----------- *"Obilje ne umanjuje ljudske [[briga|brige]] i ne tješi ljudska [[srce|srca]]." [[Kategorija:Književnost|Tibul,Albije]] [[Kategorija:Historija|Tibul,Albije]] {{Wikipedia}} 6xkf7jb983oaewambidjsyc0tjdzzip 0 2117 22393 21742 2006-10-04T19:04:33Z Zumbulka~bswikiquote 10 22393 wikitext text/x-wiki '''Pierre-Henri Teitgen''' (1908 - 1997), francuski političar ------- *"[[demokratija|Demokracije]] ne postaju totalitarističkim državama u jednome trenutku; [[zlo]] napreduje postepeno - manjina polako ali uporno sužava prava većine, a slobode se ukidaju jedna za drugom." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski političari|Teitgen,Pierre-Henri]] cvlaxqfsy36nzzru0gcxv7nv7smacq0 0 2118 51777 47962 2014-04-14T23:55:07Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 14 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q297726]] 51777 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Hippolyte Adolphe Taine |slika=[[Slika:Hippolyte taine.jpg|170px]] |tekst uz sliku=francuski filozof i historičar |datum rođenja= 21. april 1828. |mjesto rođenja=Vouziers, Francuska |datum smrti= 5. mart 1893. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} * "Oženjeni [[genije]] je jalovi genije. On mora da bira: hoće li potomstvu da ostavi velika djela, ili djecu." *"Proučavaju se tri sedmice, ljube se tri mjeseca, [[svađa]]ju se tri godine, a podnose se trideset godina, a [[dijete|djeca]] počinju nanovo." [[Kategorija:Francuski filozofi|Taine,Hippolyte Adolphe]] [[Kategorija:Francuski historičari|Taine,Hippolyte Adolphe]] {{Wikipedia}} njhcoyx86r0hosux3brdjz0chftgwv3 6 2119 6263 5347 2006-01-21T16:43:34Z Dado 4 6263 wikitext text/x-wiki preuzeto sa švedske wikipedije {{slobodna slika}} 7ai9kw8je41t8gf01xbmtlaqpmh8r8m 0 2120 28557 27638 2007-03-23T19:32:26Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28557 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dragutin Tadijanović |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski pjesnik'' |datum rođenja=04.11.1905. |mjesto rođenja=Rastušje, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Dijete je najbolji kalendar. Kad pođe u školu, za sedam godina si stariji; kad ono postane čovjek, mlad čovjek, ti to više nisi; kad stvori svoj život, nov život, tvoj je gotovo na izmaku." *"Sada kad sam [[bolest]]an sve mi je drugačije, cijeli svijet je drugačiji. Tek sada sam vidio šta znači imati dvije noge. Ali, ja sada svima praštam, nikome ne zamjeram ništa. Onome najgorem koji je o meni pisao, opraštam sve. Jer on je to potpisao, i to je njegovo i ničije drugo. To je njegova slika." (''za "Jutarnji list"'') == Vanjski linkovi == * [http://www.tadijanovic.com Službena stranica Dragutina Tadijanovića] * [http://www.ezgeta.com/tadijanovic.html Izabrane pjesme Dragutina Tadijanovića] [[Kategorija:Hrvatski pisci|Tadijanović,Dragutin]] {{Wikipedia}} qe1eiz9wchipzad2h74l2lil7bnfjfi 4 2121 30452 25585 2007-04-27T15:59:31Z Harač 23 30452 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} *[[Šaban Bajramović]] *[[Šahla Lahidži]] *[[Šejla Hadžibegić]] *[[Šimon Peres]] *[[Šudraka]] pyvdakacr19b2jikplzxmpt6xjn41dq 0 2122 61899 24736 2024-05-18T09:22:35Z Srđan 4695 61899 wikitext text/x-wiki *"[[žena|Žene]] su mudre po nagonu, dok muškarcima treba svakojak nauk knjiški." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Indijski pisci]] 81wah7hgnigraxrrbhfw40rd3mjkaju 0 2123 48672 41114 2013-02-27T11:55:23Z 77.74.229.50 /* Citati */ 48672 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Rane |originalni naziv =Rane |godina =1998. |zemlja =Jugoslavija |režiser =[[Srđan Dragojević]] |uloge =[[Dušan Pekić]], [[Milan Marić]], [[Dragan Bjelogrlić]] }} == Citati == *"Ubiće te ta romantika, stalno pričaš o tome kako je nekad bilo bolje." *"Pa nije ti ovo Dubrovnik,serem ti se posred Straduna!" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} n3i2bwjc2toduu6bg3574p86zurppdy 0 2124 20683 19413 2006-10-04T17:43:41Z EmxBot 48 Ispravljanje linkova 20683 wikitext text/x-wiki ''' Alois Vojtech Šmilovsky''' (1837 - 1883) češki pisac romana i pripovjedaka ------- *"Na kraju krajeva ja bih [[sreća|sreću]] ipak ulovio, samo da mi je znati šta je zapravo ona." {{Wikipedia}} [[Kategorija:češki pisci|Šmilovsky,Alois Vojtech]] folfp07bsgws765og7l6ti1hnbsmleh 0 2125 54792 40322 2015-08-03T18:40:53Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q1277590]] na [[d:|Wikidati]] 54792 wikitext text/x-wiki '''Antun Branko Šimić''' (1898 - 1925), hrvatski književnik --------- *"Svi oni koji žele usrećiti [[čovječanstvo]] obično su u nečemu nesretni." [[Kategorija:Hrvatski pisci|Šimić,Antun Branko]] {{Wikipedia}} h8x9saks9nqqi0863opddwrlobrzmjw 0 2126 20807 19922 2006-10-04T17:48:10Z EmxBot 48 Ispravljanje linkova 20807 wikitext text/x-wiki '''Frano Supilo''' (1870 - 1917) hrvatski političar --------- *"Ko se bavi javnim poslovima [[narod]]a, mora imati čist značaj i čiste prste." *"Najveći politički činilac na svijetu je trbuh. To je mašina koja sve pokreće." *"[[Pravo]] i interes dva su pojma, koji mnogo puta ne idu zajedno." *"Svaki je program dobar kad je u dobrim rukama." *"Svaki [[političar]] mora imati tri stvari: debelu kožu, dobar želudac i čistu savjest." *"U politici postoje dvije metode koje predstavljaju dvije devize: frangar non flectar i flectar non frangar, tj. skršit ćeš me, ali me nećeš saviti i savit ćeš me, ali me nećeš skršiti." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Hrvatski političari|Supilo,Frano]] 5danmjebk4y2149pmxwd9vdac709gcy 0 2127 52325 45176 2014-04-21T11:14:23Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52325 wikitext text/x-wiki '''Adolfo Suárez González''' (25. septembar 1932 -), španski političar --------- *"[[Demokracija]] je način vladanja, ali ponajviše način življenja." *"Učenje vrijednosti zajedničkog života zahtjeva vremena." *"Za stvaranje demokracije važno je ostaviti na miru pepeo prošlosti i okrenuti se zidanju temelja budućnosti." [[Kategorija:španski političari|Suarez,Adolfo]] {{Wikipedia|Adolfo Suárez}} nqbzjz2uby635ajx3czpw6a2tcs08oz 0 2128 59181 51828 2020-02-12T19:10:14Z 80.223.94.19 File 59181 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Robert Louis Stevenson |slika= |tekst uz sliku=Robert Louis Stevenson, engleski književnik |datum rođenja= 13. novembar 1850. |mjesto rođenja=Edinburgh, Škotska |datum smrti=3. decembar 1894. |mjesto smrti=Apia, Samoa }} [[File:Robert-louis-stevenson.jpg|thumb|right|]] * "[[Brak]] je kao i ovaj [[život]] - to je bojno polje, a ne krevet od ruža." * "Najokrutnije [[laž]]i često su izrečene [[ćutanje|šutnjom]]." * "Ne sudi [[dan]] po ubranom urodu, već po zasijanim sjemenkama." * "Nema [[dužnost]]i koju toliko podcjenjujem koliko dužnost da budemo sretni." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski pisci|Stevenson,Robert Louis]] igk498d0kgy9osdbaq23rl50wcm41hk 0 2129 61394 51550 2024-05-16T18:17:39Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Holandski filozofi]] to [[Category:Nizozemski filozofi]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61394 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Baruch de Spinoza |slika=[[slika:Spinoza.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Baruh Spinoza'', holandski filozof |datum rođenja=24. novembar 1632. |mjesto rođenja=Amsterdam, Holandija |datum smrti=21. februar 1677. |mjesto smrti=Den Haag, Holandija }} * "[[duša|Duše]] se ne pobjeđuju [[oružje]]m, nego ljubavlju i blagorodnošću." * "Kad [[ljubav]] hoće da govori, [[razum]] mora da ćuti." * "Ljude najviše smeta ako njima vladaju oni koji su im ravni." * "Malo je onih koji umiju da podnose sopstvene [[mana|mane]] kod drugih ljudi." * "[[Mana]] mnogih ljudi je što žele da budu učitelji drugih, a ustvari bi trebalo još dugo da ostanu učenici." * "Mene ne uznemirava [[smrt]], nego umiranje." * "[[Sreća]] je odsutnost [[bol]]a." * "Trudio sam se usrdno da se ljudskom djelovanju ne smijem, a da ga ne oplakujem i da ga ne prezirem, nego da ga shvatim." * "[[Tuga]] prenosi čovjeka iz veće savršenosti u manju." * "Vidjesmo iz iskustva, da je [[mržnja]] prema [[narod]]ima za Jevreje načelo održanja." * "Žene mogu da pruže onoliko prijateljstva koliko pozajme od ljubavi." == Djela == *''[[Teološko-politička rasprava]]'' (1670.) *''[[Politička rasprava (Spinoza)|Politička rasprava]]'' (1675/76.) *''[[Etika (Spinoza)|Etika]]'' (1677.) {{Wikipedia|Baruch Spinoza}} [[Kategorija:Nizozemski filozofi|Spinoza,Baruch de]] [[Kategorija:Baruch Spinoza|*]] [[Kategorija:Pravo]] ccxhcfw2u68hroe65d370zai0rbl5ro 0 2130 51752 50189 2014-04-14T22:42:30Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 22 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q144535]] 51752 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Herbert Spencer |slika=[[Slika:Herbert Spencer.jpg|170px]] |tekst uz sliku=engleski filozof i sociolog |datum rođenja=27. april 1820. |mjesto rođenja=Derby, Engleska |datum smrti=8. decembar 1903. |mjesto smrti=Brighton, Engleska }} * "[[Agresija]] koja je užasna kad je počini jedan, ne kažnjava se kad je počini mnoštvo." * "Božansko pravo [[kralj]]eva bilo je veliko političko praznovjerje [[prošlost]]i: [[praznovjerje]] sadašnjosti je božansko pravo parlamenta." * "Društveni [[napredak]] treba da vodi ne samo širem priznavanju onih prava koje mi nazivamo prirodnim pravima, nego treba da ih [[vlada]] prati boljim garancijama. Vlada sve više postaje upravljač svih stvari koje su potrebne za zajedničku dobrobit." * "Kad bukne [[rat]], niko se njime toliko ne zanosi kao oni što ga gledaju iz pozadine." * "Pažnja je najbolji put do prijateljstva." [[Kategorija:Britanski filozofi|Spencer,Herbert]] {{Wikipedia|Herbert Spencer}} ou9cjjoxdq007srmaztz77e6qstm7rg 0 2131 52058 49582 2014-04-15T10:03:47Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 28 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q7235]] 52058 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sofoklo |slika=[[slika:Bildhuggarkonst, Sofokles, Nordisk familjebok.png|200px]] |tekst uz sliku=''Sofoklo'', grčki pisac tragedija od kojih je sačuvano samo sedam |datum rođenja=496 p.n.e. |mjesto rođenja=Kolofon, Grčka |datum smrti= 406 p.n.e. |mjesto smrti=Atena, Grčka }} *"Darovi neprijatelja nisu darovi i ne donose [[dobro]]." *"Jedna [[riječ]] :Oslobađa nas životnih [[bol]]i i tegoba: :Ta riječ je [[ljubav]]." *"Ko nije ništa pretrpio, ne smije me savjetovati." *"Kratka izreka obično sadrži mnogo [[mudrost]]i." *"[[Laž]] nikad ne doživi [[starost]]." *"[[Mudrost]] je nesumnjivo prvi uslov za sreću." *"Najveće [[veselje]] je ono koje nismo očekivali." *"Radije bih časno pao nego pobijedio varajući." *"Za pravedan će [[cilj]] slabiji pobijediti jačega." == Djela == *''[[Kralj Edip]]'' *''[[Antigona]]'' [[Kategorija:Grčki pisci]] {{Wikipedia|Sofoklo}} hirqc82ro5se4edwolfnwtiwrky6x2m 0 2132 60689 52420 2023-08-25T16:58:14Z Mika Hakim 8193 Datoteka 60689 wikitext text/x-wiki [[File:Frederick Soddy.jpg|thumb|Frederick Soddy (1921)]] '''Frederick Soddy''' (1877 - 1956) britanski hemičar, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1921. -------- *"Zakoni termodinamike, uvjetuju, u krajnjoj liniji uspon i pad političkih sistema, slobodu ili [[ropstvo]] nacija, razvoj trgovine i industrije, porijeklo siromaštva i bogatstva i opću materijalnu dobrobit ljudskog roda." [[Kategorija:Britanski naučnici|Soddy,Frederick]] a4e7g19eu2gq5vlgzswntzm8vk06jrb 0 2133 60806 28384 2023-11-22T08:34:46Z 188.127.120.13 60806 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Almir Zalihić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački književnik'' |datum rođenja=1960. |mjesto rođenja=[[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Sve što je vidljivo ka nevidljivom se pruža. :Znamo, sve je u redu dok nas iz čahure :Ne izbaci [[vrijeme]]." :(iz pjesme ''Čahura,Vrijeme'') *"- [[žena|Ženu]] ti je ujela zmija. :- Ujela? Gdje? :- U nogu... :- Uh, kako je ne ujede za [[jezik]]!" :(''Mravac'') *"Neka se prah s prahom, a pjena s pjenom stani: Stopala ova, što ih je tucanik često parao grubi, i ova leđa povijena u upitnik bezdan, brižno u mrtvački pokrov uvijeni, iscurili u zemljani prtljažnik neozvjezdan." :(''Elegija'') == Također pogledajte == *''[[Rječnik sumnji]]'' {{Wikipedia|Almir Zalihić}} [[Kategorija:Almir Zalihić|*]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Zalihić,Almir]] o6d9cgt112pwysapnoj65h5lnoq238m 0 2134 51642 47848 2014-04-14T19:25:47Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 32 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q183266]] 51642 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Samuel Johnson |slika=[[slika:Sjohnson-eminent.jpg|170px]] |tekst uz sliku=engleski književnik |datum rođenja=18. septembar 1709. |mjesto rođenja= |datum smrti=13. decembar 1784. |mjesto smrti= }} * "Čudno je, gospodine, s kako malo prave intelektualne superiornosti ljudi mogu postati slavne ličnosti u javnom [[život]]u." * "Nije važno kako [[čovjek]] umre, nego kako živi." * "Opće predrasude ne bi se smjele nalaziti u onih ljudi kojima je posao da ispravljaju tuđe zablude." [[Kategorija:Britanski pisci|Johnson,Samuel]] {{Wikipedia}} j02s5weolgyjjmq0844pywefvrh601x 0 2135 51431 49607 2014-04-13T10:23:08Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 33 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q1399]] 51431 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Niccolò Machiavelli |slika=[[Datoteka:Santi_di_Tito_-_Niccolo_Machiavelli's_portrait_headcrop.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Nikolo Makijavli, italijanski filozof i pisac'' |datum rođenja=3. maj 1469. |mjesto rođenja=Firenca, Italija |datum smrti= 22. jun 1527. |mjesto smrti=Firenca, Italija }} * "[[Cilj]] opravdava sredstvo." * "Dobar ministar mora umrijeti tako da bude bogatiji dobrim glasom nego blagom." * "Ljudima moraš [[laskanje|laskati]] ili ih uništiti." * "Varljiv je [[ugled]] koji nasljeđujemo od roditelja i djedova, on brzo nestaje ako ga ne prati vlastita [[vrlina]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Italijanski filozofi|Machiavelli,Niccolò]] [[Kategorija:Italijanski pisci|Machiavelli,Niccolò]] 2obaz7qhudmv508t8m8gp80xtpzmbau 0 2136 60830 59400 2023-12-10T22:58:34Z Greby-Nyberg 8293 60830 wikitext text/x-wiki [[File:Norman Vincent Peale NYWTS.jpg|thumb|Norman Vincent Peale (1966)]] '''Norman Vincent Peale''' (1898 – 1993), američki pisac i svećenik --------- *"Živite dan po [[dan]] i obavljajte [[posao]] po posao. A zatim produžite prema onome što dolazi poslije. To ima smisla. Ne pokušavajte živjeti u [[prošlost]]i, [[sadašnjost]]i i [[budućnost]]i sve u isti čas. [[uspjeh|Uspješan]] je [[čovjek]] koji se naučio živjeti samo u sadašnjosti, ali se uvijek kreće prema onome što dolazi poslije." [[Kategorija:Religija|Peale,Norman Vincent]] [[Kategorija:Američki pisci|Peale,Norman Vincent]] {{Wikipedia}} sd07sf4x16njulzc9el5h8xd9xpz4dc 0 2137 51397 46719 2014-04-13T06:20:23Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 12 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q203952]] 51397 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Antoine de Rivarol |slika=[[slika:Rivarol Antoine1.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Antoni de Rivarol'', francuski pisac |datum rođenja=23. juni 1753. |mjesto rođenja=Bagnols, Francuska |datum smrti=11. april 1801. |mjesto smrti=Berlin, Njemačka }} *"Ako je čovjek dvadeset i četiri sata prije u pravu nego svi drugi, onda ga dvadeset i četiri sata smatraju čovjekom koji nema zdrav [[razum]]." *"Biti [[pamet]]an znači razlikovati istine koje treba reći od onih koje treba prešutjeti." *"Historičar i romanopisac međusobno razmjenjuju istine, izmišljotine i [[laž]]i. Jedan da bi oživio ono što više ne postoji, a drugi da bi učinio uvjerljivim ono što nikada nije ni postojalo. *"Ima ljudi koji od svog bogatstva nemaju ništa osim [[strah]]a da ga ne izgube." *"[[Nada]] je preduslov koji uzimamo na svoju sreću." *"Najciviliziraniji narodi su toliko blizu barbarstvu kao što je i najčišće željezo blizu hrđe." *"[[Narod]] daje svoju naklonost, ali nikada svoje povjerenje." *"Nažalost, postoje vrline koje mogu pokazivati samo [[bogataš]]i." *"Od deset osoba koje govore o nama devet nas ogovara, a često ona jedina koja nas hvali - čini to loše." *"[[Politika]] je kao sfinga iz basne: proždire sve one koji ne riješe njene zagonetke." *"Postoji samo jedan [[moral]], kao što postoji samo jedna [[geometrija]]: te dvije riječi nemaju množinu." *"Skroman čovjek može sve dobiti, a ohol sve izgubiti; jer [[skromnost]] uvijek nailazi na velikodušnost, a [[oholost]] na zavist." *"Treba imati apetit [[siromah]]a da bi se uživalo u bogatstvu bogataša." *"Vojvoda može jednu [[žena|ženu]] učiniti vojvotkinjom, ali pametan čovjek ne može je učiniti pametnom." [[Kategorija:Francuski pisci|Rivarol,Antoine de]] {{Wikipedia|Antoine de Rivarol}} exv5p4g2s5hytc70ikycepnv0tas901 0 2138 52244 40613 2014-04-15T21:52:19Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 10 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q81219]] 52244 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sándor Petőfi |slika=[[slika:Orlai-petofi1.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Sandor Petofi''<br>mađarski pjesnik i političar |datum rođenja=1. januar 1823. |mjesto rođenja=Kiskőrös, Mađarska |datum smrti= 31. juli 1849. |mjesto smrti=Sighişoara, Rumunija }} * "Ako žudite za ljubavlju, neka vam kao mamac posluži [[srce]], a ne [[mozak]]." *"[[Čovjek]] je često samo zato dobar što nema prilike da bude zao." *"Gdje je [[vjera]] gospodar, tamo je [[razum]] sluga čija je dužnost da šuti." *"Izdati izdajicu nije [[izdaja]]." *"[[Kralj]]evi nam i tako nikada ne daju ništa, od njih ono što hoćemo - moramo uzeti." *"Lijep je i veliki poziv kraljeva. Oni su sunca zemlje. Dužnost im je da obašnjavaju i griju. Mnogi zaboravljaju ovo drugo i zadovoljavaju se s prvim." *"Meni [[sudbina]] uvijek daje kašiku onda kada nemam supe, i obratno." *"Možete li očekivati pravednost prema sebi, kada niste pravedni prema drugima." *"Popularnost je vrletna stijena na vrh koje ne uzdižu čovjeka da bi gore u visinama vladao, već da ga strovale. Narodu treba zabava." *"Prije bih se mogao sprijateljiti s onim koji mi je u nastupu strasti učinio hiljadu zala, nego s hladnim čovjekom koji bi mi učinio hiljadu dobara." *"Priznajem, više povjerenja imam u obraćena griješnika nego u onoga koji nikada nije sagriješio." *"Slobode, ljubavi :Njih meni fali, :Za ljubav ću i život :Dati :Za slobodu i ljubav :žrtvovati." *"Slučajnost je nezvani, ali često veoma dragi gost." *"Teško onome velikome čovjeku kojemu se možemo samo diviti, ali ga ne možemo voljeti. Ljubav je vječna kao bog, divljenje prolazno kao svijet." {{wikipedia|Sándor Petőfi}} [[Kategorija:Mađarski pisci|Petőfi,Sándor]] [[Kategorija:Mađarski političari|Petőfi,Sándor]] 3rtnhu6ppm4wfm8bi4ikc8xrmscujwn 0 2139 59774 51494 2021-04-27T05:56:12Z Zumalabe 4623 59774 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Johann Heinrich Pestalozzi |slika=[[slika:Johann Heinrich Pestalozzi (Real Academia de Bellas Artes de San Fernando, Madrid).jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Johan Hajnrih Pestaloci''<br>švicarski reformator |datum rođenja= 12. januar 1746. |mjesto rođenja=Cirih, Švicarska |datum smrti= 17. februar 1827. |mjesto smrti=Brugg, Švicarska }} *"Djela uče [[čovjek]]a, djela ga i tješe." *"Nesreću valja napasti rukama i nogama, a ne ustima." *"Od hiljadu proljetnih cvjetova sazrijeva jedva jedan do ploda u jeseni, a od hiljadu [[ljubav]]nih zagrljaja jedva i jedan do srdačnog [[prijatelj]]stva koje umiruje." *"Sretan je čovjek onaj koji nije kriv zbog siromaštva svojih bližnjih." *"Svako djelo koje nije osnovano na ljubavi nosi u sebi zametak [[smrt]]i i ide u susret svojoj [[propast]]i." *"[[Svijet]] je pun upotrebljivih ljudi, ali oskudjeva takvima koji bi upotrebljiva čovjeka stavili na pravo mjesto." *"Što u čovjeku [[pravdanje]] više raste, to je rjeđe u pravu, tj. to se rjeđe njegove izjave i tvrdnje poklapaju sa istinom." *"[[Zabluda]] i [[nepravda]] kraljeva sahranjuju se zajedno sa njima, ali nepravda zakonodavaca traje iz naraštaja u naraštaj." *"[[Zemlja]] je [[raj]] ako se traži [[mir]], čini pravo i želi malo." *"Želimo li promijeniti ljude, moramo ih ljubiti. Naš utjecaj seže samo donde dokle seže naša [[ljubav]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:švicarski političari|Pestalozzi,Johann Heinrich]] ter2p1ar2vhxw0nqedquf3c7r00v7wi 0 2140 56061 54793 2015-11-29T01:21:12Z CommonsDelinker 84 Replacing Nusic_1894a.jpg with [[File:Branislav_Nušić_1904.jpg]] (by [[commons:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: [[:commons:COM:FR|File renamed]]: [[:commons:COM:FR#reasons|File renaming criterion #3]]: To correct obvious errors in file na 56061 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Alkibijad Nuša |slika=[[slika:Branislav Nušić 1904.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Branislav Nušić'', srbijanski književnik i novinar |datum rođenja=8. oktobar 1864. |mjesto rođenja=[[w:Beograd|Beograd]], [[w:Srbija|Srbija]] |datum smrti= 19. januar 1938. |mjesto smrti=[[w:Beograd|Beograd]], [[w:Srbija|Srbija]] }} *"[[Brak]] je jedna od rijetkih historijskih pojava kod koje se osvajač potčinjava pobjeđenom." *"Brak je [[knjiga]] koja se rado čita u prvom izdanju, rijeđe u drugom, kad zastari postane klasična, onda gubi svaku vrijednost. " *"Brak je preporučeno [[pismo]], obično pogrešno adresirano, koje je interesantno samo dok je zatvoreno." * "Brak je [[ugovor]] po kome [[čovjek]] jednom u [[život]]u kaže „Da” i preuzima obavezu da to ponavlja cijelog života.“ *"[[Istina]] je često puta nepostojanija od zablude." *"Kad imaš [[srce]], ne možeš da imaš gaće." *"[[Ljubav]] je jedna vrsta pijanstva. Kad [[čovjek]] prevali prvu i drugu čašu, otvori mu se apetit i javi žeđ, i onda sručuje čašu za čašom. " *"Može se radi suknje preskakati plot, ali se to, ni u kom slučaju, ne može činiti u suknji." *"[[Mudrost]] je ljudska često zbir ljudskih [[ludost]]i." *"Na pozornici se prvo digne zavjesa pa se tada odigrava [[drama]]. U životu to drugačije biva: najprije se odigra drama pa se onda podigne zavjesa." *"[[Pravda]] je često puta teža ljudima od nepravde." *"[[Prva ljubav]] je opasna samo kad je ujedno i posljednja." *"[[Sloboda]] je često fraza, a [[tiranija]] uvijek [[istina]]." *"[[Sreća]] je gotovo uvijek varljiva, a nevolja ne." *"Sufleri na pozornici često spašavaju situaciju, u životu je uvijek upropašćuju." * "Svaka je žena glumica; što se to manje opaža to je veća glumica." * "U drugoj ljubavi se čovjek osjeća kao da ponavlja razred. Poznaje sve predmete, a ipak nije uvjeren da će obaviti ispit." *"[[Znanje]] ima granica, dok [[neznanje]] ih nema. " [[Kategorija:Srbijanski pisci|Nušić,Branislav]] [[Kategorija:Srbijanski novinari|Nušić,Branislav]] {{Wikipedia|Branislav Nušić}} gs308o2jhlfeoa8xv738bxqn06lxane 0 2141 58510 58172 2018-04-24T20:08:29Z 109.175.29.233 58510 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Alija Nametak |slika= |tekst uz sliku=''Bosnjački i bosanskohercegovački pisac, pripovjedač, dramatičar i folklorista'' |datum rođenja=06.03.1906. |mjesto rođenja=Mostar, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti=08.11.1987. |mjesto smrti=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] }} ------- == Citati == *"- Nikad se za jednom sofrom na iftaru svi među se ne poznaju. A niko neće upitati "Ko je ovaj?" kojega ne zna, da drugi ne bi za pitača pomislili da je matuh. Kad top pukne i kad se posjeda za sofru, i ti sjedi i odmah jedi! Nemoj kašikom bosti, nego je lijepo položi da se u nju slijeva mast s vrha čorbe. Tako kušaj dok god ima masti na čorbi, a onda diži čašu a prihvataj drugi sud. Ako je u sahanu pečeno janje ili tuka, okreni sebi što najvoliš. Dobro pazi neka ti je vazda jedan zalogaj u ustima, drugi u ruci, a treći zamjeraj u sahanu ili tevsiji! Ne pij [[voda|vode]] da ti džaba ne zauzima mjesto u želucu! Vodu možeš i doma piti. :I kad se Tuturuza i Mećo zapazili i sprijateljili i kamo god je jedan bio pozvan na jemek i drugi je tamo pristajao." (Odlomak iz ''TUTURUZA I ŠEH MEĆO'') == Drugo o njemu == *[[Nadan Filipović]] **"Ovo je priča zbog koje je rahmetli Alija Nametak krajem travnja 1945.godine osuđen na petnaest godina teške robije, od koje je odležao punih devet. U obrazloženju presude partizanskog prijekog suda stajalo je “kriv je što je svojim pripovjetkama izazivao bratoubilačku mržnju…” Evo, pročitajte tu priču “tešku” petnaest godina teške robije. Da su naši partizanski osloboditelji bili u pravu u slučaju Alije Nametka, pitam se koliko godina ili smrtnih kazni je trebao dobiti muslimanofob, bosnofob i islamofob [[Ivo Andrić]], koji je, k’o biva, svojim nedjelima širio ljubav među narodima i narodnostima bivše Jugoslavije. Međutim, bilo je po principu Aliju na robiju, a Ivu u obaveznu lektiru. (Kratki uvod u pripovjetku "Za obraz", 23. februara 2011. godine na njegovom otvorenom portalu "Bošnjačko oko", [https://www.bosnjackooko.com/index.php?option=com_content&view=article&id=175:alija-nametak-za-obraz&catid=35:alija-nametak&Itemid=54]) == Reference == [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Nametak,Alija]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Nametak,Alija picka]] [[Kategorija:Književnost|Nametak,Alija]] {{Wikipedia}} 4dry0l35aplpszwwmi9wtjp2slmng2o 0 2142 59469 59467 2020-09-21T13:55:06Z CommonsDelinker 84 Removing [[:c:File:Bisera-alikadic.jpg|Bisera-alikadic.jpg]], it has been deleted from Commons by [[:c:User:Túrelio|Túrelio]] because: [[:c:COM:L|Copyright violation]]: http://strane.ba/bisera-alikadic-sedmica-savremene-bosanskohercegovacke-poezije/. 59469 wikitext text/x-wiki '''Bisera Alikadić''' (Livno, 1939), bosanskohercegovačka književnica ----------- *"[[Roman]] je nešto kao njiva, na njemu se mora raditi. A ko sad u BiH radi njive? Čak ni zemljoradnici." [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Alikadić,Bisera]] {{Wikipedia|Bisera Alikadić}} 734do5z1lcptlbm9fm9d1rm80wxzlct 0 2143 36391 28587 2009-03-12T12:12:04Z 80.93.225.131 36391 wikitext text/x-wiki '''Enver Čolaković''' (1913 - 1976), bosanskohercegovački književnik. Poznatija djela: ''[[Legenda o Ali-paši]]'' i dr. ---------- *Legendu sam počeo pisati sa određenim ciljem, da sačuvam naš jezik bosanski. I to ne jezik konfesija ili nacija u Bosni nego jezik Bosne. Bosna je moja domovina... Bosna ima tu nekakvu svoju sudbinu da su je uvijek vukli lijevo i desno... Recimo, ja ne znam zašto se o [[Ivo Andrić|Ivi Andriću]] ili [[Branko Ćopić|Branku Ćopiću]] ne govori kao o bosanskim piscima. Isti je slučaj sa hercegovačkim klasikom [[Hamza Humo|Hamzom Humom]]. Ja ne znam zašto [[Isak Samokovlija]] nije najtipičniji bosanski pisac. Ne znam zašto [[Marko Marković]] nije bosanski pisac... Evo, tek kad se [[Mak Dizdar]] probio, počelo se govoriti o bosanskoj poeziji." :(intervju s Enesom Čengićem, ''Svijet'', Sarajevo, 26. februar 1971) *"Ljudi tvrde da iznimaka nema, a ja sam eto ta iznimka, koje nema… Ko sam? O, da li je to važno? Ja sam, rekao bih samome sebi, autor „Ali-paše”, ali sam ujedno i djelo toga autora, jedno njegovo slabije, neuspjelije djelo, koje - eto - namjesto na papiru, živi na svijetu, živi, muči se i bori se sa predrasudama.“ *"O, ljudi su zli, sitni, osvetoljubivi i pakosni, teško među njima egzistira pjesnik! Neka im bude oproštena njihova glupost." *"Šta da pisem? O čemu? O nenapisanim romanima, o mnogim jalovim odlukama da opišem stvarnost naše današnjice, ili da dokažem Ivi Andriću, kako on ne poznaje dušu Bosne, koju tako majstorski falsificira...” == Drugi o njemu == *"Ja sam, Envere, u mojoj literaturi došao do avlinskih vrata, a ti si ušao u kuću." ([[Ivo Andrić]]) [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Čolaković,Enver]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Čolaković,Enver]] [[Kategorija:Književnost|Čolaković,Enver]] [[Kategorija:Enver Čolaković]] {{Wikipedia|Enver Čolaković}} n9omsxibf0saku4pb9zabck0avyg1lv 0 2144 36324 36311 2009-02-27T16:36:44Z Pearl 501 Vraćena izmjena 36311 [[Special:Contributions/85.92.240.250|korisnika 85.92.240.250]] ([[User talk:85.92.240.250|razgovor]]) 36324 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Faruk Šehić |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački pisac |datum rođenja=14. april 1970. |mjesto rođenja=Bosanska Krupa, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"- Nego, 'de ti meni reci, kakva je situacija ovd'e? Je l' jebeno? :- Danas su orali ovo brdo granatama. Jednom borcu iz druge čete, geler je otkinuo [[obraz]]. Na Metli, a to ti je čuka duplo veća od ove naše, imaju par zisova (brdski top kalibra 76 mm.)Vide nas k'o u fildžanu - polagano priča trećebataljonac. :- Znači, ko preživi, ješće zlatnom kaš'kom - dobacuje Emir. :- Nije tol'ko ni guravo kako izgleda - tješi ga trećebataljonac - valja 'mriti svakako. :[[Strah]] se uvlači u mene kao vlaga. Sutra nas sleduje besplatno brijanje." (odlomak iz priče ''Prije sna'') *"O, vi, koji ste preživjeli [[rat]], ostavite svaku nadu da ćete iz njega ikada izići." *"Uzmem [[riječ]]i, protresem ih u šaci :bacam čudesni grah :one se kotrljaju i zaustavljaju :između [[jezik]]a i papira" {{Wikipedia|Faruk Šehić}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Šehić,Faruk]] 9irkpk3mm6in4jl9ie01pt06vrak8is 0 2145 35410 35365 2008-11-11T12:38:37Z Pearl 501 35410 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Hamza Humo |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački pisac'' |datum rođenja=30.12.1895. |mjesto rođenja=Mostar, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti=19.01.1970. |mjesto smrti=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] }} *"Ja, Hamza Humo, kovač vjetrova sanja :I sijač u [[vječnost]] proćerdanih dana, :Jurišam na [[stvarnost]], :Prelazim bojišta, :Iskrivih koplja, izlomih štite. :[[Srce]] mi raste k'o mesnat [[cvijet]], :K'o [[rana]] iz koje [[krv]] teče. :Ja ne znam gdje će me ostavit' dan, :A gdje zateći veče." :(iz pjesme ''Vihor'') *"Skoro će tmurni [[dan]]i. :Ja idem u tuđe zemlje gdje cvatu gorke ruže :Jer ovdje [[kruh]]a nema, a snovi pokopani. :Mostaru grade, gdje rastu zlatni dani :I zori smokva :A crni kiparis podsjeća na grčko groblje, :Gdje su ti sada mangupi nasmijani?" :(iz pjesme ''Oproštaj s Mostarom'') *"Nije [[misao]] koplje da joj sagledaš metu. A :ni [[ljubav]] rijeka da joj u dno uroniš." :(iz pjesme ''Hanarin pogled'') *"...oni koji biraju [[put]]eve utrte, :ne pale svjetla onima koji dolaze!" :(iz pjesme ''Hanarin pogled'') == Vanjski linkovi == *[http://knjizevnikutak.blogger.ba/arhiva/2005/04/23#33463 Pjesme online na blogu "Književni kutak"] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] [[Kategorija:Književnost]] {{Wikipedia|Hamza Humo}} 2iljol8xz5ijvonz1tcy9wtlmmxaq4q 0 2146 23563 21337 2006-10-14T19:46:40Z Zumbulka~bswikiquote 10 23563 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Majo Dizdar |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački pisac |datum rođenja= 1951. |mjesto rođenja=Sarajevo, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"''Crnu rupu'' posvećujem braniteljima [[Sarajevo|Sarajeva]] u vrijeme opsade 1992 - 1995. godine, kada je, na najkukavičkiji način, hicima snajpera, protivavionskih mitraljeza i topova, tenkovskim, topovskim i minobacačkim granatama ispaljenim sa četničkih položaja oko grada, ubijeno 16.000 Sarajlija, među njima 1.600 djece, teško ranjeno i trajno osakaćeno na desetine hiljada civila svih uzrasta, čak i tek rođenih beba. Kako grad Sarajevo ničim nije obilježio godine otpora jednoj od nastrašnijih opsada u historiji ratovanja, ovaj je roman tek mali doprinos podsjećanju na te herojske dane, u kojima grad nisu branili samo borci na prvim linijama fronta, nego svi oni koji su dobrovoljno ostali u paklu Sarajeva, pa i djeca. Svima njima treba se duboko pokloniti, što autor ovoga romana na ovaj način, evo, javno čini." *"Roman ''Snajperist'' posvećujem Mireli Pločić, jedanaestogodišnjoj djevojčici ubijenoj 1994. godine projektilom protivavionskog mitraljeza, dok se sa svojom vršnjakinjom, a mojom kćerkom, igrala u sarajevskoj ulici Jezero. Mirela je samo jedno od 1600 danas anonimne sarajevske djece, ubijene u toku srpske opsade grada 1994 - 1995. godine. I dok 16.000 Sarajlija ubijenih tokom opsade grada, i 200.000 [[Bošnjak]]a ubijenih tokom [[rat u BiH|agresije na Bosnu i Hercegovinu]] 1992 - 1995. godine polako padaju u [[zaborav]], [[zločin]]ci se spokojno šetaju od Pala, Podgorice i Beograda, do Moskve. Ovaj roman također posvećujem Zelenim beretkama i svim drugim braniocima Sarajeva, momcima koji su spriječili četničke horde da 1992. godine ušetaju u Sarajevo i izvrge planirani pokolj nenaoružanog stanovništva, pljačku i paljevinu do tada neviđenih razmjera." [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Dizdar,Majo]] {{Wikipedia}} ndsxptu9fnq96hmhejxmx7akrbdafw1 0 2147 23555 21405 2006-10-14T19:20:18Z Zumbulka~bswikiquote 10 23555 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mehmed Mejlija Guranija |slika= |tekst uz sliku=bošnjački pjesnik |datum rođenja=1713. |mjesto rođenja= |datum smrti=1780. |mjesto smrti= }} *"Ko zbog [[ugled]]a s` dušmanima želi biti :Makar i car bio neće ti dobro donijeti " *"Ko svoje [[lice]] kao ogledalo svakom pokazuje :Ne vjeruj makar dragulj bio, varljivo je." *"Što je nečije sve to pravo :Makar ti se i svidjelo :Za tim ne žeđaj makar ti se ko` [[piće]] dopalo" [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Guranija,Mehmed Mejlija]] {{Wikipedia}} algxeqzb1irncz6ldllw35aldjbcyu9 0 2148 23535 21497 2006-10-14T15:31:24Z Zumbulka~bswikiquote 10 23535 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Muhamed Hevai Uskufi |slika= |tekst uz sliku=bošnjački pjesnik |datum rođenja=1601. |mjesto rođenja=Dobrinja, Tuzla, Bosna i Hercegovina |datum smrti=1651. |mjesto smrti= }} *"Koja kuću rasipa, :nije [[žena]] lipa, :gora nego slipa." *"[[Pamet]] beri u glavu, :ter ti hodi uspravo, :ter ne hodi tam-amo." *"Svaka žena zagluša :koja [[muž]]a ne sluša, :njome šejtan brod kuša." *"Nije li, Hevaji, vrime Te naći :dosta, ne bi l' mu od Tebe zaći :zavitnom [[raj]]u, huriji naći? :Kako ću poći, kako li doći?" [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Uskufi,Muhamed Hevai]] {{Wikipedia}} gpmthmuj0vm66ediivuk8bp12249v6n 0 2149 59286 52471 2020-04-21T21:44:58Z Vilho-Veli 7122 File 59286 wikitext text/x-wiki [[File:Joseph Campbell (cropped).png|thumb|Joseph Campbell]] '''Joseph Campbell''' (26. mart 1904 – 31. oktobar 1987) je bio američki pisac, profesor i orator ---- *"Privilegija [[život]]a ja da budeš svoj." *"Slijedite svoju blaženost i ne bojte se, i otvorit će se vrata gdje niste ni znali da mogu biti." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pisci|Campbell,Joseph ]] 011oryozpq2z7x6ssv7cumj9a96jfgi 0 2150 54794 52739 2015-08-03T18:41:13Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 17 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q46248]] na [[d:|Wikidati]] 54794 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Terry Pratchett |slika=[[slika:Terry Pratchett 2005.JPG|200px]] |tekst uz sliku=''Teri Pračet'', engleski autor fikcije |datum rođenja=28. april 1948. |mjesto rođenja=Buckinghamshire, Engleska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Svaka [[budala]] može biti čarobnjak s runskim nožem, ali treba vještine da bi se mogao biti čarobnjak s nožem za guljenje jabuke." == Djela == *''[[Oružane snage]]'' [[Kategorija:Britanski pisci|Pratchett,Terry]] [[Kategorija:Terry Pratchett|*]] {{Wikipedia}} [[he:עולם הדיסק]] 89kvvve23p1sql3hm2cn6rcannw35j7 0 2151 25354 23527 2006-11-19T20:12:03Z Zumbulka~bswikiquote 10 Mula Mustafa Ševki Bašeskija premješten u Mula Mustafa Bašeskija 25354 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mula Mustafa Ševki Bašeskija |slika= |tekst uz sliku=bošnjački ljetopisac |datum rođenja=1731. |mjesto rođenja=Sarajevo, Bosna i Hercegovina |datum smrti=1809. |mjesto smrti= }} *"Boriti se sa svojim [[strast]]ima :moguće je pomoću tri stvari: :[[Glad]]ovanjem, samoćom :i kratkim spavanjem :A na tom putu se truditi :velika je [[borba]]" *"Slabo dolazimo [[pamet]]i i gledamo da udovoljimo drugima." *"Što se pamti nestaje; što je zapisano ostaje." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Bašeskija,Mula Mustafa Ševki]] 818t48bhisasec2csip4aztqxuqzjrp 0 2153 23526 21508 2006-10-14T15:00:02Z Zumbulka~bswikiquote 10 23526 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Musa Ćazim Ćatić |slika= |tekst uz sliku=bošnjački književnik |datum rođenja=1878. |mjesto rođenja=Odžak, Bosna i Hercegovina |datum smrti=1915. |mjesto smrti=Tešanj, Bosna i Hercegovina }} *"I zato ljudi [[prezir]]u mene :I divljom vikom progone me svud - :I zato mene krasne mrze žene; :Ta ja sam [[pjesnik]] - ja sam [[čovjek]] lud!" *"Za jedan vječni tren otrovne slasti :Žrtvom je njene uzburkane [[strast]]i :Hiljadu palo muških [[život]]a… :A nilske i sad pričaju sirene, :Da ona b’jaše k'o i druge žene: :Svemoćna [[slabost]] i zla [[dobrota]]." [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Ćatić,Musa Ćazim]] {{Wikipedia|Musa Ćazim Ćatić}} lzignq90lolnx6gv9hes103e1kjmp90 0 2154 52776 52705 2014-04-26T01:09:00Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52776 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Gladiatorteaser.jpg|200px]] |naziv =Gladijator |originalni naziv =The Gladiator |godina =2000. |zemlja =SAD |režiser =[[Ridley Scott]] |uloge =[[Russell Crowe]], [[Joaquin Phoenix]], [[Connie Nielsen]], [[Oliver Reed]] }} == Reklamna rečenica == * "Ono što učinimo u [[život]]u odjekivat će u [[vječnost]]" == Monolozi == * "Moje ime je Maximus Decimus Meridius, komandir Sjevernih armija, general Felix legije, odani sluga istinskog imperatoru, Marcus Aurelius-u. Otac ubijenog sina, suprug ubijene supruge. I dobiću svoju osvetu, u ovom životu ili slijedećem." [[Kategorija:Filmovi]] {{wikipedia|Gladijator (film)}} 3e0df7olpixsaum8exo0pp8j2mc0aj9 0 2155 23498 21881 2006-10-14T12:05:55Z Zumbulka~bswikiquote 10 23498 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Radoslav Stojanović |slika= |tekst uz sliku=šef tima za odbranu Srbije i Crne Gore po tužbi Bosne i Hercegovine za agresiju i genocid pred Međunarodnim sudom pravde |datum rođenja= ? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Niko i ništa ne može dokazati da su SCG i srpski [[narod]] imali namjeru da unište [[musliman]]ski narod. Ako te namjere nema, onda nema ni zločina [[genocid]]a. Ako je bilo pojedinaca koji su imali takvu namjeru, onda oni treba da izađu pred Sud i odgovaraju za [[zločin]] onako kako je to predviđeno prema međunarodnom krivičnom pravu. (...) Moj [[strah]] postoji samo u jednom. Kada se dva brata počnu parničiti, [[bratstvo]] prestaje da postoji. Ma kakva da bude presuda, ona neće proizvesti dobrosusjedske odnose." ('''Oslobođenje'', 12. januar 2006) [[Kategorija:Politika|Stojanović,Radoslav]] {{Wikipedia}} dfljdkm9partv3he72znm33nhcro9js 0 2156 53701 20001 2014-12-04T16:19:20Z Harač 23 53701 wikitext text/x-wiki '''Gojko Berić''', novinar ''Oslobođenja'' ------- *"Politika je veliki mamac za ovdašnje vjerske autoritete, takoreći njihova strast i najvažnije dopunsko zanimanje. (...) Naši vjerski lideri svake godine razmjenjuju bajramske i božićne poruke, ljube se na prijemima povodom tih praznika i priređuju predstavu sa elementima međureligijske bajke. Ali, čim ta bajkovita vatrica utrne, ponovo zavlada studen svakodnevnog života. Kakva harmonija vlada među religijskim institucijama, najbolje svjedoči famozno Međureligijsko vijeće, koje se tu i tamo sastaje, a potom opet razilazi na neodređeno vrijeme. Nezadovoljni nekim pojavama i događajima sa etničkim i vjerskim predznakom, vjerski lideri dozvoljavaju sebi da bojkotuju jedni druge. I šta onda priprostim vjernicima preostaje nego da ih u tome slijede, sve tamo do novih božićnih i bajramskih vjetrova." :[http://www.oslobodjenje.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=47754&Itemid=46 ''Oslobođenje'', 12. januar 2006] *"U tome je, dakle, stvar: ubijalo se u ime Republike Srpske, ali se ubijalo i u ime Bosne i Hercegovine. Tako izgleda protekli rat viđen očima [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]]. Čudno da se maršal [[Herman Gering]] nije dosjetio da na Nirnberškom procesu kaže: Gospodo sudije, ne poričem da se ubijalo u ime fašizma, ali se, bogme, ubijalo i u ime antifašizma. To bi možda i moglo proći kao cinična dosjetka jednog nacističkog očajnika, ali niti bi promijenilo sudbinu nacističkih glavešina, ni sudbinu poražene [[Adolf Hitler|Hitlerove]] Njemačke." (''Oslobođenje'', 6. juli 2006) *"Naša politička stvarnost sazdana je od bezbroj takvih i sličnih "detalja". Naši životu su zaglavljeni u njima, a ne u principima." ("Principi i detalji", ''Oslobođenje'', 4. decembar 2014.) [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Berić,Gojko]] [[Kategorija:Novinarstvo|Berić,Gojko]] 9abo9kzkbk420jh2n19h5suhtflcx03 0 2157 52981 35507 2014-05-31T15:46:52Z CommonsDelinker 84 Zamijenjena datoteka:Branko_Copic_.jpg sa datotekom:Branko_Copic.jpg (od strane Steinsplitter razlog: Robot: Removing space(s) before file extension). 52981 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Branko Ćopić |slika=[[Slika:Branko_Copic.jpg|180px]] |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački književnik'' |datum rođenja=01.01.1915. |mjesto rođenja=Hašani, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti=26.03.1984. |mjesto smrti=Beograd, Srbija }} *"[[BiH|Bosna]] je zemlja prepuna čari, :trepeta šuma i bljeska vode, :brda joj kite gradovi stari, :nad njima sinji oblaci brode. :Čini se, to je začaran kraj :kroz koju vilu progoni zmaj." :(iz pjesme "''Bosna''") *"Sad je kasno, već mi kosa sijedi, :gledam Unu, ćuti kao nijema, :zalud lutam ulicama znanim, :sve je pusto, tebe više nema. :Ej, godine, nemjerljive, skupe! :Zbogom, mala, iz Bosanske Krupe!" :(iz pjesme "''Mala moja iz Bosanske Krupe''") *"Umnožavaju se po svijetu crni konji i crni konjanici, noćni i dnevni vampiri, a ja sjedim nad svojim rukopisima i pričam o jadnoj bašti sljezove boje, o dobrim starcima i zanesenim dječacima. Gnjuram se u dim rata i nalazim surove bojovnike: golubijeg srca. Prije nego me odvedu, žurim da ispričam zlatnu bajku o ljudima. Njeno su mi sjeme posijali u srcu još u djetinjstvu i ono bez prestanka niče, cvjeta i obnavlja se." (''[[Bašta sljezove boje]]'', u ''Pismu mrtvom drugu Ziji Dizdareviću'') *"Gdje su među ljudima granice? Nema u [[čovjek]]u ni Vlaha ni Turčina. Postoji samo golema ljudska [[bijeda]] i [[nevolja]]. Jednako i vlaška i turska." == Djela == *[[Bašta sljezove boje]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Ćopić,Branko]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Ćopić,Branko]] [[Kategorija:Književnost|Ćopić,Branko]] {{Wikipedia|Branko ćopić}} sadv52pl4fh21koktypaaofxhxa8wjy 0 2158 28138 22485 2007-03-13T22:47:05Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28138 wikitext text/x-wiki '''Patrick Ellis''' je svjetski poznati profesionalni prodavač, ekspert za samo-motivaciju i autor nekoliko knjiga. ---- *”Prije nego što otvorite [[usta]], uključite [[mozak]]. “ [[Kategorija:Američki pisci|E]] {{Wikipedia}} ksbityoqbj4gxz9alghbvoy7j8p5kxx 0 2159 51118 49990 2014-04-09T01:42:51Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 21 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q38337]] 51118 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Alexandre Dumas |slika=[[slika:DUMAS PERE.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Aleksandar Dima'', francuski književnik |datum rođenja= 24. jul 1802. |mjesto rođenja=Villers-Cotterets |datum smrti= 5. decembar 1870. |mjesto smrti=Puys/Dieppe }} * "Budete li pokazivali da vam je nešto potrebno, niko vam neće ništa dati; želite li se obogatiti treba izigravati [[bogataš]]a." * "Dugovi jedini tjeraju ka [[uspjeh]]u." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Alexandre Dumas|*]] [[Kategorija:Francuski pisci|Dumas,Alexandre]] j2ab88fkgxjwqhd3ac6m1708jovn3ju 0 2160 51591 49493 2014-04-14T17:52:12Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 18 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q337276]] 51591 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sasha Guitry |slika= |tekst uz sliku=francuski pisac i glumac |datum rođenja= 21. februar 1885. |mjesto rođenja=Petrograd, Rusija |datum smrti=24. juli 1957. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} * "[[Brak]] je dvostruka zaprega koja vuče život. Na žalost, gotovo uvijek isto kao i sa konjskom zapregom: jedan vuče, a drugi - dozvoljava da ga vuku." *"Dok god volimo nekog zbog njegovih [[vrlina]], to nije ništa ozbiljno. Ali kad ga počnemo ljubiti zbog njegovih [[mana]], onda je to [[ljubav]]." *”Ima ljudi koji [[govor]]e, govore, govore - sve dok napokon ne uspiju nešto i da kažu.” *"Kad bi [[muškarac|muškarci]] bili tako izvrsni ljubavnici kao što pričaju, žene ne bi imale vremena ni da se počešljaju." * "Muškarac je star kad ženu više niti može da nosi na rukama niti da je upropasti." *"Naša [[mudrost]] dolazi iz našeg iskustva. Naše [[iskustvo]] dolazi od naše [[glupost]]i." * "Udvarati se znači pratiti jednu ženu sve dok vas ona ne zgrabi" *"[[Žena]] je [[raj]] za [[oči]], [[pakao]] za dušu i čistilište za džep." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski pisci|Gutry,Sacha]] [[Kategorija:Francuski glumci|Gutry,Sacha]] o6j5u288s7n4dn79mj74iwarlq48hgk 0 2161 60323 54795 2022-09-18T18:56:19Z Oskari olematon Nollakatu nolla 7851 Datoteka 60323 wikitext text/x-wiki [[File:Tadeusz Kotarbiński.jpg|thumb|Tadeusz Kotarbiński]] '''Tadeusz Kotarbiński''' (Varšava, 31. mart 1886 - Varšava, 3. oktobar 1981), poljski filozof i matematičar ---- *"Antiteza ljubavi nije uvijek [[mržnja]]; može to biti i druga [[ljubav]]." *"[[Dobro]] ima sputane ruke, jer se uvijek nečega ustručava, dok je [[zlo]] slobodno, jer se ničega ne ustručava." *"Lako je govoriti kada se ima šta reći, ali je teško imati šta reći kada treba govoriti." * "Mlad je onaj koji se uveče osjeća kao ujutru, a star onaj koji se ujutru osjeća kao uveče." [[Kategorija:Poljski filozofi|K]] 3to9wqtyrv287sap3cjnfag3u3833j1 0 2162 59110 51651 2019-12-23T00:11:02Z 80.223.95.177 File 59110 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Samuel Smiles |slika=[[Slika:Samuel Smiles.jpg|150px]] |tekst uz sliku=engleski politički aktivist, nastojao unaprijediti obrazovanje radničke klase |datum rođenja=23. decembar 1812. |mjesto rođenja= |datum smrti=16. april 1904. |mjesto smrti= }} [[File:Samuel Smiles by Sir George Reid.jpg|thumb|right|]] *"[[Blagost]] je jedan od najsuptilnijih znakova otmjenog i plemenitog [[čovjek]]a." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski političari]] [[Kategorija:Britanski pisci]] qkx40hlnv6z3gbhw6xfoeq0atu1iuyc 0 2163 60028 58840 2022-02-15T22:20:03Z Siro bileveli Boris 7698 Datoteka 60028 wikitext text/x-wiki [[File:Norodom Sihanouk (1983).jpg|thumb|Norodom Sihanouk (1983)]] '''Norodom Sihanuk''' (Pnom Pen, Kambodža, 31. oktobar 1922 - 15. oktobar 2012),kambodžanski kralj, premijer i predsjednik ------------ *"Beskrajno mudri Kinezi naučili su me da treba znati izabrati između glavnog [[neprijatelj]]a i sporednog neprijatelja." [[Kategorija:Političari|Sihanuk,Norodom]] {{Wikipedia}} sp89histg7zpryzfxf2bjqtkpj477y8 0 2164 60395 59987 2022-11-28T22:48:54Z Topakka kaveri 7928 60395 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Albert Schweitzer |slika=[[slika:Albert Schweitzer, Etching by Arthur William Heintzelman.jpg|180px]] |tekst uz sliku=''Albert Švajcer'', njemački liječnik, teolog i filozof; dobitnik Nobelove nagrade za mir 1953. |datum rođenja= 14. januar 1875. |mjesto rođenja=Kaysersberg, Francuska |datum smrti= 4. septembar 1965. |mjesto smrti=Lambaréné, Gabon }} [[File:Bundesarchiv Bild 183-D0116-0041-019, Albert Schweitzer.jpg|thumb|Albert Schweitzer (1955)]] *"Ako je ispravno shvaćena, [[nauka]] liječi čovjeka od njegove [[oholost]]i jer mu pokazuje njegove granice." *"[[Čovjek]] je ovladao prirodom prije no što je naučio vladati samim sobom." *"Čovjek može napraviti samo ono što može. Ali ako to radi svaki dan, može mirno spavati i nastaviti s time i sutra." *"Jedina važna stvar, kada budemo odlazili, bit će tragovi [[ljubav]]i što ćemo ih ostaviti za sobom." *"[[Sreća]] je dobro [[zdravlje]] i slabo [[pamćenje]]." {{Wikipedia|Albert Schweitzer}} [[Kategorija:Njemački naučnici|Schweitzer,Albert]] [[Kategorija:Religija|Schweitzer,Albert]] [[Kategorija:Njemački filozofi|Schweitzer,Albert]] emifp3jtqknefroe5zhkub4umefbdmx 0 2165 51975 39616 2014-04-15T06:51:17Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q127437]] 51975 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Carl Schurz |slika=[[Slika:Carl-Schurz.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''njemačko-američki političar, novinar i reformator'' |datum rođenja=2. mart 1829. |mjesto rođenja=Liblar, Njemačka |datum smrti=14. maj 1906. |mjesto smrti=New York, SAD }} * "Kada je [[pravda]], da ostane pravda; kada je [[nepravda]] da se napravi Pravda." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki političari|Schurz,Carl]] [[Kategorija:Američki novinari|Schurz,Carl]] kg2bg55gfzhp3ypfo67hyhxrnzwg531 0 2166 59295 51689 2020-04-29T21:30:40Z Vilho-Veli 7122 File 59295 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=George Santayana |slika= |tekst uz sliku=''špansko-američki filozof i pisac'' |datum rođenja=16. decembar 1863. |mjesto rođenja=Madrid, Španija |datum smrti=26. septembar 1952. |mjesto smrti=Rim, Italija }} [[File:George Santayana.jpg|thumb|]] * "Ako [[ambicija]] i marljivost koračaju pored vas, postat ćete NEKO." * "Lakše je razumjeti jedan [[narod]] slušajući njegovu [[muzika|muziku]], nego učeći njegov [[jezik]]." * "[[Prijatelj]]i su uglavnom istog spola jer kad se [[muškarac]] i [[žena]] u nečemu slažu, to je obično zaključak; njihovi razlozi potpuno su drugačiji." [[Kategorija:španski pisci|Santayana,George]] [[Kategorija:španski filozofi|Santayana,George]] [[Kategorija:Američki pisci|Santayana,George]] [[Kategorija:Američki filozofi|Santayana,George]] {{Wikipedia}} 0ztbmuewywj05ro11r6cd53z9s6nkgp 0 2167 51686 50615 2014-04-14T20:49:12Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 21 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q3816]] 51686 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=George Sand |slika=[[slika:George_Sand_by_Nadar,_1864.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Žorž Sand'', francuska književnica<br>pravo ime ''Amandine-Aurore-Lucile Dupin'', poslije ''Baronesa Dudevant'' |datum rođenja= 1. juli 1804. |mjesto rođenja=Pariz, Francuska |datum smrti= 8. juni 1876. |mjesto smrti=Nohant, Francuska }} *"[[Ljubav]] je [[sreća]] koju dajemo jedno drugome." * "Na početku [[ljubav]]i ljubavnici govore o [[budućnost]]i. Kad je ljubav na izmaku, govore o [[prošlost]]i." * "Ne vjeruj, ne vjeruj, Alfrede, da mogu biti sretna pri pomisli da sam izgubila tvoje srce, bilo da sam ti bila ljubavnica ili majka, nije važno, da sam ti nadahnula ljubav ili prijateljstvo, da li sam bila sretna ili nesretna s tobom, sve to sada ne mijenja ništa u mojoj duši. Znam da te volim i to je sve." (''Pismo [[Alfred de Musset|Alfredu de Miseu]]''; Venecija, 15.04.1834.) * "Nije [[grijeh]] u tome što žena odlazi ljubavniku koga voli, već ako se daje onome koga ne voli, pa makar to bio i njen muž." * "Teže je primiti [[savjet]] nego odbiti [[poklon]]." * "[[Um]] traži, ali [[srce]] nalazi." [[Kategorija:Francuski pisci|Sand,George]] {{Wikipedia}} m0s8hxftj8e8ubl574p8izghhgfdua8 0 2168 52499 50036 2014-04-21T17:02:05Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52499 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Louis Antoine de Saint-Just |slika=[[Slika:Saint_Just.jpg|170px]] |tekst uz sliku=francuski političar i književnik |datum rođenja=25. august 1767. |mjesto rođenja=Décize, Francuska |datum smrti=28. juli 1794. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} *"Dok god možete vidjeti nekoga gdje čeka u predsobljima ureda i sudova, [[država|državna]] uprava ne vrijedi ništa." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski političari|Saint-Just,Louis Antoine de]] [[Kategorija:Francuski pisci|Saint-Just,Louis Antoine de]] 6dd6y1ygdbb6mf581oc4fe5owz9tolj 0 2169 58948 51404 2019-08-06T23:39:22Z Risto hot sir 6370 File 58948 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Antoine de Saint-Exupéry |slika= |tekst uz sliku=francuski književnik |datum rođenja=29. juni 1900. |mjesto rođenja= |datum smrti= 31. juli 1944. |mjesto smrti= }} [[File:Antoine de Saint-Exupéry.jpg|thumb|]] * "Ljubav ne pokazujemo tako da ljubljenu osobu gledamo u oči, nego da zajedno s njom gledamo u istom smjeru." * "[[Ljubav]] se ne isplati: što više daješ, više si ostavio." * "Na [[svijet]]u postoji samo jedan jedini problem: kako ljudima vratiti duhovni smisao, duhovni nemir; kako na njih izliti nešto kao gregorijanski koral! Vidite, više nije moguće živjeti od hladnjaka i politike, od bilanca i križaljki. Više to nije moguće." * "[[Život]] nas je naučio da ljubav ne znači međusobno se gledati, već zajedno gledati u istom smjeru." == Djela == *''[[Mali princ]]'' [[Kategorija:Francuski pisci|Saint-Exupéry,Antoine de]] {{Wikipedia|Antoine de Saint-Exupéry}} [[Kategorija:Antoine de Saint-Exupéry|*]] 0q1oxx1pixc38emwgh22rqbsgaim63q 0 2170 52148 47887 2014-04-15T14:29:33Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 10 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q60644]] 52148 wikitext text/x-wiki '''Friedrich Rückert''' (1788 - 1866), njemački pjesnik [[Slika:Friedrich Rückert.jpg|thumb|''Friedrich Rückert'']] ------- *"[[Bogataš]] se i u tuđini osjeća kao kod kuće, a [[siromah]] je tuđin i u svojoj kući." *"Budala ga vidi na kraju, pametniji u sredini, a samo mudrac vidi [[cilj]] već na prvom koraku." *"[[Sreća]] samo ponekad pomaže, [[rad]] uvijek." [[Kategorija:Njemački pisci|Rückert,Friedrich]] {{Wikipedia}} q8y6pj0hqrxpjyuxfixvaig41u2dyu1 0 2171 59453 52409 2020-08-31T19:41:31Z Vilho-Veli 7122 File 59453 wikitext text/x-wiki [[File:Bundesarchiv Bild 183-R09134, Emil Ludwig (eigtl. Cohn).jpg|thumb|Emil Ludwig]] '''Emil Ludwig''' je njemački pisac najpoznatiji po svojoj autobiografiji ---- *”Svako ko [[govor]]i nešto i prećuti. Često je to ono najbolje.” [[Kategorija:Njemački pisci|Ludwig,Emil]] {{Wikipedia}} pmnqvj2a27wnbphb3338v2cnsp6a3wg 0 2172 28139 22479 2007-03-13T22:47:26Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28139 wikitext text/x-wiki '''Pauline Frederick''' (12. august 1883 - 19. septembar 1938), američka holivudska glumica ---- *”Kada [[muškarac]] ustane da [[govor]]i, ljudi ga obično prvo slušaju pa tek onda gledaju. Kod [[žena]] je drugačije. Njih prvo ljudi pogledaju, pa ako im se svidi to što vide, tek onda slušaju. “ [[Kategorija:Američki glumci|F]] {{Wikipedia}} 1n2nxhaw2t6lg2024ajvpmluoi7cxc9 0 2173 52439 40746 2014-04-21T14:53:36Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52439 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Henry John Kaiser |slika= |tekst uz sliku=moderni američki graditelj |datum rođenja=9. maj 1882. |mjesto rođenja= |datum smrti=24. august 1967. |mjesto smrti= }} * "Kada vaši [[rezultat]]i [[govor]]e sami za sebe nemojte ih prekidati." [[Kategorija:Arhitekti]] [[Kategorija:Američki arhitekti|K]] {{Wikipedia}} 05sr99t8wistaqo1aq0bx4ksz7uz93h 0 2174 51800 44916 2014-04-15T00:43:27Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 7 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q455968]] 51800 wikitext text/x-wiki '''Erma Bombeck''' (21. februar 1927 - 22. april 1996) je bila američki novinski humorista ---- *”Kada bih se ponovo [[rođenje|rodila]], [[govor|pričala]] bih mnogo manje a slušala mnogo više. ” [[Kategorija:Američki novinari|B]] {{Wikipedia}} 2owmj57jm7gxfvoqqddoylngspj2vnp 0 2175 29108 28145 2007-03-23T19:38:07Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29108 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Petar I Petrović Njegoš |slika=[[slika:Saint Peter of Cetinje.jpg|170px]] |tekst uz sliku=crnogorski vladar iz 19. vijeka |datum rođenja= 1747. |mjesto rođenja= |datum smrti=18. oktobar 1830. |mjesto smrti=Cetinje, Crna Gora }} * "Bez [[budala]] pogleda tupoga bil' [[um]]ovi mogli blistat' svjetli?" == Također pogledajte == *[[Petar II Petrović Njegoš]] [[Kategorija:Historija]] [[Kategorija:Crna Gora]] {{Wikipedia}} 70hi7lssoptoz8ekf070quulsnk5r5b 0 2176 52351 49076 2014-04-21T11:51:25Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52351 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=François-Auguste-René Rodin |slika=[[Slika:Netsurf11 - Rodin.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''francuski kipar'' |datum rođenja=12. novembar 1840. |mjesto rođenja= |datum smrti= 17. novembar 1917. |mjesto smrti= }} *"Ništa nas na [[svijet]]u ne čini tako sretnima kao sanjarenje." [[Kategorija:Umjetnost|Rodin,Auguste]] {{Wikipedia}} anndh0s96wxgethftqso61wrromx19f 0 2177 51600 46005 2014-04-14T18:03:10Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 9 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q102513]] 51600 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Harriet Elizabeth Beecher Stowe |slika=[[Slika:Beecher-Stowe.jpg|170px]] |tekst uz sliku=američka književnica |datum rođenja= 14. juni 1811. |mjesto rođenja= |datum smrti=1. juli 1896. |mjesto smrti= }} *"Svako [[srce]], koje je kadro da osjeti veliku [[bol]], kadro je i da čini dobra." [[Kategorija:Američki pisci|Stowe,Harriet Beecher]] {{Wikipedia}} hfq9twd5l6y9ima52tnz7nofzhr3du1 0 2178 51466 38051 2014-04-13T13:06:41Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 3 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q106255]] 51466 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jean-Paul Belmondo |slika= |tekst uz sliku=''francuski glumac'' |datum rođenja= 9. april 1933 |mjesto rođenja=Pariz, Francuska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Nema efikasnijeg kozmetičkog preparata od [[ljubav]]i." *"[[pristojnost|Pristojna]] [[žena]] je ona dama koja zna šta ne smije znati iako zna." * "Vijerna žena je ona koja se okomi samo na jednog muškarca." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski glumci|Belmondo,Jean-Paul]] c1vqnchcj5q2kksx4kunwtxijpn19g8 0 2179 51664 41077 2014-04-14T20:06:47Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 3 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q517634]] 51664 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=George Farquhar |slika=[[slika:George Farquhar.jpg|170px]] |tekst uz sliku=irski dramski pisac |datum rođenja=1678. |mjesto rođenja= |datum smrti= 1707. |mjesto smrti= }} *"Samo [[kukavica|kukavice]] se usuđuju uvrijediti [[žena|ženu]]." [[Kategorija:Irski pisci|Farquhar,George]] {{Wikipedia}} iis3dsb6ygq5dlhu593pl1memv1u8k5 0 2180 60507 59132 2023-02-20T23:29:17Z Ned Al Aden 8002 60507 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jane Seymour Fonda |slika= |tekst uz sliku=američka glumica |datum rođenja=21. decembar 1937. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Jane Fonda 2005.jpg|thumb|right|Jane Fonda (2005)]] * "[[Džentlmen]] je muškarac koji štiti ženu - sve dok s njom ne ostane nasamo." * "Za [[muškarac|muškarce]] ništa nije nemoguće, samo ako im pođe za rukom, a to ne mogu sami da učine." * "[[Žena]] sa prošlošću i muškarac sa budućnošću nisu ni malo loša kombinacija." * "Žene uglavnom slabije posluju od muškaraca. To je zbog toga što nemaju žene za savjetnike." [[Kategorija:Američki glumci|Fonda,Jane]] {{Wikipedia}} b0ln9h9lc3sf6ll5v4emfnsh9y4inja 0 2181 59146 51990 2020-01-07T23:58:29Z Savonhelmi 6967 File 59146 wikitext text/x-wiki [[File:Max stirner.jpg|thumb|right|]] '''Max Stirner''' (1806 - 1856), pravo ime ''Johann Kaspar Schmidt'', njemački filozof ------- *„Na stranu sa svim [[briga]]ma koje se ustvari mene ni ne tiču. Mislite li da bi barem „Opće Dobro“ trebalo biti moja briga? Šta je dobro? Šta je loše? Ni jedno mi ne znači ništa. Nadnaravno je briga boga; čovjek živi među ljudima. Moja briga nisu ni nadnaravno ni ljudsko, ni istina, dobro, pravednost, sloboda, itd., nego je moja briga jedinstvena kao što sam jedinstven i ja. Ništa mi nije važnije od mene samog!“ *„Što sve ne bi trebalo biti moja briga! Prije svega, Opće Dobro, zatim Bog, dobrobit čovječanstva, istina, slobode, čovječnost, pravda; dalje, dobrobit ljudi, prinčeva, moje domovine; na kraju, čak i dobrobit Uma i hiljade drugih djela i dobrobiti. Jedino moja dobrobit ne bi nikada trebala biti moja briga! Neka se srami egoista koji misli samo na sebe!“ {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački filozofi|Stirner,Max]] miw1wpm58tkt4ebnlcaaphry8cjyhmr 0 2182 52009 44211 2014-04-15T07:44:45Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 13 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q158878]] 52009 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Carlos Castaneda |slika= |tekst uz sliku='' peruanski antropolog i pisac'' |datum rođenja=25. decembar 1925. |mjesto rođenja=Cajamarca, Peru |datum smrti=27. april 1998. |mjesto smrti=Los Angeles, SAD }} *"Svi su [[put]]ovi isti. Ni jedan ne vodi nikamo. Svi oni vode kroz šikaru, u šikaru i van šikare. Ima li taj put [[srce]], to je jedino pitanje. Ukoliko ima, tada je dobar... ukoliko ga nema tada nije ni od kakve koristi. Oba puta ne vode nikamo, samo jedan ima srce, a drugi ga nema. Putovanje jednim prava je [[radost]]; sve dok ga sijediš bit ćeš jedno s njim. Zbog drugog ćeš proklinjati svoj [[život]]. Jedan te čini snažnim, drugi ti snagu oduzima." [[Kategorija:Peruanski antropolozi]] [[Kategorija:Peruanski pisci]] {{Wikipedia}} czc0u3ewuodexnoh09t0mvu8mavusuz 0 2183 59477 51571 2020-09-28T18:38:29Z DARIO SEVERI 5869 Removing image does not exist + added new one 59477 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Robert Paul Tad Williams |slika=[[slika:Tad Williams-Polcon2007.jpg|170px]] |tekst uz sliku=američki književnik |datum rođenja=14. mart 1957. |mjesto rođenja=San José, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Onaj ko je siguran da zna ishod [[stvar]]i dok one tek počinju ili je neobično [[mudrost|mudar]] ili neobično glup; koje god bilo [[istina]] sigurno je to nesretan [[čovjek]], jer je zabio [[nož]] u samo [[srce]] čuđenja. (uvod u ''Prijestolje od zmajokosti'') [[Kategorija:Američki pisci|Williams,Tad]] {{Wikipedia}} 8icnxsthoy3vk1z2hxqkc4eg0ieda4b 0 2184 59555 52456 2020-11-17T01:00:15Z Vilho-Veli 7122 File 59555 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jayne Mansfield |slika= |tekst uz sliku=američka glumica<br>pravo ime ''Vera Jayne Palmer'' |datum rođenja=19. april 1933. |mjesto rođenja= |datum smrti=29. juni 1967. |mjesto smrti= }} [[File:Jayne Mansfield (1957).jpg|thumb|Jayne Mansfield (1957)]] *"[[Ljubav]] je slijepa i zbog toga joj je tako izoštreno čulo dodira." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki glumci|Mansfield,Jayne]] 5ebjkffmjk4nh77zkzcacqxgfkargqh 0 2185 52527 45195 2014-04-21T17:40:57Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52527 wikitext text/x-wiki '''Miguel Ángel Ruiz''' (1952-), meksički pisac -------- *"[[Sloboda]] za kojom tragamo je sloboda da koristimo naš vlastiti [[um]] i [[tijelo]], da živimo svoj vlastiti [[život]], umjesto život koji pripada sistemu uvjerenja." [[Kategorija:Meksički pisci|Ruiz,Miguel Ángel]] {{Wikipedia}} nd92fv0gp5cg9ua8w0on2c8y0kntilo 0 2186 59622 54796 2020-12-10T18:07:15Z Armas Eesti 7345 File 59622 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Prentice Mulford |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki novinar, pisac i filozof |datum rođenja=5. april 1834. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti=27. maj 1891. |mjesto smrti=New York, SAD |počasti= }} [[File:Prentice Mulford.jpg|thumb|175px|'''Prentice Mulford''']] *"[[Muškarac]] i [[žena]] počinju shvaćati pravu vrijednost svog sjedinjenja kad se spoje u želji da se međusobno duhovno učine zdravijima - kad su sebi postavili veliki [[cilj]] koji ispunjava [[život]]." *"[[opreznost|Oprezni]] ljudi koji na sve misle, koji sve predviđaju, stalno upadaju u klopke jer, računati na poteškoće, znači stvarati ih." *"Vječno 'prežvakanje' vlastitih pogrešaka psihički je štetno i ima loše posljedice po [[zdravlje]]." ==Djela== *''[[Moć duha]]'' (1904.) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Prentice Mulford]] [[Kategorija:Američki novinari|Mulford,Prentice]] [[Kategorija:Američki pisci|Mulford,Prentice]] [[Kategorija:Američki filozofi|Mulford,Prentice]] alc4idiri29ypfbjrpktzqrdv93ilic 0 2187 61235 52788 2024-05-16T16:10:13Z Srđan 4695 61235 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Pearl Sydenstricker Buck (djevojačko Pearl Comfort Sydenstricker) |slika=[[slika:Pearl_Buck.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''Perl Bak, američka književnica, dobitnica Nobelove nagrade za književnost 1938.'' |datum rođenja=26. juni 1892. |mjesto rođenja=Hillsboro, SAD |datum smrti= 6. mart 1973. |mjesto smrti=Danby, SAD }} * "Ako su [[muškarac|muškarci]] od ovog [[svijet]]a napravili toliko zbrku, njih su ipak rodile [[žena|žene]]! Prema tome, svako ima svoj dio odgovornosti." * "Budi [[poslušnost|poslušna]] i radi po svom." * "Doista ništa čovjeku ne može pružiti dovoljno naknade za odsustvo [[ljubav]]i u srcu žene koja je njegova supruga." * "Kad jednom nešto odlučim, nikad ne gubim vrijeme na žaljenje." * "Kada bi čovjek mogao kupiti [[sreća|sreću]], sigurno bi izabrao veću za jedan broj." * "Ko u ljubavi očekuje samo sreću, taj nema pojma o ljubavi." * "[[Kuća]], komadić zemlje, može biti bilo gdje, ali ljudi su u [[srce|srcu]] i težnjama isti." * "Najrazvijenije područje našeg svijeta je ljudska [[duša]]." * "[[Smrt]] je lijepa kad je [[život]] ružan." * "Žene su sposobnije da okaju svoj [[grijeh]], pa su zato i sposobnije da griješe." {{Wikipedia|Pearl Buck}} {{Djela Pearl S. Buck}} {{DEFAULTSORT:Buck, Pearl S.}} [[Kategorija:Pearl S. Buck| ]] [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Književnost]] 1wkn1cjzc8u2eh4s947wmm99z72vx50 0 2188 20909 20273 2006-10-04T17:50:41Z EmxBot 48 Ispravljanje linkova 20909 wikitext text/x-wiki '''John Beaumont''' (1583 - 1627), engleski pjesnik --------- *"Kažite mi uzrok: znam da se iza njega skriva [[žena]]." *"Nisu vremena loša, nego [[čovjek]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski pisci|Beaumont,John]] 0mjqmpfm1cjyk7zx5u7bcylk9gc1vah 0 2189 59988 58926 2022-01-14T20:36:37Z Stryknin 7667 Datoteka 59988 wikitext text/x-wiki [[File:Audrey Hepburn in 1966.jpg|thumb|Audrey Hepburn (1966)]] '''Audrey Hepburn''' (1929 - 1993), pravo ima ''Audrey Kathleen Ruston'', američka glumica -------- *"Savjeti za [[ljepota|ljepotu]]: :Za atraktivne usne, govorite ljubazno. :Za divne oči, pronađite (vidite) ono što je dobro u ljudima. :Za dobru liniju, dijelite hranu sa gladnim. :Za lijepu kosu ,dozvolite djeci da provlače svoje prste jednom dnevno kroz nju. :Za dobro držanje, hodajte sa znanjem da nikada niste sami. :Ljudi čak više nego stvari, trebaju obnavljanje, oživljavanje, potvrđivanje, prosuđivanje; nikada ne odbacuj nikoga. :Zapamtite ukoliko vam ikada treba pomoć, naći ćete je na krajevima svake od vaših ruku. Kada odrastete, otkrit ćete da imate dvije ruke: jednu da pomognete sebi,a drugu da pomognete drugima. :Ljepota žene nije u odjeći koju nosi, njenoj figuri ili frizuri. Ljepota žene se ogleda u njenim očima, jer su ona vrata njenog srca, mjesto gdje ljubav počiva. :Ljepota žene nije u njenoj vanjštini, nego se prava ljepota žene očituje u njenoj duši. To je pažnja koju ona nesebično pruža, ljubav koju ona pokazuje. :Ljepota žene se povećava kako godine prolaze." [[Kategorija:Američki glumci|Hepburn,Audrey]] {{Wikipedia}} h7toq9m39rwstzp1myzwzxeip4po3q6 0 2190 52573 38030 2014-04-21T19:54:13Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52573 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Pierre Corneille |slika=[[slika:Pierre Corneille.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Pierre Corneille, francuski dramski pisac'' |datum rođenja=6. juni 1606. |mjesto rođenja=Rouen, Francuska |datum smrti= 1. oktobar 1684. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} *"Lažna [[skromnost]] ne ulijeva mnogo povjerenja." [[Kategorija:Francuski pisci|Corneille,Pierre]] {{Wikipedia}} trbxtqxs45lmp4y9ukf7omwtrnnhkwk 0 2191 51773 50049 2014-04-14T23:49:44Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 22 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q37030]] 51773 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Paul Thomas Mann |slika=[[slika:Thomas Mann 1937.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Tomas Man'', njemački pisac; dobitnik [[w:Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za književnost 1929. |datum rođenja=6. juni 1875. |mjesto rođenja=Lübeck, [[w:Njemačka|Njemačka]] |datum smrti= 12. august 1955. |mjesto smrti=Zürich, [[w:Švicarska|Švicarska]] }} *"Čak i štetna [[istina]] vrijedi više od korisne [[laž]]i." *"Iz historijskih djela saznaje se više o historičarima nego o historiji." *"Kad planiramo potomstvo, moramo imati u vidu da vrline nisu nasljedne." * "[[Ljubav]] je izvod iz strasti." *"Uz velikog [[čovjek]]a često idu i velike [[greška|greške]]." [[Kategorija:Njemački pisci|Mann,Thomas]] {{wikipedia|Thomas Mann}} rpw7twgzsuyghhqs76ho9lnvzgrap69 0 2192 51731 40749 2014-04-14T22:17:40Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q83325]] 51731 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Pamela Denise Anderson |slika=[[slika:Pamela-Anderson-040929.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Pamela Anderson, kanadska glumica |datum rođenja=1. juli 1967. |mjesto rođenja=Ladysmith, Kanada |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Mi [[vlada]]mo [[svijet]]om - samo što to muškarci još nisu prozreli." [[Kategorija:Kanadski glumci|Anderson,Pamela]] {{Wikipedia}} suhz6chkh3m2c2srdwj943ezibkp5eb 0 2193 60163 59290 2022-07-12T22:43:29Z Ahti-Saku 7802 60163 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Madonna Louise Veronica Ciccone |slika= |tekst uz sliku=''Madona, američka glumica i pop-pjevačica'' |datum rođenja=16. august 1958. |mjesto rođenja=Bay City, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[file:Madonna by David Shankbone.jpg|thumb|{{PAGENAME}} (2008)]] * "Bolje je živjeti jedan [[dan]] kao [[lav]], nego sto kao [[ovca]]." * "Mnogi se ljudi boje reći šta [[želja|žele]]. Zato i ne dobivaju šta žele." [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Američki pjevači]] {{Wikipedia}} e03uul5ajpkedch5bz4tuhtqethv2hk 0 2194 52552 48256 2014-04-21T19:11:41Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52552 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Oprah Winfrey |slika=[[slika:Oprah Winfrey (2004).jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Oprah Winfrey, američka tv-voditeljica i glumica'' |datum rođenja= 29. januar 1954. |mjesto rođenja=Kosciusko, Mississippi |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Samo [[istina]] vas može osloboditi." [[Kategorija:Američki glumci|Winfrey,Oprah]] {{Wikipedia}} m4dvwh4al8v9ob8n4o9k6upfr3ez5m2 0 2195 59318 59317 2020-05-15T00:43:26Z Vilho-Veli 7122 59318 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Courtney Love |slika= |tekst uz sliku=pravo ime ''Courtney Michelle Harrison'', <br>američka glumica i pjevačica |datum rođenja=9. juli 1964. |mjesto rođenja=San Francisco, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Courtney Love 1995 by Andrzej Liguz.jpg|thumb|right|Love (1995 Melbourne, Australia)]] *"Ne morate da imate silikone kako bi vas smatrali [[žena|ženom]]." [[Kategorija:Američki glumci|Love,Courtney]] [[Kategorija:Američki pjevači|Love,Courtney]] {{Wikipedia}} 74uo7si6k62zuikzzzf6wa1ms2ft94q 0 2196 61433 51776 2024-05-16T18:27:15Z Srđan 4695 Moving from [[Category:SAD]] to [[Category:Sjedinjene Američke Države]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61433 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Hillary Rodham Clinton |slika=[[Slika:Hillary Rodham Clinton.jpg|170px]] |tekst uz sliku=supruga [[Bill Clinton|Billa Clintona]], bivšeg predsjednika SAD |datum rođenja=26. oktobar 1947. |mjesto rođenja=Chicago, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Jednom za svagda: [[ljudska prava]] su i ženska prava, kao što su [[žena|ženska]] prava - ljudska!" [[Kategorija:Politika|Clinton,Hillary]] [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države|Clinton,Hillary]] {{Wikipedia}} 3spuim9ddiu39frgor9q08n057z6pj4 0 2197 59522 54797 2020-10-19T16:31:57Z Vilho-Veli 7122 File 59522 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Cindy Crawford |slika= |tekst uz sliku=pravo ime ''Cynthia Ann Crawford'', <br>američka glumica i supermodel |datum rođenja=20. februar 1966. |mjesto rođenja=DeKalb, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:CindyCrawfordOct09.jpg|thumb|Cindy Crawford (2009)]] *"[[Neuspjeh]] je sve ono što niste ni pokušali" [[Kategorija:Američki glumci]] {{Wikipedia}} bcvqczq75f6kwgqpgri7a5uzyscoywx 0 2198 59384 52459 2020-06-29T03:22:48Z 2600:1:F4A6:E7E6:0:16:16EB:3101 Ross Geller Boyfriend RichardlGeen 59384 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jennifer Aniston |slika=[[Slika:JenniferAniston08TIFF.jpg|180px]] |tekst uz sliku=američka glumica |datum rođenja=11. februar 1969. |mjesto rođenja=Sherman Oaks, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} Ross Geller RacnelGreen BoyfriendLove Ross Geller RacnelGreen Lookoarewts iinyoareye smite tow *"Nije [[pamet]]no imati jedan tip muškarca. Ja sam probala svaki i, vjerujte mi, svi su oni u globalu dobra [[stvar]]." [[Kategorija:Američki glumci|Aniston,Jennifer]] {{Wikipedia}} pe3sf16yv2fgcdyb882mc64vy0iigne 0 2199 60998 52193 2024-03-21T21:38:19Z 93.106.187.175 Datoteka 60998 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Stella McCartney |slika= |tekst uz sliku=britanska modna dizajnerka |datum rođenja=13. septembar 1971. |mjesto rođenja=London, Ebgleska |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Stella McCartney 2014 (cropped).jpg|thumb|Stella McCartney (2014)]] *"Vodite računa o sebi. Budite svjesni svog tijela. Kada budete iskusili [[smrt]] sebi bliske osobe, shvatićete da je to jedna od najvažnijih [[život]]nih lekcija" [[Kategorija:Umjetnost|McCartney,Stella]] {{Wikipedia}} lameexgd92emim2y59hogcra6b4t6ps 0 2200 52044 48017 2014-04-15T09:19:30Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 3 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q47664]] 52044 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Catherine Zeta Jones |slika= |tekst uz sliku=''britanska glumica'' |datum rođenja=25. septembar 1969. |mjesto rođenja=Swansea, Vels |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Dobićete više [[med]]a ako ste blagi prema [[pčela]]ma" [[Kategorija:Britanski glumci|Jones,Catherine Zeta]] {{Wikipedia}} 3f60m5j886zfrxnyg50xvvxtkr4r4g7 0 2201 60377 59288 2022-11-13T01:37:13Z Jätin putkanne 7913 60377 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Cherilyn Sarkisian LaPiere |slika= |tekst uz sliku=''američka glumica i pjevačica'' |datum rođenja=20.05.1946. |mjesto rođenja=El Centro, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Cher by Ian Smith.jpg|thumb|Cher (2011)]] *"Ne mogu da zamislim ništa odvratnije od toga da budem dobra [[djevojka]]." [[Kategorija:Film]] [[Kategorija:Muzika]] [[Kategorija:Američki pjevači]] {{Wikipedia}} 10r8l8vj3j5ab51nit6alvc5tijr8ky 0 2202 61052 61031 2024-04-19T17:29:19Z A09 8147 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/86.114.227.151|86.114.227.151]] ([[User talk:86.114.227.151|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:A09|A09]] 59269 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Aung San Suu Kyi |slika= |tekst uz sliku=''burmanska političarka, dobitnica Nobelove nagrade za mir 1991.'' |datum rođenja= 19. juni 1945. |mjesto rođenja=Rangoon, Burma |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:AUNG SAN SUU KYI P6060070 01.jpg|thumb|right|]] *" Ne samo da bi trebalo da govorimo jedino istinu, već bi naš [[govor]] trebao da vodi ka harmoniji bića, treba da bude ljubazan i prijatan i od koristi." *"Od pet duhovnih sposobnosti (tj. vjere, energije, koncentracije, mudrosti i sabranosti), samo sabranosti nikada ne može biti previše. Pretjerana [[vjera]] bez dovoljno [[mudrost]]i vodi do slijepe vjere, dok pretjerana mudrost bez dovoljno energije vodi do neželjene prepredenosti. Suviše energije sa slabom koncentracijom vodi do nemarnosti. Ali što se tiče sabranosti pažnje, i kad je ima mnogo, još uvijek je nedovoljno." *"Održavajući [[hrabrost]] i [[poniznost]], ne treba da gurnemo sasvim od sebe ni oprez i zdravo samopoštovanje" *"Zašto se borim za [[ljudska prava]]? Prosto zato što ne volim da gledam ljudsku patnju" {{Wikipedia}} [[Kategorija:Burmanski političari]] 8rkla8mj84h3zuimyjbpj9qbmhlk63u 0 2203 52035 48133 2014-04-15T09:01:17Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q202765]] 52035 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Kate Elizabeth Winslet |slika=[[Slika:Kate Winslet Palm Film Festival.jpg|180px]] |tekst uz sliku=engleska glumica |datum rođenja=5. oktobar 1975. |mjesto rođenja=Reading, Engleska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Kao [[žena]], naučite da volite sebe onakvom kakva zapravo i jeste" [[Kategorija:Britanski glumci|Winslet,Kate Elizabeth]] {{Wikipedia}} 375q8ufdhiozwyg5yrwxj1jdadcemp0 0 2204 51684 46134 2014-04-14T20:36:01Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 10 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q34851]] 51684 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Elizabeth Rosemond Taylor |slika=[[slika:Liz Taylor 1963.jpg|190px]] |tekst uz sliku=''Liz Taylor u filmu "Cleopatra" (1963)''<br>britansko-američka glumica |datum rođenja=27. februar 1932. |mjesto rođenja=London, Engleska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Nemam želju da budem jedna obična domaćica." * "Problem sa ljudima koji nemaju nijedan [[porok]] je upravo činjenica da isti ti posjeduju veoma nezgodne vrline." * "[[Žena]] koja se dosađuje ne vrijedi ni upola toliko koliko žena kojoj muškarci dosađuju." [[Kategorija:Britanski glumci|Taylor,Elizabeth]] [[Kategorija:Američki glumci|Taylor,Elizabeth]] {{Wikipedia}} tc9mlvysgzgsmwbtsu4mhv26c8eiir6 0 2205 59149 52391 2020-01-09T14:43:53Z Savonhelmi 6967 File 59149 wikitext text/x-wiki [[File:Donatella Versace Time Shankbone 2010.jpg|200px|thumb|Donatella Versace, 2010]] '''Donatella Versace''' (2. maj 1955-), talijanska modna kreatorka ------- *"Istinski glamuroznu [[žena|ženu]] čini njena [[spontanost]] i [[svijest]] o sopstvenoj [[ženstvenost]]i" [[Kategorija:Umjetnost|Versace,Donatella]] {{Wikipedia}} micz0yklduvozeje6lh4yusyvs8indk 0 2206 51560 44233 2014-04-13T22:55:50Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q40523]] 51560 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Julia Roberts |slika=[[slika:Julia Roberts in May 2002.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Džuli Roberts, američka glumica'' |datum rođenja=28. oktobar 1967. |mjesto rođenja=Smyrna, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ne morate da vrištite kako bi vam povećali [[honorar]]. Dovoljno je samo da pitate" [[Kategorija:Američki glumci|Roberts,Julia]] {{Wikipedia}} 5sdyplanpefb1j4fkfahd7jbtnxnhtk 0 2207 60058 27896 2022-03-02T02:57:04Z Thavok 7714 Ispravljen znak na kraju rečenice. 60058 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Elizabeth Jane Hurley |slika= |tekst uz sliku=engleska glumica |datum rođenja=10. juni 1965. |mjesto rođenja=Basingstoke, Engleska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Zašto [[izgled]]ati gore, kad možete i bolje?" [[Kategorija:Britanski glumci|Hurley,Elizabeth Jane]] {{Wikipedia}} 8e1s6yw4oupsavqg15jc2t7wtp8syeo 0 2208 60344 59124 2022-10-12T01:39:34Z Siberia teaches 7878 60344 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Kylie Ann Minogue |slika= |tekst uz sliku=australijska pjevačica i glumica |datum rođenja= 28. maj 1968. |mjesto rođenja=Melbourne, Australija |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Kylie Minogue Cannes.jpg|thumb|Kylie Minogue (2007)]] * "[[Rad]]iti ono što vam se prohtije je jedna od osobina koja zaslužuje divljenje" [[Kategorija:Britanski glumci|Minogue,Kylie]] [[Kategorija:Australijski glumci|Minogue,Kylie]] {{Wikipedia}} 5voj2ulbbf3afub7of0sxrgl31sdoda 0 2209 51827 49420 2014-04-15T02:00:35Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 28 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q7416]] 51827 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Margaret Hilda Thatcher |slika=[[slika:Thatcher-loc.jpg|200px]] |tekst uz sliku=britanska političarka |datum rođenja= 13. oktobar 1925. |mjesto rođenja=Grantham, UK |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Neke se bitke moraju voditi više puta da bi se dobile." * "[[Neuspjeh]]? Takva mogućnost uopšte ne postoji" * "U [[politika|politici]], ako hoćeš da se nešto kaže, pitaj muškog. Ako hoćeš da se nešto napravi, pitaj [[žena|ženu]]." [[Kategorija:Britanski političari|Thatcher,Margaret]] {{Wikipedia}} ny428d36imd51yw3n542ew35j9ip95b 0 2210 59090 59089 2019-12-06T15:08:23Z 80.223.95.147 59090 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jerry Faye Hall |slika= |tekst uz sliku=američka glumica i foto-model |datum rođenja=2. juli 1956. |mjesto rođenja=Gonzales, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Jerry Hall 1.jpg|thumb|Jerry Hall (2007)]] *"Ništa nije tako [[poniženje|ponižavajuće]] kao voljeti nekog do te mjere da mu možete [[oprost]]iti." [[Kategorija:Američki glumci|Hall,Jerry]] {{Wikipedia}} atc0cy0dd9n5c5spgfht05o86z93iml 0 2211 61188 60150 2024-05-16T14:10:23Z Srđan 4695 61188 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=George Wilhelm Friedrich Hegel |slika=[[slika:G.W.F. Hegel (by Sichling, after Sebbers).jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Fridrih Hegel'', njemački filozof |datum rođenja= 27. august 1770. |mjesto rođenja=Stuttgart, Njemačka |datum smrti= 14. novembar 1831. |mjesto smrti=Berlin, Njemačka }} *"Apstraktni identitet sa sobom još nema [[život]]a... Nešto, dakle, ima život samo ukoliko sadrži proturječnosti u sebi i ima snage da može proturječnost u sebi da obuhvati i da je zadrži." *"Bolje je boriti se i gubiti bitku nego nikada se ne izboriti." *"[[Historija]] ima tendenciju da se ponavlja: prvi puta kao [[tragedija]], drugi puta kao farsa." *"Historija [[svijet]]a je napredovanje [[svijest]]i o slobodi." * "...jedna od osnovnih predrasuda današnje logike i običnog predstavljanja sastoji se u shvaćanju da proturječnost nije toliko bitna i imanentna odredba kao identitet... čak ako bi bilo govora o rangu i ako bi se obje ove odredbe fiksirale kao odvojene, proturječnost bi trebalo smatrati dubljom i bitnijom. Jer identitet u sravnjenju s proturječnošću samo je odredba proste neposrednosti, mrtvog bića, dok je proturječnost korijen svakog kretanja i života: samo ukoliko nešto ima u sebi samom proturječnost, kreće se, ima impulsa i djelatnost." (''[[Dijalektika i osnovni zakoni formalne logike]]'') *"Ko razborito gleda svijet, toga i svijet gleda razborito." * "Misao, pojam prava pribavio je sebi najednom važnost, a tome se nije moglo oduprijeti staro postolje nepravde. U misli o pravu udesilo se, dakle, uređenje i na tom se osnovu trebalo od sada bazirati sve. Otkako je sunce na nebeskom svodu i otkako planeti kruže oko njega, nije se vidjelo da se čovjek postavlja na glavu, tj. na misao, i da zbilju izgrađuje prema njoj. [[Anaksagora]] je prvi rekao da ''nous'' upravlja svijetom. Ali, tek je sada čovjek došao do spoznaje da misao treba da upravlja duhovnom zbiljom. Prema tome, bio je to divan izlaz Sunca. Svi su misaoni ljudi sudjelovali u slavljenju te epohe. Uzvišen je zanos vladao u ono vrijeme, entuzijazam duha prostrujao je svijetom, kao da je tek sad došlo do zbiljskog pomirenja božanskoga sa svijetom." (''[[Filozofija historije]]'') * "Njemačka se rascijapila na suverene države. Feudalne obaveze su ukinute, načela lične slobode i slobode imovine su uzdignuta na razinu temeljnih načela. Svaki građanin ima pristup državnim službama: ali sposobnost i ponašanje su nužni uvjeti za to. Upravljanje počiva na birokratiji, a lična odluka monarha stoji iznad svega: posljednja je odluka, kao što je već rečeno, apsolutno potrebna. Ali, kad su zakoni čvrsto utvrđeni i kad je organizacija države dobro određena, ono što je ostavljeno ličnoj odluci monarha, malo je važno pred suštinom stvari. To što je jenom narodu sudbinom dat plemeniti monarh, treba smatrati velikom srećom. Ali, u velikoj državi ni to nema velike važnosti: njena je snaga u snazi njenog razuma. Egzistenciju i spokoj malih država jamče, manje-više, drugi: one, prema tome, nisu uistinu nezavisne države, i ne moraju iskusiti ratni oganj. U upravljanju može sudjelovati, kao što je rečeno, svako ko ima znanje, iskustvo i moralnu volju. Moraju vladati oni koji znaju, a ne neznanje i taština učenih. Najposlije, što se tiče ličnog uvjeravanja, već je rečeno da je sprotestantskom crkvom došlo do pomirenja religije sa pravom. Nema svete savjesti, nema religiozne savjesti koja bi bila odvojena od svjetovnog prava, ili naprosto suprotna njemu." (''[[Filozofija historije]]'') *"A da bi mogla da kaže i koju reč o tome kakav svet treba da bude – za to filozofija ionako uvek stiže prekasno. Ako njegova teorija doista ide preko njegova vremena, ako on sebi gradi neki svet kakav ovaj treba da bude, onda on, doduše, egzistira, ali samo u njegovom mnjenju- nekom elementu u koji se dade utisnuti što god mu drago. (...) Da o poučavanju kakav treba da bude svet kažemo još jednu reč, filozofija ionako dolazi uvek prekasno do toga. Kao misao sveta javlja se ona tek u vreme pošto je zbiljnost ispunila svoj proces razvoja i dovršila se. To što uči pojam, pokazuje nužno isto tako i povest- da se tek u zrelosti zbilje ono idealno javlja nasuprot realnome i da ono idealno sebi u liku intelektualnog carstva gradi isti svet, shvaćen u njegovoj supstanciji. Kad filozofija svojim sivilom slika na sivome, onda je jedan lik života ostario, a sivilom na sivome ne može se pomladiti, nego samo spoznati; Minervina sova počinje svoj let tek u suton." *"Filozofija je po svojoj prirodi nešto ezoterično, pa sama po sebi niti je privlačna za svjetinu niti je sposobna da se pravi za nju; ona je samo time filozofija što je upravo protivstavljena razumu, pod čim se podrazumijeva prostorna i vremenska ograničenost jednog pokoljenja ljudi; u odnosu na razum, svijet filozofije je po sebi i za sebe obrnuti svijet." *"Ono što bi trebalo da bude, a nije - to nema [[Istina|istine]]." *"Poslušnost je početak svake [[mudrost]]i." *"Prava je [[budala]] čovjek kome traže njegovo iskreno mišljenje, i on im ga daje." *"Pred čovjeka se zaista postavljaju ogromni zadaci." *"Prirodno [[pravo]] je [[sloboda]], a dalje određenje istog je jednakost pred [[zakon]]om." *"Poznavati svoje granice znači umjeti žrtvovati se." *"Prijateljstvo može postojati samo medju onima koji su po moći jednaki." *"Rane duha zacjeljuju, a da njihovi ožiljci ne ostaju." *"Sve je, ovdje, za trošenje." *"Čovjek je uvijek sam." *"Čovjek mora da zna da se smrt s njim ne šali." *"Ljudima teško pada da vjeruju u to da um stvarno postoji; međutim, ništa drugo nije stvarno osim uma, um jeste apsolutna moć." (''Odeljak o Kantu Istorije filozofije'') *"Nemoj biti spavalica nego uvijek budan! Jer ako si spavalica, onda si slijep i nijem. A ako si budan onda vidiš sve i svemu kažes što je. A to je um i vladavina svijetom." ==Drugi o njemu== *[[Gerald Cohen]] **"[Z]a pristalice negativne slobode, postajete slobodni kada se oslobodite ograničenja, dok, za Hegela, postajete slobodni kada oslobodite sebe svojih vanjskosti, kada se uzdignete u misao da ono što vas ograničava nije uistinu vanjsko. ''Samo''-ograničavanje je konzistentno sa slobodom, i stoga, kada se država predstavlja kao elaboracija uma, i stoga kao jedna materija sa mnom, onda biti ograničen njom nije suprotno mojoj slobodi. Stoga totalitarna tendencija u Hegelu može se razviti iz doktrine po kojoj sloboda nije suočena ni sa čim osim sa samom sobom. Ta doktrina ne vodi nužno u totalitarizam, ali čini hegelijanski ''tip'' totalitarizma mogućim." (''[[Ako si egalitarista, kako to da si toliko bogat?]]'') *[[Karl Popper]] **"Tako ako se želim prijaviti kao 'Egzistencija' (sigurno vrlo skromna želja); moram 'potvrditi svoju ličnost' (...) Ova još uvijek približno popularna teorija vodi, kao što je Hegel jasno zapazio, novom opravdanju teorije ropstva. Jer samopotvrđivanje, ukoliko se tiče odnosa jednoga prema drugima, znači pokušaj dominacije nad njima. Hegel zbilja pokazuje da svi lični odnosi, na taj način mogu biti svedeni na osnovni odnos gospodara i roba, vladanja i podređenosti. Svako se mora boriti za potvrđivanje i dokazivanje sebe... Ova čarobna teorija ličnih odnosa ima, naravno, svoj duplikat u Hegelovoj teoriji međunarodnih odnosa. Narodi moraju potvrditi sebe na Pozornici Historije, njihova je dužnost pokušati vladati Svijetom (...) U našem vlastitom vremenu, Hegelov histerični historicizam još je plodno tle kojem moderni totalitarizam duguje svoj brz rast (...) Transsupstancija hegelizma u rasizam ili Duha u Krv nije mnogo promijenila glavnu tendenciju hegelizma. To mu je samo dalo primjesu biologije i modernog evolucionizma. Dakle, formula fašističkog napitka je u svim zemljama ista: Hegel začinjen materijalizmom devetnaestog stoljeća..." (''[[Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji]]'') *[[Theodor Adorno]] **"Već je takozvana renesansa Hegela jednom knjigom Benedetto Crocea otpočela, prije pola stoljeća, sa obavezama da će cjepidlački odvojiti živo od mrtvog u Hegela.Obrnuto pitanje, šta savremenost znači pred Hegelom ni za časak se ne pokreće; nije li možda um do koga uobražavamo da smo stigli, nakon njegovog apsolutnog uma, uistinu daleko pao ispod Hegelovog, i prilagodio se pukom bivstvujućem čiju je težinu Hegelov um htio da pokrene na osnovu uma koji vlada u samom bivstvujućem..Nećemo li da se prvom riječju odbijemo od Hegela, onda se moramo, ma koliko svagda nedovoljno, suočiti sa pravom na istinitost njegove filozofije, umjesto da je pretresamo samo sa visine, te stoga odozdo." (''[[Tri studije o Hegelu]]'') *[[Bernard Bourgeois]] **"I tada će apsolutni trijumf mišljenja podjednako kadrog da se konstituiše u svojoj subjektivnosti kao i da u njoj konstituiše svoj objekt biti sasvim blizu. [[Hegel|Hegel]] će misliti samo biće u njegovoj cjelosnosti kao mišljenje sebe u filozofirajućem mišljenju." {{Wikipedia|Hegel}} {{Djela Hegela}} {{DEFAULTSORT:Hegel, Georg Wilhelm Friedrich}} [[Kategorija:Hegel| ]] [[Kategorija:Njemački filozofi|Njemački filozofi]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Pravo]] fdlshinxosjecnncxr5t2bv0tw695tt 0 2212 51314 36423 2014-04-12T06:04:05Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 3 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q516375]] 51314 wikitext text/x-wiki '''Alain de Benoist''' (11. decembar 1943), francuski filozof i publicist ------- *"Najviša mjera [[demokratija|demokracije]] ne znači ni najveću mjeru slobode, ni najveću mjeru jednakosti, već najveću mjeru učešća. [[Kategorija:Francuski filozofi|Benoist,Alain de]] [[Kategorija:Francuski pisci|Benoist,Alain de]] {{Wikipedia|Alain de Benoist}} 0hun6j33ev2n89jbasf4vb15ejbbque 0 2213 59929 59805 2021-10-26T17:23:40Z CommonsDelinker 84 Removing [[:c:File:Reinhold_niebuhr.jpg|Reinhold_niebuhr.jpg]], it has been deleted from Commons by [[:c:User:Infrogmation|Infrogmation]] because: per del req.. 59929 wikitext text/x-wiki '''Reinhold Niebuhr''' (1892 – 1971), američki filozof, teolog i politolog -------- *"Čovjekov smisao za [[pravednost]] čini [[demokracija|demokraciju]] mogućom. Njegova sklonost ka nepravednosti čini demokraciju neophodnom." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Religija|Niebuhr,Reinhold]] [[Kategorija:Politika|Niebuhr,Reinhold]] [[Kategorija:Američki filozofi|Niebuhr,Reinhold]] 3008gfk4r64hic414ykwhp7vk0t1w2q 0 2214 38299 20869 2009-10-29T21:33:15Z AnankeBot 206 robot Uklanja: [[de:Hildegard Hamm-Brücher]] 38299 wikitext text/x-wiki '''Hildegard Hamm-Brücher''' (Essen, 11. maj 1921), njemački političar ------- *"Mirom i redom [[demokracija]] može biti oštećena jednako kao i nemirom i neredom." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački političari|Hamm-Brücher,Hildegard]] m4pnziuvmyhlehepa5c8uh1ngourf6q 0 2215 60424 54799 2023-01-09T22:05:05Z Aktiivinen finalisti 7955 Datoteka 60424 wikitext text/x-wiki [[Image:Carl Friedrich von Weizsaecker.jpg|thumb|180px|Carl Friedrich von Weizsäcker (1993)]] '''Carl Friedrich Freiherr von Weizsäcker''' (Kiel, 28. jun 1912), njemački filozof --------- *"[[Demokracija]] znači donošenje odluke od onih kojih se ta odluka tiče." [[Kategorija:Njemački filozofi|Weizsäcker,Carl Friedrich von]] {{Wikipedia}} o70vy637j4da94nc1uwn43qa31jfnci 0 2216 58775 51110 2019-05-07T21:26:58Z Risto hot sir 6370 Image 58775 wikitext text/x-wiki [[File:Moravia & Morante.jpg|thumb|180px|]] {{Infokutija biografija| |ime=Alberto Moravia |slika= |tekst uz sliku=italijanski književnik |datum rođenja=28. novembar 1907. |mjesto rođenja=Rim, Italija |datum smrti=26. septembar 1990. |mjesto smrti=Rim, Italija }} * "[[diktatura|Diktature]] su jednosmjerne ulice. U [[demokratija|demokraciji]] dozvoljen je saobraćaj u oba smjera." * "Kroz naočale zaljubljenog i nakaza divno izgleda." * "Opasno je samo nagađati, a žalosno je kad to i tačno pogodite." * "Pisanje historije liči na servis za pranje rublja – ona se često otuda vraća prljavija nego što je bila." * "Stvarni [[život]] ne sačinjavaju naši planovi o sreći, nego baš ono što se protivi tim planovima i namjerama, ono što se slučajno dešava, što je potpuno nepredvidivo i što izaziva samo [[razočarenje]] i [[bol]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Italijanski pisci|Moravia,Alberto]] nvuwlcf5r9ra535zkisu9daa73rz802 0 2217 52638 45500 2014-04-21T23:03:00Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52638 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Theodore Parker |slika=[[slika:TheodoreParker.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Teodor Parker, američki teolog i pisac'' |datum rođenja= 24. august 1810. |mjesto rođenja=Lexington, SAD |datum smrti=10. maj 1860. |mjesto smrti=Firenca, Italija }} * "[[Demokracija]] ne znači: ''Ja sam jednako dobar kao i ti'', nego: ''Ti si jednako dobar kao i ja''." * "Uvijek sumnjajte u velika [[obećanje|obećanja]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pisci|Parker,Theodore]] [[Kategorija:Religija|Parker,Theodore]] ffrlby4cv3hqzgglpevaqz51404oi6k 0 2219 59516 59515 2020-10-17T00:46:41Z Vilho-Veli 7122 59516 wikitext text/x-wiki [[File:Klagenfurt - Musilhaus - Robert Musil.jpg|thumb]] '''Robert Musil''' (6. novembar 1880, Klagenfurt - 15. april 1942, Genf), austrijski književnik --------- *"Da se preko izabranih [[demokratija|demokrata]] može projicirati volja [[narod]]a, je naravno samo privid. Ali, ako to predstavlja pokušaj da se o pitanjima različitih interesnih grupa umjesto pištoljem i nožem odlučuje glasanjem, onda je to humaniji i čovječniji postupak. " *"U [[život]]u moramo mnogo šta podnijeti što sigurno jače boli od vješanja." [[Kategorija:Austrijski pisci|Musil,Robert]] {{Wikipedia}} 5wcveerct6adxp4tadgzotfd7rs0da1 0 2220 60561 54800 2023-03-12T22:21:23Z Mats Enestam 8030 Datoteka 60561 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Gustav Radbruch |slika= |tekst uz sliku=''njemački političar i filozof prava'' |datum rođenja= 21. novembar 1878. |mjesto rođenja=Lübeck, Njemačka |datum smrti= 23. novembar 1949. |mjesto smrti=Heidelberg, Njemačka }} [[File:RadbruchGustav.jpg|thumb|Gustav Radbruch]] *"Pravna [[država]] je kao naš svakodnevni kruh, kao voda koju pijemo i vazduh koji dišemo, a najbolje u demokraciji je da je ona jedina koja može osigurati pravnu državu." *"Pošto je nemoguć sud o istinitosti ili pogrešnosti raznih pravnih ubjeđenja a, s druge strane, jedno jedinstveno pravo potrebno je za sve pravne sudrugove, zakonodavac je prinuđen da mačem presječe Gordijev čvor koji nauka ne može da riješi. Pošto je nemoguće da se utvrdi šta je pravedno, mora se utvrditi šta je pravno (po pravu) treba da bude. Umjesto akta istine koji je nemoguć, stupa nužno akt autoriteta." (''Der Relativismus in der Rechts-philosophie'') ==Djela== *''[[Filozofija prava]]'' (1932.) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački političari|Radbruch,Gustav]] [[Kategorija:Gustav Radbruch]] [[Kategorija:Pravo]] 87i72g9gxj064yveks6ci9v76frn8fw 0 2221 54801 25429 2015-08-03T18:42:24Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q62703]] na [[d:|Wikidati]] 54801 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Wolfgang Thierse |slika= |tekst uz sliku=''njemački političar'' |datum rođenja= 22. oktobar 1943. |mjesto rođenja=Breslau, Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[[Demokracija]] je naše najvrijednije dobro. Njeno održanje je ujedno zadatak i obaveza. To znači stalno, odlučno, samosvjesno preispitivanje, stremljenje i trud da se postignu kompromisi i trajni konzens. Ovo su osnovni uvjeti jedinog političkog reda koji može garantirati slobodu." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački političari|Thierse,Wolfgang]] 0hyo5q5zvmjjmq3khw9jd13ql2axwao 0 2222 27962 24516 2007-03-13T22:36:22Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 27962 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Heinz Galinski |slika= |tekst uz sliku=jevrejski političar |datum rođenja= 28. novembar 1912. |mjesto rođenja=Malbork, Poljska |datum smrti=19. jul 1992. |mjesto smrti=Berlin, Njemačka }} *"Niti jedno [[društvo]] se ne može prisiliti na demokraciju, ona nije ni poklon koji se jednom dobije i zadrži za sva vremena. Za nju se mora svakodnevno boriti i braniti je." [[Kategorija:Političari|Galinski,Heinz]] {{Wikipedia}} nduiteofxysa9ty5sbfh9mul5vzc8rg 0 2223 51514 50184 2014-04-13T16:57:53Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 43 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q9696]] 51514 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=John Fitzgerald Kennedy |slika=[[slika:John F Kennedy.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Džon F. Kenedi, američki političar;<br>35. predsjednik SAD (1961 - 1963) |datum rođenja=29. maj 1917. |mjesto rođenja=Brookline, SAD |datum smrti=22. novembar 1963. |mjesto smrti=Dallas, SAD }} * "Dok god [[sloboda]] ne zacvjeta u svim zemljama ne može uvenuti u jednoj. " * "I tako moji Američki zemljaci: ne pitajte šta vaša [[zemlja]] može uraditi za vas - pitajte šta vi možete uraditi za vašu zemlju." * "Oprostite [[neprijatelj]]ima, ali nikad nemojte zaboraviti njihova [[ime]]na." * "Život u slobodi nije lak, a [[demokratija]] nikad nije potpuna." {{Wikipedia|John Fitzgerald Kennedy}} [[Kategorija:Američki političari|Kennedy,John F.]] dkr6iptaoq72th2phtd696jrriwznij 0 2224 52466 49612 2014-04-21T15:53:25Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52466 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=John Dos Passos |slika= |tekst uz sliku=američki književnik |datum rođenja= 14. januar 1896. |mjesto rođenja=Chicago, SAD |datum smrti=28. septembar 1970. |mjesto smrti=Baltimore, SAD }} *"Tamo gdje [[sloboda]] sama vodi svoje poslove, ona postaje [[demokratija]]." [[Kategorija:Američki pisci|Passos,John Dos]] {{Wikipedia}} qcu8mloytv1sdot1dhxneuj3hz5hvje 0 2225 59956 52374 2021-12-14T21:38:22Z Kampissa pistäytynyt 7641 File 59956 wikitext text/x-wiki [[File:Bülent_Ecevit-Davos_2000.jpg|thumb|Bülent Ecevit (2000)]] '''Bülent Ecevit''' (28. maj 1925, Istanbul), turski novinar i političar -------- *"Onaj ko u svojoj zemlji želi uspostaviti [[Demokratija|demokratiju]], ne treba čekati dozvolu za to." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Turski novinari|Ecevit,Bülent]] [[Kategorija:Turski političari|Ecevit,Bülent]] 46b5smfuvwtd90sxj6dq25vc348525a 0 2226 61103 59383 2024-05-11T22:36:02Z Yrjö Allas 8499 61103 wikitext text/x-wiki [[File:Bundesarchiv Bild 146-1991-039-11, Richard v. Weizsäcker.jpg|thumb|Richard von Weizsäcker (1984)]] '''Richard von Weizsäcker''' (15. april 1920, Stuttgart), njemački političar ------- *"[[Demokratija]] živi od spora između dvaju stranaka, od diskusije da bi se pronašao pravi put. Zbog toga u demokratiju pripada poštivanje mišljenja drugog. " {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački političari|Weizsäcker,Richard von]] s74tc0qsrhl5eg28pghusjvlr2rmrwf 0 2227 58932 52034 2019-07-29T00:55:18Z Risto hot sir 6370 File 58932 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Karl Popper |slika= |tekst uz sliku=austrijski i engleski filozof |datum rođenja=28. juli 1902. |mjesto rođenja=Beč, Austrija |datum smrti=17. septembar 1994. |mjesto smrti=London, Engleska }} [[File:Karl Popper.jpg|thumb|right|]] *"Pitanje ''Ko treba vladati'' pogrešno je postavljeno. Dovoljno je ako se loša [[vlada]] može opozvati. To je [[demokratija]]." ==Djela== *''[[Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji]]'' [[Kategorija:Austrijski filozofi|Popper,Karl]] [[Kategorija:Britanski filozofi|Popper,Karl]] [[Kategorija:Karl Popper]] {{Wikipedia}} azl1jytms8stjr6jl5f832ckp6dxduu 0 2228 59193 53052 2020-02-15T14:34:42Z 80.223.94.19 File 59193 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Max Frisch |slika= |tekst uz sliku=švicarski književnik i arhitekta |datum rođenja=15. maj 1911. |mjesto rođenja=Zürich, Švicarska |datum smrti= 4. april 1991. |mjesto smrti=Zürich, Švicarska }} [[File:ETH-BIB-Max Frisch-Com C20-015-023-001.jpg|thumb|]] * "[[Dostojanstvo]] čovjeka sastoji se od njegovog [[izbor]]a." * "Ko se ne bavi [[politika|politikom]], već je zauzeo politički stav od kojeg bježi. " [[Kategorija:švicarski pisci|Frisch,Max]] [[Kategorija:Arhitekti]] [[Kategorija:švicarski arhitekti|Frisch,Max]] {{Wikipedia}} athm4r7s3x8jm5dfoc2p6pgeppnr8mm 0 2229 52764 52693 2014-04-26T01:04:29Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52764 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Bertolt Brecht |slika=[[slika:Brecht2.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Bertolt Breht'', njemački književnik |datum rođenja= 10. februar 1898. |mjesto rođenja= Augsburg, Njemačka |datum smrti= 14. august 1956. |mjesto smrti=Berlin, Njemačka }} * "Ima nečeg trulog tamo gdje su velike vrline." * "Ko je protiv politike, ustvari je za politiku koja se provodi nad njim." * "Nemojte se truditi da samo vi budete dobri, već da i [[svijet]] što ga iza sebe ostavljate postane dobar." * "Nikada ne vjeruj onome koji o svakome [[govor]]i dobro." * "Niko vam ne može usaditi osjećanje manje vrijednosti bez vašeg pristanka." * "Zašto biti [[čovjek]] kada možeš biti [[uspjeh]]?" == Djela == *''[[Život Galilejev]]'' {{Wikipedia|Bertolt Brecht}} [[Kategorija:Njemački pisci]] [[Kategorija:Bertolt Brecht|*]] s96xx297lggya5q9st7a0ty2b7zdlxk 0 2230 51549 49428 2014-04-13T21:47:09Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 19 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q153020]] 51549 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=José Ortega y Gasset |slika=[[slika:Jose_Ortega_y_Gasset.jpg|170px]] |tekst uz sliku=španski filozof, sociolog i esejist |datum rođenja= 9. maj 1883. |mjesto rođenja=Madrid, Španija |datum smrti= 18. oktobar 1955. |mjesto smrti=Madrid, Španija }} * "Blagostanje [[demokratija|demokrata]], bili oni ovog ili onog tipa, zavisi od malih tehničkih pojedinosti, od izbornog [[pravo|prava]]. Sve ostalo je sekundarno." * "Ko svoje [[vrijeme]] hoće pravo vidjeti, mora ga gledati izdaleka. Koliko izdaleka? Naprosto toliko izdaleka, da ne raspoznaje više nos Kleopatre." == Djela == *''[[Pobuna masa]]'' {{Wikipedia}} [[Kategorija:José Ortega y Gasset|*]] [[Kategorija:španski filozofi|Gasset,José Ortega y]] [[Kategorija:španski pisci|Gasset,José Ortega y]] lzhtgziasf2kqkgc3ttnuazpkwvsg1e 0 2231 51568 50198 2014-04-14T17:15:45Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 21 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q42511]] 51568 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Herbert George Wells |slika=[[Slika:H G Wells - Sandgate - Project Gutenberg eText 13715.png|170px]] |tekst uz sliku=engleski književnik |datum rođenja= 21. septembar 1866. |mjesto rođenja=London, Engleska |datum smrti=13. august 1946. |mjesto smrti=London, Engleska }} *"Najveći zadatak [[demokratija|demokratije]], njen ritual i njen praznik - to je [[izbor]]." [[Kategorija:Britanski pisci|Wells,Herbert George]] {{Wikipedia}} ogf4yebo3df1ggnn8ckeiux8bfi8r7h 0 2232 60747 51953 2023-10-01T21:13:23Z Kalle Petäinen 8235 60747 wikitext text/x-wiki '''Thomas Woodrow Wilson''' (28. decembar 1856, Staunton - 3. februar 1924, Washington), 28. predsjednik SAD (1913-1921), dobitnik Nobelove nagrade za mir 1919. [[Slika:President Woodrow Wilson portrait December 2 1912.jpg|thumb|''Thomas Woodrow Wilson'' (1912)]] -------- *"Historija slobode je historija [[otpor]]a. Historija slobode je historija ograničenja moći vlade." *"Od snova rastemo. Svi su veliki ljudi sanjari. Oni vide stvari u mekoj sumaglici proljetnoga dana ili u crvenoj vatri dugih zimskih večeri. Neki od nas dopuštaju da takvi snovi umru, ali drugi se brinu o njima i štite ih, njeguju u lošim danima, sve dok ih ne dovedu na sunce i svjetlo koje uvijek dolazi onima koji se iskreno nadaju da će se njihovi [[snovi]] ostvariti." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki političari|Wilson,Thomas Woodrow]] sqmuqamh38yrgaf3ozrsm2t5zwzdsux 0 2233 59215 20086 2020-03-04T12:18:11Z 80.223.94.19 File 59215 wikitext text/x-wiki [[File:1stViscountBolingbroke.jpg|thumb|]] '''Henry St John, Lord Bolingbroke''' (16. septembar 1678 – 12. decembar 1751), engleski filozof --------- * "[[Sloboda]] je za jedno [[društvo]] ono što je [[zdravlje]] za pojedinca. " {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski filozofi|Bolingbroke,Henry St John, Lord]] o4ruw3ly0euirkw9zgycbiio6frktuq 0 2234 61051 61032 2024-04-19T17:29:19Z A09 8147 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/86.114.227.151|86.114.227.151]] ([[User talk:86.114.227.151|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:A09|A09]] 59404 wikitext text/x-wiki [[File:Rosa Luxemburg.jpg|thumb]] '''Rosa Luxemburg''' (5. mart 1870, Zamosc/Lublin - 15. januar 1919, Berlin), njemačka političarka ------- *"[[Sloboda]] je uvijek sloboda drugačijeg mišljenja. " {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački političari|Luxemburg,Rosa]] po8z6dkobqtl9dm9v8b92cjl9cstl1c 0 2235 52239 50147 2014-04-15T21:33:01Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 13 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q36233]] 52239 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Václav Havel |slika=[[File:VH (2008).JPG|thumb|Václav Havel (2008)]] |tekst uz sliku=''češki pisac i političar'' |datum rođenja= 5. oktobar 1936. |mjesto rođenja=Prag, Češka |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Dok smo se morali boriti za slobodu, znali smo šta nam je [[cilj]]. Sad imamo slobodu i ne znamo više šta želimo." * "[[Sloboda]] nije dar drugoga [[čovjek]]a, ona je dar od [[Bog]]a ljudskoj duši." {{Wikipedia}} [[Kategorija:češki pisci|Havel,Václav]] [[Kategorija:češki političari|Havel,Václav]] arls4veum61ef907tyawckbvzhpb8g8 0 2236 59874 54803 2021-08-14T21:04:06Z Funky kicker 7542 File 59874 wikitext text/x-wiki [[File:Bundesarchiv B 145 Bild-F086615-0026, 1. Gesamtdeutsche Bundesratssitzung, Biedenkopf.jpg|thumb|180px|Kurt Biedenkopf (1990)]] '''Kurt Biedenkopf''' (28. januar 1930, Ludwigshafen a. Rhein), njemački političar -------- *"[[Sloboda]] nije samo pravo. Sloboda je permanentan zadatak, stalan proces." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački političari|Biedenkopf,Kurt]] jt4n5a2of2hm0okclg87k0lfqvh4qr2 0 2237 59966 59301 2021-12-27T00:00:13Z Kampissa pistäytynyt 7641 RIP 59966 wikitext text/x-wiki [[File:Archbishop-Tutu-medium.jpg|thumb|]] '''Desmond Mpilo Tutu''' (7. oktobar 1931, Klerksdorp - 2021), južnoafrički teolog, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1984. -------- *"Ja sam [[Humanizam|human]], zato što si ti human. Moja čovječnost počiva u tvojoj i ako ti postaneš nečovječan i ja ću to postati, a ljutnja i bijes i nepoštivanje štetit će ovom velikom dobru - harmoniji, koja mora postojati između ljudi." *"Ja se suprotstavljam objema silama, i onoj koja pokušava održati nepravedan sistem i onoj koja pokušava taj isti sistem srušiti." *"Ja želim da [[vlada]] zna sad i za sva vremena da je se ja ne plašim. Ne postoji ništa što bi vlada mogla učiniti da me zadrži i odvrati...od onoga u što ja vjerujem, što Bog od mene traži. Ja to ne mogu promijeniti. Kad vidim nepravdu, ja ne mogu ostati miran." *"Mnogi ljudi misle da se kršćani moraju ponašati neutralno ili da crkva mora biti neutralna. Ali u situaciji u kojoj su prisutni nepravednost i tlačenje, u situaciji kakvu je imamo u Južnoj Africi izbor da se tome ne suprotstavi, znači da je čovjek zapravo odlučio da stane na stranu moćnijeg, na stranu eksploatatora, na stranu tlačitelja... Crkva u Južnoj Africi mora biti profetska crkva, i crkva koja će vikati ''I Bog reče'', koja će istupiti protiv nepravednosti i sile, protiv tlačenja i eksploatacije, protiv svega što djecu Božiju čini nečovječnima i manjima od onoga što je bila Božija namjera...Što se mene tiče, nikada neće doći dan u kojem bi apartheid bio prihvatljiv. To je loš sistem i protivi se Evanđelju Isusa Krista. To je razlog zbog kojeg se ja protivim sistemu i zbog kojeg se nikada neću moći slagati sa njim - ne iz političkih razloga, nego zato jer sam kršćanin." *"Moja vizija je potpuno nerasistička Južna Afrika ... nova, slobodna Južna Afrika u kojoj ćemo se svi, bijelci i crnci, držati za ruke, dok budemo koračali putem mira u novu Južnu Afriku, u kojoj će ljudi biti važni zato što su ljudi, Božija oličenja." *"Nadam se da će rad Komisije otvoriti rane da bi ih očistio, i tako spriječiti njihovo gnojenje. Ne možemo biti površni i reći da je prošlost pokopana, jer ona neće biti pokopana i pratit će nas. Pravo pomirenje nikada nije jeftino, jer ono se bazira na oprostu, koji je skup. Oprost opet ovisi od kajanja, koje se bazira na spoznaji lošeg djelovanja, a time i na razotkrivanju istine. Čovjek ne može oprostiti ono što ne zna." [Iz Tutuovog govora povodom imenovanja za predsjedavajućeg Komisije za istinu i pomirenje 30. novembra 1995. godine] *"Ova nagrada je za vas, koji ste svo vrijeme govorili i vjerovali da ovaj loš sistem možemo promijeniti na miran način. Svijet je spoznao da smo mi zastupnici mira, pomirenja, ljubavi, pravednosti, brige i suosjećanja. Imam veliku čast da primim ovu nagradu u vaše ime. To je naša nagrada. Ovo nije nagrada Desmonda Tutua. Svijet ovo priznaje i hvala Bogu da je naš Bog Bog." [Govor na dodjeli Nobelove nagrade] *"Stabilnost i mir u našu zemlju neće doći ispaljeni hicem iz nekog oružja, zato jer je mir bez pravednosti nemoguć." *"U afričkom jeziku mi kažemo da jedna osoba tek putem druge osobe postaje osobom. Ja ne bih znao kakvo ljudsko biće treba da budem, da to nisam saznao od drugih ljudskih bića. Mi smo stvoreni da ispletemo jednu finu mrežu odnosa i ovisnosti. Jedan drugog trebamo dopunjavati. Sve stvari krenu naopako, kad povrijedimo ovaj osnovni zakon našeg bivstvovanja. Ni najjača nacija nije samostalna." [[Kategorija:Religija|Tutu,Desmond]] 0oynwzu9zi72ff61x37x60s0znvcaq8 0 2238 61050 61033 2024-04-19T17:29:18Z A09 8147 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/86.114.227.151|86.114.227.151]] ([[User talk:86.114.227.151|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:A09|A09]] 61026 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mairead Corrigan |slika= |tekst uz sliku=jedna od osnivača ''Community of Peace People''; dobitnica Nobelove nagrade za mir 1976. |datum rođenja=26. januar 1944. |mjesto rođenja=Belfast, Irska |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Mairead Maguire talk about Rohingya issue during Bangaldesh visit on March 2018.jpg|thumb]] *"Čista služba [[ljubav]]i prema bližnjem svom pomaže nam u tome da održimo svoj unutarnji [[mir]] - pomaže nam u izgradnji [[svijet]]a mira i sreće." *"Mi kao individue moramo pronaći naš spiritualni [[put]]. Mi moramo pronaći našu sopstvenu istinu - i to je bila moja [[borba]] kao mladog [[čovjek]]a - o čemu se zapravo radi u životu? Dugo mi je trebalo da spoznam da nema previše bitnih stvari u [[život]]u, ali ono što je bitno je, da mi jedni druge poštujemo, da održimo i zadržimo našu ljudskost, i naše zajedničko "biti čovjek" preko svih [[zastava]] i [[religija]] i svega onoga što one predstavljaju." *"[[Nenasilje]] nije nešto za samo jedan broj odabranih, ono je nešto za sve nas. Ono je jedna vrsta načina života na osnovi [[respekt]]a za svakog čovjeka i za okolinu. Ono je sredstvo kojim se mogu provesti socijalne i političke promjene i kojim se čovjek može suprotstaviti zlu, a da pri tom ne čini [[zlo]]. Ono je potpuno novi način razmišljanja." *"Pri pokušaju da odlučimo, šta se to treba raditi povodom ovih enormnih [[problem]]a, možemo se katkada osjećati nemoćnim i reći sebi da mi osobno ne možemo ništa učiniti, što bi pokrenulo ili napravilo neke razlike. Ipak, ja čvrsto, vjerujem da je nenasilje ogromna [[snaga]], koju svako treba da njeguje u svom svakodnevnom životu, i da svako od nas uz pomoć [[moć]]i ljubavi i istine može učiniti nešto pozitivno." *"Sasvim sigurno je došlo [[vrijeme]] da naš [[identitet]] kao ljudi za nas postane najvažniji: da naše zajedničko "biti čovjek" prepoznamo kao naš prvi identitet; da smo prije svega ljudi koji su rođeni u ovom današnjem svijetu da bi bili voljeni i da bi voljeli - mi smo povezani jedni sa drugima i potrebni smo jedni drugima." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Politika|Corrigan,Mairead]] 0w7m602i5vyctpw4s7kvkveu2ygphfb 0 2239 59588 54805 2020-11-29T17:05:45Z Minä muka 7323 File 59588 wikitext text/x-wiki [[File:Betty Williams W 134 Nr 105602v Bild 1 (5-1049846-1).jpg|thumb|right|200px|Williams (1978)]] '''Betty Williams''' (22. maj 1943, Belfast), jedna od osnivača Community of Peace People; dobitnica Nobelove nagrade za mir 1976. -------- *"Moramo izgraditi [[svijet]] u kojem na drugom kraju rakete nema nepoznatih i neprijateljski raspoloženih tuđinaca, a to će zahtijevati ogroman i naporan [[rad]]. Jedina [[snaga]] koja može preći te barijere je snaga [[ljubav]]i, snaga istine, duše." *"Ne mora se dobiti [[Nobelova nagrada]] da bi se radilo za [[mir]]. Jednostavna pretpostavka bezuslovne [[ljubav]]i i nenasilja, koju su [[Mahatma Gandhi|Gandhi]] i [[Martin Luther King, Jr.|Martin Luther King]] prizvali u život, može biti primjenjena od svih nas. Naučite Vašu djecu samo to. Ako učinite ovu jednostavnu stvar, zajednički možemo izliječiti ovaj svijet." *"[[Suosjećanje]] je važnije od [[intelekt]]a, da bi prizvalo ljubav, koja je potrebna za mirovni rad, a [[intuicija]] je ponekad bolji reflektor u tamnoj noći, nego zdrav [[razum]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Politika|Williams,Betty]] lnl43bn31x6jhwgt9y550sandfzgryy 0 2240 20780 19811 2006-10-04T17:47:34Z EmxBot 48 Ispravljanje linkova 20780 wikitext text/x-wiki '''Egil Aarvik''' (12. decembar 1912 - 19. juli 1990), norveški političar; bivši podpredsjednik Komiteta za dodjelu Nobelove nagrade za mir ------ *"One su učinile prvi hrabri korak na putu prema miru. One su ga učinile u ime čovječanstva i ljubavi prema bližnjem: neko je morao da počne da oprašta." ( o [[Betty Williams]] i [[Mairead Corrigan]] na dodjeli Nobelove nagrade za mir; Oslo, 10. decembar 1977) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Norveški političari|Aarvik,Egil]] ouxm0m37ys6utxidvn1ntkgodcj4ysk 0 2241 54806 45960 2015-08-03T18:43:14Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 3 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q188620]] na [[d:|Wikidati]] 54806 wikitext text/x-wiki '''Rigoberta Menchú''' (Chimel, Guatemala, 9. januar 1959), dobitnica Nobelove nagrade za mir 1992. --------- *"Ja se zovem Rigoberta Menchú. Imam 23 godine i moja [[život]]na priča treba da bude svjedočanstvo o sudbini mog naroda. To nije nikakva [[historija]] iz [[knjiga]], nego historija koju sam doživjela zajedno sa svojim [[narod]]om ... mojom historijom želim pokušati opisati život svih siromašnih ljudi u Guatemali..." (iz autobiografije ''"Yo, Rigoberta Menchú"'') *"Nama nisu potrebni nikakvi [[savjet]]i, knjige ili teorije, jer život sam je naš učitelj. Ja, osobno, morala sam najdubljim dijelom svoje duše osjetiti, šta znači [[diskriminacija]]. Moj život priča priču iskorištavanja. Radila sam i patila gladna ... kad se tako pogleda unatrag na svoj život i kad se spozna realnost, onda se u [[čovjek]]u pojavi [[mržnja]] prema svim tlačiteljima koji narodu nanose svu moguću patnju." (iz autobiografije ''"Yo, Rigoberta Menchú"'') *"Ono što ja najviše cijenim u životu je sposobnost da se [[san]]ja. U najtežim momentima i najzamršenijim situacijama ja sam imala sposobnost da sanjam o boljoj [[budućnost]]i." [[Kategorija:Gvatemalski pisci|Menchú,Rigoberta]] {{Wikipedia}} 6rlgjy8h3kv3e3a9d7h6o076mg7e791 0 2242 52662 49558 2014-04-22T00:18:14Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52662 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Yitzhak Rabin |slika= |tekst uz sliku=izraelski političar, <br>dobitnik Nobelove nagrade za mir 1994. |datum rođenja=1. mart 1922. |mjesto rođenja=Jerusalem, Izrael |datum smrti=4. novembar 1995. |mjesto smrti=Tel Aviv, Izrael }} *"Danas smo došli iz Jerusalema, vječitog glavnog grada [[narod]]a Izraela, i došli smo iz zemlje, iz naroda, [[kuća]] i [[porodica]], koje ne poznaju niti jednu jedinu godinu svog [[život]]a, ni jedan mjesec svog života u kojem majke nisu žalile za sinovima. Došli smo da pokušamo naći kraj mržnji, da naša djeca i unuci nikada više ne osjete užasan [[bol]] [[rat]]a, [[teror]]a i nasilja. Došli smo da se pobrinemo za njihovu sigurnost i njihov život, došli smo da izlječimo bol teških sjećanja, da molimo za [[mir]] i da se nadamo miru." (iz govor Rabina pri potpisivanju prvog izraelsko-palestinskog sporazuma 13. septembra 1993. godine pred Bijelom kućom u Washingtonu) *"Mi žudimo za tim da u našoj zajedničkoj, tužnoj knjizi historije otvorimo novi odlomak - odlomak obostranog priznavanja, [[respekt]]a, razumjevanja, [[prijatelj]]stva. Nadamo se početku nove historije na Bliskom Istoku. Danas, ovdje pred Bijelom kućom u Washingtonu, počinje novo računanje vremena u odnosu između naroda, između [[roditelj]]a, koji su umorni od rata, između naše djece koja neće upoznati rat." (iz govor Rabina pri potpisivanju prvog izraelsko-palestinskog sporazuma 13. septembra 1993. godine pred Bijelom kućom u Washingtonu) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Izraelski političari|Rabin,Yitzhak]] bc5p5vj1e16vxm64re2ymzc241k9omv 0 2243 51376 45473 2014-04-13T03:15:14Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 13 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q43247]] 51376 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ingrid Bergman |slika=[[Slika:Ingrid Bergman at age 14.jpg|170px]] |tekst uz sliku=švedska filmska i pozorišna glumica |datum rođenja=29. august 1915. |mjesto rođenja=Stockholm, Švedska |datum smrti= 29. august 1982. |mjesto smrti=London, Engleska }} *"Većina ljudi su nesrećni zato što kada su [[sreća|srećni]] žele da budu još srećniji." [[Kategorija:švedski glumci|Bergman,Ingrid]] {{Wikipedia}} 8oj0p4xntwmmjswje7ezjkk5ub5dytq 0 2244 54807 40556 2015-08-03T18:43:24Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q2917328]] na [[d:|Wikidati]] 54807 wikitext text/x-wiki '''Maxwell Maltz''' (1899 - 1975), američki pisac ------ *"Najvažnija [[trgovina]] u životu je sebe prodati sebi. " [[Kategorija:Američki pisci|Maltz,Maxwell]] {{Wikipedia}} ilwhtr38g52d9g7a06kyieq4u0rrhpi 0 2245 58808 28391 2019-05-29T20:27:08Z Risto hot sir 6370 File 58808 wikitext text/x-wiki [[File:Anaxagoras Lebiedzki Rahl.jpg|thumb|right|]] '''Anaksagora''' (500 - 428 p.n.e.), grčki filozof i astronom --------- *"Ako hoćeš da dugo sačuvaš plam svijetla moraš mu na vrijeme dodati ulja" == Drugi o Anaksagori == *"...Anaksagora je prvi rekao da ''nous'' upravlja svijetom. Ali, tek je sada čovjek došao do spoznaje da misao treba da upravlja duhovnom zbiljom. Prema tome, bio je to divan izlaz Sunca. Svi su misaoni ljudi sudjelovali u slavljenju te epohe. Uzvišen je zanos vladao u ono vrijeme, entuzijazam duha prostrujao je svijetom, kao da je tek sad došlo do zbiljskog pomirenja božanskoga sa svijetom." - [[Hegel]] (''[[Filozofija historije]]'') [[Kategorija:Nauka]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Historija]] {{Wikipedia|Anaksagora}} qz98xx0t9j79wk9n3rhsef4pxh4zvkq 0 2246 51871 50272 2014-04-15T03:12:00Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 24 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q9438]] 51871 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Tommaso d'Aquino |slika=[[slika:Saint Thomas Aquinas.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Toma Akvinski'', italijanski teolog i filozof kršćanske skolastike |datum rođenja=1225. |mjesto rođenja=Roccasecca, Italija |datum smrti=7. mart 1274. |mjesto smrti=Fossanova, Italija }} *"Bojim se [[čovjek]]a koji je pročitao samo jednu knjigu." *"Ko je savršen u [[ljubav]]i, savršen je u duhovnom [[život]]u." *"[[Stvar]]i koje volimo kazuju nam ko smo mi." *"[[Svetost]] ne znači puno znati ili puno razmatrati; velika tajna svetosti znači puno ljubiti." *"Najviša predstava o životu sastoji se u ovome: da [[čovjek]] vlada svojim sopstvenim postupcima. Čovjek koji je uvijek podložan tuđim uticajima je pomalo mrtav čovjek." *"Onome ko umire od gladi ne treba nauka, već [[hrana]]." *"Ni sve sile i napori ljudskog uma ne mogu objasniti suštinu jedne obične muhe." == Djelo == *[[Suma teologije]] [[Kategorija:Religija|Akvinski,Toma]] [[Kategorija:Italijanski filozofi|Akvinski,Toma]] [[Kategorija:Toma Akvinski]] {{Wikipedia|Toma Akvinski}} 4o07cmdjhmv2rpd68vmsgbllxx1vu0z 0 2247 58820 51850 2019-06-04T14:12:06Z Risto hot sir 6370 File 58820 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Tit Makcije Plaut |slika= |tekst uz sliku=''najveći rimski komediograf'' |datum rođenja= oko 254. p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti=oko 184. p.n.e. |mjesto smrti= }} [[File:Plautus.jpg|thumb|]] * "Ako [[žena]] stupi u [[brak]] sa [[vrlina]]ma, tada je donijela dosta [[miraz]]a." *"[[Čovjek]] je čovjeku vuk." *"Koga [[bog]]ovi vole, mlad umre." == Djela == *''[[Tvrdica]]'' *''[[Hvalisavi vojnik]]'' {{Wikipedia|Titus Maccius Plautus}} [[Kategorija:Književnost|Plautus,Titus Maccius]] [[Kategorija:Historija|Plautus,Titus Maccius]] ojjrl4xqmodw8eqp4dcgoz85hgdbkpj 0 2248 51572 46121 2014-04-14T17:20:31Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 33 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q307]] 51572 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Galileo Galilei |slika=[[Slika:Galilee.jpg|170px]] |tekst uz sliku=italijanski fizičar, astronom i matematičar |datum rođenja=15. februar 1564. |mjesto rođenja=Pisa, Italija |datum smrti= 8. januar 1642. |mjesto smrti=Arcetri, Italija }} *"Ipak se okreće!" (''Eppur si muove'') [[Kategorija:Italijanski naučnici]] {{Wikipedia|Galileo Galilej}} kr7p4fyqgdowl61av9cw6h5hl7m4gdc 0 2249 52797 52740 2014-04-26T01:20:09Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52797 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Torquato Tasso |slika=[[slika:Torquato Tasso.jpg|150px]] |tekst uz sliku=italijanski pjesnik |datum rođenja=11. mart 1544. |mjesto rođenja=Sorrento |datum smrti= 25. april 1595. |mjesto smrti= }} *"Ko neće [[mir]], neka mu je [[rat]]." (''Chi la pace non vout, la ljuerra s’abbia'', ep "Oslobođeni Jerusalim") *"[[Vrijeme]] koje nismo proveli u [[ljubav]]i izgubljeno je vrijeme." [[Kategorija:Italijanski pisci]] {{Wikipedia}} nhankpoxsevhhhc3hs5r4uhz2fwgsy0 0 2250 59196 53894 2020-02-18T15:23:52Z 80.223.94.19 File 59196 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Rikard III |slika= |tekst uz sliku=''engleski kralj (1483-1485)'' |datum rođenja=2. oktobar 1452. |mjesto rođenja=Fotheringay Castle, Velika Britanija |datum smrti=22. august 1485. |mjesto smrti=Bosvortsko polje, Velika Britanija }} [[File:King_Richard_III.jpg|thumb|]] *"Kraljevstvo za konja!" (u bici na Bosvortskom polju 22. augusta 1485) == Također pogledajte == *''[[Rikard III (drama)|Rikard III]]'' - drama [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]] [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Historija]] 9xepewaq4zcwwuran0ke6ch4e0kqoew 0 2251 53193 52722 2014-08-18T11:02:32Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 53193 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Philip Sidney |slika=[[slika:Philipsidney.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Sir Philip Sidney, engleski pisac'' |datum rođenja=30. novembar 1554. |mjesto rođenja= |datum smrti=17. oktobar 1586. |mjesto smrti= }} *"Moja bolja polovina." (''My better half'', izreka za [[žena|suprugu]], prvi put upotrebljena u romanu '' "The Countesse of Pembroke's Arcadia"'') [[Kategorija:Britanski pisci|Sidney, Philip]] {{Wikipedia}} bbembb1etbago4sm8d0uuchsipfuqk7 0 2252 51399 49573 2014-04-13T06:29:29Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 14 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q221182]] 51399 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Izokrat |slika= |tekst uz sliku=atinski učitelj govorništva |datum rođenja= 436 p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti= 338 p.n.e. |mjesto smrti= }} *"Ni brus koji oštri [[nož]]eve nije oštar." (odgovor na njemu upućeno pitanje kako to da se kod njega školovalo toliko odličnih govornika, dok on lično nije nikada javno [[govor]]io) [[Kategorija:Grčki filozofi]] {{Wikipedia}} a9chc1z36ith2pr51dlqu76jpfh88vt 0 2253 60095 27825 2022-04-04T21:25:34Z Kalsarimyrkyttäjä 7724 Datoteka 60095 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Aristip |slika= |tekst uz sliku=''starogrčki filozof'' |datum rođenja=435 p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti= 355 p.n.e. |mjesto smrti= }} [[File:Aristippus.jpg|thumb]] *" [[ljepota|Lijepa]] će te izdati, ružna ti se neće sviđati; siromašna će te upropastiti, a bogata će tobom [[vlada]]ti. Eto, izaberi šta ćeš najlakše podnositi." *" Nisu [[zdravlje|najzdraviji]] oni koji najviše jedu, već oni koji najbolje probavljaju." (odgovor jednom Atinjanu koji se hvalio da je pročitao mnogo knjiga) [[Kategorija:Grčki filozofi]] {{Wikipedia}} 44rflid9gxwnuo0jau25ikeopl3kzsh 0 2254 60495 60427 2023-02-08T22:23:44Z Bakir123 6617 60495 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Milorad Dodik |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački političar, <br>predsjednik SNSD-a'' |datum rođenja=12. mart 1959. |mjesto rođenja=Laktaši, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Milorad Dodik (2022-11-28).jpg|thumb|Milorad Dodik (2022)]] *"Ja nisam licemjer ni u politici, ni u [[život]]u, i znam zašto ste postavili ovo pitanje. Ali pošto smatram da je [[sport]] zaista samoindividualna stvar čovjeka i da u to ne treba petljati politiku, a i zbog potrebe da budem iskren prma vama i prema svim, navijaću za SiCG." (oktobar 2004. za Radio Slobodna Evropa na pitanje slušaoca za koga će navijati u fudbalskoj utakmici između BiH i SCG) *"Ja znam savršeno dobro šta je bilo, bio je genocid u [[Srebrenica|Srebrenici]]. To je presudio sud u Haagu i to je nesporna pravna činjenica." ("Centralni dnevnik sa Senadom Hadžifejzovićem", 2007.) *"Ujedinjenje SNSD-a i SDP-a jednostavno nije moguće, ali saradnja i partijski odnosi su sigurno mogući. Na mnogim nivoima već imamo koaliranje. Protiv sam ukidanja [[entitet]]a. Zalažem se zaista da administracije bude racionalna i to je nešto što treba da se radi." (oktobar 2004. za Radio Slobodna Evropa) *"Ja nemam nikakvu viziju buduće Armije. Mislim da Armiju treba ukinuti u [[BiH]]. Bosnu demilitarizovati i to je naš trajni koncept." (oktobar 2004. za Radio Slobodna Evropa o viziji buduće bosanskohercegovačke vojske) *"Ja živim u RS, odnosno u BiH. Imam pasoš i lična dokumenta RS i BiH i to je [[država]] u kojoj živim." (oktobar 2004. za Radio Slobodna Evropa odgovarajući na pitanje: ''Koja je Vaša država?'') *Republika Srpska nije zločinačka tvorevina. Ona je interes i onih koji nisu pripadali SDS-u. Slažem se da je bilo određenih [[zločin]]a i za njih trebaju da odgovaraju oni koji su te zločine počinili. Nikakvog skrivanja iza kolektiviteta, ne može da opravda bilo kakav zločin, niti može da to pozivanje i činjenje u ime kolektiviteta bude razlog optužbi i okrivljavanja tih kolektiviteta. Zato mislim da ne mogu nikako da se složim sa vama da je zločine počinio, zavedeni i počinjeni srpski narod, jer to on nije uradio. I mislim da treba prestati sa satanizacijom čitavog jednog [[narod]]a, a normalno zločinci treba da odgovaraju. Oni imaju svoje ime i prezime. Činjeni su zločini i prema [[Srbi]]ma, ali za to ne može da bude kolektivno kriv bošnjački ili hrvatski narod, nego oni koji imaju svoje ime i prezime. Koji su određenog datuma, bili na određenom mjestu i učinili, određeno djelo/nedjelo." (oktobar 2004. za Radio Slobodna Evropa odgovarajući na pitanje slušaoca o ukidanju Republike Srpske nastale na zločinu) *Ocjenu o [[genocid]]e mi ne prihvatamo, genocid ne postoji, nije se desio. Postoji zločin, organiozovani, koji se desio i za to treba da se odgovara *"Očigledno da je [[Bošnjaci|Muslimanima]] obećato od strane ovih velikih zapadnih ljudi, Hoolbrooka i ostalih. I to sad mi znamo. Rekli su ovako: "De vi samo potpišite mirovni sporazum da Amerika napravi ogroman uspjeh, Dejtonski sporazum, a mi ćemo onda srediti Srbe i dovešćemo u poziciju da [[Bosna i Hercegovina]] bude jedna [[država]]." Zato je [[Alija Izetbegović]] i potpisao Dejtonski sporazum. Inače, da nije bilo tog obećanja, sigurno ga ne bi potpisao jer u to vrijeme Srbi su bili u potpunoj, mi smo bili u potpunoj defanzivi, a oni su već bili u ozbiljnoj ofanzivi i zauzeli, u jednom trenutku i (umalo) Banja Luka nije pala. Amerikanci su očigledno, i zapadnjaci znali da je to mjesto u kome se taj sukob vjerovatno na decenijski sukob pretvara i zato su pristupili potpisivanju Dejtonskog sporazuma." (emisija "Ćirilica", TV Happy, 08.09.2014.) *[[Srbi]] su jedan korektan i pošten narod koji je u prošlom ratu branio sebe, a pojedinici su u svemu tome učinili [[zločin]]e za koje trebe da odgovaraju. Tako se dešavalo i na drugim stranama ==Drugi o njemu== *[[Emir Hadžihafizbegović]] ** "Milorad Dodik je već jednom provaljen frajer. On meni liči na onog čobana iz priče kome iz dokonosti na um padne da prozove selo kako mu vuk kolje ovce, pa onda izađe cijelo selo da spašava ovce, on se smije. Onda drugi put ponovo čoban prozove selo, izađe pola sela, a on se opet smije. Treći put vuk stvarno dođe da kolje ovce, on prozove selo, ne izađe niko. Ja mislim da je on pročitana knjiga i da taj "one man show" koji on radi s vremena na vrijeme više ne uzbuđuje nikoga i da je on politički mrtvac. Ja mislim da je 2014. godina u Republici Srpskoj, godina u kojoj će Milorad Dodik doživjeti svoj potpuni krah. Ta priča o [[bosanski jezik|bosanskom jeziku]], o bacanju bosanske zastave, o [[Sarajevo|Sarajevu]] kao Teheranu, to je, kako bih rekao, prežvakana priča. Mene to više uopšte ne uzbuđuje i komentirao bih to na način da su to posljednja uporišta čovjeka koji će vjerovatno nakon odlaska sa vlasti imati problema. Taj pokušaj da kontaminira Srbe u Republici Srpskoj sa animozitetom prema bosanskom jeziku, zastavi, reprezentaciji Bosne i Hercegovine, Sarajevu i tako dalje više ne pali." (Intervju za Al Jazzeru, emisija "Oni pobjeđuju", 22.08.2013, [http://balkans.aljazeera.net/video/oni-pobjeduju-emir-hadzihafizbegovic]) *[[Muamer Zukorlić]] ** "Odgovorit ću ja Dodiku kad dođem u Bijeljinu, odgovoriću mu tako da više nikada progovoriti neće. Neće on cijepat Bosnu i Hercegovinu, u to budite sigurni. On dobro zna da ima jako mnogo onih koji to neće dozvoliti. Takvih je na hiljade samo ih treba usafiti." (U Islamskom centru u Malmeu, 4. aprila 2015. godine, na manifestaciji u čast osnivanja Bošnjačke nacionalne fondacije (BNF) u Švedskoj. [http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=55335&MUFTIJA_ZUKORLI%C4%86_U_%C5%A0VEDSKOJ:_DODIK_NE%C4%86E_CIJEPATI_BOSNU_I_HERCEGOVINU,_U_TO_BUDITE_SIGURNI]) *[[Senad Pećanin]] ** "Na sve brojnije dokaze i upite o kriminalu, koji više ne dolaze samo iz 'Teherana' već i iz poslaničkih klupa Skupštine Republike Srpske u kojima sjede radikali i SDS-ovci, Milorad Dodik pokazuje sve ozbiljnije znake neuračunljivosti. Demonstrirao je ozbiljne simptome, hm, zabrinjavajućeg stanja na posljednjem zasjedanju entitetskog parlamenta, kada je u materinu slao poslanike opozicije, rugao se fizičkom izgledu pojedinih poslanika, nazivao ih papagajima... Ako je uzrok ovakvog ponašanja depresija nakon što je shvatio koliko je obrukao i sebe i Republiku Srpsku (a, bogami, i BiH) samo dan ranije gostujući u emisiji 'Nedjeljom u dva' Hrvatske televizije, onda možda i treba imati razumijevanja za Dodikov nastup. (Cinični prvak SDS-a [[Ognjen Tadić]] Dodikovo gostovanje kod Aleksandra Stankovića prokomentirao je riječima: 'Nadam se da je Dodik posljednji Srbin koji je u Hrvatskoj dobio malj u glavu!')" (''BHDani'', br. 549) *[[Vojislav Šešelj]] ** "Znate da sam ja lično i Srpska radikalna stranka, da smo uvijek bili protiv Dodika. Kada su se desili problemi u našoj stranci, u Republici Srpskoj, on je javno govorio da je on najzaslužniji što je došlo do rascvata. Dakle, nemam apsolutno nikakvog razloga da hvalim Dodika, ali cijenim i poštujem to što je on sada postao srpski nacionalista, i što se eksponirao kao rusofil. Pazite, on danas izjavljuje ono što sam ja izjavljivao proteklih godina." (intervju u emisiji "Prozor u svet", na RTV AS, Šabac, 27.11.2014.) *[[Zija Dizdarević (novinar)|Zija Dizdarević]] ** "Dodikovo tumačenje po kojem je najmasovnije stradanje Bošnjaka u ratu razumljivo jer su najbrojniji, a ratovali su i sa [[Srbi]]ma i sa [[Hrvati]]ma, udar je na činjenice i zdrav [[razum]]. Ostavimo [[moral]] po strani. Po takvom poimanju, [[Bošnjaci]] su ti koji su poveli te [[rat]]ove, pa im je pripalo to što je i trebalo. (...) Dodik je unutar svoje političke namjere otvorio sve frontove, dnevno proizvodeći nove protivnike, trajno frustriran zbog ustupaka koje je učinio radi (samo)opstanka. Nema ko mu nije na smetnji u toj nervozi. Sve te bitke prerastaju u rat Dodika protiv Dodika." (Oslobođenje, 19. decembar 2007.) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari|Dodik,Milorad]] [[Kategorija:Lapsus linguae]] msujzcs2asdetj2pjze03gqzy907b2e 0 2255 58809 24713 2019-05-30T13:31:16Z Risto hot sir 6370 File 58809 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Apel |slika= |tekst uz sliku=''grčki slikar, živio na dvoru Aleksandra Velikog'' |datum rođenja= ? |mjesto rođenja= |datum smrti=324 p.n.e. |mjesto smrti= }} [[Image:Giovanni Battista Tiepolo 002.jpg|thumb|300px|]] *"Obućar neka ne [[sud]]i iznad [[cipele|cipela]]." [[Kategorija:Umjetnost]] [[Kategorija:Historija]] {{Wikipedia}} se7gc6t43s34ly0l04wnq3hbm99cbru 0 2256 25278 25277 2006-11-12T22:30:09Z Zumbulka~bswikiquote 10 Antigon premješten u Antigon I Monoftalmos 25278 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Antigon I Monoftalmos |slika= |tekst uz sliku=''kralj nasljednik Aleksandra Velikog; poginuo u bici kod Issoa'' |datum rođenja= 382 p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti= 301 p.n.e. |mjesto smrti= }} *"Laskavcu bih oprostio, ali [[laž]]ljivcu ne." *"[[Vladar]] mora znati održati blagošću ono što je osvojio silom." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Historija]] d2a1m4e9c3i9ln4ejbot1ca4o66moe9 0 2257 60575 54809 2023-04-06T21:07:07Z Sokan Arto 8064 Datoteka 60575 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=John Ford |slika= |tekst uz sliku=američki režiser |datum rođenja= 1. februar 1895. |mjesto rođenja=Cape Elizabeth, SAD |datum smrti=31. august 1973. |mjesto smrti=Palm Springs, SAD }} [[File:John Ford Allan Warren.jpg|thumb|John Ford (1973)]] *"Ko kaže da se detalji ne vide na platnu, taj zacijelo nije nikad vidio ni detalje ni [[platno]]. Gledaoci, naprotiv, sve vide." *"U cjelokupnoj historiji [[divlji zapad|Divljeg zapada]] palo je mnogo manje [[žrtva|žrtava]] nego u istom periodu pitome Evrope." *"Zamislite, publika s velikom napetošću gleda [[film]] čitava dva sata, da bi dočekala [[vjenčanje]] dvoje protagonista. Inače, u običnom [[život]]u, [[drama]] tek tada počinje." *" [[Žena]] je inferiornija od muškarca samo kad se radi o penjanju na drveće, to jest vraćanju hiljadu godina unazad." [[Kategorija:Američki režiseri|Ford,John]] {{Wikipedia}} t0amxlqwhh2tbayyqg10fkrzwpw52ue 0 2258 20698 19448 2006-10-04T17:44:09Z EmxBot 48 Ispravljanje linkova 20698 wikitext text/x-wiki '''Ante Nobilo''', hrvatski advokat --------- *"Slažem se da su u strateškom smislu [[Franjo Tuđman|Tuđman]] i [[Slobodan Miloševć|Miloševć]] bili saveznici, premda su u Hrvatskoj i [[BiH]] ponegdje bili u taktičkom sukobu. Tuđman je s jedne strane bio impresioniran s Miloševićem, a s druge strane robovao svojoj kvazi povijesnoj fiks ideji o obnovi Banovine Hrvatske iz 1939. godine. Ubojstvo Blaža Kraljevića je zaista izvršeno očigledno po zapovjedi s višeg mjesta kako bi se uklonila spona koja je povezivala bošnjački i hrvatski narod u BIH u borbi protiv zajedničkog neprijatelja. HOS u BiH iz 1992. godine je bila istinska bošnjačko–hrvatska vojna formacija i prepreka hrvatsko–bošnjačkom ratu." (maj 2005. za Radio Slobodna Evropa, o savezništvu Tuđmana i Miloševića i ubistvu Blaža Kraljevića) *"Nažalost po mom mišljenju Hrvatska je bila agresor u BiH, ali pitanje je da li se BiH isplati tužiti RH ili sa RH izgraditi partnerske i prijateljske odnose koji će sanirati prošlost i stvoriti temelje za zajedničku budućnost u Evropi." (maj 2005. za Radio Slobodna Evropa o agresiji Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu) *"Tuđman je planirao tzv. humano preseljenje stanovništva, što je bio finiji izraz za etničko čišćenje. Njegova ideja je bila da se stanovništvo pokrene u selidbu tako da pripadnici jednog naroda se koncentriraju na ono područje koje u vojnom smislu drži vojska tog naroda i da se na taj način jednom zauvijek riješi pitanje BIH. Međutim kako niko ne napušta svoju kuću bez velike nevolje, oni niže rangirani su sasvim ispravno takvu politiku shvatili kao poziv na nasilje i nasiljem su prema pripadnicima suprotnog naroda pokušali stvoriti etnički čista područja. [[Rat u BiH]] i ratni zločini imali su jedino za cilj stvaranje etničkih čistih područja. Na sreću ta politika nije prošla." (maj 2005. za Radio Slobodna Evropa o planovima Tuđmana prema Bošnjacima i Bosni i Hercegovini) *"Stvari nisu uvijek tako jednostavne pa i hrvatska politika prema Bosni je često mijenjala smjer, a često imala javnu i prikrivenu ili podzemnu politiku. [[Fikret Abdić]] je djelovao u Bosni i Hercegovini, a prikrivena politika Franje Tuđmana u Bosni i Hercegovini išla je za sporazumijevanje sa Srbima i prema sukobu s Muslimanima. Nekog velikog sukoba između Hrvata i Srba u Bosni i Hercegovini i nije bilo. Tako npr. u Srednjoj Bosni je oko dvije hiljade ljudi poginulo u sukobu s Muslimanima, a stotinjak u sukobu s Srbima, uglavnom 1992. godine na ratištu kod Jajca. Abdić je razbijao jedinstvo muslimanskog naroda i zbog toga je odgovarao Tuđmanu, a preko Abdića se vršila i velika trgovina prije svega naftom, tako da je ta nafta djelomično bila isporučivana i pobunjenim Srbima u Hrvatskoj i Srbima u BiH. Ispada da su Hrvati isporukama nafte pokretali ratni stroj onih koji su s njima ratovali. Nije logično, ali je istinito i to je dio kontraverzne Tuđmanove politike." (maj 2005. za Radio Slobodna Evropa o ulozi Fikreta Abdića u ratu u BiH i tadašnjoj hrvatskoj politici prema BiH) *"Fikret Abdić je objektivno bio u teškoj situaciji i kroz njega su se prelamale povijesne specifičnosti Cazinske krajine. Lideri Cazinske krajine u Drugom svjetskom ratu također su imali čudan put, prelazili su od partizana na stranu ustaša i obrnuto. Mislim da je Fikret Abdić privrednik koji se nije snašao u teškim okolnostima i koji je činio sve samo da bi održao svoju apsolutnu vlast nad dijelom bošnjačkog naroda koji mu je slijepo vjerovao. U okviru tog svog nastojanja očigledno je počinio i brojne zločine nad civilima vlastitog naroda koji mu se nisu pokorili i vjerojatno će ostati zabilježen kao jedini vođa koji je ratovao protiv vlastitog naroda u posljednjem balkanskom ratu." (maj 2005. za Radio Slobodna Evropa o Fikretu Abdiću) [[Kategorija:Politika|Nobilo,Ante]] {{Wikipedia}} lspd1xdrujhglk8eczjhuz1tx8buu0c 0 2259 58976 51750 2019-08-15T07:08:59Z Risto hot sir 6370 File 58976 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Robert ''Bobby'' Fischer |slika= |tekst uz sliku=''američki šahovski velemajstor'' |datum rođenja=09.03.1943. |mjesto rođenja=Chicago, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Bobby Fischer 1960 in Leipzig.jpg|thumbnail|Bobby Fischer (1960)]] *"Ko ne zna šta je dobro [[jelo]], taj sigurno ne zna ni šta je velika [[pamet]]. Istina, ima izuzetaka na obje strane." [[Kategorija:Sport|Fischer,Robert Bobby]] [[Kategorija:Američki sportisti|F]] {{Wikipedia}} p3ptowwngkoq8vf8jh0k2uyt2t1sr2c 0 2260 61442 51692 2024-05-16T18:27:15Z Srđan 4695 Moving from [[Category:SAD]] to [[Category:Sjedinjene Američke Države]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61442 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=George Smith Patton |slika=[[slika:Pattonphoto.jpg|170px]] |tekst uz sliku=američki general tokom Drugog svjetskog rata, poznat kao "Najborbeniji američki general" |datum rođenja=11. novembar 1885. |mjesto rođenja= |datum smrti=21. decembar 1945. |mjesto smrti= }} *"Cilj [[rat]]a nije poginuti za svoju [[domovina|domovinu]], već natjerati drugog gada da pogine za svoju." *"Dobar [[plan]] danas je bolji od savršenog plana sutra." [[Kategorija:Politika|Patton,George Smith]] [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države|Patton,George Smith]] {{Wikipedia}} pi3weutt5rs0o7for15kyqrdubu63rb 0 2261 27827 23249 2007-03-13T22:24:38Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27827 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Arnoldo Foa |slika= |tekst uz sliku=italijanski glumac |datum rođenja=24. januar 1916. |mjesto rođenja=Ferrara, Italija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[[Televizija]] je šećer s kojim su se mnogi zagušili." *"Što je [[muškarac]] stariji, sve više ima smisla za platonsku ljubav. Kod žene je, to pouzdano znam, obratno." [[Kategorija:Italijanski glumci|Foa,Arnoldo]] {{Wikipedia}} 149bkcfv1ctu06x0g6un0eal54d9pdj 0 2262 52422 44618 2014-04-21T14:16:14Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52422 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=George Canning |slika=[[Slika:Canning.jpg|170px]] |tekst uz sliku=britanski političar |datum rođenja= 11. april 1770. |mjesto rođenja= |datum smrti=8. august 1827. |mjesto smrti= }} *"Umijeće [[govor]]ništva i pisanja sastoji se u tome da se mora tačno znati šta se može reći, a šta napisati." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski političari|Canning,George]] qps5lhehkdymr207bhb8gexv0sd1zgi 0 2264 5814 2006-01-15T00:24:48Z Thomas 17 Berthold Brecht premješten u Bertolt Brecht: Typo 5814 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Bertolt Brecht]] 2h46kb75m9cewok0favrnl8y7p623ip 0 2265 51609 36516 2014-04-14T18:13:03Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 11 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q310309]] 51609 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Bernard le Bovier de Fontenelle |slika=[[Slika:Fontenelle 2.jpg|180px]] |tekst uz sliku=francuski književnik i filozof |datum rođenja=11. februar 1657. |mjesto rođenja= |datum smrti= 9. januar 1757. |mjesto smrti= }} *"Kad bih ja imao sve istine u svojoj ruci oklijevao bih da ih pokažem ljudima, jer [[istina]] donosi nesreću. Sjetimo se [[Galileo Galilei|Galileia]]!" [[Kategorija:Francuski pisci|Fontenelle,Bernard le Bovier de]] [[Kategorija:Francuski filozofi|Fontenelle,Bernard le Bovier de]] {{Wikipedia}} bvp61qndvexclzplhibrf1kfxnbd7m0 0 2266 52250 38279 2014-04-15T22:40:25Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 1 interwiki link, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q129092]] 52250 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Fernand Joseph Désiré Contandin Fernandel |slika= |tekst uz sliku=''francuski pjevač i glumac'' |datum rođenja= 8. maj 1903. |mjesto rođenja=Marseille, Francuska |datum smrti= 26. februar 1971. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} * "[[Čovjek]] ima samo tri razloga da bude loše volje: kad ga boli zub, kad mu stanu na "kurje oko" i kad ide u posjetu tašti." * "Čovjek stupa u [[brak]] zato što je nerazuman, razvodi se zato što nema strpljenja i ponovo stupa u brak zato što je zaboravan." * "Dok [[svijet]] ne prestane vjerovati [[ljekar]]ima, dotle će biti i kobnih zabuna. Ja se najradije liječim ''grožđanim sokom''." * "Ko prizna da je [[kukavica]] taj je hrabar." * "Onaj koji se dosađuje sigurno je neradnik. Takav može umrijeti i od mnogo glupljih stvari." (na pitanje može li se umrijeti od dosade) [[Kategorija:Francuski pjevači]] [[Kategorija:Francuski glumci]] {{Wikipedia}} qew35fvm3j88fqretvecbzje25gtxta 10 2267 11134 11133 2006-04-22T23:12:30Z Zumbulka~bswikiquote 10 11134 wikitext text/x-wiki [[Wikicitati:Autori, A|A]] [[Wikicitati:Autori, B|B]] [[Wikicitati:Autori, C|C]] [[Wikicitati:Autori, Č|Č]] [[Wikicitati:Autori, Ć|Ć]] [[Wikicitati:Autori, D|D]] [[Wikicitati:Autori, Dž|Dž]] [[Wikicitati:Autori, Đ|Đ]] [[Wikicitati:Autori, E|E]] [[Wikicitati:Autori, F|F]] [[Wikicitati:Autori, G|G]] [[Wikicitati:Autori, H|H]] [[Wikicitati:Autori, I|I]] [[Wikicitati:Autori, J|J]] [[Wikicitati:Autori, K|K]] [[Wikicitati:Autori, L|L]] [[Wikicitati:Autori, Lj|Lj]] [[Wikicitati:Autori, M|M]] [[Wikicitati:Autori, N|N]] [[Wikicitati:Autori, Nj|Nj]] [[Wikicitati:Autori, O|O]] [[Wikicitati:Autori, P|P]] [[Wikicitati:Autori, Q|Q]] [[Wikicitati:Autori, R|R]] [[Wikicitati:Autori, S|S]] [[Wikicitati:Autori, Š|Š]] [[Wikicitati:Autori, T|T]] [[Wikicitati:Autori, U|U]] [[Wikicitati:Autori, V|V]] [[Wikicitati:Autori, W|W]] [[Wikicitati:Autori, X|X]] [[Wikicitati:Autori, Y|Y]] [[Wikicitati:Autori, Z|Z]] [[Wikicitati:Autori, Ž|Ž]] ---- __NOTOC__ dvynfnbw49nw8lpm1to3pjmxe4lvei3 0 2268 54810 45971 2015-08-03T18:43:54Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q982034]] na [[d:|Wikidati]] 54810 wikitext text/x-wiki '''Charles Pinot Duclos''' (12. februar 1704 - 26. mart 1772), francuski književnik ------- *"Mi uzimamo [[žena|žene]] zbog onoga što one nisu, a kasnije ih napuštamo zbog onoga što one jesu. Nisu, dakle, one krive što mi ne znamo šta hoćemo!" *"[[Smrtna kazna]] najveća je sramota ljudskog roda: objesimo čovjeka kako bi ostali vjerovali u naše poštenje." [[Kategorija:Francuski pisci|Duclos,Charles Pinot]] {{Wikipedia}} f1c6mxlahve1v7226s9soxtvg23h52z 0 2269 52115 49508 2014-04-15T12:42:38Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 18 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q160499]] 52115 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Charles Maurice de Talleyrand-Périgord |slika=[[Slika:Talleyrand-perigord.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''francuski diplomata'' |datum rođenja=2. februar 1754. |mjesto rođenja= |datum smrti= 17. maj 1838. |mjesto smrti= }} *"Amerikanci su vrlo čudan [[narod]]: imaju trideset i dvije vjere i samo dvije vrste hrane: jaja i biftek." *"Grijesi su samo za siromašan [[svijet]]; našim damama reputacija raste zajedno s kosom: više [[grijeh]]a, veća [[čast]]." *"Ništa na svijetu nije stabilnije od nestabinosti. Da bi [[čovjek]] ostao vjeran jednoj ideji, mora često mijenjati svoje mišljenje." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski političari|Talleyrand,Charles Maurice de]] qqcrjfpeu8bvyzn74wmtvxsg3bynshu 4 2270 31501 27590 2007-06-06T18:14:59Z Harač 23 31501 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} * [[W. S. Rendra]] * [[Waldemar Bonsels]] * [[Wallace Stegner]] * [[Walt Whitman]] * [[Walter Lippmann]] * [[Walter Map]] * [[Walter Trobisch]] * [[Walther Rathenau]] * [[Wayne Dyer]] * [[Wendell Berry]] * [[Wei Hui]] * [[Whoopi Goldberg]] * [[Wilhelm Busch]] * [[Wilhelm von Humboldt]] * [[Will Cuppy]] * [[William Blake]] * [[William Burroughs]] * [[William Butler Yeats]] * [[William Carleton]] * [[William Clement Stone]] * [[William Dietrich]] * [[William Ewart Gladstone]] * [[William Faulkner]] * [[William Fielding Ogburn]] * [[William George Jordan]] * [[William Godwin]] * [[William Hazlitt]] * [[William James]] * [[William Jennings Bryan]] * [[William Ockham]] * [[William Schwenck Gilbert]] * [[William Shakespeare]] * [[William Somerset Maugham]] * [[William Sydney Porter]] * [[William Wordsworth]] * [[Willem Adolph Visser 't Hooft]] * [[Wim Wenders]] * [[Winston Churchill]] * [[Winston Groom]] * [[Wolfgang Amadeus Mozart]] * [[Wolfgang Thierse]] * [[Woody Allen]] * [[Wystan Hugh Auden]] l4yw3pz9fzwkt9zxnv1lxe0w9kqcmb8 4 2271 11130 5883 2006-04-22T22:19:57Z Zumbulka~bswikiquote 10 11130 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} *[[Yitzhak Rabin]] *[[Yoshida Kenko]] 4ksiqjqme83tjt4d4t72wbhn0ioas4m 0 2272 59433 54811 2020-08-25T21:14:01Z Vilho-Veli 7122 File 59433 wikitext text/x-wiki [[File:Charles Benoist 1914.jpg|thumb|Charles Benoist (1914)]] ''' Charles Benoist''', francuski političar i novinar -------- *"[[Cenzura]] bi bila podnošljiva kad ne bi bilo cenzora. Istina, i cenzorima bi novine bile mnogo podnošljivije kad ne bi bilo novinara." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski novinari|Benoist,Charles]] [[Kategorija:Francuski političari|Benoist,Charles]] 01w2bytpih6unonh0gv2j3blawb0umw 0 2273 24872 20866 2006-11-01T15:27:14Z Harač 23 24872 wikitext text/x-wiki '''Herbert von Bismarck''' (28. decembar 1849 - 18. septembar 1904), njemački diplomata -------- *"Nijemci zaboravljaju da je [[Heinrich Heine|Heine]] veliki pjesnik; samo [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethe]] mu je ravan. Historija će pokazati ko je u pravu: on ili mi." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački političari|Bismarck,Herbert von]] [[Kategorija:Politika|H]] 0t6d8848mlawwb3uc6tj9j1a7uxj610 0 2275 58697 56814 2019-02-28T19:39:40Z 89.111.226.136 /* Ostali */Dodan sadržaj 58697 wikitext text/x-wiki [[Slika:Allan Ford.jpg|thumb|right|300px|''TNT grupa'']] '''''Alan Ford''''', italijanski strip; autori: scenarist [[Luciano Secchi]] (pseudonim: Max Bunker) i crtač Roberto Raviola (pseudonim: Magnus). Prvi broj izašao u maju 1969. Likovi: Broj Jedan, Šef, Skviki, Sir Oliver, Alan Ford, Bob Rock, Grunf, Jeremija, Klodovik, Nosonja, Pellicus == Alan Ford == *"Ko spava nije budan." == Broj Jedan == *"Nije važno učestvovati, važno je pobijediti." == Grunf == *"Ako kaniš [[pobjeda|pobijediti]], ne smiješ izgubiti." *"Ako želite pobijediti u utrci, morate prvi proći kroz [[cilj]]." *"Bolji je častan bijeg nego nečastan poraz." *"Hm, zahvaljujući mom vozilu, ako ga nekakav kvar ne prisili da stane, stići ćemo ga za otprilike dvije sedmice!" *"Ko hoda ne trči" *"Kad se borim, neprijatelja nemam!" *"Ko leti, vrijedi, ko vrijedi, leti, ko ne leti, ne vrijedi." *"Ko izgubi dobitak dobije gubitak." *"Pijte mlijeko, zdravije je od nafte." *"Bolje ispasti budala nego iz voza." *"U vinu istina... u istini vino... Pijem ovu čašu... čaša pije mene!" *"Bolje nešto od nečega nego ništa od ničega." *"Ko živi pjevajući umire zviždući" *"Kad vidite duha, napijte se Pik piva do uha!" *"Bolje izdati knjigu nego prijatelja!" *"Spreman sam umrijeti časno. Ali ako nečasno, onda ništa!" *"Ko utekne s bojišta doživi da se ponovo bori." *"Trt mrt smrt." *"Ovdje leži, ne bježi jer nije svježi." (grobni natpis) == Sir Oliver == * "Halo, Bing, kako brat? Ukrao auto, a onda mu ga zdipili na prvom parkiralištu? Kakva vremena..." * "Halo, Bing, kako brat? Pokrao dijete od 7 mjeseci i dobio 7 mjeseci? Baš momče nema stila..." * "Halo, Bing, kako brat? Ušao u zatvor, pa opet izašao? Šta ćemo, svaka familija ima crnu ovcu..." * "Halo, Bing, kako brat? Uhvatio maglu? Pa zar se i time bavi?!?..." * ''Halo Bing, kako brat? Kako je završila afera sa kokicama?!... == Bob Rock == *"Bolje živjeti 100 godina kao milioner, nego 7 [[dan]]a u bijedi." *"-Možete li mi reći ko je ono strašilo, tamo uza zid? :-Moja [[žena]]. :-Ali... oh... nisam mislio tu, već onu do nje. :-Moja sestra. :-Pogrešno ste me shvatili. Pitam za onu rugobu s nosurinom i naočalima. :-Moja [[kćerka]]. :-Dovraga, zar su svi ovdje s vama u srodstvu? :-Ima samo jedan, najružniji, koji mi nije rod. To ste vi." :(br. 48: ''Umro je bogati ujak'') "Bjež'mo Alane , njih je dvojica a mi smo sami! == Šef == *"Puščani prah već upotrijebljen. Hm, prodat ćemo ga kao posmrtne ostatke nekog pop-idola. Bit će to ipak nekakav prihod!" (epizoda ''Operacija Frankenstein'') == Ostali == *"Bolje je biti bogat nego ne biti." *"Super Hik: Kradem od siromašnih da bih dao bogatima." *"Šta buljiš? Crkotina na plafonu?" *"Zaklat ću ih hiljadu! Ali šta to govorim? Barem stotinu! Ali šta to govorim? Barem tucet! Šta to govorim? No dobro, ščepat ću bar jednog!" *"Šef: Da li je Grunf popravio stroj? Ili je to i dalje parni brod bez pare? :Bob Rock: Šta ja znam? Siguran sam samo u jedno: Grunf je tačan kao sat, s najviše 345 minuta zakašnjenja!" :(br. 7: ''Ucviljeni diktator'') *"Snižene cijene: :ulaznica: 1 dolar :bogalji: 1/2 dolara :gluhi: 30 centa :slijepi: 20 centa :slijepi i gluhi: 50 centa" :(epizoda ''Bradati pljačkaši'', plakat za predstavu ''Hamlet'') *"- Ima li koga? :- Ovdje nema nikoga! :- Ako nema nikoga, ko ste onda vi? :- Ja nisam onaj koga vi tražite! :- A otkud vi znate koga ja tražim? :- A otkud vi znate da ja ne znam koga vi tražite?" :(epizoda ''Idila'') *Na plaži za bogate: :"Kako je to moguće?! Bogat sam, a utapam se!" *"Broj Jedan: Grunfe, evo ti 15 centi da nam spremiš vozilo! :Grunf: Visosti, za ove pare izgradit ću vam ''Apollo 15''!" *"Alan Ford: Grunfe, gdje su ti kočnice? (lete svom brzinom na Grunfovom motoru prema zidu) :Grunf: Ah, znao sam da sam nešto zaboravio!" *"Sir Oliver: Evo ti jedna lijepa novčanica od 50 dolara! :Portir: Hej, pa ona je odštampana samo s jedne strane! :Sir Oliver: Pa onda ti vrijedi samo 25 dolara, tupane!" *"Broj Jedan: "Pa ovo je Japan, nije Engleska!" :Grunf: "Nemoguće, sve vrijeme letio sam desno!" :Broj Jedan - "Da, ali desno od čega?" * "Kupite cvijeće voljenoj ženi, pri tom ne zaboravite i vlastitu." == Vanjski linkovi == *[http://www.inet.hr/~klevak/alanford/ Alan Ford] *[http://www.stripovi.com/index.asp?RedirURL=http%3A%2F%2Fwww%2Estripovi%2Ecom%2Fkm%2Easp%3F Recenzije stripova] {{Wikipedia|Alan Ford (strip)}} [[Kategorija:Strip]] 025lslec2fkif7zsq80fovzshfnkrrw 14 2276 5893 2006-01-15T02:13:19Z Zumbulka~bswikiquote 10 5893 wikitext text/x-wiki . 6t9fg2gmch401ldtk8m7pyzz632ixbb 0 2277 52093 32570 2014-04-15T11:52:13Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 3 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q585489]] 52093 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Francis Quarles |slika= |tekst uz sliku=engleski pjesnik |datum rođenja=1592. |mjesto rođenja= |datum smrti=1644. |mjesto smrti= }} *"Budi uvijek nezadovoljan s onim što jesi, ako [[želja|želiš]] postati ono što nisi; jer tamo gdje si postao zadovoljan, tamo ćeš i ostati." [[Kategorija:Britanski pisci|Quarles,Francis]] {{Wikipedia}} qcqx1wr4k0zjwv6t9nzpafz5lra56so 0 2278 61865 47814 2024-05-18T09:04:38Z Srđan 4695 61865 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Marko Vešović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački književnik |datum rođenja=1945. |mjesto rođenja=Pape, Crna Gora |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Nešto bih rekao o ''okruženju'' u kojem žive [[Bošnjaci|bosanski muslimani]]. Nedavni rat mi je otkrio činjenicu koja me zapanjila: da su bosanski muslimani okruženi svojim – prirodnim neprijateljima! Reći ćete: pa nisu valjda svi kršćani ili hrišćani prirodni neprijatelji muslimana? Razumije se da nisu. Oni su samo materijal od kojih politika lako, čak i prelako, bojim se, može napraviti prirodne neprijatelje muslimana. Ako je to uradila juče, to može uraditi i sutra." (februar 2005. za Radio Slobodna Evropa o okruženju u kojem žive Bošnjaci) *"Na žalost, stvarnost koju moje oči vide i uši slušaju meni kazuje da [[BiH]] kao država ne postoji. Tačno je da su se [[Bošnjaci]] odbranili, čak moram priznati da je moje poštovanje za taj narod, poslije rata, mnogo veće no prije rata, jer kad se sjetim koje su sile bile zinule da ih progutaju, a ipak ih nisu progutale, ne mogu a da im ne čestitam na snazi, vitalnoj, moralnoj, duhovnoj i svakoj. Bošnjaci jesu odbranili sebe, ali, na žalost, nisu odbranili BiH, jer to i nisu ni mogli." (februar 2005. za Radio Slobodna Evropa o Bošnjacima i BiH) *"Istina o mržnji je sazdana od sto niti. Pokušaću da ukažem bar na dvije. Postojali su i još postoje učitelji mržnje. Oni koji svoje narode uče mržnji kao što djecu uče tablici množenja. Ta proizvedena mržnja, a znaju se i sredstva, i najbrži načini njene proizvodnje, ne može se precijeniti. Jer nikad, kao danas, nisu moćnici raspolagali tolikim i toliko učinkovitim oruđima za proizvodnju mržnje. Mislim da tim oruđima, danas, svaka vlast, od svojih podanika, može napraviti šta god poželi. Gotovo je prirodno postalo da ljudi kupuju novine i gledaju TV kako bi doznali koga će danas da mrze. A sad nešto o ljudskoj prirodi. [[Lav Nikolajevič Tolstoj|Lav Tolstoj]] je negdje napisao: ''voli se ono što se razumije''. Iz tog ugla gledano, mrzjeti je mnogo lakše nego voljeti. Da bi nekog volio, moraš uložiti napor da ga shvatiš, da uđeš unutra, da ga pogledaš iznutra: mržnja bi, na taj način, mogla biti dokaz i izraz vječite ljudske gluposti, mentalne ograničenosti, duhovne lijenosti. Za mržnju ne samo da nije potrebno ulagati nikakav saznajni napor, ni rad mašte, nego obratno: da bi mrzio Drugog, neophodno je da o njemu ne znaš ništa. Zato su stereotipi, to jest predrasude jednih o drugima, tako pouzdani prozvođači mržnje: stereotip naređuje da obustaviš vlastito mišljenje, a laž o Drugom ti servira kao krajnu istinu o njemu. Ako se vratimo Tolstoju koji kaže da se voli što se poznaje, nema nikakve sumnje da su prozvođači mrnje rukovođeni obratnom mišlju: mrzi se ono što se ne poznaje." (februar 2005. za Radio Slobodna Evropa o ljudskoj mržnji) *"Nema nikakve sumnje da je jedno od brojnih svojstava prethodnih ratova na tlu ex-YU bila napad sirovog (seljačkog) na gradski (čaršijski) mentalitet. Mislim da su te ratove svi izgubili, jedino su seljaci pobijedili. Ne svi seljaci, dakako, mnogi su krvavo platili, ali mislim da uglavnom među seljacima možemo tražiti ratne pobjednike." (februar 2005. za Radio Slobodna Evropa o ratovima na teritoriji bivše Jugoslavije) ==Djela== *''[[Poljska konjica]]'' (2002) *''[[Dok prelazim u mumiju]]'' (2009) ==Drugi o njemu== *[[Miljenko Jergović]] **"O pjesništvu općenito, o pojedinoj pjesmi ili o jednome jedincatom stihu, govorio je tako sugestivno, u mimici i gesti, u intonacijama i u naglascima, da bi slušatelj ili gledatelj stjecao dojam kako taj čovjek svojim uvidom proniče kroz svaku riječ, kako na poeziju gleda nekim specijalnim rendgenskim pogledom, u svakoj riječi on osjeti njezin pjesnički potencijal i napon. Za sve druge, od Huga Friedricha do tada čestih Friedrichovih imitatora po Izrazu, Životu i Odjeku, tadašnjim našim književnim časopisima, najmanja nedjeljiva čestica pjesništva bio je stih. Marko je bio u stanju govoriti o još sitnijoj čestici, o riječi. A ono što bi govorio, djelovalo je uvjerljivo poput propovijedi nekoga darovitog propovjednika, zanesenjaka i fanatika, koji bi slušatelja mogao uvjeriti u sve, pa i u to da se, u ime vjere, pretvori u čovjeka bombu." (''Tumač pjesništva'') {{wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Vešović, Marko}} [[Kategorija:Marko Vešović| ]] [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] hof3belf9zbcvp1ml804elntrcmekxg 0 2279 59104 51818 2019-12-19T14:29:08Z 80.223.95.177 File 59104 wikitext text/x-wiki [[File:Jb modern frost 2 e.jpg|thumb|]] '''Robert Frost''' (26. mart 1874, San Francisco, Kalifornia - 29. januar 1963, Boston), američki pjesnik ---- * "[[Mozak]] je sjajan organ. Uključi se isti trenutak kad se probudite i radi sve dok ne dođete u ured." * "[[Obrazovanje]] je sposobnost slušanja gotovo svega a da ne izgubite živce ili samopouzdanje." * "[[Poezija]] je ono što se izgubi u prijevodu" * "Sve što sam o [[život]]u naučio može se svesti na tri riječi: život ide dalje." * "[[Svijet]] je pun ljudi dobre volje, jedni su voljni raditi, a drugi su voljni pustiti ih da [[rad]]e." [[Kategorija:Američki pisci|Frost,Robert]] {{Wikipedia}} 9zzoqsd6nmpwxvkeusx4htu5q82u73k 0 2280 51810 45786 2014-04-15T01:15:53Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 2 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q43393]] 51810 wikitext text/x-wiki [[Slika:Robert Boyle.jpg|thumb|''Robert Boyle'']] '''Robert Boyle''' (25. januar 1627 - 30. decembar 1691), irski hemičar i filozof ------- *"Najbolji način za otklanjanje [[opasnost]]i jeste da joj se hrabro suprotstavimo." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Irski hemičari|Boyle,Robert]] [[Kategorija:Irski filozofi|Boyle,Robert]] 0olso2beupi4lelin4pi3y71enplx1l 0 2281 33193 33182 2007-11-01T14:53:42Z Demicx 16 Undo revision 33182 by [[Special:Contributions/81.93.74.22|81.93.74.22]] ([[User talk:81.93.74.22|Talk]]) 33193 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Rajko Kuzmanović |slika= |tekst uz sliku=predsjednik Akademije nauka i umjetnosti RS |datum rođenja= ? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Treba imati na umu da u [[BiH]] postoje tri državotvorna [[narod]]a, od kojih nijedan ne može imati dominantnu ulogu na nivou države. Niko ne može imati pretežnu [[vlast]] niti se može [[kultura]], [[tradicija]], [[jezik]], [[historija]] pa i [[religija]] najbrojnijeg naroda, po sistemu majorizacije, nametati drugima. Na toj osnovi realna je federalna [[država]] sastavljena od tri federalne jedinice, entiteta, ili zadržavanje [[Daytonski mirovni sporazum|dejtonskog]] modela sa dva entiteta, s tim da bi trebalo ukinuti, a ostaviti određenu županiju u okviru Federacije kao izraz [[identitet]]a hrvatskog naroda (...) Bila bi to, dakle, etnograđanska država koja bi zadovoljila etničku pripadnost, ali i građansku u kojoj bi se ostvarivala ista prava i [[sloboda]] za sve." ([http://www.oslobodjenje.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=47785&Itemid=46 ''Oslobođenje'', 17. januar 2006]) [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Kuzmanović,Rajko]] {{Wikipedia}} 4hgr3xpkp1qc5dd7xn3de5akebm9xp6 0 2282 19411 5919 2006-10-02T12:36:50Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19411 wikitext text/x-wiki '''Almedin Šišić''', bosanskohercegovački novinar --------- *"Predsjednik SDA [[Sulejman Tihić]] voli reći da je reforma odbrane jedan od najvećih postdejtonskih događaja za BiH. Vole se oni skupa (SDA i SDS) uvući Amerikancima, pa uprkos protivljenju građana poslati bh. vojnike u Irak u odorama s državnim obilježjima." :[http://www.nezavisne.com/dnevne/stav/st01142006-01.php ''Nezavisne novine'', 14. januar 2006] [[Kategorija:Novinarstvo|Šišić,Almedin]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Šišić,Almedin]] 4hu3kge384s6kkrmxo4dpxaoz69wssl 4 2283 22623 5924 2006-10-06T15:30:20Z Zumbulka~bswikiquote 10 22623 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} ---- * [[Žarko Korać]] * [[Željko Komšić]] jk2xxzz5j2h64aun9tp4s91t8a08utz 0 2284 24887 22444 2006-11-01T16:57:54Z Zumbulka~bswikiquote 10 24887 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Žarko Korać |slika= |tekst uz sliku=''novinar'' |datum rođenja= ? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Valja zapamtiti lekciju [[historija|historije]]. Tamo gdje nema slobodnog [[novinarstvo|novinarstva]], vlast se malo čega boji. A [[vlast]] koja se ne boji, uvijek je blizu nekog oblika tiranije." ([http://www.nezavisne.com/dnevne/stav/st01172006-02.php ''Nezavisne novine'', 17. januar 2006]) [[Kategorija:Novinarstvo|Korać,Žarko]] {{Wikipedia}} prggs8k23n8pdodaqg4pwa4i5dp4cal 0 2285 24628 19765 2006-10-28T16:56:00Z Zumbulka~bswikiquote 10 24628 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dragomir Andan |slika= |tekst uz sliku=direktor MUP-a RS-a |datum rođenja=? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Imam preča posla od hapšenja ratnih [[zločin]]aca!" (''BHDani'' br.448, 13. januar 2006) [[Kategorija:Politika|Andan,Dragomir]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Andan,Dragomir]] {{Wikipedia}} 974irjz0qwx52btet2dj1c84ln7jt75 0 2286 24899 19459 2006-11-01T17:25:52Z Zumbulka~bswikiquote 10 24899 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Anton Kasipović |slika= |tekst uz sliku=''novinar'' |datum rođenja=? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[[Bosna i Hercegovina]] ne može uspjeti na porazima jednih i pobjedama drugih. Redukovani na političke vizije uzdrmanog HDZ-a, za koje se iz pojedinih bošnjačkih krugova učestalo može čuti poređenje sa pješčanim satom koji bi u dogledno vrijeme mogao iscuriti, [[Hrvati]] rješenje traže i u još većem angažmanu crkve i premijera susjedne države." ([http://www.nezavisne.com/dnevne/stav/st01182006-02.php ''Nezavisne novine'', 17. januar 2006]) [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Kasipović,Anton]] [[Kategorija:Novinarstvo|Kasipović,Anton]] {{Wikipedia}} dpdlo270vvwtmicaaeb4hgytqhjto9u 0 2287 20680 19401 2006-10-04T17:43:36Z EmxBot 48 Ispravljanje linkova 20680 wikitext text/x-wiki '''Alija Demirović''', predsjednik Nacionalne asocijacije intelektualaca BiH --------- *"Dejtonom je priznata okupacija polovine [[BiH]] i genocidna tvorevina. [[Dejtonski sporazum]] je potpisan pod pritiskom, a ono što je učinjeno pod pritiskom je nelagalno." (''Jutarnje novine'', 9.10.2005) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari|Demirović,Alija]] m0zkyr21nyrpwtb4v8m2pjrf2ex4sh6 0 2288 59227 58844 2020-03-09T22:53:20Z Onur Omujezin 6457 59227 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Fatmir Alispahić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=Bošnjački književnik,publicista i esejista |datum rođenja=1966. |mjesto rođenja=Tuzla, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[[Alija Izetbegović|Aliju Izetbegovića]] će vremena pamtiti kao jednog od najvećih mirotvoraca u povijesti civilizacije. On je vjerovao u mir i kada je svakome bilo jasno da je agresija na BiH stvarnost. I u vrijeme genocidne agresije, vjerovao je u mir, po svaku cijenu, jer je bio ubijeđen da je mir uvijek u prednosti, kao i dobrota. Nažalost, Izetbegovićevo mirotvorstvo nije doživjelo međunarodnu valorizaciju kakvu zaslužuje. On je prije desetine drugih morao dobiti Nobelovu nagradu za mir! Ne samo zbog toga što je posvjedočio da mu je mir vrijedniji od svega, već prije svega zbog toga što je u vremenima teških ratnih iskušenja uspio sputati i u konstruktivnu civilizacijsku energiju pretočiti opravdani gnjev naroda, izloženog genocidu i međunarodnoj zavjeri." (Dnevni avaz, 20.10.2003.) *"Činjenica da je [[komunizam]] činio zločine nad Bošnjacima, a istovremeno i vladao vremenom u kome su Bošnjaci napredovali poglavito u obrazovnom smislu, čini još složenijom obavezu distanciranja bošnjačke emocije od komunističkog zločinstva." ("Komunistički zločini nad Bošnjacima", 27. augusta 2012., Islamska zajednica u BiH, [http://www.islamskazajednica.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=14938:komunisticki-zlocini-nad-bosnjacima&catid=41&Itemid=997]) *"Ima nešto u čemu ćemo se složiti s pederima: ta njihova bolest, ne može se zvati homoseksualizmom, već se treba zvati pederlukom, a kao politički projekt – pederizmom...Oni danas agresivno teže prikazivanju svoje suštine, i u jezičkom, i u manifestacionom obliku, i kad si o vrat vješaju natpise „Peder u duši“, i kad na „povorkama ponosa“ hodaju našminkani kao prostituke, polugoli, pijani i drogirani, kad jedni po drugima mokre i meljaju se izmetom, prezentirajuci narodu svoje devijantne običaje i opća demokratska dostignuća. (Saff, 2011) *"Kako zaštititi [[BiH|bosanske]] imperative kad katolici imaju Djeda Božičnjaka, a svjetovni dio Bosne Djeda Mraza? Kako se prepustiti Valentinovu kad u programu FTV nastupa katolički svećenik koji ujutro pripovijeda o Svetom Valentinu, a kad svjetovni dio Bosne 14. februar doživljava kao Dan zaljubljenih?" (''Jutarnje novine'', 20. februar 2005) *"Saznajemo da je komunizam pobio preko 100 miliona ljudi, za pola više nego što je stradalo u Drugom svjetskom ratu. Samo u Sovjetskom Savezu, kako piše Aleksandar Solženjicin, komunizam je ubio 66 miliona ljudi. Žrtve nacizma ne mogu negirati žrtve komunizma, i obratno, i otud je jalovo uspoređivati ova dva zla. Izuzev za one kojima je stalo da komunizam zaštite od jednakosti sa nacizmom i fašizmom." ("Komunistički zločini nad Bošnjacima", 27. augusta 2012., Islamska zajednica u BiH, [http://www.islamskazajednica.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=14938:komunisticki-zlocini-nad-bosnjacima&catid=41&Itemid=997]) === Drugi o njemu === *[[Abdulah Sidran]] **"Tekstove Fatmira Alispahića čitam kao neke heftične lektire, istina bolne lektire, istina nije lahko zaspati poslije čitanja njegovih tekstova. (Ljiljan, 19. 08. 2002.) *[[Esad Duraković]] **"Divim se hrabrosti tog čovjeka. Ponekad se pitam odakle mu tolika hrabrost. Ja toj hrabrosti srdačno aplaudiram." (Start, 19. 11. 2004.) *[[Džemaludin Latić]] **"Fatmir Alispahić radi to bolje od svih naših savremenika: lucidno, hrabro, uz duboku analizu pojava i događaja, sa jasnim ciljem. Vrag je odnio šalu; naša je glava u torbi; našem potomstvu su isplanirali da čisti cipele i nosa sladolede (veliko)srpskoj i (veliko)hrvatskoj gospodi, i zato treba čitati Fatmira Alispahića!" (Saff, 06. 01. 2006.) *[[Muhamed Filipović]] **"Lično cijenim Fatmira Alispahića. Smatram ga vrlo inteligentnim i vrlo sposobnim čovjekom koji veoma mnogo obećava. Njegovim osobitim kvalitetom smatram veliku osjetljivost prema situaciji u kojoj se nalaze Bosna, Bošnjaci i muslimani." (Dnevni avaz, 17. 05. 2003.) *[[Mustafa Šehović]] **"Ja sam jako sretan što sam prijateljovao sa Fatmirom Alispahićem, ali sam mu u mnogim trenucima i zavidio na njegovoj hrabrosti i moralnoj kuraži, kako je i pisao i borio se. Fatmira Alispahića mogu uporediti sa najvećim borcima u historiji, poput Zole, koji je branio nevinog Jevreja i dobio bitku. Moramo mirne duše reći da je Fatmir Alispahić savjest ovog grada. Fatmir Alispahić je zbog istine ugrozio svoju egzistenciju. Ali budite uvjereni da je svojim opusom, svojim djelovanjem kao intelektualac, spasio Tuzlu. Dok ima Fatmira Tuzla će biti slobodna i nikad neće zamračiti nebo nad Tuzlom. To su pravi pisci i vjerni sinovi ove zemlje." (31. 08. 1996.) *[[Nedžad Ibrišimović]] **"Čitajući Fatmirove knjige bio sam postiđen zbog svoje pasivnosti naspram svega što nam se dešava. Hvala Fatmiru što je u meni probudio taj stid, i hvala mu što mi je omogućio da mu se pridružim. Moj lider je bio [[Alija Izetbegović]], a danas je moj lider Fatmir Alispahić." (Bosnjaci.net, 26. 02. 2006.) ==Bibliografija== *''[[Rodoslov]]'' (Zbirka pjesama 1990.) *''[[Tuzlanski libertas]]'' (Drama 1996.) *''[[Ubistvo svitanja]]'' (Monografija o civilnim žrtvama Tuzle 1977.) *''[[Tuzlanski nekrologij]]'' (Monografija o šehidima i poginulim borcima Tuzle 1977.) *''[[Grad i čovjek]]'' (Monografija 1997.) *''[[Gradačački šehidi i poginuli borci]]'' (Monografija o šehidima i pog. borcima Gradačca.) *''[[Tuzland]]'' (Monografija 2000.) *''[[Diwanhana ]]'' (Kolumne Oslobođenje 2002.) *''[[Dnevnik revolucije]]'' (Kolumne Walter 2005.) *''[[Markenting tragedije]]'' (Kolumne Saff 2008.) *''[[Teror antiterorizma]]'' (Kolumne Saff 2008.) [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Alispahić,Fatmir]] {{Wikipedia}} nkxqbpfvkslgot8osqimm34eslpr4o9 0 2289 54813 40492 2015-08-03T18:44:24Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q734054]] na [[d:|Wikidati]] 54813 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=José Enrique Rodó Piñeyro |slika= |tekst uz sliku=urugvajski književnik |datum rođenja=15. juli 1872. |mjesto rođenja=Montevideo, Urugvaj |datum smrti=1. maj 1917. |mjesto smrti=Palermo, Italija }} *"Bez postizanja stanovitog materijalnog [[bogatstvo|bogatstva]], u ljudskom društvu je nemoguće kraljevstvo [[duh]]a." [[Kategorija:Urugvajski pisci|Rodó,José Enrique]] {{Wikipedia}} c0lmx0qle3pmshr97h910lufbz3ifif 0 2290 51866 43821 2014-04-15T03:03:29Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q353879]] 51866 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jean-François Paul de Gondi, cardinal de Retz |slika=[[Slika:CardinaldeRetz.jpg|170px]] |tekst uz sliku=francuski kardinal i političar |datum rođenja= 20. septembar 1613. |mjesto rođenja=Montmirail, Francuska |datum smrti= 24. august 1679. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} *"[[Čovjek]] često mora mijenjati [[mišljenje]] da bi se slagao s mišljenjem svoje stranke." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski političari|Retz,Jean-Francois de]] [[Kategorija:Francuski kardinali|Retz,Jean-Francois de]] fqmerutyd6vhnntjqa7owy2eoq2538p 0 2291 59607 53021 2020-12-03T00:03:42Z Doavik 7095 59607 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ivan Raos |slika= |tekst uz sliku=hrvatski književnik |datum rođenja= 1. januar 1921. |mjesto rođenja=Medov Dolac, Hrvatska |datum smrti= 8. juli 1987. |mjesto smrti=Split, Hrvatska }} *"Kad se vadi iz državne blagajne, ne boli [[srce]] ni najveću škrticu." *"Nema mira nad lešinama, ni dobra dok za zlo optužujemo druge. Svaki se od nas mora osjećati krivim za sve što nas okružuje." (''Autodafe moga oca'') [[Kategorija:Hrvatski pisci|Raos,Ivan]] {{Wikipedia}} rs2uy1qfmh19583g4gwzedba3lblgu4 0 2292 60365 51482 2022-10-29T02:20:56Z Polkeva Kusti 7896 Datoteka 60365 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jeremy Rifkin |slika= |tekst uz sliku=''američki pisac'' |datum rođenja= 1945. |mjesto rođenja=Denver, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Jeremy Rifkin 2009 by Stephan Röhl.jpg|thumb|Jeremy Rifkin (2009)]] *"Naši lideri neprestano jadikuju i ispričavaju se." *"Odnos između materijalnog i duhovnog [[svijet]]a jest odnos jednog malog dijela prema velikoj bezgraničenoj cjelini unutar koje se taj razvija." *"Zakon entropije ruši predodžbu o historiji kao progresu, negira mišljenje da [[nauka]] i [[tehnologija]] stvaraju sređeniji svijet." [[Kategorija:Američki pisci|Rifkin,Jeremy]] {{Wikipedia}} 4xilycohjngoyix2wnpavq3chw3dpwd 0 2293 22597 21638 2006-10-05T18:16:55Z Zumbulka~bswikiquote 10 22597 wikitext text/x-wiki '''Oktaj Rifat''' (10. juni 1914 - 10. april 1988) , turski književnik i novinar --------- *"[[Sreća]] - to je trava koja raste i ondje kuda prođe tvoja noga." [[Kategorija:Turski pisci|Rifat,Oktaj]] [[Kategorija:Turski novinari|Rifat,Oktaj]] {{Wikipedia}} rjfx8fo1s58eq6zib6m3kxncsr2weuk 0 2294 54814 44859 2015-08-03T18:44:34Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q347471]] na [[d:|Wikidati]] 54814 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Stjepan Radić |slika= |tekst uz sliku=''Stjepan Radić'', hrvatski političar |datum rođenja=11. juni 1871. |mjesto rođenja=Trebarjevo Desno, Hrvatska |datum smrti= 8. august 1928. |mjesto smrti=Zagreb, Hrvatska }} *"Kada je čovjek na umoru, onda je blizu [[Bog]]u, a kada je u [[zatvor]]u, onda je blizu svome narodu." *"Nikakve lijepe riječi ne mogu da skinu primljene batine" *"Što više škola – to manje robova. Što više znanja – to više imanja." *"Ne srljajte kao guske u maglu!" {{Wikipedia}} [[Kategorija:Hrvatski političari|Radić,Stjepan]] my1j29xv4g6k6jk2eaceympiqlb6kwa 0 2295 52524 33684 2014-04-21T17:26:26Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52524 wikitext text/x-wiki '''Matthew Prior''' (1664 - 1721), engleski pjesnik i diplomat ------- *"Ako želiš biti [[sreća|sretan]], nauči ugađati." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski pisci|Prior,Matthew]] [[Kategorija:Britanski političari|Prior,Matthew]] 9mr4up9h0jwfmf6ui04n4dkhnmmxsrb 0 2296 28520 19700 2007-03-23T19:32:06Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28520 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Davitelj protiv davitelja.jpg]] |naziv =Davitelj protiv davitelja |originalni naziv =Davitelj protiv davitelja |godina =1984. |zemlja =Jugoslavija |režiser =[[Slobodan Sijan]] |uloge =[[Tasko Načić]], [[Nikola Simić]], [[Srđan Saper]]}} == Citati == *"Vrati mom Perici uvo." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} hkl7oarz16nntazydmgabn8jll916a6 0 2297 54815 40419 2015-08-03T18:44:44Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q1511381]] na [[d:|Wikidati]] 54815 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Gerhard Branstner |slika= |tekst uz sliku=njemački književnik |datum rođenja=25. maj 1927. |mjesto rođenja=Blankenhain, Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Trebalo bi da postoji [[zakon]] koji dosadne [[govor]]nike obavezuje da svoja predavanja drže stojeći na jednoj nozi." [[Kategorija:Njemački pisci|Branstner,Gerhard ]] {{Wikipedia}} 0ich81lbmpc04y1nbr248oibmq5hcf7 0 2298 24509 20865 2006-10-28T10:58:40Z Zumbulka~bswikiquote 10 24509 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Herbert Heckmann |slika= |tekst uz sliku=njemački književnik |datum rođenja=25. septembar 1930. |mjesto rođenja= |datum smrti=18. oktobar 1999. |mjesto smrti= }} *”Sve se može raditi [[jezik]]om. Čak i ćutati.” {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački pisci]] 0l420jmn0830x8idm9qwiwi7vt0409e 0 2299 52541 40602 2014-04-21T18:42:40Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52541 wikitext text/x-wiki '''Nikolaj Velimirović''' (4. januar 1881-18. mart 1956), srbijanski pravoslavni vladika ---- * "Ljudi koji ne mogu vladati svojim [[srce]]m, još manje mogu vladati svojim [[jezik]]om." * "Niko mi od ljudi ne može učiniti [[zlo]] ako u meni nema ranjivo mjesto." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Religija|Velimirović,Nikolaj]] edf0rh8nbl8y7yg2d6e908azwsc1i98 0 2300 22821 20763 2006-10-09T22:10:00Z Zumbulka~bswikiquote 10 22821 wikitext text/x-wiki '''Dennis Roch''' je američki književnik ---- *”Ako vam treba puno [[riječ]]i da kažete šta [[misao|mislite]] - bolje ostanite pri mislima. “ [[Kategorija:Američki pisci|Roch,Dennis]] {{Wikipedia}} 7czi9nc4nox2xthdgsjf0r5bgdao9vf 0 2301 28259 23342 2007-03-13T22:54:55Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28259 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Vlaho Bukovac |slika= |tekst uz sliku=hrvatski slikar |datum rođenja=4. juli 1855. |mjesto rođenja=Cavtat, Hrvatska |datum smrti= 23. april 1922. |mjesto smrti=Prag, češka }} *"Onaj ko čeka ne misli na drugo doli na [[mahana|mane]] onoga koga čeka." [[Kategorija:Hrvatski slikari|Bukovac,Vlaho]] {{Wikipedia}} 97qu4kcn8qy64g64537zaqsfd585xnu 0 2302 59596 21747 2020-12-02T20:18:38Z Minä muka 7323 File 59596 wikitext text/x-wiki [[File:Pierre Bayard.jpg|thumb]] '''Pierre Terrail, seigneur de Bayard''' (1473 – 30. april 1524), francuski vojskovođa --------- *"Ni vrijeme ni sila ljudska ne mogu oteti: [[znanje]] i [[vrlina|vrline]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Politika|Baiard,Pierre]] bz3cqvcg96kcgljcr2wrv62an5kxvtd 0 2303 51491 45255 2014-04-13T15:35:36Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 11 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q44279]] 51491 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Oliver Cromwell |slika=[[slika:Oliver Cromwell coloured drawing.png|150px]] |tekst uz sliku=''Oliver Cromwell, engleski političar, vojskovođa i državnik'' |datum rođenja=25. april 1599. |mjesto rođenja= |datum smrti=3. septembar 1658. |mjesto smrti= }} *"Možemo se uzdati i u [[sreća|sreću]], ali neka nam barut bude ipak uvijek suh." [[Kategorija:Britanski političari|Cromwell,Oliver]] {{Wikipedia}} caddbo4axyq4i3sl9w1kpsbx2xg251n 0 2304 51720 44300 2014-04-14T21:59:27Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 9 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q184623]] 51720 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Georges Danton |slika=[[slika:Georges-Jacques Danton.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''francuski revolucionar'' |datum rođenja=26. oktobar 1759. |mjesto rođenja=Arcis-sur-Aube, Francuska |datum smrti=5. april 1794. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} * "Ako još ima [[Pravda|pravde]], tada se nemam čega bojati. Ako je nema, znači da se boje oni koje hoće moju glavu. Ja, dakle, nemam zbog čega bježati." * " I vi mislite da se domovina može nositi pod đonovima vlastitih cipela?" * "Moj [[glas]] je lako nadjačati, ali [[Istina|istinu]] ne!" [[Kategorija:Politika|Danton,Georges]] {{Wikipedia}} scnrg3gw3sigwzt1zydll79q3uxag7c 0 2305 52775 52704 2014-04-26T01:08:40Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52775 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Fred Astaire |slika=[[Slika:Fred Astaire in Royal Wedding.jpg|180px]] |tekst uz sliku=pravo ime ''Frederick Austerlitz''<br>američki plesač stepa, pjevač i glumac |datum rođenja=10. maj 1899. |mjesto rođenja=Omaha, SAD |datum smrti=22. juni 1987. |mjesto smrti=Los Angeles, SAD }} *" U civilizovanom [[svijet]]u pitanje debljine trebalo bi biti pitanje lijepog ponašanja. Prekomjerno uživanje hrane je nepristojno." [[Kategorija:Američki pjevači|Astaire,Fred]] [[Kategorija:Američki glumci|Astaire,Fred]] {{Wikipedia}} dza80oaj017yvk339wb0zup2vps7021 0 2306 51848 32340 2014-04-15T02:24:19Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 1 interwiki link, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q557785]] 51848 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Gino Bramieri |slika= |tekst uz sliku=italijanski glumac |datum rođenja=21. juni 1928. |mjesto rođenja=Milano, Italija |datum smrti= 18. juni 1996. |mjesto smrti=Milano, Italija }} *"[[Život]] se može sastojati i od gladovanja. Mislim da bi trebalo ukinuti sve kazne i uvesti umjesto toga dijetu. Prijestupnika bi bilo upola manje." [[Kategorija:Italijanski glumci|Bramieri,Gino]] {{Wikipedia}} g4pmtvzbfeq2isvdib36a7pqk47e8y3 0 2307 51967 48286 2014-04-15T06:42:57Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q106001]] 51967 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Maurice-Edouard Saint-Léon Chevalier |slika=[[slika:Maurice Chevalier 1934.JPG|150px]] |tekst uz sliku=''Moris Ševalije'', francuski glumac i šansonijer u kabaretima, operetama i revijama pariških zabavnih pozorišta |datum rođenja=12. septembar 1888. |mjesto rođenja=[[w:Pariz|Pariz]], [[w:Francuska|Francuska]] |datum smrti= 1. januar 1972. |mjesto smrti=Marnes-la-Coquette, [[w:Francuska|Francuska]] }} * "Ko s jednom ženom provede cio [[život]], može i doživjeti [[starost]], ali bez "svih" žena nije moguće sačuvati [[mladost]]." * "Mladi bi htjeli da budu vjerni, a ne mogu. Stari bi htjeli da budu nevjerni, ali ne mogu." * "[[Muškarac]] može da ostane neosjetljiv prema lijepim [[duša]]ma, ali nikada prema lijepim nogama." * "[[Starost]] i nije tako loša ukoliko imate u vidu šta joj je alternativa." * "Volim toplu ženu i hladnu kafu. I jedno i drugo vam omogućuje da dobijete u vremenu." [[Kategorija:Francuski glumci|Chevalier,Maurice]] [[Kategorija:Francuski pjevači|Chevalier,Maurice]] {{Wikipedia}} qcp0zsamhwg743ljorb332afpte4sj3 0 2308 54816 40837 2015-08-03T18:44:54Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q52938]] na [[d:|Wikidati]] 54816 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Gustav II Adolf |slika=[[slika:Gustav II of Sweden.jpg|170px]] |tekst uz sliku=švedski kralj |datum rođenja=9. decembar 1594. |mjesto rođenja= |datum smrti=6. novembar 1632. |mjesto smrti= }} *"Ne trebate se bojati. Nema primjera u historiji da je neki [[kralj]] poginuo u bici." [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Historija]] {{Wikipedia}} fy4mthul4ywgzdiunf30s192cmrycpy 0 2309 27824 24711 2007-03-13T22:24:36Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27824 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Arhidam |slika= |tekst uz sliku=''spartanski kralj '' |datum rođenja=oko 400 p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti=338. p.n.e. |mjesto smrti= }} *"Pogledaj tvoju sijenku i vidjećeš da nije ništa veća nego što je bila prije tvojih [[pobjeda]]." [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Historija]] {{Wikipedia}} jq8mmxd9r1kubt003dle9g6nqmpwabo 0 2310 59147 36740 2020-01-08T00:47:33Z Savonhelmi 6967 File 59147 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Gaj Julije Cezar |slika= |tekst uz sliku=rimski cezar i imperator |datum rođenja=13. juli 100. p.n.e. |mjesto rođenja=Rim, Italija |datum smrti=15. mart 44. p.n.e. |mjesto smrti=Rim, Italija }} [[File:Julius Caesar Coustou Louvre.png|thumb|right|''Veni, vidi, vici.'']] *"Bolje je umrijeti nenadano, nego strepjeti od [[smrt]]i čitav [[život]]." *"Kocka je bačena!" *"Dođoh, vidjeh, [[pobjeda|pobjedih]]!" [[Kategorija:Politika|Cezar,Julije Gaj]] [[Kategorija:Historija|Cezar,Julije Gaj]] {{wikipedia}} pv6ox3h8m1qsp2nvfr5acmrgy8zhn6z 0 2311 62006 54817 2024-05-18T16:42:47Z Srđan 4695 62006 wikitext text/x-wiki {{ABC}} {{Infokutija biografija |ime=Jovan Dučić |slika=[[slika:Ducic.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Jovan Dučić'', bosanskohercegovački pjesnik |datum rođenja= 1871. |mjesto rođenja=Trebinje |datum smrti= 7. april 1943. |mjesto smrti= }} == A == * "Ako ljubav zavisi od naše slobodne volje, zašto ne prestanu da vole oni koji bi htjeli da prestanu? Naprotiv, plaču od bola i robuju ljubavi, čak i oni ponosni ljudi koji inače smatraju ropstvo za najveće zlo; rado se lišavaju zbog ljubavi nečeg čega se inače nikad nisu htjeli odreći; i nose svoju ljubav kao bolest ili okov; i žive u strahu da ne izgube samo onog koga vole." * "Ako [[Mudrost|mudrac]] izbjegava glupaka, još više glupak izbjegava mudraca." == B == * "Bolje je vjerovati u svašta, nego ne vjerovati ni u šta." * "[[Brak]] se najčešće sastoji od jednog lažova i jednog nasilnika." == Č == * "[[Čovjek]] koji nije hrabar ne može biti ni pošten, jer za [[poštenje]] su potrebne žrtve kakve [[kukavica]] ne umije da podnese, a potrebna je i velikodušnost koju on ne može razumijeti." * "Čuvaj se onoga koji poružni kada se smije." == I == * "Ima ljudi koji su hrabriji pred smrću, nego pred životom." * "Ironični ljudi su često puni [[duh]]a. Njima su se uvijek divili više nego što su ih voljeli." * "Izvor nesreće čovjekove leži u njegovom [[Egoizam|egoizmu]]; u tom što hoće da uvijek drugi rade za njega." == K == * "Kao glad ni ljubav nema očiju, ali ljubomora nema pameti." * "Kad bi [[mladost]] imala [[Filozofija|filozofiju]] staraca, na [[svijet]]u ne bi bilo ni jednog sunčanog dana." * "Kad se uzme koliko na svijetu ima glupaka, ludaka, podlaca i bezličnih ljudi, čovjek izgubi svaku ljubav za život u tako otrovnom vazduhu." * "Ko prijatelja tumači i analizira, taj ga i ne voli." * "Ko vjeruje da je [[Sreća|sretan]], on je odista sretan." == L == * "Lijepa je svaka [[žena]], osim one koja misli da to nije, i one koja misli da to jeste." == Lj == * "[[Ljubav]] je najveće nespokojstvo i [[nasilje]] nad sobom i drugima." * "Ljubav je ozbiljna i sveta stvar, ali su zaljubljeni - za čudo, uvijek smiješni za sve ostale ljude." * "[[Ljubav]] u sumnjama, to je najveća [[bijeda]] i najčemerniji [[paradoks]] božji." * "[[Ljubomora]] je nesumnjivo jedno osjećanje koje je izvor najstrašnijih nepravdi i najprostačkijih nastupa." * "[[Ljubomora]]n [[muškarac]] je [[moral]]ni idiot, a ljubomorna [[žena]] je gora i opasnija od preljubnice." * "Ljudi koji mrze to su najpre glupaci, zatim kukavice, ali nikad heroji." == M == * "Mi nemamo sreću da sebi biramo ni neprijatelja ni prijatelja. Neprijatelji nas sami pronađu i prvi napadnu, a prijatelji uvijek dođu slučajno." * "Mlada žena ima sve iskustvo starije žene, i svu radoznalost i ležernost djevojčice." * "Mnogi se ljudi tuže da im prođe cio vijek tražeći životu njegov [[smisao]]; ako uopće postoji, i nije drugdje nego u samom traženju." == N == * "Najgore govore o ženi oni koji su bili najsrećniji u ljubavima." * "Najviše se vole oni ljudi koji imaju iste [[Vrlina|vrline]], a najviše se mrze oni koji imaju iste [[Mana|mane]]." * "Ne treba prijatelja cijeniti po pravdi, nego po srcu." * "Neko ostari kao [[zlato]] i mramor, a neko kao cipela." * "Nema nesreće muškarčeve koju žena nije u stanju ili sasvim da neutralizira, ili da veoma ublaži." * "Nema ni jedne [[Religija|religije]] koja nije bezbožno rušila." * "Nema ni jednog ostarjelog [[kralj]]a koji ne bi pristao da bude običan mlad poručnik." * "Nije tačno rečeno da je svaki [[čovjek]] kovač svoje sreće, tačno je, naprotiv, da je svaki čovjek uvijek sam kovač svoje nesreće." * "Nikad čovjek ne može da kaže onoliko [[mudrost]]i koliko može da prećuti ludosti." * "Nikad [[čovjek]] prema čovjeku nije pravedan: ni kad voli ni kad mrzi." == P == * "Pametan se čovjek oženi na vrijeme. U mladosti je brak stvar ljubavi i spola, a u starosti je stvar slabosti i straha od samoće." * "Po [[Vrlina|vrlinama]] nas ocjenjuju samo naši prijatelji, a naši neprijatelji nas ocjenjuju po našim mahanama." * "Prosječan čovjek uvijek više voli ženu nego ljubav. Kod žene je sasvim obratno: rijetko je kojoj ženi dovoljan samo čovjek; ona uz to čezne da bude voljena." * "Prva osobina primitivnog čovjeka je da se boji svega što ne razumije, a na prvom mjestu se boji pameti." == R == * "Rijetko je čovjekov cilj zao; mogu biti samo zla sredstva." == S == * "Samo se u [[ljubav]]i i u [[smrt]]i ljudi mogu da izjednače, i da posljednji stigne prvog." * "Samo su ograničeni ljudi zadovoljni sobom i svojom [[Sudbina|sudbinom]]." * "[[Slava]], to je jedina [[čovjek]]ova [[sreća]] koja nije spokojna, i koja je najskuplje plaćena." * "[[Starost]], [[bolest]] i sirotinja, ujedinjene, to su neosporno najveća i konačna [[katastrofa]] jedne ljudske [[Sudbina|sudbine]]." * "[[Starost]] je zloća više nego dobrota." * "Sve [[Knjiga|knjige]] na svijetu trebalo bi da budu knjige utjehe, toliko ima nesretnih na zemlji." * "Svi ljudi imaju istovjetne sreće i nesreće otkad su postali, a samo ludaci imaju sopstvenu sreću." * "[[Svijet]] podnosi starca samo ako je duhovit ili bogat." == Š == * "Škritice nisu samo tvrde u pitanju novca, nego i u pitanju prvenstva i slobode." == U == * "U [[ljubav]]i, kao i u [[Religija|religiji]], sve počiva na osjećanju i na vjerovanju u nevjerovatno." * "U [[ljubav]]i ne stradaju samo ljudi koji su mehkog [[Srce|srca]], nego, naprotiv, najviše stradaju baš oni koji umjesto srca nose svoju grubu sebičnost, svirepu želju da osvoje i potrebu da despotski zavladaju." == V == * "Velika je [[nesreća]] kad [[čovjek]] ne zna šta hoće, a prava katastrofa kad ne zna šta može." * "Velika nesreća čovjekova jeste što život počinje mladošću, a završava starošću, jer bi život bio neizmjerno savršeniji da počinje starošću, a završava mladošću." == Z == * "Za svaku našu [[Nesreća|nesreću]] kriva je ili naša lakoumnost, ili naša gordost, ili naša [[glupost]], ili naš [[porok]]." * "[[Zlo]] i nesreća ne dolaze od [[Bog]]a, nego od [[čovjek]]a." == Ž == * "Žena će oprostiti muškarcu i najteže poroke, ali žena ne prašta drugoj ženi ni njene najveće vrline." * "[[Žena]] dobro zna da je slaba samo kad voli." * "Žena ima dvije svoje misije na Zemlji, da bude majka i da bude supruga. Ona je od prirode stvorena da bude majka, a samo je ljudskim zakonima natjerana da bude supruga." * "[[Žena]] ne voli [[ljubav]] koju uviđa, nego koju nagađa." * "[[Žena]] se često brani od [[porok]]a srčanije i poštenije nego [[muškarac]], jer zna da je ne kontroliše samo jedno lice, nego cijelo [[društvo]], i [[porodica]], i sve ostalo što su ljudi podigli protiv žene." * "[[Žena]] u koju smo zaljubljeni prestaje biti za nas obično ljudsko biće, nego ili postane bijeli [[anđeo]] ili [[sotona]]." * "[[Žena]] uvijek mora da ima nekog koga će mučiti, bilo muža bilo ljubavnika." * "[[Žena]] vas najviše voli kad ima da ona prašta vama, a ne vi njoj." * "Žene imaju stalnu potrebu da budu voljene, i kad one same ne vole i zato se često predaju i ljudima koji su im inače fizički nemili." * "Žene su unijele više blagosti i uglađenosti među ljude, nego svi moralisti ovog svijeta." * "Ženu treba uzeti za ono što jeste, i ne pokušavati da je izgrađujemo bolje nego što je Bog napravio; a ako se žena uzme za onakvu kakva je odista, ona može još donijeti muškarcu neizmjerno puno radosti." * "Ženska [[nježnost]], ta čudna [[snaga]] koja, nevidljiva a svemoćna, živi u tim slabim stvorenjima, izbija iz njih u najrazličitijim oblicima, i stvara i rastvara živote i sudbine oko sebe." {{wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Dučić, Jovan}} [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] 0gpyhd2ro32k16rh88ffrnnqwpiwp2i 0 2312 60202 60192 2022-07-21T00:58:52Z Ahti-Saku 7802 Datoteka 60202 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Zoran Đinđić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=srbijanski premijer |datum rođenja=1. avgust 1952. |mjesto rođenja=Bosanski Šamac, BiH |datum smrti=12. mart 2003. |mjesto smrti=Beograd, Srbija |počasti= }} [[File:Zoran Đinđić, Davos.jpg|thumb|Zoran Đinđić (2003)]] *"Ako neko misli da će zaustaviti sprovođenje [[zakon]]a time što će mene ukloniti onda se grdno vara, jer ja nisam sistem. Sistem će funkcionisati i dalje i niko neće dobiti amnestiju za zločine tako što će ukloniti jednog ili dva funkcionera države." *"U socijalizmu je ustav važan koliko i partijski program. Ni manje ni više." == Izvori == # ''Politika'', 21. februar 2003. #''Glas javnosti'', 24. februar 2003. {{Wikipedia}} [[Kategorija:Srbijanski političari|Đinđić, Zoran]] 54gzz8zykce2n3fr4t9qa3ero9kw75l 0 2314 59216 20687 2020-03-04T13:39:13Z 80.223.94.19 File 59216 wikitext text/x-wiki [[File:Anacharsis.jpg|thumb|]] '''Anakars''' (610 p.n.e.), starogrčki filozof -------- *" Vidjeti pijanca najbolja je lekcija onima koji bi mogli pasti u [[iskušenje]] i izgubiti svoju [[trezvenost]]." *"[[Zakon]]i su kao paukova mreža: oni hvataju samo male muhe, dok velike s lakoćom tu mrežu rastrgaju." [[Kategorija:Grčki filozofi]] {{Wikipedia}} qu9d5939g64gl635x2g6ahqyxti17p8 0 2315 61886 59584 2024-05-18T09:13:03Z Srđan 4695 61886 wikitext text/x-wiki [[File:Parc de Versailles, Rond-Point des Philosophes, Apollonius, Barthélemy de Mélo inv1850n°9449 02.jpg|thumb]] *"Moje [[tijelo]] je u zatvoru; moj [[duh]] je na slobodi." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Historija]] [[Kategorija:Filozofija]] ph1x52as7a1b001xanm7p8leu0lmh9f 0 2316 54819 54269 2015-08-03T18:45:25Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q318254]] na [[d:|Wikidati]] 54819 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Gian Francesco Poggio Bracciolini |slika=[[slika:Gianfrancesco Poggio Bracciolini - Imagines philologorum.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Poggio Bracciolini, talijanski filozof'' |datum rođenja=11. februar 1380. |mjesto rođenja=Arezzo, Italija |datum smrti= 30. oktobar 1459. |mjesto smrti=Firenca, Italija }} *"Onaj ko misli da će zadržati [[vrlina|vrline]] svojih predaka velikim brojem pasa, ptica i konja, potucajući se po lovištima i šumama, taj potvrđuje svoje porijeklo među [[životinja]]ma." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Italijanski filozofi|Bracciolini,Poggio]] f49xjmykv9p2zpwtql9hpgkpx2a7m0e 0 2317 28150 23030 2007-03-13T22:47:50Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28150 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Pierre Paul Royer-Collard |slika=[[slika:Pierre-Paul Royer-Collard.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Pierre Collard, francuski filozof'' |datum rođenja=21. juni 1763. |mjesto rođenja=Sompuis, Francuska |datum smrti=2. septembar 1845. |mjesto smrti=Châteauvieux, Francuska }} *"Svugdje čujem uzvike: ''[[Smrt]], smrt, smrti i osuditi, osuditi, osuditi''. Ja bih htio da čujem: ''[[Pravda]], pravda, pravda!''" [[Kategorija:Francuski filozofi|Collard,Pierre]] {{Wikipedia}} ahxs1tn3magbjpbuv5gonyv40x9rh0a 0 2318 51870 39622 2014-04-15T03:11:45Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q166092]] 51870 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Camillo Cavour |slika=[[Slika:Cavour.jpg|200px]] |tekst uz sliku=italijanski državnik |datum rođenja=10. august 1810. |mjesto rođenja=Torino, Italija |datum smrti= 6. juni 1861. |mjesto smrti=Torino, Italija }} *"Kad ne bi bilo [[parlament]]a i moj sobar bi mogao biti [[diktator]]." *"Kad se proglasi vanredno stanje, svaki [[magarac]] zna da [[vlada]]." *"Kad želim da se nešto napravi [[dobro]] i brzo, obraćam se uvijek onima koji su već mnogo zaposleni: nezaposleni nemaju nikada vremena da bilo šta učine." *"Možete spriječiti da se čuju moje [[riječ]]i, ali ne možete spriječiti da se čuje [[istina]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Italijanski političari]] 067578q6zcafo0nun0k1rk8dwdffcha 0 2319 51862 49477 2014-04-15T02:57:03Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q43440]] 51862 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Giosuè Carducci |slika=[[Slika:Carducci.jpg|150px]] |tekst uz sliku=italijanski pjesnik |datum rođenja=27. juli 1835. |mjesto rođenja=Pietrasanta, Italija |datum smrti=16. februar 1907. |mjesto smrti=Bologna, Italija }} *" Ekonomičnost je najbolji znak dobrog [[odgoj]]a." *"Onaj koji može nešto reći u deset [[riječ]]i, a izgovori dvadeset, sigurno je spreman da vas prevari i obmane." [[Kategorija:Italijanski pisci|Carducci,Giosue]] {{Wikipedia}} stg6qjt5yqjzialk3upjdn83tyii349 0 2320 35281 19534 2008-11-02T13:50:02Z Pearl 501 35281 wikitext text/x-wiki '''Berkley''' (1834-1892), engleski ljekar ------- *"[[Savjest]] je ona dama koja vam nakon neuspjele operacije ne da danima [[oko|oka]] zaklopiti. Radite, dakle, ispravno kako biste što manje [[noć]]u bili budni." [[Kategorija:Nauka]] tbvank3vy8vi3wtf04gq3j7vvik8csj 0 2321 60924 51370 2024-03-02T16:39:11Z Saku pepukas 8396 60924 wikitext text/x-wiki [[Slika:Andrew-carnegie-portrait-pd.png|thumb|''Andrew Carnegie'' (1913)]]'''Andrew Carnegie''' (1835-1919), američki industrijalac i ekonomista ---------- *"Ja sam se rodio u [[bijeda|bijedi]], pa ipak ne bih svoje djetinjstvo mijenjao za ono bogataških sinova. Šta oni znaju o porodičnoj radosti? Šta znaju o majci koja radi kao guvernanta, pralja, kuharica, učiteljica, a koja je ujedno i uzorna supruga?" [[Kategorija:Nauka|Carnegie,Andrew]] {{Wikipedia}} b65uvuc854xq085rh7461b9bs3oi3ia 0 2322 24632 19691 2006-10-28T17:23:18Z Zumbulka~bswikiquote 10 24632 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Darije |slika= |tekst uz sliku=perzijski kralj |datum rođenja=558 p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti= 486 p.n.e. |mjesto smrti= }} *" Nikad se nisam kajao za ono što sam prećutao; međutim mnogo puta sam se pokajao što sam dopustio da mi pobjegnu [[riječ]]i koje nisam trebao izgovoriti." [[Kategorija:Historija]] [[Kategorija:Politika]] {{Wikipedia}} jc6munirmb1jmnyl8kcpf42uampbjp6 0 2323 51359 43492 2014-04-13T00:10:36Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 4 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q198621]] 51359 wikitext text/x-wiki '''Alfred Capus''' (1858-1922), francuski dramaturg -------- *"Jedna [[lastavica]] ne čini [[proljeće]], ali jedna [[deva]] sigurno označava pustinju." [[Kategorija:Francuski pisci|Capus,Alfred]] ryjqvbm9wssxz606asm9ezk8s41itxt 0 2324 23193 20675 2006-10-10T21:49:56Z Harač 23 23193 wikitext text/x-wiki '''Alfredo Catalani''' (1854-1893.), italijanski kompozitor ---- *"Moram umrijeti s toliko [[muzika|muzike]] u [[Srce|srcu]]!" [[Kategorija:Muzika|Catalini,Alfredo]] [[Kategorija:Italijanski kompozitori|Catalini,Alfredo]] {{Wikipedia}} hytoskhvexulpm2afopzv16nsayg0x0 0 2325 52591 49538 2014-04-21T20:54:22Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52591 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Publius Cornelius Tacitus |slika=[[slika:Gaius Cornelius Tacitus.jpg|150px]] |tekst uz sliku=rimski historičar i govornik |datum rođenja= ca. 56. |mjesto rođenja= |datum smrti= ca. 117. |mjesto smrti= }} *"[[Mudrac]]i se oslobađaju [[strast]]i za slavom." *"Najviše [[zakon]]a ima u najpokvarenijoj državi." [[Kategorija:Historija]] [[Kategorija:Filozofija|Filozofija]] {{Wikipedia}} 6439z52400onscjr210yt07v1uwa17q 0 2326 6030 2006-01-20T00:25:11Z Zumbulka~bswikiquote 10 6030 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Publius Cornelius Tacitus]] rlkp598qix8jduw519qgcih3kqkwsnb 0 2327 51343 51334 2014-04-12T19:13:46Z Cekli829 1724 Vraćena izmjena 51334 [[Special:Contributions/Harač|korisnika Harač]] ([[User talk:Harač|razgovor]]) Wikidata 51343 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Robert Oppenheimer |slika=[[slika:JROppenheimer-LosAlamos.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Robert Openhajmer, američki fizičar'' |datum rođenja=22. april 1904. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti=18. februar 1967. |mjesto smrti=Princeton, SAD }} * "[[optimizam|Optimisti]] misle da je ovo najbolji od svih mogućih svjetova. [[pesimizam|Pesimisti]] to znaju." [[Kategorija:Američki naučnici|O]] {{Wikipedia}} hnqnxl8o9u4jczu76cfuou3hbpn1vqg 0 2328 60083 58927 2022-04-04T00:46:01Z Kalsarimyrkyttäjä 7724 Datoteka 60083 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Harold Pinter |slika= |tekst uz sliku=britanski književnik,<br>dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2005. |datum rođenja=10. oktobar 1930. |mjesto rođenja=London, Engleska |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Harold Pinter in 1962.jpg|thumb|Harold Pinter (1962)]] [[File:Harold Pinter.JPG|right|thumbnail|]] *"Ne znam kako [[muzika]] može da utiče na pisanja, ali su za mene od ogromne važnosti džez i klasika. Neprestano osjećam dah muzike u pisanju." - (''Harold Pinter in Playwriths at Work,ed. By George Plimpton, 2000.'') [[Kategorija:Britanski pisci|Pinter,Harold]] {{Wikipedia}} lgau04xzy7xrp4qg65mukzoi9jml6vf 0 2329 51362 48336 2014-04-13T01:12:09Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 9 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q342423]] 51362 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Zelena milja |originalni naziv =The Green Mile |godina =1999. |zemlja =SAD |režiser =[[Frank Darabont]] |uloge =[[Tom Hanks]], [[David Morse]], [[Bonnie Hunt]] }} == Reklamna rečenica == * "Čuda se događaju" == Paul Edgecomb == * "Neki put od ćelije do električne stolice nazivaju posljednja milja... mi je zovemo zelena milja." == John Coffey == * "Zovem se John Coffey...kao kahva...ali se piše skroz drugačije." * "Pokušao sam preobratiti, ali je bilo jače od mene." * "On ih je ubio sa njihovom međusobnom ljubavlju...tako je u cijelom svijetu." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Zelena milja}} 2g7rudfeztrwnvith7d982k4zv0utcu 0 2330 29603 22428 2007-03-23T19:42:53Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29603 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Šesto čulo |originalni naziv =The Sixth Sense |godina =1999. |zemlja =SAD |režiser =[[M. Night Shyamalan]] |uloge =[[Bruce Willis]], [[Haley Joel Osment]], [[Toni Collette]] }} == Reklamna rečenica == * "Nije svaki dar blagoslov" == Dijalozi == : '''Cole''': Ja vidim mrtve ljude... : '''Crowe''': U snovima? : ''Cole negira glavom'' : '''Crowe''': Dok si budan? : ''Cole klima glavom'' : '''Crowe''': Mrtvi ljudi kao u grobovima i kovčezima? : '''Cole''': ...Oni ne znaju da su mrtvi : '''Crowe''': Koliko ih često vidiš? : '''Cole''': sve vrijeme, ''(pauza)'' oni su svuda... [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Šesto čulo}} ddrqllcah96ix10vsu07bzdm56qu555 0 2331 51714 46943 2014-04-14T21:48:08Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q157044]] 51714 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Sati.jpg|200px]] |naziv =Sati |originalni naziv =The Hours |godina =2002. |zemlja =SAD |režiser =Stephen Daldry |uloge =[[Nicole Kidman]], [[Julianne Moore]], [[Meryl Streep]] }} == Virginia Woolf == *"Ne možeš pronaći mir izbjegavajući [[život]]." *"Dragi Leonarde, gledati [[život]]u u lice, uvijek, gledati životu u lice, i znati ga onakvog kakav je. Barem ga znati, voljeti ga, onakvog kakav je, a onda, odložiti ga. Leonarde, uvijek godine među nama, uvijek godine, uvijek ljubav, uvijek...sati..." == Također pogledajte == *[[Virginia Woolf]] [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Sati}} mwqvyp460bdq6zismtw4y5in5xgbrdw 0 2332 51272 46192 2014-04-09T17:01:56Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 14 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q1774631]] 51272 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Američka ljepota.jpg|200px]] |naziv =Američka ljepota |originalni naziv =American Beauty |godina =1999. |zemlja =SAD |režiser =[[Sam Mendes]] |uloge =[[Kevin Spacey]], [[Annette Bening]], [[Thora Birch]], [[Wes Bentley]] | }} == Reklamna rečenica == * "...pogledaj bliže" == Lester Burnham == *Moje ime je Lester Burnham. Ovo je moj komšiluk; ovo je moja ulica; ovo je moj [[život]]. Imam 42 godine; za manje od godinu biti ću mrtav. Naravno, ja to još ne znam, ali izgleda mi da sam već odavno mrtav. *Janie, danas sam dao otkaz. Onda sam rekao šefu da se jebe, a onda sam ga ucijenio za gotovo šezdeset hiljada dolara. Dodaj mi šparoge. *Sjećate li se onih postera koji kažu, 'Ovo je prvi [[dan]] do kraja vašeg života'? Pa, to je [[istina]] za sve dane osim jednog- dana kada umrete. == Dijalozi == :'''Ricky''': To je kao da [[Bog]] gleda direktno u tebe, samo na sekundu, i ako si pažljiv možeš i ti uzvratiti pogled. :'''Jane Burnham''': I šta vidiš? :'''Ricky''': Ljepotu. {{Wikipedia|Američka ljepota}} [[Kategorija:Filmovi]] nr754nxrpwkqvozh38jkwl0v96dgkgz 0 2333 28639 20010 2007-03-23T19:33:25Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28639 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Gospodar prstenova: Dvije kule |originalni naziv =The Lord of the Rings: The Two Towers |godina =2002. |zemlja =SAD |režiser =[[Peter Jackson]] |uloge =[[Cate Blanchett]], [[Orlando Bloom]], [[Billy Boyd]] }} == Reklamna rečenica == *"Nova sila je u usponu." == Saruman == *"Ko sada ima snage da stane protiv armija Isengarda i Mordora, i saveza dvije kule?" *"Rohan, moj gospodaru, spreman je da padne." == Gollum == *"Ubico!" *"Zašto plačeš Sméagole?" *"Ona bi to mogla uraditi?!" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} ouehfbhn72jd2dvazqm4zse1fnt516i 0 2334 28641 24532 2007-03-23T19:33:26Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28641 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Prstenova_družina.jpg|200px]] |naziv =Gospodar prstenova: Prstenova družina |originalni naziv =The Fellowship of the ring |godina =2001. |zemlja =SAD |režiser =[[Peter Jackson]] |uloge =[[Elijah Wood]], [[Ian McKellen]], [[Wiggo Mortensen]] }} == Reklamna rečenica == * "Jedan Prsten da svima gospodari, jedan za svima seže, Jedan Prsten da sve okupi i u tami ih sveže" == Monolozi == '''Gandalf''':"Mnogi koji žive zaslužuju [[smrt]]. A neki koji su umrli zaslužuju [[život]]. Da li im ga ti možeš dati? Onda nemoj biti tako nestrpljiv da im prosuđuješ smrt. Jer, čak i jako mudri ne mogu vidjeti sve." '''Gandalf''': :''Ash nazg durbatulûk'' (Jedan prsten da svima gospodari) :''Ash nazg gimbatul'' (Jedan prsten za svima seže) :''Ash nazg thrakatulûk'' (Jedan prsten da sve okupi) :''Agh burzum-ishi krimpatul'' (I u tami ih sveže) == Dijalozi == :'''Frodo''':"Volio bih da se ovo nije dogodilo u moje [[vrijeme]]" :'''Gandalf''': "I ja i svi oni koji dožive ovakva vremena. Ali nije na njima da odluče. Sve ono što mi možemo da odlučimo jeste šta da uradimo sa vremenom koje nam je dato." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} h7pkco3380maau46gemdu2b8xqiqegv 0 2335 60050 51330 2022-03-02T02:39:09Z Thavok 7714 Ispravljena manja gramatička greška i odvojen navodnik od dvotačke. 60050 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Gospodar prstenova: Povratak kralja |originalni naziv =The Lord of the Rings: The Return of the King |godina =2003. |zemlja =SAD |režiser =[[Peter Jackson]] |uloge =[[Sean Bean]], [[Cate Blanchett]], [[Orlando Bloom]], [[Billy Boyd]] }} == Reklamna rečenica == *"Ne može biti trijumfa bez gubitaka, pobjede bez patnje, slobode bez žrtve." == Citati == *'''Gandalf''': "Sutra će biti veći jad nego što je bio danas i tako će biti još dugo. Nema više ništa što ja mogu uraditi da to promijenim. Tabla je postavljena, figure se miču." *'''Frodo''': "Sada je sve gotovo. Drago mi je što si ovdje sa mnom. Ovdje na kraju svih stvari, Same." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Filmovi]] cldyhsx04nepk0rhdsh47pbih9k5yul 0 2336 6112 6043 2006-01-20T08:11:33Z Zumbulka~bswikiquote 10 6112 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Gospodar prstenova: Dvije kule]] 0ubm0yes37zhnskntyxqm944aehjqq6 0 2337 6045 2006-01-20T02:53:21Z Zumbulka~bswikiquote 10 6045 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Miguel de Cervantes]] 0dsl09ixwr8awnm6ptv6t6z4y7jz4en 0 2338 19938 17681 2006-10-02T13:26:20Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19938 wikitext text/x-wiki '''Friedrich Ratzel''' (Karlsruhe, Baden, 30. august 1844. - Ammerland, 9. august 1904.), njemački geograf i etnograf, značajan po kovanici Lebensraum ("životni prostor") -------- *"[[Filozofija]] [[Historija|historije]] ljudske rase, dostojna svojega imena, mora započeti s nebesima te sići na zemlju, mora biti ispunjena s uvjerenjem da je čitavo postojanje jedno—jedinstveno shvaćanje utemeljeno od početka do kraja na jednom identičnom [[zakon]]u." [[Kategorija:Nauka|Ratzel,Friedrich]] {{Wikipedia}} e0nlp524raola29asdtjaw2df9jjf8m 0 2339 59313 51409 2020-05-10T21:52:26Z Vilho-Veli 7122 File 59313 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jerome David Salinger |slika= |tekst uz sliku=''američki književnik'' |datum rođenja=1. januar 1919. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:J-D-Salinger-Illustration-TIME-1961.jpg|thumb]] * "Ako postoji [[riječ]] koju mrzim, onda je to moćno! Kako lažno zvuči!" == Djela == *''[[Lovac u žitu]]'' (1951.) [[Kategorija:Američki pisci|Salinger,Jerome David]] [[Kategorija:Jerome David Salinger|*]] {{Wikipedia}} r4aavfvoq20xr9gmtdmcvgax5jyciy5 0 2340 6048 2006-01-20T03:05:41Z Zumbulka~bswikiquote 10 6048 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Jerome David Salinger]] b68msfkl4oj23mdec8zygxj89r1cbrp 0 2341 60047 29434 2022-03-02T02:13:02Z Thavok 7714 Stilski uređen tekst i podebljan dio teksta. 60047 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Tijesna koža |originalni naziv =Tesna koža |godina =1982. |zemlja =Jugoslavija |režiser =[[Mića Milošević]] |uloge =[[Nikola Šimić]], [[Ružica Sokić]], [[Milan Gutović]] }} == Dijalozi == :(''gola ulazi u prostoriju gdje zatice Pantića'') *'''Sekretarica''': "A vi?! Svuda gurate svoj nos?... O Bože, od ovog čovjeka ću da poludim." :'''Pantić''': "A tako dakle, tamo dižete slušalicu, a ovdje noge, jel'?" :(''obraća se sekretarici'') *'''Pantić''': "Pišite, pišite... Zbog takvih kao što je on, moja ćerka na konkurs ide kao u kupleraj. A za mene nema mjesta u bolnici." :'''Šojić''': "Ja ću da te smjestim tamo, Pantiću. To da znaš da ću ja da te smjestim tamo." :'''Pantić''': "Pa neće moći..." :'''Šojić''': "'oće!" :'''Pantić''': "...jer u bolnicu primaju samo sa trinaest pogodaka." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} gsmdf7roh2nb1abgriqeg1294p4kofg 0 2342 49881 49870 2013-07-25T20:31:10Z 89.164.250.199 49881 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Balkanski špijun.jpg|200px]] |naziv =Balkanski špijun |originalni naziv =Balkanski špijun |godina =1984. |zemlja =Srbija |režiser =Božidar Nikolić, Dušan Kovačević |uloge =[[Mira Banjac]], [[Bora Todorović]], [[Sonja Savić]], [[Predrag Laković]], [[Bata Živojinović]] }} *"CIA snajka, CIA, upropastili su pola [[svijet]]a!!!" *"'Oće centrala da pogriješi jednom ali ne sto puta. Slušajte druže, možda ste dobili pogrešan broj, al' ste dobili onog kog ste tražili. A, šta, nije ti jasno. E, biće ti jasno. Jebaću ti majku majčinu. Marš, džukelo jedna. Mrš." *"Koja su to kola bolja od moskvića" *"To bi i moja Smiljka rekla" *"Ovo su neki čobani, budale" *"Soko zove orla" "Orao pao, orao pao" *"Ajde lepo priznaj a Đura ce ti oprostiti što te je tukao!" *"Odem ja u SUP, dobar dan, dobar dan. Vi ste taj i taj, ja sam taj i taj. Danice pojačaj radio možda nas prisluškuju." *"Sto puta sam ti rekao da ne pričaš gluposti i budalaštine, Ti si pozvana da rešavaš državne probleme?" "Valjda me se tiće ovolika skupoća?" "Ceo narod ćuti i trpi samo ti laješ! Jebem li ti sunce žarko samo još jenom da te čujem!" *"Šta je bilo?" "Napio se!" "Jadan čovek!" "Ma šta jadan,svinja. Pusti ga da crkne. Pu...!" *"Drogiro se deset minuta s ovolikom iglom... Težak narkoman!" *"Ima nas Čvorovića, pa da razbucamo ta govna [[Kategorija:Filmovi]] gka4agxyis6ghzbrtltgpi3oj68g5uz 0 2343 29269 21948 2007-03-23T19:39:34Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29269 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Ringeraja |originalni naziv =Ringeraja |godina =2002. |zemlja =Srbija i Crna gora |režiser =[[Đorđe Milosavljević]] |uloge =[[Dejan Lutkić]], [[Ivan Jevtović]], [[Dejan Čićmilović]] }} == Citati == *"Treba slušati starije od sebe... ali ne sve starije, samo one pametnije! Jer ako slušamo sve starije otići ćemo u starački dom, a tamo nema pametnih ni za maramicu!" == Dijalozi == *"Ja sam prošle godine sa četiri stotine metara pogodio u oko jedno tele." :"Mog'o je biti i komšija bato!" :"Ali nije!" *"Mogu nešto da vas zamolim, ako bi ste mogli dami ga pokažete?" :"Molim!?" :"Misli na pištolj!" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} 92tj7qbp8de3gdwpwwg8ttgtqu5955u 0 2344 59908 40983 2021-09-24T07:26:09Z PetarM 6810 59908 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Ko to tamo pjeva |originalni naziv =Ko to tamo peva |godina =1980. |zemlja =Jugoslavija |režiser =[[Slobodan Šijan]] |uloge =[[Pavle Vujisić]], [[Dragan Nikolić]], [[Danilo Stojković]] }} == Citati == *"Moj Miško može da vozi 2 km unazad vezanih očiju." *"Ovakvi kao ja, ne dave se tako lako!" *"Moj Miško je genija za vožnju!" *"Tata, ja bih ono radio!" - "I tata bi sine!" *"E crko dabogda!" *"Busi, hahaha, busi, hahahaha, busi,..." *"Umalo se ne udavih..." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} g15px7pvqbmmjxtkxygf5wcrvvwgq3h 0 2345 18543 18377 2006-09-27T16:28:20Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Collateral]] 18543 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Collateral]] jay0w6z27g5xxrb8tvttvknfep9e7wz 0 2346 48673 33404 2013-02-27T12:01:30Z 77.74.229.50 /* Citati */ 48673 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Kapetan Mikula Mali |originalni naziv =Kapetan Mikula Mali |godina =1974. |zemlja =Jugoslavija |režiser =[[Obrad Gluščević]] |uloge =[[Petar Prličko]], [[Tonči Vidan]], [[Joško Pažanin]] }} == Citati == *"Pustite vi meni moga didu, a ja ću vama vašega Ingliza. Didaaa, didaaa..." *"Brod i ljude triba dovest u luku..." *"Mina je... sve se minja (strila nebeska!) I vuk dlaku minja... ali ćud nikada!" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} m1qhrr4ijyf7zlbumohp71sg5nfmrnd 0 2347 61819 32533 2024-05-17T11:59:01Z Srđan 4695 Moving from [[Category:TV Serije]] to [[Category:Televizijske serije]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61819 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Ljubav na seoski način.jpg|150px]] |naziv =Ljubav na seoski način |originalni naziv =Ljubav na seoski način |godina = |zemlja =Srbija |režiser =Dragoslav Lazić |uloge =Miodrag Petrović - Čkalja, Dragan Zarić, Ratko Šarić, Živka Matić, Žika Milenković, Prizrenka Petković, Milka Lukić, Eva Ras, Olgica Stanisavljević, Coka Perić - Nesić, Slavica Georgijev, Pavle Minčić, Branka Mitić; pjeva: Silvana Armenulić }} == Gvozden (Čkalja)== *"Jooj ako meni padne mrak na ove moje plave [[oči]], kuku si ga onome koji mi dođe na puškomet, pa ima da gi razbucam k'o buldožer staru livadu. *"Pa naš Milorad šije na singericu sa dva'es operacije." *"Pa ako ćemo tako prijatelj Cvetko i prija Stamena, i devojka je pod manu. Ima beleg, operisana je od slepog creveta *"Za pametnog čoveka je i komarac muzika." == Milorad == *"Trguju sa živi ljudi, druže sudijo!" [[Kategorija:Televizijske serije]] {{Wikipedia}} k3qge0ecczeyvqi3spkxqqy7op6937w 0 2348 49644 29285 2013-06-07T19:34:13Z 93.87.116.103 /* Citati */ 49644 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Sabirni centar |originalni naziv =Sabirni centar |godina =1989. |zemlja =Jugoslavija |režiser =[[Goran Marković]] |uloge =[[Rade Marković]], [[Bogdan Diklić]], [[Dragan Nikolić]] }} == Citati == *"[[Medicina]], to je hirurgija. Ostalo su pijavice." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} r82yuinvgf2e4j3vgt61ybv0sd6y790 0 2349 57403 28861 2016-12-22T12:25:12Z 109.92.129.26 /* Citat */ 57403 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Ljepota poroka |originalni naziv =Ljepota poroka |godina =1986. |zemlja =Jugoslavija |režiser =[[Živko Nikolić]] |uloge =[[Mira Furlan]], [[Milutin Karadžić]], [[Petar Božović]] }} == Citat == *"Ubij ga, naturizam je u pitanju." *"Ne bio ja noćas na kumino mjesto, a kume?" == Dijalozi == * "Istina imam jedan grdan običaj: ujutro kad se probudim, ako mi zvoni lijevo uho bjež' od mene." : "I ja imam jedan običaj: Spavam do 10, protežem se do 11, stavim kafu zapalim cigaru i pušim do 2, a onda mi se po običaju jebe." (''pauza'') Koje tebi uho zvoni?" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} q1m8x8n71exxz6u7hpg9yv0ksktq1q9 0 2350 29020 21608 2007-03-23T19:37:20Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29020 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =O pokojniku sve najljepše |originalni naziv =O pokojniku sve najlepše |godina =1984. |zemlja =Jugoslavija |režiser =[[Predrag Antonijević]] |uloge =[[Zvonko Lepetić]], [[Radmila Živković]], [[Bora Todorović]] }} == Dijalozi == *"Ako ovo potraje moraćemo opet u šumu u partizane." :"Misliš, valjda, u četnike..." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} najde3fewpmhldftelrel9u8mvi6cki 0 2351 28967 21523 2007-03-23T19:36:49Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28967 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Nacionalna klasa |originalni naziv =Nacionalna klasa |godina =1979. |zemlja =Jugoslavija |režiser =[[Goran Marković]] |uloge =[[Dragan Nikolić]], [[Bogdan Diklić]], [[Gorica Popović]] }} == Citati == *"Ma kad nisi ništa uradio sa veterinom nećeš ni sa tom glumom." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} pu98n6c42hluoa5409egewtj14uo8vd 0 2352 23422 22048 2006-10-13T18:14:37Z Zumbulka~bswikiquote 10 23422 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Sex-partijski neprijatelj.jpg]] |naziv =Sex - partijski neprijatelj no. 1 |originalni naziv =Sex - partijski neprijatelj no. 1 |godina = |zemlja =Srbija |režiser =Dušan Sabo |uloge =Branko Vidaković, Olivera Ježina, [[Bata Živojinović]], Mihailo Janketić }} *"Bratko, nemoj da me [[ubistvo|ubiješ]] molim te. Tebi je svejedno, a meni je to mnogo važno." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} i7u7qpm6h1k3xydj3hesxzgvg99pusa 0 2353 29597 22419 2007-03-23T19:42:49Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29597 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Čuvar plaže u zimskom periodu |originalni naziv =Čuvar plaže u zimskom periodu |godina =1976. |zemlja =Jugoslavija |režiser =[[Goran Paskaljević]] |uloge =[[Irfan Mensur]], [[Gordana Kosanović]], [[Danilo Stojković]] }} == Dijalozi == *"Pa idem ja." :"Izuzetno ćeš nam nedostajati." :"Doviđenja." :"Taman posla." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} ke4prjeodkwdyxab4l21ke794jujolh 0 2354 29496 22292 2007-03-23T19:41:49Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29496 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Varljivo ljeto '68 |originalni naziv =Varljivo ljeto '68 |godina =1984. |zemlja =Jugoslavija |režiser =[[Goran Paskaljević]] |uloge =[[Slavko Stimac]], [[Danilo Stojković]], [[Mija Alekšić]] }} == Dijalozi == *"A što peremo zube?" :"Pa, sine, doći će nam gosti." :"A, šta ćemo da im radimo?" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} 8aij6q1lcnfy48azza3mqbi736109tx 0 2355 51400 43608 2014-04-13T06:40:45Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 7 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q110206]] 51400 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Prljavi Hari |originalni naziv =Dirty Harry |godina =1971. |zemlja =SAD |režiser =[[Don Siegel]] |uloge =[[Clint Eastwood]], [[Harry Guardino]], [[Reni Santoni]] }} == Reklamna rečenica == *"Njega se ne postavlja na slučajeve [[ubistvo|ubistava]]; samo ga odriješite." == Citati == *"Moraš sebi postaviti jedno pitanje: da li ću imati [[sreća|sreće]]? Pa, je l' 'oćeš, barabo?" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} s1re56gq7nzsb2gaqwng2indmeuzwql 0 2356 28572 19784 2007-03-23T19:32:34Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28572 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Dvanaest žigosanih |originalni naziv =The Dirty Dozen |godina =1967. |zemlja =SAD |režiser =[[Robert Aldrich]] |uloge =[[Lee Marvin]], [[Ernest Borgnine]], [[Charles Bronson]] }} == Reklmna rečenica == *"Treniraj ih! Uzbudi ih! Naoružaj ih!... Onda ih pusti da divljaju po nacistima!" == Citati == *"Ovdje imamo jednog religioznog manijaka, opakog patuljka, dva skoro idiota, a o ostalima ne želim ni da pričam!" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} nvmfqiiqtbxfd5x0jqoqxux6oltzlv3 0 2357 28791 21186 2007-03-23T19:35:04Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28791 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Kadišek |originalni naziv =Caddyshack |godina =1980. |zemlja =SAD |režiser =[[Harold Ramis]] |uloge =[[Chevy Chase]], [[Rodney Dangerfield]], [[Ted Knight]] }} == Citati == * "Hej, ljudi, svi ćemo dobiti seksa!" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} n7n8rz0ivkegurzxtqqedrnk8nxqcza 0 2358 59606 40051 2020-12-02T23:59:49Z Doavik 7095 59606 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Lajanje na zvijezde |originalni naziv =Lajanje na zvezde |godina =1998. |zemlja =Jugoslavija |režiser =[[Zdravko Sotra]] |uloge =[[Dragan Micanović]], [[Nataša Solak]], [[Nikola Šimić]] }} == Citati == *"Profesore, umni rad je fizički neizdrživ." *"Kako Tanjug javlja, ja te volim" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} nwajcpa91s1dufz9kqf6rabvgtcdja1 0 2359 50864 50863 2014-03-08T17:34:03Z Tegel 2142 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/146.255.151.7|146.255.151.7]] ([[User talk:146.255.151.7|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:77.238.217.134|77.238.217.134]] 50864 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Ljeto u zlatnoj dolini |originalni naziv =Ljeto u zlatnoj dolini |godina =2003. |zemlja =Bosna i Hercegovina |režiser =[[Srđan Vuletić]] |uloge =[[Haris Sijarić]], [[Svetozar Cvetković]], [[Kemal Cebo]] }} == Dijalozi == *F: "Pogledaj 'vamo, sunce zalazi za Igman i cijeli grad je sada u mraku." :A: "Okej pa?" :F: "A sad pogledaj 'vamo i broj do 10, unazad." :A: "10..9..8...7..6..5...4....3..2..1" :S: "Poštovani putnici, molimo za trenutak pažnje. Upravo nadlijećemo grad Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Zlatna dolina Bosne i Hercegovine. Ne gledajte kroz prozor, nemate šta vidjeti osim bijede i sirotinje. U svakom slučaju pilot je povećao brzinu tako da ćemo u najkraćem mogućem vremenu biti veoma daleko." :F: "On se sjaji, a mi smo u mraku. To je zato što on prevozi sretne ljude....Zato se toliko sjaji.." :A: "Nisi mi trebao pokazati ovaj fol." :F: "Zašto?" :A: "Zato što je tužan!" :F: "Ma nije. Samo sam ti želio pokazati avion u kojem ćemo biti jednog dana. Ako želiš poći sa mnom." *H: "Šta ti ustvari hoćeš od mene? Šta hoćeš?" :F: "Došao sam da vidim jel' se to moglo uradit' na neki drugi način, a ne onako na dženazi da nam se svi smiju. Mogli ste fino doći kod mene kući pa da porazgovarama kao ljudi, kao gospoda." :H: "Koja,bolan,gospoda?? Gdje ti vidiš gospodu? Nema više gospode u Sarajevu. Upamti to! U Sarajevu nema 50 kratkih mašni uključujući diplomatiju i simfonisjki orkestar. Nema više gospode u Sarajevu. Ponavljaj sad za mnom! I ti,debeli!" *F: "Hajmo, vadi pare!" :G: "Šta je, jel' ovo pljačka,bolan?" :F: "Jeste,pljačka je." :G: "Dobro, dobro, polako reci da znamo. Da se možemo malo prepast'." :F: "Vadi pare!" :G: "Ne,ne,i ne.." :F: "Vadi pare! Čuješ šta ti kažem!" :G: "Ma,ne dam pare. Ne dam, čuješ li ti šta ja kažem...N E D A M P A R E." *F: "Mor'o bih ubiti 50 ljudi da nađem 50 000 maraka." :P: "Možda i 60." :F: "50 ljudi po 1000 maraka." :P: "800, pala je cijena." *"Bil' me volio imat'?" :"Ne znam bil' te volio imat', al' znam da bi' te volio jebat'." *F: "Radi šta hoćeš...Boli me kurac!" *F: "Jebat ću te!Jebat ću te!Jebat ću ti seku,jebat ću ti bracu,jebat ću ti cuku,jebat ću ti macu!Jebat ću te!Jebat ću ti sve!"(čuvena pjesma sa početka filma) *"Samo su pice bitne!Sve ostalo je...kita!" *"Fikret kar'o!" [[Kategorija:Filmovi]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] {{Wikipedia}} 86cibnaf2goqul8m5w9wt2bn5junlhu 0 2360 29605 22430 2007-03-23T19:42:54Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29605 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Šindlerova lista |originalni naziv =Schindler's list |godina =1993. |zemlja =SAD |režiser =[[Steven Spielberg]] |uloge =[[Liam Neeson]], [[Ben Kingsley]], [[Ralph Fiennes]] }} == Reklamna rečenica == *"Ko god spasi jedan [[život]], spasio je čitav [[svijet]]." == Citati == *"Što te više gledam...posmatram... Nikad nisi pijan. To je prava...prava kontrola. Kontrola je moć. To je moć." *"Plaše nas se zato što možemo proizvoljno da ubijamo. Neko počini zločin, biva zbog toga ubijen, dobro. Ako ga ubijemo lično, još bolje. To međutim nije moć, već pravda. To nije isto što i moć. Moć je...kad možemo da ubijemo...a ne ubijemo." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} e05m7et4ne26ktadkzm6kvbj0bvux0t 0 2361 28606 19901 2007-03-23T19:32:57Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28606 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Fine mrtve djevojke |originalni naziv =Fine mrtve djevojke |godina =2002. |zemlja =Hrvatska |režiser =[[Dalibor Matanić]] |uloge =[[Olga Pakalović]], [[Nina Violić]], [[Krešimir Mikić]] }} == Citati == *"Šta je komunjare, jesam vas sjeb'o! Pička li vam materina smrdljiva! Anđeli moji neka čuju, kupio je tata baterije, neka čuju!!!" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} 3ryaksjn560vfzy0mm5j64vb0idjbg3 0 2362 19557 18653 2006-10-02T12:54:09Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19557 wikitext text/x-wiki [[Slika:Biće biće.jpg|thumb|right|''Biće biće'']]'''Biće biće''' je pozorišna predstava u režiji [[Sulejman Kupusović|Sulejmana Kupusovića]]. Uloge: Senad Bašić, Gordana Boban, Nada Đurđevska i Izudin Bajrović -------- *"Zaradio je Velija za kuće, eh kad se digne kuća u Matuzićima a sve na dugme..al' šta ćemo jesti?" [[Kategorija:Filmovi]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] {{Wikipedia}} hnq7933ufsqcjrkckjkqrhau62qcrve 0 2363 28776 21162 2007-03-23T19:34:56Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28776 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Kako je propao rokenrok |originalni naziv =Kako je propao rokenrol |godina =1989. |zemlja =Jugoslavia |režiser =[[Goran Gajić]] |uloge =[[Nebojša Bakočević]], [[Predrag Bjelac]], [[Dragan Bjelogrlić]] }} == Citati == *"Ustani da te ne udarim nogom u glavu." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} igfydxqeqp9vzsl6mbv1zw90igw9tfv 0 2364 52155 48446 2014-04-15T14:53:27Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 12 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q2875]] 52155 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Prohujalo s vihorom.jpg]] |naziv =Prohujalo s vihorom |originalni naziv =Gone With The Wind |godina =1939. |zemlja =SAD |režiser =Victor Fleming |uloge =[[Clark Gable]], [[Vivien Leigh]], [[Leslie Howard]], [[Olivia de Havilland]] }} == Scartlett O'Hara == * "Sutra ću misliti o tome. Sutra ću pronaći način da ga vratim. Na kraju krajeva, sutra je novi dan..." * "Tara! Dom. Idem kući! Naći ću način da ga vratim! Uostalom, sutra je novi dan!" == Gerald O'Hara == * "Hoćeš reći, Katie Scarlett O'Hara, da ti Tara, da ti zemlja ništa ne znače? Pa, zemlja je jedina stvar na svijetu za koju vrijedi raditi, za koju se vrijedi boriti, vrijedi umrijeti, jer je to jedina stvar koja traje." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} 82op25vx1xqglhf1tim3zaqeda20q56 0 2365 51366 45610 2014-04-13T01:41:30Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 3 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q260616]] 51366 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Arizona dream.jpg]] |naziv =Arizona dream |originalni naziv =Arizona dream |godina =1993. |zemlja =SAD |režiser =[[Emir Kusturica]] |uloge =[[Johnny Depp]], [[Jerry Lewis]], [[Faye Dunaway]] }} == Reklamna rečenica == *"Nemirni mladić, sa svojom vizijom budućnosti i svojom fantazijom o ljubavi." == Citati == *"Ako hoćeš upoznati ljude, moraš im upoznati snove. Tek tad ćeš shvatiti da su ljudi u većim govnima od tebe" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Arizona dream}} puvdcj5xhzkov6ei4mpbh6pe6bxs4m3 0 2367 6106 2006-01-20T08:01:48Z Zumbulka~bswikiquote 10 6106 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Friedrich von Schiller]] lf3sbrc1v0116a85eresxiwc3wq86w4 0 2368 6107 2006-01-20T08:03:09Z Zumbulka~bswikiquote 10 6107 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[George Gordon Byron]] axf2jke7lyz7ktt4p1215ykvnekiuke 0 2369 6108 2006-01-20T08:04:00Z Zumbulka~bswikiquote 10 6108 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[George S. Patton]] j893qo5mzesxrla85kg45og6fzyfb1l 0 2370 6109 2006-01-20T08:04:58Z Zumbulka~bswikiquote 10 6109 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Giacomo Casanova]] 06fv5to2vc62vtrtp74fkivgnp3oyd2 0 2371 6110 2006-01-20T08:06:18Z Zumbulka~bswikiquote 10 6110 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Henry St John, Lord Bolingbroke]] 48ylkrbaa6f0z037u8z12zhm3j7vm7k 0 2372 62069 6111 2024-05-19T14:45:06Z EmausBot 5637 Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[John Buchan, I Baron Tweedsmuir]] 62069 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[John Buchan, I Baron Tweedsmuir]] 7mxaegj6ytep7ze97x61d8njm4tjwll 0 2373 27954 24527 2007-03-13T22:35:52Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 27954 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Hamza Bakšić |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački novinar |datum rođenja= ? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Bez tradicionalne mrkve i batine, međunarodna zajednica neće moći uskladiti svojom rukom izgrađeni [[Daytonski mirovni sporazum|dejtonski]] čardak ni na nebu ni na zemlji sa pravilima života koje je deklarisala. U međuvremenu, [[narod]] opstaje u nadi da će nešto donijeti prvi koraci ka evropskim integracijama. Za puk, to je mrkva. Za političare, nije. Otkoje im je ulijetati u strože norme ponašanja, iz ovog bonluka! Ulazak u Evropu za većinu njih bio bi kraj veoma komforne karijere." (''Oslobođenje'', 20. januar 2006) [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari|Bakšić,Hamza]] {{Wikipedia}} 4znq8ekaxk9k8eecu27jz8428b9b3l4 0 2374 23603 21190 2006-10-15T11:56:59Z Zumbulka~bswikiquote 10 23603 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Kenneth Roth |slika= |tekst uz sliku=direktor Human Rights Watcha |datum rođenja= ? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Praksa zlostavljanja se ne može objasniti crnim [[ovca]]ma, odnosno pojedinačnim, iznimnim slučajevima. Nije više uvjerljivo mučenja i zlostavljanja objašnjavati samo kršenjem propisa i nedoličnim ponašanjem [[vojnik]]a nižega ranga. (...) U 2005. godini je postalo uznemirujuće jasno da su zlostavljanja [[zatvor]]enika postala svjesni, centralni dio strategije [[George Bush|Bushove]] vlade." :[http://www.oslobodjenje.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=47805&Itemid=47 ''Oslobođenje'', 20. januar 2006, u izvještaju organizacije za ljudska prava "Human Rights Watch"] [[Kategorija:Politika|Roth,Kenneth]] {{Wikipedia}} rnzya6gnnzmbo8yo6uh3vdkbzdbag84 0 2375 22817 19721 2006-10-09T22:00:32Z Zumbulka~bswikiquote 10 22817 wikitext text/x-wiki '''Diego Arria''', bivši ambasador Venecuele u UN-u, predsjednik Vijeća bezbjednosti UN-a 1992 -1993., jedan od onih koji su stvorili Tribunal, svjedok protiv zločinca Miloševića i u sudskom procesu Nasera Orića --------- *"Dok je [[Ratko Mladić|Mladić]] boravio u Beogradu, mislim da se radilo o ogromnom saučesništvu. Jer oni jako mnogo toga znaju. Znaju previše. Dosta toga su oni ispregovarali. Sa mnogima, sa Kanađanima, sa Akašijem, sa Ghalijem, oni su stalno pregovarali različite [[stvar]]i, tako da se pitam kakvu će vrstu pričice ispričati na Haškom tribunalu, za koju mi do danas nismo čuli. Postoji nagrada od 25 miliona dolara za njihovu glavu, ali mislim da bi mnogima u međunarodnoj zajednici postalo jako neugodno ukoliko bi se oni živi izveli na suđenje. Mislim da bi oni bili veoma neugodni [[svjedok|svjedoci]]…" [http://www.bosnjaci.net/aktuelnosti.php?id=197&polje=interview Intervju za časopis ''Peta strana svijeta'' o nehapšenju [[Radovan Karadžić|Karadžića]] i Mladića, 16. januar 2006] [[Kategorija:Političari|Arria,Diego]] {{Wikipedia}} 49yjoqwap3nbg4h5s0fvn7djnp3psv2 0 2376 49693 49692 2013-06-15T00:10:37Z 85.94.139.136 49693 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nijaz Duraković |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački političar'' |datum rođenja= 1. januar 1949. |mjesto rođenja=Stolac, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= 29. januar 2012. |mjesto smrti= Sarajevo, Bosna i Hercegovina }} *"Novim Ustavom SR BiH treba izričito zabraniti djelovanje mogućih partija u zemlji ili izvan granica SFRJ, čiji je cilj razbijanje zajedničkog života naroda BiH ili ugrožavanje bratstva i jedinstva i međunacionalnih odnosa u cjelini. [...] Samo u onoj mjeri u kojoj se drži radničko-klasne suštine svoje politike Savez komunista može odbijati one opcije koje bi da ga pretvore u zavađene nacionalne partije." (''Akcenti iz referata Nijaza Durakovića'', ''Oslobođenje'', 8. prosinca 1989.) *"Bosna i Hercegovina ne može da igra na nacionalnu kartu i ona ne može biti branitelj ili protagonist bilo koje partikularne nacionalne politike ili pozicije. [...] Odbacujemo svaki koncept koji bi narode i narodnosti dijelio i sukobljavao po tome ko je više, a ko manje za Jugoslaviju, ko ima veće, a ko manje zasluge za njeno stvaranje i pobjedu socijalističke revolucije. [...] Odbacujemo i obnovljene teorije bošnjaštva, bez obzira na to da li se ono shvata kao nadnacionalna kategorija koja bi u sebi asimilirala postojeće nacionalne entitete u BiH, ili se, pak, tom teorijom bošnjaštvo želi rezervisati samo za Muslimane". (''Akcenti iz referata Nijaza Durakovića'', ''Oslobođenje'', 8. prosinca 1989.) *"Borimo se za ravnopravnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu unutar jedinstvene SFRJ. To je, dakle, borba za socijalističku, federativnu Jugoslaviju, kao zajednicu ravnopravnih i zbratimljenih naroda i narodnosti koji u njoj žive i mi druge opcije nemamo, niti hoćemo da imamo." (''Iskrivljene pretpostavke'', ''Oslobođenje'', 8. decembra 1989.) *"Imate one koji su iskreno za jačanje države [[BiH]] i njenih institucija i ove druge koji svaku pomisao i ideju o ukidanju [[Daytonski mirovni sporazum|dejtonskog]] situiranja [[entitet]]a u ustavnoj materiji BiH smatraju nacionalnom izdajom. A, zna se, "ovi drugi" su [[političar]]i iz RS koji imaju istovjetno gledanje na poziciju entiteta neovisno od toga jesu li iz radikalnih partija, socijaldemokratskih, socijalističkih, "vakih-nakih"... Njima je opstanak RS i njeno ustavno pozicioniranje stvar u koju se ne smije dirnuti." (Intervju za ''Avaz'', 17. januar 2006) *" Ukoliko se uskoro ništa ne promjeni, [[narod]] BiH će postati još nepismeniji. Kako se nadati boljem, kad su osnovne potrepštine za jednog osnovca u septembru koštale 80 KM, a da smo uz to u međuvremenu postali i jedinstvena [[država]] u kojoj su čak bukvar i čitanka opterećeni PDV-om" (''Avaz'', 30. januar 2006) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari|Duraković,Nijaz]] qbdit37o8qn30syywbr6iqie0ijkmle 0 2377 19573 13070 2006-10-02T12:55:03Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19573 wikitext text/x-wiki '''Bogoljub Karić''', srbijanski biznismen i političar, lider Pokreta snaga Srbije ---------- *"Samo ljudi u velikoj panici, kao što su sada premijer [[Vojislav Koštunica]] i dio njegove vlade, u stanju su činiti ono što oni sada rade. Otvaraju aferu za aferom. Svaka veća od one prethodne. Ali, na njihovu nesreću, sve su to afere u njihovom dvorištu. To što su počeli i što i danas rade je prosto - nezamislivo. Gebels im nije dorastao. A glavni i (ne)odgovorni urednik svega što se događa je Vojislav Koštunica. To je nezamislivo. To se nikada u historiji Srbije nije desilo. (...) događa se u Srbiji ista kampanja koja je prethodila ubistvu premijera [[Zoran Đinđić|Đinđića]]. Optužbe protiv njega i mene su iste: vozi se privatnim avionom, proglašava se kriminalcem, korupcionašem, sada i nacionalnim izdajnikom. Sve je isto kao i u kampanji pred ubistvo premijera Đinđića, samo je još jačeg inteziteta, s direktnim pozivom na linč i podstrekavanje nekog očajnika koji je izgubio svoje najmilije da me ubije. Ili će to učiniti neki kriminalac kojeg budu oslobodili zatvorske kazne. Zato ne propuštam priliku da upoznam javnost da sve direktno vodi premijer Koštunica i da su on, njegov šef BIA-e [[Rade Bulatović]] i šef kabineta [[Aleksandar Nikitović]] direktno odgovorni ako mi se nešto desi." (Intervju za ''Avaz'', 16. januar 2006) [[Kategorija:Srbijanski političari|Karić,Bogoljub]] c95rx6edhbwrcjnkykoxvydmoou5j3g 14 2378 54820 52271 2015-08-03T18:45:35Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 25 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q3919906]] na [[d:|Wikidati]] 54820 wikitext text/x-wiki {{KategorijaABC}} [[Kategorija:Književnost]] [[no:Kategori:Bøker]] [[pt:Categoria:Livros]] q0zixtv944ni2q45r25jnqstiw0up2r 0 2379 29048 24236 2007-03-23T19:37:34Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29048 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Omerpaša Latas |autor =[[Ivo Andrić]] |slika =[[Slika:Omerpaša Latas.jpg|150px]] |tekst uz sliku =posthumno objavljeni roman |originalni naziv =''Omerpaša Latas'' |datum prvog izdavanja =1977. }} *"Jedni se prave da ih zanima njena svirka, drugi šapću stihove, jedni joj nude [[novac]] i [[imanje]], drugi prevrću [[oči]]ma i uzdišu govoreći o [[ljubav]]i koja je jača od [[smrt]]i. Ali svi su oni jednaki; ni onom najsmirenijem ni najpristojnijem ne može se vjerovati, niko ne želi ništa od nje ni zbog nje, nego svi hoće jedno isto - nju, nju, samu, nagu, prostrtu kao ćilim, da je gaze i prljaju. Svi bi da joj se približe nepodnošljivo blisko, da je načnu i iskoriste kao planinu bogatu rudama, da je prevrnu i prosiju kao pješčano dno zlatonosne rijeke." *"Kad bi smo svi mi imali mogućnosti, [[hrabrost]]i i snage da samo jedan dio svojih [[mašta]]nja i najvrelijih [[želja]] pretvorimo u [[stvarnost]], samo u jednom času svoga [[život]]a, bilo bi cijelom [[svijet]]u i nama samima odmah jasno ko smo, i šta sve mi ljudi možemo da postanemo i budemo." == Vanjski linkovi == *[http://www.ivoandric.org.yu/html/omerpasa_latas.html www.ivoandric.org.yu] {{Wikipedia}} {{Djela Ive Andrića}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ivo Andrić]] 5en2hivelkyqvgfcqixgj9gpqc2dxae 14 2380 61194 30505 2024-05-16T14:18:54Z Srđan 4695 61194 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Andrić, Ivo}} [[Kategorija:Literatura]] 3te0xkr3iqttm30ym5mse3nqol1a4xr 0 2381 29448 24238 2007-03-23T19:41:24Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29448 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Travnička hronika |autor =[[Ivo Andrić]] |slika =[[Slika:Travnička hronika.jpg|150px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Travnička hronika'' |datum prvog izdavanja =1945. }} *"I zaista, jednog [[dan]]a će i u ove krajeve morati doći [[sloboda]], ali davno je rečeno da slobodu nije dovoljno steći, već je mnogo važnije postai dostojan slobode. Bez savremenijeg vaspitanja i slobodoumnijih shvatanja, neće vam ništa pomoći što će te se osloboditi osmanlijske vlasti. U toku stoljeća vaš [[narod]] se u mnogome toliko izjednačio sa svojim tlačiteljima da mu neće mnogo vrijediti ako ga Turci jednog dana napuste a ostave mu, pored njegovih rajinskih [[mana]], i svoje [[porok]]e: [[lijenost]], netrpeljivost, duh nasilja i kult grube sile. To u stvari ne bi bilo oslobođenje jer ne biste znali drugo do da robujete ili da druge porobljavate." *"...[[nasilje]]m se mogu izvršiti prepadi i postići korisni preokreti, ali se ne može trajno upravljati. [[Teror]] kao sredstvo [[vlada]]nja brzo otupi." *"Ukratko, šta vrijedi imati mnogo i biti nešto, kad [[čovjek]] ne može da se oslobodi [[strah]]a od sirotinje, ni niskosti u mislima, ni grubosti u [[riječ]]ima, ni nesigurnosti u postupcima, kad gorka i neumitna a nevidljiva [[bijeda]] prati čovjeka u stopu, a taj ljepši bolji i mirniji [[život]] izmiče se kao varljivo priviđenje." == Vanjski linkovi == *[http://www.ivoandric.org.yu/html/travnicka_hronika.html www.ivoandric.org.yu] {{Wikipedia}} {{Djela Ive Andrića}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ivo Andrić]] gryhgpfwb9jf848s9lpazsrfy3qsoou 0 2382 24239 22387 2006-10-24T18:58:06Z Zumbulka~bswikiquote 10 24239 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Znakovi pored puta |autor =[[Ivo Andrić]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Znakovi pored puta'' |datum prvog izdavanja = }} *"Dobro je i prirodno sjećati se [[prošlost]]i i misliti na [[budućnost]], ali živjeti ma i djelimično u budućnosti ili prošlosti - nezdravo je čak i opasno. To znači kočiti i potkradati svoj sadašnji [[život]], ne spasavajući ništa od prošlosti i ne čineći ništa za budućnost. Glavnim dijelom svoga bića, najboljim snagama srca i razuma [[čovjek]] treba da je uvijek i cio u sadašnjem trenutku, koji je jedini pravi i jedini mogući život koji živimo." *"Zbog ograničenog poznavanja prirodnih [[zakon]]a i stvarne ljudske prirode, nama pojedini ljudi mogu da izgledaju kao čudovišta i izuzeci po svojoj zloći ili [[dobro]]ti, ili svom savršenstvu. Otud vodi [[porijeklo]] i ljudska [[misao]] o bogovima, o [[bog]]u i satani, anđelima i svecima. *"Tako je sa svakim od nas, a tako je bilo oduvijek sa svima koji su, rođeni od žene, pod ovim suncem jeli [[hljeb]] ove zemlje." *"Nisu oni koje nazivamo pokojnicima tako mrtvi kao što se to obično misli. Isto kao što ni oni koji sebe smatraju živima nisu onako ni onoliko živi koliko bi hteli da izgledaju i kako sami sebe vide." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ivo Andrić]] {{Wikipedia}} {{Djela Ive Andrića}} 8epk6ncwj3bk7r4bp14u1qh8omp65w8 0 2383 24233 20014 2006-10-24T18:41:18Z Zumbulka~bswikiquote 10 24233 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Gospođica |autor =[[Ivo Andrić]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Gospođica'' |datum prvog izdavanja =1945. }} *"Treba da znaš jednom zauvijek, i da nikad ne zaboraviš da je svaki [[čovjek]] koji ne umije da uredi odnose između svojih prihoda i rashoda, onako kako [[život]] od njega traži, unaprijed osuđen na [[propast]]. Ne vrijedi ti ni naslijediti ni steći ako to ne umiješ. Tvoji prihodi ne zavise samo od tebe nego od raznih drugih ljudi i okolnosti, ali tvoja štednja zavisi jedino od tebe." *"Od malena se navikni da ti ni malo ne laska kad te hvale i da ti ni najmanje ne smeta kad te nazivaju tvrdicom, bezdušnim i samoživim stvorenjem. Prvo je znak da treba biti na oprezu, a drugo da si na pravom putu. Ne uspijeva kod ljudi onaj ko je dobar i izdašan, nego onaj ko je sposoban da ne bude ni jedno ni drugo, a da mu ljudi ne mogu ništa. A što ljudi hvale dobre i izdašne ljude, to je zato što od njih i njihove propasti žive. Ali ti zarana nauči da se nikad ne daš zbuniti ni zavesti [[riječ]]ima... Zato, svoje gledaj, tako da, po mogućnosti ništa što je tvoje nikad, ni za jedan minut ne dođe u zavisnost od dobre volje drugih ljudi." {{Wikipedia}} {{Djela Ive Andrića}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ivo Andrić]] cw24ep8uk4m04yp21mqzpretvytkzsl 0 2384 24624 24623 2006-10-28T16:49:48Z Zumbulka~bswikiquote 10 24624 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Šahrijarov prsten |autor =[[Dževad Karahasan]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Šahrijarov prsten'' |datum prvog izdavanja = }} * "Zašto je to tako? Zašto Bosanci (a rekao bih da je slično s ljudima sa juga Italije, s Ircima) postanu tako strasni rodoljubi kad odu, a nikako ne vole svoj kraj kad su osuđeni na njega, to jest dok borave u njemu. Ne znam, jedino znam da je tako." * "Možda se bezizlaz [[čovjek]]a iz ovih krajeva, njegova jadna nemogućnost da dosegne ljudsku potpunost i pojedinačnost, da se dovrši kao ljudsko biće i, zahvaljujući tome, odluči i učini nešto u svoje ime... možda se ta uronjenost ovdašnjeg čovjeka u ovdašnje magle i kolektivitete... tako bolno očigledno pokazuje u njegovoj omiljenoj zabavi koja je, naravno, mnogo više od zabave... Ta porazna slika ovdašnjeg ljudskog bezizlaza je takozvano narodno kolo." * "Uvredljivo je to što erotiku stalno brkaju sa [[seks]]om, i na osnovu te zbrke jedno komunikacijsko čudo srozavaju na puku biološku potrebu. Ta je gadost i glupost, po mjeri podlosti koju podrazumijeva, ravna nastojanju da se vjera u [[Bog]]a objasni borbom za opstanak ili potrebom za socijalnim utjecajem. Moglo bi se, naravno, pristati na to da je puko tjelesno općenje poteklo iz biološke potrebe kakva je [[glad]]. I kao što zadovoljavanje gladi proizvodi govna, zadovoljavanje puke tjelesne žudnje proizvodi nove ljude. Ali to nije [[erotika]], to nije onaj čudesni razgovor u kojem dvoje bića raskrivaju jedno drugome svoju najposebniju bit." * "Erotika je kao umjetnost, mudrovao je dalje Faruk, ona je toliko lijepa i potpuna da naprosto ne može biti plodna u ovome ovakvom svijetu u kojem plodovi dolaze iz manjka ili, u najboljem slučaju, iz bola. Ne gradim ja s tobom erotski odnos da bismo proizvodili djecu, erotski odnos nam treba da jedno drugome otkrijemo o sebi sve pa i ono što sami o sebi nismo znali i ne bismo saznali jer se samo kroz potpun erotski odnos može saznati. Jedino mi [[umjetnost]] može o nekome drugom dati znanja koja mi izgledaju kao moje vlastito [[iskustvo]] i tako mi omogućiti da se na trenutak uselim u njega, da se prividno osjetim kao on, pa tako bolje razumijem i znam sebe samoga kad se vratim u sebe; jedino mi erotika daje o meni znanja kroz mene samoga, budeći u meni potrebu da se dajem tebi; eto zato je erotika umjetnost - tehnika koja mi daje znanja o meni. Sva ostala ljudska znanja vode me izvan mene i nastoje mi sakriti mene praveći se da mi otkrivaju svijet. Zato su umjetnosti, u koje nesumnjivo spada i erotika, jedina znanja koja čovjeka vode prema njemu samome. " [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Dževad Karahasan]] {{Wikipedia}} ew0jqr4quhogbvfskc0w9qdob7t3gey 14 2385 30506 6140 2007-05-02T05:54:39Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30506 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 2386 48514 24625 2013-02-02T17:15:11Z Harač 23 48514 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Istočni diwan |autor =[[Dževad Karahasan]] |slika =[[Slika:Istocni diwan.jpg|200px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Istočni diwan'' |datum prvog izdavanja =1989. }} * "Često je [[čovjek]]u teško da podnese sebe jer mu se nikad ne događa da uradi upravo ono što je htio. Ili ne uspijeva poželjeti ono što radi, ili ne radi onako kako želi, ili ono što radi i želi ne ispada onako kako očekuje. Nekad se jave sjećanja koja čovjek nipošto ne želi, pa se učini lijepa onako ovijena maglom i daljinom." * "Jedini časovi u kojima čovjek bez [[problem]]a podnosi sebe jesu oni koje provede gledajući u vatru, a sebe čak i voli kad vatra krene prema gašenju." *"Postupajući dobro, čovjek se neće ogriješiti ni o predaju ni o [[običaj]]e, ni o vjeri ni o svoju prirodu." *"Na ljude utiču trave i drveće, kiša i mjesečina, i to često mnogo jače nego drugi ljudi, a tih se pojava tvoj razum malo tiče. Možda će jednom [[mudrac]]i poput tebe postići da me se mnogo više tiču ljudi koje ne poznajem nego stijena iznad moje kuće i grmlje iz mog vrta, ali molim [[Bog]]a da ne dočekam to srećno vrijeme. Možda će se jednom ljudski svijet i uređivati prema nalozima [[razum]]a, ali će to biti dosadan i suh svijet, bez ičega od onog zbog čega vrijedi živjeti i na šta se [[život]] i ljudi sa radošću troše." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Dževad Karahasan]] {{Wikipedia}} q9ct8jsm1pvujmxw9y7558wo6dklnhr 0 2387 25090 21566 2006-11-04T19:19:31Z Zumbulka~bswikiquote 10 25090 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Nevjestinski ponor |autor =[[Nura Bazdulj-Hubijar]] |slika =[[Slika:Nevjestinski ponor.jpg|150px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Nevjestinski ponor'' |datum prvog izdavanja =2004. }} *"Kada se uputite k nekom dalekom [[cilj]]u, ne očekujete da će Vas do njega dovesti autoput. Na tom je putu i uspon zapravo pad. Od časa rođenja mi padamo, padamo, polako, neosjetno kao ove pahulje što zaogrću crno mokro granje ružno i nakaradno u svojoj nagosti. No njegova je ružnoća samo privremena. Naviklo je. S njom, skrivenom bijelim plastem, čeka da se iznova zazeleni, buja, behara, rađa." *"[[Čovjek]] samo jednom cvjeta, samo jednom rađa. Kad plodovi sazru, više neće probeharati. Ostaju suhe gole grane bez nade da će ikada ponovo ozelenjeti. Predstoji mu još samo prah. Kamo sreće da ni to ne ostane." *"Nevjerojatni su putovi i ćudi sudbine. Da se nije rodio moj brat, a ako se već rodio, da nije bilo njegove [[bolest]]i ili da je majčina [[ljubav]] između nas dvoje bila ravnopravno raspodijeljena, ko zna, možda bi sve bilo drugačije. A možda i ne bi. Najlakše se prihvaća opravdanje kakvo nam odgovara, kakvo želimo." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Nura Bazdulj Hubijar]] {{Wikipedia}} {{Djela Nure Bazdulj-Hubijar}} cb40635rtbss8bzt17ggwqn9q0tdyw3 14 2388 30507 6144 2007-05-02T05:54:39Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30507 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 2389 60918 59942 2024-02-22T18:09:22Z 77.222.27.88 60918 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Derviš i smrt |autor =[[Mehmed Meša Selimović]] |slika =[[Slika:Derviš i smrt.jpg|center]] |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Derviš i smrt'' |datum prvog izdavanja =1966. }} * "Četrdeset mi je godina, ružno doba: [[čovjek]] je još mlad da bi imao [[želja]] a već star da ih ostvaruje. Tad se u svakome gase nemiri da bi postao jak navikom i stečenom sigurnošću u nemoći što dolazi. A ja tek činim što je trebalo učiniti davno, u bujnom cvjetanju tijela, kad su svi bezbrojni putevi dobri a sve zablude korisne koliko i istine. Šteta što nemam deset godina više pa bi me starost čuvala od pobuna ili deset godina manje pa bi mi bilo svejedno. Jer trideset godina je [[mladost]], to sad mislim, kad sam se nepovratno udaljio od nje, mladost koja se ničega ne boji, pa ni sebe." * "Čovjek nije drvo, i vezanost je njegova [[nesreća]], oduzima mu [[hrabrost]], umanjuje sigurnost. Vežući se za jedno mjesto čovjek prihvata sve uslove, čak i nepovoljne, i sam sebe plaši neizvjesnošću koja ga čeka. Promjena mu liči na napuštanje, na gubitak uloženog, neko drugi će zaposjesti njegov osvojeni prostor, i on ce počinjati iznova. Ukopavanje je pravi početak starenja, jer je čovjek mlad sve dok se ne boji da započinje. Ostajući, čovjek trpi ili napada. Odlazeći, čuva slobodu, spreman je da promijeni mjesto i nametne uslove. Kuda i kako da ode?" * "Kasno je, [[sjećanja]], uzalud se javljate, beskorisne su vaše nemoćne utjehe i podsjećanja na ono što je moglo da bude, jer što nije bilo, nije ni moglo da bude. A uvijek izgleda lijepo ono što se nije ostvarilo." * "Mi smo ničiji. Uvijek smo na nekoj međi, uvijek nečiji miraz. Vjekovima mi se tražimo i prepoznajemo, uskoro nećemo znati ko smo. Živimo na razmeđu svjetova, na granici [[narod]]a, uvijek krivi nekome. Na nama se lome talasi historije kao na grebenu. Otrgnuti smo, a neprihvaćeni. Ko rukavac što ga je bujica odvojila od majke pa nema više ni toka, ni ušća, suviše malen da bude jezero, suviše velik da ga zemlja upije. Drugi nam čine [[čast]] da idemo pod njihovom zastavom jer svoju nemamo. Mame nas kad smo potrebni a odbacuju kad odslužimo. Nesreća je što smo zavoljeli ovu svoju mrtvaju i nećemo iz nje, a sve se plaća pa i ova ljubav. Svako misli da će nadmudriti sve ostale i u tome je naša nesreća. Kakvi su ljudi Bosanci? To su najzamršeniji ljudi na svijetu, ni skim se istorija nije tako pošalila kao sa Bosnom. Juče smo bili ono što danas želimo da zaboravimo, a nismo postali ni nešto drugo. S nejasnim osjećajem stida zbog krivice i otpadništva, nećemo da gledamo unazada, a nemamo kad da gledamo unaprijed. Zar smo mi slučajno tako pretjerano meki i surovi, raznježeni i tvrdi. Zar se slučajno zaklanjamo za [[ljubav]] kao jedinu izvjesnost u ovoj neodređenosti, zašto? Zato što nam nije svejedno. A kad nam nije svejedno znači da smo pošteni. A kad smo pošteni, svaka čast našoj ludosti!" * "Mlade djevojke zamišljaju život i vjeruju riječima. Starice se boje [[smrt]]i i s uzdahom slušaju o [[raj]]u." * "Nada je svodilja smrti, opasniji ubica nego mržnja." * "Nezadovoljstvo je kao zvijer, nemoćna kad se rodi, strašna kad ojača." * "Ništa nemam osim uvjerenja da sam častan, ako i to izgubim, biću ruševina." * "Pa u tome i jeste sve - vraćati se. S jedne tačke na zemlji čeznuti, polaziti i ponovo stizati. * "Bez te tačke za koju si vezan, život nije odlaženje i vraćanje - nego lutanje." * "Smatrao sam dužnošću i srećom da sebe i druge čuvam od [[grijeh]]a. I sebe, uzalud je kriti. Griješne misli su kao vjetar, ko će ih zaustaviti. U čemu je pobožnost, ako nema iskušenja koja se savladavaju? Čovjek nije [[Bog]], i njegova [[snaga]] je baš u tome da suzbija svoju prirodu, tako sam mislio... Sad o tome mislim drukčije... [[Svijet]] mi je odjednom postao [[tajna]], i ja svijetu, stali smo jedan prema drugome, začuđeno se gledamo, ne raspoznajemo se, ne razumijemo se više..." * "Smiješno je možda, bio sam čovjek s onim od juče i hoću da budem čovjek s ovim od danas, drukčijim, možda i suprotnim ali me to ne buni jer čovjek je promjena a [[zlo]] je ako ne poslušamo [[savjest]] kad se javi." * "[[Smrt]] je jekin, sigurno saznanje, jedino za šta znamo da će nas stići. Izuzetka nema, ni iznenađenja, svi putevi vode do nje, sve što činimo to je priprema, za nju, priprema čim zakmečimo udarivši čelom o pod, uvijek je bliže, nikad dalje. Pa, ako je jekin, zašto se čudimo kad dođe. Ako je ovaj život kratak prolazak što traje samo čas, ili dan, zašto se borimo da ga produžimo dan ili čas. Zemaljski je život varljiv, [[vječnost]] je bolja. * "Trebalo bi ubijati [[prošlost]] sa svakim danom što se ugasi. Izbrisati je, da ne boli. Lakše bi se podnosio dan što traje, ne bi se mjerio onim što više ne postoji. Ovako se mješaju utvare i život, pa nema ni čistog sjećanja ni čistog života." * "Kunem se vremenom, koje je početak i završetak svega, da je svako uvijek na gubitku." * "Nisam htio da jedem, ni da pijem, odbio sam kad me nudila, htio sam da budem drugačiji od ostalih, zato sam bio isti." * "Na šta god da se odlučim, morat ću da učinim ja, sam. Bilo da oprostim, bilo da namirim." * "Živi ništa ne znaju. Poučite me, mrtvi, kako se može umrijeti bez [[strah]]a, ili bar bez užasa. Jer, [[smrt]] je besmisao, kao i [[život]]." * "Otvorio sam knjigu nasumce i naišao na pricu o Aleksandru Makedonskom. Car je, prica se tu, dobio na poklon divne posude od stakla. Poklon mu se veoma svidio, a ipak je sve polupao. - Zašto? Zar nije lijepo? - pitali su ga. - Baš zato - odgovorio je on. - Toliko su lijepe, da bi mi bilo teško da ih izgubim. A vremenom bi se jedna po jedna razbijala, i ja bih zalio više nego sad. Prica je naivna, a opet me zaprepastila. Smisao je gorak: covjek treba da se odrece svega što bi mogao da zavoli, jer su gubitak i razocarenje neizbjezni. Moramo se odreci ljubavi, da je ne izgubimo. Moramo uništiti svoju ljubav, da je ne unište drugi. Moramo se odreci svakog vezivanja, zbog moguceg zaljenja." * "[[Ljubav]] je valjda jedina stvar na svijetu koju ne treba objašnjavati ni tražiti joj razlog. Pa ipak to činim, makar samo zato da još jednom pomenem čovjeka koji je unio toliko radosti u moj život." * "(...)Ali nikad ne znamo šta izazivamo u drugom čovjeku riječju koja za nas ima sasvim određeno značenje i zadovoljava samo našu potrebu." IVA JANKOVIĆ!!!! == Dijalozi == * "- (...) Je li zločin upitati za brata, ma šta da je učinio! To mi je dužnost, i po božijim i po ljudskim [[zakon]]ima, svako bi mogao da me pljune ako bi se oglušio o to svoje [[pravo]]. I sve nas, kad bi se to pravo osporilo. Jesmo li postali životinje, ili gori od životinja? : - Riječi su ti teške (...) Na čijoj je strani pravo? Ti braniš brata, ja zakon. Zakon je strog, ja mu služim. : - Ako je zakon strog, treba li mi da budemo kurjaci? : - Je li kurjački braniti zakon, ili ga napadati, kao ti?" *"- [[Život]] je širi od svakog propisa. Moral je zamisao, a život je ono što biva. Kako da ga uklopimo u zamisao a da ga ne oštetimo? Više je štete naneseno životu zbog sprečavanja grijeha nego zbog grijeha. : - Onda da živimo u grijehu? : - Ne. Ali ni zabrane ništa ne pomažu. Stvaraju licemjerje i duhovne bogalje." == Vanjski linkovi == *[http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Selimovic_Mehmed_Mesa/Dervis_i_smrt/index.html Kitabhana] *[http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Selimovic_Mehmed_Mesa/index.html Meša Selimović: romani] * [http://sensei.daj.ba/dervis%20i%20smrt.htm Online roman "Derviš i smrt"] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Meša Selimović]] {{Wikipedia|Derviš i smrt}} {{Djela Mehmeda Meše Selimovića}} 5srr9xi8mwdapeu1mpuwa49ld6lmufz 14 2390 61213 58945 2024-05-16T14:30:43Z Srđan 4695 61213 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Selimović, Meša}} [[Kategorija:Literatura]] q9vw5v1ocr5iteqyyb0j287bfvum45b 0 2391 29143 27160 2007-03-23T19:38:27Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29143 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ponornica |autor =[[Skender Kulenović]] |slika =[[Slika:Ponornica.jpg]] |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Ponornica'' |datum prvog izdavanja =1977. }} *"Raj i Pakao su samo nastavak zemaljskog života u svojim ekstremima." *"Kako li daljina svemu dadne ljepotu!" :(str.257, ISBN 9958210371) *"Tamburica je zvockala oko jedrog Hilmi-begovog basa, sad Ostojin tenor na neprekidnoj tamnoj podlozi gusala ječi kao iz pećine. Ban u pismu kuka, moli, obećava sve, Hilmi-beg se vrpolji, a kad Ostoja otpjeva: :I vjeru ću svoju promijeniti :Privest vojsku svijetlom veziru.. :planu :"Lažeš! Nije tako, lažeš! Pjevaj pravo!" :Ostoja je prekinuo, pogružio, ne smije očiju da podigne. :"Pjevaj kad ti kažem!" :"Ja, beg", gleda u njega molećivo - "drukčije ne znam". :„Ne znaš! Znaš ti bolje nego ja! Nego hoćeš ovima niz dlaku. Ban je junak! Dušmanin, ali junak!“ :(str.180, ISBN 9958210371) *"Još pet stotina godina turska vlast ovdje da je ostala, ovi [[Bošnjaci|negdašnji patareni]] govorili bi [[bosanski jezik|bosanski]]" == Izdanja == *Sarajevo-Publishing, 1997 - ISBN 9958210371 == Vanjski linkovi == *[http://www.bhdani.com/default.asp?kat=txt&broj_id=389&tekst_rb=21 www.bhdani.com] *[http://www.openbook.ba/izraz/no07/07_muhidin_dzanko.htm www.openbook.ba] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Skender Kulenović]] {{Wikipedia}} q66njubotvpngea65sohsscz52rri6z 14 2392 30509 6150 2007-05-02T05:54:40Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30509 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 2393 28397 26381 2007-03-23T19:30:48Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28397 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Antologija zla |autor =[[Alija Isaković]] |slika =[[Slika:Antologija zla.jpg]] |tekst uz sliku =ratni dnevnik |originalni naziv =''Antologija zla'' |datum prvog izdavanja =1994. }} *"Možda će ostati zapisano da je danas počela agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu, ali počela je davno, davno." *"Osjećam da je ovaj prljavi rat, da je ova brutalna agresija ispraznila moj raniji duhovni i fizički sadržaj, i sada se punim nekim novim sadržajem. Kao da ću od sada biti neko drugi, ne više nikako onaj isti, onaj onakav. Ne sjećam se, već se ne sjećam kakav sam bio. A nije ni vrijeme da budem kakav sam bio." *"Zapamtite, ovaj rat je pobrisao i u prah samlio sve što je bilo naše, pojedinačno i zajedničko, i ništa više neće biti onakvo kakvim bijaše. Niti onakvim kakvim zamišljasmo da je bilo. Niko izvan nas ovo ne razumije. Ovome su davno izumrli svi univerzalni uzroci, posljedice i razumijevanja. Zato je ovo samo naše. Ove kukavičke i ove junačke generacije, koje ne pomilova ni priroda ni bog. Nema ovome riječi u tuđim jezicima, nema ni svih medijskih slika u oku, ni sućuti u srcima." == Drugi o knjizi == *"Antologija zla, iako formalno ustrojena kao ratni dnevnik, zapravo je jedna lucidna kronika o krvavoj sadašnjosti kroz koju se ogleda prošlost, o prošlosti koja je trajala predugo, o kulturi kao izvorištu fenomena zla. Eufemizmom "divljaci s Pala" Isaković sažeto određuje: "Srpsku akademiju nauka i umetnosti", s književničkom ispostavom u Francuskoj 7 (kao ideologe), Srpsku pravoslavnu crkvu i njenu "literaturu" (kao podstrekače), srpsku političku nauku, srpsku političku "književnost", političku publicistiku, političku kućnu (guslarsku) i školsku (epsku) pedagogiju (kao propagatore), te vojne dijelove, ovaj put JNA i paravojske (kao izvršioce). Naravno, terminološki se svuda podrazumijeva i "crnogorska poslušnička komponenta". Ova sintagma u kontekstu paklenih događanja ponekad će djelovati blago, kao kamilica." ([[Mile Stojić]]) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Alija Isaković]] i0b4opjtgup244oy01rnr6sxxr5n0tk 14 2394 30510 6153 2007-05-02T05:54:41Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30510 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] 14z7ypikd78jhhc51bo4w9t3l3kpcw4 0 2395 24234 20243 2006-10-24T18:43:02Z Zumbulka~bswikiquote 10 24234 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Jelena, žena koje nema |autor =[[Ivo Andrić]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Jelena, žena koje nema'' |datum prvog izdavanja =1962. }} *"Dan je samo bijela hartija na kojoj se sve bilježi i ispisuje, a račun se plaća noću, na velikim, mračnim i velikim poljima nesanice. Ali tu se i sve rješava i briše, konačno i nepovratno. Svaka preboljena [[patnja]] nestaje tu kao rijeka ponornica ili sagori bez traga i spomena." {{Wikipedia}} {{Djela Ive Andrića}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ivo Andrić]] akrn2rnoyt8eorb8q101fz93wdfx5dy 0 2396 24232 19875 2006-10-24T18:38:33Z Zumbulka~bswikiquote 10 24232 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ex Ponto |autor =[[Ivo Andrić]] |slika =[[Slika:Ex Ponto.jpg|170px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Ex Ponto'' |datum prvog izdavanja = }} *"Gubiti je strašno samo tako dugo dok se ne izgubi sve, jer gubiti malo donosi [[žalost]] i suze, i dok god možemo na preostalom mjeriti veličinu izgubljenog teško nam je, ali kada jednom izgubimo sve onda osjetimo lakoću za koju nemamo [[ime]]na, jer to je lakoća prevelikog [[bol]]a. Lagan sam, lagan da poletim! Sve izgubljeno je u mojoj [[svijest]]i, samo bez težine i gorkosti zemaljskih stvari; ja imam opet sve što izgubih, preobraženo i uljepšano - u sjećanju. I još: ja imam veliku slobodu onog koji ništa nema i [[mir]] onog koji je prežalio i konačno se rastao." {{Wikipedia}} {{Djela Ive Andrića}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ivo Andrić]] is68f1898x76fhiciarkc58bbyaa51z 0 2397 42710 31811 2011-06-25T10:02:08Z Ndakota93 2036 42710 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ostrvo |autor =[[Meša Selimović]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Ostrvo'' |datum prvog izdavanja =1974. }} * "Kako su ljudi nesavršeni. U svemu. Ne mogu da žive sami, postoje samo kao jedna polovina. Drugu traže u ženi u drugom čovjeku u lazi. Potrebna mi je ta druga polovina a o njoj ništa ne znam. Drugi čovjek je zatvorena kutija i ništa iz njega neće izaći ako to on ne želi. Mi možemo da stojimo pred tajnom danima, ništa nam se neće otkriti. Nepotpuni smo a zatvoreni. Postali smo neprirodni, odvojili smo se od sebe kakvi smo bili nekad, ko zna kakvi, izgubili smo nevinost. Ljudi misle zlo jedan drugom. Trebali bi da se vratimo prirodi i njenoj čistoti. Postajao je neki filozof koji je to predlagao ljudima. Nisu ga poslušali." *‎"Ostace kutak slobode na zemlji i vjera u njenu potpunu mogucnost." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Meša Selimović]] {{Wikipedia}} {{Djela Mehmeda Meše Selimovića}} eym8s0d39s8g67l0pfc2yi4dhy215cw 0 2398 40530 31809 2010-11-03T13:34:33Z AnankeBot 206 robot Dodaje: [[de:Krug]] 40530 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Krug |autor =[[Meša Selimović]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Krug'' |datum prvog izdavanja =1983. }} * "Zar niko ne može da pobjegne od svoje [[prošlost]]i? Zar ljudi moraju da se okreću u krugu, nesposobni da izmijene sudbinu koja im je unaprijed određena? I koliko je krvno i psihološko naslijeđe sreća ili nesreća, napredak ili zaustavljenje." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Meša Selimović]] {{Wikipedia}} {{Djela Mehmeda Meše Selimovića}} [[de:Krug]] j5j1p5773x6x09pm3rzjt5wyf2ezmsm 0 2399 61017 58718 2024-04-14T22:13:08Z Palapa 1176 61017 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Tvrđava |autor =[[Meša Selimović]] |slika =[[Slika:Tvrđava.jpg]] |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Tvrđava'' |datum prvog izdavanja =1970. }} * "Mogu da mislim šta god hoću, učiniti ne mogu ništa. U današnjem svijetu ostaju nam samo dvije mogućnosti, prilagođavanje ili vlastita žrtva. Boriti se ne možeš, kad bi i htio, onemogućiće te na prvom koraku, pri prvoj riječi, i to je samoubistvo, bez dejstva, bez smisla, bez imena i uspomena. Nemaš mogućnosti da kažes ono što ti je na srcu, pa da poslije i stradaš! Premlatiće te da ne progovoriš, da iza tebe ostane sramota ili ćutanje." * "..postoje tri velike strasti, alkohol, kocka i vlast. Od prve dvije ljudi se nekako mogu izliječiti, od treće nikako. Vlast je najveći porok. Zbog nje se gine, zbog nje se gubi ljudski lik. Neodoljiva je, kao čarobni kamen, jer pribavlja moć. Ona je duh iz Aladinove lampe, koji služi svakoj budali koja ga drži. Odvojeni ne predstavljaju ništa; zajedno, kob su ovog svijeta. Poštene i mudre vlasti nema, jer je želja za moć bezgranična. Čovjeka na vlasti podstiču kukavice, bodre laskavci, podržavaju lupeži, i njegova predstava o sebi uvijek je ljepša nego istina..." * "[[Iskustvo]] me naučilo da ono što se ne može objasniti samome sebi, treba govoriti drugome. Sebe možeš obmanuti nekim djelom slike koji se nametne, teško izrečivim osjećanjem, jer se skriva pred mukom saznavanja i bježi u omaglicu, u opijenost koja ne traži smisao. Drugome je neophodna tačna riječ, zato je i tražiš, osječas da je negdje u tebi, i loviš je, nju ili njenu sjenku, prepoznaješ je na tuđem licu, u tuđem pogledu, kad počne da shvata. Slušalac je babica u teškom porođaju [[riječ]]i. Ili nešto još važnije. Ako taj drugi želi da razumije." * "Što ima više svetih skloništa iza kojih se ljudi kriju, sve je više prostora za ljudsko zlo. Čovjek uvijek izmisli razlog izvan sebe, da bi se oslobodio odgovornosti i krivice. To je podsticaj za zajedničku neodgovornost. Teško čovječanstvu dok je tako." * "[[Život]] naroda je glad, krv, bijeda, mučno tavorenje na svojoj zemlji i glupo umiranje na tuđoj." * "Ulizice to su za mene najgori ljudi na svijetu, najštetniji, najpokvareniji. Oni podržavaju svaku vlast, oni i jesu vlast, oni siju strah bez milosti, bez ikakvog obzira, hladni kao led, oštri kao nož, kao psi vjerni svakoj državi, kao kurve nevjerni svakom pojedincu, najmanje ljudi od svih ljudi. Dok njih bude nema sreće na svijetu, jer će uništiti sve što je istinska ljudska vrijednost." * "Za svakoga imam razumjevanja osim za svoje najbliže ,smatram da mi njihova vjernost prirodno pripada kao vlastita koža." * "[[Čovjek]] je nepopravljiv i najčešće laže sam sebi." * "[[Ljubav]] je ipak jača od svega." * "Kad bi stariji imali volje i vremena da posvete malo pažnje djeci i omladini, vezali bi ih za sebe tvrdom ljubavlju i lakše bi ih usmjeravali: vjerovali bi im na ljubav i stavljali bi se pod zaštitu njihova povjerenja. Na žalost stariji nemaju ni volje ni vremena i ispuštaju šansu da lako utiču na mlade." * "Najgore je kada ljudi ćute, kada se ne objasne pa svaka sumnja ima prava na život. I moja i tvoja." * "A [[smrt]] nije tako strašna, vidio sam tolike ljude kad umiru, samo čvršće zaspe i ne bude se. Strašan je strah od smrti, ali kad vidiš šta je to, kad digneš ruke od želje da budeš Bog i zadovoljiš se da budeš smrtni čovjek sve dođe na svoje mjesto, i mirno čekaš kao i san i nije ti žao što se sutra nećeš probuditi." * "Nezadovoljstvo je kao zvijer. Nemoćna kad se rodi, strašna kad ojača." * "Ne mogu da pričam šta je bilo u Hoćimu, u dalekoj zemlji ruskoj. Ne zato što ne pamtim, već što neću. Ne vrijedi pričati o strašnom ubijanju, o ljudskom strahu, o zvijerstvima i jednih i drugih, ne bi trebalo pamtiti, ni žaliti, ni slaviti. Najbolje je zaboraviti, da umre ljudsko sjećanje na sve što je ružno, i da djeca ne pjevaju pjesme o osveti." *"... krivi smo mi, svi. Kadija ima pravo. Samo kadija ne kaže zašto smo krivi. Zato što nam je svejedno, ništa nas se ne tiče osim nas samih, suviše mislimo na svoju korist i na dobra ovog svijeta. Čudimo se što nam niko ništa nije rekao, što su ga ljudi krili. A ja se vidite, ne čudim. Zašto bi nam rekli? Kakve mi veze s narodom imamo? Malo, i sve manje. Granica se uspostavlja između nas i naroda, preko granice šaljemo samo pandure. Ovo nije jedna država, mi stvaramo svoju, narod svoju. Između tih dviju država nema mnogo prijateljskih odnosa. I ne krivicom naroda. Krivica je u nama, našoj oholosti, sebičnosti, bezobzirnosti, u hiljadu glupih navika bez kojih ne možemo zamisliti život. Jedino sebi zadržavamo pravo da mislimo, da ukazujemo na put kojim treba ići, da određujemo krivice i kazne. A Kur'an kaže: Sve rješavajte zajedno, u dogovoru! Mi smo iznevjerili Kur'an. Iznevjerili smo i običnu pamet, jer se ne trudimo da dobro uradimo ono što smo proglasili svojim pravom. Rđavo mislimo, jer smo izdvojeni, pokazujemo pravac put neprohodnih trnjaka a ne put širokih džada, nepravedno određujemo kazne a još nepravednije krivice. Eto zašto je jedan buntovnik mogao govoriti ljudima toliko vremena a da mi to ne znamo. Narod ga je sakrio, zar vam nije jasno? A mi sad tražimo još veću strogost, zahtijevamo bezobzirniju surovost, hoćemo strahom da uvedemo red. Je li to ikome dosad uspjelo? Jeste li kadgod pomislili, po čemu će nas narod zapamtiti? Po strahu koji sijemo? Po bezobzirnosti kojom se branimo? Po teškom životu o kojem se ne brinemo? Po praznim riječimo koje prosipamo? Takmičili ste se ovdje ko će težu prijetnju izreći, ko će crnje nasilje tražiti, ko će stroži zakon predložiti. A niko ne pomisli na naše greške, niko ne pomenu dublje razloge naših nevolja, niko se ne začudi što ovakvih pojava nije bilo i ranije, što ih nije bilo više." *" Ni haljinu ne valja krpiti, a kamoli ljubav. Bolje je otići. :- Ti bi otišla? :- Otišla bih. :- Zato što me ne voliš? :- Zato što te volim." *"Njega su tukli za lažne bakrenjake, mene za istinite riječi" == Izdanja == *Svjetlost, Sarajevo, 2000 - ISBN 9958101998 == Vanjski linkovi == *[http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Selimovic_Mehmed_Mesa/Tvrdjava/index.html Kitabhana] *[http://www.bhdani.com/print.asp?kat=txt&broj_id=384&tekst_rb=20 BHDani] *[http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Selimovic_Mehmed_Mesa/index.html Meša Selimović: romani] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Meša Selimović]] {{Wikipedia|Tvrđava (roman)}} {{Djela Mehmeda Meše Selimovića}} mo7xrf0z0ubftq739zqzde1pmitfbwx 0 2400 35486 29515 2008-11-16T12:49:47Z Pearl 501 35486 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Vjetrovi nad provincijalnim gradom |autor =[[Miroslav Krleža]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Vjetrovi nad provincijalnim gradom'' |datum prvog izdavanja = }} *"Treba se tući dan i noć za taj realitet, i iz onih grimasa i užasa, luđaka i prljavština probijati se do samoće i do ovakve čiste, vjetrovite, zvjezdane kupelji. Treba doista izaći! Izaći treba u slobodne, plave prostore! Izaći treba! " == Vanjski linkovi == *[http://www.yurope.com/books/yu/Krl_Prov.HTM Yurope] *[http://www.borut.com/library/texts/krleza/grad/index.htm Borut] {{Djela Miroslava Krleže}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Miroslav Krleža]] o3g8qbewi2n087zn0b7papif3h8hecm 14 2401 61221 30511 2024-05-16T15:56:01Z Srđan 4695 61221 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Krleža, Miroslav}} [[Kategorija:Literatura]] 0mnhbeh9r4weps2be8i86xaqmhvhrpl 0 2402 35485 28964 2008-11-16T12:43:41Z Pearl 501 35485 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Na rubu pameti |autor =[[Miroslav Krleža]] |slika =[[Slika:Na rubu pameti.jpg]] |tekst uz sliku =''roman Miroslava Krleže'' |originalni naziv =''Na rubu pameti'' |datum prvog izdavanja =1938. }} * "Svi smo mi maske i svi smo mi zakrinkani i svaki čovjek osjeća potrebu da skine svoju masku na jedan tren, da se raskrinka, da progovori po crti svog intimnog raspoloženja." == Drugi o knjizi == *"Jednu toplu i lijepu ilustraciju načina na koji ovaj roman djeluje na čitatelja ostavio je [[Skender Kulenović]] u autobiografskom zapisu o svom poznaniku Abdulahu Kaziću - obućarskom kalfi iz Travnika. Ovako piše Kulenović: "Jednih ferija donesem mu Krležin roman ''Na rubu pameti''. Dva dana poslije toga nije ga bilo nigdje, a onda se u zimsko predvečerje sretosmo u čaršiji." Slijedi opis njihovog noćnog razgovora, razgovora kojim dominira jedna Kazićeva rečenica: ''On piše pravo, iz duše čovjeku vadi!'' Iz ovih jednostavnih riječi možemo naslutiti šta je Krleža značio masi ondašnjih mladića, mladoj intelektualnoj eliti južnoslavenskoj između dva svjetska rata. No, i dan-danas Krležine riječi zvone i odjekuju pravo, kao da su čovjeku iz duše izvađene." ([[Muharem Bazdulj]]) {{Djela Miroslava Krleže}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Miroslav Krleža]] mw2180k6rev3q5irdgp6qlwlyo2d1q3 0 2403 21912 6164 2006-10-04T18:54:06Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21912 wikitext text/x-wiki '''Razglednica iz groba''', [[Emir Suljagić]] ---------- *"Jednom je prilikom za samo jednu noć, vraćajući se nekoliko puta u šumu, donio nekoliko velikih - od 50 kilograma - vreća bijelog praha za koji je, kao i svi ostali, bio uvjeren da je brašno. Njegova supruga pravila je narednih sedmica kruh od tog praha, i svi su se članovi familije jako brzo udebljali, a obrazi djevojčica se ponovo zarumenjeli. Ne znam kako, ne znam ni koje je medicinsko objašnjenje, ali se na kraju ispostavilo da je tajna upravo u tom prahu od kojeg je njihova majka pravila kruh. Naime, nije bila riječ o brašnu, nego o - mlijeku u prahu." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Emir Suljagić]] fkfxmndqdllv7c7qtc4tpjtxgswrza4 14 2404 30512 6165 2007-05-02T05:54:42Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30512 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 2405 54821 42034 2015-08-03T18:45:45Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512694]] na [[d:|Wikidati]] 54821 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Peta gora |autor =[[Paulo Coelho]] |slika =[[Slika:Peta gora.jpg|170px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''La quinta montaña'' |datum prvog izdavanja =1996. }} *"[[Strah]] ide do tačke gdje počinje neizbježno, nakon toga gubi svaku smisao. I sve što nam ostaje je [[nada]] da smo donijeli ispravnu odluku." *"Uvijek, kao i u ovom trenutku na [[svijet]]u je mnogo ljudi koji su već odustali od [[život]]a. Ne srde se, ne plaču, tek čekaju da [[vrijeme]] prođe. Nisu prihvatali životne izazove i život ih više ne izaziva" *"Zar sam doista osuđen da uvijek stignem tako daleko, ali da nikada ne pređem crtu..." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Paulo Coelho]] {{Wikipedia}} {{Djela Paula Coelha}} 5cda58hlwssyyt343pn1jg7ja0efyps 14 2406 61233 54822 2024-05-16T16:05:58Z Srđan 4695 61233 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Coelho, Paulo}} [[Kategorija:Literatura]] onzqdsccot55hudjyhcksm9sleead40 0 2407 52336 45511 2014-04-21T11:28:44Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52336 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Alhemičar |autor =[[Paulo Coelho]] |slika =[[Slika:Alhemicar.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''O alquimista'' |datum prvog izdavanja =1988. }} *"Voli se jer se voli. Nema nikakva razloga za ljubav." *"Bez obzira na ono što čini, svako na zemlji uvijek igra glavnu ulogu u historiji svijeta." *"Kad nešto doista želiš cijeli će se [[svijet]] urotiti da to i dobiješ" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Paulo Coelho]] {{Wikipedia|Alhemičar(knjiga)|Alhemičar}} {{Djela Paula Coelha}} 0it4kvr14vrgn4nbuw50217jqcit36c 0 2408 37675 37674 2009-10-14T14:02:38Z 80.65.171.158 37675 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kad je bio juli |autor =[[Nura Bazdulj-Hubijar]] |slika =[[Slika:Kad je bio juli.jpg|150px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Kad je bio juli'' |datum prvog izdavanja = }} *"Pa jami malu Azru u krilo i stade je milovat' po kosama i ljubit' po obrazima a meni se nešto stisnulo što mene nejma niko pomilovat..., jal' što nijesam njezina [[krv]] jal' što sam muško pa mišljala da meni to ne treba a đahkad mi je trebalo više neg' kora [[hljeb]]a." == Vanjski linkovi == *[http://www.radio101.hr/?section=2&page=3&item=856 Recenzija, Nino Sorić] *[http://www.vbz.hr/aktualno_detail.asp?id=134 VBZ nagrada] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Nura Bazdulj Hubijar]] {{Wikipedia}} {{Djela Nure Bazdulj-Hubijar}} 9y295v1w6bl3y24zx33sbed3v00z200 0 2409 61812 29543 2024-05-17T11:59:01Z Srđan 4695 Moving from [[Category:TV Serije]] to [[Category:Televizijske serije]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61812 wikitext text/x-wiki '''Zabranjena ljubav''', brazilska TV-serija ------- == Stric Ali == *"Bacate se kamenjem na svoju sreću, a onda se ljutite na Allaha i na sudbinu! I svi su vam drugi krivi osim vas!" *"[[Dijete]] treba sedam godina maziti, sedam godina vaspitavati, sedam godina mu biti [[prijatelj]] a onda mu dati vesla u ruke i neka vesla samo!" [[Kategorija:Televizijske serije]] {{Wikipedia}} jizcyk40jjjth7e8ks4skj7zr7yq693 0 2410 28802 27736 2007-03-23T19:35:10Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28802 wikitext text/x-wiki [[Slika:Komandant Mark.jpg|thumb|right|''Komandant Mark'']]'''Komandant Mark''' je strip iz 1966. godina, autora EsseGesse, što predstavlja inicijale prezimena (SGS) trojice torinskih autora; Giovanni Sinchetto, Dario Guzzon i Pietro Sartoris. Likovi: Komandant Mark, Mister Bluff, Žalosna Sova, Flok i dr. --------- == Žalosna Sova == *"Hoćeš li da budeš [[prijatelj]] vuka? Nije teško: nahrani ga ako je [[glad]]an, liječi ga ako je ranjen... Biće ti vijeran do posljednjeg daha. [[Čovjek]], naprotiv...Čovjek misli, sumnja..." *"[[Zmija]] može ostati skrivena ali [[orao]] mora da leti slobodno." *"Kad se [[sova]] naduva i raširi krila, ubijedi [[neprijatelj]]a da je mnogo krupnija i jača." *"Veliki Duh katkad pomaže [[budala]]ma." *"Ako [[brat]] ne vjeruje bratu, onda neka odluči Veliki Duh." *"[[Bol]] zna da uznemiri i najjače [[duh]]ove." == Ostali == == Vanjski linkovi == *[http://www.stripovi.com/index.asp?RedirURL=http%3A%2F%2Fwww%2Estripovi%2Ecom%2Fkm%2Easp%3F Riznica stripova] [[Kategorija:Strip]] {{Wikipedia}} cbjjv533splph3cv90hj4ow4hm1dqbw 0 2411 61818 23542 2024-05-17T11:59:01Z Srđan 4695 Moving from [[Category:TV Serije]] to [[Category:Televizijske serije]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61818 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Mješoviti brak.jpg|150px]] |naziv =Mješoviti brak |originalni naziv =''Mješoviti brak'' |godina =2001. |zemlja =Srbija |režiser =Milan Karadžić |uloge =Dara Đokić i Milutin Mima Karadžić }} *"Niko se nije usr'a što je WC bio daleko, no što nije poša' na [[vrijeme]]!" (''crnogorski policajac nakon zaustavljanja jednog od glavnih likova zbog prebrze vožnje'') [[Kategorija:Televizijske serije]] {{Wikipedia}} 6pfwr4um2ubsoaixu289yvvo0fbaqtj 6 2412 6261 6177 2006-01-21T16:42:22Z Dado 4 6261 wikitext text/x-wiki {{fer slika}} 3rrvstf0md1atbf941rxlfx79e66gwk 6 2413 6260 6180 2006-01-21T16:42:10Z Dado 4 6260 wikitext text/x-wiki {{fer slika}} 3rrvstf0md1atbf941rxlfx79e66gwk 6 2414 6259 6182 2006-01-21T16:42:00Z Dado 4 6259 wikitext text/x-wiki {{fer slika}} 3rrvstf0md1atbf941rxlfx79e66gwk 6 2415 6258 6184 2006-01-21T16:41:21Z Dado 4 6258 wikitext text/x-wiki {{fer slika}} 3rrvstf0md1atbf941rxlfx79e66gwk 0 2416 25574 19429 2006-11-26T13:06:43Z Zumbulka~bswikiquote 10 25574 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Ana i kralj.jpg|170px]] |naziv =Ana i kralj |originalni naziv =Anna And The King |godina =1999. |zemlja =SAD |režiser =[[Andy Tennant]] |uloge =[[Jodie Foster]] (Anna Leonowens), [[Chow Yun-fat]] (King Mongkut), [[Bai Ling]] (Tuptim), [[Tom Felton]] (Louis), [[Syed Alwi]] (The Kralahome) }} *"[[Put]]ovi su za putovanja. Nisu za odredišta." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} ifdz2f0nijma5e8rn67mbro1wrus6l0 6 2417 6257 6186 2006-01-21T16:41:00Z Dado 4 6257 wikitext text/x-wiki {{fer slika}} 3rrvstf0md1atbf941rxlfx79e66gwk 0 2418 28903 21379 2007-03-23T19:36:09Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28903 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Maska Zoroa.jpg]] |naziv =Maska Zoroa |originalni naziv =The Mask of Zoro |godina =1998. |zemlja =SAD |režiser =[[Martin Campbell]] |uloge =[[Antonio Banderas]], [[Anthony Hopkins]], [[Catherine Zeta-Jones]] }} == Citati == *"Kad je učenik spreman, pojavi se i učitelj!" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} 579426z253suxsc5g5jr1p0bycxoy20 6 2419 6256 6188 2006-01-21T16:40:49Z Dado 4 6256 wikitext text/x-wiki {{fer slika}} 3rrvstf0md1atbf941rxlfx79e66gwk 6 2420 6255 6191 2006-01-21T16:40:36Z Dado 4 6255 wikitext text/x-wiki {{fer slika}} 3rrvstf0md1atbf941rxlfx79e66gwk 6 2421 6254 6193 2006-01-21T16:40:04Z Dado 4 6254 wikitext text/x-wiki {{fer slika}} 3rrvstf0md1atbf941rxlfx79e66gwk 6 2422 6253 6195 2006-01-21T16:39:37Z Dado 4 6253 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 2423 24195 21518 2006-10-23T20:59:56Z Zumbulka~bswikiquote 10 24195 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Na cesti |autor =[[Ivan Softa]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Na cesti'' |datum prvog izdavanja =1936. }} *"Neka živi [[nacija]]. Ali nacija narodnog prava, a ne nekolicine povlaštenih ljudi. A kada [[narod]] bude vodio naciju, ona neće biti ni potrebna, jer narodi se nikad ne sukobljuju, već njihovi upravljači." *"[[Pravda]] je danas kao i uvijek sporedna. Pravo je meni jednom rekla baka, kada me je nedužnoga otac lupao: ''[[Dijete]] moje, ko hoće pravdu, neka ide na najtamnije mjesto. Tamo će se pravda dovesti u kočijama ispletenim od paučine. Konj joj je pod kočijama sakat u sve četiri noge, a kočijaš gluh i nijem. Zato ona uvijek kasno stigne. A nekada stignu kočije prazne. Trnje iskida paučinu i pravda ispadne na putu. Jedino oni koji se nađu u toj blizini, vide je i niko više''…" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ivan Softa]] {{Wikipedia}} s2hixzn7816lvc3xxieyr4w98gpffd3 14 2424 30514 6203 2007-05-02T05:54:43Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30514 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] 14z7ypikd78jhhc51bo4w9t3l3kpcw4 6 2425 6205 2006-01-21T09:41:36Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6205 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 6 2426 6207 2006-01-21T09:53:11Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6207 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 2427 54823 41856 2015-08-03T18:46:05Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q499396]] na [[d:|Wikidati]] 54823 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ljubav u doba kolere |autor =[[Gabriel García Márquez]] |slika =[[Slika:Ljubav u doba kolere.jpg|180px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''El amor en los tiempos del cólera'' |datum prvog izdavanja =1985. }} *"Bio je još premlad da bi znao kako sjećanje srca odstranjuje ružne uspomene, a veliča dobre, i da zahvaljujući toj vještini uspijevamo podnositi prošlost. No kad je s brodske ograde vidio bijeli rt kolonijalne četvrti, nepomične strvinare na krovovima, sirotinjsko rublje izvješeno da se suši na balkonima, tek je tada shvatio koliko je postao lakom žrtvom milosrdnih zamki nostalgije." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Gabriel García Márquez]] {{Djela Gabriela Garcíe Márqueza}} mi3o6sh81korv1n4gijs9nwa1x43slk 6 2428 6209 2006-01-21T10:06:34Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6209 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 2429 61182 51167 2024-05-16T14:06:14Z Srđan 4695 61182 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Márquez, Gabriel García}} [[Kategorija:Literatura]] fcibybd2713ddoc7rfxkg0nr698iq32 0 2430 60041 53146 2022-02-23T09:15:23Z EmiliaITČA 7671 60041 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Tri posleratna druga |autor =[[Đorđe Balašević]] |slika =[[Slika:Tri posleratna druga.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Tri posleratna druga'' |datum prvog izdavanja =April 1991. }} *"Ime mi je [[Đorđe Balašević]]. Prijatelji me, uglavnom zovu Đole. Neprijatelji me ne zovu. Ali ne zovem ni ja njih. Pa ko duže izdrži..." *"Izmislili su milion načina da [[vreme]] prođe, a ni jedan jedini da se zaustavi." *"Sretni nikad ne razmišljaju o sreći. To je posao za nesretne. Svi primete sreću u nesreći, a o nesreći u sreći razmišljaju samo blesavi. I iskusni..." == Vanjski linkovi == *[http://www.svastara.com/razno/tpd/ ''Tri posleratna druga''] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Đorđe Balašević]] ix8w0fk02q2423j1ek40b97brhgh6fn 6 2431 6213 2006-01-21T10:18:50Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6213 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 2432 30516 6214 2007-05-02T05:54:44Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30516 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] 14z7ypikd78jhhc51bo4w9t3l3kpcw4 0 2433 29248 21919 2007-03-23T19:39:22Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29248 wikitext text/x-wiki [[Slika:Razumijevanje prioriteta.jpg|thumb|''Razumijevanje prioriteta'']]'''Razumijevanje prioriteta''', djelo egipatskog pravnika i književnika [[Jusuf El-Karadavi|Jusufa El-Karadavija]]. ---------- *"...zar je insan samo tijelo, a ne tijelo, razum i duša?" *"Ljudi, međutim, rade na polju da'veta, a nemaju ni znanja ni iskustva i na taj način ne pridonose vjeri, nego joj samo zlo nanose. A među njima ima i onih koji su tu svoju slabosto pomiješali s ohološću i ismijavanju drugih. Ta manjkavost je uznapredovala, pa sam vidio među polupismenim i priučenim ljudima kako islam ograničavaju s četiri stvari: bradom na licu muškarca, nikabom na licu žene, odbacivanjem slikanja, čak i na papiru i zabranjivanjem muzike, čak i časnim prigodama i umjerenim riječima." == ISBN == *BEMUST, El-Takwa, Sarajevo, 2000 - ISBN 9958725312 == Vanjski linkovi == *[http://www.islam.co.ba/razmisljanja/index.php?subaction=ostalo&id=1070747420 Intervju] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jusuf El-Karadavi]] {{Wikipedia}} k55uoo4093fckwqyglk0z60i34x7eqg 6 2434 6218 2006-01-21T11:19:44Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6218 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 2435 30517 6219 2007-05-02T05:54:44Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30517 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 2436 28932 28326 2007-03-23T19:36:28Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28932 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Misli |autor =[[Marko Aurelije]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Τὰ εἰς ἑαυτόν (Ta eis heauton)'' |datum prvog izdavanja =djelo nastalo između 170. i 180. }} * "Neka tvojim djelima upravlja dobra volja, kao i osjećaj za zajedničko dobro, primjereni oprez, ali ne i odlučnost; neka u tvojim osjećajima ne bude uobraženog cjepidlačenja. Izbjegavaj brbljivost, izbjegavaj nametljivost. Neko unutar tebe trebao bi voditi biće koje je snažno i zrelo, biće koje je državnik i Rimljanin; voditi onoga koji je zauzeo svoj položaj poput vojnika spremnog napustiti ovaj život i pozdraviti svoj počinak; voditi čovjeka koji se ne mora zaklinjati u svoje zasluge, niti ih drugi moraju priznavati. U tome je tajna radosti, tajna neovisnosti o pomoći izvana, kada tvoj mir ne ovisi o drugima. Mi se sami moramo uspraviti, ne biti uspravljeni" == Vanjski linkovi == *[http://zipper.paco.net/~yury/LL/aurel.html.utf8 Online tekst djela na grčkom] *[http://www.slu.edu/colleges/AS/languages/classical/latin/tchmat/pedagogy/latinitas/ma/ma-index.htm Online tekst djela na latinskom] *[http://classics.mit.edu//Antoninus/meditations.html Online tekst djela na engleskom] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Marko Aurelije]] {{Wikipedia}} q3y2b5xa0dipzul7nf6kmo24do33bys 14 2437 30518 6222 2007-05-02T05:54:45Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30518 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] 14z7ypikd78jhhc51bo4w9t3l3kpcw4 0 2438 24505 21403 2006-10-28T10:28:01Z Zumbulka~bswikiquote 10 24505 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Medžnun i Lejla |autor =[[Nizami]] |slika =[[Slika:Medžnun i Lejla.jpg|180px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =ليلى ومجنون |datum prvog izdavanja = }} *"Težak je [[pad]] onog koji prije nije padao!" *"[[Oči]]ma kao u gazele, mogla je u svakom trenu, iz zasjede, jednim jedinim pogledom hiljadu duša prostrijeliti. Šta rekoh? Jednim treptajem oka mogla je sav svijet usmrtiti." *"Ti sam si tvoja [[sudbina]], tvoja smrt i tvoj život. Posljedica dobra je dobro, a zla zlo. Tvoju tajnu eho od brda odaje, otkrivajući samo ono što si mu prije povjerio." *"Ali kakvi smo mi ljudi?! Zašto ne promislimo da nam radi naše sreće želje dosta čestoostaju neispunjene?" *"Šta je zapravo [[žena]]? Jedna zdjela puna neiskrenosti i zlobe; mir, kad je gledaš izvana, a rat, kad ti svoju nutrinu pokaže." *"[[Sloboda]]n je ko više nije [[pohlepa]]n." *"Kao [[svijeća]] spali svoje vlastito blago. Tada će gospodar 'svijet' kao rob tebi pokoran biti." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Nizami]] {{Wikipedia}} r7lbwp78mwgg1w62m8spyvva3i1r21a 6 2439 6225 2006-01-21T12:07:13Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6225 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 2440 30519 6226 2007-05-02T05:54:45Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30519 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 10 2441 30520 18415 2007-05-02T05:54:46Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30520 wikitext text/x-wiki <center> {| class="toc" style="border-right-width:2px; border-bottom-width:2px;" |- | [[Slika:PD-icon.svg|40px]] | &nbsp;&nbsp; | Korištenje ove slike u javnoj domeni je '''dopušteno'''<br><small> prema odobrenju autora; ili autorska prava su istekla (ako je djelo staro više od 100 godine); ili slika ne podliježe zakonima o autorskim pravim. <br> Ova poruka podliježe [[w:Wikipedia:general disclaimer|odricanju odgovornosti]].<small> |} </center> <br> [[Kategorija: Slike u javnoj domeni]] <noinclude> [[Kategorija:Šabloni]] </noinclude> g8xkkfsiutg5kb40r08fx6gakl13wvz 10 2442 30521 18417 2007-05-02T05:54:46Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30521 wikitext text/x-wiki <center> {| class="toc" style="border-right-width:2px; border-bottom-width:2px;" |- | [[Slika:Red_copyright.svg|40px]] | &nbsp;&nbsp; | Korištenje ove slike u javnoj domeni nije dopušteno '''osim'''<br><small> ako je korištenje prevashodno namjenjeno u sklopu pravila o [[w:Wikipedia:Fer korištenje|fer korištenju]]. <br> Ova poruka podliježe [[w:Wikipedia:general disclaimer|odricanju odgovornosti]].<small> |} </center> <br> [[Kategorija: Slike za fer korištenje]] <noinclude> [[Kategorija:Šabloni]] </noinclude> keffx9bak3rd5o09jh82wxy0d6mzhlv 10 2443 50567 30522 2013-11-25T00:53:01Z 217.24.136.127 50567 wikitext text/x-wiki <center> {| class="toc" style="border-right-width:2px; border-bottom-width:2px;" |- | [[Slika:Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg|40px]] | &nbsp;&nbsp; | Korištenje ove slike u javnoj domeni je '''dopušteno''' <br><small> u sklopu pravila o [[w:Wikipedia:Fer korištenje|fer korištenju]] jer se radi od djelu državne institucije. <br>Ova poruka podliježe [[w:Wikipedia:general disclaimer|odricanju odgovornosti]].<small> |} </center> <br> [[Kategorija: Slike u javnoj domeni]] <noinclude> [[Kategorija:Šabloni]] </noinclude> 002wjqjbvmg6mngaeaovs0drcra543a 10 2444 59366 30523 2020-06-21T18:46:15Z Stanglavine 6517 fix to template does not appear in the category and does not generate false counts of items to be deleted 59366 wikitext text/x-wiki <center> {| class="toc" style="border-right-width:2px; border-bottom-width:2px;" |- | [[Slika:Nuvola_apps_error.png|40px]] | &nbsp;&nbsp; | '''Ova slika je nađena na nekoj drugoj internet stranici ili porijeklo slike nije poznato'''<br><small> te nije sigurno da li je odobrena za korištenje po pravilima o [[w:Wikipedia:Fer korištenje|fer korištenju]]. <br> Pomozite korisniku koji je postavio ovu sliku u traženju adekvatnog odobrenja. <br> Ukoliko upotreba slike nije razjašnjena u dogledno vrijeme slika će biti uklonjena. <br>Ova poruka podliježe [[w:Wikipedia:general disclaimer|odricanju odgovornosti]].<small> |} </center> <br> <includeonly>[[Kategorija:Nepotvrđene slike]] [[Kategorija:Kandidati za brisanje]]</includeonly> nnyftdi7eodudeyi1l3znehx1hjvj57 0 2445 30182 30181 2007-03-27T23:07:06Z Harač 23 30182 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Lovac u žitu |autor =[[Jerome David Salinger]] |slika =[[Slika:Lovac u žitu.jpg]] |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''The Catcher in the Rye'' |datum prvog izdavanja =1951. }} * "Siguran sam da u životu niste vidjeli većeg [[laž]]ljivca od mene. Upravo je strašno koliko lažem. Kad, na primjer, izađem na ulicu da negdje na prvom kiosku kupim novine, a neko me upita gdje idem, u stanju sam odgovoriti da idem na operu. To je užasno." * "Spavao sam u garaži one noći kad je umro i porazbijao sam golom šakom sve one proklete prozore, onako, iz čista bijesa. Pokušavao sam čak porazbijati prozore terenskog vozila koje smo imali tog ljeta, ali mi je šaka već bila slomljena i svakakva, pa mi to nije uspjelo. Bilo je veoma glupo učiniti tako nešto, priznajem, ali tada gotovo uopće nisam znao što činim, a vi osim toga niste poznavali Allieja. Šaka me još uvijek ponekad boli, kad pada kiša, i te stvari, i nisam u stanju pošteno stisnuti šaku – čvrsto, mislim – ali, sve u svemu, ne uzrujavam se zbog toga posebno. Hoću reći znam da neću biti nikakav prokleti hirurg niti violinist, uostalom, bilo šta." * "[[Ples]]ati sa starom Marty bilo je isto kao i vući kip slobode za sobom po podu." * "[[Čovjek]] ne mora imati seksualne odnose s nekom djevojkom da bi je upoznao." * "Ne sjećam se baš tačno kako se zvala pjesma koju je svirao kad sam ušao, ali ma što da je bilo, on je to doista do kraja uprskao. Udarao je sve moguće glupe ekshibionističke kovrčice u visoke note i masu drugih zavrzlama, caka i štosova, od kojih redovito dobivam proljev." * "Ako postoji [[riječ]] koju mrzim, onda je to moćno! Kako lažno zvuči!" * "Bože kako volim kad su klinci fini i uljudni kad im pomognete da pričvrste koturaljke ili tako nešto. A klinci većinom to i jesu. Doista jesu." * "Određene [[stvar]]i trebale bi ostati kakve jesu. Čovjek bi trebao imati mogućnosti da ih zatvori u jednu od onih staklenih virtina i da ih ostavi da stoje." * "Trebao bih jednom otići u neku školu za dječake. Pokušaj jednom - rekao sam. - Pune su umišljenih majmuna i čovjek u njima ne radi ništa drugo nego štreba da nauči tek toliko da bude dovoljno pronicljiv pa da može jednog dana kupiti neki prokleti cadillac, i mora se bez prestanka pretvarati kako mu nije svejedno što je njegova nogometna ekipa izgubila, i što radi, priča o mačkama i piću i seksu cijelog dana, a svi su podijeljeni u one odvratne male proklete klape! Mladići koji igraju košarku, to je jedna klapa, katolici su isto jedna klapa, prokleti intelektualci su opet jedna klapa, momci koji igraju bridž su jedna klapa, čak i mladići koji su članovi onog prokletog kluba Knjiga mjeseca, i oni su jedna klapa." *"[[Život]] i jeste [[igra]]. Život je igra koja se igra kako pravila zahtjevaju." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jerome David Salinger]] {{Wikipedia}} a6nx608v9qmv3fu9q70riwrpfn1m608 14 2446 30524 6270 2007-05-02T05:54:48Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30524 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] 14z7ypikd78jhhc51bo4w9t3l3kpcw4 14 2447 6276 2006-01-21T16:49:56Z Dado 4 6276 wikitext text/x-wiki . 6t9fg2gmch401ldtk8m7pyzz632ixbb 14 2448 6277 2006-01-21T16:50:37Z Dado 4 6277 wikitext text/x-wiki . 6t9fg2gmch401ldtk8m7pyzz632ixbb 14 2449 55259 54824 2015-08-07T11:15:39Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q5964]] na [[d:|Wikidati]] 55259 wikitext text/x-wiki . [[sq:Kategoria:Faqe për grisje]] dlama7v8sma2s4hbhl9pqrn7i05ebdu 14 2450 62099 6279 2024-07-23T20:24:05Z MGA73 8510 [[Kategorija:Wikicitat]] 62099 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Wikicitat]] tga0fj0480l0k0l0cqufw2fqyc3m93e 0 2451 54825 42357 2015-08-03T18:46:25Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q133780]] na [[d:|Wikidati]] 54825 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kuga |autor =[[Albert Camus]] |slika =[[Slika:Kuga.jpg|170px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''La peste'' |datum prvog izdavanja =1947. }} * "...A na koncu [[čovjek]] otkriva da niko ne može istinski misliti ni na koga, pa bilo u najgoroj nesreći. Jer istinski misliti na nekoga znači misliti na nj minutu po minutu, a da nas ništa ne rastrese, ni kućne brige, ni muha koja leti, ni kakav svrbež. No uvijek ima muha i uvijek nešto čovjeka svrbi." * "Budući da je poredak u [[svijet]]u reguliran smrću, bit će možda za [[Bog]]a bolje da u njega ne vjerujemo i da se borimo svim silama protiv [[smrt]]i, ne dižući pogleda prema nebu gdje on šuti." * "Dobra [[volja]], ako nije prosvijećena , može učiniti isto toliko zla, koliko i [[zloba]]." * "Kuga je svima otela mogućnost [[ljubav]]i, pa i moć [[prijatelj]]stva. Jer ljubav zahtijeva nešto i od [[budućnost]]i, a nama su ostali samo trenuci." * "Od pamtivjeka bič božji baca na koljena ohole i silne. Razmišljajte o tome i padnite na koljena." * "Opće se dobro sastoji od sreće pojedinaca." * "Pridajući veliku važnost lijepim djelima, [[čovjek]] na koncu iskazuje, indirektno, ali snažno, poštovanje [[Zlo|zlu]]. I to zato što time dopušta pretpostavku da ta lijepa djela imaju toliku cijenu samo zato što su rijetka, dok je obično motor ljudskih čina zloća i ravnodušnost." * "Što treba da radimo da nam [[vrijeme]] ne prolazi uludo?" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Albert Camus]] {{Wikipedia}} {{Djela Alberta Camusa}} rbt7owcnsu7bb8bfcmte90nw24ihcbf 14 2452 61160 54826 2024-05-16T13:48:16Z Srđan 4695 61160 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Camus, Albert}} [[Kategorija:Literatura]] reo2l2suqvd7zznx9cjgwbsrkit8etq 0 2453 45868 45861 2012-06-08T14:41:39Z Harač 23 45868 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Dama s kamelijama |autor =[[Alexandre Dumas (sin)|Alexandre Dumas]] |slika =[[Slika:Dama s kamelijama.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''La dame aux camelias'' |datum prvog izdavanja =1848. }} *"Kakve sve putove nalazi [[srce]] i kakve razloge daje sebi da bi postiglo ono što želi." *"Smatram da se ne mogu stvarati likovi dok se jako dobro ne prouče ljudi, isto kao što se jedan [[jezik]] može govoriti samo ako se ozbiljno nauči." *"Žene su nemilosrdne s ljudima koje ne vole." * "Kad bi muškarci znali koliko samo jednom suzom mogu postići, više bi bili voljeni, i mi ih ne bismo toliko upropaštavale" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Alexandre Dumas]] ij10gu78wq9gig46cknd8qbxcmubqcf 6 2454 6285 2006-01-21T17:19:08Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6285 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 2455 30526 6286 2007-05-02T05:54:49Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30526 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] 14z7ypikd78jhhc51bo4w9t3l3kpcw4 6 2456 6288 2006-01-21T17:22:06Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6288 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 0 2457 59868 52588 2021-08-09T06:28:53Z 5.43.81.160 59868 wikitext text/x-wiki [[Slika:Prorok.jpg|thumb|''Prorok'']]'''Prorok''' (''The Prophet''), [[Kahlil Gibran]] --------- *"Kad ste radosni, zavirite duboko u svoje srce i vidjet ćete da vam je radost dalo ono što vam je dalo i žalost." *"Ljubite jedno drugo ali ne pravite spone od ljubavi." *"...ne mislite da možete upravljati putem ljubavi jer ljubav, vidi li da ste vrijedni toga, upravlja vašim putem." *"...oduvijek je bilo da ljubav ne zna dubine svoje dok ne dođe čas rastanka." *"Što žalost više raskopa vaše biće, to u nj može više radosti stati." == Izdanja == *Zagrebačka naklada, 2001 - {{ISBN|953-6234-78-5}} == Vanjski linkovi == [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Kahlil Gibran]] 3mm79sz2rkxktqf5w1alsdkfibekqdz 6 2458 6291 2006-01-21T17:53:11Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6291 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 14 2459 30527 6293 2007-05-02T05:54:49Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30527 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] 14z7ypikd78jhhc51bo4w9t3l3kpcw4 0 2460 29336 22083 2007-03-23T19:40:20Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29336 wikitext text/x-wiki [[Slika:Slomljena krila.jpg|thumb|''Slomljena krila'']]'''Slomljena krila''' (''The broken wings''), [[Kahlil Gibran]] ------------ * "Žensko srce se ne mijenja tijekom vremena, niti se preobražava s godišnjim dobima; žensko srce dugo krvolipti, ali ne umire; žensko srce je nalik na stepu koju čovjek uzima kao prostor za svoje ratovanje i klanje – po njoj čupa drveće i spaljuje travu, stijenje joj boji krvlju, zemlju ispunjava kostima i lubanjama, ali ona ostaje mirna i spokojna, ostaje sigurna, proljeće u njoj ostaje proljeće, a jesen je i dalje jesen, sve do kraja vremena. Dakle, sudbina je donijela odluku što da činimo? Reci što da radimo? Kako ćemo se rastati i kada ćemo se sresti? Možemo li svoju ljubav smatrati gostom iz tuđine koga nam večer dovede, a jutro odvede? Možemo li ove osjećaje smatrati snom koji nam je blago snivanje donijelo, a java skrila? Možemo li ovu sedmicu smatrati opijenošću koja se brzo završila otrežnjenjem i budnošću? Podigni glavu da ti oči vidim ljubavi! Otvori usne da ti glas čujem. Progovori i kaži mi nešto. Hoćeš li me pamtiti i kad oluja potopi moju lađu? Hoćeš li čuti lepršanje krila u noćnome miru? Hoćeš li čuti kako se moje disanje talasa oko tvoga lica i vrata? Hoćeš li osluškivati moje uzdahe što mi se bolno otimaju, prigušeni jecajima? Hoćeš li vidjeti moju himeru kako te pohodi s noćnim himerama, a iščezava s jutarnjim izmaglicama? Reci mi, ljubavi. Kaži što ću za te predstavljati pošto si ti meni bio svjetlost za oči, pjesma za uši i krila mojoj duši. Kakav ćeš biti?" *"...pjesnici su nesretni ljudi, jer ih okružuje zavjesa suza, bez obzira na to, koliko visoko stremi njihov duh." *"Ruka ne može zgrabiti mač, a da je on ne odsiječe." == Izdanja == *Zagrebačka naklada, 1999 - ISBN 953-6234-52-1 == Vanjski linkovi == [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Kahlil Gibran]] tg5320bwqitdx667oschrdi70kgy05a 6 2461 6296 2006-01-21T18:30:32Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6296 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 0 2462 21450 20979 2006-10-04T18:44:22Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21450 wikitext text/x-wiki [[Slika:Mirisni plodovi duše.jpg|thumb|''Mirisni plodovi duše'']]'''Mirisni plodovi duše''' [[Kahlil Gibran]] -------- *"...trudbenik robuje trgovcu, trgovac robuje vojniku, vojnik robuje guverneru, guverner robuje kralju, kralj robuje vjerskom poglavaru, vjerski poglavar robuje idolu, a idol je samo zemlja od koje su ga sotone sazdale te ga postavile na brdo lobanja." *"[[Život]] bez [[ljubav]]i je kao stablo bez cvijeta i plodova. Ljubav bez ljepote je kao cvijeće bez mirisa, a tek plodovi bez sjemenki… Život, ljubav i ljepota jesu Sveto trojstvo u jednome slobodnom, nezavisnom biću; ono se ne može mijenjati, niti odvajati." *"[[Život]] bez [[Pobuna|pobune]] je kao godina bez proljeća. Pobuna bez istine je kao proljeće u suhoj, neplodnoj pustinji. Život, pobuna i istina jesu Sveto trojstvo koje se ne može odvajati ni mijenjati." *"[[Život]] bez [[Sloboda|slobode]] je kao tijelo bez duha. Sloboda bez misli je poput nakazna duha. Život, sloboda i misao jesu vječno Sveto trojstvo koje ne prolazi, niti iščezava." *"[[Ljubav]] sa svime sto ona rađa, pobuna sa svime što donosi i sloboda sa svime što podiže jesu jedno očitovannje boga. Bog je razložni um ovoga svijeta." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Kahlil Gibran]] 7ctm6xwyghdykt5pa085pr1oef7985q 6 2463 6298 2006-01-21T18:39:31Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6298 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 0 2464 54827 53175 2015-08-03T18:46:45Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 4 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q860577]] na [[d:|Wikidati]] 54827 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Demian |autor =[[Hermann Hesse]] |slika =[[Slika:Demian.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Demian - Die Geschichte von Emil Sinclairs Jugend'' |datum prvog izdavanja =1919. }} *"Bilo je pogrešno htjeti nove [[bog]]ove, bilo je potpuno pogrešno htjeti ma šta dati svijetu! Nema nijedne, nijedne, nijedne dužnosti za probuđene ljude sem ove jedne: tražiti samoga sebe, postati čvrst u sebi samome, napipati svoj vlastiti put koji vodi unaprijed, kuda god bilo da vodi." *"[[Čovjek]] mora umjeti da se zavuče potpuno u sebe." *"...mene zanimaju samo koraci koje sam u svom [[život]]u činio kako bih dospio sebi samome." *"Ne postoji druga stvarnost sem one koju imamo u sebi samima. Stoga većina ljudi živi tako nestvarno, zato što slike izvan sebe smatraju za stvarnost, a svoj vlastiti svijet u sebi ne puštaju nikako da dođe do riječi. Pri tome se može biti sretan. Ali, ako se jednom sazna i ono drugo, onda se više ne može izabrati da se pođe putem većine." * "[[Ptica]] se rađa iz jajeta. Jaje je svijet. Ko se želi roditi mora razoriti jedan svijet. Ptica leti prema bogu. [[Bog]] se zove Abraksaz." *"''Sjediniti božansko i satansko'', odjekivalo je u meni. Ovdje sam mogao ja da se nadovežem. To mi je bilo dobro poznato još iz razgovora sa Demianom iz posljednjeg doba našeg prijateljstva. Demian je tada bio rekao da mi doduše imamo Boga kojeg poštujemo, ali ovaj predstavlja samo hotimično rastavljenu polovinu svijeta (to je bio zvaničan, dopušten, 'svijetao svijet'). Ali bi trebalo poštovati cijeli svijet; dakle, trebalo bi ili imati jednog boga koji je i đavo, ili bi trebalo zavesti pored službe [[Bog]]u još i službu đavolu. A sad je dakle Abraksas bio bog koji u isti mah i bog i đavo." *"Ta ja nisam htio ništa drugo nego da pokušam proživjeti ono što je samo od sebe htjelo da izbija iz mene. Zašto je to bilo tako mnogo teško?" *"Mi možemo razumjeti jedan drugog, ali svako od nas može da protumači sebe samog." *"Ako nekog [[Mržnja|mrzimo]], onda u njegovom liku mrzimo nešto što je usađeno u nama samima. Ono što nije u nama samima, to nas ne uzbuđuje." *"Put većine ljudi je lak. Naš je težak. Podjimo." * "Htio sam samo pokušati živjeti ono što je samo htjelo izaći iz mene. Zašto je to bilo tako teško?" * "...bio mi je previše izazovan, no siguran u svojem biću, a oči su mu imale izraz odraslih koji djeca nikad ne vole - malo tužan s iskricama poruge u sebi." * "Ljudi koji imaju hrabrosti i karaktera drugim su ljudima uvijek neugodni." * "Pokušao sam lutati stazama svijeta, a one su za mene bile presklizave." * "Ništa na svijetu nije čovjeku odvratnije nego da ide putem koji ga vodi sebi samome." * "Mnogi zauvijek zapnu o taj greben te su cijeli život bolno prilijepljeni uz ono što je nepovratno prošlo, uz san o izgubljenom raju, a to je najgori i najubojitiji od svih snova." * "Nikome se ne posreći kad jednom počne misliti." * "Gdje li je sada bio? Što je mislio, što je osjećao? Zar je bio u nebu, u paklu? Nisam ga mogao ništa pitati. Kad sam ga na kraju sata opet vidio kako živi i diše, kad se njegov pogled susreo s mojim, bio je kao i prije. Odakle je došao? Gdje je bio? Izgledao je umorno. Lice mu je opet dobilo boju, ruke su se opet kretale, no smeđa je kosa sada bila bez sjaja i kao umorna." * "Nikome ne bih mogao reći ni riječi o svojim snovima, svojim očekivanjima, svojoj unutarnjoj preobrazbi, čak ni onda kad bih to htio. No kako bih ja to mogao htjeti?" * "Kad sam se tu i tamo uspoređivao s drugima, često sam bio ohol i umišljen, ali jednako često i potišten i poružen. Često sam se smatrao genijem, često poluludim. Nisam uspio dijeliti radosti i život svojih vršnjaka, a često sam se izjedao od predbacivanja i briga kao da sam beznadno odvojen od njih, kao da mi je život zatvoren.! * "Vi ste ono najbolje što imate." * "Drugi ljudi također žive u snovima, ali ne svojima, to je razlika." * "Jer, dobila je cijeli svijet, a izgubila je dušu." * "Tko doista neće ništa drugo do svoju sudbinu, on više nema sebi sličnoga, on stoji posve sam i ima samo hladan svemir oko sebe. Znate to je Isus u Vrtu getsemanskm." * "Sve što se otada događalo sa mnom boljelo je. Ali ako katkad nađem ključ i posve siđem u sama sebe, ondje gdje u tamnom zrcalu drijemaju slike sudbine, moram se samo nadviti nad ono zrcalo i tada vidim vlastitu sliku koja je sad sasvim nalik Njemu, mom prijatelju i vođi." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Hermann Hesse]] {{Wikipedia}} {{Djela Hermanna Hessea}} [[it:Hermann Hesse#Demian]] jbf782a2wep8ta1119dhow6hb3kn6a2 6 2465 6302 2006-01-21T19:02:32Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6302 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 14 2466 61191 54828 2024-05-16T14:17:13Z Srđan 4695 61191 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Hesse, Hermann}} [[Kategorija:Literatura]] 3qt0e5zf5il51t4x4jtx9cd5dy990x2 0 2467 25526 21534 2006-11-22T23:49:48Z Zumbulka~bswikiquote 10 25526 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Narcis i Zlatousti |autor =[[Hermann Hesse]] |slika =[[Slika:Narcis i Zlatousti.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Narzis und Goldmund'' |datum prvog izdavanja =1930. }} *"Ova prilika je pokazivala duševni razdor i tugu, izgeldala je poput uzvišenih stvaralačkih planova a u isti mah puna očajničke svijesti o ništavnsoti stvaralaštva, puna tuge za izgubljenim jedinstvom." *"Nije naš zadatak u tome da se približimo jedan drugom, kao što se ne sastaju ni Sunce ni Mjesec, ni more ni kopno. Nas dvojica smo, prijatelju dragi, Sunce i Mjesec, mi smo more i kopno. Naš cilj nije da se slijemo jedan sa drugim, već da saznamo jedan drugoga i da jedan u drugom naučimo da vidimo i poštujemo ono što taj drugi jeste: naša suprotnost i dopuna." *"[[Bol]] i uživanje mogu ličiti jedno na drugo kao brat i sestra" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Hermann Hesse]] {{Wikipedia}} {{Djela Hermanna Hessea}} 287u8eksjh8wg9gbevhfc2m7gno0v8s 6 2468 6305 2006-01-21T19:56:30Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6305 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 0 2469 38889 38888 2010-01-16T15:29:42Z WizardOfOz 467 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/92.36.250.253|92.36.250.253]] ([[User talk:92.36.250.253|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:92.240.36.204|92.240.36.204]] 38889 wikitext text/x-wiki [[Slika:Sjene narova drveta.jpg|thumb|''Sjene narova drveta'']]'''Sjene narova drveta''' (''Shadows of the pomegranate tree''), [[Tariq Ali]] --------- *"Kad mi guja izjavi ljubav, ja je objesim oko vrata." :(str.158, ISBN 9958-22-072-5) *"Nema opravdanja ako u istu rupu upadnemo i treći put." :(str.137, ISBN 9958-22-072-5) *"Spasili su nas isto kao kad lav spašava jelena iz tigrovih kandži." :(str.190, ISBN 9958-22-072-5) == Drugi o knjizi == *"U romanu je u prvom planu porodica Benu Hudejl u blizini grada Garnate (Granada, Španija), godina je 1949, nastavlja se drama cijelog jednog pokoljenja i vremena, kao i drama svakog pojedinca zatočenog pod neumoljivim klještima Inkvizicije. Nimalo slučajno, ovaj historijsko-porodični roman počinje paljenjem velikih knjižnica u Granadi. Vojnici na svojim leđima pronose hiljade primjeraka [[Kur'an]]a, arapske rukopise iz filozofije, medicine, prirodoslovnih nauka, lijepe književnosti i sve skupljaju na jednu veliku lomaču od koje svima onima koji to u taj čas gledaju zasljepljuje oči i ledi krv u žilama. ([[Hadžem Hajdarević]]) == Izdanja == *Ljiljan, Sarajevo, 2000 - ISBN 9958-22-072-5 == Vanjski linkovi == [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Tariq Ali]] nj7p68smbaedec6jz07x06he81lo2mw 6 2470 6308 2006-01-21T20:22:04Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6308 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 14 2471 30529 6309 2007-05-02T05:54:50Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30529 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 2472 25088 19525 2006-11-04T19:15:10Z Zumbulka~bswikiquote 10 25088 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Baš mi je žao |autor =[[Nura Bazdulj-Hubijar]] |slika =[[Slika:Baš mi je žao.jpg|150px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Baš mi je žao'' |datum prvog izdavanja =1999. }} *"Nije pošteno odmah krenuti s [[rat]]om. Ipak sam ja rođena dvanaest godina prije, ne mogu tek tako preskočiti toliko dugačak period [[život]]a. Buraz je stariji godinu dana. Da nas dvoje nismo ponekad ko dinski dušmani, mogla bih vam potpisati da u Jugi nije bilo sretnije porodice. Starci oboje doktori, oboje malo uvrnuti, mama tristo posto više. Vječno se hakači ko [[budala]] na brašno, i ono, hoće da je njena i prva i zadnja. Od kako su nas na ovaj svijet donijeli vječno ponavljaju kako smo mi centar njihova kosmosa, smisao života. Ja čudna mi čuda. Pa nisu nas našli ispod zelene grane niti uzbrali šetajući kroz šumu. Nisu nas usvojili, ni kupili, ni razmijenili. I sad treba praviti čitave naučne teze o [[ljubav]]i roditelja prema djeci." *"Jedan dan mama sjedi za stolom. Blažen [[osmijeh]] joj ozario lice dok rukom miluje prazan stol. :- Šta to radiš? - pita je buraz. :- Ma ne mogu se nagledati ove banane. :Mi se ukočili, ohladili. Stara definitivno pukla. :- Ama bona, gdje ti vidiš banane? - bojažljivo će čiča. :- Fatam organa, dušo - odgovorila je jednako blažena i sretna." (str.77) *"Ma kažem ja vama, sve otišlo u helać. Sve ludo sto na sat. A dobro nam. E baš mi je žao raje koja ne znaju šta je rat." (str.107) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Nura Bazdulj Hubijar]] {{Wikipedia}} {{Djela Nure Bazdulj-Hubijar}} 6oh86ofteicx8sc1wiubkou4z8vcjrr 6 2473 6312 2006-01-21T20:47:06Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6312 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 6 2474 6314 2006-01-21T20:57:05Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6314 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 6 2475 6316 2006-01-21T21:13:42Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6316 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 0 2476 61226 45472 2024-05-16T16:03:16Z Srđan 4695 Srđan premjestio je stranicu [[Ruža (N. Bazdulj-Hubijar)]] na [[Ruža (Nura Bazdulj-Hubijar)]] 45472 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ruža |autor =[[Nura Bazdulj-Hubijar]] |slika =[[Slika:Ruža.jpg|150px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Ruža'' |datum prvog izdavanja =1990. }} *"- Tata, ovaj čiko što je ušao mesar je. Sjećaš li se kad me mama nedavno poslala u mesnicu, a ja se vratila praznih ruku. E, u toj mesnici je on radio. Kad sam došla na red, zamolila sam kilogram juneće šnicle. Stajao je iza pulta, odvratno se smješkao i namigivao. :- Hoćeš li mlađe ili starije, seko? :- Tako, vaših godina - kazala sam i izjurila van praćena [[smijeh]]om ostalih mušterija. Njegovu reakciju nisam uspjela da vidim." (str.14) *"Tata je imao običaj reći da je apsolutna sreća nešto imaginirano, nestvarno, te da sreća ne bi ni bila sreća ako bismo je dosegnuli." (Ruža III) *"Ljudi valjda imaju šesto čulo. Osjete tugu i odu." (Ruža III) *"Ali izgleda da nije važno valjaju li roditelji svojoj djeci, nego valjaju li svijetu." (Ruža III) *"Kako se sudbina zlobno šali sa svima nama." (Ruža III) *"Zaplakala, tiho i bezglasno, kao što plaču djeca od samoće i nesvaćenosti." (Ruža III) *"Glasam za slobodu izbora, glasam za ljubav." (Ruža III) *"Sa samo metar-dva udaljenosti gledao sam dva bića koja se vole toliko da bol onog drugog doživljavaju kao svoju." (Ruža III) *"Onda sam shvatila da nema ništa što ljudsko biće s vremenom neće prihvatiti. Ništa ranjivije, a žilavije od čovjeka. Jači je od ikakve životinje." (Ruža III) *"Mama i tata rat su prošli bez fizičkih ozljeda. Onih drugih, kao i kod svih ljudi u Bosni, onih koji su ostali ili otišli, svejedno, bilo je bezbroj. Ostali su ožiljci koji svako malo bole." (Ruža III) *"Nije lako biti lijepa žena. Ko nikad nije bio lijep, sa starošću gubi samo mladost, ružnoća ostaje," (Ruža III) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Nura Bazdulj Hubijar]] {{Wikipedia}} {{Djela Nure Bazdulj-Hubijar}} tom2nvbwies9qvfrb0q4i66ov6w5rom 6 2477 6318 2006-01-21T21:25:25Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6318 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 2478 26825 26824 2007-01-19T21:59:14Z Zumbulka~bswikiquote 10 26825 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Amanet |autor =[[Nura Bazdulj-Hubijar]] |slika =[[Slika:Amanet.jpg|150px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Amanet'' |datum prvog izdavanja =1999. }} *"[[Čovjek]] bi trebao sagraditi barku i ispuniti je [[nada]]ma. Onda gledati kako mu nade plove po pučini." (str.159) *"O [[sreća|sreći]] razmišljam kao o potpunoj bezbrižnosti, kad [[prošlost]] nije važna i kada se [[budućnost]] čini pouzdano ružičasta, kada nam ''u cipelama nema ni najmanjeg zrnca pijeska''. To je nešto nedostižno, utopijsko, i upravo baš to sreću u našim maštanjima čini toliko lijepom." (str.149) *"[[Ljubav]] nije vještina. To je pitanje dara kao i [[poezija]]. Ljubav ljudi loču, nažalost, a ljubav nije pivo, ljubav je nadahnuće." {{Wikipedia}} {{Djela Nure Bazdulj-Hubijar}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Nura Bazdulj Hubijar]] phn7s4uq543aotvp3f0u1xgacfraqws 6 2479 6320 2006-01-21T21:42:59Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6320 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 2480 59943 59783 2021-11-26T10:43:57Z 80.216.64.246 Uklanjanje uvredljivog i pogrdnog teksta 59943 wikitext text/x-wiki [[Slika:Ilhamijin put u smrt.jpg|thumb|''Ilhamijin put u smrt'']]'''Ilhamijin put u smrt''', [[Rešad Kadić]] ------------ *"Glasovi su kao i živa voda; nađu svoj put i probiju se." *"Svaka je istina u nevakat kazana zorli..." *"Ratovi su nas izmorili, a toliki nam sinovi izginuli i ginu; boleštine haraju; džehalet zavladao; pravda se zatrla, a siromaštvo pritislo pa bune i hajdučija niču, dok nasilje, rušvet i opačine cvjetaju. A oni, koji bi trebali da prednjače i pravdu kroje i dijele, počevši od carskih ljudi i ajana pa do uleme, govore i rade naopako, misleći samo na sebe i tegleći svaki na svoju stranu. Čitava se Bosna u ranu pretvorila! Šta se ovo radi i šta će biti od nas, zaboga!" (str.94) *"Ustao sam protiv zla koje nas satire. A zlu, ma s koje strane dolazilo, nisam dužan da se pokoravam već da se borim protiv njega." (str.94) *"Smrt njegova slučila se tokom blage noći jedne :u hiljadu dv'je stotine k tom godine trides't i sedme, :i prikloniv maču glavu, očekujuć udes hudi, :Sejjid Vahhab postao je svih pravednih uzor ljudi." == Izdanja == *Kutub, Sarajevo, 1997 0ujpqh88qrf1umvj2a2l23o6wzgxqnw 6 2481 6322 2006-01-21T22:34:36Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6322 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 2482 30530 6323 2007-05-02T05:54:50Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30530 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 2483 27900 24595 2007-03-13T22:27:47Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27900 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Emir Hasanović |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački novinar |datum rođenja= ? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[[Bosna i Hercegovina]] boluje od ozbiljne i teško izlječive [[bolest]]i – političke, diplomatske, ekonomske, medijske i svake druge nemoći. U tim okolnostima ona se besakrajno i nekažnjeno može optuživati i klevetati, s njom se može igrati svaka, najprljavija igra, a pošto u njoj živi dva miliona bijelih [[musliman]]a, mogućnosti takvih iživljavanja su bezgranične." (''Walter'' br.141) [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari|Hasanović,Emir]] {{Wikipedia}} 76xu7jvaae8qd1q7657umphgvbffy7l 0 2484 28092 23556 2007-03-13T22:43:31Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28092 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mehmed Bošnjak |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački novinar |datum rođenja=? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ako je neko nekada i mislio da naši mediji imaju [[zlo|zle]] namjere i žele praviti haos, to jednostavno nije tačno: Oni jednostavno žele proizvesti potpuno [[ludilo]] kod svojih konzumenata." ([http://www.walter.ba/arhiva/br141/kontroverze.html ''Walter'' br.141]) [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari|Bošnjak,Mehmed]] {{Wikipedia}} p9cg8hie906zdy7000xm2aur4ca5240 0 2485 57234 57233 2016-10-24T19:17:23Z Harač 23 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/92.36.213.221|92.36.213.221]] ([[User talk:92.36.213.221|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:EmxBot|EmxBot]] 57234 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Šejla Hadžibegić |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovačka novinarka |datum rođenja= ? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ima li na kugli zemaljskoj još ijedna [[država]] koja naplaćuje porez na inostranu pomoć studentima?! Kakav je to um naših [[političar]]a kada su mogli oporezovati stipendije koje su danas prijeko potrebne skoro svakom studentu?! Jos samo da nam počnu naplaćivati porez na zrak koji udišemo..." ([http://www.walter.ba/arhiva/br141/univerzitet.html ''Walter'' br.141]) [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari|Hadžibegić,Šejla]] {{Wikipedia}} dhs7rrt2876sbjd03lv7eto6g0fihfw 0 2486 28235 25357 2007-03-13T22:53:21Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28235 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Tarik Lazović |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački novinar |datum rođenja= 30.01.1979.godine |mjesto rođenja=Sarajevo |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Olimpijadu jesmo imali, ali ne možemo dvadeset godina nakon toga i dalje spavati na lovorikama stare slave. Mogućnosti imamo napretek, ali tek će u njih uloženi [[kapital]] otvoriti hiljade novih radnih mjesta. Kapital je [[kukavica]], a investitore moramo prestati tjerati i plašiti teškom i nerazumljivom administracijom. Samo tako ćemo otvoriti prostor za završetak ambicioznih projekata poput onih čije konture već možemo vidjeti na Bjelašnici i Igmanu." ([http://www.avaz.ba/absolutenm/anmviewer.asp?a=13847&z=10&isasp= ''Avaz'', 22. januar 2006]) * "[[Političar]]i moraju znati da su slike ratne, razrušene [[BiH]] obišle [[svijet]] besplatno i bez njihove akcije, ali slike normalne, perspektivne države sigurno neće." (''Danas'', 4. april 2006.) [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari|Lazović,Tarik]] {{Wikipedia}} 9a7nho6ayib0o36wiyjryqap877kr77 0 2487 51497 45333 2014-04-13T15:48:04Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 20 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q1339]] 51497 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Johann Sebastian Bach |slika=[[Slika:Bach.jpg|170px]] |tekst uz sliku=njemački kompozitor |datum rođenja=21. mart 1685. |mjesto rođenja=Eisenach, Njemačka |datum smrti=28. juli 1750. |mjesto smrti=Leipzig, Njemačka }} *"Ako anđeli zaista znaju svirati, onda bi im ova moja [[kompozicija]] dobro došla. Danas ovo ne bih mogao napisati iz jednostavnog razloga: više ne mogu tako čisto misliti." *" Ja stvaram [[muzika|muziku]] da bih preživio, a ne za [[vječnost]]." [[Kategorija:Njemački kompozitori|Bach,Johann Sebastian]] {{Wikipedia}} sb5t46nce9niwxp4bhzsw5bya4zvxet 0 2488 27939 23262 2007-03-13T22:29:44Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27939 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Giorgio Arcoleo |slika= |tekst uz sliku=italijanski političar |datum rođenja=1851. |mjesto rođenja= |datum smrti=1914. |mjesto smrti= }} *" Prvi [[politika|politički]] kvalitet jeste biti [[nezahvalnost|nezahvalan]]. Teško će mediokritet postati neko ako ne počne s nezahvalnošću." [[Kategorija:Italijanski političari|Arcoleo,Giorgio]] {{Wikipedia}} nx7awdf3rc8gqudnehk3iwoxi0tlt28 0 2489 52673 46310 2014-04-22T01:05:27Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52673 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Switzerland.svg|right|260px]] [[Slika:LocationSwitzerland.png|right|260px]] *"Kada bi se [[rad]]om moglo obogatiti, [[magarac]] bi nosio zlatni samar. *"Puno malih ljudi na puno malih mjesta, a koji naprave puno malih [[korak]]a mogu promijeniti [[svijet]]." *"Voli svog [[susjed]]a, ali ne ruši ogradu." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Švicarska]] {{Wikipedia|Švicarska}} 7hrdkloyxtk986qqa0t6xofok59bjky 0 2490 51115 47837 2014-04-09T01:39:00Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 22 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q164047]] 51115 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Alexander Pope |slika=[[Slika:Alexander Pope by Michael Dahl.jpg|180px]] |tekst uz sliku=engleski pisac |datum rođenja= 21. maj 1680. |mjesto rođenja= London |datum smrti= 30. maj 1744. |mjesto smrti=Twickenham/London }} *"Blagoslovljeni su oni koji ništa ne očekuju, jer nikada neće biti razočarani." *"Ko [[laž]]e, ne zna kakva se posla laća, jer mora izmisliti 20 drugih laži da bi održao prvu." *"Ne treba se stidjeti priznanja da smo pogriješili, jer to, drugim [[riječ]]ima, znači da smo danas pametniji nego juče" *"Riječi su poput listova, i ondje gdje ih je najviše, rijetko se pod njima nađe mnogo plodova [[razum]]a." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski pisci|Pope,Alexander]] e1vtgzxj8yq1g67dtzawpo9415jtqyn 6 2491 6352 2006-01-23T01:10:30Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6352 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 0 2492 55719 51601 2015-10-10T12:36:07Z 37.203.101.124 55719 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Bernard-Henri Lévy |slika= |tekst uz sliku=Bernar Anri Levi, francuski filozof i pisac |datum rođenja=5. novembar 1948. |mjesto rođenja=Beni-Saf, Alžir |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"On je propovijedao islam tolerancije, dobrohotnosti i umjerenosti, građanski islam, a mi ga nismo slušali. On je 1992. godine preklinjao Evropu da intervenira, upozoravao Fransou Miterranda da u BiH postoje koncentracioni logori. Fransoa Miterrand to nije slušao. Mi nismo slušali Izetbegovića, kao što nismo slušali ni Masuda, a onda je poginulo 200.000 ljudi u BiH i došao rat na Kosovu, što smo mogli izbjeći da smo ga slušali. On je bosanski De Gol. Njegov kredo je bio islam, ali također i demokratija i multietičnost." (Za novinarsku agenciju Anadolija, povodom devete godišnjice smrti Alije Izetbegovića) *"Pascal Bruckner u Flori. (...) Pokušavam mu reći da on upravo brka dvije stvari: [[rat]] u Hrvatskoj, gdje se sukobljavaju, htjeli to ili ne, dva nacionalizma; [[rat u BiH|rat u Bosni]], međutim, gdje se suprotstavljaju jedan [[nacionalizam]] i jedan [[kozmopolitizam]] koji je čast Evrope." (''[[Ljiljan i pepeo]]'', 23. maja 1992. godine) *"Poraz Bosne? Ne, propast Evrope." * "Rat u Iraku je bio moralno ispravan, politički pogrešan." *"Ništa nije moralnije od želje za rušenjem diktatora. Ali morate imati plan za ono što će se desiti poslije. Morate imati jake saveznike na tlu. Kao u Afganistanu sa Sjevernom alijansom. Bolje je i da imate stvarni međunarodni konsenzus koji stoji iza vas." ([http://www.signandsight.com/features/1305.html Intervju sa Thierry Chervel, 20. april 2007.]) == Djela == * "''[[Ljiljan i pepeo]]''" {{wikipedia|Bernard-Henri Lévy}} [[Kategorija:Bernard-Henri Lévy|*]] [[Kategorija:Francuski filozofi|Lévy, Bernard-Henri]] [[Kategorija:Francuski pisci|Lévy, Bernard-Henri]] 49u1kghid0jart3bo6xx91fzf819bmf 0 2493 29417 22187 2007-03-23T19:41:08Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29417 wikitext text/x-wiki [[Slika:Talhe ili Šedrvanski vrt.jpg|thumb|right|''Talhe ili Šedrvanski vrt'']]'''''Talhe ili Šedrvanski vrt''''', [[Irfan Horozović]] --------- *"...tišina je carstvo izgubljenih ljudskih glasova. Tišina je zapravo jedini način da se istinski razgovara s ljudima. Tako se traže i nalaze izgubljeni ljudski glasovi, kao umorni konji u nekoj pustopoljini, koji se udruže da bi putovali zajedno. " :(str.165, ISBN 9958-717-18-2) == Izdanja == *Dani, Civitas, Sarajevo 2004 - ISBN 9958-717-18-2 [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Irfan Horozović]] lb0dvoaqo0oh15dyix863ap9pgi3diz 14 2494 30531 6363 2007-05-02T05:54:51Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30531 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] 14z7ypikd78jhhc51bo4w9t3l3kpcw4 6 2495 6366 2006-01-24T19:35:45Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6366 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 0 2496 28778 21163 2007-03-23T19:34:57Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28778 wikitext text/x-wiki [[Slika:Kalfa.jpg|thumb|right|''Kalfa'']]'''''Kalfa''''', [[Irfan Horozović]] ------------ *" Ljudi čine jedno te isto, onako kako znaju, kako mogu, kako misle da je pametno. Svi su sobom zadovoljni i svi su zapravo nesretni" *"Sjećanje je rezbarena samoća. Rezbarija se pomiče u svijesti kao oživjeo tajanstven grad, kao paralelni svijet, kao apsolutni svijet koji je potisnuo sve ostalo, koji je preuzeo vlast..." == Izdanja == *Šahinpašić, Sarajevo, 2005 - ISBN 9958-41-131-8 *Sarajevo, Svjetlost, 1988 - ISBN 86-01-01167-5 [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Irfan Horozović]] bt82c7c5avftp84po178ypnhpgdrggw 6 2497 6368 2006-01-24T19:47:22Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6368 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 0 2498 36274 26076 2009-02-18T14:02:39Z Pearl 501 good :) 36274 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Prokleta avlija |autor =[[Ivo Andrić]] |slika =[[Slika:Prokleta avlija.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Prokleta avlija'' |datum prvog izdavanja =1954. }} *"...[[riječ]] ni kad je u najdubljoj šumi izgovorena ne ostaje na mjestu, a pogotovo kad se napiše ili čak i drugima kaže.." *"Mi smo uvijek manje ili više skloni da osudimo one koji mnogo govore, naročito o stvarima koje ih se ne tiču neposredno, čak i da sa prezirom govorimo o tim ljudima kao o brbljivcima i dosadnim pričalicama. A pri tome ne mislimo da ta ljudska, toliko ljudska i tako česta [[mana]] ima i svoje dobre strane. Jer, šta bismo mi znali o tuđim [[duša]]ma i [[misao|mislima]], o drugim ljudima, pa prema tome i o sebi, o drugim sredinama i predjelima koje nismo nikad vidjeli niti ćemo imati prilike da ih vidimo, da nema takvih ljudi koji imaju potrebu da usmeno ili pismeno kazuju ono što su vidjeli i čuli, i što su s tim u vezi doživjeli ili mislili?" *"[[Otac]] djevojčin, inače ćiftica sitan rastom i duhom, ponašao se kao čovjek koji je, u ludilu, odjednom dobio nastup neke veličine, junaštva i [[želja|želje]] za mučeništvom. Šireći ruke kao da ga razapinju, on je vikao pred svojim sunarodnicima: "Mali sam čovjek i po [[ugled]]u i po imetku, ali nisam mali po [[vjera|vjeri]] svojoj i po strahu božjem. I volim život svoj izgubiti i [[kćerka|kćer]], koja mi je jedinica, u [[more]] poslati, nego je dati za nevjernika." I sve tako. Kao da su on i ta njegova vjera glavna stvar, a kćerka sporedna." *"[[djevojka|Djevojku]] su silom udali za Grka izvan Smirne, gluvo bez svadbe, krijući mjesto u dan odlaska. Bojali su se da je Ćamil ne otme, ali on se već ranije povukao sa primljenim udarcem. Tada je tek pravo i potpuno mogao da vidi ono što ranije, zanesen i mlad, nije ni slutio: šta sve može da dijeli [[čovjek]]a od [[žena|žene]] koju voli, i uopšte ljude jedne od drugih. ... Vratio se u Smirnu izmjenjen i mnogo stariji na izgled. I tu se našao usamljen. Od Grka ga je dijelilo sve, a sa Turcima vezivalo malo što." *"Oni koje želimo da vidimo ne dolaze u časovima kad na njih mislimo i kad ih najviše očekujemo, a pojavljuju se u nekom trenutku kad smo mislima najdalje od njih. I našoj [[radost]]i zbog ponovnog viđenja treba tada vremena da se digne sa dna, gdje je potisnuta, i pojavi se na površini." *"Saučešće koje su mu ponekad pokazivali rijetki dobri i plemeniti ljudi za njega je samo mjera njegove zle sreće i besprimjernog [[poniženje|poniženja]]. I za pokojnike [[sažaljenje]] je teško i uvredljivo, a kako ga je tek snositi još zdrav i svjestan svega, živ gledati u oči živim ljudima, da bi u njima pročitao samo jedno: sažaljenje?" *"[[Nebo]] porumeni pa siđe na zemlju; ima ga za svakog, za bogata i za siromaha, za sultana i za [[rob]]a i apsenika." *"... od sebe se ne može ozdraviti." {{Wikipedia|Prokleta avlija}} {{Djela Ive Andrića}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ivo Andrić]] inkf1eequ8d3jkrt76nj8oi1rhkirny 6 2499 6372 2006-01-24T20:19:00Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6372 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 2500 19785 6454 2006-10-02T13:05:17Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19785 wikitext text/x-wiki '''''Dvije kule''''' je knjiga koju je napisao britanski pisac [[J.R.R. Tolkin]] (obično se svrstava zajedno sa knjigama [[Prstenova družina]] i [[Povratak kralja]], kada tvori triologiju Gospodar prstenova) == Citati == '''Golum''': ...Vilenjaci, ljudi i orkovi. Svi mrtvi. Svi raspadnuti... [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:J.R.R. Tolkin]] {{Wikipedia}} 1fufqkhacjkk1vcw46q3nmos9vr1zu9 0 2501 52589 46375 2014-04-21T20:51:38Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52589 wikitext text/x-wiki '''Prstenova družina''' je prva knjiga iz triologije ''Gospodar prstenova'' (tu su još [[Dvije kule]] i [[Povratak kralja]]) britanskog pista [[J.R.R. Tolkin|J.R.R. Tolkina]]. == Citati == {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:J.R.R. Tolkin]] psuvvs0j0bnjby2x0gf3ebwg22bnfr6 0 2502 21807 6451 2006-10-04T18:51:43Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21807 wikitext text/x-wiki '''Povratak kralja''' je treća knjiga iz triologije ''Gospodar prstenova'' (tu su još i [[Prstenova družina]] i [[Dvije kule]]), britanskog pisca [[J.R.R. Tolkin|J.R.R. Tolkina]]. == Citati == '''Gandalf''':"Sutra će biti veći jad nego što je bio danas, i tako će biti još dugo. Nema više ništa što ja mogu uraditi da to promijenim. Tabla je postavljena, figure se miču." ..."To je bio poručnik kule Barad-dur, i njegovo ime nije zapamćeno ni u jednoj priči; jer ga je i on sam zaboravio, i reče: Ja sam Usta Saurona"... [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:J.R.R. Tolkin]] {{Wikipedia}} chrj36fcq085yqyot3czgj26ep48se1 0 2503 6386 2006-01-25T01:25:36Z Harač 23 Dvije Kule premješten u Dvije kule 6386 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Dvije kule]] ag5z9ni7zv8s2cbx2mcsusm6q3nfvmr 0 2504 6440 6391 2006-01-27T06:19:37Z Zumbulka~bswikiquote 10 redirekt 6440 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Confucius]] ralkqnwulp2h6a4uc820imi9cnlr9q4 0 2505 6394 2006-01-25T01:50:52Z Harač 23 Siddhartha Gautama Buddha premješten u Buda 6394 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Buda]] d74tmhty6w48575z16vy0aguq8oowze 0 2506 6396 2006-01-25T02:00:22Z Harač 23 Pythagoras premješten u Pitagora 6396 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Pitagora]] o69cr81pvgejb8ux9q6grzgu62n7zin 0 2508 20006 6401 2006-10-02T13:29:25Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 20006 wikitext text/x-wiki Gorgija je bio antički grčki filozof (sofista) i retoričar. == Iz djela "O prirodi" == #Ništa ne postoji #Ako i postoji ne može se spoznati #Ako se i može spoznati ne može se iskazati {{Wikipedia}} [[Kategorija:Filozofija]] ptzcj7ck5daaje1ldbsxcz75msu6p1e 0 2509 51756 45441 2014-04-14T22:50:59Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 35 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q43216]] 51756 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Epikur |slika=[[slika:Epikur.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Epikur'', filozof iz helenističko-rimskog razdoblja filozofije |datum rođenja=341 p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti=270 p.n.e. |mjesto smrti= }} *"[[Bogatstvo]] se ne mjeri materijalnim vrijednostima koje čovjek posjeduje, već čašću koju je stekao." * "Nikad se nisam trudio da razumijem ili da na svoju stranu pridobijem rulju, ono što njih zanima ja još nisam dokučio, ono što ja znam je daleko van domašaja njihovog razumjevanja." *"[[Pravda|Pravedan]] je [[čovjek]] najmanje podložan društvenom nemiru, a nepravedan je njime ispunjen u najvećoj mjeri." * "Saznanje je neophodno da bi se moglo uživati." *"[[Svemir|Vasiona]] je uvijek bila takva kakva jeste i uvijek će takva biti." [[Kategorija:Grčki filozofi]] {{Wikipedia}} 7vf8ifer3npdjmac4fq95j1lf958nfi 0 2510 6409 2006-01-25T18:00:38Z Harač 23 Pierre Abélard premješten u Pjer Abelar 6409 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Pjer Abelar]] 32q44xi1cvgyt7gun8xxpwkx1blq68e 0 2511 59333 54829 2020-05-31T00:40:32Z Vilho-Veli 7122 File 59333 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=William of Ockham |slika= |tekst uz sliku=''Vilijam Okam je bio filozof srednjovjekovne krščanske skolastike, kao i naučnik.'' |datum rođenja=1285. |mjesto rođenja=Ockham, Engleska |datum smrti=10. april 1349. |mjesto smrti=München, Njemačka }} [[File:William of Ockham.png|thumb]] * "Ako imate dvije [[teorija|teorije]] koje predviđaju isto, odaberite jednostavniju" (Okamova britva) [[Kategorija:Engleski filozofi|O]] [[Kategorija:Engleski naučnici|O]] {{Wikipedia}} lwurz00u6mfgtal4on0c3zx1xt3vbl6 0 2512 6413 2006-01-25T19:34:50Z Harač 23 Giordano Bruno premješten u Đordano Bruno 6413 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Đordano Bruno]] kf57ctohfih1kfo0ifbyvqwbkt3wsbp 0 2514 51654 39423 2014-04-14T19:47:19Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 11 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q82049]] 51654 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=George Berkeley |slika=[[slika:George_Berkeley_by_John_Smibert.jpg|170px]] |tekst uz sliku=Džordž Barklij, utjecajni irski filozof koji je promovisao subjektivni [[idealizam]] |datum rođenja=12. mart 1685. |mjesto rođenja= |datum smrti=14. januar 1753. |mjesto smrti= }} * "Postojati znači biti opažen" (''Esse est percipi'') [[Kategorija:Irski filozofi|B]] {{Wikipedia}} k68hbbbhkjszosxqrm2148fj65ptdqo 0 2515 52026 47957 2014-04-15T08:27:36Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 40 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q9191]] 52026 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=René Descartes |slika=[[Slika:Frans_Hals_-_Portret_van_René_Descartes.jpg|180px]] |tekst uz sliku=francuski matematičar i filozof |datum rođenja=31. mart 1596. |mjesto rođenja= |datum smrti= 11. februar 1650. |mjesto smrti= }} *"Griješimo samo kada sudimo o stvari koju slabo poznajemo." *"Ko trpi [[zlo]] taj ga čini." *"Mislim, dakle postojim (jesam)" (''Cogito ergo sum'') *"Nije dovoljno imati zdrav razum: treba ga znati i primijeniti" *"Ništa na svijetu nije tako dobro raspodjeljeno kao zdrav razum, jer svako misli da ga ima dovoljno" *"Samo [[istina]] je lijepa." *"[[Vjernost]] se dokazuje djelima, a ne riječima." ==Djela== *''[[Rasprava o metodi]]'' [[Kategorija:Francuski filozofi|Descartes,René]] [[Kategorija:Francuski matematičari|Descartes,René]] [[Kategorija:René Descartes]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Nauka]] {{Wikipedia}} fzuclddv09gystpjmsukdm4zgfk69i7 0 2516 6427 2006-01-26T23:52:34Z Harač 23 Baruch de Spinoza premješten u Baruch Spinoza 6427 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Baruch Spinoza]] nmjt4arbchbf1c2e1txwnon7l2vpf8b 0 2517 52777 52706 2014-04-26T01:09:20Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52777 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Gottfried Wilhelm von Leibniz |slika=[[slika:Gottfried Wilhelm von Leibniz.jpg|150px]] |tekst uz sliku=njemački matematičar i filozof |datum rođenja= 1. juli 1646. |mjesto rođenja=Leipzig, Njemačka |datum smrti= 14. novembar 1716. |mjesto smrti=Hanover, Njemačka }} *"Ljubiti znači: radovati se sreći drugoga." *"Ovo je najbolji od svih mogućih svjetova". *"Protiv javnog neprijatelja u državi svaki građanin treba biti vojnik, inače nam prijeti prevrat i anarhija." *"... spoznaja nužnih i vječnih istina ono je što nas razlikuje od životinja i čini da imamo um, razvijajući u nama spoznaju nas samih i Boga. I to je ono što se u nama naziva umskom dušom ili duhom." ([[Živo ogledalo beskonačnog. Leibnizova monadologija]]'') *"Voljeti znači smjestiti našu sreću u sreću drugog bića." ==Djela== * ''[[Novi eseji o ljudskom razumijevanju]]'' (1764.) [[Kategorija:Njemački filozofi|Leibniz,Gottfried Wilhelm]] [[Kategorija:Njemački matematičari|Leibniz,Gottfried Wilhelm]] [[Kategorija:Gottfried Wilhelm Leibniz|*]] {{wikipedia|Gottfried Wilhelm Leibniz}} 4kgcaayvuj20gwh4vlbc5j8ggoyrxse 0 2518 6434 2006-01-27T00:01:28Z Harač 23 Jean-Jacques Rousseau premješten u Žan Žak Ruso 6434 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Žan Žak Ruso]] d5lntkx6oxqegtzzi6iz03u7o5y82e7 0 2519 37371 37368 2009-09-14T20:03:23Z WizardOfOz 467 Vraćene izmjene 124.183.101.79 na poslednju izmjenu korisnika Zumbulka 37371 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Muhamed Skejo Prozarac |slika= |tekst uz sliku=muftija, kadija, bosanskohercegovački teoretičar države i prava i filozof |datum rođenja=? |mjesto rođenja= |datum smrti=1812. |mjesto smrti= }} * "...ignorisanje pravde i ispravne uprave, a to dolazi do povjeravanja dužnosti onima koji nisu za to sposobni... Ja smatram da je uzrok čitavog nereda i općeg haosa u zemlji i među ljudima povjeravanje sudstva nesposobnim i podmićivanju sklonim ljudima. Drugi uzrok nereda je nehaj prema [[savjet]]ima i mišljenjima učenih ljudi, što je posljedica [[oholost]]i odgovornih državnika i njihovog izbjegavanja da se druže sa obrazovanim ljudima... Treći uzrok nereda je neujednačen raspored zanimanja među ljudima i neravnomjeran odnos jednih zanimanja prema drugima... Ja smatram da su ajani oruđe nasilja u zemlji... Ako se ovako nastavi, s ovim nametima i opterećenjima, svake godine će nesreće biti veće i dolazit će do nereda iz dana u [[dan]], kao što se već događalo u ovom stoljeću. Zbog ovih nasilja raselila se i nastanila većina raje u [[grad]]ove, odabrala drugi [[posao]] i zaposlila kao posluga, te je ostao mali broj zemljoradnika. Zbog ovoga je poskupjelo meso i životne namirnice, te prihodi službenika [[džamija]] i medresa ne zadovoljavaju njihove potrebe." (''Upustvo o uređenju države na osnovu islama'') [[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi|Prozarac, Muhamed Skejo]] {{Wikipedia}} 7eeqskh0txxnl5gnzlzbh0y6r1agvs8 0 2520 51493 45297 2014-04-13T15:39:06Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 11 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q102585]] 51493 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Johann Gottlieb Fichte. |slika=[[Slika:Johann Gottlieb Fichte.jpg|180px]] |tekst uz sliku=njemački filozof (začetnik njemačkog idealizma) |datum rođenja=19. maj 1762. |mjesto rođenja= |datum smrti=29. januar 1814. |mjesto smrti= }} * "Život države nije među apsolutnim ciljevima čovjeka, bez obzira na to što u vezi s time tvrdi čak i jedan vrlo veliki čovjek (vjerovatno [[Aristotel]]), već je sredstvo, prisutno samo u određenim uslovima, za osnivanje savršenog društva. Država, kao i sve ljudske ustanove koje su jednostavna sredstva, teži svojem uništenju: svrha je svake vlade učiniti samu vladu suvišnom." (''Die Bestimmung des Glehrten'') * "Biti čovjek odvaja se od biti građanin, da bi se u apsolutnoj slobodi uzdiglo do moralnosti, ali to je moguće samo onda ako čovjek prolazi kroz državu." * "Narod je ''de facto'' i ''de jure'' najviša vlast iznad koje nema drugih vlasti i izvor je svih drugih vlasti i odgovoran je samo pred Bogom." * "Transcendentalna sloboda, koja je ista u svih razumnih duhova, odnosno, sposobnost da bude prvi i neovisan uzrok; kosmološka sloboda, odnosno stanje da se realno ne ovisi ni o čemu izvan sebe, ne posjeduje ju ni jedan duh, osim neograničenog duha, odnosno pravo da se ne prizna ni jedan zakon koji ne bi bio onaj što ga svako sam sebi zadaje. Ova sloboda treba da bude prisutna u svakoj državi." [[Kategorija:Filozofija]] {{Wikipedia}} tj2d8g1njej0oyuzktbsvvji8x4kp4t 0 2521 6443 2006-01-27T15:48:49Z Thomas 17 Gottfried Willhelm Leibniz premješten u Gottfried Wilhelm Leibniz: Typo 6443 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] jl7qtxcg3v9loft2jf0du97ylgq9hdm 14 2522 51077 43942 2014-04-08T23:18:35Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51077 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] kvecb5wqnwn4899i9aokzxxqkrohsik 6 2523 6469 2006-01-27T17:20:30Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6469 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 6 2524 6473 2006-01-27T17:31:30Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6473 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 6 2525 6475 2006-01-27T17:37:20Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6475 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 6 2526 6477 2006-01-27T17:41:57Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6477 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 0 2527 59480 52020 2020-09-28T18:43:29Z DARIO SEVERI 5869 Removing image does not exist + added new one 59480 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Silvio Pellico |slika=[[Slika:Silvio Pellico.jpg|200px]] |tekst uz sliku=italijanski pjesnik, pripovjedač i dramaturg |datum rođenja=24. juni 1788. |mjesto rođenja=Saluzzo, Italija |datum smrti=31. januar 1854. |mjesto smrti=Torino, Italija }} *"[[Brak]] može biti sretan pod ovim uvjetom: jedan i drugi bračni drug mora sebi odrediti kao prvu dužnost ovu neizmjenljivu odluku - želim voljeti i poštovati ono [[srce]] kome sam dopustio da bude gospodar moga." [[Kategorija:Italijanski pisci|Pellico,Silvio]] {{Wikipedia}} tdt6uq96yd7qp610mxkp6g1llv532tz 0 2528 60807 54830 2023-11-23T21:42:04Z Greby-Nyberg 8293 Datoteka 60807 wikitext text/x-wiki [[File:Pavao Pavlicic Zagrebacki sajam knjiga 052011 2.jpg|thumb|210px|Pavao Pavličić (2011)]] '''Pavao Pavličić''' (1946) – hrvatski književnik. ----------- *"Samozavaravanje je povlastica malih i nesretnih [[narod]]a kakvi smo i mi. Mi smo tu povlasticu u ovom [[rat]]u izgubili." [[Kategorija:Hrvatski pisci]] {{Wikipedia}} clgo5cvhszu2uv5p80tug3j3pr5d2x0 0 2529 41003 41002 2011-01-04T22:37:31Z 89.164.75.220 41003 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Vlatko Pavletić |slika= |tekst uz sliku=hrvatski akademik, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar |datum rođenja=2. decembar 1930. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti= 19. septembar 2007. |mjesto smrti= Zagreb, Hrvatska }} *"Neka bude živost!" *"Moj osnovni stav je duh tolerancije...dijalogom i trpeljivošću protiv monologa i nesnošljivosti." *"Neka bude višeglasje, a u njemu zapaženo čujan i naš državotvorni, domoljubni, rodoljubni glas." *"Ma kako bili nesretni, svatko je barem načas nekada bio nečija [[sreća]]." *"[[Život]] je takav baš kao ljudi, i obratno." *"Ne pretjerivati ni u čemu! Pogotovo ne – u pretjeranostima!" *"A što bih jedino htio namrijeti u baštinu, bila bi [[vedrina]]." *"[[Život]] se daje i podaje samo onome tko ga odlučno uzima." *"Pišem, dakle mislim. Pišem, dakle živim i dok pišem, sretan sam." [[Kategorija:Politika|P]] [[Kategorija:Hrvatski pisci|Pavletić,Vlatko]] [[Kategorija:Hrvatski političari|Pavletić,Vlatko]] {{Wikipedia}} jbtzivw2z1ic845vraei42b333ew2nj 0 2530 20914 20285 2006-10-04T17:50:49Z EmxBot 48 Ispravljanje linkova 20914 wikitext text/x-wiki '''John Patrick''', američki dramski pisac -------- *"[[Bol]] potiče čovjeka da misli. [[Misao]] čini čovjeka mudrim. [[Mudrost]] čini život podnošljivim." [[Kategorija:Američki pisci|Patrick,John]] {{Wikipedia}} dbwxtgolbnd9dr08ptdxeulrh24lqul 0 2531 22304 21103 2006-10-04T19:02:34Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22304 wikitext text/x-wiki '''Vesna Parun''' (1922), hrvatska književnica. ------- *"Zapitah [[život]], šta je u njemu prastaro. Neko davni odgovori mi: [[bol]] je prastara." [[Kategorija:Hrvatski pisci|Parun,Vesna]] {{Wikipedia}} gh82ekjrewftc2y0gfc97t7xvnm2r31 0 2532 51893 44190 2014-04-15T03:52:56Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 12 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q83428]] 51893 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Theophrastus Bombastus Paracelsus von Hohenheim |slika=[[slika:Paracelsus.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Paracelsus, švicarski liječnik, alhemičar i filozof'' |datum rođenja=1493. |mjesto rođenja=Einsiedeln, Švicarska |datum smrti=24. septembar 1541. |mjesto smrti=Salzburg, Austrija }} * "Ko ništa ne [[znanje|zna]], ništa ne voli. Ko ne umije ništa, ne razumije ništa. Ko ništa ne razumije, bezvrijedan je. Ali onaj ko poima, taj i voli, zapaža, vidi.. Ko god zamišlja da svako voće sazrijeva u isto vrijeme kad i jagode, ne zna ništa o grožđu." * "[[Otrov]] - to je pitanje količine." * "Svaki je [[lijek]] otrovan, samo o dozi ovisi hoće li to zaista biti." [[Kategorija:švicarski filozofi|Paracelsus,Teophrast]] {{Wikipedia}} kxoz2f531h4xddn4xeawf5s4xexev29 0 2533 27968 24065 2007-03-13T22:36:25Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 27968 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Herman Julius Oberth |slika= |tekst uz sliku=njemački naučnik, istraživač raketne tehnike |datum rođenja=25. juni 1894. |mjesto rođenja=Hermannstadt, Rumunija |datum smrti= 28. decembar 1989. |mjesto smrti=Nürnberg, Njemačka }} *"[[Budućnost]] prodora u [[svemir]], budućnost nauke uopće, najviše ovisi o napretku parapsihologije." [[Kategorija:Njemački naučnici|Oberth,Herman Julius]] {{Wikipedia}} ir98wf11cu7ghgclqr9jhfvd07w7edu 0 2534 51385 37444 2014-04-13T05:16:00Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 2 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q733342]] 51385 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ippolito Nievo |slika=[[Slika:Ippolito Nievo.jpg|200px]] |tekst uz sliku=italijanski pjesnik i romanopisac |datum rođenja=30. novembar 1831. |mjesto rođenja=Padova, Italija |datum smrti= 4/5. mart 1861. |mjesto smrti=Tirensko more }} *"[[Radost]] je vječna [[mladost]] [[duh]]a." [[Kategorija:Italijanski pisci|Nievo,Ippolito]] {{Wikipedia}} eoe9n550q8vic8p06xc58tx2q30urcj 0 2535 51496 47891 2014-04-13T15:46:56Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 7 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q44862]] 51496 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Johann Nepomuk Eduard Ambrosius Nestroy |slika=[[slika:Johann Nestroy.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Johan Nestroj'', austrijski glumac i pisac komedija |datum rođenja=7. decembar 1801. |mjesto rođenja=[[w:Beč|Beč]], [[w:Austrija|Austrija]] |datum smrti=25. maj 1862. |mjesto smrti=[[w:Graz|Graz]], [[w:Austrija|Austrija]] }} * "Ako kočijaš dobro vidi onda će i sa slijepim konjima doći do [[cilj]]a." * "[[Brak]] je zato toliko omiljen jer spaja maksimum iskušenja i maksimum prilika." * "Ništa ne doprinosi duševnom [[mir]]u toliko koliko nedostatak mišljenja o stvarima i pojavama." * "[[Sreća]] je lakomislena osoba koja se jako šminka i koja je izdaleka lijepa." * "Rijetko postoji sreća koja se ne pretvori u pjenu, čim se temeljito ispita." {{wikipedia|Johann Nestroy}} [[Kategorija:Austrijski pisci|Nestroy,Johann]] [[Kategorija:Austrijski glumci|Nestroy,Johann]] 5w7rjzsaeutikzciie6y78wmzrekq8n 0 2536 23578 21443 2006-10-15T10:18:28Z Zumbulka~bswikiquote 10 23578 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Milutin Cihlar Nehajev |slika= |tekst uz sliku=hrvatski književnik i novinar |datum rođenja=25. novembar 1880. |mjesto rođenja=Senj, Hrvatska |datum smrti=7. april 1931. |mjesto smrti=Zagreb, Hrvatska }} *"Priprosto [[srce]] vrijedi više od lukavog [[um]]a." [[Kategorija:Hrvatski pisci|Nehajev,Milutin]] [[Kategorija:Hrvatski novinari|Nehajev,Milutin]] {{Wikipedia}} 46p6r3ci2bo6plrnl939csnxj2v922e 0 2537 59957 51675 2021-12-14T23:00:41Z Kampissa pistäytynyt 7641 File 59957 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=George Jean Nathan |slika= |tekst uz sliku=američki pisac |datum rođenja=14. februar 1882. |mjesto rođenja=Fort Wayne, SAD |datum smrti= 8. april 1958. |mjesto smrti=New York, SAD }} [[File:George-Jean-Nathan-1928.jpg|thumb|right|George Jean Nathan (1928)]] *"Kad bi sav [[novac]] koji se odvaja za siromašne do njih i došao, siromaštva ne bi ni bilo." *"Čuvajte se puča - ako niste sigurni u [[uspjeh]]." *"Nevolja s [[političar]]ima je u tome što previše govore, premalo slušaju i uopće ne stižu da misle!" *"Loši političari bivaju izabrani zahvaljujući dobrim građanima koji ne izlaze na [[izbor]]e." [[Kategorija:Američki pisci|Nathan,George Jean]] {{Wikipedia}} t5obg7w6vshsvpd6ckp7l0mynrin7at 0 2538 54831 43660 2015-08-03T18:47:25Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q610015]] na [[d:|Wikidati]] 54831 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Antun Gustav Matoš |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski književnik'' |datum rođenja= 1873 . |mjesto rođenja= |datum smrti= 1914. |mjesto smrti= }} *"[[Dobrota]], plemenitost, [[ljepota]], sve propada, ako nije rođeno sa zubima." *"[[Država]] ima sva prava, a [[čovjek]] ih nema, umjesto da bude obratno." *"Ljudi praštaju sve osim [[iskrenost]]i." *"Postati čovjek je ljepše nego postati [[kralj]]." *"Sloboda u tuđoj zemlji teža mi je neg robovanje." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Hrvatski pisci|Matoš,Antun Gustav]] ldaxvvpkmt6v6akqtpk0lfd0vjota2b 0 2539 51878 44910 2014-04-15T03:29:32Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q78492]] 51878 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Tomaš Garrigue Masaryk |slika=[[Slika:Tomáš G Masaryk1918.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''češki političar i folozof'' |datum rođenja=7. mart 1850. |mjesto rođenja=Hodonín, Češka |datum smrti=14. septembar 1937. |mjesto smrti=Lány, Češka }} * "[[Demokracija]] ima grešaka zato što i građani imaju svojih." * "[[Ljubav]] oplemenjuje sve što svojim dahom dodirne." * "[[Povjerenje]] nema ljubavi, ljubavi nema bez povjerenja." * "U politici [[istina]] mora da čeka dok nekome ne postane potrebna." {{Wikipedia}} [[Kategorija:češki političari|Masaryk,Tomaš]] [[Kategorija:češki filozofi|Masaryk,Tomaš]] 4jimi41s7ismnaooxrgqfx6dcsvjz8t 0 2540 52436 32587 2014-04-21T14:46:36Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52436 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Harriet Martineau |slika=[[slika:Harriet martineau portrait.jpg|170px]] |tekst uz sliku=engleska književnica i filozofkinja |datum rođenja=12. juni 1802. |mjesto rođenja= |datum smrti=27. juni 1876. |mjesto smrti= }} * "Danas živi najbolje što možeš, ponašaj se i misli najbolje što možeš, jer danas je priprema za sutra i za svaki [[dan]] poslije." * "Ljudi koji najlakše prolaze kroz [[život]], jesu oni koji imaju tvrdo [[srce]] i dobru probavu." [[Kategorija:Britanski pisci|Martineau,Harriet]] [[Kategorija:Britanski filozofi|Martineau,Harriet]] {{Wikipedia}} 76oy0qdstvtul7brz4iuq7zfy0tjeu1 0 2541 22865 20801 2006-10-10T04:40:48Z Zumbulka~bswikiquote 10 22865 wikitext text/x-wiki '''Felicien Marceau''' (1913-), francuski književnik ---------- *"Šta je [[sreća]]? Znati šta se hoće i strastveno to željeti." [[Kategorija:Francuski pisci|Marceau,Felicien]] {{Wikipedia}} hy6kzo8bh7bxk23xr45j6beu55h0ien 0 2542 51782 48284 2014-04-15T00:19:02Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q13526]] 51782 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Thomas Robert Malthus |slika=[[slika:Thomas Malthus.jpg|170px]] |tekst uz sliku=engleski demograf i ekonomist |datum rođenja=13. februar 1766. |mjesto rođenja=Rookery, Engleska |datum smrti= 23. decembar 1834. |mjesto smrti=Bath, Engleska }} *"Stalna [[borba]] za sobu i hranu." *"Sve dok ljudska populacija bude rasla geometrijski, a prehrambeni izvori aritmetički, [[čovjek]] na zemlji bit će [[glad]]an." [[Kategorija:Britanski naučnici|Malthus, Robert Thomas]] {{Wikipedia}} mv84ks0btwtzgweh2x047a5sspy9ys4 0 2543 51413 49509 2014-04-13T08:01:40Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 7 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q243771]] 51413 wikitext text/x-wiki '''Antonio Machado''' (1875 - 1939), španski pjesnik ------- *"Niko nije toliko vezan za svoje pravo [[lice]] da ne bi cijenio priliku da [[svijet]]u pokaže i neko drugo." *"Osamljeno [[srce]] nije srce." [[Kategorija:španski pisci|Machado,Antonio]] {{Wikipedia}} mqv5zyqf71p7f424xwomcy1kigaoohp 0 2544 6519 2006-01-28T00:15:31Z Harač 23 Gladijator premješten u Gladijator (film) 6519 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Gladijator (film)]] rti159z3766fyjrqpcaqufk8xn94keu 0 2545 6521 2006-01-28T00:19:32Z Harač 23 Friedrich Nietzche premješten u Friedrich Nietzsche: speling 6521 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Friedrich Nietzsche]] mbzqkn697w5mc4qs0z55re4qx7qoopa 0 2546 51504 46257 2014-04-13T16:04:12Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 16 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q12718]] 51504 wikitext text/x-wiki [[Slika:Auguste Comte2.jpg|thumb|''Auguste Comte'']]'''Auguste Comte''' (''Ogist Kont''; 1798 - 1857), bio je francuski matematičar, filozof i utemeljitelj sociologije kao moderne, pozitivne, nauke o društvu. Njegova najpoznatija djela su: ''[[Kurs pozitivne filozofije]]'', ''Kurs pozitivne politike'' i dr. ---- * "Monoteizam se uvijek rađa iz jedne metafizičke teologije koja stapa fikciju sa razmišljanjem." * "Svako od naših glavnih shvaćanja, svaka grana naših spoznaja, prolazi uzastopno kroz tri različita studija: teološki ili fiktivni stadij, metafizički ili apstraktni sutudij i naučni ili pozitivni stadij." (''[[Kurs pozitivne filozofije]]'') [[Kategorija:Filozofija|Comte,Auguste]] [[Kategorija:Nauka|Comte,Auguste]] {{Wikipedia|Auguste Comte}} 11yliue4zqz8hu1itlqwu17w90wez3b 0 2547 51587 47597 2014-04-14T17:47:22Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 7 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q58586]] 51587 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Edmund Husserl |slika= |tekst uz sliku=''Edmund Husserl, njemački osnivač fenomenologije i jedan od najutjecajnijih filozofa 20. stoljeća.'' |datum rođenja=8. april 1859. |mjesto rođenja=Prostějov, Česka |datum smrti=27. april 1938. |mjesto smrti=Freiburg, Njemačka }} * "Tek je pomoću [[fenomenologija|fenomenologije]] moguć pristup i primjereno istraživanje psihičkog." (''Kriza evropskih nauka i transcendentalna fenomenologija'') [[Kategorija:Njemački filozofi|Husserl,Edmund]] {{Wikipedia|Edmund Husserl}} a6wb2kiw1gfibay3nbkoxq4yimibd4u 0 2548 52525 46839 2014-04-21T17:27:46Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52525 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Max Scheler |slika=[[slika:Scheler max.jpg|180px]] |tekst uz sliku=njemački filozof, jedan od savremenih utemeljivača filozofske antropologije |datum rođenja=22. august 1874. |mjesto rođenja=München, Njemačka |datum smrti= 19. maj 1928. |mjesto smrti=Frankfurt na Majni, Njemačka }} * "...boluje se posvuda i stalno od iste [[zabluda|zablude]], da [[duh]] i [[ideja]] posjeduju izvornu [[moć]]." (''[[Položaj čovjeka u kosmosu]]'') * "[[Bog]] ne treba i ne smije egzistirati radi odgovornosti, slobode, zadaće - radi smisla ljudskog opstanka." (''Ibid.'') ==Djela== *''[[Položaj čovjeka u kosmosu]]'' [[Kategorija:Filozofija|Scheler,Max]] [[Kategorija:Max Scheler]] {{wikipedia|Max Scheler}} m3xv8n0tm6428hs4yheeqen3m48imjk 0 2549 59823 59726 2021-07-25T21:29:58Z Funky kicker 7542 Datoteka 59823 wikitext text/x-wiki [[File:Michel Foucault 1974 Brasil.jpg|thumb|right|Michel Foucault (1974)]] '''Michel Foucault''' (''Mišel Fuko''; 1926 - 1984), francuski filozof i sociolog. ---- * "[[Čovjek]] više nije onaj najstariji i vječiti problem kojim se oduvijek bavila ljudska spoznaja, čovjek je izmišljotina, kome [[arheologija]] naše misli lahko određuje skorašnji datum i možda bliski kraj." * "Čovjek će nestati kao pješčani lik u žalu. O današnjem vremenu možemo misliti samo u vakuumu isčezlog čovjeka." [[Kategorija:Francuski filozofi|Foucault,Michel]] [[Kategorija:Francuski sociolozi|Foucault,Michel]] {{wikipedia|Michel Foucault}} fhe4rnqtgm2a8jufr7tmm9xs5zbnitv 0 2550 36566 24612 2009-04-04T13:13:53Z Dcoetzee 799 Edward George Earle Lytton Bulwer Lytton, 1st Baron Lytton by Henry William Pickersgill.jpg 36566 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Edward George Bulver Lytton |slika=[[Slika:Edward George Earle Lytton Bulwer Lytton, 1st Baron Lytton by Henry William Pickersgill.jpg|170px]] |tekst uz sliku=engleski književnik i političar |datum rođenja=1803. |mjesto rođenja= |datum smrti=1873. |mjesto smrti= }} *"Pero je moćnije od [[mač]]a." *"Više vrijedi dobro [[srce]] nego sve glave na svijetu." [[Kategorija:Britanski pisci|Lytton,Edward]] [[Kategorija:Britanski političari|Lytton,Edward]] {{Wikipedia}} 651f2381h51jb3poyhiffruniwy3ixg 0 2551 53167 49577 2014-08-17T13:43:05Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 53167 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Λουκιανὸς Σαμοσατεύς |slika=[[Slika:Lucian Samosata.warj.png|150px]] |tekst uz sliku=Lukijan, grčki pisac i satiričar religije i života u Rimu |datum rođenja=125. |mjesto rođenja= |datum smrti=180. |mjesto smrti= }} *"Jedino stvarno [[bogatstvo]] je bogatstvo duše, ostala su dobra podložna velikim gubicima." [[Kategorija:Grčki pisci]] {{Wikipedia}} o6fpm7fef90dqx3xj2kfd0gkbhv5zqm 0 2552 6594 6588 2006-01-28T20:51:53Z Zumbulka~bswikiquote 10 6594 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Lao Tse]] 70q8n9xn760pco51wbvvru02is06tjg 0 2553 51646 46024 2014-04-14T19:30:23Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 24 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q57554]] 51646 wikitext text/x-wiki [[Slika:Georg Christoph Lichtenberg Big.jpg|thumb|''Georg Christoph Lichtenberg'']]'''Georg Christoph Lichtenberg''' (1742 - 1799), njemački pisac i fizičar ---------- *"[[Čovjek]] je obično to manje republikanski nastrojen, što on sam u svijetu zauzima viši položaj." *"Kako bi ljudi mogli biti sretni kad bi se o tuđim stvarima brinuli isto tako malo kao i o svojima." *"Ne znam šta bih sve dao kad bih tačno znao za koga su zapravo učinjena djela o kojima se u javnosti govori da su bila učinjena za domovinu." *"Nije važno što [[sunce]] u nekim državama ne zalazi, kako se nekoć hvalila Španija; naprotiv, važno je ono u tim državama što sunce na svom putu može vidjeti." *"Uzmogneš li sebi zorno predočiti da niko nije potpuno sretan, to je možda najkraći put da sam postaneš potpuno sretan." [[Kategorija:Njemački pisci|Lichtenberg,Georg]] [[Kategorija:Njemački fizičari|Lichtenberg,Georg]] {{Wikipedia}} 3wvn90p47jj2k913yqtzjk4ibfkgvk7 0 2554 54832 38168 2015-08-03T18:47:35Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 3 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q166663]] na [[d:|Wikidati]] 54832 wikitext text/x-wiki [[Slika:Bonar law.jpg|thumb|''Andrew Bonar Law'']] '''Andrew Bonar Law''' (1858 - 1923), britanski političar ------------- *"Ne postoji nešto takvo kao što je neizbježan [[rat]]. Ako do rata dođe, to je zato što je zatajila ljudska [[mudrost]]." :(ISBN 953-6216-16-7) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski političari|Law,Andrew Bonar]] jkj8psxdvonhs4fuitb15tsjqwraybc 0 2555 51908 48043 2014-04-15T04:32:18Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q238584]] 51908 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ronald David Laing |slika=[[slika:Ronald D. Laing.jpg|150px]] |tekst uz sliku=britanski psihijatar |datum rođenja=7. oktobar 1927. |mjesto rođenja=Govanhill, Škotska |datum smrti=23. august 1989. |mjesto smrti=St. Tropez, Francuska }} *"Možemo upotrebljavati najrazličitija dostignuća [[tehnologija|tehnologije]], no ako su bez [[srce|srca]], nehumana - ostavimo ih po strani." [[Kategorija:Britanski naučnici|Laing,Ronald]] {{Wikipedia}} dmuc3fnanp2w5s3c61m0qb702h741r9 0 2556 28242 23365 2007-03-13T22:53:45Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28242 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Tomislav Ladan |slika= |tekst uz sliku=hrvatski pisac i književni kritičar |datum rođenja=1932. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Nenovinski [[pisac]] obično mnogo [[misao|misli]], pa nešto malo napiše, a novinski mnogo toga napiše, pa tek onda stane o tome misliti, ako se nad tim uopće zamisli." [[Kategorija:Hrvatski pisci|Ladan,Tomislav]] {{Wikipedia}} rgko2fk51wbobpbkf9djl45t8v66qwv 0 2557 61217 60654 2024-05-16T14:33:40Z Srđan 4695 61217 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Milan Kundera |slika= |tekst uz sliku=''češki književnik'' |datum rođenja= 1. april 1929. |mjesto rođenja=Brno, Češka |datum smrti= 11. juli 2023 |mjesto smrti= Pariz, Francuska }} [[File:Milan Kundera redux.jpg|thumb|Milan Kundera (1980)]] * "Borba čovjeka protiv [[vlast]]i je borba pamćenja protiv zaborava." * "[[Ljubav]] je čežnja za našom vlastitom izgubljenom polovicom." (''[[Nepodnošljiva lahkoća postojanja]]'') * "...to je smrt slatko plavkasta, kao nepostojanje. Kako je nepostojanje beskrajna praznina, a prazan prostor je plavkast, nema ničega ljepšeg i utješnijeg od plavetnila. Nije nimalo slučajno što je [[Novalis]], pjesnik smrti, volio plavetnilo i išao samo za njim. Slatkoća smrti je plave boje.. * "Jednom me je pozvao u svoju sobu. Na klaviru su stajale raširene varijacije iz sonate opus 111. - Pogledaj - rekao mi je i pokazao na note (i svirati na klaviru postupno je zaboravljao). - Pogledaj - ponovio je, a onda mu je poslije dugog naprezanja uspjelo reći - Ja sad znam! - Pokušavao mi je, uporno, objasniti nešto veoma važno, ail njegovo se izlaganje sastojalo od potpuno nerazumljivih riječi. Kad je shvatio da ga ne razumijem, začuđeno me je pogledao i rekao: - Čudna stvar!'" (''[[Knjiga smijeha i zaborava]]'') * "Za dobro ovog svijeta nije potrebno da anđeli steknu prevlast nad vragovima (kako sam mislio dok sam bio dijete), nego da moć obiju strana bude približno izjednačena." (Ibid.) * "Voditi [[ljubav]] sa [[Žena|ženom]] i spavati sa ženom su dva odvojena osjećanja, ono prvo je [[požuda]], ovo drugo je ljubav." {{Wikipedia}} {{Djela Milana Kundere}} {{DEFAULTSORT:Kundera, Milan}} [[Kategorija:Milan Kundera| ]] [[Kategorija:Češki pisci]] tedqotwdvvireexvne3iy4xohedt9fr 0 2558 20923 20302 2006-10-04T17:51:00Z EmxBot 48 Ispravljanje linkova 20923 wikitext text/x-wiki '''Josip Kozarac''' (1858 - 1906), hrvatski književnik ----------- *"Riječ srca silnija je od svakog [[um]]a; ledena kora hladnoga razdora mora prije ili kasnije rastaliti se pred ognjem srca." *"[[Zakon]] je što i [[mač]]: turi ga u korice, i on je najnedužnija stvar, djeca se mogu njime igrati; izvadiš li ga, mahneš li njime oko sebe, onda padaju glave." [[Kategorija:Hrvatski pisci|Kozarac,Josip]] {{Wikipedia}} pds1ex1hskxlbcjexdusluqo41hjmkd 0 2559 51471 49478 2014-04-13T13:29:02Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 12 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q182847]] 51471 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Žan Baudrilard |slika=[[Slika:WikipediaBaudrillard20040612.jpg|180px]] |tekst uz sliku=francuski filozof |datum rođenja=29. juli 1929. |mjesto rođenja=Reims, Francuska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Današnji [[terorizam]] nije produkt tradicionalne historije anarhizma, nihilizma ili fanatizma. To je, ustvari, savremeni partner globalizacije." * "Jednog dana mi ćemo ustati, a zajedno sa nama će ustati i naše zadnjice zaglavljene u stolicama." *"Evropu samo progoni sablast Evrope." [[Kategorija:Francuski filozofi|B]] {{wikipedia|Jean Baudrillard}} 1f93kvyxqn2x9h6rjlrh6t3qx9n3hdj 0 2560 59890 23354 2021-08-27T22:38:25Z Kihti-Samuli 7568 Datoteka 59890 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Veikko Antero Koskenniemi |slika= |tekst uz sliku=finski pjesnik |datum rođenja=8. juli 1885. |mjesto rođenja= |datum smrti=4. august 1962. |mjesto smrti= }} [[Image:Veikko Antero Koskenniemi.jpg|right|250px]] *"Mogućnost [[srce|srca]] još niko nije izmjerio." [[Kategorija:Finski pisci|Koskenniemi,Veikko]] {{Wikipedia}} mpy0jtpmn8yund3pbt4oome7zvl5gyq 0 2561 52376 49969 2014-04-21T12:44:58Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52376 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Charles Franklin Kettering |slika= |tekst uz sliku=''američki inžinjer i izumitelj'' |datum rođenja= 1876. |mjesto rođenja= |datum smrti= 1958. |mjesto smrti= }} *"Ne zanima me [[prošlost]]. Zanima me jedino [[budućnost]] jer u njoj namjeravam provesti ostatak života." [[Kategorija:Američki izumitelji|Kettering,Charles]] {{Wikipedia}} 1wbwmqzzld41apnc6wmux9wsg9wgflf 0 2562 51824 41635 2014-04-15T01:51:59Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 11 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q25310]] 51824 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Robert Francis Kennedy |slika=[[Slika:Robert F. Kennedy 1964.jpeg|180px]] |tekst uz sliku=''Robert Kenedi, američki političar; mlađi brat [[John F. Kennedy]]ja'' |datum rođenja=20. novembar 1925. |mjesto rođenja=Brookline, SAD |datum smrti=6. juni 1968. |mjesto smrti=Los Angeles, SAD }} *"Šta će biti s našom zemljom i sa [[svijet]]om, ovisi o tome kako ćemo koristiti ono što su nam drugi ostavili." *"Svaki put kada se [[čovjek]] bori za [[ideal]], ili se trudi da poboljša sudbinu drugih, ili se bori protiv [[Nepravda|nepravde]], on šalje mali zračak [[Nada|nade]]." [[Kategorija:Američki političari|Kennedy,Robert F.]] {{Wikipedia}} k1bu4beyq07zn27qo0jiemttj4150wb 0 2563 51873 45562 2014-04-15T03:16:50Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 12 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q220976]] 51873 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Thomas von Kempen |slika=[[slika:Thomas-von-Kempen.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Toma Kempinski'',<br> njemački pisac crkvenih djela |datum rođenja=oko 1380. |mjesto rođenja=Kempen, Njemačka |datum smrti= 25. juli 1471. |mjesto smrti=Zwolle, Holandija }} * "Imali bismo više mira kad se ne bismo opterećivali onim šta govore i rade drugi." * "Urednost je [[vrlina]] koja se uvijek isplati!" * "Veseli se da te ne znaju." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Religija|Kempinski,Toma]] levo4q06fofztglwossbo9ltcv6pi05 0 2564 28689 27975 2007-03-23T19:33:55Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28689 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Hrvoje Jurić |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački književnik i filozof |datum rođenja=1975. |mjesto rođenja=Bihać, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Bilo je dovoljno samo hodati [[svijet]]om, slijediti ugažene staze, ne činiti ništa drugo: otvoriti [[oči]] i smiješiti se. Dovde sam, dakle, stigao bezbolno, s [[bol]]ima i s užitkom. Sad preostaje govoriti o [[prijatelj]]stvu" *"Možda sam i ja romantični [[anarhist]]! :kako je to za sebe rekao [[Rainer Werner Fassbinder|Fassbinder]], :zapalivši plamen u kojem je izgorio." (''Možda sam i ja romantični anarhist'') == Vanjski linkovi == *[http://hr.wikisource.org/wiki/Hrvoje_Juri%C4%87 Neka djela online] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Jurić,Hrvoje]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi|Jurić,Hrvoje]] {{Wikipedia|Hrvoje Jurić}} 7457e2f3xhru4do2lprfnsrxyiz10lx 0 2565 44073 44072 2011-11-15T12:58:11Z Harač 23 Vraćena izmjena 44072 [[Special:Contributions/194.19.101.116|korisnika 194.19.101.116]] ([[User talk:194.19.101.116|razgovor]]) 44073 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Almasa Hadžić |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovačka novinarka |datum rođenja= ? |mjesto rođenja=Trebinje |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Zna se samo da je ovih dana na sceni prava otimačina za "pravo na žrtve", baš kao da se radi o tržišno profitabilnom proizvodu [[BiH]], a ne o bosanskoj i, prije svega, bošnjačkoj nesreći o kojoj bi, da je pameti i morala, podaci već bili pohranjeni na jednom mjestu i čuvani poput najveće svetinje." (''Avaz'', 28. januar 2006]) * "[[Boris Tadić|Tadićevu]] najnoviju medijsku manipulaciju bosanskom stabilnošću ne treba nimalo potcjenjivati. Krajnje je vrijeme da se njemu i njegovim istomišljenicima iz BiH odgovori državnički otresito kako se to u normalnoj međudržavničkoj komunikaciji radi. To što godinama niko od bosanskih prvaka nije ustao i javno 'začepio usta' Borisu Tadiću, [[Vojislav Koštunica|Vojislavu Koštunici]] i svim drugim sljedbenicima [[Slobodan Milošević|Miloševića]] i [[Vojislav Šešelj|Šešelja]] koji se, kad god im kola krenu nizbrdo, redovno hvataju za bosansku suverenost i njen krvlju plaćeni [[mir]], ponižavajuće je i uvredljivo i za BiH i za njene [[narod]]e. Zar mu zaista niko ne smije kazati: 'Sebi ruke, Tadiću!'?" (''Avaz'', 22. oktobar 2006) [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari|Hadžić,Almasa]] {{Wikipedia}} aea6pol19gty6tf0ghyer0hry3v138u 0 2566 28102 23549 2007-03-13T22:44:17Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28102 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mirko Pejanović |slika= |tekst uz sliku=profesor sarajevskog Fakulteta političkih nauka i predsjednik Srpskog građanskog vijeća |datum rođenja= ? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"...uvijek, ama baš uvijek, kada je bilo kakav savez SDA imala sa SDS-om [[država]] je bila u agoniji. Taj savez samo stvara agoniju." ([http://www.avaz.ba/absolutenm/anmviewer.asp?a=13954&z=9&isasp= ''Avaz'', 28. januar 2006]) [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari|Pejanović,Mirko]] {{Wikipedia}} dla7058f11z12fmydknears9ztsfrry 0 2567 22803 19761 2006-10-09T21:33:29Z Zumbulka~bswikiquote 10 22803 wikitext text/x-wiki '''Douglas McElhaney''', ambasador Sjedinjenih Američkih Država u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] --------- *"Svi se žale na nešto, blokirano je ovo ili ono. Mi znamo zašto je to tako. Mehanizmi blokade su svuda i mi to želimo ukloniti. Ostale su neriješene tri ili četiri [[stvar]]i, složili smo se o nekim koje su bile puno teže od pitanja koja su ostala otvorena. Zašto? Svi očekuju da ćemo se pojaviti na bijelom [[konj]]u i reći: "Ovo morate uraditi!" :[http://www.avaz.ba/absolutenm/anmviewer.asp?a=13942&z=9&isasp= ''Avaz'', 27. januar 2006] [[Kategorija:Američki političari|McElhaney,Douglas]] dd4rlmouedsjjxdlklgn5iswy81jf6k 0 2568 56734 23548 2016-06-18T22:12:42Z 89.146.130.29 56734 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mirnes Ajanović |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar, predsjednik BOSS-a |datum rođenja=1964. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *" Ili je [[Vlada]] apsolutno nesposobna da zaštiti državne interese, ili je, što se ne smije zanemariti, u službi organizirane [[kriminal]]ne grupe. Trećeg nema." ([http://www.avaz.ba/absolutenm/anmviewer.asp?a=13853&z=12&isasp= ''Avaz'', 23. januar 2006]) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari|Ajanović,Mirnes]] 0vfhh6aoo7cb20sdwk9i29zspob73qy 0 2569 35839 29098 2008-12-31T17:01:44Z Pearl 501 35839 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pataren |autor =[[Džemaludin Alić]] |slika =[[Slika:Pataren.jpg|150px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Pataren'' |datum prvog izdavanja =2001. }} *"...Bošnjaci se vječno svađaju, glože, čak i tuku da bi se domogli malo više zemlje ili kakve nevažne carske titule ili počasti. Među Bošnjacima hara zavist, niska narodna svijest, podmetanje lažnih objeda, udvorništvo, izdaje, šurovanje sa svakim, s Turcima, Srbima, Hrvatima, Mlečanima, Francuzima, Austrijancima. A sve to šteti zemlji Bosni i njenom narodu." :(str.239, ISBN 9958-22-083-0) == Izdanja == *Ljiljan, Sarajevo, 2001 - ISBN 9958-22-083-0 == Vanjski linkovi == [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Džemaludin Alić]] lgfvkci65ve4lheflwy2ef51hib4k5r 6 2570 6580 2006-01-28T15:57:25Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6580 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 14 2571 30533 6581 2007-05-02T05:54:52Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30533 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 2572 28712 27461 2007-03-23T19:34:08Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28712 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Inšallah Madona, inšallah |autor =[[Miljenko Jergović]] |slika =[[Slika:Inšallah, Madona, inšallah.jpg|200px]] |tekst uz sliku =zbirka pripovijetki |originalni naziv =''Inšallah Madona, inšallah'' |datum prvog izdavanja =2004. }} *"Dobar čovjek nikad neće biti nesretan zbog propuštene prilike. Sreću ne valja izazivati, nego joj se trebaš prepustiti. Kao pitomoj rijeci bez virova. Oni koji su je izazivali, vazda bi umjesto sreće dozvali nesreću. Utopili bi se na pravdi boga, pa bi svi pričali o tome kako su se u takvoj rijeci mogli utopiti, a nije bilo boljih plivača od njih. Tako je bilo u ona vremena, a tako je bogme i danas." :(str.109, ISBN 9958-717-33-6) *"Moje ime je Mustafa. :Od onih sam koje ti je bolje ne pogledati. A ako i među takvima ima najgorega, onda sam taj. :Kad u Tešnju žena zanese, zabrane joj da pokraj moje kuće prolazi. Ako me pogleda, vele, dijete će ti bit ružno ko niko njegov. Tog adeta drže se i turske i njihove žene. :A kad sam bio maksum, svojoj majci do ispod koljena, ona bi me gladila po glavi i govorila: :Moj Mustafa, tebe je dobri Allah od ljubomore stvorio. Takvog da te samo on može pogledat, a da mu ne dođe muka. :I još bi rekla kako je to sretan znak, jer Bog vazda čuva od ljudskog oka ono najbolje što je stvorio. A kako može biti dobro ono što je ružno, to mater nije znala reći. Uvijek ima nešto što cijeli svijet zna, a samo matere ne znaju. Da znaju, ne bi se ljudski rod nastavljao. :Ali nije moje da to govorim. Bolje je da dalje kazujem samo o sebi, a ne o d r u g i m a. :Moje ime je Mustafa. Ali se na njega ne odazivam. Kad sebe poželim zazvati, ja šapnem Gurbet." (''Gurbet'') == Izdanja == *Civitas, Sarajevo, 2004 - ISBN 9958-717-33-6 *Duriex, Zagreb, 2004 - ISBN 953-188-200-2 == Vanjski linkovi == *[http://www.radio101.hr/?section=2&page=3&item=618 Radio 101 recenzija] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Miljenko Jergović]] 9v70xvckxn86dlos4ago5zo2ccikzub 6 2573 6584 2006-01-28T16:29:39Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6584 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 14 2574 30534 6585 2007-05-02T05:54:52Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30534 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] 14z7ypikd78jhhc51bo4w9t3l3kpcw4 0 2575 29051 21651 2007-03-23T19:37:35Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29051 wikitext text/x-wiki '''Oporuka''', [[Kasim Mujagić]] --------- *"...niste ni zapamtili kako treba, a već ste zaboravili. Al' da tebi tvoj amidža kaže: Dušmanin pamti! I kad mu vodu nosiš. I kad mu jabuku daješ! Zato, što mu iz svoje ruke daješ, koju bi ti najradije u ramenu osik'o. Još se krv na njegovoj kami nije osušila, a vi već zaboravili!" :(str.111, ISBN 9958-9323-2-0) == Izdanja == *Vrnograč, 2005 - ISBN 9958-9323-2-0 == Vanjski linkovi == [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Kasim Mujagić]] ipkywyweia5et7baaycdxxv2zwzovxn 14 2576 30535 6598 2007-05-02T05:54:53Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30535 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] 14z7ypikd78jhhc51bo4w9t3l3kpcw4 0 2577 29279 21976 2007-03-23T19:39:43Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29279 wikitext text/x-wiki [[Slika:Roman o Srebrenici.jpg|thumb|''Roman o Srebrenici'']]'''''Roman o Srebrenici''''', [[Isnam Taljić]] ---------- *"Insan je uznosito i oholo stvorenje koje najčešće ne vidi dalje od vlastitog nosa i redovno smeće s pameti da uvijek ima gore od gorega." :(str.136, ISBN 9958-680-00-9) *"Zebnja smrti obuzela me nakon što mi je umiranje postalo najuobičajenija naviknutost. Nagledao sam se bio smrti i smrti. Bio sam je sit do grla. U meni se izgubila bol patnje za rahmetlijama. Sva misterija smrti svela se na tupo shvaćanje uskraćene materijalnosti u obzorju čaršije, na čin konstatiranja da opet neko nije na Ovome svijetu." :(str.51, ISBN 9958-680-00-9) *"Bog neka mi oprosti. :Neka mi Bog oprosti na svemu što ću napisati. :I što neću napisati. Ali sam ja svoje napisao. :Četvrtu godinu na prsima nosim ispisano: :''Allah, dželle šanuhu, moj je Bog. Dini islam je moja vjera. Kur'an je moja knjiga. Kibla je moja Ćaba. Muhammed, alejhiselatu vesselamu, moj je pejgamber. Zurrijeta sam Adema pejgambera. Milleta sam Ibrahima pejgambera. Ummeta sam Muhammeda, alejhiselam.'' :Neće biti nikoga da po mom mezaru iz ibrika polije vodu. Dženaze neće biti. Neće me niko spustiti u mezar. Mene neće imati ko zovnuti na talkin. Ni mezara neće biti. I ne znam hoću li se moći i odazvati melekima. Zato sam razdrljio prsa i urezao ahdnamu: ko sam, šta sam, čiji sam. Neka Munkir i Nekir sami pročitaju. I neka me ostave da na misru predahnem u kaburu. Ili će mene, ipak, propitivati Mubešir i Bešir? Ja se uzdam, ja u Boga vjerujem, u Božije meleke, i u Božije kitabe, i u sve što je objavljeno pejgamberima, u Kur'an objavljen Muhammedu, alejhi selam, da će meni u kabur doći Mubešir i Bešir. I da će samo navratiti, svratiti, kao sa vrata pogledati, samo da virnu jesam li ja taj koji na prsima četiri godine nosim iman-tahtu. I neće me propitivati. I zato što će vidjeti da sve piše na mojim prsima i zato što će im o meni reći melek smrti Azrail. Ja se u Boga uzdam, pustit će me kaburski ispitivači na miru. Inšallah, dva meleka reći će: ''Ne boj se, mi smo tvoje društvo do Sudnjega Dana!''" :(str.13, ISBN 9958-680-00-9) == Drugi o djelu == *[[Mahathir bin Mohamad]] **"Srebrenica - ime grada koje jedva mogu izgovoriti - sada je duboko urezana u mom srcu. Svi se mi sjećamo 11. septembra 2001., jer su toga dana dva aviona udarila u tornjeve blizance Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku. Tada se 3000 ljudi srelo sa užasavajućom smrću. Ali, u Srebrenici su Srbi poklali više od 13000 bosanskih muslimana, i to direktno pred očima holandskih trupa Ujedinjenih nacija koje su bile tu stacionirane da bi ih zaštitile (...) Priča o Srebrenici treba biti ispričana, i pričana opet i iznova (...) Roman moraju pročitati svi kako bi mogli cijeniti da, uprkos svemu, još postoje Bošnjaci koji su dovoljno plemeniti da pisanjem ne ispolje svoj bijes i mržnju. Ja na tome izražavam priznanje gospodinu Taljiću..." (str.5 ISBN 9958-680-00-9) == Izdanja == *Općina Srebrenica, Bemust, Sarajevo, 2005 - ISBN 9958-680-00-9 *Založba Ciceron, 2005 - ISBN 961-91391-7-8 == Vanjski linkovi == *[http://isnamtaljic.com/knjige.htm http://isnamtaljic.com/] *[http://www.walter.ba/arhiva/br132/interview%20TALJIC.html ''Walter'' br.132] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Isnam Taljić]] f2v1a2ktc2xvx0r02ron8agz03rp5yv 6 2578 6600 2006-01-29T16:27:17Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6600 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 14 2579 30536 6602 2007-05-02T05:54:53Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30536 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] 14z7ypikd78jhhc51bo4w9t3l3kpcw4 0 2580 21377 20966 2006-10-04T18:42:48Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21377 wikitext text/x-wiki '''Mary Potter Engel''', američka književnica --------- *"Najbolji roman koji sam pročitala u posljednjih mnogo godina. Čudesno je da se može napisati knjiga kao što je ova. Kako se moglo izreći neizrecivo?! Kako je moguće načiniti prelijepu i značajnu cjelinu iz tuge, užasa, svireposti i apsurdnosti?!" :(o romanu [[Isnam Taljić|Isnama Taljića]] ''[[Roman o Srebrenici]]'') *"Dok smo stajali ispred još uvijek ruinirane Narodne Biblioteke, bila sam pogođena brutalnošću onih koji su namjerno spalili milione knjiga i stotine hiljada rukopisa da bi izbrisali sve dokaze historije, kulture i života drugih naroda, da bi obezbijedili da nikakvo sjećanje na njih ne preostane nakon njihovog umorstva, kao da nikada nisu živjeli u Bosni. Da se pokuša ugasiti živ narod i svi dokazi o njegovoj kulturi i historiji – to je genocid o kakvom ja jedva mogu da podnesem da razmišljam." :([http://www.bosnjaci.net/aktuelnosti.php?id=194&polje=interview Intervju, Bošnjaci.net, 19. decembar 2005]) [[Kategorija:Američki pisci|Engel, Mary Potter]] {{Wikipedia}} 2ueagr97uvspkzarv7m1agtwfunyzym 0 2581 58946 51671 2019-08-06T15:28:33Z Risto hot sir 6370 File 58946 wikitext text/x-wiki [[File:Mahathir 2007.jpg|thumb|Mahathir bin Mohamad]] '''Mahathir bin Mohamad''' (10. juli 1925 -), malezijski političar -------- *"[[Srebrenica]] - ime grada koje jedva mogu izgovoriti - sada je duboko urezana u mom srcu. Svi se mi sjećamo 11. septembra 2001., jer su toga dana dva aviona udarila u tornjeve blizance Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku. Tada se 3000 ljudi srelo sa užasavajućom smrću. Ali, u Srebrenici su Srbi poklali više od 13000 bosanskih muslimana, i to direktno pred očima holandskih trupa Ujedinjenih nacija koje su bile tu stacionirane da bi ih zaštitile (...) Priča o Srebrenici treba biti ispričana, i pričana opet i iznova (...) Roman moraju pročitati svi kako bi mogli cijeniti da, uprkos svemu, još postoje Bošnjaci koji su dovoljno plemeniti da pisanjem ne ispolje svoj bijes i mržnju. Ja na tome izražavam priznanje gospodinu Taljiću..." :(o romanu [[Isnam Taljić|Isnama Taljića]] ''[[Roman o Srebrenici]], str.5 ISBN 9958-680-00-9'' {{Wikipedia}} [[Kategorija:Malezijski političari]] 4y4kuggcc4dn854v9inu2fjz8lau9hk 0 2582 56753 20021 2016-06-18T23:03:34Z 89.146.130.29 56753 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Gradimir Gojer |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački književnik |datum rođenja=1951. |mjesto rođenja=Mostar, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Katarinu Kosaču smatram prvom emancipiranom Bosankom i Hercegovkom…koja se u povijesnim razdjelnicima uspjela izboriti za osobni stav, za jasnu ideju BiH kao države, kao domovine i kao otadžbine. Katarinu Kosaču doživljavam kroz san tisuću domoljuba ove zemlje, i Bošnjaka i Hrvata i Srba i Židova i onih koji se ćute tek Bosancima i Hercegovcima, kroz san koji traje tisućljetno, od vremena mramorova bogumilskih do danas." (izjava nakon režiranja predstave ''Katarina Kosača'' 2005.godine) *"Ovaj je roman i priča o borbi jednog od bosanskohercegovačkih naroda, o borbi Bošnjaka da opstanu u svijetu mržnje, nacionalne isključivosti i genocidno - fašisoidnih poriva. Čitajući ovaj roman, koji je i čitanka ispunjena svojevrsnom poviješću urbaniteta Srebrenice, čovjek, intelektualac ovog vremena, ne može a da ne razmisli o temeljnom pitanju: svrsi čovjekova poriva da mrzi." :(o romanu [[Isnam Taljić|Isnama Taljića]] ''[[Roman o Srebrenici]]'') [[Kategorija:Književnost]] j5ga0xiu86h1vwfuosyw0drnnv4c7hy 0 2583 29514 22319 2007-03-23T19:42:00Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29514 wikitext text/x-wiki [[Slika:Vjetrometina.jpg|thumb|''Vjetrometina'']]'''''Vjetrometina''''', [[Isnam Taljić]] ----------- *"Vlasenica više nije što je bila. Niti će ikad biti. :Ona je definitivno prestala postojati 1992. godine, kad je najmučkije doubijena. :I, ako je još ima na geografskim kartama, to su stare ili samo preštampane karte. :Ako je i bude na novim kartama, nje nejma. Osim u sjećanju i mašti, što može biti poistovjećeno s literarnom fikcijom. U njenome grbu je, kao početna, stajala 1244. godina. Ali, nije moguće da može postojati grad, ma koliko bio star, ako u njemu nejma onih koji su mu s koljena na koljeno prudužavali život. Oni su, između proljeća i ljeta 1992. godine, ili poubijani ili protjerani. Mrtvi su ostavljeni bez mezarova, a preživjeli raseljeni svukud; i po Bosni i po svijetu." :(str.121, ISBN 9958-22-112-8) == Izdanja == *Ljiljan, Sarajevo, 2004 - ISBN 9958-22-112-8 == Vanjski linkovi == *[http://isnamtaljic.com/knjige.htm http://isnamtaljic.com] *[http://www.vlasenica.info/isnam_taljic.htm www.vlasenica.info] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Isnam Taljić]] 42mxbvx187lgl0949nzuselzs7xrcok 6 2584 6609 2006-01-29T17:51:47Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6609 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 2585 60055 60054 2022-03-02T02:50:34Z Thavok 7714 Izbrisani nepotrebni razmaci. 60055 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ugursuz |autor =[[Nedžad Ibrišimović]] |slika =[[Slika:Ugursuz.jpg|200px]] |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Ugursuz'' |datum prvog izdavanja =1968. }} * "Da li je to ''slutnja'' što svuda i u svemu vidim znakove? A ako ih ne vidim, sam ih tražim i objašnjavam? Mogu i svojom voljom da im ne pripadam, jer ja to zaista neću?" (str. 180) * "Od ljubavnih jada nema većih i njima se predajem." (str. 133) * "...Tijelo mi se rastače u komade. Možda su me bacili niz stijenje u Bosoru. Zašto ne umirem?... Ne - bičuju me. Da sam samo upola više svjestan da su to udarci, umro bih, ovako me bude. Velika je moja žeđ da vidim i uočim (...) Više me boli fijuk kandžije nego njen dodir. Ne mogu da uhvatim ajanove oči, koje me, osjećam, probadaju i prikrivaju za tlo. Žudim da nam se suoče. U mome pogledu našao bi ruganje, iako ga moja duša ljubi." (str. 94) * "Prekratki su trenuci moje [[svijest]]i. I da nisam ovo ja, nego voda koja je sebe pomislila, ponovo bih potonuo kao mulj, a život bi tekao iznad mene u svojoj nesvijesti." == Vanjski linkovi == [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Nedžad Ibrišimović]] {{Wikipedia}} {{Djela Nedžada Ibrišimovića}} lnb5e8s3udg9tyvihrkwgksm3xnor7l 6 2586 6613 2006-01-29T18:39:27Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6613 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 14 2587 61224 30537 2024-05-16T16:01:37Z Srđan 4695 61224 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Ibrišimović, Nedžad}} [[Kategorija:Literatura]] 6d5latgav3ig1saln32cnkxlbtdpsom 0 2588 59524 31784 2020-10-19T18:25:52Z 77.77.217.37 /* Vanjski linkovi */ 59524 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Žurno ispričao Šamilov mlađi sin |autor =[[Nedžad Ibrišimović]] |slika =[[Slika:Žurno ispričao Šamilov mlađi sin.jpg]] |tekst uz sliku =zbirka priča |originalni naziv =''Žurno ispričao Šamilov mlađi sin'' |datum prvog izdavanja = }} * "Ima li išta od čega bi se odbio moj glas? Ima li išta u čemu bi odjeknula moja duša? Ima li išta osim ovih tamničkih zidina i ovoga psa što bi odgovorilo na moj glas i na moj usklik? Ima li išta, bilo živo ili mrtvo, naspram čega bih stao da ugledam svoj lik? Ima li išta drugo osim onoga što je prošlo? :(str.153, priča ''Zmaj od Bosne'') * "Ali, pitaće se odakle je taj čovjek, kako se zove zemlja koju je toliko volio da joj poklanja život (...) Bosna, da prostiš, zove se ta zemlja. Sedamnaest planina splelo se u njoj, a sedamnaest rijeka sliva se k sjeveru i smiruje u ravnoj Posavini (...) Ljudi, da prostiš, ljudi su mrki, koščati, opaljeni suncem i vjetrovima, svijeni u sebi, riječ im dukat, poslovicama govore, tromi su i ponosni; nikada ni jedan Bog nije imao odanije roblje na zemlji. Skloni su omami svake vrste, a strpljenje, tavorenje i muk neočekivano se osipaju u opijanju i krvi. Ljubav je u njih nagla, žestoka, kratka i potpuna, a ljubomora vječna i neugasiva žeđ." :(str.150, priča ''Zmaj od Bosne'') == Vanjski linkovi == [[Kategorija:epiteti ]] [[Kategorija:Nedžad Ibrišimović]] {{Wikipedia}} {{Djela Nedžada Ibrišimovića}} 3cmpwfbmcfo0pp4rvc80s2i5tc23ias 6 2589 6616 2006-01-29T19:20:30Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6616 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 0 2590 31780 30330 2007-07-05T16:10:49Z Harač 23 31780 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Knjiga Adema Kahrimana napisana Nedžadom Ibrišimovićem Bosancem |autor =[[Nedžad Ibrišimović]] |slika =[[Slika:Knjiga Adema Kahrimana.jpg]] |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Knjiga Adema Kahrimana napisana Nedžadom Ibrišimovićem Bosancem'' |datum prvog izdavanja =1992. }} * "Tako sam i ja imao skrivenu kutiju rajsnegli, a moje komšije Srbi skrivene kutije metaka i puške. Ja sam, naime, pretpostavio - ako rat dođe u Bosnu, otići će mi stakla na prozorima pa neću imati čime pričvrstiti najlon." * "- Postoji samo pet riječi koje mi razbistre pamet - rekoh - Armija Republike Bosne i Hercegovine. Kad izgovorim tih pet riječi, nema više pitanja na koja ne znam odgovor." * "Treba reći da Adem Kahriman za svoga života nije krao, nije lagao, nije pio, nije se kockao, a posljednje dvije godine sve svoje putene žudnje nekako je zgurao u san; kako, to samo ptice znaju; on je čak i sa svojom ženom opštio u snu. To Ljeposavi, dabome, nije odgovaralo. Ako bi mu prigovorila Adem bi odgovarao: :„Sinoć sam te ljubio u snu.„“ == Vanjski linkovi == *[http://www.example.comhttp://www.dzemat-oberhausen.de/pages/teme/knjizevnost/knjiga-adema-kahrimana-nedzad-ibrisimovic.php Pripovijetka online] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Nedžad Ibrišimović]] {{Wikipedia}} {{Djela Nedžada Ibrišimovića}} rl57kkbwkci6qbkafkhu6hwydigbmfz 6 2591 6618 2006-01-29T19:42:59Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6618 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 0 2592 54248 54247 2015-04-01T14:43:39Z Uncitoyen 4585 Vraćena izmjena 54247 [[Special:Contributions/185.13.240.50|korisnika 185.13.240.50]] ([[User talk:185.13.240.50|razgovor]]) 54248 wikitext text/x-wiki [[Slika:Legenda o Ali-paši.jpg|thumb|''Legenda o Ali-paši'']]'''''Legenda o Ali-paši''''', roman [[Enver Čolaković|Envera Čolakovića]] ----------- *"...kad je još u ljubavi razum pobijedio mlado, krvlju i čežnjom nabujalo djevojačko srce?" :(str.45, ISBN 9958210460) *"Ljubav je samo onda potpuna i velika kad nailazi na zapreke i patnje. Ljubav je samo onda prava kad daje i traži žrtve, pregaranja i samozauzdavanja. Čekanje nju uzvisuje, a nada oplemenjuje..." :(str. 450, ISBN 9958-21-046-0) *"Zlato i blago, sine Alija, u ruci tvrdice su krpa, a krpa u ruci darežljiva dobričine - zlato." :(str.42, ISBN 9958210460) *"Enes-beže, poslušaj me dobro. Ja sam bio hamal, trhonoša, nitko i ništa. Ja sam pošao u život odozdo. Razumiješ li me? Ja drugačije gledam na svijet nego ti, možda nisam toliko učevan, možda nisam ni toliko pametan kao ti, ali ti ipak velim, ne valja tvoja huja. Tri su, vjeruj, vrste ljudi. U prvoj su oni pravi, pravi i pošteni, oni koji i hamala gledaju kao brata, oni koji slabo kada griješe. Ako takve za grijeh kaznimo, oni će, svjesni da su skrivili, tu kaznu lako podnositi i poslije nje biti opet čisti. Ako im oprostimo, to će njih gore boljeti nego kazna. Hilmi-efendija nije takav... Druga je vrsta ljudi koji griješe, griješe nesvjesno, griješe jer ne mogu odoljeti svom nefsu, jer žele imati ono što im Alah nije dao. Ti su ljudi slabi. Njih kazna posve uništava, ubija u njima svijest i rađa svijest da tako mora biti i vjeru da su stvarno zli. Ali njih oproštenje kazne liječi i trza iz slabosti. U njima se rađa stid. Razumiješ li? Stide se sami sebe i onih koji im oprostiše, pa postaju bolji, veći i pravedniji... Treća je vrsta, Enes-beže, ona pokvarena vrsta, koje više ni kazna ne izliječi, a Hilmi-efendija nije takav." *"Ljubav je samo onda potpuna i velika kada nailazi na zapreke i patnje. Ljubav je samo onda prava kada daje i traži žrtve, pregarnja i samozauzdavanja. Čekanje nju uzvisuje, a nada oplemenjuje." == Izdanja == *Svjetlost, Sarajevo, 1998 - ISBN 9958100827 *Sarajevo-Publishing, 1997 - ISBN 9958210460 == Vanjski linkovi == *[http://www.dzemat-oberhausen.de/pages/teme/knjizevnost/legenda-o-alipasi-enver-colakovic.php Odlomak iz romana] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Enver Čolaković]] {{Wikipedia|Legenda o Ali-paši}} 6i8spfp1k9s64qqe00sgasa78rt2l9f 6 2593 6621 2006-01-29T22:04:49Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6621 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 14 2594 30538 6622 2007-05-02T05:54:54Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30538 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 6 2595 6625 2006-01-29T22:33:28Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6625 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 6 2596 6628 2006-01-29T22:54:31Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6628 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 6 2597 6630 2006-01-29T23:02:28Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6630 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 0 2598 59642 59641 2021-01-10T02:04:06Z Doavik 7095 59642 wikitext text/x-wiki [[Slika:Sevdalinka.jpg|thumb|''Sevdalinka'']]'''''Sevdalinka''''', roman [[Ayse Kulin]] ------------ *"Beograd je ključao. Studenti su organizirali demonstracije protiv vlade koja je pod svojom kontrolom držala štampu i televiziju, te protiv njene nacionalističke i fašističke nastrojenosti. Bulevar Revolucije bio je preplavljen tenkovima i policijom sa psima. Krici pretučenih studenata su se miješali sa zvucima oružja. Na sve strane se širio miris gasa iz suzavaca koji je izazivao mučninu u stomaku. Sedamnaestogodišnji srednjoškolac ustrijeljen od strane policije je ležao u jezercu krvi. :Milošević koji je prije četiri godine Srbima sa Kosova poručivao ''Vas niko ne sme da bije'', sada je na svoj narod poslao tenkove, naredio je policiji da tuče i ubija sopstvenu omladinu samo zbog toga što nije mogao podnijeti njihovu kritiku." :(str. 73, ISBN 3934149847) *"Bosna je od svog postanka možda jedino mjesto u Evropi gdje su ljudi, unatoč ratovima, toliko različitim tradicijama i religijama, živjeli u harmoniji. Bosanci su se ponosili ovom činjenicom. :a, eto, sada su se okupili da pokažu da ne žele barikade koje je po njihovom gradu postavio jedan crnogorski seljak koji čak nije ni Bosanac, da mu na slikovit način kažu da se ponose svojim jedinstvom." :(str. 112, ISBN 3934149847) *"Niko od njih nije ozbiljno shvatao prijetnje [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]. Za sredovječne Bosance koji se sjećaju kada je on prvobitno došao u Bosnu, Karadžić je bio jedan čudan provincijalac šiljata nosa, neobičnih cipela, seljačkog naglaska, koji pojma nije imao o normama civiliziranog ponašanja (...) Proteklo je, međutim, mnogo vode ispod mosta do danas od kako je Karadžić prvi put kročio u Bosnu. Bio je možda već spreman na osvetu svog dugogodišnjeg omalovažavanja, nipodaštavanja i, što je najvažnije, neozbiljnog shvatanja." :(str. 113, ISBN 3934149847) == Izdanja == *Bosanska riječ, Tuzla, 2001 - ISBN 3934149847 == Vanjski linkovi == [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ayse Kulin]] 28ppgrjnecof8h45dbmy7tax5vtp829 6 2599 6633 2006-01-29T23:40:25Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6633 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 14 2600 30539 6634 2007-05-02T05:54:54Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30539 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 2601 28117 23507 2007-03-13T22:45:29Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28117 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nesim Tahirović |slika=[[slika:Nesim Tahirovic.jpg|170px]] |tekst uz sliku=bosanskohercegovački umjetnik |datum rođenja= 23. oktobar 1941. |mjesto rođenja=Tuzla, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Pogledajte i tu [[arhitektura|arhitekturu]], taj pasjaluk, taj [[zločin]]! [[Tuzla]] je u vrijeme Austro-Ugarske bila gospodski grad, proglašena najurbanijim na ovom području. A vidite na šta liči danas. Nad gradom traje kulturni, umjetnički i urbanistički zločin." ([http://www.avaz.ba/absolutenm/anmviewer.asp?a=14000&z=50&isasp= ''Avaz'', 30. januar 2006]) [[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari|Tahirović,Nesim]] {{Wikipedia}} eb6089y3pchhf9ur4bthj1yo6tmhgg0 0 2602 28040 23286 2007-03-13T22:40:16Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28040 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sveta Katarina Sijenska |slika=[[Slika:Domenico Beccafumi 026.jpg|150px]] |tekst uz sliku=italijanska sestra u redu Dominikanki |datum rođenja=25. mart 1347. |mjesto rođenja=Siena, Italija |datum smrti= 29. april 1380. |mjesto smrti=Rim, Italija }} *"[[Vrijeme]] je skupocjeno. Ne čekaj na prikladnije vrijeme, jer nisi siguran da ćeš ga ponovo imati." [[Kategorija:Religija|Sijenska, Katarina]] {{Wikipedia}} t8l66bdjsrhdz28yo814ks07srsqrn6 0 2603 51361 49432 2014-04-13T00:54:41Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 14 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q186221]] 51361 wikitext text/x-wiki '''Alphonse Karr''' (1808 - 1890), francuski književnik ----------- *"[[Sreća]] se sastoji od izbjegnutih nesreća." *"[[Brak]] iz računa je zajednica ljudi koji nikada ne mogu računati jedno na drugo." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski pisci|Karr,Alphonse]] opgbi8nr9k3iy8sv5ckx0wrd5x9brz2 0 2604 58821 58313 2019-06-04T15:17:58Z Risto hot sir 6370 File 58821 wikitext text/x-wiki [[File:Juvenal_portrait.jpg|thumb|]] [[File:Satirae.tif|thumb|''Saturae'', 1535]] '''Decim Junije Juvenal''' (60 - oko 130), rimski satiričar --------- *"Nema drskijeg stvora od [[žena|žene]] uhvaćene u preljubu, kad [[drskost]] i [[bijes]] iz prijestupa crpi." [[Kategorija:Književnost|Juvenal,Decim Junije]] {{Wikipedia}} o4e09wxpwt9w92oto0dlvr439ydlt8v 0 2605 27934 24544 2007-03-13T22:29:41Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27934 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Gerald Jampolsky |slika= |tekst uz sliku=američki psihijatar, osnivač pokreta ''Iscjeljivanje ptomjenom stavova'' |datum rođenja= ? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Zaboraviti znači - ozdraviti." *"[[Zdravlje]] je - unutarnji [[mir]]." [[Kategorija:Američki naučnici|Jampolsky,Gerald]] {{Wikipedia}} 43lipnccx4s920g3lh9tflure89ej13 0 2606 51880 46100 2014-04-15T03:31:55Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 19 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q125249]] 51880 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=William James |slika=[[slika:Wm james.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''William James, američki psiholog i filozof'' |datum rođenja=11. januar 1842. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti= 26. august 1910. |mjesto smrti=Chocorua, SAD }} *"Veliko otkriće jest spoznaja da ljudi mogu promijeniti [[život]] promjenom mentalnog [[stav]]a." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki psiholozi|James,William]] [[Kategorija:Američki filozofi|James,William]] qd1exrxbbjisunssm8w2auqpibjs3t1 0 2607 54833 40196 2015-08-03T18:47:45Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q225539]] na [[d:|Wikidati]] 54833 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Tomislav Ivančić |slika= |tekst uz sliku=hrvatski teolog |datum rođenja=30. novembar 1938. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Potrebno je svaki [[dan]] previjati [[duša|dušu]], stavljati na nju [[lijek]] dok ne ozdravi." *"[[Oči]]ma duše vidi se dalje nego očima [[razum]]a." "Braćo,kad me izgubljeni pitaju, reći ću im podignute glave: 'Ja JESAM fanatik, ako pod time mislite da sam spoznao gospodina Boga koji će vam suditi'". [[Kategorija:Religija|Ivančić,Tomislav]] {{Wikipedia|Tomislav Ivančić}} g92521rmfeiqm3kztp30np1ri9p37w0 0 2608 54249 20125 2015-04-02T06:15:46Z Movses 4531 Movses je premjestio stranicu [[Husein II]] na [[Husein, kralj Jordana]] 54249 wikitext text/x-wiki '''Husein II''' (1935 - 2000), jordanski kralj ----------- *"Kad ljudi doživljavaju nepravdu i u srcu su gnjevni, njihovi su čini neminovno neumjereni." [[Kategorija:Politika]] 3o79vxtlomnoj4yjnk22k3rsooemc0k 0 2609 52140 44902 2014-04-15T13:51:05Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q183397]] 52140 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Fred Hoyle |slika= |tekst uz sliku=britanski astronom i matematičar |datum rođenja=24. juni 1915. |mjesto rođenja=Bingley, Engleska |datum smrti= 20. august 2001. |mjesto smrti=Bournemouth, Engleska }} *"Crni oblaci u dubinama intergalaktičkoga prostora su oblaci zgusnute [[svijest]]i." [[Kategorija:Britanski naučnici|Hoyle,Fred]] {{Wikipedia}} 8261p5kcqp5rl4lysackmd06q5bv2br 0 2610 59294 51786 2020-04-29T18:05:56Z Vilho-Veli 7122 File 59294 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Eric Hoffer |slika= |tekst uz sliku=''američki pisac i filozof'' |datum rođenja= 25. juli 1902. |mjesto rođenja=New York City, SAD |datum smrti=21. maj 1983. |mjesto smrti=Kalifornija, SAD }} [[File:Eric Hoffer in LBJ Oval Office.jpg|thumb|Eric Hoffer, 1967]] * "Kad je ljudima [[dosada|dosadno]], dosadno im je ponajprije stoga što su dosadni sebi samima." * "Najveći [[neprijatelj]]ev [[strah]] otkrit ćete promatrajući kojim vas sredstvima plaši." *"Kad su ljudi slobodni da čine što ih je volja, obično oponašaju jedni druge." (cit. iz Steven Pinker." Prazna ploča", str.89,Algoritam, Zagreb 2007.) [[Kategorija:Američki pisci|Hoffer,Eric]] [[Kategorija:Američki filozofi|Hoffer,Eric]] {{Wikipedia}} 36nqywgxp89p5tymdt8vsltfn1fm563 0 2611 51492 46722 2014-04-13T15:36:43Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 15 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q155547]] 51492 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Johann Gottfried von Herder |slika=[[Slika:Johann Gottfried Herder.jpg|170px]] |tekst uz sliku=njemački filozof |datum rođenja=1744. |mjesto rođenja= |datum smrti= 1803. |mjesto smrti= }} *"Ne odapni prenaglo strijelu koja se nikad ne vraća! Lahko je [[sreća|sreću]] razoriti, a kako ju je teško vratiti!" {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački filozofi|Herder,Johann Gottfried]] 899ilywgrqkjdi9uxr104whqvf1lntv 0 2612 23908 20907 2006-10-18T18:28:45Z Zumbulka~bswikiquote 10 23908 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Johann Ludwig Heiberg |slika= |tekst uz sliku=danski književnik |datum rođenja=1791. |mjesto rođenja= |datum smrti=1860. |mjesto smrti= }} *"[[brak|Bračna]] lutrija je gotovo uvijek srećka bez zgoditka." [[Kategorija:Danski pisci|Heiberg,Johann Ludwig]] {{Wikipedia}} pax7f4xu6r1jbvjstlvlxrvmn3hef7y 0 2613 51398 40902 2014-04-13T06:26:30Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 11 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q69339]] 51398 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nathaniel Hawthorne |slika=[[slika:Nathaniel Hawthorne old.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Nathaniel Hawthorne, američki književnik |datum rođenja=4. juli 1804. |mjesto rođenja=Salem, SAD |datum smrti= 19. maj 1864. |mjesto smrti=Plymouth, SAD }} *"Koja je druga tamnica tako mračna kao vlastito [[srce]]!" [[Kategorija:Američki pisci|Hawthorne, Nathaniel]] {{Wikipedia}} ggim0hzvlm3bchcpwqcuf3gcpu40mqk 0 2614 54834 40312 2015-08-03T18:47:55Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q2831220]] na [[d:|Wikidati]] 54834 wikitext text/x-wiki '''Albert Guinon''' (1863 - 1923), francuski dramski pisac --------- *"Kada jednu ženu strašno volimo, nikad se ne uspijemo priviknuti na nju." *"Prava je tajna [[sreća|sreće]] u tome da mnogo zahtijevamo od sebe, a malo od drugih." [[Kategorija:Francuski pisci|Guinon,Albert]] {{Wikipedia|Albert Guinon}} ehxmmp4598x6ti1c362qs37c45h5exy 0 2615 60306 51896 2022-09-12T22:02:31Z Fools' target 7842 Datoteka 60306 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Romano Guardini |slika= |tekst uz sliku=njemački katolički teolog i filozof italijanskog porijekla |datum rođenja=17. februar 1885. |mjesto rođenja=Verona, Italija |datum smrti=1. oktobar 1968. |mjesto smrti=München, Njemačka }} [[File:Romano Guardini um 1920.JPG|thumb|Romano Guardini]] *"Čin samoprihvaćanja je srž svega. Moram prihvatiti sebe onakva kakav jesam. Prihvatiti sposobnosti koje su mi dane. Pomiriti se sa [[život]]om unutar ograničenja koja su mi zadana.. Hrabro prihvaćanje tih činjenica osnova je našeg postojanja." [[Kategorija:Religija|Guardini,Romano]] [[Kategorija:Njemački filozofi|Guardini,Romano]] {{Wikipedia}} e323xpsbi59yu2yppre51ef6o08jnq1 0 2616 23409 22060 2006-10-13T17:46:58Z Zumbulka~bswikiquote 10 23409 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Simon Gregorčić |slika= |tekst uz sliku=slovenski pjesnik |datum rođenja=15. oktobar 1844. |mjesto rođenja=Vrsno, Slovenija |datum smrti= 24. novembar 1906. |mjesto smrti=Gorica, Italija }} *"Ko [[sreća|sreću]] uživa sam, neka i [[suze]] prolijeva sam." [[Kategorija:Slovenski pisci|Gregorčić,Simon]] {{Wikipedia}} s7v2844scuhyoohcjsyh2dsk12dntlr 0 2617 23424 22041 2006-10-13T18:20:18Z Zumbulka~bswikiquote 10 23424 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Senadin Musabegović |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački književnik |datum rođenja=1970. |mjesto rođenja=Sarajevo, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Tema za pisanje se može pronaći u svakodnevnom [[život]]u, dakle, pisanje nije uslovljeno samo nekim velikim događajima, kao što je to [[rat]], ili neko drugo apokaliptično [[iskustvo]]. I ja, stoga, govorim o nevidljivim, mikro-ratovima, sa kojima se svakodnevno u vlastitoj intimnosti susrećemo i čija mreža se oko nas oplela sa hiljadu konaca i lanaca. Možda najgori osjećaj u toj poslijeratnoj depresiji je taj da i vlastito koprcanje tijela, koje je ulovljeno kao u [[pauk]]ovoj mreži u logikom nevidljivoga rata, više i ne primjećujemo. Ono je postalo ošamućeno i umrtvljeno." ([http://www.omnibus.ba/zurnal/int_senadin.php www.omnibus.ba]) [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Musabegović,Senadin]] {{Wikipedia}} qvbx8uy8e5afy41oiwfj412nls2o9x5 0 2618 19799 6681 2006-10-02T13:05:43Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19799 wikitext text/x-wiki '''Edina Sarač''', bosanskohercegovačka novinarka ---------- *"...svima je već valjda jasno da [[Vojislav Koštunica|Koštunica]] u svakom trenutku zna gdje je [[Ratko Mladić|Mladić]], ali i [[Radovan Karadžić|Karadžić]]. Pitanje je samo šta traži za njih. Odustajanje od tužbe BiH protiv SCG ili Kosovo?" :[http://www.avaz.ba/absolutenm/anmviewer.asp?a=14019&z=10&isasp= ''Avaz'', 31. januar 2006] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Sarač,Edina]] [[Kategorija:Novinarstvo|Sarač,Edina]] 3gdc68ll4mcugvtolxje28avhvai6gk 0 2619 28103 23545 2007-03-13T22:44:17Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28103 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Miroslav Mikeš |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački novinar |datum rođenja=? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Mislim da pojedini [[političar]]i iz RS ne treba da grade kuću s onima koji umjesto cigle drže dinamit Republici Srpskoj, osim ukoliko u takvoj kući nemaju namjeru živjeti (...) Da li je ovo partiokratija ili [[demokratija]]? Pita li iko građane, osim za jesenje glasove, ko i kako predlaže stručnjake za ustavno pravo, za stručni dio, radi čega to nije transparentno, pa ne radi se statut ilegalne organizacije, nego Ustav." ([http://www.nezavisne.com/dnevne/stav/st01312006-01.php ''Nezavisne'', 31. januar 2006]) [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] {{Wikipedia}} oqmbzipnuanr64qgujmagbdpmxoslib 0 2620 61934 24890 2024-05-18T09:35:31Z Srđan 4695 61934 wikitext text/x-wiki *"[[Istina]] je jedini način borbe protiv [[zločin]]a. Osim dokaza da se zločin desio, istina je najmoćnije [[oružje]] za borbu da se on nikada ne ponovi." ([http://www.nezavisne.com/dnevne/dogadjaji/dog01312006-02.php ''Nezavisne'', 31. januar 2006]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Meiri, Jiftah}} [[Kategorija:Politika]] fjp3vckdbcum3kitexp38jk6hdrfkbc 0 2621 28740 24031 2007-03-23T19:34:26Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28740 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Lost.jpg|200px]] |naziv =Izgubljeni u prijevodu |originalni naziv =Lost in Translation |godina =2003. |zemlja =SAD |režiser =[[Sofia Coppola]] |uloge =[[Bill Murray]], [[Scarlett Johansson]], [[Giovanni Rabisi]], [[Anna Faris]] }} *'''Bob''': "Za relaksirajuće momente, neka to bude ''Suntory'' momenat." *'''Charlotte''': "Hajde da nikada ne dođemo ovdje ponovo jer nikada neće biti ovako zabavno." == Reklamna rečenica == * "Svako želi da se pronađe" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Izgubljeni u prijevodu}} 7spg8ox6s2zxp65xxtdorxxrbnj4o2i 0 2622 60815 52820 2023-11-24T22:57:21Z Ghjtf234 8300 60815 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Politika |autor =[[Aristotel]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''Πολιτικά'' |datum prvog izdavanja = }} *"I bolje je izabrati da zakon vlada negoli jedan između građana; i prema istome razlogu, iako bi bilo bolje da neki vladaju, ipak tê treba postaviti kao zakonočuvare i službenike zakonima. Jer nuždno je da postoje nekakvi upravitelji, ali kažu kako nije pravedno da to bude jedan, ako su svi slični. One pak stvari za koje se čini kako ih ne može odrediti zakon, tê ni čovjek ne bi mogao znati. No dostatno poučivši, zakon prepušta ostalo upraviteljima da prosude i provedu prema najpravednijem mnijenju. Uz to im dopušta ispraviti što god im se po iskustvu pokaže boljim od postojećih zakona. Ko dakle nalaže vladavinu zakona, čini se kako nalaže vladavinu samih boga i uma; ko pak nalaže da čovjek vlada, dodaje i zvijer. Jer želja je takva, i strast izopačuje vladatelje i najbolje muževe. Zbog toga je zakon um bez žudnje." (''1287'') *"Najčešće se nezamjetljivo vladavine najboljih mijenjaju, kad se raspadaju pomalo, kao što je rečeno u ranijim [raspravama] općenito ο svim oblicima državnog poretka: kako uzrokom promjena može biti i sitnica. Jer kad jednom zanemare koju od stvari u ustavu, poslije lako i štogod veće promijene, sve dok se ne izmijeni cjelokupni državni ustroj." (''1307b'') *"U onim, dakle, dobro usklađenim državama treba više od svega ostaloga paziti da se ne čini ništa protuzakonito, i još najviše ne zanemarivati sitnice, jer krišom se uvlači protuzakonitost, kao što imutak rastače učestao sitan rashodak." (''1307b'') *"Troje trebaju imati oni koji će obavljati najviše službe: prvo, ljubav prema ustanovljenom poretku; zatim, najvišu sposobnost za poslove dotičnog upravnog položaja; i treće, krepost i pravednost primjerenu svakom dotičnom državnom poretku (jer ako nije ista pravednina u svim državnim porecima, mora i pravednost biti različita)." (''1309a'') *"Jer ne smije se misliti kako je robovanje živjeti prema ustavu, nego je to [ljudima] spas." (''1310'') *"No najveće od svega spomenutoga za trajnost državnog poretka, a što sada zapostavljaju svi, svakako je odgoj primjeren [dotičnom] državnom poretku. Jer nikakve koristi ni od najkorisnijih zakona i uz koje pristaju svi građani, ne budu li [mladi] privikavani i odgajani u duhu državnog poretka." (''1310'') *"Prva zajednica od više domaćinstava nastala radi trajne potrebe jeste naselje. Izgleda da je naselje nastalo prirodnim raseljavanjem porodice..." *"Potpuna zajednica od više naselja (sela) koja je, da tako kažemo, postigla najviši stepen samodovoljnosti jeste [[država]]; ona nastaje radi održavanja života, a postoji radi sretnog života... Iz ovoga je, dakle, jasno da država nastaje po prirodi i da je čovjek po prirodi državotvorno biće..." *"Stoga je jasno da je [[čovjek]] biće sposobno da živi u društvu više nego svaka pčela i svaka životinja koja živi u stadu. Jer, kako rekoh, priroda ništa ne čini uzalud, a od živih bića jedino čovjek ima razum." *"Jasno je, dakle, da [[država]] nastaje po prirodi i da je važnija nego pojedinac. Ako pojedinac izdvojen nije sam sebi dovoljan, odnosit će se prema cjelini kao i drugi njeni dijelovi. A onaj ko ne može da živi zajednici ili kome ništa nije potrebno jer je sam sebi dovoljan, nije dio države, te je zvijer. U svim ljudima, dakle, postoji prirodna težnja za takvom zajednicom i onaj ko ju je prvi osnovao začetnik je najvećeg dobra. I kao što je čovjek kad dostigne svoj puni razvitak, najbolji od svih živih bića, tako je bez zakona i pravde najgore od svih... Pravednost je, međutim, potreba državama jer pravda čini poredak državne zajednice, a ona se sastoji u tome da se odluči šta je pravo." *"Jer vladanje i pokoravanje ne samo da su nužni, već i korisni. Jedni su odmah od rođenja predodređeni da se pokoravaju, a drugi da vladaju." *"Prema tome, jasno je da su jedni ljudi po prirodi [[Sloboda|slobodni]], a drugi robovi, i da je za robove i korisno i [[Pravda|pravedno]] da robuju." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Aristotel]] {{Wikipedia|Politika (Aristotel)}} i2m5qqbz1orrulmzw7cha36b6n2d2jo 0 2623 21409 13615 2006-10-04T18:43:30Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21409 wikitext text/x-wiki '''Metafizika''' (''Τῶν μετὰ τὰ φύσικα'') je jedno od djela antičkog grčkog filozofa [[Aristotel]]a. ---- * "[[Znanje|Znanja]] su se najprije pojavila u zemljama u kojima su ljudi imali napretek slobodnog vremena. Tako je Egipat bio kolijevka matematičke nauke, jer je tu svećeničkom staležu bilo ostavljeno mnogo slobodnog vremena." * "Gotovo sve životne potrebe i stvari, koje se tiču njegove (ljudske) ugodnosti i prijatnosti bile su zadovoljene kad se počela istraživati naučna građa..." == Također pogledajte == *[[Politika (Aristotel)|Politika]] (''još jedno Aristotelovo djelo'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Aristotel]] {{Wikipedia|Metafizika (Aristotel)}} 4zilc18h2eogn6ezo2yacz5ie013cdt 14 2625 30540 6697 2007-05-02T05:54:55Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30540 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] 14z7ypikd78jhhc51bo4w9t3l3kpcw4 0 2626 22820 19715 2006-10-09T22:08:07Z Zumbulka~bswikiquote 10 22820 wikitext text/x-wiki '''Derviš-paša Bajezidagić''' (? - 1603), bošnjački pjesnik ------------- *"Ćupriju podiže koja podsjeća na luk duge :Allahu moj! Ima l' na [[svijet]]u po ljepoti druge? :Jedan je Derviš zadivljen stao i rekao [[riječ]]i: :Ostavit ćemo ćupriju a mi ćemo preći." :(''Tarih o gradnji [[most]]a u [[Mostar]]u'') [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Bajezidagić,Derviš-paša]] {{Wikipedia|Derviš-paša Bajezidagić}} 7nhm0rgw4dk7h2m12qapnrcfuyfodn3 0 2627 23492 21951 2006-10-14T11:40:49Z Zumbulka~bswikiquote 10 23492 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Rizo Džafić |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački književnik |datum rođenja=2. septembar 1945. |mjesto rođenja=Bosanska Krupa, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= }} *Djevojčice bi htjele :dječaci biti, :pa se po školi :junačiti. :A šta [[san]]jaju dječaci? :Sanjaju da kao djevojčice :budu dobri đaci. :(Iz pjesme ''Čudni sanjari'') [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Džafić,Rizo]] {{Wikipedia}} 8lovbwkj5k98hkat89be612e3cdwym6 0 2628 46500 46499 2012-08-05T22:28:17Z Harač 23 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/109.175.43.124|109.175.43.124]] ([[User talk:109.175.43.124|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:EmxBot|EmxBot]] 46500 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ibrahim Kajan |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački književnik |datum rođenja=1. novembar 1944. |mjesto rođenja=[[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Mali i nemoćni [[narod]]i ne uče teže zato, kako nas stalno uvjeravaju, što su listom sastavljeni "''od glupog Muje i lijene Fate''", nego što su im [[krv]]avom silom oteta sva prava, i što ih, "''pametnija braća''", stalno poučavaju načinom koji ispunjava zemlju bošnjačkim mesom." === Djela === *''[[Katarina, kraljica bosanska]]'' [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Kajan,Ibrahim]] [[Kategorija:Ibrahim Kajan|*]] {{Wikipedia}} nj08osr1nb6im9usct448u4w6bpl4yw 0 2629 34210 34168 2008-04-21T08:57:44Z Demicx 16 rv. 34210 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mirsad Selmanović |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački književnik |datum rođenja=1952. |mjesto rođenja=Bihać, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Vjerujem u [[budućnost]] [[BiH|Bosne]] kao što su vjerovali oni koji su za nju dali svoje [[život]]e." [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Selmanović,Mirsad]] {{Wikipedia}} dtamrrtli6es7b036m75kph2uq3i0t4 0 2630 26597 26594 2007-01-12T15:53:36Z Zumbulka~bswikiquote 10 26597 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nihad Krupić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački književnik i novinar'' |datum rođenja= 1961. |mjesto rođenja=[[:w:Bosanska Dubica|Bosanska Dubica]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ne želim otići sa ovog [[svijet]]a zatvorenih [[usta]], nijemog pogleda na djedovinu koja mi je ostavljena u amanet…" [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Krupić,Nihad]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari|Krupić,Nihad]] {{Wikipedia}} gyu46sq16vy7x7cn4h468sbdypghupi 0 2632 61969 56689 2024-05-18T10:13:56Z Srđan 4695 61969 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Safet Isović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački pjevač sevdalinki |datum rođenja=8. januar 1936. |mjesto rođenja=Bileća, BiH |datum smrti= 2. septembar 2007. |mjesto smrti= Sarajevo, BiH |počasti= }} *"[[BiH|Bosna]] je Bosna, ona se diže iz pepela, vrlo brzo, zahvaljujući njenom [[narod]]u koji je radan, koji je, kako prof. akademik [[Muhamed Filipović]] kaže, naučio da stvara. I brzo stvara, brzo obnavlja, brzo dolazi na staro. Bosnu je nemoguće poharati tako da bi ostala poharana i uništena, ona će se uvijek vratiti na svoj nivo pa i dati više." ([http://www.bosnaprkosnaodsna.mine.nu/safetisovicintervju.htm Intervju]) *"Ja sam s rahmetli [[Alija Izetbegović|Alijom Izetbegovićem]] bio u vrlo prisnim odnosima. Njegovom smrću nisam zatečen, često sam ga obilazio u bolnici. Izetbegović je bio jedini čovjek u mom životu za koga mogu reći da nije poznavao revanšizam. To je čudo. Da je bi revanšista platili bi glavom oni koji su ga maltretirali u vrijeme komunizma. Međutim, i za vrijeme kada je Izetbegović bio na vlasti i sada oni žive dobro. To je najbolji atribut o gospodinu Izetbegoviću. Sa žalošću kažem, [[Bošnjaci]] su izgubili najvećeg i najrazumnijeg Bošnjaka. Mnogi ljudi iz drugih naroda izgubili su prijatelja i borca za demokratiju." {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Isović, Safet}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] 29ahcbp1mgwhzzgumo1due15tcccgyf 0 2633 39039 23528 2010-02-12T20:21:33Z 76.66.75.78 39039 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Muharem Obradović |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački književnik |datum rođenja= Novembar 11, 1969 |mjesto rođenja= Borojevići-Stolac |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"...tako neuigrani i neorganizovani smo lahak [[plijen]] našim susjedima, koji su tokom stoljeća radili i gradili, planirali i crtali neke nove granice i kreirali neku novu historiju po svom ukusu. Vidite oni iniciraju pomirenje [[ustaša]] i [[partizan]]a, [[četnik]]a i partizana, a mi se djelimo, gdje ko džumu klanja. Fali nam onaj osjećaj bratske inertnosti, čovjekoljublja, bratoljublja, bosnoljublja, fali nam merhamet prema samima sebi. Samo tako uobličeni i organizovani možemo [[pomoć]]i sebi, RBiH i onom napaćenom [[narod]]u što vapaje u [[nebo]] pušta." ([http://www.bosnjaci.net/aktuelnosti.php?id=191&polje=interview Intervju,Bošnjaci.net, 5. decembar 2005]) [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Obradović,Muharem]] {{Wikipedia}} 0f6jl2gpck4j2tq3r0xho3qnrdwy6ha 0 2634 56525 56524 2016-05-18T16:29:00Z 92.36.204.239 56525 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mustafa Memić |slika= |tekst uz sliku=doktor historijskih nauka |datum rođenja= 24. august 1924. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Od sredine XIX stoljeća od kada su se javljali nacionalni pokreti Srba i Hrvata, vodila se permanentna borba među ovim nacionalnim pokretima da prisvoje što veće dijelove bosanskih teritorija i da se [[bosanski jezik]] ukine. Od tada počinje proces bosanskih pravoslavaca i bosanskih katolika da se oni tretiraju nacionalno kao [[Srbi]] i [[Hrvati]], iako su do tada svi bili [[Bošnjaci]]... Taj proces se putem nacionalističkih propagandi dalje razvijao da on danas predstavlja osnovnu smetnju razvoja ovih prostora kao jedinstvene, geografske i ekonomske cjeline." *"Sve do skoro, u plavsko-gusinjskom kraju veoma se malo pisalo, iako su događaji koji su se na tom prostoru dešavali bili dosta burni i interesantni. Kao historičar iz tog kraja i kao intelektualac ocijenio sam da to nije dobro, ne samo sa aspekta toga kraja, već i znatno šire. Istraživanjima koja sam vršio došao sam do zaključka da razlog takvom odnosu je izrazito nepoznavanje burnih događaja koji su se kroz [[historija|historiju]] na ovim prostorima zbivali. Postojala je u tome i težnja određenih struktura ondašnje [[vlast]]i da se o tome ne piše, smatrajući valjda da potpunija spoznaja o njima može negativno da utiče na međunacionalne odnose u tom kraju, posebno u Crnoj Gori. Bila je to za dugo tabu-tema o kojoj se nije smjelo pisati." ([http://www.bosnjaci.net/aktuelnosti.php?id=193&polje=interview Intervju, Bošnjaci.net, 13. decembar 2005]) [[Kategorija:Historičari|Memić,Mustafa]] {{Wikipedia}} 24lmn3bo9it8p92uj20lxfylv2utclc 0 2635 59204 58947 2020-02-26T02:07:43Z 5.43.82.5 popravljen pokvaren URL 59204 wikitext text/x-wiki [[File:Зеница 20190806 212959.jpg|thumb|150px|Hasiba Agić na Zenica summer festu]] '''Hasiba Agić''', bosanskohercegovačka pjevačica sevdalinki --------- *"Naravno da postoji razlika između folk-zabavljača i izvođača [[sevdalinka|sevdalinke]]. Folk i turbo-folk zabavljači su osjećaji [[oka]], a [[sevdah]] je osjećaj srca i duše. To je ogromna razlika. Biti izvođač sevdalinke je [[umjetnost]], kao što je umjetnost i znati slušati sevdalinku." :([https://web.archive.org/web/20070311013816/http://www.bosnjaci.net/aktuelnosti.php?id=195&polje=interview Intervju, Bošnjaci net, 3. januar 2006]) [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači|Agić,Hasiba]] {{Wikipedia}} a1o8ie8z9kw9pjjxk75k0h51hgifupg 0 2636 34545 23427 2008-06-09T14:37:52Z 213.23.156.154 34545 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dr. Senad ef. Agić |slika= |tekst uz sliku=glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka SAD |datum rođenja=? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Na nama je [[musliman]]ima da svoje susjede obavijestimo o našim blagdanima. Putem medija ili na drugi način. Poslanik a.s. je ideju [[islam]]a bez medija, sa gotovo nepismenim sljedbenicima, bez znanja stranih [[jezik]]a, proširio na sve četiri strane [[svijet]]a. Snagom uvjerenja sve se može postići. Ashabi su bili kao "zvijezde na nebu", kako ih je Poslanik a.s. opisao. A mi, današnji muslimani, niti smo zvijezde na nebu, niti na zemlji i pored svih pomagala koja nam nudi suvremeni tehnološki [[napredak]]. Sretna je okolnost kada se [[Božić]] poklapa sa [[Bajram]]om. Tada možemo razmijeniti čestitanja sa svojim susjedima i započeti razgovor o značaju i naših blagdana." ([http://www.bosnjaci.net/aktuelnosti.php?id=196&polje=interview Intervju, Bošnjaci.net, 3. januar 2006]) [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Agić,Senad ef.]] [[Kategorija:Religija|Agić,Senad ef.]] {{Wikipedia}} 2n3in7dtgfurjirly5iop9bvfoxt4hq 0 2637 59877 59835 2021-08-14T21:24:45Z Funky kicker 7542 File 59877 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jasmila Žbanić |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovačka režiserka |datum rođenja= 19. decembar 1974. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Jugoslavija|SFRJ]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} {{Wikipedia|Jasmila Žbanić}} [[File:Jasmila Zbanic KVIFF.jpg|thumb|180px|Jasmila Žbanić (2010)]] *"Ja sam tokom rata živjela u Sarajevu. Jednog dana u moju osnovnu školu smješteno je nekoliko stotina [[žena]] koje su deportovane iz Istočne Bosne. Sve su bile silovane! Upoznala sam neke od njih. Bile su moje vršnjakinje, imale su 17, 15, 14 godina! Za mene je taj događaj bio toliko strašan da sam neprestano mislila o njima i silovanju kao najtežem obliku ratovanja. Šta on znači za ženu? Šta znači za njenu porodicu, za društvo? Mnoge od tih žena bile su ostavljene trudne u logorima po šest mjeseci a onda puštane, kako ne bi mogle abortirati." *"... željela bih iskoristiti ovu priliku da nas sve podsjetim da se [[Rat u BiH]] završio prije 11 godina, a da ratni zločinci [[Ratko Mladić]] i [[Radovan Karadžić]] još slobodno žive u Evropi i nisu uhapšeni zbog 22.000 žena u BiH. Ovo je Evropa, a još niko nema interesa da ih uhapsi. Nadam se da će se ovo promijeniti, da će se promijeniti pogled na [[BiH]] i nadam se da se ovaj medvjed neće razočarati kada bude vidio Bosnu." (na dodjeli nagrada Berlinskog filmskog festivala) *"Neki mediji su tvrdili da pričam protiv [[Srbi|Srba]], jer spominjem [[musliman]]ske žene. Nikada. Nisam rekla da je 20.000 žena muslimanki silovano, kao što su interpretirali. Ima snimak pa se to može pregledati. Rekla sam da se radi o 20.000 silovanih žena jer za mene su žene žene bez obzira na njihovu [[nacionalnost]]." (''Nezavisne novine'', 1. juli 2006) *"Za genocid nad muslimanima Srbi su nagrađeni Republikom Srpskom, ratni zločinci su na slobodi, a ljude se ne tretira kao građane već samo kao pripadnike naroda (...) Zamislite da su Nijemci poslije Drugog svjetskog rata dobili mali teritorij po kojoj bi nacisti mogli slobodno šetati, dok bi se Jevreji tamo bojali ući. To je Republika Srpska." (za češki dnevnik "Pravo") == Drugi o njoj == *[[Emir Kusturica]] **"Savršeno me boli kurac za Jaslinu, ili kako se već zove ta rediteljka. Njena priča je njena priča i tu se, što se mene tiče, završava moja priča u vezi s tim." == Vanjski linkovi == *[http://www.filmski.net/vijesti/dugometrazni-film/3330 Intervju: "Jesu li odrasli plodovi ratnih silovanja?" (filmski.net, januar 2006)] [[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri|Žbanić, Jasmila]] [[Kategorija:Film|Ž]] k7pyuviin7vxf35d9a4a5203e89tstl 0 2638 59199 52566 2020-02-22T12:19:54Z 80.223.94.19 File 59199 wikitext text/x-wiki [[File:Drucker5789.jpg|thumb|Peter Drucker]] '''Peter Ferdinand Drucker''' (19. novembar 1909 - 11. novembar 2005), austrijski pisac ------------ *"Kad god vidite da neko vodi [[uspjeh|uspješan]] posao, budite sigurni da je jednom donio hrabru odluku." [[Kategorija:Austrijski pisci|Drucker,Peter]] {{Wikipedia}} 5lza0a8632qzl2uxeqjnkgxg9cfr9hk 0 2639 51524 47000 2014-04-13T18:09:42Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 13 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q11816]] 51524 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=John Quincy Adams |slika=[[Slika:John Q. Adams.jpg|170px]] |tekst uz sliku=američki diplomata i političar |datum rođenja=11. juli 1767. |mjesto rođenja= |datum smrti= 23. februar 1848. |mjesto smrti= }} *"Ukoliko svojim djelovanjem [[inspiracija|inspirirate]] druge da... više uče, više [[rad]]e i više dobiju, tada ste pravi [[vođa]]." [[Kategorija:Američki političari|Adams,John Quincy]] {{Wikipedia}} 8jjam6nvalutja8lk1j62q0qye0n16a 0 2640 51583 49408 2014-04-14T17:38:46Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 42 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q34969]] 51583 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Benjamin Franklin |slika=[[slika:Benjamin Franklin by Jean-Baptiste Greuze.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Bendžamin Frenklin'',<br> američki političar i državnik |datum rođenja= 17. januar 1706. |mjesto rođenja=Boston, SAD |datum smrti=17. april 1790. |mjesto smrti= Philadelphia, SAD }} * "[[Lijenost]] tako polako korača, da je [[siromaštvo]] brzo stigne." * "Pametan dobije više koristi od neprijatelja nego glup od prijatelja." * "Savjete primaj uz vino, a upotrebljavaj ih uz vodu." * "Ti možeš odgađati, ali [[vrijeme]] neće." * "Tragedija života krije se u tome što suviše brzo postajemo stari, a prekasno - mudri"" * "Uvijek sam bio uvjeren da prosječno sposoban čovjek može stvoriti velike promjene i postići velike stvari za [[čovječanstvo]], ali pod uvjetom da prvo uradi dobar nacrt." * "Voliš li [[život]]? Onda nemoj tratiti [[vrijeme]] jer je od vremena sastavljen život." * "Volite svoje [[neprijatelj]]e, jer vam oni ukazuju na vaše pogreške." * "Želiš li biti voljen, voli i budi vrijedan ljubavi." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki političari|Franklin,Benjamin]] 215qhkdfudo6w0b6tl89s5tf1bao5nb 0 2641 52610 41087 2014-04-21T21:34:56Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52610 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Henry Ross Perot |slika= |tekst uz sliku=američki biznismen, <br>predsjednički kandidat 1992. i 1996. |datum rođenja=27. juni 1930. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[[orao|Orlovi]] ne lete u [[jato|jatu]]. Morate ih pronaći jednog po jednog." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki političari|Perot,Ross]] sbkfdp9fut96qzpwnpyv1jxxwvzmq4w 0 2642 54835 35534 2015-08-03T18:48:06Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q2308579]] na [[d:|Wikidati]] 54835 wikitext text/x-wiki '''Emmet Fox''' (30. juli 1886 - 13. august 1951), irski pisac --------- *"Vježbom se postiže [[savršenstvo]]. U ovoj je poznatoj izreci sažet jedan od važnih [[zakon]]a ljudske prirode, a budući da je to zakon, on djeluje uvijek, bez obzira na okolnosti (...) U poslovnom [[svijet]]u, ili u bilo kojoj vrsti uprave ili administracije, vježba poprima oblik iskustva, pa je i na tom području [[vježba]] ta koja dovodi do savršenstva. Upravo zbog toga se, ako sve ostalo zadovoljava, na odgovorno mjesto obično postavlja starija osoba, radije nego mlađa." [[Kategorija:Irski pisci|Fox,Emmet]] {{Wikipedia}} tn5bpbs6148bf6m3c7uufle6wznu4x8 0 2643 60155 60154 2022-07-11T16:34:45Z Grover 841 60155 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Filozofija historije |autor =[[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''Vorlesungen über die Philosophie der Weltgeschichte'' |datum prvog izdavanja =1837. }} * "Za tvrdoću, koju je Rimljanin trpio u državi, imao je naknadu iste tvrdoće, koju je on uživao u porodici: sluga na jednoj strani, despot na drugoj". * "Njemačka se rascijapila na suverene države. Feudalne obaveze su ukinute, načela lične slobode i slobode imovine su uzdignuta na razinu temeljnih načela. Svaki građanin ima pristup državnim službama: ali sposobnost i ponašanje su nužni uvjeti za to. Upravljanje počiva na birokratiji, a lična odluka monarha stoji iznad svega: posljednja je odluka, kao što je već rečeno, apsolutno potrebna. Ali, kad su zakoni čvrsto utvrđeni i kad je organizacija države dobro određena, ono što je ostavljeno ličnoj odluci monarha, malo je važno pred suštinom stvari. To što je jednom narodu sudbinom dat plemeniti monarh, treba smatrati velikom srećom. Ali, u velikoj državi ni to nema velike važnosti: njena je snaga u snazi njenog razuma. Egzistenciju i spokoj malih država jamče, manje-više, drugi: one, prema tome, nisu uistinu nezavisne države, i ne moraju iskusiti ratni oganj. U upravljanju može sudjelovati, kao što je rečeno, svako ko ima znanje, iskustvo i moralnu volju. Moraju vladati oni koji znaju, a ne neznanje i taština učenih. Najposlije, što se tiče ličnog uvjeravanja, već je rečeno da je s protestantskom crkvom došlo do pomirenja religije sa pravom. Nema svete savjesti, nema religiozne savjesti koja bi bila odvojena od svjetovnog prava, ili naprosto suprotna njemu." * "Misao, pojam prava pribavio je sebi najednom važnost, a tome se nije moglo oduprijeti staro postolje nepravde. U misli o pravu udesilo se, dakle, uređenje i na tom se osnovu trebalo od sada bazirati sve. Otkako je sunce na nebeskom svodu i otkako planeti kruže oko njega, nije se vidjelo da se čovjek postavlja na glavu, tj. na misao, i da zbilju izgrađuje prema njoj. [[Anaksagora]] je prvi rekao da ''nous'' upravlja svijetom. Ali, tek je sada čovjek došao do spoznaje da misao treba da upravlja duhovnom zbiljom. Prema tome, bio je to divan izlaz Sunca. Svi su misaoni ljudi sudjelovali u slavljenju te epohe. Uzvišen je zanos vladao u ono vrijeme, entuzijazam duha prostrujao je svijetom, kao da je tek sad došlo do zbiljskog pomirenja božanskoga sa svijetom." * "Predmet je muhamedanizma čisto intelektualan." * "Sa beskonačnom parezijom ustaje Krist u židovskome narodu." {{Wikipedia|Filozofija historije}} [[Kategorija:Literatura|Filozofija historije]] [[Kategorija:Hegel]] {{Djela Hegela}} 16hzm07qfqmlhfu6izve2p9ijdos0xv 0 2644 60204 52606 2022-07-21T21:11:45Z Ahti-Saku 7802 Datoteka 60204 wikitext text/x-wiki [[File:Robert Kiyosaki by Gage Skidmore.jpg|thumb|''Robert Kiyosaki'', 2014]] '''Robert Toru Kiyosaki''' (8. april 1947), američki biznismen i pisac ----------- *"Svako ko kaže da [[novac]] nije važan očito nije bio bez njega jedno dulje vrijeme." *"[[Život]] je poput odlaska u gimnastičku dvoranu. Najbolniji je dio donošenje odluke. Jednom kad to prođete, sve postaje jednostavno. Bilo je dana kad sam mrzio i samu pomisao na odlazak, ali kad tamo dođem uživam. Nakon vježbanja uvijek sam sretan da sam se uspio nagovoriti." [[Kategorija:Američki pisci|Kiyosaki,Robert]] {{Wikipedia}} je80i4z17aifh85o49wbmbmw9l048uy 0 2645 61531 61530 2024-05-17T07:01:15Z Srđan 4695 61531 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Friedrich Engels |pravo ime= |slika=Friedrich Engels.jpg |tekst uz sliku=njemački sociolog, filozof i revolucionar |datum rođenja=28. novembar 1820. |mjesto rođenja=Wuppertal, Njemačka |datum smrti=5. avgust 1895. |mjesto smrti=London, Velika Britanija |počasti= }} *"Ekonomski, politički i drugi odrazi su poput onih u ljudskom oku. Oni prolaze kroz kondenzacijsku leću i stoga se čine naopako, stojeći na glavi. Samo nervni sistem, koji bi ih stavio ponovo na noge za predstavljanje, nedostaje [...] Odraz ekonomskih odnosa kao pravnih principa također je nužno izvrnut: događa se bez da je osoba koja djeluje njih svjesna; pravnik zamišlja da on djeluje iz ''a priornih'' principa, dok su oni tek ekonomski odrazi; tako je sve naopako. I meni se čini očitim da ova inverzija, koja, dokle god ostaje neprepoznata, čini ono što zovemo ideološkom koncepcijom, djeluje sama na ekonomski osnov i može, u određenim ograničenjima, promijeniti ga." (''Pismo Conradu Schmidtu, 27.10.1890.'') ==Djela== *''[[Anti-Duhring]]'' (1878) *''[[Razvoj socijalizma od utopije do nauke]]'' (1880) *''[[Ludwig Feuerbach i kraj klasične njemačke filozofije]]'' (1886) == Također pogledajte == *[[Karl Marx]] {{Wikipedia|Friedrich Engels}} {{DEFAULTSORT:Engels, Friedrich}} [[Kategorija:Friedrich Engels| ]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Njemački filozofi]] [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Historija]] 3eza6b672cznkokknqexootiuoi1uri 14 2646 61187 30541 2024-05-16T14:09:39Z Srđan 4695 61187 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 2647 61737 52958 2024-05-17T11:34:14Z Srđan 4695 61737 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Thomas Hobbes |slika=[[slika:Thomas Hobbes (portrait).jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Tomas Hobs'', engleski filozof |datum rođenja=05.04.1588. |mjesto rođenja=Malmesbury, Wiltshire, Engleska |datum smrti=04.12.1679. |mjesto smrti=Derbyshire, Engleska }} * "[[Vlast]], a ne istina, čini [[zakon]]." (''Auctoritas, non veritas, facit legem'') * "[[Pravo]] nije ono što je pravedno, nego ono što je naređeno" (''Ius non est iustum, sed iussum!'') * "[[Čovjek]] je čovjeku vuk" (''Homo homini lupus est'') * "Jedini način za uspostavljanje zajedničke [[vlast]]i, radi obrane od napadaja stranaca kao i međusobnih povreda, kako bi mogli živjeti sigurno i zadovoljno od svoga rada i plodova zemlje, jest da svu svoju moć i snagu prenesu na jednog čovjeka, ili na skupinu ljudi, koji će sve njihove [[Volja|volje]], izražene mnoštvom glasova, svesti na jednu volju; što znači, da imenuju čovjeka ili skupinu koji će djelovati u njihovo ime; i da svako uzima i priznaje kao svoje djelo sve što čini ili određuje taj ko ih predstavlja, u svim pitanjima koja se tiču mira i sigurnosti od značenja za sve; i da svi i svako podvrgnu svoju volju njegovoj volji, i svoje prosudbe njegovima (...) a ta se osoba naziva suveren, i kaže se da ima [[Suverenitet|suverenu]] vlast, i svako drugi njegov je podanik." == Djela == *''[[Građanin (Hobbes)|Građanin]]'' (1642.) *''[[Levijatan]]'' (1651.) == Drugi o njemu == *[[A. John Simmons]] **"[Č]ini se da je Hobbes vjerovao da (a) prisutnost istinskog suvereniteta definiše državu, (b) sav istinski suverenitet je nužno apsolutan, i (c) apsolutni suverenitet je uvijek opravdan (tj., preferable u odnosu na sve nedržavne alternative). Čini se da slijedi da su sve stvarne države (bilo koje forme) opravdane. Ako Hobbes misli samo da je mir prefereable u odnosu na (aktivni) rat, onda je zaista u pravu. Ali očito nije tačno ni da život u lošoj državi precludes aktivni rat između suverena i barem nekih od njegovih subjects, niti da život u prirodnom stanju nužno uključuje stalan i aktivan rat svih protiv svih. Ako Hobbes tek misli da je bilo koja država bolja od (stvarne ili zamišljene) anarhije Engleskog građanskog rata, njegova tvrdnja čini se moguće pogrešnom i ne konstituiše opće nikakvo opravdanje države (tj, svih država) ''kao takve''. Mi ne možemo opravdati instituciju pokazujući da je barem preferable u odnosu na trenutnu situaciju ili u odnosu na najgoru od drugih zamislivih mogućnosti." (''[[Opravdanje i legitimnost]]'') {{Wikipedia|Tomas Hobs}} {{DEFAULTSORT:Hobbes, Thomas}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] [[Kategorija:Pravo]] en13hu2n1rnm155ywo2qa10ktezx5ca 0 2648 59189 51391 2020-02-14T23:48:28Z 80.223.94.19 File 59189 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Anthony J. Mahavorick |slika= |tekst uz sliku=američki filozof i pisac |datum rođenja=29. februar 1960. |mjesto rođenja=Glendora, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Tony Robbins seminar.jpg|144px|thumb|]] *"Istinska vrijednost bilo koje nove strategije ili vještine za nekog pojedinca u izravnom je odnosu s učestalošću upotrebe." *"Promijenite svoje vrijednosti i promijenit ćete svoj [[život]]." *"U vašim trenucima [[odluka|odluke]] oblikuje se vaša [[sudbina]]." *"Vjerujem da je [[život]] poput rijeke i da većina ljudi uskače u tu rijeku nikada zaista ne odlučivši gdje žele završiti. I tako za vrlo kratko vrijeme oni bivaju uhvaćeni u struji: struji događaja, struji [[strah]]ova, struji [[izazov]]a. Kada stignu do mjesta gdje se rijeka račva, oni ne odlučuju svjesno kamo žele poći ili koji im smjer odgovara. Oni jednostavno "idu kako ih voda nosi". Postaju dio gomile ljudi koju usmjeravaju događaji umjesto njihovih vlastitih vrijednosti. Zbog toga osjećaju da nemaju nadzor. Ostaju u tom nesvjesnom stanju sve dok ih jednog dana ne probudi zvuk razbješnjele vode. Tada otkrivaju da se nalaze dva metra od slapova Nijagare u čamcu bez vesla. U tom trenutku kažu: "Oh, k vragu!" Ali, tada je već kasno. Nalaze se pred padom. Ponekad je to emocionalan pad. Ponekad je pad tjelesan. Ponekad je [[riječ]] o financijskom padu. Velika je vjerojatnost da je ono što vas trenutno opterećuje u životu moglo biti izbjegnuto boljom odlukom uzvodno." [[Kategorija:Američki filozofi|Robbins,Anthony]] [[Kategorija:Američki pisci|Robbins,Anthony]] {{Wikipedia}} qjruwhc1y3m4wjwgp1zgp5216365t0m 0 2649 18616 13006 2006-09-27T21:57:25Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Bruce Fairchild Barton]] 18616 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Bruce Fairchild Barton]] g861oky55vaudofyocqlk5dgsq6zs7c 0 2650 52228 50224 2014-04-15T20:45:58Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 20 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q230762]] 52228 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dale Carnegie |slika= |tekst uz sliku=američki pisac |datum rođenja= 24. novembar 1888. |mjesto rođenja= |datum smrti=1. novembar 1955. |mjesto smrti= }} * "Niko se ne obogati dok ne obogati druge." * "Većina važnih i zapamćenih stvari na ovom [[svijet]]u postignute su od ljudi koji su se nastavili truditi i onda kad se činilo da više nema [[nada|nade]]." [[Kategorija:Američki pisci|Carnegie,Dale]] {{Wikipedia}} 8rlpk8xft9z4ru522x5dprpibd28ou5 0 2651 60618 60580 2023-06-13T21:26:22Z Niegodzisie 7018 60618 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Zig Ziglar |slika= |tekst uz sliku=američki književnik |datum rođenja=6. novembar 1926. |mjesto rođenja=Coffee County, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Zig Ziglar at Get Motivated Seminar, Cow Palace 2009-3-24 3.JPG|thumb|right|Ziglar (2009)]] *"Prije nego što možete nešto očekivati od svog [[život]]a, u njega morate najprije nešto uložiti." *"U životu možete dobiti sve što poželite ako dovoljnom broju ljudi pomognete da dobiju ono što oni žele." {{DEFAULTSORT:Ziglar, Zig}} [[Kategorija:Američki pisci]] {{Wikipedia}} 902d7zz61zralemf2y3qlp483ydkmgy 0 2652 28098 23553 2007-03-13T22:43:55Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28098 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Michael Todd |slika= |tekst uz sliku=pravo ime ''Avrom Hirsch Goldbogen'', američki filmski producent |datum rođenja=22. juni 1907. |mjesto rođenja= |datum smrti=22. mart 1958. |mjesto smrti= }} *"[[Život]] je kao filmska predstava. Sami smo producenti svojih [[predstava]]." [[Kategorija:Američki producenti|Todd,Mike]] {{Wikipedia}} gcoq9h32z5nr1sfuo6ts4b04q5xlcw1 0 2653 59238 59237 2020-03-16T19:38:26Z Veli-Turo 7109 59238 wikitext text/x-wiki [[File:Aristotle Onassis 1967cr.jpg|thumb|right|Aristotle Onassis 1967]] '''Aristotelis Sokratis Onassis''' (grč. ''Αριστοτέλης Ωνάσης'') (15. januar 1900 – 15. amrt 1975), grčki biznismen ---------- *" Hoćete zaraditi [[novac]], družite se sa bogatima." [[Kategorija:Politika|Onassis,Aristotelis]] {{Wikipedia}} pt5d22gmsu5huo5r4i02b4ft642wgza 0 2654 61434 60100 2024-05-16T18:27:15Z Srđan 4695 Moving from [[Category:SAD]] to [[Category:Sjedinjene Američke Države]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61434 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Henry Ford |slika= |tekst uz sliku=američki biznismen |datum rođenja=30. juli 1863. |mjesto rođenja= |datum smrti=7. april 1947. |mjesto smrti= }} [[File:Henry_ford_1919.jpg|thumb|Henry Ford (1919)]] *"Jedinu pravu [[sigurnost]] u današnjem svijetu čovjeku mogu pružiti [[znanje]], [[iskustvo]] i [[sposobnost]]." *"Mislite li da možete – ili mislite da ne možete – u pravu ste!" *"Ne postoji osoba koja nije sposobna da uradi više od onoga što misli da može." *"Preko noći postaje slavan samo onaj ko je danima neumorno radio. " * "Poslodavac ne daje plaću, on je samo isplaćuje... Plaću daje kupac! " [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države|Ford,Henry]] cows7u9d0zca0dptwlmi4u8twesg43v 0 2655 52549 45982 2014-04-21T19:02:21Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52549 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Og Mandino |slika= |tekst uz sliku=američki pisac |datum rođenja=12. decembar 1923. |mjesto rođenja= |datum smrti=3. septembar 1996. |mjesto smrti= }} *Jedini siguran način na koji ćeš uspjeti jest služiti više i bolje no što se od tebe očekuje, bez obzira na to kakvu zadaću možda imaš. Ovu naviku njeguju svi uspješni ljudi od samih [[početak]]a. Kažem ti, najsigurnije ćeš se osuditi na osrednjost budeš li obavljao samo [[posao]] za koji si plaćen." *"Proživjet ću ovaj [[dan]] kao da mi je posljednji. A što ću učiniti s ovim posljednjim danom koji mi je dan na raspolaganje? Kao prvo, zapečatit ću spremnik [[život]]a da se nijedna kap ne prolije na pijesak. Neću se razbacivati ni trenutka žalopojeći o jučerašnjim propustima, [[poraz]]ima, ljubavnim jadima, jer zašto da poslije zla odbacujem ono [[dobro]]? Može li se pijesak isipavati uvis u pješčanom satu? Hoće li [[sunce]] osvanuti ondje gdje zalazi i zaći ondje gdje sviće? Mogu li iznova oživjeti jučerašnje greške, te ih ispraviti? Mogu li prizvati jučerašnje rane i prizdraviti ih? Mogu li postati mlađim no što sam jučer bio? Mogu li povući [[zlo]] koje je izgovoreno, nesreću koja je počinjena, [[bol]] koja je nanesena? Ne. Jučer je pokopano zauvijek i o tome neću više misliti. Proživjet ću ovaj dan kao da mi je posljednji. A, ako ne bude posljednji, past ću na koljena i izreći hvalu." *"[[Uspjeh]]om ne možeš vladati, možeš ga jedino zaslužiti." == Djela == *''[[Izbor (Mandino)|Izbor]]'' *''[[Povratak skupljača krpa]]'' *''[[Dvanaesti anđeo]]'' *''[[Najveće čudo na svijetu]]'' [[Kategorija:Američki pisci|Mandino,Og]] [[Kategorija:Og Mandino|*]] {{Wikipedia}} aoko1065npaem6nyjidgq3ywmi90q5w 0 2656 26046 26045 2006-12-12T20:15:06Z Harač 23 26046 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Orenthal James Simpson |slika=[[slika:O.J. Simpson (1986).jpg|200px]] |tekst uz sliku=''američki glumac i sportista'' |datum rođenja=09.07.1947. |mjesto rođenja=San Fancisko, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} *„[[Put]] prema vrhu počinje onog [[dan]]a kad preuzmete potpunu [[odgovornost]] za sebe i kad prestanete tražiti isprike“ {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki glumci|S]] [[Kategorija:Sport|S]] [[Kategorija:Američki sportisti|S]] aqjyaucm3imzx3qvhcdocecbegfaya0 0 2657 54836 40198 2015-08-03T18:48:15Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q317588]] na [[d:|Wikidati]] 54836 wikitext text/x-wiki '''Ivan Gundulić''' (9. januar 1589 – 8. decembar 1638), dubrovački pjesnik. Poznatije djela: ''[[Osman]]'', ''[[Dubravka]]'', ''[[Suze sina razmetnoga]]''. ------------ *"Kolo od sreće uokoli :vrteći se ne pristaje: :tko bi gori, eto je doli, :a tko doli gori ustaje." [[Kategorija:Ivan Gundulić|*]] {{Wikipedia|Ivan Gundulić}} tn451oezmfittfcbd0lh711hlylajfr 0 2658 19921 6759 2006-10-02T13:25:24Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19921 wikitext text/x-wiki '''Franklyn Broude''' --------- *"Ne dobijate uvijek ono što tražite, ali, sigurno, nećete dobiti ono što nikada ne zatražite… osim ako nije zarazno." [[Kategorija:Književnost|Broude,Franklyn]] 4rd9s2cwti08ei3p6zw1b3m52hd2oww 0 2659 23335 22358 2006-10-11T20:15:06Z Zumbulka~bswikiquote 10 23335 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=William Clement Stone |slika= |tekst uz sliku=američki biznismen i pisac |datum rođenja=4. maj 1902. |mjesto rođenja= |datum smrti=3. septembar 2002. |mjesto smrti= }} *"Ako možete [[dobitak|dobiti]] nešto, ne gubeći ništa time što ćete to zatražiti, u svakom slučaju, zatražite to!" [[Kategorija:Američki pisci|Stone,William Clement]] {{Wikipedia}} 6ent1o40sy35299sjqxouu1pi2p49mo 0 2660 20281 6771 2006-10-02T13:44:18Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 20281 wikitext text/x-wiki '''John Fuhrman''', američki biznismen --------- *"Otisnete li se naviše, dobit ćete po prstima – ustrajte. :Ako osjećate da ste sposobni uspijevati, zvat će vas sanjarom – sanjajte dalje. :Budete li posezali za dobrom prilikom, zvat će vas nestalnim – posegnite više. :Ionako se sve dogodi s razlogom – vi budite razlog. :Još ako izazovete prosjek, zvat će vas buntovnikom – povedite pobunu. :Ako pokažete strpljenje, možda će vas zvati slabićem – ipak ostanite strpljivi. :Neke ideje klijaju iz sjemena odbijanja – potražite odbijanje. :Jeste li spremni otvoriti srce zatvorenim umovima? – uživajte dok ih otvarate. :Potražite jaku stranu svake osobe koju sretnete – postat ćete jači." *"Život je autocesta - užitak koji vam pruža ovisi o traci koju ste izabrali." [[Kategorija:Politika|Fuhrman,John]] 84zsm8r10h6ijvm3lat18kdra10nqyx 0 2661 23560 21359 2006-10-14T19:31:13Z Zumbulka~bswikiquote 10 23560 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Marina Ugrin |slika= |tekst uz sliku=hrvatska pjesnikinja |datum rođenja=7. februar 1970. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Pa što ako sam [[sanjar]] :I zamišljam [[svijet]] boljim no što jest, :[[Ideal]]ima je [[sudbina]] :da tonu i uzdižu se." :(Iz pjesme ''Buntovnik s razlogom'') [[Kategorija:Hrvatski pisci|Ugrin,Marina]] {{Wikipedia}} p9mf0blyt5or5xy5gg5jsgn8c4uev00 0 2662 23482 21984 2006-10-14T11:17:16Z Zumbulka~bswikiquote 10 23482 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Roy L. Smith |slika= |tekst uz sliku=američki književnik |datum rođenja=? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Za [[uspjeh]] svakog uistinu velikog [[čovjek]]a obično je zaslužna neka dobra [[knjiga]]." [[Kategorija:Američki pisci|Smith,Roy L.]] {{Wikipedia}} ac2dcfpkwgntyx7487cphanokkx74vq 0 2663 61439 53116 2024-05-16T18:27:15Z Srđan 4695 Moving from [[Category:SAD]] to [[Category:Sjedinjene Američke Države]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61439 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Joe Frazier |slika= |tekst uz sliku=američki bokser |datum rođenja=12. januar 1944. |mjesto rođenja=Beaufort, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Vi možete osmisliti [[plan]] borbe, ali kad ona počne stvari mogu krenuti neplanirano i tada ste prepušteni vlastitim [[refleks]]ima – dakle vještini koju ste stekli [[trening]]om. U tom se trenutku vidi u kakvoj ste kondiciji, odnosno, koliko ste kilometara pretrčali izvan dvorane za trening. Ako ste sami sebe varali te propuštali ranojutarnje naporno trčanje, [[istina]] će izaći na vidjelo pod blještavilom reflektora." [[Kategorija:Sport|Frazier,Joe]] [[Kategorija:Američki sportisti|F]] [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države|Frazier,Joe]] {{Wikipedia}} sm0q9qvngedoem8eubgbwamh1or4w83 0 2664 24558 20818 2006-10-28T12:59:38Z Zumbulka~bswikiquote 10 24558 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=George Samuel Clason |slika= |tekst uz sliku=američki pisac |datum rođenja=7. novembar 1874. |mjesto rođenja=Louisiana, SAD |datum smrti= 7. april 1957. |mjesto smrti=Napa, SAD }} *"[[Novac]] je medij kojim se mjeri zemaljski [[uspjeh]]." [[Kategorija:Američki pisci|Clason,George]] {{Wikipedia}} jdlqrududrkrpbtnje5p2ac1uo7ybf3 0 2665 60705 52452 2023-09-07T21:43:49Z Äänisen kypärämies 8209 Datoteka 60705 wikitext text/x-wiki [[File:Jack Kemp official portrait.jpg|thumb|Jack Kemp]] '''Jack French Kemp Jr.''' (13. juli 1935), američki političar ------------- *"Između stvaranja bogatstva i njegovanja osobnosti postoji prirodna veza. Materijalno [[bogatstvo]] je izgrađeno na temeljima [[moral]]a – na poštivanju pravila zakona, vjere, discipline, ugovora, štednje, osobne cjelovitosti i radne etike. Zdrave obitelji koje njeguju ta uvjerenja najbogatiji su izvor snage naše kulture i nade u budućnost." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki političari|Kemp,Jack]] 6zatp2t9v85nia9z20vt4fe5hjsyaqs 0 2666 51854 50037 2014-04-15T02:34:22Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 24 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q7186]] 51854 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Maria Skłodowska-Curie |slika=[[slika:Mariecurie.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Marie Curie, poljska hemičarka, pionir ranog doba radiologije i dvostruki dobitnik Nobelove nagrade (Nobelova nagrada za fiziku 1903, Nobelova nagrada za hemiju 1911.)'' |datum rođenja=7. novembar 1867. |mjesto rođenja=Varšava, Poljska |datum smrti=4. juli 1934. |mjesto smrti=Sallanches, Francuska }} *"Ničega se u [[život]]u ne trebamo [[strah|bojati]]. Samo trebamo razumjeti." [[Kategorija:Poljski naučnici|Curie,Marie]] [[Kategorija:Francuski naučnici|Curie,Marie]] {{Wikipedia}} 5kox3damj79rabbi5mojdieidrzklox 0 2667 52523 32692 2014-04-21T17:24:26Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52523 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mary Pickford |slika=[[slika:MaryPickford13.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Mary Pickford (pravo ime Gladys Marie Smith), američka glumica'' |datum rođenja=8. april 1892. |mjesto rođenja=Toronto, Kanada |datum smrti=29. maj 1979. |mjesto smrti=Santa Monica, SAD }} * "Ako ste činili [[greška|greške]], čak i ozbiljne greške, uvijek postoji još jedna prilika." [[Kategorija:Američki glumci|Pickford,Mary]] {{Wikipedia}} m7b2oh1hce1meo962aw48bsjzqy24a0 0 2668 58964 51325 2019-08-10T21:54:37Z Risto hot sir 6370 File 58964 wikitext text/x-wiki [[File:Maurice Quentin de La Tour - Diogenes.jpg|thumb|Diogenes]] '''Diogenes''' (412 p.n.e. - 323 p.n.e.), grčki filozof --------- * "[[bogatstvo|Bogati]] su oni koji nemaju [[želja]], a prosjaci su oni koji stalno žele imati još više." [[Kategorija:Grčki filozofi]] {{Wikipedia}} fehqmiu2y7eonrbeofftk84kzbga84c 0 2669 52661 45194 2014-04-22T00:15:44Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52661 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=William Jennings Bryan |slika=[[Slika:William Jennings Bryan.JPG|150px]] |tekst uz sliku=američki političar |datum rođenja=19. mart 1860. |mjesto rođenja= |datum smrti=26. juli 1925. |mjesto smrti= }} *[[Sudbina]] nije stvar slučajnosti, već je stvar izbora; to nije nešto što treba čekati, već nešto što treba postići." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki političari|Bryan,William Jennings]] gyqvcq0ep3cp657qtt44iattc7ou75c 0 2670 53609 53607 2014-11-09T10:29:38Z Harač 23 53609 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Edmund Burke |slika=[[Slika:Burke-Edmund-LOC.jpg|170px]] |tekst uz sliku=irski političar, filozof i pisac |datum rođenja= 12. januar 1729. |mjesto rođenja= |datum smrti= 9. juli 1797. |mjesto smrti= }} *"Loši [[zakon]]i su najgora vrst tiranije." *"[[Prošlost]] bi trebala biti odskočna daska, a ne ležaljka" *"Da bi zlo napredovalo, dobri ljudi trebaju samo – ne činiti ništa." ==Djela== *''[[Razmišljanja o revoluciji u Francuskoj]]'' (1790.) [[Kategorija:Irski filozofi|Burke,Edmund]] [[Kategorija:Irski pisci|Burke,Edmund]] [[Kategorija:Irski političari|Burke,Edmund]] [[Kategorija: Edmund Burke]] {{Wikipedia}} 0xhaj7j40bi6i5ohy6macslkml6bjpz 0 2671 51672 45533 2014-04-14T20:15:54Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 15 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q1151]] 51672 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Hector Berlioz |slika=[[Slika:Hector berlioz.jpg|170px]] |tekst uz sliku=francuski kompozitor |datum rođenja=11. decembar 1803. |mjesto rođenja= |datum smrti=8. mart 1869. |mjesto smrti= }} *"[[Vrijeme]] je veliki učitelj - šteta je, međutim, što ubija svoje učenike." [[Kategorija:Francuski kompozitori|Berlioz,Hector]] {{Wikipedia}} 49w9c9i864b8p3d2kmfyjhkoelt7qn3 0 2672 54837 47991 2015-08-03T18:48:25Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 4 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q49478]] na [[d:|Wikidati]] 54837 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Pierre Carlet de Chamblain de Marivaux |slika=[[slika:Marivaux.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Pierre de Marivaux, francuski pisac'' |datum rođenja=4. februar 1688. |mjesto rođenja= |datum smrti= 12 februar 1763. |mjesto smrti= }} *"Bit će da na zemlji nije mjesto [[vrlina]]ma, jer one tamo najviše pate." [[Kategorija:Francuski pisci|Marivaux,Pierre de]] {{Wikipedia}} hz6qd5ldb06dtc337yrfj82az0ebrdm 0 2673 60906 59507 2024-02-08T20:42:43Z Atso Costa 8369 60906 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Felice Leonardo Buscaglia |slika= |tekst uz sliku=italijansko-američki pisac |datum rođenja=31. mart 1924. |mjesto rođenja= |datum smrti=11. juni 1998. |mjesto smrti= }} [[File:LeoBuscaglia.jpg|thumb|Leo Buscaglia (1989)]] *"[[Iskustvo]] kao da kazuje da samo budale imaju povjerenja, da samo budale vjeruju i prihvaćaju sve. Ako je to istina, onda je ljubav najbudalastija: ne temelji li se na povjerenju, vjeri i prihvaćanju, onda nije ljubav." *"[[Ljubav]] je spontana i žudi za izrazom u radosti, ljepoti, istini, pa i u suzama. Ljubav živi u trenutku; ne gubi se u prošlosti i ne teži prema sutrašnjici. Ljubav je SADA." *"[[Ljubav]] je uvijek otvorenih ruku. Otvorenih ruku dopuštate ljubavi da dolazi i oldazi kako želi, slobodno, jer bi ona to ionakko činila. Ako pokušate zarobiti ljubav, shvatit ćete da držite samo sebe." *"[[Ljubav]] je [[život]]... Ako propustite ljubav, propustili ste život." *"Savršena [[ljubav]] doista je rijetka... Zaljubljeni uvijek moraju imati profinjenost mudrih, prilagodljivost djece, osjetljivost umjetnika, razum filozofa, smirenost svetaca, snošljivost učenjaka i snagu samopouzdanih." *"[[Život]] je Božji dar vama. Način nan koji ga živite, vaš je dar Bogu." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Italijanski pisci|Buscaglia,Leo]] [[Kategorija:Američki pisci|Buscaglia,Leo]] 8ynpxn9vi2eveg8qe4ytd3ejxlxbewa 0 2674 51736 45936 2014-04-14T22:23:28Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 24 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q439204]] 51736 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Henry Louis Mencken |slika=[[slika:H l mencken.jpg|150px]] |tekst uz sliku=američki pisac i novinar |datum rođenja= 12. septembar 1880. |mjesto rođenja=Baltimore, SAD |datum smrti= 29. januar 1956. |mjesto smrti= }} *"Biti zaljubljen znači biti u stanju vječne anestezije." *"[[Ljubav]] je [[pobjeda]] mašte nad inteligencijom." *"Ljubav je poput [[rat]]a: lako ju je započeti, ali vrlo teško zaustaviti." [[Kategorija:Američki pisci|Mencken,H. L.]] [[Kategorija:Američki novinari|Mencken,H. L. ]] {{Wikipedia}} 0sq9voq4wd5hzpg7nqlwfa0vuplfipu 0 2675 51837 39187 2014-04-15T02:11:52Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 3 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q220845]] 51837 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Marguerite de Valois |slika=[[slika:Margot 001.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Marguerite de Valois, francuska kraljica'' |datum rođenja=14. maj 1553. |mjesto rođenja= |datum smrti=27. maj 1615. |mjesto smrti= }} *"[[Ljubav]] svakodnevno čini čuda: oslabljuje jake, a jača slabe; budale čini mudrima, a [[mudrac]]e [[budala]]ma; promiče [[strast]]i, uništava [[razum]]; jednom [[riječ]]ju, preokreće sve naopako." [[Kategorija:Historija]] {{Wikipedia}} nepujuq2qwsdnh1ysft9fe4jsk4211b 0 2676 21348 6843 2006-10-04T18:42:11Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21348 wikitext text/x-wiki '''Margaret Horton''' ---------- *"Romantična ljubav se dogodi; ona se ne postiže naporom – ona vas sama pohodi. Opsjednuti ste voljenom osobom i ne možete mislit ni na što drugo. Gubite volju za nezavisnošću i želite se stopiti s drugim i biti dio njega." [[Kategorija:Književnost]] 5ikv95dg5fvz6os6pfn256tycrzijed 0 2677 52481 39749 2014-04-21T16:17:07Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52481 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Katherine Anne Porter |slika= |tekst uz sliku= američka književnica i novinarka |datum rođenja= 15. maj 1890. |mjesto rođenja= |datum smrti= 18. septembar 1980. |mjesto smrti= }} *"[[Ljubav]] se mora uvijek iznova učiti, ona je neiscrpna." [[Kategorija:Američki pisci|Porter,Katherine Anne]] [[Kategorija:Američki novinari|Porter,Katherine Anne]] {{Wikipedia}} g4z6793waj59fwww12j2oiy8tj3qn1t 0 2678 52498 32678 2014-04-21T17:01:45Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52498 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Lorraine Hansberry |slika= |tekst uz sliku=američka književnica |datum rođenja= 19. maj 1930. |mjesto rođenja= |datum smrti= 12. januar 1965. |mjesto smrti= }} *"Na kraju uvijek preostaje [[ljubav]]. Ako to niste shvatili, niste shvatili ništa." [[Kategorija:Američki pisci|Hansberry,Lorraine]] {{Wikipedia}} imf10a1sdjy8kn3i6pdk6vipj5s2a9m 0 2679 51730 46301 2014-04-14T22:16:53Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 8 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q352725]] 51730 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Richard Brinsley Sheridan |slika=[[slika:Richard Sheridan.jpg|150px]] |tekst uz sliku=irski pisac i političar |datum rođenja= 30. oktobar 1751. |mjesto rođenja=Dublin, Irska |datum smrti= 7. juli 1816. |mjesto smrti= }} *"[[Duhovitost]] pomiješana sa zlobom ne vrijedi ništa." *"O, draga! O, prelijepa! Kada te pogledam, :Tebe, u kojoj prebivaju sve radosti, :Ti pjevaš u mom srcu :I daruješ sklad muzici." [[Kategorija:Irski pisci|Sheridan,Richard]] [[Kategorija:Irski političari|Sheridan,Richard]] {{Wikipedia}} lvdysfnbzikznh982tfsvh29n4xpjlk 0 2680 51699 45976 2014-04-14T21:09:32Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 28 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q38203]] 51699 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Helen Keller |slika=[[slika:Helen_KellerA.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''američka književnica'' |datum rođenja= 27. juni 1880. |mjesto rođenja=Tuscumbia, Alabama, SAD |datum smrti= 1. juni 1968. |mjesto smrti=Easton, Connecticut, SAD }} * "Dok [[sebičnost]] i pritužbe izopačuju i pomračuju [[duša|dušu]], [[ljubav]] je nadimlje radošću i oštri njezin vid." * "Kad nam [[sreća]] zatvori jedna vrata, često nam otvori i druga, ali mi ponekad znamo predugo gledati u ona zatvorena i ne vidimo otvorena." * "[[Karakter]] se ne može razviti kroz lakoću i mir. Jedino kroz iskušenja i patnju se duša može ojačati, vizija pojasniti, ambicija inspirirati i uspjeh postići." * "Moji prijatelji ispisali su priču mog života. Na bezbroj načina preokrenuli su moje mane u sjajne prednosti i omogućili mi da koračam smireno i srećno pod sjenkom mog nedostatka. " * "Ono najbolje i najljepše ne može se vidjeti, pa čak ni dotaknuti. To se mora osjetiti srcem." * "Posrćem, padam, ustajem...Teškom mukom nastavljam dalje, ali idem naprijed...Sve sam željnija i sve više i više se penjem. Nazirem sve širi horizont. Svaka je [[borba]] - [[pobjeda]]." * "[[Samoća]] žaljenje je naš najgori neprijatelj i ako mu se predamo nikada nećemo učiniti nešto mudro na ovom svijetu." * "Sreću nam ne donosi ono što vidimo i dodirujemo, ni ono što drugi rade za nas, nego ono što mislimo da možemo osjetiti i učiniti za drugoga, a onda za sebe same." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pisci|Keller,Helen]] 5ov15tmbsh8d17hhox1fdrvx5vkotbf 0 2681 38297 22870 2009-10-29T21:30:13Z AnankeBot 206 robot Uklanja: [[de:Franklin P. Jones]] 38297 wikitext text/x-wiki '''Franklin P. Jones''' (1853-1935), američki pisac -------- *"[[Ljubav]] ne pokreće [[svijet]]. Ljubav je ono što osmišljava njegovu vrtnju." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pisci|Jones,Franklin P.]] 1ukhkqvg7m737wve308g4fecwq92m0b 0 2682 53647 23421 2014-11-21T18:19:04Z Innotata 4232 53647 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Shelagh Delaney |slika= |tekst uz sliku=britanska književnica |datum rođenja=25. novembar 1938. |mjesto rođenja=Salford, Engleska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Možemo se sjećati kako je bilo drugi, treći i četvrti [[put]], ali nikada ne može biti kao prvi put. Ono zauvijek ostaje tu." [[Kategorija:Britanski pisci|Delaney,Shelagh]] {{Wikipedia}} 0srkz9dss5i7e29m8ffo80is9qjmv2q 0 2683 23571 21302 2006-10-15T09:37:46Z Zumbulka~bswikiquote 10 23571 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Louis Ginsberg |slika= |tekst uz sliku=američki pjesnik |datum rođenja= ? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[[Ljubav]] je neodoljiva [[želja]] da neko neodoljivo žudi za nama." [[Kategorija:Američki pisci|Ginsberg,Louis]] {{Wikipedia}} tpukwi8neds9bcki6p6wmq2rxqz323x 0 2684 59540 52414 2020-10-30T22:44:42Z Vilho-Veli 7122 File 59540 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Eva Gabor |slika= |tekst uz sliku=američka glumica mađarskog porijekla |datum rođenja= 11. februar 1919. |mjesto rođenja=Budimpešta, Mađarska |datum smrti=4. juli 1995. |mjesto smrti=Los Angeles, SAD }} [[File:Eva Gabor.jpg|thumb]] *"[[Ljubav]] je igra koja se može igrati udvoje tako da oboje pobijede." [[Kategorija:Američki glumci|Gabor,Eva]] {{Wikipedia}} 0iy7j3h5aw98klynkgot0k6wo0rjdfc 0 2685 51116 43849 2014-04-09T01:40:11Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 3 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q235872]] 51116 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Alexander Smith |slika= |tekst uz sliku=''škotski pjesnik'' |datum rođenja= 31. decembar 1830. |mjesto rođenja= |datum smrti= 5. januar 1867. |mjesto smrti= }} *"[[Ljubav]] nije ništa drugo nego otkrivanje sebe u drugima i užitak u tom prepoznavanju." [[Kategorija:Britanski pisci|Smith,Alexander]] {{Wikipedia}} 3bdqvijvh6u4hozc2snbiz2xx7xcggh 0 2686 58531 52071 2018-05-10T21:02:47Z DARIO SEVERI 5869 Corr. 58531 wikitext text/x-wiki '''Étienne Gilson''' (1884-1978), francuski filozof i historičar. -------- *"No voljeti je nešto posve drugo; to je željeti predmet [[ljubav]]i zbog njega samog, radovati se njegovoj ljepoti i dobroti zbog njih samih, ne misleći ni na što drugo." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski filozofi|Gilson,Étienne]] [[Kategorija:Francuski historičari|Gilson,Étienne]] 1g0dmr7ddfy1flfdiih2y42fl9qxqk8 0 2687 6872 2006-02-04T19:14:26Z Zumbulka~bswikiquote 10 Etienne Gilson premješten u Étienne Gilson 6872 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Étienne Gilson]] q02euvaj8d4a023mxmvq1yv8gjaj293 0 2688 60049 52557 2022-03-02T02:17:48Z Thavok 7714 Izbrisani nepotrebni razmaci. 60049 wikitext text/x-wiki '''Pam Brown''' (1948), australijska književnica -------- *"[[Ljubav]] je [[bolest]] u kojoj je ozdravljenje gubitak." *"Ljubav je kavijar i svadbena torta, jagode i šlag. Ljubav je šampanjac. [[Prijateljstvo]] je svježi kruh i maslac, bijeli sir i čaj za dvoje. U [[život]]u je, naravno, najbolje kombinovati jedno i drugo. Ali prijateljstvo se lakše vari." *"Ljubav nam zapovijeda da zakoračimo u ništavilo – i pritom nas podupire." *"Ljubav znači napokon shvatiti patnju drugog bića." *"Samo ljubav drži tamu na odstojanju." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Australijski pisci|Brown,Pam]] 4srpye1lpna07niygx36igszne0hmvj 0 2689 54838 27923 2015-08-03T18:48:36Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16510690]] na [[d:|Wikidati]] 54838 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Frank Crane |slika= |tekst uz sliku=američki pisac |datum rođenja=1861. |mjesto rođenja= |datum smrti=1928. |mjesto smrti= }} *"Ako budete imali previše [[povjerenje|povjerenja]], možda će vas neko prevariti, ali ako ne budete imali dovoljno povjerenja, živjet ćete u mukama." [[Kategorija:Američki pisci|Crane,Frank]] {{Wikipedia}} 74v2ws6k7sajz1nojctrhhaydjlh27f 0 2690 51681 49597 2014-04-14T20:31:27Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 10 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q228494]] 51681 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Elizabeth Barrett Browning |slika=[[slika:Elizabeth Barrett Browning - Project Gutenberg eText 16786.jpg|150px]] |tekst uz sliku=engleska pjesnikinja |datum rođenja= 6. mart 1806. |mjesto rođenja=Durham, Engleska |datum smrti= 29. juni 1861. |mjesto smrti= }} *"Ako me moraš voljeti, neka to ne bude ni zbog čega drugoga nego zbog same [[ljubav]]i." *"Ko voli vjeruje u nemoguće." {{Wikipedia|Elizabeth Barrett Browning}} [[Kategorija:Britanski pisci|Browning,Elizabeth Barrett]] na9jrr88kl1o292ga9kyfue6k9flfel 0 2691 51706 48274 2014-04-14T21:34:16Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 17 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q123916]] 51706 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Henri-Frédéric Amiel |slika=[[Slika:Henri-Frederic Amiel 1852.jpg|180px]] |tekst uz sliku=''švicarski filozof i pjesnik'' |datum rođenja=1821. |mjesto rođenja= |datum smrti= 1881. |mjesto smrti= }} *"Un paysage quelconque est un etat de l'ame." ::''Bilo koja panorama je nešto kao stanje duha''. *"[[Život]] je kratak i nikad nemamo dovoljno vremena za srca onih koji putuju s nama. O, ne oklijevajte s ljubavlju! Žurno postanite ljubazni." [[Kategorija:švicarski filozofi|Amiel,Henri Frederick]] [[Kategorija:švicarski pisci|Amiel,Henri Frederick]] {{Wikipedia}} j6wxnstt9rg5u0cuyrx6nt3ozhr6861 0 2692 51923 51004 2014-04-15T05:16:12Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 15 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q45546]] 51923 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=William Wordsworth |slika=[[slika:William Wordsworth - Project Gutenberg eText 12933.jpg|150px]] |tekst uz sliku=engleski pjesnik |datum rođenja= 7. april 1770. |mjesto rođenja=Cockermouth, Engleska |datum smrti= 23. april 1850. |mjesto smrti=Ambleside, Engleska }} *"Najbolji dio [[život]]a dobra čovjeka su ona bezimena, nezapamćena djela dobrote i ljubavi." *"Najsnažniji [[um]]ovi često su oni od kojih bučni svijet najmanje čuje." [[Kategorija:Britanski pisci]] {{Wikipedia|William Wordsworth}} syjhblharofguu47wzhl0u1gl0dyog2 0 2693 20689 19435 2006-10-04T17:43:53Z EmxBot 48 Ispravljanje linkova 20689 wikitext text/x-wiki '''Andras Angyal''' (1902 -), danski psihijatar ----------- *"[[Ljubav]] nije slijepa već je vizionarska: ona prozire u samo [[srce]] onoga kojeg voli i vidi pravo lice iza slabosti i nedostataka voljene osobe." [[Kategorija:Nauka]] {{Wikipedia}} lo8hedj1ed0x7m6vzfg6ixafen9dge5 0 2694 19973 18917 2006-10-02T13:27:59Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19973 wikitext text/x-wiki '''George Weinberg''', američki psiholog --------- *"Bili ste zaljubljeni; znate kako je to. To je [[osjećaj]] ushita, ne samo osobom koju volite, nego svim ljudima, samim sobom, životom. Odjednom svugdje vidite ljepotu i uzbuđenje. Ne bojite se izraziti svoju ljubav strastveno, nježnom riječima i tišinom. Osjećate se jakima, velikodušnima i u potpunosti živima." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki naučnici|Weinberg,George]] ish5bwn77f99y2psxdk8b1lq2au0ol9 0 2695 20663 19381 2006-10-04T17:43:10Z EmxBot 48 Ispravljanje linkova 20663 wikitext text/x-wiki '''Alexander Lowen''' (New York, 1910 -), američki pisac i psihoterapeut ----------- *"[[Ljubav]] je osjećaj koji zrači iz srca i krvlju se širi u sve tjelesne stanice." [[Kategorija:Nauka|Lowen,Alexander]] [[Kategorija:Američki pisci|Lowen,Alexander]] {{Wikipedia}} ekpk7d0u316iuzsssij7fuxymj2l4t0 0 2696 51792 45527 2014-04-15T00:33:12Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 10 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q155087]] 51792 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Thornton Wilder |slika=[[slika:Thornton Wilder.jpg|170px]] |tekst uz sliku=američki književnik |datum rođenja= 17. april 1897. |mjesto rođenja=Madison, SAD |datum smrti=7. decembar 1975. |mjesto smrti=Hamden, SAD }} *"... i mi sami bit ćemo voljeni i zaboravljeni. No bit će dovoljno [[ljubav]]i; svi ti ljubavni nagoni vraćaju se ljubavi koja ih je stvorila. Čak ni pamćenje nije nužno za ljubav. Postoji zemlja živih i zemlja mrtvih, a [[most]] između njih je ljubav – samo ona jest, samo ona ima smisla." [[Kategorija:Američki pisci|Wilder,Thornton]] {{Wikipedia}} a0jy3cgzxaotatg0eqtwwaj4nm36i17 0 2697 20711 19493 2006-10-04T17:44:31Z EmxBot 48 Ispravljanje linkova 20711 wikitext text/x-wiki Sir '''Arthur Wing Pinero''' (24. maj 1855 - 23. novembar 1934), engleski književnik -------- *"Oni koji duboko [[ljubav|vole]] nikad ne ostare; ako i umru od starosti, umru mladi." [[Kategorija:Britanski pisci|Pinero,Arthur Wing]] {{Wikipedia}} dthtzowe9xs2lrz27bgmwo37p25kz6l 0 2698 58679 51512 2019-01-24T04:13:37Z CommonsDelinker 84 Replacing JohnDonne.jpg with [[File:John_Donne_by_Isaac_Oliver.jpg]] (by [[:c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: [[:c:COM:Duplicate|Duplicate]]: Exact or scaled-down duplicate: [[:c::File:John Donne by Isaac Oliver.jpg|]]). 58679 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=John Donne |slika=[[slika:John Donne by Isaac Oliver.jpg|150px]] |tekst uz sliku=engleski pjesnik |datum rođenja= 1572. |mjesto rođenja= |datum smrti= 31. mart 1631. |mjesto smrti= }} *"[[Ljubav]] ne poznaje ni doba ni klimu, :Ni sahate, ni dane ni mjesece, :Te dronjke vremena" ==Djela== *''[[Biathanatos]]'' [[Kategorija:Britanski pisci|Donne,John]] [[Kategorija:John Donne]] {{Wikipedia}} bwl094re8ky75ajym0ajunn6jv8cwus 0 2699 52440 47954 2014-04-21T14:54:36Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52440 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Henry van Dyke |slika=[[slika:Henry Van Dyke - Project Gutenberg eText 16229.png|170px]] |tekst uz sliku=američki književnik |datum rođenja=1852. |mjesto rođenja= |datum smrti= 1933. |mjesto smrti= }} *"Jer [[ljubav]] nije drugo nego neutaživa žudnja duše da je se cijelu spozna i da joj se sve oprosti" *"[[Vrijeme]] je :Presporo za one koji čekaju, :Prebrzo za one koji se boje, :Predugo za one koji tuguju, :Prekratko za one koji se raduju; :Ali za one koji se vole :Vrijeme je [[vječnost]]." [[Kategorija:Američki pisci|Dyke,Henry van]] {{Wikipedia}} mzkrtpq4ix5iptaak6ksu3ft86bx34v 0 2700 35280 19372 2008-11-02T13:47:15Z Pearl 501 35280 wikitext text/x-wiki '''Alberto Cassella''' --------- *"[[Ljubav]] je više od [[iluzija|iluzije]] i jaka je kao [[smrt]]." [[Kategorija:Književnost|Cassella,Alberto]] owzb398nuu05yh9r5w57dpbr4ir46mp 0 2701 54839 40441 2015-08-03T18:48:46Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16400]] na [[d:|Wikidati]] 54839 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Han Suyin |slika= |tekst uz sliku=pravo ime ''Rosalie Elisabeth Kuanghu Chow'', kineska književnica |datum rođenja= 12. septembar 1917. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[[Ljubav]] između dva bića može značiti samo to da se dvije duše približe, prepoznaju se te štite i tješe jedna drugu." *"Šta bi njoj donijela njegova ljubav nego zavaravanje, [[kavez]] za orla, a [[orao]] će u kavezu umrijeti ili pak postati obična vrana." [[Kategorija:Kineski pisci|Suyin,Han]] {{Wikipedia}} g025fq61jfsnk3jf5qqx46p5a0rxmsu 0 2702 60576 58855 2023-04-07T10:13:32Z Sokan Arto 8064 60576 wikitext text/x-wiki [[File:Romain Rolland-1914.jpg|thumb|Romain Rolland (1914)]] '''Romain Rolland''' (29. januar 1866 - 30. decembar 1944), francuski pisac ---------- *"Ljudi čine pogreške – takav je [[život]]. No voljeti nikad nije pogrešno." *"Ljudi prave [[zakon]]e, žene [[običaj]]e." *"Ljudi stvaraju djela, a žene ljude." *"[[Muškarac]] se oženi da bi pobjegao od drugih [[žena]], a onda juri za drugim ženama da bi pobjegao od svoje žene." *"Najgore [[zlo]] od koga [[svijet]] pati nije [[moć]] zlih ljudi, nego [[slabost]] dobrih ljudi." [[Kategorija:Francuski pisci]] {{Wikipedia}} 2gb4ol8koep1xlsaav88ajlqomyolo4 0 2703 60625 52096 2023-06-13T21:27:55Z Niegodzisie 7018 60625 wikitext text/x-wiki '''Mignon McLaughlin''' (1913 - 1983), američka novinarka i književnica ---------- *"U aritmetici [[ljubav]]i jedan plus jedan jednako je beskonačnosti, a dva minus jedan jednako je nuli." {{DEFAULTSORT:McLaughlin, Mignon}} [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Američki novinari]] {{Wikipedia}} mz3dplv5tyir9cn07czf3c4qrla8gyj 0 2704 58950 52613 2019-08-08T10:46:44Z Risto hot sir 6370 File 58950 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sara Teasdale |slika= |tekst uz sliku=američka pjesnikinja |datum rođenja=8. august 1884. |mjesto rođenja=St. Louis, SAD |datum smrti=29. januar 1933. |mjesto smrti=New York, SAD }} [[File:Felsinger,-Sara-Teasdale,-portrait-photograph.jpg|thumb|left]] *"Uzmi [[ljubav]] kada ti se daje, :Ali nikada je ne smatraj :Sigurnim [[bijeg]]om od tuge :Niti potpunim oporavkom." [[Kategorija:Američki pisci|Teasdale,Sara]] {{Wikipedia}} 2a0w41a06hwqs8o4w72385cbit2ra2i 0 2705 51819 46161 2014-04-15T01:42:08Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 13 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q469882]] 51819 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Robert Green Ingersoll |slika=[[slika:RobertGIngersoll.jpg|150px]] |tekst uz sliku=američki političar |datum rođenja= 11. august 1833. |mjesto rođenja= |datum smrti= 21. juli 1899. |mjesto smrti= }} *"[[Ljubav]] je čarobnica, vila koja preobražava bezvrijedne [[stvar]]i u radost i stvara kraljice i kraljeve od obične gline. Ona je miomiris toga čudesnog cvijeta -srca- i bez te svete strasti, te božanske omame, mi smo manje od zvijer; a s njom je [[zemlja]] nebo, a mi smo bogovi." *"Malo [[bogataš]]a posjeduje svoju imovinu. Imovina njih posjeduje." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki političari|Ingersoll,R.G.]] lrkmpjk2a777y767ecdkrts5cfcqyf8 0 2706 51552 37445 2014-04-13T22:22:58Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 1 interwiki link, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q434597]] 51552 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Juan Ruiz |slika= |tekst uz sliku=španski pjesnik |datum rođenja=oko 1283. |mjesto rođenja= |datum smrti=oko 1350. |mjesto smrti= }} *"[[Ljubav]] preobražava grubijane u plemenitaše :Daruje [[riječ]]itost nemuštima, :Daje [[hrabrost]] kukavicama, :A lijene čini brzim i vrijednim" [[Kategorija:španski pisci|Ruiz,Juan]] {{Wikipedia}} pmm5lpd6s59wo9m76dfitrq9tokj85i 0 2707 58502 52015 2018-04-12T09:25:46Z Zumalabe 4623 58502 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Pedro Calderón de la Barca |slika=[[slika:Las Glorias Nacionales, 1852 "D. Pedro Calderón de la Barca" (4013195639).jpg|150px]] |tekst uz sliku=španski pisac |datum rođenja=17. januar 1600. |mjesto rođenja= |datum smrti= 25. maj 1681. |mjesto smrti= }} *"Ako [[ljubav]] nije [[ludost]], onda nije ni ljubav." {{Wikipedia}} [[Kategorija:španski pisci|Barca,Pedro Calderón de la]] mtpsxdc7gtdbmjm50w11zx38d5j05fk 0 2708 60589 54840 2023-04-27T20:57:16Z Tallon nollat 8065 Datoteka 60589 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jeanne Moreau |slika= |tekst uz sliku=''francuska glumica, pjevačica i režiserka'' |datum rođenja=23. januar 1928. |mjesto rođenja=Pariz, Francuska |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Jeanne Moreau (2009).jpg|thumb|Jeanne Moreau (2009)]] * "Kad je [[muškarac]] savršen možete da mu se divite, ali ne i da ga volite." * "Muškarci govore ženama uvijek isto, ali srećom uvijek drugoj ženi." * "Nesporazumi između [[žena]] i muškaraca izbijaju najčešće zato što muškarci žele djevicu, iskusnu kao Mesalinu." * "Starenje vas ne štiti od [[ljubav]]i. No ljubav vas, donekle, štiti od starenja." [[Kategorija:Francuski glumci|Moreau,Jeanne]] [[Kategorija:Francuski pjevači|Moreau,Jeanne]] [[Kategorija:Francuski režiseri|Moreau,Jeanne]] {{Wikipedia}} jjhov9xioufky4fymfycumytj5myyv0 0 2709 51698 43832 2014-04-14T21:07:37Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 4 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q213302]] 51698 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Helen Hayes Brown |slika=[[slika:HelenHayesStageDoorCanteen.jpg|170px]] |tekst uz sliku=američka glumica |datum rođenja=10. oktobar 1900. |mjesto rođenja= |datum smrti=17. mart 1993. |mjesto smrti= }} *"Ljubavna priča nije važna – važno je da smo sposobni za [[ljubav]]." *"Najteže godine [[život]]a su one između deset i sedamdeset." [[Kategorija:Američki glumci]] {{Wikipedia}} scgkc7e5rzwt5lg53l3m45qx1dkcwc2 0 2710 26536 21475 2007-01-11T23:57:39Z Zumbulka~bswikiquote 10 26536 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Agnes Shakespeare Higginson |slika= |tekst uz sliku=''irsko-kanadska pjesnikinja,<br> pisala pod pseudonimom Moira O'Neill'' |datum rođenja=1870. |mjesto rođenja= |datum smrti= 1951. |mjesto smrti= }} *"[[Mladost]] traje časak, :[[Ljepota]] je cvijet, :Al' [[ljubav]] je dragulj što osvaja svijet." [[Kategorija:Irski pisci|O'Neill,Moira]] [[Kategorija:Kanadski pisci|O'Neill,Moira]] {{Wikipedia}} boco8swetou9f7oew192vev2g147721 0 2711 60962 51264 2024-03-15T22:30:15Z Loot's tool 8410 Datoteka 60962 wikitext text/x-wiki [[File:Dante Gabriel Rossetti - Algernon Charles Swinburne.jpg|thumb|Swinburne (1861)]] '''Algernon Charles Swinburne''' (5. april 1837 – 10. april 1909), engleski pjesnik ------------ *"[[Ljubav]], kazahu nam vidjeoci iz starine, :Zlatni je leptir iz divljine :Što leprša i leti obasjanim nebom :I tka sreću srdaca što dođoše iz tmine." [[Kategorija:Britanski pisci|Swinburne,Algernon]] {{Wikipedia}} dktl4hytaxxswqcxb4h39qst1klaf02 0 2712 60122 51778 2022-05-22T02:38:42Z FMSky 7496 60122 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Thomas Paine |slika=[[slika:Thomas Paine rev1.jpg|220px]] |tekst uz sliku=američki revolucionar i političar |datum rođenja= 29. januar 1737. |mjesto rođenja= |datum smrti= 8. juni 1809. |mjesto smrti= }} *"Taj ushit i zanos koji osjećamo :Slikari ne mogu naslikati, :Niti riječi izraziti. :A nikakva vještina ga ne može prikriti." *"Među neuljudnostima kojima nacije i pojedinci izazivaju i razdražuju jedni druge, pamflet gospodina Berka o Francuskoj revoluciji predstavlja izuzetan primjer. Ni [[narod]] Francuske ni Narodna skupština nisu se bavili poslovima Engleske i englsekog Parlamenta, i to što je gosp. Berk počeo, ničim izazvan, jeste ponašanje koje ne može biti oprošteno u pogledu uljudnosti niti opravdano sa stanovišta politike. Teško da se u engleskom [[jezik]]u može naći neki epitet koji gosp. Berk nije pripisao Francuskoj revoluciji i Narodnoj skupštini. Sve što su ukorijenjene mržnje, [[predrasuda]], [[znanje]] ili neznanje mogli sugerirati, izlilo se u obilatom bijesu na gotovo 400 stranica. U raspoloženju i po planu po kojem je gosp. Berk pisao, mogao je nastaviti da piše i do nekoliko hiljada stranica. Kada se jeziku i peru pusti na volju, u izbezumljenosti i strasti, onda [[čovjek]], a ne predmet, postaje iscrpljen." (''[[Prava čovjeka]]'') == Djela == *''[[Prava čovjeka]]'' [[Kategorija:Američki političari|Paine,Thomas]] {{Wikipedia|Thomas Paine}} 1666g709q151icz0q50jlzqimkbq3dv 0 2713 60521 60520 2023-02-22T23:19:23Z Nero Loren 8006 60521 wikitext text/x-wiki [[File:Alice Walker.jpg|thumb|Alice Malsenior Walker (2007)]] '''Alice Malsenior Walker''' (9. februar 1944), afro-američka književnica --------------- *"Spoznala sam da se ne moram brinuti zbog [[ljubav]]i, već punim [[srce]]m pozdraviti njen dolazak." [[Kategorija:Američki pisci|Walker,Alice]] {{Wikipedia}} krwuwljaayp0zfdw4imoboc463bwnfx 0 2714 52240 49084 2014-04-15T21:34:33Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 19 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q9916]] 52240 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dwight David "Ike" Eisenhower |slika=[[slika:Eisenhower official.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Dvajt Ajzenhauer'', američki general, političar i predsjednik |datum rođenja= 14. oktobar 1890. |mjesto rođenja=Denison, SAD |datum smrti= 28. mart 1969. |mjesto smrti=Washington D.C., SAD }} * "[[Diplomatija]] je vještina govora kada se nema šta reći i šutnje kada se ima šta reći." * "[[Intelektualac]] je čovjek koji koristi više riječi no što je potrebno da objasni stvari koje ne razumije." * "Sudjelujući u pripremama bitaka, shvatio sam da su [[plan]]ovi beskorisni, ali da je planiranje nezamjenljivo." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki političari|Eisenhower,Dwight D.]] 1i52uj7wuqzrfwxrwvlfyhqkjbxmqtb 0 2715 60834 51790 2023-12-15T22:04:12Z Greby-Nyberg 8293 Datoteka 60834 wikitext text/x-wiki [[File:Brendan Behan NYWTS.jpg|thumb|right|Behan (1960)]] '''Brendan Francis Behan''' (9. februar 1923 - 20. mart 1964), irski književnik ---------- *"[[Muškarac]] je već napola zaljubljen u svaku ženu koja ga sluša." [[Kategorija:Irski pisci]] {{Wikipedia}} nnco5rimrey52vmdj5xt4adi3bm30kt 0 2716 51564 39007 2014-04-14T17:07:00Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 2 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q5322190]] 51564 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Edward Verrall Lucas |slika= |tekst uz sliku=engleski književnik |datum rođenja=11. juni 1868. |mjesto rođenja= |datum smrti=26. juni 1938. |mjesto smrti= }} *"Jedna od najvećih [[avantura]] u [[život]]u je leći i zaspati. Jer niko ne može zadirati u vaše snove." [[Kategorija:Britanski pisci|Lucas,E.V.]] {{Wikipedia}} o5m8x5dfskfw73qjtukuuwk948ve21z 0 2717 52515 42387 2014-04-21T17:13:05Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52515 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Makbet |autor =[[William Shakespeare]] |slika =[[Slika:Macbeth.jpg|250px]] |tekst uz sliku =''tragedija'' |originalni naziv =''Macbeth'' |datum prvog izdavanja =1605. }} == Vještice == *"Lijepo je ružno, ružno je lijepo. Pr'ni u mutljag magle čađavi i crni." (I.i) == Banko == *"...paklene sile često nam kažu <br> :Istinu tek zato da nas<br> :Na [[zlo]] navedu, i sitnicom nevinom<br> :Nekom pridobijaju nas da bi nas<br> :Potom mučki survale u ambis posljedica."<br> (I.iii) == Dankan == *"Nema te vještine da s lica nekom [[duša]] se pročita..." (I.iv) == Lejdi Makbet == *"O, dođite, vi duhovi, što pravac<br> :Mislima ubilačnim dajete,<br> :Pa mene pôla moga lišite<br> :I svirepošću najstrašnijom svu me<br> :Od glave do pete ispunite..." <br> (I.v) == Makbet == *"Da se i svrši kad se izvrši, dobro bi bilo da se to što prije izvrši onda..." (I.vii) *"Da li to nož pred sobom vidim ja,<br> :Okrenut drškom prema šaci mojoj? <br> :Daj da te ščepam! Nema te, a ipak<br> :Vidim te neprestano. Pa zar nisi,<br> :Privide kobni, i opipljiv ti,<br> :K'o što si vidljiv oku? <br> :Ili si tek nož u mašti, tobož-tvorevina, <br> :Iz vručićava mozga ponikla?<br> :A vidiš se opipljiv k'o ovaj što sad ga potežem."<br> (II. i) *"K'o da je neki orio se glas:<br> :''Spavati više nećeš, Makbet je'' <br> :''Ubio san'', to nevinašce san,<br> :San koji briga splet razmršuje,<br> :Koji je svakom danu smrt i konac,<br> :U kojem trud svoj zamor okupa,<br> :A duša melem nađe [[rana]]ma,<br> :San, što je drugo korito i sliv<br> :Prirodi moćnoj, san, tu poglavitu<br> :Đakoniju na trpezi života.<br> (II.ii) *"[[Život]] je samo sjenka koja hoda,<br> :Kukavni glumac što na pozornici<br> :Sat-dva se šepuri i razbacuje,<br> :A potom ga više nema.<br> :To je priča koju idiot priča,<br> :Puna krika i bijesa,<br> :A ne znači ništa."<br> (V.v - strofa koje je bila izvor za naslov [[William Faulkner|Faulknerovog]] djela ''[[Krik i bijes]]'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:William Shakespeare]] {{Wikipedia|Makbet}} {{Djela Williama Shakespearea}} 7vglcplb8hhpfgwo13yizyr2c7h8s6p 6 2718 6958 2006-02-04T21:34:08Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6958 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 14 2719 61242 51098 2024-05-16T16:15:17Z Srđan 4695 61242 wikitext text/x-wiki Djela [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]]. {{DEFAULTSORT:Shakespeare, William}} [[Kategorija:Literatura]] ptbih1bcq9jfr8g1b74vmhsvkni5b7h 0 2720 60829 59289 2023-12-03T12:11:15Z Greby-Nyberg 8293 60829 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Janet Damita Jo Jackson |slika= |tekst uz sliku=američka pjevačica |datum rođenja=16. maj 1966. |mjesto rođenja=Gary, Indiana, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Janet Jackson 5.jpg|200px|thumb|Jackson (2008)]] *"U potpunom [[mrak]]u svi smo isti, samo nas naše [[znanje]] i [[mudrost]] razlikuje. Zato ne dopustite da vas [[oči]] prevare." [[Kategorija:Američki pjevači]] {{Wikipedia}} tukdk5q8rkrtb5qkxjw8k63pylc5vyj 0 2721 52342 48025 2014-04-21T11:38:54Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52342 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Andre Kirk Agassi |slika=[[slika:Andre Agassi Indian Wells 2006.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''američki teniser'' |datum rođenja= 29.04.1970. |mjesto rođenja=Las Vegas, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Šta nešto čini posebnim? Ne ono što ćete dobiti time, nego [[osjećaj]] da biste to mogli izgubiti." [[Kategorija:Sport|A]] [[Kategorija:Američki sportisti|A]] {{Wikipedia}} jqyzsno9lkfiwinvdczf4zpqqpoex31 0 2722 48777 40792 2013-03-25T20:26:49Z 77.221.31.167 48777 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kameni spavač |autor =[[Mak Dizdar|Mehmedalija Mak Dizdar]] |slika =[[Slika:Kameni spavač.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Kameni spavač'' |datum prvog izdavanja =1966. }} *"Pitao jednom tako jednoga vrli pitac neki: :A kto je ta šta je ta da prostiš :Gdje li je ta :Odakle je ta :Kuda je :Ta :Bosna :Rekti :A zapitani odgovor njemu hitan tad dade: :Bosna da prostiš jedna zemlja imade :I posna i bosa da prostiš :I hladna i gladna :I k tomu još :Da prostiš :Prkosna :Od :Sna." :(iz pjesme ''Zapis o zemlji'') :*"Kad je nekud gone preko oštrog drača :Gradim most od ruku njime da korača :Sve dalje je voe preko mutne vode :Ali čudom stiže meni sve to bliže :Glavu čistu meču pod oštricu mača :U sebi si viša u meni si jača :Tebe više nema Al ti nisi nijema :Na nebu se javi ko crvena rana :Ozvjezdana" (pjesma ''Kosara'') :*"Nikada nikom ne rekoh :Kako stekoh blaga :Sada neka se zna :Da tagda u ruke vraga :Stigoh :Da s njega :Zbog blaga da pogiboh"(pjesma ''Zapis o blagu'') == Drugi o knjizi == *[[Alija Kebo]] **"Kameni spavač ::Zarasto u garež i ::drač ::U Stocu više ::ne stoluje ::[[Mak Dizdar|Mak]]." (''Mak Dizdar u Stocu'') == Vanjski linkovi == *[http://www.dalmatiahus.com/MEDIA/kamenispavac.pdf "Kameni spavač" (online tekst)] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Mak Dizdar]] {{Wikipedia}} ne3cl34i2byt1xxohu05ziku1jph5k4 6 2723 6966 2006-02-04T22:00:59Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 6966 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 14 2724 30543 6967 2007-05-02T05:54:57Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30543 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 2725 52782 52711 2014-04-26T01:11:59Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52782 wikitext text/x-wiki [[Slika:Jim Morrison cover.jpg|thumb|''Jim Morrison'']]'''Jim Morrison''' (Melbourne, Florida, 8. decembar 1943. - Pariz, 3. juli 1971.), američki pjevač, legendarni vođa "Doorsa" ---------- *"Ako se jednom probudim i ne vidim [[sunce]], ili sam mrtav ili sunce..." *"Mi ljudi tražimo nešto što je nas već odavno našlo." *"Postoje dvije vrste [[svijet]]a. Jedan je moj, a drugi podjelite međusobno." *"Sebe doživljavam kao sjajnu plamteću kometu. Ljudi zastaju bez daha gledajući u nebo. Sljedećeg trenutka više me nema, otišao sam... A oni nikad više neće biti isti niti vidjeti išta slično... I neće moći da me zaborave - nikad!" *"Suoči se sa svojim najdubljim strahom. Poslije toga, strah gubi snagu. Nestaje i osnovni strah - strah od slobode. Najzad si slobodan" [[Kategorija:Muzika|Morrison,Jim]] {{Wikipedia|Jim Morrison}} tnucufvxvwfrsr5u7raoguxfc8ef38r 0 2726 22326 21105 2006-10-04T19:03:04Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22326 wikitext text/x-wiki '''Vladimir - Beba Popović''', šef Biroa za komunikacije Vlade [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]] ----------- *"[[Vojislav Koštunica|Koštunica]] više ne može da se izvlači. Zato će [[Ratko Mladić|Mladića]], ako već ne uspije da ga nagovori da se preda, a da ćuti, uhapsiti i izručiti, s tim što će pokušati to da izvede u Ukrajini, Moldaviji ili nekoj sličnoj državi. Mada ni nesrećni slučaj nije isključen." :([http://www.nezavisne.com/revija/tekst060205-01.php ''Nezavisne'', 4. februar 2006]) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Srbijanski političari|Popović,Vladimir]] 9src7soz8c5tvz94otpgw4ulydl561z 0 2727 23530 21500 2006-10-14T15:22:20Z Zumbulka~bswikiquote 10 23530 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Muhamed Šišić |slika= |tekst uz sliku=predsjednik Saveza demobilisanih boraca BiH |datum rođenja=? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"U našoj državi se niko ozbiljno ne bavi 'vijetnamskim sindromom'. Prema nekim procjenama, u tri vojske u [[BiH]] borilo se oko pola miliona ljudi. Toliko su [[trauma]] u [[rat u BiH|ratu]] imali, a u [[mir]]u su dočekali da se gotovo niko na njih ne osvrće. Bez obzira na stranu na kojoj su se borili, sada se borci, sami sebi prepušteni, suočavaju sa svojim traumama. I u uređenim [[država]]ma bilo je mnogo [[problem]]a s poslijeratnim simptomima, a kod nas, gdje je svaki treći demobilisani borac bez posla, a svaki drugi bez riješenog stambenog pitanja, nije ni čudo da ima toliko samoubistava i drugih posljedica" ([http://www.nezavisne.com/revija/tekst060205-02.php ''Nezavisne'', 4. februar 2006]) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari|Šišić,Muhamed]] 0zck8xdf1z8nz98xqf3ov14nsll4iuj 10 2728 54232 40990 2015-03-22T15:49:15Z Pleclown 4568 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:Duplicate|Duplicate]]: [[File:Beckwith Twain.jpg]] → [[File:Beckwith Mark Twain Portrait.jpg]] Exact or scaled-down duplicate: [[c::File:Beckwith Mark Twain Portrait.jpg]] 54232 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Beckwith Mark Twain Portrait.jpg|100px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Mark Twain]]''' :"Postoji nekoliko dobrih načina kako ćemo se odbraniti od iskušenja, ali najsigurniji je kukavičluk." :"Moraš dobro poznavati činjenice prije nego ih hoćeš izvrnuti naopačke." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> sgiunigypxqg0cu2a3poymjkqeoc7ym 0 2729 33524 22039 2007-12-26T10:10:08Z Bolero~bswikiquote 159 33524 wikitext text/x-wiki '''Senad Pećanin''', bosanskohercegovački novinar ------------- *"Sudbina većine najboljih i najtalentovanijih bh. pisaca već odavno jeste da šansu za objavljivanje svojih djela ne traže u Bosni, već u Beogradu i Zagrebu. No, nakon uvođenja PDV-a to će biti nužnost. A moći će objavljivati samo oni kojima dovoljna preporuka nije to što su odlični pisci, već će morati zadovoljavati i kriterije "snažne vezanosti" za hrvatsku ili srpsku kulturnu sredinu. A njihovim čitaocima, do kojih dođu izdanja iz susjedstva, ostaje makar jedna utjeha: za razumijevanje napisanog neće im trebati kazala stranih riječi na kraju knjige, iz kojih će, poput [[Dževad Karahasan|Karahasanovog]] zagrebačkog izdanja, saznati značenja riječi kao što su ''jaran, komšiluk, sokak, sećija, bolan''..." :([http://www.bhdani.com/default.asp?kat=kol&broj_id=451&tekst_rb=1 ''BHDani'', br. 451]) * "Na sve brojnije dokaze i upite o kriminalu, koji više ne dolaze samo iz 'Teherana' već i iz poslaničkih klupa Skupštine Republike Srpske u kojima sjede radikali i SDS-ovci, [[Milorad Dodik]] pokazuje sve ozbiljnije znake neuračunljivosti. Demonstrirao je ozbiljne simptome, hm, zabrinjavajućeg stanja na posljednjem zasjedanju entitetskog parlamenta, kada je u materinu slao poslanike opozicije, rugao se fizičkom izgledu pojedinih poslanika, nazivao ih papagajima... Ako je uzrok ovakvog ponašanja depresija nakon što je shvatio koliko je obrukao i sebe i Republiku Srpsku (a, bogami, i BiH) samo dan ranije gostujući u emisiji 'Nedjeljom u dva' Hrvatske televizije, onda možda i treba imati razumijevanja za Dodikov nastup. (Cinični prvak SDS-a [[Ognjen Tadić]] Dodikovo gostovanje kod Aleksandra Stankovića prokomentirao je riječima: 'Nadam se da je Dodik posljednji Srbin koji je u Hrvatskoj dobio malj u glavu!')" (''BHDani'', br. 549) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari|Pećanin,Senad]] t6h814hziaf7lxsx7qvl2g7bx91kn77 0 2730 52151 38107 2014-04-15T14:35:30Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q28975]] 52151 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Christopher Marlowe |slika=[[slika:Christopher Marlowe.jpg|150px]] |tekst uz sliku=Christopher Marlowe, engleski pisac |datum rođenja=26. februar 1564. |mjesto rođenja=Canterbury, UK |datum smrti= 30. maj 1593. |mjesto smrti=Deptford, UK }} '''Christopher ("Kit") Marlowe''' (26. februar 1564 – 30. maj 1593), engleski pisac ------------ *"Ko je ikada [[ljubav|volio]], a da nije volio na prvi pogled?" [[Kategorija:Britanski pisci|Marlowe,Christopher]] {{Wikipedia}} 27t1d4lzw7hiyvdl4gxnbl8q35wchex 0 2731 51612 40708 2014-04-14T18:15:45Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 2 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q431324]] 51612 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Walter Map |slika= |tekst uz sliku=engleski pisac |datum rođenja=1140. |mjesto rođenja= |datum smrti=1209. |mjesto smrti= }} *"Ako ja [[smrt|umrijeti]] moram, neka umrem pijući u jednoj zimskoj gostionici." [[Kategorija:Britanski pisci|Map,Walter]] {{Wikipedia}} m6rhykytdwhfd4f2z71xlccfeodpu73 0 2732 51545 43132 2014-04-13T20:21:20Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 11 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q309854]] 51545 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Joseph-Marie, Comte de Maistre |slika=[[slika:Jmaistre.jpg|170px]] |tekst uz sliku=francuski političar, pisac i filozof |datum rođenja=1. april 1753. |mjesto rođenja= |datum smrti= 26. februar 1821. |mjesto smrti= }} *"Svaka [[nacija]] ima [[vlada|vladu]] koju zaslužuje." [[Kategorija:Francuski političari|Maistre,Joseph de]] [[Kategorija:Francuski filozofi|Maistre,Joseph de]] [[Kategorija:Francuski pisci|Maistre,Joseph de]] {{Wikipedia}} f2hc0l0gsb1hzhtnpb2zlbr9tw39c7q 0 2733 52328 43295 2014-04-21T11:16:23Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52328 wikitext text/x-wiki '''Agaton''' (oko 448 - 400 p.n.e.), grčki pisac ----------- *"Baš ni [[Bog]] ne može promijeniti [[prošlost]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Grčki pisci]] 1fqvs30pwr91q739bb9390vhi9gfy0g 0 2734 51665 46935 2014-04-14T20:08:02Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q43689]] 51665 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Saint Ambrose |slika=[[Slika:AmbroseOfMilan.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''italijanski biskop'' |datum rođenja=oko 340. |mjesto rođenja= |datum smrti=4. april 397. |mjesto smrti= }} *"Si fueris Romae, Romano vivito mor: :si fueris alibi, vivito sicut ibi." ::''Kada si u Rimu, [[život|živi]] kao što to Rimljani čine''; ::''kada si bilo gdje drugdje, živi kao što to oni žive bilo gdje drugdje''. [[Kategorija:Religija]] {{Wikipedia}} 87gie2ouem84g0qp2iu78m85850j2oy 0 2735 7000 2006-02-05T12:10:18Z Zumbulka~bswikiquote 10 7000 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Georges Moineaux Courteline]] t7l6w96klgwiofmanrij4q3r1t82ncx 0 2736 7001 2006-02-05T12:11:15Z Zumbulka~bswikiquote 10 7001 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Aldous Leonard Huxley]] 1xsnske6jy8by41vzqjxwx83y1ylyek 0 2737 23547 21453 2006-10-14T17:41:49Z Zumbulka~bswikiquote 10 23547 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Miro Gavran |slika= |tekst uz sliku=hrvatski dramaturg, romanopisac, pripovjedač i pisac za mlade |datum rođenja= 1961. |mjesto rođenja=Gornja Trnava, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Što se [[čovjek]] slikovitije izražava to je veća [[opasnost]] da će ga ljudi doživljavati kao primitivca." [[Kategorija:Hrvatski pisci|Gavran,Miro]] {{Wikipedia}} 4b5viw9jbut1yzj3pr5uwn8l2avg1si 0 2738 7005 2006-02-05T12:20:55Z Zumbulka~bswikiquote 10 7005 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Stanisław Jerzy Lec]] cuisg7ggzgioyds7jmgp9m4pwzyo8m9 0 2739 52458 42598 2014-04-21T15:41:25Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52458 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jefferson Davis |slika=[[Slika:President-Jefferson-Davis.jpg|170px]] |tekst uz sliku=američki političar i državnik |datum rođenja= 3. juni 1808. |mjesto rođenja= |datum smrti= 6. decembar 1889. |mjesto smrti= }} * "Ne budite nikad [[poniznost|ponizni]] pred oholima, niti [[oholost|oholi]] pred poniznima." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki političari|Davis,Jefferson]] kk4avokurzpy6smxkkybjuz5n1geuqe 0 2740 7009 2006-02-05T12:27:09Z Zumbulka~bswikiquote 10 Honore de Balzac premješten u Honoré de Balzac 7009 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Honoré de Balzac]] 40rwhc3oz9m41cvbzmnff3ublivwwul 0 2741 24035 20881 2006-10-22T08:05:32Z Zumbulka~bswikiquote 10 24035 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ivan Grljušić |slika= |tekst uz sliku=hrvatski književnik |datum rođenja= 1953. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Svejedno mi je jesam li se najeo kavijara ili sam pojeo tavu prženih krumpira, sutradan sam, hvala [[Bog]]u, jednako [[glad]]an." [[Kategorija:Hrvatski pisci|Grljušić,Ivan]] {{Wikipedia}} fga2y55bdh9xu60tlscccdqh9gbozzk 0 2742 24535 20836 2006-10-28T12:05:44Z Zumbulka~bswikiquote 10 24535 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Goran Tribuson |slika= |tekst uz sliku=hrvatski pisac |datum rođenja=1948. |mjesto rođenja=Bjelovar, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[[Obitelj]] bez [[prošlost]]i i sjećanja i nije obitelj nego zbir anonimnih jedinki." [[Kategorija:Hrvatski pisci|Tribuson,Goran]] {{Wikipedia}} t64kh4hokggls1ver9bcmpx3hviv9nf 0 2743 59415 52094 2020-08-06T12:59:50Z Vilho-Veli 7122 File 59415 wikitext text/x-wiki [[File:Carl van Vechten - Francis Scott Fitzgerald 1937 Detail.jpg|thumb| Francis Scott Fitzgerald 1937]] '''F. Scott Fitzgerald''' (24. septembar 1896 – 21.decembar 1940), irsko-američki pisac ----------- *"Ljudi se mogu zadaviti i [[riječ]]ima." [[Kategorija:Irski pisci]] [[Kategorija:Američki pisci]] {{Wikipedia}} pvq723jjen0h3g1mx4qw2pqg76t9459 0 2744 51972 39916 2014-04-15T06:46:39Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q212639]] 51972 wikitext text/x-wiki '''Maurice Merleau-Ponty''' (14. mart 1908 – 4. maj 1961), francuski filozof ------------ * "Nema nijedne [[ljubav]]i koja bi bila obični tjelesni mehanizam, koja čak ne bi dokazivala, a pogotovo ako se ludo vezuje za svoj predmet, našu [[moć]] da sami sebe dovodimo u pitanje, da se potpuno posvetimo, naše metafizičko značenje." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski filozofi]] 62ktgfq8xsk8oaczbk6w9dwfgffmhaa 0 2745 58959 51388 2019-08-09T15:30:13Z Risto hot sir 6370 File 58959 wikitext text/x-wiki [[File:Isaac.Asimov01.jpg|thumb|right|]] '''Isaac Asimov''' (2. januar 1920 – 6. april 1992), američki pisac ----------- *"[[Laž|Laganje]] je, kad bolje pomisliš, đavolski težak posao. Da su ljudi stvarno užasno lijeni, nikad ne bi lagali." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pisci|Asimov,Isaac]] 0snp5hqfidgwqct2semx3vlsygbae47 0 2746 7031 2006-02-05T13:30:54Z Zumbulka~bswikiquote 10 7031 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Ludwig Andreas Feuerbach]] f01fwwhgdkpekpmi668yyufgyec9lan 0 2747 51718 47912 2014-04-14T21:53:22Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 25 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q36661]] 51718 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Henrik Johan Ibsen |slika=[[slika:Henrik Ibsen.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Henrik Ibzen'', norveški pisac |datum rođenja= 20. mart 1828. |mjesto rođenja=Skien, Norveška |datum smrti=23. maj 1906. |mjesto smrti=Oslo, Norveška }} *"[[Jauk]] se čuje bez obzira da li tučeš ili tebe tuku." *"Koliko je čudno i koliko je ugodno - [[mržnja|mrziti]]." *"[[Ljubav]] je najslađa [[greška]] ljudske [[taština|taštine]]." *"Ne može se [[govor]]iti o ljubavi prema svima, dok se nije bar jedno biće ljubilo." * "Oni koji se ne brinu o vlastitu [[zdravlje|zdravlju]] mogli bi bar imati toliko dostojanstva i odmah leći u [[grob]]." == Djela == *''[[Kuća lutaka]]'' {{Wikipedia}} [[Kategorija:Norveški pisci|Ibsen,Henrik]] [[Kategorija:Henrik Ibsen|*]] sukz13d263qa7qie5f0mix4ryd20y54 0 2748 20706 19466 2006-10-04T17:44:18Z EmxBot 48 Ispravljanje linkova 20706 wikitext text/x-wiki '''Antun Radić''' (1868 – 1919), hrvatski političar i književnik ------------- *"Nikakve lijepe [[riječ]]i ne mogu da skinu primljene batine." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Hrvatski političari|Radić,Antun]] [[Kategorija:Hrvatski pisci|Radić,Antun]] 88pxv106qg0u15huzyg31kjbc1z1xmt 0 2749 61798 53559 2024-05-17T11:54:08Z Srđan 4695 61798 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mihovil Pavlek-Miškina |slika= |tekst uz sliku='' hrvatski književnik'' |datum rođenja= 24. septembar 1887. |mjesto rođenja=Đelekovec, Hrvatska |datum smrti=21. juni 1942. |mjesto smrti=logor Jasenovac, Hrvatska }} *"I svuda [[čovjek]] čovjeka sili, da ga prizna da je njegov [[bog]]." {{DEFAULTSORT:Pavlek-Miškina, Mihovil}} [[Kategorija:Hrvatski pisci]] j2an4ao7br445if1jry8swo5zclymjd 10 2750 40991 38778 2010-12-27T19:22:53Z WizardOfOz 467 Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/8-2010 premješten u Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/8-2011 40991 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Mahatma Gandhi]]''' :"Čak i najsitnija neistina truje čovjeka, isto kao što i samo jedna kap otrova truje cijelo more." :"Duh demokratije ne može se nametnuti izvana. On mora izrasti iz unutrašnjosti naroda." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> lvdf9t0qw5ilu4rwxl1sovmxa1hcl8k 6 2751 7092 2006-02-05T20:00:31Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 7092 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 0 2752 52217 48420 2014-04-15T20:16:18Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 26 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q7632586]] 52217 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Albert Einstein]] **"Ako je A uspjeh u životu, onda je A jednako x plus y plus z. X je rad, y je igra, z je držanje jezika za zubima." *[[Alexandre Dumas]] **"Dugovi jedini tjeraju ka uspjehu." *[[André Gide]] **"U svakom se čovjeku nalazi ogroman potencijal. Vjeruj u svoju snagu i mladost. Nauči se beskonačno ponavljati Sve ovisi samo o meni." *[[Bill Cosby]] **"Ne znam ključ za uspjeh, ali ključ za neuspjeh je kada pokušavamo svakoga zadovoljiti." *[[Damir Abdulkerim Mirković]] **"Kada napravite uspjeh dobit ćete i prijatelje i dušmane." *[[Francis Bacon]] **"Niko ne uspijeva tako brzo kao onaj koji se koristi tuđom greškom." *[[Gilbert Keith Chesterton]] **"Uspješan sam samo zato jer uvijek poslušam dobar [[savjet]] i onda učinim upravo suprotno." *[[Henry David Thoreau]] **"Zašto da se tako očajno žurimo da uspijemo, i u tako očajnim poduhvatima?" *[[Mario Adorf]] **"Uspješan muškarac je onaj koji zarađuje više nego što njegova žena može potrošiti. Uspješna žena je ona koja nađe takvog muškarca." *[[Mark Twain]] **"Budimo zahvalni budalama. Da ih nije bilo, mi ostali ne bismo uspjeli." **"Čovjek s novom idejom je luđak sve dok ta ideja ne uspije." *[[Napoleon Bonaparta]] **"Želiš li biti uspješan, obećaj puno, a ne napravi ništa." *[[Norman Vincent Peale]] **"Živite dan po dan i obavljajte posao po posao. A zatim produžite prema onome što dolazi poslije. To ima smisla. Ne pokušavajte živjeti u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti sve u isti čas. Uspješan je čovjek koji se naučio živjeti samo u sadašnjosti, ali se uvijek kreće prema onome što dolazi poslije." *[[Og Mandino]] **"Jedini siguran način na koji ćeš uspjeti jest služiti više i bolje no što se od tebe očekuje, bez obzira na to kakvu zadaću možda imaš. Ovu naviku njeguju svi uspješni ljudi od samih početaka. Kažem ti, najsigurnije ćeš se osuditi na osrednjost budeš li obavljao samo posao za koji si plaćen." **"Uspjehom ne možeš vladati, možeš ga jedino zaslužiti." *[[Peter Drucker]] **"Kad god vidite da neko vodi uspješan posao, budite sigurni da je jednom donio hrabru odluku." *[[Richard Bach]] **"Ako nešto ne radite s punim srcem, nešto u vama neće dopustiti da postignete pun uspjeh." *[[Napoleon Bonaparta]] **"Umjetnost biti veoma smion, a u isto vrijeme veoma oprezan, umjetnost je uspjeha." *[[Winston Churchill]] **"Uspjeti znači prihvaćati neuspjeh za neuspjehom ne gubeći entuzijazam." *[[Hrvoje Zovko]] **"Lako je odustati, samo kukavice odustaju sakrivajući svoj pogled povućeni u kutu nelagode. Teško je boriti se, teško je ustati uz sve padove, teško je dignuti glavu i nastaviti dalje, ponosno, radosno i veselo. Ali upravno takvi pokazuju želju za ostvarenjem sna, želju za ostvarenjem onoga što im pruža najveću sreću. Jer trud, pokušaji, nastojanja, vjera i nada, to su putevi do uspjeha, to su putevi do sreće. ::A ti budi hrabar i pokaži se čovjekom!" == Poslovice == *[[Afganistanske poslovice]] **"Dvije stvari čovjek mora imati da bi uspio u životu. Prvo je [[sreća]]: to je ono kad se čovjeku pruži povoljna prilika. Drugo je pamet: ona čovjeku omogućuje da iskoristi povoljnu priliku." *[[Bugarske poslovice]] **"Loša je ona kuća gdje se uspjeh zalijeva čašom." [[Kategorija:Tema]] a1i0pg8jhr3wtq7r0fa9c2fe4mdzv45 0 2753 52868 52622 2014-05-06T19:33:19Z 5.43.87.55 /* B */ 52868 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == {{ABC}} == A == *[[Abdul Tajib Ahmed Al-Mutanabbi]] **"Sreća se svakome ukazuje prema njegovim shvatanjima." *[[Agnes Repplier]] **"U nama samima naći sreću je - teško, a negdje drugdje - nemoguće." *[[Albert Camus]] **"Naučio sam, da tako kažem, živjeti s mišlju da nikada neću naći mir i sreću. Ali još uvijek ću sve od sebe dati između ta dva trenutka." *[[Albert Guinon]] **"Prava je tajna sreće u tome da mnogo zahtijevamo od sebe, a malo od drugih." *[[Albert Schweitzer]] **"Sreća je dobro [[zdravlje]] i slabo pamćenje." *[[Aldous Huxley]] **"Kako bi bilo lijepo kad se ne bi moralo misliti o sreći!" (''[[Vrli novi svijet]]'') **"Prava sreća uvijek izgleda prilično mršava stvar u poređenju sa nadkompenzacijama za bijedu. U stanju zadovoljstva nema ničeg od onog sjaja koga ima u muškoj borbi protiv nesreće, nimalo slikovitosti koje ima u hrvanju sa iskušenjima, ni konačnom padu prouzrokovanom strašću ili sumnjom. Sreća nikad nije veličanstvena." (''[[Vrli novi svijet]]'') *[[Alice Meynell]] **"Sreća nije u događajima. Ona ovisi o plimama i osekama uma." *[[Alois Vojtech Šmilovsky]] **"Na kraju krajeva ja bih sreću ipak ulovio, samo da mi je znati šta je zapravo ona." *[[Alphonse Karr]] **"Sreća se sastoji od izbjegnutih nesreća." *[[Antoine de Rivarol]] **"Nada je preduslov koji uzimamo na svoju sreću." *[[Anton Pavlovič Čehov]] **"Kako da vam kažem? Meni se čini, da se sve na zemlji mora malo po malo promijeniti i da se već pred našim očima mijenja. Za dvjesta, trista, najkasnije hiljadu godina - ne radi se tu o roku - nastat će nov, sretan [[život]]. Mi dakako nećemo učestvovati u tom životu, ali mi za njega živimo sada, radimo, patimo, mi ga stvaramo, i jedino u tome je cilj našeg bitka, i ako hoćete, naša sreća." - ''[[Tri sestre]]'' *[[Aristofan]] **"Nema smrtnika koji bi bio potpuno sretan!" *[[Aristotel]] **"Sreća pripada onima koji su dovoljni sami sebi." **"Sreća se nalazi u dokolici." *[[Arthur Schopenhauer]] **"Izvor naše sreće je u subjektivnim osobinama: plemenitom karakteru, poduzetnom [[duh]]u, sretnom temperamentu, vedrom umu i zdravom tijelu." **"Ljudi se hiljadu puta više trude da steknu materijalno nego duhovno [[bogatstvo]], mada je sasvim sigurno, da našu sreću stvara ono što jesmo, a ne ono što imamo." **"Mladima bi glavni predmet učenja morao biti taj da nauče podnositi samoću: ona je naime izvor sreće i duševnog mira." **"Najsigurniji način da ne postaneš vrlo nesretan je taj da ne zahtjevaš da budeš vrlo sretan." **"Ono što nas najneposrednije usrećuje jeste vedrina uma. Ova osobina je sama sebi nagrada. Zato bi razvijanje vedrine u sebi valjalo staviti ispred svih težnji!" *[[Baruch Spinoza]] **"Sreća je odsutnost [[bol]]a." *[[Bernard Shaw]] **"Ako nekad, jureći za srećom, nađete tu sreću, vi ćete, kao i ona starica što je tražila naočale, otkriti da vam je sreća sve vrijeme bila na nosu." *[[Branislav Nušić]] **"Sreća je gotovo uvijek varljiva, a nevolja ne." *[[Buda]] **"Hiljade svijeća se mogu zapaliti od jedne, a život te svijeće se neće umanjiti. Sreća nikada nije umanjena kada je podijeljena sa drugima". **"Žena, sreća i vjetar kratko traju." == Đ == *[[Đorđe Balašević]] **"Sretni nikad ne razmišljaju o sreći. To je posao za nesretne. Svi primijete sreću u nesreći, a o nesreći u sreći razmišljaju samo blesavi. I iskusni..." (''[[Tri posleratna druga]]'') == E == *[[Elbert Hubbard]] **"Sreća u ovome životu ovisi manje o tome što vam se događa, a više o načinu na koji to prihvaćate." *[[Epiktet]] **"Ne zavisi od tebe hoćeš li biti [[Bogatstvo|bogat]], ali zavisi od tebe hoćeš li biti sretan." **"Sreća nije u stjecanju i uživanju, već u tome da se ne poželi, jer u neželjenju je prava sreća i [[sloboda]]." *[[Ernest Hemingway]] **"Ali, mislio je, držim ih baš kako treba. Samo, više nemam sreće. Ko zna? Možda danas? Svaki dan je nov dan. Dobro je kad čovjek ima sreću. Tačnost mi je ipak draža. I onda kada sreća dođe, spreman si." (''[[Starac i more]]'') *[[Eshil]] **"Čovjek kojemu niko ne zavidi nije sretan." **"Ne zovi ni jednog čovjeka sretnim prije nego što umre." **"Onaj koji nije nesretan lako daje savjete onima koji to jesu." *[[Eva Ras]] **"[[Čovjek]], da bi bio sretan, treba biti [[Prosječnost|prosječan]]. Ljudi koji sebi postavljaju visoke ciljeve, koji mnogo rade, koji nisu osrednji, oni znaju da iza svakog uspjeha stoji hiljadu muka i neuspjeha. Osrednjost je najkomfornija zbog civilizacije koja je nametnula da svi trebamo biti njeni robovi." (za ''Blic'') == F == *[[Felicien Marceau]] **"Šta je sreća? Znati šta se hoće i [[strast]]veno to željeti." *[[Francis Bacon]] **"Kalup sreće čovjek drži u svojim rukama." **"Sreća je kao tržnica; i često, ako samo možeš malo pričekati, cijena će pasti." *[[François de La Rochefoucauld]] **"Blaženstvo se nalazi u ukusu, a ne u stvarima, i [[čovjek]] je sretan kad dobije ono što voli, a ne kad dobije ono što drugi smatraju da treba voljeti." **"[[Čovjek]] nije nikad tako nesretan kao što misli, ni tako srećan kao što se nadao da će biti." **"Prema sreći treba da se odnosimo kao prema zdravlju; da uživamo u njoj kad je dobro, da budemo strpljivi kad je loša." *[[Friedrich Hebbel]] **"Drži sreću kao pticu: što nježnije i lakše! Bude li se osjećala slobodnom, ostat će ti rado u ruci." *[[Friedrich Nietzsche]] **"[[Muškarac|Muškarčeva]] sreća je: želim. ::[[Žena|Ženina]] sreća je: on želi." (''[[Tako je govorio Zaratustra]]'') *[[Friedrich Rückert]] **"Sreća samo ponekad pomaže, rad uvijek." *[[Friedrich von Schiller]] **"Sretnim nazivam onoga koji, da bi uživao, ne mora činiti nepravdu, a da postupa pravedno, ne mora se odricati." == G == *Film ''[[Gattaca]]'' **'''Vincent Freeman''': "Nekada su govorili kako [[dijete]] začeto u [[ljubav]]i ima veće šanse da bude sretno. To više ne govore." *[[Georg Lichtenberg]] **"Kako bi ljudi mogli biti sretni kad bi se o tuđim stvarima brinuli isto tako malo kao i o svojima." **"Uzmogneš li sebi zorno predočiti da niko nije potpuno sretan, to je možda najkraći put da sam postaneš potpuno sretan." *[[Goethe]] **"Ako ti se ljudi ne dive ili ti ne zavide, nisi ni ti sretan." **"Najsretniji je, bio kralj ili seljak, ko pronađe mir u svojoj kući." **"Sretan je i velik zaista samo onaj koji ne mora ni vladati ni pokoravati se da bi mogao nešto biti." **"Sretan je onaj kome je majka priroda dala ljepotu, jer ga ona svugdje preporučuje i on nigdje nije stranac." *[[Goran Bregović]] **"Uvijek sam bio sretan. Bolje je biti sretan nego pametan. Vjerovatno se nekako tako pogodilo da sam cijeli život radio jedno te isto. I ono što je u Bijelom dugmetu valjalo, bilo je inicirano folklorom. Uvijek sam pripadao redu kompozitora starinskog kova, koji su stvarali pod okriljem tradicije. Ne rasplinjavam se i traga, unaokolo." (''za "Republiku"'') *[[Gottfried Wilhelm Leibniz]] **"Voljeti znaći smjestiti našu sreću u sreću drugog bića." *[[Gustave Flaubert]] **"Tri su uslova da čovjek bude sretan: treba da bude glup, sebičan i da je dobrog zdravlja; ali ako prvi uslov nije ispunjen, sve je propalo." == H == *[[Habiba Stočević-Rizvanbegović]] **"O Habiba, spasiti se teško ::Od [[ljubav]]nih - neprebolnih [[jad]]a; ::Kao i ti, mnoga nesretnica ::Pustoj sreći nikad se ne [[nada]]." (''Kad od tvog oštrog pogleda...'') *[[Helen Keller]] **"Kad nam sreća zatvori jedna vrata, često nam otvori i druga, ali mi ponekad znamo predugo gledati u ona zatvorena i ne vidimo otvorena." **"Plakala sam što nisam imala cipele, dok nisam vidjela [[čovjek]]a koji nije imao nogu." *[[Henrik Ibsen]] **'''Torvald Helmer''': "Od danas se više ne radi o sreći, nego o spašavanju ruševina, ostataka, privida." (''[[Kuća lutaka]]'') *[[Hermann Hesse]] **"Nije sreća biti voljen. Svako voli sebe, ali voljeti drugog, to je sreća!" **"Sretni smo samo onda kada od sutrašnjeg dana ništa ne tražimo, a od današnjega sa zahvalnošću primamo ono što nam nosi." *[[Honoré de Balzac]] **"Ljudi jednako preuveličavaju i sreću i nesreću: nikad nismo ni tako sretni ni tako nesretni kako se to govori." == I == *[[Ibn Zafar]] **"Kad kuješ svoju sreću, ne udaraj bližnje po prstima." *[[Isabel Allende]] **"Lakše je druge usrećiti nego sam biti sretan" (''[[Eva Luna]]'') *[[Ivan Cankar]] **"Sreća je kao [[sunce]]. Kad je najljepše, zađe." *[[Ivana Brlić-Mažuranić]] **"Kad si sretan, i sunce za tobom žuri." == J == *[[Jean-Baptiste Poquelin Molière]] **"[[Sokrat]] je rekao da je najveća sreća ne roditi se, ali ja ne znam ko je tu sreću doživio." *[[Jean Anouilh]] **"Uvijek će postojati negdje nekakav izgubljeni pas zbog kojega neću moći biti sretan." *[[Jean de La Fontaine]] **"Sreća nam prodaje ono što mislimo da nam daje." *[[Johann Heinrich Pestalozzi]] **"Sretan je čovjek onaj koji nije kriv zbog siromaštva svojih bližnjih." *[[Johann Nestroy]] ** "Sreća je lakomislena osoba koja se jako šminka i koja je izdaleka lijepa." ** "Rijetko postoji sreća koja se ne pretvori u pjenu, čim se temeljito ispita." *[[John Locke]] **"Zdrav duh u zdravu tijelu je najkraći opis sreće." *[[John Maxwell Coetzee]] **"Jedini je razlog vođenja [[rat]]ova povećanje količine sreće u svemiru... ili sam pogrešno zapamtio; možda razmišljam o nekom drugom ratu?" (''[[Život i doba Michaela K.]]'') **"Da li je sretan? Po većini mjerila, jeste, vjeruje da jeste. Ne zaboravlja, ipak, završni hor iz ''Edipa'': Ne nazivaj čovjeka sretnim dok ne umre." (''[[Sramota (Coetzee)|Sramota]]'') *[[Jorge Luis Borges]] **"(Ja, možda, nikada nisam bio do kraja sretan, ali poznato je da zla kob zahtijeva izgubljene [[raj]]eve.)." (''[[Deutches Requiem]]'') *[[Jovan Dučić]] **"Ko vjeruje da je sretan, on je odista sretan." **"Nije tačno rečeno da je svaki [[čovjek]] kovač svoje sreće, tačno je, naprotiv, da je svaki čovjek uvijek sam kovač svoje [[Nesreća|nesreće]]." == K == *[[Karl Popper]] **"Vjerujemo da je sreća plod slobode, a [[sloboda]] plod smjelosti." (''[[Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji]]'') == L == *[[Lao Tse]] **"Sreća se rađa iz nesreće, nesreća je skrivena u grudima sreće." *[[Lew Wallace]] **"Čovjek nije nikada više na kušnji nego u trenutku neumjerene sreće." == M == *[[Milena Marković]] **"Sreća kao kategorija spada u domen kiča. Često se ogleda u samoobmani ljudi koji suze svoje želje. Jer, šta je za jednu osobu sreća, za drugu nije i zato je ona u malim, a ne u tako krupnim stvarima kao što je ljubav. Sreća je u detalju, a ne u cjelini. Zato je bol sveprisutan i vječan jer je [[čovjek]] smrtan i ranjiv i divan i gadan." (za ''Blic'') *[[Majka Tereza]] **"Nikada ne dozvoli da sretneš nekoga, ko nakon sureta s tobom neće biti sretniji." *[[Marko Aurelije]] **"Pogledaj u dubinu svoje duše. Tu ćeš naći izvor prave sreće, izvor nepresušni, samo valja da ga neprestano dubiš." *[[Martin Luther]] **"Sreća slomi ljude mnogo prije nego nesreća." *[[Matthew Prior]] **"Ako želiš biti sretan, nauči ugađati." == N == *[[Nura Bazdulj-Hubijar]] **"O sreći razmišljam kao o potpunoj bezbrižnosti, kad [[prošlost]] nije važna i kada se [[budućnost]] čini pouzdano ružičasta, kada nam ''u cipelama nema ni najmanjeg zrnca pijeska''. To je nešto nedostižno, utopijsko, i upravo baš to sreću u našim maštanjima čini toliko lijepom." (''[[Amanet]]'') == O == *[[Oliver Cromwell]] **"Možemo se uzdati i u sreću, ali neka nam barut bude ipak uvijek suh." *[[Orhan Pamuk]] **"Sreća, pročitah negdje, nije slijepa, neuka je. Razmišljao sam da je sreća utjeha onih koji ne poznaju statistiku i mogućnosti." (''[[Novi život]]'') *[[Orhan Pamuk]] **"Problem pravog [[pjesnik]]a zapravo je uvijek isti: ako je dugo sretan, postane otrcan. A ako je dugo nesretan, ne može u sebi naći snagu na koju bi se njegove pjesme mogle osloniti... Sreća i pjesništvo - to ne može dugo zajedno. Nakon nekog vremena ili sreća obezvrijedi pjesnika i njegovu poeziju ili mu prava poezija upropasti sreću." (''[[Snijeg (Pamuk)|Snijeg]]'') **"Oni piju jer su nesretni (...) A vi ste pili da biste se mogli oduprijeti sreći skrivenoj u vama." (Ibid.) *[[Oscar Wilde]] **"Sreća neženje sastoji se u tome što može da se prisjeća toliko žena kojima se, srećom, nije [[Vjenčanje|oženio]]." **"[[Muškarac]] može biti sretan sa svakom [[Žena|ženom]], sve dotle dok je ne zavoli." == P == *[[Paulo Coelho]] **"Sretan je onaj čovjek koji uspije živjeti u [[sadašnjost]]i." **"Sreća je ponekad blagoslov - ali uglavnom je moram osvojiti" (''[[Na obali rijeke Pierde sjela sam i plakala]]'') *[[Pearl S. Buck]] **"Kada bi čovjek mogao kupiti sreću, sigurno bi izabrao jedan broj preveliku." *[[Phil Bosmans]] **"Ljudi žive sve dulje, ali ne i sretnije. Najprije rade da žive, a onda rade i zaboravljaju živjeti. Još uvijek misle da je čovjekova sreća u ovome: puno imati, dobro jesti, dugo živjeti. Usprotivi se tome! Ti si više od svoje funkcije, više od posla, zvanja, rada. Ti si prvenstveno čovjek da živiš, da se smiješ, da ljubiš, da budeš ´dobar čovjek´. A to je zapravo jedino važno na ovome svijetu". *[[Pitagora]] **"Onaj koji sije sjeme smrti i boli ne može požnjeti sreću i ljubav." *[[Plutarh]] **"Neko je kazao da sreća upravlja našim životom, a ne mudrost, a to znači da ljudsku sudbinu, kao što mudrac reče, ne vodi umna sposobnost nego puka slučajnost." == R == *Film ''[[Ratovi zvijezda Epizoda IV: Nova nada]]'' **'''Obi-Wan Kenobi''': "Moje iskustvo mi govori kako sreća ne postoji." *[[Richard Bach]] **"Ako tvoja sreća zavisi od postupaka drugih osoba onda zaista ne možeš biti sretna osoba." == S == *[[Sathya Sai Baba]] **"Nije sreća u tome da se čini ono što se želi činiti, već u tome da se voli ono što se mora činiti." *[[Simon Gregorčić]] **"Ko sreću uživa sam, neka i suze prolijeva sam." *[[Spencer Johnson]] **"Nada je sama po sebi jedna vrsta sreće i možda najveća sreća što nam može dati ovaj svijet." == V == *[[Victor Hugo]] **"Najveća sreća u [[život]]u je uvjerenost da smo voljeni – voljeni zbog toga kakvi jesmo ili još više, usprkos tome kakvi jesmo." *[[Voltaire]] **"Jedan trenutak sreće vrijedi hiljadu godina [[Slava|slave]]." *[[William Shakespeare]] **"Koliko bi očiju trebao imati čovjek da opazi sreću koja ga okružuje?" *[[Wystan Hugh Auden]] **"Biti sretan znači biti [[sloboda]]n, ne od [[bol]]i ili [[strah]]a, već od brige ili tjeskobe." == Poslovice == *[[Afganistanske poslovice]] **"Dvije stvari čovjek mora imati da bi uspio u životu. Prvo je sreća: to je ono kad se čovjeku pruži povoljna prilika. Drugo je [[pamet]]: ona čovjeku omogućuje da iskoristi povoljnu priliku." *[[Italijanske poslovice]] **"Sjećanje na patnju udvostručuje sreću." *[[Japanske poslovice]] **"Sreća pomogne nekad - rad uvijek." *[[Kineske poslovice]] **"Čovjek je sretan onoliko koliko je sposoban usrećiti druge." **"Kad nam se sreća smiješi sretnemo prijatelje; kad nam okrene leđa sretnemo lijepu ženu." **"Velika sreća dolazi s neba; mala sreća dolazi od čovjeka." *[[Latinske poslovice]] **"Kome navrati sreća, tamo prenoći zavist." **"Nesreća obično otkrije ćud, a sreća je skriva." **"Sreća brže umire nego što nastaje." **"Svako je kovač vlastite sreće." **"Sreća je uvijek podložna nevoljama (zloj sudbini)." **"Sreća iz malih uzroka velike promijene stvara." **"Sreća mnogima daje previše, a nikome dosta." **"Sreća je slijepa." **"Sreća se okreće. Kolo sreće se okreće." **"Sreću ćeš brže naći nego je zadržati." **"Sreća nesretnika (sastoji se) u tome što je on nedužan." **"Sretan je onaj, koji ne drugima, već sebi izgleda (da je sretan)." **"Sretan je onaj koga tuđe opasnosti čine obazrivim." **"Sretan je onaj koji je mogao da sazna uzroke stvari." **"Sretnom čovjeku niko ništa ne može." **"Stvarno je sretan onaj koji zna da ima dovoljno." **"Sretan je onaj što može izbjeći opasnosti, ali je daleko sretniji onaj ko je izbjegao skandale." *[[Njemačke poslovice]] **"Ko ima sreću nije mu potreban razum; ko ima razum potrebna mu je sreća." **"Ko želi zgrabiti sreću mora izgledati kao budala a postupati kao mudrac." **"Sreća i duga ne vide se nikada na vlastitoj kući, već samo na tuđim kućama." *[[Perzijske poslovice]] **"Ko nikad nije volio, nije nikad bio sretan." *[[Rumunske poslovice]] **"Lahko je biti [[Bogatstvo|bogat]], teško je biti sretan." == Također pogledajte == *[[Nesreća]] [[Kategorija:Tema]] 0ms8skoegw0iytblaf2m1v4c6zgj9cz 0 2754 60828 59437 2023-12-01T07:02:15Z 62.66.55.90 /* N */ 60828 wikitext text/x-wiki -------- [[File:1873_Pierre_Auguste_Cot_-_Spring.jpg|thumb|Pierre Auguste Cot (1873)]] == Citati == {{ABC}} == A == *[[Abbé de La Roche]] **"Ljubav, naročito kod muškarca, lišava pameti one koji je imaju, a daje je onima koji je nemaju." *[[Alain Finkielkraut]] **"Ako vas ljubav čini slijepim, njeno opadanje, nasuprot tome, pretvara vas u strogo i nikad zadovoljno oko." *[[Albert Camus]] **"Voljeti nekog, znači pristati da ostariš sa njim!" *[[Albert Schweitzer]] **"Jedina važna stvar, kada budemo odlazili, bit će tragovi ljubavi što ćemo ih ostaviti za sobom." *[[Aleksandar Sergejevič Puškin]] **"Teško je voljeti, još teže ne voljeti, a najteže je naći voljenog koji te voli." *[[Alexander Lowen]] **"Ljubav je osjećaj koji zrači iz srca i krvlju se širi u sve tjelesne stanice." *[[Alexander Smith]] **"Ljubav nije ništa drugo nego otkrivanje sebe u drugima i užitak u tom prepoznavanju." *[[Alfred de Musset]] **"U ljubavi, kao i u [[rat]]u, pravo je uvijek na strani jačega. I zato će [[žena]] koju volimo uvijek biti u pravu." *[[Alfred Hitchcock]] **"Ljubav je partija karata, gdje svi varaju. Muškarci - da bi dobili, a žene - da ne bi izgubile." *[[Algernon Swinburne]] **"Ljubav, kazahu nam vidjeoci iz starine, :Zlatni je leptir iz divljine :Što leprša i leti obasjanim nebom :I tka sreću srdaca što dođoše iz tmine." *[[Alice Walker]] **"Spoznala sam da se ne moram brinuti zbog ljubavi, već punim srcem pozdraviti njen dolazak." *[[Anais Nin]] **"Ljubav nikad ne umire prirodnom smrću. Umire jer joj ne znamo obnoviti izvor. Umire od sljepoće, pogrešaka, izdaje. Umire od [[bolest]]i i rana; umire zbog dosade, gubitka svježine i sjaja." *[[Andras Angyal]] **"Ljubav nije slijepa već je vizionarska: ona prozire u samo srce onoga kojeg voli i vidi pravo lice iza slabosti i nedostataka voljene osobe." *[[André Maurois]] **"Na početku ljubavi ljubavnici govore o budućnosti. Kad se ljubav približava svom kraju govore o prošlosti." *[[Anica Dobra]] **"Zaljubljenost je glad, a ljubav je hrana." *[[Anne Louise Germaine de Staël]] **"Ljubav je sav život žene, a epizoda u životu muškarca." *[[Anton Pavlovič Čehov]] **"Ljubav daje krila ali ih i potkresuje." *[[Andras Angyal]] **"Ljubav nije slijepa već je vizionarska: ona prozire u samo srce onoga kojeg voli i vidi pravo lice iza slabosti i nedostataka voljene osobe." *[[Arthur Schopenhauer]] **"Ljubomora se uvijek rađa sa ljubavlju, ali ne umire uvijek sa njom." *[[Arthur Wing Pinero]] **"Oni koji duboko vole nikad ne ostare; ako i umru od [[starost]]i, umru mladi." *[[Arturo Graf]] **"Jadna je ona ljubav kojoj mašta prestaje biti prijateljica." **"Ljubav je nalik na vodu. Ako je nešto ne uzburka, ona truli kao bara." *[[August Strindberg]] **"Kakva li me je strašna moć povukla ka vama? [[Moć]], koja vuče slabe jakima? One, koji padaju, onima, koji se penju? Ili je bila ljubav? To ljubav? Znate li vi, šta je to ljubav?" (''[[Gospođica Julija]]'') == B == *[[Baruch Spinoza]] **"Kad ljubav hoće da govori, razum mora da ćuti." *[[Benjamin Disraeli]] **"Svi se rađamo za ljubav. Ona je načelo egzistencije i njezina jedina svrha." **"Zadovoljenje osjetila uskoro postaje vrlo malen dio onog dubokog i zamršenog osjećaja koji nazivamo ljubavlju. Ljubav je, pak, sveopća [[žudnja]] za zajedništvom, ne samo osjetila, nego i sveukupne naše prirode – intelektualne, razumske i sjećajne. Onaj ko pronađe svoj protutip uživa u savršenoj i trajnoj ljubavi; vrijeme je ne može promijeniti, udaljenost je ne može ukoloniti, razumijevanje je potpuno." *[[Bernard Shaw]] **"Na svijetu ne postoji ništa ljepše nego što je ljubav udane žene. Nažalost, oženjeni muškarci takvu ljubav nikada ne susretnu." **"Nema iskrenije ljubavi, nego što je ljubav prema jelu." **"Sva ljubav na svijetu čezne da progovori, samo se ne usuđuje, jer je strašljiva! To je tragedija svijeta." **"Zli su ljudi oni koji ne znaju za ljubav i zato ne znaju ni za stid. Oni imaju snage tražiti ljubav - jer je ne trebaju i imaju hrabrosti nuditi je - jer nemaju što dati." *[[Biblija]] **"Kad bih sve jezike ljudske govorio i anđeoske ::a ljubavi ne bih imao ::bio bih mjed što ječi ::ili cimbal što zveči. ::Kad bih imao dar proricanja ::i znao sva otajstva ::i sve spoznaje ::i kad bih imao svu vjeru ::da bih i gore premještao ::a ljubavi ne bih imao - ništa sam! ::... ::Ljubav je velikodušna, ::dobrostiva je ljubav, ::ne zavidi, ::ljubav se ne hvasta, ::ne nadima se; ::nije nepristojna, ::ne traži svoje, ::nije razdražljiva, ::ne pamti zlo; ::ne raduje se nepravdi, ::a raduje se istini; ::sve pokriva, sve vjeruje, ::svemu se nada, sve podnosi. ::Ljubav nikad ne prestaje. (Pavao; ''I. Korinćanima 13'') *[[Boris Leonidovič Pasternak]] **"Ne ljubiti - to je pravo samoubistvo." *[[Branislav Nušić]] **"Ljubav je jedna vrsta pijanstva. Kad [[čovjek]] prevali prvu i drugu čašu, otvori mu se apetit i javi žeđ, i onda sručuje čašu za čašom." *Film ''[[Brižni vrtlar]]'' **"Ljubav. Po svaku cijenu." (''reklamna rečenica'') == C == *[[Chaim Perelman]] **"[...] [N]ešto kao pravedna ljubav ne može postojati, jer se ljubav temelji na subjektivnom osjećaju prema voljenoj osobi kao jedinoj i nepovredivoj. Ljubav ne proizlazi iz tačne procjene kvaliteta i mana kod voljene osobe te prednosti i nepogodnosti koje ona donosi. Ljubav prema tome ne odmjerava mane voljenog bića, a kvalitete vidi u metafizičkom obliku. Za pravednost vrijedi samo odmjeravanje, odnosno na nju ne utječu drugi razlozi. Ono što je naklonost u ljubavi, to je kod pravednosti nepristranost [...]" *[[Charles Baudelaire]] **"Ljubav može proisteći iz jednog plemenitog osjećanja: sklonosti prostituciji; ali nju ubrzo pokvari sklonost vlasništvu." *[[Charles Bukowski]] **"Ljubav je [[bajka]] za budale." **"Kad ljubav postane zapovijed, [[mržnja]] može postati užitak." *[[Charles Caleb Colton]] **"Ljubav je kao prepeličar kojemu je draža kazna od jedne ruke nego milostinja od druge." *[[Charles Joseph de Ligne]] **"U ljubavi samo su počeci privlačni. Ne čudim se što ljudi nalaze zadovoljstvo da često počinju iznova." *[[Ciceron]] **"Držim da ništa nije teško onome tko ljubi." **"Ne treba voljeti ni onoga koga se bojiš, ni onoga ko se tebe boji." **"Ništa nije teško ako se voli." == D == *[[Dante Alighieri]] **"Ljubav ima dvije pratilje: dobrotu i strpljivost." *[[Daphne Rose Kingma]] **"[[Budućnost]] ljubavi jest istinska ljubav - veličanstvena, divna ljubav koja ne nanosi bol, već radost; ljubav koja nije mala, već golema; ljubav koja je više od osobne te postaje duhovna. To je odredište našega putovanja - to je naš istinski cilj." (''[[Budućnost ljubavi]]'') *[[Deepak Chopra]] **"[[Nasilje]] je možda svojstveno čovjekovoj prirodi, ali joj je svojstvena i njegova suprotnost: ljubav. Sljedeći stadij razvoja čovječanstva, korak za koji se pripremamo, bit će vođen silom te ljubavi." (''[[Mir je put]]'') *Film ''[[Dnevnik lude crnkinje]]'' **'''Madea''': "Dušo, ljubav je jača od svake [[ovisnost]]i; dođavola, ona ''jeste'' jedna." == Đ == *[[Đorđe Balašević]] **"Kakav smo mi to narod kad je gubav jedina riječ koja se rimuje s ljubav" == E == *[[Elbert Hubbard]] **"Ljubav koju dajemo jedina je ljubav koja nam ostaje." *[[Elizabeth Barrett Browning]] **"Ako me moraš voljeti, neka to ne bude ni zbog čega drugoga nego zbog same ljubavi." **"Ko voli vjeruje u nemoguće." *[[Elizabeth David]] **"Postoje ljudi koji vam izvade srce i postoje ljudi koji ga vrate na mjesto." *[[Emily Dickinson]] **"Sve što znamo o ljubavi jest da je ljubav sve!" *[[Erich Fromm]] **"Ako je osoba sposobna produktivno voljeti, ona voli i sebe; ako voli samo druge, tada uopće nije sposobna voljeti." **"Je li ljubav [[umjetnost]]? Tada zahtijeva [[znanje]] i [[napor]]!" **"Ljubav, tj. ostajanje u ljubavi, a ne zaljubljenost, je svjestan i odlučan čin volje, umijeće, koje moramo savladati kao svako drugo umijeće, kao umijeće drvodjelstva ili umijeće muzike. I zahtjeva brigu, odgovornost, respekt i znanje." **"Ljubav je aktivna briga za [[život]] i razvitak osobe koju volimo." **"Ljubav je jedini zadovoljavajući odgovor na problem ljudske egzistencije." **"Ljubav je umijeće; dobro naučiti ovo umijeće najvažnija je stvar na svijetu." **"Ljubav nije primarno odnos prema određenoj osobi; to je [[stav]], orijentacija bića prema [[svijet]]u kao cjelini, ne prema jednom objektu ljubavi." **"Ljubav nije rezultat [[seks]]ualnog zadovoljenja, već je seksualno zadovoljenje rezultat ljubavi." **"Ljubav prema bespomoćnom, ljubav prema siromašnom i strancu, početak su bratske ljubavi." **"Nezrela ljubav kaže: Volim te jer te trebam. Zrela ljubav kaže: Trebam te jer te volim." **"Za većinu ljudi danas, pojam ljubavi podrazumijeva da vas neko voli, a ne da ste vi sposobni da volite." **"Nema gotovo nijedne aktivnosti, ili pothvata, koji, kao ljubav, započinju tako velikim nadama i očekivanjima, a koji se ipak tako redovito izlojavljuju." **"Ako ti voliš, a ne izazivaš uzvratnu ljubav, ako kroz životno ispoljavanje kao čovjek koji voli ne postaneš voljeni čovjek, onda je tvoja ljubav nemoćna, ona je nesreća." *[[Erich Maria Remarque]] **"Ljubav ženu čini bistroumnom, a muškarca zbunjenim. " *[[Étienne Gilson]] **"No voljeti je nešto posve drugo; to je željeti predmet ljubavi zbog njega samog, radovati se njegovoj ljepoti i dobroti zbog njih samih, ne misleći ni na što drugo." *[[Eva Gabor]] **"Ljubav je igra koja se može igrati udvoje tako da oboje pobijede." == F == *[[Francis Bacon]] **"Bračna ljubav stvara [[čovječanstvo]]; prijateljska ga usavršava; ali razuzdana ljubav kvari ga i ponižava." *[[François de La Rochefoucauld]] **"Dok se voli, dotle se i prašta." **"Ljubav je samo jedna, ali njezinih kopija ima na hiljade." **"Ljubav, kao i vatra, ne može postojati bez stalnog podstrijeka: i ona umire čim prestane da se nada ili da se boji." **"Prava je ljubav kao pojava duhova: svako o njima govori, ali ih je malo ljudi vidjelo." **"Spremniji smo da volimo one koji nas mrze nego one koji nas vole više nego što želimo." **"Sudimo li o ljubavi po većini njenih posljedica, bit će nam više nalik na mržnju nego na prijateljstvo." **"Teško je voljeti one koje ne cijenimo, ali nije ništa lakše nego voljeti one koje cijenimo više od sebe." **"Užitak ljubavi je u voljenju i sretniji smo zbog strasti koju osjećamo nego zbog strasti koju smo probudili u drugome." *[[Frano Lasić]] **"Ili se s nekim nađete ili ne - ljubav ne pita za godine. Vrijeme pokaže je li ta osoba ona prava." *[[Friedrich Nietzsche]] **"Što se čini iz ljubavi, događa se uvijek s one strane dobra i zla." *[[Friedrich von Schiller]] **"Šta je [[život]] bez sjaja ljubavi?" == G == *Film ''[[Gattaca]]'' '''Vincent Freeman''': "Nekada su govorili kako [[dijete]] začeto u ljubavi ima veće šanse da bude [[Sreća|sretno]]. To više ne govore." *[[Gilbert Keith Chesterton]] ** "Ljubav je puno veća i smionija pustolovina od plovidbe oko svijeta." ** "Način da se neko voli jest shvatiti da taj neko može biti izgubljen." *[[Giordano Bruno]] **"Ljubav slikari slikaju kao mladića ili dječaka iz dva razloga. Jedan je što lik starca tome ne odgovara, a drugi što ljubav čini da je čovjek lahkomislen i lakše podnosi taj osjećaj, gotovo kao dječaci." *[[Goethe]] **"Budi ljubavi dostojan ako želiš da budeš ljubljen." **"Čovjek može voljeti samo ono biće za koje je uvjeren da će biti prisutno kada mu zatreba." **"Ljubav je slatko ropstvo, brak je ropstvo bez slasti." **"Ljubav odolijeva vremenu koje sve otima." **"Ljubav se isprva naziva povjerenjem." **"Ljubiš li duboko samo jedno biće, činit će ti se i sva ostala dostojna ljubavi." **"Mnoga se srca gube u opštem, samo se najplemenitije posvjećuje jednome." **"Nema sunca bez svjetlosti, ni čovjeka bez ljubavi." **"Nikad nije zaista ljubio onaj koji misli da je ljubav prolazna." *[[Gottfried Wilhelm Leibniz]] **"Ljubiti znači: radovati se sreći drugoga." *[[Gustave Flaubert]] **"Ljubav je proljetna biljka koja sve prožima nadom, pa čak i ruševine uz koje prijanja." == H == *[[Habiba Stočević-Rizvanbegović]] **"O Habiba, spasiti se teško ::Od ljubavnih - neprebolnih [[jad]]a; ::Kao i ti, mnoga nesretnica ::Pustoj [[Sreća|sreći]] nikad se ne [[nada]]." (''Kad od tvog oštrog pogleda...'') *[[Hafiz Širazi]] **"Teškoća ljubavi je izvan dometa našeg znanja, ::Tu delikatnost ne rješava naša nesavršena misao." *[[Hamza Humo]] **"Nije [[misao]] koplje da joj sagledaš metu. A ::ni ljubav rijeka da joj u dno uroniš." (''Hanarin pogled'') *[[Harold Robbins]] **"Umire ljubav. Zapali se i uništava jezikom mržnje i uzajamnih optužbi. U bijesu i žestini se slama. Nakon razaranja međutim, ipak ostane nešto njena traga što se poput neispunjene nade, sjećanja na strast koja nikad nije stigla do užitka, uhvati za misli i srce. Onda napokon umre, s nekoliko jednostavnih, skoro bezazlenih riječi. I odlaze duhovi, nestaju grijesi. Tako jest i uvijek će tako biti. Bez obzira što poduzimali." (''[[Kamo ljubav ode]]'') *[[H. L. Mencken]] **"Biti zaljubljen znači biti u stanju vječne anestezije." **"Ljubav je pobjeda mašte nad inteligencijom." **"Ljubav je poput rata: lahko ju je započeti, ali vrlo teško zaustaviti." *[[Heinrich Heine]] **"Sućut je posljednja posveta ljubavi, možda i ljubav sama." **"U [[mladost]]i je ljubav burnija, ali ne tako jaka, tako svemoćna kao kasnije." *[[Helen Keller]] **"Dok [[sebičnost]] i pritužbe izopačuju i pomračuju dušu, ljubav je nadimlje radošću i oštri njezin vid." *[[Henri de Régnier]] **"U ljubavi iskustvo ne vrijedi: ako bi vrijedilo, ljudi se ne bi zaljubljivali." *[[Henrik Ibsen]] **"Ljubav je najslađa [[greška]] ljudske taštine." **"Ne može se govoriti o ljubavi prema svima, dok se nije bar jedno biće ljubilo." *[[Henry David Thoreau]] **"U ljubavi nema [[lijek]]a, već valja još više ljubiti." *[[Henry Miller]] **"Jedino ljubavi nikad ne dobijemo koliko želimo...ali i jedino što ne dajemo dovoljno je ljubav." *[[Hermann Hesse]] **"Postoji neko zlo među ljudima koje ih sprečava da se udružuju i nagoni ih da između sebe otvaraju ponor. Jedino ljubav može da ih natjera da taj jaz premoste." *[[Honoré de Balzac]] **"Ljubav je jedna strast koja ne priznaje ni prošlost ni budućnost." **"Ljubav je kao [[rat]]: započinjes kada želis, a boj napuštaš kada iznemogneš!" **"Ljubav je poezija čula." **"Ljubav radije umre nego da životari." **"[[Život]] muškarca je [[slava]], život žene - ljubav." *[[Horacije]] **"U ljubavi ima dva zla: rat i mir." == I == *[[Ian Curtis]] **"Ljubav će nas razdvojiti." *[[Isabel Allende]] **"[[Muškarac]] [[plač]]e samo zbog ljubavi." (''[[O ljubavi i sjenci]]'') *[[Ivan Sergejevič Turgenjev]] **"Ljubav ima svoje patnje za svaku životnu dob." **"Ljubav je jača od smrti i od straha pred smrću." *[[Ivan Pregelj]] **"Ljubav je kao jaka vatra. Nikakva voda je ne može ugasiti. Čak ni [[krv]]." *[[Ivo Andrić]] **"Ljubav, kad je iskrena i duboka, lahko prašta i zaboravlja." *[[Izet Sarajlić]] **Strašno je i pomisliti ::ali ::da bi ljubav ponovo stala na čelo života ::možda je zaista neophodno ::da ponovo prorade peći Aušvica?!" (''Strašno je i pomisliti'') == J == *[[Jayne Mansfield]] **"Ljubav je slijepa i zbog toga joj je tako izoštreno čulo dodira." *[[Jean-Jacques Rousseau]] **"Može li se ikada [[zaborav]]iti ono što se jednom ljubilo?" *[[Jean-Paul Belmondo]] **"Nema efikasnijeg [[kozmetika|kozmetičkog]] preparata od ljubavi." *[[Jean Anouilh]] **"Ljubav je ponajprije darivanje sebe." *[[Jean de La Bruyère]] **"Ljubav i prijateljstvo isključuju jedno drugo." **"Onoga koga voli, čovjek želi učiniti vrlo sretnim, ili, ako to ne uspije, vrlo nesretnim." *[[Jean de La Fontaine]] **"U ljubavi je sve dopušteno: lukavost, vještina, himba i prevara." *[[Joan Crawford]] **"Ljubav je vatra, da. Ali nikad ne znate hoće li vam zagrijati srce ili zapaliti kuću." *[[John Dryden]] **"Ljubav je najplemenitija [[slabost]] uma." **"Ljubav je nagrada za ljubav." *[[Jovan Dučić]] **"Ljubav u sumnjama, to je najveća bijeda i najčemerniji paradoks božji." **"Samo se u ljubavi i u smrti ljudi mogu da izjednače, i da posljednji stigne prvog." **"U ljubavi ne stradaju samo ljudi koji su mehkog srca, nego, naprotiv, najviše stradaju baš oni koji umjesto srca nose svoju grubu sebičnost, svirepu želju da osvoje i potrebu da despotski zavladaju." **"Ljubav je najveće nespokojstvo i nasilje nad sobom i drugima." **"U ljubavi, kao i u religiji, sve počiva na osjećanju i na vjerovanju u nevjerovatno." *[[Juan Ruiz]] **"Ljubav preobražava grubijane u plemenitaše :Daruje riječitost nemuštima, :Daje hrabrost kukavicama, :A lijene čini brzim i vrijednim" == K == *[[Kahlil Gibran]] **"Ljubav ne daje ništa osim sebe i ne uzima ništa osim sebe." **"Oduvijek je bilo da ljubav ne zna dubine svoje dok ne dođe čas rastanka." **"Ljubav sa svime sto ona rađa, pobuna sa svime što donosi i sloboda sa svime što podiže jesu jedno očitovannje boga. [[Bog]] je razložni um ovoga svijeta." (''[[Mirisni plodovi duše]]'') *[[Ksenofont]] **"Čovjek se zaljubi gledajući ženu, a žena se najčešće zaljubi slušajući čovjeka." == L == *[[Lao Tse]] **"Kad čovjek ima ljubavi, nema straha." *[[Leo Buscaglia]] **"Ljubav je spontana i žudi za izrazom u radosti, ljepoti, istini, pa i u suzama. Ljubav živi u trenutku; ne gubi se u prošlosti i ne teži prema sutrašnjici. Ljubav je SADA." **"Ljubav je uvijek otvorenih ruku. Otvorenih ruku dopuštate ljubavi da dolazi i oldazi kako želi, slobodno, jer bi ona to ionakko činila. Ako pokušate zarobiti ljubav, shvatit ćete da držite samo sebe." **"Ljubav je [[život]]... Ako propustite ljubav, propustili ste život." **"Savršena ljubav doista je rijetka... Zaljubljeni uvijek moraju imati profinjenost mudrih, prilagodljivost djece, osjetljivost umjetnika, razum filozofa, smirenost svetaca, snošljivost učenjaka i snagu samopouzdanih." *[[Leonardo da Vinci]] **"Velika ljubav proizilazi iz velikog saznanja voljene stvari, a ako je malo poznaješ, malo ćeš je, ili je uopće nećeš moći voljeti." *[[Leonid S. Sukhorukov]] **"U ljubavi - mi smo pjesnici, u braku - mi smo filozofi." *[[Lord Byron]] **"Svi smo mi rezultat ljubavi i zanosa." **"U prvoj ljubavi [[žena]] voli ljubljenoga, a u drugima voli ljubav." **"Zašto ga je voljela? Radoznala budalo, šuti! Zar je ljudska ljubav ovisna o ljudskoj volji?" *[[Lord Chesterfield]] **"Svi govore da je ljubav slijepa. Ali moja ljubav za tebe, sine, nije slijepa - dapače! Ona mi daje oči da vidim kako te trebam usmjeravati i odgajati." (''[[Dragi sine]]'') *[[Ludwig Börne]] **"U žena je ljubav jednako često i kći i majka ljubomore." *[[Ludwig Andreas Feuerbach]] **"Ljubav, ali prava! I sve će ti ostale vrline pasti same u krilo." **"Ljubav koja je mogla umrijeti nije bila ljubav." == M == *[[Mahatma Gandhi]] **"Ljubav je najjača snaga koju sebi svijet može predstaviti, a istovremeno i najskromnija." **"Ljubav nikad ništa ne zahtijeva, već samo daje. Ljubav samo pati, nikada se ne kaje i nikada se ne sveti." **"Ma koliko bila okorjela nečija ćud, rastopit će se na vatri ljubavi. Ako se pak ne promjeni, to znači da vatra nije bila dovoljna jaka." *[[Majka Tereza]] **"Radosno [[srce]] nastaje, naravno, samo od onog srca koje izgara od ljubavi." *[[Marguerite de Valois]] **"Ljubav svakodnevno čini čuda: oslabljuje jake, a jača slabe; budale čini mudrima, a mudrace budalama; promiče strasti, uništava razum; jednom riječju, preokreće sve naopako." *[[Martin Luther King, Jr.]] **"Ako volite svoje neprijatelje, otkrit ćete da duboko u korijenima ljubavi leži snaga oslobođenja." **"Mrak ne može protjerati mrak; samo svjetlo to može. Mržnja ne može protjerati mržnju; samo ljubav to može." *[[Matteo Bandello]] **"Stalno umire i nikad ne umre onaj ko se podređuje ljubavi." *[[Maurice Merleau-Ponty]] **"Nema nijedne ljubavi koja bi bila obični tjelesni mehanizam, koja čak ne bi dokazivala, a pogotovo ako se ludo vezuje za svoj predmet, našu moć da sami sebe dovodimo u pitanje, da se potpuno posvetimo, naše metafizičko značenje." *[[Mehmed Meša Selimović]] **"Ljubav je ipak jača od svega." (''[[Tvrđava (roman)|Tvrđava]]'') *[[Michel Quoist]] **"Ako daruješ misleći: 'Tako ću poslije primiti', nećeš dobiti ništa. Samo ako daruješ badava, ne očekujući ništa, dobit ćeš sve." **"U času [[smrt]]i polagat ćemo ispit o ljubavi. Ako ga položimo, zauvijek ćemo se preseliti k Ljubavi." *[[Michelangelo Buonarroti]] **"Kad pripadam tebi, tad konačno potpuno pripadam i samome sebi." *[[Mignon McLaughlin]] **"U aritmetici ljubavi jedan plus jedan jednako je beskonačnosti, a dva minus jedan jednako je nuli." *[[Miguel de Cervantes]] **"[[Laž]] obično ubija prijateljstvo, a istina ljubav." **"Ljubav gleda kroz naočale kroz koje joj se bakar pričinjava zlatom, bijeda bogatstvom, a krmelji biserima." *[[Miguel de Unamuno]] **"Ljubav je, čitaoci i braćo moja, nešto najtragičnije na svijetu i u životu; ljubav je kći obmane i majka razočarenja, ljubav je utjeha u bezutješnosti, ona je jedini lijek protiv smrti jer je sestra smrti." *[[Mihail Eminescu]] **"Šta je ljubav? To je duga prilika za bol." *[[Milan Kundera]] **"Ljubav je čežnja za našom vlastitom izgubljenom polovicom." (''[[Nepodnošljiva lahkoća postojanja]]'') **"Ah, ne, ni jedna ljubav ne može preživjeti u šutnji." (''[[Identitet (M. Kundera)|Identitet]]'') **"Ali kad im se ljubavno tlo izmakne ispod nogu, ona je jaka, a on slab." (Ibid.) **"Postoje stvari koje se mogu realizirati samo [[Sila|silom]]. Tjelesna ljubav je nezamisliva bez [[Nasilje|nasilja]]. :- A zašto tu snagu ne upotrijebiš ponekad protiv mene? - rekla je. :- Zato što ljubav znači odricanje od sile - rekao je Franz tiho." (Ibid.) **"Ljubav je borba." (Ibid.) **"Ljubav je naša sloboda." (Ibid.) **"Voditi ljubav sa [[Žena|ženom]] i spavati sa ženom su dva odvojena osjećanja, ono prvo je požuda, ovo drugo je ljubav." *[[Mirabai]] **"Pođoh te kupih dragana; cijenu koju zaiska, platih. Kliknuše neki: 'Previše!' Podrugnuše se drugi: 'Premalo!' Platih dokraja, odvagnuh i posljednje zrnce ljubavi svoje, svoga života i duše, svega što imam." *[[Moira O'Neill]] **"[[Mladost]] traje časak, [[ljepota]] je cvijet, al' ljubav je dragulj što osvaja [[svijet]]." == N == *[[Una i Nikola ]] * Najveca ljubav na svijetu dogodila se izmedju njih dvoje!. *[[Niccoló Tommaseo]] **"Ko ne zna ljubiti, taj ne zna kazati niti iskrenu istinu." **"Učite, učite, učite i bit ćete prosječni. Ljubite, ljubite i bit ćete veliki." *[[Novalis]] **"Nesreća povećava naš smisao za prijateljstvo i ljubav." **"Sa [[žena]]ma je nestala ljubav, a s ljubavi žene i zato se jedno ne može shvatiti bez drugoga." == O == *[[Orhan Pamuk]] **"Da li ljubav od [[čovjek]]a pravi [[Budala|budalu]], il' se samo budale zaljubljuju?" (''[[Zovem se Crvena]]'') *[[Oscar Wilde]] **"Istinsko objašnjenje ovog svijeta je u ljubavi, a ne u njemačkoj filozofiji, bez obzira na to u čemu je objašnjenje drugog svijeta." **"Kad jednoj ljubavi dođe kraj, slabići kukaju, energični smjesta pronađu novu ljubav, a pametni su je već odavno imali u rezervi." **"Ljudi koji vole samo jednom u životu, u stvari su površni. Ono što oni nazivaju vjernošću, to je lijenost navike ili nedostatak fantazije. [[Vjernost]]! U njoj je strast za svojinom. Mnoge stvari bismo odbacili kad se ne bismo bojali da će ih drugi uzeti." **"Vjerni znaju samo trivijalnu stranu ljubavi; nevjerni znaju njene tragedije." *[[Otto von Bismarck]] **"Ljubav je slijepa; [[prijateljstvo]] se trudi da ne vidi ništa." *[[Ovidije]] **"Naše je doba odista zlatno: po zlatu dolazi i najviša čast, zlatom se stječe ljubav. Da i ti sam, Homere, dođeš - svim muzama praćen - a ne doneseš ništa, ići ćeš i ti, Homere, van." **"Ti koji želiš ljubav one u zrelijoj dobi, budeš li samo ustrajao, steći ćeš doličnu nagradu." **"Zločin je mrziti djevojku koju si jednom volio; takav završetak priliči divljačnim duhovima. Dovoljno je biti ravnodušan: onaj ko mržnjom završava ljubav, ili još voli, ili će mu biti teško prekinuti." **"Želiš li se izliječiti od ljubavi, prije svega izbjegavaj besposlicu. Ona te nagoni na ljubav; ona čuva ono što je učinila; ona je uzrok i hrana tomu zabavnu zlu... Ti koji tražiš kraj ljubavi ( ljubav se pred poslom povlači), posla se lati, i bit ćeš siguran." == P == *[[Pablo Neruda]] **"Ljubav je tako kratka, a zaborav tako beskrajan." "Sloboda postoji samo kada je ljubav prisutna, onaj tko voli cijelim svojim bićem, osjeća se slobodnim" *[[Pam Brown]] **"Ljubav je bolest u kojoj je ozdravljenje gubitak." ** "Ljubav je kavijar i svadbena torta, jagode i šlag. Ljubav je šampanjac. Prijateljstvo je svježi kruh i maslac, bijeli sir i čaj za dvoje. U životu je, naravno, najbolje kombinovati jedno i drugo. Ali prijateljstvo se lakše vari." ** "Ljubav nam zapovijeda da zakoračimo u ništavilo – i pritom nas podupire." ** "Ljubav znači napokon shvatiti patnju drugog bića." ** "Samo ljubav drži tamu na odstojanju." *[[Paulo Coelho]] **"Oni koji vole očekujući nešto zauzvrat, samo gube vrijeme." *[[Pearl S. Buck]] **"Doista ništa čovjeku ne može pružiti dovoljno naknade za odsustvo ljubavi u srcu žene koja je njegova supruga." **"Zastade i - sasvim neobjašnjivo, kako joj se učini - pomisli na onu malu Grkinju, koja se, davno u prošlosti objesila... Iz ljubavi, bez sumnje iz ljubavi, od koje je možda bila rastavljena? Ko zna kraj te priče, ili kraj bilo koje priče? Ona brzo dopisa: ::"Ljubav će plamtjeti... vječno, a mir čeka... u središtu te svijetlosti koja plamti"." (''[[Mandala]]'') *[[Pedro Calderón de la Barca]] **"Ako ljubav nije [[ludost]], onda nije ni ljubav." *[[Phil Bosmans]] **"Cvijet treba sunce da postane cvijet, čovjek ljubav da postane čovjek." *[[Phineas Fletcher]] **"Jezik ljubavi nalazi se u [[oči]]ma." *[[Pitagora]] **"Onaj koji sije sjeme smrti i boli ne može požnjeti sreću i ljubav." == R == *[[Rabindranath Tagore]] **"Ono što nam je potrebno da bismo bili slobodni jeste ljubav; ona ima snagu da s radošću nosi breme svijeta." *[[Rainer Maria Rilke]] **"Ljubav se sastoji u tome da se dvije samoće štite, da budu jedno uz drugu, da pozdravljaju jedno drugu." *[[Reinhold Schneider]] **"Postoji samo jedna nada protiv samoće; to je ljubav - ona prodire kroz sve zidove i dopire do najsamotnijeg srca, samo ako se ono otvori." *[[Richard Bach]] **"Ljubav je prazna riječ ako su joj značenje oduzeli muž - kao posjednik i ljubavnik - kao čuvar." **"Sve je lahko kada te vodi ljubav!" *[[Robert G. Ingersoll]] **"Ljubav je čarobnica, vila koja preobražava bezvrijedne stvari u radost i stvara kraljice i kraljeve od obične gline. Ona je miomiris toga čudesnog cvijeta -srca- i bez te svete strasti, te božanske omame, mi smo manje od zvijer; a s njom je [[zemlja]] nebo, a mi smo bogovi." *[[Roger de Bussy-Rabutin]] **"Ljubav je kao i san - što kasnije dođe, sve se teže budimo" **"Odsutnost je za ljubav isto što i vjetar za vatru: gasi malu, a raspiruje veliku." *[[Romain Rolland]] **"Ljudi čine pogreške – takav je [[život]]. No voljeti nikad nije pogrešno." == S == *[[Sapfa]] **"Najljepše je ono što ljubimo sa slutnjom u duši." *[[Sathya Sai Baba]] **"Dovoljno je da ste ispunjeni ljubavlju. Ništa više nije vam potrebno." *[[Seneka]] **"Ako želiš biti ljubljen, ljubi!" *[[Sokrat]] **"Treba više strahovati od ljubavi žene nego od mržnje muškarca!" *[[Sören Kierkegaard]] **"Savršena je ljubav ona koja nas čini nesretnima." **"Svaka ljubav mora biti tajnovita, čak i nevjerna." **"Ljubav prema Bogu i ljubav prema bližnjemu dva su krila istih vrata koja se otvaraju i zatvaraju samo zajedno." *[[Stendhal]] **"Čovjek se u ljubavi uči lagati." **"Ljubav stvara jednakost, ali je ne traži." (Crveno i crno) **"Ljubav je izvanredan cvijet, ali treba imati hrabrosti da se ubere na ivici užasnog ponora." **"Ljubav je jedina strast koja se plaća novcem što ga sama stvara." **"Ljubav je jedna vrsta bolesti, ko nije bolovao - ne zna šta je." **"Ljubav je poput groznice: ona dolazi i odlazi, a volja na nju nema nikakav uticaj." **"U ljubavi se često sumnja u ono u što se najviše vjeruje." == T == *[[Toma Akvinski]] **"Ko je savršen u ljubavi, savršen je u duhovnom [[život]]u." *[[Torquato Tasso]] **"Vrijeme koje nismo proveli u ljubavi izgubljeno je vrijeme." *Film ''[[Troja]]'' **"Za ljubav." (''reklamna rečenica'') == V == *[[Victor Hugo]] **"Ako si čovjek - vodi ljubav, ako si cvijet - budi mimoza." **"Čudna stvar, prvi znak istinske ljubavi u mladića je stid, a u djevojke smjelost." **"Ljubav ne poznaje srednji put: upropasti ili spasi." **"Ljubav je besmrtno i beskonačno žarište u nama, kojeg ništa ne može ograničiti i ništa ugasiti." *[[Vissarion Belinsky]] **"Ljubav ima svoje zakone razvitka, svoje životne dobi, kao cvijeće, kao ljudski život. Ona ima svoje raskošno proljeće, svoje vrelo ljeto i, napokon, jesen, koja je za jedne topla, svijetla i plodonosna, a za druge - hladna, gnjila i jalova." ==W== *[[Wes Morriston]] **"Zašto su ljubav i pravednost i velikodušnost i vjernost dobri? Šta je to u dubini stvarnosti što ih ''čini'' dobrim? Moj vlastiti preferirani odgovor je: ''ništa dalje''. Ako želite, možete reći da su ''oni'' konačni standard dobrote. Šta je to što ''njih'' čini standardom? ''Ništa dalje''. Posjedovanje samih tih karakteristika je dobro po sebi. ''Tačka''. Da li postoji problem s ovim? Postoji li neki razlog da se insistira, tražeći "dublje" odgovore koje samo teizam može da ponudi? / Jasno je da ne postoji. Nije bitno koju priču pričate o ontološkom temelju moralne vrijednosti, morate u nekom trenutku doći do sopstvene ''tačke''. Ako kažete da je ljubav nužno dobra jer Bog nužno postoji i voli, te budući da je ''božija'' moralna priroda konačni standard dobrote, onda možemo pitati šta je to što čini božiju moralnu prirodu konačnim standardom. Ne bi bilo mudro odgovoriti: "Jer ''ona'' uključuje ljubav i pravdu i ostalo", jer bi nas to ograničilo na mali i sasvim neprosvijetljeni krug "objašnjenja". U nekom trenutku, prosto ćete stisnuti i reći: "Jednostavno je tako"." (''God and the Ontological Nature of Morality'') *[[William Blake]] **"Ljubav ne teži da zadovolji hir, :Sebičnost je nikad nije takla, :Samo drugom ona daje mir :I stvara nebo u očaju pakla." *[[William Shakespeare]] **"Ako ti u pamćenju ne prebiva ni najmanja ludost na koju te navela ljubav, nikad nisi volio." **"Gdje siješ ljubav, izraste [[veselje]]." **"Jer ljubav gleda srcem a ne okom; :I baš zato Amora krilatog i lijepog, :Slikaju s krpom na očima, slijepog." (''[[San ljetne noći]]'') **"Ljubav ne gleda [[oči]]ma, već dušom; zato je krilati Amor na slikama slijep." **"Ljubav se rađa, živi i umire u očima!" **"Muzika je hrana ljubavi." **"O teško meni! Al' po svemu onom :Što mi knjige govore - u ljubavi pravoj :Nikada ništa nije teklo glatko;" (''[[San ljetne noći]]'') **"(...) Ali, ne bude li velike ljubavi u ::početku, [[Bog]] će dati da umali kad se bolje ::upoznamo, kad budemo vjenčani i imadnemo ::prilike da upoznamo jedno drugo;" (''[[Vesele žene vindzorske]]'') **"Ako se ljubav hrani [[Muzika|muzikom]] ::Svirajte još; tu hranu dajte meni ::U preobilju, te od presitosti ::Želja za jelom da prenemogne ::I premine!" (''[[Bogojavljenska noć]]'') **"Ljubav - to nije ne znam kada: ::Sad te golica, smiji se sada; ::Vrbov je klin buduća čast. ::Od skanjerenja nema fajde, ::Mladost se aba; zato, hajde, ::Cmokni me stoput, al' u slast." (Ibid.) **Tražena ljubav, sreća je; al' kada ::I netražena da se, tada ta ::Ljubav na srce mnogo slađe pada." (Ibid.) *[[William Faulkner]] **"[T]eško je vjerovati da su ljubav ili [[bol]] obveznice koje se kupuju bez ikakva plana i koje dospijevaju hoćeš-nećeš i koje se otkazuju bez ikakve prethodne obavijesti da bi se zamijenile kojekakvim papirima što ih slučajno [[bog]]ovi u taj čas puste u opticaj po tržištu(...)" - ''[[Krik i bijes]]'' *[[William Hazlitt]] **"Ljubav i [[radost]] su blizanci, ili su jedno drugo rodili." **"Ljubav prema slobodi je ljubav prema drugima; ljubav prema moći ljubav je prema samima sebi." == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Da bismo nekoga dolično voljeli, treba ga tako voljeti kao da će sutra umrijeti!" **"Ljubav je slastica kojoj je sok sladak a tijesto gorko." **"Nikada se zaljubljeno srce ne može najesti radosti odmora, dokle god ga ljubav drži u svojim šakama." **"Srce koje voli ne gleda na ljepotu." **"Tri stvari se ne mogu sakriti: ljubav, planina i čovjek na devi!" *[[Austrijske poslovice]] **"Ljubav se priklanja na onu stranu na kojoj je novčanik." *[[Češke poslovice]] **"Ljubav je kao suza: rađa se u očima a pada na srce!" *[[Engleske poslovice]] **"Čvrsta se ljubav lahko ne zaboravlja." **"Kad je srce u plamenu, neka će iskra izletjeti i na usta." **"Kad se ljubav ohladi, sve mane se vide." **"Kada je ljubav mršava, mane su debele." **"Ne vole oni koji ne pokazuju svoju ljubav." **"Samo onda istinski volimo kad više nemamo potrebe da to kažemo." **"Slijedi ljubav, pa će ti bježati; bježi od ljubavi pa će te slijediti." *[[Finske poslovice]] **"Kome se ljubav smije, taj poznaje samo šalu i radost." *[[Francuske poslovice]] **"Ako pokušate razumno razmišljati o ljubavi, izgubit ćete [[razum]]." **"Ljubav čini da prolazi vrijeme, [[vrijeme]] čini da prolazi ljubav." **"Ljubav je jedina bolest od koje ne želimo ozdraviti!" **"Ljubav rijetko kad umire od nagle [[smrt]]i." **"Stare ljubavi i stare klade upale se u svako doba." **"Umrijeti od ljubavi znači pretjerati u njoj." **"Žena voli kad može, muškarac kad hoće!" *[[Italijanske poslovice]] **"Ko nema djece, taj ne zna šta je ljubav." **"Ko se iz ljubavi oženi, taj po noći uživa, a po danu jadikuje." **"Koliko više žrtvuješ svoje ''ja'', toliko je jača i istinitija tvoja ljubav." **"Ljubav sprijeda nosi med, a straga žuč." **"Ljubav ženama daje duha, a muškarcima ga oduzima." **"Ljubiti a ne biti ljubljen isto je kao odazvati se, a da te niko nije zvao." **"Sto i krevet održavaju ljubav." *[[Japanske poslovice]] **"Jaka ljubav rađa sto puta jaču mržnju." **"Tamo gdje ljubav vlada nema ni velikih ni malih." *[[Korejske poslovice]] **"Ljubav je za jednu noć kadra sagraditi Kineski zid." *[[Kurdske poslovice]] **"Kad ljubav i strast postanu prijatelji, prinose za žrtvu i srce i dušu." *[[Laoske poslovice]] **"Ljubav je najmirisniji cvijet našega kraja." *[[Latinske poslovice]] **"Ljubav će sve pobijediti, i mi se pokorimo ljubavi." **"Ljubav i kašalj se ne skrivaju." **"Ljubav je lahkovjerna." **"Ljubav je najbolji učitelj." **"Ljubav je roditeljka mnogih naslada." **"Ljubav je vrlo bogata i medom i jedom." **"Ljubav ne traje dugo ako uklonite [[svađa|svađe]]." **"Ljubav je nepravičan sudija koji spaja poprečno." **"Ljubav pobjeđuje sve." **"Ljubav rađa ljubav." **"Ljubav sve pobjeđuje, ali [[novac]] pobjeđuje i ljubav." **"Ni jedna se ljubav ne može dugo kriti." **"Teško je brzo zaboraviti dugu ljubav." *[[Mađarske poslovice]] **"Ljubav je kao klica pirinča: ako je presađuješ, bolje uspijeva." *[[Njemačke poslovice]] **"Gdje se sije ljubav, žanje se radost." **"Kad ljubav jednom okrene leđa ona se teško vraća." **"Kad se ljubavna vatra ugasi vidi se dosta pepela ali nimalo zlata." **"Koji se bez ljubavi sastanu, bez suza se rastanu." **"Kupljena ljubav brzo završi." **"Ljubav i jaja treba uživati dok su svježi." **"Ljubav je ribarica koja velike ribe ubija, a s malima se igra." **"Ljubav se sastoji od četiri stvari: od uzdaha, od jecaja, od želje za smrću i mnogo laži." **"Ljubavne boli su slatke ali se teško liječe." **"Ljubavne rane može izliječiti samo onaj ko ih je zadao." **"Nije dovoljno ljubav posaditi, valja je i zalijevati." **"Rijetko uspijeva ljubav kojom razum upravlja!" **"Slama u cipelama i ljubav u srcu proviruju na sve strane!" **"Što ljubav hoće, ona to hoće brzo." *[[Perzijske poslovice]] **"Ko nikad nije volio, nije nikad bio sretan." *[[Poljske poslovice]] **"U muškarca ljubav ulazi kroz oči, a u ženu kroz uši." *[[Portugalske poslovice]] **"Ko se upusti u lov, politiku i ljubav, neće izići kada to želi." **"Kupljenu ljubav odmah prodaj." **"Tamo gdje ljubav zapovijeda, nema drugog gospodara." **"Vrijeme nagriza željezo, ali još više ljubav." *[[Rumunske poslovice]] **"[[Siromaštvo]] ulazi na vrata, a ljubav izlazi kroz prozor." *[[Srpske poslovice]] **"Gde se ljubav začne, tu su oči plačne." *[[Španske poslovice]] **"Ne može se voljeti i biti razuman." *[[Švedske poslovice]] **"Ljubav je kao rosa koja podjednako lahko padne na koprivu kao na ljiljan." *[[Turske poslovice]] **"Gdje je jedna ljubav, tamo drugoj mjesta nema." **"Ako nisi spreman za bol, onda nisi spreman ni za ljubav." == Također pogledajte == *[[Prva ljubav]] *[[Platonska ljubav]] *[[Poljubac]] *[[Mržnja]] {{Wikipedia|Ljubav}} [[Kategorija:Tema]] ras1fblqcx6446r3nhkm493fxrs3lkk 0 2755 54841 52974 2015-08-03T18:49:05Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 5 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q2493625]] na [[d:|Wikidati]] 54841 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Albert Camus]] **"Nesreća je ne biti voljen, ali je još veća nesreća - ne voljeti." *[[Aristotel]] **"Nesreća otkriva one koji nisu pravi prijatelji." *[[Arthur Schopenhauer]] **"Najsigurniji način da ne postaneš vrlo nesretan je taj da ne zahtjevaš da budeš vrlo sretan." **"U starosti čovjek se bolje čuva od nesreće, a u mladosti je bolje podnosi." *[[Đorđe Balašević]] **"Sretni nikad ne razmišljaju o sreći. To je posao za nesretne. Svi primijete sreću u nesreći, a o nesreći u sreći razmišljaju samo blesavi. I iskusni..." (''[[Tri posleratna druga]]'') *[[Ezop]] **"Ljudima je tuđa nesreća najbolji lijek vlastitoj." *[[François de La Rochefoucauld]] **"[[Čovjek]] nije nikad tako nesretan kao što misli, ni tako srećan kao što se nadao da će biti." *[[Friedrich von Schiller]] **"Nesreća je što ljudi dobra srca tako rado odlaze u drugu krajnost, ako neki nedostojni karakteri iznevjere njihova mišljenja." *[[Goethe]] **"Nesreća oblikuje čovjeka i prisiljava ga da upozna samoga sebe." *[[Honoré de Balzac]] **"Ljudi jednako preuveličavaju i sreću i nesreću: nikad nismo ni tako sretni ni tako nesretni kako se to govori." *[[Ivo Andrić]] **"Ništa ljude ne vezuje tako kao zajednički i sretno proživljena nesreća." *[[Johann Heinrich Pestalozzi]] **"Nesreću valja napasti rukama i nogama, a ne ustima." *[[John Maxwell Coetzee]] **"[[Sukob]] donosi nesreću, nesreća truje život. Ne mogu da podnesem nesreću, potrebni su mi mir i ljubav i red za moj rad." (''[[Zemlja sumraka]]'') *[[Jorge Luis Borges]] **"Nema bolje [[Utjeha|utjehe]] od misli da smo sami odabrali sopstvene nesreće; ova teleologija otkriva nam jedan tajni poredak brkajući nas na čudesam način s božanstvom." (''[[Deutches Requiem]]'') *[[Jovan Dučić]] **"[[Zlo]] i nesreća ne dolaze od [[Bog]]a, nego od [[čovjek]]a." **"Velika je nesreća kad [[čovjek]] ne zna šta hoće, a prava [[katastrofa]] kad ne zna šta može." **"Za svaku našu nesreću kriva je ili naša lakoumnost, ili naša gordost, ili naša glupost, ili naš porok." **"Svi ljudi imaju istovjetne sreće i nesreće otkad su postali, a samo ludaci imaju sopstvenu sreću." **"Nije tačno rečeno da je svaki [[čovjek]] kovač svoje [[Sreća|sreće]], tačno je, naprotiv, da je svaki čovjek uvijek sam kovač svoje nesreće." *[[Lao Tse]] **"Sreća se rađa iz nesreće, nesreća je skrivena u grudima sreće." *[[Maksim Gorki]] **"Nesreća je najbolja za spajanje naravi koje su inače sasvim suprotne." *[[Martin Luther]] **"Sreća slomi ljude mnogo prije nego nesreća." *[[Muhammed]] **"Ako je istina da nešto donosi nesreću onda su to: [[konj]], [[žena]] i [[kuća]]." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1492.) **"Ako je nesreća u nečemu, onda je to u kući, slugi i konju." (''Ibid.'', 1493.) *[[Novalis]] **"Nesreća povećava naš smisao za prijateljstvo i ljubav." *[[Orhan Pamuk]] **"Ljudskoj nesreći [[Knjiga|knjige]] samo daju na dubini, za koju mislimo da je utjeha." (''[[Zovem se Crvena]]'') **"Šta je [[vrijeme]]? Nesreća! Šta je [[život]]? Vrijeme! Šta je nesreća? Život, jedan novi život!" (''[[Novi život]]'') **"Nesreća me brani od [[život]]a." (''[[Snijeg (Pamuk)|Snijeg]]'') *[[Richard Bach]] **"Mnogi su ljudi nesretni jer su izabrali da budu nesretni." *[[Samuel Beckett]] **"Svi mi imamo dovoljno [[Snaga|snage]] da podnosimo tuđe nesreće." *[[Voltaire]] **"Historija je samo spisak zločina i nesreća." **"Nesreća dolazi na krilima, a odlazi pješice." **"Što se duže zadržavamo na vlastitoj nesreći, to joj pridajemo veću snagu kojom nam može naškoditi." == Poslovice == *[[Japanske poslovice]] **"Velike nesreće nastaju iz malih uzroka." *[[Latinske poslovice]] **"Biti prekoravan u nesreći teže je od same nesreće." **"Nema za [[čovjek]]a nikakve veće kazne od nesreće." **"Nesreća obično otkrije ćud, a sreća je skriva." **"Nijedna nesreća de dolazi sama." **"Računati na nesreću i zlu sudbinu čovjeka, nije u skladu ni sa građanskim, ni sa prirodnim pravom." **"U nesreći nemoj klonuti duhom." **"U nevolji su ljudske duše slabe." **"U nevoljama jača vrlina." **"U nevoljama se pokaže vjernost svakog prijatelja." **"U nesreći obično se događa da jedan na drugoga prebacuju krivicu." **"U nesreći se pokaže ko je čovjek." **"U svakoj nevolji koji donese sudbima, najteži je oblik nesreće okolnost da je (čovjek nekada) bio sretan." *[[Perzijske poslovice]] **"Ideš li polako - stigneš nesreću, ideš li brzo - opet stigneš nesreću." **"[[Žena]] je nesreća, ali nijedan dom neka ne ostane bez te nesreće." == Također pogledajte == *[[Sreća]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} bvs4ninsdq1y9qu9c4rzcgwajaydn2x 0 2756 54842 48303 2015-08-03T18:49:15Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 3 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q131841]] na [[d:|Wikidati]] 54842 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Goethe]] **"Svaka smjela ideja u početku izgleda kao ludost." *[[Max Scheler]] **"...boluje se posvuda i stalno od iste zablude, da duh i ideja posjeduju izvornu moć." *[[Mark Twain]] **"Čovjek s novom idejom je luđak sve dok ta ideja ne uspije." *[[Otto von Bismarck]] **"Kada se kaže da se s nečim slažemo u principu, to onda znači da nam ne pada na pamet da tu ideju sprovedemo u praksi." *[[Richard Bach]] **"Nove ideje suština su našeg života - s njima rastemo i doživljavamo sreću, napetost i oslobađanje." *[[Victor Hugo]] **"Nema ničeg moćnijeg na svijetu od ideje do koje je došlo samo [[vrijeme]]." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] [[pl:Pomysł]] 2j2o682vqwoo03lhnt7c6vqpgywt590 0 2758 59825 54843 2021-07-28T20:57:42Z Funky kicker 7542 Datoteka 59825 wikitext text/x-wiki --------- [[File:Children dancing, Geneva.jpg|thumb]] == Citati == *[[Bernard Shaw]] **"Doživjeti istinsku radost života znači pridonijeti onom cilju koji i sami smatramo veličanstvenim, biti snaga prirode umjesto grozničave, sebične, sitne duše." *[[Goethe]] **"Nijedna radost bez tuge ne biva!" (''[[Faust]]'') **"Podijeljena radost je udvostručena radost." **"Prava radost prestaje s [[uživanje]]m." *[[Ippolito Nievo]] **"Radost je vječna mladost duha." *[[Isaac Bashevis Singer]] **"Kakva mi je to velika stvar pokazati zanos u vrijeme obilja? Istinska je veličina u tome da se [[čovjek]] predaje radosti kad voda oko njega raste." *[[Kahlil Gibran]] **"Što ti je veća radost ili [[žalost]], to ti je manji svijet u očima." *[[Orhan Pamuk]] **"Iako od njega skrivam svoje misli, slike koje radim i ovu sobu u kojoj živim, predajem njegovim bezobzirnim i napadačkim pogledima: znam, sve će vas zapanjiti ova moja gordost, ali budući da ja zarađujem najviše, to znači i da sam najbolji ilustrator! Jer, [[Bog]] je htio da [[slikarstvo]] bude radost, da bi onome ko umije da gleda pokazao da je i čitav svijet radost." (''[[Zovem se Crvena]]'') *[[Phil Bosmans]] **"Bogatim čini ne bogatstvo nego radost." *[[Rabindranath Tagore]] **"Cvijet sa [[tuga|tugom]] gubi latice, ali umjesto njih s radošću očekuje plod." **"Spavao sam i sanjao da je [[život]] radost. Probudio sam se i otkrio da je život služenje. Dao sam se na služenje i spoznao da je služenje radost." *[[Richard Bach]] **"[[Sloboda]] i radost ne postoje izvan tebe. Reci da su u tebi i u tebi su. Reci da su tvoje - i tvoje su." *[[Robert G. Ingersoll]] **"Ljubav je čarobnica, vila koja preobražava bezvrijedne stvari u radost i stvara kraljice i kraljeve od obične gline. Ona je miomiris toga čudesnog cvijeta -srca- i bez te svete strasti, te božanske omame, mi smo manje od zvijer; a s njom je zemlja nebo, a mi smo bogovi." *[[Seneka]] **"Niko ti zavidjet neće, budeš li znao u samom sebi otkriti radost." *[[William Shakespeare]] **"Vjera u radost gotovo je ista kao i sama radost." *[[William Hazlitt]] **"Ljubav i radost su blizanci, ili su jedno drugo rodili." == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Nikada se zaljubljeno srce ne može najesti radosti odmora, dokle god ga ljubav drži u svojim šakama." *[[Latinske poslovice]] **"Ovo je uobičajeno: [[žalost]] prati radost." *[[Njemačke poslovice]] **"Gdje se sije ljubav, žanje se radost." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 39vj5hubzyqxbsk9433cjt5nvm5gdpg 0 2759 60203 60153 2022-07-21T19:42:18Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 30 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q4]] na [[d:|Wikidati]] 60203 wikitext text/x-wiki ---- {{ABC}} == A == *[[Abdulah Sidran]] **"(...) svaka je smrt - prirodna ::smrt, kad doba mine, i godine se slegnu!" (''Mezar sedmero braće (1878.-1978.)'') *[[Alexandre Kojève]] **"Čovjek je svoja vlastita smrt." **"Biti čovjek može se biti samo ako se može umrijeti. Ali, treba umrijeti kao čovjek da se bude čovjekom. Smrt mora biti slobodno prihvaćena; to mora da bude prisilna smrt u borbi, a ne rezultat jednog fiziološkog procesa." *[[Anton Pavlovič Čehov]] **"I za hiljadu godina čovjek će isto ovako uzdisati: „Ah, teško je živjeti” – i u isti mah ovako isto kao i sada, bojaće se i neće htjeti da umre.“ == B == *[[Baruch Spinoza]] **"Mene ne uznemirava smrt, nego umiranje." *[[Bernard Shaw]] **"Život izjednačuje sve ljude: smrt otkriva istaknute." *[[Biblija]] **"I kako nijesu marili da spoznaju Boga, zato ih Bog ::predade pokvarenom mišljenju, da čine, što ne valja, ::Da budu napunjeni svake nepravde, zloće, bludnosti, ::lakomstva, pakosti, puni zavisti, ubojstva, svađe, lukavstva, ::podmuklosti, doušnici, ::Klevetnici, bogomrsci, uvredljivci, oholice, naduti, ::izmišljači zala, nepokorni roditeljima, ::Nerazumni, nevjere, bez srca, nepomirljivi, nemilostivi. ::Oni, istina, znadu odredbu Božju, da oni, koji to čine, ::zaslužuju smrt; ipak oni to čine, dapače i odobravaju onima ::koji to čine." (''Poslanica Rimljanima'', 1:28-32) == D == *[[Mak Dizdar]] ** "Zemlja je smrtnim sjemenom posijana :: Ali smrt nije kraj Jer smrti zapravo i nema :: I nema kraja Smrću je samo obasjana :: Staza uspona od gnijezda do zvijezda" == E == *[[Emily Dickinson]] **"Smrt je sve što znamo o nebu i sve što trebamo od [[Pakao|pakla]]." *[[Enes Kišević]] **"Ne postoji hrvatska, srpska, židovska, bošnjačka ili bilo čija nacionalna smrt. Smrt je – smrt. Kao što je [[život]] – život. Moj život je u svakom čovjeku, prema tome i moja smrt je u svakom čovjeku. Sve što se svijetu događa i meni se događa. Jedini nacionalizam, koji po meni nije primitivizam, jest pripadnost ljudskoj dobroti i ljudskom srcu. Ako me pitate čiji sam pjesnik, odgovorit ću vam: ja sam pjesnik od takve narodnosti. " *[[Epiktet]] **"Neka ti smrt, progonstvo i sve ostale nedaće koje ti izgledaju užasne, stalno budu pred očima, a posebno smrt, i ti onda ništa nećeš željeti suviše vatreno." *[[Erica Jong]] **Brak nije [[lijek]] za usamljenost. Djeca odrastu i odu. Ljubavnici nisu lijek za sve. Seks nije konačno rješenje. Ako ste život pretvorili u dugu bolest, onda je smrt jedini lijek..." (''[[Strah od letenja]]'') == F == *[[Francis Bacon]] **"Prirodno je umrijeti, kao što je prirodno biti rođen." *[[Federico García Lorca]] **"Umrem li, ostavite balkon otvoren." (''Oproštaj'') == G == *[[Goethe]] **"Beskoristan život je isto što i rana smrt." **"Život je najljepši pronalazak prirode, a smrt njena vještina, da što bolje iskoristimo život." *[[Gustav Fechner]] **"Kad umre čovjek zatvori se jedno oko svemira." == H == *[[Henry Miller]] **"Ja dolazim u ime svetinje nad svetinjama; očišćen sam smrću na Kalvariji i dolazim ovamo u svijetlo ime Isusovo, da bih Tebe iskupio i uveo te u svjetlost i moć i slavu!" (''[[Jarčeva obratnica]]'') *[[Homer]] ** "On je pogladi rukom, progovori i riječ joj rekne: :: ''Nemoj, premila ženo, žalostiti se u srcu svome'' :: ''Odveć, jer ka Hadu niko me neće preko sudbine'' :: ''Poslat; a čovjek mislim da nije utekao ni jedan'' :: ''Smrti, ni junak ni rđa, kad jednom se na svijet rodi."'' (''[[Ilijada]]'') == I == *[[Isabel Allende]] **"Smrt ne postoji. Ljudi umiru tek kad ih svi zaborave." (''[[Eva Luna]]'') **"Ništa nije zauvijek, osim smrti." (Ibid.) *[[Isnam Taljić]] **"Sva [[misterija]] smrti svela se na tupo shvaćanje uskraćene materijalnosti u obzorju čaršije, na čin konstatiranja da opet neko nije na Ovome svijetu." (''[[Roman o Srebrenici]]'') *[[Ivan Gundulić]] **"Smrt ne gleda ničije lice: :jednako se od nje tlače :siromaške kućarice :i kraljevske tej polače; :ona upored meće i valja :stara i mlada, roba i kralja." :(''[[Suze sina razmetnoga]]'') *[[Ivan Sergejevič Turgenjev]] **"Ljubav je jača od smrti i od straha pred smrću." *[[Ivo Andrić]] **"Smrt ne čeka niko odveć dugo". **"Svi smo mi mrtvi, samo se redom sahranjujemo." == J == *[[Jean de La Fontaine]] **"Smrt nikada ne iznenađuje mudraca, on je uvijek spreman za odlazak." *[[Jean Richepin]] **"Kad bih bio i besmrtan, izmislio bih smrt - da se uvjerim u ljepotu života." *[[John Maxwell Coetzee]] **"Istinski vjerujem da se ne bojim smrti. Ono čega se grozim, vjerujem, jeste sramota da umrem ovako glup i zbunjen kakav sam." (''[[Čekajući barbare]]'') *[[Jorge Luis Borges]] **"Smrt (ili njena aluzija) izoštrava ljude i čini ih patetičnim. Ljudi nas mogu ganuti zato što su aveti; svaki njihov čin može biti posljednji; svako lice samo što se nije izgubilo kao lik iz nekog sna. Za smrtnika sve ima vrijednost nenadoknadivog i slučajnog." (''[[Besmrtnik (Borges)|Besmrtnik]]'') **"Prije nego će umrijeti, Otalora shvata da su ga izdali u samom početku, da je već tada bio osuđen na smrt, da su mu dozvolili ljubav, vlast i pobijedu jer su ga već smatrali mrtvim, jer je za Bandeiru bio mrtav. ::Gotovo s prezirom, Suares povuče oroz." (''[[Mrtvac]]'') **"[[John William Dunne|Dunne]] uvjerava da ćemo u smrti naučiti sretno upravljati vječnošću. Opet ćemo zadobiti sve trenutke svoga života i poslagat ćemo ih onako kako nam se svidi. [[Bog]], naši prijatelji i [[William Shakespeare|Shakespeare]] sarađivat će sa nama. ::Pred tako blistavom postavkom, bilo kakava pogreška što ju je počinio pisac ispada nevažnom." (''[[Vrijeme i J. W. Dunne]]'') *[[Jostein Gaarder]] **"Kad umrem, prekinuće se jedna srebrna nit s nanizanim glatkim biserima koji će se rasuti po zemlji i otkotrljati, kući, svojim majkama školjkama na dnu mora. Ko će zaroniti za mojim biserima kada mene više ne bude? Ko će znati da su bili moji? Ko će znati da je cio svijet nekada visio oko mog vrata?" (''[[U jednom ogledalu u jednoj zagoneci]]'') *[[Josif Staljin]] **"Smrt jednog [[čovjek]]a je [[tragedija]], smrt miliona je [[statistika]]." == K == *[[Kur'an]] **"Sigurno ćeš umrijeti, a sigurno će i drugi umrijeti, zato ćete svi na Sudnjem danu pred Allahom iznositi svoje dokaze." (Ez-Zumer, 30) == L == *[[Leonardo da Vinci]] **"Kao što dobro iskorišten dan dariva ugodan [[san]], tako i dobro proživljen [[život]] dariva smirenu smrt." *[[Ludwig Wittgenstein]] **"6.4311 Smrt nije događaj u [[život]]u. Smrt se ne doživljava. Ako se pod vječnošću ne misli beskonačno trajanje vremena, nego nevremenitost, tada vječno živi onaj koji živi u sadašnjosti. Naš život je isto tako beskrajan kao što je naše vidno polje bezgranično. ::6.4312 Vremenska besmrtnost čovjekove duše, to jest dakle njen vječni dalji život i poslije smrti, ne samo što nije ni na koji način zajamčen nego prije svega ta pretpostavka uopće ne pruža ono što se njome uvijek htjelo postići. Ta zar se rješava neka zagonetka time što živim vječno? Nije li taj vječni život isto tako zagonetan kao i sadašnji? Rješenje zagonetke života u prostoru i vremenu leži ''izvan'' prostora i vremena. (Nisu problemi prirodne nauke ono što treba riješiti.)" (''[[Tractatus Logico-Philosophicus]]'') == M == *[[Marko Aurelije]] **"Onaj ko se plaši smrti, strahuje da će biti lišen osjećanja ili da će dobiti osjećanja druge vrste. U prvom slučaju neće imati više nikakvih bolova, a u drugom, bit će na drugi način zadahnut dušom i neće prestati njegov život." *[[Matteo Bandello]] **"Stalno umire i nikad ne umre onaj ko se podređuje ljubavi." *[[Mehmed Meša Selimović]] **"Živi ništa ne znaju. Poučite me, mrtvi, kako se može umrijeti bez straha, ili bar bez užasa. Jer, smrt je besmisao, kao i [[život]]." (''[[Derviš i smrt]]'') **"A smrt nije tako strašna, vidio sam tolike ljude kad umiru, samo čvršće zaspe i ne bude se. Strašan je strah od smrti, ali kad vidiš šta je to, kad digneš ruke od želje da budeš Bog i zadovoljiš se da budeš smrtni čovjek sve dođe na svoje mjesto, i mirno čekaš kao i san i nije ti žao što se sutra nećeš probuditi." (''[[Tvrđava (roman)|Tvrđava]]'') *[[Michel Quoist]] **"U času smrti polagat ćemo ispit o ljubavi. Ako ga položimo, zauvijek ćemo se preseliti k Ljubavi." *[[Miguel de Unamuno]] **"Ljubav je, čitaoci i braćo moja, nešto najtragičnije na svijetu i u životu; ljubav je kći obmane i majka razočarenja, ljubav je utjeha u bezutješnosti, ona je jedini lijek protiv smrti jer je sestra smrti." == N == *[[Napoleon Bonaparta]] **"Smrt je san bez snova." *[[Nizami]] **"Ti sam si tvoja [[sudbina]], tvoja smrt i tvoj [[život]]. Posljedica dobra je dobro, a zla [[zlo]]. Tvoju tajnu eho od brda odaje, otkrivajući samo ono što si mu prije povjerio." (''[[Medžnun i Lejla]]'') *[[Noć glupih mrtvaca]] **"To je samo jedan od onih dana kada se osjećate malo... mrtvi." (''reklamna rečenica'') == O == *[[Oriana Fallaci]] **"U biti, ne bojim se ni umrijeti: jer ako neko umre znači da je rođen, da je izašao ni iz čega." (''[[Pismo nerođenu djetetu]]'') == P == *[[Paulo Coelho]] **"Smrt primorava ljude da bolje osjete život." *[[Pearl S. Buck]] **"Smrt je lijepa kad je život ružan." *[[Pierre Collard]] **"Svugdje čujem uzvike: ''Smrt, smrt, smrti i osuditi, osuditi, osuditi.'' Ja bih htio da čujem: ''Pravda, pravda, pravda!''" *[[Pitagora]] **"Onaj koji sije sjeme smrti i boli ne može požnjeti sreću i ljubav." == R == *[[Richard Bach]] **"Smrt zbližava u [[ljubav]]i još i više." == S == *[[Seneka]] **"Cijeli [[život]] nije ništa drugo do li put u smrt." **"Ne bojimo se smrti, nego razmišljanja o smrti." *[[Spencer Johnson]] **"Nije važno kako čovjek umire, nego kako živi." *[[Stanisław Jerzy Lec]] **"Nije lako živjeti poslije smrti. Ponekad treba na to utrošiti cio život." **"Prvi uslov za [[besmrtnost]] je smrt." *[[Stephen King]] **"Smrt je dio življenja. Neprestano se moramo na nju privikavati ukoliko želimo biti potpuna osoba. A ako nam je teško shvatiti činjenicu naše smrti, barem nam nije nemoguće da se s njom pomirimo." (''[[Isijavanje]]'') *[[Stjepan Radić]] **"Kada je čovjek na umoru, onda je blizu Bogu, a kada je u zatvoru, onda je blizu svome narodu." == T == *[[Thomas Bernhard]] **"Sve je smiješno u poređenju sa smrću." *Film ''[[Tjelesna straža]]'' **"Njegova specijalnost je smrt, i on priprema svoje remek-djelo." (''reklamna rečenica'') == V == *[[Victor Hugo]] **"Ništa nije umrijeti, strašno je ne živjeti." ==W== *[[William Faulkner]] **"(...) čudnovato je zbilja da [[čovjek]] koji je slučajem začet i kojemu je svaki dah novo bacanje kocke koja je već unaprijed protiv njega bačena nema volje da se suoči s onim konačnim bacanjem za koje unaprijed zna da će se morati s njim suočiti a da prije ne okuša razne majstorije koje se protežu sve do nasilja pa do sitnih sofisterija koje ne mogu zavarati ni glupavo dijete dok jednoga dana u krajnjem gađenju naslijepo ne stavi sve na jednu kartu i nijedan čovjek ne čini to u prvom bijesnom naletu očaja grižnje savjesti ili tuge zbog gubitka on to čini tek onda kad je uvidio da ni očaj ni ta grižnja ni ta tuga nisu naročito važni mračnom kockaru (...)" (''[[Krik i bijes]]'') *[[William Shakespeare]] **"A zašto ne i smrt radije nego ::Mučenje cijelog [[život]]a? Umrijeti, ::To je od sebe samog prognan biti; ::A Silvija je moje biće; ako ::Prognan sam od nje, prognan sam od sebe - ::Progonstvo smrtno! Šta je svjetlost za me ::Ako ne vidim Silviju? I šta je ::Života radost ako nje tu nema? ::Sem to što ako i pomislim na nju ::Sjenka me njenog savršenstva drži. ::Ako u noći sa Silvijom nisam, ::Muzike nema u pjesmi slavuja; ::Ako li danju Silviju ne gledam, ::Za moje oči tada nema dana. ::Ona je moje biće; ja nestajem ::Ako li nisam u svjetlosti njenoj, ::Da me ozari, drži u životu. ::Ja od presude bježim, ne od smrti. ::Ako ostanem, čekam samo smrt; ::Ali, ako bježim, bježim od života." (''[[Dva plemića iz Verone]]'') == Poslovice == *[[Francuske poslovice]] **"Ljubav rijetko kad umire od nagle smrti." *[[Italijanske poslovice]] **"Posljednje odijelo pravi se bez džepova." *[[Korejske poslovice]] **"Čovjek poslije svoje smrti ostavlja svoje ime, a tigar svoju kožu." *[[Latinske poslovice]] **"Više je ljudi umrlo od pića nego od mača." *[[Makedonske poslovice]] **"Mnogi su se rodili kao ljudi, a umrli - kao magarci." *[[Njemačke poslovice]] **"Ljubav se sastoji od četiri stvari: od uzdaha, od jecaja, od želje za smrću i mnogo laži." *[[Romske poslovice]] **"Sramota bogataša i smrt [[siromah]]a ne čuju se daleko." == Također pogledajte == *[[Život]] *[[Samoubistvo]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia|Smrt}} 2nqtwgfc2o07jzfjvbiyc5674d03ne9 0 2760 22027 7104 2006-10-04T18:56:38Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22027 wikitext text/x-wiki *"Suština saznavanja nije u tome gubimo li igru, već kako je gubimo, šta time spoznajemo, čemu nas je [[poraz]] naučio i kako nas to mijenja. Gubiti na određen način znači - dobijati." - [[Richard Bach]] [[Kategorija:Tema]] d9ejdf2rqiolvgf8i3dq2yx4fk9363t 0 2761 35493 19744 2008-11-16T16:35:02Z Pearl 501 35493 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[William Clement Stone]] **"Ako možete dobiti nešto, ne gubeći ništa time što ćete to zatražiti, u svakom slučaju, zatražite to!" == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 52xq0u2ra6eqedha3stf6z6r6l42wgs 0 2762 57883 57874 2017-05-15T18:10:39Z Harač 23 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/109.175.119.50|109.175.119.50]] ([[User talk:109.175.119.50|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:79.101.137.217|79.101.137.217]] 57883 wikitext text/x-wiki == A == *[[Aurelije Augustin]] **"Prijateljstvo koje je prestalo postojati nije nikada ni postojalo." *[[Albert Camus]] **"Ne hodaj ispred mene, možda neću slijediti. :Ne hodaj iza mene, možda neću voditi. :Hodaj pokraj mene i samo budi moj prijatelj." *[[Aldous Huxley]] **"Jedna od glavnih funkcija prijatelja jeste da izdrži (u blažem i simboličnom obliku) kazne koje bismo željeli, ali ne možemo, da izvršimo nad našim neprijateljima." (''[[Vrli novi svijet]]'') *[[Aristotel]] **"Prijateljstvo je jedna [[duša]] u dva tijela." *[[Arthur Schopenhauer]] **"Prijatelj svih nije ničiji prijatelj." **"Prijateljima lako opraštamo pogreške koje nas ne pogađaju." == B == *[[Baltasar Gracián y Morales]] **"Mudrome više koriste neprijatelji, nego ludome prijatelji." *[[Blaise Pascal]] **"Kad bi svi ljudi znali što jedni o drugima govore, na svijetu ne bi bilo ni četvorice prijatelja." == C == *[[Charles Baudelaire]] **"Ne vidim nikakvu utjehu u tome što ću nadživjeti prijatelja i ostati samo spomenik prošlih vremena." *[[Ciceron]] **"Život bez prijateljstva je ništa." == D == *[[Dean Koontz]] **"Pravo prijateljstvo nastaje onda, kada [[ćutanje]] između dva čovjeka postane prijatno." == Đ == *[[Đorđe Balašević]] **"Ime mi je Đorđe Balašević. Prijatelji me, uglavnom zovu Đole. Neprijatelji me ne zovu. Ali ne zovem ni ja njih. Pa ko duže izdrži..." (''[[Tri posleratna druga]]'') == E == *[[Edward Elgar]] **"Skicirao sam cijeli niz varijacija na originalnu temu. Te su me varijacije radovale jer sam im dao [ime] na svojih prijatelja." (''o Enigma-Varijacijama'') *[[Elbert Hubbard]] **"Prijatelj je onaj koji zna sve o tebi i pored toga te još uvijek cijeni." *[[Ezop]] **"Ne treba vjerovati ljudima s kojima smo se tek sprijateljili, a koji pokazuju da smo im draži od njihovih starih prijatelja; tako će se ponašati i s nama kada steknu nove prijatelje." **"Pravi se prijatelji u nevolji poznaju." **"Treba pomoći prijateljima kada im je to potrebno, a ne dokazivati se kad su oni već propali." **"Zajednički život neće uvijek učvrstiti prijateljstvo." == H == *[[Hegel]] **"Prijateljstvo moze postojati samo izmedju onih koji su po moci jednaki." *[[Henry David Thoreau]] **"Jezik prijateljstva nisu riječi nego značenja." **"Ništa zemlju ne čini tako prostranom kao prijatelji u daljini; oni stvaraju geografske širine i geografske dužine." *[[Honoré de Balzac]] **"[[Muškarac]] nipošto ne želi biti prijatelj neke žene, ako može biti njen [[ljubavnik]]." *[[Horacije]] **"Ko kleveće odsutnog prijatelja, zloban je." == I == *[[Ibn Zafar]] **"Veseli i dobri ljudi traže prijateljstvo, a hrđavi jatake i ortake." == J == *[[James Boswell]] **"Nemoguće je tačno odrediti trenutak rađanja prijateljstva. Kao što postoji kap koja prepuni sud kad ga punite, tako nakon niza prijatnih gestova postoji onaj koji vam prepuni srce." *[[Jean de La Bruyère]] **"Ljubav i prijateljstvo isključuju jedno drugo." *[[Jean de La Fontaine]] **"Ništa nije tako opasno kao prijatelj neznalica; više bi vrijedio pametan neprijatelj." == K == *[[Kahlil Gibran]] **"Prijateljstvo je vazda slatka odgovornost, nikad udobnost." *[[Konfučije]] **"Prijateljstvo je lađa koja može da preveze dvojicu ako je lijepo vrijeme, ali ni jednog ako je ružno." == M == *[[Mark Twain]] **"Potrebni su ti i neprijatelj i prijatelj da te rane u srce; jedan da te kleveće, a drugi da ti to javi." *[[Martin Luther]] **"Neka niko ne smatra svojim vjernim prijateljem čovjeka s kojim nije pojeo mjericu soli." *[[Martin Luther King, Jr.]] **"Na kraju nećemo pamtiti riječi naših neprijatelja, već šutnju naših prijatelja." *[[Miguel de Cervantes]] **"Laž obično ubija prijateljstvo, a [[istina]] ljubav." *[[Milan Kundera]] **"Prijateljstvo kao vrijednost iznad svih drugih vrijednosti." (''[[Identitet (M. Kundera)|Identitet]]'') **"Prijateljstvo je za mene bilo dokaz da postoji nešto jače od ideologije, vjere, nacije. U Dumasovu romanu četiri prijatelja često se nalaze u suprotstavljenim taborima, prisiljeni su boriti se jedni protiv drugih. Ali to ne kvari njihovo prijateljstvo. Ne prestaju potajno pomagati jedan drugome, lukavo, ismijavajući istinu svojih tabora. Svoje su prijateljstvo stavili iznad istine, interesa, viših ciljeva, iznad kralja, kraljice, iznad svega." (Ibid.) *[[Muhammad Ali]] **"Prijateljstvo je najteža stvar na svijetu za objasniti. To nije nešto što se uči u školi, ali ako nisi naučio što je smisao prijateljstva, uistinu nisi ništa naučio. " == N == *[[Novalis]] **"Nesreća povećava naš smisao za prijateljstvo i ljubav." == O == *[[Otto von Bismarck]] **"Ljubav je slijepa; prijateljstvo se trudi da ne vidi ništa." *[[Orhan Pamuk]] **"Za dobro prijateljstvo zajednička [[tajna]] je najbolji početak." (''[[Snijeg (Pamuk)|Snijeg]]'') == P == *[[Pablo Picasso]] **"Draž susreta sa prijateljem znatno mi umanjuje osjećanje da ne volim njegovu ženu." *[[Pam Brown]] ** "Ljubav je kavijar i svadbena torta, jagode i šlag. Ljubav je šampanjac. Prijateljstvo je svježi kruh i maslac, bijeli sir i čaj za dvoje. U životu je, naravno, najbolje kombinovati jedno i drugo. Ali prijateljstvo se lakše vari." **"Što ima zabavnog u pustolovini kada ju ne možeš podijeliti s prijateljem?" **"Prijatelj je tu kad uz tebe nema baš nikoga." **"Svi drugi sjede uz krevete nose krizanteme, časopise i banane. Ti mi donosiš ludo velike balone i Eline vrpce te lubenice. I najnoviju detektivsku priču, a što je najvažnije i sebe. Hvala ti, hvala ti, hvala ti!!!!!!!!!!!" **"Prijateljstvo nam pokazuje da ni u jednoj tuzi ni radosti nismo sami." **"Prijateljice imaju veće telefonske račune nego što ih imaju holivudski bogatuni." **"Kad prijateljice raspravljaju o tome u koje bi kino pošle, sve uvijek zvarši na tome da ostanu ko dkuće uz video i film "Ponos i predrasude" i velike odluke o promjeni karijere." **"Drugima ćemo izgledati poput sviju starih brbljavica što su skinule cipele, spustile vrećice s nakupovanim plijenom, pa biraju pogubne kolače. No jedna drugoj, mi smo one koje jesmo, iako su godine na nama ostavile traga, mi smo i dalje one djevojčice što uz ogradu školskog dvorišta dijele karamele, nas ne mogu zavarati izgled kože, srebrnasta kosa i naočale." **"Prijatelj će mošda otići živjeti negdje daleko-tako daleko da ga možda više nikada nećeš sresti. Pa ipak, on je dio tebe zauvijek." **"Tvoje prijateljstvo bilo je sunčeva svjetlost koja je neopozivo promijenila moj život!" *[[Plutarh]] **"Meni nije potreban prijatelj koji se u svemu slaže i na sve klima glavom, jer to isto moja [[sjena]] može da uradi još mnogo bolje." **"Nije uvijek dostojan da nam bude prijatelj onaj koji se nameće da bude vrlo prisan." **"Podnosimo pogreške svojih prijatelja, pa zašto onda ne bismo podnosili i pogreške vlastite djece." == R == *[[Ralph Waldo Emerson]] **"Jedini način da imaš prijatelje jest biti prijatelj." **"Sa svojim prijateljima radim isto što i sa svojim knjigama. Htio bih da su onde gdje ih mogu naći, ali se rijetko njima koristim." **"Prijatelji su kao sjena,oni su uvijek tu kad ih trebaš." **"Prijatelj se može uzeti za remek djelo prirode." == S == *[[Sándor Petőfi]] **"Prije bih se mogao sprijateljiti s onim koji mi je u nastupu strasti učinio hiljadu zala, nego s hladnim čovjekom koji bi mi učinio hiljadu dobara." *[[Sokrat]] **"Knjige su hladni, ali pouzdani prijatelji." **"Svako će znati da vam kaže koliko ima koza i ovaca, ali ne i koliko ima prijatelja." **"Među prijateljima treba voljeti ne samo one koje žaloste naše nesreće, nego i one koji nam ne zavide na sreći." == V == *[[Voltaire]] **"Prijateljstvo je sastavni dio ljudske [[Sreća|sreće]]." == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Rijetka posjeta uvećava prijateljstvo." *[[Armenske poslovice]] **"Objeduj s prijateljima, ali ne sklapaj s njima poslove." *[[Grčke poslovice]] **"Ko prestane biti prijatelj, prijatelj nikada nije ni bio." *[[Kineske poslovice]] **"Kad nam se sreća smiješi sretnemo prijatelje; kad nam okrene leđa sretnemo lijepu ženu." *[[Latinske poslovice]] **"Prijatelja kori kad ste sami, hvali ga javno." **"Prijateljstvo sklopljeno uz čašicu većinom je stakleno." *[[Njemačke poslovice]] **"Do pete godine dijete je tvoj gospodar, do desete tvoj sluga, od desete do petnaeste tvoj tajni saveznik, a zatim postaje tvoj prijatelj ili tvoj neprijatelj." **"Vino stvara prijatelje, a suze ih stavljaju na kušnju." *[[Portugalske poslovice]] **"Ko ima dobro vino, ima dobrog prijatelja." [[Kategorija:Tema]] dw60s7hrlusz7cvf9nx33mlo5hpmcix 0 2764 58544 58161 2018-06-02T20:18:34Z C3r4 3980 58544 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == {{ABC}} == A == *[[Abdulah Sidran]] **'''Vera''': "Sad samo čekam da umrem..." ::(...) ::'''Rudo''': "Nemoj tako, ženska glavo. Dobar je život. Samo [[čovjek]] mora imati neke želje, neki cilj, razumiješ?" (''[[U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce]]'') **"baš ko iverje ::otpadamo ::od stabla života" ::(''[[Morija]]'', ''nespina'') *[[Albert Einstein]] ** "Najvažnija ljudska težnja je težnja za [[moral]]nošću u našem djelovanju. Naša unutarnja ravnoteža, čak i naša [[egzistencija]] ovisi o tome. Jedino moralnost u našem djelovanju može dati ljepotu i dostojanstvo našem životu." *[[Alberto Moravia]] **"Stvarni život ne sačinjavaju naši planovi o sreći, nego baš ono što se protivi tim planovima i namjerama, ono što se slučajno dešava, što je potpuno nepredvidivo i što izaziva samo razočarenje i bol." *[[Aleksandar Hemon]] **"Možda je moj život bio kao jedna od onih djevica Marija koje se ukazuju u odjelu zamrznute hrane u supermarketu u Novom Meksiku, ili na nekom sličnom mjestu - vidljiv samo vjernicima, banalan svima drugima." (''[[Knjiga mojih života]]'') **"Kao i Ella, i ja sam se zatekao s viškom riječi čije je bogatstvo uvelike nadilazilo patetične okvire moje biografije. Trebao mi je narativni prostor u koji ću se proširiti; trebalo mi je više živótâ; i meni je trebao još jedan komplet roditelja i neko ko nisam ja, da umjesto mene ima metafizičke izljeve bijesa i baca se po podu. Iako sam svoje avatare kuhao u supi od svog promjenljivog sopstva, oni nisu bili ja - oni su radili ono što ja nisam htio ili mogao." (''Ibid.'') *[[Anatole France]] **"Eto, u životu je, na žalost, tako: trnje dobijaju živi, a ruže mrtvi." *[[Angelina Jolie]] **"Jedini način da imamo život je da mu se posvetimo kao ludi." *[[Anthony Robbins]] **"Promijenite svoje vrijednosti i promijenit ćete svoj život." **"Vjerujem da je život poput rijeke i da većina ljudi uskače u tu rijeku nikada zaista ne odlučivši gdje žele završiti. I tako za vrlo kratko vrijeme oni bivaju uhvaćeni u struji: struji događaja, struji strahova, struji izazova. Kada stignu do mjesta gdje se rijeka račva, oni ne odlučuju svjesno kamo žele poći ili koji im smjer odgovara. Oni jednostavno "idu kako ih voda nosi". Postaju dio gomile ljudi koju usmjeravaju događaji umjesto njihovih vlastitih vrijednosti. Zbog toga osjećaju da nemaju nadzor. Ostaju u tom nesvjesnom stanju sve dok ih jednog dana ne probudi zvuk razbješnjele vode. Tada otkrivaju da se nalaze dva metra od slapova Nijagare u čamcu bez vesla. U tom trenutku kažu: "Oh, k vragu!" Ali, tada je već kasno. Nalaze se pred padom. Ponekad je to emocionalan pad. Ponekad je pad tjelesan. Ponekad je riječ o financijskom padu. Velika je vjerojatnost da je ono što vas trenutno opterećuje u životu moglo biti izbjegnuto boljom odlukom uzvodno." *[[Anton Pavlovič Čehov]] **"I za hiljadu godina čovjek će isto ovako uzdisati: „Ah, teško je živjeti” – i u isti mah ovako isto kao i sada, bojaće se i neće htjeti da umre.“ **"Drugi dio života kod pametnog čovjeka sastoji se u oslobađanju od ludosti i [[predrasuda]] i pogrešnih mišljenja koje je stekao tokom prvog dijela života." **"Ne samo za dvije, tri stotine godina, nego i za milion godina, život će ostati kakav je i bio; on se ne mijenja, ostaje stalan, držeći se svojih vlastitih zakona, do kojih nama nije stalo, ili bar, kojih vi nikada nećete spoznati. Ptice selice, ždralovi na primjer, lete i lete, i ma kakve misli lutale, po njihovim glavama, visoke ili sitne, oni će sveđer letjeti, a neće znati zašto i kako. Oni lete i letjet će, ma kakvi se filozofi pojavili među nama; i neka filozofiraju kako ih je volja, samo neka lete..." (''[[Tri sestre]]'') **"Kad nema pravog života, čovjek živi od fatamorgane." *[[Antoine de Saint-Exupéry]] **"Život nas je naučio da [[ljubav]] ne znači međusobno se gledati, već zajedno gledati u istom smjeru." *[[Baruch Spinoza]] **"Mene ne uznemirava smrt, nego umiranje." *[[Benjamin Franklin]] **"Voliš li život? Onda nemoj tratiti [[vrijeme]] jer je od vremena sastavljen život." *[[Bernard Shaw]] **"Doživjeti istinsku radost života znači pridonijeti onom cilju koji i sami smatramo veličanstvenim, biti snaga prirode umjesto grozničave, sebične, sitne duše." **"Život izjednačuje sve ljude: smrt otkriva istaknute." **"Život je plamen koji uvijek gori, ali se opet ponovo zapali svaki put kad se dijete rodi." *[[Blaise Pascal]] **"Onaj ko [[smisao]] svog života traži u duhovnom usavršavanju, ne može da bude nezadovoljan, jer je ono što on želi uvijek u njegovoj vlasti." *[[Branislav Nušić]] **"Na pozornici se prvo digne zavjesa pa se tada odigrava drama. U životu to drugačije biva: najprije se odigra drama pa se onda podigne zavjesa." **"Sufleri na pozornici često spašavaju situaciju, u životu je uvijek upropašćuju." *[[Buda]] **"Život nije ništa više od kapi rose koja drži ravnotežu na vrhu travke". == C == *[[Carl Jung]] **"Život, tako-zvani je kratka epizoda između dvije velike [[Misterija|misterije]] koje su u biti jedna." *[[Charles Bukowski]] **"Razlika između [[umjetnost]]i i života je u tome što je umjetnost podnošljivija." **"Što si manje vjerovao u život, to si manje mogao izgubiti." **"Bili smo kukavice, jer smo željeli da živimo" *[[Charles Simmons]] **"Život se sastoji od malih stvari. Vrlo rijetko pojavljuju se prilike u kojima odjednom možemo učiniti puno. Istinska veličina sastoji se u tome da budemo veliki u malim stvarima." *[[Ciceron]] **"Život bez prijateljstva je ništa." **"Život koji nam je dala priroda kratak je, ali sjećanje na valjano upotrebljen život vječno je!" *[[Clive Barker]] **"Život i mudrost. Šta je iko više mogao da poželi?" (''[[Utkani svijet]]'') == D == *[[Demokrit]] **"[[Svijet]] je pozornica, a život dolazak na nju: dođeš, vidiš, odeš." **"Najbolje je za [[čovjek]]a da provodi život što više u dobrom raspoloženju, a što manje u zlovolji." == E == *[[Ellen Sturgis Hooper]] **"Zaspala sam i sanjala da je život ljepota, probudila sam se i vidjela da je život dužnost." *[[Emile Durkheim]] **"Život (...) on je jedan i prema tome se može nalaziti samo u živoj supstanci u njenoj cjelokupnosti. On je u cjelini a ne u dijelovima." (''[[Pravila sociološke metode]]'') *[[Enes Kišević]] **"Ne postoji hrvatska, srpska, židovska, bošnjačka ili bilo čija nacionalna [[smrt]]. Smrt je – smrt. Kao što je život – život. Moj život je u svakom čovjeku, prema tome i moja smrt je u svakom čovjeku. Sve što se svijetu događa i meni se događa. Jedini nacionalizam, koji po meni nije primitivizam, jest pripadnost ljudskoj dobroti i ljudskom srcu. Ako me pitate čiji sam pjesnik, odgovorit ću vam: ja sam pjesnik od takve narodnosti. " *[[Erica Jong]] **Brak nije lijek za usamljenost. Djeca odrastu i odu. Ljubavnici nisu lijek za sve. Seks nije konačno rješenje. Ako ste život pretvorili u dugu bolest, onda je [[smrt]] jedini lijek..." (''[[Strah od letenja]]'') == F == *[[Fazil Iskander]] **"Udariti štapom ili korbačem - znači izjednačiti te sa stokom, a čemu život ako te izjednačuju sa stokom?" (''[[Sandro iz Čegema]]'') *[[Frank Herbert]] **"A šta predstavlja jedan život, bez obzira koliko cijenjen, prema svim onim životima koje ce Džihad još oduzeti? Da li se pojedinacna bijeda može porediti sa agonijom mnoštva?" (''[[Dina]]'') *[[Franz Kafka]] **"Ljudi koje najviše razdiru strasti, najviše mogu i da uživaju u životnim slastima." *[[Fjodor Dostojevski]] **"Život je [[raj]], i svi smo mi u raju, ali mi to nećemo da znamo; a kad bismo htjeli da znamo, odmah bi sutra na cijelom svijetu nastao raj." (''[[Braća Karamazovi]]'') *[[Friedrich von Schiller]] **"Ništa drugo, nego djelovanje prema određenom cilju jeste ono što čini život podnošljivim." **"Šta je život bez sjaja ljubavi?" == G == *[[Gabriel García Márquez]] **"Život je kraći nego što [[čovjek]] misli." (''[[Sto godina samoće]]'') *[[Goethe]] **"Beskoristan život je isto što i rana smrt." **"Dok živiš, budi živ." **"Samo nas nedaće života uče da cijenimo dobar život." **"Život je najljepši pronalazak prirode, a smrt njena vještina, da što bolje iskoristimo život." == H == *[[Hannah Arendt]] **"Život bez [[govor]]a i bez djelovanja [...] bukvalno je mrtav za svijet; prestao je biti život čovjeka jer se više ne proživljava među ljudima. / Sa riječju i djelom mi se umetamo u ljudski svijet, i to umetanje je poput drugog rođenja, u kojem mi potvrđujemo i preuzimamo na sebe golu činjenicu našeg izvornog fizičkog izgleda. To umetanje nije prisiljeno na nas nuždom [...] i nije podstaknuto korisnošću [...] Možda je stimulirano prisustvom drugih čijem se društvu želimo priključiti, ali nikada nije uslovljeno njima; njegov impuls proizilazi iz početka koji je došao na svijet kada smo rođeni i kojem odgovaramo počinjanjem nečeg novog na našu sopstvenu inicijativu." (''[[Ljudsko stanje]]'') *[[Hans Christian Andersen]] **"Život svakog [[čovjek]]a bajka je koju je napisala Božja ruka." *[[Hegel]] **"Život djece je smrt roditelja..Divljaci Sjeverne Amerike ubijaju svoje roditelje. Mi činimo isto.." **"Ko ne umije da stavi svoj život na kocku nije uistinu ljudsko biće." *[[Henry David Thoreau]] **"Jedino bogatstvo je život." *[[Hermann Hesse]] **"I najnesretniji život ima svojih sunčanih časova i, pod pjeskom i kamenjem, svoje sitne cvjetiće [[Sreća|sreće]]." (''[[Stepski vuk]]'') **"...mene zanimaju samo koraci koje sam u svom životu činio kako bih dospio sebi samome." (''[[Demian]]'') **"Moj život je bio tegoban, bio je pun lutanja i nesreća, vodio je u odricanje i poricanje, bio je zagorčan žuči čitavog čovječanstva." (''[[Stepski vuk]]'') *[[Honoré de Balzac]] **"Život muškarca je [[slava]], život žene - [[ljubav]]." == I == *[[Ibn Haldun]] **"Znaj da razlika u obliku života ljudi zavisi od načina dobijanja sredstava za život." *[[Isus Krist]] **"Ako hoćeš ući u život vrši zapovijedi." (''Matej'' 19,17) *[[Ivan Sergejevič Turgenjev]] **"Život kakav bio da bio, bolji je od mašte, kao što je zdravlje bolje od bolesti." *[[Ivan Gundulić]] **"Ah, nije život ljudski drugo :neg smućeno jedno more, :neg plav jedan ku udugo :biju vali kako gore; :i sred ovijeh netom tmina :čo'ek se rodi, mrijet počina." :(''[[Suze sina razmetnoga]]'') *[[Ivo Andrić]] **"Ima ljudi čiji je život tako dobro ispunjen da ni svojom smrću ne mogu da nas obeshrabe." **"Život nam vraća samo ono što mi drugima dajemo." **"Zašto od svih stvorova samo [[čovjek]]u dano da može da zamrzi svoj život?" **"Životna snaga jednog [[čovjek]]a mjeri se, pored ostalog, i njegovom sposobnošću [[zaborav]]ljanja." **"Toliko je bilo u životu stvari kojih smo se bojali. A nije trebalo. Trebalo je živjeti." **"Tok događaja u životu ne zavisi od nas, nikako ili vrlo malo, ali način na koji ćemo te događaje podnijeti, u dobroj mjeri zavisi od nas." **"Svi pravi životi su lijepi i teški." == J == *[[J. K. Rowling]] **"Nije dobro zanositi se [[snovi]]ma i zaboraviti živjeti." (''[[Harry Potter i Kamen mudraca]]'') *[[James Griffin]] **"Ljudski život je drugačiji od života drugih životinja. Mi ljudska bića imamo koncepciju nas samih i naše prošlosti i budućnosti. Mi razmišljamo i ocijenjujemo. Mi stvaramo slike onoga što bi trebao biti dobar život - često, tačno je, samo u malim razmjerama, ali ponekad također u velikim razmjerama. I mi pokušavamo ostvariti te slike. To je ono što mi smatramo jedinstveno ''ljudskim'' iskustvom." (''[[O ljudskim pravima]]'') *[[Janez Drnovšek]] **"Svoju knjigu započinjem rečenicom ''Hoču živjeti''. To znači da neću da me nosi tok života. Želim živjeti miran, usredotočen život, bez straha šta će mi se dogoditi. Svi ljudi se svjesno ili podsvjesno pribojavaju da će se dogoditi nešto što će im promijeniti njihovo naoko mirno i sigurno trajanje. Moja knjiga služi tome da čovjeka pripremi na promijene." (''za "Gloriju"'') *[[Jean-Baptiste Poquelin Molière]] **"Zrnca pijeska čine planine, trenuci čine godine, a sitnice cio život." *[[Jean de La Bruyère]] **"Većina ljudi upotrijebi najbolji dio svog života zato, da drugi dio učini bijednim." **"Za čovjeka postoje samo tri događaja: roditi se, živjeti i umrijeti; on ne osjeća kad se rodi, pati što mora umrijeti i zaboravlja da živi." *[[Jean Richepin]] **"Kad bih bio i besmrtan, izmislio bih smrt - da se uvjerim u ljepotu života." *[[Jerome David Salinger]] **"Život i jeste igra. Život je [[igra]] koja se igra kako [[Pravilo|pravila]] zahtjevaju" (''[[Lovac u žitu]]'') *[[John Maxwell Coetzee]] **"Svemir oko nas ovdje puki je svemir, ni jadniji ni veličanstveniji od svemira iznad krovinjara i iznajmljenih zgradurina, hramova i javnih zdanja prijestolnice. Svemir je svemir, život je život, svuda isto." (''[[Čekajući barbare]]'') **"Njegova života [[priča]] nije nikad bila zanimljiva; uvijek bi se našao neko ko bi mu rekao šta slijedi; sad nije bilo nikoga, pa mu se najpametnijim činilo čekati." (''[[Život i doba Michaela K.]]'') **"Ti si dijete (...) Prespavao si cijeli svoj život. Vrijeme je da se probudiš. Šta misliš, zašto ti daju milostinju; tebi i djeci? Zato što vjeruju da si bezopasan, da nisi otvorio oči, da ne vidiš istinu koja te okružuje." (Ibid.) **"Želim živjeti ovdje (...) želim ovdje živjeti vječno, ovdje gdje su mi živjele majka i baka. Samo to. Kakva šteta što čovjek mora, da bi preživio u ovim vremenima, pristati živjeti poput zvijeri. Čovjek koji želi živjeti, ne može živjeti u kući rasvijetljenih prozora. Mora živjeti u rupi, i skrivati se danju. Čovjek mora živjeti tako da za njim ne ostane ni najmanji trag života." (Ibid.) *[[Jonathan Swift]] **"Svako želi dug život. Ali niko ne bi htio biti star." *[[Joseph Campbell]] **"Privilegija života ja da budeš svoj." *[[Jorge Luis Borges]] **"U Rimu sam razgovarao sa filozofima koji su smatrali da produžavati ljudski život znači produžavati ljudsku agoniju i umnožavati broj njegovih umiranja." (''[[Besmrtnik (Borges)|Besmrtnik]]'') *[[Jörg Zink]] **"Imaj svoj put jer je to put života. Na njega se tuži samo onaj ko ne razumije. Sve prihvati kako se dogodilo i ne zavaravaj samoga sebe. Iz priznavanja svoje vlastite sudbine raste pouzdanje tako potrebno čovjeku koji gleda unatrag." **"Život postaje snošljivijim među ljudima koji zahvaljuju jedni drugima." == K == *[[Kahlil Gibran]] **"Ljepota je život kad život :skine koprenu sa svoga svetog lica. :Ali, vi ste taj život i vi ste ta koprena. :Ljepota je vječnost što se gleda u ogledalu. :Ali vi ste ta vječnost i vi ste to ogledalo." **"Život bez ljubavi je kao stablo bez cvijeta i plodova. Ljubav bez ljepote je kao cvijeće bez mirisa, a tek plodovi bez sjemenki… Život, ljubav i ljepota jesu Sveto trojstvo u jednome slobodnom, nezavisnom biću; ono se ne može mijenjati, niti odvajati." (''[[Mirisni plodovi duše]]'') **"Život bez [[Pobuna|pobune]] je kao godina bez proljeća. Pobuna bez istine je kao proljeće u suhoj, neplodnoj pustinji. Život, pobuna i istina jesu Sveto trojstvo koje se ne može odvajati ni mijenjati." (''Ibid.'') **"Život bez [[Sloboda|slobode]] je kao tijelo bez duha. Sloboda bez misli je poput nakazna duha. Život, sloboda i misao jesu vječno Sveto trojstvo koje ne prolazi, niti iščezava." (''Ibid.'') *[[Konstantin Kavafi]] **"[[Slava]] onima koji se u svom životu ::obavezaše i braniše svoje Termopile." (''Termopili'') **"Broda nema za te, niti jedne ceste. ::I svoj život kojeg si ništio ovdje ::uništio u cijelom si svijetu." (''Grad'') *[[Kur'an]] **"Ne smijete uništiti život, jer ga je Allah, dž.š. učinio neprikosnovenim." (17/35) **"Navedi im kao primjer da je život na ovom svijetu kao bilje, koje i poslije natapanja vodom, koju Mi s neba spuštamo, ipak postane suho, i vjetrovi ga raznesu. A Allah sve može!" (''Al-Kahf'', 45.) == L == *[[Leo Buscaglia]] **"Život je Božji dar vama. Način na koji ga živite, vaš je dar Bogu." *[[Leonardo da Vinci]] **"Kao što dobro iskorišten dan dariva ugodan san, tako i dobro proživljen život dariva smirenu [[smrt]]." **"Onaj ko ne cijeni život, nije ga ni zaslužio." *[[Lewis Grizzard]] **"Život je poput pseće zaprege: ako niste u prvom redu krajolik se nikada ne mijenja." *[[Ludwig Wittgenstein]] **"6.4311 [[Smrt]] nije događaj u životu. Smrt se ne doživljava. Ako se pod vječnošću ne misli beskonačno trajanje vremena, nego nevremenitost, tada vječno živi onaj koji živi u sadašnjosti. Naš život je isto tako beskrajan kao što je naše vidno polje bezgranično. ::6.4312 Vremenska besmrtnost čovjekove duše, to jest dakle njen vječni dalji život i poslije smrti, ne samo što nije ni na koji način zajamčen nego prije svega ta pretpostavka uopće ne pruža ono što se njome uvijek htjelo postići. Ta zar se rješava neka zagonetka time što živim vječno? Nije li taj vječni život isto tako zagonetan kao i sadašnji? Rješenje zagonetke života u prostoru i vremenu leži ''izvan'' prostora i vremena. (Nisu problemi prirodne nauke ono što treba riješiti.)" (''[[Tractatus Logico-Philosophicus]]'') == M == *[[Madonna]] **"Bolje je živjeti jedan dan kao lav, nego sto kao ovca" *[[Mahatma Gandhi]] **"Jedini način da živiš je da pustiš i druge da žive." **"Moj život je nedjeljiva cjelina i sve moje djelatnosti požimaju se; i sve one imaju svoje porijeklo u mojoj nezasitoj [[ljubav]]i prema ljudima." **"Život bez [[princip]]a jest brod bez kormilara." *[[Majka Tereza]] **"Život je [[prilika]] - iskusi je ::Život je [[ljepota]] - divi joj se ::Život je [[san]] - učini ga stvarnim ::Život je [[izazov]] - suoči se s njim ::Život je [[zadatak]] - izvršavaj ga ::Život je [[igra]] - igraj se ::Život je dragocjen - njeguj ga ::Život je [[bogatstvo]] - čuvaj ga ::Život je [[ljubav]] - uživaj je ::Život je [[tajna]] - pronikni je ::Život je [[obećanje]] - ispuni ga ::Život je [[tuga]] - nadiđi je ::Život je himna - pjevaj je ::Život je [[borba]] - prihvati je ::Život je [[tragedija]] - uhvati se s njom u koštac ::Život je [[avantura]] - usudi se ::Život je [[sreća]] - zasluži je ::Život je život - brani ga" *[[Maksim Gorki]] **"Kad je rad prisila, tada je život robija." **"Najljepši je užitak i najveća radost života osjećati da si ljudima potreban i drag." **"Treba tako živjeti kako bi mogao samog sebe poštovati." **"Život teče - ko ga ne stigne, ostaje sam." *[[Maria Montessori]] **"Istina je ljudskog života sigurna kao gravitacija: da bismo živjeli potpuno, moramo naučiti koristiti stvari i voljeti ljude.... ne voljeti stvari i koristiti ljude." *[[Marie Curie]] **"Ničega se u životu ne trebamo bojati. Samo trebamo razumjeti." *[[Mark Twain]] **"Ne idi uokolo govoreći kako ti svijet duguje život. Svijet ti ne duguje ništa. On je nastao prvi!" *[[Marko Aurelije]] **"Buncaju ljudi i postaju umorni od života kad nemaju pred sobom neki cilj prema kome bi upravili svaki svoj napor i svaku svoju misao." **"Porazno je kad u životu pojedinca prije klone duh nego tijelo." **"Život je čovjekov onakav kakvim ga oblikuju njegove misli." *[[Marko Vešović]] **"Moj sa životom ugovor ističe." (''Moj sa životom ugovor ističe'') *[[Martin Luther King, Jr.]] **"Naši životi počinju završavati onoga dana kada prestanemo govoriti o stvarima koje su važne." *[[Mehmed Meša Selimović]] **"Živi ništa ne znaju. Poučite me, mrtvi, kako se može umrijeti bez [[strah]]a, ili bar bez užasa. Jer, [[smrt]] je besmisao, kao i život." (''[[Derviš i smrt]]'') **"Život naroda je glad, krv, bijeda, mučno tavorenje na svojoj zemlji i glupo umiranje na tuđoj." (''[[Tvrđava (roman)|Tvrđava]]'') **"Do kraja života upoznavaću ljude, a nikada ih upoznati neću. Uvijek će me zbunjivati neobjašnjivošću postupaka." (Ibid.) **"Malo je šta mijenjao u životu, jednom izabranu stazu teško je napuštao. A zašto bi je i napuštao? Život nije promjena već trajanje. Promjene su nered i zato protiv života. Ni rđav put nije lako napustiti, a ako je dobar, zašto bi ga mijenjao?" (''[[Magla i mjesečina]]'') *[[Milan Kundera]] **"Ako [[čovjek]] može da živi samo jedan život, to je kao da uopće ne živi!" (''[[Nepodnošljiva lahkoća postojanja]]'') *[[Miroslav Škoro]] **"Postoje ljudi kojima je [[smisao]] života u tome da vode računa o tuđim životima." (za ''Večernji list'') == N == *[[Nedžad Ibrišimović]] **"(...) sav je život opsjena i u dubinu i u širinu i gore i dolje i tamo i ovamo i jedino što nije opsjena jeste muka i glad, tuga i jad, nemanje svake vrste, od svake ruke, samo je nemanje tvrdo i opipljivo, teško i tegobno, gvozdena nigdina zla, opipljivo krakato ništa ponad kojeg lahori život kao odraz negega mimo moga vidokruga i moći poimanja..." (''[[Braća i veziri]]'') ** '''Asim''' (''U telefon''): "''Živote'' u Zvorniku zavrnule plin, znaš i sam... Ne znaš ko su ''živote''? Pa četnici! Otkad? Otkad ih ja tako zovem!... Što? Pa vole život... Volim život, ali nisam četnik!... Što im tepam?!... Ko im tepa, moj Zuhrete, kad ih ti budeš pobio onoliko koliko sam ih pobio ja, onda im i ti slobodno možeš početi tepati..." (''[[Woland u Sarajevu]]'') *[[Nizami]] **"Ti sam si tvoja [[sudbina]], tvoja [[smrt]] i tvoj život. Posljedica dobra je dobro, a zla [[zlo]]. Tvoju tajnu eho od brda odaje, otkrivajući samo ono što si mu prije povjerio." (''[[Medžnun i Lejla]]'') *[[Novalis]] **"Među dobrim duševnim ljudima lako se podnosi teret života." **"Život ne treba da bude život koji nam se desio, nego roman koji smo sami stvorili." == O == *Film ''[[Oldboy]]'' **'''Dae-su Oh''': "Iako nisam bolji od zvijeri, zar nemam i ja, također, [[pravo]] na život?" *[[Oliver Wendell Holmes]] **"Život je zavežljaj malih stvari." *[[Orhan Pamuk]] **"Ali da život jeste jedna tijesna košulja, jasno biva tek onda kada se izađe iz tamnice mjesta i vremena. I kao što je bestjelesna [[duša]] istinski razlog sreće u svijetu mrtvih, tako bi najveća sreća među živima bilo [[tijelo]] koje nema dušu. Kakva je šteta što niko to ne može da shvati prije nego što umre." (''[[Zovem se Crvena]]'') **"Daće [[Bog]] da naučimo i kako da jednoga dana svoje živote bez straha prepričavamo kao svoje." (Ibid.) **"Šta je [[vrijeme]]? [[Nesreća]]! Šta je život? Vrijeme! Šta je nesreća? Život, jedan novi život!" (''[[Novi život]]'') **"Shvatih da je ovo kraj mog života. A ustvari ja sam želio da se vratim kući, da počnem novi život, da umrem, nikako i nikako ne." (Ibid.) **"Šta ja radim na ovom svijetu, pomislio je Ka. Kako su bijedne ove pahulje kad ih se pogleda ovako izdaleka; kako je jadan moj život. Čovjek živi, pa propada, pa nestane. Pomislio je kako jedan dio njega već ne postoji. Ali - jedan je postojao. Volio je samog sebe; putanju kojom, poput pahulje, pada njegov život, promatrao je s ljubavlju i tugom. Njegov je otac imao jednu kolonjsku vodicu koju je koristio nakon brijanja; tog se sjetio. I još se - u tome mirisu - sjetio hladnih nogu svoje majke koje su vukle papuče po kuhinji dok bi pripremala doručak, pa jedne četke za kosu, ružičastog slatkog sirupa koji su mu davali kad bi se noću probudio gušeći se od kašlja, kašike u svojim ustima, svih malih stvari od kojih se sastoji život, njihova savršena jedinstva, pahuljice..." (''[[Snijeg (Pamuk)|Snijeg]]'') **"[[Nesreća]] me brani od života." (Ibid.) *[[Oriana Fallaci]] **"Život je smrtna kazna." **"Nočas sam saznala da jesi, da postojiš: kap života izbjegla ni iz čega." (''[[Pismo nerođenu djetetu]]'') **"Možda bih za sada morala šutjeti o svim gadostima i tugama, možda bih ti morala ispričati mnoštvo nevinosti i radosti. Ali, to bi bilo kao da te zavodim u bludnju. Bilo bi to kao da te želim navesti da vjeruješ kako je život mekani sag po kojemu možeš koračati boso, a ne cesta posuta kamenjem, dijete moje. Kamenjem o koje se spotičemo, preko kojeg padamo, o koje se ranjavamo. Kamenjem od kojeg se treba zaštititi željeznim cipelama. Čak ni to nije dovoljno, jer kad zaštitiš noge, uvijek će se naći neko ko će podignuti kamen i baciti ti ga u glavu." (Ibid.) **"Ali drugdje se rađa hiljade, stotine hiljada djece i majke buduće djece: život ne treba ni tebe ni mene. Ti si mrtav. Možda umirem i ja. Ali to nije važno. Jer život ne umire." (Ibid.) *[[Oscar Wilde]] **"Pravi život nekog čovjeka je često život kojim on ne živi." **"Život bi se mogao sažeti u pola sata predivnih trenutaka." **"Život nikad nije pošten, ali budući da nas je većina nepoštenih - to nam odgovara." **"Život je previše važna stvar da bi se o njemu ikad govorilo ozbiljno." == P == *[[Patrick Süskind]] **"Od početka bijaše [[čudovište]]. Odlučio se za život iz čista prkosa, it čiste zle namjere. Nije se, dakako, odlučio poput odrasla čovjeka, koji se više-manje koristi razumom i iskustvom, da bi odabrao jednu od nekoliko različitih mogućnosti. Ne, odlučio se poput biljke, poput odbačena zrna graha, koje odlučuje hoće li proklijati ili će za njega biti bolje da se toga okani." (''[[Parfem: Historija jednog ubice]]'') *[[Paulo Coelho]] **"Svaki [[čovjek]] ima tačnu predstvu kako bi trebalo da živimo svoj život." *[[Pearl S. Buck]] **"Smrt je lijepa kad je život ružan." *[[Pitagora]] **"Život je nalik na Olimpijske igre: jedni trguju, drugi gledaju, treći se bore." *[[Pjotr Iljič Čajkovski]] **"Žalim prošlost, nadam se budućnosti, nezadovoljan sa sadošnjošću - to je moj život." *[[Plutarh]] **"Ljepota proživljena života je prava mjera, a ne dužina njegova trajanja." *[[Posljednji samuraj]] **'''Car Meiji''': "Reci mi kako je umro." ::'''Algren''': "Reći ću vam kako je živio." == R == *[[Rabindranath Tagore]] **"Spavao sam i sanjao da je život [[radost]]. Probudio sam se i otkrio da je život služenje. Dao sam se na služenje i spoznao da je služenje radost." *[[Robert Byrne]] **"Smisao života je život sa smislom." *[[Robert Frost]] **"Sve što sam o životu naučio može se svesti na tri riječi: život ide dalje." *[[Robert Fulghum]] **"Možda... ::Najmudriji odgovor na konačna pitanja. ::Riječ koja ukazuje na otvorena vrata i široke horizonte. Ne vjerujem u to da je značenje ::života zagonetka koju treba razriješiti. ::Život jeste. Ja jesam. Svašta može da se desi. ::A ja vjerujem da svome životu mogu dati novo značenje. ::Neizvijesnost je sreća u formi nesreće. ::Da sam apsolutno siguran u sve, proveo bih život u patnji, bojeći se smrti. Ali, pošto je uvijek sve moguće, čuda su uvijek negdje u blizini i nikada neće prestati da se događaju. ::Vjerujem da čovjekova sloboda može da se definiše jednom jedinom riječju koja, poput sićušnog ::podupirača, omogućava vratima postojanja da ostanu otvorena. ::Ta riječ je: Možda." (''[[Možda da, možda ne]]'') *[[Ronald Dworkin]] **"Bez dostojanstva naši su životi samo treptaji trajanja. Ali ako uspijemo živjeti dobar život, stvaramo nešto više. Potpisujemo se pod našu smrtnost. Činimo naše živote malenim dijamantima u kozmičkom pijesku." (''[[Pravda za ježeve]]'') *[[Ruth Benedict]] **"Problem u životu nije taj što nema nikakvih odgovora, nego taj što ih je previše." == S == *[[Samuel Scheffler]] **"Mi želimo da živimo naše živote i da budemo uključeni u svijet oko nas. Kategoričke želje daju nam razloge da živimo, i one podupiru takvu uključenost. Ali kada smo uključeni, i kada smo tako uspješni u vođenju onog tipa života kojeg želimo, onda način na koji uspjevamo jeste gubeći sebe u upijajućim aktivnostima. Kada kategorička želja umre, a kako mora konačno ako imamo dovoljno konstantnosti karaktera da definišemo sebe kakvog želimo da održimo na prvom mjestu, onda ćemo ostati samo sa samima sobom, a mi sami smo smrtno dosadni. Pravi problem jeste da su razlozi za življenje, u određenom smislu, razlozi da se ne živi sa sobom." (''[[Smrt i zagrobni život]]'') *Film [[Sati]] **"Ne možeš pronaći mir izbjegavajući život." **"Dragi Lenarde, gledati životu u lice, uvijek, gledati životu u lice, i znati ga onakvog kakav je. Barem ga znati, voljeti ga, onakvog kakav je, a onda, odložiti ga. Lenarde, uvijek godine među nama, uvijek godine, uvijek ljubav, uvijek...sati..." *[[Seminod]] ** "O sinko, svemu što postoji drži rok :: Div gromovnik i njime ravna po volji. :: U ljudi nema uma no za jedan dan :: Ko stoka život provodimo ne znajuć :: Skončanje kakvo svakom bog namjenjuje." *[[Seneka]] **"Cijeli život nije ništa drugo do li put u smrt." *[[Sergej Rahmanjinov]] **"Muzika je dovoljna za život. Ali, život nije dovoljan za muziku." *[[Sokrat]] **"Naš najvažniji cilj u životu treba da bude uzdizanje naše duše. Drugim riječima, napredak naših duhovnih i moralnih moći: da svakim danom sve više prosvjećujemo svoj duh i svakim danom se osjećamo sve više slobodnim i boljim." **"Ne živi se da se jede već se jede da se živi." *[[Sören Kierkegaard]] **"Život se mora živjeti unaprijed, no može se razumjeti samo unatrag." *[[Spencer Johnson]] **"Nije važno kako čovjek umire, nego kako živi." *[[Sulejman Bugari]] **"Ako je more život, a valovi problemi i belaji koje on sobom nosi, nemojte bježati i kukati. Jednostavno, naučite surfati !!! Tako će vam svaki val, ma koliko velik bio, predstavljati samo novi izazov i priliku za usavršavanje". == Š == *[[Šindlerova lista]] **"Ko god spasi jedan život, spasio je čitav [[svijet]]." (''reklamna rečenica'') == T == *[[Thomas Nagel]] **"Ako ''sub species aeternitatis'' ne postoji razlog da vjerujemo da išta ima smisla, onda ni to nema smisla, i mi možemo pristupiti našim apsurdnim životima sa ironijom umjesto heroizma ili očaja." (''The Absurd'', 1971.) *[[Thomas Stearns Eliot]] **"Ja izmjerih moj život kahvenim kašičicama." (''Ljubavna pjesma J. Alfreda Prufrocka'') *[[Toma Akvinski]] **"Ko je savršen u ljubavi, savršen je u duhovnom životu." **"Ali zajednički društveni život mnogih ljudi ne bi se mogao održati ako neko ne bi imao vlast da postiže [[dobro]]." (''[[Suma teologije]]'') == V == *[[Vesna Parun]] **"Zapitah život, šta je u njemu prastaro. Neko davni odgovori mi: [[bol]] je prastara." *[[Victor Hugo]] **"Najveća [[sreća]] u životu je uvjerenost da smo voljeni – voljeni zbog toga kakvi jesmo ili još više, usprkos tome kakvi jesmo." ==W== *[[William Shakespeare]] **"Život je samo sjenka koja hoda,<br> :Kukavni glumac što na pozornici<br> :Sat-dva se šepuri i razbacuje,<br> :A potom ga više nema.<br> :To je priča koju idiot priča,<br> :Puna krika i bijesa,<br> :A ne znači ništa."<br> (''[[Macbeth]]'') **"Naša zabava ::Svršena je sada. Naši su igrači, ::Kao što sam ti već rekao, ::Duhovi bili, i iščezli su sad ::U nevidljiv vazduh. K'o nesuštastveno ::Tkivo te vizije, tako će i kule ::Visoke, i divni dvorci i svečani ::Hramovi, i sama lopta zemljina, ::I sve na njoj, nestati k'o ova ::Iščezla, nestvarna povorka, i neće ::Za sobom nikakav ostaviti trag. ::Mi smo građa od koje se prave ::Snovi, i naš mali život nam je snom ::Zaokružen." (''[[Bura]]'') **"A zašto ne i [[smrt]] radije nego ::Mučenje cijelog života? Umrijeti, ::To je od sebe samog prognan biti; ::A Silvija je moje biće; ako ::Prognan sam od nje, prognan sam od sebe - ::Progonstvo smrtno! Šta je svjetlost za me ::Ako ne vidim Silviju? I šta je ::Života radost ako nje tu nema? ::Sem to što ako i pomislim na nju ::Sjenka me njenog savršenstva drži. ::Ako u noći sa Silvijom nisam, ::Muzike nema u pjesmi slavuja; ::Ako li danju Silviju ne gledam, ::Za moje oči tada nema dana. ::Ona je moje biće; ja nestajem ::Ako li nisam u svjetlosti njenoj, ::Da me ozari, drži u životu. ::Ja od presude bježim, ne od smrti. ::Ako ostanem, čekam samo smrt; ::Ali, ako bježim, bježim od života." (''[[Dva plemića iz Verone]]'') == Y == *[[Yann Martel]] **"Neki od nas odustaju od života, tek uz rezignirani uzdah. Drugi se malo bore, a onda izgube nadu. A treći – među njima i ja – nikad ne odustaju. Borimo se, borimo i borimo. Borimo se bez obzira na cijenu bitke, na pretrpljene gubitke, na nevjerojatnost uspjeha. Borimo se do kraja. Nije to pitanje hrabrosti. To je nešto u nama, nesposobnost odustajanja. Možda najobičnija glupa glad za životom?" (''[[Pijev život]]'') *[[Yoshida Kenko]] **"Dan života vrijedi više od brda [[Zlato|zlata]]." == Z == *[[Zig Ziglar]] **"Prije nego što možete nešto očekivati od svog života, u njega morate najprije nešto uložiti." **"U životu možete dobiti sve što poželite ako dovoljnom broju ljudi pomognete da dobiju ono što oni žele." == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Četiri se stvari ne mogu vratiti: izgovorena riječ, izbačena strijela, protekli život i propuštena prilika." *[[Indijske poslovice]] **"Na početku čovjekova života stoji neznanje, u zreloj dobi patnja, a u starosti žalost." *[[Kineske poslovice]] **"Život je samo most. Ne gradi kuću na mostu." *[[Latinske poslovice]] **"Nikome nije čitav život bez neprilike." **"Živi kako možeš, kad ne možeš onako kako hoćeš." == Također pogledajte == *[[Smrt]] *[[Smisao]] (života) [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia|Život}} [[he:משמעות החיים]] [[ja:人生]] [[zh:人生]] nznf51re5ze8l98kl2dn2ghs4wohp5v 0 2765 29547 20335 2007-03-23T19:42:20Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29547 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Goethe]] **"Ako sretnemo nekoga ko nama duguje zahvalnost, odmah se toga sjetimo. Koliko smo, pak, puta sreli nekoga kome mi dugujemo zahvalnost, pa se toga nismo sjetili." *[[Jörg Zink]] **"Život postaje snošljivijim među ljudima koji zahvaljuju jedni drugima." *[[Kahlil Gibran]] **"Kad povjeriš svoju nevolju susjedu, daruješ mu dio svojega srca. Ako je u njega velika duša, zahvaljuje ti; a ako je malena, omalovažava te." == Poslovice == *[[Etiopske poslovice]] **"Samo čovjek nije zahvalan za dobra koja mu učiniš." [[Kategorija:Tema]] gge9o8se98wkaq4jhp4c6zzt6qvmgw8 0 2766 60265 56284 2022-08-15T02:45:45Z Kwamikagami 6606 60265 wikitext text/x-wiki Svako od nas je krojac svoje sudbine.⸻ == Citati == *[[Adrian Predrag Kezele]] **"Kakva god bila naša sudbina i kakve god bile teškoće kroz koje moramo proći, nikad se ne smijemo smatrati [[Žrtva|žrtvom]]. Sve u svemiru ispunjeno je svrhom. Jedino s tim stavom možemo naprijed." (''[[Riječi nadahnuća]]'') *[[Albert Camus]] **"Ljudsko srce ima nezgodnu naviku da sudbinom naziva samo ono što ga satire." **"Veličina čovjeka je u njegovoj odluci da bude jači od svoje sudbine." **"Znam da velike [[Historija|historijske]] [[Tragedija|tragedije]] često fasciniraju ljude približavanjem užasa. Paralizovani, oni ne mogu srediti svoje misli da učine nešto već čekaju. Dok tako čekaju, jednog dana čudovište Gorgon ih proždere. Ali ja bih želio da vas ubijedim da čini mogu biti razbijene, da je to samo iluzija nemoći, da je snaga srca, inteligencije i hrabrosti dovoljna da zaustavi sudbinu i ponekad je preokrene." *[[Anthony Robbins]] **"U vašim trenucima [[odluka|odluke]] oblikuje se vaša sudbina." *[[Arthur Schopenhauer]] **"Sudbina miješa karte, a mi igramo." *[[Béla Hamvas]] **"Odbaciš li čin, iz njega će izrasti stav. Odbaciš li stav, iz njega će izrasti karakter. Odbaciš li karakter iz njega će izrasti sudbina." *[[Eshil]] **"Zajednička nam je sudbina, ali misao pripada pojedincu." *[[Ezop]] **Niko ne treba misliti da tokom života sve uvijek treba ići lahko, jer sudbina je promjenljiva i nakon dugog razdoblja zatišja neizbježan je dolazak ružnog vremena." *[[Friedrich von Schiller]] **"Sitne su i uske duše oni koji tako rado svaki zasluženi jad obilježavaju imenom neumoljive sudbine." *Film ''[[Gattaca]]'' **'''Vincent Freeman''': "Ne postoje geni za sudbinu." *[[Georges Clemenceau]] **"Čast onima koji ne obaraju oči pred sudbinom." *[[Heraklit]] **"Karakter čovjeka je njegova sudbina." *[[Hermann Hesse]] **"Samoća je put kojim sudbina želi čovjeka dovesti sebi samome." *[[Homer]] **"Sudbina je ista za čovjeka ako se povlači i ako se snažno bori. [[Čovjek]] umire koji nije napravio ništa, kao i onaj koji je napravio puno." *[[Jorge Luis Borges]] **"Naša sudbina (nasuprot paklu Swedenborgovu i paklu tibetske mitologije) nije zastrašljiva zbog svoje nestvarnosti, zastrašljiva je jer je nepovratna i poput željeza." (''[[B]]'') **"Bilo koja sudbina, bez obzira na njenu dužinu i složenost, sastoji se, u stvari, od ''jednog jedinog trenutka'': trenutka u kojem čovjek jednom za sva vremena shvati ko je." (''[[Biografija Tadea Isidora Kursa (1829-1874)]]'') **"Shvatio je da jedna sudbina nije bolja od druge, ali da svaki čovjek mora postovati sudbinu koju nosi u sebi." (Ibid.) *[[Jörg Zink]] **"Imaj svoj put jer je to put života. Na njega se tuži samo onaj ko ne razumije. Sve prihvati kako se dogodilo i ne zavaravaj samoga sebe. Iz priznavanja svoje vlastite sudbine raste pouzdanje tako potrebno čovjeku koji gleda unatrag." *[[Milan Kundera]] **"[[Rijeka|Rijeke]] teku vjekovima, a ljudske sudbine se odigravaju na obalama. Odigravaju se da bi sutra bile zaboravljene, a rijeke će teći dalje." (''[[Nepodnošljiva lahkoća postojanja]]'') *[[Nizami]] **"Ti sam si tvoja sudbina, tvoja [[smrt]] i tvoj [[život]]. Posljedica dobra je dobro, a zla [[zlo]]. Tvoju tajnu eho od brda odaje, otkrivajući samo ono što si mu prije povjerio." (''[[Medžnun i Lejla]]'') *[[Pablo Neruda]] **"Ne jadikuj mnogo nad sitnim bolovima, jer bi sudbina mogla početi da te liječi - krupnim." *[[Plutarh]] **"Neko je kazao da sreća upravlja našim životom, a ne mudrost, a to znači da ljudsku sudbinu, kao što mudrac reče, ne vodi umna sposobnost nego puka slučajnost." *[[Robert F. Kennedy]] **"Svaki put kada se [[čovjek]] bori za [[ideal]], ili se trudi da poboljša sudbinu drugih, ili se bori protiv [[Nepravda|nepravde]], on šalje mali zračak [[Nada|nade]]." *[[Sándor Petőfi]] **"Meni sudbina uvijek daje kašiku onda kada nemam supe, i obratno." *[[Seneka]] **"Sudbina vodi one koji hoće, a vuče one koji neće." *[[William Jennings Bryan]] **Sudbina nije stvar slučajnosti, već je stvar izbora; to nije nešto što treba čekati, već nešto što treba postići." == Poslovice == *[[Latinske poslovice]] **"Računati na nesreću i zlu sudbinu čovjeka, nije u skladu ni sa građanskim, ni sa prirodnim pravom." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] 1oh7oh5k8j9hvvk03qjnr6jkx5c0rca 0 2767 58541 56766 2018-06-02T20:16:22Z C3r4 3980 Poništena izmjena 56766 korisnika [[Special:Contributions/Dixokso|Dixokso]] ([[User talk:Dixokso|razgovor]]) 58541 wikitext text/x-wiki ------ == Citati == {{ABC}} == A == *[[Albert Camus]] **"Čovjek je jedino stvorenje koje odbija da bude ono što jest." **"Čovjek je uvijek slobodan na nečiji tuđi račun." **"Čovjek je više čovjek po stvarima koje prešućuje, nego po onima koje kaže." **"U svijetu bez iluzija čovjek je stranac" *[[Albert Schweitzer]] **"Čovjek je ovladao prirodom prije no što je naučio vladati samim sobom." *[[Alija Kapidžić]] **"Neki su [[Charles Darwin|Darvina]] bukvalno shvatili pa od svakog [[majmun]]a očekuju da postane čovjek." (''Alkapizmi'') *[[Alphonse Daudet]] **"Ljudi stare, ali ne sazrijevaju." *[[Antoine de Saint-Exupéry]] **"Čovjeku nikad nije po volji, ma gdje bio." (''[[Mali princ]]'') *[[Anton Pavlovič Čehov]] **"Dobar čovjek se zastidi čak i pred psom." *[[Angelus Silesius]] **"Čovječe, zaviri prvo u sebe sama. U potrazi za kamenom mudraca ne moraš prvo putovati u strane zemlje." *[[Aristotel]] **"Čovjek je po [[Priroda|prirodi]] politička životinja." **"Svaki čovjek po prirodi teži [[Znanje|znanju]]." **"Stoga je jasno da je čovjek biće sposobno da živi u društvu više nego svaka pčela i svaka životinja koja živi u stadu. Jer, kako rekoh, priroda ništa ne čini uzalud, a od živih bića jedino čovjek ima razum." (''[[Politika (Aristotel)|Politika]]'') *[[Arthur Schopenhauer]] **"Ljudi se hiljadu puta više trude da steknu materijalno nego duhovno [[bogatstvo]], mada je sasvim sigurno, da našu sreću stvara ono što jesmo, a ne ono što imamo." **"Ljude u društvo tjera unutrašnja praznina i [[dosada]]. Ako osjete da su nam potrebni, ljudi postaju obijesni i arogantni." *[[August Šenoa]] **"Al čovjek snuje, a [[bog]] boguje." (''[[Prijan Lovro]]'') *[[Ausonius]] **"Nijednom čovjeku ne godi [[ćutanje]]. Meni najviše prija kada govore, ali kratko." == B == *[[Baruch Spinoza]] **"Ali da bi se sve to pribavilo, jedva bi bile dovoljne snage pojedinačnog čovjeka, kad ljudi ne bi ukazivali jedan drugome uzajamnu pomoć." (''[[Etika (Spinoza)|Etika]]'' - četvrti dio) *[[Benjamin Disraeli]] **"Čovjek nije tvorevina okolnosti; okolnosti su tvorevina čovjeka." **"Nakon dugog razmišljanja došao sam do uvjerenja da će čovjek koji ima dubok cilj taj cilj i ostvariti, te da se ništa ne može suprotstaviti volji koja je spremna za njegovo ostvarenje položiti čak i život." *[[Bernard Shaw]] **"Ako se svi konopci pokidaju, čovjek više neće moći ni da se objesi." **"Razuman čovjek prilagođava se svijetu, nerazuman čovjek uporno pokušava da svijet prilagodi sebi i tako cjelokupan progres zavisi od nerazumnog čovjeka." **"Ja sam odgojen da služim drugome, ali sam od prvog časa znao da je đavo moj prirodni gospodar, kapetan i prijatelj. Vidio sam da on ima pravo i da svijet samo od straha puže pred onim, koji ga je osvojio... Obećao sam mu svoju dušu i zakleo sam se, da ću biti na njegovoj strani na ovom i na drugom svijetu. Ovo obećanje i ova zakletva učinili su od mene čovjeka." - ''[[Đavolov učenik]]'' *[[Blaise Pascal]] **"Čovjek je po prirodi lakovjeran i sumnjičav, bojažljiv i neustrašiv." **"Čovjek je rođen za zadovoljstvo: on ga osjeća i za nj mu nisu potrebni drugi dokazi." **"Čovjek koji voli jedino samoga sebe ništa ne mrzi toliko koliko da bude sam." **"Čovjek je samo trska, najslabija u prirodi, ali to je trska koja misli." *[[Borislav Pekić]] **"Da čovjek i po svojoj prirodi nije ono što je po svojoj historiji, a mora biti da jeste, jer da nije, takvu ne bi imao, zaslužio bi drukčiju. Nema nade da je izmjeni, sve i da hoće. Morao bi najprije i temeljno sebe da promjeni." (''[[Atlantida]]'') **"Neizvjesnost. To je čovjek. Neizvjesnost. Neuporediva sila brige. Opojnost zebnje. Ono što vi sada osjećate." (Ibid.) **"Čovjek uvijek radi protiv sebe. To je u njegovoj prirodi." (Ibid.) **"Šta je čovjek? - Biološka organizacija zasnovana na naročitom odnosu materije, njene energije i duše." (Ibid.) *Film ''[[Božiji gnjev]]'' **'''Don Lope de Aguirre''': "Taj čovjek je za glavu veći od mene. To će se možda promijeniti." *[[Branko Ćopić]] **"Gdje su među ljudima [[Granica|granice]]? Nema u čovjeku ni Vlaha ni Turčina. Postoji samo golema ljudska [[bijeda]] i [[nevolja]]. Jednako i vlaška i turska." == C == *[[Charles-Louis de Secondat Montesquieu]] **"Iskustvo oduvijek pokazuje da svaki čovjek koji ima [[vlast]] u rukama ima predispozicije da je zloupotrijebi. On će ići tako daleko, dok ne naiđe na ograničenja." *[[Charles Bukowski]] **Činilo se da čovjek ima samo dva izbora - živjeti u užasu ili biti propalica." *[[Ciceron]] **"Čovjek ljut i pijan, i dijete govore isto." *[[Clive Barker]] **"Ko može reći da je mrtav onaj čovjek čije nas [[riječ]]i još ućutkuju i čija osjećanja ostavljaju traga u nama?" (''[[Utkani svijet]]'') == Č == *Film ''[[Čovjek slon]]'' **'''John Merric''':"Ja nisam životinja. Ja sam ljudsko biće. Ja sam čovjek." *[[Čuang Ce]] **"Ne znači da je pas dobar ako glasno laje. Isto tako ne znači da je čovjek dobar ako je vješt s riječima." **"Spavam i sanjam da sam leptir :koji spava i sanja da je čovjek :koji spava i sanja da je leptir." == D == *[[David Mitchell]] **"Čovjeka najviše možeš poniziti tako da mu spasiš život." (''[[Atlas oblaka]]'') *[[Demokrit]] **"Najbolje je za čovjeka da provodi [[život]] što više u dobrom raspoloženju, a što manje u zlovolji." **"Čovjek se treba više brinuti za [[Duša|dušu]] nego za tijelo." == E == *[[Erich Fromm]] **"Moderni čovjek živi u obmani da zna što želi, dok u stvari želi ono što se od njega očekuje da želi." *[[Ernest Hemingway]] **"Čovjek mora biti zaljubljen u jednu ženu da bi stvorio osnovu za prijateljstvo." (''[[Sunce se ponovo rađa]]'') **"Ali čovjek nije stvoren za [[poraz]]e (...) Čovjek može biti uništen, ali ne i pobijeđen." (''[[Starac i more]]'') **"Čovjeku treba otprilike 2 godine da nauči govoriti i otprilike 50 godina da nauči šutjeti." *[[Ernest Jones]] **"Bez seksa, alkohola i tableta za spavanje moderni čovjek ostaje sam sa sobom." *[[Eva Ras]] **"Čovjek, da bi bio [[Sreća|sretan]], treba biti [[Prosječnost|prosječan]]. Ljudi koji sebi postavljaju visoke ciljeve, koji mnogo rade, koji nisu osrednji, oni znaju da iza svakog uspjeha stoji hiljadu muka i neuspjeha. Osrednjost je najkomfornija zbog civilizacije koja je nametnula da svi trebamo biti njeni robovi." (za ''Blic'') *[[Ezop]] **"Čovjek osredjih sposobnosti uvijek će ostati neznatan, čak i kad se izražava načinom velikih ljudi." == F == *[[Fjodor Dostojevski]] **"Svaki je čovjek pred svima i za sve kriv." (''[[Braća Karamazovi]]'') **"Bez pouzdanog saznanja zbog čega živi, čovjek neće pristati da živi i prije će uništiti sebe nego što će ostati na zemlji, pa makar oko njega bili sve sami hljebovi." (Ibid.) *[[François de La Rochefoucauld]] **"Blaženstvo se nalazi u ukusu, a ne u stvarima, i čovjek je sretan kad dobije ono što voli, a ne kad dobije ono što drugi smatraju da treba voljeti." **"Čovjek nije nikad tako nesretan kao što misli, ni tako srećan kao što se nadao da će biti." *[[Frank Herbert]] **"Čovjek lakše biva užasnut neprijateljem kome se divi."(''[[Dina]]'') **"Koliko puta čovjek obuzet bijesom poriče ono što mu zdrav razum govori?" (''Ibid.'') *[[Franz Kafka]] **"Kad je čovjek sam uvijek je u lošem društvu." *[[Friedrich Nietzsche]] **"Otmjen čovjek odvaja od sebe bića u kojih do izraza dolazi suprotnost takvih uzvišenih, ponosnih stanja: on ih prezire. Neka se odmah primijeti da u toj prvoj vrsti morala suprotnost ''dobrog'' i ''lošeg'' znači koliko i ''otmjenog'' i ''podlog'': - suprotnost ''dobra'' i ''zla'' drugog je podrijetla. Prezire se kukavicu, plašljivca, sitničavca, onoga ko misli na usku korisnost; isto tako onog nepovjerljivog s njegovim neslobodnim pogledom, onoga ko sebe ponižava, pseću vrstu ljudi koja se dopušta zlostavljati, laskavca koji prosi, a prije svega lažljivca: - osnovna je vjera svih aristokrata da je prosti puk lažljiv." (''[[S one strane dobra i zla]]'') *[[Friedrich von Schiller]] **"U čovjeku nije ništa krhkije od njegove skromnosti i dobronamjernosti." == G == *[[Goethe]] **"Čovjek može voljeti samo ono biće za koje je uvjeren da će biti prisutno kada mu zatreba." **"Ko je neupotrebljiv čovjek? Onaj koji ne zna ni zapovijedati ni slušati." **"Najveći čovjek uvijek ostaje dijete." **"Nema sunca bez svjetlosti, ni čovjeka bez ljubavi." **"Reci mi s kim se družiš pa ću ti reći ko si. Znam li čime se baviš, tad znam šta možeš postati." **"Nesreća oblikuje čovjeka i prisiljava ga da upozna samoga sebe." == H == *[[Hannah Arendt]] **"Čovjek, ispada, može izgubiti sva takozvana Prava Čovjeka bez da izgubi svoju suštinsku kvalitetu kao čovjeka, njegovo ljudsko dostojanstvo. Tek ga gubitak političke zajednice izbacuje iz čovječnosti." (''[[Izvori totalitarizma]]'') *Film ''[[Hanibal]]'' **"Koliko dugo čovjek može utihnuti prije nešto što se vrati onome što najbolje radi?" (''reklamna rečenica'') *[[Henri Becque]] **"Čovjek je postojan samo u jednome: u svojim navikama." **"Opći [[potop]] nije uspio, ostao je čovjek!" *[[Henrik Ibsen]] **(''Torvald Helmer: "Ti si prije svega supruga i majka".'') ::Nora: "U to više ne vjerujem. Ja mislim da sam prije svega čovjek, upravo tako kao i ti - ili, još bolje, pokušat ću to postati." (''[[Kuća lutaka]]'') *[[Henry David Thoreau]] **"Ako čovjek ne ide u korak sa svojima drugovima, možda je to zato što čuje drugačijeg bubnjara? Neka stupa po muzici koju čuje, ma kakav bio njezin takt i ma kako daleka bila." *[[Henry Miller]] **"U početku čovjek želi pristupiti izravno [[problem]]u. Što je izravniji i preči pristup, to se čovjek prije i sigurnije uhvati u paučinu. Niko nije nemoćniji od hrabrog pojedinca. I niko ne može izazvati veće tragedije i zbrke od takva tipa. Sijevajući mačem oko gordijskog čvora, on obećava brzo izbavljenje. Zabluda koja se završava u moru krvi." (''[[Sexus]]'') *[[Heraklit]] **"Čovjek postaje najbliži sebi kada postigne onakvu ozbiljnost koju ima dijete dok se igra." *[[Hermann Hesse]] **"Svaki čovjek neminovno postiže ono što je prema svom pravom nagonu prinuđen da traži.." (''[[Stepski vuk]]'') **"Čovjek mora umjeti da se zavuče potpuno u sebe." (''[[Demian]]'') *[[Homer]] **"Sudbina je ista za čovjeka ako se povlači i ako se snažno bori. Čovjek umire koji nije napravio ništa, kao i onaj koji je napravio puno." == I == *[[Ivan Sergejevič Turgenjev]] **"Beskorisno je čovjeku sa predrasudama dokazivati neopravdanost njegovih predrasuda." **"Jeste li primjetili da čovjek koji je neobično rastrešen u krugu svojih podređenih nikada nije rastrešen pred svojim pretpostavljenima." *[[Ivo Andrić]] **"Čovjek koji ne voli nije sposoban da osjeti veličinu tuđe [[ljubav]]i, ni snagu [[Ljubomora|ljubomore]], ni opasnost koja se u njoj krije." **"Čovjeka ćete najbolje upoznati ako ga posmatrate kako se ponaša kad se nešto dijeli besplatno." == J == *[[J. K. Rowling]] **"Čovjek nikad ne može imati dovoljno [[Čarape|čarapa]]." (''[[Harry Potter i Kamen mudraca]]'') *[[Jack London]] **"Nije važno šta čovjek treba da čini ili ne treba da čini. Važno je ono što čovjek čini." *[[Jean-Jacques Rousseau]] **"Ako razum čini čovjeka, osjećaj ga vodi." **"Čovjek je rođen slobodan , a posvuda je u okovima." *[[Jean-Paul Sartre]] **"Čovjek prije svega [[Egzistencija|egzistira]], susreće sebe samoga, uranja u [[svijet]] - i definiše sebe kasnije." *[[Jean de La Bruyère]] **"Za čovjeka postoje samo tri događaja: roditi se, živjeti i umrijeti; on ne osjeća kad se rodi, pati što mora umrijeti i zaboravlja da živi." *[[Jean Paul]] **"Čovjek nije nikad tako lijep kao kad moli za oproštenje ili kad sam oprašta." *[[Jerome David Salinger]] **"Čovjek ne mora imati [[seks]]ualne odnose s nekom djevojkom da bi je upoznao." (''[[Lovac u žitu]]'') *[[John Maxwell Coetzee]] **"Sad sam uistinu dospio najviše što čovjek može; niko ne bi bio lud uputiti se preko one ravnice, prijeći planine i kopati po stijenama da me pronađe; sad sam zasigurno jedini na svijetu koji zna gdje sam, mogu sebe smatrati nestalim." (''[[Život i doba Michaela K.]]'') **"Želim živjeti ovdje (...) želim ovdje živjeti vječno, ovdje gdje su mi živjele majka i baka. Samo to. Kakva šteta što čovjek mora, da bi preživio u ovim vremenima, pristati živjeti poput zvijeri. Čovjek koji želi živjeti, ne može živjeti u kući rasvijetljenih prozora. Mora živjeti u rupi, i skrivati se danju. Čovjek mora živjeti tako da za njim ne ostane ni najmanji trag [[život]]a." (Ibid.) **"Čovjek se svikne da stvari bivaju sve teže; prestane da se iznenađuje kad vidi da ono što je izgledalo teško i preteško biva još teže." (''[[Sramota (Coetzee)|Sramota]]'') *[[Jorge Luis Borges]] **"Kad čovjek već napuni četrdeset godina, svaka promijena postaje odvratni simbol prolaska vremena(...)" (''[[Alef]]'') **"Niko je neko, jedan jedini besmrtni čovjek je kao svi ljudi. Kao Kornelije Agripa, ja sam bog, junak, filozof, demon i svijet - a to je zamršeni način da se kaže da ja nisam niko." (''[[Besmrtnik (Borges)|Besmrtnik]]'') **"Čovjek se postepeno poistovjećuje s oblikom svoje sudbine; čovjek se, u krajnjoj liniji, pretvara u svoje okolnosti. Bio sam odgonetač zagonetke, osvetnik, božiji svećenik, ali prije svega sam bio zatvorenik. Iz neumornog labirinta snova vratio sam se u tvrdu ćeliju kao u svoj dom. Blagoslovio sam vlagu, tigra, svijetlost, moje ostarijelo bolno tijelo, tminu, kamen." (''[[Božije pismo]]'') **"Čovjek riješi da nacrta svijet. Tokom godina ispunjava prostor ucrtavajući pokrajine, kraljevstva, planine, zalive, brodove, ostrva, ribe, kuće, instrumente, zvijezde, konje i ljude. Pred smrt on otkriva da taj strpljivi labirint linija ocrtava njegov sopstveni lik." (''Epilog'', Buenos Aires, 31. oktobar 1960.) *[[Josif Staljin]] **"Nema čovjeka nema [[problem]]a." **"[[Smrt]] jednog čovjeka je [[tragedija]], smrt miliona je [[statistika]]." *[[Jovan Dučić]] **"[[Zlo]] i [[nesreća]] ne dolaze od [[Bog]]a, nego od čovjeka." - **"Nikad čovjek ne može da kaže onoliko [[mudrost]]i koliko može da prećuti ludosti." **"Nikad čovjek prema čovjeku nije pravedan: ni kad voli ni kad mrzi." **"Čovjek koji nije hrabar ne može biti ni pošten, jer za poštenje su potrebne žrtve kakve kukavica ne umije da podnese, a potrebna je i velikodušnost koju on ne može razumijeti." == K == *[[Kemal Mujičić]] **"Čovjek se neprestano pita o tome gdje se nalazi, šta mu se događa, kroz šta prolazi, gdje će dospjeti. Pitanja se umnožavaju što je krajolik nepoznatiji." (za ''Feral Tribune'') *[[Konfučije]] **"Veliki Čovjek postavlja stroge zahtjeve na sebe; mali ih čovjek postavlja drugima." **"Zbog jedne riječi čovjeka često smatraju mudrim, a zbog jedne riječi često ga smatraju glupim. Uistinu moramo dobro paziti što govorimo." *''[[Kur'an]]'' **"Mi čovjeka stvaramo u najljepšem skladu, zatim ćemo ga u najnakazniji lik vratiti, samo ne one koji budu vjerovali i dobra djela činili, njih čeka nagrada neprekidna. " (''At-Tin'', 4-6.) **"Čovjek i proklinje i blagosilja; čovjek je doista nagao." (''Al-Isra''', 11.) **"Mi čovjeka stvaramo da se trudi." (''Al-Balad'', 4.) *[[Ksenofont]] **"Čovjek se zaljubi gledajući ženu, a žena se najčešće zaljubi slušajući čovjeka." == L == *[[Leonardo da Vinci]] **"Čovjek je zaista kralj [[životinja]], jer njegova [[svirepost]] nadmašuje njihovu. Mi živimo od [[smrt]]i drugih. Mi smo hodajuće grobnice!" *[[Léon Duguit]] **"Čovjek je po [[Priroda|prirodi]] socijalno biće i njegovi akti imaju vrijednost samo ako su socijalni akti; time hoće kazati: akti koji teže ka ostvarenju društvene sigurnosti, imaju veću vrijednost, što tome daju veći doprinos." (''[[Rasprava o ustavnom pravu]]'') *[[Lon L. Fuller]] **"[Z]a pravnu moralnost može [se] reći da je neutralna u pogledu širokog raspona etičkih pitanja. Ona ne može biti neutralna u svom gledištu o samom čovjeku. Upustiti se u pothvat podređivanja ljudskog ponašanja vladavini pravila nužno uključuje privrženost gledištu da je čovjek, ili da može da postane, odgovoran agent, sposoban da shvati i poštuje pravila i da je odgovoran za svoje propuste. / Svako odstupanje od principa unutrašnje moralnosti prava predstavlja otvorenu uvredu čovjekovom dostojanstvu kao odgovornog agenta. Suditi o njegovim akcijama na osnovu neobjavljenih ili retrospektivnih zakona, ili mu narediti da učini što je nemoguće, znači prenijeti mu vašu ravnodušnost za njegovu moć samo-određenja. Obratno, kada se usvoji gledište da je čovjek nesposoban za odgovornu akciju, pravna moralnost gubi razlog svog postojanja. Suditi o njegovim akcijama na osnovu neobjavljenih ili retrospektivnih zakona ne predstavlja više otvorenu uvredu, jer nije ostalo više ništa što bi se moglo uvrijediti - uistinu, čak i glagol "suditi" postaje sam po sebi neprimjeren u ovom kontekstu; mi više ne sudimo čovjeku, mi na njemu djelamo." (''[[Moralnost prava]]'') *[[Ludwig van Beethoven]] **"Šta sam ako se usporedim sa svemirom?" *[[Lukrecije]] **"Zar ne vidimo da čovjek ne zna šta hoće i da neprestano traži, i ::stalno mijenja mjesto, kao da se može osloboditi svoga tereta?" == M == *[[Mahatma Gandhi]] **"Čovjek često postaje ono što o sebi misli. Ako budem stalno ponavljao kako neke stvari ne mogu napraviti, vjerojatno je da i neću moći. Suprotno tome, ako vjerujem da mogu, sigurno ću steći sposobnost da to i napravim." **"Čovjek je stvorio mašinu, ali mašina je zarobila čovjeka i čovjek radi, a ne živi više." **"Čovjeku praznoga želudca hrana je [[Bog]]." *[[Mak Dizdar]] **"Treba da živiš međ ljudima a [[riječ]]i nemaš ::Treba da živiš međ vucima a zuba nemaš ::A kako ćeš tek razlikovati čovjeka i vuka ::Vuka i čovjeka" (''Uspavanka'') *[[Maksim Gorki]] **"Što je čovjek okusio više gorčine, to žešće [[čežnja|čezne]] za slatkim." *[[Mark Twain]] **"Ako prihvatiš izgladnjela psa i nahraniš ga, on te neće ujesti. To je razlika između psa i čovjeka." **"Od svih Božjih stvorenja, samo se jedno ne može potčiniti i vezati na uzicu. To stvorenje je mačka. Kada bi se čovjek mogao ukrstiti sa mačkom to bi njega unaprijedilo ali bi unazadilo mačku." *[[Martin Buber]] **"Čovjek pronalazi sebe samo kroz druge." *[[Matthew Arnold]] **"Ne daj da te zavedu ni svetac ni sofist, već budi čovjek!" *[[Mehmed Meša Selimović]] **"Čovjek je nepopravljiv i najčešće laže sam sebi." (''[[Tvrđava (roman)|Tvrđava]]'') **"...opasno je kad se čovjek nađe sam, okružen tišinom tuđeg neprisustva, više je strahova i čudnih razgovora sa sobom." (''[[Magla i mjesečina]]'') **"Sve spada s mene, kao haljina, kao oklop, i ostaje ono što je bilo prije svega, gola koža i go čovjek." (''[[Derviš i smrt]]'') *[[Michael Ondaatje]] **"Čovjek u [[Pustinja|pustinji]] može odsutnost nositi u pregršti znajući da je to nešto što ga drži i više od vode. Poznata mu je neka biljka kod El Taja, čije srce, ako joj ga odrežeš, zamijeni tekućina ljekovitih svojstava. Svakog jutra možeš popiti tu tekućinu, koje ima koliko je bilo srce. Biljka živi još godinu dana, a onda od nečega umire." (''[[Engleski pacijent]]'') *[[Michel Foucault]] **"Čovjek će nestati kao pješčani lik u žalu. O današnjem vremenu možemo misliti samo u vakuumu isčezlog čovjeka." **"Čovjek više nije onaj najstariji i vječiti problem kojim se oduvijek bavila ljudska spoznaja, čovjek je izmišljotina, kome arheologija naše misli lahko određuje skorašnji datum i možda bliski kraj." *[[Miguel de Cervantes]] **"Svaki čovjek je dijete svojih postupaka." **"Jedan čovjek nije ništa više od drugoga ako ne napravi više od njega." *[[Mihail Mihajlovič Zoščenko]] **"Nikako ne mogu dokučiti da li je čovjek ukras [[svijet]]a ili greška prirode." *[[Mihovil Pavlek-Miškina]] **"I svuda čovjek čovjeka sili, da ga prizna da je njegov bog." *[[Milan Kundera]] **"Ako čovjek može da živi samo jedan [[život]], to je kao da uopće ne živi!" (''[[Nepodnošljiva lahkoća postojanja]]'') **"Čovjek koji želi napustiti [[grad]] u kojem živi nije sretan!" (Ibid.) *[[Muhammed]] **"Dok je čovjek hodio zadivljen svojom dugom kosom i sa svoja dva ogrtača progutala ga je zemlja i on će tonuti u njoj sve do Sudnjega dana." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1362.) == N == *[[Napoleon Bonaparta]] **"Praštajući, čovjek se uzdiže iznad onih koji ga vrijeđaju." *[[Nicolas Boileau]] **"Od Pariza do Perua, od Japana pa do Rima, od čovjeka luđeg stvora ne vjerujem da ima." *[[Nikola Tesla]] **"Čovjek je rođen da radi, da trpi i da se bori; ko tako ne čini, mora propasti." *[[Nura Bazdulj-Hubijar]] **"Čovjek bi trebao sagraditi barku i ispuniti je [[nada]]ma. Onda gledati kako mu nade plove po pučini." (''[[Amanet]]'') **"Svaki čovjek je [[misterija]]. Možemo biti uvjereni kako nekoga znamo u dušu, a zapravo znamo samo onoliko koliko je on želio, koliko dopustio da znamo. Nema li svako neki, samo svoj unutarnji svijet u koga se povlači da bi se napojio novom snagom, ljepotom tugom, oživio davnu čežnju, raspirio zapretanu strast, vratio nadu da osim kaskanja u svakodnevnici postoji još nešto." == O == *[[Oliver Wendell Holmes]] **"Čovjek ima svoju volju, a žena svoj način. " *[[Oscar Wilde]] **"Čovjek ne može biti preoprezan u biranju neprijatelja." **"Čovjek uvijek treba biti zaljubljen. To je razlog zbog kojeg se ne smije ženiti." **"Nezadovoljstvo je prvi korak ka napretku nekog čovjeka ili naroda." **"Čovjeku koji želi da bude nešto drugo nego što jeste, da bude član parlamenta, ili istaknut [[advokat]], ili [[sudija]], ili nešto drugo podjednako dosadno, redovno uspjeva da postane ono što želi. To mu je [[kazna]]. Oni koji žele [[Maska|masku]], moraju je nositi. Ljudi koji jedino žele da se ostvare nikad ne znaju kuda idu i ne mogu znati." *[[Ovidije]] **"Bog je čovjeku podario uspravan položaj kako bi mogao promatrati nebo i podizati pogled prema zvijezdama." == P == *[[Pearl S. Buck]] **"Moćan čovjek, uporan, plahovit čovjek, gnjevan čovjek, čovjek snažnih osjećaja, pošten čovjek, čovjek sa neograničenom sposobnošću da se razvije, čovjek koji zbog neznanja može skrenuti sa pravog puta, čovjek koji je često nerazuman zato što ne zna, čovjek koji je seljak i sin seljaka, čovjek iz naroda - da, to je on, čovjek iz naroda! Voljela ga je zbog toga što jeste, i pošto ga je voljela, vjerovala je, isto kao i njena majka, u ostale slične njemu." (''[[Tri kćeri gospođe Lijang]]'') *[[Phil Bosmans]] **"Cvijet treba sunce da postane cvijet, čovjek [[ljubav]] da postane čovjek." *[[Pjotr Demjanovič Uspenski]] **"Šta znamo? Znamo da na prvom stepenu samospoznaje čovjeku u oči padaju dvije očite činjenice. Postojanje [[svijet]]a u kojem živi i postojanje svijesti u njemu samom. I jedno i drugo čovjek ne može ni dokazati ni osporiti." (''[[Tertium Organum]]'') *[[Plutarh]] **"Čovjek, vidjevši da neko sakuplja milostinju za [[bog]]ove reče: Neću da čujem za bogove koji prose!" == R == *[[Rabindranath Tagore]] **"Čovjek je od oružja učinio svog [[bog]]a. I kad [[oružje]] pobjedi, čovjek će ostati poražen." **"Ništa lakše nego u ime vanjske [[sloboda|slobode]] uništiti unutrašnju slobodu čovjeka." *[[Ralph Waldo Emerson]] **"Čovjek finog ponašanja izgovorit će vam ime kao da vam je dodao plemičku titulu." **"Čovjek nije poljoprivrednik, niti profesor, niti inženjer, on je sve. Čovjek je svećenik, i učenjak, i državnik, i producent, i vojnik." (''[[Američki učenjak]]'') *[[René Leriche]] **"Čovjek s lakoćom podnosi samo jednu bol, to je bol drugih." *[[Robert F. Kennedy]] **"Svaki put kada se čovjek bori za [[ideal]], ili se trudi da poboljša [[Sudbina|sudbinu]] drugih, ili se bori protiv [[Nepravda|nepravde]], on šalje mali zračak [[Nada|nade]]." == S == *[[Samuel Beckett]] **"Najveći [[posao]] čovjeka sastoji se u tome da zna šta sve mora da uradi da bi bio čovjek." *[[Sándor Petőfi]] **"Čovjek je često samo zato dobar što nema prilike da bude zao." *[[Seneka]] **"Čovjek treba više da razmišlja sa kim jede i pije nego šta jede i pije." **"Niti jedan čovjek nije slobodan dok je rob tijela." **"Porok ne stvara vrijeme, nego čovjek." **"Svaki čovjek krije u sebi želje kraljeva. On bi htio da može svašta protiv drugoga, a da drugi ne može ništa protiv njega." *[[Sokrat]] **"Samo [[Dobrota|dobar]] čovjek može biti trajno sretan, dok hrđav mora biti nesretan." *[[Spencer Johnson]] **"Čovjek mora odabrati: ili uzdržljivost i pamet, ili vino i glupost." **"Genijalnog čovjeka rijetko uništi neko drugi ako se nije uništio sam." *[[Stanisław Jerzy Lec]] **"Je li ljudožder napredniji ako jede viljuškom i nožem?" **"Sve treba posvetiti čovjeku. Samo ne druge ljude." **"Tek kada se iscrpe sve riječi, čovjek počinje razgovarati s čovjekom." **"Većina ljudi su ubice jer ubijaju čovjeka... u samom sebi." *[[Stevan Vračar]] **"Po mom mišljenju, svaki čovjek kao ''individuum'' samo je konkretnost onog apstraktuma rodnosti najčudnijeg bića nastanjenog na ovoj planeti Zemlji, a zasigurno u nebrojenim tačkama Univerzuma u nekim modalitetima o kojima je teško išta zamisliti. No, taj obični dvonožac je najčudnije, najčudesnije i ajčudovišnije biće, među svim realnim i imaginarnim bićima. Upodobljen da otkriva svakojake tajne, on je sam sebi najveća zagonetka. A što više otkriva svjetskih tajni, čini se da sve više postaje sam sebi najveća tajna. On je sačinjen od tri supstance: ''materije, energije i duha''. Pojedinac je konkretizovana cjelina beskrajnog niza kombinacija, kvalitativnih i kvantitativnih elemenata i svojstava individualizovane cjeline. Čak se ni u najgrubljoj i osnovnoj podjeli ne pokazuje prost sklad i srazmjera: uz jaku tjelesnu građu može ići osrednji duševni sklop, a tome je pridodat slab duhovni profil. I gigantski duh može biti nastanjen u slabašnom tijelu; velika duša može biti pratilja malog duha itd. Pored toga, sve se to nekako prenosi i ugrađuje u postojeće ''kolektivitete'' ljudi, koliko god i kakvih god ima. Tako se pojedinci pojavljuju samo kao pripadnici zajednice. Oni su čestice cjeline ili, filozofski rečeno, svojevrsne ''monade'' izvjesnih ''totaliteta''. Zato uvijek postoji neraskidiva veza ''individualiteta'' i ''socijaliteta''. Svako vještačko razdvajanje ovoga, a naročito nekakva "izolacija" jednog od drugog uvijek vodi stvaranju iskrivljene predstave o tome." (''Lav J. Petražicki - predvodnik psihologizma u jurisprudenciji'') *[[Stjepan Radić]] **"Kada je čovjek na umoru, onda je blizu [[Bog]]u, a kada je u zatvoru, onda je blizu svome [[narod]]u." *[[Sulejman Bugari]] **"Za mene je svaki čovjek findžan zašećerene kahve. Ako je kahva gorka, to znači da šećer nije promiješan. Dakle, samo malo treba promiješati i eto slatke kahve. Ako ne promiješamo bit će gorko. E ja prilazim tom šećeru kojeg ima u svakom čovjeku: i u Muji, i u Jozi, i u Jovanu, i u Hansu, i u Davidu..." == T == *[[Titus Maccius Plautus]] **"Čovjek je čovjeku vuk." *[[Thomas Browne]] **"Čovjek bez Pupka još živi u meni." (''[[Religio Medici]]'') *[[Thomas Mann]] **"Uz velikog čovjeka često idu i velike greške." *[[Toma Akvinski]] **"Bojim se čovjeka koji je pročitao samo jednu knjigu." **"[[Stvar]]i koje volimo kazuju nam ko smo mi." **"Za čovjeka je prirodno da bude društvena i politička životinja i da živi u zajednici, i to je istinitije za njega negoli za bilo koju drugu životinju, što je činjenica koju pokazuju njegove prirodne potrebe." (''[[Suma teologije]]'') == U == *[[Ugo Foscolo]] **"Čovjek ne zna živjeti; ne misli, ne razmišlja, ne računa ako ne osjeća; ne može neprekidno osjećati ako ne zamišlja; a ne može ni osjećati ni zamišljati bez strasti, iluzija i zabluda." **"Šta je čovjek ako se prepusti samo hladnom proračunatom razumu? Zločinac, teški zločinac." == V == *[[Victor Hugo]] **"Ako si čovjek - vodi ljubav, ako si cvijet - budi mimoza." **"Čovjek što više [[Znanje|zna]], to više [[Patnja|pati]]." *[[Vissarion Belinsky]] **"Čovjek je uvijek bio i bit će najzanimljivija pojava čovjeku." *[[Voltaire]] **"Dok čovjek traži [[mudrost]], dotle zaslužuje naziv mudraca; čim uobrazi da je posrkao svu mudrost, odmah postaje budala." ==W== *[[Wes Morriston]] **"Ljudi su (ili mogu biti) samosvjesni, sposobni za racionalno razmišljanje i razmatranje, za stvaranje planova i njihovo sprovođenje. Oni se zaljubljuju, imaju djecu, stvaraju porodične veze, i brinu se jedni za druge. Neki od njih pišu pjesme ili komponuju simfonije ili pronalaze dokaze za složene matematičke teoreme. Neljudske životinje dijele neke, ali nipošto i sve, od ovih karakteristika; a nijednu od njih ne dijele sa kamenjem. Pa zašto onda karakteristike poput ovih – ''od kojih se sve mogu naći i u svemiru bez Boga'' – nisu dovoljne da nas učine "posebnim"? To da smo "slučajni nusproizvod" nesvjesnih prirodnih procesa, ili da nismo postojali dugo, ili da nas neće biti još dugo, ili da smo sićušni u poređenju sa svemirom je u potpunosti nebitno. Ono što je bitno za našu vrijednost ''jeste da postojimo'' – ne ''kako smo došli ovdje'' ili ''koliko dugo ćemo biti ovdje''. Ako je to tačno, onda ne bitno koliko tjeskobe ateista može doživjeti suočen sa nesvjesnim, neplaniranim, nevođenim, tihim svemirom, neuljepšane činjenice njegovog stanja ne oduzimaju ''mu'' vrijednost." (''God and the ontological nature of morality'') *[[William Shakespeare]] **"Čovjek sam protiv koga više su ::Griješili nego što griješio je sam." (''[[Kralj Lir]]'') **"Zar čovjek nije ništa više do to? Dobro ga osmotri! Ne duguješ svilu svilenoj bubi, ni krzno životinji, ni vunu ovci, ni miris mački cibetki. Ha! Nas trojica smo izvještačeni; ti si sama suština stvari: prirodan čovjek nije ništa više od takve jadne, nage, dvokrake životinje kao što si ti." (''Ibid.'') **"O čuda! Kol'ko je mnogo krasnih bića ::Ovdje! Kako je lijep taj ljudski rod! ::O hrabri novi svijete koji imaš ::Baš takve ljude!" (''[[Bura]]'') **"Kakvo je remek-djelo čovjek! ::Kako plemenit umom! Tako neizmjeran u sposobnosti! ::U liku tako skladan i u kretnji divan. ::Kako je sličan anđelu u djelovanju! ::U shvaćanju na Boga nalik." (''[[Hamlet]]'') *[[William Faulkner]] **"(...)čudnovato je zbilja da čovjek koji je slučajem začet i kojemu je svaki dah novo bacanje kocke koja je već unaprijed protiv njega bačena nema volje da se suoči s onim konačnim bacanjem za koje unaprijed zna da će se morati s njim suočiti a da prije ne okuša razne majstorije koje se protežu sve do nasilja pa do sitnih sofisterija koje ne mogu zavarati ni glupavo dijete dok jednoga dana u krajnjem gađenju naslijepo ne stavi sve na jednu kartu i nijedan čovjek ne čini to u prvom bijesnom naletu očaja grižnje savjesti ili tuge zbog gubitka on to čini tek onda kad je uvidio da ni očaj ni ta grižnja ni ta tuga nisu naročito važni mračnom kockaru(...)" - ''[[Krik i bijes]]'' **"(...)svaki čovjek je arbiter svojih vrlina ali neka nijedan čovjek ne propisuje drugome njegovu dobrobit ja prolazno on to je najtužnija riječ od svih inače ništa nema na svijetu nema očaja sve do vremena nema čak ni [[Vrijeme|vremena]] dok se ne može reći bilo je." - ''[[Krik i bijes]]'' *[[Willem Adolph Visser 't Hooft]] **"Ljudi nisu mogli naći mjesta u svojoj svijesti za takav nezamisliv užas; nisu imali mašte, kao ni [[hrabrost]]i da se suoče s njim. Moguće je živjeti u sumraku između znati i ne znati. Moguće je odbijati potpuno suočenje s činjenicama kada se čovjek osjeća nesposobnim da se suoči sa implikacijama tih [[činjenica]]." == Poslovice == *[[Albanske poslovice]] **"Zao čovjek nesreća je [[zavičaj]]a." *[[Arapske poslovice]] **"Čovjek je gospodar riječi koje nije izgovorio, ali je rob onih riječi koje su mu izmakle." **"Čovjek može podnijeti i najteže bolove, ali vrhunac njegove tragike skriven je u času, kad gubi masku, a ne može da je zamijeni drugom, i prisiljen je da živi go." *[[Finske poslovice]] **"Čovjek gospodari [[pivo]]m, ali [[vino]] gospodari čovjekom." *[[Francuske poslovice]] **"Bogat čovjek djevojci nikad nije star." *[[Indijske poslovice]] **"Čovjekovu prirodu mogu izmijeniti samo dvije stvari; [[novac]] i žena." *[[Japanske poslovice]] **"Najslabije stvorenje na svijetu jest čovjek. Njemu sve naškodi: i vjetar, i mraz, i sunce." **"Pametan čovjek naći će vodu i u pustinji, a budala će kraj rijeke umrijeti od žeđi." *[[Kineske poslovice]] **"Čovjek je sretan onoliko koliko je sposoban usrećiti druge." **"Čovjek koji može pobijediti druge - jak je; čovjek koji pobijedi sebe - svemoćan je." *[[Korejske poslovice]] **"Čovjek poslije svoje smrti ostavlja svoje ime, a tigar svoju kožu." *[[Latinske poslovice]] **"Čovjeku koji najmanje želi najmanje nedostaje." **"Nema za čovjeka nikakve veće kazne od nesreće." *[[Madagaskarske poslovice]] **"Čovjek je kao zrno riže u loncu u kojem se kuha: čas ispliva na površinu, a čas opet potone." *[[Rumunske poslovice]] **"Čovjek stvara [[novac]], a ne novac čovjeka." *[[Turske poslovice]] **"U srcu svakog čovjeka skriven je lav." **"Veseo čovjek je kao sunce; kud god ide osvjetljava." *[[Vijetnamske poslovice]] **"Dokle god čovjek ima na ramenu glavu, ništa za njega nije izgubljeno." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia|Čovjek}} bdx8o8hw6ae3z888621tjuulicrra7f 0 2768 51567 45299 2014-04-14T17:15:28Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 25 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q7242]] 51567 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Ana Nikolić]] **"Ljepota žene ogleda se u njenim [[oči]]ma. Možeš da ideš kod kozmetičara, ovamo-tamo, ali ako nisi sretna i ispunjena emotivno... onda ne možeš ni da budeš lijepa i privlačna. Sve je to u glavi. Možeš da imaš, naprimjer, super frizuru i šminku, ali ako su ti oči tužne, sve pada u vodu." (za ''Blic'') *[[Antun Gustav Matoš]] **"Dobrota, plemenitost, ljepota, sve propada, ako nije rođeno sa zubima." *[[Arthur Schopenhauer]] **"Ljepota je otvoreno preporučeno pismo koje za nas unaprijed pridobiva srca." *[[Charles Baudelaire]] **"Zlato može mnogo, ali ljepota još više." *[[Demokrit]] **"Tjelesna ljepota je nešto životinjsko ako iza nje nema razuma." *[[Francis Bacon]] **"Najljepši dio ljepote je onaj, koji slika ne može izraziti." **"Nema iznimne ljepote koja nema nečeg neobočnog u proporciji." *[[Friedrich Hebbel]] **"Ljepota je dubine površine." *[[Goethe]] **"Ljepota obuzdava svaku [[srdžba|srdžbu]]." **"Sretan je onaj kome je majka priroda dala ljepotu, jer ga ona svugdje preporučuje i on nigdje nije stranac." *[[Honoré de Balzac]] **"[[Ružnoća]] nad ljepotom ima tu prednost što ljepota prolazi, a ružnoća ostaje." *[[Ivo Andrić]] **"Vrijednost ljepote je u beskrajnoj raznolikosti vidova u kojima nam se javlja. U tome je i njena oplemenjujuća snaga i njena najveća draž." **"Oko ljepote su uvijek ili mrak ljudske sudbine ili sjaj ljudske krvi." *[[Jan Fabre]] **"Ja sam sluga ljepote u stalnoj potrazi za najboljim medijem za ideje koje imam. Nadahnuće katkad nalazim u skulpturi, katkad u glumcu ili glumici, ili pak plesačici, a ponekad u insektima i vegetaciji, što ovisi o osnovnoj ideji projekta." (''za "Nacional"'') *[[Jean Paul]] **"[[Čovjek]] nije nikad tako lijep kao kad moli za oproštenje ili kad sam oprašta." *[[John Maxwell Coetzee]] **"Zašto? Zato što ženina ljepota ne pripada samo njoj. Ljepota spada u obilje koje ona donosi na svijet. Dužna je da ga podijeli s drugima." (''[[Sramota (Coetzee)|Sramota]]'') *[[Jonathan Swift]] **"Malo ih je obdareno da blistaju ljepotom, ali svako može biti ugodan." *[[Kahlil Gibran]] **"Ljepota nije u licu; ljepota je svjetlost u srcu." **"Ljepota je život kad život :skine koprenu sa svoga svetog lica. :Ali, vi ste taj život i vi ste ta koprena. :Ljepota je vječnost što se gleda u ogledalu. :Ali vi ste ta vječnost i vi ste to ogledalo." *[[Konfučije]] **"Sve ima svoju ljepotu, no svako to ne vidi." *[[Konstantin Kavafi]] **"Toliko gledah ljepotu ::da se moja vizija izjednači s njom." (''Toliko gledah ljepotu'') *[[Marie von Ebner-Eschenbach]] **"Ono što nas na vidljivoj ljepoti ushićuje, uvijek je samo ono nevidljivo." *[[Niccoló Tommaseo]] **"Ljepota muškarcu i ženi uvijek donosi više boli nego radosti." *[[Oscar Wilde]] **"Ljepoti je kraj kada se pojavi intelektualni izraz. [[Intelekt]] ruši harmoniju lica. Onog časa kada neko počne da misli, sav se pretvara u [[nos]]." *[[Phineas Fletcher]] **"Ljepota - kad je najmanje odjevena, najbolje je odjevena." *[[Plutarh]] **"Ljepota proživljena [[život]]a je prava mjera, a ne dužina njegova trajanja." *[[Ralph Waldo Emerson]] **"Ljepota bez dražesti je kao udica bez mamca." **"Ljepota je odlika tijela kako je vrlina odlika duše." *[[Sapfa]] **"Ko je lijep, utoliko je lijep jer ga promatramo; ali ko je lijep i dobar, uvijek će ostati lijep!" *[[Seneka]] **"Nakazno tijelo ne unakazuje duh, ali ljepota duše krasi tijelo." *[[Voltaire]] **"Idealna ljepota za žapca je - žaba." **"Od svih [[strast]]i ljubav je najjača, jer ona istovremeno napada glavu, [[srce]] i [[tijelo]]." == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Ljepota lica nalazi se u ljepoti karaktera." **"Srce koje voli ne gleda na ljepotu." *[[Bugarske poslovice]] **"Na čelu se ne nosi ljepota, nego ljudskost." *[[Čečeno-inguške poslovice]] **"Ljepota do večeri - dobrota do smrti." *[[Češke poslovice]] **"Jao ljepoti koja razuma nema." **"Ljepota - očima paša, a duši zatvor." **"Na lijepi cvijet i pčela leti." *[[Danske poslovice]] **"Ljepota s čednošću dvostruka je ljepota." **"Samo slijepac pita zašto volimo ono što je lijepo." *[[Engleske poslovice]] **"Ljepota i [[ludost]] stari su drugovi." *[[Italijanske poslovice]] **"Ljepota ima lijepo lišće ali gorke plodove." **"Žena bez časti nikada nije ni bila lijepa." *[[Kineske poslovice]] **"I lijepi cvjetovi lijepi su tek neko vrijeme." **"Ne zavodi čovjeka samo ljepota tijela, isto tako može ga zavesti i ljepota duha." *[[Latinske poslovice]] **"Dovoljno je lijepa ako je dovoljno dobra." *[[Njemačke poslovice]] **"Ko vjeruje ljepoti gradi na pijesku." **"Najljepši cvjetovi često nemaju mirisa." **"Rijedak je brak između ljepote i vjernosti." *[[Tatarske poslovice]] **"U ljepotice su lijepe oči, u umnice - duša." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} pk1fbqelnrpr4git5ym2ei92ti0xm09 0 2769 54846 48404 2015-08-03T18:49:56Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q44777]] na [[d:|Wikidati]] 54846 wikitext text/x-wiki ----------- == Citati == *[[Alan Paton]] **"Kad nas neko duboko povrijedi, oporavljamo se tek kad oprostimo." *[[Antun Gustav Matoš]] **"Ljudi praštaju sve osim [[iskrenost]]i." *[[Bernard Shaw]] **"Kad udarite [[dijete]], nastojte da to bude u [[bijes]]u, čak i po cijenu da ga osakatite. Hladnokrvni udarac niti se može, niti bi se smio oprostiti." *[[Desmond Tutu]] **"Nadam se da će rad Komisije otvoriti rane da bi ih očistio, i tako spriječiti njihovo gnojenje. Ne možemo biti površni i reći da je prošlost pokopana, jer ona neće biti pokopana i pratit će nas. Pravo pomirenje nikada nije jeftino, jer ono se bazira na oprostu, koji je skup. Oprost opet ovisi od kajanja, koje se bazira na spoznaji lošeg djelovanja, a time i na razotkrivanju istine. Čovjek ne može oprostiti ono što ne zna." (''Iz Tutuovog govora povodom imenovanja za predsjedavajućeg Komisije za istinu i pomirenje 30. novembra 1995. godine'') *[[François de La Rochefoucauld]] **"Često opraštamo onima koji nam dosađuju, ali nikad ne možemo oprostiti onima kojima smo sami dosadni." **"Dok se voli, dotle se i prašta." *[[Friedrich von Schiller]] **"Kada mrzim, oduzimam sebi nešto; kada volim, postajem bogatiji za ono što volim. Praštanje je ponovno nalaženje otuđene svojine - mizantropija produženo [[samoubistvo]]; [[egoizam]] najveća bijeda jednog stvorenja." *[[Fjodor Dostojevski]] **"Najzad, ja neću da se mati zagrli sa mučiteljem, koji je naredio da psi rastrgnu njenog sina! Ona ne smije da mu oprosti! Ako hoće, neka mu oprosti za sebe, neka oprosti mučitelju neizmjernu svoju materinsku patnju. Ali stradanje svog rastrgnutog djeteta ona nema prava da oprosti, i ne smije da oprosti mučitelju, kada bi mu čak i samo dijete oprostilo! A kad je tako, ako oni ne smiju da oproste, gdje je tu harmonija. Postoji li u cijelom svijetu biće koje bi moglo i imalo pravo da oprosti?" (''[[Braća Karamazovi]]'') *[[Honoré de Balzac]] **"Kad nas ljube, žene nam opraštaju sve, čak i naše zločine. A kad nas ne ljube, ne opraštaju nam ništa. Čak ni naše vrline." *[[Jean Paul]] **"Čovjek nije nikad tako lijep kao kad moli za oproštenje ili kad sam oprašta." *[[Jerry Hall]] **"Ništa nije tako ponižavajuće kao voljeti nekog do te mjere da mu možete oprostiti." *[[John F. Kennedy]] **"Oprostite neprijateljima, ali nikad nemojte zaboraviti njihova imena." *[[Jovan Dučić]] **"[[Žena]] će oprostiti [[Muškarac|muškarcu]] i najteže poroke, ali žena ne prašta drugoj ženi ni njene najveće vrline." *[[Napoleon Bonaparta]] **"Praštajući, čovjek se uzdiže iznad onih koji ga vrijeđaju." *[[Oscar Wilde]] **"[[Neprijatelj]]ima treba neprekidno opraštati, jer je upravo to ono što ih najviše ljuti." *[[Paul-Jean Toulet]] **"[[Žena|Žene]] nam rijetko kada oproste ako smo [[Ljubomora|ljubomorni]], ali nam nikada neće oprostiti ako to nismo." *[[Seneka]] **"Opraštaj uvijek drugome, ali sebi nikad." *Film ''[[Tjelesna straža]]'' **'''Creasy''': "Oprost je između njih i [[Bog]]a. Moj je posao da ugovorim sastanak." *[[Vahid Halilhodžić]] **"Kako neko može biti nogometni izbornik zemlje za koju je govorio da ne postoji? Za treće mjesto na SP-u u Francuskoj Ćiri skidam kapu, ali za ono što je govorio o Bosni, to mu ne mogu oprostiti." (''Jutarnji list'', 2004) *[[Voltaire]] **"Ko oprašta [[zločin]], postaje u njemu saučesnik." == Poslovice == *[[Indijske poslovice]] **"Griješiti je ljudski, opraštati božanski." *[[Latinske poslovice]] **"Drugom praštaj mnogo, sebi ništa." *[[Portugalske poslovice]] **"Dobrota i oprost stvaraju nezahvalnike." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} hquic6t72e39cpo6wc5illvtg13llpp 0 2770 51634 48429 2014-04-14T19:07:37Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 32 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q11471]] 51634 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Antun Branko Šimić]] **"U mom je tijelu vrijeme i polako me slabi ::i tijelo biva suhlje, oči dublje, uši gluhlje. ::Ja slušam al ne čujem: vrijeme nema glasa ::i bezglasno me biva manje svakog časa. ::Zaludu bi mi bilo zaustaviti sve ure ::što na sve strane jednako se žure. ::U mom je tijelu vrijeme i mene biva manje" (''U mom tijelu je vrijeme i polako me slabi'') *[[Benjamin Franklin]] **"Voliš li život? Onda nemoj tratiti vrijeme jer je od vremena sastavljen život." *[[Borislav Pekić]] **"Ništa ne živi vječno. I vrijeme ništa ne znači ako je kao šagrenska koža, ako nije nepotrošivo. Ni dobitak u njemu, ako ga svega ne obuhvata. Onome ko život voli, i malo od njega sve znači, ali mu, na žalost, ništa neće značiti ni mnogo ako nije – sve." (''[[Atlantida]]'') *[[Charles Caleb Colton]] **"Najveći prijatelj istine je Vrijeme, njen najveći neprijatelj je Predrasuda, a njen stalni pratilac je Poniznost." *[[Daniel Czepko]] **"Prije mene ne bijaše vremena, nakon mene neće ga biti, ::Sa mnom se rodi, sa mnom i prestaje." (''Sexcenta monodisticha sapientum'', III, 1655.) *[[David Mitchell]] **"Vrijeme je ono što sprečava da se historija desi odmah; vrijeme je brzina kojom nastaje prošlost. Film tim izgubljenim svjetovima nakratko omogućava uskrsnuće." (''[[Atlas oblaka]]'') *Film ''[[Dnevnik lude crnkinje]]'' **"Vrijeme liječi [[srce]]. [[Vjera]] liječi sve ostalo." (''reklamna rečenica'') *[[Goethe]] **"[[luđak|Ludaci]] su najštetniji lopovi! Ukradu vam raspoloženje i vrijeme" **"Uvijek imamo dovoljno vremena ako ga koristimo pravilno." *[[Hegel]] **"Vrijeme je sam pojam koji je tu i postoji u svojoj empirijskoj egzistenciji." *[[Henry van Dyke]] **"Vrijeme je :Presporo za one koji čekaju, :Prebrzo za one koji se boje, :Predugo za one koji tuguju, :Prekratko za one koji se raduju; :Ali za one koji se vole :Vrijeme je [[vječnost]]." *[[Igor Strawinsky]] **"Nemam vremena za žurbu." *[[Isabel Allende]] **"[[Fotografija|Fotografije]] varaju vrijeme." (''[[O ljubavi i sjenci]]'') *[[Jean de La Fontaine]] **"Ništa ne pomaže što trčimo, treba krenuti na vrijeme." *[[John Maxwell Coetzee]] **"Ali iznad svega je, dok se ljeto vuklo svome kraju, učio voljeti [[nerad]], ne nerad kao krpice slobode potajno otkinute od prisilnog rada, ne kao one potajne krađe u kojima bi trebalo uživati sjedeći na petama pred cvijetnom lijehom, s vilicom u ruci, već kao podavanje samoga sebe vremenu, vremenu koje poput ulja polahko plovi licem svijeta s obzora na obzor, strujeći preko njegovog tijela, kružeći mu u pazusima i po međunožju, milujući mu očne kapke." (''[[Život i doba Michaela K.]]'') **"Sumnjam da si Felicity slika struje vremena koje se kovitlaju i vrtlože posvuda oko nas; na ratištima, u vojnim stožerima, u tvornicama i po ulicama, dvoranama za sastanke i ministarstvima; isprva nejasne, da bi vječno težile prema trenutku preobrazbe, u kojem se iz haosa rađa red, a historija se otkriva u svom blještavilu značenja." (Ibid.) *[[Jorge Luis Borges]] **"Štaviše, vrijeme koje razara tvrđave, obogaćuje stihove (...) Vrijeme širi okove stihova, a znam da ima stihova koji su, slično muzici, bili sve za sve ljude." (''[[Averoesova potraga]]'') **"Vrijeme je supstancija od koje sam načinjen. Vrijeme je rijeka koja me otima, ali ja sam ta rijeka; ono je tigar koji me komada, ali ja sam tigar; ono je plamen koji me proždire, ali ja sam taj plamen. Svijet je, na nesreću, stvaran; ja sam, na nesreću, Borges." (''[[B]]'') **"Neodređena intuicija mu je kazivala da [[prošlost]] predstavlja materijal od kojeg je sazdano vrijeme; zato se vrijeme odmah pretvara u prošlost." (''[[Čekanje (Borges)|Čekanje]]'') **"Ne pravim se da znam kakva je stvar vrijeme (čak ni da li je neka "stvar"), ali nagađam da su tijek vremena i samo vrijeme jedna zagonetka, a ne dvije." (''[[Vrijeme i J. W. Dunne]]'') *[[Katarina Sijenska]] **"Vrijeme je skupocjeno. Ne čekaj na prikladnije vrijeme, jer nisi siguran da ćeš ga ponovo imati." *[[Muhammed]] **"Vrijeme je po svom obliku ostalo isto otkako je Allah stvorio nebesa i Zemlju. Godina ima dvanaest mjeseci od kojih su četiri sveta." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1021.) *[[Nedžad Ibrišimović]] **"Uostalom, otkako je svijeta i vijeka, svi ljudi poput behara, lišća i plodova vise na granama i grančicama ogromne krošnje vremena." (''[[Vječnik]]'') *[[Orhan Pamuk]] **"Jer, vrijeme je trodimenzionalna [[tišina]], tako je napisala moja [[knjiga]]." (''[[Novi život]]'') **"Šta je vrijeme? [[Nesreća]]! Šta je [[život]]? Vrijeme! Šta je nesreća? Život, jedan novi život!" (Ibid.) *[[Ralph Waldo Emerson]] **"Može li iko da se sjeti kad to vremena nisu bila teška i kad novaca nije bilo malo?" *[[Seneka]] **"Porok ne stvara vrijeme, nego čovjek." **"Vrijeme otkriva istinu." *[[Thomas Stearns Eliot]] **"I zatim, u predodređenom trenutku, dođe: trenutak ::u vremenu, trenutak vremena, ::Ne trenutak: van vremena, već: u vremenu, u onom što ::zovemo historija: cjepajući, poloveći svijet vremena, ::trenutak u vremenu, međutim ne: trenutak vremena, ::Trenutak u vremenu, i vrijeme se zače u tom trenutku: ::jer bez smisla: nema vremena, a baš taj trenutak ::vremena: dao je smisao (...)" (''Stijena'', VII) *[[Tori Amos]] **"Voz je protutnjao u tami. To je jedini način koji je [[Bog]] stvorio da zaljulja strukturu vremena." *[[Torquato Tasso]] **"Vrijeme koje nismo proveli u ljubavi izgubljeno je vrijeme." *[[Victor Hugo]] **"Nema ničeg moćnijeg na svijetu od ideje do koje je došlo samo vrijeme." *[[Vissarion Belinsky]] **"Od svih kritičara najveći je, najgenijalniji i najnepogrešiviji - vrijeme." *[[William Faulkner]] **"(...)svaki [[čovjek]] je arbiter svojih vrlina ali neka nijedan čovjek ne propisuje drugome njegovu dobrobit ja prolazno on to je najtužnija riječ od svih inače ništa nema na svijetu nema očaja sve do vremena nema čak ni vremena dok se ne može reći bilo je." (''[[Krik i bijes]]'') *[[William Shakespeare]] **"Da l' vidiš još šta ::U ponoru mračnom minulog vremena?" (''[[Bura]]'') **"Što vrijeme traćim, [[sahat]] me kori." (''[[Bogojavljenska noć]]'') == Poslovice == *[[Francuske poslovice]] **"Ljubav čini da prolazi vrijeme, vrijeme čini da prolazi ljubav." **"Onome koji umije da čeka, s vremenom sve dolazi." *[[Mongolske poslovice]] **"Za slijepca ne postoji dan, za pijanog ne postoji vrijeme." *[[Portugalske poslovice]] **"Vrijeme nagriza željezo, ali još više ljubav." == Također pogledajte == *[[Sahat]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} <!-- [[bs:Vrijeme]] --> sxbymid05zrbh85h247key8fghxtsua 0 2771 29622 22456 2007-03-23T19:43:04Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29622 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Igor Strawinsky]] **"Nemam vremena za žurbu." *[[Ovidije]] **"Kojima se žuri, ti neka piju mlada vina; meni neka natoče staroga vina koje je spremljeno pod drevnim konzulima." == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Čuvaj se žurbe, jer ona uvijek dovodi do kajanja: onaj koji žuri govori prije nego što sazna, odgovara prije negoli nešto shvati, odluči prije negoli provjeri, kudi prije nego što se u nešto uvjeri." [[Kategorija:Tema]] hmxmfc8uc3upp2igeozg5sz2dfcw5gu 0 2772 35135 21847 2008-10-30T17:39:25Z Pearl 501 Redirecting to [[Prohtjev]] 35135 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Prohtjev]] *[[Kylie Minogue]] **"Raditi ono što vam se prohtije je jedna od osobina koja zaslužuje divljenje" [[Kategorija:Tema]] lo14ulo83bvzhacmme8qs1e5w5vvv7k 0 2773 29052 21653 2007-03-23T19:37:36Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29052 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Maksim Gorki]] **"Oprezno biraj drugove zato što ima ljudi koji su zarazni kao bolest." *[[Oliver Cromwell]] **"Možemo se uzdati i u sreću, ali neka nam barut bude ipak uvijek suh." *[[Oscar Wilde]] **"Čovjek ne može biti preoprezan u biranju neprijatelja." *[[Prentice Mulford]] **"Oprezni ljudi koji na sve misle, koji sve predviđaju, stalno upadaju u klopke jer, računati na poteškoće, znači stvarati ih." *[[Ralph Waldo Emerson]] **"Budite oprezni na šta usmjeravate svoje [[srce]] jer ćete to zasigurno i dobiti." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] by76lv0jzl80h3s2oekujve04trj6wf 0 2774 29035 21627 2007-03-23T19:37:27Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29035 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Anthony Robbins]] **"U vašim trenucima odluke oblikuje se vaša [[sudbina]]." *[[Barbara Kingsolver]] **"Samoća je ljudska iluzija. I najtiši korak odzvanja poput groma u svijetu sićušnih insekata pod našim nogama, povlačeći neuhvatljive strune koje povezuju mužjaka sa ženkom, grabljivca sa plijenom, i početak sa krajem. Svaka odluka otvara novi svijet." (''Bujno ljeto'') *[[Paulo Coelho]] **"Srce odlučuje, i sto odluči je, bez sumnje, ono što vrijedi." (''[[Na obali rijeke Pierde sjela sam i plakala]]'') *[[Ralph Waldo Emerson]] **"Jednom kad donesete odluku, čitav svemir se udruži da bi se ostvarila." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] l0fp9kz5levtgsfafbxi5358zoyvq15 0 2775 58728 58727 2019-04-02T22:52:43Z نوفاك اتشمان 1245 Poništena izmjena 58609 korisnika [[Special:Contributions/62.113.24.144|62.113.24.144]] ([[User talk:62.113.24.144|razgovor]]) 58728 wikitext text/x-wiki ------------ == Citati == *[[Alexander Pope]] **"Ne treba se stidjeti priznanja da smo pogriješili, jer to, drugim [[riječ]]ima, znači da smo danas pametniji nego juče" *[[André Gide]] **"Tuđe greške su uvijek zabavne." *[[Benjamin Franklin]] **"Volite svoje neprijatelje, jer vam oni ukazuju na vaše pogreške." *[[Dan poslije sutra]] **'''Jason Evans''': "Šta će nam se dogoditi?" ::'''Jack Hall''': "Kako misliš?" ::'''Jason Evans''': "Mislim nama? Civilizaciji? Svima?" ::'''Jack Hall''': "[[Čovječanstvo]] je preživjelo posljednje ledeno doba. Sigurno smo sposobni da preživimo ovo. Jedino pitanje je, da li ćemo biti sposobni da učimo iz naših grešaka?" *[[David Hume]] **"Općenito govoreći, greške u religiji su opasne; one u filozofiji su samo smiješne." (''[[Rasprava o ljudskoj prirodi]]'') *[[Elbert Hubbard]] **"Najveća pogreška koju možete počiniti u životu jest da strahujete da ćete neprestano griješiti." *[[Francis Bacon]] **"Niko ne uspijeva tako brzo kao onaj koji se koristi tuđom greškom." *[[François de La Rochefoucauld]] **"Lako zaboravljamo svoje pogreške, ako za njih ne zna niko osim nas." **"Priznajemo da imamo male greške, samo da bismo uvjerili druge da nemamo velikih." *[[Gotthold Ephraim Lessing]] **"Mnogi griješe iz straha da ne pogriješe." *[[Henrik Ibsen]] **"Ljubav je najslađa greška ljudske taštine." *[[Honoré de Balzac]] **"[[Arhitekt]]i svoje greške pokrivaju mermerom, [[ljekar]]i zemljom, a žene dekolteom." *[[Jan Amos Komenský]] **"Sretan je čovjek kojeg upozorava tuđa greška." *[[Marko Aurelije]] **"Ko griješi, taj griješi na svoju štetu, a onaj koji je nepravedan taj je prema samome sebi nepravedan jer pokazuje da je zao." *[[Mary Pickford]] **"Ako ste činili greške, čak i ozbiljne greške, uvijek postoji još jedna prilika." *[[Napoléon Bonaparte]] **"Ne prekidaj [[neprijatelj]]a dok čini pogrešku" *[[Plutarh]] **"Podnosimo pogreške svojih prijatelja, pa zašto onda ne bismo podnosili i pogreške vlastite djece." *[[Prentice Mulford]] **"Vječno 'prežvakanje' vlastitih pogrešaka psihički je štetno i ima loše posljedice po zdravlje." *[[Rabindranath Tagore]] **"Do istine možemo doći samo onda ako nam je data [[sloboda]] da griješimo." *[[Thomas Mann]] **"Uz velikog [[čovjek]]a često idu i velike greške." == Poslovice == *[[Engleske poslovice]] **"Pametni ljudi uče na tuđim greškama; budale na vlastitim." *[[Indijske poslovice]] **"Griješiti je ljudski, opraštati božanski." *[[Kineske poslovice]] **"Više vrijedi poznavati odlike svoga neprijatelja nego svoje pogreške." *[[Korejske poslovice]] **"Kad starac pogriješi, kaže se da je sišao s pameti; kad mlad čovjek pogriješi kaže se da još nije došao pameti." *[[Latinske poslovice]] **"Griješiti je ljudski, ali u greškama ustrajati obilježje je luđaka." *[[Njemačke poslovice]] **"Ko uči na tuđim greškama, štedi vlastitu školarinu." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] f91vsa0qv9sxoamq9l1tlurw6542zsg 0 2776 54848 53341 2015-08-03T18:50:16Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q81938]] na [[d:|Wikidati]] 54848 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Baruch Spinoza]] **"Sreća je odsutnost bola." *[[Chrétien de Troyes]] **"Moja se bol razlikuje od svih drugih; ona mi se sviđa, raduje me; moja je bol ono što želim i moja je [[patnja]] moje [[zdravlje]]. Čemu dakle da se žalim, moja bol dolazi iz moje želje; moja [[želja]] postaje moja bol, ali mi je toliko ugodno to željeti da divno patim, i toliko je [[radost]]i u mojoj patnji da uživam u [[bolest]]i." *[[Charles Bukowski]] **"Kad nema boli, to je kraj osjećaja. Svako naše zadovoljstvo je trgovina s đavolom." *[[Čuang Ce]] **"Htjeti izbjeći neizbježno znači povećati svoju bol." *[[Gustave Flaubert]] **"Mi smo stvoreni za bol. Suze su za srce ono što je voda za ribe." *[[Heinrich Heine]] **"Samo nam srodna bol izmami [[Suze|suzu]], i svako zapravo i plače zbog sebe." *[[Hermann Hesse]] **"[[Patnja]] zadaje bol samo zato što je se bojiš. Ona te proganja zato što bježiš od nje. Ne moraš bježati, ne moraš je se bojati. Moraš voljeti... Dakle, voli patnju. Nemoj joj se odupirati, nemoj bježati od nje. Okusi kako je ona u dubini slatka, predaj joj se i nemoj je primati s mržnjom. Tvoja [[mržnja]] je to što ti nanosi bol i ništa drugo. Patnja nije patnja, smrt nije smrt, ako ih ti ne učiniš time..." **"Bol i uživanje mogu ličiti jedno na drugo kao brat i sestra" (''[[Narcis i Zlatousti]]'') *[[Honoré de Balzac]] **"Ko bi mogao odrediti granice gdje [[slast]] prelazi u bol, a gdje je bol još slast." *[[Ivan Cankar]] **"Nema ljepše nade od one što je nikla iz tuge i nema ljepših snova od onih što ih rađa bol." *[[Jeremy Bentham]] **"Priroda je čovječanstvo stavila pod upravu dva suverena gospodara, ''bola'' i ''[[užitak]]a''. Samo zbog njih se ukazuje šta trebamo činiti, kao i odrediti šta ćemo učiniti. U jednu ruku standard ispravnog i pogrešnog, u drugu lanac uzroka i posljedica, privezani su za njihovo prijestolje. Oni upravljaju svime što činimo, u svemu što govorimo, u svemu što mislimo: svaki napor koji činimo da se oslobodimo njihovog jarma, samo će poslužiti da na njih ukaže i da ih potvrdi. Riječima čovjek se može praviti da se odriče njihovog carstva: ali u stvarnosti on će ostati njihov podanik sve vrijeme. ''Princip korisnosti'' prepoznaje ovu potčinjenost, i pretpostavlja je za temelje tog sistema, čiji je predmet da stvori osnovu blaženstva rukama razuma i prava. Sistemi koji ga dovode u sumnju, bave se bukom umjesto smislom, hirom umjesto razumom, tamom umjesto svjetlom." (''[[Uvod u principe moralnosti i zakonodavstva]]'') *[[Jean-Paul Sartre]] **"Nema tog [[Dostojanstvo|dostojanstva]] koje se ne bi otopilo u boli." *[[John Patrick]] **"Bol potiče čovjeka da misli. [[Misao]] čini čovjeka mudrim. Mudrost čini život podnošljivim." *[[John Maxwell Coetzee]] **"Bol je [[istina]]; sve drugo je podložno sumnji." (''[[Čekajući barbare]]'') *[[Nedžad Ibrišimović]] **"Od [[ljubav]]nih jada nema većih i njima se predajem." -(''[[Ugursuz]]'') *[[Pablo Neruda]] **"Ne jadikuj mnogo nad sitnim bolovima, jer bi sudbina mogla početi da te liječi - krupnim." *[[Pitagora]] **"Onaj koji sije sjeme smrti i boli ne može požnjeti sreću i ljubav." *[[René Leriche]] **"[[Čovjek]] s lakoćom podnosi samo jednu bol, to je bol drugih." *[[Vesna Parun]] **"Zapitah [[život]], šta je u njemu prastaro. Neko davni odgovori mi: bol je prastara." *[[William Shakespeare]] **"Izrazi svoju bol riječju! Bol koja ne govori, guši puno [[srce]] dok ne pukne." **"Uzdisati nad prošlim jadom najsigurniji je način da se privuče novi." *[[William Faulkner]] **"(...)teško je vjerovati da su [[ljubav]] ili bol obveznice koje se kupuju bez ikakva plana i koje dospijevaju hoćeš-nećeš i koje se otkazuju bez ikakve prethodne obavijesti da bi se zamijenile kojekakvim papirima što ih slučajno bogovi u taj čas puste u opticaj po tržištu(...)" - ''[[Krik i bijes]]'' == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Čovjek može podnijeti i najteže bolove, ali vrhunac njegove tragike skriven je u času, kad gubi masku, a ne može da je zamijeni drugom, i prisiljen je da živi go." *[[Makedonske poslovice]] **"Sto štapova na tuđim leđima uopće ne bole" *[[Njemačke poslovice]] **"Ljubavne boli su slatke ali se teško liječe." == Također pogledajte == *[[Patnja]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} [[bs:Bolest]] ra7y0nv9zqv9fsbaxloz24iwqf04sch 0 2777 54849 48326 2015-08-03T18:50:26Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512679]] na [[d:|Wikidati]] 54849 wikitext text/x-wiki ----- == Citati == *[[Bob Dylan]] **"Iza svake lijepe stvari stoji neka vrsta patnje." *[[Buda]] **"Neispunjavanje želje je patnja. Mudro je ne željeti." *[[Chrétien de Troyes]] **"Moja se bol razlikuje od svih drugih; ona mi se sviđa, raduje me; moja je bol ono što želim i moja je patnja moje zdravlje. Čemu dakle da se žalim, moja bol dolazi iz moje želje; moja [[želja]] postaje moja bol, ali mi je toliko ugodno to željeti da divno patim, i toliko je radosti u mojoj patnji da uživam u bolesti." *[[Charles Bukowski]] **"Ničija patnja nije veća od one koju je [[priroda]] odredila." *[[Eshil]] **"Mudrost se osvaja patnjom." **"Riječi su lijek duši koja pati." **"U školi patnje najbolje naučiš [[mudrost]]i." *[[Hermann Hesse]] **"Patnja zadaje [[bol]] samo zato što je se bojiš. Ona te proganja zato što bježiš od nje. Ne moraš bježati, ne moraš je se bojati. Moraš voljeti... Dakle, voli patnju. Nemoj joj se odupirati, nemoj bježati od nje. Okusi kako je ona u dubini slatka, predaj joj se i nemoj je primati s mržnjom. Tvoja mržnja je to što ti nanosi bol i ništa drugo. Patnja nije patnja, smrt nije smrt, ako ih ti ne učiniš time..." *[[Ivan Sergejevič Turgenjev]] **"Ljubav ima svoje patnje za svaku životnu dob." **"Prve se patnje, kao i prva ljubav, ne ponavljaju." *[[Milan Kundera]] **"Ljudi od svojih patnji bježe najčešće u [[budućnost]]. Zamišljaju na stazi vremena crtu iza koje sadašnjih muka više neće biti." (''[[Nepodnošljiva lahkoća postojanja]]'') *[[Nedžad Ibrišimović]] **"Od [[ljubav]]nih jada nema većih i njima se predajem." -(''[[Ugursuz]]'') *[[Oscar Wilde]] **"Patnja je jedini način na koji bivamo svjesni postojanja, a sjećanje na patnju potrebno nam je kao [[dokaz]] našeg neprekinutog postojanja." *[[Victor Hugo]] **"[[Čovjek]] što više [[Znanje|zna]], to više pati." == Poslovice == *[[Indijske poslovice]] **"Na početku čovjekova života stoji neznanje, u zreloj dobi patnja, a u starosti [[žalost]]." *[[Italijanske poslovice]] **"Sjećanje na patnju udvostručuje sreću." == Također pogledajte == *[[Bol]] [[Kategorija:Tema]] bud4dgoq5d4vjxu3khgkgl0hkb3a1wf 0 2778 58709 58430 2019-03-10T12:36:49Z 89.146.182.18 58709 wikitext text/x-wiki ------ == Citati == {{ABC}} == A == *[[Agaton]] **"Baš ni Bog ne može promijeniti [[prošlost]]." *[[Albert Einstein]] **"Ne vjerujem u teološkog boga koji nagrađuje [[dobro]] a kažnjava [[zlo]]." **"Svako ko se ozbiljno bavi naučnim radom postaje uvjeren da postoji duh koji se očituje u zakonima Svemira – Duh daleko superiorniji od ljudskog." *[[Albert Camus]] **"Od pamtivjeka bič božji baca na koljena ohole i silne. Razmišljajte o tome i padnite na koljena." (''[[Kuga]]'') **"Bogu se obraćamo samo onda kada hoćemo da postignemo nešto nemoguće. Za nešto moguće dovoljni su nam i ljudi." *[[Alexander Solschenizyn]] **"Ateizam je osnovno zlo. Ljudi su zaboravili Boga i to je razlog problema u 20. vijeku." *[[Alkidamant]] **"[[Sloboda|Slobodne]] je sve pustio Bog, nikoga [[priroda]] nije [[rob]]om učinila." (''[[Mesenska besjeda]]'') *[[August Šenoa]] **"Al' [[čovjek]] snuje, a bog boguje." (''[[Prijan Lovro]]'') *[[Aurelije Augustin]] **"Bog je beskrajna sfera čije je središte svugdje, a periferija nigdje." == B == *[[Baruch Spinoza]] **"Neznalica, sem toga što je na mnogo načina gonjen od vanjskih uzroka i što ne posjeduje nikad pravo zadovoljenje duše, živi uz to kao nesvjestan sebe, i Boga i stvari, i čim prestane da trpi, u isto vrijeme prestaje, također i da postoji. Naprotiv, mudrac, ukoliko se kao takav posmatra, jedva poznaje duševni nemir, nego, prema izvjesnoj vječnoj mudrosti, svjestan sebe, i Boga, i stvari, nikad ne prestaje da postoji, nego uvijek posjeduje istinito zadovoljenje duše." *[[Bertolt Brecht]] **"Strašno je to s njime. On hoće sasvim nevino dokazati Bogu najgrublje kiksove iz astronomije! Kako, Bog nije dovoljno pomno studirao astronomiju prije nego što je sastavio Sveto pismo? Dragi prijatelju!" (''[[Život Galilejev]]'') *[[Biblija]] **"Nemoj imati drugih bogova uz mene!" (''Izlazak'', 20:3) == C == *[[Charles Baudelaire]] **"Bog je izmislio pijance da ružne žene ne ostaju same." **"Bog je jedino biće koje, da bi vladalo, ne mora čak ni da postoji." *[[Charles Bukowski]] **"Bog je izmislio pijance da ružne žene ne ostaju same." == Č == *Film ''[[Četiri pera]]'' **'''Harry Faversham''': "Zašto mi pomažete?" ::'''Abou Fatma''': "Bog vas je stavio na moj put. Ja nemam [[izbor]]a. ::'''Harry Faversham''': "Mora da ste uradili nešto grozno da ga uvrijedite." == D == *[[David Chalmers]] **"Poričem da je zamisliv nužno postojeći bog. Takav bog može biti zamisliv u smislu "ne očito nezamisliv", ali ni u kakvom jačem smislu. Ja zasigurno ne mogu stvoriti nikakvu jasnu i čistu koncepciju takvog boga (poput mnogih, bio sam sumnjičav prema ideji onog trenutka kada sam je prvi put čuo kao student), te dalje racionalno promišljanje otkriva sve vrste problema sa tom idejom. Jedna stvar koju racionalno promišljanje otkriva jeste zamislivost svijeta bez boga." (''Materialism and Metaphysics of Modality'') == Dž == *[[Džemaludin Latić]] **"Bog nam je dao oči, no mi živimo u mraku." (predstavljanje knjige "Careve oči", Radio Bir, 15. 12. 2015.) == E == *[[Edward Luther Kessel]] **"Onaj koji bez predrasuda proučava prirodne nauke, nužno dolazi k Bogu". *[[Eshil]] **"Bog voli [[pomoć]]i onome koji teži da pomogne sam sebi." == F == *[[Fjodor Dostojevski]] **"Ako nema Boga - sve je dozvoljeno." (''[[Braća Karamazovi]]'') **"Ja ne odričem Boga, već svijet koji je on stvorio, ne primam..." (Ibid.) **"Krasan je tvoj Bog ako ga je [[čovjek]] stvorio po svojoj slici i prilici." (Ibid.) == H == *[[Hegel]] **"Bez svijeta, Bog nije Bog." (''[[Predavanja o filozofiji religije]]'') *[[Hermann Hesse]] **"Bog nam ne šalje [[očaj]] da bi nas ubio, već da bi nov život u nama probudio." **"Bilo je pogrešno htjeti nove bogove, bilo je potpuno pogrešno htjeti ma šta dati svijetu! Nema nijedne, nijedne, nijedne dužnosti za probuđene ljude sem ove jedne: tražiti samoga sebe, postati čvrst u sebi samome, napipati svoj vlastiti put koji vodi unaprijed, kuda god bilo da vodi." (''[[Demian]]'') **"''Sjediniti božansko i satansko'', odjekivalo je u meni. Ovdje sam mogao ja da se nadovežem. To mi je bilo dobro poznato još iz razgovora sa Demianom iz posljednjeg doba našeg prijateljstva. Demian je tada bio rekao da mi doduše imamo Boga kojeg poštujemo, ali ovaj predstavlja samo hotimično rastavljenu polovinu svijeta (to je bio zvaničan, dopušten, 'svijetao svijet'). Ali bi trebalo poštovati cijeli svijet; dakle, trebalo bi ili imati jednog boga koji je i đavo, ili bi trebalo zavesti pored službe Bogu još i službu đavolu. A sad je dakle Abraksas bio bog koji u isti mah i bog i đavo." (''Ibid.'') == J == *[[Jean-Baptiste Poquelin Molière]] **"Tačno je da Nebo zabranjuje izvjesna [[Zadovoljstvo|zadovoljstva]], ali ima načina da se [[čovjek]] nagodi." *[[Johannes Kepler]] **"U tvorevini ja kao da rukama dodirujem Boga." *[[John Gardner]] **"Bog govori Abrahamu da ubije Isaka kao ispit vjere. Naredba [...] je ispravna ukoliko uzmemo u obzir vrijednost te vjere, iako pogrešna bez nje. Ali, s obzirom da On naređuje nešto što bi bez Njegove naredbe bilo loše, zašto Bog ''zaslužuje'' ovu vjeru? Šta bi mogla biti moralna vrijednost posjedovanja vjere u Boga koji naređuje, efektivno, da neko ima vjeru u Boga? Doista, šta bi mogla biti ''racionalnost'' toga? Zar nismo prisiljeni da se vratimo [[Søren Kierkegaard|Kierkegaardovom]] manevru koji Abrahamovu čestitost čini zavisnom od ''iracionalnog'' skoka vjere? Zar se stoga sokratska dilema jednostano ne reafirmira u novom odijelu? / Ne baš. Mnogi moralni razlozi dijele sljedeću strukturu: biti prijatelj je razlog za djela prijateljstva, biti sudija je razlog za sudska djela, biti građanin je razlog za činjenje svojih građanskih dužnosti, itd. Može se učiniti da ovi razlozi nastaju sami iz sebe. Ali, naravno, to nije sasvim tačno. Oni pretpostavljaju da neko može imati razlog da bude nečiji prijatelj, ili da bude sudija, ili da bude građanin. Ali taj razlog može biti nešto sasvim skromno. Neko može imati razlog da se sprijatelji s nekim i samo u slučaju, na primjer, da uživa u njihovom društvu. Neko može imati razlog da bude sudija i samo u slučaju da bi to bio dobar karijerni potez. Neko može imati razlog da postane građanin i samo u slučaju da će mu to omogućiti da pobjegne od progona drugdje. To ne mora biti moralni razlog. Niti mora biti razlog da se izvrši, odvojeno, bilo koje od pojedinačnih djela koja kao prijatelj, ili sudija, ili građanin, neko mora potom da izvrši. Ta dalja djela učinjena su racionalnim, te čak u nekim slučajevima moralno obaveznim, činjenicom da je neko prijatelj, ili sudija, a ne zbog prvobitnog razloga kojeg je neko imao u postajanju prijateljem ili sudijom [...] Stoga, Božije naredbe nisu moralno izlišne za one koji imaju vjeru u Njega, a ipak skok vjere koji daje božijim naredbama njihovu konstitutivnu važnost u određivanju šta je ispravno za učiniti, ne mora biti nepodržan razlozima." (''Law as Leap of Faith'') **"Ukoliko Abraham izabere vjeru u Boga on ne nadilazi moralne razloge. On djeluje po moralnim razlozima, razlozima koje mu njegova vjera daje, vjera koju ima, bez sumnje, iz râzloga. Ukoliko razlozi za njegovu vjeru nisu pobijeđeni njegovim razlozima za ljubav prema sinu - a budući da su oba ''ex hypothesi'' nesrazmjerljiva odgovor je da oni ne mogu biti nepobijeđeni - onda je on moralno ispravan u ubijanju Isaka u svjetlu činjenice da mu je Bog to naredio, a Bog je to naredio u svjetlu činjenice da, za Abrahama kao vjernog subjekta Boga, to je moralno ispravno. Naravno, ukoliko ispit odvede Abrahama, u suprotnom, ka napušanju njegove vjere, onda je on u krivu u ubijanju Isaka: šta god drugo da može učiniti, po argumentu koji je upravo skiciran, vjera ne može ponuditi svoje opravdanje nevjerniku." (''Ibid.'') *[[Jorge Luis Borges]] **"Kao neki bog koji je stvario kosmos da bi zatim stvorio haos." (''[[Besmrtnik (Borges)|Besmrtnik]]'') **"Možda bismo mogli reći da je Aurelijano razgovarao s bogom, koji se tako neznatno bavio vjerskim razlikama da je pobrkao Aurelijana s Jovanom. To bi moglo insinuirati zbrku u božanskoj svijesti. Tačnije rečeno, Aurelijano je u raju shvatio da su on i Jovan (pravovjerni i heretik, onaj koji je mrzio i omrznuti, tužilac i optuženi) u božijoj svijesti bili jedna ličnost." (''[[Teolozi]]'') **"Zatvaram oči i vidim jato ptica. Vizija traje jednu sekundu, možda i manje; ne znam koliko sam ptica vidio. Da li je njihov broj bio određen ili neodređen? Taj problem obuhvata i problem postojanja Boga. Ako Bog postoji, broj je određen, jer Bog zna koliko sam ptica vidio. Ako Bog ne postoji, broj je neodređen, jer niko nije mogao da ih izbroji. U tom slučaju vidio sam, recimo, manje od deset, a više od jedne ptice, ali nisam vidio devet, osam, sedam, šest, pet, četiri, tri ili dvije ptice. Vidio sam broj između deset i jedan, koji nije devet, osam, sedam, šest, pet i tako dalje. Taj cijeli broj je nezamisliv; dakle Bog postoji." (''Argumentum orinthologicum'') *[[Jovan Dučić]] **"[[Zlo]] i [[nesreća]] ne dolaze od Boga, nego od [[čovjek]]a." == K == *[[Karl Mannheim]] **"Ni neki bog ne bi mogao da historijska uviđanja formuliše u smislu paradigme 2 x 2 = 4, jer ono što je moguće razumijeti može se formulisati samo u odnosu na postavljanja problema i pojmovne sisteme koji izviru iz historijske rijeke." (''[[Ideologija i utopija]]'') == L == *[[Lao Tse]] **"Jedno jedino ''evo ti'' vrijedi više nego deset ''neka ti Bog pomogne''." *[[Leonardo da Vinci]] **"Uvrijedio sam Boga i ljudski rod jer moj rad nije dosegao kvalitetu koju je trebao doseći." *[[Louis Pasteur]] **"Što vise proučavam prirodu, to više ostajem zapanjen i zadivljen pred djelima Stvoritelja. Ja se molim u toku svoga rada u laboratoriju." *[[Ludwig Andreas Feuerbach]] **"Božanstveno stvorenje nije ništa drugo do ljudsko stvorenje, ili, radije, čovjek koji je pročišćen, oslobođen svojih ograničenja kao pojedinca, učinjen objektivnim – to jeste, zamišljen i obožavan kao drugo, različito biće." (''[[Suština kršćanstva]]'') == M == *[[Mahatma Gandhi]] **"Vjerujem da Bog ima isto toliko imena koliko ima živih ljudi." *[[Majka Tereza]] **"Gdje je Bog? Kako ga možemo voljeti? Nije dovoljno da se kaže: "Moj Bože, ja te volim." Mi Boga volimo na ovome svijetu ako se nečega odreknemo, ako nešto dajemo. Naravno da ja šećer mogu pojesti sama, ali ga mogu i dati nekom drugom. Mogu ga dati odraslima, mogu ga dati djeci. Ako cijeli svoj život u toku cijelog dana samo dajemo, onda ćemo biti iznenađeni onoga lijepog dana kada ljudi budu sve međusobno dijelili i radovali se tome." *[[Marko Vešović]] **"Znam ja odlično: ljudski život je Sibir, ::a bog je bunda kroz koju minusi ne prolaze. ::Al šta ću kad volim cvokotati. U cvokotu je ::ljudska istina ponajdublja." (''Ateist'') **"Bez boga, nekako lakše se pješači ::kroz ovaj guravi život. Jedino, svaki čas osjetim ::da su mi ruke prazne." (''Kad je srpski snajperist mojoj prijateljici'') *[[Martin Luther]] **"Božja ljubav ne pripada onima koji su je dostojni, već stvara one koji su dostojni Božje ljubavi." **"Kada bi se Bog razljutio i sa svijeta uklonio sve učenjake, ljudi bi se pretvorili u zvjeri i divlje životinje. Tada ne bi bilo ni razumnosti, ni duha, ni prava, već samo otimačine, krađe, ubojstava i štetočinstva." *[[Markus Gabriel]] **"[O]čito je da Bog postoji; ključno pitanje se tiče u kojem polju smisla postoji, kako se 'Bog' pojavljuje. I ne postoji dobar razlog za tumačenje velikih religijskih pred-modernih tekstova kao privrženih postojanju Boga u ili van univerzuma, u ili van prirode, jer relevantni izrazi 'univerzum' ili 'priroda' dobili su svoje trenutno značenje tek u savremenosti." (''[[Zašto svijet ne postoji]]'') *[[Max Scheler]] **"Bog ne treba i ne smije egzistirati radi odgovornosti, slobode, zadaće - radi smisla ljudskog opstanka." (''[[Položaj čovjeka u kosmosu]]'') *[[Meša Selimović]] **"Samo Bog zna svačiju krivicu. Ljudi ne znaju." *[[Michael Faraday]] **"Naša nauka, otkrivajući nam čuda prirode, treba nas nadahnuti divljenjem prema Onome ko ih je načinio." *[[Muhamed]] **"Ko krene na put u namjeri da traži nauku, on je na Božjem putu." **"Ko se bude trudio da bude strpljiv i Bog će mu u tome pomoći. Nije nikom dato neko dobro kao što je to strpljivost." *[[Muhammad Ali]] **"Mi imamo samo jedan život koji će uskoro završiti. Ono što smo uradili radi Boga će jedino ostati." == N == *[[Nikola Tesla]] **"Dar mentalne energije dolazi od Boga, vrhunskog bića i ako mi koncentrišemo naše misli o toj istini postajemo skladni s ovom velikom moći." == O == *[[Orhan Pamuk]] **"Ponekad, sred pospanih snatrenja i nesretnih uspomena, osjetimo da je Bog na trenutak na nas obratio pažnju pa mu se [[molitva|pomolimo]] s nadom nekoga ko uspije sultanu da tutne molbu u ruku." (''[[Zovem se Crvena]]'') **"Nijedan se musliman ne bi toliko kidao zato što je zgriješto nesvjesno(...) Dobar musliman zna da je Bog pravedan i razuman i da u obzir uzima namjeru svog sluge. Samo neznalice ptičjeg mozga vjeruju da će završiti u [[Pakao|paklu]] zato što su nesvjesno jeli svinjetinu. Pravi musliman zna da strah od pakla ne služi tome da ga zaplaši, već da zaplaši druge(...) ako čovjek nema zle namjere, u paklu neće završiti." (Ibid.) **"Daće Bog da naučimo i kako da jednoga dana svoje [[život]]e bez straha prepričavamo kao svoje." (Ibid.) *[[Oriana Fallaci]] **"Ako je neko i morao postojati, npr. Bog koji bi se mogao usporediti s početkom početka, onkraj vremena i onkraj prostora, bojim se da se uopće ne bi brinuo o [[Dobro|dobru]] i [[Zlo|zlu]]." (''[[Pismo nerođenu djetetu]]'') *[[Ovidije]] **"Bog je čovjeku podario uspravan položaj kako bi mogao promatrati nebo i podizati pogled prema [[zvijezda]]ma." == P == *[[Paulo Coelho]] **"Rijetko kad zapazamo da nas neobičnost okružuje. Čuda se događaju oko nas, Božji znaci nam pokazuju put, anđeli nas preklinju da ih saslušamo - međutim, mi se oglušujemo o sve to, jer smo naučili da postoje obrasci i pravila pomoću kojih se stiže do Boga. Ne shvatamo da je on tamo gdje ga puštaju da uđe." (''[[Na obalu rijeke Piedre sjela sam i plakala]]'') *[[Pearl S. Buck]] **"Ova knjiga je posvećena, s istinskom smjernošću, svim onim bespomoćnim ljudskim stvorenjima koja su ljudi, nekom slučajnošću, za trenutak ili vječnost pretvorili u božanstva. Malo ih je koji su zaista bili veliki da bi mogli da podnesu tu božanstvenost. Većina od njih nije mogla. Nije važno da li su mogli da je podnesu, zbog toga što nisu sami bili važni za one koji su ih izabrali da ih obožavaju. Oni su pretvoreni u simbole, a kad su silom primili na sebe to nezemaljsko lice, putem najveće sile na svijetu - želje ljudi da imaju Boga - bili su pogubljeni. Nikada ni jedan čovjek neće upoznati nekoga od tih ljudi onakvog kakav je trebalo da bude. Kao što niko ne poznaje ljudsko stvorenje Dalaj Lamu na Tibetu, jučer nemoćnog straca, a danas dijete. On nikad neće biti ono što je mogao da bude kao čovjek, kao suprug, otac, građanin. Oduzet mu je život običnog čovjeka među običnim ljudima, a taj gubitak je nenadoknadiv za njega, kao i za sve druge bogove." (''[[Drugi bogovi]]'') *[[Petar Lazić]] **"I stvori Bog čovjeka po obličju svojemu. Kako onda da vjerujem u njega?!" *[[Plutarh]] **"[[Čovjek]], vidjevši da neko sakuplja milostinju za bogove reče: ''Neću da čujem za bogove koji prose!''" == R == *[[Ralph Waldo Emerson]] **"Mudar čovjek u oluji Bogu se moli, ne za izbavljenje iz [[opasnost]]i već za izbavljenje od straha. Oluja iznutra je ta koja ga ugrožava a ne oluja izvana." *[[Richard Dawkins]] **"Bog starog zavjeta vjerovatno je najneprijatniji lik u cijeloj književnosti: ljubomoran i ponosan na to; sitničav, nepravedan, zlopamtilo opsjednuto time da sve nadzire; osvetoljubiv, krvožedni etnički čistač; ženomrzac, homofob, rasista, čedomorac, genocidan, djecoubica, sijač zaraza, megalomanijakalan, sadomazohist, zlobni hiroviti nasilnik. Oni među nama koji su od malena vaspitavani tako da slijede njegove puteve, mogu postati neosetljivi na ta užasna djela. Naivčina, blagoslovljen pogledom na svijet iz pozicije nevinih, jasnije uočava." (''[[Zabluda o Bogu]]'') *[[Robert Boyle]] **"Pravi prirodnjak kad god pronikne u tajne tvorevine svojim saznanjem, neizbježno svuda u njima vidi prst Božiji." *[[Robin Williams]] **"Bog je čovjeku dao penis i mozak, ali ne i dovoljno krvi da bi oba istodobno funkcionirala." *[[Ronald Dworkin]] **"Ne tvrdim u ovoj knjizi [...] da ne postoji lični bog koji je stvorio nebesa i voli svoja stvorenja. Sve što tvrdim jeste da postojanje takvog boga ne može samo po sebi učiniti razliku po pitanju istine bilo kojih religijskih vrijednosti. Ako bog postoji, on možda ljude može slati u raj ili pakao. Ali ne može samo svojom voljom stvoriti ispravne odgovore na moralna pitanja ili ispuniti univerzum blaženstvom koji inače ne bi imao." (''[[Religija bez Boga]]'') == S == *[[Samuel Beckett]] **"...ali, šta je bog radio prije stvaranja svijeta?" *[[Sören Kierkegaard]] **"I san sluti da Bog nije Bog pobožnih, već Bog bezbožnih. I da se mora biti bezbožnikom da bi se postalo bogoizabranikom. A ova suprotnost i jest užas sna." **"Ljubav prema Bogu i ljubav prema bližnjemu dva su krila istih vrata koja se otvaraju i zatvaraju samo zajedno." *[[Stjepan Radić]] **"Kada je čovjek na umoru, onda je blizu Bogu, a kada je u [[zatvor]]u, onda je blizu svome narodu." == T == *[[Thomas Nagel]] **"Nije samo to da ja ne vjerujem u Boga i, prirodno, nadam se da sam u pravu u svom vjerovanju. Stvar je u tome da se nadam da nema Boga! Ne želim da ima Boga; ne želim svemir da bude takav." (''[[Posljednja riječ]]'') *Film ''[[Tjelesna straža]]'' **'''Creasy''': "[[Oprost]] je između njih i Boga. Moj je posao da ugovorim sastanak." *[[Tori Amos]] **"Voz je protutnjao u tami. To je jedini način koji je Bog stvorio da zaljulja strukturu [[Vrijeme|vremena]]." == V == *[[Vaso Pelagić]] **"Dvije vrste ljudi znaju Boga: ljudi sa smirenim srcem, svejedno da li su pametni ili glupi, i ljudi doista razumni. Samo ljudi gordi, i osrednje pametni ne znaju Boga." *[[Victor Hugo]] **"Prvih dana Bog je stvorio ženu, a zbog njenog zadovoljstva ružu." **"[[Mojsije]] je, ne trepnuvši okom, napisao: "Bog drži u svojoj ruci srce [[kralj]]eva". To je nemoguće iz dva razloga: zato što Bog nema ruke i zato što kraljevi nemaju srca." *[[Vincent van Gogh]] **"Sve više vjerujem da ne treba preklinjati Gospoda zato što je [[svijet]] takav kakav je; radi se, prosto, o neuspjeloj skici." *[[Vissarion Belinsky]] **"U riječima Bog i religija vidim tamu, mrak, lance i bič." *[[Voltaire]] **"Kad Bog ne bi postojao trebalo bi ga izmisliti." == W == *[[Werner Heisenberg]] **"Prvi gutljaj iz čaše zvane “prirodna nauka” napravi te ateistom – ali na dnu čaše čekat će te Bog". *[[Wes Morriston]] **"Čak i ako sam u pravu u razmišljanju da ne moramo utemeljiti moralne vrijednosti u Bogu, možda se još može postaviti pitanje da li trebamo Boga da bi objasnili moralne ''dužosti''. Moralne dužnosti (može se reći) moraju biti konstituisane naredbama da bi imale imperativnu snagu, te savršeno dobar Bog je jedini prikladan izvor takvih naredbi. Međutim, čini mi se da neteista koji prihvata moralni realizam nije bez odgovora u ovom trenutku. Mogu postojati opcije, od kojih ću spomenuti samo dvije. / Prva je jednostavno da se porekne da dužnosti moraju biti konstituisane naredbama da bi imale imperativnu snagu. Postoji, na kraju, dosta normativnih zakona koji ne zahtijevaju zakonodavca. Ako, na primjer, znate da su dvije izjave međusobno nekonzistentne, a također znate da je jedna od njih tačna, onda ne ''treba'' da prihvatite drugu. Niko ne misli da nam je potrebna "božanstvena naredba" da bi objasnili ''ovo'' pravilo. Ne vidim razlog zašto treba biti drugačije za ''moralna'' pravila. Ako je ovo tačno, onda je otvoren put za neteistu da kaže da su osnovne moralne dužnosti temeljne moralne činjenice i (kao moralne vrijednosti) ne zahtijevaju dalje temelje ili osnove. / Ali pretpostavite da je poželjno nešto dalje. Evo još jedne opcije. To je varijanta teorije idealnog gledatelja. Čak i ateista može konzistentno identifikovati dužnosti sa naredbama koje ''bi izdalo'' savršeno biće. To možda ne bi odgovorilo na svako pitanje koje bi željeli rješiti; ali to bi sigurno učinilo dužnošću da se ne ubija, krade ili prakticira okrutnost." (''God and the Ontological Nature of Morality'') *[[William Shakespeare]] **"Što su muhe za objesne dječake, ::To smo mi za bogove: ubijaju nas oni ::Iz zabave." (''[[Kralj Lir]]'') == Poslovice == *[[Bosanske poslovice]] **"Bog je prvo sebi bradu stvorio." **"Bog silu ne voli." **"Čovjek snuje, Bog određuje." **"Daće Bog raji gaće, samo ne zna kad će." **"Sila Boga ne moli." *[[Francuske poslovice]] **"Bog nas često posjećuje, ali mi većinom nismo kod kuće." *[[Korejske poslovice]] **"U siromašnoj kući i Bog je gladan." *[[Njemačke poslovice]] **"Vino od ljudi pravi bogove i vragove." *[[Poljske poslovice]] **"Bog nije malo kaznio onu kojoj je dao ružno [[lice]], a milostivo srce." *[[Slovenske poslovice]] **"I Bog bi bio dobre volje kad bi pio [[vino]]." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia|Bog}} 2zzhqxlthogxpo8kbjsgpd92kjxreni 0 2779 54850 48426 2015-08-03T18:50:35Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513563]] na [[d:|Wikidati]] 54850 wikitext text/x-wiki ------ == Citati == *[[Branislav Nušić]] **"[[Istina]] je često puta nepostojanija od zablude." *[[Goethe]] **"Mnogo je lakše razabrati zabludu nego otkriti istinu. Zabluda leži na površini i s njom ćemo lako izaći nakraj. Istina počiva u dubini. Tragati za njom nije svačija stvar." *[[Johann Heinrich Pestalozzi]] **"Zabluda i [[nepravda]] kraljeva sahranjuju se zajedno sa njima, ali nepravda zakonodavaca traje iz naraštaja u naraštaj." *[[Max Scheler]] **"...[[bol]]uje se posvuda i stalno od iste zablude, da [[duh]] i [[ideja]] posjeduju izvornu [[moć]]." *[[Tin Ujević]] **"Jer ima pozne [[mudrost]]i, krvave osvete vremena kada čovjek providi svoju šupljinu i svoje bivše neznanje. Treba čekati deset i dvadeset i daleko više godina da se uzmogne kazati: Bili smo u zabludi. Nas su prevarili. Ta će daleka mudrost stići jednog dana da nas kazni prije smrti za čitav jedan život zabluda i propusta." (''Sat kasnih spoznaja'') *[[Vissarion Belinsky]] **"Najgorča istina bolja je od najslađe zablude." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] edjk8k3alpegki02a9wv75x8s52c2h6 0 2780 54851 48364 2015-08-03T18:50:46Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 3 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q193291]] na [[d:|Wikidati]] 54851 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Albert Camus]] **"Jedna od karakteristika osrednjeg duha jeste vječito preračunavanje." *[[Bernard Shaw]] **"Čovjek koji sluša razum izgubljen je: razum sputava sve one čiji duh nije dovoljno snažan da mu se odupre." *[[Charles-Louis de Secondat Montesquieu]] **"[[Čovjek]] koji ima duha nikad ne nastoji da to pokaže, jer ko se gizda ukrasima koje uvijek nosi na sebi?" *[[Charles Baudelaire]] **"Koliko li je samo potrebno duha da čovjek ne bi ispao smiješan?" *[[Charles Caleb Colton]] **"Tirani još nisu otkrili lance koji bi sputali duh." *[[Čuang Ce]] **"Duh je savršenog čovjeka poput ogledala. Ogledalo ne trči za stvarima kako bi uhvatilo njihov odraz, a kada ih odražava, ne drži ih samo za sebe. Tako ga ništa ne može oštetiti, tako ga ništa ne može pokvariti" *[[Friedrich von Schiller]] **"Duh je taj koji sebi gradi tijelo." *[[Hegel]] **"Duh iz svoga groba ustaje." *[[Ippolito Nievo]] **"Radost je vječna mladost duha." *[[Jean de La Bruyère]] **"Prava je muka kada čovjek nema dovoljno duha da bi govorio, a ni dovoljno pameti da bi ćutao." *[[John Locke]] **"Zdrav duh u zdravu tijelu je najkraći opis sreće." *[[Marko Aurelije]] **"Porazno je kad u [[život]]u pojedinca prije klone duh nego tijelo." *[[Max Scheler]] **"...boluje se posvuda i stalno od iste zablude, da duh i [[ideja]] posjeduju izvornu [[moć]]." *[[Norman Cousins]] **"Smijeh je jogging duha." *[[Phil Bosmans]] **"Sam je čovjek kriv za svoj razoreni životni svijet, za svoj zatrovani duh, za svoju opustošenu dušu." *[[Seneka]] **"Nakazno tijelo ne unakazuje duh, ali ljepota duše krasi tijelo." *[[Sokrat]] **"Naš najvažniji cilj u životu treba da bude uzdizanje naše duše. Drugim riječima, napredak naših duhovnih i moralnih moći: da svakim danom sve više prosvjećujemo svoj duh i svakim danom se osjećamo sve više slobodnim i boljim." *[[Talmud]] **"Čuvajte se prevelike količine smijeha jer umrtvljuje duh i donosi zaborav." == Poslovice == *[[Kineske poslovice]] **"Ne zavodi čovjeka samo ljepota tijela, isto tako može ga zavesti i ljepota duha." *[[Talijanske poslovice]] **"Ljubav ženama daje duha, a muškarcima ga oduzima." [[Kategorija:Tema]] 0gtw02oczeecbrnuwgqwjfa6qr3tov8 0 2781 51725 50075 2014-04-14T22:07:17Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 18 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q200535]] 51725 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Antoine de Rivarol]] **"Ima ljudi koji od svog bogatstva nemaju ništa osim straha da ga ne izgube." **"Treba imati apetit [[siromah]]a da bi se uživalo u bogatstvu bogataša." *[[Anton Pavlovič Čehov]] **"Nema, niti može biti pravednog bogatstva." *[[Arthur Schopenhauer]] **"Bogatstvo je nalik na morsku vodu; što je više pijemo, to smo žedniji. **"Ljudi se hiljadu puta više trude da steknu materijalno nego duhovno bogatstvo, mada je sasvim sigurno, da našu sreću stvara ono što jesmo, a ne ono što imamo." *[[Dale Carnegie]] **"Niko se ne obogati dok ne obogati druge." *[[Don Marquis]] **"Kad vam neko kaže da je do bogatstva došao napornim radom, pitajte ga – čijim?" *[[Epikur]] **"Bogatstvo se ne mjeri materijalnim vrijednostima koje čovjek posjeduje, već čašću koju je stekao." *[[Epiktet]] **"Ne zavisi od tebe hoćeš li biti bogat, ali zavisi od tebe hoćeš li biti [[Sreća|sretan]]." *[[Erich Fromm]] **"Bogat nije onaj ko puno ima, već ko puno daje." *[[Francis Bacon]] **"Ima mnogo puteva da se [[čovjek]] obogati, i većinom su ružni." *[[Gustave Flaubert]] **"Srce je bogatstvo koje se ne prodaje i ne kupuje, nego se poklanja." *[[Henry David Thoreau]] **"Jedino bogatstvo je [[život]]." *[[Jack Kemp]] **"Između stvaranja bogatstva i njegovanja osobnosti postoji prirodna veza. Materijalno bogatstvo je izgrađeno na temeljima [[moral]]a – na poštivanju pravila zakona, vjere, discipline, ugovora, štednje, osobne cjelovitosti i radne etike. Zdrave obitelji koje njeguju ta uvjerenja najbogatiji su izvor snage naše kulture i nade u budućnost." *[[Jean-Paul Sartre]] **"Kad bogataši ratuju, [[Siromaštvo|siromašni]] umiru." *[[Mahatma Gandhi]] **"Bogati za sebe ostavljaju prekomjerne rezerve stvari koje im nisu potrebne, dok milioni žive na rubu gladi. Ako bi svako ograničio svoj posjed samo na ono što mu je zaista potrebno, niko ne bi morao da živi u bijedi i svi bi bili zadovoljni." **"U bogatstvu [[srce]] brže otvrdne nego jaje u ključaloj vodi." *[[Miguel de Cervantes]] **"Užitak u bogatstvu ne leži u pukom posjedovanju ili raskošnu trošenju, nego u mudroj promjeni." *[[Phil Bosmans]] **"Bogatim čini ne bogatstvo nego [[radost]]." *[[Seneka]] **"Pitate li: koja je prava granica bogatstva? Ona je: prvo, imati što je potrebno, a drugo, imati što je dovoljno." == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Ko ima malo novca govori:''Što da radim s njim'', a onaj koji ima mnogo govori:''Gospode, daj još''." *[[Bengalske poslovice]] **"U bogatom domu i [[mačka]] je važna osoba." *[[Danske poslovice]] **"Dvostruko je siromašan onaj koji je jednom bio bogat." *[[Engleske poslovice]] **"Blago bogatima! Oni barem imaju čime tješiti druge." *[[Finske poslovice]] **"Samo se počni bogatiti, dalje ide samo od sebe." *[[Francuske poslovice]] **"Bogat čovjek djevojci nikad nije star." **"Bogatstvo se stiče znojem, posjeduje strahom, a napušta tugom." **"Malo treba da se skupi veliko bogatstvo, ali mnogo da se skupi malo." *[[Indijske poslovice]] **"Kao što tijesna odjeća smeta kretanju tijela - tako bogatstvo smeta kretanju duše." *[[Italijanske poslovice]] **"U blagostanju se ne dime oltari." *[[Latinske poslovice]] **"Bogati imaju mnogo rodbine." **"Bogatstvo drhti, [[siromaštvo]] je slobodno." **"Bogatstvo mijenja [[karakter]], ali rijetko kad na bolje." **"Bolje je biti siromah časno nego bogat nepravedno." **"Kad je tu bogatstvo, onda i pamet mnogo vrijedi." **"Niti je bogat onaj kome nešto treba, niti siromašan onaj kome ne treba." **"Onoga ko se obogatio za godinu dana trebalo je objesiti prije dvanaest mjeseci." *[[Madagaskarske poslovice]] **"U snu smo svi jednako bogati." *[[Marokanske poslovice]] **"Čemu nam bogatstvo ako zbog njega svaki čas možemo izgubiti glavu." *[[Njemačke poslovice]] **"Bogataška djeca svakog dana dobiju slatkiša, a siromašnu otjeraju i kad kruha traže." *[[Poljske poslovice]] **"Mane bogataša rijetko ko zapaža, vrline siromaha rijetko ko vidi." *[[Portugalske poslovice]] **"Bogatstvo ili siromaštvo ovise više o tome koliko se troši nego li koliko se zarađuje." *[[Rumunske poslovice]] **"Lahko je biti bogat, teško je biti [[Sreća|sretan]]." *[[Slovačke poslovice]] **"Lahko stečeno bogatstvo djeca rijetko uživaju." *[[Škotske poslovice]] **"Podnosi bogatstvo, a siromaštvo će se samo podnositi." == Također pogledajte == *[[Siromaštvo]] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] e79siwdeb1q7bdydczjyyaclsfoi1aw 0 2782 48536 48535 2013-02-03T14:44:05Z Harač 23 /* Citati */ 48536 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Antun Branko Šimić]] **"Siromaštvo je tijesno tjeskobno stegnuće ::U njemu život čuva vječno napregnuće ::U sirotnih je i samo čeznuće ::cvjetanje bez sunca ::Kroz siromaštvo samo sja crvenim žarom :::- to jedino sunce sirotana - ::bol nebrojenih vječno svježih rana" (''Sunce siromaha'') *[[Benjamin Franklin]] **"Lijenost tako polako korača, da je siromaštvo brzo stigne." *[[Epiktet]] **"Ne [[žalost]]i [[čovjek]]a siromaštvo, već [[želja]]." *[[Honoré de Balzac]] **"[[Škrtost|Tvrdičenje]] počinje onde gdje prestaje sirotinja." *[[Indira Gandhi]] **"Siromaštvo je najgori oblik onečišćenja." *[[Jean-Paul Sartre]] **"Kad [[Bogatstvo|bogataši]] [[rat]]uju, siromašni umiru." *[[Johann Heinrich Pestalozzi]] **"Sretan je čovjek onaj koji nije kriv zbog siromaštva svojih bližnjih." *[[Majka Tereza]] **"Jedino što može ukloniti siromaštvo je pravedno dijeljenje dobara." **"Usamljenost i osjećaj da nisi poželjan je najgore siromaštvo." *[[Muhammad Yunus]] **"Jednog dana naša unučad će ići u muzeje da vide kako je bilo u siromaštvu." (''"The Independent"'', 05.05.1996.) *[[Papa Ivan Pavao II]] **"Siromašni ljudi širom svijeta su vaši braća i sestre po Kristu. Nikada se ne smijete zadovoljiti s tim da im date samo mrvice koje su ostale nakon gozbe. Morate odvojiti od svojega izobilja i pomoći im. I morate se prema njima odnositi kao prema gostima za svojim obiteljskim stolom." *[[Tukidid]] **"Kod nas nije sramota priznati siromaštvo, nego je sramota ne boriti se radom protiv njega." (''[[Historija Peloponeskog rata]]'') == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Ko ima malo novca govori:''Što da radim s njim'', a onaj koji ima mnogo govori:''Gospode, daj još''." *[[Danske poslovice]] **"Dvostruko je siromašan onaj koji je jednom bio bogat." **"Siromaštvo i strah stvaraju lažljivce." *[[Japanske poslovice]] **"Siromašan nema slobodnog vremena." *[[Kineske poslovice]] **"Starost i siromaštvo, jedna od ove dvije nevolje je dovoljna." *[[Korejske poslovice]] **"U siromašnoj kući i Bog je gladan." *[[Latinske poslovice]] **"Bogatstvo drhti, siromaštvo je slobodno." **"Bolje je biti siromah časno nego bogat nepravedno." **"Niti je bogat onaj kome nešto treba, niti siromašan onaj kome ne treba." **"Siromaštvo je snošljivo ako uz njega nema sramote." *[[Njemačke poslovice]] **"Bogataška djeca svakog dana dobiju slatkiša, a siromašnu otjeraju i kad kruha traže." *[[Poljske poslovice]] **"Mane bogataša rijetko ko zapaža, vrline siromaha rijetko ko vidi." **"Siromašnom je svaki dan petak." *[[Portugalske poslovice]] **"Bogatstvo ili siromaštvo ovise više o tome koliko se troši nego li koliko se zarađuje." *[[Rumunske poslovice]] **"Siromaštvo ulazi na vrata, a [[ljubav]] izlazi kroz prozor." *[[Škotske poslovice]] **"Podnosi bogatstvo, a siromaštvo će se samo podnositi." *[[Talijanske poslovice]] **"Boca i karte zastave su siromaštva." == Također pogledajte == *[[Siromah]] *[[Bogatstvo]] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] 5a7ytfpaup0vt17i53pjdrw0ops8h7z 0 2783 54852 48399 2015-08-03T18:50:55Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512112]] na [[d:|Wikidati]] 54852 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Baruch Spinoza]] **"Malo je onih koji umiju da podnose sopstvene mahane kod drugih ljudi." **"Mahana mnogih ljudi je što žele da budu učitelji drugih, a ustvari bi trebalo još dugo da ostanu učenici." *[[Friedrich Nietzsche]] **"Naše mahane su naš najbolji učitelj." *[[Goethe]] **"Strasti su mahane ili vrline, ali pojačane." *[[Helen Keller]] **"Moji prijatelji ispisali su priču mog života. Na bezbroj načina preokrenuli su moje mane u sjajne prednosti i omogućili mi da koračam smireno i srećno pod sjenkom mog nedostatka." *[[Jean-Baptiste Poquelin Molière]] **"Sve mahane, kada su u modi, smatraju se [[vrlina]]ma." *[[Napoleon Bonaparta]] **"Ako hoćeš dobro vladati ljudima, bolje je iskoristiti im mahane nego vrline." *[[Ninon de Lenclos]] **"U ljubavi se više sviđamo zbog svojih ugodnih mana nego zbog bitnih odlika; velike vrline su zlatnici koji se manje upotrebljavaju nego sitan novac." *[[Oscar Wilde]] **"Nečije najveće mahane ponekad znaju biti i njegove najveće vrline, ali ponekad zna biti i obratno." *[[Pietro Aretino]] **"Ko ne pokazuje da je sklon manama, taj postaje neprijatelj ljudi." *[[Rabindranath Tagore]] **"Ako zatvorite vrata svim mahanama, i [[istina]] će ostati vani." *[[Seneka]] **"Tuđe mahane su nam pred očima, naše su nam na leđima!" *[[William Shakespeare]] **"Od mahana su, kažu, ::Najbolji ljudi sazdani, a ako ::Malčice zgriješe, većinom postaju ::Još bolji(...)" (''[[Mjera za mjeru]]'') **"O, koliko gadnih, ružnih mahana ::Uljepša prihod od funti trista!" (''[[Vesele žene vindzorske]]'') == Poslovice == *[[Engleske poslovice]] **"Kad se ljubav ohladi, sve mahane se vide." **"Kada je ljubav mršava, mahane su debele." *[[Njemačke poslovice]] **"Mladost je mana koja se svakim danom ispravlja." *[[Poljske poslovice]] **"Mane bogataša rijetko ko zapaža, vrline siromaha rijetko ko vidi." == Također pogledajte == *[[Vrlina]] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] pqsxe6zci0fkykzu5zh3ej0jgftlqub 0 2784 54853 50030 2015-08-03T18:51:06Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q157811]] na [[d:|Wikidati]] 54853 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Antoine de Rivarol]] **"Nažalost, postoje vrline koje mogu pokazivati samo bogataši." *[[Bernard Shaw]] **"Vrlina se ne sastoji toliko u uzdržavanju od poroka, koliko u nemanju želje za njima." *[[Elfriede Jelinek]] **"ona vjeruje da će od tog trenutka njene [[slabost]]i biti dražesne, a njene vrline skrivene." (''[[Ljubavnice]]'') *[[Elizabeth Taylor]] **"Problem sa ljudima koji nemaju nijedan porok je upravo činjenica da isti ti posjeduju veoma nezgodne vrline." *[[Friedrich Hebbel]] **"Ljudi su izmislili mnogo neobičnih vrlina, ali je najneobičnija [[skromnost]]. Ništa misli da postaje nešto ako prizna: ja sam ništa!" *[[Goethe]] **"Strasti su mahane ili vrline, ali pojačane." *[[Henry David Thoreau]] **"Mi smo dvosjekli mačevi: svaki put kad oštrimo svoju vrlinu, brusi se i naš porok." **"Ne možemo bez svojih grijeha; oni su glavni put naše vrline." *[[Henry Miller]] **"Bila je kurva i to je bila njena vrlina." *[[Honoré de Balzac]] **"Kad nas ljube, žene nam opraštaju sve, čak i naše zločine. A kad nas ne ljube, ne opraštaju nam ništa. Čak ni naše vrline." *[[Ivo Andrić]] **"I vrline jednog [[čovjek]]a mi primamo i cijenimo potpuno samo ako nam se ukazuju u obliku koji odgovara našim shvatanjima i sklonostima." *[[Jean-Baptiste Poquelin Molière]] **"Ništa ne vrijedi [[porijeklo]] kada [[čovjek]] nema vrline." *[[Jovan Dučić]] **"Po vrlinama nas ocjenjuju samo naši prijatelji, a naši neprijatelji nas ocjenjuju po našim mahanama." *[[Konfučije]] **"Human čovjek sigurno će se odlikovati vrlinom junaštva. Ipak, svaki hrabar čovjek treba da se odlikuje humanošću." *[[Napoleon Bonaparta]] **"Ako hoćeš dobro vladati ljudima, bolje je iskoristiti im mahane nego vrline." *[[Niccolò Machiavelli]] **"Varljiv je ugled koji nasljeđujemo od roditelja i djedova, on brzo nestaje ako ga ne prati vlastita vrlina." *[[Leonid S. Sukhorukov]] **"Vrlina je javno lice porok." ("Virtue is the public face of vice." Book All About Everything", UK, 2005, p.30) *[[Ninon de Lenclos]] **"U ljubavi se više sviđamo zbog svojih ugodnih mana nego zbog bitnih odlika; velike vrline su zlatnici koji se manje upotrebljavaju nego sitan novac." *[[Oscar Wilde]] **"Nečije najveće mahane ponekad znaju biti i njegove najveće vrline, ali ponekad zna biti i obratno." *[[Pierre de Marivaux]] **"Bit će da na zemlji nije mjesto vrlinama, jer one tamo najviše pate." *[[Pierre Terrail de Bayard]] **"Ni vrijeme ni sila ljudska ne mogu oteti: znanje i vrline." *[[Poggio Bracciolini]] **"Onaj ko misli da će zadržati vrline svojih predaka velikim brojem pasa, ptica i konja, potucajući se po lovištima i šumama, taj potvrđuje svoje porijeklo među životinjama." *[[Seneka]] **"Niko nije slučajno dobar; vrlinu treba naučiti." == Poslovice == *[[Latinske poslovice]] **"Dobri ljudi mrze grijeh iz ljubavi prema vrlini." *[[Poljske poslovice]] **"Mane bogataša rijetko ko zapaža, vrline siromaha rijetko ko vidi." == Također pogledajte == *[[Mahana]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} coirlrg9fvwtzc8l60twlydt6dwd6zy 0 2786 55333 52581 2015-09-06T17:09:37Z Harač 23 /* Citati */ 55333 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Charles Simić]] **"Ja sam pjesnik koji piše poeziju kao priču o osamljenom čovjeku koji pokušava razumjeti svijet. Ne volim patriotsku poeziju na bilo kojem jeziku. Svi ti takozvani nacionalni pjesnici koji uzdižu kolektiv nauštrb pojedinca uopće me ne zanimaju. Njih vole generali. Vole ih i svećenici, učitelji i svi oni koji mrze pravu poeziju." (za ''Feral Tribune'') *[[Jean Cocteau]] **"Pjesniku je isto tako teško da govori o poeziji kao i biljci da govori o vrtlarstvu." **"Poeziji se ne posvećujemo, već joj se žrtvujemo." *[[Jorge Luis Borges]] **"Shvatih da se posao [[pjesnik]]a ne sastoji u pisanju poezije, nego u smišljanju razloga zbog kojih bi poezija bila dostojna divljenja; taj naknadni rad je, naravno, mijenjao poeziju u njegovom viđenju, ali ne i u viđenju drugih." (''[[Alef]]'') *[[Miroslav Krleža]] **"-Mi danas nijesmo više što bijasmo ko djeca, ::mi danas znamo jedno, a to je to što imamo: ::poezija da nije zlatna ribica ::u kristalnome lancu tihe lirske sobe, ::ni tamjan slatkih riječi u gubici krvnika." (''Evropa godine tisuću devet stotina četrdeset i druge'') *[[Muhammed]] **"Da neko od vas svoju unutrašnjost ispuni otrovnim gnojem, koji će mu je potpuno upropastiti, bolje mu je nego da je ispuni poezijom." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1508.) *[[Robert Frost]] **"Poezija je ono što se izgubi u prijevodu" *[[Wallace Stevens]] **"[P]oezija sama, gola pjesma, mašta koja se manifestuje u njenoj dominaciji riječi." (''The Necessary Angel'') *[[Zuko Džumhur]] **"Arapska pjesma rodila se u pustinji. Francuz je propjevao zbog žene, Italijan radi publike. Grk pjeva za bakšiš. Nijemac pjeva na komandu, a Srbin propjeva uz piće. Arapin je zapjevao od straha. Pustinja uplaši i junake i divove. Pustinje se jedino ne boje pjesnici (...) U pustinjama čovjek je propjevao da ne poludi. Možda se svaka poezija i svuda u svijetu rodila u pustinjama." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Pjesma]] *[[Pjesnik]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 53o22o7bbgzqzv9ow7g2hth35jvspfn 0 2787 56343 53020 2016-03-05T15:31:33Z KWiki 2477 /* Poslovice */ 56343 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Andrew Bonar Law]] **"Ne postoji nešto takvo kao što je neizbježan rat. Ako do rata dođe, to je zato što je zatajila ljudska mudrost." *[[Baltasar Gracián y Morales]] **"Mudrome više koriste neprijatelji, nego ludome prijatelji." *[[Bernard Shaw]] **"Ljudi nisu mudri u srazmjeri sa svojim iskustvom, već sa svojom sposobnosti da iskustvo prime." *[[Biblija]] **"Mudrost je glavno; pribavi mudrost, i za sve imanje ::svoje pribavi [[razum]]. ::Podiži je i ona će te uzvisiti, proslaviće te kad je ::zagrliš." (''Poslovice'', 4:7-8) *[[Branislav Nušić]] **"Mudrost je ljudska često zbir ljudskih [[ludost]]i." *[[Buda]] **"Neispunjavanje želje je patnja. Mudro je ne željeti." *[[Charles Dickens]] **"Ljudi kažu da postoji mudrost glave i mudrost srca." *[[Clive Barker]] **"Život i mudrost. Šta je iko više mogao da poželi?" (''[[Utkani svijet]]'') *[[Epiktet]] **"Ko se miri s nevoljom, mudrac je, i sposoban shvatiti božju volju." *[[Eshil]] **"Mudrost se osvaja patnjom." **"U školi patnje najbolje naučiš mudrosti." *[[Frank Herbert]] **"Mudar [[čovjek]] oblikuje sebe, budala živi samo zato da bi umrla." *[[Goethe]] **"Samo se nikad ne daj navesti na prepirku! Mudri upadaju u neznanje kad se prepiru sa neznalicom." **"Pametnom čovjeku je gotovo sve smiješno, mudrome gotovo ništa." *[[Gracian]] **"Mudar čovjek misli o svemu sa određenom razlikom: on se udubi tamo gdje dno ima otpor i misli uvijek da postoji još nešto što se ne može zamisliti. Njegovo mišljenje ide tako daleko kao i njegova briga." *[[Hegel]] **"[[Poslušnost]] je početak svake mudrosti." *[[Heraklit]] **"Znati mnoge stvari ne znači biti mudar." *[[John Patrick]] **"Bol potiče čovjeka da misli. Misao čini čovjeka mudrim. Mudrost čini život podnošljivim." *[[Jovan Dučić]] **"Ako mudrac izbjegava glupaka, još više glupak izbjegava mudraca." **"Nikad [[čovjek]] ne može da kaže onoliko mudrosti koliko može da prećuti ludosti." *[[Kahlil Gibran]] **"Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nježnost kukavnost. A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a šutnja neznanje." **"Očuvaj me od mudrosti koja ne plače, filozofije koja se ne smije i veličine koja se ne klanja pred djecom." *[[Konfučije]] **"Ono što hoće, mudrac to traži u sebi. Prost [[čovjek]] to traži kod drugih." **"Tri puta vode do mudrosti: razmišljanje - ono je najplemenitije; odgoj - on je najlakši; iskustvo - ono je najneugodnije." **"Zbog jedne riječi čovjeka često smatraju mudrim, a zbog jedne riječi često ga smatraju glupim. Uistinu moramo dobro paziti što govorimo." **"Mudar [[čovjek]] s podjednakom mirnoćom prima pohvale i podnosi uvrede." **"Priroda nam je dala po dva oka i po dva uha a samo jedan jezik, da bismo mogli više gledati i slušati a manje govoriti, jer se nikad ne može reći toliko mudrosti koliko se može prešutjeti gluposti." *[[Lao Tse]] **"Onaj ko poznaje druge je mudar, onaj ko poznaje samog sebe je prosvjetljen, onaj ko može pobjediti druge je jak, onaj ko je pobjedio samog sebe je svemoćan." **"Poznavati druge je inteligencija; poznavati sebe je prava mudrost. Kontrola drugih je snaga; kontrola sebe samog je prava moć." *[[Leonardo da Vinci]] **"Mudrost je kćerka iskustva." *[[Nicolas Boileau]] **"Najmudriji je onaj koji uopšte ne misli da bi to mogao biti." *[[Plutarh]] **"Neko je kazao da sreća upravlja našim životom, a ne mudrost, a to znači da ljudsku sudbinu, kao što mudrac reče, ne vodi umna sposobnost nego puka slučajnost." *[[Seneka]] **"Mudrost ne zahtijeva mnogo učenja." *[[Sokrat]] **"Jedina prava mudrost je u saznanju da ništa ne znaš." *[[Voltaire]] **"Dok [[čovjek]] traži mudrost, dotle zaslužuje naziv mudraca; čim uobrazi da je posrkao svu mudrost, odmah postaje budala." == Poslovice == Mudar čovjek ne pita o onome što zna i ne priča o onome što ne zna. - Luqman == Također pogledajte == *[[Pamet]] *[[Znanje]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} b53cnroswls4zph6dt1dbiop9pjzhqc 0 2788 58890 58833 2019-07-17T17:34:02Z Praxidicae 6395 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Anitelav|Anitelav]] ([[User talk:Anitelav|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Harač|Harač]] 57812 wikitext text/x-wiki == Citati == *[[Abdulah Sidran]] **"Koja li je, Bože, ::pustoš u duši ::onog što se davno ::rastao s nadom..." ::(''[[Sarajevski tabut]]'') *[[Antoine de Rivarol]] **"Nada je preduslov koji uzimamo na svoju sreću." *[[Aristotel]] **"Nada je san budnih." *[[Dante Alighieri]] **"Ostavite svu nadu, vi koji ulazite..." (''[[Pakao (Božanstvena komedija)|Pakao]]'') *[[Erica Jong]] **"Ljutnja je iznevjerena nada." *[[Fernando Pessoa]] **"[[Napor]] je sve teži, nada sve sporija, razilaženje između onoga što jesam i onoga što sam pretpostavljao da mogu biti sve je veća u noći moje duboke ispraznosti." (''[[Stoički odgoj]]'') *[[Gracian]] **"Ako nestane ovisnosti zasnovane na nadi, tada obično nestaje i poštovanja." *[[Goethe]] **"Svi ljudi bivaju u svojim nadama razočarani, u svojim iščekivanjima prevareni." *[[Gustave Flaubert]] **"Kad čovjek [[očaj]]ava, uvijek treba da se nada; a kad se nada, treba da sumnja." **"[[Ljubav]] je proljetna [[biljka]] koja sve prožima nadom, pa čak i ruševine uz koje prijanja." *[[Habiba Stočević-Rizvanbegović]] **"O Habiba, spasiti se teško ::Od [[ljubav]]nih - neprebolnih [[jad]]a; ::Kao i ti, mnoga nesretnica ::Pustoj [[Sreća|sreći]] nikad se ne nada." (''Kad od tvog oštrog pogleda...'') *[[Hesiod]] **"Ali ta [[žena]] skine sa posude poklopac velji :Pa ih pusti, a ljud'ma tad pribavi žalosne brige. :Pod nerazrušivim krovom, unutra ostade samo :Nada, posudi onoj pod otvorom, te ne izletje :Van, jer prije Pandora na posudu poklopac stavi :Egidonoša Zeus, oblačitelj, tako je htio." :(''[[Djela i dani]]'') *[[Ivan Cankar]] **"Nema ljepše nade od one što je nikla iz tuge i nema ljepših snova od onih što ih rađa bol." *[[Jean-Jacques Rousseau]] **"Manje uživamo u onome što smo postigli nego u onome čemu se nadamo." *[[Marcel Achard]] **"Nada...jedan od onih lijekova koji uopće ne liječe, nego samo produžuju patnju." *[[Meša Selimović]] **"Nada je svodilja smrti, opasniji ubica nego mržnja. Pritvorna je, umije da pridobije, smiruje, uspavljuje, šapće ono što čovjek želi, vodi pod nož." (''[[Derviš i smrt]]'') *[[Nura Bazdulj-Hubijar]] **"[[Čovjek]] bi trebao sagraditi barku i ispuniti je nadama. Onda gledati kako mu nade plove po pučini." (''[[Amanet]]'') *[[Robert F. Kennedy]] **"Svaki put kada se [[čovjek]] bori za [[ideal]], ili se trudi da poboljša [[Sudbina|sudbinu]] drugih, ili se bori protiv [[Nepravda|nepravde]], on šalje mali zračak nade." *[[Spencer Johnson]] **"Nada je sama po sebi jedna vrsta sreće i možda najveća [[sreća]] što nam može dati ovaj svijet." *[[William Shakespeare]] **"Često nas nada, velika k'o more, :Potpuno izda, dok nam uspjeh dođe :Gdje mu se nije nadalo nimalo, :I gdje se već u očaj bilo palo." (''[[Sve je dobro što se dobro svrši]]'') == Poslovice == *[[Latinske poslovice]] **"Dok živiš, dolikuje ti da se nadaš." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} a4x65tfbf64hh6t1h3klcfajw0zzd0o 0 2789 51386 44875 2014-04-13T05:19:41Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 18 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q79871]] 51386 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Biblija]] **"Jer Gospod, Bog tvoj, Bog je revnitelj prema tebi. ::Inače mogao bi se Gospod, Bog tvoj, razgnjeviti na te, pa te ::istrijebiti sa zemlje. ::Ne kušajte Gospoda, Boga svojega, kao što ga ::kušaste u Masi!" (''Ponovljeni Zakon'', 6:15-16) *Film ''[[Božiji gnjev]]'' **"A gnjev... Gnjev božiji će stići sve koji nisu samnom." *[[Fazil Iskander]] **"Ali, kristalizacija gnjeva u duši tog rođaka već je počela gotovo hemijskom neizbježnosšću." (''[[Sandro iz Čegema]]'') *[[Fjodor Dostojevski]] **"Bijaše to ona tačka dugo susprezanog gnjeva na kojoj gnjev napokon izbija, kad glavni pokretač postaje neodgodiva borba, neodgodiva potreba da se što prije okomi na nekoga." (''[[Idiot (Dostojevski)|Idiot]]'') *[[Ovidije]] **"Uplakanoj daj cjelove, uplakanoj daj joj radost Venerinu: i bit će mir; samo na ovaj način iščezava gnjev." *[[Sapfa]] **"Kad gnjev bukti u srcu treba paziti da jezik ne viče uzalud." *[[William Shakespeare]] **"Nemoj se uticati izmeđ' zmaja ::I njegovoga gnjeva." (''[[Kralj Lir]]'') == Poslovice == *[[Latinske poslovice]] **"[[Mržnja]] je zastarjeli gnjev." == Također pogledajte == *[[Ljutnja]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} j2fb7dmkfmclslm7xvqz4h4jgpjbrvo 0 2790 54856 41988 2015-08-03T18:51:36Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q1072]] na [[d:|Wikidati]] 54856 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Abdulah Sidran]] **'''Rudo''': "Pjesma hajdelberških studenata. ''U Hajdelbergu ja sam ostavio svoje srce''. Oni u Hajdelbergu, ja - u Zvorniku." (''[[U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce]]'') *[[Adrian Predrag Kezele]] **"U vašem se srcu nalazi savršen [[učitelj]]. Nemojte ga tražiti na drugim mjestima." (''[[Riječi nadahnuća]]'') *[[Alaudin Sabit Užičanin]] **"Iako ja poput vala težim domoći se zala, ::Hoće li mi vr'jeme dati more brige preplivati? ::Zar bit može da s' iz [[Oči|oka]] potok boli, ne prolije, ::Kad kamenom jada draga srce ti razbije?" (''Tvoje usne u mojoj se duši'') *[[Albert Camus]] **"Ljudsko srce ima nezgodnu naviku da sudbinom naziva samo ono što ga satire." *[[Aleksa Šantić]] **"Blago onom ko [[suza]] ima, u toga srce umrlo nije." *[[Alexander Lowen]] **"Ljubav je osjećaj koji zrači iz srca i krvlju se širi u sve tjelesne stanice." *[[Antoine de Saint-Exupéry]] **"Čovjek samo srcem dobro vidi. Suština se [[oči]]ma ne da sagledati." (''[[Mali princ]]'') *[[Blaise Pascal]] **"Srce ima svoje razloge koje [[razum]] ne poznaje." *[[Branislav Nušić]] **"Kad imaš srce, ne možeš da imaš gaće." *[[Charles Dickens]] **"Ljudi kažu da postoji mudrost glave i mudrost srca." *[[Fjodor Dostojevski]] **"Šta umu izgleda sramota, srcu je prava ljepota..." (''[[Braća Karamazovi]]'') *[[Friedrich Nietzsche]] **"Srce puno hrabrosti i dobrote treba od vremena do vremena nešto opasnosti, inače mu svijet postaje nesnosan." *[[Friedrich von Schiller]] **"Blago tebi ako ti razum uvijek u srcu prebiva." **"Nesreća je što ljudi dobra srca tako rado odlaze u drugu krajnost, ako neki nedostojni karakteri iznevjere njihova mišljenja." *[[Goethe]] **"Mnoga se srca gube u opštem, samo se najplemenitije posvjećuje jednome." *[[Gustave Flaubert]] **"Mi smo stvoreni za bol. Suze su za srce ono što je voda za ribe." **"Srce je [[bogatstvo]] koje se ne prodaje i ne kupuje, nego se poklanja." *[[Gustavo Adolfo Bécquer]] **"Moje srce je bilo užarena, tečna masa koja će se, poput naše planete, postepeno hladiti i očvršćivati." (''[[U osami manastira]]'') *[[Jean de La Fontaine]] **"Najljepša je pobjeda pobijediti svoje srce." *[[Josip Kozarac]] **"Riječ srca silnija je od svakog uma; ledena kora hladnoga razdora mora prije ili kasnije rastaliti se pred ognjem srca." *[[Kahlil Gibran]] **"Kad povjeriš svoju nevolju susjedu, daruješ mu dio svojega srca. Ako je u njega velika duša, zahvaljuje ti; a ako je malena, omalovažava te." **"Ljepota nije u licu; ljepota je svjetlost u srcu." *[[Mahatma Gandhi]] **"U [[Bogatstvo|bogatstvu]] srce brže otvrdne nego jaje u ključaloj vodi." *[[Majka Tereza]] **"Radosno srce nastaje, naravno, samo od onog srca koje izgara od [[ljubav]]i." *[[Milan Kundera]] **"Tamo gdje govori srce, nije pristojno da [[razum]] stavlja svoje primjedbe." (''[[Nepodnošljiva lahkoća postojanja]]'') *[[Milutin Nehajev]] **"Priprosto srce vrijedi više od lukavog uma." *[[Napoleon Bonaparta]] **"Lijepa se žena sviđa očima, dobra žena sviđa se srcu; jedna je dragulj, druga riznica." **"Srce jednog državnika treba da bude u glavi." *[[Nathaniel Hawthorne]] **"Koja je druga tamnica tako mračna kao vlastito srce!" *[[Nikolaj Velimirović]] **"Ljudi koji ne mogu vladati svojim srcem, još manje mogu vladati svojim jezikom." *[[Paulo Coelho]] **"Srce odlučuje, i sto odluči je, bez sumnje, ono što vrijedi." (''[[Na obali rijeke Pierde sjela sam i plakala]]'') *[[Pearl S. Buck]] **"Kuća, komadić zemlje, može biti bilo gdje, ali ljudi su u srcu i težnjama isti." *[[Peter Rosegger]] **"Ne svjetiljkom, nego srcem treba tražiti ljude, jer samo će pred ljubavlju otvoriti svoja srca." *[[Ralph Waldo Emerson]] **"Budite oprezni na šta usmjeravate svoje srce jer ćete to zasigurno i dobiti." *[[Reinhold Schneider]] **"Postoji samo jedna nada protiv samoće; to je ljubav - ona prodire kroz sve zidove i dopire do najsamotnijeg srca, samo ako se ono otvori." *[[Robert G. Ingersoll]] **"Ljubav je čarobnica, vila koja preobražava bezvrijedne stvari u radost i stvara kraljice i kraljeve od obične gline. Ona je miomiris toga čudesnog cvijeta -srca- i bez te svete strasti, te božanske omame, mi smo manje od zvijer; a s njom je zemlja nebo, a mi smo bogovi." *[[Salvador Dali]] **"[[Raj]] nije gore, već u srcu [[čovjek]]a." *[[Sapfa]] **"Kad [[gnjev]] bukti u srcu treba paziti da jezik ne viče uzalud." *[[Tori Amos]] **"Da budemo zajedno, usamljeno srce, otvori ga pod svjetlošću lampe." *[[William Carleton]] **"Nemojte nikada tražiti srce jedne žene. Može se dogoditi slučajno da ga ona ima i da vam ga pokloni." *[[William Shakespeare]] **"Izrazi svoju bol riječju! Bol koja ne govori, guši puno srce dok ne pukne." == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Nikada se zaljubljeno srce ne može najesti radosti odmora, dokle god ga ljubav drži u svojim šakama." **"Srce koje voli ne gleda na ljepotu." *[[Češke poslovice]] **"Ljubav je kao suza: rađa se u očima a pada na srce!" *[[Engleske poslovice]] **"Kad je srce u plamenu, neka će iskra izletjeti i na usta." *[[Kurdske poslovice]] **"Kad ljubav i strast postanu prijatelji, prinose za žrtvu i srce i dušu." *[[Njemačke poslovice]] **"Slama u cipelama i [[ljubav]] u srcu proviruju na sve strane!" *[[Poljske poslovice]] **"Bog nije malo kaznio onu kojoj je dao ružno lice, a milostivo srce." *[[Turske poslovice]] **"U srcu svakog [[čovjek]]a skriven je lav." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} c0104te1ttyaclngyab2hylf6fivj7y 0 2791 52889 52771 2014-05-09T21:31:42Z Harač 23 /* Citati */ 52889 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Antun Gustav Matoš]] **"Dobrota, [[plemenitost]], [[ljepota]], sve propada, ako nije rođeno sa zubima." *[[Baruch Spinoza]] **"Ko živi prema vodstvu [[razum]]a, želi isto tako drugom dobro, koje za se žudi." (''[[Etika (Spinoza)|Etika]]'' - četvrti dio) *[[Bertolt Brecht]] **"Nemojte se truditi da samo vi budete dobri, već da i svijet što ga iza sebe ostavljate postane dobar." *[[Biblija]] **"A nikome ne vraćajte zla za [[zlo]]; promišljajte o tome šta je dobro pred svim ljudima." (''Poslanica Rimljanima'', 12:17) *[[Chuang Tzu]] **"Ne znači da je pas dobar ako glasno laje. Isto tako ne znači da je čovjek dobar ako je vješt s riječima." *[[Friedrich Nietzsche]] **"Srce puno hrabrosti i dobrote treba od vremena do vremena nešto opasnosti, inače mu svijet postaje nesnosan." *[[J. K. Rowling]] **"Nema dobra i [[Zlo|zla]], postoji samo [[moć]], i oni koji su preslabi da teže za njom." (''[[Harry Potter i Kamen mudraca]]'') *[[Jean-Jacques Rousseau]] **"Ljudi vole ono što je dobro ili što im se čini da je dobro, ali obično griješe u procjeni šta je to dobro." *[[Kahlil Gibran]] **"Porediti dobro i zlo isto je kao i sebe uporno mučiti glađu i žeđu." *[[Kur'an]] **"Allah vam ne zabranjuje da činite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavičaja vašeg ne izgone - Allah, zaista, voli one koji su [[Pravda|pravični]]." (''Al-Mumtahina'' : 8) *[[Konfučije]] **"Svi ljudi ne mogu biti [[Bogatstvo|bogati]] i poznati, ali svi mogu biti dobri." *[[Lao Tse]] **"Dobrota u riječima stvara povjerenje. :Dobrota u mislima stvara dubinu. :Dobrota u davanju stvara ljubav." *[[Mark Twain]] **"Biti dobar je plemenito. Učiti druge da budu dobri je još plemenitije." *[[Oriana Fallaci]] **"Ako je neko i morao postojati, npr. [[Bog]] koji bi se mogao usporediti s početkom početka, onkraj vremena i onkraj prostora, bojim se da se uopće ne bi brinuo o dobru i [[Zlo|zlu]]." (''[[Pismo nerođenu djetetu]]'') *[[Paulo Coelho]] **"Svakako je lakše vjerovari u vlastitu dobrotu nego se suočiti s drugima i boriti se za svoja [[Pravo|prava]]." (''[[Demon i gospođica Prym]]'') *[[Sándor Petőfi]] **"Čovjek je često samo zato dobar što nema prilike da bude zao." **"Prije bih se mogao sprijateljiti s onim koji mi je u nastupu strasti učinio hiljadu zala, nego s hladnim čovjekom koji bi mi učinio hiljadu dobara." *[[Sapfa]] **"Ko je lijep, utoliko je lijep jer ga promatramo; ali ko je lijep i dobar, uvijek će ostati lijep!" *[[Seneka]] **"Niko nije slučajno dobar; vrlinu treba naučiti." *[[Sokrat]] **"Ljudi nisu namjerno zli, nego iz neznanja. Treba znati šta je dobro da bi dobro činili." **"Samo dobar [[čovjek]] može biti trajno sretan, dok hrđav mora biti nesretan." *[[Spencer Johnson]] **"Kao što se o najvećem lažovu kaže da izrekne više istine nego laži, tako se o najgorem čovjeku može reći da čini više dobra nego zla." *[[Tadeusz Kotarbiński]] **"Dobro ima sputane ruke, jer se uvijek nečega ustručava, dok je zlo slobodno, jer se ničega ne ustručava." *[[Toma Akvinski]] **"Ali zajednički društveni [[život]] mnogih ljudi ne bi se mogao održati ako neko ne bi imao vlast da postiže dobro." (''[[Suma teologije]]'') *[[Victor Hugo]] **"Nije teško biti dobar, teško je biti pravedan." *[[Wes Morriston]] **"Zašto su ljubav i pravednost i velikodušnost i vjernost dobri? Šta je to u dubini stvarnosti što ih ''čini'' dobrim? Moj vlastiti preferirani odgovor je: ''ništa dalje''. Ako želite, možete reći da su ''oni'' konačni standard dobrote. Šta je to što ''njih'' čini standardom? ''Ništa dalje''. Posjedovanje samih tih karakteristika je dobro po sebi. ''Tačka''. Da li postoji problem s ovim? Postoji li neki razlog da se insistira, tražeći "dublje" odgovore koje samo teizam može da ponudi? / Jasno je da ne postoji. Nije bitno koju priču pričate o ontološkom temelju moralne vrijednosti, morate u nekom trenutku doći do sopstvene ''tačke''. Ako kažete da je ljubav nužno dobra jer Bog nužno postoji i voli, te budući da je ''božija'' moralna priroda konačni standard dobrote, onda možemo pitati šta je to što čini božiju moralnu prirodu konačnim standardom. Ne bi bilo mudro odgovoriti: "Jer ''ona'' uključuje ljubav i pravdu i ostalo", jer bi nas to ograničilo na mali i sasvim neprosvijetljeni krug "objašnjenja". U nekom trenutku, prosto ćete stisnuti i reći: "Jednostavno je tako"." (''God and the Ontological Nature of Morality'') *[[William Shakespeare]] **"Ako nekoga mrzi mnogo ljudi, to mora da je dobar čovjek." *[[William Wordsworth]] **"Najbolji dio života dobra čovjeka su ona bezimena, nezapamćena djela dobrote i ljubavi." == Poslovice == *[[Bugarske poslovice]] **"Kada nekom činiš dobro, misli i na posljedice." *[[Čečeno-inguške poslovice]] **"Ljepota do večeri - dobrota do smrti." *[[Etiopske poslovice]] **"Samo čovjek nije zahvalan za dobra koja mu učiniš." *[[Latinske poslovice]] **"Dovoljno je lijepa ako je dovoljno dobra." *[[Portugalske poslovice]] **"Dobrota i oprost stvaraju nezahvalnike." == Također pogledajte == *[[Zlo]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia|Dobro}} 6rj8k5hqdruzoqip8glu4xld0ex8fol 0 2792 35166 22087 2008-10-31T14:19:14Z Pearl 501 35166 wikitext text/x-wiki ----- ==Citati== *[[Sapfa]] **"Najljepše je ono što ljubimo sa slutnjom u duši." [[Kategorija:Tema]] sojexhckutlf0dfuukmsho0pp3zfy48 0 2793 58550 53401 2018-06-09T12:59:58Z 109.175.126.221 58550 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Aristotel]] **"Ako je duša važnija od tijela (jer je po prirodi sposobnija da vodi), i ako sa za tijelo brinu umijeća i vještine kao što su liječništvo i tjelovježba (i njih smatramo znanjima i za neke ljude govorimo da su ih stekli), očigledno je da neka briga i neko umijeće postoji i za dušu i za duševne vrline, i sposobni smo ga steći, jer to možemo i s onim u čemu nam je neznanje veće i što je teže spoznati." *[[Baruch Spinoza]] **"Duše se ne pobeđuju [[oružje]]m, nego ljubavlju i blagorodnošću." *[[Benjamin Disraeli]] **"Male stvari štete dušama malih ljudi." *[[Ciceron]] **"Nema ničeg otmjenijeg i cjenjenijeg od vjernosti. Vjernost i istina najsvjetlija su savršenstva i darovi ljudske duše." *[[Demokrit]] **"[[Čovjek]] se treba više brinuti za dušu nego za tijelo." *[[Eshil]] **"Riječi su lijek duši koja pati." *[[Francis Bacon]] **"Ćutanje je odmor duše." *[[François de La Rochefoucauld]] **"Osveta je uvijek posljedica slabosti duše koja ne može da podnese nepravdu." *[[Friedrich von Schiller]] **"Sitne su i uske duše oni koji tako rado svaki zasluženi jad obilježavaju imenom neumoljive sudbine." *[[Helen Keller]] **"Dok [[sebičnost]] i pritužbe izopačuju i pomračuju dušu, [[ljubav]] je nadimlje radošću i oštri njezin vid." *[[Henry Miller]] **"Sjedište je duše ondje gdje se unutarnji svijet i vanjski svijet dodiruje. Jer, niko ne poznaje sebe ako je samo on, a ne u isti mah još i neko drugi." (''[[Sexus]]'') *[[Heraklit]] **"Oči i uši su ljudima zli svjedoci ako imaju barbarske duše." *[[Hermann Hesse]] **"Ja sam odabrao put egoista ili vjernika, pa obaveze prema vani smatram sporednima u odnosu na one koje dugujemo vlastitoj duši." *[[Kahlil Gibran]] **"Kad povjeriš svoju nevolju susjedu, daruješ mu dio svojega srca. Ako je u njega velika duša, zahvaljuje ti; a ako je malena, omalovažava te." *[[Kur'an]] **"Jadno je ono za što su prodali duše svoje: da ne vjeruju u ono šta je objavio Allah, iz zavisti što objavljuje Allah iz dobrote Svoje, kome hoće od robova Svojih. Pa su navukli srdžbu na srdžbu; a imaće nevjernici kaznu prezrenu." (''Al-Baqara'', 90., Mlivo) **"Ljudi, bojite se Allaha, koji vas je stvorio od jedne duše." (''An-Nisa''', 1.) **"Spašen je onaj ko izgradi i očisti svoju dušu, a propao je onaj ko je isprlja i uništi." (''Aš-Šams'', 9-10.) **"Pitaju te o duši. Reci: "Šta je duša - samo Gospodar moj zna, a vama je dato samo malo znanja." (''Al-Isra''', 85.) *[[Marko Aurelije]] **"Duša ima boju čovjekovih misli." **"Pogledaj u dubinu svoje duše. Tu ćeš naći izvor prave sreće, izvor nepresušni, samo valja da ga neprestano dubiš." **"Ušutkaj svoju uobrazilju; uzdrži svoje želje; ugasi razbuktalu lakomost. Neka ti duša bude samo svoja i jedino svoja." *[[Marko Vešović]] **"Ljudska duša je vazda kasnila za svijetom. ::Duša je vir gdje zimi ogledaju se ždrali ::ujesen k jugu odletjeli." (''Kaže Rebeka Vest:'') **"I zato su im duše ::Ko kist što crnim tušem ::Riše grad dugine boje" (''Dok prelazim u mumiju'') *[[Maksim Gorki]] **"Ne budite ravnodušni jer je ravnodušnost smrtonosna za ljudsku dušu." *[[Oscar Wilde]] **"Ništa ne može izliječiti dušu osim razuma, kao što ništa ne može izliječiti razum osim duše." *[[Pearl S. Buck]] **"Najviše razvijeno područje našeg svijeta je ljudska duša." *[[Phil Bosmans]] **"Sam je čovjek kriv za svoj razoreni životni svijet, za svoj zatrovani duh, za svoju opustošenu dušu." *[[Plutarh]] **"Duša zaljubljenog čovjeka živi u tuđem tijelu." *[[Ralph Waldo Emerson]] **"Ljepota je odlika tijela kako je vrlina odlika duše." *[[Sapfa]] **"Najljepše je ono što ljubimo sa slutnjom u duši." *[[Seneka]] **"Nakazno tijelo ne unakazuje duh, ali ljepota duše krasi tijelo." *[[Turgenjev]] **"Duša nije jabuka: ne možeš je razdijeliti." *[[Victor Hugo]] **"Ja nosim odijelo lakeja, a u vas je lakejska duša." *[[William Shakespeare]] **"Ljubav ne gleda očima, već dušom; zato je krilati Amor na slikama slijep." == Poslovice == *[[Češke poslovice]] **"Ljepota - očima paša, a duši zatvor." *[[Indijske poslovice]] **"Kao što tijesna odjeća smeta kretanju tijela - tako bogatstvo smeta kretanju duše." *[[Kurdske poslovice]] **"Kad ljubav i strast postanu prijatelji, prinose za žrtvu i srce i dušu." *[[Tatarske poslovice]] **"U ljepotice su lijepe [[oči]], u umnice - duša." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia|Duša}} hew0i4bf8iq4l8hqfjivm68dpg1wer2 0 2794 57037 54857 2016-08-29T13:33:12Z 37.203.105.51 57037 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Alfred de Falloux]] **"Domovina ne želi ni one koji nisu sposobni za bilo što, niti one koji su sposobni za sve." *[[Alphonse de Lamartine]] **"Domovinu je stvorio pepeo mrtvih." *[[Aristofan]] **"Gdje je dobro, tu je i domovina." *[[Georg Lichtenberg]] **"Ne znam šta bih sve dao kad bih tačno znao za koga su zapravo učinjena djela o kojima se u javnosti govori da su bila učinjena za domovinu." *[[George S. Patton]] **"Ako si prolijevao svoju krv za ovu zemlju da bi to kasnije do smrti naplaćivao, reci koliko ta ljubav košta da je platimo i kupi prnje odavde, idi tamo gdje se domovina može kupiti za novac." **"Cilj rata nije poginuti za svoju domovinu, već natjerati drugog gada da pogine za svoju." *[[Horacije]] **"Za domovinu umrijeti makar je slatko i dično, ja držim da je slađe živjeti za domovinu." *[[Mário de Andrade]] **"Domovina je slučaj seobe i mjesto gdje nam bog dade svagdašnji kruh." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} [[cs:Vlast]] [[ja:故郷]] [[lt:Tėvynė]] [[pl:Ojczyzna]] [[ru:Отечество]] [[sk:Vlasť]] [[uk:Батьківщина]] 0ryo7wbnehg30iydjrxjnmoh2q0olh8 0 2795 57849 57848 2017-05-05T08:51:24Z 93.87.185.73 James Madison 57849 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Žan Žak Ruso]] **"Kako ni jedan [[čovjek]] nema prirodnu vlast nad svojim bližnjima i, budući da sila ne proizvodi nikakvo pravo, ostaju sporazumi kao osnova svake legitimne vlasti među ljudima." (''[[Društveni ugovor]]'') *[[Voltaire]] **"Opasno je biti u pravu u stvarima u kojima su nadležne vlasti u krivu." *[[Bernard Shaw]] **"Nije istina da vlast kvari ljude. Istina je samo da budale, ako se domognu vlasti, kvare vlast." *[[Petar Lazić]] **"Tu dahije nisu rade kavzi, ali goli i bosi provociraju svojim izgledom." (''[[Na zubatom suncu]]'') **"Vlast menja ljude. Osobito lični opis." (''[[Na zubatom suncu]]'') **"Kad svemoćni pljunu u šake, to je primer korišćenja Potopa u mirnodopske svrhe." (''[[Na zubatom suncu]]'') **"Monarhija je oblik vladavine u kojoj se na čelu države nalazi vladar, koji živi parazitski. Demokratija je isto to, samo bez vladara." (''[[Na zubatom suncu]]'') **"Naša Vlada teži više od tone. Nije to mala stvar za ovolicni narod." (''[[Carstvo zemaljsko]]'') **"Koliko vlast može da iskvari čoveka, to ne znamo. Još radimo na tome." (''[[Carstvo zemaljsko]]'') **"Predsednik ima savršeno obezbeđenje. Nigde ne može da pobegne." (''[[Carstvo zemaljsko]]'') **"Umesto da prljav veš držimo kod kuće, naše delegacije stalno putuju po svetu."(''[[Carstvo zemaljsko]]'') **"Počasni plotun bi nam značio više da se gađalo niže."(''[[Carstvo zemaljsko]]'') *[[Herodot]] **"Mislim da ne treba opet dozvoliti da vlast pripadne samo jednome od nas, jer to nije ni prijatno ni dobro. Jer vidjeli ste do kojih je sve ispada dovela Kambisova bolesna oholost, a svi ste iskusili i magovu oholost. A kako bi jednovlađe i mnoglo biti uravnoteženo, kada dopušta jednome da radi šta hoće, a da nikome nije odgovoran? Čak i ako najboljega popnemo na prijestol, on će promijeniti narav: od novog obilja čovjek se uzoholi, a zavist je u njemu od rođenja. A sa ta dva poroka, stekao je sve uvjete za potpunu iskvarenost. On će, naime, čas iz oholosti a čas iz zavisti, počinjati mnoga nevaljalstva. Jedan tiranin ne bi trebao da bude zavidljiv, jer mu sva dobra stoje na raspolaganju; ali on prema svojim sunarodnjacima postupa sasvim suprotno. Najboljima zavidi zato što žive i preživljavaju, sviđaju mu se samo najgori građani, a ističe se u prihvatanju kleveta. Ali je najveća nedosljednost ovo: ako mu se samo umjereno divite, povrijeđen je što mu ne laskate na najniži način; a ako mu laskate na najniži način, vrijeđa se zbog dodvoravanja. A sada ću iznijeti najgore stvari: on ukida običaje naših predaka, siluje žene i ubija ljude bez suđenja. Nasuprot tome, vladavina naroda je, prvo, i po imenu nešto najljepše, jednakost pred zakonom; i drugo, pod njom se ne događaju stvari kakve se događaju pod jednovlađem. Službe se dodjeljuju ždrijebom, dužnosnici odgovaraju za svoje postupke, a sve odluke donose se zajednički. Moje je mišljenje, dakle, da ne prihvatimo jednovlađe već da dovedemo narod na vlast, jer sve je u velikom broju." (''[[Historija (Herodot)|Historija]]'') *[[Ivo Andrić]] **"Čim jedna vlada osjeti potrebu da svojim građanima obećava putem plakata mir i blagostanje, treba biti na oprezu i očekivati obrnuto od toga." *[[Francis Bacon]] **"Četiri su glavna zla vlasti: odgađanje, podmićivanje, grubost i povodljivost." **"Čudna je to želja; tražiti vlast i izgubiti slobodu; ili: tražiti vlast nad drugima a izgubiti je nad samim sobom." *[[Charles-Louis de Secondat Montesquieu]] **"U svakoj državi postoje tri vrste vlasti: zakonodavna vlast, izvršna vlast u stvarima koje zavise od međunarodnog prava i izvršna vlast u stvarima koje zavise od građanskog prava. / Pomoću prve, vladar ili javni dužnosnik donosi zakone na izvjesno vrijeme ili zauvijek, i popravlja ili ukida one koji već postoje. Pomoću druge on sklapa mir ili objavljuje rat, šalje ili prima poslanstva, uspostavlja bezbjednost, predupređuje osvajačke upade. Pomoću treće vlasti, kažnjava zločine ili sudi u sporovima privatnih lica. Ovu posljednju nazvat ćemo sudskom vlati, a onu naprosto izvršnom vlasti države." (''[[O duhu zakona]]'') *[[Georg Jellinek]] **"Državna vlast je vlast kojoj se ne može suprotstaviti. Vladati znači bezuslovno zapovijedati i moći prinudom dovesti do izvršenja svojih zapovijesti. Svakoj drugoj sili potčinjeni može otkazati poslušnost, jedino državnoj ne može." (''[[Opća teorija države]]'') *[[Gracian]] **"Nema veće vlasti nego vlasti nad samim sobom i svojim slabostima." *[[Hasan Kafi Prušćak]] **"Nema vlasti bez ljudi, ljudi bez materijalnih dobara, materijalnih dobara bez prosperiteta, niti prosperiteta bez [[Pravda|pravde]] i dobre [[Politika|politike]]." *[[James Madison]] **"Kada se uspostavlja sistem vladavine, u kojem ljudi imaju upravljati drugim ljudima, temeljni problem leži u tome što se vladi mora omogućiti da kontrolira one kojima upravlja, a potom je obavezati da kontrolira samu sebe. Bez sumnje, ovisnost vlade o narodu predstavlja najvažniji oblik kontrole vlasti - ali čovječanstvo iz iskustva znade kako moraju postojati i dodatne mjere opreza. Da se putem suprotstavljanja različitih interesa mogu pronaći greške i u najboljim namjerama, moguće je uočiti u svim oblicima međuljudskih odnosa, privatnih kao i javnih (...) Zbog toga je cilj određene funkcije trajno razdijeliti i tako urediti kako bi svaka mogla kočiti drugu - time bi privatni interes svakog pojedinca mogao postati zaštitnikom javnih prava." **"Kad bi ljudi bili anđeli, tada ne bi trebala postojati nikakva vlast. Kada bi anđeli vladali ljudima, ne bi trebalo nikakve, ni vanjske niti unutrašnje kontrole. A pri uspostavljanju sistema vladavine koju iamju provoditi ljudi nad ljudima, velika poteškoća jest u sljedećem: prvo morate omogućiti vladi da kontrolira one kojima vlada - a zatim je obavezati da kontrolira samu sebe." *[[Johann Gottlieb Fichte]] **"[[Narod]] je de facto i de jure najviša vlast iznad koje nema drugih vlasti i izvor je svih drugih vlasti i odgovoran je samo pred Bogom." *[[Konfučije]] **"Onome ko je jednom vladao nad drugima, nesnosna je vlast svakog drugog nad njime." *[[Kur'an]] **"O Allahu, Koji svu vlast imaš, Ti vlast onome kome hoćeš daješ, a oduzimaš je od onoga od koga hoćeš; Ti onoga koga hoćeš uzvisuješ, a onoga koga hoćeš unizuješ; u Tvojoj ruci je svako dobro - Ti, uistinu, sve možeš!" (''Ali Imran'', 26) *[[Lon L. Fuller]] **"Prosto uvažavanje uspostavljene vlasti ne smije se miješati sa vjernošću pravu." (''[[Moralnost prava]]'') *[[Martin Loughlin]] **"Politička vlast [public power] je naročita vrsta vlasti stvorena udruživanjem naroda u zajednički poduhvat. Ova vrsta vlasti je utemeljena na 'pristanku' naroda, ukorijenjena je u povjerenju, i generisana kroz nametanje kontrola i kočnica na one koji drže pozicije autoriteta. U ovom smislu, politička vlast je stvorena kroz načine na koje se upravljajuća vlast institucionalizira. Reći to paradoksalno: u ovoj sferi, ograničenja na vlast generišu vlast. Tako razumljeno, savremene ustavne strukture ne trebaju se vidjeti kao da nameću ograničenja na vršenje neke već postojeće vlasti; te ustavne strukture su način na koji se sama politička vlast generiše. U skladu sa čistom teorijom, političko pravo [political right] jeste način na koji autonomna javna sfera održava i uvećava svoju vlast." (''[[Temelji javnog prava]]'') *[[Mihajlo Lanović]] **"Vlast je od koje potječe pravna norma najviša, a norma je najviše vlasti pravo. I u tome je i osnovna razlika između pravnih i konvencionalnih norama, jer ove potonje nijesu nikada najviša pravila svoga kruga." (''[[Uvod u pravne nauke]]'') **"Da izvjesnu vlast možemo najvišom da smatramo, treba, u prvome redu, da određeni krug ljudi ''obično'' sluša njene zapovijedi i zabrane." (''Ibid.'') **"[Pravnu vlast možemo označiti] ''kao trajnu vlast koja obično i uspješnije negoli ikoja druga čitavim sistemima norama opsežno i duboko reguliše čitave životne odnose svojih podanika''." (''Ibid.'') **"Norme nijesu pravo dok iza njih ne stoji autoritet pravne vlasti, a vlast nije pravna doklegod ne izdaje čitavih sistema pravnih norama koje se obično slušaju. Ali je pravna vlast ''logični prius'' prava, jer, iako ni pravne vlasti nema bez norama što ih je ona postavila, kao ni norama bez vlasti koja ih je donijela, ipak, u logičkom slijedu našega mišljenja dolazi prvo subjekat stvaranja, tvorac, a ona tek objekat stvaralačke njegove djelatnosti, stvorenje. Zato postanak pravne vlasti ne može ni pojmovno da bude pravom određen, jer ne stvaraju paragrafi pravnu vlast, nego pravna vlast postavlja paragrafe. Pravna vlast nije nikakova juristička tvorevina, nego jedna ''socijalna pojava'', kojoj je temelj tražiti u nepreglednom nizu najrazličitijih uzroka društvenoga razvoja uopće. Ali i socijalne je zakone nemoguće utvrditi po kojima dolazi do razvitka pravne vlasti, jer činioci su koji kod toga sarađuju i mnogobrojni i raznovrsni, a relativna se snaga svakoga od njih ne može opitom da odredi, kao u prirodnim naukama, jer nema načina da ga se izdvoji između ostalih i u samostalnom njegovu djelovanju posmatra. Pa sve kad bi se i to dalo, ne bi ipak ni tim putem mogli da dođemo ni do kakovih stalnih društvenih zakona o razvitku pravne vlasti. Jer, kud je nepregledno mnoštvo sviju mogućih kombinacija u kojima sarađuje ono more činilaca koji kod toga u obzir dolaze, tud se i pojedinačna snaga svakoga od njih s vremenom na vrijeme iz temelja mijenja: Jedni, koji su do jučer bili od presudnog značaja, mogu danas da budu tek od sporedne važnosti, a mnogi od danas ponajvažnijih mogu već sutra da izgube skoro svako stvano značenje." (''Ibid.'') **"''[O]pstanak pravne vlasti, a po njemu i pravna obaveznost njenih norama zavisna [je] od poslušnosti podanika''. Ako podanici prestanu da je obično slušaju više negoli ikoju drugu vlast, gubi ona značaj pravne vlasti, a propisi njeni obaveznu snagu pravnih norama. Etično je pak odobravanje jednom od najefikasnijih pobuda za slušanje norama, jednako kao što je i neodobravanje ponajvažnijom smetnjom njihovoj provedbi." (''Ibid.'') **"Ne može pravna norma i čedo njeno, pravnosadržajna volja, da ograniči psihološku volju pravne vlasti, koja ih je obje donijela i po kojoj jedinoj obje one i postoje. Ta pravna ih vlast može obje svakog časa da uništi, i neka samo sjekne psihološkom svojom voljom, i pravne će norme i pravnosadržajne njene volje nestati iz normativnog svijeta onoga što bi trebalo da bude." (''Ibid.'') **"Komu pripada pravna vlast, pitanje je socijalno i političko, a ne pitanje pravno." (''Ibid.'') *[[Milan Kundera]] **"Borba čovjeka protiv vlasti je borba pamćenja protiv zaborava." *[[Muhammed]] **"Abdurrahmane, ne traži vlast, jer ako je dobiješ zbog toga što si je tražio, bit ćeš joj prepušten, a ako je dobiješ bez traženja, bit ćeš potpomognut u njoj." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1202.) **"Allahu moj, ko preuzme neku funkciju nad mojim ummetom pa im oteža, i Ti otežaj njemu. A ko preuzme neku funkciju nad mojim ummetom pa bude blag prema njima, i Ti budi blag prema njemu!" (''Ibid.'', 1208.) *[[Napoleon Bonaparta]] **"Ako hoćeš dobro vladati ljudima, bolje je iskoristiti im mane nego vrline." *[[Ratko Marković]] **"[P]oslije zakonodavne, koja je to više deklarativno i programski, nego stvarno i suštinski, izvršna vlast je najviše politička državna vlast, u smislu slobode i samostalnosti u radu, autonomnosti i inicijative. U njoj je koncentrisana suština političke vlasti - ona je ekstrakt političke vlasti. Ona je ta koja planira opći pravac u kome će se državni poslovi voditi, iako ga sama formalno ne određuje. No, mada raspolaže slobodom i inicijativom, ova vlast je u pravnom smislu u odnosu na zakonodavnu, koja je originerna i inicijalna, derivativna i sekundarna. Ona, ipak, svoje nadležnosti i ponašanja mora da izvodi iz zakonodavne vlasti. Ovo podjednako važi za obje dimenzije izvršne vlasti. Ali, onako kako ih ova njihova odlika, koja ih spaja, razlikuje od zakonodavne vlasti, ona ih, tako, razlikuje od upravne i sudske vlasti koje su jedino i uvijek djelatnosti primjene prava, subordinirane i heteronomne. Ta subordinacija i heteronomnost su češće u korist zakonodavne, rijeđe u korist izvršne vlasti." (''[[Izvršna vlast]]'') *[[Richard Bellamy]] **"Kada sudije, na primjer, presuđuju o tome koja pravila se primjenjuju ili neprimjenjuju na određene slučajeve, oni također često postavljaju precedente koji u suštini ustanovljavaju nova pravila. Slično tome, zvaničnici često moraju stvoriti pravila u toku provođenja određenog zakona, koja potom dobiju sopstveni život. Zakonodavci, također, neizbježno su zabrinuti za to kako će se zakoni koje uokviruju tumačiti i primjenjivati na određene slučajeve. Stoga, svaka grana vlasti naći će se uključena u sve tri aktivnosti u jednoj ili drugoj mjeri." (''The Political Form of the Constitution: Separation of Powers, Rights and Representative Democracy'') *[[Rudolf von Jhering]] **"Iskustvo nas uči da državna vlast ne služi baš uvijek interesima cijelog naroda, već, štoviše, često interesu samo jednog moćnog staleža, te prema tome zakonodavstvo ne udešava tada pravo onako, kako će prije svega biti što korisnije za interes povlaštenog staleža." (''[[Cilj u pravu]]'') *[[Seneka]] **"Vladati nad sobom najveća je vlast." *[[Tomas Hobs]] **"Vlast, a ne [[istina]], čini [[zakon]]" **"Izvan državnih zajednica stalno vlada rat svakoga protiv svakoga. Iz ovoga se vidi da se ljudi, dok žive bez zajedničke vlasti koja bi ih sve držala u zajedničkom strahu, nalaze u stanju koja se zove rat, i to u ratu svakoga protiv svakoga (...). U takvom ratu ništa nije nepravedno. U tom ratu svakoga protiv svakoga ništa ne može biti nepravedno. Pojmovima pravog i krivog, pravde i nepravde, ovde nema mjesta. Gdje nema zajedničke vlasti - nema zakona, a gdje nema zakona - nema ni pravde. U ratu su sila i prevara dvije glavne vrline. (...) Strasti, koje navode ljude na mir. Strasti, koje čine ljude sklonim miru, jesu strah od smrti, želja za stvarima koje su potrebne za udoban život i nada da će ih pribaviti svojom radinošću. A razum predlaže pogodna načela za mir na temelju kojih se ljudi mogu pridobiti za sporazum. To su ona načela koja se inače nazivaju „Prirodnim Zakonima.“" (''[[Levijatan]]'') **"Jedini način za uspostavljanje zajedničke vlasti, radi obrane od napadaja stranaca kao i međusobnih povreda, kako bi mogli živjeti sigurno i zadovoljno od svoga rada i plodova zemlje, jest da svu svoju moć i snagu prenesu na jednog čovjeka, ili na skupinu ljudi, koji će sve njihove volje, izražene mnoštvom glasova, svesti na jednu volju; što znači, da imenuju čovjeka ili skupinu koji će djelovati u njihovo ime; i da svako uzima i priznaje kao svoje djelo sve što čini ili određuje taj ko ih predstavlja, u svim pitanjima koja se tiču mira i sigurnosti od značenja za sve; i da svi i svako podvrgnu svoju volju njegovoj volji, i svoje prosudbe njegovima (...) a ta se osoba naziva [[Suverenitet|suveren]], i kaže se da ima suverenu vlast, i svako drugi njegov je podanik." (''Ibid.'') *[[Đorđe Balašević]] **"Vlast je vlast, ::i ja to poštujem, tu su paragrafi pa zagrabi ::nek isto je i đavolu i đakonu, ::pa nek se zna!" (Pjesma ''Ne lomite mi bagrenje'') *[[Vjekoslav Miličić]] **"Vlast smatram da je glavna, dominantna društvena skupina koja, uspostavljena - izborima, nasiljem, međunarodnim instrumentima, je u stanju i ovlaštena je svojom moći, poretkom prava, ostvariti (najprije i najviše) svoju volju, interese, vrijednosti. Vlast bi istodobno trebala biti i suverena, znači da je najjača, vrhovna, neporeciva vlast." (''[[Opća teorija države i prava (Miličić)|Opća teorija države i prava]]'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Vladar]] *[[Upravljanje]] *[[Politika]] *[[Autoritet]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} ob6rd3b4x9u7pnxg6wyu621ruu3nq2f 0 2796 58658 58629 2019-01-16T20:00:32Z Fatima Muftić 6595 /* E */ 58658 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == {{ABC}} == A == *[[Albert Camus]] **"Tražiti ono što je istinito ne znači tražiti ono što je poželjno." **"Protiv neugodnih istina ima samo jedan lijek - treba se s njima pomiriti." *[[Anatole France]] **"Šta može hladna i gola istina protiv blistavih čari [[laž]]i." *[[Antoine de Rivarol]] **"Biti pametan znači razlikovati istine koje treba reći od onih koje treba prešutjeti." **"Historičar i romanopisac međusobno razmjenjuju istine, izmišljotine i laži. Jedan da bi oživio ono što više ne postoji, a drugi da bi učinio uvjerljivim ono što nikada nije ni postojalo. *[[Arthur Ponsonby]] **"Kad bukne rat, prva pogine istina." *[[Arturo Graf]] **"Ostajemo zapanjeni kad pomislimo kako je mala korist od istine na ovom svijetu." == B == *[[Benjamin Constant]] **"Dužnost je govoriti istinu. Koncept dužnosti je nerazdvojiv od koncepta prava. Dužnost je ono što odgovara pravu drugog. Gdje nema prava, nema ni dužnosti. Govoriti istinu je stoga dužnost: ali to je dužnost samo prema onima koji imaju pravo na istinu. Ali niko nema pravo na istinu koja povrijeđuje druge." (1797.) *[[Bernard le Fontenelle]] **"Kad bih ja imao sve istine u svojoj ruci oklijevao bih da ih pokažem ljudima, jer istina donosi nesreću. Sjetimo se Galileia!" *[[Bernard Shaw]] **"Moj način zbijanja šale je da kažem istinu. To je najsmješnija šala na svijetu." *[[Blaise Pascal]] **"Istinu upoznajemo ne samo umom, nego i [[srce]]m." *[[Bjørnstjerne Bjørnson]] **"Istina u politici mora čekati dok nekome ne postane potrebna." **"U neiskrenim odnosima najteže je izreći istinu." *[[Borislav Pekić]] **"[I]stina ima najviše izgleda da bude negdje gdje se naša [[mašta]] i tuđa realnost ukrštaju." (''[[Atlantida]]'') **"Ništa što je očevidno nije istina." (Ibid.) *[[Branislav Nušić]] **"Istina je često puta nepostojanija od zablude." == C == *[[Camillo Cavour]] **"Možete spriječiti da se čuju moje [[riječ]]i, ali ne možete spriječiti da se čuje istina." *[[Charles Caleb Colton]] **"Najveći prijatelj istine je Vrijeme, njen najveći neprijatelj je Predrasuda, a njen stalni pratilac je Poniznost." *[[Ciceron]] **"Nema ničeg otmjenijeg i cjenjenijeg od vjernosti. Vjernost i istina najsvjetlija su savršenstva i darovi ljudske duše." == E == *[[Elmedina Muftić]] **"Majka mi je govorila da je najveća hrabrost boriti se za istinu i pravdu. Da hrabar čovjek umire jednom, a kukavica svaki dan.Strah je odlika slabića a slabić ne želim biti..Strah je osnovna emocija, čovjek se rađa sa strahom, ali ga život nauči da strah ubije u sebi.." *[[Eshil]] .............................................................................................................................................................................................................................................................................................,...o.o...k....... == F == *[[Friedrich Dürrenmatt]] **"Govorenje istine često je najveća pustolovina." == G == *[[Gilbert Keith Chesterton]] **"Istine se pretvore u dogme tada kad o njima raspravljamo." *[[Giordano Bruno]] **"Ako nije istinito, dobro je smišljeno." *[[Goethe]] **"Mnogo je lakše razabrati zabludu nego otkriti istinu. Zabluda leži na površini i s njom ćemo lako izaći nakraj. Istina počiva u dubini. Tragati za njom nije svačija stvar." *[[Gracian]] **"Svaku istinu ne moŽemo kazati, neku zbog samih sebe, neku zbog drugoga." *[[Gunther Teubner]] **"Pravo postaje autonomno od opće društvene komunikacije. Ono se razvija u zatvorenu komunikativnu mrežu koja proizvodi ne samo pravne činove kao svoje elemente i pravna pravila kao svoju strukturu, već također i pravne konstrukte stvarnosti [...] Epistemski autoritet pravnog diskursa je nepobitna činjenica savremenosti, i našli smo načine i sredstva da živimo sa činjenicom višestrukih istina - naučnih istina, pravnih istina, političkih istina. Res judicata je klasični primjer institicionaliziranog sukoba između pravnih činjenica i naučnih činjenica. Čak i ako se može dokazati sa naučnim dokazima da je faktička tvrdnja u pravnoj proceduri blatantno pogrešna, ta faktička tvrdnja suda - ili čak gore, njene pravne, ekonomske, i društvene posljedice - neće biti izmijenjene (osim nekih veoma rijetkih, usko definiranih izuzetaka) osim ako su ispunjeni proceduralni zahtjevi i iscrpljeni pravni lijekovi. Jasno je da se naučne činjenice sukobljavaju sa pravnim činjenicama, ali naučili smo živjeti sa tim sukobom, racionalizirajući ga prizivajući više vrijednosti, poput pravne sigurnosti, ili pribjegavajući relativnosti naših kulturnih područja." (''How the Law Thinks: Toward a Constructivist Epistemology of Law'') *[[Gustav Radbruch]] **"Pojam nauke nije istovijetan sa vrijednošću istine; nauka jednoga doba ne obuhvata samo njegova naučna dostignuća nego i njegove naučne zablude. Ali ako mi radove toga doba, neuspjele kao i uspjele, obuhvatimo pojmom nauke, onda to biva stoga što su svi oni u najmanju ruku težili za tim i polagali pravo na to da budu istina: [[nauka]] je datost koja, bilo da dostigne ili promaši istinu, ipak ima značenje, smisao, da služi istini." (''[[Filozofija prava]]'') == H == *[[Haris Pašović]] **"Dužnost [[umjetnik]]a je da govori istinu, čak i ako ta istina nije najprihvatljivija u određenom trenutku. Naša je etička dimenzija jednako važna kao i estetička. Ne mogu cijeniti umjetnike koji kažu da ih ništa drugo ne zanima osim umjetnosti. Moramo živjeti u stvarnosti i činiti je boljom. Ne smijemo biti kukavice." (''za "Nacional"'') *[[Hegel]] **"Ono što bi trebalo da bude, a nije - to nema istine." *[[Honoré de Balzac]] **"Lopov počinje time što predstavlja da laž naliči na istinu, a završava time što istina naliči na laž." == Istina je relativna u odnosu na ono što možes zaraditi od laži == *[[Ivan Sergejevič Turgenjev]] **"Istina koja nije izrečena u pravo vrijeme gora je od laži." **"Laž je isto tako živa kao i istina, ako ne još više." == J == *[[J. K. Rowling]] **"Istinu... istina je nešto lijepo i strašno pa zato treba s njom oprezno postupati." (''[[Harry Potter i Kamen mudraca]]'') *[[Jack Balkin]] **"[M]i smo preplavljeni pravnom istinom; uistinu, mi se davimo u njoj. U svijetu u kojem živimo, pravna istina se širi zapanjujućom brzinom, i ova istina ima važne posljedice na naše živote za dobro ili zlo [...] [P]ravo ''stvara'' istinu – ono čini stvari istinitim kao pitanje prava. Ono čini stvari istinitim u očima prava. A kada pravo učini stvari istinitim u svojim sopstvenim očima, to ima važne posljedice u svijetu." (''The Proliferation of Legal Truth'') **"[P]ostoje različiti načini na koje pravo može učiniti stvari istinitim. Ponekad pravo može učiniti stvari istinitim samo sa stvaranjem kategorija i razlikovanja koja određuju određene situacije ili ponašanja vis-a-vis drugih vrsta situacija i ponašanja, ili koja čine stvari jednakim ili različitim sa stanovišta pravne doktrine. Ponekad pravo čini stvari istinitim stvarajući zahtjeve ili subjektivna prava [...] A ponekad pravo čini stvari istinitim stvarajući institucije ili sredstva [...] Kada pravo učini bilo koju od ovih stvari, ono istovremeno stvara mogućnost da stvari budu istinite ili lažne u očima prava. / [P]ravo kontinuirano širi istinu u svijet. Ono stvari čini stvarnim. Ono stvari čini istinitim i lažnim. Te stvari nisu istinite i lažne iz stanovišta matematike ili prirodne nauke. Radije, one su istinite i lažne iz stanovišta prava. Ali istina koju pravo stvara nije nešto što treba ismijavati. Budući da je pravo oblik moći koja je potpomognuta od i koja pomaže uspostavljanje autoriteta države, ono što pravo kaže je da stvarnost, i šta pravo kaže da je istina ili laž ima važne posljedice u svijetu. Rečeno drugačije, sposobnost prava na stvara istinu i čini stvari stvarnima jeste naličje njegove moći. Pravo ima moć jer može stvari učiniti istinitim ili lažnim na način koji nam je važan; suprotno, pravo može stvari učiniti istinitim ili lažnim na način koji nam je važan jer ima moć nad nama." (''Ibid.'') *[[Jean de La Bruyère]] **"Istine koje najmanje želimo čuti jesu one koje bi nam najviše koristile da ih znamo." *[[Jiftah Meiri]] **"Istina je jedini način borbe protiv [[zločin]]a. Osim dokaza da se zločin desio, istina je najmoćnije oružje za borbu da se on nikada ne ponovi." *[[John Locke]] **"Jedna je stvar pokazati čovjeku da nije u pravu, sasvim druga staviti ga u posjed istine." (''[[Ogled o ljudskom razumu]]'') *[[John Maxwell Coetzee]] **"[[Bol]] je istina; sve drugo je podložno sumnji." (''[[Čekajući barbare]]'') *[[John Rawls]] **"Pravda je prva vrlina drušvenih ustanova, kao što je istina prva vrlina sistema mišljenja. Jedna teorija koliko god bila elegantna i ekonomična mora se odbaciti ili izmijeniti ako je neistinita; na isti način zakoni i ustanove, ma koliko bili efikasni i dobro uređeni, moraju se reformisati ili ukinuti ako su nepravedni [...] Kao prve vrline ljudskih aktivnosti, istina i pravda su beskompromisne." (''[[Teorija pravde]]'') == K == *[[Karl Popper]] **"Ja možda griješim, a vi možda u pravu, ali mi - zajedničkim nastojanjem - možemo dosegnuti istinu." (''[[Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji]]'') *[[Konfučije]] **"Ljudi mogu veličati istinu, istina ne može veličati ljude." **"Ne čini istina [[čovjek]]a velikim, nego obratno, čovjek čini istinu velikom." *[[Kur'an]] **"Istina dolazi od Gospodara vašeg, pa ko hoće - neka vjeruje, a ko neće - neka ne vjeruje!" (''al-Kahf'', 18:29) **"Mi ćemo im pružati dokaze Naše u prostranstvima svemirskim, a i u njima samim, dok im ne bude sasvim jasno da je Kur’an istina." (''Fussilat'', 41:53) **"I reci: Došla je istina, a nestalo je laži; laž, zaista, nestaje!" (''El-Isra'', 81) == L == == Lj == *[[Ljiljana Blagojević]] **"Ne vrijedi mi da šutim, jer me to podsjeća na onu priču o carevom odijelu. Mora se naći neko ko će reći: ''Pa, go si, čovječe!'' Mislim da je i obaveza mislećeg čovjeka da kaže istinu, ali i da je ne shvati zlonamjerno kada je čuje od drugih. Ne žalim za onim što sam uradila, mogu se samo kajati zbog onoga što nisam." (za ''Večernje novosti'') == M == *[[Mahatma Gandhi]] **"Da bi se s vremena na vrijeme vidjelo univerzalno i svevremensko lice istine, [[čovjek]] mora biti spreman da i najsitinije od svih živih bića voli koliko i samoga sebe." **"Jedno je u meni usadilo dubok korijen: ubjeđenje da je [[moral]] osnova svih stvari i da je istina substanca sve moralnosti. Istina je bila moj jedini cilj. Ona je svakodnevno dobijala na svom značaju, i moja predstava istine bivala je svakog dana sve šira." **"[[Svijet]] počiva na liticama Satyae ili istine. Asatya, osim što znači neistina, znači i "nepostojanje"; a Satya ili istina znači "ono što jeste". Ako neistina ne postoji, onda ona nikada ne može ni pobijediti. A istina kao "ono što jeste" nikada ne može biti uništena. To je u najkraćem učenje Satyagrahaje." **"U istinu vjerujemo ako je izrekne siromah, a povjerovat ćemo i u [[laž]] ako je izrekne bogati nevaljalac." *[[Maksim Gorki]] **"[[Laž]] je - religija robova i gospodara. Istina je - [[bog]] slobodna [[čovjek]]a." **"Morem [[krv]]i neće se ugasiti istina..." - ''[[Mati]]'' *[[Mark Twain]] **"Istina - to je najdragocjenija stvar koju imamo. Služimo se njome štedljivo." *[[Marko Vešović]] **"I uopće, tko bi to u ovoj zemljici [[Bosna|Bosni]], ::mogao pokazati tapiju na istinu? Mislim - na cijelu? ::Jer otkud, kolega, molim vas, cijela istina ::u zemlji gdje je sve, brižljivo, na troje razlomljeno? ::Ovi današnji, za moj ukus odviše grlati ::vlasnici cijele istine, što sebe upotrebljavaju ::kao ''opijum za gomilu'', sliče na cirkusanere ::koji se, kako je poznato, hrane dimiskijama. ::I vatrom." (''Znam koliko mi se kaže'') **"[I]stina je šalter pred kojim ne čeka niko." (''Rat je kad stvari'') **"Znam ja odlično: ljudski život je Sibir, ::a [[bog]] je bunda kroz koju minusi ne prolaze. ::Al šta ću kad vodim cvokotati. U cvokotu je ::ljudska istina ponajdublja." (''Ateist'') **"Iako znade da se Istina nikad ne nađe vruća ::Nego kad rok važenja joj istekne ::Kao pare stare Jugoslavije ::Što bi, u mom djetinjstvu, pokuljale ::Iz raziđivanih kuća." (''Pa šta'') *[[Markus Gabriel]] **"Pojavljivanje/postojanje nije identično sa istinom. Zaista je istina da je pogrešno da vještice postoje. Vještice se pojavljuju u pogrešnom mišljenju da postoje u Sjevernoj Evropi. Pogrešne misli postoje, ali predmeti o kojima su one ne nalaze se u polju u kojima ih pogrešne misli smještaju." (''[[Zašto svijet ne postoji]]'') *[[Miguel de Cervantes]] **"Laž obično ubija prijateljstvo, a istina [[ljubav]]." *[[Mihajlo Lanović]] **"U tajnim je dubinama ljudske prirode od iskona usađena neutaživa želja za saznanjem i spoznajom istine i neumorno nastojanje oko održanja života i poboljšanja životnih uslova. Prvi je Adam stradao zbog preuzete svoje izvjedljivosti, a i posljenji će, možda, izdahnuti na zaležnim grudima majčice Zemlje sa neriješenim pitanjima nebrojenih pokoljenja svojih prethodnika u ukočenoj zjenici: odakle dolazimo? zašto smo ovdje? i kamo idemo?... Vjera nas, doduše, uči o vrelu, smislu i svrsi života, ali svi smo mi, više ili manje, djeca Adamova: svi bi mi rado da se barem umom vinemo do vjerskih visina, kad već ne možemo razumom da dokučimo duboke religiozne tajne. Pa onda, recimo, suština stvari i prirodni zakoni, značenje prostora i vremena i pravila društvenoga poretka - svi ti i slični osnovni problemi tek su manje ili više neodređenima apstraktnim okvirima nepreglednog mnoštva sve samih sitnih, krupnih i nedoglednih pitanja, koja, poput mirijada blještavih krijesnica, sa svih strana salijeću nemirni duh ljudski, i zamamnim ga sjajem svojim zavode i na najsmjelije podvige, ne bi li ih se konačno dovinuo, da mu onda, ponajčešće, i opet iščeznu u nedoglednoj tami beskonačnosti. I mahnitom se upravo mora da nazove preuzetnost neumornog istraživača, koji kao da misli da će sa pet sitnih svojih čulnih ticala uspjeti da obujmi čitavu vasionu, koji kao da se nada da će u mikroskopskim ćelijama svoga do smiješnosti sićušnoga mozga moći da smjesti beskrajnu panoramu svega zbivanja i bitisanja. I iz dana u dan, iz godine u godinu, iz stoljeća u stoljeće uvijek gradi nove kule - nove gradi, stare razgrađuje - ne bi li se po njima vinuo do bezgraničnih visina, do vrhovne svemirske luči saznanja i spoznaje svega. I ma da nam očajnički paradoks razočaravnog naučenjaka, koji svu znanost ljudsku nazivlje samo zabludom današnjice, sa prozirnom zluradošču otkriva problematičnu relativnost svega znanja našega, iako je jedan od ponajvećih mislilaca sviju naroda i svih vremena došao do rezignirane spoznaje: "ništa ne znam, samo jedno znam: da ništa ne znam", premda su poletnome Ikaru jadno polomljena snažna mladenačka krila, ipak, pored svega toga - est deus in nobis, agitante calescimus illo - imade neka tajna sila u biću našemu ljudskom, koja nam ne da da nemoćni zastanemo na bezizglednom, na oko, putu, koja nas neprestano potstiče uvijek na nove podvige na vjekovnom pohodu k svijetlu spoznaje, na neumornom lijetu k suncu istine..." (''[[Uvod u pravne nauke]]'') **"A šta je ''istina''? Je li to onaj zaključak kojemu je dugotrajno pomno posmatranje na nesumnjivi način utvrdilo opstrojnost logičkih premisa? Je li to ona hipoteza kojoj su nebrojeni pokusi dokazali neospornu egzistenciju sviju nužnih pretpostavaka? Možda jest, a možda i nije. Ko će to znati!... Prava je istina u suštini stvari, sušta je istina u bitnosti događaja. A možemo li se mi takovoj istini da dvijemo? Jesmo li mi, uopće, kadri da do takove istine dođemo?" (''Ibid.'') **"Sva je naša spoznaja samo subjektivna, sva je naša istina samo relaitvna, a sva naša nauka, koliko god smo gordi na nju, nije nego više ili manje problematično djelo neumornog duha ljudskoga, koji ne može nego da putem subjektivne spoznaje dođe do relativne istine..." (''Ibid.'') **"Nije istina predmetom nego svrhom nauke, a predmetom joj može da bude i neistina, koja se mora najprije da takovom naučno uglavi, pa da se onda istom prijeđe na dnevni red preko nje." (''Ibid.'') *[[Michael S. Moore]] **"Ako pojedinačne pravne tvrdnje nemaju nikakvu istinosnu vrijednost prije sudske odluke, sudije ne mogu biti obavezane da otkriju takve istine, niti to zaista mogu činiti. Radije, oni su slobodni da izmišljaju stvari u hodu, bez mogućnosti greške. Takva neograničena pravna sloboda nekompatibilna je kako sa idejom da se nama upravlja kroz odluke većine nas, kao što je to izraženo našim izabranim predstavnicima, niti sa idejom da je naša vlada ona zakona, a ne ljudi, u Aristotelovoj antičkoj formulaciji vrlina vladavine prava [...] Postoje dvije glavne implikacije iz teorije o istini pojedinačnih pravnih tvrdnji koje su relevantne za praksu prava. Jedna implikacija tiče se pojma promjene prava. Kada sud pobije prethodni common law prededent, nadglasa uobičajeno jezičko tumačenje zakona, ili kada ponovo otvori predmet presudom kroz proceduru ''coram nobis'' [vanredni pravni lijek], da li se pravo promijenilo ili se promijenilo samo vodeće mišljenje o tome šta je pravo? Ako je istina o pravnim tvrdnjama pitanje konstrukcije iz postojećih konvencija i vjerovanja, pretpostavka je da će promjene u tim konvencijama i vjerovanjima dovesti do promjene prava. To nije tako po gledištu realista o pravnoj istini. Ako su istinosne vrijednosti pravnih tvrdnji određene korespondencijom tih tvrdnji sa pitanjima koja su nezavisna od određenih konvencija ili vjerovanja, promjene u ovim drugim neće nužno značiti i promjenu u pravu. / Druga implikacija tiče se cjelovitosti sistema prava u logičkom smislu, čineći teorije istine nama interesantnim. Ugrubo, realističke teorije istine čine vjerovatnim gledište da je pravo istinski "bešavna mreža" u smislu da postoje određujuće istinosne vrijednosti za sve moguće presude u svim mogućim pravnim slučajevima. Ova teza da postoji jedan ispravan odgovor u svakom pravnom slučaju obično se naziva "teza ispravnog odgovora" u jurisprudenciji. Suprotno tome, i ugrubo na jednak način, konstruktivistička teorija istine iscrpljuje ispravne odgovore isto onoliko brzo koliko joj treba da iscrpi vjerovanja i konvencije iz kojih se pravne istine konstruišu." (''The Plan Truth About the Legal Truth'') *[[Miroslav Krleža]] **"Ljudi se međusobno varaju, lažu jedni drugima u lice, obmanjuju se laskanjem i prozirno pretvorljivim udvaranjem, a to im često pošteno ljudski izgleda nerazmjerno hrabrije, nego da jedni drugima kažu golu istinu." *[[Muhammed]] **"Ko me vidi u [[San|snu]], vidio je istinu." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1515.) == N == *[[Nicolas Boileau]] **"Istina može ponekad i da ne bude vjerovatna." == O == *[[Oprah Winfrey]] **"Samo istina vas može osloboditi." *[[Otto von Bismarck]] **"Ako želiš da prevariš svijet, reci mu istinu." == P == *[[Plutarh]] **"Ono što je istinito u stvari i prema djelu, premda žalosno završava, ipak se ne može izmjeniti. S druge strane, [[laž]] koja obmanjuje, lakše popušta, pa se onda žalosno pretvara u radosno." *Film ''[[Prevoditeljica]]'' **"Istini ne treba prijevod." (''reklamna rečenica'') **'''Tobin Keller''': "Ti misliš da ne biti uhvačen u laži znači isto kao govoriti istinu." *Film ''[[Probuđena savjest]]'' **"Upozorenje: Izlaganje istini može biti kobno." (''reklamna rečenica'') == R == *[[Rabindranath Tagore]] **"Ako zatvorite vrata svim [[mana]]ma, i istina će ostati vani." **"Do istine možemo doći samo onda ako nam je data [[sloboda]] da griješimo." *Film ''[[Ratovi zvijezda Epizoda VI: Povratak Jedija]]'' **'''Obi-Wan Kenobi''': "Luke, otkrit ćeš kako mnoge istine na koje se čvrsto oslanjamo u mnogome ovise o našem gledištu." *[[René Descartes]] **"Samo istina je lijepa." *[[Richard Rorty]] **"Istina ne može biti tamo negdje - ne može postojati nezavisno od ljudskog uma - jer rečenice ne mogu tako postojati, ili biti tamo negdje. Svijet je tamo, ali opisi svijeta nisu. Samo opisi svijeta mogu biti istiniti ili neistiniti. Sam svijet, bez pomoći aktivnosti ljudskog opisa, ne može." (''[[Kontingencija, ironija i solidarnost]]'') *[[Roger Ascham]] **"Ne služi se lažima, jer to je nepošteno; ne kazuj svaku istinu, jer to je nepotrebno; u svoje vrijeme i na svojem mjestu, bezazlena laž bolja je nego štetna istina koja vrijeđa." == S == *[[Seneka]] **"Vrijeme otkriva istinu." *[[Slobodan Milošević]] **"Istina se može udaviti sa bilo kojom poplavom pogrešnih optužnica." *[[Sokrat]] **"Istina je ono što se kao zajedničko nalazi u mnoštvu pojedinačnih mišljenja." *[[Sören Kierkegaard]] **"Uopće nije istina da [[naučnik]] slijedi istinu, ona slijedi njega." *[[Spencer Johnson]] **"Kao što se o najvećem lažovu kaže da izrekne više istine nego laži, tako se o najgorem čovjeku može reći da čini više dobra nego zla." *[[Stanislaw Jerzy Lec]] **"Svaka nacionalistička kuhinja nudi Istinu pripremljenu na svoj način!" == T == *[[Theodor Heuss]] **"Ko uvijek govori istinu, taj sebi može priuštiti loše pamćenje." *[[Tomas Hobs]] **"[[Vlast]], a ne istina, čini [[zakon]]" == V == *[[Victor Hugo]] **"Svaki sporazum između istine i [[laž]]i uvijek je na štetu istine." *[[Vissarion Belinsky]] **"Najgorča istina bolja je od najslađe zablude." **"Slabost je ljudi da svoju ličnost miješaju s istinom; posumnjavši u vlastite istine, oni često prestaju vjerovati u postojanje istine." **"Smijeh je često veliki posrednik u razlikovanju istine od laži." *[[Voltaire]] **"Ima istina koje nisu za sve ljude, niti za sva vremena." **"Ljubi istinu, ali praštaj zabludu." == W == *[[William Butler Yeats]] **"Sad mogu mirno da svenem u istini." (''The Coming of Wisdom with Time'') *[[William Shakespeare]] **"Istina je pas, i mora u štenaru; bičem ga tjeraju napolje, a gospođa kučka smije da stoji kraj ognjišta i da smrdi." (''[[Kralj Lir]]'') == Poslovice == *[[Kineske poslovice]] **"Ko traži istinu mora je znati podnijeti." *[[Latinske poslovice]] **"Istina rađa [[Mržnja|mržnju]]. Ko govori istinu, često se zamjera drugima." == Također pogledajte == *[[Laž]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} [[pl:Prawda]] k91cj1m1ap44ossql405316bxzhw58p 0 2799 60357 60019 2022-10-23T19:22:03Z 37.203.97.45 60357 wikitext text/x-wiki == Citati == {{ABC}} == A == *[[Alexandre Kojève]] **"Žena je konkretno ostvarenje zločina." *[[Alija Izetbegović]] **"Hrabrost bosanske žene, njena snaga i ponos, bile su jedan od odlučujućih činilaca u borbi Bosne i naroda za opstanak." *[[Alija Kapidžić]] **"Žene hvale [[Muškarac|muškarce]] kao osvajače, a ustvari su ubijeđene da im samo ustupaju određenu teritoriju." (''Alkapizmi'') *[[Amin Maalouf]] **"Žene pred udarcima sudbine povijaju, a [[Muškarac|muškarci]] lome." (''[[Lav afrički]]'') *[[Anna Magnani]] **"Idealan muž je čovjek o kakvom sve žene sanjaju da ga imaju, u stvarnosti ga nema ni jedna." *[[Antoine de Rivarol]] **"Vojvoda može jednu ženu učiniti vojvotkinjom, ali pametan čovjek ne može je učiniti pametnom." *[[Anton Pavlovič Čehov]] **"Žena može postati prijatelj muškarcu samo ovim redom: prvo poznanica, zatim ljubavnica, pa tek onda prijatelj." *[[Antun Branko Šimić]] **"(...)Da, meni je da pod njim ležim ::jer kuda iz tog mi života, ::i kuda mogu odavle da bježim ::kad van mi ne daju ::svi: i roditelji i svijet i Bog žele ::da živim u [[brak]] zatvorena. ::Jer ja sam za to rođena, jer ja sam žena ([''Ja imah 16 ljeta kad me mati uda...'']) *[[Arnoldo Foa]] **"Što je [[muškarac]] stariji, sve više ima smisla za platonsku [[ljubav]]. Kod žene je, to pouzdano znam, obratno." == B == *[[Benjamin Disraeli]] **"Svaka žena će se udati - i nijedan muškarac." *[[Bernard Shaw]] **"Muškarci priželjkuju sve ono što nemaju, a žene samo ono što imaju druge žene." **"Žene naviknute da misle su žene na koje se obično ne misli." *[[Borislav Pekić]] **"Kad su sa svojim ženama, [[Muškarac|muškarci]] imaju rasijan pogled kao da su na groblju." (''[[Atlantida]]'') *[[Buda]] **"Žena, sreća i vjetar kratko traju." *[[Burt Reynolds]] **"Svaka žena je bespomoćna dok joj se ne osuši lak na noktima." == C == *[[Carlo Goldoni]] **"Žene se ne udešavaju toliko za muškarce koliko protiv žena." *[[Charles Dickens]] **"Muškarci gledaju žene da bi ih vidjeli, žene gledaju muškarce da bi bile viđene." *[[Charles Pinot Duclos]] **"Mi uzimamo žene zbog onoga što one nisu, a kasnije ih napuštamo zbog onoga što one jesu. Nisu, dakle, one krive što mi ne znamo šta hoćemo!" *[[Claudia Cardinale]] **"Kada se muškarac udvara ženi, onda on očekuje da će joj se dopasti. Kada se ženi dopadne muškarac, onda ona očekuje da joj se on udvara." == D == *[[Dante Alighieri]] **"Žena ti kaže "Idi k vragu!". Ti odeš, a ona te i tamo dočeka." *[[Decim Junije Juvenal]] **"Nema drskijeg stvora od žene uhvaćene u preljubu, kad drskost i bijes iz prijestupa crpi." == E == *[[Erica Jong]] **"Prava nevolja sa ženama jeste što one same stalno pokušavaju da se prilagode muškim teorijama o ženama." **"Kada žena izabere pisanje kao profesiju u većini slučajeva je to zato da bi sebi izborila mjesto u društvu u kome vladaju muškarci." == F == *[[Francesco Totti]] **"S lijepim ženama je kao s nogometom. Veselimo se lijepom vikendu, a nakon toga smo beskrajno razočarani." *[[Francis Bacon]] **"Žene su ljubavnice za mlade muževe, prijateljice za zrele, a bolničarke za stare." *[[Friedrich von Schiller]] **"Ljude pecaš zlatom, ženama i krunama." *[[Friedrich Nietzsche]] **"Oprez pred svim duhovima koji leže u lancima! Na primjer pred pametnim ženama koje je njihova sudbina prognala u kakvu malu, učmalu sredinu i koje su tamo ostarjele. Doduše, one tamo leže na suncu prividno trome i napola slijepe: ali pri svakom koraku koji im je stran, pri svemu nepredvidljivom skoče kako bi ugrizle; osvećuju se svemu što je umaklo njihovoj kućici za pse." (''[[Misli o moralnim predrasudama]]'') **"[[Muškarac|Muškarčeva]] [[sreća]] je: želim. ::Ženina sreća je: on želi." (''[[Tako je govorio Zaratustra]]'') == G == *[[Gloria Steinem]] **"Emancipovana žena je žena koja i prije i poslije braka ima zanimanje." *[[Goethe]] **"Ko mrzi žene, zapravo je prema njima galantniji od onoga koji ih voli; onaj ih, naime, smatra nesavladivima, a ovaj se još nada da će s njima izići na kraj." == H == *[[Henri Becque]] **"Sa ženama je kao i s fotografijama. Neka budala pobožno čuva negativ, od kojega pametni uzimaju kopije!" **"Najljepša [[uspomena]] koju žena sačuva o jednom ljubavniku, jest nevjera koju mu je počinila." *[[Honoré de Balzac]] **"[[Arhitekt]]i svoje greške pokrivaju mermerom, [[ljekar]]i zemljom, a žene dekolteom." **"Kad nas ljube, žene nam opraštaju sve, čak i naše [[zločin]]e. A kad nas ne ljube, ne opraštaju nam ništa. Čak ni naše vrline." **"Ko može upravljati jednom ženom, može upravljati i jednim narodom." **"Žena je muškarcu ono, što on iz nje učini." **"Žene misle kao kraljevi, da im sve dugujemo." **"Žene su uvijek iskrene čak i onda kad su licemjerne jer se povode za nekim prirodnim osjećajem." **"[[Život]] muškarca je [[slava]], život žene - [[ljubav]]." == I == *[[Istočnjačka mudrost]] **"Muškarac je nebo - žena je zemlja. Zadatak je neba da shvati zemlju." *[[Isus Krist]] **"O ženo! Velika je [[vjera]] tvoja! Neka ti bude kako želiš." (''Matej'' 15, 28) *[[Ivo Andrić]] **"[[Bore]] ulivaju svakom poštovanje, daju draž i toplinu licima skromnih staraca i dostojanstvo čelu mislioca, ali te iste bore na licu lijepe žene koja počinje stariti izgledaju kao zli pečati i ožiljci poraza, nešto nakazno, gotovo sramotno, jer te bore izazivaju kod onog ko ih gleda ista ona osjećanja sa kojima ih ta žena nosi." **"U svakoj ženi ima đavo kojeg treba ubiti ili poslom ili rađanjem ili i jednim i drugim, a ako se žena otme i jednom i drugom, onda treba ubiti ženu." (pripovjetka "Anikina vremena") **"Žene će vam uvijek naći neku grešku, osim ako niste teška baraba. Onda će vam tražiti dobre strane. Žene traže ono čega nema." == J == *[[Jean-Baptiste Poquelin Molière]] **"Žena je jedino stvorenje koje može plakati ili se smijati zbog istog razloga, a često i u isto vrijeme!" *[[Jean de La Bruyère]] **"Visina [[Kultura|kulture]] određuje se po odnosu prema ženi." *[[Jean-Jacques Rousseau]] **"Učena je žena pravi bič za svoga muža, za svoju djecu, svoje prijatelje, svoju poslugu i za čitav svijet." *[[Jerry Seinfeld]] **"Jedna od meni velikih zagonetki jest činjenica da žena na svoje noge može izliti vrući vosak, iščupati dlačice iz korijena i još uvijek se bojati pauka." **"Mojoj ženi je svejedno što radim bez nje toliko dugo dok se pri tome ne zabavljam." *[[Joseph Conrad]] **"Čudno je koliko su žene u raskoraku s [[Istina|istinom]]. One žive u nekom vlastitom svijetu i nikad nije postojalo ništa nalik njemu, a nikad i neće. Sveukupno je odviše prekrasan i kad bi ga neko uspostavio raspao bi se u djeliće prije zalaska sunca. Neka prokleta stvar uz koju mi muški spokojno živimo još od dana stvaranja podigla bi se i razvalila čitavu stvar." *[[Jovan Dučić]] **"Ako hoćete da vas žena voli, treba joj dati prilike da vas sto puta slaže, i da uvijek izgleda kao da to ne vidite." **"Žene su uglavnom sujetne na svoju ljepotu, mnogo više i nego na svoju dobrotu, a naročito mnogo više nego na svoju vrlinu." **"Žena vas najviše voli kad ima da ona prašta vama, a ne vi njoj." **"Žena u koju smo zaljubljeni prestaje biti za nas obično ljudsko biće, nego ili postane bijeli [[anđeo]] ili [[sotona]]." **"Žena ne voli ljubav koju uviđa, nego koju nagađa." **"Žena se često brani od poroka srčanije i poštenije nego muškarac, jer zna da je ne kontroliše samo jedno lice, nego cijelo društvo, i porodica, i sve ostalo što su ljudi podigli protiv žene." **"Žena uvijek mora da ima nekog koga će mučiti, bilo muža bilo ljubavnika." **"Ženska nježnost, ta čudna snaga koja, nevidljiva a svemoćna, živi u tim slabim stvorenjima, izbija iz njih u najrazličitijim oblicima, i stvara i rastvara živote i sudbine oko sebe." **"Žena vas najviše voli kad ima da ona prašta vama, a ne vi njoj." **"Žene imaju stalnu potrebu da budu voljene, i kad one same ne vole i zato se često predaju i ljudima koji su im inače fizički nemili." **"Mlada žena ima sve iskustvo starije žene, i svu radoznalost i ležernost djevojčice." **"Lijepa je svaka žena, osim one koja misli da to nije, i one koja misli da to jeste." **"Žene su unijele više blagosti i uglađenosti među ljude, nego svi moralisti ovog svijeta." **"Nema nesreće muškarčeve koju žena nije u stanju ili sasvim da neutralizira, ili da veoma ublaži." **"Žena će oprostiti muškarcu i najteže poroke, ali žena ne prašta drugoj ženi ni njene najveće vrline." **"Žena dobro zna da je slaba samo kad voli." == K == *[[Konfučije]] ** "Najteže je imati posla sa ženama i malim ljudima. Ako im se približiš, prestaju biti čedni, ako ih držiš podalje od sebe, postaju kivni." *[[Ksenofont]] **"Čovjek se zaljubi gledajući ženu, a žena se najčešće zaljubi slušajući čovjeka." *[[Kur'an]] **"Ako se bojite da prema ženama sirotama nećete biti pravedni, onda se ženite onim ženama koje su vam dopuštene, sa po dvije, sa po tri i sa po četiri. A ako strahujete da nećete pravedni biti, onda samo sa jednom; ili - eto vam onih koje posjedujete." (''An-Nisa'', 3) **"Allah vam naređuje da od djece vaše - muškom pripadne toliko koliko dvjema ženskima. A ako bude više od dvije ženskih, njima - dvije trećine onoga što je ostavio, a ako je samo jedna njoj - polovina." (''An-Nisa''', 11) **"I draga srca ženama vjenčane darove njihove podajte; a ako vam one od svoje volje od toga šta poklone, to s prijatnošću i ugodnošću uživajte." (''An-Nisa'', 4) **"I navedite dva svjedoka, dva muškarca vaša, a ako nema dvojice muškaraca, onda jednog muškarca i dvije žene, koje prihvaćate kao svjedoke; ako jedna od njih dvije zaboravi, neka je druga podsjeti." (''Al-Baqara'', 282) **Kada neka od žena vaših blud počini, zatražite da to protiv njih četverica od vas posvjedoče, pa ako posvjedoče, držite ih u kućama sve dok ih smrt ne umori ili dok im Allah ne nađe izlaz neki." (''An-Nisa'', 15) **"[[Muškarac|Muškarci]] vode brigu o ženama zato što je Allah dao prednost jednima nad drugima i zato što o­ni troše imetke svoje. Zbog toga su čestite žene poslušne i za vrijeme muževljeva odsustva vode brigu o o­nome o čemu trebaju brigu voditi, jer i Allah njih štiti. A o­ne čijih se neposlušnosti pribojavate, vi posavjetujte, a o­nda se od njih u postelji rastavite, pa ih i udarite; a kad vam postanu poslušne, o­nda im zulum ne činite! - Allah je, zaista, uzvišen i velik!" (''An-Nisa'', 34) **"Nevaljale žene su za nevaljale muškarce, a nevaljali muškarci su za nevaljale žene; čestite žene su za čestite muškarce, a čestiti muškarci su za čestite žene. Oni nisu krivi za ono što o njima govore; njih čeka oprost i veliko obilje." (''An-Nur'', 26) **"O vjernici, zabranjuje vam se da žene kao stvari nasljeđujete, preko volje njihove, i da im teškoće pričinjavate, s namjerom da nešto od onoga što ste im darovali prisvojite, osim ako budu očito zgriješile. S njima lijepo živite! A ako prema njima odvratnost osjetite, moguće je da je baš u onome prema čemu odvratnost osjećate Allah veliko dobro dao." (''An-Nisa'', 19) **"Vi ne možete potpuno jednako postupati prema ženama svojim ma koliko to željeli, ali ne dopustite sebi takvu naklonost pa da jednu ostavite u neizvjesnosti. I ako vi budete odnose popravili i nasilja se klonili - pa, Allah će, zaista, oprostiti i samilostan biti." (''An-Nisa''', 129) **"Žene vaše su njive vaše, i vi njivama vašim prilazite kako hoćete, a pripremite što i za duše svoje." (''Al-Baqara'', 223) *[[Kurt Tucholsky]] **"Kad bi žene vladale svjetskim poslovima, ukinule bi sva oružja - osim jezika." == L == *[[Lord Byron]] **"U prvoj ljubavi žena voli ljubljenoga, a u drugima voli ljubav." *[[Ludwig Börne]] **"U žena je ljubav jednako često i kći i majka ljubomore." == M == *[[Majka Tereza]] **"Samo žena može stvoriti porodicu. Ali i [[porodica]] se može raspasti zbog žene." *[[Maksim Gorki]] **"Voljena žena ne stari." *[[Marcello Mastroianni]] **"Žene su nalik na kišobran - nekoliko zahvata i stvar je već napeta." *[[Mario Adorf]] **"Uspješan muškarac je onaj koji zarađuje više nego što njegova žena može potrošiti. Uspješna žena je ona koja nađe takvog muškarca." *[[Mehmed Meša Selimović]] **"...ko bi znao šta je u [[Misao|mislima]] žensku stvorenju, to je zatvorena i nepristupna pećina, godinama s njom hljeb i postelju dijeliš pa ne znaš ko je ni kakva je, obilaziš oko njenog tijela, držiš ga u rukama, a u njoj ne znaš šta je, ne vidiš šta misli. Pa čovjeku dođe žao, učini mu se da je sam na svijetu." (''[[Magla i mjesečina]]'') **"...žene su kao djeca, ne pitaj ih, ne izazivaj prkos, rasturiće se oblak sam od sebe ako se praviš da ne vidiš." (Ibid.) **"Kako joj drago, rekao bi njegov otac. Širok joj svijet, otvoren put. Ne goni je, ne pokazuje prstom na vrata, sigurna je i ne strahuje da će je otjerati, pa nema šta da čuva. Suviše joj je lijepo bilo, eto to je, a čovjek je proklet, dobar je samo kad mu je rđavo. Kako joj drago. Žena je kao mačka, ne veže se za čovjeka, i ne treba žaliti ako ode." (Ibid.) *[[Michel Tournier]] **"Kad su oči žene zamagljene suzama, onda je [[muškarac]] taj koji ne vidi jasno." *[[Miguel de Cervantes]] **"Ženski savjet nije bog zna šta, ali glup je onaj ko ga ne primi." *[[Milan Kundera]] **"Spavati sa ženom i voditi [[ljubav]] sa ženom su dva odvojena osjećanja, ono prvo je požuda, ovo drugo je ljubav." *[[Mór Jókai]] **"Žena koja iskreno ljubi, ne može biti ni zla ni nevjerna." *[[Muhammed]] **"Četiri elementa dolaze u obzir i utječu na čovjeka prilikom odabiranja određene osobe za ženu: ljepota, porijeklo, bogatstvo i moralni kvaliteti (vjera). A ja ti preporučujem da paziš na moralne i duševne kvalitete i da tražiš takvu ženu. (Buhari) **"Da nečija glava od vas bude ubodena željeznom iglom bolje mu je nego da dodirne ženu koja mu nije dozvoljena." (prenosi se od M’akel ibn Jesara, radijallahu anhu, Taberanu u Kebiru (486), kaže Hejsemi “Medžme’i” (4/326): “Njegove ravije su ravije Sahiha”, a Albani ga je ocijenio vjerodostojnim u “Sahiha” (226) i “Sahihul-džami’i” (5040)) **"Da sam ikome naredio da čini sedždu drugome, naredio bih ženama da čine sedždu svojim muževima, radi prava koja im je Allah dao nad njima." (Ebu Davud, Hakim, Tirmizi) **"Najblagoslovljenija je ona žena koju je najlakše opskrbiti." (Ahmed) **"Nije naš onaj koji odvrati ženu od njezina muža." (Ebu Davud, Nesai) **"Proklet je onaj koji opči sa ženom u analni otvor." (Ebu Davud) **"Žena koja umre, a njezin muž bude zadovoljan s njom, ući će u Džennet." (Tirmizi) **"Ženi koja zatraži od svog muža razvod braka, bez opravdanog razloga, biće uskraćeni dzennetski mirisi." (Ahmed, Ebu Davud) **"Ženite se, jer vam žene doista donose blagoslov u kuće." (Bezzar) **"Ženska će osoba kod udaje gledati da se uda za pobožna, čudoredna, ljubazna i darežljiva muža, a paziće da se ne uda za pokvarena čovjeka. Mlade djevojke ne treba udavati za stare, niti za pokvarene ljude. Treba da se udaju za svoju priliku." (Ibni Abidin) *[[Muhammad Ali]] **"Ako vas žena pobjeđuje u tenisu, promijenite sport. Ako vas žena pobjeđuje u boksu, promijenite ženu." *[[Mustafa Busuladžić]] **"Temelj porodice je žena-majka. Materinstvo je suština ženina bića. Po tome je žena nositeljka životnog kontinuiteta. Materinstvo je najuzvišeniji i prirodni poziv žene, njezina glavna uloga na zemlji. Na području materinstva žena je superiorna (ima veću vlast) nad muškarcem." (časopis El-Hidaje, 7. marta 1943.) == N == *[[Napoleon Bonaparta]] **"Lijepa se žena sviđa očima, dobra žena sviđa se srcu; jedna je dragulj, druga riznica." *[[Nick Nolte]] **"Za ono što žene čine za svoj izgled, svaki trgovac polovnim automobilima bi dospio u zatvor." *[[Nikola Tesla]] **"Nikad ne vjeruj sjaju u očima žene! To je vjerovatno svjetlo što prodire kroz njenu šuplju glavu." *[[Nizami]] **"Šta je zapravo žena? Jedna zdjela puna neiskrenosti i zlobe; mir, kad je gledaš izvana, a rat, kad ti svoju nutrinu pokaže." (''[[Medžnun i Lejla]]'') *[[Novalis]] **"Sa ženama je nestala ljubav, a s ljubavi žene i zato se jedno ne može shvatiti bez drugoga." == O == *[[Oscar Wilde]] **"Muškarci uvijek žele da budu ženina prva ljubav. Žene su u tome prefinjenije: žele da budu njihova posljednja ljubav!" **"Nema na svijetu ničeg poput vjernosti udate žene. To je stvar o kojoj ni jedan oženjeni muškarac ništa ne zna." **"Neugledne žene uvijek su ljubomorne na svoje muževe, lijepe to nisu nikada." **"Postoji samo jedna doista velika tragedija u životu žene. To je činjenica da je njena prošlost njezin ljubavnik, a njena budućnost njezin muž." **"Sa svakom ženom razgovaraj kao da je voliš, a sa svakim muškarcem kao da ti je dosadan." **"[[Muškarac]] može biti [[Sreća|sretan]] sa svakom ženom, sve dotle dok je ne zavoli." == P == *[[Paul-Jean Toulet]] **"Žene nam rijetko kada oproste ako smo [[Ljubomora|ljubomorni]], ali nam nikada neće [[oprost]]iti ako to nismo." *[[Pauline Frederick]] **"Kada muškarac ustane da govori, ljudi ga obično prvo slušaju pa tek onda gledaju. Kod žena je drugačije. Njih prvo ljudi pogledaju, pa ako im se svidi to što vide, tek onda slušaju." *[[Pearl Buck]] **"Ako su muškarci od ovog svijeta napravili toliko zbrku, njih su ipak rodile žene! Prema tome, svako ima svoj dio odgovornosti." **"Budi poslušna i radi po svom." *[[Pitagora]] **"Zlato provjeravamo vatrom, ženu zlatom, a muškarca ženom." == R == *[[Rainer Maria Rilke]] **"Nije zanimljivo ono što vam žene kažu, zanimljivo je ono što prešute." **"Žene treba obožavati ili ostavljati. Ništa između toga. " *[[Rita Runder]] **"[[Muškarac|Muškarci]] sve zaboravljaju; žene sve pamte. Zato muškarci trebaju reprize utakmica." == S == *[[Salvador Dali]] **"Kad neka žena kupuje mušku košulju, onda je zaljubljena. Kad je pegla, onda je udata. Ako pri tome i pjeva, ona je i prvo i drugo." **"Najiskrenije [[Želja|želje]] žene moraju se proučavati sa njenih zatvorenih [[oči]]ju." *[[Sela Ward]] **"Žene stvarno žele stići na vrijeme. Samo što sve počinje tako prokleto rano." *[[Sokrat]] **"Treba više strahovati od ljubavi žene nego od mržnje muškarca!" *[[Sören Kierkegaard]] **"Može se neka žena zakonski posjedovati, a da se ne posjeduje, kao što se može sasvim dobro posjedovati, a da se ne posjeduje zakonski." *[[Stanislaw Jerzy Lec]] **"Možete li zamisliti ženu koja bi svom dragom dopustila da tokom 1001. noći priča bajke?" *[[Silvio Stanojević]] **"Kad si s drugim tuga me obuzme, tuga što mi srce cepa, gubim volju za životom, a tebe briga nije za moju bol, ti s drugim se ljubuješ, a ja se pitam: ˝Zašto?˝" **"Ja ne mogu zaboraviti što bilo je, ja voljah te, i ti voljaše mene, naša ljubav bijaše stablo što ga grom rascjepa, naše duše više nisu jedna, zbog tebe, kurvo, što me izda, ja se upitam: ˝Eli! Eli! Lama azartani?!˝" == V == *[[Victor Hugo]] **"Kada ne bi bilo žena, dijamant bi bio samo običan kamenčić!" **„Kada ti se žena obraća uvijek slušaj šta ti govori [[oči]]ma.“ **"Prvih dana [[Bog]] je stvorio ženu, a zbog njenog zadovoljstva ružu." *[[Vissarion Belinsky]] **"Žena - nije ljubavnica, već prijatelj i saputnik u našem životu, i valja nam se unaprijed privikavati na misao da ćemo je voljeti i kad postane starija, a i onda kad bude starica." *[[Vilar Ester]] **"Žena ima moć hladnijeg.." ==W== *[[William Shakespeare]] **"Slabosti, ime ti je žena." **"To je žena - njoj se udvarati može; ::To je žena - te se može osvojiti; ::To je Lavinija, i zato se voli." (''[[Tit Andronik]]'') **"Žena prezire često i ono ::Što je najviše zadovoljava." (''[[Dva plemića iz Verone]]'') **"Pokazaće sada igra ova ista: ::Žene smo vesele al' obraza čista; ::Mi zlo ne radimo, šalimo se samo, ::Al' o miri staru poslovicu znamo." (''[[Vesele žene vindzorske]]'') **"I šta, zar ja! Ja volim! Prosim ja! ::Ja želim neku ženu! Ženu što je ::Njemačkom slična [[sahat]]u, koji, ::Opravljan stalno, stalno je u kvaru ::I kako valja nikad ne radi, ::Te, mada vrijeme vajno kontroliše, ::Uporno mora da se kontroliše, ::Ne bi li kako valja radio!" (''[[Uzaludni ljubavni trud]]'') **"Nauk iz ženskih očiju izvlačim: ::Temelj su one, osnovica, knjige, ::Visoka škola sva, iz koje vrca ::Istinska iskra Prometejeva." (Ibid.) == Ž == *[[Ža Ža Gabor]] **"Kad god žene žele da od [[Muškarac|muškarca]] naprave pitomu ovcu, one mu kažu da je [[lav]] sa čeličnom voljom." == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Ljubomora lakomislene žene pokazuje se u brakolomstvu, a ljubomora kreposne žene u suzama." *[[Armenske poslovice]] **"Hiljade muževa ubijeno je zbog njihovih lijepih žena." **"Kuća bez žene - mlin bez vode." *[[Baskijske poslovice]] **"Lijepa žena, rat u kući." *[[Bosanske poslovice]] **"Čak i na istom jastuku muž i žena različito sanjaju." *[[Danske poslovice]] **"Ko hoće sakriti svoj novac, ne smije ga stavljati ženi pod jezik." *[[Engleske poslovice]] **"Reci ženi da je lijepa, pa će brzo pobudaliti." *[[Eskimske poslovice]] **"Ako ti je žena dobra, druga ti ne treba." *[[Francuske poslovice]] **"Žena voli kad može, [[muškarac]] kad hoće!" *[[Indijske poslovice]] **"Čovjekovu prirodu mogu izmijeniti samo dvije stvari; novac i žena." *[[Kineske poslovice]] **"Kad nam se sreća smiješi sretnemo prijatelje; kad nam okrene leđa sretnemo lijepu ženu." *[[Kurdske poslovice]] **"Više vrijedi biti muškarac jedan dan nego žena deset dana." *[[Latinske poslovice]] **"Kad se ugase svijeće, sve su žene iste." **"Najbolja je ona žena koja slušajući umije zapovijedati." **"Neko vrijeme sam bio bogat, ali me tri stvari učiniše siromašnim: [[kocka]], [[vino]] i žene." **"Orah, magarac i žena povezani su sličnim zakonom. To troje ne čini ništa dobro ako izostanu batine." *[[Njemačke poslovice]] **"Lijepa žena uvijek je u pravu." **"Vino je mnoge čedne žene bacilo na leđa." *[[Perzijske poslovice]] **"Žena je nesreća, ali nijedan [[dom]] neka ne ostane bez te nesreće." *[[Poljske poslovice]] **"Bog nije malo kaznio onu kojoj je dao ružno lice, a milostivo srce." *[[Španske poslovice]] **"Čast i novčanik ne daj u ruke mlade žene." *[[Talijanske poslovice]] **"Kad se lijepa žena smije, novčanik plače." **"Lijepa žena je kao slabo utvrđeni grad; lako se zauzima ali se teško brani." **"Ljubav ženama daje duha, a muškarcima ga oduzima." **"Žena bez časti nikada nije ni bila lijepa." *[[Turske poslovice]] **"Dobro vino i lijepa žena - to su dva najljepša otrova." == Također pogledajte == *[[Djevojka]] *[[Majka]] **[[Trudnoća]] *[[Muškarac]] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] s61q6wm0yt3qheyo7ljm10f24l1ssds 0 2801 58187 57200 2017-09-16T15:34:33Z Harač 23 /* Citati */ 58187 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[A. John Simmons]] **"Mi moramo zapamtiti da tamo gdje nema svijesti saradnje, gdje nema zajedničkog plana ili svrhe, ne postoji šema saradnje. Ne mislim da mnogi od nas mogu iskreno reći da smatramo naše političke živote kao proces zajedničkog rada i činjenjenja nužnih žrtava za svrhu unaprijeđenja zajedničkog dobra. Centralnost i naizgled nezavisnost vlada ne čini prirodnim misliti o političkom životu na ovaj način. Možda, onda, ne trebamo misliti o savremenim političkim zajednicama kao suštinski ili u dijelu poduhvatima saradnje na velikoj razini." (''[[Opravdanje i legitimnost]]'') *[[Albert Einstein]] **"Moj politički ideal je demokracija. Poštujmo svakog čovjeka kao biće i ne pravimo ni od koga idola." *[[Alexis de Tocqueville]] **"U politici se riskira smrt zbog predugog pamćenja." *[[Antoine de Rivarol]] **"Politika je kao sfinga iz basne: proždire sve one koji ne riješe njene zagonetke." *[[Bertolt Brecht]] **"Ko je protiv politike, ustvari je za politiku koja se provodi nad njim." *[[Bjørnstjerne Bjørnson]] **"Istina u politici mora čekati dok nekome ne postane potrebna." *[[David Miller]] **"Politika, tvrdim, mora se smatrati načinom rješavanja neslaganja i rješavanja problema kolektivnog djelovanja kroz procedure i putem institucija koje gotovo svi njeni subjekti smatraju autoritativnim. Odluke do kojih se dolazi moraju, ako je nužno, biti provođene prinudno, ali većina njihovih adresata mora uzimati njihov autoritativni karakter kao razlog za povinovanje. Stoga pitanje legitimnosti - šta daje instituciji ili proceduri prikladnu vrstu statusa takvu da njene odluke budu tretirane kao autoritativne - jeste centralno za politiku." (''In What Sense Must Political Philosophy be Political?'') *[[Frano Supilo]] **"Najveći politički činilac na svijetu je trbuh. To je mašina koja sve pokreće." **"U politici postoje dvije metode koje predstavljaju dvije devize: frangar non flectar i flectar non frangar, tj. skršit ćeš me, ali me nećeš saviti i savit ćeš me, ali me nećeš skršiti." *[[Gerald Gaus]] **"Politika, mogli bi reći, jeste nastavak etike drugim sredstvima. Pravna država predviđa okvir za građane da presuđuju svoje neodlučujuće poglede o tome koja nametanja u javno opravdana." (''[[Opravdavajući liberalizam]]'') *[[Gojko Berić]] **"Politika je veliki mamac za ovdašnje vjerske autoritete, takoreći njihova strast i najvažnije dopunsko zanimanje." *[[Hannah Arendt]] **"Jer, politika nije dječja igra - posluh i potpora u politici su jedno isto." (''[[Eichmann u Jeruzalemu: Izvještaj o banalnosti zla]]'') **"Hrabrost je nezaobilazna jer u politici nije život, već svijet na kocki." (''[[Između prošlosti i budućnosti]]'') *[[Hasan Kafi Prušćak]] **"Nema [[vlast]]i bez ljudi, ljudi bez materijalnih dobara, materijalnih dobara bez prosperiteta, niti prosperiteta bez [[Pravda|pravde]] i dobre politike." *[[Jeremy Waldron]] **"Vjerovatnost ustrajnog neslaganja mora se smatrati [...] kao jedan od elementarnih uslova savremene politike [...] [N]eslaganje između građana o tome šta treba da učine, kao političko tijelo, jeste ''okolnost politike''. To, naravno, nije sve što čini okolnosti politike: postoji i uočena potreba da se djeluje zajednički, čak i ako se ne slažemo o tome šta da činimo. Poput oskudice i ograničenog altruizma u slučaju pravde, okolnosti politike su povezan par: neslaganje ne bi bilo važno da ljudi ne preferiraju zajedničku odluku; a potreba za zajedničkom odlukom ne bi stvarala politiku kakvu je poznajemo da barem ne postoji potencijal za neslaganje o tome šta treba da bude zajednička odluka. Po ovom objašnjenju, zamišljajući da nema postojanosti neslaganja jeste poput zamišljanja da nema oskudice u objašnjenju distributivne pravde. Naravno, u filozofiji ne postoji ništa loše sa stvaranjem određenih idejalnih pretpostavki: ali šta god drugo zamislimo da ne postoji u ''političkoj'' filozofiji, mi ne trebamo zamišljati da ne postoji činjenica da živimo i djelujemo pored mnogih sa kojima postoji malo vjerovatnoće da ćemo dijeliti naše gledište o pravdi, subjektivnim pravima ili političkoj moralnosti." (''[[Dostojanstvo zakonodavstva]]'') *[[John Buchan, I. Baron Tweedsmuir]] **"Javna je služba kruna karijere i mladim ljudima najvrijednija [[ambicija]]. Politika je i dalje najveća i najčasnija pustolovina." *[[Konstantin Kavafi]] **"Napokon, može se čak ::i politici vratit - iz sjećanja, ::hvale dostojnog, na porodične tradicije, ::dužnost prema otadžbini, i druge ::slične zvučne banalnosti." (''Iz škole slavnog filozofa'') *[[Mahatma Gandhi]] **"[[Umjetnost]] [[rat]]ovanja je umjetnost uništavanja ljudi, a politika je umjetnost zavaravanja." *[[Margaret Thatcher]] **"U politici, ako hoćeš da se nesto kaže, pitaj muškog. Ako hoćeš da se nešto napravi, pitaj ženu." *[[Max Frisch]] **"Ko se ne bavi politikom, a već je u političkom članstvu partije, što ne čini tako rado, on služi vladajućoj partiji. " *[[Miroslav Radman]] **"Najbolji naučnici trebali bi podučavati [[Političar|političare]] rigoroznosti u analizi kompleksnih sistema i situacija te umijeću eksperimentiranja. Mali ''pilot eksperimenti'' mogli bi se prakticirati prije primjene na čitave države. Politika bi trebala biti selekcija različitih društvenih projekata koje bi bilo najbolje provjeriti pilot eksperimentom!" (za ''Večernji list'') *[[Miroslav Rožić]] **"Ne patim od nekih posebnih [[strah]]ova, osim što se bojim prljave politike. Taj strah od prljave politike i nije tako čudna pojava, s obzirom na to da upravo takav tip politike vlada na ovim prostorima. Također, politika je ovdje na neki način postala i opasan posao." (za ''Globus'') *[[Novak Kilibarda]] **"...u politici je malo bratstva, u politici je samo interes i korist." *[[Richard H. Pildes]] **"[K]onstitucionalizacija demokratskih politika nosi velika obećanja, ali i velike rizike. Demokratija je kontinuirani proces samokorekcije i samoodređenja, kako se političke zajednice bore oko definisanja vrsta političkih procesa koji će generisati široko prihvaćene, legitimne forme samouprave; rizik je da će konstitucionalizacijom demokratskih politika sudovi pogrešno zalediti u mjestu postojeće demokratske aranžmane i frustrirati moć političkih zajednica da odrede za sebe kako na najbolji način da usavrše demokratski proces. Obećanje je da će sudovi način načine da se bore protiv inherentnih patologija demokratskih sistema, kroz koje politički insajderi pokušavaju da se ustoliče sve dublje u vlasti, kao i u osiguranju da demokratski sistemi ostanu otvoreni, uključivi, i kompetitivni." (''Elections'') *[[Ronald Dworkin]] **"Za mene je "politika" ona vrsta standarda kojom se postavlja neki cilj, obično poboljšanje kakvog ekonomskog, političkog ili društvenog elementa zajednice (mada su neki ciljevi negativni, jer su usmjereni na to da neki postojeći element treba zaštititi od nepovoljne promjene). "Principom" nazivam mjerilo koga se treba pridržavati ne zato što unaprijeđuje ili osigurava ekonomsku, političku ili društvenu situaciju koja se smatra poželjnom, nego zato što je to zahtjev pravde, nepristrasnosti ili neke druge dimenzije moralnosti. Stoga je standard da broj automobilskih nesreća treba smanjiti - politika, a standard po kome niko ne može ostvariti dobit svojim nezakonitim činom - princip." (''[[Shvatanje prava ozbiljno]]'') **"Uvjereni smo da odgovornosti koje imaju naši politički zvaničnici ne bismo mogli opravdati oslanjajući se neposredno na uobičajene zahtjeve ličnog morala pojedinca koje, u nepolitičkom životu, večina nas prihvata i u svom slučaju i za druge. Smatramo da imaju posebnu i složenu odgovornost nepristrasnog ponašanja prema članovima zajednice i pristrasnog ponašanja prema njima u odnosu na strance. To je nešto sasvim drugačije od odgovornosti koju svako od nas prihvata kao pojedinac. Svako od nas tvrdi da je slobodan da sprovodi sopstvena stanovišta, ambicije i sklonosti, slobodan od zahtjeva drugih za podjednakom pažnjom, brigom i sredstvima. Insistiramo na oblasti ličnog moralnog suvereniteta u kojoj svako od nas može da se opredjeli u prilog interesa porodice i prijatelja i da se posveti planovima koji su sebični, ma koliko bili veliki. Svaka zamisao o pravdi ličnog ponašanja, svaka teorija o tome kako se pravedna osoba ponaša prema drugima, ograničava obim ličnog suvereniteta, ali ga nijedna zamisao prihvatljivija za većinu od nas ne eliminiše potpuno. / Zvaničnicima koji djeluju u tom svojstvu ne dopuštamo ga uopće. Kažemo da se oni moraju ponašati prema svim članovima zajednice kao prema jednakima i tada se normalne samopreference pojedinca nazivaju korupcijom. Tu posebnu odgovornost zvaničnika ne možemo ustanoviti prostom primjenom naših svakodnevnih ubjeđenja o individualnoj odgovornosti na okolnosti njihovog slučaja. Neki od zvaničnika imaju veoma veliku vlast. Ali imaju je i mnoga privatna lica i mi nismo uvjereni da se sfera lične slobode građana nužno mijenja sa porastom njihove moći i uticaja [...] Ove najrestriktivnije standarde nepristrasnosti primjenjujemo čak i na one zvaničnike čija je moć relativno mala i u suštini manja od moći mnogih privatnih lica, a ne osjećamo da dužnost zvaničnika prema jednakom obziru slabi kako se smanjuje njihova moć [...] [Da bi ovo objasnili] [p]otrebna nam je [sljedeća] ideja [...]: da zajednica kao cjelina ima obaveze nepristrasnog ponašanja prema svojim članovima i da zvaničnici djeluju kao njeni predstavnici u izvršavanju te odgovornosti. I ovdje, kao i u slučaju korporacije, odgovornost grupe treba tretirati kao nešto što logički prethodi pojedinačnoj odgovornosti zvaničnika." (''[[Carstvo prava]]'') **"Nečiji učinak [impact] u politici je razlika koju on može učiniti, sam po sebi, glasajući za ili birajući jednu odluku radije nego drugu. Nečiji utjecaj [influence], u drugu ruku, jeste razlika koju on može učiniti ne tek sam po sebi, već vodeći ili izazivajući druge da vjeruju ili glasaju ili biraju kako on to čini." (''[[Suverena vrlina: teorija i praksa jednakosti]]'') *[[Stanisław Jerzy Lec]] **"Iz čega si nastao zavisi od genetike - u šta ćeš se pretvoriti, od politike." *[[Voltaire]] **"Nije li politika zapravo samo vještina da se laže u pravi čas." *[[Walter Lippmann]] **"Politička revolucija napreduje; [[država]]-policajac ustupa mjesto državi-proizvođaču." *[[William Butler Yeats]] **"Kako mogu svoju pažnju privuć, / Gledajuć tu curu lijepu k'o sliku, / Na rimsku ili rusku / Ili špansku politiku? / Ipak tu je svjetski čovjek što znade / Sigurno o čemu priča / I političar takođe / Načitan i promišljen čiča, / I možda to što kažu jest istina / Kad to za rat i ratne stvari vežem, / Ali samo čeznem da sam opet mlad / I da je u svom zagrljaju stežem." (''Politika'') *[[Zuko Džumhur]] **"Stare turske hanove po drumovima zamijenile su automobilske stanice na autostradama. Romantičnih drumskih razbojnika, koji su nekada napadali usamljene putnike i karavane, više nema. Zamijenile su ih velike međunarodne kompanije koje napadaju čitave narode. Hajdučija se polako sa carskih džada preselila u međunarodnu politiku." == Poslovice == *[[Portugalske poslovice]] **"Ko se upusti u lov, politiku i ljubav, neće izići kada to želi." == Također pogledajte == *[[Vlast]] *[[Političar]] *[[Vlada]] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Političke teme]] h1u82dorqjqtn0f6l3ga3f7z11nmzqm 0 2802 17003 7185 2006-08-05T14:19:34Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Savršenstvo]] 17003 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Savršenstvo]] l1tke81o8abaqflogyuju80oeffy452 0 2803 54858 48167 2015-08-03T18:51:56Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512096]] na [[d:|Wikidati]] 54858 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Anton Pavlovič Čehov]] **"Drugi dio života kod pametnog čovjeka sastoji se u oslobađanju od ludosti i predrasuda i pogrešnih mišljenja koje je stekao tokom prvog dijela života." *[[Arthur Schopenhauer]] **"Najveća je od svih ludosti – žrtvovati svoje zdravlje, ma šta to bilo; zbog sticanja imovine, zbog napredovanja u službi, zbog učenosti, zbog slave, a da o toj slasti i kratkotrajnim užicima i da ne govorimo. Šta više, zdravlju treba sve podrediti." *[[August von Kotzebue]] **"Od svih ludosti što ih počini djevojka, njena je [[prva ljubav]] jedna od najvećih." *[[Branislav Nušić]] **"[[Mudrost]] je ljudska često zbir ljudskih ludosti." *Film ''[[Crveni zmaj]]'' **'''Will Graham''': "Mislio sam da bi mogli uživati u izazovu. Otkrijte da li ste pametniji od osobe koju tražim." ::'''Hannibal Lecter''': "Onda, podrazumijeva se, ti misliš da si pametniji od mene, jer si bio ti taj koji me je uhvatio." ::'''Will Graham''': "Ne, ja znam da nisam pametniji od vas." ::'''Hannibal Lecter''': "Pa kako si me onda uhvatio?" ::'''Will Graham''': "Imali ste... nedostataka." ::'''Hannibal Lecter''': "Kakvih nedostataka?" ::'''Will Graham''': "Vi ste ludi." *[[Goethe]] **"Svaka smjela ideja u početku izgleda kao ludost." *[[Pedro Calderón de la Barca]] **"Ako ljubav nije ludost, onda nije ni ljubav." *[[Salvador Dali]] **"Postoji samo jedna razlika između luđaka i mene - ja nisam lud" *[[Samuel Beckett]] **"Lud je samo onaj čija se ludost ne poklapa sa ludošću većine." *[[Sigurd Hoel]] **"Ludim smatraju onoga čija se ludost ne poklapa sa ludošću većine." *[[William Shakespeare]] **"Više volim ludost koja me veseli, nego [[iskustvo]] koje me žalosti." == Poslovice == *[[Engleske poslovice]] **"Ljepota i ludost stari su drugovi." == Također pogledajte == *[[Ludilo]] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] nclsvwgh5btbt17knnvt18te39esp3t 0 2804 51916 49592 2014-04-15T04:52:25Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 24 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q190007]] 51916 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Agnar Mykle]] **"Mladost je nešto što imaju samo mladi i što cijene samo stariji." *[[Albert Camus]] **"Bolje prokockati svoju mladost, nego ne učiniti s njom baš ništa." *[[Arthur Schopenhauer]] **"U starosti čovjek se bolje čuva od nesreće, a u mladosti je bolje podnosi." *[[Bernard Shaw]] **"Kao svi mladi ljudi, ti preuveličavaš razliku između jedne i druge mlade žene." *[[Elfriede Jelinek]] **"kada ste mladi, onda uvijek izgledate mlado, kad ste stariji, onda je i tako prekasno." (''[[Ljubavnice]]'') *[[Ernest Hemingway]] **"Mladost imamo da bismo činili gluposti, a starost da bismo žalili za tim glupostima." *[[François de La Rochefoucauld]] **"Kod mladih ljudi srce bolje poznaje ljubav nego ljepotu." *[[Heinrich Heine]] **"U mladosti je [[ljubav]] burnija, ali ne tako jaka, tako svemoćna kao kasnije." *[[Honoré de Balzac]] **"Mladost imamo da bi činili [[glupost]]i, a [[starost]] da bi za tim glupostima žalili!" *[[Ippolito Nievo]] **"Radost je vječna mladost duha." *[[Ivo Andrić]] **"Mladost je sretno doba u kome [[čovjek]] počinje da vjeruje u sebe, a još nije prestao da vjeruje drugima." **"Za one koji su nošeni mladošću i gonjeni željom, i dužina očekivanja i gorčina neizvjesnosti samo su sastavni dio velike slasti koju ljubav svakome obećava." *[[Jonathan Swift]] **"Nijedan mudar čovjek nije nikad poželio da bude mlađi." *[[Jovan Dučić]] **"Kad bi mladost imala [[Filozofija|filozofiju]] staraca, na [[svijet]]u ne bi bilo ni jednog sunčanog dana." *[[Konfučije]] **"Još u mladosti treba da odsječeš štap na koji ćeš se oslanjati u [[starost]]i." *[[Marlon Brando]] **"Stariji vjeruju u sve, ljudi srednjih godina sumnjaju u sve, a mladi znaju sve." *[[Martin Kessel]] **"Mladost prezire posljedice, i u tome je njezina snaga." *[[Moira O'Neill]] **"Mladost traje časak, [[ljepota]] je cvijet, al' [[ljubav]] je dragulj što osvaja svijet." *[[Nikolaj Vasiljevič Gogolj]] **"Mladost je srećna, jer za nju postoji budućnost." *[[Sokrat]] **"Mladi ljudi koji žele da se uzmu naliče na ribice koje se igraju pred ribarskom mrežom: sve žure i guraju se da uđu unutra, dok se nesrećnice koje su već unutra uzalud muče da izađu napolje." *[[Svetlana Velmar-Janković]] **"U ranoj mladosti sebe sam doživljavala kao neprivlačnu djevojku. Čudila sam se da ipak postoje primjerci muškog roda koji se zanimaju za mene i da ja baš umijem odgovoriti na to njihovo zanimanje." (''za "Blic"'') == Poslovice == *[[Indijske poslovice]] **"Na početku čovjekova života stoji neznanje, u zreloj dobi patnja, a u starosti žalost." *[[Kineske poslovice]] **"Mladost predlaže, starost odlaže, sredina izvršava." *[[Korejske poslovice]] **"Kad starac pogriješi, kaže se da je sišao s pameti; kad mlad čovjek pogriješi kaže se da još nije došao pameti." *[[Njemačke poslovice]] **"Mladost je mana koja se svakim danom ispravlja." == Također pogledajte == *[[Starost]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} pu3wldhuiwouo8bydjssp02smu3sna6 0 2805 52187 48334 2014-04-15T17:27:04Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 19 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q8432]] 52187 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Anatole France]] **"Ono što ljudi nazivaju civilizacijom, to je sadašnje vrijeme, a ono što nazivaju varvarizmom, to su prošla vremena. Sadašnje vrijeme zvat će varvarskim kad bude prošlo." *[[Frank Herbert]] **"Svaka civilizacija mora da se bori sa silom nesvjesnog koja je u stanju da zaustavi, izda ili opozove gotovo svaku svjesnu namjeru zajednice." (''[[Dina]]'') *[[Rabindranath Tagore]] **"Civilizaciju ne smijemo suditi i cijeniti na temelju toga koliku je [[moć]] ostvarila, već po tome koliko je u svojim [[zakon]]ima i djelima izrazila [[ljubav]] prema [[čovjek]]u." *[[Zuko Džumhur]] **"Granice između civilizacije i varvarstva leže duboko zakopane u pijesku pustinje..." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] k0g4w52fck94npj6hsqr0qlmizotrz5 0 2806 51930 50206 2014-04-15T05:25:12Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 15 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q169251]] 51930 wikitext text/x-wiki ------ == Citati == *[[Baruch Spinoza]] **Tuga prenosi čovjeka iz veće savršenosti u manju." *[[Dan Fogelberg]] **"Prolazili su kroz tvoju tugu i ostavili te ::kako beskrajno miran... ::sjediš među suvenirima." (''Souvenirs'' - 1974.) *[[Goethe]] **"Nijedna radost bez tuge ne biva!" (''[[Faust]]'') *[[Ivan Cankar]] **"Nema ljepše nade od one što je nikla iz tuge i nema ljepših snova od onih što ih rađa bol." *[[Miguel de Cervantes]] **"Kad se ima [[kruh]]a tad je i tuga lakša." *[[Rabindranath Tagore]] **"Cvijet sa tugom gubi latice, ali umjesto njih s radošću očekuje plod." *[[William Shakespeare]] **"Kada dolazi tuga - dolazi u mnoštvu." == Poslovice == *[[Češke poslovice]] **"Grožđe tuge daje najbolje vino." *[[Francuske poslovice]] **"Bogatstvo se stiče znojem, posjeduje strahom, a napušta tugom." *[[Kineske poslovice]] **"Ako si strpljiv u jednom momentu ljutnje, izbjeći ćeš sto dana tuge." *[[Latinske poslovice]] **"Ako možeš, ne padaj u tugu, a ako ne možeš, onda je bar ne pokazuj." == Također pogledajte == *[[Suze]] *[[Plač]] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] p8s5h403ywj4gijtzbm31mim42pa8tv 0 2807 51443 48044 2014-04-13T11:46:46Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 13 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q728]] 51443 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Baruch Spinoza]] **"Duše se ne pobeđuju oružjem, nego ljubavlju i blagorodnošću." *[[Kurt Tucholsky]] **"Kad bi žene vladale svjetskim poslovima, ukinule bi sva oružja - osim jezika." *[[Mahatma Gandhi]] **"[[Sila]] je oružje slabih; [[nenasilje]] je oružje jakih." *[[Martin Luther King, Jr.]] **"Nenasilje je moćno i pravedno oružje. Uistinu, ono je jedino oružje u historiji; ono napada bez ostavljanja rana i ono čini plemenitim onoga ko ga upotrebljava." *[[Muhammed]] **"Ko upotrijebi protiv nas oružje - nije naš. A i ko nas vara - nije naš!" (''Muslimova zbirka hadisa'', 1235.) *[[Rabindranath Tagore]] **"[[Čovjek]] je od oružja učinio svog [[bog]]a. I kad oružje pobjedi, čovjek će ostati poražen." == Poslovice == *[[Latinske poslovice]] **"Oružje pobjeđuje ljudske zakone." ==Također pogledajte== [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} qsl08882dvymj08ssi8v80xrpnz03yk 0 2808 37677 37676 2009-10-14T14:34:55Z Harač 23 /* Citati */ 37677 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Abdulah Sidran]] **"Tamo je Pobjednik podigao hram, od pobjeda ::silnih da iskupi dušu." (''Šetnja sa Stevanom'') *[[Arhidam]] **"Pogledaj tvoju sijenku i vidjećeš da nije ništa veća nego što je bila prije tvojih pobjeda." *[[Bjørnstjerne Bjørnson]] **"Ondje gdje nema nikakve [[borba|borbe]], ne može biti niti pobjede." *[[Bruce Barton]] **"Velike pobjede ostvaruju samo oni koji se usuđuju vjerovati da je nešto u njima nadmoćno okolnostima." *[[Goethe]] **"Podcjenjivati neprijatelja prije smrti je glupost, poslije pobjede podlost." *[[Helen Keller]] **"Posrćem, padam, ustajem...Teškom mukom nastavljam dalje, ali idem naprijed...Sve sam željnija i sve više i više se penjem. Nazirem sve širi horizont. Svaka je borba - pobjeda." *[[Jean-Baptiste Poquelin Molière]] **"Što je veća prepreka to ima više [[Slava|slave]] u pobjedi." *[[Jean de La Fontaine]] **"Najljepša je pobjeda pobijediti svoje srce." *[[Lao Tse]] **"Ne treba slaviti pobjede nad drugima, oni koji ih slave - krvoločni su. Ne širimo misli ubojica svijetom." **"Onaj ko poznaje druge je mudar, onaj ko poznaje samog sebe je prosvjetljen, onaj ko može pobjediti druge je jak, onaj ko je pobjedio samog sebe je svemoćan." *[[Nedžad Ibrišimović]] **"A meni muslimanu i [[poraz]] je pobjeda. To musliman zna." ("Bosna je svoja" - decembar, 1990. - ''Ruhani i šejtani inspiracija'') *[[Rabindranath Tagore]] **"[[Čovjek]] je od oružja učinio svog [[bog]]a. I kad [[oružje]] pobjedi, čovjek će ostati poražen." *[[Tata u akciji]] **'''Mrs. Gwyneth Harridan''': "Moja draga Jennifer... U [[život]]u, ima pobjednika i ima gubitnika; i da bi pobijedila, moraš igrati prljavo!" == Poslovice == *[[Kineske poslovice]] **"[[Čovjek]] koji može pobijediti druge - jak je; čovjek koji pobijedi sebe - svemoćan je." *[[Latinske poslovice]] **"Ljubav će sve pobijediti, i mi se pokorimo ljubavi." **"[[Ljubav]] pobjeđuje sve." **"Ljubav sve pobjeđuje, ali novac pobjeđuje i ljubav." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} dzwy8oxswvw74fffuzck8ygffqts6k5 0 2809 31799 29145 2007-07-05T18:38:32Z Harač 23 /* Citati */ 31799 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Elbert Hubbard]] **"Ne postoji poraz, izuzev prestanka pokušavanja. Nema poraza osim onoga u nama, nema nepremostive prepreke osim naše vlastite unutrašnje slabe namjere." *[[Ernest Hemingway]] **"Ali čovjek nije stvoren za poraze (...) Čovjek može biti uništen, ali ne i pobijeđen." (''[[Starac i more]]'') *[[Nedžad Ibrišimović]] **"A meni muslimanu i poraz je [[pobjeda]]. To musliman zna." ("Bosna je svoja" - decembar, 1990. -''Ruhani i šejtani inspiracija'') *[[Nizami]] **"Težak je pad onog koji prije nije padao!" (''[[Medžnun i Lejla]]'') *[[Rabindranath Tagore]] **"[[Čovjek]] je od oružja učinio svog [[bog]]a. I kad [[oružje]] pobjedi, čovjek će ostati poražen." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 436t7np0aw20p0k9m9ve0n2er8gciz2 0 2810 51369 47429 2014-04-13T02:03:24Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 11 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q193942]] 51369 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Damir Uzunović]] **"Strasti (ljubav, bol, sreća, čežnja, žalost, tuga, dijete, smrt...) raznesu čovjeka i učine ga smrtnim. Bojim se da bi čovjek između strasti i besmrtnosti uvijek izabrao strasti." *[[David Mitchell]] **"Kako je vulgarna te čežnja za besmrtnošću, kako tašta, kako lažna. Kompozitori su tek crtači pećinskih crteža. Muzika se komponuje jer čovjek misli kako će zima vječno trajati i kako će ga, ako ne komponira, vuci i mećave to prije zgrabiti za vrat." (''[[Atlas oblaka]]'') *[[Jean-Jacques Rousseau]] **"Kad bi nam neko ponudio besmrtnost na zemlji, ko bi htio primiti taj žalosni poklon." *[[Jean Richepin]] **"Kad bih bio i besmrtan, izmislio bih [[smrt]] - da se uvjerim u ljepotu [[život]]a." *[[Jorge Luis Borges]] **"Besmrtnost je uzaludna; osim [[čovjek]]a, sva stvorenja su besmrtna jer ne znaju za smrt; božanska; užano i neshvatljivo je biti svijestan besmrtnosti." (''[[Besmrtnik (Borges)|Besmrtnik]]'') *[[Ludwig Wittgenstein]] **"6.4311 Smrt nije događaj u životu. Smrt se ne doživljava. Ako se pod vječnošću ne misli beskonačno trajanje vremena, nego nevremenitost, tada vječno živi onaj koji živi u sadašnjosti. Naš život je isto tako beskrajan kao što je naše vidno polje bezgranično. ::6.4312 Vremenska besmrtnost čovjekove duše, to jest dakle njen vječni dalji život i poslije smrti, ne samo što nije ni na koji način zajamčen nego prije svega ta pretpostavka uopće ne pruža ono što se njome uvijek htjelo postići. Ta zar se rješava neka zagonetka time što živim vječno? Nije li taj vječni život isto tako zagonetan kao i sadašnji? Rješenje zagonetke života u prostoru i vremenu leži izvan prostora i vremena. (Nisu problemi prirodne nauke ono što treba riješiti)." (''[[Tractatus Logico-Philosophicus]]'') *[[Pindar]] **"O [[Duša|dušo]] moja, [[život]]u besmrtnom ti ne teži, :već polje mogućeg ti iscrpi" (''Treća Pitijska oda'') *[[Rabindranath Tagore]] **"Izaći iz granica naše senzibilnosti i naše mentalne predodžbe te postići beskrajnu slobodu, takvo je značenje besmrtnosti." *[[Stanisław Jerzy Lec]] **"Prvi uslov za besmrtnost je smrt." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} bodppjesag2ksvwe83xt5w5casx4ww7 0 2811 28994 21560 2007-03-23T19:37:05Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28994 wikitext text/x-wiki '''Nesavršenstvo''' ---- *"Nesavršenstvo nije negacija savršenstva; [[konačnost]] ne poriče [[beskonačnost]]. To se samo cjelina iskazuje u dijelovima, to se beskraj otkriva u granicama." - [[Rabindranath Tagore]] == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Savršenstvo]] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] nrubupna3tgtxhkfzktncam1yk87gpn 0 2812 58549 58548 2018-06-04T21:25:05Z 141.136.161.31 58549 wikitext text/x-wiki ---- *[[Rabindranath Tagore]] **"[[Nesavršenstvo]] nije negacija savršenstva; [[konačnost]] ne poriče [[beskonačnost]]. To se samo cjelina iskazuje u dijelovima, to se beskraj otkriva u granicama." *[[Salvador Dali]] **"Ne boj se savršenosti - nikad je nećeš doseći." *[[Toma Akvinski]] **"Ko je savršen u ljubavi, savršen je u duhovnom životu." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Nesavršenstvo]] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] 3yss3fkqizah07xt11qrcwti9ik8539 0 2813 21204 7206 2006-10-04T18:38:57Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21204 wikitext text/x-wiki *"[[Nesavršenstvo]] nije negacija savršenstva; konačnost ne poriče [[beskonačnost]]. To se samo cjelina iskazuje u dijelovima, to se beskraj otkriva u granicama." - [[Rabindranath Tagore]] [[Kategorija:Tema]] 420d58he93jjjgr3z01p0prg7ianfv5 0 2814 60299 59031 2022-09-05T09:40:50Z Kwamikagami 6606 60299 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == [[file:Infinity symbol (fixed width).svg|frameless|right|120px]] *"[[Nesavršenstvo]] nije negacija savršenstva; [[konačnost]] ne poriče beskonačnost. To se samo cjelina iskazuje u dijelovima, to se beskraj otkriva u granicama." - [[Rabindranath Tagore]] * "Samo su dvije stvari na svijetu beskonačne, svemir i ljudska glupost, samo što za svemir još nismo sigurni." - [[Albert Einstein]] ----- == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] c89dk1wm6wql8j5249k9bw5ahhmc00s 0 2815 22101 7208 2006-10-04T18:58:21Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22101 wikitext text/x-wiki *"Nijedan [[narod]] ne može se spasiti sam odvajajući se od drugih. Ili se spašavajmo zajedno, ili zajedno propadnimo." - [[Rabindranath Tagore]] [[Kategorija:Tema]] dfssktlupvz2otiaa6fuktwk2iyu1ff 0 2816 57803 57409 2017-04-16T17:19:33Z Harač 23 /* Citati */ 57803 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Abraham Lincoln]] **"Izbori su stvar naroda. Odluka je u rukama naroda. Ako narod okrene leđa toj vatri i sprži zadnjicu, onda će taj isti narod morati da sjedi na plikovima." *[[Anna Stilz]] **"Definišem 'narod' kao grupu koja zadovoljava dva pojedinačno nužna i zajedno dovoljna uslova: a) uslov političke historije: grupa je ustanovila historiju zajedničke političke saradnje dijeleči državu (legitimnu ili ne) u bliskoj prošlosti, i b) uslov političkog kapaciteta: grupa posjeduje sposobnost da danas rekonstituiše i održi legitimnu državu na njihovoj teritoriji." (''Nations, States, and Territory'') *[[Antoine de Rivarol]] **"Narod daje svoju naklonost, ali nikada svoje [[povjerenje]]." *[[Baruch Spinoza]] **"Vidjesmo iz iskustva, da je mržnja prema narodima za Jevreje načelo održanja." *[[Biblija]] **"I iz usta njegovih izlazi mač oštar, da njim pobije ::narode. I on će njima vladati sa žezlom gvozdenim; i on gazi ::tijesak žestokoga vina gnjeva Boga Svemoćnoga." (''Otkrivenje Ivanovo - Apokalipsa'', 19:15) *[[Đorđe Balašević]] **"Kakav smo mi to narod kad je gubav jedina riječ koja se rimuje s ljubav." *[[Fidel Castro]] ** "Ništa nije tako gorko za narod, nego leći [[sloboda]]n i probuditi se kao rob." *[[Frano Supilo]] **"Ko se bavi javnim poslovima naroda, mora imati čist značaj i čiste prste." *[[Goethe]] **"Nikada ne smije čovjek, niti narod, misliti da je došao kraj. Gubitak posjeda lako nadoknadimo. Za druge gubitke nas utješi vrijeme. Samo jedno zlo je neizlječivo - ako narod sam digne ruke od sebe." *[[Hegel]] **"Narod se ne da prevariti u pogledu svog supstancijalnog temelja." *[[Ivan Softa]] **"Neka živi [[nacija]]. Ali nacija narodnog prava, a ne nekolicine povlaštenih ljudi. A kada narod bude vodio naciju, ona neće biti ni potrebna, jer narodi se nikad ne sukobljuju, već njihovi upravljači." (''[[Na cesti]]'') *[[Ivor Jennings]] **"Narod ne može odlučivati dok neko ne odluči ko je narod." (''The Approach to Self-Government'') *[[Jacques Derrida]] **"'Mi' iz deklaracije govori 'u ime naroda'. Ali ovaj narod ne postoji. Oni ne postoje kao entitet, on ne postoji, prije ove deklaracije, ne kao takav. Ako se sam porodi, kao slobodan i nezavistan subjekt, kao mogući potpisivač, ovo može postojati samo u činu potpisa. Potpis stvara potpisivača. Ovaj potpisivač sebe može opunomoćiti da potpiše samo kada on ili ona dođu do kraja [parvenu au vout], ako se može tako reći, svog sopstvenog potpisa, u smislu neke sjajne retroaktivnosti." (''Declarations of Independence'', 1986.) *[[James Wilson]] **"Nužno postoji, u svakoj vlasti, moć protiv koje nema priziva, i koja se, iz tog razloga, može zvati suverenom, i nekontrolisanom [...] Možda bi neki političar, koji nije razmotrio sa dovoljno preciznosti naš politički sistem, odgovorio da je, u našem režimu, suverena vlast povjerena ustavima [...] Ovo mišljenje približava se jedan korak istini, ali je ne dostiže. Istina je da, u našem režimu, suverena, apsolutna, i nekontrolisana vlast ostaje sa narodom. Kako su naši ustavi superiorni u odnosu na naša zakonodavstva, tako je i narod suveren u odnosu na naše ustave. Zaista, superiornost, u ovom posljednjem primjeru, mnogo je veća; jer narod posjeduje nad našim ustavom, kontrolu u činu, kao i u pravu. Posljedica je da narod može promijeniti ustave kada god i kako god žele. Ovo je pravo koje im ne može uskratiti ni jedna uspostavljena institucija." (''Govor od 26. novembra 1787, u Ustavnoj konvenciji Pennsylvanije, okupljene da razmotri stvoreni ustav, od strane federalne konvencije, za Sjedinjene Države'') *[[Joel Colon Rios]] **"Reči da je narod nosilac ustanovljavajuće vlasti znači reći da su oni suvereni i da u vršenju te suverenosti oni mogu stvoriti koji god ustav žele [...] [U]stanovljavajuća vlast je izražaj demokratije na nivou temeljnih zakona." (''[[Slabi konstitucionalizam]]'') *[[Johann Gottlieb Fichte]] **"Narod je de facto i de jure najviša [[vlast]] iznad koje nema drugih vlasti i izvor je svih drugih vlasti i odgovoran je samo pred Bogom." *[[Karl Jaspers]] **"Narod kao cjelina ne postoji. Sva razgraničenja kojih se dohvatimo kako bismo ga odredili, uvijek potiru činjenice. Jezik, državljanstvo, kultura, zajednička sudbina – ništa se od toga ne podudara, već se preklapa. Narod i država se ne poklapaju, kao što se ne poklapaju ni jezik i zajednička sudbina i kultura. / Narod se ne može pretvoriti u pojedinca. Narod ne može herojski da izgine, ne može biti zločinac, ne može moralno ili nemoralno postupati; to mogu samo pojedini pripadnici tog naroda. Narod kao cjelina ne može biti ni kriv ni nevin, bilo u zakonskom, u političkom (ovdje odgovorni počinioci mogu biti samo građani određene države), ili u moralnom smislu. / Kategorički sud o narodu uvijek je nepravedan, jer podrazumjeva lažnu supstancijalizaciju i za posljedicu ima potcjenjivanje čovjeka kao individue. / Svjetsko mnjenje koje jednom narodu natura kolektivnu krivicu isto je ono koje milenijumima misli i govori da su Jevreji krivi za raspeće. / Ko su "Jevreji"? Određena grupa političkih i vjerskih fanatika koja je među Jevrejima tog vremena imala izvesnu moć, i čija je kooperacija sa rimskim okupatorima vodila Isusovom pogubljenju [...] ''Kolektivna krivica jednog naroda'' ili jedne grupe unutar naroda ''ne može postojati'' van okvira političke odgovornosti, ni kao krivična odgovornost, ni kao moralna ili metafizička krivica." (''[[Pitanje krivice]]'') *[[Marko Vešović]] **"Narodi što ovdje žive, tek što su izašli iz jednog ::kafeza, prepali su se slobode, pa potrčali u drugi. ::Onaj je bio zajednički. I tuđ im. I nametnut. Sad ima ::svako svoj. Po mjeri vlasiste duše." (''Iz tri ugla'') *[[Oscar Wilde]] **"Nezadovoljstvo je prvi korak ka napretku nekog čovjeka ili naroda." *[[Pearl S. Buck]] **"Ali, kao što kaže Mariko, čemu pričati o onome što je nekada bilo? Bolje da se sjećamo onoga što vezuje narode." (''[[Živa trska]]'') *[[Rabindranath Tagore]] **"Nijedan narod ne može se [[spas]]iti sam odvajajući se od drugih. Ili se spašavajmo zajedno, ili zajedno propadnimo." *[[Ralph Bunche]] **"Nema ratobornih naroda, samo ratobornih [[vođa]]." *[[Richard S. Key]] **"''[N]arod'' nije entitet od krvi i mesa, a još manje nosilac istinske jedinstvene psihološke volje. Savršeno neposredovan glas ''naroda'' nužno je fikcija." (''Constituent Authority'') **"Jasno je, uistinu, da, samo po sebi, etničko ili lingvističko jedinstvo je nedovoljno da konstituiše narod za sve svrhe. Mora postojati neka zajednička politička svijest. Ne slijedi, međutim, da je prisustvo ili odsustvo kulturno-lingvističke homogenosti irelevantno za vjerovatnoću ustanovljavajućeg autoriteta povezanog sa narodom. Barem u nekim historijsko-političkim kontekstima, amalgamacija neke grupe ljudskih bića u funkcionalnu ustavnu jedinicu pokazalo se nemogućim upravo zbog nemogućnosti pojedinaca da vide jedni druge kao dio zajedničkog naroda." (''Ibid.'') *[[Robert Musil]] **"Da se preko izabranih demokrata može projicirati volja naroda, je naravno samo privid. Ali, ako to predstavlja pokušaj da se o pitanjima različitih interesnih grupa umjesto pištoljem i nožem odlučuje glasanjem, onda je to humaniji i čovječniji postupak." *[[Stjepan Radić]] **"Kada je čovjek na umoru, onda je blizu Bogu, a kada je u zatvoru, onda je blizu svome narodu." *[[Zoran Oklopčić]] **"U kontekstu demokratske borbe protiv korumpiranog, neodgovornog ili ugnjetavačkog režima, pozivanje na volju naroda ima smisla u ''idealnim'' okolnostima gdje, nakon ''iscrpljenja'' od političkog ugnjetavanja, postoji ''široko rasprostranjena'' pobuna - koja ''nije'' praćena ''prostorno-koncentrisanim'' suprotnim iskazima lojalnosti prema režimu - slijeđena ''inkuzivnim'' političkim procesom [[ustav]]otvorstva koji vodi dokumentu potvrđenom od velike večine stanovništva. To je rijetko slučaj. Oni koji insistiraju na osmišljavanju ustavne promjene kao vršenju ustavotvorne vlasti naroda u ne-idealnim, najčešće fluidnim i višeznačnim uslovima moraju biti voljni da se kockaju. Njihova opklada jeste da su funkcionalne pogodnosti “narodnjaštva” nakon sukoba važnije nego rizici povezani sa njegovim prizivanjem tijekom samog ustavnog sukoba. Nema razloga zašto ustavna teorija mora prihvatiti ovaj rizik ustrajno i nepromišljeno. / U kontekstu društvenih sukoba - sukoba socio-ekonomske jednakosti - oslanjanje na volju naroda protiv ustanovljenih ustavnih kanala političke promjene može uvesti progresivne promjene, ali nosi rizik kršenja prava ranjivih nacionalnih, religijskih, seksualnih ili drugih manjina. Njihovi identiteti nisu uvijek usklađeni sa razumijevanjem naroda kao podjarmljenog "plebsa"." (''Three arenas of struggle: A contextual approach to the constituent power of ‘the people’'') *[[Žan Žak Ruso]] **"Koji je, dakle, narod prikladan za zakonodavstvo? Onaj koji je već vezan nekim jedinstvom porijekla, interesa ili ugovora, a još nikad nije nosio pravi jaram zakona; onaj koji nema ni običaja ni praznovjerja snažno ukorijenjenih, onaj koji ne strepi da će pretrpjeti iznenadnu najezdu, i koji, ne miješajući se u rasprave svojih susjeda, može sam da se odupre svakome od njih, ili da se posluži jednim da bi odbio drugoga; onaj čijeg svakog člana mogu svi drugi poznavati, i gdje nije potrebno opteretiti čovjeka većim bremenom nego što ga jedna čovjek može ponijeti; onaj koji može bez drugih naroda, i bez kojeg mogu svi drugi narodi; onaj koji nije ni bogat ni siromašan, i može sam sebi biti dovoljan; onaj, najzad, koji spaja čvrstinu starog naroda s poslušnoću mladoga. Ono što zakonodavstvo čini tegobnim poduhvatom nije toliko ono što treba uspostaviti koliko ono što treba razoriti; a uspjeh i jest tako rijedak zato što je nemoguće naći jednostavnost prirode spojenu s potrebama društva. Istina, teško je naći sve te uvjete objedinjene. Stoga dobro ustanovljene države i jesu tako malobrojne." (''[[Društveni ugovor]]'', II: 10) == Također pogledajte == *''[[Nacija]]'' *''[[Nacionalizam]]'' [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} qgayg4hkd9v555792zu8cg4ahpr0v41 0 2817 29197 21852 2007-03-23T19:38:54Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29197 wikitext text/x-wiki ------ == Citati == *[[Émil Cioran]] **"Čovječanstvo se divi samo onima koji ga vode u propast." *[[Ezop]] **"Da bi vidjeli neprijateljevu propast, neki su spremni i na vlastitu." *[[Hermann Hesse]] **"Silnik propada zbog sile, gramzivac zbog novca, pokorni propada služeći, a onaj koji traži nasladu propada zbog slasti." (''[[Stepski vuk]]'') *[[Rabindranath Tagore]] **"Nijedan [[narod]] ne može se [[spas]]iti sam odvajajući se od drugih. Ili se spašavajmo zajedno, ili zajedno propadnimo." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] gxzhlod9iyhd2tmpvgc2do8ggdlwwqc 0 2818 57590 56795 2017-02-04T16:42:00Z Harač 23 /* Citati */ 57590 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Albert Einstein]] **"Nacionalizam je dječija bolest. To su ospice čovječanstva" *[[Hamdija Pozderac]] **"Nacionalizam je uvijek agresivan i jedinstven po [[zakon]]u spojenih posuda. Ne može se govoriti o manje opasnom nacionalizmu i onom agresivnijem" *[[Jorge Luis Borges]] **"Nacionalizam bi da nas ushiti vizijom Države beskrajno nepodnošljive; ta utopija, jednom ostvarena na zemlji, imala bi nadnaravnu moć da svi požele, i konačno izgrade, njenu antitezu." (''[[Jadni naš individualizam]]'') *[[Enes Kišević]] **"Ne postoji hrvatska, srpska, židovska, bošnjačka ili bilo čija nacionalna [[smrt]]. Smrt je – smrt. Kao što je [[život]] – život. Moj život je u svakom čovjeku, prema tome i moja smrt je u svakom čovjeku. Sve što se svijetu događa i meni se događa. Jedini nacionalizam, koji po meni nije primitivizam, jest pripadnost ljudskoj dobroti i ljudskom srcu. Ako me pitate čiji sam pjesnik, odgovorit ću vam: ja sam pjesnik od takve narodnosti." *[[Nerzuk Ćurak]] **"Mirovni ugovor iz američke vojne baze nametnuo se kao krucijalni politički pojam čiji se sadržaj ne može nadvladati. To znači da se građanima Bosne i Hercegovine Mirovni sporazum nudi kao čisti nezaborav. A, parafrazirajmo Borgesa, ''ako je nešto nezaboravno, ljudi ne mogu misliti ni na šta drugo''. Dejtonski sporazum je nezaboravljujući ugovor, čiji oktrojitelji opetovano šalju poruke da se zemlja ne može misliti u drugom ključu nego ''samo i samo'' u ključu dejtonske klinike na kojoj vlada epidemija nacionalističke zaraze koja se ne može zaustaviti jer je u ''klinici'' sve sumnjivo, osim nacionalizma. Samo je nacionalizam neproblematičan, te je uspio preko svojih ključnih političkih i intelektualnih aktera promovirati kritiku nacionalizma kao ''najgori oblik nacionalizma'' (?!?), dosljedno uskraćujući mogućnost da se bilo koja kritička opservacija nacionalizma (čak i ona koja dosljedno razobličuje ne samo secesijske nego i unitarnograđanske tipove nacionalizma) motri kao ideološki opozit nacionalističkim teorijama i praksama." (''[[Rasprava o miru i nasilju]]'') *[[Will Kymlicka]] **"[G]rijeh metodološkog nacionalizma: tj., da se naturalizira i reificira država-nacija, da se preuveliča njena interna kohezija, i da se pretpostavi da ona definiše prirodne granice politike, društva i kulture." (''Solidarity in diverse societies: beyond neoliberal multiculturalism and welfare chauvinism'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Nacija]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} nu6k1oxzepxqjt0cqtvla9z954rnczb 0 2819 60340 59513 2022-10-08T10:04:11Z 89.146.160.109 dodan citat 60340 wikitext text/x-wiki [[File:Jiangwan Mosque - Eid Al-Adha.JPG|thumb|Musliman]] '''Musliman''' (arapski: مسلم, muslim; na turskom, müslüman) je osoba koja praktikuje [[islam]] kao religiju. ---- * [[Ahmet Didat]] ** "Najveći neprijatelj Islama jeste musliman neznalica! Fanatičan je u svome neznanju, a svojim postupcima nakazi i kvari sliku Islama pa svijet misli da je (ono što on promovira) istinski Islam!" * [[Bill Cosby]] ** "Ja sam kršćanin ali želim reći, muslimani su pogrešno shvaćeni. Namjerno, pogrešno shvaćeni. Svi bismo trebali biti više kao oni. Oni imaju osjećaj, posebno osjećaj prema svojoj djeci. Ne postoji zajednica kao zajednica muslimana crnaca, koja ulaže toliko truda u podučavanju djece pravilnim stvarima, da ne puše ili da ne piju alkohol, da štite svoje žene, oni naređuju poštovanje. A, šta to drugi rade? Žale se na njih, kritikuju ih. Bili bismo bolji svijet ako bi ih više oponašali." (10. juni, New York Post, Fox News) * [[Jürgen Todenhöfer]] ** "Postoji 45 islamskih zemalja (država) koje u zadnjih 200 godina nisu napali nijednu "Zapadnu" državu. Uvijek smo to bili mi, militarističke napade smo mi vršili. U krvavim Krstaškim ratovima, koloniziranju, u Prvom i Drugom svjetskom ratu, zastrašujuća masovna ubijanja od strane kineskih i sovjetskih komunista u Holokaustu - u svim ovim zločinima nisu učestvovali Muslimani. Kada pročitam da u Njemačkoj i pored ovoga 83% ljudi muslimane smatra fanaticima postaje jasno koliko mi malo znamo o islamskom svijetu. Fanatici se nalaze na Zapadu. Nigdje tako puno ljubaznosti i gostoprimstva nisam susreo kao u islamskome svijetu..." *[[Muhamed Filipović]] **"...nisu svi muslimani [[Bošnjaci]], niti su svi Bošnjaci nužnim načinom muslimani. To što neki naš narod nazivaju Bošnjaci-Muslimani je ostatak prošlosti i pokazuje da oni nisu raščistili sa nacionalnim identitetom našeg naroda i da ga limitiraju samo na vrijeme od kad smo mi postali muslimani, kao da smo mi vezani za Bosnu otada, a ranije smo bili nešto drugo. Ništa gore od toga."- oktobar 2005. za Radio Slobodna Evropa o Bošnjacima, bosanskim Hrvatima i Srbima. **"Njihova mržnja je stvar odgoja. Onaj koji se od malena odgaja da je Turčin-musliman, glavni neprijatelj, da ga je opravdano ubiti i da ga treba mrziti, ne može a da ne mrzi nas muslimane, jer nas identificira sa Turcima. Ta je mržnja dio vjerskog i nacionalnog odgoja kod Srba i Hrvata. Mene raduje što mi ne bolujemo od te bolesti i nadam se da će nas zaraza mržnje mimoići, jer ona na kraju ubija onog ko je u sebi nosi." - oktobar 2005. za Radio Slobodna Evropa o srpskoj i hrvatskoj mržnji prema Bošnjacima. *[[Orhan Pamuk]] **"Nijedan se musliman ne bi toliko kidao zato što je zgriješto nesvjesno [...] Dobar musliman zna da je Bog pravedan i razuman i da u obzir uzima namjeru svog sluge. Samo neznalice ptičjeg mozga vjeruju da će završiti u paklu zato što su nesvjesno jeli svinjetinu. Pravi musliman zna da strah od pakla ne služi tome da ga zaplaši, već da zaplaši druge [...] [A]ko čovjek nema zle namjere, u paklu neće završiti." (''[[Zovem se Crvena]]'') *[[Pinchas Goldschmidt]] **"Šta je to postala Evropa? Novi zakoni koji na meti imaju muslimane podsjetnik su vremena kada su maskirani svećenici otimali nevinu jevrejsku djecu i zatvarali ih u manastirima da bi ih "spasili" od ulaska u pakao. U našem slijepom nepovjerenju prema vjerskim razlikama vraćamo se u srednji vijek. Tada je jedini model integracije bio nasilna promjena vjere manjina u vjeru većine." (27.07.2018., Avaz [https://avaz.ba/globus/svijet/400476/goldsmit-upozorava-antimuslimanskim-zakonima-evropa-se-vraca-u-mracni-srednji-vijek]) *[[Samuel Zwemer]] **"Od vas ne tražimo da muslimane preobratite na kršćanstvo. Vaš pravi zadatak je da muslimane udaljite od islama. Ne tražite od njih da se krste i da idu u crkvu, ali ih naučite da žive kao kršćani. Ovo uradite pod plaštom kulture i savremenosti. Bezbožne generacije koje ne znaju za Boga i Poslanika ne mogu razmišljati o velikim idejama i ciljevima, već će živjeti bez vjere, ideje i i ideala. Njihov jedini cilj će biti slijeđenje niskih strasti i poriva, ljenčarenje, novac i lagodan život." (na Misionarskoj konferenciji u Jeruzalemu 1935. godine) *[[Slavoj Žižek]] **"Musliman je ušao u zabranjeno područje ''ate'', neizrecivog užasa: susreo je licem u lice samu ''Stvar''." *[[Zlatan Begić]] **"Evropa se svojih različitosti riješila, davno prije, protjerivanjem, genocidom nad čitavim narodima, itd. I bojim se da oni nas gledaju u kontekstu te svoje vizure, da nas gledaju kao kršćane i kao muslimane. Od Washingtona i Daytona pa do danas, uključujući i ovaj prijedlog. Gdje god postoji jedan musliman, tako nas oni gledaju, gadi mi se što moram ovako da govorim, ali čisto da bi se ljudima objasnilo. I Washington i Dayton i sve ovo što se danas radi, i sav ovaj pritisak koji se radi na nas, sastoji se u tome da gdje odlučuje jedan musliman, da trebaju biti 2 kršćanina koji će ga čuvati. Jedan iz Zagreba, drugi iz Beograda. Jedan da mu drži ruke, drugi ako je moguće da mu stavi šaku preko usta da čak ne može ni govoriti. Mi moramo Evropu podučiti da to tako ne može." (gostovanje na Hayat TV, 5. 10. 2022, povodom nametnutih izmjena Izbornog zakona od strane Visokog predstavnika Christiana Schmidta u Bosni i Hercegovini) *[[Zlatan Ibrahimović]] **"Moj otac je musliman, a majka je katolkinja. Ako neko želi istjerati sve muslimane iz zemlje, onda ću sebi ja odrezati tu muslimansku nogu i poslati je u Švedsku." (komentirajući navode francuskih radikala oko uloge muslimanske zajednice u tamošnjem društvu) [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} pmkf91yevdvin2tzp6do0947no6jg22 0 2820 59779 58163 2021-05-01T14:36:32Z Jalo Taisto 7482 File 59779 wikitext text/x-wiki [[File:Dapperheidgrotepier.jpg|thumb]] == Citati == *[[Abdulah Sidran]] **"rat je veliko zlo, koje hoda ::u kuću dođe, u dušu uđe ::i kuću i dušu uzme" ::(''[[Sarajevski tabut]]'') **"rat je bio mila majka ::što nam učiniše ::ove godine potom" ::(''[[Morija]]'') *[[Aleksandar Hemon]] **"I upravo ti se tada u umu počne kondenzovati krivnja, kap po kap, sve dok se ne pretvori u široku pučinu. Jednom kad rat započne, naši životi pođu svojim nemilosrdno jedinstvenim putanjama, da bi se na kraju ustanovila jasna podjela između onih koji su u ratu i onih koji nisu. Rat, naučit ću, opsjeda." (''[[Knjiga mojih života]]'') **"Poslije sam naučio da je rat najkonkretnija stvar na svijetu, fantastična stvarnost koja sravni tvoj unutarnji i vanjski svijet i svede ga na nivo smoždene duše." (''Ibid.'') *[[Alija Isaković]] **"Zapamtite, ovaj rat je pobrisao i u prah samlio sve što je bilo naše, pojedinačno i zajedničko, i ništa više neće biti onakvo kakvim bijaše." (''[[Antologija zla]]'') *[[Albert Einstein]] **"Četvrti svjetski rat će se voditi močugama i toljagama." *[[Aleksandar Hemon]] **"O ratu treba govoriti [[historija]]. To što je moja situacija uvezana s kolektivnim iskustvom, dio je neke jave. Ali, moja slika je individualna. Nikoga ne predstavljam... [[Novinar]] treba govoriti istinu o životu, historičari trebaju govoriti istinu, političari također. A, [[pisac]] može maštati." (za ''Večernje novosti'') *[[Amir Brka]] **"Tako rat ubija one koji misle da su ga preživjeli." *[[Andrew Bonar Law]] **"Ne postoji nešto takvo kao što je neizbježan rat. Ako do rata dođe, to je zato što je zatajila ljudska [[mudrost]]." *[[Arthur Ponsonby]] **"Kad bukne rat, prva pogine [[istina]]." *[[Bernard Shaw]] **"Vječni se rat vodi između onih koji su na svijetu zato da iz njega izvuku što veću korist i onih koji su tu zato da život na Zemlji učine što ugodnijim za sve ljude." *[[Biblija]] **"On sudi među narodima, govori pravicu mnogim narodima. Oni raskivaju mačeve svoje za raonike, koplja svoja za srpove. Više ne diže mač narod proti narodu i više se ne uči ratu." (''Izaija'', 2:4) *[[Bjørnstjerne Bjørnson]] **"Rat neće nestati prije nego što nestanu misli o ratu." *[[Charles Bukowski]] **"Nema dobrih i loših ratova. Jedina loša stvar u vezi s ratom je poraz. Svi ratovi vođeni su iz takozvanih dobrih razloga obiju strana. Ali samo je razlog pobjednika postajao historijski plemenit razlog. Ne postavlja se pitanje ko je u pravu a ko ne, već ko ima bolje generale i bolju vojsku." (''[[Bludni sin]]'') *[[David Mitchell]] **"Ratovi ne buknu bez upozorenja. Obično počnu kao male vatre na obzorju. Približavaju se. Pametan čovjek gleda ima li dima i sprema se napustiti svoju četvrt, baš poput Ayrsa i Jocaste." (''[[Atlas oblaka]]'') **"Bojim se kako je Dhondt u pravu. Ratovi se nikad ne izliječe, samo se na nekoliko godina pritaje." (''Ibid.'') *[[Deepak Chopra]] **"Nije nam cilj okončati jedan rat ili trideset ratova već iskorijeniti samu zamisao rata." (''[[Mir je put]]'') **"Ratovanje je postalo navika. Za njime posežemo kao što lančani pušač poseže za cigaretom, obećava da će prestati, ali jednostavno ne odustaje od te navike." (Ibid.) *[[Ernest Hemingway]] **"Ali je čvrsto uvjerenje pisca ove knjige da se u ratovima bore najdivniji ljudi koji postoje, ili, ako hoćete, samo ljudi koji su sve divniji ukoliko ih srećete bliže mjestu gdje se vode borbe. Ali ratove stvaraju, izazivaju i počinju isključivo ekonomske suprotnosti, a vode ih svinje koje nastoje da izvuku korist iz njih." (''[[Zbogom oružje]]'' - predgovor) *[[Eshil]] **"U ratu je istina prva žrtva." *[[George S. Patton]] **"Cilj rata nije poginuti za svoju domovinu, već natjerati drugog gada da pogine za svoju." *Film ''[[Gušteri]]'' **'''Swoff''': "Svaki rat je drugačiji, svaki rat je isti." *Tv serija ''[[Helena Trojanska]]'' **"[[Žudnja]] je rat." (''reklamna rečenica'') *[[Horacije]] **"U ljubavi ima dva zla: rat i mir." *[[Hugo Grotius]] **"Gledao sam po kršćanskom svijetu, a također i protiv barbarskih naroda sramotnu samovolju u ratovanju: iz neznanih ili ništavnih uzroka pribjegavalo se oružju, koje, kad se jednom već uzelo u ruke, nije poštovalo nikako ni božje ni ljudsko [[pravo]], kao da se jednom zapoviješću dopustila mahnitost za sve [[zločin]]e." (''[[O zakonima rata i mira]]'') *[[Ivica Dačić]] **"Niko nema pravo reći da se neće ponovo ratovati." *[[Ivo Andrić]] **"Rat, i najduži, samo protrese pitanja zbog kojih se zaratilo, a njihovo rješenje ostavlja vremenima koja nastupaju poslije sklapanja [[mir]]a." *[[Jon Stewart]] **"Ako pratite razultat kod kuće, do sada rat u Iraku je stvorio jednu policijsku državu u toj zemlji i socijalizam u Španiji. Dakle još nema demokratije, ali se zaista približavamo tome." *[[John Maxwell Coetzee]] **"Pa sigurno (...) ako ćemo iskreno, rat i jeste to: nametnuti [[izbor]] nekome ko ga inače ne bi napravio." (''[[Čekajući barbare]]'') **"Rat je otac svih i kralj svih. ::Neke stvara [[bog]]ovima, neke ljudima. ::Neke porobljuje, dok oslobađa druge." (''[[Život i doba Michaela K.]]'') **"''Šta mislite čemu služi rat?'' upitao je K. ''Da biste ljudima otimali [[novac]]?''" (Ibid.) **"Jedini je razlog vođenja ratova povećanje količine [[Sreća|sreće]] u svemiru... ili sam pogrešno zapamtio; možda razmišljam o nekom drugom ratu?" (Ibid.) *[[Josip Broz Tito]] **"Radimo kao da ćemo 100 godina živjeti, pripremamo se kao da će sutra rat." *[[Mahatma Gandhi]] **"[[Umjetnost]] ratovanja je umjetnost uništavanja ljudi, a [[politika]] je umjetnost zavaravanja." *[[Muhammed]] **"Rat je varka." (''Muslimova zabirka hadisa'', 1128.) *[[Nedžad Ibrišimović]] **'''Woland''': "Ali ovo je rat! Ovo je vrijeme ubijanja. Svakih pedeset godina u ovoj zemlji se gnijezdi rat, zemlja mreška, sile pribiru, rastaču, i dašću, zatežu svekolike strune, to su tokovi energija, dobrih - zlih, zlih - dobrih! Talasi!... Ogromni talasi, utihnuća, utihnuća, potom tutnjava, tutnjava i prasak! To se ne smije i ne može prenebregnuti! Ovdje buja zlo! Nabralo se! Ne koncentrira se zlo uvijek tako jako! Ovdje je vrijeme mržnje, ovo nije vrijeme dobrote! Moraš žudjeti za njegovom krvlju, Bosanac...! I Srbijanac žudi za tvojom, ta ubio ti je dijete, kuću spalio, zemlju oteo...! Što se ne opomeneš, o tvrda glavo...?! Mrzi ga, traži ga, ubij ga...! Evo, ja sav ceptim od bijesa, a ti stojiš i buljiš u mene... To je shema utvrđena tisuće godina, zašto iskačeš iz te sheme? Razbiću ti grudni koš, razvaliću njedra tvoje zemlje...! Neka prokulja mržnja i osveta...! Uzvrati!" ::'''Asim''': "Što bi ti bio dobar četni moralista...! Samo znaš šta, ako nas ''živote'' sve ne pobiju, nama valja opet s njima živjeti, a ti ode u svoje zemlje i Holandije..." (''[[Woland u Sarajevu]]'') *Film ''[[Nevidljivi ratnik]]'' **'''Poručnik Ben Gannon''' (''o mogućoj budućoj zamjeni ljudskih pilota sa avionima sa umjetnom inteligencijom''): "Rat je grozan. On treba biti grozan, i ako prestane biti grozan, šta će nas zaustaviti?" *[[Pindar]] **"Rat je onima mio :koji ga iskusili nisu. :Ali oni koji su ga propatili :sa zebnjom u [[Srce|srcu]] dršću :kad vide da se približuje..." (''Pjesnik o ratu'') *[[Platon]] **"Samo su mrtvi vidjeli svršetak rata." *[[Ralph Bunche]] **"Nema ratobornih naroda, samo ratobornih vođa" *Film ''[[Ratna pravila]]'' **'''Pukovnik Terry L. Childers''': "Misliš ako pratiš pisana pravila u ratu da će sve stvari biti u redu? Ljudi umiru, nekada oni su nevini, ali u ratu nevini ljudi umiru!" *Film ''[[Ratovi zvijezda Epizoda V: Imperija uzvraća udarac]]'' **'''Gospodar Yoda''': "Oh, ''veliki ratnik'', hmm? Rat ne čini nekoga velikim." *Film ''[[Rollerball (1975)|Rollerball]]'' **"U nedalekoj [[budućnost]]i, ratovi više neće postojati..." (''reklamna rečenica'') *[[Thomas Hobbes]] **"Izvan državnih zajednica stalno vlada rat svakoga protiv svakoga. Iz ovoga se vidi da se ljudi, dok žive bez zajedničke vlasti koja bi ih sve držala u zajedničkom strahu, nalaze u stanju koja se zove rat, i to u ratu svakoga protiv svakoga (...). U takvom ratu ništa nije nepravedno. U tom ratu svakoga protiv svakoga ništa ne može biti nepravedno. Pojmovima pravog i krivog, pravde i nepravde, ovde nema mjesta. Gdje nema zajedničke vlasti - nema zakona, a gdje nema zakona - nema ni pravde. U ratu su sila i prevara dvije glavne vrline. (...) Strasti, koje navode ljude na mir. Strasti, koje čine ljude sklonim miru, jesu strah od smrti, želja za stvarima koje su potrebne za udoban život i nada da će ih pribaviti svojom radinošću. A razum predlaže pogodna načela za mir na temelju kojih se ljudi mogu pridobiti za sporazum. To su ona načela koja se inače nazivaju „Prirodnim Zakonima.“" (''[[Levijatan]]'') *[[Torquato Tasso]] **"Ko neće mir, neka mu je rat." == Poslovice == *[[Baskijske poslovice]] **"Lijepa žena, rat u kući." *[[Poljske poslovice]] **"Ako ideš u rat, izmoli jedan očenaš; ako se otpremaš na more, izmoli dva; a ako se ženiš, izmoli tri." {{Wikipedia|Rat}} == Također pogledajte == *[[Mir]] [[Kategorija:Tema]] jmhl12bqngakwiknbzlhqd1h796an7q 0 2821 54859 53524 2015-08-03T18:52:06Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 17 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q729]] na [[d:|Wikidati]] 54859 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Frantz Fanon]] **"Starosjedilac zna sve to, i smije se sebi svaki put kada primjeti aluziju na životinjski svijet u tuđim riječima. Jer on zna da nije životinja; i upravo u tom trenutku kada otkrije svoju ljudskost on počinje da oštri noževe s kojima će osigurati svoju pobjedu." (''The Wretched of the Earth'') *''[[Kur'an]]'' **"Sve životinje koje po zemlji hodaju, sve [[ptica|ptice]] koje na krilima svojim lete, svjetovi su poput vas. Mi nismo u Knjizi ništa izostavili i sakupit će se poslije pred Gospodarom svojim." (''Al-An'am'', 38) *[[Leonardo da Vinci]] **"[[Čovjek]] je zaista kralj životinja, jer njegova [[svirepost]] nadmašuje njihovu. Mi živimo od [[smrt]]i drugih. Mi smo hodajuće grobnice!" *[[Muhammed]] **"Zabranjeno je jesti meso životinje koja ima očnjake." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1331.) *[[Poggio Bracciolini]] **"Onaj ko misli da će zadržati vrline svojih predaka velikim brojem pasa, ptica i konja, potucajući se po lovištima i šumama, taj potvrđuje svoje porijeklo među životinjama." [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Životinje]] {{Wikipedia}} [[fr:Animal]] f9kl39shh02bih65uic5wlqwsz6azs2 0 2822 22175 7222 2006-10-04T19:00:02Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22175 wikitext text/x-wiki *"[[Čovjek]] je zaista kralj [[životinja]], jer njegova svirepost nadmašuje njihovu. Mi živimo od [[smrt]]i drugih. Mi smo hodajuće grobnice!" - [[Leonardo da Vinci]] [[Kategorija:Tema]] jicufifyg7xp2ibda1hqj0s7s6pmt1e 0 2823 54860 43675 2015-08-03T18:52:16Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513199]] na [[d:|Wikidati]] 54860 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Leonardo da Vinci]] **"Kao što željezo zahrđa ako se ne upotrebljava, a voda se pokvari i kad je zima sledi, tako se i ljudska sposobnost uništi bez vježbe." **"[[Slikar]] koji ne [[sumnja]] u svoje sposobnosti malo postiže." [[Kategorija:Tema]] 4mund3khi890gha8u4er6qkk9kovgyu 0 2824 22323 7226 2006-10-04T19:03:01Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22323 wikitext text/x-wiki *"Kao što željezo zahrđa ako se ne upotrebljava, a voda se pokvari i kad je zima sledi, tako se i ljudska [[sposobnost]] uništi bez vježbe." - [[Leonardo da Vinci]] [[Kategorija:Tema]] mvuaw8e64nee8y3dy9gx0gsb42hhj0i 0 2825 54861 49591 2015-08-03T18:52:26Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513375]] na [[d:|Wikidati]] 54861 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Konfučije]] ** "Mudar čovjek s podjednakom mirnoćom prima pohvale i podnosi uvrede." *[[Leonardo da Vinci]] **"Ko druge vrijeđa, sebe ne zaštićuje." *[[Martin Luther]] **"Ništa se ne zaboravlja sporije od uvrede, a ništa brže od dobročinstva." *[[Napoleon Bonaparta]] **"Praštajući, čovjek se uzdiže iznad onih koji ga vrijeđaju." == Poslovice == *[[Indijske poslovice]] **"Uvredom nećeš poniziti [[mudrac]]a, pohvalom nećeš uzvisiti glupana." [[Kategorija:Tema]] 8qlyoh7gk666evtpk46xu2vo4i0pvq3 0 2826 20349 7228 2006-10-02T14:00:24Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 20349 wikitext text/x-wiki *"Ko druge vrijeđa, sebe ne zaštićuje." - [[Leonardo da Vinci]] [[Kategorija:Tema]] gxtpjna2x3snb49qhr7yngdg47re3zl 0 2827 46244 46243 2012-07-23T23:09:29Z Harač 23 /* Citati */ 46244 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Friedrich Nietzsche]] **"Mudar ne kažnjava zato što je neko loše postupao, nego da loše ne bi postupio." *[[Hannah Arendt]] **"U samoj je prirodi čovjekova djelovanja da svako djelo, koje se jednom pojavilo i ostalo zabilježeno u ljudskoj historiji, ostaje kao potencijal dugo nakon što je njegova aktuelnost postala stvar prošlosti. Nijedna kazna nikada nije imala dovoljnu snagu odvraćanja da spriječi činjenje zločina. Upravo suprotno, kakva god bila kazna, jednom kad se pojavi određeni zločin, njegovo je ponavljanje mnogo vjerovatnije nego što je bila mogućnost njegovog nastanka. Još su vjerovatniji posebni razlozi za ponavljanje nacističkih zločina. Zastrašujuće poklapanje savremene eksplozije stanovništva i novih tehničkih izuma zbog kojih će, uslijed automatizacije, veliki dijelovi stanovništva postati "suvišni" čak i kao radna snaga, a pomoću nuklearne energije ti će se problemi moći rješavati upotrebom sredstava u usporedbi s kojima se Hitlerove gasne komore doimaju kao grubo sklepane igračke kakva zločestog djeteta, trebalo bi biti dovoljno da u nama izazove strah. / Bitni razlog za to je sljedeći: svaki novi čin može postati presedan za budućnost, a sva suđenja koja se bave "zločinima protiv čovječnosti" moraju se voditi u skladu sa standardom koji je danas tek "ideal". Ako je genocid aktuelna mogućnost budućnosti, onda nijedan narod na svijetu - dakako, jevrejski ponajmanje, u Izraelu ili izvan njega - ne može biti siguran u trajno postojanje bez pomoći i zaštite međunarodnog prava. Uspjeh ili neuspjeh u bavljenju nečim što nema presedana ovisi samo o tome koliko to može poslužiti kao valjan presedan na putu ka međunarodnom krivičnom pravu." (''[[Eichmann u Jeruzalemu: Izvještaj o banalnosti zla]]'') *[[John Locke]] **"[...] [[Zakon]]i nemaju moć bez kazni, a kazne su u ovom slučaju apsolutno neprikladne jer nisu odgovarajući način da ubijedimo nečiji duh." **"Ukoliko bilo ko dopušta sebi slodobu da krši zakone opće [[Pravda|pravde]] koji su uspostavljeni zbog očuvanja ovih stvari, njegovu drskost treba zaustaviti strahom od kazne, a ona se sastoji u oduzimanju ili smanjenju građanskog interesa ili dobara koja bi on inače mogao i trebao da uživa." *[[Leonardo da Vinci]] **"Ko ne kažnjava [[zlo]], taj zapovijeda da se ono čini." == Poslovice == *[[Latinske poslovice]] **Nema za čovjeka nikakve veće kazne od nesreće." ==Vidi također== *[[Sankcija]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 7dyltzshm30sjzzwaq7wc9gg5rf4uim 0 2828 53368 53365 2014-10-04T09:53:35Z Harač 23 Vraćena izmjena 53365 [[Special:Contributions/Baly|korisnika Baly]] ([[User talk:Baly|razgovor]]) 53368 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Albert Einstein]] **"[[Svijet]] je opasno mjesto za život ne zbog ljudi koji čine zlo, nego zbog ljudi koji sjede i dopuštaju da se ono dogodi." *[[Albert Camus]] **"Pridajući veliku važnost lijepim djelima, [[čovjek]] na koncu iskazuje, indirektno, ali snažno, poštovanje zlu." (''[[Kuga]]'') *[[Andrej Nikolaidis]] **"Zemlja se smiri, voda se povuče, ali mi ostajemo takvi kakvi jesmo - često gori od elementarne nepogode. Biće još katastrofa, no sve se da ponovo izgraditi. Ali, ko će ispraviti, ko će zaliječiti zlo koje, svako malo, u bizarnim izmjenama ljubavi i mržnje, činimo jedni drugima?" (''Opet solidarnost od Vardara do Triglava'') *[[Arthur Schopenhauer]] **"U svijetu uglavnom caruje zlo, a glavnu riječ ima [[glupost]]. *[[Bernard Shaw]] **"Pohlepa za novcem je izvor svega zla." **"Zli su ljudi oni koji ne znaju za ljubav i zato ne znaju ni za stid. Oni imaju snage tražiti ljubav - jer je ne trebaju i imaju hrabrosti nuditi je - jer nemaju što dati." *[[Biblija]] **"Tvorac svjetlosti i Stvoritelj tmine, donosilac [[mir]]a i stvaratelj zla. Ja, Gospod, ja činim to sve." (''Izaija'', 45:7) **"A nikome ne vraćajte zla za zlo; promišljajte o tome šta je [[dobro]] pred svim ljudima." (''Poslanica Rimljanima'', 12:17) **"Jer ne spavaju ako ne učine zla, i ne dolazi im san ::ako koga ne obore." (''Poslovice'', 4:16) *[[Blaise Pascal]] **"Ljudi nikada ne čine zlo sa toliko entuzijazma i dosljednosti osim kada ga čine iz religijskih ubjeđenja." *[[Charles Bukowski]] **"Ono što je zlo i ono što su nas učili da je zlo, mogu biti dvije sasvim različite stvari. Društvo nas uči da su određene stvari zle da bi nas držalo u pokornosti." *Film ''[[Crveni zmaj]]'' **"Da bi razumijeli porijeklo zla, morete se vratiti na početak." (''reklamna rečenica'') *[[Edhem Mulabdić]] **"Niko nikog ne može natjerati ni na dobro, a kamo li na zlo, pa tako i onih što se svojom voljom podadoše svakakvu životu." (''[[Zeleno busenje]]'') *[[Goethe]] **"Dio sam one sile što uvijek želi zlo, a vječno stvara dobro" (Faust) *[[Haile Selassie]] **"Kroz historiju nepokretni su bili oni koji su mogli djelovati; ravnodušni oni koji su trebali više znati; nijem glas pravde kad je bio najvažniji; sve to omogućilo je zlu da pobjedi." *[[Hannah Arendt]] **"Kao da je u tim posljednjim trenucima Eichmann izrekao samu bit koju nas je naučila ta duga lekcija iz ljudskog bezumlja - lekcija o užasavajućoj ''banalnosti zla'', o kojoj se ne može ni govoriti ni misliti." (''[[Eichmann u Jeruzalemu: Izvještaj o banalnosti zla]]'') *[[Hegel]] **"Zlo treba da se primi za zlo, i da se na zlo uzvrati zlom." **"Misterijum zla leži u onom spekulativnom slobode." **"Jedino ono što je sasvim rđavo(zlo) nosi u sebi neposrednu nužnost da se preobrati." *[[Hermann Hesse]] **"Postoji neko zlo među ljudima koje ih sprečava da se udružuju i nagoni ih da između sebe otvaraju ponor. Jedino ljubav može da ih natjera da taj jaz premoste." *[[Hugo Grotius]] **"Prirodno je pak [[pravo]] toliko nepromjenjivo da ga ni sam Bog ne može promijeniti. Naime, koliko god je Božja moć ogromna, može se reći da ima stvari na koje se ona ne proteže, jer one, tako izražene, ne bi imale nikakvog smisla, već bi sadržavale protivrječnost. Kako dakle ni [[Bog]] ne može učiniti da dva puta dva ne bude četiri, tako ne može učiniti niti da ono što je po svojoj naravi zlo ne bude zlo." (''[[O zakonima rata i mira]]'') *Film ''[[Hronike iz Narnije: Lav, vještica i ormar]]'' **"Zlo je vladalo 100 godina..." (''reklamna rečenica'') *[[J. K. Rowling]] **"Nema [[Dobro|dobra]] i zla, postoji samo [[moć]], i oni koji su preslabi da teže za njom." (''[[Harry Potter i Kamen mudraca]]'') *[[Jean-Jacques Rousseau]] **"Da se osjeti veliko dobro treba najprije poznavati mala zla." **"Veliko je zlo ne činiti dobro." *[[Jovan Dučić]] **"Zlo i nesreća ne dolaze od [[Bog]]a, nego od [[čovjek]]a." *[[Kahlil Gibran]] **"Porediti dobro i zlo isto je kao i sebe uporno mučiti glađu i žeđu." *[[Konfučije]] ** "Ljubaznost uzvrati ljubaznošću, ali zlo uzvrati pravdom." **"Nikada ne čini drugome ono, što ne bi želio da drugi učini tebi." *[[Kur'an]] **"I ne činite zlo po Zemlji nered praveći!" (2:60) *[[Leonardo da Vinci]] **"Ko ne kažnjava zlo, taj zapovijeda da se ono čini." *[[Mak Dizdar]] **"Ti ne znaš dakle da zlo si moje najmanje ::Između mnogih ::Mojih ::Velikih ::Zala (...)" (''Putevi'') *[[Maksim Gorki]] **"Zlo je kada [[snaga]] živi bez razuma, ali nije ni dobro kada razum živi bez snage." *[[Marie von Ebner-Eschenbach]] **"Na Zemlji bi se činilo manje zla kada se zlo ne bi činilo u ime dobra." *[[Marko Vešović]] **"[[Svijet]] je ura što kuca u džepu božjeg prsluka, ::a Zlo je - u njoj opruga." (''Koju godinu pred ovaj rat Toholj me odvede'') *[[Meša Selimović]] **"Te noći nisam mogao da ostanem u bašči, potrebno mi je bilo da se odvojim, da zaboravim, a ovdje se sve nametalo kao izazov. Mjesečina je ledena i kao da je zaudarala na sumpor, cvijeće je mirisalo prejako, razdražujuće, počupati bi ga trebalo, pogaziti nogama, da ostane samo čkalj i pusta ledina, da ostane mezarje, bez oznaka, da ne podsjeća ninašto, bez veze sa stvarima oko nas, i rijeku bi trebalo zaustaviti da ne žubori podsmješljivo, i ptice podaviti po krošnjama i pod strehama da ne ćućore besmisleno, i porušiti sve vodenice pod kojima se kupaju gole djevojke, zagraditi sokake, zakovati kapije, silom utišati život, da ne buja zlo." (''[[Derviš i smrt]]'') *[[Nedžad Ibrišimović]] **'''Woland''': "Ovdje buja zlo! Nabralo se! Ne koncentrira se zlo uvijek tako jako! Ovdje je vrijeme mržnje, ovo nije vrijeme dobrote! Moraš žudjeti za njegovom krvlju, Bosanac...! I Srbijanac žudi za tvojom, ta ubio ti je dijete, kuću spalio, zemlju oteo...! Što se ne opomeneš, o tvrda glavo...?!" (''[[Woland u Sarajevu]]'') *[[Nicolas Boileau]] **"Često zbog straha pred nekim zlom upadamo u još veće zlo." *[[Nikolaj Velimirović]] **"Niko mi od ljudi ne može učiniti zlo ako u meni nema ranjivo mjesto." *[[Oriana Fallaci]] **"Ako je neko i morao postojati, npr. [[Bog]] koji bi se mogao usporediti s početkom početka, onkraj vremena i onkraj prostora, bojim se da se uopće ne bi brinuo o [[Dobro|dobru]] i zlu." (''[[Pismo nerođenu djetetu]]'') *[[Rene Descartes]] **"Ko trpi zlo taj ga čini." *[[Sándor Petőfi]] **"Čovjek je često samo zato dobar što nema prilike da bude zao." **"Prije bih se mogao sprijateljiti s onim koji mi je u nastupu strasti učinio hiljadu zala, nego s hladnim čovjekom koji bi mi učinio hiljadu dobara." *[[Sokrat]] **"Ljudi nisu namjerno zli, nego iz neznanja. Treba znati šta je dobro da bi dobro činili." *[[Spencer Johnson]] **"Kao što se o najvećem lažovu kaže da izrekne više istine nego laži, tako se o najgorem čovjeku može reći da čini više dobra nego zla." *[[Stendhal]] **"Zlo na svijetu ne prouzrokuju oni što kažu sve što znaju, nego oni koji kažu više nego što znaju." *[[Tadeusz Kotarbiński]] **"Dobro ima sputane ruke, jer se uvijek nečega ustručava, dok je zlo slobodno, jer se ničega ne ustručava." *[[Thomas Alva Edison]] **"Nenasilje je put do više etike, koja je cilj svekolike evolucije. Sve dok ne prestanemo nanositi zlo svim živim bićima i dalje ćemo biti samo divljaci." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Dobro]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} bn9dees76trgidu7aplfkt0fb4id8nf 0 2829 54862 48391 2015-08-03T18:52:36Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q164359]] na [[d:|Wikidati]] 54862 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Benjamin Disraeli]] **"Iskustvo je dijete misli, a misao je dijete akcije. Ne možemo ljude učiti iz knjiga." *[[Bernard Shaw]] **"Ljudi nisu mudri u srazmjeri sa svojim iskustvom, već sa svojom sposobnosti da iskustvo prime." *[[Charles-Louis de Secondat Montesquieu]] **"Iskustvo oduvijek pokazuje da svaki [[čovjek]] koji ima vlast u rukama ima predispozicije da je zloupotrijebi. On će ići tako daleko, dok ne naiđe na ograničenja." *[[Henri de Régnier]] **"U ljubavi iskustvo ne vrijedi: ako bi vrijedilo, ljudi se ne bi zaljubljivali." *[[James Joyce]] **"Dobrodošao, o živote! Evo, idem da se po milioniti put suočim sa stvarnošću iskustva i da u kovačnici svoje duše iskujem još nestvorenu svijest svoga naroda!" - (''[[Portret umjetnika u mladosti]]'') *[[Josh Billings]] **"Nema ničeg tako jednostavnog za naučiti kao iskustvo i tako teškog za primjeniti." *[[Konfučije]] **"Tri puta vode do mudrosti: razmišljanje - ono je najplemenitije; odgoj - on je najlakši; iskustvo - ono je najneugodnije." *[[Leo Buscaglia]] **"Iskustvo kao da kazuje da samo budale imaju povjerenja, da samo budale vjeruju i prihvaćaju sve. Ako je to istina, onda je ljubav najbudalastija: ne temelji li se na povjerenju, vjeri i prihvaćanju, onda nije [[ljubav]]." *[[Leonardo da Vinci]] **"[[Mudrost]] je kćerka iskustva." *[[Oscar Wilde]] **"Iskustvo je ime koje svako daje vlastitim pogreškama." **"Žaliti zbog svojih iskustava znači zaustavljati vlastiti razvoj." *[[Radomir Konstantinović]] **"Iskustvo nam je palanačko." - (''[[Filozofija palanke]]'') *[[William Shakespeare]] **"Više volim ludost koja me veseli, nego iskustvo koje me žalosti." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 1qhab685ugmv93d1t13it8n9v4ienuj 0 2830 21812 7234 2006-10-04T18:51:51Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21812 wikitext text/x-wiki *"Praksa uvijek mora biti građena na dobroj osnovi." - [[Leonardo da Vinci]] [[Kategorija:Tema]] snkejum9rtljeuti5hp619dw10w92mp 0 2831 54863 50220 2015-08-03T18:52:46Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 11 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q11629]] na [[d:|Wikidati]] 54863 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Giordano Bruno]] **"Ljubav slikari slikaju kao mladića ili dječaka iz dva razloga. Jedan je što lik starca tome ne odgovara, a drugi što ljubav čini da je čovjek lakomislen i lakše podnosi taj osjećaj, gotovo kao dječaci." *[[Gotthold Ephraim Lessing]] **"Zašto ne slikamo neposredno očima? Koliko se toga gubi na dugom putu od oka preko ruke do kista." *[[Leonardo da Vinci]] **"Slikar koji ne [[sumnja]] u svoje [[sposobnost]]i malo postiže." *[[Orhan Pamuk]] **"Bitno je da slika svojom ljepotom prizove u čovjeku bogatstvo života, ljubav, poštovanje prema bojama svijeta što ga je stvorio Bog, misaonu dubinu i vjeru. Nije bitno ko je slikar." (''[[Zovem se Crvena]]'') **"Slikarstvo je tišina uma, muzika oka." (Ibid.) **"Iako od njega skrivam svoje misli, slike koje radim i ovu sobu u kojoj živim, predajem njegovim bezobzirnim i napadačkim pogledima: znam, sve će vas zapanjiti ova moja gordost, ali budući da ja zarađujem najviše, to znači i da sam najbolji ilustrator! Jer, Bog je htio da slikarstvo bude radost, da bi onome ko umije da gleda pokazao da je i čitav svijet [[radost]]." (Ibid.) **"Prije slikarstva bješe mrak i poslije njega će biti mrak. Svojim se bojama, umjećem i ljubavlju mi sjećamo božijih nam riječi upućenih - Vidite! Sjećati se - to je znati da si vidio. Znati je sjećati se da si vidio. Vidjeti - to je znati ne sjećajući se. Znaći, slikati je sjećati se mraka. U velikih majstora, ljubav prema slikarstvu zna da su boje i vid nastali iz mraka i želi da se bojama božjem mraku vrati. Onaj što sjećanja nema, niti se Boga sjeća, niti njegove tame. Slikarstvo svih velikih umjetnika, u bojama traga za tom dubokom vanvremenskom tamom." (Ibid.) **"Jedino ja, slijepi i ostarjeli iluminator, znam da je Bog stvorio svijet onakvim kakvim bi jedno sedmogodišnje, pametno dijete željelo da ga vidi. Jer, Bog je svijet stvorio najprije da bi svijet bio viđen. A poslije nam je dao riječi da među sobom podijelimo ono što vidimo, da razgovaramo, a mi smo od riječi sastavili priče i pomislili da se slikarstvo stvara radi tih priča. A slikarstvo, međutim, znači izravno tragati za božjim uspomenama, vidjeti svijet onakvim kakvim ga vidi Bog." (Ibid.) **"Kako tokom godina gledamo od [[Knjiga|knjige]] do knjige, od slike do slike, tako shvatamo: jedan dobar slikar ne zadržava se samo na tome da svojim čudima zauzme mjesto u našem umu nego na kraju mijenja i panoramu našeg sječanja. A proniknu li nam vještina nekog slikara i njegove slike jednom toliko u dušu, tada nastaje jedno mjerilo za ljepotu čitavog svijeta." (Ibid.) **"Oni slikaju ono što vide, a mi ono što gledamo." (Ibid.) == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Slika]] *[[Boja]] {{Wikipedia|Slikarstvo}} [[Kategorija:Tema]] nxddch5eh6g1ru9qvo718zqeuad465i 0 2832 38353 29390 2009-11-01T15:39:40Z Harač 23 /* Citati */ 38353 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Frances Ridley Havergal]] **"Sumnje kojima se prečesto prepuštamo ubrzo se ostvare." *[[Goethe]] **"Mi zapravo znamo ako malo znamo. Sa znanjem raste i sumnja." *[[Gustave Flaubert]] **"Kad čovjek očajava, uvijek treba da se nada; a kad se nada, treba da sumnja." *[[Leonardo da Vinci]] **"[[Slikar]] koji ne sumnja u svoje [[sposobnost]]i malo postiže." *[[Ludwig Wittgenstein]] **"6.51 Skepticizam ''nije'' neoboriv, nego očigledno besmislen ako hoće da sumnja ο onome ο čemu se ne može pitati. Sumnja može postojati samo tamo gdje postoji pitanje; pitanje samo tamo gdje postoji odgovor; a ovaj samo tamo gdje se nešto ''može reći''." (''[[Tractatus Logico-Philosophicus]]'') *[[Margaret Mead]] **"Nikada nemojte sumnjati u činjenicu da mala skupina promišljenih i zabrinutih građana može promijeniti [[svijet]]. Uistinu, dosad su ga jedino oni i mijenjali." *[[Max Weber]] **"Radikalna sumnja je otac [[Spoznaja|spoznaje]]." (''[[Metodologija društvenih nauka]]'') *[[Mehmed Meša Selimović]] **"Najgore je kad ljudi ćute, kad se ne objasne, pa svaka sumnja ima pravo na život. I moja i tvoja. Jer ti možda misliš o meni što je samo za tebe istina, što je samo za tebe moja krivica, jer te niko ne razuvjerava, a ja mogu da ti pripišem zlu namjeru, a to nije dobro, rat je, prijek pogled je opasniji nego u miru, teže se podnosi i krvavije vraća, a ponekad sumnja i strah natjeraju čovjeka da učini ružnu stvar, da se osigura i odbrani." (''[[Magla i mjesečina]]'') *[[Stendhal]] **"U ljubavi se često sumnja u ono u što se najviše vjeruje." *[[William Shakespeare]] **"Sumnje su naše podli izdajnici ::Zbog kojih gubiš sve što bi dobio ::Kad bi pokuš'o..." (''[[Mjera za mjeru]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} qkmzifwtqxq3du6r9kze883qj0a9ew5 0 2833 60400 60380 2022-12-12T15:09:59Z KWiki 2477 Poništena izmjena 60380 korisnika/-ce [[Special:Contributions/41.114.117.221|41.114.117.221]] ([[User talk:41.114.117.221|razgovor]]) 60400 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Paul Avril - Les Sonnetts Luxurieux (1x892) de Pietro Aretino, 2.jpg|mini]] ---------xnxx == Citati == *[[Barry Humphries]] **"Seks je nešto najljepše što se može razviti između sretno oženjenog muškarca i njegove sekretarice." *[[Emo Philips]] **"Moja se djevojka uvijek smije dok vodimo ljubav, bez obzira koju knjigu čita." *[[Erica Jong]] **Brak nije lijek za usamljenost. Djeca odrastu i odu. Ljubavnici nisu lijek za sve. Seks nije konačno rješenje. Ako ste [[život]] pretvorili u dugu bolest, onda je smrt jedini lijek..." (''[[Strah od letenja]]'') *[[Erich Fromm]] **"[[Ljubav]] nije rezultat seksualnog zadovoljenja, već je seksualno zadovoljenje rezultat ljubavi." *[[Ernest Jones]] **"Bez seksa, alkohola i tableta za spavanje moderni [[čovjek]] ostaje sam sa sobom." *[[Henry Miller]] **"Seks je jedan od devet razloga reinkarnacije ... ostalih osam su nebitni.." *[[Jerome David Salinger]] **"[[Čovjek]] ne mora imati seksualne odnose s nekom djevojkom da bi je upoznao." (''[[Lovac u žitu]]'') *[[Julio Iglesias]] **"Kad sam došao ovamo, nisam znao ni riječi engleskog, ali je moj seksualni život bio savršen. Sad savršeno govorim engleski, a sexualni život mi je bijedan." *[[Leonardo da Vinci]] **"Spolni čin i udovi u njem upotrijebljeni tako su gadni, da kad ne bi bilo [[ljepota]] lica i nakita djelatnika te ljudske pohote, priroda bi izgubila ljudski rod." *[[Robin Williams]] **"Bog je čovjeku dao penis i mozak, ali ne i dovoljno krvi da bi oba istodobno funkcionirala." *[[Steve Martin]] **"Mislim da je seks nešto najljepše i najprirodnije što možete dobiti za novac." *[[Sting]] **"Mislim da sam rekao Bobu Geldofu da mogu voditi ljubav i po osam sati. Nisam mu spomenuo da u to ubrajam četiri sata moljakanja, večeru i film." *[[Woody Allen]] **"Ljubav je odgovor, međutim, dok čekate odgovor, seks može da vam predloži još mnoga zanimljiva pitanja." **"Nema ničega lošeg u masturbiranju. Pa to je seks s nekim koga volimo." **"Seks bez ljubavi je isprazan čin – ali najbolji isprazan čin koji postoji." *[[Quentin Crisp]] **"Rat spolova je jedini rat u kojem obje strane redovito spavaju s neprijateljem." *[[Zsa Zsa Gabor]] **"Ne znam ništa o seksu, oduvijek sam bila udana." **"Svuda oko nas toliko je seksa da većina muškaraca ne zna šta bi s njim započela." == Poslovice == *[[Mađarske poslovice]] **"Tri najveća zadovoljstva su: vino prije i cigareta poslije." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 6sq3itle6z9v4bewz48uvfep0uovfa7 0 2834 43012 29355 2011-08-01T21:29:10Z Harač 23 /* Citati */ 43012 wikitext text/x-wiki ------ == Citati == *[[Fridtjof Nansen]] **"Do najvažnije životne spoznaje moramo doći vlastitim očima." *[[Hermann Hesse]] **"Spoznavati uzroke, upravo je to mišljenje, i samo se tako osjećaji pretvaraju u spoznaje i ne iščezavaju, već postaju bitnima i počinju djelovati." (''[[Siddhartha]]'') *[[Leonardo da Vinci]] **"Svaka naša spoznaja počinje sa osjećanjima." *[[Max Weber]] **"Plod stabla spoznaje koji je neprijatan svakoj ljudskoj udobnosti, ali koji je neizbježan, nije ništa drugo nego upravo - znati opreke i morati vidjeti da svaka pojedinačna važna djelatnost i život u cijelosti, ako ne protiče kao jedna prirodna zgoda, nego se treba svjesno upravljati, znače lanac konačnih odluka putem kojih duša, kao u Platona, bira svoju vlastitu sudbinu - znači smisao njenih čina i svakog bitka." (''[[Metodologija društvenih nauka]]'') **"Radikalna sumnja je otac spoznaje." (''Ibid.'') *[[Pjotr Demjanovič Uspenski]] **"Šta znamo? Znamo da na prvom stepenu samospoznaje [[čovjek]]u u oči padaju dvije očite činjenice. Postojanje svijeta u kojem živi i postojanje svijesti u njemu samom. I jedno i drugo čovjek ne može ni dokazati ni osporiti." (''[[Tertium Organum]]'') *[[Tin Ujević]] **"Pobjede spoznaje polagane su i kasne; za njih je kratak i čitav ljudski život, a u njima je grozno što obično ne dolaze na vrijeme." (''"Sat kasnih spoznaja'') *[[William Somerset Maugham]] **"Kad skupiš dovoljno spoznaja, prestar si da bi ih mogao upotrijebiti." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] tmb0xihu7ehy29lgoxaudymt05im4ks 0 2835 56145 54864 2015-12-31T20:34:26Z 94.253.196.42 /* Poslovice */ 56145 wikitext text/x-wiki ----------- == Citati == *[[Alija Kapidžić]] **"[[Žena|Žene]] hvale muškarce kao osvajače, a ustvari su ubijeđene da im samo ustupaju određenu teritoriju." (''Alkapizmi'') *[[Amin Maalouf]] **"[[Žena|Žene]] pred udarcima sudbine povijaju, a muškarci lome." (''[[Lav afrički]]'') *[[Arnoldo Foa]] **"Što je muškarac stariji, sve više ima smisla za platonsku [[ljubav]]. Kod žene je, to pouzdano znam, obratno." *[[Bernard Shaw]] **"Muškarci priželjkuju sve ono što nemaju, a žene samo ono što imaju druge žene." *[[Bessie Smith]] **"Devetnaest muškaraca je živjelo u mojoj blizini. Od njih su osamnaest glupaderi, a i onaj jedan što je preostao nije bog zna šta." *[[Borislav Pekić]] **"Kad su sa svojim [[žena]]ma, muškarci imaju rasijan pogled kao da su na groblju." (''[[Atlantida]]'') *[[Brendan Francis Behan]] **"Muškarac je već napola zaljubljen u svaku ženu koja ga sluša." *[[Brigitte Bardot]] **"Moja iskustva sa muškarcima: jedni odviše dugo oklijevaju, ne nalaze početak i ne stižu do kraja. Drugi žele da odmah počnu sa krajem." *[[Charles Dickens]] **"Muškarci gledaju žene da bi ih vidjeli, žene gledaju muškarce da bi bile viđene." *[[Charles Pinot Duclos]] **"Mi uzimamo žene zbog onoga što one nisu, a kasnije ih napuštamo zbog onoga što one jesu. Nisu, dakle, one krive što mi ne znamo šta hoćemo!" *[[Claudia Cardinale]] **"Kada se muškarac udvara ženi, onda on očekuje da će joj se dopasti. Kada se ženi dopadne muškarac, onda ona očekuje da joj se on udvara." *[[Erica Jong]] **"Oprezno sa muškarcem koji podržava oslobođenje žene, mora da se takav sprema da živi od tvoje plate." *[[Friedrich Nietzsche]] **"Muškarac koji ima dubinu u svom duhu kao i u svojim požudama, a i onu dubinu dobrohotnosti koja je sposobna za strogost i čvrstoću i koja se lahko s njima zamjenjuje, može o ženama misliti samo orijentalno. On ženu mora shvatiti kao posjed, kao vlasništvo koje se može zaključati, kao nešto što je predodređeno za podložnost i u njoj postaje savršeno." (''[[S one strane dobra i zla]]'') **"Muškarčeva sreća je: želim. ::Ženina [[sreća]] je: on želi." (''[[Tako je govorio Zaratustra]]'') *[[Gloria Steinem]] **"Još nisam čula da je muškarac pitao za savjet kako uskladiti [[posao]] i obitelj." *[[Goethe]] **"I mali muškarac je muškarac." *[[Honoré de Balzac]] **"Muškarac nipošto ne želi biti prijatelj neke žene, ako može biti njen [[ljubavnik]]." **"[[Žena]] je muškarcu ono, što on iz nje učini." **"[[Život]] muškarca je [[slava]], život žene - [[ljubav]]." *[[Isabel Allende]] **"Muškarac plače samo zbog [[ljubav]]i." (''[[O ljubavi i sjenci]]'') *[[Mario Adorf]] **"Uspješan muškarac je onaj koji zarađuje više nego što njegova žena može potrošiti. Uspješna žena je ona koja nađe takvog muškarca." *[[Michel Tournier]] **"Kad su oči žene zamagljene suzama, onda je muškarac taj koji ne vidi jasno." *[[Oriana Fallaci]] **"Na slikama koje ukrašuju njihove crkve, bog je predstavljen kao starac s bradom: nikad to nije neka starica sa sijedom kosom. I svi njihovi junaci su muškarci: od Prometeja koji je otkrio vatru do Ikara što je pokušao letjeti, pa dalje do Isusa za kojeg izjavljuju da je sin Oca i Duha svetoga: kao da je žena koja ga je rodila inkubator ili dojkinja." (''[[Pismo nerođenu djetetu]]'') *[[Oscar Wilde]] **"Muškarci uvijek žele da budu ženina prva ljubav. Žene su u tome prefinjenije: žele da budu njihova posljednja ljubav!" **"Nema na svijetu ničeg poput vjernosti udate žene. To je stvar o kojoj ni jedan oženjeni muškarac ništa ne zna." **"Sa svakom ženom razgovaraj kao da je voliš, a sa svakim muškarcem kao da ti je dosadan." **"Muškarac može biti [[Sreća|sretan]] sa svakom [[Žena|ženom]], sve dotle dok je ne zavoli." *[[Pauline Frederick]] **"Kada muškarac ustane da govori, ljudi ga obično prvo slušaju pa tek onda gledaju. Kod žena je drugačije. Njih prvo ljudi pogledaju, pa ako im se svidi to što vide, tek onda slušaju." *[[Pearl Buck]] **"Ako su muškarci od ovog svijeta napravili toliko zbrku, njih su ipak rodile žene! Prema tome, svako ima svoj dio odgovornosti." *[[Pitagora]] **"Zlato provjeravamo vatrom, ženu zlatom, a muškarca ženom." *[[Rita Runder]] **"Muškarci sve zaboravljaju; [[Žena|žene]] sve pamte. Zato muškarci trebaju reprize utakmica." *[[Robin Morgan]] **"Nemojte prihvatiti vožnju sa nepoznatim muškarcem. I morate da zapamtite, svi su muškarci nepoznati." *[[Sokrat]] **"Treba više strahovati od ljubavi žene nego od [[mržnja|mržnje]] muškarca!" *Film ''[[Troja]]'' **'''Ahilej''': "Ja samo želim što svi muškarci žele, ja samo želim više." *[[Ža Ža Gabor]] **"Jedna [[haljina]] je uspjeli model samo onda kad muškarac zaželi da je svuče." **"Kad god [[Žena|žene]] žele da od muškarca naprave pitomu ovcu, one mu kažu da je [[lav]] sa čeličnom voljom." == Poslovice == *[[Francuske poslovice]] **"Žena voli kad može, muškarac kad hoće!" *[[Italijanske poslovice]] **"Ljubav ženama daje duha, a muškarcima ga oduzima." == Također pogledajte == *[[Žena]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} [[fr:Humanité]] 1pmndlzoerkhsyl9pgf4lv456voi5z2 0 2836 51945 50306 2014-04-15T05:59:57Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 34 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q8445]] 51945 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Alfred Hitchcock]] **"Sretno oženjen je samo onaj [[čovjek]] koji razumije svaku riječ koju njegova [[žena]] nije rekla." *[[Alphonse Karr]] **"Brak iz računa je zajednica ljudi koji nikada ne mogu računati jedno na drugo." *[[André Maurois]] **"Čitava vještina u braku je umjeti prijeći iz [[ljubav]]i u prijateljstvo, ne žrtvujući pri tome ljubav." *[[Anton Pavlovič Čehov]] **"Ako se bojiš usamljenosti, ne ženi se." *[[Antun Branko Šimić]] **"(...)Da, meni je da pod njim ležim ::jer kuda iz tog mi života, ::i kuda mogu odavle da bježim ::kad van mi ne daju ::svi: i roditelji i svijet i Bog žele ::da živim u brak zatvorena. ::Jer ja sam za to rođena, jer ja sam [[žena]] ([''Ja imah 16 ljeta kad me mati uda...'']) *[[Arthur Schopenhauer]] **"Oženiti se znači svoja prava prepoloviti, a obaveze poduplati." *[[Bernard Shaw]] **"Na svijetu ne postoji ništa ljepše nego što je ljubav udane žene. Nažalost, oženjeni muškarci takvu ljubav nikada ne susretnu." **"Svako ko tvrdi da je brak lutrija – pravi lutriji lošu reklamu." *[[Branislav Nušić]] **"Brak je jedna od rijetkih historijskih pojava kod koje se osvajač potčinjava pobjeđenom." **"Brak je knjiga koja se rado čita u prvom izdanju, rijeđe u drugom, kad zastari postane klasična, onda gubi svaku vrijednost." **"Brak je preporučeno pismo, obično pogrešno adresirano, koje je interesantno samo dok je zatvoreno." *[[Edith Wharton]] **"Taj užasavajući proizvod društvenog sistema kojem on pripada i u koji vjeruje, djevojka koja ništa ne zna, a sve očekuje, gledala ga je kao kakva strankinja kroz poznate crte May Welland. I još jednom ga pogodi pomisao da brak nije sigurna luka, kako su ga naučili misliti, nego putovanje nepoznatim morima." (''[[Doba nevinosti]]'') *[[Erica Jong]] **"Bigamija je imati jednog muža previše, monogamija je to isto." **Brak nije lijek za usamljenost. Djeca odrastu i odu. Ljubavnici nisu lijek za sve. [[Seks]] nije konačno rješenje. Ako ste život pretvorili u dugu bolest, onda je smrt jedini lijek..." (''[[Strah od letenja]]'') *[[François de La Rochefoucauld]] **"Za brak su potrebne dvije ličnosti, za razvod mahom tri." *[[Frank Sinatra]] **"Idealna starost muškarca za brak je oko devedesete godine, dvije minute prije smrti." *[[Friedrich Nietzsche]] **"Brak: tako zovem volju dvojice koji žele ostvariti jedno, koje će biti više nego ono dvoje koje ga je ostvarilo." *[[Gloria Steinem]] **"Emancipovana žena je žena koja i prije i poslije braka ima zanimanje." *[[Goethe]] **"Ljubav je slatko ropstvo, brak je ropstvo bez slasti." *[[Henrik Ibsen]] **(''Torvald Helmer: "Nisi? Nisi bila sretna?"'') ::Nora: "Ne, samo vesela. Ti si uvijek bio tako ljubazan prema meni. Ali naš dom nije bio ništa drugo, nego kao neka kućica za lutke. Tu sam ja bila tvoja velika lutka, kao što sam kod tate u kući bila mala lutka. A naša su djeca opet bila moje lutke. Kad si se ti sa mnom igrao bilo mi je to upravo toliko veselje kao što je bilo djeci kad sam se ja igrala s njima. To je bio naš brak, Torvalde." (''[[Kuća lutaka]]'') *[[Honoré de Balzac]] **"Bračna veza je visoka škola altruizma." **"Brak se mora neprestano boriti protiv nemani koja sve proždire – protiv navike." **"Dobar brak bi bio između slijepe žene i gluhog muškarca." **"Muža će najbolje osvetiti ženin ljubavnik." *[[Irving Stone]] **"U braku je od logike mnogo više potrebno strpljenje." *[[Janica Kostelić]] **"Udaja mi nije u planu u bližoj budućnosti. Prema kuloarskim pričama, ja sam već dvije godine trudna, a takvo što ne planiram uskoro. I dalje ću skijati, ali za svoj gušt. Redovito ću ići i bodriti Ivicu, Anu, Niku i ostale naše i malo ih zezati." (''za "Večernji list"'') *[[Johann Ludwig Heiberg]] **"Bračna lutrija je gotovo uvijek srećka bez zgoditka." *[[Johann Nestroy]] **"Brak je zato toliko omiljen jer spaja maksimum iskušenja i maksimum prilika. *[[Jonathan Swift]] **"Razlog što je tako malo sretnih brakova jest u tome što mlade dame troše vrijeme u pravljenju mreže a ne kaveza." *[[Jovan Dučić]] **"Brak se najčešće sastoji od jednog lažova i jednog nasilnika." *[[Michel de Montaigne]] **"Sretan bi bio brak slijepe žene sa gluhim muškarcem." *[[Moritz Gottlieb Saphir]] **"Brak je grob ljubavi, a žena je krst nad njim." **"Za žene je brak komedija koja počinje svadbom; za muškarce tragedija koja se završava smrću." *[[Pearl S. Buck]] **"Šta čini brak sretnim? To je pitanje koje svi muškarci i žene upućuju jedni drugima. Ljudi i žene pokušavaju da pronađu odgovor - za svoj sopstveni brak. Pokušavaju i ne nalaze odgovor; pokušavaju - i nalaze ga. Ponekad naizgled najnepodudarniji brakovi ispadaju najuspješniji. :Odgovor će biti nađen, mislim, u uzajamnoj potrebi supružnika da budu zajedno, i zadovoljstvu što ta potreba postoji. Zadovoljstvo, naravno, mora biti uzajamno. Sretan brak ne može biti izgrađen na žrtvovanju. Čak ni na želji. Mora biti izgrađen na osjećanju radosti." (''[[Jedan brak]]'') *[[Plutarh]] **"Kad su prijatelji nekoga Rimljanina prekoravali što je svoju lijepu, bogatu i čestitu suprugu zanemario, pokazao im je svoje nove sandale i rekao: - Zar i to nije novo i lijepo, ali niko ne zna kako me obje sandale tište!" *[[Robert Louis Stevenson]] **"Brak je kao i ovaj život - to je bojno polje, a ne krevet od ruža." *[[Selma Bajrami]] **"Jedno vrijeme bila sam izričita da se neću ponovo udavati, ali sada drugačije razmišljam. Ponovo sam spremna za brak, voljela bih roditi i dijete. Nakon ljubomornih ispada koje sam proživljavala u ranijim vremenima, ne bih mogla provoditi vrijeme s nekim ko ne razumije moj posao. U posljednje vrijeme pokušavaju me skinuti s trona, ali praktično im pokazujem da napredujem u svakom pogledu." (''za "Azru"'') *[[Sigrid Undset]] **"U dobrom braku je [[briga]] polovična, a veselje podvostručeno." *[[Sokrat]] **"Brak je nešto zbog čega se čovjek uvijek kaje, bilo da ga sklopi ili ne sklopi." **"Mladi ljudi koji žele da se uzmu naliče na ribice koje se igraju pred ribarskom mrežom: sve žure i guraju se da uđu unutra, dok se nesrećnice koje su već unutra uzalud muče da izađu napolje." *[[Vissarion Belinsky]] **"Na ženi je da se uda što prije, a na muškarcu je da se ne oženi što duže može." *[[William Shakespeare]] **"Dobro otvori oči kad se ženiš, a poslije ih zatvori !" *[[Ža Ža Gabor]] **"Svoje bivše muževe nikad nisam omrzla do te mjere da bih im vratila sve poklone koje su mi dali u vrijeme braka." == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Ljubomora lakomislene žene pokazuje se u brakolomstvu, a ljubomora kreposne žene u suzama." *[[Italijanske poslovice]] **"Ko se iz ljubavi oženi, taj po noći uživa, a po danu jadikuje." *[[Latinske poslovice]] **"Brak bez djece je dan bez sunca." *[[Makedonske poslovice]] **"Muž pijanica - žena mučenica." *[[Njemačke poslovice]] **"Rijedak je brak između ljepote i vjernosti." *[[Poljske poslovice]] **"Ako ideš u rat, izmoli jedan očenaš; ako se otpremaš na more, izmoli dva; a ako se ženiš, izmoli tri." *[[Vijetnamske poslovice]] **"Kada bračni drugovi žive u slozi, oni su kadri i vodu iz mora iscrpsti." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 0zzv627a45g2h7kmy45s06j7hh65jsn 0 2837 51377 48302 2014-04-13T03:44:03Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 14 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q75]] 51377 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Jasna Zlokić]] **"Ko zna, možda se tek sada proslavim u svijetu. Nikada nije kasno, neki postanu popularni kao 80-godišnjaci. Bitno je da imate volje. Moja pjesma postala je hit u Švedskoj zahvaljujući internetu. Zaista je paradoksalno da nas taj internet toliko spaja, a istovremeno se uz njega toliko otuđujemo." (''za "Večernji list"'') *[[Jon Stewart]] **"Internet je kad čitav svijet šalje ceduljice u školskom razredu." *[[Umberto Eco]] **"Kad dođete u moje godine, javlja se osjećaj da je sve što ste do sada napisali čista glupost. Ali, optimistično gledam na budućnost knjige, jer jednom izmišljen predmet više ne može nestati. Internet širi pismenost, ali niko nije toliko lud da čita ''[[Božanstvena komedija|Božanstvenu komediju]]'' na internetu jer to šteti očima." (za ''Jutarnji list'') == Poslovice == {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] jk2deoavmhnwbrgt9m443bt26kqbdcu 0 2838 59762 22308 2021-04-18T19:21:43Z Risto Tapani Rekola 7458 File 59762 wikitext text/x-wiki [[File:Luise_Max-Ehrler_-_Neueste_Nachrichten.jpg|thumb]] *"U prosiječnom danu dogodi se oko 7 minuta vijesti. Ipak mi trenutno imamo 3 punovremene, 24 sata dnevno, agencije za novosti" - [[Jon Stewart]] [[Kategorija:Tema]] j9s8nr3swk7u0csxq667c6t3lcnvl9i 0 2839 54865 41874 2015-08-03T18:53:06Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q58968]] na [[d:|Wikidati]] 54865 wikitext text/x-wiki *"Intelektualac je čovjek koji koristi više riječi no što je potrebno da objasni stvari koje ne razumije." - [[Dwight D. Eisenhower]] [[Kategorija:Tema]] 8ma7fb4zw7m39zo31fdcu96vvp2x0oy 0 2841 58184 58131 2017-09-16T07:42:17Z Samuele2002 5331 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/185.65.122.106|185.65.122.106]] ([[User talk:185.65.122.106|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Harač|Harač]] 58184 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Arturo Graf]] **"Znanje i pravda govore, dok neznanje i nepravda urliču." *[[Baltazar Bogišić]] **"Najveća je nepravda kad ko od zla djela svog još i korist kakvu ima." (''Opšti imovinski zakonik za Crnu Goru'', čl. 1028.) *[[Biblija]] **Teško onima koji postavljaju zakone nepravedne i koji pišu nepravdu, / Da odbiju od suda uboge, i da otimaju pravicu siromasima naroda mog, da bi im plen bile udovice i sirote grabež." (''Isaija'', 10:1-2) *[[Blaise Pascal]] **"''Nepravda''. - Opasno je reći narodu da zakoni nisu pravedni, jer on im se pokorava samo zato što misli da su pravedni. Zbog toga mu u isto vrijeme treba reći da im se mora pokoravati zato što su zakoni, kao što se mora pokoravati nadređenima, ne zato što su pravedni već što su nadređeni. Na taj način, svaka pobuna se spriječava ako se to uspije dati do znanja, i šta je prava odrednica pravde." (''[[Misli (Pascal)|Misli]]'') *[[Branislav Nušić]] **"[[Pravda]] je često puta teža ljudima od nepravde." *[[Carl Schurz]] **"Kada je pravda, da ostane pravda; kada je nepravda da se napravi Pravda." *[[Ciceron]] **"(...) [T]reba da objasnimo narav [[Pravo|prava]], a nju valja tražiti u čovjekovoj naravi (...) [N]ajučeniji muževi smatrali su prikladnim da krenu od zakona. Jesu li imali pravo? Jesu, ako je zakon, prema samoj njihovoj odrednici, najviši um usađen u prirodu, koji nalaže ono što valja činiti a zabranjuje suprotno. Taj isti um, kada je u ljudskom duhu utvrđen i potpun, jest zakon (...) [P]očetak prava treba tražiti u zakonu. Jer [[zakon]] je sila prirode, on je duh i um razboritog čovjeka, mjerilo pravde i nepravde." (''Zakoni'', v-vi) **"Najveće [[pravo]], najveća nepravda." (''Summum ius, summa iniuria'') *[[Epikur]] **"Za sva živa bića koja nisu mogla sklopiti ugovore o tome da jedni drugima ne nanose štetu ništa nije ni pravedno ni nepravedno. A isto vrijedi i za narode koji nisu mogli ili nisu htjeli sklopiti ugovore da jedni drugima ne nanose štetu." (''Maksime'', XXXVII) **"Nepravda nije po sebi zlo, nego to postaje kada se čovjek boji sluteći da neće ostati neprimijećen izvršiteljima kazne, koji su postavljeni da paze na takve stvari." (''Ibid.'', XXXIV) *[[François de La Rochefoucauld]] **"Osveta je uvijek posljedica slabosti duše koja ne može da podnese nepravdu." *[[Friedrich von Schiller]] **"Sretnim nazivam onoga koji, da bi uživao, ne mora činiti nepravdu, a da postupa pravedno, ne mora se odricati." *[[Ivan Mažuranić]] **"Ko je nepravedan u kući svojoj, prirodno je, da mu se izvan kuće ne vjeruje ništa." *[[Iris Marion Young]] **"Tvrdim da koncept raspodjele treba biti ograničen na materijalna dobra, i da drugi važni aspekti pravde uključuju procedure odlučivanja, društvenu podjelu rada, i kulturu. Ugnjetavanje i dominacija, tvrdim, trebaju biti temeljni termini za konceptualizaciju nepravde." (''[[Pravda i politike razlike]]'') *[[Jacob Weinrib]] **"''Nepravda'' se sastoji u kršenju regulativnog principa javnog prava. Pravo ili pravni uslovi su nepravedni u opsegu u kojem ne uspijevaju u pomirenju autoriteta prava sa ''vertikalnom'' nezavisnošću svake osobe koja je njime obavezana. Javni autoritet se vrši nepravedno u opsegu u kojem nameće (ili ne uspijeva da ublaži) proizvoljna ograničenaj na slobodu osoba koje su obavezane pravom [...] Iako su takvi zakoni proizvoljni, oni su ipak valjani i zahtijevaju pokoravanje [...] [O]osobe moraju vršiti međusobnu interakciju u uslovima pravnoj prava čije postojanje je nekompatibilno sa pravom da se izuzmemo od valjanih zakona koje smatramo nepravednim. Suprotno tome, barbarizam se sastoji u kršenju konstitutivnog principa javnog prava. ''Barbarizam'' jeste patologija određene norme ili općenog uslova koji čini ''horizontalnu'' nezavisnost nesigurnom podvrgavajući nezavisnost jedne ili više osoba proizvoljnoj moći drugih. Nacistička Njemačka je paradigmatski primjer barbarskog režima. Iz tačke gledišta normativne strukture javnog prava, problem nacizma nije bio taj da je ''ograničavao'' slobodu osoba pod pravom na proizvoljnim osnovama koje sama sloboda nije zahtijevala, već što je težio da ''negira'' slobodu ''određenih osoba'' u njihovim interakcijama sa drugima. Nacistička vlast je zamislila članove progonjenih grupa kao da posjeduju čudnu formu pravne osobnosti u kojoj oni mogu činiti zločine, ali prema kojima se ne mogu činiti zločini." (''Authority, Justice, and Public Law: A Unified Theory'') *[[Jack Balkin]] **"Mi se rijetko, ako ikada, suočavamo sa sistemom u kojem se ''svi'' slažu da su ozbiljne neprave ozbiljne i nepravedne. Prije, ne bitno koliko su značajna zla društvenog života, razni ljudi - uključujući često dosta moćne ljude - uvijek imaju razloge da brane te aspekte društvenog života, da tvrde da oni nisu toliko nepravedni ili ozbiljni, da su stanovišta da bi pokušaji njihovog ispravljanja izazvali još veće štete, i tako dalje. Nepravda se ne pojavljuje očita pred nama; uvijek je obućena u racionalizacije i odbrane, zaodjenuta u kontroverze i neslaganja. Zbog toga je toliko teško doći do dogovora o tome šta je pravedno i nepravedno." (''The Distribution of Political Faith'') *[[Jeffrey Goldsworthy]] **"Pravni filozofi se slažu da su nekim okolnostima sudije moralno opravdane u laganju o pravu. To je standardni odgovor pravnih pozitivista na kritike prirodnog prava. Kada pravnici prirodnog prava optuže pravne pozitiviste da zahtijevaju od sudija da primjenjuju zle zakone, pozitivisti odgovaraju da sudijina pravna obaveza da primjenjuje pravo može biti prevagnuta moralnom obavezom da to ne čini. Sudije ne trebaju voljno biti u tajnom sporazumu sa ekstremnom nepravdom, čak i ako moraju lagati da je izbjegnu. U literaturi se obično raspravlja o tri načina na koje pozitivistički sudija može zaobići ovo (bez da prođe kroz damaščansko preobraćenje na neku vrstu prirodno pravne teorije): (1) iskreni prkos, koji bi mogao voditi sankcijama, uključujući razriješenje sudije i/ili kažnjavanje; (2) ostavku; i (3) skriveni neposluh prikriven prividnim i neiskrenim pravnim racionalizacijama. / Ukoliko prve dvije opcije odvedu sudiju koji se protivi da napusti službu, i da bude zamijenjen onim koji je lojalniji, onda nepravda neće biti izbjegnuta ili ispravljena. Druga opcija, otkaz, otvorena je kritikama da je bijeg: sudija ostaje čistih ruku, ali žrtva i dalje trpi nepravdu. To nas ostavlja s trećom opcijom, izgovaranje - ili, kako je to oslovio naslov nedavne američke polemike o fenomenu: "Da bi učinili veliko dobro, učinite malo lošeg"." (''The Limits of Judicial Fidelity to Law'') *[[John Rawls]] **"[[Pravda]] je prva vrlina drušvenih ustanova, kao što je [[istina]] prva vrlina sistema mišljenja. Jedna teorija koliko god bila elegantna i ekonomična mora se odbaciti ili izmijeniti ako je neistinita; na isti način zakoni i ustanove, ma koliko bili efikasni i dobro uređeni, moraju se reformisati ili ukinuti ako su nepravedni. Svaka osoba posjeduje nepovredivost zasnovanu na pravdi koju čak ni društvo blagostanja ne može da prenebregne. Iz ovog razloga pravda poriče da se gubitak slobode nekih poravnava većim udjelom u dobru ostalih. Ona ne dozvoljava da se žrtve koje su nametnute nekolicini nadoknade većim zbirom prednosti koje uživaju mnogi. Prema tome, u pravednom društvu slobode jednakog građanskog statusa smatraju se riješenim; prava obezbjeđena pravdom nisu predmet političkog pogađanja niti račun društvenih interesa. Jedina stvar koja nam dopušta da pristanemo na pogrešnu teoriju jeste nedostatak bolje; analogno, nepravda se može tolerisati samo kada je to nužno da bi se izbjegla još veća nepravda. Kao prve vrline ljudskih aktivnosti, istina i pravda su beskompromisne." (''[[Teorija pravde]]'') **"Postoje dva načina na koji mogu nastati nepravde: trenutna uređenja mogu, u različitim stepenima, odstupiti od javno prihvaćenih standarda, koji su sa svoje strane više ili manje pravedni; ili, ova uređenja mogu biti u skladu sa gledištem dominantne klase, ali je shvatanje po sebi nerazumno i u mnogim slučajevima očito nepravedno." (''Ibid.'') **"[M]i podvrgavamo svoje ponašanje demokratskoj vlasti samo u mjeri koja je nužna da se jednako učestvuje u neminovnim nesavršenostima ustavnog sistema. Prihvatanje ovih teškoća znači prosto shvatanje i volju da se radi unutar granica koje nameću okolnosti ljudskog života. S ovim u vidu, mi imamo prirodnu dužnost uljudnosti da se ne pozivamo na nedostatke društvenih uređenja kao na gotov izgovor da ih ne poštujemo, niti smijemo da iskorištavamo neminovne šupljine u pravilima da bismo unaprijedili sopstvene interese. Dužnost uljudnosti nameće dužno prihvatanje nedostataka ustanova i izvjesno uzdržavanje od njihove zloupotrebe. Bez nekog prihvatanja ove dužnosti uzajamno pouzdanje i povjerenje vjerovatno će pući. Stoga barem u stanju bliskom pravednom, obično postoji dužnost (za neke također i obaveza) da se poštuju nepravedni zakoni, pod uslovom da ne pređu izvjesne granice nepravde. Ovaj zaključak nije mnogo snažniji od onoga koji utvrđuje našu dužnost da poštujemo pravedne zakone." (''Ibid.'') *[[Johann Heinrich Pestalozzi]] **"Zabluda i nepravda kraljeva sahranjuju se zajedno sa njima, ali nepravda zakonodavaca traje iz naraštaja u naraštaj." *[[John Randolph Lucas]] **"Mi smo gnjevni kada smo povrijeđeni, ali indignirani kada se s nama postupa nepravedno. Mi možemo biti gnjevni prema neprijateljima ili suparnicima, ali jedva indignirani. Indignacija, što je konceptualno prikladna reakcija na nepravdu, izražava, kao što njena etimologija pokazuje, smisao da nismo smatrati vrijednim obzira. Nepravda naznačava odsustvo poštovanja, i manifestira manjak obzira." (''[[O pravdi]]'') *[[Joseph Carens]] **"Smatram da je način na koji je svijet danas organiziran fundamentalno nepravedan. On je u bitnim aspektima poput feudalizma. U svijetu relativno zatvorenih granica poput naših, građanstvo je urođeni status i izvor privilegija. Biti rođen kao građanin bogate zemlje u Sjevernoj Americi ili Evropi je u mnogome poput biti rođen u plemstvo u Srednjem vijeku. To uveliko povećava životne šanse osobe (čak i ako postoje manji ili veći plemići). I biti rođen kao građanin siromašne zemlje u Aziji ili Africi je u mnogome poput biti rođen u seljaštvo u Srednjem vijeku. To uveliko ograničava životne šanse (čak i ako ima nekih bogatih seljaka i što neki imaju pristup plemstvu). Ove mogućnosti i nedostaci su intimno povezani sa ograničenjima kretanja koja su karakteristična za savremeni državni sistem, iako je najdublji problem velika nejednakost između država koja toliko ljudi tjera na pokret. Ovo nije prirodni poredak stvari. To je skup društvenih aranžmana koje su ljudska bića izgradila i koja oni održavaju." (''When Immigrants Lose Their Human Rights'') *[[Kur'an]] **"I sa sljedbenicima Knjige raspravljajte na najljepši način, ali ne i sa o­nima među njima koji su nepravedni - i recite: "Mi vjerujemo u o­no što se objavljuje nama, a naš Bog i vaš Bog jeste - jedan, i mi se Njemu pokoravamo." (''Al-Ankabut'', 46.) **"Allah neće nikome ni trunku nepravde učiniti. Dobro djelo On će umnogostručiti i još od Sebe nagradu veliku dati." (''An-Nisa'', 40.) **"Allah oslobađa od grijeha onoga koga On hoće, i nikome se neće, ni koliko trun jedan, nepravda učiniti." (''An-Nisa'', 49.) **"A onaj ko čini [[dobro]], bio muškarac ili žena, a vjernik je, - ući će u Džennet i neće mu se učiniti ni koliko trun jedan nepravda." (''An-Nisa'', 124.) **""O vjernici, dužnosti prema Allahu izvršavajte, i pravedno svjedočite! Neka vas mržnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najbliže čestitosti, i bojte se Allaha, jer Allah dobro zna ono što činite!" (''Al-Ma'ide'', 8.) **"I Mi rekosmo: "O Ademe, živite, ti i žena tvoja, u Džennetu i jedite u njemu koliko god želite i odakle god hoćete, ali se ovom drvetu ne približujte pa da sami sebi nepravdu nanesete!" (''Al-Baquara", 35) **"A nevjernici sami sebi čine nepravdu." (''Al-Baquara'', 254) *[[Marko Aurelije]] **"Ko griješi, taj griješi na svoju štetu, a onaj koji je nepravedan taj je prema samome sebi nepravedan jer pokazuje da je zao." *[[Martin Luther King, Jr.]] **"Nepravda bilo gdje je prijetnja pravdi svugdje." *[[Nancy Fraser]] **"[P]ostoje dva široko shvaćena, analitički različita shvatanja nepravde. Prvo je socioekonomska nepravda, koja je ukorijenjena u političko-ekonomskoj strukturi društva. Primjeri uključuju eksploataciju (tako što su plodovi nečijeg rada prisvojeni za korist drugih); ekonomsku marginalizaciju (biti ograničen na nepoželjni ili loše plaćen posao ili uopće biti onemogućen u pristupu radu koji donosi dobit), i siromaštvo (biti onemogućen u uživanju adekvatnih materijalnih uslova života). Drugo razumijevanje nepravde je kulturalno ili simboličko. Ovdje je nepravda ukorijenjena u društvenim obrascima predstavljanja, tumačenja i komunikacije. Primjeri uključuju kulturalnu dominaciju (biti subjekt obrazaca tumačenja i komunikacije koji su povezani sa drugom kulturom i strani su i/ili nasilni prema sopstvenoj); nepriznavanje (biti učinjen nevidljivim sredstvima autoritativne reprezentacijske, komunikacijske, i interpretativne prakse nečije kulture); i nepoštovanje (biti redovno ponižavan i obezvrijeđen u stereotipnim javno-kulturalnim predstavljanjima i/ili u svakodnevnim životnim interakcijama) [...] Naravno, razlikovanje između ekonomske nepravde i kulturalne nepravde je analitičko. U praksi, one su isprepletene [...] Mjere za ekonomsku nepravdu je političko-ekonomsko restruktuiranje neke vrste. To može uključivati preraspodjelu dobiti, reorganizaciju podjele rada, podvrgavanje investicija demokratskom odlučivanju, ili transformacija drugih temeljnih ekonomskih struktura. Iako se ove različite mjere međusobno značajno razlikuju, ja ću u nastavku upućivati na njihovu čitavu grupu generičkim pojmom "preraspodjele". Mjere za kulturalnu nepravdu, nasuprot tome, jeste neka vrsta kulturalne ili simboličke promjene. To može uključivati poboljšano vrednovanje omalovažavanih identiteta i kulturalnih produkata ponižavanih grupa. To može također uključivati priznavanje i pozitivno valoriziranje kulturalne različitosti. Još radikalnije, to može uključivati sveobuhvatnu transformaciju društvenih obrazaca predstavljanja, tumačenja i komunikacije na način koji će promijeniti ''svačiji'' smisao o sebi. Iako se ove mjere značajno razlikuju međusobno, ja ću u nastavku upućivati na čitavu grupu generičkim pojmom "priznanja"." (''Justice Interruptus: Critical Reflections on the "Postsocialist" Condition'') *[[Neil MacCormick]] **"Nepravda uvijek pretpostavlja neku prethodnu koncepciju onoga što osoba treba da ima; to jeste, onoga što joj pripada, jer nepravda je stanje stvari u kojem je iz nekog razloga osobi uskraćeno, ili ona na bilo koji način ne dobija, ono što joj pripada." (''[[Praktični razum u pravu i moralnosti]]'') *[[Platon]] **"Treba biti na čistu, glupi Sokrate, da je pravednik prema nepravedniku svuda na šteti. Ponajprije u poslovnom životu: gdje god ljudi u zajednicu stupe, nigdje ne nalazimo da pravednik kod razvrgnuća zajednice više dobiva od nepravednika, nego manje. Zatim u dužnostima prema državi: kad treba davati kakve prinose, pravednik od jednakoga imetka više prinosi, a nepravednik manje; kad se što dobiva, jedan ne dobiva ništa, a drugi mnogo. Ta, i onda kad i jedan i drugi kakvu javnu službu vrši, pravedniku, ako ništa drugo, kuća nazaduje radi zanemarivanja vlastitih privatnih poslova, a od države ne vuče nikakve koristi, jer mu to zabranjuje pravednost; tome se zamjerava svojti i znancima, kad im neće ništa pomoći protiv prava. Kod nepravednika je sve protivno od toga; mislim naime na takvog o kome upravo sada govorah: koji bi mogao steći velike prihode. ::Zato ga gledaj, ako hoćeš suditi, koliko njemu samome više koristi biti nepravedan nego pravedan. A spoznat ćeš najlakše ako dođeš do najsavršenije nepravde! Nepravednik je tu najblaženiji, a najbjedniji su oni kojima se krivo učini ili koji ne bi htjeli krivo činiti. To je tiranija, silništvo, koje ne otima tajno i silom na malo, nego u sav mah tuđe, posvećeno, božje, privatno i državno. ::Za svaki pojedini takav zločin, kad se otkrije, krivac trpi kaznu i najveću sramotu; zločince nazivaju svetokradicama, trgovcima ljudi, provalnicima, otimačima i lopovima. Ali kada tko državljanima otme imovinu i povrh toga njih same kao roblje sebi podloži, mjesto onih sramotnih imena, naziva se sretan i blažen ne samo od državljana, nego i stranaca koji za njega čuju da je činio nepravdu na veliko. Jer se ne napada nepravda zato što se čovjek boji da će je počiniti, nego što se boji da je mora trpjeti. ::Tako je, Sokrate, nepravda, kad je kakva treba, jača, slobodnija i silnija od pravednosti, i kako u početku govorah, pravednost je korist jačega, a nepravednost je vlastiti probitak i korist." (''[[Država (Platon)|Država]]'') *[[Robert F. Kennedy]] **"Svaki put kada se [[čovjek]] bori za [[ideal]], ili se trudi da poboljša [[Sudbina|sudbinu]] drugih, ili se bori protiv nepravde, on šalje mali zračak [[Nada|nade]]." *[[Rudolf von Jhering]] **"Ne smijemo se tužiti na nepravdu, ako je pravicu s njene stolice svrgla, već na pravicu što je slaba, pa to dopušta." (''[[Borba za pravo]]'') *[[Thomas Hobbes]] **"Izvan državnih zajednica stalno vlada rat svakoga protiv svakoga. Iz ovoga se vidi da se ljudi, dok žive bez zajedničke vlasti koja bi ih sve držala u zajedničkom strahu, nalaze u stanju koja se zove rat, i to u ratu svakoga protiv svakoga (...). U takvom ratu ništa nije nepravedno. U tom ratu svakoga protiv svakoga ništa ne može biti nepravedno. Pojmovima pravog i krivog, pravde i nepravde, ovde nema mjesta. Gdje nema zajedničke vlasti - nema zakona, a gdje nema zakona - nema ni pravde. U ratu su sila i prevara dvije glavne vrline. (...) Strasti, koje navode ljude na mir. Strasti, koje čine ljude sklonim miru, jesu strah od smrti, želja za stvarima koje su potrebne za udoban život i nada da će ih pribaviti svojom radinošću. A razum predlaže pogodna načela za mir na temelju kojih se ljudi mogu pridobiti za sporazum. To su ona načela koja se inače nazivaju „Prirodnim Zakonima.“" (''[[Levijatan]]'') **"[Z]akoni su pravila o pravednom i nepravednom, ništa se ne može smatrati nepravednim što nije protivno nekom zakonu." (''Ibid.'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Pravda]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} [[cs:Lež]] [[de:Lüge]] [[eo:Mensogo]] [[hr:Laži]] [[it:Bugia]] [[lt:Melas]] [[pt:Mentira]] [[ru:Ложь]] [[sk:Klamstvo]] [[sl:Laž]] [[tr:Yalan]] aao2trkff928hrxwnkxe32xzuw0zzpn 0 2842 54866 43899 2015-08-03T18:53:26Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 8 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q180095]] na [[d:|Wikidati]] 54866 wikitext text/x-wiki ----------- == Citati == *[[Blaise Pascal]] **"[[Pravda]] bez moći je bezmoćna; [[moć]] bez pravde je tiranska." *[[Branislav Nušić]] **"[[Sloboda]] je često fraza, a tiranija uvijek [[istina]]." *[[Charles Caleb Colton]] **"Tirani još nisu otkrili lance koji bi sputali duh." *[[Edmund Burke]] **"Loši zakoni su najgora vrst tiranije." *[[Friedrich Nietzsche]] **"Demokratske ustanove su karantin za čežnju ka tiraniji." *[[Karl Popper]] **"Vjerujem da svaka takva revolucija mora kao svoj jedini cilj imati uspostavljanje demokratije; pod demokratijom ne mislim na nešto tako neodređeno kao što je 'vladavina naroda' ili 'vladavina većine', nego na skup ustanova (između ostalog na opće izbore, to jest pravo ljudi na raspuštanje svoje vlade) koje bi dopustile javnu kontrolu vladara i njihovo otpuštanje od strane onih kojima se vlada i koje bi potčinjenima omogućile dobiti reforme bez upotrebe nasilja, čak i protiv volje vladara. Drugim riječima, upotreba nasilja je opravdana samo pod tiranijom koja onemogućuje nenasilne reforme, i ona mora imati samo jedan cilj, stvaranje državnog uređenja koje omogućuje reforme bez nasilja (...) Produžena upotreba nasilja može dovesti do gubljenja slobode, pošto takva situacija može izazvati ne nepristrasnu vladavinu razuma, nego vladavinu jednog čovjeka. Nasilna revolucija koja hoće više od rušenja tiranije vjerovatno bi izazvala novu tiraniju kao vjerovatno ostvarenje svojih realnih ciljeva." (''[[Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji]]'') *[[Petar I Petrović Njegoš]] **"Al' tirjanstvu stati nogom za vrat, ::dovesti ga k poznanju [[Pravo|prava]] ::to je ljudska dužnos' najsvetija!" (''[[Gorski vijenac]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} [[fr:Tyran]] jsfjkya75ycty66o919ev1jyvruc8n2 0 2843 53321 53223 2014-09-23T17:58:49Z Harač 23 /* Citati */ 53321 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Albert Einstein]] **"Mašta je važnija od znanja." *[[Aristotel]] **"Svaki čovjek po prirodi teži znanju." **"Znanja su se najprije pojavila u zemljama u kojima su ljudi imali napretek slobodnog vremena. Tako je Egipat bio kolijevka matematičke nauke, jer je tu svećeničkom staležu bilo ostavljeno mnogo slobodnog vremena." (''[[Metafizika (Aristotel)|Metafizika]]'') *[[Arthur Schopenhauer]] **"Vjerovanje i znanje odnosi se jedno prema drugome kao ptice na vagi: koliko se jedna spusti, toliko se druga digne." **"U samoći bijednik osjeća svu svoju bijedu; veliki duh svu svoju veličinu." *[[Arturo Graf]] **"Znanje i [[pravda]] govore, dok neznanje i nepravda urliču." *[[Blaise Pascal]] **"Kudikamo je bolje znati o svakoj stvari ponešto nego o jednoj sve." **"[[Pamet]]an [[čovjek]] nikad neće reći da sve zna." **"Znati ne znači biti. Naučeno morate pokušati prenijeti u svakodnevni [[život]]." *[[Branislav Nušić]] **"Znanje ima granica, dok [[neznanje]] ih nema." *[[Friedrich Hayek]] **"Danas je gotovo hereza istači da naučno znanje nije suma sveg znanja. Ali tek malo razmišljanja će pokazati da nesumnjivo postoji tijelo veoma važnog, ali neorganizovanog znanja koje se nikako ne može zvati naučnim u smislu znanja općih pravila: znanje pojedinačnih okolnosti vremena i mjesta. S obzirom na to gotovo svaki pojedinac ima prednost nad svim drugim jer posjeduje jedinstvene podatke koje mogu biti korisni, ali koji se mogu iskoristiti samo ako se odluke koje o njima zavise ostave njemu ili se učine uz njegovu aktivnu saradnju. Trebamo se samo sjetiti koliko moramo naučiti na bilo kojem zanimanju nakon što smo okončali naše teorijsko obrazovanje, koliko veliki dio našeg radnog života potrošimo učeći pojedinačne poslove, i koliko je vrijedan adut u svim porama života znanje ljudi, o lokalnim uslovima, i posebnim okolnostima. Znati za i staviti u pogon mašinu koja nije u potpunosti upotrijebljena, ili nečiju vještinu koja se može bolje iskoristiti ili biti svjestan viška robe koja se može povući tijekom prekida snadbijevanja, društveno je isto toliko korisno kao i znanje boljih alternativnih tehnika." (''The Use of Knowledge in Society'') *[[Goethe]] **"Lijepo je misliti, još ljepše znati, a najljepše je promatrati." **"Mi zapravo znamo ako malo znamo. Sa znanjem raste i sumnja." *[[Henry David Thoreau]] **"Znati da znamo što znamo i da ne znamo što ne znamo pravo je znanje." *[[Heraklit]] **"Znati mnoge stvari ne znači biti [[Mudrost|mudar]]." *[[Isaac Newton]] **"Ono što mi znamo je samo jedna kap - što ne znamo je okean." *[[Jack Balkin]] **"Pravo kontinuirano stvara oblik znanja – pravnog znanja. Čim pravo stvori kategoriju ili institucionalnu strukturu, moguće je za stvari da postanu istinitim ili stvarnim u očima prava, nebitno da li ih se prosuđuje kao istinite ili stvarne iz druge perspektive [...] To ima očite političke reprekusije, jer stavlja moć države iza određene koncepcije onoga kakav svijet jeste i šta je istina i laž u njemu, šta god da su nečija suprotna stanovišta, i nebitno koliko god ih on glasno izražava." (''The Proliferation of Legal Truth'') *[[Jean-Jacques Rousseau]] **"Što čovjek manje zna, to mu se njegovo znanje čini većim." *[[Jean de La Fontaine]] **"Pustite budale neka govore: znanje ima svoju cijenu." *[[Konfučije]] **"Ko ne zna, a ne zna da ne zna - opasan je ::- izbjegavajte ga! ::Ko ne zna, a zna da ne zna - dijete je ::- naučite ga! ::Ko zna, a ne zna da zna - spava ::- probudite ga! ::Ko zna i zna da zna - mudar je ::- slijedite ga!" *[[Lao Tse]] **"Dajte čovjeku ribu i nahranit ćete ga za jedan dan; naučite ga kako da je lovi i prehranit ćete ga za cijeli život." **"Ko zna da ne zna, najviši je; ko misli da zna, ograničen je. Ko prepoznaje svoju ograničenost, nema granica." *[[Lord Byron]] **"Ne plaši se neznanja, boj se lažnog znanja, jer od njega dolaze sve nesreće na svijetu." *[[Matthias Claudius]] **"Ne reci uvijek šta znaš, ali znaj uvijek šta kažeš." *[[Osho]] **"Ne ovisite o posuđenom znanju. To vas samo opterećuje, čini vas teškim, veže vas u lance, zarobljuje riječima, pa potpuno zaboravljate svoja krila i cijelo nebo koje je vaše. Ali okovani u lance religija i crkava i svetih pisama ne možete letjeti preko sunca u daleko plavo nebo; ne možete postati jedno sa svemirom." *[[Paracelsus]] **"Ko ništa ne zna, ništa ne voli. Ko ne umije ništa, ne razumije ništa. Ko ništa ne razumije, bezvrijedan je. Ali onaj ko poima, taj i voli, zapaža, vidi.. Ko god zamišlja da svako voće sazrijeva u isto vrijeme kad i jagode, ne zna ništa o grožđu." *[[Pierre Terrail de Bayard]] **"Ni vrijeme ni sila ljudska ne mogu oteti: znanje i vrline." *[[Sokrat]] **"Znam da ništa ne znam." *[[Stjepan Radić]] **"Što više [[škola]] – to manje robova. Što više znanja – to više imanja." *[[Victor Hugo]] **"[[Čovjek]] što više zna, to više [[Patnja|pati]]." *[[William Shakespeare]] **"Ne pokazuj sve što imaš, niti govori sve što znaš." == Poslovice == *[[Bolivijske poslovice]] ** "Nepotpuno znanje je opasnije od neznanja." *[[Japanske poslovice]] **"Niko na svijetu nije jači od čovjeka koji zna." *[[Turske poslovice]] **"Ljudi se dočekuju prema odjeći, a ispraćaju prema znanju." == Također pogledajte == *[[Pamet]] *[[Mudrost]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 3koslxu92qkko5on7kmdd5qxdq16uhn 0 2844 54867 48316 2015-08-03T18:53:37Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512372]] na [[d:|Wikidati]] 54867 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Arturo Graf]] **"Znanje i pravda govore, dok neznanje i [[nepravda]] urliču." *[[Branislav Nušić]] **"Znanje ima granica, dok neznanje ih nema." *[[Charles Caleb Colton]] **"Neznanje je neispisan papir na kojem možemo pisati, a pogrešno znanje je ispisan papir koji se prvo mora brisati." *[[François de La Rochefoucauld]] **"Ima tri vrste neznanja: ne znati šta treba znati; znati pogrešno što već znaš i – znati šta ne bi trebalo znati." *[[Goethe]] **"Ono malo što znam zahvaljujem svom neznanju." **"Samo se nikad ne daj navesti na prepirku! Mudri upadaju u neznanje kad se prepiru sa neznalicom." *[[Henry David Thoreau]] **"Znati da znamo što znamo i da ne znamo što ne znamo pravo je znanje." *[[Isaac Newton]] **"Ono što mi znamo je samo jedna kap - što ne znamo je okean." *[[Jean de La Fontaine]] **"Ništa nije tako opasno kao prijatelj neznalica; više bi vrijedio pametan neprijatelj." *[[Kahlil Gibran]] **"Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nježnost kukavnost. A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a šutnja neznanje." *[[Konfučije]] ** "Ko ne zna, a ne zna da ne zna - opasan je :- izbjegavajte ga! :Ko ne zna, a zna da ne zna - dijete je :- naučite ga! :Ko zna, a ne zna da zna - spava :- probudite ga! :Ko zna i zna da zna - mudar je :- slijedite ga!" *[[Lord Byron]] **"Ne plaši se neznanja, boj se lažnog znanja, jer od njega dolaze sve nesreće na svijetu." *[[Nicolas Boileau]] **"Neznanje je uvijek spremno da se samo sebi divi." *[[Sokrat]] **"Ljudi nisu namjerno zli, nego iz neznanja. Treba znati šta je dobro da bi dobro činili." **"Znam da ništa ne znam." *[[Stendhal]] **"Zlo na svijetu ne prouzrokuju oni što kažu sve što znaju, nego oni koji kažu više nego što znaju." == Poslovice == *[[Bolivijske poslovice]] ** "Nepotpuno znanje je opasnije od neznanja." *[[Indijske poslovice]] **"Na početku čovjekova života stoji neznanje, u zreloj dobi [[patnja]], a u starosti žalost." a.krešimir.s možda i neznaš ono što znaš [[Kategorija:Tema]] 21ue2fxg8dyxljptar2kxozl33vtv7n 0 2845 56819 51941 2016-07-03T10:24:06Z Harač 23 /* Citati */ 56819 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Anthony Beck]] **"Vjerovatno najveća briga oko pravnog dokaza jeste ta da li prakse sudova dovoljno prepoznaju inherentne teškoće u obuhvatanju prošlosti. Mi ih možemo zajedno zvati hermeneutički problem. U jednu ruku, postoji potreškoća u ostvarivanju onoga što ćemo nazvati dokazni tekst - načinjen od usmenog svjedočenja, dokumentarnih i drugih dokaza - koji se uklapa u prošle događaje sa bilo kojim stepenom integriteta. To uključuje probleme pouzdanosti i iskrenosti svjedočenja kojih su sudovi veoma svjesni. To također, međutim, uključuje način na koji dokazni tekst djeluje kao predstava prošlosti, te se može tvrditi da toga sudovi nisu svjesni. Dokazni tekst nije samo specifično pogrešan u cjelini ili djelimično i selektivan oko toga šta govori i šta propušta reći, on je također selektivan u formi društvenog znanja koje usvaja i izražava. To također uključuje i pritiske izvrtanja od političkih i birokratskih sila van sudnice koje pokreću sam postupak. U drugu ruku, postoji poteškoća tumačenja tog dokaznog teksta u odnosu na pravila koja su postavljena u materijalnim pravnim izvorima, t.j. u odnosu prava prema činjenicama. Suštinski, iz filozofske tačke gledišta, međutim, zabrinuti smo vezom koju dokazni tekst ima sa historijom koju želi da evidentira. Dokazni tekst čak i kada je najprecizniji sam je tumačenje. Kratki i grubi iskaz hermeneutičkog problema mora uključiti, također, priznavanje vršenja moći unutar procesa. Sudska kontrola, parničarstvo, i vršenje moći od porote ili drugih tribunala [su neki od tih elemenata]." (''Legal Language and Legal Institutions, A Response to Jerzy Wroblewski'') *[[Agaton]] **"Baš ni Bog ne može promijeniti prošlost." *[[Charles Kettering]] **"Ne zanima me prošlost. Zanima me jedino budućnost jer u njoj namjeravam provesti ostatak života." *[[Edmund Burke]] **Prošlost bi trebala biti odskočna daska, a ne ležaljka." *[[Honoré de Balzac]] **"Ljubav je jedna strast koja ne priznaje ni prošlost ni budućnost." *[[Herman Melville]] **"Prošlost je lektira o tiranima, a [[budućnost]] Biblija oslobođenima." *[[Jack Balkin]] **"Prošlost, i značenje prošlosti, i sjećanje prošlosti, jeste ono iz čega članovi političke zajednice mogu crpiti i držati zajednički. Možemo se međusobno neslagati o tome šta prošlost znači; možemo se sjećati različitih stvari u njoj, i možemo jedini druge optuživati za amneziju ili pogrešno sjećanje. Ali naša neslaganja o prošlosti, ironično, jeste ono što prošlost čini našim zajedničkim resursom. Mi prizivamo jedni druge prizivajući našu prošlost. Mi koristimo prošlost da govorimo jedni s drugima u sadašnjosti o našoj zajedničkoj budućnosti, našem zajedničkom ustavnom projektu." (''[[Ustavno iskupljenje]]'') *[[Jorge Luis Borges]] **"Izmijeniti prošlost ne znači izmijeniti jedan događaj, to znači izmijeniti njegove posljedice kojih je, tako reći, bezbroj." (''[[Druga smrt]]'') **"Neodređena intuicija mu je kazivala da prošlost predstavlja materijal od kojeg je sazdano vrijeme; zato se [[vrijeme]] odmah pretvara u prošlost." (''[[Čekanje (Borges)|Čekanje]]'') **"Možda je [[zid]] bio metafora, možda je Ših Huang Ti one koji su slavili prošlost osudio na djelo isto toliko golemo kao i prošlost, isto toliko glupo i besmisleno." (''[[Zid i knjige]]'') *[[Kahlil Gibran]] **"Napredak nije puko popravljanje prošlosti; on je neprekidno kretanje prema budućnosti." *[[Marco Vinicio Cerezo Arevalo]] **"Mi nećemo biti u mogućnosti da istražujemo prošlost. Morali bi strpati svu vojsku u zatvor." (novembar 1985.) *[[Marko Vešović]] **"Odsjeklo me ko kakvim makazama ::od svega što je bilo. Od svega što sam bio. ::Vascijelu je prošlost ubio u meni. ::A šta je čovjek drugo, ako ne njegova prošlost? ::Gdje smo, ako nas nema ::u našoj prošlosti?" (''Živinka bez prošlosti'') *[[Mehmed Meša Selimović]] **"Zar niko ne može da pobjegne od svoje prošlosti? Zar ljudi moraju da se okreću u krugu, nesposobni da izmijene sudbinu koja im je unaprijed određena? I koliko je krvno i psihološko naslijeđe sreća ili nesreća, napredak ili zaustavljenje." (''[[Krug]]'') *[[Norman Vincent Peale]] **"Živite dan po dan i obavljajte posao po posao. A zatim produžite prema onome što dolazi poslije. To ima smisla. Ne pokušavajte živjeti u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti sve u isti čas. Uspješan je čovjek koji se naučio živjeti samo u sadašnjosti, ali se uvijek kreće prema onome što dolazi poslije." *[[Pjotr Iljič Čajkovski]] **"Žalim prošlost, nadam se budućnosti, nezadovoljan sa sadošnošću - to je moj život." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Budućnost]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} hsgx5tysppw2qtuu6y88zx6qbiiuo8v 0 2846 57950 57524 2017-06-23T23:02:21Z Harač 23 57950 wikitext text/x-wiki == Citati == *[[Aleksandar Isajevič Solženicin]] **"Ja sam već imao priliku da pišem, i ne jednom, da je blagoslovena svaka nacionalna kultura. Da su nacije - boje čovječanstva. Kad bi one iščezle - čovječanstvo bi postalo tako dosadno jednoobrazno kao kad bi svi ljudi imali istu spoljašnost i karakter. Nesumnjivo da je početno stvaranje plemena dio Tvorčeve Zamisli. Za razliku od ostalih ljudskih udruživanja i organizacija - etnos, kao i porodicu, kao i ličnost, nije čovjek izmislio. I etnos nema ništa manje prava na postojanje nego porodica i ličnost." (''[[Rusija u provaliji]]'') *[[Antoinette Scherz]] **"[[Legitimitet|Legitimnost]] ''demosa'' je izuzetno značajna za demokratsku teoriju kao samo-referentnu teoriju u kojoj je politička moć legitimisana u upućivanju na pojedince nad kojima se vrši [...] Legitimnost ''demosa'' leži u srcu demokratske teorije iz dva glavna razloga. Prvo, legitimnost tvrdnji učinjenih u ime naroda zavise ne samo od procesa odlučivanja, već i od subjekta koji donosi odluke. Stoga ako je legitimnost ''demosa'' upitna, legitimnost demokratskog odlučivanja je također potkopana. Drugo, legitimnost ''demosa'' utječe na njegovo pravo da isključi druge. Ako je sastav ''demosa'' proizvoljan, njegovo pravo na samo-određenje njegovih članova možda ne bude valjano. Stoga, ''demos'' kao kolektivni subjekt je od ključnog značaja za legitimnost same demokratije. Međutim, koncepcija legitimiteta ''demosa'' pati od dramatičnog manjka jasnosti. Empirijski, nije problem identificirati određene građane države koji utvore ''demos''. Ipak šire konceptualne i naročito normativne dimenzije koncepta ''demosa'' su maglovite." (''The Legitimacy of the Demos: Who Should Be Included in the Demos and on What Grounds?'') **"[[Demokratija]] uvijek zahtijeva subjekta, tijelo naroda u njegovom procesu kolektivnog jednakog odlučivanja. Ovo znači da proširenje prava učestvovanja je normativno povezano sa principom jednakosti, koji zabranjuje ograničenje ''demosa'' na malu elitu koja vlada nad drugima. Stoga ima smisla govoriti o ''demosu'' prije svega kao o subjektu demokratije." (''Ibid.'') **"Problem granica demokratske teorije jeste u tome što inicijalna definicija granica ''demosa'' nikada ne može nastati na proceduralno demokratski način." (''Ibid.'') *[[Emmanuel Joseph Sieyes]] **"Šta je nacija? Tijelo sunarodinika koji žive pod zajedničkim zakonima i predstavljeni su istom zakonodavnom skupštinom, itd. [...] Treći stalež stoga sadržava sve što se tiče nacije dok se niko van Trećeg staleža ne može smatrati dijelom nacije. Šta je Treći stalež? ''Sve''." (''[[Šta je treći stalež]]?'') **"Nacija je uvijek slobodna da izmijeni svoj ustav. Izvan svega, ona se ne može osloboditi odgovornosti davanja sigurnosti spornom ustavu [...] Tijelo koje je podvrgnuto ustavnim formama ne može preduzeti bilo kakvu odluku izvan opsega svoga ustava. Ono sebi ne može dati drugi [ustav]. Postaje ništavo od trenutka kada se kreće, govori ili djeluje na bilo koje druge osim propisanih formi [...] Takvo pravo pripada samo naciji koja je, nastavljamo da ponavljamo, nezavisna od bilo koje procedure i bilo kojih kvalifikacija." (''Ibid.'') *[[Enes Kišević]] **"Ne postoji hrvatska, srpska, židovska, bošnjačka ili bilo čija nacionalna smrt. Smrt je – smrt. Kao što je život – život. Moj život je u svakom čovjeku, prema tome i moja smrt je u svakom čovjeku. Sve što se svijetu događa i meni se događa. Jedini nacionalizam, koji po meni nije primitivizam, jest pripadnost ljudskoj dobroti i ljudskom srcu. Ako me pitate čiji sam pjesnik, odgovorit ću vam: ja sam pjesnik od takve narodnosti. " *[[Friedrich von Schiller]] **"Bijedan je i skučen ideal pisati samo za jednu naciju." *[[Gerhard Hoogers]] **"Tamo gdje je nacija, ustav nije: i gdje je ustav, gdje su zakoni, država i svi njeni organi i funkcioneri, tamo nema nacije. Drugim riječima: nacija prevazilazi pravni poredak i sve ono što stoji iza toga, jer pravni poredak izvire u i iz nacije." (''The Paradox of Politics from a Constitutional Perspective. The Constituent Power of the People and the Representation of the General Will'') *[[Hannah Arendt]] **"[N]ajjeftinija i najopasnija maska koju je apsolut ikada poprimio u političkoj sferi, jeste maska nacije." (''[[O revoluciji]]'') *[[Ivan Softa]] **"Neka živi nacija. Ali nacija narodnog prava, a ne nekolicine povlaštenih ljudi. A kada [[narod]] bude vodio naciju, ona neće biti ni potrebna, jer narodi se nikad ne sukobljuju, već njihovi upravljači." (''[[Na cesti]]'') *[[Joseph Roth]] **"Stari čovjek s jednom nogom u grobu čiji je život ugrožen gripom u glavi čuva svoj stari tron pukim čudom što je još živ da sjedi na njemu. Koliko još dugo? Ovo doba nema koristi od njega. Ovo doba želi da formira nove nezavisne države. Narod više ne vjeruje u Boga. Njihova nova religija je nacionalizam. Nacije ne idu u crkvu, umjesto toga one idu na sastanke o nezavisnosti." (''[[Radecki-marš]]'') *[[Seyla Benhabib]] **"Građanstvo i prakse političkog članstva su rituali kroz koje se nacija reproducira prostorno. Kontrola teritorijalnih granica, koja je nastala zajedno sa suverenitetom savremene nacionalne države, teži da osigura čistoću nacije ''u vremenu'' kroz kontrolisanje njenih kontakata i interakcija ''u prostoru''. Historija građanstva otkriva da su te nacionalne aspiracije ideologije; one teže da ukalupe složenu, neuređenu, i nekontrolisanu stvarnost prema nekom jednostavnom upravljačkom principu redukcije, poput nacionalnog članstva. Svaka nacija ima svoje druge, unutar i izvan [...] Uistinu, nacionalizam je konstituisan kroz niz zamišljenih kao i veoma stvarnih demarkacija između nas i njih,"mi i ostali". Kroz prakse članstva država kontroliše sinhronički i dijahronički identitet nacije. Ipak pravila nacionaliteta i građanstva svih naroda su primjesa historijskih slučajnosti, teritorijalnih borbi, kulturnih sukoba, i birokratskih dekreta. U određenim historijskim okretnicama, ta pravila i borbe koje ih okružuju postaju transparentnije i vidljivije nego u drugim vremenima. Mi smo sada na takvoj historijskoj okretnici i problem političkih granica je još jednom postao vidljiv." (''[[Prava drugih]]'') **"Dok ''demos'', kao narodni suveren, mora istači kontrolu nad specifičnim teritorijalnim područjem, on također može biti uključen u refleksivne činove samo-konstitucije, te se tako granice ''demosa'' mogu namještati. Politika članstva u dobu disagregacije prava građanstva tiče se pregovaranja složenosti punih prava članstva, demokratskog glasa, i teritorijalnog boravka." (''Ibid.'') **"Demokratski suverenitet je temeljen na tri regulativna ideala: da je narod kako autor, tako i subjekt zakona; ideal ujedinjenog ''demosa''; i ideja samo-zatvorenog i autohtonog teritorija nad kojim ''demos'' vlada. Tvrdila sam [...] da su zadnja dva ideala neodbranjiva kako po normativnim, tako i empirijskim osnovama. Jedinstvo ''demosa'' trebalo bi biti razumljeno ne kao sukladno dat, već radije kao proces samo-konstitucije, kroz više ili manje svjesne borbe uključivanja ili isključivanja." (''Ibid.'') *[[Siniša Malešević]] **"[I]nstitucije nacionalne države koriste imaginarij i retoriku solidarnosti mikro-nivoa da kontinuirano legitimiziraju i mobiliziraju društveno djelovanje pojedinaca pod njihovom kontrolom. To se ponekad čini kroz namjerna djelovanja političkih preduzetnika, nacionalističkih intelektualaca ili vojnih figura, ali u većini drugih slučajeva to je gotovo praksa iz navike u koju su uključene sve savremene nacionalne države. U ovom kontekstu, organizaciono generisana, duboka ideološka penetracija jeste preduslov za organizacioni uspjeh. Kumulativna birokratizacija prinude nudi dugoročno izgrađenu organizacionu okolinu, ali ideologija nacionalizma jeste ono što 'prevodi' istinsku mikro-solidarnost u privrženost specifičnoj državi naciji. Ono što se s vana i kolokvijalno percipira kao da ima snažan 'nacionalni identitet' jeste zaista slika dugoročnog strukturalnog razvoja: kapacitet države nacije ili društvenih pokreta (u slučajevima gdje je ambicija za secesijom) da ideološki i organizaciono penetriraju univerzim na mikro-nivou i da povežu različite đepove mikro-solidarnosti u široko-društveni narativ ideološkog jedinstva na makro-nivou. Ne postoji 'nacionalni identitet' bez ideologije, društvene organizacije i mikro-solidarnosti. Jedinstvena, historijski proizvedena, kombinacija ta tri procesa čini mogućim ono što se percipira kao 'nacionalni identiteti'. Ovo očito ne znači reći da su nečiji osjećaji povezanosti sa nacijom neiskreni ili rezultat indoktrinacije. Nasuprot tome, diskurs 'nacionalnog identiteta' je daleko najdominantniji ''weltanschauung'' savremene ere." (''Do national identities exist?'') *[[Vasa Pelagić]] **"Proklinjem svaku školu i svaku knjigu koja veliča naciju." == Također pogledajte == *[[Narod]] *[[Nacionalizam]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} [[pl:Naród]] nofisb1xrud2w8evpe8nrmcv5ktao8q 0 2847 34847 30442 2008-09-02T09:11:10Z Harač 23 /* Citati */ 34847 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Antoine de Rivarol]] **"[[Narod]] daje svoju naklonost, ali nikada svoje povjerenje." *[[Bertolt Brecht]] **"Povjerenje se iscrpljuje upotrebom." (''[[Život Galilejev]]'') *[[Goethe]] **"[[Ljubav]] se isprva naziva povjerenjem." *''[[Kur'an]]'' **"O vjernici, Allaha i Poslanika ne varajte i svjesno međusobno povjerenje ne proigravajte." (''Al-Anfal'' : 27) *[[Sándor Petőfi]] **"Priznajem, više povjerenja imam u obraćena griješnika nego u onoga koji nikada nije sagriješio." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} az5c71ocron1o0vzgft19nipqjl7xme 0 2848 52550 43514 2014-04-21T19:04:01Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52550 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Antoine de Rivarol]] **"Od deset osoba koje govore o nama devet nas ogovara, a često ona jedina koja nas hvali - čini to loše." *[[Blaise Pascal]] **"Kad bi svi ljudi znali što jedni o drugima govore, na svijetu ne bi bilo ni četvorice prijatelja." *[[Giovanni Guareschi]] **"Ogovaranje je kao ruž: nalazi se na usnama svih žena." *[[Gotthold Ephraim Lessing]] **"Ogovaraš li me iza leđa? Tome se baš neću žalostiti. Hvališ li me u lice? To ti neću zaboraviti." *[[Horacije]] **"Ko kleveće odsutnog prijatelja, zloban je." *[[Napoleon Bonaparta]] **"Ko zna laskati, zna i klevetati." *[[Oscar Wilde]] **"Samo je jedna stvar gora od ogovaranja - ne biti ogovaran." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 3qisomyfe3htv0kwhbwko8vckrlb1cl 0 2850 43535 39008 2011-10-23T21:03:06Z 178.222.180.33 43535 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Antoine de Rivarol]] **"Skroman čovjek može sve dobiti, a ohol sve izgubiti; jer skromnost uvijek nailazi na [[velikodušnost]], a [[oholost]] na [[zavist]]." *[[Friedrich Hebbel]] **"Ljudi su izmislili mnogo neobičnih [[vrlina]], ali je najneobičnija skromnost. Ništa misli da postaje nešto ako prizna: ja sam ništa!" *[[Friedrich von Schiller]] **"U čovjeku nije ništa krhkije od njegove skromnosti i [[dobronamjernost]]i." *[[Gotthold Ephraim Lessing]] **"Svi veliki su skromni." *[[Jules Renard]] **"Skromnost pristaje veličinama. Kako je teško biti skroman ako nisi ništa." *[[Pierre Corneille]] **"Lažna skromnost ne ulijeva mnogo povjerenja." *[[Voltaire]] **"Nije dovoljno biti skroman - za to treba imati razloga." *[[William Shakespeare]] **"Budimo skromniji poslije djela nego među njegovim stvaranjem." *[[Cruella de Vil]] **"Tvoj je rad svjež i čistih linija, slobodan i nepretenciozan. Skromnost se dobro prodaje"** == Poslovice == *(I ching) ***"Skromnost.Povećaj poniznost tako se put raščišćava. Tada će i tvoj bližnji tvoju stvar da odobrava"** [[Kategorija:Tema]] 4whkyo8zjr6219wifu3on31h9m5cse3 0 2851 54868 22299 2015-08-03T18:53:46Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513396]] na [[d:|Wikidati]] 54868 wikitext text/x-wiki *"Skroman [[čovjek]] može sve dobiti, a ohol sve izgubiti; jer [[skromnost]] uvijek nailazi na velikodušnost, a [[oholost]] na [[zavist]]." - [[Antoine de Rivarol]] [[Kategorija:Tema]] gcp1x8es1gsqocy0bb186me7nb73sf3 0 2852 29042 21634 2007-03-23T19:37:31Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29042 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Albert Camus]] **"Od pamtivjeka bič božji baca na koljena ohole i silne. Razmišljajte o tome i padnite na koljena." (''[[Kuga]]'') *[[Albert Schweitzer]] **"Ako je ispravno shvaćena, nauka liječi čovjeka od njegove oholosti jer mu pokazuje njegove granice." *[[Antoine de Rivarol]] **"Skroman [[čovjek]] može sve dobiti, a ohol sve izgubiti; jer [[skromnost]] uvijek nailazi na velikodušnost, a oholost na [[zavist]]." *[[Jefferson Davis]] **„Ne budite nikad ponizni pred oholima, niti oholi pred poniznima“ *[[Marko Aurelije]] **"Najgora je ona oholost koja se uznosi lažnom skromnošću" == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 9sy0mxbihx7ofdrenh4xf550cai2z7d 0 2853 51382 49484 2014-04-13T04:53:48Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 17 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q188739]] 51382 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Antoine de Rivarol]] **"Skroman [[čovjek]] može sve dobiti, a ohol sve izgubiti; jer [[skromnost]] uvijek nailazi na [[velikodušnost]], a [[oholost]] na zavist." *[[Charles Caleb Colton]] **"Ne očekuj hvalu bez zavisti sve dok ne budeš mrtav." *[[Ciceron]] **"Najveće počasti donose više zavisti nego ugleda." *[[François de La Rochefoucauld]] **"Naša zavist traje uvijek duže od sreće onih kojima zavidimo." *[[Gotthold Ephraim Lessing]] **"Ljubomora je vrsta zavisti, a zavist je mali, niski porok, koji ne poznaje drugo zadovoljenje negoli potpuno uništenje svog predmeta." *[[Seneka]] **"Niko ti zavidjet neće, budeš li znao u samom sebi otkriti [[radost]]." == Poslovice == *[[Latinske poslovice]] **"Bolja je zavist nego milostinja." **"Kome navrati sreća, tamo prenoći zavist." [[Kategorija:Tema]] oy1qp2sajhwp2cjfht3l9y4bfim4880 0 2854 60067 52684 2022-03-12T22:47:20Z Siro bileveli Boris 7698 Datoteka 60067 wikitext text/x-wiki ---- [[Datoteka:Scared Child at Nighttime.jpg|mini|desno|Uplašeno dijete pokazuje strah]] == Citati == *[[Aleksandar S. Nil]] **"[[Roditelji]]ma je srazmjerno lahko da odgoje djecu bez kompleksa. Ne smije se nikada dozvoliti da se [[dijete]] osjeća uplašenim ili krivim. [[Čovjek]] ne može da eliminiše sve reakcije straha - svako se trgne kad se vrata zalupe. Ono što se može eliminisati to je nezdrav strah koji je kao da se nakalemio na dijete - strah od kazne, strah od ljutitog boga, strah od ljutitog roditelja." *[[Antoine de Rivarol]] **"Ima ljudi koji od svog bogatstva nemaju ništa osim straha da ga ne izgube." *[[Arturo Graf]] **"Nasilje je zaista u rodu sa strahom." *[[Carlo Bini]] **"Ti se bojiš, a strah je osobina onoga koji misli samo na sebe." *[[Ivan Sergejevič Turgenjev]] **"Ljubav je jača od smrti i od straha pred smrću." *[[Ivo Andrić]] **"Možda je u početku bilo i drugih motiva, ali danas je glavni strah. Od straha su ljudi zli, surovi i podli, od straha su darežljivi, čak i dobri." *[[Francis Bacon]] **"Strogost rađa strah, ali [[grubost]] rađa mržnju." *[[Frank Herbert]] **"Strah je ubica uma. Strah je mala smrt koja donosi potpuno brisanje. Spremno ću se suočiti sa strahom. Dopustiću mu do prođe preko mene i kroz mene. A kada bude minuo, upraviću svoje unutrašnje oko da osmotrim tragove koje je ostavio. Ali tamo kuda je strah prostrujao neće ostati ničega. Preostaću samo ja." (''[[Dina]]'') *[[Gotthold Ephraim Lessing]] **"Mnogi griješe iz straha da ne pogriješe." *[[Lao Tse]] **"Kad čovjek ima ljubavi, nema straha." **"Milost i nemilost uzrok su straha. Što cijenimo i čega se bojimo, u nama je samima." *[[Marko Aurelije]] **"Onaj ko se plaši smrti, strahuje da će biti lišen osjećanja ili da će dobiti osjećanja druge vrste. U prvom slučaju neće imati više nikakvih bolova, a u drugom, bit će na drugi način zadahnut dušom i neće prestati njegov život." *[[Marko Vešović]] **"[U]tjerivanjem straha od Drugih ::vođe su majstorski probudili ''u svakoj ptici nagon'' ::''da se svom jatu vrati''." (''Uštap u vodi'') *[[Mahatma Gandhi]] **"Jedan Satyagrahi (sljedbenik nenasilnog ponašanja) oprostio se od straha. On se usuđuje pokloniti svome protivniku povjerenje. Čak i kada ga protivnik razočara dvadeset puta Satyagrahi je spreman da mu vjeruje i po dvadeset i prvi put." *[[Milan Kundera]] **"Strah me kad trepnem, strah me da se u toj sekundi kad se moj pogled gasi na tvoje mjesto ne uvuče zmija, štakor, neki drugi muškarac." (''[[Identitet (M. Kundera)|Identitet]]'') *[[Nicolas Boileau]] **"Često zbog straha pred nekim zlom upadamo u još veće zlo." *[[Oriana Fallaci]] **"I eto me ovdje, zaključane u strahu koji mi kupa lice, kosu, misli. Gubim se u njemu. Pokušavam shvatiti: nije to strah pred drugima. Ne brinem se o drugima. Nije to strah pred Bogom. Ne vjerujem u Boga. Nije to strah od boli. Ne bojim se boli. To je strah pred tobom, pred slučajem koji te otrgnuo ni iz čega da bi te pričvrstio o moju utrobu." (''[[Pismo nerođenu djetetu]]'') *[[Oscar Wilde]] **"Temelj optimizma je potpuni strah." *[[Ralph Waldo Emerson]] **"Mudar čovjek u oluji [[Bog]]u se moli, ne za izbavljenje iz opasnosti već za izbavljenje od straha. Oluja iznutra je ta koja ga ugrožava a ne oluja izvana." **"Učinite ono čega se bojite i strah će sigurno umrijeti." *[[Seneka]] **"Ne bojimo se smrti, nego razmišljanja o smrti." *[[Sokrat]] **"Treba više strahovati od [[ljubav]]i žene nego od mržnje muškarca!" *[[Tale]] **"Boj se ovna, boj se govna, a kad ćeš živjeti..." *[[Vladimir Milisavljević]] **"Strah od smrti je upravo način na koji samosvijest postaje predmetna za sebe samu".(''[[Identitet i refleksija]]'') *[[William Shakespeare]] **"Ako se ne bude uplašio, biće ::ismijan; ako se bude uplašio, ipak će biti ::ismijan." (''[[Vesele žene vindzorske]]'') == Poslovice == *[[Danske poslovice]] **"Siromaštvo i strah stvaraju lažljivce." *[[Francuske poslovice]] **"Bogatstvo se stiče znojem, posjeduje strahom, a napušta tugom." == Također pogledajte == *[[Hrabrost]] *[[Kukavičluk]] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] o9z425u1tibg1z6j7m2q3eulvbu5rec 0 2855 58428 55981 2018-02-25T18:31:04Z Harač 23 /* M */ 58428 wikitext text/x-wiki == Citati == {{ABC}} == A == *[[Abraham Lincoln]] **"Svijet nikada nije imao dobro definiranu riječ [[sloboda]]." *[[Albert Camus]] **"U svijetu bez iluzija [[čovjek]] je stranac" *[[Albert Einstein]] **"Svijet je opasno mjesto za život ne zbog ljudi koji čine [[zlo]], nego zbog ljudi koji sjede i dopuštaju da se ono dogodi." *[[Anatole France]] **"Na ovom svijetu sve se plaća, a naročito [[užitak]]." **"Svjetski [[mir]] ostvarit će se jednog dana ne zato što će ljudi postati bolji (u to se ne smijemo nadati), već zato što će ih jedan novi red stvari, nova nauka i nove ekonomska potrebe prisiliti da žive u miru." *[[Antoine de Saint-Exupéry]] **"Na svijetu postoji samo jedan jedini problem: kako ljudima vratiti duhovni smisao, duhovni nemir; kako na njih izliti nešto kao gregorijanski koral! Vidite, više nije moguće živjeti od hladnjaka i politike, od bilanca i križaljki. Više to nije moguće." *[[Arthur Schopenhauer]] **"U svijetu uglavnom caruje [[zlo]], a glavnu riječ ima glupost." Free wi fi == D == *[[Demokrit]] **"Svijet je pozornica, a [[život]] dolazak na nju: dođeš, vidiš, odeš." == F == *[[Frank Herbert]] **"Duboko u ljudskoj podsvijesti postoji nezajažljiva potreba za logično smišljenim svijetom. Ali pravi svijet je uvijek s one strane logike." (''[[Dina]]'') **"Svijet počiva na četiri oslonca: na učenju mudrog, na pravičnosti velikog, na molitvama neporočnoga i na vrlini hrabroga." (''[[Dina]]'') *[[Friedrich von Schiller]] **"Kada bi svaki čovjek volio sve ljude, tada bi svaki pojedinačno posjedovao svijet." **"Svijet je tijesan, a um prostran. Misli žive lako jedna pokraj druge, ali se stvari u prostoru bolno sudaraju." == G == *[[Gottfried Wilhelm Leibniz]] **"Ovo je najbolji od svih mogućih svjetova." == I == *[[Isak Samokovlija]] **"Što me se tiču vaši snovi i riječi ::vaših smjelih želja? ::Osjećanja moja isprela su konce ::i satkala veo; ::da na suncu bijelom postanem dijelak ::ovoga svijeta ::i svijet ovaj cio." (''Bijela nirvana'') == J == *[[Jim Morrison]] **"Postoje dvije vrste svijeta. Jedan je moj, a drugi podjelite međusobno." *[[Johann Heinrich Pestalozzi]] **"Svijet je pun upotrebljivih ljudi, ali oskudjeva takvima koji bi upotrebljiva čovjeka stavili na pravo mjesto." *[[John Maxwell Coetzee]] **"Možda je istina da svijet takav kakav je nije varka, nije opaki san noći. Možda se neminovno budimo u njemu, možda ga ne možemo ni zaboraviti niti ga se osloboditi." (''[[Čekajući barbare]]'') *[[Jorge Luis Borges]] **"[[Vrijeme]] je supstancija od koje sam načinjen. Vrijeme je rijeka koja me otima, ali ja sam ta rijeka; ono je tigar koji me komada, ali ja sam tigar; ono je plamen koji me proždire, ali ja sam taj plamen. Svijet je, na nesreću, stvaran; ja sam, na nesreću, Borges." (''[[B]]'') *[[Jovan Dučić]] **"Svijet podnosi starca samo ako je duhovit ili bogat." == K == *[[Kahlil Gibran]] **"Što ti je veća radost ili žalost, to ti je manji svijet u [[oči]]ma." *''[[Kur'an]]'' **"Sve što je na zemlji, prolazno je, ostaje samo Gospodar tvoj, Veličanstveni i Plemeniti" (''Ar-Rahman'' : 26-27) == L == *[[Lao Tse]] **"Carstvo može biti povjereno samo čovjeku koji voli svijet jednako kao i svoje tijelo." **"Svijet možemo upoznati a da i ne otvorimo vrata. Smisao neba možemo dokučiti a da i ne pogledamo kroz prozor." *[[Ludwig Wittgenstein]] **"1.Svijet je sve što je slučaj. ::1.1 Svijet je cjelokupnost činjenica, ne stvari. ::1.11 Svijet je određen činjenicama i time što su to ''sve'' činjenice. ::1.12 Jer, cjelokupnost činjenica određuje šta je slučaj i, također, šta sve nije slučaj. ::1.13 Činjenice u logičkom prostoru jesu svijet. ::1.2 Svijet se raspada na činjenice." (''[[Tractatus Logico-Philosophicus]]'') **"6.41 Smisao svijeta mora ležati izvan svijeta. U svijetu je sve onako ka'ko jest i sve se događa onako kako se događa; ''u'' njemu nema nikakve vrijednosti — a kad bi je bilo, onda ona ne bi imala vrijednosti. Ako postoji neka vrijednost koja ima vrijednost, ona mora ležati izvan svega događanja i takobivstvovanja. Jer sve događanje i takobivstvovanje je slučajno. Ono što ga čini ne-slučajnim ne može ležati ''u'' svijetu, jer bi to inače bilo opet slučajno. To mora ležati izvan svijeta. (''Ibid.) **"6.44 Nije mistično ''kako'' je svijet, nego ''da'' on jest." (''Ibid.) **"6.373 Svijet je nezavisan od moje volje. ::6.374 Čak kad bi se događalo sve što želimo, to bi ipak bila samo, tako reći, milost sudbine, jer nema ''logičke'' veze između volje i svijeta koja bi to jamčila, a pretpostavljenu fizičku vezu mogli bismo ponovo ne željeti." (''Ibid.'') == M == *[[Mahatma Gandhi]] **"Svijet počiva na liticama Satyae ili [[Istina|istine]]. Asatya, osim što znači neistina, znači i "nepostojanje"; a Satya ili istina znači "ono što jeste". Ako neistina ne postoji, onda ona nikada ne može ni pobijediti. A istina kao "ono što jeste" nikada ne može biti uništena. To je u najkraćem učenje Satyagrahaje." *[[Margaret Mead]] **"Nikada nemojte [[sumnja]]ti u činjenicu da mala skupina promišljenih i zabrinutih građana može promijeniti svijet. Uistinu, dosad su ga jedino oni i mijenjali." *[[Mark Twain]] **"Ne idi uokolo govoreći kako ti svijet duguje život. Svijet ti ne duguje ništa. On je nastao prvi!" *[[Marko Vešović]] **"Svijet je ura što kuca u džepu božjeg prsluka, ::a [[Zlo]] je - u njoj opruga." (''Koju godinu pred ovaj rat Toholj me odvede'') **"Zavazda shvatih: do ovog svijeta ::drži jedino osoba koja ne drži do sebe." (''U Goraždu došao hodža pa objašnjava'') *[[Markus Gabriel]] **"Svijet nije ni ukupnost svih stvari niti ukupnost činjenica, već je područje u kojem se nalaze sva postojeća područja. Sva područja koja postoje pripadaju svijetu. Svijet je, kako je to Martin Heidegger precizno formulisao, 'područje svih područja'. Moje gledište da svijet ne postoji vodi tvrdnji da ne postoji takva stvar kao područje svih područja. Ovo ostavlja prostor za poziciju da postoje sve vrste područja, samo da ona ne mogu biti gradivni blokovi za veće, sveuključujuće područje." (''[[Zašto svijet ne postoji]]'') **"[S]vijet, totalno područje, polje smisla svih polja smisla, ne postoji i ne može da postoji. Iz ovog razloga temeljna ideja svjetonazora je apsurdna. Svi svjetonazori idu u stranputicu, jer oni žele da budu slike nečega što ne postoji. U najboljem scenariju, neko uvijek ima tek sliku dijela svijeta, koje obično vodi jednostranom predstavljanju koje se preuranjeno generalizira." (''Ibid.'') *[[Mihail Mihajlovič Zoščenko]] **"Nikako ne mogu dokučiti da li je čovjek ukras svijeta ili greška prirode." *[[Miloš N. Đurić]] **"Logos - umno načelo sveta, reč kojom su stari Grci imenovali svoje epohalno otkriće suštine jezika kao mišljenja i kazivanja istine bića." == N == *[[Nikola Tesla]] **"Svijet je iskusio mnoge tragedije, ali, po meni, najveća tragedija je sadašnja ekonomska situacija koja je ženu okrenula protiv muškarca i one u mnogo slučajeva uspijevaju zauzeti njegovo mjesto u poslu i industriji. Rastuća tendencija žene da zasjeni muškarca je znak propadanja civilizacije." == O == *[[Oliver Wendell Holmes]] **"Najvažnija stvar na svijetu nije gdje smo, već u kojem smijeru idemo." *[[Orhan Pamuk]] **"(...) odjednom mi se čitav svijet učinio poput neke palate s bezbroj soba čija sva vrata vode iz jedne u drugu. Jedino tako što bismo se sjećali i maštali, mi smo iz jedne sobe mogli da prelazimo u drugu, ali je većina nas zbog ljenosti to veoma rijetko činila i zauvijek je u istoj sobi čekala." (''[[Zovem se Crvena]]'') **"Sa [[bol]]om sam shvatio da se ovaj svijet sastoji od slika, serije pogrešno protumačenih simbola i nekih ućoravo prisvojenih navika, da se pravi svijet i život nalaze unutar njih ili vani, ili nigdje u blizini." (''[[Novi život]]'') *[[Oriana Fallaci]] **"Ti, što boraviš ondje gdje je jučer sutra i gdje je svako sutra jedna tekovina. Ti, što još ne poznaješ najgoru od svih stvarnosti: svijet se mijenja i ostaje kao i prije." (''[[Pismo nerođenu djetetu]]'') *[[Oscar Wilde]] **"Istinsko objašnjenej ovog svijeta je u [[ljubav]]i, a ne u njemačkoj filozofiji, bez obzira na to u čemu je objašnjenje drugog svijeta." **"Prava zagonetka svijeta jest ono što je vidljivo, a ne nevidljivo." == P == *[[Patrick Suskind]] **"Dosad je uvijek vjerovao da mora bježati općenito od svijeta. Ali to ne bijaše svijet nego ljudi. Sa svijetom, tako mu se činilo, sa svijetom u kojemu nema ljudi moglo se živjeti." (''[[Parfem: Historija jednog ubice]]'') *[[Pearl S. Buck]] **"Ako su muškarci od ovog svijeta napravili toliko zbrku, njih su ipak rodile žene! Prema tome, svako ima svoj dio odgovornosti." *[[Phil Bosmans]] **"Sam je čovjek kriv za svoj razoreni životni svijet, za svoj zatrovani [[duh]], za svoju opustošenu dušu." *[[Pjotr Demjanovič Uspenski]] **"Što znamo? Znamo da na prvom stupnju samospoznaje [[čovjek]]u u oči padaju dvije očite činjenice. Postojanje svijeta u kojem živi i postojanje svijesti u njemu samom. I jedno i drugo čovjek ne može ni dokazati ni osporiti" (''[[Tertium Organum]]'') **"Dakle svijet, dok ga ne zamijetimo, nema protežnosti u prostoru ni postojanja u vremenu. To su svojstva koja mu pridajemo. Predodžbe prostora i vremena nastaju u našem umu..." (''Ibid.'') **"Dogmatski idealizam tvrdi da cijeli svijet, sve stvari, to jest, istinski uzroci osjeta, ne postoje osim u našoj spoznaji." **"Kakav je svijet neovisno o nama, ne znamo." (''Ibid.'') == R == *[[Robert F. Kennedy]] **"Šta će biti s našom zemljom i sa svijetom, ovisi o tome kako ćemo koristiti ono što su nam drugi ostavili." == S == *[[Stendhal]] **"Zlo na svijetu ne prouzrokuju oni što kažu sve što znaju, nego oni koji kažu više nego što znaju." == V == *[[Victor Hugo]] **"Nema ničeg moćnijeg na svijetu od ideje do koje je došlo samo vrijeme." *[[Vincent van Gogh]] **"Sve više vjerujem da ne treba preklinjati [[Bog|Gospoda]] zato što je svijet takav kakav je; radi se, prosto, o neuspjeloj skici." ==W== *[[William Shakespeare]] **"Svijet je onoliko zanimljiv koliko smo mi radoznali. Svijet je pozornica na kojoj svako igra svoju ulogu." **"Tad svijet nek' bude moja ostriga, ::Što mačem ću je ja otvoriti." (''[[Vesele žene vindzorske]]'')) == Poslovice == *[[Engleske poslovice]] **"Idi s modom ili se pozdravi sa svijetom." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 3bssls6icsikfe0bpezttt7hol1u9qu 14 2856 59086 54869 2019-12-02T23:56:27Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q4587687]] na [[d:|Wikidati]] 59086 wikitext text/x-wiki {{KategorijaABC}} [[Kategorija:Glavne kategorije]] [[ru:Категория:Тематические статьи по алфавиту]] svyc1fdnkblhkoxsxmv96yeyylsztwm 0 2857 55307 29480 2015-08-30T04:15:38Z Grover 841 /* Citati */ 55307 wikitext text/x-wiki ------ == Citati == *[[Anton Pavlovič Čehov]] **"Ako se bojiš usamljenosti, ne ženi se." *[[Erica Jong]] **"Brak nije lijek za usamljenost. Djeca odrastu i odu. Ljubavnici nisu lijek za sve. Seks nije konačno rješenje. Ako ste život pretvorili u dugu bolest, onda je smrt jedini lijek..." (''[[Strah od letenja]]'') *[[Jean-Paul Sartre]] **"Ako se osjećate usamljeno dok ste sami, znači da ste u lošem društvu." *[[Majka Tereza]] **"Usamljenost i osjećaj da nisi poželjan je najgore siromaštvo." *[[Orhan Pamuk]] **"A što se pravog razloga moje usamljenosti tiče, to je što nikako ne mogu da znam koje sam priče dio. Trebalo je da budem bio jedne, ali ispadoh iz nje, kao što list otpadne s drveta." (''[[Zovem se Crvena]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 9nhrugvidd7xnavcbf5lbcg30d78m2u 0 2858 51887 47890 2014-04-15T03:46:09Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 16 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q165947]] 51887 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Daniel Inouye]] **"Iskorjenjivanje gladi u svijetu ne samo da je moguće, to je naša dužnost. To posebno vrijedi za one od nas koji rade za mir u svijetu. Jer, ako želimo imati mir u svijetu, moramo imati sastojke za nj. Sastojci za mir su stabilnost i spokojnost. A stabilnosti i spokojnosti u svijetu neće biti dok god ima ljudi koji gladuju i umiru od gladi. Od pradavnih četiri jahača apokalipse morali smo naučiti da će sve dok na svijetu bude ljudi koji gladuju u svijetu biti i nestabilnosti, revolucija, nemira i kvoprolića. Iskorjenjivanje gladi je u najboljem interesu ove države i čitavog svijeta. Kada bi mi političari postali toga svjesni, gladi više ne bi postojala. To nije nemoguće. To se može i mora učiniti." *[[Kofi Annan]] **"U svijetu izobilja, iskorjenjivanje gladi nam je nadohvat ruke. Neuspjeh u postizanju tog cilja sve bi nas trebao ispuniti sramom." *[[L. Clayburn LaForce]], predsjedatelj Predsjedničke radne skupine za pomoć u hrani **"Na svijetu jednostavno ne bi trebalo postojati gladnih ljudi. Međutim, njihov ogroman broj odražava razmjere našeg osobnog neuspjeha da preuzmemo osobnu odgovornost za blagostanje drugih... Opća spremnost da se prihvati osobna odgovornost za pomaganje drugima u vrijeme njihove nesreće je glavna kvaliteta civiliziranih ljudi." *[[Majka Tereza]] **"Više je gladi u [[svijet]]u za [[ljubav]]lju i [[poštovanje]]m, nego za hljebom." *[[Miguel de Cervantes]] **"Glad je najbolji začin jelu." *[[W. S. Rendra]] **Glad je vrana. :Milijuni vrana :kao crni oblaci :zaklanjaju moj pogled :na Tvoja nebesa." *[[Marko Paripović]] **"Nestabilnost razuma u trenutku prosudbe dok sam gladan svaku moju odluku čini dvojbenom. Pribor za jelo postaje mjerilo kretanja u svemiru, a hrana postaje "fotonsko gorivo." == Poslovice == *[[Grčke poslovice]] **"Glad je stalan gost u kući siromaha." *[[Indijske poslovice]] **"Kruh siromaha slađi je od kruha bogataša, jer glad mu daje slatkoću." *[[Španske poslovice]] **"Za dobru glad nema tvrdog hljeba." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} rjdjtc2qzg2lts1699wyxor6j69ch61 0 2859 59226 51889 2020-03-09T22:08:48Z Roope poor 7107 File 59226 wikitext text/x-wiki ---- [[File:W.H. Shumard family, circa 1955.jpg|right|thumb|260px|]] == Citati == *[[Gloria Steinem]] **"Još nisam čula da je muškarac pitao za savjet kako uskladiti posao i obitelj." *[[Goran Tribuson]] **"Obitelj bez prošlosti i sjećanja i nije obitelj nego zbir anonimnih jedinki." *[[Jack Kemp]] **"Između stvaranja bogatstva i njegovanja osobnosti postoji prirodna veza. Materijalno bogatstvo je izgrađeno na temeljima [[moral]]a – na poštivanju pravila zakona, vjere, discipline, ugovora, štednje, osobne cjelovitosti i radne etike. Zdrave obitelji koje njeguju ta uvjerenja najbogatiji su izvor snage naše kulture i nade u budućnost." *[[Lav Nikolajevič Tolstoj]] **"Sve sretne porodice nalik su jedna na drugu, svaka nesretna, nesretna je na svoj način." (''[[Ana Karenjina]]'') *[[Kur'an]] **"O vjernici, trudite se da sačuvajte sebe i vaše porodice od vatre." (66/6) *[[Majka Tereza]] **"Samo [[žena]] može stvoriti porodicu. Ali i porodica se može raspasti zbog žene." *[[Oriana Fallaci]] **"Porodica je laž koju je stvorio onaj što je struktuirao ovaj svijet da bi lakše nadzirao ljude, bolje izrabljivao poslušnost i poštovanje pripisa i legendi." (''[[Pismo nerođenu djetetu]]'') * Film ''[[Ovo malo duše]]'' **"Čuuuj, jaran. Ne more to tako. Muško i žensko ne mogu biti jarani. Il' su familija il' nisu ništa." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Otac]] *[[Majka]] *[[Sin]] *[[Kćerka]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 91djyeg910xeaezipmz5i1iyw3rkl3e 0 2860 58595 54870 2018-09-01T16:01:36Z 2A02:27B0:5500:8CB0:5627:58FF:FEC3:3C6B /* Poslovice */ 58595 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Aleksandar S. Nil]] **"Dijete treba pustiti da odraste brzinom koja njemu odgovara. Mnogi roditelji čine užasne greške pokušavajući da nametnu korak odrastanja." **"Djeca su mudra. Na ljubav će odgovoriti ljubavlju, a na mržnju mržnjom. Lahko će prihvatiti disciplinu timskog tipa." **"Od djeteta ne treba tražiti da se suočava sa odgovornošću za koji nije spremno, niti ga treba opterećivati odlukama za čije donošenje nije dovoljno odraslo." *[[Bernard Shaw]] **"Kad udarite dijete, nastojte da to bude u bijesu, čak i po cijenu da ga osakatite. Hladnokrvni udarac niti se može, niti bi se smio oprostiti." **"Život je plamen koji uvijek gori, ali se opet ponovo zapali svaki put kad se dijete rodi." *[[Biblija]] **"Djeco! Slušajte svoje roditelje u Gospodinu, jer je ovo ::pravo!" (''Poslanica Efežanima'', 6:4) *[[Ciceron]] **"[[Čovjek]] ljut i pijan, i dijete govore isto." *[[Fjodor Dostojevski]] **"Svi ideali svijeta ne vrijede suze jednog djeteta." *[[Gabriela Mistral]] **"Krivi smo za mnoge propuste i pogreške, ali naš je najveći zločin zlostavljanje djece, negiranje temelja života. Mnoge stvari mogu čekati, ali djeca ne mogu. Njima ne možemo odgovoriti „sutra”, oni traže „danas“.“ *[[Hegel]] **"Život djece je smrt roditelja..Divljaci Sjeverne Amerike ubijaju svoje roditelje. Mi činimo isto.." *Film ''[[Gattaca]]'' **'''Vincent Freeman''': "Nekada su govorili kako dijete začeto u [[ljubav]]i ima veće šanse da bude [[Sreća|sretno]]. To više ne govore." *[[Goethe]] **"Najveći [[čovjek]] uvijek ostaje dijete." *[[Hans Kelsen]] **"Nije dobro kazati: ''Dijete mora ići u školu zato što mu [[otac]] naređuje'', nego valja kazati: ''Zato što treba slušati očeva naređenja''." (''[[O osnovnoj normi]]'') *[[Heraklit]] **"[[Čovjek]] postaje najbliži sebi kada postigne onakvu ozbiljnost koju ima dijete dok se igra." *[[James Griffin]] **"Mnoga djeca su prirodni metafizičari. U ranoj dobi (šest? sedam?) oni se propituju o takvim stvarima kao što su antinomije prostora i vremena, šta je duša, prikladnost uzročnih dokaza Božijeg postojanja. A onda učitelji, i drugi zahtjevi svakodnevnice, protjeraju radoznalost iz njihovog uma." (''A Short Intelectual Autobiography'') *[[Jean-Jacques Rousseau]] **"Ništa značajnije ne može učiniti otac za svoju djecu, nego to da voli njihovu majku." *[[Kahlil Gibran]] **"Očuvaj me od mudrosti koja ne plače, filozofije koja se ne smije i veličine koja se ne klanja pred djecom." **"Vaša djeca nisu vaša djeca. :Ona dolaze kroz vas, ali ne od vas. :I premda su s vama, ne pripadaju vama. :Možete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli, :Jer, oni imaju vlastite misli... " *[[Khaled Hosseini]] **"Djeca nisu bojanke. Ne možeš da ih ispuniš svojim omiljenim bojama." (''[[Lovac na zmajeve]]'') *[[Kur'an]] **"Nezamislivo je da Allah ima dijete, hvaljen neka je On! Kad nešto odluči, On za to rekne samo: "Budi!" - i ono bude." (''Mermjema'', 35.) *[[Majka Tereza]] **"Svako dijete je neprocjenjivo vrijedno. Svako je Božije stvorenje." *[[Maksim Gorki]] **"Djeca - to su naše sutrašnje sudije." *[[Michel de Montaigne]] **"Šta dijete može samo učiniti, neka učini samo." *[[Miguel de Cervantes]] **"Svaki [[čovjek]] je dijete svojih postupaka." *[[Peter Rosegger]] **"Dijete je knjiga iz koje čitamo i u koju bismo trebali pisati." *[[Plutarh]] **"Podnosimo pogreške svojih prijatelja, pa zašto onda ne bismo podnosili i pogreške vlastite djece." **"Uopšte je potrebno da djecu čuvamo od društva loših ljudi jer uvijek nešto od njihove zloće ostane u dječijem srcu." *[[Vaso Pelagić]] **"Odvojite dijete od društva i ostavite ga u šumi sa svinjama, i ono će, ako ga životinje ne pojedu, postati divlje i pasti travu sa ostalom marvom." *[[William Shakespeare]] **"...kako oštrije od zuba gujinog rani ::kada nezahvalno imamo dijete!" (''[[Kralj Lir]]'') == Poslovice == *[[Albanske poslovice]] **"Bez djece ne raste [[kuća]]." **"Dijete je slavuj u kući." *[[Italijanske poslovice]] **"Ko nema djece, taj ne zna šta je ljubav." *[[Kineske poslovice]] **"Djeca su ogledalo [[roditelj]]a." **"Dječji život je poput komada papira na koji svako ostavlja bilješku." *[[Korejske poslovice]]dxhxchyfuyfv **"Roditelji vole svoju djecu više nego što djeca vole roditelje." David na svijećnjaku *[[Latinske poslovice]] **"Brak bez djece je dan bez sunca." *[[Nigerijske poslovice]] **"Potrebno je selo da bi se odgojilo dijete." *[[Njemačke poslovice]] **"Bogataška djeca svakog dana dobiju slatkiša, a siromašnu otjeraju i kad kruha traže." **"Do pete godine dijete je tvoj gospodar, do desete tvoj sluga, od desete do petnaeste tvoj tajni saveznik, a zatim postaje tvoj prijatelj ili tvoj neprijatelj." *[[Slovačke poslovice]] **"Lahko stečeno bogatstvo djeca rijetko uživaju." == Također pogledajte == *[[Roditelji]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} [[pt:Infância]] [[ru:Дети]] ea101hrg9aqmm5sizglkpf2agyl5drb 0 2861 54871 28518 2015-08-03T19:11:51Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16509017]] na [[d:|Wikidati]] 54871 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Erich Fromm]] **"Bogat nije onaj ko puno ima, već ko puno daje." *[[Lao Tse]] **"Da bi mogao uzeti, prvo moraš dati." **"Dajte čovjeku ribu i nahranit ćete ga za jedan dan; naučite ga kako da je lovi i prehranit ćete ga za cijeli život." **"Jedno jedino ''evo ti'' vrijedi više nego deset ''neka ti Bog pomogne''." **"Dobrota u [[riječ]]ima stvara povjerenje. :Dobrota u mislima stvara dubinu. :Dobrota u davanju stvara ljubav." *[[Majka Tereza]] **"Davati samoga sebe je bolje nego samo davati." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 01ttknaw129f2o9on7u8cctbdf1ocn5 0 2862 39428 38001 2010-04-26T00:26:50Z AnankeBot 206 robot Dodaje: [[sk:Egoizmus]] 39428 wikitext text/x-wiki *"Dok sebičnost i pritužbe izopačuju i pomračuju [[duša|dušu]], [[ljubav]] je nadimlje radošću i oštri njezin vid." - [[Helen Keller]] [[Kategorija:Tema]] [[de:Egoismus]] [[eo:Egoismo]] [[es:Egoísmo]] [[it:Egoismo]] [[pt:Egoísmo]] [[sk:Egoizmus]] [[sl:Sebičnost]] 3p00g2gcbcti7dtkfjg40aob6dwcp8p 0 2863 58772 58769 2019-05-02T21:16:12Z Nesmir Kudilovic 3841 Poništena izmjena 58769 korisnika [[Special:Contributions/Ana Kolovoz|Ana Kolovoz]] ([[User talk:Ana Kolovoz|razgovor]]) 58772 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Aristotel]] **"Dosada i dokolica su majka [[Filozofija|filozofije]]." *[[Arthur Schopenhauer]] **"Ljude u društvo tjera unutrašnja praznina i dosada. Ako osjete da su nam potrebni, ljudi postaju obijesni i arogantni." *[[Eric Hoffer]] **"Kad je ljudima dosadno, dosadno im je ponajprije stoga što su dosadni sebi samima." *[[Konfučije]] **"Ko je uljudan preko mjere postaje dosadan." *[[Konstantin Kavafi]] **"Duga je dosada ::ispunila tvoje misli neprozirnom maglom." (''Vulnerat omnes ultima necat'') *[[Niccoló Tommaseo]] **"Dosada je žalost bez ljubavi." *[[Ralph Linton]] **"Čovjekova mržnja prema dosadi jedan je od najvažnijih pokretača napretka." *[[William Shakespeare]] **"Bolje je biti neuljudan ::nego dosadan." (''[[Vesele žene vindzorske]]'') == Poslovice == {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] gld4lr2xu59s0tfw51wzepmnxh3m6zl 0 2864 51452 42950 2014-04-13T12:13:26Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 10 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q1210638]] 51452 wikitext text/x-wiki ---- *[[Arthur Schopenhauer]] **"Ljude u društvo tjera unutrašnja praznina i [[dosada]]. Ako osjete da su nam potrebni, ljudi postaju obijesni i arogantni." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} gtuswomsti6sssup610xfoj9oj9gyqa 0 2865 52794 52735 2014-04-26T01:18:19Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52794 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Arthur Schopenhauer]] **"Mladima bi glavni predmet učenja morao biti taj da nauče podnositi samoću: ona je naime izvor sreće i duševnog mira." **"Samoća je sudbina svih značajnijih duhova." **"U samoći bijednik osjeća svu svoju bijedu; veliki duh svu svoju veličinu." *[[Barbara Kingsolver]] **"Samoća je ljudska iluzija. I najtiši korak odzvanja poput groma u svijetu sićušnih insekata pod našim nogama, povlačeći neuhvatljive strune koje povezuju mužjaka sa ženkom, grabljivca sa plijenom, i početak sa krajem. Svaka odluka otvara novi svijet." (''Bujno ljeto'') *[[Helen Keller]] **"Samoća žaljenje je naš najgori neprijatelj i ako mu se predamo nikada nećemo učiniti nešto mudro na ovom svijetu." *[[Henry David Thoreau]] **"Nikad ne nađoh druga koji bi bio tako društven kao samoća." *[[Hermann Hesse]] **"Samoća je put kojim [[sudbina]] želi čovjeka dovesti sebi samome." *[[Isabel Allende]] **"Samoća nikome ne čini dobro." (''[[Eva Luna]]'') *[[Orhan Pamuk]] **"Samoća je stvar [[ponos]]a: osamljenik se na veoma nadmen način utapa u vlastitom [[miris]]u..." (''[[Snijeg (Pamuk)|Snijeg]]'') **"Allah je jedan" (...) "Sve vidi i sve razumije. Pa i tvoju samoću. Da si mu vjerovao i da si znao da on gleda tvoju samoću, nikada se ne bi osjećao usamljenim." ::"Upravo tako, Uzvišena Ekselencijo" (...) "Usamljen sam pa ne mogu vjerovati u Allaha, a budući da u Njega ne vjerujem, ne mogu se osloboditi usamljenosti. Šta mi je činiti." (Ibid.) *[[Osho]] **"Samoća je pozitivna, samoća je zdrava. Užitak je biti svoj." *[[Rainer Maria Rilke]] **"Ljubav se sastoji u tome da se dvije samoće štite, da budu jedno uz drugu, da pozdravljaju jedno drugu." *[[Reinhold Schneider]] **"Postoji samo jedna nada protiv samoće; to je ljubav - ona prodire kroz sve zidove i dopire do najsamotnijeg srca, samo ako se ono otvori." *[[Theodor Fontane]] **"Samoća boli, ali ne toliko kao lažna druželjubivost." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] cr2u7vnp5u5gcilybr33kbiedlu6wob 0 2866 53257 50063 2014-09-08T18:24:43Z Harač 23 53257 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Albert Einstein]] ** "Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". *[[Alice Meynell]] **"Sreća nije u događajima. Ona ovisi o plimama i osekama uma." *[[Arthur Schopenhauer]] **"Ono što nas najneposrednije usrećuje jeste vedrina uma. Ova osobina je sama sebi nagrada. Zato bi razvijanje vedrine u sebi valjalo staviti ispred svih težnji!" *[[Fjodor Dostojevski]] **"Šta umu izgleda sramota, srcu je prava ljepota..." (''[[Braća Karamazovi]]'') *[[Friedrich von Schiller]] **"Svijet je tijesan, a um prostran. Misli žive lako jedna pokraj druge, ali se stvari u prostoru bolno sudaraju." *[[Goethe]] **"Ne moramo posjećivati ludnicu da bi pronašli poremećene umove; naša planeta je umobolnica svemira." *[[Hegel]] **"Filozofija treba da sazna ono što jeste, jer ono što jeste, jeste - um." **"Ljudima teško pada da veruju u to da um stvarno postoji. Ali ništa drugo nije stvarno osim uma; on je apsolutna moć." *[[John Dryden]] **"Ljubav je najplemenitija slabost uma." *[[Josip Kozarac]] **"Riječ srca silnija je od svakog uma; ledena kora hladnoga razdora mora prije ili kasnije rastaliti se pred ognjem srca." *[[Milutin Nehajev]] **"Priprosto srce vrijedi više od lukavog uma." *[[Sam Harris]] **"Svijest postoji (kakav god bio njen odnos prema fizičkom svijetu), i to je iskustveni temelj kako istraženog, tako i neistraženog života. Ukoliko svijest usmjerimo na nju samu u ovom trenutku, otkriće te da vaš um ima tendenciju da ode u misli. Ako pogledate pobliže same misli, primijetiće te da kontinuirano nastaju i nestaju. Ako pogledate na mislioca tih misli, nećete ga pronaći. A osjećaj koji imate - "Šta dođavola Harris govori? Ja sam mislilac!" - je tek još jedna misao, koja nastaje u svijesti. / Ako uzastopno svijest usmjerite na nju samu na ovaj način, otkriće te da osjećaj sebe nestaje. Ne postoji ništa budističko oko ovog istraživanja, i ništa se ne mora vjerovati na osnovu nedovoljno dokaza da bi se to slijedilo. Mora se samo prihvatiti sljedeća premisa: ako želite da otkrijete kakav je zaista um, ima misla da mu se da više pažnje." (''Sam Harris’s Vanishing Self'') *[[William Wordsworth]] **"Najsnažniji umovi često su oni od kojih bučni svijet najmanje čuje." - == Također pogledajte == *[[Svijest]] [[Kategorija:Tema]] [[bg:Разум — Интелект]] [[cs:Mysl]] [[de:Gehirn]] [[lt:Smegenys]] [[pl:Umysł]] infi8hbmbljl6szhlfastlzu3nbvya5 0 2867 42002 39162 2011-03-20T11:21:57Z Alessia 1359 interwiki 42002 wikitext text/x-wiki *"Ono što nas najneposrednije usrećuje jeste vedrina uma. Ova osobina je sama sebi nagrada. Zato bi razvijanje vedrine u sebi valjalo staviti ispred svih težnji!" - [[Arthur Schopenhauer]] [[Kategorija:Tema]] [[de:Ziel]] [[en:Destiny]] [[es:Destino]] [[lt:Tikslas]] [[pl:Cel]] [[pt:Meta]] [[ru:Цель]] ikhgu3bwo0ww1ku1eike5n1tw77i5yw 0 2868 53227 51915 2014-08-29T23:07:53Z Harač 23 /* Citati */ 53227 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Arthur Schopenhauer]] **"Vjera je kao i [[ljubav]]: ona se ne da nametnuti. Zato i jeste uzaludan svaki trud da se ona državnim mjerama uvede ili učvrsti." **"Vjere su kao vatra: njima je, da bi svijetlile, potreban mrak." **"Vjerovanje i znanje odnosi se jedno prema drugome kao ptice na vagi: koliko se jedna spusti, toliko se druga digne." *[[Biblija]] **"Jer, kao što je tijelo bez duha mrtvo, tako je i vjera ::bez dobrih djela mrtva." (''Jakovljena Poslanica'', 2:26) *[[Borislav Pekić]] **"Vjera je sve. Ona je [[moć]]." (''[[Atlantida]]'') *Film ''[[Dnevnik lude crnkinje]]'' **"[[Vrijeme]] liječi [[srce]]. Vjera liječi sve ostalo." (''reklamna rečenica'') *[[Hermann Hesse]] **"Nikada nisam živio bez vjere i ne bih niti dana bez nje mogao, ali sam cijeli svoj [[život]] mogao bez crkve." *[[Isus Krist]] **"O [[Žena|ženo]]! Velika je vjera tvoja! Neka ti bude kako želiš." (''Matej'' 15, 28) *''Jack Balkin'' **"Pravnici su trgovci vjere: oni trguju na vjeri, oni trguju vjerom. Bez prava, govore nam, ne može biti pravde; sa pravom pravda je barem moguća. Pravo nam nudi obećanje pravde bez da ikada u potpunosti ispunjava to obećanje. Zbog toga je najosnovniji problem jurisprudencije problem vjere u pravo; i najtemeljnije pitanje u jurisprudenciji je pitanje do koje je mjere naša vjera u pravo opravdana. U srcu prava, i filozofije prava, leži problem vjere i idolatrije." (''[[Ustavno iskupljenje]]'') *[[Konstantin Kavafi]] **"Blago onima što vjeruju ::i umiru kao kralj Manojlo ::u dostojno ruho vjere obučeni." (''Manojlo Komnen'') *[[Kur'an]] **"O vi nevjernici, ::ja se neću klanjati o­nima kojima se vi klanjate, ::a ni vi se nećete klanjati o­nome kome se ja klanjam; ::ja se nisam klanjao o­nima kojima ste se vi klanjali, ::a i vi se niste klanjali o­nome kome se ja klanjam, ::vama - vaša vjera, a meni - moja!" (''al-Kafirun'', 109:1-6) **"Vi njih volite, a oni vas ne vole, a vi vjerujete u sve Knjige. Kad vas sretnu, govore: 'Vjerujemo!' - a čim se nađu nasamo, od srdžbe prema vama grizu vrhove prstiju svojih. Reci: 'Umrite od muke!' Allahu su, zaista, dobro poznate misli svačije." (''Ali' Imran'' : 119) *Film ''[[Ratovi zvijezda Epizoda IV: Nova nada]]'' **'''Darth Vader''': "Smatram vaš nedostatak vjere uznemirujućim." *[[Sándor Petőfi]] **"Gdje je vjera gospodar, tamo je [[razum]] sluga čija je dužnost da šuti." *[[Ugo Foscolo]] **"Tamo gdje vjera nije duboko ukorijenjena u zakone i običaje naroda, obavljanje vjerskih dužnosti samo je trgovina." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Nevjerstvo]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia|Vjera}} owpzmne1q3opfli7jvi1tju3ni6hq9n 0 2869 54873 41964 2015-08-03T19:12:10Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 3 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q178354]] na [[d:|Wikidati]] 54873 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Albert Einstein]] **"Zdrav razum je samo pregršt predrasuda koje smo usvojili do osamnaeste." *[[Antoine de Rivarol]] **"Ako je [[čovjek]] dvadeset i četiri sata prije u pravu nego svi drugi, onda ga dvadeset i četiri sata smatraju čovjekom koji nema zdrav razum." *[[Baruch Spinoza]] **"Kad [[ljubav]] hoće da govori, razum mora da ćuti." **"Ko živi prema vodstvu razuma, želi isto tako drugom [[dobro]], koje za se žudi." (''[[Etika (Spinoza)|Etika]]'' - četvrti dio) *[[Bernard Shaw]] **"Čovjek koji sluša razum izgubljen je: razum sputava sve one čiji [[duh]] nije dovoljno snažan da mu se odupre." *[[Bertolt Brecht]] **"Ja vjerujem u razum." - ''[[Život Galilejev]]'' *[[Biblija]] **"[[Mudrost]] je glavno; pribavi mudrost, i za sve imanje ::svoje pribavi razum. ::Podiži je i ona će te uzvisiti, proslaviće te kad je ::zagrliš." (''Poslovice'', 4:7-8) *[[Blaise Pascal]] **"[[Srce]] ima svoje razloge koje razum ne poznaje." *[[Émil Cioran]] **"Nijedno razumno biće nije bilo predmet kulta, nije postalo slavno, nije ostavilo svoj pečat ni na jednom događaju." *[[Frank Herbert]] **"Razum je prva žrtva jakih osjećanja." (''[[Dina]]'') *[[Friedrich Nietzsche]] **"Svako posjeduje upravo onoliko taštine koliko mu nedostaje razuma." *[[Friedrich von Schiller]] **"Blago tebi ako ti razum uvijek u srcu prebiva." *[[Gracian]] **"Mnogi ne izgube razum samo zato jer ga i nemaju." *[[Immanuel Kant]] **"Imaj [[hrabrost]]i da se služiš sopstvenim razumum." *[[Ludwig Andreas Feuerbach]] **"Čovjek bez razuma takođe je bez volje. Ko nema razuma, dade se zavesti, zaslijepeti i od drugih upotrijebiti kao sredstvo. [[Sloboda]]n je i nezavisan samo onaj koji misli." *[[Maksim Gorki]] **"[[Zlo]] je kada snaga živi bez razuma, ali nije ni dobro kada razum živi bez snage." *[[Marie von Ebner-Eschenbach]] **"Ima ljudi čiji razum svijetli i ljudi čiji razum blista. Prvi rasvjetljuju svoju okolinu, drugi je zamračuju." *[[Oscar Wilde]] **"Ništa ne može izliječiti dušu osim razuma, kao što ništa ne može izliječiti razum osim duše." *[[Sándor Petőfi]] **"Gdje je [[vjera]] gospodar, tamo je razum sluga čija je dužnost da šuti." *[[Toma Akvinski]] **"Ljudski [[zakon]] ima utoliko svojstvo zakona ukoliko je u skladu sa zdravim razumum. Kad je, naprotiv, jedan zakon u suprotnosti za zdravim razumum, naziva se nepravednim zakonom; u takvom slučaju prestaje biti zakonom i više postaje činom nasilja." (''[[Suma teologije]]'') *[[Vissarion Belinsky]] **"Najveća se slabost razuma sastoji u nepovjerljivosti prema snazi razuma." == Poslovice == *[[Češke poslovice]] **"Jao ljepoti koja razuma nema." *[[Francuske poslovice]] **"Ako pokušate razumno razmišljati o [[ljubav]]i, izgubit ćete razum." *[[Njemačke poslovice]] **"Ko ima sreću nije mu potreban razum; ko ima razum potrebna mu je [[sreća]]." **"Rijetko uspijeva ljubav kojom razum upravlja!" **"Vino otvara sve prozore u glavi da razum može odletjeti." *[[Španske poslovice]] **"Ne može se voljeti i biti razuman." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} [[ar:الذكاء]] [[de:Intelligenz]] [[en:Intelligence]] [[fr:Intelligence]] [[hy:Խելք]] [[it:Intelligenza]] [[pt:Inteligência]] gg0z9q7fbx2xejmz40ehpwldeokdo1v 0 2870 7346 2006-02-06T13:02:51Z Zumbulka~bswikiquote 10 Christian Friedrich Hebbel premješten u Friedrich Hebbel 7346 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Friedrich Hebbel]] ftxyhqwf1okheeclueuh868d9u81x4c 0 2871 51633 50310 2014-04-14T19:06:39Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 18 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q6545811]] 51633 wikitext text/x-wiki == Citati == *[[Arthur Schopenhauer]] **"Ljubomora se uvijek rađa sa ljubavlju, ali ne umire uvijek sa njom." *[[Charles-Louis de Secondat Montesquieu]] **"Ima veoma nesretnih ljudi koje niko ne tješi: to su ljubomorni muževi; ima ih koje svi mrze: i to su ljubomorni muževi; ima ih koje svi preziru: to su također ljubomorni muževi." *[[François de La Rochefoucauld]] **"U ljubomori ima više samoljublja nego [[ljubav]]i." *[[Gotthold Ephraim Lessing]] **"Ljubomora je vrsta zavisti, a zavist je mali, niski porok, koji ne poznaje drugo zadovoljenje negoli potpuno uništenje svog predmeta." *[[Jovan Dučić]] **"Ljubomora je nesumnjivo jedno osjećanje koje je izvor najstrašnijih nepravdi i najprostačkijih nastupa." **"Ljubomoran [[muškarac]] je moralni idiot, a ljubomorna [[žena]] je gora i opasnija od preljubnice." *[[Ludwig Börne]] **"U žena je ljubav jednako često i kći i majka ljubomore." *[[Ninon de Lenclos]] **"Žene mrze ljubomornog muškarca kojeg ne vole, ali bi se ljutile kad čovjek kojega vole ne bi bio ljubomoran." *[[Orhan Pamuk]] **"Ljubomora, u [[život]]u majstora minijature, s vremenom postaje sastojak nezaobilazan poput [[Boja|boje]]." (''[[Zovem se Crvena]]'') *[[Oscar Wilde]] **"Neugledne žene uvijek su ljubomorne na svoje muževe, lijepe to nisu nikada." *[[Paul-Jean Toulet]] **"[[Žena|Žene]] nam rijetko kada oproste ako smo ljubomorni, ali nam nikada neće [[oprost]]iti ako to nismo." == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Ljubomora lakomislene žene pokazuje se u brakolomstvu, a ljubomora kreposne žene u suzama." *[[Japanske poslovice]] **"Ljubomora je duša ljubavi." *[[Njemačke poslovice]] **"Ljubomora je zla kći iz dobre kuće." *[[Španske poslovice]] **"Ljubomorni muž nikad nema odmora." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 2ucuv2q2bn1w8x2uw50sn1k5qusl87t 0 2872 52798 52741 2014-04-26T01:20:39Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52798 wikitext text/x-wiki ------- [[Slika:Flag of Turkey.svg|right|260px]] [[Slika:LocationTurkey.png|right|260px]] *"Dobro [[vino]] i lijepa [[žena]] - to su dva najljepša [[otrov]]a." *"Gdje je jedna [[ljubav]], tamo drugoj mjesta nema." *"Ko se pred jednim klanja, pokazuje drugome leđa." *"Ljudi se dočekuju prema [[odjeća|odjeći]], a ispraćaju prema [[znanje|znanju]]." *"Onaj koji [[jelo|jede]] punim želucem, sam sebi kopa grob vlastitim zubima." * "[[Ruka]] koja daje iznad je ruke koja prima." *"U [[srce|srcu]] svakog čovjeka skriven je lav." * "U zdrava čovjeka [[imovina]] je čitava." *"Veseo [[čovjek]] je kao sunce; kud god ide osvjetljava." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Turska]] {{Wikipedia|Turska}} gyxkb6g8ihpdd37aht7c293j0tjyg6n 0 2873 59532 54874 2020-10-23T21:02:52Z Vilho-Veli 7122 File 59532 wikitext text/x-wiki ---- [[Image:Architect.png|thumb]] == Citati == *[[Boris Podreka]] **"U duši sam više urbanista nego arhitekta. Moji mentori naučili su me da uvijek prvo gledam na grad i ljude. Kad radim neki projekt, izbjegavam onu brzu prepoznatljivost koja odmah ukazuje na nekog autora. Mislim da autor treba biti manje važan od onoga što radi, uvijek treba biti iza svog projekta." (za ''Nacional'') *[[Frank Lloyd Wright]] **"Najkorisnija alatka arhitekte je brisač na crtaćem stolu, i ćuskija za rušenje na gradilištu." **"Velikim arhitektom se ne postaje toliko pameću koliko kultivisanim i bogatim srcem." *[[Honoré de Balzac]] **"Arhitekti svoje greške pokrivaju mermerom, [[ljekar]]i zemljom, a žene dekolteom." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} [[bg:Архитектура]] [[ca:Arquitectura]] [[de:Architektur]] [[en:Architecture]] [[es:Arquitectura]] [[hy:Ճարտարապետություն]] [[it:Architettura]] [[pt:Arquitetura]] [[ru:Архитектура]] [[sv:Arkitektur]] [[uk:Архітектура]] m69y8vycto0qzomei9y8egjvq6egfqj 0 2874 52003 47144 2014-04-15T07:28:59Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 11 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q39631]] 52003 wikitext text/x-wiki [[File:Hippocrates rubens.jpg|thumb| Hipócrates]] == Citati == *[[Honoré de Balzac]] **"[[Arhitekt]]i svoje greške pokrivaju mermerom, ljekari zemljom, a žene dekolteom." *[[Jonathan Swift]] **"Najbolji doktori na svijetu su doktor Dijeta, doktor Mir i doktor Veseljak" == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 3gywy4epgy0qfei2wlv1a8r2bhusf1i 0 2875 28979 21540 2007-03-23T19:36:56Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28979 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Honoré de Balzac]] **"[[Brak]] se mora neprestano boriti protiv nemani koja sve proždire – protiv navike." *[[John Dryden]] **"Prvo mi stvaramo svoje navike, a zatim naše navike stvaraju nas." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 0uypg947y3ei45hdu44j26m8jo6o5vv 0 2876 29327 22073 2007-03-23T19:40:14Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29327 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Hermann Hesse]] **"Silnik propada zbog sile, gramzivac zbog novca, pokorni propada služeći, a onaj koji traži nasladu propada zbog slasti." (''[[Stepski vuk]]'') *[[Honoré de Balzac]] **"Ko bi mogao odrediti granice gdje slast prelazi u [[bol]], a gdje je bol još slast." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 6kuf6kzbgn2m7gps8czvb7tllznino3 0 2877 52159 41105 2014-04-15T15:10:41Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q133346]] 52159 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Branko Ćopić]] **"Gdje su među ljudima granice? Nema u [[čovjek]]u ni Vlaha ni Turčina. Postoji samo golema ljudska [[bijeda]] i [[nevolja]]. Jednako i vlaška i turska." *[[Honoré de Balzac]] **"Ko bi mogao odrediti granice gdje [[slast]] prelazi u [[bol]], a gdje je bol još slast." == Poslovice == {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] qbxfhtozy4z6sa6312pxghn68q1vdm0 0 2878 54875 48394 2015-08-03T19:12:40Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512077]] na [[d:|Wikidati]] 54875 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[André Maurois]] **"Na početku ljubavi ljubavnici govore o budućnosti. Kad se ljubav približava svom kraju govore o prošlosti." *[[Honoré de Balzac]] **"Ljubavnik ima sve vrline i sve mane koje mužu nedostaju" - **"[[Muškarac]] nipošto ne želi biti prijatelj neke žene, ako može biti njen ljubavnik." **"Muža će najbolje osvetiti ženin ljubavnik." *[[Jean-Baptiste Poquelin Molière]] **"Ljubavnik u kući gdje ga srce veže, ::Gleda da ponečim svakog obaveže; ::Čak i [[Pas|psu]] domaćem želi da ugodi, ::Samo da teškoće lakše prebrodi." *[[Marguerite Duras]] **"Mi smo ljubavnici i zato ne možemo da prestanemo da se volimo." *[[Sasha Guitry]] **"Kad bi muškarci bili tako izvrsni ljubavnici kao što pričaju, žene ne bi imale vremena ni da se počešljaju." *[[Stephen Leacock]] **"Ako žena nađe ljubavnika, onda su tu moguća dva razloga: ili je sita svoga muža ili nije." *[[William Shakespeare]] **"Ali sudbina htjede da iz gnjevnih krila ::Ljubavnici niknu zlosretni i tužni ::I da svojim padom, kad im stanu bila, ::Porodični razdor prekinu taj ružni." (''[[Romeo i Julija]]'', Prolog) == Poslovice == *[[Portugalske poslovice]] **"Slab je ljubavnik koji se sve ne usuđuje." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 0fvhn311hocnen6a1lmymgumi5eat1o 0 2879 58917 52215 2019-07-26T16:34:47Z Risto hot sir 6370 File 58917 wikitext text/x-wiki ----------- [[File:Quentin Massys 030.jpg|thumb|]] == Citati == * [[Albert Einstein]] ** "Samo su dvije stvari na svijetu beskonačne, svemir i ljudska glupost, samo što za svemir još nismo sigurni." * [[Alexandre Dumas]] ** "Ma kako dobro čovjek govorio, kada previše govori, uvijek na kraju kaže neku glupost." * [[Arthur Schopenhauer]] ** "Da je čovječanstvo odvajkada bilo razumno, historija ne bi bila dugačka hronika gluposti i zločina." ** "U svijetu uglavnom caruje zlo, a glavnu riječ ima glupost." * [[Bernard Shaw]] ** "Opasno je da budete iskreni ako niste i glupi." * [[Edward Abbey]] ** "Pojedinac zaista može biti glup, ali definicija gluposti je timski rad." * [[Elbert Hubbard]] ** "Genij može imati svoje granice, ali glupost nije tako hendikepirana." * [[Goethe]] ** "Pametnom čovjeku ne događaju se sitne gluposti." ** "Podcjenjivati neprijatelja prije smrti je glupost, poslije pobjede podlost." * [[Gustave Flaubert]] ** "Glupost je nesalomljiva: sve što naleti na nju mora se razbiti." ** "Šta znači biti slavan? - Postići da se govori mnogo gluposti na vaš račun." * [[Honoré de Balzac]] ** "[[Mladost]] imamo da bi činili gluposti, a [[starost]] da bi za tim glupostima žalili!" * [[John Maxwell Coetzee]] ** "Kao i mnoge stvari u posljednje vrijeme, ostavljam ga osjećajući se glupo, sličan [[čovjek]]u koji je odavno zalutao ali i dalje hita putem koji možda nikuda ne vodi." (''[[Čekajući barbare]]'') * [[Konfučije]] ** "Priroda nam je dala po dva oka i po dva uha a samo jedan jezik, da bismo mogli više gledati i slušati a manje govoriti, jer se nikad ne može reći toliko mudrosti koliko se može prešutjeti gluposti." ** "Zbog jedne riječi čovjeka često smatraju mudrim, a zbog jedne riječi često ga smatraju glupim. Uistinu moramo dobro paziti što govorimo." * [[Miroslav Krleža]] ** "Tebi, o, gluposti ljudska, udaram himnu o bubanj, ::(...) ::Danas paseš ko krava nad grobom glupe [[Evropa|Evrope]], ::ne umijući drugo nego mahati repom." (''Tebi, o, gluposti ljudska''; 1919.) * [[Oscar Wilde]] ** "Ništa nije grijeh osim gluposti." ** "Opasno je biti iskren ako nisi glup." * [[Seneka]] ** "Između ostalih nevolja, glupost ima i ovu osobinu - uvijek se ponavlja." * [[Spencer Johnson]] ** "Čovjek mora odabrati: ili uzdržljivost i pamet, ili vino i glupost." == Poslovice == {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] e4lyzjtj6r7yskl62mnhfyvx0b4fu2z 0 2880 51843 50089 2014-04-15T02:20:51Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 19 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q416981]] 51843 wikitext text/x-wiki ------------ == Citati == *[[Arthur Schopenhauer]] **"U starosti čovjek se bolje čuva od nesreće, a u mladosti je bolje podnosi." *[[Arthur Wing Pinero]] **"Oni koji duboko vole nikad ne ostare; ako i umru od starosti, umru mladi." *[[Honoré de Balzac]] **"[[Mladost]] imamo da bi činili [[glupost]]i, a starost da bi za tim glupostima žalili!" *[[Ivo Andrić]] **"Ako, sa krajnjim naporom, [[čovjek]]u koji stari pođe za rukom da se održi uredan i čist, to je sterilizovana čistića apoteke a ne čistoća cvijeta." *[[Jonathan Swift]] **"Svako želi dug život. Ali niko ne bi htio biti star." *[[Jovan Dučić]] **"Starost je zloća više nego dobrota." **"Starost, [[bolest]] i sirotinja, ujedinjene, to su neosporno najveća i konačna katastrofa jedne ljudske sudbine." *[[Konfučije]] **"Još u [[mladost]]i treba da odsječeš štap na koji ćeš se oslanjati u starosti." *[[Marlon Brando]] **"Stariji vjeruju u sve, ljudi srednjih godina sumnjaju u sve, a mladi znaju sve." *[[Seneka]] **"Ništa nije žalosnije od starca opterećenog godinama, koji osim svoje starosti, nema drugog dokaza da je živio" *[[Sokrat]] **"Mladi ljudi koji žele da se uzmu naliče na ribice koje se igraju pred ribarskom mrežom: sve žure i guraju se da uđu unutra, dok se nesrećnice koje su već unutra uzalud muče da izađu napolje." == Poslovice == *[[Francuske poslovice]] **"Bogat [[čovjek]] djevojci nikad nije star." *[[Indijske poslovice]] **"Na početku čovjekova života stoji [[neznanje]], u zreloj dobi patnja, a u starosti žalost." *[[Kineske poslovice]] **"Mladost predlaže, starost odlaže, sredina izvršava." **"Starost i siromaštvo, jedna od ove dvije nevolje je dovoljna." *[[Korejske poslovice]] **"Kad starac pogriješi, kaže se da je sišao s pameti; kad mlad čovjek pogriješi kaže se da još nije došao pameti." == Također pogledajte == *[[Penzija]] *[[Mladost]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} jrpw8fdq18p9aum89m4yq8rsvq7wz59 0 2881 54876 48318 2015-08-03T19:12:50Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512370]] na [[d:|Wikidati]] 54876 wikitext text/x-wiki ------------ == Citati == *[[Bjørnstjerne Bjørnson]] **"Nezahvalnost je nedostatak kulture." *[[Goethe]] **"Nezahvalnost je ipak oznaka slabih. Ja još nikad nisam vidio da je pravi čovjek nezahvalan." *[[Honoré de Balzac]] **"Nezahvalni smo možda samo zato što nismo u mogućnosti da se odužimo." *[[William Shakespeare]] **"O, nezahvalnosti, ti zloduše ::Mermerna srca, kad se pokažeš ::U dječjem liku ti si gnusnija ::Od morske nemani." (''[[Kralj Lir]]'') **"Duvajte da vam prsnu obrazi, ::Vjetrovi! Duvajte! Razbjesnite se! ::Svi slapovi i svi orkani, bljujte ::Dok tornjeve nam sve ne potopite ::I podavite pjevce limene! ::Sumporne munje, brze kao misli, ::Preteče groma koji cijepa hrašće, ::Spržite moju sijedu glavu! A ti, ::Ti grome svepotresajući, spljošti ::Nabreklu svjetsku okruglinu! Smrvi ::Kalupe prirodne i najednom ::Uništi svaku kličicu iz koje ::Nastaje čovjek nezahvalni!" (''Ibid.'') == Poslovice == *[[Bugarske poslovice]] **"Hrani pseto - da na tebe laje." [[Kategorija:Tema]] 2v9k4324ajsdm8u0dri31ikoj1lb4k4 0 2882 54877 39921 2015-08-03T19:13:00Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 3 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q1415055]] na [[d:|Wikidati]] 54877 wikitext text/x-wiki ---------- *"Ružnoća nad ljepotom ima tu prednost što [[ljepota]] prolazi, a ružnoća ostaje." - [[Honoré de Balzac]] [[Kategorija:Tema]] 9c1vptvjskkm1q2w7xphad27694gd8h 0 2883 59043 51886 2019-10-04T16:44:30Z 46.188.132.112 Mije nikakva slava prestiči magarca 59043 wikitext text/x-wiki Mije nikakva slava prestići magarca ---------- == Citati == *[[Aristotel]] **"Slava pripada onima koji su sebi dovoljni." *[[Dante Alighieri]] **"Put koji vodi k slavi nikada nije posut cvijećem." *[[Émil Cioran]] **"Nijedno [[razum]]no biće nije bilo predmet kulta, nije postalo slavno, nije ostavilo svoj pečat ni na jednom događaju." *[[Friedrich Hebbel]] **"Izbjegavaj sramotu, ali ne traži slavu, jer ništa nije tako skupo kao slava." *[[Gracian]] **"Ništa ne može tako probuditi častoljublje kao zvuk tuđe slave." *[[Gustave Flaubert]] **"Ne, ja ne prezirem slavu, jer čovjek ne prezire ono što ne može dočekati." **"Šta znači biti slavan? - Postići da se govori mnogo [[glupost]]i na vaš račun." *[[Honoré de Balzac]] **"Slava je otrov koji treba uzimati u malim dozama." **"Slava je sunce mrtvih" **"Život muškarca je slava, [[život]] žene - [[ljubav]]." *[[Ivan Mažuranić]] **"Krv vojnika učinila je vođe slavnima." *[[Jasna Zlokić]] **"Ko zna, možda se tek sada proslavim u svijetu. Nikada nije kasno, neki postanu popularni kao 80-godišnjaci. Bitno je da imate volje. Moja pjesma postala je hit u Švedskoj zahvaljujući [[internet]]u. Zaista je paradoksalno da nas taj internet toliko spaja, a istovremeno se uz njega toliko otuđujemo." (''za "Večernji list"'') *[[Jovan Dučić]] **"Slava, to je jedina [[čovjek]]ova [[sreća]] koja nije spokojna, i koja je najskuplje plaćena." *[[Konfučije]] **"Nas koji smo jednom poljem slave prošli, bilo je mnogo, pa što je ostalo? Tek humak zemlje, na kojem se žari crveni korov svako proljeće." **"Naša najveća slava nije u tome da nikada ne padnemo, već da se svaki put kad padnemo podignemo." *[[Konstantin Kavafi]] **"Slava onima koji se u svom [[život]]u ::obavezaše i braniše svoje Termopile." (''Termopili'') *[[Pablo Picasso]] **"Tragedija slave je u tome da moraš izgubiti previše vremena da bi ostao slavan." *[[Publius Cornelius Tacitus]] **"Mudraci se oslobađaju strasti za slavom." *[[William Shakespeare]] **"Slava je poput krugova na vodi; snaga im se smanjuje sve dok se ne izgube." == Poslovice == *[[Latinske poslovice]] **"Čuvaj da te slava ne zavede." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] 02py2kjtsdv9ge188tbeqoqkrpt71lc 0 2884 45835 34856 2012-06-03T22:16:43Z 92.36.152.224 45835 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Hodža Strah |autor =[[Derviš Sušić]] |slika =[[Slika:Hodža Strah.jpg|150px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Hodža Strah'' |datum prvog izdavanja = }} *"Nije pio ali je znao da je srdačno gostoprimstvo rakijaša zov nesrećnih radi saučesništva koje umanjuje krivicu i uvećava razlog za duže sjedenje" (str.17) *"...godilo mu je više da bude [[slava]]n među poštivaocima, makar im morao praštati pretjerivanja." (str.17) *"- Tako. A sad, ko je u ovom carstvu najveći zlotvor? :- Onaj ko ima najveću [[vlast]] i silu u šakama. :- Tako je. A zatim? :- Onaj koji je prvi do njega niz merdevine sile i vlasti. :- Aferim! Dobro napreduješ. Penješ se. Budeš li znao, a ćutao, možeš postati vezir. Budeš li govorio, objesiće te. Prvo - [[sram]]ota, drugo - strahota." (str.23) *"U [[BiH|Bosni]] je imati - opasno kao i nemati." (str.28) *"A ovaj jabandžija, očigledno, ne boji se ni dana, ni noći, ni sela, ni muhtara, ni vlasti, ni zvijeri. Mora da je ili krupan [[junak]] ili sitna [[pamet]]..." (str.30) *"[[Sila]] se hrani samo na jaslama nasilja. A najslađe zoblje vlastite podanike, i to kao sitno zrnje zobovo." (str.33) *"Sve je moguće tamo gdje vlada [[ludost]], a [[razum]] čuči u predsoblju kao slabo upotrebljiv sluga." (str.33) *"...u poslove [[Bog]]a i vlasti, naročito kad je u pitanju izbor odabranih, ne treba se miješati." (str.35) *"Gost je dimio i ravnodušno zurio mimo, razmišljajući o nečem važnijem i od čimbura i od Muhtara. I ćutao, valjda pridržavajući se mudrog iskustva da za velikim [[riječ]]ima posežu sitni ili neiskreni, da krupne gestove čine samo površni, da sitno i dugo drobe [[govor]] uglavnom priglupi, a da samo umni poznaju tajnu rječite šutnje." (str.41) *"Sav dunjaluk od postojanja do danas odgojio se i othranio na ženskoj sisi. Kad ona usahne kao izvor i kao zov, možemo saviti bajrake i vratiti se bilju i kamenju. [[Žena]] je mladom - molitva, starom - hizmećar. Više je ljudske snage sasuto među ženske noge nego u sve oranice [[svijet]]a. Žena je zemlja, muško je orač. A oboje žeteoci. Žena je kuća, muško ukućanin." (str.41) *"Vlast i Bog stižu uvijek. Sporo ali kad stignu... onda, ee..." (str.45) *"...vlast ne dolazi u kuću ni da blagoslovi, ni da unese vreću pšenice. Vlast je stvorena ili da bude kazna Božja ili da nečim ovozemaljskim zagorča [[život]] jadnom žitelju." (str.46) *"Ja znam ko te je mržnji naučio. To je tvoje, mrziti ili voljeti. Ali, nije tvoje od toga novo [[nasilje]] činiti. Ako ti je teško, zovi živa čovjeka u [[pomoć]]. Tegoba od nasilja ne liječi se nasiljem nad nevinima. Idi na izvorište sile koju mrziš i tamo iskali pomrčinu koja ti se zbog nje slegla na dušu." (str.66) *"Gorjeće Bosna i plakaće i [[krv]] će mnoga i mnogo godina proticati dok dozrije doba mijene." (str. 66) *"Ja [[ne podnosim]] pijanice jer su bjegunci od života, a [[hrabrost]] u piću im je čista nasrtljivost [[kukavica]]. Nisu mi dragi ni [[bludnici]] jer u njihovoj prevelikoj trci za ženama vidim traganje za majkom, pa - ne našavši majku, raspoloživu ženu učine droljom, jer nemaju ni hrabrosti ni ukusa da joj ostanu vjerni kao svetinji." (str.80) *"Udvoje sve je mekše i podnošljivije, blizina zida [[most]]ove razumijevanja." (str.88) *"...živ čovjek zamršeniji je od [[svemir]]a. I dragocjeniji od bilo čega." (str.88) *"Čovjek je od rođenja utamničen. Sila nad njim, [[običaj]] oko njega, [[navika]] u njemu, [[tijelo]] slabo...sve se urotilo protiv njega. I njegova [[misao]] čak." (str.88) *"...sva [[ljepota]] i jeste u tome što nam se čini. Nema lijepog. Postojimo mi kojima je lijepo ili ružno." (str.89) *"Žena je sasvim iskrena samo u gnjevu ljubomore, u žudnji za [[nakit]]om i u tuzi za izgubljenim djetetom." (str.89) *"Bog je kaznio [[seljak]]a - ujutro brigom, uveče umorom." (str.93) *"Odricanje od zla, pola je dobra. Pravo [[dobro]] je hršum na [[zlo]]." (str.127) *"...bez [[svijest]]i o korijenu, stablo ne zna kako da se upravi." (str.140) *"Glas se ne podiže na [[roditelj]]a ni kad zgriješi." (str.152) *"[[Želja]] za imetkom i vlašću ne pita ni za vjeru, ni za kapu, ni oznaku." (str.154) *"...zalud je Bosni sijati i rađati, gavranovi joj crni sjeme zoblju..." (str.156) *"Hajd' što prirodna [[smrt]] uzme! Bilo bi neskromno da običan žitelj od nje traži objašnjenja. ali daleko je više ljudi izginulo nego što je preostalo, a među preostalima, daj Bože, da je svaki stoti sposoban da domisli šta je jedino vrijedno izgibije. Bosna je, moj ahbabu, zemlja udovička. Još da nije naređenih i dobrovoljnih naseljavanja, za tri dekade bi vuk i poreznik ostali jedini stanovnici njeni, a za stoljeća bi, nesrećna, postala imenica iz priče o davnini. Svaka zemljica skipljena između nekog Stambola i nekog Beča je Bosni posestrima." (str.157) *"...kad se dobroti pridruži [[neopreznost]], eto žrtve." (str.178) *"Insanu su data tri izvora [[pamet]]i: [[knjiga]] - da je pročita, putnik - da mu kaže šta je na putu vidio, i vlastita misao koja mora da traga, da poredi i predviđa na osnovu toga." (str.181) *"...čist [[obraz]] i čvrsta [[sloga]] održe ljude i u najtežem nevremenu. Goloruka sloga jača je od naoružanih nesuglasica. A sitan račun i velika [[pohlepa]] sebičnih prerezali su grkljane mnogim carstvima, starim, moćnim, golemim, a mi svoje još ni smislili nismo. Samo slutim, zakuhaće se po Bosni i biće krvi konjima do trbuha..." (str.181) *"...[[nesreća]] čeka u zasjedi svakog kome je sticanje - [[strast]], trošenje - navika, a bližnji samo razlog za [[sebičnost]]." (str.181) *"Ko bolje spozna [[život]], lakše shvati i primi [[smrt]]." (str. 266) *"...Bosna svoj debeli defter mrtvih glava mora popuniti, defter je debeo, a posljednja stranica daleko, a na njoj pišu razlozi i ovoga i svega prethodnog i onog što slije poslije ovog, ali šta piše, ne zna se, daleko je, listove mogu samo godine polako prelistati..." (str.254) {{Wikipedia|Hodža Strah}} {{Djela Derviša Sušića}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Derviš Sušić]] test 2lyofbgdry26wxqt71bp9e1ibsy8euu 6 2885 7408 2006-02-06T17:34:17Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 7408 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 14 2886 30549 7409 2007-05-02T05:55:02Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30549 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 2887 58251 58250 2017-10-06T22:43:36Z 93.170.57.73 58251 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Zeleno busenje |autor =[[Edhem Mulabdić]] |slika =[[Slika:Zeleno busenje.jpg|170px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Zeleno busenje '' |datum prvog izdavanja = }} *"Niko nikog ne može natjerati ni na dobro, a kamo li na zlo, pa tako i onih što se svojom voljom podadoše svakakvu životu." (str.209) *"U naravi je ljudskoj da teži za naukom, govorio Numan-efendija, i to se najbolje vidi kod djece. No koja korist kod onakih roditelja, koji suzbijaju onu želju dječiju za nauku, ta oni se uopće nikako ne brinu za svoju djecu, a kamo li da ih još na nauku napute." (str.194) *"Ali koja fajda! Oni nas u Doboju neće razabirat. Uza suho ode i sirovo." (str.79) *"Negdje će smotriti bijeli cigo Čergaša, a on vuče katanskog konja, bez sedla, bez horme, a konj stupa za neobičnim gospodarom k'o na tuđim nogama. Smatrajući se i kod Boga i kod ljudi pribranijim od Čergaša, spopane ovaj za konja, nasta svađa, otmica - a vrijeme je to kad je čovječija glava jeftinija od horozije dok sinu nož...i ote konja. Ko jači, taj kvači." (str.80) *"Ta zašto čovjek živi? Ako živi, da se sprema na onaj svijet pa da onda umre, kako i treba da radi pravi turčin, ima li onda boljeg mejdana od boja za domovinu, a da stečeš onaj svijet, da i svom rodu pomogneš, da - najposlije pokažeš da si potomak Hrnjica i Halila?" (str.32) *(Kraj) "Mladi je petak, džamijski harem pun šarolike svjetine. Pohrlilo i staro i mlado da klanja prvu džumu. Sve je u čistoj ljetnjoj nošnji, al' sve nekako turobno dirnuto, klanja se dženaza - pod prstenom djevojci, Muharemaginoj Ajiši. Doskora je krenula duga povorka za mejitom da ga otprati do hladnog groba. Među svjetinom išlo i mlado momče u uskom odijelu, Alija, brat Ahmetov, koje je tog dana na dopust došao. I on, suzna oka pratio - nesuđenu snahu; bio tužan za Ajišom, za Mustafom - a sva mu nedavna prošlost treptila pred očima. Još ga više rastužilo kad je vidio Muharemagu, a on - ko pusto stablo kom ljuta bura skrši granje, tužan, satrven... a kako je tek siroti majci...! Alija se povratio s pokopa Ajišina, posjetio onda majčin grob, otišao sjutri dan na Preslicu da vidi gdje mu je brat pao; a kad se povratio u Maglaj, opazio gore, malo više Delibegova hana, lijep spomenik onim vojnicima koji padoše na Maglaju. Sve je obišao, suzna oka, promatrao ove nevine žrtve onog vremena, sudbine, koje je sada pokrivalo zeleno busenje..." (str.221) == O knjizi == *[[Muris Idrizović]] **"''Zeleno busenje'' je panorama i slika i umjetnički dokument. Osim istine realnosti prenosi poruke o zlehudoj sudbini Bošnjaka, o tragičnoj sudbini ljudi, o zemlji u kojoj se svaka nova generacija nalazi pred istim iskušenjem." *[[Nizama Imamović]] **"Sam roman iscrtava postupke muslimanske sredine u toku i poslije okupacije, i još jednom razmatra pitanje opravdanosti ili neopravdanosti otpora ulaska tuđina u zemlju. Prizori kršnih momaka skrivenih iza prozorskih kapaka sa puškom u ruci koji brane svoj toprak, na svom topraku, ili slike razuzdanih grupa koji u sveopćem haosu vrebaju na imovinu svojih susjeda obuzeti dunjalukom, predstavljaju vjernu sliku jednog teškog vremena u kojem su Bošnjaci izgubili tlo pod nogama." ([http://www.saff.ba/arhiva/1999/arhiva32/knjizevnost.htm SAFF br.32]) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Edhem Mulabdić]] 91fzhqtik10vl428s6l4hxuwx2n7xtv 0 2888 28958 25497 2007-03-23T19:36:43Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28958 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Muris Idrizović |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački pisac'' |datum rođenja=1925. |mjesto rođenja=Bijelo Polje |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ljudi su nestajali kao muhe. Bilo je doista teško uhvatiti ko je sve umro ili poginuo, koga više nema. Samo ko je išao na Kovače i vidio nastajanje novog groblja, pa kod "Lava" nove redove grobova sa malom šumom basluka i nadgrobnih oznaka, pa groblje Svetog Josipa i nastale šehidske mezare u Velikom parku, pa i sve druge kojih je bilo posvuda, mogao je spoznati veličinu stradanja." ("''[[Kad cvjetaju agave]]''") *"''[[Zeleno busenje]]'' je panorama i slika i umjetnički dokument. Osim istine realnosti prenosi poruke o zlehudoj sudbini Bošnjaka, o tragičnoj sudbini ljudi, o zemlji u kojoj se svaka nova generacija nalazi pred istim iskušenjem." == Djela == *''[[Kad cvjetaju agave]]'' {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Idrizović,Muris]] [[Kategorija:Muris Idrizović|*]] qr5v5qledqip2ybbjan390xul8wq8n5 14 2889 30550 7413 2007-05-02T05:55:02Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30550 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 6 2890 7415 2006-02-06T18:17:37Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 7415 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 0 2891 52157 46284 2014-04-15T14:58:20Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 28 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q268378]] 52157 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Don Marquis]] **"Kad vam neko kaže da je do bogatstva došao napornim radom, pitajte ga – čijim?" *[[Edgar Bergen]] **"Težak rad još nikoga nije ubio, ali zašto izazivati sudbinu?" *[[Elbert Hubbard]] **"Jedan stroj može zamijeniti 50 običnih radnika, ali nijedan stroj ne može zamijeniti jednog genijalca." *[[Friedrich Rückert]] **"[[Sreća]] samo ponekad pomaže, rad uvijek." *[[Goethe]] **"Misliti je lako, raditi teško, raditi slijedeći svoju zamisao najteža je stvar na [[svijet]]u." *[[Grlom u jagode]] **"Ne mogu oni tako malo da plate koliko ja malo mogu da radim" *[[Jerome K. Jerome]] **"Nemoguće je uživati u odmoru ako se prije dobro ne umorite." *[[Josip Broz Tito]] **"Radimo kao da ćemo 100 godina živjeti, pripremamo se kao da će sutra [[rat]]." *[[Ljubiša Samardžić]] **"Za mene rad nije obaveza, niti šansa kao u Americi, ni navika kao u Engleskoj ili prokletstvo kao što je kod nas. Za mene je rad volja, trajanje i [[smisao]] života. Naučio sam to davno, jedino ćete radom pobijediti nadolazeće godine, jer sve nas čeka vječiti mrak." (za ''Republiku'') *[[Maksim Gorki]] **"Kad je rad prisila, tada je [[život]] robija." **"[[Siromaštvo]], [[glad]] i [[bolest]]i, eto, što ljudima pruža njihov rad. Sve je protiv nas - mi izdišemo cijelog svog [[život]]a iz dana u dan na radu, uvijek u prljavštini, u obmani, a našim se znojem slade i prejedaju drugi, i drže nas kao pse na lancu, u neznanju - ništa ne znamo i u [[strah]]u smo - svačega se plašimo! Naš je život - noć, mračna noć!" - ''[[Mati]]'' *[[Marko Aurelije]] **"Istrajan rad sve pobeđuje" *[[Oriana Fallaci]] **"Rad je ucjena koja ostaje ucjenom čak i kad ti se sviđa. Uvijek radiš za nekoga, nikad za sebe. Radiš uvijek s mukom, nikad s radošću. I nikad u trenutku, u vrijeme kad bi ko želio raditi. Iako ne ovisiš ni o kome i obrađuješ svoj komadić zemlje, moraš kopati kad to hoće sunce i kiša i godišnja doba." (''[[Pismo nerođenu djetetu]]'') *[[Richard Bach]] **"Nikad nećete dobiti želju, a da pritom niste dobili i moć da je ispunite. Ipak, možda ćete za njeno ostvarenje morati raditi." *[[Robert Frost]] **"Svijet je pun ljudi dobre volje, jedni su voljni raditi, a drugi su voljni pustiti ih da rade." *[[Sokrat]] **"Ljenjivci nisu samo oni koji ne rade, već i oni koji mogu da rade bolje." == Poslovice == *[[Japanske poslovice]] **"Sreća pomogne nekad - rad uvijek." *[[Njemačke poslovice]] **"Tri su načina da zaradiš [[novac]]: radom, prošnjom i krađom." *[[Švicarske poslovice]] **"Kada bi se radom moglo obogatiti, magarac bi nosio zlatni samar." == Također pogledajte == *[[Nerad]] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] 9e7x9heugkku3pc0rg5bjmyu4vx3nvk 0 2892 60559 24606 2023-03-11T21:56:44Z Mats Enestam 8030 File 60559 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Elizabeth David |slika= |tekst uz sliku=britanska književnica |datum rođenja=26. decembar 1913. |mjesto rođenja= |datum smrti=22. maj 1992. |mjesto smrti= }} [[File:Elizabeth Gwynne (David) 1923.jpg|thumb|Elizabeth David (1923)]] *"Postoje ljudi koji vam izvade [[srce]] i postoje ljudi koji ga vrate na mjesto." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski pisci|David,Elizabeth]] qtkqqeqz0sx4wj8sxj8yzdpswayee9n 0 2893 60376 59220 2022-11-11T02:18:07Z Hän on täällä taas 7909 60376 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Joan Crawford |slika= |tekst uz sliku=američka glumica |datum rođenja=23. mart 1905. |mjesto rođenja=San Antonio, SAD |datum smrti=10. maj 1977. |mjesto smrti=New York, SAD }} [[File:Joan Crawford in Rain 9.jpg|thumb|:Joan Crawford (1932)]] *"[[Ljubav]] je [[vatra]], da. Ali nikad ne znate hoće li vam zagrijati [[srce]] ili zapaliti kuću." [[Kategorija:Američki glumci|Crawford,Joan]] {{Wikipedia}} araoq2sk1hc6fk5k5olk81jvzax4bam 0 2894 54878 41955 2015-08-03T19:13:10Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512895]] na [[d:|Wikidati]] 54878 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *"Ne, ja ne prezirem slavu, jer čovjek ne prezire ono što ne može dočekati." - [[Gustave Flaubert]] *"Obilježje malih duhova je prezirati ono što ne razumiju." - [[Sören Kierkegaard]] *"Zapamtite: od svih rana, neizlječive su samo one koje zadaje jezik, pogled, podsmijeh i prezrenje." - [[Honoré de Balzac]] == Poslovice == *"Pravedan u nevoljama nije prezren, već naprotiv hvaljen." - [[latinske poslovice]] [[Kategorija:Tema]] ipqbr3f0diqqyza44ei8t1hbl1uqv93 0 2895 60023 60022 2022-02-11T05:55:27Z EN-Jungwon 7678 Reverted 1 edit by [[Special:Contributions/72.11.50.61|72.11.50.61]] ([[User talk:72.11.50.61|talk]]) (TwinkleGlobal) 60023 wikitext text/x-wiki ---------- *"Uopće nije [[istina]] da naučnik slijedi istinu, ona slijedi njega." - [[Sören Kierkegaard]] [[Kategorija:Tema]] e3qd4sn6nmelbkjbbq4qolmdhsuavxd 0 2896 51822 48380 2014-04-15T01:46:49Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q1050838]] 51822 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Erich Fromm]] **"[[Ljubav]] je jedini zadovoljavajući odgovor na problem ljudske egzistencije." *[[Albert Einstein]] **"Najvažnija ljudska težnja je težnja za [[moral]]nošću u našem djelovanju. Naša unutarnja ravnoteža, čak i naša egzistencija ovisi o tome. Jedino moralnost u našem djelovanju može dati ljepotu i dostojanstvo našem [[život]]u." *[[Jean-Paul Sartre]] **"[[Čovjek]] prije svega egzistira, susreće sebe samoga, uranja u [[svijet]] - i definiše sebe kasnije." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] n2zzh3dffpbisrqaj957tacmevz7b2c 0 2897 52786 52718 2014-04-26T01:13:59Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52786 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Anatole France]] **"Bez obmane bi čovječanstvo umrlo od očaja i dosade." *[[Erich Fromm]] **"Moderni [[čovjek]] živi u obmani da zna što želi, dok u stvari želi ono što se od njega očekuje da želi." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] ad87ehss6xsbe9jj9rya7osi59m7ho3 0 2898 54880 48428 2015-08-03T19:13:30Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 3 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q241625]] na [[d:|Wikidati]] 54880 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Buda]] **"Neispunjavanje želje je patnja. Mudro je ne željeti." *[[Chrétien de Troyes]] **"Moja se bol razlikuje od svih drugih; ona mi se sviđa, raduje me; moja je bol ono što želim i moja je patnja moje [[zdravlje]]. Čemu dakle da se žalim, moja bol dolazi iz moje želje; moja želja postaje moja bol, ali mi je toliko ugodno to željeti da divno patim, i toliko je radosti u mojoj patnji da uživam u bolesti." *[[Epiktet]] **"Ne [[žalost]]i [[čovjek]]a [[siromaštvo]], već želja." *[[Erich Fromm]] **"Moderni [[čovjek]] živi u obmani da zna što želi, dok u stvari želi ono što se od njega očekuje da želi." *[[Lao Tse]] **"Ko želi slatko, treba podnijeti i gorko." *[[Richard Bach]] **"Nikad nećete dobiti želju, a da pritom niste dobili i moć da je ispunite. Ipak, možda ćete za njeno ostvarenje morati raditi." *[[Salvador Dali]] **"Najiskrenije želje [[Žena|žene]] moraju se proučavati sa njenih zatvorenih [[oči]]ju." *[[Vlastimir Đuza Stojiljković]] **"U karijeri nisam imao neke posebno značajne uloge. Nisam tako građen da mogu odigrati nešto markantno. Provlačio sam se, pomagao, bio sparing partner... Igrao možda nekoliko glavnih uloga, ali, to je možda i bolje. Nikada nisam imao jaku želju da dobijem neku ulogu jer ko ima jaku želju, on jako i propadne. Te sam se klonio jakih želja." (''za "Blic"'') == Poslovice == *"Budite pažljivi kada nešto zaželite. Možda se ostvari." - [[kineske poslovice]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} == Zanimljivosti== *"Ako nesto čvrsto i jasno zeliš i svu namjeru uložiš u tu želju, sve sile svemira če ti pomoći da ti se želja ostvari." - (poslovica starih mudraca) tu2wlmuwrq25ex97bbwq3gvse4177mh 0 2899 52590 48311 2014-04-21T20:52:58Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52590 wikitext text/x-wiki ---------- *"Poticaj svake psihologije: upoznaj samoga sebe." - [[Erich Fromm]] [[Kategorija:Tema]] pubfslwrgxaoc445k6ldjuwp5iurqi1 0 2900 51488 49594 2014-04-13T15:09:11Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 14 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q7364]] 51488 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Alain Finkielkraut]] **"Ako vas [[ljubav]] čini slijepim, njeno opadanje, nasuprot tome, pretvara vas u strogo i nikad zadovoljno oko." *[[Ana Nikolić]] **"[[Ljepota]] žene ogleda se u njenim očima. Možeš da ideš kod kozmetičara, ovamo-tamo, ali ako nisi sretna i ispunjena emotivno... onda ne možeš ni da budeš lijepa i privlačna. Sve je to u glavi. Možeš da imaš, naprimjer, super frizuru i šminku, ali ako su ti oči tužne, sve pada u vodu." (za ''Blic'') *[[Antoine de Saint-Exupéry]] **"Čovjek samo srcem dobro vidi. Suština se očima ne da sagledati." (''[[Mali princ]]'') *[[Georges Clemenceau]] **"Čast onima koji ne obaraju oči pred sudbinom." *[[Gotthold Ephraim Lessing]] **"Zašto ne slikamo neposredno očima? Koliko se toga gubi na dugom putu od oka preko ruke do kista." *[[Heraklit]] **"Oči i [[uši]] su ljudima zli svjedoci ako imaju barbarske duše." *[[Kahlil Gibran]] **"Čovječije je oko povećalo; pokazuje mu zemlju većom nego što jest." **"Što ti je veća [[radost]] ili žalost, to ti je manji svijet u očima." *[[Mahatma Gandhi]] **"Oko za oko i cijeli svijet bi bio slijep." *[[Martin Luther]] **"Ona stara: oko za oko - će nas na kraju sve učiniti slijepim." *[[Michel Tournier]] **"Kad su oči žene zamagljene suzama, onda je muškarac taj koji ne vidi jasno." *[[Miguel de Cervantes]] **"Prodavcu je dovoljno jedno oko, kupcu nije dovoljno ni sto očiju." *[[Napoleon Bonaparta]] **"Lijepa se žena sviđa očima, dobra žena sviđa se srcu; jedna je dragulj, druga riznica." *[[Nikola Tesla]] **"Nikad ne vjeruj sjaju u očima žene! To je vjerovatno svjetlo što prodire kroz njenu šuplju glavu." *[[Nizami]] **"Očima kao u gazele, mogla je u svakom trenu, iz zasjede, jednim jedinim pogledom hiljadu duša prostrijeliti. Šta rekoh? Jednim treptajem oka mogla je sav svijet usmrtiti." (''[[Medžnun i Lejla]]'') *[[Phineas Fletcher]] **"Jezik [[ljubav]]i nalazi se u očima." *[[Salvador Dali]] **"Najiskrenije [[Želja|želje]] [[Žena|žene]] moraju se proučavati sa njenih zatvorenih očiju." *[[Victor Hugo]] **„Kada ti se žena obraća uvijek slušaj šta ti govori očima.“ *[[William Shakespeare]] **"Dobro otvori oči kad se ženiš, a poslije ih zatvori !" **"Koliko bi očiju trebao imati čovjek da opazi sreću koja ga okružuje?" **"Ljubav ne gleda očima, već dušom; zato je krilati Amor na slikama slijep." **"Lubav se rađa, živi i umire u očima!" == Poslovice == *[[Češke poslovice]] **"Ljepota - očima paša, a duši zatvor." **"Ljubav je kao suza: rađa se u očima a pada na srce!" *[[Kineske poslovice]] **"Novac će i slijepcu otvoriti oči, novac će i debelom papi zatvoriti oči." *[[Švedske poslovice]] **"Zaljubljene oči ne vide ni jednu boru." *[[Tatarske poslovice]] **"U ljepotice su lijepe oči, u umnice - duša." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} ck5c6ay3t6whpv14qf2ggonrmmcsnxj 0 2901 51929 50323 2014-04-15T05:24:06Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 11 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q8396]] 51929 wikitext text/x-wiki ---------- *"Nema ničega lošeg u masturbiranju. Pa to je [[seks]] s nekim koga volimo." - [[Woody Allen]] [[Kategorija:Tema]] qajcyekdomuhcusslrknpen5a8qrn5g 0 2902 59417 52352 2020-08-09T13:51:23Z Vilho-Veli 7122 File 59417 wikitext text/x-wiki [[File:IMG 3148 Giovan Pietro Lasagna, Monumento a Decimo Magno Ausonio - Milano, Scuole palatine - Foto G. Dall'Orto, 3-gen-2006.jpg|thumb|right|300px]] '''Decimus Magnus Ausonius''' (oko 310-395), rimski pjesnik i govornik --------- *"Nijednom [[čovjek]]u ne godi [[ćutanje]]. Meni najviše prija kada govore, ali kratko." [[Kategorija:Književnost]] s1uhvwfbrk6jyh5qkrssgxjfg0x54lt 0 2903 29583 27249 2007-03-23T19:42:42Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29583 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Abraham Lincoln]] **"Bolje je šutjeti i biti smatran budalom nego progovoriti i odstraniti svaku sumnju." *[[Antoine de Rivarol]] **"Biti pametan znači razlikovati istine koje treba reći od onih koje treba prešutjeti." *[[Arne Garborg]] **"Niko nije sasvim obrazovan prije nego što nauči šutjeti." *[[Arthur Schopenhauer]] **"U svakom je slučaju bolje da se razboritost pokaže onim što se prešuti nego onim što se kaže." *[[Ausonius]] **"Nijednom [[čovjek]]u ne godi ćutanje. Meni najviše prija kada govore, ali kratko." *[[Dean Koontz]] **"Pravo prijateljstvo nastaje onda, kada ćutanje između dva čovjeka postane prijatno." *[[Francis Bacon]] **"Ćutanje je odmor [[duša|duše]]." *[[François de La Rochefoucauld]] **"Šutnja je najbolja odluka onog koji nije siguran u sebe." *[[Jean de La Bruyère]] **"Prava je muka kada čovjek nema dovoljno duha da bi govorio, a ni dovoljno pameti da bi ćutao." *[[Kahlil Gibran]] **"Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nježnost kukavnost. A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a šutnja neznanje." *[[Robert Louis Stevenson]] **"Najokrutnije laži često su izrečene šutnjom." *[[Seneka]] **"Šta hoćeš da drugi prešute prvo prešuti sam." **"Velika je stvar znati pravo vrijeme govora i šutnje." *[[Stanisław Jerzy Lec]] **"Onome koji šuti nemoguće je oduzeti [[riječ]]." *[[Sveti Nikodim Agiorit]] **"Neophodno je znati kako treba upravljati [[jezik]]om i obuzdavati ga. Pokretač jezika je [[srce]]. Čime je puno srce, to se izliva preko jezika. Ali i obratno, ono što se preko jezika izlilo, jače i dublje se usađuje u srce. Dobra osjećanja su ćutljiva, a samoljubiva žele da budu objavljena. Mnogogovorljivost u većini slučajeva dolazi iz neke gorde [[samouvjerenost]]i. Uobražavajući da mnogo znamo i da je naše mišljenje o nečemu tačno, osjećamo nesavladivu potrebu da naširoko i nadugačko, s mnogim ponavljanjima predamo to mišljenje i drugim, namećući im se netraženi za učitelje, verujući da učimo one koji često znaju stvari daleko bolje nego mi. Ovo što smo rekli odnosi se bar na slučajeve kada je ono o čemu se [[govor]]i koliko toliko dostojno pažnje. U većini pak slučajeva mnogogovorljivost je isto što i prazno pričanje i nema [[riječ]]i kojima bi se iskazalo kakva sve zla od te rđave navike dolaze. Mnogogovorljivost otvara vrata duše kroz koja odilazi srdačna toplina, a tim više to čine prazni razgovori. Oni odvlače [[čovjek]]ovu pažnju od njega samog i u srcu, na koje se ne pazi, počinju se potkradati strasna osjećanja i želje. Po koji put to biva u tolikoj mjeri da kad se prazni razgovori završe, u srcu se nađe ne samo pristanak nego i odluka da se pristupi strasnim djelima." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] d55z06dbk55yyniecy41817km34y3rg 0 2904 7495 2006-02-07T16:36:42Z Zumbulka~bswikiquote 10 7495 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Ausonius]] fsi4twq03ch5kp7oowwv1vwu7quqca4 0 2905 52232 50474 2014-04-15T21:05:32Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 13 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q317]] 52232 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Alberto Moravia]] **"Diktature su jednosmjerne ulice. U [[demokratija|demokratiji]] dozvoljen je saobraćaj u oba smjera." *[[Mirjana Karanović]] **"Psihički je puno lakše živjeti u diktaturi nego u [[Demokratija|demokratiji]]. U diktaturi odluke donose drugi i vi ste prisiljeni ponašati se na određeni način. Imate alibi za svoj bijedni i neuspješni život." [http://www.filmski.net/vijesti/dugometrazni-film/3522] *[[Predrag Matvejević]] **"U zemljama s [[Demokratija|demokratijom]] sud te osudi i odmah ideš u zatvor. Na našim prostorima postoji jedan hibrid demokratije i diktature kojeg ja zovem demokratura. Neko od glavešina telefonom nazove drugog i kaže: ''Nemojte ga zatvarati, to nam sada ne služi''. U drugoj situaciji bi rekli: ''Pritvorite ga, to nam odgovara, vidite šta nam radi...''. No, ja se ne bojim da ću uistinu biti uhapšen, Hrvatska se ne bi usudila da me zatvori!" (''Dnevni avaz'', 02.01.2007.) == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Demokratija]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 102hkyx1t6v3uu3mlb3plyxdubzhnx3 0 2906 52551 50028 2014-04-21T19:10:41Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52551 wikitext text/x-wiki ------------ == Citati == *[[Albert Einstein]] **"Svijetu ne prijeti opasnost od ljudi koji čine zlo nego od onih koji to dopuštaju." *[[Alberto Moravia]] **"Opasno je samo nagađati,a žalosno je kad to i tačno pogodite." *[[Friedrich Nietzsche]] **"Srce puno hrabrosti i dobrote treba od vremena do vremena nešto opasnosti, inače mu svijet postaje nesnosan." *[[Jean de La Fontaine]] **"Ništa nije tako opasno kao prijatelj neznalica; više bi vrijedio pametan neprijatelj." *[[Leonid S. Sukhorukov]] **"Oni koji rizikuje ništa rizik biti ništa." *[[Ralph Waldo Emerson]] **"Mudar čovjek u oluji Bogu se moli, ne za izbavljenje iz opasnosti već za izbavljenje od straha. Oluja iznutra je ta koja ga ugrožava a ne oluja izvana." *[[Robert Boyle]] **"Najbolji način za otklanjanje opasnosti jeste da joj se hrabro suprotstavimo." *[[Voltaire]] **"Opasno je biti u pravu u stvarima u kojima su nadležne [[vlast]]i u krivu." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] lwe32ysj73a08c1c4aofeshg9y7chkv 0 2907 21526 7499 2006-10-04T18:45:50Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21526 wikitext text/x-wiki ---------- *"Opasno je samo nagađati,a žalosno je kad to i tačno pogodite." - [[Alberto Moravia]] [[Kategorija:Tema]] 4oyzimjj4n5hqd0cby9owmo6nk8ty7v 0 2908 35156 21779 2008-10-31T13:47:14Z Pearl 501 35156 wikitext text/x-wiki --------------- *[[Alberto Moravia]] **"Opasno je samo nagađati,a žalosno je kad to i tačno pogodite." [[Kategorija:Tema]] ocu3a67qw5nt3rb92jd65war9l90mxi 0 2909 60358 51772 2022-10-26T01:24:15Z Panu-Pekko 7890 Datoteka 60358 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Marcello Vincenzo Domenico Mastroianni |slika= |tekst uz sliku=italijanski filmski glumac |datum rođenja=28. septembar 1924. |mjesto rođenja= |datum smrti=19. decembar 1996. |mjesto smrti= }} [[File:Mastroianni 1991.2.jpg|thumb|Mastroianni (1991)]] * "Za žene je [[kompliment]] sam način na koji ih lažemo." *"[[žena|Žene]] su nalik na kišobran - nekoliko zahvata i stvar je već napeta." [[Kategorija:Italijanski glumci]] {{Wikipedia}} 977ep5kuihbe75eh7h8qz9i8oo5q7ka 0 2910 58807 51920 2019-05-29T17:14:25Z Risto hot sir 6370 File 58807 wikitext text/x-wiki [[File:Xenophon.jpg|thumb|]] '''Ksenofont''' (oko 430 p.n.e. – oko 355 p.n.e.), grčki pisac ----------- *"[[Čovjek]] se zaljubi gledajući ženu, a [[žena]] se najčešće zaljubi slušajući čovjeka." [[Kategorija:Grčki pisci]] {{Wikipedia}} th07cet87hjpgmi4eezc96icqnjg6f7 0 2911 54881 42063 2015-08-03T19:13:40Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q573]] na [[d:|Wikidati]] 54881 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Albert Camus]] **"Jedan savjet, prijatelju: ne čekaj Sudnji dan – svaki je dan sudnji." *[[E. E. Cummings]] **"Svaki dan bez smijeha uludo je potrošen." *[[Franz Kafka]] **"Dan je velika opsjena." *[[Friedrich Nietzsche]] **"Najbolji način da se svaki dan započne dobro jeste da pri buđenju mislite na to ne biste li toga dana barem jednoga čovjeka mogli obradovati." *[[Henry David Thoreau]] **"Samo nam onaj dan svane u kojem smo mi budni! Ima više dana nego svitanja." *[[Jorge Luis Borges]] **"Godine samoće su ga naučile da dani, kada se zatvore u sjećanje, teže da se izjednače, ali da nema nijednog dana, ni zatvorskog ni bolničkog, koje ne nosi iznenađenja, koji ne vuče za sobom mrežu minimalnih iznenađenja." (''[[Čekanje (Borges)|Čekanje]]'') *[[Madonna]] **"Bolje je živjeti jedan dan kao lav, nego sto kao ovca." *[[Mark Twain]] **"Daj svakom danu šansu da bude najljepši u tvom životu." *[[Norman Vincent Peale]] **"Živite dan po dan i obavljajte posao po posao. A zatim produžite prema onome što dolazi poslije. To ima smisla. Ne pokušavajte živjeti u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti sve u isti čas. Uspješan je čovjek koji se naučio živjeti samo u sadašnjosti, ali se uvijek kreće prema onome što dolazi poslije." *Scarlet O'Hara, film [[Prohujalo s vihorom]] **"Sutra ću misliti o tome. Sutra ću pronaći način da ga vratim. Na kraju krajeva, sutra je novi dan..." == Poslovice == *[[Francuske poslovice]] **"Dan bez vina, dan bez sunca." *[[Italijanske poslovice]] **"Ko se iz ljubavi oženi, taj po noći uživa, a po danu jadikuje." *[[Latinske poslovice]] **"Kad prođe oblak, obično se pojavljuje vedar dan." *[[Mongolske poslovice]] **"Za slijepca ne postoji dan, za pijanog ne postoji vrijeme." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} crzf82nmmfzqyy2dlefd2h2yobmq5vf 0 2912 58904 52188 2019-07-21T18:41:10Z Risto hot sir 6370 File 58904 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Port wine.jpg|144px|thumb|right|]] == Citati == *[[Kur'an]] **"O vjernici, vino i kocka i kumiri i strjelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želite. Šejtan želi da pomoću vina i kocke unese među vas neprijateljstvo i mržnju i da vas od sjećanja na Allaha i od obavljanja molitve odvrati. Pa hoćete li se okaniti?" (''Al-Ma'ida'', 90-91) *[[Muhammed]] **"Ko bude pio [[alkohol]] na ovom svijetu neće piti džennetsko vino na onom svijetu, osim ako se pokaje." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1266.) *[[Ovidije]] **"Kojima se žuri, ti neka piju mlada vina; meni neka natoče staroga vina koje je spremljeno pod drevnim konzulima." *[[Spencer Johnson]] **"Čovjek mora odabrati: ili uzdržljivost i pamet, ili vino i glupost." **"Jedan od nepovoljnih uticaja vina je da čovjek pijući počne zamjenjivati misli." *[[Svetislav Basara]] **"Ne shvatam kako neko odbija da povjeruje da je Spasitelj pretvorio vodu u vino. Danas je rašireno nevjerovanje da je na svadbi u Kani voda bila pretvorena u najfinije vino, na žalost i među alkoholičarima, što je za žaljenje jer, čak i mi imamo sposobnost preobražavanja stvari, naravno nagore, jer smo pali. Mi vino preobražavamo, alhemijski, u tečnost nedostojnu imenovanja na ovom mjestu." (''[[Fama o biciklistima]]'') *[[Ugo Foscolo]] **"Zašto bi se onaj koji se ne opija, zato što nagonski mrzi vino, opravdano nazivao trijeznim?" == Poslovice == *[[Armenske poslovice]] **"Napili kozle vinom, pa pošlo ono da se s vukom bori." **"Vino i nijemog pretvori u [[slavuj]]a." *[[Češke poslovice]] **"Grožđe tuge daje najbolje vino." *[[Engleske poslovice]] **"Kad vino tone, riječi plivaju." *[[Finske poslovice]] **"[[Čovjek]] gospodari pivom, ali vino gospodari čovjekom." *[[Francuske poslovice]] **"Dan bez vina, dan bez sunca." *[[Japanske poslovice]] **"Ko pije vino, ne poznaje njegovu štetnost; ko ga ne pije, ne poznaje njegove koristi." **"Pri prvoj čaši čovjek pije vino; pri drugoj čaši vino pije vino; pri trećoj čaši vino pije čovjeka." *[[Kineske poslovice]] **"Nekoliko čaša vina sklope stotinu poslova." **"Vino ne opije čovjeka, nego se čovjek opije sam." *[[Latinske poslovice]] **"Neko vrijeme sam bio bogat, ali me tri stvari učiniše siromašnim: kocka, vino i žene." **"U vodi je lako potonuti, još lakše u vinu." **"Vino nema ključa." **"Vino piju ljudi - a ostale životinje vodu." *[[Mađarske poslovice]] **"Kad mlinar ima vode - on pije vino; kad nema vode - on pije vodu." *[[Njemačke poslovice]] **"Malo vode - mnogo vina; mnogo vode - malo vina." **"U bačvi vina skrivena su mnoga čuda." **"Vino je mnoge čedne žene bacilo na leđa." **"Vino od ljudi pravi bogove i vragove." **"Vino otvara sve prozore u glavi da razum može odletjeti." **"Vino stvara prijatelje, a suze ih stavljaju na kušnju." *[[Portugalske poslovice]] **"Gdje svi plaćaju, vino nije skupo." **"Kako vino ulazi, tako riječi izlaze." **"Ko ima dobro vino, ima dobrog prijatelja." *[[Slovenske poslovice]] **"I [[Bog]] bi bio dobre volje kad bi pio vino." **"Nije krivo vino nego onaj koji pije." *[[Talijanske poslovice]] **"Bolje mutno vino nego bistra voda." **"Gdje je krčmarica lijepa i vino je dobro." **"Ujutro je vino olovo, u podne srebro, a navečer zlato." *[[Turske poslovice]] **"Dobro vino i lijepa [[žena]] - to su dva najljepša otrova." ==Također pogledajte== *[[Alkohol]] [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Piće]] {{Wikipedia|vino}} bw039k7ahynx6oraa1ilfk5f7ndsh8w 0 2913 58898 52079 2019-07-19T15:36:02Z Risto hot sir 6370 File 58898 wikitext text/x-wiki --------- [[File:اهوار العراق . الجبايش 21.jpg|thumb|]] == Citati == *[[Alija Dubočanin]] **"Istina, postoji poniženje :koje se rađa sa suncem, ali, :sa suncem ne zalazi. :I u snu, postoji poniženje :svakodnevnog Prometeja." :(''Danas je drugi maj'') *[[Georg Lichtenberg]] **"Nije važno što sunce u nekim [[država]]ma ne zalazi, kako se nekoć hvalila Španija; naprotiv, važno je ono u tim državama što sunce na svom putu može vidjeti." *[[Goethe]] **"Nema sunca bez svjetlosti, ni čovjeka bez ljubavi." *[[Heraklit]] **"Sunce nije samo svaki dan novo nego je uvijek i neprestano novo." *[[Jim Morrison]] **"Ako se jednom probudim i ne vidim sunce, ili sam mrtav ili sunce..." *[[Pablo Picasso]] **"Od mrlje se ne može načiniti sunce, niti od sunca mrlju." *[[Phil Bosmans]] **"Cvijet treba sunce da postane cvijet, [[čovjek]] ljubav da postane čovjek." == Poslovice == *[[Francuske poslovice]] **"Dan bez vina, dan bez sunca." *[[Latinske poslovice]] **"Poslije [[kiša|kiše]] uvijek dolazi sunce. " [[Kategorija:Tema]] 0ayawx45cefgzpp3xnhxpzej30jn2o1 0 2914 59517 54882 2020-10-17T18:57:36Z Vilho-Veli 7122 File 59517 wikitext text/x-wiki -------- [[File:Morning dress 1901.jpg|thumb|90px]] *"Gentleman štiti ženu tako dugo dok nije s njom nasamo." - [[Benicio Del Toro]] [[Kategorija:Tema]] 9ornnbk7ebp2gin8lqyba8bevbd3usy 0 2915 58543 56933 2018-06-02T20:17:51Z C3r4 3980 58543 wikitext text/x-wiki ------------- == Citati == *[[Baruch Spinoza]] **"Vidjesmo iz iskustva, da je mržnja prema narodima za Jevreje načelo održanja." *[[Buda]] **"Nikad se mržnja ne uklanja mržnjom. Samo blagost briše svaku mržnju. To je zakon vječan i nepromjenjiv" *[[Charles Bukowski]] **"Kad ljubav postane zapovijed, mržnja može postati užitak." *[[Friedrich von Schiller]] **"Kada mrzim, oduzimam sebi nešto; kada volim, postajem bogatiji za ono što volim. Praštanje je ponovno nalaženje otuđene svojine - mizantropija produženo samoubistvo; [[egoizam]] najveća bijeda jednog stvorenja." *[[Francis Bacon]] **"Strogost rađa strah, ali grubost rađa mržnju." *[[Goethe]] **"Ko mrzi [[žena|žene]], zapravo je prema njima galantniji od onoga koji ih voli; onaj ih, naime, smatra nesavladivima, a ovaj se još nada da će s njima izići na kraj." *[[Henrik Ibsen]] **"Koliko je čudno i koliko je ugodno - mrziti." *[[Hermann Hesse]] **"Mržnja prema samome sebi dovodi do iste stravične osamljenosti i očaja kao i pretjerani egoizam." **"[[Patnja]] zadaje bol samo zato što je se bojiš. Ona te proganja zato što bježiš od nje. Ne moraš bježati, ne moraš je se bojati. Moraš voljeti... Dakle, voli patnju. Nemoj joj se odupirati, nemoj bježati od nje. Okusi kako je ona u dubini slatka, predaj joj se i nemoj je primati s mržnjom. Tvoja mržnja je to što ti nanosi bol i ništa drugo. Patnja nije patnja, smrt nije smrt, ako ih ti ne učiniš time..." **"Ako nekog mrzimo, onda u njegovom liku mrzimo nešto što je usađeno u nama samima. Ono što nije u nama samima, to nas ne uzbuđuje." (''[[Demian]]'') *[[Ivo Andrić]] **"U zemlji mržnje najviše mrze onoga ko ne umije da mrzi." *[[Johann Caspar Lavater]] **"Mnoge mrzimo bez razloga, a da ih zavolimo tražimo čvrste razloge." *[[Jonathan Swift]] **"Mi upravo imamo dovoljno religija da bismo se mrzili, ali ne dovoljno da bismo voljeli jedan drugoga." *[[Kahlil Gibran]] **"Često sam mrzio u samoodbrani. Ali, da sam bio jači, nikad ne bih pribjegao takvom oružju." *[[Katul]] ** "Mrzim i ljubim. Zašto to činim, možda pitaš? :: Ne znam, ali osjećam da tako biva i mučim se." *[[Kur'an]] ** "Neka vas mržnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najbliže čestitosti(...)" (''al-Ma'idah'' 5:8) *[[Mahatma Gandhi]] **"Ja samog sebe držim za nesposobnog da mrzim bilo koje živo biće na zemlji. Na dugom putu discipline molitve prestao sam prije više od četrdeset godina da mrzim bilo koga. Ja znam da je to veliki zahtijev, ipak ga se pridržavam sa [[Humanost|humanošću]]." *[[Martin Luther King, Jr.]] **"[[Mrak]] ne može protjerati mrak; samo svjetlo to može. Mržnja ne može protjerati mržnju; samo ljubav to može." *[[Milan Kundera]] **"Kako se može mrziti i istodobno tako lahko prilagoditi onome što mrziš?" (''[[Identitet (M. Kundera)|Identitet]]'') *[[Nedžad Ibrišimović]] **'''Woland''': "Mrzi ga, traži ga, ubij ga...! Evo, ja sav ceptim od bijesa, a ti stojiš i buljiš u mene... To je shema utvrđena tisuće godina, zašto iskačeš iz te sheme? Razbiću ti grudni koš, razvaliću njedra tvoje zemlje...! Neka prokulja mržnja i osveta...! Uzvrati!" (''[[Woland u Sarajevu]]'') *[[Oscar Wilde]] **"Mržnja je, sa [[intelekt]]ualnog stajališta, vječita negacija, a posmatrana sa gledišta osjećanja, mržnja je oblik [[Atrofija|atrofije]] koji ubija sve osim same sebe." *[[Ovidije]] **"Zločin je mrziti djevojku koju si jednom volio; takav završetak priliči divljačnim duhovima. Dovoljno je biti ravnodušan: onaj ko mržnjom završava ljubav, ili još voli, ili će mu biti teško prekinuti." *[[Ralph Linton]] **"Čovjekova mržnja prema dosadi jedan je od najvažnijih pokretača napretka." *[[Sokrat]] **"Treba više strahovati od [[ljubav]]i žene nego od mržnje muškarca!" *[[William Shakespeare]] **"Ako nekoga mrzi mnogo ljudi, to mora da je dobar čovjek." **'''Šajlok''': "A ima l' toga koji nešto mrzi, ::A da ne želi to da ubije?" (''[[Mletački trgovac]]'', IV,i) **'''Basanio''': "Ne brusiš nož o đona svoga brus, ::Surovi Jevreju, nego brusiš ::Svoj nož o duše svoje brus; jer nema ::Kovine te, pa čak ni dželatske ::Sjekire nema što bi britka bila ::Upola tako kao mržnja tvoja." (''[[Mletački trgovac]]'', IV,i) == Poslovice == *[[Japanske poslovice]] **"Jaka ljubav rađa sto puta jaču mržnju." *[[Latinske poslovice]] **"Dobri ljudi mrze grijeh iz [[Ljubav|ljubavi]] prema vrlini." **"Časnije je vrijeđati nego mrziti." **"Gdje je uklonjena mržnja, tu oružje nije nimalo potrebno." **"Gora je prikrivena mržnja nego očita." **"[[Istina]] rađa mržnju. Ko govori istinu, često se zamjera drugima." **"Kod mnogih ljudi prevladavaju mržnja i zavist." **"Ljudskoj naravi je svojstveno da mrziš onoga koga si uvrijedio." **"Mrzim i volim. pitat ćeš me, možda, zašto to tadim? Ne znam, osjećam da je tako i to me muči. **"Mrzim, pa ipak ne mogu da ne želim ono što mrzim." **"Mrzit ću ako budem mogao; a ako ne, voljet ću protiv svoje volje." **"Mržnja je zastarjeli gnjev." **"Mržnju treba ograničavati, a naklonost povečavati." **"Najupornija je mržnja između bližnjih." **"Ne umije da vlada ko se suviše boji mržnje." **"Neka me mrze, samo neka me se boje." **"Neka me mrze, samo neka odobre moje odluke." **"Niko ne treba drugog mržnjom progoniti." **"Ponekad se nepravde bolje uklanjaju dobročinstvima, nego što se izravnavaju upornošću uzajamne mržnje." **"Sklonost vidi i malo, a mržnja ne vidi sasvim ništa." **"Veselog mrze tužni, a tužnog šaljivi." **"[[Zlo|Zli]] ljudi mrze [[grijeh]] is [[strah]]a od [[Kazna|kazne]]." == Također pogledajte == *[[Ljubav]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} hzalm6bv7jcymljhw0ykl6kyyq47uq8 0 2916 28754 20244 2007-03-23T19:34:34Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28754 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Bernard Shaw]] **"Nema iskrenije ljubavi, nego što je ljubav prema jelu." *[[Miguel de Cervantes]] **"[[Glad]] je najbolji začin jelu." *[[Seneka]] **"[[Čovjek]] treba više da razmišlja sa kim jede i pije nego šta jede i pije." *[[Sokrat]] **"Ne živi se da se jede već se jede da se živi." == Poslovice == *[[Turske poslovice]] **"Onaj koji jede punim želucem, sam sebi kopa grob vlastitim zubima." [[Kategorija:Tema]] p0nebsurw3gtfwz250stbr0v6r4b152 0 2917 54884 21924 2015-08-03T19:14:10Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513021]] na [[d:|Wikidati]] 54884 wikitext text/x-wiki --------- *"Seks je jedan od devet razloga reinkarnacije ... ostalih osam su nebitni.." - [[Henry Miller]] [[Kategorija:Tema]] fsgfn2bw3js2ck2vho1y9kg14saqast 0 2918 54885 43661 2015-08-03T19:14:20Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 9 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q650711]] na [[d:|Wikidati]] 54885 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Bjørnstjerne Bjørnson]] **"Ondje gdje nema nikakve borbe, ne može biti niti pobjede." *[[Dmitrij Ivanovič Pisarev]] **"Ljudi pametni i energični bore se do kraja, a ljudi glupi i beskorisni pokoravaju se bez ikakve borbe svim sitnim slučajnostima svog besmislenog postojanja." *[[Helen Keller]] **"Posrćem, padam, ustajem...Teškom mukom nastavljam dalje, ali idem naprijed...Sve sam željnija i sve više i više se penjem. Nazirem sve širi horizont. Svaka je borba - [[pobjeda]]." *[[Kur'an]] **"I borite se na Allahovom putu protiv onih koji se bore protiv vas, ali vi ne otpočinjite borbu! – Allah, doista, ne voli one koji zapovijedaju kvagu." (''Krava'', 2:190) **"A zašto se vi ne biste borili na Allahovom putu za potlačene, za muškarce i žene i djecu, koji uzvikuju: "Gospodaru naš, izbavi nas iz ovoga grada, čiji su stanovnici nasilnici (...)"" (''Žene'', 4:75) *[[Martin Luther King, Jr.]] **"Ako vi u vašoj borbi ne odolite iskušenju da upotrijebite silu, dolazeće generacije moraće za žetvu imati dugu i neutješnu noć." *[[Rudolf von Jhering]] **"Borba je njegov dan i njegova noć!(...) ta borba... nije prokletstvo, nego blagoslov." (''[[Borba za pravo]]'' - ''o pravu'') *[[Václav Havel]] **"Dok smo se morali boriti za slobodu, znali smo šta nam je cilj. Sad imamo slobodu i ne znamo više šta želimo." *[[Zvonimir Suljada]] **"Život je borba, a Borba košta 5 dinara." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} [[it:Lotta]] ci62fyx2c74tg5bi9eooa9bq3moqzxi 0 2919 51833 43710 2014-04-15T02:09:08Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 13 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q138045]] 51833 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Alphonse de Lamartine]] **"Tad volimo se! Nek to vječnost bude mala: Ljubav ja i ti!" *[[Bjørnstjerne Bjørnson]] **"Svi smo mi sjeme i potomstvo vječnosti." *[[Buda]] **"Nemoj reći da su stvari prolazne, jer svaki od naših trenutaka najavljuje vječnost." *[[Dan Millman]] **"Ne budi previše strog prema samome sebi. Prihvati ono gdje jesi. Prihvati samoga sebe i jednostavno služi. Služi iz dužnosti dok ne budeš u stanju služiti iz ljubavi - bez vezivanja za rezultate. I kada budeš voljan provesti stotinu života ili cijelu vječnost služeći drugima, tada više nećeš trebati vježbati put, jer ćeš postati Put." (''[[Sveto putovanje mirnog ratnika]]'') *[[Friedrich Nietzsche]] **"Prava ljubav razmišlja o trenutku i o vječnosti, ali nikada o trajanju." *[[Gladijator (film)]] **"Ono što učinimo u životu odjekivat će u vječnost" (''reklamna rečenica'') *[[Johann Sebastian Bach]] **"Ja stvaram muziku da bih preživio, a ne za vječnost." *[[Kahlil Gibran]] **"Ljepota je život kad život :skine koprenu sa svoga svetog lica. :Ali, vi ste taj život i vi ste ta koprena. :Ljepota je vječnost što se gleda u ogledalu. :Ali vi ste ta vječnost i vi ste to ogledalo." *[[Ludwig Wittgenstein]] **"6.4311 [[Smrt]] nije događaj u [[život]]u. Smrt se ne doživljava. Ako se pod vječnošću ne misli beskonačno trajanje vremena, nego nevremenitost, tada vječno živi onaj koji živi u sadašnjosti. Naš život je isto tako beskrajan kao što je naše vidno polje bezgranično. ::6.4312 Vremenska besmrtnost čovjekove duše, to jest dakle njen vječni dalji život i poslije smrti, ne samo što nije ni na koji način zajamčen nego prije svega ta pretpostavka uopće ne pruža ono što se njome uvijek htjelo postići. Ta zar se rješava neka zagonetka time što živim vječno? Nije li taj vječni život isto tako zagonetan kao i sadašnji? Rješenje zagonetke života u prostoru i vremenu leži ''izvan'' prostora i vremena. (Nisu problemi prirodne nauke ono što treba riješiti.)" (''[[Tractatus Logico-Philosophicus]]'') *[[Meša Selimović]] **"Ako je ovaj život kratak prolazak što traje samo čas, ili dan, zašto se borimo da ga produžimo dan ili čas. Zemaljski je život varljiv, vječnost je bolja." (''[[Derviš i smrt]]'') *[[Richard Bach]] **"Možemo da promijenimo svoje živote samo u onom djeliću sekunde vječnosti koji nam sada pripada. Ako se u jednom trenutku odmaknemo od tog sada, na nekom drugom je da odluči." *[[William Shakespeare]] **"U očima, na usnama je nama vječnost tad bila..." (''[[Antonije i Kleopatra]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 99zgiiuhl6il5bltwbaj1orc47m9b5y 0 2920 52537 44434 2014-04-21T18:23:28Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52537 wikitext text/x-wiki --------- *"U neiskrenim odnosima najteže je izreći istinu." - [[Bjørnstjerne Bjørnson]] [[Kategorija:Tema]] p6oyyb37bw932sl8hyso1i4jpkjnwrt 0 2921 51876 50007 2014-04-15T03:25:35Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 9 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q36180]] 51876 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Abdulah Sidran]] **"Ljubavlju gori nebo, i mrljaju pisci ::ruke indigom ko djeca dudom" (''Uzevši kost i meso'') *[[Alan de Botton]] **"Mnogi pisci su depresivni, a ja sam skloniji tjeskobi i melanholiji. Oduvijek sam imao mnogo živaca i stalo mi je da iskoristim svaki dan. Neobično je kod pisanja to što nikada ne znaš kad radiš. To me frustrira do srži jer se volim držati strukture. Biti pisac znači da nikada ne radiš dovoljno i to je jedna vrsta mučenja." (za ''Globus'') *[[Aleksandar Hemon]] **"O [[rat]]u treba govoriti [[historija]]. To što je moja situacija uvezana s kolektivnim iskustvom, dio je neke jave. Ali, moja slika je individualna. Nikoga ne predstavljam... [[Novinar]] treba govoriti istinu o životu, historičari trebaju govoriti istinu, političari također. A, pisac može maštati." (za ''Večernje novosti'') *[[Bob Dylan]] **"Dođite pisci i kritičari i vašim perima ispišite proročanstvo." *[[Flannery O'Connor]] **"Gdje god da odem, uvijek se nađe neko da me pita: da li mislim da sistem visokog obrazovanja uništava pisca? Mislim da ga to ne može potpuno uništiti - jer puno dijela popularne literature upravo su napisali pisci koji su imali baš takvo visoko obrazovanje." *[[Jorge Luis Borges]] **"Činjenica je da svaki pisac ''stvara'' svoje pretače. Njegovo djelo preinačuje naš pojam o prošlosti, kao što će preinačiti i budućnost." (''[[Kafka i njegove pretače]]'') *[[Nedžad Ibrišimović]] **"Ja sam gotovo neprekidno, cio dan i cijelu noć pisac, čak, nekako, čini mi se, i ispod dana i ispod noći da sam pisac, veoma često zaboravljam da imam tijelo, da sam u njemu, da ga pokrećem, da se njime služim i, kad ovo kažem, naročito su mi s uma smetnuta leđa i potiljak (...)" ("Moja muslimanska triologija" - decembra, 1990. - ''Ruhani i šejtani inspiracija'') **"Kako li veliki pisci gledaju na male pisce? Da li onako kao što general gleda na vojnike? ili bogataš na siromahe? ili onako kao što ljepotica gleda?" (Ibid.) **"O svojoj vlastitoj knjizi mogu misliti jedno, a neko drugi nešto drugo. Čak i kada živi svoju knjigu, pisac se njome ograđuje. Nije li onda slava i poznatost spisateljev paradoks?" (Ibid.) *[[Paulo Coelho]] **"Najveći pisci današnjice se prezivaju [[ateist]]i ili agnostici zato što se boje priznati da postoji misteriozna granica, sviđalo se to nama ili ne, i to ih čini inferiornim." *[[Virginia Woolf]] **"Fatalno je za pisca da stalno misli na svoj spol; isto je tako fatalno živjeti prosto i jednostavno kao muškarac ili žena." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} lbs4b77g66zk8awijdq3193vjl2oiyp 0 2922 51487 50327 2014-04-13T15:01:45Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 26 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q7066]] 51487 wikitext text/x-wiki ----- *[[Orhan Pamuk]] **"Čitao sam u jednoj enciklopediji da riječ ateist potiče od grčkog athos. A ta riječ ne znači osobu koja ne vjeruje u Boga, nego usamljenika, osobu koju su bogovi napustili. Što znači da čovjek ovdje, kod nas, nikako ne može biti ateist. Zato što nâs Allah neće napustiti čak ni ako to poželimo. Da bi se moglo postati ateistom, potrebno je prije svega biti sa Zapada." (''[[Snijeg (Pamuk)|Snijeg]]'') *[[Paulo Coelho]] **"Najveći pisci današnjice se prezivaju ateisti ili agnostici zato što se boje priznati da postoji misteriozna granica, sviđalo se to nama ili ne, i to ih čini inferiornim." [[Kategorija:Tema]] 80wvhg15lhyi73v1q9w8gzn4okjv37q 0 2923 54886 48153 2015-08-03T19:14:30Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q288928]] na [[d:|Wikidati]] 54886 wikitext text/x-wiki ---------- *[[Paulo Coelho]] **"Najveći pisci današnjice se prezivaju ateisti ili agnostici zato što se boje priznati da postoji misteriozna granica, sviđalo se to nama ili ne, i to ih čini inferiornim." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 9vq2n0b8wdwl94waxnr0idskugo0j79 0 2924 20154 7580 2006-10-02T13:37:48Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 20154 wikitext text/x-wiki --------- *"Najveći pisci današnjice se prezivaju ateisti ili agnostici zato što se boje priznati da postoji misteriozna granica, sviđalo se to nama ili ne, i to ih čini inferiornim." - [[Paulo Coelho]] [[Kategorija:Tema]] oqsgibog8gx3nm95xqwvv1cwkdggtxf 0 2925 29287 27756 2007-03-23T19:39:50Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29287 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Elfriede Jelinek]] **"ako nemate sadašnjost, morate se pobrinuti za [[budućnost]] (...) prvo moram izgraditi status, koji će mi dati za pravo, da uopće SMIJEM imati budućnost. budućnost je luksuz. toga nema u izobilju." (''[[Ljubavnice]]'') *[[Norman Vincent Peale]] **"Živite dan po dan i obavljajte posao po posao. A zatim produžite prema onome što dolazi poslije. To ima smisla. Ne pokušavajte živjeti u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti sve u isti čas. Uspješan je čovjek koji se naučio živjeti samo u sadašnjosti, ali se uvijek kreće prema onome što dolazi poslije." *[[Paulo Coelho]] **"Sretan je onaj čovjek koji uspije živjeti u sadašnjosti." *[[Pjotr Demjanovič Uspenski]] **"Sadašnjim nazivamo trenutak prijelaza budućeg u prošlo tj. trenutak prijelaza iz jednog nepostojanja u drugo. Samo u tom kratkom trenutku pojava za nas zbiljski postoji; prije toga je postojala u mogućnosti, a poslije toga će postojati u sjećanju. A taj kratki trenutak je zapravo fikcija. On nema dimenzije. S punim pravom možemo reći da sadašnjost ne postoji. Nikada je ne možemo uhvatiti. Ono što smo uhvatili uvijek je prošlo". (''[[Tertium Organum]]'') *[[Pjotr Iljič Čajkovski]] **"Žalim prošlost, nadam se budućnosti, nezadovoljan sa sadošnošću - to je moj život." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} ao8e35i82bfokb7ub3027ng2m39iquh 0 2926 54887 43674 2015-08-03T19:14:40Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 3 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513177]] na [[d:|Wikidati]] 54887 wikitext text/x-wiki ----------- ==Citati== ==Poslovice== *"Kada bračni drugovi žive u slozi, oni su kadri i vodu iz mora iscrpsti." - [[vijetnamske poslovice]] [[Kategorija:Tema]] ca97bjm624l0tuasptdez6g3jo24rco 0 2927 56340 56249 2016-03-04T11:26:53Z HusoBosnjak 4880 /* Poslovice */ 56340 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Ambrose Bierce]] **"Na italijanskom 'bela dona' znači lijepa žena, a na engleskom opasan otrov; uvjerljiv primjer o bitnoj identičnosti dva jezika." *[[Benjamin Disraeli]] **"Priroda nam je dala dva uha, ali samo jedan jezik: da bismo više slušali, a manje pričali." *[[Enes Kišević]] **"[[Riječ]]i su samo sjena mojih doživljaja, a jezici samo služe da se ljudi ne razumiju njima. Grijeh je svakodnevno prolaziti kroz svjetlost a nemati ništa od njegove topline. Iza nas ostaje samo ono dobro što činimo drugima. Uz sva svoja djela Bog bi bio sâm da ljubav svoju s drugima ne dijeli." *[[Epiktet]] **"[[Priroda]] je dala [[čovjek]]u jedan jezik, ali dva [[Uši|uha]] – da bi dva puta više slušao nego pričao." *[[Honoré de Balzac]] **"Zapamtite: od svih rana, neizlječive su samo one koje zadaje jezik, pogled, podsmijeh i prezrenje." *[[Jorge Luis Borges]] **"Svaki jezik jeste azbuka simbola čije korištenje podrazumijeva određenu prošlost koju sagovornici dijele; kako mogu drugima da prenesem Alefa, kojeg moje zastrašeno pamćenje jedva dotiče?" (''[[Alef]]'') **"(...) razmotrih mogućnost jezika lišenog imenica, koji se svodi na bezlične glagole i nepromijenljive pridjeve." (''[[Besmrtnik]]'') *[[Josip Silić]] **"Pravila jednog funkcionalnog stila u jeziku nisu pravila drugog stila, što znači da se svaki od njih ponaša na sebi svojstven način. Jezička pravila ne trpe nepravila, pa onda ni iznimke. Ako tako budemo opisivali jezik, učinit ćemo ga jezikom iznimaka." (za ''Jutarnji list'') *[[Kurt Tucholsky]] **"Kad bi žene vladale svjetskim poslovima, ukinule bi sva oružja - osim jezika." *[[Mariano Croce]] **"[P]aradoks neizgovorljivosti, gdje nedostatak riječi za artikulaciju statusa poniženja izražava uslove bespomoćnosti; dok, u isto vrijeme, ulazak u sferu izgovorljivog može rezultirati u formi samo-podvrgavanja, koja može pojačati te kategorije koje su činile korijen uzroka za manjak riječi." (''Quod Non Est in Actis Non Est in Mundo: Legal Words, Unspeakability and the Same-Sex Marriage Issue'') *[[Mirko Kovač]] **"Jezik nije ni propis ni [[zakon]] kojeg se morate po svaku cijenu držati, nego fleksibilna živa stvar kojoj se prilagođavate. Ja sam prolazio sve jezične faze i varijante, nekad sam bio prinuđen na to, nekad sam to činio svojom voljom. Mijenjajući narječja, pa i sve druge jezične varijante, samo sam obogatio jezik, to mi je pomoglo, a ne odmoglo." (za ''Pobjedu'') *[[Nikolaj Velimirović]] **"Ljudi koji ne mogu vladati svojim srcem, još manje mogu vladati svojim jezikom." *[[Seneka]] **"Bolje je češće upotrijebiti uši nego jezik." **"Nemoj dozvoliti jeziku da grmi ako ti [[snaga]] šapuće." == Poslovice == *[[Armenske poslovice]] **"Od dugog jezika kratak život." *[[Bosanske poslovice]] **"Jezik ženu udara." **"Lahko je obećati, jezik je u mokru." **"Jezik brži od pameti." *[[Bugarske poslovice]] **"Jezik kosti nema, ali kosti lomi." *[[Danske poslovice]] **"Ko hoće sakriti svoj novac, ne smije ga stavljati ženi pod jezik." *[[Indijske poslovice]] **"Ako ne znaš koga okriviti, okrivi jezik." *[[Italijanske poslovice]] *"Strani se jezik bolje nauči u kuhinji nego u školskim klupama." *[[Kirgiske poslovice]] **"S jezika kaplju i med i otrov." *[[Perzijske poslovice]] **"Strijela ranjava tijelo, a jezik dušu." *[[Vijetnamske poslovice]] **"Mač ima samo dvije oštrice, a jezik ih ima na stotine." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} moqstocr45tsxe9wsr41aln810sgg2e 0 2928 13389 9312 2006-06-18T21:50:21Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Laž]] 13389 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Laž]] 0lp0d3vvcw1a5vkixwb4zeyb79n80ho 0 2929 58280 56908 2017-11-07T10:52:58Z 89.146.181.18 58280 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Abul 'Ala Al-Ma'arri]] **"Postoje dvije vrste ljudi koji naseljuju Zemlju: Oni sa mozgom, ali bez religije, i oni sa religijom, ali bez mozga." *[[Albert Einstein]] **"Nauka bez religije je šepava, a religija bez nauke slijepa." *[[Anais Nin]] **"Kada slijepo prihvatimo religiju, politički sistem ili doslovnu dogmu, postajemo roboti. Tada se prestajemo razvijati" *[[Arthur Schopenhauer]] **"Religija je štaka za loše državne ustanove." *[[Asim Mujkić]] **"Opće je poznato da je religija upravo ona ''differentia specifica'' između bosanskohercegovačkih naroda. Ona je postala spasonosna karta koju iz rukava svaki put povlače etnonacionalisti kada žele homogenizirati ‘svoje’ i odstraniti one ‘druge’. Ona je motorna snaga za cijeli ideološki mehanizam političke produkcije naše kulturne različitosti u kojoj se utapaju sve naše individualne i ljudske posebnosti. Zdušno podržavajući domaću etnopolitiku, institucije religije svrstale su se na stranu etnopolitičkih poduzetničkih elita koje predstavljaju apstraktne kolektive nasuprot pojedincu, njegovim ili njenim interesima i egzistenciji, reducirajući ga u njegovoj relevanciji samo na člana kolektiva. Time se pojedinac stavlja izvan dobra i zla, u rezervat prirode u kojem je okret od demosa ka etnosu sasvim očekivan čin. Sloboda, moralnost pa i vjera, trasferiraju se iz individualnosti koja jedino može biti njihov subjekt, na kolektiv, odnosno na oligarhijsku kliku koja za sebe tvrdi, i dobila je za to demokratski mandat, da predstavlja ‘sve svoje’, što u krajnjoj analizi znači ‘nikoga posebno’. Problem nastaje u sljedećem: kolektiv ne može biti subjekt slobode jer narod ne može biti slobodan ako slobodan nije svaki njegov pojedinac; kolektiv ne može biti nosilac morala, jer kolektiv ne može biti subjekt odgovornosti; kolektiv ne može biti niti subjekt vjere." (''Obrazovanje kao proces naturaliziranja etnonacionalne ideologije'') **"Učiti pak djecu u javnim obrazovnim ustanovama multietničkog društva, osobito u onim predškolskim, vjeronauku, znači učiti ih razlici prema drugome, posebnosti one grupe kojoj su dodijeljeni. To u krajnjem znači suziti im horizont imaginacije iz koga će biti jedino moguće razumijevati svijet i to daleko prije nego su ta djeca u stanju za sebe odabrati svoj svjetonazor. To se zove indoktrinacija. Država jeste dužna štititi elementarna prava i slobode, ali ne i propisivati im sadržaj. Uvoditi vjerski odgoj u javnu obrazovnu instituciju znači propisati i verificirati sadržaj, nastavni plan i program tog predmeta što predstavlja klasični oblik državnog intervencionizma. Oktroiranje svjetonazora kojega verificira država odlika je autoritarnih režima. Dakle, vjeronauka u vrtićima i u školama, ne samo da nema veze s ljudskim pravima i slobodama, već predstavlja njihovu perfidnu redukciju, odnosno, u krajnjem negaciju." (''Ibid.'') *[[Blaise Pascal]] **"Ljudi nikada ne čine [[zlo]] sa toliko entuzijazma i dosljednosti osim kada ga čine iz religijskih ubjeđenja." *[[David Hume]] **"Općenito govoreći, greške u religiji su opasne; one u filozofiji su samo smiješne." (''[[Rasprava o ljudskoj prirodi]]'') *[[Goethe]] **"Ko ima nauku i umjetnost, ima i religiju. Ko nema to dvoje, ni religije nema." *[[Gustav Radbruch]] **"Religija znači prevladavanje nevrijednosti - a time nužno u isti mah i prevladavanje vrijednosti, koja se može zamisliti samo kao suprotnost nevrijednosti: vrijednost i nevrijednost postaju jednako ''važne'', pa time i ''nevažne''." (''[[Filozofija prava]]'') **"(...) religija se nalazi s one strane, a [[priroda]] s ove strane carstva vrijednosti." (Ibid.) *[[John Locke]] **"Religija, koja bi nas najviše trebala razlikovati od zvijeri, i koja bi nas posebno trebala uzdizati, kao racionalna bića, iznad divljaka, jeste ono gdje se ljudi često pojavljuju kao najiracionalniji, i nerazboritiji od zvijeri." (''[[Ogled o ljudskom razumu]]'') *[[Jonathan Swift]] **"Mi upravo imamo dovoljno religija da bismo se mrzili, ali ne dovoljno da bismo voljeli jedan drugoga." *[[Jovan Dučić]] **"Nema ni jedne religije koja nije bezbožno rušila." *[[Karl Marx]] **"Temelj ireligiozne kritike jest: čovjek stvara religiju, religija ne stvara čovjeka. Religija je, doduše, samosvijest i samoosjećanje čovjeka koji sebe ili još nije stekao ili je sebe već ponovo izgubio [...] Religijska bijeda je jednim dijelom izraz zbiljske bijede, a jednim dijelom protest protiv zbiljske bijede. Religija je uzdah potlačenog stvorenja, duša svijeta bez srca, kao što je i duh bezdušnih prilika. Ona je opijum naroda. Prevladavanje religije kao iluzorne sreće naroda zahtjev je njegove zbiljske sreće. Zahtjev da napusti iluzije o svome stanju jest zahtjev da napusti stanje u kome su iluzije potrebne. Dakle, kritika je religije u klici kritika doline suza čiji je oreol religija. Kritika je potrgala imaginarno cvijeće s lanca ne zato da bi čovjek nosio lanac bez fantazije, bez radosti, nego da bi lanac odbacio i brao živi cvijet. Kritika religije razočarava čovjeka da bi mislio, radio, oblikovao svoju zbiljnost kao razočaran čovjek, kao čovjek koji je došao do razuma, da bi se kretao oko samoga sebe i time oko svog zbiljskog sunca. (''[[Kritika Hegelove filozofije države i prava]]'') **"Religiozni odraz stvarnog svijeta može se izgubiti tek onda kad odnosi praktičnog svakodnevnog života budu iz dana u dan pokazivali ljudima prividno razumne odnose među njima i prema prirodi." (''[[Kapital]]'') **"Čovjek se ''politički'' emancipira od religije na taj način što je iz javnog prava protjeruje u privatno pravo. Ona nije više duh ''države'', gdje se čovjek — iako na ograničen način, pod posebnim oblikom i u posebnoj sferi — ponaša kao rodno biće u zajednici s drugim ljudima, ona je postala duh ''građanskog društva'', sfere egoizma, ''bellum omnium contra omnes''. Ona nije više suština ''zajednice'', nego suština razlike. Ona je postala izraz ''odvajanja'' čovjeka od njegove ''zajednice'', od samoga sebe i od ostalih ljudi — što je ''prvobitno'' i bila. Ona je samo još apstraktno ispovijedanje posebne izopačenosti, ''privatne mušičavosti'', samovolje. Beskonačna rascjepkanost religije, u Sjevernoj Americi npr., daje joj već ''izvana'' oblik sasvim individualne stvari. Ona je potisnuta u sferu privatnih interesa i prognana iz zajednice kao zajednice. Ali ne treba se zavaravati o granici političke emancipacije. Razdvajanje čovjeka na ''javna i privatna čovjeka, premještanje'' religije iz države u građansko društvo, to nije stepen, nego ''dovršenje'' političke emancipacije, koja zbiljsku religioznost čovjeka isto tako ne ukida, kao što niti ne težida je ukine." (''[[Prilog jevrejskom pitanju]]'') *[[Mustafa Kemal Atatürk]] **"Ja nisam vjernik. Ponekad poželim da su sve religije potonule na dno mora. Svaki vladar koji u svom radu traži pomoć vjere običan je slabić. A slabić nije dostojan da bude na čelu države." *[[Osho]] **"Ne ovisite o posuđenom znanju. To vas samo opterećuje, čini vas teškim, veže vas u lance, zarobljuje riječima, pa potpuno zaboravljate svoja krila i cijelo nebo koje je vaše. Ali okovani u lance religija i crkava i svetih pisama ne možete letjeti preko sunca u daleko plavo nebo; ne možete postati jedno sa svemirom." *[[Sigmund Freud]] **"Cjelokupna stvar (religija - op.a.) je tako očito infantilna, tako strana realnosti, da je svakome sa prijateljskim odnosom prema čovječnosti bolno i pomisliti da velika većina smrtnika nikada neće biti u mogućnosti da se uzdigne iznad ovog pogleda na život." (''[[Nelagodnost u kulturi]]'') *[[Vissarion Belinsky]] **"U riječima [[Bog]] i religija vidim tamu, mrak, lance i bič." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia|Religija}} [[hr:Vjera]] qrn5bqf5kaoud29q696iukinfy2vyy6 0 2930 58104 54890 2017-08-25T14:05:26Z Harač 23 /* Citati */ 58104 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[August Strindberg]] **"Kakva li me je strašna moć povukla ka vama? Moć, koja vuče slabe jakima? One, koji padaju, onima, koji se penju? Ili je bila ljubav? To ljubav? Znate li vi, šta je to [[ljubav]]?" (''[[Gospođica Julija]]'') *[[Blaise Pascal]] **"Pravda bez moći je bezmoćna; moć bez pravde je tiranska." *[[Borislav Pekić]] **"[[Vjera]] je sve. Ona je moć." (''[[Atlantida]]'') *[[Charles Caleb Colton]] **"[[Ambicija]] je zapravo pohlepa za moći." *[[Elizabeth]] **"Apsolutna moć zahtjeva apsolutnu [[odanost]]." (''reklamna rečenica'') *[[Eshil]] **"Najgora stvar moćnicima jest što se ne mogu pouzdati u prijatelje." *[[J. K. Rowling]] **"Nema [[Dobro|dobra]] i [[Zlo|zla]], postoji samo moć, i oni koji su preslabi da teže za njom." (''[[Harry Potter i Kamen mudraca]]'') *[[John Searle]] **"Osnovni koncept pozadinske moći jeste da postoji skup pozadinskih pretpostavki, držanja, dispozicija, sposobnosti, i praksi bilo koje zajednice koje postavljaju ''normativna'' ograničenja na članove te zajednice na takav način da su kršenja tih ograničenja predmet negativnog nametanja sankcija od strane ''bilo kojeg'' člana zajednice... Ko vrši moć nad kim? Odgovor je ''svako'' ko prihvata pozadinske pretpostavke i zna da su te pretpostavke široko rasprostranjene u zajednici, može vršiti moć nad ''svakim'' ko krši te pretpostavke. Oblik u kojem se te moći vrše, ili pokušavaju vršiti, kreću se od izražaja neodobravanja, prezira, ismijavanja, šoka, i užasavanja, do fizičkog nasilja i čak ubistva... Pozadinska moć mora se razlikovati od njenog vršenja, poput svih drugih vrsta moći. Dokle god se neko nesuzdržava od činjenja onoga što želi, i dokle god neko nije ograničen u činjenju nečega što ne želi činiti, onda se nikakva moć ne vrši. Ali pozadinska moć se vrši kada istinski utiče na ponašanje ljudi." (''[[Stvaranje društvenog svijeta]]'') **"Paradoks vlasti može se istači na sljedeći način: vladina moć je sistem statusnih funkcija i stoga leži na kolektivnom priznanju ili pristanku, ali kolektivno priznanje ili pristanak, iako tipično samo nije temeljeno na nasilju, može funkcionisati samo ako postoji stalna prijetnja nasiljem u formi vojske i policije. Legitimacija je ključna za funkcionisanje vlasti jer politička moć zahtijeva neki stepen pristanka. Ali što se tiče vlasti, legitimacija sama po sebi nije dovoljna. Iako su vojna i policijska moć različite od političke moći, općenito ne postoji ništa poput vlasti, ništa poput političke moći, bez policijske moći i vojne moći." (''Ibid.'') **"Budući da sistem statusnih funkcija zahtijeva kolektivno priznanje ili prihvatanje, sva istinska politička moć dolazi odozdo ka gore. To je isto tako tačno za diktature koliko i za demokratije." (''Ibid.'') *[[Lao Tse]] **"Poznavati druge je inteligencija; poznavati sebe je prava mudrost. Kontrola drugih je snaga; kontrola sebe samog je prava moć." *[[Spider-man]] **"Sa velikom moći dolazi velika odgovornost." (''reklamna rečenica'') *[[Zaštitnik]] **"Moć izvan mjere zahtjeva zaštitnika bez jednakoga." (''reklamna rečenica'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} [[bg:Власт]] klbpfcw8tf4q7zx6qgce18n8puiftzl 0 2931 21885 7602 2006-10-04T18:53:28Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21885 wikitext text/x-wiki ---------- *"Radoznalost je samo taština; ponajčešće želimo saznati nešto samo zato da bismo o tome govorili." - [[Blaise Pascal]] [[Kategorija:Tema]] jxowq6nxz2z0ei0x2f7thng5kupww3b 0 2932 52370 48529 2014-04-21T12:37:17Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52370 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Abraham Lincoln]] **"Bolje je šutjeti i biti smatran budalom nego progovoriti i odstraniti svaku sumnju." *[[Arthur Schopenhauer]] **"Budala trči za užicima života i shvata da je prevarena. Mudrac izbjegava nevolje." *[[Bernard Shaw]] **"Mozak budale pretvara filozofiju u ludoriju, nauku u praznovjericu i umjetnost u pedanteriju. Otuda univerzitetsko obrazovanje." **"Nije istina da vlast kvari ljude. Istina je samo da budale, ako se domognu vlasti, kvare vlast." *[[Charles Caleb Colton]] **"Onaj koji umire kao mučenik, dokazuje da nije bio podlac, ali ni u kojem slučaju da nije bio budala." *[[Gustave Flaubert]] **"Ništa tako ne ponizuje čovjeka koliko to što vidi da budale uspijevaju u stvarima u kome je on doživio [[neuspjeh]]." *[[Hegel]] **"Prava je budala čovjek kome traže njegovo iskreno mišljenje, i on im ga daje." *[[Jean de La Fontaine]] **"Mnogo je bolje biti sam, nego sa budalama." **"Pustite budale neka govore: znanje ima svoju cijenu." *[[Jonathan Swift]] **"Laskanje je hrana za budale." *[[Kurt Tucholsky]] **"Prednost pametnih je da oni uvijek mogu glumit idiote. Suprotno je mnogo teže izvesti." **"Ako si poslao devet glupaka da ti nešto kupe, ti si postao deseti." *[[Mark Twain]] **"Budimo zahvalni budalama. Da ih nije bilo, mi ostali ne bismo uspjeli." *[[Napoleon Bonaparta]] **"Budala ima veliku prednost pred pametnim čovjekom: uvijek je zadovoljan samim sobom." *[[Nicolas Boileau]] **"Budala uvijek nalazi još veću budalu koja mu se divi." *[[Orhan Pamuk]] **"Da li [[ljubav]] od [[čovjek]]a pravi budalu, il' se samo budale zaljubljuju?" (''[[Zovem se Crvena]]'') *[[Pitagora]] **"Budale i tvrdoglavci bogate advokate." *Film ''[[Ratovi zvijezda Epizoda IV: Nova nada]]'' **'''Obi-Wan Kenobi''': "Ko je budalastiji? Budala, ili budala koja ga prati?" == Poslovice == *[[Azerbejdžanske poslovice]] **"[[Bogataš]] i budala rade što hoće." *[[Indijske poslovice]] **"Uvredom nećeš poniziti mudraca, pohvalom nećeš uzvisiti glupana." *[[Japanske poslovice]] **"Pametan čovjek naći će vodu i u pustinji, a budala će kraj rijeke umrijeti od žeđi." *[[Njemačke poslovice]] **"Ko želi zgrabiti sreću mora izgledati kao budala a postupati kao mudrac." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 4rmoiwy56lzkuuq9z9psbamhcpqw10h 0 2933 54891 48371 2015-08-03T19:15:24Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16508207]] na [[d:|Wikidati]] 54891 wikitext text/x-wiki ----------- == Citati == *[[Alexandre Dumas]] **"Budete li pokazivali da vam je nešto potrebno, niko vam neće ništa dati; želite li se obogatiti treba izigravati bogataša." *[[Antoine de Rivarol]] **"Nažalost, postoje vrline koje mogu pokazivati samo bogataši." **"Treba imati apetit siromaha da bi se uživalo u bogatstvu bogataša." *[[Friedrich Rückert]] **"Bogataš se i u tuđini osjeća kao kod kuće, a [[siromah]] je tuđin i u svojoj kući." *[[Robert G. Ingersoll]] **"Malo bogataša posjeduje svoju imovinu. Imovina njih posjeduje." == Poslovice == *[[Armenske poslovice]] **"U bogataša veliki plašt sve [[grijeh]]e prekriva." *[[Azerbejdžanske poslovice]] **"Bogataš i [[budala]] rade što hoće." *[[Danske poslovice]] **"Suze bogataševe udovice brzo presuše." *[[Engleske poslovice]] **"Mrlje bogataša prikrivaju se novcem." *[[Finske poslovice]] **"Bogataš govori sjedeći." *[[Indijske poslovice]] **"Kruh siromaha slađi je od kruha bogataša, jer [[glad]] mu daje slatkoću." *[[Kineske poslovice]] **"Kad bogataš postane [[siromah]], on postane učitelj." *[[Latinske poslovice]] **"Čim se ugleda na bogataša, [[siromah]] propada." **"Neko vrijeme sam bio bogat, ali me tri stvari učiniše siromašnim: [[kocka]], [[vino]] i žene." *[[Madagaskarske poslovice]] **"Bogat [[škrtac]] štedi sebi za sahranu." *[[Njemačke poslovice]] **"Bogataš nosi mozak u džepu." **"Kćeri bogataša i telad siromaha brzo odu." *[[Portugalske poslovice]] **"Nema bogataša koji ne bi mogao primiti, niti siromaha koji ne bi mogao dati." *[[Romske poslovice]] **"Sramota bogataša i [[smrt]] siromaha ne čuju se daleko." == Također pogledajte == *[[Bogatstvo]] *[[Siromaštvo]] *[[Siromah]] [[Kategorija:Tema]] dgnbi893ppwssan2stk7lisxd2prsu2 0 2934 21483 7609 2006-10-04T18:44:56Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21483 wikitext text/x-wiki ---------- *"Monoteizam se uvijek rađa iz jedne metafizičke teologije koja stapa fikciju sa razmišljanjem." - [[Auguste Comte]] [[Kategorija:Tema]] mxid32gzhi71i2lc5b6k5qz0s5a8sbt 0 2935 31537 28955 2007-06-07T20:43:51Z Harač 23 31537 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Antoine de Saint-Exupéry]] **"Mnogo je teže suditi sebi samome nego drugima. Ako uspiješ sebi dobro suditi, znači da si pravi mudrac." (''[[Mali princ]]'') *[[Arthur Schopenhauer]] **"Budala trči za užicima života i shvata da je prevarena. Mudrac izbjegava nevolje." *[[Ciceron]] **"Jedino je mudrac slobodan." *[[Ezop]] **"Mudri ljudi, ako se uspiju izvući iz neke ružne situacije, dobro će paziti da u nju ponovno ne upadnu." *[[Friedrich Nietzsche]] **"Mudar ne kažnjava zato što je neko loše postupao, nego da loše ne bi postupio." *[[Jean de La Fontaine]] **"Smrt nikada ne iznenađuje mudraca, on je uvijek spreman za odlazak." *[[Jonathan Swift]] **"Nijedan mudar čovjek nije nikad poželio da bude mlađi." *[[Jorge Luis Borges]] **"Ako nam sudbina uskraćuje mudrace, rekao je tada neko, treba da potražimo slaboumnike." (''[[Čovjek na pragu]]'') *[[Konfučije]] **"Mudar čovjek s podjednakom mirnoćom prima pohvale i podnosi uvrede." *[[Publius Cornelius Tacitus]] **"Mudraci se oslobađaju [[strast]]i za slavom." *[[Ralph Waldo Emerson]] **"Mudar čovjek u oluji Bogu se moli, ne za izbavljenje iz opasnosti već za izbavljenje od straha. Oluja iznutra je ta koja ga ugrožava a ne oluja izvana." == Poslovice == *[[Grčke poslovice]] **"Mudrac sve svoje sa sobom nosi." *[[Indijske poslovice]] **"Uvredom nećeš poniziti mudraca, pohvalom nećeš uzvisiti glupana." *[[Kineske poslovice]] **"Jedan razgovor sa mudrim čovjekom vrijedi više od mjeseci učenja iz knjige." *[[Njemačke poslovice]] **"Ko želi zgrabiti sreću mora izgledati kao budala a postupati kao mudrac." *[[Tibetanske poslovice]] **"Kada se misli dvaju mudraca jedna s drugom sučele, nastaje ono najbolje, jer crveno i žuto pomiješano daje sasvim nove boje." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 69yu160o3dj6pfl61fr7qnp0gpxesl7 0 2936 42764 29377 2011-07-02T15:21:31Z Harač 23 /* Citati */ 42764 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Confucius]] **"Ko nastoji da zadovolji sve svoje strasti, taj gasi vatru slamom." *[[Damir Uzunović]] **"Strasti (ljubav, bol, sreća, čežnja, žalost, tuga, dijete, smrt...) raznesu čovjeka i učine ga smrtnim. Bojim se da bi čovjek između strasti i [[besmrtnost]]i uvijek izabrao strasti." *[[François de La Rochefoucauld]] **"Užitak ljubavi je u voljenju i sretniji smo zbog strasti koju osjećamo nego zbog strasti koju smo probudili u drugome." *[[Franz Kafka]] **"Ljudi koje najviše razdiru strasti, najviše mogu i da uživaju u životnim slastima." *[[Friedrich Nietzsche]] **"Lakše se neke strasti sasvim odreći, nego u njoj biti umjeren." *[[Goethe]] **"Strasti su mane ili vrline, ali pojačane." **"Naše strasti su prave ptice feniksi: kad stara izgori, iz njenog pepela se odmah diže nova." *[[Honoré de Balzac]] **"[[Ljubav]] je jedna strast koja ne priznaje ni [[prošlost]] ni [[budućnost]]." *[[Kur'an]] **"Ne slijedite svoje niske strasti, jer će vas odvesti u zabludu, daleko od Allahovog puta." (Sa'd, 26) *[[Marie von Ebner-Eschenbach]] **"Strast je uvijek patnja, čak i kad je zadovoljena." *[[Meša Selimović]] **"Zar ništa ne pomaže sve što činimo? Je li riječ božja koju propovijedamo mutava i glinena, ili je uho njihovo gluho za nju? Je li prava vjera u njima toliko slaba da se ruši kao trula ograda pred krdom divljih strasti." (''[[Derviš i smrt]]'') *[[Publius Cornelius Tacitus]] **"Mudraci se oslobađaju strasti za slavom." *[[Stendhal]] **"Ljubav je jedina strast koja se plaća novcem što ga sama stvara." *[[Voltaire]] **"Od svih strasti [[ljubav]] je najjača, jer ona istovremeno napada glavu, [[srce]] i [[tijelo]]." == Poslovice == *[[Kurdske poslovice]] **"Kad ljubav i strast postanu prijatelji, prinose za žrtvu i srce i dušu." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} qcue9uqwk7bollae6vilgjjfj55b5e4 0 2937 58766 51306 2019-04-30T10:04:40Z Risto hot sir 6370 Image 58766 wikitext text/x-wiki --------- [[Image:National-Debt-Gillray.jpeg|thumb|In a 1786 James Gillray caricature, the plentiful money bags handed to King George III are contrasted with the beggar whose legs and arms were amputated, in the left corner|174x174px]] == Citati == *[[Albert Camus]] **"Novac možda ipak nije [[zlo]], inače ga se zacijelo ne bismo mogli tako lahko osloboditi." *[[Aristotle Onassis]] **" Hoćete zaraditi novac, družite se sa bogatima." *[[Arsen Dedić]] **"Novac kvari čovjeka al' ne kvari ženu." *[[Bernard Shaw]] **"Pohlepa za novcem je izvor svega zla." *[[Francis Bacon]] **"Novac je odličan sluga, ali najgori gospodar." *[[Hermann Hesse]] **"Silnik propada zbog sile, gramzivac zbog novca, pokorni propada služeći, a onaj koji traži nasladu propada zbog slasti." (''[[Stepski vuk]]'') *[[Herodot]] **"S novcem si zmaj, bez novca crv. Bolje je da ti zavide, nego da te sažaljevaju." *[[Jean-Jacques Rousseau]] **"Novac koji čovjek ima jeste oružje slobode. Novac za kojim čovjek trči, jeste oružje ropstva." *[[John Maxwell Coetzee]] **"''Šta mislite čemu služi [[rat]]?'' upitao je K. ''Da biste ljudima otimali novac?''" (''[[Život i doba Michaela K.]]'') *[[Jorge Luis Borges]] **"Mislio sam da nema novčića koji ne bi bio simbol svih novčića što se beskrajno sjaje u historiji i u legendi (...) razmišljao sam kako nema ničega nematerijalnog od novca, zato što je svaki novčić (recimo, novčić od dvadeset centaca), strogo govoreći, prava riznica budućih mogućnosti. Novac je apstraktan, ponavljao sam, novac je budućnost. On može biti popodne u okolici, može biti Brahmsova muzika, može biti mapa, može biti šah, može biti kahva, može biti Epiktetove izreke, koje naučavaju preziranje zlata; on je Protej, nepostojaniji od onoga s otoka Fara. On je nepredvidljivo vrijeme, Bergsonovo vrijeme, a ne postojano vrijeme islama ili stoikâ. Deterministi tvrde da na svijetu nema nijednoga jedincatog čina koji je moguć, ''id est'' čina koji se mogao dogoditi; neki novčić simbolizira našu slobodnu volju." (''[[Zahir (Borges)|Zahir]]'') *[[Konfučije]] **"Ako ti sam ne voliš novac, daj ga lopovima i oni ti ga neće uzeti." *[[Lao Tse]] **"Pohlepan čovjek uvijek ima dvostruku muku: kako da zgrne novac i kako da ga potroši." *[[Orhan Pamuk]] **"U redu. Priznajem. Ja nisam pravi carski osmanski zlatnik od dvadeset dva karata koji je izašao iz kovnice na Čemberlitašu. Ja sam lažni novčić. Mene su u Veneciji izradili od nečistog zlata, donijeli me ovamo i poturili kao osmanski zlatnik. Hvala vam što imate razumijevanja." (''[[Zovem se Crvena]]'') *[[Oscar Wilde]] **"Kad sam bio mlad, vjerovao sam da je novac najvažnija svar u životu. Sad kad sam ostario - to znam." *[[Ralph Waldo Emerson]] **"Može li iko da se sjeti kad to vremena nisu bila teška i kad novaca nije bilo malo?" *[[Robert Kiyosaki]] **"Svako ko kaže da novac nije važan očito nije bio bez njega jedno dulje vrijeme." *[[Seneka]] **"Novac te neće učiniti božanstvom jer ono nema novaca." *[[Steve Martin]] **"Mislim da je seks nešto najljepše i najprirodnije što možete dobiti za novac." *[[Tennessee Williams]] **"Ljudi lakše prebole ako im oduzmete novac nego iluzije." *[[Voltaire]] **"Kada je u pitanju novac, onda je svako iste [[Vjera|vjere]]." *[[Ža Ža Gabor]] **"Nemoj se [[Vjenčanje|vjenčati]] radi novca. Uvijek možeš jeftinije da ga pozajmiš." == Poslovice == *[[Albanske poslovice]] **"Ako nekom posudite novac, ili ćete izgubiti novac ili steći [[neprijatelj]]a." *[[Američke poslovice]] **"Ako ti dugujem sto dolara - to je moj problem, ali ako ti dugujem hiljadu dolara to je tvoj problem." *[[Arapske poslovice]] **"Ko ima malo novca govori:''Što da radim s njim'', a onaj koji ima mnogo govori:''Bože, daj još''." *[[Austrijske poslovice]] **"Ljubav se priklanja na onu stranu na kojoj je novčanik." *[[Bugarske poslovice]] **"Zdravlje bez novca - gotovo je bolest." *[[Danske poslovice]] **"Ko hoće sakriti svoj novac, ne smije ga stavljati ženi pod jezik." *[[Engleske poslovice]] **"Mrlje bogataša prikrivaju se novcem." *[[Finske poslovice]] **"Velika je stotka kad je zarađuješ, ali je mala kad je trošiš." *[[Gruzijske poslovice]] **"O vrijednosti novca pitaj [[siromah]]a." *[[Kineske poslovice]] **"Novac će i slijepcu otvoriti oči, novac će i debelom papi zatvoriti oči." **"Novac ponekad uklanja neprilike, ali ih i stvara." *[[Indijske poslovice]] **"Čovjekovu prirodu mogu izmijeniti samo dvije stvari; novac i [[žena]]." *[[Latinske poslovice]] **"[[Ljubav]] sve pobjeđuje, ali novac pobjeđuje i ljubav." **"Novac ruši i gradi, čini sve što hoće. I pravog i pravdu s razlogom ubija." *[[Madagaskarske poslovice]] **"Novci su poput gostiju: dođu i prođu." *[[Njemačke poslovice]] **"Gdje se čast kupuje novcem, ona traje dok novaca ima." **"Pred onim ko ima novca držimo šešir u ruci." **"Tri su načina da zaradiš novac: radom, prošnjom i krađom." *[[Rumunske poslovice]] **"[[Čovjek]] stvara novac, a ne novac čovjeka." *[[Španske poslovice]] **"Čast i novčanik ne daj u ruke mlade žene." *[[Italijanske poslovice]] **"Kad se lijepa žena smije, novčanik plače." **"Ko nema novca u novčaniku, treba imati meda u ustima." **"Ušteđeni novac dva puta je zarađen." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 30b8cvwx7rao5fgmglxwv8l31zw1lyo 0 2938 53857 53835 2015-01-17T11:01:09Z Harač 23 /* Citati */ 53857 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Ambrose Bierce]] **"Odgovornost je teret lako prenosiv na Boga, sudbinu, sreću ili susjeda." *[[Anna Stilz]] **"Po većini teorija odgovornosti, entitet mora zadovoljiti zahtjevni skup uslova da bi bio moralna osoba. Među tim uslovima su sljedeći: 1) htio je čin koji je rezultirao u šteti; 2) imao je sposobnost da shvati moralne i druge razloge; 3) bio je u delibrativnoj kontroli svojih sopstvenih djelovanja; i 4) djelovao je voljno, bez prisile [...] [M]ože li bilo koji kolektivitet zadovoljiti ove uslove? Jedan broj teoretičara je nedavno tvrdio da određena vrsta grupe - ''inkorporisana grupa'' - zadovoljava ove uslove, i stoga se može tretirati kao moralna osoba i držati moralno odgovornom odvojeno od njenih članova. Da bi uvidjeli šta se misli pod inkorporisanom grupom, razmotrimo tri tipa kolektiviteta. Jedan je ''puka gomila'' (poput "ljudi smeđih očiju", ili mnoštvo u parku), sastavljena od ljudi koji ni na kakav način ne koordiniraju svojim djelovanjima. Druga je ''neorganizirana grupa'' (racimo, rulja protestanata), koja djeluje zajedno na koordinirani način, ali kojoj nedostaje organizirana procedura odlučivanja. Treća vrsta grupe je ''inkorporisana grupa'' (recimo, "Exxon"), koja ne samo da djeluje zajedno, već također ima trajne procedure odlučivanja preko kojih shvata razloge i mijenja svoje namjere. / Za razliku od drugih kolektiviteta, inkorporisana grupa posjeduje interni ustav koji joj dopušta da promišlja o svojim namjerama i kontroliše svoje postupke. To joj daje određenu nezavisnost od namjera svog članstva. Pretpostavimo da odbor Exxona glasa da preuzme Texaco. Iako će samo jedna osoba zaista potpisati papire, i neki nižerangirani zaposleni možda čak neće ni biti svjesni te odluke, namjera preuzimanja Texacoa je ipak pripisiva korporaciji-u-cjelini, te stoga zadovoljava uslov (1). To zbog toga što ustav inkorporisane grupe određuje obavezujuće procedure odlučivanja i dodjeljuje odgovornosti različitim ulogama, tako da bilo koji čin koji se preduzme u skladu sa tim procedurama kvalificira se kao čin čitave grupe. Njen unutarnji ustav dopušta grupi da shvati razloge i ispita dokaze, kroz činilaštvo svojih uloga-vršilaca, stoga zadovoljavajući uslov (2). Njena mogućnost da izdaje autoritativne smjernice svom članstvu također dopušta grupi da provodi svoje namjere, zadovoljavajući uslov (3). I kroz svoje procedure odlučivanja, grupa može voljno mijenjati svoje namjere, stoga zadovoljavajući uslov (4). Inkorporisana grupa može vršiti izbore oko svojih sopstvenih kolektivnih djelovanja, i možemo je držati odgovornom za te izbore." (''Collective Responsibility & The State'') *[[Arthur Schopenhauer]] **"Nijedna laž nije toliko drska da se neki anonimni recenzent ne bi mogao njome poslužiti: pa on nije odgovoran." *[[Émil Cioran]] ** "Čovjekova sposobnost da obožava odgovorna je za sve njegove zločine." *[[Johann Gottlieb Fichte]] ** "Narod je de facto i de jure najviša vlast iznad koje nema drugih vlasti i izvor je svih drugih vlasti i odgovoran je samo pred Bogom." *[[Mark Twain]] **"Svaki dan napravite nešto što vam je jako mrsko. Na taj način ćete se naučiti bezbolno nositi s odgovornošću." *[[O. J. Simpson]] **„Put prema vrhu počinje onog dana kad preuzmete potpunu odgovornost za sebe i kad prestanete tražiti isprike“ *[[Pearl S. Buck]] **"Ako su muškarci od ovog svijeta napravili toliko zbrku, njih su ipak rodile žene! Prema tome, svako ima svoj dio odgovornosti." *[[Ronald Dworkin]] **"Uvjereni smo da odgovornosti koje imaju naši politički zvaničnici ne bismo mogli opravdati oslanjajući se neposredno na uobičajene zahtjeve ličnog morala pojedinca koje, u nepolitičkom životu, večina nas prihvata i u svom slučaju i za druge. Smatramo da imaju posebnu i složenu odgovornost nepristrasnog ponašanja prema članovima zajednice i pristrasnog ponašanja prema njima u odnosu na strance. To je nešto sasvim drugačije od odgovornosti koju svako od nas prihvata kao pojedinac. Svako od nas tvrdi da je slobodan da sprovodi sopstvena stanovišta, ambicije i sklonosti, slobodan od zahtjeva drugih za podjednakom pažnjom, brigom i sredstvima. Insistiramo na oblasti ličnog moralnog suvereniteta u kojoj svako od nas može da se opredjeli u prilog interesa porodice i prijatelja i da se posveti planovima koji su sebični, ma koliko bili veliki. Svaka zamisao o pravdi ličnog ponašanja, svaka teorija o tome kako se pravedna osoba ponaša prema drugima, ograničava obim ličnog suvereniteta, ali ga nijedna zamisao prihvatljivija za većinu od nas ne eliminiše potpuno. / Zvaničnicima koji djeluju u tom svojstvu ne dopuštamo ga uopće. Kažemo da se oni moraju ponašati prema svim članovima zajednice kao prema jednakima i tada se normalne samopreference pojedinca nazivaju korupcijom. Tu posebnu odgovornost zvaničnika ne možemo ustanoviti prostom primjenom naših svakodnevnih ubjeđenja o individualnoj odgovornosti na okolnosti njihovog slučaja. Neki od zvaničnika imaju veoma veliku vlast. Ali imaju je i mnoga privatna lica i mi nismo uvjereni da se sfera lične slobode građana nužno mijenja sa porastom njihove moći i uticaja [...] Ove najrestriktivnije standarde nepristrasnosti primjenjujemo čak i na one zvaničnike čija je moć relativno mala i u suštini manja od moći mnogih privatnih lica, a ne osjećamo da dužnost zvaničnika prema jednakom obziru slabi kako se smanjuje njihova moć [...] [Da bi ovo objasnili] [p]otrebna nam je [sljedeća] ideja [...]: da zajednica kao cjelina ima obaveze nepristrasnog ponašanja prema svojim članovima i da zvaničnici djeluju kao njeni predstavnici u izvršavanju te odgovornosti. I ovdje, kao i u slučaju korporacije, odgovornost grupe treba tretirati kao nešto što logički prethodi pojedinačnoj odgovornosti zvaničnika." (''[[Carstvo prava]]'') *[[Virginia Woolf]] **"Velika većina ljudi ne osjeća odgovornost za svoje postupke." *[[Voltaire]] **"Nijedna se pahuljica u lavini nikada ne osjeća odgovornom." **"Odgovorni smo za ono što radimo, ali i za ono što ne radimo." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] qr3es7zh4ebb3i48su18kf8plrc9txm 0 2939 19433 7632 2006-10-02T12:37:48Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19433 wikitext text/x-wiki --------- *"Protiv javnog neprijatelja u državi svaki građanin treba biti vojnik, inače nam prijeti prevrat i anarhija." - [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] [[Kategorija:Tema]] nhmg6c0k1xm950azadthwyrp4zuid71 0 2940 60318 58903 2022-09-15T21:37:35Z Tapio Laru 7846 Datoteka 60318 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Thomas_Kennington_-_Rare_old_Stingo_(1910).jpg|thumb|Thomas Benjamin Kennington (1910)]] == Citati == *[[William Shakespeare]] **"Ne misliš tek valjda da, zato što si ti ::čovjek neporočan, da zato na svijetu ne treba ::više da bude [[kolač]]a i piva?" (''[[Bogojavljenska noć]]'') == Poslovice == *[[Finske poslovice]] **"Čovjek gospodari pivom, ali vino gospodari čovjekom." *[[Njemačke poslovice]] **"Jako pivo i slaba glava ne idu zajedno." [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Piće]] {{Wikipedia}} 83pjdistls9mdvfg6092rdpeb3vu7di 0 2941 28437 27615 2007-03-23T19:31:15Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28437 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Andrew Carnegie]] **"Ja sam se rodio u bijedi, pa ipak ne bih svoje djetinjstvo mijenjao za ono bogataških sinova. Šta oni znaju o porodičnoj radosti? Šta znaju o majci koja radi kao guvernanta, pralja, kuharica, učiteljica, a koja je ujedno i uzorna supruga?" *[[Arthur Schopenhauer]] **"U samoći bijednik osjeća svu svoju bijedu; veliki duh svu svoju veličinu." *[[Branko Ćopić]] **"Gdje su među ljudima granice? Nema u [[čovjek]]u ni Vlaha ni Turčina. Postoji samo golema ljudska bijeda i [[nevolja]]. Jednako i vlaška i turska." *[[Goethe]] **"Ah, najjača [[iskušenje|kušnja]] je bijeda. I najmudrije ribe glad tjera na udicu." *[[Henry David Thoreau]] **"Ako bijeda voli [[društvo]], ima ga dovoljno." *[[Miroslav Krleža]] **"Bijeda se vuče blatom, krvavi bagoš pljuje, ::ugriz je bijede bijesan ko ugriz krvave kuje." (''Mržnja'') == Poslovice == *[[Finske poslovice]] **"Odjednom se počeo klanjati, znači dospio je u bijedu." *[[Njemačke poslovice]] **"Nema težeg drva od prosjačkog štapa." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] g5kbueh0qzjo4p7o7k60oz91mwbvswo 0 2942 51957 48255 2014-04-15T06:27:25Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 16 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q225819]] 51957 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Béla Hamvas]] **"Odbaciš li čin, iz njega će izrasti stav. Odbaciš li stav, iz njega će izrasti karakter. Odbaciš li karakter iz njega će izrasti sudbina." *[[David Lloyd George]] **"Nema ništa fatalnije za karakter nego napola završeni poslovi." *[[Friedrich von Schiller]] **"[[Nesreća]] je što ljudi dobra srca tako rado odlaze u drugu krajnost, ako neki nedostojni karakteri iznevjere njihova mišljenja." *[[Helen Keller]] **"Karakter se ne može razviti kroz lakoću i mir. Jedino kroz iskušenja i patnju se duša može ojačati, vizija pojasniti, ambicija inspirirati i uspjeh postići." *[[Heraklit]] **"Karakter čovjeka je njegova sudbina." *[[Konfučije]] ** "Samo ljudi najuzvišenijeg i najnižeg karaktera se ne mijenjaju." *[[Martin Luther King, Jr.]] **"Ja imam san da će moje četvero djece jednoga dana živjeti u naciji u kojoj niko o njima neće donositi sud po osnovu boje kože nego po osnovu njihovog karaktera." == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Ljepota lica nalazi se u ljepoti karaktera." *[[Latinske poslovice]] **"Bogatstvo mijenja karakter, ali rijetko kad na bolje." [[Kategorija:Tema]] qa0c3oavjpuvne81p2as2g9jnzokqw2 0 2943 42686 42685 2011-06-12T19:12:37Z Harač 23 /* Također pogledajte */ 42686 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Antoine de Rivarol]] **"Treba imati apetit siromaha da bi se uživalo u bogatstvu bogataša." *[[Friedrich Rückert]] **"Bogataš se i u tuđini osjeća kao kod kuće, a siromah je tuđin i u svojoj kući." == Poslovice == *[[Bugarske poslovice]] **"Siromah se tri puta raduje hlačama: kada su nove, kad ih okrene i kad ih zakrpi." *[[Engleske poslovice]] **"Siromahov dug stvara veliku buku." *[[Grčke poslovice]] **"Glad je stalan gost u kući siromaha." *[[Indijske poslovice]] **"Kruh siromaha slađi je od kruha [[bogataš]]a, jer glad mu daje slatkoću." *[[Kineske poslovice]] **"Kad bogataš postane siromah, on postane učitelj." *[[Latinske poslovice]] **"Bolje je biti siromah časno nego bogat nepravedno." **"Čim se ugleda na bogataša, siromah propada." **"I noću i danju siromah je svugdje siguran." **"Neko vrijeme sam bio bogat, ali me tri stvari učiniše siromašnim: kocka, vino i žene." *[[Madagaskarske poslovice]] **"Kad siromah kihne, mora sam sebi reći nazdravlje." *[[Njemačke poslovice]] **"Kćeri bogataša i telad siromaha brzo odu." *[[Portugalske poslovice]] **"Nema bogataša koji ne bi mogao primiti, niti siromaha koji ne bi mogao dati." *[[Romske poslovice]] **"Sramota bogataša i smrt siromaha ne čuju se daleko." ==Također pogledajte== *[[Siromaštvo]] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] fjz135shppkawejn5by10ens6maul58 0 2944 58824 51518 2019-06-06T11:38:07Z Risto hot sir 6370 Image 58824 wikitext text/x-wiki ----------- [[File:Dubai-Gold-Souq-4.JPG|thumb|right|]] == Citati == *[[Charles Baudelaire]] **"Zlato može mnogo, ali [[ljepota]] još više." *[[Friedrich von Schiller]] **"Ljude pecaš zlatom, ženama i krunama." *[[Goethe]] **"Zlato kupuje glas gomile, ali ti neće pribaviti ni jedno jedino srce." *[[Jovan Dučić]] **"Neko ostari kao zlato i [[mramor]], a neko kao cipela." *[[Ovidije]] **"Naše je doba odista zlatno: po zlatu dolazi i najviša [[čast]], zlatom se stječe ljubav. Da i ti sam, Homere, dođeš - svim muzama praćen - a ne doneseš ništa, ići ćeš i ti, Homere, van." *[[Pitagora]] **"Zlato provjeravamo vatrom, ženu zlatom, a muškarca ženom." *[[Yoshida Kenko]] **"Dan [[život]]a vrijedi više od brda zlata." == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Bolje je trgovati slamom, pa zaraditi, nego trgovati zlatom, pa izgubiti." *[[Latinske poslovice]] **"Kad zlato govori, nijedan drugi govor ne pomaže." *[[Njemačke poslovice]] **"Kad se ljubavna vatra ugasi vidi se dosta pepela ali nimalo zlata." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} o1itacebffiyaipjsvc5ss341mgnqwf 0 2945 22161 7663 2006-10-04T18:59:42Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22161 wikitext text/x-wiki ----------- *"Ljubav ne traje dugo ako uklonite svađe." - [[latinske poslovice]] [[Kategorija:Tema]] 4b9bitg6kwnxt7kn0rh0dxyq0ets3g2 0 2946 54892 48308 2015-08-03T19:15:42Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 3 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q812880]] na [[d:|Wikidati]] 54892 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Julije Cezar]] **"Kocka je bačena." (''Alea iacta est'') *[[Muhammed]] **"Ko igra kocku, kao da je stavio svoju ruku u svinjsko meso i krv." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1511.) ==Poslovice== *[[Italijanske poslovice]] **"Boca i karte zastave su siromaštva." *[[Latinske poslovice]] *"Neko vrijeme sam bio bogat, ali me tri stvari učiniše siromašnim: kocka, [[vino]] i žene." ==Također pogledajte== [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} [[sk:Kocky (hra)]] ts0wl03hg4gawv9op6o4mdufy1502tc 0 2948 29343 22093 2007-03-23T19:40:24Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29343 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Lao Tse]] **"Poznavati druge je inteligencija; poznavati sebe je prava mudrost. Kontrola drugih je snaga; kontrola sebe samog je prava [[moć]]." **"Svi već znaju da slabost nadmašuje snagu i da nježnost pobjeđuje ljude čvrste kao dijamant, ali niko neće pokazati kako." *[[Mahatma Gandhi]] **"Ljubav je najjača snaga koju sebi svijet može predstaviti, a istovremeno i najskromnija." *[[Maksim Gorki]] **"Zlo je kada snaga živi bez [[razum]]a, ali nije ni dobro kada razum živi bez snage." *[[Samuel Beckett]] **"Svi mi imamo dovoljno snage da podnosimo tuđe [[Nesreća|nesreće]]." *[[Seneka]] **"Nemoj dozvoliti jeziku da grmi ako ti snaga šapuće." *[[Winston Churchill]] **"Neprekidan trud, a ne snaga i inteligencija, je ključ da otključamo naše mogućnosti." == Poslovice == *[[Latinske poslovice]] **"Niko nije obavezan da čini ono što je iznad njegovih snaga." *[[Madagaskarske poslovice]] **"Snaga koja nema cilja, majka je lijenosti." [[Kategorija:Tema]] hstf779sjv4xbglozikeyk7s2x15d02 0 2949 54893 48325 2015-08-03T19:15:52Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512729]] na [[d:|Wikidati]] 54893 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Anakars]] **" Vidjeti pijanca najbolja je lekcija onima koji bi mogli pasti u iskušenje i izgubiti svoju [[trezvenost]]." *[[Wystan Hugh Auden]] **"Ružno je promatrati pijanca… A ipak… Njegovo odbijanje da prihvati stvarnost ovog svijeta, koliko god to može biti djetinjasto, prisiljava nas da bolje pogledamo taj svijet i da razmišljamo o motivima zbog kojih smo ga prihvatili." == Poslovice == *[[Kineske poslovice]] **"Ako želiš prestati piti, promatraj pijanca dok si trijezan." *[[Latinske poslovice]] **"Ništa tako ne nalikuje [[luđak]]u kao pijanac." *[[Makedonske poslovice]] **"Muž pijanica - žena mučenica." *[[Mongolske poslovice]] **"Za slijepca ne postoji dan, za pijanog ne postoji vrijeme." [[Kategorija:Tema]] jizwcnt5di7baalfurxoa1oiqjnbpc5 0 2950 54894 48397 2015-08-03T19:16:02Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512107]] na [[d:|Wikidati]] 54894 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *"Čovjek s novom idejom je luđak sve dok ta ideja ne uspije." - [[Mark Twain]] *"Ludaci su najštetniji lopovi! Ukradu vam raspoloženje i vrijeme" - [[Goethe]] *"Mudrome više koriste neprijatelji, nego ludome prijatelji." - [[Baltasar Gracián y Morales]] == Poslovice == *"Griješiti je ljudski, ali u greškama ustrajati obilježje je luđaka." - [[latinske poslovice]] *"Ništa tako ne nalikuje luđaku kao pijanac." - [[latinske poslovice]] [[Kategorija:Tema]] 7n7l05vuglbk18dcff1hmx5sozfk1ms 0 2951 54895 48154 2015-08-03T19:16:12Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16507973]] na [[d:|Wikidati]] 54895 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Antun Radić]] **"Nikakve lijepe riječi ne mogu da skinu primljene batine." == Poslovice == *[[Latinske poslovice]] **"Orah, magarac i [[žena]] povezani su sličnim zakonom. To troje ne čini ništa dobro ako izostanu batine." [[Kategorija:Tema]] c5d8sljab3e0bgt4evddbetibur5ivc 0 2952 52517 48398 2014-04-21T17:14:05Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52517 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == == Poslovice == *[[Laoske poslovice]] **"Poznato je da magarci, kada najviše revu, drže svoj rep visoko." *[[Latinske poslovice]] **"Orah, magarac i žena povezani su sličnim zakonom. To troje ne čini ništa dobro ako izostanu batine." *[[Makedonske poslovice]] ***Mnogi su se rodili kao ljudi, a umrli - kao magarci." [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:životinje]] 0m0zpf3vjaksw408nkzjhae1ey9pjxo 0 2953 52085 46570 2014-04-15T11:32:05Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 15 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q1712140]] 52085 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Biblija]] **"Ne budi osvetljiv, i ne nosi srdnju na sinove naroda svog; nego ljubi bližnjeg svog kao sebe samog; ja sam Gospod." (''Levitski Zakonik'', 19:18) *[[François de La Rochefoucauld]] **"Osveta je uvijek posljedica slabosti duše koja ne može da podnese nepravdu." *[[Henri Becque]] **"Osveta je ipak najsigurniji način da se postigne [[pravda]]." *[[Honoré de Balzac]] **"Muža će najbolje osvetiti ženin ljubavnik." *[[Marko Aurelije]] **"Onaj koji smijera osvetu čini zlo samom sebi, jer postaje zao." *[[Nedžad Ibrišimović]] **'''Woland''': "Razbiću ti grudni koš, razvaliću njedra tvoje zemlje...! Neka prokulja [[mržnja]] i osveta...! Uzvrati!" (''[[Woland u Sarajevu]]'') *Film ''[[Oldboy]]'' **"15 godina utamničenja, pet dana osvete." (''Reklamna rečenica'') *[[Panika pod morem]] :(''žena postavlja pitanje oko Zissouvog lova na ajkulu'') **'''Festivalski direktor''' (prevodeći): "U krajnjem slučaju to je ugrožena vrsta. Šta bi bila naučna svrha [[Ubistvo|ubistva]]?" ::'''Steve Zissou''': "Osveta." *[[William Shakespeare]] **"Da mi bude mamac za ribu: ne zasiti ::li ništa drugo, zasitiće moju osvetu. On se ::bacao blatom na moju čast, izbio mi iz ruku ::pola miliona, smijao se mojim gubicima, isjte- ::rivao sprdnju sa mojim dobicima, rugao se ::mom narodu, kvario mi trgovačke pogodbe, ::tulio žar mojih prijatelja, raspaljivao moje ne- ::prijatelje; a zašto? zato što sam Jevrej. Zar ::Jevrej nema oči? Zar Jevrej nema ruke, ::organe, udove, čula, naklonosti, strasti? Zar ::se ne hrani istim jelima i ne ranjava ga isto ::oružje? Zar nije podložan istim bolestima, i ::zar ga ne iscjeljuju isti lijekovi? Zar mu nije zimi ::hladno, a ljeti vrućina, kao i krišćaninu? Ako ::nas ubodete, zar ne krvarimo? ako nas golicate, ::zar se ne smijemo? ako nas otrujete, zar ::ne umiremo? pa ako nas uvrijedite, zar da se ::ne svetimo? Ako smo u svemu drugom kao i vi, ::hoćemo da smo i u tome. Ako Jevrej uvrijedi ::kršćanina, u čemu je krščaninova skušenost? ::U osveti. A ako krščanin uvrijedi Jevreja, ::u čemu treba da se ispolji njegova trepeljivost ::po kršćanskom uzoru? Pa u osveti. Opačinu, kojoj ::me učite, izvršiću, i to sa svirepošću, jer hoću ::da usavršim ono čemu ste me naučili." (''[[Mletački trgovac]]'') == Poslovice == *[[Latinske poslovice]] **"Osveta je uvijek uživanje sitne i slabe duše." *[[Marokanske poslovice]] **"Osveta je vlo često slatka, al' nema kalorija, i ne goji." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} iwdoi8v2ct0i3nxr8zws7jy72h73444 0 2954 54896 48160 2015-08-03T19:16:23Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q7925]] na [[d:|Wikidati]] 54896 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Priroda kiše je uvijek ista, pa ipak od nje raste trnje u pustinji i cvijeće u bašti." *[[Latinske poslovice]] **"Poslije kiše uvijek dolazi sunce. " [[Kategorija:Tema]] dlxequ1z0va45o272spuuh51qb933s6 0 2955 13875 10262 2006-06-23T11:47:09Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Prijateljstvo]] 13875 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Prijateljstvo]] 56douxuih66ac63hmdfvepb005do0kx 0 2956 59075 51329 2019-11-18T00:54:34Z Chongkian 6960 59075 wikitext text/x-wiki [[File:Gold Medal Taiwan Beer 330ml 20130422.jpg|thumb|Alkohol]] == Citati == *[[Ernest Hemingway]] **"Alkohol ima da nestane i ja ću ga uzeti sa sobom." (''[[Sunce se ponovo rađa]]'') *[[Ernest Jones]] **"Bez seksa, alkohola i tableta za spavanje moderni čovjek ostaje sam sa sobom." *[[Heinz Rühmann]] **"Brige se ne mogu utopiti u alkoholu jer znaju plivati." *[[Muhammed]] **"Sve što opija je alkohol a sve što je alkohol zabranjeno je." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1262.) **"Ko bude pio alkohol na ovom svijetu neće piti džennetsko vino na onom svijetu, osim ako se pokaje." (''Ibid.'', 1266.) **"Alkohol je od plodova ova dva drveta: palme i vinove loze." (''Ibid.'', 1267.) == Poslovice == *[[Austrijske poslovice]] **"Pijanstvo ima tri dobre osobine: čini nas bogatima bez novca, jakima bez snage i pametnima bez razuma." *[[Kineske poslovice]] **"Ako želiš prestati piti, promatraj pijanca dok si trijezan." *[[Latinske poslovice]] **"Prijateljstvo sklopljeno uz čašicu većinom je stakleno." **"Više je ljudi umrlo od pića nego od [[mač]]a." *[[Italijanske poslovice]] **"Boca i karte zastave su siromaštva." ==Također pogledajte== *[[Vino]] [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Piće]] {{Wikipedia}} b945sje7apv94pnkiuy2hapwwdwl8du 0 2957 41984 38508 2011-03-20T10:47:09Z Alessia 1359 interwiki 41984 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Fjodor Dostojevski]] **"Šta umu izgleda sramota, srcu je prava ljepota..." (''[[Braća Karamazovi]]'') *[[Friedrich Hebbel]] **"Izbjegavaj sramotu, ali ne traži slavu, jer ništa nije tako skupo kao [[slava]]." *[[Miroslav Krleža]] **"Govoriti o starim sramotama uvijek je poučno…" == Poslovice == *[[Japanske poslovice]] **"Hvalisanje je početak sramote." *[[Latinske poslovice]] **"Siromaštvo je snošljivo ako uz njega nema sramote." **"Što je prirodno, nije sramno." *[[Romske poslovice]] **"Sramota [[bogataš]]a i smrt siromaha ne čuju se daleko." ==Također pogledajte== [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} [[de:Schande]] [[pl:Wstyd]] 5urboz4o6baco6yfa3fwx3i6prmwz1f 0 2958 51307 50913 2014-04-12T05:20:06Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 19 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q283]] 51307 wikitext text/x-wiki [[File:2006-02-13 Drop-impact.jpg|thumb|Voda]] == Citati == *[[Lao Tse]] **"Na ovom svijetu nema ničeg blažeg ni istančanijeg od vode. Ali ona pobjeđuje nepopustljivu tvrdoću i u tome joj ništa nije ravno. Slabo nadvladava snažno, tvrdoća popušta pred nježnime - To svako zna, pa ipak niko ne djeluje u skladu s tim." == Poslovice == *[[Italijanske poslovice]] **"Bolje mutno vino nego bistra voda." *[[Latinske poslovice]] **"U vodi je lako potonuti, još lakše u [[Vino|vinu]]." *[[Mađarske poslovice]] **"Kad mlinar ima vode - on pije vino; kad nema vode - on pije vodu." *[[Njemačke poslovice]] **"Malo vode - mnogo vina; mnogo vode - malo [[Vino|vina]]." [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Piće]] {{Wikipedia}} 8sqiuz1xq92p2r15uqydisdk4v7ohkw 0 2959 58774 28905 2019-05-07T11:35:30Z Risto hot sir 6370 Image 58774 wikitext text/x-wiki ----------- [[File:Statue d'Alfred le Grand à Winchester.jpg|thumb|]] == Citati == *[[Josip Kozarac]] **"[[Zakon]] je što i mač: turi ga u korice, i on je najnedužnija stvar, djeca se mogu njime igrati; izvadiš li ga, mahneš li njime oko sebe, onda padaju glave." == Poslovice == *[[Latinske poslovice]] **"Više je ljudi umrlo od pića nego od mača." [[Kategorija:Tema]] awlul7fnlp0zzlxkm4hkqxjduc0dkjn 0 2960 28460 19579 2007-03-23T19:31:28Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28460 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Ivo Andrić]] **"Bore ulivaju svakom [[poštovanje]], daju draž i toplinu licima [[skromnost|skromnih]] staraca i [[dostojanstvo]] čelu mislioca, ali te iste bore na licu lijepe žene koja počinje stariti izgledaju kao zli pečati i ožiljci [[poraz]]a, nešto nakazno, gotovo [[sramota|sramotno]], jer te bore izazivaju kod onog ko ih gleda ista ona osjećanja sa kojima ih ta [[žena]] nosi." *[[Mark Twain]] **"Bore samo označavaju mjesto na kojem je bio [[osmijeh]]." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 7zp0fcnc7yvhxjlzdpy9ee7wi9i6an8 0 2961 52005 46708 2014-04-15T07:29:49Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 8 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q3143163]] 52005 wikitext text/x-wiki ----------- == Citati == *[[Aleksandar Isajevič Solženicin]] **"Ja sam već imao priliku da pišem, i ne jednom, da je blagoslovena svaka nacionalna kultura. Da su nacije - boje čovječanstva. Kad bi one iščezle - čovječanstvo bi postalo tako dosadno jednoobrazno kao kad bi svi ljudi imali istu spoljašnost i karakter. Nesumnjivo da je početno stvaranje plemena dio Tvorčeve Zamisli. Za razliku od ostalih ljudskih udruživanja i organizacija - etnos, kao i porodicu, kao i ličnost, nije čovjek izmislio. I etnos nema ništa manje prava na postojanje nego porodica i ličnost." (''[[Rusija u provaliji]]'') *[[Anatole France]] **"Bez obmane bi čovječanstvo umrlo od očaja i dosade." *[[Antun Branko Šimić]] **"Svi oni koji žele usrećiti čovječanstvo obično su u nečemu nesretni." *[[Arthur Schopenhauer]] **"Da je čovječanstvo odvajkada bilo razumno, historija ne bi bila dugačka hronika gluposti i [[zločin]]a." *[[Benjamin Franklin]] **"Uvijek sam bio uvjeren da prosječno sposoban čovjek može stvoriti velike promjene i postići velike stvari za čovječanstvo, ali pod uvjetom da prvo uradi dobar nacrt." *[[Dan poslije sutra]] **'''Jason Evans''': "Šta će nam se dogoditi?" ::'''Jack Hall''': "Kako misliš?" ::'''Jason Evans''': "Mislim nama? Civilizaciji? Svima?" ::'''Jack Hall''': "Čovječanstvo je preživjelo posljednje ledeno doba. Sigurno smo sposobni da preživimo ovo. Jedino pitanje je, da li ćemo biti sposobni da učimo iz naših [[Greška|grešaka]]?" *[[Émil Cioran]] **"Čovječanstvo se divi samo onima koji ga vode u [[propast]]." *[[Francis Bacon]] **"Bračna [[ljubav]] stvara čovječanstvo; prijateljska ga usavršava; ali razuzdana ljubav kvari ga i ponižava." *[[Friedrich Nietzsche]] **"Ako čovječanstvu nedostaje [[cilj]] - nedostaje li i samo čovječanstvo." *[[Karl Kraus]] **"Čovječanstvo, to su mušterije. Iza zastava i plamena, iza heroja i pomagača, iza svih otadžbina, postavljen je oltar na kojem pobožna nauka krši ruke: Bog je stvorio potrošača." *[[William Shakespeare]] **"O čuda! Kol'ko je mnogo krasnih bića ::Ovdje! Kako je lijep taj ljudski rod! ::O hrabri novi svijete koji imaš ::Baš takve ljude!" (''[[Bura]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} ammtn1kcntnh7yvrco36qkda1bnr40w 0 2962 54897 28974 2015-08-03T19:16:33Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512310]] na [[d:|Wikidati]] 54897 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Ezop]] **"Zlobnik može promijeniti izgled, ali ćud nikada." *[[Francis Bacon]] **"Ljudska narav izrasta ili u biljku ili u korov; zato valja na vrijeme zaljevati jedno a čupati drugo." *[[Goethe]] **"Ništa tako moćno, tako snažno ne otkriva čovjekovu narav kao smijeh." *[[Maksim Gorki]] **"[[Nesreća]] je najbolja za spajanje naravi koje su inače sasvim suprotne." == Poslovice == *[[Latinske poslovice]] **"Nesreća obično otkrije ćud, a sreća je skriva." [[Kategorija:Tema]] sxvl2iv5e4sqlls1bas2zbf1bz3skyn 0 2963 54898 40635 2015-08-03T19:16:43Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513228]] na [[d:|Wikidati]] 54898 wikitext text/x-wiki ---------- *"Strogost rađa [[strah]], ali [[grubost]] rađa mržnju." - [[Francis Bacon]] [[Kategorija:Tema]] 04aloflo9w168auqgldd211z078br4r 0 2964 54899 48305 2015-08-03T19:16:53Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 3 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q2927094]] na [[d:|Wikidati]] 54899 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *"Postoje prilike u kojima je taktičnost neumjesna... gora od grubosti." - [[Ivan Sergejevič Turgenjev]] *"Strogost rađa strah, ali grubost rađa mržnju." - [[Francis Bacon]] *"Mislila si da sam grub zato što si uvijek gledala moju vanjštinu, a nikada unutrašnjost." - [[Marko Zlatunić]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 04bfbx2c8g3vqoqtt5qt1agy8pdhjay 0 2965 60291 60290 2022-08-30T13:09:38Z Praxidicae 6395 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/45.126.96.21|45.126.96.21]] ([[User talk:45.126.96.21|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Harač|Harač]] 53355 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[André Gide]] **"Čovjek ne može da otkrije novi okean ako nema hrabrosti da izgubi iz vida obalu." *[[Anica Dobra]] **"Nama na ovim prostorima uistinu treba hrabrosti. Razmišljam da li je teže biti društveno hrabar ili lično hrabar. I ne znam kako bih to izmjerila. Sebe smatram povučenom, medijski stidljivom osobom, užasno mi je teško da se društveno ističem na bilo koji način i prije bih rekla da to nikada ne bih bila u stanju." (za ''Blic'') *[[Aristotel]] **"Hrabrost je vrlina na osnovu koje ljudi u opasnosti čine plemenita djela." *[[Francis Bacon]] **"Valja imati na umu da je hrabrost uvijek slijepa jer ona ne vidi opasnost i neprilike." *[[Friedrich Nietzsche]] **"Srce puno hrabrosti i dobrote treba od vremena do vremena nešto opasnosti, inače mu svijet postaje nesnosan." *[[Gospodar i ratnik]] **"Hrabrost da se uradi nemoguće leži u srcima ljudi." (''reklamna rečenica'') *[[Hannah Arendt]] **"Hrabrost je nezaobilazna jer u politici nije život, već svijet na kocki." (''[[Između prošlosti i budućnosti]]'') *[[Immanuel Kant]] **"Imaj hrabrosti da se služiš sopstvenim [[razum]]um." *[[Jean-Paul Sartre]] **"Svagda za [[Kukavičluk|kukavicu]] postoji mogućnost da više ne bude kukavica, a za heroja da prestane biti heroj." *[[Kahlil Gibran]] **"Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nježnost kukavnost. A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a šutnja neznanje." *[[Konfučije]] **"[[Humanost|Human]] [[čovjek]] sigurno će se odlikovati vrlinom junaštva. Ipak, svaki hrabar čovjek treba da se odlikuje humanošću." *''[[Kur'an]]'' **"I ne gubite hrabrost i ne žalostite se; vi ćete pobijediti ako budete pravi vjernici." (''Ali 'Imran'' : 139) *[[Perikle]] **"[[Tajna]] [[Sloboda|slobode]] počiva u hrabrosti." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Heroj]] *[[Kukavičluk]] *[[Strah]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 6ut7fxy1xfvpvlqa9gdxbxtri2q0vn4 0 2966 52865 52734 2014-05-05T20:42:23Z Aldnonymous 3766 Already on Wikidata. 52865 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Aleksandar S. Nil]] **"Roditeljima je srazmjerno lahko da odgoje djecu bez kompleksa. Ne smije se nikada dozvoliti da se dijete osjeća uplašenim ili krivim. Čovjek ne može da eliminiše sve reakcije straha - svako se trgne kad se vrata zalupe. Ono što se može eliminisati to je nezdrav strah koji je kao da se nakalemio na dijete - strah od kazne, strah od ljutitog boga, strah od ljutitog roditelja." *[[Biblija]] **"Djeco! Slušajte svoje roditelje u Gospodinu, jer je ovo ::pravo!" (''Poslanica Efežanima'', 6:4) *[[Dušan Radović]] **"Jedno upozorenje roditeljima: Ako vi budete tukli svoju djecu, ona će tući vaše unuke." *[[Gandi]] **"Pametni roditelji dopuštaju svojoj djeci da poneki put i pogriješe." *[[Goethe]] **"Griješe roditelji koji uobražavaju da je njihovo prisustvo djeci toliko neophodno." == Poslovice == *[[Kineske poslovice]] **"Djeca su ogledalo roditelja." *[[Korejske poslovice]] **"Roditelji vole svoju djecu više nego što djeca vole roditelje." [[Kategorija:Tema]] ic9fn311invyuca66ii8owcnpq3ps2k 0 2967 59055 52248 2019-10-09T12:00:31Z Savonhelmi 6967 File 59055 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Old books.jpg|thumb|right|]] == Citati == *[[Benjamin Disraeli]] **"Iskustvo je dijete misli, a misao je dijete akcije. Ne možemo ljude učiti iz knjiga." *[[Ciceron]] **"Soba bez knjiga je kao čovjek bez duše." *[[David Mitchell]] **"Napola pročitana knjiga je kao nedovršena ljubavna veza." (''[[Atlas oblaka]]'') **"Knjige ti ne nude stvarni bijeg, ali mogu spriječiti da se čovjeku po glavi misli motaju dok ne svisne." (''Ibid.'') *[[Denis de Rougemont]] **"Onome ko bi o nama sudio prema našim knjigama moglo bi se učiniti da je preljub jedna od najčešćih preokupacija Zapadnjaka. Šta bi se dogodilo s našom književnošću da nema preljuba? Ona živi od krize braka." *[[Franz Kafka]] **Ako nas knjiga koju čitamo ne probudi udarcem u glavu, zašto je čitamo? Trebamo knjige koje nas pogađaju poput katastrofe, koje nas duboko rastužuju, poput smrti nekoga koga smo voljeli više od samih sebe, poput izgona u šumu daleko od svih, poput samoubistva. Knjiga mora biti sjekira za zaleđeno more u nama." *[[Heinrich Heine]] **"Gdje se knjige spaljuju, spaljivat će se i ljudi." *[[Horhe Luis Borhes]] **"Knjiga koja želi da traje je ona koja se može čitati na različite načine. U svakom slučaju treba da omogući različito, promijenjljivo čitanje. Svaka generacija čita velika djela na drugačiji način." *[[Ivo Andrić]] **"Ostati ravnodušan prema knjizi znači lakomisleno osiromašiti svoj život." *[[Jorge Luis Borges]] **"Klasična nije knjiga (ponavljam) koja nužno ima ovakve ili onakve vrijednosti; to je knjiga koju naraštaji ljudi, potaknuti različitim razlozima, čitaju unaprijed sa žarom i sa tajanstvenom privrženošću." (''[[O klasicima]]'') *[[Jovan Dučić]] **"Sve knjige na svijetu trebalo bi da budu knjige utjehe, toliko ima nesretnih na zemlji." *[[Ludwig Andreas Feuerbach]] **"Knjigama se događa isto što i djevojkama: upravo se one najbolje, najdostojnije i najdulje zanemaruju." *[[Luigi Settembrini]] **"Često ćeš ustanoviti da je knjiga bolji prijatelj nego čovjek." *[[Miguel de Cervantes]] **"Nema knjige, a da se u njoj nešto dobro ne nađe." *[[Nedžad Ibrišimović]] **"Čije oko dotakne prvu riječ ove knjige, zarobljen je. A da je tako, evo jasnog dokaza: već mogu reći: "O, ti koju čitaš." Jer ovo je knjiga jednog revnog džina i namijenjena je vječnosti; i najviše što ti je za sada dopušteno, o ti koji čitaš, jeste da čitaš. Moja nada da se to neće dogoditi izgubljena je." (''[[Karabeg (roman)|Karabeg]]'') **"(...) a ti izađi iz ove knjige i pogledaj da li su ti ruke još krvave." (Ibid.) **"Sinoć je u Žepču obijena knjižara iz koje je ukradena jedna moja knjiga. Sumnja je pala na oba čitaoca. Istraga je u toku..." ("Slovo (o) čitaocu" - augusta, 1990. - ''Ruhani i šejtani inspiracija'') **"O svojoj vlastitoj knjizi mogu misliti jedno, a neko drugi nešto drugo. Čak i kada živi svoju knjigu, pisac se njome ograđuje. Nije li onda slava i poznatost spisateljev paradoks?" ("Moja muslimanska triologija" - decembra, 1990. - ''Ruhani i šejtani inspiracija'') **"Spaljujući svoje knjige (a kako se osjeća onaj ko ih spaljuje, zna samo onaj koji ih spaljuje), možda sam bar na trenutak ukazao na evropski sudbonosni krug u kojem Neron spaljuje Rim da bi napisao knjigu i u kojem knjiga ''[[Moja borba|Mein kampf]]'' spaljuje i knjige i ljude!" ("Zašto sam spalio svoje knjige" - oktobra, 1994. - ''Ruhani i šejtani inspiracija'') **'''Woland''': "A, izvinite, čitate li vi knjige? (...) A vi, dakle, ne čitate knjige...?" (''[[Woland u Sarajevu]]'') **'''Woland''': "Pročitaju knjigu, onda je spale, zanimljivo..." (Ibid.) **'''Woland''': "Rukopisi ne gore...!" ::'''Asim''': "Šta kažeš?" ::'''Woland''': "[[Mihail Bulgakov]] je tu svoju knjigu napisao tako da ona ne može izgorjeti! Niko je ne može spaliti!" ::'''Asim''': "Ma šta mi kažeš...?" (Ibid.) *[[Orhan Pamuk]] **"Kako tokom godina gledamo od knjige do knjige, od slike do slike, tako shvatamo: jedan dobar [[slikar]] ne zadržava se samo na tome da svojim čudima zauzme mjesto u našem umu nego na kraju mijenja i panoramu našeg sječanja. A proniknu li nam vještina nekog slikara i njegove slike jednom toliko u dušu, tada nastaje jedno mjerilo za ljepotu čitavog svijeta." (''[[Zovem se Crvena]]'') **"Ljudskoj [[Nesreća|nesreći]] knjige samo daju na dubini, za koju mislimo da je utjeha." (Ibid.) **"Jednog dana pročitah jednu knjigu i cio [[život]] mi se promijenio. Još na prvim stranicama osjetih moć knjige toliko da mi se učini kako mi se tijelo od stolice i stola za kojim sam sjedio odvojilo. No, uprkos osjećaju da mi se tijelo odvaja od mene samog, kao da je moje biće potpuno i kao nikad do tada bilo na toj stolici za stolom, i ne samo u mojoj duši, knjiga je svoj uticaj pokazivala u svemu što me sačinjavalo. Toliko moćan uticaj da sa stranica koje sam čitao, osjetih kako mi u lice šikljaju svjetlosni zraci: Svjetlost koja je istovremeno i pročišćavala i pomućivala svu moju svijest. Pomislih kako ću sa tom svjetlošću iznova stvoriti sebe, osjetih da ću sa ovom svjetlošću skrenuti sa puta, u toj svjetlosti zapazih sjenu života koji ću kasnije upoznati i kojem ću se kasnije približiti." (''[[Novi život]]'') *[[Oscar Wilde]] **"Nema moralnih i nemoralnih knjiga. Knjige su ili dobro, ili loše napisane. To je sve." *[[Pan Bouyoucas]] **"Hipatija: Vi ste podmetnuli požar, zar ne? ::Teofil: Samo sam htio da uništim knjige. Oprosti mi." (''[[Hipatija]]'') **"Hipatija: Da vam oprostim? Kojom ste rukom zapalili vatru? Desnom? Da li nju treba da poljubim, zato što ste uništili hiljade ljudi u tom požaru? Bili su živi. Sve dok su njihova životna djela još uvijek postojala, ti ljudi su bili živi. Da vam oprostim? Trebalo bi da uzmem baklju i da vas spalim kao što ste vi spalili naše knjige. To su bili bogovi koje vi niste mogli da podnesete, ne Bogove s Olimpa. To je bio naš duh, naša ljepota i naša ljubav prema životu. Da vam oprostim? Proklinjem vas četiri stotine hiljada puta!" (''[[Hipatija]]'') *[[Peter Rosegger]] **"Dijete je knjiga iz koje čitamo i u koju bismo trebali pisati." *Film ''[[Plavuša s Harvarda]]'' **"Nemojte suditi knjigu po boji njene čuperka!" (''reklamna rečenica'') *[[Plinije Mlađi]] **"Nijedna knjiga nije tako loša, da ne bi za nešto bila korisna." *[[Pol Elijar]] **"Neke knjige treba okusiti, druge progutati, a samo neke sažvakati i svariti." *[[Ralph Waldo Emerson]] **"Sa svojim prijateljima radim isto što i sa svojim knjigama. Htio bih da su onde gdje ih mogu naći, ali se rijetko njima koristim." *[[Safvet-beg Bašagić]] **"Knjiga je života uzvišeno štivo, ko se naš'o da je, kako treba, shvati? " (iz pjesme "Knjiga života") *[[Sokrat]] **"Knjige su hladni, ali pouzdani ne prijatelji." *[[Tin Ujević]] **"Knjiga nije hrana, ali je poslastica." *[[Toma Akvinski]] **"Bojim se [[čovjek]]a koji je pročitao samo jednu knjigu." *[[Voltaire]] **"Imao sam u životu samo jednog pravog i iskrenog prijatelja: knjigu." *[[Victor Hugo]] **"Knjiga je u cijelosti put od zla k dobrome, od krivice k pravdi, od pogrešnoga k istinitome, od noći ka danu." **"Sve njegove knjige čine samo jednu knjigu, knjigu živu, sjajnu, duboku, gdje vidimo kako se kreće i komeša uznemirena, usplahirena, onakva kakava jeste, cijela naša savremena civilizacija; knjiga čudesna, kojoj je pjesnik dao naziv komedije, a koju je mogao nazvati i historijom, koja obuhvata sve oblike i sve stilove...; knjiga koja je posmatranje i koja je maštanje; iz koje se preliva istinitost, prisnost, obazrivost, sitničarstvo, ono što je materijalno, a koja dopušta da se kroz sve naglo i široko pocjepane stvarnosti ugleda najmračniji i najtragičniji ideal... Ona se hvata u koštac sa modernim društvom. Svakome otima pošteno, jednima iluziju, drugima nadu, ovima uzvik bola, onima masku. Ona pretresa život, raščlanjava strast; ona rije i ispituje dušu, srce, utrobu, mozak, bezdan koji svako ima u sebi... Takvo je djelo koje nam je on ostavio, djelo uzvišeno i snažno, čvrsto granitno postolje, monument! djelo sa čije visine blista njegovo ime." - (Iz govora nad [[Honore de Balzac|Balzakovim]] grobom) == Poslovice == *[[Kineske poslovice]] **"Jedan razgovor sa mudrim čovjekom vrijedi više od mjeseci učenja iz knjige." *[[Latinske poslovice]] **"Čuvaj se čovjeka koji je pročitao samo jednu knjigu." *[[Rumunske poslovice]] **"Nije učen onaj ko čita knjige, nego onaj ko zna šta čita." *"Knjiga je vrijednija od svih spomenika ukrašenih slikama, reljefom i duborezom, jer ona sama gradi spomenike u srcu onoga koji je čita." - ''Egipatski zapis'' == Također pogledajte == *[[Poezija]] *[[Biblioteka]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 7gqmcgb7x5zj6esz027a1yrty3oetpm 0 2968 59401 54900 2020-07-20T17:14:12Z Vilho-Veli 7122 File 59401 wikitext text/x-wiki [[File:Neill birthday.jpg|thumbnail]] '''Alexander Sutherland Neill''' (17. oktobar 1883 - 23. septembar 1973), britanski pedagog i pisac ------------ *"Ako u djeci nije prisutan strah, ona lakše uspostavljaju kontakt sa nepoznatim osobama." *"[[Dijete]] treba pustiti da odraste brzinom koja njemu odgovara. Mnogi roditelji čine užasne greške pokušavajući da nametnu korak odrastanja." *"Djeca izgleda ne podnose tako teško da budu u manjini kao odrasli." *"Djeca su mudra. Na [[ljubav]] će odgovoriti ljubavlju, a na mržnju mržnjom. Lahko će prihvatiti disciplinu timskog tipa." *"Govoriti [[laž]]i predstavlja sitnu slabost, ali je prava propast lažno živjeti." *"Laganje je uvijek kukavičluk, a kukavičluk je posljedica neznanja" *"Od djeteta ne treba tražiti da se suočava sa odgovornošću za koji nije spremno, niti ga treba opterećivati [[odluka]]ma za čije donošenje nije dovoljno odraslo." *"[[Roditelji]]ma je srazmjerno lahko da odgoje djecu bez kompleksa. Ne smije se nikada dozvoliti da se [[dijete]] osjeća uplašenim ili krivim. [[Čovjek]] ne može da eliminiše sve reakcije straha - svako se trgne kad se vrata zalupe. Ono što se može eliminisati to je nezdrav [[strah]] koji je kao da se nakalemio na dijete - strah od kazne, strah od ljutitog [[bog]]a, strah od ljutitog roditelja." *"Roditelji koji su zaboravili čežnje svog djetinjstva - zaboravili kako se igra i mašta - loši su roditelji. Kada dijete izgubi sposobnost da se igra, ono je fizički oštećeno i predstavlja opasnost za svako drugo dijete koje mu se približi." *"Što ste svjesniji sebe i svojih motiva, to ima više vjerovatnoće da ćete sebi odobravati." [[Kategorija:Britanski pisci|Neill, Alexander S.]] {{Wikipedia}} lzkqqkc4r5ax0hn64iiqe4kqpjl2qzc 0 2969 7786 2006-02-08T17:12:26Z Zumbulka~bswikiquote 10 7786 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Alexander S. Neill]] 3clq1tg29hw7y10787ex6djv1aw8w93 0 2970 7787 2006-02-08T17:14:24Z Zumbulka~bswikiquote 10 7787 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Johann Wolfgang von Goethe]] fighz33jfqqu9fycjall2wxfiir6zm0 0 2971 7788 2006-02-08T17:15:04Z Zumbulka~bswikiquote 10 7788 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Mahatma Gandhi]] ckbcix72y1idu3xivv9uevc0vj4lc5a 0 2972 60397 52395 2022-11-30T23:04:57Z Topakka kaveri 7928 Datoteka 60397 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dušan Radović |slika= |tekst uz sliku=''srpski novinar i književnik'' |datum rođenja=29.11.1922. |mjesto rođenja=Niš, Srbija |datum smrti=16.08.1984. |mjesto smrti=Beograd, Srbija }} [[File:Dusko Radovic 2.jpg|thumb]] *"Da bi svi muškarci varali svoje žene, u tome moraju učestvovati i sve žene." *"Fudbal okuplja dvije vrste muškaraca: one koji nemaju djevojke i one koji imaju žene." *"Ima velike sirotinje među našom djecom kojoj, sem para, roditelji nisu mogli ništa drugo dati." *"Jedno upozorenje [[roditelji]]ma: Ako vi budete tukli svoju [[dijete|djecu]], ona će tući vaše unuke." *"Ko prvi djevojci njegova djevojka. Ko posljednji djevojci njegova žena." *"Mi mnogo volimo da imamo, ali ne umijemo da živimo od onoga što imamo. Ništa što imamo ne može nas učiniti toliko srećnim koliko nas može učiniti nesrećnim ono što nemamo." *"Prije nego što popravite svijet, popravite česmu u svom stanu. Svijet bi bio mnogo srećniji i ljepši kad bi svako samo popravio česmu ili makar zube." *"Zašto se ulične korpe za otpatke ne podignu na visinu koševa za košarku? Bila bi to provokacija kojoj niko od naše košarkaške nacije ne bi odolio. Koševi bi bili puni, a grad čist." [[Kategorija:Srbijanski pisci|Radović,Dušan]] [[Kategorija:Srbijanski novinari|Radović,Dušan]] {{Wikipedia}} 4o1zcx0izw251cd08m0na1huzndireo 0 2973 7790 2006-02-08T17:19:43Z Zumbulka~bswikiquote 10 7790 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Oscar Wilde]] kkm8s00yit3vl1c84vij2y3nx7se0r3 0 2974 7791 2006-02-08T17:20:30Z Zumbulka~bswikiquote 10 7791 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Voltaire]] obo9nanb0eo1qjyoz4ijtbbb7lmd1p2 0 2975 61199 51535 2024-05-16T14:22:58Z Srđan 4695 61199 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jorge Luis Borges |slika=[[slika:Jorge Luis Borges Hotel.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Horhe Luis Borhes'', argentinski pisac |datum rođenja= 24. august 1899. |mjesto rođenja=Buenos Aires, Argentina |datum smrti= 14. juni 1986. |mjesto smrti=Geneva, Švicarska }} * "... crte lica iznova su stekle zapovjednički izraz što ga daju [[oholost]], [[novac]], [[mladost]], [[svijest]] da se pripada kremi hijerarhije, nedostatak mašte, ograničenost, glupavost." (''Zahir'') * "[[Čovjek]] riješi da nacrta svijet. Tokom godina ispunjava prostor ucrtavajući pokrajine, kraljevstva, planine, zalive, brodove, ostrva, ribe, kuće, instrumente, zvijezde, konje i ljude. Pred smrt on otkriva da taj strpljivi labirint linija ocrtava njegov sopstveni lik." (''Epilog'', Buenos Aires, 31. oktobar 1960.) * "[[Knjiga]] koja želi da traje je ona koja se može čitati na različite načine. U svakom slučaju treba da omogući različito, promijenjljivo čitanje. Svaka generacija čita velika djela na drugačiji način." * "Razmjena mišljenja je neophodan uslov za svaku [[ljubav]], svako [[prijateljstvo]] i svaki pravi [[dijalog]]." * "[[Starost]] je jedan vid samoće." * "Zatvaram oči i vidim jato ptica. Vizija traje jednu sekundu, možda i manje; ne znam koliko sam ptica vidio. Da li je njihov broj bio određen ili neodređen? Taj problem obuhvata i problem postojanja [[Bog]]a. Ako Bog postoji, broj je određen, jer Bog zna koliko sam ptica vidio. Ako Bog ne postoji, broj je neodređen, jer niko nije mogao da ih izbroji. U tom slučaju vidio sam, recimo, manje od deset, a više od jedne ptice, ali nisam vidio devet, osam, sedam, šest, pet, četiri, tri ili dvije ptice. Vidio sam broj između deset i jedan, koji nije devet, osam, sedam, šest, pet i tako dalje. Taj cijeli broj je nezamisliv; dakle Bog postoji." (''Argumentum orinthologicum'') * "Zato što se početak i kraj [[književnost]]i susreću u [[mit]]u." (''Parabola o Servantesu i Kihotu'') {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} {{DEFAULTSORT:Borges, Jorge Luis}} [[Kategorija:Jorge Luis Borges| ]] [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Argentinski pisci]] mcjhcvbtb0uyljorcjpdrwvdh3igtz1 0 2976 7793 2006-02-08T17:25:08Z Zumbulka~bswikiquote 10 7793 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Jorge Luis Borges]] tmk0k1hgypvwu1ofhyld45j8hc2b6jf 0 2977 59180 51976 2020-02-12T12:08:39Z 80.223.94.19 File 59180 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Paul Éluard (Eugène Grindel) |slika= |tekst uz sliku=''francuski pjesnik'' |datum rođenja=14. decembar 1895. |mjesto rođenja=Saint Denis, Francuska |datum smrti=18. novembar 1952. |mjesto smrti=Charenton-le-Pont, Francuska }} [[File:Paul Eluard vers 1911.jpg|right|thumb|175px|]] *"Neke [[knjiga|knjige]] treba okusiti, druge progutati, a samo neke sažvakati i svariti." == Vanjski linkovi == * [http://www.ezgeta.com/eluard.html Izabrane pjesme Paula Éluarda] * [http://www.freenetpages.co.uk/hp/freeman/Eluard.htm 24 pjesme na engleskom jeziku] * [http://web.archive.org/20020405054744/www.geocities.com/timilie/oeuvre.html Pjesme na francuskom jeziku] [[Kategorija:Francuski pisci|Eluard,Paul]] {{Wikipedia}} 8vsm0km3eg19vkannzvt55o40utcd9s 0 2978 7795 2006-02-08T17:29:51Z Zumbulka~bswikiquote 10 7795 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Paul Éluard]] oxjy72m4vsmggfzvae46dm9qzxohnrf 0 2979 51506 50914 2014-04-13T16:11:53Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 13 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q337349]] 51506 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[André Maurois]] **"Mi volimo iskrenost samo kod osoba koje nas vole, a iskrenost ostalih nazivamo bezobrazlukom." *[[Antun Gustav Matoš]] **"Ljudi praštaju sve osim iskrenosti." *[[Bernard Shaw]] **"Opasno je da budete iskreni ako niste i glupi." *[[Hegel]] **"Prava je budala čovjek kome traže njegovo iskreno mišljenje, i on im ga daje." *[[Ludwig Börne]] **"Iskrenost je jedini način varanja koji gdjegod još uspijeva." *[[Maksim Gorki]] **"Uloga iskrenog čovjeka - teška je uloga." *[[Oscar Wilde]] **"Malo iskrenosti opasna je stvar, a mnogo sasvim kobno." *[[William Shakespeare]] **"Najiskrenije su one suze koje lijemo sami nad sobom." *[[Wystan Hugh Auden]] **"Iskrenost je kao san." == Poslovice == *[[Latinske poslovice]] **"Iskrenost obično dovodi do propasti." [[Kategorija:Tema]] ijykx1xwmo0j8xmekpvlymoczc5bc5t 0 2980 51999 49272 2014-04-15T07:20:17Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 15 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q7188]] 51999 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[David Hume]] **"Gotovo sve vlade koje su postojale do danas, ili od onih od kojih preostaje neki zapis u priči, bile su osnovane izvorno ili na uzurpaciji ili osvajanju ili oboje, bez pretencije pravičnog pristanka ili voljnog potčinjavanja naroda." *[[James Madison]] **"Kada se uspostavlja sistem vladavine, u kojem ljudi imaju upravljati drugim ljudima, temeljni problem leži u tome što se vladi mora omogućiti da kontrolira one kojima upravlja, a potom je obavezati da kontrolira samu sebe. Bez sumnje, ovisnost vlade o narodu predstavlja najvažniji oblik kontrole vlasti - ali čovječanstvo iz iskustva znade kako moraju postojati i dodatne mjere opreza. Da se putem suprotstavljanja različitih interesa mogu pronaći greške i u najboljim namjerama, moguće je uočiti u svim oblicima međuljudskih odnosa, privatnih kao i javnih (...) Zbog toga je cilj određene funkcije trajno razdijeliti i tako urediti kako bi svaka mogla kočiti drugu - time bi privatni interes svakog pojedinca mogao postati zaštitnikom javnih prava." **"Kad bi ljudi bili anđeli, tada ne bi trebala postojati nikakva [[vlast]]. Kada bi anđeli vladali ljudima, ne bi trebalo nikakve, ni vanjske niti unutrašnje kontrole. A pri uspostavljanju sistema vladavine koju iamju provoditi ljudi nad ljudima, velika poteškoća jest u sljedećem: prvo morate omogućiti vladi da kontrolira one kojima vlada - a zatim je obavezati da kontrolira samu sebe." *[[Ludwig Börne]] **"Vlade koje ne dozvoljavaju slobodu govora, jer se na taj način šire istine koje su vladama teret, rade potpuno istu stvar kao dijete koje zatvori oči da ga niko ne bi vidio." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Vlast]] *[[Politika]] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] r4zfcfgss618da43hzlbir4g49v3n7y 0 2981 56720 52258 2016-06-18T15:20:25Z 89.146.130.29 56720 wikitext text/x-wiki ----------- == Citati == *[[Arthur Schopenhauer]] **"Da je čovječanstvo odvajkada bilo razumno, historija ne bi bila dugačka hronika gluposti i zločina." *[[Bernard Shaw]] **" O, vi ste ljudi. Zar vam nije ništa počiniti zločin, ako ga počinite kao džentlmen? Zar je vama svejedno biti ubica, ako ubijete u crvenom kaputu?" - ''[[Đavolov učenik]]'' *[[C. P. Snow]] **"Kada razmišljaš o dugoj i mračnoj [[Historija|historiji]] čovječanstva, naći ćeš da je mnogo više groznih zločina počinjeno u ime [[poslušnost]]i nego što je ikada počinjeno u ime pobune." *[[Émil Cioran]] **"Čovjekova sposobnost da [[obožavanje|obožava]] odgovorna je za sve njegove zločine." *[[Eshil]] **"Vode svih rijeka ne mogu isprati ruke krvave od zločina." *[[Hugo Grotius]] **"Gledao sam po kršćanskom svijetu, a također i protiv barbarskih naroda sramotnu samovolju u [[rat]]ovanju: iz neznanih ili ništavnih uzroka pribjegavalo se oružju, koje, kad se jednom već uzelo u ruke, nije poštovalo nikako ni božje ni ljudsko [[pravo]], kao da se jednom zapoviješću dopustila mahnitost za sve zločine." (''[[O zakonima rata i mira]]'') *[[Jiftah Meiri]] **"Istina je jedini način borbe protiv zločina. Osim dokaza da se zločin desio, istina je najmoćnije oružje za borbu da se on nikada ne ponovi." *[[Voltaire]] **"Historija je samo spisak zločina i nesreća." **"Ko oprašta zločin, postaje u njemu saučesnik." *[[Milorad Dodik]] **"Ja znam savršeno dobro šta je bilo, bio je genocid u [[Srebrenica|Srebrenici]]. To je presudio sud u Haagu i to je nesporna pravna činjenica." ("Centralni dnevnik sa Senadom Hadžifejzovićem", 2007.) **Ocjenu o [[genocid]]e mi ne prihvatamo, genocid ne postoji, nije se desio. Postoji zločin, organiozovani, koji se desio i za to treba da se odgovara **[[Srbi]] su jedan korektan i pošten narod koji je u prošlom ratu branio sebe, a pojedinici su u svemu tome učinili zločine za koje trebe da odgovaraju. Tako se dešavalo i na drugim stranama == Poslovice == {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] hqs6vj5v0whinoeyayjfwghelvgxnsu 0 2982 55303 54901 2015-08-27T07:17:25Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q309]] na [[d:|Wikidati]] 55303 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Albert Camus]] **"Znam da velike historijske [[Tragedija|tragedije]] često fasciniraju ljude približavanjem užasa. Paralizovani, oni ne mogu srediti svoje misli da učine nešto već čekaju. Dok tako čekaju, jednog dana čudovište Gorgon ih proždere. Ali ja bih želio da vas ubijedim da čini mogu biti razbijene, da je to samo iluzija nemoći, da je snaga srca, inteligencije i hrabrosti dovoljna da zaustavi [[Sudbina|sudbinu]] i ponekad je preokrene." *[[Alberto Moravia]] **"Pisanje historije liči na servis za pranje rublja – ona se često otuda vraća prljavija nego što je bila." *[[Aleksandar Hemon]] **"O [[rat]]u treba govoriti historija. To što je moja situacija uvezana s kolektivnim iskustvom, dio je neke jave. Ali, moja slika je individualna. Nikoga ne predstavljam... [[Novinar]] treba govoriti istinu o životu, historičari trebaju govoriti istinu, političari također. A, [[pisac]] može maštati." (za ''Večernje novosti'') *[[Alfred Rosenberg]] **"Historija i zadatak budućnosti ne znače više borbu klase protiv klase ili borbu crkvenih dogmi protiv crkvenih dogmi, nego borbu između krvi i krvi, rase i rase, naroda i naroda." *[[Arthur Schopenhauer]] **"Da je [[čovječanstvo]] odvajkada bilo razumno, historija ne bi bila dugačka hronika gluposti i zločina." *[[Bernard Shaw]] **"Šta će reći historija? Historija će, gospodine, lagati kao i obično." *[[C. P. Snow]] **"Kada razmišljaš o dugoj i mračnoj historiji čovječanstva, naći ćeš da je mnogo više groznih [[zločin]]a počinjeno u ime poslušnosti nego što je ikada počinjeno u ime pobune." *[[Carlo Bini]] **"Historija je proročica koja je na iskrena pitanja uvjek davala isti odgovor: da niste potlačeni, bili biste tlačitelji." *[[Friedrich Ratzel]] **"[[Filozofija]] historije ljudske rase, dostojna svojega imena, mora započeti s nebesima te sići na zemlju, mora biti ispunjena s uvjerenjem da je čitavo postojanje jedno—jedinstveno shvaćanje utemeljeno od početka do kraja na jednom identičnom [[zakon]]u." *[[Haile Selassie]] **"Kroz historiju nepokretni su bili oni koji su mogli djelovati; ravnodušni oni koji su trebali više znati; nijem glas pravde kad je bio najvažniji; sve to omogućilo je zlu da pobjedi." *[[Hegel]] **"Historija ima tendenciju da se ponavlja: prvi puta kao tragedija, drugi puta kao farsa." **"Historija svijeta je napredovanje svijesti o slobodi." **"Ono čemu nas uči historija je da se iz historije nikad ništa nije naučilo. Zato se historija stalno ponavlja." *[[Jack Balkin]] **"[S]ukob može nastati između pravnih i historijskih sudova o istini. Historičari imaju određeni skup profesionanih konvencija o dobrom i lošem historijskom pisanju i dobrim i lošim argumentima. Ali ovi obziri mogu biti sukobljeni sa interesima pravnika koji su zainteresovani za pozivanje na historiju i historijske studija za svrhe pravnog argumenta. Historičari mogu željeti da usložnje stvari; pravnici ih mogu željeti pojednostaviti. Historičari bi mogli htjeti naći istinu u višestrukim trendovima i perspektivama; pravnici bi mogli željeti relativno jasan odgovor koji bi mogao biti prizvan da riješi pravno pitanje. Historičari bi se mogli opirati anahronizmima i maštovitim apstrakcijama; pravnici bi mogli prihvatiti obje stvari." (''The Proliferation of Legal Truth'') *[[Jorge Luis Borges]] **"Možda je sveopća historija historija nekoliko [[metafora]]." (''[[Pascalova kugla]]'') **"Možda je sveopća historija historija različite intonacije nekoliko metafora." (Ibid.) *[[Joseph Kanon]] **"Kada je eksplidirala prva atomska bomba, historija se zauvijek promijenila. Ja mislim, prema tom osjećaju da je na taj način otkriće holokausta utjecalo na moral čovječanstva - sve što smo mi mislili i znali o civilizovanom svijetu bilo je izgubljeno u vazduhu i mi smo morali da preispitamo naše pretpostavke." (za ''Vijesti'') *[[Maya Angelou]] **"Bez obzira na svu bol koju izaziva, historija ne može biti poništena, ali ako joj se pristupi hrabro ne mora biti ponovljena." *[[Thomas Stearns Eliot]] **"Historija ima mnogo lukavih prolaza, izmišljenih hodnika ::I izlazaka, pogrešno vodi s ambicijama šaptavim ::Vodi nas, sujetama nas vodi (...)" (''Gerontion'') *[[Voltaire]] **"Historija je samo spisak zločina i nesreća." **"Najfilozofskija strana historije je u tome što nas upoznaje sa ljudskom glupošću." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Historija]] {{Wikipedia|Historija}} 3gz1i8mfgay78mp9ixhzgyc9txxs0y3 0 2983 52172 44330 2014-04-15T16:20:20Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 12 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q485459]] 52172 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Friedrich Nietzsche]] **"... mislim na takozvane cinike, dakle na takve koji na sebi jednostavno priznaju životinju, prostaštvo, 'pravilo', a pritom imaju onaj stupanj duhovnosti i golicanja da o sebi i o sebi jednakima moraju govoriti pred svjedocima. Cinizam je jedini oblik u kojem proste duše okrznjuju ono što je čestitost." ." Ako čovječanstvu nedostaje cilj - nedostaje li i samo čovječanstvo." "Ako čovjek svakog dana stoji na ivici i gleda u ambis, jednog dana će i ambis pogledati u njega." *[[Oscar Wilde]] **"Cinik zna cijenu svega, ali ne zna vrijednost ničega." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] kyi5acrm1be06a58nhwomac2kjvelgj 0 2984 29552 22823 2007-03-23T19:42:23Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29552 wikitext text/x-wiki ----------- == Citati == *[[Alberto Moravia]] **"Kroz naočale zaljubljenog i nakaza divno izgleda." *[[Alfred de Musset]] **"Nije se teško zaljubiti, nego je teško znati to reći." *[[Brendan Francis Behan]] **"[[Muškarac]] je već napola zaljubljen u svaku ženu koja ga sluša." *[[Denis de Rougemont]] **"Biti zaljubljen ne znači nužno i voljeti. Biti zaljubljen je određeno stanje; voljeti je čin. Stanje podnosimo, za čin se odlučujemo." *[[Erich Fromm]] **"Ljubav, tj. ostajanje u ljubavi, a ne zaljubljenost, je svjestan i odlučan čin volje, umijeće, koje moramo savladati kao svako drugo umijeće, kao umijeće drvodjelstva ili umijeće muzike. I zahtjeva brigu, odgovornost, respekt i znanje." *[[George Weinberg]] **"Bili ste zaljubljeni; znate kako je to. To je osjećaj ushita, ne samo osobom koju volite, nego svim ljudima, samim sobom, životom. Odjednom svugdje vidite ljepotu i uzbuđenje. Ne bojite se izraziti svoju ljubav strastveno, nježnom riječima i tišinom. Osjećate se jakima, velikodušnima i u potpunosti živima." *[[Groucho Marx]] **"Tako je zaljubljena u mene da više ništa ne zna. Zato je i zaljubljena u mene." *[[Oscar Wilde]] **"[[Čovjek]] uvijek treba biti zaljubljen. To je razlog zbog kojeg se ne smije ženiti." **"Kada se neko zaljubi, počne varati samoga sebe, a završava varajući druge." *[[Plutarh]] **"Duša zaljubljenog čovjeka živi u tuđem tijelu." == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Nikada se zaljubljeno srce ne može najesti radosti odmora, dokle god ga ljubav drži u svojim šakama." *[[Švedske poslovice]] **"Zaljubljene [[oči]] ne vide ni jednu boru." [[Kategorija:Tema]] la6n47b93ux0k6tlrxuxkm8ajbcxohz 0 2985 28718 20173 2007-03-23T19:34:12Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28718 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Anakars]] **" Vidjeti pijanca najbolja je lekcija onima koji bi mogli pasti u iskušenje i izgubiti svoju trezvenost." *[[Goethe]] **"Ah, najjača kušnja je bijeda. I najmudrije ribe glad tjera na udicu." *[[Lew Wallace]] **"Čovjek nije nikada više na kušnji nego u trenutku neumjerene sreće." *[[Mark Twain]] **"Postoji nekoliko dobrih načina kako ćemo se odbraniti od iskušenja, ali najsigurniji je [[kukavičluk]]." *[[Oscar Wilde]] **"Iskušenjima treba popustiti, ko zna da li će opet doći." == Poslovice == *[[Njemačke poslovice]] **"Vino stvara prijatelje, a suze ih stavljaju na kušnju." [[Kategorija:Tema]] mstwyqsi233aet6l55or4gm8hhw1bry 0 2986 52448 40472 2014-04-21T15:12:19Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52448 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Oscar Wilde]] **"[[Ljepota|Ljepoti]] je kraj kada se pojavi intelektualni izraz. Intelekt ruši [[harmonija|harmoniju]] [[lice|lica]]. Onog časa kada neko počne da misli, sav se pretvara u nos." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 7l4vava5986ydgm6ka0oyxulyl8dkom 0 2987 59393 59392 2020-07-06T00:19:18Z Vilho-Veli 7122 59393 wikitext text/x-wiki -------- [[File:Neus1.jpg|thumb]] == Citati == *[[Oscar Wilde]] **"Ljepoti je kraj kada se pojavi intelektualni izraz. Intelekt ruši harmoniju lica. Onog časa kada neko počne da misli, sav se pretvara u nos." *[[Patrick Suskind]] **"Činilo mu se da dijete njuhom prodire kroz njegovu kožu, u dubinu duše. Najnježniji osjećaji, najprljavije misli razotkrivale su se pred tim pohlepnim malim nosom koji još nije ni bio pravi nos, nego samo nagovještaj nosa, sićušan rupičast organ koji se neprekidno mreškao, nadimao, podrhtavao." (''[[Parfem: Historija jednog ubice]]'') **"I bježao je sve dalje, sve osjetljiviji na ljudski vonj koji je bivao sve rjeđi. Nos ga je tako vodio u sve zabačenije dijelove zemlje, sve ga više udaljavao od ljudi i tjerao ga sve snažnije prema magnetskom polu najveće osamljenosti." (Ibid.) == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} b4peclruw0ftklzjoqaldqjadg4d9xg 0 2988 53228 52888 2014-08-29T23:11:21Z Harač 23 /* Citati */ 53228 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Ambrose Bierce]] **"Vjernost: vrlina tako dragocjena za one koji su prevareni." *[[Ciceron]] **"Nema ničeg otmjenijeg i cjenjenijeg od vjernosti. Vjernost i [[istina]] najsvjetlija su savršenstva i darovi ljudske duše." *[[Jack Balkin]] **"Nije slučajno da se vjernost vidi kao osnovna i neupitna norma. Vjernost nije vrlina, već preduvjet. Nije samo dobra stvar, već cilj prakse ustavnog tumačenja. Tvrditi da se tumači Ustav već znači tvrditi da si mu vjeran. Suprotno, tvrditi da nekoga nije briga o vjernosti ne samo da nekoga stavlja u značajno nepovoljan položaj u uvjeravanju drugih u svoju tačku gledišta; ono izvodi iz jezičke igre ustavnog tumačenja. To znači isticanje da neko čini nešto drugo - bila to politička teorija, ekonomija, sociologija, ali zasigurno ne ustavno pravo. Kada kažemo da vjernost nije bitna za nas, mi više ne tumačimo Ustav, mi ga kritikujemo. Uistinu, čak i kada kritikujemo Ustav, mi na neki način nudimo ono za što mi vjerujemo da je vjerno njegovo tumačenje." (''[[Ustavno iskupljenje]]'') *[[Oscar Wilde]] **"Ljudi koji vole samo jednom u životu, u stvari su površni. Ono što oni nazivaju vjernošću, to je lijenost navike ili nedostatak fantazije. Vjernost! U njoj je strast za svojinom. Mnoge stvari bismo odbacili kad se ne bismo bojali da će ih drugi uzeti." **"Nema na svijetu ničeg poput vjernosti udate žene. To je stvar o kojoj ni jedan oženjeni muškarac ništa ne zna." *[[René Descartes]] **"Vjernost se dokazuje djelima, a ne riječima." *[[Wes Morriston]] **"Zašto su ljubav i pravednost i velikodušnost i vjernost dobri? Šta je to u dubini stvarnosti što ih ''čini'' dobrim? Moj vlastiti preferirani odgovor je: ''ništa dalje''. Ako želite, možete reći da su ''oni'' konačni standard dobrote. Šta je to što ''njih'' čini standardom? ''Ništa dalje''. Posjedovanje samih tih karakteristika je dobro po sebi. ''Tačka''. Da li postoji problem s ovim? Postoji li neki razlog da se insistira, tražeći "dublje" odgovore koje samo teizam može da ponudi? / Jasno je da ne postoji. Nije bitno koju priču pričate o ontološkom temelju moralne vrijednosti, morate u nekom trenutku doći do sopstvene ''tačke''. Ako kažete da je ljubav nužno dobra jer Bog nužno postoji i voli, te budući da je ''božija'' moralna priroda konačni standard dobrote, onda možemo pitati šta je to što čini božiju moralnu prirodu konačnim standardom. Ne bi bilo mudro odgovoriti: "Jer ''ona'' uključuje ljubav i pravdu i ostalo", jer bi nas to ograničilo na mali i sasvim neprosvijetljeni krug "objašnjenja". U nekom trenutku, prosto ćete stisnuti i reći: "Jednostavno je tako"." (''God and the Ontological Nature of Morality'') == Poslovice == *"Rijedak je brak između ljepote i vjernosti." - [[njemačke poslovice]] [[Kategorija:Tema]] 090x5nrv7ftraqa2lqetcjjbmr0lh0v 0 2989 52539 49541 2014-04-21T18:28:29Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52539 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Baltasar Gracián y Morales]] **"Mudrome više koriste neprijatelji, nego ludome prijatelji." *[[Benjamin Franklin]] **"Volite svoje neprijatelje, jer vam oni ukazuju na vaše pogreške." *[[Đorđe Balašević]], **"Ime mi je Đorđe Balašević. Prijatelji me, uglavnom zovu Đole. Neprijatelji me ne zovu. Ali ne zovem ni ja njih. Pa ko duže izdrži..." (''[[Tri posleratna druga]]'') *[[Ezop]] **"Da bi vidjeli neprijateljevu propast, neki su spremni i na vlastitu." *[[Goethe]] **"Podcjenjivati neprijatelja prije smrti je glupost, poslije pobjede podlost." *[[Jean de La Fontaine]] **"Ništa nije tako opasno kao prijatelj neznalica; više bi vrijedio pametan neprijatelj." *[[John F. Kennedy]] **"Oprostite neprijateljima, ali nikad nemojte zaboraviti njihova imena." *[[Maksim Gorki]] **"Ne može se biti neprijatelj vatre samo zato što ona ponekad opeče, valja se sjetiti da ona uvijek grije." *[[Mark Twain]] **"Potrebni su ti i neprijatelj i prijatelj da te rane u srce; jedan da te kleveće, a drugi da ti to javi." *[[Martin Luther King, Jr.]] **"Ako volite svoje neprijatelje, otkrit ćete da duboko u korijenima ljubavi leži snaga oslobođenja." **"Na kraju nećemo pamtiti riječi naših neprijatelja, već šutnju naših prijatelja." *[[Muhammed]] **"O ljudi, nemojte željeti sukob sa neprijateljem. Tražite od Allaha zaštitu. Kada se sukobite s njim, budite strpljivi! Znajte da je Džennet pod sjenama sablji." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1126.) *[[Napoléon Bonaparte]] **"Ne prekidaj neprijatelja dok čini pogrešku" *[[Norodom Sihanuk]] **"Beskrajno mudri Kinezi naučili su me da treba znati izabrati između glavnog neprijatelja i sporednog neprijatelja." *[[Oscar Wilde]] **"Neprijateljima treba neprekidno opraštati, jer je upravo to ono što ih najviše ljuti." *[[Periander]] **"Kad govoriš o svom neprijatelju ne zaboravi da bi mu jednog dana mogao postati prijatelj." *[[Stanisław Jerzy Lec]] **"Kad bi se čovjek mogao roditi tek poslije smrti svojih [[neprijatelj]]a." == Poslovice == *[[Albanske poslovice]] **"Ako nekom posudite [[novac]], ili ćete izgubiti novac ili steći neprijatelja." *[[Kineske poslovice]] **"Više vrijedi poznavati odlike svoga neprijatelja nego svoje pogreške." *[[Njemačke poslovice]] **"Do pete godine [[dijete]] je tvoj gospodar, do desete tvoj sluga, od desete do petnaeste tvoj tajni saveznik, a zatim postaje tvoj prijatelj ili tvoj neprijatelj." ==Također pogledajte== *[[Sukob]] *[[Rat]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} r1e1x6ia39jo1d2btr7dhe06iyd1ogb 0 2990 54903 48319 2015-08-03T19:17:33Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512369]] na [[d:|Wikidati]] 54903 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Oscar Wilde]] **"Nezadovoljstvo je prvi korak ka napretku nekog čovjeka ili naroda." *[[Thomas Alva Edison]] **"Nemir je nezadovoljstvo, a nezadovoljstvo je prvi korak ka napretku. Pokažite mi sasvim zadovoljna čovjeka i pokazat ću vam neuspjeh." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] m34zoodhiq5pd9b5w292hjkgiycqndr 0 2991 38365 38352 2009-11-01T15:56:12Z Harač 23 /* Citati */ 38365 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Bernard Shaw]] **"Pitanja na koja je najteže dati odgovor jesu ona čiji je odgovor očigledan." *[[Ludwig Wittgenstein]] **"6.5 Za odgovor koji se ne može izreći ne može se izreći ni pitanje. ::Zagonetke nema. ::Ako se jedno pitanje uopće može postaviti, onda se na njega može i odgovoriti." (''[[Tractatus Logico-Philosophicus]]'') **"6.52 Osjećamo da, čak ako je dat odgovor na sva moguća naučna pitanja, naši životni problemi još uopće nisu dodirnuti. Naravno, tada više ne ostaje nikakvo pitanje; i upravo to je odgovor. ::6.521 Rješenje problema života vidi se u nestajanju ovog problema. (Nije li to razlog zašto ljudi kojima je nakon dugog sumnjanja postao jasan smisao života, zašto ovi tada nisu mogli reći u čemu je taj smisao.)" (''Ibid.'') *[[Oscar Wilde]] **"Pitanja nisu nikada indiskretna. Takvi su ponekad odgovori." == Poslovice == ==Također pogledajte== *[[Odgovor]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} cimaovtsuat421lhh25g4kwlayoetuz 0 2992 38366 38351 2009-11-01T15:56:30Z Harač 23 /* Citati */ 38366 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Bernard Shaw]] **"Pitanja na koja je najteže dati odgovor jesu ona čiji je odgovor očigledan." *[[Ludwig Wittgenstein]] **"6.5 Za odgovor koji se ne može izreći ne može se izreći ni [[pitanje]]. ::''Zagonetke'' nema. ::Ako se jedno pitanje uopće može postaviti, onda se na njega može i odgovoriti." (''[[Tractatus Logico-Philosophicus]]'') **"6.52 Osjećamo da, čak ako je dat odgovor na sva ''moguća'' naučna pitanja, naši životni problemi još uopće nisu dodirnuti. Naravno, tada više ne ostaje nikakvo pitanje; i upravo to je odgovor. ::6.521 Rješenje problema života vidi se u nestajanju ovog problema. (Nije li to razlog zašto ljudi kojima je nakon dugog sumnjanja postao jasan smisao života, zašto ovi tada nisu mogli reći u čemu je taj smisao.)" (''Ibid.'') *[[Oscar Wilde]] **"Pitanja nisu nikada indiskretna. Takvi su ponekad odgovori." *[[Pablo Picasso]] **"Računala su beskorisna. Mogu vam dati samo odgovore." *[[Ruth Benedict]] **"Problem u životu nije taj što nema nikakvih odgovora, nego taj što ih je previše." *[[Walther Rathenau]] **"Postavljanje problema znatno je važnije od nalaženja rješenja: u samom pitanju krije se više od odgovora." == Poslovice == ==Također pogledajte== *[[Pitanje]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 6ggi9qsxrgjlu3bt42oewxdc1gt1tgo 0 2993 51639 50918 2014-04-14T19:19:13Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 16 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q485446]] 51639 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[James Branch Cabell]] **"Optimist tvrdi da živimo u najljepšem od svih svjetova. Pesimist se pribojava da je to na žalost istina." *[[Oscar Wilde]] **"Temelj optimizma je potpuni [[strah]]." *[[Robert Oppenheimer]] **"Optimisti misle da je ovo najbolji od svih mogućih svijetova. Pesimisti to znaju." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Pesimizam]] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] c3cwh8gn8hgp66aif6ghpp78qk454em 0 2994 29126 21770 2007-03-23T19:38:17Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29126 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Antun Gustav Matoš]] **"Dobrota, plemenitost, [[ljepota]], sve propada, ako nije rođeno sa zubima." *[[Goethe]] **"Mnoga se srca gube u opštem, samo se najplemenitije posvjećuje jednome." **"Plemenit čovjek privlači plemenite ljude i zna kako će da ih zadrži." *[[Konfučije]] **"Plemenit je čovjek spreman na pomirenje ali se ne ponižava. Hulja se ponižava ali nije spreman na pomirenje." *[[Mark Twain]] **"Biti dobar je plemenito. Učiti druge da budu dobri je još plemenitije." *[[William Shakespeare]] **"[[Milost]] je najbolji znak plemenitosti." (''[[Tit Andronik]]'')) == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Milost]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} lzcs4d4iomszqnr4cb171bz7txfn15b 0 2995 40928 40919 2010-12-12T14:18:39Z WizardOfOz 467 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/87.250.100.154|87.250.100.154]] ([[User talk:87.250.100.154|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Pearl|Pearl]] 40928 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Goethe]] **"Mogla bi se roditi već odgojena djeca ako bi roditelji bili odgojeni." *[[Jan Amos Komenský]] **"Odgoj koji se sastoji samo na zahtjevima i savjetima a ne na primjerima slab je odgoj." *[[Jean-Jacques Rousseau]] **"Odgoj je važniji od obrazovanja, odgajati... ni suca ni vojnika, nego čovjeka!" *[[Konfučije]] ** "Tri puta vode do mudrosti: razmišljanje - ono je najplemenitije; odgoj - on je najlakši; iskustvo - ono je najneugodnije." *[[Mahatma Gandhi]] ** "Pravilno vaspitanje sastoji se u tome da se iz svakog izvuče ono što je najbolje." *[[Mark Twain]] ** "Dobar odgoj sastoji se u sakrivanju kako mnogo mislimo o sebi a kako malo o drugima." *[[Massimo D'Azeglio]] **"Svaki čovjek treba odgajati samoga sebe do posljednjeg dana." == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Ako odgajaš muža, odgajaš samo njega. Ako odgajaš ženu, odgajaš čitavu porodicu." *[[Nigerijske poslovice]] **"Potrebno je selo da bi se odgojilo dijete." [[Kategorija:Tema]] 09zuo8276se1jndu3432m654rqn20ep 0 2996 52761 52690 2014-04-26T01:02:59Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52761 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Charles Caleb Colton]] **"Ambicija je zapravo [[pohlepa]] za [[moć]]i." *[[John Buchan, I. Baron Tweedsmuir]] **"Javna je služba kruna karijere i mladim ljudima najvrijednija ambicija. Politika je i dalje najveća i najčasnija pustolovina." *[[Konfučije]] **"Možete ubiti generala jednoj vojsci, ali ne možete ubiti ambiciju u običnom čovjeku." *[[Mark Twain]] **"Izbjegavajte one koji omalovažavaju vaše ambicije. To rade samo mali ljudi dok istinski veliki ljudi u vas pobuđuju osjećaj da i vi možete postati veliki." *[[Milan Kundera]] **"Nije neuspjeh odreći se studija, ono čega sam se tada odrekao bile su ambicije. Odjednom sam bio čovjek bez ambicija. Izgubivši ambicije, odjednom sam se našao na margini svijeta. I što je još gore, nisam imao nikakve želje naći se drugdje. Ustoličio sam se tamo, istina u posvemašnjoj udobnosti. Ali to ne znači da se nisam smjestio na rub pada." (''[[Identitet (M. Kundera)|Identitet]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} t7crjousog3avxkyro9joifevwgmxns 0 2997 35521 29047 2008-11-22T20:19:22Z Pearl 501 35521 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Mark Twain]] **"Izbjegavajte one koji omalovažavaju vaše ambicije. To rade samo mali ljudi dok istinski veliki ljudi u vas pobuđuju osjećaj da i vi možete postati veliki." *[[Kahlil Gibran]] **"Kad povjeriš svoju nevolju susjedu, daruješ mu dio svojega srca. Ako je u njega velika duša, zahvaljuje ti; a ako je malena, omalovažava te." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] kw3reaxgnfmi3k4mrab8xn3n2tmzsua 0 2998 58427 58101 2018-02-25T18:26:16Z Harač 23 /* Citati */ 58427 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Bernard Jackson]] **"[P]ostoji različita koncepcija odnosa između činjenica koje su se dogodile u društvenom svijetu i dokaza takvih činjenica u sudu prava. Laik je puno više zainteresovan za ontološke, radije nego kognitivne tvrdnje, i pretpostavlja da je drugo funkcija prvog: ili je okrivljeni to učinio, ili nije; presuda "nije kriv" uobičajeno se uzima da znači da to nije učinio, i stoga se razumije kao dokaz nevinosti. Ovo pretpostavlja (ne nerazumno, iz tačke gledišta laika) da pravni sistem teži i da ima sposobnost da dokaže istinske činjenice (činjenice u stvarnom svijetu) u gotovo istom smislu u kojem biolog može pobrojati noge na stonozi. Pravnici vide stvari drugačije. Ne iznenađuje da iz tačke gledišta njihovog profesionalnog interesa, oni su više zainteresovani u kognitivne, radije nego ontološke strukture, i pretpostavljaju da je drugo funkcija prvog: istina koja se može dokazati u krivičnom slučaju je funkcija kriterija dokaza koji se koriste unutar krivičnog slučaja - u engleskom krivičnom pravu, dokaz "van razumne sumnje". Ako su ti kriteriji različiti od laičkih kriterija istine (kao što, zaista, i jesu, jer društveni sudovi krivice i nevinosti nisu zavisini od dokaza van razumne sumnje), onda slijedi da "nije kriv" u pravnom smislu ne znači nužno "nije kriv" u laičkom ili narodnom (ili čak faktičkom) smislu." (''Truth or Proof?: The Criminal Verdict'') *[[John Searle]] **"Najjednostavniji test za provjeru da li je fenomen ili činjenica istinski institucionalna jeste da se upitamo: ‘Da li njeno postojanje implicira deontička ovlaštenja, ovlaštenja poput prava, dužnosti, obligacija, zahtjeva, i autorizacija?’ Postoje (nekodificirana) prava i dužnosti prijateljstva i večera, isto kao što postoje (kodificirana) prava i dužnosti građanstva i zaposljenja. Postoje deontologije bez institucionalnih činjenica (ja sam, na primjer, pod moralnom dužnošću da pomognem ljudima koji su u hitnoj potrebi i kojima mogu pomoći), ali ne postoje institucionalne činjenice bez nekog oblika deontologije." (''[[Stvaranje društvenog svijeta]]'') **"Institucija i institucionalne činjenice unutar institucije zahtijevaju kontinuirano priznanje ili prihvatanje jer postoje samo onoliko dugo koliko su tako priznate ili prihvaćene. Jedan znak priznanja ili prihvatanja je kontinuirano korištenje institucije ili institucionalnih činjenica, i ovo zahtijeva korištenje odgovarajućeg vokabulara. Prihvatanje ne mora imati oblik izričitog govornog čina i može se kretati od entuzijastičnog odobrenja do zlovoljne saglasnosti. To je razlog zbog čega često koristim izraz ‘priznavanje ili pristanak’ da označim činjenicu da ne mislim implicirati odobrenje specificiranjem odnosa kojeg institucije ili institucionačne činjenice zahtijevaju za svoje kontinuirano postojanje. Priznanje u obliku govornih činova funkcioniraju kao Deklaracije, čak i kada govorni činovi nisu u obliku Deklaracija. Kontinuiranim korištenjem riječnika statusnih funkcija mi osnažujemo statusne funkcije. Za razliku od košulja i cipela, institucije se ne troše sa kontinuiranim korištenjem. Za razliku od toga, kontinuirano korištenje institucija poput braka, privatnog vlasništva, i novca ojačavaju institucije, ali ‘korištenje’ zahtijeva govor, i taj govor funkcioniše da održi i ojača kako instituciju, tako i institucionalne činjenice unutar institucije." (''Ibid.'') **"Performativno stvaranje lingvističkih institucionalnih činjenica je dosta različito od performativnog stvaranja nelingvističkih institucionalnih činjenica. Zašto? Treba primijetiti da u slučaju prekida zasjedanja, proglašenja rata ili razvođenja, treba nam nešto pored značenja rečenice. Pored konvencija koje stvaraju značenje, treba nam konvencija ili pravilo takvo da se izričaj te rečenice od odgovarajuće osobe ubraja kao prekid zasjedanja, objavljivanje rata, ili razvođenje. Mora postojati neka vanjska konvencija, neka vanlingvistička konvencija pored konvencija samog jezika. Da ukratko istaknemo ovu misao - da bi obećali ili zahtijevali, sve što vam treba jeste da ste sposobni govornik jezika, koristeći jezik u skladu sa konvencijama. Ali da bi proglasili rat, prekinuli zasjedanje, ili se razveli, treba vam nešto više od toga: treba vam posebna pozicija gdje vam vanlingvistička konvencija daje ovlaštenje da stvorite odgovarajuću institucionalnu činjenicu. Samo to posebno ovlaštenje mora biti stvoreno jezikom. Stoga očigledna paralela između nelingvističkih performativa za rat, prekid zasjedanja, i razvod i lingvističkih performativa za obećavanje i zahtijevanje, jeste iluzorna. Nelingvistički slučajevi zahtijevaju Statusno-funkcionalne Deklaracije da bi mogle vršiti svoju funkciju. Ali lingvističkim slučajevima to nije potrebno. Sve što je lingvističkim slučajevima potrebno jeste značenje. Značenja performativnih rečenica su sama dovoljna da omoguće sposobnim govornicima da izvrše govorni čin sa tim rečenicama. U stvaranju nelingvističkih institucionalnih činjenica vršenjem Statusno-funkcionalnih Deklaracija, stvaranje institucionalnih činjenica ide van značenja rečenice usko tumačene. U tim slučajevima, koristimo semantiku jezika da stvorimo ovlaštenje koje ide van semnatike." (''Ibid.'') **"Prihvatanje institucionalne činjenice, ili zaista čitavog sistema statusnih funkcija, može biti temeljeno na pogrešnim vjerovanjima. Iz tačke gledišta institucionalne analize, nije važno da li su vjerovanja istinita ili lažna. Samo je važno da li ljudi zaista kolektivno priznaju ili prihvataju sistem statusnih funkcija. U ekstremnim slučajevima institucionalna činjenica može funkcionisati samo jer se ne vjeruje da je institucionalna činjenica. U takvim slučajevima postoji kolektivno priznanje deontičkih ovlaštenja, ali ona su prihvaćena samo zbog nekog drugog vjerovanja." (''Ibid.'') **"[S]ve nelingvističke institucionalne činjenice su stvorene i održavaju se u svom postojanju govornim činovima koji imaju isti logički oblik kao Deklaracije. / Našao sam tri načina na koji ovaj opći princip može biti proveden. Na prvi način, tek stvaramo statusne funkcije na ''ad hoc'' osnovama. Pleme, na primjer, čini nekoga svojim vođom jednostavno ga tretirajući kao svog vođu. Drugi oblik provođenja jeste imati stojeću Deklaraciju, konstitutivno pravilo, i ovo je vjerovatno najčešći oblik za napredne složene civilizacije. Treći način je zaista poseban slučaj drugog, i to kada imamo konstitutivno pravilo koje ne zahtijeva bilo kakvu istinsku osobu ili predmet nad kojim pravilo operira, već jednostavno stvara entitet Deklaracijom. Konstitutivna pravila te treće vrste su tipično Deklaracije koje ovlašćuju druge Deklaracije da stvore institucionalne činjenice." (''Ibid.'') *[[Ludwig Wittgenstein]] **"1.[[Svijet]] je sve što je slučaj. ::1.1 Svijet je cjelokupnost činjenica, ne stvari. ::1.11 Svijet je određen činjenicama i time što su to sve činjenice. ::1.12 Jer, cjelokupnost činjenica određuje šta je slučaj i, također, šta sve nije slučaj. ::1.13 Činjenice u logičkom prostoru jesu svijet. ::1.2 Svijet se raspada na činjenice." (''[[Tractatus Logico-Philosophicus]]'') *[[Mark Twain]] **"Moraš dobro poznavati činjenice prije nego ih hoćeš izvrnuti naopačke." *[[Markus Gabriel]] **"Svijet bez činjenica ne postoji. Čak ni ništavilo ne može vladati bez da postoji činjenica da ništa ne postoji. Kada nema ništa za ručak, to je činjenica i, s obzirom na okolnosti, dosta neugodna. Ništavnost ne postoji. Uvijek postoji nešto što je slučaj, uvijek je nešto istina o nečemu. Ništa i niko ne može umaći činjenicama. Nije bitno koliko je svemoguć Bog, čak ni Bog ne može pobjeći činjenicama, jer naposljetku bila bi činjenica da on/ona/ono jeste Bog, a ne ništa." (''[[Zašto svijet ne postoji]]'') *[[Willem Adolph Visser 't Hooft]] **"Ljudi nisu mogli naći mjesta u svojoj svijesti za takav nezamisliv užas; nisu imali mašte, kao ni [[hrabrost]]i da se suoče s njim. Moguće je živjeti u sumraku između znati i ne znati. Moguće je odbijati potpuno suočenje s činjenicama kada se [[čovjek]] osjeća nesposobnim da se suoči sa implikacijama tih činjenica." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} j4sjnp35i0qavgojknckyk3oueg5aoy 0 2999 52200 50901 2014-04-15T18:21:07Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 19 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q146]] 52200 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== [[File:Oczy kota domowego -Aw58-.JPG|thumb|Mačka]] *Film ''[[Mačke i psi]]'' **'''Gs. Tinkles''': "Mačke su zakon!" *[[Mark Twain]] **"Od svih Božjih stvorenja, samo se jedno ne može potčiniti i vezati na uzicu. To stvorenje je mačka. Kada bi se čovjek mogao ukrstiti sa mačkom to bi njega unaprijedilo ali bi unazadilo mačku." **"- Slušaj, Jime, govori li mačka kao što govorimo mi? ::- Ne, mačka ne govori. ::- Dobro, a krava? ::- Ne, ni krava ne govori. ::- A govori li mačka kao krava, ili krava kao mačka? ::- Ne, ne govori. ::- Prirodno je i pravo da svaka od njih govori drugačije, je li? ::- Razumije se. ::- I zar onda nije prirodno i pravo da mačka i krava govore drugačije nego mi? ::- Sasvim je tako. ::- Dobro, a zašto onda ne bi bilo prirodno i pravo ako jedan Francuz govori drugačije nego mi? Odgovori mi na to! ::- Je li mačka isto što i čovjek, Huck? ::- Nije. ::- Dobro, onda mačka i ne može da govori kao čovjek. Je li krava isto što i čovjek! - je li krava isto što i mačka? ::- Ne, ona nije ni jedno ni drugo. ::- Dobro, onda krava ne može da govori ni kao čovjek ni kao mačka. A je li Francuz čovjek? ::- Jeste. ::- E lijepo! Zašto onda ne govori kao čovjek? Dovraga! Reci ti meni to." (''[[Doživljaji Huckleberry Finna]]'') *[[Muhammed]] **"Neka [[žena]] je kažnjena zbog mačke zato što ju je zatvorila i nije je pustila dok nije uginula. Zbog toga je ušla u ''Vatru''. Nije je nahranila niti napojila kada ju je zatvorila niti ju je pustila da jede insekte i životinje sa zemlje." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1503.) == Poslovice == *[[Bengalske poslovice]] **"U bogatom domu i mačka je važna osoba." [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Životinje]] {{Wikipedia}} ov10sqbx187obbxhru94heff3qez447 0 3000 29154 21803 2007-03-23T19:38:32Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29154 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *"Od svih Božjih stvorenja, samo se jedno ne može potčiniti i vezati na uzicu. To stvorenje je mačka. Kada bi se čovjek mogao ukrstiti sa mačkom to bi njega unaprijedilo ali bi unazadilo mačku." - [[Mark Twain]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] q7ukahnjd3vtoa5l5czfokgbmwq4wxa 0 3001 58321 28828 2017-11-29T10:38:55Z 77.238.205.176 /* Poslovice */ 58321 wikitext text/x-wiki ----------- == Citati == *[[Albert Camus]] **"Onaj koji očajava zbog događaja je kukavica, ali onaj koji se uzda u ljudsku sudbinu je budala." *[[Fernandel]] **"Ko prizna da je kukavica taj je hrabar." *[[George Farquhar]] **"Samo kukavice se usuđuju uvrijediti ženu." *[[Jean-Paul Sartre]] **"Svagda za kukavicu postoji mogućnost da više ne bude kukavica, a za heroja da prestane biti heroj." *[[Jovan Dučić]] **"Čovjek koji nije hrabar ne može biti ni pošten, jer za poštenje su potrebne žrtve kakve kukavica ne umije da podnese, a potrebna je i velikodušnost koju on ne može razumijeti." **"Ljudi koji mrze to su najpre glupaci, zatim kukavice, ali nikad heroji." *[[Kahlil Gibran]] **"Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nježnost kukavnost. A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a šutnja neznanje." *[[Mahatma Gandhi]] **"Tamo gdje se mora birati između kukavičluka i nasilja, ja sam za [[nasilje]]." *[[Mark Twain]] **"Postoji nekoliko dobrih načina kako ćemo se odbraniti od iskušenja, ali najsigurniji je kukavičluk." *[[Paulo Coelho]] **"Sigurno je lakše otrpjeti uvredu ne uzvrativši je, nego skupiti hrabrost da uđeš u sukob s jačim, uvijek možemo reći da nas bačeni kamen nije pogodio, a tek noću-dok supružnik ili sustanar spava-tek noću potajice oplakati naš kukavičluk." (''[[Demon i gospođica Prym]]'') *[[Ugo Foscolo]] **"Nije kukavica čovjek koga nosi nesavladiv vir velike rijeke, nego onaj koji - iako ima snage da se spasi - to ne iskoristi." **"Zar je ovaj kukavica jer je klonuo, dok je onaj koji trpi heroj? Međutim je ljubav prema životu tako jaka da se prvi više borio da ne bi klonuo nego drugi da bi trpio." == Poslovice == Merhaba ashabe, zar je tebi dobar put da sebi moralno ostetis mozak udaranjem nekog? == Također pogledajte == *[[Hrabrost]] *[[Strah]] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] sg72l5ic6z7oz7udxvj3eliy7uh9er1 0 3002 29171 24201 2007-03-23T19:38:41Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29171 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Adolf Hitler]] **"Ni u jednom domu zastupnika, ni u jednom senatu nema mjesta glasanju. To su institucije za rad, a ne mašine za glasanje. Pojedini član ima savjetodavni glas, ali nikad odlučujući. Odlučujući glas imaju samo odgovorni predsjednici." (''[[Moja borba]]'') *[[Mark Twain]] **"Samo predsjednici, urednici i ljudi sa pantljičarom imaju pravo da se potpisuju sa ''mi''." *[[Napoleon Bonaparta]] **"Srce jednog državnika treba da bude u glavi." *[[Zaim Muzaferija]] **"...prosvjeta nikad nije plaćena prema onome koliko se od nje očekuje da odgaja buduće naše predsjednike i generale." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 5gmnubdevnie6ac6hkp3eotfcyyopou 0 3003 7895 2006-02-08T19:45:02Z Zumbulka~bswikiquote 10 7895 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Gilbert Keith Chesterton]] quefb617ki9v9ljfscwioizkixv1lrl 0 3004 51508 42762 2014-04-13T16:20:20Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 16 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q207333]] 51508 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Arthur Schopenhauer]] **"Čast je, objektivno gledano, mišljenje drugih o nama, a subjektivno, naš strah od tog mišljenja." *[[Anton Pavlovič Čehov]] **"Čast se ne može oduzeti, ona se može samo izgubiti." *[[Gracian]] **"Ništa ne može tako probuditi častoljublje kao zvuk tuđe slave." *[[G. K. Chesterton]] **"Čast je luksuz za aristokrate, ali je neophodan za njihove sluge." *[[Georges Clemenceau]] **"Čast onima koji ne obaraju oči pred sudbinom." *[[Katharine Hepburn]] **"Želite li zadržati neokaljanu čast, ne smijete se srozati na prljave postupke. Učinite li to jednom, sljedeći put srozat ćete se mnogo lakše." *[[Marcel Pagnol]] **"Čast je poput šibice, može se iskoristiti samo jednom." *[[Meša Selimović]] **"Ništa nemam osim uvjerenja da sam častan, ako i to izgubim, biću ruševina." (''[[Derviš i smrt]]'') *[[Nicolas Boileau]] **"Čast je kao otok strmenit, kao litica bez žala; ko s njega jednom siđe, ne može više da se vrati." *[[Ovidije]] **"Naše je doba odista zlatno: po zlatu dolazi i najviša čast, zlatom se stječe [[ljubav]]. Da i ti sam, Homere, dođeš - svim muzama praćen - a ne doneseš ništa, ići ćeš i ti, Homere, van." *[[Voltaire]] **"Čast je dijamant na prstenu kreposti." **"Malo je izgubljeno, ako je čast spašena." *[[Winston Churchill]] **"Lijepo je biti častan, ali je vrlo važno biti u pravu." == Poslovice == *[[Korejske poslovice]] **"Častohlepan misli da je nebo njegova kapa." *[[Latinske poslovice]] **"Bolje je biti [[siromah]] časno nego bogat nepravedno." **"Čast ima svoj teret." **"Časti mijenjaju običaje." *[[Njemačke poslovice]] **"Gdje se čast kupuje novcem, ona traje dok novaca ima." *[[Portugalske poslovice]] **"Bolje je čast zasluživati, a ne imati je, nego je imati, a ne zaslužiti je." *[[Španske poslovice]] **"Čast i korist ne stanuju pod istim krovom." **"Čast i novčanik ne daj u ruke mlade žene." *[[Talijanske poslovice]] **"Čast je osjetljiva roba, ko njome rukuje, brzo se uprlja." **"Žena bez časti nikada nije ni bila lijepa." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} alk1wy5mppjarycwlzkk2gk63764cn6 0 3005 54904 42743 2015-08-03T19:17:43Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q134737]] na [[d:|Wikidati]] 54904 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *"Čast je luksuz za aristokrate, ali je neophodan za njihove sluge." - [[G. K. Chesterton]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] [[de:Aristokratie]] [[es:Aristocracia]] [[it:Aristocrazia]] 7tkutdqv86isa9czdhl224gbdr143e2 0 3006 54905 48416 2015-08-03T19:17:54Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513179]] na [[d:|Wikidati]] 54905 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *"Čast je luksuz za aristokrate, ali je neophodan za njihove sluge." - [[G. K. Chesterton]] *"Slugo moj dobri i vjerni! U malome bio si mi vjeran, nad mnogijem ću te postaviti; uđi u radost gospodara svojega." - [[Isus Krist]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 79twy5a8a84lta6luef0ccl6ir46np9 0 3007 58690 58687 2019-02-17T21:27:38Z نوفاك اتشمان 1245 Poništena izmjena 56377 korisnika [[Special:Contributions/2A02:2788:44:1D12:65F3:2408:B37E:64BA|2A02:2788:44:1D12:65F3:2408:B37E:64BA]] ([[User talk:2A02:2788:44:1D12:65F3:2408:B37E:64BA|razgovor]]) 58690 wikitext text/x-wiki == Citati == *[[Dobar posao u Italiji]] **'''John Bridger''': "Znaš Charlie, postoje dvije vrste lopova na svijetu: oni koji kradu da obogate svoje [[život]]e, i oni koji kradu da definišu svoje živote. Nemoj biti ovaj drugi. Radi toga češ propustiti ono što je stvarno važno u ovom životu." *[[G. K. Chesterton]] **"Lopovi poštuju posjede. Oni samo žele da taj posjed postane njihov da ga više mogu cijeniti" *[[Goethe]] **"Ludaci su najštetniji lopovi! Ukradu vam [[raspoloženje]] i vrijeme" *[[Honoré de Balzac]] **"Lopov počinje time što predstavlja da laž naliči na istinu, a završava time što [[istina]] naliči na laž." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} kjgbbfvvshe32fymcobjvf6sd0orin1 0 3008 59209 59143 2020-02-28T22:37:53Z 85.170.148.37 Pagnol Harcourt 1948.jpg 59209 wikitext text/x-wiki [[File:Pagnol Harcourt 1948.jpg|thumb|Marcel Pagnol, 1948]] '''Marcel Pagnol''' (28. februar 1895 - 18. april 1974), francuski pisac ----------- *"[[Čast]] je poput šibice, može se iskoristiti samo jednom." [[Kategorija:Francuski pisci|Pagnol,Marcel]] {{Wikipedia}} mujhvs22wn38c48c56p6pf9ykbok5n6 0 3009 51711 46254 2014-04-14T21:42:36Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 15 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q171730]] 51711 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Georges Clemenceau |slika=[[Slika:Clemenceau.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''francuski novinar, političar i državnik'' |datum rođenja= 28. septembar 1841. |mjesto rođenja= |datum smrti= 24. novembar 1929. |mjesto smrti= }} * "[[Čast]] onima koji ne obaraju oči pred sudbinom." * "[[Novinar]]i su kao i žene: ljubavnice koje ništa ne traže, a najviše koštaju." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski novinari|Clemenceau,Georges]] [[Kategorija:Francuski političari|Clemenceau,Georges]] 8gwzhu7bfyyqdd7zravu32pq2apuv4a 0 3010 51328 48381 2014-04-12T07:50:23Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 13 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q1889]] 51328 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *"Diplomat je onaj koji dvaput dobro razmisli prije nego ništa ne kaže." - [[Winston Churchill]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] op6kunafkfg503z8477mufp43x2kkod 0 3011 54906 53272 2015-08-03T19:18:04Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 4 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q52946]] na [[d:|Wikidati]] 54906 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Antoine de Saint-Exupéry]] **"Govor je izvor svih nesporazuma." (''[[Mali princ]]'') *[[Charles Caleb Colton]] **"Kad nemaš ništa za reći, ne govori." *[[Hannah Arendt]] **"[[Život]] bez govora i bez djelovanja [...] bukvalno je mrtav za svijet; prestao je biti život čovjeka jer se više ne proživljava među ljudima. / Sa riječju i djelom mi se umetamo u ljudski svijet, i to umetanje je poput drugog rođenja, u kojem mi potvrđujemo i preuzimamo na sebe golu činjenicu našeg izvornog fizičkog izgleda. To umetanje nije prisiljeno na nas nuždom [...] i nije podstaknuto korisnošću [...] Možda je stimulirano prisustvom drugih čijem se društvu želimo priključiti, ali nikada nije uslovljeno njima; njegov impuls proizilazi iz početka koji je došao na svijet kada smo rođeni i kojem odgovaramo počinjanjem nečeg novog na našu sopstvenu inicijativu." (''[[Ljudsko stanje]]'') *[[John Maxwell Coetzee]] **"Michaels, ''govori'' (...) Uvidjet ćeš koliko je lahko govoriti, samo ''govori''. Slušaj me, slušaj s kakvom lahkoćom ovu sobu ispunjavam riječima. Poznajem ljude koji mogu govoriti cijele dane da se ne umore, koji riječima mogu ispuniti svjetove (...) Čovječe, pruži sebi malo tvarnosti, jer ćeš proći kroz život potpuno neprimijećen. Bit ćeš samo broj u retku, kad će na kraju rata naveliko zbrajati kako bi izračunali razlike, i ništa više. A ne želiš biti jedan od nestalih, nije li tako? Želiš živjeti, zar ne? Pa onda, govori, neka se čuje i tvoj glas, ispričaj svoju priču! Slušamo te!" (''[[Život i doba Michaela K.]]'') **"Po njegovom mišljenju, koje čuva za sebe, porijeklo govora leži u pjesmi, a porijeklo [[Pjesma|pjesme]] u nužnosti da se zvukom ispuni prevelika i praznjikava ljudska duša." (''[[Sramota (Coetzee)|Sramota]]'') *[[Pauline Frederick]] **"Kada muškarac ustane da govori, ljudi ga obično prvo slušaju pa tek onda gledaju. Kod žena je drugačije. Njih prvo ljudi pogledaju, pa ako im se svidi to što vide, tek onda slušaju." *[[Seneka]] **"Velika je stvar znati pravo vrijeme govora i šutnje." *[[William Shakespeare]] **"Ne pokazuj sve što imaš, niti govori sve što znaš." *[[Winston Churchill]] **"Govor bi trebao biti poput ženske suknje: dovoljno dugačak da bi pokrio temu, a dovoljno kratak da bi bilo zanimljivo." == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **Prouči ono što se govori, a ne onoga ko govori. *[[Francuske poslovice]] **"Misli što hoćeš, govori što moraš." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} [[en:Speeches]] rcck3fb3viiiwk9d0249pg0napf0doc 0 3012 52490 48312 2014-04-21T16:39:04Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52490 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Bernard Shaw]] **"Kritiku nekog je najpogodnije činiti pred ogledalom." *[[Ivan Sergejevič Turgenjev]] **"Ja sam spreman složiti se s vama kad mi navedete barem jednu ustanovu u našem suvremenom životu, obiteljskom ili društvenom, koja može podnijeti posvemašnju i nepoštednu kritiku." (''[[Očevi i djeca]]'') *[[Konstantin Sergejevič Stanislavski]] **"Svako može kritizirati, ali samo stručnjak zna hvaliti." *[[Pauline Kael]] **"Kritika je jedini nezavisni izvor informacije. Ostalo je reklamiranje." *[[Ralph Waldo Emerson]] **"Kritika ne smije biti zlovoljna i razorna. Goli noževi i čupanje korijenja; kritika mora usmjeravati, poučavati, nadahnjivati." *[[Winston Churchill]] **"Ne zamjeram kritici čak ni kada se zbog oštrine za neko vrijeme rastaje sa stvarnošću." == Poslovice == == Također pogledati == *[[Kritičar]] [[Kategorija:Tema]] 21vnuqj57v8up37fp4026q6i5fycx5l 0 3013 54907 41701 2015-08-03T19:18:14Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513325]] na [[d:|Wikidati]] 54907 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *"Neprekidan trud, a ne snaga i inteligencija, je ključ da otključamo naše mogućnosti." - [[Winston Churchill]] *"Potrudite se da dobijete ono što volite, jer će vas inače prisiliti da volite ono što dobijete." - [[Bernard Shaw]] *"Svako želi biti neko. Niko se ne želi potruditi oko toga." - [[Goethe]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] igpe6q9b14edkaow4c48ae4u19mbt65 0 3014 52834 52449 2014-04-29T10:11:50Z 94.253.149.217 52834 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Lao Tse]] **"Poznavati druge je inteligencija; poznavati sebe je prava mudrost. Kontrola drugih je snaga; kontrola sebe samog je prava moć." *[[Winston Churchill]] **"Neprekidan trud, a ne snaga i inteligencija, je ključ da otključamo naše mogućnosti." *[[Fjodor Dostojevski]] **"Ako si se zaputio prema cilju i putem počeo zastajkivati da kamenom gađaš svakoga psa koji zalaje na tebe, nikada nećeš stići na cilj." *[[Jorge Luis Borges]] **"Ono što ga je zadivilo (znam) nije bila ljepota svega toga, već nešto što bi zadivilo i nas kao neki složeni mehanizam čiju funkciju ne znamo, ali naziremo da se u njegovoj shemi krije besmrtna inteligencija." (''[[Priča o ratniku i zatvorenici]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} rzg1z3kgc9avr8urz9pz0gbtx3qwjnf 0 3015 52835 28998 2014-04-29T10:15:55Z 94.253.149.217 52835 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Bill Cosby]] **"Ne znam ključ za uspjeh, ali ključ za neuspjeh je kada pokušavamo svakoga zadovoljiti." *[[Cindy Crawford]] **"Neuspjeh je sve ono što niste ni pokušali" *[[Gustave Flaubert]] **"Ništa tako ne [[poniženje|ponizuje]] čovjeka koliko to što vidi da budale uspijevaju u stvarima u kojima je on doživio neuspjeh." *[[Lao Tse]] **"Ako si pažljiv na kraju kao na početku, spriječit ćeš neuspjeh." *[[Margaret Thatcher]] **"Neuspjeh? Takva mogućnost uopće ne postoji" *[[Thomas Alva Edison]] **"Nemir je nezadovoljstvo, a nezadovoljstvo je prvi korak ka napretku. Pokažite mi sasvim zadovoljna čovjeka i pokazat ću vam neuspjeh." *[[Winston Churchill]] **"Uspjeti znači prihvaćati neuspjeh za neuspjehom ne gubeći entuzijazam." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] ahnnkb12kbs506mnz6wtmg5r881lwxm 0 3016 54908 42812 2015-08-03T19:18:23Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 4 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q12772277]] na [[d:|Wikidati]] 54908 wikitext text/x-wiki ------ == Citati == *"Uspjeti znači prihvaćati neuspjeh za neuspjehom ne gubeći entuzijazam." - [[Winston Churchill]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 8gvrgre1zx53uem05mhakxq8kfx2fdu 0 3017 58164 57333 2017-09-10T16:31:15Z Harač 23 /* Citati */ 58164 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Abdulah Sidran]] **"Preživjeće samo riječi ::- one što ih nikad nismo izgovorili - ::i po njima će, o čudo, ::dugo da se pamti naš boravak ovdje." (''U pustu maglinu'') *[[Aleksandar Hemon]] **"Peterov ispad, koliko god bio šokantan, meni je savršeno imao smisla - on ne samo da je osuđivao traćenje riječi, nego mu se gadila moralna letargija s kojom su te riječi protraćene. Njemu, kojem je kost izmještenosti zauvijek zapela u grlu, bilo je neprihvatljivo da neko može pričati ni o čemu kad postoji stalna nestašica riječi za sve užasne stvari koje se dešavaju u svijetu. Bolje je šutjeti nego govoriti što nije bitno. Čovjek mora pokušati zaštititi od navale protraćenih riječi ono tiho mjesto duboko u sebi gdje je moguće logično poredati sve figure, gdje tvoji protivnici poštuju pravila, gdje, čak i ako ti ponestane opcija, još uvijek postoji način da poraz preokreneš u pobjedu." (''Ibid.'') **"Kao i Ella, i ja sam se zatekao s viškom riječi čije je bogatstvo uvelike nadilazilo patetične okvire moje biografije. Trebao mi je narativni prostor u koji ću se proširiti; trebalo mi je više živótâ; i meni je trebao još jedan komplet roditelja i neko ko nisam ja, da umjesto mene ima metafizičke izljeve bijesa i baca se po podu. Iako sam svoje avatare kuhao u supi od svog promjenljivog sopstva, oni nisu bili ja - oni su radili ono što ja nisam htio ili mogao." (''Ibid.'') *[[Alexander Pope]] **"Riječi su poput listova, i ondje gdje ih je najviše, rijetko se pod njima nađe mnogo plodova [[razum]]a." *[[Antun Radić]] **"Nikakve lijepe riječi ne mogu da skinu primljene batine." *[[Camillo Cavour]] **"Možete spriječiti da se čuju moje riječi, ali ne možete spriječiti da se čuje [[istina]]." *[[Chuang Tzu]] **"Ne znači da je pas dobar ako glasno laje. Isto tako ne znači da je čovjek dobar ako je vješt s riječima." *[[Confucius]] **"Veliki Čovjek želi biti spor na riječima, ali brz na djelu." *[[Blaise Pascal]] **"Onaj ko govori samo lijepe riječi ima loš karakter." *[[Biblija]] **"Gospod daje riječ; glasnika veliko je mnoštvo." (''Psalmi'', 68:11) *[[David Brin]] **"Ponekad bujica tuđih riječi zamara. On se pita - da li bi ovi narodi imali manju sklonost ka međusobnoj borbi ako bi manje pričali, a više gledali i slušali?" (''[[Obala beskraja]]'') *[[Enes Kišević]] **"Riječi su samo sjena mojih doživljaja, a [[Jezik|jezici]] samo služe da se ljudi ne razumiju njima. Grijeh je svakodnevno prolaziti kroz svjetlost a nemati ništa od M tajna Sta je rijec. Rijec je losa stvar ljudi od nje se osjecaju kao gubitnici jer su uvredili onog koga vole .Nikad nemojte uvredjivati druge .Rijec je ogledalo duse to je istina nikad nemoze da se covjek promeni skroz.😗😙😚 *[[Friedrich von Schiller]] **"Iz riječi nekog čovjeka može se, istina, saznati kakvim on želi da ga smatraju, ali to što on zaista jest, moramo nastojati pogoditi iz mimike što prati njegove riječi i crta lica, dakle pokreta koje on ne želi." *[[Horacije]] **"Izgovorena riječ ne može se vratiti." *[[Irfan Horozović]] **"Riječ nikad ne umire. Rukopisi ne gore. Ponekad je mrak toliko dubok da ga samo blijesak riječi može osvijetliti. Riječ se reinkarnira u [[čovjek]]u. I to je korijen svega." *[[Isabel Allende]] **"Riječi ne mogu da se izbrišu pošto se jednom izgovore." (''[[O ljubavi i sjenci]]'') *[[Jerome David Salinger]] **"Ako postoji riječ koju mrzim, onda je to moćno! Kako lažno zvuči!" (''[[Lovac u žitu]]'') *[[Jorge Luis Borges]] **"''Kada se približi kraj'', napisao je Kartafilus, ''nema više slika sjećanja; ostaju samo riječi''. Riječi, riječi pomjerene i izobličene, tuđe riječi, bile su bijedna milostinja koju su mu ostavili časovi i vijekovi." (''[[Besmrtnik (Borges)|Besmrtnik]]'') *[[Konfučije]] **"Zbog jedne riječi čovjeka često smatraju mudrim, a zbog jedne riječi često ga smatraju glupim. Uistinu moramo dobro paziti što govorimo." *[[Lao Tse]] **"Onaj koji odmah svakom odobrava rijetko će kad moći kazati vlastitu riječ." **"Dobrota u riječima stvara povjerenje. ::Dobrota u mislima stvara dubinu. ::Dobrota u davanju stvara ljubav." *[[Martin Heidegger]] **"...težimo ponovo osvojiti nenarušenu snagu imenovanja pripadnu jeziku i riječi; jer riječi i jezik nisu neke ljuske u koje se stvari pakiraju samo zbog usmenog i pisanog općenja. U riječi, u jeziku, stvari tek postaju i jesu." *[[Miroslav Krleža]] **"Riječi... spajaju ljude kao mostovi, stvarajući u isto vrijeme između čovjeka i čovjeka nepromostivosti vrlo često dublje od najmračnijega ponora." *[[Napoleon Bonaparta]] **"Da bismo održali svoju riječ, najbolje je da je nikada ne dajemo." *[[Pitagora]] **"Najstarije i najkraće riječi "da" i "ne" zahtjevaju najviše razmišljanja." *[[Spencer Johnson]] **"Jedan od nepovoljnih uticaja vina je da čovjek pijući počne zamjenjivati misli riječima." *[[Stanisław Jerzy Lec]] **"Onome koji šuti nemoguće je oduzeti riječ." **"Tek kada se iscrpe sve riječi, [[čovjek]] počinje razgovarati s čovjekom." *[[Stendhal]] **"Riječ je data čovjeku da sakrije svoju misao." *[[William Shakespeare]] **"Te riječi su britva ranjenom [[Srce|srcu]] mom." (''[[Tit Andronik]]'') *[[Zuko Džumhur]] **"Samo se slike dugo pamte, a riječi već sutradan promijene svoj red." == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Četiri se stvari ne mogu vratiti: izgovorena riječ, izbačena strijela, protekli život i propuštena prilika." **"Čovjek je gospodar riječi koje nije izgovorio, ali je rob onih riječi koje su mu izmakle." *[[Engleske poslovice]] **"Kad vino tone, riječi plivaju." *[[Madagaskarske poslovice]] **"Hrđave su riječi kao blato na obući: svako želi da ih se što prije otrese." *[[Njemačke poslovice]] **"Šta vrijede debele riječi kad je kuhinja mršava." *[[Portugalske poslovice]] **"Kako vino ulazi, tako riječi izlaze." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} i3wavezgyrz8xt7tx6rqtak7i96rcco 0 3018 51841 48040 2014-04-15T02:17:16Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 10 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q36963]] 51841 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== ==Narodne poslovice== *[[Portugalske poslovice]] **"Ko se upusti u lov, politiku i ljubav, neće izići kada to želi." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} ah7tra0idlxxt3e18cbhez4jhsb5dmm 0 3019 54910 43665 2015-08-03T19:18:43Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512212]] na [[d:|Wikidati]] 54910 wikitext text/x-wiki ----------- == Citati == *[[Anatole France]] **"Milostinja jednako ponizuje onoga koji je prima i onoga koji je daje." == Poslovice == *[[Latinske poslovice]] **"Bolja je zavist nego milostinja." [[Kategorija:Tema]] [[pl:Dobroczynność]] t96jde2b823p71pi04v74h02gmxgp5r 0 3020 52001 48385 2014-04-15T07:26:03Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 18 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q60227]] 52001 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Biblija]] **"I svaki svećenik svaki dan služi i iste žrtve mnogo ::puta prinosi, koje nikad ne mogu oduzeti grijeha;" (''Poslanica Hebrejima'', 10:11) *[[Blaise Pascal]] **"Postoje samo dvije vrste ljudi: s jedne strane pravednici koji se smatraju griješnicima, a s druge griješnici koji se smatraju pravednicima." *[[Henry David Thoreau]] **"Ne možemo bez svojih grijeha; oni su glavni put naše vrline." *[[Hermann Hesse]] **"Svaki grijeh već u sebi nosi [[milost]], sva mala djeca imaju u sebi već starca, sva dojenčad smrt, svi umirući vječni [[život]]." (''[[Siddhartha]]'') *[[Isabel Allende]] **"U [[Molitva|molitvi]] i naporima naći ćete utjehu za grijehe. Nisam ovdje da liječim zdrave, nego da pazim bolesne." (''[[Eva Luna]]'') *[[Mistična rijeka|Mistična rijeka (film)]] **"Mi pokopavamo naše grijehe, mi ih pročišćavamo" (''reklamna rečenica'') *[[Muhammed]] **"Muslimanu je dužnost da sluša i pokorava se, i u onome što voli i u onome što prezire, sve dok se ne naredi grijeh. kada se naredi grijeh, onda nema ni slušanja ni pokoravanja." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1226.) *[[Oscar Wilde]] **"Ništa nije grijeh osim gluposti." *[[Victor Hugo]] **"Sve što je zemaljsko, podložno je grijehu. Grijeh nosi [[svijet]]." (''[[Jadnici]]'') *[[William Shakespeare]] **"[[Čovjek]] sam protiv koga više su ::Griješili nego što griješio je sam." (''[[Kralj Lir]]'') *[[Elvan Gazdić]] **" Ako Bog prašta grijehe čovjeku koji plače, lije suze, ja bih da plačem čitav život..." == Poslovice == *[[Armenske poslovice]] **"U [[bogataš]]a veliki plašt sve grijehe prekriva." *[[Grčke poslovice]] **"Često cijeli grad mora platiti grijeh jednog zlobnika." *[[Latinske poslovice]] **"Dobri ljudi mrze grijeh iz ljubavi prema vrlini." ==Također pogledajte== [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 3sh069bts20qfce4a57bi4ckeasaoq5 0 3021 54911 48310 2015-08-03T19:18:53Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 3 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16511985]] na [[d:|Wikidati]] 54911 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Benjamin Franklin]] **"Pametan dobije više koristi od neprijatelja nego glup od prijatelja." == Poslovice == *[[Španske poslovice]] **"Čast i korist ne stanuju pod istim krovom." [[Kategorija:Tema]] 4g2dx3ky3mi1ldtri7nw8g7fyp6efbc 0 3022 57483 50947 2017-01-11T19:37:44Z Harač 23 /* Citati */ 57483 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Carl Wellman]] **"Ustavne konvencije su običajni načini djelovanja od zvaničnika u pravnom sistemu, koje se općenito uzimaju kao moralno, ali ne nužno i pravno, zahtjevane. Iako kao način funkcionisanja, one su nepisana pravila, one se mogu svesti u pisanje od strane naučnika koji opisuju neki sistem ustavnog prava, u tvrdnje koje čine članovi vlade, ili čak kada se ističu u zakonima. Ipak, nema kanoničkih formulacija ustavnih konvencija kao takvih tako da ne sačinjavaju pravno autoritativne tekstove pravnog sistema [...] Međutim, oni su pravila društvene prakse i kao takva čine suštinski dio ustavnog prava kao stvarnog prava, jer regulišu vršenje pravnih ovlaštenja zvaničnika koji primjenjuju tekstove koji su pravno autoritativni. Oni tipično ograničavaju diskreciju zvaničnika u vršenju široko postavljenih ovlaštenja dodjeljenih im kroz pravne tekstove ustavnog prava." (''[[Ustavna prava]]'') *[[Friedrich Nietzsche]] **"U stvarima gdje ne zapovijeda nikakav stari običaj nema ćudorednosti; a što je život manje određen starim običajima, to je manje okružje ćudorednosti." (''[[Misli o moralnim predrasudama]]'') **"Stari običaj je viši autoritet kojem se čovjek pokorava ne zato što zapovijeda nešto za nas korisno nego stoga što zapovijeda." (Ibid.) *[[Gustav Radbruch]] **"Običaj se ne može koordinirati s drugim kulturnim pojmovima, on nema svoje mjesto u sistemu kulturnih pojmova [on se] prema pravu i moralu ne nalazi u sistematskom, nego Historijskom odnosu. On predstavlja zajednički prethodni oblik u kome su pravo i moral sadržani još nerazvijeni i nerazdijeljeni..." (''[[Filozofija prava]]'') **"Suprotno 'starom dobrom običaju', 'fini običaj' više nije narodni običaj, nego staleški običaj; običaj je bio 'seoski', pristojnost je 'gradski običaj'; običaj je bio 'seljački', učtivost je 'dvorski običaj'; običaj je bio stvar 'zajednice', konvencija je stvar 'društva' ili, bolje reći, 'visokog društva' (građanskog društva). Običaj je spajao narod, konvencija ga razdvaja. Konvencija je izraz za volju i sposobnost čovjeka da bude smatran pripadnikom određenog višeg društvenog sloja, masonski pozdrav posvećenih, koji se odmah mijenja čim neposvećeni saznaju za njega i upotrijebe ga." (Ibid.) *[[John Gardner]] **"Stvaranje običajnog prava zahtjeva višestruko djelovanje od višestrukih činilaca. Mora postojati široko rasprostranjena konvergencija djelovanja prije nego što budemo imali običaj, i stoga prije nego što budemo imali običajno pravo. Ono što se ne zahtijeva jeste bilo kakva vrsta zajedničke agencije, bilo kakva vrsta timskog rada po modelu orkestra ili parlamenta. Zajednička agencija je moguća samo kada su njegovi učesnici svjesni djelovanja drugih, i kada namjeravaju da njihova djelovanja doprinesu istom projektu kao djelovanja drugih. U slučaju parlamenta, to je način na koji namjera da se stvori pravo dobija svoj oblik: različiti članovi i zvaničnici parlamenta ne hodaju zajedno predvorjima parlamenta sasvim slučajno. Oni to čine sa sviješću da to drugi čine i namjeravaju da njihova djelovanja doprinesu, zajedno sa djelovanjima drugih, u stvaranju prava. Običaj je drugačiji. Učesnici u običaju, kako kažemo, nekada djeluju sa namjerom da slijede društveno pravilo (da učine gotovu stvar). Ali njihove namjere nisu zajedničke namjere. One su samo namjere u zajednici. One ne zahtijevaju međusobnu svijest, niti namjeru da se učestvuje u zajedničkom projektu. I ponekad - kada je običaj konstituiran društvenom navikom - čak se ni namjera u zajednici ne zahtijeva. Dovoljno je da se ponašanje konvergira, ne bitno koji su razlozi [...] [H]artova poenta je bila u tome da je drugačija vrsta prava potrebna prije nego što je zakonodavno pravo moguće. Ono je potrebno da stvori pravne institucije tog tipa da može donositi nedelegirano zakonodavstvo. To običajno pravo nije djelovanje mnogih koji rade kao jedan. To je rad mnogih koji djeluju kao mnogi. Oni stvaraju novo pravo kolektivno kao slučajnu nuspojavu njihovih pojedinačnih napora da slijede pravo kako jeste. Svako namjerava u svom slučaju da slijedi pravilo priznanja, ne da ga promijeni." (''[[Pravo kao skok u vjeru]]'') *[[Rabindranath Tagore]] **"(...) Gdje se bistra struja razuma ne gubi u pustoj pješčari mrtvih običaja (...)" (''[[Gitandžali]]'') *[[Vaso Pelagić]] **"Pravedne i nepravedne uredbe, pametni i budalasti običaji zavise od pameti ili od gluposti ljudskoga društva." == Poslovice == *[[Latinske poslovice]] **"Časti mijenjaju običaje." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} hrmp72ljraxnptf3q838zcfizt7n6ye 0 3023 51922 48406 2014-04-15T05:01:09Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 7 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q223675]] 51922 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Abbé de La Roche]] **"Ljubav, naročito kod muškarca, lišava pameti one koji je imaju, a daje je onima koji je nemaju." *[[Aleksandar Isajevič Solženicin]] **"Pamet je u nepristrasnosti." *[[Antoine de Rivarol]] **"Biti pametan znači razlikovati istine koje treba reći od onih koje treba prešutjeti." **"Vojvoda može jednu ženu učiniti vojvotkinjom, ali pametan čovjek ne može je učiniti pametnom." *[[Baltasar Gracián y Morales]] **"Teško je uliti pamet onome koji nema volje, a još je teže uliti volju onome koji nema pameti." *[[Blaise Pascal]] **"Pametan [[čovjek]] nikad neće reći da sve [[Znanje|zna]]." *[[François de La Rochefoucauld]] **"Pametnima smatramo samo one koji misle jednako kao i mi." *[[Geoffrey Chaucer]] **"Najučeniji ljudi nisu i najpametniji." *[[Goethe]] **"Pametnom čovjeku je gotovo sve smiješno, mudrome gotovo ništa." **"Pametnom čovjeku ne događaju se sitne gluposti." *[[Jean de La Bruyère]] **"Prava je muka kada čovjek nema dovoljno duha da bi govorio, a ni dovoljno pameti da bi ćutao." *[[Kurt Tucholsky]] **"Prednost pametnih je da oni uvijek mogu glumit idiote. Suprotno je mnogo teže izvesti." *[[Spencer Johnson]] **"Čovjek mora odabrati: ili uzdržljivost i pamet, ili vino i glupost." *[[Vasilij Osipovič Ključevski]] **"Ljudi koji zato što nemaju vlastite znaju cijeniti tuđu pamet, postupaju često pametnije od pametnih koji nemaju tog umijeća." *[[William Shakespeare]] **"Pa lijepo, neka [[Bog]] da pameti onima ::koji je imaju; ko je budala, neka se pomogne ::svojim [[talent]]ima." (''[[Bogojavljenska noć]]'') == Poslovice == *[[Afganistanske poslovice]] **"Dvije stvari čovjek mora imati da bi uspio u životu. Prvo je sreća: to je ono kad se čovjeku pruži povoljna prilika. Drugo je pamet: ona čovjeku omogućuje da iskoristi povoljnu priliku." *[[Japanske poslovice]] **"Pametan čovjek naći će vodu i u pustinji, a budala će kraj rijeke umrijeti od žeđi." *[[Latinske poslovice]] **"Kad je tu bogatstvo, onda i pamet mnogo vrijedi." == Također pogledajte == *[[Mudrost]] *[[Znanje]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 47lgu4iyljv6w4cvvdtluzqsf0ov1m4 0 3024 59224 52021 2020-03-08T11:46:16Z 80.223.94.19 File 59224 wikitext text/x-wiki [[File:Coquelicots bleuets champagne sur loue 006.jpg|thumb|]] == Citati == *[[Jorge Luis Borges]] **"(...) vraća se osijedjelih zalizaka i donosi iz budućnosti uveo cvijet. To je druga verzija Coleridgeove slike. Nevjerovatniji od rajskoj cvijeta ili cvijeta iz sna jest budući cvijet, protuuslovni cvijet čiji atomi sad zauzimaju druga mjesta i još se nisu povezali." (''[[Coleridgeov cvijet]]'') *[[Phil Bosmans]] **"Cvijet treba [[sunce]] da postane cvijet, čovjek ljubav da postane čovjek." *[[Rabindranath Tagore]] **"Cvijet sa tugom gubi latice, ali umjesto njih s radošću očekuje plod." *[[Victor Hugo]] **"Ako si čovjek - vodi ljubav, ako si cvijet - budi mimoza." == Poslovice == *[[Berberske poslovice]] **"Kako je lijep cvijet oleandra, kako je gorak oleandar." *[[Češke poslovice]] **"Na lijepi cvijet i pčela leti." *[[Italijanske poslovice]] **"Jedan cvijet ne čini vijenac." *[[Kineske poslovice]] **"I lijepi cvjetovi lijepi su tek neko vrijeme." *[[Laoske poslovice]] **"Ljubav je najmirisniji cvijet našega kraja." *[[Njemačke poslovice]] **"Najljepši cvjetovi često nemaju mirisa." == Također pogledajte == *[[Biljka]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 40j7kbe1mcoksx76tkm1ueiexxhtk9p 0 3025 22307 7991 2006-10-04T19:02:39Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22307 wikitext text/x-wiki ------- *"Jedan cvijet ne čini vijenac." - [[talijanske poslovice]] [[Kategorija:Tema]] 5oenqb2mn1qcc4tgsbfaoa4ma9gv5z4 0 3026 54912 46022 2015-08-03T19:19:03Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q9635]] na [[d:|Wikidati]] 54912 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Miguel de Cervantes]] **"Usta su bez [[zub]]a što i mlin bez kamena i mnogo više treba cijeniti zub nego dijamant." == Poslovice == *[[Italijanske poslovice]] **"Ko nema novca u novčaniku, treba imati meda u ustima." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] [[de:Lippe]] cte1mnygtopg1wf6so5sda913rg766f 0 3027 59117 58825 2019-12-26T01:59:06Z Chongkian 6960 59117 wikitext text/x-wiki [[File:View across the bay of Naples at night.jpg|thumb|Noć]] == Citati == *[[Dylan Thomas]] **"Noć je sve što se kreće." *[[Ivan Cankar]] **"Lijepa je noć [[čovjek]]u koji zna da će svanuti dan." == Poslovice == *[[Italijanske poslovice]] **"Ko se iz ljubavi oženi, taj po noći uživa, a po danu jadikuje." *[[Kineske poslovice]] **"Čista [[savjest]] ne boji se kucanja noću." *[[Korejske poslovice]] **"Ljubav je za jednu noć kadra sagraditi Kineski zid." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} kamxouubdc43iv1gtk2ga1fhc7cqj9k 0 3028 54913 48324 2015-08-03T19:19:14Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512897]] na [[d:|Wikidati]] 54913 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Buda]] **"Kao što vjetar ne satire stijenu, isto se tako pametni ljudi ne kolebaju pred prijekorom ni pohvalom." == Poslovice == *[[Latinske poslovice]] **"Biti prekoravan u nesreći teže je od same nesreće." [[Kategorija:Tema]] oetfl05a4x09jfftzz6y7bvvfc6yf7a 0 3029 21617 8029 2006-10-04T18:47:45Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21617 wikitext text/x-wiki -------- *"Kad prođe oblak, obično se pojavljuje vedar dan." - [[latinske poslovice]] [[Kategorija:Tema]] r3m9bm010uaqo962rli3zia2b4xemyx 0 3030 29046 21642 2007-03-23T19:37:33Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29046 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *"Suze su poput oluje; poslije njih čovjek je uvijek mirniji." - [[Ivan Sergejevič Turgenjev]] == Poslovice == *"Kormilar se poznaje u oluji." - [[latinske poslovice]] *"Nitijedna velika nepogoda ne traje dugo: koliko oluja ima više snage, toliko je vremenski kraća." - [[latinske poslovice]] [[Kategorija:Tema]] mq7ifdzoxlmrvh7xxblfbos3yr4n60p 0 3031 21212 8031 2006-10-04T18:39:10Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21212 wikitext text/x-wiki ------- *"Kormilar se poznaje u oluji." - [[latinske poslovice]] [[Kategorija:Tema]] cpwyt33izqhojbttg880sljkmhp9gjg 0 3032 35133 28991 2008-10-30T17:27:13Z Pearl 501 35133 wikitext text/x-wiki ------ == Citati == == Poslovice == *[[Kineske poslovice]] **"[[Novac]] ponekad uklanja neprilike, ali ih i stvara." *[[Latinske poslovice]] **"Nikome nije čitav [[život]] bez neprilike." [[Kategorija:Tema]] ohink0qzsjcj0dgw0kequjjpp7z9tfb 0 3033 21554 8042 2006-10-04T18:46:28Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21554 wikitext text/x-wiki -------- *"Nitijedna velika nepogoda ne traje dugo: koliko oluja ima više snage, toliko je vremenski kraća." - [[latinske poslovice]] [[Kategorija:Tema]] 11zmujsbippeiriwrk90miwr891zdjc 0 3034 54914 40666 2015-08-03T19:19:23Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513705]] na [[d:|Wikidati]] 54914 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Epiktet]] **"Ne žalosti čovjeka [[siromaštvo]], već [[želja]]." *[[Marko Aurelije]] **"Nije vrijedno da samoga sebe ražalostim upravo ja koji nikada nisam želio ražalostiti svoga bližnjega." *[[Kahlil Gibran]] **"Što ti je veća radost ili žalost, to ti je manji [[svijet]] u očima." *[[Peter Rosegger]] **"Ako si žalostan, započni ljubiti i odmah ćeš se osjećati bolje." == Poslovice == *[[Indijske poslovice]] **"Na početku čovjekova života stoji neznanje, u zreloj dobi patnja, a u starosti žalost." *[[Latinske poslovice]] **"Ovo je uobičajeno: žalost prati radost." [[Kategorija:Tema]] 1hte882f8hpm5jyldkkfik6lpdj7aet 0 3035 52536 42654 2014-04-21T18:21:09Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52536 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Jakob Wassermann]] **"Dvije su stvari koje nas čuvaju pred očajem, samo dvije stvari: zvjezdano nebo i [[umjetnost]]." *[[Lao Tse]] **"Svijet možemo upoznati a da i ne otvorimo vrata. Smisao neba možemo dokučiti a da i ne pogledamo kroz prozor." *[[Ovidije]] **"Bog je [[čovjek]]u podario uspravan položaj kako bi mogao promatrati nebo i podizati pogled prema zvijezdama." *[[Victor Hugo]] **"Mi smo oboje tako blizu neba, gospođo. Vi zato što ste lijepi, ja - zato što sam star." == Poslovice == *[[Japanske poslovice]] **"Čovjek može vidjeti nebo kroz ušicu igle." **"Ko hoće da nebo izmjeri trskom, nalik je na onoga koji pokušava zemlju probušiti iglom." **"Nebo nema usta, zato nuka čovjeka da govori o njemu." *[[Kineske poslovice]] **"Velika sreća dolazi s neba; mala sreća dolazi od čovjeka." *[[Korejske poslovice]] **"Častohlepan misli da je nebo njegova kapa." *[[Latinske poslovice]] **"Ponekad zagrmi iz vedra neba." [[Kategorija:Tema]] 8v5luc4vx4z276r8z0civm6i51ggqxh 0 3036 59368 54915 2020-06-21T20:01:41Z Vilho-Veli 7122 File 59368 wikitext text/x-wiki -------- [[File:Wall cloud with lightning - NOAA - rotated.jpg|thumb|220px]] *"Ponekad zagrmi iz vedra neba." - [[latinske poslovice]] [[Kategorija:Tema]] nryqs2ll8i7sunz8j20z4mc054lc8uh 0 3037 54916 48320 2015-08-03T19:19:43Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512368]] na [[d:|Wikidati]] 54916 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Arthur Schopenhauer]] **"Budala trči za užicima života i shvata da je prevarena. Mudrac izbjegava nevolje." *[[Biblija]] **"Zato ću se i ja [[Smijeh|smijati]] vašoj nevolji, rugaću se kad ::dođe čega se bojite; ::Kad kao pustoš dođe čega se bojite, i pogibao vaša ::kao oluja kad dođe, kad navali na vas nevolja i muka." (''Poslovice'', 1:26) *[[Branko Ćopić]] **"Gdje su među ljudima granice? Nema u [[čovjek]]u ni Vlaha ni Turčina. Postoji samo golema ljudska [[bijeda]] i nevolja. Jednako i vlaška i turska." *[[Epiktet]] **"Ko se miri s nevoljom, mudrac je, i sposoban shvatiti božju volju." *[[Erica Jong]] **"Prava nevolja sa [[žena]]ma jeste što one same stalno pokušavaju da se prilagode muškim teorijama o ženama." *[[Ezop]] **"Pravi se prijatelji u nevolji poznaju." *[[Goethe]] **"Samo nas nedaće života uče da cijenimo dobar [[život]]." *[[Ivan Sergejevič Turgenjev]] **"Nevolja brzo stari." *[[Kahlil Gibran]] **"Kad povjeriš svoju nevolju susjedu, daruješ mu dio svojega srca. Ako je u njega velika duša, zahvaljuje ti; a ako je malena, omalovažava te." *[[Mehmed Meša Selimović]] **"Nevolja uvijek izgleda veća kad je sama." (''[[Magla i mjesečina]]'') == Poslovice == *[[Latinske poslovice]] **"Prava se veličina pokaže u nevolji." **"Pravedan u nevoljama nije prezren, već naprotiv hvaljen." *[[Tibetanske poslovice]] **"O svojoj nevolji i zlom udesu ne govori nikada drugima, jer će jedni suosjećati s tobom, ali će se drugi tvome zlu radovati." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] nw2bvid6v4h0oxwpzldxoqh9j28q2kj 0 3038 51667 50174 2014-04-14T20:09:26Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 27 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q454]] 51667 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Albert Camus]] **"Naučio sam, da tako kažem, živjeti s mišlju da nikada neću naći mir i sreću. Ali još uvijek ću sve od sebe dati između ta dva trenutka." *[[Anatole France]] **"Svjetski mir ostvarit će se jednog dana ne zato što će ljudi postati bolji (u to se ne smijemo nadati), već zato što će ih jedan novi red stvari, nova [[nauka]] i nove ekonomska potrebe prisiliti da žive u miru." *[[Avishai Margalit]] **"[K]ofein se smatrao suštinskim za kafu, ili u najmanju ruku kao doprinoseći faktor glavnoj karakteristici kafe, onoj stimulansa. Uklanjajući kofein iz kafe jednom je bilo nezamislivo. Ali mi možemo ukloniti kofein iz kafenih zrna, tako stvarajući piće koje se takmiči sa kafom: kafa bez kofeina. Mir je kofein pravde: on poboljšava pravdu. Ali mir, kao i kafa bez kofeina, može se takmičiti sa pravdom. Između mira i pravde može postojati balansiranje, isto kao i između kafe i kafe bez kofeina. Upravo zbog takvih situacija balansiranja između mira i pravde ja govorim o napetosti između njih." (''[[O kompromisu i trulim kompromisima]]'') *[[Betty Williams]] **"Ne mora se dobiti Nobelova nagrada da bi se radilo za mir. Jednostavna pretpostavka bezuslovne ljubavi i nenasilja, koju su Gandhi i Martin Luther King prizvali u život, može biti primjenjena od svih nas. Naučite Vašu djecu samo to. Ako učinite ovu jednostavnu stvar, zajednički možemo izliječiti ovaj svijet." *[[Biblija]] **"Tvorac svjetlosti i Stvoritelj tmine, donosilac mira i stvaratelj zla. Ja, Gospod, ja činim to sve." (''Izaija'', 45:7) *[[Deepak Chopra]] **"U vojskama širom svijeta u ovom trenutku služi 21,3 miliona vojnika. Zar ne možemo okupiti deset puta veću brigadu mira? Stotinu puta veću? Taj projekt započinje u ovom trenutku, s vama." (''[[Mir je put]]'') **"Od vas se ne traži da budete svetac ili da odustanete od određenog vjerovanja. Od vas se traži samo da prestanete reagirati iz straha, da umjesto nasilja, postanete vjerni miru." (Ibid.) *[[Friedrich Nietzsche]] **"U okolnostima mira ratnički [[čovjek]] navaljuje na sama sebe." (''[[S one strane dobra i zla]]'') *[[Goethe]] **"Najsretniji je, bio kralj ili seljak, ko pronađe mir u svojoj kući." *[[Horacije]] **"U ljubavi ima dva zla: rat i mir." *[[Ivo Andrić]] **"Mir i spokojstvo, jedina su dobra i najveće dostojanstvo skromnih i bezimenih ljudi." *[[Johann Nestroy]] **"Ništa ne doprinosi duševnom miru toliko koliko nedostatak mišljenja o stvarima i pojavama." *[[Kur'an]] **"O vjernici, živite svi u miru i ne idite stopama šejtanovim; on vam je, zaista, neprijatelj otvoreni." (''Krava'', 2:208) **"O vi koji vjerujete! Budite bistri kada se stavite na put Božiji; ne recite onome koji vam punudi mir: "Ti nisi vjernik!" – kako bi se domogli ovozemaljskih dobara." (''Žene'', 4:94) **"Ako vas takvi ostave na miru i ne napadaju vas, i ako vam ponude mir, onda vam Allah ne daje nikakva prava protiv njih." (''Žene'', 4:90) **"Ako oni budu skloni miru, budi i ti sklon i pouzdaj se u Allaha, jer on, uistinu, sve čuje i sve zna." (''Plijen'', 8:61) *[[Mairead Corrigan]] **"Čista služba ljubavi prema bližnjem svom pomaže nam u tome da održimo svoj unutarnji mir - pomaže nam u izgradnji svijeta mira i sreće." *[[Martin Luther King, Jr.]] **"Stvarni mir ne ogleda se u prestanku tenzija već u prisustvu pravde." *[[Ralph Waldo Emerson]] **"Ništa nam ne može pružiti takav mir kao mi sami." *Film [[Sati]] **"Ne možeš pronaći mir izbjegavajući [[život]]." *[[Thomas Hobbes]] **"Izvan državnih zajednica stalno vlada rat svakoga protiv svakoga. Iz ovoga se vidi da se ljudi, dok žive bez zajedničke vlasti koja bi ih sve držala u zajedničkom strahu, nalaze u stanju koja se zove rat, i to u ratu svakoga protiv svakoga (...). U takvom ratu ništa nije nepravedno. U tom ratu svakoga protiv svakoga ništa ne može biti nepravedno. Pojmovima pravog i krivog, pravde i nepravde, ovde nema mjesta. Gdje nema zajedničke vlasti - nema zakona, a gdje nema zakona - nema ni pravde. U ratu su sila i prevara dvije glavne vrline. (...) Strasti, koje navode ljude na mir. Strasti, koje čine ljude sklonim miru, jesu strah od smrti, želja za stvarima koje su potrebne za udoban život i nada da će ih pribaviti svojom radinošću. A razum predlaže pogodna načela za mir na temelju kojih se ljudi mogu pridobiti za sporazum. To su ona načela koja se inače nazivaju „Prirodnim Zakonima.“" (''[[Levijatan]]'') *[[Torquato Tasso]] **"Ko neće mir, neka mu je rat." == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Mir dolazi kroz razumijevanje a ne kroz sporazume." *[[Latinske poslovice]] **"Slatko je već i ime mir." (''Dulce enim entiam nomen est pacis'') == Također pogledajte == *[[Rat]] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] g1kn04dposnqyzue2y34dzd8f1ji9w1 0 3039 51364 48107 2014-04-13T01:36:22Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 12 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q133654]] 51364 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Jaganjci.jpg|200px]] |naziv =Kad jaganjci utihnu |originalni naziv =The Silence of the Lambs |godina =1991. |zemlja =SAD |režiser =[[Jonathan Demme]] |uloge =[[Jodie Foster]], [[Anthony Hopkins]], [[Scott Glenn]] }} == Reklamna rečenica == *"Dr. Hannibal Lecter. Briljantan. Lukav. Psihotičan. U njegovom umu leži trag za hvatanje monstruoznog ubice. - Clarice Starling, FBI. Briljantna. Osjetljiva. Sama. Ona mu mora vjerovati da bi zaustavila ubicu." == Dr. Hannibal Lecter == *"Dobro večer, Clarice." *"Popisivač stanovništa pokušao me je jednom ispitati. Pojeo sam mu jetru sa nekim fava grahom i salio sa Chiantijem." *"Ljudi će reći da smo zaljubljeni." *"Ne laži Clarice, ili ću ja znati." *"Reci mi, Clarice - jesu li jaganjci prestali vrištati?" *"Postoje tri vodeća centra za transseksualnu hirurgiju - Johns Hopkins, Minesota univerzitet i Columbus medicinski centar." *"Stvarno bih voljeo da mogu časkati duže, ali imam starog prijatelja za večeru." == Dijalozi == :'''Clarice Starling''': "Većina serijskih ubica čuva svojevrsne uspomene na svoje žrtve." :'''Dr. Hannibal Lecter''': "Ja nisam." :'''Clarice Starling''': "Ne. Ne, vi ste svoje pojeli." :'''Dr. Lecter''': Osnovno Clarice. Čitaj Marka Aurelija. O svakoj stvari se pitaj: šta je ono u suštini? Šta je njegova priroda? Šta on radi, taj čovjek koga tražiš? :'''Clarice''': On ubija žene... :'''Dr. Lecter''': Ne! To je slučajno. Šta je prva i osnovna stvar koju radi, koju svarhu on ispunjava ubijajući? :'''Clarice''': Ljutnja, društvena srdžba, seksualna frustracija... :'''Dr. Lecter''': Ne, on žudi. To je njegova priroda. A kako počinjemo žudjeti, Clarice? Da li mi tragamo za tim stvarima? Potrudi se da odgovoriš. :'''Clarice''': Ne. Mi samo... :'''Dr. Lecter''': Ne. Tačno. Mi počinjemo žudjeti za onim što vidimo svakoga dana. Zar ne osječaš poglede na svom tijelu, Clarice? I zar se tvoje oči ne kreću nad stvarima koje ti želiš? == Također pogledajte == *[[Crveni zmaj]] *[[Hanibal]] [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Kad jaganjci utihnu}} auebm3r9jurhf18l5jsfzus956f9ixa 6 3040 17958 8062 2006-09-12T17:55:30Z Zumbulka~bswikiquote 10 17958 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3041 60322 57893 2022-09-18T17:52:18Z 77.77.223.69 60322 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pakao |autor =[[Dante Alighieri]] |slika =[[Slika:Inferno.jpg|250px]] |tekst uz sliku =''narativna poema (dio "Božanstvene komedije"'') |originalni naziv =''Komedija'' |datum prvog izdavanja =1314. }} *"Ostavite svu [[Nada|nadu]], vi koji ulazite..."(Na vratima pakla- III. 7.) *"Do mjesta dođoh, gdje sva svjetla šute, :što šumi kao more u oluji :kada ga vjetri s raznih strana mute ::Pakleni vihor što bez stanke huji, ::tu nosi duše u zamahu punu: ::muči ih, bije, vrteć ih u struji." (drugi krug) == Vanjski linkovi == *[http://www.gutenberg.org/etext/8800 Online tekst] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Dante Alighieri]] {{Wikipedia|Pakao (Božanstvena komedija)}} jhm0oqllwpf6zafi68popdfa6iqti19 0 3042 45275 38931 2012-04-04T07:15:03Z 77.77.241.98 /* Dijalozi */ 45275 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ep o Gilgamešu |autor =- |slika =[[Slika:GilgameshTablet.jpg|200px]] |tekst uz sliku =Ep/epska pjesma |originalni naziv =? |datum prvog izdavanja =Nastanak između 2700. i 600. p.n.e. }} == Gilgameš == * "[[Sudbina]] prijatelja tako teško leži na meni, zato žurim preko polja i tražim daljine." * "Zar neću i ja morati da se smirim kao on i da ne ustanem dovijeka?" == Dijalozi == * (''Gilgames'')"Govori prijatelju moj, : Objavi mi sada [[zakon]] zemlje : koju si vidio! : (''Enkidu'') Ja ti to ne mogu reći, prijatelju, : ja ti to ne mogu reći. : Ako bih ti otkrio zakon zemlje koju sam vidio, : ti bi sjeo i zaplakao. : (''Gilgames'') Pa hoću da sjednem i da plačem dovijeka! : (''Enkidu'') Pogledaj prijatelja kojega si prihvatio, : kojemu se srce tvoje obradovalo, : njega žderu crvi kao staro odijelo. : Enkidu, prijatelju, : koga je tvoja ruka dodirivala, : postao je blato zemlje, : pun je prašine, : potonulo je u prahu, : prah je postao." == Vanjski linkovi == *Sumerski tekstovi: [http://etcsl.orinst.ox.ac.uk/cgi-bin/etcslmac.cgi?text=c.1.8.1* ETCSL] **[http://www-etcsl.orient.ox.ac.uk/section1/tr1815.htm Gilgameš i Humbaba], verzija A - (avanture izvan cedrove šume) **[http://www-etcsl.orient.ox.ac.uk/section1/tr18151.htm Gilgameš i Humbaba], verzija B **[http://www-etcsl.orient.ox.ac.uk/section1/tr1812.htm Gilgameš i nebeski bik] **[http://www-etcsl.orient.ox.ac.uk/section1/tr1811.htm Gilgameš i Aga] **[http://www-etcsl.orient.ox.ac.uk/section1/tr1814.htm Gilgameš, Enkidu i drugi svijet] **[http://www-etcsl.orient.ox.ac.uk/section1/tr1813.htm Gilgamešova smrt] [[Kategorija:Literatura]] {{Wikipedia|Gilgameš}} gv4jjnnpl9g2cdo74l582rfnth7xogy 0 3043 54917 46397 2015-08-03T19:19:53Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 7 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q74287]] na [[d:|Wikidati]] 54917 wikitext text/x-wiki '''Hobit''' je djelo J.R.R. Tolkina. Ono predstavlja svojevrstan uvod u knjigu "Gospodar prstenova". ---- *"U rupi u zemlji živio je hobit" (Prva rečenica romana) *"(prvi paragraf)''Dobro jutro'', reče Bilbo, a to je i mislio... (nastavak prvog paragrafa)...''Šta to treba da znači?'', reče on (Gandalf). '' Da li meni želiš dobro jutro, ili misliš da je dobro jutro, želio ja to ili ne; ili se osječaš dobro ovoga jutra; ili je ovo jutro u kojem se trebam osječati dobro?''" == Također pogledajte == *[[Prstenova družina]] *[[Dvije kule]] *[[Povratak kralja]] *[[Silmarilion]] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:J.R.R. Tolkin]] {{Wikipedia|Hobit}} f5ayuiturduh9hs6qvgas3s14sbsisy 0 3044 54918 50466 2015-08-03T19:20:04Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q1125903]] na [[d:|Wikidati]] 54918 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Mit o Sizifu |autor =[[Albert Camus]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Le Mythe de Sisyphe'' |datum prvog izdavanja =1942. }} * "[[Bog]]ovi su osudili Sizifa da bez prestanka kotrlja veliku stijenu do vrha jedne planine, odakle je kamen ponovo padao uslijed svoje spostvene težine." * "Shvatili smo odmah da je Sizif apsurdni junak. On je to koliko po svojim strastima toliko i po svojim mukama." * "Ovaj [[mit]] je tragičan prije svega zato što je njegov junak svjestan." * "Ako ima dana kada silazak protiče ispunjen bolom, ima isto tako i dana kada je ispunjen radošću." * "...apsurdni čovjek, kada razmišlja o svom mučenju, ućutkuje svoje idole." * "Ostavljam Sizifa u podnožju planine! Svoje breme uvijek iznova pronalazimo. Ali Sizif nas uči i višoj vijernosti, koja poriče bogove i podiže kamenje. I on smatra da je sve dobro. Od sada, ovaj svijet bez gospodara ne izgleda mu ni neplodan ni bezvrijedan. Svako zrno ovog kamena, svaki kristalni odsjaj ove planine pune noći, sam za sebe oblikuje jedan svijet. Sama borba da se stigne do vrha dovoljna je da ispuni ljudsko srce. Sizifa treba da zamislimo kao sretnog." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Albert Camus]] {{Wikipedia|Mit o Sizifu}} {{Djela Alberta Camusa}} lyadmkz2b65opws7h5rgekk64wdjye7 0 3045 51415 39928 2014-04-13T08:16:40Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 2 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q606830]] 51415 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Antonije i Kleopatra |autor =[[William Shakespeare]] |slika = |tekst uz sliku =''tragedija'' |originalni naziv =''Antony and Cleopatra'' |datum prvog izdavanja =oko 1607. }} == Filon == *"'Ma zaluđenost našeg generala prevršila je mjeru" (I.i) == Antonije == *"Gdje račun u [[ljubav]]i se uhvatiti može, prosjaštvo ona tu je" (I.i.) == Prorok == *"Ponešto malo ja u prirodnoj beskrajnoj knjizi tajni razbiram." (I.ii) == Kleopatra == *"Taman bih sad govorila onako kako sam za svojih dana nezrelih govorila sam, pameću zelena, a [[krv]]lju hladna!" (I. v) *"U [[oči]]ma, na usnama je nama [[vječnost]] tad bila..." (I.iii) == Enobarb == *"...barka na kojoj sjedjela je ona sva je na vodi bljeskom buktala k'o kakav prijesto užareni; krma od kovanoga zlata bila je; jedra su bila purpurna, i sva su toliko bila namirisana, da su od toga bili vjetrovi prenemogli na [[smrt]] sa ljubavi; vesla su bila srebrna, i udar držala prema svirci svirala, i činila da voda tučena za njima potrčava hitrije, k'o zaljubljena u te udare. A što se tiče nje, tu svaki opis ubog je kao prosjak;" (II.ii) *"...godine njoj ne mogu ništa, neće od njih svježina njena usahnuti; ostale žene zasićavaju [[glad]] onu koju hrane; ona, pak, glad izaziva tamo baš gdje glad najvećma toli; jer u nje i vrlo hrđave stvari neki prikladan, pristojan vid dobivaju, te njoj blagoslov sami časni oci daju i onda kad je raspusna." (II.ii) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:William Shakespeare]] {{Wikipedia|Antonije i Kleopatra}} {{Djela Williama Shakespearea}} qrc8rd3y9zz643miduufzh61c582977 0 3047 59549 59107 2020-11-11T22:18:19Z Vilho-Veli 7122 File 59549 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Hamlet, kraljević Danske |autor =[[William Shakespeare]] |slika =[[Slika:Hamlet und Horatio auf dem Friedhof (Eugène Ferdinand Victor Delacroix).jpg|250px]] |tekst uz sliku =''tragedija'' (Slika: Eugène Ferdinand Victor Delacroix) |originalni naziv =''Hamlet, Prince of Denmark'' |datum prvog izdavanja =1600? }} [[File:Hamlet.jpg|thumb|upright]] == Hamlet == '''O, biti ili ne biti - to je pitanje:'''<br> Da li je ljudskog [[duh]]a dostojnije<br> Trpjeti pračke i strijele sudbine nasilne,<br> Ili [[oružje]] dići na more muka<br> I otporom ih sve zauvijek okončati?<br> Umrijeti, samo usnuti - i ništa više;<br> I tim snom reći da smo prekinuli<br> Naše duše [[bol]] i hiljade onih jada<br> Što ih priroda ljudska nasljeđuje.<br> To bi nestanak bio da ga [[čovjek]]<br> Svim [[srce]]m svojim samo proželjeti može.<br> Umrijeti, možda usnuti - a usnuti -<br> Sanjti možda? E, tu je prepreka!<br> Jer zbog tih snova - koji bi nam u samrtnom<br> Spavanju mogli dolaziti kad se <br> Iz ove buke i zbrke [[život]]a smrtnog<br> Izvučemo - mi moramo oklijevati.<br> Zbog toga jadni život naš i jeste<br> Toliko dug, jer ko bi mogao da snosi<br> Sve šibe i sve poruge ovoga svijeta,<br> Nepravde tlačitelja, prezire oholih,<br> Patnje zbog nipodaštavane ljubavi, <br> Bezakonje i drskost [[vlast]]i, ćuške<br> Što ih zasluga krotka od bezvrijednih trpi -<br> Kad bi svako sebi mogao [[mir]] i spokoj <br> Da obezbijedi golim nožem prostim?<br> Ko bi nosio breme života teškog,<br> Stenjao i znoj lio, kad nam volju <br> Sputav'o ne bi [[strah]] od nečeg<br> Poslije [[smrt]]i - da, te zemlje neotkrivene<br> Iz čijih međa još se ni jedan putnik <br> Vratio nije - strah koji nas tjera<br> Da radije sva ona zla trpimo<br> Što nas već muče, nego da hrlimo drugim<br> O kojima baš ništa ne znamo?<br> Tako [[svijest]] stvara kukavice od sviju nas;<br> I, tako, zdrava i prirodna boja<br> Sve odlučnosti naše bolešljivo čili<br> Kad na nju padne taj blijedi prisenak misli;<br> A poduhvati naši, veliki i smjeli,<br> U strahu, zato, skreću struje svoje,<br> I onda gube sam smisao djela. (III, i) * "O, Bože, ja se mogu smjestiti u orahovu ljusku i smatrati se kraljem beskrajnoga prostora." (II, ii) == Izdanje == *Prijevod citata - Aleksandar Saša Petrović (prilagodba Wikicitat) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:William Shakespeare]] {{Wikipedia|Hamlet}} {{Djela Williama Shakespearea}} 1urez3azzoaq34z0dbwex06mwzd0o7u 14 3049 54919 41558 2015-08-03T19:20:14Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q8363115]] na [[d:|Wikidati]] 54919 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] diyr0yttberyvpuayt392choelv7v3p 0 3051 21528 20408 2006-10-04T18:45:51Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21528 wikitext text/x-wiki '''Namik Kabil''', bosanskohercegovački scenarista i književnik ------------ *"[[Umjetnost]] je dobra ako joj cilj nije da bude „djelo„ nego komunikacija. Tad je ona prava umjetnost i ostalo je manje važno.“ ([http://www.omnibus.ba/zurnal/int_kabil.php Intervju za ''Omnibus'']) [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Kabil,Namik]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački scenaristi|Kabil,Namik]] {{Wikipedia}} b5chcm3zvdmi53svnzlogl2yvvicg5p 0 3052 58431 51454 2018-02-25T18:34:33Z Harač 23 /* Citati */ 58431 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Bernard Shaw]] **"Mozak budale pretvara filozofiju u ludoriju, nauku u praznovjericu i umjetnost u pedanteriju. Otuda univerzitetsko obrazovanje." *[[Borislav Pekić]] **"Možda je umjetnost dublji depo memorije od ljudskog pamćenja, a imaginacija u traganju za istinom korisnija od naučne uzdržanosti?" (''[[Atlantida]]'') *[[Charles Bukowski]] **"Razlika između umjetnosti i života je u tome što je umjetnost podnošljivija." *[[Émil Cioran]] **"Nema istinske umjetnosti bez jače doze banalnosti. Onaj ko se stalno služi neobičnim, brzo ugnjavi, budući da ništa nije nesnosnije nego jednoličnost izuzetnog." *[[Goethe]] **"Ko ima nauku i umjetnost, ima i religiju. Ko nema to dvoje, ni religije nema." *[[Gustav Radbruch]] **"(...) umjetnost, u onom smislu u kojem je ona predmet historije umjetnosti, nije sve sama ljepota, nego je mješavina stila i neukusa, povezana u jedinstvo pojma samo težnjom za ljepotom, koja je zajednička svim njenim djelima." (''[[Filozofija prava]]'') *[[Jakob Wassermann]] **"Dvije su stvari koje nas čuvaju pred očajem, samo dvije stvari: zvjezdano nebo i umjetnost." *[[Kahlil Gibran]] **"Umjetnost je korak od vidljivoga, poznatoga, do nepoznatoga." *[[Mahatma Gandhi]] **"Umjetnost [[rat]]ovanja je umjetnost uništavanja ljudi, a [[politika]] je umjetnost zavaravanja." *[[Markus Gabriel]] **"Značenje umjetnosti jeste da nas suočava sa smislom. Smisao uobičajeno dopušta predmetima da se pojave, koji onda stoje pred smislom i sakrivaju ga, da tako kažemo. To je bukvalno slučaj sa čulom vida. Mi vidimo predmete, ali ne vidimo naše viđenje predmeta. Čulo vida je transparentno utoliko što nam dopušta da vidimo stvari, ali ne i viđenje stvari. Međutim, u vizuelnim umjetnostima činimo se svjesnim naših navika gledanja, načina na koji vidimo predmete. Suočeni smo sa samim smislom, ne tek sa onim što se osjetilo." (''[[Zašto svijet ne postoji]]'') *[[Namik Kabil]] **"Umjetnost je dobra ako joj [[cilj]] nije da bude „djelo„ nego [[komunikacija]]. Tad je ona prava umjetnost i ostalo je manje važno.“ *[[Oscar Wilde]] **"Umjetnost je individualizam, a individualizam je sila koja remeti i razgrađuje." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} k9qhvhkq1zg6eh65vuu04xg1foiksku 0 3053 59756 51900 2021-04-12T17:52:11Z Risto Tapani Rekola 7458 File 59756 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Romeo i Julija |autor =[[William Shakespeare]] |slika =[[slika:Romeo and juliet brown.jpg|250px]] |tekst uz sliku =''tragedija'' (Slika: ''Romeo i Julija'', Ford Madox Brown) |originalni naziv =''The Most Excellent and Lamentable Tragedy of Romeo and Juliet'' |datum prvog izdavanja =1595. }} [[File:Romeoandjuliet1597.jpg|thumb]] == Prolog == *U lijepoj Veroni, gdje se radnja zbiva,<br> :Mržnja dviju kuća po gordosti prvih<br> :U nov sukob planu kao vatra živa -<br> :Građanske im ruke ogrezle u [[krv]]i.<br> :Ali sudbina htjede da iz gnjevnih krila<br> :Ljubavnici niknu zlosretni i tužni<br> :I da svojim padom, kad im stanu bila,<br> :Porodični razdor prekinu taj ružni.<br> :[[Ljubav]] dvoje mladih u zlokobnom znaku<br> :I dušmanska srdžba roditelja njini'<br> :Koju tek sa djecom baciše u raku,<br> :Živjet će dva časa na skučenoj bini;<br> :Al' ako nam pažnju posvetite svoju - <br> :Daćemo vam dramu u još boljem kroju.<br> == Romeo == *Pst! Šta zasja to na onom prozoru?<br> :Da, to je istok, a Julija - [[sunce]]! (II.ii)<br> *O, ti, čestiti apotekaru!<br> :[[Otrov]] ti je brz. I tako, s poljupcem<br> :Umirem sad ja. (V.iii)<br> == Julija == *Šta je ime? Cvijet što se [[ruža]] zove<br> :Mirisao bi lijepo i sa drugim imenom; (II.ii)<br> *...lahku noć, lahku noć!<br> :Rastanak mi tako slatku tugu budi,<br> :Da bih se praštala sve dok ne zarudi. (II.ii)<br> *O, dobri nožu, (''izvuče Romeov nož.'')<br> :Hodi, ovdje je - (''Uperi nož u grudi.'') -tvoja kanija!<br> :(''Probode se.'')<br> :Počivaj tu, a mene pusti da umrem.<br> :(''Padne na Romeovo tijelo i umre.'') (V.iii) <br> == Knez == *...od ovog što se sa Julijom mladom<br> :I Romeom njenim u Veroni zbilo -<br> :Potresnije priče nikad nije bilo. (V.iii)<br> [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:William Shakespeare]] {{Wikipedia|Romeo i Julija}} {{Djela Williama Shakespearea}} 3dikrsyg7eqq8eks64hrwlnjyuoj5zs 0 3054 52640 42868 2014-04-21T23:04:40Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52640 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Alanis Morissette]] **"Svoje tijelo shvaćam kao instrument, a ne kao ornament." *[[Friedrich von Schiller]] **"Duh je taj koji sebi gradi tijelo." *[[Henry David Thoreau]] **"Svaki je čovjek graditelj hrama zvanog tijelo." *[[John Locke]] **"Zdrav duh u zdravu tijelu je najkraći opis sreće." *[[John Maxwell Coetzee]] **"Zanimalo ih je jedino to da mi pokažu šta znači živjeti u tijelu, kao tijelu, tijelu koje može gajiti shvatanja [[Pravda|pravde]] samo dok je cijelo i dok mu je dobro, a koje ih vrlo brzo zaboravlja kad mu se čvrsto dograbi glava a u jednjak nabije cijev, i kad se u tu cijev naliva toliko mnogo litara slane vode da ono počinje kašljati i bljuvati, treskati i prazniti se." (''[[Čekajući barbare]]'') **"[[Samoubistvo]], shvatio sam, nije čin tijela protiv samoga sebe, već čin [[Volja|volje]] usmjeren protiv tijela." (''[[Život i doba Michaela K.]]'') *[[Jorge Luis Borges]] **"Tijelo je bilo poslušna domaća životinja kojoj je bila dovoljna mjesečna milostinja od nekoliko sahati sna, malo vode i mrvice mesa." (''[[Besmrtnik (Borges)|Besmrtnik]]'') *[[Lao Tse]] **"Carstvo može biti povjereno samo čovjeku koji voli svijet jednako kao i svoje tijelo." *[[Marko Aurelije]] **"Porazno je kad u životu pojedinca prije klone duh nego tijelo." *[[Milan Kundera]] **"Onaj ko ne misli na svoje tijelo postat će njegovom [[Žrtva|žrtvom]]." (''[[Nepodnošljiva lahkoća postojanja]]'') **"Tijelo je bilo kavez, a u tom kavezu bilo je nešto što je gledalo, slušalo, bojalo se, razmišljalo i čudilo se. To nešto, taj ostatak nakon što je oduzeto tijelo, to je bila [[duša]]." (Ibid.) *[[Orhan Pamuk]] **"Ja sam, sada, [[leš]]. Beživotno tijelo na dnu jednog bunara." (''[[Zovem se Crvena]]'') **"Ali da [[život]] jeste jedna tijesna košulja, jasno biva tek onda kada se izađe iz tamnice mjesta i vremena. I kao što je bestjelesna duša istinski razlog sreće u svijetu mrtvih, tako bi najveća sreća među živima bilo tijelo koje nema dušu. Kakva je šteta što niko to ne može da shvati prije nego što umre." (Ibid.) *[[Ralph Waldo Emerson]] **"Ljepota je odlika tijela kako je vrlina odlika duše." *[[Seneka]] **"Nakazno tijelo ne unakazuje duh, ali [[ljepota]] duše krasi tijelo." **"Niti jedan [[čovjek]] nije slobodan dok je rob tijela." *[[Walt Whitman]] **"Ako postoji išta sveto onda je to tijelo." *[[William Shakespeare]] **"Ljudsko je tijelo park u kojem je volja glavni vrtlar." == Poslovice == *[[Kineske poslovice]] **"Ne zavodi čovjeka samo ljepota tijela, isto tako može ga zavesti i ljepota duha." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] q6prqw91o3zvedevitnj8jzi20ejgdc 0 3055 17019 8220 2006-08-05T15:11:50Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Starost]] 17019 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[starost]] 8ndsv9bdljp4od0aqps6scmm29r829g 0 3056 58780 51719 2019-05-10T14:02:23Z Risto hot sir 6370 Image 58780 wikitext text/x-wiki -------- [[File:Boulanger Gustave Clarence Rudolphe The Slave Market.jpg|thumb|right|]] == Citati == *[[Alkidamant]] **"[[Sloboda|Slobodne]] je sve pustio [[bog]], nikoga priroda nije robom učinila." (''[[Mesenska besjeda]]'') *[[Fidel Castro]] ** "Ništa nije tako gorko za [[narod]], nego leći slobodan i probuditi se kao rob." *[[Friedrich Nietzsche]] **"Pogled roba je nesklon vrlinama moćnih. Izvlače se i svjetlom obasipaju ona svojstva koja služe za to da onome ko trpi olakšaju postojanje. Tu se časte sažaljenje, uslužna ruka spremna na pomoć, toplo srce, strpljenje, marljivost, poniznost, ljubaznost - jer to su tu najkorisnija svojstva i gotovo jedina sredstva da se izdrži pritisak postojanja. Moral robova je bitno moral korisnosti. Kao zlo osjećaju se moć i opasnost, određena strahovitost, finoća i snaga koja ne dopušta da se pojavi prezir. Prema moralu robova dakle onaj ko je zao pobuđuje strah; a prema moralu gospodara ''dobar'' je upravo onaj koji budi i hoće pobuditi strah, dok se spram ''lošeg'' čovjeka osjeća prezir." (''[[S one strane dobra i zla]]'') **"Posvuda gdje prevladava moral robova jezik pokazuje sklonost da riječi ''dobar'' i ''glup'' približi jednu drugoj. Posljednja temeljna razlika: zahtjev za slobodom, instinkt za sreću i finoću osjećaja slobode pripadaju moralu i moralnosti robova jednako tako nužno kao što su umijeće i zansenjaštvo u poštovanju, u predavanju redoviti simptomi aristokratskog načina mišljenja i vrednovanja." (Ibid.) *[[Jean-Jacques Rousseau]] **"Čovjek je rođen slobodan, a posvuda je u okovima." **"Meni je draža opasna sloboda, nego mirno i sigurno ropstvo." **"Novac koji čovjek ima jeste oružje slobode. Novac za kojim čovjek trči, jeste oružje ropstva." *[[Kahlil Gibran]] **"Oni vele meni: Ako vidiš roba gdje spava, ne budi ga jer, možda sanja o slobodi. ::Ja velim njima: Ako vidite roba gdje spava, probudite ga i objasnite mu slobodu." *[[Seneka]] **"Niti jedan čovjek nije slobodan dok je rob tijela." == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Čovjek je gospodar riječi koje nije izgovorio, ali je rob onih riječi koje su mu izmakle." == Također pogledajte == *[[Sloboda]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} jhmnbw7grf6xtshbubjza7j22ybmg6t 0 3057 54920 43670 2015-08-03T19:20:24Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512799]] na [[d:|Wikidati]] 54920 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Bernard Shaw]] **"Vrlina se ne sastoji toliko u uzdržavanju od poroka, koliko u nemanju želje za njima." *[[Elizabeth Taylor]] **"Problem sa ljudima koji nemaju nijedan porok je upravo činjenica da isti ti posjeduju veoma nezgodne vrline" *[[Fjodor Dostojevski]] **"Ja imam namjeru da što duže poživim na svijetu... I u poroku svome hoću da do kraja živim, to da znate. U poroku je slađe: svi ga grde, a svi potajno u njemu uživaju." (''[[Braća Karamazovi]]'') *[[Gotthold Ephraim Lessing]] **"Ljubomora je vrsta zavisti, a zavist je mali, niski porok, koji ne poznaje drugo zadovoljenje negoli potpuno uništenje svog predmeta." *[[Henry David Thoreau]] **"Mi smo dvosjekli mačevi: svaki put kad oštrimo svoju vrlinu, brusi se i naš porok." *[[Jean-Jacques Rousseau]] **"Unositi tajnost u neki čin, prvi je korak prema poroku." *[[Seneka]] **"Poroci se nauče i bez učitelja." **"Porok ne stvara vrijeme, nego [[čovjek]]." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] foqiafkryjcqeljpqe8g440nj0vx9b3 0 3058 29575 22383 2007-03-23T19:42:35Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29575 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Ezop]] **"Zloba je neukrotiva, pa i onda kada joj učinite najveće dobročinstvo." **"Zlobnik može promijeniti izgled, ali ćud nikada." *[[Horacije]] **"Ko kleveće odsutnog [[prijatelj]]a, zloban je." *[[Richard Sheridan]] **"Duhovitost pomiješana sa zlobom ne vrijedi ništa." *[[Seneka]] **"Zloba sama ispije najveći dio svoga otrova." == Poslovice == *[[Grčke poslovice]] **"Često cijeli grad mora platiti grijeh jednog zlobnika." [[Kategorija:Tema]] oknepnecxfcessyhls8lmqbxzzsowiz 0 3059 29077 21679 2007-03-23T19:37:50Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29077 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Paracelsus]] **"Otrov - to je pitanje količine." **"Svaki je lijek otrovan, samo o dozi ovisi hoće li to zaista biti." *[[Seneka]] **"Zloba sama ispije najveći dio svoga otrova." == Poslovice == *[[Turske poslovice]] **"Dobro vino i lijepa žena - to su dva najljepša otrova." [[Kategorija:Tema]] 8tg6pk7kf5ogfyg8g1x794n6wvu8utr 0 3060 29022 22693 2007-03-23T19:37:21Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29022 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Charles-Louis de Secondat Montesquieu]] **"Kad muškarac obećava ženi da će je uvijek voljeti, pretpostavlja da ona istovremeno njemu obećava da će uvijek biti ljupka; i ako ona ne održi riječ, on se više ne smatra obaveznim da drži svoje obećanje." *[[Cyril Connolly]] **"Obećati znači imati potencijal da razočaraš ljude." *[[François de La Rochefoucauld]] **"Obećajemo nadajući se, a činimo strahujući." *[[Friedrich Nietzsche]] **"Čovjek bi morao ustinu imati dobro pamćenje kad bi pamtio sve što je obećao." *[[Jean-Jacques Rousseau]] **"Ko najsporije obećava, uvijek najvjernije ispunjava svoje obećanje." *[[Jonathan Swift]] **"Obećanja i kora od pite napravljeni su da se prelome." *[[Napoleon Bonaparta]] **"Da bismo održali svoju riječ, najbolje je da je nikada ne dajemo." **"Želiš li biti uspješan, obećaj puno, a ne napravi ništa." *[[Nikita Hruščov]] **"Političari su svagdje isti: obećat će da će sagraditi most i ondje gdje rijeka ne prolazi." *[[Theodore Parker]] **"Uvijek sumnjajte u velika obećanja." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] k797w4uj13kk1jfhat7m4xd7uxkd6z7 0 3061 51892 47882 2014-04-15T03:52:09Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 11 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q489750]] 51892 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *"Fanatizam možemo iskorijeniti samo ako ga uspavamo." - [[Napoleon Bonaparta]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] n3z9usq0ukyer2f8m164cyi6q0r0k52 0 3062 54921 40521 2015-08-03T19:20:34Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512032]] na [[d:|Wikidati]] 54921 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Aurelije Augustin]] **"Laskanje je zavođenje lažnom pohvalom." *[[Charles Caleb Colton]] **"Oponašanje je najiskrenije laskanje." *[[Goethe]] **"Onaj ko ne umije da voli mora naučiti da laska." *[[Jean de La Fontaine]] **"Laskanje je lažni novac kome kurs raste sa našom sujetom." **"Laskavci uvek žive o trošku onoga koji ih sluša." *[[Jonathan Swift]] **"Laskanje je hrana za budale." *[[Muhammed]] **"Kada vidite laskavce, pospite prašinom njihovo lice." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1509.) *[[Napoleon Bonaparta]] **"Ko zna laskati, zna i klevetati." *[[Niccolò Machiavelli]] **"Ljudima moraš laskati ili ih uništiti." == Poslovice == ==Također pogledajte== [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 26tnfzbf5ki0ehr12wfadpfkmux17zt 0 3063 28913 21410 2007-03-23T19:36:18Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28913 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Napoleon Bonaparta]] **"Metak koji treba da me ubije još nije izliven." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 02m5x31obcktyn59lonlq8f0ob01qm7 0 3064 18590 8164 2006-09-27T17:27:58Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Uvreda]] 18590 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Uvreda]] gvqf4kc2d2d2km750o5jul46cbs82rw 0 3065 59138 54922 2020-01-05T14:50:11Z Savonhelmi 6967 File 59138 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Pierre-Cécile Puvis de Chavannes 003.jpg|thumb|]] == Citati == *[[Biblija]] **"Jer ne spavaju ako ne učine [[Zlo|zla]], i ne dolazi im san ::ako koga ne obore." (''Poslovice'', 4:16) *[[Čuang Ce]] **"Spavam i sanjam da sam leptir :koji spava i sanja da je čovjek :koji spava i sanja da je leptir." *[[Émil Cioran]] **"Svako može pobjeći u snove, svi smo geniji kad sanjamo, mesar i pjesnik tamo su jednaki." *[[Enes Topalović]] **"Snovi su joj bila njena djeca otrgnuta joj iz maternice, oteta iz ruku, sakrivena od majčine ljubavi. Danju se otimala snovima, potiskivala ih radom, znojila se, mučila, čeznula, razdirala, ali ništa nije pomagalo, stomak je nastavio da se uvrće, da cijedi nemir i čežnjivu bol po cijelom tijelu, u plućima je ridalo, u grlu gušilo, u mozgu sijevalo, iz očiju suzilo, ruke se kršile, noge klecale na plač djeteta." (''Ničija djeca'') *[[Friedrich von Schiller]] **"Najljepši snovi o slobodi sanjaju se u tamnici." *[[Ivan Cankar]] **"Čovjek sanja toliko sjajnu svjetlost, koliko mračnija je noć oko njega i u njegovu srcu." **"Nema ljepše nade od one što je nikla iz tuge i nema ljepših snova od onih što ih rađa bol." *[[J. K. Rowling]] **"Nije dobro zanositi se snovima i zaboraviti [[Život|živjeti]]." (''[[Harry Potter i Kamen mudraca]]'') *[[Martin Luther King, Jr.]] **"Ja imam san da će moje četvero djece jednoga dana živjeti u naciji u kojoj niko o njima neće donositi sud po osnovu boje kože nego po osnovu njihovog karaktera." *[[Milan Kundera]] **"San je dokaz da fantazija, sanjarenje o onome što se nije dogodilo, spada u najosnovnije potrebe [[čovjek]]a." (''[[Nepodnošljiva lahkoća postojanja]]'') *[[Muhammed]] **"Ko me vidi u snu, vidio je [[Istina|istinu]]." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1515.) **"Lijepi snovi su od Allaha, a loši od šejtana. Kada neko od vas usnije san koji mu se ne dopada, neka pljucne na lijevu stranu tri puta i neka zatraži od Allaga zaštitu od šejtanovog zla, pa mu on neće naškoditi." (''Ibid.'', 1516.) **"Pred Sudnji dan skoro da musliman neće sanjati lažne snove, a najistinitije snove od vas će imati oni koji budu najiskreniji u govoru. Snovi muslimana su četrdeset i peti dio poslanstva. Snova ima tri vrste: dobri snovi - koji su radosna vijest of ''Allaha'', snovi razalošćenja - koji su od šejtana i snovi u kojima čovjek vidi ono o čemu razmišlja na javi. Kada neko od vas sanja ono što prezire, neka ustane i klanja i neka taj san ne prepričava." (''Ibid.'', 1520.) **"Nemoj pričati ljudima o šejtanskim poigravanjima s tobom u snu!" (''Ibid.'', 1522.) *[[Napoleon Bonaparta]] **"Smrt je san bez snova." *[[Orhan Pamuk]] **"Jer, ja se stidim u snovima, ali se snova ne stidim (...) I muškarcima i ženama, svima nam je jedno zajedničko: noću u snovima griješimo s onima na koje se tokom dana ne usudimo ni pomisliti." (''[[Snijeg (Pamuk)|Snijeg]]'') *[[Phil Bosmans]] **"Usrećivati ljude san je sretnih ljudi." *[[Sören Kierkegaard]] **"I san sluti da Bog nije Bog pobožnih, već Bog bezbožnih. I da se mora biti bezbožnikom da bi se postalo bogoizabranikom. A ova suprotnost i jest užas sna." *[[Svetislav Basara]] **"U snu uvijek :valja znati da ti nisi ti i da si daleko :od sebe. Zapostavljen jer si pažnju poklonio :avetima u tijelu. Ne vezuj se ni bolom :ni radošću na prikaze jave :da i ti ne bi postao kao one." (''[[Fama o biciklistima]]'') *[[Thomas Woodrow Wilson]] **"Od snova rastemo. Svi su veliki ljudi sanjari. Oni vide stvari u mekoj sumaglici proljetnoga dana ili u crvenoj vatri dugih zimskih večeri. Neki od nas dopuštaju da takvi snovi umru, ali drugi se brinu o njima i štite ih, njeguju u lošim danima, sve dok ih ne dovedu na sunce i svjetlo koje uvijek dolazi onima koji se iskreno nadaju da će se njihovi snovi ostvariti." *[[Victor Hugo]] **"Snovi stvaraju [[budućnost]]." *[[Pedro Calderón de la Barca]] **"I ja sanjam da sam tu :sputan u tom kutu bijednom :a snio sam da sam jednom :uživao sreću svu :Što je život? Mahnitanje. :Što je život? Puste sanje :prazna sjena što nas ovi :O, malen je dar nam dan, :jer sav život - to je san :a san su i sami snovi" == Poslovice == *[[Korejske poslovice]] **"U kući neradnika množe se samo snovi." *[[Madagaskarske poslovice]] **"U snu smo svi jednako bogati." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} ne7418ekl7mq72ed0nrr55adcherlrg 0 3066 57620 57619 2017-02-12T12:37:03Z Harač 23 /* Citati */ 57620 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Alexis de Tocqueville]] **"[U] demokratskim zajednicama većina ljudi ne vidi jasno šta imaju dobiti revolucijom, ali stalno i na hiljade načina osjećaju šta mogu izgubiti [...] U revoluciji vlasnici lične imovine imaju više razloga za strah od svih drugih; jer u jednu ruku njihovu imovinu je lakše oteti, i u drugu može u potpunosti nestati u jednom trenutku - predmet opasnosti na način na koji nekretnine nisu u toj mjeri pogođene, jer, iako mogu izgubiti doprinose svojih posjeda, mogu se nadati da očuvaju samu zemlju kroz najveće prevrate. Stoga ovi prvi se puno više brinu oko simptoma revolucionarnih prevrata nego ovi drugi. Stoga nacije imaju manje tendencije da stvaraju revolucije u odnosu na povećanje lične imovine i njene raspodjele među njima, i povećanja broja onih koji je posjeduju. Štaviše, koju god profesiju da prihvate, i koju god vrstu vlasništva da posjeduju, jedna im je karakteristika zajednička. Niko nije sasvim zadovoljan sa onim što trenutno ima - svi se stalno trude na hiljade načina da je poboljšaju. Uzmimo bilo kojeg od njih u bilo kojem trenutku njegovog života, i vidjet ćemo da je uključen u neki novi projekat za svrhu uvećanja onoga što ima; ne govorite mu o interesima i pravima čovječanstva: njegovo malo domaćinstvo za to vrijeme zaokuplja sve njegove misli, i vuće ga da ostavi političke izazove za neku novu sezonu. Ovo ne samo da spriječava ljude da čine revolucije, već i sputava ljude da ih žele. Nasilne političke strasti imaju malo utjecaja na one koji su posvetili sve svoje sposobnosti u potrazi za svojom dobrobiti. Žar koji ispoljavaju u malim stvarima smiruje njihovu gorljivost za velike poduhvate." (''[[Demokratija u Americi]]'') *[[Asim Mujkić]] **"Moramo imati u vidu najprije da je bosanskohercegovačko društvo u strukturnom smislu nasilničko društvo etnonacionalnih homogenih kolektivističkih identiteta u procesu svog nacionalnog zaokruženja. Ti identiteti – nacije u procesu proizvodnje (‘under construction’) - su proizvodi niza nasilnih praksi stvorenih otvorenom ilegalnom upotrebom sile, etničkim čišćenjima i genocidom. Po nizu svojih karakteristika ove prakse se mogu okarakterizirati nacionalnim revolucijama koje su prekinute izvanjskom intervencijom međunarodne zajednice [...] Revolucionarni prevrat tokom niza ratova na području bivše Jugoslavije, a osobito u BiH, podrazumijevao je korjenite strukturne društvene promjene. Bilo je potrebno uspostaviti, doslovno proizvesti, najprije aktom čiste sile, a potom cijelom mrežom novih zakona, pretpostavke za buduću državnu, odnosno nacionalno-državnu infrastrukturu, ključne elemente za izgradnju fundamentalnih institucija nove političke zajednice od vlastite vojske, policije, sudstva do školstva, muzeja i galerija koje će čuvati, razvijati i baštiniti etnonacionalnu partikularnost. Nakon temeljitog etničkog prekomponiranja cijelih područja BiH pristupilo se temeljitom etnonacionalnom pre- komponiranju zatečenih ili formiranju sasvim novih institucija. Taj proces pratio je svojevrsni geografski kopernikanski okret, proizvodnje vlastitog etnonacionalnog prostora kroz preimenovanja gradova, naselja, gradskih ulica što je sastavni dio svake revolucionarne prakse [...] Nakon nasilnog prekida etnonacionalnih revolucija, nastupio je period ‘dejtonske BiH’ kojeg, u terminima političke ontologije karakterizira razvijanje cijele mreže rituala etničke mobilizacije kojima se nastavlja ‘mirnodopski’ proizvoditi nacija, uz pomoć kontroliranih praksi etničke kolektivne mobilizacije, manifestacija grupnog jedinstva koje se u praktičnoj ravni otkrivaju kao mreža diskriminatornih praksi. Ova kontrolirana ritualizacija grupnog jedinstva koja održava revolucionarni duh nacionalnog zasnivalaštva zove se ''događanje naroda'' [...] Dakle, na djelu je hegemonija tri performativne kolektivističke naracije identiteta koje opstoje na radikalnoj negaciji drugog koja je sama po sebi destruktivna jer je njena ključna karakteristika proizvodnja i održavanje političkog neprijatelja i stalno opiranje njegovoj institucionalizaciji koja, sa svoje strane, prijeti da konflikt pretoči u dosadne procedure i ‘isprazno javno brbljanje’. Taj ‘herojski’ nacionalizam koji ustrajno odolijeva stalnoj egzistencijalnoj opasnosti za svoj etnički kolektiv čime ga drži na margini političkog, nakon oružanog teritorijalnog razgraničenja ustremljuje se na preuređenje svog biološkog tkiva, na utiskivanje identitetskih oznaka uniformirajući javni prostor uz pomoć dominantnih metafora etno- nacionalnog jedinstva, užurbano proizvodeći svoj distinktivni nacionalni identitet, odnosno njegove poželjne značajke na koje će se, kao na činjenice ‘objektivnog’ realiteta, pozivati u svom svakodnevnom političkom djelovanju. U tom smislu, institucije obrazovanja imaju značajnu ulogu: na svojim nižim instancama – osnovna i srednja škola - usvaja etnonacionalna zgotovljena, proizvedena znanja i učestvuje u njihovom, rječnikom Butlerove kazano, ‘recitiranju’ i ‘ponavljanju’ – a na svojim višim instancama – visoko obrazovanje – osposobljava mlade za učešće u daljoj proizvodnji fraza i metafora kolektivnog identiteta koji će se recitirati i ponavljati s namjerom proizvodnje ontološkog učinka. Ova užurbana proizvodnja kolektivnih identiteta je u BiH značajno otežana kulturno-historijskom bliskošću naših etničkih kolektivâ – nepodnošljivo istim jezikom kojim se služe i razumiju jedni druge, što dovodi do frustracije usljed gubitka intimnosti i nemogućnosti potpunog odjeljivanja. Ništa bolje ne stoje identitetske naracije niti s historijom koja obiluje tendencijama međusobnog preplitanja i ukrštanja. Ukoliko je proizvodnja ‘prirodnih’ kolektivističkih identitetskih naracija ‘neprirodna’, agresivnija u svojoj diskriminativnosti, nasilnija nad životom svakodnevlja, nerazumnija, utoliko je ta proizvodnja razlike po svaku cijenu brutalnija i sveobuhvatnija – od vrtića do grobalja." (''Obrazovanje kao proces naturaliziranja etnonacionalne ideologije'') *[[David Mitchell]] **"Sve su revolucije prije nego počnu najobičnije maštarije, onda postanu historijske nužnosti." (''[[Atlas oblaka]]'') *[[Harold Berman]] **"Svaka od velikih revolucija prošla je kroz prijelomno razdoblje u kojem su se u ubrzanom slijedu donosili novi zakoni, dekreti, pravila i naredbe, koji su se zatim jednako brzo opozivali, mijenjali ili nadomiještali drugima. Na kraju, međutim, svaka od velikih revolucija pomirila se s predrevolucionarnim pravom i ponovo uspostavila mnoge njegove elemente, uključujući ih u novi sistem koji je odražavao nove ciljeve, vrijednosti i vjerovanja." (''[[Pravo i revolucija: Stvaranje zapadnjačke pravne tradicije]]'') *[[Hannah Arendt]] **"Savremeni koncept revolucije, nerazdvojivo povezan sa idejom da tijek historije odjednom počinje nanovo, da potpuno nova priča, priča koja nikada prije nije ispričana, upravo se odmotava, bila je nepoznata prije dvije revolucije na kraju osamnaestog stoljeća." (''[[O revoluciji]]'') **"Ključno, onda, za bilo koje razumijevanje revolucija u savremenom dobu jeste da se ideja slobode i iskustva novog početka trebaju poklopiti." (''Ibid.'') **"Ništa se, zaista, ne čini prirodnijim nego da revolucija treba biti predodređena tipom vladavine koju zbacuje; ništa se, stoga, ne čini prihvatljivijim nego da se objasni novi apsolut, apsolutna revolucija, apsolutnom monarhijom koja joj je prethodila, i da se zaključi da što je apsolutniji vladar da će apsolutnija biti revolucija koja će ga zamijeniti." (''Ibid.'') *[[Hegel]] **"Teror je eksplikacija pravog značenja revolucije." (''po interpretaciji [[Vladimir Milisavljević]]'') *[[John Finnis]] **"Historičar će biti sklon da kaže da pravila postoje zbog nastavka spremnosti da ih se prizna kao standarde za djelovanje u sadašnjosti. Ova voljnost je temeljnija od djela volje koji su izvorno stvorila pravilo, u njegovoj određenoj formi, za prihvatanje od strane zvaničnika i građana kao standarda za djelovanje. I u odnosu na veliku masu pravila u sistemu, historičar nalazi da revolucije rijetko utječu na kontinuiranu voljnost. / To nije iznenađujuće. Jer je (etički) razumno oblikovati svoju voljnost za priznavanjem postavljenih pravila kao standarda za svoje djelovanje ukazujući na sažeta pravila ili principe identifikacije, zarad održavanja koherentnosti djelovanja-u-društvu kroz vrijeme. (Jer svačiji život se mora živjeti kao projekat u vremenu). Stoga, često je razumno prihvatiti nova pravila ovlaštenja i sukcesije pravila koja su ponuđena od uspješnih revolucionara koji su sebe učinili gospodarima društva, i stoga odgovornim za zadovoljavanje slučajnosti koje će se zbiti u budućnosti. I u isti mah razumno je prikloniti se "općem principu" ([zakon koji je jednom valjano usvojen, u skladu sa kriterijima valjanosti ''tada na snazi'', ostaje valjan dok ''ili'' ne istekne u skladu sa svojim uslovima ili uslovima impliciranim u njegovom stvaranju, ''ili'' je ukinut u skladu sa uslovima ukidanja na snazi ''u vremenu njegovog ukidanja'']) kao da nudi razlog, na koji ne utječe revolucija, za valjanost ostatka glavnine pravnog sistema. U oba slučaja ova "razumnost" je razumnost pravde i ''philia politike'' [komunalno ili građansko prijateljstvo], koja zahtijeva pravnu koherentnost i kontinuitet i poštovanje stečenih prava. / Naravno, pravda ima i druge zahtjeve. Stoga ponekad karakter revoucije je takav da priklonjenost revolucionarnom poretku društva nije razumno. Građanin, sudija, i pravnik moraju, u takvim slučajevima, reći da [[pravni sistem]] nije više onaj kojeg su priznavali prethodno (osim u nekom sekundarnom smislu "istog pravnog sistema"). Ali samo su u tim ekstremnim slučajevima elementi diskontinuiteta značajniji za analizu (moralnu, pravnu, jurisprudencijsku) neko principi kontinuiteta." (''[[Filozofija prava (Finnis)|Filozofija prava]]'') *[[Karl Marx]] **"Revolucijama je zapravo potreban jedan pasivan elemenat, materijalna osnova. Teorija se ostvaruje u jednom narodu samo ukoliko odgovara ostvarenju njegovih potreba." (''[[Kritika Hegelove filozofije države i prava]]'') *[[Karl Olivecrona]] **"Dok je uobičajeno zakonodavstvo učinjeno efektivnim kroz općenito poštovanje ustava, što djeluje kao stalni izvor moći, revolucionarni ustav je nametnut ljudima na druge načine. Mora postojati privremeni skup snage dovoljno jak da utjeće na promjenu ponašanja građana koji je impliciran u prihvatanju novog ustava ako obavezujućeg. Za uobičajene stvaraoce prava ne zahtijeva se nikakav naričiti napor u činjenju njihovih zakona učinkovitim, jer na svom raspolaganju imaju gotovu mašineriju. Revolucionari moraju sami stvoriti mašineriju, t.j. usmjeriti umove ljudi u nove kanale kroz koje psihološki pritisak može utjecati na njih. [To se čini silom i propagandom]." (''[[Pravo kao činjenica]]'') *[[Karl Popper]] **"Vjerujem da svaka takva revolucija mora kao svoj jedini cilj imati uspostavljanje demokratije; pod demokratijom ne mislim na nešto tako neodređeno kao što je 'vladavina naroda' ili 'vladavina većine', nego na skup ustanova (između ostalog na opće izbore, to jest pravo ljudi na raspuštanje svoje vlade) koje bi dopustile javnu kontrolu vladara i njihovo otpuštanje od strane onih kojima se vlada i koje bi potčinjenima omogućile dobiti reforme bez upotrebe nasilja, čak i protiv volje vladara. Drugim riječima, upotreba nasilja je opravdana samo pod tiranijom koja onemogućuje nenasilne reforme, i ona mora imati samo jedan cilj, stvaranje državnog uređenja koje omogućuje reforme bez nasilja (...) Produžena upotreba nasilja može dovesti do gubljenja slobode, pošto takva situacija može izazvati ne nepristrasnu vladavinu razuma, nego vladavinu jednog čovjeka. Nasilna revolucija koja hoće više od rušenja tiranije vjerovatno bi izazvala novu tiraniju kao vjerovatno ostvarenje svojih realnih ciljeva." (''[[Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji]]'') *[[Lenjin]] **"Za pravog revolucionara je najveća opasnost - možda čak i jedina opasnost - uveličavanje revolucionarnosti, zaboravljanje granica i uslova umjesne i uspješne primjene revolucionarnih metoda. Pravi revolucionari najviše su krhali sebi vrat kad su počinjali da "revoluciju" pišu velikim slovom, da izdižu "revoluciju" u nešto gotovo božansko, da gube sposobnost da najhladnokrvnije i najtrezvenije razmišljaju, mjere, provjeravaju u kom momentu, u kojim okolnostima i u kojoj oblasti akcije treba umjeti i postupiti na revolucionaran način i u kom momentu, u kojim okolnostima i u kojoj oblasti akcije treba umjeti preći na reformističku akciju. Pravi revolucionari će propasti (ne u smislu spoljnog poraza, nego unutrašnjeg sloma njihove stvari) samo onda - ali onda će propasti sigurno - ako izgube trezvenost i ako zamisle da "velika, pobjedonosna, svjetska" revolucija može i mora sve moguće zadatke u svim okolnostima u svim oblastima obavezno rješavati na revolucionarni način." *[[Luka Burazin]] **"[Razmotrimo] [s]lučaj uspješne revolucije, na koju se često ukazuje kao na primjer postojećeg pravnog sistema koji je zamjenjen novim pravnim sistemom. U ovom slučaju, nije stvar u tome da su članovi relevantne zajednice prekršili norme pred-revolucionarnog pravnog sistema. Oni ga jednostavno više ne priznaju kao njihov pravni sistem. Sistem koji oni sada kolektivno priznaju kao njihov je novi, 'revolucionarni' pravni sistem." (''Legal Systems as Abstract Institutional Artefacts'') *[[Michael Steven Green]] **"Vrlina [[Scott J. Shapiro|Shapiro]]ove planske teorije prava - ona koju ne naglašava ni sam Shapiro - jeste da je ona sposobna da objasni nesamjerljivost pravnog opravdanja u različitim pravnim sistemima na način koji je kompatibilan sa tim da svi zaista obitavamo u istom normativnom poretku. Budući da različiti pravni sistemi uključuju usvajanje različitih glavnih planova, zvaničnici u različitim sistemima će stati sa opravdanjem na različitim planovima. Zaista, čini se da Shapiroova planska teorija objašnjava upravo fenomenologiju pravnog opravdanja tokom tranzicija između pravnih sistema, jer također objašnjava tačku u kojoj zvaničnici prestaju gledati ka planovima i vraćaju se uzevši-sve-u-obzir rasuđivanju na temelju pozadinskih razloga za djelovanje i društvenih činjenica koje su njihovi okidači. U nekom trenutku 1789. [...] francuski zvaničnici počeli su pronalaziti uvjerljive razloge da napuste glavni plan koji je gledao ka kralju Francuske. Oni više nisu stajali sa opravdanjem njihovih djelovanja na pravilu da se njegova riječ treba poštovati. Situirani usred revolucije, oni su morali opravdati svoja djelovanja kroz pozadinske razloge za djelovanje i društvene činjenice koje su bili okidači za takve razloge. Počeli su se pitati: "Može li se pronaći stabilna praksa? Da li moralnost ili razboritost preporučuju usklađivanje sa njom? Da li moralnost ili razboritost preporučćuju stvaranje drugačije prakse?" Već 1791., međutim, francuski zvaničnici usvojili su novi glavni plan gledanja ka Nacionalnoj skupštini. U toj tački, njihova opravdanja završavala su se na novim planom, tako da izgleda kao da su bili u drugom i nesrazmjerljivom normativnom poretku od onog u kojem su obitavali 1788. [...] [Č]ini se da su revolucije pomjerile normativne poretke na isti način za koji teoretičar teorije božanstvenog naređenja smatra da nas promjene u naredbama Boga stavljaju u novi normativni poredak. Ali ova naizgledna normativna nesrazmjerljivost postojat će samo iz interne tačke gledišta. Iz vanjske tačke gledišta, revolucije će se pokazati kao društvene činjenice koje su bile pozadinski okidači za djelovanja koji su se sa istom silom primjenjivali prije i poslije revolucija." (''On Hart's Category Mistake'') *[[Napoleon Bonaparta]] **"U revolucijama postoje dvije vrste ljudi: oni koji ih dižu i oni koji se njima okoriste." *[[Nenad Dimitrijević]] **"Ako je režim nastao revolucionarno, to jeste ako je poništio stari pravni poredak, čini se da je kreativni kapacitet ustavotvoraca neograničen. Međutim, ograničenja postoje, ona dolaze većinom iz prošlosti. Institucionalni i vrijednosti obrasci, činioci i procesi koji oblikuju zajednički život prije promjene, ne nestaju tek tako sa slomom starog poretka. Barem neki od njih se transformišu u određenu vrstu 'prošlo-sadašnjeg' ili naslijeđa. Stare ekonomske, političke, pravne, kulturne, i ideološke osobine možda su prestale biti određujuća svojstva nove političke zajednice; za neke vrste procesa i događaja nije vjerovatno da će se ponoviti, ali još su živi i moćni, svi na naročite načine. U takvoj konstelaciji, problem starih vrijednosti zaslužuje naročitu pažnju. Dok je ambicija da se sve transformiše i izgradi novi svijet ''ex nihilo'' opasni utopizam, jednako nesigurna je pozicija koja drži da se sa naslijeđenim nedemokratskim vrijednostima ne treba baviti. Ustavotvorci trebaju razmišljati o ulozi koje su sporne vrijednosti igrale u nedavno delegitimiziranoj prošlosti, da dokuče tačnu narav i oblik u kojim je njihovo nasljeđe prisutno danas, i da stvore jasno normativno držanje u odnosu na njih." (''Values for a Valueless Society: Constitutional Morality After Collective Crime'') *[[Radomir Lukić]] **"Prva karakteristika revolucije jest da se vrši svjesno, namjerno, planski. Politička revolucija ne može biti spontana pojava. Druga bitna karakteristika je da se revolucija vrši samo na osnovu odgovarajućih promjena u ekonomskoj osnovi društva, odn. u načinu proizvodnje. Bez takve promjene nema revolucije, ili, tačnije, nema uspješne revolucije, što znači ustvari isto." (''[[Teorija države i prava (Lukić)|Teorija države i prava]]'') *[[Richard Albert]] **"Ni jedan ustav ne može, u smislu učinkovitog ograničenja ili prisile, ovlasititi revoluciju, niti revoluciju može zabraniti. Ustavni tekst bi mogao priznati pravo revolucije, kao što neki trenutno čine, ali narod bi posjedovao ovo pravo nezavisno od teksta. I ustavni tekst bi mogao pokušati zabraniti revoluciju, ali ne bi mogao spriječiti narod od vršenja tog prava. Sama priroda revolucionarnog prava jeste da ono ne priznaje granice, ustavne ili ne, kodificirane ili ne, na to kada i kako počinje i teče, niti šta želi da ostvari. Revolucija je ograničena samo organizacionim kapacitetom i kolektivnom snagom pokreta koji je gradi u pozadini." (''Four Unconstitutional Constitutions and Their Democratic Foundations'') *[[Richard S. Key]] **"[[William Wade|Wade]] [...] je prepoznao da političke činjenice koje podupiru bilo koji pravni sistem mogu i neizbježno se mijenjaju kroz vrijeme. Periodi kada se te činjenice mijenjaju će općenito biti praćeni nekom nesigurnošću oko prirode posljedične "revolucije" i kako će ta revolucija utjecati na pravni doseg ustava. To može biti očito u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje ustav, zahvaljujući svom nekodificiranom karakteru, može naročito biti predmet osporavanja. Ali to je također tačno u državama gdje je ustav inkorporisan u prepoznatljiv tekst. Veliki spor oko prirode Američke unije koja je dominirala javnim diskursom u prvoj polovini devetanestog stoljeća ticalo se, u značajnoj mjeri, različitih vjerovanja oko političkih pretpostavi Ustava. Stranke se nisu slagale oko pitanja da li je Ustav učinkovit jer je sporazum "naroda" pojedinačnih suverenih država ili je čin nepodijeljenog "naroda Sjedinjenih Država". Sam tekst (bez obzira na frazu preambule sa početka) nije bio nedvosmislen po tom pitanju. Konačno, stvar je riješena političkim i vojnim putem u korist ovog drugog tumačenja. Bilo bi smiješno pretpostaviti da je to bio pouzdan način za opisivanje "ispravnog" historijskog osnova Ustava. Radije, "konačna politička činjenica" o kojoj je ustavni režim ovisio sama je bila ustanovljena vanpravnim sredstvima. Na kraju dana, kao što je Wadeova analiza pokazala, autoritet sveg prava leži na političkim osnovama." (''Constitutional Change and Wade’s Ultimate Political Fact'') *[[Robert Cover]] **"Mučeništvo nije jedini mogući odgovor grupe koja nije uspjela u prilagođavanju ili prihvatanju dominacije istovremeno dijeleći fizički prostor. Pobuna i revolucija su alternativni odgovori kada uslovi takve akte učine izvodljivim i kada postoji volja ne samo da se umre, već i da se ubije za razumijevanje normativne budućnosti koja se razlikuje od one dominantne sile." (''Violence and the Word'') *[[Stevan Vračar]] **"Kao kvalitativan preobražaj revolucija obuhvata i državnopravni poredak [...] Pošto je državnopravni poredak glavni element političkog sistema svakog društva, prilikom revolucije nastaje i njegov diskontinuitet [...] Zato izvođenje revolucije označava postojanje diskontinuiteta: gdje nema revolucije, nema ni diskontinuiteta i obratno. Oni uvijek idu zajedno i pretpostavljaju se. Dok postoji kontinuitet državnopravnog poretka, nije izvršena revolucija, ali ako je ova doista izvedena, nemoguće je postojanje kontinuiteta državnopravnog poretka. Diskontinuitet pokazuje revoluciju a revolucija se kroz diskontinuitet ostvaruje. Utoliko se može reći da je diskontinuitet kriterijum revolucije i obratno [...] U samom pojmu revolucije nalazi se ukazivanje na kvalitativnu promjenu, odnosno smjenu jednog državnopravnog poretka drugim. Dakle, diskontinuitet je samo specifičan izraz izvođenja revolucije državnopravnog poretka [...] Politička revolucija se uvijek sastoji u osvajanju političke vlasti [...] Samim tim nestaje raniji i stvara se novi državnopravni poredak [...] Politička revolucija i diskontinuitet državnopravnog poretka ne stoje jedno prema drugom kao uzrok i posljedica. U svojoj jedinstvenosti su, naravno, i istovremeni [...] Pored toga naročito je značajno da postoji paralelizam forme izvođenja političke revolucije i diskontinuitet državnopravnog poretka. U tom pogledu ni historijski ni logički ne može biti nesklada. Zato, ukoliko se pojavljuje oblik jednog, neizbježno je to i oblik drugog." (''Revolucija i diskontinuitet državnopravnog poretka'') *[[Tito]] **"U revoluciji narodi obično nađu sebe, upoznaju svoju vrijednost, upoznaju svoje stvaralačke snage. U revoluciji se narodi podmlade, preobraze, probude se iz svoje učmalosti i tada u svom revolucionarnom poletu razvijaju takvu stvaralačku energiju i u kratkom vremenu stvaraju takva djela koja se ne mogu zamiliti u starom preživjelom društvu. Prema tome, revolucija je u razvitku društva motorna snaga koja pokreće ljudsko društvo naprijed onog časa kada se već stari oblik pokazao nemogućim, kada se pokazao kao kočnica progresa. Prema tome, kroz revoluciju napredne snage društva ostvaruju viši, pravedni oblik društvenog uređenja." *[[Ulrich K. Preuss]] **"Stvarajući ustav, revolucionarne snage kopaju sopstvene grobove; ustav je konačni čin revolucije." (''Constitutional Power-making for the New Polity: Some Deliberations on the Relations Between Constituent Power and the Constitution'') *[[Walter Lippmann]] **"Politička revolucija napreduje; država-policajac ustupa mjesto državi-proizvođaču." *[[William Butler Yeats]] **"Hura za revoluciju i topovsku riku! / Prosjak-pješak pod bič pada prosjaku-konjaniku. / Hura novoj revoluciji i novoj kanonadi! / Prosjaci su zamijenili mjesta, no bič i dalje radi." (''The Great Day'') *[[Zoran Oklopčić]] **"Ako su ljudi prirodno pitomi, ono što opravdava demokratske revolucije ''nije samo'' objektivni kvalitet ponašanja režima, i ne samo normativni kvalitet ustanovljavajućeg procesa, već također činjenica opravdane iznemoglosti stanovništva, pretpostavljenog iscrpljenja sposobnosti naroda za političku patnju. Skrivene figure pitomosti i iscrpljenja služe kao meta-garancije konstitucionalizma da se narodne pobune neće događati prečesto, da neće biti vremenske bliskosti između suprotstavljenih prizivanja izbirljivog "naroda". Bez ove pretpostavljane opklade, zagovornici ustanovljavajuće vlasti ne bi samo morali prihvatiti da ne postoji ništa problematično sa lažnim pre-utemeljenjima ustavnih poredaka, već bi također imali poteškoću u povezivanju čestih prevrata sa ustanovljavajućom voljom naroda." (''Three arenas of struggle: A contextual approach to the constituent power of 'the people''') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} df3hyaf4seki4mp8lj39koq215zoyxg 0 3067 14335 8175 2006-07-01T14:51:25Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Johann Kaspar Lavater]] 14335 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Johann Kaspar Lavater]] acappf6p8gaxdq0fn43z5ma2oj9obsf 0 3068 18584 8177 2006-09-27T17:15:13Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Johann Kaspar Lavater]] 18584 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Johann Kaspar Lavater]] f12k4pv30vpv7qkl8iot3zgooahdh50 0 3069 54923 48323 2015-08-03T19:20:54Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q193526]] na [[d:|Wikidati]] 54923 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Albert Einstein]] ** "Ne činite nikad ništa što se protivi vašoj savjesti, pa čak ako to od vas i [[država]] traži." *[[Goethe]] **"Slobodni ste ako vam je savjest čista." *[[Hannah Arendt]] **"Da su pobijedili da li bi iko od njih imao grižnju savjesti?" (''[[Eichmann u Jeruzalemu: Izvještaj o banalnosti zla]]'') *[[Hegel]] **"Savjest, dijalektički - zlo." **"Ko kaže da prema drugome postupa prema ''svojoj'' savjesti, on zapravo tvrdi da ga zlostavlja." *[[Victor Hugo]] **"Prava [[pravda]] je savjest." *[[William Shakespeare]] **"Još na dnu mene ima nešto nataložene savjesti." (Drugi ubica, ''Ričard Treći'', I, iv) == Poslovice == *[[Kineske poslovice]] **"Čista savjest ne boji se kucanja noću." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] kd6bzg7buvbhwxrr58gckaosrp3e1fr 0 3070 51317 48411 2014-04-12T06:44:40Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 8 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q179875]] 51317 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *"Ne traži razgovor s mrtvacom, a ni dobročinstvo od škrtca." - [[Sokrat]] == Poslovice == *"Jedan razgovor sa mudrim čovjekom vrijedi više od mjeseci učenja iz knjige." - [[kineske poslovice]] [[Kategorija:Tema]] 83bf4bwpd4rbbhiwgs105kux3j2j9pi 0 3071 54924 52715 2015-08-03T19:21:04Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 16 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q484]] na [[d:|Wikidati]] 54924 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Benjamin Franklin]] **"Lijenost tako polako korača, da je [[siromaštvo]] brzo stigne." *[[Isabel Allende]] **"Ako razborito ljenčarim, mogu cijeli dan provesti a da ništa ne uradim." (''[[Eva Luna]]'') *[[Sokrat]] **"Ljenjivci nisu samo oni koji ne rade, već i oni koji mogu da rade bolje." == Poslovice == *[[Indijske poslovice]] **"Maštanje lijenčine ne vrijedi ništa više od potonula ćupa." *[[Kineske poslovice]] **"Ne budite lijeni jer je lijenost najveći neprijatelj kreposti." *[[Korejske poslovice]] **"U kući neradnika množe se samo snovi." *[[Madagaskarske poslovice]] **"Snaga koja nema cilja, majka je lijenosti." [[Kategorija:Tema]] k74nz1m16hewxmsq0xhxdgccsg6hhmq 0 3072 57889 52194 2017-05-18T20:41:22Z Tomboii23 5396 /* Citati */ Zaratustra 57889 wikitext text/x-wiki == Citati == *[[Niccoló Tommaseo]] **"Gdje nema jednakosti, nema ni kreposti." *[[Friedrich Nietzsche]] **"I nikakvo zlo ne raste ubuduće iz tebe, osim zla koje raste iz borbe tvojih kreposti" **"Čovjek je nešto što mora biti prevladano: i zato trebaš ljubiti svoje kreposti- jer od njih ćeš propasti" == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Ljubomora lakomislene žene pokazuje se u brakolomstvu, a ljubomora kreposne žene u suzama." *[[Kineske poslovice]] **"Ne budite lijeni jer je lijenost najveći neprijatelj kreposti." [[Kategorija:Tema]] fkvifzs964yka2xtax9sf04am50p4id 0 3073 58918 51318 2019-07-26T16:58:23Z Risto hot sir 6370 File 58918 wikitext text/x-wiki -------- [[File:Coastal_redwood.jpg|right|thumb|]] == Citati == *[[Orhan Pamuk]] **"Ja, siroto drvo koje vidite, Bogu zahvaljujem što me ne nacrtaše s takvim naumom. A i to nije zato što se plašim da bi me, da su me naslikali u skladu sa franačkim manirima, svi istambulski kerovi zapišali pomislivši da sam pravo drvo. Ja i ne želim da sam pravo drvo, nego ono što drvo znači." (''[[Zovem se Crvena]]'') == Poslovice == *[[Bugarske poslovice]] **"Ako želiš jabuka, trebaš protresti drvo." *[[Danske poslovice]] **"Zeleno drvo daje više dima nego vatre." *[[Kineske poslovice]] **"Ne obara se svako drvo prvim udarcem." *[[Njemačke poslovice]] **"Nema težeg drva od prosjačkog štapa." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 32aokpxq0wqi31ri9b7pmdnh7kfu1qn 0 3074 34657 34652 2008-08-07T19:35:17Z 77.78.199.187 Undo revision 34652 by [[Special:Contributions/91.150.77.195|91.150.77.195]] ([[User talk:91.150.77.195|Talk]]) 34657 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Aurelije Augustin]] **"Laskanje je zavođenje lažnom pohvalom." == Poslovice == *[[Kineske poslovice]] **"Ne zavodi čovjeka samo ljepota tijela, isto tako može ga zavesti i ljepota duha." [[Kategorija:Tema]] gjh9zrkg1gqxyb2uut39sh1ii7vwgfo 0 3075 52212 48327 2014-04-15T19:59:12Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 4 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q1772093]] 52212 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Carlos Castaneda]] **"Svi su putovi isti. Ni jedan ne vodi nikamo. Svi oni vode kroz šikaru, u šikaru i van šikare. Ima li taj put srce, to je jedino pitanje. Ukoliko ima, tada je dobar... ukoliko ga nema tada nije ni od kakve koristi. Oba puta ne vode nikamo, samo jedan ima srce, a drugi ga nema. Putovanje jednim prava je radost; sve dok ga sijediš bit ćeš jedno s njim. Zbog drugog ćeš proklinjati svoj život. Jedan te čini snažnim, drugi ti snagu oduzima." *[[Charles Caleb Colton]] **"Utrti putevi su najneopasniji i najpouzdaniji putevi." *[[Henry Miller]] **"U ovom dobu koje vjeruje da za sve postoji prečac, najvrednija lekcija je ta da je najteži put, dugoročno gledano, onaj najlakši." *[[Mak Dizdar]] **"Ti si nakanio da me pod svaku cijenu uništiš ::Ali nikako da nađeš istinski put ::Do mene (...)" (''Putevi'') *[[Miguel de Cervantes]] **"Nema tako utrta puta na kojem ne bi bila barem koja zapreka ili rupčaga." *[[Muhammed]] **"Čuvajte se sjedenja po putevima." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1419.) *[[Sokrat]] **"Ako slijediš bilo koji duhovni put na kraju ćeš ipak dosegnuti ciljeve koji su unaprijed zacrtani od njihovih osnivača. Ali, to još ne znači da si dosegnuo sebe. Da bi dosegnuo sebe moraš slijediti sebe." == Poslovice == *[[Indijske poslovice]] **"Niko se nikada nije izgubio na ravnom putu." *[[Kineske poslovice]] **"Put od hiljadu milja počinje jednim korakom." **"Put u pakao popločen je dobrim namjerama." ==Također pogledajte== *[[Putovanje]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} ltz2pxid7uiqj904vwwfhpbstwtrprj 0 3076 28809 21209 2007-03-23T19:35:14Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28809 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Horacije]] **"Od uzvišenog do smiješnog samo je jedan korak." *[[Lao Tse]] **"Putovanje od hiljadu (milja) počinje prvim korakom." == Poslovice == *"Put od hiljadu milja počinje jednim korakom." - [[kineske poslovice]] [[Kategorija:Tema]] 717s5i62zxyor4kad3eqq7ha31d62z6 0 3077 37278 37164 2009-07-28T22:22:43Z Grover 841 37278 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Hermann Hesse]] **"Prošli smo kroz pakao svog unutrašnjeg bića." *[[Jean-Paul Sartre]] **"Pakao - to su drugi." (''[[Bez izlaza]]'') *[[Jorge Luis Borges]] **"Još prije mnogo godina bio sam naučio da ne postoji ništa na ovome svijetu što ne bi moglo biti klica mogućeg pakla; neko lice, neka riječ, neka busola, neke reklame za cigarete mogu zaludjeti čovjeka ako on ne uspije da ih zaboravi." (''[[Deutches Requiem]]'') **"Pakao je obilježen nestvarnošću, to obižlježje možda istodobno ublažava njegovu stravičnost." (''[[Emma Zunz]]'') *[[Orhan Pamuk]] **"Nijedan se musliman ne bi toliko kidao zato što je zgriješto nesvjesno(...) Dobar musliman zna da je [[Bog]] pravedan i razuman i da u obzir uzima namjeru svog sluge. Samo neznalice ptičjeg mozga vjeruju da će završiti u paklu zato što su nesvjesno jeli svinjetinu. Pravi musliman zna da strah od pakla ne služi tome da ga zaplaši, već da zaplaši druge(...) ako čovjek nema zle namjere, u paklu neće završiti." (''[[Zovem se Crvena]]'') *[[Patrick Suskind]] **"Kao da Pakao miriše na sumpor a [[Raj]] na tamjan i izmirnu! Najgore praznovjerje, kao u najmračnijoj i najpoganijoj prethistoriji kad su ljudi još živjeli kao životinje, kad još nisu imali oštar vid i nisu poznavali boje, ali su vjerovali da mogu nanjušiti krv, mislili da njuhom mogu razlikovati prijatelja od neprijatelja, da ih divovski ljudožderi i vukodlaci mogu nanjušiti i Erinije namirisati, i kad su svojim čudovišnim bogovima prinosili smrdljive, žrtve paljenice. Užasno!" (''[[Parfem: Historija jednog ubice]]'') *[[Safvet-beg Bašagić]] **"Ako svi u pak'o odu koji ljube, koji piju, niko neće gledat raja ni kušati rajskog pića! (iz pjesme "Ljubav i vino") *Sveto pismo: **"Sin će Čovječji poslati svoje anđele da pokupe iz njegova kraljevstva sve zavodnike i bezakonike i bace ih u peć ognjenu, gdje će biti plač i škrgut zubi. Tada će pravednici zasjati poput sunca u kraljevstvu Oca svojega. Ko ima uši, neka čuje." {Mt 13,41-43} *Film ''[[Vrag nosi Pradu]]'' **"Pakao na štiklama." (''reklamna rečenica'') *[[William Shakespeare]] **"Pakao je prazan, ::Svi [[đavo]]li su ovdje." (''[[Bura]]'') == Poslovice == *[[Kineske poslovice]] **"Put u pakao popločen je dobrim namjerama." ------------------------------------------------------------- == Također pogledajte == *[[Raj]] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Religija]] lpakzgwiwy8q44d73kec0bwyriyv8wi 0 3078 54925 48386 2015-08-03T19:21:13Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16511085]] na [[d:|Wikidati]] 54925 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Kiran Desai]] **"Kod nas imigranata je uvijek prisutan osjećaj gubitka. Konstantno imate osjećaj kako nikada nećete biti u stanju ispričati priču, kako vam nedostaje dio mozaika. A aktuelna politička situacija samo dodatno komplicira stanje. Imigrantima je sve teže, zatvaraju se vrata, i sve se više produbljuje ionako dubok jaz nerazumijevanja među kulturama, što strahovito frustrira." (''za "Jutarnji list"'') == Poslovice == *[[Kineske poslovice]] **"Strpljivo izdrži mali gubitak i bit ćeš pošteđen velikoga." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} bdod1so330u238ery7qsvpxrid8whas 0 3079 58270 57984 2017-10-25T13:09:16Z 37.205.99.159 58270 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Friedrich Nietzsche]] **"Čekati, biti strpljiv, to znači misliti." *[[Irving Stone]] **"U braku je od logike mnogo više potrebno strpljenje." *[[John Dryden]] **"Čuvajte se bijesa strpljive osobe!" *[[Kur'an]] **"Vidjećeš da ću strpljiv biti, ako Bog da" - reče Musa - "i da ti se neću ni u čemu protiviti." (''Al-Kahf'', 69.) *[[Michelangelo Antonioni]] **"Dvije glavne ženske osobine su lakomislenost i strpljivost." *[[Phil Bosmans]] **"Humor i strpljenje su deve na kojima prolazimo svaku pustinju." *[[Sadi]] **"..onaj koji nema sabura, ni mudrosti nema!" (''"[[Đulistan]]"'') *[[Ivica Rade]] **"Ja sam fizičko utjelovljenje strpljenja. Na wikipediji ima da stoji: "Ivica Rade, on je strpljenje."" **Ivica Rade ne vjeruj wikipediji. Piše da si strpljiv vidiš da laže. == Poslovice == *[[Francuske poslovice]] **"Onome koji umije da čeka, s vremenom sve dolazi." *[[Kineske poslovice]] **"Ako si strpljiv u jednom momentu ljutnje, izbjeći ćeš sto dana tuge." **"Ne obara se svako drvo prvim udarcem." **"Put od hiljadu milja počinje jednim korakom." **"Strpljenja. Vremenom od trave postane mlijeko." **"Strpljivo izdrži mali gubitak i bit ćeš pošteđen velikoga." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 89i0il7aohi41qkmwoek1pi1r4mdcln 0 3080 28993 21559 2007-03-23T19:37:04Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28993 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == == Poslovice == *"U kući neradnika množe se samo snovi." - [[korejske poslovice]] [[Kategorija:Tema]] rhsletb0770w9oyzmsrn069up908akn 0 3081 58868 28950 2019-07-05T01:17:54Z Risto hot sir 6370 File 58868 wikitext text/x-wiki --------- [[File:Brain 090407.jpg|thumb|]] == Citati == *[[Bernard Shaw]] **"Mozak budale pretvara filozofiju u ludoriju, nauku u praznovjericu i umjetnost u pedanteriju. Otuda univerzitetsko obrazovanje." *[[Robert Frost]] **"Mozak je sjajan organ. Uključi se isti trenutak kad se probudite i radi sve dok ne dođete u ured." *[[Robin Williams]] **"Bog je čovjeku dao penis i mozak, ali ne i dovoljno krvi da bi oba istodobno funkcionirala." == Poslovice == *[[Njemačke poslovice]] **"Bogataš nosi mozak u džepu." [[Kategorija:Tema]] 1zygmp2sw8f9fp7c8nopiamlf8uczq9 0 3082 29233 21902 2007-03-23T19:39:15Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29233 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *"Oduvijek je bilo da ljubav ne zna dubine svoje dok ne dođe čas rastanka." - [[Kahlil Gibran]] == Poslovice == *"Gostioničareva dobrodošlica plaća se na rastanku." - [[njemačke poslovice]] *"Koji se bez ljubavi sastanu, bez suza se rastanu." - [[njemačke poslovice]] [[Kategorija:Tema]] qrffxxi3k4gqq3jvjrj3qm3hykavu25 0 3083 28548 19746 2007-03-23T19:32:22Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28548 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == == Poslovice == *"Gostioničareva dobrodošlica plaća se na rastanku." - [[njemačke poslovice]] [[Kategorija:Tema]] 67r1vkszuzftny346olt6jb94j53msf 0 3084 51693 48384 2014-04-14T20:57:34Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 9 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q13418868]] 51693 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Charles Dickens]] **"[[Ljudi]] kažu da postoji [[mudrost]] glave i mudrost [[Srce|srca]]." *[[John Maxwell Coetzee]] **"Glava mu je postala azil za ostarjele [[misli]], dokone, uboge, koje nemaju kud drugo da odu. Trebalo bi da ih rastjera, da počisti zgradu. Ali nema [[volja|volje]], ili barem ne dovoljno." (''[[Sramota (Coetzee)|Sramota]]'') == Poslovice == *[[Bugarske poslovice]] **"Pametna glava, stotinu ruku." *[[Njemačke poslovice]] **"Jako pivo i slaba glava ne idu zajedno." **"Vino otvara sve prozore u glavi da razum može odletjeti." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 2n43rpl5p358ptt4i7z3gi4909ifiin 0 3085 59631 29606 2020-12-27T17:17:53Z Armas Eesti 7345 Datoteka 59631 wikitext text/x-wiki ---------- [[File:Anker_Die_Dorfschule_von_1848_1896.jpg|thumb|Albert Anker (1896)]] == Citati == *[[Stjepan Radić]] **"Što više škola – to manje robova. Što više znanja – to više imanja." == Poslovice == *[[Njemačke poslovice]] **"Ko uči na tuđim greškama, štedi vlastitu školarinu." [[Kategorija:Tema]] dsaqvxckwzbg5xmguf4a5e4gu9emx9p 0 3086 29395 23411 2007-03-23T19:40:55Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29395 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Aleksa Šantić]] **"Blago onom ko suza ima, u toga [[srce]] umrlo nije." *[[Fjodor Dostojevski]] **"Svi ideali svijeta ne vrijede suze jednog djeteta." *[[Gustave Flaubert]] **"Mi smo stvoreni za bol. Suze su za srce ono što je voda za ribe." *[[Heinrich Heine]] **"Samo nam srodna [[bol]] izmami suzu, i svako zapravo i [[plač]]e zbog sebe." *[[Ivan Sergejevič Turgenjev]] **"Ima osmijeha gorih od suza." **"Suze su poput oluje; poslije njih [[čovjek]] je uvijek mirniji." *[[Michel Tournier]] **"Kad su oči žene zamagljene suzama, onda je muškarac taj koji ne vidi jasno." *[[Simon Gregorčić]] **"Ko sreću uživa sam, neka i suze prolijeva sam." *[[Stephen King]] **"Suze koje zacjeljuju iste su one suze što peku i bičuju." (''[[Isijavanje]]'') *[[William Shakespeare]] **"Najiskrenije su one suze koje lijemo sami nad sobom." == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Ljubomora lakomislene žene pokazuje se u brakolomstvu, a ljubomora kreposne žene u suzama." *[[Češke poslovice]] **"Ljubav je kao suza: rađa se u očima a pada na srce!" *[[Danske poslovice]] **"Suze bogataševe udovice brzo presuše." *[[Njemačke poslovice]] **"Koji se bez ljubavi sastanu, bez suza se rastanu." **"Vino stvara prijatelje, a suze ih stavljaju na kušnju." == Također pogledajte == *[[Plač]] *[[Tuga]] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] sqc2sx3mnhvg6ba30n43nuhkquep8ov 0 3087 54926 48157 2015-08-03T19:21:24Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16511823]] na [[d:|Wikidati]] 54926 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == == Poslovice == *"Ljubav i jaja treba uživati dok su svježi." - [[njemačke poslovice]] [[Kategorija:Tema]] 9ac1ycy1pai130fnqescoapt8mns8wz 0 3088 59140 54927 2020-01-05T19:04:01Z Savonhelmi 6967 File 59140 wikitext text/x-wiki --------- [[File:Shigeyoshi Inoue as English teacher.jpg|thumb|300 px|]] == Citati == *[[Adrian Predrag Kezele]] **"U vašem se [[Srce|srcu]] nalazi savršen učitelj. Nemojte ga tražiti na drugim mjestima." (''[[Riječi nadahnuća]]'') *[[Friedrich Nietzsche]] **"Naše mane su naš najbolji učitelj." == Poslovice == *[[Kineske poslovice]] **"Kad bogataš postane siromah, on postane učitelj." *[[Latinske poslovice]] **"Ljubav je najbolji učitelj." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} glilfqbre7sheyxjvspwhvoimq3106j 0 3089 41966 40652 2011-03-20T00:07:16Z Alessia 1359 interwiki 41966 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Frank Herbert]] **"Kad bi želje bile ribe, svi bismo mi bacali mreže." *[[Ernest Hemingway]] **"Ribu nisi ubio samo zbog toga da bi uživao i da bi je prodao na pijaci, pomisli on. Ubio si je iz ponosa i zbog toga što si ribar. Volio si je živu, a voliš je i mrtvu. Ako je voliš, nije grijeh ubiti je. Ili je onda još veći?" (''[[Starac i more]]'') *[[Gustave Flaubert]] **"Mi smo stvoreni za bol. Suze su za srce ono što je voda za ribe." *[[Johann Wolfgang von Goethe]] **"Ah, najjača kušnja je bijeda. I najmudrije ribe glad tjera na udicu." *[[Lao Tse]] **"Dajte čovjeku ribu i nahranit ćete ga za jedan dan; naučite ga kako da je lovi i prehranit ćete ga za cijeli život." *[[Muhamed Ikbal]] **"Samo ljubav donosi vrtovima proljetni lahor, samo ljubav daje livadama cvjetne pupoljke; samo ljubav daje ribama bistre oči." *[[Publius Ovidius Naso]] **"Neka ti udica bude uvijek bačena. U jezeru u kojem najmanje očekuješ, pojavit će se riba." == Poslovice == *[[Madagaskarske poslovice]] **"Ma kako lijepa bila riba, niko neće nataknuti svoj jezik na udicu da bi je uhvatio." *[[Njemačke poslovice]] **"Ljubav je ribarica koja velike ribe ubija, a s malima se igra." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] [[lt:Riba]] [[pl:Ryba]] n1xqxegfpiyynzzkfaoevlikn3w3dob 0 3090 29488 22284 2007-03-23T19:41:46Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29488 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *"Uzdisati nad prošlim jadom najsigurniji je način da se privuče novi." - [[William Shakespeare]] == Poslovice == *"Ljubav se sastoji od četiri stvari: od uzdaha, od jecaja, od želje za smrću i mnogo laži." - [[njemačke poslovice]] *"Uzdah lijepe djevojke čuje se dalje nego rika lavova." - [[arapske poslovice]] [[Kategorija:Tema]] 3wrohifdxa5tibwojwix61p7adw47dc 0 3091 28750 20238 2007-03-23T19:34:32Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28750 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == == Poslovice == *"Ljubav se sastoji od četiri stvari: od uzdaha, od jecaja, od želje za smrću i mnogo laži." - [[njemačke poslovice]] [[Kategorija:Tema]] fszqnihzfxnucyavgu4uwn0irhrtyq9 0 3092 52681 52680 2014-04-23T11:47:02Z Harač 23 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/88.207.106.143|88.207.106.143]] ([[User talk:88.207.106.143|razgovor]]) na posljednju izmjenu koju je napravio [[User:SamoaBot|SamoaBot]] 52681 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Alexander Pope]] **"Ko laže, ne zna kakva se posla laća, jer mora izmisliti 20 drugih laži da bi održao prvu." *[[Alexander S. Neill]] **"Govoriti laži predstavlja sitnu slabost, ali je prava propast lažno živjeti." *[[Anatole France]] **"Šta može hladna i gola istina protiv blistavih čari laži." *[[Antoine de Rivarol]] **"Historičar i romanopisac međusobno razmjenjuju istine, izmišljotine i laži. Jedan da bi oživio ono što više ne postoji, a drugi da bi učinio uvjerljivim ono što nikada nije ni postojalo. *[[Arthur Schopenhauer]] **"Nijedna laž nije toliko drska da se neki anonimni recenzent ne bi mogao njome poslužiti: pa on nije odgovoran." *[[Benjamin Disraeli]] **"Postoje tri vrste laži: laž, besramna laž i [[statistika]]." *[[Bernard Shaw]] **"Šta će reći historija? Historija će, gospodine, lagati kao i obično." *[[Blaise Pascal]] **"Ima ljudi koji lažu samo zato da bi lagali." *[[Honoré de Balzac]] **"Kada bismo znali strahotu i težinu laži, progonili bismo je ognjem prije nego druge zločine." **"[[Lopov]] počinje time što predstavlja da laž naliči na istinu, a završava time što istina naliči na laž." *[[Isaac Asimov]] **"Laganje je, kad bolje pomisliš, đavolski težak posao. Da su ljudi stvarno užasno lijeni, nikad ne bi lagali." *[[Ivan Sergejevič Turgenjev]] **"Istina koja nije izrečena u pravo vrijeme gora je od laži." **"Laž je isto tako živa kao i istina, ako ne još više." *[[Ivan Cankar]] **"Laž ne ubija toljagom, ali se provlači krvnim žilama poput otrova, polako i oprezno, pa se i ne primjećuje kako djeluje." *[[Ivo Andrić]] **"Zarazna je i razorna moć laži." *[[Jerome David Salinger]] **"Siguran sam da u životu niste vidjeli većeg lažljivca od mene. Upravo je strašno koliko lažem. Kad, na primjer, izađem na ulicu da negdje na prvom kiosku kupim novine, a neko me upita gdje idem, u stanju sam odgovoriti da idem na operu. To je užasno." (''[[Lovac u žitu]]'') *[[Lord Byron]] **"Ko se opredijeli za laž, mora da ima dobro [[pamćenje]]." *[[Mahatma Gandhi]] **"Čak i najsitnija neistina truje [[čovjek]]a, isto kao što i samo jedna kap otrova truje cijelo more." **"U [[Istina|istinu]] vjerujemo ako je izrekne siromah, a povjerovat ćemo i u laž ako je izrekne bogati nevaljalac." *[[Maksim Gorki]] **"Laž je - religija robova i gospodara. Istina je - bog slobodna čovjeka." **"Pristojnost zahtjeva da ljudi lažu." *[[Miguel de Cervantes]] **"Laž obično ubija [[prijateljstvo]], a istina ljubav." *[[Miroslav Krleža]] **"Ljudi se međusobno varaju, lažu jedni drugima u lice, obmanjuju se laskanjem i prozirno pretvorljivim udvaranjem, a to im često pošteno ljudski izgleda nerazmjerno hrabrije, nego da jedni drugima kažu golu istinu." *[[Mustafa Spahić]] **"Dovedite mi crnog đavola, ali mi samo nemojte dovoditi hodžu za svjedoka!" *[[Oscar Wilde]] **"Jedini oblik laganja koji nije sasvim sraman jest laganje zbog laganja." *[[Plutarh]] **"Ono što je istinito u stvari i prema djelu, premda žalosno završava, ipak se ne može izmjeniti. S druge strane, laž koja obmanjuje, lakše popušta, pa se onda žalosno pretvara u radosno." *[[Robert Louis Stevenson]] **"Najokrutnije laži često su izrečene šutnjom." *[[Roger Ascham]] **"Ne služi se lažima, jer to je nepošteno; ne kazuj svaku istinu, jer to je nepotrebno; u svoje vrijeme i na svojem mjestu, bezazlena laž bolja je nego štetna istina koja vrijeđa." *[[Spencer Johnson]] **"Kao što se o najvećem lažovu kaže da izrekne više istine nego laži, tako se o najgorem čovjeku može reći da čini više dobra nego zla." *[[Victor Hugo]] **"Svaki sporazum između [[Istina|istine]] i laži uvijek je na štetu istine." *[[Vissarion Belinsky]] **"Smijeh je često veliki posrednik u razlikovanju istine od laži." *[[Voltaire]] **"Laž je rijetko kada skromna. Korov raste bujno." *[[Winston Churchill]] **"Najviše se laže u ljubavi, lovu i u predizbornoj kampanji." == Poslovice == *[[Danske poslovice]] **"Siromaštvo i strah stvaraju lažljivce." *[[Njemačke poslovice]] **"Ljubav se sastoji od četiri stvari: od uzdaha, od jecaja, od želje za smrću i mnogo laži." == Također pogledajte == *[[Istina]] [[Kategorija:Tema]] ggl8u830ltucja1np3sl6mty7owdrxa 0 3093 28855 21278 2007-03-23T19:35:40Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28855 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Erica Jong]] **Brak nije lijek za [[usamljenost]]. Djeca odrastu i odu. Ljubavnici nisu lijek za sve. Seks nije konačno rješenje. Ako ste život pretvorili u dugu bolest, onda je smrt jedini lijek..." (''[[Strah od letenja]]'') *[[George Gordon Byron]] **"Koristite svaku priliku za smijeh. To je najjeftiniji lijek." *[[Henry David Thoreau]] **"U [[ljubav]]i nema lijeka, već valja još više ljubiti." *[[Paracelsus]] **"Svaki je lijek otrovan, samo o dozi ovisi hoće li to zaista biti." == Poslovice == *[[Njemačke poslovice]] **"Ljubavne boli su slatke ali se teško liječe." **"Ljubavne rane može izliječiti samo onaj ko ih je zadao." [[Kategorija:Tema]] j207vw8m3ctdjtf653vg6zuhhz0uni7 0 3094 54928 39531 2015-08-03T19:21:44Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q184753]] na [[d:|Wikidati]] 54928 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Honoré de Balzac]] **"Zapamtite: od svih rana, neizlječive su samo one koje zadaje [[jezik]], pogled, podsmijeh i prezrenje." == Poslovice == *"Ljubavne rane može izliječiti samo onaj ko ih je zadao." - [[njemačke poslovice]] [[Kategorija:Tema]] jvr74e78zozb3m4jm259cg1pzz58r5p 0 3095 41896 38525 2011-03-19T16:15:24Z Alessia 1359 interwiki 41896 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Amir Vuk]] **"Naš [[čovjek]] kad pravi kuću to je kao spomenik, a ne kuća. Pravi za sina sa kojim se već posvađao, odvojio se posebnim stepenicama jer će tu doći snaha. Tako nastaju te abnormalne kuće." *[[Goethe]] **"Najsretniji je, bio kralj ili seljak, ko pronađe mir u svojoj kući." *[[Jorge Luis Borges]] **"(...) čudovišna kuća odgovara čudovišnom stanaru. Minotaur više nego opravdava postojanje [[labirint]]a." (''[[Abenhakan Bohari, mrtav u svom labirintu]]'') *[[Muhammed]] **"Ako je istina da nešto donosi nesreću onda su to: [[konj]], [[žena]] i kuća." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1492.) **"Ako je nesreća u nečemu, onda je to u kući, slugi i konju." (''Ibid.'', 1493.) *[[Pearl S. Buck]] **"Kuća, komadić zemlje, može biti bilo gdje, ali ljudi su u srcu i težnjama isti." == Poslovice == *[[Albanske poslovice]] **"Bez djece ne raste kuća." **"Dijete je slavuj u kući." *[[Armenske poslovice]] **"Kuća bez žene - mlin bez vode." *[[Baskijske poslovice]] **"Lijepa žena, rat u kući." *[[Bugarske poslovice]] **"Loša je ona kuća gdje se uspjeh zalijeva čašom." *[[Francuske poslovice]] **"[[Bog]] nas često posjećuje, ali mi većinom nismo kod kuće." *[[Njemačke poslovice]] **"[[Ljubomora]] je zla kći iz dobre kuće." **"[[Sreća]] i duga ne vide se nikada na vlastitoj kući, već samo na tuđim kućama." ==Također pogledajte== [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} [[pl:Dom]] lk6saaxibwvbnb5nqb0mgto7cl2fmbu 0 3096 58975 54929 2019-08-14T18:05:52Z Risto hot sir 6370 File 58975 wikitext text/x-wiki --------- [[File:Doddy4GenerationsAug1931A.jpg|right|thumb|250px|]] == Citati == *[[Biblija]] **"Nemoj skvrniti kćer svoju puštajući je da se kurva, da se ne bi zemlja prokurvala i napunila se bezakonja." (''Levitski Zakonik'', 19:29) *[[Goethe]] **"Djevojka uvijek više vjeruje ljubljenome nego majci." *[[Sigmund Freud]] **"Ne želim da mi se mlađa kći pojavi na javnom mjestu i suoči se sa surovim stranama života. Ona treba, koliko god može, da ostane kod kuće u dnevnoj sobi." == Poslovice == *[[Armenske poslovice]] **"Kći koja ima zlatnu kolijevku neće dugo ostati u domu svoga oca." *[[Njemačke poslovice]] **"Kćeri [[bogataš]]a i telad [[siromah]]a brzo odu." **"[[Ljubomora]] je zla kći iz dobre kuće." == Također pogledajte == *[[Porodica]] **[[Otac]] **[[Majka]] **[[Sin]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} kg04bklni5ik2pqio5ch2mzhgmk6wfn 0 3097 28926 21449 2007-03-23T19:36:25Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28926 wikitext text/x-wiki ----------- == Citati == *[[Patrick Suskind]] **"Miris je uvjerljiviji od riječi, izgleda, osjećaja i volje. Od uvjerljive snage mirisa ne možemo se odbraniti, ona ulazi u nas poput zraka u naša pluća, ispunjava nas, prožima, protiv nje ne postoji sredstvo." (''[[Parfem: Historija jednog ubice]]'') **"Ali mirisu se ne mogu oduprijeti, jer miris je brat duha. S njim ulazi u ljude, i oni se ne mogu braniti od njega ako žele živjeti. I miris ulazi u njih, prodire u samo srce, gdje jasno razdvaja naklonost od prezira, gađenje od slasti, ljubav od mržnje. ko vlada mirisima, vlada i ljudskim srcima." (Ibid.) *[[William Shakespeare]] **"Ime nije ništa; ono što nazivamo ružom, slatko bi mirisalo i s drugim imenom" (''[[Romeo i Julija]]'') == Poslovice == *[[Njemačke poslovice]] **"Najljepši cvjetovi često nemaju mirisa." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] k82ps1mm4bbt2qeux31qrl3ppid16fe 0 3098 18588 8288 2006-09-27T17:25:40Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Prosjačenje]] 18588 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Prosjačenje]] fi0bq2xio146o7dj433n58migfuscgb 0 3099 59764 29604 2021-04-19T18:45:06Z R.T. Rekola 7472 File 59764 wikitext text/x-wiki -------- [[File:Pierre Auguste Renoir - Woman in a Flowered Hat - Google Art Project.jpg|thumb]] == Citati == == Poslovice == *"Pred onim ko ima novca držimo šešir u ruci." - [[njemačke poslovice]] *"Pred skrivenim blagom niko ne skida šešir." - [[njemačke poslovice]] [[Kategorija:Tema]] s64xvf6vn0rc8uywnb4l6hc9k5223ke 0 3100 28443 19560 2007-03-23T19:31:18Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28443 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == == Poslovice == *"Pred skrivenim blagom niko ne skida šešir." - [[njemačke poslovice]] [[Kategorija:Tema]] 44p48ajvqjv51i43wxjfkm3bhjokt75 0 3101 59423 54930 2020-08-14T18:42:45Z Vilho-Veli 7122 File 59423 wikitext text/x-wiki -------- [[File:Rainbow_on_Rara_Lake.jpg|thumb]] == Citati == == Poslovice == *"Sreća i duga ne vide se nikada na vlastitoj kući, već samo na tuđim kućama." - [[njemačke poslovice]] [[Kategorija:Tema]] e3wziny0s7b19n1zs5abo4zws4t7r71 0 3102 58853 52489 2019-06-26T20:15:45Z Risto hot sir 6370 File 58853 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Paul-Charles Chocarne-Moreau The Cunning Thief.jpg|thumbnail|Paul-Charles Chocarne-Moreau, ''The Cunning Thief'', 1931]] == Citati == *[[Biblija]] **"Ne kradi!" (''Izlazak'', 20:15) **"Ne kradite; ne lažite i ne varajte bližnjeg svog." (''Levitski Zakonik'', 19:11) **"A On reče mu: "Što me zoveš blagim? Niko nije blag osim jednog Boga. A ako želiš ući u život, drži zapovesti". Reče Mu: "Koje?" A Isus reče: "Da ne [[Ubistvo|ubiješ]]; ne činiš preljube; ne ukradeš; ne svedočiš lažno". (''Jevanđelje po Mateju'', 19:17-18) **"Jer zapovijedi: "Ne čini preljube! Ne [[Ubistvo|ubijaj]]! Ne kradi! Ne svjedoči lažno! Ne želi požudno! I svaka druga zapovijed u ovoj se riječi sadrži: Ljubi bližnjega svojega kao samoga sebe!" (''Poslanica Rimljanima'', 13:9) *[[Khaled Hosseini]] **"...postoji samo jedan [[grijeh]], jedan jedini. A to je krađa. Svaki drugi grijeh neka je vrsta krađe. ... Kada ubiješ [[čovjek]]a, kradeš [[život]]. Kradeš pravo njegove [[žena|žene]] na [[muž]]a, otimaš njegovoj [[djeca|djeci]] [[otac|oca]]. Kada slažeš, kradeš nečije pravo na [[istina|istinu]]. Kada varaš, kradeš pravo na [[pravda|pravdu]]." (''[[Lovac na zmajeve]]'') == Poslovice == *[[Njemačke poslovice]] **"Tri su načina da zaradiš novac: radom, prošnjom i krađom." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 8wlrny5x359pvivgvkjyi59orftkmuo 0 3103 29200 21854 2007-03-23T19:38:55Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29200 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == == Poslovice == *[[Njemačke poslovice]] **"Nema težeg drva od prosjačkog štapa." **"Tri su načina da zaradiš novac: radom, prošnjom i krađom." [[Kategorija:Tema]] 8861dqsjxx8tsliaida76cypy3tsscq 0 3104 54233 54230 2015-03-22T16:30:06Z Harač 23 Vraćena izmjena 54230 [[Special:Contributions/176.61.186.110|korisnika 176.61.186.110]] ([[User talk:176.61.186.110|razgovor]]) 54233 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Aurelije Augustin]] **"Čuda se ne događaju u suprotnosti s prirodom, nego samo s onim što im podrazumijevamo pod prirodom." *[[Fjodor Dostojevski]] **"Pravi realista, ako je ateista, uvijek će naći u sebi snage i sposobnosti da ne povjeruje u čudo, a ako se pred njim čudo pojavi kao neosporan fakat, on će prije povjerovati svojim osjećanjima nego što će dopustiti mogućnost tog fakta. A ako ga bude smatrao mogućim, smatraće ga prirodnom pojavom, koja mu samo do sada nije bila poznata." (''[[Braća Karamazovi]]'') *[[Henrik Ibsen]] **"Dogodit će se čudo (...)" (''[[Kuća lutaka]]'') *[[Jon Bon Jovi]] **"Čuda se događaju svakog dana; promijeni svoje mišljenje o tome šta je čudo i vidjet ćeš ih svuda oko sebe." *[[Konfučije]] **"Toliko sam zaokupljen čudima na zemlji, da nemam vremena za nebo i [[Anđeo|anđele]]." *[[Meša Selimović]] **"Tako ću moći da vidim sebe kakav postajem, to čudo koje ne poznajem, a čini mi se da je čudo što uvijek nisam bio ono što sam sad." (''[[Derviš i smrt]]'') *[[Robert Fulghum]] **"Ne zaboravi da čudo postoji. Sjeti se sjemenke u plastičnoj čašici: korijen je krenuo u dubinu, stabljika u visinu, niko ne zna zašto i kako, ali tako je sa svima nama." (''[[Sve što treba da znam naučio sam još u vrtiću]]'') == Poslovice == *[[Japanske poslovice]] **"Na svijetu se ponekad događaju i čuda." *[[Braća Karamazovi]] **"Ne vjeruj ni u kakva čuda jer ona su nemoguća." *[[Njemačke poslovice]] **"U bačvi vina skrivena su mnoga čuda." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} qktfdbmubo9t1rozcl19o1qou7t4o4q 0 3105 17022 8313 2006-08-05T15:40:33Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Đavo]] 17022 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Đavo]] r6ymwg9d1lnwdj74aciry2dhk0dl7uq 0 3106 54931 40529 2015-08-03T19:22:14Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q238231]] na [[d:|Wikidati]] 54931 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Miguel de Cervantes]] **"Kad se ima kruha tad je i tuga lakša." == Poslovice == *[[Indijske poslovice]] **"Kruh [[siromah]]a slađi je od kruha bogataša, jer glad mu daje slatkoću." *[[Njemačke poslovice]] **"Bogataška djeca svakog dana dobiju slatkiša, a siromašnu otjeraju i kad kruha traže." [[Kategorija:Tema]] m634lkxs8dq64mdnfghsealrcmu4g50 0 3107 54932 34553 2015-08-03T19:22:24Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q551744]] na [[d:|Wikidati]] 54932 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jean Richepin |slika= |tekst uz sliku=francuski književnik |datum rođenja= 4. februar 1849. |mjesto rođenja=Medea, Alžir |datum smrti=12. decembar 1926. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} *"Kad bih bio i besmrtan, izmislio bih [[smrt]] - da se uvjerim u ljepotu [[život]]a." [[Kategorija:Francuski pisci|Richepin, Jean]] {{Wikipedia}} ss3ukortpl2bnu5f2jqc33hf5nkb2dc 0 3108 51458 48390 2014-04-13T12:39:35Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 9 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q6961599]] 51458 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Edward Elgar]] **"Skicirao sam cijeli niz varijacija na originalnu temu. Te su me varijacije radovale jer sam im dao imena svojih [[prijatelj]]a." (''o Enigma-Varijacijama'') *[[J. K. Rowling]] **"Uvijek sve stvari zovi njihovim pravim imenima. Strah od imena povećava strah od same stvari." (''[[Harry Potter i Kamen mudraca]]'') *[[Lao Tse]] **"Ime koje se može izraziti nije nepromjenjivo ime." *[[Michael Graves]] **"Ne interesuje me kako me ljudi nazivaju, nazivi imaju negativnu vrijednost u tome što stvaraju manje granice za ljude" *[[Ralph Waldo Emerson]] **"Čovjek finog ponašanja izgovorit će vam ime kao da vam je dodao plemičku titulu." *[[William Shakespeare]] **"Ime nije ništa; ono što nazivamo ružom, slatko bi mirisalo i s drugim imenom." (''[[Romeo i Julija]]'') *[[Zilhad Ključanin]] **"Nemam ni imena ni prezimena. Moje ime još igra na granici svjetla i tame. Kada me neko pozove imenom, spustit ću svoju glavu. I bit ću spašen - tamo gdje se spašava sve." (''[[Šehid]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 83lug4dkky25epgaycvsbqems59jf1l 0 3109 59040 30171 2019-09-29T12:12:33Z 141.136.151.49 yeet 59040 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Alice Hoffman]] **"Ali da je zastala tek toliko da otvori svoj prozor, shvatila bi da Polarnice uopće nemaju mirisa. Čak i pčele izbjegavaju te blijedožute pupoljke i više vole čičar i zlatice. Prinesi makaze da odrežeš stabljike ovih ruža i latice će otpasti pri dodiru. Pokušaj ubrati jednu golom rukom i svaki će te trn ubosti do krvi." (''[[Kralj rijeke]]'') *[[August Šenoa]] **"Cvati, ružo rumena, cvati, posvećeni cvijete, vij se nad grobom nevoljnih ljudi koji digoše mač na zakon varke i laži, koji digoše mač za zakon prirode svete; cvati, jer se je mladi rodio dan, i čista rosa pada u srce puka, rosa blagoće i ljubavi bratske. A ti, hrvatski mladi sokole moj, uberi taj cvijetak, za klobuk ga djeni i ponosi se njime pred vijekom i svijetom." (''[[Seljačka buna]]'') **"A vi ruže tamo u gorenjskom kraju, ako cvatete na Nežinu grobu, sagnite glavu u tiho noćno doba, šapnite mladoj koja pod vama drijema: još je živ onaj Hrvat koga si poljubila, još blagosilje tvoju uspomenu jer si ga povratila Slavenstvu, još čuva kao sveti zapis Prešernove pjesme, a među njima drijema godine i godine, među njima drijemat će još dugo, dugo karanfil sa pjesnikova groba!" (''[[Karanfil s pjesnikova groba]]'') *[[Confucius|Konfučije]] **"Ima ih što plaču što ruže imaju trnje. Ti se veseli što trnje ima ruže." *[[Rainer Maria Rilke]] **"Volite li ruže? Sada mi se čini da sve ruže [[svijet]]a cvjetaju za vas i zahvaljujući vama.." *[[Victor Hugo]] **"Prvih dana [[Bog]] je stvorio ženu, a zbog njenog zadovoljstva ružu." *[[William Shakespeare]] **"Ime nije ništa; ono što nazivamo ružom, slatko bi mirisalo i s drugim imenom" == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Nemoj se srditi što ružin grm nosi trnje, nego se raduj što trnov grm nosi ruže." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} [[sk:ruža]] i05va3jt2ukaup1e655fw62bi753hyo 0 3110 54933 48329 2015-08-03T19:22:34Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513167]] na [[d:|Wikidati]] 54933 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Elfriede Jelinek]] **"ona vjeruje da će od tog trenutka njene slabosti biti dražesne, a njene vrline skrivene." (''[[Ljubavnice]]'') *[[Gracian]] **"Nema veće vlasti nego vlasti nad samim sobom i svojim slabostima" *[[John Dryden]] **"Ljubav je najplemenitija slabost [[um]]a." *[[Jonathan Swift]] **"Volimo se, jer su nam slabosti iste." *[[Lao Tse]] **"Svi već znaju da slabost nadmašuje snagu i da [[nježnost]] pobjeđuje ljude čvrste kao dijamant, ali niko neće pokazati kako." *[[Vissarion Belinsky]] **"Slabost je ljudi da svoju ličnost miješaju s istinom; posumnjavši u vlastite istine, oni često prestaju vjerovati u postojanje istine." *[[William Shakespeare]] **"Slabosti, ime ti je žena." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 8mss94t6if0dl3vfutgtunppk0tp2ac 0 3111 54934 50307 2015-08-03T19:22:48Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q12136]] na [[d:|Wikidati]] 54934 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Chrétien de Troyes]] **"Moja se bol razlikuje od svih drugih; ona mi se sviđa, raduje me; moja je bol ono što želim i moja je patnja moje zdravlje. Čemu dakle da se žalim, moja bol dolazi iz moje želje; moja želja postaje moja bol, ali mi je toliko ugodno to željeti da divno patim, i toliko je radosti u mojoj patnji da uživam u bolesti." *[[Dragutin Tadijanović]] **"Sada kad sam bolestan sve mi je drugačije, cijeli svijet je drugačiji. Tek sada sam vidio šta znači imati dvije noge. Ali, ja sada svima praštam, nikome ne zamjeram ništa. Onome najgorem koji je o meni pisao, opraštam sve. Jer on je to potpisao, i to je njegovo i ničije drugo. To je njegova slika." (''za "Jutarnji list"'') *[[Ivo Andrić]] **"Bolest je sirotinjska sudbina, ali i bogataška [[kazna]]." *[[Jackie Mason]] **"Nije fora ostati zdrav, treba naći bolest koja vam se sviđa." == Poslovice == *[[Bugarske poslovice]] **"Zdravlje bez novca - gotovo je bolest." *[[Francuske poslovice]] **"Ljubav je jedina bolest od koje ne želimo ozdraviti!" == Također pogledajte == *[[Zdravlje]] *[[Sljepilo]] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] [[bg:Болка — Страдание]] [[cs:Bolest]] [[de:Schmerz]] [[en:Pain]] [[eo:Doloro]] [[es:Dolor]] [[he:כאב]] [[it:Dolore]] [[ko:고통]] [[ku:Êş]] [[lt:Skausmas]] [[pl:Ból]] [[pt:Dor]] [[ru:Боль]] [[sk:Bolesť]] [[sr:Бол]] [[tr:Acı]] [[uk:Біль]] r3v7o43uxnw1vavqub29duulgemounk 0 3112 59141 57404 2020-01-05T19:42:51Z Savonhelmi 6967 File 59141 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Rodin TheThinker.jpg|thumb]] == Citati == *[[Albert Einstein]] **"Perfekcija misli i konfuzija ciljeva je izgleda naš najveći problem." *[[Alexandre Dumas (sin)]] **"Beskorisno je pobijati tuđe mišljenje, ponekad čovjek uspije da pobijedi nekoga u diskusiji, ali da ga uvjeri – nikada. Mišljenja su kao ekseri: što više udaramo po njima, to dublje prodiru." *[[Benjamin Disraeli]] **"Iskustvo je dijete misli, a misao je dijete akcije. Ne možemo ljude učiti iz knjiga." *[[Bernard Bourgeois]] **"I tada će apsolutni trijumf mišljenja podjednako kadrog da se konstituiše u svojoj subjektivnosti kao i da u njoj konstituiše svoj objekt biti sasvim blizu. [[Hegel|Hegel]] će misliti samo biće u njegovoj cjelosnosti kao mišljenje sebe u filozofirajućem mišljenju." *[[Eshil]] **"Zajednička nam je sudbina, ali misao pripada pojedincu." *[[Friedrich von Schiller]] **"Svijet je tijesan, a um prostran. Misli žive lako jedna pokraj druge, ali se stvari u prostoru bolno sudaraju." *[[Goethe]] **"Lijepo je misliti, još ljepše znati, a najljepše je promatrati." **"Misliti je lako, raditi teško, raditi slijedeći svoju zamisao najteža je stvar na svijetu." *[[John Patrick]] **"Bol potiče čovjeka da misli. Misao čini čovjeka mudrim. [[Mudrost]] čini život podnošljivim." *[[Lao Tse]] **"Pazite na svoje misli; one su početak postupaka." **"Dobrota u riječima stvara povjerenje. ::Dobrota u mislima stvara dubinu. ::Dobrota u davanju stvara ljubav." *[[Marko Aurelije]] **"Duša ima boju čovjekovih misli." **"[[Život]] je čovjekov onakav kakvim ga oblikuju njegove misli." *[[Mehmed Meša Selimović]] **"...ko bi znao šta je u mislima [[Žena|žensku]] stvorenju, to je zatvorena i nepristupna pećina, godinama s njom hljeb i postelju dijeliš pa ne znaš ko je ni kakva je, obilaziš oko njenog tijela, držiš ga u rukama, a u njoj ne znaš šta je, ne vidiš šta misli. Pa čovjeku dođe žao, učini mu se da je sam na svijetu." (''[[Magla i mjesečina]]'') *[[Rasim Muratović]] **"Misao koja stoji zaključana u magazama mozga i ne može da izađe, da se iskaže. Ona postoji i navire u rojevima, ali nekako samo do vrata tih moždanih magaza i onda tu zastane i vraća se nazad, a da nije ni iskazana, ni oblikovana, niti nekome proslijeđena na razmatranje i presudu. A šta ima ko da razmatra i presuđuje? koga se to još tiče i zar nekome to još uopće i treba? Svakome je dosta njegovih misli." ("''[[Umihanin san]]''") *[[Stendhal]] **"[[Riječ]] je data čovjeku da sakrije svoju misao." == Poslovice == *[[Kineske poslovice]] **"Misao je slična kopanju bunara: voda je najprije mutna, ali se polako razbistri." *[[Francuske poslovice]] **"Misli što hoćeš, govori što moraš." *[[Tibetanske poslovice]] **"Kada se misli dvaju mudraca jedna s drugom sučele, nastaje ono najbolje, jer crveno i žuto pomiješano daje sasvim nove boje." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} [[cs:Myšlenka]] [[de:Gedanke]] [[lt:Mintis]] [[pl:Myśl]] [[uk:Думка]] p9gza6hc525w9uhatm6q4wrcv4kh9gr 0 3113 31356 31355 2007-05-29T13:31:16Z Harač 23 /* Poslovice */ 31356 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Friedrich Nietzsche]] ** "Čekati, biti strpljiv, to znači misliti." == Poslovice == *[[Francuske poslovice]] ** "Onome koji umije da čeka, s vremenom sve dolazi." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 297jqgyl27p2j6ojrv1j1ytd5hxfbgx 0 3114 59489 51417 2020-10-01T21:04:30Z Vilho-Veli 7122 File 59489 wikitext text/x-wiki -------- [[File:Anthidium February 2008-1.jpg|thumb]] == Citati == == Poslovice == *"Na lijepi cvijet i pčela leti." - [[češke poslovice]] [[Kategorija:Tema]] nt4zqtz2smnuqik36kl07703lco2k2x 0 3115 29182 21830 2007-03-23T19:38:47Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29182 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == == Poslovice == *"Četiri se stvari ne mogu vratiti: izgovorena riječ, izbačena strijela, protekli život i propuštena prilika." - [[arapske poslovice]] [[Kategorija:Tema]] 6c41742w5ys0gzmw9qs2ick70ea7dx7 0 3116 59538 29378 2020-10-27T15:47:55Z Vilho-Veli 7122 File 59538 wikitext text/x-wiki ----------- [[File:Two arrows.jpg|thumb|300px]] == Citati == == Poslovice == *"Četiri se stvari ne mogu vratiti: izgovorena riječ, izbačena strijela, protekli život i propuštena prilika." - [[arapske poslovice]] [[Kategorija:Tema]] 9mge9yx6esxbf07fv3mmmby37gpxrng 0 3117 58536 58533 2018-05-25T09:24:35Z DARIO SEVERI 5869 Poništena izmjena 58533 korisnika [[Special:Contributions/79.143.111.167|79.143.111.167]] ([[User talk:79.143.111.167|razgovor]]) 58536 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Albert Camus]] **"Znam da velike [[Historija|historijske]] tragedije često fasciniraju ljude približavanjem užasa. Paralizovani, oni ne mogu srediti svoje misli da učine nešto već čekaju. Dok tako čekaju, jednog dana čudovište Gorgon ih proždere. Ali ja bih želio da vas ubijedim da čini mogu biti razbijene, da je to samo iluzija nemoći, da je snaga srca, inteligencije i hrabrosti dovoljna da zaustavi [[Sudbina|sudbinu]] i ponekad je preokrene." *[[Bernard Shaw]] **"Sva [[ljubav]] na svijetu čezne da progovori, samo se ne usuđuje, jer je strašljiva! To je tragedija svijeta." *[[Josif Staljin]] **"[[Smrt]] jednog [[čovjek]]a je tragedija, smrt miliona je [[statistika]]." *[[Nikola Tesla]] **Svijet je iskusio mnoge tragedije, ali, po meni, najveća tragedija je sadašnja ekonomska situacija koja je ženu okrenula protiv muškarca i one u mnogo slučajeva uspijevaju zauzeti njegovo mjesto u poslu i industriji. Rastuća tendencija žene da zasjeni muškarca je znak propadanja civilizacije." == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Čovjek može podnijeti i najteže bolove, ali vrhunac njegove tragike skriven je u času, kad gubi masku, a ne može da je zamijeni drugom, i prisiljen je da živi go." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 1pmpz3rwke61l8nxit6dknwlu97gwo1 0 3118 51919 40982 2014-04-15T04:58:57Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 3 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q161524]] 51919 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == == Poslovice == *"Čovjek može podnijeti i najteže bolove, ali vrhunac njegove tragike skriven je u času, kad gubi masku, a ne može da je zamijeni drugom, i prisiljen je da živi go." - [[arapske poslovice]] [[Kategorija:Tema]] lom9km02s96q7e7nsr0q0bym2kai6kc 0 3119 54936 48171 2015-08-03T19:23:09Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16510973]] na [[d:|Wikidati]] 54936 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Alexandre Dumas (sin)]] **"Novac je dobar sluga, ali loš gospodar." *[[Demosten]] **"Budi gospodar svoje volje, a sluga svoje svijesti" *[[Sándor Petőfi]] **"Gdje je vjera gospodar, tamo je razum sluga čija je dužnost da šuti." *[[Sead Fetahagić]] **"Narod sviko vijekovima da ima gospodara, makar taj gospodar učio da je demokratija da sam uzmeš sudbinu u svoje ruke, da ne čekaš drugoga da upravlja volanom na tvom putu." == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Gospodar si riječi koju nisi izgovorio, a rob one koju si rekao." *[[Bosanske poslovice]] **"Navika je dobar sluga, ali loš gospodar. " *[[Latinske poslovice]] **"Ne budi tuđi sluga, ako možeš biti svoj gospodar." [[Kategorija:Tema]] 0hx2akeshwjbgabqx9o70qvfhmixuld 0 3120 28853 21275 2007-03-23T19:35:37Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28853 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Friedrich von Schiller]] **"Iz riječi nekog čovjeka može se, istina, saznati kakvim on želi da ga smatraju, ali to što on zaista jest, moramo nastojati pogoditi iz mimike što prati njegove riječi i crta lica, dakle pokreta koje on ne želi." *[[Kahlil Gibran]] **"Ljepota nije u licu; ljepota je svjetlost u srcu." == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Ljepota lica nalazi se u ljepoti karaktera." *[[Poljske poslovice]] **"Bog nije malo kaznio onu kojoj je dao ružno lice, a milostivo [[srce]]." [[Kategorija:Tema]] 5c84ad7z07dnij6b842ynnggybal472 0 3121 49364 49363 2013-05-26T13:38:07Z KWiki 2477 KWiki je premjestio stranicu [[Lakomislenost]] na [[Lahkomislenost]]: Pravopis 49364 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Michelangelo Antonioni]] **"Dvije glavne ženske osobine su lahkomislenost i [[strpljivost]]." == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Ljubomora lahkomislene žene pokazuje se u brakolomstvu, a ljubomora kreposne žene u suzama." [[Kategorija:Tema]] n7vjmq2369umpwkmd4icv0sebwli4w0 0 3122 29036 21628 2007-03-23T19:37:28Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29036 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Francis Bacon]] **"Ćutanje je odmor duše." *[[Jerome K. Jerome]] **"Nemoguće je uživati u odmoru ako se prije dobro ne umorite." == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Nikada se zaljubljeno srce ne može najesti radosti odmora, dokle god ga ljubav drži u svojim šakama." [[Kategorija:Tema]] cx44rhtnvp6xjqpn3iajfp6u9fa5w3l 0 3123 59282 52196 2020-04-19T19:42:02Z Vilho-Veli 7122 File 59282 wikitext text/x-wiki ---------- [[File:Male Lion on Rock.jpg|thumb|]] == Citati == *[[Madonna]] **"Bolje je živjeti jedan dan kao lav, nego sto kao ovca." *[[Ža Ža Gabor]] **"Kad god [[Žena|žene]] žele da od [[Muškarac|muškarca]] naprave pitomu [[Ovca|ovcu]], one mu kažu da je lav sa čeličnom voljom." == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Uzdah lijepe djevojke čuje se dalje nego rika lavova." [[Kategorija:Životinje]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 3vkt2yoosuc3aotrsb4pys8i559jmtn 0 3124 29170 21818 2007-03-23T19:38:41Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29170 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Albert Einstein]] **"Zdrav razum je samo pregršt predrasuda koje smo usvojili do osamnaeste." *[[Anton Pavlovič Čehov]] **"Drugi dio života kod pametnog čovjeka sastoji se u oslobađanju od [[ludost]]i i predrasuda i pogrešnih mišljenja koje je stekao tokom prvog dijela života." *[[Charles Caleb Colton]] **"Najveći prijatelj istine je Vrijeme, njen najveći neprijatelj je Predrasuda, a njen stalni pratilac je Poniznost." *[[Henry David Thoreau]] **"Nikad nije kasno napustiti predrasude." *[[Ivan Sergejevič Turgenjev]] **"Beskorisno je [[čovjek]]u sa predrasudama dokazivati neopravdanost njegovih predrasuda." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] bwwe2sx0ldiima2umhsntk73uo98g39 0 3125 54937 48405 2015-08-03T19:23:19Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 3 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q487]] na [[d:|Wikidati]] 54937 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Ivan Sergejevič Turgenjev]] **"Ima osmijeha gorih od suza." *[[Mark Twain]] **"Bore samo označavaju mjesto na kojem je bio osmijeh." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 9qd6iz8qyklpxr0hsgahzunjyssu6ib 0 3126 29414 22185 2007-03-23T19:41:06Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29414 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *"Postoje prilike u kojima je taktičnost neumjesna... gora od grubosti." - [[Ivan Sergejevič Turgenjev]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] je6yqqgzpsx33pgs6nb1cuwjwcb2xox 0 3127 51623 46677 2014-04-14T18:36:00Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 12 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q238350]] 51623 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Carlo Bini]] **"I samo požrtvovanje, koje se obično navodi kao protuteza egoizma, samo je čist egoizam." *[[Friedrich von Schiller]] **"Kada mrzim, oduzimam sebi nešto; kada volim, postajem bogatiji za ono što volim. Praštanje je ponovno nalaženje otuđene svojine - [[mizantropija]] produženo samoubistvo; egoizam najveća bijeda jednog stvorenja." *[[Hermann Hesse]] **"[[Mržnja]] prema samome sebi dovodi do iste stravične osamljenosti i očaja kao i pretjerani egoizam." *[[Ivan Sergejevič Turgenjev]] **"Postoje tri vrste egoista: :egoisti koji sami žive i daju drugima da žive, :egoisti koji sami žive ali ne daju drugima da žive i :egoisti koji niti sami žive niti drugima daju da žive." *[[Jovan Dučić]] **"Izvor nesreće [[čovjek]]ove leži u njegovom egoizmu; u tom što hoće da uvijek drugi rade za njega." *[[Rudolf von Jhering]] **"Pa tu i nalazimo slične pojave u prirodi: kredne stijene infusorija, životinjica, koju golo oko nije u stanju vidjeti, stvaraju čitave bregove. Infusorija, to je egoizam, koji živeći isključivo sebe radi, podiže svijet." (''[[Cilj u pravu]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} f63t791mbo8emr6760mm0jbhgmevr6g 0 3128 54938 48162 2015-08-03T19:23:29Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512160]] na [[d:|Wikidati]] 54938 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Albert Einstein]] **"Mašta je važnija od znanja." *[[Alfred Hitchcock]] **"Postoji nešto što je mnogo važnije od svake logike: to je mašta." *[[Arturo Graf]] **"Jadna je ona [[ljubav]] kojoj mašta prestaje biti prijateljica." *[[Borislav Pekić]] **"Dužnost nam je da slijedimo maštu bar koliko poštujemo očiglednosti realnog svijeta od kojih živimo. Jer, [[istina]] ima najviše izgleda da bude negdje gdje se naša mašta i tuđa realnost ukrštaju." (''[[Atlantida]]'') *[[Ivan Sergejevič Turgenjev]] **"Život kakav bio da bio, bolji je od mašte, kao što je zdravlje bolje od bolesti." *[[Tom Stoppard]] **"Vještina bez mašte je zanat i daje nam mnoge korisne stvari, primjerice pletene košare. S druge strane, mašta bez vještine daje nam velika djela suvremene umjetnosti." == Poslovice == *[[Indijske poslovice]] **"Maštanje lijenčine ne vrijedi ništa više od potonula ćupa." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} t4dz0n91tqejn7rwif08jzuuiuss6yx 0 3129 8454 2006-02-11T14:48:53Z Zumbulka~bswikiquote 10 8454 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Ivan Sergejevič Turgenjev]] kkr5qrhezdl9d32jub7qfq7x2aid3df 0 3130 52559 42026 2014-04-21T19:34:43Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52559 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Patnje mladoga Werthera |slika =[[Slika:Werther.jpg]] |tekst uz sliku =Naslovna stranica prvog izdanja |originalni naziv =''Die Leiden des jungen Werthers'' |datum prvog izdavanja =1774. |autor =[[Johann Wolfgang von Goethe]] }} *"Jesam li to još uvijek ja, onaj isti koji sam nekada lebdio u punom izobilju [[osjećaj]]a, a [[raj]] me je pratio na svakom [[korak]]u, i koji sam imao [[srce]], da bi njime u [[ljubav]]i obujmio čitav [[svijet]]? A to je srce sada mrtvo, ne zrače više iz njega ushićenja, suhe su mi oči, a čula lišena okrepe suza, koja osvježuje u zebnji nabiru moje čelo." *"Jeste, ja sam samo bludeći putnik, gost i došljak na ovoj zemlji! A zar ste vi nešto više?" *"Ljudska je priroda ograničena svojim ljudskim granicama; može podnijeti [[radost]], jad, [[bol]]i, ali sve do nekog određena stupnja, a propast će neminovno bude li taj stupanj prekoračen. Nije, dakle pitanje je li neko slab ili jak, nego može li izdržati mjeru svoje patnje, bilo da je ta [[patnja]] moralna ili tjelesna." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Johann Wolfgang von Goethe]] {{Wikipedia|Patnje mladog Werthera}} 3lpm09hu4q5goxzwx54hcsm3j74yadv 14 3132 54939 42027 2015-08-03T19:23:39Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q7846721]] na [[d:|Wikidati]] 54939 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 3133 54678 43677 2015-06-03T17:11:07Z Entbert 4073 Uklonjene međuwiki veze (3) koje su već premještene na stavku [[d:Q1321250|Q1321250]] na [[WP:WDATA|Wikipodacima]] 54678 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Ciceron]] **"Govornik je nalik na lijepu ženu: oboje su tašti." *[[Friedrich Nietzsche]] **"Svako posjeduje upravo onoliko taštine koliko mu nedostaje razuma." *[[Henrik Ibsen]] **"Ljubav je najslađa greška ljudske taštine." *[[Jean-Jacques Rousseau]] **"Nema ludila od kojeg se čovjek ne može izliječiti, osim sujete." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] af59z7cn9arfaqi0v4hkhrobpax87wv 0 3134 59321 51992 2020-05-18T21:20:57Z Vilho-Veli 7122 File 59321 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Max Weber |slika= |tekst uz sliku=''njemački sociolog'' |datum rođenja=21. april 1864. |mjesto rođenja=Erfurt, Njemačka |datum smrti=14. juni 1920. |mjesto smrti=Minhen, Njemačka }} [[File:Max Weber 1894.jpg|thumb]] *"Nema ničega opasnijeg od miješanja teorije i historije". (''[[Metodologija društvenih nauka]]'') *"Jer mada moderan [[čovjek]] i pored najbolje volje nije u stanju da sebi predstavi od kolikog su značaja bili religiozni sadržaji svijesti na način života, kulturu i karakter [[narod]]a, ipak ne može biti naša namjera da na mjesto jednog jednostranog materijalističkog tumačenja postavimo jedno, isto tako, jednostavno spiritualističko uzročno tumačenje kulture i historije. Oba su podjednako moćna, ali i jedno i drugo podjednako malo služe historijskoj istini, ako polažu pravo da budu završetak istraživanja, a ne njegova priprema." (''[[Protestantska etika i duh kapitalizma]]'') *"Sociološko značenje činjenice da neko, prema pravnom poretku države, ima subjektivno pravo jeste da on ima šansu, stvarno obezbjeđenu pravnom normom, da dobije pomoć prinudne mašine za zaštitu izvjesnih (idealnih ili materijalnih) interesa." (''[[Privreda i društvo]]'') ==Djela== *''[[Protestantska etika i duh kapitalizma]]'' (1904.) *''[[Privreda i društvo]]'' (1922.) *''[[Metodologija društvenih nauka]]'' (1946.) [[Kategorija:Sociologija]] [[Kategorija:Max Weber]] {{Wikipedia|Max Weber}} oj9wjwg8cieqgqhzmvv7eryo3592tk6 0 3135 42689 34561 2011-06-14T17:35:52Z Harač 23 42689 wikitext text/x-wiki '''Metodologija društvenih nauka''' je djelo [[Max Weber|Maksa Vebera]], najznačajnijeg socijalnog mislioca 20.st. ---- * "Nema ničega opasnijeg od miješanja teorije i historije". * "[[Dostojanstvo]] ličnosti zasigurno počiva na činjenici da za nju postoje vrijednosti prema kojima usmjerava svoj život" * "Nauka nije puki opis zatečene stvarnosti ili jednostavna reprodukcija činjenica". * Misaone konstrukcije su "pokušaji da se na osnovi aktuelnog stanja našeg znanja i pojmovnih tvorbi koje nam stoje na raspolaganju, unese red u haos onih činjenica koje smo uvukli u krug naših interesa". * "On [idealni tip - op.a.] se dobiva jednostranim isticanjem jednog ili pojedinačnih stajališta i ujedinjenjem čitavog niza difuznih, diskretnih, ovdje više, tamo manje prisutnih, mjestimice odsutnih, pojedinačnih pojava, koje se prema tim jednostrano istaknutim stajalištima sklapaju u pojmovnu sliku koja je u sebi jedinstvena. U svojoj pojmovnoj čistoći ta se pojmovna slika nigdje ne može naći u stvarnosti; ona je utopija, a historijskom istraživanju postaje zadaća, da u svakom pojedinom slučaju utvrdi koliko je stvarnost blizu ili daleko od tih idealnih slika... Ako se pažljivo koristi, taj pojam čini posebnu uslugu cilju istraživanja i predočavanja". * "Plod stabla [[Spoznaja|spoznaje]] koji je neprijatan svakoj ljudskoj udobnosti, ali koji je neizbježan, nije ništa drugo nego upravo - znati opreke i morati vidjeti da svaka pojedinačna važna djelatnost i [[život]] u cijelosti, ako ne protiče kao jedna prirodna zgoda, nego se treba svjesno upravljati, znače lanac konačnih odluka putem kojih duša, kao u [[Platon]]a, ''bira svoju vlastitu sudbinu'' - znači smisao njenih čina i svakog bitka." (''Smisao "vrijednosne neutralnosti" sociologijskih i ekonomskih nauka'') * "Jer je smisao ''vrijednosne'' rasprave da se razumije ono što protivnik (ili on sam) uistinu misli, to jest vrijednost do koje je zbiljski, a ne samo naizgled, stalo jednom od dvojice sudionika i da se tek tako uopće omogući nekome da zauzme stav prema toj vrijednosti.(...)Zapravo vodi barem, često s najvećom vjerovatnošću, spoznaji zašto se i o čemu ''nije'' moguće složiti. Upravo ta spoznaja ''jest'' spoznaja istine i upravo ona služi raspravama o vrednovanjima." (''Ibid.'') * "Radikalna sumnja je otac [[Spoznaja|spoznaje]]." (''Ibid.) * "Neću rješavati ni pitanje moraju li predavanja na empirijskom stručnom području prije svega težiti tome da budu ''zanimljiva''. Što se mene tiče bojim se da bi u svakom slučaju draž studenata postignuta ''ličnim notama'' trajno slabila sklonost studenata za jednostavan rad." (''Ibid.'') * "Ali profesor ne bi trebao postavljati zahtjev da ''kao profesor'' nosi maršalsku palicu državnika (ili reformatora kulture) u svojoj naprtnjači, što on radi kad se služi okriljem katedre za izražavanje državničkih političkih (ili kulturno-političkih) sentimenata." (''Ibid.'') * "''Nije istina'' - kao što se tvrdilo - da ličnost jest i da bi trebala biti ''cjelina'' u tom smislu da bi morala biti izgubljena, kad je ne bismo isticali u svakoj zgodi." (''Ibid.'') * "[[Pravo|Pravnik]] ima tako malen zadatak - ''dokazati'' vrijednost onih kulturnih dobara čije je postojanje povezano sa postojanošću ''prava'', koliko ima medicinar ''dokazati'' da je vrijedno težiti produženju života u svim okolnostima." (''Ibid.'') * "(...) poželjno je da se generacija koja upravo sada izrasta prije svega nauči na misao da ''biti ličnost'' jest nešto, što se ne može namjerno htjeti i da postoji samo jedan jedini put da se (možda!) postane ličnost - iskrena predanost jednoj ''stvari'', kakva god ona bila, i iza nje izveden ''zahtjev trenutka'' u pojedinom slučaju." (''Ibid.'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Max Weber]] {{Wikipedia|Metodologija društvenih nauka}} tk7mvdtkj5jokg8s8vvyfcnps6d2us9 0 3136 26557 21855 2007-01-12T00:21:33Z Zumbulka~bswikiquote 10 26557 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Protestantska etika i duh kapitalizma |autor =[[Max Weber]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Die protestantische Ethik und der Geist des Kapitalismus'' |datum prvog izdavanja =1904-05. }} * "Jer mada moderan [[čovjek]] i pored najbolje volje nije u stanju da sebi predstavi od kolikog su značaja bili religiozni sadržaji [[svijest]]i na način [[život]]a, kulturu i karakter [[narod]]a, ipak ne može biti naša namjera da na mjesto jednog jednostranog materijalističkog tumačenja postavimo jedno, isto tako, jednostavno spiritualističko uzročno tumačenje kulture i historije. Oba su podjednako [[moć]]na, ali i jedno i drugo podjednako malo služe historijskoj istini, ako polažu pravo da budu završetak istraživanja, a ne njegova priprema." == Vanjski linkovi == * [http://www.ne.jp/asahi/moriyuki/abukuma/weber/world/ethic/pro_eth_frame.html Online tekst na engleskom] * [http://www.uni-potsdam.de/u/paed/Flitner/Flitner/Weber/index.htm Online tekst na njemačkom] *http://de.wikisource.org/wiki/Die_protestantische_Ethik_und_der_Geist_des_Kapitalismus * [http://www.ne.jp/asahi/moriyuki/abukuma/weber/world/sect/sect_frame.html The Protestant Sects and the Spirit of Capitalism] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Max Weber]] {{Wikipedia|Protestantska etika i duh kapitalizma}} kfpepw5ox4ydjfntyndnqyvry8c0fbs 14 3137 30555 8497 2007-05-02T05:55:07Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30555 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 3138 61029 61025 2024-04-18T14:46:06Z Not pill-Lipton 8472 61029 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Arnold Joseph Toynbee |slika= |tekst uz sliku=''Arnold Toynbee, britanski ekonomski historičar'' |datum rođenja= 14. april 1889. |mjesto rođenja=London, Engleska |datum smrti= 22. oktobar 1975. |mjesto smrti=New York, SAD }} [[File:Arnold J. Toynbee Anefo.jpg|thumb|Toynbee (1967)]] * "[[Grad]] koji ne možete prehodati je klopka." * "[[Ibn Haldun]]ova Prelagomena je najveće djelo svoje vrste koje je ikada stvorio ljudski um." [[Kategorija:Britanski historičari|T]] {{Wikipedia|Arnold Toynbee}} 9m5qqpinp57z5ri2573oozwpt7ekx5h 0 3139 59428 51321 2020-08-17T23:57:45Z Vilho-Veli 7122 File 59428 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ibn Haldun |slika= |tekst uz sliku=filozof arapske skolastike |datum rođenja=27. maj 1332. |mjesto rođenja=Tunis |datum smrti=17. mart 1406. |mjesto smrti=Kairo }} [[File:TCCKhaldun.jpg|thumb|150px]] * "...ona je egzaktno promatranje, istraživanje i analiziranje bića i njihovih počela." (''Mukadima'', o historiji) * "Ova nauka je potpuno samostalna. Ona ima svoj vlastiti predmet, a to je ljudsko društvo." (''Ibid., o sociologiji) * "Znaj da razlika u obliku [[život]]a ljudi zavisi od načina dobijanja sredstava za život." ==Djela== *''[[Mukadima]]'' [[Kategorija:Historija|Haldun, Ibn]] [[Kategorija:Filozofija|Haldun, Ibn]] [[Kategorija:Sociologija]] [[Kategorija:Ekonomija]] {{Wikipedia|Ibn Haldun}} kbx9rhlfdkode0ey4rffyj8pr2ov4pz 0 3140 38306 35186 2009-10-29T21:48:43Z AnankeBot 206 robot Uklanja: ar, en, es, fa, fr, ja, tr 38306 wikitext text/x-wiki '''Mukadima''' (''Muquaddima'', 1377.) je najpoznatije djelo arapskog historičara, sociologa i ekonomiste [[Ibn Haldun]]a, kojeg mnogi naučnici smatraju prvim djelom sociologije. ---- * "...ona je egzaktno promatranje, istraživanje i analiziranje bića i njihovih počela." (''o historiji'') *"Ova nauka je potpuno samostalna. Ona ima svoj vlastiti predmet, a to je ljudsko društvo." (''o sociologiji'') == Drugi o "Mukadimi"== *"Ibn Haldunova "Mukadima" je najveće djelo svoje vrste koje je ikada stvorio ljudski um." ([[Arnold Toynbee]]) == Izdanja == *Sarajevo, 1992. (djelo na bosanski preveo Hasan Sušić) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ibn Haldun]] {{Wikipedia|Mukadima}} 9cao29ofhvqrm74l4aym73bagabv77i 0 3141 28832 21240 2007-03-23T19:35:26Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28832 wikitext text/x-wiki '''Kurs pozitivne filozofije''' (''Cours de philosophie positive'') je jedno on najpoznatijih djela francuskog sociologa [[Auguste Comte|Ogista Konta]]. ---- * "Svako od naših glavnih shvaćanja, svaka grana naših spoznaja, prolazi uzastopno kroz tri različita studija: teološki ili fiktivni stadij, metafizički ili apstraktni sutudij i naučni ili pozitivni stadij." == Izdanja == [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Auguste Comte]] {{Wikipedia|Kurs pozitivne filozofije}} 7qe8huyqlxerdgdn7rwmjvbjkpl0bdf 0 3142 59867 58791 2021-08-09T06:28:40Z 5.43.81.160 59867 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Manifest komunističke partije |autor =[[Karl Marx]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Manifest der Kommunistischen Partei'' |datum prvog izdavanja =1848. }} [[File:Stamp Soviet Union 1948 CPA 1246.jpg|thumb|upright|]] *"Proleteri svih zemalja ujedinite se!" *"Vaše [[pravo]] je samo u zakon pretvorena volja vaše klase, volja čiji je sadržaj dat u materijalnim uslovima života vaše klase." == O djelu == *[[Lenjin]] **"U tom djelu ocrtan je genijalnom jasnošću i bistrinom nov pogled na svijet, dosljedni materijalizam koji obuhvaća i oblast društvenog života, dijalektika, kao najsvestranije i najdublje učenje o razvitku, teorija klasne borbe i svjetsko-historijske revolucionarne uloge proleterijata, tvorca novog, komunističkog društva." == Izdanja == *Arkzin, Zagrab, 1998. - {{ISBN|9536542072}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Karl Marx]] [[Kategorija:Friedrich Engels]] {{Wikipedia|Manifest komunističke partije}} {{Djela Karla Marxa}} 5bjch99g4g5diwc1leepkvvwvhk30ts 0 3143 52174 49249 2014-04-15T16:25:13Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 36 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q1394]] 52174 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Vladimir Ilić Lenjin (Влади́мир Ильи́ч Ле́нин) |slika=[[slika:Lenin 1920.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''komunistički revolucionar Rusije, lider boljševičke partije, prvi premijer Sovjetske unije i glavni teoretičar lenjinizma'' |datum rođenja=22. april 1870. |mjesto rođenja=Simbirsk, Rusija |datum smrti=21. januar 1924. |mjesto smrti=Moskva, Rusija }} *"U tom djelu ocrtan je genijalnom jasnošću i bistrinom nov pogled na svijet, dosljedni materijalizam koji obuhvaća i oblast društvenog života, dijalektika, kao najsvestranije i najdublje učenje o razvitku, teorija klasne borbe i svjetsko-historijske revolucionarne uloge proleterijata, tvorca novog, komunističkog društva." (o djelu [[Karl Marx|Marxa]] i [[Friedrich Engels|Engelsa]] ''[[Manifest komunističke partije]]'') *"Ne priznavati ono što jeste-nije moguće: ono će se svojim postojanjem natjerati na priznanje." (1919.) *"Kad se pojavljuje takva posebna grupa ljudi kojoj je jedini posao da upravlja i kojoj je radi upravljanja potreban poseban aparat prinude, potčinjavanje tuđe volje nasilju - zatvori, posebni odredi ljudi, vojska itd., tada se pojavljuje i država." (''O državi'') *"Ona (tj. država) je uvijek bila izvjestan aparat koji se izdvajao iz društva i sastojao od grupe ljudi koji su se bavili samo time, ili gotovo samo time, ili poglavito time što su upravljali. Ljudi se dijele na one kojima se upravlja i na specijaliste za upravljanje, na one koji se izdižu iznad društva i koje nazivaju upravljačima, predstavnicima države. Taj aparat, ta grupa ljudi koji upravljaju drugima, uvijek prigrabljuje u svoje ruke izvjestan aparat prinude, fizičke sile [...] Metodi nasilja su se mijenjali ali kad god je postojala država, postojala je u svakom društvu uvijek grupa lica koja su upravljala, koja su zapovijedala, gospodarila i koja su, radi održanja vlasti, imala u svojim rukama aparat fizičke prinude, aparat nasilja, onog naoružanja koje je odgovaralo tehničkom nivou svake pojedine epohe." (''O državi'') *"[[Država]] je mašina za ugnjetavanje jedne klase od strane druge klase, mašina pomoću koje jedna klasa drži u pokornosti druge potčinjene klase." (''O državi'') *"Mi odbacujemo sve stare predrasude o državi koja znači univerzalnu jednakost - jer to je prevara: dokle god ima eksploatacije ne može biti jednakosti. Zemljoposjednik ne može biti jednak sa radnikom, ili gladan čovjek jednak za sitim [...] Do sada smo oteli kapitalisti ovu mašinu i preuzeli je. Koristiti ćemo ovu [državnu] mašinu, ili batinu, da uništimo svu eksploataciju. I kada mogućnost eksploatacije više ne bude postojala nigdje na svijetu, kada više ne bude bilo vlasnika zemlje i vlasnika tvornica, i kada ne bude više situacija u kojima se jedni prežderavaju dok drugi gladuju, samo kad mogućnost toga više ne bude postojala, mi ćemo otpremiti mašinu na smetljište. Tada neće biti države i neće biti eksploatacije." (''O državi'') == Drugi o njemu == *[[Fazil Iskander]] **"Predavanje pokojnika zemlji za Čegemce je toliko važan i neizostavan čin da se moralni osječaj Čegemca nikada nije mogao pomiriti s tim da mrtvi Lenjin godinama leži u prostoriji iznad zemlje, umjesto da leži u zemlji i s njom se sjedini." (''[[Sandro iz Čegema]]'') ==Djela== *''[[Država i revolucija]]'' (1917.) [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Historija]] [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Lenjin]] {{Wikipedia|Lenjin}} mdtemyhr7cz3hqnd9hs7sb5ef0rklk0 14 3144 30557 8518 2007-05-02T05:55:08Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30557 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 14 3145 30558 8520 2007-05-02T05:55:08Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30558 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 14 3146 61210 30559 2024-05-16T14:28:40Z Srđan 4695 61210 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Marx, Karl}} [[Kategorija:Literatura]] 3zdcevk38fekl5g2eytm7zzsptanv9b 14 3147 30560 8523 2007-05-02T05:55:09Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30560 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 3148 60081 57070 2022-04-02T18:39:18Z Mrjazz1894 7728 60081 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ivan Frano Jukić |nadimak=Slavoljub Bošnjak |slika= |tekst uz sliku=bosanski franjevac, prosvjetitelj, etnograf, pjesnik i književnik |datum rođenja= 1818. |mjesto rođenja=Banja Luka, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= 1857. |mjesto smrti=Beč, Austrija }} * "[[BiH|Bosna]] je jedina turska država, koja je čista sasvim ostala od turskog jezika, kako po selima tako po varošima, drugi se jezik osim [[bosanski jezik|bosanskog]] i ne govori, najveća turska gospoda samo onda turski govore, kada su kod vezira." (Zemljopis i povijestnica Bosne, 1851.) * "Mi [[Bošnjaci]] njekad slavni [[narod]] sad jedva da smo živi nas samo kao očenutu glavu od stabla slavjanskog gledaju priatelji naukah i žale nas.... Vrime je da se i probudimo od dugovične nemarnosti; dajte pehar, te carpite iz studenca pomnje [[mudrost]], i nauk; nastojte da najpred naša serca očistimo od predsudah, fatajmo za [[knjiga|knjige]] i časopise, vidimo što su drugi uradili, te i mi ista sredstva poprimimo, da naš narod prosti iz tminah neznanstva na svitlost istine izvedmo." (tokom revolucije u Habsburškoj monarhiji iz 1848. godine) * "Bošnjak"...Ja pod ovim imenom razumijems sve Bošnjake u svoj Bosni, Hercegovini, Krajini, Posavini, Podrinju i Prekodrinju, mi smo svi Bošnjaci, ova cijepanja nas i jesu do ništa dotjerala. Pod ovim imenom razumije se kod nas u Bosni i kršćani grčkog vjerozakona. Rišćani i Kršćani, to je svak vidi sve jednog korijena samo što se drukčije izgovara" (Putopisi i istorijsko-etnografski radovi, str. 214) [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|J]] [[Kategorija:Religija|J]] [[Kategorija: Bosanskohercegovački franjevci]] {{Wikipedia|Ivan Franjo Jukić}} gxsfyj58105w1yu2p61measw2yjfix0 0 3149 53108 20452 2014-07-02T10:23:41Z Golden Bosnian Lily 3855 53108 wikitext text/x-wiki '''Hasan Kafi Prušćak''' (1544-1515/16.) je najveći bosanskohercegovački mislilac 16. stoljeća. ---- * "Nema [[vlast]]i bez ljudi, ljudi bez materijalnih dobara, materijalnih dobara bez prosperiteta, niti prosperiteta bez [[Pravda|pravde]] i dobre [[Politika|politike]]." * "Razmišljanje oštri tupu sablju, a sablja ne oštri tupu misao." * "Najveća pogreška je zaratiti protiv onoga koji traži mir." * "Svoju tajnu povjeri jednome, a savjetuj se s hiljadu." * "Najvrjednije zakopano blago je ljubav u srcima ljudi." * "Povući se na vrijeme bolje je nego ustrajati u nevrjeme." * "Čudim se onom ko kupuje robove za novac,a ne kupuje slobodne ljude svojim velikim djelima." * "Čovjek treba biti rob dobročinstva." * "Junak je drag i svom neprijatelju, a kukavica je mrzak čak i svojoj majci." * "Strpljenje je oružje pobjede." * "Strpljenje su stepenice, a ko se uz njih penje doseže do zadovoljstva." * "Nema vodiča kao što je razum, čuvara kao što je pravda, mača kao što je istina, niti pomoći kao što je iskrenost." [[Kategorija:Historija]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi|Prušćak, Hasan Kafi]] {{Wikipedia|Hasan Kafi Pruščak}} fd08hw6x6i153q7hxbpakrnxjpr3bp1 0 3150 8527 2006-02-13T09:37:41Z Harač 23 Hasan Kafi Prušćak premješten u Hasan Kafi Pruščak 8527 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Hasan Kafi Pruščak]] tfe2oauq9n177v5eblf4u7jxfhxydk7 0 3151 48554 36819 2013-02-03T16:18:53Z Harač 23 48554 wikitext text/x-wiki '''Dijalektika i osnovni zakoni formalne logike''' je djelo filozofa klasičnog njemačkog idealizma [[Hegel|Georga Wilhelma Friedricha Hegela]]. ---- * "...jedna od osnovnih predrasuda današnje logike i običnog predstavljanja sastoji se u shvaćanju da proturječnost nije toliko bitna i imanentna odredba kao identitet... čak ako bi bilo govora o rangu i ako bi se obje ove odredbe fiksirale kao odvojene, proturječnost bi trebalo smatrati dubljom i bitnijom. Jer identitet u sravnjenju s proturječnošću samo je odredba proste neposrednosti, mrtvog bića, dok je proturječnost korijen svakog kretanja i života: samo ukoliko nešto ima u sebi samom proturječnost, kreće se, ima impulsa i djelatnost." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Hegel]] {{Wikipedia|Dijalektika i osnovni zakoni formalne logike}} {{Djela Hegela}} jvovgl0i6bbcl3118xtmt7a1o981qql 0 3152 28188 23478 2007-03-13T22:50:39Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28188 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Henri de Saint-Simon |slika=[[slika:Henri de Saint-simon portrait.jpg|170px]] |tekst uz sliku=Claude Henri de Rouvroy, Comte de Saint-Simon ili često samo '''Henri de Saint-Simon''' (''Sen-Simon''), bio je osnivač francuskog socijalizma |datum rođenja=17. oktobar 1760. |mjesto rođenja=Pariz, Francuska |datum smrti=19. maj 1825. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} * "Pretpostavimo da Francuska iznenada izgubi svoje najbolje ljude iz područja nauke, [[književnost]]i, [[umjetnost]]i, profesija, industrije, manufakture, obrta (svojih pedeset prvih fizičara, fiziologa, liječnika, bankara, proizvođača pamuka, motara, drvodjelaca, ljevača itd.). Francuska bi postala tijelo bez duše, smjesta bi pala u stanje podređenosti u odnosu prema drugim [[država]]ma, i bila bi potrebna bar jedna generacija da bi se tolika [[nesreća]] popravila. Pretpostavimo, naprotiv, da Francuska, sačuvavši te ljude žive, odjedanput izgubi najvažnije ličnosti aristokratije, dvora, politike, svećenstva, birokratije i da još izgubi deset hiljada najbogatijih vlasnika - u tom bi slučaju [[bol]] bila nesumnjivo velika, ali za zemlju, pouzdano, ne bi bilo nikakve štete. Ništa ne bi bilo lakše nego zamijeniti te ličnosti: veliki broj Francuza bi mogao, naprimjer, preuzeti dužnosti [[kralj]]eva brata, jednako dobro kao i pravi kraljev brat, mnogi Francuzi bi mogli lahko zauzeti mjesto drugih [[aristokrata]] i dvorjana, mnogi časnici nižeg reda bi mogli zamijeniti maršale, mnogi [[advokat]]i bi mogli zamijeniti suce, mnogi svećenici biskupe i tako dalje." [[Kategorija:Sociologija]] [[Kategorija:Francuski filozofi]] [[Kategorija:Francuski novinari]] {{Wikipedia|Saint-Simone}} nu7dj9hcjcgdzhmd23s3c4tyefz9m67 14 3153 51236 47025 2014-04-09T05:34:38Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51236 wikitext text/x-wiki Mislioci koji su se, između ostalog, bavili i sociološkim temama. [[Kategorija:Nauka]] 5tk5ir3ygvvy0rxoifvk8p8it8u7qou 0 3154 60061 53104 2022-03-02T03:00:16Z Thavok 7714 Izbrisan razmak. 60061 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kapital |autor =[[Karl Marx]] |slika =[[Slika:Zentralbibliothek Zürich Das Kapital Marx 1867.jpg|180px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Das Kapital'' |datum prvog izdavanja =1867. }} * "Darvin je privukao pažnju na historiju prirodne tehnologije itd., na stvaranja biljnih i životinjskih organa kao instrumenata za proizvodnju z životu bilja i životinja. Zar historija stvaranja organa društvenog čovjeka, koji čine materijalnu osnovu svake pojedine društvene organizacije, ne zaslužuje jednaku pažnju? I zar ne bi ovu bilo lakše napisati, jer kako Viko kaže, historija ljudi razlikuje se od historije prirode po tome što smo onu pravili mi, a ovu nismo? Tehnologija otkriva aktivan stav čovjekov prema prirodi, neposredan proces proizvodnje njegova života, a s tim i društvene prilike u kojima živi i društvene predodžbe koje iz njih izviru. Čak je i svaka historija religije nekritična ako ne uzima u obzir ovu materijalnu osnovu. Doista je mnogo lakše putem analize naći zemaljsku jezgru religioznih maglovitosti, nego obratno, iz datih određenih stvarnih životnih prilika izvesti njihove vjerske idealizirane oblike. A ovaj posljednji metod je jedino materijalistički, dakle, naučan. Mane apstraktnog prirodno-naučnog materijalizma, koji isključuje historijski progres, opažaju se na apstraktnim ideološkim predodžbama njegovih prvaka čim se usude izaći iz svoje stručnosti." * "Kao vrijednosti, sve su robe samo određene mjere vremena opredmećenog rada." * "Pošto je profitna stopa «stimulans kapitalističke proizvodnje„, njen pad „usporava stvaranje novih nezavisnih kapitala i pokazuje se kao prijetnja za razvoj kapitalističkog procesa proizvodnje, zapravo potiče hiperprodukciju, špekulaciju, krize, višak kapitala istovremeno s viškom stanovništva.“ * "Prva granica kapitalističke proizvodnje jest sam kapital, jest to, što se kapital i samooplođivanje njegove vrijednosti ispoljavaju kao polazna i završna tačka, kao pobuda i svrha proizvodnje; što je proizviodnja samo proizvodnja za kapital, a ne obrnuto, da su sredstva za proizvodnju naprosto sredstva za sve širi životni proces za društvo proizviđača." * "Sa stalnim opadanjem broja kapitalističkih magnata koji nasilno prisvajaju i monopoliziraju sve prednosti tog preobražnog procesa raste masa bijede, pritiska, ropstva, degeneracije i eksploatacije, ali i revolt radničke klase koja stalno nabujava i koju sam mehanizam kapitalističkog procesa proizvodnje školuje, ujedinjuje i organizira. Kapitalov monopol postaje okov za način proizvodnje koji je s njim i pod njim procvjetao. Centralizacija sredstava za proizvodnju i podruštvljaljanje rada dostižu tačku na kojoj više ne mogu podnositi kapitaluističku ljusku i razbijaju se. Kuca posljednjiu čas kapitalističkog privatnog vlasništva. Eksproprijatori bivaju eksproprirani." * "U akcionarskim je društvima funkcija odvojena od vlasništva kapitala, a kao posljedica toga i rad je potpuno odvojen od vlasništva sredstava za proizvodnju i od viška vrijednosti. Ovaj rezultat najvišeg razvitka kapitalističke proizvodnje je nužan momenat prijelaza radi pretvaranja kapitala u vlasništvo proizvođača, ali ne više kao privatnog vlasništva pojedinačnog proizvođača, kao neposrednog društvenog vlasništva. Osim toga, to je momenat priojelaza na pretvaranje svih funkcija koje su u procesu reprodukcije još povezane sa vlasništvom kapitala, u jednostavne funkcije udruženih proizvođača, u društvene funkcije." * "Religiozni odraz stvarnog svijeta može se izgubiti tek onda kad odnosi praktičnog svakodnevnog života budu iz dana u dan pokazivali ljudima prividno razumne odnose među njima i prema prirodi." *"Sfera cirkulacije ili robne razmjene, u čijem se okviru vrši kupovanje i prodavanje radne snage, bila je uistinu istinski raj prirođenih čovjekovih prava. U njoj vladaju jedino Sloboda, Jednakost, Svojina i Bentham. Sloboda! Jer se kupac i prodavač neke robe – recimo, radne snage, – opredjeljuju samo svojom slobodnom voljom. Oni ugovore zaključuju kao slobodne, pravno jednake osobe. Ugovor je krajnji rezultat u kome njihove volje dobivaju zajednički pravni izražaj. Jednakost! Jer se jedan prema drugom odnose samo kao vlasnici roba i razmjenjuju ekvivalent za ekvivalent. Vlasništvo! Jer jedan i drugi raspolaže samo svojim. Bentham! Jer i jedan i drugi vode računa samo o sebi. Jedina moć koja ih sastavlja i dovodi u uzajamni odnos jest moć njihove sebičnosti, njihove posebne koristi, njihovih privatnih interesa. I upravo zbog toga što se tako svako brine samo za sebe a niko za drugog, svi oni, po nekoj unaprijed određenoj harmoniji među stvarima, ili pod pokroviteljstvom izvanredno pronicljive Providnosti, izvršavaju samo svoju uzajamnu korist, opću korist, interes cjeline." (Tom I, II dio, pog. 6) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Karl Marx]] {{Wikipedia|Kapital (Marx)}} {{Djela Karla Marxa}} 0mbmhxs421t0rx29nzscivxbfcbd4p8 0 3156 47265 35501 2012-11-12T22:49:46Z Harač 23 47265 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kritika Hegelove filozofije države i prava |autor =[[Karl Marx]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Zur Kritik der Hegelschen Rechtsphilosophie'' |datum prvog izdavanja =1844. }} * "[[Revolucija]]ma je zapravo potreban jedan pasivan elemenat, materijalna osnova. Teorija se ostvaruje u jednom narodu samo ukoliko odgovara ostvarenju njegovih potreba." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Karl Marx]] {{Wikipedia|Kritika Hegelove filozofije države i prava}} {{Djela Karla Marxa}} 1m36cf584kytwr1qwd08740nt3bdfek 0 3157 53425 47261 2014-10-11T21:43:55Z Harač 23 53425 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Prilog kritici političke ekonomije |autor =[[Karl Marx]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Zur Kritik der politischen Ökonomie'' |datum prvog izdavanja =1859. }} *"Prvi rad koji sam preduzeo radi rješavanja sumnji koje me bijahu ophrvale bio je kritički pregled [[Hegel]]ove filozofije prava, rad čiji je uvod izašao u "Deutch-französiche Jahrbucher", izdatim u Parizu 1844. godine. Moje je istraživanje dovelo do rezultata da se ni pravni odnosi, ni oblici države ne mogu razumjeti ni iz sebe samih, ni iz takozvanog općeg razvitka ljudskog duha, nego da im je korijen, naprotiv, u materijalnim životnim odnosima, čiju je cjelokupnost Hegel, po primjeru Engleza i Francuza XVIII vijeka, obuhvatio imenom "građansko društvo", a da se anatomija građanskog društva mora tražiti u političkoj ekonomiji." (''Predgovor'') *"U društvenoj proizvodnji svoga života ljudi stupaju u određene, nužne odnose, nezavisne od njihove volje, odnose proizvodnje, koji odgovaraju određenom stepenu razvitka njihovih materijalnih proizvodnih snaga. Cjelokupnost tih odnosa proizvodnje sačinjava ekonomsku strukturu društva, realnu osnovu, na kojoj se diže pravna i politička nadgradnja i kojoj odgovaraju određeni oblici društvene svijesti. Način proizvodnje materijalnog života uslovljava proces socijalnog, političkog i duhovnog života uopće. Ne određuje svijest ljudi njihovo biće, već obrnuto, njihovo društveno biće određuje njihovu svijest. Na izvesnom stepenu svoga razvitka dolaze materijalne proizvodne snage društva u protivrečje s postojećim odnosima proizvodnje, ili, što je samo pravni izraz za to, sa odnosima vlasništva u čijem su se okviru dotle kretale. Iz oblika razvijanja proizvodnih snaga ti se odnosi pretvaraju u njihove okove. Tada nastupa epoha socijalne revolucije. S promjenom ekonomske osnove vrši se sporije ili brže prevrat čitave ogromne nadgradnje. Pri posmatranju ovakvih prevrata mora se uvijek razlikovati materijalni prevrat u ekonomskim uslovima proizvodnje, koji se da konstatovati s tačnošću fizičkih nauka, od pravnih, političkih, religioznih, umjetničkih ili filozofskih, ukratko, od ideoloških oblika u kojima ljudi postaju svjesni toga sukoba i borbom ga rješavaju. Ko god što neku individuu ne ocjenjujemo po onome šta ona o sebi misli da jeste, tako ni o ovakvoj prevratnoj epohi ne možemo stvarati sud iz njene svjesti, već naprotiv moramo tu svjest da objašnjavamo iz protivrečnosti materijalnog života, iz postojećeg sukoba među društvenim proizvodnim snagama i odnosima proizvodnje. Nikada neka društvena formacija ne propada prije no što budu razvijene sve proizvodne snage za koje je ona dovoljno prostrana, i nikad novi, viši odnosi proizvodnje ne nastupaju prije no što se materijalni uslovi njihove egzistencije nisu već rodili u krilu samog starog društva. Stoga čovječanstvo postavlja sebi uvijek samo one zadatke koje može da riješi, jer kad tačnije posmatramo, uvijek ćemo naći da se sam zadatak rađa samo tamo gdje materijalni uslovi za njegova rješenja već postoje ili se bar nalaze u procesu svoga nastajanja. U općim linijama mogu se azijatski, antički, feudalni i moderni buržoaski načini proizvodnje označiti kao progresivne epohe ekonomske društvene formacije. Buržoaski odnosi proizvodnje jesu posljednji antagonistički oblik društvenog procesa proizvodnje, ne antagonistički u smislu individualnog antagonizma, nego antagonizma koji potiče iz društvenih životnih uslova individua, ali u isti mah proizvodne snage koje se razvijaju u krilu buržoaskog društva stvaraju materijalne uslove za rješenje toga antagonizma. Zato se sa tom društvenom formacijom završava predhistorija ljudskog društva." (''Ibid.'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Karl Marx]] {{Wikipedia|Prilog kritici političke ekonomije}} {{Djela Karla Marxa}} 44r247wi5bgzbgbovuhabfbec0g28ns 0 3158 47264 35498 2012-11-12T22:49:02Z Harač 23 47264 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Građanski rat u Francuskoj |autor =[[Karl Marx]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Die Klassenkämpfe in Frankreich 1848-50.'' |datum prvog izdavanja =1850. }} * "Pariska komuna bila je, u biti, vladavina radničke klase, proizvod klasne borbe, proizvođača protiv prisvajačke klase, konačno pronađen politički oblik u kojem se moglo izvršiti ekonomsko oslobađanje rada." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Karl Marx]] {{Wikipedia|Građanski rat u Francuskoj}} {{Djela Karla Marxa}} 35xz5tfe4ldwhxg637nobrkrwlr11z2 0 3159 52066 35663 2014-04-15T10:45:27Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q15948]] 52066 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Émile Durkheim |slika=[[slika:Emile Durkheim.jpg|200px]] |tekst uz sliku=Emil Dirkem, ''francuski sociolog'' |datum rođenja=15.04.1858. |mjesto rođenja=Épinal, Francuska |datum smrti=15.11.1917. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} * "Ne možemo željeti da napustimo društvo a da ne poželimo da prestanemo da budemo ljudi. Moralna su pravila produkt specijalnih društvenih faktora, a svaki moralni sistem zavisi od socijalne strukture društva u kojem egzistira. Ne postoji apsolutni moral, dakle ni jedan moralni sistem koji bi bio moralan za svako društvo, a različitost morala za ovo ili ono društvo ne može se objašnjavati neznanjem ili izopačenosšću." * "Kada se pojedinci udruže i kada imaju intenzivne umne interakcije iz njihovih sinteza pojavljuje se jedan psihički život nove vrste." * "Kada jedan kritički trenutak mine socijalna mreža se relaksira, intelektualno saobraćanje jenjava, a pojedinac se spušta na svoj uobičajeni nivo." == Djela == *''[[Pravila sociološke metode]]'' [[Kategorija:Sociologija|Durkheim,Emile]] [[Kategorija:Emile Durkheim]] {{Wikipedia|Emile Durkheim}} 1dwm15nskpurovgufdl58qbzro89c82 0 3160 59263 52430 2020-04-06T18:51:46Z Vilho-Veli 7122 File 59263 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Gustave Le Bon |slika= |tekst uz sliku=francuski naučnik |datum rođenja=7. maj 1841. |mjesto rođenja=Nogent-le-Retrou, Francuska |datum smrti= 15. decembar 1931. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} [[File:Gustave Le Bon.jpg|thumb|Gustave Le Bon]] * "Lako je stvoriti revoluciju ali je zaista teško izmijeniti dušu [[narod]]a." * Osnovni subjekt nasilja jesu "degenerisani alkoholizmom i siromaštvom, lopovi, prosjaci, siromašne skitnice, nezaposleni bezvoljni radnici. Oni sačinjavaju opasnu masu ustanka." * "Jedan je od velikih pogrešaka sadašnjeg vremena mišljenje da samo izvanjske stvari sadržavaju sreću. Ona stoluje u nama, stvorena po nama, a gotovo nikad izvan nas." * "Lakoća kojom određena mišljenja postaju opća, proizlazi iz nesposobnosti većine ljudi da stvore vlastito mišljenje osnovano na vlastitom razmišljanju." * "Mi smo u isti čas [[djeca]] svojih [[roditelj]]a i svoje rase. Ne samo osjećaj, nego i fiziologija i nasljeđivanje, tvore za nas od domovine drugu majku." * "Stvoriti duševno stanje koje čini [[čovjek]]a sretnim, to eto treba tražiti svako [[društvo]] želi li trajati dugo vremena. Razvoj je civilizacije nažalost stvorio kod modernog čovjeka mnogo potreba, a da mu nije pružio sredstva da ih zadovolji i tako je proizveo općenito nezadovoljstvo u [[duša]]ma." [[Kategorija:Francuski naučnici|Le Bon,Gustave]] {{Wikipedia|Gustave Le Bon}} 1xepdh9ko60ca4rvsua5solko04q1gk 0 3161 54940 40416 2015-08-03T19:23:49Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q21163]] na [[d:|Wikidati]] 54940 wikitext text/x-wiki '''Ferdinand Tönnies''' (''Ferdinand Tenis''; 1855-1936.), jedan od značajnijih njemačkih socijalnih mislilaca. ---- * "Prirodni odnos na osnovu zajednice [[krv]]i, ne predstavlja, sam po sebi, [[društvo|društveni]] odnos." [[Kategorija:Sociologija|Tonnies,Ferdinand]] {{Wikipedia|Ferdinand Tönnies}} ml9n6q9b2rgzj2h3l4jogjfjjma6ohn 0 3162 21271 8586 2006-10-04T18:40:26Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21271 wikitext text/x-wiki '''Leopold von Wiese''' (''Leopold fon Vize''; 1876-1969.), njemački sociolog. ---- * "Gomila po svojim karakteristikama veoma liči na empirijskog pojedinca... Grupa... ima organizaciju koja propisuje djelatnosti pojedinca... a apstraktni kolektivi se smatraju nad-ličnim i kao takvi su koliko je najviše moguće udaljeni od empirijskog pojedinca." (''[[Opća sociologija]]'') * "Ne bi bilo konkretne gomile da apstraktno nije prisutno, a konkretno stalno izgrađuje i obnavlja apstraktnost." (''Ibid.'') [[Kategorija:Sociologija]] [[Kategorija:Leopold von Wiese]] {{Wikipedia|Leopold von Wiese}} 4t90t7or70c6o13k3oswzk7dx85a0mm 0 3163 21659 8585 2006-10-04T18:48:38Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21659 wikitext text/x-wiki '''Opća sociologija''' je djelo njemačkog sociologa [[Leopold von Wiese]]-a. ---- * "Gomila po svojim karakteristikama veoma liči na empirijskog pojedinca... Grupa... ima organizaciju koja propisuje djelatnosti pojedinca... a apstraktni kolektivi se smatraju nad-ličnim i kao takvi su koliko je najviše moguće udaljeni od empirijskog pojedinca." * "Ne bi bilo konkretne gomile da apstraktno nije prisutno, a konkretno stalno izgrađuje i obnavlja apstraktnost." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Leopold von Wiese]] {{Wikipedia|Opća sociologija}} 9xpep5cbo0lush841h3hl1k9jw30v41 0 3164 8562 2006-02-15T12:18:51Z Demicx 16 Napoleon Bonaparta premješten u Napoléon Bonaparte 8562 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Napoléon Bonaparte]] lp8rsfikj2dw96wfwpkvormv56nk6zg 0 3165 19642 8583 2006-10-02T12:58:07Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19642 wikitext text/x-wiki '''Charles Norton Colley''' (''Čarls Norton Kuli''; 1864-1929.), jedan od najznačajnijih američkih sociologa. Značajnija djela: ''[[Ljudska priroda i društveni poredak]]'', ''[[Društvena organizacija]]'' i dr. ---- * "Djelovanje komunikacije u obogaćivanju čovjekove prirode djelimično je neposredno jer olakšava kontakt, ali je još više indirektno, jer utiče na povečanje inteligencije, opadanje mehaničkih i arbitrarnih oblika organizacije, kao i nastajanje humanijeg tipa društva." (''Društvena organizacija'') [[Kategorija:Sociologija]] [[Kategorija:Charles Norton Colley]] {{Wikipedia|Charles Norton Colley}} llxv01mawh4h2yk2nrp0aq92b0bqj95 0 3166 19769 8582 2006-10-02T13:04:15Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19769 wikitext text/x-wiki '''Društvena organizacija''' je djelo jednog od najvećih američkih sociologa [[Charles Norton Colley]]-a. ---- * "Djelovanje komunikacije u obogaćivanju čovjekove prirode djelimično je neposredno jer olakšava kontakt, ali je još više indirektno, jer utiče na povečanje inteligencije, opadanje mehaničkih i arbitrarnih oblika organizacije, kao i nastajanje humanijeg tipa društva." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Charles Norton Colley]] {{Wikipedia|Društvena organizacija}} 7lwhzcahmycujsewsdpi44xa3er4fob 0 3167 23334 22360 2006-10-11T20:11:55Z Zumbulka~bswikiquote 10 23334 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=William Fielding Ogburn |slika= |tekst uz sliku=američki sociolog |datum rođenja=29. juni 1886. |mjesto rođenja=Butler, SAD |datum smrti= 27. april 1959. |mjesto smrti=Tallahassee, SAD }} * "Promjene na području materijalne [[kultura|kulture]] zahtijevaju određene promjene na drugim kulturnim područjima kakva su, naprimjer, društvene organizacije i [[običaj]]i." [[Kategorija:Sociologija]] {{Wikipedia|William Fielding Ogburn}} dw6bq0i7le55rmpzxuytvsr2niacymw 0 3168 21788 8579 2006-10-04T18:51:17Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21788 wikitext text/x-wiki '''Položaj čovjeka u kosmosu''' (''Die Stellung des Menschen im Kosmos''; 1928.) je temeljno djelo njemačkog filozofa [[Max Scheler]]-a. ---- * "...boluje se posvuda i stalno od iste [[Zabluda|zablude]], da [[duh]] i [[ideja]] posjeduju izvornu [[moć]]." * "[[Bog]] ne treba i ne smije egzistirati radi odgovornosti, slobode, zadaće - radi smisla ljudskog opstanka." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Max Scheler]] {{Wikipedia|Položaj čovjeka u kosmosu}} o2466acd8hf7c3gfrg0j22l9wyqx646 14 3169 30562 8581 2007-05-02T05:55:10Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30562 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 14 3170 30563 8584 2007-05-02T05:55:10Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30563 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 14 3171 30564 8587 2007-05-02T05:55:11Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30564 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 14 3172 51062 47028 2014-04-08T23:04:37Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51062 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Nauka]] ri8xcuflvec6u32ltqddnstht6z6oke 0 3173 54941 40607 2015-08-03T19:24:00Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513022]] na [[d:|Wikidati]] 54941 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *"Kad čovjek sjedi jedan sat sa lijepom djevojkom, to vam se čini kao jedna minuta. Ali neka sjedi jednu minutu na vrućoj peći - to je duže od jednog sata. To je relativnost." - [[Albert Einstein]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] qp7g89s87f7u1fp2tm82pu4pdtmjvj8 0 3174 52586 48441 2014-04-21T20:46:18Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52586 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Albert Einstein]] ** "Ne možemo riješiti probleme na isti način na koji smo ih stvorili." ** "Perfekcija misli i konfuzija ciljeva je izgleda naš najveći problem." *[[Confucius]] **"Ako čovjek ne promisli o problemima koji su udaljeni, bit će pun briga kad mu se približe." *[[Goethe]] **"Najveće se teškoće nalaze onde gdje ih ne tražimo." *[[Henry Miller]] **"U početku [[čovjek]] želi pristupiti izravno problemu. Što je izravniji i preči pristup, to se čovjek prije i sigurnije uhvati u paučinu. Niko nije nemoćniji od hrabrog pojedinca. I niko ne može izazvati veće tragedije i zbrke od takva tipa. Sijevajući mačem oko gordijskog čvora, on obećava brzo izbavljenje. Zabluda koja se završava u moru krvi." (''[[Sexus]]'') *[[Jorge Luis Borges]] **"Riječ ''problem'' može biti podmukla ''petitio principii''. Govoriti o ''jevrejskom problemu'' znači postulirati da su Jevreji problem; znači navijestiti (i preporučiti) progone, pljačku, strijeljanja, glavosječu, silovanje, i čitanje proze doktora Rosenberga. Drugi je nedostatak lažnih problema to što potiču rješenja koja su također lažna." (''[[Uzbuna doktora America Castra]]'') *[[Josif Staljin]] **"Nema [[čovjek]]a nema problema." *[[Sulejman Bugari]] **"Ako je more život, a valovi problemi i belaji koje on sobom nosi, nemojte bježati i kukati. Jednostavno, naučite surfati !!! Tako će vam svaki val, ma koliko velik bio, predstavljati samo novi izazov i priliku za usavršavanje". **"Problem ?... Za vjernika je problem dobar znak kretnje ka svome Gospodaru i lijepa najava napretka. Za njega je to, još jedna prilika u nizu, da pokaže sve ljepote i vještine koje je stekao na tom putu... Zato, uhvatimo se u koštac sa problemima današnjice i ne ostajmo samo nijemi posmatrači..." *[[Walther Rathenau]] **"Postavljanje problema znatno je važnije od nalaženja rješenja: u samom pitanju krije se više od [[odgovor]]a." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 2wl40rb5sgc2fznrfhy69gpeuxwy54m 0 3175 54942 42310 2015-08-03T19:24:09Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 3 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q483024]] na [[d:|Wikidati]] 54942 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == * "Nikad do otkrića nisam došao isključivo racionalnim razmišljanjem." - [[Albert Einstein]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] ml4wk55jf2dvu1o8vgxgbvnpbvn1zu1 0 3176 29105 21722 2007-03-23T19:38:04Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29105 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == * "Perfekcija misli i konfuzija ciljeva je izgleda naš najveći problem." - [[Albert Einstein]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 8puqpij8n6x2wmxeuo9ysbl45a5oyoh 0 3177 28807 21206 2007-03-23T19:35:12Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28807 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == * "Perfekcija misli i konfuzija ciljeva je izgleda naš najveći problem." - [[Albert Einstein]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] k6thc79joub4f6j5dvzmc4fgoy60776 0 3178 52226 50866 2014-04-15T20:42:56Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 13 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q216774]] 52226 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Albert Einstein]] ** "Perfekcija misli i konfuzija ciljeva je izgleda naš najveći problem." *[[Benjamin Disraeli]] **"Nakon dugog razmišljanja došao sam do uvjerenja da će čovjek koji ima dubok cilj taj cilj i ostvariti, te da se ništa ne može suprotstaviti volji koja je spremna za njegovo ostvarenje položiti čak i život." *[[Fernando Pessoa]] **"Pretvorio sam se u cilj samoga sebe. Ali nisam mogao razabrati da li sam se s time pronašao ili izgubio." (''[[Stoički odgoj]]'') *[[Fjodor Dostojevski]] **"Ako si se uputio prema cilju i putem počeo zastajkivati i kamenjem gađati svakog psa koji laje na tebe, nikad nećeš stići na cilj." *[[Friedrich Nietzsche]] **"Ako čovječanstvu nedostaje cilj - nedostaje li i samo [[čovječanstvo]]." *[[Friedrich Rückert]] **"Budala ga vidi na kraju, pametniji u sredini, a samo mudrac vidi cilj već na prvom koraku." *[[Friedrich von Schiller]] **"Ništa drugo, nego djelovanje prema određenom cilju jeste ono što čini [[život]] podnošljivim." *[[Goethe]] **"Teškoće rastu što se više približujemo cilju." *[[Gotthold Ephraim Lessing]] **"I najsporiji, ako ne gubi iz vida svoj cilj, ide još uvijek brže od onog koji luta bez cilja." *[[Johann Nestroy]] **"Ako kočijaš dobro vidi onda će i sa slijepim konjima doći do cilja." *[[Léon Duguit]] **"Jedna sigurna stvar (jer je ona utvrđena posmatranjem) jest da ljudska aktivnost izgleda kao svjesna težnja prema određenom cilju. Voljna je aktivnost čovjeka snaga, koja svjesno teži jednom cilju." (''[[Rasprava o ustavnom pravu]]'') *[[Marko Aurelije]] **"Buncaju ljudi i postaju umorni od [[život]]a kad nemaju pred sobom neki cilj prema kome bi upravili svaki svoj napor i svaku svoju misao." *[[Sokrat]] **"Ako slijediš bilo koji duhovni put na kraju ćeš ipak dosegnuti ciljeve koji su unaprijed zacrtani od njihovih osnivača. Ali, to još ne znači da si dosegnuo sebe. Da bi dosegnuo sebe moraš slijediti sebe." **"Naš najvažniji cilj u [[život]]u treba da bude uzdizanje naše duše. Drugim riječima, napredak naših duhovnih i moralnih moći: da svakim danom sve više prosvjećujemo svoj duh i svakim danom se osjećamo sve više slobodnim i boljim." *[[Thomas Jefferson]] **"Ništa ne može spriječiti čovjeka s ispravnim mentalnim [[stav]]om da postigne svoj cilj. I ništa na ovom svijetu ne može pomoći čovjeku s krivim stavom." *[[Václav Havel]] **"Dok smo se morali boriti za slobodu, znali smo šta nam je cilj. Sad imamo slobodu i ne znamo više šta želimo." *[[Dejan Kalinic]] **" Najvaznija stvar kod cilja jeste da ga imate." == Poslovice == *[[Madagaskarske poslovice]] **"Snaga koja nema cilja, majka je lijenosti." [[Kategorija:Tema]] jycsyt4r18f4ineanih8rra76vst7ai 0 3179 54644 54643 2015-05-14T17:45:23Z 188.127.107.15 Vraćena izmjena 54643 [[Special:Contributions/89.146.140.75|korisnika 89.146.140.75]] ([[User talk:89.146.140.75|razgovor]]) 54644 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Adrian Predrag Kezele]] **"Kakva god bila naša [[sudbina]] i kakve god bile teškoće kroz koje moramo proći, nikad se ne smijemo smatrati žrtvom. Sve u svemiru ispunjeno je [[Svrha|svrhom]]. Jedino s tim stavom možemo naprijed." (''[[Riječi nadahnuća]]'') *[[Albert Einstein]] **"Samo su dvije stvari na svijetu beskonačne, svemir i ljudska glupost, samo što za svemir još nismo sigurni." *[[Douglas Adams]] **"Postoji teorija koja kaže da će, ukoliko ikada iko bude otkrio koja je svrha svemira i zašto on postoji, ovaj smjesta iščeznuti i biti zamijenjen nečim još neobičnijim i neobjašnjivijim. Postoji i druga teorija koja tvrdi da se sve to već desilo." (''[[Restoran na kraju svemira]]'') *[[Epikur]] **"Vasiona je uvijek bila takva kakva jeste i uvijek će takva biti." *[[Goethe]] **"Ne moramo posjećivati ludnicu da bi pronašli poremećene umove; naša planeta je umobolnica svemira." *[[Gustav Fechner]] **"Kad umre [[čovjek]] zatvori se jedno oko svemira." *[[John Maxwell Coetzee]] **"Svemir oko nas ovdje puki je svemir, ni jadniji ni veličanstveniji od svemira iznad krovinjara i iznajmljenih zgradurina, hramova i javnih zdanja prijestolnice. Svemir je svemir, [[život]] je život, svuda isto." (''[[Čekajući barbare]]'') *[[Jorge Luis Borges]] **"- Nemoj umnožavati [[Misterija|misterije]] - reče. - [[Objašnjenje|Objašnjenja]] su sigurno jednostavna. Sjeti se [[Edgar Allan Poe|Poovog]] ukradenog pisma, sjeti se Zangvilove zatvorene sobe. ::- Ili složena - odgovori Danrejven. - Sjeti se svemira." (''[[Abenhakan Bohari, mrtav u svom labirintu]]'') **"Nije potrebno sagraditi [[labirint]] kada je svemir labirint sam po sebi." (Ibid.) **"(...) vidio sam cirkulaciju moje tamne krvi, vidio sam ljubav kako povezuje i smrt kako mijenja, vidio sam zemlju u Alefu, vidio sam svoje lice i utrobu, vidio sam tvoje lice, osjećao sam nesvjesticu i plakao jer su moje oči vidjele taj tajni i pretpostavljani predmet, čije ime ljudi uzurpiraju mada ga nijedan čovjek vidio nije: nepojmljivi svemir." (''[[Alef]]'') **"[[Demokrit]] je mislio da se u beskraju nalaze istovjetni svjetovi, u kojima istovjetni ljudi, bez varijacija, ispunjavaju istovjetne sudbine; Pascal (na kojega su, također, mogle utjecati drevne riječi Anaksagorine da je sve u svakoj stvari) uključio je u te slične svjetove nekoliko koji su jedni u drugima, tako da nema atoma u prostoru koji ne sadrži svemir ni svemira koji ne bi bio, također, atom. Logično je misliti (premda to ne kaže) da se vidio beskrajno umnožen u njima." (''[[Pascal]]'') *[[Ludwig van Beethoven]] **"Šta sam ako se usporedim sa svemirom?" == Poslovice == {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] pqhxs6hhvknsuacd5wzzwm528pr8egu 0 3180 51840 50095 2014-04-15T02:14:24Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 33 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q336]] 51840 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Albert Einstein]] **"Nauka bez religije je šepava, a religija bez nauke slijepa." *[[Albert Schweitzer]] **"Ako je ispravno shvaćena, nauka liječi čovjeka od njegove [[oholost]]i jer mu pokazuje njegove granice." *[[Anatole France]] **"Svjetski mir ostvarit će se jednog dana ne zato što će ljudi postati bolji (u to se ne smijemo nadati), već zato što će ih jedan novi red stvari, nova nauka i nove ekonomska potrebe prisiliti da žive u miru." *[[Bernard Shaw]] **"Mozak budale pretvara filozofiju u ludoriju, nauku u praznovjericu i umjetnost u pedanteriju. Otuda univerzitetsko obrazovanje." *Film ''[[Gattaca]]'' **'''Vincent Freeman''': "Mi smo sada [[Diskriminacija|diskriminaciju]] sveli na nauku..." *[[Goethe]] **"Ko ima nauku i umjetnost, ima i religiju. Ko nema to dvoje, ni religije nema." *[[Gustav Radbruch]] **"Pojam nauke nije istovijetan sa vrijednošću istine; nauka jednoga doba ne obuhvata samo njegova naučna dostignuća nego i njegove naučne zablude. Ali ako mi radove toga doba, neuspjele kao i uspjele, obuhvatimo pojmom nauke, onda to biva stoga što su svi oni u najmanju ruku težili za tim i polagali pravo na to da budu [[istina]]: nauka je datost koja, bilo da dostigne ili promaši istinu, ipak ima značenje, smisao, da služi istini." (''[[Filozofija prava]]'') *[[Jaroslav Hašek]] **"Nauka ne dopušta dogme jer je svjesna relativnosti svojih spoznaja" == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Zakon]] *[[Teorija]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} q6z4jbkepm2o1kj2p3jo8hdojbqwwhn 0 3181 57670 57140 2017-03-02T07:28:14Z Harač 23 /* Citati */ 57670 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Albert Einstein]] **"Najvažnija ljudska težnja je težnja za [[moral]]nošću u našem djelovanju. Naša unutarnja ravnoteža, čak i naša [[egzistencija]] ovisi o tome. Jedino moralnost u našem djelovanju može dati ljepotu i dostojanstvo našem [[život]]u." *[[Jean-Paul Sartre]] **"Nema tog dostojanstva koje se ne bi otopilo u [[bol]]i." *[[Jeremy Waldron]] **"Pojam 'dostojanstva' koji je ranije bio udruživan s hijerarhiziranim razlikovanjem ranga i statusa sada izražava ideju da svi ljudi imaju jednak rang, i to vrlo visok." (''Dignity and Rank'') **"Dostojanstvo je status osobe utemeljen na činjenici da joj je priznata sposobnost kontrole i regulacije njenih radnji u skladu sa njenim sopstvenim shvatanjem normi i razloga koji se odnose na nju; ono pretpostavlja da je ona sposobna da dâ i ovlaštena da ponudi svoje razumijevanje sebe (i načina na koji ona regulira svoje radnje i organizira svoj život), razumijevanje na koje drugi moraju paziti; i to konačno znači da ona ima potrebna sredstva da zahtijeva da njeno činilaštvo i njeno prisustvo među nama kao ljudskog bića bude uzeto ozbiljno i akomodirano u životima drugih, u držanjima drugih i njihovim radnjama prema njoj, i u društvenom životu uopće." (''How Law Protects Dignity?'') **"[A]ko je ljudsko dostojanstvo status, onda trebamo reći da se ono sastoji ne samo od niza ljudskih prava, već i od ''ishodišne ideje'' koja objašnjava važnost svakog od tih prava u odnosu na naše postojanje kao ljudi i važnosti njihovog grupisanja na taj način." (''Is Dignity the Foundation of Human Rights?'') *[[Joseph Raz]] **"[P]oštovanje vladavine prave je neophodno ako pravo želi da uvažava ljudsko dostojanstvo. Uvažavanje ljudskog dostojantva podrazumijeva tretiranje ljudi kao osoba koje su sposobne da planiraju i osmišljavaju svoju budućnost. Prema tome, uvažavanje ljudskog dostojanstva uključuje uvažavanje njihove autonomije, njihovog prava kontrole svojom sudbinom. Kontrola koju osoba ima nad svojim životom nikada nije kompletna. Ona može biti nekompletna na bilo koji od sljedećih načina. Osoba može biti u neznanju o svojim mogućnostima, biti nesposobna da odluči šta da učini, biti u nemogućnosti da ostvari svoje izbore ili frustrirana u svojim pokušajima da to učini, ili može nemati ikakav izbor (ili bilo kakav koji je vrijedno imati). Svi ovi neuspjesi mogu nastati kroz prirodne uzroke ili kroz ograničenja čovjekove ličnosti ili sposobnosti. Prirodno, postoji mnogo načina na koji djelovanje jedne osobe može utjecati na život druge. Samo neka takva miješanja predstavljat će povredu dostojanstva ili narušavanje autonomije osobe koja je time pogođena. Takve povrede mogu biti podijeljene u tri grupe: vrijeđanje, porobljavanje, i manipulacije [...] Pravo može narušiti ljudsko dostojanstvo na mnogo načina. Poštovanje vladavine prava nipošto ne garantuje da se takva narušavanja neće događati. Ali jasno je da namjerna zanemarivanja vladavine prava narušavaju ljudsko dostojanstvo." (''[[Autoritet prava]]'') *[[Jürgen Habermas]] **""Ljudsko dostojanstvo" je seizmograf koji pokazuje šta je konstitutivno za demokratsko pravno uređenje - naime, tačno ona prava koja građani jedne političke zajednice moraju ustanoviti kako bi jedni druge mogli ''poštovati'' kao članovi slobodnog udruženja slobodnih i jednakih. ''Tek jamčenje ovakvih ljudskih prava proizvodi status građana koji kao subjekti jednakih prava imaju pravo da ih se poštuje u njihovom ljudskom dostojanstvu''. / Nakon dvije stotine godina moderne ustavne povijesti bolje spoznajemo šta je ''od početka'' odlikovalo ovaj razvoj: ljudsko dostojanstvo kao da obrazuje potral kroz koji egalitarno-univerzalistički sadržaj morala biva urezan u pravo. Ideja ljudskog dostojanstva je pojmovna spona koja moral jednakog poštovanja za svakog veže sa pozitivnim pravom i demokratskim utvrđivanjem prava, tako da je iz njihove uzajamne zavisnosti, u historijskim uvjetima koji su im pogodovali, moglo izrasi jedno političko uređenje koje se temelji na ljudskim pravima." (''[[Ogled o ustavu Evrope]]'') **"[K]umulativna iskustva povrijeđenog dostojanstva obrazuju izvor moralne motivacije za ustavotvornu praksu s kraja 18. stoljeća koja se povijesno ne može osloniti na slične slučajeve; na drugoj strani, socijalno priznanje dostojanstva drugog, koje formira status, nudi pojmovnu vezu između moralnog sadržaja za jednako uvažavanje svakog i pravne forme za ljudska prava." (''Ibid.'') *[[Lon L. Fuller]] **"Prisupiti pothvatu podređivanja ljudskog ponašanja pravilima nužno uključuje privrženost gledištu da čovjek jeste, ili može postati, odgovoran činilac, sposoban za razumijevanje i slijeđenje pravila, i odgovoran za svoje greške. Svako odstupanje od principa unutrašnje moralnosti prava je napad na dostojanstvo čovjeka kao odgovornog činioca. Suditi o njegovim djelovanjima na osnovu neobjavljenih ili retrospektivnih zakona, ili narediti mu da čini što je nemoguće, znači prenijeti mu vašu ravnodušnost prema njegovim moćima samoodređenja." (''[[Moralnost prava]]'') *[[Max Frisch]] **"Dostojanstvo čovjeka sastoji se od njegovog izbora." *[[Max Weber]] **"Dostojanstvo ličnosti zasigurno počiva na činjenici da za nju postoje vrijednosti prema kojima usmjerava svoj [[život]]." (''[[Metodologija društvenih nauka]]'') *[[Michael J. Perry]] **"Reći da svako ljudsko biće ima prirođeno dostojanstvo je reći da je dostojanstvo svakog ljudskog bića ne čine - u ne ovisi o - bilo čemu što je tako partikularno kao ljudska rasa, boje kože, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovina, rođenje ili neka druga okolnost. Ali reći to ne znači reći šta je to o ćemu zavisi ljudsko dostojanstvo svakog ljudskog bića. Što je izvor, tlo, tog dostojanstva - i normativna snaga tog dostojanstva za nas?" (''[[Ka teoriji ljudskih prava]]'') *[[Ronald Dworkin]] **"Bez dostojanstva naši su životi samo treptaji trajanja. Ali ako uspijemo živjeti dobar život, stvaramo nešto više. Potpisujemo se pod našu smrtnost. Činimo naše živote malenim dijamantima u kozmičkom pijesku." (''[[Pravda za ježeve]]'') **"Uvjerljiva teorija legitimnosti [...] mora postupati [...] po pretpostavci da građani rođeni u političkoj zajednici ili koji su joj pristupili kasnije, imaju pravedne obaveze prema toj zajednici, uključujući obaveze poštovanja njenih zakona ne bitno da li ili ne izričito ili čak prešutno prihvataju te obaveze. Ali oni će poprimiti takve političke obaveze samo ako i samo toliko dugo koliko vlada zajednice poštuje njihovo ljudsko dostojanstvo [...] Ne mogu imati bilo kakve obaveze prema zajednici koja me tretira kao drugo-razrednog građanina." (''[[Da li je demokratija moguća ovdje?]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 69ghxe4apfv2gb3il2saaph576284ox 0 3182 51963 45917 2014-04-15T06:36:52Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 7 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q314957]] 51963 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Auguste-Maurice Barrès |slika=[[slika:Barres2.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Maurice Barrès, francuski novelist, novinar, političar, radikalni konzervativac i anti-semit'' |datum rođenja=19. august 1862. |mjesto rođenja=Charmes-sur-Moselle, Francuska |datum smrti=4. decembar 1923. |mjesto smrti=Neuilly-sur-Seine, Francuska }} * "Nema [[sloboda|slobode]] mišljenja. Ja mogu živjeti samo prema svojim mrtvima. Oni i moja [[zemlja]] mi naređuju određenu djelatnosti." {{Wikipedia|Maurice Barres}} [[Kategorija:Nacionalizam|Barres,Maurice]] [[Kategorija:Fašizam|Barres,Maurice]] [[Kategorija:Francuski pisci|Barres,Maurice]] [[Kategorija:Francuski novinari|Barres,Maurice]] [[Kategorija:Francuski političari|Barres,Maurice]] 1pesemn3itkwneyim62cfbocjznpq4u 0 3183 27905 23252 2007-03-13T22:28:08Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27905 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Enrico Corradini |slika= |tekst uz sliku=italijanski novelist, novinar, nacionalista i fašist |datum rođenja=1865. |mjesto rođenja= |datum smrti=1931. |mjesto smrti= }} * "Treba da pođemo od priznavanja ovog načela: postoje proleterske [[nacija|nacije]]... Italija je materijalno i [[moral]]no proleterska [[država]]." * "Liberalna država - demokratska država, to su izopačenja države." * "Država je aristokratska ili nije." * "U Italiji, zastupnici pristaše 'plitičke nacionalnosti' i svećenici odricanja šute pred eksplozijom univerzalnog [[prezir]]a protiv pokušaja Južnih Slavena da održe, u ime načela nacionalnosti, stranu vlast na drugoj jadranskoj obali, koja je naša po hiljadugodišnjoj tradiciji, po geografskom položaju, po duhu i kulturi, ali koja nam je naročito potrebna zbog naše [[sigurnost]]i i naše ekspanzije." [[Kategorija:Italijanski pisci|Corradini,Enrico]] [[Kategorija:Italijanski novinari|Corradini,Enrico]] [[Kategorija:Nacionalizam|Corradini,Enrico]] [[Kategorija:Fašizam|Corradini,Enrico]] {{Wikipedia|Enrico Corradini}} feo29npqmf6s31cjbu7stbh81mdj9d4 0 3184 59374 51578 2020-06-24T22:29:09Z Aybeg 6459 59374 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Benito Amilcare Andrea Mussolini |slika=[[Datoteka:Mussolini 3.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''italijanski fašista'' |datum rođenja=29. juli 1883. |mjesto rođenja=Predappio, Italija |datum smrti=28. april 1945. |mjesto smrti=Giulino di Mezzegra, Italija }} * "[[Fašizam]] nije se održao na valu neke doktrine koja je bila prethodno izrađena za stolom: nastao je iz potrebe za djelovanjem i bio je djelovanje; nije bio stranka, nego u prve dvije godine antistranka i pokret." * "[[Rat]] dovodi do vrhunca napetosti sve ljudske energije i udara pečat plemenitosti [[narod]]ima koji imaju vrlinu da se s njima suoče. Sve druge kušnje samo su surogati, koje nikad ne suočavaju čovjeka s njim samim, u alternativi [[život]]a i [[smrt]]i." {{Wikipedia|Benito Mussolini}} [[Kategorija:Nacionalizam|Mussolini,Benito]] [[Kategorija:Fašizam|Mussolini,Benito]] [[Kategorija:Italija|Mussolini,Benito]] r0us5pwt0p106818ib10njbhudrkg1s 0 3185 60271 59261 2022-08-16T22:15:22Z Kwamikagami 6606 60271 wikitext text/x-wiki [[File:Bundesarchiv Bild 146-1969-067-10, Alfred Rosenberg.jpg|thumb|]] '''Alfred Rosenberg''' (1893-1946.), njemački nacionalista, nacista, rasista i anti-semit. Njegovo najpoznatije djelo je ''[[Mit dvadesetog stoljeća]]''. ---- * "Historija i zadatak budućnosti ne znače više borbu klase protiv klase ili borbu crkvenih dogmi protiv crkvenih dogmi, nego borbu između krvi i krvi, rase i rase, naroda i naroda." (''[[Mit dvadesetog stoljeća]]'') * "Pozvati na novi život dušu rase znači poznavati njenu najvišu vrijednost i dati drugim vrijednostima njihovo pravo mjesto pod njenom vrhovnom vlašću: u državi, u umjetnosti, u religiji. Zadatak našeg stoljeća jest stvoriti iz novog mita života novi tip čovjeka." (''Ibid.'') * "Prvo buđenje naroda - rase preko heroja, bogova i pjesnika vječni je vrhunac." (''Ibid.'') * "Mi želimo u germanskom kralju vidjeti čovjeka kao što smo mi, i uza sve to da bude utjelovljenje herojskog mita." (''Ibid.'') * "Ali jedan njemački religiozni pokret, koji bi trebao da postane nacionalna crkva, trebat će razjasniti da ideal ljubavi prema bližnjem treba da bude bezuvjetno podređen ideju nacionalne časti, da nijedna akcija jedne njemačke crkve ne može biti označena kao dobra, ako ne služi, prije svega, sigurnosti naroda." (''Ibid.'') * "Svjetsko izmirenje ne može se postići pomoću razoružavanja kopnenih vojski i flota, nego potpunim uništenjem demokratije bez časti. Političke teorije XIX stoljeća koja ne vodi računa o rasi, svjetske ekonomske situacije ugrožene finansijskom privredom, koje će danas, u ime naroda, odvesti u propast sve države, ako religija krvi ne bude proživljena, priznata ili ostvarena... nema budućnosti. Danas niče, međutim, jedna nova vjera: mit krvi, vjera da se krvlju brani, također, božanstvena suština čovjeka, vjera koja sadrži u sebi najjasniju svijest da nordijska krv predstavlja onu tajnu koja je zamijenila i prevladala stare sakramente." (''Ibid.'') [[Kategorija:Nacionalizam|Rosenberg,Alfred]] [[Kategorija:Fašizam|Rosenberg,Alfred]] {{Wikipedia|Alfred Rosenberg}} 4jushcmxox81fwp0b6as5xila1vp1wd 0 3186 21463 8638 2006-10-04T18:44:34Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21463 wikitext text/x-wiki '''Mit dvadesetog stoljeća''' (''Der Mythus des 20. Jahrhunderts'', 1942.) je djelo njemačkog naciste [[Alfred Rosenberg|Alfreda Rosenberga]]. ---- * "Historija i zadatak budućnosti ne znače više borbu klase protiv klase ili borbu crkvenih dogmi protiv crkvenih dogmi, nego borbu između krvi i krvi, rase i rase, naroda i naroda." * "Pozvati na novi život dušu rase znači poznavati njenu najvišu vrijednost i dati drugim vrijednostima njihovo pravo mjesto pod njenom vrhovnom vlašću: u državi, u umjetnosti, u religiji. Zadatak našeg stoljeća jest stvoriti iz novog mita života novi tip čovjeka." * "Prvo buđenje naroda - rase preko heroja, bogova i pjesnika vječni je vrhunac." * "Mi želimo u germanskom kralju vidjeti čovjeka kao što smo mi, i uza sve to da bude utjelovljenje herojskog mita." * "Ali jedan njemački religiozni pokret, koji bi trebao da postane nacionalna crkva, trebat će razjasniti da ideal ljubavi prema bližnjem treba da bude bezuvjetno podređen ideju nacionalne časti, da nijedna akcija jedne njemačke crkve ne može biti označena kao dobra, ako ne služi, prije svega, sigurnosti naroda." * "Svjetsko izmirenje ne može se postići pomoću razoružavanja kopnenih vojski i flota, nego potpunim uništenjem demokratije bez časti. Političke teorije XIX stoljeća koja ne vodi računa o rasi, svjetske ekonomske situacije ugrožene finansijskom privredom, koje će danas, u ime naroda, odvesti u propast sve države, ako religija krvi ne bude proživljena, priznata ili ostvarena... nema budućnosti. Danas niče, međutim, jedna nova vjera: mit krvi, vjera da se krvlju brani, također, božanstvena suština čovjeka, vjera koja sadrži u sebi najjasniju svijest da nordijska krv predstavlja onu tajnu koja je zamijenila i prevladala stare sakramente." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Alfred Rosenberg]] {{Wikipedia|Mit dvadesetog stoljeća}} gh0q9svdrx8a8o9mfn59b2oygs40di9 14 3187 30566 8643 2007-05-02T05:55:12Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30566 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] diyr0yttberyvpuayt392choelv7v3p 0 3188 51103 47058 2014-04-09T00:31:50Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 42 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q352]] 51103 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Adolf Hitler |slika=[[slika:Adolf_Hitler_1937.jpg|170px]] |tekst uz sliku=fašistički diktator Njemačke |datum rođenja=20. april 1889. |mjesto rođenja=Braunau am Inn, Austrija |datum smrti=30. april 1945. |mjesto smrti=Berlin, Njemačka }} *"Ko, na posljetku, govori danas o istrebljenju Jermena?" (august 1939.) *"Ni u jednom domu zastupnika, ni u jednom senatu nema mjesta glasanju. To su institucije za rad, a ne mašine za glasanje. Pojedini član ima savjetodavni glas, ali nikad odlučujući. Odlučujući glas imaju samo odgovorni predsjednici." (''[[Moja borba]]'') == Drugi o Hitleru == *[[Jorge Luis Borges]] ** "[[Nacizam]] pati od nestvarnosti, kao Eriugenin pakao. Nenaseljiv je; ljudi mogu samo umrijeti za njega, lagati za njega, ubijati i liti krv za njega. Niko, usred samotnosti svoga bića, ne može mu poželjeti trijumf. Usuđujem se iznijeti ovu pretpostavku: ''Hitler želi biti poražen''. Hitler slijepo sarađuje sa nezaustavljivim armijama, koje će ga uništiti, kao što su mjedene grabljivice i aždaha (koje nisu mogle znati da su čudovišne) sarađivale, tajanstveno, sa Heraklom." (''[[Bilješka o 23. avgustu 1944.]]'') *Paula Hitler (mlađa sestra) ** "Više bih voljela da je pratio svoju izvornu ambiciju i postao [[arhitekt]]a." == Također pogledajte == * ''[[Moja borba]]'' [[Kategorija:Nacionalizam|Hitler,Adolf]] [[Kategorija:Fašizam|Hitler,Adolf]] [[Kategorija:Politika|Hitler,Adolf]] {{Wikipedia|Adolf Hitler}} 8lvnow8be4u3rb0ix8x2na27k8is3rh 0 3189 54943 46895 2015-08-03T19:24:19Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 5 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q48244]] na [[d:|Wikidati]] 54943 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Moja borba |autor =[[Adolf Hitler]] |slika =[[Slika:FrMeinKampf20050214.jpg|right|200px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Mein Kampf'' |datum prvog izdavanja =1925. }} * "Ni u jednom domu zastupnika, ni u jednom senatu nema mjesta glasanju. To su institucije za rad, a ne mašine za glasanje. Pojedini član ima savjetodavni glas, ali nikad odlučujući. Odlučujući glas imaju samo odgovorni predsjednici." ==Drugi o knjizi== *[[Nedžad Ibrišimović]] **"Spaljujući svoje [[Knjiga|knjige]] (a kako se osjeća onaj ko ih spaljuje, zna samo onaj koji ih spaljuje), možda sam bar na trenutak ukazao na evropski sudbonosni krug u kojem Neron spaljuje Rim da bi napisao knjigu i u kojem knjiga ''Mein kampf'' spaljuje i knjige i ljude!" ("Zašto sam spalio svoje knjige" - oktobra, 1994. - ''Ruhani i šejtani inspiracija'') == Izdanja == *Croatiaknjiga d.o.o., Zagreb, 1999. [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Adolf Hitler]] {{Wikipedia|Moja borba}} [[it:Adolf Hitler#Mein Kampf]] jookukqbov7qdwd0lnrxf43edo2ba0c 0 3190 58767 52784 2019-05-01T09:59:12Z Risto hot sir 6370 Image 58767 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Bleeding finger.jpg|thumb|Krv]] == Citati == *[[Baltazar Bogišić]] **"Zabranjeno je iskati plaću za neocjenjivu krv čovječju." (''Opšti imovinski zakonik za Crnu Goru'', čl. 578) *[[Biblija]] **"Tada povika sav narod: "Krv njegova neka dođe na nas i na djecu našu!"" (''Jevanđelje po Mateju'', 27:25) *[[Goethe]] **"Krv je sasvim neobičan sok." (''[[Faust]]'') *[[Ivan Mažuranić]] **"Krv vojnika učinila je vođe slavnima." *[[Ivan Pregelj]] **"Ljubav je kao jaka vatra. Nikakva voda je ne može ugasiti. Čak ni krv." *[[Maksim Gorki]] **"Morem krvi neće se ugasiti istina..." (''[[Mati]]'') *[[Muhammed]] **"Prvo za šta će se na Sudnjem danu suditi ljudima je krv." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1022.) *[[Robin Williams]] **"Bog je čovjeku dao penis i mozak, ali ne i dovoljno krvi da bi oba istodobno funkcionirala." == Poslovice == *[[Bosanske poslovice]] **"Krv nije voda." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} pjsywm431vvx5cv3wbpebg7fx4id4yh 0 3191 29526 26613 2007-03-23T19:42:07Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29526 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Gustave Flaubert]] **"Kad čovjek ne može biti umjetnik, postaje kritičar; isto tako kao što postaje žbir kad ne može postati vojnik." *[[Ivan Mažuranić]] **"Krv vojnika učinila je vođe slavnima." *[[Tarik Kulenović]] **"Da bi postao vojnik, moraš biti zdrav i zdrave pameti. Onda sve rade da te sjebu. Odeš u rat, tereni, hladnoća, vrućina, pucnjava, sjebeš si sve živo i poludiš i onda te više neće. A da si lijepo ostao doma, ništa ti se ne bi dogodilo. Opet, nemreš ispast' šupak. Kaj da te neko pita di si bio u ratu? Doma. Bio sam doma. Tereni su bili lakši za podnijet' od takvog odgovora. Nekak' se izdržalo. Jebi ga, bio je rat." ("''[[Jeleni na kiši]]''") == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 8zwgfqgw8y2bpjustv48erht687ntr4 0 3192 57846 57845 2017-05-05T08:32:28Z 93.87.185.73 Petar Lazić - aforizmi o vođi, iz knjiga "Na zubatom suncu" i "Carstvo zemaljsko". 57846 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Petar Lazić]] **"On je sin naroda. Jedan otac to ne bi mogao da napravi." (''Na zubatom suncu'') **"I sin naroda ima jednu olakšavajuću okolnost. To samo majka može da voli." (''Na zubatom suncu'') **"Nije vođa slep, samo sagledava put iz unutrašnje perspektive." (''Na zubatom suncu'') **"I kada umire, veliki vođa zna šta radi." (''Na zubatom suncu'') **"Otac naroda redovno je obavljao bračne dužnosti. U tom pogledu majci zemlji je ostao u najlepšem sećanju." (''Carstvo zemaljsko'') **"Sin naroda je, u stvari, narodu bio otac. Uopšte, malo je to čudna familija." (''Carstvo zemaljsko'') **"Vođa je nekada mnogo putovao po svetu, a otkad je umro sve više vremena provodi u zemlji." (''Carstvo zemaljsko'') **"On je sin naroda. Jedan otac to ne bi mogao da postigne." (''Na zubatom suncu'') *[[Ivan Mažuranić]] **"Krv vojnika učinila je vođe slavnima." *[[John Quincy Adams]] **"Ukoliko svojim djelovanjem inspirirate druge da... više uče, više rade i više dobiju, tada ste pravi vođa." *[[Ralph Bunche]] **"Nema ratobornih naroda, samo ratobornih vođa" *[[Thomas Jefferson]] **"Dobar vođa nadahnjuje druge vjerom u sebe, ali odličan vođa nadahnjuje druge vjerom u njih same." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] affbhqxxzrvk9ysyor82cawq45hq6fl 0 3193 60605 56919 2023-05-23T23:23:08Z Tallon nollat 8065 Datoteka 60605 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Carl Schmitt |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački filozof države i prava i nacista |datum rođenja=11. juli 1888. |mjesto rođenja=Plettenberg, Njemačka |datum smrti=7. april 1985. |mjesto smrti=Plettenberg, Njemačka |počasti= }} [[File:Carl Schmitt 1904 Schulklasse.jpg|thumb|Carl Schmitt (1904)]] *"Prirodni oblik neposrednog izražavanja volje jednog [[narod]]a jeste glas okupljene mase koja prihvata ili odbija aklamaciju. U velikim je suverenim [[država]]ma aklamacija, koja je prirodna i potrebna manifestacija života svakog naroda, promijenila svoj oblik. Ovdje se ona manifestira kao javno mnijenje... ali uvijek jedan narod može općenito reći samo da ili ne, odobriti ili odbiti, i njegovo ''da'' ili ''ne'' postaje toliko jednostavnije i elementarnije ukoliko je više riječ o temeljnoj odluci u vezi s njegovim postojanjem kao naroda." ==Djela== *''[[Politička teologija]]'' (1922.) *''[[Čuvar ustava]]'' (1931.) {{Wikipedia|Carl Schmitt}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Njemački filozofi|Schmitt,Carl]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Carl Schmitt]] fee1nkaowax93dd0v3c1iz1xpk4qaax 0 3194 54944 40431 2015-08-03T19:24:29Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q12859263]] na [[d:|Wikidati]] 54944 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Ciceron]] **"Govornik je nalik na lijepu ženu: oboje su tašti." **"Govornik treba imati na umu tri stvari: šta govori, kome govori i kako govori." **"Govorništvo je vještina da se kaže samo ono što se mora. Samo ludak govori sve." **"Vješt je govornik onaj koji malu stvar učini velikom, a veliku sićušnom." *[[Gerhard Branstner]] **"Trebalo bi da postoji zakon koji dosadne govornike obavezuje da svoja predavanja drže stojeći na jednoj nozi." *[[Martin Luther]] **"Karakteristika dobrog govornika je da prestane sa govorom kada bi smo ga najradije slušali." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] pc5n00el3xcehv22w7loixwuendzs1j 0 3196 29159 21808 2007-03-23T19:38:35Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29159 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *"Najveće počasti donose više zavisti nego ugleda." - [[Ciceron]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] iz1epjj8li6o40v3vscchn90plpfhkm 0 3197 54945 40644 2015-08-03T19:24:39Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513345]] na [[d:|Wikidati]] 54945 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Ciceron]] **"Najveće počasti donose više zavisti nego ugleda." *[[Niccolò Machiavelli]] **"Varljiv je ugled koji nasljeđujemo od roditelja i djedova, on brzo nestaje ako ga ne prati vlastita vrlina." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] iadl6r9vvwifvvsgg5a32tdbwgqsg64 0 3198 18592 8674 2006-09-27T17:30:33Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Pokora]] 18592 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Pokora]] jbty4jx4e46x6k00atxirrdcjyc7qmh 0 3199 54946 48395 2015-08-03T19:24:49Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512078]] na [[d:|Wikidati]] 54946 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == * "Ljubaznost uzvrati ljubaznošću, ali zlo uzvrati pravdom." - [[Konfučije]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 97xv1vxxwx6ex9rkx4fr6o5imitjvyu 0 3200 29134 23679 2007-03-23T19:38:21Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29134 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Buda]] **"Kao što vjetar ne satire stijenu, isto se tako pametni ljudi ne kolebaju pred prijekorom ni pohvalom." *[[Charles Caleb Colton]] **"Ne očekuj hvalu bez zavisti sve dok ne budeš mrtav." *[[Gotthold Ephraim Lessing]] **"Ogovaraš li me iza leđa? Tome se baš neću žalostiti. Hvališ li me u lice? To ti neću zaboraviti." *[[Konfučije]] ** "Mudar čovjek s podjednakom mirnoćom prima pohvale i podnosi uvrede." == Poslovice == *[[Indijske poslovice]] **"Uvredom nećeš poniziti mudraca, pohvalom nećeš uzvisiti glupana." [[Kategorija:Tema]] itxtgsfm8qtml7jcgxlynxe301dazct 0 3201 29139 21789 2007-03-23T19:38:25Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29139 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *"Plemenit je čovjek spreman na pomirenje ali se ne ponižava. Hulja se ponižava ali nije spreman na pomirenje." - [[Konfučije]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] lo4lln8qu7s3k5m8k5gl4kg9983p50y 0 3202 54947 40631 2015-08-03T19:24:59Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q1136859]] na [[d:|Wikidati]] 54947 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Alija Dubočanin]] **"Istina, postoji poniženje :koje se rađa sa [[sunce]]m, ali, :sa suncem ne zalazi. :I u snu, postoji poniženje :svakodnevnog Prometeja." :(''Danas je drugi maj'') *[[Gustave Flaubert]] **"Ništa tako ne ponizuje čovjeka koliko to što vidi da budale uspijevaju u stvarima u kome je on doživio neuspjeh." *[[Jerry Hall]] **"Ništa nije tako ponižavajuće kao voljeti nekog do te mjere da mu možete [[oprost]]iti." *[[John Maxwell Coetzee]] **''Kakvo poniženje'' (...) ''Tolike nade, i da se sve ovako završi.'' ::''-Da, slažem se, jeste poniženje. Ali možda je to dobro mjesto za novi početak. Možda baš to moram naučiti da prihvatim. Da krenem odozdo. Bez ičega. Ne bez ičega "osim". Bez ičega. Bez keca u rukavu, bez oružja, bez posjeda, bez prava, bez dostojanstva.'' ::''-Kao [[pas]].'' ::''-Tačno, kao pas.'' (''[[Sramota (Coetzee)|Sramota]]'') *[[Konfučije]] **"Plemenit je [[čovjek]] spreman na pomirenje ali se ne ponižava. Hulja se ponižava ali nije spreman na pomirenje." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} cjcrup1m23is3xh510c700m4iqiohmo 0 3203 54948 48413 2015-08-03T19:25:09Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513008]] na [[d:|Wikidati]] 54948 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Buda]] **"Ono što jesmo, proizvod smo vlastitog razmišljanja." *[[Gracian]] **"Mudar čovjek misli o svemu sa određenom razlikom: on se udubi tamo gdje dno ima otpor i misli uvijek da postoji još nešto što se ne može zamisliti. Njegovo mišljenje ide tako daleko kao i njegova briga." *[[Jorge Luis Borges]] **"Složenijeg [[Zadovoljstvo|zadovoljstva]] od razmišljanja nema, a mi se upravo tom zadovoljstvu predajemo." (''[[Besmrtnik (Borges)|Besmrtnik]]'') *[[Konfučije]] ** "Tri puta vode do mudrosti: razmišljanje - ono je najplemenitije; odgoj - on je najlakši; iskustvo - ono je najneugodnije." *[[Marie von Ebner-Eschenbach]] **"Samo oni koji misle doživljavaju svoj život. Pored onih koji ne misle život samo protiče." *[[Nicolas Boileau]] **"Prije nego što naučite pisati, naučite misliti." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} aikciolm41bg9uwj0vdwm8e4ood5bar 0 3204 29546 20334 2007-03-23T19:42:19Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29546 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == * "Veliki Čovjek postavlja stroge zahtjeve na sebe; mali ih čovjek postavlja drugima." - [[Konfučije]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] m8eb6mt2unv95pnxpzag2csj7j3h85o 0 3205 8707 2006-02-16T21:08:04Z Zumbulka~bswikiquote 10 8707 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Baltasar Gracián y Morales]] dxv6e9axe1mn54kggolsacp3kufb1rk 0 3206 54949 42845 2015-08-03T19:25:20Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 3 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q12029]] na [[d:|Wikidati]] 54949 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *Film ''[[Dnevnik lude crnkinje]]'' **'''Madea''': "Dušo, [[ljubav]] je jača od svake ovisnosti; dođavola, ona ''jeste'' jedna." *[[Gracian]] **"Ako nestane ovisnosti zasnovane na nadi, tada obično nestaje i poštovanja." *[[Nancy Friday]] **"Optuživati majku samo je jedan od načina da i dalje budete ovisni o njoj." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} ffi2l6eisj7bqhwo9km8rasxq9dqkpi 0 3207 39474 39472 2010-04-30T17:23:32Z WizardOfOz 467 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/109.93.0.108|109.93.0.108]] ([[User talk:109.93.0.108|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:EmxBot|EmxBot]] 39474 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Gracian]] **"Ako nestane ovisnosti zasnovane na nadi, tada obično nestaje i poštovanja." *[[Omer Hajjam]] **"Postoje dvije vrste ljudi vrijedne poštovanja. To su oni koji svjetske izučavaju tajne i oni koji o tome ne znaju ni slova." *[[Vissarion Belinsky]] **"Ko je sklon da lako gubi poštovanje prema drugima, taj prije svega ne poštuje sebe." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} elo14sy7pmodkvrftlv0y1tf1eq4wyk 0 3208 58605 51339 2018-09-25T23:20:46Z Zumalabe 4623 58605 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Baltasar Gracián y Morales |slika=[[slika:Baltasar Gracián por Carderera.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Baltasar Gracián, španski pisac i mislilac'' |datum rođenja=8. januar 1601. |mjesto rođenja=Belmonte, Španija |datum smrti=6. decembar 1658. |mjesto smrti=Tarazona, Španija }} *"Ako nestane [[ovisnost]]i zasnovane na nadi, tada obično nestaje i poštovanja." *"Mnogi ne izgube [[razum]] samo zato jer ga i nemaju." *"Mudar [[čovjek]] misli o svemu sa određenom razlikom: on se udubi tamo gdje dno ima otpor i misli uvijek da postoji još nešto što se ne može zamisliti. Njegovo mišljenje ide tako daleko kao i njegova briga." *"Mudrome više koriste [[neprijatelj]]i, nego ludome [[prijatelj]]i." *"Ne može se živjeti bez razuma, vlastitog ili posuđenog." *"Nema veće [[vlast]]i nego vlasti nad samim sobom i svojim [[slabost]]ima" *"Ništa ne može tako probuditi častoljublje kao zvuk tuđe slave." *"Svaku istinu ne možemo kazati, neku zbog samih sebe, neku zbog drugoga." *"Teško je uliti [[pamet]] onome koji nema volje, a još je teže uliti volju onome koji nema pameti." [[Kategorija:španski pisci|Gracián,Baltasar y Morales]] [[Kategorija:španski filozofi|Gracián,Baltasar y Morales]] {{Wikipedia|Baltasar Gracián y Morales}} h4elkfmt2nsvji6xk376gnr2x0qj71q 0 3209 16882 8731 2006-07-30T06:58:22Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Sljepilo]] 16882 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Sljepilo]] cpndzqcq145fto641vzr7r7j1p7b2cg 0 3210 17137 8733 2006-08-06T13:35:56Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Laž]] 17137 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Laž]] 0lp0d3vvcw1a5vkixwb4zeyb79n80ho 0 3211 29468 22258 2007-03-23T19:41:35Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29468 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == == Poslovice == *"Suze bogataševe udovice brzo presuše." - [[danske poslovice]] [[Kategorija:Tema]] m172sn04ujbn11kpd65q4ld7am8e6z7 0 3212 54950 48376 2015-08-03T19:25:30Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q130768]] na [[d:|Wikidati]] 54950 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == == Poslovice == *"Zeleno drvo daje više dima nego vatre." - [[danske poslovice]] [[Kategorija:Tema]] n0dfok9hw2c9ughxa5bjwq95amq2yjm 0 3213 58773 44924 2019-05-02T21:27:21Z Risto hot sir 6370 Image 58773 wikitext text/x-wiki --------- [[File:Herz aus Feuer.jpg|thumb|right|]] == Citati == *[[Maksim Gorki]] **"Ne može se biti neprijatelj vatre samo zato što ona ponekad opeče, valja se sjetiti da ona uvijek grije." *[[William Burroughs]] **"Njihova lica čista i surova kao što je surova vatra pročišćenja." == Poslovice == *"Zeleno drvo daje više dima nego vatre." - [[danske poslovice]] [[Kategorija:Tema]] 2vmj69tamkkr2qhg0bezkul36w9n3nz 0 3214 41946 40572 2011-03-19T23:24:51Z Alessia 1359 interwiki 41946 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == [[Hegel]] *"Čovjek je uvijek sam." [[Hermann Hesse]] *"Mržnja prema samome sebi dovodi do iste stravične osamljenosti i očaja kao i pretjerani egoizam." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] [[pl:Samotność]] [[sl:Osamljenost]] 64bk1ppn3qrbtnidhxdhoupxxp9ufdt 0 3215 42651 42650 2011-05-29T19:04:19Z Harač 23 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/93.143.249.136|93.143.249.136]] ([[User talk:93.143.249.136|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:EmxBot|EmxBot]] 42651 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Gustave Flaubert]] **"Kad čovjek očajava, uvijek treba da se nada; a kad se nada, treba da [[sumnja]]." *[[Hermann Hesse]] **"Bog nam ne šalje očaj da bi nas ubio, već da bi nov život u nama probudio." **"Mržnja prema samome sebi dovodi do iste stravične osamljenosti i očaja kao i pretjerani egoizam." *[[Jakob Wassermann]] **"Dvije su stvari koje nas čuvaju pred očajem, samo dvije stvari: zvjezdano [[nebo]] i umjetnost." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] fgsb62kjaqs4xpk86iw38oc7yh35kzw 0 3216 52136 49972 2014-04-15T13:40:10Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 12 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q605315]] 52136 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *"Nikada nisam živio bez vjere i ne bih niti dana bez nje mogao, ali sam cijeli svoj život mogao bez crkve." - [[Hermann Hesse]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] sdlmgqwqsfo3hdyqbtncdtpyu7xnb8b 0 3217 53166 50218 2014-08-17T13:42:05Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 53166 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Hermann Hesse]] **"Svaka inteligentnija vrsta humora započinje time da čovjek samoga sebe ne shvaća ozbiljno." *[[Phil Bosmans]] **"Humor i [[strpljenje]] su deve na kojima prolazimo svaku pustinju." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] tktk2fnrq3t297vxblf3d1liltrbq79 14 3218 54951 50134 2015-08-03T19:25:40Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q8221824]] na [[d:|Wikidati]] 54951 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 3219 8761 2006-02-17T00:27:36Z Thomas 17 Maurice Barres premješten u Maurice Barrès: Typo 8761 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Maurice Barrès]] hutz1ch2bu3weekohfx1bys7l8hxox0 0 3220 60601 59461 2023-05-20T22:05:09Z Tallon nollat 8065 60601 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Robert Maynard Pirsig |slika= |tekst uz sliku=američki filozof i pisac |datum rođenja=6 september 1928. |mjesto rođenja=Minneapolis, SAD |datum smrti= 2017 |mjesto smrti= }} [[File:Pirsig2005.jpg|thumb|Pirsig (2005)]] *"Ako na [[svijet]]u živi samo jedan [[čovjek]], da li on može biti lud?" [[Kategorija:Američki pisci|Pirsig,Robert]] [[Kategorija:Američki filozofi|Pirsig,Robert]] {{Wikipedia}} tbj6mfjqchjsiggkdxfqnj7p5vapp3e 0 3221 59372 54952 2020-06-23T00:16:47Z Vilho-Veli 7122 File 59372 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Andrew Aitken Rooney |slika= |tekst uz sliku=''američki novinar'' |datum rođenja=14. januar 1919. |mjesto rođenja=Albany, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Andy Rooney (cropped).jpg|thumb]] *"S računalima je lakše napraviti puno stvari, ali većina [[stvar]]i koje ona olakšavaju niti ne treba raditi." [[Kategorija:Američki novinari|Rooney,Andy]] {{Wikipedia}} 5s4fdxr3zls7x5qsgkxy73vgxcqcy8u 0 3222 52064 45924 2014-04-15T10:36:17Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 24 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q27645]] 52064 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mihail Bakunjin |slika=[[slika:Bakunin.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Mihail Bakunjin, ruski političar, revolucionar i anarhist'' |datum rođenja=30. maj 1814. |mjesto rođenja=Pryamukhino, Rusija |datum smrti=13. juni 1876. |mjesto smrti=Bern, Švicarska }} *"Tuđa [[sloboda]] proširuje moju do beskonačnosti." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Ruski političari|Bakunjin,Mihail]] p7cfb4tbg0puomrbslakhh12o16svxc 0 3223 28486 24498 2007-03-23T19:31:45Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28486 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Béla Hamvas |slika= |tekst uz sliku=mađarski pisac i filozof |datum rođenja= 23. mart 1897. |mjesto rođenja= |datum smrti= 7. novembar 1968. |mjesto smrti= }} *"Ne znaju da je [[tijelo]] zgusnuti [[duh]]..." *"Niko se ne usuđuje živjeti sam. Ljudi izmišljaju fanatastične složene trikove kako bi imali neke međusobne veze. Iako se međusobno grabe s deset noktiju, razmjerno tome, udaljuju se jedni od drugih astronomskom brzinom. Nije li to neobično? Kada bi svi rekli da su sami, istoga bi trena nestalo [[strah]]a i svi bi se trenutačno našli u velikom zajedništvu." *"Odbaciš li čin, iz njega će izrasti [[stav]]. Odbaciš li stav, iz njega će izrasti [[karakter]]. Odbaciš li karakter iz njega će izrasti [[sudbina]]." == Djela == *''[[Nevidljivo zbivanje]]'' *''[[Filozofija vina]]'' *''[[Kap prokletstva]]'' {{Wikipedia}} [[Kategorija:Mađarski filozofi|Hamvas,Bela]] [[Kategorija:Mađarski pisci|Hamvas,Bela]] [[Kategorija:Béla Hamvas|*]] mvp7wvt8qchy9voapofo1n9rnuw81uy 0 3224 52426 48265 2014-04-21T14:35:15Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52426 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Groucho Marx |slika=[[Slika:Groucho Marx.jpg|180px]] |tekst uz sliku=pravo ime ''Julius Henry Marx'', američki komičar |datum rođenja= 2. oktobar 1890. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti=19. august 1977. |mjesto smrti=Los Angeles, SAD }} *"Tako je [[zaljubljenost|zaljubljena]] u mene da više ništa ne zna. Zato je i zaljubljena u mene." [[Kategorija:Američki komičari|Marx,Groucho]] [[Kategorija:Američki glumci|Marx,Groucho]] {{Wikipedia}} g1ktlv8ikwmwyrnqesivyg7erbwhs4y 0 3225 59191 52199 2020-02-15T11:06:07Z 80.223.94.19 59191 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Steven Paul Jobs |slika=[[slika:Stevejobs Macworld2005.jpg|170px]] |tekst uz sliku=američki informatičar |datum rođenja=24. februar 1955. |mjesto rođenja=San Francisco, SAD |datum smrti=2011 |mjesto smrti= }} *"Ne možete svoje mušterije pitati što žele i onda im to pokušati dati. Dok tu [[stvar]] izradite, oni će već htjeti nešto drugo." [[Kategorija:Američki naučnici|Jobs,Steve]] {{Wikipedia}} a9rx2a9nnly6j04ofe0541za8diw0u9 0 3226 60430 59992 2023-01-17T10:24:14Z Materialscientist 2656 ([[c:GR|GR]]) [[File:35. Portrait of Wittgenstein.jpg]] → [[File:Ludwig Wittgenstein 1929.jpg]] same image, better quality 60430 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ludwig Josef Johann Wittgenstein |slika= |tekst uz sliku=austrijski filozof |datum rođenja= 26. april 1889. |mjesto rođenja= |datum smrti=29. april 1951. |mjesto smrti= }} [[File:Ludwig Wittgenstein 1929.jpg|thumb|150px|Ludwig Wittgenstein (1929)]] *"Kada [[čovjek|ljudi]] ne bi radili glupe [[stvar]]i, ništa se inteligentno nikada ne bi dogodilo." ==Djela== *''[[Tractatus Logico-Philosophicus]]'' [[Kategorija:Austrijski filozofi|Wittgenstein,Ludwig]] [[Kategorija:Ludwig Wittgenstein]] {{Wikipedia}} 3kq21d9lbydrjedo1eonba8u3mhta7s 0 3227 51694 49966 2014-04-14T20:59:12Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 34 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q5284]] 51694 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=William "Bill" Henry Gates III |slika=[[Datoteka:Billgates.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Bil Gejts, osnivač i predsjednik svjetski poznate kompanije Microsoft'' |datum rođenja=28. oktobar 1955. |mjesto rođenja=Seattle, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Spam će biti stvar prošlosti za dvije godine." (''[http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3426367.stm BBC News, 24. januar 2004.]'') {{Wikipedia|Bill Gates}} [[Kategorija:Američki naučnici|Gates,Bill]] 6r4tsyim3tc62ujpkt9vv5ug9juapl5 0 3228 48698 48697 2013-03-10T01:28:51Z 92.244.130.114 48698 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Fenomenologija duha |autor =[[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] |slika =[[Slika:Fenomenologija duha.jpg|200px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Phänomenologie des Geistes'' |datum prvog izdavanja =1807. }} *"U pogledu svih [[umjetnost]]i, [[nauka]] i zanata vlada uvjerenje da se svaki onaj koji se njima želi baviti mora dugo i postupno učiti i u njima vježbati. Jedino o [[filozofija|filozofiji]] vlada predrasuda da je svako u stanju neposredno filozofirati i ocjenjivati vrijednost neke filozofije prema mjerilima koja posjeduje u svom prirodnom [[um]]u. Mada svako priznaje da nije u stanju napraviti cipele, premda ima i oči i ruke i može nabaviti i kožu i alat – kao da mjerilo za cipele ne posjeduje u svome stopalu!" *"Istinito i lažno spadaju u određene misli koje se smatraju za nepokretne naročite biti, od kojih jedna čvrsto stoji izolirana s one strane a druga s ove strane, bez uzajamne zajedničke veze. Protiv toga se mora reći da [[istina]] ne predstavlja neki iskovani [[novac]] koji bi se mogao dati kao gotov i tako steći. U filozofiji dogmatizam kao način mišljenja ne znači ništa drugo do vjerovanje da se ono što je istinito sastoji u jednom stavu koji predstavlja stalni rezultat i koji se neposredno zna. (..) Filozofija promatra [[život]] u svome pojmu. To je onaj proces koji stvara svoje momente i prožima ih, i to cijelo kretanje čini istinu. Dakle, ova istina obuhvaća u sebi isto tako ono što bi se označilo kao [[laž]]no, kad bi se to moglo promatrati kao nešto takvo od čega treba abstrahirati. Naprotiv, ne treba ga u odredbi nečega stalnoga što je odsječeno od istinitoga ostaviti izvan njega, neznano gdje, kao što ni ono što je istinito ne treba ostaviti na drugoj strani kao neko mrtvo pozitivno koje miruje." *"I jedino stavljanje života na kocku jeste ono čime se osvjedočava [[sloboda]], čime se osvjedočava da suština samosvijesti nije biće, nije neposredni način na koji se ona pojavljuje, ne njena utonulost u rasprostiranje života, - već to što u njoj ne postoji ništa što za nju ne bi predstavljalo išćezavajući momenat, to što ona jeste čisto biće za sebe." *"Živi običajni svijet jeste duh u njegovoj istini; kako on najprije dolazi do apstraktnog znanja o svojoj suštini, običajnost propada u formalnoj opštosti prava. Duh, koji se sada razdvojio u samom sebi, opisuje u svome predmetnome elementu kao u nekoj gruboj stvarnosti jedan od svojih svjetova, ''carstvo obrazovanja'', i njemu nasuprot u elementu misli svet vjerovanja, ''carstvo suštine''.Oba pak svijeta, koje shvaća duh, koji se iz ovoga gubljenja sama sebe vraća u sebe, to jest koji shvaća pojam, spliću se i revolucionišu saznanjem i njegovim rasprostiranjem, naime, ''prosvjećivanjem'', i carstvo prošireno i podijeljeno u ''ovozemaljski'' i ''vanzemaljski svijet'' vraća se u samosvijest, koja sebe sada u ''moralitetu'' shvaća kao suštastvenost a suštinu kao ''stvarno samstvo'', i koja svoj svijet i njegov osnov ne izbacuje više iz sebe, vec pušta da sve u njoj izgori i kao ''savjest'' jeste duh koji je siguran u sama sebe." *"Cilj, apsolutno znanje, ili duh koji zna sebe u svojstvu duha ima za svoj put sećanje duhova, kakvi su oni sami po sebi i kako izvršuju organizaciju svoga carstva. Njihovo očuvanje u pogledu njihovoga slobodnoga određenoga bića, koje se pojavljuje u formi slučajnosti, jeste istorija, a u pogledu njihove pojmljene organizacije jeste nauka znanja koje se pojavljuje; oboje zajedno, pojmljena istorija, obrazuju sećanje i Golgotu apsolutnoga duha, stvarnost, istinu i sigurnost njegovoga prestola, bez koga bi on bio beživotni usamljenik..." == Vanjski linkovi == *[http://gutenberg.spiegel.de/hegel/phaenom/phaenom.htm Gutenberg, na njemačkom jeziku] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Hegel]] {{Wikipedia|Fenomenologija duha}} {{Djela Hegela}} 3iuotobe4xd3o7c8qeypg1733qjy327 6 3229 8833 2006-02-17T20:45:36Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 8833 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} p2ntum95t4fr4xgb908nchixx471div 0 3230 23978 19898 2006-10-21T11:14:02Z Zumbulka~bswikiquote 10 23978 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Filozofija egzistencije. Uvod u filozofiju |autor =[[Karl Jaspers]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Existenzphilosophie. Einführung in die Philosophie'' |datum prvog izdavanja =1938. }} *"O filozofskim stvarima skoro svako smatra da je sposoban suditi. Dok je u znanostima priznato da je uvjet njihovog razumijevanja učenje, školovanje, metoda, u pogledu [[filozofija|filozofije]] svako postavlja zahtjev da je bez daljnjeg sposoban njome se baviti i kazati svoju [[riječ]]. Vlastita ljudska priroda, vlastita [[sudbina]] i vlastito [[iskustvo]] važe kao dovoljna pretpostavka. Taj zahtjev da filozofija bude pristupačna svakome mora se prihvatiti. I najzapleteniji [[put]]ovi kojim idu stručnjaci u filozofiji imaju svoj smisao tek ako prodiru u ljudsku prirodu, određenu načinom na koji za nju biva izvjesnim opstanak bića i nje same." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Karl Jaspers]] {{Wikipedia}} hyefl75csy09eian7hoqihu80r6zdwx 14 3231 30568 8837 2007-05-02T05:55:13Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30568 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 3232 60030 59245 2022-02-19T01:39:42Z Siro bileveli Boris 7698 60030 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Martin Heidegger |slika= |tekst uz sliku=''Martin Heidegger, njemački filozof '' |datum rođenja=26. septembar 1889. |mjesto rođenja=Meßkirch, Njemačka |datum smrti=26. maj 1976. |mjesto smrti=Freiburg, Njemačka }} [[File:Heidegger 4 (1960) cropped.jpg|thumb|Heidegger (1960)]] *"...natmurivanje [[svijet]]a, bijeg [[bog]]ova, razaranje Zemlje, pomasovljenje [[čovjek]]a, [[mržnja]] i podozrivost prema svemu stvaralačkome i slobodnome dosegli su na čitavoj Zemlji već takve razmjere da su tako djetinjaste kategorije poput pesimizma i optimizma odavno postale smiješne." (''[[Uvod u metafiziku]]'', 1953.) *"...težimo ponovo osvojiti nenarušenu snagu imenovanja pripadnu jeziku i riječi; jer riječi i jezik nisu neke ljuske u koje se stvari pakiraju samo zbog usmenog i pisanog općenja. U riječi, u jeziku, stvari tek postaju i jesu." (''[[Uvod u metafiziku]]'', 1953.) *"Nauka ne misli." (''[[Predavanja i rasprave]]'', 1936–1953.) == Djela == *''[[Biće i vrijeme]]'' (1927.) *''[[Uvod u metafiziku]]'' (1953.) [[Kategorija:Njemački filozofi|Heidegger,Martin]] [[Kategorija:Martin Heidegger]] {{Wikipedia|Martin Heidegger}} eektbk5jtqrxnx5i2qj6dzb18em9eeu 14 3233 30569 8842 2007-05-02T05:55:13Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30569 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 3234 43953 22282 2011-11-01T13:07:20Z Harač 23 43953 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Uvod u metafiziku |autor =[[Martin Heidegger]] |slika = |tekst uz sliku =filozofsko djelo |originalni naziv =''Einführung in die Metaphysik'' |datum prvog izdavanja =1953. }} *"Ova Evropa, u opakoj zaslijepljenosti uvijek spremna sama sebi potajno udariti u srce, leži danas u velikim kliještima između Rusije, s jedne, i Amerike, s druge strane. I Rusija i Amerika su, metafizički promatrano, isto: isto neutješno bješnjenje razuzdane tehnike i organizacije-bez-tla za normalnog čovjeka. Ako je i najzabačeniji kutak Zemljine kugle tehnički osvojen i privredno se može iskorištavati, ako je svaki događaj na svakom mjestu u svako vrijeme postao brzo dostupan, ako se istodobno može ''doživjeti'' neki atentat na nekoga kralja u Francuskoj i neki simfonijski koncert u Tokiju, ako je vrijeme još samo brzina, trenutnost i istodobnost, i ako je vrijeme kao historija iščezlo iz svega opstanka svih naroda, ako boksač važi kao veliki čovjek nekoga naroda, ako su milijunske brojke masovnih skupova neko slavlje – onda, da, onda se još uvijek kao neko priviđenje preko čitave te strke prostire pitanje: čemu? kuda? i što onda? Duhovno propadanje Zemlje je tako daleko odmaklo da narodima prijeti gubitak i posljednje duhovne snage koja omogućuje da se to propadanje barem vidi i kao takvo ocijeni. Ta jednostavna konstatacija nema nikakve veze s kulturnim pesimizmom, a naravno isto tako nema ništa s nekim optimizmom; jer natmurivanje svijeta, bijeg bogova, razaranje Zemlje, pomasovljenje čovjeka, mržnja i podozrivost prema svemu stvaralačkome i slobodnome dosegli su na čitavoj Zemlji već takve razmjere da su tako djetinjaste kategorije poput pesimizma i optimizma odavno postale smiješne." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Martin Heidegger]] {{Wikipedia}} 1247rl9ye4eliwqgd1g562vjymbuyp9 0 3235 51486 48290 2014-04-13T14:54:37Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 15 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q179266]] 51486 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jiddu Krishnamurti |slika=[[Slika:Jiddu Krishnamurti 01.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''indijski filozof'' |datum rođenja=12. maj 1895. |mjesto rođenja= |datum smrti= 18. februar 1986. |mjesto smrti= }} *"Ako želite tražiti Istinu, morate ići van, daleko izvan ograničenja ljudskog uma i srca i tamo je pronaći - ta istina je u vama samima. Nije li jednostavnije da si za cilj postavite [[Život]] sam, umjesto da imate posrednike, gurue, koji Istinu neizbježno moraju prizemljiti i tako je iznevjeriti." *"Da bi sebe slijedio, da bi vidio kako njegova misao djeluje, [[čovjek]] mora biti izuzetno budan." (''Duh i sloboda'') *"Važno je učenje. Ko je [[učitelj]], nije važno." *„Uklonite svoja obilježja, svoje ime - šta ste vi? Otklonite svoje [[ideologija|ideologije]], [[iskustvo|iskustva]], [[znanje]], [[strah]]ove, [[nada|nade]], zadovoljstva, težnje i ambicije - ništa ne preostaje. A mi pravimo tako veliku buku, ulažemo toliki napor da održimo ovu strukturu.“ == Djela == *''[[Duh i sloboda]]'' [[Kategorija:Filozofija|Krishnamurti,Jiddu]] [[Kategorija:Jiddu Krishnamurti]] {{Wikipedia|Jiddu Krishnamurti}} t5t4ri9npkaixj4jqpyejj1hc9yjqx6 14 3236 30570 8846 2007-05-02T05:55:13Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30570 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 3237 19781 8849 2006-10-02T13:05:06Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19781 wikitext text/x-wiki '''Duh i sloboda''' je djelo indijskog filozofa [[Jiddu Krishnamurti]]ja --------- *"Da bi sebe slijedio, da bi vidio kako njegova misao djeluje, čovjek mora biti izuzetno budan. Time se javlja sve veća svjesnost ne samo o sebi nego i o drugome sa kime je u određenom odnosu. Poznavati sebe znači proučavati se u djelovanju, što predstavlja odnos. Problem je u tome što smo se tako predali djelatnostima na različite načine da teško da imamo uopće vremena za samorefleksiju, motrenje, proučavanje. A budući je većina nas krajnje nesvjesna samih sebe, izuzetno je teško početi prozirati jasno tok našeg mišljenja, osjećanja i djelovanja. Promatrajte tok misli dok se odvija u vama i možete provjeriti istinu o ovome izravno. Neko vas je uvrijedio i to ostaje u vašem pamćenju. Kada sretnete dotičnu osobu, odgovor je sjećanje na tu uvredu. Tako odgovor pamćenja, koji je tok misli, stvara predodžbu; predodžba je stoga uvjetovana. To će reći, predodžba je ishod toka misli, tok misli je odgovor pamćenja, a pamćenje je uvijek u prošlosti." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jiddu Krishnamurti]] r8fac17wsyyhu3945lua1jwn0ylgh9i 14 3238 30571 8860 2007-05-02T05:55:14Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30571 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 3239 29616 22448 2007-03-23T19:43:00Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29616 wikitext text/x-wiki '''Živo ogledalo beskonačnog. Leibnizova monadologija''' je knjiga hrvatskog filozofa [[Damir Barbarić|Damira Barbarića]] koja sadrži i prijevod djela "Monadologija" njemačkog filozofa [[Gottfried Wilhelm Leibniz|Gottfrieda Leibniza]] ---------- == Leibniz == *"Dobro je činiti razliku između opažaja (perception) koji je unutarnje stanje duše koja prikazuje vanjske stvari i suopažaja (apperception), koji je svijest, ili refleksivno znanje tog stanja i nije dano svim dušama, a ni istoj duši uvijek. Sjećanje pribavlja dušama neku vrstu povezivanja, koje oponaša um, ali mora od njega biti razlikovano. Vidimo da životinje, kad imaju opažaj (perception) neke stvari koja ih se tiče, a sličan su opažaj imale već ranije, pomoću prikaze (representation) svoga sjećanja očekuju ono što je prije s tim opažajem bilo povezano, te su nošene osjećajima sličnim onima što su ih ranije imale. Ljudi djeluju kao i životinje ukoliko zaključci iz njihovih opažaja izviru samo iz načela pamćenja, nalikujući iskustvenim liječnicima koji posjeduju jednostavnu praksu bez teorije, a u tri četvrtine naših djelatnosti i nismo do iskustvenici. Na primjer kad se očekuje da će sutra svanuti dan djeluje se iskustveno, jer je to tako uvijek do sada bilo. :Ali spoznaja nužnih i vječnih istina ono je što nas razlikuje od životinja i čini da imamo um, razvijajući u nama spoznaju nas samih i Boga. I to je ono što se u nama naziva umskom dušom ili duhom. Tako dakle u mišljenju na sebe mislimo na biće, na substanciju, na ono netvarno i na samog Boga poimajući da je ono što je u nama ograničeno u njemu bezgranično. Ta misao onog ja, mene koji bivam svjestan predmeta osjetila i moje vlastite djelatnosti koja iz toga proizlazi, pridodaje nešto predmetima osjetila. Misliti na neku boju i promatrati tu misao, to su dvije posve različite stvari. :A budući da shvaćam da bi i druga bića mogla imati pravo reći ja, ili da bi se to za njih moglo reći to je ono iz čega shvaćam ono što se naziva substancijom uopće i također je promatranje mene sama to što mi isporučuje i ostale pojmove metafizike, kao uzrok, učinak, djelatnost, sličnost, itd., pa čak i same pojmove logike i morala." == Barbarić == *"Jedan od Leibnizovih najvažnijih filozofijskih termina „suopažaj” (appereception) drugo je dakle ime za ono što nazivamo „svijest„ (conscience), a ujedno je najtješnje povezan, ili je čak i istovjetan s onim što zovemo “refleksijom“ (refleksion). Vezanost svijesti i refleksije mislio je prije Leibniza Descartes, nalazeći u obojemu zapravo samo bitne momente jedne još obuhvatnije konstelacije što ju je sam nazvao cogitatio.“ == Izdanja == *Demetra, Zagreb, 1999 - ISBN 9536093626 == Vanjski linkovi == [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Damir Barbarić]] [[Kategorija:Gottfried Wilhelm Leibniz]] ml8c4ircqigayv0gu5wtfjjv21fmk88 0 3240 28192 23452 2007-03-13T22:50:59Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28192 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sara Terry |slika= |tekst uz sliku=fotoreporterka iz Los Angelesa |datum rođenja=? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Kraj [[rat]]a uvijek ne donosi [[mir]]. Kraj rata jednostavno zaustavi rat, i zaustavi daljnja ubijanja i rušenja. Svaka ratna priča ostavlja svoj trag i gotovo uvijek utiče na događaje u [[budućnost]]i onih ljudi koji su preživjeli rat." (iz knjige "''Bosanski dug put do mira''") *"Rat je samo pola priče i ne može nas naučiti ništa o miru. :Čini se da svi samo pokriju pet minuta priče i odu. Mislim da je [[priča]] još tu." [[Kategorija:Američki novinari|Terry,Sara]] {{Wikipedia}} c3t9uwr9fmc37erp0kncc8k2y2u46j0 0 3241 28838 26506 2007-03-23T19:35:29Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28838 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Lahku_noć.jpg|200px]] |naziv =Lahku noć, i sretno |originalni naziv =Good night, and good luck |godina =2005. |zemlja =SAD |režiser =[[George Clooney]] |uloge =[[Jeff Daniels]], [[David Strathairn]], [[Alex Borstein]], [[Rose Abdoo]] }} == Edward R. Murrow == *"Lahku noć, i sretno." *"Nećemo hodati u strahu jedni od drugih." *"Niko ,upoznat sa [[Historija|historijom]] ove zemlje, ne može poreći da su kongresne komisije korisne. Potrebo je ispitivanje prije donošenja zakona. Ali, linija između ispitivanja i proganjanja je veoma tanka, a mladi senator iz Wisconsina je prešao preko nje nekoliko puta. Njegov najveći [[uspjeh]] je taj što je zbunio javnost o tome šta su to unutrašnje i vanjske prijetnje komunizma. On ne smije miješati porijeklo sa lojalnošću. Uvijek moramo zapamtiti da optužba nije dokaz, i da presuda zavisi od dokaza i pravnog procesa. Nečemo hodati u strahu jedni od drugih, nečemo biti tjerani strahom u doba besmisla. Ako budemo pogledali dublje u našu historiju i našu doktrinu, sjetit ćemo se da ne vodimo porijeklo od strašljivih ljudi. Ne od ljudi koji su se bojali pisati, govoriti, sastajati i braniti one ciljeve koji su u datom trenutku bili nepopularni. Ovo nije vrijeme za ljude koji se protive metodama senatora [[Joseph McCarthy|McCarthy]]-ja da šute ili za one koji odobravaju. Mi možemo poricati naše nasljeđe i našu historiju ali mi ne možemo pobijeći od odgovornosti za rezultat toga. Ne postoji način da građanin republike brani svoje odgovornosti. Kao nacija mi smo rano došli do našeg punog nasljeđa. Mi proglašavamo sebe za onakve kakvi jesmo, borce za slobodu gdje god ona još postoji u svijetu. Ali, mi ne možemo braniti slobodu vani a zanemarujući je kući. Radnje mladog senatora iz Wisconsina su prouzrokovale uzbunu i negodovanje naših saveznika vani i dale izvjesno ohrabrenje našim neprijateljima. I čija je to krivica? Ne stvarno njegova, on nije stvorio ovu situaciju straha on je samo iskoristio, i to veoma uspješno. Kasije je bio upravu, [[Julije Cezar (drama)|''nije, Brute, do naših zvijezda već do nas krivica.'']] Lahku noć. I sretno." == Također pogledajte == *[[Edward R. Murrow]] [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Lahku noć, i sretno}} qfl8ae4nx4jm9g3kv6h4rkglvkl1o46 14 3244 30572 8871 2007-05-02T05:55:14Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30572 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 3245 58785 56428 2019-05-16T14:09:19Z Praxidicae 6395 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/92.36.224.109|92.36.224.109]] ([[User talk:92.36.224.109|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Harač|Harač]] 36146 wikitext text/x-wiki '''Država''' je djelo antičkog grčkog filozofa [[Platon]]a. ---- * "U svakom slučaju zakone formira vladajuća elita za vlastite interese. Demokratija proizvodi demokratske zakone, tirani proizvode autokratske zakone i tako dalje. Sa formiranjem zakona određuje se, šta je dobro za subjekte i šta služi njihovim interesima. Ko krši zakone, označavaju ga kao grešnika i kažnjavaju ga." * "Treba biti na čistu, glupi [[Sokrat]]e, da je pravednik prema nepravedniku svuda na šteti. Ponajprije u poslovnom životu: gdje god ljudi u zajednicu stupe, nigdje ne nalazimo da pravednik kod razvrgnuća zajednice više dobiva od nepravednika, nego manje. Zatim u dužnostima prema [[Država|državi]]: kad treba davati kakve prinose, pravednik od jednakoga imetka više prinosi, a nepravednik manje; kad se što dobiva, jedan ne dobiva ništa, a drugi mnogo. Ta, i onda kad i jedan i drugi kakvu javnu službu vrši, pravedniku, ako ništa drugo, kuća nazaduje radi zanemarivanja vlastitih privatnih poslova, a od države ne vuče nikakve koristi, jer mu to zabranjuje pravednost; tome se zamjerava svojti i znancima, kad im neće ništa pomoći protiv prava. Kod nepravednika je sve protivno od toga; mislim naime na takvog o kome upravo sada govorah: koji bi mogao steći velike prihode. ::Zato ga gledaj, ako hoćeš suditi, koliko njemu samome više koristi biti nepravedan nego pravedan. A spoznat ćeš najlakše ako dođeš do najsavršenije nepravde! Nepravednik je tu najblaženiji, a najbjedniji su oni kojima se krivo učini ili koji ne bi htjeli krivo činiti. To je tiranija, silništvo, koje ne otima tajno i silom na malo, nego u sav mah tuđe, posvećeno, božje, privatno i državno. ::Za svaki pojedini takav zločin, kad se otkrije, krivac trpi kaznu i najveću sramotu; zločince nazivaju svetokradicama, trgovcima ljudi, provalnicima, otimačima i lopovima. Ali kada tko državljanima otme imovinu i povrh toga njih same kao roblje sebi podloži, mjesto onih sramotnih imena, naziva se sretan i blažen ne samo od državljana, nego i stranaca koji za njega čuju da je činio nepravdu na veliko. Jer se ne napada nepravda zato što se čovjek boji da će je počiniti, nego što se boji da je mora trpjeti. ::Tako je, [[Sokrat]]e, nepravda, kad je kakva treba, jača, slobodnija i silnija od pravednosti, i kako u početku govorah, pravednost je korist jačega, a nepravednost je vlastiti probitak i korist." *"Prema mom mišljenju, nastaje dakle država zato, što svaki od nas nije sam po sebi dosta, nego mu mnogo treba i potrebni su mu drugi." ==Drugi o djelu== *[[Karl Popper]] **"Tvrdim da u 'Državi' on koristi termin 'pravičnost' kao sinonim za ono što je u interesu najbolje države. Šta je u interesu najbolje države? Zaustaviti promjenu održavanjem rigidne klasne podjele i klasne vladavine. Ako sam u pravu u ovoj interpretaciji, onda moramo reći da Platonov zahtjev za pravičnošću ostavlja njegov politički program na nivou totalitarizma; i moramo zaključiti da se moramo čuvati opasnosti da budemo impresionirani jedino riječima." (''[[Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji]]'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Platon]] {{Wikipedia|Država (Platon)}} 0lhwr3q26prux7v874illkt5gtslvz1 0 3246 21941 20640 2006-10-04T18:54:43Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21941 wikitext text/x-wiki '''Richard Quinney''', vodeći teoretičar radikalne kriminologije. ---- * "Krivično [[pravo]] je alat države i vladajuće klase za osiguranje preživljavanja u kapitalističkom društvenom sistemu. Kapitalističko društvo ugrođavaju vlastita proturječja, a krivično pravo će sve više pokušavati uspostaviti domaći, unutrašnji red." [[Kategorija:Kriminologija]] {{Wikipedia|Richard Quinney}} l7p9v1mk9mvekpobkoj8ku5gfwh3jgk 0 3247 22869 19919 2006-10-10T04:45:59Z Zumbulka~bswikiquote 10 22869 wikitext text/x-wiki '''Frank Tannenbaum''' (1893-1969.), jedan od vodećih mislilaca teoreije etiketiranja u kriminologiji. ---- * "Proces nastajanja prestupništva obuhvaća označavanje, određivanje, poistovječivanje, isključenje, naglašavanje i dr. Postaje način stimuliranja, predlaganja, isticanja i pobuđivanja značaja, protiv kojih se moguće žaliti. Osoba tako više postaje [[stvar]] nego [[biće]]." [[Kategorija:Kriminologija]] {{Wikipedia|Frank Tannenbaum}} saqe7444k7z4eee0sha02910a4j14vc 0 3248 52413 43867 2014-04-21T13:52:22Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52413 wikitext text/x-wiki '''Erving Goffman''' (1922-1982.), američki kriminolog i sociolog. ---- * "Različitim vrstama [[diskriminacija]], iako ne uvijek namjerno, smanjuju se [[život]]ne šanse ljudi." [[Kategorija:Kriminologija]] {{Wikipedia|Erving Goffman}} rtv5409tutbdmthvjabsenw4ezuzwi9 0 3249 8885 2006-02-19T11:34:07Z Harač 23 Jasmila Zbanić premješten u Jasmila Žbanić 8885 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Jasmila Žbanić]] 323vekww10ipnlhz59ei2dneafopax8 0 3250 29054 21655 2007-03-23T19:37:37Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29054 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Oprosti za kung fu |originalni naziv =Oprosti za kung fu |godina =2004. |zemlja =Hrvatska |režiser =[[Ognjen Sviličić]] |uloge =[[Daria Lorenci]], [[Filip Rados]], [[Vera Zima]] }} == Citati == *"Ma jestel' vi normalni?" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Oprosti za kung fu}} ijmcstmsa9srrfq6vs9gq6jklx1dd4a 0 3251 58566 58565 2018-06-26T03:41:16Z 91.220.66.2 58566 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Biblija |autor = |slika =[[Slika:Illuminated.bible.arp.jpg|200px]] |tekst uz sliku =zbirka tekstova koje Jevreji (samo Stari zavjet) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere |originalni naziv =''תנ״ך/tanakh'' (hebrejski), ''η Βίβλος/hē biblos'' (grčki) |datum prvog izdavanja = }} == Psalam 23. (Davidov)== Gospodin je pastir moj:<br /> ni u čemu ja ne oskudijevam;<br /> na poljanama zelenim<br /> On mi daje odmora.<br /> Na vrutke me tihane vodi<br /> i krijepi dušu moju.<br /> Stazama pravim On me upravlja<br /> radi imena svojega.<br /> Pa da mi je i dolinom smrti proći,<br /> zla se ja ne bojim, jer si Ti sa mnom.<br /> Tvoj štap i palica tvoja<br /> utjeha su meni.<br /> Trpezu preda mnom prostireš<br /> na oči DUŠMANIMA mojim.<br /> Uljem mi glavu mažeš,<br /> čaša se moja prelijeva.<br /> Dobrota i milost pratit će mene<br /> sve dane života moga.<br /> U Tvome ću domu prebivati<br /> kroz dane mnoge.<br /> == Luka == * "Jao i vama, zakonoznanci! Tovarite na ljude terete nepodnosive, a sami ni da ih se jednim prstom dotaknete." - [[Isus Krist]] (''Luka 11, 46'') == Matej == * "Čuvajte se lažnih proroka koji dolaze vama u ovčjem odijelu, a iznutra su vuci grabežljivi. Po njihovim plodovima ćete ih prepoznati. Bere li se s trnja grožđe ili s bodljike smokve? Tako svako dobro stablo rađa dobrim plodovima, a nevaljalo stablo rađa plodovima zlim. Ne može dobro stablo donijeti zlih plodova niti nevaljalo stablo dobrih plodova. Svako stablo koje ne rađa dobrim plodom siječe se i u oganj baca. Dakle: po plodovima njihovim ćete ih prepoznati." - [[Isus Krist]] (''7, 15'') * "Doista, mnogo je zvanih, malo izabranih." - [[Isus Krist]] (''22, 14'') * "Ne dajte svetinje psima! Niti svoga biserja bacajte pred svinje da ga ne pogaze nogama pa se okrenu i rastrgaju vas." - [[Isus Krist]] (''7, 6'') * "Jer ogladnjeh i dadoste mi jesti; ožednjeh i napojiste me; stranac bijah i primiste me; gol i zaogrnuste me; oboljeh i pohodiste me; u tamnici bijah i dođoste meni." :Tada će mu pravednici odgovoriti: "Gospodine, kada te to vidjesmo gladna i nahranismo te; ili žedna i napojismo te? Kada te vidjesmo kao stranca i primismo; ili gola i zaogrnusmo te? Kada te vidjesmo bolesna ili u tamnici i dođosmo tebi?" :... :Zatim će reći i onima slijeva: "Odlazite od mene, prokleti, u oganj vječni, pripravljen đavolu i anđelima njegovim! Jer ogladnjeh i ne dadoste mi jesti; ožednjeh i ne dadoste mi piti; stranac bijah i ne primiste me; gol i ne zaogrnuste me; bolestan i u tamnici i ne pohodiste me!" (''25,35'') * "O ženo! Velika je vjera tvoja! Neka ti bude kako želiš." - [[Isus Krist]] (''15, 28'') == Ivan == * "Ne zapečati riječi proroštva ove knjige jer - vrijeme je blizu! Nepravednik neka samo i dalje čini nepravdu! Okaljan neka se i dalje kalja! Pravednik neka i dalje živi pravedno! Svet neka se posvećuje!" (''Otkrivenje 22, 11'') * "Ako ja svjedočim sam za sebe, svjedočanstvo moje nije istinito..." - [[Isus Krist]] (''5, 31'') * "Što je istina?" - [[Pilat]] (''18, 38'') *'Evo, sve činim novo!' :... :Svršeno je! :Ja sam Alfa i Omega, Početak i Svršetak! :Ja ću žednom dati s izvora vode života zabadava... (''Otkrivenje 21, 5'') == Marko == * "Potom sjedne nasuprot riznici te promatraše kako narod baca sitniš u riznicu. Mnogi bogataši bacahu mnogo. Dođe i neka siromašna udovica i baci dva novčića, to jest jedan kvadrant. Tada dozove svoje učenike i reče im: ''Dosita, kažem vam, ova sirota udovica je ubacila više od svih koji ubacuju u riznicu. Svi oni su zapravo ubacili od svog suviška, a ona je od svoje sirotinje ubacila sve što je imala, sav svoj žitak''." - [[Isus Krist]] (''12, 41'') == Pavao == * "... bez [[zakon]]a grijeh je mrtav." (''Rimljanima 7, 7'') *"Kad bih sve jezike ljudske govorio i anđeoske :a [[ljubav]]i ne bih imao :bio bih mjed što ječi :ili cimbal što zveči. :Kad bih imao dar proricanja :i znao sva otajstva :i sve spoznaje :i kad bih imao svu vjeru :da bih i gore premještao :a ljubavi ne bih imao - ništa sam! :... :Ljubav je velikodušna, :dobrostiva je ljubav, :ne zavidi, :ljubav se ne hvalisa, :ne nadima se; :nije nepristojna, :ne traži svoje, :nije razdražljiva, :ne pamti zlo; :ne raduje se nepravdi, :a raduje se istini; :sve pokriva, sve vjeruje, :svemu se nada, sve podnosi. :Ljubav nikad ne prestaje. (''I. Korinćanima 13'') == Petar == * "Vaš nakit neka ne bude izvanjski - pletenje kose, kićenje zlatom ili oblačenje haljina. Nego: čovjek skrovita srca, neprolazne ljepote, blaga i smirena duha." - [[Petar]] (''Prva poslanica 3, 3'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Religija]] {{Wikipedia|Biblija}} iiq2fnd4mm7xy3iwofbud9iqiwzo5as 0 3252 60789 60641 2023-10-26T15:33:25Z Grover 841 /* Drugi o Isusu */ 60789 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Isus Krist (lat. ''Iesus Christus'', grč. ''Ίησοΰς Χριστός'') |slika=[[slika:Istanbul - S. Salvatore in Chora - Nartece - Cristo - Foto G. Dall'Orto 26-5-2006.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''utemeljitelj kršćanstva'' |datum rođenja=8-2 p.n.e. |mjesto rođenja=Betlehem, Rimska imperija |datum smrti=29-36 n.e. |mjesto smrti=Jeruzalem, Rimska imperija }} * "Jao i vama, zakonoznanci! Tovarite na ljude terete nepodnosive, a sami ni da ih se jednim prstom dotaknete." (''Luka 11, 46'') * "Čuvajte se lažnih proroka koji dolaze vama u ovčjem odijelu, a iznutra su vuci grabežljivi. Po njihovim plodovima ćete ih prepoznati. Bere li se s trnja grožđe ili s bodljike smokve? Tako svako dobro stablo rađa dobrim plodovima, a nevaljalo stablo rađa plodovima zlim. Ne može dobro stablo donijeti zlih plodova niti nevaljalo stablo dobrih plodova. Svako stablo koje ne rađa dobrim plodom siječe se i u oganj baca. Dakle: po plodovima njihovim ćete ih prepoznati." (''Matej 7, 15'') * "Nemojte misliti da sam došao ukinuti [[Zakon]] i Proroke! Ne dođoh da ih ukinem, već da ih ostvarim. Jer zaista kažem vam, dok opstoji nebo i zemlja, ni jedna jota, ni jedna kovrćica slova iz zakona, sigurno neće nestati a da se sve ne ostvari, stoga, ko god prekrši i jednu od ovih i najmanjih zapovijedi i nauči druge da tako rade, bit će najmanji u kraljevstvu nebeskom."(''Matej 5,17-21'') * "Žetva je velika, a poslanika malo." (''Matej 9,37'') * "Sin je čovječji uistinu Gospodar subote." (''Mt 12,8'') * "Uzaludno je bogoštovlje koje mi iskazujete. I što naučava, to su zapovijedi ljudske. Vi ostavljate zapovijed Božju da držite predaju ljudsku. Vi zgodno ukidate - nastavi on Božiju zapovijed da držite svoju predaju" (''Mk 7,7'') * "Ako hoćeš ući u [[život]] vrši zapovijedi." (''Matej 19,17'') * "Nebo i zemlja proči će ali moje riječi neće proći." (''Mk 13,31'') * "Doista, mnogo je zvanih, malo izabranih." (''Matej 22, 14'') * "Ko nije sa mnom protiv mene je." (''Luka 11,23'') * "Ne dajte svetinje [[Pas|psima]]! Niti svoga biserja bacajte pred [[Svinja|svinje]] da ga ne pogaze nogama pa se okrenu i rastrgaju vas." (''Matej 7, 6'') * "O [[Žena|ženo]]! Velika je vjera tvoja! Neka ti bude kako želiš." (''Matej 15, 28'') * "Ako ja svjedočim sam za sebe, svjedočanstvo moje nije istinito..." (''Ivan 5, 31'') * "Potom sjedne nasuprot riznici te promatraše kako narod baca sitniš u riznicu. Mnogi bogataši bacahu mnogo. Dođe i neka siromašna udovica i baci dva novčića, to jest jedan kvadrant. Tada dozove svoje učenike i reče im: ''Dosita, kažem vam, ova sirota udovica je ubacila više od svih koji ubacuju u riznicu. Svi oni su zapravo ubacili od svog suviška, a ona je od svoje sirotinje ubacila sve što je imala, sav svoj žitak''." (''Marko 12, 41'') == Drugi o Isusu == *[[Biblija]] **"Isus Krist je isti, jučer i danas i u vijeke." (''Poslanica Jevrejima'', 13:8) *Film ''[[Dnevnik lude crnkinje]]'' **'''Madea''': "Svaki put kad pokušam čitati [[Biblija|Bibliju]]... i Isusa... onoga sa svim slovima u crvenom... ja otvorim svoju Bibliju na Novi zavjet i vidim svo to crvenilo i ja jednostavno odustanem. Isus je govorio stvarno previše." *[[Hegel]] **"Sa beskonačnom parezijom ustaje Krist u židovskome narodu." (''[[Filozofija historije]]'') *[[Jorge Luis Borges]] **"Izvanjska svrha ''[[Biathanatos (Donne)|Biathanatosa]]'' jest ublažavanje samoubistva; dubinska: pokazati da se Krist sâm ubio." (''[[Biathanatos (Borges)|Biathanatos]]'') *[[Svetislav Basara]] ** "Po izlasku iz bolnice, otac je kupio ikonu Isusa Krista i polovan velosiped. Skinuo je sliku kajzera i okačio ikonu iznad radnog stola za kojim nikada ništa nije radio; tada još ne biješe stupio u prepisku s Njegovom Svetošću patrijarhom Gruzijske pravoslavne Crkve. Ali, potkrala se greška: prilikom uramljivanja staklorezac je halkicu za kačenje zakucao izvan ose simetrije i Isus je visio ukrivo za razliku od kajzera koji je visio besprijekorno, u stavu mirno. Otac je pokušavao da uz pomoć obućarskog ljepka (izuzetno čvrstog ) dovede ikonu u ravnotežu. Uzalud. Ikona se krivila kao da je htjela da mu stavi do znanja da treba da stoji ukrivo. Jednoga dana otac banu kod mene u sobu i povika : Felix error! Shvatio sam šta ikona hoće da mi kaže: ne stoji ukrivo Isus, kriv je svijet ; svijet odstupa od vertikalne ose Logosa za čitavih 13 stepeni..." (''[[Fama o biciklistima]]'') *[[Henry Miller]] **"Ja dolazim u ime svetinje nad svetinjama; očišćen sam smrću na Kalvariji i dolazim ovamo u svijetlo ime Isusovo, da bih Tebe iskupio i uveo te u svjetlost i moć i slavu!" (''[[Jarčeva obratnica]]'') == Također pogledajte == *[[Biblija]] [[Kategorija:Religija|Isus]] {{Wikipedia|Isus Krist}} 1thahcwmjkg36mx3a68wtf5pcqa38er 0 3253 8897 2006-02-19T15:29:23Z Harač 23 Isus Krist premješten u Isus 8897 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Isus]] slrk6pn17uz03to0kmux6u5vohe8k5p 0 3254 54953 42235 2015-08-03T19:25:59Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 4 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q165318]] na [[d:|Wikidati]] 54953 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Zločin i kazna |autor =Fjodor Dostojevski |slika =[[Slika:Zločin i kazna (roman).jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Преступление и наказание'' - ''Prestuplenie i nakazanie'' |datum prvog izdavanja =1866. }} * "...Što se, pak, tiče moje diobe ljudi na obične i neobične, priznajem da je ona unekoliko proizvoljna, ali ja i ne insistiram na tačnim brojčanim podacima.. Ja samo vjerujem u svoju glavnu [[misao]]. A ona se sastoji u tome da se ljudi već po prirodnom [[zakon]]u uopće dijele na dvije kategorije: na nižu (na obične), to jest, tako reći na materijal koji služi samo za rađanje sebi sličnih, i na ljude u pravom smislu, to jest ljude koji imaju dara ili talenta da u svojoj sredini kažu novu [[riječ]]. :Tu, razumije se, postoji beskonačno mnogo podjela, ali osobne crte obaju kategorija su dovoljno izrazite: prvu kategoriju, to jest materijal, općenito govoreći, čine ljudi koji su po svojoj prirodi konzervativni, uljudni, ljudi koji žive u poslušnosti i vole slušati. :Po mom mišljenju, oni su i obvezatni biti poslušni, jer to je njihova namjena i u tome nema apsolutno ništa što bi ih ponižavalo. Čitava druga kategorija gazi [[zakon]], to su rušitelji, ili su, sudeći po njihovim sposobnostima, naklonjeni rušenju. [[Zločin]]i tih ljudi su, razumije se, relativni i vrlo različiti; u većini slučajeva, u veoma raznolikim izjavama, oni traže obaranje postojećeg u ime nečeg boljeg. Ali ako je jednom od tih ljudi potrebno zbog svoje ideje pregaziti i preko mrtvog tijela i [[krv]]i, po mom mišljenju, on sam sebi to može dopustiti - uostalom, sve u zavisnosti od njegove ideje i njenih razmjera - to imajte u vidu..." :... Prva kategorija je uvijek - gospodar svog vremena, a druga - gospodar [[budućnost]]i. Prvi održavaju [[svijet]] i brojčano ga umnožavaju; drugi pokreću svijet i vode ga [[cilj]]u. I jedni i drugi imaju potpuno ista prava na postojanje... * "Blijeda kao krpa i kao da nema snage da vikne, nasred sobe je stajala Lizaveta s velikim zavežljajem u rukama i ukočeno gledala u ubijenu sestru. Ugledavši Raskoljnikova kako istrča, ona zadrhta treperavo kao list i po čitavom licu joj prođoše grčevi; ona podiže ruku, otvori [[usta]], ali ipak ne vrisnu, nego polahko, buljeći u njega, ali ne vrišteći, kao da nema [[vazduh]]a da vrišti, poče da uzmiče pred njim u ugao sobe. On jurnu na nju sa sjekirom: njene usne se iskriviše tako žalosno kao kod sasvim male djece kada se počinju nečega plašiti pa netremice bulje u predmet koga se boje i spremaju se da briznu u [[plač]]. I ta nesretna Lizaveta toliko je bila prosta, utučena i zauvijek uplašena da čak ni ruke nije podigla da lice zaštiti, iako je to bio najneophodniji i najprigodniji gest u tom trenutku, jer sjekira je bila podignuta pravo nad njenim [[lice]]m. Ona samo malo podiže slobodnu lijevu ruku, ali ni blizu licu, i lagano je ispruži prema njemu, kao da ga odstranjuje. Udario ju je oštricom pravo po lobanji i odjednom joj, gotovo do tjemena, rasjekao sav gornji dio čela. I ona samo što se stropošta. Raskoljnikov sada sasvim izgubi glavu, zgrabi njen zavežljaj, a onda ga baci i potrča u predsoblje." (''VII'') * "Do vlasti dolazi samo onaj ko se osmjeli da sagne i uzme je. Tu se traži jedno, samo jedno: treba se odvažiti!" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Fjodor Dostojevski]] {{Wikipedia|Zločin i kazna}} {{Djela Fjodora Dostojevskoga}} [[pl:Fiodor Dostojewski#Zbrodnia i kara]] 3ph13yrcwqpd7f4w51z6uumfkhfy5w2 0 3255 31485 31484 2007-06-02T17:21:09Z Harač 23 Božji grad premješten u Božiji grad 31485 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Božiji grad |autor =[[Aurelije Augustin]] |slika =[[Slika:BritLibRoyal5DVIIFolio57v.JPG|200px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''De Civitate Dei'' / ''De Civitate Dei contra Paganos'' |datum prvog izdavanja =5. st. }} * "Čovjek može biti spašen samo odlukom Božije volje. Po svojoj volji Bog bira one koje želi spasiti. Zato predestinacija uvijek postiže svoj cilj, a ta je sigurnost života. Svi ljudi su zbog Adamovog grijeha osuđeni na smrt, a oni koje Bog ne želi spasiti zauvijek će propasti." == Vanjski linkovi == * U "Krščanskoj klasičnoj nebeskoj biblioteci": [http://www.ccel.org/ccel/schaff/npnf102.iv.html Čitav tekst (engleski)] <!-- * Na "Novom dolasku": [http://www.newadvent.org/fathers/1201.htm Čitav tekst (engleski)] --> * U "Latinskoj biblioteci" [http://www.thelatinlibrary.com/august.html Čitav tekst (latinski)] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Aurelije Augustin]] {{Wikipedia|Božji grad}} kluivh8ifghpyuf15detandkbt0yvbu 0 3256 8931 2006-02-20T22:36:21Z Harač 23 Zločin i kazna premješten u Zločin i kazna (roman) 8931 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Zločin i kazna (roman)]] mbxz4knydj0mqwydjgv0cmejtww7dek 0 3258 58589 21609 2018-08-25T20:24:58Z 188.124.198.22 58589 wikitext text/x-wiki '''O upravljanju carstvom''' (''De Administrando Imperio''; 949.), djelo bizantijskog cara i pisca [[Konstantin Porfirogenet|Konstantina VII Porfirogeneta]]. ---- * "U pokrštenoj Srbiji su ovi nastanjeni gradovi: Destinik, Crnabuski, Medjireti, Drežnik, Lesnik, Saline i u '''zemlji Bosni (''to horion Bosona'') Katera i Desnek.'''" (''prvi spomen Bosne kao oblasti u Srbiji '') , jer se na drugom mjestu kaže kako Srbija graniči sa hrvatskom kod rijeke Cetine [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Konstantin Porfirogenet]] {{Wikipedia|O upravljanju carstvom}} m8vumnq13wpnl8o7wq3uprur4jehwxr 0 3259 23914 20260 2006-10-18T18:40:51Z Zumbulka~bswikiquote 10 23914 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Joannes Cinnamus |slika= |tekst uz sliku=Kinam, bizantski historičar i sekretar bizantskog cara Manojla I Komnena |datum rođenja= 1143. |mjesto rođenja= |datum smrti=1203. |mjesto smrti= }} * "Kad stiže blizu Save odatle zaokrenu prema drugoj rijeci po imenu [[Drina]] koja izvire negdje odozgo i odvaja [[BiH|Bosnu]] od ostale Srbije. Bosna nije potčinjena arhižupanu Srba nego [[narod]] u njoj ima poseban način [[život]]a i upravljanja." [[Kategorija:Historija|Cinnamus,Joannes]] {{Wikipedia|Joannes Cinnamus}} 9negu3u4nkxputzeznq7wfllezzmv0d 0 3260 40052 36973 2010-09-12T21:35:26Z 92.36.171.176 /* Drugi o Kulinu banu */ 40052 wikitext text/x-wiki '''Kulin ban''' (1180-1204.), bosanski ban. Iz njegovog vremena je poznata ''[[Povelja Kulina bana]]''. ---- * "....Ja, ban bosanski Kulin prisezaju Tebi, kneže Krvašu i všim građam Dubrovčam, pravi prijatelj biti Vam, od sele i do vijeka, i prav goj držati s vami i pravu vjeru do kole sam živ. :Vsi Dubrovčane kire hode po moemu vladaniju, trgujuće, gdje si kto hoće kretati, gdje si kto mine, pravov vjerov i pravim srcem držati je, bez vsake zledi, razvje što mi kto da po svojov voljov poklon, i da im ne bude od mojih častnikov sile, i do kole u mene budu, dati im svijet i pomoć kakore i sebi, kolikore može, bez vsega zloga primisla. Tako mi Bog pomagaj i sije sveto evanđelje..." (''[[Povelja Kulina bana]]''; ''na starobosanskom jeziku'') * "...Ja, ban bosanski Kulin zaklinjem se tebi, kneže Krvašu, i svima građanima Dubrovčanima da ću biti iskreni prijatelj Vama od sada i do vijeka, i pravi mir držati sa Vama i pravu vijernost dokle god sam živ. :Sve Dubrovčane koji putuju po mojoj državi, trgujući, ma gdje ko hoće odsjesti ili gdje ko prolazi, pravom vjerom i pravim srcem držat ću ih bez ikakve štete (po njih), sem ako mi neko po svojoj volji učini poklon; i da im ne bude od mojih časnika nasilja; i dok god će biti kod mene, pružit ću im savjet i pomoć kao što i samome sebi koliko god budem mogao, bez ikakve zle namjere. Tako mi Bog pomogao i ovo sveto evanđenje..." (''na modernom bosanskom jeziku'') == Drugi o Kulinu banu == *"Od Kulina bana i dobrijeh dana" (''[[Bosanske poslovice|bosanska narodna poslovica]]'') == Pjesma o Kulinu banu == U znak zahvalnosti narod ga spominje i u svojim pjesmama. <ref name=Trifunović> Duško Trifunović, ''Knjiga za čitanje i pjevanje'', Svjetlost, 1977.</ref> <center>Prije osamstotina ljeta, kao na početku svijeta, osvanuo divan dan. Poranio Kulin ban, kao da je Sudnji dan. "Dobro jutro Kulin bane!" viče narod na sve strane. "Dobro jutro! Dobar dan!" odgovara Kulin ban, kao da je Sudnji dan. Reci nama Kulin bane, kakve Bosna čeka dane? Zamisli se Kulin ban, zamisli se Kulin ban, kao da je Sudnji dan. "Kada dođu teški dani - nikom teže biti neće, a kad dođu dani sreće - nikom bolje biti neće", reče mudri Kulin ban. Od Kulina bana, do današnjih dana.</center> [[Kategorija:Historija]] [[Kategorija:Politika]] {{Wikipedia|Kulin ban}} bgh4s43zymmhfzhppj91cio030pku6n 0 3261 37349 37343 2009-09-02T04:22:20Z WizardOfOz 467 Vraćene izmjene 91.148.84.122 na poslednju izmjenu korisnika Zumbulka 37349 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ban Matej Ninoslav |slika= |tekst uz sliku=''bosanski ban; 22. marta 1240. godine potpisao ugovor sa Dubrovnikom'' |datum rođenja= ? |mjesto rođenja= |datum smrti=1250. |mjesto smrti= }} * "...Ako tuži [[Srbi]]n Vlaha, da se sudi pred knezom dubrovačkim, a ako tuži Vlah Srbina, da se sudi pred banom..." (''iz povelje sa Dubrovnikom'') * "...Ako věruje Srbljin Vlaha, da se pri predě knezem; ako věruje Vlah Srbljina, da se pri predě banom, a inomu Vlahu da ne bude izma..." (''iz povelje sa Dubrovnikom, na starobosanskom jeziku'') [[Kategorija:Historija|Ninoslav, Ban Matej]] [[Kategorija:Politika|Ninoslav, Ban Matej]] {{Wikipedia|Ban Matej Ninoslav}} lcohnetq2rl8eyv0qagifhckrceom53 0 3262 8954 2006-02-22T21:31:35Z Harač 23 Matej Ninoslav premješten u Ban Matej Ninoslav 8954 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Ban Matej Ninoslav]] mykzo891ojj4fow9ivj4nw8u86gpbk5 0 3263 58384 54023 2018-01-14T07:51:12Z CommonsDelinker 84 Replacing Cesar-sa_mort.jpg with [[File:Vincenzo_Camuccini_-_La_morte_di_Cesare.jpg]] (by [[:c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: superseded). 58384 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Julije Cezar |autor =[[William Shakespeare]] |slika =[[Slika:Vincenzo Camuccini - La morte di Cesare.jpg|250px]] |tekst uz sliku =''tragedija'' |originalni naziv =''Julius Caesar'' |datum prvog izdavanja =1599. }} == Kaska == *"Ali što se mene lično tiče, za mene je to bilo grčki." (I,ii) == Prorok == *"Ida čuvaj se martovskih" (I,ii) == Kasije == *...[[Čovjek]] katkad <br> :Sam svoju sreću kuje: <br> :Nije, Brute, do naših zvijezda <br> :Već do nas krivica ako smo sluge<br> (I,ii) == Cezar == *...U ovog Kasija<br> :Izgladnjelo je, mršavo lice.<br> :On previše misli. Opasni su takvi.<br> (I,ii) *Bezbrojno puta kukavice mru :Prije svoje [[smrt]]i; junak samo jednom. :Od svih čudesa koja čuh, za mene :Čudnijeg nema nego što je to :Da ljudi vide: smrt, taj nužni kraj, :Doći se kad joj drago, ali ipak :Plaše se nje. (II,ii) *"''Et tu'', Brute? Tad padni Cezare!" (III,i) :(Umire.) == Antonije == *Urlat će "Mač i oganj"! širom sveg :Opsega što ga naše međe drže, :Pa će sa lanaca ratne pse da pusti (III,i) *Rimljani, braćo, sugrađani čujte! :Ja dođoh da pokopam Cezara, :Ne da ga slavim. [[Zlo]] što ljudi tvore :Živi i poslije njih, a dobro često :S kostima njinim sahrani se; neka :Ovako bude i sa Cezarom. :Brut plemeniti reče kako Cezar :Bijaše vlastoljubiv; je li tako, :[[Greška]] je teška bila to, i nju :Cezar je teško platio. - Ja ovamo :S dozvolom Bruta i ostalih dođoh - :A Brut je [[čovjek]] častan; a i svi su, :Svi oni časni ljudi - da održim :Posmrtno slovo Cezaru. - On meni :[[Prijatelj]] odan bijaše; i bijaše :Pravičan prema meni. - Ali Brut - :A Brut je čovjek [[čast]]an - reče za njega- :Da bijaše vlastoljubiv. (III,ii) *"Izdvajao se ovaj Rimljanin :Od svih ostalih plemenitošću. :Zavjernici drugi svi, sem njega, :Vođeni bijahu u svom djelovanju :Zavišću prema moćnom Cezaru; :Jedino on iz časnih pobuda :I radi općeg dobra njima priđe. :Život mu bijaše primjeren i čedan; :A duhovne su crte njegove :Složene bile tako da bi mogla :Priroda da se uspravi i kaže :Cijelome [[svijet]]u: "To je bio čovjek." (V,v) == Brut == *"...ne zato što sam manje voljeo Cezara, :već zato sam više voljeo Rim. (III,ii) *"...budući da je bio hrabar, ja ga poštujem; ali :Budući da je bio vlastoljubiv, ja sam ga ubio. (III,ii) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:William Shakespeare]] {{Wikipedia|Julije Cezar (Shakespeare)}} {{Djela Williama Shakespearea}} 9m8174v37tot6pkgvgtav35db8wkhr1 10 3264 54685 44940 2015-06-06T12:48:47Z Racconish 4167 better image ([[Commons:Commons:GlobalReplace|GlobalReplace v0.3]]) 54685 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Oscar Wilde 3g07095u-adjust.jpg|100px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Oscar Wilde]]''' :"[[Cinik]] zna cijenu svega, ali ne zna vrijednost ničega." :"Kad jednoj ljubavi dođe kraj, slabići kukaju, energični smjesta pronađu novu ljubav, a pametni su je već odavno imali u rezervi." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> h655no50rtaqn685918ilanio3qcwvs 10 3265 58587 44942 2018-08-25T19:43:52Z CommonsDelinker 84 Removing [[:c:File:Moliere2.jpg|Moliere2.jpg]], it has been deleted from Commons by [[:c:User:Jcb|Jcb]] because: per [[:c:Commons:Deletion requests/undefinedinsource:huntingtontheatreco|]]. 58587 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Jean-Baptiste Poquelin Molière]]''' :"Žena je jedino stvorenje koje može plakati ili se smijati zbog istog razloga, a često i u isto vrijeme!" :"Ljudska je slabost u tome da uvijek hoće saznati ono što uopšte ne želi znati." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 16athujwfy11u63ikdecn24a34jaeoj 10 3267 44944 38781 2012-03-04T19:04:00Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/11-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/11-2012]] 44944 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:RWEmerson.jpg|100px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Ralph Waldo Emerson]]''' :"Budite oprezni na šta usmjeravate svoje srce jer ćete to zasigurno i dobiti." :"Mudar čovjek u oluji Bogu se moli, ne za izbavljenje iz opasnosti već za izbavljenje od straha. Oluja iznutra je ta koja ga ugrožava a ne oluja izvana." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> gx3hrbeb96pj9ao29306fu5qgooal6m 0 3268 23557 21402 2006-10-14T19:24:12Z Zumbulka~bswikiquote 10 23557 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Medžazi |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački pjesnik, poznat po upotrebi metafora u svojim pjesmama |datum rođenja= ? |mjesto rođenja=Mostar, Bosna i Hercegovina |datum smrti=1610. |mjesto smrti=Mostar, Bosna i Hercegovina }} *"Zašto se stas [[mostar]]skog mosta pogrbio? Možda se i on zaljubio u dragu kamenog srca... Prelazi preko ovog mosta, pazi šta ti je na ovom putu Božija zapovijed!" (iz pjesme ''Opis [[Stari most|Starog mosta]] od Medžazije'') [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] {{Wikipedia|Medžazi}} sd2aumq7ij35uv0fv8truosaqso1sml 0 3269 60021 51426 2022-02-10T21:49:30Z Iva-Rekola 7674 Datoteka 60021 wikitext text/x-wiki --------- [[File:Colorful_Architecture_MET_DT7780.jpg|thumb|[[Paul Klee]] (1917)]] == Citati == *[[Adolf Loos]] **"Da li znači da kuća nema ništa srodno sa umjetnošću i da se arhitektura ne bi trebala uključivati u umjetnost? Vrlo mali dio arhitekture pripada [[umjetnost]]i: nadgrobni kamen i spomenik. Sve ostalo što podmiruje potrebu se treba isključiti iz domena umjetnosti." *[[Michael Graves]] ** "Dijalog u arhitekturi je predugo koncentrisan na ideji istine." ** "Ne vjerujem u moralnost u arhitekturi" ** "U arhitekturi postoji ravnopravnost između pragmatične funkcije i simbolične funkcije" *[[Philip Johnson]] **"Arhitektura je umjetnost rasipanja prostora" *[[Rem Koolhaas]] **"Arhitektura je opasna mješavina moći i impotencije" == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} eut695hbjyiya2it8selve2af997lyg 0 3270 8975 2006-02-23T20:02:46Z Zumbulka~bswikiquote 10 Adolfo Suarez premješten u Adolfo Suárez 8975 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Adolfo Suárez]] 9lr5ygspbpdnid66cro58g9skiuh8eq 0 3271 61244 49703 2024-05-16T16:16:53Z Srđan 4695 61244 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Zija Dizdarević |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački književnik'' |datum rođenja=18. februar 1916. |mjesto rođenja=Vitina, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= 1942. |mjesto smrti=Jasenovac, [[Hrvatska]] }} * "Bila je to jedna kutija - soba, i po njoj išlo napaćeno mršavo lice, noge u papučama, izblijedjele dimije i blag predan pogled. Majka! Od zida do zida, od vrata do peći, od ručka do večere, od jeseni do proljeća, u zidovima, među četiri zida, uzidan, tekao je nelijep ženski život." (''[[Majka]]'') * "Sjećam se: polazio sam "na škole". Mati je grcala ispraćajući me: :-Pripazi, sinko, grad je dušmanin. Ne iđi sredinom đade, satrće te štogod, ama nemoj ni plaho uz kraj - da te, boj se, ne udari nešto s krova, vego hajde nako, nako... :Dalje nije znala ili nije mogla." (''Majka'') == Drugi o Ziji Dizdareviću == *"Dragi moj Zijo, :Znam da pišem pismo koje ne može stići svom adresantu, ali se tješim time da će ga pročitati bar onaj koji voli nas obojicu. :Kasna je noć i meni se ne spava. U ovo gluvo doba razgovara se samo sa duhovima i uspomenama, a ja, evo, razmišljam o zlatnoj paučini i srebrnoj magli tvojih priča, i o strašnom kraju koji te je zadesio u logoru Jasenovac. :Pišem, dragi moj Zijo, a nisam siguran da i mene, jednom, ne čeka sličan kraj u ovom svijetu po kome još putuje kuga s kosom." (''Pismo Ziji'', [[Branko Ćopić]]) {{Wikipedia|Zija Dizdarević}} {{Djela Zije Dizdarevića}} {{DEFAULTSORT:Dizdarević, Zija}} [[Kategorija:Zija Dizdarević| ]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] [[Kategorija:Književnost]] 967a7urx8viuhysf24f84yyxsckf41z 0 3272 25022 24916 2006-11-04T11:59:06Z Zumbulka~bswikiquote 10 25022 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Majka |autor =[[Zija Dizdarević]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Majka'' |datum prvog izdavanja = }} *"Stoji iz mene daleko, petnaest i više godina daleko, prigušeno bosansko [[djetinjstvo]]. Da li se sjećam?... Bila je to jedna kutija - soba, i po njoj išlo napaćeno mršavo lice, noge u papučama, izblijedjele dimije i blag predan pogled. [[Majka]]! Od zida do zida, od vrata do peći, od ručka do večere, od jeseni do proljeća, u zidovima, među četiri zida, uzidan, tekao je nelijep ženski [[život]]. Sjećam se: bilo je sunce, mnogo sunca oko nas kad su dječije igre i crne poderane seoske košulje prolazile avlijom i ispred prozora. U polumraku "zelene odaje" čamila je mati i krpila. Duvarevi tamni, u sjenci pili su krv iz ženskih obraza. Sjećam se: jurili smo po vršajevima za konjima, preko trave i kamenja, kroz dječije razigrane prostore, zaboravljajući otići pet puta na dan u džamiju i poslije su očeve batine bile svršetak [[radost]]i..." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zija Dizdarević]] {{Wikipedia|Majka (Dizdarević)}} {{Djela Zije Dizdarevića}} he7wt1csfl5i09ds88d94fvj5mptc1o 0 3273 25023 24917 2006-11-04T11:59:43Z Zumbulka~bswikiquote 10 25023 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Mašo cjepar |autor =[[Zija Dizdarević]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Mašo cjepar'' |datum prvog izdavanja = }} *"Vallahi, tuhaf ovaj [[narod]]. Dojde u kahvu, popije „jednu su dva„ i obično nejma dinar u sitnu, pa ostane dužan. Svršiš mu pos'o k'o čoeku, iscijepaš mu tovar drva, a on nejma u sitno dinar i po i kaže: „Lako ćemo za to, gledaj posla“. Pa danas, pa sutra, a ti kad mu zaiščeš svoju crkavicu, ispriječi se: „Pa šta si nap'o k'o oblak, moga mi [[Bog]]a k'o da je kuća, a nije ni šest kruna! Kako te nije stid svake dekike bihuzur činit' insana za taj dinar i po! Daću, šta si se prip'o“. A kad se nabeša dinar po dinar, pa mu ti ljudski kažeš: „Daj mi, br'te, onih dvan'es i po dinara“, a u njeg [[oči]] skoče k'o finđani: „Otkud tol'ko jadan bio, pa nisi mi ni četiri tovara iscijep'o, kad se prije nakupi dvan'es i po, po bogu si Turčin?“ E, pa haj' ti sad, de, ufati za kraj! I još ispaneš ti kriv, i lopov, i, dina mi, lijepo me [[stid]] svoje pare zaiskat. E, baš ne zna čo'ek šta bi, de!“ [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zija Dizdarević]] {{Wikipedia|Mašo Cjepar}} {{Djela Zije Dizdarevića}} ozfjfzbgyo7q127baearsk8a4x9km44 0 3274 24997 24920 2006-11-04T10:24:11Z Zumbulka~bswikiquote 10 24997 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Prvi nemiri |autor =[[Zija Dizdarević]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Prvi nemiri'' |datum prvog izdavanja = }} *"Sokakom je letjela prašina, crnili se negdje naprijed orasi sa širokim krošnjama, a iza njih je golemo, čudesno golemo polje sa ispucanom zemljom i suhim strnjištima, sa plastovima čije sjenke uvijek podsjećaju na bajke o džinovima, polje je mirno i drago i u njemu je uprskano svih šesnaest Rustemovih godina. Škilje lampe po zaspalim prozorima. Duboko skriveni u tamu pod nadstrešicama šapću djevojački glasovi ili se to Rustemu samo čini, gluho doba je prošlo, a vruć vazduh i šumovi pretvaraju noć u uzavreo kazan i sve nešto Rustema bode, baca u toj uzavrelosti. Prolaze kuće naherene, nagorjele, poznate, mrke, davnašnje kuće mahalske, ovdje iza ovog prozora spava Fatima, tamo je Zilha, a ondje je, eno, lani, naslonjena grudima na mušebake, bdila Lejla. Pronosi vjetar pokraj Rustema slike mirisne i teške u onoj sparini, pade mu na [[pamet]] kako su ga obijesne cure proljetos nizašto ismijale pa se on zacrvenio i sramotno pobjegao, sad se zbog toga opet zastidi, nekakav kamen zape mu i on posrnu." *"Budna i zabrinuta [[majka]] ga je u sabah dočekala. :- Đe si bio, ako boga znaš? :- Nigdi - disao je umorno sav prašnjav. :Mati s bolom ćuti i gleda. A Rustem, pošto se onako obučen bacio na šiljte i poćutao nekoliko časova s rukama pod glavom, otkide s mukom, brzo izgovarajući kao da se želi što prije rastati s nečim neugodnim: :- Majko, ja hoću da me oženiš... odmah... brzo... vakat mi je! :Pa pred novom navalom [[stid]]a okrenu glavu od matere koja se umirena, nečemu tiho smijala." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zija Dizdarević]] {{Wikipedia|Prvi nemiri}} {{Djela Zije Dizdarevića}} 6zrpt5fuww7f5v6nvhp4hvvnk96jp7w 0 3275 25024 24918 2006-11-04T12:00:24Z Zumbulka~bswikiquote 10 25024 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Mujo telal |autor =[[Zija Dizdarević]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Mujo telal'' |datum prvog izdavanja = }} *"Nije htio da sluša sva ta sto puta ponovljena šegaćenja na račun njegove prazne lijeve očne duplje, na račun kraće noge, na račun njegova [[život]]a. Osjećao je u sebi gađenje prema toj zajedljivoj čaršiji što svaki dan ispija stotine crnih kafa i izmišlja stotine načina, da ubije, izmrcvari ono beskonačno provincijsko [[vrijeme]]. Koliko su puta njemu bacali štap među noge i on se skljokao u potočić, „pljacu„ što teče stranom čaršije, koliko puta su mu dali cigaretu sa barutom, pa on spržio usne i nos, koliko puta su se pekar Hamdo, kafedžija Asim, bakalin Ibrahim, trgovčić Marijan i pisar Meho, ovaj, onaj, sva čaršija, Fojnica, koliko su se puta oni slatko cerili svojoj šali, a on bio bijedan, možda izgladnio, možda promrzao, ponekad [[bolest]]an!“ [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zija Dizdarević]] {{Wikipedia|Mujo telal}} {{Djela Zije Dizdarevića}} dv3ij0mruyyxkfud4gk3ndwxpmbjj42 0 3276 25021 24915 2006-11-04T11:57:49Z Zumbulka~bswikiquote 10 25021 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Blago u duvaru |autor =[[Zija Dizdarević]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Blago u duvaru'' |datum prvog izdavanja = }} *"Onda su došli dani drukčiji i svjetliji. Dotada zatvoren u se i svoju vlažnu dućansku buđ, okružen tajanstvenim pričama i izmišljotinama, sad je Ibrišim najedanput izašao na sunce, još uvijek u starim, već sasvim sjajnim čakširama, ali sad obrijan i s lukavo veselim pogledom. Uortačio se s Mirkom, prikupio dug od ljudi, [[narod]] zacvilio pod ujedima kamata i Ibrišimovih iznenadnih tužbi, poneko daleko u planini i selu zastenjao i jauknuo kad su mu njivu prodali, a nekadašnja Jusufagina magaza sinula veselo i zadovoljno sa utrobom zasićenom bezbrojnim džakovima soli. :Tako se iz plača rodi radost, [[rat]] se davno svršio, njeko propada, njeko se pati, a njekom je bolje, njeko i kuću gradi i slaže ćar na ćar, njekome su [[djeca]] glavna briga, njekome briga što nejma djece, hele - nikom potaman, svak zna svoje, a tako, br'te, ako ćemo pravo, i mora bit', njeko se pati a njeko uživa, dunjaluk je tako stvoren, šta moreš, i da nije fukare ne bi ni sunce sjalo." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zija Dizdarević]] {{Wikipedia|Blago u duvaru}} {{Djela Zije Dizdarevića}} l12llw4t3wj84m0nyw8az52f0soujkb 0 3277 25020 24914 2006-11-04T11:57:05Z Zumbulka~bswikiquote 10 25020 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Abidagina ograma |autor =[[Zija Dizdarević]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Abidagina ograma'' |datum prvog izdavanja = }} *"Ima vam Abidaga vrlo rđavu naviku. Zađe on, tako, svakog pazara pijacom, od seljaka do seljaka pa, ovdje sira, ovdje kajmaka, ovdje masla, sve tako na prstu zahvati, lizne, raspita se za cijenu, pa kobajagi nezadovoljan, ide dalje. A "parmači" on i voće, kruške, trešnje, vresinje, jagode. Utuži seljacima: obično od svakoga zahvati a ništa ne kupi. I sve to on lijepo, onako [[prijatelj]]ski i k'o s nekom brigom. :- Merhaba, brko! :- Merhaba, aga! - a seljaku već nešto teško oko srca, zna Abidagu. :- Kako si brko! - nastavi Abidaga, a mjeri lijevim okom bijel, pun i okrugao sir." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zija Dizdarević]] {{Wikipedia|Abidagina ograma}} {{Djela Zije Dizdarevića}} mcu9py7v29xj06dt0pf77hzcao7uweo 0 3278 25026 24921 2006-11-04T12:01:51Z Zumbulka~bswikiquote 10 25026 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ramazanska noć |autor =[[Zija Dizdarević]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Ramazanska noć'' |datum prvog izdavanja = }} *"Ahmo ima 50 godina, i ima reumu, te čim je oblačno, a ono pritisne sijevati u članku, "k'o da mi kogod usijanom letvom probija ruku". Ahmo ide polako, kao [[čovjek]] koji je dotrajao. Ahmina brada je bijela a šalvare Ahmo ne može da "saleti" ima već dvije godine i stoga su mu gaće oko nogu otrcane i pocrnjele od crnog [[život]]a. Ahmo se promeće nekako iz dana u dan, dao bi djecu na škole ("nek njima barem ide potaman, kad meni nije moglo"), ama ne zna kako to ide i ko će njih tamo u tuđem [[svijet]]u odijevati. A nema im ni kod Ahme [[hljeb]]a, od jedne njive se ne da deverati, a ne mogu čitav vijek doćerivati kasablijama drva kao što je on; motaju se brige duboko tamo iza Ahminog čela, pogurio se pod njima Ahmo pa se promeće iz dana u dan. A sad je ramazan i noć, han je pun, dim, upljuvan pod bez dasaka, s onu stranu duvara ržu konji, štala zaudara kroz otškrinuta vrata i konjski zadah širi se među ljudima. Čita se pjesmarica, zijevaju prilike u hanu a neko se prisjetio pa Ahmi pored uha tresnuo desetak tabli od kahve, prevrnuo se u zaspalom Ahmi čitav svijet, on se trgnuo ćutljiv i unezvijeren, nastavivši da prati jednolično plačno nabrajanje stihova što ih je neko iz ugla otezao." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zija Dizdarević]] {{Wikipedia|Ramazanska noć}} {{Djela Zije Dizdarevića}} 1gwzwcyamwdj0uhgxe45d2lfq3j6io1 0 3280 25027 24922 2006-11-04T12:02:32Z Zumbulka~bswikiquote 10 25027 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =U bosanskoj kafani |autor =[[Zija Dizdarević]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''U bosanskoj kafani'' |datum prvog izdavanja = }} *"Sjede ljudi. :Preko sasušenih usana, iz dubine sagorjelih pluća, kulja i vuče se dim. Ide tromo, slaže se, kolutovi se gomilaju na sredini kafane i ispunjavaju je sve do svoda. A ljudi sjede, nepokretni. Noge prekrštene, misli dosadno nejasne kao polubijel dim što se povlači okolo. Lica se ne razaznaju, čalme i fesovi na čas se čudno izduže, protegnu, dobiju fantastične izglede u pokojem novom valu dima, neko se iskašlje, a za "odžakom" zazveči džezva." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zija Dizdarević]] {{Wikipedia|U bosanskoj kafani}} {{Djela Zije Dizdarevića}} dooa514m6eetjdudmvj9vx4vtpqplh0 0 3281 25025 24919 2006-11-04T12:01:02Z Zumbulka~bswikiquote 10 25025 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Otmica |autor =[[Zija Dizdarević]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Otmica'' |datum prvog izdavanja = }} *"U dalekim, u izgubljenim mjestancima po [[BiH|Bosni]] čućete pola priču a pola pjesmu o "Siv-zelen Sokolu" i djevojci što ga je, zatvorena u kamenu kulu, zvala da je oslobodi. Cure, kad ih niko ne sluša, pričaju jedna drugoj, majke prenose na kćeri; i ljudi poznaju tu priču, ali joj niko ne zna onaj pravi i tajanstveni smisao što su ga stvorile duge probdjevene noći iza demira i mušebaka, godine [[mladost]]i i sputana [[krv]], što bi htjela da prodre nekud u strahovitom vrenju." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zija Dizdarević]] {{Wikipedia|Otmica (Dizdarević)}} {{Djela Zije Dizdarevića}} t6wifgboj6gvxy65t0h58r41gsf3jl3 14 3282 61245 30576 2024-05-16T16:17:03Z Srđan 4695 61245 wikitext text/x-wiki Bosanskohercegovački književnik. {{DEFAULTSORT:Dizdarević, Zija}} [[Kategorija:Literatura]] 1cxnz5wrllen46lz5esonvh3oebwkzh 0 3283 41253 41210 2011-02-12T08:08:45Z WizardOfOz 467 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/109.165.222.216|109.165.222.216]] ([[User talk:109.165.222.216|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Demicx|Demicx]] 41253 wikitext text/x-wiki '''Bašta sljezove boje''' (1970.) je zbirka pripovijedaka (''[[Čudesna sprava]]'' i dr.) bosanskohercegovačkog književnika [[Branko Ćopić|Branka Ćopića]]. ---- *"Sljedećeg proljeća, bujnog i kišovitog, sljez u našoj bašti rascvjeta se kao nikada dotad, ali starina kao da ga ni zapazio nije. Nisu ti pomogli ni sva trtljanja neumornog rođaka Save, djed je bio slijep i za boje i za sve cvijeće ovoga svijeta. Tuga da te uhvati. :Minulo je od tih neveselih dana već skoro pola vijeka, djeda odavna nema na ovome svijetu, a ja još ni danas posigurno ne znam kakve je boje sljez. Znam samo da u proljeće iza naše potamnjele baštenske ograde prosine nešto ljupko, prozračno i svijetlo pa ti se prosto plače, iako ne znaš ni šta te boli ni šta si izgubio." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Branko Ćopić]] {{Wikipedia|Bašta sljezove boje}} 7amqvmc7hwc4ivuz6nuyd3iluqqqfqu 14 3284 30577 9006 2007-05-02T05:55:16Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30577 wikitext text/x-wiki Bosanskohercegovački književnik [[Kategorija:Literatura]] f4j8g1lzofx3vsggswb2grersbuo47d 0 3285 40184 40173 2010-10-10T05:14:43Z WizardOfOz 467 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/109.93.137.107|109.93.137.107]] ([[User talk:109.93.137.107|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:212.112.60.54|212.112.60.54]] 40184 wikitext text/x-wiki '''Čudesna sprava''' (1970.) je pripovijetka iz zbirke pripovijedaka ''[[Bašta sljezove boje]]'' bosanskohercegovačkog književnika [[Branko Ćopić|Branka Ćopića]]. ---- *"Toga popodneva djed je bio toliko udobrovoljen da me je naveče čak i u mlin poveo. Do dugo u noć sjedili smo na mlinskom pragu i gledali u pun mjesec, nas dvojica, velika i mala bena, a okolo su regatale žabe pa uz tu kreketaljku nisi znao jesi li još na zemlji ili zajedno s mje­secom roniš kroz rasperjane naviljke oblaka." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Branko Ćopić]] {{Wikipedia|Čudesna sprava}} 5xhck3s2wvt61w5xr253r9bp8i4ye0b 0 3286 61166 61165 2024-05-16T13:52:37Z Srđan 4695 61166 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dario Džamonja |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački književnik'' |datum rođenja= 18. januar 1955. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti=15. oktobar 2001. |mjesto smrti=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] }} *"Jave meni da sam dobio nekakvu nagradu. Kontam, mora bit' i para. Uzmem 200 dolara i - u kafanu. Meni drago, tek doš'o. Pa još sam ja to i na engleskom napisao. Mislim - ako je ovako krenulo, za dvije godine eto Pulitzera. Kad sam otišao da podignem, ono 50 dolara!" (''Dani'', br.228) *"Neću se kriti niti iza onog 'žiri je imao težak posao', jer nije ovo nikakva top-lista i redoslijed je sasvim proizvoljan i nebitan. Bitno je da su pobrojane [[knjiga|knjige]] odjeknule u meni (a, nadam se, i u drugim čitaocima) i da prema autorima osjećam izvjesnu dozu ljubomore: 'Šta je tebi, konju, falilo da napišeš nešto onako?'" *"Razmišljao sam kako je ono ''All you need is love'' obično sranje! Sve što trebaš u životu je nečije uho, malo polupanje, mrvica osmijeha od koje se može prehraniti cijeli dan, samo jedna riječ što će te izvući iz bespuća i suhe pustinje vlastitosti u kojoj ti se jekom, sve slabijom i slabijom vraća tvoj glas, a ispružena ruka ostaje prazna, znojava, pa suha, nepotrebna i iscrpljena, gdje nemaš koga upitati: “Sjećaš li se...?”, gdje tebi nema niko uputiti isto pitanje..." (''Duh-pisac'') == Drugi o Džamonji == *[[Abdulah Sidran]] **"A jedna je stvar, sine moj, zbog toga vrlo 'zafrkana': da nas je neko, u ono doba, hiljadu puta zapitao: 'Hoćete li baš tim, književnim, poslom da se bavite?' - mi bismo mu sto hiljada puta rekli: 'Da, mi hoćemo da pišemo!' A da smo - daj il ne daj, Bože - znali kako se preskupo, vlastitom kožom, u vlastitome [[život]]u, skupo i preskupo, svako slovo plaća, da nijedna rečenica, a kamoli knjiga, ne može biti sastavljena ni skrojena dok se [[krv]]avim životom ne plati, da li bismo na to pitanje drukčije odgovorili? Ti, znam te, Dario, ne bi! Nego bi reko. 'Neka košta šta košta!'" *[[Ahmed Burić]] **"Jedini američki pisac među svima do kojih držim bio je Daco. Njegov rukopis je bio svjetski, on je životu i smrti gledao u oči. Taj fiction-faction u nas nije previše cijenjen, u nas više vole one što hoće "dopisivati" svete tekstove, onu "poetiku potpećenih cipela". Daco se vratio iz Amerike, skoro ubijen: njegova posljednja objavljena priča za života bila je oprost. Od života, ne od karijere." (''Dani'', br.228) *[[Boro Kontić]] **"U toj gomili tekstova koje sam pregledao proteklih dana, ima svega. Pa i gotovih najava smrti. Piše Daco kad je napunio 30 godina. ''Ako mi je živjeti osamdeset godina, onda mi je TEK trideset, a ako mi je rok trajanja četrdeset, onda mi je VEĆ trideset godina.'' Ili zapisuje samo par mjeseci prije rasprave da li je tek ili je već. ''Ja ću umirati, a biću željan. Daj mi samo malo - tebi je to ništa, a meni zauhar. Samo mrvicu, evo ovolicno. Zar ne vidiš da umirem željan.''" (''Dani'', br.228) *[[Emir Imamović]] **"Dario Džamonja, i to je ta tajna, nije bio Pisac zato što je volio da ga tako zovu, niti zato što je samog sebe najozbiljnije shvaćao, niti je vjerovao kako je svu svoju mudrost već ukoričio i sada samo treba da živi od slave, pije na koktelima, jede na prijemima i na novinskim stranicama u dugim odgovorima usplahirenim intervjuistima indirektno postavlja pitanje nezahvalnom puku: ''Je l' shvaćate vi koliki sam ja genije?'' Daco je svoje pisanje odživio, a takvi nikada ne napišu svoju najznačajniju knjigu. Niti ih to interesuje." (''Dani'', br.228) *[[Ferida Duraković]] **"Postojale su dvije provalije; na jednoj je bio Daco Džamonja - usamljeni talentirani dječak željan ljubavi i «obične» (malo)građanske topline doma; na drugoj Dario Džamonja - džangrizavi namrgođeni odbojni osobenjak koji, kako sa sebeljubivim zadovoljstvom prozaiste kaže u jednoj od svojih knjiga, «nikada nije pisao poeziju» i kojem se gadi sve što bilo kakvim umekšavanjem ometa njegov tvrdoglavi put u ništavilo. Pravi Dario Džamonja, pisac, krio se u provaliji koja je povezivala ove dvije. A tamo niti je stizao niti je živio baš iko osim njegovih priča." (''Balkanski književni glasnik'',2006.) **"Eno, pred vratima tvojim :ispljuvaše pet sitnih bisera, olovku i pivo. :Potrči, Dario! Olovku i pivo u sobu ponesi, :Ostalo su bajke za drugačiju djecu." :(iz pjesme ''Dariju Džamonji, 18. janura 1983.'') *[[Irham Čečo]] **"Pamtim i danas priču u kojoj baki na samrti pisac upućuje posljednju misao: "Bože moj, da mogu, dao bih joj pola svog života." Ujutro starica ozdravi, a pisac će čekati svoju smrt s pitanjem da li ga je On čuo. Tako i čitalac, u tome je majstorstvo. (...) I pitam se, zaista, da li je Daco mogao poživjeti duplo da je malo sebičniji bio onomad s bakom? Možda bismo tada sjeli za isti sto. Možda bismo tada ja i jedan gimnazijalac otetog djetinjstva stigli zahvaliti što nam je sve ove godine bio prijatelj. Bolji i draži od nekih s kojima se jelo i pilo." (''Dani'', br.228) *[[Senad Pećanin]] **"Obilježena je i prva godišnjica smrti Darija Džamonje. Jedna njegova koleginica koja je govorila na skupu posvećenom Dariju rekla je da su svi okupljeni Darijevi prijatelji. Nisam znao da je Dario imao toliko prijatelja i sad mi je još nejasnije kako je tolike posljednje godine svog života morao preživjeti kao pas pored toliko ''prijatelja''." (''Dani'', br.279) {{Wikipedia|Dario Džamonja}} {{Djela Darija Džamonje}} {{DEFAULTSORT:Džamonja, Dario}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] [[Kategorija:Dario Džamonja| ]] 8m72owwj7dugfa4vg4013289s6nkjkp 0 3287 25961 25031 2006-12-08T18:30:29Z Zumbulka~bswikiquote 10 25961 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ptica na žici |autor =[[Dario Džamonja]] |slika = |tekst uz sliku =''zbirka priča'' |originalni naziv =''Ptica na žici'' |datum prvog izdavanja =2002. }} *"Čitalac-istražitelj neće u ovoj priči naći ni mjesto ni vrijeme kada se rečeno odigralo, ni ime djevojke, a ni age, ni žene mu. Pitaće se: 'šta li je ovaj ovim htio reći?', a ja ću odgovoriti, kako pravom agi i doliči: 'Tvoj problem.' " (''Problem'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Dario Džamonja]] {{Wikipedia|Ptica na žici}} {{Djela Darija Džamonje}} 89phl0ahzku7xxewr9ols9iaiwfyoz5 0 3288 48028 48018 2013-01-07T01:05:04Z Harač 23 48028 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Uhode |autor =[[Derviš Sušić]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Uhode'' |datum prvog izdavanja =1971. }} *"Zemlja zvana [[BiH|Bosna]] nesretna je zemlja koju ne vrijedi osvajati, jos manje držati, ali se može podnijeti kao [[prijatelj]]ska. Time nam ne bi smetala, a služila bi bar kao sigurno konačište na prolazu. Ona nije kraljevstvo u našem smislu. [[Kralj]] je sprdnja poludivlje baronijade. Gospoda strepe jedan od drugog. Puk fanatično mrzi i kralja i barune. Sa četiri strane, Vama već poznati aspiranti - podmeću, izazivaju, napadaju i otimaju. Ovo je zemlja suza, pokolja i užasa. A lica ovog [[svijet]]a su mirna, razgovor se vodi sporo i o [[prošlost]]i se govori s [[ponos]]om, a o [[budućnost]]i s nadom." *"Husein nije polupismeni posjednik koji hrani bandu odmetnika za obračune s istim takvim susjedom. On je Evropljanin koji klanja, i Bošnjak koji mrzi Turke." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Derviš Sušić]] {{Wikipedia|Uhode}} {{Djela Derviša Sušića}} oyn7f5zil28iah85wdssdcay3o6xr2h 0 3290 29129 24806 2007-03-23T19:38:18Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29129 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Albert Camus]] **"Pobuna nije nikakav zahtjev za svemoćnom slobodom. Naprotiv, ona vodi proces protiv svemoćne slobode. Pobunjenik hoće da se prizna činjenica kako [[sloboda]] ima granice gdje se nalazi neko ljudsko biće, jer je granica upravo moć pobune tog bića." *[[C. P. Snow]] **"Kada razmišljaš o dugoj i mračnoj [[Historija|historiji]] čovječanstva, naći ćeš da je mnogo više groznih [[zločin]]a počinjeno u ime [[poslušnost]]i nego što je ikada počinjeno u ime pobune." *[[Kahlil Gibran]] **"[[Život]] bez pobune je kao godina bez proljeća. Pobuna bez istine je kao proljeće u suhoj, neplodnoj pustinji. Život, pobuna i istina jesu Sveto trojstvo koje se ne može odvajati ni mijenjati." (''[[Mirisni plodovi duše]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} b8mwlbderbg36uljhrzvitqlwfa51oi 0 3291 27462 22017 2007-02-20T13:01:47Z Zumbulka~bswikiquote 10 27462 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Sarajevski Malboro |autor =[[Miljenko Jergović]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Sarajevski Malboro'' |datum prvog izdavanja =1994. }} *"Obnova Bijelog dugmeta je, poput predratne turneje moštiju cara Lazara, bila neka vrsta povratka iskonu. Iako se to trebalo odnositi samo na publiku, i Goran Bregović platio je nekakvu cijenu. Opasan je povratak narodnjacima, povratak svijetu kojega je sam kreirao, određujući mu pravila i kulturološku mjeru. Opasno je tako se spektakularno vraćati u predratna vremena, jer nitko od nas više nije onoliko naivan i čist kakav je tada bio. Bregović je u međuvremenu postao puno svjetskiji, a njegova je publika, pogotovo sarajevska, postala puno lokalnija. Da nije bilo rata, i da su nam ostala stara mjerila, zbog njegovoga bosanstva neki za sebe više ne bi priznavali da su Bosanci, a zbog njegovoga sarajevstva neki Sarajlije ne bi osjećali Sarajevo u sebi. Da nije bilo rata, Bregović bi, na ponos brica i taksista, bio najveći Bosanac i Sarajlija. U tom slučaju možda bih i ja zaboravio kada sam i kako prvi puta slušao: Lipe cvatu, sve je isto ko i lani..." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Miljenko Jergović]] {{Wikipedia|Sarajevski Malboro}} 1sroztgvpikwooih4zl5nd4qfl4mra5 0 3292 59914 59786 2021-10-07T10:09:03Z 70.162.236.66 59914 wikitext text/x-wiki --------- [[File:Regional Science Centre, Bhopal - Head on a Platter.jpg|thumb|right]] ==Citati== *[[Albert Camus]] **"U [[svijet]]u bez iluzija čovjek je stranac" *[[Edmond Jaloux]] **"Jedino nam iluzije pomažu živjeti; poštovati ih moramo u drugima, kao i u sebi. Čovjeku koji bi spoznao svu istinu ne bi preostalo ništa drugo nego da sjedne na rub ceste i plače do smrti." *[[Guy de Maupassant]] **"Ponekad čovjek plače za izgubljenim iluzijama sa istom takvom žalošću kao za umrlima." *[[Tennessee Williams]] **"Ljudi lakše prebole ako im oduzmete novac nego iluzije." *[[Voltaire]] **"Ako bismo ljudima oduzeli njihove iluzije, koje zadovoljstvo bi im onda ostalo?" *[[Woody Allen]] **"Što ako je sve iluzija i ako zapravo ništa ne postoji? U tom sam slučaju definitivno platio previše za svoj auto." ==Poslovice== [[Kategorija:Tema]] 8eex5eqhdl8k0w8ngjmrl1sl6jkyhsd 14 3293 30578 9044 2007-05-02T05:55:17Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30578 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] diyr0yttberyvpuayt392choelv7v3p 0 3294 25084 21775 2006-11-04T18:39:28Z Zumbulka~bswikiquote 10 25084 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pobune |autor =[[Derviš Sušić]] |slika = |tekst uz sliku =zbirka pripovijedaka (''[[Plaćenik]]'', ''[[Kaimija]]'', ''[[Seljačka jadikovka]]'', ''[[Kad se vratim]]'' i ''[[Preko mutne vode]]'') |originalni naziv =''Pobune'' |datum prvog izdavanja =1966. }} * "...Dok je uprava gore, dronjav žitelj dolje, a vojska grdna zvijer na tankom lancu, bit će buna i pohara..." (''[[Plaćenik]]'') * "...Vezir će ostati ubilježen u sve pohvale i pokude svog vremena, a ja ni u popis stanovništva..." (''[[Plaćenik]]'', Muzafer Pilavija) * "...Ali tišina potraje taman toliko da se priberem, da se opet otmem, otkinem od vezira, da isplivam iz sna ništice koja služi drugoj brojci za potvrdu veličine..." (''[[Plaćenik]]'', Muzafer Pilavija) * "...Nigdje škrtost nema tako zlehud oblik, ni zavist širinu, ni tiha mržnja dubinu. Ali nigdje ljubavna pjesma nije od tako tananih niti izatkana kao u šeheru..." (''[[Kaimija]]'', Hasan Kaimija) * "...Dvije noći plačem nad sudbinom nesretnog naroda koji još ne zna ni da je narod. Dvije noći plačem i pijem. I pijan, s rukom na Kur'anu se zakunem..." (''[[Kaimija]]'', Hasan Kaimija) * "...U svitanje ljuljam se ja sokakom pijan, užasnut, i vrištim, odakle, odakle početi, pobogu braćo?!..." (''[[Kaimija]]'', Hasan Kaimija) == Simbol mutne vode == * "...Jer nije mogao prevariti strah kamenom. Mutna voda tekla je kroz njega, cijepala ga na dvije žive obale mesa koje se uzalud traže i dozivaju..." (''[[Plaćenik]]'', Abdulah Pilavija) * "...I prisjećam se teška sna: odnekud dotjeran prilazim rijeci, a preći ne mogu. Pođem natrag, ali i tamo voda. A neko goni, pobjeći moram... (''[[Kaimija]]'', Hasan Kaimija) * "...Kao da me je (...) neko presjekao po srijedi, pa nekako... između mene i mene teče široka mutna voda. Ja zovem, ja se sam sebi ne mogu da odazovem, nemam snage da s druge obale sam sebi priteknem u pomoć. Ostajanje me boli i na jednoj i na drugoj obali. A voda sve šira i dublja, i strah od nje sve otrovniji..." (''[[Seljačka jadikovka]]'', Ismet Hatemić) * "...Mutnu silnu vodu sam prebrodio, pa se verem uz klizavu obalu..." (''[[Preko mutne vode]]'', Abdulah Pilavija) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Derviš Sušić]] {{Wikipedia|Pobune (knjiga)}} {{Djela Derviša Sušića}} 3jdz23a3rmpc8k5s4g2bp3gtqwxmrjg 0 3295 25080 21769 2006-11-04T18:34:51Z Zumbulka~bswikiquote 10 25080 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Plaćenik |autor =[[Derviš Sušić]] |slika = |tekst uz sliku =pripovijetka iz zbirke pripovijedaka ''[[Pobune]]'' (1966.) |originalni naziv =''Plaćenik'' |datum prvog izdavanja = }} * "...Dok je uprava gore, dronjav žitelj dolje, a [[vojska]] grdna zvijer na tankom lancu, bit će buna i pohara..." * "...Vezir će ostati ubilježen u sve pohvale i pokude svog vremena, a ja ni u popis stanovništva..." (Muzafer Pilavija) * "...Ali tišina potraje taman toliko da se priberem, da se opet otmem, otkinem od vezira, da isplivam iz sna ništice koja služi drugoj brojci za potvrdu veličine..." (Muzafer Pilavija) * "...Jer nije mogao prevariti [[strah]] kamenom. Mutna voda tekla je kroz njega, cijepala ga na dvije žive obale mesa koje se uzalud traže i dozivaju..." (Abdulah Pilavija) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Derviš Sušić]] {{Wikipedia|Plačenik (Sušić)}} {{Djela Derviša Sušića}} cr1xyixi1gw6yzeq6sjra1yx1txs4fv 0 3296 41163 25079 2011-01-30T13:21:29Z Eulogy~bswikiquote 2125 41163 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kaimija |autor =[[Derviš Sušić]] |slika = |tekst uz sliku =pripovijetka iz zbirke pripovijedaka ''[[Pobune]]'' (1966.) |originalni naziv =''Kaimija'' |datum prvog izdavanja = }} * "Izričem najdublju [[zahvalnost]] zemljama Anadoliji i Persiji i gradovima Istambulu, Sofiji i Jedrenu. Dao [[Bog]] pa im na granice i pod zidine ne dolazili slavohlepni [[Bošnjaci]] s oslobodilačkim namjerama. Od ostalog će se valjda znati i sami sačuvati." (Hasan Kaimija) * "...Nigdje [[škrtost]] nema tako zlehud oblik, ni zavist širinu, ni tiha mržnja dubinu. Ali nigdje ljubavna pjesma nije od tako tananih niti izatkana kao u šeheru..." (Hasan Kaimija) * "...Dvije noći [[plač]]em nad sudbinom nesretnog [[narod]]a koji još ne zna ni da je narod. Dvije noći plačem i pijem. I pijan, s rukom na [[Kur'an]]u se zakunem..." (Hasan Kaimija) * "...U svitanje ljuljam se ja sokakom pijan, užasnut, i vrištim, odakle, odakle početi, pobogu braćo?!..." (Hasan Kaimija) * "...I prisjećam se teška sna: odnekud dotjeran prilazim rijeci, a preći ne mogu. Pođem natrag, ali i tamo voda. A neko goni, pobjeći moram... (Hasan Kaimija) * "Dragi moj opasnost od drugog obično reži za granicom. U Bosni, ona se vidi u znaku Suprotne vjere, čuje u pjesmi, sluti u pogledu prolaznika. Svuda se [[ljudi]] bore za sličnosti da bi bar oponašali jedinstvo koje je podloga snošljivosti." *"(...)zar je kajanje zbog učinjenog najteža [[kazna]]? Mislim da je tegobnija praznina zbog propuštenog." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Derviš Sušić]] {{Wikipedia|Kaimija (Sušić)}} {{Djela Derviša Sušića}} 8w4i6xo3qocgwj4spinoe8tof45w4v7 0 3297 25082 22036 2006-11-04T18:37:11Z Zumbulka~bswikiquote 10 25082 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Seljačka jadikovka |autor =[[Derviš Sušić]] |slika = |tekst uz sliku =pripovijetka iz zbirke pripovijedaka ''[[Pobune]]'' (1966.) |originalni naziv =''Seljačka jadikovka'' |datum prvog izdavanja = }} * "...Kao da me je (...) neko presjekao po srijedi, pa nekako... između mene i mene teče široka mutna voda. Ja zovem, ja se sam sebi ne mogu da odazovem, nemam snage da s druge obale sam sebi priteknem u pomoć. Ostajanje me [[bol]]i i na jednoj i na drugoj obali. A voda sve šira i dublja, i [[strah]] od nje sve otrovniji..." (Ismet Hatemić) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Derviš Sušić]] {{Wikipedia|Seljačka jadikovka}} {{Djela Derviša Sušića}} mx3c2t0ttt7kgc31z0vodznh4ezhxag 0 3298 25081 21821 2006-11-04T18:36:11Z Zumbulka~bswikiquote 10 25081 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Preko mutne vode |autor =[[Derviš Sušić]] |slika = |tekst uz sliku =pripovijetka iz zbirke pripovijedaka ''[[Pobune]]'' (1966.) |originalni naziv =''Preko mutne vode'' |datum prvog izdavanja = }} * "...Mutnu silnu vodu sam prebrodio, pa se verem uz klizavu obalu..." (Abdulah Pilavija) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Derviš Sušić]] {{Wikipedia|Preko mutne vode}} {{Djela Derviša Sušića}} getqbdt6sco9tr0senx7x7rxo61g5vd 0 3299 51502 40380 2014-04-13T15:58:57Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 23 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q6691]] 51502 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Homer |slika=[[Slika:Homere.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''Ὅμηρος Hómērosje'', <br>legendarni antički grčki pjesnik kojem se pripisuju djela ''[[Ilijada]]'' i ''[[Odiseja]]'' |datum rođenja= ? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Čak i spavanje i [[ljubav]] dosade ako ih je previše." * "Jednako je uvredljivo otjerati [[gost]]a koji želi ostati i zadržati onoga koji želi ići." * "Jednako umiru oni koji mnogo [[rad]]e kao i oni koji ne rade ništa." * "Kada [[riječ]] prijeđe preko usana, dio [[čovjek]]ove duše pobjegne zauvijek i niko je ne može navesti da se vrati natrag." * "Nakon mnogo vremena čak se i u vlastitoj kazni može uživati." * "[[Sudbina]] je ista za čovjeka ako se povlači i ako se snažno bori. [[Čovjek]] umire koji nije napravio ništa, kao i onaj koji je napravio puno." * "Svim je ljudima prije ili kasnije [[Bog]] potreban." * "U [[rat]] se mnogo ulaže, a malo dobiva." * "Zaslužuje [[prezir]] onaj koji jedno [[govor]]i, a drugo skriva u srcu." == Drugi o Homeru == *[[Publius Ovidius Naso]] **"Naše je doba odista zlatno: po zlatu dolazi i najviša čast, zlatom se stječe ljubav. Da i ti sam, Homere, dođeš - svim muzama praćen - a ne doneseš ništa, ići ćeš i ti, Homere, van." *[[Jorge Luis Borges]] **"Homer je spjevao ''Odiseju''; pretpostavimo li vremenski beskraj i beskraj okolnosti i promijena, nemoguće je da neko barem jedanput ne spjeva ''Odiseju''." (''[[Besmrtnik (Borges)|Besmrnik]]'') == Djela == *''[[Ilijada]]'' *''[[Odiseja]]'' [[Kategorija:Grčki pisci]] {{Wikipedia|Homer}} iq3gev4yx33rolgodedmvuo5k9eqr5o 0 3300 9063 2006-02-24T13:38:27Z Harač 23 Pobune premješten u Pobune (knjiga) 9063 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Pobune (knjiga)]] 1yfcasy0iynav3crj9bcjvzod6ctbhw 0 3301 9065 2006-02-24T13:38:52Z Harač 23 Plačenik premješten u Plaćenik 9065 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Plaćenik]] o8zyo6z7tbbdv1fvbym39t6aie6vgif 0 3302 28702 26762 2007-03-23T19:34:03Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28702 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ilijada |autor =[[Homer]](?) |slika =[[Slika:Max Slevogt Achill.jpg|right|250px]] |tekst uz sliku =Ep/epska pjesma |originalni naziv =''Iliás (Ιλιάς)'' |datum prvog izdavanja =7. ili 6. st. p.n.e. }} * "Srdžbu, boginjo, pjevaj Ahileja, Peleju sina, : Pogubnu, koja zada Ahajcima bezbrojne jade, : Snažne je duše mnogih junaka poslala ona : Ka Hadu, a njih je same učinila, da budu plijen : Psima i pticama svima, i tako se Zeusova volja : Vršila, od kad se ono razdvojilo u svađi bio : Atrejev sin, junacima kralj, a Ahilejem divnim." == Hektor == * "On je pogladi rukom, progovori i riječ joj rekne: : ''Nemoj, premila ženo, žalostiti se u srcu svome'' : ''Odveć, jer ka Hadu niko me neće preko sudbine'' : ''Poslat; a čovjek mislim da nije utekao ni jedan'' : ''[[Smrt]]i, ni junak ni rđa, kad jednom se na svijet rodi."'' == Također pogledajte == *Tv serija ''[[Helena Trojanska]]'' *Film ''[[Troja]]'' *''[[Odiseja]]'' [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Homer]] {{Wikipedia|Ilijada}} nhpl1rzjtomb2nl8xcc1aw5q2xa9f0v 0 3303 28559 19767 2007-03-23T19:32:27Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28559 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *"Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nježnost kukavnost. A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a šutnja neznanje." - [[Kahlil Gibran]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] pknhytf59qf126yadsly63qhsun6ogp 0 3304 54955 48315 2015-08-03T19:26:20Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512468]] na [[d:|Wikidati]] 54955 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Kahlil Gibran]] **"Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nježnost kukavnost. A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a šutnja neznanje." *[[Lao Tse]] **"Svi već znaju da slabost nadmašuje snagu i da nježnost pobjeđuje ljude čvrste kao dijamant, ali niko neće pokazati kako." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] he8wnm1l8eo7op9waw0f77478m0jdgv 0 3305 59626 54956 2020-12-14T15:25:20Z Armas Eesti 7345 File 59626 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Breslau_La_toilette.jpg|thumb|Louise Catherine Breslau, 1898.]] == Citati == *[[Bernard Shaw]] **"Kritiku nekog je najpogodnije činiti pred ogledalom." *[[Borislav Pekić]] **"Ogledalo je manje tu da nam pokaže ono što je ispred njega koliko da sakrije ono što je iza njega." (''[[Atlantida]]'') *[[Čuang Ce]] **"Duh je savršenog čovjeka poput ogledala. Ogledalo ne trči za stvarima kako bi uhvatilo njihov odraz, a kada ih odražava, ne drži ih samo za sebe. Tako ga ništa ne može oštetiti, tako ga ništa ne može pokvariti" *[[Kahlil Gibran]] **"Ljepota je život kad život :skine koprenu sa svoga svetog lica. :Ali, vi ste taj život i vi ste ta koprena. :Ljepota je vječnost što se gleda u ogledalu. :Ali vi ste ta vječnost i vi ste to ogledalo." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 189klkrm8mzsu995q5bs682y2nodwf9 0 3306 58816 52631 2019-06-03T13:34:28Z Risto hot sir 6370 File 58816 wikitext text/x-wiki -------- [[File:G W Russell Bathers.jpg|thumb|]] == Citati == *[[Eugenio Montale]] **"Ko daje svjetlost riskira tamu." *[[Goethe]] **"Nema sunca bez svjetlosti, ni [[čovjek]]a bez ljubavi." *[[Kahlil Gibran]] **"Ljepota nije u licu; ljepota je svjetlost u srcu." *[[Martin Luther King, Jr.]] **"Mrak ne može protjerati mrak; samo svjetlo to može. Mržnja ne može protjerati mržnju; samo ljubav to može." *[[Nikola Tesla]] **"Nikad ne vjeruj sjaju u očima žene! To je vjerovatno svjetlo što prodire kroz njenu šuplju glavu." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] iyhnrsifxlbkeygoutobyd219wiygq3 0 3307 54030 34740 2015-03-02T18:48:42Z 78.0.29.39 /* Drugi o djelu */ 54030 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Odiseja |autor =[[Homer]](?) |slika =[[Slika:Odisej.jpg|250px]] |tekst uz sliku =Ep/epska pjesma |originalni naziv =''Odússeia (Οδύσσεια)'' |datum prvog izdavanja =800. - 600. p.n.e. }} *"O junaku mi kazuj, o Muzo, o prometenom onom :Koji se mnogo naluto razorivši sveti grad Troju; :Gradove ljudi mnogih on vidje i ćud im spozna, :I mnoge na moru jade pretrpje u srcu svojem :Za dušu svoju se boreć i povratak svojih drugova :Ali ni tako drugova on ne spase, ako i želje, :Jer smrt nađoše samo zbog svojega drskoga grijeha :Jesti idući stado, ludaci, Hiperiona :Helija, koji je dan za povratak uzeo njima. :I nama, Zeusova kćeri, pripovijedi o tome svemu!" (I, 1-10) ==Drugi o djelu== *[[Jorge Luis Borges]] **"[[Stvarnost]] olahko prihvatamo, možda zato što osjećamo da ništa nije stvarno. Upitah ga šta zna o ''Odiseji''. Slabo je razumijevao grčki, te sam morao da ponovim pitanje. ::''Veoma malo'', odgovori. ''Manje nego najbijedniji rapsod. Valjda je već prošlo hiljadu vijekova otkako sam je ispjevao''." (''[[Besmrtnik (Borges)|Besmrtnik]]''). == Također pogledajte == *[[Ilijada]] *[[Uliks]] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Homer]] {{Wikipedia|Odiseja}} so214hsfha3ey9e07w85s26u43i6q3y 0 3308 28972 21531 2007-03-23T19:36:51Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28972 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Erich Fromm]] **"Je li ljubav umjetnost? Tada zahtijeva znanje i napor!" *[[Fernando Pessoa]] **"Napor je sve teži, nada sve sporija, razilaženje između onoga što jesam i onoga što sam pretpostavljao da mogu biti sve je veća u noći moje duboke ispraznosti." (''[[Stoički odgoj]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] kqrdjtcjbkfjj3hptpaocfcfv3nxp0q 6 3309 9099 2006-02-24T18:31:17Z Harač 23 sa eng. wiki 9099 wikitext text/x-wiki sa eng. wiki ktz84msf9n4nyamxc200x5qt6cca49q 0 3310 52535 47895 2014-04-21T18:15:48Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52535 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Kahlil Gibran]] **"Napredak nije puko popravljanje prošlosti; on je neprekidno kretanje prema budućnosti." *[[Ralph Linton]] **"Čovjekova mržnja prema dosadi jedan je od najvažnijih pokretača napretka." *[[Sulejman Bugari]] **"Istok pretjeruje sa duhovnošću bez razmišljanja, a zapad sa razmišljanjem bez duhovnosti. Nama trebaju ljudi „spajalice“, a upravo je to osobina razumnih ljudi, koji zajednici mogu ponuditi sigurnu alternativu za miran napredak." *[[Thomas Alva Edison]] **"Nemir je nezadovoljstvo, a nezadovoljstvo je prvi korak ka napretku. Pokažite mi sasvim zadovoljna čovjeka i pokazat ću vam neuspjeh." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 9gt736e540awqxnzmx5dkc5mgnbvxhz 0 3311 52173 48432 2014-04-15T16:21:10Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 27 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q344]] 52173 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Borislav Pekić]] **"Neizvjesnost je bila povezana s tajnom vremena. Čovjek je bio u vlasti neizvjesnosti zato što nije bio kadar da pronikne u budućnost. Ni svoju, ni svijeta koji je stvorio. Pronići u budućnost značilo je pobjediti neizvjesnost i napraviti prvi korak u njenom savlađivanju putem preinaćivanja, prilagođavanja ili na koji drugi način." (''[[Atlantida]]'') *[[Charles Kettering]] **"Ne zanima me prošlost. Zanima me jedino budućnost jer u njoj namjeravam provesti ostatak života." *[[Elfriede Jelinek]] **"ako nemate [[sadašnjost]], morate se pobrinuti za budućnost (...) prvo moram izgraditi status, koji će mi dati za pravo, da uopće SMIJEM imati budućnost. budućnost je luksuz. toga nema u izobilju." (''[[Ljubavnice]]'') *[[Honoré de Balzac]] **"[[Ljubav]] je jedna strast koja ne priznaje ni prošlost ni budućnost." *[[Herman Melville]] **"[[Prošlost]] je lektira o tiranima, a budućnost Biblija oslobođenima." *[[Isplata]] **"Sjeti se budućnosti." (''reklamna rečenica'') **'''Jimmy Rethrick''': "Ja sam budućnost." *[[Kahlil Gibran]] **"Napredak nije puko popravljanje [[prošlost]]i; on je neprekidno kretanje prema budućnosti." *[[Norman Vincent Peale]] **"Živite dan po dan i obavljajte posao po posao. A zatim produžite prema onome što dolazi poslije. To ima smisla. Ne pokušavajte živjeti u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti sve u isti čas. Uspješan je čovjek koji se naučio živjeti samo u sadašnjosti, ali se uvijek kreće prema onome što dolazi poslije." *[[Pjotr Iljič Čajkovski]] **"Žalim prošlost, nadam se budućnosti, nezadovoljan sa sadošnošću - to je moj život." *[[Robert Schumann]] **"Te su kompozicije krasne i sretne, baš kao i naša budućnost." (''o "Dječijim prizorima", upućeno supruzi Klari Wieck'') *[[Rollerball (1975)|Rollerball]] **"U nedalekoj budućnosti, [[rat]]ovi više neće postojati..." (''reklamna rečenica'') *[[Victor Hugo]] **"Snovi stvaraju budućnost." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Prošlost]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} nidmc4itfo4p34s3r0ns98kzvmqx3c6 0 3312 58189 57360 2017-09-16T15:38:43Z Harač 23 /* Citati */ 58189 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Aristotel]] **"[[Dosada]] i dokolica su majka filozofije." *[[Bernard Shaw]] **"Mozak budale pretvara filozofiju u ludoriju, nauku u praznovjericu i umjetnost u pedanteriju. Otuda univerzitetsko obrazovanje." *[[Bertrand Russell]] **"Vrijednost filozofije je, u suštini, da se traži najvećim dijelom zbog svoje nesigurnosti. Čovjek koji nema nikakve mrlje filozofije ide kroz život zarobljen u predrasudama izvedenim iz zdravog razuma, iz uobičajenih vjerovanja njegovog doba ili njegove nacije, ili iz uvjerenja koja su izrasla iz njegovog uma bez saradnje ili pristanka njegovog svjesnog razuma. Za takvog čovjeka svijet ima tendenciju da postane određen, konačan, očit; uobičajeni predmeti ne pokreću bilo kakva pitanja, i nepoznate mogućnosti se prezirno odbijaju." (''The Problems of Philosophy'', 1912.) *[[Brian Leiter]] **"[P]rvi paradoks javne filozofije jeste da filozofi ulaze u moralne i političke debate navodno da ponude neku vrstu ekspertize, ali stručnost koju oni nude ne može se sastojati u bilo kojoj uvjerljivoj tvrdnji da oni znaju šta je dobro, ispravno, vrijedno, ili bilo koju drugu suštinsku normativnu tvrdnju koja bi mogla biti odlučujuća u praktičnim pitanjima. / To nas dovodi do drugog paradoksa javne filozofije. Ako filozofi ne mogu debati doprinijeti suštinsko normativno znanje, onda je to možda metod ili način mišljenja o spornim normativnim pitanjima koji mogu ponuditi. I to je ono što mi se čini puno više uvjerljivijim prijedlogom [...] Počevši od određenih normativnih intuicija, javni filozofi izvode svoje zaključke, demonstrirajući tvrdnje u formi, "Ako vjeruješ X, onda treba da vjeruješ Y", i "Ako vjeruješ Y, onda ne treba da činiš Z". Ono u čemu su filozofi - barem u širokoj sokratskoj tradiciji - dobri, jeste raščlanjavanje argumenata, pojašnjavanje koncepata u igri u raspravi, izvlačenje dijalektičkih zaključaka iz pretpostavki i tvrdnji, i tako dalje: sokratski filozofi su, ukratko, opskrbljivači onoga što ću zvati "diskurzivnom higijenom" [...] Ali diskurzivna higijena ne igra gotovo nikakvu ulogu u javnom životu, i tek nepredvidivu, veoma slučajnu, ulogu u tome kako ljudi formiraju svoja vjerovanja o pitanjima moralne i političke važnosti [...] Treba nam diskurzivna higijena za proučavanje i učionice; ali u javnosti, treba nam nešto drugo, nešto puno važnije, naime, retoričke vještine koje će naše akademske zaključke učiniti značajnim za javnost na koju prečesto utječu osjećaji i plemenske simpatije." (''The Paradoxses of Public Philosophy'') *[[Chandran Kukathas]] **"Problem kojeg rješava savremena politička filozofija je, temeljno, problem suočavanja sa različitosti u svijetu u kojem pojedinačnosti ili razlike ili razdvojenost bivaju reafirmirane. Pitanje, rečeno nešto drugačije, jeste: kako mogu različita ljudska bića živjeti zajedno, slobodno, i miroljubivo?" (''[[Liberalni arhipelag]]'') **"[N]ajtemeljnije pitanje političke filozofije je pitanje autoriteta: gdje ono treba ležati, i kako treba biti ograničeno. Primarno pitanje politike nije o pravdi ili pravima, već o moći, ko je ima, i šta se može raditi s njom. Gledišta o pravila ili pravdi mogu imati značajan utjecaj na bilo koji odgovor na ovo pitanje; ali ono ostaje važno pitanje." (''Ibid.'') *[[David Hume]] **"Općenito govoreći, greške u religiji su opasne; one u filozofiji su samo smiješne." (''[[Rasprava o ljudskoj prirodi]]'') *[[David Miller]] **"[N]ema kontradikcije između priznavanja da korisne političke ideje moraju biti one koje, u našim društvima, mogu služiti da legitimiziraju politički poredak - i koje ideje prolaze taj test biti će historijski kontingentna stvar - i podvrdavanja tih ideja filozofskoj ocjeni. To je ukratko ono što politička filozofija može i treba da bude." (''In What Sense Must Political Philosophy Be Political?'') *[[Epiktet]] **"Nikada sebe ne zovite filozofom i ne razgovarajte pretjerano među ne-filozofima o filozofskim mislima, već činite ono što iz njih slijedi... Ovce ne pokazuju koliko su pojele s time što donose pastirima hranu, nego je probave u sebi, a pred njih donose vunu i mlijeko. Slično tome i u vašem slučaju, ne iznosite pred ne-filozofima filozofske misli, nego djelujte prema njima kad o njima dobro razmislite." *[[Friedrich Ratzel]] **"Filozofija [[Historija|historije]] ljudske rase, dostojna svojega imena, mora započeti s nebesima te sići na zemlju, mora biti ispunjena s uvjerenjem da je čitavo postojanje jedno—jedinstveno shvaćanje utemeljeno od početka do kraja na jednom identičnom [[zakon]]u." *[[Hegel]] **"Filozofija je po svojoj prirodi nešto ezoterično, pa sama po sebi niti je privlačna za svjetinu niti je sposobna da se pravi za nju; ona je samo time filozofija što je upravo protivstavljena razumu, pod čim se podrazumijeva prostorna i vremenska ograničenost jednog pokoljenja ljudi; u odnosu na razum, svijet filozofije je po sebi i za sebe obrnuti svijet." **"A da bi mogla da kaže i koju reč o tome kakav svet treba da bude – za to filozofija ionako uvek stiže prekasno. Ako njegova teorija doista ide preko njegova vremena, ako on sebi gradi neki svet kakav ovaj treba da bude, onda on, doduše, egzistira, ali samo u njegovom mnjenju- nekom elementu u koji se dade utisnuti što god mu drago. (...) Da o poučavanju kakav treba da bude svet kažemo još jednu reč, filozofija ionako dolazi uvek prekasno do toga. Kao misao sveta javlja se ona tek u vreme pošto je zbiljnost ispunila svoj proces razvoja i dovršila se. To što uči pojam, pokazuje nužno isto tako i povest- da se tek u zrelosti zbilje ono idealno javlja nasuprot realnome i da ono idealno sebi u liku intelektualnog carstva gradi isti svet, shvaćen u njegovoj supstanciji. Kad filozofija svojim sivilom slika na sivome, onda je jedan lik života ostario, a sivilom na sivome ne može se pomladiti, nego samo spoznati; Minervina sova počinje svoj let tek u suton." *[[Isaiah Berlin]] **"[Z]adatak filozofije, često težak i bolan, jeste da izvuče i donese pred svjetlo [...] kategorije i modele [i koncepte] u smislu kojih ljudska bića razmišljaju [...] da bi otkrili šta je opskurno ili kontradiktorno u [našim kategorijama, modelima i konceptima], da raspoznamo sukobe između njih koji spriječavaju konstrukciju prikladnijih načina organizovanja i opisivanja i objašnjavanja iskustva." (''[[Koncepti i kategorije]]'') *[[Ivo Andrić]] **"Ima izvjesnih mislilaca čija filozofija nije ništa drugo, do neki duševni komoditet, neko rimovanje misli." *[[John Gardner]] **"Filozofija nije umjetnost sakupljanja što je više moguće malih misli u što je manje moguće velikih misli, već umjetnost svođenja svake misli do njene pravične male mjere i onda je držati na njenom pravičnom malom mjestu. Stoga je temeljna misija ove knjige, kako ja to vidim, u razdvajanju: odvajanju različitih misli koje su često smatrane, pogrešno, kao dio nekog pakat aranžmana." (''[[Pravo kao skok u vjeru]]'') *[[Joseph Raz]] **"Sociologija prava nudi bogatstvo detaljnih podataka i analizu funkcija prava u nekim pojedinačnim društvima. Pravna filozofija mora se zadovoljiti sa onim odlikama koje svi pravni sistemi nužno posjeduju." (''[[Autoritet prava]]'') *[[Julie Dickson]] **"[P]ravna filozofija nije tip istraživanja tržišta ili vježba diktiranja u kojoj pravni teoretičar tek pasivno bilježi sveukupna samo-razumijevanja onih koji žive pod pravom. Radije, pravni teoretičar mora imati mogućnost da razlikuje između i čini evaluativne sudove o samo-razumijevanju onih koji žive pod i upravljaju pravom da bi istakli koji su najrelevantniji u razumijevanju važnih i značajnih odlika prava. Štaviše, neka samo-razumijevanja učesnika možda su zbunjena, pogrešna, nedovoljno fokusirana, ili maglovita. Neka samo-razumijevanja biti će bitnija i značajnija od drugih u objašnjenju koncepta pravnog sistema. Stoga nema poricanja da pravni filozofi imaju značajan posao u ekstrapolaziji dosljednih i ubjedljivih teorijskih objašnjenja takvih samo-razumijevanja, i da pada na pravne teoretičare da razaberu šta je centralno i značajno u pravnom fenomenu i našem razumijevanju njega. Sve ovo zahtijeva od pravnog teoretičara u konstruisanju njenih teorije ne samo da bilježi i reporducira, već i da evaluira i čini sudove u odnosu na samo-razumijevanja onih koji žive pod i upravljaju pravom." (''Towards a Theory of European Union Legal Systems'') *[[Kahlil Gibran]] **"Očuvaj me od mudrosti koja ne plače, filozofije koja se ne smije i veličine koja se ne klanja pred djecom." *[[Karl Marx]] **"Filozofija se ne može učiniti realnošću bez ukidanja proleterijata; proleterijat ne može biti ukinut bez toga da filozofija postane realnost." (''[[Kritika Hegelove filozofije države i prava]]'') **"Filozofi su do sada tek tumačili svijet na različite načine; cilj je da ga se promijeni." (''Teze o Feuerbachu''; br. 11) *[[Ludwig Wittgenstein]] **"4.112 Svrha je filozofije logičko razjašnjavanje misli. Filozofija nije teorija, nego aktivnost. Filozofsko djelo sastoji se bitno od rasvjetljavanja. Rezultat filozofije nisu 'filozofski stavovi', nego projašnjavanje stavova. Filozofija mora učiniti jasnim i oštro razgraničiti misli koje su inače, tako reći, mutne i rasplinute. ::(...) ::4.113 Filozofija ograničava sporno područje prirodne nauke. ::4.114 Ona treba da ograniči mišljivo i time ne-mišljivo. Ona treba da ograniči nemišljivo iznutra pomoću mišljivog. ::4.115 Ona će značiti neizrecivo, jasno prikazujući izrecivo. ::4.116 Sve što se uopće može misliti može se misliti jasno. Sve što se može izreći može se izreći jasno." (''[[Tractatus Logico-Philosophicus]]'') **"6.53 Ispravna metoda filozofije bila bi zapravo ova: ne reći ništa, nego ono što se može reći, dakle stavove prirodne nauke — dakle nešto što nema nikakve veze s filozofijom — i zatim uvijek kada bi neko drugi htio reći nešto metafizičko pokazati mu da nije dao nikakvo značenje izvjesnim znakovima u svojim stavovima. Ova metoda bila bi nezadovoljavajuća za drugoga — on ne bi imao osjećaj da ga učimo filozofiju — ali ona bi bila jedina strogo ispravna. ::6.54 Moji stavovi rasvjetljavaju time što ih onaj ko me razumije na kraju priznaje kao besmislene kada se kroz njih, po njima, preko njih popeo napolje. (On mora tako reći odbaciti ljestve pošto se po njima popeo.) On mora ove stavove prevladati, tada će ispravno vidjeti svijet. ::7. O čemu se ne može govoriti, ο tome se mora šutjeti." (''Ibid.'') *[[Nedžad Ibrišimović]] **"Učio sam da u filozofiji imaju stupnjevi kao etički (čudoredni, moralni), pa religiozni pa, kobajagi, kô najviši, čisto filozofski. Ona pamet koja hoće taj, bajagi, viši filozofski stupanj, eno joj ga, bujrum, meni je sasvim dostatan ovaj moj, vjerski stupanj. Neka filozofska pamet zaošija kakvugod misao do kraja, namah će se u nju kō strijela zabosti toj misli oprečna misao i, uvrh glave, filozofska će pamet razbistriti pitanje bez odgovora i time se još i pohvaliti. A ja ovaki kakav sam, znam da je mačka Božiji stvor, a šta je mačka, filozof ne zna, jer mu filozofska pamet na to ne daje odgovora." ("Bosna je svoja" - decembar, 1990. - ''Ruhani i šejtani inspiracija'') *[[Wilfrid Sellars]] **"Cilj filozofije, apstraktno formulisano, jeste da se razumije kako stvari u najširem mogućem smislu pojma vise zajedno u najširem mogućem smislu pojma." *[[Will Kymlicka]] **"Temeljni cilj političke filozofije, stoga, jeste da evaluira konkurentske teorije pravde da bi ocijenila snagu i koherentnost njihovih argumenata za ispravnost njihovih gledišta." (''[[Savremena politička filozofija: Uvod]]'') *[[William A. Edmundson]] **"Pravna teorija je grana političke filozofije. Ovo znači da se prikladna teorija prava mora odrediti o određenim spornim pitanjima u političkoj filozofiji." (''Why Legal Theory is Political Philosophy'') **"Politička filozofija treba biti korisna. Ona nam treba reći koji principi upravljaju idalno pravednom državom; ali ona nam također treba reći koji su principi pravde koji trebaju da nas upravljaju u neidealnim okolnostima. Principi za neidelane okolnosti trebaju da urade dvije stvari. Oni treba da nam kažu šta treba da uradimo da ustanovimo pravednu državu. Ali oni nam također trebaju reći šta pravda od nas već zahtijeva, dok čekamo ostvarenje pravedne države - pravedne države koju možda nikada nećemo vidjeti." (''Distributive Justice and Distributive Obligations'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia|Filozofija}} gjkl5xn5lq53fpqyozb9ph78qzljmwx 14 3313 30579 9113 2007-05-02T05:55:17Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30579 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 3314 58305 51821 2017-11-18T12:47:00Z Federico Leva (BEIC) 4461 6+img 58305 wikitext text/x-wiki [[File:Hesiodi Ascraei quaecumque exstant.tif|thumb|Hesiodi Ascraei quaecumque exstant, 1701]] '''Hesiod''' (''Hesíodos'', 8.-7.st.p.n.e.), grčki epski pjesnik. Poznatija djela: ''[[Postanak bogova]]'', ''[[Djela i dani]]'' i dr. ---- *"Ali ta [[žena]] skine sa posude poklopac velji :Pa ih pusti, a ljud'ma tad pribavi žalosne brige. :Pod nerazrušivim krovom, unutra ostade samo :[[Nada]], posudi onoj pod otvorom, te ne izletje :Van, jer prije Pandora na posudu poklopac stavi :Egidonoša Zeus, oblačitelj, tako je htio." (''[[Djela i dani]]'') [[Kategorija:Književnost]] {{Wikipedia|Hesiod}} qgg59coi9dvfwhflzmq236e8ylcx7wl 0 3315 59213 19736 2020-03-03T09:06:21Z CommonsDelinker 84 Replacing Pandora.jpg with [[File:Pandora_Lefebvre.jpg]] (by [[:c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR2|Criterion 2]] (meaningless or ambiguous name)). 59213 wikitext text/x-wiki [[Slika:Pandora Lefebvre.jpg|thumbnail|right|Pandorina kutija]] '''Dani i djela''' (''Erga kai hmérai'', oko 700.p.n.e.) je djelo grčkog epskog pjesnika [[Hesiod]]a i sastoji se od 828 heksametara. ---- *"Ali ta [[žena]] skine sa posude poklopac velji :Pa ih pusti, a ljud'ma tad pribavi žalosne brige. :Pod nerazrušivim krovom, unutra ostade samo :[[Nada]], posudi onoj pod otvorom, te ne izletje :Van, jer prije Pandora na posudu poklopac stavi :Egidonoša Zeus, oblačitelj, tako je htio." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Hesiod]] {{Wikipedia|Djela i dani}} 7s7fnpt9xbhe0hwlv1ffdtjefwshpst 14 3316 30580 9123 2007-05-02T05:55:18Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30580 wikitext text/x-wiki Grčki epski pjesnik [[Kategorija:Literatura]] siv67szb9otlrbg7rzh0oslpjac2fcr 0 3317 9128 2006-02-24T19:01:09Z Harač 23 Sapfa premješten u Sapfo 9128 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Sapfo]] bc9nahizw4kgsx28aqpsmy5stbwouae 0 3318 29247 21918 2007-03-23T19:39:22Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29247 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Anatole France]] **"Bolje je malo razumjeti nego razumjeti krivo." == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **[[Mir]] dolazi kroz razumijevanje a ne kroz sporazume. [[Kategorija:Tema]] mev5kiqeuelai85w9xj9o315f957m44 0 3319 26776 19408 2007-01-18T16:49:13Z Harač 23 26776 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Alkej (Αλκαίος) |slika=[[Slika:Alcaeus (poet) - Project Gutenberg eText 12369.png|250px]] |tekst uz sliku=''antički grčki pjesnik'' |datum rođenja=oko 630. p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Sad opiti se valja, pa i silom :Da prije ko, jer nestade Mirsila." (''Umro je tiranin'') == Također pogledajte == *[[Sapfo]] == Vanjski linkovi == *[http://mkatz.web.wesleyan.edu/Images2/cciv243.Alcaeus.html A. M. Miller, ''Grčka lirika'':] Alkej, mnogo fragmenata - engleski. [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Grčki pisci]] {{Wikipedia|Alkej}} 696zp1965venze7rvnep43q51g50p6z 0 3320 52618 50261 2014-04-21T21:57:17Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52618 wikitext text/x-wiki [[Slika:Rachmaninov.jpg|thumb|''Sergej Vasiljevič Rahmanjinov'']]'''Sergej Vasiljevič Rahmanjinov''' (rus. '''Сергей Васильевич Рахманинов''', Semjonovo, 1. april 1873 - Beverly Hills, 28. mart 1943), ruski pijanist, dirigent i kompozitor ----------- *"[[Muzika]] je dovoljna za život. Ali, [[život]] nije dovoljan za muziku." [[Kategorija:Muzika|Rahmanjinov,Sergej]] {{Wikipedia|Sergej Rahmanjinov}} 40cu84zjntw0xu4ihhcyhtyzcihgl9o 0 3321 52176 50004 2014-04-15T16:33:53Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 32 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q638]] 52176 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Abdulah Sidran]] **'''Rudo''': "Možda su [[matematika]] i muzika jedno te isto... samo što se jedno vidi a drugo čuje... Muziku ne možeš vidjet, matematiku ne možeš čuti... a možda su isto... Božje davanje, nije ljudsko izmišljanje..." (''[[U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce]]'') *[[Alfredo Catalani]] **"Moram umrijeti s toliko muzike u srcu!" *[[Konstantin Kavafi]] **"Čuti da prazna glazbala su u njem ::prem njegova duša puna je muzike." (''Timolaj Sirakužanin'') *Film ''[[Legenda o pijanisti]]'' **'''Max''': "Šta ti je?" ::'''1900''': "Ne mogu se suzdržati. Muzika me rasplače." *[[Ray]] **"Jedina stvar čudesnija od muzike je čovjek iza nje: Ray Charles" (''reklamna rečenica'') *[[Richard Strauss]] **"Nije mi bila namjera komponovati filozofsku muziku ili možda muzikom oslikati veliko djelo [[Friedrich Nietzsche|Nietzschea]]. Više sam želio posredstvom muzike prikazati razvitak ljudskoga roda od njegova početka sve to Nietzscheova nadčovjeka." *[[Salvador Dali]] **"Muzika uz večeru uvreda je i kuharu i violinisti." *[[Sergej Rahmanjinov]] **"Muzika je dovoljna za [[život]]. Ali, život nije dovoljan za muziku." *[[Vladimir Devide]] **"Ne bi li se muzika mogla opisati kao [[matematika]] osjećaja, a matematika kao muzika razuma? Njihov duh je isti. Tako muzičar osjeća matematiku, a matematičar misli misli. Jedna će pojačati osjećaj drugoj kad zasja ljudski um podignut u savršenstvo." *[[William Shakespeare]] **"Muzika je hrana [[ljubav]]i." **"Ako se [[ljubav]] hrani muzikom ::Svirajte još; tu hranu dajte meni ::U preobilju, te od presitosti ::Želja za jelom da prenemogne ::I premine!" (''[[Bogojavljenska noć]]'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Rep]] [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Umjetnost]] {{Wikipedia}} fzc1pzweorfyv751fsl7tp2i18nbjhm 0 3322 52575 50290 2014-04-21T19:57:14Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52575 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Píndaros |slika=[[Slika:Pindar.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''najveći predstavnik grčke horske lirike, rodom iz okoline Tebe'' |datum rođenja= oko 518.p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti= 442.p.n.e. |mjesto smrti= }} *"[[Rat]] je onima mio :koji ga iskusili nisu. :Ali oni koji su ga propatili :sa zebnjom u [[Srce|srcu]] dršću :kad vide da se približuje..." (''Pjesnik o ratu'') *"O dušo moja, [[život]]u besmrtnom ti ne teži, :već polje mogućeg ti iscrpi" (''Treća Pitijska oda'') == Vanjski linkovi == *[http://classics.mit.edu/Browse/browse-Pindar.html Pindarove ode] *[http://www.gutenberg.net/etext/10717 Pindarove ode sa gutenberg.net] *[http://216.71.135.198/HW/pindar.html Primjer Pindarovih poema] [[Kategorija:Grčki pisci]] {{Wikipedia|Pindar}} 3r4b2awcs24yske2sy7tnr8jg2ixleg 6 3323 9139 2006-02-24T19:16:30Z Harač 23 sa eng. wiki 9139 wikitext text/x-wiki sa eng. wiki ktz84msf9n4nyamxc200x5qt6cca49q 0 3324 51390 49093 2014-04-13T05:50:31Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 40 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q935]] 51390 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Isaac Newton |slika=[[Slika:GodfreyKneller-IsaacNewton-1689.jpg|170px]] |tekst uz sliku=engleski fizičar, matematičar i astronom |datum rođenja=4. januar 1643. |mjesto rođenja=Lincolnshire, Engleska |datum smrti= 31. mart 1727. |mjesto smrti=Kensington, Engleska }} *"Ono što mi [[znanje|znamo]] je samo jedna kap - što ne znamo je okean." *"Sebi se katkad činim kao dječak što se igra na obali mora, radujući se ili diveći kakvom ljepšem kamičku ili školjci, dok se veliki okean [[istina|istine]] pruža neotkriven preda mnom." {{Wikipedia|Isaac Newton}} [[Kategorija:Britanski naučnici|Newton,Isaac]] d580m0ocrwsntvlvwgi29z22604zb7v 0 3325 29043 21636 2007-03-23T19:37:31Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29043 wikitext text/x-wiki [[Slika:Cole Thomas Prometheus Bound 1846-47.jpg|thumbnail|right|250px|'''Okovani Prometej''', Thomas Cole]] '''Okovani Prometej''' je drama grčkog dramaturga, tragičara, [[Eshil]]a. Djelo je inspirisano grčkim mitom. ---- == Prometej == *"I riječi, gle, postaju djelom, :i zemlja sva već strepi, :ognjevite munje po nebu skiću :i tutnji za gromom grom, :vihori urliču bijesni, :kovitla se njihov splet, :okrutan bije se boj, :i ne zna se šta je more :a šta nebeski svod. :Ovakvim užasom bije me Zeus :da slomi me, da mi zadade strah. :O majko Zemljo presveta, :o zrako svjetla sunčeva :gledajte kako stradam - pravedan!" :(''Bezdan proguta sve.) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Eshil]] {{Wikipedia|Okovani Prometej}} gx9tscr1fiqk7qzokzoqtov2xqoef6j 0 3326 54957 44315 2015-08-03T19:26:40Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 4 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q77338]] na [[d:|Wikidati]] 54957 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Matthias Claudius |slika=[[slika:Portrait claudius.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Matthias Claudius, njemački pjesnik i novinar'' |datum rođenja=15. august 1740. |mjesto rođenja=Reinfeld, Njemačka |datum smrti=21. januar 1815. |mjesto smrti=Hamburg, Njemačka }} *"Ne reci uvijek šta znaš, ali [[znanje|znaj]] uvijek šta kažeš." [[Kategorija:Njemački pisci|Claudius,Matthias]] [[Kategorija:Njemački novinari|Claudius,Matthias]] {{Wikipedia|Matthias Claudius}} mlovs8e9usszv0py5mu0ozn5y2rxry6 0 3327 33494 33486 2007-12-25T20:39:49Z 212.112.60.54 33494 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Bernard Shaw]] **"Zli su ljudi oni koji ne znaju za ljubav i zato ne znaju ni za stid. Oni imaju snage tražiti ljubav - jer je ne trebaju i imaju hrabrosti nuditi je - jer nemaju što dati." *[[Erazmo Roterdamski]] **"...ako mudrost leži u iskustvu, ko više zaslužuje da nosi ime mudraca: da li pametan, koji se nešto iz stida, nešto iz plašljivosti ne prihvata ničega ili ludak, koga ni od jedne namjere ne odvraća ni stid (jer ga nema) ni opasnost (jer ne razmišlja)? " (''[[Pohvala ludosti]]'') *[[Jonathan Swift]] **"Nikad se ne čudim što vidim ljude zle, ali se često čudim što ih ne vidim da se stide. *[[Martin Luther]] **"Često se treba stidjeti ne toliko zbog zlodjela zlih ljudi, koliko zbog indiferentnosti dobrih." *[[Victor Hugo]] **"Čudna stvar, prvi znak istinske ljubavi u mladića je stid, a u djevojke smjelost." == Poslovice == *[[Holandske poslovice]] **"Vino ne zna za stid; ono ide i bez košulje i bez hlača." *[[Madagaskarske poslovice]] **"Snažne pobijedi stid a slabe strah." [[Kategorija:Tema]] 5la3p5zg9gj5hhn7ijcji587ry9dbwi 0 3328 29340 22090 2007-03-23T19:40:22Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29340 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Ralph Waldo Emerson]] **"Veliki dio smjelosti je smjelost da se nešto uradi prije drugih." *[[Victor Hugo]] **"Čudna stvar, prvi znak istinske ljubavi u mladića je stid, a u djevojke smjelost." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] otp4f5s4rfwx60aqkx3iaiz7hwaq0z0 0 3329 58867 28531 2019-07-04T23:20:35Z Risto hot sir 6370 File 58867 wikitext text/x-wiki -------- [[File:The Hope Diamond - SIA.jpg|thumb|right|upright=1.35|alt=Picture of a diamond.|]] == Citati == *"Kada ne bi bilo žena, dijamant bi bio samo običan kamenčić!" - [[Victor Hugo]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 94bim0agw6f100omcsgnkxqeonx9d44 0 3330 51412 44790 2014-04-13T08:00:33Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 21 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q45765]] 51412 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=John Griffith London |slika=[[slika:JackLondon.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Džek London'', američki književnik |datum rođenja= 12. januar 1876. |mjesto rođenja=San Francisco, SAD |datum smrti=22. novembar 1916. |mjesto smrti=Glen Ellen, SAD }} *"Biti glup znači biti sretan." *"Ja sam ja i neću da potčinim svoj ukus jednodušnom sudu čovječanstva. Ako ne volim neku [[stvar]], ne volim je, to je sve; ne vidim nikakav razlog da se pretvaram da volim nešto samo zato što većina voli ili se pretvara da voli." *"Ljubav počiva na planinskim vrhovima, iznad doline razuma. Ona je uzvišeno stanje postojanja, najviši vrh življenja." *"Može da se pretjera i sa onim što je dobro." *"Ne mogu se nagoni sopstvene prirode gušiti silom, a da se ta priroda ne povuče u sebe." *"Ne postoji zagroban život; život je ovdje i sad, a zatim vječiti mrak." *"Nije važno šta [[čovjek]] treba da čini ili ne treba da čini. Važno je ono što čovjek čini." *"Plašiti se znači biti zdrav; [[strah]] od [[smrt]]i vodi životu." *"Stvar nije u tome šta govorite, već kako govorite." *"[[Život]] [[laž]]e da bi mogao da živi." {{Wikipedia|Jack London}} [[Kategorija:Američki pisci|London,Jack]] 4mhgor4d7q2o82hirj8wuujpoyat2k9 0 3331 59782 54958 2021-05-03T08:31:59Z 83.178.118.1 59782 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Antigona |autor =[[Sofoklo]] |slika =[[Slika:Antigona.jpg]] |tekst uz sliku =drama (tragedija) |originalni naziv =''Ἀντιγόνη'' |datum prvog izdavanja =441. p.n.e. }} *"...da umrijet moram, to dabome dobro znam, sve i bez tebe". (Antigona) *"'''Antigona''': A ipak isti [[zakon]] za sve traži Had. :'''Kreont''': Zar jednako za zlog k'o i za čestitog? :'''Antigona''': A znamo li što bozi misle o svem tom? :'''Kreont''': I mrtvog dušmanina mrzim srcem svim. :'''Antigona''': A ja za ljubav samo na taj dođoh svijet. :'''Kreont''': U podzemlju tad ljubi jednog i drugog, :al' tu mi nećeš vladat' za života mog." *"Ta ne proglasi meni valjda ovo Zeus :Nit [[Pravda]], vjerna druga donjih [[bog]]ova, :Ovakvih [[zakon]]a ti ljudima postavi; :Nit' tvoj je, mišljah, proglas taj toliko jak, :Te ti ko smrtnik dići bi se mogao :Nad božje, nepisane stalne zakone. :Od danas nijesu ni od jučer, od vijeka :Pa dovijek živu, niko ne zna, otkad se :Pojaviše. A rad njih kazan ne htjedoh :Od bogova da trpim, volje s' čovjeka :pobojav ma kod." *"Gle, eno pred vratima tamo Izmene :gdje grca od ljubavi sestrinske nježne :a podbuhle oči od plača crvene :nagrđuju lice :natapajuć suzama umiljat lik." (Zborovođa) == Također pogledajte == *[[Antigona (Anouilh)|Antigona]] - 1944. == Vanjski linkovi == *[http://en.wikisource.org/wiki/Antigone Online tekst (engleski jezik)] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Sofoklo]] {{Wikipedia|Antigona}} 1yrgsmoiwcb2mj1ddcy61i35r2kv8go 6 3332 9218 2006-02-24T22:57:36Z Harač 23 sa eng. wiki 9218 wikitext text/x-wiki sa eng. wiki ktz84msf9n4nyamxc200x5qt6cca49q 0 3333 62048 23650 2024-05-18T17:16:50Z Srđan 4695 62048 wikitext text/x-wiki {{mson}} *[[Antigona (Sofoklo)]], djelo grčkog dramaturga [[Sofoklo|Sofokla]] *[[Antigona (Anouilh)]], djelo francuskog dramaturga [[Jean Anouilh|Anouilha]] {{višeznačna odrednica}} ogrt60sgtwehab8klqporrdl0rsnevu 0 3334 28393 26380 2007-03-23T19:30:46Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28393 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Antigona |autor =[[Jean Anouilh]] |slika =[[Slika:Antigona.jpg]] |tekst uz sliku =drama (tragedija) |originalni naziv =''Antigone'' |datum prvog izdavanja =1944. }} *"'''Kreont''':...Udaj se brzo Antigona, budi sretna. Život nije ono što ti misliš. Život je voda koju mladi ljudi nehajno puštaju da teče kroz prste. Skupi prste brzo. Zadrži je.(...) Opet ćeš me prezirati, ali vidjet ćeš, kad to otkriješ, imaš neku sitnu utjehu da stariš: život je ipak možda samo sreća. :'''Antigona''' (''mrmlja - pogled joj je izgubljen''): Sreća..." *"'''Antigona''':...Dobro si, Kreonte, rekao malo prije: kuhinja. Imate lica kao kuhari. :'''Kreont''' (''stisne joj ruku''): Zapovijedam ti da ušutiš sada, razumiješ? :'''Antigona''': Zapovijedaš mi, kuharu? Zar misliš da mi možeš to zapovijediti? :'''Kreont''': Predsoblje je puno svijeta. Zar hočeš da se upropastiš? Čut će te. :'''Antigona''': Pa, dobro, otvori vrata. Tako je, oni će me sada čuti. :'''Kreont''' (''koji pokušava da joj silom zatvori usta''): Hočeš li već jednom ušutjeti, zaboga? :'''Antigona''' (''otima se''): Požuri, kuharu! Pozovi stražu!" == Također pogledajte == *[[Antigona (Sofoklo)|Antigona]] - 442.p.n.e. [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jean Anouilh]] {{Wikipedia|Antigona (Anouilh)}} stiapp9aagwny9k2nq4ksbbm1al5ie2 0 3335 51300 40303 2014-04-12T04:30:16Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 4 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q272076]] 51300 wikitext text/x-wiki '''Dean Koontz''' (9. juli 1945, Everett, Pennsylvania), američki pisac ---------- *"Pravo [[prijateljstvo]] nastaje onda, kada [[ćutanje]] između dva čovjeka postane prijatno." {{Wikipedia|Dean Koontz}} [[Kategorija:Američki pisci|Koontz,Dean]] 3zodb619pawfuaqzlilc2baejqxxioq 0 3336 22103 14284 2006-10-04T18:58:23Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22103 wikitext text/x-wiki '''Spencer Johnson''', američki psiholog i pisac --------- *"[[Čovjek]] mora odabrati: ili uzdržljivost i [[pamet]], ili [[vino]] i [[glupost]]." *"Genijalnog [[čovjek]]a rijetko uništi neko drugi ako se nije uništio sam." *"Jedan od nepovoljnih uticaja [[vino|vina]] je da čovjek pijući počne zamjenjivati misli [[riječ]]ima." *"Kao što se o najvećem [[laž]]ovu kaže da izrekne više istine nego laži, tako se o najgorem čovjeku može reći da čini više dobra nego zla." *"[[Nada]] je sama po sebi jedna vrsta sreće i možda najveća [[sreća]] što nam može dati ovaj svijet." *"Nije važno kako čovjek umire, nego kako živi." {{Wikipedia|Spencer Johnson}} [[Kategorija:Američki pisci|Johnson,Spencer]] [[Kategorija:Američki psiholozi|Johnson,Spencer]] 2kxt1hntfgl4i26g2hjekduso2dklxd 0 3337 59775 51638 2021-04-27T16:14:17Z Arvatkaa Kuka 7474 File 59775 wikitext text/x-wiki -------- [[File:Paul_Klee_-_Gespenst_eines_Genies_(Ghost_of_a_Genius)_-_Google_Art_Project.jpg|thumb]] == Citati == *[[Elbert Hubbard]] **"Genij može imati svoje granice, ali glupost nije tako hendikepirana." **"Jedan stroj može zamijeniti 50 običnih radnika, ali nijedan stroj ne može zamijeniti jednog genijalca." *[[Émil Cioran]] **"Svako može pobjeći u snove, svi smo geniji kad sanjamo, mesar i pjesnik tamo su jednaki." *[[Oscar Wilde]] **"Dragi momče, nijedna žena nije genije. Žene su ukrasni pol." (''[[Slika Dorijana Greja]]'') *[[Spencer Johnson]] **"Genijalnog čovjeka rijetko uništi neko drugi ako se nije uništio sam." *[[Thomas Alva Edison]] **"Genije je jedan posto nadahnuća i devedeset devet posto znoja." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] t36s7m5dw4gg35g7ktkkw4malkcoul6 0 3338 9255 2006-02-25T09:55:50Z Zumbulka~bswikiquote 10 9255 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Bernard Shaw]] tpn8ww12qcofzeixliagd7w38wv3dmg 0 3339 29464 22256 2007-03-23T19:41:34Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29464 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *"Kad čovjek želi ubiti tigra, on to naziva sportom; kad tigar želi ubiti čovjeka, on to naziva okrutnošću." - [[Bernard Shaw]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] r5jhkbqlltyb4p2qejxcyjyrtbw71yz 0 3340 52795 52737 2014-04-26T01:18:59Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52795 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Ahmed Džubur]] **"Sport nije bitan, ako će nečija majka zaplakati zbog sina, koji će biti povrijeđen ili ne daj Bože nešto gore." (25. mart 2006) *[[Bernard Shaw]] **"Kad čovjek želi ubiti tigra, on to naziva sportom; kad tigar želi ubiti čovjeka, on to naziva okrutnošću." *[[Ingemar Stenmark]] **"Riječima je nemoguće opisati kako je teško u kontinuitetu biti na vrhu. Samo vrhunski sportista zna koliko je teško stići na vrh, a još tu i ostati. Ono što je mene održalo na mjestu najboljeg bila je izuzetno velika želja za uspjehom i ogromna posvećenost sportu. Ne želim da to bude poređenje, ali smatram da je slična stvar i sa [[Sergej Bubka|Sergejom Bubkom]], kojeg od svih sportista najviše cijenim." (za ''Blic'') *[[Karl Jaspers]] **"Sport, kao masovna pojava, organiziran u svrhu prinude na propise igre, umije odagnati nagone koji bi inače postali opasnima po aparat. Ispunjujući slobodno vrijeme, sport pridonosi smirenju masa. Ono što je masi uskraćeno, što stoga ne želi sama za sebe, ali čemu se divi kao junaštvu koje zapravo zahtijeva od sebe, to prikazuju odvažni pothvati pojedinaca." (''Duhovna situacija vremena'', 1930.) *[[Milka Babović]] **"Mislim da mlađim kolegama sportskim novinarima nije nimalo lahko. Sport spada u zabavu, ali nije zabavljačka djelatnost. Mnogo je kompromisa na koje današnji novinari pod pritiskom marketinga moraju pristati, a ja nisam sigurna da li bih to mogla. Jer, smatram da sport mora imati i odgojnu i pedagošku funkciju." (za ''Večernji list'') *[[Muhammad Ali]] **"Ako vas žena pobjeđuje u tenisu, promijenite sport. Ako vas žena pobjeđuje u boksu, promijenite ženu." == Poslovice == {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] 3myu5jxwr6i41hg4urp0xx0iy9k9co2 0 3341 29045 23455 2007-03-23T19:37:32Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29045 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Bernard Shaw]] **"Kad čovjek želi ubiti tigra, on to naziva sportom; kad tigar želi ubiti čovjeka, on to naziva okrutnošću." *[[Friedrich Nietzsche]] **"Gotovo sve što zovemo ''višom kulturom'' počiva na produhovljenju i produbljenju okrutnosti. Ona ''divlja životinja'' uopće nije umrtvljena. Ona živi, cvate, samo se - obogotvorila. Ono što čini bolnu nasladu tragedije je okrutnost. Postoji obilan, preobilan užitak i u vlastitoj patnji, u vlastitom činjenju sebe patećim." (''[[S one strane dobra i zla]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] mzlacjixp1ix582suzxn8g3fb17gufo 0 3342 54959 48372 2015-08-03T19:27:00Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16508118]] na [[d:|Wikidati]] 54959 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Bernard Shaw]] **"Kad udarite dijete, nastojte da to bude u bijesu, čak i po cijenu da ga osakatite. Hladnokrvni udarac niti se može, niti bi se smio oprostiti." *[[Frank Herbert]] **"Koliko puta čovjek obuzet bijesom poriče ono što mu zdrav razum govori?" (''[[Dina]]'') *[[Goethe]] **"Ljepota obuzdava svaku srdžbu." *[[John Dryden]] **"Čuvajte se bijesa strpljive osobe!" *[[Joyce Brothers]] **"Potisnuta srdžba može nas otrovati kao i najokrutnije riječi." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] t83qzlughkflecsgdq70q5f7h7vg7jq 0 3343 29467 22257 2007-03-23T19:41:35Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29467 wikitext text/x-wiki == Citati == *[[Bernard Shaw]] **"Kad udarite [[dijete]], nastojte da to bude u [[bijes]]u, čak i po cijenu da ga osakatite. Hladnokrvni udarac niti se može, niti bi se smio [[oprost]]iti." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} fd9blix60lovr2m4iw5n84ve1nknpat 0 3344 28681 20107 2007-03-23T19:33:50Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28681 wikitext text/x-wiki == Citati == *[[Bernard Shaw]] **"Kad [[Udarac|udarite]] [[dijete]], nastojte da to bude u [[bijes]]u, čak i po cijenu da ga osakatite. Hladnokrvni udarac niti se može, niti bi se smio [[oprost]]iti." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 3ilqt1tg71311a8tnbv8za5yq47ysyi 0 3345 58097 48046 2017-08-25T13:39:56Z Harač 23 /* Citati */ 58097 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Baltasar Gracián y Morales]] **"Teško je uliti pamet onome koji nema volje, a još je teže uliti volju onome koji nema pameti." *[[Bernard Shaw]] **"Ko ima volje, ima i načina." *[[Demosten]] **"Budi gospodar svoje volje, a sluga svoje svijesti" *[[Immanuel Kant]] **"Šta onda drugo može biti slobodna volja, ako ne autonomija, tj. svojstvo volje da sama sebi bude [[zakon]]." (''[[Osnov metafizike običaja]]'') **"Autonomija volje, jest svojstvo volje, po kojem je ona sama sebi zakon (neovisno o svakoj kvaliteti predmeta htijenja). Dakle, načelo autonomije je: nikako drugačije ne birati nego samo tako, da maksime izbora volje u istom htijenju budu opći zakon." (Ibid.) **"Ako volja traži negdje drugdje zakon koji mora odrediti, a ne u sposobnosti svojih maksima za svoje vlastito opće zakonodavstvo, dakle, ako ga ona, prelazeći preko sebe same traži u osobini kakvog svog objekta, iz toga svagda proizilazi heteronomija." (Ibid.) *[[John Maxwell Coetzee]] **"[[Samoubistvo]], shvatio sam, nije čin [[Tijelo|tijela]] protiv samoga sebe, već čin volje usmjeren protiv tijela." (''[[Život i doba Michaela K.]]'') *[[John Searle]] **"[P]ostoje barem tri procjepa, ili radije tri dijela kontinuiranog procjepa u intencionalnom djelovanju između intencionalnog fenomena u bilo kojem stadiju i nastavljanja na sljedećem stadiju: procjep između razloga i odluke (stvaranje prethodne namjere), procjep između odluke i otpočinjanja djelovanja (namjera-u-djelovanju), i, u složenim djelovanjima, procjep između početka djelovanja i provođenja do završetka. U filoziji, postoji tradicionalno ime za ovaj procjep. Zove se “sloboda volje”... Pokušao sam naglasiti da mi imamo ''iskustvo'' slobode u smislu da mi tipično ne doživljavamo naše razloge kao da određuju odluku, ili odluku kao da određuje djelovanje, ili početak djelovanja kao da određuje provođenje do završetka. Ali moram naglasiti da činjenica da imamo ta iskustva ne garantuje da ćemo zaista imati slobodnu volju. Ostaje otvoreno pitanje da li su ta iskustva iluzorna ili ne." (''[[Stvaranje društvenog svijeta]]'') *[[Kekec]] **"Dobra volja je najbolja." *[[Lao Tse]] **"Nametati svoju volju drugima je nasilje, a nametati sebe sama vrhunac je nasilja." *[[Ludwig Andreas Feuerbach]] **"Čovjek bez razuma takođe je bez volje. Ko nema razuma, dade se zavesti, zaslijepeti i od drugih upotrijebiti kao sredstvo. Slobodan je i nezavisan samo onaj koji misli." *[[Ludwig Wittgenstein]] **"6.373 Svijet je nezavisan od moje volje. ::6.374 Čak kad bi se događalo sve što želimo, to bi ipak bila samo, tako reći, milost sudbine, jer nema ''logičke'' veze između volje i svijeta koja bi to jamčila, a pretpostavljenu fizičku vezu mogli bismo ponovo ne željeti." (''[[Tractatus Logico-Philosophicus]]'') *[[Rudolf von Jhering]] **"...volja je [[moć]] vlastite kauzalnosti spram izvanjskog [[svijet]]a." (''[[Cilj u pravu]]'') *[[Thomas Hobbes]] **"Jedini način za uspostavljanje zajedničke [[vlast]]i, radi obrane od napadaja stranaca kao i međusobnih povreda, kako bi mogli živjeti sigurno i zadovoljno od svoga rada i plodova zemlje, jest da svu svoju moć i snagu prenesu na jednog čovjeka, ili na skupinu ljudi, koji će sve njihove volje, izražene mnoštvom glasova, svesti na jednu volju; što znači, da imenuju čovjeka ili skupinu koji će djelovati u njihovo ime; i da svako uzima i priznaje kao svoje djelo sve što čini ili određuje taj ko ih predstavlja, u svim pitanjima koja se tiču mira i sigurnosti od značenja za sve; i da svi i svako podvrgnu svoju volju njegovoj volji, i svoje prosudbe njegovima (...) a ta se osoba naziva suveren, i kaže se da ima suverenu vlast, i svako drugi njegov je podanik." *[[William Shakespeare]] **"Ljudsko je tijelo park u kojem je volja glavni vrtlar." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} [[bg:Воля]] [[en:Will (philosophy)]] [[es:Voluntad]] [[hr:Volja]] [[pl:Wola]] [[ru:Воля (психология)]] [[tr:İstek]] 4d41te50dmxg1wyfrs3v9wgjl2p7wlv 0 3346 28981 21543 2007-03-23T19:36:57Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28981 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *"Ko ima volje, ima i načina." - [[Bernard Shaw]] *"Moj način zbijanja šale je da kažem istinu. To je najsmješnija šala na svijetu." - [[Bernard Shaw]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] tssh02yrpq6dhr0ofxkppxr8n6l2yuy 0 3347 54960 40612 2015-08-03T19:27:10Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513690]] na [[d:|Wikidati]] 54960 wikitext text/x-wiki == Citati == *[[Abdulah Sidran]] **"nije se šaliti ::ni sa čime ::makar ::bez šale ::svi poumirali" ::(''[[Morija]]'') *[[Bernard Shaw]] **"Moj način zbijanja šale je da kažem istinu. To je najsmješnija šala na svijetu." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} qz1n67zf94qrl85a0mba9l6wuaro12b 0 3348 59391 29028 2020-07-05T19:25:15Z Vilho-Veli 7122 File 59391 wikitext text/x-wiki --------- [[File:Jan Steen school class with a sleeping schoolmaster, 1672.jpg|thumb|Jan Steen (1672)]] == Citati == *[[Arne Garborg]] **"Niko nije sasvim obrazovan prije nego što nauči šutjeti." *[[Bernard Shaw]] **"Mozak budale pretvara filozofiju u ludoriju, nauku u praznovjericu i umjetnost u pedanteriju. Otuda univerzitetsko obrazovanje." *[[Jean-Jacques Rousseau]] **"[[Odgoj]] je važniji od obrazovanja, odgajati... ni suca ni vojnika, nego čovjeka!" *[[Ludwig Andreas Feuerbach]] **"Niko ne sudi oštrije od neobrazovanog čovjeka. On ne poznaje ni razloge ni protivrazloge, misli da uvijek ima pravo." *[[Robert Frost]] **"Obrazovanje je sposobnost slušanja gotovo svega a da ne izgubite živce ili samopouzdanje." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] ai89vvpqs6jwj1ujqydyxbz9jj0lqdo 0 3349 47769 47768 2012-12-26T17:05:50Z Harač 23 /* Citati */ 47769 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Jürgen Habermas]] **"Upravo zato što su naši socijalni odnosi prožeti [[nasilje]]m, strategijskim djelovanjem i manipulacijom, mi ipak ne bismo trebali previdjeti dvije druge činjenice. S jedne strane, praksa našeg svakodnevnog zajedničkog života počiva na solidnom temelju zajedničkih bazičnih uvjerenja, kulturnih samorazumljivosti i recipročnih očekivanja. Koordiniranje djelovanja tu se odvija preko uobičajenih jezičkih igara, preko uzajamno postavljenih i barem implicitno priznatih zahtjeva za važenjem - ''u javnom prostoru više ili manje dobrih razloga''. Zato, s druge strane, konflikti (koji, ako su posljedice dovoljno bolne, završavaju kod terapeuta ili pred sudom) - nastaju zbog ''smetnji u komunikaciji'', zbog krivog razumijevanja ili nerazumijevanja, neiskrenosti ili dovođenja u zabludu. Spirala nasilja počinje sa spiralom ometenih komunikacija koja preko spirale neobuzdanog recipročnog nepovjerenja vodi prekidu komunikacije. Ali ako nasilje počinje sa smetnjama u komunikaciji, možemo znati šta je krenulo krivo i šta se mora popraviti nakon što je nasilje izbilo." (''[[Rascijepljeni Zapad]]'') *[[Lon L. Fuller]] **"Komunikacija je nešto više od sredstva da se ostane živ. To je način da se bude živ. Pomoću komunikacije mi nasljeđujemo dostignuća prošlog ljudskog truda. Mogućnost komunikacije može nas pomiriti sa mišlju o smrti, tako što će nas uvjeriti da će ono što postignemo obogatiti život onih koji će doći. Kako i kada ostvarujemo komunikaciju jedni sa drugima može da utiče na proširenje ili suženje granice samog života. Wittgensteinovim riječima: "Granice mog jezika su granice mog svijeta". / Kada biste me, stoga, pitali da izdvojim jedan, centralni neosporni princip onoga što se može nazvati supstrancijalno prirodno pravo - Prirodno pravo sa velikim slovima - ja bih ga našao u opomeni: Otkrijte, održite, i sačuvajte integritet kanala za komunikacije pomoću kojih ljudi prenose jedni drugima što opažaju, osjećaju i žele. U ovoj stvari moralnost aspiracije nudi više od dobrog savjeta i izazova izvrsnosti. Ona ovdje govori zapovjednim glasom koji smo navikli da čujemo od moralnosti dužnosti. I ako ljudi budu slušali, taj se glas, za razliku od moralnosti dužnosti, može čuti preko granica i kroz prepreke koje sada odvajaju ljude jedne od drugih." (''[[Moralnost prava]]'') *[[Namik Kabil]] **"[[Umjetnost]] je dobra ako joj [[cilj]] nije da bude „djelo„ nego komunikacija. Tad je ona prava umjetnost i ostalo je manje važno.“ *[[Vječni sjaj nepobjedivog uma]] **'''Joel''': "Neprestano pričanje nije nužno komuniciranje." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 4568oy5io87br65nhdop5612cvk1w8f 0 3350 56336 54961 2016-02-27T15:57:23Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q37038]] na [[d:|Wikidati]] 56336 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *"Svako ko tvrdi da je brak lutrija – pravi lutriji lošu reklamu." - [[Bernard Shaw]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] iezul1gm7cn5lux4cor3cyuie8j9i90 0 3351 29024 21616 2007-03-23T19:37:22Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29024 wikitext text/x-wiki '''Oblaci''' (''Nephelai'') je komedija najvećeg grčkog komediografa [[Aristofan]]a. ---- * "Ti rone duboko do u mrak Tartarov". *'''Strepsijad''' (''vidi sprave o geometriji''): Ej, bogova ti, šta je ovo? Reci mi! :'''Učenik''': Astronomija ti je to. :'''Strepsijad''': A šta je opet to? :'''Učenik''': Geometrija. :'''Strepsijad''': Pa koja korist od toga? == Vanjski linkovi == * [http://www.perseus.tufts.edu Perseus] čitav online tekst [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0027 here]. Tekst je prepolovljen u nekoliko dijelova. * [http://digital.library.upenn.edu/webbin/gutbook/lookup?num=2562 Project Gutenberg] ima kopiju za download. [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Aristofan]] {{Wikipedia|Oblaci}} qe82uufgdy32wg4qwffgj13n43p8xje 0 3352 9330 2006-02-25T12:00:29Z Harač 23 Dobrota premješten u Dobro 9330 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Dobro]] ploeqgnchkf31njy1r7l1lfg84gy58r 0 3353 9335 2006-02-25T12:43:16Z Zumbulka~bswikiquote 10 9335 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Pearl S. Buck]] 2o72vxdoy8ovzqsedkhai2sb4ofwyw7 0 3354 54962 48407 2015-08-03T19:27:30Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512805]] na [[d:|Wikidati]] 54962 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[C. P. Snow]] **"Kada razmišljaš o dugoj i mračnoj historiji čovječanstva, naći ćeš da je mnogo više groznih zločina počinjeno u ime poslušnosti nego što je ikada počinjeno u ime pobune." *[[Hegel]] **"Poslušnost je početak svake mudrosti." *[[Pearl S. Buck]] **"Budi poslušna i radi po svom." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} svnjwwqq9szkt0w93w9wv68eim70sf4 0 3355 9346 2006-02-25T12:52:21Z Zumbulka~bswikiquote 10 9346 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Pearl S. Buck]] 2o72vxdoy8ovzqsedkhai2sb4ofwyw7 0 3356 35799 35794 2008-12-24T11:34:32Z Pearl 501 Vraćena izmjena 35793 [[Special:Contributions/92.36.167.50|korisnika 92.36.167.50]] ([[User talk:92.36.167.50|razgovor]]) 35799 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *"Ne traži razgovor s mrtvacom, a ni dobročinstvo od škrtca." - [[Sokrat]] *"Tvrdičenje počinje onde gdje prestaje sirotinja.!!!" - [[Honoré de Balzac]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] tm90oqv2pev1x3bhc64ax37hg4fbgdj 0 3357 54963 37440 2015-08-03T19:27:40Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q76881]] na [[d:|Wikidati]] 54963 wikitext text/x-wiki [[Slika:Gustav Fechner.jpg|thumb|''Gustav Theodor Fechner'']]'''Gustav Theodor Fechner''' (19. april 1801 – 28. novembar 1887), njemački fizičar, filozof, psiholog i književnik --------- *"Kad [[smrt|umre]] čovjek zatvori se jedno oko [[svemir]]a." {{Wikipedia|Gustav Fechner}} [[Kategorija:Nauka|Fechner,Gustav]] mkukarkczfhl8qv9lszatk46uimq2tt 0 3358 52218 49971 2014-04-15T20:24:50Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 13 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q1208425]] 52218 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Muhammed]] **"Onaj ko se hvali onim što mu nije dato je kao onaj ko se maskira noseći tuđu odjeću." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1387.) **"Nemojte sami sebe hvaliti, jer Allah najbolje zna ko je od vas bogobojazan." (''Ibid.'', 1407.) == Poslovice == *[[Japanske poslovice]] **"Hvalisanje je početak [[Sramota|sramote]]." ==Također pogledajte== [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} m8ml7kg62lcqagihpdzwensqz2cww91 0 3359 51620 46274 2014-04-14T18:32:47Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 21 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q12147]] 51620 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Albert Schweitzer]] **"Sreća je dobro zdravlje i slabo pamćenje." *[[Arthur Schopenhauer]] **"Najveća je od svih ludosti – žrtvovati svoje zdravlje, ma šta to bilo; zbog sticanja imovine, zbog napredovanja u službi, zbog učenosti, zbog slave, a da o toj slasti i kratkotrajnim užicima i da ne govorimo. Šta više, zdravlju treba sve podrediti." **"Zdravlje nadmašuje sva moguća dobra tako znatno da je zdrav prosjak sretniji od bolesnog kralja." *[[Chrétien de Troyes]] **"Moja se bol razlikuje od svih drugih; ona mi se sviđa, raduje me; moja je bol ono što želim i moja je patnja moje zdravlje. Čemu dakle da se žalim, moja bol dolazi iz moje želje; moja želja postaje moja bol, ali mi je toliko ugodno to željeti da divno patim, i toliko je radosti u mojoj patnji da uživam u [[bolest]]i." *[[François de La Rochefoucauld]] **"Prema sreći treba da se odnosimo kao prema zdravlju; da uživamo u njoj kad je dobro, da budemo strpljivi kad je loša." *[[Henrik Ibsen]] **"Oni koji se ne brinu o vlastitu zdravlju mogli bi bar imati toliko dostojanstva i odmah leći u grob." *[[Jackie Mason]] **"Nije fora ostati zdrav, treba naći bolest koja vam se sviđa." *[[Lord Bolingbroke]] **"Sloboda je za jedno društvo ono što je zdravlje za pojedinca." == Poslovice == *[[Bugarske poslovice]] **"Zdravlje bez novca - gotovo je bolest." *[[Danske poslovice]] **"Skupo je ono zdravlje koje se u apoteci kupuje." *[[Engleske poslovice]] **"Ljudi su najbolji kad su najlošijeg zdravlja." == Također pogledajte == *[[Bolest]] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] dnhso8787utck7d5kav3as4a11ff5zg 0 3360 38319 38317 2009-10-30T14:37:33Z Harač 23 /* Citati */ 38319 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Biblija]] **"Onaj, što živi na nebesima, smije se, Gospod im se ::podsmijava" (''Psalm'', 2:4) **"Zato ću se i ja smijati vašoj [[Nevolja|nevolji]], rugaću se kad ::dođe čega se bojite; ::Kad kao pustoš dođe čega se bojite, i pogibao vaša ::kao oluja kad dođe, kad navali na vas nevolja i muka." (''Poslovice'', 1:26) *[[E. E. Cummings]] **"Svaki dan bez smijeha uludo je potrošen." *[[George Gordon Byron]] **"Koristite svaku priliku za smijeh. To je najjeftiniji lijek." *[[Goethe]] **"Ništa tako moćno, tako snažno ne otkriva čovjekovu narav kao smijeh." *[[Jay Leno]] **"Stvar je jednostavna – ne možete se ljutiti na nekoga ko vas nasmijava." *[[Jean de La Bruyère]] **"Moramo se smijati prije nego što postanemo sretni, jer nam se može desiti da umremo, a da se ne nasmiješimo." *[[Mike Dirnt]] **"Ne prestajete se smijati jer odrastate – odrastate jer se prestajete smijati." *[[Norman Cousins]] **"Smijeh je jogging duha." *[[Talmud]] **"Čuvajte se prevelike količine smijeha jer umrtvljuje duh i donosi [[zaborav]]." *[[Ugo Foscolo]] **"Smijemo se i smijat ćemo se, jer je [[ozbiljnost]] uvijek bila prijateljica licemjera." *[[Vissarion Belinsky]] **"Smijeh je često veliki posrednik u razlikovanju istine od [[laž]]i." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 3gbip9jgcs4y9piz7aiw2f8o7emkg2b 0 3361 57631 55673 2017-02-15T09:12:56Z Harač 23 /* Citati */ 57631 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Alan Patten]] **"Članovi grupe koji mogu kroz vrijeme pratiti porijeklo kulturnog kontinuiteta zaista dijele nešto što drugi ne dijele. Oni dijele jedni s drugima zajedničko iskustvo socijalizacije koje je različito od, jer je historijski izolovano od, iskustava socijalizacije koje su prošli drugi. Ova činjenica sugerira sljedeće rješenje za problem individuacije. ''Različita kultura je odnos koji ljudi dijele kada su, i u opsegu u kojem su, dijelili jedni s drugima podvrgavanje skupu formativnih uslova koji su različiti od formativnih uslova koji su nametnuti na druge. Kutlura, u ovom prijedlogu, vrsta je taloga''. U bilo kojem trenutku njen sadržaj sastoji se u različitim vjerovanjima, značenjima, i praksama, ali ono što čini ta vjerovanja, značenja, i prakse one zajedničke kulture jeste da ljudi koji ih drže dijele zajedničko društveno porijeklo [...] Nije potrebno, i općenito neće biti slučaj da je svako ko dijeli kulturu bio podvrgnut ''identičnim'' formativnim uticajima. Formativna okolina svake osobe će tipično uključiti neke elemente koji su idiosinkratski u donosu na formativna iskustva drugih u grupi. Važna poenta je u tome da okolina također uključuje neke sveobuhvatne elemente, koji su nametnuti, zajednički, na sve članove grupe. Drugim riječima, da bi kultura postojala, mora postojati neki skup formativnih institucija i praksi kojima su potvrgnuti svi članovi grupe. Ako takvi formativni procesi ne postoje, ne bi postojala ni grupa." (''[[Jednako priznanje]]'') *[[Asim Mujkić]] **"''[T]eško je u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] izričito tvrditi da postoje tri različite, odjelite kulture'', kao supstancije, kao stvari-u-svijetu, premda je cijela mreža etnopolitičke moći angažirana oko njihove produkcije. Etnopolitički poduzetnici odrješito će tvrditi da u ovoj zemlji postoje tri različite kulture, pa će se čak pozivati na Povelju UN o Ljudskim pravima da svoju zasebitu kulturu zaštite. Dovoljan je jedan površan uvid u gradivne elemente kulture – jezik, historija, umjetnost, tradicija, konfesija – da se problematizira kruti etnopolitički stav o postojanju različitih kultura odnosno da se vidi da je riječ koja pretendira da označava odjelitu kulturalnu grupnost primijenjena preširoko." (''Da li je narod "prirodna vrsta"? Bosna i Hercegovina između etničke i etičke jednakosti'') **"[U] Bosni i Hercegovini ljudi su na dubinski način izmiješani – ''govore jedan jezik koga nazivaju na različite načine, dijele istu historiju i isti ekonomski prostor, dijele isti "životni prostor" kulturalno, tradicionalno, pa ako se hoće i konfesionalno'' – historija obiluje primjerima prelaska braće i rođaka iz jedne u drugu konfesiju u svrhu očuvanja imetka – da ni u kom plauzibilnom smislu ne možemo govoriti o različitim kulturama koje tobože "jedna-uz-drugu", paralelno kohabitiraju, "konsociraju" u Bosni." (''Ibid.'') *[[Gustav Radbruch]] **"(...) kultura, onakva kakvu je opisuje historičar, ni u kom slučaju nije neka čista vrijednost, nego, naprotiv, smjesa humanosti i barbarstva, ukusa i neukusa, istine i zablude, ali je u svim svojim pojavama, kao sputavanje vrijednosti i kao unaprijeđivanje vrijednosti, kao promašaj vrijednosti i kao ostvarenje vrijednosti, uvijek zamišljena kao povezana s vrijednošću: kultura, doduše, nije ostvarenje vrijednosti, ali je kultura datost koja ima značenje, smisao, da ostvaruje vrijednost, ili, da se poslužimo Štamlerovim riječima, 'težnja za ispravnim'." (''[[Filozofija prava]]'') *[[Ivan Čolović]] **"Danas se sve češće događa da se ideja o uvažavanju kulturnih razlika koristi da bi se legitimirao kulturni [[fundamentalizam]], odnosno prikriveni rasizam. I kad je riječ o etno-muzici, slavljenje identiteta, korijena i izvora često poprima manje-više otvoreni rasistički smisao. Kulturni fundamentalisti govore o pravu na razliku, ali sve se svodi na to da je za svaku kulturu najbolje da živi za svoj groš, to jest na svom prostoru." (za ''Feral Tribune'') *[[Jean de La Bruyère]] **"Visina kulture određuje se po odnosu prema [[Žena|ženi]]." *[[Joseph Raz]] **"Dobrobit ljudi sastoji se u njihovom uspjehu u vrijednim odnosima i aktivnostima. Njihove društvene i druge vještine da se uključe u aktivnosti i da slijede odnose izvode se iz njihovih sopstvenih kultura, i njihov osjećaj za sopstveno dostojanstvo povezan je sa njihovim osjećajem za njih same kao članove određenih kultura. Do određene tačke ljudi mogu zadržati i zadobiti vještine koje im trebaju da omoguće život u drugoj kulturi." (''Multiculturalism'') [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 7nekp4gy39a3dwvo244q0wceo6h2k05 0 3362 54965 50605 2015-08-03T19:28:00Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q379584]] na [[d:|Wikidati]] 54965 wikitext text/x-wiki '''Vasilij Osipovič Ključevski''' (rus: ''Васи́лий О́сипович Ключе́вский'', 16. januar 1841 - 12. maj 1911), ruski historičar i pisac --------- *"Ljudi koji zato što nemaju vlastite znaju cijeniti tuđu [[pamet]], postupaju često pametnije od pametnih koji nemaju tog umijeća." [[Kategorija:Historija|Ključevski,Vasilij Osipovič]] {{Wikipedia|Vasilij Osipovič Ključevski}} 6x1qe3goi24pcg1cxs7956cjm58dppp 0 3363 54966 48412 2015-08-03T19:28:10Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513005]] na [[d:|Wikidati]] 54966 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *"Ko razborito gleda svijet, toga i svijet gleda razborito." - [[Hegel]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] gplw1mz70xxfq3g8gblcs1j5wxetxvz 0 3364 28899 27796 2007-03-23T19:36:07Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28899 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Marko Marulić |slika=[[Slika:Marulić.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''hrvatski književnik i humanist'' |datum rođenja=18. august 1450. |mjesto rođenja=Split, Hrvatska |datum smrti=5. januar 1524. |mjesto smrti=Split, Hrvatska }} *"Kad je David to uporno zahtijevao, kralj mu :napokon popusti i dade prikladno oružje: :mač, željezni oklop, koplje, sjajnu kacigu i štit :od čiste kovine. Ali Išajev potomak baci to i :pođe uzevši samo štap od kvrgave hrastovine. :Pripremi konopaste uzde balearske praćke :i s hrpe kamenja na obližnjoj riječnoj obali :uze pet kamenova jednake težine, stavi ih u :njedra i odmah navali na Golijata koji ga je :isčekivao. Zamahne praćkom, izbaci kamen, :a on poleti zviždeći zrakom. Taj snažno udari :Golijata, probije kacigu i rascijepi mu čelo po :srijedi. Ranjen smrtonosnim udarcem jaukne :kao bik pri klanju uz sveti žrtvenik. Po licu i :po oružju stade mu teći jadna krv te počne :curiti zajedno sa mozgom. Posrćući, uzalud se :naslanja na čvrsto koplje, uzalud želi ostati :na nogama. A zatim odjednom cijelim se :tijelom sruši na zemlju. Zadrhta zemlja pod :njegovom težinom i dok je padao oružje mu :se oglasi strašnim zvekom. David na to brzo :dotrča i baci se na oboreno tijelo. Zgrabi :umirućeg za kosu i njegovim mačem odmah :mu presiječe strašni grkljan na golemom :vratu. Odsječenu glavu visoko podiže i pokaže :je svojima kao pobjednik. Silna vika Izraelaca :ču se do visokih zvijezda. Prestrašene gomile :neobrezanoga naroda udariše u bijeg po :brdskome bespuću." (''[[Davidijada]]'') == Djela == *''[[Judita]]'' (1501.) *''[[Davidijada]]'' (1504.) *''[[Suzana]]'' == Vanjski linkovi == *[http://www.knjizevni-krug.hr/marulianum/mm_index.asp Marko Marulić] *[http://www.knjizevni-krug.hr/marulianum/index.asp Marulianum] [[Kategorija:Književnost|M]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Marko Marulić]] {{Wikipedia|Marko Marulić}} 2kqu35corje2p71buta3it0mod8u9wi 6 3365 9483 2006-02-26T00:04:29Z Harač 23 sa hr. wiki 9483 wikitext text/x-wiki sa hr. wiki ptcmu3xeirlde239prxt76ihay5s8du 0 3366 27798 19699 2007-03-13T19:56:52Z Harač 23 27798 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Davidijada |autor =[[Marko Marulić]] |slika =[[Slika:David and Goliath by Caravaggio.jpg|200px]] |tekst uz sliku =religiozni junačko-historijski spjev (Slika:"David i Golijat", Caravaggio) |originalni naziv =''Davidijada'' |datum prvog izdavanja =1504. }} *"Kad je David to uporno zahtijevao, kralj mu :napokon popusti i dade prikladno oružje: :mač, željezni oklop, koplje, sjajnu kacigu i štit :od čiste kovine. Ali Išajev potomak baci to i :pođe uzevši samo štap od kvrgave hrastovine. :Pripremi konopaste uzde balearske praćke :i s hrpe kamenja na obližnjoj riječnoj obali :uze pet kamenova jednake težine, stavi ih u :njedra i odmah navali na Golijata koji ga je :isčekivao. Zamahne praćkom, izbaci kamen, :a on poleti zviždeći zrakom. Taj snažno udari :Golijata, probije kacigu i rascijepi mu čelo po :srijedi. Ranjen smrtonosnim udarcem jaukne :kao bik pri klanju uz sveti žrtvenik. Po licu i :po oružju stade mu teći jadna krv te počne :curiti zajedno sa mozgom. Posrćući, uzalud se :naslanja na čvrsto koplje, uzalud želi ostati :na nogama. A zatim odjednom cijelim se :tijelom sruši na zemlju. Zadrhta zemlja pod :njegovom težinom i dok je padao oružje mu :se oglasi strašnim zvekom. David na to brzo :dotrča i baci se na oboreno tijelo. Zgrabi :umirućeg za kosu i njegovim mačem odmah :mu presiječe strašni grkljan na golemom :vratu. Odsječenu glavu visoko podiže i pokaže :je svojima kao pobjednik. Silna vika Izraelaca :ču se do visokih zvijezda. Prestrašene gomile :neobrezanoga naroda udariše u bijeg po :brdskome bespuću." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Marko Marulić]] {{Wikipedia|Davidijada}} sgrvm6kzr4znni6mqmo81ybh77z4lk2 14 3367 30581 9486 2007-05-02T05:55:18Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30581 wikitext text/x-wiki Hrvatski književnik [[Kategorija:Literatura]] 38cxhnot3ufrqgbjp2c4vtc4awwkty8 0 3395 9545 2006-02-26T07:59:58Z Zumbulka~bswikiquote 10 9545 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Johann Wolfgang von Goethe]] fighz33jfqqu9fycjall2wxfiir6zm0 0 3396 29560 20345 2007-03-23T19:42:27Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29560 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Eshil]] **"Čovjek kojemu niko ne zavidi nije sretan." *[[Goethe]] **"Ako ti se ljudi ne dive ili ti ne zavide, nisi ni ti [[sreća|sretan]]." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] pzv0rr2t0ozlkl109v59pladqd8xc3g 0 3398 59136 51613 2020-01-05T12:22:39Z Savonhelmi 6967 File 59136 wikitext text/x-wiki -------- [[File:Moeder met kind (Denise en William).jpg|right|222px|thumb|]] == Citati == *[[Albert Camus]] **"Prvi put od prije dugo vremena mislio sam na majku. Činilo mi se, da razumijem, zašto je ona na koncu života uzela zaručnika, zašto je zaigrala iznova [[život]]. Tamo, također tamo, ono one ubožnice, u kojoj se gase životi, večer je bila kao melanholični mir. Toliko blizu smrti majka se morala tamo osjetiti slobodnom i spremnom da opet oživi. Niko, niko nije imao prava da plače nad njom." - ''[[Stranac (Camus)|Stranac]]'' *[[Goethe]] **"Djevojka uvijek više vjeruje ljubljenome nego majci." *Film ''[[Hanibal]]'' **'''Hannibal Lecter''': "Kao što ti majka kaže, i moja majka je svakako govorila meni, važno je, uvijek je znala reći, uvijek probati nove stvari." *[[Jean-Jacques Rousseau]] **"Ništa značajnije ne može učiniti otac za svoju djecu, nego to da voli njihovu majku." *[[Nancy Friday]] **"Optuživati majku samo je jedan od načina da i dalje budete ovisni o njoj." *[[Ugo Foscolo]] **"Dopuštam da kleveću žene samo oni koji su mogli zaboraviti da su imali majku." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Žena]] **[[Trudnoća]] *[[Porodica]] **[[Otac]] **[[Sin]] **[[Kćerka]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 018riehntlwc6ulchglnkuz7v907dtl 0 3399 54967 48410 2015-08-03T19:28:20Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512987]] na [[d:|Wikidati]] 54967 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *"Ludaci su najštetniji lopovi! Ukradu vam raspoloženje i [[vrijeme]]" - [[Goethe]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 8a3wphepmk0i2kh1eted600om4isij8 0 3400 16340 9577 2006-07-16T09:46:32Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Bijes]] 16340 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[bijes]] kl8ghz3o392b3zdgqf7p6m0itt11emp 0 3401 33207 33201 2007-11-05T21:45:41Z Demicx 16 Undo revision 33201 by [[Special:Contributions/78.0.79.3|78.0.79.3]] ([[User talk:78.0.79.3|Talk]]) 33207 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Albert Camus]] **"Kao da me je ova velika srdžba očistila od zla, lišila nade, pred ovom noći punom znakova i zvijezda, ja sam se prvi put otvorio i predao nježnoj ravnodušnosti prema svijetu. Kad sam oćutio, da je tako sličan meni, tako jednom rječju bratski, osjetio sam, da sam bio sretan i da sam još sretan. Da se sve sruši, da se manje osjetim sam, nije mi preostalo drugo nego da poželim, da na dan moga smaknuća bude mnogo gledalaca i da me oni dočekuju s krikovima mržnje." (''[[Stranac (Camus)|Stranac]]'') *[[Feđa Šehović]] **"Krajnja tačka gubitništva jest potpuna ravnodušnost spram svijeta i ja sam je već dosegnuo." (''Svi kapetanovi brodolomi'') *[[Maksim Gorki]] **"Ne budite ravnodušni jer je ravnodušnost smrtonosna za ljudsku [[duša|dušu]]." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] rp4xshlu009qq4shi7qh26xznvjg3xo 0 3402 60577 51683 2023-04-08T02:18:34Z Kwamikagami 6606 60577 wikitext text/x-wiki --------- [[File:The Blue Marble (remastered).jpg|frameless|right]] == Citati == *Film ''[[Dan nezavisnosti]]'' **"ZEMLJA. Pogledajte je dobro. Ovo bi mogao biti posljednji put." (''reklamna rečenica'') *[[Goethe]] **"Ne moramo posjećivati ludnicu da bi pronašli poremećene umove; naša planeta je umobolnica svemira." **"Zemlja se oslobađa ljubavlju, a velika postaje djelima." *[[Henry David Thoreau]] **"Ništa zemlju ne čini tako prostranom kao [[prijatelj]]i u daljini; oni stvaraju geografske širine i geografske dužine." *[[Jean-Jacques Rousseau]] **"Plodovi pripadaju svima, a zemlja nije ničija." *[[Johann Heinrich Pestalozzi]] **"Zemlja je raj ako se traži mir, čini pravo i želi malo." *[[John F. Kennedy]] **"Dok god sloboda ne zacvjeta u svim zemljama ne može uvenuti u jednoj." **"I tako moji Američki zemljaci: ne pitajte šta vaša zemlja može uraditi za vas - pitajte šta vi možete uraditi za vašu zemlju." *[[Konfučije]] **"Toliko sam zaokupljen [[Čudo|čudima]] na zemlji, da nemam vremena za nebo i [[Anđeo|anđele]]." *[[Pearl S. Buck]] **"Bio je zadovoljan dok je zemlju držao i mislio naizmjenice o njoj i lijepom mrtvačkom sanduku koji je bio tu. A dobra zemlja čekala je mirno da joj se vrati." (''[[Dobra zemlja]]'') **"-Kada zemlja počne da se prodaje, to je kraj porodice - govorio je Vang Lung slomljen. - Iz zemlje smo došli i u nju se moramo vratiti. I ako budete zadržali svoju zemlju, možete od nje živjeti. Niko vam zemlju ne može oteti." (Ibid.) *[[Robert F. Kennedy]] **"Šta će biti s našom zemljom i sa svijetom, ovisi o tome kako ćemo koristiti ono što su nam drugi ostavili." *[[Robert G. Ingersoll]] **"Ljubav je čarobnica, vila koja preobražava bezvrijedne [[stvar]]i u radost i stvara kraljice i kraljeve od obične gline. Ona je miomiris toga čudesnog cvijeta -srca- i bez te svete strasti, te božanske omame, mi smo manje od zvijer; a s njom je zemlja nebo, a mi smo bogovi." *[[Walt Whitman]] **"Zemlja; to je dovoljno meni :Ne želim da sazviježđa dođu išta bliže :Ja znam da ona vrlo dobro stoje gdje jesu :Znam da dostaju onima koji njima pripadaju." *[[Wendell Berry]] **"Njegovati ono što je od Zemlje ostalo i poticati njenu obnovu, naša je šansa za opstanak." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} e82m4n6ntxxvdqkbw7phm52u467cvrk 0 3403 35136 29088 2008-10-30T17:40:59Z Pearl 501 35136 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Goethe]] **"Pakost ne traži [[razlog]], već samo [[uzrok]]e." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] iqvdgy8g1re33n27n5bkhbkk4vik2zi 0 3404 29243 21914 2007-03-23T19:39:20Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29243 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *"Pakost ne traži razlog, već samo uzroke." - [[Goethe]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] ls6tk7f4pzob0d8gvodasbjalbwwqg6 0 3405 29489 22714 2007-03-23T19:41:46Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29489 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Goethe]] **"Pakost ne traži razlog, već samo uzroke." == Poslovice == *[[Japanske poslovice]] **"Velike nesreće nastaju iz malih uzroka." [[Kategorija:Tema]] 2wwaw4orauc3bxgjk4iw90i2jaf4ye1 0 3406 29131 21777 2007-03-23T19:38:19Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29131 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *"Podcjenjivati neprijatelja prije smrti je glupost, poslije pobjede podlost." - [[Goethe]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 1g2dqoico8zfkscha21yzu38ollhgjo 0 3407 29130 21776 2007-03-23T19:38:19Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29130 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *"Podcjenjivati neprijatelja prije smrti je glupost, poslije pobjede podlost." - [[Goethe]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] c3m7bf0wxiqyufvy48wz6zxk01ig4yp 0 3408 29493 22289 2007-03-23T19:41:48Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29493 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Franz Kafka]] **"Ljudi koje najviše razdiru strasti, najviše mogu i da uživaju u [[život]]nim slastima." *[[Goethe]] **"Prava [[radost]] prestaje s uživanjem." *[[Jean-Jacques Rousseau]] **"Manje uživamo u onome što smo postigli nego u onome čemu se [[nada]]mo." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] atdn8u2pds7gmwc9vt2j806cj2o0a24 0 3409 29173 21823 2007-03-23T19:38:42Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29173 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *"Samo se nikad ne daj navesti na prepirku! Mudri upadaju u neznanje kad se prepiru sa neznalicom." - [[Goethe]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] re5dnq5c050o165ofk8cx1l6mnkv9dt 0 3410 35175 29373 2008-10-31T14:56:25Z Pearl 501 35175 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Goethe]] **"Sretan je onaj kome je majka [[priroda]] dala [[ljepota|ljepotu]], jer ga ona svugdje preporučuje i on nigdje nije stranac." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] tb166lj9f77hsd106h08lak8wlmw4pz 0 3411 54968 40600 2015-08-03T19:28:30Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512891]] na [[d:|Wikidati]] 54968 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Goethe]] **"Svi ljudi bivaju u svojim nadama [[razočarenje|razočarani]], u svojim iščekivanjima prevareni." *[[Jean de La Fontaine]] **"Dvostruki je užitak prevariti varalicu." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] fnwvj68k59xzs8mkwmsc0pddyjv2kg7 0 3412 54969 48462 2015-08-03T19:28:40Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q192242]] na [[d:|Wikidati]] 54969 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Alexander Pope]] **"Blagoslovljeni su oni koji ništa ne očekuju, jer nikada neće biti razočarani." *[[Goethe]] **"Svi ljudi bivaju u svojim nadama razočarani, u svojim [[iščekivanje|iščekivanjima]] prevareni." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] [[fr:Frustration]] 52e3nzynm70llq9ilcldohkesvj705o 0 3413 28741 20203 2007-03-23T19:34:27Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28741 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *"Svi ljudi bivaju u svojim nadama razočarani, u svojim iščekivanjima prevareni." - [[Goethe]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] kpm05oxvrry3sekrlecpozygmqial8e 0 3414 59915 56167 2021-10-07T15:40:53Z Kotkan lusija 7585 File 59915 wikitext text/x-wiki --------- [[File:Bearded man smoking pipe-3013924.jpg|thumb]] == Citati == *[[Goethe]] **"U pušenju ima zlobne neugodnosti i drske asocijalnosti. Pušaći zagađuju vazduh nadaleko i naširoko i guše svaku časnu osobu koja nije u stanju u svoju obranu i sama pušiti." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 1dne7q3pj0f90d1p3vufs053wxh159v 0 3415 58686 58685 2019-02-09T17:00:13Z 78.134.243.236 /* Poslovice */ 58686 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Albert Schweitzer]] **"[[Čovjek]] je ovladao prirodom prije no što je naučio vladati samim sobom." *[[Alkidamant]] **"[[Sloboda|Slobodne]] je sve pustio [[bog]], nikoga priroda nije [[rob]]om učinila." (''[[Mesenska besjeda]]'') *[[Aristotel]] **"Priroda ne radi ništa uzalud." *[[Aurelije Augustin]] **"[[Čudo|Čuda]] se ne događaju u suprotnosti s prirodom, nego samo s onim što im podrazumijevamo pod prirodom." *[[Charles Bukowski]] **"Ničija [[patnja]] nije veća od one koju je priroda odredila." *[[Epiktet]] **"Priroda je dala [[čovjek]]u jedan [[jezik]], ali dva [[Uši|uha]] – da bi dva puta više slušao nego pričao." *[[Goethe]] **"[[Život]] je najljepši pronalazak prirode, a smrt njena vještina, da što bolje iskoristimo život." *[[Heraklit]] **"Priroda se voli okruživati tajnama." *[[Konfučije]] **"Priroda nam je dala po dva [[Oči|oka]] i po dva uha a samo jedan jezik, da bismo mogli više gledati i slušati a manje govoriti, jer se nikad ne može reći toliko mudrosti koliko se može prešutjeti gluposti." *[[Léon Duguit]] **"[[Čovjek]] je po prirodi socijalno biće i njegovi akti imaju vrijednost samo ako su socijalni akti; time hoće kazati: akti koji teže ka ostvarenju društvene sigurnosti, imaju veću vrijednost, što tome daju veći doprinos." (''[[Rasprava o ustavnom pravu]]'') *[[Mihail Mihajlovič Zoščenko]] **"Nikako ne mogu dokučiti da li je čovjek ukras svijeta ili greška prirode." *[[Ramo Kolar]] **"[[Čovjek]] zbilja, koliko god se uznosio, shvati da od prirode još uvijek i debelo zavisi. Valjda je toliko nastoji i uništiti, ne bi li nekako ost'o sam i jedini, misleći da će mu tako biti bolje. To bezbeli neće ići, pa će ona, to jest natura, do sudnjega dana biti dio njega." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 9gzqocgtuxfgpsyltb7xz0caqewfhap 0 3417 59909 51645 2021-09-28T13:38:35Z Kotkan lusija 7585 File 59909 wikitext text/x-wiki --------- [[File:Axel_Helsted_-_Geometri_-_(gentagelse).png|thumb|Axel Helsted, "Geometrija"]] == Citati == *[[Antoine de Rivarol]] **"Postoji samo jedan moral, kao što postoji samo jedna geometrija: te dvije riječi nemaju množinu." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] eh8o9tc4nb0m87lu8ey2hnk1li4z5f6 0 3418 24577 19905 2006-10-28T14:23:06Z Zumbulka~bswikiquote 10 24577 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Fran Krsto Frankopan |slika= |tekst uz sliku=hrvatski plemić, ratnik, urotnik i pjesnik |datum rođenja= 4. mart 1643. |mjesto rođenja=Karlovac |datum smrti= 30. april 1671. |mjesto smrti=Bečko Novo Mjesto }} *"Ajme meni, što se sad prigodi, :Od liposti sam se preminio, :Od dragosti [[srce]] pogubio." *"Od [[pamet]]i još nezrele ne ishode riči zrele." {{Wikipedia|Fran Krsto Frankopan}} [[Kategorija:Hrvatski pisci]] a6ccc6nhv0sldl353t5wetvtn0l2481 0 3419 61796 42638 2024-05-17T11:53:36Z Srđan 4695 61796 wikitext text/x-wiki '''Ilija Crijević''' (1463-1520.), dubrovački pisac i humanist, posebno poznat po svojim ljubavnim elegijama. ---- *"...štitovi bojni i [[mač]]i nestadoše iz pjesme naše, :i pomirljiva Venera oduze [[oružje]] Marsovo..." (''Što želiš, Flavijo lijepa?'') "ni Tindarka meni nit ikoja druga slavna ljepotica tvoj lik zamjenit neće" {{Wikipedia|Ilija Crijević}} {{DEFAULTSORT:Crijević, Ilija}} [[Kategorija:Hrvatski pisci]] gcbbv8ytykq8i0zxhxq2onb5q8vtsdr 0 3420 58837 58312 2019-06-16T21:58:45Z Risto hot sir 6370 File 58837 wikitext text/x-wiki [[File:Lucretius_Rome.jpg|right|thumb|]] [[File:T. Lucretii Cari De rerum natura.tif|thumb|''De rerum natura'', 1570]] '''Lukrecije''' (''Titus Lucretius Carus'', oko 99-55.p.n.e.), rimski pjesnik i filozof. ---- *"Mi ne idemo, nas nose, kao stvari koje plove, čas polagano, čas :nemirno, prema tome da li je voda uzburkana ili tiha: ::Zar ne vidimo da [[čovjek]] ne zna šta hoće i da neprestano traži, i ::stalno mijenja mjesto, kao da se može osloboditi svoga tereta?" [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Rimski pisci]] {{Wikipedia|Lukrecije}} 4j86ojx1o37erh4ydy9owkx132h6nbk 0 3421 51338 51335 2014-04-12T19:03:08Z Cekli829 1724 Vraćena izmjena 51335 [[Special:Contributions/Harač|korisnika Harač]] ([[User talk:Harač|razgovor]]) https://www.wikidata.org/ 51338 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=François Rabelais |slika=[[Datoteka:Francois Rabelais.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Fransoa Rable, francuski pisac i humanista'' |datum rođenja= 1494. |mjesto rođenja=La Devinière, Francuska |datum smrti= 9. april 1553. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} *"Jer dok se porađala Niskokljunka i babice čekale da dijete prime, izađoše iz njene utrobe prvo šezdeset osam mazgara; svaki na ularu vodi po jednu mazgu s tovarom soli; poslije njih ispade devet dvogrbih kamila, natovarenih šunkom i sušenim jezikom, pa sedam običnih kamila sa suhom sitnom jeguljom, pa dvadeset i pet kola punih luka svakojaka, crna, bijela, praziluka - što zaprepasti i poplaši već pomenute babice. Ali neke od njih rekoše: :-Dobra zaliha..." (''[[Gargantua i Pantagruel]]'') * "[[Ljubav]] mladića dolazi iz punog srca, a ljubav zrelog čovjeka često je posljedica punog stomaka." == Djela == * ''[[Gargantua i Pantagruel]]'' [[Kategorija:Francuski pisci|Rabelais,Francois]] [[Kategorija:Francois Rabelais|*]] {{Wikipedia|Francois Rabelais}} 2zmy7vs87uf82ayq7ytuk1zin03xey8 0 3422 54970 40410 2015-08-03T19:28:50Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q822290]] na [[d:|Wikidati]] 54970 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Gargantua i Pantagruel |autor =[[Francois Rabelais]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''La Vie de Gargantua et de Pantagruel'' |datum prvog izdavanja =oko 1532. }} *"Jer dok se porađala Niskokljunka i babice čekale da dijete prime, izađoše iz njene utrobe prvo šezdeset osam mazgara; svaki na ularu vodi po jednu mazgu s tovarom soli; poslije njih ispade devet dvogrbih kamila, natovarenih šunkom i sušenim jezikom, pa sedam običnih kamila sa suhom sitnom jeguljom, pa dvadeset i pet kola punih luka svakojaka, crna, bijela, praziluka - što zaprepasti i poplaši već pomenute babice. Ali neke od njih rekoše: :-Dobra zaliha..." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Francois Rabelais]] {{Wikipedia|Gargantua i Pantagruel}} an0yhnss41u80uge0d0g11mdj28uuis 14 3423 54971 41768 2015-08-03T19:29:00Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q10093729]] na [[d:|Wikidati]] 54971 wikitext text/x-wiki Francuski pisac i humanista [[Kategorija:Literatura]] j1ovqov8qsb182oo24d72j681k0w25t 0 3424 59600 53488 2020-12-02T21:52:37Z Minä muka 7323 File 59600 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Don Kihot |autor =[[Miguel de Cervantes]] |slika =[[Slika:Quixo-panza.jpg|120px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Don Quixote de la Mancha'' |datum prvog izdavanja =1605. }} [[File:Don Quixote and Sancho Panza by Jules David.png|thumb]] *"''Kakvi divovi?'' zapita Sančo Pansa. :''Oni što ih vidiš tamo'', odgovori mu gospodar, ''oni sa rukama dugim, da ih gdjekoji imaju dugačke i dvije milje.'' :''Ama pogledajte'', na to će Sančo, ''ono što se vidi tamo nisu divovi, nego vjetrenjače, i što vam se na njima čini da su ruke, to su krila, koja vjetar okreće, te ondje ide žrvanj.'' :''Vidi se sasvim'', odgovori Don Kihot, ''da se ne razumiješ u pustolovinama; ono su divovi, a ako se bojiš, a ti se skloni na stranu i moli se [[Bog]]u dok ja budem otišao da se sa njima upustim u ljut, nejednak boj.''" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Miguel de Cervantes]] {{Wikipedia|Don Kihot}} 9qdh22fozwnl3atgyhjdi253zk0xj7s 14 3425 30583 9706 2007-05-02T05:55:19Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30583 wikitext text/x-wiki Španski književnik [[Kategorija:Literatura]] s4q8jb32cmal4p4hjaxoys2b4ev9wx8 0 3426 21668 9714 2006-10-04T18:48:48Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21668 wikitext text/x-wiki '''Osman''' je historijsko-romantični ep, hrvatskog književnika [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]], u 20 pjevanja (18 dovršenih). ---- *"Ah, čijem si se zahvalila, :tašta ljudska oholosti? :Sve što više stereš krila, :sve ćeš paka niže pasti!" *"Kolo od sreće uokoli :vrteći se ne pristaje: :tko bi gori, eto je doli, :a tko doli gori ustaje." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ivan Gundulić]] {{Wikipedia|Osman (Gundulić)}} o9hr2qpdxoxu6wrx5tie8cbykt1kewm 0 3427 9715 2006-02-27T18:49:08Z Harač 23 Osman premješten u Osman (Gundulić) 9715 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Osman (Gundulić)]] nbnaw502lo5e4wbnu8d68mjn7nys4ny 14 3428 30584 9716 2007-05-02T05:55:20Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30584 wikitext text/x-wiki Hrvatski književnik [[Kategorija:Literatura]] 84s97kaibahs2p00wtc9trc0yarbqm6 0 3429 19774 9725 2006-10-02T13:04:40Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19774 wikitext text/x-wiki '''Dubravka''' (1682.) je drama u stihu hrvatskog književnika [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]]. ---- *"O lijepa, o draga, o slatka [[Sloboda|slobodo]], :dar u kom sva blaga višnji nam [[Bog]] je d'o, :uzroče istini od naše sve slave, :uresu jedini od ove Dubrave, :sva srebra, sva zlata, svi ljudski [[život]]i :ne mogu bit plata tvoj čistoj [[Ljepota|ljepoti]]." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ivan Gundulić]] {{Wikipedia|Dubravka}} oowh4kal8n5gza8xwk19iyf7bu5ew9p 0 3430 22159 12312 2006-10-04T18:59:39Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22159 wikitext text/x-wiki '''Suze sina razmetnoga''' je djelo hrvatskog književnika [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]]. ---- *"Grozno suzim gork plač sada, :gorko plačem grozne suze :ke razmetni sin njekada :kajan z grijeha lijevat uze; :jeda i moje grijehe oplaču :suze u suzah, plač u plaču." *"Ah, nije [[život]] ljudski drugo :neg smućeno jedno more, :neg plav jedan ku udugo :biju vali kako gore; :i sred ovijeh netom tmina :čo'ek se rodi, mrijet počina." *"[[Smrt]] ne gleda ničije lice: :jednako se od nje tlače :siromaške kućarice :i kraljevske tej polače; :ona upored meće i valja :stara i malda, roba i kralja." *"Što je bilo prošlo je veće, :što ima biti, još nije toga, :a što je sada za čas neće :od prošastja ostat svoga; :na hipu se brijeme vrti, :jedan hip je sve do smrti..." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ivan Gundulić]] {{Wikipedia|Suze sina razmetnoga}} fgfd24el7c8zsnl9xb3js9idtc7m6pz 0 3431 51476 33572 2014-04-13T13:56:14Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 13 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q742]] 51476 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jean Racine |slika=[[Slika:Jean racine.jpg|170px]] |tekst uz sliku=Žan Rasin, francuski dramaturg |datum rođenja=22. decembar 1639. |mjesto rođenja=La Ferté-Milon, Francuska |datum smrti= 21. april 1699. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} * "[[Sreća]] je stvorena da se podijeli s nekim." * "Upoznaj, dakle, Fedru, tu Fedru mahnitu." (''[[Fedra]]'') [[Kategorija:Francuski pisci|R]] {{Wikipedia|Jean Racine}} qslgfcloeutcb8ycvn1w6typ52t4ter 0 3432 57149 54972 2016-10-15T17:04:28Z Harač 23 57149 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Prava čovjeka |autor =[[Thomas Paine]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''The Rights of Man'' |datum prvog izdavanja =1791. }} *"Među neuljudnostima kojima nacije i pojedinci izazivaju i razdražuju jedni druge, pamflet gospodina Berka o Francuskoj revoluciji predstavlja izuzetan primjer. Ni narod Francuske ni Narodna skupština nisu se bavili poslovima Engleske i englsekog Parlamenta, i to što je gosp. Berk počeo, ničim izazvan, jeste ponašanje koje ne može biti oprošteno u pogledu uljudnosti niti opravdano sa stanovišta politike. Teško da se u engleskom jeziku može naći neki epitet koji gosp. Berk nije pripisao Francuskoj revoluciji i Narodnoj skupštini. Sve što su ukorijenjene mržnje, predrasuda, znanje ili neznanje mogli sugerirati, izlilo se u obilatom bijesu na gotovo 400 stranica. U raspoloženju i po planu po kojem je gosp. Berk pisao, mogao je nastaviti da piše i do nekoliko hiljada stranica. Kada se jeziku i peru pusti na volju, u izbezumljenosti i strasti, onda čovjek, a ne predmet, postaje iscrpljen." *"Ustav nije stvar samo u imenu, već u činjenici. On nema idealno, već realno postojanje; i gdje se god ne može proizvesti u vidljivoj formi, on ne postoji. Ustav je stvar koja ''prethodi'' vladi, i vlada je samo stvorenje ustava. Ustav države nije čin njene vlade, već naroda koji koinstituiše svoju vladu. To je tijelo elemenata, na koje se može uputiti, i citirati član za članom; i koji sadrži principe po kojima će se vlada ustanoviti, i način na koji će biti organizovana, i ovlaštenja koja će imati, način izbora, dužina Parlamenata, ili kojim će se god drugim imenima ta tijela zvati; ovlaštenja koja će izvršni dio vlasti imati; i konačno, sve što se odnosi na kompletnu organizaciju građanske vlasti, i principi po kojima će djelovati, i kojima će biti obavezana. Ustav, stoga, jeste za vladu ono što su zakoni kasnije usvojeni od vlade za sudove. Sudovi ne stvaraju zakone, niti ih mogu mijenjati; oni samo djeluju u skladu sa stvorenim zakonima: i vladu na sličan način upravlja ustav." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Thomas Paine]] {{Wikipedia|Prava čovjeka}} es8sslh25btnrjbfaik3gb2lcwnfvou 14 3433 30585 9738 2007-05-02T05:55:20Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30585 wikitext text/x-wiki Američki revolionar i političar [[Kategorija:Literatura]] s8v7voivc3b6vw2uzj4yiw26w0a3d81 0 3435 52564 40736 2014-04-21T19:45:33Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52564 wikitext text/x-wiki '''Pete Doherty''' (''Pit Dokerti'', 1979.) engleski muzičar. Suosnivač legendarne grupe [[The Libertines]] gdje je svirao gitaru i bio jedan od pjevača. Danas pjevač i tekstopisac u grupi [[Babyshambles]]. ---- * Svaki čovjek uništi ono što voli. To prepoznajem u sebi, u vezama, čak i sa gitarama. Lijepe stvari koje sam imao i rado uništio. :* O ljubavi [[Kategorija:Muzika]] {{Wikipedia|Pete Doherty}} p7he7q12jfdmgdsldd11e00a5p39rja 0 3436 60119 60118 2022-05-09T21:11:41Z Per Vers, diktare 7761 Datoteka 60119 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Kurt Cobain |slika= |tekst uz sliku=američki pjevač, gitarista i tekstopisac u grupi [[w:Nirvana|Nirvana]] |datum rođenja=[[w:20. februar|20. februar]], [[w:1967|1967]]. |mjesto rođenja=Aberdeen, SAD |datum smrti=[[w:5. april|5. april]] [[w:1994|1994]]. |mjesto smrti=Seattle, SAD }} [[File:Nirvana around 1992.jpg|thumbnail|Kurt Cobain (1992)]] *"Želio bih da živim od grupe, ako ne onda ću se penzionisati sa nekoliko stotina dolara, preseliti u Meksiko ili Jugoslaviju, obrađivati krompir i učiti se o historiji roka iz starih brojeva Creem magazina." (1989) *"Da završim u [[zatvor]]u bar ne bih morao pisati autografe." (1992) *"Nadam se da ću umrijeti prije nego što postanem [[Pete Townshend]]." (1992) *"[[Svijet]] je plastično mjesto bez imalo duše i [[moral]]a gdje je istinski osjećaj postao prava rijetkost." [[Kategorija:Američki pjevači|C]] [[Kategorija:Američki muzičari|C]] {{Wikipedia|Kurt Cobain}} pneilo8z1s48rw7ey4cp0r2fkrpm8ys 0 3438 54666 53885 2015-05-28T07:21:10Z CommonsDelinker 84 Replacing Kinglearpainting.jpeg with [[File:William_Dyce_-_King_Lear_and_the_Fool_in_the_Storm.jpg]] (by [[commons:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: [[:commons:COM:FR|File renamed]]: [[:commons:COM:FR#reasons|File renaming criterion #2]]: To 54666 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =''Kralj Lear'' |autor =[[William Shakespeare]] |slika =[[Slika:William Dyce - King Lear and the Fool in the Storm.jpg|250px]] |tekst uz sliku =''tragedija'' (Slika: ''Kralj Lear i Budala na oluji'', William Dyce) |originalni naziv =''King Lear'' |datum prvog izdavanja =1605. }} == Kralj Lir == *"...kako oštrije od zuba gujinog rani :kada nezahvalno imamo [[dijete]]!" (I, iv) *"Od ničega samo ništa nastaje" (I, i) *"Napet je luk; ukloni se od strijele." (I, i) *"Toliko mlada, a toliko gruba?" (I, i) *"Nemoj se uticati izmeđ' zmaja :I njegovoga [[gnjev]]a." (I, i) *"O, [[nezahvalnost]]i, ti zloduše :Mermerna srca, kad se pokažeš :U dječjem liku ti si gnusnija :Od morske nemani." (I, iv) *"[[Čovjek]] sam protiv koga više su :[[Grijeh|Griješili]] nego što griješio je sam." (III, ii) *"Duvajte da vam prsnu obrazi, :Vjetrovi! Duvajte! Razbjesnite se! :Svi slapovi i svi orkani, bljujte :Dok tornjeve nam sve ne potopite :I podavite pjevce limene! :Sumporne munje, brze kao misli, :Preteče groma koji cijepa hrašće, :Spržite moju sijedu glavu! A ti, :Ti grome svepotresajući, spljošti :Nabreklu svjetsku okruglinu! Smrvi :Kalupe prirodne i najednom :Uništi svaku kličicu iz koje :Nastaje čovjek [[Nezahvalnost|nezahvalni]]!" (III, ii) *"Zar [[čovjek]] nije ništa više do to? Dobro ga osmotri! Ne duguješ svilu svilenoj bubi, ni krzno životinji, ni vunu ovci, ni miris mački cibetki. Ha! Nas trojica smo izvještačeni; ti si sama suština stvari: prirodan čovjek nije ništa više od takve jadne, nage, dvokrake životinje kao što si ti." (III, iv) == Budala == * "[[Istina]] je pas, i mora u štenaru; bičem ga tjeraju napolje, a gospođa kučka smije da stoji kraj ognjišta i da smrdi." (I, iv) * Dobro pazi, čiko:<br>Imaj više nego što se vidi,<br>Zbori manje nego što znaš,<br>Više jaši, manje idi,<br>Uzmi više nego što daš-<br>Slušaj, ali slabo vjeruj,<br>Sa kockanjem ne pretjeruj;<br>Ne kurvaj se, nemoj piti,<br>Ne izlazi među svijet,<br>Pa će tvoje tuce biti<br>Više nego dvadeset. (I, iv) == Edgar == * "Jer ono najgore još nije došlo :Sve dokle možemo govoriti: :''Ovo je najgore''." (IV, i) == Edmund== *"Krasna je ta budalaštinja ovoga svijeta: kad nam se sreća razboli - često zato što se presitila našim sopstvenim postupcima - mi [[Krivica|krivicu]] za naše nesreće svaljujemo na Sunce, Mjesec i zvijezde; kao da smo hulje po nužnosti; budale po nebeskoj prinudi; nitkovi, lopovi i izdajice zbog toga što sfere vladaju nama; pijanice, lažovi i preljubnici zbog iznuđene poslušnosti uticaju planeta; i sve u čemu smo zli zahvaljujući nekom božanskom podstreku. Divan izgovor za arhikurvara da svoj nagon za prcanjem stavi na teret neke zvijezde! (I, iii) ==Gloucester== *"Što su muhe za objesne dječake, :To smo mi za [[bog]]ove: ubijaju nas oni :Iz zabave." (IV, i) ==Dijalozi== *'''Kent''': Prikane, ja poznajem tebe. :'''Osvald''': Pa ko sam, kad me poznaješ? :'''Kent''': Ti si nitkov, bitanga, čankoliz; podla, sujetna, šuplja, božjačka, prljava hulja s tri para odjela i sto funti godišnje i u vunenim čarapama; poserko i tužibaba; krvin sin, nalickana, nakicošena, podvirepaška propalica; golać sa cijelim sandučetom imetka; đubre što bi iz puke uslužnosti htjelo da bude podvodač, a nije ništa drugo do mješavina ništarije, prosjaka, kukavice i svodnika, i sin i nasljednik kuje meleskinje; tebe ja ću prebiti, te ćeš samo urlati i ciljeti, ako porekneš i slovce u tim tvojim titulama." (II, ii) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:William Shakespeare]] {{Wikipedia|Kralj Lear}} {{Djela Williama Shakespearea}} 9t3x46rw0endwudk6p21jah8xeitvja 0 3440 62038 59796 2024-05-18T16:58:02Z Srđan 4695 62038 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ratko Mladić |slika=[[slika:Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg|150px]] |tekst uz sliku=Ratko Mladić, ''bivši general vojske Republike Srpske i ratni zločinac'' |datum rođenja=12. mart 1942. |mjesto rođenja=Božinovići, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Evo nas 11. jula 1995. godine u srpskoj [[Srebrenica|Srebrenici]] uoči još jednoga praznika srpskoga, poklanjamo srpskome [[narod]]u ovaj grad, jer napokon je došao trenutak da se poslije bune protiv Dahija, Turcima osvetimo na ovom prostoru". - Nakon ulaska u Srebrenicu. == Drugi o njemu == *[[Željko Ražnatović Arkan]] **"General Ratko Mladić je ratni zločinac i njemu je mjesto među ženama i babama." {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Mladić, Ratko}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] fisl1yayaw315g2hva2wxt8pt2v1jug 0 3441 51315 42175 2014-04-12T06:12:26Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 7 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q160618]] 51315 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Planina_Brokeback.jpg|200px]] |naziv =Planina Brokeback |originalni naziv =Brokeback Mountain |godina =2005. |zemlja =SAD |režiser =[[Ang Lee]] |uloge =[[Heath Ledger]], [[Jake Gyllenhaal]], [[Anne Hathaway]], [[Michelle Williams]] }} == Reklamna rečenica == *"[[Ljubav]] je sila prirode" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Planina Brokeback}} ow0v3xl76ox2jhinpm766ft6rshnpsz 6 3442 17933 9774 2006-09-12T17:37:52Z Zumbulka~bswikiquote 10 17933 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3443 52171 41736 2014-04-15T16:06:34Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q152456]] 52171 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Minhen.jpg|200px]] |naziv =Minhen |originalni naziv =Munich |godina =2005. |zemlja =SAD |režiser =[[Steven Spielberg]] |uloge =[[Eric Bana]], [[Daniel Craig]], [[Ciarán Hinds]], [[Mathieu Kassovitz]] }} == Reklamna rečenica == * "1972. svijet je gledao [[ubistvo]] 11 izraelskih atletičara na olimpijskim igrama u Minhenu. Ovo je priča o onome što je uslijedilo." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Minhen (film)}} b396yioy3gg6pyjeiarvfivexwv6ogf 6 3444 17963 9777 2006-09-12T17:58:11Z Zumbulka~bswikiquote 10 17963 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 6 3445 17961 9779 2006-09-12T17:57:21Z Zumbulka~bswikiquote 10 17961 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3446 29383 23391 2007-03-23T19:40:48Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29383 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Sudar.jpg|200px]] |naziv =Sudar |originalni naziv =Crash |godina =2005. |zemlja =SAD |režiser =[[Paul Haggis]] |uloge =[[Karina Arroyave]], [[Dato Bakhtadze]], [[Sandra Bullock]], [[Matt Dillon]] }} == Reklamna rečenica == * "[[misao|Mislite]] da znate ko ste? Nemate pojma." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Sudar}} 5z6g0lcorpnkeiifxa19ntp8pd7qs8h 6 3447 17924 9781 2006-09-12T17:34:28Z Zumbulka~bswikiquote 10 17924 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3448 51596 45958 2014-04-14T18:00:34Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q208204]] 51596 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Finding_neverland.jpg|150px]] |naziv =U potrazi za nedođijom |originalni naziv =Finding Neverland |godina =2004. |zemlja =SAD |režiser =[[Marc Forster]] |uloge =[[Johnny Depp]], [[Kate Winslet]], [[Julie Christie]], [[Dustin Hoffman]] }} == Reklamna rečenica == * "Otključajte svoju [[mašta|maštu]]." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|U potrazi za nedođijom}} trhnvamgd1lqw7upwnaivusxxuij2l1 6 3449 17951 9783 2006-09-12T17:49:20Z Zumbulka~bswikiquote 10 17951 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3450 29376 23392 2007-03-23T19:40:45Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29376 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Sideways.jpg|200px]] |naziv =Stranputica |originalni naziv =Sideways |godina =2004. |zemlja =SAD |režiser =[[Alexander Payne]] |uloge =[[Paul Giamatti]], [[Thomas Haden Church]], [[Virginia Madsen]] }} == Reklamna rečenica == * "U potrazi za [[vino]]m. U potrazi za [[žena]]ma. U potrazi za samim sobom." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Stranputica}} 377yjiw3bomil2v2hmrsunu3qec72pc 6 3451 17925 9786 2006-09-12T17:35:08Z Zumbulka~bswikiquote 10 17925 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3452 52598 40275 2014-04-21T21:10:35Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52598 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Ray |originalni naziv =Ray |godina =2004. |zemlja =SAD |režiser =[[Taylor Hackford]] |uloge =[[Jamie Foxx]], [[Kerry Washington]], [[Regina King]] }} == Reklamna rečenica == * "Jedina stvar čudesnija od [[Muzika|muzike]] je čovjek iza nje: Ray Charles" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Ray}} 8nrzaol7mmleyxfjzrfch49os8wk8fq 0 3453 28421 19510 2007-03-23T19:31:03Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28421 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Aviator.jpg|200px]] |naziv =Avijatičar |originalni naziv =The Aviator |godina =2004. |zemlja =SAD |uloge =[[Leonardo DiCaprio]], [[Cate Blanchette]], [[Kate Beckinsale]] }} Film [[Martin Scorsese|Martin Scorsesea]]. == Reklamna rečenica == * "Neki ljudi sanjaju o budućnosti. On je stvorio." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Avijatičar}} svnojvzw9k7uqorp9jv8i7j03bdofox 6 3454 17940 9790 2006-09-12T17:42:39Z Zumbulka~bswikiquote 10 17940 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3455 52616 49590 2014-04-21T21:52:37Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52616 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Seabiscuit |originalni naziv =Seabiscuit |godina =2003. |zemlja =SAD |režiser =[[Gary Ross]] |uloge =[[David McCullough]], [[Jeff Bridges]], [[Paul Vincent O'Connor]] }} == Reklamna rečenica == * "Iz anonimnosti u legendu" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Seabiscuit}} lfo1nt05ikeiviy9j04vgov9r2ptmy1 0 3456 52180 47989 2014-04-15T16:50:36Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q221586]] 52180 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Mistična rijeka.jpg|200px]] |naziv =Mistična rijeka |originalni naziv =Mystic River |godina =2003. |zemlja =SAD |režiser =[[Clint Eastwood]] |uloge =[[Sean Penn]], [[Tim Robbins]], [[Kevin Becon]], [[Laura Linney]] }} == Reklamna rečenica == * "Mi pokopavamo naše [[grijeh]]e, mi ih pročišćavamo" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Mistična rijeka}} 07r3304ngop5ltoihi8h0etwtqa4j9p 6 3457 17964 9793 2006-09-12T17:59:30Z Zumbulka~bswikiquote 10 17964 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 6 3458 17962 9795 2006-09-12T17:57:49Z Zumbulka~bswikiquote 10 17962 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3459 29112 21752 2007-03-23T19:38:09Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29112 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Pijanist.jpg|200px]] |naziv =Pijanist |originalni naziv =The Pianist |godina =2002. |zemlja =SAD |režiser =[[Roman Polanski]] |uloge =[[Adrien Brody]], [[Thomas Kretschmann]], [[Frank Finlay]], [[Maureen Lipman]] }} == Reklamna rečenica == * "[[Muzika]] je bila njegova [[strast]], preživljavanje njegovo remek-djelo" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Pijanist}} ag79rfrxsf7nkikjcfmq0k1ylutf9v1 6 3460 17934 9797 2006-09-12T17:38:18Z Zumbulka~bswikiquote 10 17934 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa bs. wiki 68e0d9l4gxxk4e7vcv84pnju3yzunuv 6 3461 17926 9800 2006-09-12T17:35:24Z Zumbulka~bswikiquote 10 17926 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3462 51593 43115 2014-04-14T17:56:53Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q154581]] 51593 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Bande.jpg|200px]] |naziv =Bande New Yorka |originalni naziv =Gangs of New York |godina =2002. |zemlja =SAD |režiser =[[Martin Scorsese]] |uloge =[[Leonardo DiCaprio]], [[Cameron Diaz]], [[Daniel Day-Lewis]], [[Jim Broadbent]] }} == Reklamna rečenica == * "[[Amerika]] je rođena na [[ulica]]ma" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Bande New Yorka}} 4gqcbac8afbhrryvef2iutabnwrsy08 6 3463 17941 9803 2006-09-12T17:43:22Z Zumbulka~bswikiquote 10 17941 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3464 52377 46098 2014-04-21T12:46:58Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52377 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Čikago_mjuzikl.jpg|150px]] |naziv =Čikago |originalni naziv =Chicago |godina =2002. |zemlja =SAD |režiser =[[Rob Marshall]] |uloge =[[Catherine Zeta-Jones]], [[Renée Zellweger]], [[Richard Gere]] }} == Reklamna rečenica == * "Ako ne možeš biti [[slava]]n...budi neslavan" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Chicago (film)}} tcbmj9z4mc1bim680f45ce87me2gjlp 6 3465 9805 2006-03-11T18:19:15Z Harač 23 sa bs. wiki 9805 wikitext text/x-wiki sa bs. wiki q9jyolzyvmq33zt67njyngrihjkp7u2 0 3466 52166 40589 2014-04-15T15:45:37Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 8 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q193573]] 52166 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:MulanRuž.jpg|200px]] |naziv =Mulan Ruž |originalni naziv =Moulin Rouge |godina =2001. |zemlja =SAD |režiser =[[Baz Luhrmann]] |uloge =[[Nicole Kidman]], [[Ewan McGregor]], [[John Leguizamo]] }} == Reklamna rečenica == * "Nema [[zakon]]a. Nema [[granica]]. Jedno [[pravilo]]. Nikada se ne zaljubi" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Moulin Rouge}} e4tpjoad73dpjlb6thpbhlsb16t4cnl 6 3467 17935 9808 2006-09-12T17:39:11Z Zumbulka~bswikiquote 10 17935 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 6 3468 17929 9810 2006-09-12T17:36:32Z Zumbulka~bswikiquote 10 17929 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3469 29462 23358 2007-03-23T19:41:33Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29462 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:U_Zamci.jpg|150px]] |naziv =U zamci |originalni naziv =In the Bedroom |godina =2001. |zemlja =SAD |režiser =[[Todd Field]] |uloge =[[Tom Wilkinson]], [[Sissy Spacek]], [[Nick Stahl]], [[Marisa Tomei]] }} == Reklamna rečenica == * "Mladić. Starija [[žena]]. Njen bivši. Sve će eksplodirati..." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|U zamci}} d8ux8cr4g2d7cumowkejmq90ract7cx 6 3470 9812 2006-03-11T18:37:04Z Harač 23 sa bs. wiki 9812 wikitext text/x-wiki sa bs. wiki q9jyolzyvmq33zt67njyngrihjkp7u2 0 3471 52423 32589 2014-04-21T14:28:35Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52423 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Gosford_park.jpg|200px]] |naziv =Gosford Park |originalni naziv =Gosford Park |godina =2001. |zemlja =Velika Britanija |režiser =[[Robert Altman]] |uloge =[[Maggie Smith]], [[Michael Gambon]], [[Kristin Scott Thomas]], [[Camilla Rutherford]] }} == Reklamna rečenica == * "[[Čaj]] u četiri. [[Večera]] u osam. [[Ubistvo]] u ponoć." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Gosford Park}} 1kgm5tasobsa0id1xddby9qvidlor42 6 3472 17954 9814 2006-09-12T17:52:22Z Zumbulka~bswikiquote 10 17954 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3473 51278 46145 2014-04-09T18:15:55Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 9 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q164103]] 51278 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Genijalni_um.jpg|200px]] |naziv =Genijalni um |originalni naziv =A Beautiful Mind |godina =2001. |zemlja =SAD |režiser =[[Ron Howard]] |uloge =[[Russell Crowe]], [[Ed Harris]], [[Jennifer Connelly]], [[Christopher Plummer]] }} == Reklamna rečenica == * "On je vidio [[svijet]] onako kako ga niko nije mogao ni zamisliti" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Genijalni um}} fmldbe3a7ze7nya1mg8lib14ordk6yn 6 3474 17952 9816 2006-09-12T17:49:47Z Zumbulka~bswikiquote 10 17952 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3475 51914 44921 2014-04-15T04:43:42Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 3 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q142292]] 51914 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Traffic.jpg|150px]] |naziv =Traffic |originalni naziv =Traffic |godina =2000. |zemlja =SAD |režiser =[[Steven Soderbergh]] |uloge =[[Benicio Del Toro]], [[Jacob Vargas]], [[Andrew Chavez]], [[Michael Douglas]] }} == Reklamna rečenica == * "Niko ne može [[bijeg|pobjeći]] čist" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Traffic}} 7ltzix8jvdm5naw2a6vicanik9ndad5 6 3476 17921 9818 2006-09-12T17:32:39Z Zumbulka~bswikiquote 10 17921 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa bs. wiki 68e0d9l4gxxk4e7vcv84pnju3yzunuv 0 3477 52412 42809 2014-04-21T13:51:02Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52412 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Erin_brokovich.jpg|140px]] |naziv =Erin Broković |originalni naziv =Erin Brokovich |godina =2000. |zemlja =SAD |režiser =[[Steven Soderbergh]] |uloge =[[Julia Roberts]], [[David Brisbin]], [[Dawn Didawick]] }} == Reklamna rečenica == * "Ona je podigla [[grad]]ić na noge a veliku korporaciju spustila na koljena" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Erin Brockovich}} jsjjg98pu9dh4dti48kb89904paqii7 6 3478 9820 2006-03-11T18:54:59Z Harač 23 sa bs. wiki 9820 wikitext text/x-wiki sa bs. wiki q9jyolzyvmq33zt67njyngrihjkp7u2 0 3479 29192 21844 2007-03-23T19:38:52Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29192 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Insajder.jpg]] |naziv =Probuđena savjest |originalni naziv =The Insider |godina =1999. |zemlja =SAD |režiser =[[Michael Mann]] |uloge =[[Al Pacino]], [[Russell Crowe]], [[Christopher Plummer]] }} == Reklamna rečenica == * "Upozorenje: Izlaganje [[Istina|istini]] može biti kobno." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Probuđena savjest}} odhkyzovt2a01z0kl06awzjvck9aco7 6 3480 9824 2006-03-11T19:15:57Z Harač 23 sa bs. wiki 9824 wikitext text/x-wiki sa bs. wiki q9jyolzyvmq33zt67njyngrihjkp7u2 0 3481 52165 42535 2014-04-15T15:24:57Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 4 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q648977]] 52165 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Kućna_pravila.jpg]] |naziv =Kućna pravila |originalni naziv =The Cider House Rules |godina =1999. |zemlja =SAD |režiser =[[Lasse Hallström]] |uloge =[[Tobey Maguire]], [[Charlize Theron]], [[Delroy Lindo]] }} == Reklamna rečenica == * "Priča o tome koliko daleko moramo putovati da bi našli mjesto kojem pripadamo" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Kućna pravila}} 7x0br7i0kqzcs67i7e5q1n4ch775gtc 6 3482 9827 2006-03-11T21:05:29Z Harač 23 sa bs. wiki 9827 wikitext text/x-wiki sa bs. wiki q9jyolzyvmq33zt67njyngrihjkp7u2 0 3483 52130 47993 2014-04-15T13:26:23Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q221491]] 52130 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Tanka_crvena_linija.jpg|150px]] |naziv =Tanka crvena linija |originalni naziv =The Thin Red Line |godina =1998. |zemlja =[[w:SAD|SAD]] |režiser =[[Terrence Malick]] |uloge =[[Sean Penn]], [[Adrien Brody]], [[James Caviezel]], [[George Clooney]] }} == Reklamna rečenica == * "Svaki [[čovjek]] vodi svoj [[rat]]" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Tanka crvena linija}} qcsji3o1qv88b0c6p24x6tsqkuel7zx 6 3484 9831 2006-03-11T21:12:35Z Harač 23 sa bs. wiki 9831 wikitext text/x-wiki sa bs. wiki q9jyolzyvmq33zt67njyngrihjkp7u2 0 3485 51630 50250 2014-04-14T18:45:03Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 10 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q165817]] 51630 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Spašavanje_vojnika_ryana.jpg|150px]] |naziv =Spašavanje vojnika Ryana |originalni naziv =Saving Private Ryan |godina =1998. |zemlja =SAD |režiser =[[Steven Spielberg]] |uloge =[[Tom Hanks]], [[Tom Sizemore]], [[Edward Burns]], [[Barry Pepper]] }} == Reklamna rečenica == * "Misija je [[čovjek]]" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Spašavanje vojnika Ryana}} 4niwcxytxq61brgjp8402gb653c4gb8 6 3486 17918 9835 2006-09-12T17:29:41Z Zumbulka~bswikiquote 10 17918 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki m2f0plb1lm7fnkozxdcwjdy31jex95x 0 3487 29619 22452 2007-03-23T19:43:03Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29619 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Život_je_lijep.jpg]] |naziv =Život je lijep |originalni naziv =La Vita è bella |godina =1997. |zemlja =Italija |režiser =[[Roberto Benigni]] |uloge =[[Roberto Benigni]], [[Nicoletta Braschi]], [[Giorgio Cantarini]] }} == Reklamne rečenice == *"Nezaboravna bajka koja dokazuje da ljubav, porodica i mašta pobjeđuju sve" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Život je lijep}} bepebuxpxss8ul0zrwh0bec8ge8y8fz 6 3488 9837 2006-03-11T21:26:14Z Harač 23 sa bs. wiki 9837 wikitext text/x-wiki sa bs. wiki q9jyolzyvmq33zt67njyngrihjkp7u2 0 3489 57476 52404 2017-01-11T15:57:51Z CEM-air 4866 CEM-air premjestio je stranicu [[Elizabeta]] na [[Elizabeta (film)]] 57476 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Elizabeta.jpg]] |naziv =Elizabeta |originalni naziv =Elizabeth |godina =1998. |zemlja =Velika Britanija |režiser =[[Shekhar Kapur]] |uloge =[[Cate Blanchett]], [[Geoffrey Rush]], [[Christopher Eccleston]] }} == Reklamna rečenica == * "Apsolutna [[moć]] zahtjeva apsolutnu [[odanost]]." == Dijalozi == *'''Kraljica Mary''': "Kada te gledam nevidim ništa kraljevo, samo one kurve, tvoje matere. Moj otac nije uradio ništa tako dobro kao kad joj je odsjekao glavu." :'''Elizabeth''': "Vaše veličanstvo zaboravlja da je on bio i moj otac također." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Elizabeth}} n0icywi9rffphmpwwceahavtup97tj6 6 3490 9839 2006-03-11T21:31:42Z Harač 23 sa bs. wiki 9839 wikitext text/x-wiki sa bs. wiki q9jyolzyvmq33zt67njyngrihjkp7u2 0 3491 29551 23323 2007-03-23T19:42:22Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29551 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Zaljubljeni_Šekspir.jpg|120px]] |naziv =Zaljubljeni Šekspir |originalni naziv =Shakespeare in Love |godina =1998. |zemlja =SAD |režiser =[[John Madden]] |uloge =[[Gwyneth Paltrow]], [[Joseph Fiennes]], [[Geoffrey Rush]] }} == Reklamna rečenica == * "...[[Komedija]] o najvećoj [[ljubav]]noj priči koja za malo nije bila napisana..." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Zaljubljeni Šekspir}} lxhwhtu98qydcl1kc9i9vfucmlvbw2v 6 3492 9841 2006-03-11T21:35:00Z Harač 23 sa bs. wiki 9841 wikitext text/x-wiki sa bs. wiki q9jyolzyvmq33zt67njyngrihjkp7u2 0 3493 29324 22070 2007-03-23T19:40:13Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29324 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Full_Monty.gif]] |naziv =Skidajmo se do kraja |originalni naziv =The Full Monty |godina =1997. |zemlja =SAD |režiser =[[Peter Cattaneo]] |uloge =[[Robert Carlyle]], [[Mark Addy]], [[William Snape]] }} == Reklamna rečenica == * "Šest muškaraca; nemaju ništa za izgubiti; spremni su ići..." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Skidajmo se do kraja}} h4x4333ixmh0rfu8idra3gpdb18s2eb 6 3494 9843 2006-03-11T21:46:24Z Harač 23 sa bs. wiki 9843 wikitext text/x-wiki sa bs. wiki q9jyolzyvmq33zt67njyngrihjkp7u2 0 3495 52367 46016 2014-04-21T12:21:27Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52367 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Bolje_ne_može.jpg|200px]] |naziv =Bolje ne može |originalni naziv =As good as it gets |godina =1997. |zemlja =SAD |režiser =[[James L. Brooks]] |uloge =[[Jack Nicholson]], [[Helen Hunt]], [[Greg Kinnear]] }} == Reklamna rečenica == * "Pripremite se za Melvina" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Bolje ne može}} 7fk6xavam5g3bmewlhrj6tiy3u81492 6 3496 17945 9845 2006-09-12T17:46:35Z Zumbulka~bswikiquote 10 17945 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3497 51831 50209 2014-04-15T02:06:33Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 10 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q44578]] 51831 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Titanic1.jpg|200px]] |naziv =Titanik |originalni naziv =Titanic |godina =1997. |zemlja =SAD |režiser =[[James Cameron]] |uloge =[[Leonardo DiCaprio]], [[Kate Winslet]], [[Billy Zane]], [[Kathy Bates]] }} == Reklamna rečenica == *"Sudar sa [[sudbina|sudbinom]]" :[[Ljubav]] ima kraja... [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Titanic (film)}} ayhh4l6k07xd6injszu330spjwo2rsz 6 3498 17922 9848 2006-09-12T17:33:06Z Zumbulka~bswikiquote 10 17922 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3499 57348 54973 2016-12-03T15:01:34Z Golden Bosnian Lily 3855 57348 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film |poster = |naziv = Sjaj |originalni naziv = Shine |godina = 1996. |zemlja = Australija |režiser = [[Scott Hicks]] |uloge = [[Geoffrey Rush]], [[Justin Braine]], [[Sonia Todd]] }} == Reklamna rečenica == * "Istinita priča o misteriji muzike i čudu ljubavi" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Sjaj (film)|Sjaj}} r382094kyqmfzexwaup0pliqpgjdqua 0 3500 52758 52688 2014-04-26T01:01:29Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52758 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Adaptacija.jpg|200px]] |naziv =Adaptacija. |originalni naziv =Adaptation. |godina =2002. |zemlja =SAD |režiser =[[Spike Jonze]] |uloge =[[Nicolas Cage]], [[Meryl Streep]], [[Chris Cooper]] }} == Reklamna rečenica == * "Charlie Kaufman piše onako kako živi... sa velikim teškoćama. Njegov brat blizanac, Donald, živi onako kako piše...raskalašeno. Susan piše o životu...Ali ga ne može živjeti. Johnov život je knjiga...Koja čeka da bude adaptirana. Jedna priča...Četiri života...Milion načina kako se može završiti." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Adaptacija.}} 9r7fhg0jzzylxzve8xry0y9xgnnjzsp 6 3501 17936 9851 2006-09-12T17:40:05Z Zumbulka~bswikiquote 10 17936 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3502 52372 32395 2014-04-21T12:38:58Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52372 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Bulworth.gif|200px]] |naziv =Bulworth |originalni naziv =Bulworth |godina =1998. |zemlja =SAD |režiser =Warren Beatty |uloge =[[Warren Beatty]], [[Halle Berry]] }} == Reklamna rečenica == * "Pripremite se. Ovaj [[političar]] će progovoriti istinu!" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Bulworth}} 16bzo24z5hl1ysiuw6vlt776v1lo5g0 6 3503 17948 9853 2006-09-12T17:47:57Z Zumbulka~bswikiquote 10 17948 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3504 54974 47983 2015-08-03T19:29:30Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 8 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q212098]] na [[d:|Wikidati]] 54974 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Bliže.jpg|200px]] |naziv =Bliže |originalni naziv =Closer |godina =2004. |zemlja =SAD |režiser =[[Mike Nichols]] |uloge =[[Julia Roberts]], [[Jude Law]], [[Clive Owen]], [[Natalie Portman]] }} == Reklamna rečenica == * "Ako vjerujete u [[ljubav]] na prvi pogled, nikada ne prestajete gledati" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Bliže}} i81kkhyz5ej2riedmjf5yyjkqpd0puz 6 3505 17944 9855 2006-09-12T17:44:49Z Zumbulka~bswikiquote 10 17944 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3506 28473 22751 2007-03-23T19:31:36Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28473 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Braća Grimm.jpg|200px]] |naziv =Braća Grimm |originalni naziv =The Brothers Grimm |godina =2005. |zemlja =SAD |režiser =[[Terry Gilliam]] |uloge =[[Matt Damon]], [[Heath Ledger]], [[Jonathan Pryce]], [[Monica Bellucci]] }} == Reklamna rečenica == * "Uništavaju [[zlo]] od 1812." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Braća Grimm (film)}} rufjemjzems1dtofu89fhaoc0znrjov 6 3507 17946 9857 2006-09-12T17:46:56Z Zumbulka~bswikiquote 10 17946 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3508 28480 22747 2007-03-23T19:31:42Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28480 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Brzina.jpg|200px]] |naziv =Brzina |originalni naziv =Speed |godina =1994. |zemlja =SAD |režiser =[[Jan de Bont]] |uloge =[[Keanu Reeves]], [[Dennis Hopper]], [[Sandra Bullock]], [[Joe Morton]] }} == Reklamna rečenica == * "Pripremite se za [[brzina|brzinu]]." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Brzina (film)}} j3dqpk4bzmq9xa03flj6j04f1ocpbff 6 3509 17947 9859 2006-09-12T17:47:20Z Zumbulka~bswikiquote 10 17947 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3510 52033 46203 2014-04-15T08:44:00Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 15 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q132689]] 52033 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Kazablanka.jpg|200px]] |naziv =Kazablanka |originalni naziv =Casablanca |godina =1942. |zemlja =SAD |režiser =[[Michael Curtiz]] |uloge =[[Humphrey Bogart]], [[Ingrid Bergman]] }} == Reklamna rečenica == * "Imali su sudar sa [[sudbina|sudbinom]] u Kazablanci!" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Casablanca}} qruub81pizj2mdnzkklzcbfgevn2vya 6 3511 17959 9861 2006-09-12T17:56:05Z Zumbulka~bswikiquote 10 17959 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3512 28541 22809 2007-03-23T19:32:18Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28541 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Djevojka_sa_bisernom_naušnicom.jpg|200px]] |naziv =Djevojka sa bisernom naušnicom |originalni naziv =Girl with a Pearl Earring |godina =2004. |zemlja =Velika Britanija |režiser =[[Peter Webber]] |uloge =[[Colin Firth]], [[Scarlett Johansson]], [[Tom Wilkinson]], [[Judy Parfitt]] }} == Reklamna rečenica == * "[[Ljepota]] inspiriše [[opsesija|opsesiju]]." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Djevojka sa bisernom naušnicom}} 9dapt6u6uqoyy5wzwx7o5udqryk7q0x 6 3513 9863 2006-03-12T09:04:07Z Harač 23 sa bs. wiki 9863 wikitext text/x-wiki sa bs. wiki q9jyolzyvmq33zt67njyngrihjkp7u2 0 3514 59518 58338 2020-10-18T10:29:57Z Niegodzisie 7018 59518 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Citizen_Kane.jpg|200px]] |naziv =Građanin Kejn |originalni naziv =Citizen Kane |godina =1941. |zemlja =SAD |režiser =Orson Welles |uloge =[[Orson Welles]], [[Dorothy Comingore]], [[Agnes Moorehead]], [[Ruth Warrick]] }} == Reklamna rečenica == * "Odličan je!" == Charles Foster Kane == * "Pupoljak." * "Ja vodim nekoliko [[novine|novina]]. Šta vi radite?" == Dijalozi == :'''C.F. Kane''': Zdravo Jedediah :'''Leland''': Zdravo, Čarli. Nisam znao da razgovaramo... :'''C.F. Kane''': Naravno da razgovaramo, Jedediah otpušten si :'''Emily''': Stvarno Čarls, ljudi će misliti... :'''C.F. Kane''': ...ono što im ja kažem da misle. :'''Berstien''': Ima dosta statua u Evropi koje ti nisi kupio. :'''C.F. Kane''': Ne možeš me kriviti. Oni prave statue dvije hiljade godina, ja ih skuljam pet [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Građanin Kane}} tap39gvr7tqt2fbs0v3bg00vgfvm1ss 6 3515 17949 9866 2006-09-12T17:48:23Z Zumbulka~bswikiquote 10 17949 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3516 28668 24521 2007-03-23T19:33:41Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28668 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Harry_Potter2.jpg|200px]] |naziv =Harry Potter i Odaja tajni |originalni naziv =Harry Potter and the Chamber of Secrets |godina =2002. |zemlja =Velika Britanija |režiser =[[Chris Columbus]] |uloge =[[Daniel Radcliffe]], [[Rupert Grint]], [[Emma Watson]] }} == Reklamna rečenica == * "[[Zlo]] se vratilo u Hogwarts" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Harry Potter i Odaja tajni (film)}} 1tfv2oba0v396tyv6gz3mezh0nlt2zv 6 3517 17956 9870 2006-09-12T17:53:06Z Zumbulka~bswikiquote 10 17956 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3518 28669 24520 2007-03-23T19:33:42Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28669 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Harry Potter4.jpg|200px]] |naziv =Harry Potter i plameni pehar |originalni naziv =Harry Potter and the Goblet of Fire |godina =2005. |zemlja =Velika Britanija |režiser =[[Mike Newell]] |uloge =[[Daniel Radcliffe]], [[Rupert Grint]], [[Emma Watson]], [[Ralph Fiennes]] }} == Reklamna rečenica == * "Sve će se promijeniti" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Harry Potter i Plameni pehar (film)}} a0rhq6d7n2y6ekmz44u98ccelif58vf 6 3519 17957 9874 2006-09-12T17:53:51Z Zumbulka~bswikiquote 10 17957 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3520 28670 25118 2007-03-23T19:33:43Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28670 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Harry Potter1.jpg|200px]] |naziv =Harry Potter i kamen mudraca |originalni naziv =Harry Potter and the philosopher's stone |godina =2001. |zemlja =Velika Britanija |režiser =[[Chris Columbus]] |uloge =[[Daniel Radcliffe]], [[Emma Watson]], [[Rupert Grint]] }} == Reklamna rečenica == * "Neka [[magija]] započne" == Također pogledajte == *[[Harry Potter i Kamen mudraca|Harry Potter i kamen mudraca]] - knjiga [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Harry Potter i kamen mudraca (film)}} di4ixwxvdfwzmgk8ewgkb5gd4plmgma 6 3521 17955 9876 2006-09-12T17:52:47Z Zumbulka~bswikiquote 10 17955 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3522 28822 23591 2007-03-23T19:35:21Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28822 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Krug_2.jpg|200px]] |naziv =Krug 2 |originalni naziv =The Ring 2 |godina =2004. |zemlja =SAD |režiser =Hideo Nakata |uloge =[[Naomi Watts]], [[David Dorfman]], [[Sissy Spacek]] }} == Reklamna rečenica == * "[[Strah]] će zaokružiti cjelinu" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Krug 2}} 7aozh8jyl0b0cozgvnhw5cxbfekj7zq 6 3523 17960 9879 2006-09-12T17:56:44Z Zumbulka~bswikiquote 10 17960 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng.wiki 9o7jczm9xdwxq15pp8y469ltmhhu81v 0 3524 28947 21487 2007-03-23T19:36:37Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28947 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Most sudbine |originalni naziv =The Bridge of Saint Luis Ray |godina =2004. |zemlja =SAD |režiser =[[Mary McGuckian]] |uloge =[[F. Murray Abraham]], [[Kathy Bates]], [[Gabriel Byrne]] }} == Reklamna rečenica == * "Pet ljudi povezanih istom sudbinom." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Most sudbine}} 2sx01t302fcgxz3w1jcv0iw4dyb3mu3 0 3525 29069 22583 2007-03-23T19:37:46Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29069 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Basic_instinct.jpg|200px]] |naziv =Osnovni instinkt |originalni naziv =Basic instinct |godina =1992. |zemlja =SAD |režiser =[[Paul Verhoeven]] |uloge =[[Michael Douglas]], [[Sharon Stone]], [[Jeanne Tripplehorn]] }} == Reklamna rečenica == * "Brutalno [[ubistvo]]. Brutalni ubica. Murjak koji se ne može oduprijeti [[opasnost]]i" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Osnovni instinkt}} 8gixy0cgi51s8kut57ndjyyn2l8x7um 6 3526 17942 9883 2006-09-12T17:43:47Z Zumbulka~bswikiquote 10 17942 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3527 52584 32739 2014-04-21T20:40:18Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52584 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Primer.jpg|200px]] |naziv =Primer |originalni naziv =Primer |godina =2004. |zemlja =SAD |režiser =[[Shane Carruth]] |uloge =[[Shane Carruth]], [[David Sullivan]], [[Casey Gooden]], [[Anand Upadhyaya]] }} == Reklamna rečenica == * "Šta će se dogoditi ako stvarno bude radila?" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Primer (film)}} kucylugoczv75ma4im7bsj322yhye4n 6 3528 17931 9889 2006-09-12T17:37:15Z Zumbulka~bswikiquote 10 17931 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3529 29180 21828 2007-03-23T19:38:46Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29180 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Before_sunrise.jpg|200px]] |naziv =Prije svitanja |originalni naziv =Before Sunrise |godina =1995. |zemlja =SAD |uloge = }} == Reklamna rečenica == * "Može li najveća romansa vašeg života trajati samo jednu noć?" == Također pogledajte == *[[Prije sumraka]] [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Prije svitanja}} oi86ek7y05pa30b873f9vo2krj9mbx0 6 3530 17943 9891 2006-09-12T17:44:08Z Zumbulka~bswikiquote 10 17943 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3531 29179 21827 2007-03-23T19:38:45Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29179 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Prije_sumraka.jpg|200px]] |naziv =Prije sumraka |originalni naziv =Before Sunset |godina =2004. |zemlja =SAD |uloge = }} == Reklamna rečenica == * "Šta ako dobijete drugu šansu sa onim koja ste izgubili?" == Također pogledajte == *[[Prije svitanja]] [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Prije sumraka}} 9g0balzetjfdhmg4w5eoyhg5zmgudkz 6 3532 17932 9897 2006-09-12T17:37:33Z Zumbulka~bswikiquote 10 17932 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3533 52593 50229 2014-04-21T20:55:42Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52593 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Pulp_Fiction.jpg|200px]] |naziv =Pulp Fiction |originalni naziv =Pulp Fiction |godina =1994. |zemlja =SAD |režiser =[[Quentin Tarantino]] |uloge =[[Samuel L. Jackson]], [[John Travolta]], [[Uma Thurman]], [[Bruce Willis]] }} *(''Jules puca u momka na kauču, dok ispituje Bretta'') :'''Jules''': Oh, izvinjavam se, da li sam ti poremetio koncentraciju? *'''Kapetan Koons''': Na način na koji je tvoj [[otac]] gledao na ovaj sat, on je bio tvoje rođeno [[pravo]]. On bi bio proklet prije nego što bi dopustio da neki od onih kosookih stavi svoje masne ruke na rođeno pravo njegovog [[dijete|djeteta]]. Zato ga je sakrio na jedino mjesto za koje je znao da može sakriti nešto: svoju guzicu. Pet dugih godina, nosio je ovaj sat u svojoj guzici. Onda, nakon što je umro od dezenterije, dao je ovaj sat meni. Ja sam krio ovaj neudobni komad metala u svojoj guzici dvije godine. Onda, nakon sedam godina, poslat sam natrag svojoj porodici. I sada, mladi čovječe, dajem ti ovaj sat. *'''Jules''': Ako te moji [[odgovor]]i plaše onda bi trebao prestati pitati strašna pitanja. *'''Maynard''': Niko nikoga ne ubija u ovoj radnji osim mene i Zeda. :(''čuje se zvono'') :'''Maynard''': Ovo je Zed. == Dijalozi == *'''Brett''': Šta? :'''Jules''': Iz koje si zemlje? :'''Brett''': Šta? :'''Jules''': Nikad nisam čuo za zemlju Šta! Da li oni govore engleski u Šta? :'''Brett''': Šta? :'''Jules''': ENGLESKI, PIČKA TI MATERINA! DA-LI-GA-GOVORIŠ? :'''Brett''': Da! :'''Jules''': Onda znaš šta govorim! :'''Brett''': Da! :'''Jules''': Opiši mi kako izgleda Marcellus Wallace! :'''Brett''': Šta, ja-? :'''Jules''': (''uperivši pištolj u Bretta'') Reci šta ponovo. RECI ŠTA PONOVO. Izazivam te, izazivam te dvaput, govnaru. Reci šta još jedan jebeni put. :'''Brett''': On je c-c-crn... :'''Jules''': Nastavi. :'''Brett''': On je ćelav... :'''Jules''': Da li on liči na kučku? :'''Brett''': Šta? :(''Jules puca Brettu u rame'') :'''Jules''': DA LI ON LIČI NA KUČKU? :'''Brett''': Ne! :'''Jules''': Pa zašto si ga onda htio jebati kao kučku, Brett? :'''Brett''': Nisam. :'''Jules''': Jesi. Jesi, Brett. Pokušao si ga zajebati. A Marcellus Wallace ne voli da ga iko jebaje, osim gospođe Wallace. *'''Butch''': Mislim da sam slomio rebro. :'''Fabienne''': Dok si me oralno zadovoljavao? :'''Butch''': Ne, retardirana, u borbi. *'''Fabienne''': Čiji je ovaj motor? :'''Butch''': To je motocikl, dušo. :'''Fabienne''': Čiji je ovo motocikl? :'''Butch''': Zedov. :'''Fabienne''': Ko je Zed? :'''Butch''': Zed je mrtav, dušo. Zed je mrtav. *'''Esmeralda''': Kako ti je ime? :'''Butch''': Butch. :'''Esmeralda''': Šta ono znači? :'''Butch''': Ja sam Amerikanac, [[srce]]. Naša imena kurca znače. == Reklamna rečenica == * "Ne možeš znati činjenice dok ne vidiš fikciju" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Pulp Fiction}} q4ehxclkbly00ght5vtnowo2wn1bed3 6 3534 17928 9904 2006-09-12T17:36:15Z Zumbulka~bswikiquote 10 17928 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3535 29235 21905 2007-03-23T19:39:16Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29235 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Rat_svjetova.jpg|200px]] |naziv =Rat svjetova |originalni naziv =The War of the Worlds |godina =2005. |zemlja =SAD |režiser =[[Steven Spielberg]] |uloge =[[Tom Cruise]], [[Dakota Fanning]], [[Tim Robbins]], [[Miranda Otto]] }} == Reklamna rečenica == * "Oni su već ovdje" == Citati == *'''Ray Ferrier''': "To je tako čudno. [[Vjetar]] puše u smjeru oluje." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Rat svjetova}} ixmbn9e041df8rgubn50auzc60k590u 6 3536 17927 9908 2006-09-12T17:35:41Z Zumbulka~bswikiquote 10 17927 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3537 29397 23386 2007-03-23T19:40:56Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29397 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Sve je cool.jpg|200px]] |naziv =Sve je cool |originalni naziv =Be Cool |godina =2005. |zemlja =SAD |režiser =F. Gary Gray |uloge =[[John Travolta]], [[Uma Thurman]] }} == Reklamna rečenica == * "Svi traže sljedeći veliki [[hit]]" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Sve je cool}} hd7s783xzcky4df0noo34xr7bjvj2gb 6 3538 17923 9913 2006-09-12T17:33:30Z Zumbulka~bswikiquote 10 17923 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3539 29472 23357 2007-03-23T19:41:38Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29472 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Uhvatite maloga.jpg|200px]] |naziv =Uhvatite maloga |originalni naziv =Get Shorty |godina =1995. |zemlja =SAD |režiser =[[Barry Sonnenfeld]] |uloge =[[John Travolta]], [[Gene Hackman]], [[Rene Russo]], [[Danny DeVito]] }} == Reklamna rečenica == * "[[Stav]] igra ulogu" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Uhvatite maloga}} 1m7aamj22psz6711ewolo7dfwfsqx57 6 3540 17920 9915 2006-09-12T17:31:57Z Zumbulka~bswikiquote 10 17920 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3541 54975 38188 2015-08-03T19:29:40Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 3 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q206400]] na [[d:|Wikidati]] 54975 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Mletački trgovac |autor =[[William Shakespeare]] |slika =[[Slika:Šajlok.jpg|250px]] |tekst uz sliku =''šekspirijanska komedija'' (Slika: ''Šajlok i Džesika'', Maurycy Gottlieb) |originalni naziv =''The Merchant of Venice'' |datum prvog izdavanja =1596. }} == Antonio == *"Ja ne znam, stvarno, što sam tako tužan." (I,i) *"[[Svijet]] ja, Gracijano, :Za drugo što ne držim, do za svijet. :Za pozornicu gdje svako tumači :Ulogu svoju: sumorna je moja." (I,i) *"Kako se [[đavo]] na Evanđelje :Poziva kad mu treba?" (I,iii) *"Na tlo ponajprije pada najslabiji plod." (IV,i) == Basanio == *"Ne marim slatku [[riječ]] u duše zle." (I,iii) == Knez od Maroka == *"Nije [[zlato]] sve što sja." (II,vii - ''čitajući svitak'') == Šajlok == *"Da mi bude mamac za ribu: ne zasiti :li ništa drugo, zasitiće moju osvetu. On se :bacao blatom na moju [[čast]], izbio mi iz ruku :pola miliona, smijao se mojim gubicima, isjte- :rivao sprdnju sa mojim dobicima, rugao se :mom narodu, kvario mi trgovačke pogodbe, :tulio žar mojih prijatelja, raspaljivao moje ne- :prijatelje; '''a zašto? zato što sam Jevrej. Zar''' :'''Jevrej nema oči? Zar Jevrej nema ruke,''' :'''organe, udove, čula, naklonosti, strasti? Zar''' :'''se ne hrani istim jelima i ne ranjava ga isto''' :'''oružje? Zar nije podložan istim bolestima, i''' :'''zar ga ne iscjeljuju isti lijekovi? Zar mu nije zimi''' :'''hladno, a ljeti vrućina, kao i krišćaninu? Ako''' :'''nas ubodete, zar ne krvarimo? ako nas golicate,''' :'''zar se ne smijemo? ako nas otrujete, zar''' :'''ne umiremo? pa ako nas uvrijedite, zar da se''' :'''ne svetimo?''' Ako smo u svemu drugom kao i vi, :hoćemo da smo i u tome. Ako Jevrej uvrijedi :kršćanina, u čemu je krščaninova skušenost? :U osveti. A ako krščanin uvrijedi Jevreja, :u čemu treba da se ispolji njegova trepeljivost :po kršćanskom uzoru? Pa u osveti. Opačinu, kojoj :me učite, izvršiću, i to sa svirepošću, jer hoću :da usavršim ono čemu ste me naučili." (III,i) *"Šajlok mene zovu." (IV,i) == Porcija == *"Pa milosrđe :Po biti nije prisiljavanje; :Rominja ono kao na tlo :Rominja kao blaga kišica sa nebesa, :I dvogubi je ono blagoslov; :Blagoslov i za onog koji daje, :I onog koji prima;" (IV,i) *"Kako daleko zrake svoje baca :Maleni žižak! Tako i valjano :Djelo se sja na svijetu hrđavome." (V,i) == Lancelot == *"Zar me ne poznajete, oče"? (II,ii) *"...[[istina]] će izaći na vidjelo." (II,ii) == Također pogledajte == *[[Mletački trgovac (film)]] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:William Shakespeare]] {{Wikipedia|Mletački trgovac}} {{Djela Williama Shakespearea}} 5a213slpmop2mbalj18obtvcrix0bq3 0 3542 9921 2006-03-14T17:29:41Z Harač 23 Mletački trgovac premješten u Mletački trgovac (drama) 9921 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Mletački trgovac (drama)]] ieuphrug6jaliyul9prbvexrkv3q99n 6 3543 9923 2006-03-14T17:34:48Z Harač 23 sa eng. wiki 9923 wikitext text/x-wiki sa eng. wiki ktz84msf9n4nyamxc200x5qt6cca49q 0 3544 28940 21471 2007-03-23T19:36:34Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28940 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Mletački trgovac.jpg|200px]] |naziv =Mletački trgovac |originalni naziv =The Marchant of Venice |godina =2005. |zemlja =SAD |uloge = }} == Šajlok == * "...a zašto? zato što sam Jevrej. Zar Jevrej nema oči? Zar Jevrej nema ruke, organe, udove, čula, naklonosti, strasti? Zar se ne hrani istim jelima i ne ranjava ga isto oružje? Zar nije podložan istim bolestima, i zar ga ne iscjeljuju isti lijekovi? Zar mu nije zimi hladno, a ljeti vrućina, kao i krišćaninu? Ako nas ubodete, zar ne krvarimo? ako nas golicate, zar se ne smijemo? ako nas otrujete, zar ne umiremo? pa ako nas uvrijedite, zar da se ne svetimo?" == Također pogledajte == *[[Mletački trgovac (drama)]] [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Mletački trgovac (film)}} 1g7w3njayasqxftocokmavyx0pwkxkf 6 3545 17965 9926 2006-09-12T17:59:49Z Zumbulka~bswikiquote 10 17965 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 10 3546 44946 38782 2012-03-04T19:04:59Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/12-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/12-2012]] 44946 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:George bernard shaw.jpg|100px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Bernard Shaw]]''' :"Ako nekad, jureći za srećom, nađete tu sreću, vi ćete, kao i ona starica što je tražila naočale, otkriti da vam je [[sreća]] sve vrijeme bila na nosu." :"Ako se svi konopci pokidaju, [[čovjek]] više neće moći ni da se objesi." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 0j2escukt8tc1drnxcedhkdeulbw5jj 10 3547 44948 38783 2012-03-04T19:05:33Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/13-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/13-2012]] 44948 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Goethe.png|100px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Johann Wolfgang von Goethe]]''' :"Ah, najjača kušnja je [[bijeda]]. I najmudrije ribe glad tjera na udicu." :"Ako ti se ljudi ne dive ili ti ne zavide, nisi ni ti sretan." :"Beskoristan [[život]] je isto što i rana smrt." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 6ag9i17v6n19ct8lo37fqb1m7r8lo5y 0 3548 53887 53886 2015-01-20T04:12:36Z KWiki 2477 KWiki je premjestio stranicu [[Otelo]] na [[Othello]] 53887 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =''Othello'' |autor =[[William Shakespeare]] |slika =[[Slika:Otelo.jpg|250px]] |tekst uz sliku =''tragedija'' (Slika:''Othello i Dezdemona'', Théodore Chassériau) |originalni naziv =''Othello, the Moor of Venice'' |datum prvog izdavanja =1603. }} == Iago == *"A kada mi izraz lica :I stav otkriju namjere srca mog :I njegov ritam, ja ću [[srce]] svoje :Na rukama svojim nositi da ga čavke :Kljuju: ja nisam ono što jesam." (I, i) *"...vaša kći i onaj Maur prave :sada jednu jedinstvenu dvoleđnu zvjerku, što :ima "leđa ozdo i leđa ozgo!!!" (I, i) *"Jer, evo sad, sad, baš sad :Matorac jedan, ovan-crnorunac :Tuca vaše jagnješce bijelo." (I, i) *"Naše [[tijelo]] je naša bašta u kojoj :je naša [[volja]] baštovan." (I, iii) *"Maura mrzim. [[Svijet]] misli da je on :Međ' čaršafima mojim - moj posao :Svršio. Ne znam da l' je to [[istina]], :Al' ja ću samo zbog sumnje takve :Postupati baš kao da je to istina." (I, iii) *"Maur je čestit i otvoren [[čovjek]] :I misli da su pošteni i oni :Koji samo izgledaju tako; :I bit će lahko njega za nos vući :K'o što se krotki magarci povlače." (I, iii) *"I glupača ružna pravi bez po muke - :K'o ljepojka mudra - iste nestašluke!" (II, i) == Othello == *"U korice s tim sjajnim mačevima! - :Od rose mogu da vam zahrđaju." (I, ii) *"Na kraju priča mojih :Ona bi mi za trud dala savršen jedan :Svijet uzdisaja, zaklinjući se pri tome :U vjeru svoju da je sve to tako :Čudno, čudno zacijelo, bezmjerno :Čudesno, tužno i dirljivo, :Strašno dirljivo." (I, iii) *"...ona stvarno mene voli :Zbog svih grozota kroz koje sam proš'o, :A da ja volim nju, jer sve to u njoj budi :Sažaljenje. (I, iii) *"Molim vas: kad o ovoj nesreći budete :Pisali raport, govorite o meni :Onakvom kakav jesam; i nemojte ništa :Ublažavati, a ni iz [[pakost]]i :Sniziti nešto; i tako ćete morati :Da govorite o čovjeku koji nije :Voljeo mudro, al' zato bezmjerno; :Čovjeku što za ljubomoru nije znao :Al' pometenom kad [[ljubomora]]n postade; :Čovjeku sličnom Indijancu onom bijednom :Što baci biser vredniji od blaga :Plemena cijelog; i, najzad, čovjeku čije :Bolom svladane [[oči]] - iako mu :Na raznježenost nisu navikle - :Sada plaču, i suza mu suzu stiže :K'o one kapi izmirene iz drveta :Arabijskoga. Zapišite to, i ovo :Dodajte: Kad je u Alepu, jednom, :Obijestan Turčin neki, s turbanom na glavi, :Tukao jednom Mlečanina :I vrijeđao mu otadžbinu - :Da sam za gušu šćepao to pseto :Obrezano - i da sam ga ovako smoždio!" (V, ii) *"Poljubio sam te prije nego što te ubih :Ubijajuć' sebe, mrem, pošto te poljubih." (V, ii) == Izdanje == *Prijevod citata - Aleksandar Saša Petrović (prilagodba Wikicitat) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:William Shakespeare]] {{Wikipedia|Otelo}} {{Djela Williama Shakespearea}} d5o0h4vdbpxjpthevxnnczw5eiuc9ce 6 3549 9934 2006-03-15T11:42:33Z Harač 23 sa eng. wiki 9934 wikitext text/x-wiki sa eng. wiki ktz84msf9n4nyamxc200x5qt6cca49q 0 3550 24125 24124 2006-10-22T17:18:54Z Zumbulka~bswikiquote 10 24125 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Iljo Dominković |slika= |tekst uz sliku=potpredsjednik Nogometnog saveza [[BiH]] |datum rođenja=? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Sve ovo što se dešava nakon proteklog kola za mene nije iznenađenje. Žali se samo onaj ko izgubi. Ja bih za promjenu volio kada bi se i oni što pobijede malo žalili što su nezasluženo došli do bodova. Imamo očigledan [[problem]] klubova koji žele doći do [[uspjeh]]a. Kada to ostvare, šute, u suprotnom, uvijek je kriv sudija. Šta je onda tu istina?" (''Avaz'', 15.03.2006) * "Istina je da osjećam odgovornost, ali ne vidim da smo mi kao Predsjedništvo ili ja kao pojedinac jedini odgovorni. Trebaju je osjećati i igrači i stručni štab. Navijači imaju pravo tražiti ono što hoće. I ja bih mnogo toga htio, da živim u bogatoj i mirnoj zemlji s vladavinom prava. Želje su jedno, a mogućnosti drugo." (''Avaz'', 20. oktobar 2006) * "Važno je da se odluke mogu donositi. Bolja je i nekakva nego nikakva [[odluka]]. Može nekome odgovarati, a nekome ne, ali za to postoje žalbe. Imali smo vrlo problematičnih slučajeva za koje nismo nalazili rješenje ni nakon rasprava u pet različitih tijela. Kod nas se teoretski može desiti da se odluka nikada ne izglasa, a takvu blokadu UEFA i FIFA ne žele." (''Avaz'', 21. oktobar 2006, pred sastanak u Cirihu o izmjenama Statuta NSBiH) [[Kategorija:Sport|Dominković,Iljo]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Dominković,Iljo]] {{Wikipedia}} 5hp4rb3m0vcoo7eahrwoqw0clcuwd3e 0 3551 60195 60194 2022-07-20T19:44:39Z 5.43.85.102 60195 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Goran Bregović |slika=[[Slika:Goran Bregovic , 2007.jpg|170px|Goran Bregović 2007. godine]] |tekst uz sliku=Bregović (2007)<br /><small>''bosanskohercegovački muzičar (kompozitor, pjevač...)''</small> |datum rođenja= 22. mart 1950. (dob: {{#expr:((({{CURRENTYEAR}}{{CURRENTMONTH}}{{CURRENTDAY2}}-19500322)/10000)) round 0}}) |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti=<!--v. |datum rođenja=, sadržaj parametra, prije eventualnog unosa datuma smrti (dob)--> |mjesto smrti= }} *"Imao sam u Sarajevu koncert u BKC-u, izvodio sam liturgiju u [[pozorište|pozorištu]], sad izvodim operu... Kako bih rekao, ja sam vaš. Možda ste vi zaslužili nešto bolje od mene, ali ja sam otprilike skoro najbolje što imate. Možda bi me neko volio sakriti pod ponjavu, ali šta ja mogu kad sam od tamo. Bilo gdje da pišu, kažu da sam ja Sarajlija. Ne mogu sad ja biti bivši Sarajlija niti [[Sarajevo]] može mene izbrisati iz knjige rođenih. Tako da sam ja vaš [[kompozitor]]." (''Dnevni avaz'', 11. 3. 2006.) *"Uvijek sam bio [[Sreća|sretan]]. Bolje je biti sretan nego pametan. Vjerovatno se nekako tako pogodilo da sam cijeli život radio jedno te isto. I ono što je u Bijelom dugmetu valjalo, bilo je inicirano folklorom. Uvijek sam pripadao redu kompozitora starinskog kova, koji su stvarali pod okriljem tradicije. Ne rasplinjavam se..." (''Republika'', ?) {{Wikipedia|Goran Bregović}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari|Bregović, Goran]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kompozitori|Bregović, Goran]] i70n2vy1kzxwpex6w30aa93w1tpdhue 0 3552 28170 23496 2007-03-13T22:49:25Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28170 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Rajko Grlić |slika= |tekst uz sliku=hrvatski filmski režiser i scenarist |datum rođenja=2. septembar 1947. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Prije svake prirodne katastrofe, od jedne obične ljetne oluje do prave kataklizme, postoji trenutak potpune tišine. To je trenutak kada sve zastaje, ali i trenutak kad niko o tome ne želi govoriti. To se događa prirodi, društvima, ali i čitavim civilizacijama. ''[[Karaula]]'' je [[komedija]] koja se događa upravo u jednom takvom trenutku. [[Film]] koji se pita ko su bili ti ljudi koji će se u nekoliko mjeseci pretvoriti u [[vojnik]]e, izbjeglice, žrtve i kriminalce? Kako su živjeli? Što su zapravo željeli? Iz kakve je svakodnevnice nastao [[rat]] i u čiju je [[svijest]] taj rat bio usađen tako brzo i tako lako?" (2006, o filmu "Karaula") [[Kategorija:Hrvatski režiseri|Grlić,Rajko]] {{Wikipedia|Rajko Grlić}} 6riwfg8aalvdmb8qgcuxs0soghphx84 0 3553 52208 48340 2014-04-15T19:01:06Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q2982746]] 52208 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Collateral.jpg|200px]] |naziv =Collateral |originalni naziv =Collateral |godina =2004. |zemlja =SAD |režiser =[[Michael Mann]] |uloge =[[Tom Cruise]], [[Jamie Foxx]], [[Jada Pinkett Smith]] }} == Dijalozi == :'''Max''': Hej. On, on, on je pao na taksi. On je pao, On je pao odozgo na jebeni taksi. Sranje. Mislim da je mrtav. :'''Vincent''': Dobro mišljenje. :'''Max''': Ti si ga ubio!? :'''Vincent''': Ne, upucao sam ga, meci i pad su ga ubili. :'''Max''': Ne mogu te voziti uokolo dok ti ubijaš ljude. To nije moj posao! :'''Vincent''': Večeras jeste. :'''Vincent''': Ok, vidi, u ovome je stvar. Čovječe, ti si me trebao voziti uokolo večeras, ne biti pametan, ali je El Gordo došao pred prozor, zaronio, i sada smo na planu B. Još dišeš? Sada moramo ovo iskoristiti na najbolji mogući način, improvizirati, prilagoditi se okolini, Darvin, sranja se događaju, I jing, štagod, moramo se pomiriti sa tim. :'''Max''': I jing, o čemu govoriš čovječe? Bacio si čovjeka kroz prozor. :'''Vincent''': Nisam ga bacio. Pao je. :'''Max''': Pa šta ti je uradio? :'''Vincent''': Molim? :'''Max''': Šta ti je uradio? :'''Vincent''': Ništa. Tek sam ga noćas upoznao. :'''Max''': Samo si ga jednom vidio i ubio si ga tek tako? :'''Vincent''': Šta? Trebam samo ubijati ljude nakon što ih upoznam? == Reklamna rečenica == * "Počelo je kao svaka druga noć" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Collateral}} hcukumjo6uspy9b3mfy0bo3xu5yoyhp 6 3554 17950 9945 2006-09-12T17:48:45Z Zumbulka~bswikiquote 10 17950 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3555 22037 13392 2006-10-04T18:56:52Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22037 wikitext text/x-wiki '''Selvedin Avdić''', rođen 1969. u Zenici, je bosanskohercegovački književnik. -------- *"Radnja filma dešava se u sadašnjosti, drama traje u ovom trenutku i njene aktere možemo svakodnevno sresti na ulici. Možemo ih sresti, ali ne i primijetiti. Skrivaju se na margini društva, potpuno odbačene, kako kaže jedna od njih u našem tekstu: Ponekad pomislim kako bi ovi na vlasti voljeli da smo sve mi žene koje smo preživjele silovanja mrtve. Lakše bi im onda bilo napraviti koji nišan za šehide nego uraditi nešto da nam pomognu. Iako te nesretnice imaju sva moguća, zemaljska i nezemaljska, prava da do neba viču na ovaj svijet, punu deceniju nakon potpisivanja mirovnog sporazuma prinuđene su da i dalje skrivaju svoju tragediju. [[Jasmila Žbanić]] je svojim filmom uspjela, i to na grandiozan način, skrenuti pažnju na njih (...) Grbavica je filmska priča koja mora doticati sve na ovim prostorima. Ako nam kuca srce. Ako smo zaista živi..." (2006, o filmu "[[Grbavica (film)|Grbavica]]") {{Wikipedia|Selvedin Avdić}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Avdić,Selvedin]] f9vv1abmb6vp2xvt6lhikaiopgxsbbm 0 3556 28390 19425 2007-03-23T19:30:42Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28390 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Američki učenjak |autor =[[Ralph Waldo Emerson]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''The American Scholar'' |datum prvog izdavanja =1837. }} * "[[Čovjek]] nije poljoprivrednik, niti profesor, niti inženjer, on je sve. Čovjek je svećenik, i učenjak, i državnik, i producent, i vojnik." == Vanjski linkovi == * [http://www.everything2.com/index.pl?node_id=526142 Čitav govor, engleski] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ralph Waldo Emerson]] {{Wikipedia|Američki učenjak}} 2y8pn567ok9e4189ia45koe38566jra 14 3557 30589 10955 2007-05-02T05:55:22Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30589 wikitext text/x-wiki Amrički književnik i filozof [[Kategorija:Literatura]] fdtll5jb4oryoi646tqzdv2fgfj2xq3 0 3558 21707 9957 2006-10-04T18:49:37Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21707 wikitext text/x-wiki '''Pathétique''' (2006.) je zbirka pjesama bosanskohercegovačkog književnika [[Dino Fahrudin Avdibegović|Dine F. Avdibegovića]]. ---- * "Sklonost je moja voljeti je, :Mana nekad, više nije, :Čista, čedna i bez poroka je, :Mnogo toga ona krije. ..." :(''Riječ i misao'', Pathétique) * "Večeras ću zamolit' zvijezde, :Da sjaje samo za tebe, :Onako kako samo one znaju. :- A ti ćeš spavati..." :(''Ti ćeš znati'', Pathétique) * "Volim tišinu i kad me ništa ne pitaju, :Jer pitati znači vječno odgovarati, :A ljudi, čini mi se, slabo znaju, :Malo pitati i još manje pričati..." :(''Oda tišini'', Pathétique) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Dino Fahrudin Avdibegović]] {{Wikipedia|Pathétique}} aqq6exq06mhjiz0bsdpen19zvd4cyw3 14 3559 30590 10881 2007-05-02T05:55:23Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30590 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 3560 60596 52472 2023-05-08T21:47:45Z Tallon nollat 8065 60596 wikitext text/x-wiki [[Slika:Joseph McCarthy.jpg|thumbnail|right|250px|'''Joseph McCarthy''' (1954)]] '''Joseph McCarthy''' (Grand Chute, Wisconsin, 14. novembar 1909 - Washington, DC, 2. maj 1957), američki političar ---- == Drugi o McCarthy-ju == *"Niko ,upoznat sa [[Historija|historijom]] ove zemlje, ne može poreći da su kongresne komisije korisne. Potrebo je ispitivanje prije donošenja zakona. Ali, linija između ispitivanja i proganjanja je veoma tanka, a mladi senator iz Wisconsina je prešao preko nje nekoliko puta. Njegov najveći [[uspjeh]] je taj što je zbunio javnost o tome šta su to unutrašnje i vanjske prijetnje komunizma. On ne smije miješati porijeklo sa lojalnošću. Uvijek moramo zapamtiti da optužba nije dokaz, i da presuda zavisi od dokaza i pravnog procesa. Nečemo hodati u strahu jedni od drugih, nečemo biti tjerani strahom u doba besmisla. Ako budemo pogledali dublje u našu historiju i našu doktrinu, sjetit ćemo se da ne vodimo porijeklo od strašljivih ljudi. Ne od ljudi koji su se bojali pisati, govoriti, sastajati i braniti one ciljeve koji su u datom trenutku bili nepopularni. Ovo nije vrijeme za ljude koji se protive metodama senatora McCarthy-ja da šute ili za one koji odobravaju. Mi možemo poricati naše nasljeđe i našu historiju ali mi ne možemo pobijeći od odgovornosti za rezultat toga. Ne postoji način da građanin republike brani svoje odgovornosti. Kao nacija mi smo rano došli do našeg punog nasljeđa. Mi proglašavamo sebe za onakve kakvi jesmo, borce za slobodu gdje god ona još postoji u svijetu. Ali, mi ne možemo braniti slobodu vani a zanemarujući je kući. Radnje mladog senatora iz Wisconsina su prouzrokovale uzbunu i negodovanje naših saveznika vani i dale izvjesno ohrabrenje našim neprijateljima. I čija je to krivica? Ne stvarno njegova, on nije stvorio ovu situaciju straha on je samo iskoristio, i to veoma uspješno. Kasije je bio upravu, [[Julije Cezar (drama)|''nije, Brute, do naših zvijezda već do nas krivica.'']] Lahku noć. I sretno." - [[Edward R. Murrow]] (također, transkripcija iz filma [[Lahku noć, i sretno]]) [[Kategorija:Američki političari|McCarthy,Joseph ]] {{Wikipedia|Joseph McCarthy}} d2k1djrw66543475whk9qctrgjpehiz 0 3561 51615 36224 2014-04-14T18:21:38Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q353935]] 51615 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Edward Roscoe Murrow |slika=[[slika:EdMurrow.jpg|150px]] |tekst uz sliku=1956. in Wiesbadenu |datum rođenja=25. april 1908. |mjesto rođenja= |datum smrti= 27. april 1965. |mjesto smrti= }} '''Edward Roscoe Murrow''' (25. april 1908 - 27. april 1965.), američki novinar ---- *"''Ovo''...je London." (iz reportaža iz Londona tijekom Drugog svjetskog rata) * "Niko, upoznat sa [[Historija|historijom]] ove zemlje, ne može poreći da su kongresne komisije korisne. Potrebo je ispitivanje prije donošenja zakona. Ali, linija između ispitivanja i proganjanja je veoma tanka, a mladi senator iz Wisconsina je prešao preko nje nekoliko puta. Njegov najveći [[uspjeh]] je taj što je zbunio javnost o tome šta su to unutrašnje i vanjske prijetnje komunizma. On ne smije miješati porijeklo sa lojalnošću. Uvijek moramo zapamtiti da [[optužba]] nije [[dokaz]], i da presuda zavisi od dokaza i pravnog procesa. Nećemo hodati u strahu jedni od drugih, nećemo biti tjerani strahom u doba besmisla. Ako budemo pogledali dublje u našu historiju i našu doktrinu, sjetit ćemo se da ne vodimo porijeklo od strašljivih ljudi. Ne od ljudi koji su se bojali pisati, govoriti, sastajati i braniti one ciljeve koji su u datom trenutku bili nepopularni. :Ovo nije vrijeme za ljude koji se protive metodama senatora [[Joseph McCarthy|McCarthy]]-ja da šute ili za one koji odobravaju. Mi možemo poricati naše nasljeđe i našu historiju ali mi ne možemo pobijeći od odgovornosti za rezultat toga. Ne postoji način da građanin republike brani svoje odgovornosti. Kao nacija mi smo rano došli do našeg punog nasljeđa. Mi proglašavamo sebe za onakve kakvi jesmo, borce za slobodu gdje god ona još postoji u svijetu. Ali, mi ne možemo braniti slobodu vani a zanemarujući je kući. Radnje mladog senatora iz Wisconsina su prouzrokovale uzbunu i negodovanje naših saveznika vani i dale izvjesno ohrabrenje našim neprijateljima. I čija je to krivica? Ne stvarno njegova, on nije stvorio ovu situaciju straha on je samo iskoristio, i to veoma uspješno. Kasije je bio upravu, [[Julije Cezar (drama)|''nije, Brute, do naših zvijezda već do nas krivica.'']] Lahku noć. I sretno." (govor protiv politike senatora [[Joseph McCarthy|Josepha McCarthy-ja]]) == Također pogledajte == *[[Lahku noć, i sretno]] - film o Edwardu R. Murrowu [[Kategorija:Američki novinari|M]] {{Wikipedia|Edward R. Murrow}} jl56epcumnsopo1vsppkpvthr5n7iml 0 3563 54977 40483 2015-08-03T19:30:00Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q1264816]] na [[d:|Wikidati]] 54977 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Janko Polić Kamov |slika= |tekst uz sliku=hrvatski pjesnik, pripovjedač i dramatičar |datum rođenja= 17. novembar 1886. |mjesto rođenja=Sušak, Hrvatska |datum smrti=8. august 1910. |mjesto smrti=Barcelona, Španija }} *"[[Patriotizam]] je kao [[alkohol]]. Znamo da će nas opiti, da će nam dati iluziju, pa ipak pijemo i najgore [[vino]]. Baš radi te iluzije." *"Silovat ću te, bijela hartijo, nevina hartijo; :ogromna je [[strast]] moja i jedva ćeš je podnijeti; :izmičeš se [[bijes]]u mojem i blijeda si od prepasti; :cjelov na bljedoću tvoju - moji su cjelovi crni." :(iz pjesme "Preludij", Zagreb 1905) *"Kratak je bio moj vijek i prerano je umrla [[duša]]; :rana je bila [[smrt]] ko prerane moje strasti; :iz mrtvoga [[grob]]a struji krik i osudan je njegov zvuk; :on je ko [[očaj]] s osude i plamen [[otpor]]a." :(iz pjesme "Ledeni blud", Zagreb 1905) *"Podignite lomaču i sažgite [[tijelo]] moje; :dim će se izdići k nebesima, gdje kruže orlovi; :nema granice u bezmjerju njihovom i [[sloboda]]n je njihov let. :Apsurd postaje pjesma moja i nema ludnice za mene; :ne čitajte djela moja i sažgite hartiju; :polomite mi pero - i skinite oblačine sa nebišta - :dajte mi [[sunce]]! - grozan je Osvaldov finale. " :(iz pjesme "Intermezzo") *"Doći će žive duše i prekopat će grobište naše; :hoće li naći tijelo moje i grebotine moje? :hoće li naći raščupane usne i raskidano tijelo moje? :hoće li shvatiti veličinu i grozu preminuloga u grobu? :hoće li cjelunuti zgrušanu [[krv]] ko pepeo Bruna i srce Prometeja? :neće li proždrijeti ždrijelo vremena grobište naše :i nitko već neće ni znati: i tamo su živjele duše?" :(iz pjesme "Finale", Zagreb 1905) {{Wikipedia|Janko Polić Kamov}} [[Kategorija:Hrvatski pisci|Polić Kamov,Janko]] 501sqvzlpzgqsyrh2jqcbpq9num7zgx 0 3564 9978 2006-03-20T14:05:42Z Harač 23 Tvrđava premješten u Tvrđava (roman) 9978 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Tvrđava (roman)]] g2lqpblsmgtk7rqwb7su9o3ha6m0nwz 0 3565 56358 41122 2016-03-15T21:09:59Z 213.137.101.131 56358 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Na Drini ćuprija |autor =[[Ivo Andrić]] |slika =[[Slika:Most Mehmed-paše.jpg|220px]] |tekst uz sliku =Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, oko 1890. |originalni naziv =''Na Drini ćuprija'' |datum prvog izdavanja =1945. }} * "Već je šesta godina prošla od posljednjeg kupljenja ovog danka u [[krv]]i, zato je ovog puta izbor bio lahak i bogat; bez teškoća je nađen potreban broj zdrave, bistre i naočite muške djece između desete i petnaeste godine, iako su mnogi [[roditelj]]i sakrivali djecu u šumu, učili ih da se pretvaraju da su maloumni ili da hramlju, odijevali ih u dronjke i puštali u nečistoći, samo da izbjegnu aginom izboru. Neki su i stvarno sakatili rođenu djecu, sjekući im po jedan prst na ruci. :Izabrani dječaci otpremani su na malim bosanskim konjima u dugoj povorci dalje. Na konju su bila dva pletena sepeta, kao za voće, sa svake strane po jedan, i u svaki sepet stavljen je po jedan dječak i sa njim mali zavežljaj i kolut pite, posljednje što nosi iz očinske kuće. Iz tih sepeta, koji su se jednomjerno klatili i škripali, virila su svježa i preplašena lica ugrabljenih dječaka. Neki su mirno gledali, preko konjiskih sapi, što je moguće dalje u rodni kraj, neki su jeli i plakali u isto [[vrijeme]], a neki su spavali, sa glavom prislonjenom uz samar.Danica je lepa. :Na izvjesnom odstojanju od posljednjeg konja u ovom neobičnom karavanu, išli su raštrkani i zadihani, mnogi roditelji ili rođaci ove djece, koja se odvode zauvijek da u tuđem [[svijet]]u budu obrezana, poturčena i da, zaboravivši svoju vjeru, svoj kraj i svoje [[porijeklo]], provedu život u janjičarskim odama, ili u nekoj drugoj, višoj službi Carstva. To su bile većinom žene, ponajviše majke, babe i sestre otetih dječaka. Kad bi se suviše približile, agine suharije bi ih rastjerivali udarcima svojih bičeva, nagoneći na njih konje uz glasno alakanje. One bi se tada razbježale i posakrivale u šumu pored puta, ali bi se malo poslije opet skupljale iza povorke i naprezale da suznim [[oči]]ma još jednom ugledaju iznad sepetke glavu djeteta koje im odvode. Naročito su uporne i nezadržive bile majke. One su jurile, gazeći žustro i ne gledajući gdje staju, razdrljenih grudi, raščupane, zaboravljajući sve oko sebe, zapijevale su i naricale kao za pokojnikom , druge su raspamećene jaukale, ... obnevidjele od [[plač]]a nalijetale pravo na suharijske bičeve i na svaki udarac biča odgovarale bezumnim pitanjem: "Kud ga vodite? Kud mi ga vodite?" Neke su pokušavale da razgovijetno dozovu svoga dječaka i da mu daju nešto od sebe koliko može da stane u dvije [[riječ]]i, neku posljednju preporuku ili opomenu za put. :- Rade, sine, nemoj majke zaboravit'... :- Ilija! Ilija! Ilija! - vikala je druga [[žena]], tražeći očajno pogledom poznatu, dragu glavu, i ponavljala je to neprestano kao da bi htjela da djetetu usiječe u [[pamet]] to ime koje će mu već kroz koji dan zauvijek biti oduzeto. :Ali put je dug, zemlja tvrda, [[tijelo]] slabo, a Osmanlije moćne i nemilosrdne. Malo po malo te žene su zaostajale i zamorene pješačenjem, gonjene udarcima, jedna prije druga poslije, napuštale bezizgledan napor. Ovdje, na [[višegrad]]skoj skeli, morale su da zastanu i najupornije jer ih na skelu nisu primali a preko vode se nije moglo. Tu su mogle mirno da sjede na obali i plaču, jer ih niko više nije gonio. Tu su čekale kao okamenjene i neosjetljive za [[glad]], žeđ i studen, sve dok ne bi na drugoj obali rijeke još jednom ugledale otegnutu povorku konja i konjanika kako zamiče ka Dobrunu, i u njoj još jednom naslutile rođeno [[dijete]] koje im gine iz očiju." * "U jednom trenutku kucanje prestade. Merdžan je vidio kako se pri vrhu desne plećke mišići zatežu i [[koža]] odiže. On priđe brzo i prosječe to ispupčeno mjesto unakrst. Blijeda [[krv]] poteče najprije oskudno pa sve jače. Još dva-tri udarca, lahka i oprezna, i na presječenom mjestu stade da izbija gvožđem pokovani šiljak koca. Udario je još nekoliko puta, dok vrh nije došao do u visinu desnog uha. [[Čovjek]] je bio nabijen na kolac kao jagnje na ražanj, samo što mu vrh nije izlazio kroz usta nego na leđa i što nije jače ozlijedio ni utrobu ni [[srce]] ni pluća. Tada Merdžan odbaci malj i priđe. Razgledao je nepomično tijelo, zaobilazeći krv koja je curila sa mjesta gdje je kolac ušao i izašao, i hvatala se u malim mlakama na daskama. Dvojica Cigana okrenuše ukočeno tijelo na leđa i stadoše da mu vezuju noge pri dnu uz kolac. Za to vrijeme Merdžan je gledao da li je čovjek živ i pažljivo posmatrao to [[lice]] koje je došlo odjednom podadulo, šire i veće. Oči su bile široko otvorene i nemirne, ali očni kapci nepomični, usta rasklopljena i obje usne ukočene u grču; iz njih su bijelasali stisnuti zubi. Pojedinim od ličnih mišića čovjek nije mogao da vlada; stoga je lice izgledalo kao [[maska]]. A srce je bilo muklo i pluća radila kratkim i ubrzanim dahom. Dvojica Cigana stadoše da ga dižu kao brava na ražnju. Merdžan je vikao na njih da paze, da ne drmaju tijelom; i sam je pomagao. Uglaviše donji, debeli dio koca među one dvije grede i ukovaše sve velikim ekserima, zatim pozadi, u istoj visini, podupriješe kratkom žiokom koju takođe prikovaše i za kolac i za gredu od skela." * "Jer oni koji [[vlada]]ju i moraju da tlače da bi vladali, osuđeni su da [[rad]]e razumno; a ako, poneseni svojom strašću ili natjerani od protivnika, pređu granice razumnih postupaka, oni silaze na klizav put i označavaju time sami početak svoje [[propast]]i. Dočim se oni koji su tlačeni i iskorištavani, lahko služe razumom i bezumljem, jer su to samo dvije razne vrste oružja u stalnoj, čas podmukloj čas otvorenoj borbi protiv tlačitelja." * "U toj velikoj i čudnoj borbi koja se u ovoj [[BiH|Bosni]] stoljećima vodila između dvije vjere, a pod vidom [[vjera]] za zemlju i [[vlast]] i svoje sopstveno shvatanje života i uređenje svijeta, protivnici su otimali jedan drugom ne samo žene, konje i [[oružje]], nego i pjesme." * "[[Nesreća]] nesretnih ljudi i jeste u tome što za njih stvari koje su inače nemoguće i zabranjene postanu, za trenutak, dostižne i lahke, ili bar tako izgledaju, a kad se jednom trajno usele u njihove želje, one se pokažu opet kao ono što jesu: nedostupne i zabranjene, sa svim posljedicama koje to ima po one koji za njima posegnu." * "... na ovoj zemlji ne može biti [[dobro]]te bez mržnje ni veličine bez [[zavist]]i, kao što nema ni najmanjeg predmeta bez sjenke." * "... jer, ima u nekim ljudima bezrazloznih mržnja i zavisti koje su vece i jace od svega sto drugi ljudi mogu da stvore i izmisle." * "Najbjednija i najtragičnija od svih čovjekovih slabosti nesumnjivo je njegova potpuna nesposobnost predviđanja, koja je u opštoj protivnosti sa tolikim njegovim darovima, vještinama i znanjima." *"Ako pomislimo šta nam je i koliko kroz stoljeća uzimano, sve ove građevine su mrvice." *"Ali što god više ima novca, više ga treba." *"Hodža je mrzio sve nove izraze. Nije samo stoga što mu je paralo uši, nego što je jasno osjećao da sama ta riječ u govoru stranaca stoji umjesto prećutane istine, kao i da sve ono što je ispred nje rečeno ne znači ništa." * "Čim jedna vlada osjeti potrebu da svoojim građanima obećava putem plakata mir i blagostanje, treba biti na oprezu i očekivati obrnuto od toga." *"Ako ideš u džehenem, bolje ti je da ideš polako, ti si budala kad misliš da je Švabo pare trošio i mašinu proveo samo zato da bi ti mogao brže putovati i poslove svršavati. Ti vidiš samo da se voziš, a ne pitaš se šta mašina odvlači i dovlači osim tebe i takvih kao što si ti. Ali to u tvoju glavu ne može stati. Vozaj se ti, živ bio, vozaj kud god hoćeš, ama sve se bojim da će ti to vozanje jednog dana na nos udariti. Doći će vrijeme pa će te Švabo voziti i tamo gdje ti nije milo i gdje nikad pomislio nisi da ideš." *"Otkud ćuprija na ovom svijetu i kako je prva ćuprija postala? Kad je Alah dželešanahu, biva, stvorio ovaj svijet, zemlja je bila ravna i glatka ko najljepša savatli tepsija. To je bilo krivo šejtanu koji je zavidio čovjeku na tom božjem daru. I dok je zemlja bila još onakva kakva je ispod božje ruke izišla, mokra i mehka ko nepečena ćasa, on se pirkradi i noktima izgrebi lice božje zemlje, koliko je god mogao više i dublje. Tako su, kako priča kazuje, postale duboke rijeke i provalije što odvajaju kraj od kraja i dijele ljude jedne od drugih i smetaju im da putuju po zemlji koju im je Bog dao kao bašču za njihovu hranu i izdržavanje. Žao bi Alahu kad viđe šta onaj prokletnik uradi, ali kako nije mogao da se vraća na posao koji je šejtan svojom rukom opoganio, on posla svoje meleće da pomognu i olakšaju ljudima. Kad meleći viđeše kako jadni ljudi ne mogu da pređu one haluge i dubine ni da svršavaju svoje poslove, nego se muče i uzalud gledaju i dovikuju s jedne obale na drugu, oni iznad tih mjesta raširiše krila i svijet stade da prelazi preko njihovih krila. Tako ljudi naučiše od božjih meleća kako se grade ćuprije, E zato je, poslije česme, najveći sevap sagraditi ćuprijui najveća grijehota dirati u nju, jer svaka ćuprija, od onog brvna preko planinskog potoka pa do ove Mehmed-pašine građevine, ima svog meleća koji je čuva i drži, dok joj je od Boga suđeno da stoji." *"Tako se uvijek u blizini nadmoćnog neprijatelja i prije velikih poraza javljaju u svakom osuđenom društvu bratoubliačke mržnje i međusobni sporovi." *"Zaborav sve liječi, a pjesma je najljepši način zaborava, jer u pjesmi se čovjek sjeća samo onoga što voli." *"Izmješani Turci,hrišćani i Jevreji. Snaga stihije i teret zajedničke nesreće približili su ove ljude i premostili bar za večeras onaj jaz koji dijeli i jednu vjeru od druge i, naročito, raju od Turaka." *"Sve može biti. Ali jedno ne može: ne može biti da će posve i zauvjek nestati velikih i umnih a duševnih ljudi koji će za božju ljubav podizati trajne građevine, da bi zemlja bila ljepša i čovjek na njoj živio lakše i bolje. Kad bi njih nestalo, to bi značilo da će i božja ljubav ugasnuti i nestati sa svijeta. To ne može biti." *"Nije dovoljno jednoj stvari okrenuti ledja pa da prestane da nas muči i goni." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ivo Andrić]] {{Wikipedia|Na Drini ćuprija}} {{Djela Ive Andrića}} e8ycpcxtgjyxg6omfu2fumf9xb94eif 6 3566 9982 2006-03-20T14:42:54Z Harač 23 sa eng. wiki 9982 wikitext text/x-wiki sa eng. wiki ktz84msf9n4nyamxc200x5qt6cca49q 0 3568 58863 51935 2019-07-01T17:20:57Z Risto hot sir 6370 File 58863 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Euclid.jpg|thumb|Euclid (Raphael)]] == Citati == *[[Abdulah Sidran]] **'''Rudo''': "Možda su matematika i [[muzika]] jedno te isto... samo što se jedno vidi a drugo čuje... Muziku ne možeš vidjet, matematiku ne možeš čuti... a možda su isto... Božje davanje, nije ljudsko izmišljanje..." (''[[U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce]]'') *[[Albert Einstein]] **"Šteta što nisam bolje znao matematiku." *[[Vladimir Devide]] **"Ne bi li se [[muzika]] mogla opisati kao matematika osjećaja, a matematika kao muzika razuma? Njihov duh je isti. Tako muzičar osjeća matematiku, a matematičar misli muziku. Jedna će pojačati osjećaj drugoj kad zasja ljudski um podignut u savršenstvo." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Broj]] [[Kategorija:Nauka]] {{Wikipedia|Matematika}} 2fsam8rfv3gxxfitg8lsve7mq0mnaxj 0 3569 60135 51636 2022-06-16T22:42:47Z Saita Matias 7779 Datoteka 60135 wikitext text/x-wiki [[File:Samuel Beckett, Pic, 1.jpg|thumb|right]] [[Slika:Beket.jpg|thumbnail|right|250px|Samuel Beckett na irskoj poštanskoj markici, 1994.]] '''Samuel Beckett''' (''Semjuel Beket''; 1906-1989.), irski dramaturg, novelist, pjesnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost. Poznatija djela: ''[[Očekujući Godota]]'' i dr. ---- * "...ali, šta je [[bog]] radio prije stvaranja svijeta?" * "Lud je samo onaj čija se [[ludost]] ne poklapa sa ludošću većine." * "Najveći [[posao]] [[čovjek]]a sastoji se u tome da zna šta sve mora da uradi da bi bio čovjek." * "Svi mi imamo dovoljno [[Snaga|snage]] da podnosimo tuđe [[Nesreća|nesreće]]." [[Kategorija:Irski pisci|Beckett,Samuel]] [[Kategorija:Samuel Beckett|*]] {{Wikipedia|Samuel Beckett}} ep8cufxxgzrwrb5vkapv5ne6s8s1b4o 6 3570 10002 2006-03-21T16:57:43Z Harač 23 sa eng. wiki 10002 wikitext text/x-wiki sa eng. wiki ktz84msf9n4nyamxc200x5qt6cca49q 0 3571 54978 41951 2015-08-03T19:30:10Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 3 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512802]] na [[d:|Wikidati]] 54978 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Gloria Steinem]] **"Još nisam čula da je muškarac pitao za savjet kako uskladiti posao i obitelj." *[[Robert Benchley]] **"Svako može obaviti bilo koji posao, ali samo pod uvjetom da to nije njegov posao." *[[Samuel Beckett]] ** "Najveći posao [[čovjek]]a sastoji se u tome da zna šta sve mora da uradi da bi bio čovjek." == Poslovice == *[[Armenske poslovice]] **"Objeduj s prijateljima, ali ne sklapaj s njima poslove." *[[Kineske poslovice]] **"Nekoliko čaša vina sklope stotinu poslova." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia|Posao}} 1wpfv0lesaqlpkuvjnl1enw964e2xj7 0 3572 54620 54616 2015-05-03T14:52:40Z Harač 23 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/77.78.209.105|77.78.209.105]] ([[User talk:77.78.209.105|razgovor]]) na posljednju izmjenu koju je napravio [[User:SamoaBot|SamoaBot]] 54620 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Arthur Schopenhauer]] ** "Spojiti uljudnost s ponosom pravo je majstorstvo." *[[Günter Grass]] ** "Ono što sam prihvatio s glupim ponosom svojih mladenačkih godina, želio sam nakon rata prešutjeti zbog novonaraslog [[stid]]a. Ali, teret je ostao, i niko ga nije mogao olakšati." (''[[Dok ljuštim luk]]'') *[[Ivan Sergejevič Turgenjev]] ** "Prekomjeran ponos oznaka je sitne duše." Erich Fromm Ljubav je aktivna briga za život i razvitak osobe koju volimo. Erich Fromm == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia|Ponos}} rjr8dicqr4zugsbi0a7t4bbvuzb9koa 0 3573 61223 57819 2024-05-16T16:01:33Z Srđan 4695 61223 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nedžad Ibrišimović |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački književnik'' |datum rođenja=20. oktobar 1940. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= 15. septembar 2011. |mjesto smrti= [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] }} * "Sinoć je u Žepču obijena knjižara iz koje je ukradena jedna moja [[knjiga]]. Sumnja je pala na oba čitaoca. Istraga je u toku..." ("Slovo (o) čitaocu" - augusta, 1990. - ''Ruhani i šejtani inspiracija'') * "Ja sam gotovo neprekidno, cio dan i cijelu noć [[pisac]], čak, nekako, čini mi se, i ispod dana i ispod noći da sam pisac, veoma često zaboravljam da imam tijelo, da sam u njemu, da ga pokrećem, da se njime služim i, kad ovo kažem, naročito su mi s uma smetnuta leđa i potiljak (...)" ("Moja muslimanska triologija" - decembra, 1990. - ''Ruhani i šejtani inspiracija'') * "Kako li veliki [[Pisac|pisci]] gledaju na male pisce? Da li onako kao što general gleda na vojnike? ili bogataš na siromahe? ili onako kao što ljepotica gleda?" (Ibid.) * "Ja živim uporedo sa svojim [[užas]]ima, nekako ravnopravno i mirno." (Ibid.) * "O svojoj vlastitoj knjizi mogu misliti jedno, a neko drugi nešto drugo. Čak i kada živi svoju [[Knjiga|knjigu]], [[pisac]] se njome ograđuje. Nije li onda slava i poznatost spisateljev paradoks?" (Ibid.) * "To što sam [[Bošnjaci|Bošnjak]], to je dar mojih predaka i moga naroda, to što sam Bosanac to je dar moje zemlje, a što sam musliman to je dar Allaha Uzvišenoga i sve troje sam na neki način u sebi zatekao." ("Ruhani i šejtani inspiracija") * "Učio sam da u [[Filozofija|filozofiji]] imaju stupnjevi kao etički (čudoredni, moralni), pa religiozni pa, kobajagi, kô najviši, čisto filozofski. Ona pamet koja hoće taj, bajagi, viši filozofski stupanj, eno joj ga, bujrum, meni je sasvim dostatan ovaj moj, vjerski stupanj. Neka filozofska pamet zaošija kakvugod misao do kraja, namah će se u nju kō strijela zabosti toj misli oprečna misao i, uvrh glave, filozofska će pamet razbistriti pitanje bez odgovora i time se još i pohvaliti. A ja ovaki kakav sam, znam da je mačka Božiji stvor, a šta je mačka, filozof ne zna, jer mu filozofska pamet na to ne daje odgovora." ("Bosna je svoja" - decembar, 1990. - ''Ruhani i šejtani inspiracija'') * "A meni muslimanu i [[poraz]] je [[pobjeda]]. To musliman zna." (Ibid.) * "Gledam kako tri zemlje i tri naoružana naroda - opkolivši moju zemlju i moj nenaoružani narod - neminovno nestaju u mojim očima. Gledam kako to [[Evropa]] ravnodušno gleda i gledam kako i Evropa nestaje. :Vidim daleki Japan u svoj njegovoj ljepoti! :Ne bih volio da i Japan nestane." ("Pismo Akiru Kurosavi" - oktobra, 1993. - ''Ruhani i šejtani inspiracija'') * "Pomenuo sam šejtani inspiraciju i ruhani inspiraciju. Šejtan, zna se šta je! Šejtan nije dobar, on nas stalno iskušava i na zlo navraća. Allah, dželle šanuhu, je dobar. Ruhani, koja dolazi od arapske riječi '''ruh''' što znači duša, duh." ("Šejtani i ruhani inspiracija" - septembra, 1994. - ''Ruhani i šejtani inspiracija'') * "Spaljujući svoje [[Knjiga|knjige]] (a kako se osjeća onaj ko ih spaljuje, zna samo onaj koji ih spaljuje), možda sam bar na trenutak ukazao na evropski sudbonosni krug u kojem Neron spaljuje Rim da bi napisao knjigu i u kojem knjiga ''[[Moja borba|Mein kampf]]'' spaljuje i knjige i ljude!" ("Zašto sam spalio svoje knjige" - oktobra, 1994. - ''Ruhani i šejtani inspiracija'') *U pauzi zasjedanja Drugog bošnjačkog sabora u Holliday Innu u Sarajevu neko je zidove oblijepio slikama [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]]. Kada je on stupio za govornicu prvo što je rekao bilo je to da se one njegove slike skinu. Da to nisam vidio i čuo 1993, ja ga sada ne bih rahat mogao zvati Alija, a još manje ''dragi Alija'', mada mi nikad nije ni palo na pamet da ga lično oslovljavam samo imenom. On je za mene uvijek bio moj Predsjednik!" ("Knjiga Alije Izetbegovića", Saff, 19. oktobar 2007.) *"Uviđam da sam te osluhnuo živote, a onome što sad činiš sa mnom, rugam se!" {{Wikipedia}} {{Djela Nedžada Ibrišimovića}} {{DEFAULTSORT:Ibrišimović, Nedžad}} [[Kategorija:Nedžad Ibrišimović| ]] [[Kategorija:Književnost]] na9swiwiuw7x3zg53xql05nbion1e6x 0 3574 57882 28576 2017-05-14T21:31:40Z 89.146.160.204 57882 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Edhem Mulabdić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački književnik'' |datum rođenja=1862. |mjesto rođenja=Maglaj, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti=29. januar 1954. |mjesto smrti=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] }} * "Niko nikog ne može natjerati ni na [[dobro]], a kamo li na [[zlo]], pa tako i onih što se svojom voljom podadoše svakakvu [[život]]u." (''[[Zeleno busenje]]'') * "Prošla su vremena kad smo mi svoj imetak, svoj šuhret, ugled, moć i sve svoje branili mačem, danas je došlo vrijeme, da to branimo naukom. Nauka nam to može očuvati, pa ako mi ne budemo valjani te se ne prihvatimo za nju, niko nam neće biti kriv, ako sva ta dobra izgubimo i ona pređu u tuđe ruke, u ruke onoga koji je za vremena prihvatio nauku." == Djela == *''[[Zeleno busenje]]'' [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|M]] {{Wikipedia}} 2yw1hpegvr26zmfaowc221qt3ddretq 0 3575 52480 50187 2014-04-21T16:16:47Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52480 wikitext text/x-wiki '''Katastrofa''' ---- *"Velika je [[nesreća]] kad [[čovjek]] ne zna šta hoće, a prava katastrofa kad ne zna šta može." - [[Jovan Dučić]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 2hhdlr9ix9bu9i4pdvudijpoxajoktg 0 3576 54979 40538 2015-08-03T19:30:20Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q40861]] na [[d:|Wikidati]] 54979 wikitext text/x-wiki '''Mramor''' ---- *"Neko ostari kao [[zlato]] i mramor, a neko kao cipela." - [[Jovan Dučić]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 06sa76i9voafh4zialja968tiori75h 0 3577 54980 44645 2015-08-03T19:30:30Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 6 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q12097]] na [[d:|Wikidati]] 54980 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Antun Gustav Matoš]] **"Postati čovjek je ljepše nego postati kralj." *[[Jovan Dučić]] **"Nema ni jednog ostarjelog kralja koji ne bi pristao da bude običan mlad poručnik." *[[Sándor Petőfi]] **"Kraljevi nam i tako nikada ne daju ništa, od njih ono što hoćemo - moramo uzeti." **"Lijep je i veliki poziv kraljeva. Oni su sunca zemlje. Dužnost im je da obašnjavaju i griju. Mnogi zaboravljaju ovo drugo i zadovoljavaju se s prvim." *[[Victor Hugo]] **"[[Mojsije]] je, ne trepnuvši okom, napisao: "[[Bog]] drži u svojoj ruci srce kraljeva". To je nemoguće iz dva razloga: zato što Bog nema ruke i zato što kraljevi nemaju srca." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Kraljica]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} [[it:Sovrano]] da1fgl5lv10z23cf8yd1eym1hin1k8d 0 3578 29160 25987 2007-03-23T19:38:35Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29160 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Baltazar Bogišić]] **"I što nije zabranjeno, može da ne bude pošteno." (''Opšti imovinski zakonik za Crnu Goru'', čl. 999.) *[[Jovan Dučić]] **"Čovjek koji nije hrabar ne može biti ni pošten, jer za poštenje su potrebne žrtve kakve kukavica ne umije da podnese, a potrebna je i velikodušnost koju on ne može razumijeti." *[[Thomas Jefferson]] **"Poštenje je prvo poglavlje u knjizi [[mudrost]]i." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 880unbmxg7pm5f866jzt0td68c6c2xz 10 3579 44950 38784 2012-03-04T19:06:25Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/14-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/14-2012]] 44950 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Erich Fromm]]''' :"Ako je osoba sposobna produktivno voljeti, ona voli i sebe; ako voli samo druge, tada uopće nije sposobna voljeti." :"[[Ljubav]] nije primarno odnos prema određenoj osobi; to je stav, orijentacija bića prema svijetu kao cjelini, ne prema jednom objektu ljubavi." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> ja060rrow9d7k1diwkzsh12d0z0opsn 0 3580 29590 22411 2007-03-23T19:42:45Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29590 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *"Događa se da oni koji čeznu za beskorisnim i traže samo ono što je suvišno obično ne postignu ni ono što im je potrebno." - [[Plutarh]] *"Što je čovjek okusio više gorčine, to žešće čezne za slatkim." - [[Maksim Gorki]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 2yytxhj4funpirntpk43dpjg5x5icgg 0 3581 29187 21837 2007-03-23T19:38:49Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29187 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Jean-Paul Belmondo]] **"Pristojna žena je ona dama koja zna šta ne smije znati iako zna." *[[Maksim Gorki]] **"Pristojnost zahtjeva da ljudi [[laž]]u." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] ca3b5slzwq98pcrt57ydqd36htkrcuj 0 3582 10120 2006-03-23T20:16:36Z Zumbulka~bswikiquote 10 10120 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[dijete]] nmnvzs5aha554vc43dm4yey00iuz3w0 0 3583 10121 2006-03-23T20:17:39Z Zumbulka~bswikiquote 10 10121 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Život]] 5gbwevc0b1rg2825s7gg7sx130a197j 0 3584 10122 2006-03-23T20:18:15Z Zumbulka~bswikiquote 10 10122 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Žena]] hvivn2v22zsq0rew2vjh10baozbp5ik 6 3585 10143 2006-03-23T20:45:15Z Harač 23 sa bs. wiki 10143 wikitext text/x-wiki sa bs. wiki q9jyolzyvmq33zt67njyngrihjkp7u2 0 3587 29479 22271 2007-03-23T19:41:41Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29479 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *"Buncaju ljudi i postaju umorni od [[život]]a kad nemaju pred sobom neki cilj prema kome bi upravili svaki svoj napor i svaku svoju misao." - [[Marko Aurelije]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 86xdp0by1ap3sop351qyoxj22wqi3t3 0 3588 54981 48425 2015-08-03T19:30:40Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513566]] na [[d:|Wikidati]] 54981 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Avanture male Chihiro]] **'''Zeniba''': "Jednom kada nešto uradiš, nikada ne zaboravljaš. Čak i ako ne možeš pamtiti." *[[Ivo Andrić]] **"[[Život]]na snaga jednog [[čovjek]]a mjeri se, pored ostalog, i njegovom sposobnošću zaboravljanja." *[[Jean-Jacques Rousseau]] **"Može li se ikada zaboraviti ono što se jednom ljubilo?" *[[Jorge Luis Borges]] **"Postoji li taj Alef u srcu jednog kamena? Da li sam i njega vidio kada sam vidio sve što postoji, a zatim zaboravio? Naša svijest podložna je dejstvu zaborava; pod dejstvom tragične erozije godina i ja mijenjam i zaboravljam Beatrisin lik." (''[[Alef]]'') *[[Marko Aurelije]] **"Još malo i zaboravit ćeš na sve. Još malo, i sve će zaboraviti na tebe." *[[Marko Vešović]] **"To je jedini [[raj]] u koji još vjerujem: zaborav ::kao snijeg do strehe koji sve humke i vrtače ::sakrije pokrovom mekim ko duša i od sveg zemnog preostane ::svilena pustinja ''što sluša Boga''. ::A od sveg našeg stradanija preostane samo polarna ::tačka u koju neće nikad ničiji steg zaboden biti." (''Ovo'') *[[Pablo Neruda]] **"Ljubav je tako kratka, a zaborav tako beskrajan." *[[Talmud]] **"Čuvajte se prevelike količine smijeha jer umrtvljuje duh i donosi zaborav." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} gtgzq2dce3ys7cuvu4ekgdo36l2ez28 0 3589 10178 2006-03-23T21:30:15Z Zumbulka~bswikiquote 10 10178 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Charles-Louis de Secondat Montesquieu]] rdw72pcapqzamc3b7qfm00ircky8m47 0 3590 28942 21478 2007-03-23T19:36:35Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28942 wikitext text/x-wiki [[Slika:Moses Copenhagen.jpg|thumbnail|right|250px|'''Mojsije''']] '''Mojsije''' (također i ''Móše'', ''Mōšeh'', موسى ''Musa'', ''Moisés'', ''Musse''), legendarni jevrejski oslobodilac, vođa, zakonodavac, poslanik i historičar. ---- == Drugi o Mojsiju == * "Mojsije je, ne trepnuvši okom, napisao: "[[Bog]] drži u svojoj ruci srce [[kralj]]eva". To je nemoguće iz dva razloga: zato što Bog nema ruke i zato što kraljevi nemaju srca." - [[Victor Hugo]] [[Kategorija:Historija]] [[Kategorija:Religija]] {{Wikipedia}} ho9bxcra77si2n14nhnml22tmmbsl5v 0 3591 52478 48262 2014-04-21T16:12:06Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52478 wikitext text/x-wiki '''Kamen''' ---- * "Ako si kamen budi ljubak, ako si [[biljka]] budi osjetljiv, ako si [[čovjek]] budi [[ljubav]]." - [[Victor Hugo]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} tf0zbjsf9dl0e81k7ul6l6enqwvd4i3 0 3592 54982 45204 2015-08-03T19:30:50Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q756]] na [[d:|Wikidati]] 54982 wikitext text/x-wiki ---- * "Ako si [[kamen]] budi ljubak, ako si biljka budi osjetljiv, ako si [[čovjek]] budi [[ljubav]]." - [[Victor Hugo]] *"[[Ljubav]] je proljetna biljka koja sve prožima nadom, pa čak i ruševine uz koje prijanja." - [[Gustave Flaubert]] == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Cvijet]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} sgxsmgeibzq7aqcknqlukei8fejagya 0 3593 52800 52743 2014-04-26T01:21:39Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52800 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Vincent Willem van Gogh |slika=[[slika:VanGogh 1887 Selbstbildnis.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Vinsent van Gog'', holandski slikar |datum rođenja= 30. mart 1853. |mjesto rođenja=Zundert, Nizozemska |datum smrti= 29. juli 1890. |mjesto smrti=Auvers-sur-Oise, Francuska }} *"Ja, kao mladež na tvom ramenu :Pod velom svile, kao puž na vrelom kamenu :Što brže hoću da stignem, do tvojih obraza :Da savijem i dignem ti smijeh na usnama." *"Sve više vjerujem da ne treba preklinjati [[Bog|Gospoda]] zato što je [[svijet]] takav kakav je; radi se, prosto, o neuspjeloj skici." [[Kategorija:Nizozemski slikari]] {{Wikipedia}} 71hv6u7c349xmbxmareamar34w55bwf 0 3594 60356 60338 2022-10-23T16:04:06Z Savh 2136 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/96.5.255.102|96.5.255.102]] ([[User talk:96.5.255.102|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Vilho-Veli|Vilho-Veli]] 59258 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Golden_Retriever_puppy.jpg|thumb|upright=1.2|]] == Citati == *[[Abraham Lincoln]] **"Ujed se ne liječi ubijanjem psa." *[[August Strindberg]] **"Prezirem ljude koji drže pse, to su kukavice koji nemaju petlje sami gristi ljude." *[[Chuang Tzu]] **"Ne znači da je pas dobar ako glasno laje. Isto tako ne znači da je čovjek dobar ako je vješt s riječima." *[[Isabel Allende]] **"Bijesna psa se niko ne usudi dirati, a dobrog svi tuku" (''[[Eva Luna]]'') *[[Isus Krist]] **"Ne dajte svetinje psima! Niti svoga biserja bacajte pred [[Svinja|svinje]] da ga ne pogaze nogama pa se okrenu i rastrgaju vas." (''Matej'' 7, 6) *[[Jean-Baptiste Poquelin Molière]] **"Ko hoće da utopi svoga psa optuži ga da je bijesan." *[[Jean Anouilh]] **"Uvijek će postojati negdje nekakav izgubljeni pas zbog kojega neću moći biti sretan." *[[John Maxwell Coetzee]] **"Ono što pas nikad ne može dokonati (''Ni kad bi svaki dan bio nedjelja!'', pomišlja), ono što mu nos ne može reći, jeste kako je moguće ući u naizgled običnu sobu i nikad više ne izaći. Nešto se odigrava u ovoj sobi, nešto neizrecivo: ovdje se duša čupa iz tijela; načas zalebdi u vazduhu, trgne se i zgrči; onda je vrtlog usisa i više je nema. Ovo će biti mimo njegove pameti, ova soba koja i nije soba nego jama, da se u nju odliješ i prestaneš da postojiš." (''[[Sramota (Coetzee)|Sramota]]'') *[[Lewis Grizzard]] **"Život je poput pseće zaprege: ako niste u prvom redu krajolik se nikada ne mijenja." *[[Mark Twain]] **"Ako prihvatiš izgladnjela psa i nahraniš ga, on te neće ujesti. To je razlika između psa i čovjeka." *[[Maurice Maeterlinck]] **"Ljudska je vrsta osamljena na ovom planetu – od svih živih bića savez su s nama sklopili samo psi." *[[Muhammed]] **"Prodaja psa i zarada prostitutke su ružni, kao i zarada kupičara." (''Muslimova zbirka hadisa'', 934.) **"Ubijajte samo potpuno crna psa sa dvije tačke, jr je on šejtan." (''Ibid.'', 1245.) **"Poubijajte [[Zmija|zmije]] i pse. Ubijajte zmije otrovnice sa dvije bijele pruge na leđima i kusorepu, jer one oduzimaju vid i uzrokuju pobačaj." (''Ibid.'', 1497.) **"Neki je čovjek, putujući, jako ožednio. Našao je bunar, sišao u njega, napio se i izašao. Kada je izašao, vidio je jednog psa, kako od velike žeđi jede vlažnu zemlju. rekao je sam sebi: Ovaj pas je ožednio kao i ja. Sišao je u bunar, napunio svoju cipelu vodom, prihvatio je zubima, izašao iz bunara i napojio psa. Allah mu je zbog toga zahvalio i grijehe mu oprostio." (''Ibid.'', 1505.) == Poslovice == *Narodne **"Pas je [[čovjek]]ov najbolji prijatelj." *[[Bugarske poslovice]] **"Hrani pseto - da na tebe laje." *[[Indijanske poslovice]] **"Ko liježe sa psima budi se sa buhama." [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Životinje]] {{Wikipedia}} 7qn1yvgk1ohdvzwkkduurbfoyq7qn2o 0 3595 29146 21796 2007-03-23T19:38:28Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29146 wikitext text/x-wiki '''Porijeklo''' ---- * "Ništa ne vrijedi porijeklo kad [[čovjek]] nema [[Vrlina|vrline]]." - [[Jean-Baptiste Poquelin Molière]] *"Od svog porijekla i [[Djetinjstvo|djetinjstva]] ne može se lahko pobijeći" - [[Ivo Andrić]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} kx9fi9u9rsabk076vw0sn21xzk11cpt 0 3596 14183 10207 2006-07-01T08:13:59Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Mahana]] 14183 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Mahana]] 23pqbkeq6b4uhdedyg4weke0z9mibue 0 3597 10209 2006-03-24T15:38:17Z Harač 23 Mahna premješten u Mahana 10209 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Mahana]] 23pqbkeq6b4uhdedyg4weke0z9mibue 0 3598 54983 40667 2015-08-03T19:31:00Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513571]] na [[d:|Wikidati]] 54983 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Blaise Pascal]] **"[[Čovjek]] je rođen za zadovoljstvo: on ga osjeća i za njega mu nisu potrebni drugi dokazi." *[[Jean-Baptiste Poquelin Molière]] **"Tačno je da [[Bog|Nebo]] zabranjuje izvjesna zadovoljstva, ali ima načina da se [[čovjek]] nagodi" *[[Jorge Luis Borges]] **"Složenijeg zadovoljstva od razmišljanja nema, a mi se upravo tom zadovoljstvu predajemo." (''[[Besmrtnik (Borges)|Besmrtnik]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} pqyulsze5zekgvhtv9kif8q69j4yz5x 0 3599 52648 42587 2014-04-21T23:23:51Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52648 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Ana Oksa]] **"Moj posljednji album odiše melanholijom i fatalizmom, zato što vrijeme vrtoglavo juri, a mi čujemo odjek neke tuge, euforije, života, pjesme. Umjetnik, odnosno pjevač, nema reakcija. Umjetnik se bavi umjetnošću i ne pita se kome će je prodati, ko će to slušati, gdje će ga dovesti. Ja sam umjetnik, pa pjevam i ne pričam više." (''za "Dan"'') *[[Gustave Flaubert]] **"Kad čovjek ne može biti umjetnik, postaje [[kritičar]]; isto tako kao što postaje žbir kad ne može postati vojnik." *[[Guy de Maupassant]] **"Realist će, ukoliko je umjetnik, nastojati ne da nam da fotografiju života, nego da da viziju života koja će biti potpunija, jača i uvjerljivija od same stvarnosti." (''[[Pierre i Jean]]'') *[[Haris Pašović]] **"Dužnost umjetnika je da govori [[Istina|istinu]], čak i ako ta istina nije najprihvatljivija u određenom trenutku. Naša je etička dimenzija jednako važna kao i estetička. Ne mogu cijeniti umjetnike koji kažu da ih ništa drugo ne zanima osim umjetnosti. Moramo živjeti u stvarnosti i činiti je boljom. Ne smijemo biti kukavice." (''za "Nacional"'') *[[Ludwig Andreas Feuerbach]] **"Najopasniji sprud u životu umjetnika je njegova ženidba, naročito ako je to takozvana ''srećna ženidba''." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 5rjdf7qbnpgqqw273fx5vwqvncof2yl 0 3600 54984 47770 2015-08-03T19:31:10Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512004]] na [[d:|Wikidati]] 54984 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Gustave Flaubert]] **"Kad čovjek ne može biti umjetnik, postaje kritičar; isto tako kao što postaje žbir kad ne može postati [[vojnik]]." *[[Jorge Luis Borges]] **"Ozlojeđeno je grdio kritičare; kasnije se smirio uporedivši ih s onim ljudima koji ''"''nemaju plemenite metale, ni parne prese, ni mašine za valjanje, ni sumporne kiseline za pravljenje nakita, ali koji mogu ''ukatazi'' drugima na ''mjesto'' gdje se nakit može naći." (''[[Alef]]'') *[[Lon L. Fuller]] **"Kritičar ima prednost, jer zauzima prilično dobro shvaćenu ulogu. Očekivanja njegovih čitalaca pogoduju njegovoj ulozi oštrog tužioca; ako je razumno nepristrasan i ako se drži dokaza, znatna sloboda u zalaganju za argument rado će mu se dozvoliti i izgledaće da uistinu služi konačnom načelu istine. / Autor, koji brani svoju knjigu, suočava se sa potpuno drugačijim skupom očekivanja. On je svoju knjigu objavio, i već je imao prilike da kaže svoju riječ i svečana poza može da nalikuje na tiho očekivanje presude od pametnog i nezainteresovanog čitaoca. Nadalje, svaki odgovor kritičkim prikazima teži da zamrsi stvar, miješajući optužbe pogrešnog tumačenja sa reartikulisanjem onoga što autor tvrdi da je mislio da kaže, miješajući nespretno odbranu i kontraofanzivu i završavajući sa mračnim nagovještajima da ga samo ograničen prostor sprječava da pokaže sa pustošećom konačnošću kako su njegovi kritičari u potpunosti pogriješili. Generalno, trud na samoopravdanju ima težnju da bude bolan za sve u pitanju; uistinu, u mojoj profesiji postoji izreka: da pravnik nikad ne izgleda jadnije nego kada brani svoj sopstveni slučaj." (''[[Moralnost prava]]'') == Poslovice == == Također pogledati == *[[Kritika]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 7co3s7o0naxfoftdbn3nbwhkh9zrfo1 0 3601 35157 29307 2008-10-31T13:48:36Z Pearl 501 35157 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Gustave Flaubert]] **"Vidjeti kako jedan [[čovjek]] sudi drugome - za mene je to tako smiješan prizor da bih mogao pući od [[smijeh]]a, kad ne bih osjećao sažaljenje." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] rnckpvo8d8m9dfmmu4uierul8dtz7mo 0 3602 53169 52725 2014-08-17T13:45:03Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 53169 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mestrius Plutarchus |slika=[[slika:Plutarch.gif|150px]] |tekst uz sliku=Plutarh, grčki historičar i filozof |datum rođenja= 46 |mjesto rođenja=Chaironeia, Grčka |datum smrti= 127 |mjesto smrti= }} *"[[Brak]] je dvoboj gdje gine lična [[sloboda]]." *"[[Čovjek]], vidjevši da neko sakuplja milostinju za [[bog]]ove reče: ''Neću da čujem za bogove koji prose''!" *"Događa se da oni koji [[čežnja|čeznu]] za beskorisnim i traže samo ono što je suvišno obično ne postignu ni ono što im je potrebno." *"[[Duša]] zaljubljenog [[čovjek]]a živi u tuđem tijelu." *"Kad je neki Perzijanac upitao Lisandra koji državni oblik najviše odobrava, on je odgovorio: Onaj u kojem se poštenima i nevaljalima sudi prema zaslugama." *"Kad su prijatelji nekoga Rimljanina prekoravali što je svoju lijepu, bogatu i čestitu suprugu zanemario, pokazao im je svoje nove sandale i rekao: - Zar i to nije novo i lijepo, ali niko ne zna kako me obje sandale tište!" *"[[Ljepota]] proživljena [[život]]a je prava mjera, a ne dužina njegova trajanja." *"Meni nije potreban [[Prijateljstvo|prijatelj]] koji se u svemu slaže i na sve klima glavom, jer to isto moja sjena može da uradi još mnogo bolje." *"Neko je kazao da [[sreća]] upravlja našim životom, a ne [[mudrost]], a to znači da ljudsku sudbinu, kao što mudrac reče, ne vodi umna sposobnost nego puka slučajnost." *"Nije uvijek dostojan da nam bude [[prijatelj]] onaj koji se nameće da bude vrlo prisan." *"Ono što je [[Istina|istinito]] u stvari i prema djelu, premda žalosno završava, ipak se ne može izmjeniti. S druge strane, [[laž]] koja obmanjuje, lakše popušta, pa se onda žalosno pretvara u radosno." *"Podnosimo pogreške svojih prijatelja, pa zašto onda ne bismo podnosili i pogreške vlastite [[Dijete|djece]]." *"Uopšte je potrebno da [[Djeca|djecu]] čuvamo od društva loših ljudi jer uvijek nešto od njihove zloće ostane u dječijem srcu." {{Wikipedia|Plutarh}} [[Kategorija:Grčki filozofi]] 106tmpdpl55371088zft2q1ji3sj0ux 0 3603 10248 2006-03-24T17:01:05Z Zumbulka~bswikiquote 10 10248 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Plutarh]] 1nlfvunxj68rkdzzmfc0854wbatrl03 0 3604 10249 2006-03-24T17:02:01Z Zumbulka~bswikiquote 10 10249 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Plutarh]] 1nlfvunxj68rkdzzmfc0854wbatrl03 0 3605 59771 54985 2021-04-23T14:02:51Z Arvatkaa Kuka 7474 File 59771 wikitext text/x-wiki --------- [[File:Drawings_of_Ears_in_Ciprianii's_'Rudiments_of_Drawing.._Wellcome_L0033917.jpg|thumb]] == Citati == *[[Benjamin Disraeli]] **"Priroda nam je dala dva uha, ali samo jedan jezik: da bismo više slušali, a manje pričali." *[[Epiktet]] **"[[Priroda]] je dala [[čovjek]]u jedan [[jezik]], ali dva uha – da bi dva puta više slušao nego pričao." *[[Heraklit]] **"[[Oči]] i uši su ljudima zli svjedoci ako imaju barbarske duše." *[[Seneka]] **"Bolje je češće upotrijebiti uši nego jezik." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} fd6s1tv47jyyd4b4muyikfs32fofdoe 0 3606 52043 40655 2014-04-15T09:18:33Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 1 interwiki link, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q1647]] 52043 wikitext text/x-wiki -------- *[[Heraklit]] **"U istu rijeku se ne može dva puta zagaziti." *[[Milan Kundera]] **"Rijeke teku vjekovima, a ljudske [[Sudbina|sudbine]] se odigravaju na obalama. Odigravaju se da bi sutra bile zaboravljene, a rijeke će teći dalje." (''[[Nepodnošljiva lahkoća postojanja]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} kn8wphz1lnoc2ritbi39n75b8hq94we 0 3607 51323 50217 2014-04-12T07:26:49Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 9 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q33442]] 51323 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Fjodor Dostojevski]] **"Svi ideali svijeta ne vrijede suze jednog djeteta." *[[Friedrich von Schiller]] **"Bijedan je i skučen ideal pisati samo za jednu naciju." *[[Robert F. Kennedy]] **"Svaki put kada se [[čovjek]] bori za ideal, ili se trudi da poboljša [[Sudbina|sudbinu]] drugih, ili se bori protiv [[Nepravda|nepravde]], on šalje mali zračak [[Nada|nade]]." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} d30cio2a7i50w9poth45jhdnapayorj 0 3608 28923 21444 2007-03-23T19:36:23Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28923 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *"Iz [[riječ]]i nekog čovjeka može se, istina, saznati kakvim on želi da ga smatraju, ali to što on zaista jest, moramo nastojati pogoditi iz mimike što prati njegove riječi i crta lica, dakle pokreta koje on ne želi." - [[Friedrich von Schiller]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] fqg3jbgycdla1nf2ddswnqjq7p3kube 0 3609 18582 16270 2006-09-27T17:14:17Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Oprost]] 18582 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Oprost]] e4a9thshcvx2fdojwxz7kx0zfp8nzgm 0 3610 28935 21465 2007-03-23T19:36:30Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28935 wikitext text/x-wiki ------ == Citati == *"Kada mrzim, oduzimam sebi nešto; kada volim, postajem bogatiji za ono što volim. Praštanje je ponovno nalaženje otuđene svojine - mizantropija produženo samoubistvo; egoizam najveća bijeda jednog stvorenja." - [[Friedrich von Schiller]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 6ox6vqqg1p1sp3h2p5xyp16966soqr1 0 3611 54986 48161 2015-08-03T19:31:30Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q170984]] na [[d:|Wikidati]] 54986 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *"Ljude pecaš zlatom, [[žena]]ma i krunama." - [[Friedrich von Schiller]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] dyfvrepsx14m9evvma9j0dxd50dboso 0 3612 28549 19747 2007-03-23T19:32:22Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28549 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *"U [[čovjek]]u nije ništa krhkije od njegove skromnosti i dobronamjernosti." - [[Friedrich von Schiller]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] jtdrcm4jkrvch3n0cl4n5e9rq7ngwhw 0 3613 10321 2006-03-24T18:43:08Z Zumbulka~bswikiquote 10 10321 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Lav Nikolajevič Tolstoj]] 3e06v318goelatgosr0kx257gh42zlr 0 3614 60342 58336 2022-10-10T21:15:14Z Siberia teaches 7878 Datoteka 60342 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Émil Michel Cioran |slika= |tekst uz sliku=''francuski pisac i filozof rumunjskog porijekla'' |datum rođenja= 8. april 1911. |mjesto rođenja=Rasinari |datum smrti= 20. juni 1995. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} [[File:Cioran in Romania.jpg|thumb|Emil Cioran]] *"[[Čovječanstvo]] se divi samo onima koji ga vode u [[propast]]." *"Čovjekova sposobnost da obožava odgovorna je za sve njegove [[zločin]]e." *"Nema istinske [[umjetnost]]i bez jače doze banalnosti. Onaj ko se stalno služi neobičnim, brzo ugnjavi, budući da ništa nije nesnosnije nego jednoličnost izuzetnog." *"Nijedno [[razum]]no biće nije bilo predmet kulta, nije postalo slavno, nije ostavilo svoj pečat ni na jednom događaju." * "Svako može pobjeći u snove, svi smo [[genije|geniji]] kad sanjamo, mesar i pjesnik tamo su jednaki." * "[[Tuga]] je samo ustajala [[krv]]." Istinski usamljeno ljudsko biće nije ono koje su ljudi napustili nego ono koje okruženo ljudima pati {{Wikipedia|Émil Cioran}} [[Kategorija:Francuski pisci|Cioran,Émil]] [[Kategorija:Francuski filozofi|Cioran,Émil]] 5vnjbscdrill6ya0nb947haxrlj5goe 0 3615 29026 21619 2007-03-23T19:37:23Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29026 wikitext text/x-wiki -------- == Citat == *"Čovjekova sposobnost da obožava odgovorna je za sve njegove zločine." - [[Émil Cioran]] *"Nijedno razumno biće nije bilo predmet kulta, nije postalo slavno, nije ostavilo svoj pečat ni na jednom događaju." - [[Émil Cioran]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] clyj9zmds8z2ogw7c46n1488054chab 0 3616 54987 43664 2015-08-03T19:31:40Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16511548]] na [[d:|Wikidati]] 54987 wikitext text/x-wiki '''Humanost''' ---- *"Humanost sljedbenika Satyagrahaje ne poznaje granice. On ne propušta ni jednu priliku da odvrati dobrotom i ne obazire se na to da li ga neko smatra kukavicom ili ne ... zbog toga je on pristojan prema svakome i i na taj način pridobija cijeli svijet za njegovu sopstvenu stvar." - [[Mahatma Gandhi]] *"Human čovjek sigurno će se odlikovati [[Vrlina|vrlinom]] junaštva. Ipak, svaki [[Hrabrost|hrabar]] čovjek treba da se odlikuje humanošću." - [[Konfučije]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} t3ns8si6sqcsrgxvpuotvnkjm66zq4g 0 3617 28723 20177 2007-03-23T19:34:15Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28723 wikitext text/x-wiki '''Istrajnost''' ---- * "Istrajnost se sastoji u tome da mi sami sebi nešto zacrtamo sa ciljem da i druge dovedemo do toga da svojevoljno prihvate neše stanovište." - [[Mahatma Gandhi]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} e3rjh5r2l1ovsjaqevas9d870w8vemz 0 3618 28826 23448 2007-03-23T19:35:23Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28826 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Friedrich Nietzsche]] **"Kršćanstvo je stalo na stranu slabih, niskih, neuspješnih, od oprečnosti s instinktima za održanje jakoga života stvorilo je ideal; iskvarilo je um i duhovno najjačih priroda poučavajući da najviše vrijednosti duhovnosti treba smatrati griješnima, varavima, iskušenjima." (''[[Antikrist]]'') **"Temelj je kršćanstva kivnost bolesnika, instinkt usmjeren protiv zdravih, protiv zdravlja. Sve što je uspjelo, sve ponosno, razuzdano, ponajviše ljepota, vrijeđa mu i oči i uši." (Ibid.) *[[Mahatma Gandhi]] **"Ja bih bez sumnje postao kršćanin kad bi kršćani bili kršćani sva dvadeset i četiri sata na dan." == Poslovice == [[Kategorija:Religija]] {{Wikipedia}} 78lmofwrr3vt4k3oduogwxvqkeqii2r 0 3619 54988 40639 2015-08-03T19:31:50Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512930]] na [[d:|Wikidati]] 54988 wikitext text/x-wiki '''Privilegija''' ---- * "Ja mrzim privilegije i [[monopol]]e. Sve ono što se ne može podijeliti sa [[narod]]nim masama ja kategorički odbijam." - [[Mahatma Gandhi]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} owwi263rr5y4497e92bb5b172w0on8q 0 3620 52532 40581 2014-04-21T18:00:47Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52532 wikitext text/x-wiki '''Monopol''' ---- * "Ja mrzim [[Privilegija|privilegije]] i monopole. Sve ono što se ne može podijeliti sa [[narod]]nim masama ja kategorički odbijam." - [[Mahatma Gandhi]] [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Ekonomija]] {{Wikipedia}} 85fksuxt8mr2jsli2o80qvhwdapkm45 0 3621 52059 43361 2014-04-15T10:22:02Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 1 interwiki link, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q11402]] 52059 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Blaise Pascal]] **"''Veri juris''. Mi ga više nemamo: kad bi smo ga imali, ne bi više uzimali za pravilo pravde da svako slijedi običaje svoje zemlje. Tu su ljudi, nemogavši naći pravdu, našli silu, itd." (''[[Misli (Pascal)|Misli]]'') **"Jedna su univerzalna pravila: zakoni zemlje u običnim stvarima, i večina u drugim stvarima. Otkud to dolazi? Od sile koja je u njima. I otud dolazi da kraljevi, koji imaju silu na drugoj strani, ne slijede većinu svojih ministara. Jednakost imovine je bez sumnje pravedna; ali, ne mogavši postići da se svako silom pokorava pravdi, ljudi su postigli da bude pravedno pokoravati se sili; ne mogavši osiliti pravdu, ljudi su opravdali silu, kako bi pravda i sila bile zajedno, i da bude mir, koji je najviše dobro." (''Ibid.'') **"''Pravda, sila''. - Pravedno je da se slijedi ono to je pravedno, nužno je da se slijedi ono što je najsilnije. Pravda bez sile je nemoćna; sila bez pravde je tiranska. Pravda bez sile se poriče, jer uvijek ima nevaljalaca; sila bez pravde se optužuje. Treba, dakle, objediniti pravdu i silu, i radi toga nastojati da ono što je pravedno bude jako, ili da ono što je jako bude pravedno. / Pravda je podložna sporenju, sila je lako prepoznatljiva i neosporna. Tako pravdi nismo mogli dati silu, jer je sila porekla pravdu i rekla da je ona nepravedna, i rekla je da je ona sama pravedna. I tako, ne mogavši učiniti da ono što je pravedno bude jako, učinili smo da ono što je jako bude pravedno." (''Ibid.'') *[[Fjodor Dostojevski]] **"Postoji takva sila koja će sve izdržati!" ::"Kakva to sila?" ::"Karamazovska... sila karamazovske niskosti." (''[[Braća Karamazovi]]'') *[[Hermann Hesse]] **"Silnik propada zbog sile, gramzivac zbog novca, pokorni propada služeći, a onaj koji traži nasladu propada zbog slasti." (''[[Stepski vuk]]'') *[[Mahatma Gandhi]] ** "Ja odbijam silu, jer ono što se čini da ona učini dobrim ne traje dugo; nasuprot tome ono loše što ona učini ostaje zauvijek." **"Kod onoga ko se koristi silom još uvijek postoji [[nada]] da će on jednoga dana pronaći put do nenasilja, kod kukavice ta nada ne postoji." **"Sila je [[oružje]] slabih; [[nenasilje]] je oružje jakih." *[[Martin Luther King, Jr.]] **"Ako vi u vašoj borbi ne odolite iskušenju da upotrijebite silu, dolazeće generacije moraće za žetvu imati dugu i neutješnu noć." *[[Milan Kundera]] **"Postoje stvari koje se mogu realizirati samo silom. Tjelesna [[ljubav]] je nezamisliva bez [[Nasilje|nasilja]]. :- A zašto tu snagu ne upotrijebiš ponekad protiv mene? - rekla je. :- Zato što [[ljubav]] znači odricanje od sile - rekao je Franz tiho." (''[[Nepodnošljiva lakoća postojanja]]'') == Poslovice == ==Također pogledajte== *[[Nasilnik]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} j297x3x3z40ilja9xwt0ka8lwpcm0fo 0 3622 28984 21552 2007-03-23T19:36:59Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28984 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Mahatma Gandhi]] ** "Nenasilje je stavljeno na probu onog trena kada mu se neko suprotstavi [[Sila|silom]]." ** "Nenasilje u svojoj dinamičnoj formi znači svjesnu [[Patnja|patnju]]. Ono ne znači pokoriti se volji onoga koji ti nanosi [[zlo]], već znači odmjeriti se cijelom svojom dušom sa voljom tiranina." ** "Postoji samo jedan put da se ostvari [[nezavisnost]], a to je kroz nenasilje; ako umremo, mi ćemo i dalje živjeti, ako ubijemo nećemo više nikada živjeti." ** "[[Sila]] je [[oružje]] slabih; nenasilje je oružje jakih." *[[Mairead Corrigan]] **"Nenasilje nije nešto za samo jedan broj odabranih, ono je nešto za sve nas. Ono je jedna vrsta načina života na osnovi respekta za svakog čovjeka i za okolinu. Ono je sredstvo kojim se mogu provesti socijalne i političke promjene i kojim se čovjek može suprotstaviti zlu, a da pri tom ne čini zlo. Ono je potpuno novi način razmišljanja." **"Pri pokušaju da odlučimo, šta se to treba raditi povodom ovih enormnih problema, možemo se katkada osjećati nemoćnim i reći sebi da mi osobno ne možemo ništa učiniti, što bi pokrenulo ili napravilo neke razlike. Ipak, ja čvrsto, vjerujem da je nenasilje ogromna snaga, koju svako treba da njeguje u svom svakodnevnom životu, i da svako od nas uz pomoć moći ljubavi i istine može učiniti nešto pozitivno." *[[Martin Luther King, Jr.]] **"Nenasilje je moćno i pravedno [[oružje]]. Uistinu, ono je jedino oružje u historiji; ono napada bez ostavljanja rana i ono čini plemenitim onoga ko ga upotrebljava." *[[Thomas Alva Edison]] **"Nenasilje je put do više etike, koja je cilj svekolike evolucije. Sve dok ne prestanemo nanositi zlo svim živim bićima i dalje ćemo biti samo divljaci." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Nasilje]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 5lemwstbabiem040uurzk0huftavly5 0 3623 54989 48317 2015-08-03T19:32:00Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512371]] na [[d:|Wikidati]] 54989 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Mahatma Gandhi]] ** "Postoji samo jedan put da se ostvari nezavisnost, a to je kroz [[nenasilje]]; ako umremo, mi ćemo i dalje živjeti, ako ubijemo nećemo više nikada živjeti." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} crhxltcbo81s9utwox9tw9n0tpe3oxq 0 3624 29185 23328 2007-03-23T19:38:48Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29185 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *Film ''[[Hitch]]'' **'''Hitch''': "Osnovni principi... Nema ih." *[[Mahatma Gandhi]] **"[[Život]] bez principa jest brod bez kormilara." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} dqybqyz6savd81pf52q9ewm5fkk4d9a 0 3625 52932 51949 2014-05-19T08:42:42Z Harač 23 52932 wikitext text/x-wiki ----- == Citati == *[[Janko Polić Kamov]] **"Patriotizam je kao alkohol. Znamo da će nas opiti, da će nam dati iluziju, pa ipak pijemo i najgore vino. Baš radi te iluzije." *[[Mahatma Gandhi]] ** "Patriotizam je čovjekoljublje. Ja sam patriota zato što sam [[čovjek]] i što volim ljude." *[[Miljenko Jergović]] **"Patriotizam je ogroman, patriotizam je čudo fatamorgane, tako da invalidi s fronte, ljudi bez ruku i nogu, shvaćaju da im proteze kojim ih domovina dariva bolje služe nego što su im služili rođeni njihovi udovi." ([http://www.radiosarajevo.ba/novost/152025/njemacka-kao-memorija-i-savjest-ujedinjene-europe Njemačka kao memorija i savjest ujedinjene Europe], maj 2014.) == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} qx7xdxnb2qabmi8cp67n7fb5y0ip43o 0 3626 54990 53523 2015-08-03T19:32:10Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q124490]] na [[d:|Wikidati]] 54990 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Arturo Graf]] **"Nasilje je zaista u rodu sa [[strah]]om." *[[Baltazar Bogišić]] **"[[Pravda|Pravdi]] je nasilje najgori protivnik." (''Opšti imovinski zakonik za Crnu Goru'', čl. 1011.) *[[Deepak Chopra]] **"Nasilje je možda svojstveno čovjekovoj prirodi, ali joj je svojstvena i njegova suprotnost: [[ljubav]]. Sljedeći stadij razvoja čovječanstva, korak za koji se pripremamo, bit će vođen silom te ljubavi." (''[[Mir je put]]'') *[[Frantz Fanon]] **"Nacionalno oslobođenje, nacionalna renesansa, obnova državnosti naroda, komonvelt: kakvi god se naslovi koristitli ili nove forme uvodile, dekolonizacija je uvijek nasilan fenomen." (''The Wretched of the Earth'') **"Nasilje koje je vladalo u uspostavljanju koloniziranog svijeta, koje je bez svijesti bubnjalo ritam uništenja starosjedilačkih društvenih formi i slomilo bez rezerve sisteme reference ekonomije, običaja oblačenja i vanjskog života, to isto nasilje će se prozvati i uzeti od strane starosjedilaca u trenutku kada, odlučujući da utjelove historiju u svojoj sopstvenoj osobi, on uleti u zabranjene kvartove. Uništenje kolonijalnog svijeta je od sada pa na dalje mentalna slika djelovanja koja je veoma jasna, lako je razumjeti i koju može preuzeti svaki od pojedinaca koji čine kolonizirane narode. Da bi se slomio kolonijalni svijet ne znači da nakon što su granice uklonjene linije komunikacije će se uspostaviti između dvije zone. Uništenje kolonijalnog svijeta nije ni više ni manje nego uništenje jedne zone, njena sahrana u dubinama zemlje ili njeno istjerivanje iz države." (''Ibid.'') *[[Ivo Andrić]] **"...nasiljem se mogu izvršiti prepadi i postići korisni preokreti, ali se ne može trajno upravljati. [[Teror]] kao sredstvo vladanja brzo otupi." (''[[Travnička hronika]]'') *[[Jean-Paul Sartre]] **"Nasilje je od koristi samo onima koji nemaju šta da izgube." *[[Jürgen Habermas]] **"Upravo zato što su naši socijalni odnosi prožeti nasiljem, strategijskim djelovanjem i manipulacijom, mi ipak ne bismo trebali previdjeti dvije druge činjenice. S jedne strane, praksa našeg svakodnevnog zajedničkog života počiva na solidnom temelju zajedničkih bazičnih uvjerenja, kulturnih samorazumljivosti i recipročnih očekivanja. Koordiniranje djelovanja tu se odvija preko uobičajenih jezičkih igara, preko uzajamno postavljenih i barem implicitno priznatih zahtjeva za važenjem - ''u javnom prostoru više ili manje dobrih razloga''. Zato, s druge strane, konflikti (koji, ako su posljedice dovoljno bolne, završavaju kod terapeuta ili pred sudom) - nastaju zbog ''smetnji u komunikaciji'', zbog krivog razumijevanja ili nerazumijevanja, neiskrenosti ili dovođenja u zabludu. Spirala nasilja počinje sa spiralom ometenih komunikacija koja preko spirale neobuzdanog recipročnog nepovjerenja vodi prekidu komunikacije. Ali ako nasilje počinje sa smetnjama u komunikaciji, možemo znati šta je krenulo krivo i šta se mora popraviti nakon što je nasilje izbilo." (''[[Rascijepljeni Zapad]]'') *[[Karl Popper]] **"Vjerujem da svaka takva revolucija mora kao svoj jedini cilj imati uspostavljanje demokratije; pod demokratijom ne mislim na nešto tako neodređeno kao što je 'vladavina naroda' ili 'vladavina većine', nego na skup ustanova (između ostalog na opće izbore, to jest pravo ljudi na raspuštanje svoje vlade) koje bi dopustile javnu kontrolu vladara i njihovo otpuštanje od strane onih kojima se vlada i koje bi potčinjenima omogućile dobiti reforme bez upotrebe nasilja, čak i protiv volje vladara. Drugim riječima, upotreba nasilja je opravdana samo pod tiranijom koja onemogućuje nenasilne reforme, i ona mora imati samo jedan cilj, stvaranje državnog uređenja koje omogućuje reforme bez nasilja (...) Produžena upotreba nasilja može dovesti do gubljenja slobode, pošto takva situacija može izazvati ne nepristrasnu vladavinu razuma, nego vladavinu jednog čovjeka. Nasilna revolucija koja hoće više od rušenja tiranije vjerovatno bi izazvala novu tiraniju kao vjerovatno ostvarenje svojih realnih ciljeva." (''[[Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji]]'') *[[Kur'an]] **"Dopušta se odbrana onima koje drugi napadnu, zato što im se nasilje čini – a Allah je doista kadar pomoći onima koji su ni krivi ni dužni iz zavičaja svoga prognani samo zato što su govorili: "Gospodar naš je Allah!"" (''Hadždž'', 22:39-40) *[[Lao Tse]] **"Nametati svoju volju drugima je nasilje, a nametati sebe sama vrhunac je nasilja." *[[Mahatma Gandhi]] **"Tamo gdje se mora birati između [[kukavičluk]]a i nasilja, ja sam za nasilje." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Nenasilje]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} p4qt5l1sl7wp2w46cu5x2g501pqicz4 0 3627 60298 59539 2022-09-01T20:46:13Z 2A02:27B0:5301:54F0:3D64:DB27:2C77:BB92 60298 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ramo Kolar |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački novinar i pisac'' |datum rođenja= 1950. |mjesto rođenja=Kijevo-Sarajevo |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[[Čovjek]] zbilja, koliko god se uznosio, shvati da od prirode još uvijek i debelo zavisi. Valjda je toliko nastoji i uništiti, ne bi li nekako ost'o sam i jedini, misleći da će mu tako biti bolje. To bezbeli neće ići, pa će ona, to jest natura, do sudnjega dana biti dio njega." (''Oslobođenje'', 20. mart 2006) *"Iskosiš li se malo, bolje vidiš kuda sunčeve zrake padaju, otkuda dohođaše sva tama, ko izmišljaše pokrov životu." (''[[Bosanske nesanice]]'') *"Evo ustavne promjene oko kojih se digla tolika dževa. Te hoće, pa neće, potpiši, pa nemoj, pritisni pa popusti, odustani pa dođi, fali pa kudi... Sve je to bilo dok je tmurno vrijeme, snijeg i studen vladala. Čim je malo sunca grahnulo, tu se i lideri partija u nas dogovoriše dok bi rek'o ege. To jest potpisaše." (''Oslobođenje'', 20. mart 2006) *"A ono malo beznačajnih problemčića kao što je stotine hiljada nezaposlenih, desetine vlada, parlamenata i vlasti, dvije-tri države u jednoj, nefunkcionalne i neučinkovite ekonomske reforme i privatizacija, prazna sela i njive, stotine hiljada izbjeglih koji se vratiti neće nikad, odbjegla [[pamet]] i omladina diljem svijeta, škole na feudalnoj razini, zdravstvo u raspadu, kriminal i korupcija... ne treba zbilja uzimati zaozbiljno. To je bila tek naša zima prije proljeća. I subota prije ponedjeljka." (''Oslobođenje'', 20. mart 2006) *"One koji kažu: da, do jučer smo u mrskom sistemu živjeli jedni s drugima, došlo je vrijeme demokracije pa ćemo živjeti jedni pored drugih. Ko bukva pokraj hrasta. A ne ko čovjek koji se naslanja na čovjeka. Tu su i oni koji ne slušaju savjete iste rečene Europe, da tamo može samo jedna država, jedinstvena, sa svim različitostima koje u sebi baštini." (''Oslobođenje'', 20. februar 2006) *"Reče zato [[Jasmila Žbanić|Jasmila]], neće se valjda Bosna uplašiti Medvjeda. Jašta će. I nje same će. Jerbo kad su čuli il kad pročitaju prodavači magle, podvodnih dubina i nacionalne interešdžije, šta i kako reče na dodjeli nagrada, mrak će im na oči. Ona svoju priču, Bosnu rečeno, odživje i usred Berlina. Da, snimila sam film o silovanim [[žena]]ma, ali oni koji su učinili taj zločin još su, hej Europo, na slobodi. Toliko snage, umijeća, slobode i odvažnosti se ne da vidjeti ni u mnogo većim društvima. Jasmila, ispričaj nam još koju takvu priču. Da imamo nešto i za izvesti i ukrasiti Europu. To je ono što treba Bosanac-ka: napravi djelo. Ne pali i ne ruši, ne galami, ne plaši, ne laži, ne kradi..." (''Oslobođenje'', 20. februar 2006) *"Živjeti se, eto može i od par vrućih parola. Koje bi otprilike glasile: Umrijet ćemo sigurno. Na ovome svijetu ne trebamo tražiti puno. Osim da, suzdržani od svega, čekamo vječni život, na onome svijetu... Neka naše vođe ovdje imaju sve. Zaslužili su, jer nas vode u rajske vrtove... Plakati s ovim porukama bi se mogli lijepiti po Americi, Švedskoj, Kanadi, Tasmaniji, Australiji, Zanzibaru, Oceaniji...kuda su konzumente ove filozofije, a gladne kruha i slobode, spremili ''porukaši''." (''[[Nijanse srca]]'') == Djela == O ljudima i travama (1987) Oslobođenje šejtana, sanjaš li tajo (roman, 2016.) "Kad jednom sretneš prirodu (priče o holističkom/alternativnom) *''[[Nijanse srca]]''(eseji i kolumne) *''[[Bosanske nesanice]]' (eseji i kolumne) *''(( Covjek je kuca na osamku))'' * ''((Sarajevske ratne price))'(1994., priče)' * ''( (Da su zivi bogumili))'' * ''( (Razne su ljubavi))'' * ''( (Vođe u nedohođe))'' [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Kolar,Ramo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari|Kolar,Ramo]] [[Kategorija:Ramo Kolar|*]] {{Wikipedia|Ramo Kolar}} s0co811mvirj93lyl9dbdwrq4pyiq6d 0 3628 58851 52477 2019-06-26T00:49:30Z Risto hot sir 6370 File 58851 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kaligula |autor =[[Albert Camus]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Caligula'' |datum prvog izdavanja =1944. }} [[File:Caligula bust.jpg|thumb|Kaligula]] *"'''Hereja''': Treba braniti [[svijet]] ako želimo u njemu živjeti! :'''Kaligula''': Ne trudi se... Svijet je nevažan! Onaj koji to uviđa zadobija slobodu. Mrzim vas jer niste slobodni! Vi koji vrlinu prodajete, a sanjate o sigurnosti kao što devojka sanja o [[ljubav]]i, vi koji ćete umrijeti u [[strah]]u ne znajući da ste lagali cijelog [[život]]a... " [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Albert Camus]] {{Wikipedia}} {{Djela Alberta Camusa}} 4p24pueil6x801qtdti5ppopl31cury 0 3629 51484 47875 2014-04-13T14:37:39Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 8 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q430727]] 51484 wikitext text/x-wiki '''Apsurd''' ---- *[[Albert Camus]] **"Izvlačim iz apsurda tri zaključka: svoj revolt, svoju [[Sloboda|slobodu]] i svoju [[strast]]. Samom igrom svijesti pretvaram u životno pravilo ono što je poziv na smrt, tako odbacujem [[samoubistvo]]." **"Apsurd se rađa iz ove suprotstavljenosti između ljudskog poziva i bezumne tišine svijeta. Upravo tu je ono što ne treba da zaboravimo. Upravo tu je ono čega treba da se čvrsto držimo, jer sve posljedice jednog života mogu odatle da proisteknu. Iracionalno, ljudska nostalgija i apsurd koji izbija iz njihove suprotstavljenosti, eto tri glavna lika drame koja treba nužno da završi sa svom logikom za koju je život sposoban." (''[[Apsurdno rasuđivanje|Apsurdni zidovi]]'') *[[Julio Cortázar]] **"Možda živjeti apsurdno da bi se apsurdu učinio kraj, baciti se na sebe svom silinom kako bi se skok završio u naručju drugog. Tako, vrhunac samoće vodi do vrhunca zajedništva, do velike obmane druženja sa bližnjim, do usamljenog čovjeka u dvorani ogledala i odjeka" (''[[Školice]]'') *[[Oscar Wilde]] **"Apsurdno je dijeliti ljude na dobre i [[Zlo|zle]]. Oni su ili zanimljivi ili dosadni." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} q3vgodox2def5r6x56iqz17087zve85 0 3630 37313 31810 2009-08-16T14:59:34Z 91.191.29.131 37313 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Magla i mjesečina |autor =[[Meša Selimović]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Magla i mjesečina'' |datum prvog izdavanja =1965. }} * "[[Tama]], tama, tama, kao pustoš, kao ništa, ni neba nema, ni blizine, ni daljine, svijeta nema, ni ljudi, postoji samo crna praznina što je prožela oči i tijelo, i zemlja što se neprestano otvara i vuče u sebe, stenjući upija sve što joj se približi, neko je pred njim, neko iza njega, na čelu je seljak-vodič, ni glas mu nije čuo, vidio je samo sjenu, zato je bez lica i bez oblika." * "...ko bi znao šta je u [[Misao|mislima]] [[Žena|žensku]] stvorenju, to je zatvorena i nepristupna pećina, godinama s njom hljeb i postelju dijeliš pa ne znaš ko je ni kakva je, obilaziš oko njenog tijela, držiš ga u rukama, a u njoj ne znaš šta je, ne vidiš šta misli. Pa čovjeku dođe žao, učini mu se da je sam na svijetu." (str.14) * "[[Nevolja]] uvijek izgleda veća kad je sama." (str.39) * "Najgore je kad ljudi ćute, kad se ne objasne, pa svaka [[sumnja]] ima pravo na život. I moja i tvoja. Jer ti možda misliš o meni što je samo za tebe istina, što je samo za tebe moja krivica, jer te niko ne razuvjerava, a ja mogu da ti pripišem zlu namjeru, a to nije dobro, rat je, prijek pogled je opasniji nego u miru, teže se podnosi i krvavije vraća, a ponekad sumnja i strah natjeraju čovjeka da učini ružnu stvar, da se osigura i odbrani." (str.75) * "...opasno je kad se [[čovjek]] nađe sam, okružen tišinom tuđeg neprisustva, više je strahova i čudnih razgovora sa sobom." (str.76) * "Malo je šta mijenjao u [[život]]u, jednom izabranu stazu teško je napuštao. A zašto bi je i napuštao? Život nije promjena već trajanje. Promjene su nered i zato protiv života. Ni rđav put nije lako napustiti, a ako je dobar, zašto bi ga mijenjao?" (str.79) * "...[[Žena|žene]] su kao djeca, ne pitaj ih, ne izazivaj prkos, rasturiće se oblak sam od sebe ako se praviš da ne vidiš." (str.81) * "Kako joj drago, rekao bi njegov otac. Širok joj svijet, otvoren put. Ne goni je, ne pokazuje prstom na vrata, sigurna je i ne strahuje da će je otjerati, pa nema šta da čuva. Suviše joj je lijepo bilo, eto to je, a čovjek je proklet, dobar je samo kad mu je rđavo. Kako joj drago. [[Žena]] je kao mačka, ne veže se za čovjeka, i ne treba žaliti ako ode." (str. 84) * "Sve što je izvan dohvata naše ruke, sve što nije potpuno naše, s čim nismo srasli tako da postane isto što i mi, to je tuđe, ničije, ne štiti. To je kao vjetar, ništa, nemaš na čemu da stojiš, nizašto se ne držiš, ništa te ne drži, oči su ti prazne, srce ti je pusto, ostaje samo nemir." (str.86) * "Svako od nas uvijek proživi što i svi prije nas, i ničiji udes nije pouka, ničija muka utjeha. Ni na što se čovjek ne navikava zato što su to mnogi doživjeli prije njega. Uvijek je bilo rata, otkako svijet postoji, a ljudima je uvijek nanovo teško. Uvijek se dešavalo da je čovjeka stizala nesreća, i nikad se niko ne utješi mišlju: nisam sam, i nisam prvi ni posljednji." (str.88) * "Nije teškoća u onome što se dešava, već što ne može ni da se pomiri ni da šta izmjeni." (str.93) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Meša Selimović]] {{Wikipedia|Magla i mjesečina}} {{Djela Mehmeda Meše Selimovića}} jmd9y6gmmwo0rnwgacdk7fp0bth533k 0 3631 44187 44186 2011-11-26T19:52:31Z Harač 23 44187 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Egzistencijalizam kao humanizam |autor =[[Jean-Paul Sartre]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''L'Existentialisme est un humanisme'' |datum prvog izdavanja =1946. }} *"Ateistički egzistencijalizam, koji ja zastupam, je povezaniji. On izjavljuje da, ako bog ne postoji, ima bar jedno biće u kojeg egzistencija prethodi esenciji, jedno biće koje eg­zistira prije nego što se može defini­rati bilo kakvim pojmom i da to biće jest čovjek ili, kako Heidegger kaže, ljudska zbilja. Šta ovdje znači da eg­zistencija prethodi esenciji? To znači da čovjek najprije egzistira, da sebe susreće, iskrsava u svijetu i da zatim sebe definira. Ako se čovjek, kakvog ga poima egzistencijalist, ne može definirati, to je zato što on najprije ni­je ništa. On će tek poslije biti, i bit će takav kakvim će sebe učiniti. Tako nema ljudske prirode, jer nema boga da je pojmi. Čovjek je ne samo ta­kav kakvim sebe pojmi nego i takav kakav sebe hoće, i kako sebe pojmi nakon egzistencije, kako sebe hoće nakon tog poleta spram egzistencije; čovjek nije ništa drugo nego ono što od sebe čini. Takvo je prvo načelo egzistencijalizma." *"Egzistencijalizam nije toliko neki ateizam u tom smislu da bi se iscrpio u dokazivanju da bog ne egzi­stira. Prije on izjavljuje: čak kad bi bog egzistirao, to ne bi ništa pro­mijenilo; to je naše gledište. Ne da bismo vjerovali da bog egzistira, nego mislimo da problem nije problem njegove egzistencije; potrebno je da čovjek opet sam sebe nađe i da se uvjeri da ga ništa ne može od njega samoga spasti; bio to i neki valjani dokaz božje egzistencije. U tom smi­slu, egzistencijalizam je optimizam, nauka akcije, i samo iz zle namjere mogu nas kršćani nazivati očajnici­ma, pomiješavši svoj vlastiti očaj s našim." * "Svagda za [[Kukavičluk|kukavicu]] postoji mogućnost da više ne bude kukavica, a za [[Hrabrost|heroj]]a da prestane biti heroj." ==Vanjski linkovi== *''[http://www.scribd.com/doc/12849655/JeanPaul-Sartre-Egzistencijalizam-Je-Humanizam Egzistencijalizam kao humanizam]'' [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jean-Paul Sartre]] {{Wikipedia}} bnwdn8ci2i9wyqtsmmepxz3z3omxhzv 14 3632 30593 10954 2007-05-02T05:55:24Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30593 wikitext text/x-wiki Jean-Paul Sartre [[Kategorija:Literatura]] kvx2zmprymscr2ou00g6977v1d00hbf 0 3633 25030 22018 2006-11-04T12:22:22Z Zumbulka~bswikiquote 10 25030 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Sarajevski tabut |autor =[[Abdulah Sidran]] |slika = |tekst uz sliku =''zbirka pjesama'' |originalni naziv =''Sarajevski tabut'' |datum prvog izdavanja =1993. }} *"[[rat]] je veliko zlo, koje hoda :u kuću dođe, u dušu uđe :i kuću i dušu uzme" :(''Ženska'') *"I dok, tako, zgrčen, pod borom ležiš, :od mrtve zvijeri razlikuje te :jedino dlanovi tvoje majke, vlažni." :(''Ni traga o sebi'') *"Znalo je biti vremena kad [[duša]] ciči. :Oči, srce i ruke, prepuni budu [[strah]]a. :Na mrtve svoje u trenu počnem da ličim, :tijelo mi lomača biva, gnijezdo sveopšteg praha." :(''Znalo je biti vreména'') *"Potrebno mi je, dušo, s vremena na vrijeme, :da vjerujem kako nekog volim, i ljubim, :u jutrima ovim, punim strave, a pustim..." :(''Potrebno mi je, dušo'') *"Koja li je, [[bog|Bože]], :pustoš u duši :onog što se davno :rastao s [[nada|nadom]]..." :(''Voces intimae'') *"Što duša ne uzmože, :što nikad [[srce]] nije smjelo - :sámo hoće da oposli tijelo." :(''Iz dnevnika, 2.10.1987.'') *"[[oči]] ludaka u ponoć prepune su strašne svjetlosti, :jeziva zima počiva u oku slijepca, a naše oči :obične su, i opšta slika svijeta u njima sjaji :i trune: mjesečina, lavež, strah i umor čula, :drvo suho i [[muzika]] što ga slama..." :(''Ars poetika'') *"on [[plač]]e, ništa ne moleć. Jer, srce je njegovo :knjiga otvorena, iz koje uvijek učili smo :jedno: da [[ljubav]] i [[mudrost]] sestre su, :a [[očaj]] - tih im brat." :(''Ponovo, svi smo na okupu'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Abdulah Sidran]] {{Wikipedia|Sarajevski tabut}} mpf5fjot2t8q7rsyw0xemveo90m3elb 14 3634 30594 10422 2007-05-02T05:55:25Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30594 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 3635 35929 19544 2009-01-03T11:44:42Z Pearl 501 35929 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Bez izlaza |autor =[[Jean-Paul Sartre]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Huis-clos'' |datum prvog izdavanja =1944. }} * "[[Pakao]] - to su drugi." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jean-Paul Sartre]] {{Wikipedia}} gxi9a1uc25w3jicxkqzz6yoxjht4y3c 0 3636 29140 21790 2007-03-23T19:38:25Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29140 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Baruch Spinoza]] **"Ali da bi se sve to pribavilo, jedva bi bile dovoljne snage pojedinačnog [[čovjek]]a, kad ljudi ne bi ukazivali jedan drugome uzajamnu pomoć." (''[[Etika (Spinoza)|Etika]]'' - četvrti dio) *[[Eshil]] **"Bog voli pomoći onome koji teži da pomogne sam sebi." *[[Ezop]] **"Treba pomoći prijateljima kada im je to potrebno, a ne dokazivati se kad su oni već propali." **"U neprestanoj mijeni stvari i najjači bi mogli zatrebati pomoć najslabijih." *[[Jean-Paul Sartre]] **"Nekima se može pomoći samo ako im se ne pomaže." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 0cf0jrpqfqxg2eyxq5xpez7d9lxm562 0 3637 58783 51894 2019-05-12T22:12:49Z Risto hot sir 6370 File 58783 wikitext text/x-wiki ---- [[Image:Jan Bruegel d. Ä. 003.jpg|thumb|300px|right|]] ==Citati== *[[Jorge Luis Borges]] **"Neka postoji raj, makar mi ostali u [[Pakao|paklu]]." (''[[Deutches Requiem]]'') *[[Marko Vešović]] **"To je jedini raj u koji još vjerujem: [[zaborav]] ::kao snijeg do strehe koji sve humke i vrtače ::sakrije pokrovom mekim ko duša i od sveg zemnog preostane ::svilena pustinja ''što sluša Boga''. ::A od sveg našeg stradanija preostane samo polarna ::tačka u koju neće nikad ničiji steg zaboden biti." (''Ovo'') *[[Patrick Suskind]] **"Kao da [[Pakao]] miriše na sumpor a Raj na tamjan i izmirnu! Najgore praznovjerje, kao u najmračnijoj i najpoganijoj prethistoriji kad su ljudi još živjeli kao životinje, kad još nisu imali oštar vid i nisu poznavali boje, ali su vjerovali da mogu nanjušiti krv, mislili da njuhom mogu razlikovati prijatelja od neprijatelja, da ih divovski ljudožderi i vukodlaci mogu nanjušiti i Erinije namirisati, i kad su svojim čudovišnim bogovima prinosili smrdljive, žrtve paljenice. Užasno!" (''[[Parfem: Historija jednog ubice]]'') *[[Salvador Dali]] **"Raj nije gore, već u [[Srce|srcu]] [[čovjek]]a." *[[Fjodor Dostojevski]] **"[[Život]] je raj, i svi smo mi u raju, ali mi to nećemo da znamo; a kad bismo htjeli da znamo, odmah bi sutra na cijelom svijetu nastao raj." (''[[Braća Karamazovi]]'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Pakao]] [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Religija]] {{Wikipedia}} sxoaigly22i6ib2kwpnz7ubpcai7myo 0 3638 58708 58704 2019-03-08T22:59:48Z Risto hot sir 6370 58708 wikitext text/x-wiki [[Image:The Wounded Angel - Hugo Simberg.jpg|right|thumb|200px|Hugo Simberg, 1903]] '''Anđeo''' (ili ''melek'') ---- ==Citati== *[[Konfučije]] **"Toliko sam zaokupljen [[Čudo|čudima]] na [[Zemlja|zemlji]], da nemam vremena za nebo i anđele." *[[Milan Kundera]] **"Za dobro ovog [[svijet]]a nije potrebno da anđeli steknu prevlast nad vragovima (kako sam mislio dok sam bio dijete), nego da moć obiju strana bude približno izjednačena." (''[[Knjiga smijeha i zaborava]]'') *[[Muhammed]] **"Meleki ne ulaze u kuću u kojoj su kipovi ili slike." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1364.) == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Đavo]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Religija]] tn5oayepeab2dzminger4eenjj1g947 0 3639 29321 22065 2007-03-23T19:40:11Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29321 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Arhidam]] **"Pogledaj tvoju sijenku i vidjećeš da nije ništa veća nego što je bila prije tvojih [[pobjeda]]." *[[Horacije]] **"Mi smo prah i sjena." *[[Konfučije]] **"Nemoj misliti da si veliki [[čovjek]] zato što ti je sjena velika kad se sunce rađa." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} hhatno40ba6yzo5vm3wry6irt5fcby1 0 3640 19678 10490 2006-10-02T12:59:51Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19678 wikitext text/x-wiki '''Damir Uzunović''' (Sarajevo, 17. decembar 1965), bosanskohercegovački književnik --------- *"[[Strast]]i (ljubav, bol, sreća, čežnja, žalost, tuga, dijete, smrt...) raznesu čovjeka i učine ga smrtnim. Bojim se da bi čovjek između strasti i [[besmrtnost]]i uvijek izabrao strasti." ([http://www.omnibus.ba/zurnal/int_uzunovic.php Intervju za ''Omnibus'']) {{Wikipedia|Damir Uzunović}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Uzunović,Damir]] [[Kategorija:Književnost|Uzunović,Damir]] 9nawkpvoqstasyv1w1pugwc14la3oir 0 3641 59243 52024 2020-03-20T19:39:56Z Veli-Turo 7109 File 59243 wikitext text/x-wiki [[File:Karl Kraus.jpg|thumb|]] '''Karl Kraus''' (28. april 1874 - 12. uni 1936), austrijski pisac -------- *"[[Čovječanstvo]], to su mušterije. Iza [[zastava]] i plamena, iza [[heroj]]a i pomagača, iza svih [[otadžbina]], postavljen je oltar na kojem pobožna [[nauka]] krši ruke: [[Bog]] je stvorio potrošača." {{Wikipedia|Karl Kraus}} [[Kategorija:Austrijski pisci]] 2gxnysgdiv0ki4necpjr9ixdt1pxz57 0 3642 61825 59425 2024-05-17T12:05:44Z Srđan 4695 61825 wikitext text/x-wiki '''Vaso Pelagić''', prosvjetitelj. ---- * "Dvije vrste ljudi znaju [[Bog]]a: ljudi sa smirenim [[srce]]m, svejedno da li su pametni ili glupi, i ljudi doista razumni. Samo ljudi gordi, i osrednje pametni ne znaju Boga." * "Odvojite [[dijete]] od društva i ostavite ga u šumi sa svinjama, i ono će, ako ga životinje ne pojedu, postati divlje i pasti travu sa ostalom marvom." * "Pravedne i nepravedne uredbe, pametni i budalasti [[običaj]]i zavise od pameti ili od gluposti ljudskoga društva." *"Proklinjem svaku školu i svaku knjigu koja veliča [[Nacija|naciju]]." {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Pelagić, Vaso}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] d8ur440id4erakn7471quwlqcgoefs2 0 3643 19361 17902 2006-10-02T12:34:24Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19361 wikitext text/x-wiki '''Ahmed Džubur''', predsjednik FK Velež ----------- *"...dok sam ja predsjednik FK Velež, nijedna politička stranka neće se eksponirati na račun Veleža. Velež jeste za to da bude širok i otvoren za sve ljude dobre volje, bez obzira na nacionalnost i pripadnost stranci, ali promocija političkih stranaka i sličnih uticaja na ovaj klub neće biti, dok sam ja predsjednik." (25. mart 2006) *"Razgovarao sam sa prvim čovjekom Ureda OHR-a u Mostaru, koga smo zamolili da o našem zahtjevu i svim opstrukcijama, koje se rade protiv nas, obavijesti Visokog predstavnika i sada čekamo konkretne poteze. Mi smo sa procesom odobrenja igranja Veleža pod Bijelim brijegom paralelno i tražili da nam se omogući osiguranje bezbjednog odlaska velikog broja navijača na utakmice, znači ne samo prolaz navijača, već osiguranje čitavog stadiona i kompletnog okruženja, jer ja kao predsjednik neću odobriti da se utakmica igra dok ne bude obezbjeđena sigurnost za igrače, rukovodstvo, ali ponajviše za navijače. [[Sport]] nije bitan, ako će nečija majka zaplakati zbog sina, koji će biti povrijeđen ili ne daj Bože nešto gore." (25. mart 2006) [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Džubur,Ahmed]] [[Kategorija:Sport|Džubur,Ahmed]] {{Wikipedia|Ahmed Džubur}} klyln287i1a3dc9zfhqi3sk3c47rlfl 0 3644 35491 20219 2008-11-16T16:27:53Z Pearl 501 35491 wikitext text/x-wiki '''Jasmin Duraković''', bosanskohercegovački režiser -------- *"Ono što našu grupu povezuje jeste ljubav i poštenje, mada niko od njih nije svetac. Oni su junaci sa dna, ali ljudske gromade od kojih možda treba učiti o životu. Zato se ovaj film može shvatiti i kao pokušaj posvete jednom strašnom vremenu gdje je, pored fizičke opasnosti za život, bilo teško sačuvati i toliko potrebnu dimenziju ljudskosti" (o filmu ''[[Nafaka (film)|Nafaka]]'', 25. mart 2006) {{Wikipedia|Jasmin Duraković}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Duraković,Jasmin]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri|Duraković,Jasmin]] 0bv5ip14wmgej0x5007z13gqw0ix2av 0 3645 28969 23299 2007-03-23T19:36:50Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28969 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Nafaka |originalni naziv =Nafaka |godina =2006. |zemlja =Bosna i Hercegovina |režiser =[[Jasmin Duraković]] |uloge =[[Senad Bašić]], [[Sead Bejtović]], [[Gordana Boban]], [[Haris Burina]], [[Musrafa Nadarević]], [[Aleksandar Seksan]], [[Lucija Šerbedžija]], [[Miralem Zubčević]], [[Mirsad Tuka]] }} *"'''Marks''': Ništa ovo ne valja, moj Ahmede, ništa. Svaka [[budala]] je uzela pušku u ruku. A budala u ovoj zemlji nikad nije falilo. Ima ih dovoljno da se [[rat]] nikad ne završi. :'''Ahmed''': E ja ti, moj Marks, više nisam odavde. Moja ti je Amerika." *"'''Marks''': E pa hoćemo li mi sravnjivat ove račune? :'''Sado''': Čim [[država]] nama plati i mi ćemo tebi. :'''Ahmed''': A moglo bi se tu šta i halaliti. :'''Marks''': Nema halala dok je god [[kapital]]a." *"'''Marks''': A ovi naši [[političar]]i kažu oni su izgubili, a mi smo dobili ovo, pa mi smo dobili ono... Dobili smo mi mudo Marjanovo. Onaj ko je izgubio Drinu, izgubio je i rat. A ko je onda izgubio rat?" == Drugi o filmu == *"Ono što našu grupu povezuje jeste ljubav i poštenje, mada niko od njih nije svetac. Oni su junaci sa dna, ali ljudske gromade od kojih možda treba učiti o životu. Zato se ovaj film može shvatiti i kao pokušaj posvete jednom strašnom vremenu gdje je, pored fizičke opasnosti za život, bilo teško sačuvati i toliko potrebnu dimenziju ljudskosti" (''režiser [[Jasmin Duraković]] o filmu, 25. mart 2006'') [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia|Nafaka (film)}} cyy5qpy6amf90k8dek32lwt4115x5hj 0 3678 62043 62036 2024-05-18T17:00:30Z Srđan 4695 removed [[Category:Bosanski Šamac]]; added [[Category:Šamac]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 62043 wikitext text/x-wiki * "Mi gradimo prugu - pruga gradi nas" * "Šamac - [[Sarajevo]], to je naša meta, izgraditi prugu još ovoga ljeta". * "Šamac -Sarajevo, to je naša dika, izgraditi prugu sve do [[Dubrovnik]]a." [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Šamac]] [[Kategorija:Sarajevo]] {{Wikipedia|Pruga Šamac-Sarajevo}} 1694x0i8z809fjuvtgfxvk3or6sd6yx 0 3679 54602 54601 2015-04-22T18:24:05Z Harač 23 Vraćena izmjena 54601 [[Special:Contributions/92.36.142.248|korisnika 92.36.142.248]] ([[User talk:92.36.142.248|razgovor]]) 54602 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Nekrolog jednoj čaršiji |autor =[[Zulfikar Zuko Džumhur]] |slika =[[Slika:Nekrolog jednoj carsiji.jpg]] |tekst uz sliku = knjiga putopisa |originalni naziv =''Nekrolog jednoj čaršiji'' |datum prvog izdavanja = }} *"Onda se oglasi mjesec riđ i izgladnio kao Nasrudin-hodžino magare. Pobrstio sve zelene zvijezde i cijele noći kunja povrh bijelih minareta kao iznad ogromnih zašiljenih olovaka kojima su davno pomrli anđeli ispisivali po nebu grijehove trećerazrednih smrtnika." (''Juksek-Kaldrma'') *"U svakom stotom ćepenku pod uvjerenjima i esnafskim pismima, uz tuce propisno poništenih taksenih maraka, pečalbari po jedan naš Tetovac, Gostivarac ili Bosanac, ubijajući godinama bijele dane za žute pare. Pečalbarski se štedi previše, živi premalo i razmnožava pretjerano." (''Kasaba na granici'') *"Samo se slike dugo pamte, a riječi već sutradan promijene svoj red." (''Osveta mrtvih sultana'') *"Poslije su igrale dvije Arapke, pa šest Njemica, pa tri Grkinje, pa opet Njemica, pa jedna Grkinja, pa jedan Arapin, dvije Njemice, pa tri Njemice i dva Arapina ili obrnuto... Neki Čeh obučen kao Meksikanac gađao je svoju ženu noževima i uvijek je promašio. Na kraju je uzeo baklju i zapalio ženu. Uzalud! Žena nije uspjela da izgori. Aplauz. (''Galija pod ćeramidom'') *"Granice između civilizacije i varvarstva leže duboko zakopane u pijesku pustinje..." (''Putovanje po besmislu'') *"Italijani bi na ovom svetom brijegu podigli crkvu, Amerikanci bazu, Francuzi hotel, a Libanci kockarnicu. Bugari bi ovdje sagradili veliki naučni institut za borbu protiv zagraničnog sujevjerja. Turci bi po običaju podigli karaulu, a Beograđani bi otvorili kafanu "Kod prvog greha". Arabljani nisu podigli ništa." (''Putovanje po besmislu'') *"Stare turske hanove po drumovima zamijenile su automobilske stanice na autostradama. Romantičnih drumskih razbojnika, koji su nekada napadali usamljene putnike i karavane, više nema. Zamijenile su ih velike međunarodne kompanije koje napadaju čitave narode. Hajdučija se polako sa carskih džada preselila u međunarodnu politiku." (''Putovanje po besmislu'') *"Čovjek nigdje tako intenzivno ne misli na neodjevenu ženu kao u pustinji." (''Putovanje po besmislu'') *"Hotel je pun američkih nevjesta i đuvegija. Nedjelju provedu u maženju ili čitanju besmislenih romana. Njihove nevjeste su lijepe na neki naročiti način. U ljepoti američkih žena ima nečeg konfekcijskog. Svi ovi bogataši svijeta sve više liče jedni na druge. Svi oni pate od obilja istih poroka i od nedostatka istih vrlina. Izgleda da se među sirotinjom mnogo više održalo šarenilo svijeta." (''Zapisi pod gorom'') *"Arapska pjesma rodila se u pustinji. Francuz je propjevao zbog žene, Italijan radi publike. Grk pjeva za bakšiš. Nijemac pjeva na komandu, a Srbin propjeva uz piće. Arapin je zapjevao od straha. Pustinja uplaši i junake i divove. Pustinje se jedino ne boje pjesnici (...) U pustinjama čovjek je propjevao da ne poludi. Možda se svaka poezija i svuda u svijetu rodila u pustinjama." (''Trube u Jerohinu'') == Drugi o knjizi == *"...sva je ova knjiga u službi čovjeka, bilo da ga prikazuje u složenim prilikama sadašnjice, bilo u prošlosti, i zato - bliska ljudima. Ona razvija pred našim pogledom brz ali širok film utisaka i zapažanja o ljudima, ljudskim odnosima i naravima (...) Čitajući je, putovaćete po ćudljivom redu vožnje, ali zanimljivim putevima, a za vođu i nenametljivog tumača imaćete jednog umjetnika živa duha i bogata srca." ([[Ivo Andrić]], Beograd 1958. godine, u predgovoru knjige) *"Poslije pojave Nekrologa jednoj čaršiji bošnjački i bosanski putopis nije mogao više biti deskripcija znatiželjnog putnika." ([[Fahrudin Rizvanbegović]], ''Antologija bošnjačkog putopisa'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zulfikar Zuko Džumhur]] i3bn3pz6fwt68bidsnafuppd7v3w02z 14 3680 30595 10563 2007-05-02T05:55:25Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30595 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 3681 54991 46616 2015-08-03T19:32:20Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513649]] na [[d:|Wikidati]] 54991 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Zulfikar Zuko Džumhur |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački putopisac, slikar i karikaturista'' |datum rođenja=24. septembar 1920. |mjesto rođenja=Konjic, BiH |datum smrti=29. novembar 1989. |mjesto smrti=Herceg Novi, Crna Gora }} *"Onda se oglasi [[mjesec]] riđ i izgladnio kao Nasrudin-hodžino magare. Pobrstio sve zelene zvijezde i cijele noći kunja povrh bijelih minareta kao iznad ogromnih zašiljenih olovaka kojima su davno pomrli anđeli ispisivali po nebu grijehove trećerazrednih smrtnika." (''Juksek-Kaldrma'') *"U svakom stotom ćepenku pod uvjerenjima i esnafskim pismima, uz tuce propisno poništenih taksenih maraka, pečalbari po jedan naš Tetovac, Gostivarac ili Bosanac, ubijajući godinama bijele dane za žute pare. Pečalbarski se štedi previše, živi premalo i razmnožava pretjerano." (''Kasaba na granici'') *"Samo se slike dugo pamte, a [[riječ]]i već sutradan promijene svoj red." (''Osveta mrtvih sultana'') *"Poslije su igrale dvije Arapke, pa šest Njemica, pa tri Grkinje, pa opet Njemica, pa jedna Grkinja, pa jedan Arapin, dvije Njemice, pa tri Njemice i dva Arapina ili obrnuto... Neki Čeh obučen kao Meksikanac gađao je svoju ženu noževima i uvijek je promašio. Na kraju je uzeo baklju i zapalio ženu. Uzalud! Žena nije uspjela da izgori. Aplauz. (''Galija pod ćeramidom'') *"Granice između [[civilizacija|civilizacije]] i varvarstva leže duboko zakopane u pijesku pustinje..." (''Putovanje po besmislu'') *"Italijani bi na ovom svetom brijegu podigli crkvu, Amerikanci bazu, Francuzi hotel, a Libanci kockarnicu. Bugari bi ovdje sagradili veliki naučni institut za borbu protiv zagraničnog sujevjerja. Turci bi po običaju podigli karaulu, a Beograđani bi otvorili kafanu "Kod prvog greha". Arabljani nisu podigli ništa." (''Putovanje po besmislu'') *"Stare turske hanove po drumovima zamijenile su automobilske stanice na autostradama. Romantičnih drumskih razbojnika, koji su nekada napadali usamljene putnike i karavane, više nema. Zamijenile su ih velike međunarodne kompanije koje napadaju čitave narode. Hajdučija se polako sa carskih džada preselila u međunarodnu [[politika|politiku]]." (''Putovanje po besmislu'') *"Čovjek nigdje tako intenzivno ne misli na neodjevenu ženu kao u pustinji." (''Putovanje po besmislu'') *"Hotel je pun američkih nevjesta i đuvegija. Nedjelju provedu u maženju ili čitanju besmislenih romana. Njihove nevjeste su lijepe na neki naročiti način. U ljepoti američkih žena ima nečeg konfekcijskog. Svi ovi bogataši svijeta sve više liče jedni na druge. Svi oni pate od obilja istih poroka i od nedostatka istih vrlina. Izgleda da se među sirotinjom mnogo više održalo šarenilo svijeta." (''Zapisi pod gorom'') *"Arapska [[pjesma]] rodila se u pustinji. Francuz je propjevao zbog žene, Italijan radi publike. Grk pjeva za bakšiš. Nijemac pjeva na komandu, a Srbin propjeva uz piće. Arapin je zapjevao od straha. Pustinja uplaši i junake i divove. Pustinje se jedino ne boje pjesnici (...) U pustinjama čovjek je propjevao da ne poludi. Možda se svaka [[poezija]] i svuda u svijetu rodila u [[pustinja]]ma." (''Trube u Jerohinu'') {{Wikipedia|Zulfikar Zuko Džumhur}} [[Kategorija:Zulfikar Zuko Džumhur|*]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Džumhur,Zulfikar Zuko]] [[Kategorija:Književnost|Džumhur,Zulfikar Zuko]] nv7p58pctl4bfh74wtodl943ijkhelj 0 3682 10565 2006-03-28T19:52:50Z Zumbulka~bswikiquote 10 10565 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Zulfikar Zuko Džumhur]] 2d0jbhnnj0xse3kxa7o66rizwxss2kq 0 3683 10566 2006-03-28T19:53:22Z Zumbulka~bswikiquote 10 10566 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Zulfikar Zuko Džumhur]] 2d0jbhnnj0xse3kxa7o66rizwxss2kq 0 3684 50574 20164 2013-11-26T15:37:59Z 109.175.68.177 50574 wikitext text/x-wiki '''Irfan Mensur''' (Sarajevo, 19. januar 1952 -), srpski režiser i glumac --------- *"Znate, kada razmišljam o [[izbori]]ma, ja ne mislim o pobjedi jednih ili drugih, razmišljam o svojoj kući, svojoj ženi, svoje troje djece, svom rotvajleru i svom mačku. I zaista ću sve učiniti, a nemojte me pitati kako ću glasati, da tom mom malom miljeu bude što bolje, da ih sačuvam i zaštitim." (u intervjuu za ''Blic'', 2000.g.) {{Wikipedia|Irfan Mensur}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Mensur,Irfan]] [[Kategorija:Film|Mensur,Irfan]] 9sszo4cyre916t42r92pshdtffrgj0r 0 3685 28736 20196 2007-03-23T19:34:24Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28736 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *"Znate, kada razmišljam o izborima, ja ne mislim o pobjedi jednih ili drugih, razmišljam o svojoj kući, svojoj ženi, svoje troje djece, svom rotvajleru i svom mačku. I zaista ću sve učiniti, a nemojte me pitati kako ću glasati, da tom mom malom miljeu bude što bolje, da ih sačuvam i zaštitim." - [[Irfan Mensur]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] gixq4d1b2zmsooac7nkqlnyc2x45ti8 0 3686 56739 39427 2016-06-18T22:29:36Z 89.146.130.29 56739 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mile Stojić |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački književnik |datum rođenja=24. januar 1955 |mjesto rođenja=Dragićina, Grude, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Sve može uništiti domaće izdavaštvo. Jer, u nas su jako krhke kulturne kategorije. Na vlast su došli ljudi koji su opljačkali izdavače, ljudi koji nam tumače nekakav kapitalizam a ni oni ne znaju šta je to... Osim toga, ne može [[Mak Dizdar|Makova]] poezija potpadati pod tržišni princip! Ne samo u Hrvatskoj ili BiH, ne može ni u Njemačkoj. Takve knjige su značajne za duhovni život jednog naroda ali one nisu tržišna roba. Ni novine, koje imaju najveći uticaj kod intelektualaca, nemaju ogromne tiraže. Kod nas o tržištu govore ljudi koji su se nagrabili u ratu i sada to žele, po svaku cijenu, zaštititi. Treba plaćati porez, ali ne može se porez plaćati na poeziju, na teatar, na balet... U jednim bečkim novinama sam pročitao da Austrija izdvaja više za operu nego za Ministarstvo vanjskih poslova. Oni znaju da je opera duhovna legitimacija austrijske države, a da su ministri i ambasadori jedna činovnička garnitura." (''Start'', br.149) [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Stojić,Mile]] [[Kategorija:Književnost|Stojić,Mile]] {{wikipedia|Mile Stojić}} iupnfgw0p8p9w3rfhlid5voz6zsi1t3 0 3688 18583 10600 2006-09-27T17:14:46Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] 18583 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] tolta45prdqklwwcw457rrebt02csey 0 3689 57979 57978 2017-07-09T12:34:17Z 178.222.129.66 Poništena izmjena 57978 korisnika [[Special:Contributions/178.222.129.66|178.222.129.66]] ([[User talk:178.222.129.66|razgovor]]) 57979 wikitext text/x-wiki [[Slika:HCAndersen.jpeg|thumb|''Hans Christian Andersen'']] '''Hans Christian Andersen''' (2. april 1805 – 4. august 1875), danski književnik ------------ *"Bajke leže u meni poput sjemenki; potreban je sami dašak vjetra, zraka sunca ili kap gorčine pa da se rastvore u cvijet." *"[[Život]] svakog [[čovjek]]a bajka je koju je napisala Božja ruka." [[Kategorija:Danski pisci|Andersen,Hans Christian]] {{wikipedia|Hans Christian Andersen}} 9xrq3bkiuysva4jp5rxmt237r1lub45 0 3690 54992 44432 2015-08-03T19:32:30Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q693]] na [[d:|Wikidati]] 54992 wikitext text/x-wiki ----------- == Citati == *[[Hans Christian Andersen]] **"Bajke leže u meni poput sjemenki; potreban je sami dašak vjetra, zraka sunca ili kap gorčine pa da se rastvore u cvijet." *[[Orhan Pamuk]] **"Sve bajke su svačije bajke(...) A ne svakog čovjeka ponaosob." (''[[Zovem se Crvena]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{wikipedia|Bajka}} hyn5in5c72yidbjog54w5vtyzm0ludy 0 3691 19941 10625 2006-10-02T13:26:30Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19941 wikitext text/x-wiki '''Fuad Kovač''' (Zurovići kod Gacka, 1. februara 1965.-), bosanskohercegovački književnik i novinar ----------- *"Kako idu godine i skupljaju se sijede u kosi, sve češće živim u zavičaju, s nostaligijom ga se sjećam i kada nije mjesto za to, uživim se u taj svijet i kao da pokušavam vratiti vrijeme. Moja brzo proživljena mladost danas me opominje da je ni takvu ne zaboravim. Stoga, ovim kratkim pričama želim polahko otpakovati rudnik narodnog jezika, bogatstvo seoske mudrosti i nesvakidašnju mješavinu mržnje i poštovanja. I to u kraju kojem Neretva i njezine mnogobrojne pritoke daju osebujan šarm i ljepotu kakve nadaleko nema. Za početak sam u vrletima gornjeg Borca našao jednu godinu i njezinih dvanaest priča. Kao sjećanje onima koje volim i koji su me donijeli na ovaj svijet da volim, čeznem i ne zaboravljam. Ipak, jednu tužnu istinu znam i, evo, priznajem: bogati rudnici prošlosti ovog kraja ipak će ostati do kraja neotkriveni. :Autor, 22. novembar 2003, Sarajevo" :(Iz uvoda knjige ''[[Bijeli konj]]'') {{wikipedia|Fuad Kovač}} [[Kategorija:Fuad Kovač|*]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Kovač,Fuad]] [[Kategorija:Novinarstvo|Kovač,Fuad]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Kovač,Fuad]] 04xioki31v0jg68o6artewnc5ygkz0e 0 3692 28438 19549 2007-03-23T19:31:15Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28438 wikitext text/x-wiki '''''Bijeli konj''''' je zbirka pripovijedaka bosanskohercegovačkog književnika i novinara [[Fuad Kovač|Fuada Kovača]] iz 2004. godine. ----------- *"Kako idu godine i skupljaju se sijede u kosi, sve češće živim u zavičaju, s nostaligijom ga se sjećam i kada nije mjesto za to, uživim se u taj svijet i kao da pokušavam vratiti vrijeme. Moja brzo proživljena mladost danas me opominje da je ni takvu ne zaboravim. Stoga, ovim kratkim pričama želim polahko otpakovati rudnik narodnog jezika, bogatstvo seoske mudrosti i nesvakidašnju mješavinu mržnje i poštovanja. I to u kraju kojem Neretva i njezine mnogobrojne pritoke daju osebujan šarm i ljepotu kakve nadaleko nema. Za početak sam u vrletima gornjeg Borca našao jednu godinu i njezinih dvanaest priča. Kao sjećanje onima koje volim i koji su me donijeli na ovaj svijet da volim, čeznem i ne zaboravljam. Ipak, jednu tužnu istinu znam i, evo, priznajem: bogati rudnici prošlosti ovog kraja ipak će ostati do kraja neotkriveni. :Autor, 22. novembar 2003, Sarajevo" *"Hmmmm, pamtim to jutro k’o da je jučer bilo. Rekoh li ono da je to bilo oko pola sedam i da je bilo osamnestog aprila, četeres’ i druge, anamo na Solilima, đe Omer mrsi ovce, pored onoga šipura i one lijeske? Jesam li tako rek’o, đeco, ako ste slušali? Ako niste, onda moram sve ispočetka. Ma jok, valjda ste zapamtili. Rek’o sam vam i da sam, da izvinete, taman završio poraj sebe i namak’o učkur.. Kad viđoh, tobe jarabi, tobe stakfirullah, bijelog konja... Ja, ja, bijelog konja, dobro sam protrlj’o oči. Jes’, tako mi Boga. I na konju nešto čupavo i bradato. I pušku sam vidio. Znao sam da nešto nije dobro, i da to nije niko iz sela. Nisam se više vrać’o u krevet, nego sve redom budio. Bili su to, anamo oni, vuci i krvopije, nalet hi bilo. Šmugn’o je u šumu. To jutro, magla, taj bijeli konj, bradonja... sve je to donijelo belaj u naše selo. Neću reć’ ni ovo ni ono, ali je tako bilo. Ne mogu vam dilje pričat’. I oca i majku izgubijo sam taj dan. I ne samo ja. Nije, vallahi, nimalo valj’o taj osamnesti april četeres’ i druge..." == Vanjski linkovi == *[http://www.most.ba/086/025.aspx Pripovijetka ''Bijeli konj''] {{wikipedia|Bijeli konj}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Fuad Kovač]] 3hssjp2riz9iguz50su7jyegfq1ncnx 14 3693 30596 10624 2007-05-02T05:55:26Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30596 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 3694 58896 54993 2019-07-19T11:51:42Z Risto hot sir 6370 File 58896 wikitext text/x-wiki ---------- [[File:Harvest_moon.jpg|thumb|]] == Citati == *"Onda se oglasi mjesec riđ i izgladnio kao Nasrudin-hodžino magare. Pobrstio sve zelene zvijezde i cijele noći kunja povrh bijelih minareta kao iznad ogromnih zašiljenih olovaka kojima su davno pomrli anđeli ispisivali po nebu grijehove trećerazrednih smrtnika." - [[Zuko Džumhur]] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] afaqftqlb3oetne9wn550v93i8xmk5a 0 3695 38499 38498 2009-11-18T14:16:02Z Harač 23 /* Citati */ 38499 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Muhammed]] **"Meleki ne ulaze u kuću u kojoj su kipovi ili slike." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1364.) **"Slikari ovih likova će biti kažnjeni. Reći će im se: Oživite to što ste naslikali." (''Ibid.'', 1368.) **"Svaki slikar će u Vatru. Svakoj slici koju je naslikao, Allah će dati dušu, pa će ga kažnjavati u Džehennemu." (''Ibid.'', 1369.) *[[Orhan Pamuk]] **"Slika je rascvjetavanje priče [[boja]]ma. Niko ne može zamisliti sliku koja nema svoju priču." (''[[Zovem se Crvena]]'') **"Bitno je da slika svojom ljepotom prizove u čovjeku bogatstvo života, ljubav, poštovanje prema bojama svijeta što ga je stvorio Bog, misaonu dubinu i vjeru. Nije bitno ko je [[slikar]]." (Ibid.) *[[Zuko Džumhur]] **"Samo se slike dugo pamte, a [[riječ]]i već sutradan promijene svoj red." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Slikarstvo]] *[[Boja]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 3o839pjiz6zltp4gm5wlx9x8zj3jzvq 0 3696 59429 51312 2020-08-20T21:07:12Z Vilho-Veli 7122 File 59429 wikitext text/x-wiki ---------- [[File:Rub al Khali 002.JPG |thumb|right]] == Citati == *[[Alfred Capus]] **"Jedna [[lastavica]] ne čini proljeće, ali jedna deva sigurno označava pustinju." *[[Antoine de Saint-Exupéry]] **"Ono što krasi pustinju, reče mali princ, to je što se u njoj negdje skriva bunar..." (''[[Mali princ]]'') *[[Michael Ondaatje]] **"[[Čovjek]] u pustinji može odsutnost nositi u pregršti znajući da je to nešto što ga drži i više od vode. Poznata mu je neka biljka kod El Taja, čije srce, ako joj ga odrežeš, zamijeni tekućina ljekovitih svojstava. Svakog jutra možeš popiti tu tekućinu, koje ima koliko je bilo srce. Biljka živi još godinu dana, a onda od nečega umire." (''[[Engleski pacijent]]'') *[[Zuko Džumhur]] **"Arapska pjesma rodila se u pustinji. Francuz je propjevao zbog žene, Italijan radi publike. Grk pjeva za bakšiš. Nijemac pjeva na komandu, a Srbin propjeva uz piće. Arapin je zapjevao od straha. Pustinja uplaši i junake i divove. Pustinje se jedino ne boje pjesnici (...) U pustinjama [[čovjek]] je propjevao da ne poludi. Možda se svaka poezija i svuda u svijetu rodila u pustinjama." **"Čovjek nigdje tako intenzivno ne misli na neodjevenu ženu kao u pustinji." **"Granice između civilizacije i barbarstva leže duboko zakopane u pijesku pustinje..." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} i96fn4viha8f29bfhjva2juyh8l4t0r 0 3697 51943 47897 2014-04-15T05:48:32Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 10 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q7366]] 51943 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[John Maxwell Coetzee]] **"Po njegovom mišljenju, koje čuva za sebe, porijeklo [[govor]]a leži u pjesmi, a porijeklo pjesme u nužnosti da se zvukom ispuni prevelika i praznjikava ljudska duša." (''[[Sramota (Coetzee)|Sramota]]'') *[[Zuko Džumhur]] **"Arapska pjesma rodila se u pustinji. Francuz je propjevao zbog žene, Italijan radi publike. Grk pjeva za bakšiš. Nijemac pjeva na komandu, a Srbin propjeva uz piće. Arapin je zapjevao od straha. Pustinja uplaši i junake i divove. Pustinje se jedino ne boje pjesnici (...) U pustinjama čovjek je propjevao da ne poludi. Možda se svaka poezija i svuda u svijetu rodila u pustinjama." *[[Konstantin Kavafi]] **"[[Pjesnik]] preneražen je. Kakva katastrofa! ::Kako sada da naš slavni vladar ::Mitridat, Dionis i Eupator ::zanima se za grčke poeme. ::Usred rata, zamisli samo, za grčke poeme." (''Darije'') == Poslovice == == Također pogledaj == *[[Poezija]] *[[Pjesnik]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} ni3h1ae9pssycpx87g2sl1t9se2kpva 0 3698 62024 19880 2024-05-18T16:51:41Z Srđan 4695 62024 wikitext text/x-wiki '''Fahrudin Rizvanbegović''', ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi FBiH ------------ *"Do sada je bilo više pokušaja da se na Sarajevskom univerzitetu uradi jedna kvalitetna reforma. Univerzitet sa velikim brojem fakulteta i njihovom autonomijom je preglomazna i pretroma organizacija. U tom smislu mogu se napraviti tri do četiri univerziteta: tehnički, humanistički, biomedicinski." (''Dnevni avaz'', 29. august 2000) *"Poslije pojave ''[[Nekrolog jednoj čaršiji|Nekrologa jednoj čaršiji]]'' bošnjački i bosanski putopis nije mogao više biti deskripcija znatiželjnog putnika." (''Antologija bošnjačkog putopisa'') {{wikipedia|Fahrudin Rizvanbegović}} {{DEFAULTSORT:Rizvanbegović, Fahrudin}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] 09a38e4gu99n497jcoe03zk3oq60ysl 0 3699 53122 22987 2014-07-20T10:20:50Z Zagor Te Nej 2013 4100 Citat sa Radio Slobodna Evropa 53122 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Benjamin Filipović |slika=[[slika:Benjamin-filipovic-smrtovnica.jpg|150px]] |tekst uz sliku=bosanskohercegovački režiser |datum rođenja=1962. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= 20. juli 2006. |mjesto smrti=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] }} *"[[Danis Tanović|Danis]] je naš čovjek, reditelj koji je film učio i ovdje, ali koji je nedavno na Butmir sletio s belgijskim pasošem. Ipak, on je napravio veliku uslugu BiH rekavši da je to bh. film. Možda je razlog i činjenica da je "[[Ničija zemlja]]" na bosanskom jeziku i da je zbog toga niko drugi ne može kandidovati." (''Express'', 9. oktobar 2001) *"Konačno, ako ZAISTA, ponavljam: STVARNO želimo umjetničku PRODUKCIJU, onda se moramo uhvatiti za novčanik. Inače, foliraćemo se da je naše nešto što nije naše, i prodavati ublehe o vrhunskim talentima, pameti, nadnaravnoj sposobnosti... I hvatati se za glavu. Svaki dan sve više i više. A sve nas je manje i manje." (''Oslobođenje'', 3. august 2001) *"Nema kantonalnog filma, nema ono ''mahalskog'' filma, nema entitetskog filma. Postoji naravno bh. film. Kao takav, on postaje brend, skoro, i sjajna je stvar ako će se razvijati produkcija igranih i ostalih formi. Vrlo sam sretan i ponosan na činjenicu da nekako pomažem u pisanju nove stranice u istoriji bh. filma.." (''Radio Slobodna Evropa'') {{wikipedia|Benjamin Filipović}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Filipović,Benjamin]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri|Filipović,Benjamin]] 9dulg31qe548zoqcu04wu4gykonqfmt 0 3700 10644 2006-04-04T11:19:16Z Zumbulka~bswikiquote 10 10644 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Mladen Vojičić]] ebehlm1pgiov6fe9l6alm2wdeyucbya 0 3701 28105 22848 2007-03-13T22:44:18Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28105 wikitext text/x-wiki '''Mladen Vojičić "Tifa"''' (Sarajevo, 17. oktobar 1960-), bosanskohercegovački pjevač ----------- *"Ja sam po vokaciji [[pjevač]], ali pošlo mi je za rukom da napravim te neke pjesme za koje mislim da mogu ostati. Kao ta ''Zauvijek tvoj''. Ja sam radio pjesme i prije toga, ali ne želim da se namećem kao autor jer ja nisam autor. Ja sam mnogo bolji u ovom poslu kojim se bavim, a to je pjevanje. Pjesme se nekad, naravno, dese. Nikada to nije zanatski. Recimo, kada sam radio ''Zauvijek tvoj'', ona je, maltene, ispala iz rukava, ili ''Ako odeš ti'', ''Usne tvoje više nisu moje'', ''Svejedno je''... sve su one tako nastale. Nikada ne pravim pjesme sabirajući nešto i oduzimajući. Nego, ako ima - ima. I, eto, na moju [[sreća|sreću]], desilo se da ima tih nekih pjesama. Ja stvarno živim svoj [[život]] i ja se poistovjećujem sa pjesmama, gdje u jednom trenutku apsolutno nije bitno ko je autor. Ja se ufuram u ono o čemu pjesma govori. Meni je bina ludilo, kao najintimnije [[stvar]]i koje radim sa svojom ženom. Meni je bina snošaj." (''Dani'', 5. oktobar 2001) {{wikipedia|Mladen Vojičić}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači|Vojičić,Mladen]] rupo4o0p8qsurrzt4pl8jpeyg0wvisk 0 3702 60317 59197 2022-09-13T22:03:20Z Fools' target 7842 RIP 60317 wikitext text/x-wiki [[File:Jean-Luc Godard at Berkeley, 1968 (1).jpg|thumb|Jean-Luc Godard (1968)]] '''Jean-Luc Godard''' (Pariz, 3. decembar 1930 - 2022), francusko-švicarski filmski režiser i filmski kritičar ------------ *"Namjerno sam u Parizu otišao da ga vidim, jer sam znao da će mi, čim sletim u Sarajevo, postaviti to pitanje. O kvaliteti filma ću vam odgovoriti ovako: da su mi to pitanje postavili negdje drugdje, odgovorio bih da ga nisam vidio kako bih izbjegao priču o njemu. Ja potpuno razumijem što se on dopao publici ovdje, međutim, da sam ja stanovnik ovoga grada a da sam pritom isto ovo što jesam u svijetu filma, mislim da mi se [[Ničija zemlja]] ne bi ni tada dopadala. Iskreno, bilo bi jako dobro kada bi se o njemu napravila duga i iskrena diskusija na TV-u, recimo, kao što smo mi to radili u ono doba novog talasa. Tada su diskusije trajale ne satima, već danima, i mi smo jedni druge ubjeđivali kako je jedan film dobar ili loš. Znalo se desiti da me tek nakon godinu ili dvije moje kolege ubijede da nisam imao pravo. Ako želite moje mišljenje kao kritičara, onda je, po meni, Ničija zemlja isuviše scenaristički film. Uostalom, on je na Cannesu za to i dobio nagradu. Smatram da, kada se isuviše prati scenarij, reditelj postaje zarobljen i ne razmišlja o filmu. Ne snima više ono što vidi, nego ono što je rečeno i odlučeno da treba da vidi." (''Dani'', 5. oktobar 2001) {{wikipedia|Jean-Luc Godard}} [[Kategorija:Film|Godard,Jean-Luc]] e9jxyy19l74bzgrooaw2mdzbdacfw9k 0 3703 28169 23497 2007-03-13T22:49:25Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28169 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Radovan Marušić |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački dramaturg,<br>direktor Bosanskog narodnog pozorišta u Zenici |datum rođenja= 1932. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Uoči [[rat u BiH|rata]] mi smo imali devet [[glumac]]a sa završenom Akademijom. Rat je učino svoje. Mnogi od njih su otišli. Jedan je kao pekar stigao i do Amerike. Trenutno iz Zenice na Akademiji u [[sarajevo|Sarajevu]] i Tuzli studira šest talentiranih djevojaka i momaka. Mi imamo onakav ansambl kakav nam dozvoljava materijalna situacija. Sa svim studentima iz Zenice vodim ozbiljne razgovore o njihovom povratku, tim prije što su svi oni završili dvogodišnji studio pri BNP-u i bili po nekoliko godina u radnom odnosu. Uslova za otvaranje Akademije još nemamo - ovo je najsiromašniji kanton u [[BiH]], ali ozbiljno razmišljam o osnivanju Srednje glumačke škole." (''Dani'', 28. septembar 2001) {{wikipedia|Radovan Marušić}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Marušić,Radovan]] s3udn5dzkf91bp1cjdc2dpj2mc4n373 0 3704 32470 28311 2007-09-14T18:22:17Z 89.146.176.134 32470 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Zaim Muzaferija |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački filmski, televizijski i pozorišni glumac, profesor njemačkog i francuskog jezika |datum rođenja=9. mart 1923. |mjesto rođenja=Visoko, Bosna i Hercegovina |datum smrti= 5. novembar 2003. |mjesto smrti=Visoko, Bosna i Hercegovina }} *"O, dragi moj, moja profesija, zanimanje, moj osnovni hljeb je [[škola]]. Ja sam bio profesor njemačkog i francuskog [[jezik]]a. Francuskog kratko, ali kao profesor njemačkog sam otišao u penziju '89. To je bilo moje glavno zanimanje i moj [[hljeb]]. Nije kakav, zna se, [[prosvjeta]] nikad nije plaćena prema onome koliko se od nje očekuje da odgaja buduće naše [[predsjednik]]e i [[general]]e. To sam radio uporedo sa [[film]]om, ali ja nikada nisam dozvolio da se zbog mog odsustva iz škole izgubi ma i jedan čas. Uvijek bih našao zamjenu koju bih sam platio. To s [[ponos]]om govorim, da nisam izgubio ni jedan čas u čitavom tom periodu od tih dvadesetak godina koliko sam bio profesor." (''Dani'', 28. septembar 2001) *"Ako tražite definiciju glume reći ću vam da je najbolja gluma kad ništa ne glumiš. Za to se treba roditi." (''Intervju, Siniša Subotić - [http://www.visocko-oko.co.ba Visočko Oko'']) *"Nije baš lijepo reć da sam se ja i režijom i glumom bavio nekako lijevom rukom, to jest usput. Ja sam i u tom poslu uvijek davao sve od sebe ali to nije bilo moje glavno zanimanje. Ja sam, naime, završio za profesora i tim poslom sam se bavio cijelog života do penzije i to je bilo moje osnovno zanimanje" (''Intervju, Siniša Subotić - [http://www.visocko-oko.co.ba Visočko Oko'']) *[[Emir Kusturica|Kusturica]] je veliki režiser. Glumio sam u tri njegova filma. Sjećam se kad sam ga pitao kako da odglumim govor na dočeku štafete u filmu [[Otac na službenom putu]], rekao mi je da to uradim kako je jedino moguće, a to je kao odbornik svjestan partijskog zadatka i značaja događaja koji je pred njim. Šteta je što se upleo u politiku i vezao za zločinački režim. Njemu to nije bilo potrebno jer je bio dovoljno velik i bez toga. Shvatiću ove sitne režisere koji su žedni slave i eksponiranja šurovali sa raznim politikama. Ni ovaj naš bošnjački dio nije operisan od istog. Mene srećom nisu nikad uspjeli uvući u bilo koju političku opciju. Ja sam uvijek bio za svoju Zemlju. Pisao pjesme u ratu, obilazio linije, davao podršku borcima. Znam da se vrlo malo toga moglo postići bez puške u ruci ali eto. Ja sam musliman više po rođenju nego li po upražnjavanju vjere i ne pripadam nikakvoj političkoj opciji." (''Intervju, Siniša Subotić - [http://www.visocko-oko.co.ba Visočko Oko'']) "Umjetnost je lijepa stvar. Kažu to je potreba duha čovječijeg i duše, al Bogami para je puno potrebnija. Ja to kondenzujem u novac jer bez materijalnog nema ni duhovnog. Neko kaže i obrnuto al što bi se ja sad zamaro i razbijo glavu šta je starije kokoš ili jaje." (''Intervju, Siniša Subotić - [http://www.visocko-oko.co.ba Visočko Oko'']) {{wikipedia|Zaim Muzaferija}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci|Muzaferija,Zaim]] 88olpfr32d71tcz8qmr3gep1lv4ellt 0 3705 36673 29007 2009-04-07T16:28:21Z 24.57.218.156 36673 wikitext text/x-wiki '''Nijaz Abadžić''' (Brčko, 1935 - Sarajevo, 4. januar 2006), bosanskohercegovački novinar, publicista i urednik Federalne televizije BiH ---------------------- *"Službeno, rečeno mi je da se moja emisija "Živjeti s prirodom" ukida 1. jula. Kad sam pitao zašto urednik mi je rekao da je i sam iznenađen, da je ostao bez teksta. Kolegij u kojem su i međunarodni partneri objasnio je kako je "Živjeti s prirodom" složena emisija, zahtjeva mnogo hodanja po terenu, plaćanje dnevnica petočlanoj ekipi... Rekli su da je takvu emisiju jednostavnije praviti u studiju gdje bi se pozvalo par gostiju i raspravljalo. Primjećujem kako je gledanost moje emisije bila velika jer je bila drugačija od konfekcijskih, studijskih emisija. Naučimo, TV je pokazivanje, a ne kazivanje." (''Oslobodjenje'', 29. septembar 2001) *"U uvodniku osmog broja revije Fondeko svijet pod naslovom Ekološki krici rekao sam da je nemoralno, nepošteno da se šuti, a pošto se u ovom vremenu buke ne čuju normalni glasovi, onda još preostaje jedino da se krikne. Ekološki krikne, jer se u BiH odigrava takva drama u prirodi, u životnoj sredini, da nam je jedina nada kako nas neko može čuti ako kriknemo… Tek sada otkrivam, recimo, magistre elektronike koji javno priznaju da su se 10 ili 15 godina ekološki educirali iz emisija Živjeti s prirodom." (''Start'', 4. august 2002) *"...cijela je BiH danas crna ekološka tačka zbog neprijateljskog, agresorskog, ekološki neprihvatljivog odnosa i ponašanja prema prostoru i prema prirodi koja je bila izuzetna. Obišao sam u posljednjih 30 godina 43 države u svijetu, studirao njihove prirodne karakteristike i nisam vidio manju zemlju s većim bogatstvom prirode i ljepota. Na 51.000 kvadratnih kilometara današnja BiH ima ono što nemaju ni države s desetostruko većim prostorom. Nevjerovatno je kakvu raskoš imamo. Ali uvijek kad se dogode ratovi, onda uz ljude stradaju ljepota i priroda, pogotovo kada je rat ovako brutalan. Kod nas je izvršeno i nasilje nad prirodom. Meni je žao što se spominje genocid a ne i ekocid. To je, opet, čovjekova antropocentričnost i egoističnost: u prvi plan je istakao svoje jade i svoje stradanje, a zaboravio je šta se dogodilo životu oko njega. Svaka pametna država i svaki pametan narod poslije takvih ratova među svoje prioritete stave liječenje i obnavljanje ranjene i ratom uništene prirode. Ovdje se, nažalost, to nije dogodilo, ovdje je još drastičnije produžena agresija na prirodu, jer se od rata događa nešto krupno." (''Start'', 4. august 2002) *"Kada sam 1989. godine dobio Povelju časti Global 500 Ujedinjenih naroda i dobio pravo da nominiram još nekoga, nisam se dvoumio da predložim Unske smaragde jer mi je već tada bilo poznat njihov pionirski, krucijalni doprinos ekološkom osvješćivanju i podizanje ekološke kulture. To drušvo za njegovanje kulture prirode, Unski smaragdi, sa svojim uticajem na Bihać i okolinu apsolutno je broj jedan danas u BiH. Možemo imati ekološki osviješćene, ali pasivne ljude koji sve ovo znaju a nikome ne kažu jer "ko će mene slušati" ili "što da ja budem pijevac koji će rano kukurikati". Smaragdi su hrabri, moralno čisti i pošteni i mislim da je grijeh što se njihove aktivnosti u javnosti prešućuju ili zanemaruju. Oni bi mogli da budu model, uzor, vodilja drugim mladima, drugim područjima jer su, ako ništa drugo, proglasili dječiji ekološki parlament i prvi ekološki grad djece u svijetu" (''Start'', 4. august 2002) == Drugi o njemu == *"Zanijemio sam na vijest da je na Ahiret preselio Nijaz Abadžić, veliki Bosanac, kosmopolita, veliki novinarski profesionalac, reporter i urednik, plemeniti ljubitelj prirode i ljudi. Odlomi se još jedna biser-grana bosanska. Ljudski rod uopće, a Bosna posebno, Planeta Zemlja, Nijazova obitelj, kolege i prijatelji, ostadoše bez drage osobe koja je čitav svoj život posvetila borbi i za prirodu i ljudski rod uopće. Odlaskom Nijaza Abadžića završava jedna sjajna era na RTV Sarajevo, kao i u bosanskom žurnalizmu, a svijet postaje siromašniji za jednu istinsku i plemenitu ljudsku dušu i velikog borca za bolji, ljepši i zdraviji život na Planetu Zemlja." ([[Ibrahim Halilović]], 5. januar 2006) *"Ako neko može da ponese ime pionira i prosvjetitelja umijeća življenja, promotora doba ekologije, onda je to svakako Nijaz Abadžić. Ima li neko od naših srednjovječnih pa i mlađih čitalaca da se ne sjeća televizijskih emisija: ”Zelene panorame”, ”Živjeti s prirodom”, ”Krilati farmaceuti”, ”U susret budućnosti”, ”Malo dobrog, malo lijepog”, ”Prijatelji zdravlja”, ”Priče sa planine”, ”Njeno veličanstvo - Voda” ili ”Istina o nikotinu”? Ima li neko da mu još u ušima ne odzvanja jedan od najljepših pozdrava koji nam je slao sa ekrana: ”Do ponovnog susreta, Živi i zdravi bili”." ([[Ševko Kadrić]], 14. januar 2006) {{wikipedia|Nijaz Abadžić}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Abadžić,Nijaz]] [[Kategorija:Novinarstvo|Abadžić,Nijaz]] r3xovz47cas0ej66em1qsi0h074r1vm 0 3706 21934 10658 2006-10-04T18:54:34Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21934 wikitext text/x-wiki '''Rešad Kadić''' (Tešanj, 1912 - Sarajevo, 1988), bosanskohercegovački književnik i novinar ------------ *"Glasovi su kao i živa voda; nađu svoj put i probiju se." ([[Ilhamijin put u smrt]]) *"Svaka je istina u nevakat kazana zorli..." ([[Ilhamijin put u smrt]]) *"Ratovi su nas izmorili, a toliki nam sinovi izginuli i ginu; boleštine haraju; džehalet zavladao; pravda se zatrla, a siromaštvo pritislo pa bune i hajdučija niču, dok nasilje, rušvet i opačine cvjetaju. A oni, koji bi trebali da prednjače i pravdu kroje i dijele, počevši od carskih ljudi i ajana pa do uleme, govore i rade naopako, misleći samo na sebe i tegleći svaki na svoju stranu. Čitava se Bosna u ranu pretvorila! Šta se ovo radi i šta će biti od nas, zaboga!" ([[Ilhamijin put u smrt]]) *"Ustao sam protiv zla koje nas satire. A zlu, ma s koje strane dolazilo, nisam dužan da se pokoravam već da se borim protiv njega." ([[Ilhamijin put u smrt]]) *"Smrt njegova slučila se tokom blage noći jedne :u hiljadu dv'je stotine k tom godine trides't i sedme, :i prikloniv maču glavu, očekujuć udes hudi, :Sejjid Vahhab postao je svih pravednih uzor ljudi." :([[Ilhamijin put u smrt]]) {{wikipedia|Rešad Kadić}} [[Kategorija:Rešad Kadić|*]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Kadić,Rešad]] [[Kategorija:Književnost|Kadić,Rešad]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Kadić,Rešad]] [[Kategorija:Novinarstvo|Kadić,Rešad]] firmha0s8m5f0sjh4vtafw8je89yh2w 0 3707 28573 19787 2007-03-23T19:32:35Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28573 wikitext text/x-wiki '''Džafer Obradović''' (Stolac, 1947 - 3. juli 2005), bosanskohercegovački književni kritičar, esejist i publicist --------- *"Šta je, zaista, smrt jednog čovjeka, pa makar se radilo i o svojoj vlastitoj smrti, spram obilja života oko mene." (''Kupus i smrt'', ''[[Bosna u ogledalu]]'') *"Gledam pčele kako marljivo i ozbiljno, ne hajući za bezbrojne nevažne stvari oko sebe, skupljaju svoju nafaku, slušam zuj njihovih krila i čini mi se da se baš u njemu, u tome oporom, jednoličnom, treperavom zvuku krije tajna ovoga svijeta." (''[[Bosna u ogledalu]]'') *"..zavičaj je tek puka fikcija, opravdanje pred sobom i pred drugima da čovjek nije repa bez korijena i trivijalan dokaz takozvanog rodoslovlja" (''[[Borojevići, selo uzvjetar]]'') *"Mešan Šuta, zvani Puh, pošao s ukućanima brati duhan. Kako se u berbu duhana polazi još zamraka da bi se posao okončao prije nego što sunce grane, ne vidje odmah da mu svi berači nisu na broju. Kad se malo razdani, primijeti da mu nedostaje najmlađa nevjesta, te priupita sina Adema, zvanog Kikilo: :– Što to nema snahe Munte? :– Ona, babo, ne može. Čuva trudnoću – snishodljivo će Adem. :– A što je čuva, nije zar bijesno tele pa da joj pobjegne? – u čudu će Mešan. :– Nije tele, nego pantljike. Doktor rekao da su joj slabe pantljike, pa do porođaja mora mirovati – ljutnu se Adem. :– Jebale te i pantljike i doktor! – zgranu se Mešan. – Tebe je tvoja mater rodila na ovoj istoj njivi dok je duhan kopala, ispao si joj iz prkna pravo na zemlju, i nije se na te ni okrenula dok nije uskopala red dokraja! Pa eto te kolik dub!" (''[[Dubravske kukrice]]'') == Drugi o njemu == *"..ovo filozofsko i pošteno ljudsko promišljanje o smrti, pa i svojoj vlastitoj, anticipira Džafer Obradović u trenucima kada je izložen smrtonosnoj, snajperskoj vatri iz obližnje zgrade a on, šćućuren u malom rovu svoje sarajevske bašče, pokušava posaditi kineski kupus, koji daje čak tri blagorodne glave kupusove." ([[Alija Pirić]]) *"Prihvatiti smrt bez patetike i, što je najvažnije, bez dramatike, može samo onaj ko ima sluha da čuje zuj pčele i onaj ko vidi leptira sklopljenih krila kako dremucka na ljetnom suncu i čovjek što se ćuti samo dijelom svekolike prirode, i čak manjim od te prirode, tog izobilja koje je potpuno bešćutno i ravnodušno na smrt bilo koje jedinke toga ”ustreptalog zvjerinjaka”, isto onako, a što je u smrti fascinirajuće, kako je ona, sistematična, ravnodušna i bešćutna." ([[Alija Pirić]]) {{wikipedia|Džafer Obradović}} [[Kategorija:Džafer Obradović|*]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Obradović,Džafer]] [[Kategorija:Književnost|Obradović,Džafer]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Obradović,Džafer]] lh5caary7b0gd625690mov4gks9xuwe 0 3708 19406 10680 2006-10-02T12:36:42Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19406 wikitext text/x-wiki '''Alija Pirić''', savjetnik ministra za obrazovanje i nauku u Vladi FBiH ---------- *"Prihvatiti smrt bez patetike i, što je najvažnije, bez dramatike, može samo onaj ko ima sluha da čuje zuj pčele i onaj ko vidi leptira sklopljenih krila kako dremucka na ljetnom suncu i čovjek što se ćuti samo dijelom svekolike prirode, i čak manjim od te prirode, tog izobilja koje je potpuno bešćutno i ravnodušno na smrt bilo koje jedinke toga ”ustreptalog zvjerinjaka”, isto onako, a što je u smrti fascinirajuće, kako je ona, sistematična, ravnodušna i bešćutna." (o [[Džafer Obradović|Džaferu Obradoviću]], ''Most'', br.193) *"Nasilje nad ženskom prirodom, na drugoj strani, kao legitiman i nesankcioniran odnos modernog društva, rezultira psihološkim, egzistencijalnim i moralnim lomovima unutar krhkog ženskog bića i logičnim tragičnim razrješenjem i ostavlja trajne posljedice koje se, kao bumerang, vraćaju društvu u cjelini. Sudbina svakog društva pa i civilizacije lomi se na odnosu prema ženi i njezinoj ulozi u tim procesima." (''Most'', br. 179) {{wikipedia|Alija Pirić}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Pirić,Alija]] e1sspbsq0rc6ia1tmoz6i8p4i2z6b3x 0 3709 28837 21252 2007-03-23T19:35:28Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28837 wikitext text/x-wiki [[Slika:Bisera_boskailo_la_perla.jpg|thumb|'''''La Perla''''']] '''''La Perla''''' je roman [[Bisera Boškailo|Bisere Boškailo]] ---------- *"Una, tvoj život je sudbina ping-pong loptice koja mora igrati na dva polja da bi zadovoljila svoj smisao postojanja." *"..život je staza vijugava, glibava i prašnjava, ispreplitana između nebodera, provučena između šumskih kutaka, izgubljena preko brda i planina, visoravni i dolina, staza pustinjskim pijeskom prekrivena, u džungliskim njedrima sakrivena, u morskom kovitlacu utopljena." (str. 36.) *"Eto, recite vi meni, kako da napravim pjesnika od jedne patrijarhalne, a uz to nadprosječno moderne žene? A tek kako da sa takvom ženom izađem na kraj kada dobije titulu, ako mi čak ni sada, dok ispred vrata nauke stoji, ne dozvoljava da stvorim pjesmu." (str. 194) == Drugi o knjizi == *Drugi, također značajan, domet ovog romana leži u osnovi, opet intelektualnog rakursa i najiskrenijeg saznanja, kako je i istočni i zapadni, i tradicionalni i moderni koncept društva, zapravo, jedno veliko nasilje nad ženom. To je, prije svega, nasilje nad njenim moralnim dignitetom, pa su i česti erotski pasaži u romanu, naročito oni strukturalni kao E-mail poruke, samo potvrda ponižavajućeg i neprihvatljivog svođenja žene na objekat manipulacije, ili ”materijala” koji se obrađuje, kako često rezonira jedan muški lik u romanu." ([[Alija Pirić]]) *"Ovaj roman ispisan neobuzdanom bujicom riječi dragocjen je kako za istočnoevropskog tako i za savremenog zapadnjačkog čitaoca. Tu se, naime, kroz lik glavne junakinje, mlade književnice koja nosi ime najljepše bosanske rijeke - Une Martinović i likove onih na koje ona u svom životu nailazi dijeleći sa njima sličnu sudbinu, u širokim pripovjedačkim zamasima otkriva upozoravajuća slika kako političkog i društvenog kraha zaostalog Istoka tako i opasnog oboljenja modernog Zapada." ([[Safet Sijarić]]) {{wikipedia|La Perla}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Bisera Boškailo]] mb955j2f157ppqconrgiigwia1ap2n6 6 3710 10674 2006-04-04T15:31:46Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 10674 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 3711 30597 10675 2007-05-02T05:55:26Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30597 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 3712 61853 19555 2024-05-18T08:32:09Z Srđan 4695 61853 wikitext text/x-wiki '''Bisera Boškailo''' (Tutin, 9. januar 1965-), bosanskohercegovačka književnica i prevodilac ---------- *"Una, tvoj život je sudbina ping-pong loptice koja mora igrati na dva polja da bi zadovoljila svoj smisao postojanja." (''[[La Perla]]'') *"..život je staza vijugava, glibava i prašnjava, ispreplitana između nebodera, provučena između šumskih kutaka, izgubljena preko brda i planina, visoravni i dolina, staza pustinjskim pijeskom prekrivena, u džungliskim njedrima sakrivena, u morskom kovitlacu utopljena." (''[[La Perla]]'') *"Eto, recite vi meni, kako da napravim pjesnika od jedne patrijarhalne, a uz to nadprosječno moderne žene? A tek kako da sa takvom ženom izađem na kraj kada dobije titulu, ako mi čak ni sada, dok ispred vrata nauke stoji, ne dozvoljava da stvorim pjesmu." (''[[La Perla]]'') {{wikipedia|Bisera Boškailo}} {{DEFAULTSORT:Boškailo, Bisera}} [[Kategorija:Bisera Boškailo| ]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] ct0599n0n4mvd5lulfidb3r25totvbo 0 3713 10684 2006-04-04T19:42:28Z Zumbulka~bswikiquote 10 Tomas Hobs premješten u Thomas Hobbes 10684 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Thomas Hobbes]] plplvy7h7xv8mlzgjtr4n265svcu9uy 10 3714 44952 38785 2012-03-04T19:06:44Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/15-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/15-2012]] 44952 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Gustave flaubert.jpg|150px]] </div> :"[[Glupost]] je nesalomljiva: sve što naleti na nju mora se razbiti." :"Kad čovjek ne može biti [[umjetnik]], postaje [[kritičar]]; isto tako kao što postaje žbir kad ne može postati vojnik." :"Kad čovjek [[očaj]]ava, uvijek treba da se [[nada]]; a kad se nada, treba da [[sumnja]]." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 8u0sfzuf9zpzwyp5c1rezmdukdmjcgl 10 3715 56333 44954 2016-02-25T22:02:24Z CommonsDelinker 84 Removing "HBalzac.jpg", it has been deleted from Commons by [[commons:User:Jameslwoodward|Jameslwoodward]] because: Per [[:c:Commons:Deletion requests/Files in Category:Louis-Auguste Bisson|]]. 56333 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Honoré de Balzac]]''' :"[[Arhitekt]]i svoje greške pokrivaju mermerom, [[ljekar]]i zemljom, a žene dekolteom." :"[[Brak]] se mora neprestano boriti protiv nemani koja sve proždire – protiv navike." :"Dobar brak bi bio između slijepe žene i gluhog muškarca." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> q97ao3rtejmhxe6a2lwiuxkx5i9dyaj 0 3716 38727 19427 2009-12-28T20:04:44Z Dado 4 38727 wikitext text/x-wiki '''Amir Vuk''' je bosanskohercegovački arhitekta i predsjednik Društva arhitekata Sarajeva od 1997. godine ---------- *"Ali danas se prave abnormalno ogromne kuće i svi znamo da je to karcinom, metastaza grada. Pogledajte grupaciju [[kuća]] iza Doma televizjie, ja bih ih obojio, intervenirao. Čini mi se da bi bio izazov za arhitekte da to malo redizajniraju. Ali to uvijek podrazumijeva pare. Bespravna izgradnja, po meni, jedan je od lijekova. To je naš suludi [[zakon]] da ste vlasnik kuće na koju ne plaćate nikakav porez. Moramo se izboriti za to, jer da su svi oni oporezovani po kvadratnom metru, skidali bi oni spratove. Naš [[čovjek]] kad pravi kuću to je kao spomenik, a ne kuća. Pravi za sina sa kojim se već posvađao, odvojio se posebnim stepenicama jer će tu doći snaha. Tako nastaju te abnormalne kuće. Putujem po Bosni i već zapažam primjerke niskih kuća. To je arhitektura rekao bih bliža ovim španskim serijama. Kuće liježu, završene su, okoliš je uredan, zna se gdje se parkira." (''Oslobođenje'', 27. septembar 2001) {{wikipedia|Amir Vuk}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Vuk,Amir]] [[Kategorija:Arhitekti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački arhitekti|Vuk,Amir]] h6wveh8zuml3djayoi3yqi0673kxa2z 0 3717 22376 10694 2006-10-04T19:04:12Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22376 wikitext text/x-wiki '''Zijah Sokolović''', rođen 22. decembra 1950. u Sarajevu, je bosanskohercegovački glumac i režiser ---------- *"Kada smo igrali predstave, gledali smo samo u cipele publike: kada bih vidio očiščenu obuću, tek tada bih dizao glavu da pogledam kakva je pica gore. Međutim, u to vrijeme rijetke su bile očišćene cipele. Imali smo jednu cijelu filozofiju znakova kojima smo se sporazumijevali. No, šalu na stranu: mi smo uvijek bili prijatelji sa publikom. Nikada nismo izigravali zvijezde i možda smo i zbog toga završili kao divni gubitnici. Čak i kada smo postali dio filmske umjetnosti. Ali, vrijeme o kojem pričam sada je već daleko iza mene, nepovratno je. Ono što će sve nas, nažalost, zadesiti reditelj [[Bato Čengić]] je znao još kada je počinjao režirati svoj prvi film. Znao je šta nas čeka i kada je režirao [[Gluvi barut]]. On je izuzetna umjetnička ličnost. I ja sam znao kakve godine dolaze, jer sam krećući se prostorima bivše Jugoslavije osjećao razlike i raznovrsnost reakcija na tada aktuelna pitanja. Mnoge sam stvari vidio, ali zbog porodičnog vaspitanja nisam bio u stanju da ih pravovremeno prepoznam u istinskom obliku." (''Slobodna Bosna'', br. 253) {{wikipedia|Zijah Sokolović}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Sokolović,Zijah]] [[Kategorija:Film|Sokolović,Zijah]] 3rtwlkgd68wl88ymgz4uabkqdn24pdv 0 3718 54994 40341 2015-08-03T19:32:50Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q672104]] na [[d:|Wikidati]] 54994 wikitext text/x-wiki '''Bogdan Tanjević''' (13. februar 1947 -), nekadašnji košarkaški trener KK Bosna ----------- *"Nejasna je stvar šta je država, od čega je sastavljena, da li je jedna ili nije, da li je federacija ili konfederacija, i dok se to ne riješi, neće biti ni autoriteta u reprezentaciji. Porazi naše reprezentacije nisu za dramatizovanje. Ona još uvijek više vrijedi nego, naprimjer, ekonomska situacija zemlje u kojoj se nalazi." (''Dani'', br. 222) *"To nije nikakav odgovor - "mi za reprezentaciju igramo džabe". Pa to se podrazumijeva. Oni tu igraju da zarade ugovore. Recimo, [[Nenad Marković]] je najviše zaradio nastupima u reprezentaciji, prvenstveno preko njih je dobio posao da zarađuje novac tamo gdje sad radi. Italijanski reprezentativci igraju za dnevnice od 350 maraka, što je za italijansku federaciju smiješno, jer je to sedma ekonomska sila na svijetu. KS BiH je uvijek pred teškim zadatkom kad treba naći novac za put. To mora biti finansirano iz državnog budžeta, ali svi znamo u kakvoj se situaciji nalazi BiH. Ono što je najvažnije jeste da se nađe neki minimum zajedničkog djelovanja i novinara i igrača i cijele te ekipe." (''Dani'', br. 222) {{wikipedia|Bogdan Tanjević}} [[Kategorija:Sport|Tanjević,Bogdan]] 816r7nyjci2dxom370y8ng24qchebwy 0 3719 24071 21457 2006-10-22T10:34:09Z Zumbulka~bswikiquote 10 24071 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mirsad Purivatra |slika= |tekst uz sliku=direktor Sarajevo Film Festivala |datum rođenja= ? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ako hoćete da imate [[Nicole Kidman]], to je godinu rada samo na tome - a to košta. To je sljedeća etapa u kojoj Festival mora reći da to hoće ili neće. Moramo biti svjesni da je BiH toliko malo tržište da nijedan od holivudskih studija i giganata nema interesa da pošalje [[Tom Cruise]]a. Ne možemo ući u krug u kojem će Dream Works poslati [[Steven Spielberg|Spielberga]]. Njega će ovdje vidjeti 20.000 ljudi dok će ga u Njemačkoj, na primjer, vidjeti petnaest miliona ljudi. On može, eventualno doći zbog Sarajeva ili privatnih relacija. No, ne treba zanemariti činjenicu da na Festival ove godine dolazi [[Stephen Frears]] koji je režirajući "[[Opasne veze]]" ušao među deset ili petnaest najtraženijih reditelja ili jednu zvijezdu kakva je [[Lena Heady]]." (''Oslobođenje, 11. august 2001) {{wikipedia|Mirsad Purivatra}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Purivatra,Mirsad]] [[Kategorija:Film|Purivatra,Mirsad]] sy2msfy6u4rypykawqfx7nhuevoe3ob 0 3720 23481 21988 2006-10-14T11:15:47Z Zumbulka~bswikiquote 10 23481 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Lord Russell Johnston |slika= |tekst uz sliku=škotski političar; predsjednik generalne skupštine Vijeća Evrope |datum rođenja= 28. juli 1932. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Posebno želim da pozdravim vas koji ste došli iz svih dijelova [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. Ponekad, nažalost, udaljenost između ljudi unutar jedne zemlje veća je nego udaljenoset između različitih zemalja. Zato vas pozivam da jedni sa drugima podijelite svoje vizije, a i time i svoj [[život]]. [[Umjetnost]] je vaše [[oružje]] protiv političkih podjela. Danas [[Sarajevo]] postaje ono što je, vjerujem, uvijek i bilo - mjesto susretanja putnika i umjetnika, mjesto bogato historijom velikih [[kultura]], grad u zemlji koja ne pripade nikom i koju zato mnogi prisvajaju. Jedan poznati umjetnik jednom je rekao da bez [[strah]]a i [[bolest]]i nikada ne bi postigao sve ono što je postigao. To se može reći i za Sarajevo. Dopustimo ovom gradu da nas svojom pričom inspiriše i pouči. Danas odajemo počast životu i Sarajevu, koje je simbol [[život]]a." (na ceremoniji otvaranja X Bijenala mladih umjetnika Evrope i Mediterana, ''Omnibus'', juli 2001) {{wikipedia|Russell Johnston}} [[Kategorija:škotski političari|Johnston,Russell]] 2ftoi9nxubj2jd888ahggzoullj2p7s 0 3721 23559 21363 2006-10-14T19:29:56Z Zumbulka~bswikiquote 10 23559 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Marko Kovačević |slika= |tekst uz sliku=profesor dramaturgije na ASU u Sarajevu i pozorišni režiser |datum rođenja=? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Zagušeni smo vlastitim egocentrizmom, sveprisutnom sujetom, općim međusobnim nepoštivanjem, zlobom i [[podvala]]ma, destrukcijom elementarne hijerarhije vrijednosti. A statusno, dakle društveno, materijalno, kreativno estetski - [[teatar]] nam je, kao nikada, u očajnom stanju. I šta sada treba? Začepiti [[usta]], ponizno šutati i mnogim neznalicama, dunđerima, [[politika]]ntima, koristoljupcima svih fela klimati ponizno glavom! U našem teatru mora otpočeti veliko spremanje, seriozna restauracija, sa pameću i kadrovima koje već imamo, usprkos njihovom upornom odbijanju jer im je, izgleda, u postojećim gnijezdima postalo potaman i odviše dobro. Pomanjkanje [[ambicija]], romantičarskog i revolucionarnog [[zanos]]a, pokazala je [[historija]], teatru nikada ne može naškoditi." (''Oslobođenje'', 19. juli 2001) {{wikipedia|Marko Kovačević}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri|Kovačević,Marko]] mlnnq35lls50nk1qo5wqjjifcyp8psp 0 3722 37141 37139 2009-06-21T06:58:47Z WizardOfOz 467 Vraćene izmjene 92.72.137.5 na poslednju izmjenu korisnika EmxBot 37141 wikitext text/x-wiki '''Aki Rahimovski''', pjevač grupe "Parni valjak" -------- *"Ne znam što to znači ostatak [[život]]a? Sutra možeš kiknuti i eto ti ostatak života. [[Novac]] je u ovom poslu normalna pojava, ali vjeruj mi u rock and rollu se još uvijek ne može govoriti o velikim svotama novca. Ipak ima ga za zabavu. Nažalost, za neke stvari koje nekima nisu zabavne, svi kreću od kulture, od obrazovanja. Rock nije luđački komercijalan, ako ne koketiraš sa narodnjacima, zabavnjacima, jer mi smo mala zemlja. Sviramo u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji, imamo tu sreću da sviramo već 25 godina. Imamo mnogo generacija iza sebe, punili smo dvorane i širom Jugoslavije. Kada si uspješan ima novaca. Nažalost ima još puno dobrih neafirmiranih bendova koji imaju muziku koja za neke nije komercijalna, ona o kojoj se treba razmišljati, [[muzika]] koja se sluša. Oni su jedostavno osuđeni zatvoriti taj krug. Jednostavno kaže se koliko je bogata zemlja, toliko je bogata i sa kulturom. Ako imate novaca vi ćete moći da odvojite da jednom mjesečno odete u pozorište, dva puta u kino itd... To ja zovem nekakvim kulturnim [[obrazovanje]]m, a ako toga nema sve se svodi na zabavu "uzase, nase i podase". Neka se neko ne nađe uvrijeđen, ali nažalost takva nam je ekonomska situacija, ne radi se, ne proizvodi se, a razmišlja se samo o tome ako karta košta toliko, koliko je to kila kruha, mlijeka." (''Zašto ne'', juli 2001) {{wikipedia|Aki Rahimovski}} [[Kategorija:Muzika|Rahimovski,Aki]] ew4sf9rstgjm8bhplltk9mktac0e999 0 3723 10708 2006-04-05T12:04:57Z Zumbulka~bswikiquote 10 Hajrudin "Hari" Varešanović premješten u Hari Varešanović 10708 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Hari Varešanović]] 6sk2x75c5szqm6fpjdwdo5crf2c4wg5 0 3724 10709 2006-04-05T12:05:35Z Zumbulka~bswikiquote 10 10709 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Hari Varešanović]] 7pf5gokwwysesivurh6v45l7s9mq0xb 0 3725 10711 2006-04-05T12:11:20Z Zumbulka~bswikiquote 10 10711 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Zenit Đozić]] kkxh6omsv8peb71cvw0hjds8vgpxe3l 0 3726 60071 22850 2022-03-16T15:52:15Z EmiliaITČA 7671 60071 wikitext text/x-wiki '''Zenit Đozić Zena''', bosanskohercegovački muzičar, bubnjar sarajevske grupe "Zabranjeno pušenje". Poznat je i po ulogama u skečevima komedije ''Top lista nadrealista''. --------- *"Enigma je kako sam se ja kao "neučenik generacije" uopće upisao u Drugu gimnaziju, a još je veća zagonetka kako sam je uspio završiti. No, u ovoj gimnaziji su se školovale legende poput pokojnog [[Davorin Popović|Davorina Popovića]], pa sam morao i ja. U učionicama Druge gimnazije nastali su prvi skečevi o sjednicama Centralnog komiteta, političarima i njihovoj neizostavnoj mineralnoj vodi(...) Moja generacija je [[Dražen Ricl]], [[Elvis J. Kurtović]], [[Davor Sučić]], [[Nele Janković]]... E, mi smo u toj srednjoj školi oformili svoj paralelni svijet koji je oponirao realnom. Sjećam se kada smo napravili neke provokativne plakate, pozvani smo bili na razgovor kod pedagoga škole. Ispričali smo joj da smo mi Spoketari, štovatelji vrhovnog božanstava "Spoke", zakleti neprijatelji Kikireza i Tutumraka, koji su sluge Kikireza i zatočenici gluposti, i ostali smo bez ukora." (''Dnevni avaz'', 30. juni 2001) *''Hepek, to je, [[čudo|mirikl]]!'' (''Top lista nadrealista'' kao Đipalo Junuz, 1991) {{wikipedia|Zenit Đozić}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari|Đozić,Zenit]] 3c3ef0qw434y1pfvvfhlin2kbha1ocy 0 3727 37138 37136 2009-06-20T06:36:12Z WizardOfOz 467 37138 wikitext text/x-wiki '''Izet Perviz''' (1969 -), bosanskohercegovački književnik ---------- *"Izvukavši oblizan kažiprst iz usta, dugo je buljio u žulj kakav ostaje na bočnoj strani srednjeg prsta u ljudi koji dugo vremena provode s perom u ruci, pisci su ponosni na takve žuljeve i njihove ruke su izvježbane da ih uvijek i svugdje pokazuju, i on je ponosan, mada je njegov na kažiprstu i nije ga ostavilo pero već obarač i ovo je svojevrsno ispisivanje, po zakrvavljenim zidovima, po istrganim papirima magle, po zgužvanim ljudskim licima što šušte pred njim, opapirljeni." (''[[Pas koji je prestao lajati]]'') *"Strah je svud oko njega, ogromni ljudski strah. Osjeća on kako taj strah curi iz ljudi, polutečan, ljepljiv, nekad ga vidi i zamišljenog i stvarnog, u boji, svjetložut, osjeća kako se širi okolo, i sve lijepi jedno za drugo, čovjeka za čovjeka, pa su mu se svi slijepili u tolikoj mjeri da je čovjeku pojedincu teško da se raspozna, gotovo nemoguće. (.)-Nije li strah isto tako spoznaja kao što je svaka spoznaja u svojoj suštini strah? -Vodi li strah do spoznaje? -Vodi li spoznaja do straha?" (''[[San o zemljici bosanskoj]]'') *"Eto, svadba se pretvori u krvavu svadbu, a iz takve svadbe nema ni braka. Nije bitna svadba, niti je biran djever, on se već tri puta pokušao ubiti, ubio bi se on i bez svadbe, a to da je baš na svadbi sasvim je slučajno. :- Nije slučaj već sudbina. Nema slučaja. :- Da nije slučaja, ne bi bilo ni sudbine. :- Da nije sudbine, ne bi bilo ni slučaja. :- Ne! Sudbina je samo zbir slučaja, iz njih građena." :(''[[San o zemljici bosanskoj]]'') *"Gdje je vrijeme?! Kad bi čovjek samo znao gdje se zaturilo to pakleno vrijeme, u kojem džepu počiva, sve bi mu bilo jasno. Ovako, kolo, samo kolo; kao san, kao laž, kao stvarno, kao prikaze, kao sve. Luđačko kolo u kojem se ništa ne može razabrati da li to da je on, Atif, u sredini, i opet, ni to sa sigurnošću, jer oh, Bože, ko će odrediti sredinu kola za koje nismo sigurno postoji li ili ne." (''[[San o zemljici bosanskoj]]'') *"Priđoh šanku i prije nego se konobar snađe i pozdravi me, bez uvijanja ga upitah: "Zar je ovdje zabranjeno gledati sve što nije režimski program?" On pocrveni. Prvo pritisnu dugme na daljinskom upravljaču i vrati nazad onu nenu pod aladžom, pa tek onda reče: "Naravno da nije." Onda skloni svoje pivo i obrisa šank, pa me upita šta želim popiti. Naručih lozovaču, ne skrećući pogled sa ekrana. Pred onom ženom takođe je bio televizor. Kamera uroni u njega i na jednom se nađoh na nekakvoj blatnjavoj kaldrmi. Između vojnika što su s vremena na vrijeme promicali s obje strane neasfaltiranog blatnjavog puta, tutnjio je vojni kamion. Pod ceradom, u karoseriji vidjela su se koljena vojnika što sjede na klupama jedni naspram drugih. Tek kad se jedna kuštrava glava pojavi iz polupomračine što je vladala u prostoru između onih koljena u maskirnim uniformama, postade mi jasno da među njima leži nekoliko nabacanih ljudskih tijela. Tad sa strane silovito poletje jedna vojnička čizma i svom snagom udari u onu glavu. Zatvorih oči i u hipu sasuh gorku lozovaču u utrobu. Unutra u želucu, poluprovarena hrana se uzvrpolji i krenu naviše. Stisoh se i pružih praznu čašu konobaru. On shvati. Dohvati flašu i nasu još jedno piće. "Prošlo je", reče tiho kao da bi ga neko mogao čuti. U glasu mu je vladalo nekakvo povjerenje kao da s njim želi među nama zauvijek povući neraskidive spone savezništva. "Nikad neće proći", rekoh otvarajući oči. Na ekranu je opet bila ona nena pod aladžom. U rukama je vrtila tespih. Plačnim glasom, navlaženih očiju, pričala je o nekom ko je krenuo sa muškarcima kroz šumu prema Tuzli, a onda se najednom pojavio pred njom u Potočarima i rekao da se vratio samo zbog toga što je nije poljubio na rastanku. "Od tad ga više nisam vidjela, do one noći kad su na televiziji pustili taj snimak", reče i zajeca, golom rukom otirući suze sa ispaćenih obraza. Iako je sve bilo jasno, konobar ipak nađe svrsishodnim da mi šapne gotovo na uho: "Jedan od one šestorice što su im naši pucali u leđa, bio je njen sin. Godinama nije znala šta je sa njim a onda..." "Koji?!", trgnuh se i prekinuh ga. "Ne znam. Razumiješ li, vidjela je kako joj pucaju u sina kojem su žicom vezali ruke", reče konobar, odmahnu glavom u nevjerici i dohvati se one boce sa pivom. Potpuno izgubljen stajao sam glave uzdignute prema ekranu kojeg je još uvijek ispunjavalo to izmučeno lice okruženo rubovima šamije. Stajali smo jedno naspram drugog, licem u lice, ja do vriska svjestan njenog prisustva, ona potpuno nesvjesna da je u ovom trenu, stotinama kilometara udaljene, gledaju oči u kojima se nikad u životu nije snažnije isijavala sreća kao onog dana kad su prvi put gledale osmijeh na licu koje će trideset godina kasnije nositi isti onaj dželat što će nemilosrdno sasuti rafal u leđa njenom svezanom dječaku. Da između nas nije bilo hladnog stakla na ekranu, kilometara daljine i tih silnih predajnika, prenosnika i antena što su nas spajale, pao bih na koljena, ljubio joj ruke i molio je za oprost. Iznenada njeno lice opet zamijeni slika onog kamiona, sa ražđapljenom karoserijom okrenutom u naše oči. Iz nje je, ruku povezanih na leđima, obučen u nekakve dronjke, izlazio dječak od nekih šesnaest godina. Nije hodao već se mic po mic klizao na stražnjici. Zažmurih. U jednom gutljaju popih i drugu čašu lozovače i tek tad osjetih da mi se jedna suza probila između stiješnjenih trepavica i kliznula niz lice. "Zar niste do sad vidjeli te snimke?", začuđeno me upita konobar. Umjesto odgovora, držeći glavu ukrivljenu od televizora, izvadih novčanik i bacih mu trideset dinara na šank. On odrešito odbi. Bio je toliko uporan da se zaletio za mnom, sustigao me kod vrata i ugurao mi novac u stražnji džep na pantalonama. Umjesto pozdrava, stisao je šaku i mahnuo sa njom. Da, mi smo ilegalci, mi smo otpor, mi se razumijemo, još nas sve nisu potkupili, ima nas toliko da će pasti u nesvjest od iznenađenja kad se jednog dana pojavimo i zatražimo račun. Sve to pročitao sam iz te pesnice što se još dugo grčevito koprcala za mnom." (''[[Potkovani golubovi]]'') *"Kad su došli Austrijanci, dali su za prvi ogranak kruške objesiti nekog Miljkovića koji nikako nije htio da se preda i prizna im vlast. Za kaznu je, onako mrtav, visio petnaest dana i osam sati, i niko ga nije smio skinuti dok ne prođe rok. Od tog događaja na prvom ogranku kruške ostao ožiljak i na tom dijelu vješao se zaklan kurban pa ga tako derali kao uspomenu na nesretnog pobunjenika. Kad puše jak vjetar ili se digne oluja i kad se sva kruška njiše u pravcu vjetra, taj ogranak propada prema zemlji i diže se prema nebu, i to ne u ritmu njihanja cijele krošnje već u nekom svom, zasebnom, kažu: u ritmu njihanja obješenika. Za onog prvog rata tu je visilo nekoliko zelenaca što su pobjegli sa fronte nekako poslije junačke bitke Bošnjaka za Monte Meletu, rijetki koji su shvatili, i pored prijateljskog austrijskog tapšanja po ramenu, da turaju glavu u abez za tuđi račun i tuđu slavu. Čak tamo od Soče došli pješice, nosilo ih nešto tajanstveno iz dubine napaćena tijela, isto ono što nosi mačku kad se odnese daleko od kuće. Noge im raskrvavljene a tabani liče na komad oderana mesa i u njima onako krvavognjecavim truhnu ostaci od raspalih cokula. Ne vise kao normalni obješenici, nisu za vratove obješeni, već ruke im svezane za leđa a omča za ruke, i vise tako, ni živi ni mrtvi. Vjetar ih klati ko istruhle plodove a pod nogama iskupljaju se psi i reže skačući na iskrvavljene tabane, djeca ih gađaju balegom i pljuju, stariji svijet zaobilazi, a obnoć poneka djevojka stidljivo se prikrade sa ibrikom u ruci, da ih napije i plače ne znajući pomaže li im ili im muku produžuje. Visili su tako sve dok rodbina iz daleka ne bi došla da ih skine pošto je drugim sinom već zamijenila ovog u KuK armiji. Jedan osta, ili nisu htjeli da ga mijenjaju, ili ga niko nije prepoznao ili nije imao nikog, jadnik. Onako nakaradno obješen dočeka prvu oluju, a ujutro kad presta vjetar, nađoše ga na zemlji; otp'o, k'o kruška otp'o, pobratime, sav otp'o, samo mu ruke još vise." (''[[Brat njegov ili on]]'') *"Atif Gorčinić, djed Muhibov, doživio je selo u kojem je odrastao kao kaznu. Njegov otac, po kojem će Muhib dobiti ime, došao je u naše selo negdje početkom dvadesetog stoljeća. Ljeto je bilo na izmaku kad se on sa svojom ženom Safijom dovezao u jednoj kočiji koju je vukla volovska zaprega. Iako bijaše iz bogate porodice sa sobom je donio samo neki stari natkaz, bošču u kojoj bijaše zamotano nekoliko starih polica, i gramofon. Dok je ulazio u selo, svirao je bečki valcer i narod se preplašeno razbježao. Mislilo se da to opet dolazi neka vojska kojoj je car prodao Bosnu. Bio je to prvi susret ovdašnjih ljudi sa gramofonom i oni su se, izbezumljeno bježeći, kleli da čitava armada ide prema selu i da se na čelu kolone vihori žuta zastava. Ni najstariji nisu mogli odgonetnuti kojoj tadašnjoj državi pripada žuti bajrak. On, bajraktar, bio je sin Muhibov, Atif, koji je tad imao svega nekoliko mjeseci, a zastava bijahu njegove usrane pelene što ih je Safija raširila na dvije trklje iznad zaprege. Tako je Muhib, sa svojom vojskom - sa ženom Safijom za koju se kasnije pričalo da se odrekla oca u ime ljubavi prema mužu, i sa bajraktarom Atifom, koji je u djetinjstvu bio tako bijel da se gotovo moglo vidjeti kroz njega pa žene govorile da taj neće umrijeti nego se rastopiti poput kuglička sočice na dlanu - tako je on osvojio selo i odmah prvog dana, zahvaljujući čudnoj spravi sa ljudskim glasom, dobio epitet najpametnijeg čovjeka na svijetu. Sutradan ujutro, za kahvom, o njemu se pričalo kao o čovjeku koji zna i na čem nebo stoji, kad zna kutiju govoru i pjesmi naučiti, taj zna sve, pa i ono što je Bog od čovjeka sakrio. Trećeg dana po dolasku u selo Muhib je počeo učiti djecu da pišu i da se opiru tuđinskoj vlasti." (''[[Mreža]]'') *"u tom kraju Usilma bijaše nadaleko čuvena po svojoj ljepoti. Bila je tako lijepa da su najstarije žene, nagledane svega i svačega, i najljepših i najružnijih stvari, imale običaj reći kako ne upoznaše u ovo svojih godina takvu raskoš i kako ona nije za ovog svijeta i kako je nesposoban čovjek da istrpi sjaj ljepote s njena lica. Njihov razum već bijaše prevagnuo na drugu stranu, tamo ka vječnosti, te poprimio osobine proročanskog i one su Usilmi predskazivale veliku nesreću, govorile bi: u takvoj ljepoti ima nečeg samouništavajućeg i ona u čovjeku iz ljubavi rađa zavist i bijes, jednostavno, ne može čovjek uživati u njoj dok je ne skrnavi i svede na mjere normalnog i običnog. Pa iako su, u to vrijeme, jedino one na svijet oko sebe mogle gledati realno - bijahu tako stare da ih ništa nije iščuđavalo, svaka se stvar u njihovom životu bar jednom desila, svaka osim Usilmine ljepote, ne bijahu zahvaćene opštom pomamom oko njene pojave, niti su od njene ljepote mogle imati kakve koristi, niti su mogle biti na gubitku - ipak, niko ih nije slušao, i one su, zavaljene u mulj ljudskog zaborava, zatrpane uzdivljalim pijeskom vremena, od sviju ostavljene kao da je vrijeme njihovog smrtnog časa odavno već minulo, beskorisne poput bezubih usta, bezrazložno sjedile u kući svoje starosti i, po već ko zna koji put prepričavajući iste priče, čekale još bezrazložniju i beskorisniju smrt; ponekad se činilo i ona ih, smrt, zaobišla, život ih se odrekao, a sudbina ih otpisala, pa su ni tamo, iza svega, ni ovamo, ispred nevidljivih zavjesa gdje im riječ bijaše beznačajnija od blagog daška popodnevnog pustinjskog vjetra. Njihova upozorenja nisu nalazila put do ljudskog uha ugriženog milozvučnim šapatom kadife zarobljene u skladan pokret Usilminog vitkog tijela, a lica im pred okom koje je imalo čast gledati najsavršenije od ovog svijeta bijahu providna kao prevreo i bezobličan dan." (''[[Mreža]]'') *"ta igra pod prozorom sabirala je u sebi jedan sasvim nov i neuhvatljiv svijet; u njoj zavijalo je bezbroj glasova; i napregnuto dječije uho, izoštreno brusom strepnje i nekog neobjašnjivog, toplog i primamljivog straha, moglo je čuti kako se ti glasovi kovitlaju u nekom čudnom tajanstvenom kovitlacu, zvižde kroz pustaru noći, bolećivo jauču pod strehom i, razbijeni tvrdoćom zašiljenih ledenica požutjelih od dima, cijuču propadajući ka smrzloj zemlji; tu padaju tupo kao ukočene beživotne ptice i razbijeni lijepe se u neku daleku i neuništivu tišinu; tišina je sagrađena iz neizmjerljivog mnoštva glasova, šapuće dijete samo sebi djedove riječi i nekako duboko u sebi osjeća svoju i samo svoju istinu o tome kako su ti glasovi što se, hrleći iz svih krajeva, tjerani vjetrom i razbijani udarom smrzlih grana u visokim hrastovim krošnjama, skupljaju tu pred njegovim prozorom i cvileći iskaču u tišinu kao u smrt, u stvari glasovi onih kojih više nema, pomrlih, onih koji svojim nebivanjem grade smrt, kao što njihovi glasovi, umirući tu pred njegovim prozorom, izgrađuju tišinu, sveprisutnu i glasnu…" (''[[Mreža]]'') {{wikipedia|Izet Perviz}} [[Kategorija:Izet Perviz|*]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Perviz,Izet]] [[Kategorija:Književnost|Perviz,Izet]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Perviz,Izet]] 470dxi44ks0nnanrmvfqjmpmhl6oq3y 14 3728 37145 37144 2009-06-21T18:45:04Z 92.36.136.86 Vraćena izmjena 37142 [[Special:Contributions/92.36.136.86|korisnika 92.36.136.86]] ([[User talk:92.36.136.86|razgovor]]) 37145 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 3729 22011 10720 2006-10-04T18:56:14Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22011 wikitext text/x-wiki '''''San o zemljici bosanskoj''''' je roman bosanskohercegovačkog pisca [[Izet Perviz|Izeta Perviza]] -------- *"Strah je svud oko njega, ogromni ljudski strah. Osjeća on kako taj strah curi iz ljudi, polutečan, ljepljiv, nekad ga vidi i zamišljenog i stvarnog, u boji, svjetložut, osjeća kako se širi okolo, i sve lijepi jedno za drugo, čovjeka za čovjeka, pa su mu se svi slijepili u tolikoj mjeri da je čovjeku pojedincu teško da se raspozna, gotovo nemoguće. (.)-Nije li strah isto tako spoznaja kao što je svaka spoznaja u svojoj suštini strah? -Vodi li strah do spoznaje? -Vodi li spoznaja do straha?" (San o zemljici bosanskoj) *"Eto, svadba se pretvori u krvavu svadbu, a iz takve svadbe nema ni braka. Nije bitna svadba, niti je biran djever, on se već tri puta pokušao ubiti, ubio bi se on i bez svadbe, a to da je baš na svadbi sasvim je slučajno. - Nije slučaj već sudbina. Nema slučaja. - Da nije slučaja, ne bi bilo ni sudbine. - Da nije sudbine, ne bi bilo ni slučaja. - Ne! Sudbina je samo zbir slučaja, iz njih građena." (San o zemljici bosanskoj) *"Gdje je vrijeme?! Kad bi čovjek samo znao gdje se zaturilo to pakleno vrijeme, u kojem džepu počiva, sve bi mu bilo jasno. Ovako, kolo, samo kolo; kao san, kao laž, kao stvarno, kao prikaze, kao sve. Luđačko kolo u kojem se ništa ne može razabrati da li to da je on, Atif, u sredini, i opet, ni to sa sigurnošću, jer oh, Bože, ko će odrediti sredinu kola za koje nismo sigurno postoji li ili ne." {{Wikipedia|San o zemljici bosanskoj}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Izet Perviz]] oz471jr7uuuud05cnojlj2ugesg36gy 0 3730 25247 20045 2006-11-12T21:20:31Z Zumbulka~bswikiquote 10 25247 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Halid Kadrić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački književnik'' |datum rođenja=1937. |mjesto rođenja=[[Doboj]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Od ljudi kojima i sam pripadam, opisanim u ovom romanu, dijeli nas pola stoljeća, nešto i više. Usljed burnih društvenih zbivanja mnogo šta se izmijenilo, pa i jezik, posebno jezik [[Bošnjak]]a. Iz tadašnjeg [[bosanski jezik|bosanskog jezika]], koji je imao dugu tradiciju, posebno iz leksike, ”pometene” su za ovo relativno kratko vrijeme mnoge [[riječ]]i i ”zaboravljeni” brojni tradicionalni izrazi. Taj jezik Bošnjaka ostao je samo u govoru starijeg svijeta, a kako je takvog iz dana u dan sve manje, tako je manje i njegovog jezika. Roman sam napisao jezikom kojim sam tada govorio, jezikom koji sam čuo od svoje rahmetli mame i nene, svoga rahmetli babe i djeda, jezikom koji sam znao dok nisam pošao u školu, gdje su me učili kako treba da ”pravilno govorim” tj. da govorim kako danas činim. Kako je jezik čovjekovo duhovno bogatstvo, tako nije teško razumjeti koliko sam ovim osiromašen. Uzmem li u obzir i da sam time udaljen od majke, eto razloga za razmišljanje. Kada usporedim ono i ovo vrijeme, dođem do pitanja: kada sam (bio) pravi? Ako sam to sada, trebao bih biti zadovoljan; ako sam bio prije, onda ne mogu biti, jer sam iznevjerio majku." (Uvod romana ''[[Drugi ljudi]]'') {{wikipedia|Halid Kadrić}} [[Kategorija:Halid Kadrić|*]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Kadrić,Halid]] [[Kategorija:Književnost|Kadrić,Halid]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Kadrić,Halid]] fditswk3nm4y0xp8mmx71dxvlz3uo6a 14 3731 30601 10725 2007-05-02T05:55:28Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30601 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 3732 25249 25245 2006-11-12T21:22:20Z Zumbulka~bswikiquote 10 25249 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Drugi ljudi |autor =[[Halid Kadrić]] |slika = |tekst uz sliku =''roman'' |originalni naziv =''Drugi ljudi'' |datum prvog izdavanja =1999. }} *"Od ljudi kojima i sam pripadam, opisanim u ovom romanu, dijeli nas pola stoljeća, nešto i više. Usljed burnih društvenih zbivanja mnogo šta se izmijenilo, pa i [[jezik]], posebno jezik [[Bošnjak]]a. Iz tadašnjeg [[bosanski jezik|bosanskog jezika]], koji je imao dugu tradiciju, posebno iz leksike, ”pometene” su za ovo relativno kratko vrijeme mnoge [[riječ]]i i ”zaboravljeni” brojni tradicionalni izrazi. Taj jezik Bošnjaka ostao je samo u govoru starijeg svijeta, a kako je takvog iz dana u dan sve manje, tako je manje i njegovog jezika. Roman sam napisao jezikom kojim sam tada govorio, jezikom koji sam čuo od svoje rahmetli mame i nene, svoga rahmetli babe i [[djed]]a, jezikom koji sam znao dok nisam pošao u školu, gdje su me učili kako treba da ”pravilno govorim” tj. da govorim kako danas činim. Kako je jezik [[čovjek]]ovo duhovno [[bogatstvo]], tako nije teško razumjeti koliko sam ovim osiromašen. Uzmem li u obzir i da sam time udaljen od majke, eto razloga za razmišljanje. Kada usporedim ono i ovo [[vrijeme]], dođem do pitanja: kada sam (bio) pravi? Ako sam to sada, trebao bih biti zadovoljan; ako sam bio prije, onda ne mogu biti, jer sam iznevjerio majku." (uvod romana) *"- Učitelj me ne begeniše a, ako ćeš pravo, ne begenišem ni ja njega. :-Zašto. :-Ne begeniše kako govorim. Što god kažem ili napišem, on popravlja i kara me:''Jesam li ti rekao, Kerime, da se ne kaže begenisati nego svidjeti; ne kaže se bezbeli nego naravno; nije pravilno pendžer nego prozor; nemoj reći duvar nego zid; ne haman nego možda; nije tvoja košulja kafazli nego karirana, kockasta; nisi ti sada kaharan nego tužan.'' I sve tako. A ja - đahkad slušam , đahkad jok." *"Izmakla je prva [[rat]]na godina; izdeverali smo i nećemo je po dobru pamtiti. Ne povratila se, ako [[Bog]] da! Vjetrovi je odnijeli gdje ni mraka nejma! Sad smo u halu, bojim se, kad će muka i nevolja ostati. Dugo trajati. Muhadžira i jetima je puno. [[Glad]]nih usta je sve više. Fukara se koti. Tanji se [[nafaka]]. Postaje svejedno od čega će insan skapati: od kuršuma, [[bolest]]i ili od gladi. Insanski [[život]] postaje jeftiniji od zakrpe. A ipak, živjeti se mora." *"Sve je, kažu, lahko dok se [[dijete|maksumi]] mogu jednim jorganom pokriti i iz jedne ćase nakusati. Šta dalje?" *"U insane se malo uzdam, sve manje im vjerujem. Kako ću kad su, na ovom hudom i deverli vaktu, stali da se mijenjaju kao sjene na vjetru. Nekog je zaslijepila [[mržnja]], nekog je zanijela [[pohlepa]], nekog je savladao [[strah]], nekog je pokrenula [[osveta]], nekog je ubio fukarluk, nekim je ovladala nemoć... svako se nosi s nekim belajom, tako da ni onaj, do jučer miran i razborit [[čovjek|insan]], nije više ono što je dotad bio." *"Kad već rastavlja bliske insane, zašto Bog nije dopustio da se sastaju njihove misli kako bi im osama bila lakša a [[čežnja]] blaža? Ako pak to čini zato što kažnjava, zašto nije pustio da hudi insan zna zašto je kažnjen. Ovako mu ostaje samo da uludo nagađa, bez koristi sebi ili nekom drugom." [[Kategorija:Halid Kadrić]] [[Kategorija:Literatura]] g963vxfwouldbqv15j2ouvuk355429t 0 3734 50481 50480 2013-10-22T13:35:37Z Pearl 501 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/92.36.199.162|92.36.199.162]] ([[User talk:92.36.199.162|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:EmxBot|EmxBot]] 50481 wikitext text/x-wiki '''Alija Dubočanin''' (2. maj 1945 -), bosanskohercegovački književnik --------- *"Ne zaboravite, dok se družite sa pričama, da je svaka [[priča]] ljekovita. I ne služe priče samo za uspavljivanje male dječice, nego, priče služe i za buđenje." *"Istina, postoji [[poniženje]] :koje se rađa sa suncem, ali, :sa suncem ne zalazi. :I u snu, postoji poniženje :svakodnevnog Prometeja." :(''Danas je drugi maj'') {{wikipedia|Alija Dubočanin}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Dubočanin,Alija]] [[Kategorija:Književnost|Dubočanin,Alija]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Dubočanin,Alija]] 8x6fsih364b5128qdj47poi61psua14 0 3736 29097 21705 2007-03-23T19:38:01Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29097 wikitext text/x-wiki '''''Pas koji je prestao lajati''''' je priča književnika [[Izet Perviz|Izeta Perviza]] ---------- *"Izvukavši oblizan kažiprst iz usta, dugo je buljio u žulj kakav ostaje na bočnoj strani srednjeg prsta u ljudi koji dugo vremena provode s perom u ruci, pisci su ponosni na takve žuljeve i njihove ruke su izvježbane da ih uvijek i svugdje pokazuju, i on je ponosan, mada je njegov na kažiprstu i nije ga ostavilo pero već obarač i ovo je svojevrsno ispisivanje, po zakrvavljenim zidovima, po istrganim papirima magle, po zgužvanim ljudskim licima što šušte pred njim, opapirljeni." == Vanjski linkovi == *[http://www.odjek.ba/index.php?broj=02&id=22 Priča na webu] [[Kategorija:Izet Perviz]] [[Kategorija:Literatura]] 5byjjk8cgztcvdfa54gdh3mow7koxvn 0 3737 28423 19517 2007-03-23T19:31:04Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28423 wikitext text/x-wiki '''''Bamja s faširanim u pretisu''''' (''Düdüklüde Kıymalı Bamya'') je drama turskog književnika [[Memet Baydur|Memeta Baydura]] ---------- *Fazileta: (Sjedi na kanapeu i čita neki cvrkutavi šareni magazin, sa radija se čuje alaturka muzika.): Džemilaaa! Džemilaaa! Kuhaš li ti kahvu il’ variš goveđe kosti!? :Džemila: (Javlja se iz kuhinje) Plin nakav slab, moja Fazila! Tanak plin, pa... :Fazileta: (Za sebe) Biva, plin joj slab. Znam i kad bi budi jak pritisak, pa po sahata joj treba da napravi kahvu. Pravi mahsuziju! (Ponovo gleda u novine.) Ova mi se posrala u jutarnji ćejf. (Viče) Džemilaa, jes’ to otišla u Brazil po kahvu!?" *"Ajnur: Džemilice, dok mi budeš spremala doručak, skuhaj mi jedno jaje! Može? :Džemila: Jel’ da bude poživo? :Ajnur: Ne. Nek bude tvrdo. :Fazileta: Za deset godina nije naučila da kaže mehko kuhano jaje! :Džemila: Ma znam, al' mi šega. :Fazileta: A šta ti je tu šega? :Džemila: Kazat mehko jaje. :Fazileta: Hajd, ti, curo, idi za svojim poslom." == Vanjski linkovi == *[http://www.odjek.ba/index.php?broj=04&id=11 Odlomak drame] [[Kategorija:Memet Baydur]] [[Kategorija:Literatura]] mnt8xwg8kgcf517z73zum2ylvh74o1h 14 3738 30602 10742 2007-05-02T05:55:29Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30602 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 3739 21407 20970 2006-10-04T18:43:28Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21407 wikitext text/x-wiki '''Memet Baydur''' (1951 - 2001), turski književnik --------- *Fazileta: (Sjedi na kanapeu i čita neki cvrkutavi šareni magazin, sa radija se čuje alaturka muzika.): Džemilaaa! Džemilaaa! Kuhaš li ti kahvu il’ variš goveđe kosti!? :Džemila: (Javlja se iz kuhinje) Plin nakav slab, moja Fazila! Tanak plin, pa... :Fazileta: (Za sebe) Biva, plin joj slab. Znam i kad bi budi jak pritisak, pa po sahata joj treba da napravi kahvu. Pravi mahsuziju! (Ponovo gleda u novine.) Ova mi se posrala u jutarnji ćejf. (Viče) Džemilaa, jes’ to otišla u Brazil po kahvu!?" :(''[[Bamja s faširanim u pretisu]]'') *"Ajnur: Džemilice, dok mi budeš spremala doručak, skuhaj mi jedno jaje! Može? :Džemila: Jel’ da bude poživo? :Ajnur: Ne. Nek bude tvrdo. :Fazileta: Za deset godina nije naučila da kaže mehko kuhano jaje! :Džemila: Ma znam, al' mi šega. :Fazileta: A šta ti je tu šega? :Džemila: Kazat mehko jaje. :Fazileta: Hajd, ti, curo, idi za svojim poslom." :(''[[Bamja s faširanim u pretisu]]'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Memet Baydur|*]] [[Kategorija:Turski pisci|Baydur,Memet]] 51h5p7st47zqa69dxlnzr5ry7ha6tbe 10 3740 11129 10804 2006-04-22T22:19:08Z Zumbulka~bswikiquote 10 11129 wikitext text/x-wiki [[Wikicitati:Literatura, A|A]] [[Wikicitati:Literatura, B|B]] [[Wikicitati:Literatura, C|C]] [[Wikicitati:Literatura, Č|Č]] [[Wikicitati:Literatura, Ć|Ć]] [[Wikicitati:Literatura, D|D]] [[Wikicitati:Literatura, Dž|Dž]] [[Wikicitati:Literatura, Đ|Đ]] [[Wikicitati:Literatura, E|E]] [[Wikicitati:Literatura, F|F]] [[Wikicitati:Literatura, G|G]] [[Wikicitati:Literatura, H|H]] [[Wikicitati:Literatura, I|I]] [[Wikicitati:Literatura, J|J]] [[Wikicitati:Literatura, K|K]] [[Wikicitati:Literatura, L|L]] [[Wikicitati:Literatura, Lj|Lj]] [[Wikicitati:Literatura, M|M]] [[Wikicitati:Literatura, N|N]] [[Wikicitati:Literatura, Nj|Nj]] [[Wikicitati:Literatura, O|O]] [[Wikicitati:Literatura, P|P]] [[Wikicitati:Literatura, Q|Q]] [[Wikicitati:Literatura, R|R]] [[Wikicitati:Literatura, S|S]] [[Wikicitati:Literatura, Š|Š]] [[Wikicitati:Literatura, T|T]] [[Wikicitati:Literatura, U|U]] [[Wikicitati:Literatura, V|V]] [[Wikicitati:Literatura, W|W]] [[Wikicitati:Literatura, X|X]] [[Wikicitati:Literatura, Y|Y]] [[Wikicitati:Literatura, Z|Z]] [[Wikicitati:Literatura, Ž|Ž]] ---- __NOTOC__ 2868kd3auwkm2wgiy0q6f9kvvlrcaj3 4 3741 31482 31481 2007-06-02T17:16:50Z Harač 23 31482 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} *[[Abenhakan Bohari, mrtav u svom labirintu]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Abidagina ograma]] - [[Zija Dizdarević]] *[[Ako ti jave da sam pao]] - [[Dario Džamonja]] *[[Alef]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Alhemičar]] - [[Paulo Coelho]] *[[Amanet]] - [[Nura Bazdulj Hubijar]] *[[Američki učenjak]] - [[Ralph Waldo Emerson]] *[[Ana Karenjina]] - [[Lav Nikolajevič Tolstoj]] *[[Antigona (Anouilh)|Antigona]] - [[Jean Anouilh]] *[[Antigona (Sofoklo)|Antigona]] - [[Sofoklo]] *[[Antikrist]] - [[Friedrich Nietzsche]] *[[Antologija zla]] - [[Alija Isaković]] *[[Antonije i Kleopatra]] - [[William Shakespeare]] *[[Apsurdno rasuđivanje]] - [[Albert Camus]] *[[Asterionova kuća]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Atlantida]] - [[Borislav Pekić]] *[[Autostoperski vodič kroz galaksiju]] - [[Douglas Adams]] *[[Averoesova potraga]] - [[Jorge Luis Borges]] tpsfgxt2gdgp71if6f9g9pn6apdd4n6 4 3742 31816 31725 2007-07-05T19:49:56Z Harač 23 31816 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} *[[B]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Baldasarovo putešestvije]] - [[Amin Maalouf]] *[[Bamja s faširanim u pretisu]] - [[Memet Baydur]] *[[Besmrtnik (Borges)|Besmrtnik]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Baš mi je žao]] - [[Nura Bazdulj Hubijar]] *[[Bašta sljezove boje]] - [[Branko Ćopić]] *[[Bez izlaza]] - [[Jean-Paul Sartre]] *[[Biathanatos (Donne)|Biathanatos]] - [[John Donne]] *[[Biathanatos (Borges)|Biathanatos]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Bijeg Avdana Mujkića]] - [[Zija Dizdarević]] *[[Bijele noći]] - [[Fjodor Dostojevski]] *[[Bijeli konj]] - [[Fuad Kovač]] *[[Biografija Tadea Isidora Kursa (1829-1874)]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Bilješka o 23. avgustu 1944.]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Bjesnilo]] - [[Borislav Pekić]] *[[Bjesovi]] - [[Fjodor Dostojevski]] *[[Blago u duvaru]] - [[Zija Dizdarević]] *[[Bludni sin]] - [[Charles Bukowski]] *[[Bog malih stvari]] - [[Arundhati Roy]] *[[Bogojavljenska noć]] - [[William Shakespeare]] *[[Borojevići, selo uzvjetar]] - [[Džafer Obradović]] *[[Borba za pravo]] - [[Rudolf von Jhering]] *[[Bosanske nesanice]] - [[Ramo Kolar]] *[[Bosna u ogledalu]] - [[Džafer Obradović]] *[[Bošnjakluk Joze Čavara]] - [[Zija Dizdarević]] *[[Božanski car Dine]] - [[Frank Herbert]] *[[Božiji grad]] - [[Aurelije Augustin]] *[[Božiji ljudi]] - [[Pearl S. Buck]] *[[Božije pismo]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Braća i veziri]] - [[Nedžad Ibrišimović]] *[[Braća Karamazovi]] - [[Fjodor Dostojevski]] *[[Branka]] - [[August Šenoa]] *[[Brkina priča o kugi]] - [[Zija Dizdarević]] *[[Brko mi je prič'o]] - [[Zija Dizdarević]] *[[Budućnost jedne iluzije]] - [[Sigmund Freud]] *[[Budućnost ljubavi]] - [[Daphne Rose Kingma]] *[[Bura]] - [[William Shakespeare]] n0x4biqqvv2sgwzf13z6xed8hzju5wv 4 3743 31663 31582 2007-06-13T20:27:27Z Harač 23 31663 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} *[[Cilj u pravu]] - [[Rudolf von Jhering]] *[[Cockpit]] - [[Jerzy Kosiński]] *[[Coleridgeov cvijet]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Coleridgeov san]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Crna Munja]] - [[Al-Bašir Hrajef]] *[[Crveni šator]] - [[Anita Diamant]] *[[Crveno i crno]] - [[Stendhal]] qtu5ibmetlmnzkvv11m732pz4a900kk 4 3744 10752 2006-04-07T02:44:53Z Dado 4 10752 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} 6mgvrpw4hu39gc90qqmb061hl4hk7c0 4 3745 25053 10753 2006-11-04T15:51:35Z Zumbulka~bswikiquote 10 25053 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} *[[Ćoškaste noći Ibrahima Ćosana]] - [[Zija Dizdarević]] d0pba32rjf3aaf07rans7qs56kpisel 4 3746 31727 31726 2007-06-25T15:10:14Z Harač 23 31727 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} *[[Da Vinčijev kod]] - [[Dan Brown]] *[[Dama s kamelijama]] - [[Alexandre Dumas (sin)|Alexandre Dumas]] *[[Dar krila]] - [[Richard Bach]] *[[Davidijada]] - [[Marko Marulić]] *[[Demian]] - [[Hermann Hesse]] *[[Demon i gospođica Prym]] - [[Paulo Coelho]] *[[Derviš i smrt]] - [[Mehmed Meša Selimović]] *[[Deutches Requiem]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Dijalektika i osnovni zakoni formalne logike]] - [[Hegel]] *[[Dina]] - [[Frank Herbert]] *[[Djeca Dine]] - [[Frank Herbert]] *[[Djela i dani]] - [[Hesiod]] *[[Djelimične čarolije Quijeotea]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Do viđenja i hvala na svim ribama]] - [[Douglas Adams]] *[[Doba nevinosti]] - [[Edith Wharton]] *[[Dobra zemlja]] - [[Pearl S. Buck]] *[[Dok ljuštim luk]] - [[Günter Grass]] *[[Don Kihot]] - [[Miguel de Cervantes]] *[[Doživljaji Huckleberry Finna]] - [[Mark Twain]] *[[Druga smrt]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Druga strana medalje]] - [[Dario Džamonja]] *[[Dragi sine]] - [[Lord Chesterfield]] *[[Drugi bogovi]] - [[Pearl S. Buck]] *[[Drugi ljudi]] - [[Halid Kadrić]] *[[Društvena organizacija]] - [[Charles Norton Colley]] *[[Društveni ugovor]] - [[Žan Žak Ruso]] *[[Država (Platon)|Država]] - [[Platon]] *[[Država, objektivno pravo i pozitivni zakon]] - [[Léon Duguit]] *[[Dubravka]] - [[Ivan Gundulić]] *[[Dubravske kukrice]] - [[Džafer Obradović]] *[[Duh i sloboda]] - [[Jiddu Krishnamurti]] *[[Dva kralja i dva labirinta]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Dva plemića iz Verone]] - [[William Shakespeare]] *[[Dvije kule]] - [[J.R.R. Tolkin]] p2hxktht3l83hz90t6q5w79r6nfpnmb 4 3747 10755 2006-04-07T02:45:11Z Dado 4 10755 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} 6mgvrpw4hu39gc90qqmb061hl4hk7c0 4 3748 27478 11613 2007-02-21T21:08:33Z Zumbulka~bswikiquote 10 27478 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} *[[Đavolov učenik]] - [[Bernard Shaw]] *[[Đulistan]] - [[Sadi]] o0o9gru1p9yhc9am7yyecdn8fdstsi9 4 3749 31574 31540 2007-06-10T18:05:43Z Harač 23 31574 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} *[[Egzistencijalizam kao humanizam]] - [[Jean-Paul Sartre]] *[[El Niño u mojoj glavi]] - [[Dario Džamonja]] *[[Emma Zunz]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Eneida]] - [[Vergilije]] *[[Engleski pacijent]] - [[Michael Ondaatje]] *[[Eseji: druga serija]] - [[Ralph Waldo Emerson]] *[[Estetika]] - [[Hegel]] *[[Etika (Spinoza)|Etika]] - [[Baruch Spinoza]] *[[Eva Luna]] - [[Isabel Allende]] *[[Everything and Nothing]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Evropa danas]] - [[Miroslav Krleža]] *[[Ex Ponto]] - [[Ivo Andrić]] mtvrfdd9rglehsqolll0ftg31ewktir 4 3750 27148 26747 2007-02-01T19:47:06Z Zumbulka~bswikiquote 10 27148 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} *[[Fahrenheit 451]] - [[Ray Bradbury]] *[[Fama o biciklistima]] - [[Svetislav Basara]] *[[Faust]] - [[Johann Wolfgang von Goethe]] *[[Fenomenologija duha]] - [[Hegel]] *[[Filozofija egzistencije. Uvod u filozofiju]] - [[Karl Jaspers]] *[[Filozofija historije]] - [[Hegel]] *[[Filozofija palanke]] - [[Radomir Konstantinović]] 6cs9ssqsfl6g9vbc2r8ri5d8ywu3q6h 4 3751 27305 25411 2007-02-11T19:06:27Z Zumbulka~bswikiquote 10 27305 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} *[[Gargantua i Pantagruel]] - [[Francois Rabelais]] *[[Gilgameš]] *[[Gitandžali]] - [[Rabindranath Tagore]] *[[Glas divine]] - [[Safet Sijarić]] *[[Gola koža]] - [[Zlatko Topčić]] *[[Gorčina proteklih godina]] - [[Dario Džamonja]] *[[Gorski vijenac]] - [[Petar II Petrović Njegoš]] *[[Gospodar smrti]] - [[Adrian Predrag Kezele]] *[[Gospođica]] - [[Ivo Andrić]] *[[Gospođica Julija]] - [[August Strindberg]] *[[Građanski rat u Francuskoj]] - [[Karl Marx]] *[[Grijeh (Mustafa Smajlović)|Grijeh]] - [[Mustafa Smajlović]] jo06gl9bw32kt1uo3grkn6gpn17andw 4 3752 36829 17255 2009-05-15T00:03:50Z Grover 841 36829 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} *[[Hadrijanovi memoari]] - [[Marguerite Yourcenar]] *[[Hamlet]] - [[William Shakespeare]] *[[Hamurabijev zakonik]] - [[Hamurabi]] *[[Hipatija]] - [[Pan Bouyoucas]] *[[Historija filozofije]] - [[Hegel]] *[[Hobit]] - [[J.R.R. Tolkin]] *[[Hodža Strah]] - [[Derviš Sušić]] hsclesjlk11sto8uq7xipuvwqq86afh 4 3753 27006 25466 2007-01-28T22:26:56Z Zumbulka~bswikiquote 10 27006 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} *[[Identitet (M. Kundera)|Identitet]] - [[Milan Kundera]] *[[Ideologija i utopija]] - [[Karl Mannheim]] *[[Idiot (Dostojevski)|Idiot]] - [[Fjodor Dostojevski]] *[[Igra strasti]] - [[Jerzy Kosiński]] *[[Ilhamijin put u smrt]] - [[Rešad Kadić]] *[[Ili-ili]] - [[Søren Kierkegaard]] *[[Ilijada]] - [[Homer]] *[[Inšallah, Madona, inšallah]] - [[Miljenko Jergović]] *[[Istočni diwan]] - [[Dževad Karahasan]] *[[Isijavanje]] - [[Stephen King]] *[[Ispovijedi nekarakternog čovjeka]] - [[Ivo Brešan]] *[[Ispovijesti]] - [[Aurelije Augustin]] *[[Iz cijele frke sa Clintonom]] - [[Dario Džamonja]] *[[Iza zatvorenih vrata]] - [[Zdravko Tomac]] *[[Izbor (Mandino)|Izbor]] - [[Og Mandino]] *[[Izgubljene iluzije]] - [[Honore de Balzac]] jtuc2zhpqftzig5p61zepce2s621jfz 4 3754 31728 31660 2007-06-25T15:10:47Z Harač 23 31728 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} *[[Jacques i njegov gospodar]] - [[Milan Kundera]] *[[Jalijaš]] - [[Midhat Ajanović]] *[[Jarčeva obratnica]] - [[Henry Miller]] *[[Jedan brak]] - [[Pearl S. Buck]] *[[Jedan dan u mojoj kasabi]] - [[Zija Dizdarević]] *[[Jedanaest minuta]] - [[Paulo Coelho]] *[[Jadni naš individualizam]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Jednog dana jedna žena negdje]] - [[Sead Fetahagić]] *[[Jel neko vidio djevojčice, kurve, ratne zločince]] - [[Emir Imamović]] *[[Jelena, žena koje nema]] - [[Ivo Andrić]] *[[Jeleni na kiši]] - [[Tarik Kulenović]] *[[Jeretici Dine]] - [[Frank Herbert]] *[[Jesen u mojoj kasabi]] - [[Zija Dizdarević]] *[[Judita]] - [[Marko Marulić]] *[[Julije Cezar (drama)]] - [[William Shakespeare]] *[[Jugoslavenske uzanice]] - [[Aleksandar Goldštajn]] m8jjgex69fouyuhlr5g2iltu3hc3ekm 4 3755 31815 31664 2007-07-05T19:49:30Z Harač 23 31815 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} *[[Kad cvjetaju agave]] - [[Muris Idrizović]] *[[Kad je bio juli]] - [[Nura Bazdulj Hubijar]] *[[Kafka i njegove pretače]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Kaimija]] - [[Derviš Sušić]] *[[Kako vam drago]] - [[William Shakespeare]] *[[Kalfa]] - [[Irfan Horozović]] *[[Kaligula]] - [[Albert Camus]] *[[Kameni spavač]] - [[Mehmedalija Mak Dizdar]] *[[Kapital]] - [[Karl Marx]] *[[Karabeg (roman)|Karabeg]] - [[Nedžad Ibrišimović]] *[[Karanfil s pjesnikova groba]] - [[August Šenoa]] *[[Katarina, kraljica bosanska]] - [[Ibrahim Kajan]] *[[Kiklop]] - [[Ranko Marinković]] *[[Klaunovi doniješe suze]] - [[Johannes Mario Simmel]] *[[Knjiga Adema Kahrimana]] - [[Nedžad Ibrišimović]] *[[Knjiga smijeha i zaborava]] - [[Milan Kundera]] *[[Knjiga vrtova]] - [[Dževad Karahasan]] *[[Kome zvono zvoni]] - [[Ernest Hemingway]] *[[Komedija pometnji]] - [[William Shakespeare]] *[[Koncert (Muharem Bazdulj)|Koncert]] - [[Muharem Bazdulj]] *[[Kozarac i Kozarčani]] - [[Vehid Gunić]] *[[Kralj Lir]] - [[William Shakespeare]] *[[Kralj rijeke]] - [[Alice Hoffman]] *[[Kritika Hegelove filozofije države i prava]] - [[Karl Marx]] *[[Krug]] - [[Mehmed Meša Selimović]] *[[Krik i bijes]] - [[William Faulkner]] *[[Kublaj-kan]] - [[Samuel Taylor Coleridge]] *[[Kuća lutaka]] - [[Henrik Ibsen]] *[[Kuga]] - [[Albert Camus]] *[[Kule od bijesa]] - [[Alessandro Baricco]] *[[Kurs pozitivne filozofije]] - [[Auguste Comte]] knz3276cxbidrhfbzd4we8zvf4gl33r 4 3756 25015 16081 2006-11-04T11:51:05Z Zumbulka~bswikiquote 10 25015 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} *[[Lav afrički]] - [[Amin Maalouf]] *[[La Perla]] - [[Bisera Boškailo]] *[[Legenda o Ali-paši]] - [[Enver Čolaković]] *[[Lekcije filozofije prava]] - [[Giorgio Del Vecchio]] *[[Lovac u žitu]] - [[Jerome David Salinger]] *[[Lukina odluka]] - [[Zija Dizdarević]] k7kxx8qr3z030h5an95kje463v8kwxm 4 3757 30084 23701 2007-03-25T13:42:35Z Zumbulka~bswikiquote 10 30084 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} * [[Ljiljan i pepeo]] - [[Bernard-Henri Lévy]] * [[Ljubav sudski podijeljena]] - [[Đuro Zrakić]] * [[Ljubav u doba kolere]] - [[Gabriel García Márquez]] * [[Ljudi dobre zemlje Bosne]] - [[Vehid Gunić]] * [[Ljudi na suncu]] bp4sldcoz5xpdza8c9z24nb66ahwspj 4 3758 31729 31490 2007-06-25T15:11:21Z Harač 23 31729 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} *[[Macbeth]] - [[William Shakespeare]] *[[Madame Bovary]] - [[Gustave Flaubert]] *[[Magla i mjesečina]] - [[Mehmed Meša Selimović]] *[[Majka (Zija Dizdarević)|Majka]] - [[Zija Dizdarević]] *[[Majstor i Margarita]] - [[Mihail Bulgakov]] *[[Mali princ]] - [[Antoine de Saint-Exupéry]] *[[Mandala]] - [[Pearl S. Buck]] *[[Mati]] - [[Maksim Gorki]] *[[Manifest komunističke partije]] - [[Karl Marx]] i [[Friedrich Engels]] *[[Mašo cjepar]] - [[Zija Dizdarević]] *[[Medžnun i Lejla]] - [[Nizami]] *[[Mesija Dine]] - [[Frank Herbert]] *[[Mesenska besjeda]] - [[Alkidamant]] *[[Mesnevija]] - [[Mevlana Dželaludin Rumi]] *[[Metafizika (Aristotel)|Metafizika]] - [[Aristotel]] *[[Metodologija društvenih nauka]] - [[Max Weber]] *[[Mica Trofrtaljka]] - [[Dario Džamonja]] *[[Mir je put]] - [[Deepak Chopra]] *[[Miris kalopera]] - [[Mustafa Smajlović]] *[[Miris žene]] - [[Giovanni Arpino]] *[[Mirisni plodovi duše]] - [[Kahlil Gibran]] *[[Misli]] - [[Marko Aurelije]] *[[Misli o moralnim predrasudama]] - [[Friedrich Nietzsche]] *[[Mit dvadesetog stoljeća]] - [[Alfred Rosenberg]] *[[Mit o Sizifu]] - [[Albert Camus]] *[[Mjera za mjeru]] - [[William Shakespeare]] *[[Mletački trgovac (drama)|Mletački trgovac]] - [[William Shakespeare]] *[[Moby Dick]] - [[Herman Melville]] *[[Moja borba]] - [[ Adolf Hitler]] *[[Moja vjera]] - [[Hermann Hesse]] *[[Most (roman)|Most]] - [[Jasmina Musabegović]] *[[Most zvani Čežnja]] - [[Dario Džamonja]] *[[Mrtvac]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Mujo telal]] - [[Zija Dizdarević]] *[[Mukadima]] - [[Ibn Haldun]] *[[Mustafa Madžar]] - [[Ivo Andrić]] 2o4414979yjxx0ewfsikyrxx71pwp0a 4 3759 31666 25054 2007-06-13T20:30:00Z Harač 23 31666 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} *[[Na Drini ćuprija]] - [[Ivo Andrić]] *[[Na cesti]] - [[ Ivan Softa]] *[[Na obalu rijeke Piedre sjela sam i plakala]] - [[Paulo Coelho]] *[[Na rubu pameti]] - [[Miroslav Krleža]] *[[Narcis i Zlatousti]] - [[Hermann Hesse]] *[[Naza vezilja]] - [[Zija Dizdarević]] *[[Nekrolog jednoj čaršiji]] - [[Zulfikar Zuko Džumhur]] *[[Nepodnošljiva lakoća postojanja]] - [[Milan Kundera]] *[[Nevidljivo zbivanje]] - [[Béla Hamvas]] *[[Nevjeste lugova]] - [[Kahlil Gibran]] *[[Nevjestinski ponor]] - [[Nura Bazdulj Hubijar]] *[[Nijanse srca]] - [[Ramo Kolar]] *[[Nora]] - [[Henrik Ibsen]] *[[Novi eseji o ljudskom razumijevanju]] - [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] *[[Novum organon]] - [[Francis Bacon]] n995l9yw71s7nyrhu70cxcwsp5eh0mp 4 3760 10768 2006-04-07T02:46:14Z Dado 4 10768 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} 6mgvrpw4hu39gc90qqmb061hl4hk7c0 4 3761 31681 31678 2007-06-13T20:40:31Z Harač 23 31681 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} *[[O duhu zakona]] - [[Charles-Louis de Secondat Montesquieu]] *[[O klasicima]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[O ljubavi i sjenci]] - [[Isabel Allende]] *[[O osnovnoj normi]] - [[Hans Kelsen]] *[[O upravljanju carstvom]] - [[Konstantin Porfirogenet]] *[[O zakonima rata i mira]] - [[Hugo Grotius]] *[[O ženama]] - [[Arthur Schopenhauer]] *[[Obala beskraja]] - [[David Brin]] *[[Oblaci]] - [[Aristofan]] *[[Očekujući Godota]] - [[Samuel Beckett]] *[[Očevi i djeca]] - [[Ivan Sergejevič Turgenjev]] *[[Od alegorija do romana]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Odiseja]] - [[Homer]] *[[Ogledi]] - [[Francis Bacon]] *[[Okovani Prometej]] - [[Eshil]] *[[Omerpaša Latas]] - [[Ivo Andrić]] *[[Omiljena igra]] - [[Leonard Cohen]] *[[Opća sociologija]] - [[Leopold von Wiese]] *[[Opća teorija države i prava]] - [[Hans Kelsen]] *[[Opomena duši]] - [[Hermes Trismegistos]] *[[Oporuka]] - [[Kasim Mujagić]] *[[Oružane snage]] - [[Terry Pratchett]] *[[Osman (Gundulić)|Osman]] - [[Ivan Gundulić]] *[[Osnov metafizike običaja]] - [[Immanuel Kant]] *[[Ostrvo (Selimović)|Ostrvo]] - [[Mehmed Meša Selimović]] *[[Otelo]] - [[William Shakespeare]] *[[Otmica]] - [[Zija Dizdarević]] *[[Otok]] - [[Aldous Huxley]] *[[Ovisnik (Džamonja)|Ovisnik]] - [[Dario Džamonja]] cltbtyr2zduc9q2mh01zk5t5kbzmxh1 4 3762 31740 31677 2007-06-26T07:50:54Z Harač 23 31740 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} *[[Pad (Camus)|Pad]] - [[Albert Camus]] *[[Pakao (Božanstvena komedija)|Pakao]] - [[Dante Alighieri]] *[[Parfem: Historija jednog ubice]] - [[Patrick Süskind]] *[[Pas koji je prestao lajati]] - [[Izet Perviz]] *[[Pascal]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Pascalova kugla]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Pataren]] - [[Džemaludin Alić]] *[[Pathétique]] - [[Dino Fahrudin Avdibegović]] *[[Patnje mladoga Werthera]] - [[Johann Wolfgang von Goethe]] *[[Pero Travar]] - [[Zija Dizdarević]] *[[Peta gora]] - [[Paulo Coelho]] *[[Pierre i Jean]] - [[Guy de Maupassant]] *[[Pisma iz Holandije]] - [[Karel Čapek]] *[[Pisma iz zatvora]] - [[Ahmed Taleb Ibrahim]] *[[Pismo nerođenu djetetu]] - [[Oriana Fallaci]] *[[Pitanja nad kasabom]] - [[Zija Dizdarević]] *[[Pivo, bombe i cipoli]] - [[Dario Džamonja]] *[[Plaćenik]] - [[Derviš Sušić]] *[[Pobuna masa]] - [[José Ortega y Gasset]] *[[Pobune (knjiga)|Pobune]] - [[Derviš Sušić]] *[[Pohvala ludosti]] - [[Erazmo Roterdamski]] *[[Pokojni Matija Pascal]] - [[Luigi Pirandello]] *[[Politika (Aristotel)|Politika]] - [[Aristotel]] *[[Položaj čovjeka u kosmosu]] - [[Max Scheler]] *[[Ponornica]] - [[Skender Kulenović]] *[[Ponosno srce]] - [[Pearl S. Buck]] *[[Povratak bludnog sina]] - [[Dario Džamonja]] *[[Povratak Boginje]] - [[Adrian Predrag Kezele]] *[[Povratak kralja]] - [[J.R.R. Tolkin]] *[[Povratak ljubavi: Refleksije o Principima kursa o čudima]] - [[Marianne Williamson]] *[[Prava čovjeka]] - [[Thomas Paine]] *[[Pravim se tvrd i hrabar]] - [[Dario Džamonja]] *[[Pravo, pravda i država]] - [[Giorgio Del Vecchio]] *[[Pravo i revolucija: Stvaranje zapadnjačke pravne tradicije]] - [[Harold Berman]] *[[Pravila sociološke metode]] - [[Emile Durkheim]] *[[Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja]] - [[Ivo Brešan]] *[[Preko mutne vode]] - [[Derviš Sušić]] *[[Preobražaj javnog prava]] - [[Léon Duguit]] *[[Priča o Joséu]] - [[Eliseo Alberto de Diego]] *[[Priča o ratniku i zatvorenici]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Prijan Lovro]] - [[August Šenoa]] *[[Prilog kritici političke ekonomije]] - [[Karl Marx]] *[[Prividi - pustolovine kolebljivog mesije]] - [[Richard Bach]] *[[Proces]] - [[Franz Kafka]] *[[Prokleta avlija]] - [[Ivo Andrić]] *[[Prorok]] - [[Kahlil Gibran]] *[[Prosanjane jeseni]] - [[Zija Dizdarević]] *[[Prosjak Luka]] - [[August Šenoa]] *[[Protestantska etika i duh kapitalizma]] - [[Max Weber]] *[[Provincija u pozadini]] - [[Hasan Kikić]] *[[Prstenova družina]] - [[J.R.R. Tolkin]] *[[Prvi nemiri]] - [[Zija Dizdarević]] *[[Ptica na žici]] - [[Dario Džamonja]] *[[Pseudo]] - [[Émile Ajar]] *[[Pukovniku nema ko da piše]] - [[Gabriel García Márquez]] *[[Put mirnog ratnika]] - [[Dan Millman]] mwu14l37sxpqoqjz3g0nl22d5sdrzw8 4 3763 31671 10771 2007-06-13T20:33:23Z Harač 23 31671 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} *[[Quevedo]] - [[Jorge Luis Borges]] hnud2wg5fjgk75cy9peuhwpruwgdne7 4 3764 31741 31675 2007-06-26T07:51:39Z Harač 23 31741 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} *[[Radosna nauka]] - [[Friedrich Nietzsche]] *[[Rakova obratnica]] - [[Henry Miller]] *[[Ramazanska noć]] - [[Zija Dizdarević]] *[[Rat i mir]] - [[Lav Nikolajevič Tolstoj]] *[[Rasprava o metodi]] - [[René Descartes]] *[[Rasprava o ustavnom pravu]] - [[Léon Duguit]] *[[Rastureni dom]] - [[Pearl S. Buck]] *[[Razglednica iz groba]] - [[Emir Suljagić]] *[[Razumijevanje prioriteta]] - [[Jusuf El-Karadavi]] *[[Refugees]] - [[Zlatko Topčić]] *[[Religio Medici]] - [[Thomas Browne]] *[[Restoran na kraju svemira]] - [[Douglas Adams]] *[[Richard III (drama)|Richard III]] - [[William Shakespeare]] *[[Riječi nadahnuća]] - [[Adrian Predrag Kezele]] *[[Rječnik sumnji]] - [[Almir Zalihić]] *[[Roman o Srebrenici]] - [[Isnam Taljić]] *[[Romeo i Julija]] - [[William Shakespeare]] *[[Rubaije]] - [[Omar Hajjam]] *[[Ruke (Marinković)|Ruke]] - [[Ranko Marinković]] *[[Rusija u provaliji]] - [[Aleksandar Isajevič Solženicin]] *[[Ruža (N. Bazdulj-Hubijar)|Ruža]] - [[Nura Bazdulj Hubijar]] 0695rhw8teac4485gvu86w1y966tm9y 4 3765 31744 31743 2007-06-26T07:54:12Z Harač 23 31744 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} *[[S one strane dobra i zla]] - [[Friedrich Nietzsche]] *[[S onu stranu okova iluzije]] - [[Erich Fromm]] *[[Samarkand]] - [[Amin Maalouf]] *[[Sandro iz Čegema]] - [[Fazil Iskander]] *[[San Hasana Nazira]] - [[Mirsad Sinanović]] *[[San ljetne noći]] - [[William Shakespeare]] *[[San o zemljici bosanskoj]] - [[Izet Perviz]] *[[Sarajevska stoosmica]] - [[Vesna Krmpotić]] *[[Sarajevski Malboro]] - [[Miljenko Jergović]] *[[Sarajevski tabut]] - [[Abdulah Sidran]] *[[Savršen dan u Americi]] - [[Dario Džamonja]] *[[Seljačka jadikovka]] - [[Derviš Sušić]] *[[Seljačka buna]] - [[August Šenoa]] *[[Sexus]] - [[Henry Miller]] *[[Sevdalinka]] - [[Ayse Kulin]] *[[Shanghai Baby]] - [[Wei Hui]] *[[Siddhartha]] - [[Hermann Hesse]] *[[Sinovi]] - [[Pearl S. Buck]] *[[Sjećanje na moje tužne kurve]] - [[Gabriel García Márquez]] *[[Sjene narova drveta]] - [[Tariq Ali]] *[[Sjenke u raju]] - [[Erich Maria Remarque]] *[[Skriveni cvijet]] - [[Pearl S. Buck]] *[[Slika Dorijana Greja]] - [[Oscar Wilde]] *[[Slomljena krila]] - [[Kahlil Gibran]] *[[Smrt je za nas bila sudbina]] - [[Dario Džamonja]] *[[Snovi o zabranjenom voću]] - [[Fatima Mernissi]] *[[Soliter Titanic]] - [[Almir Alić]] *[[Spletanje i raspletanje čvorova]] - [[Ivan Aralica]] *[[Sramota (Coetzee)|Sramota]] - [[John Maxwell Coetzee]] *[[Stepski vuk]] - [[Hermann Hesse]] *[[Starac i more]] - [[Ernest Hemingway]] *[[Sto godina samoće]] - [[Gabriel García Márquez]] *[[Stoički odgoj]] - [[Fernando Pessoa]] *[[Strah od letenja]] - [[Erica Jong]] *[[Stranac (Camus)|Stranac]] - [[Albert Camus]] *[[Studeni putevi Mešana Ćore]] - [[Zija Dizdarević]] *[[Stvaralac]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Suzana]] - [[Marko Marulić]] *[[Suze sina razmetnoga]] - [[Ivan Gundulić]] *[[Suma teologije]] - [[Toma Akvinski]] *[[Sunce se ponovo rađa]] - [[Ernest Hemingway]] *[[Sve je dobro što se dobro svrši]] - [[William Shakespeare]] *[[Sve (N)ove godine]] - [[Dario Džamonja]] *[[Sve što treba da znam naučio sam još u vrtiću]] - [[Robert Fulghum]] *[[Svi me vole samo tata ne]] - [[Đuro Zrakić]] *[[Svijet kao volja i predodžba]] - [[Arthur Schopenhauer]] *[[Svila (Alessandro Baricco)|Svila]] - [[Alessandro Baricco]] *[[Svjedok Mujo Tica]] - [[Zija Dizdarević]] *[[Sveto putovanje mirnog ratnika]] - [[Dan Millman]] *[[Symposion]] - [[Platon]] oyb469f34jfqw16mtt4qbrt9g6q9v0w 4 3766 25018 24912 2006-11-04T11:53:23Z Zumbulka~bswikiquote 10 25018 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} *[[Šahrijarov prsten]] - [[Dževad Karahasan]] *[[Šala (Kundera)|Šala]] - [[Milan Kundera]] *[[Šapat Prirode]] - [[Michael Roads]] *[[Šehab]] - [[Zija Dizdarević]] *[[Šehid]] - [[Zilhad Ključanin]] *[[Školice]] - [[Julio Cortázar]] ocgm2xbv4kqodmnq9wqroom5fhb6pt2 4 3767 31745 31493 2007-06-26T07:55:09Z Harač 23 31745 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} *[[Taiwan in my mind]] - [[Dario Džamonja]] *[[Taj čovjek]] - [[Alija Isaković]] *[[Tajna zvjezdane sobe]] - [[Fahrudin Kučuk]] *[[Tako je govorio Zaratustra]] - [[Friedrich Nietzsche]] *[[Talhe ili Šedrvanski vrt]] - [[Irfan Horozović]] *[[Teolozi]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Tertium Organum]] - [[Pjotr Demjanovič Uspenski]] *[[Tifanova pobuna]] - [[Zija Dizdarević]] *[[Tijelo i duh, rijeka vječnosti]] - [[Deepak Chopra]] *[[Tit Andronik]] - [[William Shakespeare]] *[[Tito, Brigić i ja]] - [[Dario Džamonja]] *[[Tonio Kröger]] - [[Thomas Mann]] *[[Tornado, ili prvi put s Jordanom na mokrenje]] - [[Dario Džamonja]] *[[Travnička hronika]] - [[Ivo Andrić]] *[[Tri kćeri gospođe Lijang]] - [[Pearl S. Buck]] *[[Tri poslijeratna druga]] - [[Đorđe Balašević]] *[[Tri ratna druga]] - [[Erich Maria Remarque]] *[[Tri sestre]] - [[Anton Pavlovič Čehov]] *[[Tvrđava (roman)|Tvrđava]] - [[Mehmed Meša Selimović]] ehmfr9dp00e5curadf4j5b51dhfghd9 4 3768 31670 30364 2007-06-13T20:32:57Z Harač 23 31670 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} *[[U bosanskoj kafani]] - [[Zija Dizdarević]] *[[U jednom ogledalu u jednoj zagoneci]] - [[Jostein Gaarder]] *[[U osami manastira]] - [[Gustavo Adolfo Bécquer]] *[[U potrazi za izgubljenim vremenom]] - [[Marcel Proust]] *[[U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce]] - [[Abdulah Sidran]] *[[Ubistva u ulici Morgue]] - [[Edgar Allan Poe]] *[[Udar orla]] - [[Safet Sijarić]] *[[Uglavnom bezopasni]] - [[Douglas Adams]] *[[Ugursuz]] - [[Nedžad Ibrišimović]] *[[Uhode]] - [[Derviš Sušić]] *[[Ukroćena goropadica]] - [[William Shakespeare]] *[[Uliks]] - [[James Joyce]] *[[Umihanin san]] - [[Rasim Muratović]] *[[Umjetnost davanja]] - [[Adrian Predrag Kezele]] *[[Utkani svijet]] - [[Clive Barker]] *[[Uvod u metafiziku]] - [[Martin Heidegger]] *[[Uzaludni ljubavni trud]] - [[William Shakespeare]] *[[Uzbuna doktora America Castra]] - [[Jorge Luis Borges]] coi2k2rnwlq2k6p5qzp23mg67g45gqn 4 3769 31667 25267 2007-06-13T20:30:34Z Harač 23 31667 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} *[[Vesele žene vindzorske]] - [[William Shakespeare]] *[[Vječnik]] - [[Nedžad Ibrišimović]] *[[Vjetrometina]] - [[Isnam Taljić]] *[[Vjetrovi nad provincijalnim gradom]] - [[Miroslav Krleža]] *[[Vražije drvo]] - [[Jerzy Kosiński]] *[[Vražja utroba]] - [[Ivo Brešan]] *[[Vrijeme i J. W. Dunne‎]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Vrli novi svijet]] - [[Aldous Huxley]] ar2syghqwyh9n0i8spefo2lm2hxt0kl 4 3770 30349 10778 2007-04-03T21:33:09Z Harač 23 30349 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} *[[Woland u Sarajevu]] - [[Nedžad Ibrišimović]] 8o4pocveeiwj8srtl4j16ydarwler5n 4 3771 10779 2006-04-07T02:47:09Z Dado 4 10779 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} 6mgvrpw4hu39gc90qqmb061hl4hk7c0 4 3772 10780 2006-04-07T02:47:13Z Dado 4 10780 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} 6mgvrpw4hu39gc90qqmb061hl4hk7c0 4 3773 61581 31674 2024-05-17T07:36:20Z Srđan 4695 61581 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} *[[Za logorovanja]] - [[Ivo Andrić]] *[[Zadah ocvalog imperija]] - [[Ivan Aralica]] *[[Zagonetka Edwarda Fitzgeralda]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Zahir]] - [[Paulo Coelho]] *[[Zahir (Borges)|Zahir]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Zakoni duha]] - [[Dan Millman]] *[[Zapisi iz podzemlja]] - [[Fjodor Dostojevski]] *[[Zatvoreni krug]] - [[Dževdet Sarač]] *[[Zbogom oružje]] - [[Ernest Hemingway]] *[[Zeleno busenje]] - [[Edhem Mulabdić]] *[[Zeleni Heinrich]] - [[Gottfried Keller]] *[[Zemlja sumraka]] - [[John Maxwell Coetzee]] *[[Zid i knjige]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Zima za dvoje]] - [[Nicholas Sparks]] *[[Zimska slika]] - [[Zija Dizdarević]] *[[Zlatni magarac]] - [[Apulej]] *[[Zločin i kazna (roman)|Zločin i kazna]] - [[Fjodor Dostojevski]] *[[Zlatno tele]] - [[Ilja Iljf]] i [[Jevgenij Petrov]] *[[Zlatarevo zlato]] - [[August Šenoa]] *[[Znakovi pored puta]] - [[Ivo Andrić]] *[[Zovem se Crvena]] - [[Orhan Pamuk]] fv8p7x8k4uxj0zgnv4ym8y4kkup12rw 4 3774 31746 26805 2007-06-26T07:55:59Z Harač 23 31746 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} *[[Žabe]] - [[Aristofan]] *[[Živa trska]] - [[Pearl S. Buck]] *[[Živo ogledalo beskonačnog. Leibnizova monadologija]] - [[Damir Barbarić]] *[[Život i doba Michaela K.]] - [[John Maxwell Coetzee]] *[[Život, svemir i sve ostalo]] - [[Douglas Adams]] *[[Život Galilejev]] - [[Bertolt Brecht]] *[[Žurno ispričao Šamilov mlađi sin]] - [[Nedžad Ibrišimović]] *[[Žena s preporukama]] - [[Marie Louise Fischer]] iu2xvl5yjj9ubriit0z790bvbm0ho06 10 3775 50716 30603 2014-01-21T02:51:33Z Ricordisamoa 3572 automatic list using [[Modul:Citat dana]] 50716 wikitext text/x-wiki Ovdje možete predložiti tekst za rubriku "Citat dana". Jednostavno napravite novi tekst prateći prazan link. Upišite citat i ime autora. == Također pogledajte == *[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja]] {{#invoke:Citat dana|list}} [[Kategorija:Šabloni]] lvuemy3v1bdjlef13xj4ea3ckfhut1c 10 3776 36239 10790 2009-02-13T08:03:27Z CERminator 213 36239 wikitext text/x-wiki "Granice između civilizacije i barbarstva leže duboko zakopane u pijesku pustinje..." ~ [[Zuko Džumhur]] amq3z4hzpv7zcqp59asf0xjqkdov90w 10 3777 30604 10791 2007-05-02T05:56:00Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30604 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Šablon:Citat dana/7. april]] j99i5ecmldy6b2tm53o8dvcmu1kjjns 10 3778 10793 2006-04-07T03:54:42Z Dado 4 10793 wikitext text/x-wiki "Zapamtite: od svih rana, neizlječive su samo one koje zadaje jezik, pogled, podsmijeh i prezrenje." ~ [[Honoré de Balzac]] sgfms0yk1mj9z3aeazx5zndr2t0nsul 10 3779 10794 2006-04-07T03:55:26Z Dado 4 10794 wikitext text/x-wiki "Čovjek je gospodar riječi koje nije izgovorio, ali je rob onih riječi koje su mu izmakle." ~ [[arapske poslovice]] tvxsi0ibhrfin7y281fuy4vw2dnfyxe 10 3780 10795 2006-04-07T03:55:56Z Dado 4 10795 wikitext text/x-wiki "Niti jedan čovjek nije slobodan dok je rob tijela." ~ [[Seneka]] ox8umvb61r6yo9wj5pirp23902o4beo 10 3781 10798 2006-04-07T04:00:21Z Dado 4 10798 wikitext text/x-wiki "Prava radost prestaje s uživanjem." ~ [[Goethe]] kdafa24ho346lq5wpj8jzphgtt9qspi 10 3782 10799 2006-04-07T04:01:14Z Dado 4 10799 wikitext text/x-wiki "Ako su muškarci od ovog svijeta napravili toliko zbrku, njih su ipak rodile žene! Prema tome, svako ima svoj dio odgovornosti." ~ [[Pearl S. Buck]] dmkf2bbay1395gentljs2oamzzmfgal 10 3783 10801 2006-04-07T04:03:27Z Dado 4 10801 wikitext text/x-wiki "Šta će biti s našom zemljom i sa svijetom, ovisi o tome kako ćemo koristiti ono što su nam drugi ostavili." ~ [[Robert F. Kennedy]] rz05zjc4p38162t6eqau6nl12dd2t89 4 3784 31542 31351 2007-06-07T21:18:00Z Harač 23 31542 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC Literatura}} *[[Čarobnica]] - [[Adrian Predrag Kezele]] *[[Čarobnjak iz Oza]] - [[Lyman Frank Baum]] *[[Čekanje (Borges)|Čekanje]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Čekajući barbare]] - [[John Maxwell Coetzee]] *[[Čovjek na pragu]] - [[Jorge Luis Borges]] *[[Čudesna sprava]] - [[Branko Ćopić]] *[[Čudnovate zgode i nezgde šegrta Hlapića]] - [[Ivana Brlić-Mažuranić]] *[[Čuvaj se senjske ruke]] - [[August Šenoa]] 4ltt57tkpouhkft8g8r3wv92p6x65nf 0 3785 10806 2006-04-07T12:12:42Z Zumbulka~bswikiquote 10 10806 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Nura Bazdulj-Hubijar]] 49m0kwpxeqgbg17sjn40pd54dxhszjh 0 3786 10811 2006-04-07T12:54:00Z Zumbulka~bswikiquote 10 Meša Selimović premješten u Mehmed Meša Selimović 10811 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Mehmed Meša Selimović]] 7yc6ju54oq2bchptfuz33esomh49p5w 10 3787 10812 2006-04-07T13:10:03Z Zumbulka~bswikiquote 10 10812 wikitext text/x-wiki “Sine Tale, magare moje malo, izmiri se sam sa sobom pa ćeš onda lahko i sa svijetom” ~ Hećim Bećir, [[Tale]] m2o5bymdja99lxydyo24jpkdrgf0d5n 10 3788 10813 2006-04-07T13:12:34Z Zumbulka~bswikiquote 10 10813 wikitext text/x-wiki "Bol potiče čovjeka da misli. Misao čini čovjeka mudrim. Mudrost čini život podnošljivim." ~ [[John Patrick]] 21i0i62u0ha8zbiib7f67klhxdsh2em 10 3789 10814 2006-04-07T13:14:55Z Zumbulka~bswikiquote 10 10814 wikitext text/x-wiki "Ljubav ne mudruje; a kada mudruje, više nije ljubav." ~ [[Istvan Szécheny]] 10dgux582dewbx2z8pe3m3rjuxbg1xp 10 3790 35871 10815 2009-01-01T18:56:23Z Pearl 501 35871 wikitext text/x-wiki "Ko gradi kao kralj, živi kao rob; ko gradi kao rob, živi kao kralj." ~ [[sumerske poslovice|sumerska poslovica]] gnun9rktbl7srx0s1u79xi9d76x3cum 10 3791 35872 10816 2009-01-01T18:57:10Z Pearl 501 35872 wikitext text/x-wiki "[[Mir]] dolazi kroz razumijevanje a ne kroz sporazume." ~ [[arapske poslovice|arapska poslovica]] 23yobaxx6pmiy6idjaffi1lb6lp61hj 10 3792 10817 2006-04-07T17:41:14Z Dado 4 10817 wikitext text/x-wiki "Ne traži razgovor s mrtvacom, a ni dobročinstvo od škrtca." ~ [[Sokrat]] sj6ed7n76nl5zc2s8x0n345zmuih7t4 10 3793 10818 2006-04-07T17:42:01Z Dado 4 10818 wikitext text/x-wiki "U životu možete dobiti sve što poželite ako dovoljnom broju ljudi pomognete da dobiju ono što oni žele." ~ [[Zig Ziglar]] e6giqbp0jwpnnv5tx7jrdccuvyc1u47 10 3794 10819 2006-04-07T17:43:29Z Dado 4 10819 wikitext text/x-wiki "Ne može se biti neprijatelj vatre samo zato što ona ponekad opeče, valja se sjetiti da ona uvijek grije." ~ [[Maksim Gorki]] sbrvn860n7nuydwfixw2i5z18q6bsgg 10 3795 35873 10820 2009-01-01T18:59:43Z Pearl 501 change 35873 wikitext text/x-wiki "Ja živim u RS, odnosno u BiH. Imam pasoš i lična dokumenta RS i BiH i to je država u kojoj živim." ~~ [[Milorad Dodik]] cpvp9mrp4g24vfayuk9qnsi2au2axfu 10 3796 10821 2006-04-07T17:45:33Z Dado 4 10821 wikitext text/x-wiki "Moj način zbijanja šale je da kažem istinu. To je najsmješnija šala na svijetu." ~ [[Bernard Shaw]] jx1x8r4kx80ihd23fd1i7424j7nrjm1 10 3797 10822 2006-04-07T17:46:18Z Dado 4 10822 wikitext text/x-wiki "Otrov - to je pitanje količine." ~ [[Teophrast Paracelsus]] 5tl8ov6uziipvtxnu5rdnukdqwa6b6k 10 3798 10823 2006-04-07T17:47:23Z Dado 4 10823 wikitext text/x-wiki "Mnoge mrzimo bez razloga, a da ih zavolimo tražimo čvrste razloge." ~ [[Johann Caspar Lavater]] agdxehg3rdo8nlfibc77snguw16xv89 10 3799 10824 2006-04-07T17:47:59Z Dado 4 10824 wikitext text/x-wiki "U revolucijama postoje dvije vrste ljudi: oni koji ih dižu i oni koji se njima okoriste." ~ [[Napoleon Bonaparta]] nx9o397sovfhi7kb95iy4p47ipbw5x6 10 3800 10825 2006-04-07T17:48:45Z Dado 4 10825 wikitext text/x-wiki "Biti pametan znači razlikovati istine koje treba reći od onih koje treba prešutjeti." ~ [[Antoine de Rivarol]] qaqiys7emwd9e8jbbaqdxi4n9ta1hjo 10 3801 10826 2006-04-07T17:49:21Z Dado 4 10826 wikitext text/x-wiki "Ljudi koji najlakše prolaze kroz život, jesu oni koji imaju tvrdo srce i dobru probavu." ~ [[Harriet Martineau]] 2p1z4oswj8hvb72a4k89y3mbq9q95w3 0 3802 10834 2006-04-07T23:17:01Z Zumbulka~bswikiquote 10 10834 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Mak Dizdar]] m7lk8d5cuvbywl6r75sqsx40v9oz3rh 0 3803 28020 23911 2007-03-13T22:39:17Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28020 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Johann Christoph Adelung |slika=[[slika:J C Adelung.jpg|170px]] |tekst uz sliku=njemački gramatičar i filolog |datum rođenja=8. august 1732. |mjesto rođenja= |datum smrti=10. septembar 1806. |mjesto smrti= }} *"Piši kao što [[govor]]iš i čitaj kao što je napisano." [[Kategorija:Književnost|Adelung,Johann Christoph]] [[Kategorija:Njemačka|Adelung,Johann Christoph]] {{wikipedia|Johann Christoph Adelung}} gerz5v89eqnb9g7ny975ssbhotzhl0f 4 3805 30299 26895 2007-04-01T15:55:41Z Harač 23 30299 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} * [[Ljiljana Blagojević]] * [[Ljubica Arsić]] * [[Ljubiša Samardžić]] * [[Ljubivoje Ršumović]] * [[Ljubo Ćesić Rojs]] 1sewx1vd8279pm8tqgafwn7e3xcgj0d 4 3806 10863 2006-04-15T09:40:36Z Zumbulka~bswikiquote 10 10863 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} sdo394ysu2wdlvvkeha4qdfa267rmp6 4 3807 19065 10864 2006-10-01T11:39:35Z Zumbulka~bswikiquote 10 19065 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} * [[Quentin Crisp]] on2hmqaa4s4dybmgathdt5vawqmq3fh 4 3808 10865 2006-04-15T09:41:06Z Zumbulka~bswikiquote 10 10865 wikitext text/x-wiki {{CompactTOC}} sdo394ysu2wdlvvkeha4qdfa267rmp6 0 3809 60279 60230 2022-08-17T21:58:31Z Anssi Puro 7829 Datoteka 60279 wikitext text/x-wiki [[File:J. R. R. Tolkien, ca. 1925.jpg|thumb|J .R .R. Tolkien]] '''John Ronald Reuel Tolkien''' (3. januar 1892 – 2. septembar 1973), engleski književnik ------------ *"...Vilenjaci, ljudi i orkovi. Svi mrtvi. Svi raspadnuti... " ([[Dvije kule]]) *"Sutra će biti veći jad nego što je bio danas, i tako će biti još dugo. Nema više ništa što ja mogu uraditi da to promijenim. Tabla je postavljena, figure se miču." ([[Povratak kralja]]) [[Kategorija:Britanski pisci]] {{wikipedia|J. R. R. Tolkien}} 3vxj51jpf1gdpe2tt38023bha0xsp0g 0 3810 10869 2006-04-15T09:50:11Z Zumbulka~bswikiquote 10 J.R.R. Tolkin premješten u J. R. R. Tolkien 10869 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[J. R. R. Tolkien]] qlzxo8knrj0qatr4m1yzd8se25enl8p 0 3811 54995 46590 2015-08-03T19:33:01Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q234908]] na [[d:|Wikidati]] 54995 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nezami Ganjavi |slika=[[Slika:Nizami Rug Crop.jpg|170px]] |tekst uz sliku=Nizām ad-Dīn Abū Muhammad Ilyās ibn-Yusūf ibn-Zakī ibn-Mu'ayyid, perzijski pjesnik |datum rođenja= 1141. |mjesto rođenja= |datum smrti= 1209. |mjesto smrti= }} *"Težak je pad onog koji prije nije padao!" (''[[Medžnun i Lejla]]'') *"Očima kao u gazele, mogla je u svakom trenu, iz zasjede, jednim jedinim pogledom hiljadu duša prostrijeliti. Šta rekoh? Jednim treptajem oka mogla je sav svijet usmrtiti." (''[[Medžnun i Lejla]]'') *"Ti sam si tvoja sudbina, tvoja smrt i tvoj život. Posljedica dobra je dobro, a zla zlo. Tvoju tajnu eho od brda odaje, otkrivajući samo ono što si mu prije povjerio." (''[[Medžnun i Lejla]]'') == Također pogledajte == *''[[Medžnun i Lejla]]'' [[Kategorija:Iranski pisci]] [[Kategorija:Nizami|*]] {{wikipedia|Nizami}} cagwkm92mjrp8lztv7kcm8yez6ku2b8 0 3812 24196 20190 2006-10-23T21:03:06Z Zumbulka~bswikiquote 10 24196 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ivan Softa |slika= |tekst uz sliku= bosanskohercegovački književnik |datum rođenja=31. juli 1906. |mjesto rođenja=Smokinje, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti=1945. |mjesto smrti= }} *"Neka živi nacija. Ali nacija narodnog prava, a ne nekolicine povlaštenih ljudi. A kada narod bude vodio naciju, ona neće biti ni potrebna, jer narodi se nikad ne sukobljuju, već njihovi upravljači." (''[[Na cesti]]'') *"Pravda je danas kao i uvijek sporedna. Pravo je meni jednom rekla baka, kada me je nedužnoga otac lupao: ''Dijete moje, ko hoće pravdu, neka ide na najtamnije mjesto. Tamo će se pravda dovesti u kočijama ispletenim od paučine. Konj joj je pod kočijama sakat u sve četiri noge, a kočijaš gluh i nijem. Zato ona uvijek kasno stigne. A nekada stignu kočije prazne. Trnje iskida paučinu i pravda ispadne na putu. Jedino oni koji se nađu u toj blizini, vide je i niko više''…" (''[[Na cesti]]'') [[Kategorija:Ivan Softa|*]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Softa,Ivan]] {{wikipedia|Ivan Softa}} pz230dm2446djtrybclzonrc0vvnrh7 0 3813 21180 10877 2006-10-04T18:38:25Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21180 wikitext text/x-wiki '''Kasim Mujagić''', bosanskohercegovački književnik --------- *"...niste ni zapamtili kako treba, a već ste zaboravili. Al' da tebi tvoj amidža kaže: Dušmanin pamti! I kad mu vodu nosiš. I kad mu jabuku daješ! Zato, što mu iz svoje ruke daješ, koju bi ti najradije u ramenu osik'o. Još se krv na njegovoj kami nije osušila, a vi već zaboravili!" (''[[Oporuka]]'') [[Kategorija:Kasim Mujagić|*]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Mujagić,Kasim]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Mujagić,Kasim]] [[Kategorija:Književnost|Mujagić,Kasim]] {{wikipedia|Kasim Mujagić}} i9ep2rmtd7xwz3yfokloopatwxmhwtk 0 3814 50603 19789 2013-12-13T19:51:03Z 79.143.168.29 50603 wikitext text/x-wiki '''Džemaludin Alić''' (Tetovo, 18. maj 1947 -), bosanskohercegovački književnik. Poznatija djela: ''[[Pataren]]'' i dr. -------- *"...Bošnjaci se vječno svađaju, glože, čak i tuku da bi se domogli malo više zemlje ili kakve nevažne carske titule ili počasti. Među Bošnjacima hara zavist, niska narodna svijest, podmetanje lažnih objeda, udvorništvo, izdaje, šurovanje sa svakim, s Turcima, Srbima, Hrvatima, Mlečanima, Francuzima, Austrijancima. A sve to šteti zemlji Bosni i njenom narodu." (''[[Pataren]]'') "Tako je to s nama.Niko nas ne pamti,niko nas se ne sjeca.Misli nam se susreću po svijetu,dodirnu na trenutak i opet raziđu svaka za sebe.Bljesne ta sveljudska munjai brzo se ugasi." tw80a4nhe29w4wy6rlrbq727r56fnf8 0 3815 22812 19730 2006-10-09T21:49:40Z Zumbulka~bswikiquote 10 22812 wikitext text/x-wiki '''Dino Fahrudin Avdibegović''' (Bosanski Šamac, 1. juli 1976 -), bosanskohercegovački književnik --------- * "Sklonost je moja voljeti je, :[[Mana]] nekad, više nije, :Čista, čedna i bez [[porok]]a je, :Mnogo toga ona krije. ..." :(''Riječ i misao'', Pathétique) * "Večeras ću zamolit' zvijezde, :Da sjaje samo za tebe, :Onako kako samo one znaju. :- A ti ćeš spavati..." :(''Ti ćeš znati'', Pathétique) * "Volim tišinu i kad me ništa ne pitaju, :Jer pitati znači vječno odgovarati, :A ljudi, čini mi se, slabo znaju, :Malo pitati i još manje pričati..." :(''Oda tišini'', Pathétique) [[Kategorija:Dino Fahrudin Avdibegović|*]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Avdibegović,Dino Fahrudin]] {{wikipedia|Dino Fahrudin Avdibegović}} 282p0y6wn9uyiubs7ptbu3u20gf15e5 0 3816 19839 16450 2006-10-02T13:11:00Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19839 wikitext text/x-wiki '''Emir Suljagić''', bosanskohercegovački književnik -------- *"Jednom je prilikom za samo jednu noć, vraćajući se nekoliko puta u šumu, donio nekoliko velikih - od 50 kilograma - vreća bijelog praha za koji je, kao i svi ostali, bio uvjeren da je brašno. Njegova supruga pravila je narednih sedmica kruh od tog praha, i svi su se članovi familije jako brzo udebljali, a obrazi djevojčica se ponovo zarumenjeli. Ne znam kako, ne znam ni koje je medicinsko objašnjenje, ali se na kraju ispostavilo da je tajna upravo u tom prahu od kojeg je njihova majka pravila kruh. Naime, nije bila riječ o brašnu, nego o - mlijeku u prahu." (''[[Razglednica iz groba]]'') *"Jedan od razloga zbog kojih sam pisao ovu knjigu jeste i frustracija. Ljudi priču o Srebrenici svode na priču o pet dana jula a Srebrenica nije to, ona je tri godine plus pet dana jula." (''Start'' br.198, 10. juli 2006) [[Kategorija:Emir Suljagić|*]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Suljagić,Emir]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Suljagić,Emir]] [[Kategorija:Književnost|Suljagić,Emir]] {{wikipedia|Emir Suljagić}} ddykeijv9hrfx3t0wa6vl5te84v58vu 0 3817 53113 53112 2014-07-06T15:43:35Z Harač 23 Vraćena izmjena 53112 [[Special:Contributions/109.175.95.193|korisnika 109.175.95.193]] ([[User talk:109.175.95.193|razgovor]]) 53113 wikitext text/x-wiki '''Isnam Taljić''', bosanskohercegovački književnik ---------- *"Insan je uznosito i oholo stvorenje koje najčešće ne vidi dalje od vlastitog nosa i redovno smeće s pameti da uvijek ima gore od gorega." (''[[Roman o Srebrenici]]'') *"Zebnja smrti obuzela me nakon što mi je umiranje postalo najuobičajenija naviknutost. Nagledao sam se bio smrti i smrti. Bio sam je sit do grla. U meni se izgubila bol patnje za rahmetlijama. Sva misterija smrti svela se na tupo shvaćanje uskraćene materijalnosti u obzorju čaršije, na čin konstatiranja da opet neko nije na Ovome svijetu." (''[[Roman o Srebrenici]]'') *"Bog neka mi oprosti. :Neka mi Bog oprosti na svemu što ću napisati. :I što neću napisati. Ali sam ja svoje napisao. :Četvrtu godinu na prsima nosim ispisano: :''Allah, dželle šanuhu, moj je Bog. Dini islam je moja vjera. Kur'an je moja knjiga. Kibla je moja Ćaba. Muhammed, alejhiselatu vesselamu, moj je pejgamber. Zurrijeta sam Adema pejgambera. Milleta sam Ibrahima pejgambera. Ummeta sam Muhammeda, alejhiselam.'' :Neće biti nikoga da po mom mezaru iz ibrika polije vodu. Dženaze neće biti. Neće me niko spustiti u mezar. Mene neće imati ko zovnuti na talkin. Ni mezara neće biti. I ne znam hoću li se moći i odazvati melekima. Zato sam razdrljio prsa i urezao ahdnamu: ko sam, šta sam, čiji sam. Neka Munkir i Nekir sami pročitaju. I neka me ostave da na misru predahnem u kaburu. Ili će mene, ipak, propitivati Mubešir i Bešir? Ja se uzdam, ja u Boga vjerujem, u Božije meleke, i u Božije kitabe, i u sve što je objavljeno pejgamberima, u Kur'an objavljen Muhammedu, alejhi selam, da će meni u kabur doći Mubešir i Bešir. I da će samo navratiti, svratiti, kao sa vrata pogledati, samo da virnu jesam li ja taj koji na prsima četiri godine nosim iman-tahtu. I neće me propitivati. I zato što će vidjeti da sve piše na mojim prsima i zato što će im o meni reći melek smrti Azrail. Ja se u Boga uzdam, pustit će me kaburski ispitivači na miru. Inšallah, dva meleka reći će: ''Ne boj se, mi smo tvoje društvo do Sudnjega Dana!''" (''[[Roman o Srebrenici]]'') *"Vlasenica više nije što je bila. Niti će ikad biti. :Ona je definitivno prestala postojati 1992. godine, kad je najmučkije doubijena. :I, ako je još ima na geografskim kartama, to su stare ili samo preštampane karte. :Ako je i bude na novim kartama, nje nejma. Osim u sjećanju i mašti, što može biti poistovjećeno s literarnom fikcijom. U njenome grbu je, kao početna, stajala 1244. godina. Ali, nije moguće da može postojati grad, ma koliko bio star, ako u njemu nejma onih koji su mu s koljena na koljeno prudužavali život. Oni su, između proljeća i ljeta 1992. godine, ili poubijani ili protjerani. Mrtvi su ostavljeni bez mezarova, a preživjeli raseljeni svukud; i po Bosni i po svijetu."(''[[Vjetrometina]]'') [[Kategorija:Isnam Taljić|*]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Taljić,Isnam]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Taljić,Isnam]] [[Kategorija:Književnost|Taljić,Isnam]] {{wikipedia|Isnam Taljić}} juqovntzvqx4wb5el3f9k7cxgevkckr 0 3818 59235 54996 2020-03-16T17:54:08Z Veli-Turo 7109 File 59235 wikitext text/x-wiki [[File:Aysekulin.jpg|thumb|Ayşe Kulin, 2008]] '''Ayşe Kulin''', turska književnica bosanskog porijekla. Poznatija djela: ''[[Sevdalinka]]'' i dr. --------- *"Beograd je ključao. Studenti su organizirali demonstracije protiv vlade koja je pod svojom kontrolom držala štampu i televiziju, te protiv njene nacionalističke i fašističke nastrojenosti. Bulevar Revolucije bio je preplavljen tenkovima i policijom sa psima. Krici pretučenih studenata su se miješali sa zvucima oružja. Na sve strane se širio miris gasa iz suzavaca koji je izazivao mučninu u stomaku. Sedamnaestogodišnji srednjoškolac ustrijeljen od strane policije je ležao u jezercu krvi. :Milošević koji je prije četiri godine Srbima sa Kosova poručivao ''Vas niko ne sme da bije'', sada je na svoj narod poslao tenkove, naredio je policiji da tuče i ubija sopstvenu omladinu samo zbog toga što nije mogao podnijeti njihovu kritiku." (''[[Sevdalinka]]'') *"Bosna je od svog postanka možda jedino mjesto u Evropi gdje su ljudi, unatoč ratovima, toliko različitim tradicijama i religijama, živjeli u harmoniji. Bosanci su se ponosili ovom činjenicom. :a, eto, sada su se okupili da pokažu da ne žele barikade koje je po njihovom gradu postavio jedan crnogorski seljak koji čak nije ni Bosanac, da mu na slikovit način kažu da se ponose svojim jedinstvom." (''[[Sevdalinka]]'') *"Niko od njih nije ozbiljno shvatao prijetnje [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]. Za sredovječne Bosance koji se sjećaju kada je on prvobitno došao u Bosnu, Karadžić je bio jedan čudan provincijalac šiljata nosa, neobičnih cipela, seljačkog naglaska, koji pojma nije imao o normama civiliziranog ponašanja (...) Proteklo je, međutim, mnogo vode ispod mosta do danas od kako je Karadžić prvi put kročio u Bosnu. Bio je možda već spreman na osvetu svog dugogodišnjeg omalovažavanja, nipodaštavanja i, što je najvažnije, neozbiljnog shvatanja." (''[[Sevdalinka]]'') [[Kategorija:Ayse Kulin|*]] [[Kategorija:Turski pisci|Kulin,Ayşe]] {{wikipedia|Ayşe Kulin}} 30nwyjglgfbxse6bbeb2hi3dqtu2q0s 0 3819 10890 2006-04-15T10:34:17Z Zumbulka~bswikiquote 10 Ayse Kulin premješten u Ayşe Kulin 10890 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Ayşe Kulin]] pxvs9vsw4je363lte4q1icqo8c3r1ci 0 3820 60566 52634 2023-03-24T08:35:16Z Orvon pettäjä 8047 60566 wikitext text/x-wiki [[File:Tariq ali.jpg|thumb|right|175px|Tariq Ali (2006)]] '''Tariq Ali''' (1943 -), pakistanski književnik. Poznatija djela: ''[[Sjene narova drveta]]'' i dr. ---------- *"Kad mi guja izjavi [[ljubav]], ja se objesim oko vrata." (''[[Sjene narova drveta]]'') *"Nema opravdanja ako u istu rupu upadnemo i treći put." (''[[Sjene narova drveta]]'') *"Spasili su nas isto kao kad lav spašava jelena iz tigrovih kandži." (''[[Sjene narova drveta]]'') [[Kategorija:Tariq Ali|*]] [[Kategorija:Pakistanski pisci|Ali,Tariq]] {{wikipedia|Tariq Ali}} 8gnde6whujhvwl5e9sjedbiu5xxhk0q 0 3821 51442 41244 2014-04-13T11:31:08Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 25 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q7085]] 51442 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Niels Bohr |slika=[[slika:Niels Bohr.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Nils Bor'', danski fizičar |datum rođenja=7. oktobar 1885. |mjesto rođenja=Kopenhagen, Danska |datum smrti= 18. novembar 1962. |mjesto smrti=Kopenhagen, Danska }} * "Suprotnost nekoj trivialnoj istini je jednostavno neistina. Suprotnost nekoj velikoj istini je također [[istina]]." * "Vaša je teorija luda, ali vjerovatno ne i dovoljno luda da bi bila istinita." {{wikipedia|Niels Bohr}} [[Kategorija:Nauka|Bohr,Niels]] musa8qldzfyxah9rbneqng09npriq0k 0 3822 36345 36340 2009-03-02T17:51:55Z Pearl 501 Vraćena izmjena 36340 [[Special:Contributions/77.74.231.107|korisnika 77.74.231.107]] ([[User talk:77.74.231.107|razgovor]]) 36345 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Provincija u pozadini |autor =[[Hasan Kikić]] |slika =[[Slika:Provincija u pozadini.jpg|200px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Provincija u pozadini'' |datum prvog izdavanja =1935. }} *"Ova [[knjiga]] je dokument o djetinjstvu mojih vršnjaka i mome, o godištu devetsto četvrtom i petom i devetsto šestom, o našoj dragoj prostranoj ravnoj i plodnoj domovini, o majkama i očevima našim i o tome kako se u carsko beha-doba u toj nedavnoj historijskoj beha-prošlosti, rađalo i živjelo i umiralo, o tome kako su prolazile jeseni i proljeća i u njima se pjevalo i plakalo, i gladovalo i mrzilo i ljubilo, o tome kako se odrastalo i začinjalo i kako su kiše padale i magle se vukle i sunca, topla i svilena sunca sjala. Posvećujem je uspomeni mojih dobrih vršnjaka – oni su kiridžije, poslužitelji, pismonoše i stanični nosači i tucači kamena, oni i sada nose bijele i čadorbežne gaće, sa velikim obašvama, i teško i naporno otimaju od života ono najnužnije." (iz uvoda) *"- Bolje je da mu ti to rekneš - kaže Sejno - jer on tebe uvijek prije posluša nego mene. Reci mu, dok se ja nisam umiješo, jer će biti [[zlo]]. Baka ti ćorava posla kud je momak ujolio! E ne mere to tako! Neću ja! Znaš?! Što će ona meni? Prava gospojica - samo se zna prošetati do luga i nabrati cvijeća, pa hajde otkud je i došla. A ide cura ko bajagi svaki dan u Podobrijez. Iš, ne praši! Već ti reci sinu, dok mu ja nisam reko. Neću ja kako on hoće. Neću ja gospojicu za snahu, ja hoću radnika! Znate li vi to?! Rad-ni-ka-a! A što se on duri za njom i benavi ko luda, to meni nije stalo. Reci ti njemu! Znaš?! Šta fali Fati Mula-Jusufovoj? I lijepa, i kućanica i, što je glavno, radina cura ko mrav. Kad si ti vidjela kopače kod Mula-Jusufa da su bez nje? Kad, pitam ja tebe? A kad si vidjela gospojicu Hanifu da je uzela za motiku? He-he, neću ja šeprtljanja, ne, otvoreno vam kažem. Čast Omeru i cijeloj njegovoj kući, čestiti su i bogati, a Boga mi su i rzli i obrazli, ali ne znam ja na koga se metnu ta curetina. Eh, da je ona ko Fata Mula-Jusufova, ne bih ja reko ništa. Ama ja ne trpim gospoštije, ne trpim, ja hoću da se u mene radi, reci ti to njemu odmah kad se vrati! Jesi li čula? Hah?!" (''Kraj pušnica'') == Drugi o knjizi == *[[Almir Zalihić]] **"U ciklusu pripovijedaka "Provincija u pozadini" autor je opisao siromašno djetinjstvo provedeno u teškim godinama I svjetskog rata. Svijet posavskog sela, prizori golotrbe urlapčadi, sudbinski milje djece goniča carskih goveda koja po cestama i zabitima između Brčkog, Gradačca i Gračanice glavinjaju odrađujući posao i odrastajući u atmosferi osluškivanja vijesti s fronta, jedinstven je tematski okvir u našoj literaturi toga doba." [[Kategorija:Hasan Kikić]] [[Kategorija:Literatura]] {{Wikipedia}} ncr8q8xqclqz1209dn6s5suk8msyq9r 14 3823 30605 10899 2007-05-02T05:56:00Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30605 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 14 3824 30606 10902 2007-05-02T05:56:01Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30606 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] 14z7ypikd78jhhc51bo4w9t3l3kpcw4 14 3825 30607 10903 2007-05-02T05:56:01Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30607 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 14 3826 30608 10904 2007-05-02T05:56:02Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30608 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 14 3827 30609 10905 2007-05-02T05:56:02Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30609 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 14 3828 30610 10906 2007-05-02T05:56:03Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30610 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Politika]] g4e3ws2rpe1812dgesip578ip56qznt 14 3829 61176 51156 2024-05-16T14:02:18Z Srđan 4695 61176 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Dostojevski, Fjodor}} [[Kategorija:Literatura]] 3ce210g6gq2rijddrg480sucaebzomv 14 3830 30612 10908 2007-05-02T05:56:03Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30612 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 14 3831 30613 10909 2007-05-02T05:56:04Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30613 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 14 3832 30614 10910 2007-05-02T05:56:04Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30614 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Nauka]] ri8xcuflvec6u32ltqddnstht6z6oke 14 3833 30615 10911 2007-05-02T05:56:05Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30615 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Politika]] g4e3ws2rpe1812dgesip578ip56qznt 14 3834 30616 10912 2007-05-02T05:56:05Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30616 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 14 3835 54997 42041 2015-08-03T19:33:20Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q9120064]] na [[d:|Wikidati]] 54997 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 6 3836 10915 2006-04-16T08:56:20Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 10915 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 3837 28463 25504 2007-03-23T19:31:30Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28463 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Bosanske nesanice |autor =[[Ramo Kolar]] |slika =[[Slika:Bosanske nesanice.jpg|170px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Bosanske nesanice'' |datum prvog izdavanja = }} *"Ova [[knjiga]] nastala je kao svakodnevni pokušaj odgonetanja hučke koja se zdogodila. Svaki redak u njoj nije smišljen, rodio se kao moranje i htijenje. Ponekad i kao sanjano. Najčešće kao san kojega budan [[čovjek]] ne može da se sjeti. I kad sam htio pobjeći od tuđine, ona me proganjala k'o bivše slike mahnitoga. Koliko god racionalno bivanje bilo, htjedoh mu se malo nasmijati. Gorka istina, ali takvog je okusa. Iskosiš li se malo, bolje vidiš kuda sunčeve zrake padaju, otkuda dohođaše sva tama, ko izmišljaše pokrov [[život]]u." (iz uvoda) == Drugi o knjizi == *[[Hazim Akmadžić]] **"..najveći dio ove knjige jeste obračun i sa vremenom, i sa okolišem, i sa historijom, a pažljiv čitalac će primijetiti da se Kolar obračunava i sa nečim što je mnogo dalja historija. Ova knjiga i njeno pojavljivanje u ovakvom trenutku u [[BiH]] veoma je značajno, zbog toga što ona predstavlja ogledalo čovjeka koji misli svojom glavom" *[[Safet Halilović]] **Tekstovi Rame Kolara su za ovdašnje prilike, atipični, nešto između satirične priče o fragmentima koje sobom prenosi ovdašnja, odveć burna, matica života, ili, gotovo usputno motivirane reportaže o neizglednoj "sitnici", ali kroz koju se progovori ozbiljno, kritički odvažno, bez jeftinih kalkuliranja, pa sve do putopisne reportaže, eseja, i duboko promišljenog intervjua… Kolarevi tekstovi se zapravo mozaički uvezuju, ali ne na način pukog registriranja onoga što se događalo u konkretnom vremenu i prostru, već kroz višeslojno propitivanje i ishodisno prepoznavanje određenih fenomena i karakterologije života općenito. Tekstovi su pisani veoma popularno i što je autoru svojstveno - satirički. U tome je, bez sumnje, sadržana dodatna vrijednost knjige. {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ramo Kolar]] 1yqcpyezlverdgitngjbn49zg6wttob 14 3838 42626 42622 2011-05-21T07:59:35Z WizardOfOz 467 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/77.74.228.238|77.74.228.238]] ([[User talk:77.74.228.238|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:EmxBot|EmxBot]] 42626 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 6 3839 10923 2006-04-16T10:01:45Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 10923 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 3840 25502 21582 2006-11-22T22:50:51Z Zumbulka~bswikiquote 10 25502 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Nijanse srca |autor =[[Ramo Kolar]] |slika =[[Slika:Nijanse srca.jpeg|170px]] |tekst uz sliku =''zbirka kolumni objavljenih u novinama "Oslobođenje"'' |originalni naziv =''Nijanse srca'' |datum prvog izdavanja = }} *"Živjeti se, eto može i od par vrućih parola. Koje bi otprilike glasile: Umrijet ćemo sigurno. Na ovome [[svijet]]u ne trebamo tražiti puno. Osim da, suzdržani od svega, čekamo vječni [[život]], na onome svijetu... Neka naše vođe ovdje imaju sve. Zaslužili su, jer nas vode u [[raj]]ske vrtove... Plakati s ovim porukama bi se mogli lijepiti po Americi, Švedskoj, Kanadi, Tasmaniji, Australiji, Zanzibaru, Oceaniji...kuda su konzumente ove filozofije, a gladne [[kruh]]a i slobode, spremili ''porukaši''." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Ramo Kolar]] [[Kategorija:Literatura]] 423ja5hmmd0efw951am030zfi6k6iov 6 3841 10928 2006-04-16T10:14:57Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 10928 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 3842 26035 23543 2006-12-12T20:04:40Z Harač 23 26035 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mirza Hadžijahić |slika= |tekst uz sliku=bivši reprezentativac BiH i dvostruki državni prvak u stonom tenisu |datum rođenja=? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Kada smo prije nekoliko godina pošli u Zagreb na turnir zaustavili smo se na pijaci Arizona. Naš selektor Fikret Fazlić kupio nam je suhog mesa i [[hljeb]]a i u autu nam pravio sendviče. To nam je bio obrok dok nismo stigli u Zagreb (..) Posljednji put sam bio u škotskom gradu Dumfrisu na Challenge cupu. Dobili smo po deset eura džeparca. Odemo na kafu, a kafa četiri funte." (''Start'', br.191) [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Hadžijahić,Mirza]] [[Kategorija:Sport|Hadžijahić,Mirza]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti|H]] {{wikipedia|Mirza Hadžijahić}} guw7t45znjadipqcrzwxdcao57pgmu5 0 3843 45508 45507 2012-04-26T21:30:53Z Harač 23 Vraćena izmjena 45507 [[Special:Contributions/109.175.68.226|korisnika 109.175.68.226]] ([[User talk:109.175.68.226|razgovor]]) 45508 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nedžad Fazlija |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački reprezentativac na međunarodnim takmičenjima u streljaštvu |datum rođenja= ? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Pošto nemamo [[novac|para]], na međunarodnim takmičenjima uglavnom ne prisustvujemo ceremonijama otvaranja i zatvaranja takmičenja. Naše [[zastava|zastavu]] nose hostetse koje odabere organizator. Čak i da odemo, ne bi bilo smisla; zar da nosim zastavu odjeven u farmerke i neku majicu? Bolje da to rade hostetse nego da se mi brukamo." (''Start'' br.191) [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Fazlija,Nedžad]] [[Kategorija:Sport|Fazlija,Nedžad]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti|F]] {{wikipedia|Nedžad Fazlija}} 577teyxhlsd1pgcu1btzoqxcv4de9xm 0 3844 23551 21436 2006-10-14T19:11:52Z Zumbulka~bswikiquote 10 23551 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Milan Pedalo |slika= |tekst uz sliku=generalni sekretar Atletskog saveza BiH |datum rođenja=? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Znalo se desiti da naš atletičar trči na stazi, a drugi ga čeka u svlačionici kako bi od njega uzeo dres na kojem su obilježja naše [[država|države]]. Jer drugog nije bilo. E, sad zamislite kada on mora obući dres mokar od [[znoj]]a." (''Start'' br.191) [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Pedalo,Milan]] [[Kategorija:Sport|Pedalo,Milan]] {{wikipedia|Milan Pedalo}} t0hw89yw295c76jncjzoeum34njsh74 0 3845 28565 19776 2007-03-23T19:32:30Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28565 wikitext text/x-wiki [[Slika:Dubravske kukrice.jpg|right|170px]] '''''Dubravske kukrice''''' je zbirka narodnog humora bosanskohercegovačkog književnika [[Džafer Obradović|Džafera Obradovića]] ----------- *"Mešan Šuta, zvani Puh, pošao s ukućanima brati duhan. Kako se u berbu duhana polazi još zamraka da bi se posao okončao prije nego što sunce grane, ne vidje odmah da mu svi berači nisu na broju. Kad se malo razdani, primijeti da mu nedostaje najmlađa nevjesta, te priupita sina Adema, zvanog Kikilo: :– Što to nema snahe Munte? :– Ona, babo, ne može. Čuva trudnoću – snishodljivo će Adem. :– A što je čuva, nije zar bijesno tele pa da joj pobjegne? – u čudu će Mešan. :– Nije tele, nego pantljike. Doktor rekao da su joj slabe pantljike, pa do porođaja mora mirovati – ljutnu se Adem. :– Jebale te i pantljike i doktor! – zgranu se Mešan. – Tebe je tvoja mater rodila na ovoj istoj njivi dok je duhan kopala, ispao si joj iz prkna pravo na zemlju, i nije se na te ni okrenula dok nije uskopala red dokraja! Pa eto te kolik dub!" == Drugi o knjizi == *"Priče u ''Dubravskim kukricama'' ostaju na onom primarnom stepenu smijeha koji definiramo humornim atribucijama, a samo u rijetkim prilikama tendiraju ka satiričnim ili sarkastičnim efektima smijeha. Humor zadržava onu dobroćudnu, bezazlenu, neuvredljivu crtu prema akterima šaljive priče, budući da je i njihovo učešće u smiješnim situacijama posve slučajno i često bez volje aktera, pa bi sarkastično ili groteskno označavanje i usmjeravanje značilo inauguraciju žrtve i, na izvjestan način, njeno poniženje." ([[Alija Pirić]]) == Vanjski linkovi == *[http://www.most.ba/084/048.aspx Odlomak iz knjige] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Džafer Obradović]] {{wikipedia|Dubravske kukrice}} lljvfnf3jocjkpllplkucn2rptjiegb 14 3846 30619 10939 2007-05-02T05:56:06Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30619 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 3847 28467 19587 2007-03-23T19:31:32Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28467 wikitext text/x-wiki [[Slika:Bosna u ogledalu.jpg|right|170px]] '''''Bosna u ogledalu''''' je zbirka eseja bosanskohercegovačkog pisca [[Džafer Obradović|Džafera Obradovića]] ------------ *"Šta je, zaista, smrt jednog čovjeka, pa makar se radilo i o svojoj vlastitoj smrti, spram obilja života oko mene." *"Gledam pčele kako marljivo i ozbiljno, ne hajući za bezbrojne nevažne stvari oko sebe, skupljaju svoju nafaku, slušam zuj njihovih krila i čini mi se da se baš u njemu, u tome oporom, jednoličnom, treperavom zvuku krije tajna ovoga svijeta." == Drugi o knjizi == *"Obradovićevi eseji stoje između književnosti i filozofije; prepoznatljivi narativni obrasci, senzibilitet i majstorstvo u odabiru stilskih sredstava, ali i prepoznatljiv ontološki stav i sklonost refleksiji. Ima dosta dnevničkih, putopisnih i pripovjednih dionica, u kojima prepoznajemo emociju i estetičku namjeru, potom dominira nauka, inkliniranja analizi, raspravi, pozivanju na naučne autoritete, sklonost zaključku i sintezi, književnoj kritici; te najposlije ovi eseji imaju nečeg žurnalističkog i reportažnog. Sukladno tome prisutan je sinkretizam u odabiru stilova, međusobno preplitanje, ali i sudaranje književnoestetskog, znanstvenog i žurnalističkog." ([[Alija Pirić]]) [[Kategorija:Džafer Obradović]] [[Kategorija:Literatura]] {{wikipedia|Bosna u ogledalu}} jxdycvh19vgk8d4zmukto6umjrdrtn8 6 3848 10944 2006-04-16T15:57:54Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 10944 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 6 3849 10947 2006-04-16T16:03:33Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 10947 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 6 3850 10949 2006-04-16T16:19:34Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 10949 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 3851 28462 26554 2007-03-23T19:31:29Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28462 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Borojevići, selo uzvjetar |autor =[[Džafer Obradović]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Borojevići, selo uzvjetar'' |datum prvog izdavanja = }} *"Na čitavoj zemaljskoj kugli nema čudnije zemlje od Hercegovine. Pogrešno je i predrasudno svako jednostrano i kruto određenje ove zemlje, jer što god se o njoj doslovno i izravno kazalo samo je djelić istine i samo jedan od njezinih bezbrojnih pojavnih izraza." *"Pogrešno je uvjerenje o Hercegovini kao nekakvom predziđu ili krajini, a pogotovo kao o zaostaloj, sirotinjskoj provinciji ovisnoj od nekih tobožnjih metropola, gdje ljudi ništa drugo i ne rade nego izviruju iza svojih trošnih plotova, smjerajući kaho da pobjegnu u veliki i bogati bijeli svijet. Naprotiv, ovo je oduvijek bila oaza razvijenog društvenog [[život]]a, kulturne, vjerske i nacionalne tolerancije. Osobenost hercegovačkog mentaliteta, kojeg obilježavaju otvorenost i pronicljivost duha, privrženost starim uzorima i nazorima, iskričavost i dobrodušni humor, ali i škrtost osjećanja i proračunatost postupanja, ponajprije dolazi od raznolikosti životnih iskušenja, vezanosti uz zemlju i isprepletenost puteva ljudskih sudbina. Pojavna izražajnost hercegovačkog duhovnog mozaika pojednostavljeno se smatrala ”koloritom”, a zapravo se radilo, i još se uvijek radi, o samom njegovom suštinskom određenju." *"Jedino čega nikad ne usfali je njihov trud, muka, briga i [[ljubav]] - beskrajna ljubav za zemlju mučenicu. Ljubav sve nadoknađuje: i škrtost prirode, i štetu od žege i suše, od povodnja i krupe, i pošast od štetočina, i neimaštinu, i zlu sudbinu. Ljubav prema zemlji ovdje je osnovni uvjet opstanka, ali i ključ za razumijevanje ove čudne zemlje i još čudnijih ljudi. Kad nje ponestane, a to se dešava kad zluradi i pogani ljudi umiješaju svoje nečasne prste u osobenu hercegovačhu životnu tkanicu i kad se ovdašnji izrodi, neradnici i vagabundi pohase i izopače te zalude pošten i vrijedan svijet, sve se naprečac ruši. Lanac života puca, zemlja podivlja, sunce još jače užeže, a vode još manje dotiče. Tada Hercegovci žive od bjelosvjetske milostinje ili lutaju svijetom poput izgubljenih jarebica kamenjarki, a njihovu rodnu grudu pustoše i skrnave hulje i razbojnici poput gladnih ljetnih skakavaca." == Drugi o knjizi == *[[Alija Pirić]] **"Povratak u zavičaj, bio on stvarni ili fiktivni, uvijek znači bijeg od životnih mrtvouzica i životne zbilje u, opet u osnovi prividni, a sanjani svijet potpunosti i sigurnosti. Bježanje u sigurnost kuće i roditeljskog doma je izraz ”generičke sentimentalnosti ljudske prirode” i znak definitivne slabosti ljudskog bića koje se utiče dragom i poznatom, iznevjeravajući svoju tragalačku ljudsku prirodu, koja čezne za nepoznatim i drugim. Iako je bezzavičajnost postala ljudska sudbina u ovom čudnom i monstruoznom svijetu i vremenu, ipak većina nas, kao i Džafer, sanja zavičajnu ”opsjenu o sređenosti i postojanosti ovog varljivog i prolaznog svijeta” u kome se neprestano nastoji ”smicalicama uma doskočiti tragičnoj usudnosti života” kao izrazu čovjekove čežnje za konačnim uporištem i pribježištem. To je duboko ljudski, a onaj ko nije sanjao nije ni živio." == Vanjski linkovi == *[http://www.most.ba/050/013.htm Odlomak iz knjige] [[Kategorija:Džafer Obradović]] [[Kategorija:Literatura]] 3hm36hdsosj0ynz9wcs59ahsrk3w87e 0 3852 20603 19822 2006-10-03T21:19:35Z Zumbulka~bswikiquote 10 20603 wikitext text/x-wiki '''Eliseo Alberto de Diego''' (Arroyo Naranjo, Kuba 1951 -), kubanski književnik i filmski scenarist --------- *"Ako je [[kapitalizam]] džungla, [[socijalizam]] je zoološki vrt." (''[[Priča o Joséu]]'') [[Kategorija:Kubanski pisci|Diego,Eliseo Alberto de]] {{Wikipedia}} pj7fl93olxeane0758972r7xc95akr3 0 3853 21841 20602 2006-10-04T18:52:29Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21841 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Priča o Joséu |autor =[[Eliseo Alberto de Diego]] |slika =[[Slika:Prica o joseu.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''La fabula de Jose'' |datum prvog izdavanja =2000. }} *"Ako je [[kapitalizam]] džungla, [[socijalizam]] je zoološki vrt." [[Kategorija:Eliseo Alberto de Diego]] [[Kategorija:Literatura]] l9r37s98xbb8j3efr08s1yq1fh9upmf 14 3854 30620 10960 2007-05-02T05:56:07Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30620 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 6 3855 10961 2006-04-16T17:15:14Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 10961 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 6 3856 10964 2006-04-16T17:55:49Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 10964 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 6 3857 10968 2006-04-16T18:43:28Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 10968 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 6 3858 10970 2006-04-16T22:48:56Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 10970 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 6 3859 10973 2006-04-16T23:00:54Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 10973 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 10 3860 10978 10977 2006-04-17T08:08:51Z Zumbulka~bswikiquote 10 10978 wikitext text/x-wiki "Najiskrenije su one suze koje lijemo sami nad sobom." ~ [[William Shakespeare]] b5f41w82eykvml9rwefs797tgvu4lpp 10 3861 35874 10979 2009-01-01T19:00:30Z Pearl 501 35874 wikitext text/x-wiki "Žali onoga koji nikoga ne voli, ali se čuvaj onoga koji voli svakog". ~ [[jevrejske poslovice|jevrejska poslovica]] qklkujdiepw80kny1g8w9zg9hvp1d0n 10 3862 44956 38787 2012-03-04T19:08:12Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/17-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/17-2012]] 44956 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Jean-Jacques_Rousseau_(painted_portrait).jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Jean-Jacques Rousseau]]''' :"Čovjek je rođen slobodan, a posvuda je u okovima." :"Odgoj je važniji od obrazovanja, odgajati... ni suca ni vojnika, nego čovjeka!" :"Sloboda čovjeka nije u tome da može činiti sve što želi, nego u tome da ne mora činiti ono što ne želi." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> cufhepnm3jm5nw405c5m4t21o3gw75u 10 3863 44958 38788 2012-03-04T19:09:10Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/18-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/18-2012]] 44958 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Immanuel Kant (painted portrait).jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Immanuel Kant]]''' :"Bolje je znati malo ali temeljno, nego mnogo i površno." :"Ko svoju želju zna da zadovolji - pametan je. Ko zna da je obuzda - mudar je." :"Dužnost prema samome sebi se sastoji u tome da čovjek očuva ljudsko dostojanstvo u vlastitoj ličnosti." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> t6cjugtk0d75d24w17t8eg58poewyxi 10 3864 45387 44960 2012-04-15T23:54:24Z Aavindraa 2798 Automatically replacing Leonardo self.jpg with superior quality file, Leonardo da Vinci - Self-Portrait - WGA12798.jpg 45387 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Leonardo da Vinci - Self-Portrait - WGA12798.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Leonardo da Vinci]]''' :"Ko ne kažnjava zlo, taj zapovijeda da se ono čini." :"Mudrost je kćerka iskustva." :"Velika ljubav proizilazi iz velikog saznanja voljene stvari, a ako je malo poznaješ, malo ćeš je, ili je uopće nećeš moći voljeti." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 255yleorje4onnryqy64lnctxuu6tlh 10 3865 44962 38790 2012-03-04T19:10:08Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/20-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/20-2012]] 44962 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Hw-shakespeare.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[William Shakespeare]]''' :"Dobro otvori oči kad se ženiš, a poslije ih zatvori!" :"Uzdisati nad prošlim jadom najsigurniji je način da se privuče novi." :"Svijet je onoliko zanimljiv koliko smo mi radoznali. Svijet je pozornica na kojoj svako igra svoju ulogu." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> gnftkmh23e0dwgkg9atvsps5uhmkf53 0 3866 59174 30076 2020-02-02T18:23:22Z Bobby367 7076 59174 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Gola koža |autor =[[Zlatko Topčić]] |slika =[[Slika:Gola koza.jpg|150px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Gola koža'' |datum prvog izdavanja =2004. }} * "Ova priča počinje onog davnog dana sedamdeset i neke kada je sarajevskom Titovom ulicom, u crnom šestokrilnom mercedesu, prošao istoimeni maršal. Moje uzbuđenje je bilo veliko jer sam tada prvi put trebao vidjeti svog najdražeg druga. Mom drugu, Titu, međutim, nije se žurilo, kao da je valjda već bio ovladao vremenom, pa smo se mi, koje su u rano jutro postrojili u špalir duž glavne ulice, uzbuđeni, nesviknuti, osjećali kao oni kojima nije uzvraćena ljubav, ali to vješto kriju." * "Čovjek treba čvrsto tlo, čovjek, krhak, treba uže, čvrsto, da se drži puta, inače olako skrene." * "'A može li se, Edo, mrziti ono što se voli?' :'Možda može', začudim se, ne razumijem. :'A može li se voljeti ono što se mrzi?!' :'Kad bi čovjek znao povući tačnu granicu.'" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zlatko Topčić]] {{wikipedia|Gola koža}} dinul39mu8epw4mefymk66ngqadd3eq 0 3867 58678 58590 2019-01-22T22:22:39Z Evans24 6678 58678 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Zlatko Topčić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački pisac i filmski scenarist'' |datum rođenja=1955. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ova priča počinje onog davnog dana sedamdeset i neke kada je sarajevskom Titovom ulicom, u crnom šestokrilnom mercedesu, prošao istoimeni maršal. Moje uzbuđenje je bilo veliko jer sam tada prvi put trebao vidjeti svog najdražeg druga. Mom drugu, Titu, međutim, nije se žurilo, kao da je valjda već bio ovladao vremenom, pa smo se mi, koje su u rano jutro postrojili u špalir duž glavne ulice, uzbuđeni, nesviknuti, osjećali kao oni kojima nije uzvraćena ljubav, ali to vješto kriju." (''[[Gola koža]]'') == Djela == *''[[Gola koža]]'' *''[[Refugees]]'' [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Topčić,Zlatko]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački scenaristi|Topčić,Zlatko]] [[Kategorija:Zlatko Topčić|*]] {{wikipedia|Zlatko Topčić}} 4gp3yvwb8vrln6aa12blp3xb7cmz4ca 14 3868 30626 10986 2007-05-02T05:56:09Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30626 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 6 3869 10989 2006-04-17T10:15:23Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 10989 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 3870 28752 23438 2007-03-23T19:34:33Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28752 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Jednog dana jedna žena negdje |autor =[[Sead Fetahagić]] |slika =[[Slika:Jednog dana jedna zena.jpg|150px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Jednog dana jedna žena negdje'' |datum prvog izdavanja =2003. }} *"Šta će biti ako poslije [[rat]]a na [[vlast]] dođu naši, a ja nisam naš? Šta će biti ako opet dođu njihovi, a ja iz razumljivih razloga nisam njihov?" *"Dok sam tragao za Selminim fotografijama, imao sam ispunjen i zanimljiv [[život]]. Sad će mi zanimacija biti jedino u tome da izbjegavam granate i snajpere, a tu je uzbudljivo samo kad te potrefi. A i ta dramatičnost kratko traje, za one koji te pokupe i bace u mrtvačnicu, a meni će tad biti svejedno. Kakva sam to ja osoba da nikome nisam važan? Dok je bilo one gužve oko fotografija i opasnih dokumenata, umišljao sam da Selma misli na mene. Nije bilo [[istina]], ali mi je pogodovalo da neka [[žena]] negdje misli na mene. Nije važno što sam znao da nije žena mog života, ali je tako lijepo da živiš u zabludi kako neko negdje misli na tebe, upravo u trenutku kad granata prelijeće preko tvoje glave, u momentu kad jedeš [[kruh]] umočen u posoljeno ulje. Gotovo je, sad osjećam da sam niko." == Drugi o knjizi == *"Ni „naš„ ni „njihov“, Fuko je ljudski i personalno svoj, dakle, po mjeri moderno-filozofskog i civilizacijskog poimanja stvari, ono najviše i najbolje što se ljudski može biti: individua, priseban, neostrašćen, ni kriv ni dužan bilo kome i bilo čemu, a ipak nevoljan, gorak i vazda u ljudski razumljivoj strepnji samozapitanosti o nadolazećem i neizvjesnom sutra: “Šta će biti ako...?“ Jer, izopćen, usamljen i izvan ideološki propisanog javnog [[identitet]]a, on zna i osjeća samo jedno: svjesno ili nesvjesno izabrana, individualnost ima svoju istinsku ljudsku vrijednost, ali i jasnu društvenu nepoželjnost! Birati između sebe i društva oduvijek je bio [[moral]]ni [[izazov]] i [[rizik]] najviše vrste. U ratnim vremenima još i viši. Stoga je to istinski ispit i prilika za moralno potvrđivanje najčvršćih i najodvažnijih.“ ([[Esad Bajtal]]) [[Kategorija:Sead Fetahagić]] [[Kategorija:Literatura]] 7due0fluudk30ljf6kwn9xqj04fzx9q 14 3871 30627 10992 2007-05-02T05:56:10Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30627 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 6 3872 10996 2006-04-17T12:35:02Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 10996 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 3873 25440 21295 2006-11-22T13:37:04Z Zumbulka~bswikiquote 10 25440 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ljudi dobre zemlje Bosne |autor =[[Vehid Gunić]] |slika =[[Slika:Ljudi dobre zemlje bosne.jpg|200px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Ljudi dobre zemlje Bosne'' |datum prvog izdavanja = }} *"Znameniti Bošnjak, rahmetlija [[Zulfikar Zuko Džumhur]], zborio je autoru ove knjige o eglenu sa [[Ivo Andrić|Ivom Andrićem]]. Zuko veli da mu još u ušima galame riječi: "Zapamtite, Zuko, Bosna je jedina zemlja na svijetu u kojoj je u svakom trenutku moguće sve!" Pet stoljeća prije ovoga namrgođenog suda o Bosni, sultan Mehmed Fatih je, kročivši u Bosnu, kazao kako je Bosna "vrelo najljepše ljudske vrste". Neću se lomatati tragajući za porukama (ili oporukama) koje se ukrivaju u slovima nataloženim u vremenima. Poruke možda i nejma. Možda nejma ni oporuke. Kome je do traženja i lomatanja, bujrum! Ja znam da je voda na vrelu najbistrija. Znam i da se uvijek nađe neka pogan koja dolje, nizvodno, vodu zamuti. Vrelo ostaje bistro. Vrelo ostaje vrelo. Dobra zemlja Bosna uvijek ostaje Dobra. :A, ljudi, ko ljudi: jedni ko nešto oko izvora, drugi ko nešto nizvodno... Ne znam i neću da znam.. I da se pitam, ko što ne pitam, naslov ove knjige bi, serbez, mogao biti: DOBRI LJUDI DOBRE ZEMLJE BOSNE. Bezbeli, ako su ljudi - ljudi. Jer, nije moje da sudim. Nisam ja kantar. Ima ona Ćuprija ("valja nama preko rijeke") na kojoj će se rijet ko je dobroj zemlji Bosni radio o glavi, ko je mutio vodu napajajući se na vrelu, ko je činio da Dobra zemlja Bosna ne bude njemu Dobra... Siroti potpisnik, opet, misli kako su svi ljudi dobri. Bezbeli, ako su ljudi. A, ako i nijesu: dobra je zemlja koja ih drži. :Neki od mojih sugovornika u ovoj knjizi su na onom, ljepšem svijetu. Neki su otišli u bijeli svijet. Neki su robijali. Neki još robijaju. Neki će robijati. Neki su još na položaju. Neki su već položeni. U Bosni je "moguće sve". :Ama, Dobra je zemlja Bosna koja ih je iznjedrila. Dobar bi htio da bude i autor koji je, ispisujući ovu knjigu, ovo pismo u budućnost, pokušao sačuvati od zaborava bar nešto o ljudima sa kojima je hodio Dobrom zemljom Bosnom. Haman samo toliko da su bili, a oni što idu će doći, i, nadam se, pronaći i prepoznati trag koji vodi do Dobrih ljudi Dobre zemlje Bosne." *"[[Haris Silajdžić|Silajdžićev]] govor prilikom primanja Bosne i Hercegovine u Ujedinjene nacije, ako ikada na scenu stupe neki bolji, dobronamjerniji i pošteniji ljudi, bit će sigurno istican i izučavan kao antologijski govor jednog državnika, koji je, zahvaljujući obdarenosti koja odlikuje samo malobrojne, koji znaju govoriti tako da mislima ostaje prostranstvo a riječima tjeskoba, u cigle tri minute briljantno zgusnuo hiljadugodišnju historiju svoje zemlje. Fantastično i fascinantno." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Vehid Gunić]] [[Kategorija:Literatura]] i3zgt44jwrzwoox9s0tu6b9kf1m9e1o 14 3874 30628 11000 2007-05-02T05:56:10Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30628 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 6 3875 11001 2006-04-17T13:28:09Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 11001 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 3876 43051 42432 2011-08-20T08:21:06Z 178.77.18.26 /* Djela */ 43051 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Vehid Gunić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački književnik'' |datum rođenja= 9. februar 1941. |mjesto rođenja=Kozarac, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ja znam da je voda na vrelu najbistrija. Znam i da se uvijek nađe neka pogan koja dolje, nizvodno, vodu zamuti. Vrelo ostaje bistro. Vrelo ostaje vrelo. Dobra zemlja Bosna uvijek ostaje Dobra." (''[[Ljudi dobre zemlje Bosne]]'') == Djela == * "''[[Kozarac i Kozarčani]]''" * "''[[Ljudi dobre zemlje Bosne]]''" *Kozarac - nekad bilo. Polet. Sarajevo, 1998. * Bilješke univerzalnog neznalice. Četiri izdanja. Budućnost. Gornji Milanovac - Srbija 1990, 1991. * Dođite nam opet. Karitas agent, Sarajevo i Budućnost, Gornji Milanovac – Srbija * Meraklije I i II. Nana. Sarajevo, 1993. * Vehidova pisma – Polet i Sancomerc – Sarajevo 1993. * Meraklije. Antologija. R&R. Tuzla. Grafički zavod Hrvatske 1994. * Evropo, stidi se. Ratni dnevnik. Micro Trykk Offset. Oslo, 1994. * Vehidova pisma II. Micro Trykk. Oslo, 1994. * Kozarac... Kula. Kisnat. Švicarska, 1995. * Sarajevo's Screams. BRIGHTON CEILING PTY LTD. Sydney, 1996. * Rodna Bosno, daleko odosmo I izdanje - Bosnian Literature Academy NSW- Sydney 1996. * Ljepota povratka u Bosnu. VeSa Production. Melbourne, 1996. * Strah od pušenja. Bosnian Literature Academy. Sydney, 1996. * Bosanske šale. Bosnian Literature Academy. Sydney, 1996. * Sevdalinke o gradovima. Bošnjak. Bihać, 1997. * Evropo, stidi se II, III i IV. Planjax. Bobare. Tešanj, 1999, 2000, 2001. * Shame on you, Europe. Planjax, Bobare i autor 2001. * Sarajevo divno mjesto. - Sarajevo, 1999. * Strah od pušenja. Prošireno i znatno dopunjeno izdanje. Planjax, Bobare, 2000. * Rodna Bosno, daleko odosmo II izdanje - Bosanski informativni centar Oslo * Rodna Bosno, daleko odosmo – BosniaARS – Tuzla 1998. * Na nebu paučina. bosanske izreke. Bosnia Ars. Tuzla, 1999. * Bosanski vicevi. Bosanski informativni centar Oslo, 1997. * Sevdalinke I i II – Planjax, Tešanj 2004. * Dijak Vlado – Planjax , Tešanj 2004 * Najbolje bosanske izreke. – BosniaARS – Tuzla 2005 * Najbolje sevdalinke – Knjiga najpjevanija – BosniaARS Tuzla 2006 * Moji savremenici – Planjax, Tešanj 2005 * Jovica – Planjax Tešanj – 2006 * Pisma u budućnost - Planjax 2008 * Zenske narodne nosnje iz TV serije "Meraklije" * Prelog - Bemust 2009 * Doktor Eso - Knjiga o legendarnom prijedorskom doktoru Esadu Sadikoviću * ON NAJVEĆI - Muhamed Ali * Strpljen - spašen - ilustrovana knjiga bosanskih izreka [[Kategorija:Vehid Gunić|*]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Gunić,Vehid]] {{wikipedia|Vehid Gunić}} kpvlt0b5zh8pltyotmclcn7y59sry7g 0 3877 25438 21213 2006-11-22T13:32:42Z Zumbulka~bswikiquote 10 25438 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kozarac i Kozarčani |autor =[[Vehid Gunić]] |slika =[[Slika:Kozarac i Kozarcani.jpg|200px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Kozarac i Kozarčani'' |datum prvog izdavanja = }} *"Upravo činjenica da je veoma malo Kozarčana – Bošnjaka sudjelovalo u partizanima, smatrali su neki, bila je presudna što je Kozarac, dok su drugi napredovali, stalno stagnirao. Pri tome se prije svega mislilo na industrijalizaciju koja je zaobišla Kozarac. Ja, pak, mislim da je to možda i dobro. Kozarac je ostao nezagađen, netaknut, nevino čist i veličanstveno lijep, kao Unin slap, kao najljepši cvijet na proplanku. Zato su ga oni što vole mržnju i mrze ljubav onako bezdušno rušili i razarali. A on se ponovo diže, bukvalo iz pepela. Kao mitska ptica. I ne da se, kao što se ni u miru ni u ratu nisu dali i ne daju Kozarčani. Eto, to mislim i to je tako i drukčije neće i ne može biti." *"Spomenik na Kozari otkrio je drug [[Tito]] 10. septembra 1972. godine. Ta svečanost trebala se održati ili 4. jula na Dan borca ondašnje domovine ili 27. jula na Dan ustanka naroda BiH i Hrvatske. Iako je spomenik bio završen, svečanost je, ipak, znatno pomjerena jer su upravo nekako u to vrijeme u Bosnu bili ušli neki nestašni pojedinci iz Australije i od štokuda sa nakanom da ruše Jugoslaviju. Pokrenute su silne snage ondašnje teritorijalne odbrane, pa je ta grupa od dvadesetak pojedinaca, uz obostrane (velike) gubitke, ušutkana. Onda je na Kozari održana svečanost. Tada je drug Tito prvi put prošao kroz Kozarac. Ta činjenica nije prošla nezapaženo. U oduševljenju i histeriji Ešefa Bebi bacila je na Titov automobil smotuljak mokre novine. Bilo je malih problema, ali je sve zataškano. Tu svečanost sa Kozare trebalo je da zajedno sa slavnim, sada pokojnim reporterom, Aleksejom Nejmanom prenosim za ondašnje jugoslovenske radio-stanice. Izgovorio sam samo nekoliko rečenica, onda je puhnuo vjetar i raznio Nejmanove zabilješke. Kao mlađi kolega dao sam se u potjeru za papirima, a Nejman je raportirao. Moja historijska šansa da se i na taj način proslavim – otišla je u nepovrat." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Vehid Gunić]] k3kwb5znqb9zhpm9dxfouayrgoe5zy4 0 3878 11007 2006-04-17T13:40:16Z Zumbulka~bswikiquote 10 11007 wikitext text/x-wiki #REDIRECT[[Josip Broz Tito]] r90dfjgcpk2q3cna1oql1o6wmzwafmi 6 3879 11008 2006-04-17T13:41:28Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 11008 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 10 3880 57679 11012 2017-03-10T20:44:08Z WOSlinker 2841 fix tags 57679 wikitext text/x-wiki <center><span id="top"></span><span dir="ltr" ><span class="plainlinks">[{{SERVER}}{{localurl:template:wikivar|action=purge}} purge] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|oldid={{REVISIONID}}}} rev-ID : {{REVISIONID}}] &nbsp; [[meta:template:wikivar|meta:]] [[commons:template:wikivar|commons:]] [[b:template:wikivar|b:]] [[n:template:wikivar|n:]] [[<!--- q: --->template:wikivar|q:]] [[s:template:wikivar|s:]] [[wikt:template:wikivar|wikt:]] [[w:template:wikivar|w:]]<br />[http://cvs.sourceforge.net/viewcvs.py/wikipedia/phase3/languages/Language.php?view=markup $wgMagicWordsEn at CVS Language.php] &nbsp; [[meta:help:Variable|meta:help:Variable]], [[meta:Global variables|meta:Global variables]]</span></span></center> {| border="1" cellpadding="0" cellspacing="0" align="center" width="80%" valign="top" height="38" !method a !method b !generates |- ! colspan="3" align="center" | <span id="common_namespaces"></span><span dir="ltr" >[[#top|&uarr;]] common namespaces [-2 - 15] / used at all <span class="plainlinks">[http://www.mediawiki.org/ MediaWiki]</span> projects [[#bottom|&darr;]]</span> |- | align="center" | <span id="ns_-2"></span><nowiki>{{ns:-2}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:Media}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:-2}} |- | align="center" | <span id="ns_-1"></span><nowiki>{{ns:-1}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:Special}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:-1}} |- ! colspan="3" align="center" | <span dir="ltr" ><span id="ns_0"></span>[[#top|&uarr;]] (Main) &ndash; [[MediaWiki:Blanknamespace]] &ndash; {{DIRMARK}}<span dir="ltr" >'''{{MediaWiki:Blanknamespace}}'''</span> [[#bottom|&darr;]]</span> |- | align="center" | <span id="ns_1"></span><nowiki>{{ns:1}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:Talk}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:1}} |- | align="center" | <span id="ns_2"></span><nowiki>{{ns:2}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:User}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:2}} |- | align="center" | <span id="ns_3"></span><nowiki>{{ns:3}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:User_talk}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:3}} |- | align="center" | <span id="ns_4"></span><nowiki>{{ns:4}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:Project}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:4}} |- | align="center" | <span id="ns_5"></span><nowiki>{{ns:5}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:Project_talk}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:5}} |- | align="center" | <span id="ns_6"></span><nowiki>{{ns:6}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:Image}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:6}} |- | align="center" | <span id="ns_7"></span><nowiki>{{ns:7}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:Image_talk}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:7}} |- | align="center" | <span id="ns_8"></span><nowiki>{{ns:8}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:MediaWiki}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:8}} |- | align="center" | <span id="ns_9"></span><nowiki>{{ns:9}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:MediaWiki_talk}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:9}} |- | align="center" | <span id="ns_10"></span><nowiki>{{ns:10}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:Template}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:10}} |- | align="center" | <span id="ns_11"></span><nowiki>{{ns:11}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:Template_talk}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:11}} |- | align="center" | <span id="ns_12"></span><nowiki>{{ns:12}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:Help}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:12}} |- | align="center" | <span id="ns_13"></span><nowiki>{{ns:13}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:Help_talk}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:13}} |- | align="center" | <span id="ns_14"></span><nowiki>{{ns:14}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:Category}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:14}} |- | align="center" | <span id="ns_15"></span><nowiki>{{ns:15}}</nowiki> | align="center" | <nowiki>{{ns:Category_talk}}</nowiki> | align="center" | &nbsp;{{ns:15}} |- ! colspan="3" align="center" | <span id="reserved_namespaces"></span><span dir="ltr" >[[#top|&uarr;]] reserved namespaces [[#bottom|&darr;]]</span> |- | align="center" | <span id="ns_16"></span><nowiki>{{ns:16}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:16}} |- | align="center" | <span id="ns_17"></span><nowiki>{{ns:17}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:17}} |- | align="center" | <span id="ns_98"></span><nowiki>{{ns:98}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:98}} |- | align="center" | <span id="ns_99"></span><nowiki>{{ns:99}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:99}} |- ! colspan="3" align="center" | <span id="custom_namespaces"></span><span dir="ltr" >[[#top|&uarr;]] custom namespaces [[#bottom|&darr;]]</span> |- | align="center" | <span id="ns_100"></span><nowiki>{{ns:100}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:100}} |- | align="center" | <span id="ns_101"></span><nowiki>{{ns:101}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:101}} |- | align="center" | <span id="ns_102"></span><nowiki>{{ns:102}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:102}} |- | align="center" | <span id="ns_103"></span><nowiki>{{ns:103}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:103}} |- | align="center" | <span id="ns_104"></span><nowiki>{{ns:104}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:104}} |- | align="center" | <span id="ns_105"></span><nowiki>{{ns:105}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:105}} |- | align="center" | <span id="ns_106"></span><nowiki>{{ns:106}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:106}} |- | align="center" | <span id="ns_107"></span><nowiki>{{ns:107}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:107}} |- | align="center" | <span id="ns_121"></span><nowiki>{{ns:121}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:121}} |- | align="center" | <span id="ns_122"></span><nowiki>{{ns:122}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:122}} |- | align="center" | <span id="ns_127"></span><nowiki>{{ns:127}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:127}} |- | align="center" | <span id="ns_128"></span><nowiki>{{ns:128}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:128}} |- | align="center" | <span id="ns_2147483646"></span><nowiki>{{ns:2147483646}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:2147483646}} |- | align="center" | <span id="ns_2147483647"></span><nowiki>{{ns:2147483647}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:2147483647}} <!--- |- | align="center" | <span id="ns_2147483648"></span><nowiki>{{ns:2147483648}}</nowiki> || &nbsp; || align="center" | &nbsp;{{ns:2147483648}} ---> |- ! colspan="3" align="center" | <span id="variables"></span><span dir="ltr" >[[#top|&uarr;]] variables [[#bottom|&darr;]]</span> |- | align="center" | <span id="CURRENTDAY"></span><nowiki>{{CURRENTDAY}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{CURRENTDAY}} |- | align="center" | <span id="CURRENTDAY2"></span><nowiki>{{CURRENTDAY2}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{CURRENTDAY2}} |- | align="center" | <span id="CURRENTDAYNAME"></span><nowiki>{{CURRENTDAYNAME}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{CURRENTDAYNAME}} |- | align="center" | <span id="CURRENTDOW"></span><nowiki>{{CURRENTDOW}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{CURRENTDOW}} |- | align="center" | <span id="CURRENTMONTH"></span><nowiki>{{CURRENTMONTH}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{CURRENTMONTH}} |- | align="center" | <span id="CURRENTMONTHABBREV"></span><nowiki>{{CURRENTMONTHABBREV}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{CURRENTMONTHABBREV}} |- | align="center" | <span id="CURRENTMONTHNAME"></span><nowiki>{{CURRENTMONTHNAME}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{CURRENTMONTHNAME}} |- | align="center" | <span id="CURRENTMONTHNAMEGEN"></span><nowiki>{{CURRENTMONTHNAMEGEN}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{CURRENTMONTHNAMEGEN}} |- | align="center" | <span id="CURRENTTIME"></span><nowiki>{{CURRENTTIME}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{CURRENTTIME}} |- | align="center" | <span id="CURRENTWEEK"></span><nowiki>{{CURRENTWEEK}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{CURRENTWEEK}} |- | align="center" | <span id="CURRENTYEAR"></span><nowiki>{{CURRENTYEAR}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{CURRENTYEAR}} |- | align="center" | <span id="FULLPAGENAME"></span><nowiki>{{FULLPAGENAME}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{FULLPAGENAME}} |- | align="center" | <span id="FULLPAGENAMEE"></span><nowiki>{{FULLPAGENAMEE}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;<span dir="ltr" >{{FULLPAGENAMEE}}</span> ^{<small>[[#1|1]]</small>}&lrm; |- | align="center" | <span id="NAMESPACE"></span><nowiki>{{NAMESPACE}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{NAMESPACE}} |- | align="center" | <span id="NAMESPACEE"></span><nowiki>{{NAMESPACEE}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;<span dir="ltr" >{{NAMESPACEE}}</span> ^{<small>[[#1|1]]</small>}&lrm; |- | align="center" | <span id="NUMBEROFARTICLES"></span><nowiki>{{NUMBEROFARTICLES}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{NUMBEROFARTICLES}} |- | align="center" | <span id="NUMBEROFFILES"></span><nowiki>{{NUMBEROFFILES}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{NUMBEROFFILES}} |- | align="center" | <span id="PAGENAME"></span><nowiki>{{PAGENAME}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{PAGENAME}} |- | align="center" | <span id="PAGENAMEE"></span><nowiki>{{PAGENAMEE}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;<span dir="ltr" >{{PAGENAMEE}}</span> ^{<small>[[#1|1]]</small>}&lrm; |- | align="center" | <span id="SCRIPTPATH"></span><nowiki>{{SCRIPTPATH}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;<span dir="ltr" >{{SCRIPTPATH}}</span> ^{<small>[[#1|1]]</small>}&lrm; |- | align="center" | <span id="SERVER"></span><nowiki>{{SERVER}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{SERVER}} |- | align="center" | <span id="SERVERNAME"></span><nowiki>{{SERVERNAME}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{SERVERNAME}} |- | align="center" | <span id="SITENAME"></span><nowiki>{{SITENAME}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{SITENAME}} |- ! colspan="3" align="center" | <span id="predefined_templates"></span><span dir="ltr" >[[#top|&uarr;]] predefined templates [[#bottom|&darr;]]</span> |- | align="center" | <span id="FULLURL"></span><nowiki>{{FULLURL:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | align="center" | <span id="FULLURLE"></span><nowiki>{{FULLURLE:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | align="center" | <span id="GRAMMAR"></span><nowiki>{{GRAMMAR:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp;<span dir="ltr" ><span class="plainlinks">[[template:wikivar/GRAMMAR|GRAMMAR]] [http://cvs.sourceforge.net/viewcvs.py/wikipedia/phase3/ CVS]&nbsp;[http://cvs.sourceforge.net/viewcvs.py/wikipedia/phase3/languages/ /languages/]</span></span> |- | align="center" | <span id="INT"></span><nowiki>{{INT:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | align="center" | <span id="LC"></span><nowiki>{{LC:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | align="center" | <span id="LCFIRST"></span><nowiki>{{LCFIRST:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | align="center" | <span id="LOCALURL"></span><nowiki>{{LOCALURL:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | align="center" | <span id="LOCALURLE"></span><nowiki>{{LOCALURLE:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | align="center" | <span id="MSG"></span><nowiki>{{MSG:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | align="center" | <span id="MSGNW"></span><nowiki>{{MSGNW:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | align="center" | <span id="NS"></span><nowiki>{{NS:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | align="center" | <span id="PLURAL"></span><nowiki>{{PLURAL:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | align="center" | <span id="REVISIONID"></span><nowiki>{{REVISIONID:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | align="center" | '''<nowiki>{{REVISIONID}}</nowiki>''' | align="center" colspan="2" | &nbsp;{{REVISIONID}} |- | align="center" | <span id="SUBST"></span><nowiki>{{SUBST:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | align="center" | <span id="UC"></span><nowiki>{{UC:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | align="center" | <span id="UCFIRST"></span><nowiki>{{UCFIRST:}}</nowiki> | align="center" colspan="2" | &nbsp; |- | colspan="3" align="center" | <span id="1"></span><span dir="ltr" >^{<small>[[#1|1]]</small>} this documentation displays this value [[w:en:LTR|LTR]] (left to right)</span> |- | colspan="3" align="center" | <span id="index"></span><span dir="ltr" >[[#top|&uarr;]]&nbsp;<nowiki>|</nowiki>&nbsp;[[#common namespaces|common]]&nbsp;[[#reserved_namespaces|reserved]]&nbsp;[[#custom namespaces|custom]]&nbsp;'''namespaces''' <nowiki>|</nowiki>&nbsp;[[#variables|variables]] <nowiki>|</nowiki>&nbsp;[[#predefined templates|predefined templates]] <nowiki>|</nowiki>&nbsp;[[#bottom|&darr;]]</span> |}<span id="bottom"></span> nf7bdzgvmj34gj5412m607qrjcq6epo 10 3881 11013 2006-04-19T07:38:14Z Gangleri 29 please protect this page against moves and edits - please read [[commons:Template talk:DIRMARK]] 11013 wikitext text/x-wiki &lrm; b0a7zqpzxc7zbz6xj15oyjhu21h74q1 0 3884 52221 46575 2014-04-15T20:32:03Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 18 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q10737]] 52221 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Albert Camus]] **"Postoji samo jedan istinski ozbiljan filozofski problem: samoubistvo. Odgovor na suštinsko pitanje filozofije jeste zapravo razmišljanje o tome da li život vrijedi ili ne vrijedi da se proživi. Sva ostala pitanja - da li svijet ima tri dimenzije, da li duh ima devet ili dvanaest kategorija - dolaze nakon toga. To su igrarije, treba najprije da se odgovori na ovo suštinsko pitanje." (''[[Apsurdno rasuđivanje|Apsurd i samoubistvo]]'') **"Takav čin priprema se u tišini srca, poput nekog velikog djela. Ni sam čovjek za njega ne zna. Jedne večeri, on puca ili se davi." (Ibid.) **"Razmišljanje o samoubistvu daje mi, dakle, priliku da postavim problem koji me jedino i zanima: postoji li logika sve do smrti?" (Ibid.) *[[Aryeh Neier]] **"Dozvoliti oružanim snagama da sebi daju imunitet od gonjenja za užasne zločine čini se nopodnošljivim; međutim isto tako iracionalno se čini insistiranje izabrane civilne vlade da počini samoubistvo izazivajući svoje oružane snage." (februar 1990.) *[[Boris Leonidovič Pasternak]] **"Ne ljubiti - to je pravo samoubistvo." *[[Borislav Pekić]] **"Samoubistvo je ekskluzivno ljudski odgovor na tegobe življenja. Životinje se ne ubijaju. Svetinja sopstvenog života, kad se tuđ život i ne poštuje, usađena im je instinktom vrste kojoj pripadaju, kojoj služe. Ovakvu pripadnost čovjek već milenijumima ne poznaje. Pripada sebi, sebi služi, privremeno i povremeno obuhvatajući i ono što voli ili mu treba, ali uvijek sposoban da se kao jež skupi u svoje bodljikave razmjere i preduzme čin koji ništa do sebe u obzir ne uzima. Takav je čovjek, prognanik iz čovječanstva, mogao, smio, umio da se ubije; životinje, zarobljenici ciklusa, nisu to mogle, smjele, umjele." (''[[Atlantida]]'') *[[John Maxwell Coetzee]] **"Samoubistvo, shvatio sam, nije čin [[Tijelo|tijela]] protiv samoga sebe, već čin [[Volja|volje]] usmjeren protiv tijela." (''[[Život i doba Michaela K.]]'') *[[Jorge Luis Borges]] **"Izvanjska svrha ''[[Biathanatos (Donne)|Biathanatosa]]'' jest ublažavanje samoubistva; dubinska: pokazati da se [[Isus|Krist]] sâm ubio." (''[[Biathanatos (Borges)|Biathanatos]]'') *[[Muhammed]] **"Ko sebe ubije nekim željeznim predmetom, on će mu biti stavljen u ruku i njime će vječno probadati svoj stomak u džehennemskoj vatri. ko popije otrov pa se ubije, on će to vječno kušati u džehennemskoj vatri. Ko se baci sa nekog uzvišenja pa se ubije, on će se tako vječno bacati u džehennemskoj vatri." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1026.) *[[Orhan Pamuk]] **"I uopće ne mislim da ću ako se otkrijem postati nekakva zavodnica ili pohotnica. Konačno, otkrit ću se, a da uopće neću vjerovati u ispravnost svog postupka (...) Ne bojim se biti neko drugi (...) Ono što me plaši jest da se više nikada neću moći vratiti u ono svoje stanje, da ću samu sebe morati zaboraviti. A to je dovoljan razlog za samoubistvo." (''[[Snijeg (Pamuk)|Snijeg]]'') **"Za djevojke koje su u sličnome stanju kao i ja samoubistvo znači izraz želje da gospodare vlastitim tijelom (...) Samoubistvo im je isto što i želja za nevinošću." (Ibid.) *[[Peter Sloterdijk]] **"Ratnici samoubice su još na pravom putu jer oni shvataju, više ili manje eksplicitno, da nije cilj koji opravdava sredstvo, već da sredstvo govori istinu o cilju." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Smrt]] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] d7uqds7pzmw3vw6p6eyts4cd53p09on 0 3885 28402 19472 2007-03-23T19:30:51Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28402 wikitext text/x-wiki '''Apsurdno rasuđivanje''' je prvo poglavlje iz djela ''[[Mit o Sizifu]]'', koje se može smatrati kao zasebni produženi esej, francuskog književnika [[Albert Camus|Alberta Kamija]]. Ovo poglavlje se sastoji iz četiri podnaslova: ''Apsurd i samoubistvo'', ''Apsurdni zidovi'', ''Filozofsko samoubistvo'' i ''Apsurdna sloboda''. ---- *"Postoji samo jedan istinski ozbiljan filozofski problem: [[samoubistvo]]. Odgovor na suštinsko pitanje filozofije jeste zapravo razmišljanje o tome da li život vrijedi ili ne vrijedi da se proživi. Sva ostala pitanja - da li svijet ima tri dimenzije, da li duh ima devet ili dvanaest kategorija - dolaze nakon toga. To su igrarije, treba najprije da se odgovori na ovo suštinsko pitanje." (''Apsurd i samoubistvo'') *"Takav čin priprema se u tišini srca, poput nekog velikog djela. Ni sam čovjek za njega ne zna. Jedne večeri, on puca ili se davi." -(''Apsurd i samoubistvo'') *"Razmišljanje o samoubistvu daje mi, dakle, priliku da postavim problem koji me jedino i zanima: postoji li logika sve do smrti?" -(''Apsurd i samoubistvo'') *"Kao i velika djela, i duboka [[Osjećanje|osjećanja]] uvijek znače mnogo više nego što su svjesna da to kazuju." (''Apsurdni zidovi'') *"Svi veliki postupci i sve velike misli imaju beznačajne začetke." (''Apsurdni zidovi'') *"[[Apsurd]] se rađa iz ove suprotstavljenosti između ljudskog poziva i bezumne tišine svijeta. Upravo tu je ono što ne treba da zaboravimo. Upravo tu je ono čega treba da se čvrsto držimo, jer sve posljedice jednog života mogu odatle da proisteknu. Iracionalno, ljudska nostalgija i apsurd koji izbija iz njihove suprotstavljenosti, eto tri glavna lika drame koja treba nužno da završi sa svom logikom za koju je život sposoban." (''Apsurdni zidovi'') == Također pogledajte == [[Kategorija:Albert Camus]] [[Kategorija:Literatura]] awcw9gg7gyy0y1nfrdi3xgya1dj5vst 0 3886 30094 30082 2007-03-25T14:12:00Z Zumbulka~bswikiquote 10 30094 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Filozofija palanke |autor =[[Radomir Konstantinović]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Filosofija palanke'' |datum prvog izdavanja =1969. }} *"[[Iskustvo]] nam je palanačko." *"Ponekad, opasno je (i kažnjivo) reći to na uho palanačkoj oholosti; ponekada, međutim, ova riječ ide do pojma sudbinskog: palanka je, kaže se, naša sudbina, naš zao udes. Nema niti može da bude promijene. Historija nas je zaboravila, kao u nekakvoj velikoj rasejanosti. Između sela i grada, ovako zaboravljen, svijet palanke nije ni selo ni grad. Duh njegov, međutim, jeste duh između plemenskog, kao idealno-jedinstvenog, i svjetskog duha, kao idealno-otvorenog. Kada ovaj duh ovako govori o svojoj zloj sudbini, on govori o svojoj izuzetosti iz historije. Ali, i kada je oglašava za prokletstvo, on hoće tu izuzetost. Osnovna pretpostavka duha palanke negde je u tome: da je to duh koji, zaboravljen od historije, pokušava sada ovaj udes da preobrazi u svoju privilegiju, time što će i sam (onako kao što se klin klinom vadi) da zaboravi historiju, ovim zaboravom da se ovjekovječi u samom sebi, zaveren trajanju, s onu stranu vremena. Vrijeme je s druge strane brda, tamo gdje počinje svjetski haos, ili haos apsolutno-otvorenog svjeta." *"[[Duh]] palanke tako ponovo nalazi ono što nije tražio, ali ovog puta ga to vraća historiji koja je njegova nemogućnost. On je mogućan, dakle, jer je (historijski) nemogućan, i u historiju ga uvodi njegovo poricanje historije." == Vanjski linkovi == *[http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A4%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B7%D0%BE%D1%84%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%BF%D0%B0%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B5 Kratka analiza djela] *[http://www.rastko.org.yu/antropologija/rkonstantinovic/rkonstantinovic-palanka.html Nekoliko poglavlja iz djela] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Radomir Konstantinović]] {{Wikipedia}} on2qipjcfqzfgi0khvwkgz5pt3p8vgk 0 3887 54998 48363 2015-08-03T19:33:31Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q1266885]] na [[d:|Wikidati]] 54998 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Radomir Konstantinović |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski književnik i filozof'' |datum rođenja=1928. |mjesto rođenja=Subotica, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Da vam kažem: borba protiv [[nacionalizam|nacionalizma]] jeste [[borba]] protiv [[samoća|samoće]]. Zašto? Zato što je samoća egzistencijska forma totalitarizma, svakog, pa i ovoga nacionalističkog s početka devedesetih godina. Ovo što vam sad kažem rekao sam pre deset godina, na početku Druge Srbije, na dan 11. aprila 1992. godine. Beogradski krug bio je krug spasonosnog [[prijateljstvo|prijateljstva]], pa je zato, uistinu, bila [[privilegija]] naći se u njemu. Mislim na prijateljstvo, kao na privilegiju (valjda najveću od svih privilegija). Ali, ne manje, mislim i na privilegiju manjine, neodvojivu od privilegije prijateljstva. Ili, ako hoćete, na privilegiju marginalca. Zato što je marginalnost duša istorije. Druga [[Srbija]], dakle Srbija evropska, jeste marginalna Srbija, i dan-danas, i upravo kao takva, kao marginalna, jedina moguća [[budućnost]] Srbije." == Djela == *''[[Filozofija palanke]]'' (1969.) == Vanjski linkovi == *[http://www.danas.org/programi/magazin/nocni/2002/03/20020310044731.asp Interview sa Radomirom Konstantinovićem] [[Kategorija:Srbijanski filozofi|K]] [[Kategorija:Srbijanski pisci|K]] [[Kategorija:Radomir Konstantinović|*]] {{Wikipedia}} gdh633f6bpk96qeof5nlqkzljmak3l3 0 3888 54999 43219 2015-08-03T19:33:41Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 4 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q372772]] na [[d:|Wikidati]] 54999 wikitext text/x-wiki [[Slika:Kenko.jpg|thumbnail|right|250px|Yoshida Kenkō]] '''Yoshida Kenkō''' (吉田兼好; 1283?&ndash;1350?), japanski autor i budistički svećenik. ---- *"Dan [[život]]a vrijedi više od brda [[Zlato|zlata]]." [[Kategorija:Religija]] 08m7duc2sjuq89c042wwqk6aetksz2d 6 3889 11051 2006-04-21T11:34:35Z Harač 23 sa eng. wiki 11051 wikitext text/x-wiki sa eng. wiki ktz84msf9n4nyamxc200x5qt6cca49q 10 3890 11074 2006-04-22T16:41:42Z Dado 4 11074 wikitext text/x-wiki "Čovjek je rođen da radi, da trpi i da se bori; ko tako ne čini, mora propasti." ~ [[Nikola Tesla]] 3kyw5tshv4kp9knlbx57yy5m5u3lglt 10 3891 11075 2006-04-22T16:42:40Z Dado 4 11075 wikitext text/x-wiki "Ljubav je za jednu noć kadra sagraditi Kineski zid." ~ [[korejske poslovice]] rd3icgjtdri24ji4wrgzdja23jqc7mq 10 3892 11076 2006-04-22T16:44:48Z Dado 4 11076 wikitext text/x-wiki "Sjećate li se onih postera koji kažu, 'Ovo je prvi dan do kraja vašeg života'? Pa, to je istina za sve dane osim jednog- dana kada umrete." ~ film [[Američka ljepota]] by33kmt21aapm7bnu5avma4av57oflz 10 3893 11077 2006-04-22T16:46:26Z Dado 4 11077 wikitext text/x-wiki "Problem sa ljudima koji nemaju nijedan porok je upravo činjenica da isti ti posjeduju veoma nezgodne vrline" ~ [[Elizabeth Taylor]] fwyzfhvk2p01oklmq3jyewd1535cair 0 3894 59761 51372 2021-04-18T18:42:53Z Risto Tapani Rekola 7458 File 59761 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Nepalese-children-with-cats.jpg|thumb]] *"Cijelog vijeka se liječimo od nesretnog djetinjstva." - [[Ivo Andrić]] *"Od svog [[Porijeklo|porijekla]] i djetinjstva ne može se lahko pobijeći." - [[Ivo Andrić]] [[Jean Baudrillard]] *"Samo djeca znaju da djetinjstvo ne postoji" == Poslovice == {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] 2ip9qaqenpmppafkvyplt7wcg5hgooz 0 3895 60607 24590 2023-06-04T11:18:47Z 77.77.246.42 60607 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Enver Demirović |slika= |tekst uz sliku=profesor metoda novinarstava na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu |datum rođenja=13.04.1938.god. |mjesto rođenja=Čajniče |datum smrti= 03.06.2023.god. |mjesto smrti=Sarajevo }} *"[[Dijalog]] je zastupljen manje nego što bi trebao biti. Tačnije, smatram da se veoma malo poštuje ona latinska pravnička maksima, iako je to jedno od osnovnih novinarskih pravila: "Audiatur et altera pars", odnosno neka se čuje i druga strana. Izgleda da je ona prilično zaboravljena, ako su je pojedini novinari ikada i znali. Bez ove maksime nema ni kvalitetnog novinarstva, kao ni bez dijaloga, bez kojeg se ne može zamisliti put do istine, kao ni sama [[istina]]. Zaista, začuđujuće je da [[novinar]]i uopće ili više ne koriste spomenuta pravila, jer ona predstavljaju dva osnovna načina očuvanja i zaštite digniteta novinara. Nažalost, oni se opredjeljuju radije za "slobodno" razmišljanje i zaključivanje, artikulirano, nerijetko kroz vlastite komentare, optužbe pa i presude. (''Večernje novine'', 29. juni 2000) {{Wikipedia|Enver Demirović}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Demirović,Enver]] [[Kategorija:Novinarstvo|Demirović,Enver]] qt241kailg9gizu8nvuocnijmsg39cf 0 3896 25972 24584 2006-12-08T19:12:54Z Zumbulka~bswikiquote 10 25972 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ferida Duraković |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovačka književnica |datum rođenja= 18. april 1957. |mjesto rođenja=Olovo, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"U toku [[rat u BiH|rata]] od 1992. pa naovamo u ljudima se javila [[želja]] za pisanjem, da ostave za sobom neki pisani trag, kao svjedočanstvo svoga postojanja. Nažalost, poslije rata, se nekima osladilo to pisanje i uz pomoć donatora i svog novca objavljuju svoje pjesmice ili priče. Znači ako neko želi da objavi bilo šta, mislim o književnom kvalitetu, treba da ima [[novac]] da plati izdavača, da plati recenzenta koji će za male pare napisati hvalospjev o lošem djelu i to je sve." (''Večernje novine'', 28. juni 2000) *"Eno, pred vratima tvojim :ispljuvaše pet sitnih bisera, olovku i pivo. :Potrči, Dario! Olovku i pivo u sobu ponesi, :Ostalo su bajke za drugačiju djecu." :(iz pjesme ''[[Dario Džamonja|Dariju Džamonji]], 18. janura 1983.'') {{wikipedia|Ferida Duraković}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Duraković,Ferida]] gxm3dun3doq20veiu00j97jiezyn24c 0 3897 27887 24626 2007-03-13T22:27:20Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27887 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Džavid Husić |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački novinar |datum rođenja= ? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Sve je to posljedica siromaštva rječnika ljudi kojima je sve to neko omogućio, i toleriše. Vidljivo je da naši sportski [[reporter]]i posjeduju skromno opšte [[obrazovanje]]. Tragično je koliko su oni "uniformisani" i zakovani uz desetak fraza koje do besvijesti ponavljaju. U ogoljelim, uštogljenim "izlaganjima", dolazi kod gledaoca do zamora. Nigdje i nikad ni jedne duhovite, osvježavajuce rečenice. Sve teče kao po obrascu nekog opštinskog organa." (''Večernje novine'', 28. juni 2000) {{wikipedia|Džavid Husić}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari|Husić,Džavid]] 83uf6jsfb62skb9xxhvdmvinesoo4la 0 3898 23435 22033 2006-10-13T21:26:06Z Zumbulka~bswikiquote 10 23435 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Seid Hasanefendić |slika= |tekst uz sliku=direktor Umjetničke Galerije BiH |datum rođenja= ? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ono što je nestalo iz Galerije [[BiH]] i ukradeno od mene jeste sitnica u odnosu na sve ono što je odnešeno iz [[sarajevo|Sarajeva]]. Gdje su stotine [[slika]] iz Izvršnog vijeća sa Marindvora? Znam pouzdano da je pred [[rat u BiH|rat]] u toj zgradi bilo najmanje 150 umjetnina. Djela su nestajala i iz općina, konkretno iz Novog Sarajeva, ali i iz Collegiuma Artisticuma… Nisu to radili [[amater]]i. Među njima su bili profesionalci koji su odlično znali šta je legalno, a šta crno tržište. (''o krađi vrijednih umjetničkih predmeta iz Sarajeva tokom minulog rata, "BH Dani", br 160, 23. juni 2000'') {{wikipedia|Seid Hasanefendić}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Hasanefendić,Seid]] [[Kategorija:Umjetnost|Hasanefendić,Seid]] p80zf9m40pp79rv4dltfy117ab9l3kp 0 3899 28255 24593 2007-03-13T22:54:32Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28255 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Vesna Radušinović |slika= |tekst uz sliku=novinarka iz Beograda i urednica časopisa "Dama" i "Profil" |datum rođenja=? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Stvar koja Sarajevu daje veličinu i zbog koje je [[Sarajevo]] u svim mojim notesima vertikalom napisano, jeste urođeni merhametluk i gostoljubivost ljudi koji žive u njemu. Sarajevo, za razliku od drugih sredina, ne pati od ksenofobije, nema [[strah]]a od stranaca. S druge strane, Sarajevo ne poštuje svoje vlastite veličine. To je ono što bi rekao moj prijatelj [[Emir Kusturica]] "U svom selu niko nije postao hadžija". To je zaista karakteristično za Sarajevo. Otpor, strah ili prezir prema pridošlici u Sarajevu ne postoji, Sarajlije im jednostavno hrle otvorenog srca i stvara se ljubav na prvi pogled, zbog toga se i jedno poglavlje u mom romanu zove "Sarajevo ljubavi moja". Sve značajne stvari su mi se desile u Sarajevu." (''Slobodna Bosna'', br 188, 22. juni 2000) {{wikipedia|Vesna Radušinović}} [[Kategorija:Srbijanski novinari|Radušinović,Vesna]] 2cxcpumrn0f3y778svup27vmdzn9bdz 0 3900 55000 39983 2015-08-03T19:33:51Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q1560891]] na [[d:|Wikidati]] 55000 wikitext text/x-wiki ''Kurzivan tekst''{{Infokutija biografija| |ime=Nenad Veličković |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački književnik |datum rođenja=1962. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Treba preživjeti [[rat]] ili doći iz male evropske kolonije, pa pomisliti da više [[duh]]a ima za jednim stolom ispred sarajevske birtije Rafaelo nego u svom ovom vinu koje će se na usnama [[pjesnik]]a pretvoriti u poeziju." (''Slobodna Bosna'', br. 188, 22. juni 2000) *"Kad su se jedinice Armije Bosne i Hercegovine prvi put pojavile u Varešu, ljudi su tamo bili zbunjeni, vidjeli su bosanske ambleme na uniformama, a vojnici su u kasarni slušali Draganu Mirković. [[Muzika]] je ipak drukčija od [[književnost]]i, melodija je uvijek ista na svim jezicima, a ritmovi, pogotovo taj folk, su nekako slični, tako da [[čovjek]] i nema utisak da sluša nešto tuđe, nešto neprijateljsko. Sa [[knjiga]]ma je drukčije. Školski programi se bitno razlikuju, razlikujemo se po [[latinica]]ma i [[ćirilica]]ma, historije su drukčije ispričane, različite su perspektive u odnosu na ono što nam se desile." (''Zarez'' br.146, 13. januar 2005) * "Nema više [[duša]] meka ima [[srce]] tvrdo :Ima [[droga]] nema lijeka [[tuga]] kao brdo :Nema više more plavo ima žuta voda :Ne kaže se više zdravo sad su svi gospoda" :(iz pjesme ''Nema više'') * "Nije ovo njegova Bosna. (Znam na šta misli: na marame oko glava, na pozdrave jezikom pustinje, na pjesme koje se pjevaju više kroz nos nego kroz usta, na vojnike sa povezima preko čela kao kod nindža-kornjača.)" :(''Konačari'') {{wikipedia|Nenad Veličković}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Veličković,Nenad]] aqrnt347spo28whvemkgydd3o9k5hzy 0 3901 61786 28115 2024-05-17T11:50:16Z Srđan 4695 61786 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nenad Popović |slika= |tekst uz sliku=urednik i suvlasnik zagrebačkog "Durieuxa", <br>počasni građanin Sarajeva |datum rođenja=? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ja sam, izgleda, jedan od malobrojnih u Hrvatskoj koji smatra da se [[Hrvatska]] mora ispričati [[BiH|Bosni i Hercegovini]] za zla počinjena u doba kad su vladali Tuđman, Šušak i Granić. Zbog zlih čina, ali i zbog izdaje. Hrvatska je tada izdala svog slabijeg saveznika, kad je ovome bilo najteže. To je za Bosnu trauma, a za Hrvatsku velika hipoteka, koja će postajati sve teža." ("''BH Dani''" br 196, 9. mart 2001) *"[[Sarajevo]] je jedan od najcivilizovanijih gradova u prostoru u kojem živimo - u potpunosti je pandan Dubrovniku, Splitu ili Veneciji, grad prastare gradske i trgovačke kulture, fantastično stjecište vjerskih, civilizacijskih, skoro pa bih rekao pejzažnih vrijednosti. Sasvim sigurno ima puno stariju kulturu svakodnevnog [[život]]a, zapisa, vjerskog života nego primjerice [[Zagreb]], koji se u usporedbi sa Sarajevom doima kao jedan prilično novi suburbij. Biti počasnim građaninom Sarajeva meni je, dakle, kulturni kompliment kao da sam tu čast doživio u Veneciji ili Parizu." (''Oslobođenje'', 22. juni 2000) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Popović, Nenad}} [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Hrvatska]] 3olh4f5nueoizadd9kgrvpg6f2myf26 0 3902 22174 12635 2006-10-04T19:00:01Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22174 wikitext text/x-wiki '''Svila''' (''Seta''; 1996.), roman italijanskog književnika [[Alessandro Baricco|Alessandra Bariccoa]]. ---------- *"Ovo nije roman. Nije niti pripovijetka. To je priča. Započinje s čovjekom koji obilazi svijet, a završava smirujućim jezerom za vjetrovita dana. Čovjek se zove Hervé Joncour. Ime jezera nije poznato. Moglo bi se reći da je to ljubavna priča. No, da je samo to, ne bi bila ni vrijedna pripovijedanja. Postoje tu i želje, i boli, za koje savršeno znaš što su, ali nemaš pravih riječi da ih iskažeš. A opet, nije ljubav. (Drevni je to običaj. Kada ti ponestane riječi da nešto imenuješ iskažeš, koristiš priče. I djeluje. Već stoljećima.) Svaka priča ima svoju muziku. Ova posjeduje bijelu muziku. Važno je to napomenuti, jer bijela je muzika čudna vrst muzike što ponekad zbunjuje: svira se polako, pleše se sporo. Kada se dobro svira, to je kao da čuješ zvuk tišine, a one koji je božanski plešu, promatraš li ih, doimaju se nepomičnima. Ta bijela muzika, to je nešto prokleto teško. Nemam više bogzna što za dodati. Možda tek pojasniti da se priča odvija u devetnaestom stoljeću: samo zato da niko ne bi očekivao avione i psihoanalitičare. Nema ih. Možda drugi put. -Autor" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Alessandro Baricco]] {{Wikipedia}} 9arl3o5pf0yfnvn8s9pccgfikzkwugd 14 3903 30630 11166 2007-05-02T05:56:11Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30630 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 3904 21205 12623 2006-10-04T18:39:02Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21205 wikitext text/x-wiki '''Koncert''' (2003.) je roman bosanskohercegovačkog pisca [[Muharem Bazdulj|Muharema Bazdulja]] ----------- *"Nije mogao spavati. U besanim noćima često se pitao da nije neka granata koju je ispalila njegova jedinica ubila Željka. Sve češće se pitao čemu uopće rat i sve češće je sam sebi odgovarao: zbog pitara. Pitari su za Seju oduvijek bili simbol guzonja, bešćutnih vlastodržaca, onih što su u stanju (ovaj je citat Željko volio) nekome zapaliti kuću da bi sebi ispržili jaje. Ovaj rat je to i bio, Sejo je bio siguran, spaljivanje miliona kuća, a da bi nekolicina pitara sebi ispekla pite! Svaka sredina ima svoje pitare, a Sejo je mrzio one lokalne. Volio je prepričavati neki novinski članak u kojem je Fudbalski klub Sarajevo prozvan bošnjačkom ’Crvenom Zvezdom’. Zvezda, Croatia, Sarajevo, sve je to isti šljam, mislio je Sejo, a Partizan, Hajduk i Željezničar (kako im i imena kažu) su timovi jadnih i obespravljenih, poniženih i uvrijeđenih, tužnih gubitnika i nesretnih pobunjenika kakav je i on sam, i mrtvih kakav je Željko." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Muharem Bazdulj]] {{Wikipedia}} d1yonhuvw4drraxw4llzr1s4knikhyf 14 3905 30631 11170 2007-05-02T05:56:12Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30631 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 3906 11171 2006-04-23T15:32:52Z Zumbulka~bswikiquote 10 11171 wikitext text/x-wiki '''''Sarajevska stoosmica''''' je zbirka pjesama [[Vesna Krmpotić|Vesne Krmpotić]] ---------- *"Saraj-drama je drama civilizacije. Mislim da civilizacija i čovjek imaju onoliko mogućnosti da se ne zatru i ne izbrišu, koliko se ne daju prevariti uzvratnom mržnjom. Taj otpor mržnji u sebi bitka je za uljudbu, za dušu, i za o(p)stanak." *"Moje srce je grad sukladnih vjera – :u njemu džamije, hramovi, sinagoge, i katedrale :o Meni zbore, u glas zbore, :a jedni drugima u riječ ne upadaju." *"Prozri to, Sarajevo, i sjeti se da su u tebi :svi bili jednaki kad se umiralo; :ne dopusti da u životu bude drukčije." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Vesna Krmpotić]] 4h1p9h5sevkery6pb1iucwd8da96f6d 14 3907 30632 11172 2007-05-02T05:56:12Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30632 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 3908 23583 21250 2006-10-15T10:28:24Z Zumbulka~bswikiquote 10 23583 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Kénizé Mourad |slika= |tekst uz sliku=francuska književnica i novinarka |datum rođenja=? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Dugo nisam željela doći. Kao nemoćan [[svjedok]] te četiri godine [[rat u BiH|rata]], osjećala sam strahovitu krivicu. Potom sam hodajući ranjenim gradom, susrećući se s njegovim hrabrim stanovnicima, često bila na rubu [[plač]]a, a oni su mi darivali svoj [[osmijeh]]. Tokom razgovora su me poučavali toleranciji za koju nisam vjerovala da je moguća nakon tih patnji. Nema sumnje, imala sam sreću da upoznam izuzetne ljude koje [[zlo]] nije pokosilo, nego ih je učinilo jačima i duboko humanima. Primjer za razmišljanje nama, razmaženim i površnim Zapadnjacima. Znam da je nakon [[rat]]a nekada teže negoli u ratu, da je [[neprijatelj]] padmukliji i da [[čovjek]]u, poslije tolikog [[napor]]a da bi se preživjelo, dođe da se opusti. Ali vi to ne možete. Jer je ime [[sarajevo|Sarajeva]] danas svjetlost i [[nada]]. Nada da [[hrabrost]] i [[tolerancija]] mogu pobijediti." (''Oslobođenje'', 5. maj 2000) {{Wikipedia|Kénizé Mourad}} [[Kategorija:Francuski pisci|Mourad,Kénizé]] [[Kategorija:Francuski novinari|Mourad,Kénizé]] gb4711zd2zgb7o5u9sagb7zlqpq7hxf 0 3909 51912 44607 2014-04-15T04:40:42Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 8 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q2166722]] 51912 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *Film ''[[Božiji gnjev]]'' **'''Don Lope de Aguirre''': "Ja sam najveći izdajnik. I ne smije biti drugog." *[[Kur'an]] **"Ako se ti uistinu bojiš izdaje od strane jednog naroda, odbaci njegov savez da bi mogao njemu učiniti jednako. – Bog ne voli izdajice." (8:58) *[[Sándor Petőfi]] **"Izdati izdajicu nije izdaja." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} s26fibtbcbor4k3p5arrh56x9e35n2q 0 3910 59723 59722 2021-03-01T16:11:05Z 31.176.242.21 59723 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kuća lutaka |autor =[[Henrik Ibsen]] |slika = |tekst uz sliku =drama (poznata kao i "Lutkina kuća" i "Nora") |originalni naziv =''Et dukkehjm'' |datum prvog izdavanja =1879. }} == Nora Helmer == :(''Gospođa Linde: "Zar mu to nikada nećeš reći"?'') *'''Nora''': "Da, možda jednom, poslije; poslije mnogo godina, kad ne budem više tako lijepa kao sada. Nemoj mi se na ovo smijati. Ja mislim samo to: kad me Torvald ne bude više tako jako volio kao sada; kad ne bude više uživao u tome da mu plešem, da se preoblačim i recitiram (...)" (''Prvi čin'') *"Biti bez briga! Biti bez briga, sasvim bez briga. Igrati se i skakati sa djecom; imati u kući sve divno i udobno, upravo tako kao što to želi Torvald!" (''Prvi čin'') *"Dogodit će se [[čudo]] (...)" (''Drugi čin'') :(''Torvald Helmer: "Nisi? Nisi bila sretna?"'') *'''Nora''': "Ne, samo vesela. Ti si uvijek bio tako ljubazan prema meni. Ali naš dom nije bio ništa drugo, nego kao neka kućica za lutke. Tu sam ja bila tvoja velika lutka, kao što sam kod tate u kući bila mala lutka. A naša su djeca opet bila moje lutke. Kad si se ti sa mnom igrao bilo mi je to upravo toliko veselje kao što je bilo djeci kad sam se ja igrala s njima. To je bio naš [[brak]], Torvalde." (''Treći čin'') :(''Torvald Helmer: "Ti si prije svega supruga i majka".'') *'''Nora''': "U to više ne vjerujem. Ja mislim da sam prije svega [[čovjek]], upravo tako kao i ti - ili, još bolje, pokušat ću to postati." (''Treći čin'') == Torvald Helmer == *"Ti si čudan mali stvor. Baš kao i tvoj otac. Uvijek želiš novac u ruke, a kad ga imaš, odmah ti curi kroz prste. Nikad ne znaš na šta je otišao. Da, da, Nora. To je nasljedno." (''Prvi čin'') *"Od danas se više ne radi o [[Sreća|sreći]], nego o spašavanju ruševina, ostataka, privida." (''Treći čin'') == Vanjski linkovi == [http://www.gutenberg.org/etext/2542 Tekst drame na engleskom jeziku] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Henrik Ibsen]] {{Wikipedia}} gbmg7neeg1nzzjrsm9sutb2hupuytww 0 3911 11219 2006-04-23T18:26:45Z Harač 23 Nora premješten u Kuća lutaka 11219 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Kuća lutaka]] jmy1ywz7cjemozopo1i6m7j7jbslz87 14 3912 55001 45470 2015-08-03T19:34:00Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q7410529]] na [[d:|Wikidati]] 55001 wikitext text/x-wiki Henrik Ibsen [[Kategorija:Literatura]] c6sxv6ir64ip0l51vvbz221ln5dtk3w 0 3914 52050 42428 2014-04-15T09:42:25Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 9 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q207405]] 52050 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Zsa Zsa Gabor |slika=[[slika:Žažagabor.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Ža Ža Gabor, mađarsko-američka glumica'' |datum rođenja= 6. februar 1917. |mjesto rođenja=Budimpešta, Mađarska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ja ovako zamišljam idealan [[svijet]] u kome bi svi bili srećni: sve žene bi bile udate, a svi muškarci neoženjeni." * "Jedna [[haljina]] je uspjeli model samo onda kad [[muškarac]] zaželi da je svuče." * "Kad god [[Žena|žene]] žele da od [[Muškarac|muškarca]] naprave pitomu ovcu, one mu kažu da je [[lav]] sa čeličnom voljom." * "Ne postoji bolji način za mršavljenje od [[ljubavnik]]a." * "Ne znam ništa o [[seks]]u, oduvijek sam bila udana." * "Nemoj se [[Vjenčanje|vjenčati]] radi [[Novac|novca]]. Uvijek možeš jeftinije da ga pozajmiš." * "Postariji muškarci i mlade djevojke bolje se slažu, jer, kako kažu psiholozi, imaju podjednako malene seksualne prohtjeve." * "[[Razvod|Razvesti]] se samo zbog toga što ga više ne voliš isto je tako glupo kao i udati se za njega samo zato što ga voliš." * "Svoje bivše muževe nikad nisam omrzla do te mjere da bih im vratila sve poklone koje su mi dali u vrijeme [[brak]]a." * "Svuda oko nas toliko je [[seks]]a da većina muškaraca ne zna šta bi s njim započela." * "Uopće nije lako zadržati svog [[muž]]a, zato je lakše usrećiti tuđeg." * "Zar to nije smiješno: svaki [[muškarac]] želi da bude prvi kod neke žene, a nijedan ne želi da bude posljednji." [[Kategorija:Mađarski glumci|Gabor,Zsa Zsa]] [[Kategorija:Američki glumci|Gabor,Zsa Zsa]] {{Wikipedia}} t79u8pwvlb9pvbuoj4aykxde79eoofd 6 3915 11239 2006-04-23T21:10:53Z Harač 23 sa eng. wiki 11239 wikitext text/x-wiki sa eng. wiki ktz84msf9n4nyamxc200x5qt6cca49q 0 3916 29511 22316 2007-03-23T19:41:59Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29511 wikitext text/x-wiki ---- *[[Anton Pavlovič Čehov]] **"...privlačna je samo ženidba iz ljubavi; oženiti se djevojkom samo zato što je ona simpatična isto je što i kupiti na tržnici nepotrebnu stvar samo zato što je lijepa. U bračnom životu najvažnija spona je ljubav, spolna privlačnost, jedno tijelo, a sve drugo nesigurno je i dosadno ma kako smo pametno proračunali. Dakle, nije riječ o simpatičnoj djevojci, nego o voljenoj." *[[Oscar Wilde]] **"[[Sreća]] neženje sastoji se u tome što može da se prisjeća toliko žena kojima se, srećom, nije oženio." *[[Ža Ža Gabor]] **"Nemoj se vjenčati radi [[Novac|novca]]. Uvijek možeš jeftinije da ga pozajmiš." == Također pogledajte == *[[Razvod]] [[Kategorija:Tema]] {{wikipedia}} 7c04wgc6z8nmn3p3ludgx99r3ufodlw 0 3917 29249 25479 2007-03-23T19:39:22Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29249 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[François de La Rochefoucauld]] **"Za brak su potrebne dvije ličnosti, za razvod mahom tri." *[[Ivana Banfić]] **"Sa sada već bivšim suprugom Robertom razišla sam se civilizirano, bez svađe i natezanja oko imovine. Meni su ostali pudlica, bokserka, zec, četiri papige i ribice. Zapravo, iznenadilo me kako je rastava jednostavna. Samo dođeš, predaš papire, potpišeš se i to je to." (''za "24 sata"'') *[[Ža Ža Gabor]] **"Razvesti se samo zbog toga što ga više ne voliš isto je tako glupo kao i udati se za njega samo zato što ga voliš." == Također pogledajte == *[[Vjenčanje]] *[[Brak]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 2g8ehpa4xm14svembn9os96opobum3j 0 3918 59541 55002 2020-10-31T00:27:54Z Vilho-Veli 7122 File 59541 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Lacroix .jpg|thumb|400px]] == Citati == *[[Erich Maria Remarque]] **"Žena može ostaviti muškarca; svoje haljine nikada." *[[Ža Ža Gabor]] **"Jedna haljina je uspjeli model samo onda kad [[muškarac]] zaželi da je svuče." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} m3tpskz37t956n9ltk8m9z2dcm2i7uq 0 3919 11251 2006-04-23T21:22:58Z Zumbulka~bswikiquote 10 11251 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Ža Ža Gabor]] j12v0193ub6cmeqhv0e4grpjw5sti3g 0 3920 52006 47496 2014-04-15T07:34:00Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 15 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q7368]] 52006 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Madonna]] **"Bolje je živjeti jedan dan kao lav, nego sto kao ovca." *[[William Inge]] **"Beskorisno je za ovce da usvajaju rezolucije u korist vegeterijanstva, dok vuk ostaje pri drugačijem mišljenju." *[[Ža Ža Gabor]] **"Kad god [[Žena|žene]] žele da od [[Muškarac|muškarca]] naprave pitomu ovcu, one mu kažu da je [[lav]] sa čeličnom voljom." == Poslovice == {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Životinje]] {{Wikipedia}} 8fpklt4y92btxm49wkx5n6m1m09ffmm 0 3922 55003 42614 2015-08-03T19:34:20Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 5 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q553]] na [[d:|Wikidati]] 55003 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Miguel de Cervantes]] **"Usta su bez zuba što i mlin bez kamena i mnogo više treba cijeniti zub nego dijamant." *Film [[Varljivo ljeto '68]] **- A što peremo zube? : - Pa, sine, doći će nam gosti. : - A, šta ćemo da im radimo? == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] g2f373wyou7mi5ftmyj89mkkybwntji 0 3923 11268 2006-04-23T21:54:44Z Zumbulka~bswikiquote 10 Zubi premješten u Zub 11268 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Zub]] ob00cv7dheuvm3tjz8gu4wmy16zc9jr 0 3924 52424 43499 2014-04-21T14:30:15Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52424 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *Film [[Varljivo ljeto '68]] **-A što peremo zube? :-Pa, sine, doći će nam gosti. :-A, šta ćemo da im radimo? == Poslovice == *[[Bosanske poslovice]] **Svakog gosta tri dana dosta. *[[Madagaskarske poslovice]] **"Novci su poput gostiju: dođu i prođu." [[Kategorija:Tema]] j9wnt6h8y4rafxigkbzc3a3z0q9jrrz 0 3925 11272 2006-04-23T21:56:32Z Zumbulka~bswikiquote 10 Gosti premješten u Gost 11272 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Gost]] 2xwrn7ipm9frs8z0dyxaa2ksooz219m 0 3926 29283 21994 2007-03-23T19:39:45Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29283 wikitext text/x-wiki ----------- == Citati == *[[Carla del Ponte]] **"SFOR zaista mora uhapsiti [[Radovan Karadžić|Karadžića]]. SFOR treba prestati da izvodi operacije za javnost. Dosta mi je više da čitam u štampi kako izvode akcije, a zatim kako nije uhvaćen." **"Bezuspješno sam pokušavala objasniti SFOR-u da se osobe u bjekstvu ne mogu uhapsiti ako se okolo krećete sa 200 vojnika." [[Kategorija:Tema]] 1fcgcadb4gg9qkipuir9mfvocyyxy53 0 3927 29608 22434 2007-03-23T19:42:55Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29608 wikitext text/x-wiki ----------- == Citati == == Poslovice == *[[Madagaskarske poslovice]] **"Bogat škrtac štedi sebi za sahranu." [[Kategorija:Tema]] 27irp7ij169yihlad9yp7vn0bb2co0z 0 3928 29292 22000 2007-03-23T19:39:53Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29292 wikitext text/x-wiki ----------- == Citati == == Poslovice == *[[Madagaskarske poslovice]] **"Bogat škrtac štedi sebi za sahranu." [[Kategorija:Tema]] 27irp7ij169yihlad9yp7vn0bb2co0z 0 3929 19498 11284 2006-10-02T12:51:08Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19498 wikitext text/x-wiki ---- *[[Oscar Wilde]] **"[[Mržnja]] je, sa [[intelekt]]ualnog stajališta, vječita negacija, a posmatrana sa gledišta osjećanja, mržnja je oblik atrofije koji ubija sve osim same sebe." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} mjg1ifnkgmruo4klbs04l00jt8yjhlp 0 3930 29250 21921 2007-03-23T19:39:23Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29250 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Anais Nin]] **"Kada slijepo prihvatimo religiju, politički sistem ili doslovnu dogmu, postajemo roboti. Tada se prestajemo razvijati" *[[Oscar Wilde]] **"Žaliti zbog svojih [[Iskustvo|iskustava]] znači zaustavljati vlastiti razvoj." == Poslovice == {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] iwdp3ow5mtm3cnnnb8b4d74zb4rbg97 0 3933 58575 55539 2018-07-10T22:10:18Z 37.203.127.186 58575 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mustafa Spahić Mujki |slika= |tekst uz sliku=srednjoškolski profesor u Gazi Husrev-begovoj medresi na predmetima historija islama i sociologija |datum rođenja=2. novembra 1950. |mjesto rođenja=Puhovac, Zenica, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Dovedite mi crnog [[đavo]]la, ali mi samo nemojte dovoditi [[hodža|hodžu]] za [[svjedok]]a!" (na suđenju muslimanskim intelektualcima 1983, [http://www.bosnjacki-front.com/index.php?docid=290424152301 Bošnjački front]) * "[[Mustafa Busuladžić]] kažnjen je smrtnom kaznom u maju 1945. godine. Sudbonosna inkriminacija koja ga je odvela u smrt bila je knjiga Muslimani u sovjetskoj Rusiji. Da je tu knjigu napisao i štampao 1949. ili 1950. godine, poslije sukoba Staljina i Tita, možda bi dobio nagradu ZAVNOBiH-a, ako ne i AVNOJ-a. Životna briga i misija Mustafe Busuladžića bio je vjerski, kulturni, biološki i teritorijalni opstanak islama, Bošnjaka i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Za svaki narod i za svaku državu i zemlju i religiju u Evropi to je samorazumljivo i to se pretpostavlja, a to je kod nas uvijek upitnik i uskličnik. Pošto su komunisti osudili i strijeljali Busuladžića za antikomunizam, antisocijalizam, profašizam i pronacizam, a danas ta roba uopće ne prolazi na tržištu ideja, sadašnji din-dušmani islama, muslimana, Bošnjaka i Bosne i Hercegovine osuđuju ga za ono od čega danas na dunjaluku nema odbrane osim kod Boga, za antisemitizam. Na tu temu ja ću samo reći: Ako je Mustafa Busuladžić bio antisemit, ja sam Hitler i Mussolini istovremeno." (28.juna 2018. godine na promociji knjige "Islam i Zapad u mišljenju Mustafe Busuladžića" autora Mevludina Dizdarevića, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, [http://stav.ba/ako-je-mustafa-busuladzic-bio-antisemit-ja-sam-hitler-i-mussolini-istovremeno], [https://www.youtube.com/watch?v=dOKiaBF1qg4], [https://www.facebook.com/AKOS.ba.portal/videos/vb.222626677769844/2004065182959309]) * "Unazad pedeset godina muslimani su, kao niko drugi, poput leptira i komarca, takozvanih heliotropa, koji lete na svjetlost žarulje i tako sami sebe uništavaju, masovno stupali u mješovite brakove, mušricima i mušrikinjama, kjafirima i nevjernicama, razvratnicima i bludnicama. Kako muškarci, tako i djevojke, kćeri muslimana vjernika i vjernica, činile su taj veliki grijeh prema Bogu, sebi i muslimanskoj zajednici, a sve da bi izgradili komunističko-socijalističko, dakle, ideološko, u osnovi lažno, bratstvo-jedinstvo i zajedništvo. (polemika "Mješoviti brakovi - opomena jednog vremena", knjiga "Mješoviti brakovi" - grupa autora, 1996.) {{Wikipedia|Mustafa Spahić}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Spahić, Mustafa]] [[Kategorija:Religija|Spahić, Mustafa]] rrjfj35c6r7ieth6xyd6lmyydm9k48h 0 3934 53170 41885 2014-08-17T15:17:24Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 53170 wikitext text/x-wiki ----- == Citati == *[[Borislav Pekić]] **"[[Originalnost]] je političaru korisna koliko i rupa u glavi." (''[[Atlantida]]'') *[[Frano Supilo]] **"Svaki političar mora imati tri stvari: debelu kožu, dobar želudac i čistu savjest." *Film [[Bulworth]] **"Pripremite se. Ovaj političar će progovoriti istinu!" *[[George Jean Nathan]] ** "Nevolja s političarima je u tome što previše govore, premalo slušaju i uopće ne stižu da misle!" ** "Loši političari bivaju izabrani zahvaljujući dobrim građanima koji ne izlaze na izbore." *[[Miroslav Radman]] **"Najbolji naučnici trebali bi podučavati političare rigoroznosti u analizi kompleksnih sistema i situacija te umijeću eksperimentiranja. Mali ''pilot eksperimenti'' mogli bi se prakticirati prije primjene na čitave države. [[Politika]] bi trebala biti selekcija različitih društvenih projekata koje bi bilo najbolje provjeriti pilot eksperimentom!" (za ''Večernji list'') *[[Nikita Hruščov]] **"Političari su svagdje isti: obećat će da će sagraditi most i ondje gdje rijeka ne prolazi." *[[Sejo Sekson]] **"Političari u novije vrijeme oteli su kruh nama poštenim estradnim radnicima. Oni zabavljaju raju, oni razbijaju automobile, oni tuku žene, sve ono za šta su rokeri nekad bili zaduženi, pa ja više ne znam šta da radim. Preuzeli su medije." (za ''Feral Tribune'') == Poslovice == [[Kategorija:Političke teme]] {{Wikipedia}} 5udypyk5ihe52gsjwu1jvq60vaoi15m 0 3935 52763 52692 2014-04-26T01:04:00Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52763 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Autostoperski vodič kroz galaksiju |autor =[[Douglas Adams]] |slika =[[Slika:Autostoper.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''The Hitchhiker's Guide to the Galaxy'' |datum prvog izdavanja =1979. }} *"Daleko u neistraženim zaleđima jedne zabačene oblasti zapadnog spiralnog kraka Galaksije nalazi se maleno, neugledno, žuto [[sunce]]. Na orbiti oko njega, na rastojanju od približno devedeset sedam miliona milja, nalazi se beznačajna plavozelena planeta čiji su stanovnici, koji su nastali od [[majmun]]a, toliko primitivni da još smatraju digitalne ručne satove strašno zgodnom idejom." *"''U redu'', reče kompjuter i ponovo utonu u šutanje. Dva čovjeka vrpoljila su se na svojim mjestima. Pritisak je bio nepodnošljiv. :''Stvarno vam se neće dopasti'', primijeti Duboka Misao. :''Reci nam!'' :''U redu'', reče Duboka Misao. ''Odgovor na veliko Pitanje...?'' :''Da...!'' :''Života, Svemira i Svega Ostalog...'' reče Duboka Misao. :''Da...!'' :''Glasi...'' reče Duboka Misao i zastade. :''Da...!'' :''Glasi...'' :''Da...!!!'' :''Četrdeset dva'', reče Duboka Misao beskonačno dostojanstveno i mirno." {{Wikipedia}} {{Djela Douglasa Adamsa}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Douglas Adams]] 16zh6e1cuctznp7qy6qt0m89gm0xwj0 6 3936 17937 11340 2006-09-12T17:40:41Z Zumbulka~bswikiquote 10 17937 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 14 3937 61170 55004 2024-05-16T13:56:21Z Srđan 4695 61170 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Adams, Douglas}} [[Kategorija:Literatura]] d1grwrvlzvmf5xc3brmgj85ggha31wh 0 3938 52600 41559 2014-04-21T21:20:56Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52600 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Restoran na kraju svemira |autor =[[Douglas Adams]] |slika =[[Slika:Restoran na kraju svemira.jpg|170px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''The Restaurant at the End of the Universe'' |datum prvog izdavanja =1980. }} *"Postoji teorija koja kaže da će, ukoliko ikada iko bude otkrio koja je svrha [[svemir]]a i zašto on postoji, ovaj smjesta iščeznuti i biti zamijenjen nečim još neobičnijim i neobjašnjivijim. Postoji i druga teorija koja tvrdi da se sve to već desilo." {{Wikipedia}} {{Djela Douglasa Adamsa}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Douglas Adams]] 2lxljf2spgg6q3li8ffi6u7spq119e2 0 3939 52674 41560 2014-04-22T01:08:27Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52674 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Život, svemir i sve ostalo |autor =[[Douglas Adams]] |slika =[[Slika:Autostoper2.jpg|170px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Life, the Universe and Everything'' |datum prvog izdavanja =1982. }} *"[[Vrijeme]] je najgore mjesto, da se tako izrazimo, u kome se [[čovjek]] može izgubiti. Artur Dent mogao je to da potvrdi, jer bio je svojski izgubljen i u prostoru i u vremenu. Kad si izgubljen u prostoru bar imaš čime da se zanimaš." {{Wikipedia}} {{Djela Douglasa Adamsa}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Douglas Adams]] pz7wztjrh2tczf9xa2pqea9lz814lp2 6 3940 17938 11347 2006-09-12T17:40:59Z Zumbulka~bswikiquote 10 17938 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3941 25518 19741 2006-11-22T23:34:26Z Zumbulka~bswikiquote 10 25518 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Do viđenja i hvala na svim ribama |autor =[[Douglas Adams]] |slika =[[Slika:Do viđenja i hvala na svim ribama.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''So Long and Thanks For All the Fish'' |datum prvog izdavanja =1984. }} *"Ova [[priča]] imala je neku poentu, ali je ona trenutno izmakla ljetopiščevoj pažnji." {{Wikipedia}} {{Djela Douglasa Adamsa}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Douglas Adams]] i1qzluc2fp2xwm6rck0mph2yzv76qj9 0 3942 54642 52646 2015-05-11T19:37:56Z 94.189.197.81 54642 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Uglavnom bezopasni |autor =[[Douglas Adams]] |slika =[[Slika:Autostoper3.jpg|170px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Mostly Harmless'' |datum prvog izdavanja =1992. }} *"Šta god se desi, desi se. Šta god, prilikom dešavanja, uzrokuje da se desi nešto drugo, uzrokuje da se desi nešto drugo. Šta god, prilikom dešavanja, [[uzrok]]uje da se ono samo ponovo desi, samo se ponovo desi. Sve to, međutim, ne dešava se obavezno hronološkim redosljedom." {{Wikipedia}} {{Djela Douglasa Adamsa}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Douglas Adams]] sdfcna3ehrstw7en4be0ohhazwzl92q 6 3943 17939 11350 2006-09-12T17:42:02Z Zumbulka~bswikiquote 10 17939 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 3944 11355 2006-04-26T18:39:13Z Zumbulka~bswikiquote 10 Autostoperski vodić kroz galaksiju premješten u Autostoperski vodič kroz galaksiju 11355 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Autostoperski vodič kroz galaksiju]] mrzvybvs0fvo4ccvrz2yrj2o93onk9o 0 3945 19669 11365 2006-10-02T12:59:18Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19669 wikitext text/x-wiki '''Crveni šator''' (''The Red Tent''; 1997.), djelo američke književnice [[Anita Diamant|Anite Dajamant]]. ---- *"Toliko smo dugo bile izgubljene jedne za druge." *"Blagoslovljene da su vaše oči. Blagoslovljena da su vaša djeca. Blagoslovljeno da je tlo ispod vas. Gdje god pošle, ići ću sa vama. Selah." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Anita Diamant]] {{Wikipedia}} 5chl5hq5o48qsdq7a9v9ly8y1gga3at 14 3946 30635 11451 2007-05-02T05:56:13Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30635 wikitext text/x-wiki Anita Diamant [[Kategorija:Literatura]] 7jn1munjzkx5gqzgmo2j67n488ycct3 0 3947 22447 11368 2006-10-04T19:05:50Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22447 wikitext text/x-wiki '''Žena s preporukama''' (''Eine Frau Mit Referenzen''; 1987.), djelo njemačke književnice [[Marie Louise Fischer]]. ---- *"Kad mi je govorio da imam nježnu, osjećajnu [[Duša|dušu]], koju još nijedan [[muškarac]] nije otkrio i da samo izvana djelujem ne znam kako žustro i propošno, kako niko ne bi primijetio kakav sam visokomoralan i čestit [[čovjek]], zamalo nisam zaplakala. Doista, malo je nedostajalo da pred svima briznem u plač. Jer, jedno je sigurno: muškarci nemaj pojma što se u nekoj [[Žena|ženi]] stvarno zbiva." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Marie Louise Fischer]] {{Wikipedia}} 6kb5x360uwaixnd11d370q49t8gou1o 14 3948 30636 11450 2007-05-02T05:56:14Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30636 wikitext text/x-wiki Marie Louise Fischer [[Kategorija:Literatura]] 7trt3hf09kqcolr1wyge6qx72kgmluy 0 3949 40203 29579 2010-10-18T20:13:15Z Harač 23 40203 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Zovem se Crvena |autor =[[Orhan Pamuk]] |slika =[[Slika:Zovem se Crvena.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Benim Adim Kirmizi'' |datum prvog izdavanja =1998. }} *"Ja sam, sada, [[leš]]. Beživotno [[tijelo]] na dnu jednog bunara." (''Ja sam mrtav'') *"Baš kao i ''Kur'an Časni'' - nemojte da se ovo, Bože me sačuvaj, pogrešno protumači! - i ta bi knjiga svoju potresnu snagu crpila iz svog postojanja koje se nikako ne da nacrtati. Sumnjam da ste kadri to da razumijete." (''Ja sam mrtav'') *"Bilo mi je dovoljno da četiri dana pošto sam ubio onog jadnika hodam istambulskim sokacima, pa da shvatim da je pritajeni [[ubica]] svako u čijem oku ugledam odsjaj oštroumlja, a na licu sjenku što je baca odbljesak duše. Samo su glupaci [[Nevinost|nevini]]." (''Mene će nazivati ubicom'') *"[[Ljubomora]], u [[život]]u majstora [[Minijatura|minijature]], s vremenom postaje sastojak nezaobilazan poput [[Boja|boje]]." (''Mene će nazivati ubicom'') *"[[Slika]] je rascvjetavanje [[Priča|priče]] [[boja]]ma. Niko ne može zamisliti sliku koja nema svoju priču." (''Ja sam vaš Daidža'') *"A što se pravog razloga moje [[usamljenost]]i tiče, to je što nikako ne mogu da znam koje sam priče dio. Trebalo je da budem bio jedne, ali ispadoh iz nje, kao što list otpadne s drveta." (''Ja sam drvo'') *"Da l' je možda trebalo da podarim sjenoviti hlad Medžnunu, koji, prerušen u čobanina, ide u posjetu Lejli u njenom šatoru? Da l' je trebalo da se stopim s noći kako bih dočarao tamu u duši beznadežnika što je vjeru izgubio? Rado bih da sam pratilac sreće dvoje ljubavnika što pobjegoše od čitavog svijeta, pređoše preko sedam mora i spokoj pronađoše na jednom ostrvu punom voća i ptica! Da mi je da bacim sjenku na posljednje trenutke Aleksandra Velikog koji umire, danima krvareći iz nosa zbog sunčanog udara što ga je zadesio tokom osvajačkog pohoda na Indiju. Ili je trebalo da poslužim kao aluzija na životnu dob i snagu oca koji svome sinu daje savjete o ljubavi i životu? Kojoj je to priči trebalo da pridodam smisao i prefinjenost?" (''Ja sam drvo'') *"Ja, siroto drvo koje vidite, Bogu zahvaljujem što me ne nacrtaše s takvim naumom. A i to nije zato što se plašim da bi me, da su me naslikali u skladu sa franačkim manirima, svi istambulski kerovi zapišali pomislivši da sam pravo drvo. Ja i ne želim da sam pravo [[drvo]], nego ono što drvo znači." (''Ja sam drvo'') *"Bitno je da [[slika]] svojom ljepotom prizove u čovjeku bogatstvo života, ljubav, poštovanje prema bojama svijeta što ga je stvorio Bog, misaonu dubinu i vjeru. Nije bitno ko je [[slikar]]." (''Zovem se Crni'') *"[[Slikarstvo]] je tišina uma, muzika oka." (''Zovem se Crni'') *"[[Sljepilo]] je nijemo(...) Dosegnuti najdublje u slikarstvu, znači vidjeti ono što se ukazuje u mraku božjem." *"Iako od njega skrivam svoje misli, slike koje radim i ovu sobu u kojoj živim, predajem njegovim bezobzirnim i napadačkim pogledima: znam, sve će vas zapanjiti ova moja gordost, ali budući da ja zarađujem najviše, to znači i da sam najbolji ilustrator! Jer, [[Bog]] je htio da [[slikarstvo]] bude [[radost]], da bi onome ko umije da gleda pokazao da je i čitav svijet radost." (''Mene zovu Leptir'') *"Prije slikarstva bješe mrak i poslije njega će biti mrak. Svojim se bojama, umjećem i ljubavlju mi sjećamo božijih nam riječi upućenih - ''Vidite!'' Sjećati se - to je znati da si vidio. Znati je sjećati se da si vidio. Vidjeti - to je znati ne sjećajući se. Znaći, slikati je sjećati se mraka. U velikih majstora, ljubav prema slikarstvu zna da su boje i vid nastali iz mraka i želi da se bojama božjem mraku vrati. Onaj što sjećanja nema, niti se Boga sjeća, niti njegove tame. [[Slikarstvo]] svih velikih umjetnika, u bojama traga za tom dubokom vanvremenskom tamom." (''Mene zovu Maslina'') *"Jedino ja, slijepi i ostarjeli iluminator, znam da je Bog stvorio svijet onakvim kakvim bi jedno sedmogodišnje, pametno dijete željelo da ga vidi. Jer, [[Bog]] je svijet stvorio najprije da bi svijet bio viđen. A poslije nam je dao riječi da među sobom podijelimo ono što vidimo, da razgovaramo, a mi smo od riječi sastavili priče i pomislili da se slikarstvo stvara radi tih priča. A [[slikarstvo]], međutim, znači izravno tragati za božjim uspomenama, vidjeti svijet onakvim kakvim ga vidi Bog." (''Mene zovu Maslina'') *"Da li [[ljubav]] od čovjeka pravi [[Budala|budalu]], il' se samo budale zaljubljuju?" (''Zovem se Ester'') *"[[Oči]] vam se šire pred mojim sjajem, od odbljeska plamena kandila na meni, vaše uzbuđenje raste i vi zavidite Rodi, mom posljednjem gospodaru. I to s pravom, jer nema ničeg drugog osim mene što bi bilo mjera iluminatorovog umjeća." (''Ja, novac'') *"U redu. Priznajem. Ja nisam pravi carski osmanski zlatnik od dvadeset dva karata koji je izašao iz kovnice na Čemberlitašu. Ja sam lažni novčić. Mene su u Veneciji izradili od nečistog zlata, donijeli me ovamo i poturili kao osmanski zlatnik. Hvala vam što imate razumijevanja." (''Ja, novac'') *"Dok nas dvojica, dva muškarca zaljubljena u istu ženu, sve vrludajući i glavinjajući gore-dolje, napredujemo duž istambulskih sokaka, dok bratski prolazimo pustim ulicama namjenjenim ratovima čopora pasa, kroz zgarišta gdje vrijebaju džini i dvorišta džamija, na kojima oslonjeni o kupile spavaju meleci, pored čempresa što se domunđavaju s dušama umrlih, pokraj snijegom prekrivenih mezara gdje se roje utvare, malo skrajnuti od razbojnika koji dave ljude idemo između beskrajnih dućana, štala, tekija, voskarnica, saračnica i zidova, dotle ja razmišljam o tome kako ja njega ne pratim nego ga oponašam." (''Mene će nazivati ubicom'') *"Sada, majstor koji me je nacrtao, noćima u okajanju neprekidno korača ulicama i, baš kao i neki kineski umjetnici, sebe smatra onim što je nacrtao." (''Zovem se Smrt'') *"Kako tokom godina gledamo od [[Knjiga|knjige]] do knjige, od slike do slike, tako shvatamo: jedan dobar [[slikar]] ne zadržava se samo na tome da svojim čudima zauzme mjesto u našem umu nego na kraju mijenja i panoramu našeg sječanja. A proniknu li nam vještina nekog slikara i njegove slike jednom toliko u dušu, tada nastaje jedno mjerilo za ljepotu čitavog svijeta." (''Mene će nazivati ubicom'') *"Oni slikaju ono što vide, a mi ono što gledamo." (''Ja sam vaš Daidža'') *"I tako, što više bojim, ja kao da svijetu kazujem ''budi'' i svijet biva iz moje boje [[krv]]i. Onaj koji ne vidi, taj poriče, ali mene ima svuda." (''Zovem se Crvena'') *"''Moji su i Istok i Zapad''. :Nisam mogao da se obuzdam od uzbuđenja. :''Pa dobro, a šta sve ovo, čitav ovaj svijet... šta znači?'' :''Misterija'', začuh u sebi. Ili pak, ''Mislost''. Ali, čak ni za ta dva nisam bio siguran." (''Ja sam vaš Daidža'') *"Ali da [[život]] jeste jedna tijesna košulja, jasno biva tek onda kada se izađe iz tamnice mjesta i vremena. I kao što je bestjelesna [[duša]] istinski razlog sreće u svijetu mrtvih, tako bi najveća sreća među živima bilo tijelo koje nema dušu. Kakva je šteta što niko to ne može da shvati prije nego što umre." (''Ja sam vaš Daidža'') *"Ja se nisam poklonio [[čovjek]]u." (''Ja, đavo'') *"Ponekad, sred pospanih snatrenja i nesretnih uspomena, osjetimo da je [[Bog]] na trenutak na nas obratio pažnju pa mu se [[Molitva|pomolimo]] s nadom nekoga ko uspije sultanu da tutne molbu u ruku." (''Zoven se Crni'') *"Ljudskoj [[Nesreća|nesreći]] [[Knjiga|knjige]] samo daju na dubini, za koju mislimo da je utjeha." ('' Zovem se Crni'') *"Mogu li uopće biti isto slijep i onaj koji vidi?" (''Mene zovu Maslina'') *"Nijedan se musliman ne bi toliko kidao zato što je zgriješto nesvjesno(...) Dobar musliman zna da je [[Bog]] pravedan i razuman i da u obzir uzima namjeru svog sluge. Samo neznalice ptičjeg mozga vjeruju da će završiti u [[Pakao|paklu]] zato što su nesvjesno jeli svinjetinu. Pravi musliman zna da strah od pakla ne služi tome da ga zaplaši, već da zaplaši druge(...) ako čovjek nema zle namjere, u paklu neće završiti." (''Mene će nazivati ubicom'') *"Daće [[Bog]] da naučimo i kako da jednoga dana svoje [[život]]e bez straha prepričavamo kao svoje." (''Mene će nazivati ubicom'') *"Sve [[Bajka|bajke]] su svačije bajke(...) A ne svakog čovjeka ponaosob." (''Mene će nazivati ubicom'') *"(...) odjednom mi se čitav [[svijet]] učinio poput neke palate s bezbroj soba čija sva vrata vode iz jedne u drugu. Jedino tako što bismo se sjećali i maštali, mi smo iz jedne sobe mogli da prelazimo u drugu, ali je većina nas zbog ljenosti to veoma rijetko činila i zauvijek je u istoj sobi čekala." (''Ja Šekure'') *"Na kraju će naši postupci izumrijeti, naše boje izblijedjeti. Niko se neće interesovati za naše knjige i slike. A i oni koji se budu zainteresovali, ništa neće shvatiti, namjestiće nezadovoljan izraz lica, pitaće zašto nema perspektive, ili pak, uopće neće ni moći da pronađu naše knjige. Jer će njih, zajedno s ravnodušnošću, lagano nagrizati i dokrajčiti vrijeme i katastrofe(...), i sve one zasljepljujuće mračne noći što svjetlucaju kao da ti s pera kaplje tama, i zvijezde, i čempresi poput utvara, i tvoje slike ljubavi i smrti koje bojiš u crveno, sve će nestati, sve." (''Ja sam vaš Daidža'') == Drugi o knjizi == *"Knjiga ''Zovem se Crvena'' koristi umjetnost minijature kako bi istražila dušu nacije." ([[John Updike]]) *"Veza između prošlog i sadašnjeg vremena sadržana je i u boji. Crveno je boja osvete i smrti, ali, ponajviše, boja strasti, nadahnuća i umetnosti. A možda je, po Pamuku, ime univerzuma - Crveno! Odavno taj svet Zapada i Istoka, novog i starog, nije tako sažeto a sveobuhvatno opisan kao u ovom remek-delu: ''Na zapadu slikaju ono što vide, a mi ono što gledamo''". (Vladislav Bajac) *"Ova je knjiga gotovo savršena... jedino joj nedostaje Nobelova nagrada." (Maureen Freely, ''New Statesman'') *"Posle ove knjige Istok nije ono što je bio pre. Neponovljivo putovanje u istoriju islamske kulture kakvu ne poznajemo. Orhan Pamuk ovog puta vaskrsava čudesni svet Orijenta s njegovim bojama, njegovom umetnošću, estetikom, njegovim tajanstvenim duhom. ''Zovem se Crveno'' je pripovest o umetnosti, ljubavi, sreći, životu, smrti, na trenutke rasprava o suštini islamske umetnosti i poimanja sveta, ispričana kroz sudbine slikara minijatura i kaligrafa u Carigradu s kraja 16. veka. Bogatstvo jezika, obilje slika, asocijacija, poniranje u bit islamske civilizacije i njene dodire s renesansnim duhom, jedinstvena kompozicija i struktura dela potvrđuju da je Orhan Pamuk jedan od najvećih pisaca dvadeset prvog veka." (Mirjana Marinković, ''upravnik Katedre za orijentalistiku Filološkog fakulteta u Beogradu'') == Vanjski linkovi == *[http://www.scribd.com/doc/32178583/Orhan-Pamuk-Zovem-se-crveno Online knjiga] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Orhan Pamuk]] {{Wikipedia|Zovem se Crvena}} ta84pa3ihf9teeetd6dtw2we5j9jidj 14 3950 30637 11445 2007-05-02T05:56:14Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30637 wikitext text/x-wiki Orhan Pamuk [[Kategorija:Literatura]] nhbpku331f29q3ueogyboc7duh1nhfd 0 3952 28543 19742 2007-03-23T19:32:19Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28543 wikitext text/x-wiki '''Doba nevinosti''' (''The Age of Innocence''; 1920.), djelo američke književnice [[Edith Wharton]]. ---- *"...u [[metropola]]ma ''nije ono pravo'' doći prvobitno na operu; a ono šta jeste ili šta nije ''pravo'' je u New Yorku Newlanda Archera imalo nadasve važnu ulogu, ništa manju od neshvatljivih totemskih [[strah]]ova koji su ravnali sudbinama njegovih predaka hiljadama godina prije." (''1.'') *"Taj užasavajući proizvod društvenog sistema kojem on pripada i u koji vjeruje, djevojka koja ništa ne zna, a sve očekuje, gledala ga je kao kakva strankinja kroz poznate crte May Welland. I još jednom ga pogodi pomisao da [[brak]] nije sigurna luka, kako su ga naučili misliti, nego putovanje nepoznatim morima." (''6.'') *"U stvarnosti, svi oni žive u svojevrsnom svijetu hijeroglifa, gdje se ono pravo nikad ne kaže, ne čini, pa čak i ne misli, već je samo predstavljeno serijom arbitrarnih znakova; kao kad se gospođa Welland, koja je tačno znala zašto je Archer insistirao da objavi kćerkine zaruke na balu kod Beaufortovih (i zapravo tačno to i očekivala od njega), ipak osjetila dužnom glumiti nevoljkost i držati se kao da je natjerana na taj čin, upravo kao što se u knjigama o pračovjeku, što su ih ljudi više kulture bili počeli čitati, opisuje kako su nekada nevjestu silom i uz vrisku izvlačili iz roditeljskog šatora." (''6.'') *"Glupo mi je da se [[Amerika]] otkrila samo zato da bi se od nje stvorila kopija neke druge zemlje." (''24.'') *"Šta je preostalo od onog malenog svijeta u kojem je odrastao i čije su ga norme podvrgavale i vezale?" (''34.'') == Vanjski linkovi == *[http://www.gutenberg.org/etext/541 Online tekst na Project Gutemberg] *[http://www.cliffsnotes.com/WileyCDA/LitNote/id-5.html CliffNotes] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Edith Wharton]] {{Wikipedia}} 5giofitcnzuufvtmp2wfwm434qvok73 0 3954 21412 11382 2006-10-04T18:43:33Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21412 wikitext text/x-wiki ---- *"...u metropolama ''nije ono pravo'' doći prvobitno na operu; a ono šta jeste ili šta nije ''pravo'' je u New Yorku Newlanda Archera imalo nadasve važnu ulogu, ništa manju od neshvatljivih totemskih strahova koji su ravnali sudbinama njegovih predaka hiljadama godina prije." - [[Edith Wharton]] (''[[Doba nevinosti]]'') [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} fdcwos87glq7krmaoegg5bzghdl2hic 0 3955 22094 11384 2006-10-04T18:58:08Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22094 wikitext text/x-wiki '''Snovi o zabranjenom voću: priče o djetinjstvu u haremu''' (''Dreams of Trespass: tales of a harem girlhood''; 1994.), djelo književnice [[Fatima Mernissi|Fatime Mernisi]]. ---- *"ROĐENA SAM 1940. godine u haremu u Fesu, marokanskom gradu podignutom u devetom stoljeću, pet hiljada kilometara zapadno od Meke, a hiljadu kilometara južno od Madrida, opasne prestolnice krišćanstva." *"Upitah Minu kako da znam s koje sam strane. Odgovor bješe brz, kratak i jasan: ''Ako ne možeš preko granice, među nemoćnima si.''" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Fatima Mernissi]] {{Wikipedia}} qv1ojlu9uybptgjrr1lsjb1m7gp47lb 14 3956 30638 11442 2007-05-02T05:56:15Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30638 wikitext text/x-wiki Fatima Mernissi [[Kategorija:Literatura]] qlqf7mvnxurvb0psqcbglzaaii18ndc 0 3957 20200 11393 2006-10-02T13:39:38Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 20200 wikitext text/x-wiki '''Izgubljene iluzije''' (''Les Illusions perdues''; 1837. i 1839.), djelo francuskog književnika [[Honoré de Balzac |Onorea de Balzaka]]. ---- "Ta dva mlada [[čovjek]]a sudili su o društvu sa visine utoliko veće ukoliko su sami stojali niže u njemu, jer se zapostavljeni ljudi svete za niskost svoga položaja visinom svoga pogleda. Ali je i njihovo očajanje bilo utoliko gorče, jer su išli brže onamo kud ih je nosila njihova prava [[sudbina]]. Lisjen je mnogo čitao, mnogo upoređivao; David je mnogo mislio, mnogo razmišljao." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Honoré de Balzac]] {{Wikipedia}} chr8a883dcfbhgjov2mdsau50smjau5 14 3958 30639 12104 2007-05-02T05:56:15Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30639 wikitext text/x-wiki Honoré de Balzac [[Kategorija:Literatura]] lt60oz47hso9t5gxbpvdtzkygm32vu4 0 3959 51582 43101 2014-04-14T17:36:20Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 7 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q276032]] 51582 wikitext text/x-wiki [[Slika:Wharton.jpg|thumb|'''Edith Wharton''']] '''Edith Wharton''' (1862-1937.), američka književnica. Značajnija djela: ''[[Doba nevinosti]]'' i dr. ---- *"Glupo mi je da se Amerika otkrila samo zato da bi se od nje stvorila kopija neke druge zemlje." (''[[Doba nevinosti]]'') [[Kategorija:Američki pisci|Wharton,Edith]] [[Kategorija:Edith Wharton|*]] {{Wikipedia}} 4jaqeu1yyg7i09tfdm4p7730j7e4cxk 6 3960 11405 2006-05-03T20:16:21Z Harač 23 sa eng. wiki 11405 wikitext text/x-wiki sa eng. wiki ktz84msf9n4nyamxc200x5qt6cca49q 0 3961 61169 52236 2024-05-16T13:56:03Z Srđan 4695 61169 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Douglas Noël Adams |slika=[[slika:Adams.jpg|150px]] |tekst uz sliku=britanski radio dramaturg i pisac <br>naučne fantastike |datum rođenja=11. mart 1952. |mjesto rođenja=Cambridge, UK |datum smrti= 11. maj 2001. |mjesto smrti=Santa Barbara, SAD }} *"Šta god se desi, desi se. Šta god, prilikom dešavanja, uzrokuje da se desi nešto drugo, uzrokuje da se desi nešto drugo. Šta god, prilikom dešavanja, uzrokuje da se ono samo ponovo desi, samo se ponovo desi. Sve to, međutim, ne dešava se obavezno hronološkim redosljednom." (''iz knjige'' ''[[Uglavnom bezopasni]]'') {{Wikipedia|Douglas Adams}} {{Djela Douglasa Adamsa}} {{DEFAULTSORT:Adams, Douglas}} [[Kategorija:Douglas Adams| ]] [[Kategorija:Britanski pisci]] mhe0lnzzn7bin7pyv6urdzhe4ehr8st 6 3962 11407 2006-05-03T20:24:31Z Harač 23 sa eng. wiki 11407 wikitext text/x-wiki sa eng. wiki ktz84msf9n4nyamxc200x5qt6cca49q 10 3963 11412 2006-05-04T02:28:34Z Dado 4 11412 wikitext text/x-wiki "Čuvajte se puča - ako niste sigurni u uspjeh." ~ [[George Jean Nathan]] a00vko3q0n9kl5qw5cpskid6ga5ic2d 10 3965 11414 2006-05-04T02:29:23Z Dado 4 11414 wikitext text/x-wiki "Budućnost prodora u svemir, budućnost nauke uopće, najviše ovisi o napretku parapsihologije." ~ [[Herman Oberth]] e0loavuvqn2prcvcubxf098rv4pfri1 10 3966 11416 2006-05-04T02:30:01Z Dado 4 11416 wikitext text/x-wiki "Lako je stvoriti revoluciju ali je zaista teško izmijeniti dušu naroda." ~ [[Gustave Le Bon]] dw7gn7geuj4jdntl1upnxeftneslrsa 10 3967 11417 2006-05-04T02:30:49Z Dado 4 11417 wikitext text/x-wiki "Podcjenjivati neprijatelja prije smrti je glupost, poslije pobjede podlost." ~ [[Goethe]] 3ifo0gq1gxzjobub0w8sxouhch0ang5 10 3968 11418 2006-05-04T02:35:56Z Dado 4 11418 wikitext text/x-wiki "U žena je ljubav jednako često i kći i majka ljubomore." ~ [[Ludwig Börne]] q53mux2j4hkfewq2ejhqpar5qb45b6e 10 3969 11419 2006-05-04T02:37:00Z Dado 4 11419 wikitext text/x-wiki "Čovjek je zaista kralj [[životinja]], jer njegova svirepost nadmašuje njihovu. Mi živimo od [[smrt]]i drugih. Mi smo hodajuće grobnice!" ~ [[Leonardo da Vinci]] gquuw8rhb0h4sxhupuut3oqytjx6dii 10 3970 11420 2006-05-04T02:41:11Z Dado 4 11420 wikitext text/x-wiki "Bolji je častan bijeg nego nečasna smrt!" ~ [[Alan Ford|Grunf (Alan Ford)]] 436kol9a9jv1yth9qwmp0f98k0kfmey 0 3973 38369 28818 2009-11-01T16:04:58Z Harač 23 38369 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Krik i bijes |autor =[[William Faulkner]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''The Sound and the Fury'' |datum prvog izdavanja =1929. }} * "(...) čudnovato je zbilja da [[čovjek]] koji je slučajem začet i kojemu je svaki dah novo bacanje kocke koja je već unaprijed protiv njega bačena nema volje da se suoči s onim konačnim bacanjem za koje unaprijed zna da će se morati s njim suočiti a da prije ne okuša razne majstorije koje se protežu sve do nasilja pa do sitnih sofisterija koje ne mogu zavarati ni glupavo dijete dok jednoga dana u krajnjem gađenju naslijepo ne stavi sve na jednu kartu i nijedan čovjek ne čini to u prvom bijesnom naletu očaja grižnje savjesti ili tuge zbog gubitka on to čini tek onda kad je uvidio da ni očaj ni ta grižnja ni ta tuga nisu naročito važni mračnom kockaru (...)" - (''Quentin:"Bio sam. Nisam."'') * "(...) teško je vjerovati da su [[ljubav]] ili [[bol]] obveznice koje se kupuju bez ikakva plana i koje dospijevaju hoćeš-nećeš i koje se otkazuju bez ikakve prethodne obavijesti da bi se zamijenile kojekakvim papirima što ih slučajno bogovi u taj čas puste u opticaj po tržištu (...)" - (''Quentin:"Bio sam. Nisam."'') * "(...) svaki [[čovjek]] je arbiter svojih vrlina ali neka nijedan čovjek ne propisuje drugome njegovu dobrobit ja prolazno on to je najtužnija riječ od svih inače ništa nema na svijetu nema očaja sve do vremena nema čak ni [[Vrijeme|vremena]] dok se ne može reći bilo je." - (''Quentin:"Bio sam. Nisam."'') == Izvor naziva djela == *[[William Shakespeare]] **"[[Život]] je samo sjenka koja hoda, ::Kukavni glumac što na pozornici ::Sat-dva se šepuri i razbacuje, ::A potom ga više nema. ::To je priča koju idiot priča, ::Puna krika i bijesa, ::A ne znači ništa." (''[[Macbeth]]'') == Vanjski linkovi == *[http://www.usask.ca/english/faulkner/main/index.html Online tekst na engleskom] *[http://education.yahoo.com/homework_help/cliffsnotes/the_sound_and_the_fury Cliffs Notes on Yahoo ] *[http://www.mcsr.olemiss.edu/~egjbp/faulkner/faulkner.html Vodić], hronološki organizovani odjeljci za Quentina i Benjyja [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:William Faulkner]] {{Wikipedia|Krik i bijes}} ptxuqacppmdyf127wjw76363bpa8g25 14 3974 30640 11438 2007-05-02T05:56:16Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30640 wikitext text/x-wiki William Faulkner [[Kategorija:Literatura]] loifoze9jmo1wrsdem13hnfu8w97ut9 0 3975 11436 2006-05-07T12:30:40Z Zumbulka~bswikiquote 10 11436 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Početna strana]] gf07x7jmimh60r6mfht2juwqcfzr7k2 0 3976 51867 47008 2014-04-15T03:04:50Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 23 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q38392]] 51867 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=William Faulkner |slika=[[slika:William Faulkner 1954 (3) (photo by Carl van Vechten).jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Vilijam Fokner'', američki književnik; dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1949. |datum rođenja=25.09.1897. |mjesto rođenja=New Albany, SAD |datum smrti=06.07.1962. |mjesto smrti=Oxford, SAD }} * "(...)teško je vjerovati da su [[ljubav]] ili [[bol]] obveznice koje se kupuju bez ikakva plana i koje dospijevaju hoćeš-nećeš i koje se otkazuju bez ikakve prethodne obavijesti da bi se zamijenile kojekakvim papirima što ih slučajno bogovi u taj čas puste u opticaj po tržištu(...)" (''[[Krik i bijes]]'') == Djela == *''[[Krik i bijes]]'' (1929.) [[Kategorija:William Faulkner|*]] [[Kategorija:Američki pisci|Faulkner,William]] {{Wikipedia|William Faulkner}} 0i02cd33dx6w9hhft2s5vydsh6n2k9f 0 3977 11444 2006-05-07T12:47:27Z Zumbulka~bswikiquote 10 Zovem se crvena premješten u Zovem se Crvena 11444 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Zovem se Crvena]] lcjpxavyh6fjniup1c3yzz1jctaxcfs 6 3978 11447 2006-05-07T12:52:00Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 11447 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 3979 19879 11454 2006-10-02T13:23:13Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19879 wikitext text/x-wiki '''Fahro Memić''', bosanskohercegovački novinar -------- *"[[Bosna i Hercegovina]], mada ne postoji jedinstvena evidencija, danas je najveće groblje starih automobila, autobusa i kamiona a samimi tim i zemlja sa najvećim "saobraćajnim rizikom" u Evropi o čemu svjedoči i činjenica da je predratni autobusni park, u prosjeku, bio "star" 5.5 godina a danas ta starost prelazi 15 godina; da je prosječna starost putničkih automobila prešla granicu od 10 godina a starost teretnih vozila niko i ne utvrđuje!" (''Oslobođenje'', 14. juli 2000) [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Memić,Fahro]] [[Kategorija:Novinarstvo|Memić,Fahro]] o44upwykxu82ibnrchm2idkpgarzjvp 0 3980 60553 59861 2023-03-06T11:40:23Z Lejllas 8024 Dodan sadržaj 60553 wikitext text/x-wiki "Sada, kada ste čuli ovu priču, neće vam biti teško da shvatite kako historija svakog naroda, osim bošnjačkog, teče kroz prostor i vrijeme; historija bošnjačkog naroda teče koritom Drine..." Lejla Smajlović == Citati == *[[Abdulah Sidran]] **"Bosna nije razorena mržnjom – kako je mnogima zgodno pretpostavljati – vec raširenim nepoznavanjem mržnje. Pojednostavljeno rečeno, ključ ovog proteklog rata je: drska prepredenost zla i beskrajno sljepilo dobra. [[Zlo]] je racionalnije, opreznije, stvarno dosljednije od dobra. Zlo je vidljivo i eksplicitno, samo ga treba znati prepoznati. Činjenica je da zlo ne zasljepljuje samo svoje žrtve, nego i spoljne svjedoke, posmatrače. Opažanje opasnosti ne povećava se već se smanjuje samim njenim približavanjem. Mi smo, velika većina, govorili , kada je ravnan Vukovar, da se to nama ne može dogoditi ! A, dogodilo se. Istina, dobro brojčano preovladuje nad zlom, ali ne zna da osjeti opasnost. Kriminalci, lopovi i šverceri su znali da nanjuše rat u nastupanju, zato što ta grupacija ljudi poznaje mehanizam zla i zločina, pa ga time lakše i brže osjete i prepoznaju. Zato se ne treba čuditi što su u Sarajevu među prvima oni reagovali, pripremili se i među prvima pružili otpor agresoru. Toj grupaciji ljudi, zlo nije strano i oni su ga brže prepoznali i reagovali na njega. Krajem 1991. godine a s početkom 1992. godine svako od nas je morao znati da će u Bosni biti rata, ali je vjerovao da neće! Vjerovanje je, izgleda, uvijek jače od znanja, takav je insan, otkako ga ima. Takođe, danas mi svi znamo da je BiH podjeljena, a vjerujemo da nije! Možda i ovdje vjerovanje nadjača saznanje. Sasvim moguće. Samo ko će to dočekati i kada?" *[[Adil Zulfikarpašić]] **"Dakle, nije to rat za slobodu ugroženih [[Srbi|Srba]] i [[Hrvati|Hrvata]], već se ratuje za Bosnu, koja se može dobiti jedino istrebljenjem i uništenjem [[Bošnjaci|Bošnjaka]]." *[[Alija Demirović]] **"Dejtonom je priznata okupacija polovine BiH i genocidna tvorevina. [[Dejtonski sporazum]] je potpisan pod pritiskom, a ono što je učinjeno pod pritiskom je nelagalno." (''Jutarnje novine'', 9.10.2005) *[[Alija Izetbegović]] ** "Ako hoćemo [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]] onda ne smijemo previše podcrtavati nacionalno pitanje u Bosni i Hercegovini. Trebamo pokušati da budemo ako je moguće Bosanci ubuduće što više, ne zaboravljajući naravno nikada ono šta smo, ne zaboravljajuci svoje tradicije. Niko ne treba da zaboravlja svoje tradicije i nigdje nije uvijet da budete dobar Bosanac, da zaboravite svoje tradicije. Upravo obrnuto stoji stvar. Svako treba da njeguje svoje tradicije ali i da njeguje jedan ideal bosanske države" (1996.) ** "Bosna je komplikovana zemlja: tri religije, tri nacije i ostali. [[Nacionalizam]] je jak među sve tri nacije; dvije od njih imaju puno rasizma, šovinizma, separatizma; i mi bi sad trebali da napravimo državu od svega toga." ** "Bosnom nikad niko nije uspio da [[vlada]], uvijek mu se to samo činilo. ** "Ja sam govorio i o pomirenju, opet radi Bosne i njene budućnosti, ali sam rekao i ponavljam: uz neopoziv uvjet da ratni zločinci budu gonjeni i kažnjeni! Bez toga nema niti može biti ni mira ni pomirenja!" ** "Potrebno nam je jedinstvo. Neki ljudi koji vole govoriti o cjelovitoj Bosni dijele bošnjački narod. Ne znam kako se može razbijati jedinstvo [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i govoriti o jedinstvu Bosne. Ta dva jedinstva su povezana." ** "Svijet u pitanju zločina traži neko bezbolno, srednje rješenje. Kada su u pitanju zločini, kao ovi u Bosni, svaki kompromis je sramna izdaja pravde." *[[Andrija Kačić Miošić]] **"Probudi se, Bosno, zemljo slavna,kojano si zaspala odavna,ter mi kaži bosanske junake,na oružju vitezove jake, neka mogu i njih zapjevati, čast i diku slavnoj Bosni dati! Ali Bosna lipo odgovara, Milovana ter žestoko kara: “Jer si, brižan starče, poludio, putujući pamet izgubio? Kad si pjevâ pjesme od junakâ, najveće si pjevâ od Bošnjakâ." ("Razgovor ugodni naroda slovinskoga", 1730.) *[[Asim Mujkić]] **"[T]eško je u Bosni i Hercegovini izričito tvrditi da postoje tri različite, odjelite kulture, kao supstancije, kao stvari-u-svijetu, premda je cijela mreža etnopolitičke moći angažirana oko njihove produkcije. Etnopolitički poduzetnici odrješito će tvrditi da u ovoj zemlji postoje tri različite kulture, pa će se čak pozivati na Povelju UN o Ljudskim pravima da svoju zasebitu kulturu zaštite. Dovoljan je jedan površan uvid u gradivne elemente kulture – jezik, historija, umjetnost, tradicija, konfesija – da se problematizira kruti etnopolitički stav o postojanju različitih kultura odnosno da se vidi da je riječ koja pretendira da označava odjelitu kulturalnu grupnost primijenjena preširoko." (''Da li je narod "prirodna vrsta"? Bosna i Hercegovina između etničke i etičke jednakosti'') *[[Bakir Izetbegović]] **"Nećete dijeliti i slabiti Bošnjake kako biste oslabili i podijelili Bosnu i Hercegovinu! Nema referenduma, nema novih entiteta! SDA će vratiti snagu [[Bošnjaci]]ma i svim bosanskim patriotima! Ponovo će ih ujediniti!" (reklamni video stranke SDA na općim izborima 2014.) *[[Bernard-Henri Lévy]] **"Poraz Bosne? Ne, propast Evrope." (u svojoj knjizi "Ljiljan i pepeo", 2004) **"Živio sam četiri godine sa vremenom Bosne. Posvetio sam četiri godine [[život]]a jednoj zemlji koja mi nije bila rod. (...) To bijaše [[ljubav]]na priča, eto što ne izaziva sumnju. Vjenčao sam se za bosansku stvar, to je najmanje što se može reći. I to je ta [[avantura]], istovremeno jedinstvena, obostrana, čije sam preokrete htio ispričati u ovoj knjizi." (u svojoj knjizi "Ljiljan i pepeo", 2004) *[[Borislav Paravac]] **"Prvi put čujem da je 25. novembar državni praznik. To nije državni praznik. Neko je svojim referendumom odlučio da BiH ne bude u Jugoslaviji, a time praktično isključio i taj praznik." *[[Denis Bećirović]] **"Živio Sandžak, živjela država Bosna i Hercegovina! Poštujem integritet Srbije, ali volim Sandžak, nikad to nisam krio, a sve draža mi je i autonomija Vojvodine."[http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=63025] *[[Derviš Sušić]] **"Zemlja zvana Bosna nesretna je zemlja koju ne vrijedi osvajati, jos manje držati, ali se može podnijeti kao prijateljska. Time nam ne bi smetala, a služila bi bar kao sigurno konačište na prolazu. Ona nije kraljevstvo u našem smislu. Kralj je sprdnja poludivlje baronijade. Gospoda strepe jedan od drugog. Puk fanatično mrzi i kralja i barune. Sa četiri strane, Vama već poznati aspiranti - podmeću, izazivaju, napadaju i otimaju. Ovo je zemlja suza, pokolja i užasa. A lica ovog svijeta su mirna, razgovor se vodi sporo i o prošlosti se govori s ponosom, a o budućnosti s nadom." (''[[Uhode]]'') *[[Edin Šarčević]] **"[B]osna i Hercegovina [je] država koja ima složenu državnu strukturu, ali ne predstavlja ni saveznu državu, ni savez država. To je naprosto "kompleksna (složena) država"". (''[[Ustav iz nužde]]'') *[[Edis Dervišagić]] **"Mislim da naša općina obzirom na to, koliko se sredstava prikupi po raznim osnovama, znatno manje povlači sredstava nego što bi to imala na raspolaganju, kada bi drugačiji zakon bio, kada bi samo uređenje BiH, kada ne bi bilo ove komplikovane podjele na entitete, kantone, općine itd. [http://radiobet.eu/vodovod-kulturni-centar-dom-zdravlja-intervju-sa-opcinskim-nacelnikom-opcine-gradacac/], 29.12. 2015., o Gradačcu, projektima u Gradačcu, te ekonomskoj problematici postojanja entiteta i kantona u BiH, za informativni portal "Crta" i radijsku stanicu "Radio Bet") *[[Eldar Sarajlić]] **"Bosna i Hercegovina je, kako želim pokazati, paradigmatski slučaj postmodernog konstituisanja etniciteta kao sistematske prakse proizvodnje kulturne razlike. Savremena Bosna i Hercegovina je, u tom smislu, i postmoderna zemlja ''par excellence'', čiji institucionalni okvir, kao i njena svakodnevna društvena egzistencija, potvrđuju principe postmoderne dekonstrukcije modernih izvjesnosti znanosti, istine i univerzalizma, kao i svođenja politike na isključive kulturne i etničke osnove. Svi parametri formuliranja etniciteta kao postmodernog fenomena konstrukcije kulturne razlike - od specifičnog odnosa spram Moderne, uspostavljanja razlike kao konstitutivnog principa političkog djelovanja, dekonstrukcije uloge i statusa države, do antikolonijalnog karaktera postkomunističke politike - pronalaze svoje utemeljenje u savremenim formama političkog egzistiranja u ovoj zemlji." (''[[Kultura kulture]]'') **"Iako Dayton implicira kontinuitet Bosne i Hercegovine od njenog zvaničnog stjecanja međunarodne nezavisnosti, 1992. godine, simbolički on zasniva sasvim novu državu, odbacuje sav povijesni balast i konstituiše virtualno ''postdaytonsko'' društvo, pseudopostojeću zajednicu tri zasebna subjekta. Za Bosnu i Hercegovinu kao socio-povijesnu činjenicu, akt potpisivanja Sporazuma predstavlja istovremeno i otkriće novog svijeta, egzistencije s onu stranu političke realnosti - cyber-državu i prostor u kojem se nove političke prakse konstituišu kao novi fizikalni zakoni [...] Postdayton je tako utjelovio onaj baudrillarovski momenat kada povijest kao logičan slijed prestaje, a počinje ''simulacija'': sistem u kojem politički razvoj zajedničke zemlje biva otrgnut od povijesne materijalnosti i pretvoren u samoodnošeće kruženje zraka (kultura kulture). Tako je razvojni put BiH od potpisivanja Daytona 1995. godine išao unazad, do 1992. i opet naprijed ka 1995. te opet nazad istom putanjom - u beskonačnom regresu reakcionarne postmodernosti koja je izgubila smisao za logiku i povijest. U tom smislu, suštinski ''daytonska'' Bosna i Hercegovina je faktički nastala izbijanjem rata, 1992. godine, i postojala sve do trenutka u kojem su Slobodan Milošević, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović stavili svoje potpise na ono što je figuriralo kao smrtna presuda bosanskohercegovačke Moderne - sam sporazum - da bi već nakon posljednjeg poteza nalivpera onoga koji je zadnji potpisao Daytonski sporazum, nastupila era ''postdeytonskog'' društva Bosne i Hercegovine, prve istinski postmoderne zemlje na Balkanu." (''Ibid.'') **"Pogled na državu Bosnu i Hercegovinu, ili barem ono što se titulira ovom odrednicom, sasvim jasno ukazuje na činjenicu egzaltacije znakova "zasnovane na poricanju stvarnosti" kao procesu kojim se svaka ''politička razlika'' dekonstruirana i zanemarena u korist ''kulturne razlike'', kao prakse generiranja moći i legitimacije [...]" (''Ibid.'') **"[U] Bosni i Hercegovini [...] se etnopolitički projekti na prostorima vlastite nomološke apsolutnosti nedemokratski i totalitarno odnose prema pripadnicima manjinskih zajednica koje odstupaju od konsocijacijski determiniranog poretka, ali i prema individuama koje ne pristaju na dominirajuće kolektivističke obrasce i vrijednosti. Upravo na tom mjestu se politički konstituirana kulturna razlika potvrđuje kao predvorje totalitarizma novog stepena." (''Ibid.'') *[[Emir Hasanović]] **"Bosna i Hercegovina boluje od ozbiljne i teško izlječive bolesti – političke, diplomatske, ekonomske, medijske i svake druge nemoći. U tim okolnostima ona se besakrajno i nekažnjeno može optuživati i klevetati, s njom se može igrati svaka, najprljavija igra, a pošto u njoj živi dva miliona bijelih muslimana, mogućnosti takvih iživljavanja su bezgranične." (''Walter'' br.141) * [[Erich Rathfelder]] ** "Bosna je, kažem prijateljima, sada, više od 20 godina poslije rata postala najsigurnije mjesto u Evropi. Ovdje nema napada, a u Sarajevu žene mogu noću same doći kući." (članak "Šta, ideš u Bosnu?" za berlinski list "Die Tageszeitung", 24. 2. 2018, [http://www.taz.de/!5484424/]) *[[Fahro Memić]] **"Bosna i Hercegovina, mada ne postoji jedinstvena evidencija, danas je najveće groblje starih automobila, autobusa i kamiona a samimi tim i zemlja sa najvećim "saobraćajnim rizikom" u Evropi o čemu svjedoči i činjenica da je predratni autobusni park, u prosjeku, bio "star" 5.5 godina a danas ta starost prelazi 15 godina; da je prosječna starost putničkih automobila prešla granicu od 10 godina a starost teretnih vozila niko i ne utvrđuje!" *[[Hazim Akmadžić]] **"Boš­nja­ni to­kom dru­ge po­lo­vi­ce 15. i u 16. sto­lje­ću pri­hva­ta­ju [[islam]] dra­go­vo­ljno i sve do po­čet­ka 18. sto­lje­ća Bo­sna, prvo kao san­džak, ka­sni­je kao ela­jet, do­živ­lja­va pod osman­skom upra­vom svoj pu­ni po­li­ti­čki, vjer­ski, eko­nom­ski i kul­tur­ni pro­spe­ri­tet. Ko­li­ko god se ne­ko ne sla­gao s ovim, či­nje­ni­ce to pot­vrđu­ju. U po­li­ti­čkom smi­slu Bo­sna je sta­bil­na, a ni­je li Isa-beg uda­rio te­me­lje da­naš­njem Sa­ra­je­vu? Ga­zi Hu­srev-beg to nas­tav­lja iz­gra­dnjom ni­za mo­nu­men­tal­nih gra­đe­vi­na. U Bo­sni su ta­da uspos­tav­lje­ne re­gi­je ko­je su sve do [[rat u BiH|agre­si­je na BiH]] 1992. go­di­ne fun­kci­oni­ra­le na eko­nom­skim, admi­nis­tra­ti­vnim i kul­tur­nim, a ne etni­čkim prin­ci­pi­ma. Te­me­lje tim re­gi­ja­ma pos­ta­vio je Isa-beg, ra­zvio ih Hu­srev-beg i to se po­ka­za­lo fun­kci­onal­nim. [[Bosanski jezik]] bio je je­dan od če­ti­ri slu­žbe­na i ra­vno­pra­vna je­zi­ka na Por­ti, a me­ni taj je­zik da­nas ne­ko že­li da ospo­ri! Ili, moj na­rod ne­ko na­zi­va ne­pi­sme­nim, a pri tom za­bo­rav­lja či­nje­ni­cu da su lju­di po­red bo­san­skog u Bo­sni ta­da go­vo­ri­li i pi­sa­li na tur­skom, arap­skom i per­zij­skom je­zi­ku." (za dnevne novine "San", 4. decembar 2007.) *[[Husein-kapetan Gradaščević]] **"Ima Bosne, beglerbeže i Bošnjaka u njoj! Bili su prije vas i ako Bog da, biti će i poslije vas!" – 1831. (u razgovoru sa Osmanskim beglerbegom, kada mu je Osmanski beglerbeg rekao: "Nema više Bosne, a neće biti ni Bošnjaka, Huseine... Gineš za državu koja nikad nije postojala niti će.") **"U Bosni zvono crkve nikad nije smetalo glasu mujezina." *[[Husein Tahmiščić]] **"I pozvanim i nepozvanim Bosna se nikada do kraja ne otkriva. Njena neprozirnost zaskoči i pretraje radoznalost i pronicljivost i lukavstvo i lucidnost svakog pojedinačnog ljudskog napora. Sama Bosna već je umorna od svoga pojedinačnog ljudskog napora. Sama Bosna već je umorna od svoga vijekovima dugog i vijekovima starog prelaženja iz nevidljivog u vidljivo. Prelaženje je teško i hirovito, ono ima svoj ritam i svoj zakon, ima svoju ćud, a o njegovom cilju, ako on i postoji, čovjek zna malo, gotovo ništa. Kao što u čovjeku pada i uskrsava i dobro i zlo, tako je i Bosna kroz svoju dosadašnju historiju padala i uskrsavala. Njen udes prožima naša danonoćna nastojanja usmjerena na to da odvojimo 'blato od patine' sa lica njenog trajanja. Udes tla i podneblja, njegovu dobru i njegovu zlu kob, ljudi nose u sebi kao što se nosi krv u vlastitom krvotoku. I njih što nose i ono šta nose - nije uvijek lahko razumjeti, odrediti i izraziti." (''Ostala je samo moja Bosna'') *[[Husein Tokić]] **"Bosne ima onoliko,koliko i na koliko prostora u njoj ima Bošnjaka.Samoproglašeni Srbi i Hrvati u Bosni za račun susjednih država mlađi su od jednog “veka” ili stoljeća. Većini njih još nije jasno da Bosna nije Jugoslavija. Oni to (ne)znaju ili im je historijska laž duhovna hrana." (Husein Tokić; Jugoslovenstvo je SH agresija, OFF-SET Tuzla,2011.) *[[Ivan Franjo Jukić]] **"Bosna je jedina turska država, koja je čista sasvim ostala od turskog jezika, kako po selima tako po varošima, drugi se jezik osim [[bosanski jezik|bosanskog]] i ne govori, najveća turska gospoda samo onda turski govore, kada su kod vezira." (Zemljopis i povijestnica Bosne, 1851.) *[[Ivo Andrić]] **"Ja bih Bosnu nazvao duhovnom domovinom, a kad nekom kraju date takvo ime, sve ste priznali! Bosanski ljudi su prema snazi svoga umeća stvorili svoje običaje, humor, igre, pesme, zagonetke i legende, svoj eglen – i to mnogo pre nekih drugih naroda koji se na sav glas hvale svojim dubokim duhovnim zaleđem." **"Sve moje je iz Bosne." *[[Ivo Banac]] **"Na pitanje (''Da li je BiH bila povijesno hrvatska zemlja do turske okupacije?'' - op.a.) se ne može odgovoriti jer je anahrono. Moderne nacionalne kategorije – [[Hrvati]], [[Srbi]], [[Bošnjaci]] itd. – nisu postojale u srednjem vijeku. Zato ime Bosna i etnonime ''dobri Bošnjani'' (naravno ne u modernom nacionalnom smislu, nego u srednjovjekovnom staleškom) treba uzeti vrlo ozbiljno. U teoriji je postojala mogućnost razvoja moderne bosanske nacije. To se nije dogodilo. (...) Ukratko, srednjovjekovni bosanski kraljevi nisu bili ni Srbi ni Hrvati. Bosna (a ne BiH) nije do turske okupacije bila "hrvatska zemlja", među ostalim razlozima što ni "hrvatske zemlje" nije bilo, a njome sasvim sigurno do 1463. nisu vladali hrvatski vladari, u etničkom smislu. Doduše, ugarski kraljevi, koji su Bosnu smatrali dijelom ugarskog kraljevstva bili su u dinastičkom smislu i hrvatski kraljevi. I, na kraju, BiH nije hrvatsko Kosovo. Hvala Bogu." ([http://www.slobodnaevropa.org/forum/149.html ''Radio Slobodna Evropa'', 31. august 2007]) *[[Ivo Marković]] **"U Bosni je pobjednik onaj ko preživi." *[[Josip Markušić]] **"Zemlja Bosna je srce Jugoslavije, jedna država u cjelini, jedan snop. Ne dajte da se Bosna dijeli ili krnji ni za jedan pedalj zemlje, ni za jednog čobanina - ni za kakve izglede, prilike, pokore, obećanja. To bi bila izdaja povijesti, naše duše a ujedno klica temeljna slabljenja države" (pismo liderima nacionalnih partija 1939. godine nakon dogovora između Vladka Mačeka i Dragiše Cvetkovića o podjeli Bosne) *[[Josip Pejaković]] **"Kako bolan nema Bosne a Neretva huči, ::Kako bolan nema Bosne a Miljacka teče, ::Kako bolan nema Bosne a Sana ide. ::Ti misliš da ona ne ide, al' sagni se hajvanu, pogledaj, ide. ::Ide Sana, ::Ide Sava, ::Ide Drina, ::Ide Ukrina, ::Ide Vrbas, ::Ide Bosna, ::Ide Lašva, ::Ide Željeznica, ::Svi oni i one idu. ::A ti, đe ćeš? ::Nemaš kud! ::Ide bolan Lonska u njega utiče Ugar ::Tu riba ima, tu si ti treb'o ribe fatat a ne moju kuću rušit', ::Ti si treb'o otić' na onu Unu i zasjesti sa komšijama i zapjevati ::"Ah meraka u večeri rane" ::A ne se fatat granata i djecu po gradovima ubijat', sram te bilo. ::Da imaš imalo duše k'o što nemaš ti bi znao da dok god te rijeke teku Bosne ima. ::A tebe, tebe nema ni u onoj šubi na mom plafonu đe se đahkad hajvani zavlače, ::Jer u moju šubu i kad se hajvani zavlače postaju domaće životinje, a ti ::Ni to ne moreš, znaš..." (monodrama Josipa Pejakovića, "Kako bolan, nema Bosne?") *[[Konstantin VII Porfirogenet]] **"U pokrštenoj Srbiji su ovi nastanjeni gradovi: Destinik, Crnabuski, Medjireti, Drežnik, Lesnik, Saline i u zemlji Bosni (horion Bosona) Katera i Desnek." (djelo "DAI", 949.) *[[Marko Vešović]] **"I uopće, tko bi to u ovoj zemljici Bosni, ::mogao pokazati tapiju na [[Istina|istinu]]? Mislim - na cijelu? ::Jer otkud, kolega, molim vas, cijela istina ::u zemlji gdje je sve, brižljivo, na troje razlomljeno? ::Ovi današnji, za moj ukus odviše grlati ::vlasnici cijele istine, što sebe upotrebljavaju ::kao ''opijum za gomilu'', sliče na cirkusanere ::koji se, kako je poznato, hrane dimiskijama. ::I vatrom." (''Znam koliko mi se kaže'') **"Bosna je mrtva koliko i tutankamon ::a užurbana aktivnost današnjih političara ::isto ti je što užurbana aktivnost čeljadi ::u kući s mrtvacem." (''Svojedobno kad bi u Inkognitu'') *[[Meša Selimović]] **"Mi smo ničiji. Uvijek smo na nekoj međi, uvijek nečiji miraz. Vjekovima mi se tražimo i prepoznajemo, uskoro nećemo znati ko smo. Živimo na razmeđu svjetova, na granici naroda, uvijek krivi nekome. Na nama se lome talasi historije kao na grebenu. Otrgnuti smo, a neprihvaćeni. Ko rukavac što ga je bujica odvojila od majke pa nema više ni toka, ni ušća, suviše malen da bude jezero, suviše velik da ga zemlja upije. Drugi nam čine čast da idemo pod njihovom zastavom jer svoju nemamo. Mame nas kad smo potrebni a odbacuju kad odslužimo. Nesreća je što smo zavoljeli ovu svoju mrtvaju i nećemo iz nje, a sve se plaća pa i ova ljubav. Svako misli da će nadmudriti sve ostale i u tome je naša nesreća. Kakvi su ljudi Bosanci? To su najzamršeniji ljudi na svijetu, ni skim se istorija nije tako pošalila kao sa Bosnom. Juče smo bili ono što danas želimo da zaboravimo, a nismo postali ni nešto drugo. S nejasnim osjećajem stida zbog krivice i otpadništva, nećemo da gledamo unazada, a nemamo kad da gledamo unaprijed. Zar smo mi slučajno tako pretjerano meki i surovi, raznježeni i tvrdi. Zar se slučajno zaklanjamo za ljubav kao jedinu izvjesnost u ovoj neodređenosti, zašto? Zato što nam nije svejedno. A kad nam nije svejedno znači da smo pošteni. A kad smo pošteni, svaka čast našoj ludosti!" (''[[Derviš i smrt]]'') *[[Muharem Osmić]] **"On kaže da Bosna nije pogača, pa da svako može uzeti po jedan dio. Bosna seže dotle dok razumijemo jezik kojim ljudi pričaju i dokle naši konji mogu da kroče. Ona, po Tvrtku, ne treba sama da opstaje, nego u njoj svi zajedno trebamo opstajati." *[[Nada Klaić]] **"….No, ove nevješte projekcije o srpstvu Bosne vrijede isto koliko Šišićevo dokazivanje o hrvatsvu Bosne. Međutim nekritički izvještaj Konstantina Porfirogeneta o Sklavinijama može poslužiti kao podloga za zaključke samo onom historičaru kome nije odveć stalo do historijske istine. On je uglavnom iste vrijednosti kao i Dukljaninove vijesti o vladanju hrvatskih ili srpskih vladara nad Bosnom. To su tek povremeni izleti susjednih vladara koji nisu niti su mogli izmijeniti stoljetni položaj bosanskih zemalja, jer su one bez [[Hrvati|Hrvata]] i [[Srbi|Srba]] odavno išle svojim, od njih posve odijeljenim putem. Carevi podaci za taj posao ne mogu biti mjerodavni, a još manje vješta konstrukcija barskog nadbiskupa koji piše sredinom 12. stoljeća...Posve razumljivo da Ćirkoviću za njegovu teoriju o srpstvu Bosne ne mogu poslužiti niti Konstantinovi podaci o naseljenju Srba, jer ih car, a znamo i zašto, stavlja u [[Srbija|Srbiju]], Paganiju, Zahumlje i Travuniju te Konavle po kriteriju 10-og stoljeća kad su sve te zemlje priznavale bizantsku vlast. Prema tome, ako se sam car nije hvalio da je Bosna od naseljenja srpska, a sigurno bi to vrlo rado učinio,onda kritičkom historičaru ne preostaje drugo nego i na osnovi careva teksta tvrditi da je Bosna od početka bila bosanska." ("Srednjovjekovna Bosna" - politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377 godine), Eminex, Zagreb 1944., {{ISBN|953-6112-05-1}}) *[[Nenad Popović]] **"Ja sam, izgleda, jedan od malobrojnih u Hrvatskoj koji smatra da se Hrvatska mora ispričati Bosni i Hercegovini za zla počinjena u doba kad su vladali Tuđman, Šušak i Granić. Zbog zlih čina, ali i zbog izdaje. Hrvatska je tada izdala svog slabijeg saveznika, kad je ovome bilo najteže. To je za Bosnu trauma, a za Hrvatsku velika hipoteka, koja će postajati sve teža." ("BH Dani" br 196, 9. mart 2001) *[[Nerzuk Ćurak]] **"Bosna i Hercegovina je identična svojim razlikama." (''[[Obnova bosanskih utopija]]'') **"[P]roblem dubinske prirode je afirmacija dejtonske BiH kao jedine logične posljedice bosanskohercegovačke historije, kao krunskog dokaza da je BiH povijesno zasnovana na ''ontologiji mržnje''. Mirovni sporazum započeo je gradnju nove BiH na apsolutizaciji premise etničke podjele, čime su sve druge memorije istjerane s političkog trga, što za posljedicu može imati (i već ima) prihvaćanje (post)dejtonskih pretpolitičkih memorija kao trajnih kategorija, faktički kao prirodnih kategorija koje u poltičkom polju treba priznati kao takve. Nasuprot takvom shvaćanju vrijedi poticati konsenzualno integriranje Dejtonskim sporazumom proizvedenih dezintegrirajućih memorija tako što će ih se izvesti na čistinu političkog i javnog djelovanja kako bi se konačno uvidjelo da li su te pretpolitičke memorije sposobne i željne političkog pozicioniranja u pravcu izgradnje Bosne i Hercegovine kao države koja može sabrati sve svoje memorije, pa i one proizvedene Mirovnim sporazumom, kao i one koje nastaju kao nužna posljedica najnovije odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Finci i Sejdić"." (''Nacionalistička egzekucija "multikulturalnog raja": politološke skice o nemogućnosti konsenzusa'') **"Imajući u vidu da su nacionalističke naracije snažno osokoljene, da imamo u Evropi rast ksenofobne desnice, dakle imajući u vidu takvu ambijentalnost, svaki novi Dejton, bez obzira na nadanja građana, mogao bi biti gori nego Dejton koji imamo, odnosno neka konačna verifikacija nasilja na način koji bi ovu zemlju brutalno izmasakrirao iznutra." (''Novi Dejton bi izmasakrirao BiH'') *[[Robert Hayden]] **"Dio opravdanja za nametanje centralizirane države u Bosni i Hercegovini bio je moralni: da bi se prebrodile posljedice rata, naročito etničko čišćenje i masakri; i da bi se osigurao progon najgorih zločinaca, Mladića i Karadžića. Ovo je rezultiralo onemogućavanjem rekonstrukcije regiona na načine koje će ljudi tamo prihvatiti, na temelju toga da ''mi'' ne prihvatamo jedine vrste konfiguracije nacije i države pod kojima su ''oni'' voljni da žive, i uslovljavajući dobrobit miliona ljudi sudbinom nekoliko ratnih zločinaca. Ovo je čudna moralnost, jer osuđuje žrtve sukoba na kontinuiranu bijedu, navodno u ime pravde." (''Constitutional Structures in a Nationaless State'') *[[Tarik Haverić]] **"Prije nego što konceptualiziramo državnopravnu pojavu zvanu Bosna i Hercegovina, kakva nije opisana niti u jednom od naših udžbenika i za koju nam nedostaje odgovarajući pojmovno-kritički instrumentarij, izvucimo iz izloženoga dvije njezine značajke koje tvore svojevrstan paradoks: :Bosna i Hercegovina nije država, utoliko što nije suverena. :Bosna i Hercegovina, iako nije suverena, funkcionira kao država. :Da bi se ta »protivrječnost« razriješila, Bosnu i Hercegovinu ne smijemo posmatrati kao dovršenu normativnu pojavu koju bi bilo moguće opisati u trajnim i stabilnim kategorijama, već prije kao proces proizvođenja normi koji je započeo 1995, a još nije ni izbliza završen. Naša država je u tom procesu objekt a ne subjekt: bosanskohercegovački državni fenomen upućuje, u pogledu svih elemenata klasičnog učenja, na instance izvan (i iznad) bosanskohercegovačkog teritorija i stanovništva. / Drugim riječima, pravne norme koje važe na teritoriju Bosne i Hercegovine formalno su djelo njezinih zakonodavnih tijela, kojima je dopušteno da ih donesu samo zato što sadržinski ne odstupaju od normi na snazi u referentnom okruženju (tj. liberalno-demokratskim zemljama Zapadne Evrope). »Suverena vlast« Bosne i Hercegovine ne bi mogla da ih ne donese, u tom smislu što bi njihovo nedonošenje, ili donošenje normi drukčijeg sadržaja, izazvalo povlačenje zaštite koja jedina neutralizira partikularne volje koje teže da Bosnu i Hercegovinu kao državnu organizaciju demontiraju. / Ali je, istovremeno, donošenje »pod pritiskom« takvih normi, radilo se o reformi policije ili visokog obrazovanja, najbolje jamstvo da će ona opstati kao država, makar i nesuverena [...] Da zaključim: iako, po klasičnom učenju, nema obilježja države, Bosna i Hercegovina nastavlja da postoji zahvaljujući geopolitičkom okruženju koje je, s nastupanjem nove epohe, izgubilo konjunkturalnu i zadobilo strukturalnu dimenziju. Ona nije započela svoj samostalni život kao suverena država koja će s vremenom zadobiti priznanje, već kao priznata država koja će s vremenom ostvariti »suverenost« — shvaćenu kao stvaranje pozitivnog prava koje je slobodno samo dotle dok sadržinski ne izlazi iz zadanog okvira." (''Studenti i njihova država: o državnosti u teoriji i praksi'') *[[Tvrtko I Kotromanić]] **"...Stefana Tvrtka, milostiju božiom kralja bosanskoga i srpskoga..." (povelja iz 1387.) [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] {{Wikipedia|Bosna i Hercegovina}} le2yz0nbafwh905hn3orkuo1tq4xgsb 0 3981 21229 11457 2006-10-04T18:39:29Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21229 wikitext text/x-wiki '''Krunoslav Cigoj''', hrvatski operni pjevač ---------- *".. [[Sarajevo]] je grad u koji sam se zaljubio na prvi pogled. Tu je bilo sjajnih ljudi, naučili su me da se to kaže – raja – pa me ta moja raja svaki put poslije gostovanja s pjesmom negdje pred zoru pratila na vlak. Uvijek sam si rekao da više neću gostovati u Sarajevu, jer mi je iza toga trebalo tjedan dana za oporavak, ali nikad nisam održao riječ! I eto, baš sam te momente ugradio u ono bogatstvo duše koje ti nikad i niko ne može uzeti…. I onda je odjednom došao taj strašan rat, mučna opsada Sarajeva i nisam ni časka dvoumio da dođem preko Igmana u grad moje raje. Ivica i ja uđosmo u grad u zoru, štićeni maglom, ali zato nas je srebrni mjesec osvjetlio pri izlasku, a bogami osvjetliše nas i oni crveni projektili. Drugi put mi je bilo lakše, gospodski sam došao avionom UNPROFOR-a, ali povratak preko piste baš i ne bi mogao tako okvalificirati. Otpjevah, zagrlih se sa Micetom, Sutkom, Borom, Duškom… i zatekoh grad, ponosan grad koji se borio svojim nikad pokorenim, niti oslabljenim duhom i čije četiri godine zatočene stanovnike sve do jednog uvažavam kao najveće heroje." (''Oslobođenje'', 9. juli 2000) [[Kategorija:Muzika|Cigoj,Krunoslav]] {{Wikipedia|Krunoslav Cigoj}} 4e3oe5w2vk29zbjja8jh9ckx08mwyu6 0 3982 58372 57071 2018-01-10T12:25:59Z 82.118.10.145 /* Citati */ 58372 wikitext text/x-wiki [[Slika:Sarajevo5.jpg|thumb|300px|Sarajevo: Sebilj na Baščaršiji]] == Citati == *[[Abdulah Sidran]] **"nema na svijetu vage ::da izmjeri tugu Sarajeva" ::(''[[Morija]]'') *[[Antun Gustav Matoš]] **"Stvaranjem sarajevskog ekonomskog centra [[Hrvatska]] je ekonomski takoreći upropaštena i budemo li dalje goloruki gledali te realne nevjerovatnosti, mi smo za 50 godina narod bez zemlje, tj. mi nismo više narod, jer postadosmo slijepci bez zemlje." *[[Evlija Ćelebija]] **"Na ovom svijetu postoji mnogo gradova sa imenom Saraj. Ak-Saraj, Tebe-Saraj između Perzije, Džurdistana i Degestana, grad Saraj na obalama rijeke Erdelje kad se prođe poljima Hajhata, sad u zemljama Muskovi, Vize-Saraj u Rumeliji i drugi. Ali ovaj bosanski obedemljeni grad Sarajevo je najnapredniji, ljepši i živahniji od svih." *[[Fahreta Jahić Brena]] *"Sarajevo je u kratkom vremenskom periodu doživjelo nešto što neki [[grad]]ovi neće doživjeti kroz pet vijekova, ali hvala [[Bog]]u, nadživjelo je sve nedaće i napade [[neprijatelj]]a. To je bio i ostao grad koji spaja različite civilizacije i kulture. Nadam se da ću vrlo brzo ponovo gostovati u 'Skenderiji' ili 'Zetri'." (''Dnevni avaz'', 2004) *[[Fahrudin Kučuk]] **"Sarajevo svojim sjajom i čarolijom zanese mnoge koji u njega dođoše i ne mogoše više otići, ostadoše. Druge je mamilo na drugi način; da ga osvoje, razruše, spale!!! Da ovakva ljepota pripadne onom ko ne zaslužuje da uživa u njoj. Ne da se ono svakom dirati, gledati niti milovati! Kapija označava ulazak u kuću, a Sarajevo je jedna lijepa i dobra kuća koja plaho voli da je čuvaš i njeguješ kao najljepši cvijet u đul-bašči." (''[[Tajna zvjezdane sobe]]'') *[[Gavrilo Princip]] **"Najviše bih volio da Sarajevo mogu sabiti u jednu kutiju šibica i zapaliti ga da izgori." (5. decembra 1914. godine. na suđenju atentatorima, prema knjizi Nihada Halilbegovića, "Bošnjaci žrtve zaborava", Sarajevo, 2000. str. 9.) *[[Kénizé Mourad]] **"Dugo nisam željela doći. Kao nemoćan [[svjedok]] te četiri godine [[rat u BiH|rata]], osjećala sam strahovitu krivicu. Potom sam hodajući ranjenim gradom, susrećući se s njegovim hrabrim stanovnicima, često bila na rubu [[plač]]a, a oni su mi darivali svoj [[osmijeh]]. Tokom razgovora su me poučavali toleranciji za koju nisam vjerovala da je moguća nakon tih patnji. Nema sumnje, imala sam sreću da upoznam izuzetne ljude koje [[zlo]] nije pokosilo, nego ih je učinilo jačima i duboko humanima. Primjer za razmišljanje nama, razmaženim i površnim Zapadnjacima. Znam da je nakon [[rat]]a nekada teže negoli u ratu, da je [[neprijatelj]] padmukliji i da [[čovjek]]u, poslije tolikog [[napor]]a da bi se preživjelo, dođe da se opusti. Ali vi to ne možete. Jer je ime Sarajeva danas svjetlost i [[nada]]. Nada da [[hrabrost]] i [[tolerancija]] mogu pobijediti." (''Oslobođenje'', 5. maj 2000) *[[Krunoslav Cigoj]] **".. Sarajevo je grad u koji sam se zaljubio na prvi pogled. Tu je bilo sjajnih ljudi, naučili su me da se to kaže – raja – pa me ta moja raja svaki put poslije gostovanja s pjesmom negdje pred zoru pratila na vlak. Uvijek sam si rekao da više neću gostovati u Sarajevu, jer mi je iza toga trebalo tjedan dana za oporavak, ali nikad nisam održao riječ! I eto, baš sam te momente ugradio u ono bogatstvo duše koje ti nikad i niko ne može uzeti…. I onda je odjednom došao taj strašan rat, mučna opsada Sarajeva i nisam ni časka dvoumio da dođem preko Igmana u grad moje raje. Ivica i ja uđosmo u grad u zoru, štićeni maglom, ali zato nas je srebrni mjesec osvjetlio pri izlasku, a bogami osvjetliše nas i oni crveni projektili. Drugi put mi je bilo lakše, gospodski sam došao avionom UNPROFOR-a, ali povratak preko piste baš i ne bi mogao tako okvalificirati. Otpjevah, zagrlih se sa Micetom, Sutkom, Borom, Duškom… i zatekoh grad, ponosan grad koji se borio svojim nikad pokorenim, niti oslabljenim duhom i čije četiri godine zatočene stanovnike sve do jednog uvažavam kao najveće heroje." (''Oslobođenje'', 9. juli 2000) *[[Nenad Popović]] **"Sarajevo je jedan od najcivilizovanijih gradova u prostoru u kojem živimo - u potpunosti je pandan Dubrovniku, Splitu ili Veneciji, grad prastare gradske i trgovačke kulture, fantastično stjecište vjerskih, civilizacijskih, skoro pa bih rekao pejzažnih vrijednosti. Sasvim sigurno ima puno stariju kulturu svakodnevnog života, zapisa, vjerskog života nego primjerice Zagreb, koji se u usporedbi sa Sarajevom doima kao jedan prilično novi suburbij. Biti počasnim građaninom Sarajeva meni je, dakle, kulturni kompliment kao da sam tu čast doživio u Veneciji ili Parizu." (''Oslobođenje'', 22. juni 2000) *[[Oskar Danon]] **"Uvijek sam imao veliki problem kada se izjednačavaju vjeroispovijest i nacionalnost. Dok sam odrastao u Sarajevu, većina tamošnjih katolika, pravoslavaca, Jevreja i muslimana osjećala se Bosancima. Nikada u pravoslavcu nisam gledao Srbina, niti u katoliku Hrvata. U našoj kući u Sarajevu jedino se postavljalo pitanje da li si demokrata ili fašista." (za ''Feral Tribune'') *[[Richard Holbrooke]] **"Da je [[Alija Izetbegović|Izetbegović]] napustio Sarajevo, [[BiH]] ne bi opstala." (Iz intervjua Dnevnom avazu, 3. oktobra 2003.) *[[Russell Johnston]] **"Posebno želim da pozdravim vas koji ste došli iz svih dijelova [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. Ponekad, nažalost, udaljenost između ljudi unutar jedne zemlje veća je nego udaljenoset između različitih zemalja. Zato vas pozivam da jedni sa drugima podijelite svoje vizije, a i time i svoj [[život]]. [[Umjetnost]] je vaše [[oružje]] protiv političkih podjela. Danas [[Sarajevo]] postaje ono što je, vjerujem, uvijek i bilo - mjesto susretanja putnika i umjetnika, mjesto bogato historijom velikih [[kultura]], grad u zemlji koja ne pripade nikom i koju zato mnogi prisvajaju. Jedan poznati umjetnik jednom je rekao da bez [[strah]]a i [[bolest]]i nikada ne bi postigao sve ono što je postigao. To se može reći i za Sarajevo. Dopustimo ovom gradu da nas svojom pričom inspiriše i pouči. Danas odajemo počast životu i Sarajevu, koje je simbol [[život]]a." (na ceremoniji otvaranja X Bijenala mladih umjetnika Evrope i Mediterana, ''Omnibus'', juli 2001) *[[Vesna Radušinović]] **"Stvar koja Sarajevu daje veličinu i zbog koje je Sarajevo u svim mojim notesima vertikalom napisano, jeste urođeni merhametluk i gostoljubivost ljudi koji žive u njemu. Sarajevo, za razliku od drugih sredina, ne pati od ksenofobije, nema straha od stranaca. S druge strane, Sarajevo ne poštuje svoje vlastite veličine. To je ono što bi rekao moj prijatelj Emir Kusturica "U svom selu niko nije postao hadžija". To je zaista karakteristično za Sarajevo. Otpor, strah ili prezir prema pridošlici u Sarajevu ne postoji, Sarajlije im jednostavno hrle otvorenog srca i stvara se ljubav na prvi pogled, zbog toga se i jedno poglavlje u mom romanu zove "Sarajevo ljubavi moja". Sve značajne stvari su mi se desile u Sarajevu." (''Slobodna Bosna'', br 188, 22. juni 2000) [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] {{Wikipedia|Sarajevo}} 6knswhx7zvcvijnn5xlr9676f7zrvyn 4 3983 11460 2006-05-07T14:08:35Z Zumbulka~bswikiquote 10 11460 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Wikicitati:Vrata zajednice]] 002wn8fvjgl7xgzxm16t6rqpbx2zrh2 4 3984 11461 2006-05-07T14:10:02Z Zumbulka~bswikiquote 10 11461 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Wikicitati:Dobrovoljni prilozi]] l19dbuvea5xxixqj4j7tq2yajo4e3cf 0 3985 28946 21486 2007-03-23T19:36:37Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28946 wikitext text/x-wiki '''Most''' (1996.) je roman bosanskohercegovačke književnice [[Jasmina Musabegović|Jasmine Musabegović]]. ----------- *"Zašto ovo posvećujem Starom mostu? Odgovor je svima poznat. Ali, ja ću ga pokušati objasniti. Aksiom da je rušenje Staroga mosta ubistvo svega ljudskog u nama i svega nastalog iz nas - aksiom je ljudi ovog podneblja. Jer, Stari most jeste naše postojanje na ovom tlu, i ljubav za njega i poštovanje, divljenje, nije samo svojstvo Mostaraca. Zato jednostavno kažemo - rušenje mosta je ubistvo živog bića. . ." == Drugi o knjizi == *"Jasmina Musabegović, brižljivo i minuciozno ispisivala je svoj roman o Mostu uz koji je rasla od djeteta i djevojčurka do žene u čijem se tijelu produžava Most čudom svoje ljepote koja se pretače u energiju njegovih ljudi, ljudi koji ga smatraju svojim. U Jasmini Musabegović i njezinom romanu Most je živ sasvim, jednako kao i Neretva koja se ispod njega koprca, ne samo tokom već i zelenom bojom kao simbolom života… u rukama plivača i njihovim mišicama, krvotoku…" ([[Atif Kujundžić]], ''Most'' br.183) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jasmina Musabegović]] 0t6ukzbr972mgkp7nrzpm835dht579u 14 3986 30641 11463 2007-05-02T05:56:16Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30641 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 3987 55006 37639 2015-08-03T19:34:51Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q188528]] na [[d:|Wikidati]] 55006 wikitext text/x-wiki [[Slika:StariMost3.PNG|thumb|300px|''Stari Most'', 2004. godine.]] '''Stari most''' je čuveni most preko rijeke Neretve u Mostaru. ---------- *[[Derviš-paša Bajezidagić]] **"Ćupriju podiže koja podsjeća na luk duge ::Allahu moj! Ima l' na svijetu po ljepoti druge? ::Jedan je Derviš zadivljen stao i rekao riječi: ::Ostavit ćemo ćupriju a mi ćemo preći." ::(''Tarih o gradnji mosta u Mostaru'') *[[Jasmina Musabegović]] **"Zašto ovo posvećujem Starom mostu? Odgovor je svima poznat. Ali, ja ću ga pokušati objasniti. Aksiom da je rušenje Staroga mosta ubistvo svega ljudskog u nama i svega nastalog iz nas - aksiom je ljudi ovog podneblja. Jer, Stari most jeste naše postojanje na ovom tlu, i ljubav za njega i poštovanje, divljenje, nije samo svojstvo Mostaraca. Zato jednostavno kažemo - rušenje mosta je ubistvo živog bića. . ." (''[[Most (roman)|Most]]'') *[[Slobodan Praljak]] **"Stari most je bio vojni objekat, a vojni objekat u ratu, bez obzira na njegovu povijesnu i kulturološku vrijednost, može biti srušen." (Slobodna Dalmacija, 2004) [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] {{Wikipedia|Stari most}} rpy9110uf4aygogw62uxeqoqmk5py27 6 3988 11466 2006-05-07T14:48:46Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{slobodna_slika}} sa bs.wikipedia 11466 wikitext text/x-wiki {{slobodna_slika}} sa bs.wikipedia 54dhyavt4qckg7g337g7qpf7u9zktnf 6 3989 11468 2006-05-07T14:54:03Z Zumbulka~bswikiquote 10 sa bs.wikipedia 11468 wikitext text/x-wiki sa bs.wikipedia 3abxlygvoxjlqfshhul0gq0d6vb5jc8 0 3990 50467 29374 2013-10-16T20:57:49Z Pearl 501 50467 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Stranac |autor =[[Albert Camus]] |slika =[[Slika:Stranac.jpg|150px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''L’Étranger'' |datum prvog izdavanja =1942. }} *"Prvi put od prije dugo vremena mislio sam na [[majka|majku]]. Činilo mi se, da razumijem, zašto je ona na koncu života uzela ''zaručnika'', zašto je zaigrala iznova [[život]]. Tamo, također tamo, ono one ubožnice, u kojoj se gase životi, večer je bila kao melanholični mir. Toliko blizu smrti majka se morala tamo osjetiti slobodnom i spremnom da opet oživi. Niko, niko nije imao prava da plače nad njom." *"Kao da me je ova velika srdžba očistila od zla, lišila nade, pred ovom noći punom znakova i zvijezda, ja sam se prvi put otvorio i predao nježnoj ravnodušnosti prema [[svijet]]u. Kad sam oćutio, da je tako sličan meni, tako jednom rječju bratski, osjetio sam, da sam bio sretan i da sam još sretan. Da se sve sruši, da se manje osjetim sam, nije mi preostalo drugo nego da poželim, da na dan moga smaknuća bude mnogo gledalaca i da me oni dočekuju s krikovima mržnje." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Albert Camus]] {{Wikipedia|Stranac (Camus)}} {{Djela Alberta Camusa}} sgpfrurjahk2672fbi9qh7adlij6ndh 6 3991 11480 2006-05-09T15:29:44Z Harač 23 sa eng. wiki 11480 wikitext text/x-wiki sa eng. wiki ktz84msf9n4nyamxc200x5qt6cca49q 0 3992 29083 21686 2007-03-23T19:37:53Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29083 wikitext text/x-wiki [[Slika:Godot.png|thumbnail|right|250px]] '''Očekujući Godota''' (''Waiting for Godot''; 1952.), drama irskog dramaturga [[Samuel Beckett|Samuela Becketta]]. ---- *'''Estragon''': "Ništa se ne događa. Niko ne dolazi, niko ne odlazi, to je strašno." == Vanjski linkovi == *[http://samuel-beckett.net/Waiting_for_Godot_Part1.html Tekst drame - engleski] *[http://www.samuel-beckett.net/Penelope/Godot_intro.html ''Wam, bam! Thank you Sam!''] Velika baza različitih interpretacija djela i likova *[http://www.guardian.co.uk/arts/features/story/0,11710,1535466,00.html Godot Almighty]; članak ''The Guardiana'' o djelu *[http://netsoc.dit.ie/~jamesf/samuel_beckett/samuel_beckett_waiting_for_godot.html Očekujući Godota Online] *[http://www.ac-strasbourg.fr/pedago/lettres/lecture/Beckettbio.htm Samuel Beckett biografija] [[en:Samuel Beckett]] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Samuel Beckett]] {{Wikipedia|Očekujući Godota}} e8p8otzv5nr90fus1rypzvodsyaqpgz 6 3993 17953 11489 2006-09-12T17:51:50Z Zumbulka~bswikiquote 10 17953 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 14 3994 30642 12109 2007-05-02T05:56:16Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30642 wikitext text/x-wiki Samuel Beckett [[Kategorija:Literatura]] bvaspasxsq5dhyupp0yasgydwbq3iud 0 3995 51918 49442 2014-04-15T04:55:54Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 17 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q41408]] 51918 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Federico García Lorca |slika=[[Slika:Lorca.jpg|170px]] |tekst uz sliku=španski pjesnik i dramaturg |datum rođenja=5. juni 1898. |mjesto rođenja= |datum smrti=19. august 1936. |mjesto smrti= }} *"[[smrt|Umrem]] li, ostavite balkon otvoren." (''Oproštaj'') [[Kategorija:španski pisci|Lorca,Federico]] {{Wikipedia}} 32g2mv4as6njqraw19wggz7p1an9cws 6 3996 11496 2006-05-09T17:18:43Z Harač 23 sa eng. wiki 11496 wikitext text/x-wiki sa eng. wiki ktz84msf9n4nyamxc200x5qt6cca49q 6 3997 11512 2006-05-10T09:47:53Z Harač 23 sa eng. wiki 11512 wikitext text/x-wiki sa eng. wiki ktz84msf9n4nyamxc200x5qt6cca49q 0 3998 37732 29618 2009-10-20T15:17:27Z Harač 23 37732 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Život Galilejev |autor =[[Bertolt Brecht]] |slika = |tekst uz sliku =drama |originalni naziv =''Leben des Galilei'' |datum prvog izdavanja =1940. }} == Galilej == *"Ja vjerujem u [[razum]]." *"[[Povjerenje]] se iscrpljuje upotrebom." == Berberini == *"Strašno je to s njime. On hoće sasvim nevino dokazati [[Bog]]u najgrublje kiksove iz astronomije! Kako, Bog nije dovoljno pomno studirao astronomiju prije nego što je sastavio Sveto pismo? ''Dragi'' prijatelju!" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Bertolt Brecht]] {{Wikipedia|Život Galilejev}} 5qhk339m1yecxstndujmuu9gwjp6pjl 14 3999 30643 12100 2007-05-02T05:56:17Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30643 wikitext text/x-wiki Bertolt Brecht [[Kategorija:Literatura]] ew132m1ey89j426bmv5c8lhu68nmdsk 0 4000 61583 52665 2024-05-17T07:36:45Z Srđan 4695 61583 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Zlatno tele |autor =[[Ilja Iljf]] i [[Jevgenij Petrov]] |slika =[[Slika:Zlatno_tele.jpg|thumbnail|right|200px]] |tekst uz sliku =satirički roman |originalni naziv =''Золотой телёнок'' |datum prvog izdavanja =1931. }} *"[[Pješaci|Pješake]] treba voljeti. Pješaci sačinjavaju veći dio čovječanstva. Više od toga - njihov bolji dio. Pješaci su stvorili svijet. Oni su sagradili gradove, podigli mnogospratne zgrade, uveli kanalizaciju i vodovod, popločili ulice i rasvjetlili ih električnim svjetiljkama. Oni su raširili kulturu po cijelome svijetu, pronašli štampu, izmislili barut, prebacili mostove preko rijeke, odgonetnuli egipatske hijeroglife, uveli neopasnu britvu, uništili trgovinu robljem i ustanovili da se od sojinih bobica može prirediti 114 ukusnih i hranjivih jela. A kad je sve bilo gotovo, kad je naša rođena planeta dobila prilično uređen izgled, pojavili su se automobili." [[Kategorija:Literatura]] [[kategorija:Jevgenij Petrov]] [[Kategorija:Ilja Iljf]] {{Wikipedia|Zlatno tele}} s4glppg3hhtmr2xdk6wjjpqskz14an8 6 4001 17919 11521 2006-09-12T17:31:24Z Zumbulka~bswikiquote 10 17919 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 4002 55007 46311 2015-08-03T19:35:01Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q10843872]] na [[d:|Wikidati]] 55007 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Proces |autor =[[Franz Kafka]] |slika =[[Slika:Proces.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Der Prozeß'' |datum prvog izdavanja =1925. }} *"Pogled mu pade na posljednji sprat kuće kraj kamenoloma. Kao što svjetlost sjevne otvoriše se tamo krila jednog prozora, i pojavi se [[čovjek]], na toj daljini i visini slabačak i mršav, daleko se naže pružajući još dalje ruke. Ko je to? Prijatelj? Dobar čovjek? Neko ko saučestvuje? Neko ko hoće da pomogne? Je li to jedan čovjek? Jesu li to svi? Ima li još pomoći? Ima li prigovora na koje se zaboravilo? Sigurno da ih ima. [[Logika]] je doduše nepokolebljiva, ali ona ne odoljeva čovjeku koji hoće da živi. Gdje je sudija koga on nikada nije vidio? Gdje je visoki sud do koga nikada nije došao? On podiže ruke i raširi sve prste. Ali na K-ov grkljan položiše se ruke jednoga od gospode a onaj drugi zari mu nož duboko u srce i dvaput ga okrene. Očima koje su se gasile K. vidje još kako gospoda tik pred njegovim licem, priljubivši obraz uz obraz, posmatraju izvršenje presude. ''Kao pseto!'' reče on, i činilo se da će ga stid nadživjeti." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Franz Kafka]] {{Wikipedia|Proces}} 38vl904qfywq93jhz7ufx874itwspwa 6 4003 17930 11527 2006-09-12T17:36:56Z Zumbulka~bswikiquote 10 17930 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 14 4004 30644 12102 2007-05-02T05:56:17Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30644 wikitext text/x-wiki Franz Kafka [[Kategorija:Literatura]] aajhzp4i0hrlz419umw6mapb2ni42w5 0 4006 52645 42039 2014-04-21T23:18:01Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52645 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =U potrazi za izgubljenim vremenom |autor =[[Marcel Proust]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''À la recherche du temps perdu'' |datum prvog izdavanja =1913-1927. }} *"I čim sam prepoznao okus u lipov čaj namočena komada madelaine, koji mi je svake nedjelje davala tetka Leonie (tada još doduše nisam znao razlog, zbog koga me ta uspomena tako usrećivala, nego sam to otkriće morao odgoditi za mnogo poslije), odmah se pojavi i stara, siva kuća na ulicu, u kojoj je bila njena soba, pa se kao pozorišni dekor pridruži malom paviljonu, koji je gledao na vrt, a koji su na njenoj stražnjoj strani nadogradili za moje [[roditelj]]e (i baš to je bio onaj krnji komad, koji sam do sad jedini vidio); a s kućom se pojavi i grad. Trg, kamo su me slali prije ručka, ulice, kojima sam trčao od jutra do večeri, po svakom vremenu, i šetnje, na koje smo odlazili, kad je bilo lijepo [[vrijeme]]. I kao što se dešava u onoj igri, kojom se Japanci zabavljaju uranjajući u porculansku zdjelu punu vode komadiće do tad bezlična papira, koji se tek što je umočen, isteže, savija, bojadiše, diferencira, pretvara u cvijeće, kuće i određene osobe, koje je moguće prepoznati, tako je i sad sve cvijeće iz našeg vrta, iz Swannova perivoja, tako su svi lopoči s Vivonne, oni dobri seoski ljudi, njihovi mali domovi, crkva i cio Combray sa svojom okolinom, tako je sve što ima oblik i čvrstoću, i grad i vrtovi, izašlo iz moje čaše [[čaj]]a." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Marcel Proust]] {{Wikipedia}} ejra6xise30kmhuijijv02irp6qtedn 14 4007 55008 42038 2015-08-03T19:35:11Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q7485227]] na [[d:|Wikidati]] 55008 wikitext text/x-wiki Marcel Proust [[Kategorija:Literatura]] 3qbgzqufrmoh88d5tcfs4js89z2mwgj 0 4008 59769 52668 2021-04-21T13:54:02Z Arvatkaa Kuka 7474 File 59769 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Laura_Theresa_Alma-Tadema_-_The_tea_party.jpg|thumb]] *[[Čovjek u sedlu]] **'''Cowboy 1''': "Charlie koristi barut umjesto [[Kahva|kahve]]. Uskoro će ti glava eksplodirati." ::'''Cowboy 2''': "Znam. Moja je upravo prošla pored Mjeseca." ::'''Owen''': "Čini se da to ne smeta Charleyju." ::'''Charlie''': "Charlie nije glup. Charlie pije čaj." *[[Marcel Proust]] **"I čim sam prepoznao okus u lipov čaj namočena komada madelaine, koji mi je svake nedjelje davala tetka Leonie (tada još doduše nisam znao razlog, zbog koga me ta uspomena tako usrećivala, nego sam to otkriće morao odgoditi za mnogo poslije), odmah se pojavi i stara, siva kuća na ulicu, u kojoj je bila njena soba, pa se kao pozorišni dekor pridruži malom paviljonu, koji je gledao na vrt, a koji su na njenoj stražnjoj strani nadogradili za moje roditelje (i baš to je bio onaj krnji komad, koji sam do sad jedini vidio); a s kućom se pojavi i grad. Trg, kamo su me slali prije ručka, ulice, kojima sam trčao od jutra do večeri, po svakom vremenu, i šetnje, na koje smo odlazili, kad je bilo lijepo vrijeme. I kao što se dešava u onoj igri, kojom se Japanci zabavljaju uranjajući u porculansku zdjelu punu vode komadiće do tad bezlična papira, koji se tek što je umočen, isteže, savija, bojadiše, diferencira, pretvara u cvijeće, kuće i određene osobe, koje je moguće prepoznati, tako je i sad sve cvijeće iz našeg vrta, iz Swannova perivoja, tako su svi lopoči s Vivonne, oni dobri seoski ljudi, njihovi mali domovi, crkva i cio Combray sa svojom okolinom, tako je sve što ima oblik i čvrstoću, i grad i vrtovi, izašlo iz moje čaše čaja." - ''[[U potrazi za izgubljenim vremenom]]'' == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Piće]] {{Wikipedia}} 8sludf597jc1g2zezesn9lsa42fac0m 0 4009 55009 40545 2015-08-03T19:35:21Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512148]] na [[d:|Wikidati]] 55009 wikitext text/x-wiki '''Mati''' (''Мать''; 1907.), djelo ruskog književnika [[Maksim Gorki|Maksima Gorkog]]. ---- *"[[Siromaštvo]], [[glad]] i [[bolest]]i, eto, što ljudima pruža njihov [[rad]]. Sve je protiv nas - mi izdišemo cijelog svog [[život]]a iz dana u dan na radu, uvijek u prljavštini, u obmani, a našim se znojem slade i prejedaju drugi, i drže nas kao pse na lancu, u neznanju - ništa ne znamo i u [[strah]]u smo - svačega se plašimo! Naš je život - noć, mračna noć!" *"Morem [[krv]]i neće se ugasiti [[istina]]..." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Maksim Gorki]] {{Wikipedia|Mati}} pejkwk2a0gjs0p991uhc1fgaqchjz4p 14 4010 30646 12105 2007-05-02T05:56:18Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30646 wikitext text/x-wiki Maksim Gorki [[Kategorija:Literatura]] bk05tpv5uv2kga1nexbktkiwwxf4bdt 0 4011 25650 19993 2006-11-28T19:53:29Z Harač 23 25650 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Gitandžali |autor =[[Rabindranath Tagore]] |slika = |tekst uz sliku =''zbirka pjesama'' |originalni naziv =''Gitanjoli (গীতাঞ্জলি)'' |datum prvog izdavanja =1910. }} *"Gdje [[duh]] je neustrašiv, a čelo uspravno; :Gdje slobodno je znanje; :Gdje [[svijet]] ne lome skučeni zidovi kućni; :Gdje riječi izviru iz srca istine; :Gdje neumorna težnja pruža ruke prema savršenstvu; :Gdje se bistra struja razuma ne gubi u pustoj pješčari mrtvih običaja; :Gdje ti vodiš duh prema sve široj misli i djelu; :U tom nebu slobode, Oče moj, probudi moju zemlju." (''35.'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Rabindranath Tagore]] {{Wikipedia}} 3zsec96pb964a0j2wzs4fq9x8lw6lv6 14 4012 30647 12108 2007-05-02T05:56:18Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30647 wikitext text/x-wiki Rabindranath Tagore [[Kategorija:Literatura]] ksfrkjxb80yzp2qwjsz66izt77zzvtc 0 4013 29452 25352 2007-03-23T19:41:27Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29452 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Tri sestre |autor =[[Anton Pavlovič Čehov]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Три сестры'' |datum prvog izdavanja =1900. }} == Veršnin == *"Kako da vam kažem? Meni se čini, da se sve na zemlji mora malo po malo promijeniti i da se već pred našim očima mijenja. Za dvjesta, trista, najkasnije hiljadu godina - ne radi se tu o roku - nastat će nov, sretan [[život]]. Mi dakako nećemo učestvovati u tom životu, ali mi za njega živimo sada, radimo, patimo, mi ga stvaramo, i jedino u tome je cilj našeg bitka, i ako hoćete, naša [[sreća]]." == Tesenbach == *"Ne samo za dvije, tri stotine godina, nego i za milion godina, [[život]] će ostati kakav je i bio; on se ne mijenja, ostaje stalan, držeći se svojih vlastitih zakona, do kojih nama nije stalo, ili bar, kojih vi nikada nećete spoznati. Ptice selice, ždralovi na primjer, lete i lete, i ma kakve misli lutale, po njihovim glavama, visoke ili sitne, oni će sveđer letjeti, a neće znati zašto i kako. Oni lete i letjet će, ma kakvi se filozofi pojavili među nama; i neka filozofiraju kako ih je volja, samo neka lete..." *"[[Smisao]]... Evo pada snijeg. Kakav je u tome smisao?" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Anton Pavlovič Čehov]] {{Wikipedia|Tri sestre}} nah04f23mwi5xf3ineqqdjxh3zbpcci 0 4014 57286 49206 2016-11-18T17:41:34Z Harač 23 /* Citati */ 57286 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Anton Pavlovič Čehov]] **"Smisao... Evo pada [[snijeg]]. Kakav je u tome smisao?" (''[[Tri sestre]]'') *[[Blaise Pascal]] **"Onaj ko smisao svog [[život]]a traži u duhovnom usavršavanju, ne može da bude nezadovoljan, jer je ono što on želi uvijek u njegovoj vlasti." *[[Ludwig Wittgenstein]] **"6.52 Osjećamo da, čak ako je dat odgovor na ''sva moguća'' naučna pitanja, naši životni problemi još uopće nisu dodirnuti. Naravno, tada više ne ostaje nikakvo pitanje; i upravo to je odgovor. ::6.521 Rješenje problema života vidi se u nestajanju ovog problema. (Nije li to razlog zašto ljudi kojima je nakon dugog sumnjanja postao jasan smisao života, zašto ovi tada nisu mogli reći u čemu je taj smisao.)" (''[[Tractatus Logico-Philosophicus]]'') **"6.41 Smisao svijeta mora ležati izvan svijeta. U svijetu je sve onako ka'ko jest i sve se događa onako kako se događa; ''u'' njemu nema nikakve vrijednosti — a kad bi je bilo, onda ona ne bi imala vrijednosti. Ako postoji neka vrijednost koja ima vrijednost, ona mora ležati izvan svega događanja i takobivstvovanja. Jer sve događanje i takobivstvovanje je slučajno. Ono što ga čini ne-slučajnim ne može ležati ''u'' svijetu, jer bi to inače bilo opet slučajno. To mora ležati izvan svijeta." (''Ibid.'') *[[Ljubiša Samardžić]] **"Za mene [[rad]] nije obaveza, niti šansa kao u Americi, ni navika kao u Engleskoj ili prokletstvo kao što je kod nas. Za mene je rad volja, trajanje i smisao života. Naučio sam to davno, jedino ćete radom pobijediti nadolazeće godine, jer sve nas čeka vječiti mrak." (za ''Republiku'') *[[Milan Kundera]] **"Zbog čega živimo? Da bismo Bogu pribavili ljudsko meso. Jer Biblija od nas ne traži ....da tražimo smisao života. Ona od nas traži da se množimo. Volite se i množite. Shvatite dobro : smisao tog 'volite se' ne znači dakle nikako milosrdnu, suosjećajnu, duhovnu ili strastvenu ljubav, već želi jednostavno reći : 'vodite ljubav', 'parite se'...(ublažio je glas i nagne se prema njoj ) 'jebite se'! U tome i samo u tome sadržan je smisao ljudskog života. Sve ostalo su budalaštine!" (''[[Identitet (M. Kundera)|Identitet]]'') *[[Miroslav Škoro]] **"Postoje ljudi kojima je smisao [[život]]a u tome da vode računa o tuđim životima." (za ''Večernji list'') *[[Meša Selimović]] **"Jer i moje srce drhti, plaši me gluhi muk. Boli me tajna kojoj ne vidim smisla. Ima smisla, govorio sam, braneći se od užasa, ali ga nikako nisam pronalazio. Ustani, govorio sam, ustani. A on je sakriven mrakom, u magli nestajanja, u zelenkastoj tami, kao pod vodom, utopljenik nepoznatih prostranstava." (''[[Derviš i smrt]]'') *[[Robert Byrne]] **"Smisao [[život]]a je život sa smislom." *[[Thomas Hobbes]] **"Što se tiče ''smisla zakona'', kada postoji bilo kakva sumnja, za smisao treba pitati one kojima je najviši autoritet povjerio poznavanje načela, ili suđenje; jer ''suditi'' nije ništa drugo nego pomoću tumačenja primjenjivati zakon na pojedinačne slučajeve." (''[[Građanin (Hobbes)|Građanin]]'') *[[Thomas Nagel]] **"Ako ''sub species aeternitatis'' ne postoji razlog da vjerujemo da išta ima smisla, onda ni to nema smisla, i mi možemo pristupiti našim apsurdnim životima sa ironijom umjesto heroizma ili očaja." (''The Absurd'', 1971.) *[[Tony Benn]] **"Usiditi se biti Daniel, ::Usuditi se zauzeti stav, ::Usuditi se imati istinski smisao, ::Usuditi se izgovoriti ga glasno." (''Dare to be a Daniel'' - himna nekonformista) == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Besmisao]] *[[Svrha]] *[[Život]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 2kfevk5ez7rauvs2qka5sh8xz9mm5fi 14 4015 30648 12097 2007-05-02T05:56:19Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30648 wikitext text/x-wiki Anton Pavlovič Čehov [[Kategorija:Literatura]] ljo500yjx7iq96nryj7hig87bbhqzhr 0 4016 11584 2006-05-16T13:55:06Z Harač 23 Slikar premješten u Slikarstvo 11584 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Slikarstvo]] 4an9ug8r91tz4h4k23kneh0qnca3oum 0 4018 60027 60026 2022-02-12T21:02:10Z Hasley 6609 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/166.181.85.3|166.181.85.3]] ([[User talk:166.181.85.3|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:EmxBot|EmxBot]] 29599 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Đavolov učenik |autor =[[George Bernard Shaw]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''The Devil's Disciple'' |datum prvog izdavanja =1901. }} == Richard == *"Nije vjerovatno da će mene objesiti. To im se ne bi isplatilo. Kakav je to moralni efekt ako se đavolov učenik njiše u zraku. Ali župnik? Ili bilježnik..." *"Ja sam odgojen da služim drugome, ali sam od prvog časa znao da je đavo moj prirodni gospodar, kapetan i prijatelj. Vidio sam da on ima pravo i da svijet samo od straha puže pred onim, koji ga je osvojio... Obećao sam mu svoju dušu i zakleo sam se, da ću biti na njegovoj strani na ovom i na drugom svijetu. Ovo obećanje i ova zakletva učinili su od mene [[čovjek]]a." == Judith == *" O, vi ste ljudi. Zar vam nije ništa počiniti [[zločin]], ako ga počinite kao džentlmen? Zar je vama svejedno biti ubica, ako ubijete u crvenom kaputu? (''Očajno''.) Vi ga nećete ubiti. Ovaj čovjek nije moj muž." == Dijalozi == *'''Swindon''' (''stogo''):" Zar ćete možda poreći, da ste buntovnik?" :'''Richard''': "Ja sam Amerikanac, gospodine." :'''Swindon''': "I šta bi sad po vašem trebalo da o tom mislim?" :'''Richard''': "Po mome ništa. Ja znam, da vojnici nikad ne misle." :'''Burgoyne''' (''je tako neizmjerno očaran ovim odgovorom, da se skoro utješio za gubitak Amerike). [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Bernard Shaw]] {{Wikipedia|Đavolov učenik}} fge1wnt59yue1xddjnx03eo6a9mklji 14 4019 30649 12099 2007-05-02T05:56:19Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30649 wikitext text/x-wiki Bernard Shaw [[Kategorija:Literatura]] n50c8nh1wbpe0lncvfovx90408cqkmh 0 4020 11597 2006-05-17T17:34:03Z Harač 23 Rumunjske poslovice premješten u Rumunske poslovice: "rumunjske" je kroatizam 11597 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Rumunske poslovice]] 7x410a08j9awh3a2wf93xamhsnhn7ge 0 4021 52431 49542 2014-04-21T14:39:56Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52431 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Guy de Maupassant |slika=[[slika:GDMaupassant.jpg|150px]] |tekst uz sliku=francuski književnil |datum rođenja=5. august 1850. |mjesto rođenja=dvorac Miromesnil, Francuska |datum smrti= 6. juli 1893. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} *"Realist će, ukoliko je [[umjetnik]], nastojati ne da nam da fotografiju [[život]]a, nego da da viziju života koja će biti potpunija, jača i uvjerljivija od same stvarnosti." - ''[[Pierre i Jean]]'' *"Ponekad čovjek plače za izgubljenim [[iluzija]]ma sa istom takvom žalošću kao za umrlima." == Djela == *''[[Jedan život]]'' *''[[Pierre i Jean]]'' [[Kategorija:Francuski pisci|Maupassant,Guy de ]] [[Kategorija:Guy de Maupassant|*]] {{Wikipedia|Guy de Maupassant}} dmor7302oxpmme4mkqglsd7qu3iy02o 14 4022 30650 12103 2007-05-02T05:56:20Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30650 wikitext text/x-wiki Guy de Maupassant [[Kategorija:Literatura]] 3fpicy4kheimuze9qawnij2mbu04ho6 0 4023 21749 19157 2006-10-04T18:50:30Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21749 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pierre i Jean |autor =[[Guy de Maupassant]] |slika =[[Slika:Pierre et Jean.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Pierre et Jean'' |datum prvog izdavanja =1888. }} *"Realist će, ukoliko je umjetnik, nastojati ne da nam da fotografiju života, nego da da viziju [[život]]a koja će biti potpunija, jača i uvjerljivija od same stvarnosti." (Predgovor) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Guy de Maupassant]] {{Wikipedia|Pierre i Jean}} s4279gya1wrpu7fdtfufi0mmen48b63 0 4024 35140 28642 2008-10-30T18:06:13Z Pearl 501 35140 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Gospođica Julija |autor =[[August Strindberg]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Fröken Julie'' |datum prvog izdavanja =1888. }} '''Gospođica Julija''' (''Fröken Julie''; 1888.), naturalistička drama švedskog dramaturga [[August Strindberg|Augusta Strindberga]]. ---- *"...dopuštam, da je svoju ljubav gospođica Julija izmislila samo kao neku zaštitu ili izvinjavanje." (Predgovor) == Jean == *"(''muči se'') Ne mogu! - Još ima ograda među nama, dokle god smo u ovoj kući - tu je prošlost, tu je grof - a nikada nisam sreo čovjeka, pred kojim sam imao toliko respekta - treba samo da vidim njegovu rukavicu na jednoj stolici, odmah osjećam kako sam malen. - Samo treba da čujem zvonce i odmah se trgnem kao plahi konj - i kada sada vidim, kako mu čizme tako uspravno i ponosno stoje, odmah mi nešto prelazi preko leđa! (''Lupi čizme nogom''.) [[Sujevjerje]], [[predrasude]], na koje su nas naučili od djetinjstva - i od kojih se međutim ne možemo da odviknemo posve lahko. Treba samo otići u drugu zemlju, u republiku, i odmah će sve puzati po tlu pred mojom portirskom livrejom - po tlu treba da pužu, vidite li! Ali ja to neću! Nisam se za to rodio da ležim na tlima, jer sam sposoban za nešto bolje, jer imam karaktera, i samo da se ja dovinem do prve grane, vidjeli biste, kako se penjem! Danas sam sluga, na godinu sam vlasnik hotela, za deset sam godina rentijer, a onda ću putovati u Rumuniju, da me dekorišu, i mogu - pazite, šta govorim: ''mogu'' - da svršim kao grof!" == Gospođica == *"Kakva li me je strašna moć povukla ka vama? [[Moć]], koja vuče slabe jakima? One, koji padaju, onima, koji se penju? Ili je bila [[ljubav]]? To ljubav? Znate li vi, šta je to ljubav?" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:August Strindberg]] {{Wikipedia}} kv8wwlp38xbej9lh3u5i5rpllc5eyc7 14 4025 30651 12098 2007-05-02T05:56:20Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30651 wikitext text/x-wiki August Strindberg [[Kategorija:Literatura]] cba435i0ra7dp9tpq07qjbysir41jxu 0 4027 55010 48419 2015-08-03T19:35:31Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513277]] na [[d:|Wikidati]] 55010 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[François de La Rochefoucauld]] **"Kako možemo tražiti da neko drugi čuva našu tajnu, kad je ni mi sami nismo mogli sačuvati." *[[Hegel]] **"Tajne Egipćana bile su tajna i za same Egipćane." *[[Karl Marx]] **"Tajna je opći duh birokratije." *[[Orhan Pamuk]] **"Za dobro [[prijateljstvo]] zajednička tajna je najbolji početak." (''[[Snijeg (Pamuk)|Snijeg]]'') *Film ''[[Pearl Harbor]]'' **'''Pukovnik Jimmy Dolittle''': "Da li znaš šta znači stroga tajna?" ::'''Rafe McCawley''': "Da, to je ona vrsta misija gdje dobiješ medalju, ali je šalju tvojoj rodbini." *[[Perikle]] **"Tajna [[Sloboda|slobode]] počiva u [[hrabrost]]i." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} twg19n1ihz0putax0z9zm83tm2kc12j 0 4028 35273 26955 2008-11-02T13:14:50Z Pearl 501 35273 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Sunce se ponovo rađa |autor =[[Ernest Hemingway]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''The Sun Also Rises'' |datum prvog izdavanja =1926. }} * "[[Alkohol]] ima da nestane i ja ću ga uzeti sa sobom." * "[[Čovjek]] mora biti zaljubljen u jednu [[Žena|ženu]] da bi stvorio osnovu za [[prijateljstvo]]." * "Možda bi [[čovjek]] shvatio čemu sve to ako bi iznašao kako da živi u tome." * "Sasvim je lakho biti danju okorjeo prema svemu, ali noću - to je nešto drugo." * "To je [[moral]]: da ste poslije odvratni sami sebi." {{Wikipedia}} {{Djela Ernesta Hemingwaya}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ernest Hemingway]] q6m1kuzdu3xjmlpj72uuctrhq6i172g 14 4029 61173 55011 2024-05-16T13:57:50Z Srđan 4695 61173 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Hemingway, Ernest}} [[Kategorija:Literatura]] lszm8lhvmukl1o3en4bpmfu835cgnfi 0 4030 11653 2006-05-18T21:59:12Z Harač 23 Talijanske poslovice premješten u Italijanske poslovice: Talijanske je kroatizam 11653 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Italijanske poslovice]] dji0jqoov2fmjt5va8iz6u445xigm42 10 4031 58345 44964 2017-12-27T01:36:16Z CommonsDelinker 84 Removing [[:c:File:Andric_Ivo.jpg|Andric_Ivo.jpg]], it has been deleted from Commons by [[:c:User:JuTa|JuTa]] because: [[:c:COM:OTRS|No permission]] since 19 December 2017. 58345 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Ivo Andrić]]''' :"Čovjeka ćete najbolje upoznati ako ga posmatrate kako se ponaša kad se nešto dijeli besplatno." :"Da je šutnja snaga, a govorenje slabost, vidi se po tome što starci i djeca vole da pričaju." :"Što ne boli - to nije život, što ne prolazi - to nije sreća." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> k6g39gf62ur9ptx7is8q5n7mlwiu5ui 0 4033 25362 19608 2006-11-21T06:32:52Z Zumbulka~bswikiquote 10 25362 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Budućnost jedne iluzije |autor =[[Sigmund Freud]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Die Zukunft einer Illusion'' |datum prvog izdavanja =1927. }} *"Idealno stanje bi, naravno, bilo takva zajednica ljudi koji su svoj nagonski [[život]] podredili diktaturi [[um]]a." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Sigmund Freud]] {{Wikipedia}} mzgitzd28l7kmp04ordd2h4me95q0b8 14 4034 30654 12110 2007-05-02T05:56:22Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30654 wikitext text/x-wiki Sigmund Freud [[Kategorija:Literatura]] akuk9w3g4tka105471goj855epmskd2 10 4036 11682 2006-05-25T16:37:34Z 212.112.43.190 11682 wikitext text/x-wiki "Ako hoćemo obmanuti strahoviti nagon gluposti,njena nas bezdušna moć sili na konkretne radnje protivne našim nagnućima." ~~ [[George Meredith]] n8x10glius9pkmgsuzyjf8py8mdw4ku 10 4037 11683 2006-05-25T16:39:28Z 212.112.43.190 11683 wikitext text/x-wiki "Nema gore nesreće u ljubavi nego što je smrt mašte." ~~ [[George Meredith]] m0eulpr13wn7h76idhwjpqbb65n7jrt 10 4038 11684 2006-05-25T16:40:43Z 212.112.43.190 11684 wikitext text/x-wiki "Tajna srca je naša neukrotiva ljubav prema sebi." ~~ [[George Meredith]] 6518ok7ai8xxgwi41wdtyllvyphyfub 10 4039 44966 42631 2012-03-04T19:12:39Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/22-2011]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/22-2012]] 44966 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:François de La Rochefoucauld.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[François de La Rochefoucauld]]''' :"Ljubav se ne može kriti onde gdje je, niti se može izgubiti onde gdje nije." :"Pametnima smatramo samo one koji misle jednako kao i mi." :"Prema sreći treba da se odnosimo kao prema zdravlju; da uživamo u njoj kad je dobro, da budemo strpljivi kad je loša." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> oggcpf361p0bhmq0pmphtnkd3k6vqm2 10 4040 44969 42632 2012-03-04T19:30:09Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/23-2011]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/23-2012]] 44969 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Rivarol Antoine1.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Antoine de Rivarol]]''' :"Vojvoda može jednu [[žena|ženu]] učiniti vojvotkinjom, ali pametan čovjek ne može je učiniti pametnom." :"[[Politika]] je kao sfinga iz basne: proždire sve one koji ne riješe njene zagonetke." :"Ima ljudi koji od svog bogatstva nemaju ništa osim [[strah]]a da ga ne izgube." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> kzexdq16kc6npjq8kd318trdbi0yk2s 10 4041 44971 42633 2012-03-04T19:31:02Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/24-2011]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/24-2012]] 44971 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Image dost 02.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Fjodor Dostojevski]]''' :"Ako pri svakoj prijateljskoj usluzi odmah misliš na zahvalnost, onda nisi darovao, već prodao." :"Glupan koji je postao svjestan da je glupan nije više glupan." :"U srcu koje iskreno ljubi ili ljubomora ubija ljubav, ili ljubav ubija ljubomoru. Sasvim suprotno biva sa strašću." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 73yp8ibskz3obr12iz9nqoft24gcaqh 10 4042 44973 42634 2012-03-04T19:31:17Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/25-2011]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/25-2012]] 44973 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Francis Bacon.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Francis Bacon]]''' :"Čudna je to želja; tražiti [[vlast]] i izgubiti [[sloboda|slobodu]]; ili: tražiti vlast nad drugima a izgubiti je nad samim sobom." :"Ima mnogo puteva da se čovjek obogati, i većinom su ružni." :"[[Sreća]] je kao tržnica; i često, ako samo možeš malo pričekati, cijena će pasti." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> dxs1g0j2xlecagcammf6qmnfcixpn4u 10 4043 44975 42635 2012-03-04T19:31:36Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/26-2011]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/26-2012]] 44975 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Victor Hugo.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Victor Hugo]]''' :"Kada ti se [[žena]] obraća uvijek slušaj šta ti govori [[oči]]ma." :"Najveća [[sreća]] u [[život]]u je uvjerenost da smo voljeni – voljeni zbog toga kakvi jesmo ili još više, usprkos tome kakvi jesmo." :"Veličina jednog naroda ne mjeri se brojem, kao što se veličina [[čovjek]]a ne mjeri stasom. Njegova mjera je količina inteligencije i vrline koje posjeduje." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> chtjhirxu2cwzd26t0c5g1dfj9kicyv 10 4044 44977 38797 2012-03-04T19:32:18Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/27-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/27-2012]] 44977 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Maxim Gorky authographed portrait.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Maksim Gorki]]''' :"Ne sudi - da ti ne sude." :"Ne budite ravnodušni, [[ravnodušnost]] je smrtonosna za ljudsku dušu." :"Oprezno biraj drugove zato što ima ljudi koji su zarazni kao [[bolest]]." :"Treba tako živjeti kako bi mogao samog sebe poštovati." :"[[Život]] teče - ko ga ne stigne, ostaje sam." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 4dglwvfpt7wgnqa3b4m70vybov2r7kt 10 4045 44983 38800 2012-03-04T19:43:05Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/30-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/30-2012]] 44983 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Friedrich Schiller.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Friedrich von Schiller]]''' :"Najljepši snovi o slobodi sanjaju se u tamnici." :"Sretnim nazivam onoga koji, da bi uživao, ne mora činiti nepravdu, a da postupa pravedno, ne mora se odricati." :"[[Svijet]] je tijesan, a [[um]] prostran. Misli žive lako jedna pokraj druge, ali se stvari u prostoru bolno sudaraju." :"Šta je [[život]] bez sjaja [[ljubav]]i?" ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 1dw2gu2k550r8nx9t1xydnnnws5juj2 10 4046 44985 38801 2012-03-04T19:43:21Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/31-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/31-2012]] 44985 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Marko Aurelije]]''' :"Budi nalik na morski rt u koji neprestano udaraju valovi a on i dalje ostaje čvrst, dok se oko njega stišava razjarena voda." :"Nije vrijedno da samoga sebe ražalostim upravo ja koji nikada nisam želio ražalostiti svoga bližnjega." :"Porazno je kad u životu pojedinca prije klone duh nego tijelo." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> omb42o7br1mr8v5blb3614ha16agrc7 10 4047 44987 38802 2012-03-04T19:43:36Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/32-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/32-2012]] 44987 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Montesquieu 1.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Charles-Louis de Secondat Montesquieu]]''' :"[[Sloboda]] je dobro koje nam dozvoljava da uživamo u svim ostalim dobrima." :"[[Iskustvo]] oduvijek pokazuje da svaki čovjek koji ima [[vlast]] u rukama ima predispozicije da je zloupotrijebi. On će ići tako daleko, dok ne naiđe na ograničenja." :"[[Čovjek]] koji ima [[duh]]a nikad ne nastoji da to pokaže, jer ko se gizda ukrasima koje uvijek nosi na sebi?" ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> bwd0bk2bx4x8hqt44ytt7gk8q8nukok 10 4048 44989 38803 2012-03-04T19:43:50Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/33-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/33-2012]] 44989 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Orlai-petofi1.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Sándor Petőfi]]''' :"Meni [[sudbina]] uvijek daje kašiku onda kada nemam supe, i obratno." :"Teško onome velikome čovjeku kojemu se možemo samo diviti, ali ga ne možemo voljeti. Ljubav je vječna kao bog, divljenje prolazno kao svijet." :"Možete li očekivati pravednost prema sebi, kada niste pravedni prema drugima." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> httxoixo0fd07lrxh322i502qdfcvb9 10 4049 11698 2006-05-25T17:44:46Z Zumbulka~bswikiquote 10 11698 wikitext text/x-wiki "Zbog prestupa se ne trebaš kajati, nego učiniti jedno dobro djelo više." ~ [[Friedrich Nietzsche]] gz0r4bri4qjdmlkezslya3maf7lmzna 10 4050 11699 2006-05-25T17:45:37Z Zumbulka~bswikiquote 10 11699 wikitext text/x-wiki "Što se čini iz ljubavi, događa se uvijek s one strane dobra i zla." ~ [[Friedrich Nietzsche]] o6mtkd898odmboig0qltf5236g8rmh5 10 4051 11700 2006-05-25T17:46:17Z Zumbulka~bswikiquote 10 11700 wikitext text/x-wiki "Srce puno hrabrosti i dobrote treba od vremena do vremena nešto opasnosti, inače mu svijet postaje nesnosan." ~ [[Friedrich Nietzsche]] ru4c11yo9h5lyaiv71kkg54ubsszikz 10 4052 11701 2006-05-25T17:47:04Z Zumbulka~bswikiquote 10 11701 wikitext text/x-wiki "Ne vjeruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti." ~ [[Friedrich Nietzsche]] akycl3w641ckn43808io1s8qesg57lv 10 4053 11702 2006-05-25T17:47:39Z Zumbulka~bswikiquote 10 11702 wikitext text/x-wiki "Naše mane su naš najbolji učitelj." ~ [[Friedrich Nietzsche]] hjrqfk7ochizedwlm6cu2g5z12wssic 10 4054 11703 2006-05-25T17:48:33Z Zumbulka~bswikiquote 10 11703 wikitext text/x-wiki "Mudar ne kažnjava zato što je neko loše postupao, nego da loše ne bi postupio." ~ [[Friedrich Nietzsche]] j16nzkslvka8ee2p6rxahfhyv1blpb8 10 4055 11704 2006-05-25T17:49:31Z Zumbulka~bswikiquote 10 11704 wikitext text/x-wiki "Lakše se neke strasti sasvim odreći, nego u njoj biti umjeren." ~ [[Friedrich Nietzsche]] 7jdtcpm4cvfdatdo8niz7errdsk3ljf 10 4056 11705 2006-05-25T17:50:14Z Zumbulka~bswikiquote 10 11705 wikitext text/x-wiki "Demokratske ustanove su karantin za čežnju ka tiraniji." ~ [[Friedrich Nietzsche]] 0xsy2a4arwut7t61rjszichbm6ufpav 10 4057 11706 2006-05-25T17:50:52Z Zumbulka~bswikiquote 10 11706 wikitext text/x-wiki "Čekati, biti strpljiv, to znači misliti." ~ [[Friedrich Nietzsche]] 27rxmvi9onzef08r44bgzlgjhh0vfap 10 4058 11707 2006-05-25T17:51:30Z Zumbulka~bswikiquote 10 11707 wikitext text/x-wiki "Cijenim onoga ko živi da bi učio." ~ [[Friedrich Nietzsche]] c5k9tvw09vtjoftbp4dzehq6q9tkpat 10 4059 11709 2006-05-25T17:56:01Z Zumbulka~bswikiquote 10 11709 wikitext text/x-wiki "Što je čovjek okusio više gorčine, to žešće čezne za slatkim." ~ [[Maksim Gorki]] 73pwysxgtx79uw1gnuw3x567hbwivh1 10 4060 11710 2006-05-25T17:56:43Z Zumbulka~bswikiquote 10 11710 wikitext text/x-wiki "Nesreća je najbolja za spajanje naravi koje su inače sasvim suprotne." ~ [[Maksim Gorki]] oxnyonoow3syllq5uwcitgt7a86ntyv 10 4061 11711 2006-05-25T17:57:17Z Zumbulka~bswikiquote 10 11711 wikitext text/x-wiki "Ne može se biti neprijatelj vatre samo zato što ona ponekad opeče, valja se sjetiti da ona uvijek grije." ~ [[Maksim Gorki]] sbrvn860n7nuydwfixw2i5z18q6bsgg 10 4062 11712 2006-05-25T17:57:55Z Zumbulka~bswikiquote 10 11712 wikitext text/x-wiki "Ne sudi - da ti ne sude." ~ [[Maksim Gorki]] l3hd6e4jil5xmdnowfngsgi6lebuee2 10 4063 11713 2006-05-25T17:58:30Z Zumbulka~bswikiquote 10 11713 wikitext text/x-wiki "Zlo je kada snaga živi bez razuma, ali nije ni dobro kada razum živi bez snage." ~ [[Maksim Gorki]] s7vfyjrhsgajzrcvw5w6nhpisal0abx 10 4064 11714 2006-05-25T17:59:06Z Zumbulka~bswikiquote 10 11714 wikitext text/x-wiki "Ne budite ravnodušni, ravnodušnost je smrtonosna za ljudsku dušu." ~ [[Maksim Gorki]] 41oazfudbleby5jamdpdvu1hllecb22 10 4065 11715 2006-05-25T17:59:40Z Zumbulka~bswikiquote 10 11715 wikitext text/x-wiki "Život teče - ko ga ne stigne, ostaje sam." ~ [[Maksim Gorki]] asrw63tsudow9ai1n8ihnfgs8kptag5 10 4066 11716 2006-05-25T18:00:20Z Zumbulka~bswikiquote 10 11716 wikitext text/x-wiki "Oprezno biraj drugove zato što ima ljudi koji su zarazni kao bolest." ~ [[Maksim Gorki]] rs0t0mt7qohoaueof6as26gnusj04q4 10 4067 11717 2006-05-25T18:01:05Z Zumbulka~bswikiquote 10 11717 wikitext text/x-wiki "Kad je rad prisila, tada je život robija." ~ [[Maksim Gorki]] r5zkytav7kfy9v4lbt50oj36hz8zynd 10 4068 11718 2006-05-25T18:01:48Z Zumbulka~bswikiquote 10 11718 wikitext text/x-wiki "Treba tako živjeti kako bi mogao samog sebe poštovati." ~ [[Maksim Gorki]] 9r885wnlzqkdel8wha6yaiaeapczp7f 10 4069 11719 2006-05-25T18:02:31Z Zumbulka~bswikiquote 10 11719 wikitext text/x-wiki "Djeca - to su naše sutrašnje sudije." ~ [[Maksim Gorki]] cnfgmcsm325u590fg5iyv8y9fg4sgkq 10 4070 11720 2006-05-25T18:06:40Z Zumbulka~bswikiquote 10 11720 wikitext text/x-wiki "Četiri su glavna zla vlasti: odgađanje, podmićivanje, grubost i povodljivost." ~ [[Francis Bacon]] 6b718hy2bstthqw7szgg4lxhfrz11ts 10 4071 11721 2006-05-25T18:07:27Z Zumbulka~bswikiquote 10 11721 wikitext text/x-wiki "Ima mnogo puteva da se čovjek obogati, i većinom su ružni." ~ [[Francis Bacon]] scjcg9sorvbg161msld79b4y1mxvgx5 10 4072 11722 2006-05-25T18:08:58Z Zumbulka~bswikiquote 10 11722 wikitext text/x-wiki "Kalup sreće čovjek drži u svojim rukama." ~ [[Francis Bacon]] 6rv1qbb2vdq12g3qp3644u8uwddn58a 10 4073 11723 2006-05-25T18:09:39Z Zumbulka~bswikiquote 10 11723 wikitext text/x-wiki "Ljudska narav izrasta ili u biljku ili u korov; zato valja na vrijeme zaljevati jedno a čupati drugo." ~ [[Francis Bacon]] sfe7vhmsowcr9hu1rwrl9w659bxando 10 4074 11724 2006-05-25T18:10:26Z Zumbulka~bswikiquote 10 11724 wikitext text/x-wiki "Najljepši dio ljepote je onaj, koji slika ne može izraziti." ~ [[Francis Bacon]] mg2279vi3lstyo0bp7m9qgmbo1nh90y 10 4075 11725 2006-05-25T18:11:12Z Zumbulka~bswikiquote 10 11725 wikitext text/x-wiki "Niko ne uspijeva tako brzo kao onaj koji se koristi tuđom greškom." ~ [[Francis Bacon]] llt704yo86ljzgfjlkfhy8la0i92lf0 10 4076 11726 2006-05-25T18:11:56Z Zumbulka~bswikiquote 10 11726 wikitext text/x-wiki "Strogost rađa strah, ali grubost rađa mržnju." ~ [[Francis Bacon]] 84vhyagyngbswj88cs927gphh3c4cwh 10 4077 11727 2006-05-25T18:12:36Z Zumbulka~bswikiquote 10 11727 wikitext text/x-wiki "Valja imati na umu da je hrabrost uvijek slijepa jer ona ne vidi opasnost i neprilike." ~ [[Francis Bacon]] 17uoklotwd9jgs10qtcwnswratyxmfo 10 4078 44979 42636 2012-03-04T19:32:36Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/28-2011]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/28-2012]] 44979 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Seneca.jpg|100px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Seneka]]''' :"Čovjek treba više da razmišlja sa kim jede i pije nego šta jede i pije." :"Nakazno tijelo ne unakazuje duh, ali ljepota duše krasi tijelo." :"Nemoj dozvoliti jeziku da grmi ako ti snaga šapuće." :"Niti jedan čovjek nije slobodan dok je rob tijela." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> rdapvlkk437jyus7ebub3t4myu047kg 10 4079 11731 2006-05-25T18:20:17Z Zumbulka~bswikiquote 10 11731 wikitext text/x-wiki "Čovjek treba više da razmišlja sa kim jede i pije nego šta jede i pije." ~ [[Seneka]] ey0lv48k3j94z34n9ux7ks82hx8djgu 10 4080 11732 2006-05-25T18:20:51Z Zumbulka~bswikiquote 10 11732 wikitext text/x-wiki "Između ostalih nevolja, glupost ima i ovu osobinu - uvijek se ponavlja." ~ [[Seneka]] nzc7uzl0ocpf2jxve8uro0w1u9mmjjy 10 4081 11733 2006-05-25T18:21:21Z Zumbulka~bswikiquote 10 11733 wikitext text/x-wiki "Nakazno tijelo ne unakazuje duh, ali ljepota duše krasi tijelo." ~ [[Seneka]] s3f3scvzic1rtmak2ui28osjheoeo6o 10 4082 11734 2006-05-25T18:21:50Z Zumbulka~bswikiquote 10 11734 wikitext text/x-wiki "Nemoj dozvoliti jeziku da grmi ako ti snaga šapuće." ~ [[Seneka]] 4611lor8pw2e8hg7mnsae1mtiam875c 10 4083 11735 2006-05-25T18:22:20Z Zumbulka~bswikiquote 10 11735 wikitext text/x-wiki "Niko nije slučajno dobar; vrlinu treba naučiti." ~ [[Seneka]] 8vw9yzxbxoq7dz0oarx2kszqrwag8qd 10 4084 11736 2006-05-25T18:22:57Z Zumbulka~bswikiquote 10 11736 wikitext text/x-wiki "Ništa nije žalosnije od starca opterećenog godinama, koji osim svoje starosti, nema drugog dokaza da je živio" ~ [[Seneka]] f4dj2u0ayfsec3vbdqkp1zgzpwj3zh4 10 4085 11737 2006-05-25T18:23:23Z Zumbulka~bswikiquote 10 11737 wikitext text/x-wiki "Niti jedan čovjek nije slobodan dok je rob tijela." ~ [[Seneka]] ox8umvb61r6yo9wj5pirp23902o4beo 10 4086 11738 2006-05-25T18:23:58Z Zumbulka~bswikiquote 10 11738 wikitext text/x-wiki "Opraštaj uvijek drugome, ali sebi nikad." ~ [[Seneka]] 7xmmag6za17uiyk77pfuk4m2coqtgj3 10 4087 11739 2006-05-25T18:24:43Z Zumbulka~bswikiquote 10 11739 wikitext text/x-wiki "Tuđe mane su nam pred očima, naše su nam na leđima!" ~ [[Seneka]] rqzfifrj13k1mcanzsogc3p9dwuctia 10 4088 11740 2006-05-25T18:25:16Z Zumbulka~bswikiquote 10 11740 wikitext text/x-wiki "Vladati nad sobom najveća je vlast." ~ [[Seneka]] dilogwm5a5dp87mwdq6dutqyzlpfow9 10 4089 11741 2006-05-25T18:27:39Z Zumbulka~bswikiquote 10 11741 wikitext text/x-wiki "Ljubaznost uzvrati ljubaznošću, ali zlo uzvrati pravdom." ~ [[Confucius]] 8awb3mrvcqh3c7kty55o7umxd195dbe 10 4090 11744 2006-05-25T18:32:25Z Zumbulka~bswikiquote 10 11744 wikitext text/x-wiki "Ko nastoji da zadovolji sve svoje strasti, taj gasi vatru slamom." ~ [[Confucius]] 7dtrd2x6trxismiiejtkp4bvtcjuwa8 10 4091 11745 2006-05-25T18:33:24Z Zumbulka~bswikiquote 10 11745 wikitext text/x-wiki "Možete ubiti generala jednoj vojsci, ali ne možete ubiti ambiciju u običnom čovjeku." ~ [[Confucius]] clhgmmhmqbogq8zw1v7nu19vlftqpt8 10 4092 11746 2006-05-25T18:33:59Z Zumbulka~bswikiquote 10 11746 wikitext text/x-wiki "Mudar čovjek s podjednakom mirnoćom prima pohvale i podnosi uvrede." ~ [[Confucius]] a0ovpduj5aol55r3yazl8g4r5yzjgjs 10 4093 11747 2006-05-25T18:34:53Z Zumbulka~bswikiquote 10 11747 wikitext text/x-wiki "Naša najveća slava nije u tome da nikada ne padnemo, već da se svaki put kad padnemo podignemo." ~ [[Confucius]] j3sf6qgk2woa02k6h2xqcilok7ajxmv 10 4094 11748 2006-05-25T18:35:30Z Zumbulka~bswikiquote 10 11748 wikitext text/x-wiki "Nikada ne čini drugome ono, što ne bi želio da drugi učini tebi." ~ [[Confucius]] f0som3ycu7y6k2uefdwkdo2mkdcp4py 10 4095 11749 2006-05-25T18:36:08Z Zumbulka~bswikiquote 10 11749 wikitext text/x-wiki "Priroda nam je dala po dva oka i po dva uha a samo jedan jezik, da bismo mogli više gledati i slušati a manje govoriti, jer se nikad ne može reći toliko mudrosti koliko se može prešutjeti gluposti." ~ [[Confucius]] kzlotkmutgdujzho274dxjwzkgj0zfm 10 4096 11750 2006-05-25T18:36:51Z Zumbulka~bswikiquote 10 11750 wikitext text/x-wiki "Tri puta vode do mudrosti: razmišljanje - ono je najplemenitije; odgoj - on je najlakši; iskustvo - ono je najneugodnije." ~ [[Confucius]] ifjpyx3asfwwi21k4psomqcavrus9nr 10 4097 11751 2006-05-25T18:37:41Z Zumbulka~bswikiquote 10 11751 wikitext text/x-wiki "Zbog jedne riječi čovjeka često smatraju mudrim, a zbog jedne riječi često ga smatraju glupim. Uistinu moramo dobro paziti što govorimo." ~ [[Confucius]] assw8359gkrbqdbwkbe8fuokovm73rv 10 4098 11752 2006-05-25T18:38:26Z Zumbulka~bswikiquote 10 11752 wikitext text/x-wiki "Nemoj misliti da si veliki čovjek zato što ti je sjena velika kad se sunce rađa." ~ [[Confucius]] tvsz91jx48qayqrid07sh08tg6s0fgt 10 4099 11753 2006-05-25T18:39:17Z Zumbulka~bswikiquote 10 11753 wikitext text/x-wiki "Onome ko je jednom vladao nad drugima, nesnosna je vlast svakog drugog nad njime." ~ [[Confucius]] qxntyvyx555qyx6453fbjfs9ie7pxm8 10 4100 11754 2006-05-25T18:39:55Z Zumbulka~bswikiquote 10 11754 wikitext text/x-wiki "Prijateljstvo je lađa koja može da preveze dvojicu ako je lijepo vrijeme, ali ni jednog ako je ružno." ~ [[Confucius]] krdql60of4uptxzxro5jtdr9tmhop8y 10 4101 11755 2006-05-25T18:40:28Z Zumbulka~bswikiquote 10 11755 wikitext text/x-wiki "Human čovjek sigurno će se odlikovati vrlinom junaštva. Ipak, svaki hrabar čovjek treba da se odlikuje humanošću." ~ [[Confucius]] 2wtywk1mb3rdbuqyqm7eru5ic6d1wgc 10 4102 11757 2006-05-25T18:46:58Z Zumbulka~bswikiquote 10 11757 wikitext text/x-wiki "Brak se mora neprestano boriti protiv nemani koja sve proždire – protiv navike." ~ [[Honoré de Balzac]] c05m7y8n6sbld3suqxy9cwv4ehi7iwv 10 4103 11758 2006-05-25T18:47:38Z Zumbulka~bswikiquote 10 11758 wikitext text/x-wiki "Dobar brak bi bio između slijepe žene i gluhog muškarca." ~ [[Honoré de Balzac]] 619gq0spcxg4za6ajwajsg818rsp6cw 10 4104 11759 2006-05-25T18:48:24Z Zumbulka~bswikiquote 10 11759 wikitext text/x-wiki "Kada bismo znali strahotu i težinu laži, progonili bismo je ognjem prije nego druge zločine." ~ [[Honoré de Balzac]] 99jqbmifcjbmwh219gmr61uroe35c96 10 4105 11760 2006-05-25T18:49:03Z Zumbulka~bswikiquote 10 11760 wikitext text/x-wiki "Ko može upravljati jednom ženom, može upravljati i jednim narodom." ~ [[Honoré de Balzac]] evywf5bj5zmiqqc1etmuwlcqqn3r37q 10 4106 11761 2006-05-25T18:50:27Z Zumbulka~bswikiquote 10 11761 wikitext text/x-wiki "Ljubav je jedna strast koja ne priznaje ni prošlost ni budućnost." ~ [[Honoré de Balzac]] 36n3a3pkrirvddmj6k9wjhf0zo2vfsk 10 4107 11762 2006-05-25T18:51:00Z Zumbulka~bswikiquote 10 11762 wikitext text/x-wiki "Ljubav je kao rat: započinjes kada želis, a boj napuštaš kada iznemogneš!" ~ [[Honoré de Balzac]] p9f44htfb484hkk56iawplbed1xbo2d 10 4108 11763 2006-05-25T18:51:37Z Zumbulka~bswikiquote 10 11763 wikitext text/x-wiki "Ljudi jednako preuveličavaju i sreću i nesreću: nikad nismo ni tako sretni ni tako nesretni kako se to govori." ~ [[Honoré de Balzac]] 6n2tg0ou8kdjc49as74twidccxed7fx 10 4109 11764 2006-05-25T18:52:19Z Zumbulka~bswikiquote 10 11764 wikitext text/x-wiki "Nezahvalni smo možda samo zato što nismo u mogućnosti da se odužimo." ~ [[Honoré de Balzac]] iv4bnv808jzd6idcbejs7ovy698icfu 10 4110 11765 2006-05-25T18:53:03Z Zumbulka~bswikiquote 10 11765 wikitext text/x-wiki "Slava je otrov koji treba uzimati u malim dozama." ~ [[Honoré de Balzac]] colv2ulc4lxkasikwrl2u4fb36wlxev 10 4111 11766 2006-05-25T18:53:46Z Zumbulka~bswikiquote 10 11766 wikitext text/x-wiki "Zakoni su paučina kroz koju prolaze velike muhe, a u koju se hvataju male." ~ [[Honoré de Balzac]] ts1kfbsc73hmrtyy41wmp3eiyjsj6ox 10 4112 11767 2006-05-25T18:54:29Z Zumbulka~bswikiquote 10 11767 wikitext text/x-wiki "Zapamtite: od svih rana, neizlječive su samo one koje zadaje jezik, pogled, podsmijeh i prezrenje." ~ [[Honoré de Balzac]] sgfms0yk1mj9z3aeazx5zndr2t0nsul 10 4113 11769 2006-05-25T18:58:26Z Zumbulka~bswikiquote 10 11769 wikitext text/x-wiki "Kada ti se žena obraća uvijek slušaj šta ti govori očima." ~ [[Victor Hugo]] qiwl3gayp92y2xlauk3o20i02qwmyc3 10 4114 11770 2006-05-25T18:59:05Z Zumbulka~bswikiquote 10 11770 wikitext text/x-wiki "Ljubav ne poznaje srednji put: upropasti ili spasi." ~ [[Victor Hugo]] sxtw1om95589qf9bruj7fmrcaysh5ci 10 4115 11771 2006-05-25T18:59:46Z Zumbulka~bswikiquote 10 11771 wikitext text/x-wiki "Najveća sreća u životu je uvjerenost da smo voljeni – voljeni zbog toga kakvi jesmo ili još više, usprkos tome kakvi jesmo." ~ [[Victor Hugo]] 1xsjwoyzx43uwqnmkw6162yx5reheyo 10 4116 11772 2006-05-25T19:00:29Z Zumbulka~bswikiquote 10 11772 wikitext text/x-wiki "Nije teško biti dobar, teško je biti pravedan." ~ [[Victor Hugo]] 5kqhl839qv5c3hcvfx4d9962o5zs3m5 10 4117 11773 2006-05-25T19:01:04Z Zumbulka~bswikiquote 10 11773 wikitext text/x-wiki "Prava pravda je savjest." ~ [[Victor Hugo]] ihr12w7ecplk6lrxvo8xp4dznx0a7hh 10 4118 11774 2006-05-25T19:02:16Z Zumbulka~bswikiquote 10 11774 wikitext text/x-wiki "Snovi stvaraju budućnost." ~ [[Victor Hugo]] nqq51auh6bci495a2xygs3h1amh81io 10 4119 11775 2006-05-25T19:03:10Z Zumbulka~bswikiquote 10 11775 wikitext text/x-wiki "Čovjek što više zna, to više pati." ~ [[Victor Hugo]] j7aefmy7xe1ziz0satzpnmfnm9ef317 10 4120 11776 2006-05-25T19:03:53Z Zumbulka~bswikiquote 10 11776 wikitext text/x-wiki "Duboko sam uvjeren da mrtvi žive dotle, dok ima živih koji misle na njih." ~ [[Victor Hugo]] 4l9lr8jyio5rgxv0hebb0a5zq925cmx 10 4121 11777 2006-05-25T19:04:31Z Zumbulka~bswikiquote 10 11777 wikitext text/x-wiki "Usta učenjaka koji drugom učenjaku čestita na uspjehu, to je pehar žuči premazan medom." ~ [[Victor Hugo]] bszzdltoacu1oo58q75hvjeywg1zb82 10 4122 11778 2006-05-25T19:08:12Z Zumbulka~bswikiquote 10 11778 wikitext text/x-wiki "Ljudi se dive hrabrosti, talentu, dobroti, velikim zadacima i velikim iskušenjima; ali ne cijene ništa osim novca." ~ [[Henri Becque]] 99n5qsqqm3uu1flx10tjk67m2kojk5b 10 4123 11779 2006-05-25T19:08:56Z Zumbulka~bswikiquote 10 11779 wikitext text/x-wiki "Između slobode i zdravlja sličnost je u tome što njihovu pravu vrijednost spoznajemo tek onda kad ostanemo bez njih." ~ [[Henri Becque]] h0p2ffmvhog1i98t1witgyh8zgaxll7 10 4124 11780 2006-05-25T19:11:22Z Zumbulka~bswikiquote 10 11780 wikitext text/x-wiki "Dok se voli, dotle se i prašta." ~ [[François de La Rochefoucauld]] ga8lgufdh5n9g7ob341nx82opv84kbn 10 4125 11781 2006-05-25T19:12:31Z Zumbulka~bswikiquote 10 11781 wikitext text/x-wiki "Osveta je uvijek posljedica slabosti duše koja ne može da podnese nepravdu." ~ [[François de La Rochefoucauld]] iyoxds9hjuc2psedaapdj2bnhiek4qg 10 4126 11782 2006-05-25T19:13:09Z Zumbulka~bswikiquote 10 11782 wikitext text/x-wiki "Pametnima smatramo samo one koji misle jednako kao i mi." ~ [[François de La Rochefoucauld]] 0qlipducdptfgw362k029bzgxoo96qn 10 4127 11783 2006-05-25T19:13:48Z Zumbulka~bswikiquote 10 11783 wikitext text/x-wiki "Prava je ljubav kao pojava duhova: svako o njima govori, ali ih je malo ljudi vidjelo." ~ [[François de La Rochefoucauld]] qj5b9rspodjjj588lt1koyytasrnjap 10 4128 11784 2006-05-25T19:14:45Z Zumbulka~bswikiquote 10 11784 wikitext text/x-wiki "Prema sreći treba da se odnosimo kao prema zdravlju; da uživamo u njoj kad je dobro, da budemo strpljivi kad je loša." ~ [[François de La Rochefoucauld]] m4o75xtqz4xeujquzdpie2gv26cd9p0 10 4129 11785 2006-05-25T19:15:28Z Zumbulka~bswikiquote 10 11785 wikitext text/x-wiki "Sudimo li o ljubavi po većini njenih posljedica, bit će nam više nalik na mržnju nego na prijateljstvo." ~ [[François de La Rochefoucauld]] 6xfbfk8l3k296ge7zcyvr7zm5mg7u4u 10 4130 11786 2006-05-25T19:16:02Z Zumbulka~bswikiquote 10 11786 wikitext text/x-wiki "U ljubomori ima više samoljublja nego ljubavi." ~ [[François de La Rochefoucauld]] 39ola189a3u0rde10dpbbz197x2jux7 10 4131 11787 2006-05-25T19:19:09Z Zumbulka~bswikiquote 10 11787 wikitext text/x-wiki "Dopuštam da kleveću žene samo oni koji su mogli zaboraviti da su imali majku." ~ [[Ugo Foscolo]] 921hsjow3onpfjsde7crxhe6q8my7x9 10 4132 11788 2006-05-25T19:20:02Z Zumbulka~bswikiquote 10 11788 wikitext text/x-wiki "Nije kukavica čovjek koga nosi nesavladiv vir velike rijeke, nego onaj koji - iako ima snage da se spasi - to ne iskoristi." ~ [[Ugo Foscolo]] a4ybytkqbtp4hdveibqfqlitydo2m8e 10 4133 11789 2006-05-25T19:22:52Z Zumbulka~bswikiquote 10 11789 wikitext text/x-wiki "Ko ne čini ništa za druge, ne čini ništa ni za sebe." ~ [[Goethe]] q12w2of9mzeh5gt8tmn2lc790rfe2wd 10 4134 11790 2006-05-25T19:23:25Z Zumbulka~bswikiquote 10 11790 wikitext text/x-wiki "Lijepo je misliti, još ljepše znati, a najljepše je promatrati." ~ [[Goethe]] 83v21yevajht4m8efops1lvxqlsbbgd 10 4135 11791 2006-05-25T19:24:16Z Zumbulka~bswikiquote 10 11791 wikitext text/x-wiki "Mi zapravo znamo ako malo znamo. Sa znanjem raste i sumnja." ~ [[Goethe]] gtu6iwan0il4f9if4vvjga2d8za7vlg 10 4136 11792 2006-05-25T19:25:02Z Zumbulka~bswikiquote 10 11792 wikitext text/x-wiki "Najveće je iskušenje nemaština. I najmudrije ribe tjera glad na udicu." ~ [[Goethe]] dpwyv4f0v15700kdluyb2d1893c00js 10 4137 35229 11793 2008-11-01T21:18:51Z Pearl 501 35229 wikitext text/x-wiki "Ne moramo posjećivati ludnicu da bi pronašli poremećene umove; naša planeta je umobolnica svemira." ~ [[Goethe]] ggrtaz73awv1s1k199ndj45jljlej59 10 4138 11794 2006-05-25T19:26:57Z Zumbulka~bswikiquote 10 11794 wikitext text/x-wiki "Podijeljena radost je udvostručena radost." ~ [[Goethe]] n06e0fhwjiffh2c9p3l2tpegptlw7d6 10 4139 11795 2006-05-25T19:27:48Z Zumbulka~bswikiquote 10 11795 wikitext text/x-wiki "Samo se nikad ne daj navesti na prepirku! Mudri upadaju u neznanje kad se prepiru sa neznalicom." ~ [[Goethe]] 2gmwu6pxx90k4nmjdlf6qsrdbd4i16c 10 4140 11796 2006-05-25T19:28:20Z Zumbulka~bswikiquote 10 11796 wikitext text/x-wiki "Slobodni ste ako vam je savjest čista." ~ [[Goethe]] nuvnvdnvxf7o19hmv05x4h8319dfynn 10 4141 11797 2006-05-25T19:28:54Z Zumbulka~bswikiquote 10 11797 wikitext text/x-wiki "Svaka smjela ideja u početku izgleda kao ludost." ~ [[Goethe]] hb1q21p8el984pdscijaiw2tzip37cq 10 4142 11798 2006-05-25T19:29:32Z Zumbulka~bswikiquote 10 11798 wikitext text/x-wiki "Za stado, svakako, nije dobro ako mu je pastir - ovca." ~ [[Goethe]] dogwhok98dl59nhjmollqvco0dr7tf1 10 4143 11800 2006-05-25T19:35:06Z Zumbulka~bswikiquote 10 11800 wikitext text/x-wiki "Može li iko da se sjeti kad to vremena nisu bila teška i kad novaca nije bilo malo?" ~ [[Ralph Waldo Emerson]] sfsnor9qdzvsl5mrnw4nrqf0d1dg979 10 4144 11801 2006-05-25T19:36:01Z Zumbulka~bswikiquote 10 11801 wikitext text/x-wiki "Mudar čovjek u oluji Bogu se moli, ne za izbavljenje iz opasnosti već za izbavljenje od straha. Oluja iznutra je ta koja ga ugrožava a ne oluja izvana." ~ [[Ralph Waldo Emerson]] 2vx0ni3duuubiv3xhyn2jezvkk0imcu 10 4145 11802 2006-05-25T19:36:46Z Zumbulka~bswikiquote 10 11802 wikitext text/x-wiki "Ništa nam ne može pružiti takav mir kao mi sami." ~ [[Ralph Waldo Emerson]] qldjttjp74zfjrrt8ee5sz1a13xffbp 10 4146 11803 2006-05-25T19:37:43Z Zumbulka~bswikiquote 10 11803 wikitext text/x-wiki "Učinite ono čega se bojite i strah će sigurno umrijeti." ~ [[Ralph Waldo Emerson]] 10lnqag2s107cxivhzeifolplz6f4yv 10 4147 11804 2006-05-25T19:38:16Z Zumbulka~bswikiquote 10 11804 wikitext text/x-wiki "Veliki dio smjelosti je smjelost da se nešto uradi prije drugih." ~ [[Ralph Waldo Emerson]] 0enov0nz3cif8z5jap11k3jog9n22jb 10 4148 11806 2006-05-25T19:41:37Z Zumbulka~bswikiquote 10 11806 wikitext text/x-wiki "Čovjeka ćete najbolje upoznati ako ga posmatrate kako se ponaša kad se nešto dijeli besplatno." ~ [[Ivo Andrić]] clvzdhmh5u0s2iygtqk15m6o70k6rla 10 4149 11807 2006-05-25T19:42:18Z Zumbulka~bswikiquote 10 11807 wikitext text/x-wiki "Čudno je kako je malo potrebno da budemo sretni, i još čudnije: kako nam često baš to malo nedostaje!" ~ [[Ivo Andrić]] kaqmkbw24ezfhslehz6x8sxr4d4ghum 10 4150 11808 2006-05-25T19:42:53Z Zumbulka~bswikiquote 10 11808 wikitext text/x-wiki "Da je šutnja snaga, a govorenje slabost, vidi se po tome što starci i djeca vole da pričaju." ~ [[Ivo Andrić]] gwsqxx5jh8j6r6sctepe6efiw2imehj 10 4151 11809 2006-05-25T19:43:27Z Zumbulka~bswikiquote 10 11809 wikitext text/x-wiki "Dođu, tako, vremena, kada pamet zašuti, budala progovori, a fukara se obogati !" ~ [[Ivo Andrić]] 318ootdrzm6bj05gegloey6wzpu9g5m 10 4152 34960 11810 2008-10-02T05:25:00Z CERminator 213 34960 wikitext text/x-wiki "Ko čini dobro, od njega se još više dobra očekuje." ~ [[Ivo Andrić]] syeppqgunwk7vlq3jc2adln7qhzeqa3 10 4153 11811 2006-05-25T19:44:32Z Zumbulka~bswikiquote 10 11811 wikitext text/x-wiki "Ljepša duša dublje jeca." ~ [[Ivo Andrić]] ky739wn4jqpyr4exn511inu0a3vx16j 10 4154 11812 2006-05-25T19:45:34Z Zumbulka~bswikiquote 10 11812 wikitext text/x-wiki "Mnogi postignu ono što su htjeli, a izgube sebe." ~ [[Ivo Andrić]] i0m3uotw8q59o5k5di5d3h5ulm0kjyk 10 4155 11813 2006-05-25T19:47:51Z Zumbulka~bswikiquote 10 11813 wikitext text/x-wiki "Ljudi male pameti rijetko se boje da ne budu dosadni." ~ [[Ivo Andrić]] at0ysw86gu19ntupurlzb1squv1kozo 10 4156 11814 2006-05-25T19:48:47Z Zumbulka~bswikiquote 10 11814 wikitext text/x-wiki "Ništa ljude ne vezuje tako kao zajednički i sretno proživljena nesreća." ~ [[Ivo Andrić]] trnzc2ydb212cqgtqctcbo0chrlvs0g 10 4157 11815 2006-05-25T19:49:46Z Zumbulka~bswikiquote 10 11815 wikitext text/x-wiki "Bolest je sirotinjska sudbina, ali i bogataška kazna." ~ [[Ivo Andrić]] f94hjwcbg2mulg22c5g740eucj0f6ts 10 4158 11816 2006-05-25T19:50:25Z Zumbulka~bswikiquote 10 11816 wikitext text/x-wiki "Život nam vraća samo ono što mi drugima dajemo." ~ [[Ivo Andrić]] maklzgv7nw5akst42933t82pznoqdow 10 4159 11817 2006-05-25T19:51:26Z Zumbulka~bswikiquote 10 11817 wikitext text/x-wiki "Toliko je bilo u životu stvari kojih smo se bojali. A nije trebalo. Trebalo je živjeti." ~ [[Ivo Andrić]] i9mgfci216a6w58a6dlk7krqqe6uxg7 10 4160 11818 2006-05-25T19:53:17Z Zumbulka~bswikiquote 10 11818 wikitext text/x-wiki "Ne voliš da budeš na smetnji, ne voliš da te ko krivo pogleda, ne voliš da ti iko ružnu riječ kaže. Kako onda misliš da živiš." ~ [[Mehmed Meša Selimović]] 7ht05ohu8m21ydph9ut9vmuopnhw15a 10 4161 11819 2006-05-25T19:53:52Z Zumbulka~bswikiquote 10 11819 wikitext text/x-wiki "Duša može često da održi tijelo, ali tijelo dušu nikad; ona posrće i gubi se sama." ~ [[Mehmed Meša Selimović]] 6zhflo5t9t22dnzz539pwcqez7pl09c 10 4162 11820 2006-05-25T19:54:40Z Zumbulka~bswikiquote 10 11820 wikitext text/x-wiki "Nemojte nikad reći da ste sreli najglupljeg čovjeka; uvjek se može desiti da ga neko pretekne!" ~ [[Mehmed Meša Selimović]] k0oablg5ivewz0d30iskx7mcht7tyw8 10 4163 11821 2006-05-25T19:55:24Z Zumbulka~bswikiquote 10 11821 wikitext text/x-wiki "Sve će proći. Ali, kakva je to utjeha? Proći će i radost, proći će i ljubav, proći će i život. Zar je nada u tome da sve prođe? " ~ [[Mehmed Meša Selimović]] apwrvvudcblhmhp919l0ik40lf0zu56 10 4164 20440 11822 2006-10-02T20:18:16Z Zumbulka~bswikiquote 10 20440 wikitext text/x-wiki "Nije teško kad biju, teško je kad čekaš. Gledaš i čekaš, pa boli unaprijed. Boli i poslije, ali je to lakše. " ~ [[Mehmed Meša Selimović]] q8qqazbts7xjsrshffuepycqjjpewcs 10 4165 11823 2006-05-25T19:57:56Z Zumbulka~bswikiquote 10 11823 wikitext text/x-wiki "Neprijateljstvo obavezuje kao i prijateljstvo." ~ [[Mehmed Meša Selimović]] n4marag4ug5024zis03yb3zr44sj3j8 10 4166 11824 2006-05-25T20:00:09Z Zumbulka~bswikiquote 10 11824 wikitext text/x-wiki "Svaka je istina u nevakat kazana zorli..." ~ [[Rešad Kadić]] fe7cipw3snyygl1fzt0fatn5m3mx2wa 10 4167 11825 2006-05-25T20:02:01Z Zumbulka~bswikiquote 10 11825 wikitext text/x-wiki "U Bosni je imati - opasno kao i nemati." ~ [[Derviš Sušić]] ka0fbqinjwd26l8ehsu3wew5epe6o60 10 4168 11826 2006-05-25T20:02:58Z Zumbulka~bswikiquote 10 11826 wikitext text/x-wiki "Sila se hrani samo na jaslama nasilja. A najslađe zoblje vlastite podanike, i to kao sitno zrnje zobovo." ~ [[Derviš Sušić]] bz8zbuwd9rc4exgs3sbd2uv2i4cp45g 10 4169 11827 2006-05-25T20:03:52Z Zumbulka~bswikiquote 10 11827 wikitext text/x-wiki "Sve je moguće tamo gdje vlada ludost, a razum čuči u predsoblju kao slabo upotrebljiv sluga." ~ [[Derviš Sušić]] idq1jt4a66ofrr3d9logexpkp6p8zya 10 4170 11828 2006-05-25T20:05:17Z Zumbulka~bswikiquote 10 11828 wikitext text/x-wiki "Čovjek je od rođenja utamničen. Sila nad njim, običaj oko njega, navika u njemu, tijelo slabo...sve se urotilo protiv njega. I njegova misao čak." ~ [[Derviš Sušić]] m2wk1jsfkx16m4spmxnzjvhayls0zkd 10 4171 11829 2006-05-25T20:06:33Z Zumbulka~bswikiquote 10 11829 wikitext text/x-wiki "Želja za imetkom i vlašću ne pita ni za vjeru, ni za kapu, ni oznaku." ~ [[Derviš Sušić]] gtzymam08i7rwwt1zevhkf7f2dmourl 10 4172 31688 11830 2007-06-19T12:50:01Z Harač 23 31688 wikitext text/x-wiki "Postupajući dobro, čovjek se neće ogriješiti ni o predaju ni o običaje, ni o vjeru ni o svoju prirodu. " ~ [[Dževad Karahasan]] 61y72u88ym4qrjx4qo5heri95ulq606 10 4173 11831 2006-05-25T20:12:45Z Zumbulka~bswikiquote 10 11831 wikitext text/x-wiki "Najlakše se prihvaća opravdanje kakvo nam odgovara, kakvo želimo." ~ [[Nura Bazdulj-Hubijar]] 9exqoabha7pcsfsakp0wh1snwkh2q1w 10 4174 11832 2006-05-25T20:14:42Z Zumbulka~bswikiquote 10 11832 wikitext text/x-wiki "Ako svi u pak'o odu koji ljube, koji piju, niko neće gledat raja ni kušati rajskog pića!" ~ [[Safvet-beg Bašagić]] 1d0b8s7o1d0y7e6ai7nubatopivedeo 10 4175 11833 2006-05-25T20:15:22Z Zumbulka~bswikiquote 10 11833 wikitext text/x-wiki "Knjiga je života uzvišeno štivo, ko se naš'o da je, kako treba, shvati? " ~ [[Safvet-beg Bašagić]] 3kkzk4xg6s44730kfabpska871yq9vs 10 4176 11834 2006-05-25T20:16:43Z Zumbulka~bswikiquote 10 11834 wikitext text/x-wiki "Koja li je, Bože, pustoš u duši onog što se davno rastao s nadom..." ~ [[Abdulah Sidran]] sab3wazosa2jghg6rtfiw7vd6t731jr 10 4177 11835 2006-05-25T20:20:44Z Zumbulka~bswikiquote 10 11835 wikitext text/x-wiki "Čovjek je uvijek slobodan na nečiji tuđi račun." ~ [[Albert Camus]] 2chvzcodjv9yyspekgsjpfwoqoqok9z 10 4178 11836 2006-05-25T20:21:37Z Zumbulka~bswikiquote 10 11836 wikitext text/x-wiki "U svijetu bez iluzija čovjek je stranac." ~ [[Albert Camus]] nqsk5fq49go7vsncmht5n724a8gd8bu 10 4179 11837 2006-05-25T20:22:13Z Zumbulka~bswikiquote 10 11837 wikitext text/x-wiki "Bogu se obraćamo samo onda kada hoćemo da postignemo nešto nemoguće. Za nešto moguće dovoljni su nam i ljudi." ~ [[Albert Camus]] rnkcb9nsrfnapex2wrb1ep2arjxf7f9 10 4180 11838 2006-05-25T20:23:13Z Zumbulka~bswikiquote 10 11838 wikitext text/x-wiki "Onaj koji očajava zbog događaja je kukavica, ali onaj koji se uzda u ljudsku sudbinu je budala." ~ [[Albert Camus]] 6et5miz4j92tvztx5ezg0jhrfzw5o3u 10 4181 11839 2006-05-25T20:24:04Z Zumbulka~bswikiquote 10 11839 wikitext text/x-wiki "Sreća je kao sunce. Kad je najljepše, zađe." ~ [[Ivan Cankar]] snc8vsrpv8puh9kbmf7cwu315ulzmwg 10 4182 11840 2006-05-25T20:25:13Z Zumbulka~bswikiquote 10 11840 wikitext text/x-wiki "Nema opravdanja ako u istu rupu upadnemo i treći put." ~ [[Tariq Ali]] jqz7dqoj56ltc0k15xo834zbqq03jo1 10 4183 11841 2006-05-25T20:27:16Z Zumbulka~bswikiquote 10 11841 wikitext text/x-wiki "Sretan je onaj čovjek koji uspije živjeti u sadašnjosti." ~ [[Paulo Coelho]] ps5ux8785q1ue2ycd14w3h3sddme4ri 0 4184 52107 46736 2014-04-15T12:29:00Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 32 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q5686]] 52107 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Charles John Huffam Dickens |slika=[[Slika:Charles Dickens2.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''engleski književnik'' |datum rođenja= 7. februar 1812. |mjesto rođenja=Landport, Engleska |datum smrti= 9. juni 1870. |mjesto smrti=Gads Hill, Engleska }} * "Kad se voli - ni odsutnost, ni vrijeme ne predstavljaju ništa." * "Ljudi kažu da postoji [[mudrost]] glave i mudrost srca." * "Muškarci gledaju žene da bi ih vidjeli, žene gledaju muškarce da bi bile viđene." {{Wikipedia|Charles Dickens}} [[Kategorija:Britanski pisci|Dickens,Charles ]] b53lmgcjdrb8mmx9l2pjc59snandv3v 0 4185 51964 40907 2014-04-15T06:37:38Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 7 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q231178]] 51964 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Gloria Steinem |slika=[[slika:Gloria Steinem at news conference, Women's Action Alliance, January 12, 1972.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Gloria Štajnem, američka novinarka i feministkinja'' |datum rođenja= 25. mart 1934. |mjesto rođenja=Toledo, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[emancipacija|Emancipovana]] žena je [[žena]] koja i prije i poslije [[brak]]a ima [[zanimanje]]." * "Još nisam čula da je [[muškarac]] pitao za [[savjet]] kako uskladiti [[posao]] i [[obitelj]]." * "Mnogi ljudi traže pravu osobu, umjesto da pokušaju da budu prava osoba." {{Wikipedia|Gloria Steinem}} [[Kategorija:Američki novinari|Steinem,Gloria ]] k3m7msuoj7wwpmchblumvovawr404ay 0 4186 55012 40471 2015-08-03T19:35:51Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q337103]] na [[d:|Wikidati]] 55012 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Irving Stone |slika= |tekst uz sliku=američki književnik |datum rođenja= 14. juli 1903. |mjesto rođenja= |datum smrti=26. august 1989. |mjesto smrti= }} *"U [[brak]]u je od logike mnogo više potrebno [[strpljenje]]." {{Wikipedia|Irving Stone}} [[Kategorija:Američki pisci|Stone,Irving ]] 2xtkmdh1ij6wn0vydqe8yt7aqd36nho 0 4187 56674 51740 2016-06-13T17:04:53Z DCB 5095 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Henry wasdworth longfellow.jpg]] → [[File:Henry Wadsworth Longfellow 1873 (sitting).jpg]] [[c:COM:FR#reasons|File renaming criterion #3]]: To correct obvious errors in file names, including misspelled [... 56674 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Henry Wadsworth Longfellow |slika=[[Slika:Henry Wadsworth Longfellow 1873 (sitting).jpg|170px]] |tekst uz sliku=američki pjesnik |datum rođenja=27. februar 1807. |mjesto rođenja= |datum smrti=24. mart 1882. |mjesto smrti= }} *"[[Upornost]] je odlična osobina za [[uspjeh]]: Ako kucate na vrata dovoljno dugo i dovoljno jako, budite sigurni da ćete probuditi nekoga." {{Wikipedia|Henry Wadsworth Longfellow}} [[Kategorija:Američki pisci|Longfellow,Henry Wadsworth ]] 6meo6rc4x0tf0htya1tusm7t3f1h3kl 0 4188 60343 55013 2022-10-10T21:53:46Z Siberia teaches 7878 Datoteka 60343 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Wayne W. Dyer |slika= |tekst uz sliku=američki pisac |datum rođenja=10. maj 1940. |mjesto rođenja=Detroit, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:WayneDyerByPhilKonstantin.jpg|thumb|Wayne Walter Dyer (2009)]] *"Neviđena energija koja je nekad bila u [[William Shakespeare|Šekspiru]], [[Pablo Picasso|Pikasu]], [[Galileo Galilej|Galileju]] ili bilo kojem drugom ljudskom biću, je također dostupna i svima nama. To je zato što duhovna energija ne umire, već jednostavno mijenja oblik." {{Wikipedia|Wayne Dyer}} [[Kategorija:Američki pisci|Dyer,Wayne ]] 44dzlhaj8n05ji64ckr9xuf5gws3ppv 0 4189 61438 27888 2024-05-16T18:27:15Z Srđan 4695 Moving from [[Category:SAD]] to [[Category:Sjedinjene Američke Države]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61438 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Edward Vernon Rickenbacker |slika= |tekst uz sliku=američki pilot u Prvom svjetskom ratu |datum rođenja=8. oktobar 1890. |mjesto rođenja= |datum smrti=27. juli 1973. |mjesto smrti= }} *"[[Hrabrost]] je kada činite ono čega se bojite. Ne može biti hrabrosti ako se ne bojite!" {{Wikipedia|Eddie Rickenbacker}} [[Kategorija:Historija|Rickenbacker,Eddie ]] [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države|Rickenbacker,Eddie]] 7n7d6v58ywflfwmsx2q5hiz7z5i9vsq 0 4190 51383 40454 2014-04-13T05:07:45Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 26 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q5264]] 51383 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Hipokrat s Kosa |slika=[[slika:Hippocrates.jpg|150px]] |tekst uz sliku=(gravura iz 19. vijeka s prikazom poprsja u uobičajenom rimskom portretu)<br>najpoznatiji antički grčki liječnik |datum rođenja=ca. 460.p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti=380.p.n.e. |mjesto smrti= }} *"Jelo, piće, spavanje, [[ljubav]] - sve neka bude umjereno." *"Za oporavak je potrebno [[vrijeme]], ali takođe i pravi uslovi." *"[[Život]] je kratak, a [[umjetnost]] je dugovječna" {{Wikipedia|Hipokrat}} [[Kategorija:Historija]] ieah3nxnonmojhhgzfa60yk759wj5l5 0 4191 61430 26043 2024-05-16T18:27:15Z Srđan 4695 Moving from [[Category:SAD]] to [[Category:Sjedinjene Američke Države]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61430 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Joseph William Namath |slika=[[Slika:Joe Namath.jpg|170px]] |tekst uz sliku=američki sportaš |datum rođenja= 31. maj 1943. |mjesto rođenja=Pennsylvania, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ako nećeš ići cijelim [[put]]em, zašto bi uopšte išao?" {{Wikipedia|Joe Namath}} [[Kategorija:Sport|Namath,Joe ]] [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države|Namath,Joe ]] [[Kategorija:Američki sportisti|N]] 5j8k8461ffwgf4p6vix3qmv0cpakj52 0 4192 60137 59896 2022-07-06T12:29:19Z CommonsDelinker 84 Removing [[:c:File:Antoni-de-melo.jpg|Antoni-de-melo.jpg]], it has been deleted from Commons by [[:c:User:Túrelio|Túrelio]] because: [[:c:COM:L|Copyright violation]]: Not own photo, this is a mirrored and retouched image from a well-known photo of him cir 60137 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Anthony de Mello |slika= |tekst uz sliku=''katolički svećenik- isusovac'' |datum rođenja=4. septembar 1931. |mjesto rođenja=Bombay, Indija |datum smrti= 1. juni 1987. |mjesto smrti=New York, SAD }} *"Ljudi moraju da pate u jednom odnosu prije nego što se probude i kažu: Dosta mi je! Mora da postoji neki bolji [[život]], neki život koji nije zasnovan na zavisnosti od drugih bića." *"Kada živimo nezavisni od bilo čega, očuvana je sva naša sposobnost i energija, i čovjek je opušten, jer mu nije važno da li dobija ili gubi..." *"Mi obično pokušavamo da izliječimo svoju usamljenost emotivnom zavisnošću od drugih osoba, kroz druženje i buku... Vratite se pravim stvarima, izvucite se iz gužve i vratite se prirodi - stupite u dodir sa drvećem, travom, kamenjem, [[životinja]]ma i pticama, sa morem i oblacima, sa nebom i [[zvijezda]]ma..." {{Wikipedia|Anthony de Mello}} [[Kategorija:Religija|Mello,Anthony de ]] 6eurrsgnfy48fl60w43eotgbe1offv1 0 4193 51650 48643 2014-04-14T19:35:27Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 8 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q76849]] 51650 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Georg Simmel |slika=[[Slika:Simmel 01.JPG|170px]] |tekst uz sliku=njemački filozof |datum rođenja= 1. mart 1858. |mjesto rođenja=Berlin, Njemačka |datum smrti=28. septembar 1918. |mjesto smrti=Straßburg, Francuska }} *"...ne može se pokušati ništa više do da se utvrdi početak i pravac jednog beskrajno dugog [[put]]a. Zavaravanje da se tu može postići bilo kakva sistematičnost i konačna potpunost bila bi, u najmanju ruku, [[samoobmana]]. Savršenstvo ovdje može postići pojedinac koji ovo izučava samo u subjektivnom smislu po kome saopštava sve sto je mogao da vidi." {{Wikipedia|Georg Simmel}} [[Kategorija:Njemački filozofi|Simmel,Georg ]] pa6i6kxw673g5ohw5t055zy5idziadq 0 4194 11899 2006-05-26T18:43:43Z Zumbulka~bswikiquote 10 Nicolas-Sébastien Roch Chamfort premješten u Nicolas Chamfort 11899 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Nicolas Chamfort]] 4wip1ms3lkhdic304pzr14231cakrzk 0 4195 24106 19762 2006-10-22T14:54:59Z Zumbulka~bswikiquote 10 24106 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Doživljaji Huckleberry Finna |autor =[[Mark Twain]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Adventures of Huckleberry Finn'' |datum prvog izdavanja =1884. }} *"Mislio sam o našem putovanju niz rijeku i za sve [[vrijeme]] bio mi je Jim pred očima. Na danu i u noći, nekad na mjesečini, nekad u buri, a mi plovimo, i razgovaramo, i pjevamo, i smijemo se. Nisam se mogao sjetiti bilo čega što bih mu mogao zamjeriti, nego posve obratno. Gledao sam ga kako drži moju smjenu poslije svoje, umjesto da me zove, kako bih ja mogao dalje da spavam... i kako mi je uvijek govorio [[dijete]], i ugađao mi, i kako je za mene činio sve čega bi se sjetio i kako je uvijek bio dobar; i najzad se sjetih kako mi je bio zahvalan kad sam ga spasio rekavši onim ljudima da na splavu vladaju velike boginje..." *"- Slušaj, Jime, govori li [[mačka]] kao što govorimo mi? :- Ne, mačka ne [[govor]]i. :- Dobro, a [[krava]]? :- Ne, ni krava ne govori. :- A govori li mačka kao krava, ili krava kao mačka? :- Ne, ne govori. :- Prirodno je i pravo da svaka od njih govori drugačije, je li? :- Razumije se. :- I zar onda nije prirodno i pravo da mačka i krava govore drugačije nego mi? :- Sasvim je tako. :- Dobro, a zašto onda ne bi bilo prirodno i pravo ako jedan Francuz govori drugačije nego mi? Odgovori mi na to! :- Je li mačka isto što i čovjek, Huck? :- Nije. :- Dobro, onda mačka i ne može da govori kao čovjek. Je li krava isto što i [[čovjek]]! - je li krava isto što i mačka? :- Ne, ona nije ni jedno ni drugo. :- Dobro, onda krava ne može da govori ni kao čovjek ni kao mačka. A je li Francuz čovjek? :- Jeste. :- E lijepo! Zašto onda ne govori kao čovjek? Dovraga! Reci ti meni to." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Mark Twain]] {{Wikipedia}} mtylytio7ho4cegmkf83m139lzmni1h 14 4196 55014 42431 2015-08-03T19:36:11Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q7485193]] na [[d:|Wikidati]] 55014 wikitext text/x-wiki Mark Twain [[Kategorija:Literatura]] bg6twabopgj91fm5n00s2eimc1zme7y 0 4197 55015 40407 2015-08-03T19:36:21Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q422619]] na [[d:|Wikidati]] 55015 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Eva Luna |autor =[[Isabel Allende]] |slika =[[Slika:Eva Luna.jpg|180px]] |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Eva Luna'' |datum prvog izdavanja =1987. }} *"U [[molitva|molitvi]] i naporima naći ćete utjehu za [[grijeh]]e. Nisam ovdje da liječim zdrave, nego da pazim bolesne.." *"Mrtvih se lakše sjećamo ako su nadohvat ruke." *"Ona me poučila da stvarnost nije onakva kakvu je vidimo, da ima magijsku dimenziju, pa ako nam padne na pamet da možemo pretjerivati i dodavati joj boje da nam boravak na ovom svijetu ne bude tako [[dosada]]n." *"[[Smrt]] ne postoji. Ljudi umiru tek kad ih svi zaborave." *"Ako razborito [[Lijenost|ljenčarim]], mogu cijeli dan provesti a da ništa ne uradim." *"Bijesna [[Pas|psa]] se niko ne usudi dirati, a dobrog svi tuku." *"Lakše je druge usrećiti nego sam biti [[Sreća|sretan]]." *"Alahov je zakon da se dvije osobe koje skupa spavaju i na svijet donose djecu, počnu i poštovati." *"[[Samoća]] nikome ne čini dobro." *"Sve ostavlja [[trag]], svaki događaj ostavlja mrlju." *"Ništa nije zauvijek, osim [[smrt]]i." [[Kategorija:Isabel Allende]] [[Kategorija:Literatura]] [[it:Isabel Allende#Eva_Luna]] gbulcavcpjkz0styte2y1lv8y6csepb 14 4198 30667 11917 2007-05-02T05:56:29Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30667 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 6 4199 11918 2006-05-28T10:19:55Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 11918 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4200 51393 43703 2014-04-13T06:09:03Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 10 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q83566]] 51393 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Isabel Allende |slika=[[slika:Isabel allende.jpg|180px]] |tekst uz sliku=čileansko-američka književnica |datum rođenja= 2. august 1942. |mjesto rođenja=Lima, Peru |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Besposlica izaziva melankoliju" (''[[O ljubavi i sjenci]]'') *"Bijesna psa se niko ne usudi dirati, a dobrog svi tuku" (''[[Eva Luna]]'') *"Fotografije varaju vrijeme" (''O ljubavi i sjenci'') *"Kad se rodiš kao cvrčak umreš pjevajući" (''O ljubavi i sjenci'') *"Lakše je druge usrećiti nego sam biti sretan" (''Eva Luna'') *"Muškarac plače samo zbog ljubavi" (''O ljubavi i sjenci'') *"Ništa nije zauvijek, osim smrti" (''Eva Luna'') *"Smrt ne postoji. Ljudi umiru tek kad ih svi zaborave" (''Eva Luna'') ==Djela== *''[[O ljubavi i sjenci]]'' *''[[Eva Luna]]'' == Vanjski linkovi == *[http://www.isabelallende.com/ Oficijelna stranica Isabel Allende] {{Wikipedia|Isabel Allende}} [[Kategorija:Isabel Allende|*]] [[Kategorija:čileanski pisci|Allende,Isabel ]] [[Kategorija:Američki pisci|Allende,Isabel ]] tax4vvm3669kg2ign0imgfveq1pcx8m 0 4201 36066 21607 2009-01-14T20:22:56Z Pearl 501 36066 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =O ljubavi i sjenci |autor =[[Isabel Allende]] |slika =[[Slika:O ljubavi i sjenci.jpg|180px]] |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Of Love and Shadows'' |datum prvog izdavanja =1985. }} *"Ovo je priča o jednoj ženi i jednom muškarcu koji su se voljeli u potpunosti i time se izbavili od običnog postojanja." *"Kad se rodiš kao cvrčak umreš pjevajući." *"Besposlica izaziva melankoliju." *"[[Fotografija|Fotografije]] varaju [[vrijeme]]." *"[[Riječ]]i ne mogu da se izbrišu pošto se jednom izgovore." *"[[Muškarac]] plače samo zbog [[ljubav]]i." [[Kategorija:Isabel Allende]] [[Kategorija:Literatura]] {{Wikipedia}} jt35hbdy0b6u5zkghv0z2dj9falx3hp 6 4202 11925 2006-05-28T10:36:01Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 11925 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4203 55016 42234 2015-08-03T19:36:31Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q178869]] na [[d:|Wikidati]] 55016 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Sto godina samoće |autor =[[Gabriel García Márquez]] |slika =[[Slika:Sto godina samoće.jpg]] |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Cien años de soledad'' |datum prvog izdavanja =1967. }} *"Ako treba da poludiš, poludi sam, ali ne pokušavaj djeci da napuniš glavu svojim ciganskim idejama." *"[[Život]] je kraći nego što [[čovjek]] misli." *"Nije se patilo od svakodnevnih problema jer su u mašti bili riješeni." *"Do tada nije mogao ni da pomisli da je [[literatura]] najbolja igračka koja je ikad bila izmišljena za ismijavanje ljudi." *"Dominantne [[Opsesija|opsesije]] nadživljuju [[smrt]]." *"Jedna minuta pomirenja vrijedi više nego cijeli život prijateljstva." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Gabriel García Márquez]] {{Wikipedia}} {{Djela Gabriela Garcíe Márqueza}} 22c273umxkizexcqnhci2avvx8x2wxt 6 4204 11929 2006-05-28T10:53:50Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 11929 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4205 19663 11932 2006-10-02T12:59:07Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19663 wikitext text/x-wiki [[Slika:Cockpit.jpg|right]] '''''Cockpit''''' je roman poljsko-američkog književnika [[Jerzy Kosiński|Jerzy Kosińskog]] -------- *"Svaka je osoba kotač koji valja slijediti a moj nastup, moj jezik, moje biće u svakom će trenutku navesti kotač onamo kamo ga pognam poput prutića kojim sam se služio kao dječak" *"Mnoga pisma nalikuju istrgnutim stranicama kakvog romana: otrkivaju mnogo ali nikad dovoljno" *"Dječak se zapuhao dok je opisivao eksploziju koja bi potopila jahte...maštao je o muzičarima koji bi zaboravili instrumente, konobarima koji bi ispuštali pladnjeve, o muškarcima koji bi ostavili svoje žene, o ženama koje bi ostavile djecu, o djeci koja bi ostavila igračke" [[Kategorija:Jerzy Kosiński]] [[Kategorija:Literatura]] mm5u8naf9g8olpgijlzmjwy8ebc2std 14 4206 30668 11933 2007-05-02T05:56:29Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30668 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 6 4207 11934 2006-05-28T11:12:16Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 11934 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4208 22339 11936 2006-10-04T19:03:19Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22339 wikitext text/x-wiki [[Slika:Vražije drvo.jpg|right]] '''''Vražije drvo''''' je roman poljsko-američkog književnika [[Jerzy Kosiński|Jerzy Kosińskog]] -------- *"Ovdje često kidanpuju djecu - reče - nastrani tipovi i zvjerokradice dolaze iz cijele Afrike i Evrope, unajme vozila za safari i sami lutaju daleko od glaven ceste, gdje mogu zgrabiti kakvu bezazlenu afričku djevojčicu ili dječaka. Siluju dijete, rade s njim što ih je volja, onda ga ubiju i bace tijelo u grm gdje ga često požderu životinje. :- Kako to da tako dobro poznaš ovu džunglu - upitam ga kasnije. :- Volim djecu - naceri se on." [[Kategorija:Jerzy Kosiński]] [[Kategorija:Literatura]] 8m1253dov45w22xlg4h6vf1eimwkl98 6 4209 11937 2006-05-28T11:23:20Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 11937 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4210 25434 20141 2006-11-22T13:24:22Z Zumbulka~bswikiquote 10 25434 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Igra strasti |autor =[[Jerzy Kosiński]] |slika =[[Slika:Igra strasti.jpg|170px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Passion Play'' |datum prvog izdavanja =1979. }} *"Većina momaka koji dolaze ovamo na šišanje samo sjedi i promatra sebe u ogledalu. Vi stalno gledate naokolo. Zašto? :- Ja već poznajem ovog momka u ogledalu" {{Wikipedia}} [[Kategorija:Jerzy Kosiński]] [[Kategorija:Literatura]] l57g4e48oskwra56vcy6se3m14t5c41 6 4211 11940 2006-05-28T11:29:57Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 11940 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4212 59497 52461 2020-10-06T16:51:48Z Vilho-Veli 7122 File 59497 wikitext text/x-wiki [[File:Jerzy Kosiński (by Rob Mieremet, 1973).jpg|thumb|Jerzy Kosinski, 1973]] '''Jerzy Kosiński''' (Poljska, 14. juni 1933 - SAD, 3. maj 1991), poljsko-američki književnik. Poznatija djela: ''[[Igra strasti]]'', ''[[Cockpit]]'', ''[[Vražije drvo]]'' itd. ---------- *"Svaka je osoba kotač koji valja slijediti a moj nastup, moj jezik, moje biće u svakom će trenutku navesti kotač onamo kamo ga pognam poput prutića kojim sam se služio kao dječak" (''[[Cockpit]]'') *"Većina momaka koji dolaze ovamo na šišanje samo sjedi i promatra sebe u ogledalu. Vi stalno gledate naokolo. Zašto? :- Ja već poznajem ovog momka u ogledalu" (''[[Igra strasti]]'') {{Wikipedia|Jerzy Kosiński}} [[Kategorija:Jerzy Kosiński|*]] [[Kategorija:Poljski pisci|Kosiński,Jerzy ]] kcxfcwy5gj67ezvwuswjzdjiylavyue 0 4213 38910 38909 2010-01-24T16:43:27Z 89.201.246.61 38910 wikitext text/x-wiki [[Slika:Tertium Organum.jpg|right]] '''''Tertium Organum''''' je djelo ruskog filozofa [[Pjotr Demjanovič Uspenski|Pjotra Demjanoviča Uspenskog]] ---------- *"Šta znamo? Znamo da na prvom stepenu samospoznaje [[čovjek]]u u oči padaju dvije očite činjenice. Postojanje [[svijet]]a u kojem živi i postojanje svijesti u njemu samom. I jedno i drugo čovjek ne može ni dokazati ni osporiti." *"Dakle [[svijet]], dok ga ne zamijetimo, nema protežnosti u prostoru ni postojanja u vremenu. To su svojstva koja mu pridajemo. Predodžbe prostora i vremena nastaju u našem umu..." *"Dogmatski idealizam tvrdi da cijeli [[svijet]], sve stvari, to jest, istinski uzroci osjeta, ne postoje drugačije osim u našoj spoznaji - oni ''postoje'' samo ako ih mi znamo. Svijet koji mi predočavamo samo je odraz nas samih." *"Kakav je [[svijet]] neovisno o nama, ne znamo." *"Kako je prvi uvjet beskonačnosti beskonačnost u svim smjerovima i u svakom pogledu, u prostoru moramo pretpostaviti beskonačni broj dimenzija tj. moramo pretpostaviti mogućnost beskonačnog broja okomitih i međusobno neparalelnih pravaca." *"Sadašnjim nazivamo trenutak prijelaza budućeg u prošlo tj. trenutak prijelaza iz jednog nepostojanja u drugo. Samo u tom kratkom trenutku pojava za nas zbiljski postoji; prije toga je postojala u mogućnosti, a poslije toga će postojati u sjećanju. A taj kratki trenutak je zapravo fikcija. On nema dimenzije. S punim pravom možemo reći da sadašnjost ne postoji. Nikada je ne možemo uhvatiti. Ono što smo uhvatili uvijek je prošlo". *"Djevojčica je sjedila kraj kamina; uz nju je spavala mačka. ''Mačka spava'', mislila je djevojčica, ''možda u snu ona nije mačka nego djevojčica. A možda ja zapravo nisam djevojčica, nego mačka i samo u snu vidim da sam djevojčica''.." [[Kategorija:Pjotr Demjanovič Uspenski]] [[Kategorija:Literatura]] {{Wikipedia}} mw4efrdns106uzpi382zfyi8uns8y3w 6 4214 11945 2006-05-28T12:03:09Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 11945 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 4215 30669 11946 2007-05-02T05:56:30Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30669 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 4216 60740 59781 2023-09-26T10:40:47Z CommonsDelinker 84 Removing [[:c:File:P_D_Ouspenski(y).gif|P_D_Ouspenski(y).gif]], it has been deleted from Commons by [[:c:User:Krd|Krd]] because: No permission since 18 September 2023. 60740 wikitext text/x-wiki '''Pjotr Demjanovič Uspenski''' (rus. ''Пётр Демьянович Успенский''; Moskva, 5. marta 1878 — 2. oktobar 1947), ruski filozof. Poznatija djela: ''[[U potrazi za čudesnim]]'', ''[[Četvrti put]]'', ''[[Tertium Organum]]'', ''[[Razgovori sa đavolom]]'' itd. -------- *"Djevojčica je sjedila kraj kamina; uz nju je spavala mačka. ''Mačka spava'', mislila je djevojčica, ''možda u snu ona nije mačka nego djevojčica. A možda ja zapravo nisam djevojčica, nego mačka i samo u snu vidim da sam djevojčica''.." (''[[Tertium Organum]]'') *"Kako je prvi uvjet beskonačnosti beskonačnost u svim smjerovima i u svakom pogledu, u prostoru moramo pretpostaviti beskonačni broj dimenzija tj. moramo pretpostaviti mogućnost beskonačnog broja okomitih i međusobno neparalelnih pravaca" (''[[Tertium Organum]]'') *"Sadašnjim nazivamo trenutak prijelaza budućeg u prošlo tj. trenutak prijelaza iz jednog nepostojanja u drugo. Samo u tom kratkom trenutku pojava za nas zbiljski postoji; prije toga je postojala u mogućnosti, a poslije toga će postojati u sjećanju. A taj kratki trenutak je zapravo fikcija. On nema dimenzije. S punim pravom možemo reći da sadašnjost ne postoji. Nikada je ne možemo uhvatiti. Ono što smo uhvatili uvijek je prošlo". (''[[Tertium Organum]]'') {{Wikipedia|Pjotr Demjanovič Uspenski}} [[Kategorija:Pjotr Demjanovič Uspenski|*]] [[Kategorija:Filozofija|Uspenski,Pjotr Demjanovič]] 1oe045eimpww5f9shccv1rkkzyv7tbz 0 4217 11949 2006-05-28T12:12:35Z Zumbulka~bswikiquote 10 11949 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Pjotr Demjanovič Uspenski]] kcwalqze2ao1d5xtkfv66i0atvc5h2z 0 4218 26434 21677 2007-01-04T17:54:52Z Zumbulka~bswikiquote 10 26434 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Otok |autor =[[Aldous Leonard Huxley]] |slika =[[Slika:Otok.jpg|170px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Island'' |datum prvog izdavanja =1962. }} *"Niko ne mora ići nikamo. Svi smo već tamo, kad bismo to barem znali.." [[Kategorija:Aldous Huxley]] [[Kategorija:Literatura]] hyt95satsmm365sk0mr0mjlvm9kdv63 6 4219 11954 2006-05-28T12:30:20Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 11954 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 4220 30670 11955 2007-05-02T05:56:30Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30670 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 4221 61813 33255 2024-05-17T11:59:01Z Srđan 4695 Moving from [[Category:TV Serije]] to [[Category:Televizijske serije]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61813 wikitext text/x-wiki [[Slika:Grlom u jagode.jpg|right]] '''''Grlom u jagode''''' je tv-serija [[Srđan Karanović|Srđana Karanovića]] iz 1975. godine --------- *"Ne mogu oni tako malo da plate koliko ja malo mogu da radim" [[Kategorija:Televizijske serije]] nobxbmd49uc2ij4skrd8vsmjw1jamtw 6 4222 11959 2006-05-28T12:46:12Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 11959 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4223 55017 50462 2015-08-03T19:36:41Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q217073]] na [[d:|Wikidati]] 55017 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Stepski vuk |autor =[[Hermann Hesse]] |slika =[[Slika:Stepski vuk.jpg|180px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Der Steppenwolf'' |datum prvog izdavanja =1927. }} *"A ono što se u meni događa u rijetkim časovima radosti, što je za mene slast, doživljaj, ekstaza i uzvišenost, to svijet voli i traži možda jedino u pjesničkim djelima, a u životu smatra ludošću. I odista, ako je svijet u pravu, ako su ta muzika po kafanama, te masovne zabave, ti amerikanizovani ljudi, zadovoljni tako sitnim stvarima, u pravu su, onda sam ja kriv, onda sam lud, onda sam odista, kako sam sebe često nazivao, stepski vuk, životinja koja je zalutala u tuđ i nerazumljiv svijet koja više ne nalazi svoju postojbinu, vazduh i hranu." *"I najnesretniji [[život]] ima svojih sunčanih časova i, pod pjeskom i kamenjem, svoje sitne cvjetiće sreće." *"Kako da ne budem stepski vuk, olinjali pustinjak usred svijeta čiji ciljevi nisu moji, čije mi radosti ništa ne znače!" *"Patnja zadaje bol samo zato što je se bojiš. Ona te proganja zato što bježiš od nje. Ne moraš bježati, ne moraš je se bojati. Moraš voljeti... Dakle, voli patnju. Nemoj joj se odupirati, nemoj bježati od nje. Okusi kako je ona u dubini slatka, predaj joj se i nemoj je primati s mržnjom. Tvoja mržnja je to što ti nanosi bol i ništa drugo. Patnja nije patnja, smrt nije smrt, ako ih ti ne učiniš time.." *"Silnik propada zbog sile, gramzivac zbog novca, pokorni propada služeći, a onaj koji traži nasladu propada zbog slasti." *"Stepski vuk je, dakle, imao dvije prirode, čovječju i vučju, takva mu je bila sudbina, i može biti da ovako nešto nije ništa naročito ni rijetko. Nailazilo se već na tolike ljude koji su u sebi imali mnogo šta pseće, lisičije, riblje ili zmijsko, ne osjećajući zbog toga naročitih teškoća. Kod tih ljudi, eto, čovjek i lisica ili čovjek i riba životarili su jedno pored drugog ne nanoseći jedno drugom bol, čak i pomažući jedno drugom, i kod mnogih ljudi koji su dotjerali daleko i kojima zavide prije su postigli uspjeh lisica i majmun negoli sam čovjek. To je svima poznato. Ali kod Harija je bilo drukčije, u njemu čovjek i vuk nisu išli uporedo, još manje su pomagali jedan drugom, već su bili u stalnom smrtnom neprijateljstvu, i jedan je živio samo da bi onom drugom nanio bol, a kada se dvojica u jednoj krvi i jednoj duši mrze kao smrtni neprijatelji, onda je to opak život. Eto, svako ima svoj udes, i ničiji nije lak." *"Svaki [[čovjek]] neminovno postiže ono što je prema svom pravom nagonu prinuđen da traži..." *"Većina ljudi ne želi plivati prije nego to i umije. Zar to nije duhovito? Naravno da ne žele plivati! Ta rođeni su za tlo, ne za vodu. I naravno da ne žele misliti; ta oni su stvoreni za život, ne za mišljenje! Tako, a ko misli, ko od mišljenja pravi glavnu stvar, taj u tome može doduše daleko dospjeti, ali takav je pak tlo zamijenio vodom, a u njoj će se jednom utopiti!" *"Moj život je bio tegoban, bio je pun lutanja i nesreća, vodio je u odricanje i poricanje, bio je zagorčan žuči čitavog čovječanstva." *"Svako rođenje znači rastanak sa [[Svemir]]om, znači ograničavanje, odvajanje od [[bog]]a, znači bolno ponovno postajanje. Vratiti se u Svemir, poništiti patničko postojanje, postati bog, znači: proširiti svoju dušu da bi mogla ponovo da obuhvati Svemir" *"Tjelesno svaki čovjek sačinjava cjelinu, duhovno nikada" {{Wikipedia|Stepski vuk}} {{Djela Hermanna Hessea}} [[Kategorija:Hermann Hesse]] [[Kategorija:Literatura]] tu8wec75gufsmtbiigga36ca8mt031u 6 4224 11961 2006-05-28T13:35:58Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 11961 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4225 60417 58871 2023-01-04T23:13:39Z Aktiivinen finalisti 7955 Datoteka 60417 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Kurt Vonnegut |slika= |tekst uz sliku= američki književnik |datum rođenja=11. novembar 1922. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Kurt Vonnegut 1972.jpg|thumb|Vonnegut (1972)]] [[File:Kurt-Vonnegut-US-Army-portrait.jpg|thumb|left|upright|Kurt Vonnegut]] *"[[Istina]] je na kraju ovakva: [[žena|žene]] su luđakinje, a [[muškarac|muškarci]] kreteni." {{Wikipedia|Kurt Vonnegut}} [[Kategorija:Američki pisci|Vonnegut,Kurt ]] 9ty6dp6rhcbml9rdrozftqu3mprp3ei 0 4226 60134 60133 2022-06-15T20:23:10Z Saita Matias 7779 60134 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Morris King Udall |slika= |tekst uz sliku=američki političar |datum rođenja=15. juni 1922. |mjesto rođenja= |datum smrti=12. decembar 1998. |mjesto smrti= }} [[File:Morris King Udall.jpg|thumb|Udall (1985)]] *"Ukoliko se oko nečega svi slažu, sigurno je krivo." {{Wikipedia|Mo Udall}} [[Kategorija:Američki političari|Udall, Mo]] 5uimczmjdz8s2lkavs51q39moym9knw 0 4227 55019 42033 2015-08-03T19:37:02Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q2019791]] na [[d:|Wikidati]] 55019 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Na obalu rijeke Piedre sjela sam i plakala |autor =[[Paulo Coelho]] |slika =[[Slika:Na obali rijeke Pierde.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''A orillas del río Piedra me sente y lloré'' |datum prvog izdavanja =1994. }} *"Ako [[bol]] mora doći, neka to bude brzo. Jer [[život]] je preda mnom i moram ga iskoristiti što je nabolje moguće. Ako je pred njim izbor, neka se odluči odmah sada. Onda ću ga čekati. Ili zaboraviti." *"Čak i ako znači rastanak, samoću, tugu, [[ljubav]] je ipak vrijedna svakog novčića svoje cijene." *"Čekanje boli. Zaborav boli. Ali ne znati zašto se odlučiti najteža je [[patnja]]." *"Ljubav ima svoj vlastiti glas i govori sama za sebe." *"Ljubav me ponovno pronašla nakon što me bijaše tražila od nemila do nedraga." *"Ljubav nas može dovesti u [[pakao]] ili u [[raj]], ali uvijek nas nekamo odvede. Treba je prihvatiti jer je ona hrana našega postojanja." *"Možda nas ljubav postara prije vremena i podmladi kad je [[mladost]] već iza nas" *"Onaj ko voli mora znati izgubiti sebe i ponovo se pronaći" *"Rijetko kad zapazamo da nas neobičnost okružuje. Čuda se događaju oko nas, Božji znaci nam pokazuju put, anđeli nas preklinju da ih saslušamo - međutim, mi se oglušujemo o sve to, jer smo naučili da postoje obrasci i pravila pomoću kojih se stiže do [[Bog]]a. Ne shvatamo da je on tamo gdje ga puštaju da uđe." *"[[Srce]] odlučuje, i što odluči je, bez sumnje, ono što vrijedi." *"[[Sreća]] je ponekad blagoslov - ali uglavnom je moram osvojiti" *"Treba ići za ljubavlju gdje god ona bila, čak i kad to znači sate, dane, sedmice, razočarenja i tuge." *"U času kad krenemo u susret ljubavi i ona kreće u susret nama." {{Wikipedia}} {{Djela Paula Coelha}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Paulo Coelho]] q7ruykr5uofssk0ddbmc0vn54ab07px 6 4228 11975 2006-05-28T14:38:17Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 11975 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4229 25527 22053 2006-11-22T23:50:07Z Zumbulka~bswikiquote 10 25527 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Siddhartha |autor =[[Hermann Hesse]] |slika =[[Slika:Siddhartha.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Siddhartha'' |datum prvog izdavanja =1922. }} *"Spoznavati uzroke, upravo je to mišljenje, i samo se tako osjećaji pretvaraju u spoznaje i ne iščezavaju, već postaju bitnima i počinju djelovati." *"Svaki [[grijeh]] već u sebi nosi [[milost]], sva mala djeca imaju u sebi već starca, sva dojenčad smrt, svi umirući vječni [[život]]." [[Kategorija:Hermann Hesse]] [[Kategorija:Literatura]] {{Wikipedia}} {{Djela Hermanna Hessea}} p48802t46lbh1xldru5rnb3nv1mfqft 6 4230 11985 2006-05-28T15:16:50Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 11985 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4231 11991 2006-05-28T15:30:11Z Zumbulka~bswikiquote 10 11991 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Patnje mladoga Werthera]] 0lypmaw2qxghhlmz0tpnujys0zye26m 0 4232 22251 11995 2006-10-04T19:01:34Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22251 wikitext text/x-wiki [[Slika:U osami manastira.jpg|right]] '''''U osami manastira''''' je djelo španskog pjesnika [[Gustavo Adolfo Bécquer|Gustava Bécquera]] --------- *"Moje srce je bilo užarena, tečna masa koja će se, poput naše planete, postepeno hladiti i očvršćivati." [[Kategorija:Gustavo Bécquer]] [[Kategorija:Literatura]] 7imk5c2m1sbklr2khs38s2cuwezi14s 14 4233 30671 11996 2007-05-02T05:56:30Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30671 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 6 4234 11997 2006-05-28T15:42:49Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 11997 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4235 59403 55020 2020-07-22T00:14:51Z CommonsDelinker 84 Replacing Becquer.jpg with [[File:Portrait_of_Gustavo_Adolfo_Bécquer,_by_his_brother_Valeriano_(1862).jpg]] (by [[:c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: file renamed or replaced on Commons). 59403 wikitext text/x-wiki [[Slika:Portrait of Gustavo Adolfo Bécquer, by his brother Valeriano (1862).jpg|thumb|''Gustavo Adolfo Bécquer'']] '''Gustavo Adolfo Bécquer''' (17. februar 1836 – 22. decembar 1870) , španski književnik ------ *"Moje srce je bilo užarena, tečna masa koja će se, poput naše planete, postepeno hladiti i očvršćivati." (''[[U osami manastira]]'') {{Wikipedia|Gustavo Adolfo Bécquer}} [[Kategorija:Gustavo Bécquer|*]] [[Kategorija:španski pisci|Bécquer,Gustavo Adolfo ]] n5syo01f0z4bt5ueai2f6rs3bi5s3no 0 4236 25525 21477 2006-11-22T23:49:24Z Zumbulka~bswikiquote 10 25525 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Moja vjera |autor =[[Hermann Hesse]] |slika = |tekst uz sliku =''zbirka eseja'' |originalni naziv = |datum prvog izdavanja = }} *"Ja vjerujem u ljude. Vjerujem u zakone čovječanstva koji su hiljadugodišnji. Vjerujem da uprkos očiglednom besmislu život ipak ima neki smisao... Glas tog smisla čujem u sebi samom... Ono što život traži od mene u ovom trenutku želim da ostvarim čak i ako je protiv uobičajene mode i zakona." {{Wikipedia}} {{Djela Hermanna Hessea}} [[Kategorija:Hermann Hesse]] [[Kategorija:Literatura]] kbjdywh7fgc9nq5jpieeqhw0ob21ykr 0 4237 59446 52773 2020-08-29T18:27:49Z Vilho-Veli 7122 File 59446 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Faust |slika =[[Slika:Faust, Titelblatt der Erstausgabe.jpg|200px]] |tekst uz sliku =Naslovna stranica prvog izdanja |originalni naziv =Faust |datum prvog izdavanja =1808. |autor =[[Johann Wolfgang von Goethe]] }} [[File:Anton Kaulbach Faust und MephistoFXD.jpg|thumb|Anton Kaulbach: "Faust & Mephisto"]] *"Nijedna [[radost]] bez tuge ne biva!" *"O, draga, vjeruj, to što pameću krste ljudi često je samo kratkoumlje tašto." *"Samo je onaj [[sreća]]n ko voli da daje." *"[[Čovjek]] čezne za potocima [[život]]a, :Ah, i za [[izvor]]om života." *"Ne, ne, [[đavo]] je sebičnjak :I ne čini lako ništa zabadava :Što je nekome drugom od koristi." *"Blago onom ko čisto [[poštenje]] u grudima nosi, :Taj se nikad ne kaje ni za kakvu žrtvu." *"[[Krv]] je sasvim neobičan sok." *"Djelatan je čovjek samo kad nikad [[odmor]]a nema." *"Veštica prdi, jarac smrdi." *"Izađi odmah u polje, :Počni da kopaš i da riljaš, :Kreći se sam sa svojom mišlju :Po jednom sasvim ograničenom krugu, :Hrani se jednostavnom hranom, :Živi sa stokom kao stoka i ne smatraj sramotom :Da sam đubriš njivu koju žanješ. :To je najbolje sredstvo, vjeruj mi, :Da do osamdesete ostaneš mlad." *"Naravno, kad se [[Bog]] najprije šest dana muči :I sam na kraju kaze: alal ti vjera! :Onda to mora da bude nešto dobro." *"Dio sam one sile sto vjecno zeli zlo, a uvijek stvara dobro." [[Kategorija:Johann Wolfgang von Goethe]] [[Kategorija:Literatura]] {{Wikipedia}} 7s1h4z0fp8ag2femdztoejr3siy265e 0 4239 52206 49465 2014-04-15T18:42:21Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 17 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q8242]] 52206 wikitext text/x-wiki ---- *[[Gabriel García Márquez]] **"Do tada nije mogao ni da pomisli da je literatura najbolja igračka koja je ikad bila izmišljena za ismijavanje ljudi." (''[[Sto godina samoće]]'') *[[Safvet-beg Bašagić]] **"Ipak imade nešto što nije prolazno, što ne može ni puki slučaj, ni najljući neprijatelj uništiti, a to su umotvorine, koje mi zovemo literaturom. U tom carstvu ni sila, ni slučaj, dapače ni zub vremena, ne može pomračiti umne stečevine naroda koje je privrjedio kad je pobjedio barbarstvo i neznanje. Taj trijumf ostaje na vijeke, jer je on amanet budućim naraštajima i vremenima." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} q3d1yqgiz06etpzewjvzbstkklq35rm 0 4240 29055 21656 2007-03-23T19:37:37Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29055 wikitext text/x-wiki ---- *[[Gabriel García Márquez]] **"Dominantne opsesije nadživljuju [[smrt]]." (''[[Sto godina samoće]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} no4st1hmcp3ll60mknv97wjwgszqrvh 0 4241 53204 53202 2014-08-19T22:48:22Z Harač 23 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/89.201.187.128|89.201.187.128]] ([[User talk:89.201.187.128|razgovor]]) na posljednju izmjenu koju je napravio [[User:Demicx|Demicx]] 53204 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Braća Karamazovi |autor =[[Fjodor Dostojevski]] |slika =[[Slika:Braća Karamazovi.jpg]] |tekst uz sliku =''roman'' |originalni naziv =''Братья Карамазовыje'' |datum prvog izdavanja =1880. }} *"Ako kod nas ima grijeha, nepravde i iskušenja, ipak postoji tamo negdje na zemlji neki svetac i uzvišen duh; kod njega je istina, zato što on zna šta je istina; znači, ona ne umire na svijetu i, prema tome, jednog dana će i k nama doći i zavladaće na cijeloj zemlji, kao što je obećano." *"Ako nema [[Bog]]a - sve je dozvoljeno " *"Ali neki put je zbilja časnije odati se nekom zanosu, pa makar i nerazumnom, ali koji je ipak proizašao iz velike [[ljubav]]i - nego mu se nikako ne odazvati." *"Ali neobičnost i čudaštvo prije nanose štetu nego što daju pravo na pažnju, pogotovu kada svi teže da objedine pojedinosti i nađu bilo kakav opšti smisao u sveopštem besmislu." *"Bez pouzdanog saznanja zbog čega živi, [[čovjek]] neće pristati da živi i prije će uništiti sebe nego što će ostati na zemlji, pa makar oko njega bili sve sami hljebovi." (''Knjiga peta, V, Veliki inkvizitor'') *"Braćo, ne bojte se grijeha ljudskog, volite [[čovjek]]a i u grijehu njegovom." *"Brate, ja sam u sebi za ova dva posljednja mjeseca novog čovjeka osjetio, vaskrsao je u meni novi čovjek! Bio je zatvoren u meni, ali se nikada ne bi javio da ne bješe ovog groma! Strašno! I šta me se tiče što ću u rudnicima dvadeset godina budakom rudu kopati. Ništa se ja toga ne bojim; drugo je sad meni strašno: da mi ne izmakne, da ne ode od mene taj vaskrsli čovjek!" *"Čovječe, ne gordi se nad životinjama: one su bezgrješne, a ti, sa svojom veličinom, prljaš zemlju svojom pojavom na njoj i za sobom ostavljaš svoj prljavi trag-avaj, skoro svaki od nas!" *"Danas se skoro svi daroviti ljudi strašno boje da ne budu smiješni, i usljed toga su nesretni." *"Evo, možda, jedinog čovjeka na svijetu koji, ako ga odjednom ostavite bez novaca na trgu nepoznatog grada sa milion stanovnika, uopšte neće propasti, niti umrijeti od gladi i hladnoće, zato što će ga odmah nahraniti, odmah zbrinuti, a ako ga ne zbrinu, on će se odmah sam snaći, i to za njega neće predstavljati nikakav napor, niti poniženje, a onom ko ga je prihvatio nikakav teret, već možda, naprotiv, zadovoljstvo." *"Ja mislim, ako [[đavo]] ne postoji, već ga je, prema tome, stvorio [[čovjek]], onda ga je stvorio po svojoj slici i prilici." (''Knjiga peta, IV, Buna'') *"Ja ne odričem [[Bog]]a , već svijet koji je on stvorio ne primam... " *"Ja imam namjeru da što duže poživim na svijetu... I u poroku svome hoću da do kraja živim, to da znate. U poroku je slađe: svi ga grde, a svi potajno u njemu uživaju." *"Jer žena - to ti je, brate...đavo bi ga znao šta je!" *"Krasan je tvoj [[Bog]] ako ga je [[čovjek]] stvorio po svojoj slici i prilici." (''Knjiga peta, IV, Buna'') *"Ljubav je takva neocjenjiva vrijednost za koju možeš kupiti cio svijet i iskupiti ne samo svoje grijehove već i tuđe." *"Ljudi su sasvim prestali nalaziti potrebu da sami sebe osuđuju. Ne budite, dakle, kao svi drugi." *"Ljudi žive razjedinjeni i njihove duhovne snage su paralisane mržnjom i borbom; treba uništiti raspru među državama, narodima, klasama, neophodno je ostvariti besklasno društvo... I tada će ujedinjeno čovječanstvo moći da ispuni svoj veliki poziv ." *"Moram ti priznati (...) nikada nisam mogao shvatiti kako je moguće voljeti svoje bližnje. Upravo je bližnje, po mom mišljenju, nemoguće voljeti, već možda samo daleke (...) Apstraktno se još i može voljeti bližnji, pa čak ponekad i izdaleka, ali izbliza gotovo nikad." (''Knjiga peta, IV, Buna'') *"Najzad, ja neću da se mati zagrli sa mučiteljem, koji je naredio da psi rastrgnu njenog sina! Ona ne smije da mu oprosti! Ako hoće, neka mu [[oprost]]i za sebe, neka oprosti mučitelju neizmjernu svoju materinsku patnju. Ali stradanje svog rastrgnutog djeteta ona nema prava da oprosti, i ne smije da oprosti mučitelju, kada bi mu čak i samo dijete oprostilo! A kad je tako, ako oni ne smiju da oproste, gdje je tu harmonija. Postoji li u cijelom svijetu biće koje bi moglo i imalo pravo da oprosti?" (''Knjiga peta, IV, Buna'') *"Naravno, u svakom čovjeku se krije zvijer, zvijer gnjeva, zvijer strasne raspaljenosti od vriske mučene žrtve, neobuzdana zvijer puštena sa lanaca, zvijer bolesti stečenih u razvratu, bolesne jetre i ostalog." *"Nekog ti je zgodnije imati među neprijateljima, nego među prijateljima." *"Onaj ko laže samog sebe, prije svega, ne može se uvrijediti." *"Pravi realista, ako je ateista, uvijek će naći u sebi snage i sposobnosti da ne povjeruje u čudo, a ako se pred njim čudo pojavi kao neosporan fakat, on će prije povjerovati svojim osjećanjima nego što će dopustiti mogućnost tog fakta. A ako ga bude smatrao mogućim, smatraće ga prirodnom pojavom, koja mu samo do sada nije bila poznata." *"[[Sloboda]], slobodni um i nauka zavešće ih u takve prašume i dovesti pred takva čuda i nerješive tajne da će jedni od njih, nepokorni i svirepi, uništiti sami sebe, drugi - nepokorni, ali slabi, uništavaće jedni druge, a treći, koji ostanu, slabi i nesretni, dopuzaće do naših nogu i zavapiće: ''Da, vi ste bili u pravu, jedino ste vi znali njegovu tajnu, i mi se vraćamo vama, spasite nas od nas samih.''" (''Knjiga peta, V, Veliki inkvizitor'') *"Slušaj: ako svi moraju da pate da bi patnjom platili vječnu [[Harmonija|harmoniju]], šta će tu djeca, reci mi molim te? Sasvim je neshvatljivo zašto su i ona morala da pate i zašto da stradanjem plaćaju harmoniju? (...) A i preskupo su ocijenili tu harmoniju, uopće nije za naš džep da toliko plaćamo za ulaz. I zato žurim da svoju ulaznicu vratim." (''Knjiga peta, IV, Buna'') *"Svaki je [[čovjek]] pred svima i za sve kriv." *"Šta umu izgleda sramota, srcu je prava ljepota..." *"Vi ste kao svi, to jest, kao vrlo mnogi; ali ne treba biti takav kao što su svi" *"Zaista, ponekad se govori o 'zvjerskoj' surovosti čovjeka, a to je strašno nepravedno i uvrjedljivo za zvijeri: zvijer nikada ne može biti tako svirepa kao čovjek, tako virtuozno, tako umjetnički svirepa." *"Zaljubiti se ne znači voljeti, zaljubiti se može i mrzeći..." *"Zašto si došao da nam smetaš?" (''Knjiga peta, V, Veliki inkvizitor'') *"[[Život]] je [[raj]], i svi smo mi u raju, ali mi to nećemo da znamo; a kad bismo htjeli da znamo, odmah bi sutra na cijelom svijetu nastao raj." == Dijalozi == *"Postoji takva [[sila]] koja će sve izdržati!" :"Kakva to sila?" :"Karamazovska... sila karamazovske niskosti." (''Knjiga peta, V, Veliki inkvizitor'') [[Kategorija:Fjodor Dostojevski]] [[Kategorija:Literatura]] {{Wikipedia}} {{Djela Fjodora Dostojevskoga}} 20snyhi17li4id0bjvpvnzeuwqq0yzh 6 4242 12023 2006-05-28T16:50:02Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12023 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4243 21904 19190 2006-10-04T18:53:55Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21904 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Rat i mir |autor =[[Lav Nikolajevič Tolstoj]] |slika =[[Slika:Rat i mir.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Vojna i mir'' |datum prvog izdavanja =1863 }} *"Od onoga časa, kad je Pierre vidio to strašno [[ubistvo]], koje su izvršili ljudi, koji to nisu htjeli učiniti, iz duše njegove kao da je iznenada bila istrgnuta ona opruga, na kojoj se sve držalo i pokazivalo živim, pa se sve srušilo u hrpu besmislena smeća. Iako nije sasvim bio toga svjestan, u njemu je propala [[vjera]] u dobro uređenje svijeta i u ljudsku i njegovu dušu i u Boga. To stanje je osjećao Pierre i prije, ali nikad tako snažno kao sad. Kad je prije Pierre zapadao u takve sumnje, izvirale su one iz njegove krivnje. A onda je Pierre u najdubljoj dubini duše osjećao, da je spasenje od toga očajanja i od tih [[sumnja]] u njemu samom. Ali sad je osjećao, da to nije bila njegova krivnja, što se svijet srušio u njegovim očima i što su ostale samo besmislene ruševine. Osjećao je, da nije u njegovoj [[vlast]]i, da se vrati u život." *"Vani se negdje u daljini čuo [[plač]] i vika, a kroz pukotine daščare vidjela se vatra; ali u daščari je bilo tiho i mračno. Pierre nije spavao, nego je otvorenih očiju ležao u mraku na svome mjestu i osluškivao jednomjerno hrkanje Platona, koji je ležao do njega, pa je osjećao, da se prije razoreni [[svijet]] dizao sad u njegovoj duši s novom ljepotom na nekakvim novim i nepokolebljivim temeljima." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Lav Nikolajevič Tolstoj]] {{Wikipedia}} rgvh1ary1lpjg8b7x59xvqzoz0z4jpc 14 4244 30672 16598 2007-05-02T05:56:31Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30672 wikitext text/x-wiki Lav Nikolajevič Tolstoj [[Kategorija:Literatura]] cct1vala3hsprym2rt5loecoay2dch9 6 4245 12036 2006-05-28T17:09:39Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12036 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 10 4246 44981 38799 2012-03-04T19:32:57Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/29-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/29-2012]] 44981 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Hermann Hesse 1927 Photo Gret Widmann.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Hermann Hesse]]''' :"Ako nekog mrzimo, onda u njegovom liku mrzimo nešto što je usađeno u nama samima. Ono što nije u nama samima, to nas ne uzbuđuje." (''[[Demian]]'') :"I najnesrećniji život ima svojih sunčanih časova i, pod pjeskom i kamenjem, svoje sitne cvjetiće sreće." (''[[Stepski vuk]]'') ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> dvhw3bs8se5cvwlpj8knnsoy3oi8w53 0 4247 52014 50072 2014-04-15T07:50:19Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 9 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q1186677]] 52014 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Ciceron]] **"Svi se pokoravamo zakonima da bi smo bili slobodni." *[[Dmitrij Ivanovič Pisarev]] **"Ljudi pametni i energični bore se do kraja, a ljudi glupi i beskorisni pokoravaju se bez ikakve borbe svim sitnim slučajnostima svog besmislenog postojanja." *[[Goethe]] **"Sretan je i velik zaista samo onaj koji ne mora ni vladati ni pokoravati se da bi mogao nešto biti." *[[Hermann Hesse]] **"Silnik propada zbog sile, gramzivac zbog novca, pokorni propada služeći, a onaj koji traži nasladu propada zbog slasti." (''[[Stepski vuk]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] t1en3zjeg0c6tmyterdk77n8onqhmbw 0 4248 56172 53471 2016-01-05T18:17:48Z Harač 23 /* Citati */ 56172 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Demosten]] **"Budi gospodar svoje volje, a sluga svoje svijesti." *[[Graham Oppy]] **"Naturalisti pretpostavljaju da su činilaštvo i svijest kasne i lokalne odlike stvarnosti." *[[Hegel]] **"Strah od smrti je upravo način na koji svijest postaje predmetna za sebe samu." *[[John Searle]] **"Svijest je iznad svega biološki fenomen, poput probave i fotosinteze." (''Consciousness and the Philosophers’: An Exchange'') *[[Nedžad Ibrišimović]] **"Prekratki su trenuci moje svijesti. I da nisam ovo ja, nego voda koja je sebe pomislila, ponovo bih potonuo kao mulj, a život bi tekao iznad mene u svojoj nesvijesti." (''[[Ugursuz]]'') *[[Pjotr Demjanovič Uspenski]] **"Što znamo? Znamo da na prvom stupnju samospoznaje čovjeku u oči padaju dvije očite činjenice. Postojanje svijeta u kojem živi i postojanje svijesti u njemu samom. I jedno i drugo čovjek ne može ni dokazati ni osporiti" (''[[Tertium Organum]]'') *[[Sam Harris]] **"Svijest postoji (kakav god bio njen odnos prema fizičkom svijetu), i to je iskustveni temelj kako istraženog, tako i neistraženog života. Ukoliko svijest usmjerimo na nju samu u ovom trenutku, otkriće te da vaš um ima tendenciju da ode u misli. Ako pogledate pobliže same misli, primijetiće te da kontinuirano nastaju i nestaju. Ako pogledate na mislioca tih misli, nećete ga pronaći. A osjećaj koji imate - "Šta dođavola Harris govori? Ja sam mislilac!" - je tek još jedna misao, koja nastaje u svijesti. / Ako uzastopno svijest usmjerite na nju samu na ovaj način, otkriće te da osjećaj sebe nestaje. Ne postoji ništa budističko oko ovog istraživanja, i ništa se ne mora vjerovati na osnovu nedovoljno dokaza da bi se to slijedilo. Mora se samo prihvatiti sljedeća premisa: ako želite da otkrijete kakav je zaista [[um]], ima misla da mu se da više pažnje." (''Sam Harris’s Vanishing Self'') *[[Thomas Nagel]] **"Svjesno iskustvo je široko rasprostranjeni fenomen. Pojavljuje se na mnogim stepenima razvoja životinjskog života, iako ne možemo biti sigurni u njegovu prisutnost u jednostavnijim organizmima, i teško je uopće reći šta bi pružilo dokaz za njega. (Neki ekstremisti spremni su, osim ljudima, svijest poricati svim ostalim sisavcima.) Nema dvojbe da se svijest pojavljuje u bezbrojnim i nama potpuno nezamislivim oblicima, na drugim planetima i u drugim solarnim sistemima diljem cijelog svemira. Bez obzira na to kako se oblik svijesti može mijenjati, činjenica da organizam ''uopće'' ima svjesno iskustvo znači, u osnovi, da postoji nešto u smislu kako je to ''biti'' tim organizmom. Mogu postojati daljnje implikacije oko oblika iskustva, može čak (iako sumnjam) biti implikacija i o ponašanju organizma, no fundamentalno, organizam ima svjesna stanja ako, i samo ako postoji nešto kako je to ''biti'' taj organizam - nešto kako je to ''za'' taj organizam." (''What it is Like Being a Bat?'') **"Nije objašnjenje samo reći da su fizički procesi evolucije rezultirali u bićima sa očima, ušima, centralnim nervnim sistemima, i tako dalje, i da je tek gruba činjenica prirode da su takva bića svjesna na poznate načine. Jednostavno identifikovati uzrok ne znači ponuditi značajno objašnjenje, bez nekog razumijevanja zašto uzrok proizvodi posljedicu [...] Da bi se objasnila svijest, fizička evolucijska historija morala bi pokazati zašto je bilo vjerovatno da bi organizmi tog tipa koji ima svijest uopće nastali." (''[[Um i kosmos]]'') [[Kategorija:Tema]] kq6q7oa4h6z1w4asitktv048sfq9zl3 0 4249 48009 40551 2013-01-05T15:57:26Z EleferenBot 1437 r2.7.3) (Bot dodaje: [[es:Madame Bovary]] 48009 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Madame Bovary |autor =[[Gustave Flaubert]] |slika =[[Slika:Madame Bovary.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Madame Bovary'' |datum prvog izdavanja =1856. }} *"Emma omršavi, obrazi joj poblijedješe, a [[lice]] joj se izduži. Sa svojom crnom razdijeljenom kosom, svojim velikim očima, svojim pravilnim nosom, svojim lakim hodom i svojom vječnom šutnjom, nije li se činila, kao da prolazi kroz [[život]], a da ga se gotovo i ne dotiče, i da nosi na čelu neodređen znak neke uzvišene sudbine? Bila je tako tužna i tako mirna, u isti mah tako mila i tako povučena, da si u njenoj blizini osjećao, kako te obuzima neki ledeni čar, kao što te u crkvama hvata zima od hladnoće mramora, koja se miješa s mirisom cvijeća." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Gustave Flaubert]] {{Wikipedia}} [[es:Madame Bovary]] [[it:Gustave Flaubert#La signora Bovary]] qveg0yq4sedkvvlqyjzhlfe1xag7x31 14 4250 30674 16593 2007-05-02T05:56:32Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30674 wikitext text/x-wiki Gustave Flaubert [[Kategorija:Literatura]] b2kcwt7tuo68yvljzabrnqp7jxzi50k 0 4251 52647 49598 2014-04-21T23:23:01Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52647 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Uliks |autor =[[James Joyce]] |slika =[[Slika:UlyssesCover.jpg|200px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Ulysses'' |datum prvog izdavanja =1922. }} *"...kad bijah još planinski [[cvijet]] da kada sam cvijet zadijevala u kosu kao što su to vazda činile one andaluzijske djevojke ili da se zakitim crvenim da i kako me uvijek cjelivao pod Maurskim zidom i tada pomislih on ili ko drugi izlazi na isto te ga očima zamolih da me još jedanput upita da i onda me upitao hoću li da reći da moj planinski cvijete i najprije ga obgrlih rukama da i povukoh dolje prema sebi da bi osjetio moje mirisne grudi a srce mu udaralo kao ludo i da rekoh da hoću Da." (''18. poglavlje'') * "Policajci često žive sretnim [[život]]om. Podijelili su se na skupine i, pozdravivši se, raspršili se prema svojim područjima. Pušteni na pašu." * "..Uzletjelo je jato golubova. Njihove male vragolije nakon jela. Na koga ćemo se pokakiti? Biram onog u crnom. Evo ti. Za sreću. Mora da je to uzbudljivo iz zraka." == Također pogledajte == *[[Odiseja]] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:James Joyce]] {{Wikipedia}} l00rbw90890xi43c8s2ahyyh4100zwc 14 4252 30675 16597 2007-05-02T05:56:32Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30675 wikitext text/x-wiki James Joyce [[Kategorija:Literatura]] 905qmc5v04vntx39qlay6d4pdsyt9gy 6 4253 12079 2006-05-28T20:21:06Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12079 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4254 29607 25435 2007-03-23T19:42:55Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29607 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Školice |autor =[[Julio Cortázar]] |slika =[[Slika:Školice.jpg|170px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Rayuela'' |datum prvog izdavanja =1963. }} *"Možda živjeti [[apsurd]]no da bi se apsurdu učinio kraj, baciti se na sebe svom silinom kako bi se skok završio u naručju drugog. Tako, vrhunac samoće vodi do vrhunca zajedništva, do velike obmane druženja sa bližnjim, do usamljenog čovjeka u dvorani ogledala i odjeka" *"Svaki nered se opravdava ako teži da izađe iz sebe, možda se kroz ludilo može dospjeti do razuma koji neće biti onaj razum čiji je nedostatak ludilo" *"Lijepe su ove žene, one nas sprječavaju da postanemo polubogovi time što nas pretvaraju u očeve porodice, građane, radnike, pošto su nas uhvatile na iluziju da će nas preobratiti u bogove. Zar nisu lijepe?" == Vanjski linkovi == *[http://en.wikipedia.org/wiki/Rayuela Analiza djela (na engleskom)] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Julio Cortázar]] [[Kategorija:Literatura]] dndd0u4co90l5a4pn0biilm3qv4y2op 6 4255 12081 2006-05-28T20:38:51Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12081 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 4256 55021 42035 2015-08-03T19:37:22Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q6264953]] na [[d:|Wikidati]] 55021 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 4257 43883 40697 2011-10-29T10:43:50Z AnankeBot 206 r2.7.2+) (robot mijenja: [[it:Thomas Mann#Tonio Kröger]] 43883 wikitext text/x-wiki [[Slika:Tonio Kröger.jpg|right]] '''''Tonio Kröger''''' je pripovijetka [[Thomas Mann|Thomasa Manna]] -------- *"Jer sreća, tako je govorio sam sebi, ona nije u tome da te vole; to je zadovoljavajuće za sujetu,pomiješano sa gađenjem. Sreća je u tome da voliš, i da možda uloviš neko malo, varljivo primicanje voljenom predmetu. I u sebi je on zapisao tu misao, promislio ju je do kraja, i osjetio do dna." [[Kategorija:Thomas Mann]] [[Kategorija:Literatura]] {{Wikipedia}} [[it:Thomas Mann#Tonio Kröger]] r51ra82s01eswb2zzsh8fqjhsqb5zaq 6 4258 12086 2006-05-28T20:55:56Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12086 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 4259 30677 12087 2007-05-02T05:56:33Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30677 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 4260 51363 50225 2014-04-13T01:32:29Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 10 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q82464]] 51363 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Slika Dorijana Greja |autor =[[Oscar Wilde]] |slika =[[Slika:Slika Dorijana Greja.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''The Picture of Dorian Gray'' |datum prvog izdavanja =1890. }} *"[[Čovječanstvo]] sebe smatra previše ozbiljnim. To je prvi [[grijeh]] svijeta." *"Da bi [[čovjek]] vratio [[mladost]], mora jedino da ponovi svoje ludosti." *"Danas [[svijet]] zna cijenu svega, a vrijednost ničega." *"Dragi momče, nijedna [[žena]] nije [[genije]]. Žene su ukrasni pol. One nikad nemaju ništa da kažu, ali to govore zanosno. Žene predstavljaju trijumf materije nad mišlju kao što muškarci predstavljaju trijumf misli nad [[moral]]om." *"Kad vam ode mladost, s njom će otići i vaša ljepota, a onda ćete iznenada otkriti da vas ne čekaju nikakve pobjede ili ćete se zadovoljavati onim malim bijednim pobjedama koje će vam sjećanje na prošlost učiniti gorčim od samih poraza. Svaki mjesec koji prohuji, približava vas nečem strašnim, vrijeme je ljubomorno na vas i ono vodi rat protiv vas i vaših krinova i ruža. Lice će vam poblijedjeti, obrazi upasti a oči se zamutiti. Užasno ćete patiti. Ostvarite mladost sada dok je imate." *"Moći će da slijedi svoju [[misao]] u najskrovitijim mjestima. Portret će za njega biti najmagičnije ogledalo. Kao što mu je otkrio sopstveno [[tijelo]], tako će mu otkriti i dušu. A kada se zima spusti na sliku, on će još uvijek stajati na mjestu gdje [[proljeće]] treperi na ivici ljeta. Kada [[krv]] iscuri iz njenog lica i iza sebe ostavi blijedu masku krede s olovnim očima, on će zadržati sjaj momačkog doba. Ni jedan jedini cvjetak njegove ljepote neće nikada svenuti. Ni jedan jedini damar njegovog [[život]]a neće nikada oslabiti. Kao grčki bogovi biće jak, hitar i [[radost]]an. Kao da je važno šta se dešava obojenom liku na platnu? On će biti čitav. To je sve..." *"Vjernost! U njoj je strast za svojinom. Mnoge stvari odbacili bismo od sebe, kad se ne bismo bojali da će ih drugi uzeti."" == Vanjski linkovi == *[http://www.upword.com/wilde/ ''Slika Dorijana Greja'' na engleskom] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Oscar Wilde]] [[Kategorija:Literatura]] rmiraqqbtgu6maxudqzjjxqps4xstko 6 4261 12090 2006-05-28T21:27:44Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12090 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 4262 55022 42439 2015-08-03T19:37:31Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q6389102]] na [[d:|Wikidati]] 55022 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] [[pl:Kategoria:Oscar Wilde] s9tz9i3dliphs4ltwvt8pbqba1yyogb 14 4263 30679 12111 2007-05-02T05:56:34Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30679 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 4264 55023 42031 2015-08-03T19:37:42Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16509324]] na [[d:|Wikidati]] 55023 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Demon i gospođica Prym |autor =[[Paulo Coelho]] |slika =[[Slika:Demon i gospođica Prym.jpg|170px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Il Diavolo e la Signorina Prym'' |datum prvog izdavanja =2000. }} *"Preuzeti na sebe ulogu dobre duše svojstveno je onima što se u [[život]]u boje zauzeti stav. Svakako je lakše vjerovari u vlastitu dobrotu nego se suočiti s drugima i boriti se za svoja prava. Sigurno je lakše otrpjeti uvredu ne uzvrativši je, nego skupiti [[hrabrost]] da uđeš u sukob s jačim, uvijek možemo reći da nas bačeni kamen nije pogodio, a tek noću-dok supružnik ili sustanar spava-tek noću potajice oplakati naš [[kukavičluk]]." {{Wikipedia}} {{Djela Paula Coelha}} [[Kategorija:Paulo Coelho]] [[Kategorija:Literatura]] 6i4cqbll99go34cv6u2sat0qlqltneq 6 4265 12119 2006-05-29T05:08:54Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12119 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4266 59907 52141 2021-09-24T01:07:40Z Kotkan lusija 7585 File 59907 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Frida Kahlo |slika= |tekst uz sliku=meksička slikarka |datum rođenja= 6. juli 1907. |mjesto rođenja= |datum smrti=13. juli 1954. |mjesto smrti= }} [[File:Frida Kahlo, by Guillermo Kahlo.jpg|thumb|Frida Kahlo, 1932]] * "Pijem da udavim moje [[tuga|tuge]] ali su kurvini sinovi naučili plivati." * "Nadam se da je odlaženje ugodno i nadam se da se više nikad neću vratiti." (bilješka u dnevniku par dana prije [[smrt]]i) {{Wikipedia|Frida Kahlo}} [[Kategorija:Meksički slikari|Kahlo,Frida]] 7147kidvgzrc7cb7tc931lt8x5kb6fy 0 4267 52663 40715 2014-04-22T00:24:14Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52663 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Zahir |autor =[[Paulo Coelho]] |slika =[[Slika:Zahir.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''O Zahir'' |datum prvog izdavanja =2005. }} * "Ali, Esther je nestala. Vidljive je tragove ostavila samo meni, kao da je riječ o kakvoj kratkoj poruci: odlazim." * "Ona, Esther, dopisnica iz Iraka gdje umalo što nije započeo rat, 30 godina, udata, bez djece. On, nepoznat muškarac, između 23 i 25 godina, tamne kose, mongolskih crta lica. Oboje zadnji put viđeni u nekom kafiću u Ulici Faubourg Saint-Honore." (''Uvodne rečenice'') * "[[Sloboda]]. Sloboda je biti jadno sam." == Vanjski linkovi == *[http://www.paulocoelho.com/ozahir/livro/index.html Odjeljak iz knjige na više jezika] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Paulo Coelho]] {{Wikipedia}} {{Djela Paula Coelha}} gm8ye7fv9h5858vuse04l9casxyrlqp 0 4268 55024 42259 2015-08-03T19:37:51Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 3 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q174596]] na [[d:|Wikidati]] 55024 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Moby Dick |autor =[[Herman Melville]] |slika =[[Slika:Moby-dick.jpg|thumb|200px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Moby Dick'' |datum prvog izdavanja =1851. }} *"...Oborili ste me, ali evo me opet, a vi ste umakli i sakrili se. Izađite i pokažite se iza svojih pamučnih vreća! Nemam tako duge puške, koja bi vas tamo dosegla. Izađite, Ahab vas pozdravlja i čeka, izađite, da vidite, možete li mi se ispriječiti, možete li me skrenuti s puta. Skrenuti me? Ne možete me skrenuti, sami biste skrenuli! Čekam vas. Skrenuti me? [[Put]] mojoj određenoj svrsi tvrda je željezna staza, za koju je moja [[duša]] ižljebljena, da njome naprijed hrli. Povrh bezdanih ponora, kroz probijena srca planina, ispod korita divljih brzica, nepogrešno jurim? Nema zapreke, nema okuke na mome željeznom putu!" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Herman Melville]] {{Wikipedia}} [[it:Herman Melville#Moby Dick]] ap3r335loxjzl47z0y9yok2d7kobrz8 6 4269 17966 12137 2006-09-12T18:00:08Z Zumbulka~bswikiquote 10 17966 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa eng. wiki s2q7ibmch1ivif1yycpbqx6l7aiu2bm 0 4270 51557 47976 2014-04-13T22:39:05Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q80871]] 51557 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Gabriela Mistral |slika=[[slika:Gabriela Mistral-01.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''Lucila de María del Perpetuo Socorro Godoy Alcayaga'', čileanska pjesnikinja. <br>Dobitnica je Nobelove nagrade za književnost 1945. |datum rođenja=7. april 1889. |mjesto rođenja=Vicuña, Čile |datum smrti=10. januar 1957. |mjesto smrti=Hempstead, SAD }} *"Krivi smo za mnoge propuste i pogreške, ali naš je najveći [[zločin]] zlostavljanje djece, negiranje temelja [[život]]a. Mnoge stvari mogu čekati, ali djeca ne mogu. Njima ne možemo odgovoriti „sutra”, oni traže „danas“.“ {{Wikipedia}} [[Kategorija:čileanski pisci|Mistral,Gabriela ]] m20ezz9jbirf03o34xlcaffjps328kk 0 4271 59478 59349 2020-09-28T18:40:04Z DARIO SEVERI 5869 Removing image does not exist + added new one 59478 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Maria Montessori |slika=[[slika:Maria Montessori1913.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Maria Montessori, talijanska feministkinja i filozof'' |datum rođenja=31. august 1870. |mjesto rođenja=Chiaravalle, Italija |datum smrti= 6. maj 1952. |mjesto smrti=Noordwijk, Nizozemska }} [[File:Maria Montessori.jpg|thumb]] * "Istina je ljudskog [[život]]a sigurna kao gravitacija: da bismo živjeli potpuno, moramo naučiti koristiti stvari i voljeti ljude.... ne voljeti stvari i koristiti ljude." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Italijanski filozofi]] dj65n0kizl2j0t5s0vqdp6wchou6yhy 0 4272 55025 42032 2015-08-03T19:38:02Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q247379]] na [[d:|Wikidati]] 55025 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Jedanaest minuta |autor =[[Paulo Coelho]] |slika =[[Slika:Onze minutos.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Onze minutos'' |datum prvog izdavanja =2003. }} *"Danas sam prošla ispred nekog zabavnog parka. Dugo sam stajala ispred električne brdsko - dolinske željeznice: vidjela sam da većina ljudi onamo ulazi u potrazi za osjećajima, ali kada krenu, umiru od straha i mole da zaustave taj voz. Što oni žele? Ako su izabrali pustolovinu zar ne bi trebali biti spremni ići do kraja? Ili misle da je pametnije ne juriti tim vozom gore dolje, nego ostati cijelo [[vrijeme]] u istome vrtuljku, okrećući se na istome mjestu?" {{Wikipedia}} {{Djela Paula Coelha}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Paulo Coelho]] g81bhg83c50e8807vtz82kw6wtni2pz 6 4273 12149 2006-05-30T21:02:31Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12149 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4274 59410 51332 2020-07-30T20:38:48Z 46.239.54.84 59410 wikitext text/x-wiki [[Slika:The Good, the Bad and the Ugly.jpg|right]] '''''Dobar, loš, zao''''' (''The Good, the Bad and the Ugly''; 1966.) vestern-klasik [[Sergio Leone|Sergija Leonea]] --------- == Blondie (Clint Easwood)== *"Ne, Bog nije na našoj strani, jer i on mrzi budale." *"Postoje dvije vrste ljudi. Oni s napunjenim pištoljem i oni koji kopaju. Ti kopaš." *Jednoruki - "Kad god sam želio pucati desnom rukom sjetio bih se tebe...s vremenom sam naučio pucati i lijevom rukom" :Tuko(zao)- "Kad hoćeš pucati, pucaj! Nemoj pričati!" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} lh7rljxrqw4yin4u8prz0k87j2l0piy 6 4275 12158 2006-05-30T21:27:13Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12158 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4276 51268 45095 2014-04-09T16:44:13Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 21 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q188697]] 51268 wikitext text/x-wiki [[Slika:Alphonse de lamartine.jpg|thumb|''Alphonse-Marie-Louis de Prat de Lamartine'']] '''Alphonse-Marie-Louis de Prat de Lamartine''' (Mâcon, 21. oktobra 1790 - Pariz, 28. februara 1869), francuski pisac, pjesnik i političar ------------ *"[[domovina|Domovinu]] je stvorio pepeo mrtvih." *"Tad volimo se! Nek to vječnost bude mala: :Ljubav ja i ti! :Jer svijet je brod bez luke, vrijeme val bez žala, :Prolaznici mi!" :(''Jezero'') *"Zar sve je prošlo, i da se nikada ne vrati? : Zar od svega neće ostati najmanji trag? : I vrijeme što ga ote neće li nam dati čas taj tako drag." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski političari|Lamartine,Alphonse de ]] [[Kategorija:Francuski pisci|Lamartine,Alphonse de ]] 4oc21qg1qz3b20ttwnbzzsu9u8jogbg 6 4277 12166 2006-05-30T22:01:12Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{slobodna_slika}} sa en-wiki 12166 wikitext text/x-wiki {{slobodna_slika}} sa en-wiki snoy90toge7wemlxuu5e62w6zx9544i 0 4278 51757 49443 2014-04-14T22:51:37Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 17 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q4985]] 51757 wikitext text/x-wiki [[Slika:HermanMelville55.jpg|thumb|''Herman Melville'']] '''Herman Melville''' (August 1, 1819 – September 28, 1891), američki književnik. Poznatija djela: ''[[Moby Dick]]'' i dr. -------- *"[[Prošlost]] je lektira o tiranima, a [[budućnost]] Biblija oslobođenima." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Herman Melville|*]] [[Kategorija:Američki pisci|Melville,Herman ]] 3mvjhif0bdzv2ox54gipgf5c8td9f37 14 4279 55026 42260 2015-08-03T19:38:11Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q7423147]] na [[d:|Wikidati]] 55026 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 4280 29567 20354 2007-03-23T19:42:30Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29567 wikitext text/x-wiki '''Zeleni Heinrich''' (''Der grüne Heinrich''; 1855.), djelo švicarskog književnika [[Gottfried Keller|Gottfrieda Kellera]]. ---- *"Pustite ga da bude zidar ili klesar... pa kad bude jednom sposoban da izradi dobru cipelu od početka do kraja, onda će i naučiti šta je građanin." *"Napokon zašutjeh i ja i zadubih se u turobne misli o tolikoj slabosti prijatelja, kojega sam veoma cijenio. Poput neprijatne prirodne pojave uznemiravala me ta bezobzirna kolebljivost, koja se u neku ruku pretvorila u drsku smjelost, i ja sam patio pod utiskom, što ga dobivamo, kad u snu vidimo bezumnika gdje skače u ponor." == Vanjski linkovi == *[http://en.wikipedia.org/wiki/Green_Henry Kratka analiza djela (na engleskom jeziku)] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Gottfried Keller]] {{Wikipedia}} 6rdy4ukh2w0s6o5bzpoluuzi0ebpapu 10 4281 12201 2006-06-04T00:26:23Z Mhare 13 12201 wikitext text/x-wiki "Cilj rata nije poginuti za svoju domovinu, već natjerati drugog gada da pogine za svoju." ~ [[George S. Patton]] ms8jjk6sbsfcvm4uihwxq9orup0qu4d 0 4282 21815 12213 2006-10-04T18:51:57Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21815 wikitext text/x-wiki '''Pravila sociološke metode''' (''Les règles de la méthode sociologique''; 1895.), djelo francuskog sociologa [[Emile Durkheim |Emila Dirkema]]. ---- *"[[Život]] (...) on je jedan i prema tome se može nalaziti samo u živoj supstanci u njenoj cjelokupnosti. On je u cjelini a ne u dijelovima." (''Predgovor drugom izdanju'') *"Dakle, grupa je sastavljena drugačije nego pojedinac i stvari koje djeluju na nju druge su prirode. Predstave koje ne izražavaju ni isti subjekti ni iste predmete ne mogu zavisiti od istih uzroka. Da bi se razumio način na koji društvo sebi zamišlja samo sebe i svijet koji ga okružuje, treba razmatrati prirodu društva a ne prirodu pojedinca. Simboli u kojima ono misli o sebi mijenjaju se prema onom šta je ono." (''Predgovor drugom izdanju'') *"...''ustanovom'' se mogu nazvati sva vjerovanja i svi načini ponašanja koje ustanovljava zajednica; onda se sociologija može definisati kao nauka o ustanovama, o njihovom nastanku i o njihovom funkcionisanju." (''Predgovor drugom izdanju'') *"Ova nauka se u stvari mogla roditi tek onog dana kad se naslutilo da društvene pojave, iako nisu materijalne, time nisu izgubile svojstvo relanih stvari koje dopuštaju proučavanje (...) vidjet će se dalje u ovom radu da ostaju još mnogobrojni zaostaci antopocentričnog postulata (...). Nema dakle ničeg hitnijeg od nastojanja da se nauka definitivno oslobodi nje (njega), i to je glavni cilj naših napora." (''Predgovor drugom izdanju'') [[Kategorija:Emile Durkheim ]] [[Kategorija:Literatura]] {{Wikipedia}} 735nm5rgb5luoi5lk0rdjapkg04ycv6 14 4283 30681 16590 2007-05-02T05:56:34Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30681 wikitext text/x-wiki Emile Durkheim [[Kategorija:Literatura]] q6kspqpjxi3ai7xt7ywwqqi6guwjuo1 0 4284 52029 45242 2014-04-15T08:32:17Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 4 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q76823]] 52029 wikitext text/x-wiki '''Karl Mannheim''' (''Karl Manhajm''; 1893-1947.), mađarsko-britanski sociolog. Poznatija djela: ''[[Ideologija i utopija]]'' i dr. ---- *"Ni neki [[bog]] ne bi mogao da historijska uviđanja formuliše u smislu paradigme 2 x 2 = 4, jer ono što je moguće razumijeti može se formulisati samo u odnosu na postavljanja problema i pojmovne sisteme koji izviru iz historijske rijeke." (''[[Ideologija i utopija]]'' - ''Nastanak jedne dijalektički nove situacije putem ekspanzije pojma ideologije'') [[Kategorija:Sociologija]] [[Kategorija:Karl Mannheim]] {{Wikipedia}} qix7gcnfqaqelh3oz3i1r0ri42g3yw1 0 4285 20139 12229 2006-10-02T13:37:11Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 20139 wikitext text/x-wiki '''Ideologija i utopija''' (''Ideologie und Utopie'' 1929.), djelo mađarsko-britanskog sociologa [[Karl Mannheim|Karla Manhajma]]. ---- *"Ni neki [[bog]] ne bi mogao da historijska uviđanja formuliše u smislu paradigme 2 x 2 = 4, jer ono što je moguće razumijeti može se formulisati samo u odnosu na postavljanja problema i pojmovne sisteme koji izviru iz historijske rijeke." (''Nastanak jedne dijalektički nove situacije putem ekspanzije pojma ideologije'') *"Što se tiče pojma ideologije, njegova pretača bila je doživljaj nepovjerenja i podozrenja koji čovjek na svakom stepenu historijskog bića vjerovatno uvijek osjeća nasuprot protivnika." (''O historiji primijene značenja pojma ideologije'') *"Pri partikularnom pojmu ideologije pretpostavlja se da ovaj ili onaj interes uzročno primorava na ovu laž ili prikrivanje, a pri totalnom pojmu ideologije smatra se da ovom ili onom sloju ''odgovara'' ovaj ili onaj pogled, način razmišljanja, aspekt." (''Nužnost prethodnog razjašnjenja pojmova'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Karl Mannheim]] {{Wikipedia}} 8s2kvm80ndjpfest877nfvxkh4gp7m9 14 4286 30682 12247 2007-05-02T05:56:35Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30682 wikitext text/x-wiki Karl Mannheim [[Kategorija:Literatura]] j7zpy8cphguk4k6fuqowd7jdc3y12yy 0 4287 27128 21603 2007-01-31T22:52:53Z Zumbulka~bswikiquote 10 27128 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Novum organon |autor =[[Francis Bacon]] |slika = |tekst uz sliku =''filozofski rad'' |originalni naziv =''Novum organon'' |datum prvog izdavanja =1620. }} * "[[Idol]]i i [[laž]]ni pojmovi koji su već ovladali ljudskim [[duh]]om i čvrsto se ukorijenili u njemu ne samo da tako obuzimaju dah da [[istina]] teško može imati pristupa, nego se, čak i kad je taj pristup obezbjeđen i dozvoljen, prilikom obnavljanja [[nauka]] neprestano ponovo vraćaju i dosađuju, dokle god [[čovjek]] ne preduzme mjere protiv njih i ne počne se braniti koliko god mu je to moguće." (''Knjiga I. odjeljak 38'') * "Postoje i idoli usred uzajamnog dodira i zajednice ljudskog roda koje zbog opštenja i povezivanja ljudi nazivam idolima tržišta. Jer ljudi se udružuju pomoću [[govor]]a; ali [[riječ]]i se pridaju stvarima prema shvatanju gomile: stoga loše i budalasto pridavanje imena smeta duhu na neobičan način." (''Knjiga I. odjeljak 43'') * "U ono što je jednom spoznao kao istinito - zato što važi od davnina jer se u to vjeruje, ali zato što mu se dopada - ljudski [[um]] uvlači i sve drugo da bi to podupro i uskladio sa njima." (''Knjiga I. odjeljak 46'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Francis Bacon]] {{Wikipedia}} srveona67qqh4dsh3p06wq4ec6e6rlf 14 4288 30683 12248 2007-05-02T05:56:35Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30683 wikitext text/x-wiki Francis Bacon [[Kategorija:Literatura]] 2ytuev3zuahy1og00gdo86881k7tjc9 0 4289 53165 42079 2014-08-17T13:40:27Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 53165 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Da Vinčijev kod |autor =[[Dan Brown]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''The Da Vinci Code'' |datum prvog izdavanja =2003. }} * "Ljudi idu puno dalje da bi izbjegli nešto čega se boje nego da dobiju nešto što žele." * "Za trenutak, učinilo mu se da čuje ženski glas... [[mudrost]] stoljeća... kako šapuće iz ponora zemlje." == Sir Leigh Teabing == * "Sajmone, jesam li ja to osvojio glavnu premiju na policijskoj lutriji dok me nije bilo?" * "Samo naprijed. Moji [[advokat]]i će pojesti vaše testise za doručak. A ukoliko se usudite da se popnete u moj avion bez naloga za pretres, isto će se desiti i vašoj jetri." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Dan Brown]] {{Wikipedia}} lwp6szz6zhq1pelh1o8ux0qrkxmmjsr 14 4290 51152 42078 2014-04-09T04:40:35Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51152 wikitext text/x-wiki Dan Brown [[Kategorija:Literatura]] rs1jf0ib11aukl4ki1niasw4x3adg3i 0 4291 52386 46669 2014-04-21T13:09:51Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52386 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Dina |autor =[[Frank Herbert]] |slika =[[Slika:Dina.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Dune'' |datum prvog izdavanja =1965. }} *"[[Čovjek]] lakše biva užasnut neprijateljem kome se divi." *"Duboko u ljudskoj podsvijesti postoji nezajažljiva potreba za logično smišljenim svijetom. Ali pravi [[svijet]] je uvijek s one strane logike." *"Kad bi želje bile ribe, svi bismo mi bacali mreže." *"Koliko puta [[čovjek]] obuzet [[bijes]]om poriče ono što mu zdrav [[razum]] govori?" *"Razum je prva žrtva jakih osjećanja." *"[[Strah]] je ubica uma. Strah je mala smrt koja donosi potpuno brisanje. Spremno ću se suočiti sa strahom. Dopustiću mu do prođe preko mene i kroz mene. A kada bude minuo, upraviću svoje unutrašnje oko da osmotrim tragove koje je ostavio. Ali tamo kuda je strah prostrujao neće ostati ničega. Preostaću samo ja." *"Svaki put kojim se ide do samog kraja ne vodi uopšte nigdje. Uspi se sasvim malo uz planinu da bi je takvom iskusio. Sa njenog vrha ona se ne vidi." *"[[Svijet]] počiva na četiri oslonca: na učenju mudrog, na pravičnosti velikog, na molitvama neporočnoga i na vrlini hrabroga." *"Trebalo bi da postoji [[nauka]] o nevoljama. Ljudima su potrebna teška vremena i ugnjetavanje da bi razvili svoje psihičke mišiće." *"[[Um]] naređuje tijelu i ono sluša. Um naređuje samom sebi i nailazi na otpor i protivljenje." *"Užasavajuće je ono što čovjeka čini nadljudskim." *"Vladalac mora biti vičan uvjeravanju, a ne prisiljavanju. Mora da iznese najljepše posluženje kako bi privukao najbolje ljude." {{Wikipedia}} {{Djela Franka Herberta}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Frank Herbert]] 9cxzo4inz0figtu3ivzvg7lokl5ibb1 6 4292 12250 2006-06-07T21:29:51Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12250 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 4293 61179 55027 2024-05-16T14:04:51Z Srđan 4695 61179 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Herbert, Frank}} [[Kategorija:Literatura]] 3juhdb0bd31w2g02vr4c1flma3xaw7q 0 4294 61178 60455 2024-05-16T14:04:46Z Srđan 4695 61178 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Frank Herbert |slika= |tekst uz sliku=''američki pisac naučne-fantastike'' |datum rođenja=1920. |mjesto rođenja= |datum smrti=1986. |mjesto smrti= }} [[File:FrankHerbert1978-cropped.jpg|thumb|Frank Herbert (1978)]] * "[[Strah]] je ubica uma. Strah je mala smrt koja donosi potpuno brisanje. Spremno ću se suočiti sa strahom. Dopustiću mu do prođe preko mene i kroz mene. A kada bude minuo, upraviću svoje unutrašnje oko da osmotrim tragove koje je ostavio. Ali tamo kuda je strah prostrujao neće ostati ničega. Preostaću samo ja." (''[[Dina]]'') *"Oni koji trpe glad rado prepuštaju rat bogatima, kojima je on postao puki sport." (''[[Mesija Dine]]'') *"Često moram da mislim jedno, a govorim drugo. To nazivaju diplomatijom." (''[[Mesija Dine]]'') *"Između lišavanja čovjeka jednog sata njegovog života i lišavanja čovjeka cijelog života postoji razlika jedino u stepenu." (''[[Mesija Dine]]'') *"Suviše znanja nikad ne dopušta jednostavne odluke." (''[[Djeca Dine]]'') *"Čovjek posmatra one koji opstanu i uči od njih." (''[[Djeca Dine]]'') *"Prošlost se stalno mijenja - ali rijetki su oni koji to shvataju. " (''[[Božanski car Dine]]'') *"Vrlo je teško mlade ubijediti u bilo šta. Rađaju se kao sveznajući. " (''[[Božanski car Dine]]'') *"Nikada ne treba zamjerati na istini čak i kada boli." (''[[Jeretici Dine]]'') *"Čovjek lakše biva užasnut neprijateljem kome se divi." ([[Dina]]) {{Wikipedia}} {{Djela Franka Herberta}} {{DEFAULTSORT:Herbert, Frank}} [[Kategorija:Frank Herbert| ]] [[Kategorija:Američki pisci]] h5t1j1x5nidwiis4vrob8ldx5a4tzne 0 4295 28684 26433 2007-03-23T19:33:52Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28684 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Hrabri novi svijet |autor =[[Aldous Huxley]] |slika =[[Slika:Vrli novi svijet.jpg|200px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Brave New World'' |datum prvog izdavanja =1932. }} *"Kako bi bilo lijepo kad se ne bi moralo misliti o [[Sreća|sreći]]!" *"Jedna od glavnih funkcija [[Prijateljstvo|prijatelja]] jeste da izdrži (u blažem i simboličnom obliku) kazne koje bismo željeli, ali ne možemo, da izvršimo nad našim neprijateljima." *"Prava [[sreća]] uvijek izgleda prilično mršava stvar u poređenju sa nadkompenzacijama za bijedu. U stanju zadovoljstva nema ničeg od onog sjaja koga ima u muškoj borbi protiv nesreće, nimalo slikovitosti koje ima u hrvanju sa iskušenjima, ni konačnom padu prouzrokovanom strašću ili sumnjom. Sreća nikad nije veličanstvena." *"Mi ne pripadamo sebi više nego što nam pripadaju stvari koje su naša svojina. Mi nismo stvorili sebe, stoga ne možemo ni biti iznad sebe. Mi nismo svoji gospodari. Mi smo božja svojina." == Izvor naslova djela == *[[William Shakespeare]] **"O čuda! Kol'ko je mnogo krasnih bića ::Ovdje! Kako je lijep taj ljudski rod! ::O hrabri novi svijete koji imaš ::Baš takve ljude!" (''[[Bura]]'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Aldous Huxley]] {{Wikipedia}} 372pxuh8lsc0udrqhjr4qo5oy8ocjhg 6 4296 12256 2006-06-07T21:46:18Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12256 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4297 52630 29398 2014-04-21T22:42:20Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52630 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Sve je dobro što se dobro svrši |autor =[[William Shakespeare]] |slika = |tekst uz sliku =''komedija'' |originalni naziv =''All's Well That Ends Well'' |datum prvog izdavanja =1601-1608. }} == Helena == *"Često nas [[nada]], velika k'o more, :Potpuno izda, dok nam uspjeh dođe :Gdje mu se nije nadalo nimalo, :I gdje se već u očaj bilo palo." (II.i) == Parol == *"Živjet ću od onog šta sam." (IV.iii) == Također pogledajte == *[http://en.wikisource.org/wiki/All%27s_Well_That_Ends_Well Kompletan tekst drame na engleskom] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:William Shakespeare]] {{Wikipedia}} {{Djela Williama Shakespearea}} etre1sjj4fddj50d3vjiinya2chg2um 0 4299 51982 48408 2014-04-15T07:00:19Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 12 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q5113]] 51982 wikitext text/x-wiki ---- *[[Hermann Hesse]] **"Ptica se rađa iz jajeta. Jaje je svijet. Ko se želi roditi mora razoriti jedan svijet. Ptica leti prema bogu. [[Bog]] se zove Abraksaz." (''[[Demian]]'') *''[[Kur'an]]'' **"Sve [[Životinja|životinje]] koje po zemlji hodaju, sve ptice koje na krilima svojim lete, svjetovi su poput vas. Mi nismo u Knjizi ništa izostavili i sakupit će se poslije pred Gospodarom svojim." (''Al-An'am'' : 38) *[[William Shakespeare]] **"[[Orao]] pušta male ptice da pjevaju." (''[[Tit Andronik]]'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Orao]] [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Životinje]] {{Wikipedia}} mg92faqw1smlq5k78p557u0ozhivlg4 0 4300 59913 59505 2021-10-06T00:49:54Z Kotkan lusija 7585 59913 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=David Brin |slika= |tekst uz sliku=američki pisac naučne-fantastike |datum rođenja=6. oktobar 1950. |mjesto rođenja=Glendale, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:David Brin at ACM CFP 2005dsc278c.jpg|thumb|David Brin (2005)]] *"Ponekad bujica tuđih [[riječ]]i zamara. On se pita - da li bi ovi [[narod]]i imali manju sklonost ka međusobnoj borbi ako bi manje pričali, a više gledali i slušali?" (''[[Obala beskraja]]'') == Djela == *''[[Obala beskraja]]'' [[Kategorija:Američki pisci|Brin,David]] [[Kategorija:David Brin|*]] {{Wikipedia}} 9glq73tlkljftqm60lngdj6q2ywensn 0 4301 21612 19177 2006-10-04T18:47:37Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21612 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Obala beskraja |autor =[[David Brin]] |slika =[[Slika:Obala beskraja.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Infinity's Shore'' |datum prvog izdavanja =1996. }} *"Emerson taj oreol oko Sarinog lica čita sasvim lahko, kao što je nekada, davno, lahko čitao značenje iz slova na kompjuterskim ekranima. Možda bi trebalo da se Emerson uznemiri zbog njene uznemirenosti; to je osoba od koje on zavisi, ona je njegov jedini vodič kroz ovaj čudnovati, opasni [[svijet]]. Ali Emerson ne uspijeva da navede sebe na zabrinutost." *"Ali on ne bježi od tih prisjećanja, naprotiv, i najbolnija [[uspomena]] mu je dobrodošla ako će probuditi još neku, drugu uspomenu, o bilo čemu; o nekom zvuku, mirisu, možda o prizoru iza sljedeće okuke." *"Druge [[Uspomena|uspomene]], nedavnije, kao da je teže dohvatiti i kao da su bolnije. Otežan je access, pristup." *"Trudi se da vježba; jer, kako će inače ikada vratiti onu svoju negdašnju vještinu govora, vještinu da priča slobodno i mnogo; pa, njega su znali kao pametnog momka... prije nego što mu se pojavila ova velika rupa u lobanji, i još veća u pamćenju." *"Ponekad bujica tuđih [[riječ]]i zamara. On se pita - da li bi ovi narodi imali manju sklonost ka međusobnoj borbi ako bi manje pričali, a više gledali i slušali?" *"Kad god može, namjesti opnu reuga preko očiju, kao masku. Kroz nju vidi [[svijet]] preobražen, zapljusnut dodatnim bojama, koje kao da su došle odnekud iskosa. Ni na jednom od svojih dosadašnjih putovanja nije susreo takvo stvorenje - živu vrstu koju svih šest ovdašnjih rasa uspješno koristi za očitavanje osjećanja sagovornika." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:David Brin]] {{Wikipedia}} s3j90g7gtgk2vo0hn7p59hz08dpmfjh 14 4302 30686 16589 2007-05-02T05:56:37Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30686 wikitext text/x-wiki David Brin [[Kategorija:Literatura]] m0poufrgwzoyk6yoce2cy06op4jkzzn 0 4303 29482 22276 2007-03-23T19:41:43Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29482 wikitext text/x-wiki ---- *[[David Brin]] **"Ali on ne bježi od tih prisjećanja, naprotiv, i najbolnija uspomena mu je dobrodošla ako će probuditi još neku, drugu uspomenu, o bilo čemu; o nekom zvuku, mirisu, možda o prizoru iza sljedeće okuke." (''[[Obala beskraja]]'') **"Druge uspomene, nedavnije, kao da je teže dohvatiti i kao da su bolnije. Otežan je access, pristup." (''Ibid.'') *[[Henri Becque]] **"Najljepša uspomena koju [[žena]] sačuva o jednom ljubavniku, jest nevjera koju mu je počinila." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 4volq8odbnbehzpmz7hmy3tgvruciw9 0 4304 59625 55028 2020-12-13T17:06:49Z Armas Eesti 7345 File 59625 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Gustave Doré - The Holy Bible - Plate I, The Deluge.jpg|thumb|upright=1.2|Gustave Doré]] *[[Henri Becque]] **"Opći potop nije uspio, ostao je [[čovjek]]!" *[[Luj XV]] **"Poslije mene potop!" == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} sd5rea2pjfqhj1mstakzlleunv9n2wr 0 4305 35790 21318 2008-12-21T21:40:46Z CommonsDelinker 84 Zamjenjena Slika:LouisXVFrance.jpg sa Slikom:Louis_XV_France_by_Louis-Michel_van_Loo_002.jpg (od strane Lycaon razlog: (incorrectly named) duplicate). 35790 wikitext text/x-wiki [[Slika:Louis_XV_France_by_Louis-Michel_van_Loo_002.jpg|thumb|250px|'''Luj XV''']] '''Luj XV''' (1710-1774.), francuski kralj. ---- *"Poslije mene [[potop]]!" [[Kategorija:Politika]] {{Wikipedia}} 1q1c8n75jb222pspl61skpyq1803wec 0 4306 59754 59536 2021-04-10T20:12:26Z 46.35.131.89 Potpuno suprotno naveden citat. 59754 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Mali princ |autor =[[Antoine de Saint-Exupéry]] |slika =[[Slika:Le Petit Prince.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Le Petit Prince'' |datum prvog izdavanja =1943. }} *"Od svakog treba tražiti samo ono što on može dati." *"Tajanstvena je zemlja suza." *"Moram podnijeti dvije, tri gusjenice ako ne želim upoznati leptira koji je ruzan." *"Djeca ne smiju i ne moraju mnogo toga praštati odraslima." *"Uobraženi ljudi uvijek čuju samo pohvale." *"Čovjek samo [[srce]]m dobro vidi. Ono bitno, [[oči]]ma je nevidljivo" *"Ako dozvolis da te pripitome ,moze se desiti i da zaplaces." *"Samo djeca znaju što traže." *"Ono što krasi [[Pustinja|pustinju]], reče mali princ, to je što se u njoj negdje skriva bunar..." *"Ne, rekoh malom princu, bilo da je u pitanju kuća, zvijezde ili [[pustinja]], ono što čini njihovu ljepotu nevidljivo je!" *"To je kao sa [[cvijet]]om. Ako voliš jedan cvijet koji se nalazi na nekoj planeti, prijatno je noću gledati u nebo. Na svim zvijezdama cvjeta cvijeće." *"- Kad budeš gledao nebo, noću, pošto ću stanovati na jednoj od njih, to će za tebe biti kao da se sve zvijezde smiju. Ti ćeš imati zvijezde koje znaju da se smiju! :On se i dalje smijao. :- A kada se utješiš (čovjek se uvijek utješi) biće ti milo što si se sa mnom upoznao. Ostat ćeš mi uvijek prijatelj. Poželjet ćeš da se smiješ sa mnom. Otvorit ćeš ponekad prozor, onako iz zadovoljstva... I tvoji prijatelji bit će iznenađeni kad te vide da se smiješ gledajući u nebo. A ti ćeš im tada reći: ''Da, zvijezde me uvijek nasmijavaju!'' A oni će pomisliti da si lud. Vala sam ti podvalio... :On se i dalje smijao... :- To će biti kao da sam ti dao, umjesto zvijezda, šaku praporaca koji umiju da se smiju..." *"..[[oči]] su slijepe. Treba tražiti srcem." *"[[Čovjek]]u nikad nije po volji, ma gdje bio." *"[[Govor]] je izvor svih [[nesporazum]]a." *"Mnogo je teže [[sud]]iti sebi samome nego drugima. Ako uspiješ sebi dobro suditi, znači da si pravi [[mudrac]]." == Vanjski linkovi == *[http://www.tosiro.co.yu/ Online tekst] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Antoine de Saint-Exupéry]] {{Wikipedia}} mb8tnatsv5gxiwpodw485k6v0wqtb7y 14 4307 55029 41512 2015-08-03T19:38:41Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q7846401]] na [[d:|Wikidati]] 55029 wikitext text/x-wiki Antoine de Saint-Exupéry [[Kategorija:Literatura]] 902u8n7xv7npufdpgocub9yz64gjdc0 0 4309 59954 59154 2021-12-09T22:03:18Z Kampissa pistäytynyt 7641 59954 wikitext text/x-wiki [[File:Stephen King, Comicon.jpg|thumb|250px|Stephen King (2007)]] '''Stephen Edwin King''' (21. septembar 1947), američki pisac. Poznatija djela: ''[[Isijavanje]]'' i dr. -------- *"[[Suze]] koje zacjeljuju iste su one suze što peku i bičuju." (''[[Isijavanje]]'') *"[[Smrt]] je dio življenja. Neprestano se moramo na nju privikavati ukoliko želimo biti potpuna osoba. A ako nam je teško shvatiti činjenicu naše smrti, barem nam nije nemoguće da se s njom pomirimo." (''[[Isijavanje]]'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pisci|King,Stephen ]] [[Kategorija:Stephen King|*]] 7a9rr50lz6dbr580qz6dfzrs6xwohbf 0 4310 19514 19175 2006-10-02T12:52:03Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19514 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Baldasarovo putešestvije |autor =[[Amin Maalouf]] |slika =[[Slika:Baldasarovo putešestvije.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Le Périple de Baldassare'' |datum prvog izdavanja =2000. }} *"Ono što je prisustvo te žene u meni stišalo, nije putena žeđ neumornog putnika, već moje izvorno [[očaj]]anje. Rođen sam kao stranac, živio sam kao stranac i umrijeću kao još veći stranac. Suviše sam gord da bih govorio o neprijateljstvu, o poniženjima, o srdžbi, o [[patnja]]ma, ali umijem prepoznati poglede i kretnje. Ima ženskih naručja koja su mjesto izgnanstva i onih drugih, koja su rodni kraj." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Amin Maalouf]] [[Kategorija:Literatura]] bqdp35lya38s5zxtbugcjbqj8k1mxjf 6 4311 12372 2006-06-09T20:20:24Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12372 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 4312 30688 12373 2007-05-02T05:56:37Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30688 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 4313 55030 48343 2015-08-03T19:38:51Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q470937]] na [[d:|Wikidati]] 55030 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Isijavanje |autor =[[Stephen King]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''The Shining'' |datum prvog izdavanja =1977. }} *"[[Suze]] koje zacjeljuju iste su one suze što peku i bičuju." *"[[Smrt]] je dio življenja. Neprestano se moramo na nju privikavati ukoliko želimo biti potpuna osoba. A ako nam je teško shvatiti činjenicu naše smrti, barem nam nije nemoguće da se s njom pomirimo." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Stephen King]] {{Wikipedia}} t5246lki3fgngiywmsxkceuh3v2l1lw 14 4314 51238 42064 2014-04-09T05:36:38Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51238 wikitext text/x-wiki Stephen King [[Kategorija:Literatura]] ml1kqfcrg6lohw0j9thp01f6szx9xir 0 4316 24094 20725 2006-10-22T13:09:08Z Zumbulka~bswikiquote 10 24094 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Bludni sin |autor =[[Charles Bukowski]] |slika =[[Slika:Ham on rye.jpg|170px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Ham on rye'' |datum prvog izdavanja =1982. }} *"Sjeo sam na kauč. Lijepo je bilo napiti se. Došao sam do zaključka da će mi uvijek biti milo da se napijem. [[Piće]] je uklanjalo banalnost, a kad bi dovoljno često mogao da se ukloniš od banalnosti, možda bi izbjegao da i sam postaneš banalan." *"Nema dobrih i loših [[rat]]ova. Jedina loša stvar u vezi s ratom je [[poraz]]. Svi ratovi vođeni su iz takozvanih dobrih razloga obiju strana. Ali samo je razlog pobjednika postajao historijski plemenit razlog. Ne postavlja se pitanje ko je u pravu a ko ne, već ko ima bolje generale i bolju vojsku." *"Odbojna mi je bila svaka [[ideja]] da postanem nešto, od toga mi je bilo muka... Da se oženim, napravim djecu, odlazim nekud na posao svakog božjeg dana i vraćam se. Ni u ludilu... Zar je [[čovjek]] samo zato stvoren: da izdrži sve to i onda umre? Radije bih negdje prao sudove, vraćao se u svoju rupu i pio dok ne zaspim..." *"Piće je bila jedina stvar koja je činila da se čovjek ne osjeća vječito zblanut i uzaludan." *"Ljudi uvijek govore o [[dobro]]m čistom smradu svježeg [[znoj]]a. Izviniće za to. Nikada ne govore o dobrom čistom smradu svježeg govneta. Nema u suštini ničeg tako moćnog kao što je dobra pivska kenjaža-mislim, poslije dvadesetak piva ispijenih prethodne noći. Bažd takvog pivskog govneta širi se na sve strane i zadržava se dobrih sat i po vremena. To čini čovjeka svjesnim da je zaista živ." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Charles Bukowski]] [[Kategorija:Literatura]] 04iteie78wo25k03zamas3wdnfxxy0b 6 4317 12384 2006-06-09T21:13:06Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12384 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 4318 30690 12385 2007-05-02T05:56:38Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30690 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 4319 21264 12400 2006-10-04T18:40:15Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21264 wikitext text/x-wiki [[Slika:Lav afrički.jpg|right]] '''Lav afrički''' (''Léon l'Africain''; 1986.), djelo libanonskog književnika [[Amin Maalouf|Amina Maaloufa]]. ---- *"Ja, Hasan, sin Muhameda kantardžije, ja, Đovani Leone de Mediči, obrezan rukom berberina i kršten rukom pape, danas nosim ime Afrikanac, mada nisam iz Afrike, ni iz Evrope, ni iz Arabije. Zovu me još i Granađanin, Fešanin, Zajatin, mada ne dolazim ni iz jednog kraja, ni iz jednog grada, ni iz jednog plemena. Ja sam sin drumova, moj zavičaj je karavan, a moj život najnevjerovatnije od stranstvovanja." *"[[Žena|Žene]] pred udarcima sudbine povijaju, a muškarci lome." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Amin Maalouf]] {{Wikipedia}} r2453uqn2j5ybwzt42t1qjhlnlr0q0s 6 4320 12394 2006-06-09T21:25:39Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12394 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4321 12402 2006-06-09T21:34:17Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Lav afrički]] 12402 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Lav afrički]] ttaaer7ia3741k95sdxb0cu0yb8rff7 0 4322 60336 59152 2022-09-28T13:13:12Z Aki Hippi 7869 60336 wikitext text/x-wiki [[File:CliveBarker.jpg|thumb|Clive Barker (2007)]] '''Clive Barker''' (Liverpool, 5. oktobar 1952 - ), engleski pisac. Poznatija djela: ''[[Utkani svijet]]'' i dr. --------- *"Život i [[mudrost]]. Šta je iko više mogao da poželi?" (''[[Utkani svijet]]'') *"Ko može reći da je mrtav onaj [[čovjek]] čije nas riječi još ućutkuju i čija osjećanja ostavljaju traga u nama?" (''[[Utkani svijet]]'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Clive Barker|*]] [[Kategorija:Britanski pisci|Barker,Clive]] 65pi05veqc2hnvibw4q4w95rduwnbep 0 4323 35150 35149 2008-10-31T13:26:21Z Pearl 501 35150 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv = Utkani svijet |autor =[[Clive Barker]] |slika =[[Slika:Utkani svijet.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Weaveworld'' |datum prvog izdavanja =1987. }} *"[[Život]] i mudrost. Šta je iko više mogao da poželi?" *"Ko može reći da je mrtav onaj [[čovjek]] čije nas riječi još ućutkuju i čija osjećanja ostavljaju traga u nama?" *"Vremenom će Suzana ovdje ponovo otkriti Staru nauku i njome iscjeliti drevne pukotine. Tu će, neke nezamislive godine, Kal doći da živi u kući na ivici Vrtloga, u koju će jednoga dana stići mladić čiju je historiju znao. Tu je sve bilo ispisano unaprijed, sve što su zajedno usnuli, i sve je čekalo da se rodi." *"Sada su imali vremena za sva svoja čuda. Za duhove i preobražaje; za strasti i dvosmislenosti; za podnevne vizije i ponoćnu slavu. Imali su vremena na pretek. Jer, ništa nikada ne počinje. Tako ni ova priča, pošto nije imala početak, neće imati ni kraj." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Clive Barker]] [[Kategorija:Literatura]] t9rykbnboiluyxaqdgetimvit3qwn9j 14 4324 30691 12418 2007-05-02T05:56:39Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30691 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 6 4325 12419 2006-06-09T22:05:11Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12419 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4326 35363 27141 2008-11-07T09:17:55Z Pearl 501 35363 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Hadrijanovi memoari |autor =[[Marguerite Yourcenar]] |slika =[[Slika:Hadrijanovi memoari.jpg]] |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Mémoires d'Hadrien'' |datum prvog izdavanja =1951. }} * "Šta je drugo naša nesanica do bespomoćna [[upornost]] [[inteligencija|inteligencije]] u pravljenju [[misao|misli]], niza sudova, silogizma i definicija samo njoj svojstvenih, njeno odbijanje da se povuče božanskom [[glupost|glupošću]] sklopljenih [[oko|očiju]] ili mudrom [[ludost|ludošću]] [[san|snova]]. [[Čovjek]] koji ne spava, odbija manje više svjesno da ukaže povjerenje bujici stvari." * "[[Život]] mi je bio [[konj]] čijim se pokretima prepuštamo, ali tek pošto smo ga ukrotili najbolje kako smo znali i umjeli" * "Život mi je protumačio [[Knjiga|knjige]]" * "...Ali prvi put je [[putnik]] bio u isti mah i [[gospodar]], potpuno slobodan da sve vidi, izmijeni i stvori." * "Tad sam uvidio kolika je prednost što sam nov [[čovjek]], sam, jedva vezan [[brak]]om, bez [[djeca|djece]], pa gotovo i bez predaka, Uliks bez Itake osim Itake u sebi." * "Svagdje [[stranac]], nigdje se nisam osjećao posve izoliran." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Marguerite Yourcenar]] [[Kategorija:Literatura]] dj2fb4fryamexqpdbsnnjbzui15gtcm 6 4327 12443 2006-06-09T22:45:08Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12443 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 4328 30692 12444 2007-05-02T05:56:39Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30692 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 4330 59186 51839 2020-02-14T21:10:12Z 80.223.94.19 File 59186 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Marguerite Cleenewerck de Crayencour |slika= |tekst uz sliku=francuska književnica, pisala pod pseudonimom Marguerite Yourcenar |datum rođenja= 8. juni 1903. |mjesto rođenja= |datum smrti= 17. decembar 1987. |mjesto smrti= }} [[File:Marguerite Yourcenar-Bailleul-1982.10.04.Bernhard De Grendel (10).jpg|thumb|Marguerite Yourcenar (1982)]] *"Šta je drugo naša nesanica do bespomoćna upornost inteligencije u pravljenju misli, niza sudova, silogizma i definicija samo njoj svojstvenih, njeno odbijanje da se povuče božanskom glupošću sklopljenih očiju ili mudrom ludošću snova. Čovjek koji ne spava, odbija manje više svjesno da ukaže povjerenje bujici stvari." (''Hadrijanovi memoari'') == Djela == *''[[Hadrijanovi memoari]]'' {{Wikipedia}} [[Kategorija:Marguerite Yourcenar|*]] [[Kategorija:Francuski pisci|Yourcenar,Marguerite]] 3you0fbvto79k1zw8d3cfbuf5qe25lp 0 4331 35863 20723 2009-01-01T18:37:01Z Pearl 501 35863 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Bjesnilo |autor =[[Borislav Pekić]] |slika =[[Slika:Bjesnilo.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =Besnilo |datum prvog izdavanja =1983. }} *"Ljudi su bolesno nepovjerljivi. Kao da su u stalnom međusobnom ratu, da jedni od drugih ne očekuju nikakvo dobro. Ljudi su uopšte vrlo čudni." *"Ako razumijem zašto Sloveni za svaki postupak razloge kopaju po nebu. Nikad sebi ispod tura. Uvijek to mora biti nešto veliko i univerzalno. Nikad malo i lično." *"Čovječanstvo koje bi umiralo postepeno, ličilo bi na samrtnika koji vas i poslije godinu dana dočekuje doručkovajući konjak. Ako vas je prvi put i rasplakao, drugi put se prosto pridružujete terevenki." *"Ono što se nasleđuje, prosječnost je. Kao i u prirodi, ne nadživljavaju najjači. Najjači i najslabiji nestaju. Ostaju oni sa zlatne sredine, oni prosječni. Prosječnost se uvećava: postaje sve prosječnija, jer u prosječnom svijetu nestaju najmanje prosječni, a ostaju oni koji su to najviše. Ostaje čovjek za jednu sezonu, prosječan otpadak vrste." *"Svijet malih ljudi na velike istine nikad nije spreman. Čak i papa bi se smrtnički uplašio ako bi mu se dokazalo postojanje boga." *"Kad čovjek ostane u mraku, ne traži onoga ko je ugasio svijeću, nego drugu svijeću." {{Wikipedia}} {{Djela Borislava Pekića}} [[Kategorija:Borislav Pekić]] [[Kategorija:Literatura]] b4xjcj3cpxqucv0jmxhphywpqy5b92z 6 4332 12453 2006-06-09T23:08:55Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12453 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 4333 30693 12454 2007-05-02T05:56:39Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30693 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 4334 61151 46746 2024-05-16T12:19:56Z Srđan 4695 new key for [[Category:Borislav Pekić]]: " " using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 61151 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Borislav Pekić |slika= |tekst uz sliku=srpski književnik, romanopisac, dramski pisac i filmski scenarista |datum rođenja= 4. februar 1930. |mjesto rođenja=Podgorica, Crna Gora |datum smrti= 2. juli 1992. |mjesto smrti=London, Velika Britanija }} *"Svet malih ljudi na velike istine nikad nije spreman. Čak i papa bi se smrtnički uplašio ako bi mu se dokazalo postojanje boga." (''[[Besnilo]]'') *"Kad čovjek ostane u mraku, ne traži onoga ko je ugasio sveću, nego drugu sveću." (''[[Besnilo]]'') *"Ogledalo je manje tu da nam pokaže ono što je ispred njega koliko da sakrije ono što je iza njega." (''[[Atlantida]]'') *"Apsolutna sloboda moguća je jedino van razuma, u ludilu. Samo u ludilu sve je moguće." (''[[Atlantida]]'') *"Čovjek uvijek radi protiv sebe. To je u njegovoj prirodi." (''[[Atlantida]]'') {{Wikipedia}} {{Djela Borislava Pekića}} [[Kategorija:Borislav Pekić| ]] [[Kategorija:Crnogorski pisci|Pekić,Borislav]] 841xbdce014whao29g71qxw67drmodo 0 4335 52125 34337 2014-04-15T13:08:10Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 4 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q3675340]] 52125 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Charlotte Whitton |slika= |tekst uz sliku=''kanadska političarka i feministkinja'' |datum rođenja=8. mart 1896. |mjesto rođenja= |datum smrti=25. januar 1975. |mjesto smrti= }} *"Ono što [[žena|žene]] moraju raditi, moraju raditi dva puta bolje nego muškarci da bi ih se smatralo upola toliko dobrima. Sva [[sreća]] da to i nije tako teško." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Kanadski političari|Whitton,Charlotte]] oho8frsl84y9ynz4nwl5p9rb12gle64 0 4336 52402 46424 2014-04-21T13:42:12Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52402 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Elayne Boosler |slika= |tekst uz sliku=američka komičarka |datum rođenja=18. august 1952. |mjesto rođenja=New York City, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Dok su žene [[depresija|depresivne]], ili jedu ili kupuju. Muškarci zarate sa susjednom zemljom." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki komičari|Boosler,Elayne]] f8qw084roef0cwob3dxjgi84vb90kp7 0 4337 25514 21408 2006-11-22T23:29:41Z Zumbulka~bswikiquote 10 25514 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Mesija Dine |autor =[[Frank Herbert]] |slika =[[Slika:Mesija Dine.jpg|200px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Dune Messiah'' |datum prvog izdavanja =1969. }} *"[[Razum]] je prva žrtva jakih [[Osjećanje|osjećanja]]." *"Svaka [[civilizacija]] mora da se bori sa silom nesvjesnog koja je u stanju da zaustavi, izda ili opozove gotovo svaku svjesnu namjeru zajednice." *"Onaj ko vlada preuzima na sebe neopozivu odgovornost za one kojima vlada. Ti si pravi otac porodice. To ponekad zahtjeva nesebičnu ljubav koja onima kojima vladaš može izgledati jedino zabavna." *"A šta predstavlja jedan [[život]], bez obzira koliko cijenjen, prema svim onim životima koje ce Džihad još oduzeti? Da li se pojedinacna bijeda može porediti sa agonijom mnoštva?" *"Koristiti sirove sile znači beskrajno se izložiti dejstvu još jačih sila." *"[[Mudrost|Mudar]] [[čovjek]] oblikuje sebe, budala živi samo zato da bi umrla." *"Podnijeti samoga sebe možda je najteži zadatak na [[svijet]]u." *"Oni koji trpe glad rado prepuštaju [[rat]] bogatima, kojima je on postao puki sport." *"Često moram da mislim jedno, a govorim drugo. To nazivaju diplomatijom." *"Između lišavanja [[čovjek]]a jednog sata njegovog života i lišavanja čovjeka cijelog života postoji razlika jedino u stepenu." *"Postoji gornja granica u primjeni sile koju čak i najmoćniji moraju da poštuju kako ne bi uništili sami sebe. Procijeniti ovu granicu predstavlja vrhunsko umijeće vladanja. Zloupotreba moći je kobni grijeh. Zakon ne može da bude oruđe osvete, niti zaloga, ni sigurna tvrđava protiv mučenika koje je stvorio. Ne može se ugroziti nijedno živo biće bez snošenja posljedica." {{Wikipedia}} {{Djela Franka Herberta}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Frank Herbert]] f4d71cis4d9ib13o3vq9zn6nh2damvf 6 4338 12468 2006-06-10T12:02:44Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12468 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4339 25512 19735 2006-11-22T23:23:50Z Zumbulka~bswikiquote 10 25512 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Djeca Dine |autor =[[Frank Herbert]] |slika =[[Slika:Djeca Dine.jpg|200px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Children of Dune'' |datum prvog izdavanja =1976. }} *"[[Bog]] je onaj koji pokazuje [[put]]; a neki ipak skreću sa njega." *"Suviše znanja nikad ne dopušta jednostavne odluke." *"[[Čovjek]] posmatra one koji opstanu i uči od njih." *"Oholi ne čine ništa drugo sem što podižu zidine zamka iza kojih pokušavaju da sakriju svoje sumnje i strahove." *"Kada pokušamo da sakrijemo naše najunutrašnjije nagone, čitavo biće vrišti izdaju." *"Čujem vjetar kako duva preko pustinje i vidim mjesece jedne zimske noći kako se poput velikih brodova uzdižu u prazninu. Pred njima se zaklinjem: biću odvažan i ostvariću umjetnost vladavine; uravnotežiću svoju naslijeđenu prošlost i postaću savršena riznica svojih dragocjenih pamćenja. Moj lik će prosijavati hodnicima vremena sve dok ljudska vrsta postoji." *"[[Radost]] življenja, njegova [[ljepota]] sva se sadrži u činjenici da život umije da te iznenadi." *"[[Moć]] privlači psihotičare. Uvijek. To je ono što moramo da izbjegnemo unutar nas." *"[[Ambicija]] želi da ostane neuznemirena činjenicama [[stvarnost]]i." *"[[Svirepost]] kao takvu prepoznaju istom mjerom [[žrtva]] i [[zločin]]ac, kao i svi oni koji je dožive u bilo kojoj situaciji. Za svirepost ne postoji opravdanje ili olakšavajuća okolnost. Svirepost nikada ne uravnotežava ili ispravlja greške prošlosti. Svirepost jednostavno naoružava budućnost za još više svireposti. Ona je, po sebi, samopokretačka - varvarski oblik incesta. Ko god počini svirepost, takođe čini buduće svireposti koje će se iz njegove roditi." *"Velika svetina koju pod kontrolom drži mala, ali moćna sila jeste sasvim obična pojava u našoj vaseljeni. A mi znamo osnovne uslove pod kojima velika svetina ustaje protiv vlastodržaca: :-Jedan: Kada pronađe vođu. Ovo je najneuhvatljivija pretnja moćnicima; oni moraju da održavaju stalan nadzor nad [[vođa]]ma. :-Dva: Kada svetina prepozna svoje lance. Potrebno je svetinu učiniti slijepom i neradoznalom. :-Tri: Kada svetina probudi u sebi nadu za bjekstvom iz ropstva. Ne smije da se dogodi da čak i povjeruje da je bjekstvo moguće! " *"Ono što je prikladno za kratak rok, nikada ne uspijeva u dugom roku." *"Sumnjati u vlastitu smrtnost, značilo je upoznati početak [[strah]]a; nepobitno saznati da si smrtan značilo je upoznati kraj straha." *"Ne može se imati nijedna [[stvar]] bez njene suprotnosti." {{Wikipedia}} {{Djela Franka Herberta}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Frank Herbert]] bvuiitmdxcnses1iw1elychws5q6trp 6 4340 12471 2006-06-10T12:10:19Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12471 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4341 25510 19589 2006-11-22T23:19:14Z Zumbulka~bswikiquote 10 25510 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Božanski car Dine |autor =[[Frank Herbert]] |slika =[[Slika:Božanski car Dine.jpg|200px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''God Emperor of Dune'' |datum prvog izdavanja = }} *"Svi savremenici ne pripadaju istom vremenu. " *"[[Prošlost]] se stalno mijenja - ali rijetki su oni koji to shvataju. " *"Vrlo je teško mlade ubijediti u bilo šta. Rađaju se kao sveznajući. " *"Bez obzira na to koliko tragali za istinom, samosvjesnost je često neprijatna. Ne ponašamo se uljudno prema Istinozborcu." *"Zar ne mrzimo uvijek ono čega se plašimo? " *"Retorički despotizam uvijek rado pribjegava hotimičnom izvrtanju značenja, kako bi diskreditovao opoziciju." *"U istini je uvijek sadržana dvoznačnost [[riječ]]i kojima se ona izražava. " *"Um nameće ovaj okvir, koji naziva 'stvarnošću'. Taj proizvoljan okvir teži da bude potpuno nezavisan od onog što vam čula javljaju." *"[[Iskustvo]] sa [[droga]]ma vezano je uglavnom za muškarce, jer su oni obično odvažniji - što je jedan od izdanaka muške agresivnosti." *"[[Čovjek]] mora najprije da nauči da cijeni [[život]], prije no što poželi da ga sačuva." *"Oni koji opstaju najviše ističu sve draži i ljepote življenja. Žene se mnogo češće suočavaju s tim, jer je porođaj odbljesak [[smrt]]i." *"Da li shvataš koliko [[bol]]no može da bude kada otkriješ sveticu na pogrešnom mjestu i u pogrešno vrijeme?" *"Nikad ne pokušavaj da razložno razgovaraš sa ljudima koji misle da su u pravu." *"Ako poreknemo potrebu za mišlju, Moneo, kao što to neki čine, gubimo moć rasuđivanja; nismo u stanju da razaberemo šta nam čula poručuju. Ako poreknemo tijelo, skidamo točkove sa vozila koje nas nosi. Ali ako poreknemo osjećanja, gubimo svaki dodir sa našom unutrašnjom vaseljenom. Osjećanja su ono što mi je najviše nedostajalo." *"Sitne duše koje teže moći nad drugima najprije uništavaju vjeru koju bi ti drugi mogli da imaju u sebe." *"Nikad ne treba da budeš u društvu onog sa kojim ne bi poželio da umreš. " *"Nema zamjene za [[vrijeme]] u rješavanju mnogih [[problem]]a." *"[[Historija]] je neprestana trka između izuma i katastrofe. [[Obrazovanje]] pomaže, ali nikad nije dovoljno. " *"Unesi metod u ludilo i eto ti genija." {{Wikipedia}} {{Djela Franka Herberta}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Frank Herbert]] 9iyt6mjgkblumvy9zqze73oxm57ijoo 6 4342 12476 2006-06-10T12:25:08Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12476 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4343 20870 20103 2006-10-04T17:49:41Z EmxBot 48 Ispravljanje linkova 20870 wikitext text/x-wiki '''Hipatija''' (''Hypatie''; 1999.), djelo libanonskog pisca, grčkog porijekla, [[Pan Bouyoucas|Pana Bujukasa]]. --------- *"Hipatija: Vi ste podmetnuli požar, zar ne? :Teofil: Samo sam htio da uništim [[knjiga|knjige]]. Oprosti mi." *"Hipatija: Da vam oprostim? Kojom ste rukom zapalili vatru? Desnom? Da li nju treba da poljubim, zato što ste uništili hiljade ljudi u tom požaru? Bili su živi. Sve dok su njihova životna djela još uvijek postojala, ti ljudi su bili živi. Da vam oprostim? Trebalo bi da uzmem baklju i da vas spalim kao što ste vi spalili naše knjige. To su bili bogovi koje vi niste mogli da podnesete, ne Bogove s Olimpa. To je bio naš duh, naša ljepota i naša ljubav prema životu. Da vam oprostim? Proklinjem vas četiri stotine hiljada puta!" {{Wikipedia}} [[Kategorija:Pan Bouyoucas]] [[Kategorija:Literatura]] j0kv7jjxtvnacceyxg9w2iezeqtw9es 0 4344 22002 12483 2006-10-04T18:56:03Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22002 wikitext text/x-wiki [[Slika:Samarkand (Maalouf).jpg|right]] '''''Samarkand''''' (''Samarcande''; 1988) je djelo libanonskog književnika [[Amin Maalouf|Amina Maaloufa]]. ---- *"Putnici danas suviše žure, hitaju da stignu, da stignu po svaku cijenu, ali ne stiže se samo na kraj puta. Svakim dijelom puta stiže se nekud, sa svakim korakom može se otkriti po jedno skriveno lice naše planete, dovoljno je gledati, željeti, vjerovati, voljeti." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Amin Maalouf]] {{Wikipedia}} r35yfif314scohmz3a07v1d6h4krgvp 6 4345 12484 2006-06-10T12:56:54Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12484 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4346 55031 42068 2015-08-03T19:39:01Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q690744]] na [[d:|Wikidati]] 55031 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Oružane snage |autor =[[Terry Pratchett]] |slika =[[Slika:Oružane snage.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Men at Arms'' |datum prvog izdavanja =1993. }} *"Ako već moraš da gledaš vrh strijele sa pogrešne strane, i ako u potpunosti zavisiš od čovjeka koji drži luk, moli se da je taj [[čovjek]] zao. Jer [[zlo]] traži [[moć]], moć nad ljudima, i on će željeti da vidi da se plašiš. Željeće da ti znaš da ćeš umrijeti. Likovaće. Gledaće te kako se slamaš. Odlagaće trenutak [[smrt]]i kao što neko odlaže paljenje dobre cigare. I zato se iz petnih žila nadaj da je taj čovjek zao. Dobar čovjek će te ubiti bez [[riječ]]i." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Terry Pratchett]] [[Kategorija:Literatura]] l9q25h8ldvw2xfkthorrnmgifx2p00z 6 4347 12488 2006-06-10T13:25:56Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12488 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 4348 55032 45972 2015-08-03T19:39:11Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q7934753]] na [[d:|Wikidati]] 55032 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 4349 27170 27169 2007-02-03T19:02:21Z Zumbulka~bswikiquote 10 27170 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Čarobnjak iz Oza |autor =[[Lyman Frank Baum]] |slika =[[Slika:Čarobnjak iz Oza.jpg|200px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''The Wonderful Wizard of Oz'' |datum prvog izdavanja =1900. }} *"Narodno stvaralaštvo, legende, mitovi i bajke oduvijek su bili sastavni dio djetinjstva, jer svako [[dijete]] posjeduje zdravu, urođenu [[ljubav]] prema fantastičnim, čudesnim i očigledno, nestvarnim pričama. Grimove i Andersenove krilate vile unijele su više [[radost]]i u dječja srca nego sve druge ljudske tvorevine. :Ipak, starinska [[bajka]], koja se generacijama čitala, može sada da se označi kao "historijska" u dječjoj biblioteci, jer je došlo vrijeme za savremenije "čudesne priče" iz kojih su uobičajeni div, patuljak i vila isključeni, zajedno sa svim onim strašnim događajima, od kojih se ledi [[krv]] u žilama, smišljenim da svakoj priči daju zastrašujuće naravoučnije. Danas se pouke o dobru i zlu primaju u školi, te stoga suvremeno dijete traži samo zabavu i rado zaobilazi neprijatne događaje. :Imajući ovo na umu, priču o "Čarobnjaku iz Oza" napisao sam isključivo zato da se dopadne današnjem djetetu. Ona teži tome da bude osavremenjena bajka koja zadržava čudesno i zabavno, a isključuje tužno i zastrašujuće." (predgovor knjige) *"- Zašto želiš da odeš iz ove prelijepe zemlje i da se vratiš u to sivilo koje nazivaš Kanzasom? Ja to ne razumijem. :- Naravno da ne razumiješ kad nemaš mozga - odgovori djevojčica. - Mi, ljudi od krvi i mesa, radije živimo u rodnom kraju, ma kako da je sumoran i siv, nego u nekoj drugoj zemlji, koliko god da je divna. Nigdje nije lijepo kao u [[zavičaj]]u. :Strašilo uzdahnu. :- Da, ja to ne mogu da razumijem - reče on. - Da su vaše glave ispunjene slamom kao moja, sigurno biste živjeli u nekoj lijepoj zemlji, a u Kanzasu uopšte ne bi bilo ljudi. [[Sreća]] za Kanzas što imate mozga." *"Kada bi ugledao nekog sićušnog mrava kako mili, preskočio bi ga da ga ne zgazi. Limeni Drvosječa je vrlo dobro znao da nema srca i stoga je stalno vodio računa da ni prema kome ne bude svirep i neljubazan. :- Lako je vama, - objasnio je, - vi imate [[srce]] koje vam pomaže da ne griješite, ali ja ga nemam i zato moram dobro da pazim. Kada mi Oz bude dao srce, neću više morati toliko da se trudim." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Lyman Frank Baum]] [[Kategorija:Literatura]] 11hkizn4mlqlofgjuk3hd7w5ubjd76w 6 4350 12495 2006-06-10T13:55:30Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12495 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 4351 30695 12496 2007-05-02T05:56:40Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30695 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 4352 52514 45698 2014-04-21T17:12:05Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52514 wikitext text/x-wiki [[Slika:L_frank_baum.jpg|thumb|L. Frank Baum]] '''Lyman Frank Baum''' (15. maj 1856 – 6. maj 1919), američki pisac. Poznatija djela: ''[[Čarobnjak iz Oza]]'' i dr. --------- *"Mi, ljudi od krvi i mesa, radije živimo u rodnom kraju, ma kako da je sumoran i siv, nego u nekoj drugoj zemlji, koliko god da je divna. Nigdje nije lijepo kao u zavičaju." (''[[Čarobnjak iz Oza]]'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Lyman Frank Baum|*]] [[Kategorija:Američki pisci|Baum,Lyman Frank ]] to0kq8oz11t8ssel3ong1vp39sw4gwj 0 4353 27505 27504 2007-02-25T15:19:43Z Harač 23 Jeretici Dine premješten u Heretici Dine 27505 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Heretici Dine |autor =[[Frank Herbert]] |slika =[[Slika:Jeretici Dine.jpg|200px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Heretics of Dune'' |datum prvog izdavanja =1984. }} *"'Nedostatak znanja je ono što priziva najveće [[strah]]ove', reče Odrade. :'I najveće ambicije', odvrati Taraza." *"Ljudska bića najbolje žive kada svako zna mjesto na kome treba da se nalazi, kada svako zna gdje pripada u šemi stvari i šta može da postigne. Uništi to mjesto i uništio si osobu." *"Shvatanje zahtjeva [[riječ]]i. Neke stvari se ne mogu svesti na riječi. Postoje [[stvar]]i koje se mogu iskusiti samo bez riječi." *"[[Zakon]] uvijek bira strane na temelju primjerene moći. [[Moral]]nost i pravne tananosti imaju malo značaja kada se postavi pravo pitanje: Ko je jači?" *"Neki ljudi nikad ništa ne zapaze. [[Život]] im se tek tako događa. Provedu ga u nečemu što je malo više od neke vrste tupog trajanja, i sa srdžbom i ozlojeđenošću odbijaju sve ono što bi ih moglo izvesti iz te lažne vedrine." *"Um onoga koji vjeruje miruje, ne uspjevajući da raste prema spolja, u neograničeni, beskrajni univerzum." *"Ćutanje je najdragocjenije oruđe učenja." *"Ništa ne nadilazi složenost [[čovjek]]ovog uma." *"[[Sloboda]] i [[nezavisnost]] su složeni pojmovi. Oni sežu u [[prošlost]] sve do religijskih ideja slobodne volje i odnose se na mističnog vladara koji je sadržan u apsolutnim monarsima. Bez apsolutnih monarha, koji su bili saobraženi starim bogovima i vladali zahvaljujući vjerovanju i religijskom zadovoljavanju, sloboda i nezavisnost nikada ne bi stekli svoje sadašnje značenje. Ovi ideali za svoje postojanje duguju minulim primjerima ugnjetavanja. A sile koje su održale takve ideje raspašće se ukoliko se ne obnove kroz dramatična učenja ili nova ugnjetavanja." *"Nikada ne treba zamjerati na istini čak i kada [[bol]]i." *"Jedna od najopasnijih stvari u vaseljeni je neuk [[narod]] koji ima opravdane pritužbe. Ali ni to, međutim, nije ni izdaleka onoliko opasno kao obavješteno i inteligentno [[društvo]] sa pritužbama." *"[[Bog]]ovi bi trebalo da imaju više razumjevanja za velike grješnike. Ostalo bi vremena za iskupljivanje." *"Historičari imaju veliku moć i neki od njih to znaju. Oni ponovo stvaraju [[prošlost]], mjenjajući je kako bi odgovarala njihovim vlastitim tumačenjima. Na taj način mjenjaju i [[budućnost]]." *"[[Zaborav]]iti je značilo biti slab. Nikada ne zaboravljaj!" {{Wikipedia}} {{Djela Franka Herberta}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Frank Herbert]] tdxrpcgwquczp5sghesyd9jaoc7jex5 6 4354 12501 2006-06-10T14:19:54Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12501 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4355 35862 26383 2009-01-01T18:34:06Z Pearl 501 35862 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Atlantida |autor =[[Borislav Pekić]] |slika =[[Slika:Atlantida.jpg]] |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Atlantida'' |datum prvog izdavanja =1988. }} * "Dužnost nam je da slijedimo [[Mašta|maštu]] bar koliko poštujemo očiglednosti realnog svijeta od kojih živimo. Jer, [[istina]] ima najviše izgleda da bude negdje gdje se naša mašta i tuđa realnost ukrštaju." * "Možda je [[umjetnost]] dublji depo memorije od ljudskog pamćenja, a imaginacija u traganju za istinom korisnija od naučne uzdržanosti?" * "Nema ništa čovječnije od leta žive ptice praznim nebom iznad plime mora u zlatne zore, i ništa čarobnije od Tajne." * "[[Samoubistvo]] je ekskluzivno ljudski odgovor na tegobe življenja. Životinje se ne ubijaju. Svetinja sopstvenog života, kad se tuđ život i ne poštuje, usađena im je instinktom vrste kojoj pripadaju, kojoj služe. Ovakvu pripadnost čovjek već milenijumima ne poznaje. Pripada sebi, sebi služi, privremeno i povremeno obuhvatajući i ono što voli ili mu treba, ali uvijek sposoban da se kao jež skupi u svoje bodljikave razmjere i preduzme čin koji ništa do sebe u obzir ne uzima. Takav je čovjek, prognanik iz čovječanstva, mogao, smio, umio da se ubije; životinje, zarobljenici ciklusa, nisu to mogle, smjele, umjele." * "Kao da ima išta razumnije od načina na koji potok traži put kroz kamenjar, kojim se cvijeće okreće suncu, talasi sustižu, kiše s neba vraćaju, a jata ptica selica drevnim gnjezdištima svakog proljeća lete? Kao da je išta razumnije od stanja u kome se između života i smrti potire razlika, simbioze u kojoj život sahranjuje smrt, a smrt održava život?" * "Originalnost je [[Političar|političaru]] korisna koliko i rupa u glavi." * "Kad su sa svojim [[žena]]ma, [[Muškarac|muškarci]] imaju rasijan pogled kao da su na groblju." * "Ko ne vjeruje u [[đavo]]la, već mu pripada." * "Pjesnici su, ako su dobri, vrlo blizu [[Magija|magije]]." * "Vještice mi se više dopadaju od naših kongresmena. One su bar bile iskrene. Radile su ono u šta su vjerovale. Kongresmeni najprije nešto urade, pa tek onda u to povjeruju." * "Možda se [[ludilo]] u tome i sadrži? U pristanku na mimosvijet, u tome da se čovjek u njemu dobro osjeća. U svijetu u kome osim njega nema nikog. Nikog mimo tvorevina slobodne i suverene imaginacije." * "[[Čovjek]] je oduvijek [[Ludilo|lud]], ili nije nikad." * "Neizvjesnost je bila povezana s tajnom vremena. Čovjek je bio u vlasti neizvjesnosti zato što nije bio kadar da pronikne u [[budućnost]]. Ni svoju, ni svijeta koji je stvorio. Pronići u budućnost značilo je pobjediti neizvjesnost i napraviti prvi korak u njenom savlađivanju putem preinaćivanja, prilagođavanja ili na koji drugi način." * "[[Ogledalo]] je manje tu da nam pokaže ono što je ispred njega koliko da sakrije ono što je iza njega." * "Gdje god komanduju idioti, ludnica je. Samo ludake liječe, a idioti se prepuštaju zaštiti sindikata i Boga. Sindikati malo mogu da pomognu, ali je Bog milosrdan. Ako ništa vrjednije ne može od njih da napravi, pravi policijske šerife po provinciji..." * "Ništa što je očevidno nije [[istina]]." * "[[Vjera]] je sve. Ona je [[moć]]." * "Da li su postojali ljudi kojima je iluzija izuzetnosti dozvoljavala prelazak svih granica, gaženje svih obzira, upotrebu svakog sredstva? Naravno da su postojali." * "Apsolutna [[sloboda]] moguća je jedino van razuma, u [[Ludilo|ludilu]]. Samo u ludilu sve je moguće." * "Sredstvo za shvatanje mrtvih oblika matematički je zakon, sredstvo za razumjevanje živih je analogija." * "Da [[čovjek]] i po svojoj prirodi nije ono što je po svojoj historiji, a mora biti da jeste, jer da nije, takvu ne bi imao, zaslužio bi drukčiju. Nema nade da je izmjeni, sve i da hoće. Morao bi najprije i temeljno sebe da promjeni." * "Neizvjesnost. To je [[čovjek]]. Neizvjesnost. Neuporediva sila brige. Opojnost zebnje. Ono što vi sada osjećate." * "Ništa ne živi vječno. I [[vrijeme]] ništa ne znači ako je kao šagrenska koža, ako nije nepotrošivo. Ni dobitak u njemu, ako ga svega ne obuhvata. Onome ko život voli, i malo od njega sve znači, ali mu, na žalost, ništa neće značiti ni mnogo ako nije – sve." * "[[Čovjek]] uvijek radi protiv sebe. To je u njegovoj prirodi." * "Šta je [[čovjek]]? - Biološka organizacija zasnovana na naročitom odnosu materije, njene energije i duše." * "Šta bi bio da si zasnovan samo na materiji i energiji? - Robot. - A kada bi tvorevina imala ljudski lik? - Android. - Ako bi imala sve što i čovjek, osim toga što nazivaš dušom, šta bi bila? - Humanoid." * "Ljudi između sebe nemaju šta da kriju, Howlande. Mi smo u duhovnom smislu jedno tijelo, tek privremeno i dok smo od materije zavisni, razdvojeni na individualna fizička bića." * "Njihov um nije bio posvećen stvaranju već samostvaranju, jer mašina stvara izvan sebe, pa i mašina u čovjekovom obličju, a pravi čovjek samo u sebi i sebe. Duh im ne biješe upravljen tjelesnim dobrima od koje roboti, njihovi prazni likovi, načiniše jedini uslov svojeg tužnog postojanja, nego da se vinu u velike i nevidljive visine božanskog." {{Wikipedia}} {{Djela Borislava Pekića}} [[Kategorija:Borislav Pekić]] [[Kategorija:Literatura]] dohqj19gkrwfmg197t8uba0u6zb2w26 6 4356 12506 2006-06-10T14:37:21Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12506 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4357 58583 51787 2018-08-05T21:58:37Z 95.168.124.164 58583 wikitext text/x-wiki '''Eric Van Lustbader''' (Greenwich Village, New York, 1946 - ), američki pisac -------- *"Ja sam [[spas]]. Ja dajem odrešenje od [[bol]]a, od patnji, od [[odgovornost]]i. U mom naručju dužnost je samo da se [[san]]ja. Ja sam [[mir]], vječni [[san]]. Ja sam [[smrt|SMRT]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pisci|Lustbader,Eric Van ]] Da je želja ne je san pošto nemam drugog načina da prođem kroz život moram da koristim da i ne. Dopusti mi da jednog dana ojača i mogu da živim bez njih. qan1ezx3uzkb9tzp3o8onjy8xhqcxbr 0 4358 60070 20678 2022-03-16T01:42:22Z Siro bileveli Boris 7698 Datoteka 60070 wikitext text/x-wiki [[File:Alice Hoffman at BookExpo (04985).jpg|thumb|Alice Hoffman (2019)]] '''Alice Hoffman''' (New York, 16. mart 1952 -), američka književnica. Poznatija djela: ''[[Kralj rijeke]]'' i dr. --------- *"Negdje postoji [[knjiga]] o [[ljubav]]i, u kojoj su crvenom tintom zapisani svi simptomi; omaglica i žudnja. Sklonost zurenju u noćno nebo, u potrazi za porukom koju bi se moglo gore naći. Nadimanje u dnu želuca kao da se pojelo nešto odveć slatko. Sposobnost da se čuje najtiše zvukove - puževi žvaču listove salate, noćni leptiri piju nektar iz prezrelih krušaka na voćki pokraj ograde, zec drhti u bršljanu - za svaki slučaj, ako je on negdje u blizini, a to je zapravo jedino važno. Prava glad samo da ga vidi, kao da bi to moglo biti dovoljno." *"Kao protulijek, udahni i izdahni polako. Ne gledaj u [[nebo]]. Razmišljaj o svakodnevnim stvarima; prepečencu na tanjuru, prljavom rublju u košari, sagovima koji sedmicama nisu bili oprani. Nemoj uopće misliti, a osjećati još i manje. Iznesi smeće kroz bočna vrata." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pisci|Hoffman,Alice]] [[Kategorija:Alice Hoffman]] qosg7y6yxa9kjlq7hb6g71rv24bp2pa 0 4359 22135 19171 2006-10-04T18:59:05Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22135 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Strah od letenja |autor =[[Erica Jong]] |slika =[[Slika:Strah od letenja.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Fear of Flying'' |datum prvog izdavanja =1973. }} *"Zar nema izlaza? Zar je usamljenost univerzalna? Zar je nemir životna činjenica? Zar je bolje to prihvatiti nego neprestano tražiti pogrešna rješenja? [[Brak]] nije lijek za usamljenost. [[Djeca]] odrastu i odu. Ljubavnici nisu lijek za sve. [[Seks]] nije konačno rješenje. Ako ste [[život]] pretvorili u dugu bolest, onda je [[smrt]] jedini lijek..." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Erica Jong]] [[Kategorija:Literatura]] 9s0pvwjoqy55wvra974vanbzy7tkr4r 6 4360 12515 2006-06-10T15:13:24Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12515 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 4361 30696 12516 2007-05-02T05:56:41Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30696 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 4362 26368 22242 2007-01-03T22:48:29Z Zumbulka~bswikiquote 10 26368 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Tri ratna druga |autor =[[Erich Maria Remarque]] |slika =[[Slika:Tri ratna druga.jpg|170px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Drei Kameraden'' |datum prvog izdavanja =1938. }} *"[[Sažaljenje]] je najnekorisnije na svijetu!" *"Samo nesrećni znaju šta je [[sreća]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Erich Maria Remarque]] [[Kategorija:Literatura]] jsa5seqmgufnkys4kby2tcbcme6ago2 6 4363 12520 2006-06-10T15:26:46Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12520 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 4364 55033 41710 2015-08-03T19:39:21Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q7847843]] na [[d:|Wikidati]] 55033 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 4365 19569 19170 2006-10-02T12:54:55Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19569 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Bog malih stvari |autor =[[Arundhati Roy]] |slika =[[Slika:Bog malih stvari.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''The God of Small Things'' |datum prvog izdavanja =1997. }} *"Velike Priče su one koje smo čuli i želimo da ih čujemo ponovo. One u koje ulazimo kad god nam se prohtije. U kojima se na svakom mjestu osjećamo ugodno. Koje nas ne obmanjuju uzbuđenjima i naglim preokretima na kraju. Koje nas ne iznenađuju nepredviđenim događajima. Poznate su poput domova u kojima živimo. Poput mirisa kože naših ljubavnika. Kraj nam je poznat, ali slušamo kao da nije. Kao što znamo da ćemo jednog dana umrijeti, a živimo kao da nećemo. U Velikim Pričama zna se ko živi, ko mre, ko pronalazi [[ljubav]], a ko ne. A opet, želimo da saznamo ponovo." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Arundhati Roy]] [[Kategorija:Literatura]] b5151ata7lduj3ty6hsci9zsgrycs7g 6 4366 12525 2006-06-10T16:35:35Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12525 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4367 60331 59574 2022-09-19T21:02:06Z Pelottava norsu 7856 60331 wikitext text/x-wiki [[File:Arundhati Roy W.jpg|thumb|Arundhati Roy (2013)]] '''Arundhati Roy''' (1961-?), indijska književnica. Djela: ''[[Bog malih stvari]]''. ---- *"Velike Priče su one koje smo čuli i želimo da ih čujemo ponovo. One u koje ulazimo kad god nam se prohtije. U kojima se na svakom mjestu osjećamo ugodno. Koje nas ne obmanjuju uzbuđenjima i naglim preokretima na kraju. Koje nas ne iznenađuju nepredviđenim događajima. Poznate su poput domova u kojima živimo. Poput mirisa kože naših ljubavnika. Kraj nam je poznat, ali slušamo kao da nije. Kao što znamo da ćemo jednog dana umrijeti, a živimo kao da nećemo. U Velikim Pričama zna se ko živi, ko mre, ko pronalazi ljubav, a ko ne. A opet, želimo da saznamo ponovo." (''[[Bog malih stvari]]'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Indijski pisci|Roy,Arundhati ]] [[Kategorija:Arundhati Roy|*]] t46vta5ed680lu18qlagxv8tgylrp7b 14 4368 30698 16587 2007-05-02T05:56:41Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30698 wikitext text/x-wiki Arundhati Roy [[Kategorija:Literatura]] 26dn0jnw16va9sddi4dtm42hzh1zjhj 10 4369 12534 2006-06-11T05:30:25Z Dado 4 12534 wikitext text/x-wiki "Pijem da udavim moje tuge ali su kurvini sinovi naučili plivati." ~ [[Frida Kahlo]] m2vovnwm2je10oxkdt7qerxa9u3nd85 0 4370 24718 21953 2006-10-28T20:53:51Z Zumbulka~bswikiquote 10 24718 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Rječnik sumnji |autor =[[Almir Zalihić]] |slika =[[Slika:Rječnik sumnji.jpg|120px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Rječnik sumnji'' |datum prvog izdavanja =2005. }} *"Gdje završava [[čovjek]], počinje plamen. :I onda u tišini se čuje mrmor crva. :Mrmor pepela. :Jer ljudi ovdje žive zašivenih usta." :(''Danas i ovdje'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Almir Zalihić]] [[Kategorija:Literatura]] p1sjhtx0h75nzkzp1csayq4vjysahn1 6 4371 12548 2006-06-11T13:24:21Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12548 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 4372 30699 12549 2007-05-02T05:56:42Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30699 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 4373 21290 20947 2006-10-04T18:40:55Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21290 wikitext text/x-wiki '''''Ljubav sudski podijeljena''''' je djelo romanopisca [[Đuro Zrakić|Đure Zrakića]] -------- *"A ljubavi – njoj je ostao sprovod. Jeste li ikad bili na sprovodu ljubavi? Pokopavali smo žive ljude u tamnicama svoga srca. Koliko ih je bilo, zna svatko od nas. Pokopani su imali pravo glasa i mogli su se žaliti. Rijetko su to kada činili. Puno nam je srce grobova ljubavi – svako je barem jednom nešto pokopao, istinu koju tajimo, povjerenje koje iskoristismo, obećanje koje ne ispunismo, riječ koju zgazismo, pravdu za koju se ne zauzesmo, - ljubav koju ne uzvratismo. Postali smo grobari ljubavi života. Za mnoge smo bili uvjereni da se neće više dignuti – nije nas to puno smetalo. Mi smo kopali dalje i palili smo svijeće – ne da bolje vidimo svoje žrtve, nego da možemo kopati dublje. Palili smo svijeće sprovodu ljubavi, katkad čak i poljupcem, ne zaboravljajući pri tom vlastitu korist koju smo na kraju ipak morali završiti vlastitim vješanjem. Svako je grobar svoje duše i svoje ljubavi. Niko ne kopa dublje od nas samih." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Đuro Zrakić]] [[Kategorija:Literatura]] 4j49lo8tkey9xfiyea2atipp24izisb 0 4374 22423 21131 2006-10-04T19:05:16Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22423 wikitext text/x-wiki '''Đuro Zrakić''' (Bosanski Šamac, 25. septembar 1945), bosanskohercegovački pisac. Poznatija djela: ''[[Ljubav sudski podijeljena]]'', ''[[Svi me vole samo tata ne]]'' i dr. ------- *"Svako je grobar svoje duše i svoje ljubavi. Niko ne kopa dublje od nas samih." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Đuro Zrakić|*]] [[Kategorija:Književnost|Zrakić,Đuro]] qp21618l8ci488g6bhp3h32v1vbcy2e 14 4375 30700 12564 2007-05-02T05:56:42Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30700 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 4376 22171 21077 2006-10-04T18:59:57Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22171 wikitext text/x-wiki '''''Svi me vole samo tata ne''''' je djelo romanopisca [[Đuro Zrakić|Đure Zrakića]] -------- *"Digao se, smognuo je snage, jer neko je morao prekinuti tu šutnju nijeme sobe. Čekali smo svi na njega i on je počeo: :- Bacite se na mene kamenom, osudite me jer to zaslužujem. Možete to učiniti svi, samo jedan to nikada neće moći, jedan se neće baciti, a imao je najviše prava na to. Kriv sam, samo ja sam kriv za te žuljne ruke, koje su vlastitim žuljevima hranile sebe i majku, za sve neprospavane noći Marijine, Ivanove, Eline, Ljiljanine, za mladost koje više nema, a koja je bila samo traženje mene, čekanje na moj pogled, nadanje da ću ipak doći. Ne, nisam došao, nisam ga pogledao, čitav život ostavio sam ga sama. Sad je u mojoj kući kad više života nema. Danas sam ga želio primiti, radovao sam se njegovu dolasku jer bi on unio mir u ovu kuću, u kojoj mira nema. Čekat će ga ova kuća dugo. Ja nemam pravo reći: zašto si poginuo baš danas, danas smo te čekali? Ti si me, Ivane, čekao već davno, a nisi me dočekao." *"Otac je stajao između dva groba. Jedan je tako svjež - samo prije nekoliko trenutaka zatrpan je lijes. Na humku su vijenci i više se ne vidi zemlja. U njoj leži njegov sin. Na drugom grobu nije bilo vijenca, samo su ruže procvjetale - a u njemu je ležala Marija. Njezino je ime izgovorio nebrojeno puta, urezivao u drveće. Ime koje mu još stoji na ruci, vrijeme ga nije izbrisalo. Stajao je Mladen dugo između dva groba i plakao. Sedamnaest godina nisu bili blizu jedni drugima kao danas samo zato što je on otišao. Otići će opet, jer za njegovim leđima čekali su ga Klara, Ela i Inga. Više nije potreban onima koji su u grobu, ali su ga voljeli i oprostili mu." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Đuro Zrakić]] [[Kategorija:Literatura]] gdz50a4a49le7sc9tdggjr79s9xm5t6 0 4377 43419 24212 2011-09-28T21:33:42Z 78.0.91.24 43419 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Zapisi iz podzemlja |autor =Fjodor Dostojevski |slika =[[Slika:Zapisi iz podzemlja.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Записки из подполья'' |datum prvog izdavanja =1864. }} *"Bolestan sam [[čovjek]]... Pakostan sam čovjek. Neprivlačan sam čovjek. Mislim da me [[bol]]i jetra. Uostalom, nemam pojma o svojoj [[bolest]]i i ne znam pouzdano što me boli. Ne liječim se i nikada se nisam liječio, iako medicinu i [[doktor|liječnik]]e cijenim. A osim toga, izuzetno sam praznovjeran; no, recimo, dovoljno da cijenim medicinu. (Dovoljno sam obrazovan da ne budem praznovjeran, ali sam praznovjeran.) Ne, gospodo, ne želim se liječiti od [[pakost]]i. .... Ali, ipak, ako se ne liječim, to je od pakosti. Boli me jetra, pa evo, neka me još jače boli!" *"Dražim sebe pakosnom utjehom, koja ne služi ničemu, da pametan čovjek i ne može zbiljski postati ništa, nego da samo glupan postaje nešto." *"Priroda vas ne pita; njoj nije stalo do vaših želja ni do toga sviđaju li vam se njeni zakoni ili ne sviđaju." *"Moje su šale, gospodo, naravno, loše, hrapave, smušene, neuvjerljive.Ali to je zato što ja sam sebe ne cijenim.Zar svjestan čovjek može imalo sebe cijeniti. " *"A pokušaj zanesi se za svojim osjećajem slijepo, bez razmišljanja, bez glavnog uzroka, i odagnaj spoznaju bar za to vrijeme; zamrzi ili zavoli samo da ne sjediš skrštenih ruku.Prekosutra, to je već krajnji rok, počet ćeš sam sebe prezirati zbog toga što si sam sebe svjesno prevario.O, gospodo, ta možda jedino zato i držim sebe za pametna čovjeka što cijeloga života nisam ništa mogao ni započeti ni dovršiti." *"Pa šta ublažuje u nama civilizacija? Civilizacija samo stvara u čovjeku mnogostranost osjećaja i… baš ništa više.A s razvitkom te mnogostranosti čovjek će možda doći dotle da u krvi nađe nasladu." *"Uništite moje želje, satrite moje ideale, pokažite mi štogod ljepše, poći ću za vama." *"Patnja, ta to je jedini razlog spoznaji." *"Svaki čovjek ima takvih uspomena koje ne otkriva svima nego samo prijateljima ima i takvih koje neće otkriti ni prijateljima, nego jedino sebi samom, a i to u povjerenju, kao tajnu.Ali, ima, najzad, i takvih uspomena koje se čovjek boji otkrivati i samome sebi, i takvih se u svakoga čestitog čovjeka ipak prilično nakupi.Čak, zapravo; što je čestitiji čovjek, to ih više ima." *"Svaki valjan čovjek našeg vremena jest i mora biti plašljivac i rob.I ne samo u današnje vrijeme, zbog kakvih slučajnih prilika, nego za svih vremena valjan čovjek mora biti plašljivac i rob.To je prirodni zakon svih valjanih ljudi na zemlji." *"Razgovarali su o porezu, o jeftimbama kod senata, o plaći, o produkciji, o njegovoj preuzvišenosti, o načinu da se sviđaš itd.Imao sam strpljivosti da po neka četiri sata sjedim kao glupan kraj tih ljudi i da ih slušam, a nisam se smijao i nisam znao ni o čemu da razgovaram s njima.Otupljivao sam, po nekoliko me puta oblijevao znoj, gotovo da me udari kap; ali to je bilo dobro i korisno.Kad se vratim kući odgađao sam na neko vrijeme žalju da zagrlim cijelo čovječanstvo." *"I uz to sam ja… možda isto takav nesretnik, šta znaš, pa namjerno zalazim u blato, također od čame.Ta od jada neki piju: a ja sam eto ovdje od jada." *"Znam, reći ćete, to je nevjerojatno – nevjerojatno je biti tako zao, tako glup, kao što sam ja; možda ćete još dometnuti da je nevjerojatno što je nisam zavolio ili bar cijenio tu ljubav.A zašto bi bilo nevjerojatno? Prvo nisam više mogao da je zavolim jer ljubiti, ponavljam, značilo je za mene tiranizirati i moralno nadvisivati.Cijeloga života nisam mogao zamisliti drugačiju ljubav, pa sada čak gdjekad mislim da se ljubav i sastoji u pravu, koje ti ljubljena osoba dragovoljno poklanja, da je tiraniziraš.I u svojim podzemnim sanjarijama nisam zamišljao ljubav drugačije nego kao borbu, započinjao sam je uvijek s mržnjom i svršavao s moralnim pokorenjem, a zatim nisam više znao šta bih s pokorenom osobom." *"Ta pripovijedati, na primjer, druge pripovijesti, o tome kako sam promašio svoj život moralnim propadanjem u zakutku, nedostatkom sredine, odvikavanjem od života i ništavnom pakošću u podzemlju- tako mi boga nije zanimljivo; u romanu treba junak, a tu su namjerno pokupljene sve crte za protujunaka, i što je glavno, sve će to uroditi vrlo neugodnim dojmom, jer svi smo se mi odvikli od života, svi hramamo, netko više netko manje.Odvikli smo se čak toliko da gdjekad osjećamo neko gađenje prema pravom živom životu, pa zato i ne podnosimo da nam ga spominju.Došli smo dotle da pravi živi život držimo gotovo za rad, gotovo za službu, i svi se u sebi slažemo da je po knjizi bolje." *"Mi ne znamo gdje ono živo živi sada i šta je ono, kako se zove.Ostavite nas same, bez knjige i mi ćemo se odmah splesti, zbuniti – nećemo znati kamo bismo pristali, čega bismo se držali, šta bismo ljubili šta mrzili, šta bismo cijenili i šta prezirali.Teško nam je čak i da budemo ljudi – ljudi s pravim svojim tijelom i krvlju; stidimo se toga, držimo to za sramotu i nastojimo biti neki sveljudi, kakvih još nije bilo.Mi smo mrtvorođeni, a odavno se već ne rađamo od živih otaca, i to nam se sve više sviđa.Uživamo u tome.Uskoro ćemo izmisliti da bi se kako god rađali od ideje.Ali dosta je – neću više pisati iz podzemlja." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Fjodor Dostojevski]] {{Wikipedia}} {{Djela Fjodora Dostojevskoga}} i7yjbuekex7gers8na6g42mdkzown7t 6 4378 12571 2006-06-11T15:02:18Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12571 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4379 21755 21027 2006-10-04T18:50:36Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21755 wikitext text/x-wiki '''''Pisma iz Holandije''''' (''Obrázky z Holandska''; 1932), djelo češkog pisca [[Karel Čapek|Karela Čapeka]] -------- *"Ljudi su ti koji žive gore, mirno i staloženo, ispod se kreću njihove sjene...Ne bi me čudilo da tlo gradskih četvrti još odražava sjeneke ljudi iz proteklih vjekova, ljudi sa širokim okovratnicima i žene sa kapicama. Izgleda da gradovi ne leže na zemlji, nego u svom odrazu, najotmjenije ulice kao da izranjaju iz nepreglednih dubina snova." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Karel Čapek]] [[Kategorija:Literatura]] bkoqk4mjlftkdkf58qv1nairarbpd60 14 4380 30701 12577 2007-05-02T05:56:43Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30701 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 4381 20790 19844 2006-10-04T17:47:46Z EmxBot 48 Ispravljanje linkova 20790 wikitext text/x-wiki [[Slika:Engleski pacijent.jpg|right]] '''''Engleski pacijent''''' (''The English Patient''; 1992), djelo kanadskog pisca [[Michael Ondaatje|Michaela Ondaatjea]] --------- *"Čovjek u pustinji može odsutnost nositi u pregršti znajući da je to nešto što ga drži i više od vode. Poznata mu je neka biljka kod El Taja, čije srce, ako joj ga odrežeš, zamijeni tekućina ljekovitih svojstava. Svakog jutra možeš popiti tu tekućinu, koje ima koliko je bilo srce. Biljka živi još godinu dana, a onda od nečega umire" *"Te večeri zaljubio sam se u jedan glas. Samo u glas. Ništa više nisam želio čuti." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Michael Ondaatje]] [[Kategorija:Literatura]] q0ug4kjjehtmwt3b40aj1z8toy8xw7v 6 4382 12582 2006-06-11T15:51:48Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12582 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4383 58974 52556 2019-08-13T20:16:28Z Risto hot sir 6370 File 58974 wikitext text/x-wiki [[File:Paddy Ashdown 3.jpg|thumb|Paddy Ashdown]] '''''Jeremy John Durham Ashdown''''' (27. februar 1941 -), britanski političar --------- *"[[BiH|Bosna]] mi je pod kožom. Imao sam taj osjećaj krivice i ljutnje, koja je postajala sve dublja zadnjih godina." *"Mislim da Bosna nije spremna za pomirenje, ali je spremna za [[istina|istinu]]." *"U ovoj zemlji sve se radi o [[historija|historiji]], i ako pogotovo [[Srbi]], iako su strašne stvari počinili i Bosanci i Hrvati, ne shvate tu historiju, nećemo moći graditi stabilnu zemlju. Glavni teret krivice leži na srpskim leđima i oni to moraju priznati, kao što su i Nijemci." *"Možda i nisam dao dovoljno pažnje onima s kojim dijelim prirodni afinitet kao liberal, i oni se osjećaju iznevjerenim. Ali nije moj posao da budem popularan - mene tjeraju [[cilj]]evi i moj posao je napraviti rezultate." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski političari|Ashdown,Paddy ]] hid5f8i7bnfh3ek4vfex1ppdjs6sezk 0 4384 55034 40742 2015-08-03T19:39:31Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q313593]] na [[d:|Wikidati]] 55034 wikitext text/x-wiki '''Michael Ondaatje''' (1943-?), kanadski književnik. Poznatija djela: ''[[Engleski pacijent]]'' i dr. ---- *"[[Čovjek]] u [[Pustinja|pustinji]] može odsutnost nositi u pregršti znajući da je to nešto što ga drži i više od vode. Poznata mu je neka biljka kod El Taja, čije srce, ako joj ga odrežeš, zamijeni tekućina ljekovitih svojstava. Svakog jutra možeš popiti tu tekućinu, koje ima koliko je bilo srce. Biljka živi još godinu dana, a onda od nečega umire." (''[[Engleski pacijent]]'') [[Kategorija:Kanadski pisci|Ondaatje, Micheal]] [[Kategorija:Michael Ondaatje|*]] {{Wikipedia}} ciywb0kp761vnom0jumixiphaubyl2a 14 4385 30702 16600 2007-05-02T05:56:43Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30702 wikitext text/x-wiki Micheal Ondaatje [[Kategorija:Literatura]] s3sg17wq9ayzqporbsswtol2jm7e209 0 4386 52612 49752 2014-04-21T21:44:57Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52612 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =San ljetne noći |autor =[[William Shakespeare]] |slika =[[Slika:Study for The Quarrel of Oberon and Titania.jpg|250px]] |tekst uz sliku =''komedija'' (Slika: Josepha Noela Patona) |originalni naziv =''A Midsummer Night's Dream'' |datum prvog izdavanja =1590-te }} == Lisander == *"O teško meni! Al' po svemu onom :Što mi knjige govore - u [[ljubav]]i pravoj :Nikada ništa nije teklo glatko;" (I,i) == Helena == *"Jer ljubav gleda [[srce]]m a ne okom; :I baš zato Amora krilatog i lijepog, :Slikaju s krpom na očima, slijepog." (I,i) == Vila == *"Tuda- svuda: :Preko brda i dolina, :Kroz šipražje i kroz trnje, :Preko šuma i planina :I kroz vodu, vatru, grmlje - :Svuda skitam i tumaram, :Brže nego Luna šaram" (II,i) == Puk == *"Premijera bez reprize: :Dvojica za jednom šize! :Darmar, zbrka, perje, furda - :Ništa, šefe, bez apsurda!" (III,ii) *"Ako smo vas mi, sjenke samo, :Uvrijedili nečim, tamo - :Da bismo stvar izgradili: :Zamislite da ste snili :I da ste sve opsene tu :Vidjeli samo u svom snu. :Ne kudite, jer s malo volje :Drugi put će biti bolje. :Ako zvižduk Puk ne čuje, :O sreći će on da snuje :I riječ će vam ovdje dati :Da će sve na noge stati. :Nije li mu ta [[riječ]] časna - :Lažovčina Puk je masna. - :Lahku noć vam želim svima - :Vaš pljesak se rado prima: :Dajte mi sad ruke - dlan o dlan - :Ako nam drugarstvo nije san!" (V,ii) == Tezej == *"Ljubavnik, luđak i [[pjesnik]] su bića :Od same uobrazilje sazdana. :Jedan od njih vidi više đavola :Nego što ih u samom paklu ima - :To ti je luđak. Zaljubljeni, mahnit isto, :Ljepotu vidi Helene Trojanske :U liku neke Ciganšture ružne. :A pjesnikove riječi, u zanosu divnom :Zakolutane, gledaju čas s neba :Na zemlju, čas sa zemlje čas sa nebesa; :I dok mu se u mašti roje slike :Još neznanih stvari, njih pjesnikovo pero :U oblike pretvara, te vazdušnom ''ništa'' :i mjesto u [[svijet]]u i ime stvara." (V,i) == Izdanje == *Prijevod citata - Aleksandar Saša Petrović (prilagodba Wikicitat) == Vanjski linkovi == *[http://en.wikisource.org/wiki/A_Midsummer_Night%27s_Dream Online tekst na engleskom] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:William Shakespeare]] {{Wikipedia}} {{Djela Williama Shakespearea}} s0iugfxv4khlu2ihrb861ujktno36an 0 4387 12610 12609 2006-06-13T18:39:42Z Harač 23 12610 wikitext text/x-wiki '''Fatima Mernissi''' (1940-?), marokanska književnica i sociolog. Poznatija djela: ''[[Snovi o zabranjenom voću]]'' i dr. ---- *"Upitah Minu kako da znam s koje sam strane. Odgovor bješe brz, kratak i jasan: ''Ako ne možeš preko granice, među nemoćnima si.''" (''[[Snovi o zabranjenom voću]]'') [[Kategorija:Literatura|Mernissi,Fatima]] [[Kategorija:Fatima Mernissi]] {{Wikipedia}} o5hkwg9mqg36386pmos27iv4mlwo9y1 0 4388 12611 2006-06-13T18:41:57Z Harač 23 12611 wikitext text/x-wiki '''Anita Diamant''' (1951-?), američka književnica. Poznatija djela: ''[[Crveni šator]]'' i dr. ---- *"Blagoslovljene da su vaše [[oči]]. Blagoslovljena da su vaša djeca. Blagoslovljeno da je tlo ispod vas. Gdje god pošle, ići ću sa vama. Selah." (''[[Crveni šator]]'') [[Kategorija:Literatura|Diamant,Anita]] [[Kategorija:Anita Diamant]] {{Wikipedia}} oqc2fs7pjj8hnb4305vjtf7p4kydys0 0 4389 60363 51281 2022-10-27T22:16:04Z Pasi Toikka 7892 Datoteka 60363 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dan Brown |slika= |tekst uz sliku=američki pisac |datum rođenja=22. juni 1964. |mjesto rođenja=Exeter, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Dan Brown bookjacket cropped.jpg|thumb|right|Dan Brown]] *"Za trenutak, učinilo mu se da čuje ženski glas... mudrost stoljeća... kako šapuće iz ponora zemlje." (''[[Da Vinčijev kod]]'') == Djela == *''[[Da Vinčijev kod]]'' *''[[Anđeli i demoni]]'' [[Kategorija:Literatura|Brown,Dan]] [[Kategorija:Dan Brown|*]] {{Wikipedia}} p9amv5g81tsh454xl2cgltw9gt3t2c9 0 4390 12615 12614 2006-06-13T19:01:17Z Harač 23 12615 wikitext text/x-wiki '''Pan Bouyozcas''' (1946-?), libanonski književnik. Poznatija djela: ''[[Hipatija]]'' i dr. ---- *"Da vam oprostim? Kojom ste rukom zapalili vatru? Desnom? Da li nju treba da poljubim, zato što ste uništili hiljade ljudi u tom požaru? Bili su živi. Sve dok su njihova životna djela još uvijek postojala, ti ljudi su bili živi. Da vam oprostim? Trebalo bi da uzmem baklju i da vas spalim kao što ste vi spalili naše knjige. To su bili bogovi koje vi niste mogli da podnesete, ne Bogove s Olimpa. To je bio naš duh, naša ljepota i naša ljubav prema životu. Da vam oprostim? Proklinjem vas četiri stotine hiljada puta!" (''[[Hipatija]]'') [[Kategorija:Literatura|Bouyoucas,Pan]] [[Kategorija:Pan Bouyoucas]] {{Wikipedia}} 50111tmyz8emqp88vumn4tk4lrumauo 14 4391 30704 16601 2007-05-02T05:56:52Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30704 wikitext text/x-wiki Pan Bouyoucas [[Kategorija:Literatura]] e7eknd6k5hpdjqc7dib6b50mawadw5i 0 4392 12622 12621 2006-06-13T19:11:41Z Harač 23 12622 wikitext text/x-wiki '''Muharem Bazdulj''' (1977-?), bosanskohercegovački književnik. Poznatija djela: ''[[Koncert (Muharem Bazdulj)|Koncert]]'' i dr. ---- *"Nije mogao spavati. U besanim noćima često se pitao da nije neka granata koju je ispalila njegova jedinica ubila Željka. Sve češće se pitao čemu uopće rat i sve češće je sam sebi odgovarao: zbog pitara. Pitari su za Seju oduvijek bili simbol guzonja, bešćutnih vlastodržaca, onih što su u stanju (ovaj je citat Željko volio) nekome zapaliti kuću da bi sebi ispržili jaje. Ovaj rat je to i bio, Sejo je bio siguran, spaljivanje miliona kuća, a da bi nekolicina pitara sebi ispekla pite! Svaka sredina ima svoje pitare, a Sejo je mrzio one lokalne. Volio je prepričavati neki novinski članak u kojem je Fudbalski klub Sarajevo prozvan bošnjačkom ’Crvenom Zvezdom’. Zvezda, Croatia, Sarajevo, sve je to isti šljam, mislio je Sejo, a Partizan, Hajduk i Željezničar (kako im i imena kažu) su timovi jadnih i obespravljenih, poniženih i uvrijeđenih, tužnih gubitnika i nesretnih pobunjenika kakav je i on sam, i mrtvih kakav je Željko." (''[[Koncert (Muharem Bazdulj)|Koncert]]'') [[Kategorija:Literatura|Bazdulj,Muharem]] [[Kategorija:Muharem Bazdulj]] {{Wikipedia}} 78epene50vair653apk1h5q57m5bh73 0 4393 12625 12624 2006-06-13T19:15:40Z Harač 23 12625 wikitext text/x-wiki '''Jasmina Musabegović''' (1941-?), bosanskohercegovačka književnica. Poznatija djela: ''[[Most (roman)|Most]]'' i dr. ---- *"Zašto ovo posvećujem Starom mostu? Odgovor je svima poznat. Ali, ja ću ga pokušati objasniti. Aksiom da je rušenje Staroga mosta ubistvo svega ljudskog u nama i svega nastalog iz nas - aksiom je ljudi ovog podneblja. Jer, Stari most jeste naše postojanje na ovom tlu, i ljubav za njega i poštovanje, divljenje, nije samo svojstvo Mostaraca. Zato jednostavno kažemo - rušenje mosta je ubistvo živog bića..." (''[[Most (roman)|Most]]'') [[Kategorija:Književnost|Musabegović,Jasmina]] [[Kategorija:Jasmina Musabegović]] {{Wikipedia}} jxi7a2b7kl643uub7n383tdxolitb6k 0 4394 50520 50514 2013-11-04T12:08:50Z Midnight Gambler 3871 rv 50520 wikitext text/x-wiki '''Hasan Kikić''' (1905-1942.), bosanskohercegovački književnik. Poznatija djela: ''[[Provincija u pozadini]]'' i dr. ---- *"Ova knjiga je dokument o djetinjstvu mojih vršnjaka i mome, o godištu devetsto četvrtom i petom i devetsto šestom, o našoj dragoj prostranoj ravnoj i plodnoj domovini, o majkama i očevima našim i o tome kako se u carsko beha-doba u toj nedavnoj historijskoj beha-prošlosti, rađalo i živjelo i umiralo, o tome kako su prolazile jeseni i proljeća i u njima se pjevalo i plakalo, i gladovalo i mrzilo i ljubilo, o tome kako se odrastalo i začinjalo i kako su kiše padale i magle se vukle i sunca, topla i svilena sunca sjala. Posvećujem je uspomeni mojih dobrih vršnjaka – oni su kiridžije, poslužitelji, pismonoše i stanični nosači i tucači kamena, oni i sada nose bijele i čadorbežne gaće, sa velikim obašvama, i teško i naporno otimaju od života ono najnužnije." (''iz uvoda'' ''[[Provincija u pozadini|Provincije u pozadini]]'') == Vanjski linkovi == *Neka djela online: **[http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Kikic_Hasan/index.html Kitabhana] **[http://knjizevnikutak.blogger.ba/arhiva/2005/01/01#6972 Djevojačka priča] **[http://knjizevnikutak.blogger.ba/arhiva/2005/05/11#38299 Kopile] [[Kategorija:Književnost|Kikić,Hasan]] [[Kategorija:Hasan Kikić]] {{Wikipedia}} erhyatpjvfv1jn3oil6xffpvs00qikh 0 4395 12631 2006-06-13T19:35:16Z Harač 23 12631 wikitext text/x-wiki '''Jusuf El-Karadavi''' (1926-?), egipatski pravnik i muftija. Poznatija djela: ''[[Razumijevanje prioriteta]]'' i dr. ---- *"...zar je insan samo tijelo, a ne tijelo, razum i duša?" (''[[Razumijevanje prioriteta]]'') [[Kategorija:Književnost|El-Karadavi,Jusuf]] [[Kategorija:Jusuf El-Karadavi]] {{Wikipedia}} rnvho36t986qphmh2jnt39rzy1ysut1 0 4396 51333 48456 2014-04-12T08:54:59Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 4 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q295589]] 51333 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Alessandro Baricco |slika= |tekst uz sliku=italijanski književnik |datum rođenja=25. januar 1958. |mjesto rođenja=Torino, Italija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ovo nije roman. Nije niti pripovijetka. To je [[priča]]. Započinje s [[čovjek]]om koji obilazi [[svijet]], a završava smirujućim jezerom za vjetrovita dana. Čovjek se zove Hervé Joncour. Ime jezera nije poznato. Moglo bi se reći da je to [[ljubav]]na priča. No, da je samo to, ne bi bila ni vrijedna pripovijedanja. Postoje tu i želje, i [[bol]]i, za koje savršeno znaš što su, ali nemaš pravih [[riječ]]i da ih iskažeš. A opet, nije ljubav. (Drevni je to običaj. Kada ti ponestane riječi da nešto imenuješ iskažeš, koristiš priče. I djeluje. Već stoljećima.) Svaka priča ima svoju muziku. Ova posjeduje bijelu muziku. Važno je to napomenuti, jer bijela je [[muzika]] čudna vrst muzike što ponekad zbunjuje: svira se polako, pleše se sporo. Kada se dobro svira, to je kao da čuješ zvuk tišine, a one koji je božanski plešu, promatraš li ih, doimaju se nepomičnima. Ta bijela muzika, to je nešto prokleto teško. Nemam više bogzna što za dodati. Možda tek pojasniti da se priča odvija u devetnaestom stoljeću: samo zato da niko ne bi očekivao avione i psihoanalitičare. Nema ih. Možda drugi put." (''[[Svila (Alessandro Baricco)|Svila]]'') == Djela == *''[[Svila (Alessandro Baricco)|Svila]]'' *''[[Kule od bijesa]]'' * Ocean more * City * Next * Novecento * Bez krvi * Ova priča * Ilijada [[Kategorija:Italijanski pisci|Baricco,Alessandro]] [[Kategorija:Alessandro Baricco|*]] {{Wikipedia}} lv67mak4d3whq79fqmetmvn4f3nk7s6 0 4397 51561 48008 2014-04-13T23:10:01Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 11 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q174210]] 51561 wikitext text/x-wiki '''Julio Cortázar''' (1914-1984.), argentinski književnik. Poznatija djela: ''[[Školice]]'' i dr. ---- *"Svaki nered se opravdava ako teži da izađe iz sebe, možda se kroz ludilo može dospjeti do razuma koji neće biti onaj razum čiji je nedostatak ludilo" (''[[Školice]]'') [[Kategorija:Argentinski pisci|Cortázar,Julio]] [[Kategorija:Julio Cortázar]] {{Wikipedia}} 1am9ku3bahvsx6p182qdc1j2oh1kxqe 0 4398 59416 51994 2020-08-07T21:03:36Z Vilho-Veli 7122 File 59416 wikitext text/x-wiki [[Image:Gottfried Keller 1860.jpeg|thumb]] '''Gottfried Keller''' (1819-1890.), švicarski književnik. Poznatija djela: ''[[Zeleni Heinrich]]'' i dr. ---- *"Pustite ga da bude zidar ili klesar... pa kad bude jednom sposoban da izradi dobru cipelu od početka do kraja, onda će i naučiti šta je građanin." (''[[Zeleni Heinrich]]'') [[Kategorija:švicarski pisci|Keller,Gottfried]] [[Kategorija:Gottfried Keller|*]] {{Wikipedia}} tdk3ruozswx9m2yj99agkw9pqrrmrkg 14 4399 30705 16592 2007-05-02T05:56:52Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30705 wikitext text/x-wiki Gottfried Keller [[Kategorija:Literatura]] htphp39dmcw72tuefud0sctfxmwflf0 0 4400 55035 46435 2015-08-03T19:39:41Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 5 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q471443]] na [[d:|Wikidati]] 55035 wikitext text/x-wiki '''Ilja Iljf''' (''Илья Ильф''; 1897-1937.), sovjetski književnik - satiričar. Poznatija djela: ''[[Zlatno tele]]'' i dr. ---- *"Pješake treba voljeti. Pješaci sačinjavaju veći dio čovječanstva. Više od toga - njihov bolji dio. Pješaci su stvorili svijet. Oni su sagradili gradove, podigli mnogospratne zgrade, uveli kanalizaciju i vodovod, popločili ulice i rasvjetlili ih električnim svjetiljkama. Oni su raširili kulturu po cijelome svijetu, pronašli štampu, izmislili barut, prebacili mostove preko rijeke, odgonetnuli egipatske hijeroglife, uveli neopasnu britvu, uništili trgovinu robljem i ustanovili da se od sojinih bobica može prirediti 114 ukusnih i hranjivih jela. A kad je sve bilo gotovo, kad je naša rođena planeta dobila prilično uređen izgled, pojavili su se automobili." (''[[Zlatno tele]]'') [[Kategorija:Ruski pisci|Iljf,Ilja]] [[Kategorija:Ilja Iljf|*]] {{Wikipedia}} phz0x8p14odzt5nvdf3hik451f9qqxx 0 4401 61587 61586 2024-05-17T07:38:08Z Srđan 4695 61587 wikitext text/x-wiki '''Jevgenij Petrov''' (Евгений Петров; 1903–1942), sovjetski književnik - satiričar. Poznatija djela: ''[[Zlatno tele]]'' i dr. ---- *"Pješake treba voljeti. Pješaci sačinjavaju veći dio čovječanstva. Više od toga - njihov bolji dio. Pješaci su stvorili svijet. Oni su sagradili gradove, podigli mnogospratne zgrade, uveli kanalizaciju i vodovod, popločili ulice i rasvjetlili ih električnim svjetiljkama. Oni su raširili kulturu po cijelome svijetu, pronašli štampu, izmislili barut, prebacili mostove preko rijeke, odgonetnuli egipatske hijeroglife, uveli neopasnu britvu, uništili trgovinu robljem i ustanovili da se od sojinih bobica može prirediti 114 ukusnih i hranjivih jela. A kad je sve bilo gotovo, kad je naša rođena planeta dobila prilično uređen izgled, pojavili su se automobili." (''[[Zlatno tele]]'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Petrov, Jevgenij}} [[Kategorija:Jevgenij Petrov| ]] [[Kategorija:Ruski pisci]] rsacffwxojmq6shp7jahxfhv49ba6rr 0 4402 51515 45253 2014-04-13T17:01:08Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 14 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q241248]] 51515 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Orhan Pamuk |slika=[[slika:Orhanpamuk2.jpg|150px]] |tekst uz sliku=Orhan Pamuk, ''turski književnik, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2006.'' |datum rođenja=7. juni 1952. |mjesto rođenja=Istanbul, Turska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[[Slikarstvo|Slika]] je rascvjetavanje priče bojama. Niko ne može zamisliti sliku koja nema svoju priču." (''[[Zovem se Crvena]]'') *"Sukob Istoka i Zapada i sukob civilizacija, nažalost, jedna je od najopasnijih i najužasnijih ideja koja je nastala u posljednjih 20 godina. Ta čudna ideja sada postaje stvarnost, a ta teorija dovodi do sukoba civilizacija i umiranja ogromnog broja ljudi. Ali, kultura je mješavina. Kultura znači mješavinu stvari iz različitih izvora." (''za "Blic"'') * "Moj moto je uvijek bio: budi hrabar, budi zapadnjak što možeš više i isto toliko pokušaj biti istočnjak, istovremeno tradicionalan. Ljudi često misle da su te dvije stvari oprečne, ali što više ideš u oba pravca, više će se elektriciteta naći između ta dva pola." ([http://www.bhdani.com/arhiva/176/t17612.htm intervju za BHDani], br.176, 13. oktobar 2000) * "[[Književnost]] ne predstavlja moć, književnost govori o razumijevanju, o sreći življenja i užitku promatranja i postojanja kroz riječi." (''Izjava uoči dodjele Nobelove nagrade'') == Djela == *''[[Zovem se Crvena]]'' *''[[Snijeg (Pamuk)|Snijeg]]'' *''[[Novi život]]'' [[Kategorija:Turski pisci|Pamuk,Orhan]] [[Kategorija:Orhan Pamuk|*]] {{Wikipedia}} scn3zpnmibezfdb7a29ueo2vmtbl78i 0 4403 55036 40552 2015-08-03T19:39:51Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q110382]] na [[d:|Wikidati]] 55036 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Marie Louise Fischer |slika= |tekst uz sliku=''njemačka književnica'' |datum rođenja=1922. |mjesto rođenja= |datum smrti= 2005. |mjesto smrti= }} *"Kad mi je govorio da imam nježnu, osjećajnu dušu, koju još nijedan [[muškarac]] nije otkrio i da samo izvana djelujem ne znam kako žustro i propošno, kako niko ne bi primijetio kakav sam visokomoralan i čestit [[čovjek]], zamalo nisam zaplakala. Doista, malo je nedostajalo da pred svima briznem u plač. Jer, jedno je sigurno: muškarci nemaj pojma što se u nekoj ženi stvarno zbiva." (''Žena s preporukama'') == Djela == *''[[Žena s preporukama]]'' [[Kategorija:Njemački pisci|Fischer,Marie Louise]] [[Kategorija:Marie Louise Fischer|*]] {{Wikipedia}} rxvsc7afk5qkr4pvg38zcm1kr5l6s68 0 4404 52641 29437 2014-04-21T23:06:21Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52641 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Tit Andronik |autor =[[William Shakespeare]] |slika = |tekst uz sliku =''tragedija'' |originalni naziv =''Titus Andronicus'' |datum prvog izdavanja =oko 1590. }} *"(''Ulaze'' CARIČINI SINOVI ''sa'' LAVINIJOM ''odsječenih ruku, isječena jezika i obeščašćena'')" (II,iv - scenske instrukcije) == Tit Andronik == *"Te [[riječ]]i su britva ranjenom [[Srce|srcu]] mom." (I,i) == Tamora == *"[[Milost]] je najbolji znak [[plemenitost]]i." (I,i) *"[[Orao]] pušta male [[Ptica|ptice]] da pjevaju." (IV,iv) == Demetrije == *"To je [[žena]] - njoj se udvarati može; :To je žena - te se može osvojiti; :To je Lavinija, i zato se voli." (II,i) == Vanjski linkovi == *[http://en.wikipedia.org/wiki/Titus_Andronicus Analiza djela (na engleskom jeziku)] *[http://en.wikisource.org/wiki/The_Tragedy_of_Titus_Andronicus Tekst drame online (na engleskom jeziku)] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:William Shakespeare]] {{Wikipedia}} {{Djela Williama Shakespearea}} kci7tntlbdcv3n17l6a786ssud7xk6c 0 4405 34650 28921 2008-08-02T13:35:28Z 85.158.35.233 34650 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Kur'an]] **"(...) milost Moja obuhvaća sve(...)" (''al-A'raf'', 7:156) *[[Lao Tse]] **"Milost i nemilost uzrok su straha. Što cijenimo i čega se bojimo, u nama je samima." *[[Phil Bosmans]] **"Neke stvari izgledaju kao katastrofe a ipak su milost." *[[William Shakespeare]] **"Milost je najbolji znak [[plemenitost]]i." (''[[Tit Andronik]]'') == Poslovice == == Također pogledati == *[[Plemenitost]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} ek768tyhx99k6xqt9jv61l23lb49h5v 0 4406 58858 51422 2019-06-30T22:42:11Z Risto hot sir 6370 File 58858 wikitext text/x-wiki ---- [[File:African fish eagle flying cropped.jpg|thumb|right|250px|]] *[[Ross Perot]] **"Orlovi ne lete u jatu. Morate ih pronaći jednog po jednog." *[[William Shakespeare]] **"Orao pušta male [[Ptica|ptice]] da pjevaju." (''[[Tit Andronik]]'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Ptica]] [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Životinje]] {{Wikipedia}} k2hhwkufxwa30xfbssg2duutqlotp0z 0 4410 52373 28484 2014-04-21T12:39:18Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52373 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Bura |autor =[[William Shakespeare]] |slika =[[Slika:Angelica Kauffmann 007.jpg|250px]] |tekst uz sliku =''komedija'' (slika: Angelica Kauffmann, 1782.) |originalni naziv =''The Tempest'' |datum prvog izdavanja =oko 1610-1612. }} == Goncalo == *"Taj momak mi pruža jaku utjehu; :čini mi se da nema nikakav davljenički :biljeg na sebi. Po izgledu i [[narav]]i odličan je :za vješala. Dobri usude, potrudi se da ga objesiš. :Od konopca njegove sudbine napravi nam :uže, jer nam je naše od male pomoći. Ako nije :rođen za vješala, onda teško nama." (I,i) *"Jamčim da se on neće udaviti, :pa bio brod slab kao orahova ljuska i probušen :kao bludna djevojčura." (I,i) == Miranda == *"Ako si vještinom, mili oče moj, :Uzburkao tu vodu pomamnu, :Stišaj je." (II,i) *"O čuda! Kol'ko je mnogo krasnih bića :Ovdje! Kako je lijep taj ljudski rod! :O hrabri novi [[svijet]]e koji imaš :Baš takve ljude!" (V,i - Ova strofa je bila inspiracija [[Aldous Huxley|Huxley]]u za naslov njegove knjige ''[[Hrabri novi svijet]]'') == Prospero == *"Da l' vidiš još šta :U ponoru mračnom minulog [[Vrijeme|vremena]]?" (II,i) *"Darežljiva [[sreća]] (koja mi je sad :Prijateljica) dovela je ovamo :Na obalu ove moje protivnike; :I moje mi znanje [[budućnost]]i kaže :Da je moja zvijezda na vrhuncu svom; :I ako propustim da joj iskoristim :Uticaj povoljan, sreća će mi tad :Klunuti zauvijek." (I,ii) *"Muke su ti bile ogled [[ljubav]]i, :I ti si ga divno izdržao već. :Pred [[Bog]]om ti ovaj bogat dar ustupam. :O Ferdinande, ne smiji mi se što je :Toliko hvalim, jer ćeš vidjeti :Da će ona svaku hvalu prevazići :I ostaviti je da hramlje za njom." (IV,i) *"Naša zabava :Svršena je sada. Naši su igrači, :Kao što sam ti već rekao, :Duhovi bili, i iščezli su sad :U nevidljiv vazduh. K'o nesuštastveno :Tkivo te vizije, tako će i kule :Visoke, i divni dvorci i svečani :Hramovi, i sama lopta zemljina, :I sve na njoj, nestati k'o ova :Iščezla, nestvarna povorka, i neće :Za sobom nikakav ostaviti trag. :Mi smo građa od koje se prave :Snovi, i naš mali [[život]] nam je snom :Zaokružen." (IV,i) *"Groma dav'o vatru i cijepao hrast :jupiterov munjama njegovim; :Tresao rt tvrda temelja i čup'o :Iz korijena jele i kedrove. :[[Grob]]ovi su, na moju zapovijest, :Budili svoje spavače, i tad :Otvarali se i puštali ih van :Pod dejstvom moje svemoćne vještine. :Te grube magije odričem se sad; :I pošto zatražim nebeske muzike, :Što baš sad činim, da bih ostvario :Smjer svoj na čulima onih što i jesu :Za te muzičke čini - prelomiću :Svoj štap i u zemlju zakopati ga tad :Na nekoliko lakata duboko, :A svoju knjigu utopiti dublje :Nego što je ikad olovni visak dopr'o." (V,i) *"Izgubih sve što [[magija]] mi dala; :Ostala mi samo moja [[snaga]] mala(...) :(...)Moja jedra neka vaš nježni dah vodi, :Il' propada plan što željeh da vam godi. :Duhova više da mi služe nemam, :Niti vještine da magije spremam; :Moj kraj će biti u mom očajanju, :Ako mi [[molitva]] ne pomogne stanju; :A ona je tako prodorna da stiže :Do mislosti same i grijeh sa nas diže. :I k'o što želite da s vas grijesi odu, :Tako i vi meni darujte slobodu." (Epilog) == Ariel == *"[[Pakao]] je prazan, :Svi [[đavo]]li su ovdje." (II,i) *"(''pjeva''). ''[[Otac]] tvoj leži pet hvati duboko.'' :''Kosti mu sada postaju koralji;'' :''Onaj biser tamo njegovo je oko;'' :''Smrtne mu dijelove mijenjaju ti vali'' :''U nešto tako divno, dragocijeno;'' *"Vi, :Luđaci! Ja i moji drugovi :Služimo sudbini; oni elementi :Od kojih su vaši mačevi kaljeni :Mogu isto tako raniti vjetrove, :Il' izloženi podsmjehu ubiti :Vodu koja se odmah opet sklapa :K'o što mi možete oštetiti krilo :I za jedno perce. A moji drugovi :Nepovredljivi su isto k'o i ja." (III,iii) == Kaliban == *"Ne plaši se; [[ostrvo]] je puno :Zvukova, glasova, umilnih pjesama :Što ne škode, ali ushićuju." (III,ii) == Sebastijan == *"Sad vjerujem da ima jednoroga; :Da u Arabiji jedno drvo služi :Feniksu za prijesto, i da Feniks i sad :Vlada tamo." (III,iii) == Dijalozi == *"'''Goncalo'''. Smiri se, dobri čovječe." :'''Vođ'''. Smiriću se kad [[more]] bude mirno." (I,i) == Vanjski linkovi == *[http://en.wikipedia.org/wiki/The_Tempest_%28play%29 Analiza djela (na engleskom jeziku)] *[http://en.wikisource.org/wiki/The_Tempest Tekst online (na engleskom jeziku)] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:William Shakespeare]] {{Wikipedia}} {{Djela Williama Shakespearea}} o1h7leepz61f3vbnebd3p6mrz154yg5 0 4411 12677 2006-06-16T21:41:56Z Harač 23 Vrli novi svijet premješten u Hrabri novi svijet: prijevod bliži originalu 12677 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Hrabri novi svijet]] 826oy098f7m0lhugntdht5bxr31qiu9 0 4412 59390 51316 2020-07-05T18:19:08Z Vilho-Veli 7122 File 59390 wikitext text/x-wiki ---- [[File:HansMemlingHell.jpg|thumb]] == Citati == *[[Abdulah Sidran]] **'''Živana''': "Narode, ostvarilo se ''Kremansko proročanstvo''! Narode - ostvarilo se! Ušao đavo u [[Srbi|srpski]] narod!" (''[[U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce]]'') *[[Bernard Shaw]] **"Ja sam odgojen da služim drugome, ali sam od prvog časa znao da je đavo moj prirodni gospodar, kapetan i prijatelj. Vidio sam da on ima pravo i da svijet samo od straha puže pred onim, koji ga je osvojio... Obećao sam mu svoju dušu i zakleo sam se, da ću biti na njegovoj strani na ovom i na drugom svijetu. Ovo obećanje i ova zakletva učinili su od mene čovjeka." (''[[Đavolov učenik]]'') *[[Billy Bragg]] **"Između dubokog plavog mora i đavola, to sam ja." (''The Short Answer'') *[[Borislav Pekić]] **"Ko ne vjeruje u đavola, već mu pripada." (''[[Atlantida]]'') *[[Fjodor Dostojevski]] **"Ja mislim, ako đavo ne postoji, već ga je, prema tome, stvorio [[čovjek]], onda ga je stvorio po svojoj slici i prilici." (''[[Braća Karamazovi]]'') *[[William Shakespeare]] **"[[Pakao]] je prazan,<br>Svi đavoli su ovdje." (''[[Bura]]'') == Poslovice == *[[Bugarske poslovice]] **"Na čelu Krist, a u njedrima vrag." *[[Njemačke poslovice]] **"[[Vino]] od ljudi pravi [[bog]]ove i vragove." == Također pogledajte == *[[Anđeo]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} t7s4qyafbpwqlpmn9b595vfynafcrvb 0 4413 59135 52554 2020-01-05T11:28:01Z Savonhelmi 6967 File 59135 wikitext text/x-wiki ---- [[File:BritaAndI Selfportrait.jpg|thumb|]] == Citati == *[[Hans Kelsen]] **"Nije dobro kazati: ''[[Dijete]] mora ići u školu zato što mu otac naređuje'', nego valja kazati: ''Zato što treba slušati očeva naređenja''." (''[[O osnovnoj normi]]'') *[[Isus]] **"Zar ne vjeruješ da Sam Ja u Ocu, a Otac u Meni?" *[[Jean-Jacques Rousseau]] **"Ništa značajnije ne može učiniti otac za svoju djecu, nego to da voli njihovu majku." *[[Muhammed]] **"Uzvišeni Allah vam zabranjuje da se zaklinjete očevima." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1010) *[[Pulp Fiction]] **"'''Kapetan Koons''': Na način na koji je tvoj otac gledao na ovaj sat, on je bio tvoje rođeno pravo. On bi bio proklet prije nego što bi dopustio da neki od onih kosookih stavi svoje masne ruke na rođeno pravo njegovog djeteta. Zato ga je sakrio na jedino mjesto za koje je znao da može sakriti nešto: svoju guzicu. Pet dugih godina, nosio je ovaj sat u svojoj guzici. Onda, nakon što je umro od dezenterije, dao je ovaj sat meni. Ja sam krio ovaj neudobni komad metala u svojoj guzici dvije godine. Onda, nakon sedam godina, poslat sam natrag svojoj porodici. I sada, mladi čovječe, dajem ti ovaj sat." *[[William Shakespeare]] **''Otac tvoj leži pet hvati duboko.'' :''Kosti mu sada postaju koralji;'' :''Onaj biser tamo njegovo je oko;'' :''Smrtne mu dijelove mijenjaju ti vali'' :''U nešto tako divno, dragocijeno;'' (''[[Bura]]'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Porodica]] **[[Majka]] **[[Sin]] **[[Kćerka]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} m0ow78zejnulawcjgqbigd0z681jnq5 0 4414 58963 52620 2019-08-10T00:36:36Z Risto hot sir 6370 File 58963 wikitext text/x-wiki ---- [[File:British Columbia Regiment 1940.jpg|thumb|300px|]] *[[Edo Maajka]] **"Više bih volio da mi sin bude peder nego nacionalista." (na koncertu u BKC-u, 2003) == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Porodica]] **[[Otac]] **[[Majka]] **[[Kćerka]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} fvhoquqbfsnluu6fyjkrecfrjp50se4 0 4415 59162 59161 2020-01-11T20:26:34Z ~riley 2916 revert edits by [[Special:Contributions/80.223.94.186|80.223.94.186]] 59162 wikitext text/x-wiki ------ == Citati == *[[William Shakespeare]] **"'''Goncalo'''. Smiri se, dobri [[čovjek|čovječe]]." ::'''Vođ'''. Smiriću se kad more bude mirno." (''[[Bura]]'') == Poslovice == *[[Poljske poslovice]] **"Ako ideš u rat, izmoli jedan očenaš; ako se otpremaš na more, izmoli dva; a ako se ženiš, izmoli tri." *[[Ruske poslovice]] **"Pijanome more do koljena, a lokva do ušiju." == Također pogledajte == *[[Ostrvo (pojam)|Ostrvo]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} ax2ab676tpseyff9445tmltmq5j8scr 0 4416 62049 59542 2024-05-18T17:18:07Z Srđan 4695 62049 wikitext text/x-wiki {{mson}} [[File:Island_Pokonji_Dol.jpg|thumb]] * [[Ostrvo (pojam)]], geografski pojam * [[Ostrvo (Selimović)|''Ostrvo'' (Selimović)]], roman [[Meša Selimović|Meše Selimovića]] == Također pogledajte == * [[Otok]] {{višeznačna odrednica}} l8kiuejzwlugwvex97ts3b4g9detkdq 0 4418 29070 12716 2007-03-23T19:37:46Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29070 wikitext text/x-wiki ---- *[[William Shakespeare]] **"Ne plaši se; ostrvo je puno ::Zvukova, glasova, umilnih pjesama ::Što ne škode, ali ushićuju." (''[[Bura]]'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[More]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 5cpvedjiybj9bnpaxlg7q09wdo4pa6z 10 4419 62068 62046 2024-05-18T17:33:47Z Srđan 4695 62068 wikitext text/x-wiki {| style="clear: both; margin: 0.9em 1em; border-top: 1px solid #ccc; border-bottom: 1px solid #ccc; padding: 0.25em 0.35em; font-style: italic; width: 100%;" |- | [[Slika:Disambig.svg|40px]] | Ovo je '''višeznačna odrednica''' za pojašnjenje višesmislenih pojmova. <br><small>Ako ste ovdje dospjeli putem nekog linka, [[Uputstva|preusmjerite]] link koji vodi ovdje na pravi članak.</small> |} [[Kategorija:Višeznačne odrednice]]<includeonly>__DISAMBIG__</includeonly><noinclude> [[Kategorija:Šabloni]] </noinclude> 23hj2fz2ypr64yf77703j50a1ywdwc3 14 4420 62045 12720 2024-05-18T17:14:40Z Srđan 4695 Srđan premjestio je stranicu [[Kategorija:Čvor članci]] na [[Kategorija:Višeznačne odrednice]] bez ostavljanja preusmjerenja 12720 wikitext text/x-wiki U ovu kategoriju spadaju svi čvor članci. coajp5ry92l18q8763lea90ag7tiq9h 0 4421 55037 42044 2015-08-03T19:40:01Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q917055]] na [[d:|Wikidati]] 55037 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Nepodnošljiva lakoća postojanja |autor =[[Milan Kundera]] |slika =[[Slika:Nepodnošljiva lakoća postojanja.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Nesnesitelná lehkost byti'' |datum prvog izdavanja =1984. }} *"Ako [[čovjek]] može da živi samo jedan [[život]], to je kao da uopće ne živi!" *"[[Čovjek]] koji želi napustiti [[grad]] u kojem živi nije sretan!" *"Dok su ljudi još mladi i dok odzvanjaju tek prvi taktovi skladbe njihova života, mogu tu skladbu pisati zajedno i međusobno razmjenjivati motive, ali ako se sastanu kad su već stariji, njihova skladba je manje-više zaokružena, i svaka riječ, svaki predmet ima različito značenje u jednoj i drugoj skladbi." *"Jedinstvenost ljudskog ja, krije se upravo u onomu što je na čovjeku nezamislivo. Pojedinačno ja je samo različito od zajedničkog prema tome ono što se ne može unaprijed odgonetnuti i procijeniti, ono što kod drugog treba tek otkriti, sagledati, osvojiti." *"[[Ljubav]] je borba." *"[[Ljubav]] je naša sloboda." *"[[Ljubav]] je čežnja za našom vlastitom izgubljenom polovinom." *"Ljudi od svojih [[Patnja|patnji]] bježe najčešće u budućnost. Zamišljaju na stazi vremena crtu iza koje sadašnjih muka više neće biti." *"Onaj ko ne misli na svoje [[tijelo]] postat će njegovom žrtvom." *"Postoje stvari koje se mogu realizirati samo [[Sila|silom]]. Tjelesna [[ljubav]] je nezamisliva bez [[Nasilje|nasilja]]. :- A zašto tu snagu ne upotrijebiš ponekad protiv mene? - rekla je. :- Zato što [[ljubav]] znači odricanje od sile - rekao je Franz tiho." *"[[Rijeka|Rijeke]] teku vjekovima, a ljudske sudbine se odigravaju na obalama. Odigravaju se da bi sutra bile zaboravljene, a rijeke će teći dalje." *"[[San]] je dokaz da fantazija, sanjarenje o onome što se nije dogodilo, spada u najosnovnije potrebe čovjeka." *"Tamo gdje govori [[srce]], nije pristojno da razum stavlja svoje primjedbe." *"[[Tijelo]] je bilo kavez, a u tom kavezu bilo je nešto što je gledalo, slušalo, bojalo se, razmišljalo i čudilo se. To nešto, taj ostatak nakon što je oduzeto tijelo, to je bila duša." *"Ali upravo onaj tko je slab mora umjeti biti jak i otići ako je onaj jak odveć slab da bi mogao povrijediti slaboga." *"Možda nismo u stanju voljeti se upravo zašto što želimo biti voljeni, to jest zato što od onoga drugoga tražimo nešto (ljubav), umjesto da mu prilazimo bez zahtjeva i tražimo njegovu prisutnost." *"Ljudsko vrijeme se ne okreće u krugu, nego juri u ravnoj crti naprijed. To je razlog zašto čovjek ne može biti sretan jer je sreća čežnja za ponavljanjem." == Vanjski linkovi == *[http://www.sparknotes.com/lit/unbearablelightness/index.html Detaljna analiza djela (na engleskom jeziku)] {{Wikipedia}} {{Djela Milana Kundere}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Milan Kundera]] e0gs2ptoo1ueja2ejs923sxyuc6kozi 14 4422 61218 55038 2024-05-16T14:33:45Z Srđan 4695 61218 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Kundera, Milan}} [[Kategorija:Literatura]] egbqo3ey2edc1bg5rmi4euq3rsh7bax 6 4423 12729 2006-06-16T23:57:05Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12729 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 10 4424 12731 2006-06-17T01:38:28Z Zumbulka~bswikiquote 10 12731 wikitext text/x-wiki "Lijepa će te izdati, ružna ti se neće sviđati; siromašna će te upropastiti, a bogata će tobom vladati. Eto, izaberi šta ćeš najlakše podnositi." ~ [[Aristip]] r9o1vj69u4rr55sqo70046kmpdvn85b 0 4425 55039 33136 2015-08-03T19:40:21Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q470704]] na [[d:|Wikidati]] 55039 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Silvije Strahimir Kranjčević |slika= |tekst uz sliku=hrvatski pjesnik |datum rođenja=17. februar 1865. |mjesto rođenja=Senj, Hrvatska |datum smrti= 29. oktobar 1908. |mjesto smrti=Sarajevo, Bosna i Hercegovina }} *"I tebi baš što goriš plamenom :Od [[ideal]]a silnih, vječitih, :Ta sjajna vatra crna bit će [[smrt]] :Mrijeti ti ćeš kada počneš sam :U ideale svoje sumnjati!" :(''Mojsije'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Hrvatski pisci|Kranjčević,Silvije Strahimir]] <!-- interwiki --> g9phorm4pte2riexs1hm5bdghxsb0wz 0 4426 12736 2006-06-17T02:03:11Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Stanisław Jerzy Lec]] 12736 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Stanisław Jerzy Lec]] nulmpmgz361vueod8lgl9m9jrw11xgl 0 4427 60347 51541 2022-10-14T21:44:12Z Pasi Suni 7880 60347 wikitext text/x-wiki [[Slika:Joseph_Conrad.PNG|thumb|''Joseph Conrad'' (1904)]] '''Joseph Conrad''' (''Teodor Józef Konrad Korzeniowski''; 3. decembar 1857 – 3. august 1924), poljsko-britanski pisac ---------- *"Čudno je koliko su [[Žena|žene]] u raskoraku s istinom. One žive u nekom vlastitom svijetu i nikad nije postojalo ništa nalik njemu, a nikad i neće. Sveukupno je odviše prekrasan i kad bi ga neko uspostavio raspao bi se u djeliće prije zalaska sunca. Neka prokleta stvar uz koju mi muški spokojno živimo još od dana stvaranja podigla bi se i razvalila čitavu stvar." *"Znak neiskusnog čovjeka je da vjeruje u sreću." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Poljski pisci|Conrad,Joseph ]] [[Kategorija:Britanski pisci|Conrad,Joseph ]] ecotb2y73r1tamguy96obua9oxtw91x 0 4428 22325 21104 2006-10-04T19:03:02Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22325 wikitext text/x-wiki '''Vladimir Devidé''' (Zagreb, 3. maj 1925-), hrvatski matematičar i književnik -------- *"Ne bi li se [[muzika]] mogla opisati kao matematika osjećaja, a [[matematika]] kao muzika razuma? Njihov duh je isti. Tako muzičar osjeća matematiku, a matematičar misli muziku. Jedna će pojačati osjećaj drugoj kad zasja ljudski um podignut u savršenstvo." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Hrvatski pisci|Devidé,Vladimir ]] [[Kategorija:Hrvatski matematičari|Devidé,Vladimir ]] ify5ugqxm5y6b5iq3qob7t71cgbag2i 0 4429 59495 51853 2020-10-04T21:26:03Z Vilho-Veli 7122 File 59495 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Eugenio Montale |slika= |tekst uz sliku=''Eugenio Montale'', talijanski književnik;<br>dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1975. |datum rođenja=12. oktobar 1896. |mjesto rođenja=Genova, Italija |datum smrti=12. septembar 1981. |mjesto smrti=Milano, Italija }} [[File:Eugenio Montale.jpg|thumb|Eugenio Montale (1965)]] *"Ko daje [[svjetlost]] riskira tamu." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Italijanski pisci|Montale,Eugenio ]] 4yiluununwr2o22jxzy7gd84q1dessd 0 4430 27196 12746 2007-02-05T16:57:48Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Omar Hajjam]] 27196 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Omar Hajjam]] 1aefaf1de76e59irf4zgv5hutab4pep 0 4431 60739 51548 2023-09-25T20:44:17Z Kalle Petäinen 8235 Datoteka 60739 wikitext text/x-wiki [[File:Jostein Gaarder.jpg|thumb|280px|Jostein Gaarder (2009)]] '''Jostein Gaarder''' ( 8. august 1952), norveški pisac. Poznatija djela: ''[[Sofijin svijet]]'', ''[[U jednom ogledalu u jednoj zagoneci]]'' i dr. --------- *"Kad [[Smrt|umrem]], prekinuće se jedna srebrna nit s nanizanim glatkim biserima koji će se rasuti po zemlji i otkotrljati, kući, svojim majkama školjkama na dnu mora. Ko će zaroniti za mojim biserima kada mene više ne bude? Ko će znati da su bili moji? Ko će znati da je cio svijet nekada visio oko mog vrata?" (''[[U jednom ogledalu u jednoj zagoneci]]'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Norveški pisci|Gaarder,Jostein ]] [[Kategorija:Jostein Gaarder|*]] o6sak4wjusb2hcnhjj5k308fev69y2h 0 4432 27488 22250 2007-02-24T19:39:34Z Harač 23 27488 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =U jednom ogledalu u jednoj zagoneci |autor =[[Jostein Gaarder]] |slika =[[Slika:U jednom ogledalu u jednoj zagoneci.jpg]] |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''I et speil, i en gåte'' |datum prvog izdavanja =1993. }} *"Kad umrem, prekinuće se jedna srebrna nit s nanizanim glatkim biserima koji će se rasuti po zemlji i otkotrljati, kući, svojim majkama školjkama na dnu mora. Ko će zaroniti za mojim biserima kada mene više ne bude? Ko će znati da su bili moji? Ko će znati da je cio svijet nekada visio oko mog vrata?" {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jostein Gaarder]] hllsmv8nlgcrlahkjputoetu2eievcs 6 4433 12751 2006-06-17T03:16:01Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12751 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 4434 30709 12752 2007-05-02T05:56:54Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30709 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 4435 59409 51432 2020-07-24T19:57:11Z Vilho-Veli 7122 File 59409 wikitext text/x-wiki [[File:Nicholas-Sparks-Autograph-1-4-06.jpg|thumb|Nicholas Sparks, 2006]] '''Nicholas Sparks''' (31. decembar 1965 -), američki pisac. Poznatija djela: ''[[Zima za dvoje]]'', ''[[Kobni zavoj]]'' i dr. --------- *"Nisu mi podigli spomenik i ime će mi uskoro biti zaboravljeno, ali sam volio nekog svim svojim srcem i dušom, a to je meni oduvijek bilo dovoljno." (''[[Zima za dvoje]]'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pisci|Sparks,Nicholas ]] [[Kategorija:Nicholas Sparks|*]] d0oe89w2whb3b55iq1m3hybit8uxqpi 0 4436 22378 19167 2006-10-04T19:04:14Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22378 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Zima za dvoje |autor =[[Nicholas Sparks]] |slika =[[Slika:Zima za dvoje.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''The Notebook'' |datum prvog izdavanja =2004. }} *"Nisu mi podigli spomenik i [[ime]] će mi uskoro biti zaboravljeno, ali sam volio nekog svim svojim [[srce]]m i dušom, a to je meni oduvijek bilo dovoljno." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Nicholas Sparks]] eqlufpay9oh1h22lccbquzjcpfowma0 6 4437 12757 2006-06-17T03:33:24Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12757 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 4438 30710 12758 2007-05-02T05:56:55Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30710 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 4439 21873 21034 2006-10-04T18:53:09Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21873 wikitext text/x-wiki [[Slika:Put mirnog ratnika.jpg|right]] '''''Put mirnog ratnika''''' (''Way of the peaceful warior''; 1980), djelo američkog pisca [[Dan Millman|Dana Millmana]] ---------- *"Indijanski je poglavica pred smrt izjavio da su se u njemu cijelog života borila dva psa. Dobar i loš. Kad su ga pitali da kaže koji je bio jači, odgovorio je: :Onaj kojeg sam hranio." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Dan Millman]] 43kcj6wmr7ntrz1gh3xfmsyxmc0uavz 6 4440 12762 2006-06-17T03:44:44Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12762 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4441 27153 27152 2007-02-02T14:07:50Z Harač 23 27153 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Sveto putovanje mirnog ratnika |autor =[[Dan Millman]] |slika =[[Slika:Sveto putovanje mirnog ratnika.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Sacred Journey of the Peaceful Warrior'' |datum prvog izdavanja =1991. }} *"Ne budi previše strog prema samome sebi. Prihvati ono gdje jesi. Prihvati samoga sebe i jednostavno služi. Služi iz dužnosti dok ne budeš u stanju služiti iz ljubavi - bez vezivanja za rezultate. I kada budeš voljan provesti stotinu života ili cijelu vječnost služeći drugima, tada više nećeš trebati vježbati put, jer ćeš postati Put. " *"Tačno u onim trenucima kada se čini da će život krenuti nagore, zapravo se pripremamo na vrlo velik skok. Kada nam se čini da nemamo cilja, da stojimo na mjestu, čak i da klizimo unatrag, tada u stvari uzimamo zalet za novi početak." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Dan Millman]] tl5okbddis9qvt0j3ctvigyeyqlz6zn 6 4442 12765 2006-06-17T03:52:06Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12765 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 4443 30711 12766 2007-05-02T05:56:55Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30711 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 4444 52381 48445 2014-04-21T12:55:18Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52381 wikitext text/x-wiki '''Dan Millman''' (22. februar 1946 -), američki pisac. Poznatija djela: ''[[Put mirnog ratnika]]'', ''[[Sveto putovanje mirnog ratnika]]'', ''[[Zakoni duha]]'' i dr. --------- *"Indijanski je poglavica pred smrt izjavio da su se u njemu cijelog života borila dva psa. Dobar i loš. Kad su ga pitali da kaže koji je bio jači, odgovorio je: Onaj kojeg sam hranio." (''[[Put mirnog ratnika]]'') *"Tačno u onim trenucima kada se čini da će život krenuti nagore, zapravo se pripremamo na vrlo velik skok. Kada nam se čini da nemamo cilja, da stojimo na mjestu, čak i da klizimo unatrag, tada u stvari uzimamo zalet za novi početak." (''[[Sveto putovanje mirnog ratnika]]'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pisci|Millman,Dan]] [[Kategorija:Dan Millman|*]] ee6ywond6noe6i5roio2xvvk0zagmx2 0 4445 20733 19609 2006-10-04T17:46:26Z EmxBot 48 Ispravljanje linkova 20733 wikitext text/x-wiki [[Slika:Budućnost ljubavi.jpg|right]] '''''Budućnost ljubavi''''' (''The Future of Love''), djelo književnice [[Daphne Rose Kingma]] --------- *"[[Budućnost]] [[ljubav]]i jest istinska ljubav - veličanstvena, divna ljubav koja ne nanosi bol, već radost; ljubav koja nije mala, već golema; ljubav koja je više od osobne te postaje duhovna. To je odredište našega putovanja - to je naš istinski cilj." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Daphne Rose Kingma]] 2o3dacejydwhzk31gzxalvcrtz6xs3c 6 4446 12773 2006-06-17T04:08:48Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12773 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4447 22270 21098 2006-10-04T19:01:58Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22270 wikitext text/x-wiki '''''Umjetnost davanja''''', [[Adrian Predrag Kezele]] --------- *"Tajna stvarnog uspjeha u svakom području života nalazi se u jednostavnoj primjeni zakona davanja; u nečemu što je svako od nas morao naučiti još u djetinjstvu." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Adrian Predrag Kezele]] h4z73mu2nhxe0lsjfmh9wj96e16k8z3 0 4448 21947 18150 2006-10-04T18:54:51Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21947 wikitext text/x-wiki '''Riječi nadahnuća''' (2003.), djelo hrvatskog pisca [[Adrian Predrag Kezele|Adriana Predraga Kazele]]. --------- *"U vašem se [[Srce|srcu]] nalazi savršen [[učitelj]]. Nemojte ga tražiti na drugim mjestima." *"Ovaj [[trenutak]] jedini je koji zaista imamo. Prošli trenuci svoju su ulogu odigrali, a budući će tek doći. Izgubivši svoje sada, izgubili smo i svoju slobodu. Jer, djelovati možemo sad, a ne jučer ili sutra. Prošlost i budućnost nas vezuju - prošlost žaljenjem, budućnost brigom. Sadašnjost, međutim, oslobađa." *"Kakva god bila naša [[sudbina]] i kakve god bile teškoće kroz koje moramo proći, nikad se ne smijemo smatrati žrtvom. Sve u [[svemir]]u ispunjeno je svrhom. Jedino s tim stavom možemo naprijed." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Adrian Predrag Kezele]] pirv7nihnmjkorb0xdet60hout75bs2 14 4449 30712 12778 2007-05-02T05:56:56Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30712 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 4450 21806 21031 2006-10-04T18:51:42Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21806 wikitext text/x-wiki '''''Povratak Boginje''''', [[Adrian Predrag Kezele]] --------- *"Plesala sam za njih upravo onda kad su oni plesali za mene. :Ljubila sam za njih upravo onda kad su oni ljubili za mene. :Njihovi su dodiri bili moja hrana, baš kao i njihovi poljupci. :Njihovi pokreti bili su moja sreća, a moja je sreća postala njihova ekstaza." *"Ništa vam neću reći, a vi, :vođeni znamenjem s nebesa :i čežnjom bez kraja i početka, :vi ćete znati, sasvim sigurno znati: :To sam ja, to sam ja… :Ona koja se vratila!" {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Adrian Predrag Kezele]] scfamre759ateo9g91wacdvn65aia6t 0 4451 20838 20013 2006-10-04T17:48:58Z EmxBot 48 Ispravljanje linkova 20838 wikitext text/x-wiki '''''Gospodar smrti''''', [[Adrian Predrag Kezele]] --------- *"Najveća tajna života, smrt, objavljuje nam se na kraju, nakon duge i temeljite životne škole. Tako bi moralo biti, ali često nije. Odbijajući život, ljudi prizivaju smrt mnogo ranije nego što su za nju spremni. Razbolijevaju se u duhu i tijelu, a zatim umiru ne poznajući ni život, a još manje smrt. Malobrojni odlaze spremni. :A postoje i neki, sasvim rijetki, koji se sa smrću suočavaju svjesno, u vrijeme koje je za to određeno višim silama. Njihova zadaća je upoznati proces koji povezuje život i smrt, dobro ga proučiti i iskusiti, a zatim se vratiti među ljude donoseći im znanje o svijetu s druge strane, pomažući im tako u pripremi za najvažniji događaj u njihovom životu: vlastitu smrt." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Adrian Predrag Kezele]] ic83v20jqa4nz3x3yefv9id0un6fufo 0 4452 22404 21128 2006-10-04T19:04:51Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22404 wikitext text/x-wiki '''''Čarobnica''''', [[Adrian Predrag Kezele]] --------- *"Nudim ti put do prosvjetljenja popločan igrom i zabavom. Da bi njime koračao, moraš upoznati užitak, ali ga moraš naučiti smjestiti na pravo mjesto. On ne smije gospodariti tobom, već ti njime." *"Moj blagoslov znači da ćeš uživati u materijalnom obilju i da ćeš sve čega se prihvatiš mnogostruko oplemeniti; da će tvoje oči uvijek vidjeti samo lijepe stvari, a uši čuti samo dobro; da će tvoje ruke stvarati i širiti sklad i što je najvažnije, da ćeš spoznati najdublju tajnu ljubavi i sreće." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Adrian Predrag Kezele]] dk9fv2c4v00bmtgy1toibisno0juaf7 0 4453 25781 21647 2006-12-02T23:09:30Z Zumbulka~bswikiquote 10 25781 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Omiljena igra |autor =[[Leonard Cohen]] |slika =[[Slika:Omiljena igra.jpg|170px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''The Favourite Game'' |datum prvog izdavanja =1963. }} *"Nijedna [[žena]] nije toliko lijepa da ne bi željela da joj se o ljepoti govori u stihovima." *"Uvijek bi zaspala kad bi on bio najbudniji. Kad je bio spreman za besmrtne izjave." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Leonard Cohen]] spekjxjzg9cvqk255dh0xweffcdv4zr 6 4454 12790 2006-06-17T04:54:50Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12790 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 4455 55040 42037 2015-08-03T19:40:32Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q7487004]] na [[d:|Wikidati]] 55040 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 4456 42572 42569 2011-05-06T17:10:46Z 95.168.99.16 42572 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kule od bijesa |autor =[[Alessandro Baricco]] |slika =[[Slika:Kule od bijesa.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Castelli di rabbia'' |datum prvog izdavanja =1997. }} *"U smislu da možda, uvijek, i za svakoga, čitanje nikada nije ništa drugo doli fiksiranje jedne točke kako ne bismo bili zavedeni, i uništeni, jurnjavom svijeta koju je nemoguće kontrolirati. Ništa ne bismo čitali kada to ne bi bilo iz straha. Ili namjere da odgodimo napast kakve pogubne želje kojoj, to znamo, ne možemo odoljeti. Čitamo da ne podignemo oči prema prozoru, tu je sva istina. Otvorena knjiga uvijek je dokaz prisutnosti kukavice - očiju prikovanih za te retke kako mu pogled ne bi ukralo žeženje svijeta - riječi što jedna po jedna stežu tresak svijeta u tanak i mutan lijevak kako bi ga izlile u male staklene oblike koje zovu knjigama - najprofinjenije moguće povlačenje, i u tome je sva istina." *"Dogode se stvari koje su poput pitanja. Prođe minuta, ili godine, a onda život odgovori." *"Jer upravo te na taj način život nasamari. Obuzme te dok ti je duša još usnula i posije u nju neku sliku, miris ili zvuk kojih se više ne možeš riješiti. I upravo to je sreća. Shvatiš to poslije, kada je već kasno. I već si, zauvijek, izgnanik na tisuće kilometara od te slike, misli, zvuka. Prepušten sudbini." *"Koliko seks briše neke dijelove života, ne možeš ni zamisliti. Možda je i glupo, ali ljudi se stišću onom čudnom i pomalo paničnom žestinom, a život iz toga zagrljaja izlazi zgužvan kao vizitka stisnuta u šaci, skrivena nervoznim pokretom straha. Dijelom zahvaljujući slučaju, dijelom fortuni, u pregibima toga života pretvorenog u lopaticu nestaju komadići vremena, bolni, kukavički ili nikada shvaćeni. Samo tako." *"Na desetak kilometara odande zvonik Quinnipaka otkucao je ponoć, puhao je sjeverac, na sebi je ponio otkucaje, jedan po jedan, iz mjesta pa sve do njihova kreveta- kad je tako, ti otkucaji kao da režu noć na kriške, vrijeme je poput vrlo oštra sječiva i razrezuje vječnost- kirurgija sati, svaka minuta jedna je rana, rana kroz koju se spašavamo- držimo se za vrijeme, to je činjenica, jer vrijeme prebraja naše napore da budemo to što jesmo, minutu po minutu..." *"Vidiš kako se svaki put, uvijek, prošlost odupire budućnosti, kuje nevjerojatne kompromise bez osjećaja da je to smiješno, bespovratno se umrtvljuje samo da bi nastavila posjedovati sadašnjost, čak i zaostalu, tvrdoglavo i tupo." *"Istina je da toliko stvari vidimo i čujemo i dotaknemo...to je kao da u sebi nosimo starog pripovjedača koji nam cijelo vrijeme pripovijeda beskrajnu priču ispunjenu tisućama detalja. On pripovijeda, nikada ne staje, i to je život." *"Na tom se licu- upravo na njemu- nasukao pogled Hectora Horeaua, i još općenitije, nasukala se njegova sudbina. Nije to bilo prekrasno lice, što se ni sam Hector Horeau nije ustručavao tvrditi idućih godina. No ima brodova koji se nasukavaju na najbesmislenijim mjestima. Život se lako može nasukati na bilo kojemu licu." *"To je čarolija stakla... zaštititi, a ne zarobiti... stajati na nekom mjestu i moći gledati svuda, imati krov, a vidjeti nebo.. osjećati se unutra i vani, istodobno... lukavstvo, ništa drugo nego lukavstvo... ako nešto želite, a toga se bojite, dovoljno je između staviti staklo... između vas i te stvari... moći ćete joj prići, a ipak ćete ostati na sigurnom... nema ničeg drugog... ja stavljam komadiće svijeta pod staklo, jer je to način da se spasim... unutra se sklanjaju želje... sklanjaju od straha... čudesna je to prozirna jazbina... razumijete li vi sve to?" *"Sudbina loži vatru s drvom koje joj je na raspolaganju... loži vatru i sa slamkom, ako nema ništa drugo..." *"Svatko ima svijet kakav zaslužuje. Ja sam možda shvatio da je moj ovaj ovdje. U njemu je čudno to što je normalan. Nikada takvo što nisam vidio u Quinnipaku. No možda se baš stoga u njemu osjećam dobro. U Quinnipaku je pred očima beskraj, Ovdje, kada baš gledaš u daljinu, pred sobom imaš oči svojega sina. I to je drukčije. Ne znam kako da ti to pojasnim, no ovdje se živi u zaklonu. I ne treba to prezirati. Lijepo je. Uostalom, tko kaže da moramo živjeti izloženi, uvijek nagnuti na rubu stvari, u potrazi za nemogućim, uhodeći sve izlaze iz zbilje? Je li baš nužno biti poseban?" *"Pravo je čudo kako već godinama njena sudbina zadržava dah. No jednog će dana ponovno početi disati. I otići će." *"Njegovi dani klize poput riječi kakve drevne liturgije. Mašta ih razbarušuje, a u red ih dovodi vjerni šestar svakodnevice. Nepomično leže jedni na drugima, na samom rubu sjećanja i snova." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Alessandro Baricco]] pe7zt16n19movy9shd73n6sfmzdb3wu 6 4457 12794 2006-06-17T05:03:36Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12794 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4458 22133 21074 2006-10-04T18:59:00Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22133 wikitext text/x-wiki '''''Stoički odgoj''''', djelo portugalskog pisca [[Fernando Pessoa|Fernanda Pessoa]] --------- *"Ovo će biti moj posljednji rukopis. Ostavljam ga kao nasljeđe, ali ne poput Bacona, ostavljam ga milosrdnom rasuđivanju naraštaja koji dolaze, i razmišljanju onih koji će u budućnosti pisati, premda se ne uspoređujem s njima. Kidajući sve spone između sebe i života, osim ove posljednje, postižem jasnoću osjećaja u duši i jasnoću rasuđivanja u razumu, i to daje snagu mojim riječima. ne da bih stvorio djelo koje nikada ne bih mogao stvoriti, nego da bar jednostavno kažem zbog čega ga nisam stvorio. Ove stranice nisu moja ispovijest nego pokušaj moga određenja. Sada kada sam ih počeo pisati, osjećam da ću to moći donekle istinito napisati." *"Napor je sve teži, nada sve sporija, razilaženje između onoga što jesam i onoga što sam pretpostavljao da mogu biti sve je veća u noći moje duboke ispraznosti." *"Pretvorio sam se u cilj samoga sebe. Ali nisam mogao razabrati da li sam se s time pronašao ili izgubio." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Fernando Pessoa]] 6rbbj55q1oeqwvl89fw1jce9u3pvu1n 0 4459 29463 17822 2007-03-23T19:41:33Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29463 wikitext text/x-wiki ---- *[[Bernard Shaw]] **"O, vi ste ljudi. Zar vam nije ništa počiniti zločin, ako ga počinite kao džentlmen? Zar je vama svejedno biti ubica, ako ubijete u crvenom kaputu?" (''[[Đavolov učenik]]'') *[[Kad jaganjci utihnu]] **'''Clarice Starling''': "Većina serijskih ubica čuva svojevrsne uspomene na svoje žrtve." :'''Dr. Hannibal Lecter''': "Ja nisam." :'''Clarice Starling''': "Ne. Ne, vi ste svoje pojeli." **"Dr. Hannibal Lecter. Briljantan. Lukav. Psihotičan. U njegovom umu leži trag za hvatanje monstruoznog ubice. - Clarice Starling, FBI. Briljantna. Osjetljiva. Sama. Ona mu mora vjerovati da bi zaustavila ubicu." (''Reklamna rečenica'') *[[Orhan Pamuk]] **"Bilo mi je dovoljno da četiri dana pošto sam ubio onog jadnika hodam istambulskim sokacima, pa da shvatim da je pritajeni ubica svako u čijem oku ugledam odsjaj oštroumlja, a na licu sjenku što je baca odbljesak duše. Samo su glupaci [[Nevinost|nevini]]." (''[[Zovem se Crvena]]'') *[[Osnovni instinkt]] **"Brutalno ubistvo. Brutalni ubica. Murjak koji se ne može oduprijeti opasnosti." (''Reklamna rečenica'') *[[Stanislaw Jerzy Lec]] **"Većina ljudi su ubice jer ubijaju [[čovjek]]a... u samom sebi." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] == Također pogledajte == *[[Ubistvo]] *[[Nevinost]] {{Wikipedia}} l977r32f9fxjdtqyhlov9czb09dlim8 0 4460 52563 50093 2014-04-21T19:42:33Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52563 wikitext text/x-wiki == Citati == *[[Alija Kapidžić]] **"Pesimisti su samo propali [[Optimizam|optimisti]]." (''Alkapizmi'') *[[James Branch Cabell]] **"Optimist tvrdi da živimo u najljepšem od svih svjetova. Pesimist se pribojava da je to na žalost istina." *[[Robert Oppenheimer]] **"Optimisti misle da je ovo najbolji od svih mogućih svijetova. Pesimisti to znaju." *[[Stanislaw Jerzy Lec]] **"Pesimist je [[čovjek]] koji od dva [[Zlo|zla]], izabere oba." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Optimizam]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 9djanoi42lxia6ps9e6jv4o5fk45iai 0 4461 28533 13970 2007-03-23T19:32:13Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28533 wikitext text/x-wiki ---- *[[Camillo Cavour]] **"Kad ne bi bilo parlamenta i moj sobar bi mogao biti diktator." *[[Stanislaw Jerzy Lec]] **"Teško diktatorima koji su povjerovali da nisu diktatori." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Tiranin]] *[[Demokratija]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} m45u9pzsvvun6xr3cjwwj25plm4j6rs 0 4462 28739 12831 2007-03-23T19:34:26Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28739 wikitext text/x-wiki ---- *[[Stanislaw Jerzy Lec]] **"U nekim zemljama izgnanstvo je najteža [[kazna]]. U nekima pak za njega bi se morali boriti svi humani građani." :(ISBN 953-6216-16-7) == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} jgw89r69iqifrunl4vply5iryn4fctb 0 4464 21447 20978 2006-10-04T18:44:15Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21447 wikitext text/x-wiki [[Slika:Mir je put.jpg|right]] '''Mir je put''' (''Peace Is the Way: Bringing War and Violence to an End''; 2005), djelo američkog i indijskog autora [[Deepak Chopra|Deepaka Chopre]]. ---------- *"Nije nam cilj okončati jedan [[rat]] ili trideset ratova već iskorijeniti samu zamisao rata." *"[[Rat]]ovanje je postalo navika. Za njime posežemo kao što lančani pušač poseže za cigaretom, obećava da će prestati, ali jednostavno ne odustaje od te navike." *"U vojskama širom svijeta u ovom trenutku služi 21,3 miliona vojnika. Zar ne možemo okupiti deset puta veću brigadu [[mir]]a? Stotinu puta veću? Taj projekt započinje u ovom trenutku, s vama." *"Od vas se ne traži da budete svetac ili da odustanete od određenog vjerovanja. Od vas se traži samo da prestanete reagirati iz straha, da umjesto nasilja, postanete vjerni [[mir]]u." *"[[Nasilje]] je možda svojstveno čovjekovoj prirodi, ali joj je svojstvena i njegova suprotnost: [[ljubav]]. Sljedeći stadij razvoja čovječanstva, korak za koji se pripremamo, bit će vođen silom te ljubavi." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Deepak Chopra]] 8cfyjeumyzwwaz3qci09kvuimg5y87v 6 4465 12847 2006-06-17T12:38:50Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12847 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4466 22220 21090 2006-10-04T19:00:54Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22220 wikitext text/x-wiki [[Slika:Tijelo i duh, rijeka vječnosti.jpg|right]] '''''Tijelo i duh, rijeka vječnosti''''' (''Ageless body, timeless mind''; 1993), [[Deepak Chopra]] ---------- *"Fizički je svijet - uključujući i naša tijela - reakcija promatrača. Mi stvaramo svoja tijela isto kao što stvaramo svoj doživljaj svijeta." *"Mi nismo žrtve starenja, bolesti i smrti. To je dio scene, a ne promatrača - vidioca otpornog na bilo koji oblik promjene. Taj vidjelac je duh, izraz vječnog bitka." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Deepak Chopra]] 7gcm0ujq7sn4zhg0z3yldvp72s8k3zv 6 4467 12850 2006-06-17T12:49:57Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12850 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 4468 30714 12851 2007-05-02T05:56:56Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30714 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 4469 22426 21132 2006-10-04T19:05:18Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22426 wikitext text/x-wiki [[Slika:Šapat Prirode.jpg|right]] '''''Šapat Prirode''''', [[Michael J. Roads]] -------- *"Vjeruj i dalje u čvrste [[zakon]]e materijalne stvarnosti. Ti su zakoni potrebni da bi mogao živjeti. Ali, nemoj ograničavati svoje vjerovanje samo u njih. Prihvati činjenicu da postoje i druge stvarnosti u kojima vrijede drugačija pravila i zakoni." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Michael Roads]] 1hywok66h67l7s2lvyiazn0lumvk3ql 14 4470 30715 12854 2007-05-02T05:56:57Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30715 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 4471 27973 24058 2007-03-13T22:36:51Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 27973 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Howard Thurman |slika=[[Slika:Howard thurman.JPG|170px]] |tekst uz sliku=američki pisac i filozof |datum rođenja=1900. |mjesto rođenja=Daytona Beach, SAD |datum smrti= 10. april 1981. |mjesto smrti=Daytona Beach, SAD }} *"Dva su [[pitanje|pitanja]] koja bismo sebi trebali postaviti. Prvo je kamo idemo, a drugo, ko će poći s nama. Ako ta pitanja ikada postavim obrnutim redosljedom, naći ćemo se u [[nevolja|nevolji]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pisci|Thurman,Howard ]] [[Kategorija:Američki filozofi|Thurman,Howard ]] ponyg8tid98801w2bsx1b8nosjso82b 6 4472 12858 12857 2006-06-17T13:21:06Z Zumbulka~bswikiquote 10 12858 wikitext text/x-wiki {{slobodna_slika}} sa en-wiki snoy90toge7wemlxuu5e62w6zx9544i 0 4473 12861 2006-06-17T13:22:58Z Demicx 16 Vladimir Devide premješten u Vladimir Devidé 12861 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Vladimir Devidé]] c5rapc2u99hpdglpsbkqir6c36br6lc 0 4474 35155 21123 2008-10-31T13:46:19Z Pearl 501 35155 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Zakoni duha |autor =[[Dan Millman]] |slika =[[Slika:Zakoni duha.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''The Laws of Spirit'' |datum prvog izdavanja = }} *"[[Energija]] slijedi [[misao]]; [[čovjek]] se kreće prema onome što može zamisliti, ali to ne prekoračuje. Ono što mislimo, očekujemo ili vjerujemo oblikuje i boji naše [[iskustvo]]. Produbljujući svoja najdublja vjerovanja o tome što je moguće, mijenjamo svoj doživljaj [[život]]a." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Dan Millman]] s7fuq1tk17jnmb1pqa1s36zvu3ome4t 6 4475 12863 2006-06-17T13:27:45Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12863 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 6 4477 12881 2006-06-17T15:54:53Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12881 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4478 12883 2006-06-17T16:02:01Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Béla Hamvas]] 12883 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Béla Hamvas]] ffgqs1jemjay90lhkne84wfhrbk444t 0 4479 24497 21565 2006-10-27T20:36:07Z Zumbulka~bswikiquote 10 24497 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Nevidljivo zbivanje |autor =[[Béla Hamvas]] |slika =[[Slika:Nevidljivo zbivanje.jpg|200px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''A láthatatlan történet'' |datum prvog izdavanja =1988. }} * "...pjesnička [[sudbina]] više nije u spokojnom izražavanju, niti u genijalnosti, ni u proživljavanju, sažimanju, herojstvu, proroštvu. Biti [[pjesnik]]om znači preuzeti na sebe čuvanje simbola svih ostavljenih i napuštenih ljudskih titula. Pjesnik treba u isti mah biti kralj, svećenik, mislilac, sudac, vojnik, državnik - od svakog zadatka nepodnošljivo daleko, sam, usamljen, u tajnosti, bez slave, štoviše držati se daleko od gomile, skrivati smisao svojih činova u sebi i ne davati od sebe ni glasa o značenju svoje osobe. (...) Pjesnik je grob umrlih kraljeva, vojnika, umjetnika, svećenika, onaj ko čuva u sebi ljudsku veličinu do uskrsnuća. I niko ne smije znati za njega: etre un saint et un heros pour soi-meme. Tajna. Malo njih moglo je podnijeti tu sudbinu bez katastrofe." * "Jedanaest [[muškarac]]a sklopilo je savez i stalo drugoj jedanaestorici nasuprot. Zadatak je zabiti loptu u protivnička vrata. To je [[nogomet]]. Sve što karakterizira muški kolektiv je tu: pravilo, zavjet, uniforma, protivnik. I igra je toliko važna da je pedeset hiljada ljudi gleda bez daha. I ako neko zna što znači biti u ratu, logoru, poduzimati opasne pothvate, biti na ratnom brodu s osamdeset osam sličnih muškaraca stavljajući život na kocku, i ako proživi ono što Amundsen ili Shackelton pričaju o svojim drugovima, sudionicima antarktičke ekspedicije, tu nadmoć, spokoj, odricanje, solidarnost, humor, ljubaznost, samožrtvovanje, koje su ti ljudi pokazali jedan prema drugome, počinje razumijevati što je to što oblikuje, stvara i održava muški kolektiv. I počinje razumijevati da je [[prijateljstvo]] moguće samo među muškarcima." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Béla Hamvas]] 5xbw1bgm6572xsag9qyx2m4qh3czc7z 6 4480 12887 2006-06-17T16:09:26Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12887 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 4481 30716 12888 2007-05-02T05:56:57Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30716 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 14 4482 61585 30717 2024-05-17T07:37:13Z Srđan 4695 Srđan premjestio je stranicu [[Kategorija:Evgenij Petrov]] na [[Kategorija:Jevgenij Petrov]] bez ostavljanja preusmjerenja 30717 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 14 4483 30718 12893 2007-05-02T05:56:58Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30718 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 14 4484 30719 12894 2007-05-02T05:56:58Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30719 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] diyr0yttberyvpuayt392choelv7v3p 0 4485 29184 21833 2007-03-23T19:38:48Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29184 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Dino Šaran]] **"Ne zna primitivizam šta je kapitalizam!" *[[Miro Gavran]] **"Što se čovjek slikovitije izražava to je veća opasnost da će ga ljudi doživljavati kao primitivca" == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} iqnx21iywv9glz11zcbx1co7sm3drdh 0 4486 27883 22851 2007-03-13T22:26:46Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27883 wikitext text/x-wiki '''Dino Šaran''', bosanskohercegovački muzičar ---------- *"Ne zna [[primitivizam]] šta je [[kapitalizam]]!" (''Minimalizam'') *"Dok [[pamet]]ni šute, govore budale. Dok pametni šute, čekaju finale." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari|Šaran,Dino]] qu2o0hue5inpm1c2zz7u2hnpl19manj 0 4487 56843 53405 2016-07-10T13:46:07Z 89.146.165.185 56843 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Al Capone]] **"Kapitalizam je ozakonjeni “reket” vladajuće klase." *[[Ayn Rand]] **Ni jedan politički sistem ne može ustanoviti univerzalnu racionalnost pravom (ili silom). Ali kapitalizam je jedini sistem koji funkcioniše na način koji nagrađuje racionalnost i kažnjava sve forme iracionalnosti, uključujući rasizam [...] Kapitalizam je čovječanstvu dao prve korake prema slobodi i racionalnom načinu života. Kapitalizam je prodro kroz nacionalne i rasne barijere, preko slobodne trgovine. Kapitalizam je ukinuo feudalizam i ropstvo u svim civiliziranim zemljama svijeta. Kapitalistički Sjever je uništio ropstvo agrarno-feudalnog Juga u Sjedinjenim Državama." (''[[Vrlina škrtosti]]'') *[[Dino Šaran]] **"Ne zna primitivizam šta je kapitalizam!" *[[Eliseo Alberto de Diego]] **"Ako je kapitalizam džungla, [[socijalizam]] je zoološki vrt." (''[[Priča o Joséu]]'') *[[Frantz Fanon]] **"Stoga mi nećemo prihvatiti pomoć za nerazvijene države kao "milosrđe". Takva pomoć mora biti smatrana konačnim stadijem duple svijesti - svijesti koloniziranih da je to ''njihovo dospijeće'' i svijesti kapitalističkih sila da oni efektivno ''moraju platiti''. Ako kroz manjak inteligencije - da ne kažem nezahvalnosti - kapitalističke zemlje odbiju da plate, onda nezaustavljiva dijalektika njihovog sopstvenog sistema pobrinut će se da budu ugušeni." (''The Wretched of the Earth'') *[[Sonja Savić]] **"Danas treba reći ljudima da kada bismo kao individualci bili više kreativni, bolje bismo se razumjeli među sobom. Iznenađena sam otkrićem koliko je kapitalizam primitivan. To veliko zarobljavanje ljudi, veliki urbani logori, ''zone Interpola'' i budućnost/sadašnjost u kojoj su ljudi na sedativima dok korporacije ratuju izgledaju mi strašno." (za ''Dnevnik'') *[[Upton Sinclair]] **"Fašizam je kapitalizam plus ubistvo." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} oapeytkg5ewftphz5d9pkuhghlnyux0 0 4488 22357 21115 2006-10-04T19:03:43Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22357 wikitext text/x-wiki '''William Carleton''' (20. februar 1794 - 30. januar 1869), irski književnik -------- *"Nemojte nikada tražiti [[srce]] jedne žene. Može se dogoditi slučajno da ga ona ima i da vam ga pokloni." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Irski pisci|Carleton,William]] lmd1s200ggamesuffvgz1brsk00wmnk 0 4489 25293 25292 2006-11-13T20:48:55Z Harač 23 25293 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Klaunovi doniješe suze |autor =[[Johannes Mario Simmel]] |slika =[[Slika:Klaunovi doniješe suze.jpg]] |tekst uz sliku =''roman'' |originalni naziv =''Doch mit den Clowns kamen die Tränen'' |datum prvog izdavanja =1987. }} *"Moj prijatelj, pastor Niemoler, rekao mi je jednom prilikom: Kada su došli nacisti i odveli komuniste, nisam se umješao. Nisam bio komunist. Kada su došli i odveli socijaliste, nisam se ni tada mješao. Meni socijalisti nisu ništa značili. Kad su došli i odveli [[Jevreji|Jevreje]], još se uvijek nisam mješao. Nisam bio Jevrej. I kada su tada došli i odveli mene, nije bilo više nikoga ko bi se umješao." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Johannes Mario Simmel]] ckniacp3eiv6taapz11y8oqiwix2ent 6 4490 12906 2006-06-17T17:56:11Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12906 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 4491 30720 12907 2007-05-02T05:56:59Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30720 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 4492 60302 51449 2022-09-06T19:16:09Z Totti Järvi 7839 Datoteka 60302 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jaroslav Hašek |slika= |tekst uz sliku=''češki novelist, humorist i novinar'' |datum rođenja= 30. april 1883. |mjesto rođenja=Prag, Češka |datum smrti= 3. januar 1923. |mjesto smrti=Lipnice nad Sázavou, Češka }} [[File:Ярослав Гашек.jpg|thumb]] * "[[Nauka]] ne dopušta dogme jer je svjesna relativnosti svojih spoznaja." * "Svaki mladić bi danas trebao da ima jednu [[žena|ženu]]. Najbolje - sopstvenu." {{Wikipedia}} [[Kategorija:češki pisci|Hašek,Jaroslav ]] [[Kategorija:češki novinari|Hašek,Jaroslav ]] 6p13tvyv8agw63p5vfsb62d2omgzowg 0 4493 21862 21032 2006-10-04T18:52:58Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21862 wikitext text/x-wiki [[Slika:Pseudo.jpg|right]] '''Pseudo''' (''Pseudo'', 1976.), djelo francuskog pisca Romain Garyja, koji je djelo pisao pod pseudonimom [[Émile Ajar]]. ------ *"Čim [[Nakaza|nakaze]] vide nekoga ko je drugačiji od njih odmah viču - evo nakaze." *"Ja sam rođeni lingvist. Razumijem čak i [[Tišina|tišinu]]." *"Jednog dana uspjet ću u sebi stvoriti veliku [[Praznina|prazninu]]." *"Kada je sve shvatio pao je u veliku i tešku [[Depresija|depresiju]]. To je posve prirodno - rekoh - kada [[čovjek]] sve shvati uvijek pada u tešku depresiju." *"Poklonivši prirodu volanu, [[čovjek]] ima najviše izgleda da bude smrskan na iščavlanim pješačkim prijelazima. Taj je prostor uzak, jasno omeđen i momci za volanom mogu tačno gađati. A osim toga, tu je zeleno svjetlo kojim vas pokušavaju zajebati, ohrabrujući vas na prelaženje, pa vas namame u zamku. Ja prelazim uvijek na crveno." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Romain Gary]] f7b8frkep2bf23uvrd666gf2s4att1g 6 4494 12913 2006-06-17T18:51:12Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12913 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 4495 59087 55041 2019-12-02T23:56:59Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q3740]] na [[d:|Wikidati]] 59087 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Glavne kategorije]] [[vi:Thể loại:Tiêu bản]] 0dypiqxfa1aafyw25i6t12mox6ju491 14 4496 59088 56876 2019-12-02T23:57:10Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q1281]] na [[d:|Wikidati]] 59088 wikitext text/x-wiki [[eo:Kategorio:Kategorioj]] [[fa:رده:رده‌ها]] [[hu:Kategória:Kategóriák]] [[hy:Կատեգորիա:Կատեգորիաներ]] [[pl:Kategoria:Wikicytaty]] [[ro:Categorie:Categorii]] [[zh-min-nan:Category:Chóng lūi-pia̍t]] q49g4t47zkt9qj9m3xjgjz23aodsw6h 10 4497 12946 2006-06-17T20:00:01Z Zumbulka~bswikiquote 10 12946 wikitext text/x-wiki "Žene su mudre po nagonu, dok muškarcima treba svakojak nauk knjiški." ~ [[Šudraka]] tr5xif70tjfp00ixjvwj6cxxq1s6rax 0 4498 55043 40446 2015-08-03T19:41:25Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q853226]] na [[d:|Wikidati]] 55043 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Heltai Jenő |slika= |tekst uz sliku=''mađarski književnik i novinar'' |datum rođenja=11. august 1871. |mjesto rođenja=Budimpešta, Mađarska |datum smrti= 3. septembar 1957. |mjesto smrti=Budimpešta, Mađarska }} *"Biti [[zloba]]n znači osvetiti se unaprijed." * "Neko je rekao da je [[ljubav]] san. Po svoj prilici, to je onaj koji je tvrdio da snovima ne treba vjerovati." *"[[Nevolja]] je u tome što jednakost tražimo samo sa našim predpostavljenim." *"Sredi svoje misli, pa ćeš vidjeti da nemaš šta da sređuješ." * "[[Žena]] treba da zahvali bogu što njen [[muž]] ima mane. Muž bez mana je opasan posmatrač." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Mađarski pisci|J]] [[Kategorija:Mađarski novinari|J]] gn70nez58zghcrel5bjrwzmm2l49tcv 0 4499 55044 31691 2015-08-03T19:41:35Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16507000]] na [[d:|Wikidati]] 55044 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=César-François-Adolphe, Visconte d'Houdetot |slika= |tekst uz sliku=''francuski pisac'' |datum rođenja= 1799. |mjesto rođenja= |datum smrti=1869. |mjesto smrti= }} *"Brbljivci su najdiskretniji ljudi: koliko god [[govor]]ili, ništa ne kažu." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski pisci|Houdetot,Adolphe d']] ool8mtzkxk2z8i14ztudv284xf44es9 14 4500 61361 55045 2024-05-16T18:07:55Z Srđan 4695 61361 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Pisci]] [[Kategorija:Francuska|Pisci]] [[sv:Kategori:Franskspråkiga författare]] cte9rlwj3f60al6zanleeie0v8vrirh 14 4501 51087 49072 2014-04-08T23:27:57Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51087 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Književnost]] 16xtjva8k16iqebj6ea0ftdoozlgsar 14 4502 51065 44735 2014-04-08T23:09:07Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51065 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 14 4503 55046 49334 2015-08-03T19:41:55Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 21 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q4026570]] na [[d:|Wikidati]] 55046 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Glavne kategorije]] 4h0pzh6kyh810tegcpryz3anb386poi 0 4504 52497 49519 2014-04-21T17:01:05Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52497 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Philip Dormer Stanhope, 4th Earl of Chesterfield |slika=[[slika:Chesterfield.JPG|150px]] |tekst uz sliku=Lord Česterfeld, britanski političar |datum rođenja=22. septembar 1694. |mjesto rođenja=London, Engleska |datum smrti= 24. mart 1773. |mjesto smrti= }} * "Čuvajte se onih koji vas odmah zavole nakon kratkog upoznavanja i bez ikakvog vidljivog razloga." * "Ljudi [[Mržnja|mrze]] one koji u njima bude osjećaj niže [[vrijednost]]i." * "Najbolje knjige su najbolje društvo." * "Naše predrasude su naše ljubavnice; razum je u najboljem slučaju naša žena, vrlo često potrebna, ali rijetko privržena." * "Pravom kulturom, brižljivošću, pozornošću i trudom svaki razborit [[čovjek]] može postati što god želi samo ne dobrim pjesnikom." (''[[Dragi sine]]'') * "Svi govore da je [[ljubav]] slijepa. Ali moja ljubav za tebe, sine, nije slijepa - dapače! Ona mi daje oči da vidim kako te trebam usmjeravati i odgajati." (''[[Dragi sine]]'') == Djela == *''[[Dragi sine|Dragi sine: Strategija uspjeha u društvu]]'' {{Wikipedia}} [[Kategorija:Lord Chesterfield|*]] [[Kategorija:Britanski političari|Chesterfield,Lord]] mgqnqztzzxvtqzp0lipfap5hsqrhoa5 14 4505 61750 61402 2024-05-17T11:40:27Z Srđan 4695 61750 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo|Političari]] [[Kategorija:Političari]] 2b2mlbx3ht5yf42vdhu73078thyzpgm 14 4506 61416 30726 2024-05-16T18:25:23Z Srđan 4695 Srđan premjestio je stranicu [[Kategorija:Velika Britanija]] na [[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo]] bez ostavljanja preusmjerenja 30726 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 14 4507 56998 55047 2016-08-18T19:14:08Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q5753390]] na [[d:|Wikidati]] 56998 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Politika]] [[hy:Կատեգորիա:Քաղաքագետներ]] [[zh:Category:政治領袖]] none2umcuo7j31sl654k60yset2y5tz 0 4508 20768 19764 2006-10-04T17:47:18Z EmxBot 48 Ispravljanje linkova 20768 wikitext text/x-wiki [[Slika:Dragi sine.jpg|right]] '''''Dragi sine: Strategija uspjeha u društvu''''' je izbor pisama koja je [[lord Chesterfield]] pisao vanbračnome sinu Philipu -------- *"Čovjek koji je stekao golemo znanje iskustvom i promatranjem odskače od čovjeka puka knjiškog znanja kao što dobro dresiran konj odskače od magarca." *"Muškarcima kao i ženama mnogo češće upravlja srce nego razum. Put do srca vodi preko osjetila; ugodiš li njihovu oku i uhu, obavio si pola posla." *"Nemoj zbog želje da nekome ugodiš ili zbog laskanja, ulagivanja, ili dodvoravanja drugih ni najmanje odstupiti od onoga što ti nalažu pamet i razboritost." *"Nijedan se posao ne može obaviti bez određena prikrivanja. Pretvaranje je, međutim, podlo i opako. Prikrivanjem samo skrivamo vlastite karte, dok pretvaranjem zavirujemo u tuđe..." *"Pravom kulturom, brižljivošću, pozornošću i trudom svaki razborit čovjek može postati što god želi samo ne dobrim pjesnikom." *"Svi govore da je ljubav slijepa. Ali moja ljubav za tebe, sine, nije slijepa - dapače! Ona mi daje oči da vidim kako te trebam usmjeravati i odgajati." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Lord Chesterfield]] ttrdgm2q7qvaww0xj18gzh95erbo4au 6 4509 12966 2006-06-18T11:45:13Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 12966 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 4510 30728 12967 2007-05-02T05:57:03Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30728 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 14 4511 61674 61431 2024-05-17T10:48:11Z Srđan 4695 61674 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države|Političari]] [[Kategorija:Političari]] bjhh7hjmdbsauiiu5e4kbykv2v9d02z 14 4512 61443 51092 2024-05-16T18:27:20Z Srđan 4695 Srđan premjestio je stranicu [[Kategorija:SAD]] na [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države]] 51092 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 14 4514 51074 45896 2014-04-08T23:16:35Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51074 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 14 4515 61670 61424 2024-05-17T10:46:12Z Srđan 4695 61670 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] 3ng9pmv9eb8sf9tnzhkeq8rrg7s9we5 0 4516 52078 44598 2014-04-15T11:17:30Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 14 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q543]] 52078 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Charles Benoist]] **"Cenzura bi bila podnošljiva kad ne bi bilo cenzora. Istina, i cenzorima bi novine bile mnogo podnošljivije kad ne bi bilo [[novinar]]a." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 91urqugnfapolsc7l3moeep3v8wo905 0 4517 59412 52545 2020-08-04T18:34:41Z Vilho-Veli 7122 File 59412 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Reporter from CN8 at the Petco gas explosion 20050304.jpg|thumb]] == Citati == *[[Aleksandar Hemon]] **"O [[rat]]u treba govoriti [[historija]]. To što je moja situacija uvezana s kolektivnim iskustvom, dio je neke jave. Ali, moja slika je individualna. Nikoga ne predstavljam... Novinar treba govoriti istinu o životu, historičari trebaju govoriti istinu, političari također. A, [[pisac]] može maštati." (za ''Večernje novosti'') *[[Charles Benoist]] **"Cenzura bi bila podnošljiva kad ne bi bilo cenzora. Istina, i cenzorima bi novine bile mnogo podnošljivije kad ne bi bilo novinara." *[[Enver Demirović]] **"Dijalog je zastupljen manje nego što bi trebao biti. Tačnije, smatram da se veoma malo poštuje ona latinska pravnička maksima, iako je to jedno od osnovnih novinarskih pravila: "Audiatur et altera pars", odnosno neka se čuje i druga strana. Izgleda da je ona prilično zaboravljena, ako su je pojedini novinari ikada i znali. Bez ove maksime nema ni kvalitetnog novinarstva, kao ni bez dijaloga, bez kojeg se ne može zamisliti put do istine, kao ni sama istina. Zaista, začuđujuće je da novinari uopće ili više ne koriste spomenuta pravila, jer ona predstavljaju dva osnovna načina očuvanja i zaštite digniteta novinara. Nažalost, oni se opredjeljuju radije za "slobodno" razmišljanje i zaključivanje, artikulirano, nerijetko kroz vlastite komentare, optužbe pa i presude. (''Večernje novine'', 29. juni 2000) == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 7r3mmhvy401h10rfvw8w5mnttdxovh7 14 4518 61360 55048 2024-05-16T18:07:45Z Srđan 4695 61360 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Francuska|Novinari]] [[Kategorija:Novinari]] evxg11rl9260atvs36x6x10npwrpmtu 14 4519 51086 46743 2014-04-08T23:27:17Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51086 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Novinarstvo]] [[Kategorija:Zanimanja]] hzz0goft4i5r29k8xquo8geog8l7gbe 14 4520 61363 51066 2024-05-16T18:08:05Z Srđan 4695 61363 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Francuska|Političari]] [[Kategorija:Političari]] 2w92lhvonc31n37lxxy397y17ckzyga 14 4521 61548 51215 2024-05-17T07:17:38Z Srđan 4695 61548 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Njemačka|Političari]] [[Kategorija:Političari]] 6swi2ameophqlrpt19qi5j2nunb3mzd 14 4522 51084 47931 2014-04-08T23:25:40Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51084 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 14 4523 61454 30738 2024-05-16T18:32:35Z Srđan 4695 61454 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Irska|Hemičari]] [[Kategorija:Hemičari]] 4vcncl6n18m28yofgrdverp22nka4oc 14 4524 51180 42238 2014-04-09T04:58:16Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51180 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 14 4525 51068 46263 2014-04-08T23:12:27Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51068 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Naučnici]] 3sb94pyzoovc6xrruj4f7zgbrh6sam6 14 4527 61453 30741 2024-05-16T18:32:30Z Srđan 4695 61453 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Irska|Filozofi]] [[Kategorija:Filozofi]] hvielox8rv70no8hbgq3t9rcq228zh7 14 4528 51063 44756 2014-04-08T23:06:37Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51063 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Filozofija]] 6fx4kj3zjoj2jhtdat3av91baksrlyy 14 4529 61347 30743 2024-05-16T17:55:49Z Srđan 4695 61347 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Crna Gora|Političari]] [[Kategorija:Političari]] 3yq2ranz3hnrum27su70z1zn54lxizn 14 4530 30744 13013 2007-05-02T05:57:10Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30744 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 0 4531 56446 56445 2016-05-08T13:00:06Z Harač 23 /* Citati */ 56446 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Camillo Cavour]] **"Kad ne bi bilo parlamenta i moj sobar bi mogao biti [[diktator]]." *[[Edmund Burke]] **"Parlament nije kongres ambasadora iz različitih i sukobljenih interesa; koje interese svaki mora održati, kao agent ili advokat, protiv drugih agenata ili advokata; već je Partlament deliberativna skupština jedne nacije, sa jednim interesom, onim cjeline [...] Vi birate člana; zaista; ali kada ste ga izabrali on nije član Bristola, već je on član Parlamenta." (''Speech to the Electors of Bristol'', 3. novembar 1774.) == Poslovice == {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] q1id00qbfmm2u5k8kcvs1a0o32f09zo 6 4532 13019 2006-06-18T12:40:00Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{slobodna_slika}} sa en-wiki 13019 wikitext text/x-wiki {{slobodna_slika}} sa en-wiki snoy90toge7wemlxuu5e62w6zx9544i 14 4533 61746 61408 2024-05-17T11:36:44Z Srđan 4695 61746 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] [[bg:Категория:Английски писатели и поети]] [[fi:Luokka:Englantilaiset kirjailijat]] [[pl:Kategoria:Angielscy pisarze]] [[pt:Categoria:Escritores da Inglaterra]] kvl93afdfa98tq08vuywqgghaxxi2h0 0 4534 29141 21791 2007-03-23T19:38:26Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29141 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Charles Caleb Colton]] **"Najveći prijatelj istine je Vrijeme, njen najveći neprijatelj je Predrasuda, a njen stalni pratilac je Poniznost." *[[Jefferson Davis]] **„Ne budite nikad ponizni pred oholima, niti oholi pred poniznima“ *[[Martin Luther]] **"Prava poniznost nikad ne zna da je ponizna; kad bi to znala, bila bi ohola." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 823aqaquhzoyo080vj9j29fxkqsf5e1 0 4535 35605 35583 2008-12-07T12:44:50Z Pearl 501 Vraćena izmjena 35583 [[Special:Contributions/92.240.63.176|korisnika 92.240.63.176]] ([[User talk:92.240.63.176|razgovor]]) 35605 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Alexandre Dumas (sin)]] **"Prve ljubavi su kao prvi zubi: ispadnu bez bola i prepuste prostor novima." *[[August von Kotzebue]] **"Od svih ludosti što ih počini djevojka, njena je prva ljubav jedna od najvećih." *[[Benjamin Disraeli]] **"Čar prve ljubavi je u našem neznanju da ona može svakog trenutka prestati." *[[Branislav Nušić]] **"Prva ljubav je opasna samo kad je ujedno i posljednja." *[[Honoré de Balzac]] **"Prva ljubav jedne žene je nešto dragocjeno. Kasnija ljubakanja imaju nečeg iskonskog." *[[Ivan Sergejevič Turgenjev]] **"Prve se patnje, kao i prva ljubav, ne ponavljaju." *[[Victor Hugo]] **"Prva ljubav je veoma velika i veoma mala." == Poslovice == *[[Dagestanske poslovice]] **"Prva ljubav slađa je od meda pčelinjega." *[[Portugalske poslovice]] **"Prvo voće i prva ljubav su najbolji." == Također pogledajte == *[[Ljubav]] [[Kategorija:Tema]] p59yvvve2ohas4q1y1orpylrqpagvsc 14 4536 61703 30746 2024-05-17T10:59:15Z Srđan 4695 61703 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Turska|Novinari]] [[Kategorija:Novinari]] e9h3jed1wywljb2tgjvikd5x66vh09z 14 4537 30747 13036 2007-05-02T05:57:11Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30747 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 14 4538 61705 51240 2024-05-17T10:59:41Z Srđan 4695 61705 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Turska|Političari]] [[Kategorija:Političari]] csixm2r7a44nhwfy5aaqyrsy3nps7df 14 4540 61449 51179 2024-05-16T18:29:21Z Srđan 4695 61449 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Indija|Političari]] [[Kategorija:Političari]] ahwhab34ysi14xdrog03r3pcebgo3lh 14 4541 51176 44681 2014-04-09T04:56:16Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51176 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 14 4542 61762 51243 2024-05-17T11:44:30Z Srđan 4695 61762 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Češka|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] 67mv4904gc5ygyjexvmiy4edqk50mx4 14 4543 51241 41653 2014-04-09T05:39:08Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51241 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 14 4544 61763 51244 2024-05-17T11:44:44Z Srđan 4695 61763 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Češka|Političari]] [[Kategorija:Političari]] o4wenm7sd8degvis7ax2lnn4juvjb2z 0 4545 55051 40676 2015-08-03T19:42:53Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513210]] na [[d:|Wikidati]] 55051 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Béla Hamvas]] **"Odbaciš li čin, iz njega će izrasti stav. Odbaciš li stav, iz njega će izrasti karakter. Odbaciš li karakter iz njega će izrasti sudbina." *[[Ludwig Wittgenstein]] **6.4 Svi su stavovi jednako vrijedni. ::6.41 [[Smisao]] svijeta mora ležati izvan svijeta. U svijetu je sve onako ka'ko jest i sve se događa onako kako se događa; ''u'' njemu nema nikakve [[vrijednost]]i — a kad bi je bilo, onda ona ne bi imala vrijednosti. Ako postoji neka vrijednost koja ima vrijednost, ona mora ležati izvan svega događanja i takobivstvovanja. Jer sve događanje i takobivstvovanje je slučajno. Ono što ga čini ne-slučajnim ne može ležati ''u'' [[svijet]]u, jer bi to inače bilo opet slučajno. To mora ležati izvan svijeta. ::6.42 Zato ne mogu postojati nikakvi stavovi etike. Stavovi ne mogu izraziti ništa Više. ::6.421 Jasno je da se etika ne da izreći." (''[[Tractatus Logico-Philosophicus]]'') *[[Thomas Jefferson]] **"Ništa ne može spriječiti čovjeka s ispravnim mentalnim stavom da postigne svoj cilj. I ništa na ovom svijetu ne može pomoći čovjeku s krivim stavom." *[[Viktor Frankl]] **"Sve se čovjeku može uzeti, osim posljednje od ljudskih sloboda - pravo na izbor stava u bilo kakvim danim okolnostima, pravo na izbor vlastitog puta." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 4co3t5w4p241ejrjspcqx3efxtmq5u1 14 4546 61698 30754 2024-05-17T10:57:50Z Srđan 4695 61698 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Srbija|Političari]] [[Kategorija:Političari]] 7uxyyxc3o5sgc0srbm4ykp2h28y4h7k 14 4547 51095 46398 2014-04-08T23:38:03Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51095 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 0 4548 58680 58220 2019-01-24T13:22:38Z 89.146.164.111 58680 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Aleksandar Ivanko]] **"…Jedini čestiti lider u BiH bio je prvi predsjednik zemlje [[Alija Izetbegović]], koji je tragično preminuo prošle godine. On je persofinicirao civliziranost branitelja Sarajeva, tragediju stotina hiljada ljudi koju su etnički očišćeni, sjećanje na ubijene u Srebrenici i brojnim ostalim poljima, brdima i planinama Bosne. Njegove tužne oči nakon daytonskih razgovora govorile su mnogo više od slavljeničkih izjava za tisak njegovih moćnih organizatora. To je bila civiliziranost tisuća bosanskih građana koji su spasili čast zemlje." *[[Čedomir Jovanović]] **"Prihvatanje istine o Srebrenici nije ni izdaja Srbije ni vrijeđanje srpskih žrtava, već izraz najdublje ljubavi i poštovanja prema zemlji, narodu i našoj djeci koja odrastaju u ovom haosu drustva lišenog osnovnih vrijednosti. Time se skida teret zla sa svih nevinih, koji pod tim zlom nestaju ili će nestati sutra. (na zvaničnoj web stranici Liberalno demokratske partije Srbije o rezoluciji o Srebrenici, prenio NAP 17.06.2015.) **"Srebrenica s [[Bratunac|Bratuncom]] nema veze. Razlika je dramatična. Sve što se desilo u Bratuncu, što se desilo u Skelanima, na Banji, Liki, Kodrunu, ono što se dešavalo u Posavini, bilo je izraz ratnog ludila u kome neka lokalna propalica postane vojskovođa. Strašna je razlika između Nasera Orića i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]], Orića i Ratka Mladića. [[Naser Orić]] je klasična potvrda one [[Ivo Andrić|Andrićeve]] definicije o [[rat]]u i fukarama. Svoju vojsku je formirao tako što je mobilisao svakog nesrećnog [[Bošnjak]]a kome je neko ubijen u tom ludom ratu. Iz Srebrenice je pobjegao pred Ratkom Mladićem, baveći se potom biznisom. [[Ratko Mladić]] je, nažalost, klasična potvrda definicije o genocidnoj politici koju je zajednički vodilo rukovodstvo Bosanskih Srba i [[Slobodan Milošević|Milošević]] u Beogradu." *[[Edvin Kanka Ćudić]] **"To što negdje nije donesena presuda za genocid, ne mora značiti da ga nije bilo. To što nekome nisu nađeni dokazi da je serijski ubojica, ne mora značiti da on to nije. To što neko negira genocid i zločine počinjene u Prijedoru, ne znači da se ne sprema novi rat protiv onih koji žele reći suprotno. Omarska je simbol onoga što UN nije učinio u Srebrenici, a i onoga da je Europa politikom Marka Pavića dozvolila da se netrpeljivost prema žrtvama još uvijek može tolerirati." (tekst "Logor Omarska - 20 godina", Peščanik, 09.08.2012, [http://pescanik.net/logor-omarska-20-godina/]) *[[Hajra Ćatić]] **"Žao mi je predsjednika. Bezbroj puta sam imala priliku sa njim razgovarati i znam koliko je razumio našu nesreću. Nikad nisam bila pristalica onih koji su tragediju Srebrenice željeli staviti na njegovu dušu. On je bio predsjednik koji je na svaki način dijelio sudbinu svog naroda." *[[Hasan Džafić]] **"Srebrenica je postala moja mora i ne znam kako ću živjeti s njom. Kako se više smijati, živjeti i pisati nakon Srebrenice? Ne mogu a da ne mislim na nesretne žene Srebrenice, kako da se vrate tamo, kada ih sve podsjeća da su ljudi zvijeri. O Srebrenici je nemoguće napraviti [[film]]." (za ''Azru'') *[[Hatidža Mehmedović]] **"Moje djece nema i ja nemam kome šta da se dodvoravam niti da podilazim. Godinama su pokušavali da nas izmanipulišu pričom o bošnjačkoj krivici i naravno krivici Alije Izetbegovića za smrt Bošnjaka Srebrenice. To su radili oni koji su željeli izjednačiti, takozvane sve tri strane i umanjiti krivicu stvarnih krivaca za smrt naše djece. Nikada na to nisam pristajala, a danas najmanje. Alija Izetbegović je bio i ostao predsjednik Bošnjaka i moj predsjednik i, sigurno je, da nije bilo njega i njegovog autoriteta, Bosna bi danas bila jedna velika Srebrenica. [[Bošnjaci]], kojima je Alija bio ratni komandant, za razliku od drugih, danas se nemaju čega stidjeti." *[[Kada Hotić]] **"Ja sam našeg predsjednika pratila u medijima. Mislim da mu nikad niko nije mogao zamjeriti ni na jednoj riječi, da je bio protiv nekoga ili da je zagovarao nekakvu državu bez drugog naroda. A to o izdaji, to su samo zli jezici. Mi dobro znamo da ono što je potpisano u Daytonu, da je bilo jedino moguće rješenje i da je bilo prisiljeno. Jer da nije pristao, bio bi jedini krivac za svako zlo. Sve što smo imali, moguće neke greške, sa naše strane, uglavnom su bile zbog agresije koja je već bila, i mi nismo... Svi ljudi griješe negdje, ali ja ne mogu nikad reći da je naš predsjednik imao takvu namjeru jer, ne prodaje se ništa. Ja vjerujem da je imao namjeru da se spase životi ljudi, ali sigurno, nije nas prod'o. Slušam nekad, nekada su nam svi krivi, svako, pa i ja sama sebi ali moramo razmisliti. Ja sam bila u posjeti, naše udruženje i naše članice, Aliji Izetbegoviću pred samu smrt, na nekoliko dana je poslije toga preselio. Imao je suze krupne kao bobe, od grožđa, i meni je bilo tako teško što je on onako bolestan, još toliko grozno zaplakao. Rekla sam "Predsjedniče, vi nama trebate još. Ako će vam biti lakše, ja vam halalim". Zaklinjao se Allahom, Velikim; "za Srebrenicu nisam ništa više mogao učiniti", i ja mu vjerujem. Onda sam rekla; "Predsjedniče, ja vam halalim, ako vam to čini bar imalo olakšanja, a mi vas ne krivimo nizašto, nama su krivi oni agresori koji su nas napali.". Sve što se govori o predsjedniku, o nekakvoj izdaji, o nekakvoj prevari, o zloupotrebi na tom položaju predsjednika, to su zli jezici, ili su neumni ljudi, nesvjesni šta govore. Nama je kriv agresor, od koga smo sve doživjeli, i sve ono zlo koje je između nas proizašlo, svjesno, nesvjesno, sve je krivac onaj prvobitni krivac." (Komentar "majki Srebrenice" na tvrdnje da je Izetbegović izdao/prodao Srebrenicu za medijski portal Coolin) *[[Mahathir bin Mohamad]] **"Srebrenica - ime grada koje jedva mogu izgovoriti - sada je duboko urezana u mom srcu. Svi se mi sjećamo 11. septembra 2001., jer su toga dana dva aviona udarila u tornjeve blizance Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku. Tada se 3000 ljudi srelo sa užasavajućom smrću. Ali, u Srebrenici su Srbi poklali više od 13000 bosanskih muslimana, i to direktno pred očima holandskih trupa Ujedinjenih nacija koje su bile tu stacionirane da bi ih zaštitile (...) Priča o Srebrenici treba biti ispričana, i pričana opet i iznova (...) Roman moraju pročitati svi kako bi mogli cijeniti da, uprkos svemu, još postoje Bošnjaci koji su dovoljno plemeniti da pisanjem ne ispolje svoj bijes i mržnju." *[[Milorad Dodik]] **"Ja znam savršeno dobro šta je bilo, bio je genocid u Srebrenici. To je presudio sud u Haagu i to je nesporna pravna činjenica." ("Centralni dnevnik sa Senadom Hadžifejzovićem", 2007.) *[[Mladen Ivanić]] **"I genocid u Srebrenici koji je Sud u Haagu tako kvalifikovao, sa čim se ja duboko ne slažem, mora se tretirati kao preventivni genocid, jer kako kaže naš narod, bolje je spriječiti, nego liječiti." (02.03.2017, Frljoka, Slobodna Bosna [http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/47341/mladen_ivanic_za_frljoku_otkrio_prije_godinu_dana_pisao_sam_sudu_u_haagu_bez_konsultacija_sa_izetbegovicem_da_ce_im_izetbegovic_pisati_bez_konsultacija_sa_mnom.html]) *[[Munira Subašić]] **"Ne, ja to ne mogu nikako da pomislim, neću to ni da kažem, meni je iskreno, rahmetli naš predsjednik idol uvijek u mom životu. I uvijek kad učim fatihu mom rođenom ocu, ja učim fatihu i našem predsjedniku. Ma neću uopšte o tome da razmišljam, neću o tome da mislim, znam da to nije tačno, znam da je predsjednik volio svoj narod i pokazao je to i prije rata i poslije rata i za vrijeme rata, i neću uopšte da mislim, niti me interesuju zlonamjerni ljudi. Predsjednik je za mene veliki čovjek i ostat' će veliki čovjek. Nije postojao niko da je mogao spasiti nas ili spasiti Srebrenicu jer to je htio svijet i htjela je Evropa. Zahvaljujući Evropi i svijetu desio se i genocid. Jedan čovjek nije mogao, niti pet ljudi učiniti genocid, nego je to uradila elita, a to je komandovano iz Beograda. To rade zlonamjerni ljudi koji ne vole muslimane, i koji žele da se zavadimo i da između nas nekoliko, što kažu, napravimo mržnju. Predsjednik nije izdao Srebrenicu, to su velike laži." (Komentar "majki Srebrenice" na tvrdnje da je Izetbegović izdao/prodao Srebrenicu za medijski portal Coolin) *[[Nedžad Latić]] **"Ja sam uvijek vjerovao Alijinim suzama koje je (is)pustio pred majkama Srebrenice kad im se zakleo: ”Allaha mi, ja nisam ništa više mogao uraditi za Srebrenicu!” Ali najveći dokaz da je Alija ostao vjeran sebi kad je rekao “ja izdati ne znam” je sama presuda po osnovi Tužbe BiH protiv Srbije. Da je iko imao ijedan opipljiv dokaz, razgovor, pismo , naredbu, politički sporazum, koji je Alija Izetbegović uputio agresorima po pitanju Srebrenice, a u kojem bi se bar u aluziji dala razumjeti njegova namjera da šuruje sa agresorima i da se kocka sa Srebrenicom i životima ljudi, zar ne bi bila predočena kao dokaz u Pretresnom vijeću MSP u Hagu?! Dakle, niko, bar do danas nije i ne može dokazati da je Alija Izetbegović izdao Srebrenicu. Može ga se sumnjičiti da je vojno nije mogao odbraniti, ali to je već danas izlišno pitanje, ako se izravno članice NATO saveza kaju što nisu dozvolile vojnu intervenciju protiv agresorskih snaga." (23.07.2015 za portal TheBosniaTimes.ba) *[[Sanda Rašković Ivić]] **"Srebrenica je bila zločin zbog kog ne treba da budemo ponosni. Ona je bila genocidni zločin. Mi smo u Parlamentu Srbije izglasali deklaraciju, o Srebrenici posebno." (Alternativna televizija, emisija "Apostrof", 28. februara 2014.godine) *[[Saša Janković]] **"Srbiju obavezuju presude međunarodnih sudova, naravno da je genocid. Utvrdio je međunarodni sud pravde da je genocid. Utvrdio je međunarodni sud da Srbija nije kriva za taj genocid, ali da nije učinila sve da ga spriječi. I to je ono što me vrijeđa." (intervju za Insajder.net) **"To je za mene prostor najstravičnijeg zločina za koje je međunarodni sud iskoristio riječ genocid, nije utvrdio da je Srbija kriva za to ali je zamjerio Srbiji što nije učinila više da ga spriječi. Sud je rekao da se tamo desio genocid, i za mene se desio. (...) hiljade su ljudi sa namjerom da taj prostor bude očišćen, ubijeni. I to je neko radio u ime Republike Srbije. To je zastrašujuće, to je za mene kao etničkog Srbina, jedna sjenka na našem kolektivnom duhu koju moramo da skinemo." (27. 03. 2017, emisija AntiCenzura) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] ol999kb86nk2puxbv409hfho5lr4k38 0 4549 28472 20730 2007-03-23T19:31:36Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28472 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Čedomir Jovanović]] **"[[Srebrenica]] s [[Bratunac|Bratuncom]] nema veze. Razlika je dramatična. Sve što se desilo u Bratuncu, što se desilo u Skelanima, na Banji, Liki, Kodrunu, ono što se dešavalo u Posavini, bilo je izraz ratnog ludila u kome neka lokalna propalica postane vojskovođa. Strašna je razlika između Nasera Orića i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]], Orića i Ratka Mladića. [[Naser Orić]] je klasična potvrda one [[Ivo Andrić|Andrićeve]] definicije o [[rat]]u i fukarama. Svoju vojsku je formirao tako što je mobilisao svakog nesrećnog [[Bošnjak]]a kome je neko ubijen u tom ludom ratu. Iz Srebrenice je pobegao pred Ratkom Mladićem, baveći se potom biznisom. [[Ratko Mladić]] je, nažalost, klasična potvrda definicije o genocidnoj politici koju je zajednički vodilo rukovodstvo Bosanskih Srba i [[Slobodan Milošević|Milošević]] u Beogradu." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] 402nf8chgi5odtnmo47cnsitaclawi3 0 4550 62034 54604 2024-05-18T16:56:28Z Srđan 4695 62034 wikitext text/x-wiki --------- == Drugi o Naseru Oriću == *[[Čedomir Jovanović]] **"[[Srebrenica]] s [[Bratunac|Bratuncom]] nema veze. Razlika je dramatična. Sve što se desilo u Bratuncu, što se desilo u Skelanima, na Banji, Liki, Kodrunu, ono što se dešavalo u Posavini, bilo je izraz ratnog ludila u kome neka lokalna propalica postane vojskovođa. Strašna je razlika između Nasera Orića i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]], Orića i Ratka Mladića. [[Naser Orić]] je klasična potvrda one [[Ivo Andrić|Andrićeve]] definicije o [[rat]]u i fukarama. Svoju vojsku je formirao tako što je mobilisao svakog nesrećnog [[Bošnjak]]a kome je neko ubijen u tom ludom ratu. Iz Srebrenice je pobegao pred Ratkom Mladićem, baveći se potom biznisom. [[Ratko Mladić]] je, nažalost, klasična potvrda definicije o genocidnoj politici koju je zajednički vodilo rukovodstvo Bosanskih Srba i [[Slobodan Milošević|Milošević]] u Beogradu." {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Orić, Naser}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] olgxiz6xbpy1la0y5s6cvv6q8g8mfdh 0 4551 55052 40706 2015-08-03T19:43:03Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q33031]] na [[d:|Wikidati]] 55052 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Vojislav Koštunica |slika= |tekst uz sliku=''sadašnji premijer Srbije i predsjednik Demokratske Stranke Srbije'' |datum rođenja= 24. mart 1944. |mjesto rođenja=[[Beograd]], [[Srbija]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} == Drugi o Koštunici == *[[Bogoljub Karić]] **"Samo ljudi u velikoj panici, kao što su sada premijer Vojislav Koštunica i dio njegove vlade, u stanju su činiti ono što oni sada rade. Otvaraju aferu za aferom. Svaka veća od one prethodne. Ali, na njihovu nesreću, sve su to afere u njihovom dvorištu. To što su počeli i što i danas rade je prosto - nezamislivo. Gebels im nije dorastao. A glavni i (ne)odgovorni urednik svega što se događa je Vojislav Koštunica. To je nezamislivo. To se nikada u historiji Srbije nije desilo. (...) događa se u Srbiji ista kampanja koja je prethodila ubistvu premijera [[Zoran Đinđić|Đinđića]]. Optužbe protiv njega i mene su iste: vozi se privatnim avionom, proglašava se kriminalcem, korupcionašem, sada i nacionalnim izdajnikom. Sve je isto kao i u kampanji pred ubistvo premijera Đinđića, samo je još jačeg inteziteta, s direktnim pozivom na linč i podstrekavanje nekog očajnika koji je izgubio svoje najmilije da me ubije. Ili će to učiniti neki kriminalac kojeg budu oslobodili zatvorske kazne. Zato ne propuštam priliku da upoznam javnost da sve direktno vodi premijer Koštunica i da su on, njegov šef BIA-e [[Rade Bulatović]] i šef kabineta [[Aleksandar Nikitović]] direktno odgovorni ako mi se nešto desi." (Intervju za ''Avaz'', 16. januar 2006) *[[Vladimir Popović]] **"Koštunica više ne može da se izvlači. Zato će Mladića, ako već ne uspije da ga nagovori da se preda, a da ćuti, uhapsiti i izručiti, s tim što će pokušati to da izvede u Ukrajini, Moldaviji ili nekoj sličnoj državi. Mada ni nesrećni slučaj nije isključen." (Nezavisne, 4. februar 2006) *[[Sonja Biserko]] **"Pobijedio je nacista, a izgubio ratni zločinac". (''Toronto Star'', 27. septembar 2000, [[http://listserv.buffalo.edu/cgi-bin/wa?A2=ind0010&L=justwatch-l&O=D&P=7465]] [[http://www.antiwar.com/malic/m111600.html]] [[http://www.bhdani.com/arhiva/176/fokus176.htm]] [[http://www.nin.co.yu/2000-10/05/]]) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Srbijanski političari|Koštunica,Vojislav]] llyj4qxh180bpltntljsox1zvrfkm57 14 4552 61965 30756 2024-05-18T09:59:59Z Srđan 4695 61965 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Novinari]] [[Kategorija:Novinari]] hcdh3s3nvcz2xj1jjf1c906jus4yzkb 10 4554 13091 2006-06-18T14:38:35Z Zumbulka~bswikiquote 10 13091 wikitext text/x-wiki "Ne postoji nešto takvo kao što je neizbježan rat. Ako do rata dođe, to je zato što je zatajila ljudska mudrost." ~ [[Andrew Bonar Law]] 2lqmrnn7l7lrg6usff2a85nnvfhgu6f 14 4555 61342 30757 2024-05-16T17:53:35Z Srđan 4695 61342 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Austrija|Političari]] [[Kategorija:Političari]] 6289fuombuxnlrbaefyeedjhubxezer 14 4556 51138 44714 2014-04-09T04:32:25Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51138 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 10 4557 13096 2006-06-18T14:47:00Z Zumbulka~bswikiquote 10 13096 wikitext text/x-wiki "U ljubavi samo su počeci privlačni. Ne čudim se što ljudi nalaze zadovoljstvo da često počinju iznova." ~ [[Charles Joseph de Ligne]] q933pixyt6zyflnw634z9pzxorh0ygv 0 4558 28735 24554 2007-03-23T19:34:24Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28735 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Abraham Lincoln]] **"Izbori su stvar naroda. Odluka je u rukama naroda. Ako [[narod]] okrene leđa toj vatri i sprži zadnjicu, onda će taj isti narod morati da sjedi na plikovima." *[[Četiri pera]] **'''Harry Faversham''': "Zašto mi pomažete?" ::'''Abou Fatma''': "[[Bog]] vas je stavio na moj put. Ja nemam izbora. ::'''Harry Faversham''': "Mora da ste uradili nešto grozno da ga uvrijedite." *[[George Jean Nathan]] ** "Loši političari bivaju izabrani zahvaljujući dobrim građanima koji ne izlaze na izbore." *[[John Maxwell Coetzee]] **"Pa sigurno (...) ako ćemo iskreno, [[rat]] i jeste to: nametnuti izbor nekome ko ga inače ne bi napravio." (''[[Čekajući barbare]]'') *[[Max Frisch]] **"Dostojanstvo čovjeka sastoji se od njegovog izbora." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} jlp9gfmrdit1fzse12vaxjueq5dtdks 10 4559 13105 2006-06-18T15:02:40Z Zumbulka~bswikiquote 10 13105 wikitext text/x-wiki "Bolje je šutjeti i biti smatran budalom nego progovoriti i odstraniti svaku sumnju." ~ [[Abraham Lincoln]] 0i6ub31ta34nfnqlhc6vjva7ns4n32y 10 4560 13106 2006-06-18T15:03:29Z Zumbulka~bswikiquote 10 13106 wikitext text/x-wiki "Izbori su stvar naroda. Odluka je u rukama naroda. Ako narod okrene leđa toj vatri i sprži zadnjicu, onda će taj isti narod morati da sjedi na plikovima." ~ [[Abraham Lincoln]] fp9e4ztnvdbvuiew4r9kh393lupamvq 10 4561 13107 2006-06-18T15:04:06Z Zumbulka~bswikiquote 10 13107 wikitext text/x-wiki "Ne znam ko je bio moj djed. Više sam zabrinut šta će biti njegov unuk." ~ [[Abraham Lincoln]] ggydjcamyxlk3wds5rmdtldmfrjsofx 10 4562 13108 2006-06-18T15:04:41Z Zumbulka~bswikiquote 10 13108 wikitext text/x-wiki "Ujed se ne liječi ubijanjem psa." ~ [[Abraham Lincoln]] 89pwklxt7l3jzo85vh89ri1uvkc0iga 14 4563 61512 55053 2024-05-17T06:53:55Z Srđan 4695 61512 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Malezija|Političari]] [[Kategorija:Političari]] dol8jkfoiuizwlzjmmotm0ivgnvaxqc 14 4564 30760 13113 2007-05-02T05:57:24Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30760 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 0 4565 13117 2006-06-18T15:14:39Z Zumbulka~bswikiquote 10 Martin Luther King premješten u Martin Luther King, Jr. 13117 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Martin Luther King, Jr.]] 4p28m211ivkq26p6ygi3x2etj1fxjom 14 4566 61759 51242 2024-05-17T11:43:44Z Srđan 4695 61759 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Češka|Filozofi]] [[Kategorija:Filozofi]] gd3j9v37uzqbkp8txpxmwu4kvuf09uw 10 4567 13121 2006-06-18T15:19:12Z Zumbulka~bswikiquote 10 13121 wikitext text/x-wiki "Demokracija ima grešaka zato što i građani imaju svojih." ~ [[Tomaš Garrigue Masaryk]] 0n36zqqqfixoeptklkhg5cpm5khyk7a 0 4568 55054 40649 2015-08-03T19:43:23Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q181533]] na [[d:|Wikidati]] 55054 wikitext text/x-wiki '''Rat u Bosni i Hercegovini''' je opće prihvaćeni naziv za međunarodni vojni sukob na području Bosne i Hercegovine, koji je trajao od 6. aprila 1992. do 14. septembra 1995. godine. ---------- *[[Amor Mašović]] **"Pokušavam stalno sebi odgovoriti kakvi to motivi nagone nekoga da ubije bebu od 29 mjeseci kao što se desilo u Svrakama. Ne mogu opravdati, ali razumijem kada se s jedne i druge strane nađu dva muškarca pa pucaju jedan na drugog. Nije mi razumljivo kako neko može rafalom pokositi majku s djetetom u naramku dok drugo dijete vodi za ruku. I to nije sve. Kako može nakon toga ta dječija tijela utovariti u traktor, odvesti traktor 20-30 kilometara od tog mjesta i baciti ih u dvadesetak metara duboku jamu." *[[Đorđe Balašević]] **"Kad su počele sve one gužve, poklici, barikade, pokušao sam ostati miran. Znao sam, da su na barikadama uvijek najbrži, nikad najmudriji. Adrenalin u krvi vodio je ljude u ishitrene postupke. Želio sam postupiti ispravno, a to nije bilo lako. Odlučio sam sudjelovati u svemu tome tako što - neću sudjelovati..." *[[Nenad Popović]] **"Ja sam, izgleda, jedan od malobrojnih u Hrvatskoj koji smatra da se Hrvatska mora ispričati Bosni i Hercegovini za zla počinjena u doba kad su vladali Tuđman, Šušak i Granić. Zbog zlih čina, ali i zbog izdaje. Hrvatska je tada izdala svog slabijeg saveznika, kad je ovome bilo najteže. To je za Bosnu trauma, a za Hrvatsku velika hipoteka, koja će postajati sve teža." ("BH Dani" br 196, 9. mart 2001) *[[Radovan Karadžić]] **"...put kojim vodite Bosnu i Hercegovinu je ista ona autostrada pakla koju su uzeli Slovenija i Hrvatska. Nemojte misliti da nećete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao a Muslimane možda u nestanak. Muslimani se ne mogu odbraniti ako ovdje bude rat ...". (Iz Karadžićevog govora pred bosanskim parlamentom 4. marta 1992. godine). **"Kada se govorilo o koncentracionim logorima ja sam se nalazio u Londonu. Rekao sam: ne znam kakvi su uslovi u tim logorima. Mi držimo zatvorenike. Mi ih ne ubijamo. Rat je! I tako je Penny Marshal novinar ITN došla u Omarsku i izabrala nekoliko veoma mršavih momaka koji nikada neće bolje izgledati… Kada sam imao 30 godina i ja sam izgledao kao oni." (Independent, august 1993) *[[Slobodan Praljak]] **"[[Stari most]] je bio vojni objekat, a vojni objekat u ratu, bez obzira na njegovu povijesnu i kulturološku vrijednost, može biti srušen." (Slobodna Dalmacija, 2004) *[[Velimir Bata Živojinović]] **"Prije dvije godine, kada je sve počelo, rekao sam da je krajnje vrijeme da mi Srbi ratujemo kao Amerikanci, da ne dozvolimo da se ratuje na našoj teritoriji, da se branimo na tuđoj teritoriji." (NIN, 3. septembar 1993.) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] 9k06309ir6g9e3hc0eftixrrs8vrykg 0 4569 13125 2006-06-18T15:24:45Z Zumbulka~bswikiquote 10 Rat u BiH premješten u Rat u Bosni i Hercegovini 13125 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Rat u Bosni i Hercegovini]] ejfkotxxv7sww8iwfignikxyfzohk5v 14 4570 61800 51175 2024-05-17T11:54:47Z Srđan 4695 61800 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Hrvatska|Političari]] [[Kategorija:Političari]] p7sp875bugtfiadtx7fe7gnp3ae0oe6 14 4571 30763 13128 2007-05-02T05:57:26Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30763 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 14 4572 61795 51174 2024-05-17T11:52:41Z Srđan 4695 61795 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Hrvatska|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] bk5rhy86tyh03z4cb9vmb1q45vhrgqv 10 4574 13132 2006-06-18T15:32:42Z Zumbulka~bswikiquote 10 13132 wikitext text/x-wiki "Ko je nepravedan u kući svojoj, prirodno je, da mu se izvan kuće ne vjeruje ništa." ~ [[Ivan Mažuranić]] c6108h4apmhtwi34icm2q35itbln189 10 4575 13133 2006-06-18T15:33:07Z Zumbulka~bswikiquote 10 13133 wikitext text/x-wiki "Krv vojnika učinila je vođe slavnima." ~ [[Ivan Mažuranić]] cwprbm0lduoh04fxixvbdb7w3d4p6hx 14 4576 61553 30765 2024-05-17T07:18:53Z Srđan 4695 61553 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Norveška|Političari]] [[Kategorija:Političari]] opuq3k7tyyuoqaodd05np6xw1mj3v6u 14 4577 30766 13140 2007-05-02T05:57:27Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30766 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 14 4578 61551 30767 2024-05-17T07:18:34Z Srđan 4695 61551 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Norveška|Naučnici]] [[Kategorija:Naučnici]] 0rljvmif2js0xgktdpl3i4au3emvksi 14 4579 58090 55055 2017-08-24T06:52:09Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q7043111]] na [[d:|Wikidati]] 58090 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Nauka]] [[sv:Kategori:Vetenskapspersonligheter]] f90zyoarnz2jvgog26gj569ppxb2v71 10 4580 13150 2006-06-18T16:02:25Z Zumbulka~bswikiquote 10 13150 wikitext text/x-wiki "Do najvažnije životne spoznaje moramo doći vlastitim očima." ~ [[Fridtjof Nansen]] mq4hiqn6u7a6ro3aa1byk3sds6owdec 0 4581 55056 41865 2015-08-03T19:43:43Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q162244]] na [[d:|Wikidati]] 55056 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Cynthia Ozick]] **"Kada cijela jedna populacija zauzima status posmatrača, [[Žrtva|žrtve]] su bez saveznika; nekontrolisani kriminalci su ojačani; i samo tada mi moramo govoriti o herojima. Kada je čitavo polje ispunjeno ovcama, mužjak se ističe. Kada je čitav kontinent ispunjen popustljivošću, mi učimo šta je heroizam." *[[Frank Miller]] **"Heroj je neko ko čini pravu stvar za svoje pleme, svoje društvo i svoju čast zato što je to ispravno, a ne da bi bio nagrađen u nekom materijalnom smislu, čak ni da bi dobio zasluge bilo koje druge vrste. Moji heroji mogu čak umrijeti osramoćeni i da jedino oni znaju da to nije istina, ali će umrijeti mirno jer znaju da su učinili pravu stvar." (za ''Blic'') *[[Hegel]] **"Ne postoji heroj za sobara." *[[Pierre-Richard Prosper]] **"Pravi, istinski heroj se ne skriva. Ne živi udobno i komforno, dok s druge strane njegov narod pati. Da je Radovanu Karadžiću stalo do svog naroda, on bi istupio naprijed i objasnio svoja djela pred sudom." (''Nezavisne novine'', 2004) *[[Ugo Foscolo]] **"Zar je ovaj [[kukavica]] jer je klonuo, dok je onaj koji trpi heroj? Međutim je ljubav prema životu tako jaka da se prvi više borio da ne bi klonuo nego drugi da bi trpio." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Hrabrost]] *[[Junak]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} dqymtgq8dpxth4s124g2qzoqk4jci2q 0 4582 21644 20996 2006-10-04T18:48:14Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21644 wikitext text/x-wiki ------ *[[Radovan Karadžić]] **"Kada se govorilo o koncentracionim logorima ja sam se nalazio u Londonu. Rekao sam: ne znam kakvi su uslovi u tim logorima. Mi držimo zatvorenike. Mi ih ne ubijamo. Rat je! I tako je Penny Marshal novinar ITN došla u Omarsku i izabrala nekoliko veoma mršavih momaka koji nikada neće bolje izgledati… Kada sam imao 30 godina i ja sam izgledao kao oni." (Independent, august 1993) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] 173s4dk67tmj9qfgv3lar0tbycrtrzc 14 4583 61477 51194 2024-05-16T18:40:29Z Srđan 4695 61477 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Izrael|Političari]] [[Kategorija:Političari]] ev4gpqsnpn6klzsa17d8qccpqh95dgw 14 4584 51076 42239 2014-04-08T23:17:55Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51076 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 0 4585 58872 29557 2019-07-09T16:49:13Z Risto hot sir 6370 File 58872 wikitext text/x-wiki ------- [[File:Allied prisoners of war after the liberation of Changi Prison, Singapore - c. 1945.jpg|thumb]] == Citati == *[[Stjepan Radić]] **"Kada je čovjek na umoru, onda je blizu Bogu, a kada je u zatvoru, onda je blizu svome [[narod]]u." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] rcuorv36n08e6jzqlnclz05odaa4c4u 10 4586 13188 2006-06-18T16:48:17Z Zumbulka~bswikiquote 10 13188 wikitext text/x-wiki "Nema ratobornih naroda, samo ratobornih vođa" ~ [[Ralph Bunche]] 09v15wztgrsnvznd9sqa2e2dp1dfrdw 0 4587 13192 2006-06-18T16:51:30Z Zumbulka~bswikiquote 10 Jean-Francois de Retz premješten u Jean-François Paul de Gondi 13192 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Jean-François Paul de Gondi]] fwsnx8ez8cgaocdu4gbwjpnn7lg8j8n 14 4588 61357 30771 2024-05-16T18:06:58Z Srđan 4695 61357 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Francuska|Kardinali]] [[Kategorija:Kardinali]] o7t1ithn9k2c0fghm8php56it4zs54r 14 4589 30772 13195 2007-05-02T05:57:29Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30772 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Religija]] c191miw6e0ccgn0soe35lbnam541is1 0 4590 30773 30361 2007-05-02T05:57:30Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30773 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Abdulah Sidran]] **'''Nikola''': "Otišo da se upišeš, pa nisi uspio? Ne primaju takve? Gde tu logika? Koga to stranke ne primaju? Jel ikoja stranka ikad ikog odbila? Što li tebe odbiše? ::'''Rudo''': "Nisu me odbili, al nisam se ni upiso. Nisam, i gotovo." ::'''Batko''': "Što nisi, što nisi?" ::'''Rudo''': "Kradu kišobrane." (''[[U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce]]'') *[[Jean-François Paul de Gondi]] **"Čovjek često mora mijenjati mišljenje da bi se slagao s mišljenjem svoje stranke." *[[Richard von Weizsäcker]] **"Demokratija živi od spora između dvaju stranaka, od diskusije da bi se pronašao pravi put. Zbog toga u demokratiju pripada poštivanje mišljenja drugog." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Politika]] [[Kategorija:Političke teme]] {{Wikipedia}} jnpw8kbhlo3gpkhqubd733v0ln2rxv7 14 4591 30774 13197 2007-05-02T05:57:30Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30774 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Politika]] gcl9pcpsmqjawrm5i3b1h9mm5efkkgg 6 4592 13199 2006-06-18T17:05:59Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{slobodna_slika}} sa en-wiki 13199 wikitext text/x-wiki {{slobodna_slika}} sa en-wiki snoy90toge7wemlxuu5e62w6zx9544i 14 4593 61668 61425 2024-05-17T10:42:56Z Srđan 4695 61668 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države|Novinari]] [[Kategorija:Novinari]] jqgq3pufp73ootwli4d7zve5r5duh8k 14 4594 61772 51253 2024-05-17T11:46:47Z Srđan 4695 61772 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Španija|Političari]] [[Kategorija:Političari]] a2qulo19n69jbh1nbsglfs35tvcnsaq 14 4595 51099 46258 2014-04-08T23:42:59Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51099 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 14 4596 61516 51207 2024-05-17T06:54:45Z Srđan 4695 61516 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Mađarska|Političari]] [[Kategorija:Političari]] okatrl2zz7rzy6p6347ybm0pdxdsxna 14 4597 30779 13216 2007-05-02T05:57:33Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30779 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 14 4598 61356 51159 2024-05-16T18:06:50Z Srđan 4695 61356 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Francuska|Historičari]] [[Kategorija:Historičari]] e2c8l58z4b8db08g7a8bz1zdknf085d 14 4599 51070 44693 2014-04-08T23:13:47Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51070 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Historija]] h1xcgyb1gliiwfgfpzbb6m6d279d5ds 0 4600 28786 21172 2007-03-23T19:35:01Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28786 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[John Buchan, I. Baron Tweedsmuir]] **"Javna je služba kruna karijere i mladim ljudima najvrijednija ambicija. Politika je i dalje najveća i najčasnija pustolovina." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 4rii441kqr6erqzg7inu413cv0y8xqs 0 4601 23651 20303 2006-10-15T14:24:33Z Zumbulka~bswikiquote 10 23651 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Josip Mlakić |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački pisac |datum rođenja=1964. |mjesto rođenja=[[Bugojno]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Normalno da postoji i svakako da smatram i sebe dijelom te kulture. Slična bi pitanja, vjerujem, bila neukusna da [[čovjek]] ne zna da im je ishodište u vremenu kada su [[književnost]] i [[jezik]], pogotovo jezik, bili primarno političko pitanje. Trodijelna podijeljenost ne, ali nekakva trodijelna posebnost, da je tako nazovem, takve kulture u svakom bi normalnom društvu trebala predstavljati ogromnu prednost. Međutim, mi smo nažalost jako daleko od toga, jer se kod nas [[kultura]] tretira otprilike kao [[nogomet]], znači jednoznačno i isključivo." (Odgovarajući na pitanje: ''Smatrate li da postoji bosanskohercegovačka kultura (nasuprot trodijelnoj podijeljenosti) i ako postoji, smatrate li sebe dijelom te kulture?'' za Književnu radionicu Omnibus). [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Mlakić, Josip]] {{Wikipedia|Josip Mlakić}} ilsibgk82hnbsz0brl0r9sxupo0rmf1 14 4602 61485 55057 2024-05-17T06:43:36Z Srđan 4695 61485 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Kanada|Političari]] [[Kategorija:Političari]] bx6ot6fdh89r0ll8k3cph9xp31p5irs 14 4603 30783 13251 2007-05-02T05:57:34Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30783 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 0 4604 29076 21678 2007-03-23T19:37:50Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29076 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Thomas Woodrow Wilson]] **"Historija slobode je historija otpora. Historija slobode je historija ograničenja moći vlade." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 4xk8rvzq07beqv65tekxs5oumv8bubk 0 4605 13257 2006-06-18T18:16:47Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[San]] 13257 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[San]] 7ra5dh194uxw0am1seeazuws1lpq0ft 14 4606 61782 30784 2024-05-17T11:48:44Z Srđan 4695 61782 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Švicarska|Političari]] [[Kategorija:Političari]] 4968bhhgvfunsscewesj3hnedafc4ui 14 4607 51100 48727 2014-04-08T23:43:42Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51100 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 14 4608 61690 30786 2024-05-17T10:54:41Z Srđan 4695 61690 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Srbija|Glumci]] [[Kategorija:Glumci]] bnsdp7a7zwvj62t7lq2u7jph63yltyf 14 4609 51067 45301 2014-04-08T23:11:47Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51067 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Film]] [[Kategorija:Zanimanja]] 6y6wopplu67v8eiq51k6g0t6ii545g4 14 4611 61345 30788 2024-05-16T17:54:58Z Srđan 4695 61345 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Burma|Političari]] [[Kategorija:Političari]] [[pt:Categoria:Políticos de Myanmar]] 0sty6hysh42su85e6yt9gho7vdedkho 14 4612 30789 13279 2007-05-02T05:57:37Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30789 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 0 4613 13282 2006-06-18T18:46:24Z Zumbulka~bswikiquote 10 Pierre Baiard premješten u Pierre Terrail de Bayard 13282 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Pierre Terrail de Bayard]] 27x8uu3lxw8c8wn1xqs5spt9b56xcy9 14 4614 61588 51231 2024-05-17T07:38:54Z Srđan 4695 61588 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Rusija|Političari]] [[Kategorija:Političari]] b1hc4herdtknf1yzxu70z2g71f7tjkq 14 4615 51225 46122 2014-04-09T05:28:38Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51225 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 6 4616 13296 2006-06-18T19:06:51Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{slobodna_slika}} sa en-wiki 13296 wikitext text/x-wiki {{slobodna_slika}} sa en-wiki snoy90toge7wemlxuu5e62w6zx9544i 0 4617 29556 20343 2007-03-23T19:42:25Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29556 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Norman Thomas]] **"Ako želite načinite simboličan gest, ne spaljujte zastavu već je operite." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 6qrzsoha5liqt9omybrbg681yhwmeb1 10 4618 13298 2006-06-18T19:11:19Z Zumbulka~bswikiquote 10 13298 wikitext text/x-wiki "Ako želite načinite simboličan gest, ne spaljujte zastavu već je operite." ~ [[Norman Thomas]] 64gtqdi6worccnvxnrpod9jp779xgqh 10 4620 13302 2006-06-18T19:14:18Z Zumbulka~bswikiquote 10 13302 wikitext text/x-wiki "Dobar plan danas je bolji od savršenog plana sutra." ~ [[George S. Patton]] dy10aaawpx6782z15bt4wy90124lliq 0 4622 28538 19737 2007-03-23T19:32:16Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28538 wikitext text/x-wiki ------ == Citati == *[[Anatole France]] **"Ljudska djela prosuđujemo prema tome koliko nam daju zadovoljstva ili zadaju boli." *[[Confucius]] **"Veliki Čovjek želi biti spor na [[riječ]]ima, ali brz na djelu." *[[Johann Heinrich Pestalozzi]] **"Djela uče čovjeka, djela ga i tješe." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 8acmue3svfdb2sxgb35ngw2chjnxqok 14 4623 61374 51171 2024-05-16T18:13:07Z Srđan 4695 61374 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Grčka|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] lnjgxf9w20ef91uqnwp70yxfvxn81k5 14 4624 30793 13322 2007-05-02T05:57:38Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30793 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 10 4625 13323 2006-06-18T19:58:04Z Zumbulka~bswikiquote 10 13323 wikitext text/x-wiki "Moć ljubavi veća je od svake druge vlasti, pa čak i od vlasti kraljeva." ~ [[Harun Al-Rašid]] 293i90h8h7znzu5f2cqtnaw59753vc7 0 4626 55058 48379 2015-08-03T19:44:03Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16510065]] na [[d:|Wikidati]] 55058 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Alexandre Dumas]] **"Dugovi jedini tjeraju ka [[uspjeh]]u." == Poslovice == *[[Engleske poslovice]] **"Siromahov dug stvara veliku buku." [[Kategorija:Tema]] 00z35kvcjec4x1w7koh99x5gyg83ur9 10 4627 13329 2006-06-18T20:15:42Z Zumbulka~bswikiquote 10 13329 wikitext text/x-wiki "Ma kako dobro čovjek govorio, kada previše govori, uvijek na kraju kaže neku glupost." ~ [[Alexandre Dumas]] rhmjhzkxnxqor8rqshdn86xm04q245b 10 4628 13331 2006-06-18T20:18:41Z Zumbulka~bswikiquote 10 13331 wikitext text/x-wiki "Spasili su nas isto kao kad lav spašava jelena iz tigrovih kandži." ~ [[Tariq Ali]] q2094qlvb4cxxp171q0kuzigw7uznwd 14 4629 61554 30794 2024-05-17T07:19:24Z Srđan 4695 61554 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pakistan|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] eyupa0uao4m1flb67681bc3e5lvw9a3 14 4630 30795 13334 2007-05-02T05:57:39Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30795 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 0 4631 52609 50010 2014-04-21T21:32:36Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52609 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Anatole France]] **"Žene u svakom romanu traže samo vlastitu tajnu i tajne svojih suparnica." *[[Bisera Alikadić]] **"Roman je nešto kao njiva, na njemu se mora raditi. A ko sad u BiH radi njive? Čak ni zemljoradnici." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 5n49u9us1jr5jyckhggcizfvqo73xyh 0 4632 61105 60974 2024-05-13T00:49:25Z 2A02:27B0:4C01:1170:181C:C4C3:31A0:1456 61105 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Adib Đozić]] **Bošnjačka nacija postoji kao društvena grupa, kao društveno-historijski i društveno-civilizacijski produkt bosanskohercegovačkog društva i ona je svojim postojanjem natjerala i svoje neprijatelje da je priznaju, istina, nerado. Ostala je još samo šačica preglasnih bošnjačkih intelektualaca koji je ne priznaju. Međutim, to nije problem bošnjačke nacije koja postoji i koja se dokazala svojom bogatom egzistencijom u svim segmentima svoje strukture: historijske, kulturne, političke, umjetničke, duhovne i drugih. Bosanska nacija ne postoji. Nije do sada postojala ni kao statistička kategorija, a da ne govorimo kao društvena grupa, odnosno društvena činjenica. Da li će se nekad formirati na prostoru Bosne i Hercegovine, to nije pitanje nauke već futurologije. Želim istaći da je sociologija nauka o društvenim činjenicama i društvenom djelovanju, a ne predviđanju šta će se u budućnosti desiti." (Intervju za magazin Stav, 2. marta 2022., [https://stav.ba/vijest/bosanska-nacija-ne-postoji-bosnjacka-nacija-se-dokazala-u-svim-elementima-svoje-strukture/7937] [https://bosnae.info/index.php/adib-djozic-bosanska-nacija-ne-postoji-bosnjacka-nacija-se-dokazala-u-svim-elementima-svoje-strukture]) *[[Adil Zulfikarpašić]] **"Bošnjaštvo je, za nas, i naša stvarna i jedina nacionalna identifikacija. Neki nam bošnjaštvo odriču, neki ga pobijaju... Ono je pak staro kao Bosna, snažno kao zemlja i ostalo je u dušama velikog broja njenih sinova." ("Proglas o bošnjaštvu", 1963.) **"Dakle, nije to rat za slobodu ugroženih [[Srbi|Srba]] i [[Hrvati|Hrvata]], već se ratuje za Bosnu, koja se može dobiti jedino istrebljenjem i uništenjem Bošnjaka." **"Ја sam odgojen kao Bošnjak. Sjećam se kad sam jednom prilikom rekao "Bosanac", otac mi је objasnio da је bosanac, bosanski poni, а čovjek је Bošnjak." ("Bošnjak Adil Zulfikarpašić" - Zürich : Bošnjački institut; Globus, 1994, Milovan Đilas i Nadedža Gaće, (citirano sa str. 201. potvrđuje navod), {{ISBN|3-905211-00-9}}) **"Jedan narod koji je posjedovao osamdeset posto zemlje, koji je imao veliko bogatstvo, najedanput je zakonima o agrarnoj reformi pretvoren, može se reći, u prosjaka." *[[Admir Muhić]] * :Kome su Bošnjaci krivi :Samo zato što su Bošnjaci :I da nisu Bošnjaci bili :Bi li ostali živi :Bi li njihovi :Sada suze lili (odlomak iz knjige "Hava majka Prijedorčanka", 2014, {{ISBN|978-1512181500}}) **"Nakon razgovora s Majkom Havom, našom bošnjačkom i bosanskom heroinom, niko, ama baš niko ne može ostati ravnodušan. Ubijeđen sam da bilo koji čestiti insan da se susretne sa tom Majkom napisat će barem jednu rečenicu u svoj defter: "Danas sam se susreo s majkom Havom", ili će uz fotografiju ovjekovječiti njeno ime." (intervju za Bosnjaci.net, 19. 07. 2014, [http://bosnjaci.net/prilog.php?pid=52916]) * :Oni su se Bogu usprotivili :I svemu što je :Muslimansko :Bošnjačko :Bosansko :Svemu što nije zlikovno :I svemu što je :Normalno :I moralno :I prirodno (odlomak iz knjige "Hava majka Prijedorčanka", 2014) *[[Adnan Hasković]] **"Kao umjetnik koji dolazi iz Bosne i Hercegovine, imao sam priliku raditi s velikim imenima iz Hollywooda, istaknutim rediteljima i producentima. Kroz iskustvo saradnje s njima shvatio sam da treba biti ponosan na svoje porijeklo i tradiciju koju baštine Bošnjaci. Imao sam ranije konfuziju o tome ko sam, šta sam, jer mi obrazovni sistem nije dao spoznaju da to spoznam na pravi način. Vlastitim istraživanjem došao sam do spoznaje i ponosan sam na to što sam Bošnjak. Počašćen sam što sam Bošnjak, što jeste Bosna. Moja poruka je da istražimo i da budemo ponosni na ono što mi Bošnjaci jesmo, gdje god da bili. Budite ponosni na ono što jeste, jer ako ne poštuješ sebe, ni drugi te neće poštovati." (kampanja Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) pred Popis stanovništva 2021. u Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj, Kosovu i Crnoj Gori, [https://stav.ba/vijest/bosnjacki-intelektualci-pozivaju-budite-ponosni-bosnjaci-i-jacajte-svijest-o-bosanskom-jeziku/3080]) *[[Ajdin Huseinspahić]] **"Bošnjaci nemaju namjeru eksperimentirati s bosanstvom jer ih je jedan eksperiment zvani “jugoslavenstvo” već koštao genocida. Stoga Bošnjaci ne smiju pasti u zamku “bosanstva” pro futuro, kojeg niko među srpskohrvatskim blokom ne želi, pa čak ni među bošnjačkim, ali će “cirkusanti bosanstva” biti zadovoljni, njihovi finansijeri odobrovoljeni, a misija rastakanja Bošnjaka biti uspješna, odbiju li koji promil Bošnjaka od onih 50 posto. Perfidna je to igra zaodjenuta slatkorječivošću i osmijesima makoliko, u suštini, bila mentalno devijantna." (Kolimna "Bosanstvo kao cirkus namijenjen bošnjačkoj publici", Magazin Stav, 8. marta 2024. [https://stav.ba/vijest/huseinspahic-bosanstvo-kao-putujuci-cirkus-namijenjen-bosnjackoj-publici/24226]) *[[Alen Kaladžija]] **"Popisi su moderno naslijeđe. Bosanski jezik čini okosnicu identiteta Bošnjaka bilo da se odnosi na Bošnjake Bosne, Makedonije, Kosova, Hrvatske ili ostalih zemalja. Od dvanaestog stoljeća pronalazimo ime Bošnjanin, a već od petnaestog Bošnjak. Bosanski jezik se čuva među Bošnjacima širom domovinskih zemalja, a primjera je puno. Čuvanje bošnjaštva i bosanskog jezika, primjerice, u Crnoj Gori vezano je za mevlud Saliha Gaševića iz Nikšića, bosanski govor inspirativan je u Hasanaginici. Imamo primjere čuvanja bosanskog jezika i u drugim balkanskim zemljama. Ono što treba napomenuti je da Mađari, Italijani, Albanci, Nijemci i još neki narodi u svojim jezicima za stanovnike Bosne kažu da su Bošnjaci, Bošnjak je stariji naziv od naziva Bosanac, a iz korijena države Bosne potiče ime Bošnjak." (kampanja Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) pred Popis stanovništva 2021. u Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj, Kosovu i Crnoj Gori, [https://stav.ba/vijest/bosnjacki-intelektualci-pozivaju-budite-ponosni-bosnjaci-i-jacajte-svijest-o-bosanskom-jeziku/3080]) *[[Alija Isaković]] **"Ime Bošnjak vratilo se Bošnjacima, kao da im se vratilo odlutalo čeljade iz kuće, kao da im se vratilo pamćenje o sebi." (Slovo, maj 1994.) **"Neuk i neobaviješten čovjek često brka pojmove Bošnjak, Bosanac, Musliman, Bosanski Musliman, [[musliman]]. To je pretežno onaj naš sloj i soj koji nije razvijao u sebi nikakve pojmove o vjeri i naciji. To je onaj soj u kojeg nema pojmova o općem već samo o vlastitom." (Bošnjački sabor, Sarajevo 27. septembra 1993. [https://akos.ba/alija-isakovic-oslovili-su-nas-muslimani-i-otvorili-lovnu-sezonu/] [http://ikb-berlin.de/bosna-i-hercegovina/zemljopis/o-bosnjacima/404] [https://senzor.ba/alija-isakovic-ko-je-bosanac-ko-bosnjak-a-ko-musliman/]) **"Nije ondašnji Bošnjak mogao osjetiti u katoliku [[Hrvati|Hrvatu]] sunarodnika, jer su ih dijelile vjera i [[država]]. Nije čudo što se ondašnji Bošnjak musliman nije znao izraziti o svojoj [[narodnost]]i, kad on nije znao razlikovati ni vjeru od narodnosti, pa su mu bili istovetni pojmovi musliman i [[Turci|Turčin]].” (''Biserje'', 1990., str. 251.)<ref>Alija Isaković, ''Biserje : antologija muslimanske književnosti'', 2., dopunjeno izd., »Otokar Keršovani«, Opatija, 1990., str. 251., 256. (citirano sa str. 251.; str. 256. potvrđuje navod). {{ISBN|86-385-0025-4}}.</ref> *[[Alija Izetbegović]] **"Čuvajte i očuvajte svoju naciju i ime Bošnjak, vjeru i tradiciju. Gubitak identiteta plaća se ropstvom i poniženjem." (Govor u sarajevskoj Zetri, 2.10.2002.) **"Nigdje, ni 1992., a kasnije još manje, nije struktura odbrambenih snaga RBiH bila analogna nacionalnoj strukturi stanovništva. Mogu reći: nažalost, ali činjenice su takve. Stanje u tom pogledu jeste bilo nešto povoljnije u Sarajevu i Tuzli, ali ni u tim gradovima proporcija nije bila ni približno ostvarena. U drugim krajevima odnos je bio 9:1 ili nepovoljniji, a zatim se dalje pogoršavao. Zašto? – Jedno je sigurno: Mi ih nismo tjerali. I drugo, Bosnu su odbranili Bošnjaci, odnosno bošnjačke jedinice." **"Potrebno nam je jedinstvo. Neki ljudi koji vole govoriti o cjelovitoj Bosni dijele bošnjački narod. Ne znam kako se može razbijati jedinstvo Bošnjaka i govoriti o jedinstvu Bosne. Ta dva jedinstva su povezana." **"...vjerujem da je snažan i osviješćen bošnjački narod kičma [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i, ako ne jedini, onda glavni garant opstanka BiH, posebno u postojećoj situaciji agresivnih velikodržavnih projekata i sa istočne i sa zapadne strane." (Alija Izetbegović: “Sam naš opstanak je naša pobjeda”) *[[Andrija Kačić Miošić]] :Kad si pjeva pjesme od junaka, :najveće si pjeva od Bošnjaka. :...i ostali bez broja junaci, :vitezovi starinom Bošnjaci :oli Bošnjaci, oli Hercegovci... (Pisma najposlidnja od slavne Bosne) *[[Antun Hangi]] **"Poslije pada slavnoga nekada kraljevstva bosanskoga godine 1463. pod osmanlijsko gospodstvo, odrekoše se mnogi Bošnjaci vjere svojih otaca i prigliše vjeru Muhamedovu, Islam, te mu i danas najvjernije pristaše“. ("Život i običaji muslimana u Bosni i Hercegovini", 1899.) *[[Antun Knežević]] **"Gledamo na mnoge dokumente domaćih spisatelja iz prošlih vjekova, u kojima se uvijek spominje naše pravo narodno ime Bošnjak, a to su oni razlozi zbog kojih se i mi, kao njihovi zahvalni i vijerni potomci zovemo slavnim imenom Bošnjak." (časopis ‘Bosanski prijatelj’ 1870.) **"Mi bolnim srcem gledamo u dvoličnost naše visoke Vlade, koja naš jezik zove ’Zemaljskim’, i dopušta da se njeki zovu ’Srbi’ a njeki ’Hrvati’ umjesto da pravedno, i iskreno rekne ’zemlja Bosna’, ’žitelji Bošnjaci’, a njihov jezik ’bosanski’". (1885., pismo Benjaminu Kalaju) **"Mi njihovu narodnost ne preziremo, mi na njiha krivim okom ne gledamo, mi nikad nećemo zanijekati, da nijesmo od jugoslovenskog plemena, već baš hoćemo, da svakome jasno dokažemo, da smo mi Bošnjaci na prvom stepenu toga slavnoga roda. Ali uvijek ostajemo Bošnjaci kao što su nam bili i pradjedovi i ništa drugo. Dakle nek se dobro ogledaju po zemlji naša braća, koji toliko stoljeća u Bosni i Hercegovini stanuju i živu, a hoće da su Srbi ili Hrvati. Neka ovo lijepo prouče i promozgaju." (časopis ‘Bosanski prijatelj’ 1870.) *[[Avdo Hebib]] **"Na sve načine trudili su se da Bošnjake podjele, u svim državama Jugoslavije. Velike politike balkanskih zemalja trudile su se da razbiju Bošnjake u svim državama u kojima oni žive i danas. Bošnjak, ma gdje živio, može biti samo Bošnjak i ništa drugo. Njegov jezik je bosanski, a vjera islam. Mi smo jedan visokomoralan narod koji nikome nije učinio ništa loše." (kampanja Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) pred Popis stanovništva 2021. u Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj, Kosovu i Crnoj Gori, [https://stav.ba/vijest/bosnjacki-intelektualci-pozivaju-budite-ponosni-bosnjaci-i-jacajte-svijest-o-bosanskom-jeziku/3080]) *[[Bakir Izetbegović]] **"Iz tog grada su sistematski istjerani Bošnjaci i [[Hrvati]], a vi nazovite to Bleiburgom ili nekako drugačije" (komentari na izjave Franje Komarice na otvorenju Ferhadije, Bakir I. o zločinima nad nesrbima u Banjoj Luci u ratu 92-95, novinarima u Sarajevu 29.05.2016.) *[[Bartol Kašić]] **"Jere svaki človik svoga grada govor i besidenje hvali, Hervat, Dalmatin, Bošnjak, Dubrovčanin, Serbljin, i odlučuje da u svome Ritualu bosanski upiše riči bez obzira da li će ga ostali razumjeti." (Bartol Kašić; predgovor Rituala; "Ritual rimski", štampan u Rimu 1640. godine) *[[Benedikt Kuripešić]] **„A „na velikom nadgrobnom spomeniku je isklesan natpis na srpskom jeziku i na srpskom pismu sa ovim mislima: Ja, vojvoda Pavlović od Radasel, gospodar i knez ove zemlje, ležim ovdje u ovom grobu. Dok sam bio živ, ne mogaše me turski car ni junaštvom, ni darovima, ni bojom, ni silom velikom, ni potisnuti ni pobijediti iz moje zemlje; još manje sam mislio da se odreknem vjere. Bog mi je dao da sam Turke mnogo puta pobijedio. Hvala Bogu i slava što sam uvijek vjerovao i što i dalje u hrišćanskoj vjeri napuštam svoju zemlju.” **"O njegovim junačkim djelima još mnogo pjevaju Bošnjaci i Hrvati. Na kamenu je istesan krst i natpis na srpskom jeziku i srpskim slovima, sa ovim mislima (riječima): “Vojvodo Pavloviću, gospodaru moj, tebe ljubljah za svoga života, vjernom službom služah tvojoj glavi (služih tebi). Sada ležim mrtav pod tvojim nogama, jer hoću i u zemlji da sam ti vjeran sluga. To si ti zaslužio, slavni i junački kneže, jer je tvoj mač za vjeru hrišćansku posjekao mnogog Turčina”." ("Putopis kroz Bosnu, Srbiju, Bugarsku i Rumeliju : 1530 / Benedikt Kuripešić ; - Beograd : Čigoja štampa, 2001 (Beograd: Čigoja štampa). - 61 str.; 21 cm. - (Biblioteka Reprint izdanja; 6)", {{ISBN|86-7558-004-5}}) **"Ovdje su tri naroda. Prvo su stari Bošnjaci-katolici, kojima su Turci ostavili vjeru. Drugo su Srbi (Surffen) koje zovu vlasi, a mi ih zovemo ciganima ili Martolozima, jer se stalno sele i imaju nemiran život. Treći narod su gradski Muslimani. Oni su pak većinom iz starina katolički Bošnjaci, koji su prešli na Islam. Ima i nešto Vlaha među njima. Ne vole sela. Izbjegavaju sela, i drže se grada. Među njima ima i dosta pravih Turaka." (Zapis o Bosni, 1531.) *[[Biljana Plavšić]] **"Ja bih više voljela da potpuno očistimo istočnu Bosnu od Muslimana." (april, 1993, Svet, [https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/251/t25147.shtml]) *[[Branislav Đurđev]] "Moram također, istaći da sam sretao odbojnost kojom se dočekuje afirmacija muslimanske nacije u nas. Uzgred da kažem, ne smatram najsretnijim taj izraz za muslimansku naciju. Po mom bi bilo najbolje upotrijebiti izraz Bošnjaci. Istina, i tu bi morali svijetu objašnjavati što to znači. Ali, zar mu ne moramo objašnjavati, s manjim izgledima za razumijevanje, što znači izraz Musliman." (1985.) *[[Čedomir Jovanović]] **"To je iz iste one kuhinje iz koje je svo zlo ovog našeg vremena proisteklo. To je omaložavanje i diskriminacija, jednog divnog naroda, koji je uvijek pružao nesebičnu i beskrajnu podršku, u svemu onome što je bilo dobro za Srbiju...Na listi LDP, na našoj izbornoj listi je 30 kandidata bošnjačke demokratske zajednice Sandžaka, 12 žena...Ja mislim da je Bošnjacima mjesto u srpskom parlamentu." (o Bošnjacima Sandžaka za TV Prva) *[[Ćiro Truhelka]] **"Bošnjaci su ljudi visoka uzrasta i širokih grudi, te uz Skandinavce po poprečnoj visini svoga stasa, stoje u Evropi u prvom redu." ("Podrijetlo bosanskih muslimana", 1934., [https://diwan-magazine.com/o-etnickoj-cistoci-bosnjaka-s-osvrtom-na-muslimansku-komponentu/]) *[[Darko Tanasković]] **"U staroj historijskoj zemlji Bosni, starijoj i od Srbije i od Hrvatske, žive Bošnjaci i to im je jedino odgovarajuće narodno ime." *[[Dejan Jović]] **"Zašto bi neki narodi (Srbi i Hrvati) bili suvereni u dvije zemlje, a treći narod (Bošnjaci) ni u svojoj jedinoj zemlji BiH? Problem je što nismo u stanju staviti se u poziciju drugoga. Da ste vi Bošnjak bi li vam bilo prihvatljivo da Hrvati imaju državu i trećinu (druge države), Srbi državu i trećinu, a vi samo trećinu države? I to je centralno pitanje." (HRT) *[[Derviš-beg Ljubović]] **„To biješe krasno vrijeme,-vrijeme do zajedničkog rata protivu turske carevine, kad se svi, a osobito Srbi-bošnjaci i Hercegovci, riješiše da u borbi „za krst časni i slobodu zlatnu” i poslijednju kap krvi svoje proliju.” („O stanju Bosne i Hercegovine”, 1895) *[[Dositej Obradović]] **"Zašto bismo onda mi Srbi sumnjali u takvo i takvo korisno i pohvalno delo, da ga slede i drugi poznati ljudi? Svet u kome se upotrebljava slavenosrpski jezik nije ništa manje počastvovan od zemlje Francuske ili Italije Engleska; izuzimajući veoma malu razliku u izgovoru, koja se takođe javlja u svakom drugom jeziku. Ko ne zna da stanovnici Crne Gore, Dalmacije, Hercegovine, Bosne, Srbije, Hrvatske, Slavonije, Srema, Bačke i Banata, osim Vla(h), govore istim jezikom? Govoreći za narode koji žive u kraljevinama i pokrajinama, razumem grčke crkve kao i latinske sledbenike, ne isključujući ni same Turke, Bošnjake i Hercegovce, jer se zakon i vera mogu menjati, ali rod i jezik nikada . Bošnjak i hercegovački Turčin, po zakonu se zove Turčin, a po rodu i jeziku, kakvi su mu pradjedovi bili, tako će mu i posljednji unuci biti Bošnjaci iHercegovci, ne daj Bože. Oni se zovu Turci dok Turci vladaju tom zemljom, a kako se pravi Turci vrate u svoju pokrajinu odakle su došli, Bošnjaci će ostati Bošnjaci i biće ono što su im bili preci. Za sav, dakle, srpski rod." (Pismo Haralampiju Obradoviću) *[[Dragan Čavić]] **"Mi smo silom dobili Republiku Srpsku. To je sad vrlo upitno kako smo je dobili pred samim vojničkim porazom?! To je najbolje rekao Danijel Sever neki dan u Beogradu, a meni Žak Klajn prije 15 godina: "Znate vi srbi, znate li zašto ste dobili Republiku Srpsku? Zato što Zapad na želi da u srcu Evrope ima islamsku enklavu, da ima Iran ili Saudijsku Arabiju, jer ostaviti Bošnjake, muslimane u srcu Evrope da imaju čistu etničku državu je najveća opasnost za Evropu. To mi je Žak Klajn rekao prije 15 godina. A Danijel Server, koji je dio te administracije Klintonove je to neki dan potvrdio u Beogradu, pričajući o referendumu za otcjepljenje Republike Srpske..." (emisija "Ćirilica", TV Happy, 16.05.2016.) *[[Džemaludin Alić]] **"...Bošnjaci se vječno svađaju, glože, čak i tuku da bi se domogli malo više zemlje ili kakve nevažne carske titule ili počasti. Među Bošnjacima hara zavist, niska narodna svijest, podmetanje lažnih objeda, udvorništvo, izdaje, šurovanje sa svakim, s Turcima, Srbima, Hrvatima, Mlečanima, Francuzima, Austrijancima. A sve to šteti zemlji Bosni i njenom narodu." (''[[Pataren]]'') *[[Džezzar Ahmed-paša]] **"Vezir ima pregršt bogatih haljina i vrijednog nakita, ali on nosi sve svoje bogatstvo sa sobom. Ja sam Bošnjak, sirovi i neuglađen vojnik, nisam navikao na darove i pristojnost, odgojen sam u vojnim logorima i ratovima. Nemam lijepe uniforme i fine šalove, ali su moji vojnici brojni i dobro plaćeni. ("The Scots Magazine and Edinburgh Literaray Miscellany", 1814.) *[[Dželal Ibraković]] **"Bosanski jezik se po svom nazivu upravo - bosanski, kao jezik Bošnjaka (svih autohtonih stanovnika Bosne), pominje u više historijskih izvora od kojih se mnogi danas prešućuju i sa hrvatske i sa srpske strane u želji da se i dalje negira postojanje Bosne i Bošnjaka". ("Bosna, islam - Bošnjaci (etnološko - povijesne skice)", Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2008., str.102, {{ISBN|978-9958-598-13-5}}) *[[Dževad Jahić]] **"Jezik je bitna komponenta. Bošnjaci su narod koji imaju svoju maticu Bosnu. Bilo gdje da Bošnjaci žive, vezani su za svoju maticu Bosnu. Bosanski jezik, kao jezik Bošnjaka, nije pozajmljen, a uvjet za opstanak Bošnjaka je jačanje svijesti o bosanskom jeziku. Nauka nema dilema, Bošnjaci imaju svoj bosanski jezik. Historija je ranije formirala taj naziv." (kampanja Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) pred Popis stanovništva 2021. u Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj, Kosovu i Crnoj Gori, [https://stav.ba/vijest/bosnjacki-intelektualci-pozivaju-budite-ponosni-bosnjaci-i-jacajte-svijest-o-bosanskom-jeziku/3080]) *[[Đuro Deželić]] :Čekaj malo, čekaj rode! :Dok i tebi zgoda dojde. :Bošnjak jednom ustat mora, :tomu pako sad je hora. ("Dragoljub", 1867) *[[Ejub Ganić]] **"Ovaj budući popis stanovništva je jako bitan jer smo dugo bili uskraćeni za naše nacionalno ime Bošnjak. Bitno je da u svim domovinskim zemljama čuvamo ime Bošnjak. Prije smo se izjašnjavali na razne načine, a primjer imena 'Musliman', koje je vjerska odrednica, činilo je od nas kap u moru jer su muslimani i Arapi, Sudanci, Malezijci, Alžirci itd. Bošnjaka ima širom svijeta u dijaspori i zadatak nas intelektualaca jeste da mlađim kažemo da čuvaju svoje nacionalno ime Bošnjak. Na narednom popisu konačno ovo jednom uredimo." (kampanja Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) pred Popis stanovništva 2021. u Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj, Kosovu i Crnoj Gori, [https://stav.ba/vijest/bosnjacki-intelektualci-pozivaju-budite-ponosni-bosnjaci-i-jacajte-svijest-o-bosanskom-jeziku/3080]) *[[Emir Hadžihafizbegović]] **"Dok god se na borbi bikova skuplja 100.000 Bošnjaka, a samo 50.000 11. jula u Srebrenici, s tim narodom nešto nije uredu. Evo zadatka za najveću bošnjačku partiju i IZBiH: poučiti dio svog naroda da mu bik ne smije biti važniji od šehida." (iskazujući nezadovoljstvo na organizovanje koride bikova i broj posjetilaca u Čevljanovićima, u odnosu na posjetu memorijalnom centru Potočari kod Srebrenice 2014) *[[Enes Karić]] **"U Bošnjaka su tokom cijelog XX stoljeća preovlađivali oni islamski mislioci koji su bosansku i svoju društvenu stvarnost tumačili kroz prizmu progresa." ("Islam u Bosni i Hercegovini i Njemačkoj", juli 2008, Sarajevo, str. 15) *[[Enes Pelidija]] **"Bošnjaci su južnoslavenski narod s bogatom i zanimljivom historijom. Narod koji nije naučio da živi u getu, već s drugima. Oni pokazuju povezanost s Bošnjacima gdje god žive. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu Bošnjaci su pokazali civilizacijski pristup, što im je omogućilo da uzdignute glave hodaju svijetom. Stoga, Bošnjaci gdje god živjeli, treba da se izjasne tako, kao Bošnjaci." (kampanja Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) pred Popis stanovništva 2021. u Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj, Kosovu i Crnoj Gori, [https://stav.ba/vijest/bosnjacki-intelektualci-pozivaju-budite-ponosni-bosnjaci-i-jacajte-svijest-o-bosanskom-jeziku/3080]) *[[Enver Imamović]] **"Ljiljan je bio toliko omiljen u srednjovjekovnoj Bosni da su onovremeni Bošnjani sebe poistovjećivali s tim cvijetom. Iako su sjećanja i ljubav Bošnjaka prema ljiljanu vremenom bili potisnuti zbog historijskih okolnosti, nisu nikada sasvim izišli iz njihove podsvijesti." (Dnevni Avaz, 09.05.2015. [http://www.avaz.ba/clanak/176954/ljiljan-i-pravno-i-historijski-ima-status-simbola-drzave?url=clanak/176954/ljiljan-i-pravno-i-historijski-ima-status-simbola-drzave]) **"Nema nikakve sumnje da je u srednjem vijeku u Bosni živio jedan jedinstven narod zvan Bošnjani." ("Porijeklo i pripadnost stanovništva Bosne i Hercegovine", Narodna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1998., str. 15, {{ISBN|9958-9732-0-0}}) **"Popis je potreba da se ustanovi ustavna potreba naroda. To je veliki događaj na koji treba da Bošnjaci izađu jer je to u njihovom interesu. Popisom Bošnjaci koriste svoja zagarantovana prava. Pozivam sve Bošnjake da učestuvuju u ovom važnom događaju kao što je popis i da se izjasne kao Bošnjaci. Dužnost je da zbog vlastitog interesa budemo ono što jesmo." (kampanja Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) pred Popis stanovništva 2021. u Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj, Kosovu i Crnoj Gori, [https://stav.ba/vijest/bosnjacki-intelektualci-pozivaju-budite-ponosni-bosnjaci-i-jacajte-svijest-o-bosanskom-jeziku/3080]) *[[Enver Kazaz]] **"Bošnjačka nacionalistička elita kolektivni identitet bazira i konstruira na nekoliko ideologemskih fantazmi: naraciji o krvnosrodničkoj povezanosti nacionalne zajednice, esencijalističkoj predstavi o biću i duši naroda, demonizaciji etničkih susjeda kao svepovijesnih neprijatelja, relativizaciji bošnjačke odgovornosti u povijesti, revizionističkom odnosu prema povijesti, relativizaciji bošnjačke participacije u nacizmu, nacističkim zločinima i jedinicama, te podršci Hitlerovom sistemu, participiranju u endehazijskoj ideologiji, učešću u ustaškom pokretu i zločinima tog pokreta, getoizaciji bošnjačkog kulturnog identiteta, antiprosvjetiteljstvu i antimodernizmu, osmanofiliji, islamocentričnom tumačenju svjetske povijesti i politike, arabofiliji, okcidentalizmu, herojskocentričnoj idealizaciji i mitizaciji osmanske prošlosti u BiH i ulozi bošnjačkih predaka u njoj, demonizaciji komunističke ideologije, socijalizma i titoizma u SFRJ, autokolonizaciji uslovljenoj turkofilijom kao kulturalnom strategijom koja Tursku nastoji pojmiti kao osobenu maticu za savremene Bošnjake, neobegovskoj društvenoj fantazmi, mitocentričnoj interpretaciji bosanskog srednjovjekovlja radi teza o hiljadugodišnjem državnom kontinuitetu BiH i Bošnjacima kao temeljnom narodu u BiH, prekodiranju antifašističkog naslijeđa itd. Nužno je napomenuti da se i druga dva etnička identiteta u BiH na sličan ili identičan način tumače i konstruiraju od strane njihovih nacionalističkih elita." (''Arhiv alternativne prošlosti'') * [[Erich Rathfelder]] ** "Bošnjaci, dakle bosanski muslimani, koji u ratu nisu samo bili žrtve nego su, kao u Srebrenici, masovno ubijani, ne vrše osvetu. Posjetioce ne treba opterećavati sa previše informacija. U tom slučaju im se mora detaljno govoriti o bosanskom islamu, stavu bosanskih muslimana, mržnji, a osjećaj za osvetom bi samo škodio njihovoj vlastitoj duši. Taj islam je drugačiji od istočnog radikalnog islama." (članak "Šta, ideš u Bosnu?" za berlinski list "Die Tageszeitung", 24. 2. 2018, [http://www.taz.de/!5484424/]) *[[Esad Duraković]] **"U svom ''povijesnom jučer'' Bošnjaci su uglavnom bili tragični protagonisti povijesti. I danas su na povijesnoj vjetrometini, prepušteni najvećim dijelom samima sebi. Iako ne treba gubiti nadu u pomoć dobronamjernih ljudi iz svijeta, budućnost Bošnjaka ovisit će, uglavnom, o stepenu njihove samosvijesti." (za ''Dnevni avaz'', 02.12.2006.) *[[Egerton Smith]] **"Bošnjaci, zajedno sa Srbima i Bugarima, su slavenske rase i govore dijalektom tog jezika." ("The Kaleidoscope: or, Literary and scientific mirror", 1829) *[[Fahrudin Sinanović]] :Ima jedan Bošnjak povazdan klanja. :Ima jedan klanja samo sabah i akšam. Ide on i na džumu. :Ima jedan, tako kaže, klanja kad se sjeti. :Ima jedan klanja samo teraviju. :Ima jedan klanja samo od Bajrama do Bajrama. :Ima jedan plaho se naljuti kad mu neko rekne da on nije dobar musliman, pa on tome ovako odbrusi: “Ti ćeš meni reći da ja nisam musliman. Otkako znam za sebe, ja svaki dan sve tri vakta klanjam.” :Ima jedan ide u džamiju i klanja samo pred izbore. :Ima jedan nikad nije u džamiju uniš'o, ni pred izbore ni poslije izbora. :Ima jedan ne klanja i ne ide u džamiju, a, kaže, volio bi i da klanja i da ide u džamiju. :Ima jedan završio medresu, a kao da i nije. :Ima jedan povazdan Allaha spominje, stalno viče: subhanallah, elhamdulillah i halali brate. :Ima jedan pa kaže da će u 70-oj godini doć' tobe – kad sve išćejfi. Ne zna, ne zna hud, da sutra more umrijeti. :Ima jedan pa se naljuti kad mu neko kaže da je novokomponovani musliman. :Ima jedan imenjak – samo po imenu musliman. :Ima jedan Bošnjo pa stalno priča sve najgore o hodžama i hadžijama. Kod hodža i hadžija vidi trun nevaljaštinje, a kod sebe i kod drugih ne vidi brdo poganluka. :Ima jedan ne klanja, u džamiju ne ide, ne posti, a za Bajram uvijek kurban kolje. :Ima jedan kaže da je musliman u duši. :Ima jedan svake godine cijeli ramazan posti i klanja, a ha prođe ramazan, on prestane klanjat i počne pit. :Ima jedan išao na Ćabu, a bolje da nije. :Ima jedan pa mu smeta selam, jer je to arapska riječ, a ne smeta mu arapska nafta u autu. :Ima jedan prema islamu se odnosi ko Srbi prema Dejtonu: prima ono što njemu godi, a ne prima ono što mu nije po volji. :Ima jedan Bošnjo stalno ide u džamiju, a sa svima se svađa, sa braćom i sa komšijama vazdan se po sudovima ganja. :Ima jedan stalno i svakom vazi i dersi, bi reko insan – muftija, a on i ne klanja. :Ima jedan pa samo gleda šta hodže rade. :Ima jedan pa veli da neće u džamiju kad vidi ko sve ide. :Ima jedan dolazi u džamiju samo da ga ko vidi, a jedan drugi dolazi da vidi ko ide, a ko ne ide u džamiju. :Ima jedan, kaže, da ima sedamdeset glava i vratova, sve bi glave i vratove za din dao. A opet, ima jedan koji veli da bi poginuo za svoju vjeru, ali kad ga vikneš da ide u džamiju, on kaže: ”E taj film nećeš gledati.” :Ima jedan vjeruje u Boga, ali ne vjeruje da ima Džennet i Džehennem. :Ima jedan skoro došo tobe, pa da mu je sad da svi ljudi budu ko on. :Ima jedan pa mu čisto krivo kad neko dođe tobe. Malo, malo pa on tome nabije na nos kako je doskora i pio i svašta radio. :Ima jedan više vremena bude u kafani nego u rođenoj kući. :Ima jedan, ime mu lijepo, muslimansko, a psuje, neuzubilah, Boga i džamiju. :Ima jedan pa ga stid što je musliman. :Ima jedan pa kaže da bi sve u životu bio, samo ne bi bio hodža ili predsjednik svojima. ("Ima jedan Bošnjak" iz knjige "Kuća na dva sprata plus potkrovlje") *[[Fatmir Alispahić]] **"Ako bi se Bošnjaci distancirali od komunističkog sentimenta, onako kako su to učinili Slovenci ili Hrvati, dovelo bi to do apsolutnog rusvaja u dejtonskom poretku, jer Bošnjaci više ne bi dopuštali da njima, u ime jugonostalgije, vladaju Srbi i Hrvati." (Saff, broj 322, 24. august 2012.) **"Naša djeca u našim školama koje su odbranjene šehidskom krvlju ne smiju da uče o onome što se dogodilo u Srebrenici. Kakav život mi danas živimo ako naša djeca i naša omladina odrastaju daleko od istine o onome što se nama dogodilo? Od nas se traži da se pomirimo sa hapšenjem Nasera Orića, a ako to dozvolimo bit ćemo vječno zatvoren narod. Jel ovo država za koju su se borili bošnjački sinovi? Oni su se borili da bh. djeca uče bh. historiju, da imaju pravo na nacionalnu grupu predmeta, da budu slobodni i zbog toga kada govorimo o 20. godišnjici genocida nad Bošnjacima ne možemo da ne razmotrimo o tome koliko smo slobodni ili porobljeni." (program posljednjih ovoramazanskih divana u organizaciji Kulturnog centra Karneol i Medžlisa islamske zajednice Zenica koji su nosili naziv "Budimo Cvijet Srebrenice", 11.07.2015, Trg Alije Izetbegovića u Zenici) *[[Ferid Muhić]] **"Prošlo je vrijeme kada su drugi govorili Bošnjacima ko su i šta su! Dosta je bilo fragmentiranja Bošnjačkog nacionalnog korpusa! Neka se niko više nikada ne usudi Bošnjacima osporiti ni jezik, ni ime, ni identitet! Danas su Bošnjaci opet Bošnjaci, za sebe, za susjede, za svijet! Urbi et orbi! U Bosni, i u dijaspori, privatno i oficijalno, pojedinačno i kolektivno, lokalno i globalno, regionalno i univerzalno, danas i dovijeka, Bošnjaci će biti Bošnjaci, ako Bog da!" **"Neka je svakom prosto da bude ono što je sebi izabrao! I u to neka mu niko ne dira! Bošnjaci, halаlite svakom od vas koji je odlučio za sebe reći da nije ono što jeste, nego da jeste ono što nije! I ne dozvolite nikome da vam kaže da ste ono što niste i da niste ono što ste. Jer, vi niste ono što niste i jeste ono što ste: vi ste – Bošnjaci!" (Bošnjaci i orijentalizam, 28.04.2010, Bosnjaci.net, [http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=37686].) **"Znate li u čemu je razlika između odrednica “Bosanac”, “Hercegovac”, “Bosanac i Hercegovac”, s jedne strane, i odrednice “Bošnjak” s druge strane? “Bosanac” - to vam je adresa. Ko god živi u Bosni on je “Bosanac”. “Bosanac” postaje svako ko se doseli u Bosnu. Kada se “Bosanac” odseli iz Bosne, dakle kada promijeni adresu, prestaje biti “Bosanac”. Bosna je zajednička zgrada. Hercegovina, Krajina, Semberija, Posavina, pa i RS, itd. to su brojevi vašeg stana. Ko kaže da je “Hercegovac”, taj je rekao broj svog stana u zajedničkoj zgradi. Isto tako i onaj koji kaže da je “Krajišnik”, “Posavac”… itd. Na adresi “Bosna” žive i Bošnjaci, i Srbi, i Hrvati i predstavnici svih ostalih 16 nacionalnosti. Ali vaša adresa nije isto što i vaša nacionalna, odnosno etnička pripadnost! “Bošnjak”, “Srbin”, “Hrvat”, “Slovak”, “Jevrej”, “Rom”, “Rus”, “Ukrajinac” itd. je čovjek sa identitetom, ono što čovjek jeste. To što jeste, to ostajete gdje god da živite, gdje god se doselili i koliko god puta se odselili. Zato, kada vas u popisu pitaju za adresu, recite im adresu. A kada pitaju za vašu etničku (nacionalnu) pripadnost, recite im ko ste, a ne gdje živite! I nikako ne dozvolite da popisivači miješaju vaša religijska uvjerenja, ni sa adresom na kojoj momentalno živite, ni sa vašom etničkom (nacionalnom) pripadnošću." (apel "Medijima i svim Bošnjacima" upućen pred popis stanovništva 30. aprila 2013, od Muhića, tadašnjeg predsjednika BANU-a, [http://www.camo.ch/aktuelno/medijima-i-svim-bosnjacima/], [http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=49161&SRBI__I_HRVATI_SE_BOJE_REALNOG_BROJA_BO], [http://www.islamskazajednica.ba/component/content/article?id=16536:saopcenje:bosnjacke-akademije-nauka-i-umjetnosti-o-popisu-stanovnistva-saopcenje-bosnjacke-akademije-nauka-i-umjetnosti-o-popisu-stanovnistva]) *[[Georgije Magarašević]] **"Bošnjaci žive između Drine, Verbasa, Save, Dalmacije, Hema, čislom 450.000: ispovjadaju ili Islam; ili su Rimokatolici, ili pravoslavni. ("Ljetopis matice srpske", prvi broj, 1825. godine, str. 57) *[[Hakija Zoranić]] **"Sva tri naroda, sadašnja konstitutivna, u BiH bili su Bošnjaci do 1862. godine, od tad nastaje rascjep djelovanjem osvajačkih krugova iz Beograda i Zagreba. Taj jedinstveni narod onda se razdijelio u tri konstitutivna naroda." (tribina Foruma bošnjačkih intelektualaca u Sarajevu, 15.10.2015 na temu "Etnički identitet Bošnjaka" [http://www.faktor.ba/vijest/zoranic-sva-tri-konstitutivna-naroda-bili-su-bosnjaci-do-1862-godine-212572]) *[[Halid Bešlić]] **"Bošnjaci su vezani za Bosnu. U tom se kontekstu kod njih nacionalizam najviše i ispoljava. Ali to, zapravo, i nije nacionalizam, već više patriotizam. Sudbina Bosne vezana je za Bošnjake i oni su vezani za nju. Problemi Bosne reflektiraju se i na njima. Pojavljuju se frustracije, pa samim tim bude i nacionalizma." (Anketa "Postoji li nacionalizam među Bošnjacima", Stav, 05.04.2017., [http://stav.ba/postoji-li-nacionalizam-medu-bosnjacima-halid-beslic/]) *[[Halid Hadžimulić]] **"Naši stari nisu htjeli da školuju djecu, premda je u tome bio jedini spas. Stari, tvrdoglavi Bošnjak nije htio da se pokori, misleći da može pobijediti vrijeme." (Dnevnici) *[[Hamdija Pozderac]] **"Ne daju bosanstvo, nude muslimanstvo... Da prihvatimo i to što nude, makar i pogrešno ime ali ćemo otvoriti proces." *[[Hamdija Šarkinović]] **"Svi navedeni "pretendenti" (op.a. Srbi i Hrvati) zaboravili su da su Bošnjaci autohton narod na prostorima gdje oduvijek postoje sa svojom etnogenezom, sviješću o pripadnosti, sa svojim pismom, kulturom, umjetnošću. običajima i dr." ["Bošnjaci od Načertanija do memoranduma", Muslimansko nacionalno vijeće Sandžaka, Podgorica, 1997. godine, str. 5, {{ISBN|9940941609}}, {{ISBN|9789940941604}}) *[[Hans Fritz]] **"Od svih drugova moje generacije najviše sam se družio sa Bošnjakom Poljakovićem (...) Poljaković i ja bili smo poput braće. Bio mi je učitelj u svom maternjem jeziku i neumorno mi je pokazivao njene ljepote. Njemu imam zahvaliti što znam dosta bosanskih narodnih pjesama, čija su me krhkost i srčanost obuzimale. U vrijeme odmora sjedili smo veoma često i skupa pjevali: on Bošnjak i ja Nijemac. Treći u našoj klapi bio je jedan Mađar koji je uskoro bio dodjeljen ratnoj četi Dalmatinaca. Iako različitih nacija, dolazeći iz različitih podneblja i drugačijeg odgoja, ipak smo bili odani prijatelji i u dobru i u zlu. Vezala nas je ljubav prema našoj divnoj regimenti, vojnički ponos i čuveno bošnjačko drugarstvo." ("Bosniak / Bošnjak 1931", sa njemačkog na bosanski preveo Dr. Zijad Šehić, Sarajevo, 2007., izdavač: Dobra knjiga, {{ISBN|978-9958-688-11-9}}) *[[Hazim Akmadžić]] **"Ako Bog da imam nijet napisati moju verziju "Ćuprije na Drini" gdje ću opovrgnuti sve one predrasude o Bošnjacima da su prljavi, mali, smrdljivi, glupi itd., koje je stvorio [[Ivo Andrić]]. Nažalost, velike su historijske ličnosti poput Đerzeleza Alije ocrnjene u tom romanu i da mi još nikad nismo uspjeli "skinut blato" sa njih." (13. juni 2006. za bosnjaci.net) **"Boš­nja­ni to­kom dru­ge po­lo­vi­ce 15. i u 16. sto­lje­ću pri­hva­ta­ju [[islam]] dra­go­vo­ljno i sve do po­čet­ka 18. sto­lje­ća Bo­sna, prvo kao san­džak, ka­sni­je kao ela­jet, do­živ­lja­va pod osman­skom upra­vom svoj pu­ni po­li­ti­čki, vjer­ski, eko­nom­ski i kul­tur­ni pro­spe­ri­tet. Ko­li­ko god se ne­ko ne sla­gao s ovim, či­nje­ni­ce to pot­vrđu­ju. U po­li­ti­čkom smi­slu Bo­sna je sta­bil­na, a ni­je li Isa-beg uda­rio te­me­lje da­naš­njem Sa­ra­je­vu? Ga­zi Hu­srev-beg to nas­tav­lja iz­gra­dnjom ni­za mo­nu­men­tal­nih gra­đe­vi­na. U Bo­sni su ta­da uspos­tav­lje­ne re­gi­je ko­je su sve do [[rat u BiH|agre­si­je na BiH]] 1992. go­di­ne fun­kci­oni­ra­le na eko­nom­skim, admi­nis­tra­ti­vnim i kul­tur­nim, a ne etni­čkim prin­ci­pi­ma. Te­me­lje tim re­gi­ja­ma pos­ta­vio je Isa-beg, ra­zvio ih Hu­srev-beg i to se po­ka­za­lo fun­kci­onal­nim. [[Bosanski jezik]] bio je je­dan od če­ti­ri slu­žbe­na i ra­vno­pra­vna je­zi­ka na Por­ti, a me­ni taj je­zik da­nas ne­ko že­li da ospo­ri! Ili, moj na­rod ne­ko na­zi­va ne­pi­sme­nim, a pri tom za­bo­rav­lja či­nje­ni­cu da su lju­di po­red bo­san­skog u Bo­sni ta­da go­vo­ri­li i pi­sa­li na tur­skom, arap­skom i per­zij­skom je­zi­ku." (za dnevne novine "San", 4. decembar 2007.) *[[Husein Čišić]] **"I danas kada nam se stalno sugerira da je naša uža domovina jednakopravna s ostalim federalnim jedinicama, a mi Bošnjaci sa ostalim narodma Jugoslavije, a eto nam ni sad nije dozvoljeno da se pravim imenom svojim zovemo. Našem čovjeku se ne daju pisati ni Bošnjakom ni Jugoslovenom, a eto, kada se po nevolji kaže da je musliman, onda to pasira valjda zato što je to kolektivni naziv za 300 miliona ljudi razbacanih na 5 kontinenata." **"Jedna od najizrazitijih karakternih crta naših pređa, naših starih Bošnjana najstarijega, kao i starijega doba, bila je jedna vrsta otmjene netrpeljivosti prema svemu što nije njihovo. Ni samo vrijeme, ni sve one faze političkog života, kroz koje se, tijekom vremena, nevoljno promicahu nije dostojalo, da tu crtu u njihovom karakteru izmjeni. Oni su ovijek ostali i ostajali doslijedni samo sebi." **"Mi Bošnjaci nijesmo ničija prćija i nikome nećemo priznati pravo da nas cijepa i dariva kao tegleću marvu. Ali još jednom imam da primjetim da izvode našeg uvaženog g. Ministra bez lisnice, a to je da ni malo od nas nije poželjno da nas u pitanjima ove vrste nazivaju braćom muslimanima, jer to ovdje ne želimo da budemo. Mi ćemo ubuduće nastupati kao takovi samo u vjersko prosvjetnim pitanjima, a ovdje smo samo Bošnjaci i ništa drugo. (odgovor Ministru bez lisnice, dr. Bariši Smoljanu, u Mostaru, 19. novembra 1939.) *[[Husein Kavazović]] **"Ako smo ummet, a jesmo, onda smo muslimani, a ne nikakve selefije ili hanefije; ako smo narod, a jesmo, onda smo Bošnjaci, a ne Sandžaklije, Krajišnici, Podrinjci i Hercegovci." (Džuma-namaz, hutba sa minbera Islamskog kulturnog centra Bošnjaka u Berlinu, 27. septembra 2019. [https://www.klix.ba/vijesti/bih/ef-kavazovic-mi-smo-bosnjaci-a-ne-sandzaklije-krajisnici-podrinjci-i-hercegovci/190927086]) **"Ne znam šta će biti u budućnosti, ali znam šta se sada dešava. Mi imamo krajeve gdje se negira [[bosanski jezik]], imamo krajeve gdje se Bošnjacima ne dozvoljava zaposlenje, na svaki način im se otežava život." (intervju za N1 Pressing, 06.06.2016.) *[[Husein-kapetan Gradaščević]] **"Efendi, oni su moja braća po krvi, jeziku i povijesti." (Kapetan odgovara na pitanje o Bošnjacima katoličke vjeroispovijesti "Svijetli Husein-beže, zašto gradiš katolicima tolike konake, tolike čardake po Bosni, tvrdom vilajetu?", "Povijest carstva Osmanova", Istanbul 1904., Sadrazam Hadžimureli) **"Ima Bosne, beglerbeže i Bošnjaka u njoj! Bili su prije vas i ako Bog da, biti će i poslije vas!" – 1831. (u razgovoru sa Osmanskim beglerbegom, kada mu je Osmanski beglerbeg rekao: "Nema više Bosne, a neće biti ni Bošnjaka, Huseine... Gineš za državu koja nikad nije postojala niti će.") **"Otpušteni robe! Budi sretan da možeš jesti ono malo hrane što imaš pred sobom; ja sam svoje činije već izvrnuo i ne trebam tvoga posredstva kod velikoga vezira. Baš za toga cara neću da znam kod koga se ti želiš za me zauzeti. Da te dočekam, gotov sam u svako doba i na svakom mjestu; moja je sablja sjekla prije nego je tvoja kovana. Zmaj od Bosne." (odgovor na pismo turskom vazalu, odnosno novopečenom knezu mlade srpske kneževine, [[Miloš Obrenović|Milošu Obrenoviću]], gdje Husein pokušava skrenuti pažnju da su Bošnjaci u Bosni autohtoni narod) *[[Husein Tokić]] **"Bosne ima onoliko,koliko i na koliko prostora u njoj ima Bošnjaka.Samoproglašeni Srbi i Hrvati u Bosni za račun susjednih država mlađi su od jednog “veka” ili stoljeća. Većini njih još nije jasno da Bosna nije Jugoslavija. Oni to (ne)znaju ili im je historijska laž duhovna hrana. Došlo je vrijeme da Bošnjaci to (sa)znaju a i vjeruju sebi i u sebe. Znati a nevjerovati u moguća događanja u Bosni je ravno vlastitoj pogibelji. Njegoševa “(anti)”fašistička SHC inverzija “što je gajila zmije u njedrima” dobija bosanski prevod “čije zmije u čijim njedrima”. SH politika se konačno od 1990. g. spram Bosne pokazuje kao “zmijski okot” u njenom temelju. Zasijani antibosanski nacionalni korov iz susjedstva u komšiluk je strateški cilj uništenja i nestanak Bosne i Bošnjaka. Tražiti samo odgovor na pitanje rješenja bošnjačkog opstanka pod hrišćanskom zastavom EU, (što simbolizuje 12 apostola), bez kolektivne strategije kolektivnog i ličnog preispitivanja prema “državotvornom” bošnjanskom korovu; je posljednji nacionalni luksuz pred izgon iz bošnjačkih enklava.." (Husein Tokić; ''Jugoslovenstvo je SH agresija'', OFF-SET Tuzla,2011.) *[[Husnija Kamberović]] **"Bošnjaci su jedini narod koji ima potrebu da dokazuje nacionalni identitet i svoje nacionalno ime Bošnjak. To je naša sudbina tokom čitavog dvadesetog stoljeća, ali i sada se ta praksa nastavlja. Zašto je to tako? Odgovornost ne treba prebacivati na druge jer je ona ustvari na pojedinim našim intelektualcima i političarima koji su lutali tokom historije u pogledu svog nacionalnog identiteta. Odgovornost je na našoj političkoj eliti koja je kroz historiju zbog svojih sitnih ličnih interesa sklapala određene političke kompromise koji su zbunjivali bošnjački narod. Danas su Bošnjaci, bez obzira na to da li žive u Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji, Kosovu, pripadnici iste nacionalne zajednice. Imamo istu kulturu, tradiciju i sudbinu. Posve smo ravnopravni s drugim nacijama na Balkanu. Prošli smo integracijske procese tokom devetnaestog i dvadesetog stoljeća kao druge nacije. Na popisima 2021. godine ne trebamo biti sumnjičavi i ne trebamo imati rezervu prema historijskom nacionalnom imenu Bošnjak. Iskazivanjem našeg nacionalnog imena Bošnjak ne dovodimo u pitanje našu odanost prema zemljama u kojima živimo. Prošli smo proces evropeizacije, potvrđujemo evropsku orijentaciju. Bošnjaci kao sekularna nacija se ne odriču niti jednog dijela svoga identiteta, pa ni vjerskog. Ne dopustimo da razočaranost u neku političku opciju ili intelektualca dovodi u pitanje nacionalno ime Bošnjak. To je trajna odrednica nacionalnog identiteta." (kampanja Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) pred Popis stanovništva 2021. u Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj, Kosovu i Crnoj Gori, [https://stav.ba/vijest/bosnjacki-intelektualci-pozivaju-budite-ponosni-bosnjaci-i-jacajte-svijest-o-bosanskom-jeziku/3080]) **"U uskoj vezi sa ovom akcijom Šerifa Arnautovića jeste i jedna aktivnost sandžačkih Bošnjaka koji su sredinom avgusta 1917. sa konferencije u Sjenici uputili zahtjev austro-ugarskim vlastima u kojem su tražili da se Sandžak pripoji Bosni “pošto i historijom i jezikom pripadamo istoj a ne Crnoj Gori, te u krajnjem slučaju ako to ne bi uslijedilo, onda je zamoljeno za autonomiju Sandžaka" ("Hod po trnju - Iz bosanskohercegovačke historije 20. stoljeća", Institut za historiju, Sarajevo, 2011, str. 12 i 13, {{ISBN|978-9958-649-07-3}}) *[[Ibrahim Osmanbašić]] :Moj je narod najveći pjesnik! :poji posljednji turski klasik :ponosni Bošnjak – Herseki Arif Hikmet :u Istanbulu što je osnovao „Društvo pjesnika“ :okupivši savremene velikane stiha :ugradivši zanos duše i nadahnuće srca :u znameniti turski Parnos :preselivši na bolji svijet :u gradu na Bosforu :u gradu što spaja Evropu i Aziju :u gradu divnih džamija :u gradu čarobnih mostova :u gradu gdje je civilizacija :ispisala poruke čovječanstvu :u dva vremena za treće. (6. strofa iz pjesme "Moj je narod najveći pjesnik", u sjećanje na Arifa Hikmet-bega Rizvanbegovića–Stočevića, 08.04.2016., Sarajevo) *[[Ibrahim Pašić]] **"U srednjovjekovnoj Bosni Vlasi su se pomiješali s ostacima iliro-romanskog, gotskog i tračkog stanovništva, koje se za vrijeme slavenskih naseljavanja povuklo u planine. Uglavnom su se bavili stočarstvom i trgovinom. U periodu razvijenog feudalizma integrirali su se u potpunosti u bosansko društvo, i na ovom i na onom svijetu, prihvatajući od Dobrih Bošnjana [[bosanski jezik]] i memorijalnu kulturu podizanja stećaka iznad svojih grobova." (magazin "STAV", 03.06.2016., [http://faktor.ba/stav-historija-i-porijeklo-bosanskih-vlaha-milorad-dodik-aleksandar-vucic-vojislav-seselj-i-mate-boban-porijeklom-su-bosanski-vlasi/]) *[[Ilija Garašanin]] **"Ako Bošnjaci ne bi ovo primili, to bi otuda kao sigurno sledovalo raskomadanje Srba na provincijalna mala knjaževstva." ("Načertanije", 1844.) **"Na istočnog veroispovedanija Bošnjake veći upliv imati neće biti za Srbiju težak zadatak. Više predostrožnosti i vnimanija na protiv toga iziskuje to, da se katolički Bošnjaci zadobijedu. Na čelu ovih stoje franjevački fratri." ("Načertanije", 1844.) **"Osim toga mogla bi se kao treći stepen štampati kratka i obšta narodna historija Bosne u kojoj ne bi se smjela izostaviti slava i imena nekih muhamedanskoj vjeri prešavših Bošnjaka." ("Načertanije", 1844.) *[[Ismail Palić]] **"Bosanskim jezikom izvorno govore Bošnjaci, Crnogorci, Hrvati i Srbi te pripadnici drugih naroda i manjina. Oni koji bosanski jezik sužavaju i svode samo na Bošnjake čine veliku štetu tome jeziku." (intervju za Preporod, 31. augusta 2015. sa Selmanom Selhanovićem, [http://www.preporod.com/index.php/drustvo/intervju/2314-palic-bosanski-jezik-danas-je-jaci-nego-ikad]) *[[Ivan Gundulić]] :"Na konjijeh sve Bošnjaci :sjahu svijetlo odjeveni, :zatočnici hrli i jaci, :konjanici sve hrabreni." *[[Ivan Kukuljević Sakcinski]] **"Isti papa dopušta Bošnjakom na molbu kralja Stjepana Tomaševića, da mogu svetkovati dan sv.Grigorja, kog Bošnjaci za svog zaštitnika drže." ("Arkiv za povjestnicu jugoslavensku", 1851.) :"...Il je slavska domovina :stan pomorskog Dalmatina? :Gorljivog il Harvata? :Il Sarbskoga njegovog brata? :Tu stran zove Slavjan svom :Al je širji Slavski dom! :Il je Slavska domovina :Tam gde i zibka Slavjanina :gde s Bošnjakom Bugar plače :Carnogorac oštri mače…?" ("Slavjanska domovina", 1847.) *[[Ivan Franjo Jukić]] **"[[BiH|Bosna]] je jedina turska država, koja je čista sasvim ostala od turskog jezika, kako po selima tako po varošima, drugi se jezik osim [[bosanski jezik|bosanskog]] i ne govori, najveća turska gospoda samo onda turski govore, kada su kod vezira." (Zemljopis i povijestnica Bosne, 1851.) **"Mi Bošnjaci njekad slavni [[narod]] sad jedva da smo živi nas samo kao očenutu glavu od stabla slavjanskog gledaju priatelji naukah i žale nas.... Vrime je da se i probudimo od dugovične nemarnosti; dajte pehar, te carpite iz studenca pomnje [[mudrost]], i nauk; nastojte da najpred naša serca očistimo od predsudah, fatajmo za [[knjiga|knjige]] i časopise, vidimo što su drugi uradili, te i mi ista sredstva poprimimo, da naš narod prosti iz tminah neznanstva na svitlost istine izvedmo." (tokom revolucije u Habsburškoj monarhiji iz 1848. godine) **"U Bosni postoji samo jedan narod a to su Bošnjaci sa židovskim, romskom i "nizamskom" manjinom (stranci), te Karavlasima, koji su nekada davno došli iz Srbije." ("Zemljopis i poviestnica Bosne", 1851) *[[Ivana Marić]] **"Da sam negirala Bošnjake, negirala bih svoje pretke – Bošnjake katolike." (12.03.2021., FACE TV, Sarajevo) *[[Ivo Banac]] **"Na pitanje (''Da li je BiH bila povijesno hrvatska zemlja do turske okupacije?'' - op.a.) se ne može odgovoriti jer je anahrono. Moderne nacionalne kategorije – [[Hrvati]], [[Srbi]], Bošnjaci itd. – nisu postojale u srednjem vijeku. Zato ime [[BiH|Bosna]] i etnonime ''dobri Bošnjani'' (naravno ne u modernom nacionalnom smislu, nego u srednjovjekovnom staleškom) treba uzeti vrlo ozbiljno. U teoriji je postojala mogućnost razvoja moderne bosanske nacije. To se nije dogodilo. (...) Ukratko, srednjovjekovni bosanski kraljevi nisu bili ni Srbi ni Hrvati. Bosna (a ne BiH) nije do turske okupacije bila "hrvatska zemlja", među ostalim razlozima što ni "hrvatske zemlje" nije bilo, a njome sasvim sigurno do 1463. nisu vladali hrvatski vladari, u etničkom smislu. Doduše, ugarski kraljevi, koji su Bosnu smatrali dijelom ugarskog kraljevstva bili su u dinastičkom smislu i hrvatski kraljevi. I, na kraju, BiH nije hrvatsko Kosovo. Hvala Bogu." ([http://www.slobodnaevropa.org/forum/149.html ''Radio Slobodna Evropa'', 31. august 2007]) *[[Izudin Bajrović]] **"Duže od stotinu godina traje borba za opstanak našeg naroda. Primoravani smo da se prilagođavamo drugima. Obezglavljivani smo kao narod. Kao takvim, lakše je bilo manipulisati s nama. Prisjetimo se samo iskustva iz vremena SFRJ kroz šta smo prolazili. Bilo gdje da živimo, naša odrednica je bošnjaštvo. Kada sam poslije agresije išao u svoja Pljevlja, vidio sam da među našim narodom ima nepotrebnih nedoumica. Prirodno je da su Izudin iz Sarajeva i Izudin iz Pljevalja Bošnjaci. Neki misle da će bolje proći ako se priklone nekim drugim korpusima koji ih i ne prihvataju ili čak geografskim odrednicama. Ipak, danas prevladava ideja bošnjaštva među našim narodom." (kampanja Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) pred Popis stanovništva 2021. u Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj, Kosovu i Crnoj Gori, [https://stav.ba/vijest/bosnjacki-intelektualci-pozivaju-budite-ponosni-bosnjaci-i-jacajte-svijest-o-bosanskom-jeziku/3080]) *[[Jako Baltić]] **"Ove godine uvede Osman-paša vezir, štampu srbsku u Bosni. Prva poče štampati "Bosanski viestnik", s jedne turski s druge srbski, jezik neureden s kojim Bošnjaci onako ne govore." ("Godišnjak od događaja crkvenih, svietskih i promine vrimena u Bosni", str.342) *[[Josip Broz Tito]] **"Ljude treba pustiti pa neka ako hoće budu nacionalno neopredijeljeni građani Jugoslavije. Neka taj čovjek bude Bosanac, Hercegovac. Vani vas i ne zovu drugačije nego imenom Bosanac, pa bio to Musliman, Srbin ili Hrvat." - u razgovoru sa Hamdijom Pozdercem o ustavnim promjenama 1971. godine. *[[Josip Ljubić]] **"Kad se Bosna i Hercegovina izstoljetna sna prenula na život, politicise Srbi i rekoše Bošnjacima "Amo k noma, vi ste Srbi!" kad to opaziše Hrvati, pohitaše i oni rekoše Bošnjacima: "Nek Srbima vec k noma, vi ste Hrvati!". Al Bošnjaci... kad vidješe "o čemu se radi" tad jednostavno, logično sasma logično dođoše do zaključka: "ni amo hi tamo već svak za se". (pod pseudonimom Ild Bogdanov, Bošnjaštvo, 1895.) **"Kad se Hrvati i Srbi smatraju dva naroda, a jezik im je isti, zašto ne bi i mi, koji govorimo kao i oni, bili treći narod? Kad Srbi i Hrvati kažu, da ne mogu da budu isti narod, jer su im dva imena, zašto ne bi i mi, kada nam je ime drugačije nego li njihovo, bili treći narod? Kad Srbi i Hrvati kažu, da ne mogu da budu isti narod, jer nisu nad njima u prošlosti isti kraljevi vladali, zašto ne bi i mi, kad smo vlastite kraljeve imali, bili treći narod? Kad Srbi i Hrvati kažu da ne mogu da budu isti narod, jer su jedni pravoslavni, a drugi katolici, zašto ne bi i mi, kad smo muhamedovci, bili treći narod? Ovo je geneza bošnjaštva, kaže Ljubić pa dodaje: “Mnijem da se Srbi i Hrvati nemaju zašto da smiju. Koi ma zašto da se smije, to su Nijemci i Mađari." (pod pseudonimom Ild Bogdanov, Bošnjaštvo, 1895.) *[[Josip Pejaković]] **"A činjenica je da danas nema veće bijede nego biti Hrvat, Srbin il' Musliman - veću sramotu sami sebi nismo mogli prirediti i trebat će nam godine da tu ljagu speremo sa sebe." (1993) *[[Josip Smodlaka]] **"Svi koji behu podložni banom hrvatskim zovu se imenom [[Hrvati]], van granica stare hrvatske i srpske države on ne nalazi ni Srba ni Hrvata. To naročito važi za Bosnu u kojoj on poznaje samo Bošnjake." (Hadžijahić: 1974, iz djela "Jugoslovenski nacionalizam 18. vijeka".) *[[Junije Palmotić]] **"Od slavnijeh smo tebi Slava i od Bošnjaka mi poslani." ("Pavlimir", 1632.) *[[Kenan Vrbanjac]] **"MDD 'Merhamet' je bio jedan od inicijatora organiziranja 1. Bošnjačkog sabora, na kojem je vraćeno naše historijsko nacionalno ime Bošnjak. Zbog toga, 'Merhamet' ni danas ne može da ostane nijem na negiranje imena Bošnjak i ostale napade na naš narod bilo gdje se on nalazio. Mi smo se zvali Bošnjaci stotinama godinama prije, ali nam je neko to pravo uskratio. Danas širom svijeta imamo mnogo Bošnjaka, čiji je broj, prema nezvaničnim podacima, ukupno između četrnaest i petnaest miliona. Želim da se svi Bošnjaci na predstojećim popisima stanovništva izjasne kao Bošnjaci i Bošnjakinje. Želim da svi Bošnjaci osjećaju Bosnu i Hercegovinu kao svoju maticu, a da mi kao matica budemo dobri domaćini koji povezuju. Nadam se da će naredni popisi uistinu pokazati koliko nas Bošnjaka ustvari ima." (kampanja Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) pred Popis stanovništva 2021. u Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj, Kosovu i Crnoj Gori, [https://stav.ba/vijest/bosnjacki-intelektualci-pozivaju-budite-ponosni-bosnjaci-i-jacajte-svijest-o-bosanskom-jeziku/3080]) *[[Kolinda Grabar-Kitarović]] **"Porast međunarodnog ekstremizma i terorizma je najveća prijetnja miru i sigurnosti u modernome svijetu. Nikad to nisam poistovjećivala ni s Bošnjacima niti s učenjem islama. Nažalost, cilj ove kampanje jest stvoriti upravo takvu percepciju u javnosti, a ja to apsolutno odbijam. To je suprotno biti moje politike. Kao susjedi, trajno smo upućeni jedni na druge, nama je sigurnost i stabilnost BiH od apsolutnog interesa, kao i cijeloj EU." (o odnosima BiH i Hrvatske, 23.9.2017., intervju za Jutarnji list) *[[Ljudevit Gaj]] **"Bošnjaci živu između Drine, Vrbasa, Save, Dalmacije i Hema, brojem 450000, dijeleći se na islamski, to jest turski, i zatim na rimski i grčki vjerozakon." (Ljudevit Gaj, "Naš Narod" Danica 1835.g.) **„Može se uzeti da je Bošnjak kao i drugi Serbi.” **„Serbsko pleme ponosi se i slavi se sa svoje hrabrosti, ali čini se, da su Bošnjaci u staro vrieme ustupali u tom obziru ostalim Serbima.” („Carko-kraljevske službene novine”, 1859) *[[Maja Nikolić]] **"U Mađarskoj djeluje zajednica građana bh. porijekla, katolika, koji se nazivaju Bošnjacima. Svakodnevno čuvaju bosansku tradiciju, nose bosanske nošnje, a u Pečuhu čak jedna od glavnih ulica nosi ime Bošnjačka. U BiH se o bošnjačkoj zajednici u Mađarskoj ne zna gotovo ništa. Tek nedavno, boravkom jednog od članova zajednice u Tuzli saznali su se vrijedni detalji." (1. maja 2010., Slobodna Evropa, [https://www.slobodnaevropa.org/a/bosnjacka_zajednica_katolika_madjarska/2029267.html]) *[[Marko Marulić]] :Boj su bili š njimi Harvati, Bošnjaci, :Garci ter Latini, Sarbli ter Poljaci. ("Molitva suprotiva Turkom", 1493 ili 1508.) *[[Marko Pejić]] **"Bošnjaštvo tj. bošnjačku tradiciju zajedništva naših naroda moguće je uočiti kod mnogih franjevaca i to ne samo iz njihovih spisa nego i njihovog osobnog angažana u promoviranju i zašivljavanju ove ideologije na našim prostorima. Najbrojmo samo neke franjevce zanese ovom ideologijom: Matija Divković, Stjepan Matijević, Mijo Radnić, Filip Laštrić, Martin Nedić, Ivan Franjo Jukić i Antun Knežević. Za ovu dvojicu posljednjih bošnjaci su bili bosanskohercegovački katolici, pravoslavni i muslimani." ("Doprinos bosanskih franjevaca društveno-kulturnom identitetu bosanskohercegovačkog društva u periodu 1878-1918. godine", str. 182, Fojnica, 2004., ISBN 9958-585-35-9) *[[Marko Vešović]] **"Nažalost, stvarnost koju moje oči vide i uši slušaju meni kazuje da [[BiH]] kao država ne postoji. Tačno je da su se Bošnjaci odbranili, čak moram priznati da je moje poštovanje za taj narod, poslije [[rat]]a, mnogo veće no prije rata, jer kad se sjetim koje su sile bile zinule da ih progutaju, a ipak ih nisu progutale, ne mogu a da im ne čestitam na snazi, vitalnoj, moralnoj, duhovnoj i svakoj. Bošnjaci jesu odbranili sebe, ali, na žalost, nisu odbranili BiH, jer to i nisu ni mogli." (Radio Slobodna Evropa, februar 2005.) **"Nešto bih rekao o ''okruženju'' u kojem žive bosanski muslimani. Nedavni rat mi je otkrio činjenicu koja me zapanjila: da su bosanski muslimani okruženi svojim – prirodnim neprijateljima! Reći ćete: pa nisu valjda svi kršćani ili hrišćani prirodni neprijatelji muslimana? Razumije se da nisu. Oni su samo materijal od kojih politika lako, čak i prelako, bojim se, može napraviti prirodne neprijatelje muslimana. Ako je to uradila juče, to može uraditi i sutra." (Radio Slobodna Evropa, februar 2005.) *[[Matija Mažuranić]] **"Bošnjaci i Osmalie, prem da su Muhamedovci i jedni i drugi opet se mrze strašno kao prava nebratja." (1840.) *[[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]] **"Bošnjak, koje god vjere bio, on je opet osto pri svojoj narodnosti; vazda i uvijek svaki bosanski muhamedanac veliki je musliman, možebit veći neg oni što živu u Arabiji, ali se nikad nije svoje narodnosti odrekao, već je vazda dobro čuvao kano svetu stvar." (Šta muhamedanci misle u Bosni i Hercegovini, Narodna i univerzitna knjižnica u BiH, Sarajevo, 1998. reprint 1886) *[[Mehmed Handžić]] **"Bošnjaci, kao rijetko koji narod, imaju tu zlu kob da im se historija ponavlja..." (“Božiji Pejgambere”, časopis “El-Hidaje”, 7. marta 1944.) **"Kad smo historijskim dokumentima dokazali činjenicu da su Bošnjaci grupno prešli na islam, nameće nam se pitanje kakvim su se sredstvima Turci služili šireći islamsku vjeru. Prvo što nam treba u ovom pogledu istaknuti je to da su vijesti o nekom nasilnom isturčivanju bosanskih kršćana u doba felha apsolutno neosnovane." ("Islamizacija Bosne i Hercegovine i porijeklo bosansko-hercegovačkih muslimana" str. 27-28, "Islamska dionička štamparija", Sarajevo, 1940) *[[Mehmed Memišević]] **"Ono što je nama Bošnjacima najbitnije je pitanje bosanskog jezika" (Radio Slobodna Evropa, 22. augusta 2021.) *[[Midhat Ajanović]] **"Treba li dokazivati da je pravo svakog naroda da sam sebe zove kako hoće? I da ime Bošnjak nije niko izmislio, da je ono tu stoljećima, da su nam ga bili oteli srpski (“jugoslovenski”) okupatori da bi nas sveli samo na vjersku zajednicu, a ne na povijesne baštinike bosanske zemlje i države… Nikom više nikada ništa ne treba da dokazujemo. Pogotovo ne monstrumima koji su planirali i realizovali holokaust nad ovim narodom. Jednostavno, od sada pa zauvijek, mi smo Bošnjaci! Kao što smo i muslimani. Pri tome će nas obradovati svaki katolik ili pravoslavac koje se nacionalno osjeća Bošnjakom." (za Ljiljan, 1993.godine) *[[Mihajlo Antrijalski]] **"I Charvat i Bašnyak (množ. Βατζινακίτες, Πατζινακοί jedn. μπατζανάκ / βατζανάκ) neka budu upisani u tablice Romeja." (1167.) *[[Milan Kršić]] **"Radi Turkeša" (misleći na Bošnjake). "Ja ne mogu u Bosni gledati minareta, oni moraju nestati". Banovine su stvarane sa srpskom većinom tamo gdje je to bilo moguće (Vrbaska banovina), u Drinsku banovinu uključen je najveći dio zapadne Srbije, čime je razbijena "homogenost muslimanskog stanovništva." (na pitanje zbog čega je Bosna podijeljena, u prijedlogu da se ukine odredba Vidovdanskog ustava iz 1921. godine, iz knjige "Bošnjaci od Načertanija do memoranduma" autora Hamdije Šarkinovića, Muslimansko nacionalno vijeće Sandžaka, Podgorica, 1997. godine, str. 158, {{ISBN|9940941609}}, {{ISBN|9789940941604}}) *[[Milan Tegeltija]] **"Ne postoji način da bošnjački političari prebrode evropsku islamofobiju. Zabluda da je to moguće kroz građanski koncept samo je gubljenje vremena. Islamofobija u Evropi je duboko ukorjenjena i niko u Evropi neće zaboraviti da su Bošnjaci muslimani, čak i ako Bošnjaci to zaborave." (4. novembra 2022. na svom Twitteru profilu, prenose mediji [https://nap.ba/news/99508], [https://saff.ba/tegeltija-porucio-bosnjacima-u-evropi-ce-uvijek-znati-da-ste-muslimani-ne-mozete-prebroditi-evropsku-islamfobiju/], [https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/tegeltija-opet-udario-po-bosnjacima-ne-mozete-prebroditi-evropsku-islamfobiju-u-evropi-ce-uvijek-znati-da-ste-muslimani-806574]) *[[Milenko Filipović]] **"Nijedan od tri pravoslavna starinačka roda nije ostao na prvobitnom mjestu. Sem jednoga, oni upravo i ne znaju gdje su naprije stajali, ali sami ističu, a tako i smatraju i svi ostali, da su "Bošnjaci". I prezimena su im osobita: Rosandić, Markanović i Macan." („Visočka nahija“ iz 1928., stanovnici sela Bošnjak u općini Žabari) *[[Milovan Đilas]] **"Taj naziv je tradicionalan već od srednjeg vijeka. Muslimani koje sam ja poznavao u Bijelom Polju i družio se sa njima uvijek su govorili da su Bošnjaci. U mojoj porodici je bio sluga musliman, Bešir Zulević iz okoline Rožaja. Bio je nepismen – ja sam ga naučio pismenosti – što nije bilo teško, jer je bio veoma bistar. Uvijek je govorio da je Bošnjak. A i Vuk Karadžic je upotrebljavao taj termin – Bošnjaci." ("Bošnjak Adil Zulfikarpašić" - Zürich : Bošnjački institut; Globus, 1994, Milovan Đilas i Nadedža Gaće, {{ISBN|3-905211-00-9}}) *[[Miloš Obrenović]] ** "Ako Bošnjaci ne bi na to pristali, neka ne zaborave da je sultan vrhovni vladar i srpske kneževine, pak bi mogao njezin knez po svojoj dužnosti ustati na obranu padiše proti Bošnjacima." (Obrenović je jednom prilikom napisao pismo Huseinu-kapetanu gdje mu piše da odustane od svojih namjera protiv sultana) *[[Moša Pijade]] ** "Očigledno je, bez ikakve diskusije, da izraz "musliman" označava pripadnost određenoj muslimanskoj vjeroispovijesti i da nema nikakve veze sa pitanjem narodnosti... I doista nema nikakva razloga da se vjerska oznaka "musliman" i dalje vezuje za određivanje narodnost... Po rješenju koje je najzad usvojeno biće u predstojećem popisu oznaka "musliman" rastavljena od određenja narodnosti. Lica jugoslavenskog porijekla, koja nisu bliže nacionalno opredijeljena, upisuju "Jugoslaven neopredijeljen", dok ostala nacionalno neopredijeljena lica upisuju "nacionalno neopredeljen"... Ovo je rješenje svakako jedino pravilno i tačno. Niko nije nikada stavljao u sumnju da su muslimani u Bosni, Hercegovini, Sandžaku jugoslavenskog porijekla, etički dio jugoslavenske zajednice." (pri popisu stanovništva 1953. godine, na pitanje "da li će se u pitanju muslimana postupati kao 1948. godine ili drugačije?) *[[Muamer Zukorlić]] **"Ma koliko puta Drina bila krvava, ma koliko bila valovita i ma koliko bila hladna i duboka – sva je sitna za naše nacionalno jedinstvo! Mi smo jedan narod: Bošnjaci Bosne, Sandžaka, Kosova, Crne Gore, Makedonije..." **"Mnogi su nas zvali, pitali, tražili savjet i odgovor na pitanje zašto Bošnjake neko zove u Turke. Naravno da je pozvao Bošnjake, jer ovdje ne postoji nijedan Turčin, čak ni statistički." (negodovanje na pozive pojedinih novopazarskih medija da se Bošnjaci u Sandžaku izjasne kao [[Turci]], Tanjug, 17.08.2015.) **"Mi Bošnjaci smo zadnji narod koji se bilo kome mora pravdati! I nećemo se pravdati. Čim se počnemo pravdati, krivi smo." **"Srpskom narodu nisu opasnost bošnjački, ni turski, ni albanski narod. Srpskom narodu su opasnost oni sami, odnosno njihove političke i intelektualne vođe... Mi govorimo istinu, a istina nikom nije opasnost." *[[Muhamed Filipović]] **"Mi imamo naše historijsko i etničko, odnosno nacionalno ime, koje u novijoj terminologiji glasi Bošnjaci. Tome nije potreban nikakav dodatak. Prvo, nisu svi muslimani Bošnjaci, niti su svi Bošnjaci nužnim načinom muslimani. To što neki naš narod nazivaju Bošnjaci-Muslimani je ostatak prošlosti i pokazuje da oni nisu raščistili sa nacionalnim identitetom našeg naroda i da ga limitiraju samo na vrijeme od kad smo mi postali muslimani, kao da smo mi vezani za Bosnu otada, a ranije smo bili nešto drugo. Ništa gore od toga. Prije našeg prihvatanja islama mi smo bili Bošnjani. Osmanlije su nas nazivale Bošnjak, pa smo mi vremenom preuzeli taj naziv, što je isto što i Bošnjanin. Mi imamo naslijeđe i u staroj bosanskoj državi i nosioci smo njene državnosti od najranijih vremena. Mi nismo mijenjali svoju domovinu, to je oduvijek bila Bosna, ali smo promijenili vjeru i naši su preci odabrali vjeru koja im je više odgovarala. Naročito nakon što su katolici teško progonili pripadnike Crkve bosanske, pa je bilo malo ljudi koje su koptirali za katoličanstvo, nakon svirepih katoličkih progona kojima su krstjani Bosne bili izloženi za vrijeme vladavine dva zadnja kralja bosanska. Treba obratiti pažnju koliko katolici ili današnji Hrvati žele da ograniče Bosnu na zadnje katoličke vladare, pa i kraljicu Katarinu, za koju sasvim lažno tvrde da je bila Hrvatica, jer je bila katoličke vjere. Što se tiče naših katolika i pravoslavaca, koji su danas Srbi i Hrvati, budite uvjereni da su oni sve do sredine 19. vijeka bili Bošnjaci pravoslavci ili katolici, a da su pod uticajem propagande iz Srbije i Hrvatske počeli uzimati do tada ovdje nepoznato nacionalno ime Hrvati ili Srbi. Postoji bezbroj dokaza za to, mada nosioci današnjeg agresivnog srpskog i hrvatskog nacionalizma u BiH to nikako ne žele priznati. Oni, a s njima i mnogi "objektivni" historičari, žele dokazivati kako je Bosna oduvijek bila katolička, a to bi onda trebalo da znači hrvatska ili pravoslavna, a to onda znači hrvatska ili srpska zemlja. To je najveća neistina koja se polako provlači kroz knjige i udžbenike, što je moguće u današnjem haotičnom stanju u našoj državi, koja je bez vlade i bilo kakve odgovorne politike i u kojoj probleme obrazovanja nauke i kulture vode nekompetentni ljudi." (oktobar 2005. za Radio Slobodna Evropa o Bošnjacima, bosanskim Hrvatima i Srbima) **"...nisu svi muslimani Bošnjaci, niti su svi Bošnjaci nužnim načinom muslimani. To što neki naš narod nazivaju Bošnjaci-Muslimani je ostatak prošlosti i pokazuje da oni nisu raščistili sa nacionalnim identitetom našeg naroda i da ga limitiraju samo na vrijeme od kad smo mi postali muslimani, kao da smo mi vezani za Bosnu otada, a ranije smo bili nešto drugo. Ništa gore od toga."- oktobar 2005. za Radio Slobodna Evropa o Bošnjacima, bosanskim Hrvatima i Srbima. **"Njihova mržnja je stvar odgoja. Onaj koji se od malena odgaja da je Turčin-musliman, glavni neprijatelj, da ga je opravdano ubiti i da ga treba mrziti, ne može a da ne mrzi nas muslimane, jer nas identificira sa Turcima. Ta je mržnja dio vjerskog i nacionalnog odgoja kod Srba i Hrvata. Mene raduje što mi ne bolujemo od te bolesti i nadam se da će nas zaraza mržnje mimoići, jer ona na kraju ubija onog ko je u sebi nosi." - oktobar 2005. za Radio Slobodna Evropa o srpskoj i hrvatskoj mržnji prema Bošnjacima. **"Oni žele da i mi pristanemo na nacionaliziranje našeg jezika, jer bi to onda opravdalo njihovo tjeranje svih Srba i Hrvata da govore jezik kojeg im oni propišu. To što oni čine nema veze ni sa naukom, ni sa poštenjem, ni sa interesima tih ljudi i naše zemlje." (oktobar 2005. za Radio Slobodna Evropa odgovarajući na pitanje: "Zbog čega srpski i hrvatski lingvisti nameću Bošnjacima da svoj jezik kojeg oduvijek zovu bosanskim, prestanu tako nazivati i da ga preimenuju u bošnjački") **"Problem je u tome što se 200.000 pobijenih Bošnjaka (od toga najmanje 85% civila), i oko milion prognanih i raseljenih Bošnjaka i Hrvata izjednačava sa ipak minornim brojem žrtava koje je imalo srpsko stanovništvo u BiH (od ukupnog broja srpskih žrtava u BiH obrnuto proporcionalo bošnjačkim žrtvama – 85% su bili vojnici ili oni iz paravojnih sastava)." *[[Musa Ćazim Ćatić]] :Ja sam Bošnjak - dičan junak:<br> :Vjeran svetom domu svome,<br> :Vjeran slavi svojih djeda<br> :I narodu Bosanskome!<br> :Njegov ponos na mom srcu<br> :Ko amanet sveti stoji;<br> :Ponos koji nigdje ne da,<br> :da se Bošnjak lava boji!...<br> :Majka me je Bošnjakinja<br> :Zaklinjala svojim mlijekom,<br> :Za čast ove časne grude,<br> :Da proljevam krvcu r`jekom;<br> :Da joj služim, košto služi<br> :Rob svojega gospodara,<br> :Da je branim od dušmanskih<br> :Bojnih koplja i handžara!<br> :Na tvoj poziv, evo s`mačem<br> :Na mejdan ti stupam smjelo:<br> :U poganoj Tvojoj krvi,<br> :Da trijumfa vezem djelo.<br> :S`Tvojom krvi da sapirem<br> :Crnu ljagu s`roda svoga,<br> :Crnu ljagu - što j`rodio<br> :Izdajicu prokletoga!<br> :Izdajicu uspomeni<br> :Svojih djela slave stare,<br> :Što se drzn`o blatnom rukom,<br> :Da svetinje njene tare!<br> :Al ` što rekoh o mejdanu?...<br> :Ne, nikada s`hrđom takom:<br> :Bošnjak junak bojni mejdan<br> :D`jeli samo sa junakom!<br> :A Ti sakri mrsko lice<br> :Ispred sv`jeta cijeloga:<br> :U podzemlje mračno bježi,<br> :Izdajico roda svoga!<br> :Jer nad Tobom rodnog neba<br> :Zlatnog sunca plaču zrake,<br> :Plače jasna mjesečina<br> :I treptanje zvjezde svake,<br> :Plače svaki zemni atom,<br> :Na kog Tvoja noga stane;<br> :Svaka travka tebi kliče:<br> :Izdajica, nek propane!<br> :Sakri lice izdajico,<br> :Nek ne pljuju ljudi na Te,<br> :A znaj I to: Izdajicu<br> :I pod zemljom kletve prate!. ("Ja sam Bošnjak") *[[Mustafa Busuladžić]] **"Iskoristimo dane mladosti, kako bi svojim radom i djelima bili dostojni imena svojih velikih djedova, ponosnih Bošnjaka i Hercegovaca, tih uzor-muslimana koji su vjekovima rađali učenjake i filozofe, pjesnike i književnike, junake na bojnom polju i peru." (predavanje održano prilikom El-Hidajinog mevluda, 1940.) *[[Mustafa Cerić]] **"Čini mi se da autentični [[Bošnjak]] misli o sebi da je Bošnjak zato što ga antiturčin stavlja u tu situaciju. Naime, nacionalnu definiciju Bošnjaka do sada su pravili njihovi progonitelji, koji su ih često ubijali. Bošnjaci koji su otuđeni od bošnjačke tradicije prihvataju tu samodefiniciju. Asimilirani Bošnjaci čak prihvataju i pejorativnu vrijednost koju im antiturci unose u definiciju njihove nacije i zato nastoje da se izvuku iz bošnjačkog nacionalnog identiteta. Bošnjaci nacionalisti, na drugoj strani, to što im antiturci, kao antisemiti, nameću kao sramotu, pretvaraju u svoj ponos. Ali ni asimilaristi ni nacionalisti ne mogu dosegnuti identitet klasičnog "bošnjaštva", koji se temelji na kur'anskoj doktrini o "narodu koji promiče dobro i suzbija zlo, pa je zato najbolji narod u povijesti". Jedino takva definicija omogućava Bošnjacima da se izdignu iznad mišljenja drugih o njima. Za Bošnjake treba da bude najvažnije šta o njima Bog "misli". Taj Božiji sud mnogo je izdašniji nego bilo koje bošnjačko samovrednovanje i mnogo blaži nego bilo koja bošnjačka samomržnja."(''[http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/intervju/junaci-danas-nisu-oni-koji-znaju-voditi-rat Dnevni avaz, 12. oktobar 2007]'', odgovarajući na pitanje o autentičnom Bošnjaku) **"Genocid prije dvadeset godina je završen. Ali, opasnost od novog genocida nije završen. Stoga, svi Bošnjaci svijeta moraju znati da im je sveta obaveza da urade sve što je u njihovoj moći da se osposobe za odbranu od mogućeg novog genocida." (obraćanje na komemoraciji IZ u Finskoj u povodu dvadesete godišnjice od srpsko-crnogorskog genocida nad Bošnjacima u Srebrenici i cijeloj BiH) *[[Mustafa Memić]] **"Od sredine XIX stoljeća od kada su se javljali nacionalni pokreti Srba i Hrvata, vodila se permanentna borba među ovim nacionalnim pokretima da prisvoje što veće dijelove bosanskih teritorija i da se [[bosanski jezik]] ukine. Od tada počinje proces bosanskih pravoslavaca i bosanskih katolika da se oni tretiraju nacionalno kao [[Srbi]] i [[Hrvati]], iako su do tada svi bili Bošnjaci... Taj proces se putem nacionalističkih propagandi dalje razvijao da on danas predstavlja osnovnu smetnju razvoja ovih prostora kao jedinstvene, geografske i ekonomske cjeline." *[[Nedžad Ibrišimović]] **"Ja sam Bošnjak, moja zemlja je Bosna, a zvanično joj je ime Bosna i Hercegovina, granice Bosne osjećam kao granice sopstvene kože." ("Granice sopstvene kože", juni 1993) **"To što sam Bošnjak, to je dar mojih predaka i moga naroda, to što sam Bosanac to je dar moje zemlje, a što sam musliman to je dar Allaha Uzvišenoga i sve troje sam na neki način u sebi zatekao." ("Ruhani i šejtani inspiracija") *[[Nedžad Latić]] **"Mi Bošnjaci nikako da se okajmačimo." *[[Novak Kilibarda]] **"Vjerujte, do sredine 19. vijeka u Bosni, niti je bilo Srba, ni Hrvata, sve su bili Bošnjaci, jedni s tri prsta, jedni s četiri, jedni klanjaju." (ntvMontena, emisija emitovana 22.02.2012) *[[Osman Lavić]] **"Bošnjaci su svođeni na vjersku odrednicu kako bi zaboravili svoje ime. Drugačijim izjašnjavanjem Bošnjaci su gubili svoju snagu. Gazi Husrev-begova biblioteka čuva knjige o islamskoj tradiciji Bošnjaka, našem imenu i tradiciji. Čuvajmo bošnjački identitet, bosanski jezik i islamsku tradiciju." (kampanja Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) pred Popis stanovništva 2021. u Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj, Kosovu i Crnoj Gori, [https://stav.ba/vijest/bosnjacki-intelektualci-pozivaju-budite-ponosni-bosnjaci-i-jacajte-svijest-o-bosanskom-jeziku/3080]) *[[Pavlo Ostović]] **"Vi ste Bošnjaci, ali ste zanemarili svoju predtursku istoriju. Ako vi nećete tu istoriju kao svoju, onda će Srbi i Hrvati reći da je njihova." (za vrijeme I svjetskog rata) *[[Pero Blašković]] **"Isto su tako Bošnjaci držali i čuvali svoje položaje doslovce "do posljednje kapi krvi", uz uslov da je s njima bio i oficir." ("Sa Bošnjacima u svjetskom ratu", 1939., Beograd) *[[Petar Kočić]] **"Danas ne mereš vidjeti u svijeta žirovine i bakovite sermije. Što nam je slavni sud ostavio, to je mirno, ćudevno, pametno; istina malo šašavo i slabo, ali za nas, blentave Bošnjake, i nije drugo!..." ("Jazavac pred sudom", 1904.) **"Mi moramo strahovati da nam se naš krasni jezik, najljepši među slovenskim jezicima, sasvim ne iskvari, ne izblijedi, ne izgubi svu onu svoju kristalnu jasnoću i ljupku zvučnost kojoj gotovo nema ravne. To nas, kao stare i dobre Bošnjane, mora boljeti, jer je naš jezik i u najstarija vremena bio neobično lijep i zvučan, mnoggo ljepši i narodniji od jezika u istočnim srpskim zemljama, koji se je razvijao pod uticajem vizantijske kulture i grčke sintakse." (M.Sipka, jezik Petra Kočića, Radovi instituta za jezik u Sarajevu, knj.XIII, Sarajevo 1987, 92., ili Visoki Sabore (poslaničke besede u Saboru BiH u Austro-ugarskom carstvu), izdavač: Zadužbina Petar Kočić, Beograd - Banja Luka, 1994. ljepši i narodniji od jezika u istočnim srpskim zemljama, koji se je razvijao pod uticajem vizantijske kulture i grčke sintakse.") *[[Peter Maas]] **"Biti 1992. godine Musliman ili Hrvat u Banjoj Luci, bilo je jednako strašno kao biti [[Jevreji]]n u Berlinu 1942. Ne šalim se. Ljudi koji su imali nesreću da budu zatočeni u Banjoj Luci, molili su Boga da Amerika nad njima svojim borbenim avionima F-16 izvrši eutanaziju." (''Ljubi bližnjega svoga'') *[[Radovan Karadžić]] **"Ovo nije dobro što vi radite. Ovo je put na koji vi hoćete da izvedete Bosnu i Hercegovinu na ista ona autostrada pakla i stradanja kojom su pošle Slovenija i Hrvatska. Nemojte da mislite da nećete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak, jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rata ovdje ..." (Iz Karadžićevog govora pred bosanskim parlamentom 4. marta 1992. godine) **"Srbi iz Bosne se neće nigdje odcijepiti.Oni ne dopuštaju nikome da se prisvoji naziv Bošnjak za sebe, jer smo i mi Bošnjaci. Niti [[bosanski jezik|jezika]] jer smo i mi tu u Bosni. Mi nikud iz Bosne nećemo." (U emisiji na TVSA 1992. godine sa prvim predsjednikom RBiH Alijom Izetbegovićem i članom ratnog predsjedništva Stjepanom Kljujićem.) *[[Petar Ohmučević]] **"Ja, Petar, istije Ohmućevića, po starini Bošnjanin, a radi nepovoljnog razumirja i pogube Bosanske,prišašćah njegovijeh starijeh – sad je Dubrovčanin,koji za milost njegove stare gospode složi i postavi ovo rodoslovlje,za slavu Bosansku i svakoga vridnogaBošnjanina,dokole Bog dopusti i njegova sveta volja izvrši." (Pisano lita Hristova na 1482.) *[[Pop Dukljanin]] **"I učiniše kraljem na misto njegovo Cepimira. I prijam kraljevstvo posla po bana svoga i pohitaše mnoge Bošnjane, ki bihu bili uzrok smrti kralja oca njegova." ("Ljetopis Popa Duklanjina", 20. poglavlje, iz 12. stoljeća) *[[Predrag Matvejević]] **To pokazuje neinformiranost zapadnog svijeta, ali i jednu opasnu tendenciju zapada da sav islam stavi pod jednu kapu. To Bošnjake, muslimane iz Bosne, nažalost, može skupo koštati. Evropa treba znati da to nisu nikakvi teroristi i fundamentalisti. Oni su Evropljani i imaju svoj evropski identitet. Uzmite knjige od [[Mak Dizdar|Maka Dizdara]] do mog prijatelja [[Abdulah Sidran|Avde Sidrana]]. To su evropski pisci, pjesnici... Bošnjake često provociraju pričom o teroristima i fundamentalizmu, ali odoljeli su oni i gorim stvarima. Mislim da je pravo lice muslimana u Bosni pokazao i reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić čija je Deklaracija evropskih muslimana jako dobro primljena u Italiji. Zaista u Rimu nisu očekivali da će čuti velikog muftiju Bosne da kaže da se muslimani trebaju boriti protiv antisemitizma, ali i da se zajedno s Jevrejima trebaju boriti i protiv [[Islamofobija|islamofobije]] koja zahvata Evropu. (Odgovarajući na pitanje o imputiranju terorizma i fundamentalizma Bošnjacima; [http://www.avaz.ba/absolutenm/anmviewer.asp?a=19962&z=9&isasp= Intervju za Dnevni avaz 2. januar 2007.]) *[[Predrag Matvejević]] **"...Evropa treba znati da to nisu nikakvi teroristi i fundamentalisti. Oni su Evropljani i imaju svoj evropski identitet. Uzmite knjige od Maka Dizdara do mog prijatelja Avde Sidrana. To su evropski pisci, pjesnici... Bošnjake često provociraju pričom o teroristima i fundamentalizmu, ali odoljeli su oni i gorim stvarima. Mislim da je pravo lice muslimana u Bosni pokazao i reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić čija je Deklaracija evropskih muslimana jako dobro primljena u Italiji. Zaista u Rimu nisu očekivali da će čuti velikog muftiju Bosne da kaže da se muslimani trebaju boriti protiv antisemitizma, ali i da se zajedno s Jevrejima trebaju boriti i protiv islamofobije koja zahvata Evropu." (''Odgovor iz intervjua sa novinarom Faruk Vele, na sugerisanje o tome da se Bošnjaci nastoje prikazati fundamentalistima i teroristima) *[[Radič Petrović]] **„Što naumi Osman da učini, to ne preumi. Svuče sa sebe gospodsko odijelo, što samo bogati Turci nose. I obuče na sebe ruho, kao što ga nose Srbi Bošnjaci.” („Matica, Radič Petrović”, 1806) *[[Ramiz Salkić]] **"Pozivam vas da se izjasnite kao Bošnjaci koji govore bosanskim jezikom. Prošli smo različite faze, sada smo u fazi u kojoj imamo pravo za koje smo se izborili. Naše blago je naš bošnjački identitet. Vaše izjašnjavanje kao Bošnjaci, koji govore bosanskim jezikom, jača nas i čuva. Odlučno i hrabro se izjasnite da ste Bošnjaci i da je vaš jezik bosanski." (kampanja Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) pred Popis stanovništva 2021. u Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj, Kosovu i Crnoj Gori, [https://stav.ba/vijest/bosnjacki-intelektualci-pozivaju-budite-ponosni-bosnjaci-i-jacajte-svijest-o-bosanskom-jeziku/3080]) *[[Rešid Hafizović]] **"Kao narod koji je najviše iskrvario za ovu zemlju i jedini europski muslimanski narod u povijesti europskog kontinenta kome je politička Europa uskratila pravo na samoodbranu u jeku krvave agresije koju su nad njima i drugim rodoljubima ove zemlje izvršile armade njenih dviju susjednih zemalja, Bošnjaci ne smiju imati nimalo manje prava na ovu zemlju niti na sveukupni set demokratskih prava i vrijednosti moderne civilizacije. Bošnjaci i ostali čestiti rodoljubi ove zemlje još nisu uspjeli prevladati bezočnu nepravdu koju im je američka diplomatija, onako 'prijateljski', načinila u Daytonu, poklonivši polovinu njihove zemlje onima koji su bili glavni protagonisti genocida nad bosanskim građanima, naročito nad Bošnjacima, a sada im gospodin Schmidt svojim rasističkim odlukama još dodatno sipa so na ranu." (15. oktobra 2022., Radio Sarajevo, [https://radiosarajevo.ba/metromahala/ja-mislim/akademik-resid-hafizovic-bosnjaci-nisu-duzni-postovati-rasisticke-odluke-ohr-a/471997]) **"Napokon, kada je naše historijsko pamćenje postalo isto sto i posvemašnji zaborav, tada su nas, opet drugi, oslovili imenom Muslimani, ali samo zato da bi najavili lovnu sezonu na Muslimane, do istrebljenja. Zar naša svakodnevica nije najbolje svjedočanstvo za to? Nisu nas, naime, oslovili Muslimanima s ciljem da nas posvjeste porijeklo naših pravih duhovnih korijena i da nas nepogrešivo upute na već zaboravljenu duhovnu zavičajnost, već da bi nam, uz podsmjeh i prezir, priznali pravo na etnicitet koji nikako nema pravo na sopstvenu prošlost i na sopstveni duhovni kontinuitet. A ako bi nam to pravo i priznali kad su nas već bili usmjerili da koračamo tuđim putem i da budemo sudionici tuđe historije i tuđe kulturne tradicije." (u pogovoru knjizi Emira Šekiba Arslana "Zašto su muslimani zaostali, a drugi napredovali?", Sarajevo 1993.) *[[Safvet-beg Bašagić]] :"Šta je Bošnjak? Jedna mala grana <br> :Velikoga stabla Slavijana, <br> :Koga ime u pročelju piše <br> :Povijesnicu junačkih mejdana. <br> :Šta je Bošnjak? Jedno ime slavno <br> :Koje svijet poznaje odavno, <br> :Koje Beč i Budim potresaše <br> :I Carigrad i Kosovo ravno. <br> :Šta je Bošnjak? To pleme viteško <br> :Koga vila prostiraše krila, <br> :S Durmitorom do Karpatskih gora, <br> :Sa Balkana do sinjega mora <br> :Šta je Bošnjak? Jedan narod mali <br> :Koji međ dva svijeta stajaše, <br> :Koji sile evropskije silah, <br> :I križarske vojne razbijaše. <br> :Šta je Bošnjak? Kumče Davorova, <br> :Čedo slavne - alkrvave sreće, <br> :Deset puta - ne jednom umrijeće <br> :Al Bošnjaštva odreći se neće!" (pjesma Bošnjak, 1894) :"Znaš Bošnjače, nije davno bilo <br> :Sveg' mi sv'jeta nema petnaest ljeta <br> :Kad u našoj Bosni ponositoj <br> :I junačkoj zemlji Hercegovoj <br> :Od Trebinja to Brodskijeh vrata <br> :Nije bilo Srba ni Hrvata <br> :A danas se kroz svoje hire <br> :Oba stranca ko u svome šire <br> :Oba su nas gosta saletila <br> :Da nam otmu najsvetije blago <br> :Naše ima ponosno i drago." ("Pjesma Bošnjaku", list "Bošnjak" u izdanju od 2.07.1891., autor Safvet-beg Bašagić) *[[Salahudin Dizdarević]] **"Prilikom popisa popišite se kao Bošnjaci, jer nam je jako bitno da se saberemo i tako dokažemo da nismo manjina. Imali smo svoj težak put, o čemu je pisao i [[Meša Selimović]]. Mi smo pronašli naš izvor, izvor nam je Bosna i Hercegovina, a ušće nam je Evropa. (kampanja Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) pred Popis stanovništva 2021. u Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj, Kosovu i Crnoj Gori, [https://stav.ba/vijest/bosnjacki-intelektualci-pozivaju-budite-ponosni-bosnjaci-i-jacajte-svijest-o-bosanskom-jeziku/3080]) *[[Sefer Halilović]] **"[[Srbi]] i [[Hrvati]], zajedno sa Bošnjacima i zajedno sa pripadnicima ARBiH i HVO-a zalagali su se i branili RBiH od agresora. HVO [[Mato Boban|Mate Bobana]] i VRS [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] su se borili za etnički čiste dijelove BiH koje će u nekom pogodnom trenutku pripojiti susjednim državama. Kao što vidite, ja nisam dijelio pripadnike bosanskih naroda po nacionalnom ključu, već po ciljevima za koje se bore." (Radio Slobodna Evropa, 25. august 2006.) *[[Sejfudin Tokić]] **"Bošnjaci u jačanju i izgradnji države Bosne i Hercegovine nemaju više vremena čekati da je Srbi zavole." (iz knjige "Nova Bošnjačka politika - Bitno je biti Bošnjak", 2015) **"Manipulacijom u obradi popisanog materijala pokušava se preko 300 000 popisanih Bošnjaka koji su izbjegli smrt u genocidu i stravičnim zločinima izbjeglištvom isključiti iz strukture stanovništva BiH... Nikada i niko u ime bošnjačkog naroda ne smije pristati na to, jer bi to bilo učešće u novom genocidu, nakon genocida 92-95." (iskazuje nezadovoljstvo povodom zahtjeva jednog od članova centralnog popisnog biroa da se preko 120 000 Bošnjaka izbriše sa popisnica, u Banjoj Luci i Sarajevu, 09.04.2016.) **"Rezultati popisa stanovništva u BiH bili su poznati nedugo nakon što je popis proveden, a kada su podaci ubačeni u baze, počelo se tragati za modalitetima brisanja Bošnjaka." (na konferenciji za novinare povodom neobjavljivanja rezultata popisa stanovništva u BiH, Anadolu Agency (AA), Juni 3, 2015) **"Sudbina Bosne je u rukama Bošnjaka." (Tribina Bošnjačkog pokreta za ravnopravnost naroda, konferencijska sala Nove gradske ''Vali Recep Yazicioglu'' džamije u Maglaju, 12.06.2015) *[[Smail Grbo]] **"Bošnjaci su katilima uvijek pokazivali vrat umjesto zube." *[[Stjepan II Kotromanić]] **"A tome su pristavi i svedoci dobri Bošnjani i Usorani: prvi pristav i svedok Vladislav Dabić sa bratijom, drugi svedok i pristav Ratko Šanta sa bratijom, Mrkoje Šćitovljanin pristav i svedok sa bratijom; od Usore pristav i svedok Pribislav Hlapotić sa bratijom, Stipoje Čelničić svedok sa bratijom, Poručen Pribislavić svedok tome sa bratijom; od Donjih Kraja Ratko Lužac svedok i pristav i njegova pratnja.” („Povelja upućena knezovima Vuku i Pavlu Vukoslaviću”, 1351) **"Ako Bošnjanin bude dužan, a pobjegne iz Bosne z dugom, da mu nije vjere ni ruke od gospodina bana! (15. augusta 1332., "Antologija starih bosanskih tekstova", Mak Dizdar, 1969.) **"Ako ima Dubrovčanin koju pravdu na Bošnjaninu – da ga pozove pred gospodina bana ili pred njegova vladaoca – roka da mu ne bude odgovoriti." (1332.) *[[Stjepan Tomašević]] **"Ako doznaju Bošnjaci da neću sam samcat biti u ratu, hrabrije će vojevati." (pismo Papi Piju II, hrvatski prevod od Račkog. U originalu stoji termin ''Bošnjani'', 1462.) *[[Stojan Protić]] **"Mi ćemo dati Turcima 24 sata. Makar i 48 sati vremena da se vrati u pradjedovsku vjeru. A što ne bude htjelo to posjeći, kao što smo svojevremeno uradili u Srbiji..." (prijetnja Bošnjacima nakon formiranja prve vlade Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1921., Ivan Meštrović - "Sjećanje na političke ljude i događaje" str. 161.) *[[Svetlana Broz]] **"Na ovaj Bajram stanimo uz Bošnjake koji ne znaju za mržnju i osvetu, znaju samo za - merhamet."(17. aprila 2023., Radio Sarajevo [https://radiosarajevo.ba/metromahala/ja-mislim/svetlana-broz-stanimo-uz-bosnjake-narod-koji-ne-zna-za-mrznju-i-osvetu/492519]) *[[Toma Kovačević]] **"Svi žitelji bosanski, izuzimajući malo Osmanlija, Čivuta i Cigana, spadaju u red Južnih Slovena srpskog ogranka i to bez razlike vjeroispovijedi, jer i oni Srbi koji su vjeroispovijedi Muhamedanske primili po krvi i jeziku ipak ostaju Srbi" ("Opis Bosne i Hercegovine", 1865.) *[[Thomas Gordon]] **"Jedna trećina Bošnjaka su Muhamedanci, dok su preostale dvije trećine, podjednako raspoređene između Grčke i Latinske crkve." ("History of the Greek revolution", 1832.) *[[Tvrtko II Kotromanić]] **"Bošnjakom su isti pradjedovi bili kao i Poljakom." (Aludira se se na Galiciju - pismo preveo Janjoš Azbot, 1440. "...Bośniak miał tych samych pradziadków co Polak. / У Бошняка були ті ж прадіди, що й у Поляка...") **"U ovu nepravedni rat, Uchinih s gospodinom Hercegom i po svijetu s vlasteli Bosanscimi i vishe togaj, da je vidomo vsakome: Kto godi je Bošnjanin ali Kraljstva Bosanskoga prije rata bil dlzhan komu godi Dubrovcaninu, volja na viri mu uzeto na gospockoj, a moze Dubrovcanin tozi istinom pokazati – da se ima Dubrovcaninu vratiti i platiti...a tomu budi ovim sudit stanak u Konavlama ali u Trebinju ali u Popovi od ovih treh miesta edno gdi bude hotinie kneza Vukca Hranića..." (1405.) *[[Vasif-beg Bišćević]] **"Zar da tražimo spas u Zagrebu odnosno u Hrvatskoj, koja ni sama sebi pomoći ne može, nego ječi pod teškim ugarskim jarmom „Bosna Bošnjacima, narodnost bosanska i jezik bosanski“ – moja su lozinka. Neću da se povlačim za onim neiskusnim mladićima kojima su Hrvati učitelji u Beču i Zagrebu ulili hrvatstvo, kao i za svim kojima su Srbi učitelji ulili u glavu srpstvo te ni za njihovim – uslijed toga nastalim komešanjem; tako da jedni ističu hrvatstvo, a drugi srpstvo. (.) Kad bi bili naši mladići malo pomislili da se u Hrvatskoj naziva službeni jezik hrvatski, u Srbiji srpski, u Mađarskoj mađarski, u Turskoj turski, u Bugarskoj bugarski, i tako u svim državama i slobodnim pokrajinama, pa zašto da se i u Bosni ne bi smjelo govoriti bosanski. Osim toga, kad bi naši mladići proputovali svoju domovinu i proučili osjećaje svoga naroda, e kad bi vidjeli koliko je uz srce našeg naroda prirasla istina da Bošnjak može biti samo Bošnjak i da govori samo bosanski, uvjeren sam da im ne bi nikad na um palo osjećati se kakvim tuđinom, odnosno Hrvatom ili Srbinom, tako kao ni meni." ("Hrvatski Dnevnik", 7. juni 1911.) *[[Vjekoslav Klaić]] **"Nu još jednom, bosanski franjevci, većinom rođeni Bošnjaci, polazili su škole izvan svoje domovine." ("Bosna: podatci o zemljopisu i poviesti Bosne i Hercegovine", Opseg 1, str. 98, Zagreb, 1878.) *[[Vlado Azinović]] **"Licemjerno je narodu nad kojim je izvršen najstrašniji zločin nakon Drugog svjetskog [[rat]]a ''kopati po utrobi'' i nametati veze s terorizmom i globalnim džihadom. Da se ovo radi bilo kome drugom, imali bi radikalan odgovor na petnaestu! Sada se žrtva optužuje za zločine. Ja na to ne mogu ostati ravnodušan, a mogu zamisliti kako se osjeća Bošnjak koji se izgubio najrođenije. Hem ga komšije podozrivo gledaju što je [[musliman]], hem strada zbog toga, hem mu zabranjuju da o tome čak i govori, a onda mu dođe neko sa strane i ''časti'' ga pričom da nije dobar musliman. Bošnjaci su danas na strašnom iskušenju." (''Dnevni avaz'', 21. august 2007.) *[[Vuk Stefanović Karadžić]] **"U Srbiji sve po starome, a sultan Bošnjake pokori sam... Da su svi Bošnjaci bili složni, prije bi oni Sultana nadvladali nego on njih." ("Pismo Jerneju Kopitaru", 6/18. juna 1832., Zemun) **„Samo prva tri miliona zovu se Srbi ili Srblji, a ostali ovoga imena neće da prime, nego oni zakona turskoga misle da su pravi Turci, i tako se zovu, premda ni od stotine jedan ne zna turski; a oni zakona rimskoga sami sebe ili zovu po mjestima u kojima žive npr. Slavonci, Bošnjaci, Dalmatinci, Dubrovčani itd., ili, kao što osobito čine književnici, starinskijem ali bog zna čijim imenom. Iliri ili Ilirci; oni pak prvi zovu ih u Bačkoj Bunjevcima, u Srijemu, u Slavoniji i u Hrvatskoj Šokcima, a oko Dubrovnika i po Boci Latinima. Bunjevci može biti da se zovu od Hercegovačke rijeke Bune, od koje su se, kao što se pripovijeda, negda amo doselili; a Šokci može biti da su prozvani podsmijeha radi (od talijanske riječi sciocco), ali danas i oni sami reku npr.: "ja sam Šokac," "ja sam Šokica," kao i Bunjevac, Bunjevka. Kako god što oni zakona grčkoga ove zakona rimskoga zovu Bunjevcima i Šokcima, tako isto i ovi zakona rimskoga i oni zakona turskoga njih zovu vlasima, a osim toga još oni zakona rimskoga u Dalmaciji oko Spljeta i Sinja i rkaćima (ili hrkaćima). A u prijateljskome razgovoru oni zakona grčkoga zovu ove zakona rimskoga kršćanima, a oni njih hrišćanima. Kad čovjek pomisli npr. da Madžara ima i rimskoga i kalvinskoga zakona, pa se svi zovu Madžari; ili: da Nijemaca ima i rimskoga i lutoranskoga i kalvinskoga zakona, pa se opet svi zovu Nijemci; mora se čuditi kako se barem ovi Srbi zakona rimskoga neće Srbi da zovu.” („Odgovor Vuka Stefanovića Karadžića zagrebačkom listu "Pozor" na pisanje urednika "Pozora" Josipa Miškatovića o Vukovom članku Srbi svi i svuda”, 1861) *Bošnjaci na Moskovu<br> :,,Ta oni su na glasu junaci :nji se boje svi Turci Bošnjaci :ako nama od nji pomoć dođe :neka znaše razbićemo Turke" ("Narodne srpske pjesme", 1833.) *[[William Jardine]] **"Sa svojim srodnicima Srbima, Bošnjacima, i Hrvatima, Bugari čine porodicu koja je potpuno različita od Grka i Albanaca." ("The Edinburgh New Philosophical Journal", 1849.) *[[Željko Komšić]] **"Svjestan sam težine riječi koje izgovaram, ali bojim se da je motiv stranaca za sve ovo što rade u BiH i pritiska da se donesu potpuno antievropski zakoni, koji su u potpunoj suprotnosti sa presudama Evropskog suda za ljudska prava, duboko antiislamski. Izgleda da mnogi na ovom kontinentu u današnjim evropskim muslimanima gledaju nove Jevreje, a problem su posebno Bošnjaci koji čak imaju svoju državu. Kako drugačije protumačit sve ovo što oni rade. Imate otvorenog fašizma poput Orbanovog koji govori o kršćanskoj Evropi, stidljivog fašizma koji nam se pokušava nametnuti kroz instituciju OHR-a, do vulgarnog fašizma Zorana Milanovića, jer kad nekog vrijeđate na vjerskoj, etničkoj ili rasnoj osnovi, šta je to? Prizivanje konačnog rješenja, ali ne više za Jevreje, nego za muslimane u Evropi. Nisam rekao ništa novo, ništa o čemu ne šuškamo u privatnim razgovorima. Bojim se da je to odgovor za sve ovo što rade i zašto Milanović kao predsjednik države može izaći s onakvim rječnikom." (vanredna sjednica Glavnog odbora Demokratske fronte, nakon najavljene mogućnosti da visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametne izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, 23.07.2022. [https://faktor.ba/vijest/komsic-bojim-se-da-je-motiv-za-ovo-sto-rade-stranci-u-bih-zaista-duboko-antiislamski/170238] [https://www.klix.ba/vijesti/bih/komsic-bez-dlake-na-jeziku-motiv-stranaca-za-ovo-sto-rade-u-bih-je-duboko-antiislamski/220723042] [https://ba.n1info.com/vijesti/komsic-motiv-stranaca-antiislamski-u-evropskim-muslimanima-vide-jevreje/]) ==Bošnjačke priče== [[Bošnjačke hićaje]] <br> [[Bošnjačke narodne priče]] ==Poslovice== [[Bosanske poslovice]] ==Reference== <references/> {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Narod]] 8rddxulnyk9r1kw4dg9c8kz4q2iqtrk 14 4634 61766 51247 2024-05-17T11:45:19Z Srđan 4695 61766 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Čile|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] 16k4nv5mngmu9gtw2bj9qsns3av78ad 14 4635 51246 42213 2014-04-09T05:41:38Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51246 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 6 4636 13345 2006-06-18T20:41:29Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{slobodna_slika}} sa en-wiki 13345 wikitext text/x-wiki {{slobodna_slika}} sa en-wiki snoy90toge7wemlxuu5e62w6zx9544i 0 4637 58200 52049 2017-09-18T07:07:06Z Harač 23 /* Citati */ 58200 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Anatole France]] **"Društvo sastavljeno samo od velikih ljudi bilo bi vrlo malobrojno i dosadno. Veliki ljudi ne podnose jedan drugoga i uopšte nisu duhoviti." *[[Henry David Thoreau]] **"Ako bijeda voli društvo, ima ga dovoljno." *[[Jeremy Waldron]] **"Svaka grupa mora prihvatiti da društvo nije ''samo'' za nju; ali ''jeste'' za njih, također, zajedno sa svim drugima. I svaka osoba, svaki član grupe, treba biti sposoban da se bavi svojim poslom, sa sigurnošću da neće biti potrebe sa se suočava sa neprijateljstvom, nasiljem, diskriminacijom ili isključivanjem od drugih. Kad se ovo osiguranje efektivno prenese jedva je primjetno; ono je poput nečega na što se svi mogu pouzdati, poput čistoće zraka koji udišu ili kvaliteta vode koje piju iz fontane. Ovaj osjećaj sigurnosti u prostoru koji svi nastanjujemo je javno dobro, i u dobrom društvu to je nešto čemu svi mi doprinosimo i pomažemo da se održi na instinktivan i gotovo neprimjetan način." (''[[Povreda u govoru mržnje]]'') *[[Léon Duguit]] **"Solidaristička doktrina smatra da su individui slični ćelijama koje čine jedno živo tijelo, koje ne može živjeti vez aktivnosti ćelija, koje ga sastavljaju, a ove ne mogu postojazi izolirane. Iz te međusobnosti nastaje prirodni zakon, koji im nalaže da svaka radi na svom području djelovanja, da bi se osigurala životna aktivnost tijela, koje one sastavljaju. Isto tako se to odnosi i na individue, članove socijalnog tijela." (''Suverenitet i sloboda'', Pariz, 1922.) **"Oni (individui) moraju sarađivati u društvenom životu isto kao što ćelije sarađuju u životu živog bića koje one sastavljaju." (Ibid.) **"Društvo i socijalna norma jesu nerazdružive činjenice." (''[[Rasprava o ustavnom pravu]]'') **"Da li društvo može izaći na kraj s onim radnjama i neradnjama svojih članova, koje je ono u stanju platiti ili iznuditi?" *[[Lord Bolingbroke]] **"Sloboda je za jedno društvo ono što je zdravlje za pojedinca." *[[René Worms]] **"Odnosi između individua u okviru društva različitiji su nego odnosi ćelija u okviru organizma, ali su ipak izgrađeni na istom osnovnom obrascu i podvrgnuti su istim originalnim uslugama." (''Principi biološke evolucije društva'', Pariz, 1910.) *[[Rudolf von Jhering]] **"Da li društvo može izaći na kraj samo s onim radnjama i neradnjama svojih članova, koje je ono u stanju platiti ili iznuditi?" (''[[Cilj u pravu]]'') *[[Stjepan Mesić]] **"[[Pravo]] na glupost je demokratsko pravo, a glupost, osim toga, ne bira koje će obrazovne kategorije stanovništva zahvatiti. Ako se neko naučno bavi jednim dijelom fizike ili matematike, to ne znači da taj išta zna o funkcioniranju društva, ali ga neznanje neće spriječiti da svima drži lekcije i da se postavlja kao moralni arbitar." (za ''Feral Tribune'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} m953n2gq295w0abdddt418iu53jlwic 0 4638 53342 29492 2014-09-28T15:46:50Z Harač 23 53342 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Anatole France]] **"Na ovom svijetu sve se plaća, a naročito užitak." *[[Jeremy Bentham]] **"Priroda je čovječanstvo stavila pod upravu dva suverena gospodara, ''[[bol]]a'' i ''užitaka''. Samo zbog njih se ukazuje šta trebamo činiti, kao i odrediti šta ćemo učiniti. U jednu ruku standard ispravnog i pogrešnog, u drugu lanac uzroka i posljedica, privezani su za njihovo prijestolje. Oni upravljaju svime što činimo, u svemu što govorimo, u svemu što mislimo: svaki napor koji činimo da se oslobodimo njihovog jarma, samo će poslužiti da na njih ukaže i da ih potvrdi. Riječima čovjek se može praviti da se odriče njihovog carstva: ali u stvarnosti on će ostati njihov podanik sve vrijeme. ''Princip korisnosti'' prepoznaje ovu potčinjenost, i pretpostavlja je za temelje tog sistema, čiji je predmet da stvori osnovu blaženstva rukama razuma i prava. Sistemi koji ga dovode u sumnju, bave se bukom umjesto smislom, hirom umjesto razumom, tamom umjesto svjetlom." (''[[Uvod u principe moralnosti i zakonodavstva]]'') *[[Jean de La Fontaine]] **"Dvostruki je užitak prevariti varalicu." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 700ht9helz6xw16e0546svz1bgym1zp 0 4639 29497 22293 2007-03-23T19:41:50Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29497 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Anatole France]] **"Ono što ljudi nazivaju civilizacijom, to je sadašnje vrijeme, a ono što nazivaju varvarizmom, to su prošla vremena. Sadašnje vrijeme zvat će varvarskim kad bude prošlo." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 3w6dn2cr94sof631g743hjd94kg35am 0 4640 29196 21851 2007-03-23T19:38:54Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29196 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Anatole France]] **"Sve su promjene tužne, čak i one koje najviše želimo, jer ono što ostavljamo, to je dio nas samih; treba umrijeti za jedan život da bi se ušlo u drugi." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 3kgdiw597dr7smddmbt3dl0et1ge8zc 14 4641 61348 51153 2024-05-16T17:56:24Z Srđan 4695 61348 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Danska|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] kcoo4kplmirzir8olkir4pfs5omv376 14 4642 30799 13367 2007-05-02T05:57:41Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30799 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 14 4643 61448 51178 2024-05-16T18:29:16Z Srđan 4695 61448 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Indija|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] kcuguzzokvxlus0ya7gyoon66doivvm 14 4644 61593 61419 2024-05-17T07:40:46Z Srđan 4695 61593 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države|Filozofi]] [[Kategorija:Filozofi]] 4io0qkjb4n0k9qcs6b0524vzy0zj1cq 14 4645 61771 51252 2024-05-17T11:46:30Z Srđan 4695 61771 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Španija|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] 5qx9umdxs0xtbxz551iemzj7pvlgbrw 14 4646 61704 51239 2024-05-17T10:59:26Z Srđan 4695 61704 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Turska|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] kvtsjb2wjme1rrj38prfho851so4gxp 14 4647 61359 30804 2024-05-16T18:07:12Z Srđan 4695 61359 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Francuska|Naučnici]] [[Kategorija:Naučnici]] 7mw2dzn2bpcjbnxisy26uabuzoqclim 6 4648 13423 2006-06-18T22:56:21Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{slobodna_slika}} sa en-wiki 13423 wikitext text/x-wiki {{slobodna_slika}} sa en-wiki snoy90toge7wemlxuu5e62w6zx9544i 14 4649 61570 51230 2024-05-17T07:29:41Z Srđan 4695 61570 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Rusija|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] fgyeiqaxgj4naova0t2hjaxsn6vty9i 0 4651 28623 27940 2007-03-23T19:33:14Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28623 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Giorgio Del Vecchio |slika= |tekst uz sliku=italijanski mislilac i profesor |datum rođenja=1878. |mjesto rođenja= |datum smrti=1970. |mjesto smrti= }} *"[[Pravda]] označuje harmoniju, skladnost, kakvu bilo srazmjernost." == Djela == *''[[Pravo, pravda i država]]'' *''[[Lekcije filozofije prava]]'' [[Kategorija:Italijanski filozofi|V]] [[Kategorija:Italijanski političari|V]] [[Kategorija:Giorgio Del Vecchio|*]] [[Kategorija:Pravo]] {{Wikipedia}} s1vcfv1rsnk31cpttws76ebj5pbleni 0 4652 13448 13447 2006-06-19T13:44:33Z Harač 23 13448 wikitext text/x-wiki '''Pravo, pravda i država''', djelo italijanskog mislioca [[Giorgio Del Vecchio|Del Vecchia]]. ---- *"[[Pravda]] označuje harmoniju, skladnost, kakvu bilo srazmjernost." *"U istočnom svijetu, a naročito tamo gdje vlada monoteističko i etičko shvatanje svemira, predikat pravde predaje se prije svaga božanstvu da se označi nepogrešna srazmjera i unutrašnja harmonija njegovih volja." *"Jasno je da bi druge vrline, osobenije, priličile manje, ili ne bi, uopće, ni najmanje priličile božanstvu, kao što mu - ovo treba imati na umu - ne bi priličila ni vrlina pravde kada bi se ova shvatila u uskom ili 'pravom' smislu kao izvršenje obaveza koje se može zahtijevati od drugih." *"Što se tiče dužnosti ljudi, vršenje pravde, po ovom istom shvatanju sastoji se u tome da čovjek poštuje, u potpunosti i ne izmjenjujući je niukoliko volju božanstva, ulazio ili ne u to poštovanje kakav odnos prema drugim subjektima. Molitva, žrtva, proslavljanje prazničnih dana, na primjer, smatraju se, kao 'dužnosti pravde' isto toliko koliko ne ubiti ili ne ukrasti: i pravedan [[čovjek]] je onaj koji u potpunosti ispunjava sve te dužnosti." *"Temida nije ništa drugo do personifikacija samog odnosa misli ili 'savjeta' Zeusa." (o grčkoj božici pravde Temidi) *"Njen lik postaje moćniji i strožiji, i, neki put, i svirep, zbog čega se njoj pripisuje ne toliko funkcija arbitražnog sudije, koliko funkcija neumoljive osvetnice i izricatelja kazne. Ovaj ideološki proces, koji nam otkriva [[mitologija]], ide očevidno korak u korak sa ojačanjem autoriteta države i sa progresivnim razlikovanjem prava od ostalih pravila ponašanja u pozitivnom poretku." (o grčkoj božici pravde Dike) *"Ideju pravde potvrđuje - to ćemo vidjeti, ako dobro uđemo u ovo pitanje - ne bilo koja skladnost ili sličnost, već samo ona koja se pojavljuje, ili može da se pojavi, u odnosima između više lica; ne svaka srazmjernost između predmeta, ma kakvi oni bili, već upravo ona, koja je, prema danteovom stihu ''hominis ad hominem proportio''. Pravda je, izražena svojim punim značenjem, načelo koordinacije između bića pravnih subjekata." *"Subjektivno biće, ukoliko je svjesno samoga sebe, neminovno zamišlja prema sebi jedan objekat, koji ulazi tim samim u sferu svijeti. Antitezu između ja i ne ja obuhvata i njome vlada to isto ja, koje upravo živi i razvija se preko ovog stalnog dvojništva i gotovo razlamanja sebe. Ovo je jedan od elementarnih zakona kritičkog idealizma koji je gnoseološka analiza već potpuno osvijetlila i koji je dovoljan, takođe, da se odbaci ontološki dogmatizam ili pozitivistički empirizam (koji je, isto tako, jedna vrsta dogmatizma). Ono pak što kritika nije do sada dovoljno istakla, jeste da objekat, koji subjekat stavlja prema sebi, može, i sam, od ovoga da bude priznat kao subjekat: u kojoj se hipotezi javlja jedan nov odnos, koji se ne može više svoditi prosto na opću antitetičku formulu: ja i ne ja, već mora da se shvati upravo kao međusubjektivni odnos, tj. odnos između jednoga ja i jednog drugoga ja." *"Alteritet ili bilateritet koji je svojstven svakoj pravnoj determinaciji, tj. istovremeno razmatranje više subjekata koji su idealno postavljeni na isti nivo i predstavljeni, tako reći, jedna u funkciji drugoga; paritet ili početna jednakost, koji se pretpostavlja između učesnika u jednom odnosu te vrste; reciprocitet ili nerazdvojna korelacija, po kojoj afirmacija jedne personalnosti u ovom obliku znači u isto vrijeme njeno ograničenje u odnosu na personalnost koga drugoga, koji se neizbježno afirmira u tom istom aktu; a granica predstavlja, u isti mah, odvajanje i spajanje, pri čemu sa zahtjevom ide obaveza, sa vlašću potčinjavanje, pošto ništa od svega ovog ne može da stoji samo za sebe, već dio služi svrsi kao dopuna drugoga. Iz te formule izlazi još i da se djejstvovanje svakoga, na ovakav način, ocjenjuje samo utoliko ukoliko se objektivno sreće ili prepliće sa dejstvovanjem drugoga..." *"(...) pravda, koja postaje najviša, dakle, u zahtjevu, da svaki subjekat bude priznat od drugih onoliko koliko vrijedi, da se svakome dodijeli od drugih ono što mu pripada." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Giorgio Del Vecchio]] {{Wikipedia}} qd63ezdu92ysftdgmyc73y77n8jxnmm 0 4653 13450 2006-06-19T13:45:21Z Harač 23 Georgio Del Vecchio premješten u Giorgio Del Vecchio 13450 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Giorgio Del Vecchio]] 98wazr0paos0o42u5z9jkl399uzl81y 14 4654 30806 16591 2007-05-02T05:57:51Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30806 wikitext text/x-wiki Giorgio del Vecchio [[Kategorija:Literatura]] 7pdf4m4wtv9ivu858sidbsnds7qljsr 10 4655 13468 2006-06-19T16:02:58Z Zumbulka~bswikiquote 10 13468 wikitext text/x-wiki "Veliki Čovjek želi biti spor na riječima, ali brz na djelu." ~ [[Confucius]] 1yu0o3npl4beynm7653da4sp4f752s5 0 4656 55059 40596 2015-08-03T19:44:13Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 4 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q1341327]] na [[d:|Wikidati]] 55059 wikitext text/x-wiki '''Phil Bosmans''' (Gruitrodeu, 1. juli 1922 -), belgijski svećenik ---------- *"Bogatim čini ne [[bogatstvo]] nego [[radost]]." *"Budeš li mogao potpuno uživati male stvari, prebivat ćeš u vrtu punom sreće." *"Budeš li o meni mislio dobro, postat ću još bolji." *"[[Cvijet]] treba [[sunce]] da postane cvijet, [[čovjek]] [[ljubav]] da postane čovjek." *"Čovjekom - u pravom značenju riječi - postaje se samo ljubavlju." *"[[Humor]] i [[strpljenje]] su deve na kojima prolazimo svaku pustinju." *"Ljudi žive sve dulje, ali ne i sretnije. Najprije rade da žive, a onda rade i zaboravljaju živjeti. Još uvijek misle da je čovjekova [[sreća]] u ovome: puno imati, dobro jesti, dugo živjeti. Usprotivi se tome! Ti si više od svoje funkcije, više od posla, zvanja, rada. Ti si prvenstveno čovjek da živiš, da se smiješ, da ljubiš, da budeš ´dobar čovjek´. A to je zapravo jedino važno na ovome svijetu". *"Možeš mijenjati sve na svijetu samo ne druge ljude. To mogu jedino oni sami." *"Neke stvari izgledaju kao katastrofe a ipak su [[milost]]." *"Nisam ja nikakav teoretičar. Sveučilište na kojem sam učio jest živi čovjek." *"Sam je čovjek kriv za svoj razoreni životni [[svijet]], za svoj zatrovani [[duh]], za svoju opustošenu dušu." *"Sreću nije moguće kupiti, ljubav postoji samo i jedino badava." *"U mrkloj noći vidimo, koji puta kroz vlastite suze, najljepše zvijezde." *"Usrećivati ljude [[san]] je sretnih ljudi." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Religija|Bosmans,Phil]] k9w05yujmq42ib33xy3n2766xanffaa 0 4657 51435 45099 2014-04-13T10:53:34Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 14 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q81796]] 51435 wikitext text/x-wiki [[Slika:J.m.barrie.200x284.jpg|thumb|''James Matthew Barrie'']] '''James Matthew Barrie''' (9 May 1860 – 19 June 1937), škotski pisac ------- *"Ako imaš [[ljubav]]i, ne trebaš ništa više, ako je nemaš, sve drugo što imaš nije bitno." {{Wikipedia}} [[Kategorija:škotski pisci]] tpne6a7ww6rdyjgmdtxygwyo0tg2sq9 6 4658 13478 2006-06-19T16:38:33Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{slobodna_slika}} sa en-wiki 13478 wikitext text/x-wiki {{slobodna_slika}} sa en-wiki snoy90toge7wemlxuu5e62w6zx9544i 0 4659 13480 2006-06-19T16:39:05Z Zumbulka~bswikiquote 10 James Matthew Barrie premješten u J. M. Barrie 13480 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[J. M. Barrie]] aabf38awhjvpynh2b8o3v7s0v4pam6v 14 4660 51249 44746 2014-04-09T05:43:38Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51249 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Pisci]] 1nzkde6p6el1e1rdn29qvipf18kfiia 0 4661 13493 2006-06-19T16:57:46Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Strpljivost]] 13493 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Strpljivost]] obajun0cm2e3s5acinjq453whxm2o6e 14 4662 61371 51169 2024-05-16T18:12:51Z Srđan 4695 61371 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Grčka|Filozofi]] [[Kategorija:Filozofi]] d27prwxqtjs2sr43mnf4f4bz839fhpq 14 4663 61521 51085 2024-05-17T06:56:14Z Srđan 4695 61521 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Njemačka|Filozofi]] [[Kategorija:Filozofi]] i65abrtaarszxzytjpshj3l9qgv9ixk 0 4664 29090 21698 2007-03-23T19:37:57Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29090 wikitext text/x-wiki ------ == Citati == *[[Albert Schweitzer]] **"[[Sreća]] je dobro zdravlje i slabo pamćenje." *[[Jiddu Krishnamurti]] **"..predodžba je ishod toka misli, tok misli je odgovor pamćenja, a pamćenje je uvijek u [[prošlost]]i." (''[[Duh i sloboda]]'') *[[Lord Byron]] **"Ko se opredijeli za [[laž]], mora da ima dobro pamćenje." *[[Milan Kundera]] **"Borba [[čovjek]]a protiv [[vlast]]i je borba pamćenja protiv zaborava." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 8mohzk37a25us03j191269nob5gla9o 0 4665 58933 57820 2019-07-31T17:44:26Z Risto hot sir 6370 File 58933 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Boris Leonidovič Pasternak |slika= |tekst uz sliku=''ruski književnik'' |datum rođenja= 10. februar 1890. |mjesto rođenja= |datum smrti= 30. maj 1960. |mjesto smrti= }} [[File:Boris Pasternak with family 1920s.jpg|thumb|right|]] * "Na svakoj porodilji leži jedan isti obljesak usamljenosti, napuštenosti, prepuštenosti samoj sebi. [[Muž]] je toliko izlišan tada, u tom najbitnijem trenutku - da izgleda kako njega od samog početka nije ni bilo i kako je sve to palo s neba..." * "Ne ljubiti - to je pravo [[samoubistvo]]." * "I ponavljao bih imena njenog :Početna slova." (''Bez naslova'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Ruski pisci|Pasternak,Boris Leonidovič ]] 5tuqjpguua31hedxlzvxiowqha0dslc 0 4666 13519 2006-06-19T17:49:05Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Boris Leonidovič Pasternak]] 13519 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Boris Leonidovič Pasternak]] 18tw6oatjikx1bo4z9uivuy91whn79j 0 4667 52081 47026 2014-04-15T11:23:03Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q924159]] 52081 wikitext text/x-wiki '''Michel Quoist''' (1921-1991), francuski teolog ------- * "Ako daruješ misleći: 'Tako ću poslije primiti', nećeš dobiti ništa. Samo ako daruješ badava, ne očekujući ništa, dobit ćeš sve." * "[[Ljubav]] je čudesna ali teška pustolovina, jer od onoga ko ljubi traži stalan napor da želju za primanjem preobrazi u želju za darivanjem." * "Ljubav zadaje [[bol]]i, jer - poslije [[grijeh]]a - ljubiti znači dati se raspeti poradi drugoga." * "Ljubiti znači izići iz sebe i poletjeti prema drugima." * "Svaki put kada ljubim sebe, ostaje manje ljubavi za [[Bog]]a i druge." * "U času [[smrt]]i polagat ćemo ispit o [[ljubav]]i. Ako ga položimo, zauvijek ćemo se preseliti k Ljubavi." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Religija|Quoist,Michel ]] sf4plmec3vskv0z8ytiq818omuffc6a 0 4668 55060 40448 2015-08-03T19:44:23Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q106323]] na [[d:|Wikidati]] 55060 wikitext text/x-wiki '''Heinrich Wolfgang Seidel''' (Berlin, 28. august 1876 - Starnberg, 22. septembar 1945), njemački pisac -------- *"Ko očekuje zahvalnost za svoju [[ljubav]], zapravo ni ne ljubi." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački pisci|Seidel,Heinrich Wolfgang ]] saad0itzefk8jn4c82tlhv22hb8sxfr 14 4669 61545 52276 2024-05-17T07:10:50Z Srđan 4695 61545 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Njemačka|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] oijqk4dms5un13p1k1674559mjlfxhn 14 4670 61349 30811 2024-05-16T17:56:26Z Srđan 4695 61349 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Danska|Filozofi]] [[Kategorija:Filozofi]] 36mzfsg1mgomknc2byjfz6autf2g3jy 0 4671 52154 39299 2014-04-15T14:40:21Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 11 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q218960]] 52154 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Laurence Sterne |slika=[[Slika:Laurence Sterne by Sir Joshua Reynolds.jpg|180px]] |tekst uz sliku=engleski pisac |datum rođenja=24. novembar 1713. |mjesto rođenja= |datum smrti=18. mart 1768. |mjesto smrti= }} *"[[Ljubav]] nije toliko osjećaj koliko služenje." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski pisci|Sterne,Laurence ]] ifs8mor24ruvr08b44kq4ql5r2qjj2z 0 4672 51956 39942 2014-04-15T06:25:15Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 2 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q19054]] 51956 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Matteo Bandello |slika= |tekst uz sliku=italijanski pjesnik |datum rođenja=1480. |mjesto rođenja= |datum smrti=1562. |mjesto smrti= }} *"Stalno [[smrt|umire]] i nikad ne umre onaj ko se podređuje [[ljubav]]i." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Italijanski pisci|Bandello,Matteo ]] 70ilpwo0ghdt0z9ani7dej54ahx9zpt 0 4674 59285 51705 2020-04-21T21:24:59Z Vilho-Veli 7122 File 59285 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Emily Elizabeth Dickinson |slika=[[slika:|150px]] |tekst uz sliku=Emili Dikinson, američka književnica |datum rođenja= 10. decembar 1830 |mjesto rođenja=Amherst, SAD |datum smrti= 15. maj 1886 |mjesto smrti= }} [[File:Emily Dickinson daguerreotype.jpg|thumb|]] *"[[Smrt]] je sve što znamo o nebu i sve što trebamo od [[Pakao|pakla]]." *"Sve što znamo o [[ljubav]]i jest da je ljubav sve!" {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pisci|Dickinson,Emily ]] f7stfbl2xsbns41jd1n6w684w2z39s5 0 4675 55061 41410 2015-08-03T19:44:33Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 5 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q93841]] na [[d:|Wikidati]] 55061 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Peter Rosegger |slika=[[slika:Rosegger3.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Peter Rosegger, austrijski pisac'' |datum rođenja=31. juli 1843. |mjesto rođenja= |datum smrti= 26. juni 1918. |mjesto smrti= }} *"Ako si [[žalost]]an, započni ljubiti i odmah ćeš se osjećati bolje." *"[[Dijete]] je [[knjiga]] iz koje čitamo i u koju bismo trebali pisati." *"Ne svjetiljkom, nego [[srce]]m treba tražiti ljude, jer samo će pred ljubavlju otvoriti svoja srca." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Austrijski pisci|Rosegger,Peter]] gnpchcjhn79o1zwozwtx7fsm1awz8h7 14 4677 61339 51142 2024-05-16T17:52:11Z Srđan 4695 61339 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Austrija|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] jlm5lkd3xxwwroz3kv14plh5lchzxnp 14 4678 61353 51157 2024-05-16T18:06:35Z Srđan 4695 61353 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Francuska|Filozofi]] [[Kategorija:Filozofi]] 3bzkf0joivdj2jskmmftkfuak9a2c4n 14 4679 61497 51202 2024-05-17T06:50:24Z Srđan 4695 61497 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Kina|Filozofi]] [[Kategorija:Filozofi]] mbnl8tmwxgjxidybh6au6ymbnzz5wwp 14 4680 51201 42214 2014-04-09T05:11:37Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51201 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 0 4681 21893 20647 2006-10-04T18:53:37Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21893 wikitext text/x-wiki '''Ralph Linton''' (Philadelphia, 27. februar 1893 - New Haven, 24. decembar 1953), američki antropolog --------- *"Čovjekova [[mržnja]] prema [[dosada|dosadi]] jedan je od najvažnijih pokretača [[napredak|napretka]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki naučnici|Linton,Ralph]] az1mpkp5qicz5xikjsnum1uwdq4gbmb 14 4682 61661 61429 2024-05-17T10:33:46Z Srđan 4695 61661 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Naučnici]] [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države|Naučnici]] f6nzaakfbvsf8c7g1x6hy95p8hq0abw 14 4683 61455 51181 2024-05-16T18:32:39Z Srđan 4695 61455 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Irska|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] 2ctt2ijhm7gjjp6l5r1yt6sbte8qzpn 14 4684 61781 51260 2024-05-17T11:48:34Z Srđan 4695 61781 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Švicarska|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] l13z5471gk3ik22lhezpvhun92ca85b 14 4685 61780 51259 2024-05-17T11:48:25Z Srđan 4695 61780 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Švicarska|Filozofi]] [[Kategorija:Filozofi]] 7kog1ntqvmr1o6pwsp0a8y0n84ywflu 14 4686 61373 51170 2024-05-16T18:13:03Z Srđan 4695 61373 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Grčka|Matematičari]] [[Kategorija:Matematičari]] f8wbwas58xxpu2t6a8oetk9iak0y1vx 14 4687 51081 43933 2014-04-08T23:22:47Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51081 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Naučnici]] 3sb94pyzoovc6xrruj4f7zgbrh6sam6 14 4688 61358 51161 2024-05-16T18:07:03Z Srđan 4695 61358 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Francuska|Matematičari]] [[Kategorija:Matematičari]] t8zuh640w6ow386lbvbziw3f5u95ez8 0 4689 55062 40386 2015-08-03T19:44:43Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16510084]] na [[d:|Wikidati]] 55062 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Aristotel]] **"Duhovitost je drskost koja je stekla [[obrazovanje]]." *[[Richard Sheridan]] **"Duhovitost pomiješana sa zlobom ne vrijedi ništa." *[[William Shakespeare]] **"Kratkoća je duša duhovitosti." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} k8gn9ujy60l4poic22itamdtfgz3qss 0 4691 13647 2006-06-20T11:15:45Z Demicx 16 Redirecting to [[René Descartes]] 13647 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[René Descartes]] s1ljr6v0tt3fkq6ifmvxlrxp6ysclg7 0 4692 51414 44491 2014-04-13T08:11:36Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 12 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q7561]] 51414 wikitext text/x-wiki ---- *[[Anton Pavlovič Čehov]] **"[[Smisao]]... Evo pada snijeg. Kakav je u tome smisao?" (''[[Tri sestre]]'') *[[Orhan Pamuk]] **"Kad su bile djevojčice, u Istanbulu, ona i Svila uvijek su željele da snijeg nikada ne prestane: snijeg je kod nje uvijek budio misli o ljepoti i kratkoći života, i o tome kako su ljudi - unatoč svim neprijateljstvima - zapravo toliko nalik jedni drugima... Davao joj je i da osjeti koliko su svijet i vrijeme široki i beskrajni, a ljudski svijet skučen. Zbog tog, mislila je snijeg ljude okuplja i povezuje: kao da ih, prekrivajući sva neprijateljstva, pohlepu i mržnju, približava jedne drugima." (''[[Snijeg (Pamuk)|Snijeg]]'') **"Ta [[tišina]] - to je tišina snijega." (Ibid.) == Poslovice == *[[Ruske poslovice]] **"Neke su [[ljubav]]i kao snijeg: brzo se otope i pretvore u blato." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} qhrqm8tzabn4xdxlwgg0ffledmzxram 0 4693 29293 13667 2007-03-23T19:39:53Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29293 wikitext text/x-wiki ---- *[[Blaise Pascal]] **"Želimo li uspjeti u ovom [[svijet]]u, moramo najprije posjedovati samopouzdanje, a zatim samopožrtvovnost." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 4qac8rakwiq2yf8s2qsm5rle3nco7ii 0 4694 52339 40310 2014-04-21T11:32:04Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52339 wikitext text/x-wiki '''Alkidamant''' (4 st. p.n.e), sofistički mislilac iz Eleje u Eloidi. Poznatija djela: ''[[Mesenska besjeda]]'' i dr. ---- *"[[Sloboda|Slobodne]] je sve pustio [[bog]], nikoga priroda nije [[rob]]om učinila." [[Kategorija:Grčki filozofi]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Alkidamant]] {{Wikipedia}} r4wxdby2zcv2kyn2rczt5ruj5g81vhc 0 4695 13677 2006-06-20T17:34:42Z Harač 23 13677 wikitext text/x-wiki '''Mesenska besjeda''' (oko 4. st. p.n.e.), djelo grčkog antičkog mislioca [[Alkidamant]]a. ---- *"[[Sloboda|Slobodne]] je sve pustio [[bog]], nikoga priroda nije [[rob]]om učinila." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Alkidamant]] {{Wikipedia}} mt0vuyso31kv154bk3yw042ezdbch8f 14 4696 30823 16585 2007-05-02T05:57:58Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30823 wikitext text/x-wiki Alkidamant [[Kategorija:Literatura]] f7zbu68imf4akmcod1xcvntmhbxapbd 0 4697 52476 38129 2014-04-21T16:10:46Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52476 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kako vam drago |autor =[[William Shakespeare]] |slika =[[Slika:Francis Hayman 002.jpg|250px]] |tekst uz sliku =''komedija'' (Slika: Francis Hayman, c. 1750.) |originalni naziv =''As You Like It'' |datum prvog izdavanja =oko 1600. }} == Stari vojvoda == *"Prija iskustvo nesreće i bijede :Što kao žaba krastača, i ružna, :I otrovnica, ipak dragi kamen :U glavi nosi." (II,i) *"A i [[život]] ovaj, :Sklonjen od ljudskog društva, pronađe :U stijeni nauk, [[riječ]] u drvetu, :Knjigu u žubor-potoku, i dobro :U svačem nađe." (II,i) == Silvio == *"Tad nisi nikad voljeo od srca! :Ako l' se svake, ma i najmanje, :Ne opominješ ludosti na koju :Navodila te [[ljubav]]" (II,iv) == Orlando == *"Poživi još malo, ohrabri se :malo, oveseli se malo;" (II,vi) == Žak == *"Pa cio [[svijet]] je glumište gdje ljudi :I žene glume, i svaki ima tu :Izlazak svoj i odlazak, i svak' :Odglumi mnogo uloga svog vijeka(...)" (II,vii) == Kremen == *"Lud misli da je [[pamet]]an, a :pametan čovjek zna i sam da je lud." (V,i) *"To ''ako'' vam je jedini mirotvorac; :puno je lijepih osobina to ''ako''." (V,iv) == Vanjski linkovi == *[http://en.wikisource.org/wiki/As_You_Like_It Tekst drame online (na engleskom)] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:William Shakespeare]] {{Wikipedia}} {{Djela Williama Shakespearea}} t4jgo82kys2nopv07ipuuh2ai5olqah 0 4698 51743 49965 2014-04-14T22:33:42Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 24 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q392]] 51743 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Bob Dylan (Robert Allen Zimmerman) |slika=[[Slika:Joan Baez Bob Dylan crop.jpg|180px]] |tekst uz sliku=''američki pjevač'' |datum rođenja=24.05.1941. |mjesto rođenja=Duluth, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Iza svake lijepe [[stvar]]i stoji neka vrsta [[Patnja|patnje]]." *"Dođite [[Pisac|pisci]] i kritičari i vašim perima ispišite proročanstvo." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Muzika|D]] [[Kategorija:Američki muzičari|Dylan,Bob]] ghutjehjpcl0xbboal2fki3ji4uqlrr 0 4699 24734 22346 2006-10-28T21:26:22Z Zumbulka~bswikiquote 10 24734 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Wallace Earle Stegner |slika= |tekst uz sliku=''američki pisac'' |datum rođenja= 18. februar 1909. |mjesto rođenja= |datum smrti=13. april 1993. |mjesto smrti= }} *"Ako ne [[znanje|znamo]] gdje se nalazimo, tada ne znamo ni ko smo." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pisci|Stegner,Wallace]] p699ufb39j1c6v1hmqr0pimqqa6t5qr 0 4700 19690 19166 2006-10-02T13:00:31Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 19690 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Dar krila |autor =[[Richard Bach]] |slika =[[Slika:A Gift of Wings.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''A Gift of Wings'' |datum prvog izdavanja =1974. }} *"...[[radost]] življenja nije u tome da nas vole drugi ljudi i da nam se dive. Radost dolazi otuda da ja sam budem sposoban voljeti i diviti se onome što smatram rijetkim i dobrim, i lijepim - mom nebu, mojim [[prijatelj]]ima, dodiru duše moje žive dvokrilke!" *"Možda poneko moje [[dijete]] osjećate kao svoje i možda vas uzme za ruku i pomogne vam da dotaknete dio vašeg doma na nebu!" *"Pokušao sam pronaći nekoga ko nije dobio ono za što se molio, ali do danas ga nisam našao. Vjerujem u to : što god nam obuzme misli, može nam se ostvariti jednoga [[dan]]a kao doživljaj." *"Vi tražite vašega [[bog]]a u pravilnicima, i u idolima koje je stvorio [[čovjek]], a cijelo to [[vrijeme]] taj bog je u vama." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Richard Bach]] d5eclmthwqw5b8hst8kbbt2rkyq0hn3 14 4701 30824 13701 2007-05-02T05:57:59Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30824 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 6 4702 13703 2006-06-21T20:44:41Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 13703 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4703 21650 20998 2006-10-04T18:48:23Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21650 wikitext text/x-wiki '''''Opomena duši''''' je djelo grčkog mudraca [[Hermes Trismegistos|Hermesa Trismegistosa]] ------ *"O [[Duša|dušo]], moraš steći istinsko znanje o svom sopstvenom biću, kao i o njegovim shvatanjima i oblicima. Nemoj misliti da postoji i jedno jedino shvatanje koje želiš da upoznaš, a koje je izvan tebe. Ne, sve što moraš da naučiš je u tebi." *"[[Duša]] je bestjelesna. Sve što se nalazi ispod duše ne može imati učešće u životu, izuzev uz pomoć duše. Duša u sebi posjeduje moć mišljenja, volje i suda. Ona širi svoje moći nad svim sa čime se povezuje, u slučaju da je to u stanju da primi njene moći. I tako ona donosi život." *"Ludilo je pomisliti da se u grubotvornom svijetu može pronaći bilo što što je zaista čisto. Kada se pomisli da je pronađeno nešto što izgleda čisto, ono ipak nije stvarno čisto, jer ne može postojati istinska čistoća u nečemu što nije vječno." *"Ako ti se neke stvari čine pomalo nejasnim, moraš se u sebe samu, u svoju savjest povući, tako da tvoje moći ostanu slobodne od suprotnosti i zabune. Onda ćeš kroz spoljne stvari biti odvedena ka unutarnjem gledanju. Kada neko, ko promatra sliku, iz nje izvede postojanje slikara i u iscrtavanju linija i načinu slikanja prepozna slikarevu ruku u pokretu, ako, znači, biva pokrenut nadahnućem stvaratelja, dobiva uvid u ideju tvorca. Tako je sa svim, o dušo. I ako tvorac nije neposredno vidljiv, možemo mu se približiti preko njegovih djela." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Hermes Trismegistos]] [[Kategorija:Literatura]] 04buwzj4aaqgw1jnanv08sb1ofwsgcw 10 4704 13710 2006-06-21T21:14:15Z Zumbulka~bswikiquote 10 13710 wikitext text/x-wiki "Tamo gdje govori srce, nije pristojno da razum stavlja svoj primjedbe." ~ [[Milan Kundera]] 2pdckz70tgkgsxd6baj9r9i7qx4u5s6 0 4705 39977 39976 2010-08-15T11:21:00Z 62.113.22.159 39977 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Identitet |autor =[[Milan Kundera]] |slika =[[Slika:Identitet (M. Kundera).jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''L'Identité'' |datum prvog izdavanja =1998. }} *"Ah, ne, ni jedna [[ljubav]] ne može preživjeti u šutnji." *"Želio sam gledati tvoju vjeđu koja ti vlaži roznicu poput brisača na staklu automobila." *"Tužna je jer se muškarci ne okreću za njom? Htio joj je reći: A ja? A ja? Ja koji te tražim na kilometarskoj plaži, ja koji izvikujem tvoje ime plačući i koji bih bio u stanju trčati za tobom po čitavu planetu?" *"Ali kad im se ljubavno tlo izmakne ispod nogu, ona je jaka, a on slab." *"[[Prijateljstvo]] je neophodno čovjeku za dobar rad pamćenja. Sjećati se svoje prošlosti, nositi je uza se, to je možda nužan uvjet da se sačuva, kako kažu, integritet svoga 'ja'. Da to 'ja' ne zakržlja, da sačuva svoj obujam, potrebno je zalijevati sjećanja kao cvijeće u loncu, a to zalijevanje traži stalan dodir sa svjedocima prošlosti, to jest s prijateljima. Oni su naše zrcalo; naše pamćenje; ništa ne tražimo od njih osim da s vremena na vrijeme osvjetlaju to zrcalo da bismo se u njemu mogli ogledati." *"...čim se na tvom putu nađe drugi muškarac, ja sam tek nepotrebni predmet pridodan tvom životu." *"[[Erotika|Erotizam]] je komercijalno dvosmislen, jer premda svi priželjkuju erotski život, svi ga također mrze kao uzrok svojih nesreća, frustracija, zavisti, kompleksa, patnji." *"Neću nikad zaboravit trenutak kad sam napustio fakultet i kad sam shvatio da su svi vlakovi otišli." *"Kako se može [[Mržnja|mrziti]] i istodobno tako lahko prilagoditi onome što mrziš?" *"Možemo sebi predbaciti neki čin, neku izgovorenu [[riječ]], ali ne možemo sebi predbaciti osjećaj jer jednostavno nad njim nemamo nikakvu kontrolu." *"Nije neuspjeh odreći se studija, ono čega sam se tada odrekao bile su [[Ambicija|ambicije]]. Odjednom sam bio [[čovjek]] bez ambicija. Izgubivši ambicije, odjednom sam se našao na margini svijeta. I što je još gore, nisam imao nikakve želje naći se drugdje. Ustoličio sam se tamo, istina u posvemašnjoj udobnosti. Ali to ne znači da se nisam smjestio na rub pada." *"Nikad se nisam plašio umrijeti. Sada da. Ne mogu se osloboditi pomisli da nakon [[smrt]]i ostajemo živi. Da biti mrtav znači živjeti u beskonačnu košmaru." *"Osjećala se spašenom, jer Jean Marcov glas bio je glas ljubavi, glas čije je postojanje zaboravila u tim trenucima smetenosti, glas ljubavi koji je miluje i opušta, ali za koji još nije bila spremna, kao da je taj glas dolazio izdaleka, isuviše izdaleka, imala je potrebu slušati ga još neko vrijeme da bi mu mogla povjerovati." *"[[Prijateljstvo]] kao [[vrijednost]] iznad svih drugih vrijednosti." *"[[Prijateljstvo]] je za mene bilo dokaz da postoji nešto jače od ideologije, vjere, nacije. U Dumasovu romanu četiri prijatelja često se nalaze u suprotstavljenim taborima, prisiljeni su boriti se jedni protiv drugih. Ali to ne kvari njihovo prijateljstvo. Ne prestaju potajno pomagati jedan drugome, lukavo, ismijavajući istinu svojih tabora. Svoje su prijateljstvo stavili iznad istine, interesa, viših ciljeva, iznad kralja, kraljice, iznad svega." *"[[Sloboda]]? Živeći svoju bijedu možete biti nesretni ili sretni. U tom se izboru sastoji vaša sloboda. Slobodni ste svoju individualnost uvaliti u kotao mnoštva s osjećajem poraza ili euforije. Naš izbor jest euforija." *"[[Strah]] me kad trepnem, strah me da se u toj sekundi kad se moj pogled gasi na tvoje mjesto ne uvuče zmija, štakor, neki drugi muškarac." *"Zbog čega [[Život|živimo]]? Da bismo [[Bog]]u pribavili ljudsko meso. Jer Biblija od nas ne traži ....da tražimo [[smisao]] života. Ona od nas traži da se množimo. Volite se i množite. Shvatite dobro : smisao tog 'volite se' ne znači dakle nikako milosrdnu, suosjećajnu, duhovnu ili strastvenu ljubav, već želi jednostavno reći : 'vodite ljubav', 'parite se'...(ublažio je glas i nagne se prema njoj ) 'jebite se'! U tome i samo u tome sadržan je smisao ljudskog života. Sve ostalo su budalaštine!" {{Wikipedia}} {{Djela Milana Kundere}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Milan Kundera]] rbiagkzjfx9fp3si5ol28b9qtz04ktv 6 4706 13712 2006-06-21T21:31:03Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 13712 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 4707 52083 49609 2014-04-15T11:27:54Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 20 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q133337]] 52083 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=&#931;&#972;&#955;&#969;&#957; |slika=[[Slika:Solon.jpg|170px]] |tekst uz sliku=Solon, grčki pjesnik i mudrac |datum rođenja=638 p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti=558 p.n.e. |mjesto smrti= }} *"Kad bi svi ljudi prikupili svoje [[nesreća|nesreće]] na jedno mjesto, većina bi bila sretna da kući ponovno uzme vlastitu umjesto da ponesu dio zajedničke cjeline!" {{Wikipedia}} [[Kategorija:Grčki pisci]] [[Kategorija:Grčki filozofi]] shgrkox65bk9aw6t1ggl4rsbyxhdmwd 0 4708 13721 2006-06-21T21:55:45Z Zumbulka~bswikiquote 10 Na obali rijeke Pierde sjela sam i plakala premješten u Na obalu rijeke Piedre sjela sam i plakala 13721 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Na obalu rijeke Piedre sjela sam i plakala]] 69teqxysuhdq7jl3lqwdyls6ib4auls 0 4709 36071 28196 2009-01-15T09:00:47Z Pearl 501 36071 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Senegal.svg|right|260px]] [[Slika:LocationSenegal.png|right|260px]] *"Ostavi onome koji voli ono što voli, jer ako mu kažeš da ostavi ono što voli, on će i dalje voljeti ono što voli, a tebe će [[mržnja|mrziti]]." [[Kategorija:Poslovice]] {{Wikipedia|Senegal}} 0fndu1yqa8x8hfua8f9n0dk91hykuxh 0 4710 55063 40326 2015-08-03T19:44:53Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 3 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q571619]] na [[d:|Wikidati]] 55063 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ante Starčević |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski političar'' |datum rođenja=23. maj 1823. |mjesto rođenja=Gospić, Hrvatska |datum smrti= 28. februar 1896. |mjesto smrti=Zagreb, Hrvatska }} *"Niko nije [[obaveza]]n da drugog voli više nego sebe sama." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Hrvatski političari|Starčević,Ante]] ci10lln50is39dlnu2bo66cgj3sv1su 0 4711 55064 48366 2015-08-03T19:45:03Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q1267216]] na [[d:|Wikidati]] 55064 wikitext text/x-wiki '''Antun Barac''' (Kamenjak, 22. august 1894 - Zagreb, 1. novembar 1955), hrvatski historičar --------- *"Od svih [[istina]] najdublje su i najtrajnije istine srca." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Hrvatski historičari|Barac,Antun]] esjhnh0hay3c5m2q95qv4171vw6242o 14 4712 61789 30825 2024-05-17T11:51:01Z Srđan 4695 61789 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Hrvatska|Historičari]] [[Kategorija:Historičari]] rq7det8wepg0mmnp242p38tptw9fadl 0 4713 13741 2006-06-22T16:27:37Z Zumbulka~bswikiquote 10 Eliezer Wiesel premješten u Elie Wiesel 13741 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Elie Wiesel]] 8h03pa50jcn57n8s8zjm5nik2tru8jw 14 4714 61515 51206 2024-05-17T06:54:45Z Srđan 4695 61515 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Mađarska|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] g9modnxcxuda87ng71d067bvpcpudj0 14 4715 61513 51205 2024-05-17T06:54:44Z Srđan 4695 61513 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Mađarska|Filozofi]] [[Kategorija:Filozofi]] 3w6tho2xe74id74usef1q8d3xajtswa 0 4716 52470 39494 2014-04-21T15:59:06Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52470 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Josef Čapek |slika= |tekst uz sliku=češki slikar i pisac |datum rođenja=23. mart 1887. |mjesto rođenja= |datum smrti=1. april 1945. |mjesto smrti= }} *"[[Čovjek]] je biće u suštini nezadovoljno s ostalima." *"Stvarna i sigurna [[sreća]] mnogo je više dar misli i srca nego dar vanjskog [[svijet]]a." {{Wikipedia}} [[Kategorija:češki slikari|Čapek,Josef]] [[Kategorija:češki pisci|Čapek,Josef]] ad8w81zkx4wqdflmbm53pfbymk5rhih 14 4717 61765 30828 2024-05-17T11:45:05Z Srđan 4695 61765 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Češka|Slikari]] [[Kategorija:Slikari]] a9aahz0utps6wa0kupqtz4vc7gkbfzj 14 4718 51093 46442 2014-04-08T23:36:03Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51093 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Umjetnost]] 49mk1n6fj1as0oe782l2dh1l2qxsvo6 0 4719 55065 40440 2015-08-03T19:45:13Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q216135]] na [[d:|Wikidati]] 55065 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Hans Habe |slika= |tekst uz sliku=pravo ime ''János Békéssy'', austrijski novinar i pisac. Kao pisac koristio pseudonime Antonio Corte, Frank Richard, Frederick Gert, John Richler, Hans Wolfgang |datum rođenja=12. februar 1911. |mjesto rođenja= |datum smrti=29. septembar 1977. |mjesto smrti= }} *"Kad je [[čovjek]] mlad, misli da ono što je logično mora biti i pametno. [[Svijet]] je sve više logičan i uvijek luđi." *"Ko se čuva razočaranja, sakriva se pred [[život]]om." * "U bračnom ugovoru moralo bi biti rečeno: obavezujemo se da ćemo se odreći posljednje [[riječ]]i." * "Život žene se vrti oko muža i djeteta. Ima [[muž]]a i [[dijete]], a ipak nisu jedno u njenom životu. Sama nosi odgovornost za dvoje." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Austrijski novinari]] [[Kategorija:Austrijski pisci]] 1kon8prygn7duiigr058runo1iw9rai 14 4720 61338 51141 2024-05-16T17:51:59Z Srđan 4695 61338 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Austrija|Novinari]] [[Kategorija:Novinari]] 5knozgp73xnb2yv4cws8li7p0r01kze 0 4721 51519 48006 2014-04-13T17:11:43Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 4 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q735508]] 51519 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=John Garland Pollard |slika= |tekst uz sliku=američki političar |datum rođenja=1871. |mjesto rođenja= |datum smrti=1937. |mjesto smrti= }} *"[[Savjet]] je nešto što mudrima nije potrebno, a budale ga ne slušaju." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki političari|Pollard,John Garland]] 83hamw8fehccapzgygqtdksw5zhewxn 0 4722 51558 44803 2014-04-13T22:44:25Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 23 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q314987]] 51558 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Pierre-Jules Renard |slika=[[slika:Jules Renard.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Žil Renar, francuski književnik'' |datum rođenja= 22. februar 1864. |mjesto rođenja=Châlons-du-Maine, Francuska |datum smrti=22. maj 1910. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} * "Samo se [[ljubav|voli]] i [[mržnja|mrzi]] bez razloga." * "[[Skromnost]] pristaje veličinama. Kako je teško biti skroman ako nisi ništa." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski pisci|Renard,Jules]] opc0t8hxey5yfa3wulpv5af0fxntmva 14 4723 61773 51255 2024-05-17T11:46:53Z Srđan 4695 61773 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Španija|Slikari]] [[Kategorija:Slikari]] 5yw4neaxceeym82z0mtnrtvv4irswde 14 4724 61517 30832 2024-05-17T06:54:49Z Srđan 4695 61517 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Mađarska|Glumci]] [[Kategorija:Glumci]] 4gkz0ynt0ptgt2znsh8ny4gg2s97d5c 14 4725 61657 61423 2024-05-17T10:30:52Z Srđan 4695 61657 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države|Glumci]] [[Kategorija:Glumci]] 34ua6bvbx9pru8abf11z8m7a2vj3e81 0 4726 59462 28027 2020-09-09T14:21:51Z DARIO SEVERI 5869 Removing image does not exist + added new one 59462 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Josef Freinademetz |slika=[[Slika:Josef Freinademetz 02.jpg|170px]] |tekst uz sliku=austrijski svećenik |datum rođenja=15. april 1852. |mjesto rođenja= |datum smrti=28. januar 1908. |mjesto smrti= }} *"[[Jezik]] [[ljubav]]i je jedini strani jezik, koji svi ljudi razumiju." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Religija|Freinademetz,Josef]] [[Kategorija:Austrija|Freinademetz,Josef]] 4nwf1kn8v4dj4qpchfsvhkh624lpub9 0 4727 55066 40394 2015-08-03T19:45:23Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q706785]] na [[d:|Wikidati]] 55066 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Edmond Jaloux |slika= |tekst uz sliku=francuski pisac |datum rođenja= 19. juni 1878. |mjesto rođenja= |datum smrti=22. august 1949. |mjesto smrti= }} *"Jedino nam [[iluzija|iluzije]] pomažu živjeti; poštovati ih moramo u drugima, kao i u sebi. [[Čovjek]]u koji bi spoznao svu istinu ne bi preostalo ništa drugo nego da sjedne na rub ceste i plače do [[smrt]]i." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski pisci|Jaloux,Edmond]] cuyhzayr9f38lucwvzvxc5qft1tnq83 0 4728 55067 48481 2015-08-03T19:45:33Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 4 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q256991]] na [[d:|Wikidati]] 55067 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Guillaume Victor Émile Augier |slika=[[Slika:Augier.jpg|170px]] |tekst uz sliku=francuski književnik |datum rođenja=17. septembar 1820. |mjesto rođenja= |datum smrti=25. oktobar 1889. |mjesto smrti= }} *"[[Iskustvo]] je zbroj naših razočaranja." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski pisci|Augier,Émile ]] 4xz7olfe7snabyritvssyyeo4wfxqgm 0 4730 13782 2006-06-22T19:19:37Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Émile Augier]] 13782 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Émile Augier]] n65to6ch4fcbkymu7wyjtl8hc29tiix 14 4731 30834 13785 2007-05-02T05:58:03Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30834 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 0 4732 13786 2006-06-22T19:26:48Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Bjørnstjerne Bjørnson]] 13786 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Bjørnstjerne Bjørnson]] ipa9tdre2hn8nauv5rkaipibyy5zs3q 14 4733 61552 51220 2024-05-17T07:18:38Z Srđan 4695 61552 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Norveška|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] g4mfi9evm3gxj1o7h6g9jwpqgv09cvn 0 4734 13791 2006-06-22T19:33:42Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Anne Louise Germaine de Staël]] 13791 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Anne Louise Germaine de Staël]] md8yrlmp9w4a0eh3j2x8eket4i7vlln 0 4735 51569 48464 2014-04-14T17:18:18Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 18 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q123041]] 51569 wikitext text/x-wiki [[Slika:Madame de Staël.jpg|thumb|''Madame de Staël'']] '''Anne Louise Germaine de Staël''' (22. april 1766 – 14. juli 1817), poznata i kao ''Madame de Staël'', francuska književnica -------- *"[[Ljubav]] je sav život žene, a epizoda u životu muškarca." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski pisci|Staël,Anne Louise Germaine de ]] h3bviftkn5f561kagrz03f6cxo5nvf2 0 4736 13793 2006-06-22T19:38:47Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Anne Louise Germaine de Staël]] 13793 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Anne Louise Germaine de Staël]] md8yrlmp9w4a0eh3j2x8eket4i7vlln 0 4737 13794 2006-06-22T19:39:14Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Anne Louise Germaine de Staël]] 13794 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Anne Louise Germaine de Staël]] md8yrlmp9w4a0eh3j2x8eket4i7vlln 14 4738 61754 61412 2024-05-17T11:41:26Z Srđan 4695 61754 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Režiseri]] [[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo|Režiseri]] axmf0kcqohjdy33ql48jq9iry9304te 14 4739 55068 49074 2015-08-03T19:45:43Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 15 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q5870903]] na [[d:|Wikidati]] 55068 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Film]] [[he:קטגוריה:במאי קולנוע]] gwp2om32yfooxzs0wgsrvth4k2hepky 14 4740 51078 46952 2014-04-08T23:19:15Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51078 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 14 4741 51168 44776 2014-04-09T04:52:16Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51168 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 14 4742 30840 13818 2007-05-02T05:58:05Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30840 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 0 4743 58237 52366 2017-09-30T09:06:26Z Milenioscuro 5509 SVG version ([[Commons:Commons:GlobalReplace|GlobalReplace v0.6.5]]) 58237 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Bolivia (state).svg|right|260px]] [[Slika:Bolivia in its region.svg|right|260px]] *"Nepotpuno [[znanje]] je opasnije od neznanja." [[Kategorija:Bolivija]] [[Kategorija:Poslovice]] {{Wikipedia|Bolivija}} 3d9624tv0ha23r44hb05h3u6syhfr8v 14 4744 30841 13821 2007-05-02T05:58:06Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30841 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 14 4745 30842 13823 2007-05-02T05:58:06Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30842 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 14 4746 51088 49678 2014-04-08T23:30:37Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51088 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Države]] gsuz48j1qbja9ioalaugnvw27yj7ixr 0 4747 61520 61445 2024-05-17T06:55:49Z Srđan 4695 61520 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Myanmar.svg|260px|right]] [[Slika:LocationMyanmar.png|260px|right]] *"Najvažnije od svega je da ne budeš nalik ni na koga drugoga." {{Wikipedia|Mjanmar}} [[Kategorija:Mjanmar]] [[Kategorija:Poslovice]] q3ril3ol8yjy2x2oivj3uqqpbskzutj 14 4748 61446 30844 2024-05-16T18:28:21Z Srđan 4695 Srđan premjestio je stranicu [[Kategorija:Mijanmar]] na [[Kategorija:Mjanmar]] bez ostavljanja preusmjerenja 30844 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 14 4749 52274 52269 2014-04-16T13:14:32Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52274 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 0 4750 51993 46989 2014-04-15T07:12:10Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 4 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q4002867]] 51993 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ugo Ojetti |slika= |tekst uz sliku=italijanski novinar i pisac |datum rođenja=15. juli 1871. |mjesto rođenja= |datum smrti= 1. januar 1946. |mjesto smrti= }} *"Ljubiti u [[mrak]]u, spavati na suncu, jesti u tišini: tri su [[glupost]]i." *"[[Novinar]] je jedini [[pisac]] koji kada uzme olovku, ne računa na [[besmrtnost]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Italijanski novinari|Ojetti,Ugo]] [[Kategorija:Italijanski pisci|Ojetti,Ugo]] lktr4j74ipakb8zkv87d1qe25c6xjpx 14 4752 61559 51223 2024-05-17T07:20:49Z Srđan 4695 61559 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Poljska|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] ecyvgkta7mmmcotr143moveyyz3ulmh 14 4754 51058 47932 2014-04-08T22:59:11Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51058 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Arhitektura]] [[Kategorija:Zanimanja]] ecm0ojelrfiizab5f9v18y2m7h9q9y8 0 4756 57969 23657 2017-07-04T14:49:36Z Kboht 5432 57969 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=John Wilmot Rochester |slika=[[Slika:Jacob Huysmans - Portrait of John Wilmot, 2nd Earl of Rochester 1.jpg|170px]] |tekst uz sliku=engleski pjesnik |datum rođenja=1. april 1647. |mjesto rođenja= |datum smrti=26. juli 1680. |mjesto smrti= }} *"Prije nego što sam se vjenčao, imao sam šest [[teorija]] kako [[odgoj]]iti djecu. Sada imam šestoro [[dijete|djece]] i više nijedne teorije." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski pisci|Rochester,John Wilmot ]] qatn1mb9uou717ubvi0vpl3h6u8q6xa 0 4757 55069 48159 2015-08-03T19:45:53Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16511924]] na [[d:|Wikidati]] 55069 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Ezop]] **"Kad se nešto već dogodilo, nepotrebno je kajati se." *[[Henry David Thoreau]] **"Duboko se kajati znači ponovo živjeti." *[[John Maxwell Coetzee]] **"Pokajanje je prazna riječ. Pokajanje pripada nekom drugom svijetu, govoru iz nekog drugog svemira." (''[[Sramota (Coetzee)|Sramota]]'') == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Čuvaj se žurbe, jer ona uvijek dovodi do kajanja: onaj koji žuri govori prije nego što sazna, odgovara prije negoli nešto shvati, odluči prije negoli provjeri, kudi prije nego što se u nešto uvjeri." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} d4giuddrc1lz43s69g0nficnj0mge1h 0 4758 13879 2006-06-23T11:50:51Z Zumbulka~bswikiquote 10 Neprijatelj premješten u Neprijateljstvo 13879 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Neprijateljstvo]] nsmz7pw0mx10pp5giy0i9enedamzctf 0 4759 13883 2006-06-23T11:58:07Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Stvar]] 13883 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[stvar]] ehfssvutekjvrry9b3j7dzymwt4iyvd 0 4760 55070 41990 2015-08-03T19:46:03Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 3 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513232]] na [[d:|Wikidati]] 55070 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Benjamin Disraeli]] **"Male stvari štete [[duša]]ma malih ljudi." *[[Bob Dylan]] **"Iza svake lijepe stvari stoji neka vrsta patnje." *[[Bruce Fairchild Barton]] **"Katkada, kad pomislim kakve sve silne posljedice proizlaze iz malih stvari - slučajnih riječi, dodira po ramenu, novčića ispuštenog na kiosku - sklon sam pomisliti da i nema malih stvari." *[[Buda]] **"Nemoj reći da su stvari prolazne, jer svaki od naših trenutaka najavljuje vječnost." *[[Henry David Thoreau]] **"Stvari se ne mijenjaju; mi se mijenjamo." **"Sve dobre stvari su jeftine: sve loše su jako skupe." *[[Horacije]] **"Bavim se tuđim stvarima budući da nemam svojih." *[[Jerome David Salinger]] **"Određene stvari trebale bi ostati kakve jesu. Čovjek bi trebao imati mogućnosti da ih zatvori u jednu od onih staklenih virtina i da ih ostavi da stoje." (''[[Lovac u žitu]]'') *[[Lao Tse]] **"Svaka stvar zastari pošto je dostigla vrhunac." *[[Robert G. Ingersoll]] **"Ljubav je čarobnica, vila koja preobražava bezvrijedne stvari u radost i stvara kraljice i kraljeve od obične gline. Ona je miomiris toga čudesnog cvijeta -srca- i bez te svete strasti, te božanske omame, mi smo manje od zvijer; a s njom je zemlja nebo, a mi smo bogovi." *[[Talmud]] **"Stvari ne vidimo kakve jesu nego ih vidimo kakvi smo mi." *[[Toma Akvinski]] **"Stvari koje volimo kazuju nam ko smo mi." *[[Walt Whitman]] **"Svaka stvar u nejasnome svjetlu je lijepa." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} tbq3mnrsoiofv18yxe2j24s9ihvwwm9 0 4761 13885 2006-06-23T12:00:46Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Pismo]] 13885 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[pismo]] r12ajd2athb8b9qhlxzj67iqqobsjzb 0 4762 13886 2006-06-23T12:01:16Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Pismo]] 13886 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[pismo]] r12ajd2athb8b9qhlxzj67iqqobsjzb 0 4763 55071 44316 2015-08-03T19:46:13Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512738]] na [[d:|Wikidati]] 55071 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Henry David Thoreau]] **"Što se mene tiče vrlo lako bih mogao bez pošte. U svom životu nisam pimio više od jednog ili dva pisma vrijedna poštarine." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] mo5aq21fgflp9mlia9qtnosaxza50gd 0 4764 13893 2006-06-23T12:14:37Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Robert G. Ingersoll]] 13893 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Robert G. Ingersoll]] 728s4ka8txu39oyy5zedvdv0sz3hbpz 0 4765 28706 23748 2007-03-23T19:34:05Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28706 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Arthur Schopenhauer]] **"Najveća je od svih ludosti – žrtvovati svoje zdravlje, ma šta to bilo; zbog sticanja imovine, zbog napredovanja u službi, zbog učenosti, zbog slave, a da o toj slasti i kratkotrajnim užicima i da ne govorimo. Šta više, zdravlju treba sve podrediti." *[[Platon]] **Ali kada ko državljanima otme imovinu i povrh toga njih same kao roblje sebi podloži, mjesto onih sramotnih imena, naziva se sretan i blažen ne samo od državljana, nego i stranaca koji za njega čuju da je činio nepravdu na veliko. Jer se ne napada nepravda zato što se čovjek boji da će je počiniti, nego što se boji da je mora trpjeti. (''[[Država (Platon)|Država]]'') *[[Robert G. Ingersoll]] **"Malo [[bogataš]]a posjeduje svoju imovinu. Imovina njih posjeduje." == Poslovice == *[[Turske poslovice]] **"U zdrava čovjeka imovina je čitava." [[Kategorija:Tema]] gbijmx7iluc3r52tjeircqh2dqeua21 0 4766 55072 40608 2015-08-03T19:46:23Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q452214]] na [[d:|Wikidati]] 55072 wikitext text/x-wiki '''René Leriche''' (1870 - 1955), francuski hirurg -------- *"[[Čovjek]] s lakoćom podnosi samo jednu [[bol]], to je bol drugih." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski hirurzi|Leriche,René ]] 7h8uwu9yrjjyf2kx8elhvc43x7ki0my 14 4767 61355 36072 2024-05-16T18:06:46Z Srđan 4695 61355 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Francuska|Hirurzi]] 0bh9gzfqvo9crqdj3s8x6tgvzu8ed33 0 4768 13906 2006-06-23T12:29:41Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[René Leriche]] 13906 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[René Leriche]] ji8oe1gmh86g4hxxb3qlvb6svfeks18 0 4769 59834 59833 2021-08-09T05:53:25Z 5.43.81.160 59834 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sigrid Undset |slika=[[File:Sigrid Undset 1927.jpg|center|frameless|Norveška književnica, dobitnica Nobelove nagrade za književnost 1928. godine]] |tekst uz sliku=Sigrid Undset (1927) |datum rođenja=20. maj 1882. |mjesto rođenja=Kalundborg, Danska |datum smrti= 10. juni 1949. |mjesto smrti=Lillehammer, Norveška }} {{Wikipedia}} *"U dobrom [[brak]]u je briga polovična, a veselje podvostručeno." [[Kategorija:Norveški pisci|Undset, Sigrid]] 9dnlhq7zl2mcaasfzpx6x3yigeca3tm 0 4770 55074 43854 2015-08-03T19:46:44Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16508407]] na [[d:|Wikidati]] 55074 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Heinz Rühmann]] **"Brige se ne mogu utopiti u [[alkohol]]u jer znaju plivati." *[[Max Stirner]] **„Na stranu sa svim brigama koje se ustvari mene ni ne tiču. Mislite li da bi barem „Opće Dobro“ trebalo biti moja briga? Šta je dobro? Šta je loše? Ni jedno mi ne znači ništa. Nadnaravno je briga boga; čovjek živi među ljudima. Moja briga nisu ni nadnaravno ni ljudsko, ni istina, dobro, pravednost, sloboda, itd., nego je moja briga jedinstvena kao što sam jedinstven i ja. Ništa mi nije važnije od mene samog!“ **„Što sve ne bi trebalo biti moja briga! Prije svega, Opće Dobro, zatim Bog, dobrobit čovječanstva, istina, slobode, čovječnost, pravda; dalje, dobrobit ljudi, prinčeva, moje domovine; na kraju, čak i dobrobit Uma i hiljade drugih djela i dobrobiti. Jedino moja dobrobit ne bi nikada trebala biti moja briga! Neka se srami egoista koji misli samo na sebe!“ *[[Sigrid Undset]] **"U dobrom braku je briga polovična, a [[veselje]] podvostručeno." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 4zey1km2wxnp8eoufdrbupdvklgk0jx 0 4771 55075 40648 2015-08-03T19:46:53Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513403]] na [[d:|Wikidati]] 55075 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Sigrid Undset]] **"U dobrom braku je briga polovična, a veselje podvostručeno." *[[William Shakespeare]] **"Gdje siješ ljubav, izraste [[veselje]]." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 7xlz3ny4tod7ivje2i9wmeggd8lry1p 0 4772 13916 2006-06-23T12:48:25Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Max Stirner]] 13916 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Max Stirner]] tndnvg6rlz6ds1fcbqqfx3l5535bfh3 14 4773 61540 51210 2024-05-17T07:07:57Z Srđan 4695 61540 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Njemačka|Glumci]] [[Kategorija:Glumci]] ax3agxdo9uz2tjvolinhl71687j7bbg 0 4774 13921 2006-06-23T12:52:47Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Briga]] 13921 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[briga]] lxvdxgn5ke7xx504wvmnh6thx6r142r 0 4775 13925 2006-06-23T13:24:09Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Martin Kessel]] 13925 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Martin Kessel]] hcbs2zryznrss7ytqnumuvcvwugsf3u 0 4776 51905 46075 2014-04-15T04:26:52Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q126875]] 51905 wikitext text/x-wiki '''Martin Kessel''' (14. april 1901 - 14. april 1990), pseudonim ''Hans Brühl'', njemački pisac ------- *"[[Mladost]] prezire posljedice, i u tome je njezina snaga." *"Pravi [[aforizam]] je svemir u kaplji vode." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački pisci|Kessel,Martin]] isdk3s9llvj95brmgb3414uv01w8nlf 0 4777 51310 50205 2014-04-12T05:38:00Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 12 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q165740]] 51310 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Josip Vidmar]] **"Aforizam je koncentrirana misao, pa u svijetu misli znači ono što u književnosti znači pjesma." *[[Karol Irzykowski]] **"Aforizam sjaji i obmanjuje kratkoćom." *[[Martin Kessel]] **"Pravi aforizam je svemir u kaplji vode." *[[Rainer Maria Rilke]] **"Mudre izreke se, nažalost, pišu za druge, a veoma rijetko za sebe." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 1gwdy81uwwc1ekft8oqxghwf90obhsn 0 4778 59496 55076 2020-10-06T16:49:34Z Vilho-Veli 7122 File 59496 wikitext text/x-wiki [[File:Karol Irzykowski.jpg|thumb|<center>Karol Irzykowski</center>]] '''Karol Irzykowski''' (23. januar 1873 - 2. novembar 1944), poljski pisac -------- *"[[Aforizam]] sjaji i obmanjuje kratkoćom." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Poljski pisci|Irzykowski,Karol]] [[uk:Кароль Іжіковський]] fyygy12zfu5wun89fyqtrsscxdp702n 0 4780 55077 40491 2015-08-03T19:47:14Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q1968767]] na [[d:|Wikidati]] 55077 wikitext text/x-wiki '''Josip Vidmar''' (14. oktobar 1895 - 11. april 1992), slovenski pisac i političar -------- *"[[Aforizam]] je koncentrirana misao, pa u svijetu misli znači ono što u književnosti znači pjesma." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Slovenski pisci|Vidmar,Josip]] [[Kategorija:Slovenski političari|Vidmar,Josip]] o37u3bgjognt4glo1dh85zctdstdo8q 14 4781 61686 51234 2024-05-17T10:52:46Z Srđan 4695 61686 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Slovenija|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] q9go9p6811cf3ob5r2aqhy59bz8ix2w 14 4782 61687 51235 2024-05-17T10:52:54Z Srđan 4695 61687 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Slovenija|Političari]] [[Kategorija:Političari]] rggtimqhp73z1ci4dmb1zhipq9fh4ww 14 4783 30852 13938 2007-05-02T05:58:10Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30852 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 0 4785 52529 35844 2014-04-21T17:55:47Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52529 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Mjera za mjeru |autor =[[William Shakespeare]] |slika =[[Slika:William Hunt Claudio and Isabella Shakespeare Measure for Measure.jpg|180px]] |tekst uz sliku =Klaudio i Izabela, William Holman Hunt |originalni naziv =''Measure for Measure'' |datum prvog izdavanja =1603. }} == Knez Vinćencio == *"[[Ustav]] nam je čvrst, [[zakon]]i prestogi - :Đemovi to su nužni - uzda i am :Za jogunastog ata - al' mi, eto, :Sve zakone te, na [[žalost]] našu, :Devetnaest već ljeta puštamo :Da čame kao neki lav matori :Što manuo se lova i samo drijema :U jami svojoj!... Kao što očevi :Nježnoga srca dohvate brezov prut :Samo da djecu zaplaše - nipošto :Da ih istuku - te prut vremenom :Postane više predmet poruge :Nego dječijeg [[strah]]a - tako su i ovi :Zakoni naši što ne kažnjavaju :Zamrli davno, te drskost za nos :[[Pravda|Pravdu]] nam vuče, a svijet ne zna više :Za uljudnost!" (I,iii) == Lućio == *"[[Sumnja|Sumnje]] su naši podli izdajnici :Zbog kojih gubiš sve što bi dobio :Kad bi pokuš'o..." (I,iv) == Izabela == *"O, sjajno je :Imati snagu džina, al' k'o džin :Koristiti je - to je [[Tiranin|tiranija]]" (II,ii) *"Neka sam :I [[navika]] i čak nikako dobra - :Al' [[Bog]]u hvala što znam da nisam :Bolja nego što jesam." (II,iv) == Marijana == *"Od [[Mahana|mahana]] su, kažu, :Najbolji ljudi sazdani, a ako :Malčice zgriješe, većinom postaju :Još bolji(...)" (V,i) == Izdanje == *Prijevod citata - Aleksandar Saša Petrović (prilagodba Wikicitat) == Vanjski linkovi == *[http://en.wikipedia.org/wiki/Measure_for_Measure Analiza djela (na engleskom jeziku)] *[http://en.wikisource.org/wiki/Measure_for_Measure Tekst online (na engleskom jeziku)] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:William Shakespeare]] {{Wikipedia}} {{Djela Williama Shakespearea}} talpth5syj71jis4lmcmj6oaoz8p2rw 14 4786 61519 30854 2024-05-17T06:55:14Z Srđan 4695 61519 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Meksiko|Slikari]] [[Kategorija:Slikari]] ozhx8agod35c5cslwhqxu6r20qcp4r8 14 4787 51208 42242 2014-04-09T05:16:07Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51208 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 0 4788 42003 29436 2011-03-20T11:23:36Z Alessia 1359 interwiki 42003 wikitext text/x-wiki == Citati == *[[Giacomo Casanova]] **"[[Ljubav]] je kraljica mladih i tiranin starih." *[[Miroslav Blažević]] **"Ja sam prema svojim nogometašima tiranin. Samo tiranin može egzistirati na čelu reprezentacije." *[[Sadi]] **"Zar tiranin može carstvom upravljati, :zar vuk može dužnost pastira obavljati? :Kralj koji vladavinu svoju na nasilništvu zasniva, :zasigurno temelje vlasti svoje podriva." :(''"[[Đulistan]]"'') *[[William Shakespeare]] **"O, sjajno je :Imati snagu džina, al' k'o džin :Koristiti je - to je tiranija" (''[[Mjera za mjeru]]'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Diktator]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} [[pl:Tyran]] cgsjbmt9y379gnpc01xw9y24y5w9r7u 0 4791 58958 52385 2019-08-09T11:47:13Z Risto hot sir 6370 File 58958 wikitext text/x-wiki [[File:Deepak Chopra.jpg|thumb|Deepak Chopra, 2006]] '''Deepak Chopra''' (1947-), indijski i američki pisac. Poznatija djela: ''[[Mir je put]]'', ''[[Tijelo i duh, rijeka vječnosti]]'' i dr. ---- *"Nije nam cilj okončati jedan [[rat]] ili trideset ratova već iskorijeniti samu zamisao rata." (''[[Mir je put]]'') == Vanjski linkovi == [[Kategorija:Indijski pisci|Chopra,Deepak]] [[Kategorija:Američki pisci|Chopra,Deepak]] [[Kategorija:Deepak Chopra|*]] {{Wikipedia}} smy3x81773h4rhckn6ybsof8d2t5nq9 0 4792 46412 43860 2012-07-30T22:05:41Z MerlIwBot 2417 Bot uklanja: [[en:Daphne Rose Kingma]] (deleted) 46412 wikitext text/x-wiki '''Daphne Rose Kingma''', američki phihoterapeut i pisac. Poznatija djela: ''[[Budućnost ljubavi]]'' i dr. ---- *"Budućnost ljubavi jest istinska ljubav - veličanstvena, divna ljubav koja ne nanosi bol, već radost; ljubav koja nije mala, već golema; ljubav koja je više od osobne te postaje duhovna. To je odredište našega putovanja - to je naš istinski cilj." (''[[Budućnost ljubavi]]'') == Vanjski linkovi == [[Kategorija:Američki pisci|Kingma,Daphne]] [[Kategorija:Daphne Rose Kingma]] {{Wikipedia}} j9lklv2nxe0l3sdtqhw2y0e0thnk5he 0 4793 59219 55078 2020-03-07T00:15:15Z 80.223.94.19 File 59219 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Crying-girl.jpg|thumb|]] == Citati == *Film ''[[Bitka na Neretvi]]'' **"Nas dva brata skupa ratujemo. Ne plač' majko ako poginemo!" *[[Heinrich Heine]] **"Samo nam srodna [[bol]] izmami [[Suze|suzu]], i svako zapravo i plače zbog sebe." *[[Isabel Allende]] **"[[Muškarac]] plače samo zbog [[ljubav]]i." (''[[O ljubavi i sjenci]]'') *[[Paul Simon]] **"Ne plači, baby. Ne plači." (''The Boy in the Bubble'') == Poslovice == *[[Italijanske poslovice]] **"Kad se lijepa [[žena]] smije, novčanik plače." == Također pogledajte == *[[Suze]] *[[Tuga]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} j0tn9ch8jqt8rhe2hiv10st1lxw3apg 0 4794 38358 29533 2009-11-01T15:46:06Z Harač 23 38358 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Alfred Rosenberg]] **"Pozvati na novi [[život]] dušu rase znači poznavati njenu najvišu vrijednost i dati drugim vrijednostima njihovo pravo mjesto pod njenom vrhovnom vlašću: u državi, u umjetnosti, u religiji. Zadatak našeg stoljeća jest stvoriti iz novog mita života novi tip čovjeka." (Ibid.) *[[Anthony Robbins]] **"Promijenite svoje vrijednosti i promijenit ćete svoj život." *[[Arthur Schopenhauer]] **"Da bi se priznala tuđa vrijednost, treba imati vlastitu." **"Ono što se zna ima dvostruku vrijednost ako se ujedno za ono što se ne zna priznaje da se ne zna" *[[Karl Marx]] **"Kao vrijednosti, sve su robe samo određene mjere vremena opredmećenog [[rad]]a." (''[[Kapital]]'') *[[Lord Chesterfield]] **"Ljudi mrze one koji u njima bude osjećaj niže vrijednosti." *[[Ludwig Wittgenstein]] **6.4 Svi su stavovi jednako vrijedni. ::6.41 [[Smisao]] svijeta mora ležati izvan svijeta. U svijetu je sve onako ka'ko jest i sve se događa onako kako se događa; ''u'' njemu nema nikakve vrijednosti — a kad bi je bilo, onda ona ne bi imala vrijednosti. Ako postoji neka vrijednost koja ima vrijednost, ona mora ležati izvan svega događanja i takobivstvovanja. Jer sve događanje i takobivstvovanje je slučajno. Ono što ga čini ne-slučajnim ne može ležati ''u'' [[svijet]]u, jer bi to inače bilo opet slučajno. To mora ležati izvan svijeta. ::6.42 Zato ne mogu postojati nikakvi stavovi etike. Stavovi ne mogu izraziti ništa Više. ::6.421 Jasno je da se etika ne da izreći." (''[[Tractatus Logico-Philosophicus]]'') *[[Milan Kundera]] **"Prijateljstvo kao vrijednost iznad svih drugih vrijednosti." (''[[Identitet (M. Kundera)|Identitet]]'') *[[Oscar Wilde]] **"[[Cinik]] zna cijenu svega, ali ne zna vrijednost ničega." == Poslovice == *[[Gruzijske poslovice]] **"O vrijednosti novca pitaj [[siromah]]a." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} f1hrj4c49fzlsezmhwjxtzdwxbzpl0y 0 4795 51959 47953 2014-04-15T06:29:34Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 14 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q173481]] 51959 wikitext text/x-wiki [[Slika:Pessoa-Orpheu.jpg|thumb|''Fernando Pessoa'']] '''Fernando António Nogueira Pessoa''' (13. juni 1888 - 30. novembar 1935), portugalski pisac. Poznatija djela: ''[[Stoički odgoj]]'' i dr. -------- *"[[Napor]] je sve teži, [[nada]] sve sporija, razilaženje između onoga što jesam i onoga što sam pretpostavljao da mogu biti sve je veća u noći moje duboke ispraznosti." (''[[Stoički odgoj]]'') *"Pretvorio sam se u [[cilj]] samoga sebe. Ali nisam mogao razabrati da li sam se s time pronašao ili izgubio." (''[[Stoički odgoj]]'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Fernando Pessoa|*]] [[Kategorija:Portugalski pisci|Pessoa,Fernando]] 1dr1x4am0v9pxklvgta9xxzhzkymmyf 6 4796 14043 2006-06-23T21:52:43Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{slobodna_slika}} sa en-wiki 14043 wikitext text/x-wiki {{slobodna_slika}} sa en-wiki snoy90toge7wemlxuu5e62w6zx9544i 14 4797 30856 14044 2007-05-02T05:58:13Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30856 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 14 4798 61563 30857 2024-05-17T07:22:18Z Srđan 4695 61563 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Portugal|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] is0iae0zzkwieiz5awsjvl1swwe49hi 14 4799 30858 14046 2007-05-02T05:58:14Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30858 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 0 4800 14048 2006-06-23T22:02:16Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Đavo]] 14048 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Đavo]] r6ymwg9d1lnwdj74aciry2dhk0dl7uq 0 4801 29065 21667 2007-03-23T19:37:43Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29065 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Albert Camus]] **"Kao i velika djela, i duboka osjećanja uvijek znače mnogo više nego što su svjesna da to kazuju." (''[[Apsurdno rasuđivanje]]'') *[[Frank Herbert]] **"Razum je prva žrtva jakih osjećanja." (''[[Mesija Dine]]'') *[[Ivo Andrić]] **"Ništa ne može tako da nas prevari kao naše rođeno osjećanje smirenosti i prijatnog zadovoljstva tokom stvari." *[[Jean-Jacques Rousseau]] **"Ako razum čini [[čovjek]]a, osjećaj ga vodi." *[[Marko Aurelije]] **"Onaj ko se plaši smrti, strahuje da će biti lišen osjećanja ili da će dobiti osjećanja druge vrste. U prvom slučaju neće imati više nikakvih bolova, a u drugom, bit će na drugi način zadahnut dušom i neće prestati njegov život." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] h0rpkimulhi5bn7xp85tleioy8r414s 10 4802 14059 2006-06-24T07:38:44Z Zumbulka~bswikiquote 10 14059 wikitext text/x-wiki "Nije zanimljivo ono što vam žene kažu, zanimljio je ono što prešute." ~ [[Rainer Maria Rilke]] 4zhthdezzoukslb6ieyd3lbwoppr85l 0 4803 55079 48169 2015-08-03T19:47:34Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512344]] na [[d:|Wikidati]] 55079 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Karl Mannheim]] **"Što se tiče pojma ideologije, njegova pretača bila je doživljaj nepovjerenja i podozrenja koji čovjek na svakom stepenu historijskog bića vjerovatno uvijek osjeća nasuprot protivnika." (''[[Ideologija i utopija]]'') *[[Lord Byron]] **"Nepovjerenje je teška oprema, koja je u stanju više da oteža nego da zaštiti." *[[Mustafa efendija Cerić]] **„Ali će tih 12 karikatura o pejgamberu Muhammedu a.s. ostaviti duboki trag nepovjerenja jer rana od koplja i zaraste, ali rana od jezika koja dira osjećaje duše teško zarasta“ == Poslovice == *[[Ruske poslovice]] **"Nepovjerenje je sjekira na stablu ljubavi." [[Kategorija:Tema]] ifuty9lbxdp9ksyjiwc2x0czvyr2hzu 10 4804 14076 2006-06-24T09:22:10Z Zumbulka~bswikiquote 10 14076 wikitext text/x-wiki "Ko je samo pravedan, taj je i okrutan. Ko bi živio na zemlji ako bismo svima sudili pravedno." ~ [[Lord Byron]] j9311n6l2pcjrcscyj3d3bur3q6q7z7 0 4805 59514 51758 2020-10-17T00:17:48Z Vilho-Veli 7122 File 59514 wikitext text/x-wiki [[File:Bernhard 1988 at Obernathal (Austria).jpg|thumb|Thomas Bernhard (1988)]] '''Thomas Bernhard''' (9. februar 1931 - 12. februar 1989), austrijski pisac -------- *"Sve je smiješno u poređenju sa [[Smrt|smrću]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Austrijski pisci|Bernhard,Thomas ]] 53v1y8tpkzr2gj085dnxl4zrcm8o8yy 14 4807 30859 16602 2007-05-02T05:58:15Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30859 wikitext text/x-wiki René Descartes [[Kategorija:Literatura]] 23mjiud9bz8m7v05xf4cqhh4qxhsofa 0 4808 29231 14097 2007-03-23T19:39:13Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29231 wikitext text/x-wiki '''Rasprava o metodi''' (''Discours de la méthode''; 1637.), djelo francuskog matematičara i filozofa [[René Descartes|Dekarta]]. ---- *"Ovi su pojmovi, naime, pokazali da je moguće doći do spoznaja koje su za život korisne, i da se mjesto ove spekulativne filozofije, koja se uči u školama, može naći praktična, pomoću koje bismo tako tačno upoznali snagu i djelovanje vatre, vode, zraka, zvijezda, nebeskog svoda i svih drugih tijela koja nas okružuju, kao što poznajemo različite stručne vještine naših privrednika i mogli ih na isti način upotrebljavati u sve svrhe za koje su prikladne, te tako postati gospodarima i vlasnicima prirode." == Vanjski linkovi == *[http://en.wikipedia.org/wiki/Discourse_on_Method Analiza djela (na engleskom jeziku)] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:René Descartes]] {{Wikipedia}} 7kjv5hn16jxr9l978dky7qr2nb2kko4 0 4809 51991 41277 2014-04-15T07:10:43Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q154959]] 51991 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Hugo Grotius (Huig de Groot, Hugo de Groot) |slika=[[slika:Michiel Jansz van Mierevelt - Hugo Grotius.jpg|200px]] |tekst uz sliku=holandski filozor, teoretičar prava i države i pjesnik |datum rođenja=10. april 1583. |mjesto rođenja=Delft, Holandija |datum smrti=28. avgust 1645. |mjesto smrti=Rostok, Njemačka }} * "Po rimskom i hebrejskom pravu svakome je dopušteno da se proda kao rob ako mu se to sviđa. Zašto ne bi bilo dopušteno nekom narodu koji pripada samom sebi da se podvrgne jednom čovjeku ili nekolicini, da prenese [[pravo]] vladanja nad sobom, pa da čak ne zadrži ni jedan dio tog prava...? Ima više razloga zbog kojih se narod može odreći [[suverenitet]]a; kad se smatra ugroženim ili kad tjeran glađu ne vidi drugo sredstvo da nađe svoj spas." * "Gledao sam po kršćanskom svijetu, a također i protiv barbarskih naroda sramotnu samovolju u [[rat]]ovanju: iz neznanih ili ništavnih uzroka pribjegavalo se oružju, koje, kad se jednom već uzelo u ruke, nije poštovalo nikako ni božje ni ljudsko [[pravo]], kao da se jednom zapoviješću dopustila mahnitost za sve zločine." (''[[O zakonima rata i mira]]'') ==Djela== *''[[O zakonima rata i mira]]'' (1625.) [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Hugo Grotius]] [[Kategorija:Pravo]] {{Wikipedia}} 05eseygh9k3bgjh5xgahjaldyu67382 0 4810 43346 43345 2011-09-10T14:57:56Z Harač 23 43346 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =O zakonima rata i mira |autor =[[Hugo Grotius]] |slika = |tekst uz sliku =djelo iz međunarodnog prava |originalni naziv =''De iure belli ac pacis'' |datum prvog izdavanja =1625. }} * "Gledao sam po kršćanskom svijetu, a također i protiv barbarskih naroda sramotnu samovolju u [[rat]]ovanju: iz neznanih ili ništavnih uzroka pribjegavalo se oružju, koje, kad se jednom već uzelo u ruke, nije poštovalo nikako ni božje ni ljudsko [[pravo]], kao da se jednom zapoviješću dopustila mahnitost za sve [[zločin]]e." * "Prirodno [[pravo]] je diktat razuma koji naglašava da je neki čin, s obzirom na njegovu suprotnost ili sklad sa čovjekovom racionalnom prirodom, ili moralno pogriješan ili moralno podoban, te ga je prema tome Bog kao stvoritelj prirode zabranio ili naredio." (Lib.I, Cap.I, br. X, 1.) * "Kao što [[zakon]]i svake države imaju u vidu njene vlastite interese, pristanak svih država, ili makar njihove većine, mogao je proizvesti izvjesne zajedničke zakone između njih. Očito je da su se tako ustanovili zakoni koji za svrhu imaju interes, ne svake države pojedinačno, nego velike zajednice država." (Prolegomena, br. 17.) == Vanjski linkovi == *[http://www.constitution.org/gro/djbp.htm Tekst djela online (na engleskom jeziku)] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Hugo Grotius]] {{Wikipedia}} k20m9qje1gqzoixwbbocfwgp5v2n76y 14 4811 30860 16595 2007-05-02T05:58:15Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30860 wikitext text/x-wiki Hugo Grotius [[Kategorija:Literatura]] arbtzs3b7933seyp0t0f5ai7klv3xml 14 4812 55080 52266 2015-08-03T19:47:44Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 8 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q4026563]] na [[d:|Wikidati]] 55080 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Glavne kategorije]] [[pt:Categoria:Justiça]] 4t8fnti2je0pnl1f6gk1ux7lni9uehe 0 4813 51936 47992 2014-04-15T05:35:26Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q62605]] 51936 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Rudolf von Jhering |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački pravni teoretičar |datum rođenja=22. avgust 1818. |mjesto rođenja=Aurich, Njemačka |datum smrti=17. septembar 1892. |mjesto smrti=Gottingen, Njemačka |počasti= }} *"[M]jerilo [[Pravo|prava]] nije apsolutno mjerilo istine, već relativno mjerilo cilja. Iz toga slijedi da sadržaj prava ne samo može, već i mora biti beskonačno raznorodan." (''[[Cilj u pravu]]'') ==Djela== *''[[Borba za pravo]]'' (1872.) *''[[Cilj u pravu]]'' (1877–1883.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Rudolf von Jhering]] {{Wikipedia}} co0fyax5w2dayxsi6f6okrgepgjzc6k 14 4814 30861 16603 2007-05-02T05:58:16Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30861 wikitext text/x-wiki Rudolf von Jhering [[Kategorija:Literatura]] 8pl1bfvt3wqtthtqsycn6eus6x66jeu 0 4815 53918 53913 2015-01-30T22:25:48Z Harač 23 53918 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Cilj u pravu |autor =[[Rudolf von Jhering]] |slika = |tekst uz sliku =spis teorije prava |originalni naziv =''Der Zweck im Recht'' |datum prvog izdavanja =1877–1883 }} *"Trenutna definicija prava je sljedeća: pravo je suma ''prinudnih pravila'' na snazi u državi, i po mom mišljenju je istinita. Dva elementa koje sadrže su ono pravila, i ono realizacije kroz prinudu." (10) *"Prinuda stavljenja u izvršenje od strane države čini apsolutni kriterij prava; pravno pravilo bez pravne prinude je kontradikcija u pojmu, vatra koja ne gori, svjetlo koje ne svijetli. Nije bitno da li je ova prinuda stavljena u provođenje od strane ''suda'' (građanskog ili krivičnog) ili ''upravnih'' vlasti. Sva pravila koja su realizirana na ovaj način su pravo, sva druga, čak i ako se zaista slijede u životu na neprigovoriv način, nisu pravo; ona postaju pravo tek kada im se doda vanjski element političke prinude." (10) *"Dolazimo stoga do rezultata da postoje tačke unutar pravnog poretka gdje prinuda neuspijeva. Ako mi, ipak, dodijelimo karakter ''pravnog pravila, zakona'', na pravila koja zakonodavac postavi u odnosu na njih, to je zbog duplog obzira: prvo, jer je čitava institucija, od koje oni čine tek mali dio, ''pravnog'' karaktera, i onda zbog toga što prema ''namjeri zakonodavstva'' oni ističu ono isto neupitno poštovanje i valjanost koji su realizirani u svim drugim pravilima kroz prinudu. Monarh koji prekrši ustav, porotnik koji osudi ili oslobodi optuženog protiv svog boljeg znanja, krši ''pravo'', a ne ''moral''; iako ga pravo ne može doseći." (10) *"Drugi element koncepta prava je norma; ona sadržava unutarnju stranu prava, prinuda vanjsku. Sadržaj norme je ideja, tvrdnja (pravno pravilo), ali tvrdnja praktične vrste, tj., uputa za ljudsko ponašanje. Norma je stoga pravilo prema kojem se trebamo da upravljamo." (11) *"Norma se stoga definiše kao ''apstraktna naredba za ljudsko ponašanje''." (11) *"Razlika između imperativa prava i onog morala i etike jeste da ovi prvi imaju element vanjske prinude povezan sa njima silom države i upravljanoj od iste." (11) *"Sa osobom sudije, ili, preciznije, vlasti, koji provode naredbe države, dosegli smo tačku gdje je ideja prinude dokazana kao apsolutno istinita u pravu, i valjana bez izuzetka. Kriterij svih pravnih normi jeste njihovo ostvarenje kroz prinudu od ''državnih vlasti'' imenovanih za tu svrhu; da li viši prinuđuju niže; da su oni sami ograničeni da prinuđuju; da sudija ili upravnici prinuđuju privatne osobe, ili da, kao u monarhiji, monarh sam prinuđuje bez da je sam prinuđen. Posmatrano iz ove tačke gledišta svo pravo se predstavlja kao sistem prinude ostvarene od države; kao ''mašinerija prinude'' organizirana i upravljana državnom silom. Sve norme bez izuzetka dolaze pod ovu tačku gledišta; čak i one na koje je pažnja ukazana iznad u odnosu na vladara i porotu. Tamo prinuda zaista neuspijeva u svojoj moći nad njima dvoma, ali i tamo se tiče, također, njenog izvršenja na druge." (11) *"Nije ''izraz'' norme od strane države to što joj pridaje karakter pravne norme, već tek okolnost da ona obavezuje njene organe da je izvrše koristeći vanjsku prinudu. Kodeks morala ili katehizma kompiliran od strane države; uputa za učenje izdata od strane komisije ispitivača; sistem spelovanja izdat od strane ministarstva obrazovanja, nisu obavezujući; ništa od toga nema značenje pravne norme. Samo ona norma može istači pravni naslov čije ostvarenje je putem prinude država nametnula svojim organima." (11) *"Naš rezultat je stoga da se kriterij pravne norme ne sastoji u njenoj ''vanjskoj'' učinkovitosti u upravljanju ''naroda'', već u njenoj ''unutrašnjoj'' operaciji u upravljanju državnih vlasti. Prvo ostaje kaskati daleko iza; i vidjet ćemo stoga, ako želimo da izrazimo koncept pravne norme tačno u jurističkom smislu, da ne pogriješimo, ako je definišemo u odnosu na njenu ''formu'' kao da sadrži apstraktnu naredbu upravljeno na organe državne sile. I vanjska učinkovitost, tj., poštovanje iste od strane naroda, u onoj mjeri u kojoj za to ima okolnosti, mora biti označeno iz ove čisto ''formalno-jurističke'' tačke gledišta (ne iz ''teleološke'') tek kao ''sekundarna'' u poređenju sa drugom kao ''primarnom''. Sve pravne naredbe bez izuzetka su upravljene na ''prvom'' mjestu na vlasti." (11) *"[M]jerilo [[Pravo|prava]] nije apsolutno mjerilo istine, već relativno mjerilo cilja. Iz toga slijedi da sadržaj prava ne samo može, već i mora biti beskonačno raznorodan." *"Misao da [[pravo]] u osnovi mora biti svuda jedno i isto, nije ništa pametnija od nekadašnje ideje, da liječenje sviju bolesti mora biti podjednako - jedno univerzalno pravo za sve narode bilo bi što i univerzalni recept za sve bolesti, to je vječito traženi kamen mudrosti, koji u stvari ne traže mudraci već samo budale." *"[[Volja]] je [[moć]] vlastite kauzalnosti spram izvanjskog svijeta." *"Radnje bez interesa bile bi isto tako apsurdne, kao i radnje bez cilja. To je psihološka nemogućnost." *"Pa tu i nalazimo slične pojave u prirodi: kredne stijene infusorija, životinjica, koju golo oko nije u stanju vidjeti, stvaraju čitave bregove. Infusorija, to je [[egoizam]], koji živeći isključivo sebe radi, podiže svijet." *"Da li [[društvo]] može izaći na kraj samo s onim radnjama i neradnjama svojih članova, koje je ono u stanju platiti ili iznuditi?" *"[[Zakon]], koji bi imao učinak samo dok je tu bič, postao bi nemoćan svagda, kad ne bi bilo biča na dogledu..." *"Ko bi htio popratiti [[pravo]] do njegovih prvih početaka, u mnogim bi slučajevima naišao na silu jačih, koja je slabijima postavila pravo." *"Iskustvo nas uči da državna [[vlast]] ne služi baš uvijek interesima cijelog naroda, već, štoviše, često interesu samo jednog moćnog staleža, te prema tome zakonodavstvo ne udešava tada pravo onako, kako će prije svega biti što korisnije za interes povlaštenog staleža." *"Ja sam još ranije iznio uvjerenje da najjači impuls za društveni napredak nije u razmišljanju, već u trpljenju. Pritisak, koji čine... ustanove mora se tek osjetiti, a zloupotreba da duboko i bolom zasiječe u živo meso, da bi čovjek bio razdražen i izložio kritici postojeće stanje." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Rudolf von Jhering]] {{Wikipedia}} cqt0ve008evgqkbv7kyrrisqw8vog0p 0 4816 47594 28459 2012-12-17T19:46:49Z Harač 23 47594 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Borba za pravo |autor =[[Rudolf von Jhering]] |slika = |tekst uz sliku =spis teorije prava |originalni naziv =''Der Zweck im Recht'' |datum prvog izdavanja =1872. }} *"To je nazor o postanku [[Pravo|prava]], s kojim sam i ja u svoje vrijeme univerzitet ostavio i pod njehovim uplivom još dugo godina boravio. Ali osniva li se, pak, taj nazor na istini?" (''o historijskopravnoj školi'') *"[[Pravo]] se rađa, upravo kao i čovjek, uz žestoke porođajne bolove." *"Energija [[ljubav]]i kojom je narod povezan sa svojim pravom i kojom ga štiti, raste veličinom napora i muke kojom ga je stekao." *"[[Borba]] je njegov dan i njegova noć!(...) ta borba... nije prokletstvo, nego blagoslov." (''o pravu'') *"Odnos među objektivnim i apstraktnim pravom i subjektivnim ili konkretnim pravom nalik je toku krvi, koja dolazeći iz srca, natrag srcu teče." *"Ne smijemo se tužiti na nepravdu, ako je pravicu s njene stolice svrgla, već na pravicu što je slaba, pa to dopušta." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Rudolf von Jhering]] {{Wikipedia}} oq6asysmndz0m86rkafu9ajb6m34tm8 0 4817 14144 2006-06-30T23:05:29Z Harač 23 14144 wikitext text/x-wiki '''René Worms''' (1869-1926.), francuski sociolog, pravnik i političar. ---- *"Odnosi između individua u okviru [[Društvo|društva]] različitiji su nego odnosi ćelija u okviru organizma, ali su ipak izgrađeni na istom osnovnom obrascu i podvrgnuti su istim originalnim uslugama." (''Principi biološke evolucije društva'', Pariz, 1910.) [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Pravo]] {{Wikipedia}} hp59vxjd5zuurrhbjm7buz0lqzatln5 0 4818 53246 43415 2014-09-06T16:56:16Z Harač 23 53246 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Léon Duguit |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=francuski filozof javnog prava |datum rođenja=4. februar 1859. |mjesto rođenja=Libourne, Francuska |datum smrti=18. decembar 1928. |mjesto smrti=Bordeaux, Francuska |počasti= }} *"Solidaristička doktrina smatra da su individui slični ćelijama koje čine jedno živo tijelo, koje ne može živjeti vez aktivnosti ćelija, koje ga sastavljaju, a ove ne mogu postojazi izolirane. Iz te međusobnosti nastaje prirodni [[zakon]], koji im nalaže da svaka radi na svom području djelovanja, da bi se osigurala životna aktivnost tijela, koje one sastavljaju. Isto tako se to odnosi i na individue, članove socijalnog tijela." (''Suverenitet i sloboda'', Pariz, 1922.) *"Oni (individui) moraju sarađivati u društvenom životu isto kao što ćelije sarađuju u životu živog bića koje one sastavljaju." (''Ibid.'') *"Riječ [[država]] označava bilo vladajuću ili političku vlast, bilo zajednicu kao takvu, gdje postoji diferencijacija između vladajućih i onih kojima se vlada, i gdje postoji, u isti mah, politička sila. Kaže se katkad, na vulgaran način, da je država krvnikova sjekira i oružnikov mač. Misao je savršen tačna ako se uzima krvnikova sjekira i oružnikov mač kao simbol prisilne moći... Svugdje gdje utvrdimo da u jednoj određenoj zajednici postoji prisila možemo kazati, moramo kazati, da tamo postoji država." ==Djela== *''[[Država, objektivno pravo i pozitivni zakon]]'' (1901.) *''[[Rasprava o ustavnom pravu]]'' (1911.) *''[[Preobražaj javnog prava]]'' (1913.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Léon Duguit]] {{Wikipedia}} rdrpy0bs8f6mo14g2u1taqn0a24d9sm 0 4819 49300 44107 2013-05-12T18:02:17Z Harač 23 49300 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Roscoe Pound |slika= |tekst uz sliku=''američki pravni teoretičar'' |datum rođenja=27. oktobar 1870. |mjesto rođenja=Lincoln (Nebraska), Sjedinjene Američke Države |datum smrti=30. juni 1964. |mjesto smrti=Cambridge (Massachusetts), Sjedinjene Američke Države }} *"[...] ideja [[Sloboda|slobode]] je bila zamijenjena idejom socijalnosti." (''Interpretacije pravne historije'', Cambridge, 1930.) ==Djela== *''[[Uvod u filozofiju prava]]'' (1922) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Roscoe Pound]] {{Wikipedia}} 5c7n2l1yvo7a0yx92u4sxrmy6uat9a1 0 4821 14171 2006-07-01T07:50:07Z Zumbulka~bswikiquote 10 Šindlerov list premješten u Šindlerova lista 14171 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Šindlerova lista]] a8w21awtzz2mbjm584qk4edlmjuk3ii 0 4823 51429 39822 2014-04-13T10:07:43Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 7 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q335060]] 51429 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=James Boswell |slika=[[Slika:JamesBoswell.jpg|170px]] |tekst uz sliku=škotski pisac |datum rođenja= 29. oktobar 1740. |mjesto rođenja= |datum smrti=19. maj 1795. |mjesto smrti= }} *"Nemoguće je tačno odrediti trenutak rađanja [[prijatelj]]stva. Kao što postoji kap koja prepuni sud kad ga punite, tako nakon niza prijatnih gestova postoji onaj koji vam prepuni [[srce]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Škotski pisci|Boswell,James]] bt80a08xtjh2csx1yuass13vq5wvjg2 14 4824 61329 51137 2024-05-16T17:45:46Z Srđan 4695 new key for [[Category:Australija]]: "Pisci" using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 61329 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Australija|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] 3czg22epnjlgxg0enbbuyalb4a2hedv 14 4825 51059 44736 2014-04-08T22:59:51Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51059 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Države]] gsuz48j1qbja9ioalaugnvw27yj7ixr 0 4826 14180 2006-07-01T08:08:27Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[René Worms]] 14180 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[René Worms]] 7yedxtrphexghv2918s7iuk2ju1xf8c 0 4827 14181 2006-07-01T08:09:00Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Léon Duguit]] 14181 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Léon Duguit]] 56uzp6b79pi7j7wyefnkwuj3qp2zssq 0 4828 24907 20210 2006-11-01T20:39:28Z Zumbulka~bswikiquote 10 24907 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Jacques i njegov gospodar |autor =[[Milan Kundera]] |slika =[[Slika:Jacques i njegov gospodar.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Jakub a jeho pán'' |datum prvog izdavanja =1971. }} *"Gospodine? Zar smo mi gospodari svojih djela? Moj kapetan je govorio : sve [[dobro]] i [[zlo]] što nam se dogodi na zemlji, pisano je tamo gore. Znate li neki način da se izbriše ono što je zapisano? Recite gospodine : mogu li ja ne biti? Mogu li ja biti neko drugi ? A kad sam već ja ja, mogu li činiti nešto drugo nego što činim?" *"...jer ništa na ovom [[svijet]]u nije stalno i stvari mijenjaju svoje značenje kako vjetar puhne. A vjetar stalno puše, a da toga niste ni svjesni. A vjetar puše i [[sreća]] se pretvara u nesreću, [[osveta]] u nagradu, laka djevojka u odanu ženu, kakvoj nema ravne…" *"Gospodine, nismo mi jedini koje su preradili. Sve što se ikad na svijetu dogodilo, bilo je već sto puta prerađeno i nikome ne pada na pamet pogledati kako je to stavrno bilo. Ljudi su već toliko puta bili prerađeni, da ni ne znaju što su." {{Wikipedia}} {{Djela Milana Kundere}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Milan Kundera]] m9t3eg57zyj3b42zeir3rsqzo7wi8i1 0 4829 61579 60744 2024-05-17T07:34:00Z Srđan 4695 61579 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jevgenij Aleksandrovič Jevtušenko |slika= |tekst uz sliku=(ruski: ''Евгений Александрович Евтушенко''), ruski pjesnik |datum rođenja=18. juli 1933. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Yevheny Yevtushenko.jpg|thumb|Jevtušenko & Nixon (1972)]] *"A [[ljubav|zavoljeti]] sebe istinski, znači ne voljeti samo sebe." {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Jevtušenko, Jevgenij Aleksandrovič}} [[Kategorija:Ruski pisci]] kgal16fv4o9hwv74x70hj61a051lj5r 0 4830 26870 21611 2007-01-21T20:52:53Z Harač 23 26870 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =O ženama |autor =[[Arthur Schopenhauer]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Über die Weiber'' |datum prvog izdavanja =1851. }} * "U našem monogamskom dijelu svijeta, oženiti se znači, svoja prava raspoloviti, a svoje dužnosti udvostručiti. Ali, kad su zakoni dali ženama ista prava, koja i ljudima, trebali su im onda dati i ljudski razum." * "Taj, niskoga rasta, uskih pleća, širokih kukova i kratkih nogu, rod nazvati lijepim mogao je samo polnim nagonom zasljepljeni ljudski intelekt: u tome naime nagonu sadrži se sva njegova ljepota. S više prava, nego lijepim, mogao bi se ženski rod nazvati neestetičnim. U samoj stvari nemaju žene ni za muziku, ni za poeziju, ni za slikarsku umjetnost ni pravoga smisla ni osjećanja, već to je, ako se tim razmeću i to tvrde, puko majmunisanje iz želje za dopadanjem." * "Već sam pogled na stas ženin kaže nam, da [[žena]] nije određena ni za velika duševna, ni tjelesna djela. Ona se ne odužuje životu onim što radi, već onim što trpi: bolovima kod porođaja, brigom za dijete, pokornošću pred čovjekom, kome ona mora da bude strpljiva saputnica, koja ga razonođuje. Najveći bolovi, radosti i isticanja snage njoj nisu dati; njen život treba da protiče mirnije, beznačajnije i slabije, nego čovjekov, i uglavnom ne treba da bude ni sretniji, ni nesretniji." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Arthur Schopenhauer]] 6qhnk9hamcwa9h9smltbbqc8jasvge9 14 4831 30864 14198 2007-05-02T05:58:17Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30864 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 4832 61578 59922 2024-05-17T07:33:19Z Srđan 4695 Srđan premjestio je stranicu [[Daniil Harms]] na [[Danil Harms]] bez ostavljanja preusmjerenja 59922 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Daniil Harms |slika= |tekst uz sliku=ruki pisac |datum rođenja=1905. |mjesto rođenja= |datum smrti= 1942. |mjesto smrti= }} [[File:Daniil Kharms in 1932.jpg|thumb]] *"Jedan [[čovjek]] legao da spava kao vjernik, a probudio se kao nevjernik. Srećom, u njegovoj sobi se nalazila medicinska decimalna vaga i on je imao običaj da se mjeri svakog dana, ujutro i uveče. I eto, prije nego što je legao da spava, čovjek se izmjerio i vidio da je težak 4 punda i 21 funtu. A sutra ujutro, kad se probudio kao nevjernik, čovjek se opet izmjerio i vidio da je sada težak svega 4 puda i 13 funti. Znači - zaključio je on - moja [[vjera]] je bila teška negdje oko 8 funti." *"Stvori sebi pozu i budi istrajan da je očuvaš. Ja sam nekada imao pozu Indijanca, zatim Šerloka Holmsa, onda jogija, a sada histeričnog neurastenika. Poslednju pozu ne bih volio još dugo da zadržim. Treba da izmislim novu pozu." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Ruski pisci|Harms,Daniil]] t5h5r7blm1tk1yn8enwlxx0yian2e3y 0 4833 14202 2006-07-01T09:12:39Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[George Eliot]] 14202 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[George Eliot]] htgq9ve4w47ckxlhe0ypn8xg24s9dsy 0 4834 59157 52770 2020-01-11T18:21:05Z 80.223.94.186 File 59157 wikitext text/x-wiki [[File:Dean Martin - publicity.JPG|thumb|]] '''Dean Martin''' (June 7, 1917 – December 25, 1995), američki pjevač i glumac -------- *"Pravo [[prijateljstvo]] je jedno od najteže dohvatljivih osjećanja; možda čak teže dohvatljivo nego [[ljubav]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki glumci|Martin,Dean]] [[Kategorija:Američki pjevači|Martin,Dean]] n7sn9isn9wqi23ek9czr2fn4zybncgp 14 4835 61671 61422 2024-05-17T10:47:10Z Srđan 4695 61671 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države|Pjevači]] [[Kategorija:Pjevači]] h3kic8dp5o9re6w1zw8i546xsf4fxrb 14 4836 55082 49068 2015-08-03T19:48:04Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 22 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q7217320]] na [[d:|Wikidati]] 55082 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Muzika]] [[ca:Categoria:Cantautors]] tplmnikp86s3jjkdgmdxxm73ngd1gk9 0 4837 51461 32328 2014-04-13T12:51:07Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 2 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q336479]] 51461 wikitext text/x-wiki '''Arthur Ponsonby''' (16. februar 1871 - 23. mart 1946), britanski političar ------- *"Kad bukne [[rat]], prva pogine [[istina]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski političari|Ponsonby,Arthur]] m30joelb4ll1wc9ljemklh2ubrqnsdq 14 4838 61709 61409 2024-05-17T11:01:20Z Srđan 4695 61709 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo|Filozofi]] [[Kategorija:Filozofi]] 7727b4tp8xe91zpr9t86omyt6dqblcw 0 4839 55083 50165 2015-08-03T19:48:14Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 16 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q567620]] na [[d:|Wikidati]] 55083 wikitext text/x-wiki Citati nepoznatih autora -------- {{ABC}} == A == *"Ako razum čini čovjeka, osjećanja ga vode." == B == *"Budućnost djece je djelo njihovih majki." == Č == *"Čarolija prave ljubavi je u tome što ne znamo kada će joj doći kraj." *"Čovjek je društvena životinja, ali najbolje odluke donosi u samoći." *"Čovjek je ili ukras svijeta ili greška prirode." *"Čovjek koji ne pravi greške obično ne radi ništa." *"Čovjek se može zaustaviti kad se penje ali ne i kada pada." == D == *"Djeca roditelje prvo vole, poslije im sude, a nikada im ne praštaju." *"Dobri ljudi čine toplom sobu bez peći, krova i prozora." == I == *"Izbor se ne može učiniti jednom zauvijek. Na svakoj raskrsnici ponovo se mora birati pravac." == K == *"Kad čovjek ima ljubavi nema straha." *"Karakter čovjeka je njegova sudbina." == L == *"Lijepa je stvar čovjek - ako je čovjek." == M == *"Možete lagati sve ljude jedno vrijeme, jedan broj ljudi svo vrijeme, ali nikada, baš nikada, sve ljude svo vrijeme." == N == *"Najbrže se penje niz dlaku." *"Nema čovjeka bez djeteta." *"Nikada ne ljubiš dovoljno ako ne ljubiš ljepše." *"Nisu loša vremena nego su loši ljudi." *"Jedino onaj ko je bio ništa može da bude sve." == O == *"Ono što se ne može izmijeniti podnosi, ne optužuj." *"Ono što vrijedi ne znači propovijedati o ljubavi, nego živjeti je." == P == *"Postoji samo jedan pravac: od čovjeka prema čovjeku." == S == *"Svi ljudi ne mogu biti bogati i značajni, ali mogu biti dobri." == Z == *"Za miran život treba sto manje ljudi i sto manje riječi" == Ž == *"Želiš li loviti ljude, moraš na udicu staviti svoje srce; jedino će tada zagristi." *"Život čine sitnice, ali on nije sitnica. Zato ga provedi što bolje možeš." [[Kategorija:Tema]] [[et:Tuvastamatud]] [[ka:ანონიმურები]] q6a70gm2kgx7yo8isshxbwnqzss0z9x 0 4840 51450 49463 2014-04-13T12:04:44Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 18 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q43718]] 51450 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nikolaj Vasiljevič Gogolj |slika=[[slika:Nikolai Gogol.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Nikolaj Vasiljevič Gogolj (rus. Никола́й Васи́льевич Го́голь), ruski književnik'' |datum rođenja=1. april 1809. |mjesto rođenja=Welyki Sorotschynzi, Ukrajina |datum smrti=4. mart 1852. |mjesto smrti=Moskva, Rusija }} *"[[Mladost]] je srećna, jer za nju postoji [[budućnost]]." * "Voljeti ne znači biti [[sreća]]n, već znači odabrati svoju patnju." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Ruski pisci|Gogolj,Nikolaj]] mzdey2xsnv7rz7z9glor0iah3p8gito 0 4841 55084 40333 2015-08-03T19:48:24Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q761055]] na [[d:|Wikidati]] 55084 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=August Cesarec |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski pisac'' |datum rođenja=4. decembar 1893. |mjesto rođenja= |datum smrti=15. juli 1941. |mjesto smrti= }} *"[[Čovjek]]a koji me razumije nikada ne mogu izgubiti." * "...katkad mi se čini da jako voljeti mogu samo oni koji znaju i jako mrziti." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Hrvatski pisci|Cesarec,August]] 1erad5vu9woyjkystdr1an3ju0wcs5s 0 4842 14221 2006-07-01T10:07:20Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Muhammad Ali]] 14221 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Muhammad Ali]] ardkcrzh88pgyuxujfbp2qakqmc2l0e 0 4843 14222 2006-07-01T10:07:47Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Muhammad Ali]] 14222 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Muhammad Ali]] ardkcrzh88pgyuxujfbp2qakqmc2l0e 14 4844 61354 51158 2024-05-16T18:06:41Z Srđan 4695 61354 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Francuska|Glumci]] [[Kategorija:Glumci]] fqkqumsyqvl7os7tk8bwgu5xolxb0e2 0 4845 55085 40403 2015-08-03T19:48:34Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q238443]] na [[d:|Wikidati]] 55085 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ellen Karolina Sophie Key |slika= |tekst uz sliku=švedska književnica |datum rođenja=11. decembar 1849. |mjesto rođenja=Sundsholm, Švedska |datum smrti=25. april 1926. |mjesto smrti=Strand, Švedska }} *"[[Ljubav]] vodi vječnu ljubav s monogamijom." {{Wikipedia}} [[Kategorija:švedski pisci|Key,Ellen]] 74h759jfc8e4pw2waumxngt0jqsgd9a 14 4846 61776 51258 2024-05-17T11:47:45Z Srđan 4695 61776 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Švedska|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] 0617y4g7magnn5ns79lk3yucygpnb7f 14 4847 30870 14234 2007-05-02T05:58:19Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30870 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 0 4848 20659 19358 2006-10-04T17:43:03Z EmxBot 48 Ispravljanje linkova 20659 wikitext text/x-wiki '''Agnar Mykle''' (1915 - 1994), norveški pisac ------ *"[[Mladost]] je nešto što imaju samo mladi i što cijene samo stariji." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Norveški pisci|Mykle,Agnar]] a7ema3vbyc541f99qp0sbdst64a79sp 0 4849 60582 55086 2023-04-17T01:01:15Z Tallon nollat 8065 Datoteka 60582 wikitext text/x-wiki [[File:Mario de andrade 1928b.png|200px|thumb|Mário de Andrade (1928)]] '''Mário Raul de Morais Andrade''' (9. oktobar 1893 – 25. februar 1945), brazilski pisac -------- *"[[Domovina]] je slučaj seobe i mjesto gdje nam bog dade svagdašnji kruh." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Brazilski pisci|Andrade,Mario]] [[nl:Mário de Andrade]] mxqq3rf5u6fufb2a17oe30ci26p1izo 14 4850 61344 51146 2024-05-16T17:54:31Z Srđan 4695 61344 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Brazil|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] clq5dw5ald5epxn5ojzmlzbteen8zxi 14 4851 51145 48504 2014-04-09T04:36:35Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51145 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 0 4852 14242 2006-07-01T10:49:58Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Mário de Andrade]] 14242 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Mário de Andrade]] eptzwqgu5yl4clsi1sh0bj55rrp0nzx 0 4853 14243 2006-07-01T10:51:54Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Niccoló Tommaseo]] 14243 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Niccoló Tommaseo]] nz6vzhhknllbi005j8u3f0jaa7wil15 0 4854 51747 45817 2014-04-14T22:36:10Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 12 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q379956]] 51747 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Henry de Montherlant |slika= |tekst uz sliku=francuski književnik |datum rođenja=21. april 1896. |mjesto rođenja= |datum smrti=21. septembar 1972. |mjesto smrti= }} *"U [[mladost]]i treba ljubiti, u zrelosti pisati knjige i u [[starost]]i napokon govoriti istinu." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski pisci|Montherlant,Henry]] 79em42j0bf206jtfml9lko1gpych7x0 0 4855 52056 44631 2014-04-15T09:51:53Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 9 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q181659]] 52056 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ursula Kroeber Le Guin |slika=[[Slika:UrsulaLeGuin.01.jpg|170px]] |tekst uz sliku=američka književnica |datum rođenja=21. oktobar 1929. |mjesto rođenja=Berkeley, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[[Ljubav]] je poput svježeg [[kruh]]a. Uvijek je iznova treba mijesiti." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pisci|Le Guin,Ursula]] ltxn4mkgsr5h46bctnsj5qjtaz4cne5 0 4856 40672 22049 2010-11-03T16:04:56Z AnankeBot 206 robot Dodaje: [[it:Henry Miller#Sexus]] 40672 wikitext text/x-wiki [[Slika:Sexus.jpg|right]] '''Sexus''' (1949.), djelo američkog pisca [[Henry Miller|Henrya Millera]] ------- *"Sjedište je [[Duša|duše]] ondje gdje se unutarnji svijet i vanjski svijet dodiruje. Jer, niko ne poznaje sebe ako je samo on, a ne u isti mah još i neko drugi." *"U početku [[čovjek]] želi pristupiti izravno [[problem]]u. Što je izravniji i preči pristup, to se čovjek prije i sigurnije uhvati u paučinu. Niko nije nemoćniji od hrabrog pojedinca. I niko ne može izazvati veće tragedije i zbrke od takva tipa. Sijevajući mačem oko gordijskog čvora, on obećava brzo izbavljenje. Zabluda koja se završava u moru krvi." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Henry Miller]] [[it:Henry Miller#Sexus]] 2yhsmbu9ayx3drzn2par6nj252eood6 6 4857 14252 2006-07-01T11:28:25Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 14252 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 4858 30873 14253 2007-05-02T05:58:22Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30873 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 14 4859 61775 55087 2024-05-17T11:47:44Z Srđan 4695 61775 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Švedska|Novinari]] [[Kategorija:Novinari]] s12jlfe4dhgygrv93xbylzl3cqvcn6t 0 4860 43398 43394 2011-09-13T17:46:27Z Harač 23 43398 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Etika, geometrijskim redom izložena |autor =[[Baruch Spinoza]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski rad |originalni naziv =''Ethica Ordine Geometrico Demonstrata'' |datum prvog izdavanja =1677. }} *"Ali da bi se sve to pribavilo, jedva bi bile dovoljne snage pojedinačnog [[čovjek]]a, kad ljudi ne bi ukazivali jedan drugome uzajamnu pomoć." (''Četvrti dio'' - o ljudima i društvu) *"Ko živi prema vodstvu [[razum]]a, želi isto tako drugom [[dobro]], koje za se žudi." (''Četvrti dio'') *"Nema u prirodnom stanju ničega što bi bilo dobro ili loše prema pristanku svih, jer tamo nikoga [...] nikakav [[zakon]] ne obavezuje da se bilo kome pokorava osim sebi samome. Te se tako u prirodnom stanju ne može zamisliti prestup." (''Četvrti dio'') == Vanjski linkovi == '''Etika (tekst djela online - na engleskom jeziku):''' :<p>[http://www.yesselman.com/e1elwes.htm Prvi dio - O Bogu] [http://www.yesselman.com/e1elwes.htm#TableOfContents Sadržaj]. ::[http://en.wikipedia.org/wiki/Talk:Baruch_Spinoza#Philosophy_-_Overview 1P1, 1P2, 1P3, 1P4, 1P5, Zaključak] </p> :<p> [http://www.yesselman.com/e2elwes.htm Drugi dio - O prirodi i porijeklu uma] [http://www.yesselman.com/e2elwes.htm#TableOfContents Sadržaj].</p> :<p>[http://www.yesselman.com/e3elwes.htm Treći dio - O porijeklu i prirodi emocija] [http://www.yesselman.com/e3elwes.htm#TableOfContents Sadržaj]. </p> :<p>[http://www.yesselman.com/e4elwes.htm Četvrti dio - O ljudskoj povezanosti ili o snazi emocija] [http://www.yesselman.com/e4elwes.htm#TableOfContents Sadržaj]. </p> :<p>[http://www.yesselman.com/e5elwes.htm Peti dio - O moći razumijevanja, ili o ljudskoj slobodi] [http://www.yesselman.com/e5elwes.htm#TableOfContents Sadržaj]. </p> [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Baruch Spinoza]] {{Wikipedia}} 9019cpjn9v09qr50hzfafql23sa2i9l 14 4861 30875 16588 2007-05-02T05:58:23Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30875 wikitext text/x-wiki Baruch Spinoza [[Kategorija:Literatura]] 662sx334ko6h2oldj6tloqx9waa08cq 14 4862 61447 51177 2024-05-16T18:29:12Z Srđan 4695 61447 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Indija|Filozofi]] [[Kategorija:Filozofi]] cypwryo47g6ukbtbu6c9eccpd37h1f1 0 4863 14290 2006-07-01T14:13:14Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Mór Jókai]] 14290 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Mór Jókai]] smuslxsmseadlo2t46ueze727oxf5eh 14 4864 61476 51193 2024-05-16T18:40:22Z Srđan 4695 61476 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Izrael|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] bihhlejzamsre9xjkd6a2juzgff5nfy 14 4865 61478 51195 2024-05-16T18:40:36Z Srđan 4695 61478 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Izrael|Režiseri]] [[Kategorija:Režiseri]] d4y8h6hn9i1qjq20e5nh813bp0cyqgb 0 4866 14307 2006-07-01T14:30:09Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Jerzy Kosiński]] 14307 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Jerzy Kosiński]] py2qg1jy3v8pdl1ra734i1rfaslkegb 0 4867 47369 45634 2012-11-21T23:26:45Z Harač 23 47369 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Rasprava o ustavnom pravu |autor =[[Leon Duguit]] |slika = |tekst uz sliku =djelo pravne filozofije |originalni naziv =''Traité de droit Constitutionnel'' |datum prvog izdavanja =1911. }} *"[[Čovjek]] je po [[Priroda|prirodi]] socijalno biće i njegovi akti imaju vrijednost samo ako su socijalni akti; time hoće kazati: akti koji teže ka ostvarenju društvene sigurnosti, imaju veću vrijednost, što tome daju veći doprinos." *"Jedna sigurna stvar (jer je ona utvrđena posmatranjem) jest da ljudska aktivnost izgleda kao svjesna težnja prema određenom [[cilj]]u. Voljna je aktivnost čovjeka snaga, koja svjesno teži jednom cilju." *"Voljni akt [[čovjek]]a ostaje uvijek akt svijesti, određen ciljem koji je izabran, neću kazati slobodno, več svijesno." *"Socijalni [[zakon]], čiju smo egzistenciju priznali, ne može biti kauzalan zakon, jer se on odnosi na voljne i svijesne akte čovjeka. On ne može biti nego volja cilja, pravilo i norma, koja upravlja i ograničava svjesnu i voljnu aktivnost čovjeka, koja utvrđuje objekt i cilj njegove volje, koja njemu pojedine akte zabranjuje, a neke druge mu naređuje." *"[[Društvo]] i socijalna norma jesu nerazdružive činjenice." *"Objekt socijalne norme jest određivanje individualne aktivnosti, određivanje djelovanja, koje je čovjek obavezan vršiti ili ne vršiti." *"Tako se [[pravo]] tvori spontano u dušama ljudi." *"[[Država]] nije - kao što se htjelo predstaviti i kao što se neko vrijeme vjerovalo da je bila - sila koja zapovijeda, suvereno tijelo; ona je saradnja javnih službi organiziranih i kontrolisanih od onih koji vladaju." *"[Ustav čine] zakoni koji regulišu političku organizaciju zemlje, nezavisno od oblika u kojem su oni donijeti." *"Može se reći da postoji država svaki put kad u jednom datom društvu postoji politička diferencijacija, ma koliko rudimentarna ili razvijena i složena ona bila. Riječ država označava ili vladajuću ili političku vlast ili samo društvo gdje postoji ta diferencijacija između vladajućih i potčinjenih i gdje samim tim postoji politička vlast. Svuda gdje utvrdimo da u jednoj datoj zajednici postoji vlast zasnovana na prinudi, možemo reći, moramo reći da postoji država [...] U svakom ljudskom društvu, velikom ili malom po obliku, gdje postoji jedan čovjek ili grupa ljudi koja ima prinudnu vlast i ovu nameću drugima, treba reći da postoji politička vlast, država." [[Kategorija:Literatura]] [[kategorija:Léon Duguit]] {{Wikipedia}} h80rjxyz83zwdg3ou254skmzv4qeqnh 14 4868 61350 51155 2024-05-16T17:58:57Z Srđan 4695 61350 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Finska|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] ilzom2gcbq5k2uinusxujexn6lr61qs 0 4869 14331 2006-07-01T14:39:46Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Jean de La Bruyère]] 14331 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Jean de La Bruyère]] cuclkscl1a4e2570pyinoem9ndlvyxt 14 4870 61539 51209 2024-05-17T07:07:50Z Srđan 4695 61539 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Njemačka|Fizičari]] [[Kategorija:Fizičari]] 538iv9z97a8zqetxp6aial0qx61b94y 14 4871 55088 52261 2015-08-03T19:49:03Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 35 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q7217521]] na [[d:|Wikidati]] 55088 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Naučnici]] i99n09royhwd26qkj5pjtxhgcxg5tma 0 4872 14351 2006-07-01T15:03:51Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Bernard-Henri Lévy]] 14351 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Bernard-Henri Lévy]] 4jz3zm0jgcue8x27j0jtgrv5srixac6 14 4873 61509 61505 2024-05-17T06:52:25Z Srđan 4695 Srđan premjestio je stranicu [[Kategorija:Libanonski pisci]] na [[Kategorija:Libanski pisci]] bez ostavljanja preusmjerenja 61505 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Liban|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] 9f102vo503qa25wcfegapgbgzqfvbgx 14 4874 61504 30883 2024-05-17T06:51:47Z Srđan 4695 Srđan premjestio je stranicu [[Kategorija:Libanon]] na [[Kategorija:Liban]] bez ostavljanja preusmjerenja 30883 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 0 4876 14358 2006-07-01T15:24:42Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Niccolò Machiavelli]] 14358 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Niccolò Machiavelli]] jo2c0a7a3jgcmlil3t6h93naqdzuh7s 0 4877 14373 2006-07-01T15:35:34Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[André Maurois]] 14373 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[André Maurois]] s92x8ow8je22l3rr0sh3z4y4j5ixc05 0 4878 14384 2006-07-01T15:46:35Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Jean-Baptiste Poquelin Molière]] 14384 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Jean-Baptiste Poquelin Molière]] fnd2u47l7hg5ljfjy4bc4tzidexsov3 0 4879 14388 2006-07-01T15:48:59Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Kénizé Mourad]] 14388 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Kénizé Mourad]] hv6txp3idjg2m6q6ipweaxz4f3i1eym 14 4880 61499 55089 2024-05-17T06:50:44Z Srđan 4695 61499 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Kolumbija|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] bvbg6jrvxpdtpu66yz35mhqae1ipptk 14 4881 30885 14394 2007-05-02T05:58:27Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30885 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 0 4882 14395 2006-07-01T15:53:32Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Gabriel García Márquez]] 14395 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Gabriel García Márquez]] 4df8s7w5l97gaq6s3mtsbl34pix9i9x 14 4883 61337 51140 2024-05-16T17:51:46Z Srđan 4695 61337 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Austrija|Glumci]] [[Kategorija:Glumci]] 9k6o5kbbk4wampuknqfj2znsggqopyp 14 4884 61452 30887 2024-05-16T18:32:03Z Srđan 4695 61452 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Iran|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] grvv4qhtkwda1jqwrw3plziy5iwubge 14 4885 51072 43925 2014-04-08T23:15:14Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51072 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 0 4886 14409 2006-07-01T16:01:53Z Zumbulka~bswikiquote 10 Friedrich Freiherr von Hardenberg Novalis premješten u Novalis 14409 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Novalis]] 2vm2yfbkzgco1hdj7d4gvn87o4hnoec 14 4887 61696 52277 2024-05-17T10:57:11Z Srđan 4695 61696 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Srbija|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] cv7lavlxupx56q31j2h626t5rjw9qfb 14 4888 61695 30890 2024-05-17T10:56:59Z Srđan 4695 61695 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Srbija|Novinari]] [[Kategorija:Novinari]] rb0hjx7coauf8aiop83um976d8iyj9t 14 4889 61483 51199 2024-05-17T06:43:35Z Srđan 4695 61483 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Kanada|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] 5wccoh2zfrxyf168bp5qs4rs6de0dxs 14 4890 61745 61403 2024-05-17T11:36:28Z Srđan 4695 61745 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo|Novinari]] [[Kategorija:Novinari]] i1y443zrkjrapi30504hjpyqnthw31h 14 4891 61346 30893 2024-05-16T17:55:40Z Srđan 4695 61346 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Crna Gora|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] 9kgy5u69mnxk183ry59odzwxo9hr0bp 0 4892 14436 2006-07-01T16:25:25Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Sándor Petőfi]] 14436 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Sándor Petőfi]] ct73g54uo8aj2ixjsjlvze0yjh3hgo6 0 4893 14456 2006-07-01T16:41:10Z Zumbulka~bswikiquote 10 Oktaj Rifat premješten u Oktay Rifat Horozcu 14456 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Oktay Rifat Horozcu]] d8r3a6fi9cfko4tevqxf8zwzwfjnnup 0 4894 14464 2006-07-01T16:49:11Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[François de La Rochefoucauld]] 14464 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[François de La Rochefoucauld]] epmllfyt9a1azj7qo1vicfh4y1mhciv 14 4895 61758 30894 2024-05-17T11:43:29Z Srđan 4695 61758 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Urugvaj|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] ib9dn1pkppszmeencotkddxmypn5tpk 14 4896 30895 14467 2007-05-02T05:58:31Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30895 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 0 4897 14468 2006-07-01T16:52:11Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[José Enrique Rodó]] 14468 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[José Enrique Rodó]] ey50ibo75aojqlxsa2hbrfq7hea6561 14 4898 61518 55090 2024-05-17T06:55:10Z Srđan 4695 61518 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Meksiko|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] 5jsy68l88kqs4i3p34q0so4fj1uyk3b 0 4899 14473 2006-07-01T16:54:57Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Miguel Ángel Ruiz]] 14473 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Miguel Ángel Ruiz]] hjhbequg1aumobm6wk7fj2utkz8p08b 0 4900 14479 2006-07-01T17:00:23Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Antoine de Saint-Exupéry]] 14479 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Antoine de Saint-Exupéry]] 9gfuh3nnwsslnpuf0b5dy15seaz7cgq 14 4901 61770 51250 2024-05-17T11:46:18Z Srđan 4695 61770 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Španija|Filozofi]] [[Kategorija:Filozofi]] i1hqhf1wwmjzioxq8voxqglx6gy728a 14 4902 61777 30898 2024-05-17T11:47:45Z Srđan 4695 61777 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Švedska|Slikari]] [[Kategorija:Slikari]] by3bajgvubist34tm68y6u00i67euh5 14 4903 61498 51203 2024-05-17T06:50:31Z Srđan 4695 61498 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Kina|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] efk21ef1o0wfvv9j3r4z7dpf4xagoqn 14 4904 61482 30900 2024-05-17T06:43:34Z Srđan 4695 61482 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Kanada|Filozofi]] [[Kategorija:Filozofi]] mj27rnc46ew9p93utqkyq77mjga6htd 14 4905 61544 51213 2024-05-17T07:10:39Z Srđan 4695 61544 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Njemačka|Novinari]] [[Kategorija:Novinari]] e9rq72678wurro6nv9jz7a9jitosvps 0 4907 14533 2006-07-01T17:38:45Z Zumbulka~bswikiquote 10 Paul Ambroise-Tousaint Valery premješten u Paul Valéry 14533 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Paul Valéry]] a9jbiycd4trmhttaa6oqx75xbiwexuk 0 4908 14534 2006-07-01T17:39:06Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Paul Valéry]] 14534 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Paul Valéry]] a9jbiycd4trmhttaa6oqx75xbiwexuk 0 4909 14537 2006-07-01T17:40:20Z Zumbulka~bswikiquote 10 Marquis de Vauvenargues premješten u Luc de Clapiers 14537 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Luc de Clapiers]] 613eff249l978ab382y4g7podl3d20w 0 4910 14546 2006-07-01T17:47:31Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Osjećanje]] 14546 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[osjećanje]] t9as0cuaa3wh9887weoyys3c7hgkdjz 0 4911 14554 2006-07-01T18:00:14Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Émile Zola]] 14554 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Émile Zola]] m2nlupjbuiegbhfdjjw4sqj7rq51m63 0 4912 14556 2006-07-01T18:01:35Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Paul Éluard]] 14556 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Paul Éluard]] ipr21jpwp8jkea3bqek9issupgtteuf 14 4913 61761 55091 2024-05-17T11:44:14Z Srđan 4695 61761 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Češka|Novinari]] [[Kategorija:Novinari]] 5lu43bfc0o1vij80oij231t2hk3kipu 14 4914 61564 55092 2024-05-17T07:23:01Z Srđan 4695 61564 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Rumunija|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] [[hu:Kategória:Román írók]] bjikaf0o7fqy5l0av1zon36y9z2vska 14 4915 30904 14574 2007-05-02T05:58:36Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30904 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 14 4916 61396 61391 2024-05-16T18:17:50Z Srđan 4695 Srđan premjestio je stranicu [[Kategorija:Holandski filozofi]] na [[Kategorija:Nizozemski filozofi]] bez ostavljanja preusmjerenja 61391 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Nizozemska|Filozofi]] [[Kategorija:Filozofi]] po0ob5cn9vm9bz91l2ul4xv41c5hb10 14 4917 61386 51172 2024-05-16T18:16:53Z Srđan 4695 Srđan premjestio je stranicu [[Kategorija:Holandija]] na [[Kategorija:Nizozemska]] bez ostavljanja preusmjerenja 51172 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 14 4918 61398 61392 2024-05-16T18:18:14Z Srđan 4695 Srđan premjestio je stranicu [[Kategorija:Holandski pisci]] na [[Kategorija:Nizozemski pisci]] bez ostavljanja preusmjerenja 61392 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Nizozemska|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] ifm8r8gsopnqqqheg01hyxnuzfcl6a2 14 4919 61511 61506 2024-05-17T06:52:38Z Srđan 4695 Srđan premjestio je stranicu [[Kategorija:Libanonski slikari]] na [[Kategorija:Libanski slikari]] bez ostavljanja preusmjerenja 61506 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Liban|Slikari]] [[Kategorija:Slikari]] 4x00imita2d8u99lw6wpoouufi6zaoi 0 4920 14608 2006-07-01T18:33:24Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Rémy de Gourmont]] 14608 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Rémy de Gourmont]] 9ka7aa4rw4nuddu2i0ou3py3vcgb4rj 14 5026 61501 55093 2024-05-17T06:51:24Z Srđan 4695 61501 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Kuba|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] cemzdnstt58b2fwhgxouftq50arfvv2 14 5027 51204 43926 2014-04-09T05:13:37Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51204 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 14 5028 61792 56064 2024-05-17T11:51:49Z Srđan 4695 61792 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Hrvatska|Muzičari]] [[Kategorija:Muzičari]] tp0gmhtkle2hyftuv9twg6456qlo4se 14 5029 51083 44709 2014-04-08T23:24:20Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51083 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Muzika]] papquzvvdokgvmr7yj0sw1qvmahh5nh 14 5030 61327 51134 2024-05-16T17:45:09Z Srđan 4695 61327 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Argentina|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] ri661f5h57n722jnb0fybuh9119jmi9 14 5031 51133 48729 2014-04-09T04:29:25Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51133 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 0 5032 15376 2006-07-01T19:11:53Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Julio Cortázar]] 15376 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Julio Cortázar]] l6opndy9wdxw2upxv6yzaxdlwm2bmek 0 5033 15383 2006-07-01T19:15:22Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Émil Cioran]] 15383 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Émil Cioran]] rji0u2feyh36cyq7j2453r0lrpxtkcf 14 5034 61740 61413 2024-05-17T11:35:14Z Srđan 4695 61740 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo|Historičari]] [[Kategorija:Historičari]] 5uc91nuyhfsg35n9c52efh4vpi6bx4d 14 5035 61555 55095 2024-05-17T07:20:19Z Srđan 4695 61555 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Peru|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] d43gvamjz1unb4krarrm5n1j7q7rqcc 14 5036 30917 15394 2007-05-02T05:58:42Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30917 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 0 5037 15402 2006-07-01T19:27:04Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Gustavo Adolfo Bécquer]] 15402 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Gustavo Adolfo Bécquer]] 2krm3nx9qusz47us6raliykh5fuymwd 0 5038 51269 46102 2014-04-09T16:48:38Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 7 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q167323]] 51269 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Honoré de Balzac]] **"Bračna veza je visoka škola altruizma." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] hzlmy3aubt75808ikvd1rshd1i2nlm5 0 5039 61071 52160 2024-04-21T21:12:00Z 5.43.76.87 61071 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|osoba s tri imena i prezimena}} {{Infokutija biografija| |ime=Moritz Gottlieb Saphir |slika=[[slika:Saphir Moritz.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''litografija Josefa Kriehubera 1835.''<br>'''Safir, austrijski književnik ''' |datum rođenja=8. februar 1795. |mjesto rođenja=Lovasbéreny |datum smrti= 5. septembar 1858. |mjesto smrti=Baden, Austrija }} * "Brak je [[grob]] [[ljubav]]i, a žena je [[krst]] nad njim." * "Za žene je [[brak]] komedija koja počinje [[svadba|svadbom]]; za muškarce [[tragedija]] koja se završava [[smrt|smrću]]." {{Wikipedia|Moritz Gottlieb Saphir}} [[Kategorija:Austrijski pisci|Saphir,Moritz]] q5wvrxr6oh17agwfhz8vxg62px5u1ze 0 5041 15436 2006-07-02T08:36:36Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Moritz Gottlieb Saphir]] 15436 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Moritz Gottlieb Saphir]] mitid8mcy0r8ja6iniu732hc0hylgo0 0 5042 60014 52084 2022-01-29T12:06:12Z Εὐθυμένης 7683 ([[c:GR|GR]]) [[File:Michel-eyquem-de-montaigne 1.jpg]] → [[File:Montaigne-Dumonstier.jpg]] better quality and resolution 60014 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Michel de Montaigne |slika=[[slika:Montaigne-Dumonstier.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''francuski pisac'' |datum rođenja=28. februar 1533. |mjesto rođenja= |datum smrti=13. septembar 1592. |mjesto smrti= }} * "Jesti je jedan od četiri ciljeva čovjekovog; koja su ostala tri, nisam saznao nikada." * "Kako često [[roditelj]]i i [[škola]] postignu samo to da su naše glave pune znanja, a o razumnom mišljenju i dobroti nema traga." * "Nema tog vjetra koji bi bio naklonjen onome ko ne zna kamo plovi!" * "Sretan bi bio [[brak]] slijepe žene sa gluhim muškarcem." * "Šta [[dijete]] može samo učiniti, neka učini samo." ==Djela== *''[[Eseji]]'' (1580.) [[Kategorija:Francuski pisci]] [[Kategorija:Michel de Montaigne]] {{Wikipedia}} td3yuk6ljtduavwqcll95thkpdy2fza 0 5043 51958 49663 2014-04-15T06:28:28Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 11 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q271032]] 51958 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Matthew Arnold |slika=[[slika:Matthew Arnold - Project Gutenberg eText 16745.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Matthew Arnold, engleski pisac'' |datum rođenja=24. decembar 1822. |mjesto rođenja=Laleham, Engleska |datum smrti=15. april 1888. |mjesto smrti=Liverpool, Engleska }} *"Ne daj da te zavedu ni svetac ni sofist, već budi [[čovjek]]!" [[Kategorija:Britanski pisci|Arnold,Matthew]] {{Wikipedia}} fjxr6wgh8k5dkbthqr218v2d2s374kf 0 5044 52510 50283 2014-04-21T17:08:45Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52510 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ludwig van Beethoven |slika=[[slika:BeethovenStieler.jpg|150px]] |tekst uz sliku=njemački kompozitor |datum rođenja=17. decembar 1770. |mjesto rođenja= |datum smrti= 26. mart 1827. |mjesto smrti= }} *"[[Muzika]] je otkriće veće od sve mudrosti i filozofije." *"Šta sam ako se usporedim sa [[svemir]]om?" [[Kategorija:Muzika|Beethoven,Ludwig van]] [[Kategorija:Njemački kompozitori|Beethoven,Ludwig van]] {{Wikipedia}} gq68cejvzhq38sckz7z8oawdx41ei58 6 5045 15455 2006-07-02T09:04:44Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{slobodna_slika}} sa en-wiki 15455 wikitext text/x-wiki {{slobodna_slika}} sa en-wiki snoy90toge7wemlxuu5e62w6zx9544i 14 5046 61541 51211 2024-05-17T07:09:18Z Srđan 4695 61541 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Njemačka|Kompozitori]] [[Kategorija:Kompozitori]] f9q8s6a50ujn0st3e09o0n3ghsqeaci 14 5047 51080 44708 2014-04-08T23:21:31Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51080 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Muzika]] papquzvvdokgvmr7yj0sw1qvmahh5nh 0 5048 17138 15462 2006-08-06T13:37:35Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Kukavičluk]] 17138 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Kukavičluk]] dl2nyim17opbsoupxj0fcplqbkcn98a 0 5049 42681 39733 2011-06-12T18:06:15Z Harač 23 /* Citati */ 42681 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Antun Branko Šimić]] **"Pjesnici su čuđenje u svijetu ::Oni idu zemljom i njihove oči ::velike i nijeme rastu pored stvari ::Naslonivši uho ::na ćutanje što ih okružuje i muči ::pjesnici su vječno treptanje u svijetu" (''Pjesnici'') *[[Borislav Pekić]] **"Pjesnici su, ako su dobri, vrlo blizu [[Magija|magije]]." (''[[Atlantida]]'') *[[Charles Simić]] **"Ja sam pjesnik koji piše [[Poezija|poeziju]] kao priču o osamljenom čovjeku koji pokušava razumjeti svijet. Ne volim patriotsku poeziju na bilo kojem jeziku. Svi ti takozvani nacionalni pjesnici koji uzdižu kolektiv nauštrb pojedinca uopće me ne zanimaju. Njih vole generali. Vole ih i svećenici, učitelji i svi oni koji mrze pravu poeziju." (za ''Feral Tribune'') *[[Jean Cocteau]] **"Najgore što se pjesniku može desiti je da bude omiljen i neshvaćen." **"Pjesnik je lažov, koji uvijek govori istinu." **"Pjesniku je isto tako teško da govori o poeziji kao i biljci da govori o vrtlarstvu." *[[Jorge Luis Borges]] **"Shvatih da se posao pjesnika ne sastoji u pisanju poezije, nego u smišljanju razloga zbog kojih bi [[poezija]] bila dostojna divljenja; taj naknadni rad je, naravno, mijenjao poeziju u njegovom viđenju, ali ne i u viđenju drugih." (''[[Alef]]'') **"Slava jednog pjesnika ovisi, u cjelosti, o uzbuđenju ili o ravnodušnosti naraštajâ bezimenih ljudi koji je stavljaju u kušnju, u samoći svojih biblioteka." (''[[O klasicima]]'') *[[Konstantin Kavafi]] **"Pjesnik preneražen je. Kakva katastrofa! ::Kako sada da naš slavni vladar ::Mitridat, Dionis i Eupator ::zanima se za grčke poeme. ::Usred rata, zamisli samo, za grčke poeme." (''Darije'') *[[Muhammed]] **"Najistinitiji govor koji je izrekao neki pjesnik je Lebidov govor: Sve što je mimo Allaha bezvrijedno je." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1507.) *[[Orhan Pamuk]] **"Problem pravog pjesnika zapravo je uvijek isti: ako je dugo sretan, postane otrcan. A ako je dugo nesretan, ne može u sebi naći snagu na koju bi se njegove pjesme mogle osloniti... [[Sreća]] i pjesništvo - to ne može dugo zajedno. Nakon nekog vremena ili sreća obezvrijedi pjesnika i njegovu poeziju ili mu prava poezija upropasti sreću." (''[[Snijeg (Pamuk)|Snijeg]]'') *[[Ralph Waldo Emerson]] **"Svi su ljudi pjesnici u srcu." *[[Ugo Foscolo]] **"Pjesnici tek onda počinju živjeti kad umru." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Pjesma]] *[[Poezija]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} f9q8j533w0047g8d3s25227spcdaew0 0 5050 29081 21684 2007-03-23T19:37:52Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29081 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Ugo Foscolo]] **"Smijemo se i smijat ćemo se, jer je ozbiljnost uvijek bila prijateljica licemjera." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 7ujwc3e6nkx5r7n224m2rcfr3cqcchf 0 5051 52495 42393 2014-04-21T16:55:54Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52495 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Biblija]] **"Licemjere, izvadi najprije brvno iz oka svojega! Tada ::ćeš vidjeti, kako da izvadiš trun iz oka brata svojega." (''Matej'', 7:5) *[[Ugo Foscolo]] **"Smijemo se i smijat ćemo se, jer je [[ozbiljnost]] uvijek bila prijateljica licemjera." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 8y0dfb6v4p5khxj0cpbjbubfcft97un 0 5052 29577 22386 2007-03-23T19:42:36Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29577 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Heinrich Heine]] **"Zločinci nose često u srcu više čovječnosti nego oni hladni, besprijekorni građani vrline, u čijim se bijednim srcima ugasila snaga zla, ali i snaga dobra." *[[Ugo Foscolo]] **"Šta je [[čovjek]] ako se prepusti samo hladnom proračunatom razumu? Zločinac, teški zločinac." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] rwt7gvvie0dzvjpa8e9a6kbl8sgfrvh 0 5053 55096 43724 2015-08-03T19:50:24Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512591]] na [[d:|Wikidati]] 55096 wikitext text/x-wiki '''Oiva Paloheimo''' (1910-1973), finski pisac -------- *"[[čovjek|Ljudi]] se dijele na tri grupe: tipove, ličnosti i ostale." [[Kategorija:Finski pisci|Paloheimo,Oiva]] {{Wikipedia}} tngg3h1vf1a5qrovg9yd3nc6xns38mj 0 5054 55097 42023 2015-08-03T19:50:34Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q226418]] na [[d:|Wikidati]] 55097 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Stanisław Jerzy Lec]] **"Šovinizam je tako plitak da se svuda provuče." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] psa58ocblv4nx7zlk6qmyz2b6sz1vrq 10 5055 15492 2006-07-02T10:20:09Z Zumbulka~bswikiquote 10 15492 wikitext text/x-wiki "Ako prihvatiš izgladnjela psa i nahraniš ga, on te neće ujesti. To je razlika između psa i čovjeka." ~ [[Mark Twain]] eo9hyj9tpp6fc3fy8p4hpxxyzzuxg4m 0 5056 51267 44619 2014-04-09T16:35:15Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 15 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q228546]] 51267 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Alphonse Daudet |slika=[[slika:Alphonse Daudet.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Alphonse Daudet, francuski pisac'' |datum rođenja=13. maj 1840. |mjesto rođenja=Nîmes, Francuska |datum smrti= 17. decembar 1897. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} *"Ljudi [[starost|stare]], ali ne sazrijevaju." [[Kategorija:Francuski pisci|Daudet,Alphonse]] {{Wikipedia}} nk3c2swk7wft766avidyjbgnp7q4bs2 0 5057 35167 20796 2008-10-31T14:26:26Z Pearl 501 35167 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ernest Jones |slika= |tekst uz sliku=britanski psihijatar |datum rođenja=1. januar 1879. |mjesto rođenja= |datum smrti=1. februar 1958. |mjesto smrti= }} *"Bez [[seks]]a, [[alkohol]]a i tableta za spavanje moderni [[čovjek]] ostaje sam sa sobom." [[Kategorija:Britanski psihijatri|Jones,Ernest]] {{Wikipedia}} 2337mnknnjqu2prulsvs1pe3zbc4uyd 14 5058 61753 61410 2024-05-17T11:41:15Z Srđan 4695 61753 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo|Psihijatri]] [[Kategorija:Psihijatri]] npiz2ax9nkmsfydbnoxvqgb1cljoqfg 14 5059 51090 46974 2014-04-08T23:33:18Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51090 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Naučnici]] [[Kategorija:Zanimanja]] 245st8ctup511o0jthke3du3c23wlet 0 5060 15513 2006-07-02T10:59:53Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Rob]] 15513 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[rob]] aprd45t32kn7xfgsupuvpxwcn3gbf14 0 5061 29172 21820 2007-03-23T19:38:42Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29172 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Jean-Jacques Rousseau]] **"Jedna od najpotrebnijih sposobnosti predviđanja jest [[osjećaj]] da se ne može sve predvidjeti." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] pr4l5wouq8q9i9bv4oxz5z01vsfosb5 0 5062 15526 2006-07-02T11:17:17Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Taština]] 15526 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Taština]] jzhc8e6nxjkvc6su24jjk4uv58g4np2 0 5063 15535 2006-07-02T11:32:48Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Odgoj]] 15535 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[odgoj]] tedgxu0ovnz7i8jqnsi627lb88j5pw9 0 5064 29205 21864 2007-03-23T19:38:59Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29205 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Jean-Jacques Rousseau]] **"Psovke su [[argument]]i onih koji nisu u pravu." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] srstiy2gt2dpmlfmsofbj9u143zkzj1 0 5065 52348 48453 2014-04-21T11:45:25Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52348 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Jean-Jacques Rousseau]] **"Psovke su argumenti onih koji nisu u pravu." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] kqzhhrg0gifks9mgv1ds5n9b2u584ls 0 5066 15540 2006-07-02T11:36:43Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Psovka]] 15540 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[psovka]] r5xk4j6p9dj350gu8xddkl24hnhues7 0 5067 20671 19392 2006-10-04T17:43:27Z EmxBot 48 Ispravljanje linkova 20671 wikitext text/x-wiki '''Alfred Frédéric Pierre de Falloux''' (11. maj 1811 - 16. januar 1886), francuski političar i pisac -------- *"[[Domovina]] ne želi ni one koji nisu sposobni za bilo što, niti one koji su sposobni za sve." [[Kategorija:Francuski političari|Falloux,Alfred]] [[Kategorija:Francuski pisci|Falloux,Alfred]] {{Wikipedia}} aijslmypfiye19zt00c090s726zk7x3 0 5069 51988 36509 2014-04-15T07:09:20Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 4 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q3659082]] 51988 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Carlo Bini |slika= |tekst uz sliku=italijanski pisac |datum rođenja=1806. |mjesto rođenja= |datum smrti=1842. |mjesto smrti= }} *"[[Historija]] je proročica koja je na iskrena pitanja uvjek davala isti odgovor: da niste potlačeni, bili biste tlačitelji." *"I samo [[požrtvovanje]], koje se obično navodi kao protuteza egoizma, samo je čist [[egoizam]]." * "Sreća i nesreća stvorili su prirodnu religiju - religiju nade i budućnosti; nju će ljudi sačuvati dokle god bude slabih i nesretnika." *"Ti se bojiš, a [[strah]] je osobina onoga koji misli samo na sebe." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Italijanski pisci|Bini,Carlo]] 5llwr37mb3dca3cnjv3mrizpa16wcq7 0 5070 29162 21811 2007-03-23T19:38:36Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29162 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Carlo Bini]] **"I samo požrtvovanje, koje se obično navodi kao protuteza egoizma, samo je čist [[egoizam]]." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] sjg5xtxzh2xyj6noened6tnu6ug3tiz 0 5071 59889 51474 2021-08-27T20:05:02Z Kihti-Samuli 7568 Datoteka 59889 wikitext text/x-wiki [[File:Jean Giraudoux 1927.jpg|thumb]] '''Hippolyte Jean Giraudoux''' (29. oktobar 1882 – 31. januar 1944), francuski pisac -------- *"Svi mi znamo da je [[pravo]] najbolja škola izmišljanja. Nikada ni jedan pjesnik nije tako slobodno prikazivao prirodu kao što jedan pravnik može prikazati stvarnost." [[Kategorija:Francuski pisci|Giraudoux,Jean ]] {{Wikipedia}} trd7pk8ttfgezgeaxmj7mj60t9ylet7 0 5072 55098 40425 2015-08-03T19:50:44Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q2558435]] na [[d:|Wikidati]] 55098 wikitext text/x-wiki '''Henry Bordeaux'''(25. januar 1870 - 29. mart 1963) , francuski pisac -------- *"U pravosuđu uvijek postoji neka opasnost. Ako to nije sam [[zakon]], onda su suci." [[Kategorija:Francuski pisci|Bordeaux,Henry ]] {{Wikipedia}} jdql34o4jf71kpin1oxu8mrit0zgs77 0 5074 59064 58592 2019-10-18T19:01:13Z Tourainehistoria 6972 59064 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Philippe Néricault Destouches |slika=[[slika:Nicolas de Largillière, Portrait de Philippe Néricault Destouches (1741).jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Philippe Destouches, francuski komediograf'' |datum rođenja=9. april 1680. |mjesto rođenja=Tours, Francuska |datum smrti=4. juli 1754. |mjesto smrti=Melun, Francuska }} *"Odsutni nikad nisu u [[pravo|pravu]]." [[Kategorija:Francuski pisci|Destouches,Philippe Néricault ]] {{Wikipedia}} 4hoca735lajsh3bonolk1m1yxruoug3 0 5075 15618 2006-07-04T18:15:13Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Philippe Néricault Destouches]] 15618 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Philippe Néricault Destouches]] rtjqm85p1alj740oghper57hyw873dr 0 5076 51947 49980 2014-04-15T06:03:34Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 12 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q187336]] 51947 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Giuseppe Mazzini |slika=[[Slika:Giuseppemazzini.jpg|200px]] |tekst uz sliku=italijanski filozof i političar |datum rođenja=22. juni 1805. |mjesto rođenja= |datum smrti=10. mart 1872. |mjesto smrti= }} *"[[Zakon]] mora izražavati opće težnje, on mora promicati korist svih, on mora odgovarati kucaju srca jedne nacije." [[Kategorija:Italijanski filozofi|Mazzini,Giuseppe]] [[Kategorija:Italijanski političari|Mazzini,Giuseppe ]] {{Wikipedia}} adrq1t05kvj1w5z0dtxcr8hew5k1qns 14 5078 61456 51183 2024-05-16T18:32:45Z Srđan 4695 61456 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Irska|Političari]] [[Kategorija:Političari]] f5hy3lns50uqz12j6wmc7qwg5l3uw0z 0 5079 51690 49436 2014-04-14T20:55:36Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 9 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q335280]] 51690 wikitext text/x-wiki ''''George Savile, Lord Halifax''' (11. novembar 1633 - 5. april 1695), engleski političar i pisac -------- *"Kad bi zakoni mogli govoriti sami za sebe, prvo bi se potužili na pravnike." *"Uglavnom tri vrste ljudi ne razumije [[zakon]]e: oni koji ih stvaraju, oni koji ih provode i oni koji trpe jer su ih prekršili." [[Kategorija:Britanski političari|Savile,George]] [[Kategorija:Britanski pisci|Savile,George ]] {{Wikipedia}} j3ufabj2priu6s5gwqzsuhohydwms9i 0 5080 15634 2006-07-04T18:41:04Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[George Savile]] 15634 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[George Savile]] rgmi869a401i22vv324mhpfdrhdil34 0 5081 51738 43518 2014-04-14T22:27:02Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 10 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q76632]] 51738 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Theodor Fontane |slika=[[Slika:Kurzbio fontane05.jpg|150px]] |tekst uz sliku=njemački književnik i novinar |datum rođenja=30. decembar 1819. |mjesto rođenja=Neuropin |datum smrti=20. septembar 1898. |mjesto smrti=Berlin }} *"[[Samoća]] boli, ali ne toliko kao lažna druželjubivost." [[Kategorija:Njemački pisci|Fontane, Theodore]] [[Kategorija:Njemački novinari|Fontane, Theodore]] {{Wikipedia}} k7r6v32cdmhsoy5nz2gx8mlms1obazp 0 5082 15662 2006-07-04T20:38:10Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Edward Lytton]] 15662 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Edward Lytton]] a5t25l8kv62e0ye0hwfgfk68hjttp9y 0 5083 52406 44829 2014-04-21T13:46:22Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52406 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ella Wheeler Wilcox |slika=[[Slika:EllaWheelerWilcox.jpg|170px]] |tekst uz sliku=američka književnica |datum rođenja=5. novembar 1850. |mjesto rođenja= |datum smrti=30. oktobar 1919. |mjesto smrti= }} *"Smij se i [[svijet]] će se smijati s tobom; [[plač]]i i plakati ćeš sam." [[Kategorija:Američki pisci|Wilcox,Ella Wheeler ]] {{Wikipedia}} r01m0ujxdlonthw0v8edi88avs3dhpp 0 5084 61184 59611 2024-05-16T14:08:26Z Srđan 4695 61184 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Hans Kelsen |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=austrijsko-američki pravni teoretičar |datum rođenja=11. oktobar 1881. |mjesto rođenja=Prag, Češka Republika (Austro-Ugarska monarhija) |datum smrti=19. april 1973. |mjesto smrti=Orinda, SAD |počasti= }} [[File:Hans Kelsen (Nr. 17) - Bust in the Arkadenhof, University of Vienna - 0290.jpg|thumb]] *"Kada ja pojedinačnu normu presude, upravnog akta ili pravnog posla svodim na opću normu zakona, zakon opet na još upćiju normu ustav, a ustavne norme, naposlijetku, na jednu opću najvišu normu koja predstavlja logički izvor, koja kao pravna hipoteza uspostavlja ustavotvorni autoritet, onda sam zacijelo svjestan da ustav, doduše, svoje pravo relevantno važenje uzima iz empirijskog akta volje konstitutivnog autoriteta, baš kao što zakon svoje važenje uzima iz ustava, a svoju sadržinu iz fakta zakonske odluke, presuda svoje važenje iz zakona, a svoju sadržinu iz sudijskog akta volje. Logičko 'stvaranje' prava iz prvobitne norme vrši se postepeno u neprekidnoj vezi sa paralelnim faktom, no koji je ipak samo conditio sine qua non, a ne condititio per quam prava, prava na njegovim različitim stupnjevima, u njegovom za pravnika presudnom aspektu važenja. Takvo logično stvaranje iz izvora ne smije se, ipak brkati sa prirodno-pravnim dedukcijama." (''Prilog jednoj čistoj teoriji prava'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Kelsen, Hans}} [[Kategorija:Hans Kelsen| ]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Austrijski filozofi]] [[Kategorija:Pravo]] ftr4vczc55syjrzzqgwzwd8h6vrwi84 14 5085 61185 30923 2024-05-16T14:08:30Z Srđan 4695 61185 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Kelsen, Hans}} [[Kategorija:Literatura]] tgbit97sopan33d519g98hezng6hcx3 0 5087 22469 21731 2006-10-04T19:25:31Z Zumbulka~bswikiquote 10 22469 wikitext text/x-wiki '''Peter Maas''' (27. juni 1929 – 23. august 2001), američki pisac i novinar --------- *"Biti 1992. godine [[Musliman]] ili Hrvat u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], bilo je jednako strašno kao biti Jevrejin u Berlinu 1942. Ne šalim se. Ljudi koji su imali nesreću da budu zatočeni u Banjoj Luci, molili su [[Bog]]a da Amerika nad njima svojim borbenim avionima F-16 izvrši eutanaziju." (''Ljubi bližnjega svoga'') [[Kategorija:Američki pisci|Maas,Peter]] [[Kategorija:Američki novinari|Maas,Peter]] {{Wikipedia}} qu3v8jd8i4ndo6akkmxiz9ad1ouez5k 0 5088 60017 59731 2022-01-31T13:58:31Z Marnenrm 7266 60017 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Svetozar Marković |slika=[[Slika:Svetozar Markovic.jpg|170px]] |tekst uz sliku=srbijanski političar |datum rođenja=9. septembar 1846. |mjesto rođenja=Zaječar, Srbija |datum smrti=26. februar 1875. |mjesto smrti=Trst, Italija }} *"Očevidno, srpski [[narod]] nije priznavao nikakvo pravo svojim sugrađanima Turcima - članovima iste države - da žive na srpskoj zemlji. Srpski narod išao je prosto da istrijebi Turke. To se pokazalo docnije u srpskim ustancima, gdje su Srbi ubijali Turke koji su im se na vjeru predali. Spram Turaka [[Srbi]] su imali osobite pojmove o pravu i [[moral]]u. [[Savjest]] kao da ih nije nimalo grizla da učine ma kakvo [[zlo]] djelo po savremenim našim pojmovima, samo da se osvete za nasilja koja su Turci vijekovima činili."(''Srbija na istoku'')<ref>[https://crvenibarjak.rs/kako-je-govorio-svetozar-markovic-odlomci-iz-srbije-na-istoku/ Šta je Svetozar Marković govorio o Prvom srpskom ustanku]</ref> *Prevrat što ga je učinila revolucija u srpskom narodu, tako je ogroman, da mi danas upravo ne možemo ni da predstavimo njegov pravi značaj. Nije tu bila samo podela tursko-državnog zemljišta, niti promena vlade, već je tu zbrisana cela jedna neradna klasa ljudi koja je živela sasvim drugim životom, govorila drugim jezikom, verovala drugu veru, a smatrala srpski narod kao svoje imanje. Spahije, koje su kupile desetak; janičari, koji su primali platu, držali đumruke i zanimali se zvaničnim otimanjem od naroda; subaše i dahije, kao paše i kadije, sve je to iščezlo.(''Srbija na istoku'')<ref>[https://crvenibarjak.rs/kako-je-govorio-svetozar-markovic-odlomci-iz-srbije-na-istoku/ Šta je Svetozar Marković govorio o Prvom srpskom ustanku]</ref> *Rodio sam se — bez svoje krivice. Krstili su me i zapisali da pripadam izvesnoj veri i odmah s time natovarili na mene red obvezanosti — bez mog odobrenja. Uveli su me u društvo sa izvesnim običajima i zakonima, propisali mi pravila za svaki korak u životu, ne pitajući da li se ja slažem sa tim pravilima. Ako ne priznajem običaje protiv kojih se, može biti, buni moj um i moje osećanje, odmah viču: „Kvari moral, razvraća društvo!“ Ako ustajem protiv zakona koji su, može biti, protivni svim mojim pojmovima o pravu i koji, može biti, oduzimlju mi sva prava ličnosti čoveka, odmah viču: „Buntovnik! Vežite ga! Kaznite ga!“ Mene pritiskuju i dave sa sviju strana, a ja zar da nemam ni toliko prava da rečem: „Ljudi! Ne davite i mene i sebe. Ima mesta za sve nas. Samo daj da se ovako uredimo“.<ref>[http://www.rastko.rs/rastko/delo/10664 Srpske obmane]</ref> * "Onaj koji nije gotov da se za svaki atom svojih ubjeđenja žrtvuje, neka se ne zove predstavnikom [[narod]]nih misli." ==Izvori== [[Kategorija:Srbijanski političari|Marković,Svetozar]] {{Wikipedia}} 5xmlyse9fnuo6zdekp65pz6tqlktg6e 0 5090 52375 43055 2014-04-21T12:44:38Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52375 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Charles Buxton |slika= |tekst uz sliku=''engleski pisac'' |datum rođenja=18. novembar 1823. |mjesto rođenja= |datum smrti=10. august 1871. |mjesto smrti= }} *"Malo je toga gorče od osjećaja gorčine. [[Čovjek]]u vlastiti [[otrov]] šteti puno više nego njegovoj žrtvi." [[Kategorija:Britanski pisci|Buxton,Charles ]] {{Wikipedia}} 5jfolpwg74d0tf3z52juu16e8dp49zw 0 5091 21838 19163 2006-10-04T18:52:26Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21838 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Prividi - pustolovine kolebljivog mesije |autor =[[Richard Bach]] |slika =[[Slika:Illusions.jpg|200px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Illusions : the adventures of a Reluctant Messiah'' |datum prvog izdavanja =1977. }} *"Neka te ne obeshrabe rastanci. Nakon [[oproštaj]]a slijedi novi susret. Nema sumnje da će se [[prijatelj]]i ponovno sresti, poslije nekoliko trenutaka ili mnogih [[život]]a." *"Nikada ti se ne podari [[želja]], a da se istodobno ne podari [[moć]] da je ostvariš. Ali za to ćeš se morati potruditi." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Richard Bach]] r2ezjb3e0jqn8ph09ko5ujdpuqgfbsn 6 5092 15712 2006-07-07T16:25:56Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 15712 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 6 5093 15718 2006-07-07T16:56:42Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{slobodna_slika}} sa en-wiki 15718 wikitext text/x-wiki {{slobodna_slika}} sa en-wiki snoy90toge7wemlxuu5e62w6zx9544i 0 5094 61397 61395 2024-05-16T18:18:10Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Holandski pisci]] to [[Category:Nizozemski pisci]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61397 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Erasmus |slika=[[slika:Holbein-erasmus.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Erazmo Roterdamski'',<br> holandski humanist, književnik, filolog, filozof i teolog |datum rođenja= 28. oktobar 1465. |mjesto rođenja=Rotterdam |datum smrti= 12. juli 1536. |mjesto smrti=Basel }} * "Najveća [[nada]] svake zemlje leži u primjerenu školovanju [[mladost]]i." * "Nema pouzdanijeg [[dokaz]]a ljudskoj nerazboritosti i [[glupost]]i, no što je pretjerano [[samozadovoljstvo]]" * "[[Sreća]] je naklonjena odvažnima." * "Sveukupna sreća se povećava kada je osoba spremna biti to što je." * "Što je [[čovjek]] dalje od [[ludost]]i to manje ima od [[život]]a." (''[[Pohvala ludosti]]'') == Djela == *''[[Pohvala ludosti]]'' [[Kategorija:Nizozemski pisci|Roterdamski,Erazmo]] [[Kategorija:Nizozemski filozofi|Roterdamski,Erazmo ]] [[Kategorija:Erazmo Roterdamski|*]] {{Wikipedia}} brkue93ecigkp7r32wvk22o4e6z5jg0 0 5095 15721 2006-07-07T17:12:29Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Erazmo Roterdamski]] 15721 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Erazmo Roterdamski]] 7yszqq3p77rsarvn97f9befu9tdqb99 0 5096 15731 2006-07-07T19:23:14Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Bosna i Hercegovina]] 15731 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Bosna i Hercegovina]] 19sst5uy1p4knfh9nvvob35wksfsj4c 0 5097 15732 2006-07-07T19:23:31Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Bosna i Hercegovina]] 15732 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Bosna i Hercegovina]] 19sst5uy1p4knfh9nvvob35wksfsj4c 0 5098 37373 37363 2009-09-14T20:04:03Z WizardOfOz 467 Vraćene izmjene 77.238.199.19 na poslednju izmjenu korisnika EmxBot 37373 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Mak Dizdar]] **"Stećak je za mene ono što nije za druge, ono što na njem i u njemu nisu drugi unijeli ni znali da vide. Jest kamen, ali jeste i riječ, jest zemlja, ali jeste i nebo, jeste materija, ali jeste i duh, jest krik, ali jeste i pjesma, jest [[smrt]], ali jeste i [[život]], jest prošlost, ali jeste i budućnost." *[[Miroslav Krleža]] **"Neka oprosti gospođa Evropa, ona nema spomenika kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike. Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospođa Evropa, samo Bosna ima spomenike, STEĆKE. Šta je stećak? Oličenje gorštaka, Bosanca! Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje nikad, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči ili moli, na kome je prikazan kao sužanj." (1960) == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 252aowgmz078jwvzybh8rihf5cxy5o1 14 5099 61330 30924 2024-05-16T17:46:13Z Srđan 4695 new key for [[Category:Austrija]]: "Arhitekti" using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 61330 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Austrija|Arhitekti]] [[Kategorija:Arhitekti]] 0c13eh6kpc4ny5vx3oj5bafbkqetzh6 0 5100 15755 2006-07-09T10:03:24Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Suze]] 15755 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[suze]] 2j34s9kjtwgbxjqcu4um5sr2im8ytq3 0 5101 29329 22075 2007-03-23T19:40:15Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29329 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == == Poslovice == *[[Albanske poslovice]] **"[[Dijete]] je slavuj u kući." *[[Armenske poslovice]] **"[[Vino]] i nijemog pretvori u slavuja." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} epamfofq3sh1442pydf5uqcpily8oeb 0 5102 29562 20347 2007-03-23T19:42:28Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29562 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Amin Maalouf]] **"Ja, Hasan, sin Muhameda kantardžije, ja, Đovani Leone de Mediči, obrezan rukom berberina i kršten rukom pape, danas nosim ime Afrikanac, mada nisam iz Afrike, ni iz Evrope, ni iz Arabije. Zovu me još i Granađanin, Fešanin, Zajatin, mada ne dolazim ni iz jednog kraja, ni iz jednog grada, ni iz jednog plemena. Ja sam sin drumova, moj zavičaj je karavan, a moj život najnevjerovatnije od stranstvovanja." (''[[Lav afrički]]'') *[[Džafer Obradović]] **"..zavičaj je tek puka fikcija, opravdanje pred sobom i pred drugima da [[čovjek]] nije repa bez korijena i trivijalan dokaz takozvanog rodoslovlja" (''[[Borojevići, selo uzvjetar]]'') == Poslovice == *[[Albanske poslovice]] **"Zao [[čovjek]] nesreća je zavičaja." [[Kategorija:Tema]] dgy6jzta3rly3x6scmk60161hnryad3 0 5103 28842 21259 2007-03-23T19:35:31Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28842 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Alfred Capus]] **"Jedna lastavica ne čini proljeće, ali jedna deva sigurno označava pustinju." == Poslovice == *[[Bosanske poslovice]] **Jedna lasta ne čini [[proljeće]]. [[Kategorija:Tema]] 06ww0qbcf4jwkcruhg55e81smnqvrq1 0 5104 52587 44489 2014-04-21T20:47:18Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52587 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Alfred Capus]] **"Jedna lastavica ne čini proljeće, ali jedna [[deva]] sigurno označava pustinju." == Poslovice == *[[Bosanske poslovice]] **Jedna lasta ne čini proljeće. == Također pogledajte == *[[Jesen]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} q4fv41fzgcmi0f4gbzkryc0vmko8e5j 0 5105 59398 28527 2020-07-11T12:19:02Z Vilho-Veli 7122 File 59398 wikitext text/x-wiki -------- [[File:Camelus dromedarius in Singapore Zoo.JPG|right|thumb]] == Citati == *[[Alfred Capus]] **"Jedna [[lastavica]] ne čini proljeće, ali jedna deva sigurno označava pustinju." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 7ldk83qdddvac97ev3vp5rf9oi5bl2l 0 5106 15783 2006-07-09T10:42:59Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Lastavica]] 15783 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[lastavica]] blv4va3xjjs45a90eqqlwgzofoouxv0 0 5107 15784 2006-07-09T10:43:24Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Deva]] 15784 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[deva]] s2jgecko886jvm1ftld5m5cfx21a1f2 0 5108 15785 2006-07-09T10:44:18Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Greška]] 15785 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Greška]] fi3jmsqq0hw0t5sko4ot8g92da0dxj3 0 5109 52496 48443 2014-04-21T17:00:15Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52496 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Albert Camus]] **"Razmišljanje o samoubistvu daje mi, dakle, priliku da postavim problem koji me jedino i zanima: postoji li logika sve do [[smrt]]i?" -(Apsurd i samoubistvo) *[[Alfred Hitchcock]] **"Postoji nešto što je mnogo važnije od svake logike: to je [[mašta]]." *[[Franz Kafka]] **Logika je doduše nepokolebljiva, ali ona ne odoljeva čovjeku koji hoće da živi. (''[[Proces]]'') *[[Miroslav Krleža]] **"-Mi danas nijesmo više što bijasmo ko djeca, ::naivna, glupa, lirska, slijepa djeca; ::mi danas znamo jedno, a to je to što znamo: ::i logika da ima giljotinu." (''Evropa godine tisuću devet stotina četrdeset i druge'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 2syjpnb72ot5jihk4h4z2vxtde2u2g9 0 5111 57077 56371 2016-09-07T17:12:20Z 31.176.202.254 57077 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Alija Demirović]] **"Dejtonom je priznata okupacija polovine BiH i genocidna tvorevina. Dejtonski sporazum je potpisan pod pritiskom, a ono što je učinjeno pod pritiskom je nelagalno." (''Jutarnje novine'', 9.10.2005) *[[Hamza Bakšić]] **"Bez tradicionalne mrkve i batine, međunarodna zajednica neće moći uskladiti svojom rukom izgrađeni dejtonski čardak ni na nebu ni na zemlji sa pravilima života koje je deklarisala. U međuvremenu, narod opstaje u nadi da će nešto donijeti prvi koraci ka evropskim integracijama. Za puk, to je mrkva. Za političare, nije. Otkoje im je ulijetati u strože norme ponašanja, iz ovog bonluka! Ulazak u Evropu za većinu njih bio bi kraj veoma komforne karijere." (''Oslobođenje'', 20. januar 2006) *[[Haris Silajdžić]] **"Entiteti su nastali na krvi i to nije normalno. Mi smo imali Dejton i ponovno bih ga potpisao, jer je zaustavio rat i destrukciju, ali danas moramo sjesti i vidjeti kome ovakvo stanje odgovara." (''Nezavisne novine'', 2004) *[[Milorad Dodik]] **"RS je neko ko može da iznese obaveze, drugi dio BiH ne može. Zašto da čekamo Federaciju, koja je nesposobna. Zašto da gubimo? Ali ako Evropa to neće - neće. Nismo mi baš spremni da se mnogo znojimo za Evropu. Zašto bismo uopšte išli prema Evropi ako bi ona insistirala na centralizaciji u kojoj bi se polako ugasila Republika Srpska? Zar neko misli da je neko toliko lud da to uradi? Devedeset odsto naroda to ne da. Ne da! I to je tačka! Realnost se zove Republika Srpska. Oteli ste nam to i to, ima da vratite. Nećete danas? Vratit ćete sutra! Nećete nikad? Nema Bosne!" (10.Avgust 2012) *[[Nijaz Duraković]] **"Imate one koji su iskreno za jačanje države BiH i njenih institucija i ove druge koji svaku pomisao i ideju o ukidanju dejtonskog situiranja entiteta u ustavnoj materiji BiH smatraju nacionalnom izdajom. A, zna se, "ovi drugi" su političari iz RS koji imaju istovjetno gledanje na poziciju entiteta neovisno od toga jesu li iz radikalnih partija, socijaldemokratskih, socijalističkih, "vakih-nakih"... Njima je opstanak RS i njeno ustavno pozicioniranje stvar u koju se ne smije dirnuti." (Intervju za ''Avaz'', 17. januar 2006) *[[Richard Holbrooke]] **"Najveća greška Daytonskog sporazuma je to što smo dozvolili Republici Srpskoj da zadrži pridjev Republika. Mislili smo da ta riječ nema ništa veće značenje nego Republika Texas ili Commonwealth of Massachussetts. Nismo shvatali historijske konotacije te riječi za Balkansku stvarnost. Naravno, Milošević je zagovarao to ime ali vjerujemo da su mu još par Tomahawk raketa mogle promijeniti mišljenje." - 11. novembar 2005. [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] {{Wikipedia}} mzhp69x045sw6sotgrtzxe4p3w73no3 0 5113 56373 15805 2016-03-31T09:24:29Z AvicBot 2315 Bot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Dejtonski sporazum]] 56373 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Dejtonski sporazum]] 6wzvxxhqf1x72m95xv6kftn84j70c94 0 5114 37703 37668 2009-10-15T23:15:48Z Harač 23 /* Citati */ 37703 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Alija Dubočanin]] **"Ne zaboravite, dok se družite sa pričama, da je svaka priča ljekovita. I ne služe priče samo za uspavljivanje male dječice, nego, priče služe i za buđenje." *[[Ivo Andrić]] **"Na hiljadu raznih jezika, u najraznoličnijim uslovima života, iz vijeka u vijek, od drevnih patrijarhalnih pričanja u kolibama, pored vatre, pa sve do djela modernih pripovedača koja izlaze u ovom trenutku iz izdavačkih kuća u velikim svjetskim centrima, ispreda se priča o sudbini čovjekovoj, koju bez kraja i prekida pričaju ljudi ljudima. Način i oblici toga pričanja mijenjaju se sa vremenom i prilikama, ali potreba za pričom i pričanjem ostaje, a priča teče i dalje i pričanju kraja nema. Tako nam ponekad izgleda da čovječanstvo od prvog bljeska svijesti, kroz vijekove priča smo sebi, u milion varijanata, uporedo sa dahom svojih pluća i ritmom svoga bila, stalno istu priču. A ta priča kao da želi, poput pričanja legendarne Šeherezade, da zavara krvnika da odloži neminovnost tragičnog udesa koji nam prijeti, i produži iluziju života i trajanja. Ili možda pripovjedač svojim djelom treba da pomogne čovjeku da se nađe i snađe? Možda je njegov poziv da govori u ime svih onih koji nisu umjeli ili, oboreni prije vremena od života-krvnika, nisu stigli da se izraze? Ili to pripovjedač možda priča sam sebi svoju priču, kao dijete koje pjeva u mraku da bi zavaralo svoj strah? Ili je cilj tog pričanja da nam osvjetli, bar malo, tamne puteve na koje nas često život baca, i da nam o tom životu, koji živimo ali koji ne vidimo i ne razumijemo uvijek, kaže nešto više nego što mi, u svojoj slabosti, možemo da saznamo i shvatimo; tako da često tek iz riječi dobrog pripovjedača saznamo šta smo učinili a šta propustili, šta bi trebalo činiti a šta ne. Možda je u tim pričanjima, usmenim i pismenim, i sadržana prava historija čovječanstva, i možda bi se iz njih bar mogao naslutiti, ako ne saznati smisao te historije. I to bez obzira na to da li obrađuje prošlost ili sadašnjost." (''Govor na dodjeli Nobelove nagrade za književnost'') *[[John Maxwell Coetzee]] **"Njegova života priča nije nikad bila zanimljiva; uvijek bi se našao neko ko bi mu rekao šta slijedi; sad nije bilo nikoga, pa mu se najpametnijim činilo čekati." (''[[Život i doba Michaela K.]]'') *[[Jorge Luis Borges]] **"Na posljednoj stranici osjetih da je moja priča simbol onog čovjeka koji sam sâm bio dok sam je pisao, a da bih je napisao, morao sam biti baš taj čovjek, a da bih bio taj čovjek, morao sam pisati baš tu priču i tako dalje do beskraja. (U trenutku kada prestajem da vjerujem u njega, "Averoes" nestaje.)" (''[[Averoesova potraga]]'') **"Priča je, zapravo, bila nevjerovatna, ali su je svi prihvatili, zato što je, u biti, bila istinita. Istinito je bilo poniženje što ga je podnijela; lažne su bile samo okolnosti, vrijeme i jedno ili dva imena." (''[[Emma Zunz]]'') *[[Orhan Pamuk]] **"[[Slika]] je rascvjetavanje priče [[boja]]ma. Niko ne može zamisliti sliku koja nema svoju priču." (''[[Zovem se Crvena]]'') *[[Terminal]] **'''Amelia''': "Ja moram da idem." ::'''Viktor Navorski''': "Ja moram da ostanem." ::'''Amelia''': "Moja [[život]]na priča." ::'''Viktor Navorski''': "Moja također." == Poslovice == *[[Latinske poslovice]] **"[[Vuk]] u priči" (''Lupus in fabula'', slično "Mi o vuku, vuk na vrata") [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 6icrutlbi9zp3mc5qtt8pwetfs2254t 14 5115 61826 30926 2024-05-18T06:18:05Z Srđan 4695 61826 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Arhitekti]] [[Kategorija:Arhitekti]] po15zokcr26b3dgvmcfqnxg618vnv1a 0 5116 59455 35126 2020-09-02T19:58:57Z Vilho-Veli 7122 File 59455 wikitext text/x-wiki -------- [[File:REEM-A humanoid robot.jpg|thumb]] == Citati == *[[Anais Nin]] **"Kada slijepo prihvatimo [[religija|religiju]], politički sistem ili doslovnu dogmu, postajemo roboti. Tada se prestajemo razvijati" == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 3b5hldilvub61stjc30io19juvxr63r 0 5117 29449 22239 2007-03-23T19:41:24Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29449 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Anakars]] **" Vidjeti pijanca najbolja je lekcija onima koji bi mogli pasti u iskušenje i izgubiti svoju trezvenost." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] bm6eads4ceybpqkm9qp292tmmwuz6gg 10 5118 15838 2006-07-09T12:04:37Z Zumbulka~bswikiquote 10 15838 wikitext text/x-wiki "Zakoni su kao paukova mreža: oni hvataju samo male muhe, dok velike s lakoćom tu mrežu rastrgaju." ~ [[Anakars]] iw7j8mzqe2roru1xk54nweapiq19pc2 14 5119 61550 30927 2024-05-17T07:18:29Z Srđan 4695 61550 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Norveška|Historičari]] [[Kategorija:Historičari]] lix2v9i2eb3n4uorjl3718c8akzqyk0 10 5120 18414 18411 2006-09-26T20:07:58Z Zumbulka~bswikiquote 10 18414 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ {| border="0" style="border:1px solid #aaaaaa; background-color:#f9f9f9" align=center id="toc" class="plainlinks" | [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=A}} A •] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=B}} B •] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=C}} C •] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=Č}} Č •] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=Ć}} Ć •] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=D}} D •] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=D}} Dž •] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=Đ}} Đ •] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=E}} E •] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=F}} F •] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=G}} G •] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=H}} H •] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=I}} I •] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=J}} J •] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=K}} K •] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=L}} L •] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=L}} Lj •] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=M}} M •] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=N}} N •] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=N}} Nj •] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=O}} O •] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=P}} P •] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=R}} R •] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=S}} S •] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=Š}} Š •] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=T}} T •] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=U}} U •] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=V}} V •] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=Z}} Z •] [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|from=Ž}} Ž] |} <noinclude> [[Kategorija:Šabloni]] </noinclude> 860vl5dibr9xjijdq2sc29vjwpubn5e 10 5121 15849 2006-07-09T12:38:08Z Zumbulka~bswikiquote 10 Šablon:KategorijeTemaABC premješten u Šablon:KategorijaABC 15849 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Šablon:KategorijaABC]] 3rtr6ruuf6cp5xm3iikv8kzbo2qv2xb 10 5122 60572 30928 2023-04-02T02:37:58Z Minorax 6911 vva 60572 wikitext text/x-wiki <div style="display: table-cell; vertical-align: middle;">[[Slika:Wikipedia-logo-v2.svg|20px]] [[w:|Wikipedia na bosanskom jeziku]] ima kategoriju pod nazivom:'''[[w:{{{1|{{PAGENAME}}}}}|{{{2|{{{1|{{PAGENAME}}}}}}}}]]''' </div> pybtqz5yp79txyygl7z3yltuf7gkze2 0 5125 36187 26525 2009-02-01T20:05:15Z Harač 23 36187 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =O osnovnoj normi |autor =[[Hans Kelsen]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''On the Basic Norm'' |datum prvog izdavanja =1959. }} *"Nije dobro kazati: ''[[Dijete]] mora ići u školu zato što mu [[otac]] naređuje'', nego valja kazati: ''Zato što treba slušati očeva naređenja.''" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Hans Kelsen]] {{Wikipedia}} {{Djela Hansa Kelsena}} eyc17di7m9mydajajzefs0h8m8tt4gt 0 5126 53247 43414 2014-09-06T16:58:49Z Harač 23 53247 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Preobražaj javnog prava |autor =[[Leon Duguit]] |slika = |tekst uz sliku =djelo pravne filozofije |originalni naziv =''Les transformations du droit public'' |datum prvog izdavanja =1913. }} *"Pojam javne službe zamenjuje pojam [[Suverenitet|suverenost]]i kao osnovu javnog prava [...] Istog dana kad je pod uticajem vrlo različitih uzroka, čije izučavanje ne spada ovde, stvorena razlika između upravljača i onih nad kojima se upravlja, stvoren je i pojam javne službe. Zaista, shvatilo se još od tog trenutka da se upravljačima nameću izvesne obaveze prema onima kojima upravljaju, kao i da je izvršenje tih obaveza u isto vreme posljedica i opravdanje njihove veće sile. To je u suštini pojma javne službe." *"Ukratko, izgleda da se pojam javne službe ovako može odrediti: to je svaka ona djelatnost čije vršenje upravljači treba da regulišu, obezbijede i kontrolišu, pošto je ona neophodna za ostvarenje i razvitak društvene međuzavisnosti i takve je prirode da može biti potpuno obezbijeđena samo posredovanjem sile kojom raspolažu upravljači.” *"Ostaje prema tome da je [[zakon]] jednostavni izraz osobne volje ljudi koji ga donose, poglavara, države, članova parlamenta. Za sve drugo može se reći da je samo fikcija. U Francuskoj, na primjer, zakon je izraz volje 350 poslanika i 200 senatora, koji čine uobičajenu veličinu u Senatu i Skupštini." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Léon Duguit]] {{Wikipedia}} 2fcc9gc86q3a7zdob4jcjfynnhff4do 14 5127 30929 16599 2007-05-02T05:58:48Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30929 wikitext text/x-wiki Léon Duguit [[Kategorija:Literatura]] 3q2sywfhe5xv6dxn80iiwialqg29um7 0 5128 43413 15905 2011-09-28T19:25:05Z Harač 23 43413 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Država, objektivno pravo i pozitivni zakon |autor =[[Leon Duguit]] |slika = |tekst uz sliku =djelo pravne filozofije |originalni naziv =''L'État, le droit objectif et la loi positive'' |datum prvog izdavanja =1901. }} *"[[Svijet]] [[Pravo|prava]] nije onaj zatvoreni svijet koji nam predočuju razni juristi, svijet odijeljen od realnosti, idealan svijet, već je to svijet opipljivih činjenica, koje valja razjasniti i rasporediti; to su ljudske volje, koje treba pojmiti u njihovim konkretnim izražajima; to je - društveni učinak, koji one proizvode." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Léon Duguit]] {{Wikipedia}} r5tyb6voy85oy3kj2wlu0utv8gkioct 0 5129 45340 28375 2012-04-09T21:25:11Z Harač 23 45340 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Aleksandar Goldštajn |slika= |tekst uz sliku=hrvatski pravnik |datum rođenja= 1912. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"(...) normativizam je iluzija, jer očekuje rješenje isključivo donošenjem propisa. Takve pojave otklanjaju stvaralačku primjenu prava, jer počivaju na krivoj predodžbi o potpunosti i svemoći propisa, te zbog toga mogu biti podloga objektivnoj zloupotrebi prava." ==Djela== *''[[Jugoslavenske uzanice]]'' == Vanjski linkovi == *[http://www.pravo.hr/isite_view_1/default.aspru=1419&sid=&akcija=&jezik=1 Kraća biografija] *[http://www.cisg.law.pace.edu/cisg/biblio/goldstajn.html Djelo o pravu međunarodne trgovine (online)] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Aleksandar Goldštajn]] {{Wikipedia}} t7tc9x125bhpj40hiykgr9ky4vxe3x0 0 5130 15910 2006-07-12T14:30:52Z Harač 23 15910 wikitext text/x-wiki '''Jugoslavenske uzanice''', djelo hrvatskog pravnika [[Aleksandar Goldštajn|Aleksandra Goldštajna]]. ---- "(...) normativizam je iluzija, jer očekuje rješenje isključivo donošenjem propisa. Takve pojave otklanjaju stvaralačku primjenu [[Pravo|prava]], jer počivaju na krivoj predodžbi o potpunosti i svemoći propisa, te zbog toga mogu biti podloga objektivnoj zloupotrebi prava." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Aleksandar Goldštajn]] {{Wikipedia}} h3m95bleuwr1wqdv5jcem44jumvwemm 14 5131 30930 16584 2007-05-02T05:58:48Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30930 wikitext text/x-wiki Aleksandar Goldštajn [[Kategorija:Literatura]] phi0w3mhbhao01ewfrkgbpjhvgkbeip 0 5132 57566 57565 2017-01-29T19:33:07Z Harač 23 /* Knjiga I */ 57566 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Društveni ugovor |autor =[[Žan Žak Ruso]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Du contrat social'' |datum prvog izdavanja =1762. }} ==Knjiga I== *"Uvijek će postojati velika razlika između potčinjavanja mnoštva i upravljanja društvom. Kada su neki raštrkani ljudi, koliko god da ih ima, potčinjeni jednom čovjeku, ja u tome vidim samo gospodara i robove, a ne narod i njegovog poglavara; to je, ako hoćete, spajanje, ali ne i udruživanje; nema tu ni javnog dobra ni političkog tijela. Taj čovjek, čak i kada bi potčinio pola svijeta, uvijek ostaje samo pojedinac; njegov interes, odvojen od interesa ostalih, i dalje je samo privatni interes. Ako taj isti čovjek strada, njegovo carstvo ostaje poslije njega raštrkano i nepovezano, kao što se hrast raspada i pretvara u gomilu pepela nakon što ga vatra sagori." (''5. O potrebi da se uvijek vratimo na neki prvobitni ugovor'') *"[A]li budući da su snaga i sloboda svakog čovjeka glavno oruđe njegovog očuvanja, kako da ih on upotrijebi a da sebi ne naškodi, i da ne zanemari pažnju koju sam sebi duguje? Primjenjena na predmet moje rasprave, ova poteškoća može se izraziti ovim riječima: "''Naći takav oblik udruženja koje svom zajedničkom snagom brani i štiti osobu i imovinu svakog člana, i kroz koje se svako, premda udružen sa svima, ipak pokorava samo sebi te ostaje jednako slobodan kao i prije?''" To je temeljno pitanje, na koje odgovor daje ''Društveni ugovor''." (''6. O društvenom ugovoru'') *"Ako se dakle iz društvenog ugovora odstrani sve što u njemu nije bitno, vidjet će se da se on svodi na sljedeći iskaz: "''Svaki od nas stavlja svoju osobu i svoju moć pod vrhovnu upravu opće volje, i mi kao zajednica primamo svakog člana kao neodvojivi dio cjeline.'' / U tom trenutku, taj čin udruživanja stvara umjesto pojedinih osoba svakog ugovornika jedno moralno i skupno tijelo, koje se sastoji od onoliko udova koliko skupština ima glasova, i kojemu upravo taj čin podaruje njegovo jedinstvo, njegovo zajedničko ''ja'', njegov život i njegovu volju. Javna osoba koja tako nastaje sjedinjenjem svih drugih osoba zvala se nekad ''grad'', a sada se zove ''republika'' ili ''političko tijelo'', koje njegovi članovi nazivaju ''država'' kada je pasivno, ''suveren'' kada je aktivno, a ''sila'' u usporedbi s drugim sličnima. Udruženi članovi zovu se skupno ''narod'', kao učesnici u suverenoj vlasti zovu se posebno ''građani'', i ''podanici'' kao podložni državnim zakonima." (''6. O društvenom ugovoru'') *"[N]iti postoji, niti može postojati bilo koja vrsta temeljnog zakona obavezujućeg za tijelo naroda - čak ni sâm društveni ugovor." (''7. Suveren'') ==Knjiga II== *"Prva i najvažnija posljedica dosad ustanovljenih načela jest da samo opća volja može upravljati snagama države u skladu sa svrhom za koju je ova osnovana, a to je zajedničko dobro: jer ako je suprotstavljenost pojedinačnih interesa stvorila potrebu da se uspostave društva, saglasnost tih istih interesa učinila je to uspostavljanje mogućim. Društvenu vezu stvara ono što je u tim različitim interesima zajedničko, i kada ne bi bilo neke tačke u kojoj se svi interei slažu, nikakvo društvo ne bi moglo postojati. I jedino prema tom zajedničkom interesu treba upravljati društvom. / Tvrdim, dakle, da se [[Suverenitet|suverenost]], koja je samo izvršavanje opće volje, nikada ne može otuđiti, te da suverena, koji je samo jedno skupno biće, ne može niko predstavljati nego on sam; vlast se može prenijeti, ali ne i volja [...] Ako dakle narod naprosto obeća da će se pokoravati, on tim činom sebe raspušta, gubi svoje svojstvo naroda. Čim postoji gospodar, nema više suverena, i političko tijelo je razoreno [...] Iz istog razloga iz kojeg je suverenost neotuđiva, ona je i nedjeljiva. Jer volja ili jest opća, ili nije; ona je volja cjelokupnog naroda, ili samo jednog njegovog dijela. U prvom slučaju, ta izražena volja je akt suverenosti i predstavlja zakon. U drugom slučaju, to je samo pojedinačna volja, ili neki akt državne uprave; u najboljem slučaju to je uredba." (''1. Suverenost je neotuđiva''; ''2. Suverenost je nedjeljiva'') *"Takvi su otprilike i trikovi naših teoretičara politike; nakon što su raskomadali društveno tijelo pomoću opsjene dostojne vašara, sakupljaju dijelove a ne zna se kako." (''2. Suverenost je nedjeljiva'') *"Ako je [[država]] ili politička zajednica tek moralna osoba čiji se život sastoji u savezu njenih članova, i ako je njena najvažnija briga da se sama očuva, potrebna joj je sveopća i obavezujuća sila da pokreće i razmiješta svaki dio na način koji najviše odgovara cjelini. Kao što priroda daje svakom čovjeku apsolutnu vlast nad svim njegovim udovima, društveni ugovor daje političkom tijelu apsolutnu vlast nad svim njegovim članovima, i to je ona vlast koja, upravljana općom voljom, nosi, kao što sam rekao, naziv suverenost [...] Sve usluge koje građanin može učiniti državi, dužan je da ih učini čim to suveren zatraži; ali suveren, opet, ne može opteretiti podanike nikakvim okovima koji zajednici nisu potrebni; on ne može čak to ni željeti, jer pod zakonom uma ništa se ne čini bez razloga, upravo kao ni pod zakonom prirode." (''4. O granicama suverene vlasti'') *"[[Obaveza|Obaveze]] kojima smo vezani za društveno tijelo moramo poštovati zato što su uzajamne, a njihova je priroda takva da čovjek, ispunjavajući ih, ne može da radi za drugoga, a da ne radi i za sebe. Zašto je opća volja uvijek ispravna i zašto svi uvijek žele sreću svakoga, ako ne zato što nema nikoga ko pod riječju ''svako'' ne podrazumijeva sebe, i ko ne misli na sebe samoga glasajući za sve? Što dokazuje da ravnopravnost i pojam pravde koji ona proizvodi potječu od prvenstva koje svako daje sebi, pa posljedično tome i od čovjekove prirode; da opća volja, ako zaista hoće da bude opća, treba da bude takva po svome predmetu i po svojoj biti; da treba da polazi od svih da bi se primijenila na sve; i da gubi svoju prirodnu ispravnost kada teži nekom pojedinačnom i određenom predmetu: jer tada, sudeći o nečemu što nam je strano, nemamo nikakvog istinitog načela pravičnosti kojim se rukovodimo." (''4. O granicama suverene vlasti'') *"[V]olju poopštava manje broj glasova a više zajednički [[interes]] koji te glasove ujedinjuje: jer, kod opće volje svako se nužno podvrgava uslovima koje nameće drugima; u raspravi o bilo kojoj pojedinačnoj stvari nestaje ono zadivljujuće slaganje interesa i pravde što zajedničkim odlukama daje obilježje pravičnosti, jer nema zajedničkog interesa koji sjedinjuje i poistovjećuje pravilo suca s pravilom stranke. / S koje god strane da se vratimo na to načelo, uvijek dolazimo do istog zaključka; naime, da društveni ugovor uspostavlja među građanima takvu jednakost da svi oni preuzimaju obaveze pod istim uslovima, i treba da uživaju ista prava. Tako po svojoj naravi ugovora svaki akt suverenosti, to jest svaki vjerodostojan akt opće volje, jednako obavezuje ili povlašćuje sve građane, tako da suveren poznaje samo naciju u cjelini a ne razlikuje nikoga od onih koji je sačinjavaju. Šta je, dakle, akt [[Suverenitet|suverenosti]] u pravom smislu? To nije sporazum nadređenoga i podređenoga, već sporazum tijela i svakog od njegovih udova: sporazum legitiman, jer je njegova osnova društveni ugovor; pravičan, jer je zajednički svima; koristan, jer njegov predmet može biti samo opće dobro; i čvrst, jer za njega jamči javna sila i vrhovna vlast. Dok god su podanici potčinjeni samo takvim sporazumima, oni se ne pokoravaju nikome osim vlastitoj volji; a pitati se dokle se protežu prava suverena a dokle prava građana znači pitati se do koje mjere građani mogu da se obavezuju prema sebi samima, svaki pojedinačno prema svima i svi prema svakome pojedinačno." (''4. O granicama suverene vlasti'') *"[K]ada cijeli [[narod]] odlučuje o cijelom narodu, on uzima u razmatranje jedino samoga sebe; i ako se tada stvori odnos, to je odnos cijelog predmeta s nekog stanovišta prema cijelom predmetu s nekog drugog stanovišta, bez ikakvog dijeljenja cjeline. Tada je građa o kojoj se odlučuje opća, kao i volja koja odlučuje. Taj akt nazivam ja [[zakon]]om. / Kada kažem da je predmet zakona uvijek opći, pod time razumijevam da zakon posmatra podanike kao cjelinu a radnje kao apstraktne, nikad čovjeka kao pojedinca niti neku pojedinačnu radnju [...] [V]iše ne treba pitati na koga spada da donosi zakone, jer su oni akti opće volje; niti da li je vladar iznad zakonâ, budući da je on član države; niti da li zakon može biti nepravedan, budući da niko nije nepravedan prema sebi samome; niti kako možemo biti slobodni i potčinjeni zakonima, jer su oni samo zapis naših volja." (''6. O zakonu'') *"Kako bi neko slijepo mnoštvo, koje često ne zna šta hoće, jer rijetko zna šta je za njega dobro, moglo samo od sebe izvesti tako velik i tako težak poduhvat kakav je sistem [[zakon]]odavstva? Narod, sam od sebe, uvijek hoće dobro, ali ga sam od sebe ne vidi uvijek. Opća volja uvijek je ispravna, ali rasuđivanje kojim se rukovodi nije uvijek prosvijećeno. Treba joj pokazati predmete onakve kakvi jesu, ponekad onakve kakvi treba da joj se pričine, pokazati joj pravi put koji ona traži, zaštiti je od zavodljivosti nekih pojedinačnih volja, približiti njenim očima mjesta i vremena, kao protivtežu privlačnosti sadašnjih i opipljivih prednosti staviti opasnost od dalekih i skivenih zala. Pojedinci vide dobro koje odbacuju; narod želi dobro koje ne vidi. I njima i njemu podjednako su potrebni vodiči. Pojedince treba natjerati da svoje volje saobraze svome umu; narod treba naučiti da spozna šta hoće. Tada iz javnog prosvjetljenja proistječe jedinstvo razuma i volje u društvenom tijelu, iz toga usklađena saradnja dijelova, i najzad najveća snaga cjeline. Eto odakle se rađa potreba za zakonodavcem." (''6. O zakonu'') *"Kao što graditelj, prije nego što će podići veliko zdanje, osmatra i ispituje tlo kako bi vidio može li izdržati težinu, i mudar zakonodavac ne sastavlja prvo [[zakon]]e koji su dobri po sebi, već najprije ispituje je li [[narod]] kome ih namjenjuje u stanju da ih podnese." (''8. O narodu'') *"Koji je, dakle, [[narod]] prikladan za [[zakon]]odavstvo? Onaj koji je već vezan nekim jedinstvom porijekla, interesa ili ugovora, a još nikad nije nosio pravi jaram zakona; onaj koji nema ni običaja ni praznovjerja snažno ukorijenjenih, onaj koji ne strepi da će pretrpjeti iznenadnu najezdu, i koji, ne miješajući se u rasprave svojih susjeda, može sam da se odupre svakome od njih, ili da se posluži jednim da bi odbio drugoga; onaj čijeg svakog člana mogu svi drugi poznavati, i gdje nije potrebno opteretiti čovjeka većim bremenom nego što ga jedna čovjek može ponijeti; onaj koji može bez drugih naroda, i bez kojeg mogu svi drugi narodi; onaj koji nije ni bogat ni siromašan, i može sam sebi biti dovoljan; onaj, najzad, koji spaja čvrstinu starog naroda s poslušnoću mladoga. Ono što zakonodavstvo čini tegobnim poduhvatom nije toliko ono što treba uspostaviti koliko ono što treba razoriti; a uspjeh i jest tako rijedak zato što je nemoguće naći jednostavnost prirode spojenu s potrebama društva. Istina, teško je naći sve te uvjete objedinjene. Stoga dobro ustanovljene [[Država|države]] i jesu tako malobrojne." (''10. O narodu (nastavak)'') ==Knjiga III== *"Onaj ko sastavlja zakon zna bolje nego iko kako ga treba primjenjivati i tumačiti. Otud izgleda da ne bi moglo biti uređenja boljeg od onoga u kome je izvršna vlast spojena sa zakonodavnom; ali upravo to je ono što takvu vladavinu čini u izvjesnom pogledu neodgovarajućom, zato što nisu razdvojene stvari koje treba da budu razdvojene, i što vladar i suveren, budući jedna ista osoba, obrazuju, takoreći, vladu vez vlade." (''4. O demokratiji'') *"[[Narod]] koji nikad ne bi zloupotrebljavao vladu ne bi zloupotrijebio ni nezavisnost; narod koji bi uvijek dobro vladao ne bi imao potrebe da se njime vlada. / Ako se izraz shvati u najstrožijem smislu, nikad nije bilo prave [[Demokratija|demokratije]], niti će je ikada biti. Protivno je prirodnom poretku da veliki broj ljudi vlada, a malim brojem da se vlada. Ne može se zamisliti da narod ostane neporestano okupljen kako bi se bavio javnim poslovima, i lako se može vidjeti da narod ne bi mogao u tu svrhu ustanoviti odbore a da se ne promjeni oblik uprave." (''4. O demokratiji'') *"Dodajmo da nema vladavine toliko podložne građanskim ratovima i unutrašnjim nemirima kao [[Demokratija|demokratska]] ili narodna, jer nijedna druga ne teži tako snažno i ustrajno da mijenja oblik, niti zahtijeva više budnosti i hrabrosti da bi se očuvala u svom sadašnjem obliku. Naročito u takvom uređenju građanin mora da se oboruža snagom i postojanošću, i da svakoga dana svoga života izgovori u dubini srca ono što je govorio jedan vrli palatin u poljskom saboru: "''Malo periculosam libertatem quam quietum servitium.''" [Više volim slobodu punu opasnosti nego mirno ropstvo]. / Kada bi postojao takav narod bogova, on bi sobom upravljao demokratski. Tako savršena vladavina ne odgovara ljudima." (''4. O demokratiji'') *"U dobro vođenoj državi svako juri na skupštinu; pod lošom vladavinom, niko ne drži da napravi ni jedan jedini korak da tamo stigne; jer nikoga ne zanima šta se tamo događa, jer se predviđa da opća volja neće na njoj prevladati, jer, najzad, domaće brige privlače svu pažnju. Dobri zakoni pomažu da se donose još bolji, loši povlače za sobom još gore. Čim neko kaže za državne poslove: ''Šta me se tiču?'', treba računati da je [[država]] propala." (''15. O poslanicima ili predstavnicima'') *"[[Suverenitet|Suverenost]] se ne može predstavljati, iz istog razloga zbog kojeg se ne može otuđiti; ona se u bitnome sastoji u općoj volji, a opću volju ne može se predstavljati: ona je ili ona koja jest, ili neka druga; sredine nema. Poslanici naroda dakle nisu niti mogu biti njegovi predstavnici, oni su samo njegovi povjerenici; oni ne mogu donositi nikakve konačne odluke. Ništav je svaki zakon koji narod nije osobno potvrdio; to uopće i nije [[zakon]]." (''15. O poslanicima ili predstavnicima'') *"Da bi se ipak objasnilo kako su ga tribuni ponekad predstavljali, dovoljno je da pojmimo kako vlada predstavlja suverena. Budući da je zakon samo iskaz opće volje, jasno je da u zakonodavnoj vlasti narod ne može biti predstavljen; ali on može i mora biti predstavljen u izvršnoj vlasti, koja je samo sila što se primjenjuje po zakonu. Ovo pokazuje da bi se, ako se stvari pažljivo ispitaju, našla da vrlo malo nacija ima [[zakon]]e." (''15. O poslanicima ili predstavnicima'') == Drugi o djelu == *[[Giorgio Del Vecchio]] **"S društvenim ugovorom Rousseau je htio kategorički ustvrditi jednu racionalnu nužnost: navesti kako mora biti konstituiran pravni poredak (...) Za Rousseaua je društveni ugovor postulat razuma, a ne historijska istina (...) Ne može se, dakle, učiniti veću grešku nego interpretirati Društveni ugovor kao historijsku priču ili ga kritikovati kao takvog." (''[[Lekcije filozofije prava]]'') == Vanjski linkovi == *[http://fr.wikipedia.org/wiki/Du_contrat_social Analiza djela (na francuskom)] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Žan Žak Ruso]] {{Wikipedia}} o0xwkavnmjk57lubsquw8vpnvhc5jp5 14 5133 55101 49738 2015-08-03T19:51:14Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q7330567]] na [[d:|Wikidati]] 55101 wikitext text/x-wiki Žan Žak Ruso [[Kategorija:Literatura]] ety9n0cta8yggw3i7nsrmgi30ui7vfd 0 5134 43996 29068 2011-11-08T20:29:46Z Harač 23 43996 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Osnov metafizike običaja |autor =[[Immanuel Kant]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski rad |originalni naziv =''Grundlegung zur Metaphysik der Sitten'' |datum prvog izdavanja =1785. }} *"Šta onda drugo može biti slobodna [[volja]], ako ne autonomija, tj. svojstvo volje da sama sebi bude [[zakon]]." *"(...), a pokornost [[zakon]]u, koji smo pripisali samo sebi, jest [[sloboda]]." *"Svaka stvar u prirodi djeluje prema [[zakon]]ima." *"Samo umno biće ima sposobnost da djeluje prema predodžbi [[zakon]]a tj. prema načelima ili volji." *"Autonomija [[Volja|volje]], jest svojstvo volje, po kojem je ona sama sebi zakon (neovisno o svakoj kvaliteti predmeta htijenja). Dakle, načelo autonomije je: nikako drugačije ne birati nego samo tako, da maksime izbora volje u istom htijenju budu opći zakon." *"Ako [[volja]] traži negdje drugdje [[zakon]] koji mora odrediti, a ne u sposobnosti svojih maksima za svoje vlastito opće zakonodavstvo, dakle, ako ga ona, prelazeći preko sebe same traži u osobini kakvog svog objekta, iz toga svagda proizilazi heteronomija." == Vanjski linkovi == *[http://en.wikipedia.org/wiki/Groundwork_of_the_Metaphysics_of_Morals Analiza djela (na engleskom)] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Immanuel Kant]] {{Wikipedia}} t7fhnt3w9uaq2z6xplqq3eoc9ebsmt7 14 5135 30932 16596 2007-05-02T05:58:49Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30932 wikitext text/x-wiki Immanuel Kant [[Kategorija:Literatura]] mxb3wiksor8q5yzb171j3jrxf7rmsth 0 5137 59103 51632 2019-12-18T00:58:38Z Chongkian 6960 59103 wikitext text/x-wiki [[File:Mirai LCD TV.JPG|thumb|Televizija]] == Citati == *[[Arnoldo Foa]] **"Televizija je šećer s kojim su se mnogi zagušili." *[[Marlon Brando]] **"Televizija je izmišljena zato da bi i nepismeni imali razloga da nose naočale." == Poslovice == {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] gzgxnrc1u6wrigkmt9v3oo9105rd4l4 0 5138 29123 21768 2007-03-23T19:38:15Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29123 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Arnoldo Foa]] **"Što je [[muškarac]] stariji, sve više ima smisla za platonsku ljubav. Kod žene je, to pouzdano znam, obratno." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} su6h3hpba125r0i7tlih30qe8g9pgre 14 5139 61660 61426 2024-05-17T10:32:31Z Srđan 4695 61660 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države|Muzičari]] [[Kategorija:Muzičari]] rahtzfk0zm7a13u88ei4tet28b9pnhm 0 5140 58812 52027 2019-05-31T12:43:19Z Risto hot sir 6370 File 58812 wikitext text/x-wiki ------ [[File:Jean-Léon Gérôme - The Christian Martyrs' Last Prayer - Walters 37113.jpg|thumb|right|]] == Citati == *[[Charles Pinot Duclos]] **"Smrtna kazna najveća je sramota ljudskog roda: objesimo čovjeka kako bi ostali vjerovali u naše poštenje." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} l5ytg1elt2gp76awetbnmcwki8bthlw 0 5141 16032 2006-07-13T15:54:33Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Roditelji]] 16032 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[roditelji]] 9eec85qcnijlmh24m6r0ld1ybcyf9aw 0 5142 16050 2006-07-13T16:17:25Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Publius Ovidius Naso]] 16050 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Publius Ovidius Naso]] ns3zibnu1esx5qk9s42wtgdbb467ke4 0 5143 59432 52667 2020-08-25T13:03:18Z Vilho-Veli 7122 File 59432 wikitext text/x-wiki ---------- [[File:Van_Gogh_-_Starry_Night_-_Google_Art_Project.jpg|thumb|[[Vincent van Gogh]] (1889)]] == Citati == *[[Ovidije]] **"Bog je čovjeku podario uspravan položaj kako bi mogao promatrati [[nebo]] i podizati pogled prema zvijezdama." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} lm40yio9h7s2epnbkh5blk66k7dj6ti 0 5144 16065 2006-07-13T16:37:17Z Harač 23 16065 wikitext text/x-wiki '''Lekcije filozofije prava''' (''Lezioni di filosofia del diritto''), djelo italijanskog pravnog teoretičara [[Giorgio Del Vecchio|Del Vecchia]]. ---- *"S društvenim ugovorom [[Žan Žak Ruso|Rousseau]] je htio kategorički ustvrditi jednu racionalnu nužnost: navesti kako mora biti konstituiran pravni poredak (...) Za Rousseaua je društveni ugovor postulat razuma, a ne historijska [[istina]] (...) Ne može se, dakle, učiniti veću grešku nego interpretirati ''[[Društveni ugovor]]'' kao historijsku priču ili ga kritikovati kao takvog." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Giorgio Del Vecchio]] {{Wikipedia}} mqhmmwameru1qbxpz7vbc9u6ju1m9l8 0 5145 20747 19644 2006-10-04T17:46:44Z EmxBot 48 Ispravljanje linkova 20747 wikitext text/x-wiki '''Charles Simmons''' ( New York, 1924 -), američki pisac ------ *"[[Život]] se sastoji od malih stvari. Vrlo rijetko pojavljuju se prilike u kojima odjednom možemo učiniti puno. Istinska veličina sastoji se u tome da budemo veliki u malim stvarima." [[Kategorija:Američki pisci|Simmons,Charles]] {{Wikipedia}} sqiyy8ezij979l8wkcqrlh4q4c4do29 0 5146 16083 2006-07-13T17:00:01Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Opreznost]] 16083 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[opreznost]] acaxsl7xav007oekojevxxsubktlqqz 10 5147 61273 61262 2024-05-16T16:59:17Z Srđan 4695 61273 wikitext text/x-wiki {{Infokutija | tijeloklasa = biography vcard | iznad = {{#if:{{{ime|}}}|{{{ime}}}|{{PAGENAMEBASE}}}} | iznadstil = {{{iznadstil|}}} | slika = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{veličina_slike|{{{slika_širina|}}}}}}|sizedefault=frameless|upright=1|alt={{{slika_alt|{{{alt_slike|}}}}}}}} | tekst = {{{opis|{{{opis_slike|{{{tekst uz sliku|}}}}}}}}} | oznaka1 = Rođenje | podaci1 = {{Br separated entries|1={{#if:{{{ime_pri_rođenju|}}}{{{imeprirođenju|}}}{{{pravo_ime|}}}{{{pravo ime|}}}|<div style="display:inline" class="nickname">{{{ime_pri_rođenju|{{{imeprirođenju|{{{pravo_ime|{{{pravo ime|}}}}}}}}}}}}</div>}}|2={{{datum_rođenja|{{{datum rođenja|}}}}}}|3={{#if:{{{mjesto_rođenja|}}}{{{mjesto rođenja|}}}|<div style="display:inline" class="birthplace">{{{mjesto_rođenja|{{{mjesto rođenja|}}}}}}</div>}}}} | oznaka2 = Smrt | podaci2 = {{Br separated entries|1={{{datum_smrti|{{{datum smrti|}}}}}}|2={{#if:{{{mjesto_smrti|}}}{{{mjesto smrti|}}}|<div style="display:inline" class="deathplace">{{{mjesto_smrti|{{{mjesto smrti|}}}}}}</div>}}}} | oznaka3 = Počasti | podaci3 = {{{počasti|}}} }}<noinclude> == Kod sa parametrima == <pre> {{Infokutija biografija | ime = | slika = | opis = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = }} </pre> [[Kategorija:Infokutije|Biografija]] </noinclude> j9pzmwxim62lx3ddvrbjux5ch1hownj 10 5148 24884 16108 2006-11-01T16:45:57Z 212.112.60.54 24884 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ {| border="0" style="border:1px solid #aaaaaa; background-color:#f9f9f9" align=center id="toc" class="plainlinks" |&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;[[#A|A]]&nbsp;&nbsp;[[#B|B]]&nbsp;&nbsp;[[#C|C]]&nbsp;&nbsp;[[#Č|Č]]&nbsp;&nbsp;[[#Ć|Ć]]&nbsp;&nbsp;[[#D|D]]&nbsp;&nbsp;[[#Dž|Dž]]&nbsp;&nbsp;[[#Đ|Đ]]&nbsp;&nbsp;[[#E|E]]&nbsp;&nbsp;[[#F|F]]&nbsp;&nbsp;[[#G|G]]&nbsp;&nbsp;[[#H|H]]&nbsp;&nbsp;[[#I|I]]&nbsp;&nbsp;[[#J|J]]&nbsp;&nbsp;[[#K|K]]&nbsp;&nbsp;[[#L|L]]&nbsp;&nbsp;[[#Lj|Lj]]&nbsp;&nbsp;[[#M|M]]&nbsp;&nbsp;[[#N|N]]&nbsp;&nbsp;[[#Nj|Nj]]&nbsp;&nbsp;[[#O|O]]&nbsp;&nbsp;[[#P|P]]&nbsp;&nbsp;[[#R|R]]&nbsp;&nbsp;[[#S|S]]&nbsp;&nbsp;[[#Š|Š]]&nbsp;&nbsp;[[#T|T]]&nbsp;&nbsp;[[#U|U]]&nbsp;&nbsp;[[#V|V]]&nbsp;&nbsp;[[#W|W]]&nbsp;&nbsp;[[#Z|Z]]&nbsp;&nbsp;[[#Ž|Ž]]&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; |} <noinclude>[[Kategorija:Šabloni]]</noinclude> jrokvleb641grih0kycbgpydupzsrsu 6 5149 16118 2006-07-13T22:19:50Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{slobodna_slika}} sa en-wiki 16118 wikitext text/x-wiki {{slobodna_slika}} sa en-wiki snoy90toge7wemlxuu5e62w6zx9544i 10 5150 61272 61264 2024-05-16T16:59:15Z Srđan 4695 61272 wikitext text/x-wiki {{Infokutija | kurzivan naslov = {{{kurzivan_naslov|<noinclude>ne</noinclude>}}} | iznad = {{{naziv|}}} | iznadstil = font-style:italic; | slika = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{veličina_slike|}}}|sizedefault=frameless|upright={{{upright|1}}}|alt={{{alt|{{{alt_slike|}}}}}}}} | tekst = {{{opis_slike|{{{tekst|{{{tekst uz sliku|{{{tekst_uz_sliku|}}}}}}}}}}}} | oznaka1 = Autor | podaci1 = {{{autor|}}} | oznaka2 = Originalni naziv | podaci2 = {{{naziv_originala|{{{originalni_naziv|{{{originalni naziv|}}}}}}}}} | oznaka3 = Datum izdanja | podaci3 = {{{datum_izdanja|{{{datum_prvog_izdavanja|{{{datum prvog izdavanja|}}}}}}}}} }}<noinclude> == Šablon == <pre> {{Infokutija knjiga | naziv = | autor = | slika = | opis = | originalni_naziv = | datum_izdanja = }} </pre> [[Kategorija:Infokutije|Knjiga]] </noinclude> n1yqgh1gmwjyq7mrys1803og2c7ajmx 6 5153 16175 2006-07-14T17:29:58Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 16175 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 6 5154 16177 2006-07-14T17:33:15Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 16177 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 5155 30122 27121 2007-03-25T15:10:37Z Zumbulka~bswikiquote 10 30122 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Михаи́л Миха́йлович Зо́щенко |slika= |tekst uz sliku=''ruski pisac'' |datum rođenja= 10. august 1895. |mjesto rođenja=Sankt Petersburg, Rusija |datum smrti= 22. juli 1958. |mjesto smrti=Lenjingrad, Rusija }} * "Nikako ne mogu dokučiti da li je [[čovjek]] ukras svijeta ili greška prirode." * "Od rakije se opiješ na početku, od [[prijatelj]]a na kraju." * "Za muškarce je zlatni vijek bio ono vrijeme kad još nisu bili u modi zlatni ukrasi." [[Kategorija:Ruski pisci|Zoščenko,Mihail Mihajlovič]] {{Wikipedia}} 6w8ou61bas9tgwgnc7pdbphl2xt2j27 10 5156 16193 2006-07-15T11:03:21Z Zumbulka~bswikiquote 10 16193 wikitext text/x-wiki "Slava je poput krugova na vodi; snaga im se smanjuje sve dok se ne izgube." ~ ''[[William Shakespeare]]'' 6nxqez6pu8gyu62xakd214grt89upds 0 5157 52350 40334 2014-04-21T11:48:05Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52350 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Aadne Eivindsson Garborg |slika= |tekst uz sliku=norveški književnik |datum rođenja=25. januar 1851. |mjesto rođenja= |datum smrti= 14. januar 1924. |mjesto smrti= }} *"Niko nije sasvim [[obrazovanje|obrazovan]] prije nego što nauči šutjeti." [[Kategorija:Norveški pisci|Garborg,Arne ]] {{Wikipedia}} c33h2i8hriw8h3k2tnycufkemmmf3bn 0 5158 59130 51775 2019-12-30T17:31:20Z Savonhelmi 6967 File 59130 wikitext text/x-wiki [[File:Merton Trappist.jpg|thumb|]] '''Thomas Merton''' (Prades, Francuska, 31. januar 1915 – Bangkok, Tajland, 10. decembar 1968), američki pisac i trapistički monah ----------- *"[[Ljubav]] se može sačuvati samo ako se daruje i može se darovati samo ako se prima." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pisci|Merton,Thomas ]] [[Kategorija:Religija|Merton,Thomas]] 498ogn4n78lwz4oqjl9n2c5iljtie09 0 5159 20837 20005 2006-10-04T17:48:55Z EmxBot 48 Ispravljanje linkova 20837 wikitext text/x-wiki '''Gorch Fock''' (pravo ime ''Johann Wilhelm Kinau''; 22. august 1880 - 31. maj 1916), njemački književnik, pisao i pod pseudonimima ''Jakob Holst'' i ''Giorgio Focco'' -------- *"Svoj [[život]] ne možeš produžiti, ni proširiti, nego samo produbiti." [[Kategorija:Njemački pisci|Fock,Gorch]] {{Wikipedia}} 0djcech9rjrrdbot02v5omvsgbdfnl3 0 5160 16307 2006-07-15T23:08:37Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Gorch Fock]] 16307 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Gorch Fock]] q85smg5syxjj9nlkluj3ok122z089qj 0 5161 55102 40543 2015-08-03T19:51:24Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q107844]] na [[d:|Wikidati]] 55102 wikitext text/x-wiki '''Ludwig Reiners''' (Racibórz, Poljska, 21. januar 1896 - München, Njemačka, 10. august 1957) njemački biznismen i pisac -------- *"[[Bol]] čini [[čovjek]]a sposobnijim za prihvaćanje sreće." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački pisci|Reiners,Ludwig ]] 442m1wa1w9peukrafmw5kofybd3sf8p 0 5162 52189 49424 2014-04-15T17:29:54Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 16 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q12483]] 52189 wikitext text/x-wiki -------- *[[Benjamin Disraeli]] **"Postoje tri vrste laži: [[laž]], besramna laž i statistika." *[[Josif Staljin]] **"[[Smrt]] jednog [[čovjek]]a je [[tragedija]], smrt miliona je statistika." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} qhrkiu7d09hn3wvcoo2qa6kzatexec6 0 5163 16323 2006-07-16T09:04:06Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Uši]] 16323 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Uši]] 1nukpmy7tkt8xb21gf9vpyo49jy6mzf 0 5164 29621 27584 2007-03-23T19:43:04Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29621 wikitext text/x-wiki == Citati == *[[Benjamin Disraeli]] **"Zadovoljenje osjetila uskoro postaje vrlo malen dio onog dubokog i zamršenog osjećaja koji nazivamo ljubavlju. Ljubav je, pak, sveopća žudnja za zajedništvom, ne samo osjetila, nego i sveukupne naše prirode – intelektualne, razumske i sjećajne. Onaj ko pronađe svoj protutip uživa u savršenoj i trajnoj ljubavi; vrijeme je ne može promijeniti, udaljenost je ne može ukoloniti, razumijevanje je potpuno." *[[Dževad Karahasan]] **"Uvredljivo je to što erotiku stalno brkaju sa seksom, i na osnovu te zbrke jedno komunikacijsko čudo srozavaju na puku biološku potrebu. Ta je gadost i glupost, po mjeri podlosti koju podrazumijeva, ravna nastojanju da se vjera u Boga objasni borbom za opstanak ili potrebom za socijalnim utjecajem. Moglo bi se, naravno, pristati na to da je puko tjelesno općenje poteklo iz biološke potrebe kakva je glad. I kao što zadovoljavanje gladi proizvodi govna, zadovoljavanje puke tjelesne žudnje proizvodi nove ljude. Ali to nije erotika, to nije onaj čudesni razgovor u kojem dvoje bića raskrivaju jedno drugome svoju najposebniju bit." (''[[Šahrijarov prsten]]'') *Tv serija ''[[Helena Trojanska]]'' **"Žudnja je [[rat]]." (''reklamna rečenica'') *[[Nedžad Ibrišimović]] **"Treba reći da Adem Kahriman za svoga života nije krao, nije lagao, nije pio, nije se kockao, a posljednje dvije godine sve svoje putene žudnje nekako je zgurao u san; kako, to samo ptice znaju; on je čak i sa svojom ženom opštio u snu. To Ljeposavi, dabome, nije odgovaralo. Ako bi mu prigovorila Adem bi odgovarao: „Sinoć sam te ljubio u snu.„“ (''[[Knjiga Adema Kahrimana]]'') *[[Robert Browning]] **"O, lirska ljubavi, napola anđele i napola ptico, sva si čudo i žudnja neobuzdana." *[[Sadi]] **"Upitaše bolesnog čovjeka: 'Za čim ti srce žudi?' :'Samo da u njemu žudnje ne bude!' odgovori bolesnik." (''"[[Đulistan]]"'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Erotika]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} oe1pdy02e232wfqjw3006rxvjm58z3c 14 5165 61542 51212 2024-05-17T07:10:18Z Srđan 4695 61542 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Njemačka|Matematičari]] [[Kategorija:Matematičari]] i6np2wfjqezxdrasxr9e8774p1zmkfu 0 5166 16348 2006-07-16T09:57:01Z Zumbulka~bswikiquote 10 Henri Frederick Amiel premješten u Henri-Frédéric Amiel 16348 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Henri-Frédéric Amiel]] tjkgg4j6fivgfipw6fnwnc5rmtlvcqs 0 5167 60674 59236 2023-08-15T16:38:38Z Heikki Levonen 8172 60674 wikitext text/x-wiki [[File:Anne Morrow Lindbergh portrait 1918.jpg|thumb|Lindbergh (1918)]] '''Anne Morrow Lindbergh''' (22. juni 1906 – 7. februar 2001), američka književnica -------- *"Želim da onaj koga volim bude [[sloboda]]n - čak i od mene." [[Kategorija:Američki pisci|Lindbergh,Anne Morrow ]] {{Wikipedia}} oedlb1e9oldi91p5hfs3djyk274kf9v 0 5168 60383 59195 2022-11-19T09:19:39Z Kihti-Sami 7918 60383 wikitext text/x-wiki [[File:The National Archives UK - CO 1069-1-5.jpg|thumb|Macmillan (1960)]] '''Maurice Harold Macmillan, lord Stockton''' (10. februar 1894 – 29. decembar 1986), britanski političar ---------- *"Nije teško biti duhovit, ako [[čovjek]] ne poštuje nijednu stvar." [[Kategorija:Britanski političari|Macmillan,Harold ]] {{Wikipedia}} 1rawwczw6632a6fw2xtly8yg7mesoi1 0 5169 53625 51371 2014-11-14T17:21:21Z Racconish 4167 img 53625 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=André Paul Guillaume Gide |slika=[[slika:Gide 1920 cropped.jpg|150px]] |tekst uz sliku=francuski pisac; <br>dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1947. |datum rođenja=22. novembar 1869. |mjesto rođenja=Pariz, Francuska |datum smrti= 19. februar 1951. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} * "Čovjek ne može da otkrije novi okean ako nema [[hrabrost]]i da izgubi iz vida obalu." * "Tuđe [[greška|greške]] su uvijek zabavne." * "U svakom se [[čovjek]]u nalazi ogroman potencijal. Vjeruj u svoju snagu i [[mladost]]. Nauči se beskonačno ponavljati ''Sve ovisi samo o meni''." [[Kategorija:Francuski pisci|Gide,André ]] {{Wikipedia}} kn7mx6logno67x9m867atvrhibjklq3 0 5170 16380 2006-07-16T11:31:33Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[André Gide]] 16380 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[André Gide]] chjc5ht3zpcsp0o5g3ds0tnib72gmld 0 5171 52216 49674 2014-04-15T20:14:29Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 15 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q12735]] 52216 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jan Amos Komenský |slika=[[slika:Rembrandt Komensky.jpg|150px]] |tekst uz sliku=češki književnik |datum rođenja= 28. mart 1592. |mjesto rođenja=Moravia, Češka |datum smrti= 15. novembar 1670. |mjesto smrti=Amsterdam, Holandija }} *"[[Odgoj]] koji se sastoji samo na zahtjevima i savjetima a ne na primjerima slab je odgoj." *"Sretan je čovjek kojeg upozorava tuđa [[greška]]." [[Kategorija:češki pisci]] {{Wikipedia}} 33s7ekx76orz68qxr2jxck99syty4fg 6 5172 16384 2006-07-16T11:38:59Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{slobodna_slika}} sa en-wiki 16384 wikitext text/x-wiki {{slobodna_slika}} sa en-wiki snoy90toge7wemlxuu5e62w6zx9544i 0 5173 16385 2006-07-16T11:39:40Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Comenius]] 16385 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Comenius]] pyo0vxn2gocmkgzrh780fezrbsle9mm 0 5174 58836 51791 2019-06-16T20:33:40Z Risto hot sir 6370 File 58836 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Marcus Fabius Quintilianus |slika= |tekst uz sliku=Marko Fabije Kvintilijan, rimski govornik |datum rođenja=ca. 35. |mjesto rođenja= |datum smrti= ca. 100. |mjesto smrti= }} [[File:Calahorra, estatua de Quintiliano.JPG|thumb|250px|]] *"Jedemo da [[život|živimo]], a ne živimo da jedemo." [[Kategorija:Politika]] {{Wikipedia}} 23qnbbf76pz698xihj1kvk09eqg7y85 0 5175 16390 2006-07-16T11:52:38Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Kvintilijan]] 16390 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Kvintilijan]] nd55xtghs74zjakr5g9q2df9arqtdql 0 5176 52137 48468 2014-04-15T13:46:34Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 16 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q12684]] 52137 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Oscar Wilde]] **"Napokon, šta je moda? S umjetničkog gledišta to je obično izraz ružnoće, toliko nesnošljive da smo prisiljeni mijenjati je svakih šest mjeseci." *Film ''[[Vrag nosi Pradu]]'' **'''Miranda''': "Ti nemaš smisla za modu." ::'''Andy''': "Pa mislim da to ovisi o..." ::'''Miranda''': "Ne, ne, to nije bilo pitanje." == Poslovice == *[[Engleske poslovice]] **"Idi s modom ili se pozdravi sa [[svijet]]om." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} rdp9wvsayehsu4iexgw3t32mobcxe1n 0 5177 22067 21063 2006-10-04T18:57:35Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22067 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Sjenke u raju |autor =[[Erich Maria Remarque]] |slika =[[Slika:Sjenke u raju.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Schatten im Paradies'' |datum prvog izdavanja =1971. }} *"Ono što ostaje jeste odsjaj očaravajuće iluzije svijeta: život je vječan i mi živimo vječno, samo ako nam uspije da skinemo zmijsku košuljicu svoga ''Ja'' i shvatimo da je smrt preobražaj." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Erich Maria Remarque]] {{Wikipedia}} 3dpz810zuzpd7tahqqoo2sm0w9eq660 6 5178 16404 2006-07-16T13:05:02Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 16404 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 5179 22164 19160 2006-10-04T18:59:47Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22164 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Sve što treba da znam naučio sam još u vrtiću |autor =[[Robert Fulghum]] |slika =[[Slika:Alll I really need to know.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''All I really need to know I learned in kindergarten'' |datum prvog izdavanja = }} *"Sve što treba da znam o tome kako treba živjeti, šta raditi i kakav biti, naučio sam još u vrtiću. Mudrost me nije čekala na vrhu planine, na kraju dugog uspona školovanja, nego se krila u pijesku dječjeg igrališta. A evo šta sam tamo naučio: :''Sve podijeli sa drugima. '' :''Igraj pošteno. '' :''Ne muči ljude. '' :''Svaku stvar vrati gdje si je našao.'' :''Počisti za sobom. '' :''Ne uzimaj ono što nije tvoje.'' :''Kada nekoga povrijediš, izvini mu se. '' :''Peri ruke prije jela.'' :''Pusti vodu u toaletu. '' :''Topli keks i hladno mlijeko su zdravi.'' :''Živi uravnoteženo: malo uči, malo razmišljaj, crtaj, slikaj, pjevaj i pleši, igraj se i radi – svaki dan od svega pomalo.'' :''Svakog poslijepodneva odspavaj.'' :''Kad izađeš u svijet, budi oprezan u saobraćaju, drži se za ruke i ne udaljavaj se od svog druga.'' :''Ne zaboravi da čudo postoji. Sjeti se sjemenke u plastičnoj čašici: korijen je krenuo u dubinu, stabljika u visinu, niko ne zna zašto i kako, ali tako je sa svima nama.'' :''Zlatne ribice, hrčci, bijeli miševi, čak i sjemenke iz plastične čašice – jednom moraju da umru. I mi ćemo.'' :''A zatim se sjetite svojih prvih slikovnica i prve riječi koju smo naučili – najveće i najvažnije od svih riječi – VIDI.'' :Sve što treba da znate sadržano je negdje u ovom spisku. I zlatno pravilo, i ljubav, i temeljna pravila higijene. Ekologija i politika, ravnopravnost i zdrav život. Uzmite bilo koje od tih pravila, dodajte mu teške, odrasle i zvučne riječi i primjenite na život svoje porodice, posao, državnu politiku, svijet u kome živimo – i vidjećete da će pravilo ostati jasno, tačno i čvrsto." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Robert Fulghum]] {{Wikipedia}} hd2aj1dkbf5x2cj32v7g09aw06pczad 6 5180 16409 2006-07-16T13:29:30Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 16409 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 5181 60594 60593 2023-05-06T21:50:07Z Tallon nollat 8065 60594 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Indira Priyadarshini Gandhi |slika= |tekst uz sliku=indijska političarka |datum rođenja= 19. novembar 1917. |mjesto rođenja=Allahabad, Indija |datum smrti= 31. oktobar 1984. |mjesto smrti=New Delhi, Indija }} [[File:Indira Gandhi in 1967.jpg|thumb|right|Indira Gandhi (1967)]] *"[[Siromaštvo]] je najgori oblik onečišćenja." [[Kategorija:Indijski političari|Gandhi,Indira]] {{Wikipedia}} 22ytdfeff356yxmz2k2w6ekxm6ty7h1 0 5182 55103 43865 2015-08-03T19:51:34Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q43179]] na [[d:|Wikidati]] 55103 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ellen Johnson-Sirleaf |slika=[[slika:Ellen Johnson.jpg|150px]] |tekst uz sliku=Predsjednica Liberije;<br> prva Afrikanka izabrana za šefa jedne države na tom kontinentu |datum rođenja= 29. oktobar 1939. |mjesto rođenja=Monrovia, Liberija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Bez prisustva [[žena]], bez polovine svjetske populacije ne može se ni jedna zemlja demokratski razvijati. 15-godišnje iskustvo u našoj zemlji je pokazalo da bez obzira na diskriminaciju i žrtve, žene su izgradile veoma moćnu odbranu. One su uspjele da se prekine status quo u pitanju spolova, uspjele su izboriti mjesto u donošenju važnih odluka." (''Deutsche Welle'', 13. juni 2006) [[Kategorija:Liberijski političari|Johnson-Sirleaf, Ellen]] pztgs06du14ss66zln7494xebvva2sz 6 5183 16424 2006-07-18T21:07:11Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} sa en-wiki 16424 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa en-wiki 2aqi6laxa6wqgglo0fvn7udw9kxh2i4 0 5184 16425 2006-07-18T21:07:45Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Ellen Johnson-Sirleaf]] 16425 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Ellen Johnson-Sirleaf]] i5w0jt4vr87htas8lkfr4k2sslb685m 14 5185 55104 48060 2015-08-03T19:51:44Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q7068470]] na [[d:|Wikidati]] 55104 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Liberija]] [[Kategorija:Političari]] i6kz3x41v1yggr8lcwxejhu89yz4tj9 0 5186 21057 16428 2006-10-04T17:55:05Z EmxBot 48 Ispravljanje linkova 21057 wikitext text/x-wiki '''Shirin Ameeruddy-Cziffra''', advokat, političarka i bivša ministrica za pitanja žena i porodice na Mauricijusu -------- *"Mi radimo na tome da šefovi država i ministri, kao nosioci odluka u svojim zemljama, shvate koliko je važno da se žene uključe. Ne možemo dalje raditi ukoliko 50 procenata stanovništva nema pravo glasa. Žene i muškarci zajedno samo mogu postići [[mir]]. A tada afrički kontinent ima šansu." (''Deutsche Welle'', 13. juni 2006) [[Kategorija:Mauricijski političari|Ameeruddy-Cziffra, Shirin]] {{Wikipedia}} 3etls3mjgqwsrnnq5f7ulq6qtfhzjea 14 5187 30938 16429 2007-05-02T05:58:53Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30938 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Mauricius]] [[Kategorija:Političari]] l8pfgvervkxubcjxsscb5e1zoxd8zzk 0 5188 20783 19821 2006-10-04T17:47:38Z EmxBot 48 Ispravljanje linkova 20783 wikitext text/x-wiki '''Märta Elisabeth Rehn''' (Helsinki, Finska, 6. april 1935 -), bivša ministrica odbrane Finske ---------- *"Žene naravno nisu samo žrtve konflikata. Jedna studija pokazuje da su žene i direktni akteri u ratovima. U Kolumbiji na primjer, trećina gerilskih boraca su žene. Ja sam ih susrela i one nisu oklijevale da ubiju sve što im je na putu. Dakle, ne želim reći da su žene uvijek protiv [[rat]]a i za [[mir]]. Ali, one su odgovorne za porodice i djecu. Ali, nesretna je okolnost kada za mirovnim stolom sjede samo muškarci, kao ratne vođe, koji trebaju uspostaviti mir." (''Deutsche Wele'', 13. juni 2006) [[Kategorija:Finski političari|Rehn,Elisabeth ]] {{Wikipedia}} omk9slu1ahd00itq4y01ea8kw5cfj0u 14 5189 61351 30939 2024-05-16T17:59:03Z Srđan 4695 61351 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Finska|Političari]] [[Kategorija:Političari]] gq6y6xwyl2xqksy2z6jsas4ffw317hi 0 5191 22958 22344 2006-10-10T20:37:27Z Zumbulka~bswikiquote 10 22958 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Willibrordus Surendra Broto Rendra |slika=[[slika:Ws rendra.jpg|150px]] |tekst uz sliku=indonezijska pjesnikinja |datum rođenja= 7. novembar 1935. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[[Glad]] je vrana. :Milijuni vrana :kao crni oblaci :zaklanjaju moj pogled :na Tvoja nebesa." [[Kategorija:Indonezijski pisci]] {{Wikipedia}} 0qp2ijghz4rd9gu8jvewimehgvcytzs 6 5192 16441 2006-07-19T19:20:43Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{slobodna_slika}} sa id-wiki 16441 wikitext text/x-wiki {{slobodna_slika}} sa id-wiki agmva96xyfosuksj7tq2ejk7biyy2cx 0 5193 52382 40360 2014-04-21T12:56:58Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52382 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Daniel Ken Inouye |slika=[[slika:Daniel Inouye official photo.jpg|150px]] |tekst uz sliku=američki političar i senator |datum rođenja=7. septembar 1924 |mjesto rođenja=Honolulu, Havaji |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Iskorjenjivanje [[glad]]i u svijetu ne samo da je moguće, to je naša dužnost. To posebno vrijedi za one od nas koji rade za mir u svijetu. Jer, ako želimo imati mir u svijetu, moramo imati sastojke za nj. Sastojci za mir su stabilnost i spokojnost. A stabilnosti i spokojnosti u [[svijet]]u neće biti dok god ima ljudi koji gladuju i umiru od gladi. Od pradavnih četiri jahača apokalipse morali smo naučiti da će sve dok na svijetu bude ljudi koji gladuju u svijetu biti i nestabilnosti, [[revolucija]], nemira i ekvoprolića. Iskorjenjivanje gladi je u najboljem interesu ove države i čitavog svijeta. Kada bi mi političari postali toga svjesni, gladi više ne bi postojala. To nije nemoguće. To se može i mora učiniti." [[Kategorija:Američki političari|Inouye, Daniel]] {{Wikipedia}} py790tnu9mdj57zfq2gjo9oexj0txsz 0 5194 52067 43626 2014-04-15T10:46:51Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 15 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q1254]] 52067 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Kofi Atta Annan |slika=[[slika:Kofi Annan.jpg|150px]] |tekst uz sliku=Ganski diplomat, 7. glavni sekretar Ujedinjenih naroda. Dobitnik Nobelove nagrade za mir 2001. |datum rođenja=8. april 1938. |mjesto rođenja=Kumasi, Gana |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"U svijetu izobilja, iskorjenjivanje [[glad]]i nam je nadohvat ruke. Neuspjeh u postizanju tog cilja sve bi nas trebao ispuniti sramom." [[Kategorija:Ganski političari|Annan, Koi]] {{Wikipedia}} 1j2uwrme0ov11m5nghhfjaog88k3ho8 0 5195 22191 21079 2006-10-04T19:00:21Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 22191 wikitext text/x-wiki '''Tarik Samarah''' (Zagreb, 1965 -), bosanski umjetnik i fotograf -------- *"Još uvijek se od nekih ljudi ovdje prave sveci a zapravo su šljam ljudskog roda. Plakati i sve što sam radio bilo je u cilju podizanja svijesti o zločinu. Ali malo je ljudi otišlo u Potočare da se pokloni žrtvama, malo njih ode na dženazu. Neću sada bacati parole kako bi bilo u drugim zemljama da se sahranjuje 500 ljudi. U Potočare danas dolaze preživjeli članovi porodica, novinari i političari po dužnosti. Jedina razlika bila je kada je došao [[Bill Clinton]], tada je došlo 40.000 ljudi, ali su došli na Billa Clintona." (''Start'' br.198, 10. juli 2006) [[Kategorija:Bosanskohercegovački fotografi|Samarah, Tarik]] {{Wikipedia}} d9b2h9wucawchf0tumcdvpvqlx582qe 0 5196 24704 20719 2006-10-28T20:21:17Z Zumbulka~bswikiquote 10 24704 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Bakir Ajanović |slika= |tekst uz sliku=''banjalučki hirurg i ministar nauke i tehnologije u Vladi Republike Srpske'' |datum rođenja=? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"U Americi počneš da radiš i solidno zarađuješ. Ali, istovremeno dobijaš okove oko vrata. Diže se kredit za kuću i kredit za automobil. Tamo svako ima svoj automobil, ali si okovan tim kreditima. Dobija se životni standard, ali jednostavno nemaš više svoju slobodu. Nemate tamo ni prisnih komšijskih odnosa s ljudima. Tempo [[život]]a ne omogućava da se organizuje privatni život. Takav je način življenja i sasvim je drugačiji mentalitet. Ja sam imao sasvim dobar život u Americi, s obzirom kakvim sam se poslom bavio, ali vidio sam da nemam vremena za sebe. Zamislite tek kako je onima koji rade neke druge manje plaćene poslove." (''Nezavisne novine'', 15. juli 2006) [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Ajanović, Bakir]] {{Wikipedia}} 0v9pilnkrn3of8azlhe4tduihtp6oz2 6 5198 16460 2006-07-21T14:55:53Z Zumbulka~bswikiquote 10 sa bs-wiki 16460 wikitext text/x-wiki sa bs-wiki 939qbnvmrnvirmuzi7xcezhd9yi1trw 14 5199 62013 30940 2024-05-18T16:45:42Z Srđan 4695 62013 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Režiseri]] [[Kategorija:Režiseri]] dvew2o8qke5trr256a815y8ihhpod30 6 5200 16470 2006-07-23T18:46:30Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 16470 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 5201 60579 58938 2023-04-11T14:48:35Z Tallon nollat 8065 60579 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Thomas Lanier Williams III |slika= |tekst uz sliku=''američki pisac, poznatiji pod pseudonimom Tennessee Williams'' |datum rođenja= 26. mart 1911. |mjesto rođenja= |datum smrti= 25. februar 1983. |mjesto smrti= }} [[File:Tennessee Williams NYWTS.jpg|thumb|Williams (1965)]] *"Ljudi lakše prebole ako im oduzmete [[novac]] nego iluzije." * "Svi mi iskorištavamo jedni druge i to nazivamo ljubavlju. Nemogućnost da se međusobno iskorištavamo nazivamo - mržnjom." [[Kategorija:Američki pisci|Williams, Tennessee]] {{Wikipedia}} aoje6ivxv8anj6gyw2s7783rm9t8uko 0 5202 60420 60237 2023-01-07T22:12:33Z Aktiivinen finalisti 7955 Datoteka 60420 wikitext text/x-wiki [[File:Bundesarchiv Bild 146-1983-098-20a, Heuss.jpg|thumb|Theodor Heuss (1953)]] '''Theodor Heuss''' (Brackenheim, 31. januar 1884 – Stuttgart, 12. decembar 1963), njemački političar -------- *"Ko uvijek govori [[istina|istinu]], taj sebi može priuštiti loše pamćenje." [[Kategorija:Njemački političari|Heuss, Theodor]] {{Wikipedia}} nyb5btos0o8rpw5i2dyuwv93x4mtax0 0 5203 51049 38980 2014-04-08T20:47:45Z Pütz M. 4062 language links to Wikidata 51049 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Friedrich Dürrenmatt |slika=[[slika:Friedrich duerrenmatt 19890427.jpg|150px]] |tekst uz sliku=Fridrih Direnmat, švicarski književnik i slikar |datum rođenja= 5. januar 1921. |mjesto rođenja=Konolfingen, Švicarska |datum smrti= 14. decembar 1990. |mjesto smrti=Neuenburg, Švicarska }} * "Govorenje [[istina|istine]] često je najveća pustolovina." * "[[Ljubav]] je uvijek moguće čudo." [[Kategorija:švicarski pisci|Dürrenmatt, Friedrich]] [[Kategorija:švicarski slikari|Dürrenmatt, Friedrich ]] {{Wikipedia}} pus6opbge6jxqajpzrk5gnzr1706vfr 0 5204 16491 2006-07-23T19:41:22Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Friedrich Dürrenmatt]] 16491 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Friedrich Dürrenmatt]] bwc4g1cfov7gc4cs2yru8hlh87ywse0 0 5205 51898 32816 2014-04-15T04:19:34Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 2 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q348513]] 51898 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=William Schwenck Gilbert |slika=[[slika:Gilbert-GS.JPG|150px]] |tekst uz sliku=W.S. Gilbert, britanski književnik |datum rođenja=18. novembar 1836. |mjesto rođenja=London, Engleska |datum smrti= 29. maj 1911. |mjesto smrti=London, Engleska }} *"Kada jedni moraju slušati naredbe drugih, tada nema [[govor]]a o [[jednakost]]i." [[Kategorija:Britanski pisci|Gilbert, W]] {{Wikipedia}} 5idgz4kawcrwi6wcmqpsavjx4e6uoyu 0 5206 16498 2006-07-23T19:59:44Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[William Schwenck Gilbert]] 16498 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[William Schwenck Gilbert]] i2048fr1rqa4e44n34aw5re57vnwsve 0 5207 16499 2006-07-23T20:00:06Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[William Schwenck Gilbert]] 16499 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[William Schwenck Gilbert]] i2048fr1rqa4e44n34aw5re57vnwsve 0 5208 16501 2006-07-23T20:02:24Z Zumbulka~bswikiquote 10 Henri Becque premješten u Henry François Becque 16501 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Henry François Becque]] 1b89yu74ohndzgcz0kaxlw5l6aa0hle 0 5210 58823 21771 2019-06-05T15:38:35Z Risto hot sir 6370 File 58823 wikitext text/x-wiki [[File:Como - Dome - Facade - Plinius the Elder.jpg|thumb|]] '''Gaius Plinius Caecilius Secundus''' (62-114), rodom iz Koma (Comum) u severnoj Italiji, poznatiji kao ''Plinije Mlađi'', rimski historičar -------- *"Nijedna [[knjiga]] nije tako loša, da ne bi za nešto bila korisna." [[Kategorija:Historija]] {{Wikipedia}} cdv2pf4c513b3fktb9bwonaddtpvfmt 0 5211 55105 35741 2015-08-03T19:51:54Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q715631]] na [[d:|Wikidati]] 55105 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Luigi Settembrini |slika=[[slika:Settembrini.jpg|150px]] |tekst uz sliku=Luiđi Setembrini, italijanski intelektualac i političar |datum rođenja=1813 |mjesto rođenja=Napulj, Italija |datum smrti= 1877 |mjesto smrti= }} *"Često ćeš ustanoviti da je [[knjiga]] bolji prijatelj nego čovjek." [[Kategorija:Italijanski političari|Settembrini, Luigi]] {{Wikipedia}} g22hh2sagt64bz4mcruqzamfbtkvis7 10 5212 61270 30941 2024-05-16T16:58:22Z Srđan 4695 61270 wikitext text/x-wiki {{Infokutija | kurzivan naslov = {{{kurzivan_naslov|<noinclude>ne</noinclude>}}} | tijeloklasa = vevent | iznadklasa = summary | iznadstil = font-size: 125%; font-style: italic; | iznad = {{{ime|{{{naziv|<includeonly>{{PAGENAMEBASE}}</includeonly>}}}}}} | slika = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage |image={{{slika|{{{poster|{{{plakat|}}}}}}}}} |size={{{veličina_slike|{{{veličina_postera|{{{veličina_plakata|}}}}}}}}} |sizedefault=frameless |upright=1 |alt={{{alt|{{{slika_alt|}}}}}} |border={{{okvir|yes}}} }} | tekst = {{{tekst|}}} | oznakastil = white-space: nowrap; padding-right: 0.65em;<!--(da bude praznina između svih dugih/neprelomljenih oznaka i naknadnih podataka u istom redu--> | oznaka1 = Izvorni naziv | podaci1 = {{#if:{{{originalni naziv|}}}{{{originalni_naziv|}}}{{{izvorni_naziv|}}}|''{{{originalni naziv|{{{originalni_naziv|{{{izvorni_naziv|}}}}}}}}}''}} | oznaka2 = Godina | podaci2 = {{{godina|}}} | oznaka3 = {{Množina iz teksta|{{{zemlja|{{{zemlje|}}}}}}||Zemlja|Zemlje}} | podaci3 = {{{zemlja|}}} | oznaka4 = Režiser{{Množina iz teksta|{{{režiser|}}}|množina=i}} | podaci4 = {{{režiser|}}} | oznaka5 = Uloge | podaci5 = {{{uloge|}}} }}<noinclude> == Šablon == <pre> {{Infokutija film | naziv = | plakat = | tekst = | izvorni_naziv = | godina = | zemlja = | režiser = | uloge = }}</pre> [[Kategorija:Infokutije|Film]] </noinclude> lxjdm0ty1tzoyevbfki6us06m848odb 10 5213 16581 2006-07-24T05:00:56Z Zumbulka~bswikiquote 10 16581 wikitext text/x-wiki "Ljude pecaš zlatom, ženama i krunama." ~ [[Friedrich von Schiller]] m0lmu2596c9oxz1xe6962yduys8qq1q 10 5214 16582 2006-07-24T05:01:48Z Zumbulka~bswikiquote 10 16582 wikitext text/x-wiki "Najljepši snovi o slobodi sanjaju se u tamnici." ~ [[Friedrich von Schiller]] ivb0sakw0r25k796crvk78t1cbcka6j 10 5215 16583 2006-07-24T05:02:57Z Zumbulka~bswikiquote 10 16583 wikitext text/x-wiki "U čovjeku nije ništa krhkije od njegove skromnosti i dobronamjernosti." ~ [[Friedrich von Schiller]] sh0rhsi9b36h8eh4kpl7yj650og6yeg 6 5216 16609 2006-07-24T17:24:35Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} sa en-wiki 16609 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa en-wiki 2aqi6laxa6wqgglo0fvn7udw9kxh2i4 6 5217 16611 2006-07-24T17:55:18Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} sa bs-wiki 16611 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa bs-wiki g7rez0r8fp6qxx2bu1fidi6bol18pue 6 5218 16622 2006-07-26T17:55:26Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 16622 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 5219 51865 45079 2014-04-15T03:01:55Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 9 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q107002]] 51865 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Arthur Evelyn St. John Waugh |slika=[[slika:Evelynwaugh.jpeg|150px]] |tekst uz sliku= |datum rođenja=28. oktobar 1903. |mjesto rođenja=London, Engleska |datum smrti= 10. april 1966. |mjesto smrti=Taunton, Engleska }} *"Lijepe [[navika|navike]] su potrebne samo ružnima. [[ljepota|Lijepima]] se sve oprosti." [[Kategorija:Britanski pisci|Waugh, Evelyn]] {{Wikipedia}} 59yn2te6dkhg3f8wpokbd73e39362w8 0 5220 62051 52335 2024-05-18T17:20:08Z Srđan 4695 62051 wikitext text/x-wiki {{mson|inverzija=da}} * [[Alexandre Dumas (otac)]] * [[Alexandre Dumas (sin)]] {{višeznačna odrednica}} 94demfdf67ft9swzpoxovurta3me6b8 0 5221 56169 51117 2016-01-04T20:46:18Z 37.203.106.243 56169 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Alexandre Dumas |slika=[[slika:ADumas hijo 04.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Aleksandar Dima'', francuski književnik |datum rođenja= 27. jul 1824. |mjesto rođenja=Pariz, Francuska |datum smrti= 27. novembar 1895. |mjesto smrti=Marly-le-Roi, Francuska }} * "Beskorisno je pobijati tuđe mišljenje, ponekad čovjek uspije da pobijedi nekoga u diskusiji, ali da ga uvjeri – nikada. Mišljenja su kao ekseri: što više udaramo po njima, to dublje prodiru." * "[[Dijete]] je maleno, ali nosi u sebi [[čovjeka]]; [[mozak]] je malen, ali skriva misao; [[oko]] je samo tačka, ali obuhvaća beskraj." (''[[Dama s kamelijama]]'') * "Kakve sve putove nalazi [[srce]] i kakve razloge daje sebi da bi postiglo ono što želi." (''[[Dama s kamelijama]]'') * "Ljubav je [[fizika]], a brak [[hemija]]." * "Ma kako dobro [[čovjek]] govorio, kada previše govori, uvijek na kraju kaže neku glupost." * "Ne cijeni [[novac]] ni više ni manje nego što vrijedi. Novac je dobar sluga, ali loš gospodar." * "Prve [[ljubav]]i su kao prvi zubi: ispadnu bez bola i prepuste prostor novima." * "Smatram da se ne mogu stvarati likovi dok se jako dobro ne prouče ljudi, isto kao što se jedan jezik može govoriti samo ako se ozbiljno nauči." (''[[Dama s kamelijama]]'') == Djela == *''[[Dama s kamelijama]]'' {{Wikipedia}} [[Kategorija:Alexandre Dumas|*]] [[Kategorija:Francuski pisci|Dumas,Alexandre]] p0s9easi9gddpf7v3tqn6kmj5gidbma 0 5222 60078 59210 2022-03-25T22:50:22Z Kalsarimyrkyttäjä 7724 Datoteka 60078 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Georges Bataille |slika= |tekst uz sliku=francuski pisac i filozof |datum rođenja=16. septembar 1897. |mjesto rođenja= |datum smrti= 9. juli 1962. |mjesto smrti= }} [[File:Georges Bataille vers 1943.jpg|thumb|:Georges Bataille (1943)]] *"[[Ljubav]] je samo krik pobune protiv praznine [[život]]a." [[Kategorija:Francuski pisci|Bataille, Georges]] [[Kategorija:Francuski filozofi|Bataille, Georges]] {{Wikipedia}} bigiq21vpg365bew25b1r4upl778my1 0 5223 51762 43681 2014-04-14T23:11:54Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 11 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q314990]] 51762 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Marcel Auguste Ferréol |slika= |tekst uz sliku=''francuski književnik'' |datum rođenja= 5. juli 1899. |mjesto rođenja=Sainte-Foy-lès-Lyon, Francuska |datum smrti= 4. septembar 1974. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} *"Muškarci su [[ljubomora|ljubomorni]] na svoje prethodnike, žene na svoje nasljednice." *"[[Nada]]...jedan od onih lijekova koji uopće ne liječe, nego samo produžuju patnju." [[Kategorija:Francuski pisci|Achard, Marcel]] {{Wikipedia}} qm34v8a32i7y4ngkqk7y9cckhjdw94d 0 5224 16656 2006-07-27T18:30:33Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Marcel Achard]] 16656 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Marcel Achard]] r8ykigubkguoe04ra3v64x7okvp2gvn 6 5225 16669 2006-07-29T13:35:55Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 16669 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 6 5226 16673 2006-07-29T13:48:55Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 16673 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 5227 52561 40618 2014-04-21T19:41:13Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52561 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Periander |slika=[[slika:Periander.jpg|150px]] |tekst uz sliku=Periandros, grčki mudrac |datum rođenja= 627. p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti= 585. p.n.e. |mjesto smrti= }} *"Kad govoriš o svom [[neprijatelj]]u ne zaboravi da bi mu jednog dana mogao postati [[prijatelj]]." [[Kategorija:Grčki filozofi]] {{Wikipedia}} h4l68z8nt3b3ll3cp6uc2hvbnmdevvn 0 5228 58852 51809 2019-06-26T14:57:10Z Risto hot sir 6370 File 58852 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Herodot |slika= |tekst uz sliku=grčki historičar |datum rođenja= 484. p.n.e. |mjesto rođenja=Halikarnas, Grčka |datum smrti=424. p.n.e. |mjesto smrti=Turija, Italija }} [[File:AGMA Hérodote.jpg|thumb|right|Herodot]] *"S [[novac|novcem]] si zmaj, bez novca crv. Bolje je da ti zavide, nego da te sažaljevaju." ==Djela== *''[[Historija (Herodot)|Historija]]'' (450-420. p.n.e.) [[Kategorija:Grčki historičari]] [[Kategorija:Herodot]] {{Wikipedia}} t2rwys7yms9jlc9r3n2q4050ds8hz6m 0 5229 51427 31823 2014-04-13T09:39:55Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 3 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q60369]] 51427 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jakob Wassermann |slika=[[slika:Jakob Wassermann.jpg|150px]] |tekst uz sliku=Jakob Vaserman, njemački pisac jevrejskog porijekla |datum rođenja=10. mart 1873. |mjesto rođenja=Fürth, Njemačka |datum smrti= 1. januar 1934. |mjesto smrti=Altaussee, Njemačka }} *"Dvije su stvari koje nas čuvaju pred [[očaj]]em, samo dvije stvari: zvjezdano [[nebo]] i [[umjetnost]]." [[Kategorija:Njemački pisci|W]] {{Wikipedia}} jgkaevw2ufy8lmlshyuvkedhbb3o0yn 0 5230 59268 51925 2020-04-11T12:17:49Z CommonsDelinker 84 Replacing Francesco_Hayez_048.jpg with [[File:Francesco_Hayez_-_Ritratto_di_Massimo_d’Azeglio.jpg]] (by [[:c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR2|Criterion 2]] (meaningless or ambiguous name)). 59268 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Massimo Taparelli d'Azeglio |slika=[[slika:Francesco Hayez - Ritratto di Massimo d’Azeglio.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Massimo d'Azeglio'' (portret Francesco Hayez)<br>italijanski pisac, slikar i političar |datum rođenja=24. oktobar 1798. |mjesto rođenja=Torino, Italija |datum smrti= 15. januar 1866. |mjesto smrti=Torino, Italija }} *"Svaki čovjek treba [[odgoj|odgajati]] samoga sebe do posljednjeg dana." [[Kategorija:Italijanski pisci|A]] [[Kategorija:Italijanski slikari|A]] [[Kategorija:Italijanski političari|A]] {{Wikipedia}} n1gv70oi9vgrw5weouclqqsk2n83k89 0 5231 52150 41937 2014-04-15T14:34:37Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 8 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q11460]] 52150 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Erich Maria Remarque]] **"Žena može ostaviti muškarca; svoje haljine nikada." *[[Muhammed]] **"Onaj ko bude po zemlji vukao svoju odjeću iz oholosti, Allah ga neće ni pogledati na Sudnjem danu." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1361.) *[[Ovidije]] **"Kakva ludost čitav svoj prihod nositi na sebi." == Poslovice == *[[Indijske poslovice]] **"Kao što tijesna odjeća smeta kretanju tijela - tako [[bogatstvo]] smeta kretanju duše." *[[Turske poslovice]] **"Ljudi se dočekuju prema odjeći, a ispraćaju prema znanju." ==Također pogledajte== *[[Obuća]] *[[Svila]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} knm208lo0clgnt4h32z7kl35rv68syy 0 5232 51643 45354 2014-04-14T19:26:21Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 14 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q5683]] 51643 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Geoffrey Chaucer |slika=[[slika:Geoffrey Chaucer - Illustration from Cassell's History of England - Century Edition - published circa 1902.jpg|150px]] |tekst uz sliku=engleski pisac, pjesnik i filozof |datum rođenja=oko 1343. |mjesto rođenja=London, Engleska |datum smrti=25. oktobar 1400. |mjesto smrti=London, Engleska }} * "Dok tajnu držiš u svom srcu, držiš je u tamnici, a kad je otkriješ bilo kome, on tebe drži u tamnici. Ako sam ne znaš čuvati svoju tajnu, kako se usuđuješ moliti drugog da ti je on čuva." (''Melibej'') * "Ko hoće s [[vrag]]om ručat treba nužno dugačku kašiku." (''Štitonoša'') * "Najučeniji ljudi nisu i naj[[pamet]]niji." * "U šali često [[istina]] se kaže." (''Kuhareva priča'') [[Kategorija:Britanski pisci|C]] [[Kategorija:Britanski filozofi|C]] {{Wikipedia}} goxlpe2uv9vmbgut8k0cgx8r2kqwuc2 0 5233 58941 51112 2019-08-05T17:22:45Z Risto hot sir 6370 File 58941 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Aleksandar Isajevič Solženicin |slika= |tekst uz sliku=''Александр Исаевич Солженицын''<br>ruski pisac, dramatičar i historičar; dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1970. |datum rođenja= 11. decembar 1918. |mjesto rođenja=Kislovodsk, Rusija |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Aleksandr Solzhenitsyn 1974.jpg|thumb|right|Aleksandr Solzjenitsyn - 1974]] *"[[Pamet]] je u nepristrasnosti." == Djela == *''[[Rusija u provaliji]]'' [[Kategorija:Ruski pisci|S]] [[Kategorija:Ruski historičari|S]] [[Kategorija:Aleksandar Solženicin|*]] {{Wikipedia}} 5q1eugmrw2syp9jv3jfzbjva4eqp76s 14 5234 61568 51227 2024-05-17T07:29:13Z Srđan 4695 61568 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Rusija|Historičari]] [[Kategorija:Historičari]] hkgdgkykecbdfs1miqjb9gj5yyswpfy 0 5235 55106 48415 2015-08-03T19:52:04Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513108]] na [[d:|Wikidati]] 55106 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Charles Caleb Colton]] **"Tražimo savjet, a hoćemo odobravanje." *[[Erica Jong]] **"Savjet je odgovor na pitanje na koje već znamo odgovor, ali nam se ne sviđa." *[[Eshil]] **"Onaj koji nije nesretan lahko daje savjete onima koji to jesu." *[[Gilbert Keith Chesterton]] **"Uspješan sam samo zato jer uvijek poslušam dobar savjet i onda učinim upravo suprotno." *[[Gloria Steinem]] **"Još nisam čula da je muškarac pitao za savjet kako uskladiti posao i [[obitelj]]." *[[John Garland Pollard]] **"Savjet je nešto što mudrima nije potrebno, a budale ga ne slušaju." *[[Miguel de Cervantes]] **"Ženski savjet nije bog zna šta, ali glup je onaj ko ga ne primi." *[[Nicolas Boileau]] **"Neka vam bude drago da vas savjetuju, a ne da vas hvale." *[[Oscar Wilde]] **"Dobar savjet uvijek samo proslijedim. Meni nikada ne pomogne." *[[Rigoberta Menchú]] **"Nama nisu potrebni nikakvi savjeti, knjige ili teorije, jer život sam je naš učitelj." (iz autobiografije "Yo, Rigoberta Menchú") == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 4jip02w6bse0uartw8us7wvuu9r0d3g 14 5236 61556 55107 2024-05-17T07:20:35Z Srđan 4695 61556 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Poljska|Filozofi]] [[Kategorija:Filozofi]] le6i2934rl9d6o52bnw1dueg4o7c8rw 0 5237 16740 2006-07-29T16:30:20Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Tadeusz Kotarbiński]] 16740 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Tadeusz Kotarbiński]] c5t2tf42y7i6xinamlvrxsrwkwrviq3 0 5238 52398 32547 2014-04-21T13:39:42Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52398 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Edmund Spenser |slika=[[slika:EdmundSpenser.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Edmund Spenser''<br>engleski pjesnik |datum rođenja=oko 1552. |mjesto rođenja=London, Engleska |datum smrti= 13. januar 1599. |mjesto smrti=London, Engleska }} *"Slabo može [[vlada]]ti velikima onaj koji ne može shvatiti male." [[Kategorija:Britanski pisci|S]] {{Wikipedia}} e1qs43w48x6r0evhpbm3b6il9bh13hv 0 5239 16759 2006-07-29T17:17:27Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Alexander S. Neill]] 16759 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Alexander S. Neill]] 1r7s9voerf9s4qx9foci58ba68ko34c 0 5240 48189 34730 2013-01-20T13:45:11Z Harač 23 48189 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Harold Robbins |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki književnik |datum rođenja=21. maj 1916. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti=14. oktobar 1997. |mjesto smrti=Palm Springs, SAD |počasti= }} *"Bio sam sam u svom osamljenom [[svijet]]u. U tom svijetu umrijet ću i nikad se niko neće sjetiti moga imena. [[Smrt]] će sići na me, [[zemlja]] će me pokriti, i mene više neće biti." *"Ljudi mogu biti različiti, ali su im osnovne brige iste." *"Mojoj djeci biće slobodno da vjeruju u šta hoće. Njihova vjera ili nevjerovanje biće stvar njihovog izbora." *"Ne odužujete se prijateljima ako kažete da nemate za njih ono što traže od vas. A ako hoće primiti prikladnu kopiju za ono pravo, ne varate ih vi; varaju se sami." *"Neke se stvari jednostavno moraju dogoditi prije nego ljudi odrastu." *"Prijatelji nisu oni koji samo slušaju što im imaš reći i koji ti povlađuju. Ponekad ti, radi tebe, moraju reći i ono što ti nije po volji." *"Samo udruženim snagama možemo postići ono što svi želimo - da na svijetu živimo kao ljudi, među ljudima i s ljudima." *"Šta koristi čovjeku da stekne sva dobra ovoga svijeta, ako izgubi dušu." *"Uvijek se iznenadiš kad saznaš da ti je dijete odraslije nego što misliš." *"[[Život]] ne prestaje postojati u drugom radi jednog [[čovjek]]a." ==Djela== *''[[Kamen za Dannyja Fishera]]'' (1952.) *''[[Kamo ljubav ode]]'' (1962.) [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Američki pisci|R]] [[Kategorija:Harold Robbins]] {{Wikipedia}} 9cctob3vh8h730z3uwbrt2632dgffos 6 5241 16768 2006-07-29T17:43:25Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} sa en-wiki 16768 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa en-wiki 2aqi6laxa6wqgglo0fvn7udw9kxh2i4 14 5242 61739 61411 2024-05-17T11:34:54Z Srđan 4695 61739 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo|Glumci]] [[Kategorija:Glumci]] jwu8id7uyf3tcw6z3ggd2bzwhzmzcao 10 5243 44991 38804 2012-03-04T19:44:13Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/34-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/34-2012]] 44991 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Thomas Carlyle.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Thomas Carlyle]]''' :"Tragedija života nije toliko u tome što ljudi propate koliko u tome što promaše." :"Prva dužnost čovjeka je da pokori strah." :"Historija svijeta je samo biografija velikih ljudi." :"Nema željeznog lanca niti bilo kakve vanjske sile koji bi prisilili čovjekovu dušu da vjeruje ili da ne vjeruje." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 3t1fb5wtcsaznoniuf037w6ukjyvcc9 10 5244 44993 38805 2012-03-04T19:44:32Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/35-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/35-2012]] 44993 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Giacomo Leopardi.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Giacomo Leopardi]]''' :"Velika je zabluda, u koju svaki dan upadaju ljudi, kad vjeruju da drugi neće odati njihovu tajnu." :"Poštovanje je nalik na cvijet koji - kad ga jednom pogaze ili kad uvene - više nikad ne dobiva prijašnju svježinu." :"Kada su nekoga upitali što je najrijeđe na svijetu, odgovorio je: ''Ono što pripada svima, a to je zdrav razum!''" ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 5e3bvohftabif0ojvr4qgqr8ibyvkeh 10 5245 44995 38806 2012-03-04T19:44:52Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/36-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/36-2012]] 44995 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Leo Tolstoy, portrait.ws.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Lav Nikolajevič Tolstoj]]''' :"Čovjek je kao razlomak, čiji je brojnik ono što on jest, a nazivnik ono što misli o sebi. Što je nazivnik veći, razlomak je manji." :"Daj više odmora jeziku nego rukama." :"Zadovoljstva bogataša stvaraju se suzama siromaha." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> ji7whzy1pyn3b87p57hin7vy5dr8ypv 10 5246 44997 38807 2012-03-04T19:45:12Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/37-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/37-2012]] 44997 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Kierkegaard.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Sören Kierkegaard]]''' :"Život se mora živjeti unaprijed, no može se razumjeti samo unatrag." :"Obilježje malih duhova je prezirati ono što ne razumiju." :"Uopće nije istina da naučnik slijedi istinu, ona slijedi njega." :"Savršena je ljubav ona koja nas čini nesretnima." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> qw2fw4evxn9yqx51h1l9isqqpejrucl 10 5247 45000 44999 2012-03-04T19:45:46Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/38-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/38-2012]] 45000 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Stanisław Jerzy Lec]]''' :"Iz čega si nastao zavisi od genetike - u šta ćeš se pretvoriti, od politike." :"Mračno je u onoj zemlji gdje su hulje na vidjelu." :"Onome koji šuti nemoguće je oduzeti riječ." :"Salto morale je mnogo opasnije nego salto mortale." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> bhem7zeilwpsapexi7rpzy0mz53h5f0 10 5248 45002 38809 2012-03-04T19:46:04Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/39-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/39-2012]] 45002 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Martin Luther King - March on Washington.jpg|180px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Martin Luther King, Jr.]]''' :"Ako čovjek nije otkrio nešto za što je spreman umrijeti, nije vrijedan življenja." :"Mrak ne može protjerati mrak; samo svjetlo to može. Mržnja ne može protjerati mržnju; samo ljubav to može." :"Na kraju nećemo pamtiti riječi naših neprijatelja, već šutnju naših prijatelja." :"Niko ti ne može sjesti za vrat, ako se ti sam ne pogneš." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> trt6j4as62mdkiuj9ntguifa41ycu8n 10 5249 45004 38810 2012-03-04T19:46:20Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/40-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/40-2012]] 45004 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Johann Heinrich Pestalozzi.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Johann Heinrich Pestalozzi]]''' :"Sretan je čovjek onaj koji nije kriv zbog siromaštva svojih bližnjih." :"Zemlja je raj ako se traži mir, čini pravo i želi malo." :"Od hiljadu proljetnih cvjetova sazrijeva jedva jedan do ploda u jeseni, a od hiljadu ljubavnih zagrljaja jedva i jedan do srdačnog prijateljstva koje umiruje." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> mzxtdpsl1lqgr71yllo96e35kl76js7 10 5250 45006 38811 2012-03-04T19:46:46Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/41-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/41-2012]] 45006 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Anatole FranceA.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Anatole France]]''' :"Bolje je malo razumjeti nego razumjeti krivo." :"Ono što ljudi nazivaju civilizacijom, to je sadašnje vrijeme, a ono što nazivaju varvarizmom, to su prošla vremena. Sadašnje vrijeme zvat će varvarskim kad bude prošlo." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 4vwi460itc5s85wulxx03fondqbwtd4 0 5251 16796 2006-07-29T21:23:01Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Sjena]] 16796 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Sjena]] qeodzfzmo99d4mtsy0x4zrjxk9ssznv 10 5252 16797 2006-07-29T21:23:45Z Zumbulka~bswikiquote 10 16797 wikitext text/x-wiki "Pogledaj tvoju sijenku i vidjećeš da nije ništa veća nego što je bila prije tvojih pobjeda." ~ [[Arhidam]] 2fd6vs5b9tobd3fsx7j3vprqclmn3hx 6 5253 16799 2006-07-29T21:36:32Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 16799 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 10 5254 16802 2006-07-29T21:42:35Z Zumbulka~bswikiquote 10 16802 wikitext text/x-wiki "Ljubav stvara jednakost, ali je ne traži." ~ [[Stendhal]] 04sfdsd94eiikvyw70mjte6sbm5rllq 10 5255 16804 16803 2006-07-29T21:43:30Z Zumbulka~bswikiquote 10 16804 wikitext text/x-wiki "Ljubav je izvanredan cvijet, ali treba imati hrabrosti da se ubere na ivici užasnog ponora." ~ [[Stendhal]] l7abiyjp11015gsd54y1z13r7b8qkdx 10 5256 16805 2006-07-29T21:44:08Z Zumbulka~bswikiquote 10 16805 wikitext text/x-wiki "Ljubav je jedna vrsta bolesti, ko nije bolovao - ne zna šta je." ~ [[Stendhal]] tm57nuv78ohqzr5b3q5q7o69euao5ut 6 5257 16811 2006-07-29T21:55:12Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 16811 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 10 5258 16828 2006-07-29T22:26:08Z Zumbulka~bswikiquote 10 16828 wikitext text/x-wiki "...zar je insan samo tijelo, a ne tijelo, razum i duša?" ~ ''[[Razumijevanje prioriteta]]'', [[Jusuf El-Karadavi]] qjb9yud9u85obqjlsml7qaq3j8u0ufs 10 5259 16829 2006-07-29T22:28:47Z Zumbulka~bswikiquote 10 16829 wikitext text/x-wiki "Na Zemlji bi se činilo manje zla kada se zlo ne bi činilo u ime dobra" ~ [[Marie von Ebner-Eschenbach]] py41d1txd3dosw84jotihp2kawgamyu 10 5260 16830 2006-07-29T22:29:32Z Zumbulka~bswikiquote 10 16830 wikitext text/x-wiki "Pametniji popušta! Kakva žalosna istina koja utemeljuje vladavinu gluposti." ~ [[Marie von Ebner-Eschenbach]] gk7a0drm4ni0y0tqw6kemxdqek3f80x 10 5261 16833 2006-07-29T22:32:39Z Zumbulka~bswikiquote 10 16833 wikitext text/x-wiki "Kad bi žene vladale svjetskim poslovima, ukinule bi sva oružja - osim jezika." ~ [[Kurt Tucholsky]] 19ddqc48u4dogqhv88sbo4vxq17mpt1 10 5262 35226 16834 2008-11-01T21:12:01Z Pearl 501 35226 wikitext text/x-wiki "Prednost pametnih je da oni uvijek mogu glumiti idiote. Suprotno je mnogo teže izvesti." ~ [[Kurt Tucholsky]] fstwme30nmaylhctnmrapawp5hvextp 0 5263 28852 16837 2007-03-23T19:35:37Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28852 wikitext text/x-wiki ---- *[[Orhan Pamuk]] **"Ja sam, sada, leš. Beživotno [[tijelo]] na dnu jednog bunara." (''[[Zovem se Crvena]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} rfadtkjf0kw7lgai9atgl2l6d4kab7k 0 5264 29000 17536 2007-03-23T19:37:08Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29000 wikitext text/x-wiki ---- *[[Orhan Pamuk]] **"Bilo mi je dovoljno da četiri dana pošto sam ubio onog jadnika hodam istambulskim sokacima, pa da shvatim da je pritajeni [[ubica]] svako u čijem oku ugledam odsjaj oštroumlja, a na licu sjenku što je baca odbljesak duše. Samo su glupaci nevini." (''[[Zovem se Crvena]]'') *[[Zilhad Ključanin]] **"Nevinost jeste spas. A šta je najnevinije? Riječ? Dijete? Melek? Možda treba progovoriti, kao dijete, kad doziva meleke u tami? Koje su najnevinije riječi što ih se usude izgovoriti ljudske usne?" (''[[Šehid]]'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Ubica]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 8la5f9vwdrgobbkd5kuupxv7quppjlx 0 5265 16850 2006-07-29T22:42:17Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Budala]] 16850 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[budala]] f81zzqiw1vazvnp85libcvtjmjla4re 0 5266 59534 57528 2020-10-24T20:40:31Z Vilho-Veli 7122 File 59534 wikitext text/x-wiki ---- [[File:64 365 Color Macro (5498808099).jpg|right|300px|thumb]] *[[Orhan Pamuk]] **"[[Slika]] je rascvjetavanje priče bojama. Niko ne može zamisliti sliku koja nema svoju [[Priča|priču]]." (''[[Zovem se Crvena]]'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Slika]] *[[Slikarstvo]] *[[Slikar]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 072e5zhtgivkdh94k3ahhas86vvt81a 0 5267 29333 22692 2007-03-23T19:40:17Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29333 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Jonathan Swift]] **"Niko nije tako slijep kao oni koji neće da vide." *[[Martin Luther]] **"Ona stara: oko za oko - će nas na kraju sve učiniti slijepim." *[[Orhan Pamuk]] **"Sljepilo je nijemo(...) Dosegnuti najdublje u slikarstvu, znači vidjeti ono što se ukazuje u mraku božjem." (''[[Zovem se Crvena]]'') == Poslovice == *[[Danske poslovice]] **"Samo slijepac pita zašto volimo ono što je lijepo." *[[Mongolske poslovice]] **"Za slijepca ne postoji dan, za pijanog ne postoji vrijeme." == Također pogledajte == *[[Bolest]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} fw2loo3g81s896xijykdmu7tqofcckk 0 5268 59797 52530 2021-06-08T22:58:15Z Retsinakanister 7514 Datoteka 59797 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Waldmüller Abendgebet 02.jpg|thumb]] *[[Isabel Allende]] **"U molitvi i naporima naći ćete utjehu za [[grijeh]]e. Nisam ovdje da liječim zdrave, nego da pazim bolesne.." (''[[Eva Luna]]'') *[[Kur'an]] **"O vi nevjernici, ::ja se neću klanjati o­nima kojima se vi klanjate, ::a ni vi se nećete klanjati o­nome kome se ja klanjam; ::ja se nisam klanjao o­nima kojima ste se vi klanjali, ::a i vi se niste klanjali o­nome kome se ja klanjam, ::vama - vaša vjera, a meni - moja!" (''al-Kafirun'', 109:1-6) *[[Orhan Pamuk]] **"Ponekad, sred pospanih snatrenja i nesretnih uspomena, osjetimo da je [[Bog]] na trenutak na nas obratio pažnju pa mu se pomolimo s nadom nekoga ko uspije sultanu da tutne molbu u ruku." (''[[Zovem se Crvena]]'') *[[Vladavina: Prije istjerivača đavola]] **'''Otac Francis''': "Molitva, Merrine. U ovakvim vremenima samo to imamo." :'''Merrin''': "Da. Kao da nemamo ništa, zar ne?" == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Bog]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 0mre7eql1c99m47yxnqmgg1brk8pbzj 0 5269 59439 52191 2020-08-28T19:45:29Z DARIO SEVERI 5869 Removing image does not exist + added new one 59439 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Claudia Cardinale |slika=[[slika:Bellantonio-1960-Cardinale crop.png|150px]] |tekst uz sliku=''Klaudija Kardinale'', italijanska glumica |datum rođenja= 15. april 1938. |mjesto rođenja=Tunis |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Kada se [[muškarac]] udvara ženi, onda on očekuje da će joj se dopasti. Kada se ženi dopadne muškarac, onda ona očekuje da joj se on udvara." *"[[Ljubav]] je neodoljiva želja da budemo neodoljivo željeni." [[Kategorija:Italijanski glumci]] {{Wikipedia}} qp4ycdg5pt2vxagzdvpvjnskyrvhyw3 0 5270 25848 25419 2006-12-05T19:05:06Z Harač 23 25848 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Novi život |autor =[[Orhan Pamuk]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Yeni Hayat'' |datum prvog izdavanja =1995. }} *"Jednog dana pročitah jednu [[Knjiga|knjigu]] i cio [[život]] mi se promijenio. Još na prvim stranicama osjetih moć knjige toliko da mi se učini kako mi se tijelo od stolice i stola za kojim sam sjedio odvojilo. No, uprkos osjećaju da mi se tijelo odvaja od mene samog, kao da je moje biće potpuno i kao nikad do tada bilo na toj stolici za stolom, i ne samo u mojoj duši, knjiga je svoj uticaj pokazivala u svemu što me sačinjavalo. Toliko moćan uticaj da sa stranica koje sam čitao, osjetih kako mi u lice šikljaju svjetlosni zraci: Svjetlost koja je istovremeno i pročišćavala i pomućivala svu moju svijest. Pomislih kako ću sa tom svjetlošću iznova stvoriti sebe, osjetih da ću sa ovom svjetlošću skrenuti sa puta, u toj svjetlosti zapazih sjenu života koji ću kasnije upoznati i kojem ću se kasnije približiti." (1) *"Svima se nama desi, desilo se, jednog dana, jednog običnog dana, kad mislimo da hodamo obično kao uvijek, sa vijestima iz novina u glavi, zvukom automobila, tužnim riječima, iskorištenim kino kartama i ostacima duhana u džepu, primijetimo, ustvari smo već odavno otišli, ustvari, uopće nismo ovdje gdje su nas naši koraci doveli. Odavno sam se izgubio, iza zaleđenih prozora, istopljen u blijedoj li blijedoj boji. Tada je potrebno stati na bilo koju zemlju, potrebna je djevojka da bi se vratilo bilo kom svijetu, zagrliti je, ukrasti njenu [[ljubav]]." (2) *"Sa bolom sam shvatio da se ovaj [[svijet]] sastoji od slika, serije pogrešno protumačenih simbola i nekih ućoravo prisvojenih navika, da se pravi svijet i život nalaze unutar njih ili vani, ili nigdje u blizini." (3) *"Ulazio sam u autobuse, iz autobusa izlazio, šetao po autobuskim stanicama; u autobuse ulazio, u autobusima spavao, sustizao dane s noćima; u autobuse sam ulazio, u kasabe izlazio, danima išao u mrak i rekoh samome sebi, koliko li odlučnosti u ovom mladom putniku da do kraja puzi po putevima koji će ga odvesti do praga one nepoznate zemlje." (3) *"Jer, [[vrijeme]] je trodimenzionalna [[tišina]], tako je napisala moja [[knjiga]]." (4) *"[[Sreća]], pročitah negdje, nije slijepa, neuka je. Razmišljao sam da je sreća utjeha onih koji ne poznaju statistiku i mogućnosti." (4) *"Šta je [[vrijeme]]? [[Nesreća]]! Šta je [[život]]? Vrijeme! Šta je nesreća? Život, jedan novi život!" (4) *"Ne čekajući moj odgovor reče ''Schachmatt''. Objasni da je riječ evropski melez, sastavljena od perzijskog ''šah'' i izumrlog arapskog ''mate''. Zapad smo mi podučili [[šah]]u; svjetska stvar, u vidu ratnog prostora, bijela protiv crne vojske, poput duhovnog rata u nama između dobra i zla. A šta su oni uradili? Pretvorili našeg vezira u kraljicu, slona u popa; nije bilo važno. Ali su nam šah vratili nazad kao pobjedu svoje pameti i napretka u svijetu. Danas pokušavamo da njihovom pameću shvatimo svoju osjećajnost i to smatrano civiliziranim." (17) *"Pustite da, kao što bi to radili pisci imitatori [[Anton Pavlovič Čehov|Čehova]], iz mog bola ne izvlačim neki ljudski ponos koji bi djelili svi čitaoci, već da, kao što bi to uradio neki tradicionalni pisac, istočnjak, pokažem to kao povod pouke. Ukratko: želio sam da sebe odvojim od drugih, da se vidim kao neko poseban, ko ima potpuno različit cilj od svih." (17) *"Shvatih da je ovo kraj mog [[život]]a. A ustvari ja sam želio da se vratim kući, da počnem novi život, da umrem, nikako i nikako ne." (17) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Orhan Pamuk]] {{Wikipedia}} 8jirhx5lnoy4szgk4nmjhmgtumguhgd 0 5271 58166 53708 2017-09-11T22:20:21Z 109.163.140.80 58166 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kur'an |autor = |slika =[[Slika:Opened Qur'an.jpg|200px]] |tekst uz sliku =po muslimanskom vjerovanju zbirka Božijih otkrovenja koja je Muhammedu a.s. prenio melek Džebrail, u periodu od 23 godine. Sastoji se od 114 sura (poglavlja) sa 6.666 ajeta (stihova) |originalni naziv =''القرآن '' (el-qur'ān) |datum prvog izdavanja = }} *"Allah je zaista dobar prema ljudima, ali većina ljudi ne zahvaljuje." (2:243) *"Nisu isto slijep i koji vidi." (el-Fatir, 19) *"Božiji su i Istok i Zapad." (el-Bakara, 115) *"Gospodaru naš, ne kazni nas ako zaboravimo ili što nehotice učinimo! Gospodaru naš, ne tovari na nas breme kao što si ga tovario na one prije nas! Gospodaru naš, ne stavljaj nam u dužnost ono što ne možemo podnijeti, pobriši grijehe naše i oprosti nam, i smiluj se na nas!" (al-Baqara) *"Sigurno ćeš [[Smrt|umrijeti]], a sigurno će i drugi umrijeti, zato ćete svi na Sudnjem danu pred Allahom iznositi svoje dokaze." (Ez-Zumer, 30) *"Stvorili smo vas od zemlje, u nju ćemo vas povratiti, a zatim vas ponovo izbaviti." (Ta-ha, 55) *"Allah vas stvara od zemlje, zatim od kapi sjemena i najzad vas čini muškarcima i ženama. I ni jedna žena ne zanese niti rodi, a da On to ne zna. I ničiji život se ne produži niti skrati, a da to nije zabilježeno u Knjizi. To je uistinu Allahu lahko!" (35/11) *"O vjernici, trudite se da sačuvajte sebe i vaše [[Porodica|porodice]] od vatre." (66/6) *"Ne slijedite svoje niske [[strast]]i, jer će vas odvesti u zabludu, daleko od Allahovog puta." (Sa'd, 26) *"Ne približavajte se [[blud]]u, jer to je užasan grijeh i loš put!" (El-Isra, 32) *"Ljudi, bojite se Allaha, koji vas je stvorio od jedne [[Duša|duše]]." (IV:I) *"Uči u ime svog Gospodara." (XCVI:I) *"O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali." (539-XLIX/11) *"Ne smijete uništiti [[život]], jer ga je Allah, dž.š. učinio neprikosnovenim." (17/35) *"Zar da od drugih tražite da dobra djela čine, a da pri tome sebe zaboravljate, vi koji Knjigu učite? Zar se opametiti nećete?" [Al-Baqara, 44] *"A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli. Zato neka oni pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi bili na pravom putu." [Al-Baqara, 186] *"Sve što je živo umire Allahovom voljom u času suđenom. Daćemo onome koji želi nagradu na ovome svijetu, a daćemo i onome koji želi nagradu na onom svijetu i sigurno ćemo zahvalne nagraditi." [Ali-’Imran, 186] *"Zašto oni po svijetu ne putuju pa da srca njihova shvate ono što treba da shvate i da uši njihove čuju ono što treba da čuju, ali, oči nisu slijepe, već srca u grudima." [Al-Hagg, 46] *"Tako mi vremena, - čovjek, doista, gubi, samo ne oni koji vjeruju i dobra djela čine, i koji jedni drugima istinu preporučuju i koji jedni drugima preporučuju strpljenje. " [Al-’Asr, 1-3] == Također pogledajte == *[[Biblija]] == Vanjski linkovi == *[http://www.harunyahya.com/other/download/download.php?id=14296 Download knjige "Kur'anske Mudžize" na bosanskom jeziku u pdf-formatu] *[http://www.bih.org/kuran/ Prijevod Kur'ana na bosanski jezik od Besima Korkuta] *[http://www.mlivo.com Prijevod Kur'ana na bosanski jezik od dipl. ing. Mustafe Mlive] *[https://www.lijecenje-kuranom.com/download/Ibn_Kesir_tefsir.pdf Ibn Kesir Tefsir Kur'ana] *[http://is.aswatalislam.net/CategorySelectionMadeP.aspx?CatID=1001 Download recitacija Kur'ana] *[http://quran.muslim-web.com/ Kur'an na arapskom jeziku] *[http://hr.wikisource.org/wiki/Kur'an časni na hrvatskom jeziku s latiničnom transliteracijom arapskog izvornika prevod Tomislava Dretara] *[http://www.e-mushaf.com Multiple Translation of the Qur'an] *[http://www.islamhouse.com/p/145856 Učenje Kur'ana] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Religija]] {{Wikipedia}} 91tm2v1xxz7yze8j4tbliigtse8nthw 0 5274 60285 59442 2022-08-29T20:52:11Z Kalle Perälahti 7835 60285 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Greta Garbo |slika=[[slika:Greta Garbo 1924 2.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Greta Garbo'', švedska glumica |datum rođenja= 18. septembar 1905. |mjesto rođenja=Stockholm, Švedska |datum smrti=16. april 1990. |mjesto smrti=New York, SAD }} [[File:Greta Garbo 1925 by Genthe-retouched.jpg|thumb|Greta Garbo (1925)]] *"Postoje [[žena|žene]] koje su iz godine u godinu sve nevinije." [[Kategorija:švedski glumci]] {{Wikipedia}} m95zmsvhuvmtb8bviqxgd9mo4wlo121 14 5275 61774 51257 2024-05-17T11:47:44Z Srđan 4695 61774 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Švedska|Glumci]] [[Kategorija:Glumci]] 9ncturhks1cpz5qpv7idj480sqpa3mh 0 5276 61047 61036 2024-04-19T17:29:16Z A09 8147 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/86.114.227.151|86.114.227.151]] ([[User talk:86.114.227.151|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:A09|A09]] 61021 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Françoise Sagan |slika= |tekst uz sliku=''Fransoaz Sagan'', pravo ime ''Françoise Quoirez'',<br>francuska književnica |datum rođenja= 21. juni 1935. |mjesto rođenja=Cajarc, Francuska |datum smrti= 24. septembar 2004. |mjesto smrti=Honfleur, Francuska }} * "[[Ljubav]] je neka vrsta kuhanja: bez materijalnih začina gubi se apetit." * "Ništa ne bi ljepše bilo od saznanja da smo voljene, kad nas to ne bi izlagalo riziku da se i same zaljubimo." * "Postoje dvije vrste muškaraca koji ne znaju ništa o [[žena]]ma: oženjeni i neoženjeni muškarci." * "Prava [[moć]] žene je uzrok zbog kojeg je [[muškarac]] voli, pa iako se za tim uzrokom sakriva i najlošije." [[Kategorija:Francuski pisci|S]] {{Wikipedia}} etrzoqy006f4yakvi8zyelwf00tdqjd 6 5277 16918 2006-08-02T19:06:11Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 16918 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 6 5278 16920 2006-08-02T19:13:23Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 16920 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 5279 59053 51895 2019-10-09T09:31:25Z Savonhelmi 6967 File 59053 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Johannes Tauler |slika= |tekst uz sliku=njemački teolog |datum rođenja=oko 1300 |mjesto rođenja=Strasbourg, Francuska |datum smrti= 15. juni 1361. |mjesto smrti=Strasbourg, Francuska }} [[File:St-Pierre-le-Jeune protestant-Tauler (3).jpg|144px|thumb|right|]] *"Naša [[sreća]] nije u veličini naših djela, nego u veličini naše [[ljubav]]i." [[Kategorija:Religija|T]] [[Kategorija:Njemačka|T]] {{Wikipedia}} Алберт Ајнштајн (нем. Albert Einstein) је био теоријски физичар, један од највећих умова и најзначајнијих личности у историји света. Рођен је у 14. марта 1879. године у Улму, у Немачкој, а преминуо је 18. априла 1955. године у Принстону у Њу Џерзију, у Сједињеним Америчким Државама. Алберт Ајнштајн је формулисао Специјалну и Општу теорију релативности којима је револуционисао модерну физику. Поред тога, допринео је напретку квантне теорије и статистичке механике. Иако је најпознатији по теорији релативности (посебно по еквиваленцији масе и енергије E=mc2), Нобелова награда за физику му је додељена 1921. године за објашњење фотоелектричног ефекта (рада објављеног 1905. у Annus Mirabilis или „Години чуда“) као и за допринос развоју теоријске физике. У народу, име „Ајнштајн“ је синоним за човека високе интелигенције или за генија. Када је Ајнштајну било пет година, његов отац му је показао мали џепни компас и Ајнштајн је тада схватио да нешто у „празном” простору делује на магнетну иглу компаса, да би касније овај доживљај описао као највећи откривачки догађај његовог живота. Он је, забаве ради, правио моделе и механичке справице показујући тако од малена велике техничке и математичке способности. Године 1906, Ајнштајн је промовисан у звање техничког испитивача друге класе. У 1908., добио је лиценцу за рад у Берну, Швајцарска, као Приватдоцент (Privatdozent) (неплаћени наставник на универзитету). Током тог времена, Ајнштајн описује зашто је небо плаво у своме раду о појави критичне опалесценције, који показује кумулативне ефекте расипања светлости на појединачним молекулима у атомосфери. .[9] Ајнштајн је у великој мери био укључен и у Амерички покрет за људска права. Био је близак пријатељ са Полом Робесоном (Paul Robeson) преко 20 година. Ајнштајн је био члан неколико група за људска права (укључујући принстонски одељак NAACP-а) од којих су многе биле под вођством Пола Робесона. Među mnogim stvarima koje su nazvane po Ajnštajnovom imenu su: • jedinica koja se koristi u fotohemiji, “Ajnštajn”. • Hemijski element čiji je redni broj 99 pod nazivom ajnštajnijum. • Asteroid 2001 Ajnštajn. • Nagrada Albert Ajnštajn. • Albert Ajnštajn nagrada za mir. • Fakultet medicine Albert Ajnštajn na Ješiva univerzitetu (Yeshiva University) [56] otvoren 1955. • Albert Ajnštajn medicinski centar[57]u Filadelfiji, Pensilvanija. Ajnštajn je tokom svog života objavio preko pedeset naučnih radova. Takođe je objavio i nekoliko radova koji se ne bave naukom, uključujući O cionizmu (1930), Zašto rat? (1933, zajedno sa Sigmundom Frojdom kao ko-autorom), Svet kako ga ja vidim (1934), i Izvan mojih poznih godina (1950). 48hn7a0buqilwpjvkb5kgbuje8nhhue 0 5280 52190 49447 2014-04-15T17:43:14Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 15 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q190302]] 52190 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Claude Adrien Helvétius |slika=[[slika:Helvétius.png|150px]] |tekst uz sliku=''Helvecije'', francuski filozof i prosvjetitelj |datum rođenja=26. februar 1715. |mjesto rođenja=Pariz, Francuska |datum smrti=26. decembar 1771. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} *"Niko nije nikada na svoju štetu sarađivao na javnom dobru." *"Sebeljublje jest jedini temelj na kojem se može temeljiti pravilo korisnog [[moral]]a." (''De l'Espirit'', 1758.) *"Živi se samo [[vrijeme]] u kojemu se ljubi." [[Kategorija:Francuski filozofi|H]] {{Wikipedia}} dr0poy7lozdflfeuosp9xrg2z7dwoc2 0 5281 16929 2006-08-03T15:31:21Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Claude Adrien Helvétius]] 16929 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Claude Adrien Helvétius]] kpiorx0llq75rk13s28vd6xyapugpq0 0 5282 52469 48346 2014-04-21T15:58:46Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52469 wikitext text/x-wiki '''Josef Pieper''' (Elte, 4. maj 1904 - Münster, 6. novembar 1997), njemački filozof --------- *"[[Ljubav]], korijen svih drugih kreposti, ne poznaje ni pravila ni mjere." *"Ljubiti znači: divno je što ti postojiš." [[Kategorija:Njemački filozofi|P]] {{Wikipedia}} 319hy2wnwtbal2fb7a1xc88fygav6w9 0 5283 52135 43785 2014-04-15T13:35:30Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q168479]] 52135 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Chiara Lubich |slika=[[slika:Chiara Lubich.JPG|150px]] |tekst uz sliku=predsjednica svjetskog vjerskog pokreta po imenu ''Pokret fokolara'' |datum rođenja=22. januar 1920. |mjesto rođenja=Trento, Italija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[[Bog]] od nas ne traži da budemo savršeni radnici, ili savršeni propovjednici, ili savršeni molitelji, nega da budemo savršeni u [[ljubav]]i." *"Kršćanin - da bi ljubio - mora činiti kao Bog: ne čekati da bude ljubljen, nego ljubiti prvi." *"Ljubav je spontana, uvijek nova, pronalazi uvijek nove načine da se očituje, ne podliježe pravilima i pronalazi nepredvidljiva rješenja." [[Kategorija:Religija|L]] {{Wikipedia}} qd2bikt1vpxltti98b9d38rtnzcg8bs 0 5284 51742 48026 2014-04-14T22:33:18Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q62798]] 51742 wikitext text/x-wiki '''Gertrud Freiin von Le Fort''' (Minden, 11. oktobar 1876 - Oberstdorf, 1. novembar 1971), pseudonimi ''Gerta von Stark'' i ''Petrea Vallerin'', njemačka književnica ------- *"Svaka [[patnja]] na zemlji posvećena je ljubavlju Božjom." [[Kategorija:Njemački pisci|L]] {{Wikipedia}} t70empzvv9fwc1a0fs4yg89duvclbkv 0 5285 51834 47970 2014-04-15T02:09:38Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 9 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q2714618]] 51834 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Gilbert Cesbron |slika= |tekst uz sliku=francuski književnik |datum rođenja=1913. |mjesto rođenja= |datum smrti= 1979. |mjesto smrti= }} *"[[ljubav|Ljubim]], dakle jesam. U času kad prestanem ljubiti, prestajem postojati." [[Kategorija:Francuski pisci|C]] {{Wikipedia}} i6e5ip5rzg423ac8wcdp5hdxowyvqq0 0 5286 55108 43503 2015-08-03T19:52:24Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 3 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q122358]] na [[d:|Wikidati]] 55108 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Albert Bitzius |slika=[[slika:JeremiasGotthelf.jpg|150px]] |tekst uz sliku=švicarski književnik,<br> pisao pod pseudonimom ''Jeremias Gotthelf'' |datum rođenja=4. oktobar 1797. |mjesto rođenja=Murten, Švicarska |datum smrti= 22. oktobar 1854. |mjesto smrti=Lützelflüh, Švicarska }} *"Ko želi [[ljubav]] žeti mora ljubav sijati." [[Kategorija:švicarski pisci|G]] {{Wikipedia}} azoci5a2audbopiqaw1c79zh7ltbpn8 0 5287 16941 2006-08-03T16:14:53Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Jeremias Gotthelf]] 16941 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Jeremias Gotthelf]] e82c3minodsw3jkaa9nzp49mtoppfk8 0 5289 58961 51799 2019-08-09T22:02:34Z Risto hot sir 6370 File 58961 wikitext text/x-wiki [[File:Brigitte Bardot - 1962.jpg|thumbnail|Brigitte Bardot 1962]] '''Brigitte Bardot''' (Pariz, 28. septembar 1934 -), francuska glumica -------- *"Moja iskustva sa [[muškarac|muškarcima]]: jedni odviše dugo oklijevaju, ne nalaze početak i ne stižu do kraja. Drugi žele da odmah počnu sa krajem." [[Kategorija:Francuski glumci]] {{Wikipedia}} rcq4wuyjy8fscp6erm7n7xiha5zpnda 0 5290 55109 50614 2015-08-03T19:52:35Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513206]] na [[d:|Wikidati]] 55109 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Srećko Lazzari |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački aforist |datum rođenja=1. novembar 1925. |mjesto rođenja=Ključ, Bosna i Hercegovina |datum smrti=26. februar 2006. |mjesto smrti=Sarajevo, Bosna i Hercegovina }} *"Ako u [[život]]u nemaš [[cilj]], bit ćeš sigurno [[meta]]." *"[[Čovjek]] mora ostati [[učenik]] i onda kad postane [[učitelj]]." *"Kad djela [[govor]]e, svi treba da šute." *"Najteže je istjerati iz glave ono što ti leži na srcu." *"Ne treba nam [[himna]], mi smo svoje otpjevali." *"Pametna [[žena]] postupa sa muškarcem kao kovač sa gvožđem: prvo ga dobro zagrije, a onda ga po svom [[ukus]]u oblikuje." *"[[Političar]]i pojedu meso, a kost bace među [[narod]]." *"[[Rat]] se još nekako može preživjeti, [[mir]] nikako." *"[[Vrijeme]] ide, [[posao]] stoji, a mi ležimo." *"Za razliku od čovjeka [[knjiga]] ti ostaje [[prijatelj]] i kad je pročitaš." [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|L]] {{Wikipedia}} kfmyoeis7xxeuc97o08ye93yxyl51yx 0 5291 52343 46349 2014-04-21T11:41:54Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52343 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Anne Brontë |slika=[[slika:Anne Bronte.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''En Bronte'', britanska književnica i pjesnikinja, najmlađa iz literarne obitelji Brontë |datum rođenja=17. januar, 1820. |mjesto rođenja=Thronton, Engleska |datum smrti=28. maj 1849. |mjesto smrti=Scarborough, Engleska }} *"Dobra je stvar zapovijedati svom [[temperament]]u." *"Ne mogu gajiti [[poštovanje]] prema svima koji ga žele ukoliko ga ne zaslužuju." *"Neka tvoje [[oči]] budu slijepe za sve spoljne privlačnosti, tvoje [[uši]] gluhe za sve čari laskanja i površnog razgovora. To su klopke i lukavstva zavodnika da namame lakomislene u [[propast]]. Načelo je glavna stvar, a zatim dolaze zdrav [[razum]] i [[čestitost]]. Udaš li se za najljepšeg i prividno najprijatnijeg [[čovjek]]a na [[svijet]]u, ne znaš kakva će te [[nesreća]] obhrvati ako otkriješ da je on samo jedan beznačajni nevaljalac." *"Prije ili kasnije uvijek dolaze neprilike ako se ne kaže [[istina]]." *"Udati se za nekoga koga ne voliš isto je što i prodati se kao [[rob]]." *"Zaključujem da mora postojati samo malo, vrlo malo ljudi na svijetu za koje bih voljela da se udam; od tih malo, deset prema jedan da se neću nikad upoznati i sa jednim; ili, ako hoću, onda dvadeset prema jedan da će on biti neoženjen ili da ću mu se dopasti." [[Kategorija:Britanski pisci|B]] {{Wikipedia}} qkqya1gtl84ri32yykuqy2r8ep3q6zy 0 5292 16975 2006-08-04T18:39:06Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Anne Brontë]] 16975 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Anne Brontë]] 984ubkn6lwnve7pvox1y3n4p5er3nsz 0 5293 60914 60341 2024-02-19T06:45:36Z Temuera 4963 60914 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Klaus Kinski |slika= |tekst uz sliku=Nikolaus Günter Karl Nakszyński, njemački glumac |datum rođenja= 18. oktobar 1926. |mjesto rođenja=Sopot, Poljska |datum smrti=23. novembar 1991. |mjesto smrti=Lagunitas, SAD }} [[File:Klaus Kinski Cannes-(retouched).jpg|thumb|Klaus Kinski (1988)]] *"Ljude moramo ocjenjivati prevashodno prema njihovim [[porok|porocima]]. [[vrlina|Vrline]] se mogu i odglumiti, poroci su uvijek pravi." [[Kategorija:Njemački glumci]] {{Wikipedia}} bs6lzb3d8a5dfgdlz8jt7n4pk6kxyuw 6 5294 17030 2006-08-05T16:17:16Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} sa en-wiki 17030 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa en-wiki 2aqi6laxa6wqgglo0fvn7udw9kxh2i4 0 5295 52076 49617 2014-04-15T11:14:52Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 19 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q1401]] 52076 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Francesco Petrarca |slika=[[slika:Francesco-Petrarca.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Frančesko Petrarka'', italijanski pjesnik |datum rođenja= 20. juli 1304. |mjesto rođenja=Arezzo, Italija |datum smrti= 18. juli 1374. |mjesto smrti=Arqua, Italija }} *"Bolje je da ti zavide nego da te sažaljevaju." *"Kakav krasan svršetak onoga ko u [[ljubav]]i umire." * "[[Ljepota]] - kad je najmanje odjevena, najbolje je odjevena." *"Ljubav na zemlji stvorila je [[majka]]." *"Ljubav nema godine, ona se uvijek rađa." *"- Ako nije [[ljubav]], šta to onda ćutim ? :- Ako je ljubav, Bože, kakva je i koja ? :- Ako je dobra odkud smtrna boja ? :- Ako je zla, odkud slast u muci slutim? :- Gorim li voljom, odkud suze slijeću? :- Ako zlu ugađam,čemu jaditi se? :- O živa smrti, draga muko, javi se, zašto si u meni, ako ja to neću ? (Kanconijer) *"I blaženi nek su svi moji papiri, njoj u slavu i moja misao što je njoj a ne drugoj kao dug namjerih! (Kanconijer) [[Kategorija:Italijanski pisci|P]] {{Wikipedia}} ldzr0ckfoqtu39jlgfv8hmpt48mpmci 0 5296 58781 51305 2019-05-11T21:24:42Z Risto hot sir 6370 File 58781 wikitext text/x-wiki [[Image:DemosthPracticing.jpg|thumb|right|]] '''Demosten''' (384 p.n.e. - 322 p.n.e.), grčki govornik ------ *"Budi gospodar svoje [[volja|volje]], a sluga svoje [[svijest]]i" *"Živi tako da bi tvojim poznanicima bilo [[dosada|dosadno]] ako umreš." [[Kategorija:Grčki filozofi]] [[Kategorija:Historija]] {{Wikipedia}} 606kr77ok6ifik89bs7etg2lutqzb0k 10 5297 17077 2006-08-06T10:08:37Z Zumbulka~bswikiquote 10 17077 wikitext text/x-wiki "Bog je izmislio pijance da ružne žene ne ostaju same." ~ [[Charles Baudelaire]] l3hp4hmx8vjki78fnngi4qjzkvqct2s 10 5298 17079 2006-08-06T10:14:53Z Zumbulka~bswikiquote 10 17079 wikitext text/x-wiki "Čast se ne može oduzeti, ona se može samo izgubiti." ~ [[Anton Pavlovič Čehov]] kveoz5z9bdabbe6d3dfbcn0c8e2q0ww 10 5299 17080 2006-08-06T10:15:30Z Zumbulka~bswikiquote 10 17080 wikitext text/x-wiki "Dobar čovjek se zastidi čak i pred psom." ~ [[Anton Pavlovič Čehov]] 9wrbco9ffuw0wirfg2l5y5yb6r0h5ds 10 5300 17081 2006-08-06T10:16:14Z Zumbulka~bswikiquote 10 17081 wikitext text/x-wiki "Ljubav daje krila ali ih i potkresuje." ~ [[Anton Pavlovič Čehov]] ejqhpvitrey353cifa6yqx7b2237pp8 10 5301 17082 2006-08-06T10:17:03Z Zumbulka~bswikiquote 10 17082 wikitext text/x-wiki "Zdrav čovjek ima hiljadu želja. Bolestan samo jednu." ~ [[Anton Pavlovič Čehov]] 4ekx6j475njj8r71er6rpf3krl500k9 0 5302 51271 48271 2014-04-09T16:57:22Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 26 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q191050]] 51271 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ambrose Gwinnett Bierce |slika=[[slika:Ambrose Bierce.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Embrouz Birs'', američki pisac |datum rođenja=24. juni 1842. |mjesto rođenja= |datum smrti= 1914. |mjesto smrti= }} * "[[Korporacija]]: genijalna naprava za dobivanje individualnog profita bez individualne [[odgovornost]]i" *"Na italijanskom 'bela dona' znači lijepa [[žena]], a na engleskom opasan [[otrov]]; uvjerljiv primjer o bitnoj identičnosti dva [[jezik]]a." *"[[Odgovornost]] je teret lako prenosiv na [[Bog]]a, sudbinu, sreću ili susjeda." *"[[Vjernost]]: [[vrlina]] tako dragocjena za one koji su prevareni." [[Kategorija:Američki pisci|B]] {{Wikipedia}} lst132rc4t89vm6f5o4ntcenpxyuqtm 0 5303 60320 58931 2022-09-18T15:37:47Z Hank Mosley 7849 60320 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Richard Walter Jenkins jr. |slika= |tekst uz sliku=''Ričard Barton, britanski glumac'' |datum rođenja= 10. novembar 1925. |mjesto rođenja=Pontrhydyfen, Wels |datum smrti= 5. august 1984. |mjesto smrti=Ženeva, Švicarska }} [[File:Richard Burton - The Robe.jpg|alt=Richard Burton in ''The Robe'' (1953)|right|thumb|Burton (1953)]] * "[[Muškarac]] je najslabiji kad mu lijepa [[žena]] šapće da je snažan." * "Žene su opasnije od uličnih razbojnika. Razbojnici traže [[novac]] ili [[život]], a žene i jedno i drugo." [[Kategorija:Britanski glumci|B]] {{Wikipedia}} d6pvwjxsxbrrw2yadoi241l479t4gxl 14 5304 61744 61407 2024-05-17T11:36:11Z Srđan 4695 61744 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo|Naučnici]] [[Kategorija:Naučnici]] dust9zgbx5nt65t1fgwdgwsdjmlw8dn 10 5305 17103 2006-08-06T11:33:01Z Zumbulka~bswikiquote 10 17103 wikitext text/x-wiki "Ima ljudi koji od svoga bogatstva nemaju ništa osim straha da će ga izgubiti." ~ [[Denis Diderot]] f8fvidip76o94fojh6xnbcw6qyi1bey 10 5306 17104 2006-08-06T11:33:32Z Zumbulka~bswikiquote 10 17104 wikitext text/x-wiki "Ljubav lišava pameti one koji je imaju, a daje je onima koji je nemaju." ~ [[Denis Diderot]] jpinxv7mircz4bmtkgtfoj13zlzwaww 10 5307 17105 2006-08-06T11:34:02Z Zumbulka~bswikiquote 10 17105 wikitext text/x-wiki "Najsretniji je onaj čovjek koji je učinio sretnima najviše ljudi." ~ [[Denis Diderot]] 1c190g91gewg7y4t5eifedicth0e780 10 5308 17106 2006-08-06T11:34:34Z Zumbulka~bswikiquote 10 17106 wikitext text/x-wiki "Neznanje je bliže istini nego predrasuda." ~ [[Denis Diderot]] 8zhs0kmkkngsbx5xuxcgq7fjtes5ffb 10 5309 17107 2006-08-06T11:35:10Z Zumbulka~bswikiquote 10 17107 wikitext text/x-wiki "Varati drugoga put je da prevariš sebe." ~ [[Denis Diderot]] p07r5eo06nkt030lwh2hoqq5f1kpgm1 0 5310 51868 45790 2014-04-15T03:07:47Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 10 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q1063]] 51868 wikitext text/x-wiki ---- *[[Thomas Alva Edison]] **"Nenasilje je put do više etike, koja je cilj svekolike evolucije. Sve dok ne prestanemo nanositi zlo svim živim bićima i dalje ćemo biti samo divljaci." [[Kategorija:Tema]] 7atxxawj22vrjp0603wqjnldoir6kj1 0 5311 17126 2006-08-06T12:39:03Z Zumbulka~bswikiquote 10 Dželal ed Din Rumi premješten u Mevlana Dželaludin Rumi 17126 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Mevlana Dželaludin Rumi]] p033mddy6i5mge8vv1fu05fddwfk4ec 0 5312 17132 2006-08-06T13:20:07Z Zumbulka~bswikiquote 10 Francois Mauriac premješten u François Mauriac 17132 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[François Mauriac]] mxrzukjzrevrx5zh676rb2cwlsetzp0 0 5313 17143 2006-08-06T14:05:36Z Zumbulka~bswikiquote 10 Tomaš Garrigue Masaryk premješten u Tomáš Masaryk 17143 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Tomáš Masaryk]] eewrxqeixrk31dmaq2ix1i84dovhmux 0 5314 54617 54270 2015-05-01T15:13:15Z CommonsDelinker 84 Replacing Grass.JPG with [[File:Günter_Grass,_2004.jpg]] (by [[commons:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: [[:commons:COM:FR|File renamed]]: this is not Vincent Grass). 54617 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Günter Wilhelm Grass |slika=[[slika:Günter Grass, 2004.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Ginter Gras'', njemački književnik, dobitnik [[w:Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za književnost 1999. godine |datum rođenja=16. oktobar 1927. |mjesto rođenja=[[w:Gdanjsk|Gdanjsk]], [[w:Poljska|Poljska]] |datum smrti=13. april 2015. |mjesto smrti=Lübeck, Njemačka }} * "Ako proizvodite nešto bez čega ljudi ne mogu, zarađivaćete [[novac]], ali ako proizvodite potpuno beskoristan predmet, napravićete [[bogatstvo]]." * "Mladi su oduvijek izlazili sa svojim [[zahtjev]]ima na ulicu. To je s jedne strane bilo zbog prevelike [[strast]]i, a s druge zbog nedostatka stanova." * "Onaj koji teško daje obećanja, vjernije ih održava." == Djela == *''[[Dok ljuštim luk]]'' (2006.) [[Kategorija:Književnost|G]] [[Kategorija:Njemački pisci]] [[Kategorija:Günter Grass]] {{Wikipedia}} dk9kbsswptv94z322b0mgz3vzajtzhe 0 5315 17158 2006-08-06T18:09:53Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Jean-Baptiste Poquelin Molière]] 17158 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Jean-Baptiste Poquelin Molière]] fnd2u47l7hg5ljfjy4bc4tzidexsov3 10 5317 17168 2006-08-06T19:57:40Z Zumbulka~bswikiquote 10 17168 wikitext text/x-wiki "Pravda bez moći je bezmoćna; moć bez pravde je tiranska." ~ [[Blaise Pascal]] agctjr7to4aksmia9khyh4ds1lowuuv 10 5318 17169 2006-08-06T19:58:34Z Zumbulka~bswikiquote 10 17169 wikitext text/x-wiki "Kad bukne rat, prva pogine istina." ~ [[Arthur Ponsonby]] 6o6v72p8k10ws161ydxcg4g8buenr79 10 5319 17170 2006-08-06T19:59:25Z Zumbulka~bswikiquote 10 17170 wikitext text/x-wiki "Vrijeme je veliki učitelj - šteta je, međutim, što ubija svoje učenike." ~ [[Hector Berlioz]] fuda1roel06d07ruz6lickz5jp13x1z 10 5320 17171 2006-08-06T20:00:47Z Zumbulka~bswikiquote 10 17171 wikitext text/x-wiki "Da biste birali između dva zla, morate isprobati oba." ~ [[François Mauriac]] 4eafn0hzgfhx6hitj7r9hcf961szmjb 10 5321 17172 2006-08-06T20:01:37Z Zumbulka~bswikiquote 10 17172 wikitext text/x-wiki "Reci mi šta čitaš pa ću ti reći ko si." ~ [[François Mauriac]] sj8z0lhyiaamy6oqdzaxidjt69360lp 0 5322 35274 25428 2008-11-02T13:16:21Z Pearl 501 35274 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Zbogom oružje |autor =[[Ernest Hemingway]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''A Farewell to Arms'' |datum prvog izdavanja =1929. }} *"Ali je čvrsto uvjerenje pisca ove knjige da se u ratovima bore najdivniji ljudi koji postoje, ili, ako hoćete, samo ljudi koji su sve divniji ukoliko ih srećete bliže mjestu gdje se vode borbe. Ali [[rat]]ove stvaraju, izazivaju i počinju isključivo ekonomske suprotnosti, a vode ih svinje koje nastoje da izvuku [[korist]] iz njih." *"''Kako vam se sviđa ovaj prokleti rat?'' :''Odvratan je.'' :''I ja kažem da je odvratan. Isusa mi, odista je odvratan.''" *"Čim sam je ugledao, opet sam se zaljubio u nju. U meni se sve okrenulo." *"Sam [[bog]] zna da nisam želio da se u nju zaljubim. Nisam želio da se ni u koga zaljubim. Ali sam bog zna da sam se zaljubio." {{Wikipedia}} {{Djela Ernesta Hemingwaya}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ernest Hemingway]] mxfhqqr3hj1rw4om8hmcxwzaxrn1gg5 0 5323 29085 17201 2007-03-23T19:37:54Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29085 wikitext text/x-wiki ---- *[[Nizami]] **"Težak je pad onog koji prije nije padao!" (''[[Medžnun i Lejla]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} gsumanwgf2ij3rhsuixfxlt1tsav1cq 0 5324 17206 2006-08-07T00:23:59Z Harač 23 Nepodnošljiva lakoća postojanja premješten u Nepodnošljiva lahkoća postojanja 17206 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Nepodnošljiva lahkoća postojanja]] 4v4g3gumgkld09qq392ezsbw90f3nxv 0 5325 59095 55110 2019-12-10T06:04:18Z Chongkian 6960 59095 wikitext text/x-wiki [[File:Johor Bahru city in 2015.jpg|thumb|Grad]] == Citati == *[[Arnold Toynbee]] **"Grad koji ne možete prehodati je klopka." *[[Milan Kundera]] **"[[Čovjek]] koji želi napustiti grad u kojem živi nije [[Sreća|sretan]]!" (''[[Nepodnošljiva lahkoća postojanja]]'') *[[Orhan Pamuk]] **"Naš grad je spokojno mjesto." (''[[Snijeg (Pamuk)|Snijeg]]'') **"Činilo mi se da u ovome gradu ni njegovi stanovnici ni sam taj grad nisu stvarni. Svi su željeli ili umrijeti ili pobjeći odavde glavom bez obzira. Ali ja više nisam imao kamo poći. Kao da sam bio prognan iz historije, gurnut onkraj ruba civiliziranog svijeta. Toliko sam bio daleko od civilizacije, da je nisam mogao čak ni oponašati." (Ibid.) == Poslovice == ==Također pogledajte== *[[Naselje]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} jp5csn940eyinp5ro5gd7jqcfpyj2ql 0 5327 44583 24908 2012-02-08T20:24:10Z 46.35.152.74 44583 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Knjiga smijeha i zaborava |autor =[[Milan Kundera]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Kniha smichu a zapomneni'' |datum prvog izdavanja =1978. }} *"Jednom me je pozvao u svoju sobu. Na klaviru su stajale raširene varijacije iz sonate opus 111. - Pogledaj - rekao mi je i pokazao na note (i svirati na klaviru postupno je zaboravljao). - Pogledaj - ponovio je, a onda mu je poslije dugog naprezanja uspjelo reći - Ja sad znam! - Pokušavao mi je, uporno, objasniti nešto veoma važno, ail njegovo se izlaganje sastojalo od potpuno nerazumljivih [[riječ]]i. Kad je shvatio da ga ne razumijem, začuđeno me je pogledao i rekao: - Čudna stvar!" *"Za dobro ovog [[svijet]]a nije potrebno da [[Anđeo|anđeli]] steknu prevlast nad vragovima (kako sam mislio dok sam bio [[dijete]]), nego da [[moć]] obiju strana bude približno izjednačena." *"Svaki ljubavni odnos počiva na nepisanim ugovorima koje ljubavnici nepromišljeno sklapaju u prvim tjednima svoje ljubavi. (...) Već prvih tjedana Karel i Marketa su odlučili da će Karel biti nevjeran a da će se Marketa s tim miriti, da će zauzvrat Marketa imati pravo biti bolja dok će se Karel osjećati kao krivac." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Milan Kundera]] {{Wikipedia}} {{Djela Milana Kundere}} mxuvorc12zao8fcpakl0pcs3wan7yvs 0 5328 31782 30325 2007-07-05T16:11:28Z Harač 23 31782 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Vječnik |autor =[[Nedžad Ibrišimović]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Vječnik'' |datum prvog izdavanja =2005. }} * "Uostalom, otkako je svijeta i vijeka, svi ljudi poput behara, lišća i plodova vise na granama i grančicama ogromne krošnje [[Vrijeme|vremena]]." (1,2.) * "Ljudi po ovom svom geolidu još uvijek hodaju kao da je on ploča, a ne plavo-bijelo zrnce s opnom vode, otocima kopna i užarenom kuglom u središtu u beskrajnom prostranstvu Kosmosa, a oni tako sićušni da se zapravo i ne vide, iako se treperenje milijardi zvijezda održava jedino u njihovim očima." (1,3.) * "''Pođimo brzo na Zapad u zemlju istine. S mirom pođi, s mirom na Zapad, blažena. Kada se dan u vječnost pretoči, vidjetćemo te opet, tebe koja odlaziš u zemlju gdje se svi ljudi združuju.''" (1,14.) * "Bio sam radostan a posred te radosti gnijezdio se kikot. Obuzdam ga, ne zato što bih možda nekoga probudio, nego zato što se posred toga kikota gnijezdila smrt." (1,18.) * "Nisam mogao biti neko ko mi nije potpuno sličan, odmah bi me vidjeli, vidjeli bi da izvirujem; ovako, mene nije ni bilo, bio je samo Imhotep; a ka niko ne vidi, ni ba niko ne vidi, ni ib niko ne vidi, ni h'at niko ne vidi... Imhotep se služio mojim tijelom kao da smo imali roba; ne, nije htio da se odvoji; ta, Imhotep je znao da će nestati..." (1,19.) * "Kako to da je Imhotep, sjena koja je samo iščezla - smrtan, a ja još uvijek živ? Samo je Imhotepu moglo naumpasti da trsku, drvene štapove, blato i opeku od mulja zamijeni kamenom i njime sagradi stepenastu piramidu visoku stotinu dvadeset lakata, samo je strepnja sjena koja nema na čemu da se odrazi." (1,19.) * "Oni su dugo živjeli, a da je kome od njih dato da živi zauvijek, svejedno bi umro, jer ne bi mogao podnijeti to da sve oko njega, neprekidno, iz dana u dan, iz godine u godinu, iz stoljeća u stoljeće, veće i veće biva. I ja sam nesmrtan, samo, srećom, stvari okom mene ne rastu." (1,25.) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Nedžad Ibrišimović]] {{Wikipedia}} {{Djela Nedžada Ibrišimovića}} ehb3f0moelsgofjb05q51emlzl54rv4 0 5329 58942 56550 2019-08-05T23:28:42Z Risto hot sir 6370 File 58942 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Soda-lime glass jar showing bubbles trapped within.jpg|thumb|upright=0.9|]] *[[Adolf Hitler]] **"Ni u jednom domu zastupnika, ni u jednom senatu nema mjesta glasanju. To su institucije za rad, a ne mašine za glasanje. Pojedini član ima savjetodavni glas, ali nikad odlučujući. Odlučujući glas imaju samo odgovorni predsjednici." (''[[Moja borba]]'') *[[Carl Schmitt]] **"Prirodni oblik neposrednog izražavanja volje jednog naroda jeste glas okupljene mase koja prihvata ili odbija aklamaciju." *[[Derviš Sušić]] **"Glas se ne podiže na roditelja ni kad zgriješi." (''[[Hodža Strah]]'') *[[Georges Danton]] **"Moj glas je lako nadjačati, ali [[Istina|istinu]] ne!" *[[Nedžad Ibrišimović]] **"Ima li išta od čega bi se odbio moj glas? Ima li išta u čemu bi odjeknula moja duša? Ima li išta osim ovih tamničkih zidina i ovoga psa što bi odgovorilo na moj glas i na moj usklik? Ima li išta, bilo živo ili mrtvo, naspram čega bih stao da ugledam svoj lik? Ima li išta drugo osim onoga što je prošlo? (''[[Žurno ispričao Šamilov mlađi sin]]'', priča ''Zmaj od Bosne'') *[[Sead Fetahagić]] **"Stalno se pitam zašto ista prava na izborima imaju oni nekadašnji moji sugrađani koji su se udomili u drugim državama, pristali da žive pod vlašću nekih tuđih državnika? Oni glasaju na izborima u mojoj zemlji, a žive u tuđoj, daleko od naših prava i obaveza. Njihov glas nema nikakvog uticaja na sadašnji njihov status, a ima na moj. Oni iz daleka biraju meni [[vlast]]." :[http://www.nezavisne.com/dnevne/stav/st01162006-01.php ''Nezavisne novine'', 16. januar 2006] *[[Zdravko Grebo]] **"Dobro je sve dok ima ljudi koji žele da drže bradu iznad vode i da tvrde da globalni kapitalizam nije jedina opcija za ljudsko društvo. Da li oni imaju šanse da pobijede, poprilično je sumnjivo. Radi se o ljudima koji su iz moralnih, paralelnih institucija, i kao individue u tome učestvuju. Ipak, dobro je kada postoji glas protiv. Uvijek kada je barem jedan glas protiv, ta akcija vrijedi." :[http://www.bhdani.com/arhiva/216/intervju.shtml ''Dani'', br.216, 2001] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 3nr5xhr3vhwqbii247df96mmf18uzfp 0 5330 17248 2006-08-11T13:19:52Z Harač 23 17248 wikitext text/x-wiki '''Ispovijesti''' (''Confessiones'', 397/398.), autobiografija [[Aurelije Augustin|Aurelija Augustina]]. ---- *"Ako me niko ne pita znam, a ako hoću da objasnim onome koji me pita, ne znam." (Conf. XI, 14, lat. ''Si nemo ex me quaerat scio; si quarrenti explicare velim, nescio.'') == Vanjski linkovi == * [http://www.newadvent.org/fathers/1101.htm New Advent istraživanje "Ispovijesti"] * [http://www.stoa.org/hippo/ "Ispovijesti" na latinskom] * [http://www.ccel.org/a/augustine/confessions/confessions.html Engleski prijevod] * [http://www.mnftiu.cc/mnftiu.cc/adventures.html Adventures of Confessions of St. Augustine Bear] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Aurelije Augustin]] {{Wikipedia}} f75zej2la3v4wo67jzxvw9jmgxgd8k5 0 5331 59131 17251 2019-12-31T10:34:39Z Savonhelmi 6967 File 59131 wikitext text/x-wiki [[File:P1050771 Louvre code Hammurabi bas relief rwk.JPG |250px|thumb|]] '''Hamurabi''' (vladao 1728-1686. p.n.e.), babilonski imperator. Poznatija djala: ''[[Hamurabijev zakonik]]'' i dr. ---- *"[K]ad su Babilon nazvali njegovim slavnim imenom i na zemlji učinili ga velikim; kad su u ovoj varoši za ovog boga uspostavili vječno kraljevstvo, čiji su temelji postojani kao nebo i zemlja, - tada me Ea i Bel pozvaše po mome imenu, mene Hamurabija, velikog kneza, koji se boji bogova, da unaprijedim blagostanje ljudi, da pribavim važnost pravu u ovoj zemlji, da istrijebim pokvarenog i nevaljalog, da spriječim moćnoga da ne ugnjetava slaboga, da obasjam zemlju (...)" (''Predgovor'') [[Kategorija:Hamurabi]] {{Wikipedia}} 5d1rsyu7idq0eep4u52q21dh0x311u8 0 5332 28661 17250 2007-03-23T19:33:37Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28661 wikitext text/x-wiki '''Hamurabijev zakonik''' (oko 1780. p.n.e.), zakonik koji se pripisuje babilonskom imperatoru [[Hamurabi|Hamurabiju]]. Sastoji se od predgovora, pogovora i oko 282 člana. ---- *"[K]ad su Babilon nazvali njegovim slavnim imenom i na zemlji učinili ga velikim; kad su u ovoj varoši za ovog boga uspostavili vječno kraljevstvo, čiji su temelji postojani kao nebo i zemlja, - tada me Ea i Bel pozvaše po mome imenu, mene Hamurabija, velikog kneza, koji se boji bogova, da unaprijedim blagostanje ljudi, da pribavim važnost [[Pravo|pravu]] u ovoj zemlji, da istrijebim pokvarenog i nevaljalog, da spriječim moćnoga da ne ugnjetava slaboga, da obasjam zemlju (...)" (''Predgovor'') == Vanjski linkovi == * [http://eawc.evansville.edu/anthology/hammurabi.htm Engleski prijevod zakonika] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Hamurabi]] {{Wikipedia}} gqteay2rv8gezdju7cmp9bn8xn56j6w 14 5333 30955 18585 2007-05-02T05:59:03Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30955 wikitext text/x-wiki Hamurabi [[Kategorija:Literatura]] qtpfvr2zqw0ox559uhmx4auc8xjg15o 0 5334 58911 58625 2019-07-23T18:17:54Z Risto hot sir 6370 File 58911 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Agatha Mary Clarissa Christie |slika= |tekst uz sliku=britanska spisateljica kriminalističkih romana |datum rođenja= 15. septembar 1890. |mjesto rođenja= |datum smrti= 21. januar 1976. |mjesto smrti= }} [[File:Agatha Christie.png|thumb|right|]] *"[[Idealan muž]] je [[arheolog]] jer što je žena starija to ga više zanima." *"Kada iz vlastitog iskustva saznate šta znači užas, oboružani ste protiv svega u [[život]]u." *"Ljudi nisu onakvi kakvih ih se sjećamo. Kako godine prolaze, sve više su onakvi kakvi bismo mi htjeli da budu i kako mislimo da ih se sjećamo. Ako želite da ih zapamtite kao vesele, ugodne i lijepe, vi im pripisujete te osobine mnogo više nego što su ih oni zapravo imali." *"Najbolje [[vrijeme]] za planiranje knjige jest ono dok perete posuđe." [[Kategorija:Britanski pisci|C]] {{Wikipedia}} ga5sgwwi5x0z7cdjj4d8tssaw80ug56 0 5335 56063 51823 2015-12-04T09:42:18Z Alonso de Mendoza 4903 56063 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Αίσωπος |slika=[[slika:Velázquez - Esopo (Museo del Prado, 1639-41).jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Ezop'', starogrčki basnopisac |datum rođenja= 620. p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti= 560. p.n.e. |mjesto smrti= }} * "Bolja je mala [[zarada]] danas nego velika sutra." * "[[Čovjek]] osredjih sposobnosti uvijek će ostati neznatan, čak i kad se izražava načinom velikih ljudi." * "Da bi vidjeli neprijateljevu [[propast]], neki su spremni i na vlastitu." * "Gdje su potrebne [[ruke]], [[riječ]]i su suvišne." * "I najljepša stvar učinjena u pogrešnu trenutku pobudit će osudu." * "Kad se nešto već dogodilo, nepotrebno je [[kajanje|kajati]] se." * "Lud je onaj koji se želi [[odricanje|odreći]] onoga što ima, nadajući se da će dobiti ono što nema." * "Ljudima je tuđa [[nesreća]] najbolji lijek vlastitoj." * "[[mudrac|Mudri]] ljudi, ako se uspiju izvući iz neke ružne situacije, dobro će paziti da u nju ponovno ne upadnu." * "Ne treba vjerovati ljudima s kojima smo se tek sprijateljili, a koji pokazuju da smo im draži od njihovih starih prijatelja; tako će se ponašati i s nama kada steknu nove prijatelje." * Niko ne treba misliti da tokom [[život]]a sve uvijek treba ići lahko, jer [[sudbina]] je promjenljiva i nakon dugog razdoblja zatišja neizbježan je dolazak ružnog vremena." * "Nisu svi rođeni s istim sklonostima." * "Opaki vjeruju da su vam učinili veliko [[dobročinstvo]] time što vam nisu nanijeli nikakvo [[zlo]]." * "Pravi se prijatelji u [[nevolja|nevolji]] poznaju." * "Treba [[pomoć]]i prijateljima kada im je to potrebno, a ne dokazivati se kad su oni već propali." * "U neprestanoj mijeni stvari i najjači bi mogli zatrebati pomoć najslabijih." * "Zajednički [[život]] neće uvijek učvrstiti [[prijateljstvo]]." *"[[Zloba]] je neukrotiva, pa i onda kada joj učinite najveće dobročinstvo." * Zlobnik može promijeniti [[izgled]], ali [[ćud]] nikada. [[Kategorija:Grčki pisci]] {{Wikipedia}} 5fqhgqsijc33dbxq4mqtpihqrgf7fvp 0 5336 21782 21030 2006-10-04T18:51:09Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21782 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pohvala ludosti |autor =[[Erazmo Roterdamski]] |slika =[[Slika:HolbeinErasmusFollymarginalia.jpg|200px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Stultitiae laus'' |datum prvog izdavanja =1511. }} *"...ako mudrost leži u iskustvu, ko više zaslužuje da nosi ime mudraca: da li [[pamet]]an, koji se nešto iz [[stid]]a, nešto iz plašljivosti ne prihvata ničega ili ludak, koga ni od jedne namjere ne odvraća ni stid (jer ga nema) ni [[opasnost]] (jer ne razmišlja)? Mudrac se zagnjuruje u knjige starih pisaca, gdje se nauči nekom pretjeranom cjepidlačenju. Ludak, naprotiv, ako se ne varam, baš stoga što neprestano učestvuje u svemu i ne haje za opasnost, stiče pravu mudrost. To je dobro uočio i Homer, iako je bio slijep, jer veli: ''i lud se nauči u nevolji''." *"Bože moj, koliko bi se razvoda [[brak]]ova dešavalo svuda i još gorih stvari od [[razvod]]a, kad kućnu zajednicu muža i žene ne bi održavale i potpomagale: Laska, Šala, Popustljivost, Lukavost, Pretvornost — sve same moje pratilice?" *"Dvije smetnje, uglavnom, ne dopuštaju [[čovjek]]u da dođe do saznanja: stid kojim se zasljepljuje [[duh]] i [[strah]] koji u svemu vidi opasnost i obeshrabruje čovjeka u njegovoj djelatnosti. Ludost sjajno oslobađa svih tih teškoća. Mali broj ljudi zna koliko koristi i ugodnosti donosi preimućstvo da te nikad ničega nije stid i da te nikad nije strah!" *"Kada bi glave poletjele niz ulicu, svako bi potrčao za svojom." *"...meni se ipak čini da su [[vladar]]i dostojni sažaljenja, jer nemaju čovjeka koji bi im govorio istinu, nego su prisiljeni da oko sebe drže laskavce umjesto [[prijatelj]]a." *"Može [[svijet]] pričati o meni što mu drago, ipak sam ja, jedino ja, velim vam, kadra da sve uveseljavam, i [[bog]]ove i ljude." *"Niko se još živ nije zahvalio za oslobođenje od [[Ludost]]i. Toliko je prijatna stvar živjeti bez [[razum]]a da se ljudi više mole za oslobođenje od svega drugoga, samo ne od Ludosti." *"[[Priroda]], koja je u mnogim stvarima više maćeha nego mati, usadila je u duše ljudi, osobito malo bistrijih, nesrećnu sklonost da niko nije zadovoljan onim što ima, nego se divi onome što imaju drugi." *"Razlika između ludaka i mudraca je u tome što prvoga vode [[strast]]i a drugog stišava [[razum]]." *"Svi, prije svega, vjeruju u onu opštepoznatu polovicu : ''Ako nešto nemaš, pravi se kao da imaš.'' Po tome pravilu se već djeci kazuje stih : ''Najviša [[mudrost]] je u tome da se pravi lud kad treba.'' Sad i sami možete zaključiti kakvo je neprocjenjivo [[dobro]] ludost kad samo njena varljiva [[sjenka]] i golo podražavanje zaslužuju toliku hvalu učenih ljudi." *"Šta je drugo cio ljudski [[život]] nego neka vrsta komedije u kojoj ljudi igraju svaki pod svojom maskom i svaki svoju ulogu, dok ih reditelj ne odvede s pozornice? A on često jednom istom glumcu daje različite uloge, tako da onaj ko je maločas predstavljao [[kralj]]a u skerletu, odjednom postaje [[rob]] u prnjama. Sve je na svijetu prividno, pa se ni [[komedija]] života ne izvodi drukčije." *"Što je čovjek dalje od ludosti to manje ima od života." *"...znak je prave pameti da ne želiš biti nadljudski mudar kad si već rođen kao čovjek, nego da sa čitavim svijetom ili dragovoljno zatvaraš [[oči]] pred [[pogreška]]ma ili se uljudno pretvaraš." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Erazmo Roterdamski]] {{Wikipedia}} aix09zy6tendgtecponkg63k1y6mury 14 5337 30956 17266 2007-05-02T05:59:03Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30956 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 5338 17270 2006-08-12T15:46:30Z Harač 23 17270 wikitext text/x-wiki '''Kralj rijeke''' (''The River King'', 2000.), djelo američke književnice [[Alice Hoffman]]. ---- *"Ali da je zastala tek toliko da otvori svoj prozor, shvatila bi da Polarnice uopće nemaju mirisa. Čak i pčele izbjegavaju te blijedožute pupoljke i više vole čičar i zlatice. Prinesi makaze da odrežeš stabljike ovih [[ruža]] i latice će otpasti pri dodiru. Pokušaj ubrati jednu golom rukom i svaki će te trn ubosti do krvi." (''Željezna kutija'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Alice Hoffman]] {{Wikipedia}} 7ohq5t8j9decmo0fyu43j9gzj289cqt 14 5339 30957 17894 2007-05-02T05:59:04Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30957 wikitext text/x-wiki Alice Hoffman [[Kategorija:Literatura]] 1bp8oh0f2k3rc7uzizuc39tf2km8yab 0 5340 51604 43103 2014-04-14T18:06:36Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 12 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q937610]] 51604 wikitext text/x-wiki '''Edward Paul Abbey''' (29. januar 1927 - 14. mart 1989), američki pisac --------- *"Pojedinac zaista može biti glup, ali definicija [[glupost]]i je timski rad." [[Kategorija:Američki pisci|A]] {{Wikipedia}} [[lb:Edward Abbey]] c8wxljfie3k31cz7o19wng9r6jaetv8 0 5341 51483 50183 2014-04-13T14:35:43Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 16 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q218698]] 51483 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jerome Klapka Jerome |slika=[[slika:Jerome K. Jerome.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Jerome Klapka Jerome'', britanski književnik |datum rođenja= 2. maj 1859 |mjesto rođenja=Walsall |datum smrti= 14. juni 1927 |mjesto smrti=Northampton }} * "Htjeli biste da znate jesu li inteligentni muškarci dobri [[muž]]evi? Ali, draga gospođo, inteligentni muškarci se uopšte ne žene." * "Nemoguće je uživati u [[odmor]]u ako se prije dobro ne umorite." * "Pesimista tvrdi da su sve žene dostupne. Optimista to ne misli, ali ne gubi nadu." * "Većina poštenih [[žena]] predstavlja skriveno blago, koje je sigurno samo zato što ga niko ne traži." [[Kategorija:Britanski pisci]] {{Wikipedia}} bvha75q99lii095fdc9nl9au27nie4v 0 5342 52397 42488 2014-04-21T13:38:52Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52397 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Edgar John Bergen |slika=[[Slika:EdgarBergenandCharlieMcCarthyStageDoorCanteen1.jpg|180px]] |tekst uz sliku=američki glumac<br>Edgar Bergen s lutkom "Charliejem McCarthyjem" u ''Stage Door Canteen'' |datum rođenja=16. februar 1903. |mjesto rođenja= |datum smrti=30. septembar 1978. |mjesto smrti= }} *"Težak [[rad]] još nikoga nije ubio, ali zašto izazivati sudbinu?" [[Kategorija:Američki glumci|B]] {{Wikipedia}} gf681gbjdq544153l1z12yv6qc321zj 0 5343 59163 52390 2020-01-12T13:32:37Z 80.223.94.186 File 59163 wikitext text/x-wiki [[File:Don Marquis.jpg|thumb|]] '''Donald Robert Perry Marquis''' (Walnut, 29. juli 1878 - New York, 29. decembar 1937), američki književnik i novinar -------- * "Kad vam neko kaže da je do bogatstva došao napornim [[rad]]om, pitajte ga – čijim?" {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pisci|M]] [[Kategorija:Američki novinari|M]] ca2lhc8djas06cmt4545xxcb0p6r6gq 0 5344 59605 59604 2020-12-02T23:58:37Z Doavik 7095 59605 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Robert Charles Benchley |slika=[[Slika:Robertbenchleyvanityfair.jpg|180px]] |tekst uz sliku=američki filmski glumac i humorista |datum rođenja=15. septembar 1889. |mjesto rođenja= |datum smrti=21. novembar 1945. |mjesto smrti= }} *"Svako može obaviti bilo koji [[posao]], ali samo pod uvjetom da to nije njegov posao." *"Najsigurniji način da napravite majmuna od čovjeka je da ga citirate." [[Kategorija:Američki glumci|B]] {{Wikipedia}} f3tjcwr24sxc5x9ur1c2r10pburhqrk 0 5345 60394 60393 2022-11-24T21:47:56Z Kihti-Sami 7918 60394 wikitext text/x-wiki [[File:Image-Tom Stoppard 1 (cropped).jpg|thumb|right|Tom Stoppard (2007)]] '''Sir Tom Stoppard''' (Zlín, Češka, 3. juli 1937 -), pravo ime ''Tomáš Straussler'', britanski dramski pisac --------- *"[[Vještina]] bez mašte je zanat i daje nam mnoge korisne stvari, primjerice pletene košare. S druge strane, [[mašta]] bez vještine daje nam velika djela suvremene [[umjetnost]]i." [[Kategorija:Britanski pisci|S]] {{Wikipedia}} fg6mxpyg1e8emv2lxuxft4lau9czh9r 0 5346 29518 22322 2007-03-23T19:42:02Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29518 wikitext text/x-wiki -------- *[[Tom Stoppard]] **"Vještina bez mašte je zanat i daje nam mnoge korisne stvari, primjerice pletene košare. S druge strane, [[mašta]] bez vještine daje nam velika djela suvremene umjetnosti." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] fe18w3v8xv29a695a65lvnsg5lonl5z 0 5347 52501 32180 2014-04-21T17:03:05Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52501 wikitext text/x-wiki '''Louis Nizer''' (6. februar 1902 - 10. novembar 1994), britanski advokat i pisac --------- *"Kad [[čovjek]] upre prstom u nekoga, trebao bi biti svjestan da ostala četiri prsta pokazuju njega samoga." [[Kategorija:Britanski pisci|N]] {{Wikipedia}} dzta28uvca0znnbhi0re1o05368opso 0 5348 21529 18694 2006-10-04T18:45:53Z EmxBot 48 Bot: popravka HTML koda 21529 wikitext text/x-wiki '''Nancy Friday''' (Pittsburgh, 27. august 1933-), američka književnica ------- *"[[optužba|Optuživati]] majku samo je jedan od načina da i dalje budete [[ovisnost|ovisni]] o njoj." [[Kategorija:Američki pisci|F]] {{Wikipedia}} gh2u5wr5l9ijm5gg7buteu5nf9jkno3 0 5349 53644 52192 2014-11-20T11:32:05Z Racconish 4167 img 53644 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Adeline Virginia Woolf |slika=[[slika:Virginia Woolf 1927.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Virdžinia Volf'', britanska književnica |datum rođenja=25. januar 1882. |mjesto rođenja=[[w:London|London]], Engleska |datum smrti=28. mart 1941. |mjesto smrti=Lewes, Engleska }} * "Velika većina ljudi ne osjeća [[odgovornost]] za svoje postupke." * "Najdraži, sigurna sam da ponovo ludim. Osjećam da ne možemo proći kroz još jedno od ovih groznih razdoblja. I neću se oporaviti ovaj put. Počinjem čuti glasove i ne mogu se koncentrirati. Stoga radim ono što se čini kao najbolja stvar. Podario si mi najveću moguću sreću. Ti si bio u svakom smislu sve što netko može biti. Ne mislim da je dvoje ljudi moglo biti sretnije prije nego što je došlo do ove strašne bolesti. Ne mogu se boriti više. Znam da ti kvarim život i da bi bez mene mogao raditi. I ti hoćeš, ja znam. Vidiš ja ne mogu ni ovo napisati kako treba. Ne mogu čitati. Ono što želim reći jest da tebi dugujem svu sreću svog života. Ti si bio potpuno strpljiv samnom i nevjerojatno dobar. Želim to reći - svi to znaju. Da me je itko mogao spasiti to bi bio ti. Sve me je napustilo osim sigurnosti u tvoju dobrotu. Ne mogu ti nastaviti kvariti život više. Ne mislim da je dvoje ljudi moglo biti sretnije nego što smo bili mi. V." (''oproštajna poruka mužu Leonardu'') *"Fatalno je za [[Pisac|pisca]] da stalno misli na svoj spol; isto je tako fatalno živjeti prosto i jednostavno kao muškarac ili žena." == Također pogledajte == *[[Sati]] [[Kategorija:Britanski pisci|W]] {{Wikipedia}} ggfmqldoa6lpwbo5vzxkzi3uos86zo4 0 5350 60574 60573 2023-04-06T11:48:01Z A NATO-man finally 8063 60574 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Luigi Pirandello |slika= |tekst uz sliku=italijanski književnik, pripovjedač i dramski pisac |datum rođenja=28. juni 1867. |mjesto rođenja=Agrigento, Sicilija |datum smrti=10. decembar 1936. |mjesto smrti=Rim, Italija }} [[File:Luigi Pirandello 1932 (3).jpg|thumb|Luigi Pirandello (1932)]] * "Jao onome koji ne zna kako nositi svoju masku, bio on [[kralj]] ili [[papa]]." * "Ratna taktika žene je takva da i kad se odriče borbe ona ipak pobjeđuje." * "[[Žena]] je plemenitija od muškarca i ne osvrće se, kao on, samo na spoljašnju ljepotu." == Djela == *''[[Pokojni Matija Pascal]] [[Kategorija:Italijanski pisci|P]] [[Kategorija:Luigi Pirandello|*]] {{Wikipedia}} g0kepm6ejltplhncf3c82vesvnqc5zt 0 5351 51741 46521 2014-04-14T22:31:10Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 23 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q33866]] 51741 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Theodore Roosevelt |slika=[[slika:President Theodore Roosevelt, 1904.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Teodor Ruzvelt'', američki političar;<br> 26. predsjednik SAD-a |datum rođenja= 27. oktobar 1858. |mjesto rođenja=New York City, SAD |datum smrti= 6. januar 1919. |mjesto smrti=Oyster Bay, SAD }} *"Kadgod te neko pita možeš li to učiniti, odgovori: 'Jasno da mogu!' Nakon toga se baci na [[posao]] i otkrij kako ćeš to učiniti." [[Kategorija:Američki političari|R]] {{Wikipedia}} b3h8xvewt42wkagwuq920rrvpyxd0g2 0 5352 58337 23981 2017-12-08T16:37:42Z Spinoziano 2331 image 58337 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Carol Leifer |slika=[[slika:Carol Leifer headshot.jpg|250px]] |tekst uz sliku=američka glumica |datum rođenja= 27. juli 1956. |mjesto rođenja=Long Island, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ne zanima me vježbanje. Moja [[filozofija]]: Samo da ne [[bol]]i, samo da ne boli." [[Kategorija:Američki glumci|L]] {{Wikipedia}} 7ty1d5w7kkkwxwshy70570edzmm94pn 0 5353 22928 21273 2006-10-10T20:25:18Z Zumbulka~bswikiquote 10 22928 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Lewis "Lew" Wallace |slika=[[slika:LewWallace.jpeg|150px]] |tekst uz sliku=''Valas'', američki general, političar i pisac;<br> poznat po romanu ''[[Ben Hur]]'' |datum rođenja=10. april 1827. |mjesto rođenja=Brookville, SAD |datum smrti= 15. februar 1905. |mjesto smrti=Crawfordsville, SAD }} * "[[Čovjek]] nije nikada više na kušnji nego u trenutku neumjerene [[sreća|sreće]]." [[Kategorija:Američki političari|W]] [[Kategorija:Američki pisci|W]] {{Wikipedia}} bzdxjenyx108k4kwe8cw6l8m8efvgjb 6 5354 17339 2006-08-15T19:03:39Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{slobodna_slika}} sa en-wiki 17339 wikitext text/x-wiki {{slobodna_slika}} sa en-wiki snoy90toge7wemlxuu5e62w6zx9544i 0 5355 17341 2006-08-17T15:44:33Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Kruh]] 17341 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Kruh]] 09uzujbfg2dyr39vpqcl5iq67s7t40n 0 5357 61141 55112 2024-05-16T11:50:32Z Srđan 4695 61141 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=August Šenoa |slika= |tekst uz sliku=hrvatski romanopisac, pripovjedač, pjesnik, kritičar i feljtonist |datum rođenja=14. novembar 1838. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti= 13. decembar 1881. |mjesto smrti=Zagreb, Hrvatska }} *"Došla [[jesen]], zelenilo lišća žuti se, rumeni se, grožđe dozrijeva, vedro je ljeto, vedra jesen, sunce na nebu ne krije svoga lica." (''[[Branka]]'') * "Samo kad [[čovjek]]a ubiješ, ubio si njegove misli." * "[[zlato|Zlatno]] [[zrno]] ne vrjedi ništa kad ga uvijek sa sobom nosiš." [[Kategorija:Hrvatski pisci|Š]] [[Kategorija:August Šenoa| ]] {{Wikipedia}} {{Djela Augusta Šenoe}} c6cqvrazwqglshitwqlx5nozfjuuy8t 0 5358 25069 24108 2006-11-04T18:00:35Z Zumbulka~bswikiquote 10 25069 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Branka |autor =[[August Šenoa]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Branka'' |datum prvog izdavanja =1881. }} *"Došla [[jesen]], zelenilo lišća žuti se, rumeni se, grožđe dozrijeva, vedro je [[ljeto]], vedra jesen, sunce na nebu ne krije svoga lica." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:August Šenoa]] {{Wikipedia}} {{Djela Augusta Šenoe}} np9r47hmw7qgjd968ca3m4smgtfatpm 0 5359 51526 45558 2014-04-13T18:14:45Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 14 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q1314]] 51526 wikitext text/x-wiki ---- *[[August Šenoa]] **"Došla jesen, zelenilo lišća žuti se, rumeni se, grožđe dozrijeva, vedro je [[ljeto]], vedra jesen, sunce na nebu ne krije svoga lica." (''[[Branka]]'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Proljeće]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 9x9wn08xphoidraj3wxbrkfoa22vp39 14 5360 61148 30958 2024-05-16T11:56:41Z Srđan 4695 61148 wikitext text/x-wiki August Šenoa {{DEFAULTSORT:Šenoa, August}} [[Kategorija:Literatura]] 0an2zebk6jf4vd1h8iiolf9p7tys5ld 0 5361 29311 25074 2007-03-23T19:40:03Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29311 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Seljačka buna |autor =[[August Šenoa]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Seljačka buna'' |datum prvog izdavanja =1877. }} *"Cvati, [[Ruža|ružo]] rumena, cvati, posvećeni cvijete, vij se nad grobom nevoljnih ljudi koji digoše mač na zakon varke i laži, koji digoše mač za zakon prirode svete; cvati, jer se je mladi rodio dan, i čista rosa pada u srce puka, rosa blagoće i ljubavi bratske. A ti, hrvatski mladi sokole moj, uberi taj cvijetak, za klobuk ga djeni i ponosi se njime pred vijekom i svijetom." (XLV.) == Vanjski linkovi == *[http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/Senoa6.htm Seljačka buna (online tekst)] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:August Šenoa]] {{Wikipedia}} {{Djela Augusta Šenoe}} 35xfwc0ymsjuc4ek03pn89tm8txfmec 0 5362 55732 55729 2015-10-10T19:38:56Z 46.35.154.133 55732 wikitext text/x-wiki Kompozicija - Roman je sastavljen od 17 nejednakih poglavlja. Radnja započinje pokušajem otmice lijepe i hrabre djevojke Dume i nastavlja se burnim događajima u Senju te zakulisnim igrama u centrima moći izvan Senja. Vrhunac je juriš na senjski kaštel (tvrđava Nehaj) i ubojstvo zlotvora Rabate. Rasplet je na samom kraju kad se vjenčavaju lijepa Klara Posedarićeva i Đuro Daničić, a epilog je posmrtno kažnjavanje biskupa de Dominisa kad su mu crkvene vlasti spalile lijes s posmrtnim ostatcima i sve njegove knjige. Zadnje poglavlje Šenoin je lirski monolog o slavi Senja i senjskih uskoka. Biljeske o piscu:rođen je 14. 1838. u Zagrebu(Vlaska 43),od oca Vjekoslava(Alojza) i majke terezije.Zadnje poglavlje Šenoin je lirski monolog o slavi Senja i senjskih uskoka. Glavni likovi:Jurisa Orlović... Sporedni likovi:Vittorio,Dume.. Pouka:da se trebamo boriti za ono sto smo izgubili i uvijek spreman biti na ono neocekivano... bclqlamo2zk3x6ts1bm1o30ign9fo4i 0 5363 28785 25071 2007-03-23T19:35:01Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28785 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Karanfil s pjesnikova groba |autor =[[August Šenoa]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Karanfil s pjesnikova groba'' |datum prvog izdavanja =1878. }} *"A vi [[Ruža|ruže]] tamo u gorenjskom kraju, ako cvatete na Nežinu grobu, sagnite glavu u tiho noćno doba, šapnite mladoj koja pod vama drijema: još je živ onaj Hrvat koga si poljubila, još blagosilje tvoju uspomenu jer si ga povratila Slavenstvu, još čuva kao sveti zapis [[Franc Prešeren|Prešernove]] pjesme, a među njima drijema godine i godine, među njima drijemat će još dugo, dugo karanfil sa pjesnikova groba!" == Vanjski linkovi == *[http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/Senoa2.htm Karanfil s pjesnikova groba (online tekst)] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:August Šenoa]] {{Wikipedia}} {{Djela Augusta Šenoe}} 5nvuzsge8stz88uj36ls1zkmdzntrim 0 5364 29177 25072 2007-03-23T19:38:44Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29177 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Prijan Lovro |autor =[[August Šenoa]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Prijan Lovro'' |datum prvog izdavanja =1873. }} *"Al [[čovjek]] snuje, a [[bog]] boguje." == Vanjski linkovi == *[http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/Senoa4.htm Prijan Lovro (online tekst)] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:August Šenoa]] {{Wikipedia}} {{Djela Augusta Šenoe}} piczsjcg8qe212dftuw6j0ltw2ln9q6 0 5365 29199 25073 2007-03-23T19:38:55Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29199 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Prosjak Luka |autor =[[August Šenoa]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Prosjak Luka'' |datum prvog izdavanja =1879. }} *"Tiho teče Sava krajem uz vrbinje, gdje su nekad ciganski šatori stajali, i tekući šumi tajno i muklo, tiho teče Sava i šapće još i danas kroz noć pjesmicu o prosjaku Luki koji je htio postati [[čovjek]]om." == Vanjski linkovi == *[http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/Senoa5.htm Prosjak Luka (online tekst)] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:August Šenoa]] {{Wikipedia}} {{Djela Augusta Šenoe}} jyrflbp1wv374zx90c2rpd5nkyzq3md 0 5366 50477 29571 2013-10-20T23:11:50Z Pearl 501 50477 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Zlatarevo zlato |autor =[[August Šenoa]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Zlatarevo zlato'' |datum prvog izdavanja =1871. }} *"Divna si, bujna si zelen-goro rodnoga mi kraja, ti prvi vidiku moga [[djetinjstvo|djetinjstva]]. I dignem li [[oči]] prema tebi kada večernje [[sunce]] poigrava vrhom i dolom, kad svoje [[zlato]] prosiplje tvojim zelenilom, tu bude se u mojoj duši slike iz davne davnine, vrli junaci, uznosite gospe, ljuti silnici, bijedni kmetovi, a stari Medvedgrad, plamteći živim rumenilom, kao da je opet oživio! Ali nije! Ruši se stara gradina, ruši, nu dalje, dolje pod gorom, uspinje se sjajan, snažan kao mlađahan [[junak]] - naš [[Zagreb]] grad." (XXVI.) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:August Šenoa]] {{Wikipedia}} {{Djela Augusta Šenoe}} 0ksy11e3p9295bukcq61b78fheafml1 0 5367 17374 2006-08-20T19:45:56Z Harač 23 17374 wikitext text/x-wiki '''Crna Munja''', djelo književnika [[Al-Bašir Hrajef|Al-Bašir Hrajefa]]. ---- *"Crna Munja je otpočeo [[život]] roba kod gospodara Hamida Bnu Nahalija, ako ste čuli za tog naučnika koji je svoj vijek posvetio traganju za kamenom mudrosti i eliksirom života." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Al-Bašir Hrajef]] {{Wikipedia}} 8ywnwejk75o4hzgf2qovz1unax6bvro 14 5368 30959 17893 2007-05-02T05:59:05Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30959 wikitext text/x-wiki Al-Bašir Hrajef [[Kategorija:Literatura]] sdgy13xjvah0rq6eclh9afeg5mbs15v 0 5369 25783 17376 2006-12-02T23:15:02Z Zumbulka~bswikiquote 10 25783 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pisma iz zatvora |autor =[[Ahmed Taleb Ibrahim]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Letteres de Prison'' |datum prvog izdavanja =1957-1961. }} *"Primite moje čestitke za vašu studiju ''Magreb i arapski nacionalizam''. Sigurno je ta tema o kojoj ćemo još da [[govor]]imo." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ahmed Taleb Ibrahim]] {{Wikipedia}} t5a0ajzh9jpr1vhty3ez2gjj3zau713 14 5370 30960 17892 2007-05-02T05:59:05Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30960 wikitext text/x-wiki Ahmed Taleb Ibrahim [[Kategorija:Literatura]] d6ihga817ln1rgznllc5e0w9e6z1qyp 0 5371 58065 33017 2017-08-17T01:38:01Z 37.203.101.113 Dodan citat o njemu 58065 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sefer Halilović |slika= |tekst uz sliku=general Armije Republike Bosne i Hercegovine i prvi načelnik Generalštaba Armije Republike BiH; osnivač i predsjednik Bosanskohercegovačke patriotske stranke (BPS) |datum rođenja=6. januar 1952. |mjesto rođenja=Prijepolje, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Svaki pokušaj će završiti neuspješno. Konačno, mislim da je tu floskulu dijelom nosila i glavna tužiteljica, pa je otprilike optuživanjem nekih ljudi, koji su na kraju dobili neke simbolične kazne u Haškom tribunalu, da li svjesno ili nesvjesno, išla na tu matricu koju zagovaraju. [[Zločin]] se svaki mora istražiti, zločin se svaki mora kazniti, svi moraju da odgovaraju za ono šta su činili. Ja sam vrlo ponosan na period u kome sam rukovodio Armijom, jer sam braneći sebe branio i Armiju - i odbranio sebe i Armiju u tom najtežem periodu. A na kraju će se, ipak, ispostaviti da je Armija učinila pojedinačne zločine, koje ne može niko osporiti, ni demantovati i koji moraju biti kažnjeni, a da su agresorske snage činile plansko uništavanje jednog [[narod]]a, jedne države na ovom prostoru - i to dvoje ne može nikako biti u istoj ravni." (''O pokušaju izjednačavanja zločina od nekih medija i karakteru zločina na zaraćenim stranama; Radio Slobodna Evropa, 25. august 2006.'') *"Hrvatska vojska je, koliko mi je poznato, bez odobrenja Predsjedništva RBiH, na početku [[rat u BiH|rata]] bila prisutna u [[BiH]] i to na teritoriji Hercegovine i Posavine. Nakon dogovora [[Franjo Tuđman|Tuđman]] – [[Slobodan Milošević|Milošević]] u Karađorđevu i kao dio operacionalizacije tog dogovora u proljeće 1992. Hrvatska vojska se po naređenju Franje Tuđmana povukla iz Bosanskog Broda, a jedinice VRS su ušle u Posavinu. Koliko mi je poznato ARBiH nije bila prisutna ni na prostoru Srbije, ni na prostoru Hrvatske." (''Radio Slobodna Evropa, 25. august 2006.'') *"[[Srbi]] i [[Hrvati]], zajedno sa [[Bošnjaci]]ma i zajedno sa pripadnicima ARBiH i HVO-a zalagali su se i branili RBiH od agresora. HVO [[Mate Boban]]a i VRS [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] su se borili za etnički čiste dijelove BiH koje će u nekom pogodnom trenutku pripojiti susjednim državama. Kao što vidite, ja nisam dijelio pripadnike bosanskih naroda po nacionalnom ključu, već po [[cilj]]evima za koje se bore." (''Radio Slobodna Evropa, 25. august 2006.'') *"Postojala su dva HVO, jedan Bobanov koji je djelovao kontra države i jedan koji je bio u strukturi ARBiH." (''Radio Slobodna Evropa, 25. august 2006.'') *"Za pokolj u Grabovici su odgovorni pojedinačni izvršioci, jer zločin nikada nije bio projekat ARBiH." (Radio Slobodna Evropa, 25. august 2006.) *"Pripreme za odbranu RBiH su počele nakon skupa svih legalno izabranih predstavnika bošnjačkog naroda sa prostora cijele Jugoslavije u Domu milicije u [[sarajevo|Sarajevu]], u maju 1991. Ja sam se u taj projekat uključio u septembru 1991." (''Radio Slobodna Evropa, 25. august 2006.'') *"Nikada nisam napadao [[Alija Izetbegović|Aliju Izetbegovića]], samo sam se suprotstavljao [[politika|politici]] koju je on vodio i tražio sam da se ARBiH naoruža od donacija koje su bile, navodno, skupljene za potrebe odbrane, a zapravo su bile stavljene na privatne račune. Pripadnici Armije BiH nisu primali plate." (''Radio Slobodna Evropa, 25. august 2006.'') *"Nisam nikada SDA nazvao [[fašizam|fašističkom]] strankom." (''Radio Slobodna Evropa, 25. august 2006.'') == Drugi o njemu == *[[Rasim Delić]] **"Nezadovoljan, sujetan i izrazito ambiciozan čovjek poput Sefera Halilovića, koji je već godinu dana bio na čelu Armije, mogao je izazvati dosta problema, naročito u ratu." ("Lice i naličje rata", 2005) {{wikipedia|Sefer Halilović}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Halilović,Sefer]] [[Kategorija:Politika|Halilović,Sefer]] qdf5fgffjksczh3dx5t5wt4hymrv87o 0 5374 61084 61083 2024-04-26T01:13:03Z MathXplore 7987 Reverted edits by [[Special:Contribs/84.52.147.26|84.52.147.26]] ([[User talk:84.52.147.26|talk]]) to last version by MathXplore: unexplained content removal 60682 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Abdulah Sidran]] **'''Živana''': "Narode, ostvarilo se ''Kremansko proročanstvo''! Narode - ostvarilo se! Ušao [[đavo]] u srpski narod!" (''[[U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce]]'') *[[Adolf Hitler]] **"Srbe više cijenim od Hrvata ali su me Srbi više puta ujeli za srce." *[[Aleksandar Tijanić]] **"Mi Srbi lansirali smo na Hrvatsku bombu koja će eksplodirati kad-tad i ne možete se spasiti. Ona je uništila Srbiju. To je folk muzika. Bez nje se nije ni moglo ratovati na Balkanu. Ona je srpski najznačajniji proizvod i vi u Hrvatskoj morate učiniti sve da to ugušite." (poruka direktora RTV Srbije, Zadarski list, članak "Turbo folk - primitivne strasti za primitivne ljude", 7. marta 2012., [https://www.zadarskilist.hr/clanci/07032012/turbo-folk---primitivne-strasti-za-primitivne-ljude]) *[[Archibald Reiss]] **"Popovi vam nisu bili niti jesu crkveni ljudi, već vatreni rodoljubi sa svim vrlinama i manama vašeg naroda." *[[Bora Todorović]] **"Mi smo i zaslužili da živimo u mraku. Ja ne znam koji narod više psuje sunce od nas, te sunce žarko, sunce krvavo, sunce kalaisano... Uz sunce psujemo još i Boga i lebac i majku. Čemu može da se nada narod kome su obične psovke sunce, [[Bog]], lebac i majka?" (O Srbima) *[[Danis Tanović]] **"Da, a vi Srbi ste pacifisti, Srbija do Pacifika!" (''[[Ničija zemlja]]'') *[[Dimitrije Tucović]] **"Srpska i bugarska buržoazija sem rata ne zna za drugo rješenje sukoba." *[[Dobrica Ćosić]] **"Laganje je najbolja vrlina srpskog naroda... Mi lažemo da bi varali sami sebe, da tješimo druge, mi lažemo za oprost, mi lažemo da bi se borili protiv straha, lažemo da ohrabrujemo druge, lažemo da bi skrivali svoj i nečiji drugi jad. Laganje je oblik našeg patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije. Mi lažemo na kreativan, maštovit i inventivan način." ("Deobe 1-3", 1961.) **"Laž je srpski državni interes." **"[[Laž]] je u samom biću Srbina" **"Možda će se i nama Srbima čudo spasenja jednom dogoditi!" **"Srbe je toliko puta u historiji spašavala laž..." **"Taj nesrećni i prokleti srpski narod! U Evropi smo danas jedina država koja nema nijednog istinskog prijatelja. Nijednog! Ali nas Bog opet sačuva. Sačuva nas zbog nečeg. I za nešto." ("Vrijeme smrti") *[[Dragan Čavić]] **"Mi smo silom dobili Republiku Srpsku. To je sad vrlo upitno kako smo je dobili pred samim vojničkim porazom?! To je najbolje rekao Danijel Sever neki dan u Beogradu, a meni Žak Klajn prije 15 godina: "Znate vi srbi, znate li zašto ste dobili Republiku Srpsku? Zato što Zapad na želi da u srcu Evrope ima islamsku enklavu, da ima Iran ili Saudijsku Arabiju, jer ostaviti Bošnjake, muslimane u srcu Evrope da imaju čistu etničku državu je najveća opasnost za Evropu. To mi je Žak Klajn rekao prije 15 godina. A Danijel Server, koji je dio te administracije Klintonove je to neki dan potvrdio u Beogradu, pričajući o referendumu za otcjepljenje Republike Srpske..." (emisija "Ćirilica", TV Happy, 16.05.2016.) *[[Hamdija Pozderac]] **"I Muslimani i Srbi i Hrvati, kao i pripadnici drugih naroda i narodnosti koji žive u BiH, obezbjeduju i ostvaruju u njoj svoj nacionalni identitet i punu afirmaciju nacionalnih vrijednosti. Upravo iz tih razloga, iako se BiH ne definiše kao nacionalna država u klasicnom smislu, ona je uistinu i nacionalna država i za Srbe, i za Hrvate i za Muslimane i za pripadnike drugih naroda i narodnosti koji žive na njenom tlu." (''Glavni referat na proglašenju Ustava 1971. godine'') *[[Ivo Sanader]] **"Srbi su naše bogatstvo, a ne problem." (''Globus, 2004.'') *[[Jacques Chirac]] **"Srbi su narod bez zakona i vjere, to je narod razbojnika i terorista." (za ručkom, juna 1995., za vrijeme rata u Bosni, tokom dugotrajne opsade Sarajeva, na sastanku šefova vlada EU) *[[Jamie Shea]] **"Srbe treba spokojno bombardovati, jer će sve brzo zaboraviti." (marta 1999.) *[[Jovan Dučić]] **"Srbin ima prirodnu tendenciju da sve svoje velike ljude ili poubija ili unizi, i da ih zatim opeva u svom desetercu kao heroje svoje nacije, i, najzad proglasi svetiteljima svoje crkve." *[[Mahathir bin Mohamad]] **"[[Srebrenica]] - ime grada koje jedva mogu izgovoriti - sada je duboko urezana u mom srcu. Svi se mi sjećamo 11. septembra 2001., jer su toga dana dva aviona udarila u tornjeve blizance Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku. Tada se 3000 ljudi srelo sa užasavajućom smrću. Ali, u Srebrenici su Srbi poklali više od 13000 bosanskih muslimana, i to direktno pred očima holandskih trupa Ujedinjenih nacija koje su bile tu stacionirane da bi ih zaštitile (...) Priča o Srebrenici treba biti ispričana, i pričana opet i iznova (...) Roman moraju pročitati svi kako bi mogli cijeniti da, uprkos svemu, još postoje Bošnjaci koji su dovoljno plemeniti da pisanjem ne ispolje svoj bijes i mržnju. Ja na tome izražavam priznanje gospodinu Taljiću..." ::(o romanu [[Isnam Taljić|Isnama Taljića]] ''[[Roman o Srebrenici]], str.5 ISBN 9958-680-00-9'') *[[Margaret Thatcher]] **"Zaustavite Srbe. Odmah. Zauvijek." ("The New York Times", 4. maj 1994.) *[[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]] **"Istina, imade neko kratko vrijeme, otkako su se naše komšije počele u dva tabora dijeliti i to po vjeri; vele hrišćani, da su Srbi, a vele katolici da su Hrvati, ali ništa za to, to je opteklo iz nekih političkih vrela. To će samo vrijeme sve izbrisati." ("Budućnost muhamedanaca u Bosni i Hercegovini", 1893.) *[[Milorad Dodik]] **"Srbi su jedan korektan i pošten narod koji je u prošlom ratu branio sebe, a pojedinici su u svemu tome učinili [[zločin]]e za koje trebe da odgovaraju. Tako se dešavalo i na drugim stranama." * [[Miloš Crnjanski]] **"Kad bi nestao srpski narod, a ostao [[Gorski vijenac]] - ostalo bi dosta." * [[Miloš Obrenović]] **"Tako braćo, postadosmo i mi od jučer narodom." (izjava iz decembra 1830. , kada mu je sultan priznao nasljednu vlast u vazalnoj kneževini, izvor: Sima Ćirković, "Srbi među europskim narodima", Zagreb, 2008.) *[[Miroslav Krleža]] **"Srbi i [[Hrvati]] su jedan te isti komad kravlje balege koji je kotač zaprežnih kola povijesti slučajno prerezao na pola." *[[Muamer Zukorlić]] **"Srpskom narodu nisu opasnost bošnjački, ni turski, ni albanski narod. Srpskom narodu su opasnost oni sami, odnosno njihove političke i intelektualne vođe... Mi govorimo istinu, a istina nikom nije opasnost." *[[Muhamed Filipović]] **"Safvet-beg Bašagić nije nikada bio, niti je hrvatski pisac, to nije bio Musa Ćazim Ćatić, kao ni Mak Dizdar, kao što ni Meša Selimović nije bio srpski pisac. Međutim, ne treba sve bacati na te koji to čine, jer oni to čine na osnovu izjava, deklariranja i želja takvih pisaca. Treba znati da su se naši brojni pisci izjašnjavali kao Hrvati: Safvet-beg Bašagić, Musa Ćazim Ćatić, Alija Nametak, Muratbegović, Mak Dizdar; kao što su se drugi, od Avde Karabegovića do Meše Selimovića, izjašnjavali kao Srbi, a npr. Ćamil Sijarić kao Crnogorac. Druga je stvar zbog čega su to oni činli. Svako zna da je Meša postao Srbin zbog terora nad njim kojeg je vršio Cvjetin Mijatović, uz pomoć nekih muslimanskih pseudo-intelektualaca, a da je Mak postao Hrvat, kako je meni lično obrazložio, jer je tako imao bolju prođu i mogao štampati svoje knjige u većem tiražu i u više izdanja, a to mu je bilo važno u sirotinjskom životu kojeg je veći dio svog života vodio. S druge strane, i mnogi drugi, političari i navodni narodni vođe, su se izjašnjavali kao Srbi ili Hrvati. Tako je npr. i Alija Izetbegović bio dugo godina Srbin, prema svom izjašnjenju u popisima stanovništva. To, međutim, ne mijenja istinu i identitet tih pisaca. Svako, ko zaviri u njihova djela može se jednostavno uvjeriti da je sadržaj, jezik, faktura i sve o čemu oni pišu i kako misle, vezano sa Bosnom, vezano za bosanski način života i našu tradiciju i kulturu. Jedan od razloga da drugi preuzimaju naše pisce može biti i u tome što je malo naroda koji su u tako malo vremena dali toliko velikih pisaca. Uzmite samo kratak period od 1908.-1917. godine. U tom vremenu se među Bošnjacima rađaju Hasan Kikić, Ahmet Muratbegović, Meša Selimović, Skender Kulenović, Midhat Begić, Safet Krupić, Ćamil Sijarić, Muhamed Abdagić, da navedemo samo najpoznatije i nesumnjivo velike pisce koji bi činili čast svakoj našoj književnosti. To može biti razlog da se drugi pokušavaju na nama namiriti za oskudnost svojih pisaca. Ko zna." (''oktobar 2005. za Radio Slobodna Evropa odgovarajući na pitanje o svojatanju bošnjačkih i bosanskih intelektualaca od susjednih Srba i Hrvat.'') *[[Mustafa Spahić]] **"Svaki Srbin, pa makar jedan koji je ušao i ostao u Armiji BiH ili policajac, prvi je razlog univerzalno moralne naravi, jer nije morao ući, jer 99 odsto je bilo da će velika srbija opstati i pobijediti. On je ušao kao insan u univerzalnom smislu." (promocija knjige "Bosanski muslimani u Drugom svjetskom ratu", autor Marko Atilla Hoare) *[[Nedžad Ibrišimović]] **"Tako sam i ja imao skrivenu kutiju rajsnegli, a moje komšije Srbi skrivene kutije metaka i puške. Ja sam, naime, pretpostavio - ako rat dođe u Bosnu, otići će mi stakla na prozorima pa neću imati čime pričvrstiti najlon." (''[[Knjiga Adema Kahrimana]]'') *[[Nezim Halilović]] **"Srbi su se pokazali kao loš narod koji ima i loše vođe. Ako to nije tako, gdje su onda bile te druge snage, da spriječe zločine? Da li je Miloševića mogao poraziti iko drugi do veći nacionalista od njega?" *[[Novak Kilibarda]] **"Rukovodstvo Republike Srpske treba da bude veoma oprezno, povodom ponuđenog rješenja Kontakt grupe jer se vode duboke političke igre. Treba isključiti svaki romantizam, jer u politici je malo bratstva, u politici je samo interes i korist. Srbi u RS treba da budu odlučni u namjeri da očuvaju svoju teritoriju, ali to moraju uraditi pameću i junaštvom." (6. august 1993.) **"Vjerujte, do sredine 19. vijeka u Bosni, niti je bilo Srba, ni [[Hrvati|Hrvata]], sve su bili [[Bošnjaci]], jedni s tri prsta, jedni s četiri, jedni klanjaju." (ntvMontena, emisija emitovana 22.02.2012) *[[Paddy Ashdown]] **"U ovoj zemlji sve se radi o historiji, i ako pogotovo Srbi, iako su strašne stvari počinili i Bosanci i Hrvati, ne shvate tu historiju, nećemo moći graditi stabilnu zemlju. Glavni teret krivice leži na srpskim leđima i oni to moraju priznati, kao što su i [[Nijemci]]." *[[Papa Ivan Pavao II]] **"Trebalo bi da bombardujete Srbe." (Klintonu tokom javnog pojavljivanja u Denveru) *[[Petar Lazić]] **"Sve smo učinili da buduća pokolenja još dugo pominju ne samo nas, nego i našu familiju." *[[Ratko Mladić]] **"Evo nas 11. jula 1995. godine u srpskoj Srebrenici uoči još jednoga praznika srpskoga, poklanjamo srpskome narodu ovaj grad, jer napokon je došao trenutak da se poslije bune protiv Dahija, Turcima osvetimo na ovom prostoru". (''nakon ulaska u Srebrenicu'') *[[Safvet-beg Bašagić]] :"Dedo, premili dedo, Božju ti vjeru dajem :Da Srbin nisam bio, niti sam, niti ću biti :Govore da sam rek'o, nu ja se ne sjećam ništa :Jer nisam svjestan mog'o tako što u snu sniti." (1891., odgovor mladog Safvet-bega Bašagića na javnu potvoru objavljenu u Bosanskoj vili da se osjeća Srbinom, na riječi: "Safete, jadni sine, de kaži pravo djedu, Je li si Srbin ko što svjetina danas gudi? Ako si – unuk mi nisi! Ja te se odričem sada. Na oči djedova tvojih, na oči čestitih ljudi.") :"Znaš Bošnjače, nije davno bilo <br> :Sveg' mi sv'jeta nema petnaest ljeta <br> :Kad u našoj Bosni ponositoj <br> :I junačkoj zemlji Hercegovoj <br> :Od Trebinja to Brodskijeh vrata <br> :Nije bilo Srba ni Hrvata <br> :A danas se kroz svoje hire <br> :Oba stranca ko u svome šire <br> :Oba su nas gosta saletila <br> :Da nam otmu najsvetije blago <br> :Naše ima ponosno i drago." ("Pjesma Bošnjaku", list "Bošnjak" u izdanju od 2.07.1891., autor Safvet-beg Bašagić) *[[Sefer Halilović]] **"Srbi i [[Hrvati]], zajedno sa [[Bošnjaci]]ma i zajedno sa pripadnicima ARBiH i HVO-a zalagali su se i branili RBiH od agresora. HVO Mate Bobana i VRS [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] su se borili za etnički čiste dijelove BiH koje će u nekom pogodnom trenutku pripojiti susjednim državama. Kao što vidite, ja nisam dijelio pripadnike bosanskih naroda po nacionalnom ključu, već po ciljevima za koje se bore." (''Radio Slobodna Evropa'', 25. august 2006.) *[[Sima Ćirković]] **"Prigodom proglašenja dokumenta kojim mu je sultan priznao nasljednu vlast u vazalnoj kneževini, u decembru 1830., Miloš Obrenović je okupljenim uglednicima rekao "Tako braćo, postadosmo i mi od jučer narodom."." ("Srbi među europskim narodima", Zagreb, 2008.) *[[Siniša Mihajlović]] **"Sramim se što sam Srbin!" (na derbiju Crvene zvezde i Partizana bio je do 60. minute kada je napustio stadion zbog paljenja južne tribine Marakane.) *[[Srećko Vulović]] **"Cijelomu je svijetu poznato da je svojatanje jedna od glavnih mana srbskog plemena; to mu je u krvi. Srbin hoće da svojata jezik, običaj, pjesme, vjeru. On ne obire sredstava, ne traži dokaza. Uljudno ga pozdravi dva tri puta, budi mu gdjekad uslužan iz građanske snošljivosti u međusobnom razgovoru, ne odbij mu koju neumjestnu i tebi nepoćudnu tvrdnju, sjutra će te proglasiti Srbinom." (Časopis Vienac, 1891.) *[[Velimir Bata Živojinović]] **"Prije dvije godine, kada je sve počelo, rekao sam da je krajnje vrijeme da mi Srbi ratujemo kao Amerikanci, da ne dozvolimo da se ratuje na našoj teritoriji, da se branimo na tuđoj teritoriji." (''NIN, 3. septembar 1993.'') *[[Vladislav Skarić]] **"Već od 1846. započela je propaganda u Bosni, isprva prosvjetna, a poslije i revolucionarna. Te godine je Ilija Garašanin, ministar unutarnjih djela kneževine Srbije, pridobio Ristu Bogdanovića, trgovca iz Sarajeva, koji je prešao u Slavonski Brod, pa tu otvorio kafanu i bavio se pomalo i špediterskim poslovima za bosanske trgovce. Ko je god išao iz Sarajeva ili u Sarajevo svraćao je Bogdanoviću. Poslije njegove smrti nastavio je taj posao sin mu Stevo, koji je od 1860-1878. učinio mnogo usluga vladi u Beogradu u poslovima propagande i revolucionisanju Bosne. U Sarajevu je, poslije 1863.g., osnovano među sarajevskim Srbima društvo, koje je uzelo sebi za zadatak da iskorjenjuje podrugljivo ime Vlah, a da uvodi ime Srbin... Društveni članovi su izlazili na sarajevske carine, pa dočekivali seljake, kojima su govorili da oni ne treba da se zovu Rišćani, nego Srbi." (Izabrana djela, knjiga I, Sarajevo i njegova okolina od najstarijih vremena do austrougarske okupacije, Sarajevo, 1985., str. 246. i 247.) *[[Živojin Mišić]] **"Srpski vojnik i srpski vo treba da dobiju zajednički spomenik na Terazijama! Poslije rata, ista im je sudbina otprilike!" == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Narod]] {{Wikipedia}} 7ntkx3eonjytrv1majkv8l9nx24gv4l 0 5375 60621 59240 2023-06-13T21:26:58Z Niegodzisie 7018 60621 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=John Hoyer Updike |slika= |tekst uz sliku=američki književnik i kritičar |datum rođenja=18. mart 1932. |mjesto rođenja=Reading, Pennsylvania |datum smrti= SAD |mjesto smrti= }} [[File:John Updike with Bushes new.jpg|thumb|]] *"Knjiga ''Zovem se Crvena'' koristi umjetnost minijature kako bi istražila dušu nacije." (''kritika djela Orhana Pamuka [[Zovem se crvena]]'') {{DEFAULTSORT:Updike, John}} [[Kategorija:Američki pisci]] {{Wikipedia}} 5676c72bk9fcuo9v0dks28jed4i62sg 0 5377 60616 60372 2023-06-13T21:14:11Z Niegodzisie 7018 60616 wikitext text/x-wiki [[File:Marianne Williamson (46644134).jpg|thumb|Marianne Williamson (2019)]] '''Marianne Williamson''' (1952-?), američki pisac i duhovni aktivist. Poznatija djela: ''[[Povratak ljubavi: Refleksije o Principima kursa o čudima]]''. ---- *"Naš najdublji strah nije da smo nesposobni. Naš najdublji strah je da smo moćni izvan svih granica. Plaši nas naše svijetlo, a ne naš mrak. Pitamo se, ''Ko sam ja da budem briljantan, divan, talentovan, nevjerovatan?'' Ustvari, ko si ti da ne budeš? Ti si božije dijete. Nečeš pomoći svijetu ponašajući se skromno. Nema ništa prosvijetljujuće u tome što češ se spustiti tako da se drugi ljudi oko tebe ne osjećaju nesigurno. Svima nam je suđeno da blistamo, kao djeca. Rođeni smo da očitujemo božiju slavu koja je u nama. Ona nije samo u nekima od nas; ona je u svima. I kada svijetlu dopustimo da sija, mi nesvjesno dajemo odobrenje i drugim ljudima da rade isto. I kao što se oslobađamo našeg straha, tako naše prisustvo automatski oslobađa druge." (''[[Povratak ljubavi: Refleksije o Principima kursa o čudima]]'') == Također pogledajte == *[[Akeelah i spelovanje]] {{DEFAULTSORT:Williamson, Marianne}} [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Marianne Williamson]] aj5pa4e6atubwtki5fdq7k4gal94r1h 0 5378 60374 60373 2022-11-07T15:05:39Z Bosna Sarajevo 3740 Poništena izmjena 60373 korisnika/-ce [[Special:Contributions/Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]] ([[User talk:Bosna Sarajevo|razgovor]]) 60374 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Akeelah i spelovanje |originalni naziv =Akeelah and the Bee |godina =2006. |zemlja =SAD |uloge =[[Keke Palmer]], [[Laurence Fishburne]], [[Angela Bassett]] }} Film [[Doug Atchison|Douga Atchinsona]]. ---- *'''Akeelah''': "Naš najdublji strah nije da smo nesposobni. Naš najdublji strah je da smo moćni izvan svih granica. Plaši nas naše svijetlo, a ne naš mrak. Pitamo se, ''Ko sam ja da budem briljantan, divan, talentovan, nevjerovatan?'' Ustvari, ko si ti da ne budeš?" (''izvorno citat [[Marianne Williamson]]'') [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} hyd4e99kg358tqb2pveyakzvzrxpt7y 0 5379 29157 17464 2007-03-23T19:38:34Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29157 wikitext text/x-wiki '''Povratak ljubavi: Refleksije o Principima kursa o čudima''' (''A Return to Love: Reflections on the Principles of A Course in Miracles'', 1992.), djelo američke književnice [[Marianne Williamson]]. ---- *"Naš najdublji strah nije da smo nesposobni. Naš najdublji strah je da smo moćni izvan svih granica. Plaši nas naše svijetlo, a ne naš mrak. Pitamo se, ''Ko sam ja da budem briljantan, divan, talentovan, nevjerovatan?'' Ustvari, ko si ti da ne budeš? Ti si božije dijete. Nečeš pomoći svijetu ponašajući se skromno. Nema ništa prosvijetljujuće u tome što češ se spustiti tako da se drugi ljudi oko tebe ne osjećaju nesigurno. Svima nam je suđeno da blistamo, kao djeca. Rođeni smo da očitujemo božiju slavu koja je u nama. Ona nije samo u nekima od nas; ona je u svima. I kada svijetlu dopustimo da sija, mi nesvjesno dajemo odobrenje i drugim ljudima da rade isto. I kao što se oslobađamo našeg straha, tako naše prisustvo automatski oslobađa druge." == Također pogledajte == *[[Akeelah i spelovanje]] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Marianne Williamson]] {{Wikipedia}} c3f3ne95nblrjws3kj4i8ro7j35u61j 14 5380 30961 17896 2007-05-02T05:59:05Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30961 wikitext text/x-wiki Marianne Williamson [[Kategorija:Literatura]] hr3rzcnvxfjqn2vktjxetj59atziby5 0 5381 61370 60913 2024-05-16T18:12:01Z Srđan 4695 61370 wikitext text/x-wiki [[File:RomainGary-JeanSebarg-Italie-1961.jpg|thumb|Romain Gary (1961)]] '''Romain Gary''', (rođen '''Roman Kacew''', 1914-1980.), francuski novelist, režiser i diplomata. Pisao je i pod pseudonimima '''Émile Ajar''', '''Fosco Sinibaldi''' i '''Shatan Bogat'''. Poznatija djela: ''[[Pseudo]]'' i dr. ---- *"Čim nakaze vide nekoga ko je drugačiji od njih odmah viču - evo nakaze." (''[[Pseudo]]'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Gary, Romain}} [[Kategorija:Romain Gary| ]] [[Kategorija:Francuski pisci]] ik2azfs7b4j0ogv76by9x4v0h7d7zhc 0 5382 17472 2006-08-29T22:02:35Z Harač 23 Émile Ajar premješten u Romain Gary: Émile Ajar je jedan od pseudonima 17472 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Romain Gary]] blj2akt43g1owhk95beuzzc16ncnt6g 14 5383 30962 17898 2007-05-02T05:59:06Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30962 wikitext text/x-wiki Romain Gary [[Kategorija:Literatura]] mq53trnsnmnxevr3tm2irtcpannfgfb 0 5384 28970 17475 2007-03-23T19:36:50Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28970 wikitext text/x-wiki ---- *[[Romain Gary]] **"Čim nakaze vide nekoga ko je drugačiji od njih odmah viču - evo nakaze." (''[[Pseudo]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} fjdm4dbsy5avt6qiikri05t2n0df4iy 0 5385 58814 55113 2019-06-02T21:26:07Z Risto hot sir 6370 File 58814 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Faras Saint Anne (detail).jpg|thumb|]] == Citati == *[[Irfan Horozović]] **"...tišina je carstvo izgubljenih ljudskih glasova. Tišina je zapravo jedini način da se istinski razgovara s ljudima. Tako se traže i nalaze izgubljeni ljudski glasovi, kao umorni konji u nekoj pustopoljini, koji se udruže da bi putovali zajedno." (''[[Talhe ili Šedrvanski vrt]]'') *[[Karel Čapek]] **"Zamislite koja bi tišina nastala kada bi ljudi govorili samo o onome što znaju." *[[Orhan Pamuk]] **"[[Slikarstvo]] je tišina uma, [[muzika]] oka." (''[[Zovem se Crvena]]'') **"Jer, [[vrijeme]] je trodimenzionalna tišina, tako je napisala moja knjiga." (''[[Novi život]]'') **"Ta tišina - to je tišina [[snijeg (padavina)|snijeg]]a." (''[[Snijeg (Pamuk)|Snijeg]]'') *[[Romain Gary]] **"Ja sam rođeni lingvist. Razumijem čak i tišinu." (''[[Pseudo]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 5wti0f214o1wkmz17y6wyvq4pqodwj3 0 5386 29168 17479 2007-03-23T19:38:40Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29168 wikitext text/x-wiki ---- *[[Arthur Schopenhauer]] **"Ljude u društvo tjera unutrašnja praznina i dosada. Ako osjete da su nam potrebni, ljudi postaju obijesni i arogantni." *[[Romain Gary]] **"Jednog dana uspjet ću u sebi stvoriti veliku prazninu." (''[[Pseudo]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} s0h75922b0omxzbwtc2lxspuhbi97o4 0 5387 55114 48299 2015-08-03T19:53:24Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 6 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q4340209]] na [[d:|Wikidati]] 55114 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Elayne Boosler]] **"Dok su žene depresivne, ili jedu ili kupuju. Muškarci zarate sa susjednom zemljom." *[[Romain Gary]] **"Kada je sve shvatio pao je u veliku i tešku depresiju. To je posve prirodno - rekoh - kada čovjek sve shvati uvijek pada u tešku depresiju." (''[[Pseudo]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} i75w9w86f1vn1silzf1ugqt47qomvzv 0 5388 29446 17492 2007-03-23T19:41:23Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29446 wikitext text/x-wiki ---- *[[Isabel Allende]] **"Sve ostavlja trag, svaki događaj ostavlja mrlju." (''[[Eva Luna]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} lsq1eu5fl47ii8n87j7f3q3sjmlccqn 0 5389 52061 49976 2014-04-15T10:26:07Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 12 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q11633]] 52061 wikitext text/x-wiki ---- *[[Isabel Allende]] **"Fotografije varaju vrijeme." (''[[O ljubavi i sjenci]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 8c1ii6hjhz46wyayrcdjci10hs8qr3t 0 5391 61870 46684 2024-05-18T09:07:58Z Srđan 4695 61870 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Zilhad Ključanin |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački književnik |datum rođenja=5. mart 1960. |mjesto rođenja=Trnovi, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Koračam, i dva se udaljuju srca, :da svako u svom zavjetarju grca." :(iz pjesme ''Putnik na svoju odgovornost'') * "Nevinost jeste spas. A šta je najnevinije? [[Riječ]]? [[Dijete]]? Melek? Možda treba progovoriti, kao dijete, kad doziva meleke u tami? Koje su najnevinije riječi što ih se usude izgovoriti ljudske usne?" (''[[Šehid]]'') == Djela == *''[[Šehid]]'' *''[[Čarobnjak vode]]'' {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Ključanin, Zilhad}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] [[Kategorija:Zilhad Ključanin| ]] d1vymgdeenjxsr0q6m4zmvftdjv0n3l 0 5392 23979 17534 2006-10-21T11:15:39Z Zumbulka~bswikiquote 10 23979 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Šehid |autor =[[Zilhad Ključanin]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Šehid'' |datum prvog izdavanja =1998. }} *"[[Nevinost]] jeste spas. A šta je najnevinije? [[Riječ]]? [[Dijete]]? Melek? Možda treba progovoriti, kao dijete, kad doziva meleke u tami? Koje su najnevinije riječi što ih se usude izgovoriti ljudske usne?" *"Nemam ni [[ime]]na ni prezimena. Moje ime još igra na granici svjetla i tame. Kada me neko pozove imenom, spustit ću svoju glavu. I bit ću spašen - tamo gdje se spašava sve." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zilhad Ključanin]] {{Wikipedia}} 4jtc09rnekdszth6oqdgw970jalf6hq 14 5393 30963 17899 2007-05-02T05:59:06Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30963 wikitext text/x-wiki Zilhad Ključanin [[Kategorija:Literatura]] 1qt5l8rnuusnmc3v9qu7wlbdb7xsixd 0 5394 61857 36082 2024-05-18T09:01:13Z Srđan 4695 61857 wikitext text/x-wiki '''Enes Topalović''' (1963-?), bosanskohercegovački književnik. Poznatija djela: ''[[Let kroz snove]]'' i dr. ---- *"[[San|Snovi]] su joj bila njena djeca otrgnuta joj iz maternice, oteta iz ruku, sakrivena od majčine ljubavi. Danju se otimala snovima, potiskivala ih radom, znojila se, mučila, čeznula, razdirala, ali ništa nije pomagalo, stomak je nastavio da se uvrće, da cijedi nemir i čežnjivu bol po cijelom tijelu, u plućima je ridalo, u grlu gušilo, u mozgu sijevalo, iz očiju suzilo, ruke se kršile, noge klecale na plač djeteta." (''Ničija djeca'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Topalović, Enes}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] [[Kategorija:Književnost]] 8lom9uq8b4fnrog3lyj6cthzyio1uqq 0 5395 61849 61848 2024-05-18T08:27:41Z Srđan 4695 61849 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ahmed Muradbegović |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački književnik |datum rođenja=1898. |mjesto rođenja= |datum smrti=1972. |mjesto smrti= }} *"Ukaži nam se [[Kraljica|kraljice]]...! Mi ćemo te provesti kroz sunčane oblake i posaditi na prazni prijesto Ljepote, koji te čeka... koji te dugo čeka. :Ukaži se... ukaži...!" (''Kraljici ljepote'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Muradbegović, Ahmed}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Ahmed Muradbegović| ]] qkk97zmt4i0pnuqs0qr4uwp6m6z2ddr 0 5396 28814 17545 2007-03-23T19:35:17Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28814 wikitext text/x-wiki ---- *[[Ahmed Muradbegović]] **"Ukaži nam se kraljice...! Mi ćemo te provesti kroz sunčane oblake i posaditi na prazni prijesto Ljepote, koji te čeka... koji te dugo čeka. ::Ukaži se... ukaži...!" (''Kraljici ljepote'') *[[Giacomo Casanova]] **"[[Ljubav]] je kraljica mladih i tiranin starih." *[[Honoré de Balzac]] **"[[Žena]] je kraljica svijeta i ropkinja želja." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Kralj]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} pgx2jfq33pefgiuzig7g2qx0sox63u4 0 5468 61852 59118 2024-05-18T08:31:18Z Srđan 4695 61852 wikitext text/x-wiki '''Alaudin Sabit Užičanin''' (1650?-1712.), turski otomanski književnik. Poznatija djela: ''[[Zafernama]]'' i dr. ---- *"Iako ja poput vala težim domoći se zala, :Hoće li mi vr'jeme dati more brige preplivati? :Zar bit može da s' iz [[Oči|oka]] potok boli, ne prolije, :Kad kamenom jada draga [[srce]] ti razbije?" (''Tvoje usne u mojoj se duši'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Užičanin, Alaudin Sabit}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] [[Kategorija:Književnost]] t05to075wogkgmaary8a2u1vxrccxoa 0 5469 61851 35302 2024-05-18T08:31:02Z Srđan 4695 61851 wikitext text/x-wiki '''Alija Kapidžić''' (1943-1996.), bosanskohercegovačni pisac. Poznatija djela: ''[[Kao vrelo dženetsko]]'' i dr. ---- *"Zahvaljujem što me prognaše i tako dadoše mi šansu da preživim njihov mračni [[humanizam]] i bezbojnu renesansu." (''Alkapizmi'') *"Neki su [[Charles Darwin|Darvina]] bukvalno shvatili pa od svakog [[majmun]]a očekuju da postane [[čovjek]]." (Ibid.) *"[[Pesimizam|Pesimisti]] su samo propali optimisti." (Ibid.) *"[[Žena|Žene]] hvale muškarce kao osvajače, a ustvari su ubijeđene da im samo ustupaju određenu teritoriju." (Ibid.) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Kapidžić, Alija}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] [[Kategorija:Književnost]] 2iwt76bcdmll2oaqjheh44yruwd4u6x 0 5470 52004 45683 2014-04-15T07:29:12Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 8 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q46158]] 52004 wikitext text/x-wiki ---- *[[Alija Kapidžić]] **"Zahvaljujem što me prognaše i tako dadoše mi šansu da preživim njihov mračni humanizam i bezbojnu [[Renesansa|renesansu]]." (''Alkapizmi'') *[[Desmond Tutu]] **"Ja sam human, zato što si ti human. Moja čovječnost počiva u tvojoj i ako ti postaneš nečovječan i ja ću to postati, a ljutnja i bijes i nepoštivanje štetit će ovom velikom dobru - harmoniji, koja mora postojati između ljudi." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Renesansa]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} mnptu4jcv1junvqr2lwxn2ss8e91q0j 0 5471 29256 17643 2007-03-23T19:39:26Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29256 wikitext text/x-wiki ---- *[[Alija Kapidžić]] **"Zahvaljujem što me prognaše i tako dadoše mi šansu da preživim njihov mračni [[humanizam]] i bezbojnu renesansu." (''Alkapizmi'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Humanizam]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} i4qbjf2zw7m699lb20z1p84i3ulhpqy 14 5472 51101 47928 2014-04-08T23:44:22Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51101 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Tema]] n9z4yi0emjihppbtrzzdpl6wbcz3tzl 0 5473 60077 60076 2022-03-18T03:19:41Z Mtarch11 7445 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/153.107.26.55|153.107.26.55]] ([[User talk:153.107.26.55|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Risto hot sir|Risto hot sir]] 58888 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Animals of Hindustan monkeys called bandar that can be taught to do tricks, from Illuminated manuscript Baburnama (Memoirs of Babur).jpg|upright|thumb|]] *[[Alija Kapidžić]] **"Neki su [[Charles Darwin|Darvina]] bukvalno shvatili pa od svakog majmuna očekuju da postane [[čovjek]]." (''Alkapizmi'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Životinje]] {{Wikipedia}} tjthiya0nl48t98uijzww8jtegpkzdj 0 5474 61850 33752 2024-05-18T08:30:51Z Srđan 4695 61850 wikitext text/x-wiki '''Alija Kebo''' (18.4. 1932 - 19.1. 2008), bosanskohercegovački pjesnik, novinar i publicista. Poznatija djela: ''[[Od Uborka do Njujorka]]'' i dr. ---- *"[[Kameni spavač]] :Zarasto u garež i :drač :U Stocu više :ne stoluje :[[Mak Dizdar|Mak]]." (''Mak Dizdar u Stocu'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Kebo, Alija}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Alija Kebo| ]] f75dqlp6ynanpr8zmqqzyq8yyg10if5 0 5475 61855 36712 2024-05-18T08:35:23Z Srđan 4695 61855 wikitext text/x-wiki '''Džemaludin Latić''' (1957-?), bosanskohercegovačni pjesnik. Poznatija djela: ''[[Mejtaš i vodica]]'' i dr. ---- *"Dođi, :bit ćemo dva slapa :i samo jedna zlatna duga." (''Dva slapa i jedna duga'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Latić, Džemaludin}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] [[Kategorija:Književnost]] svz5o6nna337jixdiilpx3v95a8m1qy 0 5476 51712 48184 2014-04-14T21:43:47Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 3 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q272860]] 51712 wikitext text/x-wiki '''Čovjek slon''' (''The Elephant Man'', 1980.), film [[David Lynch|Davida Lyncha]]. ---- *'''John Merric''':"Ja nisam životinja. Ja sam ljudsko biće. Ja sam [[čovjek]]." [[kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} me4pr60saoiljii5ydtlke8z5zyms06 0 5477 61856 36083 2024-05-18T09:01:03Z Srđan 4695 61856 wikitext text/x-wiki '''Enisa Popović-Čengić''' (?-?), bosanskohercegovačka pjesnikinja. Poznatija djela: ''[[Iskrice nade]]'' i dr. ---- *"DA LI IKADA…IKADA… :[[Oprost|HALALITI]]…" (''Nanin zamotuljak...zar opet'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Popović-Čengić, Enisa}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] [[Kategorija:Književnost]] 3txiotdrln5zhj6zva6z9kcllmki027 0 5478 17694 2006-09-01T22:18:17Z Harač 23 Opraštanje premješten u Oprost 17694 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Oprost]] 4zkqzt2n84jzyeqm9pwj8f6ho2izdta 0 5479 61859 36084 2024-05-18T09:02:25Z Srđan 4695 61859 wikitext text/x-wiki '''Habiba Stočević-Rizvanbegović''' (1845-1890.), bosanskohercegovačka pjesnikinja. ---- *"O Habiba, spasiti se teško :Od [[ljubav]]nih - neprebolnih jada; :Kao i ti, mnoga nesretnica :Pustoj [[Sreća|sreći]] nikad se ne [[nada]]." (''Kad od tvog oštrog pogleda...'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Stočević-Rizvanbegović, Habiba}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] [[Kategorija:Književnost]] 24be70hnccpeoyz1q3uvax7ly456fg2 0 5480 59602 55115 2020-12-02T23:49:42Z Doavik 7095 59602 wikitext text/x-wiki ---- *[[Friedrich von Schiller]] **"Sitne su i uske duše oni koji tako rado svaki zasluženi jad obilježavaju imenom neumoljive sudbine." *Film ''[[Gospodar prstenova: Povratak kralja]]'' **'''Gandalf''': "Sutra će biti veći jad nego što je bio danas, i tako će biti još dugo. Nema više ništa što ja mogu uraditi da to promijenim. Tabla je postavljena, figure se miču." *[[Goethe]] **"Ljudska je [[priroda]] ograničena svojim ljudskim granicama; može podnijeti radost, jad, boli, ali sve do nekog određena stepena, a propast će neminovno bude li taj stepen prekoračen. Nije, dakle pitanje je li neko slab ili jak, nego može li izdržati mjeru svoje patnje, bilo da je ta patnja moralna ili tjelesna." (''[[Patnje mladoga Werthera]]'') *[[Habiba Stočević-Rizvanbegović]] **"O Habiba, spasiti se teško ::Od ljubavnih - neprebolnih jada; ::Kao i ti, mnoga nesretnica ::Pustoj sreći nikad se ne nada." (''Kad od tvog oštrog pogleda...'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} gbqc7p181b8fenvaknnxdqypwfu5k6x 0 5481 28715 26844 2007-03-23T19:34:10Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28715 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Isak Samokovlija |slika= |tekst uz sliku='' bosanskohercegovački književnik'' |datum rođenja= 3. decembar 1889. |mjesto rođenja=Goražde, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= 15. januar 1955. |mjesto smrti=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] }} * "[[Drina]] je za me jedan od najdubljih doživljaja. Zanosila me je kao neko živo, božanstveno biće." (''Sunce nad Drinom'') *"Što me se tiču vaši snovi i riječi :vaših smjelih želja? :Osjećanja moja isprela su konce :i satkala veo; :da na suncu bijelom postanem dijelak :ovoga svijeta :i [[svijet]] ovaj cio." (''Bijela nirvana'') * "Vremena nisam imao mnogo, jer sam bio zauzet kao 1jekar. Radio sam u ambulanti i poslije podne vodio privatnu ordinaciju. Zato sam uglavnom najviše pisao noću. Kad bih završio medicinske poslove, bacio bih se na [[književnost]]. A to je za mene bilo najveće uživanje. Volio sam da pišem i volio sam stvari koje pišem, doživljavao ih. Ali držao sam ih suviše dugo u ladici i nije mi bilo stalo da ih štampam. Ja sam imao teme, imao sam ljude, pa sam htio da dam te ljude, da kažem nešto o njima u pripovijetci." == Drugi o Samokovliji == *[[Enver Čolaković]] **"Ja ne znam zašto Isak Samokovlija nije najtipičniji bosanski pisac." (intervju s Enesom Čengićem, ''Svijet'', Sarajevo, 26. februar 1971) *[[Ivo Andrić]] **"Srećna je okolnost (okolnost koja pokazuje važnost i značaj umjetnosti, u ovom slučaju književnosti) da je sefardska zajednica Bosne i Hercegovine dala našoj književnosti jednog pisca od vrijednosti i tako se u njegovom djelu sačuvala sa svim svojim bitnim osobinama." *kćerka Rikica Najdanović **"Mi, djeca, nismo voljeli to njegovo pisanje. Zatvorio bi se u radnu sobu, pisao. Mnogo je precrtavao i ispravljao a poslije bi mati to prepisivala na mašinu. Sjećam se te slike. Radna soba, u koju nismo smjeli mnogo ulaziti, tišina, otac piše, mati kuca. Uvijek je imao mnogo rječnika po stolu, tražio je odgovarajuće riječi. Mi smo bili skoro ljubomorni na toliko vrijeme koje je posvećivao pisanju. A mama nam je uvijek govorila da se ne bunimo jer je ono što tata piše jako važno. Ljubomora je nestala nakon prvog izvođenja drame ''Hanka'' u Narodnom pozorištu. Cijela porodica sjedila je u loži u dupke punoj sali. Tada sam prvi put doživjela oca kao književnika. Kada se predstava završila publika je ustala i počela skandirati: Autora na scenu! Ja tada nisam dobro ni znala šta je autor, ali sam bila jako ponosna. (...) :Dvije stvari koje nam je uvijek govorio bilo je kako moramo dobro učiti, te voljeti sve ljude bez obzira na vjeru. Meni je u životu vodilja često bila poruka koju mi je napisao u spomenaru a govori o njegovom shvatanju života. Napisao mi je: :''Šta da ti napišem u tvoju knjigu uspomena? Da si moja radost, to znaš. Uči i sabiri znanje što više možeš jer u znanju je mudrost. Čitaj dobre knjige pa ćeš upoznati život i ljude. Voli prirodu, uživaj u zlatnoružičastim zalascima sunca, tu ćeš imati mnogo lijepih časova. I voli ljude, ne gledajući njihov imovinski status, njihovo obrazovanje, njihovu religiju i nacionalnost. Ima toliko dobrih ljudi. I ostani moja radost. Tata.'' :Ja danas više ne vidim čitati, ali ove riječi pamtim kao svoje najveće bogatstvo." [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|S]] {{Wikipedia}} 76ly5satl6dbesia0mi7hrh2xlgled8 0 5482 61862 23533 2024-05-18T09:03:39Z Srđan 4695 61862 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Muhamed Karamusić Nihadija |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački književnik, <br>sročio tarih za most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu |datum rođenja= 1587. |mjesto rođenja= |datum smrti=? |mjesto smrti= }} *"Od tvog [[lice|lica]], ruže i tulipan, zaista su ukrali :boju i [[miris]], :i zato ih vezane za štap nose okolo kroz bazar." (''Gazel'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Nihadija, Muhamed Karamusić}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] fesxcpkc7wect86o70u0x21i5lpb9zj 0 5483 61867 59937 2024-05-18T09:06:29Z Srđan 4695 61867 wikitext text/x-wiki '''Nihad Nino Ćatić''' (29.8.1969.-1995.), bosanskohercegovački pjesnik. Poznatija djela: ''[[Odmetnici]]'' i dr. ---- *"Nismo bili dio Zapada; :Nit zatvoreni iza Zavjesa. :Zar je krivica ovih patnika :Da mirno gledate naše humke?" (''Zaboravljeni'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Ćatić, Nihad Nino}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] [[Kategorija:Književnost]] 7j1wk2cogcej6quv4pooq477k4a2vuw 0 5485 29044 17733 2007-03-23T19:37:32Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29044 wikitext text/x-wiki '''Okrutne namjere''' (''Cruel Intentions'', 1999.), film [[Roger Kumbel|Rogera Kumblea]]. ---- == Reklamna rečenica == *"U igri zavođenja ima samo jedno pravila: nikada se ne zaljubi." == Citati == *'''Sebastian''':"E-mail je za šmokljane i pedofile." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} s49k5h5j48tkbp7x0bxsbn41y9eoi0e 0 5486 28511 17728 2007-03-23T19:32:01Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28511 wikitext text/x-wiki '''Dan obuke''' (''Training Day'', 2001.), film [[Antoine Fuqua]]. ---- == Reklamna rečenica == *"Jedina stvar opasnija od pređene crte, jeste murjak koji će je preći." == Citati == *'''Alonzo Harris''':"Da bi zaštitio ovce moraš uhvatiti vuka, a da bi uhvatio vuka moraš biti [[vuk]]." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} dtfnctbkkyr7aveey1bgf20t1ais3h6 0 5487 59121 52801 2019-12-29T02:02:13Z Savonhelmi 6967 File 59121 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Plate facing page 10, An Argosy of Fables.jpg|thumb|]] ==Citati== *Film ''[[Dan obuke]]'' **'''Alonzo Harris''':"Da bi zaštitio ovce moraš uhvatiti vuka, a da bi uhvatio vuka moraš biti vuk." *[[Titus Maccius Plautus]]/[[Thomas Hobbes]] **"Čovjek je čovjeku vuk." *[[William Inge]] **"Beskorisno je za ovce da usvajaju rezolucije u korist vegeterijanstva, dok vuk ostaje pri drugačijem mišljenju." == Poslovice == *[[Latinske poslovice]] **"[[Čovjek]] je čovjeku vuk." (''Homo homini lupus est'') **"Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada." **"Vuk u [[Priča|priči]]" (''Lupus in fabula'', slično "Mi o vuku, vuk na vrata") ==Također pogledajte== [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Životinje]] {{Wikipedia}} lqj452cqs6n1z4eszm05p0edtqllbjq 0 5488 28468 17735 2007-03-23T19:31:33Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28468 wikitext text/x-wiki '''Bourneova nadmoć''' (''The Bourne Supremacy'', 2004.), film [[Paul Greengrass|Paula Greengrassa]]. ---- == Reklamna rečenica == *"Trebali su ga ostaviti na miru." == Dijalozi == *'''Tom Cronin''': "On pravi svoju prvu [[Greška|grešku]]." :'''Nicky''': "Oni ne prave greške. Oni ne rade nasumice. Uvijek postoji [[cilj]]. Uvijek [[meta]]." :'''Pamely Landy''': "Da, ali mi smo davali ciljeve. Ko je sada?" :'''Nicky''': "Jeziva verzija? On je." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} cd75el26xonco7gj1xmm4gl5rs6ewk6 0 5489 29554 17736 2007-03-23T19:42:24Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29554 wikitext text/x-wiki '''Zapravo ljubav''' (''Love actually'', 2003.), film [[Richard Curtis|Richarda Curtisa]]. ---- == Reklamna rečenica == *"Dolazi uskoro zapravo." == Citati == *'''Billy Mack''': "Zdravo djeco. Evo važne poruke od vašeg ujaka Billa. Nemojte kupovati [[Droga|drogu]]. Postanite pop zvijezda, i dati će vam je đaba." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} s0u8wi6xqxnijyzcy4gnmdlk0jo49vw 0 5490 28558 17737 2007-03-23T19:32:26Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28558 wikitext text/x-wiki ---- *[[Bertrand Russell]] **"[[Moć]] je slatka; ona je droga, ona je želja koja se povećava navikom." *[[Zapravo ljubav]] **'''Billy Mack''': "Zdravo djeco. Evo važne poruke od vašeg ujaka Billa. Nemojte kupovati drogu. Postanite pop zvijezda, i dati će vam je đaba." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 7kis72lkjesll039oap57aqy4641ru6 0 5491 26541 26540 2007-01-12T00:03:28Z Zumbulka~bswikiquote 10 26541 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Čovjek u sedlu |originalni naziv =Man in the Saddle |godina =1951. |zemlja =SAD |režiser =[[André De Toth]] |uloge = }} *'''Cowboy 1''': "Charlie koristi barut umjesto [[Kahva|kahve]]. Uskoro će ti glava eksplodirati." :'''Cowboy 2''': "Znam. Moja je upravo prošla pored Mjeseca." :'''Owen''': "Čini se da to ne smeta Charleyju." :'''Charlie''': "Charlie nije glup. Charlie pije [[čaj]]." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} 19zpsn0godkog1bi1loah8taysmckto 0 5493 55116 48434 2015-08-03T19:53:44Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 3 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q8492]] na [[d:|Wikidati]] 55116 wikitext text/x-wiki ---- *[[Goethe]] **"[[Krv]] je sasvim neobičan sok." (''[[Faust]]'') == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"[[Ljubav]] je slastica kojoj je sok sladak a tijesto gorko." [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Piće]] {{Wikipedia}} [[fr:Suc]] fj4ol75e1stsgmgnaa5kmx8huf3kavj 14 5494 51221 45892 2014-04-09T05:23:38Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51221 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Tema]] n9z4yi0emjihppbtrzzdpl6wbcz3tzl 0 5495 55117 50311 2015-08-03T19:53:54Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q931946]] na [[d:|Wikidati]] 55117 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == == Poslovice == *[[Bugarske poslovice]] **"Da zna kadija kakva je rakija, ne bi bio kadija već bekrija." *[[Hrvatske poslovice]] **"Ječam trči a rakija viče." [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Piće]] {{Wikipedia}} sphhh5hinx0oydedets5bfl5e3jo4aa 0 5496 28848 17783 2007-03-23T19:35:35Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28848 wikitext text/x-wiki '''Legenda o pijanisti''' (''La Leggenda del pianista sull'oceano'', 1998.), film [[Giuseppe Tornatore|Giuseppe Tornatorea]]. ---- == Reklamna rečenica == *"Epska [[priča]] o [[čovjek]]u koji je mogao uraditi sve... osim biti običan." == Dijalozi == *'''Max''': "Šta ti je?" :'''1900''': "Ne mogu se suzdržati. [[Muzika]] me rasplače." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} lu2nb1f5lei56bunw16370383lhx28y 0 5497 55118 48450 2015-08-03T19:54:04Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 10 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q165325]] na [[d:|Wikidati]] 55118 wikitext text/x-wiki '''Kill Bill: Vol. 1''' (''Kill Bill: Vol. 1'', 2003.), film [[Quentin Tarantino|Quentima Tarantina]]. ---- == Reklamna rečenica == *"U godini 2003, Uma Thurman će ubiti Billa." == Citati == *'''Hattori Hanzo''': "Mogu ti reći bez ega da je ovo moje najfinije sječivo. Ako, na svom putovanju, naiđeš na [[Bog]]a... Bog će biti posječen." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} qro13axn2p31vdvckod0psmvvv9frik 0 5499 29075 17760 2007-03-23T19:37:49Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29075 wikitext text/x-wiki '''Otok''' (''The Island'', 2005.), film [[Michael Bay|Michael Baya]]. ---- == Reklamna rečenica == *"Oni ne žele da znate gdje ste." == Citati == *'''McCord''': "Samo zato što želiš jesti hamburger, ne znači da želiš upoznati [[Krava|kravu]]." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} czcr7zsgc1hwkf4fbs17m4q55nx6anc 0 5500 52488 48307 2014-04-21T16:36:14Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52488 wikitext text/x-wiki ---- *[[Mark Twain]] **"- Slušaj, Jime, govori li [[mačka]] kao što govorimo mi? ::- Ne, mačka ne govori. ::- Dobro, a krava? ::- Ne, ni krava ne govori. ::- A govori li mačka kao krava, ili krava kao mačka? ::- Ne, ne govori. ::- Prirodno je i pravo da svaka od njih govori drugačije, je li? ::- Razumije se. ::- I zar onda nije prirodno i pravo da mačka i krava govore drugačije nego mi? ::- Sasvim je tako. ::- Dobro, a zašto onda ne bi bilo prirodno i pravo ako jedan Francuz govori drugačije nego mi? Odgovori mi na to! ::- Je li mačka isto što i čovjek, Huck? ::- Nije. ::- Dobro, onda mačka i ne može da govori kao čovjek. Je li krava isto što i čovjek! - je li krava isto što i mačka? ::- Ne, ona nije ni jedno ni drugo. ::- Dobro, onda krava ne može da govori ni kao čovjek ni kao mačka. A je li Francuz čovjek? ::- Jeste. ::- E lijepo! Zašto onda ne govori kao [[čovjek]]? Dovraga! Reci ti meni to." (''[[Doživljaji Huckleberry Finna]]'') *[[Otok|Otok (film)]] **'''McCord''': "Samo zato što želiš jesti hamburger, ne znači da želiš upoznati kravu." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Životinje]] {{Wikipedia}} 67kmm8u8kn49mcl67oh1sm7wnmdnyz3 0 5501 35154 28389 2008-10-31T13:41:59Z Pearl 501 35154 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Američki grafiti |originalni naziv =American Graffiti |godina =1973. |zemlja =SAD |režiser =[[George Lucas]] |uloge =[[Richard Dreyfuss]], [[Ron Howard]], [[Paul Le Mat]] }} == Reklamna rečenica == * "Gdje si bio ti '62?" == Citati == *'''Carol''': "Tvoje [[Automobil|auto]] je ružnije od mene. Ups, to mi je izletjelo." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} l238hmvudbg79idf3m99ummirr18v58 0 5502 58873 51520 2019-07-09T18:46:55Z Risto hot sir 6370 File 58873 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Capture d’écran 2016-10-14 à 21.26.28.png|thumb|]] == Citati == *[[Boris Podreka]] **"Automobil je danas fetiš, simbol slobode." (za ''Gloriju'') *Film ''[[Američki grafiti]]'' **'''Carol''': "Tvoje auto je ružnije od mene. Ups, to mi je izletjelo." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Pješaci]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 8cb6aczkd51vx59b4r5rjuc50zhyqf9 0 5503 61582 50839 2024-05-17T07:36:28Z Srđan 4695 61582 wikitext text/x-wiki ---- *[[Ilja Iljf]] i [[Jevgenij Petrov]] **"Pješake treba voljeti. Pješaci sačinjavaju veći dio saobracaja. Više od toga - njihov bolji dio. Pješaci su stvorili svijet. Oni su sagradili gradove, podigli mnogospratne zgrade, uveli kanalizaciju i vodovod, popločili ulice i rasvjetlili ih električnim svjetiljkama. Oni su raširili kulturu po cijelome svijetu, pronašli štampu, izmislili barut, prebacili mostove preko rijeke, odgonetnuli egipatske hijeroglife, uveli neopasnu britvu, uništili trgovinu robljem i ustanovili da se od sojinih bobica može prirediti 114 ukusnih i hranjivih jela. A kad je sve bilo gotovo, kad je naša rođena planeta dobila prilično uređen izgled, pojavili su se automobili." (''[[Zlatno tele]]'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Automobil]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 4s2rgj871pgprk270b0xf3t8g97ywu8 0 5504 17771 2006-09-04T22:31:40Z Harač 23 Pješake premješten u Pješaci: lapsus calami 17771 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Pješaci]] 504kg2jsnrisbl61cbdqgap9helz5on 0 5505 28779 17773 2007-03-23T19:34:58Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28779 wikitext text/x-wiki '''Kalifornija''' (''Kalifornia'', 1993.), film [[Dominic Sena|Dominic Senea]]. ---- == Reklamna rečenica == *"Država straha i terora" == Citati == *'''Brian Kessler''': "Koliko si ljudi ubio Early?" :'''Early Grayce''': "Pa, koliko si ti ljudi vidio da sam ja ubio Bri?" :'''Brian Kessler''': "Nijednog." :'''Early Grayce''': "Toliko sam ih ubio." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} df1nha20zuescj0zcoz1qig50o339ii 0 5506 29421 17774 2007-03-23T19:41:10Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29421 wikitext text/x-wiki '''Tata u akciji''' (''Daddy Day Care'', 2003.), film [[Steve Carr|Steve Carrea]]. ---- == Reklamna rečenica == *"Dolazi dan D." == Citati == *'''Mrs. Gwyneth Harridan''': "Moja draga Jennifer... U [[život]]u, ima [[Pobjeda|pobjednika]] i ima gubitnika; i da bi pobijedila, moraš igrati prljavo!" [[kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} k01qczzkjkc609n7znnma09l16irqsh 0 5507 29516 17777 2007-03-23T19:42:01Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29516 wikitext text/x-wiki '''Vječni sjaj nepobjedivog uma''' (''Eternal Sunshine of the Spotless Mind'', 2004.), film [[Michel Gondry|Michael Godryja]]. ---- == Reklamna rečenica == *"Zašto bi me izbrisala?" == Citati == *'''Joel''': "Neprestano pričanje nije nužno [[Komunikacija|komuniciranje]]." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} gsp7rcu3eos4vx26a74txr6ygxw06md 0 5508 29427 17780 2007-03-23T19:41:13Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29427 wikitext text/x-wiki '''Terminal''' (''The Terminal'', 2004.), film [[Steven Spielberg|Stevena Spielberga]]. ---- == Reklamna rečenica == *"[[Život]] čeka." == Dijalozi == *'''Amelia''': "Ja moram da idem." :'''Viktor Navorski''': "Ja moram da ostanem." :'''Amelia''': "Moja [[život]]na [[priča]]." :'''Viktor Navorski''': "Moja također." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} cdyb3q65b7ektfow4n3wvqfo804dxbh 0 5509 28830 17782 2007-03-23T19:35:25Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28830 wikitext text/x-wiki '''Kung fu frka''' (''Gong fu'', 2004.), film [[Stephen Chow|Stephena Chowa]]. ---- == Reklamna rečenica == *"Nova komedija kao nijedna koju ste vidjeli do sada." == Citati == *'''Savjetnik u bandi sjekira''': "Hajdemo ih pobiti sve i od ovog mjesta napraviti javnu kuću." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} 2lkp8n8rg7ksvuehbjayzkcih1acke3 0 5510 28510 17786 2007-03-23T19:32:00Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28510 wikitext text/x-wiki '''Dan nezavisnosti''' (''Independence Day'', 1996.), film [[Roland Emmerich|Ronalda Emmericha]]. ---- == Reklamna rečenica == *"[[Zemlja|ZEMLJA]]. Pogledajte je dobro. Ovo bi mogao biti posljednji put." == Citati == *'''Predsjednik Thomas Whitmore''': "Šta želite od nas?" :'''Zarobljeni vanzemaljac''': "Umrite. Umrite." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} e1jmepe6045oqdkg68knrxrtoijks1z 0 5511 58406 28793 2018-02-14T16:08:49Z 212.91.105.203 /* Dijalozi */ 58406 wikitext text/x-wiki '''Kellyjevi heroji''' (''Kelly's Heroes'', 1970.), film [[Brian G. Hutton|Brian G. Huttona]]. ---- == Reklamna rečenica == *"Nikada toliko malo nije uzelo toliko mnogo za toliko puno." == Dijalozi == *'''Big Joe''': "Možda je luđak, ali nije toliko. Shermani nemogu proprotiv Tigrova. Kad se te stvarčice zakotrljaju raznjeti će čitav grad u komadiće, i nas skupa s njim." :'''Kelly''': "Ti si prepametan da to dozvoliš Joe. Smisliti ćeš već nešto kako da uđemo i izađemo iz grada. Znam da imaš taktiku u malom prstu." :'''Big Joe''': "Jeah.... možda i imam ali ga namjeravam zadržati upravo tamo gdje mu je i mjesto - Kelly." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} 8961s6el6sadeq3lc4o9bw8v6t6fz32 0 5512 29346 17789 2007-03-23T19:40:26Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29346 wikitext text/x-wiki '''Snovolovka''' (''Dreamcatcher'', 2003.), film [[Lawrence Kasdan|Lawrence Kasdana]]. ---- == Reklamna rečenica == *"Četvero prijatelja zakače snovolovku u svoju kabinu. Ona će uhvatiti nešto što neće moći zaustaviti." == Dijalozi == *'''Gary 'Jonesy' Jones''': "Jebi se." :'''Gs. Gray''': "Znam šta znači taj izraz. Proučavao sam sekciju za prljavi govor tvog memorijskog skladišta. Veoma neukusno, moram reći. :'''Gary 'Jonesy' Jones''': "Šta misliš o ovome, Gosp. Gray? Jedi govna i umri." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} ijzp554znh4ma4n1b2uhhdjomad25dk 0 5513 51448 46462 2014-04-13T12:01:40Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q848785]] 51448 wikitext text/x-wiki '''Gušteri''' (''Jarhead'', 2005.), film [[Sam Mendes|Sam Mendesa]]. ---- == Reklamna rečenica == *"Dobrodošli u pušionu." == Citati == *'''Swoff''': "Svaki [[rat]] je drugačiji, svaki rat je isti." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} e282boyvijjk213ny5iw58ybqhyv7z8 0 5515 60591 55119 2023-04-28T08:47:10Z ChaosCrash13 8084 Removed language link to empty page. 60591 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Spider-man |originalni naziv =Spider-man |godina =2002. |zemlja =SAD |režiser =[[Sam Raimi]] |uloge =[[Tobey Maguire]], [[Willem Dafoe]], [[Kirsten Dunst]], [[James Franco]] }} == Reklamna rečenica == *"Sa velikom [[moć]]i dolazi velika odgovornost." == Dijalozi == *'''Peter Parker''': "Da li mogu uraditi išta za tebe?" :'''Tetka May''': "Ti radiš previše - koledž, posao, sve ovo vrijeme samnom... Ti niti Superman, znaš!" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} [[ca:Spiderman]] [[fr:Spider-Man]] [[pt:Homem-Aranha]] [[th:สไปเดอร์แมน]] fdjubzmktc8jrvpiwb63i796bhorufd 0 5516 29067 17796 2007-03-23T19:37:45Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29067 wikitext text/x-wiki '''Osmijeh Mona Lize''' (''Mona Lisa Smile'', 2003.), film [[Mike Newell|Mike Newella]]. ---- == Reklamna rečenica == *"U svijetu koji ih je učio kako da razmišljaju, ona im je pokazala kako da žive." == Citati == *'''Katherine Watson''': "Mislila sam da idem u mjesto koje će stvoriti sutrašnje lidere, ne njihove supruge." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} jiqmddh6geo2fbjpzlykjdimwrxwhw0 0 5517 28512 17798 2007-03-23T19:32:01Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28512 wikitext text/x-wiki '''Dan poslije sutra''' (''The Day After Tomorrow'', 2004.), film [[Roland Emmerich|Rolanda Emmericha]]. ---- == Reklamna rečenica == *"Ove godine, džemper vam neće biti dovoljan." == Dijalozi == *'''Jason Evans''': "Šta će nam se dogoditi?" :'''Jack Hall''': "Kako misliš?" :'''Jason Evans''': "Mislim ''nama''? Civilizaciji? Svima?" :'''Jack Hall''': "[[Čovječanstvo]] je preživjelo posljednje ledeno doba. Sigurno smo sposobni da preživimo ovo. Jedino pitanje je, da li ćemo biti sposobni da učimo iz naših [[Greška|grešaka]]?" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} 4su3ejsehx00yxvewzo8z3s5u7ebt19 0 5518 28876 26901 2007-03-23T19:35:52Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28876 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Ludi za oružjem |originalni naziv =Bowling for Columbine |godina =2002. |zemlja =SAD |režiser =[[Michael Moore]] |uloge =[[Michael Moore]] }} == Reklamna rečenica == * "Jesmo li mi nacija luđaka za oružjem, ili smo samo luđaci?" == Dijalozi == *'''Michael Moore''': "Zašto ne koristiti [[Mahatma Gandhi|Gandhi]]jev način? On nije imao pušaka, i pobijedio je britansku imperiju." :'''John Nichols''': "Nisam... upoznat sa time." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} p5uyl7xysoa7oi8oth9kpuy9etytlck 0 5519 28545 17802 2007-03-23T19:32:20Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28545 wikitext text/x-wiki '''Dobar posao u Italiji''' (''The Italian Job'', 2003.), film [[F. Gary Gray|F. Garya Graya]]. ---- == Reklamna rečenica == *"Ukradi dan 30.05.03." == Citati == *'''John Bridger''': "Znaš Charlie, postoje dvije vrste [[lopov]]a na svijetu: oni koji kradu da obogate svoje [[život]]e, i oni koji kradu da definišu svoje živote. Nemoj biti ovaj drugi. Radi toga češ propustiti ono što je stvarno važno u ovom životu." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} iyle9v4sb5fqrd7do23wkofck2dkic0 0 5520 52123 41723 2014-04-15T13:00:25Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q218235]] 52123 wikitext text/x-wiki '''Charlie i tvornica čokolade''' (''Charlie and the Chocolate Factory'', 2005.), film [[Tim Burton|Tima Burtona]]. ---- == Reklamna rečenica == *"Tvornica se otvara jula 2005." == Dijalozi == *'''Willy Wonka''': "Kada bi morali birati samo jednu polovicu vašeg sina, koja bi to bila? :'''Gs. Teavee''': "Kakvo je to pitanje?" :'''Willy Wonka''': "Nema razloga za deranje. Samo pitam." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} bah5h1houegtpktvcgl1zi2gxxcece7 0 5521 29029 21621 2007-03-23T19:37:24Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29029 wikitext text/x-wiki ---- *[[Elizabeth]] **"Apsolutna [[moć]] zahtjeva apsolutnu odanost." (''reklamna rečenica'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} elc3ush7memn9xupi5ww9e4x9vnsqgt 0 5522 29109 17810 2007-03-23T19:38:07Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29109 wikitext text/x-wiki '''Petar Pan''' (''Peter Pan'', 2003.), film [[P.J. Hogan|P.J. Hogana]]. ---- == Reklamna rečenica == *"Legenda koju ste mislili da znate postaje avantura koju nikad niste ni zamišljali." == Citati == *"Vidiš Wendy, kada se prva beba nasmijala prvi put, njen smijeh se razbio u hiljadu dijelova, i svi su počeli preskakivati, i to je bio početak vila." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} or74moy7mo0thwa55kv4uq28f9u3xn0 0 5523 29368 17812 2007-03-23T19:40:40Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29368 wikitext text/x-wiki '''Stepfordske supruge''' (''The Stepford Wives'', 2004.), film[[Frank Oz|Franka Oza]]. ---- == Reklamna rečenica == *"Supruge Stepforda imaju [[Tajna|tajnu]]." == Dijalozi == *'''Bobbi Markowitz''': "Moj psihijatar kaže da ja trebam kreativni haos." :'''Roger Bannister''': "Moj kaže da mi trebaju granice." :'''Joanna Eberhart''': "Moj kaže da meni treba dovoljno struje da upalim Vegas." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} n809u1upyp9hkmg4soa90m4sovxg6im 0 5524 28420 18179 2007-03-23T19:31:02Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28420 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Avanture male Chihiro |originalni naziv =Sen to Chihiro no kamikakushi |godina =2001. |zemlja =Japan |uloge =[[Rumi Hîragi]], [[Miyu Irino]], [[Mari Natsuki]] }} Film [[Hayao Miyazaki|Hayao Miyazakija]]. ---- == Reklamna rečenica == *(Tunel je odveo Chihiro u misteriozni grad...) == Citati == *'''Zeniba''': "Jednom kada nešto uradiš, nikada ne [[zaborav]]ljaš. Čak i ako ne možeš pamtiti." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} i2m3jmunr9kbb6bw00mcqaexzf0i7bl 0 5525 29091 17816 2007-03-23T19:37:57Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29091 wikitext text/x-wiki '''Panika pod morem''' (''The Life Aquatic with Steve Zissou'', 2004.), film [[Wes Anderson|Wes Andersona]]. ---- == Dijalozi == (''žena postavlja pitanje oko Zissouvog lova na ajkulu'') *'''Festivalski direktor''' (prevodeći): "U krajnjem slučaju to je ugrožena vrsta. Šta bi bila naučna svrha [[Ubistvo|ubistva]]?" :'''Steve Zissou''': "[[Osveta]]." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} 7m9u4mjhox3q86xs1pxw3nww0fyw5lz 0 5526 59799 52799 2021-06-09T21:35:28Z Retsinakanister 7514 Datoteka 59799 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Jakub Schikaneder - Murder in the House.JPG|thumb|Jakub Schikaneder, 1890]] == Citati == *[[Biblija]] **"Ne ubij!" (''Izlazak'', 20:13) **"A On reče mu: "Što me zoveš blagim? Niko nije blag osim jednog Boga. A ako želiš ući u život, drži zapovesti". Reče Mu: "Koje?" A Isus reče: "Da ne ubiješ; ne činiš preljube; ne ukradeš; ne svedočiš lažno". (''Jevanđelje po Mateju'', 19:17-18) **"Jer zapovijedi: "Ne čini preljube! Ne ubijaj! Ne [[krađa|kradi]]! Ne svjedoči lažno! Ne želi požudno! I svaka druga zapovijed u ovoj se riječi sadrži: Ljubi bližnjega svojega kao samoga sebe!" (''Poslanica Rimljanima'', 13:9) *[[Gosford Park]] **"Čaj u četiri. Večera u osam. Ubistvo u ponoć." (''reklamna rečenica'') *[[Jasmina Musabegović]] **"Zašto ovo posvećujem Starom mostu? Odgovor je svima poznat. Ali, ja ću ga pokušati objasniti. Aksiom da je rušenje Staroga mosta ubistvo svega ljudskog u nama i svega nastalog iz nas - aksiom je ljudi ovog podneblja. Jer, Stari most jeste naše postojanje na ovom tlu, i ljubav za njega i poštovanje, divljenje, nije samo svojstvo Mostaraca. Zato jednostavno kažemo - rušenje mosta je ubistvo živog bića..." (''[[Most (roman)|Most]]'') *[[Kur'an]] **"(...) ako neko ubije nekoga koji nije ubio nikoga, ili o­noga koji na Zemlji nered ne čini - kao da je sve ljude poubijao (...)" (''Al-Ma'idah'', 32.) **"Ne ubijajte djecu svoju od straha od neimaštine, i njih i vas Mi hranimo, jer je ubijati njih doista veliki grijeh (...) I ne ubijajte nikoga koga je Allah zabranio, osim kad pravda zahtijeva! A ako je neko, ni kriv ni dužan, ubijen, onda njegovom nasljedniku dajemo vlast, ali neka ni on ne prekoračuje granicu u ubijanju, ta njemu je data vlast." (''Al-Isra''', 31, 33.) *[[Lav Nikolajevič Tolstoj]] **"Od onoga časa, kad je Pierre vidio to strašno ubistvo, koje su izvršili ljudi, koji to nisu htjeli učiniti, iz duše njegove kao da je iznenada bila istrgnuta ona opruga, na kojoj se sve držalo i pokazivalo živim, pa se sve srušilo u hrpu besmislena smeća. Iako nije sasvim bio toga svjestan, u njemu je propala vjera u dobro uređenje svijeta i u ljudsku i njegovu dušu i u Boga. To stanje je osjećao Pierre i prije, ali nikad tako snažno kao sad. Kad je prije Pierre zapadao u takve sumnje, izvirale su one iz njegove krivnje. A onda je Pierre u najdubljoj dubini duše osjećao, da je spasenje od toga očajanja i od tih sumnja u njemu samom. Ali sad je osjećao, da to nije bila njegova krivnja, što se svijet srušio u njegovim očima i što su ostale samo besmislene ruševine. Osjećao je, da nije u njegovoj vlasti, da se vrati u život." (''[[Rat i mir]]'') *[[Minhen (film)|Minhen]] **"1972. svijet je gledao ubistvo 11 izraelskih atletičara na olimpijskim igrama u Minhenu. Ovo je priča o onome što je uslijedilo." (''reklamna rečenica'') *[[Muhammed]] **"Za svakog čovjeka koji bespravno bude ubijen prvi Ademov sin ima udio tog grijeha jer je prvi ubio bespravno." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1025.) *[[Osnovni instinkt]] **"Brutalno ubistvo. Brutalni ubica. Murjak koji se ne može oduprijeti opasnosti" (''reklamna rečenica'') *[[Upton Sinclair]] **"Fašizam je kapitalizam plus ubistvo." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Ubica]] *[[Samoubistvo]] *[[Nevinost]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 9ul9ao9da8pc5vqj835yh6ptrykhonx 0 5527 29520 17824 2007-03-23T19:42:03Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29520 wikitext text/x-wiki '''Vladavina: Prije istjerivača đavola''' (''Dominion: Prequel to the Exorcist'', 2005.), film [[Paul Schrader|Paula Schredera]]. ---- == Dijalozi == *'''Otac Francis''': "[[Molitva]], Merrine. U ovakvim vremenima samo to imamo." :'''Merrin''': "Da. Kao da nemamo ništa, zar ne?" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} kuq5mdiiohe0jp8pympu1z38xjl77ra 0 5528 28907 23982 2007-03-23T19:36:11Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28907 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Mačke i psi |originalni naziv =Cats & Dogs |godina =2001. |zemlja =SAD |režiser =[[Lawrence Guterman]] |uloge =[[Jeff Goldblum]], [[Elizabeth Perkins]], [[Alexander Pollock]] }} == Reklamna rečenica == *"Sjedni. Ostani. Gledaj." == Citati == *'''Gs. Tinkles''': "[[Mačka|Mačke]] su [[zakon]]!" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} 5ecvevo38ol31qfku9f3mfannh8qnst 0 5529 51998 47990 2014-04-15T07:19:59Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 4 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q194413]] 51998 wikitext text/x-wiki '''Pearl Harbor''' (''Pearl Harbor'', 2001.), film [[Michael Bay|Michaela Baya]]. ---- == Reklamna rečenica == *"7. decembar 1941. - bilo je to nedjeljno jutro..." == Dijalozi == *'''Pukovnik Jimmy Dolittle''': "Da li znaš šta znači stroga [[tajna]]?" :'''Rafe McCawley''': "Da, to je ona vrsta misija gdje dobiješ medalju, ali je šalju tvojoj rodbini." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} skg1sh75d5yesq9ww3xd6ydkmrbi90d 0 5530 28671 17832 2007-03-23T19:33:44Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28671 wikitext text/x-wiki '''Harry Potter i zatvorenik Azkabana''' (''Harry Potter and the Prisoner of Azkaban'', 2004.), film [[Alfonso Cuarón|Alfonso Cuarona]]. ---- *"Nešto zločesto dolazi." == Dijalozi == *'''Hermione''': "Znaš, stari Egipćani su obožavali mačke." :'''Ron''': "Da, pored buba." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} 6ln40uz65d2z2rxnsrn12mkoj6mbk8k 0 5531 17833 2006-09-08T11:01:40Z Harač 23 Harry Potter i zatvorenik Azkabana premješten u Harry Potter i zatvorenik Azkabana (film) 17833 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Harry Potter i zatvorenik Azkabana (film)]] cbtgcvvzi3yx7167hujiy6iy6yq34tb 0 5532 28700 17834 2007-03-23T19:34:02Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28700 wikitext text/x-wiki '''Identitet''' (''Identity'', 2003.), film [[James Mangold|James Mangolda]]. ---- == Reklamna rečenica == *"Identitet je [[tajna]]. Identitet je [[misterija]]. Identitet je [[ubica]]." == Citati == *'''Ed''': "Dok sam hodao uz stepenice, sretoh čovjeka koji nije bio tamo. Nije bio tamo ni danas, želio bih, želio bih da nestane." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} mtkmdyixxjhzsuqymuu89cfbrpwcxuj 0 5533 51814 50308 2014-04-15T01:21:26Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 8 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q12765453]] 51814 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Dževad Karahasan]] **"Uvredljivo je to što erotiku stalno brkaju sa seksom, i na osnovu te zbrke jedno komunikacijsko čudo srozavaju na puku biološku potrebu. Ta je gadost i glupost, po mjeri podlosti koju podrazumijeva, ravna nastojanju da se vjera u Boga objasni borbom za opstanak ili potrebom za socijalnim utjecajem. Moglo bi se, naravno, pristati na to da je puko tjelesno općenje poteklo iz biološke potrebe kakva je glad. I kao što zadovoljavanje gladi proizvodi govna, zadovoljavanje puke tjelesne žudnje proizvodi nove ljude. Ali to nije erotika, to nije onaj čudesni razgovor u kojem dvoje bića raskrivaju jedno drugome svoju najposebniju bit." (''[[Šahrijarov prsten]]'') **"Erotika je kao umjetnost, mudrovao je dalje Faruk, ona je toliko lijepa i potpuna da naprosto ne može biti plodna u ovome ovakvom svijetu u kojem plodovi dolaze iz manjka ili, u najboljem slučaju, iz bola. Ne gradim ja s tobom erotski odnos da bismo proizvodili djecu, erotski odnos nam treba da jedno drugome otkrijemo o sebi sve pa i ono što sami o sebi nismo znali i ne bismo saznali jer se samo kroz potpun erotski odnos može saznati. Jedino mi umjetnost može o nekome drugom dati znanja koja mi izgledaju kao moje vlastito iskustvo i tako mi omogućiti da se na trenutak uselim u njega, da se prividno osjetim kao on, pa tako bolje razumijem i znam sebe samoga kad se vratim u sebe; jedino mi erotika daje o meni znanja kroz mene samoga, budeći u meni potrebu da se dajem tebi; eto zato je erotika umjetnost - tehnika koja mi daje znanja o meni. Sva ostala ljudska znanja vode me izvan mene i nastoje mi sakriti mene praveći se da mi otkrivaju svijet. Zato su umjetnosti, u koje nesumnjivo spada i erotika, jedina znanja koja čovjeka vode prema njemu samome." (Ibid.) *[[Milan Kundera]] **"Erotizam je komercijalno dvosmislen, jer premda svi priželjkuju erotski život, svi ga također mrze kao uzrok svojih nesreća, frustracija, zavisti, kompleksa, patnji." (''[[Identitet (M. Kundera)|Identitet]]'') *[[Svetislav Basara]] **"Drugačiji je pristup i tretman erotike u literaturi i u životu. Da bi se bavio erotikom u literaturi, čovjek mora biti veliki majstor, poput [[Marcel Proust|Prusta]]. Nju u književnosti treba upotrebljavati kao pikantan začin u dobrom jelu, u malim dozama, s mjerom i u pravom trenutku." (za ''Blic'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Žudnja]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} iqzgj4pgudpyuged8xzhwqkltsdkikr 0 5534 58023 57951 2017-08-01T12:24:58Z Harač 23 /* Citati */ 58023 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Amartya Sen]] **"Pojedinačna ljudska bića sa njihovim različitim pluralnim identitetima, mnogobrojnim afilijacijama i različitim udruživanjima su suštinski društvena stvorenja sa različitim vrstama društvenih odnosa. Prijedlozi da vidimo osobe tek kao članove jedne društvene grupe temelje se na neprikladnom razumijevanju opsega i kompleksnosti bilo kojeg društva u svijetu." (''[[Ideja pravde]]'') **"Svijest o identitetu može značajno pridonijeti snazi i toplini naših odnosa s drugima, susjedima ili članovima iste zajednice ili sugrađanima ili sljedbenicima iste religije. Usmjerimo li svoju pažnju na određeni identitet, naše međusobne veze mogu se obogatiti i radit ćemo usluge jedni drugima i napraviti ćemo odmak od vlastitih egocentričnih života [...] [S]vijest o identitetu može jednako odlučno isključiti mnoge, kao što može i toplo prihvatiti druge. Uspješno integrirana zajednica u kojoj pripadnici nesvjesno rade posve divne stvari jedni za druge, vrlo izravno i s puno solidarnosti, mogla bi biti upravo ona zajednica u kojoj se cigle bacaju kroz prozore imigranata koji su se odnekud doselili u regiju. Nesretna okolnost isključivanja ide ruku pod ruku s darovima uključivanja." (''[[Identitet i nasilje]]'') **"Kultivirano nasilje povezano sa sukobima identiteta kao da se ponavlja diljem svijeta s upornošću koja raste." (''Ibid.'') **"Alternativa podijeljenosti jedne najistaknutije kategorizacije nije u bilo kojoj nerealnoj izjavi kako smo svi velikim dijelom isti. Što nismo. Već, glavna nada za skladom u našem problematičnom svijetu leži u mnogostrukosti naših identiteta koji se presijecaju međusobno i bore protiv oštrih podjela oko jedne jedine ustaljene linije žestokih podjela kojoj se navodno ne može oduprijeti. Naša ljudskost koju dijelimo divljački je napadnuta kada se naše razlike svedu na jedan izmišljen sustav jedinstveno moćne kategorizacije." (''Ibid.'') **"Opirući se umanjivanju ljudskih bića, čime se bavila ova knjiga, možemo također otvoriti mogućnost za svijet koji može prevladati sjećanje na svoju problematičnu prošlost i ublažiti nesigurnosti svoje teške sadašnjosti. Kao jedanaestogodišnji dječak nisam mogao puno učiniti za Kadera Miju dok je krvareći ležao i držao glavu u mom krilu. Ali zamišljam drugi svemir, ne izvan našeg dosega, u kojem on i ja možemo zajedno potvrditi naše mnogobrojne zajedničke identitete (čak i dok zaraćeni separatisti kucaju na vrata). Moramo biti sigurni, prije svega, da nam horizont ne dijeli um na dva dijela." (''Ibid.'') *[[Aristotel]] **"U utvrđivanju identiteta grada moramo pogledati ustav." (''[[Politika (Aristotel)|Politika]]'') *[[Asim Mujkić]] **"Većina današnjih institucija našeg školstva reducirano je u funkcionalnom smislu na jedinice ideološke reprodukcije, na pogone proizvodnje zasebnih etnopolitičkih identiteta u nepomirljivoj opreci prema drugima, što je sa svoje strane drastično provincijaliziralo institucije koje su po prirodi svog posla suštinski univerzalističke." (''Obrazovanje kao proces naturaliziranja etnonacionalne ideologije'') **"Moramo imati u vidu najprije da je bosanskohercegovačko društvo u strukturnom smislu nasilničko društvo etnonacionalnih homogenih kolektivističkih identiteta u procesu svog nacionalnog zaokruženja. Ti identiteti – nacije u procesu proizvodnje (‘under construction’) - su proizvodi niza nasilnih praksi stvorenih otvorenom ilegalnom upotrebom sile, etničkim čišćenjima i genocidom. Po nizu svojih karakteristika ove prakse se mogu okarakterizirati nacionalnim revolucijama koje su prekinute izvanjskom intervencijom međunarodne zajednice [...] Revolucionarni prevrat tokom niza ratova na području bivše Jugoslavije, a osobito u BiH, podrazumijevao je korjenite strukturne društvene promjene. Bilo je potrebno uspostaviti, doslovno proizvesti, najprije aktom čiste sile, a potom cijelom mrežom novih zakona, pretpostavke za buduću državnu, odnosno nacionalno-državnu infrastrukturu, ključne elemente za izgradnju fundamentalnih institucija nove političke zajednice od vlastite vojske, policije, sudstva do školstva, muzeja i galerija koje će čuvati, razvijati i baštiniti etnonacionalnu partikularnost. Nakon temeljitog etničkog prekomponiranja cijelih područja BiH pristupilo se temeljitom etnonacionalnom pre- komponiranju zatečenih ili formiranju sasvim novih institucija. Taj proces pratio je svojevrsni geografski kopernikanski okret, proizvodnje vlastitog etnonacionalnog prostora kroz preimenovanja gradova, naselja, gradskih ulica što je sastavni dio svake revolucionarne prakse [...] Nakon nasilnog prekida etnonacionalnih revolucija, nastupio je period ‘dejtonske BiH’ kojeg, u terminima političke ontologije karakterizira razvijanje cijele mreže rituala etničke mobilizacije kojima se nastavlja ‘mirnodopski’ proizvoditi nacija, uz pomoć kontroliranih praksi etničke kolektivne mobilizacije, manifestacija grupnog jedinstva koje se u praktičnoj ravni otkrivaju kao mreža diskriminatornih praksi. Ova kontrolirana ritualizacija grupnog jedinstva koja održava revolucionarni duh nacionalnog zasnivalaštva zove se ''događanje naroda'' [...] Dakle, na djelu je hegemonija tri performativne kolektivističke naracije identiteta koje opstoje na radikalnoj negaciji drugog koja je sama po sebi destruktivna jer je njena ključna karakteristika proizvodnja i održavanje političkog neprijatelja i stalno opiranje njegovoj institucionalizaciji koja, sa svoje strane, prijeti da konflikt pretoči u dosadne procedure i ‘isprazno javno brbljanje’. Taj ‘herojski’ nacionalizam koji ustrajno odolijeva stalnoj egzistencijalnoj opasnosti za svoj etnički kolektiv čime ga drži na margini političkog, nakon oružanog teritorijalnog razgraničenja ustremljuje se na preuređenje svog biološkog tkiva, na utiskivanje identitetskih oznaka uniformirajući javni prostor uz pomoć dominantnih metafora etno- nacionalnog jedinstva, užurbano proizvodeći svoj distinktivni nacionalni identitet, odnosno njegove poželjne značajke na koje će se, kao na činjenice ‘objektivnog’ realiteta, pozivati u svom svakodnevnom političkom djelovanju. U tom smislu, institucije obrazovanja imaju značajnu ulogu: na svojim nižim instancama – osnovna i srednja škola - usvaja etnonacionalna zgotovljena, proizvedena znanja i učestvuje u njihovom, rječnikom Butlerove kazano, ‘recitiranju’ i ‘ponavljanju’ – a na svojim višim instancama – visoko obrazovanje – osposobljava mlade za učešće u daljoj proizvodnji fraza i metafora kolektivnog identiteta koji će se recitirati i ponavljati s namjerom proizvodnje ontološkog učinka. Ova užurbana proizvodnja kolektivnih identiteta je u BiH značajno otežana kulturno-historijskom bliskošću naših etničkih kolektivâ – nepodnošljivo istim jezikom kojim se služe i razumiju jedni druge, što dovodi do frustracije usljed gubitka intimnosti i nemogućnosti potpunog odjeljivanja. Ništa bolje ne stoje identitetske naracije niti s historijom koja obiluje tendencijama međusobnog preplitanja i ukrštanja. Ukoliko je proizvodnja ‘prirodnih’ kolektivističkih identitetskih naracija ‘neprirodna’, agresivnija u svojoj diskriminativnosti, nasilnija nad životom svakodnevlja, nerazumnija, utoliko je ta proizvodnja razlike po svaku cijenu brutalnija i sveobuhvatnija – od vrtića do grobalja." (''Ibid.'') *[[Eldar Sarajlić]] **"[P]rioriteti etničkih aktera su mnogo češće vezani uz potrebu politike priznanja nego politike distribucije. Bosanskohercegovačko tranzicijsko iskustvo savršeno svjedoči o takvoj prirodi politike etniciteta: etnički akteri se čine mnogo zainteresovanijim da unaprijede formalno-simboličku od socijalno-ekonomske pozicije članova svojih pretpostavljenih zajednica. O socijalnoj i ekonomskoj nejednakosti koja proizilazi iz tranzicijom nametnutih društveno-političkih okvira danas se u Bosni i Hercegovini veoma rijetko govori, a takva pitanja ne nalaze se na listi prioriteta niti jedne etnopolitičke partije. Mnogo važnijim se čine pitanja etničkog priznanja i simboličke reprezentacije, poput etničke kulture, folklora, himni, spomenika, jezika, etničkih tv kanala, sportskih timova, zastava i vjerskih objekata. / To međutim ne znači da ispod površine etničkih odnosa ne postoji struktura eksploatacije koja prevazilazi površinske linije podjele uspostavljene po etničkom ključu. Skoro po pravilu, najgrlatiji zagovornici etničkog identiteta u bosanskohercegovačkoj političkoj sferi su obično oni koji od postojeće društvene konstelacije imaju najviše ekonomske ili političke koristi. Etnički identitet se tako otkriva kao politička ideologija par excellence, sistem projiciranih vrijednosti kao mehanizam političke kontrole." (''[[Kultura kulture]]'') **"[M]ožemo utvrditi da prihvatanje minimuma liberalnih političkih načela uglavljenih u ustav države može predstavljati osnov identiteta zajednice [...] Međutim, taj identitet ne treba biti preduvjetom, odnosno uzrokom udruživanja u političku zajednicu, već njena demokratsko-deliberativna posljedica. U tom kontekstu, politički identitet, kao opredijeljenje za život u zajednici koja će transcendirati kulturnu sličnost i zasnovati se na principima solidarnosti izvedenim iz individue kao ključne riječi refleksivno shvaćene postmoderne politike, ne predstavlja supstitut za bilo koju vrstu ličnog ili kolektivnog identiteta koji bi se izvodio iz zajednice jezika, religije, seksualnog opredjeljenja ili rase, već njegov politički uslov, odnosno odrednicu njegove političke slobode u okvirima date države." (''Ibid.'') *[[Elisabeth Anderson]] **"[P]ojedinci koji djeluju iz toplih osjećaja za članove unutar svoje grupe u kontekstu ličnih odnosa prijateljstva i prisnosti ne ponižavaju vanjske grupe, niti na drugi način djeluju nepravedno. Članovi vanjske grupe nemaju moralno pravo da zahtijevaju da se sprijatelje s tim pojedincima. Ovo ne znači da je takvo ponašanje van moralne kritike. Ono sadrži klice nepravde jer može proširiti svoje učinke van sfere intimnih odnosa i može voditi kategoričkoj nepravdi, predrasudama, i stigmi [...] [D]ržava [ne treba] biti pasivna oko etnocentričnih veza, čak i kada su zakonite i nisu nepravedne. To iz razloga što takve veze sadrže klice nepravde, i država treba preduzeti korake da spriječi etnocentrične obrasce afilijacije od toga da se ne reprodukuje u institucije civilnog društva poput javnih škola. Ona treba preduzeti aktivne korake da dovede u zajedništvo studente iz različitih grupa. Etnocentrizam također čini prepreku u razvoju zajedničkog identiteta kao građana, što je potrebno da se održi snažna demokratska kultura i podrži demokratska uprava. Ovo daje državama dalje razloge da ohrabruju ljude da kuju inkluzivnije, manje parohijalne identitete u domenima koje kontrolišu." (''[[Imperativ integracije]]'') *[[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] **"Apstraktni identitet sa sobom još nema [[život]]a... Nešto, dakle, ima život samo ukoliko sadrži proturječnosti u sebi i ima snage da može proturječnost u sebi da obuhvati i da je zadrži." **"...jedna od osnovnih predrasuda današnje logike i običnog predstavljanja sastoji se u shvaćanju da proturječnost nije toliko bitna i imanentna odredba kao identitet... čak ako bi bilo govora o rangu i ako bi se obje ove odredbe fiksirale kao odvojene, proturječnost bi trebalo smatrati dubljom i bitnijom. Jer identitet u sravnjenju s proturječnošću samo je odredba proste neposrednosti, mrtvog bića, dok je proturječnost korijen svakog kretanja i života: samo ukoliko nešto ima u sebi samom proturječnost, kreće se, ima impulsa i djelatnost." (''[[Dijalektika i osnovni zakoni formalne logike]]'') *[[Hanna Lerner]] **"Ustavi usvojeni od duboko podjeljenih društava mogu zaista oslikavati identitet 'naroda' u čije ime je ustav pisan. Oni to čine predstavljajući identitet 'naroda' kao što je postojao u vrijeme ustavotvorstva, drugim riječima, ''podijeljeni identitet''." (''[[Stvaranje ustava u duboko podjeljenim društvima]]'') **"U doboko podjeljenim društvima, inkrementalistički ustavi ostvaraju legitimnost i pristanak predstavljajući identitet naroda kakav zaista i jeste - duboko podijeljeni. Na ovaj način, inkrementalistički ustavni pristup ide van kako esencijalističkog modela 'države-nacije', tako i proceduralističkog 'liberalnog' modela odnosa ustava i identiteta. U jednu ruku, inkrementalistički ustav ne teži predstaviti homogenu cjelinu i priznaje da je društvo segmentirano. U drugu ruku, ne pokušava 'privatizirati' pitanja identiteta ignorišući ih i isključujući ih iz ustavne arene. Radije, priznaje interne napetosti, i koristi dvosmisleni i magloviti jezik u pokušaju da odloži - ne da zanemari - odluke koje se tiču temeljnih aspekata ustava." (''Ibid.'') *[[Hamdija Pozderac]] **"I Muslimani i Srbi i Hrvati, kao i pripadnici drugih naroda i narodnosti koji žive u BiH, obezbjeduju i ostvaruju u njoj svoj nacionalni identitet i punu afirmaciju nacionalnih vrijednosti. Upravo iz tih razloga, iako se BiH ne definiše kao nacionalna država u klasicnom smislu, ona je uistinu i nacionalna država i za Srbe, i za Hrvate i za Muslimane i za pripadnike drugih naroda i narodnosti koji žive na njenom tlu." (''Glavni referat na proglašenju Ustava 1971. godine'') *[[Helder De Schutter]] **"Ja razumijevam kulturalni inžinjering kao politički cilj koji ohrabruje razvoj određenog sloja nacionalnog identiteta iz instrumentalnih razloga, definiranih kao ne-identitarni razlozi: razlozi koji trebaju da zaštite ne identitarnu vrijednost nacionalnog identiteta, već radije njegovu instrumentalnu vrijednost. Dati ću jasan primjer. Zamislite da se smatra poželjnim implementirati neku formu evropske šeme socijalne pravde. Ako je tako, onda razumno gajenje evropskog nacionalnog identiteta će biti korisno za taj projekat [...] [V]ažno je da se kulturalni inžinjering ne sukobljava sa argumentom nacionalnog identiteta. Instrumentalni argument nema prioritet nad argumentom identiteta, i nije dio argumenta kulturalnog inžinjeringa da evropski identitet treba ili će ukinuti ili zamijeniti sve nacionalne identitete. Legitimno je ako u određeno vrijeme ljudi svojevoljno napuste svoje izvorne identitete i jedinstveno se identifikuju sa novim slojem identiteta. Ali to ne znači da oni koji to nisu učiniti nemaju pravo na političko priznanje svojih identiteta. Stoga, trebamo ograničiti spektar instrumentalnih razloga za gradnju-nacije na stimuliranje dodatnog nivoa identiteta. Stimuliranje dodatnih nivoa je moguće jer [...] identiteti nisu "isključivi": ljudi su sposobni prisvojiti višestruke identitete istovremeno." (''European Ties that Bind: Political or Cultural?'') **"Kada se razmišlja o osmišljavanju jedinstva za političke zajednice koje nisu ujedinjene u smislu nacionalnosti, tri se smjera mogu zamisliti. Prvi ni jednoj identitarnoj grupi ne daje nacionalno priznanje, i pomjera izvor identiteta na zajedničke političke principe. To je obrazloženje iza ustavnog patriotizma. Drugi pokušava da premjesti srce demokratije i pravde na manje nacionalno homogene političke zajednice, ili, gdje se to čini nemogućim, daje, da se tako kaže, svo nacionalno priznanje jednoj od nacionalnih kultura koje postoje u političkoj zajednici. To je liberalno nacionalni smjer kako se uobičajeno razumijeva. Dalja mogućnost nije u uskraćivanju priznanja prema svima, niti u davanju istog jednoj grupi, već davanje istog svim grupama. To je pluralistička alternativa [...] Ona svesrdno prihvata gradnju-nacije, temeljeći jedinstvo na svojstvima od kojih ustavni patriotizam tipično bježi, kao što su historijske tradicije, međusobna poštovanja starih nacionalnih kultura i lingvističkih kultura, ili evropskog kulturnog identiteta. Ali ipak to čini na način koji je inkluzivan i otvoren, i koji poštuje pod-EU nacionalne identitete." (''Ibid.'') **"[K]ada se od ljudi zahtijeva da izaberu principe za povlačenje granica u izvornoj poziciji poput one [[John Rawls|Rawlsove]] - ne znajući svoju rasu, etnicitet, ili jezik [te ako su] upoznati sa opsegom kulturne hibridizacije, jezičkog ukrštanja, mješovitih ili višestrukih identitarnih struktura poput binacionalnih identiteta, i odsutnosti identičnih identitetskih struktura među članovima jedne iste teritorijalne jedinice, postoje dobri razlozi da vjerujemo da bi izabrali federalne oblike zaštite kulturnog konteksta izbora. Onda bi znali da pojedinci koje predstavljaju mogu imati kulturne povezanosti koje su veće od monokulturalne nacije, da mogu biti dio više od jednog nacionalno-kulturnog konteksta, te da svaki pojedinac ne izvodi svoj kulturni identitet iz istog takvog konteksta. Kao posljedica toga, stranke u izvornoj poziciji bile bi zabrinute da zaštite interes da institucije ne budu utemeljene u nacionalnom identietu koji ne dijele. Budući da ne znaju da li će biti članovi institucionalno priznatih identiteta, oni će umjesto toga preferirati koncepciju federalizma koja tretira različite nacionalno identitetske grupe jednako. Jednako postupanje ne znači da asimetrična rješenja u podjeli vlasti između federalnih i poddržavnih jedinica ili između samih poddržavnih jedinica ne možu biti opcija. Takva asimetrična rješenja mogu se vidjeti kao izražaji jednakog postupanja, ako shvatimo da ono što želimo da tretiramo kao jednako nije priznavanje nacija (recimo, dajući pola dostupnih ovlasti Katalonskoj naciji, a drugo pola Španskoj naciji), već nacionalno-identitetskih grupa (recimo, predominantno Katalonske i samo djelimično Španske grupe, ili 50/50 dualne grupe, itd.). Tretiranje identitetskih grupa jednako može zaista implicirati diferencirano priznavanje ili asimetriju, tako da uzme u obzir snagu identiteta." (''Federalism As Fairness'') *[[Ivan Lovrenović]] **"Tako je Ivo Andrić, njegova književnost – uza sve drugo što jest i čemu “pripada” - danas zapravo jedino čvrsto i sigurno mjesto kompleksnoga bosanskohercegovačkoga identiteta, mjesto u koje je taj identitet pohranjen i iz kojega je razgovijetno čitljiv. I tu nastaje turobni paradoks: proces stvaranja i divergiranja triju zasebnih i odvojenih nacionalnih kultura u Bosni i Hercegovini – koji bi se lako mogao pokazati nepovratnim - proizvodi kulturnu situaciju u kojoj je takva vrsta identiteta, zapravo, nepoželjna. Rezultat: najbosanskiji pisac, k tomu pisac apsolutne, nulte estetske vrijednosti, u Bosni je danas kod jednih na niskoj, kod drugih na pogrešnoj cijeni." (''Ivo Andrić: paradoks o šutnji'') *Film "[[Identitet (film)|Identitet]]" **"Identitet je [[tajna]]. Identitet je [[misterija]]. Identitet je [[ubica]]." (''reklamna rečenica'') *[[Mairead Corrigan]] **"Sasvim sigurno je došlo vrijeme da naš identitet kao ljudi za nas postane najvažniji: da naše zajedničko "biti čovjek" prepoznamo kao naš prvi identitet; da smo prije svega ljudi koji su rođeni u ovom današnjem svijetu da bi bili voljeni i da bi voljeli - mi smo povezani jedni sa drugima i potrebni smo jedni drugima." *[[Mattias Kumm]] **"Kada nacionalni sud prizove ustavni identitet nacionalne zajednice kao argument za nepoštovanje pravne obaveze, nije [...] neuvjerljivo razumjeti tu tvrdnju kao demokratski “konstitucionalizovanu” verziju onoga što se na pojedinačnom nivou može prepoznati kao prigovor savjesti." (''The Moral Point of Constitutional Pluralism: Defining the Domain of Legislative Institutional Civil Disobedience and Conscientious Objection'') *[[Siniša Malešević]] **"[I]nstitucije nacionalne države koriste imaginarij i retoriku solidarnosti mikro-nivoa da kontinuirano legitimiziraju i mobiliziraju društveno djelovanje pojedinaca pod njihovom kontrolom. To se ponekad čini kroz namjerna djelovanja političkih preduzetnika, nacionalističkih intelektualaca ili vojnih figura, ali u većini drugih slučajeva to je gotovo praksa iz navike u koju su uključene sve savremene nacionalne države. U ovom kontekstu, organizaciono generisana, duboka ideološka penetracija jeste preduslov za organizacioni uspjeh. Kumulativna birokratizacija prinude nudi dugoročno izgrađenu organizacionu okolinu, ali ideologija nacionalizma jeste ono što 'prevodi' istinsku mikro-solidarnost u privrženost specifičnoj državi naciji. Ono što se s vana i kolokvijalno percipira kao da ima snažan 'nacionalni identitet' jeste zaista slika dugoročnog strukturalnog razvoja: kapacitet države nacije ili društvenih pokreta (u slučajevima gdje je ambicija za secesijom) da ideološki i organizaciono penetriraju univerzim na mikro-nivou i da povežu različite đepove mikro-solidarnosti u široko-društveni narativ ideološkog jedinstva na makro-nivou. Ne postoji 'nacionalni identitet' bez ideologije, društvene organizacije i mikro-solidarnosti. Jedinstvena, historijski proizvedena, kombinacija ta tri procesa čini mogućim ono što se percipira kao 'nacionalni identiteti'. Ovo očito ne znači reći da su nečiji osjećaji povezanosti sa nacijom neiskreni ili rezultat indoktrinacije. Nasuprot tome, diskurs 'nacionalnog identiteta' je daleko najdominantniji ''weltanschauung'' savremene ere." (''Do national identities exist?'') *[[Tarik Haverić]] **"U proteklih 150 godina, nastojanjem 'djelatnih manjina' koje u svakom srednjoevropskom nacionalističkom pokretu - iznoseći historijske, etnografske ili filološke "dokaze" - utvrđuju osnovne parametre mita o naciji, bosanskomuslimanski identitet je oblikovan na etnoreligijskim a ne na građansko-republikanskim osnovama. Otud bosanski muslimanski subjekt svoje napredovanje u osvajanju slobode ne mjeri povećanjem sposobnosti pojedinca da utječu na vlastiti život, već (ne)zavisnošću političkih entiteta i njihovih idealiziranih poglavara (banova, kneževa, kraljeva, ajana itd.) s kojima se etnoreligijska skupina retrospektivno poistovjećuje. U toj projekciji, današnji Bošnjaci nisu socijalna i historijska konstrukcija već jednom davno formiran kolektivitet s nepromjenjivim biološko-kulturnim značajkama, čiju ljudsku podlogu čine 'bogumili' tj. bosanski heretici koji su nakon pada Bosne pod osmasku vlast masovno, dobrovoljno i takoreći u jednom trenutku prihvatili religiju osvajača [...] Zbog te 'dvokomponentnosti', bosanski muslimanski subjekt ima prema vlastitoj formativnoj prošlosti dva protivrječna stava. Današnja bošnjačka intelektualno-politička elita u pravilu veliča srednjovjekovnu bosansku državu i društvo, i istovremeno gaji, ponekad do idolatrije, kult Mehmeda Osvajača koji je samostalnost te države ''ukinuo''! Napetost između dvije vrste činjenično-vrednosnih iskaza kojima se ta prošlost opisuje je nerazrješiva, budući konstitutivna za bošnjački identitet, ali se protivrječnost nastoji ublažiti retoričkim sredstvima." (''[[Kritika bosanskog uma]]'') **"Glave pune nedomišljenih pripovijesti o identitetu čija je pouka uglavnom da 'treba biti ono što jesi', ni bosanski subjekt ne pomišlja da su identiteti socijalni konstrukti koji se izgrađuju i razgrađuju, već ''pred''-postavlja vanvremen i neprotivrječan skup formi kolektivnog življenja kao 'ono što on jest' nezavisno od svake kontingencije, formi koje su - iz te perspektive - bile potiskivane, nipodaštavane i razarane tokom desetljeća ili čak stoljeća neprijateljske političke, kulturne i ekonomske dominacije a koje sada, nakon konačnog oslobođenja, treba restaurirati u njihovom punom sjaju, na upotrebu novim naraštajima koji će se, često uz groteskne rituale, u njima prepoznati. Ta 'restautracija' je, naravno, invencija, no element proizvoljnosti grčevito se prikriva: kulturno-političke elite predstavljaju taj ''izbor'' tradicije kao samorazumljiv povratak korijenima i 'ponovno otkrivanje narovnog bića'." (''Ibid.'') *[[Will Kymlicka]] **"[Z]ajedničke vrijednosti nisu dovoljne za društveno jedinstvo. Činjenica da dvije nacionalne grupe dijele neke vrijednosti ili principe pravde ne daje im nužno bilo kakve snažne razloge da se spoje (ili ostanu) zajedno, radije nego da ostanu (ili se razdvolje) dvije odvojene države. Šta više, ili šta još, se zahtijeva za društveno jedinstvo? Čini se da je nedostajući sastojak ideja ''zajedničkog identiteta''." (''[[Multikulturalno građanstvo]]'') **"[[Alan Patten|Pattenova]] centralna metafora 'kulturnog formatiranja' ilustruje problem. Metafora se može tumačiti na različite načine, oslikavajući različita gledišta o prirodi države. Kako Patten postavlja metaforu, država je poput izdavača koja bi preferirala da objavljuje bez privilegovanja bilo kojeg fonta, ali na žalost ne postoji univerzalni font, i stoga moramo ponekad birati između, recimo, Helvetike i Palatina. To je međutim tek tehnički izbor, nepovezan sa suštinskim vrijednostima ili suštinskim identitetom države. Budući da je kulturno formatiranje u ovom smislu za žaljenje, ali ipak nužan partikularizam koji je vanjski univerzalnim temeljnim principima liberalne demokratije, proporcionalno finansiranje je prikladan lijek. Dogodilo se da mnogi od nas koriste Helvetiku ovdje, ali to nema implikacija za to ko smo, ili za naše političke vrijednosti ili aspiracije, i stoga nam je drago dati proporcionalno finansiranje korisnicima Palatina. / Nepotrebno je reći da ovo nije način na koji stvarna liberalna država razmišlja o svom kulturalnom formatiranju. Suprotno tome, države stalno naglašavaju njihovo posebno formatiranje, i ohrabruju građane da misle o njemu kao suštinskom za njihov identitet. Kako su izabrali Helvetiku, oni pravdaju tu odluku govoreći da su oni Helvetikanci, koji žive u Helvetikalandu. I činjenica da smo Helvetikanci, koji žive u Helvetikalandu, upravo je ono što nas čini 'narodom' koji zajedno pripadaju, i koji mogu legitimno isticati pravo na narodni suverenitet. Ukratko, stvarne države uključene su u kulturno formatiranje jer je njihova legitimnost utemeljena na tvrdnjama narodnog suvereniteta, i ovo zahtijeva konsolidovanje smisla narodnjaštva [''peoplehood''] kroz zajednički identitet. Formatiranje, po ovom gledištu, nije nužnost za žaljenje, već vrlina: to je način održanja smisla zajedničkog pripadanja kao posebnog ''demosa''. Čak i da postoji univerzalni font, mi bi i dalje koristili Helvetiku, jer smo Helvetikanci, koristeći naša prava kao narod kroz Helvetikansku državu. / Ovo su dva potpuno različita koncepta formatiranja, i naš pristup manjinskim pravima će zavisiti od toga za koji mislimo da nudi bolju analogiju za savremenu državu. Ako prihvatamo prvu koncepciju formatiranja kao povremenu, ali žaljenja vrijednu, nužnost koja nema nikakvu veći svrhu građenja države, onda nešto poput prijednoga proporcionalnog finansiranja ima smisla. Ali ako mislite da se kulturno formatiranje često tiče gradnje države za održanje tvrdnji narodnog suvereniteta, onda su ulozi mnogo veći, rizici za manjine su ozbiljniji, i lijekovi koji se zahtijevaju su drugačiji. U slučaju nacionalnih manjina i domorodaca, lijek će vjerovatno uključivati dijeljenje suvereniteta i raspodjelu kontrole nad njihovim sopstvenim institucijama (tj., stvaranje multinacionalne države). U slučaju imigranata, lijek će vjerovatno uključivati priznanje unutar većeg nacionalnog projekta (tj, stvaranje multikulturnog nacionalizma). I tako, počevši od logike narodnog suvereniteta, brzo se vraćamo grupno-diferenciranoj teoriji odnosa države i manjina [...]." (''Liberal Multiculturalism as a Political Theory of State-Minority Relations'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 0yh9ud6j5ubwrcga96j9u1nhvvdvx7l 0 5535 17840 2006-09-08T19:46:10Z Harač 23 George Wilhelm Friedrich Hegel premješten u Georg Wilhelm Friedrich Hegel 17840 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] psyk13zl5u9tg6d3jo7kbk3itjskwgn 0 5536 46855 31453 2012-09-28T23:01:48Z Grover 841 /* Citati */ 46855 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Carl Jung]] **"[[Život]], tako-zvani je kratka epizoda između dvije velike misterije koje su u biti jedna." *[[Jacob Boehme]] **"Misterijum trojedinstva stalno se u nama rađa." *[[Jorge Luis Borges]] **"- Nemoj umnožavati misterije - reče. - [[Objašnjenje|Objašnjenja]] su sigurno jednostavna. Sjeti se [[Edgar Allan Poe|Poovog]] ukradenog pisma, sjeti se Zangvilove zatvorene sobe. ::- Ili složena - odgovori Danrejven. - Sjeti se [[svemir]]a." (''[[Abenhakan Bohari, mrtav u svom labirintu]]'') *[[Nura Bazdulj-Hubijar]] **"Svaki [[čovjek]] je misterija. Možemo biti uvjereni kako nekoga znamo u dušu, a zapravo znamo samo onoliko koliko je on želio, koliko dopustio da znamo. Nema li svako neki, samo svoj unutarnji svijet u koga se povlači da bi se napojio novom snagom, ljepotom tugom, oživio davnu čežnju, raspirio zapretanu strast, vratio nadu da osim kaskanja u svakodnevnici postoji još nešto." *[[Isnam Taljić]] **"Sva misterija [[smrt]]i svela se na tupo shvaćanje uskraćene materijalnosti u obzorju čaršije, na čin konstatiranja da opet neko nije na Ovome svijetu." (''[[Roman o Srebrenici]]'') *[[Orhan Pamuk]] **"Moji su i Istok i Zapad. ::Nisam mogao da se obuzdam od uzbuđenja. ::Pa dobro, a šta sve ovo, čitav ovaj svijet... šta znači? ::Misterija, začuh u sebi. Ili pak, Mislost. Ali, čak ni za ta dva ::nisam bio siguran." (''[[Zovem se crvena]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 9fu3ml0kp3t7uuuqsoben4gt7pax87g 0 5537 29133 18994 2007-03-23T19:38:20Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29133 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Bernard Shaw]] **"Pohlepa za [[Novac|novcem]] je izvor svega [[Zlo|zla]]." *[[Charles Caleb Colton]] **"[[Ambicija]] je zapravo pohlepa za [[moć]]i." *[[Lao Tse]] **"Pohlepan čovjek uvijek ima dvostruku muku: kako da zgrne novac i kako da ga potroši." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} rpmt0facye5jvldhhlhamkq7qo1f6tm 0 5538 29175 17857 2007-03-23T19:38:43Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29175 wikitext text/x-wiki '''Prevoditeljica''' (''The Interpreter'', 2005.), film [[Sydney Pollack|Sydneya Pollacka]]. ---- == Reklamna rečenica == *"[[Istina|Istini]] ne treba prijevod." == Citati == *'''Tobin Keller''': "Ti misliš da ne biti uhvačen u [[laž]]i znači isto kao govoriti [[Istina|istinu]]." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} fahnvgtw5ermx94n77c5ulx9lnkl3k3 0 5539 52112 44901 2014-04-15T12:37:18Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 7 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q207130]] 52112 wikitext text/x-wiki '''Posljednji samuraj''' (''The Last Samurai'', 2003.), film [[Edward Zwick|Edwarda Zwicka]]. ---- == Reklamna rečenica == *"Pred neprijateljem, u srcu jednog čovjeka leži duša jednog ratnika." == Dijalozi == *'''Car Meiji''': "Reci mi kako je umro." :'''Algren''': "Reći ću vam kako je [[Život|živio]]." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} 1luljrr6ok73pjzh6zxx0zasdkap2ln 0 5540 29559 17862 2007-03-23T19:42:26Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29559 wikitext text/x-wiki '''Zatvorski krug''' (''The Longest Yard'', 2005.), film [[Peter Segal|Petera Segala]]. ---- == Reklamna rečenica == *"Bilo ih je teško sastaviti... dok nisu otkrili protiv koga igraju." == Citati == :(''nakon što se Crewe vrati u igru'') *'''Turley''': "Drago mi je što si se vratio, sad te ne moram zbosti." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} o9hu6vhn1s0ueakv0mrelk8cz8wb3bz 0 5541 28721 17863 2007-03-23T19:34:14Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28721 wikitext text/x-wiki '''Isplata''' (''Paycheck'', 2003.), film [[John Woo|John Wooa]]. ---- == Reklamna rečenica == *"Sjeti se [[budućnost]]i." == Citati == *'''Jimmy Rethrick''': "Ja sam [[budućnost]]." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} a3z0blxyiuwo53p6kshpywjfdyvy6de 0 5542 29351 22100 2007-03-23T19:40:28Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29351 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster =[[Slika:Spartacus sheetA.jpg|200px]] |naziv =Spartak |originalni naziv =Spartacus |godina =1960. |zemlja =SAD |uloge =[[Kirk Douglas]]<br>[[Jean Simmons]]<br>[[Laurence Olivier]]<br>[[Charles Laughton]] }} '''Spartak''' (''Spartacus'', 1960.), film [[Stanley Kubrick|Stanley Kubricka]]. ---- == Reklamna rečenica == *"Trenirali su ga da ubija za njihovo zadovoljstvo... ali su ga istrenirali previše dobro..." == Dijalozi == *'''Spartak''': "Kako se zoveš?" :'''Draba''': "Ti ne želiš da znaš moje ime. Ja ne želim da znam tvoje ime." :'''Spartak''': "Samo prijateljsko pitanje." :'''Draba''': "Gladijatori se ne sprijateljuju. Ako se ikada sukobimo u areni zajedno, ja te moram ubiti." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} r5346gaw9zywyypoh84e6ghsud7xpos 0 5544 62050 30966 2024-05-18T17:19:02Z Srđan 4695 62050 wikitext text/x-wiki {{mson}} * [[Otok (roman)|''Otok'' (roman)]], roman [[Aldous Leonard Huxley|Aldousa Huxleya]] * [[Otok (film)|''Otok'' (film)]], film [[Michael Bay|Michaela Baya]] * [[Ostrvo (pojam)]], geografski pojam == Također pogledajte == * [[Ostrvo]] {{višeznačna odrednica}} p5wezn7rt0zxx4w8lnrrzqz4jn4rsc1 6 5546 17887 2006-09-12T15:38:33Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} sa en-wiki 17887 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} sa en-wiki 2aqi6laxa6wqgglo0fvn7udw9kxh2i4 6 5547 17906 2006-09-12T16:36:40Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 17906 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 5548 49278 49277 2013-05-09T13:59:36Z Harač 23 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/178.221.13.47|178.221.13.47]] ([[User talk:178.221.13.47|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:EmxBot|EmxBot]] 49278 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Antoine de Saint-Exupéry]] **"[[Govor]] je izvor svih nesporazuma." (''[[Mali princ]]'') *[[Mahatma Gandhi]] **"Tri četvrtine svih nesvetosti i nesporazuma nestaće sa ovoga svijeta, kad se postavimo u položaj naših protivnika i shvatimo njihovo stanovište. Onda ćemo se ili odmah složiti sa njima ili ćemo o njima misliti sa više razumijevanja." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 509j9x370vm15cwup2945qsrvcdslon 0 5549 29057 21658 2007-03-23T19:37:38Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29057 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Edward R. Murrow]] **"Uvijek moramo zapamtiti da optužba nije [[dokaz]], i da presuda zavisi od dokaza i pravnog procesa." (govor protiv politike senatora [[Joseph McCarthy|Josepha McCarthy-ja]]) *[[Nancy Friday]] **"Optuživati majku samo je jedan od načina da i dalje budete ovisni o njoj." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] lerzuapmdgmae29d3vkwhvkoqsnjnyp 0 5550 56818 43545 2016-07-03T10:23:04Z Harač 23 /* Citati */ 56818 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Anthony Beck]] **"Vjerovatno najveća briga oko pravnog dokaza jeste ta da li prakse sudova dovoljno prepoznaju inherentne teškoće u obuhvatanju prošlosti. Mi ih možemo zajedno zvati hermeneutički problem. U jednu ruku, postoji potreškoća u ostvarivanju onoga što ćemo nazvati dokazni tekst - načinjen od usmenog svjedočenja, dokumentarnih i drugih dokaza - koji se uklapa u prošle događaje sa bilo kojim stepenom integriteta. To uključuje probleme pouzdanosti i iskrenosti svjedočenja kojih su sudovi veoma svjesni. To također, međutim, uključuje način na koji dokazni tekst djeluje kao predstava prošlosti, te se može tvrditi da toga sudovi nisu svjesni. Dokazni tekst nije samo specifično pogrešan u cjelini ili djelimično i selektivan oko toga šta govori i šta propušta reći, on je također selektivan u formi društvenog znanja koje usvaja i izražava. To također uključuje i pritiske izvrtanja od političkih i birokratskih sila van sudnice koje pokreću sam postupak. U drugu ruku, postoji poteškoća tumačenja tog dokaznog teksta u odnosu na pravila koja su postavljena u materijalnim pravnim izvorima, t.j. u odnosu prava prema činjenicama. Suštinski, iz filozofske tačke gledišta, međutim, zabrinuti smo vezom koju dokazni tekst ima sa historijom koju želi da evidentira. Dokazni tekst čak i kada je najprecizniji sam je tumačenje. Kratki i grubi iskaz hermeneutičkog problema mora uključiti, također, priznavanje vršenja moći unutar procesa. Sudska kontrola, parničarstvo, i vršenje moći od porote ili drugih tribunala [su neki od tih elemenata]." (''Legal Language and Legal Institutions, A Response to Jerzy Wroblewski'') *[[Edward R. Murrow]] **"Uvijek moramo zapamtiti da optužba nije dokaz, i da presuda zavisi od dokaza i pravnog procesa." (govor protiv politike senatora [[Joseph McCarthy|Josepha McCarthy-ja]]) *[[Erazmo Roterdamski]] **"Nema pouzdanijeg dokaza ljudskoj nerazboritosti i gluposti, no što je pretjerano samozadovoljstvo" *[[Immanuel Kant]] **"Već je dovoljno veliki dokaz razboritosti kad čovjek zna da pita pametno." *[[Ivan Sergejevič Turgenjev]] **"Beskorisno je čovjeku sa predrasudama dokazivati neopravdanost njegovih predrasuda." *[[Kur'an]] **"Stvaranje nebesa i Zemlje, smjena noći i dana, lađa koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude, kiša koju Allah pušta s neba pa tako u život vraća zemlju nakon mrtvila njezina - po kojoj je rasijao svakojaka živa bića, promjena vjetrova, oblaci koji između neba i Zemlje lebde - doista su dokazi za one koji imaju pameti." (2:164) == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] rt0e5bk52a5kl7ik2uuhhadkcmy4id9 0 5551 37304 37302 2009-08-08T14:15:48Z WizardOfOz 467 Vraćene izmjene 93.136.0.110 na poslednju izmjenu korisnika Harač 37304 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Hamza Humo]] **"(...) Jurišam na stvarnost (...)" (''Vihor'') *[[Hans Kelsen]] **"(...) stvarnost na koju je upravljena pravna nauka nije stvarnost prirode, koja čini predmet prirodnih nauka. Ako je nužno da se odvoji pravna nauka od politike, nije ništa manje nužno, da se ona odvoji i od prirodnih nauka." (''[[Opća teorija države i prava]]'') *[[Hermann Hesse]] **"Ne postoji druga stvarnost sem one koju imamo u sebi samima. Stoga većina ljudi živi tako nestvarno, zato što slike izvan sebe smatraju za stvarnost, a svoj vlastiti svijet u sebi ne puštaju nikako da dođe do riječi. Pri tome se može biti sretan. Ali, ako se jednom sazna i ono drugo, onda se više ne može izabrati da se pođe putem većine." (''[[Demian]]'') *[[Ivo Andrić]] **"Kad bi smo svi mi imali mogućnosti, hrabrosti i snage da samo jedan dio svojih maštanja i najvrelijih želja pretvorimo u stvarnost, samo u jednom času svoga života, bilo bi cijelom svijetu i nama samima odmah jasno ko smo, i šta sve mi ljudi možemo da postanemo i budemo." (''[[Omerpaša Latas]]'') *[[Jorge Luis Borges]] **"Stvarnost olahko prihvatamo, možda zato što osjećamo da ništa nije stvarno." (''[[Besmrtnik (Borges)|Besmrtnik]]'') *[[Martin Luther King, Jr.]] **"Odbijam da prihvatim uvjerenje da su se ljudi toliko tragično upetljali u bezzvjezdanu ponoć rasizma, da svijetli dolazak dana mira i bratstva nikada neće postati stvarnost." *[[Publius Ovidius Naso]] **"Ljubav koja počiva na plemenitim motivima, traje vječno i čini nas lijepim i u stvarnosti." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] ceuir4riw48w7u5kvb250n6uj88sav2 0 5552 29155 21804 2007-03-23T19:38:33Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29155 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Eshil]] **"Najgora stvar moćnicima jest što se ne mogu pouzdati u prijatelje." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] dvhu6vjrxlhuorypiwaefsd0uz3mr65 0 5553 47731 46941 2012-12-25T19:23:37Z Harač 23 47731 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Adrian Predrag Kezele]] **"Kakva god bila naša [[sudbina]] i kakve god bile teškoće kroz koje moramo proći, nikad se ne smijemo smatrati žrtvom. Sve u [[svemir]]u ispunjeno je svrhom. Jedino s tim stavom možemo naprijed." (''[[Riječi nadahnuća]]'') *[[Bjørnstjerne Bjørnson]] **"Ko ljubi ne smije govoriti o žrtvi." *[[Cynthia Ozick]] **"Kada cijela jedna populacija zauzima status posmatrača, žrtve su bez saveznika; nekontrolisani kriminalci su ojačani; i samo tada mi moramo govoriti o herojima. Kada je čitavo polje ispunjeno ovcama, mužjak se ističe. Kada je čitav kontinent ispunjen popustljivošću, mi učimo šta je heroizam." *[[Eshil]] **"U [[rat]]u je [[istina]] prva žrtva." *[[Hegel]] **"Poznavati svoje granice znači umjeti žrtvovati se." *[[Marko Vešović]] **"Jer znati ko si, to je ti uvijek bila ::privilegija žrtve. Znati koliko možeš ::podnijeti, a da se ne razletiš ::u paramparčad – to je imetak jedini ::koji ćeš, ako preživiš, iznijeti ::iz ovog rata, beskrajnog ko marama ::što je mađioničar izvlači iz šešira. ::To znanje – sablja je koju nećemo potrzati ::svaki čas iz korica. Ali bar ja ću držati šaku ::na njenom balčaku." (''Balčak'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} sekp3cxqxjfoy79qkv7k2a1l1pj1vu5 10 5554 17991 2006-09-13T16:01:20Z Zumbulka~bswikiquote 10 17991 wikitext text/x-wiki "Bog voli pomoći onome koji teži da pomogne sam sebi." ~~ [[Eshil]] gsmvz515zsg821ojymvzxr3qlip06zi 10 5555 35230 17992 2008-11-01T21:22:40Z Pearl 501 35230 wikitext text/x-wiki "Ko bistru vodu zamuti blatom, neće više imati pitku vodu." ~ [[Eshil]] cjaxj45ms22meognb5dsm048maunt47 10 5556 17993 2006-09-13T16:02:48Z Zumbulka~bswikiquote 10 17993 wikitext text/x-wiki "Najgora stvar moćnicima jest što se ne mogu pouzdati u prijatelje." ~~ [[Eshil]] o16gd1813hlzmxd27ahafp6lk9lupii 10 5557 35202 17994 2008-11-01T19:05:39Z Pearl 501 35202 wikitext text/x-wiki "Onaj koji nije nesretan lahko daje savjete onima koji to jesu." ~ [[Eshil]] rx1xr1w2u68mwujqvqf8q28591sx2u4 10 5558 35275 17995 2008-11-02T13:28:52Z Pearl 501 35275 wikitext text/x-wiki "U školi patnje najbolje naučiš mudrosti." ~ [[Eshil]] mgjl802dddnu7idph7wrlaxdtqw9t39 10 5559 35857 17996 2009-01-01T18:25:47Z Pearl 501 35857 wikitext text/x-wiki "Vode svih rijeka ne mogu isprati ruke krvave od zločina." ~ [[Eshil]] 84xdvt71twa1d2t0akoazn8idjz9fct 10 5560 35869 17997 2009-01-01T18:49:36Z Pearl 501 35869 wikitext text/x-wiki "Zajednička nam je sudbina, ali misao pripada pojedincu." ~ [[Eshil]] fegdo1zxbdjd1kev3cbhtqgst2emnho 0 5561 18077 18076 2006-09-16T12:46:28Z Emir Kotromanić~bswikiquote 6 18077 wikitext text/x-wiki '''Slobodan Simić''', beogradski psihijatar i satiričar --------------------- *"[[Srbi]] su lud narod. A za vođe su izabrali svoje najbolje umove." *"Ako je veliki broj ljudi u jednoj zajednici poremećen, onda se i ta zajednica neminovno pretvara u poremećenu. Kakvi smo mi, takvi su i političari. Znači, iole pametniji glupak može da prevari ostale glupake." (u intervjuu za beogradski list "Danas") *"Rođen sam u Srbiji. Od toga ću i da umrem." [[Kategorija:Srbijanski pisci]] ej3aovd9pphmil4zxja4hij3vxgwitp 0 5562 36266 36265 2009-02-15T20:28:39Z Harač 23 36266 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Očevi i djeca |autor =[[Ivan Sergejevič Turgenjev]] |slika =[[Slika:Očevi i djeca.jpg]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Отцы и дети'' |datum prvog izdavanja =1862. }} * "Ja sam spreman složiti se s vama kad mi navedete barem jednu ustanovu u našem suvremenom životu, obiteljskom ili društvenom, koja može podnijeti posvemašnju i nepoštednu [[Kritika|kritiku]]." (Bazarov) * "A ja mislim: evo, ležim pod ovim plastom… Usko mjestašce koje zauzimam toliko da je sićušno u poredbi s ostalim prostranstvom gdje me nema i gdje nikoga nije briga za mene; i dio vremena koji ću uspjeti da proživim tako je ništavan prema vječnosti gdje me nije bilo niti će me biti… A u ovom atomu , u ovoj matematičkoj tački kola krv, radi mozak, i on nešto želi… Kakva drskost! Kakve gluposti!" (Bazarov) * "Evo vidiš što ja radim: u kovčegu je ostalo još mjesta pa ga popunjavam sijenom; tako ti je i u životnom kovčegu, moraš ga nečim nabiti samo da ne bude prazan." (Bazarov) * "Vi plemići ne možete dalje od plemenite smjernosti ili plemenite žestine, a to su sve trice i kučine. Vi se, na primjer, ne tučete – a ipak uobražavate sebi da ste nekakvi junaci – a mi se hoćemo tući." (Bazarov) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ivan Sergejevič Turgenjev]] {{Wikipedia|Očevi i djeca}} 45jjwl9gtvlzm6k0rvselyh6bikckcn 6 5563 18084 2006-09-17T10:23:50Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 18084 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 14 5564 30967 18087 2007-05-02T05:59:08Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30967 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 5565 36388 36384 2009-03-11T18:43:38Z Pearl 501 36388 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Čekajući barbare |autor =[[John Maxwell Coetzee]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Waiting for the Barbarians'' |datum prvog izdavanja =1980. }} *"[[Bol]] je [[istina]]; sve drugo je podložno sumnji." (I) *"[[Svemir]] oko nas ovdje puki je svemir, ni jadniji ni veličanstveniji od svemira iznad krovinjara i iznajmljenih zgradurina, hramova i javnih zdanja prijestolnice. Svemir je svemir, [[život]] je život, svuda isto." (I) *"Pa sigurno (...) ako ćemo iskreno, [[rat]] i jeste to: nametnuti [[izbor]] nekome ko ga inače ne bi napravio." (II) *"Kome je rečeno da se do [[vrh]]a može stići samo preko piramide leševa?" (IV) *"Ali sad počinjem da shvatam koliko je [[sloboda]] nešto rudimentarno. Koja mi je sloboda ostavljena? Sloboda da jedem ili da idem gladan; da šutim ili brbljam sam sa sobom, da gruham u vrata ili da se derem." (IV) *"Istinski vjerujem da se ne bojim [[smrt]]i. Ono čega se grozim, vjerujem, jeste sramota da umrem ovako glup i zbunjen kakav sam." (IV) *"Zanimalo ih je jedino to da mi pokažu šta znači živjeti u [[Tijelo|tijelu]], kao tijelu, tijelu koje može gajiti shvatanja [[Pravda|pravde]] samo dok je cijelo i dok mu je dobro, a koje ih vrlo brzo zaboravlja kad mu se čvrsto dograbi glava a u jednjak nabije cijev, i kad se u tu cijev naliva toliko mnogo litara slane vode da ono počinje kašljati i bljuvati, treskati i prazniti se." (IV) *"[[Carstvo|Carevina]] je stvorila historijsko vrijeme. Carevina je smjestila svoje postojanje ne u povratno vrijeme smjene godišnjih doba koje se ravnomijerno obrće, nego u svoje zupčasto vrijeme uspona i pada, početka i kraja, katastrofe. Carevina osuđuje sebe da živi u historiji i snuje zavjeru protiv historije. Jedna jedina misao zaokuplja ogrezli um Carevine: kako se ne okončati, kako ne umrijeti, kako produžiti svoju eru. Danju proganja neprijatelje. Lukava je i nemilosrdna, na sve strane šalje svoje krvosljednike. Noću se hrani slikama nesreće: razaranjem gradova, silovanjem stanovništva, piramidama kostiju, njivama pustoši." (V) *"Možda je istina da [[svijet]] takav kakav je nije varka, nije opaki san noći. Možda se neminovno budimo u njemu, možda ga ne možemo ni zaboraviti niti ga se osloboditi." *"Kao i mnoge stvari u posljednje vrijeme, ostavljam ga osjećajući se glupo, sličan [[čovjek]]u koji je odavno zalutao ali i dalje hita putem koji možda nikuda ne vodi." (VI) {{Djela Johna Maxwella Coetzeea}} [[Kategorija:John Maxwell Coetzee]] [[Kategorija:Literatura]] {{Wikipedia}} qipdl544jqb0y6nuqrudi6ggfywmu6c 0 5566 61196 51523 2024-05-16T14:20:51Z Srđan 4695 61196 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=John Maxwell Coetzee |slika=[[slika:J.M. Coetzee.JPG|150px]] |tekst uz sliku=''John Maxwell Coetzee'', južnoafrički pisac,<br>dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2003. |datum rođenja=9. februar 1940. |mjesto rođenja=Kapstadt, Južnoafrička Republika |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Bol]] je [[istina]]; sve drugo je podložno sumnji." (''[[Čekajući barbare]]'') * "Svi su toliko radosni i dobronamjerni da te nakon nekog vremena zasvrbi [[želja]] da nešto razbiješ i uništiš. Ili da barem nogom napucaš mačku." (''[[Sramota]]'') == Vanjski linkovi == *[http://books.guardian.co.uk/print/0,3858,4815307-99930,00.html Govor na dodijeli Nobelove nagrade (engleski)] {{Wikipedia}} {{Djela Johna Maxwella Coetzeea}} {{DEFAULTSORT:Coetzee, John Maxwell}} [[Kategorija:Južnoafrički pisci]] [[Kategorija:John Maxwell Coetzee| ]] 426i06th6v8ngyoqwxnutln4qyw0cgz 14 5567 61197 18093 2024-05-16T14:21:02Z Srđan 4695 61197 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Coetzee, John Maxwell}} [[Kategorija:Literatura]] pldvea8bnwvqt1xdkre2qt4oxo4yagb 0 5568 55120 40707 2015-08-03T19:54:24Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513450]] na [[d:|Wikidati]] 55120 wikitext text/x-wiki ---- *[[Charles Darwin]] **"Vrh izgleda kao da para nebo, a put koji vodi do vrha nazvan je istrajnošću." *[[Frank Herbert]] **"Svaki put kojim se ide do samog kraja ne vodi uopšte nigdje. Uspi se sasvim malo uz planinu da bi je takvom iskusio. Sa njenog vrha ona se ne vidi." (''[[Dina]]'') *[[John Maxwell Coetzee]] **"Kome je rečeno da se do vrha može stići samo preko piramide leševa?" (''[[Čekajući barbare]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} b1exvnkij491irr0ga01o8lsvjb1ht3 0 5569 28488 19020 2007-03-23T19:31:47Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28488 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Hamurabi]] **"[K]ad su Babilon nazvali njegovim slavnim imenom i na zemlji učinili ga velikim; kad su u ovoj varoši za ovog boga uspostavili vječno kraljevstvo, čiji su temelji postojani kao nebo i zemlja, - tada me Ea i Bel pozvaše po mome imenu, mene Hamurabija, velikog kneza, koji se boji bogova, da unaprijedim blagostanje ljudi, da pribavim važnost pravu u ovoj zemlji, da istrijebim pokvarenog i nevaljalog, da spriječim moćnoga da ne ugnjetava slaboga, da obasjam zemlju (...)" (''[[Hamurabijev zakonik]]'') *[[José Enrique Rodó]] **"Bez postizanja stanovitog materijalnog bogatstva, u ljudskom društvu je nemoguće kraljevstvo duha." *[[John Maxwell Coetzee]] **"Carevina je stvorila historijsko vrijeme. Carevina je smjestila svoje postojanje ne u povratno vrijeme smjene godišnjih doba koje se ravnomijerno obrće, nego u svoje zupčasto vrijeme uspona i pada, početka i kraja, katastrofe. Carevina osuđuje sebe da živi u historiji i snuje zavjeru protiv historije. Jedna jedina misao zaokuplja ogrezli um Carevine: kako se ne okončati, kako ne umrijeti, kako produžiti svoju eru. Danju proganja neprijatelje. Lukava je i nemilosrdna, na sve strane šalje svoje krvosljednike. Noću se hrani slikama nesreće: razaranjem gradova, silovanjem stanovništva, piramidama kostiju, njivama pustoši." (''[[Čekajući barbare]]'') *[[Lao Tse]] **"Carstvo može biti povjereno samo čovjeku koji voli svijet jednako kao i svoje tijelo." *[[William Shakespeare]] **"Kraljevstvo za [[konj]]a!" (''[[Richard III]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} o7z4lidlhn4j6elmvoo6vv0y05xi4pp 0 5570 59151 52070 2020-01-09T20:11:56Z Savonhelmi 6967 File 59151 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Sunset horse.jpg|thumb|]] ==Citati== *[[Hidalgo]] **'''Jazira''': "Zašto rizikuješ svoj život za mene?" ::'''Frank T. Hopkins''': "Moj konj te voli." *[[Muhammed]] **"Ako je istina da nešto donosi nesreću onda su to: konj, [[žena]] i [[kuća]]." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1492.) **"Ako je nesreća u nečemu, onda je to u kući, slugi i konju." (''Ibid.'', 1493.) *[[William Shakespeare]] **"Konja, konja! [[Carstvo|Kraljevstvo]] za konja!" (''[[Richard III (drama)|Richard III]]'') == Poslovice == ==Također pogledajte== [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Životinje]] {{Wikipedia}} a7v7yomsfhr4m8yaubc32mdtvt85w29 0 5571 53902 53897 2015-01-20T04:28:52Z KWiki 2477 KWiki je premjestio stranicu [[Richard III (drama)]] na [[Rikard III (drama)]] 53902 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =''Rikard III'' |autor =[[William Shakespeare]] |slika = |tekst uz sliku =historijska drama |originalni naziv =''The Tragedy of King Richard the Third'' |datum prvog izdavanja =1592. }} *'''Rikard III''': "[[Konj]]a, konja! [[Carstvo|Kraljevstvo]] za konja!" (iv) == Također pogledajte == *[[Rikard III (ličnost)|Rikard III]] - historijska ličnost == Vanjski linkovi == * [http://www.gutenberg.net/etext/2257 ''Richard III''] - tekst drame na engleskom na Projektu "Gutenberg" [[Kategorija:William Shakespeare]] [[Kategorija:Literatura]] {{Djela Williama Shakespearea}} 3r0ddapwsdfxmquj5bqazpi5wvblum5 0 5572 62055 62054 2024-05-18T17:22:09Z Srđan 4695 62055 wikitext text/x-wiki {{mson|inverzija=da}} * [[Rikard III (ličnost)|Rikard III (ličnost)]], historijska ličnost * [[Rikard III (drama)|''Rikard III'' (drama)]], drama Williama Shakespearea {{višeznačna odrednica}} e356t5k3r32q1uilxmq8yslv1hmn25k 0 5573 58501 23593 2018-04-11T17:03:20Z CommonsDelinker 84 Replacing Cavafy1900.jpg with [[File:Constantine_Cavafy,_ca_1900.jpg]] (by [[:c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: [[:c:COM:FR|File renamed]]: this is not the Cavafy Museum in Alexandria). 58501 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Κωνσταντίνος Π. Καβάφης |slika=[[slika:Constantine Cavafy, ca 1900.jpg|150px]] |tekst uz sliku=Konstantin P. Kavafi, grčki pjesnik |datum rođenja= 29. april 1863. |mjesto rođenja=Aleksandrija, Egipat |datum smrti=29. april 1933. |mjesto smrti=Aleksandrija, Egipat }} *"A neki ljudi su stigli sa granice :i rekli da barbara više nema. :Pa sad, šta ćemo bez barbara. :Oni su ipak bili neko [[rješenje]]." (''Čekajući barbare'') * "Kad u ponoćnom se iznenada začuje času :nevidljiva družba što prolazi ovuda :s muzikom zanosnom i sa glasnim poklicima- :ne tuguj zaludno za [[sreća|srećom]] što ode, :za djelima promašenim, i za snovanjima :što [[život]] ih u varke pretvori." (''Bog napušta Antonija '') [[Kategorija:Grčki pisci]] {{Wikipedia}} h0npsfsdw14slt3bn1eh4loi9utfd5t 0 5575 18132 2006-09-17T22:08:08Z Zumbulka~bswikiquote 10 Konstantin P. Kavafi premješten u Konstantin Kavafi 18132 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Konstantin Kavafi]] feaati4x5u7junv0l5ay4qbwvh37tdy 0 5576 36387 36385 2009-03-11T18:42:00Z Pearl 501 36387 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Zemlja sumraka |autor =[[John Maxwell Coetzee]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Dusklands'' |datum prvog izdavanja =1974. }} *"Kuci traži da preradim ogled. Lijepi mu se u guši: želi da bude makši, inače želi da ga eliminiše. I mene želi da eliminiše, mogu to da vidim. Iskradem se tom moćnom, genijalnom, običnom [[čovjek]]u, tako potpuno lišenom vizije. Plašim ga se i prezirem njegovo sljepilo. Zaslužio sam bolje. I eto me, pod palcem upravnika, tog tipa pred kojim je moj prvi nagon - da puzim. Uvijek sam slušao moje pretpostavljene, i to dragovoljno. Ne bih se ni upustio u Projekt Vijetnam da sam naslutio da će me to dovesti u sukob sa pretpostavljenim. Sukob donosi nesreću, [[nesreća]] truje [[život]]. Ne mogu da podnesem nesreću, potrebni su mi mir i ljubav i red za moj rad." {{Djela Johna Maxwella Coetzeea}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:John Maxwell Coetzee]] {{Wikipedia}} mqy2gnj11m5ucbawt6ngwoziep76xsl 0 5577 38440 29387 2009-11-17T13:57:38Z Harač 23 38440 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[John Maxwell Coetzee]] **"Sukob donosi nesreću, nesreća truje život. Ne mogu da podnesem nesreću, potrebni su mi mir i ljubav i red za moj rad." (''[[Zemlja sumraka]]'') *[[Muhammed]] **"O ljudi, nemojte željeti sukob sa [[neprijatelj]]em. Tražite od Allaha zaštitu. Kada se sukobite s njim, budite strpljivi! Znajte da je Džennet pod sjenama sablji." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1126.) *[[Paulo Coelho]] **"Sigurno je lakše otrpjeti uvredu ne uzvrativši je, nego skupiti hrabrost da uđeš u sukob s jačim, uvijek možemo reći da nas bačeni kamen nije pogodio, a tek noću-dok supružnik ili sustanar spava-tek noću potajice oplakati naš kukavičluk." (''[[Demon i gospođica Prym]]'') *[[William Shakespeare]] **"U lijepoj Veroni, gdje se radnja zbiva, ::Mržnja dviju kuća po gordosti prvih ::U nov sukob planu kao vatra živa - ::Građanske im ruke ogrezle u krvi." (''[[Romeo i Julija]]'') == Poslovice == ==Također pogledajte== *[[Rat]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 8yazwyietrfo0t7i11aq8b12nagy6qp 0 5579 18149 18148 2006-09-18T17:26:10Z Harač 23 18149 wikitext text/x-wiki '''Adrian Predrag Kezele''' (1962-?), duhovni učitelj, predavač i pisac iz Hrvatske. Poznatija djela: ''[[Riječi nadahnuća]]'', ''[[Gospodar smrti]]'', ''[[Povratak Boginje]]'', ''[[Umjetnost davanja]]'', ''[[Čarobnica]]'' i dr. ---- *"Kakva god bila naša [[sudbina]] i kakve god bile teškoće kroz koje moramo proći, nikad se ne smijemo smatrati žrtvom. Sve u [[svemir]]u ispunjeno je svrhom. Jedino s tim stavom možemo naprijed." [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Adrian Predrag Kezele]] {{Wikipedia}} gqkg1x18tsxhyouofzdqct4qphy6so2 0 5580 37683 35807 2009-10-14T14:58:48Z Harač 23 37683 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Abdulah Sidran]] **"Eto. Umrijeti, brate, jednostavno. Nek ::svrhu našu na svijetu potom ispunjuju ::drugi: jačih duša, s pomalo svirepim ::bratom pod kožom (...)" (''Da je u svemu tinjao barem...'') *[[Benjamin Disraeli]] **"Svi se rađamo za [[ljubav]]. Ona je načelo egzistencije i njezina jedina svrha." *[[Douglas Adams]] **"Postoji [[teorija]] koja kaže da će, ukoliko ikada iko bude otkrio koja je svrha svemira i zašto on postoji, ovaj smjesta iščeznuti i biti zamijenjen nečim još neobičnijim i neobjašnjivijim. Postoji i druga teorija koja tvrdi da se sve to već desilo." (''[[Restoran na kraju svemira]]'') *[[Johann Gottlieb Fichte]] **"(...)svrha je svake vlade učiniti samu vladu suvišnom." (''Die Bestimmung des Glehrten'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Smisao]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} b1iytfqm0it6p3h6eal7s2t6sjt9l40 0 5581 55122 50082 2015-08-03T19:54:44Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 12 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q17737]] na [[d:|Wikidati]] 55122 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Douglas Adams]] **"Postoji teorija koja kaže da će, ukoliko ikada iko bude otkrio koja je svrha [[svemir]]a i zašto on postoji, ovaj smjesta iščeznuti i biti zamijenjen nečim još neobičnijim i neobjašnjivijim. Postoji i druga teorija koja tvrdi da se sve to već desilo." (''[[Restoran na kraju svemira]]'') *[[Hans Kelsen]] **"Čista teorija prava je istinska pravna nauka baš zbog antiideološkog karaktera. [[Nauka]] kao spoznaja ima uvijek unutrašnju tendenciju da otkrije svoj predmet. Ali, politička ideologija prikriva stvarnost bilo idealizacijom stvarnosti, da bi sačuvala i branila, bilo unakažavanjem stvarnosti, da bi je napala, razorila ili zamijenila nekom drugom stvarnošću. Korijen je svake političke ideologije u htijenju a ne u saznanju: u emocionalnom a ne u racionalnom elementu naše svijesti; ona potječe od nekih interesa, ili, prije od interesa koji se razlikuju od interesa istine." (''[[Opća teorija države i prava]]'') *[[John Wilmot Rochester]] **"Prije nego što sam se vjenčao, imao sam šest teorija kako odgojiti djecu. Sada imam šestoro djece i više nijedne teorije." *[[Karl Marx]] **"[[Revolucija]]ma je zapravo potreban jedan pasivan elemenat, materijalna osnova. Teorija se ostvaruje u jednom narodu samo ukoliko odgovara ostvarenju njegovih potreba." (''[[Kritika Hegelove filozofije države i prava]]'') *[[Niels Bohr]] **"Vaša je teorija luda, ali vjerovatno ne i dovoljno luda da bi bila [[Istina|istinita]]." *[[William Ockham]] **"Ako imate dvije teorije koje predviđaju isto, odaberite jednostavniju" (Okamova britva) == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Nauka]] *[[Zakon]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} [[eo:Fakto]] kq7nqp44i6p732aiggkuzbzx4626hkm 0 5582 60439 60438 2023-01-27T08:05:41Z KWiki 2477 60439 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Judita |autor =[[Marko Marulić]] |slika = |tekst uz sliku =religiozni ep |originalni naziv =''Judita'' |datum prvog izdavanja =1521. }} *"Ako li daj dotol dokla zemlja :bude na karte sfolj slovinjska čtit slova. :Trudna toga plova ovdi jidra kala :plavca moja nova. Bogu budi hvala :Ki nebesa skova i svaka ostala. Amen." (''Libro šesto'') == Vanjski linkovi == *[http://hr.wikisource.org/wiki/Judita Judita] - online tekst [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Marko Marulić]] {{Wikipedia}} nnmag41ibsqrckj6nou79qe1ddegm0w 0 5583 52062 32664 2014-04-15T10:30:43Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 1 interwiki link, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q216810]] 52062 wikitext text/x-wiki '''King Kong''' (''King Kong'', 2005.), film [[Peter Jackson|Petera Jacksona]]. ---- == Reklamna rečenica == *"Osmo svjetsko čudo." == Dijalozi == *'''Ann Darrow''': "Zašto bi to uradio?" :'''Jack Driscoll''': "Zašto bi napisao dramu za tebe? Zar nije očigledno?" :'''Ann Darrow''': "Ne meni." :'''Jack Driscoll''': "Čitaj između redova." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} lbvt2po3wa1pxbtsdikp14vcbmnr4hz 14 5584 61682 61432 2024-05-17T10:51:27Z Srđan 4695 61682 wikitext text/x-wiki - [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države|Psiholozi]] [[Kategorija:Psiholozi]] 942snakzipnx1gngbxhzl1vfp89sa9v 0 5586 29236 24145 2007-03-23T19:39:16Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29236 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Ratna pravila |originalni naziv =Rules of Engagement |godina =2000. |zemlja =SAD |režiser =[[William Friedkin]] |uloge =[[Tommy Lee Jones]], [[Samuel L. Jackson]], [[Guy Pearce]] i dr. }} == Reklamna rečenica == *"[[Heroj]] nikada ne bi trebao biti sam." == Citati == *'''Pukovnik Terry L. Childers''': "Misliš ako pratiš pisana pravila u [[rat]]u da će sve stvari biti u redu? Ljudi umiru, nekada oni su nevini, ali u ratu nevini ljudi umiru!" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} tfjgawwlizem6ri7zohzfxg6fmp7x0w 14 5587 30969 18195 2007-05-02T05:59:09Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 30969 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 0 5588 35139 28999 2008-10-30T18:02:59Z Pearl 501 35139 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Nevidljivi ratnik |originalni naziv =Stealth |godina =2005. |zemlja =SAD |režiser =[[Rob Cohen]] |uloge =[[Josh Lucas]], [[Jessica Biel]], [[Jamie Foxx]] }} Film [[Rob Cohen|Rob Cohena]]. == Reklamna rečenica == *"Plaši se neba." == Citati == *'''Poručnik Ben Gannon''' (''o mogućoj budućoj zamjeni ljudskih pilota sa avionima sa umjetnom inteligencijom''): "[[Rat]] je grozan. On treba biti grozan, i ako prestane biti grozan, šta će nas zaustaviti?" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} c5aa0ikw45el5u1hnoj3wd9mtb23dqr 0 5589 54716 29258 2015-06-28T15:40:42Z Bosna Sarajevo 3740 /* Reklamna rečenica */ 54716 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Resident Evil: Apokalipsa |originalni naziv =Resident Evil: Apocalypse |godina =2004. |zemlja =SAD |uloge =[[Milla Jovovich]], [[Sienna Guillory]], [[Oded Fehr]] }} Film [[Alexander Witt|Alexandera Witta]]. == Reklamna rečenica == *"Zovem se Alice i svega se sjećam." == Citati == *'''Alice''': "Zovem se Alice. Radila sam za Umbrella korporaciju, najveću i najmoćniju poslovnu jedinicu na svijetu. Bila sam šef obezbjeđenja u tajnom visoko tehnološkom postrojenju, The Hive, ogromnom podzemnom laboratoriju koji razvija eksperimentalno virusno oružje. Ali dogodila se nesreća. Virus se oslobodio i svi su poginuli. Problem je u tome... nisu ostali mrtvi!" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} e39zmmba298ryp62s9yfi20s4gcsu3x 0 5590 55123 41754 2015-08-03T19:54:54Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q391540]] na [[d:|Wikidati]] 55123 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Četiri pera |originalni naziv =The Four Feathers |godina =2002. |zemlja =SAD/UK |uloge =[[Wes Bentley]], [[Mohamed Bouich]], [[Campbell Brown]] }} Film [[Shekhar Kapur|Shekhar Kapura]]. == Reklamna rečenica == *"Sloboda. Domovina. Čast. Strast. Da bi spasio najboljeg prijatelja, jedan [[čovjek]] mora rizikovati sve što voli." == Dijalozi == *'''Harry Faversham''': "Zašto mi pomažete?" :'''Abou Fatma''': "[[Bog]] vas je stavio na moj put. Ja nemam [[izbor]]a. :'''Harry Faversham''': "Mora da ste uradili nešto grozno da ga uvrijedite." [[Kategorija:Filmovi]] gjz8ld3hqibu5ffqagdo6l5zjizcitk 0 5591 53707 18211 2014-12-07T15:21:20Z Harač 23 53707 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Parfem: Historija jednog ubice |autor =[[Patrick Süskind]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Das Parfum - Die Geschichte eines Mörders' |datum prvog izdavanja =1985. }} *" U osamnaestom stoljeću živio je u Francuskoj jedan od najgenijalnijih i najodvratnijih likova epohe koja nije oskudijevala genijalnim i odvratnim likovima. Ovdje treba ispričati njegovu historiju." (1) *" Kao da [[Pakao]] miriše na sumpor a Raj na tamjan i izmirnu! Najgore praznovjerje, kao u najmračnijoj i najpoganijoj prethistoriji kad su ljudi još živjeli kao životinje, kad još nisu imali oštar vid i nisu poznavali boje, ali su vjerovali da mogu nanjušiti krv, mislili da njuhom mogu razlikovati prijatelja od neprijatelja, da ih divovski ljudožderi i vukodlaci mogu nanjušiti i Erinije namirisati, i kad su svojim čudovišnim bogovima prinosili smrdljive, žrtve paljenice. Užasno!" (3) *" Činilo mu se da dijete njuhom prodire kroz njegovu kožu, u dubinu duše. Najnježniji osjećaji, najprljavije misli razotkrivale su se pred tim pohlepnim malim [[nos]]om koji još nije ni bio pravi nos, nego samo nagovještaj nosa, sićušan rupičast organ koji se neprekidno mreškao, nadimao, podrhtavao." (3) *" Od početka bijaše [[čudovište]]. Odlučio se za [[život]] iz čista prkosa, it čiste zle namjere. Nije se, dakako, odlučio poput odrasla čovjeka, koji se više-manje koristi razumom i iskustvom, da bi odabrao jednu od nekoliko različitih mogućnosti. Ne, odlučio se poput biljke, poput odbačena zrna graha, koje odlučuje hoće li proklijati ili će za njega biti bolje da se toga okani." (4) *" [[Miris]] je uvjerljiviji od riječi, izgleda, osjećaja i volje. Od uvjerljive snage mirisa ne možemo se odbraniti, ona ulazi u nas poput zraka u naša pluća, ispunjava nas, prožima, protiv nje ne postoji sredstvo." (15) *" Dosad je uvijek vjerovao da mora bježati općenito od [[svijet]]a. Ali to ne bijaše svijet nego ljudi. Sa svijetom, tako mu se činilo, sa svijetom u kojemu nema ljudi moglo se živjeti." (23) *" I bježao je sve dalje, sve osjetljiviji na ljudski vonj koji je bivao sve rjeđi. [[Nos]] ga je tako vodio u sve zabačenije dijelove zemlje, sve ga više udaljavao od ljudi i tjerao ga sve snažnije prema magnetskom polu najveće osamljenosti." (23) *" Ali mirisu se ne mogu oduprijeti, jer miris je brat duha. S njim ulazi u ljude, i oni se ne mogu braniti od njega ako žele živjeti. I miris ulazi u njih, prodire u samo srce, gdje jasno razdvaja naklonost od prezira, gađenje od slasti, ljubav od mržnje. ko vlada mirisima, vlada i ljudskim srcima." (32) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Patrick Suskind]] {{Wikipedia}} ksjdnt7rj5ayv3hi7ybv2wtm3l8rz0d 0 5592 61546 53703 2024-05-17T07:12:23Z Srđan 4695 61546 wikitext text/x-wiki '''Patrick Süskind''' (1949-?), njemački književnik i scenarista. Poznatija djela: ''[[Parfem: Historija jednog ubice]]'' i dr. ---- *" Miris je uvjerljiviji od riječi, izgleda, osjećaja i volje. Od uvjerljive snage mirisa ne možemo se odbraniti, ona ulazi u nas poput zraka u naša pluća, ispunjava nas, prožima, protiv nje ne postoji sredstvo." (''[[Parfem: Historija jednog ubice|Parfem]]'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Süskind, Patrick}} [[Kategorija:Patrick Suskind| ]] [[Kategorija:Njemački pisci]] [[Kategorija:Književnost]] cl0ycr6ksyjw8br5ec4yheatvbk35o6 14 5594 18209 2006-09-22T17:28:15Z Harač 23 18209 wikitext text/x-wiki Patrick Süskind [[Kategorija:Literatura]] tcf6w3uav5lqptcbwkbu74jvaf7c6v1 0 5595 29169 18214 2007-03-23T19:38:40Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29169 wikitext text/x-wiki ---- *[[Herbert Spencer]] **"Božansko [[pravo]] kraljeva bilo je veliko političko praznovjerje prošlosti: praznovjerje sadašnjosti je božansko pravo parlamenta." *[[Lav Nikolajevič Tolstoj]] **"Samo su dva izvora ljudskih poroka: lijenost i praznovjerje, i samo su dva dobročinitelja: rad i um." *[[Patrick Suskind]] **"Kao da [[Pakao]] miriše na sumpor a [[Raj]] na tamjan i izmirnu! Najgore praznovjerje, kao u najmračnijoj i najpoganijoj prethistoriji kad su ljudi još živjeli kao životinje, kad još nisu imali oštar vid i nisu poznavali boje, ali su vjerovali da mogu nanjušiti krv, mislili da njuhom mogu razlikovati prijatelja od neprijatelja, da ih divovski ljudožderi i vukodlaci mogu nanjušiti i Erinije namirisati, i kad su svojim čudovišnim bogovima prinosili smrdljive, žrtve paljenice. Užasno!" (''[[Parfem: Historija jednog ubice]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} khnyy0rnslosu5l2jf3yg222naa0vdv 0 5596 29595 18218 2007-03-23T19:42:49Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29595 wikitext text/x-wiki ---- *[[Patrick Suskind]] **"Od početka bijaše čudovište. Odlučio se za [[život]] iz čista prkosa, it čiste zle namjere. Nije se, dakako, odlučio poput odrasla čovjeka, koji se više-manje koristi razumom i iskustvom, da bi odabrao jednu od nekoliko različitih mogućnosti. Ne, odlučio se poput biljke, poput odbačena zrna graha, koje odlučuje hoće li proklijati ili će za njega biti bolje da se toga okani." (''[[Parfem: Historija jednog ubice]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 0x4dohfhtqzui7mkben0me8wqt4zbtk 0 5597 29019 18229 2007-03-23T19:37:20Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29019 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Noć glupih mrtvaca |originalni naziv =Shaun of the Dead |godina =2004. |zemlja =UK/Francuska |uloge =[[Simon Pegg]], [[Kate Ashfield]], [[Nick Frost]] }} Film [[Edgar Wright|Edgara Wrighta]]. == Reklamna rečenica == *"To je samo jedan od onih dana kada se osjećate malo... [[Smrt|mrtvi]]." == Citati == *'''Ed''': "Nemoj zaboraviti da ubiješ Filipa!" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} netard4rh6t26inltrz3a9nksrna9oz 0 5598 29276 18231 2007-03-23T19:39:38Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29276 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Rollerball |originalni naziv =Rollerball |godina =1975. |zemlja =SAD |uloge =[[James Caan]], [[John Houseman]], [[Maud Adams]]}} Film [[Norman Jewison|Normana Jewisona]]. == Reklamna rečenica == *"U nedalekoj [[budućnost]]i, [[rat]]ovi više neće postojati..." == Citati == *'''Jonathan E.''': "Uši. Sada su i one važne." *'''Bartholomew''': "Igra je stvorena da bi demonstrirala bezvrijednost individualnog napora." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} ovey8ilh519us1zd614k3vno31v0klv 0 5599 29277 18236 2007-03-23T19:39:42Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29277 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Rollerball |originalni naziv =Rollerball |godina =2002. |zemlja =SAD/Njemačka/Japan |uloge =[[Chris Klein]], [[Jean Reno]], [[LL Cool J]] }} Film [[John McTiernan|Johna McTiernana]]. == Reklamna rečenica == *"Pridruži se igri." == Citati == *'''Komentator na engleskom''': "A druga [[Pravilo|pravila]], pa, druga pravila su ruska i komplikovana." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} 9mrw3x8mhzb1gcf1zwe89rgsou2ue03 0 5600 29165 18240 2007-03-23T19:38:38Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29165 wikitext text/x-wiki ---- *[[Albert Camus]] **"Izvlačim iz [[apsurd]]a tri zaključka: svoj revolt, svoju slobodu i svoju strast. Samom igrom svijesti pretvaram u životno pravilo ono što je poziv na smrt, tako odbacujem [[samoubistvo]]." *[[Claude Adrien Helvétius]] **"Sebeljublje jest jedini temelj na kojem se može temeljiti pravilo korisnog morala." (''De l'Espirit'', 1758.) *[[Emile Durkheim]] **"[[Moral]]na su pravila produkt specijalnih društvenih faktora, a svaki moralni sistem zavisi od socijalne strukture društva u kojem egzistira." *[[Enver Demirović]] **"[[Dijalog]] je zastupljen manje nego što bi trebao biti. Tačnije, smatram da se veoma malo poštuje ona latinska pravnička maksima, iako je to jedno od osnovnih novinarskih pravila: "Audiatur et altera pars", odnosno neka se čuje i druga strana. Izgleda da je ona prilično zaboravljena, ako su je pojedini novinari ikada i znali. Bez ove maksime nema ni kvalitetnog novinarstva, kao ni bez dijaloga, bez kojeg se ne može zamisliti put do istine, kao ni sama istina. Zaista, začuđujuće je da novinari uopće ili više ne koriste spomenuta pravila, jer ona predstavljaju dva osnovna načina očuvanja i zaštite digniteta novinara. Nažalost, oni se opredjeljuju radije za "slobodno" razmišljanje i zaključivanje, artikulirano, nerijetko kroz vlastite komentare, optužbe pa i presude. (''Večernje novine'', 29. juni 2000) *[[Hans Kelsen]] **"Ako je pravno pravilo zapovijest, ono je, u stvari, depsihologizirana zapovijest koja u sebi ne sadržava volju u psihološkom značenju te riječi. Ponašanje koje propisuje pravno pravilo zahtijeva se a da ni jedno ljudsko biće to neće u psihološkom smislu." (''[[Opća teorija države i prava]]'') *[[Jerome David Salinger]] **"[[Život]] i jeste igra. Život je igra koja se igra kako pravila zahtjevaju" (''[[Lovac u žitu]]'') *[[Josef Pieper]] **"[[Ljubav]], korijen svih drugih kreposti, ne poznaje ni pravila ni mjere." *[[Michael J. Roads]] **"Vjeruj i dalje u čvrste [[zakon]]e materijalne stvarnosti. Ti su zakoni potrebni da bi mogao živjeti. Ali, nemoj ograničavati svoje vjerovanje samo u njih. Prihvati činjenicu da postoje i druge stvarnosti u kojima vrijede drugačija pravila i zakoni." (''[[Šapat Prirode]]'') *[[Moulin Rouge]] **"Nema [[zakon]]a. Nema granica. Jedno pravilo. Nikada se ne zaljubi." (''reklamna rečenica'') *[[Mustafa efendija Cerić]] **"Put IZ je uvijek bio [[evolucija]], a ne [[revolucija]]. Mi ćemo se držati tog zlatnog pravila: umjerenost je svojstvo koje vodi do plemenitih ciljeva. Brzopletost je opasna i štetna." :[http://www.oslobodjenje.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=47738&Itemid=44 Intervju za ''Oslobođenje'', 9. januar 2006.] *[[Robert Fulghum]] **"Sve što treba da znate sadržano je negdje u ovom spisku. I zlatno pravilo, i ljubav, i temeljna pravila higijene. Ekologija i politika, ravnopravnost i zdrav [[život]]. Uzmite bilo koje od tih pravila, dodajte mu teške, odrasle i zvučne riječi i primjenite na život svoje porodice, posao, državnu politiku, svijet u kome živimo –i vidjećete da će pravilo ostati jasno, tačno i čvrsto." (''[[Sve što treba da znam naučio sam još u vrtiću]]'') == Poslovice == *[[Latinske poslovice]] **"Izuzetak potvrđuje pravilo." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 86n3mv9pqtcjii5xp8sfhpihocsevs2 0 5601 18246 18244 2006-09-23T19:09:55Z Harač 23 18246 wikitext text/x-wiki '''Michael J. Roads''', pisac. Poznatija djela: ''[[Šapat Prirode]]'' i dr. ---- *"Vjeruj i dalje u čvrste [[zakon]]e materijalne stvarnosti. Ti su zakoni potrebni da bi mogao živjeti. Ali, nemoj ograničavati svoje vjerovanje samo u njih. Prihvati činjenicu da postoje i druge stvarnosti u kojima vrijede drugačija pravila i zakoni." (''[[Šapat Prirode]]'') [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Michael Roads]] {{Wikipedia}} 5fwgp3hrgvr6wqyjpmrqysne18swax2 0 5602 18245 2006-09-23T19:09:38Z Harač 23 Michael J. Roads premješten u Michael Roads 18245 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Michael Roads]] lpnn99s758t4sb7l9fx2k8p5edqgq6w 0 5603 60741 60620 2023-09-27T13:32:27Z Kalle Petäinen 8235 60741 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Robert Lee Fulghum |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pisac |datum rođenja=4. juni 1937. |mjesto rođenja=Waco, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} [[File:Robert Fulghum.jpg|thumb|Fulghum (2007)]] *"Sve što treba da znate sadržano je negdje u ovom spisku. I zlatno pravilo, i ljubav, i temeljna pravila higijene. Ekologija i politika, ravnopravnost i zdrav život. Uzmite bilo koje od tih pravila, dodajte mu teške, odrasle i zvučne riječi i primjenite na život svoje porodice, posao, državnu politiku, svijet u kome živimo –i vidjećete da će pravilo ostati jasno, tačno i čvrsto." (''[[Sve što treba da znam naučio sam još u vrtiću]]'') ==Djela== *''[[Sve što treba da znam naučio sam još u vrtiću]]'' (1988.) *''[[Možda da, možda ne]]'' (2011.) {{DEFAULTSORT:Fulghum, Robert}} [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Robert Fulghum]] {{Wikipedia}} j0vqz4azt82d2dvm2eid87jg9t8jkek 14 5604 18249 2006-09-23T19:16:08Z Harač 23 18249 wikitext text/x-wiki Robert Fulghum [[Kategorija:Literatura]] hphpsf1v5dz01x5pbf70gktgdofb6yf 0 5605 55124 44670 2015-08-03T19:55:04Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q131395]] na [[d:|Wikidati]] 55124 wikitext text/x-wiki ---- *[[Enver Demirović]] **"Dijalog je zastupljen manje nego što bi trebao biti. Tačnije, smatram da se veoma malo poštuje ona latinska pravnička maksima, iako je to jedno od osnovnih novinarskih pravila: "Audiatur et altera pars", odnosno neka se čuje i druga strana. Izgleda da je ona prilično zaboravljena, ako su je pojedini novinari ikada i znali. Bez ove maksime nema ni kvalitetnog novinarstva, kao ni bez dijaloga, bez kojeg se ne može zamisliti put do istine, kao ni sama istina. Zaista, začuđujuće je da novinari uopće ili više ne koriste spomenuta pravila, jer ona predstavljaju dva osnovna načina očuvanja i zaštite digniteta novinara. Nažalost, oni se opredjeljuju radije za "slobodno" razmišljanje i zaključivanje, artikulirano, nerijetko kroz vlastite komentare, optužbe pa i presude. (''Večernje novine'', 29. juni 2000) *[[Michael Graves]] **"Dijalog u arhitekturi je predugo koncentrisan na ideji istine." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} jobf6pb05o72a587xl5f026bxlqub8r 0 5606 55125 40414 2015-08-03T19:55:15Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16511479]] na [[d:|Wikidati]] 55125 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Hidalgo |originalni naziv =Hidalgo |godina =2002. |zemlja =SAD |uloge =[[Viggo Mortensen]], [[Zuleikha Robinson]], [[Omar Sharif]] }} Film [[Joe Johnston|Joe Johnston]]. == Reklamna rečenica == *"Nezaustavljiv. Nepolomljen. Nepobijeđen." == Dijalozi == *'''Jazira''': "Zašto rizikuješ svoj život za mene?" :'''Frank T. Hopkins''': "Moj [[konj]] te voli." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} czme0z6tald5w6bdp9qbza8j5vkebtj 0 5607 51928 46096 2014-04-15T05:23:23Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q1125384]] 51928 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Gospodar i ratnik: Daleka strana svijeta |originalni naziv =Master and Commander: The Far Side of the World |godina =2003. |zemlja =SAD |režiser =[[Peter Weir]] |uloge =[[Russell Crowe]], [[Paul Bettany]], [[James D'Arcy]] }} == Reklamna rečenica == *"[[Hrabrost]] da se uradi nemoguće leži u srcima ljudi." == Dijalozi == *'''Kapetan Jack Aubrey''': "Ženama i ljubavnicama." :'''Oficiri''': "Ženama i ljubavnicama." :'''Kapetan Jack Aubrey''': "Dabogda se nikad ne srele." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} b2z20nv6utl8cw62rc2pn7b0dyk9sep 0 5609 29564 18265 2007-03-23T19:42:29Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29564 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Zaštitnik |originalni naziv =Bulletproof Monk |godina =2003. |zemlja =SAD |uloge =[[Yun-Fat Chow]], [[Seann William Scott]], [[Jaime King]] }} Film [[Paul Hunter|Paula Huntera]]. == Reklamna rečenica == *"[[Moć]] izvan mjere zahtjeva zaštitnika bez jednakoga." == Citati == :(''Nina pokazujući Jade sliku izbjeglice koji kleći pred čovjekom sa puškom'') *'''Nina''': "Reci mi, duboko u sebi, u dnu svoje duše, ko bi ti radije bila? [[Čovjek]] koji treba da bude upucan? Ili čovjek koji treba da puca?" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} d9lc2uns1j9u0cncf4bkvgtyxbuazz8 0 5610 29471 26142 2007-03-23T19:41:37Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29471 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Uhvati me ako možeš |originalni naziv =Catch Me If You Can |godina =2002. |zemlja =SAD |režiser =[[Steven Spielberg]] |uloge =[[Leonardo DiCaprio]], [[Tom Hanks]], [[Christopher Walken]] }} == Reklamna rečenica == *"[[istina|Istinita]] priča o istinskom [[laž]]ljivcu." == Dijalozi == *'''Carl Hanratty''': "Hoćeš da me čuješ kako pričam [[vic]]?" :'''Earl Amdursky''': "Da, volio bih čuti kako ti pričaš vic." :'''Carl Hanratty''': "Kuc, kuc." :'''Earl Amdursky''': "Ko je?" :'''Carl Hanratty''': "Idi jebi se." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} 6wfz401d1i62t61icjgziyogmmyjhk3 0 5611 51983 48113 2014-04-15T07:00:31Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 27 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q11256]] 51983 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Fidel Castro |slika=[[slika:Fidel Castro.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Fidel Kastro, kubanski revolucionar, generalni sekretar Komunističke partije Kube i predsjednik Kube'' |datum rođenja=13. august 1926. |mjesto rođenja=Mayarí, Kuba |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ništa nije tako gorko za [[narod]], nego leći [[sloboda]]n i probuditi se kao [[rob]]." {{Wikipedia|Fidel Castro}} [[Kategorija:Kubanski političari|C]] ddfb07bd60pmwzzoqz1r8a96qs3dkuj 10 5612 18293 2006-09-26T17:28:28Z Zumbulka~bswikiquote 10 18293 wikitext text/x-wiki "Ništa nije tako gorko za narod, nego leći slobodan i probuditi se kao rob." ~~ [[Fidel Castro]] 40g26148qqiu8pcr558d7zf8qituot3 10 5613 18294 2006-09-26T17:29:27Z Zumbulka~bswikiquote 10 18294 wikitext text/x-wiki "Ako kočijaš dobro vidi onda će i sa slijepim konjima doći do cilja." ~~ [[Johann Nestroy]] 9gr8j1pfmzte042rk17fbbj7qo6uvqb 10 5614 18316 2006-09-26T17:47:47Z Zumbulka~bswikiquote 10 18316 wikitext text/x-wiki "Jedan čovjek nije ništa više od drugoga ako ne napravi više od njega." ~~ [[Miguel de Cervantes]] 8bwy2gxsjts3l70i1rg5hyaodt0i18a 10 5615 35201 18317 2008-11-01T19:05:19Z Pearl 501 35201 wikitext text/x-wiki "Laž obično ubija prijateljstvo, a istina ljubav." ~ [[Miguel de Cervantes]] op4nbtwpy5keeeiq06l1sh0m4mzztey 10 5616 35856 18318 2009-01-01T18:25:01Z Pearl 501 35856 wikitext text/x-wiki "Ženski savjet nije bogzna šta, ali glup je onaj ko ga ne primi." ~ [[Miguel de Cervantes]] 0l6bj67vdylm6pogj20c9uml954xijk 0 5617 61088 61070 2024-04-30T20:49:02Z A09 8147 Reverted 1 edit by [[Special:Contributions/5.43.76.87|5.43.76.87]] ([[User talk:5.43.76.87|talk]]): Je tema (TwinkleGlobal) 61088 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Henrik Ibsen]] **"Oni koji se ne brinu o vlastitu zdravlju mogli bi bar imati toliko dostojanstva i odmah leći u grob." *[[Moritz Gottlieb Saphir]] **"Brak je grob ljubavi, a žena je [[krst]] nad njim." == Poslovice == *[[Turske poslovice]] **"Onaj koji jede punim želucem, sam sebi kopa grob vlastitim zubima." [[Kategorija:Tema]] hmtwgvf1vuk5avy2bcdfof8nz8ege9q 0 5618 61074 61073 2024-04-21T21:14:36Z 5.43.76.87 61074 wikitext text/x-wiki {{Brisanje|nije čovjek}} [[File:Latin_Cross.svg|thumb|Krst]] ==Citati== *[[Moritz Gottlieb Saphir|Moric Safir]] ::„Brak je grob ljubavi, a žena je krst nad njim.” [[Kategorija:Tema]] 154pl92kbdc93npro0u6jsg1yi2i5jf 0 5619 52629 50313 2014-04-21T22:41:09Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52629 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Moritz Gottlieb Saphir]] **"Za žene je brak komedija koja počinje svadbom; za muškarce tragedija koja se završava smrću." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] gtr9qubu4atgz6bly1qlsn20h96slrq 10 5620 18324 2006-09-26T18:07:28Z Zumbulka~bswikiquote 10 18324 wikitext text/x-wiki "Za žene je brak komedija koja počinje svadbom; za muškarce tragedija koja se završava smrću." ~~ [[Moritz Gottlieb Saphir]] e0o763d41kjhl70wgkqhryubepkewlb 10 5621 18330 2006-09-26T18:14:38Z Zumbulka~bswikiquote 10 18330 wikitext text/x-wiki "Kad je čovjek sam uvijek je u lošem društvu." ~~ [[Franz Kafka]] rj1vwqu2amnogvhz6ivodoge1n54v5u 10 5622 35228 18336 2008-11-01T21:17:20Z Pearl 501 35228 wikitext text/x-wiki "Čuvajte se bijesa strpljive osobe." ~ [[John Dryden]] 9koi66s2b8b9eqqq7bgntfuw0ij86tr 10 5623 35276 18337 2008-11-02T13:29:15Z Pearl 501 35276 wikitext text/x-wiki "Prvo mi stvaramo svoje navike, a zatim naše navike stvaraju nas." ~ [[John Dryden]] i9tfdfofnli7w9efiqe3tkgpoeww67x 10 5624 35868 18338 2009-01-01T18:48:56Z Pearl 501 35868 wikitext text/x-wiki "Ljubav je najplemenitija slabost uma." ~ [[John Dryden]] kmhp4kc4t0qmbtcrs2m48vbwm1w219c 0 5627 57486 18432 2017-01-12T00:04:12Z AvicBot 2315 Bot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Elizabeta (film)]] 57486 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Elizabeta (film)]] 8saxr944bgby1oqr3mxcjb1huq3hky3 0 5628 18449 2006-09-27T15:19:09Z Zumbulka~bswikiquote 10 Vilijam Okam premješten u William Ockham 18449 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[William Ockham]] 0kmzy2xrsxmg09xv1znk6l05tdrglji 0 5629 18451 2006-09-27T15:19:42Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[William Ockham]] 18451 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[William Ockham]] op78evhm3ruw325lfeqctfcwvkdplhc 0 5631 28444 19562 2007-03-23T19:31:18Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28444 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == == Poslovice == *[[Afganistanske poslovice]] **"Kratak je put do blagostanja, samo previše opasan." [[Kategorija:Tema]] f8kgihpcdf5vcxd72xgyecb0i7ysqpr 0 5632 31447 29485 2007-06-01T22:17:18Z Harač 23 31447 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Jorge Luis Borges]] **"Nema bolje utjehe od misli da smo sami odabrali sopstvene [[Nesreća|nesreće]]; ova teleologija otkriva nam jedan tajni poredak brkajući nas na čudesam način s božanstvom." (''[[Deutches Requiem]]'') == Poslovice == *[[Engleske poslovice]] **"Blago bogatima! Oni barem imaju čime tješiti druge." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} opu9n3lm40i605fxgq7u3znnngtato6 0 5634 29458 22247 2007-03-23T19:41:30Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29458 wikitext text/x-wiki ------ == Citati == == Poslovice == *[[Indijske poslovice]] **"Bolje je živjeti u svojoj domovini u nevolji, nego u tuđini u zadovoljstvu." [[Kategorija:Tema]] fw1nigqaddqewdwgyvewj3t7n598z0y 0 5635 18542 2006-09-27T16:25:50Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Budala]] 18542 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Budala]] ikm00rdihcllhbvhibm6x623ogyq0jm 0 5636 52032 48377 2014-04-15T08:38:55Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 12 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q7743]] 52032 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == == Poslovice == *[[Perzijske poslovice]] **"Žena je nesreća, ali nijedan dom neka ne ostane bez te nesreće." [[Kategorija:Tema]] 3ssclhcjm8cm4qhns4yq68sd59wsz07 0 5637 29386 22150 2007-03-23T19:40:50Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29386 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Albert Camus]] **"Jedan savjet, prijatelju: ne čekaj Sudnji dan – svaki je dan sudnji." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] c1nuirjsn54p3xep69vlgmdoa5cpr5t 0 5638 60403 59521 2022-12-15T22:50:53Z Topakka kaveri 7928 60403 wikitext text/x-wiki [[File:George Burns Allan Warren.jpg|thumb|George Burns (1986)]] '''George Burns'''(20. januar 1896 – 9. mart 1996), američki glumac i komičar ---------- * "Šteta što su svi koji imaju pojma o upravljanju [[država|državom]] već zauzeti vožnjom taksija i šišanjem mušterija." [[Kategorija:Američki glumci|B]] [[Kategorija:Američki komičari|B]] 4seo0sq4x0yjeydd126repyfgqcps0y 0 5639 52362 49637 2014-04-21T12:10:06Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52362 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Erica Jong]] **"Bigamija je imati jednog muža previše, monogamija je to isto." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] edwtcigu789v2ry9x1ftoynq35mnlnt 0 5640 18597 2006-09-27T21:32:09Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Brak]] 18597 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[brak]] rg63zuliny8muajokh7kmaqzyr9kg7i 0 5641 41907 30970 2011-03-19T16:33:59Z Alessia 1359 interwiki 41907 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Erica Jong]] **"Ljutnja je iznevjerena [[nada]]." *[[Jay Leno]] **"Stvar je jednostavna – ne možete se ljutiti na nekoga ko vas nasmijava." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Gnjev]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} [[pl:Gniew]] ax2pp0ihceryivgy688qeenuqrdiivq 0 5642 29270 21950 2007-03-23T19:39:35Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29270 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Erica Jong]] **"Problem je u tome da ako riskirate ništa, riskirate puno više." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 9ceb72vahqj9s72f0tspv7qymey2wli 0 5643 39218 18626 2010-03-12T22:51:07Z ArthurBot 1232 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ratovi zvijezda Epizoda I: Fantomska prijetnja]] 39218 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ratovi zvijezda Epizoda I: Fantomska prijetnja]] o2ixebeb4t4gqwfbn5ckz62o0z1482h 0 5644 28851 18652 2007-03-23T19:35:36Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28851 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Let 93 |originalni naziv =United 93 |godina =2006. |zemlja =SAD |režiser =[[Paul Greengras]] |uloge =[[J.J. Johnson]], [[Gary Commock]], [[David Alan Basche]] }} == Reklamna rečenica == *"11. septembra 2001. četiri aviona su oteta. Tri su stigla na svoje mete. Ovo je priča o četvrtom." == Dijalozi == (''gledajući poruku na displayu'') *'''Kapetan Jason Dahl''': "Dva aviona su udarila u Svjetski trgovinski centar? Upravo smo proletjeli iz Newarka i vrijeme je bilo prelijepo!" :'''Prvi oficir LeRoy Homer''': "Mora da su bili piloti studenti." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} c71fkdlysulxkpu8x4m9g319qjzb23k 0 5645 59102 52002 2019-12-18T00:56:40Z Chongkian 6960 59102 wikitext text/x-wiki [[File:201707 medicine mix.svg|thumb|Medicina]] == Citati == *[[Sabirni centar]] **"Medicina, to je hirurgija. Ostalo je [[sudbina]]." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 8b6n912sms6bgkpgsotioo6ske0zp4i 0 5647 51728 43421 2014-04-14T22:12:53Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q631515]] 51728 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Bijeli prah |originalni naziv =Blow |godina =2001. |zemlja =SAD |režiser =[[Ted Demme]] |uloge =[[Johnny Depp]], [[Penélope Cruz]], [[Franka Potente]] }} == Reklamna rečenica == *"Bazirano na istinitoj priči" == Citati == *'''George''': "Oficijelna granica toksičnosti za ljude je između jedan i jedan i po gram kokaina zavisno od ljudske težine. Ja sam običavao uzimati pet grama na dan, možda više. Jednom sam ušmrkao deset grama u deset minuta. Pretpostavljam da sam imao visoku [[Tolerancija|toleranciju]]." [[Kategorija:Filmovi]] k7x4f4zdes8t1otmhh4uxoq4awclgk0 0 5648 29586 18667 2007-03-23T19:42:43Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29586 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Čarlijevi anđeli |originalni naziv =Charlie's Angels |godina =2000. |zemlja =SAD |režiser =[[McG]] |uloge =[[Cameron Diaz]], [[Drew Barrymore]], [[Lucy Liu]] }} == Reklamna rečenica == *"Akcija nikada nije bila napaljenija od ove" == Citati == *'''Stjuardesa''': Ja rekoh, "Vidite, gospođo, nisu se sjedišta smanjila, već se vaša guzica povečala." [[Kategorija:Filmovi]] o4iaa6uirl0atngaeajfg4ph5bx3w4u 0 5649 29399 18668 2007-03-23T19:40:57Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29399 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Sve zbog jednog dječaka |originalni naziv =About a Boy |godina =2002. |zemlja =Velika Britanija/SAD/Francuska/Njemačka |režiser =[[Chris Weitz]] i [[Paul Weitz]] |uloge =[[Hugh Grant]], [[Nicholas Hoult]], [[Toni Collette]] }} == Reklamna rečenica == *"[[Odrastanje]] nema veze sa godinama." == Citati == *'''Will''': "Ja bih bio najgori mogući kum. Vjerovatno bih je ispustio na glavu prilikom krštenja. Zaboravio bih sve njene rođendane dok ne bi napunila 18. Onda bih je izveo van i napio. I, suočimo se s tim, posve moguće pokušao povaliti." [[Kategorija:Filmovi]] s3cb1e9sbjtpif1ct1v24s104304kkw 0 5650 56693 55675 2016-06-16T15:57:29Z Harač 23 /* Citati */ 56693 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Andrew Koppelman]] **"Liberalizam cilja da toleriše onoliko raznolikosti koliko je konzistentno sa održanjem liberalnog projekta. On ima posebne razloge za tolerisanje neliberalnih ideja, jer cilja da bude svjesno prihvaćen od građanstva i sa punim razumijevanjem alternativa. Koliko raznolikosti može biti tolerisano u praksi je kontigentno pitanje koje zavisi od činjenica određenog mjesta i vremena. Da li domaći fašisti, na primjer, trebaju biti ugnjetavani da bi se izbjegla katastrofa, jeste pitanje previđanja temeljeno na lokalnom znanju. To nije filozofsko pitanje." (''Unparadoxical Liberalism'') *Film [[Bijeli prah]] **'''George''': "Oficijelna granica toksičnosti za ljude je između jedan i jedan i po gram kokaina zavisno od ljudske težine. Ja sam običavao uzimati pet grama na dan, možda više. Jednom sam ušmrkao deset grama u deset minuta. Pretpostavljam da sam imao visoku toleranciju." *[[John Rawls]] **"[D]ok netolerantna sekta nema pravo da se žali na netoleranciju, njena sloboda treba da bude ograničena samo kada tolerantni iskreno i sa razlogom vjeruju da je njihova sopstvena sigurnost i sigurnost ustanova slobode u opasnosti. Tolerantni treba da obuzdaju netolerantne samo u ovom slučaju. Vodeći princip je da se ustanovi pravedan ustav sa slobodama jednakih prava građana. Pravedni treba da su vođeni principima pravde, a ne činjenicom da se nepravedni ne mogu žaliti. Konačno, treba primijetiti da čak i kada je sloboda netolerantnih ograničena da bi se zaštitio pravedni ustav, ovo se ne čini u ime maksimalizovanja slobode. Slobode jednih nisu potisnute da se jednostavno omogući veća sloboda za druge. Pravda zabranjuje ovu vrstu zaključivanja u vezi sa slobodom, u istoj mjeri u kojoj to čini u pogledu zbira koristi. Samo je sloboda netolerantnih ona koju treba ograničiti, a to se radi zbog jednake slobode pod pravednim ustavom čije bi principe i sami netolerantni prihvatili u prvobitnom položaju." (''[[Teorija pravde]]'') *[[Joseph Raz]] **"[P]ostoje značajna ograničenja na toleranciju. Spomenut ću četiri: prvo, svim kulturnim zajednicama treba se uskratiti pravo da ugnjetavaju njihove sopstvene članove. Ovo se primjenjuje kako na homofobiju među domaćim Nijemcima, tako i na sunećenje žena među Somalijskim imigrantima. Drugo, ni jedna zajednica nema pravo da bude netolerantna prema onima koji joj ne pripadaju. Sve forme rasizma ili druge manifestacije manjka poštovanja trebaju biti obeshrabrene javnim politikama, iako ne nužno i zabranjene ili kriminalizirane. Treće, mogućnost napuštanja supstvene zajednice mora biti izvediva za njene članove. Treba postojati javno priznanje prava izlaza iz sopstvene zajednice. Konačno, liberalni multikulturalizam zahtijevat će od svih grupa da dopuste njenim članovima pristup prikladnim mogućnostima za samo-izražavanje i za učestvovanje u ekonomskom životu države, i za kultivaciju stajališta i vještina zahtjevanih za učinkovito učestvovanje u političkoj kulturi države." (''Multiculturalism'') *[[Kénizé Mourad]] **"Znam da je nakon rata nekada teže negoli u ratu, da je neprijatelj padmukliji i da čovjeku, poslije tolikog napora da bi se preživjelo, dođe da se opusti. Ali vi to ne možete. Jer je ime Sarajeva danas svjetlost i nada. Nada da hrabrost i tolerancija mogu pobijediti." (''Oslobođenje'', 5. maj 2000) *[[Mile Babić]] ** "Mogu zastupati što zastupam jer te lijepe i pozitivne stvari doživljavam ovdje u Sarajevu, ovdje u našoj BiH. To doživljavam osobito u susretu s mladim ljudima i u susretu sa svojim prijateljima, kojih imam svugdje u svakoj naciji, konfesiji i svjetonazoru. Ta tolerancija, to poštivanje drugog u njegovoj različitosti, ta ljubav prema drugačijem i različitom, mene kao ljudsko biće obogaćuje i usrećuje. Biti s istima je dosadno i osiromašuje čovjeka u svakom smislu." [http://www.bhdani.com/arhiva/237/intervju.shtml Intervju za "BHDane"] == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} ogir607eck1catgbvoz6y8t8xeozexg 0 5651 52540 46270 2014-04-21T18:39:20Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52540 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Nigeria.svg|right|260px]] [[Slika:LocationNigeria.png|right|260px]] * "Potrebno je selo da bi se [[odgoj]]ilo [[dijete]]." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Nigerija]] {{Wikipedia|Nigerija}} ojqkltz0ol37dx2lzxtpfysa67bfn0n 0 5653 27786 18689 2007-03-12T16:11:43Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Porodica]] 27786 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Porodica]] t2m1wi8yfwgp31otv9j09cb14ysasih 0 5654 51480 45977 2014-04-13T14:25:37Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 11 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q8074]] 51480 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Arthur Schopenhauer]] **"Vjere su kao vatra: njima je, da bi svijetlile, potreban mrak." *[[Martin Luther King, Jr.]] **"Mrak ne može protjerati mrak; samo svjetlo to može. Mržnja ne može protjerati mržnju; samo ljubav to može." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] e7x7ibk0bdnlpbj6gsq2yv1kcctdtew 0 5655 18715 2006-09-29T19:08:56Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Svjetlost]] 18715 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Svjetlost]] ph3n4tadrspoy7tcyejmcnb4tqrdngi 0 5656 51647 50535 2014-04-14T19:32:28Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 14 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q8461]] 51647 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Martin Luther King, Jr.]] **"Odbijam da prihvatim uvjerenje da su se ljudi toliko tragično upetljali u bezzvjezdanu ponoć rasizma, da svijetli dolazak dana mira i bratstva nikada neće postati stvarnost." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 7ltl3oe2rbhcr2wiwsfx0bw9zfgs0il 10 5657 18727 2006-09-29T19:22:03Z Zumbulka~bswikiquote 10 18727 wikitext text/x-wiki "Na kraju nećemo pamtiti riječi naših neprijatelja, već šutnju naših prijatelja." ~ [[Martin Luther King, Jr.]] ktpc06t8bcf91wgyzpc0h41ezfhm5r4 10 5658 18728 2006-09-29T19:22:50Z Zumbulka~bswikiquote 10 18728 wikitext text/x-wiki "Niko ti ne može sjesti za vrat, ako se ti sam ne pogneš." ~ [[Martin Luther King, Jr.]] 0f7v02hr4pg6370ytzo4ihwjbsj4tfe 0 5659 52494 43874 2014-04-21T16:55:04Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52494 wikitext text/x-wiki '''Lewis McDonald Grizzard, Jr.''' (20. oktobar 1946 - 20. mart 1994), američki pisac i humorista ------------- * "[[Život]] je poput [[pas|pseće]] zaprege: ako niste u prvom redu krajolik se nikada ne mijenja." [[Kategorija:Američki pisci|G]] 77yift1ppclylwchxkwvomyml2rlgy3 0 5660 52445 46282 2014-04-21T15:10:37Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52445 wikitext text/x-wiki ---------- * "Ko liježe sa [[pas|psima]] budi se sa buhama." * "Prije no što ocijeniš neku osobu, moraš tri mjeseca hodati u njenim mokasinama." [[Kategorija:Poslovice]] p1k2we71tjq2z0w66b49ojqzlqv2s8a 0 5661 59362 52038 2020-06-20T16:21:48Z Vilho-Veli 7122 File 59362 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Čuang Ce |slika= |tekst uz sliku=kineski filozof i pisac |datum rođenja= 365. p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti= 290. p.n.e. |mjesto smrti= }} [[File:Zhuangzi.gif|thumb]] * "[[Duh]] je savršenog čovjeka poput ogledala. [[Ogledalo]] ne trči za stvarima kako bi uhvatilo njihov odraz, a kada ih odražava, ne drži ih samo za sebe. Tako ga ništa ne može oštetiti, tako ga ništa ne može pokvariti" * "Htjeti izbjeći neizbježno znači povećati svoju [[bol]]." * "Ne znači da je [[pas]] dobar ako glasno laje. Isto tako ne znači da je [[čovjek]] dobar ako je vješt s [[riječ]]ima." * "Spavam i sanjam da sam [[leptir]] :koji spava i sanja da je čovjek :koji spava i sanja da je leptir. " {{Wikipedia}} [[Kategorija:Kineski pisci]] [[Kategorija:Kineski filozofi]] 8bxrkp8o3o62zc0jtpg7bcswfmvmi1i 0 5662 18745 2006-09-29T19:56:56Z Zumbulka~bswikiquote 10 Chuang Tzu premješten u Čuang Ce 18745 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Čuang Ce]] a1ubedi4ywn1tnauqx305qatifmtq81 0 5663 60025 60024 2022-02-12T20:59:55Z Renvoy 7631 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/166.181.85.3|166.181.85.3]] ([[User talk:166.181.85.3|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Vilho-Veli|Vilho-Veli]] 59367 wikitext text/x-wiki [[File:Butterfly and moon.png|thumb]] == Citati == *[[Algernon Swinburne]] **"Ljubav, kazahu nam vidjeoci iz starine, :Zlatni je leptir iz divljine :Što leprša i leti obasjanim nebom :I tka sreću srdaca što dođoše iz tmine." *[[Čuang Ce]] **"Spavam i sanjam da sam leptir :koji spava i sanja da je čovjek :koji spava i sanja da je leptir." *Film ''[[Leptirov efekt]]'' **"Rečeno je kako nešto maleno poput lepršaja leptirovih krila može u konačnici uzrokovati tajfun na drugoj strani planete." (Teorija haosa) == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:životinje]] {{Wikipedia}} m9dq3w2a8sxvq1ufrgtwnf0q3rft0ez 0 5664 51616 46892 2014-04-14T18:22:49Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 3 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q76699]] 51616 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Bernhard Schlink |slika= |tekst uz sliku=''njemački pravnik i književnik'' |datum rođenja=6. juli 1944. |mjesto rođenja=Bielefeld, Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Onda kada [[ustav]] prethodi i konstituiše državu, te čak i naciju, konstitucionalizam posebno cvjeta i identitet ustavnog subjekta izrasta u jedan naročito jasan oblik. Kada država ili nacija prethodi ustavu, ustavni identitet biva oblikovan od nacije i od države pored, ili čak prije, nego što ustav nastane." (''The Constitutional Subject and Its Identity: My German Experience'') ==Djela== *''[[Bjekstva od ljubavi]]'' (2000.) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački pisci|S]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Bernhard Schlink]] n6a0a4aebpmjdnkn8jtiuxj9a5uv3wb 0 5665 59419 52337 2020-08-11T22:12:56Z Vilho-Veli 7122 File 59419 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Alice Christiana Gertrude Thompson Meynell |slika= |tekst uz sliku=''engleska pjesnikinja'' |datum rođenja=22. septembar 1847. |mjesto rođenja= |datum smrti=27. novembar 1922. |mjesto smrti= }} [[File:Alice Meynell 7.jpg|thumb|right|Alice Meynell, 1912]] * "[[Sreća]] nije u događajima. Ona ovisi o plimama i osekama [[um]]a." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski pisci|M]] e9x7ebsrgfaduxjn9nbysex0izgl3a0 0 5666 58165 23813 2017-09-11T01:55:01Z PlanespotterA320 5508 Ethiopia in its region.svg 58165 wikitext text/x-wiki --------- [[Slika:Flag of Ethiopia.svg|right|260px]] [[Slika:Ethiopia in its region.svg|right|260px]] * "Nije [[zaljubljenost|zaljubljen]] onaj koji s apetitom jede." * "Samo [[čovjek]] nije [[zahvalnost|zahvalan]] za [[dobro|dobra]] koja mu učiniš." * "[[Sreća]] je budali babica, a [[nesreća]] mudrome majka." * "Više razdražuje onaj koji šuti nego onaj koji [[govor]]i." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Etiopija]] {{Wikipedia|Etiopija}} 0a0jjjs4ay51l342bjhplvvoumcekcf 0 5667 52354 51006 2014-04-21T11:59:26Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52354 wikitext text/x-wiki '''Barbara Kingsolver''' (8. april 1955-), američka književnica -------- * "[[Samoća]] je ljudska iluzija. I najtiši korak odzvanja poput groma u svijetu sićušnih insekata pod našim nogama, povlačeći neuhvatljive strune koje povezuju mužjaka sa ženkom, grabljivca sa plijenom, i početak sa krajem. Svaka [[odluka]] otvara novi svijet." (''Bujno ljeto'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pisci|K]] bbg2flc4megedvswh18qutbbk5t3d6r 0 5668 51635 39180 2014-04-14T19:11:53Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q135645]] 51635 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Walther Rathenau |slika=[[Slika:Walther Rathenau.jpg|150px]] |tekst uz sliku=njemački političar i pisac |datum rođenja=29. septembar 1867. |mjesto rođenja=Berlin, Njemačka |datum smrti=24. juni 1922. |mjesto smrti=Berlin, Njemačka }} * "Postavljanje [[problem]]a znatno je važnije od nalaženja rješenja: u samom pitanju krije se više od [[odgovor]]a." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački političari|R]] [[Kategorija:Njemački pisci|R]] i29k36k634xkca8jtmwvl0ig1yd9j3j 0 5669 31410 28432 2007-06-01T15:05:59Z Harač 23 Besmrtnik premješten u Besmrtnik (film) 31410 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Besmrtnik |originalni naziv =Immortel (ad vitam) |godina =2004. |zemlja =Francuska/Velika Britanija/Italija |režiser =[[Enki Bilal]] |uloge =[[Linda Hardy]], [[Thomas Kretschmann]], [[Charlotte Rampling]] }} == Dijalozi == *'''Nikopol''' : "Kako vam se sviđa ovaj planet?" :'''Jill''': "Ima svoj šarm." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} jkf1qn4md6da3n4hm8g6ouos1a8uz5g 10 5670 18843 2006-09-30T08:25:58Z Zumbulka~bswikiquote 10 18843 wikitext text/x-wiki "Tirani još nisu otkrili lance koji bi sputali duh." ~ [[Charles Caleb Colton]] kpebnwt6q0bd7mcjd3gq2esngbe92an 10 5671 18844 2006-09-30T08:26:50Z Zumbulka~bswikiquote 10 18844 wikitext text/x-wiki "Najveći prijatelj istine je Vrijeme, njen najveći neprijatelj je Predrasuda, a njen stalni pratilac je Poniznost." ~ [[Charles Caleb Colton]] do5m9lg7xxf8dvbmtkjjm0elfc2kby7 0 5672 55128 28581 2015-08-03T19:55:45Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16510392]] na [[d:|Wikidati]] 55128 wikitext text/x-wiki ------ == Citati == *[[Gloria Steinem]] **"Emancipovana žena je žena koja i prije i poslije braka ima [[zanimanje]]." == Poslovice == {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] bps8q2d2xvqgcg4qtuw89t5tk0bokc9 0 5673 29553 20341 2007-03-23T19:42:23Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29553 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Gloria Steinem]] **"Emancipovana žena je [[žena]] koja i prije i poslije braka ima zanimanje." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 67bzynt0rrfyo8hcymdrnyewp8ren7f 0 5674 18851 2006-09-30T08:47:45Z Zumbulka~bswikiquote 10 Tri posleratna druga premješten u Tri poslijeratna druga 18851 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Tri poslijeratna druga]] bwbqlecqwdsouq13qxkvjuqq206m2l4 0 5675 51969 49485 2014-04-15T06:45:05Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 18 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q49747]] 51969 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Maurice Polydore Marie Bernard Maeterlinck |slika=[[slika:Maeterlinck.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Maurice Maeterlinck, belgijski književnik; dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1911. |datum rođenja= 29. august 1862. |mjesto rođenja=Gent, Belgija |datum smrti= 6. maj 1949. |mjesto smrti=Nica, Francuska }} * "Ljudska je vrsta osamljena na ovom planetu – od svih živih bića savez su s nama sklopili samo [[pas|psi]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Belgijski pisci]] 3rvr5xvm27i8xa16p9xtiq2iemah2gq 14 5676 61343 51143 2024-05-16T17:54:12Z Srđan 4695 61343 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Belgija|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] t2nr4mvvm95g3ju32qi0rjb0koqiawj 0 5677 51748 47902 2014-04-14T22:36:12Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 4 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q49001]] 51748 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Whoopi Goldberg |slika=[[Slika:Whoopi Comic Relief cropped.jpg|150px]] |tekst uz sliku=američka glumica, komičarka i pjevačica |datum rođenja=13. novembar 1995. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ne volim baš voziti. [[Vožnja]] me čini nesretnom jer cijelo vrijeme urlam." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki glumci|G]] [[Kategorija:Američki komičari|G]] [[Kategorija:Američki pjevači|G]] lud4etooa51zw33wg75uo7xmosy8h2j 0 5678 29530 22338 2007-03-23T19:42:09Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29530 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Dudley Moore]] **"Najbolja zaštita od prometnih nesreća je retrovizor – u kojem vidiš policijski automobil." *[[Steven Wright]] **"Spojio sam papučicu gasa na svjetla za kočenje. Kad nagazim gas, vozači iza mene naglo koče i ostaju u prašini." *[[Whoopi Goldberg]] **"Ne volim baš voziti. Vožnja me čini nesretnom jer cijelo vrijeme urlam." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 6sv4h4velp129qqwh0mdbxbjumrzk05 0 5679 59563 52624 2020-11-19T01:12:59Z Vilho-Veli 7122 File 59563 wikitext text/x-wiki [[File:Steven Wright 1994.jpg|thumb|Steven Wright (1994)]] '''Steven Wright''' (6. decembar 1955, New York -), američki glumac, komičar i pisac -------- * "Spojio sam papučicu gasa na svjetla za kočenje. Kad [[vožnja|nagazim gas]], vozači iza mene naglo koče i ostaju u prašini." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki glumci|W]] [[Kategorija:Američki komičari|W]] [[Kategorija:Američki pisci|W]] ggf5b8mvdars36ds2dsgfuxxa5ojvsi 0 5680 61013 60921 2024-04-10T21:23:18Z WikiPedant 8461 replaced image with cropped, cleaned-up version of same 61013 wikitext text/x-wiki [[File:Dudley Moore (cropped).jpg|thumb|Dudley Moore (1991)]] '''Dudley Stuart John Moore''' (19. april 1935 – 27. mart 2002), britanski glumac, komičar i muzičar ---------- * "Najbolja zaštita od [[vožnja|prometnih nesreća]] je retrovizor – u kojem vidiš policijski automobil." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski glumci|M]] [[Kategorija:Britanski komičari|M]] [[Kategorija:Britanski muzičari|M]] q59f3vuxv5pk0zehc0dv79d1kwyiu00 0 5681 29193 21846 2007-03-23T19:38:52Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29193 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Talmud]] **"Bolje je ako se nalazimo među progonjenima nego među progoniteljima." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] ghbo686qfazy2zutv0690vtzmuu2qab 0 5682 52543 46099 2014-04-21T18:46:00Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52543 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Norman Cousins |slika=[[slika:Norman Cousins.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Norman Cousins, američki novinar i pisac |datum rođenja=24. juni 1915. |mjesto rođenja=Union City, SAD |datum smrti=30. novembar 1990. |mjesto smrti=Los Angeles, SAD }} * "[[Smijeh]] je jogging [[duh]]a." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki novinari|C]] [[Kategorija:Američki pisci|C]] 3fdkwd0e84qkgjnbt64w4g8fppzj9at 0 5684 52102 40733 2014-04-15T12:16:09Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 4 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q713286]] 52102 wikitext text/x-wiki '''Michael Ryan Pritchard''' alias '''Mike Dirnt''' (4. maj 1972, Rodeo, SAD -), američki muzičar, basista benda ''Green Day'' -------- * "Ne prestajete se [[smijeh|smijati]] jer odrastate – [[odrastanje|odrastate]] jer se prestajete smijati." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki muzičari|D]] oy1ubrlcnwz24fpbiw4u3u74fzg985n 0 5685 18896 2006-09-30T10:27:02Z Zumbulka~bswikiquote 10 Michael Pritchard premješten u Mike Dirnt 18896 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Mike Dirnt]] j42z8jjugmtqu5uolt7ls5cjv23x8ki 0 5686 52455 43720 2014-04-21T15:35:15Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52455 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=James Douglas Muir-Leno |slika=[[Datoteka:Jaylenocropped.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Džej Leno, američki komičar'' |datum rođenja= 28. april 1950. |mjesto rođenja=New Rochelle, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Stvar je jednostavna – ne možete se ljutiti na nekoga ko vas [[smijeh|nasmijava]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki komičari|L]] 903lzm6z8s7b94tgjlv21mmwweoos39 0 5687 51608 45542 2014-04-14T18:10:08Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q298703]] 51608 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Edward Estlin Cummings |slika=[[Slika:EECummings pd4.jpg|180px]] |tekst uz sliku=''američki pisac'' |datum rođenja= 14. oktobar 1894. |mjesto rođenja= |datum smrti= 3. septembar 1962. |mjesto smrti= }} * "Svaki [[dan]] bez [[smijeh]]a uludo je potrošen." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pisci|C]] 0p8xj6vco3b66bhbu2ji9v36o9hg4js 0 5688 59794 27365 2021-06-05T00:58:09Z Retsinakanister 7514 Datoteka 59794 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ruth Fulton Benedict |slika= |tekst uz sliku=''američki antropolog'' |datum rođenja=5. juni 1887. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti= 17. septembar 1948. |mjesto smrti=New York, SAD }} [[File:Ruth Benedict.jpg|thumb|Ruth Benedict (1937)]] * "Problem u [[život]]u nije taj što nema nikakvih [[odgovor]]a, nego taj što ih je previše." * "Sve se na ovom svijetu mijenja, osim dobrih i loših djela. Ona nas prate kao što tijelo prati sjena." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki naučnici|B]] s2rk3t4qbyscbbk54wod5hffu6rmkhw 0 5689 29037 21629 2007-03-23T19:37:29Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29037 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Mike Dirnt]] **"Ne prestajete se [[smijeh|smijati]] jer odrastate – odrastate jer se prestajete smijati." *[[Sve zbog jednog dječaka|Sve zbog jednog dječaka (film)]] **"Odrastanje nema veze sa godinama." (''reklamna rečenica'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] fw3wjnnszg9olliy5ixmxz1t96tuapo 0 5690 27676 22922 2007-03-05T15:31:21Z 89.146.146.115 27676 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nikita Hruščov |slika=[[slika:Nikita Khrusjtsjov.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Nikita Hruščov (rus. Ники́та Серге́евич Хрущёв), ruski političar, predsjednik SSSR-a |datum rođenja= 17. april 1894. |mjesto rođenja=Kalinowka, Rusija |datum smrti= 11. septembar 1971. |mjesto smrti=Moskva, Rusija }} * "[[Političar]]i su svagdje isti: [[obećanje|obećat]] će da će sagraditi most i ondje gdje rijeka ne prolazi." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Ruski političari|H]] m61exwp63egi32akh9ehvbkjbsrz29t 0 5691 59283 52379 2020-04-20T13:18:55Z Vilho-Veli 7122 File 59283 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Cyril Vernon Connolly |slika= |tekst uz sliku=''britanski pisac'' |datum rođenja=10. septembar 1903. |mjesto rođenja= |datum smrti= 26. novembar 1974. |mjesto smrti= }} [[File:Cyril Connolly (3556836247).jpg|thumb|]] * "[[obećanje|Obećati]] znači imati potencijal da razočaraš ljude." * "Sve šarmantne osobe nešto skrivaju, uglavnom svoju potpunu [[neovisnost]] o tuđim [[kompliment]]ima." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski pisci]] ecumjfeqs4bke2jfbqmx6b1rj228d44 0 5692 18943 2006-09-30T17:49:43Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Lao Tse]] 18943 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Lao Tse]] lycvkgnpksuqty8hocf7if3xbe5l15i 0 5693 28485 18945 2007-03-23T19:31:45Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28485 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Buđenje iz mrtvih |originalni naziv =Buđenje iz mrtvih |godina =2005. |zemlja =Srbija i Crna Gora |režiser =[[Miloš Radivojević]] |uloge =[[Svetozar Cvetković]], [[Ljuba Tadić]], [[Anita Mančić]] }} == Citati == *'''Miki''': "Bolje da što prije odem, prije ću se vratiti." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} c3efy3ri93h3snbb8cmmvxf10x9q49a 0 5694 58233 55129 2017-09-25T02:25:18Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q583869]] na [[d:|Wikidati]] 58233 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Revolver |originalni naziv =Revolver |godina =2005. |zemlja =Francuska/Velika Britanija |režiser =[[Guy Ritchie]] |uloge =[[Jason Statham]], [[Ray Liotta]], [[Vincent Pastore]] }} == Reklamna rečenica == *"Najveći trik koji si ikada izveo je taj što si ga naveo da vjeruje da si ti." == Citati == *'''Jake Green''': "Ja sam [[Bogatstvo|bogat]]. Ozbiljno jebeno bogat." :'''Jake Green''': "Sada sam bogatiji. Dosta jebeno bogatiji." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} sodmh6prsqhz30bb7dk2k95tzf0hlet 0 5695 28995 18948 2007-03-23T19:37:05Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28995 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Nesnošljiva okrutnost |originalni naziv =Intolerable Cruelty |godina =2003. |zemlja =SAD |režiser =[[Joel Coen]] |uloge =[[George Clooney]], [[Catherine Zeta-Jones]], [[Geoffrey Rush]] }} == Dijalozi == *'''Miles Massey''': (''prekida svećenika'') "Da!" :'''Svećenik''': "Isuse, hoćete li mi dopustiti da završim? Zar se nikad prije niste ženili? [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} s03t7jlwdaej06qiehib0ume4iv9yfx 12 5696 55130 46385 2015-08-03T19:56:05Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 21 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q914807]] na [[d:|Wikidati]] 55130 wikitext text/x-wiki <center><div style="font-size:140%;">Dobrodošli na '''Wikicitat''' - ''slobodnu zbirku citata na [[w:Bosanski jezik|bosanskom jeziku]]''</div></center> <center><small>"Dajte čovjeku ribu; Nahranili ste ga za jedan dan. Naučite čovjeka da lovi ribu; Nahranili ste ga za cijeli život" - [[Kineske poslovice|Kineska poslovica]]</small></center> <center>'''Wikicitat''' je slobodna zbirka citata na bosanskom jeziku čijem se obogaćivanju i uređivanju i Vi možete pridružiti, a koja je namijenjena sakupljanju citata znamenitih ličnosti i kreativnih djela. Na Wikicitatu se od 26. oktobra 2005. godine trenutno nalazi '''[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]]''' tekst(ov)a. Pozivamo vas da doprinesete ovom projektu. Pogledajte dolje navedene upute da saznate na koji način se i Vi možete pridružiti.</center> U sljedećih nekoliko redova saznat ćemo kako se registrirati i prijaviti, započeti novi članak, kako pravilno formatirati stranicu, te upoznati pravila kojih se svaki korisnik mora pridržavati. Uputstva su poredana tako da novi korisnik može pravilnim redom da oblikuje članak. Ako vam nešto ne pođe za rukom, ne odustajte, uvijek možete postaviti pitanje na <big>'''[[Wikicitat:Čaršija|Čaršiji]]'''</big>, gdje se svi mi okupljamo! Za općenite informacije o zajednici pogledajte <big>'''[[Wikicitati:Vrata zajednice|Vrata zajednice]]'''</big>. == [[Kako se prijaviti|Kako se prijaviti?]] == Ako želite surađivati i pomoći Wikicitatu u pisanju novih članaka obavezno se <big>'''[http://bs.wikiquote.org/w/index.php?title=Posebno:Userlogin&returnto=Posebno:Userlogout Registrujte].'''</big> Tako svaki vaš doprinos biva evidentiran i time automatski otvarate vrata da dobijete jednu od '''[http://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Nagrade Wiki nagrada]''' koje bosanska Wikipedia dodjeljuje vrijednim korisnicima. Ovdje se trud cijeni, jer je na dobrovoljnoj osnovi - a nevjerovatno koristan za društvo! Članak je nemoguće obrisati ako je uređen po propisima, a sve što spada pod '''[http://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Vandalizam vandalizam]''' se briše! == [[w:Kako započeti novu stranicu|Kako započeti članak?]] == Ako ste stručni za neko polje i želite podijeliti svoje znanje, najbolje je da započnete novi članak ili više njih, ili ako postoji članak da ga dopunite novim citatima. Prvo što trebate uraditi je da izvršite '''[[Wikicitat:Pretraga|pretragu]]''', da vidite postoji li isti ili veoma sličan članak. Tako se izbjegavaju dvojni članci koji govore o istoj stvari. <center>'''Članak najlakše započinjemo unošenjem naziva istog u polje ispod:'''</center> <inputbox> type=create preload=Template:New_page editintro= width=45 </inputbox> <center>'''[[w:Wikipedia:Kako započeti novu stranicu|Kako još mogu započeti novi članak?]]'''</center> == [[w:Wikipedia:Članci|Kako bi novi članak trebao izgledati?]] == Na primjerima se najbolje uči. Uvijek možete provjeriti nečiji drugi članak koji je bio izabran za članak mjeseca, a on se obično pojavljuje na naslovnoj stranici. Dobar primjer jednog urednog članka je: '''[[Martin Luther King, Jr.]]'''. Tu možete vidjeti šta bi jedan prosječni članak trebao da sadrži. Korisno je pogledati i [http://en.wikiquote.org/wiki/Main_Page englesku] ili neku drugu [http://en.wikiquote.org/wiki/Wikiquote:Other_language_Wikiquotes Wikipediju], te tu naći dosta podataka za vaš članak. === Osnovne napomene === <div style="margin:0; margin-top:10px; border:1px solid #808080; padding: 0em 1em 1em 1em; background-color:#E8FAE8; align:left; margin-top:10px;"> *Kod pisanja članaka obavezno je '''korištenje afrikata''' u bosanskom jeziku (čćđšž). Članak mora poštovati '''[[w:Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskome jeziku|jezičke standarde]]''' i '''[[w:Pravopis bosanskoga jezika|pravopis bosanskog jezika]]'''. </div> <div style="margin:0; margin-top:10px; border:1px solid #808080; padding: 0em 1em 1em 1em; background-color:#E8E8FA; align:left; margin-top:10px;"> *Sam sadržaj članka ne smije biti potpisan od autora, jer je Wikipedia bazirana na '''[[w:GNU Slobodna Dokumentaciona Dozvola|GNU Slobodnoj dozvoli]]''' i sav sadržaj je slobodan. Zapis o tome ko je napisao članak postoji, jer se svaka, i ona najmanja, promjena zapisuje. Pošto posjedujete svoju korisničku stranicu (za što se trebate [[w:Kako se prijaviti|registrirati]]), sa vašim imenom vaše zasluge i rad se itekako primijete. Zbog toga postoje i [[w:Wikipedia:Nagrade|nagrade]]. </div> <div style="margin:0; margin-top:10px; border:1px solid #808080; padding: 0em 1em 1em 1em; background-color:#E8FAE8; align:left; margin-top:10px;"> *Osim dodavanja informacija, članke je lijepo ''povezati'' sa drugim člancima. Za tu svrhu koristimo interne linkove koji se stvaraju pomoću ove komande: [[Slika:Button link.png|15px]]. Linkova ne treba biti premalo, ali niti previše. Vanjski linkovi na stranice koje nisu u sklopu Wikicitata se dodaju na dnu članka u posebnom odjeljku. Vanjski link možemo napraviti komandom [[Slika:Button extlink.png|15px]]. Pogledajte detaljnija '''[[w:Pomoć:Editing#Kako_napraviti_linkove|uputstva o pravljenju linkova]]'''. </div> <div style="margin:0; margin-top:10px; border:1px solid #808080; padding: 0em 1em 1em 1em; background-color:#E8E8FA; align:left; margin-top:10px;"> *Ako je članak malo duži trebao bi imati naslove i podnaslove. Oni se dodaju pomoću [[Slika:Button headline.png|15px]]. Pogledajte detaljnija uputstva za pravljenje '''[[w:Pomoć:Editing#Sekcije.2C_paragrafi.2C_liste_i_linije|lista, ubacivanje linija i općenito o jednostavnom formatiranju]]'''. </div> <div style="margin:0; margin-top:10px; border:1px solid #808080; padding: 0em 1em 1em 1em; background-color:#E8FAE8; align:left; margin-top:10px;"> *Članak bi trebao početi sa ključnom riječi ili terminom o kojem se govori, i to bi trebalo biti podebljano. Pogledajte detaljnije [[w:Pomoć:Editing#Formatiranje_slova_i_rije.C4.8Di|kako podebljati, iskriviti, podvući ili prekrižiti slova]]. </div> <div style="margin:0; margin-top:10px; border:1px solid #808080; padding: 0em 1em 1em 1em; background-color:#E8E8FA; align:left; margin-top:10px;"> *Uvijek je lijepo ubaciti i neku sliku u članak. Prvo što morate je '''[[Posebno:Upload|postaviti sliku]]''' na Wikicitat, ili pretražiti [http://commons.wikimedia.org/wiki/Main_Page Wiki skladište] da li postoji ista ili slična slika. Kada ste našli sliku, onda je morate pravilno linkovati ([[w:Pomoć:Editing#Slike|Jednostavno uputstvo za ubacivanje slika u članak]]). Slika ne smije kršiti autorska prava! Pogledajte [[w:Wikipedia:Obavještenja o korištenju slika|pravilnik]]. </div> <div style="margin:0; margin-top:10px; border:1px solid #808080; padding: 0em 1em 1em 1em; background-color:#E8FAE8; align:left; margin-top:10px;"> *Za pravljenje tabela pogledajte [[w:Wikipedia:Tabele|uputstva za pravljenje tabela]]. </div> <div style="margin:0; margin-top:10px; border:1px solid #808080; padding: 0em 1em 1em 1em; background-color:#E8E8FA; align:left; margin-top:10px;"> *Svaki članak bi trebao biti [http://bs.wikiquote.org/wiki/Kategorija:Glavne_kategorije kategorisan]. </div> <div style="margin:0; margin-top:10px; border:1px solid #808080; padding: 0em 1em 1em 1em; background-color:#E8FAE8; align:left; margin-top:10px;"> *[[w:Wikipedia|Wikipedia]] je [[w:enciklopedija|enciklopedija]]. Nijedan članak ne bi smio biti neka vrsta reklame i lična promocija. Također, lični utisci i kritički osvrt na temu nije uvijek poželjan. Wikipedia treba da sadrži što više činjenica, podataka i slika. </div> ==== Također pogledajte ==== *'''[http://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Kako_izmijeniti_stranicu Više i detaljnije o izmjenjivanju stranica] == Ostale korisne informacije == Za pravilno pisanje članaka savjetujte [http://bs.wikipedia.org/wiki/Pravopis_bosanskoga_jezika pravopis bosanskoga jezika] i [http://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Jezi%C4%8Dki_standardi_na_bosanskoj_Wikipediji jezičke standarde na bosanskoj Wikipediji]. Svaki članak treba da bude [[Wikipedia:Neutralno Gledište|neutralan]], i po mogućnosti da nabroji svoje [http://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Citiranje_izvora izvore]. [[Kategorija:Wikicitat]] 1dnaodztv7pap3r6an9tojqhc4su3du 0 5697 35468 18960 2008-11-13T19:19:50Z Pearl 501 35468 wikitext text/x-wiki Wikicitat nije namjenjena ličnim promocijama ali prijavljivanje na bosanski Wikicitat vam omogućava da imate ličnu stranicu na kojoj možete da opišete sebe, svoje zanimacije i omogućite ostalim korisnicima da vas bolje upoznaju. Na svojoj stranici možete staviti šta god već želite unutar određenih razumnih granica (pogledaj [[w:Wikipedia:Vandalizam|vandalizam]]). Tu možete staviti vaše kontakt informacije, možda sliku ili šta god već mislite da će biti od koristi da vas ostali članovi bosanskog Wikicitata bolje upoznaju. Također sa registrovanim imenom poboljšavate komunikaciju među članovima bosanske Wikipedije. Prijavljivanjem možete da obilježite stranice koje vas zanimaju s tim što kliknete na "prati članak" te da dobijate obavještenje kad se sadržaji tih stranica promjene. Preporučujemo vam da se registrujete s tim što ćete kliknuti na "[[Special:Userlogin|Prijavi me]]" u gornjem desnom dijelu stranice i slijedite instrukcije koje se nalaze na stranici za prijavljivanje. [[Kategorija:Wikicitat]] noe8oleyu402wveya99hwzfch04s65u 0 5698 35457 18959 2008-11-13T18:29:32Z Pearl 501 35457 wikitext text/x-wiki Pretraga koja se nalazi s lijeve strane ekrana (ukoliko koristite defaultni MonoBook skin) svojim mogućnostima nije ista kao i uobičajena stranica za pretrage (kao npr. [http://www.google.com/ Google]). Naime programeri Wikimedia softvera rade na mnogim osobinama Wikipedije, a pretraga nije "usko grlo" dok postoji tako kvalitetna vanjska pretraga kao što je npr. Google te se stoga preporučuje korištenje vanjskih stranica za pretrage umjesto interne pretrage Wikicitata. Funkcija ''Idi na članak'' vodi na ukucani upit u tražilici - ako postoji, dok funkcija ''Pretraga'' pretražuje pojam na svim člancima Wikicitata. [[Kategorija:Wikicitat]] 97k0z83h37smxrws4hwgj6rn3h1j9cs 0 5699 18961 2006-10-01T09:21:58Z Zumbulka~bswikiquote 10 Kako se prijaviti premješten u Wikicitat:Kako se prijaviti 18961 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Wikicitat:Kako se prijaviti]] h2tiuwoqfjdvn0ujmo05lxtsnunogtt 10 5701 62107 18964 2024-07-30T09:46:08Z MGA73 8510 MGA73 premjestio je stranicu [[Šablon:GFDL]] na [[Šablon:GFDL-with-disclaimers]]: The template have dislaimers 18964 wikitext text/x-wiki <div class="boilerplate" style="margin:0.5em auto;width:80%;background-color:#f7f8ff;border:2px solid #8888aa;padding:4px;font-size:85%;min-height:64px;vertical-align:center" id="imageLicense"> <div style="float:left" id="imageLicenseIcon">[[Slika:Heckert GNU white.svg|64px|GFDL]]</div> <div style="text-align:center;margin-left:68px" id="imageLicenseText"> '''Imate dozvolu''' da kopirate, distribuirate, i/ili mijenjate ovaj dokument<br><small> pod uslovima propisanim '''[[w:GNU Slobodna Dokumentaciona Dozvola|GNU Slobodnom Dokumentacijskom Dozvolom]]''', verzije 1.2 ili novijih verzija objavljenih od strane ''Free Software Foundation''. <br>Ova poruka podliježe [[w:Wikipedia:Odricanje odgovornosti|odricanju odgovornosti]]. </div> </div> <includeonly> [[Kategorija:GFDL slike|{{PAGENAME}}]] </includeonly> noadxvq4latgurqnf5rsdt9we7w8gji 10 5704 19011 2006-10-01T10:23:36Z Zumbulka~bswikiquote 10 19011 wikitext text/x-wiki "Dajte čovjeku ribu i nahranit ćete ga za jedan dan; naučite ga kako da je lovi i prehranit ćete ga za cijeli život." ~ [[Lao Tse]] 6awxukgyza3vqx4jbd63eu5bagi1ekd 10 5705 19013 19012 2006-10-01T10:24:29Z Zumbulka~bswikiquote 10 19013 wikitext text/x-wiki "Jedno jedino ''evo ti'' vrijedi više nego deset ''neka ti Bog pomogne''." ~ [[Lao Tse]] 6jypcq27dty8buxmqioa5twcjdfd7uq 10 5706 19014 2006-10-01T10:25:04Z Zumbulka~bswikiquote 10 19014 wikitext text/x-wiki "Ko zna da ne zna, najviši je; ko misli da zna, ograničen je. Ko prepoznaje svoju ograničenost, nema granica." ~ [[Lao Tse]] otci3q5ed1mc6rwj4usg44rp7pnhhn6 10 5707 19015 2006-10-01T10:25:33Z Zumbulka~bswikiquote 10 19015 wikitext text/x-wiki "Ko želi slatko, treba podnijeti i gorko." ~ [[Lao Tse]] pyq0fbt1ottwcnisu5bo6qhvolay91u 10 5708 19016 2006-10-01T10:26:15Z Zumbulka~bswikiquote 10 19016 wikitext text/x-wiki "Nametati svoju volju drugima je nasilje, a nametati sebe sama vrhunac je nasilja." ~ [[Lao Tse]] 7bs1j476m1cd4otozexhziyw7w070p0 10 5709 19017 2006-10-01T10:26:52Z Zumbulka~bswikiquote 10 19017 wikitext text/x-wiki "Ne treba slaviti pobjede nad drugima, oni koji ih slave - krvoločni su. Ne širimo misli ubojica svijetom." ~ [[Lao Tse]] mmav6hax6aao5inp5tndf7vupijls3z 10 5710 19018 2006-10-01T10:27:56Z Zumbulka~bswikiquote 10 19018 wikitext text/x-wiki "Pohlepan čovjek uvijek ima dvostruku muku: kako da zgrne novac i kako da ga potroši." ~ [[Lao Tse]] ibbzna5flfolltmxs9youaa8erog57b 0 5711 51522 47642 2014-04-13T17:38:02Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 28 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q9353]] 51522 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=John Locke |slika=[[slika:John Locke.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Džon Lok, engleski filozof'' |datum rođenja= 29. august 1632. |mjesto rođenja=Wrington, Engleska |datum smrti= 28. oktobar 1704. |mjesto smrti=Oates, Engleska }} *"Zdrav [[duh]] u zdravu tijelu je najkraći opis sreće." *"[[Zakon]]i nemaju moć bez [[Kazna|kazni]], a kazne su u ovom slučaju apsolutno neprikladne jer nisu odgovarajući način da ubijedimo nečiji duh." *"Ukoliko bilo ko dopušta sebi slodobu da krši [[zakon]]e opće [[Pravda|pravde]] koji su uspostavljeni zbog očuvanja ovih stvari, njegovu drskost treba zaustaviti strahom od [[Kazna|kazne]], a ona se sastoji u oduzimanju ili smanjenju građanskog interesa ili dobara koja bi on inače mogao i trebao da uživa." ==Djela== *''[[Dvije rasprave o vladi]]'' (1689.) *''[[Ogled o ljudskom razumu]]'' (1689.) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski filozofi|L]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:John Locke]] p0vk3bdvsse6ywfw3txo4fs1rdk1gbe 0 5712 60677 60676 2023-08-16T15:09:59Z Ari Karjalainen 8179 60677 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Alanis Nadine Morissette |slika= |tekst uz sliku=''Alanis Morissette, kanadsko-američka pjevačica i glumica'' |datum rođenja=1. juni 1974. |mjesto rođenja=Ottawa, Kanada |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Alanis Morissette at Espacio Movistar 5.jpg|thumb|Morissette (2008)]] * "Svoje [[tijelo]] shvaćam kao instrument, a ne kao ornament." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Kanadski pjevači|M]] [[Kategorija:Kanadski glumci|M]] [[Kategorija:Američki pjevači|M]] [[Kategorija:Američki glumci|M]] r1gd6mvmthil32cv5n3eplr0xnhkjdr 14 5713 61484 51200 2024-05-17T06:43:35Z Srđan 4695 61484 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Kanada|Pjevači]] [[Kategorija:Pjevači]] ourg50h8dz5vmllvafpj1jgkp07r874 14 5714 61481 51198 2024-05-17T06:43:34Z Srđan 4695 61481 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Kanada|Glumci]] [[Kategorija:Glumci]] pq07k49fepz0rrs2mzyqvcbr8zabmrv 10 5715 19038 2006-10-01T10:56:40Z Zumbulka~bswikiquote 10 19038 wikitext text/x-wiki "Mi smo dvosjekli mačevi: svaki put kad oštrimo svoju vrlinu, brusi se i naš porok." ~ [[Henry David Thoreau]] g4a1ptqw8ksn73xcx6x87k7m8i78msa 10 5716 19039 2006-10-01T10:58:20Z Zumbulka~bswikiquote 10 19039 wikitext text/x-wiki "Ne možemo bez svojih grijeha; oni su glavni put naše vrline." ~ [[Henry David Thoreau]] 2r0au08k6jfl57ot5xdjfbupezw6fcr 0 5717 55131 48158 2015-08-03T19:56:15Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16511837]] na [[d:|Wikidati]] 55131 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Henrik Ibsen]] **"Jauk se čuje bez obzira da li tučeš ili tebe tuku." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 5dhb6mqyjpr9pgore40zsbn4ikyvkjo 10 5718 19050 2006-10-01T11:13:57Z Zumbulka~bswikiquote 10 19050 wikitext text/x-wiki "Jauk se čuje bez obzira da li tučeš ili tebe tuku." ~ [[Henrik Ibsen]] 2ha3c0lqfzsri9zwl2mur1zakuytpcg 0 5719 60923 59824 2024-02-27T19:33:11Z Aleks Uskela 8389 60923 wikitext text/x-wiki [[File:Jackie Mason.jpg|thumb|right|Mason (2006)]] '''Jackie Mason''' (9. juni 1928, Sheboygan, SAD-), pravo ime ''Yacov Moshe Moaza'', američki komičar -------- * "Nije fora ostati zdrav, treba naći [[bolest]] koja vam se sviđa." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki komičari|M]] 6yj58dj7vdahmoohw6oqv0ihv8dj6w5 14 5720 61659 61436 2024-05-17T10:31:19Z Srđan 4695 61659 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države|Komičari]] [[Kategorija:Komičari]] m41rv2hsudnugj68wnz0gexwm0r665w 10 5721 19056 2006-10-01T11:21:58Z Zumbulka~bswikiquote 10 19056 wikitext text/x-wiki "Sreća je dobro zdravlje i slabo pamćenje." ~ [[Albert Schweitzer]] fh44cdxn36g507mg7z2kjjmlb16kk62 0 5722 60554 59427 2023-03-07T23:38:33Z Lee Bob Eel 8026 60554 wikitext text/x-wiki [[File:Sting at the 2009 Tribeca Film Festival.jpg|thumb|Sting (2009)]] '''Sting''' (2. oktobar 1951, Wallsend, Engleska-), pravo ime ''Gordon Matthew Thomas Sumner'', britanski pjevač i muzičar ---------- * "Mislim da sam rekao [[Bob Geldof|Bobu Geldofu]] da mogu [[seks|voditi ljubav]] i po osam sati. Nisam mu spomenuo da u to ubrajam četiri sata moljakanja, večeru i film." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski pjevači]] [[Kategorija:Britanski muzičari]] gx2ezbwy12z7lg9194bi1xyjz9n6dka 0 5723 58973 58972 2019-08-13T19:29:18Z Risto hot sir 6370 58973 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=John Barry Humphries |slika= |tekst uz sliku=australijski glumac i komičar |datum rođenja=17. februar 1934. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Barry Humphries July 2001.jpg|thumb|Barry Humphries (2001)]] * "[[Seks]] je nešto najljepše što se može razviti između sretno oženjenog muškarca i njegove sekretarice." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Australijski glumci|H]] [[Kategorija:Australijski komičari|H]] 64re8axiq0htli6myaxqa5ev1pmeusn 0 5724 58909 52594 2019-07-22T15:33:30Z Risto hot sir 6370 File 58909 wikitext text/x-wiki [[File:Crisp 1982.jpg|thumb|right|]] '''Quentin Crisp''' (25. decembar 1908 – 21. novembar 1999), britanski glumac i pisac --------- * "Rat spolova je jedini rat u kojem obje strane redovito [[seks|spavaju]] s neprijateljem." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski glumci|C]] [[Kategorija:Britanski pisci|C]] tg60hsn9j6raels6sxetf6wn01mffop 0 5725 53138 51863 2014-08-12T08:40:11Z Zero 2969 smrt 53138 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Robin McLaurin Williams |slika=[[slika:Robin Williams.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Robin Viliams, američki glumac i komičar'' |datum rođenja= 21. juli 1951. |mjesto rođenja=Chicago, SAD |datum smrti= 11. august 2014. |mjesto smrti=Kalifornija, SAD }} * "[[Bog]] je čovjeku dao [[penis]] i [[mozak]], ali ne i dovoljno [[krv]]i da bi oba istodobno funkcionirala." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki glumci|W]] [[Kategorija:Američki komičari|W]] svhlxtdypcr069vt2uyrq5nq2bmlru0 0 5726 51962 48007 2014-04-15T06:36:03Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q122003]] 51962 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Julio José Iglesias de la Cueva |slika=[[slika:Julio Iglesias.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Hulio Iglezias, španski pjevač'' |datum rođenja= 23. septembar 1943. |mjesto rođenja=Madrid, Španija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Kad sam došao ovamo, nisam znao ni riječi engleskog, ali je moj [[seks]]ualni život bio savršen. Sad savršeno govorim engleski, a sexualni život mi je bijedan." {{Wikipedia}} [[Kategorija:španski pjevači|I]] rjq4aocvl7i88il5miljuxyo8w96av6 0 5727 19208 19078 2006-10-01T15:47:45Z Zumbulka~bswikiquote 10 19208 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pismo nerođenu djetetu |autor =[[Oriana Fallaci]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Lettera a un bambino mai nato'' |datum prvog izdavanja =1975. }} *"Noćas sam saznala da jesi, da postojiš: kap [[život]]a izbjegla ni iz čega." *"I eto me ovdje, zaključane u [[strah]]u koji mi kupa lice, kosu, misli. Gubim se u njemu. Pokušavam shvatiti: nije to strah pred drugima. Ne brinem se o drugima. Nije to strah pred [[Bog]]om. Ne vjerujem u Boga. Nije to strah od boli. Ne bojim se boli. To je strah pred tobom, pred slučajem koji te otrgnuo ni iz čega da bi te pričvrstio o moju utrobu." *"U biti, ne bojim se ni [[Smrt|umrijeti]]: jer ako neko umre znači da je rođen, da je izašao ni iz čega." *"Ako je neko i morao postojati, npr. [[Bog]] koji bi se mogao usporediti s početkom početka, onkraj vremena i onkraj prostora, bojim se da se uopće ne bi brinuo o [[Dobro|dobru]] i [[Zlo|zlu]]." *"Na slikama koje ukrašuju njihove crkve, Bog je predstavljen kao starac s bradom: nikad to nije neka starica sa sijedom kosom. I svi njihovi junaci su [[Muškarac|muškarci]]: od Prometeja koji je otkrio vatru do Ikara što je pokušao letjeti, pa dalje do Isusa za kojeg izjavljuju da je sin Oca i Duha svetoga: kao da je žena koja ga je rodila inkubator ili dojkinja." *"Možda bih za sada morala šutjeti o svim gadostima i tugama, možda bih ti morala ispričati mnoštvo nevinosti i radosti. Ali, to bi bilo kao da te zavodim u bludnju. Bilo bi to kao da te želim navesti da vjeruješ kako je [[život]] mekani sag po kojemu možeš koračati boso, a ne cesta posuta kamenjem, dijete moje. Kamenjem o koje se spotičemo, preko kojeg padamo, o koje se ranjavamo. Kamenjem od kojeg se treba zaštititi željeznim cipelama. Čak ni to nije dovoljno, jer kad zaštitiš noge, uvijek će se naći neko ko će podignuti kamen i baciti ti ga u glavu." *"Srest ćeš ljude koji se daju raskomadati zbog [[Sloboda|slobode]], podnose mučenja, čak prihvataju i smrt. I ja se nadam da ćeš i ti biti jedan od tih ljudi. Ali, u istom trenutku kad te budu razdirali za slobodu, otkrit ćeš da ona ne posotji, da je u najgorem slučaju postojala samo ukoliko si je tražilo: kao san, kao ideja rođenja u sjećanju na tvoj život prije rođenja, kad si bilo slobodno jer si bilo samo." *"[[Porodica]] je laž koju je stvorio onaj što je struktuirao ovaj svijet da bi lakše nadzirao ljude, bolje izrabljivao poslušnost i poštovanje pripisa i legendi." *"Ne možeš ni zamisliti kako je zagušljivo oponašati njihove navike, poštovati njihove [[zakon]]e. Nemoj učiniti ovo, ne čini ono, učini ovo i učini ono (...) Zakoni silnika nude samo jednu prednost: na njih možeš odgovoriti boreći se, umirući. Zakoni valjanih, dobrih ljudi, međutim, ne pružaju ti uopće izlaza, jer te uvjeravaju da je plemenito prihvatiti ih. Ma u kojem sistemu živjelo, ne možeš izbjeći zakonu da uvijek pobjeđuje jači, nasilniji, manje plemenit." *"[[Rad]] je ucjena koja ostaje ucjenom čak i kad ti se sviđa. Uvijek radiš za nekoga, nikad za sebe. Radiš uvijek s mukom, nikad s radošću. I nikad u trenutku, u vrijeme kad bi ko želio raditi. Iako ne ovisiš ni o kome i obrađuješ svoj komadić zemlje, moraš kopati kad to hoće sunce i kiša i godišnja doba." *"Ti, što boraviš ondje gdje je jučer sutra i gdje je svako sutra jedna tekovina. Ti, što još ne poznaješ najgoru od svih stvarnosti: [[svijet]] se mijenja i ostaje kao i prije." *"[[Trudnoća]] je kazna koju je priroda nametnula kako bi te kaznila da platiš užitak trenutka." *"Ali drugdje se rađa hiljade, stotine hiljada djece i majke buduće djece: [[život]] ne treba ni tebe ni mene. Ti si mrtav. Možda umirem i ja. Ali to nije važno. Jer život ne umire." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Oriana Fallaci]] {{Wikipedia}} fy4wg1d9q33oitoskqgogq8j8sofjhj 14 5728 19081 2006-10-01T13:37:56Z Harač 23 19081 wikitext text/x-wiki Oriana Fallaci [[Kategorija:Literatura]] 1c8a2gj1aqqeu5b1m15ia3lomzwh7p6 0 5729 60208 60207 2022-07-25T00:41:39Z Ahti-Saku 7802 60208 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Klimt_-_Hoffnung_I_-_1903.jpeg|thumb|Gustav Klimt, "Hoffnung" (1903)]] == Citati == *[[Oriana Fallaci]] **"Trudnoća je kazna koju je priroda nametnula kako bi te kaznila da platiš užitak trenutka." (''[[Pismo nerođenu djetetu]]'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Žena]] *[[Majka]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} rbuc2ops32v4sopub9uyunkqacd1asq 0 5730 62056 58854 2024-05-18T17:22:59Z Srđan 4695 62056 wikitext text/x-wiki {{mson}} [[File:Bosch Jardin des delices detail.jpg|thumb|]] * [[Pakao (pojam)]], pojam * [[Pakao (Božanstvena komedija)|''Pakao'' (Božanstvena komedija)]], djelo [[Dante Alighieri|Dantea Alighieria]] {{višeznačna odrednica}} 5xapx0xvxl0ngvb99zxe58n9e3jyrg1 0 5731 61042 61041 2024-04-19T17:29:08Z A09 8147 Reverted 1 edit by [[Special:Contributions/86.114.227.151|86.114.227.151]] ([[User talk:86.114.227.151|talk]]): Rv crosswiki lta (TwinkleGlobal) 61042 wikitext text/x-wiki '''Emo Philips''' (7. februar 1956 -), pravo ime ''Philip Soltanec'', američki komičar ----------- * "Moja se djevojka uvijek smije dok [[seks|vodimo ljubav]], bez obzira koju knjigu čita." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki komičari|P]] 0fx9mhr2k1axu6amv2u9l776p5xv69j 0 5732 19118 2006-10-01T14:41:19Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Emo Philips]] 19118 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Emo Philips]] ntigjotxnijzwsu4tq56c7boch7658r 0 5737 29392 22157 2007-03-23T19:40:53Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29392 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Betty Williams]] **"Suosjećanje je važnije od intelekta, da bi prizvalo ljubav, koja je potrebna za mirovni rad, a intuicija je ponekad bolji reflektor u tamnoj noći, nego zdrav razum." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] nh9kgsmopzmt6vhm3s3hoyf74qzwvwz 0 5738 51378 42293 2014-04-13T03:52:12Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 8 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q1205297]] 51378 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Betty Williams]] **"Suosjećanje je važnije od intelekta, da bi prizvalo ljubav, koja je potrebna za mirovni rad, a intuicija je ponekad bolji reflektor u tamnoj noći, nego zdrav razum." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] nh9kgsmopzmt6vhm3s3hoyf74qzwvwz 14 5739 61362 51162 2024-05-16T18:07:59Z Srđan 4695 61362 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Francuska|Pjevači]] [[Kategorija:Pjevači]] rdj60dmoipkv4tf3ypwuiwh2aoilsou 14 5740 35443 33288 2008-11-13T18:08:49Z Pearl 501 35443 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 14 5741 61683 61427 2024-05-17T10:51:40Z Srđan 4695 61683 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države|Režiseri]] [[Kategorija:Režiseri]] kddmolwic4ytjjmal9k9riruzioqsyl 0 5742 60569 59554 2023-03-31T13:33:39Z Isi, ihana hiisi 8052 60569 wikitext text/x-wiki [[Image:Steve Martin.jpg|thumb|Martin (1982)]] '''Stephen Glenn Martin''' (14. august 1945, Waco, Texas -), američki glumac, komičar i filmski producent ------- * "Mislim da je [[seks]] nešto najljepše i najprirodnije što možete dobiti za [[novac]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki glumci|M]] [[Kategorija:Američki komičari|M]] [[Kategorija:Američki producenti|M]] a0l8iihvs9sagqcxzsd6bassn1kulco 0 5743 59101 28811 2019-12-17T09:24:16Z Chongkian 6960 59101 wikitext text/x-wiki [[File:Cosmetics.JPG|thumb|Kozmetika]] == Citati == *[[Jean-Paul Belmondo]] **"Nema efikasnijeg kozmetičkog preparata od ljubavi." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] thskfosls8pnk07o3v1217dlns6i3nr 0 5744 52072 49449 2014-04-15T10:56:54Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 14 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q46599]] 52072 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mihail Jurjevič Ljermontov |slika=[[slika:Mikhail lermontov.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Ljermontov (rus. Михаил Юрьевич Лермонтов), ruski pjesnik'' |datum rođenja=15. oktobar 1814. |mjesto rođenja=Moskva, Rusija |datum smrti= 27. juli 1841. |mjesto smrti=Pjatigorsk, Rusija }} * "Ne, ja tako vatreno ne [[ljubav|ljubim]], :ljepota tvoja ne blista za mene, :u tebi svoje prošle patnje ljubim :i mlade svoje dane izgubljene." * " Urođena mi je strast da se nečemu protivim; cijeli je moj život samo niz žalosnih i neuspijelih protivljenja u srcu ili razumu." * "O, taštino! Ti polugo, kojom je Arhimed htio dići zemaljsku kuglu!..." * "Nema ženskog pogleda što ga ja ne bih zaboravio gledajući zupčaste gore, obasjane južnim suncem, gledajući plavo nebo ili slušajući šum potoka, što pada s hridine na hridinu." * "Da budeš nekomu razlogom bola ili radosti, a da nemaš na to nikakva posebna prava – nije li to najslađa hrana našeg ponosa? A što je zapravo sreća? Nasićen ponos." * "Strasti nisu drugo nego ideje u prvom svom razvitku; one su svojina mladog srca i glup je onaj tko misli da će one za cijeloga života njime vladati. Mnoge mirne rijeke počinju bučnim slapovima, a nijedna ne skače i ne pjeni se samog mora." * "Ima ljudi kod kojih je i očaj smiješan!" {{Wikipedia}} [[Kategorija:Ruski pisci|L]] r5zgzn32aoeeheybf9uz7mttewcji7e 0 5745 19250 2006-10-01T17:13:50Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Brak]] 19250 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[brak]] rg63zuliny8muajokh7kmaqzyr9kg7i 0 5746 52417 42360 2014-04-21T14:07:03Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52417 wikitext text/x-wiki ------ == Citati == *[[Alfred Hitchcock]] **"Flertovi su nalik na filmove: razvijaju se samo u mraku." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] pqbe5kya43xf5i7zjpkz1oew0iwokek 0 5747 51384 40348 2014-04-13T05:08:02Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 2 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q56011]] 51384 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Anna Magnani |slika= |tekst uz sliku=italijanska glumica |datum rođenja=7. mart 1908. |mjesto rođenja= |datum smrti=26. septembar 1973. |mjesto smrti= }} * "[[Idealan muž]] je čovjek o kakvom sve [[žena|žene]] sanjaju da ga imaju, u stvarnosti ga nema ni jedna." * "[[Ljubav]] je kao supa: prve kašike su suviše vrele, posljednje suviše hladne." * "Nagađanje žene mnogo je tačnije od čvrstog uvjerenja muškarca." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Italijanski glumci|M]] foprkv1xdzk3pgub5yom1ndbauxtb0e 0 5748 55134 48163 2015-08-03T19:56:45Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16511574]] na [[d:|Wikidati]] 55134 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Agatha Christie]] **"Idealan muž je arheolog jer što je žena starija to ga više zanima." *[[Anna Magnani]] **"Idealan muž je čovjek o kakvom sve žene sanjaju da ga imaju, u stvarnosti ga nema ni jedna." *[[Marlene Dietrich]] **"Idealan muž je čovjek koji ne pije, koji se ne kocka, ne okreće se za drugim ženama, ne prepire se i - nema ga." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Muž]] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] ad66zhy7pekdsrwzz79vd024yz41nfe 0 5749 51885 47608 2014-04-15T03:39:29Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 17 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q4612]] 51885 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Maria Magdalene Dietrich |slika=[[Slika:Marlene Dietrich in Stage Fright trailer.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Marlene Ditrih, njemačko-američka glumica i pjevačica'' |datum rođenja=27. decembar 1901. |mjesto rođenja=Berlin-Schöneberg, Njemačka |datum smrti=6. maj 1992. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} * "[[Idealan muž]] je čovjek koji ne pije, koji se ne kocka, ne okreće se za drugim ženama, ne prepire se i - nema ga." * "[[Žena]] vrlo lako može da zavadi [[prijatelj]]e, ali njoj je gotovo nemoguće da jednom zavađene ponovo izmiri." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački glumci|D]] [[Kategorija:Njemački pjevači|D]] [[Kategorija:Američki glumci|D]] [[Kategorija:Američki pjevači|D]] 1ue2pgpgvchegxtxby8hgzw3563m4ht 0 5750 60064 51716 2022-03-05T22:31:04Z Siro bileveli Boris 7698 Datoteka 60064 wikitext text/x-wiki [[File:Choumoff - Henri de Régnier (detail).jpg|thumb|Henri de Régnier]] '''Henri François Joseph de Régnier''' (28. decembar 1864 - 23. maj 1936), francuski pjesnik -------- * "U [[ljubav]]i [[iskustvo]] ne vrijedi: ako bi vrijedilo, ljudi se ne bi zaljubljivali." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski pisci|R]] rcbwxiwi827qknmksv3hm1r5jxrc6vi 0 5751 19267 2006-10-01T17:52:18Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Henri de Régnier]] 19267 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Henri de Régnier]] qawye65jsj74rz20uqsoehzdz7wjzv6 10 5752 19277 2006-10-01T20:01:35Z Zumbulka~bswikiquote 10 19277 wikitext text/x-wiki "Teško je uliti pamet onome koji nema volje, a još je teže uliti volju onome koji nema pameti." ~ [[Baltasar Gracián y Morales]] ov3ts6ukkzi3sf4yfi3omprtcdt9lve 10 5753 19282 2006-10-01T20:09:35Z Zumbulka~bswikiquote 10 19282 wikitext text/x-wiki "Moderni čovjek živi u obmani da zna što želi, dok u stvari želi ono što se od njega očekuje da želi." ~ [[Erich Fromm]] 895l77hrxev67g2ttur2zid559zfmda 0 5754 19298 2006-10-01T20:44:47Z Zumbulka~bswikiquote 10 Teophrast Paracelsus premješten u Paracelsus 19298 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Paracelsus]] a3bxs5vxwv9i8qx0ru4vxqgtnj89aie 0 5755 52329 48485 2014-04-21T11:16:43Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52329 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Agent Cody Banks |originalni naziv =Agent Cody Banks |godina =2003. |zemlja =SAD |režiser =[[Harald Zwart]] |uloge =[[Frankie Muniz]], [[Hilary Duff]], [[Angie Harmon]] }} == Reklamna rečenica == *"Spasi svijet. Zgrabi djevojku. Položi matematiku." == Citati == *'''Ronica Miles''': "Da nešto razjasnimo, ja nisam tvoj partner. Ja sam tvoj upravljač. Kao u zoološkom vrtu." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} 41t72yx6sj5ak95bo0u59nesi5bnmix 0 5756 55135 48165 2015-08-03T19:56:55Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16511810]] na [[d:|Wikidati]] 55135 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Ezop]] **"Zlobnik može promijeniti izgled, ali ćud nikada." *[[Nick Nolte]] **"Za ono što žene čine za svoj izgled, svaki trgovac polovnim automobilima bi dospio u zatvor." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 6fc4r4o705jga44q8769xxrkd92tufp 0 5757 28792 20443 2007-03-23T19:35:05Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28792 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Kekec |originalni naziv =Kekec |godina =1951. |zemlja =Jugoslavija |režiser =[[Joze Gale]] |uloge =[[Matija Barl]], [[Frane Milcinski]], [[Franc Presetnik]] }} == Citati == *"Dobra [[volja]] je najbolja." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} pbce02eq14rkfqe9ebi8n6u1jfb6zk8 14 5758 61827 30978 2024-05-18T06:23:42Z Srđan 4695 61827 wikitext text/x-wiki Bosanskohercegovački filozofi [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Filozofi]] [[Kategorija:Filozofi]] qsbv9e2fc46e5o2mfosjskskaeucef2 10 5760 20470 2006-10-03T17:11:02Z Zumbulka~bswikiquote 10 20470 wikitext text/x-wiki "U aritmetici ljubavi jedan plus jedan jednako je beskonačnosti, a dva minus jedan jednako je nuli." ~ [[Mignon McLaughlin]] gntjo3758t87n6alros99lfxe0clq90 10 5761 20475 2006-10-03T17:25:18Z Zumbulka~bswikiquote 10 20475 wikitext text/x-wiki "Kad su oči žene zamagljene suzama, onda je muškarac taj koji ne vidi jasno." ~ [[Michel Tournier]] a4xsvnh0tdw16ola5wwr7ikbzc510qo 0 5762 20479 2006-10-03T17:32:18Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Ime]] 20479 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[ime]] dgyeh4hizwaqsq58p1wmmnrrknbe3j6 0 5763 58856 52644 2019-06-27T22:21:28Z Risto hot sir 6370 File 58856 wikitext text/x-wiki -------- [[File:Wojciech_Gerson_-_Gdańsk_in_the_XVII_century.jpg|thumb|right|Gdańsk]] == Citati == *[[Maxwell Maltz]] **"Najvažnija trgovina u životu je sebe prodati sebi. " == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Bolje je trgovati slamom, pa zaraditi, nego trgovati zlatom, pa izgubiti." {{wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] 5px6wlny0jzzinsvc4unv3i52ng55co 6 5764 20497 2006-10-03T18:02:54Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{slobodna_slika}} Izvor: http://de.wikipedia.org/wiki/Bild:Barres2.jpg 20497 wikitext text/x-wiki {{slobodna_slika}} Izvor: http://de.wikipedia.org/wiki/Bild:Barres2.jpg bfqy6a21db39zrys4idfzp6ndi3eb1c 0 5765 20511 2006-10-03T18:28:16Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Oči]] 20511 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Oči]] bqnwl5627cs5knt7pthn76elj5tur2h 0 5766 55136 48374 2015-08-03T19:57:05Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16509722]] na [[d:|Wikidati]] 55136 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Ezop]] **"Opaki vjeruju da su vam učinili veliko dobročinstvo time što vam nisu nanijeli nikakvo zlo." **"Zloba je neukrotiva, pa i onda kada joj učinite najveće dobročinstvo." *[[Martin Luther]] **"Ništa se ne zaboravlja sporije od uvrede, a ništa brže od dobročinstva." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] qtq1h0dlflanzb5e23i4kimqoh3snt8 0 5767 20519 2006-10-03T18:51:33Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Narav]] 20519 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[narav]] rtp6ekcrn1qo5qpq968z1mskre4hbbc 0 5768 29555 22373 2007-03-23T19:42:24Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29555 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Ezop]] **"Bolja je mala zarada danas nego velika sutra." == Poslovice == * [[Arapske poslovice]] ** "Bolje je trgovati slamom, pa zaraditi, nego trgovati zlatom, pa izgubiti." [[Kategorija:Tema]] ip5nsxrv6kdbebiaimehn5dtdewqmj8 0 5769 29038 21630 2007-03-23T19:37:29Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29038 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Ezop]] **"Lud je onaj koji se želi odreći onoga što ima, nadajući se da će dobiti ono što nema." *[[Henry Miller]] **"Ništa nisam toliko želio učiniti a da se u isto vrijeme ne bih toga mogao i odreći." (''Jarčeva obratnica'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 3p06ibyxvvxx6nj1ue52qtl3cnytv7o 10 5770 20540 2006-10-03T19:45:48Z Zumbulka~bswikiquote 10 20540 wikitext text/x-wiki "Da bi vidjeli neprijateljevu propast, neki su spremni i na vlastitu." ~ [[Ezop]] mblhgw07uthrf4sx29azxacfpu54k63 10 5771 20541 2006-10-03T19:46:28Z Zumbulka~bswikiquote 10 20541 wikitext text/x-wiki "Ljudima je tuđa nesreća najbolji lijek vlastitoj." ~ [[Ezop]] 6vcowg66cij9narhyba6td9hc4xc2ov 10 5772 20542 2006-10-03T19:47:35Z Zumbulka~bswikiquote 10 20542 wikitext text/x-wiki "Zloba je neukrotiva, pa i onda kada joj učinite najveće dobročinstvo." ~ [[Ezop]] s5lkurxr4i9vdc80epq21e26763jc5y 0 5773 49353 49351 2013-05-26T00:05:57Z KWiki 2477 49353 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Martin Luther]] **"Svećenici bi se morali moliti, a ne vladati." == Poslovice == *[[Bugarske poslovice]] **"Slušaj popa šta govori, ali ne gledaj šta čini." [[Kategorija:Tema]] oi8hjj8uea2l99ep0e2fad5apih3bht 10 5774 20549 2006-10-03T19:54:25Z Zumbulka~bswikiquote 10 20549 wikitext text/x-wiki "Neka niko ne smatra svojim vjernim prijateljem čovjeka s kojim nije pojeo mjericu soli." ~ [[Martin Luther]] ab3uzjdtqbcfq5ycwytx17h8p7oeo7m 10 5775 20550 2006-10-03T19:55:04Z Zumbulka~bswikiquote 10 20550 wikitext text/x-wiki "Ništa se ne zaboravlja sporije od uvrede, a ništa brže od dobročinstva." ~ [[Martin Luther]] iqm7oxrn2huwuop4gixpv7vnlp5w3kh 10 5776 20551 2006-10-03T19:55:39Z Zumbulka~bswikiquote 10 20551 wikitext text/x-wiki "Ona stara: oko za oko - će nas na kraju sve učiniti slijepim." ~ [[Martin Luther]] jg7nwj1jtea5wblv9l88211eeoolkzr 0 5777 60567 59122 2023-03-27T08:45:59Z Pelttarin Arvo 8050 60567 wikitext text/x-wiki [[File:Upton Beall Sinclair Jr.jpg|thumb|right|Sinclair (1934)]] '''Upton Beall Sinclair Jr.''' (20. septembar 1878 – 25. novembar 1968), američki pisac --------- * "[[Fašizam]] je [[kapitalizam]] plus [[ubistvo]]." [[Kategorija:Američki pisci|S]] {{Wikipedia}} 7zoi7bupc5ngh3khrkwpyj86qnwe512 0 5778 59045 58215 2019-10-04T23:44:32Z 89.146.181.177 59045 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Ennio Flaiano]] **"Postoje dvije vrste fašista, fašisti i antifašisti." *[[Muamer Zukorlić]] **"Za mene su, znate, fašisti i komunisti isto; jednako ih se gnušam." (Dani) *[[Mustafa Busuladžić]] **"Da bi se izbjegle katastrofe i stvorio novi poredak, države su pribjegle raznim ekstremnim ideologijama kao što su [[komunizam]], fašizam, nacionalsocijalizam". (“Paradoksi u svijetu“) **"Fašizmi, da bi opčarali gomile i prikrili nutarnje vrenje i nezadovoljstvo, bacili su se u ratne pustolovine i avanture. Dakle, treba poći novim putevima". (“Paradoksi u svijetu“) **"[[Islam]] je prirodni protivnik i komunizma i fašističko-rasističkih shvatanja. Da bi se uklonila svaka propaganda, dolazila ona slijeva ili sdesna, muslimani moraju prije svega da se orijentiraju isključivo prema islamu i jačaju svoje duhovne veze. Prvi islamski kongres koji bude zasjedao treba da se pozabavi pitanjem strane propagande u islamskim zemljama i iznađe metode komunističko-fašistički utjecaj među muslimanima, a naručito omladinom i radničkim staležom." ("Muslimani u Evropi - izabrani spisi", Sejtarija, 1997.) *[[Upton Sinclair]] **"Fašizam je kapitalizam plus ubistvo." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{wikipedia}} nq8a2qc59w3ij39hnn9ib4u04bbmipu 0 5779 60069 52408 2022-03-14T22:35:30Z Siro bileveli Boris 7698 File 60069 wikitext text/x-wiki [[File:Portrait of Ellen Hooper 1890.jpg|thumb]] '''Ellen Sturgis Hooper''' (1816–1841), američka pjesnikinja -------- * "Zaspala sam i sanjala da je [[život]] ljepota, probudila sam se i vidjela da je život [[dužnost]]." [[Kategorija:Američki pisci|H]] {{Wikipedia}} fs11w8ufazimi1qob99t5hybtmjhzwq 0 5780 60949 59287 2024-03-13T11:32:53Z Kataisen Immo 8407 60949 wikitext text/x-wiki [[File:Wberry.jpg|thumb|right|Berry (2007)]] '''Wendell Berry''' (5. august 1934 -), američki pisac ------- *"Njegovati ono što je od [[zemlja|Zemlje]] ostalo i poticati njenu obnovu, naša je šansa za opstanak." [[Kategorija:Američki pisci|B]] {{Wikipedia}} [[simple:Wendell Berry]] r5fmnrqfyb9ik1m6ly3cgyhbnbgrc9u 0 5781 28478 20580 2007-03-23T19:31:41Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28478 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Brižni vrtlar |originalni naziv =The Constant Gardener |godina =2005. |zemlja =Velika Britanija/Njemačka |režiser =[[Fernando Meirelles]] |uloge =[[Ralph Fiennes]], [[Rachel Weisz]], [[Hubert Koundé]] }} == Reklamna rečenica == *"[[Ljubav]]. Po svaku cijenu." == Citati == *'''Sir Bernard Pellegrin''': "Justine, ne činiš ništa dobro gurajući nos pod kamenje. Neke veoma odvratne stvari žive pod kamenjem, posebno u stranim [[vrt]]ovima." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} aaadoxt05st9cb0bkp9eidde7lx3zti 0 5782 54268 52357 2015-04-09T21:02:31Z Marcus Cyron 197 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Benjamin Jowett.JPG]] → [[File:Benjamin Jowett - Imagines philologorum.jpg]] more exactly 54268 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Benjamin Jowett |slika=[[Slika:Benjamin Jowett - Imagines philologorum.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Benjamin Jowett, engleski teolog'' |datum rođenja=15. april 1817. |mjesto rođenja=Camberwell, Engleska |datum smrti=1. oktobar 1893. |mjesto smrti=Oxford, Engleska }} * "Najbolji način da nešto obavite je ne misliti o tome ko će za to uzeti [[zasluga|zaslugu]]." [[Kategorija:Religija|J]] {{Wikipedia}} 2qzlufo37vblicwm9v03vyapr8uvgxq 0 5783 59892 29536 2021-08-30T21:13:46Z Palon Taavi 7575 Datoteka 59892 wikitext text/x-wiki ---- [[Datoteka:SF Japanese Garden.JPG|thumb|250px|Japanski vrt]] == Citati == *Film [[Brižni vrtlar]] **'''Sir Bernard Pellegrin''': "Justine, ne činiš ništa dobro gurajući nos pod kamenje. Neke veoma odvratne stvari žive pod kamenjem, posebno u stranim vrtovima." *[[Eliseo Alberto de Diego]] **"Ako je kapitalizam džungla, socijalizam je zoološki vrt." (''[[Priča o Joséu]]'') *[[Van Morrison]] **"Kada sjednem pored tebe, osjećan golemu tugu ::Tog dana, u vrtu. ::Kasnije si se jednog dana vratila kući. ::Koliko si mi samo svojim povratkom pričinila lude radosti. ::Našla si ključ svoje duše i zaista si je otvorila ::Onog dana kada si se vratila, ::Vratila u vrt." (''In The Garden'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Biljka]] **[[Cvijet]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 5ltpawahe244zxk39n7wvkt4rad572k 0 5784 51746 50232 2014-04-14T22:35:48Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 20 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q9588]] 51746 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Richard Milhous Nixon |slika= |tekst uz sliku=''Ričard Nikson, američki političar; 37. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država |datum rođenja=9. januar 1913. |mjesto rođenja=Yorba Linda, SAD |datum smrti=22. april 1994. |mjesto smrti=New York, SAD }} * "Ako želite stvarati pravu [[muzika|muziku]], morate odsvirati crne i bijele note zajedno." [[Kategorija:Američki političari|N]] {{Wikipedia}} 69o8zb1jykr7qys1nxgqe9u2k6q2toi 0 5785 56848 56847 2016-07-10T14:00:29Z 89.146.165.185 56848 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Eliseo Alberto de Diego]] **"Ako je kapitalizam džungla, socijalizam je zoološki vrt." (''[[Priča o Joséu]]'') *[[Krste Crvenkovski]] **"Komunisti koji bi na socijalizam gledali kao na romantičarsku idilu, bili si, zapravo, nesposobni da pronalaze rješenja za stvarno prevladavanje suprotnosti." *[[Lav Trocki]] **"Ako je socijalizam "konačno i nepovratno" trijumfirao, ne kao princip već kao živi društveni režim, onda obnovljeno "pojačanje" diktature očita je glupost. I suprotno od toga, ako je pojačanje diktature evocirano stvarnim potrebama režima, to znači da je trijumf socijalizma još daleko. Ne samo marksist, već i svaki realistični politički mislilac, treba razumjeti da sama nužnost "pojačanja" diktature - to jeste, represije vlasti - svjedići ne trijumfu besklasne harmonije, već rastu novih društvenih antagonizama." (''[[Izdana revolucija]]'') ==Također pogledajte== *[[Komunizam]] [[Kategorija:Tema]] bmwlnyx5u559vz0ayqygu7eh81528jt 0 5786 28542 20604 2007-03-23T19:32:18Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28542 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Dnevnik lude crnkinje |originalni naziv =Diary of a Mad Black Woman |godina =2005. |zemlja =SAD |režiser =[[Darren Grant]] |uloge =[[Kimberly Elise]], [[Steve Harris]], [[Shemar Moore]] }} == Reklamna rečenica == *"[[Vrijeme]] liječi srce. [[Vjera]] liječi sve ostalo." == Citat == *'''Madea''': "Dušo, [[ljubav]] je jača od svake [[ovisnost]]i; dođavola, ona ''jeste'' jedna." *'''Madea''': "Svaki put kad pokušam čitati [[Biblija|Bibliju]]... i [[Isus]]a... onoga sa svim slovima u crvenom... ja otvorim svoju Bibliju na Novi zavjet i vidim svo to crvenilo i ja jednostavno odustanem. Isus je govorio stvarno previše." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} 1x9y3u483gwv0qguwev0n5sytniqvfx 0 5788 61382 20614 2024-05-16T18:16:29Z Srđan 4695 61382 wikitext text/x-wiki '''Marco Vinicio Cerezo Arévalo''' (1942), političar i bivši predsjednik Gvatamale. ---- *"Mi nećemo biti u mogućnosti da istražujemo [[prošlost]]. Morali bi strpati svu vojsku u zatvor." (novembar 1985.) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Cerezo, Vinicio}} [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Gvatemalski političari]] 2r6rkagq5w78ssxcbjsa3jdgc3coafc 14 5789 61381 20637 2024-05-16T18:15:51Z Srđan 4695 61381 wikitext text/x-wiki Političari Gvatemale [[Kategorija:Političari]] [[Kategorija:Gvatemala|Političari]] kbi11sylcc36ay8g0gm7g9z52p52eux 0 5790 20617 2006-10-04T15:11:40Z Harač 23 20617 wikitext text/x-wiki '''John H. Herz''' (1940.-1981.), politički teoretičar. ---- *"Ono što je počelo kao krajnje blesava inkriminacija čitavog stanovištva pretvoreno je u izuzeće na veliko i na posljetku u oslobađanje od optužbe na veliko. Denacifikacija na kraju nije značila čišćenje, nego rehabilitaciju." (''kritika lustracije u poslijeratnoj Njemačkoj'') [[Kategorija:Nauka|Herz, John]] {{Wikipedia}} qfti7k3hibm1t00cu6zbbtdcde7n5yq 0 5791 28415 20631 2007-03-23T19:31:00Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28415 wikitext text/x-wiki '''Aryeh Neier''', ekspert za ljudska prava, bivši direktor Human Rights Watcha, sadašnji predsjednik Instituta "Otvoreno društvo". ---- *"Dozvoliti oružanim snagama da sebi daju imunitet od gonjenja za užasne zločine čini se nopodnošljivim; međutim isto tako iracionalno se čini insistiranje izabrane civilne vlade da počini [[samoubistvo]] izazivajući svoje oružane snage." (februar 1990.) == Vanjski linkovi == *[http://www.bhdani.com/arhiva/245/t24512.shtml Interview u BH Danima] [[Kategorija:Politika]] {{Wikipedia}} 0sh88jnblt9vpmch18z8b0hkpvjweeq 14 5792 61380 30979 2024-05-16T18:15:44Z Srđan 4695 61380 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Gvatemala|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] qlz5og0d6alrl5eqn7x9y1lza0n7p02 0 5793 20674 2006-10-04T17:43:29Z Zumbulka~bswikiquote 10 Pjotr Iljič Čaikovski premješten u Pjotr Iljič Čajkovski 20674 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Pjotr Iljič Čajkovski]] d6vnulo42iaj5n50fqa2z3gythmeip1 0 5794 52759 46639 2014-04-26T01:01:59Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52759 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Dan Brown]] **"Samo naprijed. Moji advokati će pojesti vaše testise za doručak. A ukoliko se usudite da se popnete u moj avion bez naloga za pretres, isto će se desiti i vašoj jetri." (''[[Da Vinčijev kod]]'') *[[Pitagora]] **"Budale i tvrdoglavci bogate advokate." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] frs79r7sk9un4r77xsilg83nunuto3u 10 5795 21154 2006-10-04T18:32:17Z Zumbulka~bswikiquote 10 21154 wikitext text/x-wiki "Najstarije i najkraće riječi "da" i "ne" zahtjevaju najviše razmišljanja." ~ [[Pitagora]] 4ak1meqpn5i5s0pki5i6bxtq12x96v5 10 5796 21155 2006-10-04T18:32:56Z Zumbulka~bswikiquote 10 21155 wikitext text/x-wiki "Onaj koji sije sjeme smrti i boli ne može požnjeti sreću i ljubav." ~ [[Pitagora]] gkfapggm5igjlbepfxvvohtcf80oixo 10 5797 21156 2006-10-04T18:33:36Z Zumbulka~bswikiquote 10 21156 wikitext text/x-wiki "Zlato provjeravamo vatrom, ženu zlatom, a muškarca ženom." ~ [[Pitagora]] inu7fsvxu7ih38dy5nkkpkigzermbnc 10 5798 21157 2006-10-04T18:34:04Z Zumbulka~bswikiquote 10 21157 wikitext text/x-wiki "Život je nalik na Olimpijske igre: jedni trguju, drugi gledaju, treći se bore." ~ [[Pitagora]] mfotpyvj42w75uq5e7cjzimgc6xhqv5 0 5799 27837 22470 2007-03-13T22:24:57Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27837 wikitext text/x-wiki -------- *[[Peter Maas]] **"Biti 1992. godine Musliman ili Hrvat u Banjoj Luci, bilo je jednako strašno kao biti Jevrejin u Berlinu 1942. Ne šalim se. Ljudi koji su imali nesreću da budu zatočeni u Banjoj Luci, molili su Boga da Amerika nad njima svojim borbenim avionima F-16 izvrši eutanaziju." (''Ljubi bližnjega svoga'') [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} gwgfumzxcozjs361o0izfqgflvfvb2v 10 5800 22493 2006-10-04T20:18:33Z Zumbulka~bswikiquote 10 22493 wikitext text/x-wiki "Ljubav je bolest u kojoj je ozdravljenje gubitak." ~ [[Pam Brown]] p4kxfmk575mx4cfedm3gyyjq0ynvahv 10 5801 22505 2006-10-04T20:35:58Z Zumbulka~bswikiquote 10 22505 wikitext text/x-wiki "Ne jadikuj mnogo nad sitnim bolovima, jer bi sudbina mogla početi da te liječi - krupnim." ~ [[Pablo Neruda]] jyv7fs4j1x3c9pbt0fq6qyxrahu23we 0 5802 22508 2006-10-04T20:49:45Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Nezavisnost]] 22508 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[nezavisnost]] fqu2fbtlw685v520t0j58b6lvxonzj4 0 5803 58910 51576 2019-07-23T00:39:27Z Risto hot sir 6370 File 58910 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Haile Selassie |slika= |tekst uz sliku=''posljednji etiopski car koji se smatra osnivačem rastafarijanske vjere'' |datum rođenja= 23. juli 1892. |mjesto rođenja= |datum smrti= 27. august 1975. |mjesto smrti= }} [[File:Selassie.jpg|thumb|]] * "Kroz [[historija|historiju]] nepokretni su bili oni koji su mogli djelovati; ravnodušni oni koji su trebali više znati; nijem glas pravde kad je bio najvažniji; sve to omogućilo je [[zlo|zlu]] da pobjedi." [[Kategorija:Historija|S]] {{Wikipedia}} m39orbhllbzot0vib5ijbd92j263yyc 0 5804 60388 52619 2022-11-20T23:58:07Z Kihti-Sami 7918 Datoteka 60388 wikitext text/x-wiki [[File:Shirley Chisholm.jpg|thumb|Shirley Chisholm (1972)]] '''Shirley Anita St. Hill Chisholm''' (30. novembar 1924, New York City - 1. januar 2005, Ormond Beach, Florida, SAD), američka političarka --------- * "Emotivno, seksualno i psihološko tipiziranje [[žena]] počinje kad doktor kaže: 'Žensko je!'" [[Kategorija:Američki političari|C]] {{Wikipedia}} dv4u1v4j8rjztgjyqmy1q5na8dh7hg5 0 5805 51546 43615 2014-04-13T20:24:02Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 12 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q955265]] 51546 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Henry Wheeler Shaw |slika=[[Slika:JoshBillings.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Josh Billings (pravo ime Henry Wheeler Shaw), američki pisac i humorista |datum rođenja=12. april 1818. |mjesto rođenja= |datum smrti=14. oktobar 1885. |mjesto smrti= }} * "Nema ničeg tako jednostavnog za naučiti kao [[iskustvo]] i tako teškog za primjeniti." [[Kategorija:Američki pisci|B]] {{Wikipedia}} 0fan6zrug75zauonseci0jqqfiwqo93 0 5806 51859 49706 2014-04-15T02:48:28Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 20 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q4616]] 51859 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Norma Jean Mortenson |slika=[[Slika:Gentlemen Prefer Blondes Movie Trailer Screenshot (16).jpg|150px]] |tekst uz sliku=Merilin Monro (pravo ime Norma Jean Mortenson),'' američka filmska glumica'' |datum rođenja=1. juni 1926. |mjesto rođenja=Los Angeles, SAD |datum smrti=5. august 1962. |mjesto smrti=Los Angeles, SAD }} * "[[Hollywood]] je mjesto gdje će vam platiti tisuću dolara za [[poljubac]] i 50 centi za [[duša|dušu]]." * "Dajte mi [[cipele]] sa visokim štiklama, na njima ću osvojiti [[svijet]]." * "Nesavršenost je lijepa."* * "[[Sreća]] je najvažnija stvar u tvom životu.Bez nje, [[život]] bi bio [[depresija]]." * " [[Djevojka]] ne treba nikog tko ne treba nju." * " Lijepa sam ali nisam prekrasna.Zločesta sam ali nisam vrag.Dobra sam ali nisam anđeo." * " Koliko je pogrešno što [[žena]] od muškarca očekuje do stvori [[svijet]] koji ona želi, umijesto da ga stvori sama." [[Kategorija:Američki glumci]] {{Wikipedia}} b5p1fapfhs6oeymfhidimtixatv1c30 0 5807 52252 43682 2014-04-15T23:05:56Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 11 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q334086]] 52252 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Lin Yutang |slika=[[Slika:Linyutang.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Lin Yutang, kineski pisac'' |datum rođenja=10. oktobar 1895. |mjesto rođenja= |datum smrti=26. mart 1976. |mjesto smrti= }} * "Naši [[život]]i nisu u rukama [[bog]]ova, već u rukama naših [[kuhar]]a." [[Kategorija:Kineski pisci]] {{Wikipedia}} 5j6l97yww0jzuo8rug2asfipaodqqnm 0 5810 61817 37022 2024-05-17T11:59:01Z Srđan 4695 Moving from [[Category:TV Serije]] to [[Category:Televizijske serije]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61817 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Helena Trojanska |originalni naziv =Helen of Troy |godina =2003. |zemlja =SAD |režiser =[[John Kent Harrison]] |uloge =[[Sienna Guillory]], [[Matthew Marsden]], [[Rufus Sewell]] }} Tv serija ---- == Reklamna rečenica == *"[[Žudnja]] je [[rat]]." == Citati == *'''Helena''': "[[Ljubav]] prema meni ubija ljude, uništava porodice, uzrokuje takvu tugu koju ti ne možeš zamisliti!" == Također pogledajte == *[[Ilijada]] *Film ''[[Troja]]'' [[Kategorija:Televizijske serije]] {{Wikipedia}} hg53u9ahr3lzeizrdurkau866jcwdfn 0 5811 51933 42869 2014-04-15T05:30:36Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 8 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q186587]] 51933 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Troja |originalni naziv =Troy |godina =2004. |zemlja =SAD |režiser =[[Wolfgang Petersen]] |uloge =[[Julian Glover]], [[Brian Cox]], [[Nathan Jones]] }} == Reklamna rečenica == *"Za [[ljubav]]." == Citati == *'''Ahilej''': "Ja samo želim što svi [[Muškarac|muškarci]] žele, ja samo želim više." == Također pogledajte == *[[Ilijada]] *Tv serija ''[[Helena Trojanska]]'' [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} i5ojumm4kcxr75yk2gkwuy6mpojndg4 0 5812 29124 22545 2007-03-23T19:38:15Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29124 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Plavuša s Harvarda |originalni naziv =Legally Blonde |godina =2001. |zemlja =SAD |režiser =[[Robert Luketic]] |uloge =[[Reese Witherspoon]], [[Luke Wilson]], [[Selma Blair]] }} == Reklamna rečenica == *"Nemojte suditi knjigu po boji njene kose!" == Citati == *'''Elle''': "Samo ako odem na Harvard mogu povratiti ljubav svog života." :'''Elle-jev otac''': "Oh, srećo, tebi ne treba [[Pravo|pravni]] fakultet. Pravni fakultet je za ljude koji su dosadni i ružni i ozbiljni. A ti, dušo, nisi ništa od toga." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} hypskz575511eqhee5dd7asbi7qr54l 6 5814 62109 22571 2024-07-30T09:47:04Z MGA73 8510 Changed to GFDL-with-disclaimers. If you are the uploader please remove disclaimers. 62109 wikitext text/x-wiki {{GFDL-with-disclaimers}} hvtf6wa26irsb6hhgwp3v0pkfv7juiz 0 5815 31322 31319 2007-05-15T11:34:27Z Harač 23 Vraćene izmjene 89.146.136.134 na poslednju izmjenu korisnika 89.146.135.218 31322 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sulejman Bugari |slika=[[Slika:Sulejman_bugari_0002.png]] |širina slike =201 |tekst uz sliku=''Sulejman Bugari'', imam Bijele džamije u Sarajevu |datum rođenja= 5. oktobar 1966. |mjesto rođenja=Prizren |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Za mene je svaki [[čovjek]] findžan zašećerene kahve. Ako je [[kahva]] gorka, to znači da šećer nije promiješan. Dakle, samo malo treba promiješati i eto slatke kahve. Ako ne promiješamo bit će gorko. E ja prilazim tom šećeru kojeg ima u svakom čovjeku: i u Muji, i u Jozi, i u Jovanu, i u Hansu, i u Davidu..." *"Ako je [[more]] [[život]], a valovi [[problem]]i i belaji koje on sobom nosi, nemojte bježati i kukati. Jednostavno, naučite surfati !!! Tako će vam svaki val, ma koliko velik bio, predstavljati samo novi [[izazov]] i priliku za usavršavanje". *"Ja na svadbama volim reći da mi je drago što su ti mladi ljudi ostali u pravom trendu, što su dakle među onima koje još uvijek privlači suprotan spol." *"Dosta nam je govora, nama su potrebni razgovori..." *"Istok pretjeruje sa duhovnošću bez razmišljanja, a zapad sa razmišljanjem bez duhovnosti. Nama trebaju ljudi „spajalice“, a upravo je to osobina [[razum]]nih ljudi, koji zajednici mogu ponuditi sigurnu alternativu za miran [[napredak]]." *"Problem ?... Za vjernika je problem dobar znak kretnje ka svome [[bog|Gospodaru]] i lijepa najava napretka. Za njega je to, još jedna prilika u nizu, da pokaže sve ljepote i vještine koje je stekao na tom [[put]]u... Zato, uhvatimo se u koštac sa problemima današnjice i ne ostajmo samo nijemi posmatrači..." *"Ne smijemo biti neodgovorni i egoistični, nikako, a posebno ne u prezentaciji Islama. Islam nije samo naš! On je univerzalna ljepota, poslata svakom čovjeku na zemlji" == Vanjski linkovi == *[http://sulejmanbugari.com/ Oficijelna stranica] [[Kategorija:Religija|B]] {{Wikipedia|Sulejman Bugari}} mdez3490y6713jsiywk4yscre6fc96k 0 5816 58532 28734 2018-05-13T10:00:21Z 77.239.26.211 58532 wikitext text/x-wiki Izazov je nešto što se samom umu čovijeka postavi i on pokušava da ga riješi == Citati == *[[Esad Bajtal]] **"Birati između sebe i društva oduvijek je bio moralni izazov i rizik najviše vrste." *[[Majka Tereza]] **"[[Život]] je [[prilika]] - iskusi je :Život je [[ljepota]] - divi joj se :Život je [[san]] - učini ga stvarnim :Život je izazov - suoči se s njim :Život je [[zadatak]] - izvršavaj ga :Život je [[igra]] - igraj se :Život je dragocjen - njeguj ga :Život je [[bogatstvo]] - čuvaj ga :Život je [[ljubav]] - uživaj je :Život je [[tajna]] - pronikni je :Život je [[obećanje]] - ispuni ga :Život je [[tuga]] - nadiđi je :Život je himna - pjevaj je :Život je [[borba]] - prihvati je :Život je [[tragedija]] - uhvati se s njom u koštac :Život je [[avantura]] - usudi se :Život je [[sreća]] - zasluži je :Život je život - brani ga" *[[Paulo Coelho]] **"Uvijek, kao i u ovom trenutku na svijetu je mnogo ljudi koji su već odustali od života. Ne srde se, ne plaču, tek čekaju da vrijeme prođe. Nisu prihvatali životne izazove i život ih više ne izaziva" (''[[Peta gora]]'') **"Za ratnika svjetlosti ništa što postoji nije apstraktno. Sve je konkretno i sve ga se tiče. On ne sjedi u udobnosti svog šatora promatrajući što se zbiva vani, u svijetu; već prihvaća svaki izazov kao priliku da unese promjenu u vlastiti život." *[[Sulejman Bugari]] **"Ako je more život, a valovi problemi i belaji koje on sobom nosi, nemojte bježati i kukati. Jednostavno, naučite surfati !!! Tako će vam svaki val, ma koliko velik bio, predstavljati samo novi izazov i priliku za usavršavanje". == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] pz9htj6u7v1m4203lorzmlz9d42ryk7 0 5817 22604 2006-10-05T18:39:53Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Velimir Bata Živojinović]] 22604 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Velimir Bata Živojinović]] lwaied8rsn6z1nlqvjwfhqx6bl6apvg 0 5818 62003 59388 2024-05-18T16:39:30Z Srđan 4695 62003 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Željko Komšić |slika=[[Slika:Zkomsic.JPG|150px]] |tekst uz sliku=''član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda'' |datum rođenja=20.01.1964. |mjesto rođenja=Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} * Poruka Srbima u RS-u: "Beograd vas je vise puta u istoriji ostavljao na cjedilu, hrvatski Srbi su platili tu cijenu najvise i oni znaju kako im je. Za razliku od Beograda ja ih dozivljavam kao svoje i uvijek cu se boriti za njih" (26. oktobar 2007., Dnevnik FTV) * "Zbog vlastite tragedije ne možete mrziti cijele narode!" (15. januar 2008 Nedjeljom) *Srbijanski premijer Vojislav Koštunica ocijenio je da je cilj mjera visokog međunarodnog predstavnika za BiH Miroslava Lajčaka i plana UN-ova izaslanika za Kosovo Marrtija Ahtisaarija ukidanje Republike Srpske (RS) i proglašenje jednostrane neovisnosti Kosova. ::"Koštunici bi bilo bolje da se bavi pitanjima koja su mu posao, odnosno budućnošću Srbije i njenih građana, odnosno svojom zemljom, a da prste drži dalje od [[BiH]], jer bi mogao dobiti i po prstima i po nosu i zato neka ne zaboravi kako je završio jedan njegov predhodnik, Milošević." ::"Mi nismo zaboravili Koštunicina hodanja po BiH s kalašnjikovom u ruci. Kada neko takav nakon 15 godina ponavlja prijetnje da će praviti probleme u mojoj kući, svaka diplomatska komunikacija je suvišna i nepotrebna." (26. oktobar 2007) *Kojim jezikom govorite? ::"[[Govor]]im onako kako su me [[otac]] i [[majka]] naučili i apsolutno se dobro razumijem sa svima. Znam ja reći i siječanj, veljača, ožujak..., čak znam i šta to znači, ali ja govorim onako kako su me [[roditelji]] naučili." (u razgovoru sa hrvatskim novinarima nakon oktobarskih izbora u BiH 2006. [http://www.pincom.info/bih/opsirnije.asp?ID=42237 Pincom.info]) *Kako nazivate [[jezik]] kojim govorite? ::"Ja ga najradije nazivam [[Bosanski jezik|bosanskim]]."(u razgovoru sa hrvatskim novinarima nakon oktobarskih izbora u [[BiH]] 2006. [http://www.pincom.info/bih/opsirnije.asp?ID=42237 Pincom.info]) *"Hoćete li da pričam o hrvatskom jeziku? Moja porodica koja živi u Kiseljaku, gdje su Hrvati većina. Znate kako su pričali moja baka, tetke, stričevi? Ikavicom. Nikad nisu govorili ujko i striko, nego dajdža i amidža. Danas malo brkaju. Samo me nemojte tjerati da nešto na silu radim. I sve je u redu. A, vi pričajte kako hoćete, meni ne smeta." ([http://www.oslobodjenje.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=49196&Itemid=52 Oslobođenje, 7. oktobar 2006.]) == Drugi o njemu == *[[Omer Čevra]] **"Odlazak Željka Komšića iz SDP-a ne predstavlja ni u kakvoj mjeri raspad ili smanjivanje snage SDP-a. Dapače, njegov odlazak predstavlja najveću šansu za SDP. Najveći problem unutar samog SDP-a je upravo taj građanski fundamentalizam, titoizam, [[komunizam]], ideološka zaostalost starih istrošenih komunjara, koji još maštaju i romantiziraju o radnim akcijama i petokrakama." (2012, Dnevni Avaz) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Komšić, Željko}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] 5kbemn8d3zr5mnr8oaysdp6luy89tou 0 5819 51662 46764 2014-04-14T20:04:52Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q9125658]] 51662 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Crveni zmaj |originalni naziv =Red Dragon |godina =2002. |zemlja =SAD |režiser =[[Brett Ratner]] |uloge =[[Anthony Hopkins]], [[Edward Norton]], [[Ralph Fiennes]] }} == Reklamna rečenica == *"Da bi razumijeli porijeklo [[Zlo|zla]], morete se vratiti na početak." == Citati == *'''Will Graham''': "On ne skuplja ljudske dijelove. On ih jede." == Dijalozi == *'''Will Graham''': "Mislio sam ba bi mogli uživati u izazovu. Otkrijte da li ste pametniji od osobe koju tražim." :'''Hannibal Lecter''': "Onda, podrazumijeva se, ti misliš da si pametniji od mene, jer si bio ti taj koji me je uhvatio." :'''Will Graham''': "Ne, ja znam da nisam pametniji od vas." :'''Hannibal Lecter''': "Pa kako si me onda uhvatio?" :'''Will Graham''': "Imali ste... nedostataka." :'''Hannibal Lecter''': "Kakvih nedostataka?" :'''Will Graham''': "Vi ste [[Ludost|ludi]]." == Također pogledajte == *[[Kad jaganjci utihnu]] *[[Hanibal]] [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} 29r16nvh0734koyo4vptfor4kl8ytu3 0 5820 52435 45140 2014-04-21T14:44:16Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52435 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Hanibal |originalni naziv =Hannibal |godina =2001. |zemlja =SAD |režiser =[[Ridley Scott]] |uloge =[[Anthony Hopkins]], [[Julianne Moore]], [[Gary Oldman]] }} == Reklamna rečenica == *"Koliko dugo [[čovjek]] može utihnuti prije nešto što se vrati onome što najbolje radi?" == Citati == *'''Hannibal Lecter''': "Kao što ti [[majka]] kaže, i moja majka je svakako govorila meni, važno je, uvijek je znala reći, uvijek probati nove stvari." == Dijalozi == *'''Hannibal Lecter''': "Dobro večer, Clarice! Baš kao u stara vremena." :'''Clarice Starling''': "Začepi." == Također pogledajte == *[[Kad jaganjci utihnu]] *[[Crveni zmaj]] [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} [[muppets]] 1hlj03unvox2qk50qh0no813l6qkh4s 0 5821 51729 47105 2014-04-14T22:16:47Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q258009]] 51729 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Tjelesna straža |originalni naziv =Man on Fire |godina =2004. |zemlja =SAD |režiser =[[Tony Scott]] |uloge =[[Denzel Washington]], [[Dakota Fanning]], [[Marc Anthony]] }} == Reklamna rečenica == *"Njegova specijalnost je [[smrt]], i on priprema svoje remek-djelo." == Citati == *'''Creasy''': "[[Oprost]] je između njih i Boga. Moj je posao da ugovorim sastanak." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} juisasacclw1omzn7o66ksoklaaiyie 0 5822 52399 38663 2014-04-21T13:39:52Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52399 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Edward Elgar |slika=[[Slika:Edward Elgar.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Fotografija Elgara dvije godine od uspješne premijere Enigma-Varijacija'' |datum rođenja=02.05.1857. |mjesto rođenja=Broadheath, Velika Britanija |datum smrti=23.02.1934. |mjesto smrti=Worcester, Velika Britanija }} *"Skicirao sam cijeli niz varijacija na originalnu temu. Te su me varijacije radovale jer sam im dao [[ime]]na svojih [[prijatelj]]a." (''o Enigma-Varijacijama'') [[Kategorija:Muzika|Elgar,Edward]] [[Kategorija:Britanski kompozitori|Elgar,Edward]] {{Wikipedia}} 8pt5sykzvo4f8l35fmdfbfjqgm3ltt8 14 5823 55139 44760 2015-08-03T19:57:35Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q7024015]] na [[d:|Wikidati]] 55139 wikitext text/x-wiki Britanski kompozitori [[Kategorija:Kompozitori]] ll4qkx1d23ar5k1xb1scs9jpfcq26l3 0 5824 55140 48495 2015-08-03T19:57:45Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q313374]] na [[d:|Wikidati]] 55140 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Emmanuel Chabrier |slika=[[Slika:Emmanuel_Chabrier.jpg|150px]] |tekst uz sliku= |datum rođenja=18.01.1841. |mjesto rođenja=Ambert, Francuska |datum smrti=13.09.1894. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} *"Bit će to izuzetna ''fantasia'', ''muy espanola'', što se temelji na uspomenama s tog predivnog puta. Zadivit ću svekoliko gledateljstvo divljim ritmom, a moje će [[Melodija|melodije]] biti toliko uzbudljive da će mnoge potaknuti na strastveni [[poljubac]]!" (''pismo dirigentu Larmoureuxu o djelu "Španija"'') [[Kategorija:Muzika|Chabrier,Emmanuel]] [[Kategorija:Francuski kompozitori|Chabrier,Emmanuel]] {{Wikipedia}} 4fn1pu0sipa1f1a39lxd4i6bqaphrxl 14 5825 51160 41769 2014-04-09T04:46:05Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51160 wikitext text/x-wiki Francuski kompozitori [[Kategorija:Kompozitori]] 5t95txoxv4nzcvoinl4faclf58ruztt 0 5826 59431 51537 2020-08-23T20:21:46Z Vilho-Veli 7122 File 59431 wikitext text/x-wiki ---- [[File:El Beso (Pinacoteca de Brera, Milán, 1859).jpg|thumb|Francesco Hayez (1859)]] == Citati == *[[Emmanuel Chabrier]] **"Bit će to izuzetna fantasia, muy espanola, što se temelji na uspomenama s tog predivnog puta. Zadivit ću svekoliko gledateljstvo divljim ritmom, a moje će melodije biti toliko uzbudljive da će mnoge potaknuti na strastveni poljubac!" (''pismo dirigentu Larmoureuxu o djelu "Španija"'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Ljubav]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} tjdy3lhodf9nrd65ysclnoqjt5m2l8r 10 5827 61575 45008 2024-05-17T07:32:24Z Srđan 4695 61575 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Vissarion Belinsky from biblio ru.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Visarion Bjelinski]]''' :"Ko hoće suditi drugima, taj podvrgava i samoga sebe još strožijem sudu." :"Slabost je ljudi da svoju ličnost miješaju s istinom; posumnjavši u vlastite istine, oni često prestaju vjerovati u postojanje istine." :"Ko je sklon da lako gubi poštovanje prema drugima, taj prije svega ne poštuje sebe." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> nrkp2bcv96kp8z6yjzg5v6y5t7owl9t 0 5828 35504 23185 2008-11-16T17:15:47Z Pearl 501 35504 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Roman Hoffstetter |slika= |tekst uz sliku=''Roman Hofšteter, njemački kompozitor'' |datum rođenja=24. april 1742. |mjesto rođenja=Laudenbach, Njemačka |datum smrti=21. maj 1815. |mjesto smrti=Miltenberg am Main, Njemačka }} *"Sve što izlazi iz [[Joseph Haydn|Haydenova]] pera čini mi se toliko prekrasno i ostaje toliko duboko urezano u moje pamćenje da teško mogu odoljeti čežnji da to ponovo i ponovo ne pokušam kopirati - kako najbolje znam." [[Kategorija:Muzika|Hoffstetter,Roman]] [[Kategorija:Njemački kompozitori|Hoffstetter,Roman]] {{Wikipedia}} ls3fvw0dqkahgbj140s2o6lm0q4u8a3 10 5829 45010 38813 2012-03-04T19:47:36Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/43-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/43-2012]] 45010 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Plato-raphael.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Platon]]''' :"Znanje koje imamo je samo mrvica onoga što nemamo." :"Nikad ne obeshrabruj nekoga ko kontinuirano napreduje, bez obzira kako sporo." :"Neki ljudi vjeruju sve, samo ako im se šapne." :"Ljubav je teška bolest duše." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> dv0o25b1cgxn60soobqhrh68qu07ocf 10 5830 45012 38814 2012-03-04T19:47:50Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/44-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/44-2012]] 45012 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Buste de Voltaire.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Voltaire]]''' :"Bog je stvorio ženu samo zato da bi ukrotio muškarca." :"Dok čovjek traži mudrost, dotle zaslužuje naziv mudraca; čim uobrazi da je posrkao svu mudrost, odmah postaje budala." :"Historija je samo spisak zločina i nesreća." :"Ljubi istinu, ali praštaj zabludu." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 7cgwn4signx37ilt69plnia8tryqi5s 0 5831 52120 43131 2014-04-15T12:57:48Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 13 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q7349]] 52120 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Joseph Haydn |slika=[[Slika:Haydn portrait by Thomas Hardy (small).jpg|150px]] |tekst uz sliku=''djelo Thomasa Hardya, 1792.'' |datum rođenja=31.03 ili 01.04.1732. |mjesto rođenja=Rohrau, Austrija |datum smrti=31.05.1809. |mjesto smrti=Beč, Austrija }} == Drugi o Haydnu == *[[Roman Hoffstetter]] **"Sve što izlazi iz Haydenova pera čini mi se toliko prekrasno i ostaje toliko duboko urezano u moje pamćenje da teško mogu odoljeti čežnji da to ponovo i ponovo ne pokušam kopirati - kako najbolje znam." [[Kategorija:Muzika|Haydn,Joseph]] [[Kategorija:Austrijski kompozitori|Haydn,Joseph]] {{Wikipedia}} 001sv3rmqsr01brb0sdxm7u7wgt8mte 14 5832 22676 2006-10-08T13:29:53Z Harač 23 22676 wikitext text/x-wiki Austrijski kompozitori [[Kategorija:Kompozitori]] k5m0y7jw9fywnqau11sq3a9xw41ft5g 10 5833 45014 38815 2012-03-04T19:48:05Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/45-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/45-2012]] 45014 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Jonathan Swift by Charles Jervas detail.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Jonathan Swift]]''' :"Laskanje je hrana za budale." :"Najbolji doktori na svijetu su doktor Dijeta, doktor Mir i doktor Veseljak" :"Nikad se ne čudim što vidim ljude zle, ali se često čudim što ih ne vidim da se stide." :"Nijedan mudar čovjek nije nikad poželio da bude mlađi." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 53y37gfs76fdbrlo7ygujf2gm5fhccl 0 5834 51500 50682 2014-04-13T15:54:47Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 2 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q83309]] 51500 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Johann Strauss mlađi |slika=[[Slika:Johann Strauss II.jpg|150px]] |tekst uz sliku= |datum rođenja=25.10.1825. |mjesto rođenja=Beč, Austrija |datum smrti=03.06.1899. |mjesto smrti=Beč, Austrija }} *"Taj [[valcer]] zapravo i nije toliko lijep kako se čini u vašoj interpretaciji." (''pijanisti Grunfeldu o djelu "Zvuci proljeća"'') [[Kategorija:Muzika|Strauss,Johann mlađi]] [[Kategorija:Austrijski kompozitori|Strauss,Johann mlađi]] {{Wikipedia}} 18h6r9nlvpfdtb9harz58onr5r4kr4k 0 5835 22688 2006-10-08T13:44:07Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Ljekar]] 22688 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[ljekar]] hjc0w5pdgtfd7zyqusd1rkxafj50dsx 10 5836 45016 38816 2012-03-04T19:48:21Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/46-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/46-2012]] 45016 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Henry David Thoreau.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Henry David Thoreau]]''' :"Ako bijeda voli društvo, ima ga dovoljno." :"Mi smo dvosjekli mačevi: svaki put kad oštrimo svoju vrlinu, brusi se i naš porok." :"Ništa zemlju ne čini tako prostranom kao prijatelji u daljini; oni stvaraju geografske širine i geografske dužine." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> eozpstlfln0nruss23a1ako1tdv8im8 10 5837 45018 38817 2012-03-04T19:48:36Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/47-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/47-2012]] 45018 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Chekhov 1898 by Osip Braz.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Anton Pavlovič Čehov]]''' :"Čast se ne može oduzeti, ona se može samo izgubiti." :"Dobar čovjek se zastidi čak i pred psom." :"Nema, niti može biti pravednog bogatstva." :"Zdrav čovjek ima hiljadu želja. Bolestan samo jednu." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> sd10i7gr91nbeldpqyglfp110ui0t3a 10 5838 45020 38818 2012-03-04T19:48:50Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/48-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/48-2012]] 45020 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Aristoteles Louvre.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Aristotel]]''' :"Duhovitost je drskost koja je stekla obrazovanje." :"Ono smo što neprekidno radimo. Stoga je moć kontrole našeg djelovanja moć kontrole našeg karaktera, a moć kontrole našeg karaktera je moć kontrole našeg života." :"Prijateljstvo živi od rente, ljubav traži kapital." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 2eu3gsyrprou4jary3uwqqi0khu5mmy 10 5839 45022 38819 2012-03-04T19:49:06Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/49-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/49-2012]] 45022 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:IvanTurgenev.jpeg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Ivan Sergejevič Turgenjev]]''' :"Istina koja nije izrečena u pravo vrijeme gora je od laži." :"Riječ ''sutra'' izmišljena je za neodlučne ljude i za djecu." :"Suze su poput oluje; poslije njih čovjek je uvijek mirniji." :"Dobro po naredbi - nije dobro." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> qtnvekav8ff9h1vlnny1x6luxhanvbk 10 5840 45024 38820 2012-03-04T19:49:23Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/50-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/50-2012]] 45024 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Miguel cervantes de saavedra.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Miguel de Cervantes]]''' :"Ljubav gleda kroz naočale kroz koje joj se bakar pričinjava zlatom, bijeda bogatstvom, a krmelji biserima." :"Nema tako utrta puta na kojem ne bi bila barem koja zapreka ili rupčaga." :"Promisli dobro prije nego što daješ, dvaput promisli prije nego primaš, a hiljadu puta prije nego što zahtjevaš." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> g1l4e6unztp2azb6r0an3h7l5xp71a6 10 5841 45026 38821 2012-03-04T19:49:42Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/51-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/51-2012]] 45026 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Lao Tzu - Project Gutenberg eText 15250.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Lao Tse]]''' :"Dajte čovjeku ribu i nahranit ćete ga za jedan dan; naučite ga kako da je lovi i prehranit ćete ga za cijeli život." :"Ne treba slaviti pobjede nad drugima, oni koji ih slave - krvoločni su. Ne širimo misli ubojica svijetom." :"Pazite na svoje misli; one su početak postupaka." :"Pohlepan čovjek uvijek ima dvostruku muku: kako da zgrne novac i kako da ga potroši." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 6g2vri8dcnxk0xacngftnl6krzdzjko 0 5842 49375 22728 2013-05-28T05:48:45Z タチコマ robot 2514 Bot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Svećenik]] 49375 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Svećenik]] j27kyoec4c0ty9t1dezwid1jpy7rwpw 0 5843 59007 59006 2019-09-15T20:14:52Z 37.203.126.140 59007 wikitext text/x-wiki ---- *[[Aleksandar Belić]] **"Nema nikakve sumnje da je bosanski jezik, zajedno sa Vukovim hercegovačkim i Daničićevim vojvođanskim, narodna osnovica našeg književnog jezika." ("Bosanski jezik i stil", 1937) *[[Alija Isaković]] **"Naš jezik je naš moral i ne treba osobit trud da bi smo objasnili pojam bosanski jezik. Bosanski jezik nije nastao ni u okrilju srpskog ni u okrilju hrvatskog jezika, nije njihova izvedenica, već jedna od objektivnih naporednosti. Bosanski jezik je imao i svoj vlastiti tok do početka 20. vijeka, kada su političke prilike izmijenile njegov javni status..." (Rječnik karakteristične leksike u bosanskom jeziku) *[[Amira Turbić-Hadžagić]] **"Ako bosanski jezik nije postojao, na osnovu čega je onda protektor Burian donio naredbu o ukidanju?!" (4. oktobar, 2013., izjava zbog popisa stanovništva u BiH 2013., portal InfoLive.ba) **"I to kapitalnim djelom ne samo za bosansku zajednicu, nego za sve jezičke zajednice, s obzirom da ovim rječnikom autora Dževada Jahića mi dobijamo vrhunski evropski rječnik, a to znači da takve rječnike imaju zapadne evropske kulture. Ovaj Rječnik nas uvodi u ravnopravnu zajednicu svih evropskih jezika." (na promociji bosanskog rječnika Dževada Jahića, u amfiteatru Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, 27.10.2015) *[[Andrej Nikolaidis]] **"Ja govorim i pišem bosanskim jezikom, ali iz solidarnosti i političke podrške činjenici da postoji crnogorski jezik, kada me prevode kažem im da prevode sa crnogorskog, a nekad sa bosanskog jezika. Moj maternji jezik je bosanski, jer je jezik moje majke bosanski." (za TV N1, emisija N1 Pressing, 26.10.2015) *[[Antun Knežević]] **"Mi se ponosimo time, da je upravo naš jezik, a iz naše otadžbine uzet za osnovu književnog jezika naših komšija Srba i Hrvata. Glasoviti jezikoslovci Vuk Karadžić, Daničić, pa Ljudevit Gaj prenijeli su naš lijepi jezik u književnost obaju rečenih naroda, te ga prozvaše kako su oni hotjeli jedni srpskim a drugi hrvatskim, a o nama nigdje ni spomena. Mi sigurno imamo prava dičiti se, što se našim jezikom služe danas u književnosti naši prijatelji Jovo i Ivo, a to će nam bar svak priznati. Ali mi nikako ne razumijemo, zašto naziv, što su ga oni našem jeziku po svojoj volji, a bez našeg pitanja dali, sada nama po što po to hoće da nametnu, pa nam čak brane, da mi u našoj vlastitoj kući svoj jezik označujemo imenom našeg naroda. To je slično, kad bi našem djetetu neko drugi po svojoj volji ime nadio. Tako postupanje i taj zahtjev mi ne odobravamo i nijesmo nikako kail. Ali čast i poštenje obodvojici naših prijatelja, Srbu i Hrvatu." (časopis ‘Bosanski prijatelj’ 1870.) *[[Dževad Karahasan]] **"Mislim da su pokušaji da se bosanskom jeziku nametne nacionalno ime Bošnjaka apsolutno krivi i utemeljeni na – da li na neznanju, da li na zlim namjerama, da li na gluposti ili aroganciji – ne znam. Ali, sigurno su krivi iz jednog jednostavnoga razloga – nacije su nastale nedavno. Nacije su strašno mlad fenomen. Nagovijestile su se negdje krajem 18. stoljeća. Prva nacija u modernom smislu je Francuska rođena iz Francuske revolucije 1789. godine, a onda su se širom Evrope formirale druge nacije – njemačka, talijanska i tako dalje – iz otpora prema Napoleonovim osvajanjima." (u intervjuu za RSE govori o jezičkoj diskriminaciji u Bosni i Hercegovini, 29.10.2015) *[[Dževad Jahić]] **"On je upravljen ka normi, ali je u isto vrijeme naučni rječnik sa bogatom građom, koja otkriva da bosanski jezik ima svoj historijski kontinuitet koji zaista traje i prije Povelje Kulina bana. Ovo nije historijski rječnik, ovo je književnog jezika rječnik, djelimično. Sve ovo što se dešavalo u posljednje vrijeme upućeno je na ovaj veliki projekat, da bi se on osporio." (na promociji svog bosanskog rječnika u amfiteatru Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, 27.10.2015) *[[Enver Halilović]] **"Dakle, bosanski jezik je vezan za duhovno biće tadašnjih Bošnjana, svih stanovnika današnje [[BiH]]. Posebno predstavlja značajnu činjenicu za sveukupni razvoj svijesti o BiH i svakog građanina BiH." (na promociji bosanskog rječnika Dževada Jahića, u amfiteatru Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, 27.10.2015) *[[Ferid Muhić]] **"Poslije su to određene despotije, lokalne, i ovdje i ondje, ali Bosna kao država ostaje do 1463. godine. E, kako to da nema svoj jezik? I onda vidite da je najstariji Rječnik bosanskoga jezika iz 1632. godine, a da je prvi rječnik srpskog jezika, onaj od Vuka Karadžića iz 1815., nastao skoro 200 godina kasnije. I pri tom nije „rečnik“ Vuka Karadžića, nego „rječnik“. Kad pogledate unutar tog rječnika sve je ijekavsko; „dijete“, nema nigdje „dete“, zatim riječi „mlijeko“, „lijepo“, „snijeg“. Nema „snega“. Oblik, gramatika, sintaksa, semantika, potpuno je uzeto i dato, on to otvoreno kaže, iz hercegovačkog i centralnobosanskog, sjevernocrnogorskog, dakle upravo ovaj region. Štaviše, on kaže, onaj u Srbiji liči na govedara i ovčara i vrlo je prost i bez finese, ovaj bosanski je prefinjeniji i ima više poezije u sebi. Vuk Karadžić ga uzima kao osnovu..." (Predavanje akademika Ferida Muhića "Bosna i Bošnjaci - izazovi i perspektive" održano 28. 04. 2011. g. u Mostaru u okviru manifestacije "Dani mevluda i zikra 2011") *[[H. Yildirim Aganoglu]] **"Jezici kojim govore njeni stanovnici su turski, albanski i bosanski jezik." (sedmo izdanje Salname (godišnjaka/godišnjeg izvještaja) Kosovskog vilâjeta iz 1896. godine, Vilajetska štamparija, Skoplje, izvor: 1896 (Hicrî 1314) Kosova Vilâyeti Salnâmesi (Üsküp, Priştine, Prizren, İpek, Yenipazar, Taşlıca), Rumeli Türkleri Kültür ve Dayanışma Derneği Yayınları, İstanbul, Eylül 2000, str. 196.) **"Narodni jezik cijelog sandžaka je bosanski jezik." (sedmo izdanje Salname (godišnjaka/godišnjeg izvještaja) Kosovskog vilâjeta iz 1896. godine, Vilajetska štamparija, Skoplje, izvor: 1896 (Hicrî 1314) Kosova Vilâyeti Salnâmesi (Üsküp, Priştine, Prizren, İpek, Yenipazar, Taşlıca), Rumeli Türkleri Kültür ve Dayanışma Derneği Yayınları, İstanbul, Eylül 2000, str. 256.) *[[Hazim Akmadžić]] **"Bosanski jezik bio je je­dan od če­ti­ri slu­žbe­na i ra­vno­pra­vna je­zi­ka na Por­ti, a me­ni taj je­zik da­nas ne­ko že­li da ospo­ri! Ili, moj na­rod ne­ko na­zi­va ne­pi­sme­nim, a pri tom za­bo­rav­lja či­nje­ni­cu da su lju­di po­red bo­san­skog u Bo­sni ta­da go­vo­ri­li i pi­sa­li na tur­skom, arap­skom i per­zij­skom je­zi­ku." (za dnevne novine "San", 4. decembar 2007.) *[[Husein Kavazović]] **"Ne znam šta će biti u budućnosti, ali znam šta se sada dešava. Mi imamo krajeve gdje se negira bosanski jezik, imamo krajeve gdje se [[Bošnjaci]]ma ne dozvoljava zaposlenje, na svaki način im se otežava život." (intervju za N1 Pressing, 06.06.2016.) *[[Husein Tokić]] **"Selimovićevo esejističko, vremenski bespotrebno fikcionalno a prosječno postignuće pisano isključivo srpskim jezikom –ekavicom “Za i protiv Vuka”, u kojem je čisti bosanski jezik preveden na ekavicu, u kojoj autor raspravlja o ulozi Vuka Karadžića u reformi srpskog jezika. To je djelo, osim njegove kritičko-analitičke vrijednosti potrebne ideološko-srpskoj varijanti jugoslovenstva , je zanimljivo jer svjedoči za savremenike i potomke o renegatskim piščevim nacionalnim opredjeljenjima... Vuk Karadžić je dopunio 18 lista “pravopisa serbskog” iz 1810. izvjesnog Save Mrkalja dodavši mu iz latinice slovo “ J” i izbacivši dva znaka kombinujući ih sa “LJ, NJ”... Radeći na srpskom nacionalnom jezičkom programu skoro dvije decenije usvojio je znakove F i H iz središta “Ilirije”-Jugoistočne Bosne,podveo “pod srpske”,pa onda preveo na “srpski” i Njegošev «Gorski vijenac”…...Za prosječnog “nesrpskog čitaoca ”,odmah upada u oči da Mešin esej “o Vuku” (ne)posredno ruši mit o “srpskohrvatskom” tj. bosanskom jeziku,jer je sasvim ograničena na srpsku situaciju...Mešino glavno "esejističko stanovište" utemeljeno je da on drži Vuka Karadžića za beskompromisnoga prevratnika - “revolucionara” koji je potpuno odbacio "stariju" srpsku jezičku baštinu, nanijevši srpskom jeziku “revolucionarni udar” time što ga je sveo na ruralni tzv. “narodni” idiom i “oslobodio” duhovno-intelektualnoga rječnika.Zanimljivo je da je I. Andrić januara 1946.g. pri prijemu u SAN-u čitao svoj esej o Vuku,baš kao i Meša Selimovič trideset godina kasnije na "svečanom" prijemu u SANU. Mešin kompleks identitetea i epigonstva je i ovdje «dopunio» Andrića." (Iz knjige "Jugoslavenstvo je SH agresija",OFFSET,2011) *[[Ibrahim Pašić]] **"U srednjovjekovnoj Bosni Vlasi su se pomiješali s ostacima iliro-romanskog, gotskog i tračkog stanovništva, koje se za vrijeme slavenskih naseljavanja povuklo u planine. Uglavnom su se bavili stočarstvom i trgovinom. U periodu razvijenog feudalizma integrirali su se u potpunosti u bosansko društvo, i na ovom i na onom svijetu, prihvatajući od Dobrih [[Bošnjaci|Bošnjana]] bosanski jezik i memorijalnu kulturu podizanja stećaka iznad svojih grobova." (magazin "STAV", 03.06.2016., [http://faktor.ba/stav-historija-i-porijeklo-bosanskih-vlaha-milorad-dodik-aleksandar-vucic-vojislav-seselj-i-mate-boban-porijeklom-su-bosanski-vlasi/]) *[[Isidora Sekulić]] **"Bosanski jezik i književnost to je jedna ogromna livada koja se guši od rasta, cvijeća i mirisa. Livada ostaje blizu, zemlju krasi i preliva, u zemlju otresa sjeme." (1941. godine, dočekujući bosanskohercegovačke pisce u Beogradu) **"Možda je baš i neko iz Austrije osjetio da je to jezik silno afektivan, ujedno tako bridak da se prije misao oštri o njega nego on o misao. Austrija je u zvaničnom i u privatnom govoru po pravilu upotrebljavala izraz ‘bosanski jezik’. Jezik koji radije govori indirektno nego direktno, koji ljudima i stvarima daje nadimke i atribute neuhvatljivog stila. Što Bosna jezikom dohvati, blago tome, ili teško tome. Jezik je bio jedina sloboda bosanskog života. On se izradio kao muzički instrument i kao oružje. Tanan je, užutio je, očišćen je, svetinja je, sablja je." (Esej o bosanskom jeziku i govoru, 1941.) *[[Ismail Palić]] **"Bosanskim jezikom izvorno govore Bošnjaci, Crnogorci, Hrvati i Srbi te pripadnici drugih naroda i manjina. Oni koji bosanski jezik sužavaju i svode samo na Bošnjake čine veliku štetu tome jeziku." (intervju za Preporod, 31. augusta 2015. sa Selmanom Selhanovićem, [http://www.preporod.com/index.php/drustvo/intervju/2314-palic-bosanski-jezik-danas-je-jaci-nego-ikad]) *[[Ivan Franjo Jukić]] **"[[BiH|Bosna]] je jedina turska država, koja je čista sasvim ostala od turskog jezika, kako po selima tako po varošima, drugi se jezik osim bosanskog i ne govori, najveća turska gospoda samo onda turski govore, kada su kod vezira." (Zemljopis i povijestnica Bosne, 1851.) *[[Jakov Mikalja]] **"...u ilirskom jeziku bosanski jezik najljepši." (predgovor “Blagu Jezika slovinskoga” ili "Slovniku" iz 1649.) *[[Josip Pejaković]] **"Moj maternji jezik je i bosanski i hrvatski i srpski." (''novembar 2004. za Radio Slobodna Evropa'') *[[Konstantin Filozof]] **"U početku oni koji su htjeli izdati na slovenskom jeziku, jasno je da ne mogoše bugarskim jezikom, iako neki govore kako se na ovom izdade. Jer kako se tananost jelinska ili sirska ili jevrejska mogaše izdati najdebljim jezikom. Pa ni srpskim visokim glasom i tijesnim. Stoga, rasudivši oni dobri i divni muževi, izabraše najtanji i najkrasniji ruski jezik, a njemu se na pomoć pridodade bugarski i srpski i bosanski i slovenski i češkoga dio i hrvatski jezik — na koje da stave božastvene spise." (kraj XIV vijeka, poslije 1433.) *[[Matija Divković]] **"I ovo istomači aliti privrede iz jezika dijačkoga u pravi i istiniti jezik bosanski" ("Nauk krstjanski", 1611) *[[Muhamed Fazlagić]] **"Nakon [[Ilija Garašanin|Ilije Garašanina]] već 150 godina se radi na povlačenju linija u jednom narodu, Bošnjačkom kako reče Garašanin, po religijskoj pripadnosti. Dakle ovo što ja pišem Dodik odlično razumije i suštinski a i jezično jer on i ja govorimo istim bosanskim jezikom. U Šumadiji se već govori drugačije, a [[Milorad Dodik|Dodik]] i ja govorimo isto jer smo iz Bosne i isti smo narod, podjeljen silom." ("Dodik i ja se razumijemo jer govorimo bosanskim jezikom", Nap.ba, 24.06.2015. [http://nap.ba/new/vijest.php?id=13377]) *[[Muhamed Filipović]] **"Oni žele da i mi pristanemo na nacionaliziranje našeg jezika, jer bi to onda opravdalo njihovo tjeranje svih Srba i Hrvata da govore jezik kojeg im oni propišu. To što oni čine nema veze ni sa naukom, ni sa poštenjem, ni sa interesima tih ljudi i naše zemlje." (oktobar 2005. za Radio Slobodna Evropa odgovarajući na pitanje: "Zbog čega srpski i hrvatski lingvisti nameću [[Bošnjaci|Bošnjacima]] da svoj jezik kojeg oduvijek zovu bosanskim, prestanu tako nazivati i da ga preimenuju u bošnjački") *[[Muhamed Hevaija Uskufija]] :"Mnogo je lijepih rječnika napisano, <br> :Sve kao dragi kamen pribranih i omiljenih,<br> :Ali nema napisana na bosanskom jeziku,<br> :Ni sastavljena u prozi ni skićena u pjesmu,<br> :Moje je započeti, a Božije da mi dade da uspijem." (''Potur-Šahidija'', 1631. godine) *[[Mustafa Memić]] **"Od sredine XIX stoljeća od kada su se javljali nacionalni pokreti Srba i Hrvata, vodila se permanentna borba među ovim nacionalnim pokretima da prisvoje što veće dijelove bosanskih teritorija i da se bosanski jezik ukine. Od tada počinje proces bosanskih pravoslavaca i bosanskih katolika da se oni tretiraju nacionalno kao [[Srbi]] i [[Hrvati]], iako su do tada svi bili [[Bošnjaci]]... Taj proces se putem nacionalističkih propagandi dalje razvijao da on danas predstavlja osnovnu smetnju razvoja ovih prostora kao jedinstvene, geografske i ekonomske cjeline." *[[Nataša Gaon-Grujić]] **"Nakardna je i krajnje neistinita tvrdnja da bosanski jezik ne postoji, kao što je jednako neistinita tvdnja da bosanskim jezikom govore samo Bošnjaci, jer, evo, ja se nisam izjasnila kao Bošnjakinja, ali moj jezik je bosanski." ("Nisam Bošnjakinja, ali moj jezik je bosanski" za Al Jazeera, 11 oktobar 2015) *[[Noel Malcolm]] **"Kako je bosanski jezik bio treći jezik Otomanske Carevine, nije nikakvo čudo što je i dio Otomanske književnosti napisan na tom jezku". *[[Pero Tunguz]] **"Razumi me, čoeče, bosanski ti govorim!" *[[Senahid Halilović]] **"Ispričat ću vam priču Bosanska prinova, a govori o ženi (Jugoslavenki) koja je u zao čas rodila četvero djece (srpski, hrvatski, crnogorski i bosanski jezik) i umrla. Prvo dvoje djece se odmah pridiglo na noge (srpsko i hrvatsko), osokolilo se, a ono drugo dvoje kržljavo (bosansko i crnogorsko) jedva se propinjalo na nožice. Onda je ono dvoje kržljavih dumalo šta bi to moglo biti pa su, takvi kakvi su, na kraju skontali da im je to zbog imena - urokljivog. Na kraju je ono manje kržljavo zaključilo: "Nije ime krivo, već je ono, jadno, krivo zato što je živo." (Međunarodni skup "Jezik i demokratizacija") *[[Skender Kulenović]] **"Još pet stotina godina turska vlast ovdje da je ostala, ovi negdašnji patareni govorili bi bosanski." (''iz [[Ponornica|Ponornice]]''). *[[Željko Komšić]] **(Kako nazivate [[jezik]] kojim govorite?) ::"Ja ga najradije nazivam bosanskim."(''u razgovoru sa hrvatskim novinarima nakon oktobarskih izbora u [[BiH]] 2006.'' [http://www.pincom.info/bih/opsirnije.asp?ID=42237 Pincom.info]) == Poslovice == [[Bosanske poslovice]] [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Književnost]] {{Wikipedia}} dksrlpkhr3bf9onzbw62nbebedrnsyl 0 5844 29286 22776 2007-03-23T19:39:47Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29286 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Sabljarka |originalni naziv =Swordfish |godina =2001. |zemlja =SAD |režiser =[[Dominic Sena]] |uloge =[[John Travolta]], [[Hugh Jackman]], [[Halle Berry]] }} == Reklamna rečenica == *"Lozinska prihvaćena." == Citati == *'''Gabriel Shear''': "Da li si ikada čuo za [[Harry Houdini|Harryja Houdinija]]? Pa on nije bio poput današnjih mađioničara koji su samo zainteresovani za televizijsku gledanost. On je bio umjetnik. On je mogao uraditi da slon nestane usred pozorišta punog ljudi, i znaš li kako je to izveo? Iluzijom." :'''Stanley Jobson''': "Šta dođavola govoriš?" :'''Gabriel Shear''': "Iluzija. Šta oči vide i uši čuju, um vjeruje." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} 5ucoc2lrlm0yx7ym4d8imwtix9z8b0u 0 5845 51602 45243 2014-04-14T18:05:18Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 4 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q131545]] 51602 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Hari Hudini |slika=[[Slika:HarryHoudini-1899.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''mađioničar Houdini'' |datum rođenja=24.03.1874. |mjesto rođenja=Budimpešta, Mađarska |datum smrti=31.10.1926. |mjesto smrti=Detroit, SAD }} == Drugi o Houdiniju == *Film ''[[Sabljarka]]'' **'''Gabriel Shear''': "Da li si ikada čuo za Harryja Houdinija? Pa on nije bio poput današnjih mađioničara koji su samo zainteresovani za televizijsku gledanost. On je bio umjetnik. On je mogao uraditi da slon nestane usred pozorišta punog ljudi, i znaš li kako je to izveo? Iluzijom." ::'''Stanley Jobson''': "Šta dođavola govoriš?" ::'''Gabriel Shear''': "Iluzija. Šta oči vide i uši čuju, um vjeruje." [[Kategorija:Umjetnost]] {{Wikipedia}} dv6u48z0g90idwr4n0jyd87qtpcnta6 0 5846 51842 44623 2014-04-15T02:18:59Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 14 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q7351]] 51842 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Robert Schumann |slika=[[Slika:Robert_Schumann.jpg|150px]] |tekst uz sliku=Robert Šuman, ''njemački kompozitor'' |datum rođenja=08.06.1810. |mjesto rođenja= |datum smrti=29.07.1856. |mjesto smrti= }} *"Te su kompozicije krasne i sretne, baš kao i naša [[budućnost]]." (''o "Dječijim prizorima", upućeno supruzi Klari Wieck'') [[Kategorija:Muzika|Schumman,Robert]] [[Kategorija:Njemački kompozitori|Schumman,Robert]] {{Wikipedia}} t4o1ivdqsxtce834fmbrf378gzmrg5u 6 5847 22784 2006-10-09T19:30:10Z Emir Kotromanić~bswikiquote 6 {{slobodna_slika}} Javno dobro pod bosanskim zakonom. Zvanična slika na stranicama općine Novi Grad. [http://www.novosarajevo.ba/stream/stream.php?kat=5 Source] 22784 wikitext text/x-wiki {{slobodna_slika}} Javno dobro pod bosanskim zakonom. Zvanična slika na stranicama općine Novi Grad. [http://www.novosarajevo.ba/stream/stream.php?kat=5 Source] 3lyfqy8a5kl5dd8v58e5n8cc9fvwj8p 0 5848 51751 43844 2014-04-14T22:41:09Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q13894]] 51751 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Richard Strauss |slika=[[Slika:Strauss3.jpg|150px]] |tekst uz sliku=Ričard Štraus, ''njemački kompozitor'' |datum rođenja=11.06.1864. |mjesto rođenja=Minhen, Njemačka |datum smrti=08.09.1949. |mjesto smrti=Garmisch-Partenkirchen, Njemačka }} *"Nije mi bila namjera komponovati filozofsku [[Muzika|muziku]] ili možda muzikom oslikati veliko djelo Nietzschea. Više sam želio posredstvom muzike prikazati razvitak ljudskoga roda od njegova početka sve to [[Friedrich Nietzsche|Nietzscheova]] nadčovjeka." (''o temi iz simfonijske pjesme "Tako je govorio Zaratustra"'') [[Kategorija:Muzika|Strauss,Richard]] [[Kategorija:Njemački kompozitori|Strauss,Richard]] {{Wikipedia}} ic1vqtxfklb6rgfeo8x49q5ehjfn5za 0 5849 60422 52633 2023-01-07T22:59:12Z CommonsDelinker 84 Replacing Also_sprach_Zarathustra.GIF with [[File:Also_sprach_Zarathustra_(1883).gif]] (by [[:c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR2|Criterion 2]] (meaningless or ambiguous name)). 60422 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Tako je govorio Zaratustra |autor =[[Friedrich Nietzsche]] |slika =[[slika:Also sprach Zarathustra (1883).gif|170px]] |tekst uz sliku =''Omot prvog izdanja'' |originalni naziv =''Also sprach Zarathustra'' |datum prvog izdavanja =1883-5. }} *"A naučimo li se bolje veseliti, najbolje ćemo zaboraviti drugima nanositi bol i izmišljati što boli." *"Ah, da! Mudrost! Žedni smo nje i nikako da se zasitimo, gledamo kroz velove, lovimo kroz mreže." *"Bog je misao koja krivi sve što je pravo i okreće sve što stoji." *"Čovjek spoznaje mora moći ne samo ljubiti svoje neprijatelje nego i mrziti svoje prijatelje." *"Čuvaj se dakle malenih! Pred tobom se ćute maleni, i njihova niskost tinja i žari se protiv tebe u nevidljivoj osveti." *"Čuvajte se da ne uvrijedite pustinjaka! Ako ste pak to učinili, e, tada ga još i usmrtite!" *"Čuvajte se pljuvanja protiv vjetra!" *"Da, ima u meni nešto neranjivo, nepokopljivo, nešto što raznosi stijene: To se naziva moja volja. To šutljivo i nepromijenjeno korača kroz godine. Hoće ići svojim putem na mojim nogama, moja stara volja; tvrda je srca njezin osjet i neranjiv." *"Da, prijatelju moj, svojim si bližnjima loša savjest: jer te nisu vrijedni. Zato te mrze i rado bi ti posisali krv. Tvoji će [[bližnji]] vazda biti otrovne muhe; ono što je na tebi veliko - upravo ih to mora činiti otrovnijima i sve muholikijima. Bježi, prijatelju moj, u svoju samotnost i tamo gdje struji oštar, snažan zrak. Nije ti suđeno biti mahalicom za muhe." *"[[Država|Državom]] se naziva najhladnija od svih hladnih nemani. Hladna, i laže; i ta laž gmiže iz njezinih usta: Ja, država, ja sam narod." *"[[Država]] laže na svim jezicima dobra i zla; i što god govorila, laže - i što god imala, ukrala je. Na njoj je sve lažno; grize ukradenim zubima, ljutica. Lažna je čak i njezina nutrina." *"[[Država|Državom]] nazivam to, gdje svi piju otrov, dobri i loši: državom gdje svi gube sebe same, dobri i loši: državom, gdje se polagano samoubojstvo svih - "životom" naziva." *"Dvoje hoće pravi muškarac: opasnost i igru. Zbog toga hoće ženu kao najopasniju igračku." *"I ako me jednom razboritost napusti: - ah, kako voli odletjeti! - neka moj ponos tada još leti s mojom ludošću!" *"I nanese li ti neki prijatelj zlo, reci mu: Opraštam ti što si mi učinio; ali to što si sebi učinio - kako bih ti mogao to oprostiti!" *"I nisu znali drukčije ljubiti svojega boga nego tako što su čovjeka pribili na križ!" *"Ideš [[žena|ženama]]? Ne zaboravi bič!" *"Jesi li svojemu [[prijatelj|prijatelju]] čist zrak i samoća i kruh i lijek?" *"Jesi li već vidio svojega [[prijatelj|prijatelja]] dok spava - da bi doznao kako izgleda? Pa što je, inače, lice tvojega prijatelja? To je tvoje vlastito lice, na hrapavu i nesavršenu zrcalu." *"Loše se uzvraća svojemu učitelju ostaje li se zavazda tek učenikom." *"Mala je osveta ljudskija od nikakve osvete." *"Malo otrova tu i tamo: to stvara ugodne snove. I naposljetku puno otrova, za ugodno umiranje." *"Mnogom čovjeku ne smiješ pružiti ruku, nego samo šapu: i hoću da tvoja šapa ima još i pandže." *"Moguće je samo šutjeti i mirno sjedati kad se ima strijela i luk: inače se brblja i prepire." *"Moji su neprijatelji postali moćni i unakazili su lik mojega nauka, tako da se moji najdraži moraju stidjeti darova koje im dadoh. Izgubio sam prijatelje svoje; došao mi je čas da potražim one koje izgubih!" *"Možda je zla i lažljiva i u svemu žena; ali kad o sebi samoj loše govori, upravo tad najviše zavodi!" *"Muškarac je za ženu sredstvo: svrha je vazda dijete." *"Muškarca treba odgajati za rat, a ženu za odmor ratniku: sve je drugo ludost. Preslatke plodove - njih ratnik ne mari. Zato mari za ženu; gorka je još i najslađa žena." *"[[Muškarac|Muškarčeva]] [[sreća]] je: želim. :[[Žena|Ženina]] sreća je: on želi." *"Najgore nas savijaju i muče nevidljive ruke." *"Našao sam da je opasnije među ljudima nego među životinjama; opasnim putevima ide Zaratustra. Neka me vode moje životinje!" *"Ne razumiju me: nisam usta za ove uši." *"Ne vjerujte nikome od onih koji puno zbore o svojoj pravednosti!" *"Neka se [[muškarac]] boji [[žena|žene]] kad ona ljubi: ona tad sve prinosi na žrtvu, a sve drugo smatra bezvrijednim." *"Neka se [[muškarac]] boji [[žena|žene]] kad ona mrzi: jer muškarac je u dnu duše samo zao, a žena je tamo loša." *"Nije li bolje dospjeti u ruke ubojice negoli u snove pohotne [[žena|žene]]." *"No da vam posve otkrijem srce, prijatelji: kada bi bilo bogova, kako bih izdržao da ne budem bog! Stoga nema bogova." *"No imate li neprijatelja, ne vraćajte mu zlo dobrim: jer to bi sramotilo. Nego dokažite da vam je učinio nešto dobro. I radije se gnjevite nego da sramotite! I ako vas proklinju, ne bi mi se svidjelo da hoćete potom blagoslivljati. Radije malo zajedno proklinjite! I ako vam se dogodila velika nepravda, učinite mi brzo još pet manjih k tomu!" *"No krv je najlošiji svjedok istine; krv će zatrovati najčišći nauk još do zaslijepljenosti i mržnje srca." *"No najgore su male misli. Uistinu, bolje je i zlo činiti nego malo misliti!" *"O svakome ponešto znamo previše! I ponetko nam biva providnim, ali to nam još ni izdaleka ne omogućuje proći kroz njega. Teško je živjeti s ljudima, zato što je šutnja tako teška." *"O ženi treba govoriti samo muškarcima." *"Otmjenije je sebi ne davati za pravo nego ostajati u pravu, napose kad čovjek ima pravo." *"Podijeljena nepravda je pola pravde." *"Prevalili ste put od crva do čovjeka i puno je toga u vama još crv. Nekoć ste bili majmuni, i sad je još čovjek više majmun od bilo kojeg majmuna." *"Rado bih darivao i dijelio, sve dok se mudri među ljudima opet jednom ne razvesele svojoj ludosti, a siromašni svojemu bogatstvu." *"Savjetujem li vam ljubav prema bližnjemu? Radije bih vam savjetovao bijeg od bližnjih i ljubav prema najudaljenijima!" *"Sve je na ženi zagonetka, i sve na ženi ima jednu odgonetku: naziva se trudnoća." *"Šutnja je gora; sve prešućene istine postanu otrovne." *"Ta je li moguće! Ovaj stari svetac u svojoj šumi još ništa nije čuo o tomu da je Bog mrtav." *"Ta pogledajte te suvišne! Stječu bogatstva i time postaju siromašniji. Hoće [[moć]], i ponajprije poluge moći, puno novca - ti nemoćnici! Gledajte ih kako se veru, ti hitri majmuni! Veru se jedan preko drugoga i tako povlače jedan drugoga u mulj i dubinu. Svi hoće tamo k prijestolju: to je njihovo ludilo - kao da [[sreća]] sjedi na prijestolju! Često sjedi mulj na prijestolju - a često i prijestolje na mulju." *"Tisuću staza ima kojima se još nikada nije išlo; tisuću zdravlja i prikrivenih otoka života. Neiscrpljen i neotkriven još uvijek je čovjek i čovjekova zemlja." *"Tko vazda daruje, u opasnosti je da izgubi stid; tko vazda dijeli, ruka i srce mu imaju žuljeve od silna dijeljenja." *"Treba čvrsto držati svoje srce; jer pusti li mu se na volju, učas se izgubi i glava!" *"U vašoj ljubavi neka bude hrabrosti! Svojom ljubavlju trebate nasrnuti na onoga koji vam ulijeva strah! U vašoj ljubavi neka bude vaša čast! Malo se, inače, žena razumije u čast. No to neka bude vaša čast: da vazda više ljubite nego što vas ljube, i da nikada ne budete druge." * "Vi, odvažni oko mene! Vi tražioci, istraživači i svi koji ste podmuklim jedrima brodili neistraženim morima! Vi što se radujete zagonetkama! Savjetujte me kako da riješim zagonetku što sam je tada ugledao, protumačite mi prikazu najusamljenijeg! Jer to je bila prikaza i predviđanje: - što sam tada vidio u slici i prispodobi! Ko je taj, ko ima jednom još doći? Ko je taj pastir, što mu se zmija uvukla u grlo? Ko je taj čovjek, kojem će se tako sve najteže, najcrnje uvući u grlo? :A pastir je zagrizao, kao što ga je to bio savjetovao moj uzvik; dobro zagrizao! I tada daleko ispljuju glavu zmije – i skoči na noge. Nije bio više ni pastir ni čovjek – bio je potpuno promijenjen, ozaren, i smijao se! Još se nikad na zemlji nije čovjek smijao poput njega! :O, braćo moja, čuo sam smijeh koji nije bio smijeh čovjeka – i sad me proždire žeđ i muči čežnja koja se nikad neće smiriti. :Čežnja me moja za tim smijehom proždire: o kako mogu podnijeti da još živim! A kako bih mogao podnijeti da sada umrem!" *"Zaklinjem vas, braćo moja, ostajte vjerni zemlji i ne vjerujte onima koji vam zbore o nadzemaljskim nadama! Trovatelji su to, znali oni ili ne znali." *"Želi li se imati [[prijatelj|prijatelja]], mora se htjeti i za njega voditi rat: a da bi se vodio rat, mora se znati biti neprijatelj." *"Žena još nije kadra za [[prijateljstvo]]." *"Život je vrutak naslade; ali gdje pije i ološ s ostalima, svi su zdenci zatrovani." == Drugi o djelu == *[[Richard Strauss]] **"Nije mi bila namjera komponovati filozofsku [[Muzika|muziku]] ili možda muzikom oslikati veliko djelo Nietzschea. Više sam želio posredstvom muzike prikazati razvitak ljudskoga roda od njegova početka sve to Nietzscheova nadčovjeka." (''o temi iz simfonijske pjesme "Tako je govorio Zaratustra"'') == Vanjski linkovi == *[http://en.wikisource.org/wiki/Thus_Spake_Zarathustra Online tekst na engleskom jeziku] [[Kategorija:Friedrich Nietzsche]] [[Kategorija:Literatura]] {{Wikipedia}} pz97j381t35pldx7s86gzthejxvqfkm 14 5850 55141 41772 2015-08-03T19:57:55Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q8474835]] na [[d:|Wikidati]] 55141 wikitext text/x-wiki Friedrich Nietzsche [[Kategorija:Literatura]] 68ke1srpluscdj3yzi4tl5b6kth98wu 0 5851 51973 50258 2014-04-15T06:46:58Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 9 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q1178]] 51973 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Maurice Ravel |slika=Maurice Ravel.jpg |tekst uz sliku= |datum rođenja=7. mart 1875. |mjesto rođenja=Ciboure, Francuska |datum smrti=28. decembar 1937. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} *"Samo je ona shvatila moje [[djelo]]." (''[[odgovor]] na povik dame koja je njegovu kompoziciju "Bolero" komentarisala sa: "[[Pomoć]], on je lud, poludio je!"'') [[Kategorija:Muzika|Ravel,Maurice]] [[Kategorija:Francuski kompozitori|Ravel,Maurice]] {{Wikipedia}} cp599npusl6dk3iwrrqh6b55lawl6tx 14 5852 51228 41792 2014-04-09T05:30:08Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51228 wikitext text/x-wiki Ruski kompozitori [[Kategorija:Kompozitori]] 8box76z414w1h7g9s9dier5knbgso02 14 5853 61569 51229 2024-05-17T07:29:24Z Srđan 4695 61569 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Rusija|Novinari]] [[Kategorija:Novinari]] 8hyn1im6fyeixyl8zfo2c5y18kg0kcw 14 5854 61799 30991 2024-05-17T11:54:17Z Srđan 4695 61799 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Hrvatska|Pjevači]] [[Kategorija:Pjevači]] isrfae7g6uk2s24g7x0rl5nbi0uzjfg 14 5855 61967 30992 2024-05-18T10:13:07Z Srđan 4695 61967 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Pjevači]] [[Kategorija:Pjevači]] gmfepm7efnhttq9g9a626j2h9h7fp2j 0 5856 22835 2006-10-09T22:28:17Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Stid]] 22835 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[stid]] s1h0qj01nb3t0scbhaq5efc4dli3la7 14 5857 61590 61417 2024-05-17T07:39:54Z Srđan 4695 61590 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države|Arhitekti]] [[Kategorija:Arhitekti]] rdgzyooclitmc5l57css3ysg8gsxl1o 0 5858 28207 22877 2007-03-13T22:51:46Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28207 wikitext text/x-wiki --------- *[[Zdenko Runjić]] **"Skalinada, skalinada :tu se penje, tu se pada :to je sudba, to je nada :skalinada. :Skalinada, skalinada :svaki korak jedna skala :svaka skala jedna nada :skalinada." (''Skalinada'') [[Kategorija:Tema]] 0q9tun1ysq7ux6acbdcpd8yeq93swve 0 5859 51708 43805 2014-04-14T21:36:50Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 3 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q353956]] 51708 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Henri de Lubac |slika= |tekst uz sliku=''francuski teolog i Isusovac'' |datum rođenja=20. februar 1896. |mjesto rođenja=Cambrai, Francuska |datum smrti=4. septembar 1991. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} * "[[Navika]] i [[rutina]] imaju nevjerojatnu [[moć]] uništavanja i razaranja." [[Kategorija:Religija|L]] {{Wikipedia}} 98xlbhvjw9bgwbv14w3zxz0rk42olpd 0 5860 59548 52036 2020-11-11T01:16:40Z Vilho-Veli 7122 File 59548 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Katharine Hepburn |slika= |tekst uz sliku=''američka glumica'' |datum rođenja=12. maj 1907. |mjesto rođenja=Hartford, SAD |datum smrti=29. juni 2003. |mjesto smrti=Old Saybrook, SAD }} [[File:KatharineHepburninStageDoorCanteencropped.jpg |144px|thumb|Katharine Hepburn (1943)]] * "[[Ljubav]] nema nikakve veze s onim što očekujete da ćete dobiti, samo s onim što očekujete da ćete dati - i to je sve!" * "Želite li zadržati neokaljanu [[čast]], ne smijete se srozati na prljave postupke. Učinite li to jednom, sljedeći put srozat ćete se mnogo lakše." [[Kategorija:Američki glumci|H]] {{Wikipedia}} 3x179n4gobmrbbzyr17ct1kmrl8olw4 0 5861 28216 22889 2007-03-13T22:52:12Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28216 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Stephen Stills |slika= |tekst uz sliku=''američki gitarista i pjevač'' |datum rođenja=3. januar 1945. |mjesto rođenja=Dallas, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Postoje tri stvari koje [[muškarac|muškarci]] mogu napraviti sa [[žena]]ma: voljeti ih, patiti zbog njih i pretvoriti ih u [[književnost]]." [[Kategorija:Američki muzičari]] [[Kategorija:Američki pjevači]] {{Wikipedia}} ev5l1w68f9thkxdf3ich5tdj0oaqyie 0 5862 59192 51653 2020-02-15T11:22:42Z 80.223.94.19 File 59192 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Samuel Taylor Coleridge |slika= |tekst uz sliku=''britanski pjesnik i filozof'' |datum rođenja=21. oktobar 1772. |mjesto rođenja=Ottery St. Mary, Engleska |datum smrti=25. juli 1834. |mjesto smrti=London, Engleska }} [[File:SamuelTaylorColeridge.jpg|thumb|]] * "[[Simpatija]] stvara [[prijateljstvo]], ali u [[ljubav]]i postoji neka vrsta antipatije ili suprotstavljene [[strast]]i. Jedna teži da bude kao ona druga, a zajedno čine cjelinu." * "Kad bi [[čovjek]] mogao proći kroz Raj u snu, i da mu se dadne [[cvijet]] kao jamstvo da je duša njegova zaista ondje bila, i da nađe taj cvijet u ruci kad se probudi - da! - šta bi onda bilo?" ==Djela== *''[[Kublaj-kan]]'' (1816.) [[Kategorija:Britanski pisci|C]] [[Kategorija:Britanski filozofi|C]] {{Wikipedia}} a2lo98jhdjznaut2f64yvhf7j5ezvvu 0 5863 60116 59298 2022-04-29T21:07:33Z Urho Navalnyi 7752 Datoteka 60116 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ayn Rand |pravo ime=Alisa Zinovjevna Rosenbaum |slika= |tekst uz sliku=rusko-američka književnica i filozof |datum rođenja=2. februar 1905. |mjesto rođenja=St. Petersburg, Rusija |datum smrti=6. mart 1982. |mjesto smrti=New York, SAD |počasti= }} [[File:Ayn Rand (1943 Talbot portrait).jpg|right|thumb|225px|Ayn Rand (1943)]] [[File:Ayn Rand.png|thumb|250px|]] * "Mislite da je [[novac]] korijen svega [[zlo|zla]]. Jeste li se ikad pitali što je korijen novca?" ==Djela== *''[[Vrlina škrtosti]]'' (1964.) [[Kategorija:Američki pisci|R]] [[Kategorija:Američki filozofi|R]] [[Kategorija:Ruski pisci|R]] [[Kategorija:Ruski filozofi|R]] [[Kategorija: Filozofija]] [[Kategorija: Ayn Rand]] saq4rv8ywuokdet6kjftzjlq27hf69b 0 5865 54721 51952 2015-07-03T11:50:58Z CommonsDelinker 84 Replacing Verdi.jpg with [[File:Giuseppe_Verdi_by_Giovanni_Boldini.jpg]] (by [[commons:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: [[:commons:COM:FR|File renamed]]: We have a lot of images of Verdi; a bit of disambiguation will make locating them easi 54721 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Giuseppe Verdi |slika=[[Slika:Giuseppe Verdi by Giovanni Boldini.jpg|150px]] |tekst uz sliku=Đuzepe Verdi, ''italijanski kompozitor'' |datum rođenja=09. ili 10.10.1813. |mjesto rođenja=Le Roncole, Italija |datum smrti=27.01.1901. |mjesto smrti=Mailand, Italija }} == Drugi o Verdiju == *"Predivno, predivno, predivno..." (''[[Gaetano Donizetti|Donizetti]] o Verdijevoj operi "Nabucco"'') [[Kategorija:Muzika|Verdi,Giuseppe]] [[Kategorija:Italijanski kompozitori|Verdi,Giuseppe]] {{Wikipedia}} lygwvytbk1vg3q4owt7b2u7n1fnaerj 14 5866 61469 51187 2024-05-16T18:38:18Z Srđan 4695 61469 wikitext text/x-wiki Italijanski kompozitori [[Kategorija:Kompozitori]] [[Kategorija:Italija|Kompozitori]] jnstdjxdzldm4khz0agie8btpleojvr 0 5867 47787 23157 2012-12-27T08:21:55Z CommonsDelinker 84 Zamjenjena Datoteka:Donizetti_in_colore.jpg sa Datotekom:Gaetano_Donizetti_(portrait_by_Giuseppe_Rillosi).jpg (od strane Logan razlog: [[commons:COM:FR|File renamed]]: Custom reason: this is not Giuseppe Donizetti, it is his brother Gaetano). 47787 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Domenico Gaetano Maria Donizetti |slika=[[slika:Gaetano_Donizetti_(portrait_by_Giuseppe_Rillosi).jpg|150px]] |tekst uz sliku=Gaetano Donizetti, ''italijanski kompozitor'' |datum rođenja=29.11.1797. |mjesto rođenja=Bergamo, Italija |datum smrti=08.04.1848. |mjesto smrti=Bergamo, Italija }} *"Predivno, predivno, predivno..." (''o [[Giuseppe Verdi|Verdijevoj]] operi "Nabucco"'') [[Kategorija:Muzika|Donizetti,Gaetano]] [[Kategorija:Italijanski kompozitori|Donizetti,Gaetano]] {{Wikipedia}} s8dkc4ch0kmvvdvo9ac6g6k7gkvxshs 0 5868 51423 46598 2014-04-13T09:30:06Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 4 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q41555]] 51423 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jacques Offenbach |slika=[[slika:Jacques_Offenbach_by_Félix_Nadar_(restored).jpg|150px]] |tekst uz sliku=Žak Ofenbah, ''njemački kompozitor'' |datum rođenja=20.juni 1819. |mjesto rođenja=Köln, Njemačka |datum smrti=5.oktobar 1880. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} *"Požurite s mojom [[Opera|operom]], ne preostaje mi puno vremena a bezuvjetno želim vidjeti premijeru." (''direktoru Opéra-Comique o svom djelu "Hoffmannove priče"'') [[Kategorija:Muzika|Offenbach,Jacques]] [[Kategorija:Njemački kompozitori|Offenbach,Jacques]] {{Wikipedia}} 2oyvx4whz8ll30u6sfpeqb0bafxkma5 0 5869 51648 39302 2014-04-14T19:33:36Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q7302]] 51648 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Georg Friedrich Händel |slika=[[slika:Haendel.jpg|150px]] |tekst uz sliku=Georg Friedrich Händel, ''njemačko-britanski kompozitor'' |datum rođenja=23.02.1685. |mjesto rođenja=Halle, Njemačka |datum smrti=14.04.1759. |mjesto smrti=London, Velika Britanija }} == Drugi o Händelu == *"(...) u britanskoj muzičkoj arhivi prije Händela ne postoji ništa što bi se moglo nazvati oratorijem." (''[[Percy Scholes|Scholes]] o Händelovu djelu "Mesija"'') [[Kategorija:Muzika|Händel,Georg Friedrich]] [[Kategorija:Njemački kompozitori|Händel,Georg Friedrich]] [[Kategorija:Britanski kompozitori|Händel,Georg Friedrich]] {{Wikipedia}} pcg0sai1qd0fs4o1nspjzhi6j32sdvh 0 5870 28141 23231 2007-03-13T22:47:27Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28141 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Percy A. Scholes |slika= |tekst uz sliku=engleski muzičar, novinar i publicista |datum rođenja= 1877. |mjesto rođenja= |datum smrti=1958. |mjesto smrti= }} *"(...) u britanskoj muzičkoj arhivi prije Händela ne postoji ništa što bi se moglo nazvati oratorijem." (''o [[Georg Friedrich Händel |Händelovu]] djelu "Mesija"'') [[Kategorija:Britanski novinari|Scholes,Percy A.]] [[Kategorija:Britanski muzičari|Scholes,Percy A.]] [[Kategorija:Britanski pisci|Scholes,Percy A.]] {{Wikipedia}} 4bp6mahpp30szanpoixhhycejxwun54 0 5871 23115 2006-10-10T21:30:01Z Harač 23 Georg Friedrich Händel premješten u Georg Friedrich Handel 23115 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Georg Friedrich Handel]] k2r5j9gg1lexsenswxqvo6ivoq2oxvv 0 5872 59637 29494 2021-01-03T21:26:26Z Armas Eesti 7345 File 59637 wikitext text/x-wiki ---- [[File:La Valse.jpg|thumb|''Valcer'' ([[Camille Claudel]])]] == Citati == *[[Eduard Hanslick]] **"[[Johannes Brahms|Brahms]] i valceri? Te se dvije riječi zaprepašteno promatraju na naslovnici. Čini se da nam je odgovor tražiti u samom Beču. Beč je [[Ludwig van Beethoven|Beethovena]], Schuberta i [[Robert Schumann|Schummana]] doveo na sam vrhunac, sada je očito Brahms na redu." (''o Brahmsovom djelu "Valcer u As-duru"') *[[Johann Strauss mlađi]] **"Taj valcer zapravo i nije toliko lijep kako se čini u vašoj interpretaciji." (''pijanisti Grunfeldu o djelu "Zvuci proljeća"'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Muzika]] {{Wikipedia}} 5b21dkzic2mde54d21wxjjqae4cm9as 0 5873 52018 49546 2014-04-15T07:59:22Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q170412]] 52018 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Emmanuel Chabrier]] **"Bit će to izuzetna fantasia, muy espanola, što se temelji na uspomenama s tog predivnog puta. Zadivit ću svekoliko gledateljstvo divljim ritmom, a moje će melodije biti toliko uzbudljive da će mnoge potaknuti na strastveni [[poljubac]]!" (''pismo dirigentu Larmoureuxu o djelu "Španija"'') *[[Nenad Veličković]] **"Muzika je ipak drukčija od književnosti, melodija je uvijek ista na svim jezicima, a ritmovi, pogotovo taj folk, su nekako slični, tako da čovjek i nema utisak da sluša nešto tuđe, nešto neprijateljsko." (''Zarez'' br.146, 13. januar 2005.) == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Muzika]] {{Wikipedia}} ebojm95p1ci9mz4ltai9lirbouhhx8v 0 5874 51509 48592 2014-04-13T16:23:42Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 13 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q1344]] 51509 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Jacques Offenbach]] **"Požurite s mojom operom, ne preostaje mi puno vremena a bezuvjetno želim vidjeti premijeru." (''direktoru Opéra-Comique o svom djelu "Hoffmannove priče"'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Muzika]] {{Wikipedia}} srsqf4zlwbcutcg9085ejade11275cl 14 5877 61468 51186 2024-05-16T18:37:59Z Srđan 4695 61468 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Italija|Glumci]] [[Kategorija:Glumci]] 6pk1rsgw437cfkfzb4xizpl2a010xd4 14 5878 61472 51189 2024-05-16T18:38:58Z Srđan 4695 61472 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Italija|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] jvpx7ds0wgyxc02kqqht1asrr9ftxj7 14 5879 61471 51188 2024-05-16T18:38:45Z Srđan 4695 61471 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Italija|Novinari]] [[Kategorija:Novinari]] khcwbzwlkf34er9vtpzms2tbq979jxh 14 5880 61475 51191 2024-05-16T18:39:55Z Srđan 4695 61475 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Italija|Slikari]] [[Kategorija:Slikari]] hefg3853vw5k7ktfe025mtltncbxrjw 14 5881 61473 51075 2024-05-16T18:39:27Z Srđan 4695 61473 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Italija|Političari]] [[Kategorija:Političari]] 4jhpv9zhspyojsfzwk2yuhwdzxnrgyp 0 5882 23274 2006-10-10T23:06:22Z Zumbulka~bswikiquote 10 Giosue Carducci premješten u Giosuè Carducci 23274 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Giosuè Carducci]] dqkano3ctjkntfsqhwste2hgz6f3dzl 14 5883 61458 51184 2024-05-16T18:33:48Z Srđan 4695 61458 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Italija|Arhitekti]] [[Kategorija:Arhitekti]] er50wz0gfjturlbe7ja4jhlx635zbc3 14 5884 61743 61405 2024-05-17T11:35:58Z Srđan 4695 61743 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo|Muzičari]] [[Kategorija:Muzičari]] kuv979sqnotjd6jn5hrop35g123164r 14 5886 61835 31002 2024-05-18T06:28:56Z Srđan 4695 61835 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Glumci]] [[Kategorija:Glumci]] 8grnuraw9q3wlfccbu3t912rjo48uph 0 5887 51779 46628 2014-04-14T23:56:28Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 8 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q1505874]] 51779 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Hitch |originalni naziv =Hitch |godina =2005 |zemlja =SAD |režiser =[[Andy Tennant]] |uloge =[[Will Smith]], [[Eva Mendes]], [[Kevin James]] }} == Reklamna rečenica == *"Lijek za modernog muškarca." == Citati == *'''Hitch''': "Osnovni [[princip]]i... Nema ih." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} 3io3hd66phti3tciuyda2ukafjsgfxd 0 5888 23363 2006-10-12T16:18:42Z Zumbulka~bswikiquote 10 Benicio Del Toro premješten u Benicio del Toro 23363 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Benicio del Toro]] t27okq34gui44bt37v4x9y1qv0clele 0 5889 23398 2006-10-13T04:58:25Z Zumbulka~bswikiquote 10 Stephen William Hawking premješten u Stephen Hawking 23398 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Stephen Hawking]] 7e588pa2mrsafvkttjei3g38gu760m2 10 5890 23410 2006-10-13T17:48:03Z Zumbulka~bswikiquote 10 23410 wikitext text/x-wiki "Ko sreću uživa sam, neka i suze prolijeva sam." ~ [[Simon Gregorčić]] iq0603meahg6pcomfe8zr0l1dcb36ta 0 5891 23418 2006-10-13T18:05:09Z Zumbulka~bswikiquote 10 Shri Ramakrishna premješten u Ramakrishna 23418 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Ramakrishna]] 1y7ryvu4m1e2c3e5sraj28006dm5lel 6 5892 23419 2006-10-13T18:05:33Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{slobodna_slika}} sa en-wiki 23419 wikitext text/x-wiki {{slobodna_slika}} sa en-wiki 8ahdki7ttazthixmfkxo39k5jggc85t 0 5893 23426 2006-10-13T19:01:51Z Zumbulka~bswikiquote 10 Senad ef. Agić premješten u Senad Agić 23426 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Senad Agić]] 1sbfh3oumezzsdkub6ik8s7255yhm5p 0 5894 23430 2006-10-13T19:50:21Z Zumbulka~bswikiquote 10 Sri Chinmoy premješten u Chinmoy 23430 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Chinmoy]] 5pfw2m4s7cvg1mggwdg2g57r3076pgt 0 5895 52169 49505 2014-04-15T15:56:39Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 10 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q43969]] 52169 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Muhammad Yunus |slika=[[slika:Grameen Yunus Dec 04.jpg|150px]] |tekst uz sliku=Muhammad Yunus, ''ekonomista i dobitnik Nobelove nagrade za mir 2006.'' |datum rođenja=28.06.1940. |mjesto rođenja=Chittagong, Bangladeš |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Jednog dana naša unučad će ići u muzeje da vide kako je bilo u [[Siromaštvo|siromaštvu]]." (''"The Independent"'', 05.05.1996.) [[Kategorija:Nauka]] {{Wikipedia}} 67a3ceu5kqfdsv0igfwmhmgbihf9pcj 0 5896 29093 28136 2007-03-23T19:37:59Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29093 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ivan Pavao II |slika=[[Slika:John Paul II Medal of Freedom 2004.jpg|150px]] |tekst uz sliku=Papa Ivan Pavao II, ''bivši poglavar katoličke crkve'' |datum rođenja=18.05.1920. |mjesto rođenja=Wadowice, Poljska |datum smrti=02.04.2005. |mjesto smrti=Vatikan, Vatikan }} *"Siromašni ljudi širom svijeta su vaši braća i sestre po Kristu. Nikada se ne smijete zadovoljiti s tim da im date samo mrvice koje su ostale nakon gozbe. Morate odvojiti od svojega izobilja i pomoći im. I morate se prema njima odnositi kao prema gostima za svojim obiteljskim stolom." == Drugi o Papi == *[[Vojislav Šešelj]] **"Možete vi mene optužiti za sve zločine koji su počinjeni u ratovima u bivšoj Jugoslaviji, ja ću se obraniti i dokazati da je za sve kriv papa Ivan Pavao II" (2005.) [[Kategorija:Politika|P]] [[Kategorija:Religija|P]] {{Wikipedia}} h2sr9s9ok72k2alg6tia0qophk3enut 0 5897 28395 24269 2007-03-23T19:30:47Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28395 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Antikrist |autor =[[Friedrich Nietzsche]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Der Antichrist'' |datum prvog izdavanja =1895. }} *"[[Kršćanstvo]] je stalo na stranu slabih, niskih, neuspješnih, od oprečnosti s instinktima za održanje jakoga života stvorilo je ideal; iskvarilo je um i duhovno najjačih priroda poučavajući da najviše vrijednosti duhovnosti treba smatrati griješnima, varavima, iskušenjima." *"[[Temelj]] je [[Kršćanstvo|kršćanstva]] kivnost bolesnika, instinkt usmjeren protiv zdravih, protiv zdravlja. Sve što je uspjelo, sve ponosno, razuzdano, ponajviše ljepota, vrijeđa mu i oči i uši." *"Suosjećanje održava što je zrelo za propast, opire se u korist onoga što je život razbaštinio i osudio, obiljem svakakvih promašaja, koje održava na životu, daje samom životu mračan i dvojben vid. Taj depresivni i kružni instinkt onemogućava one instinkte koji teže održanju i podizanju vrijednosti života: on je multiplikator bijede i konzervator svega bijednoga." * "Vjera je ne htjeti znati što je [[istina]]." * "[[Vjera]] ne premješta brda, ali postavlja brda gdje ih nema." * "Za mene je [[laž]] ne htjeti vidjeti nešto što se vidi, ne htjeti nešto vidjeti onako kako se vidi: nije važno zbiva li se laž pred svjedocima ili bez [[svjedok]]a. Najuobičenija je laž ona kojom čovjek sam sebi laže; laganje drugima razmjerno je rijetko." == Vanjski linkovi == *[http://www.handprint.com/SC/NIE/antich.html Online tekst (engleski jezik)] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Friedrich Nietzsche]] {{Wikipedia}} t6xfjngitqa6whbktru6pq4nkkt9tu6 0 5898 29425 23451 2007-03-23T19:41:12Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29425 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Claude Adrien Helvétius]] **"Sebeljublje jest jedini temelj na kojem se može temeljiti pravilo korisnog morala." (''De l'Espirit'', 1758.) *[[Friedrich Nietzsche]] **"Temelj je [[Kršćanstvo|kršćanstva]] kivnost bolesnika, instinkt usmjeren protiv zdravih, protiv zdravlja. Sve što je uspjelo, sve ponosno, razuzdano, ponajviše ljepota, vrijeđa mu i oči i uši." (''[[Antikrist]]'') *[[Oscar Wilde]] **"Temelj [[Optimizam|optimizma]] je potpuni [[strah]]." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 9nucggy69gt1olsurnrsbjma8z8updw 0 5899 29284 24279 2007-03-23T19:39:46Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29284 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =S one strane dobra i zla: uvod u jednu filozofiju budućnosti |autor =[[Friedrich Nietzsche]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Jenseits von Gut und Böse - Vorspiel einer Philosophie der Zukunft'' |datum prvog izdavanja =1886. }} * "Gdje u igri nisu [[ljubav]] ili [[mržnja]], [[žena]] igra osrednje." *"Gotovo sve što zovemo ''višom kulturom'' počiva na produhovljenju i produbljenju [[okrutnost]]i. Ona ''divlja životinja'' uopće nije umrtvljena. Ona živi, cvate, samo se - obogotvorila. Ono što čini bolnu nasladu tragedije je okrutnost. Postoji obilan, preobilan užitak i u vlastitoj patnji, u vlastitom činjenju sebe patećim." * "Ko se bori s nemanima, treba pripaziti da sam pritom ne postane neman. A kad dugo gledaš u bezdan, i bezdan se zagleda u tebe." * "... mislim na takozvane cinike, dakle na takve koji na sebi jednostavno priznaju životinju, prostaštvo, 'pravilo', a pritom imaju onaj stupanj duhovnosti i golicanja da o sebi i o sebi jednakima moraju [[govor]]iti pred svjedocima. [[Cinizam]] je jedini oblik u kojem proste duše okrznjuju ono što je čestitost." * "Mnogo govoriti o sebi može biti i sredstvo da se sebe sakrije." * "Moralno prosuđivanje i osuđivanje je omiljena [[osveta]] duhovno ograničenih onima koji su to manje, a također neka vrsta odštete za to da ih je priroda loše opskrbila, konačno i prigoda da se dobije duh i postane finim: - [[zloba]] produhovljuje." *"[[Muškarac]] koji ima dubinu u svom duhu kao i u svojim požudama, a i onu dubinu dobrohotnosti koja je sposobna za strogost i čvrstoću i koja se lahko s njima zamjenjuje, može o ženama misliti samo orijentalno. On ženu mora shvatiti kao posjed, kao vlasništvo koje se može zaključati, kao nešto što je predodređeno za podložnost i u njoj postaje savršeno." * "Ne mrzi se tako dugo dok se još potcjenjuje, nego tek onda kad se cijeni jednako ili više." *"Otmjen [[čovjek]] odvaja od sebe bića u kojih do izraza dolazi suprotnost takvih uzvišenih, ponosnih stanja: on ih prezire. Neka se odmah primijeti da u toj prvoj vrsti morala suprotnost ''dobrog'' i ''lošeg'' znači koliko i ''otmjenog'' i ''podlog'': - suprotnost ''dobra'' i ''zla'' drugog je podrijetla. Prezire se kukavicu, plašljivca, sitničavca, onoga ko misli na usku korisnost; isto tako onog nepovjerljivog s njegovim neslobodnim pogledom, onoga ko sebe ponižava, pseću vrstu ljudi koja se dopušta zlostavljati, laskavca koji prosi, a prije svega lažljivca: - osnovna je vjera svih aristokrata da je prosti puk lažljiv." *"Pogled [[rob]]a je nesklon vrlinama moćnih. Izvlače se i svjetlom obasipaju ona svojstva koja služe za to da onome ko trpi olakšaju postojanje. Tu se časte sažaljenje, uslužna ruka spremna na pomoć, toplo srce, strpljenje, marljivost, poniznost, ljubaznost - jer to su tu najkorisnija svojstva i gotovo jedina sredstva da se izdrži pritisak postojanja. Moral robova je bitno moral korisnosti. Kao zlo osjećaju se moć i opasnost, određena strahovitost, finoća i snaga koja ne dopušta da se pojavi prezir. Prema moralu robova dakle onaj ko je ''zao'' pobuđuje strah; a prema moralu gospodara ''dobar'' je upravo onaj koji budi i hoće pobuditi strah, dok se spram ''lošeg'' čovjeka osjeća prezir." *"Posvuda gdje prevladava moral robova jezik pokazuje sklonost da riječi ''dobar'' i ''glup'' približi jednu drugoj. Posljednja temeljna razlika: zahtjev za slobodom, instinkt za sreću i finoću osjećaja slobode pripadaju moralu i moralnosti robova jednako tako nužno kao što su umijeće i zansenjaštvo u poštovanju, u predavanju redoviti simptomi aristokratskog načina mišljenja i vrednovanja." * "Potreslo me ne to da si me lagao, nego da ti više ne vjerujem." * "'To sam ja učinio' kaže moje [[sjećanje]]. 'To nisam mogao ja učiniti' - kaže moj [[ponos]] i ostaje neumoljiv. Na koncu - sjećanje popušta." *"U okolnostima [[mir]]a ratnički [[čovjek]] navaljuje na sama sebe." *"Užasni doživljaji navode na nagađanje nije li onaj ko ih doživljava i sam nešto užasno." == Vanjski linkovi == *[http://www.gutenberg.org/etext/4363 Online tekst (engleski jezik)] *[http://www.gutenberg.org/etext/7204 Online tekst (njemački jezik)] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Friedrich Nietzsche]] {{Wikipedia}} 78yhiyjij9qsvuacx61n9bz66yw0xvg 14 5900 61461 51185 2024-05-16T18:35:24Z Srđan 4695 61461 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Italija|Filozofi]] [[Kategorija:Filozofi]] bycshv22xt9u5a08a37c9tpsdq8eqxl 0 5901 23477 2006-10-14T10:57:46Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Saint-Simone]] 23477 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Saint-Simone]] 9wivxdmtq1qcrjopad9i2msqazjd1o1 14 5902 61845 31004 2024-05-18T06:32:41Z Srđan 4695 61845 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Humoristi]] [[Kategorija:Humoristi]] ktx1ns8ax4ixlr14xw7frsmoyz93h7u 6 5903 23508 2006-10-14T12:33:45Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{slobodna_slika}} sa bs-wiki 23508 wikitext text/x-wiki {{slobodna_slika}} sa bs-wiki rn5ro0lxmiu5ifbi15widawusg0wqwm 14 5904 62015 31005 2024-05-18T16:46:59Z Srđan 4695 62015 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Slikari]] [[Kategorija:Slikari]] juiqp3ecccvtwzsfyud620ffrvaycgv 0 5905 29457 28247 2007-03-23T19:41:30Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29457 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Nesim Tahirović]] **"Pogledajte i tu [[arhitektura|arhitekturu]], taj pasjaluk, taj [[zločin]]! Tuzla je u vrijeme Austro-Ugarske bila gospodski grad, proglašena najurbanijim na ovom području. A vidite na šta liči danas. Nad gradom traje kulturni, umjetnički i urbanistički zločin." ([http://www.avaz.ba/absolutenm/anmviewer.asp?a=14000&z=50&isasp= ''Avaz'', 30. januar 2006]) [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] {{Wikipedia}} caar931vrf1bzepn5gela7mli47xbvz 0 5906 28729 27994 2007-03-23T19:34:19Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28729 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ivica Račan |slika= |tekst uz sliku=hrvatski političar |datum rođenja=24. februar 1944. |mjesto rođenja=Ebersbach, Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Mislim da je [[Ivo Sanader|Sanader]] ponajprije fokusiran na svoj lik i djelo, ali ta njegova operacija uspjeha može lučiti samo privremeno. Sanader, usto, ima i manipulativne sposobnosti, a manipuliranje danas zahtijeva puno veću dozu sofisticiranosti nego u Tuđmanovo vrijeme. Dajem mu ''priznanje'' za tu sposobnost. Na tome počiva efikasnost njegove autokratske vlasti." (''za "Feral Tribune"'') *"Nažalost, Hrvatska kao država ne funkcionira ni kao pravna ni kao socijalna. Upravo sastavljamo crnu listu poslodavaca koji ne poštuju radnička prava. Čim pribavimo dokaze, objavit ćemo crnu listu poslodavaca na web-stranicama. Kad dođemo na vlast, pospješit ćemo da državne institucije kontroliraju poštivanje radnih prava i uvesti rigorozne kazne za one koji krše prava radnika." (''za "Jutarnji list"'') == Drugi o njemu == *[[Nedžad Latić]] **"Što se tiče same komparacije Ivice Račana i [[Zlatko Lagumdžija|Zlatka Lagumdžije]], oni su kao osobe različiti, a stranački programi također. Račan je [[dijete]] sirotišta nastalih nakon Drugog svjetskog rata, dok je Lagumdžija dijete 'crvene buržoazije'. Lagumdžija je imao stipendiju ravnu plaći ambasadora… Dakle, socijaldemokratija je kao ideja kod Račana životno [[iskustvo]], dok je kod Lagumdžije samo imidž. Zatim, Račan je obrazovan [[političar]], dok Lagumdžijin politički vokabular ne prelazi više od dvjesta riječi. On bi [[BiH|Bosnom]] vladao sa dvjesta [[riječ]]i! U to računam i objede i klevete. Uspjeh Lagumdžijinog SDP-a moguć je samo na psihološkom stanju [[narod]]a, u kojem se nalazi zbog poratne neimaštine." (''Start'' br. 36, 24. mart 2000) [[Kategorija:Hrvatski političari|R]] {{Wikipedia}} sl43nmikz4b1yu1jhva15jitwf1q0kl 0 5907 30234 30233 2007-03-29T19:36:17Z Harač 23 Vraćene izmjene Harač na poslednju izmjenu korisnika 80.65.83.15 30234 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Zlatko Lagumdžija |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački političar'' |datum rođenja=26. decembar 1955. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * *"Poslije preživljavanja četiri godine rata i 12 teških operacija, nakon što sam kao civil bio teško ranjen u svom rodnom gradu, Sarajevu, ja ne mrzim nikoga, već sam samo zahvalan ljudima koji su mi pružili priliku da preživim". (New York, 09.11.2001.) * "Ova zemlja je umorna od laži i kleveta. Moramo joj pomoći da se izvuče iz toga. (...) Niko nam nije [[neprijatelj]] zbog toga što se zove kako se zove. Nama su neprijatelji nacionalisti i oni koji rade protiv ove države, a u korist svog džepa." (Promotivna Konvencija SDP BIH, Sarajevo 08.07.2006.) [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari|L]] {{Wikipedia}} fm7kuq739eoz9gym09jgcx4kdsx6dx9 0 5908 23523 2006-10-14T13:21:50Z Zumbulka~bswikiquote 10 Mustafa efendija Cerić premješten u Mustafa Cerić 23523 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Mustafa Cerić]] duvsmgog9182r7ltn9n7huiym2ammg6 14 5909 61843 31006 2024-05-18T06:32:03Z Srđan 4695 61843 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Historičari]] [[Kategorija:Historičari]] 2y5q0jqsjgkbcfo069fy4y1t2otgzeo 14 5910 61681 61421 2024-05-17T10:51:14Z Srđan 4695 61681 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države|Producenti]] [[Kategorija:Producenti]] 67t09bdx9uxx0zexz3m73niq9hyvl2q 14 5911 61331 51139 2024-05-16T17:46:36Z Srđan 4695 new key for [[Category:Austrija]]: "Filozofi" using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 61331 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Austrija|Filozofi]] [[Kategorija:Filozofi]] 3tbhzwt5yomwawgzsio0jzkhkr29ajl 0 5912 28128 23575 2007-03-13T22:46:39Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28128 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Oriah Mountain Dreamer |slika= |tekst uz sliku=kanadska književnica |datum rođenja=? |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Nemoj mi reći da želiš držati cijeli [[svijet]] u svom [[srce|srcu]]. Pokaži mi kako se odvraćaš od okrivljavanja drugoga, a da ne napustiš samoga sebe kad si povrijeđen i bojiš se biti nevoljen." ("''Ples''") [[Kategorija:Kanadski pisci]] {{Wikipedia}} sewz5zbe8xh2y237gl4sg7hbamux0ht 14 5913 61793 31009 2024-05-17T11:52:08Z Srđan 4695 61793 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Hrvatska|Novinari]] [[Kategorija:Novinari]] de9uz6k3xqajcy1y9iftfivken4dilc 14 5914 61779 55142 2024-05-17T11:48:17Z Srđan 4695 61779 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Švicarski|Arhitekti]] [[Kategorija:Arhitekti]] k15a3f3oq1o22npi3mwidhilkiaevrg 14 5915 61328 51136 2024-05-16T17:45:32Z Srđan 4695 61328 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Australija|Glumci]] [[Kategorija:Glumci]] b5b5vexwsp92yepigmkoje0s01p2kpe 0 5916 23609 2006-10-15T13:13:44Z Zumbulka~bswikiquote 10 Kate Elizabeth Winslet premješten u Kate Winslet 23609 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Kate Winslet]] k8wxywppevlj536hxpwxyj0cly65qbt 0 5917 23620 2006-10-15T13:34:27Z Zumbulka~bswikiquote 10 Julije Gaj Cezar premješten u Julije Cezar 23620 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Julije Cezar]] 9h36sj7x478d3fgpxjgdbyjz2eze81e 0 5919 51510 47978 2014-04-13T16:24:29Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 11 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q7294]] 51510 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Johannes Brahms |slika=[[slika:JohannesBrahms.jpg|150px]] |tekst uz sliku=Johannes Brahms, ''njemački kompozitor'' |datum rođenja=07.05.1833. |mjesto rođenja=Hamburg, Njemačka |datum smrti=03.04.1897 |mjesto smrti=Beč, Austrija }} == Drugi o Brahmsu == *"Brahms i [[valcer]]i? Te se dvije riječi zaprepašteno promatraju na naslovnici. Čini se da nam je odgovor tražiti u samom Beču. Beč je [[Ludwig van Beethoven|Beethovena]], Schuberta i [[Robert Schumann|Schummana]] doveo na sam vrhunac, sada je očito Brahms na redu." (''bečki kritičar [[Eduard Hanslick|Eduard Hanslick]] o Brahmsovom djelu "Valcer u As-duru"') [[Kategorija:Muzika|Brahms,Johannes]] [[Kategorija:Njemački kompozitori|Brahms,Johannes]] {{Wikipedia}} 2m7gr5nrtlfph3soxf986b1lftvnozu 0 5920 51592 43802 2014-04-14T17:54:07Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 3 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q84246]] 51592 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Eduard Hanslick |slika=[[slika:Hanslick.jpg|150px]] |tekst uz sliku=Eduard Hanslick, ''bečki muzički kritičar'' |datum rođenja=11.09.1825. |mjesto rođenja=Prag, Češka |datum smrti=06.08.1904. |mjesto smrti=Baden, Austrija }} *"[[Johannes Brahms|Brahms]] i [[valcer]]i? Te se dvije riječi zaprepašteno promatraju na naslovnici. Čini se da nam je odgovor tražiti u samom Beču. Beč je [[Ludwig van Beethoven|Beethovena]], Schuberta i [[Robert Schumann|Schummana]] doveo na sam vrhunac, sada je očito Brahms na redu." (''o Brahmsovom djelu "Valcer u As-duru"'') [[Kategorija:Muzika|Hanslick,Eduard]] {{Wikipedia}} 51kp49whns05glzdnefxlrxplbqo0dd 0 5921 24301 24290 2006-10-24T21:36:00Z Zumbulka~bswikiquote 10 24301 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Misli o moralnim predrasudama |autor =[[Friedrich Nietzsche]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Gedanken über die moralischen Vorurteile'' |datum prvog izdavanja =1881. }} * "Ako napravimo odlučujući korak i stupimo na put koji se naziva ''vlastitim putom'': tad nam se odjednom otkrije jedna [[tajna]]: svi oni koji nam dotad bijahu [[prijatelj]]i i s kojima bijasmo prisni, - svi oni su dotad sebi utvarali nadmoć nad nama, te su povrijeđeni. Najbolji od njih su popustljivi i strpljivo čekaju da već jednom iznova pronađemo ''pravi put'' - ta oni ga znaju! Ostali se izruguju i ponašaju se kao da smo privremeno poblesavili, te zlobno ukazuju na zavodnika. Oni najopakiji nas prikazuju kao notorne budale i naše motive nastoje ocrniti, a onaj najlošiji u nama vidi svog najlošijeg [[neprijatelj]]a, nekoga ko žeđa za osvetom zbog dugotrajne [[ovisnost]]i, - i pribojava nas se. Šta, dakle, činiti? Preporučujem: svoju [[suverenost]] započeti time što se godinu dana unaprijed svim svojim poznanicima dodijeli amnestiju za sve vrste [[grijeh]]a." * "Čovjek koji [[govor]]i brzo i puno tone izvanredno duboko u našim [[oči]]ma i poslije najkraćeg općenja, čak i onda kad govori razumno, - ne samo u mjeri u kojoj je teško podnošljiv, nego daleko dublje. Jer mi slutimo kolikim mnogim ljudima je već teško pao, pa neprijatnosti koju izaziva priračunavamo još i nepoštovanje koje pretpostavljamo da ga inače prati." *"Gubici koje društvo i pojedinci trpe od prijestupnika posve su istovrsni gubicima koje trpe od bolesnih: [[Bolesnik|bolesnici]] šire zabrinutost, mrzovoljnost, ništa ne proizvode, troše tuđe prihode, potrebuju bolničare, liječnike, uzdržavanje i žive od vremena i snaga onih zdravih. Neka ti zlodusi nadalje žive bilo gdje drugdje, samo ne među ljudima, ako uopće hoće živjeti i ako ne propadnu zbog gađenja nad sobom!" * "Među [[kukavica]]ma je neumjesno išta kazati protiv [[hrabrost]]i, to izaziva prezir; a bezobzirni ljudi pokazuju se ogorčenima kad se kaže nešto protiv supatnje." * "Mnogi ljudi su naklonjeni istini - ne stoga što im je odvratno hiniti osjećaje, nego stoga što im teško uspijeva postići da se povjeruje u njihovo hinjenje. Ukratko, oni ne vjeruju u to da imaju glumačkog talenta, pa više drže do poštenja, do 'glumatanja istine'." *"Oprez pred svim duhovima koji leže u lancima! Na primjer pred pametnim [[žena]]ma koje je njihova sudbina prognala u kakvu malu, učmalu sredinu i koje su tamo ostarjele. Doduše, one tamo leže na suncu prividno trome i napola slijepe: ali pri svakom koraku koji im je stran, pri svemu nepredvidljivom skoče kako bi ugrizle; osvećuju se svemu što je umaklo njihovoj kućici za pse." *"Stari [[običaj]] je viši autoritet kojem se čovjek pokorava ne zato što zapovijeda nešto za nas korisno nego stoga što zapovijeda." *"Svako ko je zbacio postojeću običajnu [[Norma|normu]] dosad je uvijek slovio najprvo kao loš čovjek; ali ako poslije toga, kao što se događalo, ljudi nisu bili kadri pobuniti se, nego bi se time zadovoljili, onda bi se postupno izmijenio i predikat, a historija barata gotovo isključivo tim lošim ljudima koje se kasnije proglašavalo dobrima." *"U stvarima gdje ne zapovijeda nikakav stari [[običaj]] nema ćudorednosti; a što je život manje određen starim običajima, to je manje okružje ćudorednosti." * "Upravo nespretna, strašljiva bića lahko postaju ubojice: ona se ne razumiju u malu, svrsi primjerenu zaštitu ili osvetu, njihova [[mržnja]], zbog pomanjkanja [[duh]]a i prisebnosti, ne zna ni za kakav drugi izlaz osim za uništenje." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Friedrich Nietzsche]] {{Wikipedia}} on83xw3ouxf4c5sg460chtdy3kby5uc 0 5922 31773 31762 2007-07-02T09:19:27Z Emir Kotromanić~bswikiquote 6 31773 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ljiljan i pepeo |autor =[[Bernard-Henri Lévy]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Le Lys et la cendre'' |datum prvog izdavanja =2004. }} * "Živio sam četiri godine sa vremenom [[BiH|Bosne]]. Posvetio sam četiri godine [[život]]a jednoj zemlji koja mi nije bila rod. (...) To bijaše [[ljubav]]na priča, eto što ne izaziva sumnju. Vjenčao sam se za bosansku stvar, to je najmanje što se može reći. I to je ta [[avantura]], istovremeno jedinstvena, obostrana, čije sam preokrete htio ispričati u ovoj knjizi." * "Pascal Bruckner u Flori. (...) Pokušavam mu reći da on upravo brka dvije stvari: [[rat]] u Hrvatskoj, gdje se sukobljavaju, htjeli to ili ne, dva nacionalizma; [[rat u BiH|rat u Bosni]], međutim, gdje se suprotstavljaju jedan [[nacionalizam]] i jedan [[kozmopolitizam]] koji je čast Evrope." * "Poraz Bosne? Ne, propast Evrope." [[Kategorija:Bernard-Henri Lévy]] [[Kategorija:Literatura]] {{Wikipedia}} 8n7bzmzuyrzch953oxhvzfvrbl1d1o0 14 5923 31012 23639 2007-05-02T05:59:32Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31012 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 5924 55143 48370 2015-08-03T19:58:15Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16508240]] na [[d:|Wikidati]] 55143 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Friedrich Nietzsche]] **"Gubici koje društvo i pojedinci trpe od prijestupnika posve su istovrsni gubicima koje trpe od bolesnih: bolesnici šire zabrinutost, mrzovoljnost, ništa ne proizvode, troše tuđe prihode, potrebuju bolničare, liječnike, uzdržavanje i žive od vremena i snaga onih zdravih. Neka ti zlodusi nadalje žive bilo gdje drugdje, samo ne među ljudima, ako uopće hoće živjeti i ako ne propadnu zbog gađenja nad sobom!" (''[[Misli o moralnim predrasudama]]'') *[[Franz Werfel]] **"Samo bolesnik koji ju više nema može shvatiti razornu snagu koju proždire besmisleno, dugočasno, naizmjenično pravljenje važnim, a koje se obično naziva "društvenim životom". Koncert koji gluhi priređuju jedni drugima pri razuzdanoj buci. Gluhi koji ne znaju da su gluhi jer sami sebe mogu čuti." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} rqp2ktnqw49z74x5vtskki4u4unz65v 14 5926 61749 61406 2024-05-17T11:38:30Z Srđan 4695 61749 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo|Pjevači]] [[Kategorija:Pjevači]] okmixyhtbof3blmfrqbnf81oj7jty2e 10 5927 23681 2006-10-15T15:28:14Z Zumbulka~bswikiquote 10 23681 wikitext text/x-wiki "S ciljem pred očima i najsporiji napreduju brže nego oni najbrži bez cilja!" ~ [[Gotthold Ephraim Lessing]] tt50r2djocjyapw8bxpuqlj9vxfuxu0 10 5928 23682 2006-10-15T15:28:57Z Zumbulka~bswikiquote 10 23682 wikitext text/x-wiki "Svi veliki su skromni." ~ [[Gotthold Ephraim Lessing]] b6qe6xn9m5dhh6z87t1ry3omcgss19r 0 5929 28148 23690 2007-03-13T22:47:30Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28148 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Philip Adams |slika= |tekst uz sliku=australijski novinar, pisac i filmski producent |datum rođenja=1939. |mjesto rođenja=Maryborough, Australija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Čini mi se da ljudi imaju potencijal za gubljenje potencijala. Većina može činiti izvanredne stvari ako imaju samopouzdanja ili su spremni riskirati. Ipak većina to ne čini. Sjede ispred televizora i misle da [[život]] traje vječno." [[Kategorija:Australijski novinari|A]] [[Kategorija:Australijski pisci|A]] [[Kategorija:Australijski producenti|A]] {{Wikipedia}} ozr5eiffvzszbild5c4j5jup11nsvav 10 5930 23693 2006-10-15T15:52:56Z Zumbulka~bswikiquote 10 23693 wikitext text/x-wiki "Novac je odličan sluga, ali najgori gospodar." ~ [[Francis Bacon]] dtru76yn9y0ky23hcuczfyp2761238c 0 5931 61814 23694 2024-05-17T11:59:01Z Srđan 4695 Moving from [[Category:TV Serije]] to [[Category:Televizijske serije]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61814 wikitext text/x-wiki '''Simpsonovi''' (eng. The Simpsons) je američka crtana (animirana) TV serija, čiji je tvorac Matt Groening. ---------- '''Homer Simpson''' * "Marge, za [[laž]] je potrebno dvoje. Jedno da laže, a drugo da sluša." '''Bart Simpson''' * "Ako te nešto strašno muči, a preglup si da to riješiš - [[jezik]] za zube, tako bar nećeš stvari još pogoršati!" '''Montgomery Burns''' * "Bit ću kratak. [[Obitelj]], [[vjera]], [[prijateljstvo]] - to su tri demona koja treba uništiti da bi se [[uspjeh|uspjelo]] u poslu." [[Kategorija:Televizijske serije]] {{Wikipedia}} lraup01eg4q85xtehl8gymv3ba05r4l 0 5932 58792 52247 2019-05-24T21:08:28Z Risto hot sir 6370 File 58792 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sun Tzu |slika= |tekst uz sliku=kineski mislilac, pisac, diplomat i general, te [[Konfučije]]v suvremenik. Potječe iz naroda Či. Ime mu se izvorno izgovara Cun-ze. |datum rođenja=544. p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti=496. p.n.e. |mjesto smrti= }} [[File:Enchoen27n3200.jpg|thumb|right|]] * "Dubokim [[znanje]]m načela, nered se može pretvoriti u red, promijeniti [[opasnost]] u [[sigurnost]], promijeniti razaranje u preživljavanje, promijeniti nesreću u sreću. Snažnom akcijom u skladu s Putom, može se privesti tijelo u područje dugovječnosti, dovesti um u sferu misterije, dovesti [[svijet]] do velikog [[mir]]a i privesti zadatke do velikog ispunjenja." * "Duboko znanje jest biti svjestan smetnji prije smetnji, biti svjestan opasnosti prije opasnosti, biti svjestan razaranja prije razaranja, biti svjestan nesreće prije nesreće. Snažna akcija jest treniranje tijela bez opterećenosti [[tijelo]]m, vježbanje uma bez korištenja [[um]]om, radeći u svijetu, a da se ne bude pogođen svijetom, provodeći zadatke, a da se ne bude zatrpan zadacima." * "[[Iznenađenje]] je najbolji [[prijatelj]] u [[rat]]u" (''Umijeće ratovanja'') * "[[Plan]]iraj ono što je teško dok je još lako, čini ono što je veliko dok je malo. Najteže stvari na svijetu moraju biti načinjene dok su još lake, najveće [[stvar]]i na svijetu moraju biti načinjene dok su još male. Iz tog razloga [[mudrac]]i nikada ne čine ono što je veliko i to je razlog zašto oni tu veličinu mogu postići." * "Pobijediti bez borbe jest najbolje." * "Upoznaj [[neprijatelj]]a da bi ga pobijedio." * "Drži prijatelje blizu, a neprijatelje još bliže." [[Kategorija:Kineski filozofi]] [[Kategorija:Kineski pisci]] {{Wikipedia}} 6od0b1joycurhnmm2v74xggwi1flhzy 0 5933 28068 23703 2007-03-13T22:42:15Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28068 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Louis de Bernières |slika= |tekst uz sliku=britanski književnik |datum rođenja=8. decembar 1954. |mjesto rođenja=London, Engleska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[laž|Lagati]] je grijeh pred [[Bog]]om i velika glupost pred naoružanim ljudima." [[Kategorija:Britanski pisci]] {{Wikipedia}} m92lkb3atbmmc97idrws6h1d5fd1oy1 0 5934 52139 43079 2014-04-15T13:49:53Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 10 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q967454]] 52139 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Fred Allen |slika= |tekst uz sliku=američki komičar |datum rođenja=31. maj 1894. |mjesto rođenja=Cambridge, SAD |datum smrti= 17. mart 1956. |mjesto smrti=New York, SAD }} * "[[Komisija]] je grupa ljudi koji svaki zasebno ne mogu ništa učiniti, ali zajedno mogu odlučiti da se ništa ne može učiniti. " [[Kategorija:Američki komičari|A]] {{Wikipedia}} pzqbjaap210ihqb1xd9px7hfllza0g2 0 5935 51457 49670 2014-04-13T12:37:10Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 20 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q47087]] 51457 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Arthur Charles Clarke |slika=[[slika:Clarke sm.jpg|170px]] |tekst uz sliku=britanski književnik |datum rođenja=16. decembar 1917. |mjesto rođenja=Somerset, Engleska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ako je neka [[tehnologija]] dovoljno napredna, ne može se razaznati da li je [[riječ]] o tehnologiji iili magiji." [[Kategorija:Britanski pisci|C]] {{Wikipedia}} ovxa5umlx9d0m1odzin8lc4uxuhkepn 0 5936 27879 23710 2007-03-13T22:26:44Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27879 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=David Owen Russell |slika= |tekst uz sliku=američki režiser i scenarist |datum rođenja=20. august 1958. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Najteža stvar u [[život]]u je znati koje [[most]]ove treba prijeći, a koje treba srušiti." [[Kategorija:Američki režiseri|R]] [[Kategorija:Američki scenaristi|R]] {{Wikipedia}} rzzfdmizjd5o52limy5v8n1ldjy6263 0 5937 60384 59134 2022-11-19T10:22:22Z Kihti-Sami 7918 60384 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Konrad Hermann Josef Adenauer |slika= |tekst uz sliku=njemački političar |datum rođenja=5. januar 1876. |mjesto rođenja=Köln, Njemačka |datum smrti=19. april 1967. |mjesto smrti=Rhöndorf, Njemačka }} [[File:Bundesarchiv B 145 Bild-F078072-0004, Konrad Adenauer.jpg|thumb|right|Adenauer (1952)]] * "Prvo se potrudi da postaneš nepopularan, onda će te [[čovjek|ljudi]] shvaćati ozbiljno." * "Svi mi živimo pod istim [[nebo]]m, ali nemamo isti [[horizont]]." [[Kategorija:Njemački političari|A]] {{Wikipedia}} 4jmoo4f6y5qadcelkkclxwzz271i7bo 0 5938 61437 52627 2024-05-16T18:27:15Z Srđan 4695 Moving from [[Category:SAD]] to [[Category:Sjedinjene Američke Države]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61437 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sugar Ray Robinson |slika= |tekst uz sliku=američki bokser |datum rođenja=3. maj 1921. |mjesto rođenja=Ailey, SAD |datum smrti=12. april 1989. |mjesto smrti=Culver City, SAD }} * "Da bi postao [[šampion]], moraš vjerovati u sebe i kad niko drugi ne vjeruje" [[Kategorija:Sport|R]] [[Kategorija:Američki sportisti|R]] [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države|R]] {{Wikipedia}} 0a2cnkpp7xsacrz0d7rswdp1x5u7zg3 0 5939 23722 2006-10-15T17:36:16Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Genije]] 23722 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[genije]] ttp2g5kn4mtl1odnc5oksp9pm491i6c 0 5940 33361 33287 2007-11-30T22:02:59Z CommonsDelinker 84 The file [[:Image:Flag_of_Chechnya.svg]] has been replaced by [[:Image:Flag_of_Chechen_Republic_since_2004.svg]] by administrator [[:commons:User:Cecil]]: ''Was in category "Duplicate", exact duplicate''. ''[[m:User:CommonsDelinker|Translate me!]]'' 33361 wikitext text/x-wiki ---------- [[Slika:Flag_of_Chechen_Republic_since_2004.svg|250px|right]] * "Ono što [[čovjek]] nauči [[voda]] ne može odnjeti niti [[vatra]] spaliti." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Čečenija]] {{Wikipedia|Čečenija}} r88tcesvmwnr7dpkjqki44e1f4a4gik 0 5941 51942 40709 2014-04-15T05:48:16Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 2 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q464700]] 51942 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Winston Groom |slika= |tekst uz sliku=američki književnik |datum rođenja=1944. |mjesto rođenja=Washington, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Pamet]] je u redu - ako je imate, ali [[život]] se živi [[srce]]m." [[Kategorija:Američki pisci|G]] {{Wikipedia}} bkbd3o3pnp97pydmqc7rt1880hjn0yi 0 5942 52538 44892 2014-04-21T18:26:09Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52538 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Nepal.svg|right|260px]] [[Slika:LocationNepal.png|right|260px]] * "[[Usta]] [[neradnik]]a uvijek su puna [[poslovica]]." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Nepal]] {{Wikipedia|Nepal}} a9wv0xz1q1p88osua8cs74zcq1k6dzx 0 5943 28079 23793 2007-03-13T22:42:46Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28079 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Malta.svg|thumb|260px]] [[Slika:LocationMalta.png|right|260px]] * "Uvijek je preskupo plaćen [[rad]] ako je [[radnik]] ljenčina." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Malta]] {{Wikipedia|Malta}} 2zi72puvl1pfupi60yweuigsyx71au7 0 5944 23795 2006-10-15T21:41:56Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[D. H. Lawrence]] 23795 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[D. H. Lawrence]] o97uuz2mn5barznt4v7z340qnt2lnt9 0 5945 61747 51296 2024-05-17T11:37:30Z Srđan 4695 61747 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=David Herbert Lawrence |slika=[[slika:DH Lawrence 1906.jpg|150px]] |tekst uz sliku=engleski književnik |datum rođenja=11. septembar 1885. |mjesto rođenja=Eastwood, Engleska |datum smrti=2. mart 1930. |mjesto smrti=Vence, Francuska }} * "Sva loša vremena, koliko god ih bješe, nisu mogla da otpuhnu šafranov [[cvijet]] ni ženinu [[ljubav]]." {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Lawrence, D. H.}} [[Kategorija:Britanski pisci]] h2qxfuise1fev6rq0vjip78osqx1p3m 0 5946 28989 23798 2007-03-23T19:37:02Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28989 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Nepravedna igra |originalni naziv =Rabbit-Proof Fence |godina =2002. |zemlja =Australija |režiser =[[Phillip Noyce]] |uloge =[[Everlyn Sampi]], [[Tianna Sansbury]], [[Laura Monaghan]] }} == Reklamna rečenica == *"Da je vas otela vlada, da li bi pješačili 1500 milja da se vratite kući?" == Citati == *'''Moodoo''': "Ova djevojčica je pametna. Ona želi da se vrati kući." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} f9nylfy9sfr1ajbwpl7hvm0mx9kcjro 0 5947 29362 23842 2007-03-23T19:40:36Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29362 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Srđan Dragojević |slika= |tekst uz sliku=''srpski filmski režiser'' |datum rođenja=01.01.1963. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ljudi moje generacije tokom osamdesetih godina razmaženi su time da je rokenrol bio neka vrsta mejn strima koji su promovisali državni mediji, a da su narodnjaci ustvari andergraund, što je jedan prilično bizarna situacija. Rokenrol je sa svojom suštinom trebao biti andergraund. Ipak, muzički ukus i to šta ko sluša mora biti u domenu privatnog." (''za "Dnevnik"'') == Filmovi == *[[Lijepa sela lijepo gore]] *[[Mi nismo anđeli]] *[[Mi nismo anđeli 2]] *[[Rane]] [[Kategorija:Film|Dragojević,Srđan]] [[Kategorija:Srpski režiseri|Dragojević,Srđan]] {{Wikipedia}} iqiea8y2u945mzzmbr5wdw621sk5g9m 14 5948 23843 2006-10-16T19:22:23Z Harač 23 23843 wikitext text/x-wiki Srpski režiseri [[Kategorija:Režiseri]] ezd59p2sum743p2jqj9j5nd00b3y9d9 0 5949 55145 43502 2015-08-03T19:58:35Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q702439]] na [[d:|Wikidati]] 55145 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jan Fabre |slika= |tekst uz sliku=''belgijski režiser'' |datum rođenja=14.12.1958. |mjesto rođenja=Antwerp, Belgija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ja sam sluga [[Ljepota|ljepote]] u stalnoj potrazi za najboljim medijem za ideje koje imam. Nadahnuće katkad nalazim u skulpturi, katkad u glumcu ili glumici, ili pak plesačici, a ponekad u insektima i vegetaciji, što ovisi o osnovnoj ideji projekta." (''za "Nacional"'') [[Kategorija:Film|Fabre,Jan]] [[Kategorija:Belgijski režiseri|Fabre,Jan]] {{Wikipedia}} sh76yb7k0wcz602xqn7f0u97v8u6a5g 14 5950 23851 2006-10-16T19:46:54Z Harač 23 23851 wikitext text/x-wiki Belgijski režiseri [[Kategorija:Režiseri]] 3kvq4eldfg8unpqq0jjgeq2qd7f45zy 0 5951 24629 23854 2006-10-28T16:57:25Z Zumbulka~bswikiquote 10 24629 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dragan Mićanović |slika= |tekst uz sliku=''srpski glumac'' |datum rođenja=30.08.1970. |mjesto rođenja=Loznica, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Bez namjere da budem pretenciozan, na svoj poziv gledam kao na neku vrstu misionarstva. Govoriti takve misli, opominjati ljude na greške, igrati se drvenim mačem za razliku od drugih koji se igraju pravim, ukazati ljudima da [[historija]] ne mora uvijek tako reći, da se mogu naći novi putevi... Ponekad je (ne)moguće kontrolisati stvari, ali se uvijek može ukazivati kuda vode pogrešni [[put]]evi." (''za "Blic"'') [[Kategorija:Film|Mićunović,Dragan]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|Mićunović,Dragan]] {{Wikipedia}} so1w7pwanus30dib8x8g4pt5x12im1y 0 5952 23855 2006-10-16T20:04:04Z Harač 23 23855 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Pero Kvrgić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski glumac'' |datum rođenja=04.03.1927. |mjesto rođenja=Srpske Moravice, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Nekada je u [[Pozorište|pozorištu]] bilo više organizirane publike. Postojale su parole - Kultura narodu. Ljudi su bili naivniji i srdačniji i nije bilo toliko medija. Sve je bilo skoncentrisano na pozorište, koje je bilo od velikog značaja, i u to vrijeme je okupljalo veliki broj gledalaca. Danas su kina i pozorišta gotovo prazna, a zamijenili su ih kompjuteri, DVD-ovi i raznorazna moderna tehnika." (''za "Dan"'') [[Kategorija:Hrvatski glumci|Kvrgić,Pero]] {{Wikipedia}} g9mz0fq7no07p9phdg4cxujcejmt8kd 14 5954 23857 2006-10-16T20:07:17Z Harač 23 23857 wikitext text/x-wiki Hrvatski glumci [[Kategorija:Glumci]] f7ei3dsz8nnby1s5tdbf02btuuubd4a 0 5955 60401 60399 2022-12-12T15:11:34Z KWiki 2477 Poništena izmjena 60399 korisnika/-ce [[Special:Contributions/37.238.107.19|37.238.107.19]] ([[User talk:37.238.107.19|razgovor]]) 60401 wikitext text/x-wiki ---- [[Datoteka:Panorámica interior del Teatro Colón (cropped).jpg|mini|200p|Pozorište]] == Citati == *[[Marko Kovačević]] **"Zagušeni smo vlastitim egocentrizmom, sveprisutnom sujetom, općim međusobnim nepoštivanjem, zlobom i podvalama, destrukcijom elementarne hijerarhije vrijednosti. A statusno, dakle društveno, materijalno, kreativno estetski - teatar nam je, kao nikada, u očajnom stanju. I šta sada treba? Začepiti usta, ponizno šutati i mnogim neznalicama, dunđerima, politikantima, koristoljupcima svih fela klimati ponizno glavom! U našem teatru mora otpočeti veliko spremanje, seriozna restauracija, sa pameću i kadrovima koje već imamo, usprkos njihovom upornom odbijanju jer im je, izgleda, u postojećim gnijezdima postalo potaman i odviše dobro. Pomanjkanje ambicija, romantičarskog i revolucionarnog zanosa, pokazala je historija, teatru nikada ne može naškoditi." (''Oslobođenje'', 19. juli 2001) *[[Mile Stojić]] **"Sve može uništiti domaće izdavaštvo. Jer, u nas su jako krhke kulturne kategorije. Na vlast su došli ljudi koji su opljačkali izdavače, ljudi koji nam tumače nekakav kapitalizam a ni oni ne znaju šta je to... Osim toga, ne može Makova poezija potpadati pod tržišni princip! Ne samo u Hrvatskoj ili BiH, ne može ni u Njemačkoj. Takve knjige su značajne za duhovni život jednog naroda ali one nisu tržišna roba. Ni novine, koje imaju najveći uticaj kod intelektualaca, nemaju ogromne tiraže. Kod nas o tržištu govore ljudi koji su se nagrabili u ratu i sada to žele, po svaku cijenu, zaštititi. Treba plaćati porez, ali ne može se porez plaćati na poeziju, na teatar, na balet..." *[[Nikola Pejaković]] **"Vrlo rano sam s posvađao sa pozorištem iz nekih razloga koji zahtijevaju malo dužu priču. [[Ljubav]] prema glumi postoji još od Akademije, ljudi su me zvali da radim i mnogi me doživljavaju kao glumca. Nemam ništa protiv toga, mada, da ne bude zabune, meni je vrlo jasno da ja nisam glumac." (''za "Blic"'') *[[Pero Kvrgić]] **"Nekada je u pozorištu bilo više organizirane publike. Postojale su parole - Kultura narodu. Ljudi su bili naivniji i srdačniji i nije bilo toliko medija. Sve je bilo skoncentrisano na pozorište, koje je bilo od velikog značaja, i u to vrijeme je okupljalo veliki broj gledalaca. Danas su kina i pozorišta gotovo prazna, a zamijenili su ih kompjuteri, DVD-ovi i raznorazna moderna tehnika." (''za "Dan"'') *[[Rodrigo Garcia]] **"Oni koji dolaze na naše predstave su ljudi koji imaju novca da plate kartu, a mi dolazimo iz krajeva gdje govorimo o ljudima koji ne samo da nemaju novca da plate karte već nemaju ni hljeba. Zato je logično da često izgleda da je naš diskurs agresivan, ali ja vjerujem da on u sebi nosi i neku nadu. Na margini institucionalnih pozorišta koje finansira država moraju postojati pozorišta otpora koja imaju šta reći." (''za "Feral Tribune"'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} j07w6stk7wf3ia61yg15thtwrvcy2jo 0 5956 24630 23862 2006-10-28T16:58:08Z Zumbulka~bswikiquote 10 24630 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dragan Bjelogrlić |slika= |tekst uz sliku=''srpski glumac'' |datum rođenja=10.10.1963. |mjesto rođenja=Opovo, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Imao sam nekoliko ponuda za velike uloge u [[film]]ovima koje sam odbio. Konačno sam prelomio i prihvatio ulogu u "Pozorištu u kući", jer mi je to bio izazov. Dugo sam se lomio i dvoumio da li da prihvatim ulogu u "Pozorištu u kući". Najviše zbog toga što je jedna dugotrajna serija koja iscrpljuje glumca i istovremeno onemogućava [[rad]] na drugim projektima." (''za "Blic"'') [[Kategorija:Film|Bjelogrlić,Dragan]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|Bjelogrlić,Dragan]] {{Wikipedia}} egfmjfsa36a554l0lca6pw1tdmu7yzb 0 5957 23863 2006-10-17T19:02:54Z Harač 23 23863 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jasna Zlokić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska pjevačica'' |datum rođenja=15.02.1955. |mjesto rođenja=Vela Luka, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ko zna, možda se tek sada [[Slava|proslavim]] u svijetu. Nikada nije kasno, neki postanu popularni kao 80-godišnjaci. Bitno je da imate volje. Moja pjesma postala je hit u Švedskoj zahvaljujući internetu. Zaista je paradoksalno da nas taj [[internet]] toliko spaja, a istovremeno se uz njega toliko otuđujemo." (''za "Večernji list"'') [[Kategorija:Muzika|Zlokić,Jasna]] [[Kategorija:Hrvatski muzičari|Zlokić,Jasna]] {{Wikipedia}} gfeqk8qz8cy5tzakppk3h9ndgi1bxnd 0 5958 23868 2006-10-17T19:18:05Z Harač 23 23868 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Oliver Mlakar |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski TV voditelj'' |datum rođenja=01.07.1935. |mjesto rođenja=Ptuj, Slovenija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ne radim zbog honorara i te priče koje neki plasiraju nisu tačne. Bogu hvala, finansijski nisam ugrožen, ali mene rad veseli, a veseli me i uspješno dokazivnje kako godine nisu važne, što se često zaboravlja. Važno je raditi dobro. Pa mog predsjednika [[Stjepan Mesić|Sjepana Mesića]] niko ne pita zašto je u tim godinama toliko angažiran." (''za "Slobodnu Dalmaciju"'') [[Kategorija:Film|Mlakar,Oliver]] {{Wikipedia}} 73a4hg7w2n3o0opcqijtbt8136o3vov 0 5959 31923 24701 2007-08-31T22:47:53Z 217.71.49.221 31923 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Bojan Zulfikarpašić |slika= |tekst uz sliku=''bosansko-francuski muzičar'' |datum rođenja=02.02.1968. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ono što je danas interesantno u Evropi, odnosno ono što traži evropska publika je miješanje džeza koji je pod utjecajem drugih, lokalnih muzičkih žanrova. To je najveća razlika u odnosu na američku scenu. Ipak, moj lični stav je da džez zapravo i nije [[muzika]], već je odnos prema muzici." (''za "Blic"'') [[Kategorija:Muzika|Zulfikarpašić,Bojan]] [[Kategorija:Srpski muzičari|Zulfikarpašić,Bojan]] {{Wikipedia}} ny543g8rd36w0nwfi4mdoy56x9rnawl 14 5960 23871 2006-10-17T19:27:53Z Harač 23 23871 wikitext text/x-wiki Srpski muzičari [[Kategorija:Muzičari]] ps5ttnu81459oo1i6auu51j060wj4rx 0 5961 60121 60096 2022-05-20T14:16:33Z EmiliaITČA 7671 60121 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Vlatko Stefanovski |slika= |tekst uz sliku=''makedonski muzičar'' |datum rođenja=24. januar 1957. |mjesto rođenja=Prilep, Makedonija |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Vlatko Stefanovski @ Dombos Fest 2011.jpg|thumb|Vlatko Stefanovski (2011)]] *Auuu, to ne valja, mada ja [[Vlada Divljan|Divljana]] cenim. Pametan je momak! (o albumu ''Čokolada'', 1984) *"Grupa ''Leb i sol'' okupila se iz [[inat]]a. Zasićeni smo nepotrebnom [[muzika|muzikom]] bez ikakvog smisla. Zato ćemo dati sve od sebe da publici ponudimo i više od onoga što očekuje. Mislim da će biti sjajno, jer smo se okupili zbog desetak koncerata i svaki nastup će biti specijalan, kao predstava u tri čina." (''za "Blic"'') *Prvo, rano je otkrio neke zakonitosti koje ne mogu objasniti nekim ljudima. Deset puta ima bolji sluh od mene. Slušao je Stravinskog kad je imao pet godina. Upijao je aranžmane klasične muzike kao dijete, zažmirio bi i uživao. Tako je izoštrio svoj sluh ili se već rodio s njim da je to nenormalno. Ne mogu se pohvaliti takvom muzikalnošću kakvu ima on. (O sinu Janu, tportal.hr, 2018) [[Kategorija:Muzika|Stefanovski,Vlatko]] [[Kategorija:Makedonski muzičari|Stefanovski,Vlatko]] {{Wikipedia}} jocuou9b7gw71ybw6glppkpvgl1610q 14 5962 23874 2006-10-17T19:45:11Z Harač 23 23874 wikitext text/x-wiki Makedonski muzičari [[Kategorija:Muzičari]] itc1xvarrbv8pjd04nmpfbg15lpuowk 0 5963 23876 23875 2006-10-17T19:51:21Z Harač 23 23876 wikitext text/x-wiki '''Alan de Botton''', književnik. ---- *"Mnogi [[Pisac|pisci]] su depresivni, a ja sam skloniji tjeskobi i melanholiji. Oduvijek sam imao mnogo živaca i stalo mi je da iskoristim svaki dan. Neobično je kod pisanja to što nikada ne znaš kad radiš. To me frustrira do srži jer se volim držati strukture. Biti pisac znači da nikada ne radiš dovoljno i to je jedna vrsta mučenja." (''za "Globus"'') [[Kategorija:Književnost]] {{Wikipedia}} 558tj00nh1lcq1203rhvwnrx1pailg4 0 5964 51405 43842 2014-04-13T07:31:20Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 3 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q261095]] 51405 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ivan Ljubičić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski teniser'' |datum rođenja=19.03.1979. |mjesto rođenja=Banja Luka, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Sljedeće godine možda me može zaustaviti samo [[Roger Federer|Federer]]! Ali, prvo ga treba jako dobro platiti da igra. Ma, dovedite mi Federera, doći će vrijeme kada ću ga konačno dobiti. Moram priznati da je ATP Tour dosta radio na mom imidžu, pa sam iz tog razloga putovao po Dalekom istoku." (''za "24 sata"'') [[Kategorija:Sport|Ljubičić,Ivan]] [[Kategorija:Hrvatski sportisti|Lj]] {{Wikipedia}} ivw9em199i7r6x6gyr6tx7saforvsb1 0 5965 59316 51877 2020-05-13T22:25:17Z Vilho-Veli 7122 File 59316 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Roger Federer |slika= |tekst uz sliku=''švicarski teniser'' |datum rođenja=08.08.1981. |mjesto rođenja=Bazel, Švicarska |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Roger Federer (26 June 2009, Wimbledon) 2 new.jpg|thumb|Roger Federer (Wimbledon 2009)]] == Drugi o njemu == *[[Goran Ivanišević]] **"Žele uvesti novi sistem razigravanja na što više teniskih turnira. Ne mogu se složiti s takvim pravilima. Ako izgubiš meč, ispadaš i gotovo. Danas se sve vrti oko novca i televizije. Ako ste ''uložili'' u [[Rafael Nadal|Rafaela Nadala]] i Rogera Federera, nije poželjno da ispadnu u prvom krugu. Ovako, bez obzira na poraz, igraju još barem jedan meč. Na kraju mogu i uzeti turnir." (za ''Index'') *[[Ivan Ljubičić]] **"Sljedeće godine možda me može zaustaviti samo Federer! Ali, prvo ga treba jako dobro platiti da igra. Ma, dovedite mi Federera, doći će vrijeme kada ću ga konačno dobiti. Moram priznati da je ATP Tour dosta radio na mom imidžu, pa sam iz tog razloga putovao po Dalekom istoku." (''za "24 sata"'') [[Kategorija:Sport|Federer,Roger]] [[Kategorija:Švicarski sportisti|F]] {{Wikipedia}} t8mfy3i5svsbenos2pbizkxy2huxe85 0 5966 23896 2006-10-18T17:36:58Z Harač 23 23896 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nikola Pejaković |slika= |tekst uz sliku=''srpski režiser i glumac'' |datum rođenja=1966. |mjesto rođenja=Banja Luka, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Vrlo rano sam s posvađao sa [[pozorište]]m iz nekih razloga koji zahtijevaju malo dužu priču. [[Ljubav]] prema glumi postoji još od Akademije, ljudi su me zvali da radim i mnogi me doživljavaju kao glumca. Nemam ništa protiv toga, mada, da ne bude zabune, meni je vrlo jasno da ja nisam glumac." (''za "Blic"'') [[Kategorija:Film|Pejaković,Nikola]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|Pejaković,Nikola]] [[Kategorija:Srpski režiseri|Pejaković,Nikola]] {{Wikipedia}} rfe9i0cc2zgh7kvpr0blje1mmvfem28 0 5967 30231 30229 2007-03-29T12:56:42Z Harač 23 Vraćene izmjene 195.210.242.42 na poslednju izmjenu korisnika Zumbulka 30231 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dado Topić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski pjevač'' |datum rođenja=04.09.1949. |mjesto rođenja=Nova Gradiška, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Dok ne [[smrt|umremo]] na bini, pjevat ćemo. Pjevat ćemo i svirati dok imamo razloga za to. Prestat ćemo možda onda kada budemo nezainteresovani za rok ili kada publika više ne bude zainteresovana za nas. Najjača nam je strana što imamo prostor za [[kreativnost]]." (''za "Blic"'') [[Kategorija:Muzika|Topić,Dado]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači|Topić,Dado]] {{Wikipedia}} 5xfqi5er8rlrnqvz0wkj3dj4rlogzat 0 5968 29274 23921 2007-03-23T19:39:37Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29274 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Rodrigo Garcia |slika= |tekst uz sliku=''američko-kubanski režiser'' |datum rođenja=24.08.1959. |mjesto rođenja=Bogota, Kolumbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Oni koji dolaze na naše predstave su ljudi koji imaju novca da plate kartu, a mi dolazimo iz krajeva gdje govorimo o ljudima koji ne samo da nemaju novca da plate karte već nemaju ni hljeba. Zato je logično da često izgleda da je naš diskurs agresivan, ali ja vjerujem da on u sebi nosi i neku nadu. Na margini institucionalnih [[Pozorište|pozorišta]] koje finansira država moraju postojati pozorišta otpora koja imaju šta reći." (''za "Feral Tribune"'') == Također pogledajte == *[[Gabriel Garcia Marquez]], otac Rodriga Garsije [[Kategorija:Film|Garcia,Rodrigo]] [[Kategorija:Američki režiseri|Garcia,Rodrigo]] [[Kategorija:Kubanski režiseri|Garcia,Rodrigo]] {{Wikipedia}} b0935kbkf5alieyyg8dpf6utk5u33xi 14 5969 23923 2006-10-18T19:20:22Z Harač 23 23923 wikitext text/x-wiki Kubanski režiseri [[Kategorija:Režiseri]] g9gck9x99telm9whvqpp3bqd3l7rm5v 0 5970 26054 24897 2006-12-12T20:20:47Z Harač 23 26054 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Blanka Vlašić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska atletičarka'' |datum rođenja=08.11.1983. |mjesto rođenja=Split, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ne bih se bunila ni da idućih deset godina skačem kao ove sezone. Uvijek sam favoritkinja za postolje i ljudi iz [[svijet]]a atletike već me dobro poznaju. Stvorila sam prepoznatljiv [[imidž]]. Ali, uvijek želim korak više, pa ću ga pokušati napraviti i u 2007. godini." (''za "Večernji list"'') [[Kategorija:Sport|Vlašić,Blanka]] [[Kategorija:Hrvatski sportisti|V]] {{Wikipedia}} o3a2x5elly8inogmkfsh5f1aznorqpt 0 5971 55146 40476 2015-08-03T19:58:45Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q10091]] na [[d:|Wikidati]] 55146 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Janica Kostelić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska skijašica'' |datum rođenja=05.01.1982. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[[Brak|Udaja]] mi nije u planu u bližoj budućnosti. Prema kuloarskim pričama, ja sam već dvije godine trudna, a takvo što ne planiram uskoro. I dalje ću skijati, ali za svoj gušt. Redovito ću ići i bodriti Ivicu, Anu, Niku i ostale naše i malo ih zezati." (''za "Večernji list"'') == Također pogledajte == *[[Ivica Kostelić]] [[Kategorija:Sport|Kostelić,Janica]] [[Kategorija:Hrvatski sportisti|K]] {{Wikipedia}} a3nyny15vomevidqpq9ecuv007s3l3s 0 5972 24727 23928 2006-10-28T21:16:06Z Zumbulka~bswikiquote 10 24727 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Meredith Monk |slika= |tekst uz sliku=''američka režiserka i kompozitorka'' |datum rođenja=20.11.1942. |mjesto rođenja=Lima, Peru |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Tražim balans između [[instinkt]]a, inspiracije i racija, da samokontrolom rukovodimo sve naše potencijale. Poštujem inteligenciju publike koju prihvatam kao mnoštvo individua i nisam pristalica da svi oni dožive isto [[iskustvo]], već da svako uđe u predstavu na svoj način." (''za "Blic"'') [[Kategorija:Film|Monk,Meredith]] [[Kategorija:Američki režiseri|Monk,Meredith]] [[Kategorija:Američki kompozitori|Monk,Meredith]] {{Wikipedia}} 3cntgfgogb5ps87wgqcarpsg520vma9 14 5973 23929 2006-10-18T19:44:23Z Harač 23 23929 wikitext text/x-wiki Američki kompozitori [[Kategorija:Kompozitori]] 1gp4d182jb14s3x9suv4id7xks94edm 0 5974 23931 2006-10-18T19:56:36Z Harač 23 23931 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Svetlana Velmar-Janković |slika= |tekst uz sliku=''srpska književnica'' |datum rođenja=1933. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"U ranoj [[mladost]]i sebe sam doživljavala kao neprivlačnu djevojku. Čudila sam se da ipak postoje primjerci muškog roda koji se zanimaju za mene i da ja baš umijem odgovoriti na to njihovo zanimanje." (''za "Blic"'') [[Kategorija:Književnost|Velmar-Janković,Svetlana]] [[Kategorija:Srbijanski pisci|Velmar-Janković,Svetlana]] {{Wikipedia}} fl4utbbfhq71m4a12rmnoj87gi6dc07 0 5975 23940 2006-10-18T20:15:32Z Harač 23 23940 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Puriša Đorđević |slika= |tekst uz sliku=''srpski režiser'' |datum rođenja=06.05.1924. |mjesto rođenja=Čačak, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Mislim da je davanje [[Penzija|penzije]] umjetnicima sjajna odluka. Treba pomoći velikim umjetnicima. Također, stvaralac treba imati svijest o takvom kontekstu. To ne znači da će praviti bolja i uspješnija djela, ali će živjeti i raditi pod uvjetima koji nisu potcjenjivački. Međutim, najvažnije je da penzija bude dodijeljena prema djelima." (''za "Blic"'') [[Kategorija:Film|Đorđević,Puriša]] [[Kategorija:Srpski režiseri|Đorđević,Puriša]] {{Wikipedia}} o1qmxxdq9cqn4ml23mynopl6hp7hqhf 0 5976 29104 23941 2007-03-23T19:38:04Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29104 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Puriša Đorđević]] **"Mislim da je davanje penzije umjetnicima sjajna odluka. Treba pomoći velikim umjetnicima. Također, stvaralac treba imati svijest o takvom kontekstu. To ne znači da će praviti bolja i uspješnija djela, ali će živjeti i raditi pod uvjetima koji nisu potcjenjivački. Međutim, najvažnije je da penzija bude dodijeljena prema djelima." (''za "Blic"'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Starost]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} boperfzz6m7hg46evai6971qfl0nrmz 0 5977 23952 2006-10-19T18:54:45Z Emir Kotromanić~bswikiquote 6 Redirecting to [[Richard Holbrooke]] 23952 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Richard Holbrooke]] 57s0km7lxhhf8hxundrwp2edsx2qqnb 0 5978 36057 36056 2009-01-14T16:10:59Z Smooth O 252 36057 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Fra Petar Anđelović |slika= |tekst uz sliku=bivši provincijal Bosne srebrene |datum rođenja=9. decembar 1937. |mjesto rođenja=Boće kod Brčkog, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= 14. januar 2009. |mjesto smrti= }} *"[[Alija Izetbegović|Aliju Izetbegovića]] često sam susretao. Imao sam dojam da silno pati. Jer [[život]] mu je dodijelio ulogu koja je nadrastala njegove snage. No, on se borio i nastojao učiniti ono što je bilo moguće. Pri tom sam naučio poštovati ga, računajući s tim da se u životnoj borbi mogu načiniti i pogreške. Stoga, dok se prisjećamo Alije Izetbegovića, želim da mu Svemogući i Svevišnji bude milostiv i da ga nagradi za sva njegova poštena nastojanja i za sva njegova poštena djela koja je tokom života učinio." (Dnevni avaz, 19. oktobar 2006.) [[Kategorija:Religija|A]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|A]] {{Wikipedia}} pz4wb6ztipornuletvain8v82ja7szy 0 5979 24144 23958 2006-10-22T21:45:40Z Zumbulka~bswikiquote 10 24144 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Haris Pašović |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački režiser'' |datum rođenja=1961. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Dužnost [[umjetnik]]a je da govori [[Istina|istinu]], čak i ako ta istina nije najprihvatljivija u određenom trenutku. Naša je etička dimenzija jednako važna kao i estetička. Ne mogu cijeniti umjetnike koji kažu da ih ništa drugo ne zanima osim umjetnosti. Moramo živjeti u stvarnosti i činiti je boljom. Ne smijemo biti kukavice." (''za "Nacional"'') * "Neophodno je prevladati tu socijalističku svijest o [[umjetnost]]i koja je duboko ukorijenjena u ovom našem [[svijet]]u. Ovdje imamo dvanaest ministarstava kulture, a [[država]] nam je kulturno i civilizacijski zapuštena. Kad bi Njemačka bila uređena po našem sistemu, imala bi oko 3.500 ministara i pomoćnika." ("''Dnevni list''", 17. oktobar 2006) [[Kategorija:Film|Pašović,Haris]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri|Pašović,Haris]] {{Wikipedia}} egfyi43jf0v46fbf81pa22arw687il8 0 5980 26057 26056 2006-12-12T20:22:36Z Harač 23 26057 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Velimir Zajec |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski nogometni stručnjak'' |datum rođenja=12.02.1956. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Iz vlastitog iskustva mogu potvrditi da je u [[nogomet]]u teško spašavati stvari kada krenu nizvodno. Trener teško može sačuvati autoritet, ali, s druge strane, mislim da trenera što duže treba trpjeti. Ako ima [[znanje]], ako ima rezultat, onda je red da dobije punu i iskrenu podršku. Činjenica je da samo s kontinuitetom [[rad]]a možete računati na velike [[rezultat]]e." (''za "Jutarnji list"'') [[Kategorija:Sport|Zajec,Velimir]] [[Kategorija:Hrvatski sportisti|Z]] {{Wikipedia}} nm8d8669pox8urv2kpbxa45p9kcdshg 0 5981 47221 24731 2012-11-08T16:57:37Z 89.110.225.52 47221 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Uroš Đurić |slika= |tekst uz sliku=''srpski slikar i glumac'' |datum rođenja=04.12.1964. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Sebe prevashodno doživljavam kao autora. Ne vidim u tome nikakvu posebnost. Još od vremena crnog talasa, mnogi predstavnici savremene likovne scene pojavljivali su se ili imali noseće uloge u [[film]]ovima. Od mog prvog pojavljivanja na studentskim izložbama, pa do danas, imao sam izuzetnu podršku u profesionalnim krugovima, podjednako i kolega i historičara [[umjetnost]]i i kritike." (''za "Blic"'') [[Kategorija:Film|Đurić,Uroš]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|Đurić,Uroš]] [[Kategorija:Srpski slikari|Đurić,Uroš]] {{Wikipedia}} 5bkiox7hl3afuga1a8vuwql65oipwkd 14 5982 23965 2006-10-19T21:07:58Z Harač 23 23965 wikitext text/x-wiki Srpski slikari [[Kategorija:Slikari]] qa8qixolcq8esa1dzg0fgt16z7tzrl7 0 5983 60075 55147 2022-03-17T23:24:12Z Siro bileveli Boris 7698 Datoteka 60075 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Janez Drnovšek |slika= |tekst uz sliku=''slovenski političar'' |datum rođenja=17.05.1950. |mjesto rođenja=Celje, Slovenija |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Janez Drnovsek.jpg|thumb|Janez Drnovšek (2004)]] *"Svoju knjigu započinjem rečenicom ''Hoću živjeti''. To znači da neću da me nosi tok [[život]]a. Želim živjeti miran, usredotočen život, bez straha šta će mi se dogoditi. Svi ljudi se svjesno ili podsvjesno pribojavaju da će se dogoditi nešto što će im promijeniti njihovo naoko mirno i sigurno trajanje. Moja knjiga služi tome da čovjeka pripremi na promjene." (''za "Gloriju"'') [[Kategorija:Politika|Drnovšek,Janez]] [[Kategorija:Slovenski političari|Drnovšek,Janez]] {{Wikipedia}} mbzyoa0kzgcpgscj5gg7qfw0zenh0q2 0 5984 55148 40514 2015-08-03T19:59:05Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q228589]] na [[d:|Wikidati]] 55148 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Kiran Desai |slika= |tekst uz sliku=''indijsko-engleska književnica'' |datum rođenja=03.09.1971. |mjesto rođenja=New Delhi, Indija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Kod nas imigranata je uvijek prisutan osjećaj [[Gubitak|gubitka]]. Konstantno imate osjećaj kako nikada nećete biti u stanju ispričati priču, kako vam nedostaje dio mozaika. A aktuelna politička situacija samo dodatno komplicira stanje. Imigrantima je sve teže, zatvaraju se vrata, i sve se više produbljuje ionako dubok jaz nerazumijevanja među kulturama, što strahovito frustrira." (''za "Jutarnji list"'') [[Kategorija:Književnost|Desai,Kiran]] [[Kategorija:Indijski pisci|Desai,Kiran]] {{Wikipedia}} ldy0ytlo6kmz7r5swxduzhc90c83rai 0 5985 26023 23970 2006-12-12T19:51:24Z Harač 23 26023 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mario Ančić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski teniser'' |datum rođenja=30.03.1984. |mjesto rođenja=Split, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Smatram kako je sam plasman u finale nekog turnira veliki posao. Bolji sam igrač nego prije, popravljam se iz godine u godinu, što na kraju pokazuje i mjesto na ATP listi. Znate, sve moje kolege su dragi momci. Nikada prije nisu osvajali turnire, a ja sam imao već dva naslova, tako da sam ponekad darežljiv." (''za Agenciju DNA'') [[Kategorija:Sport|Ančić,Mario]] [[Kategorija:Hrvatski sportisti|A]] {{Wikipedia}} sc5sfsje814q2tff25ngrcgcp0iqy9j 14 5987 61960 31014 2024-05-18T09:57:28Z Srđan 4695 61960 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Kompozitori]] [[Kategorija:Kompozitori]] 6y86mc8ian34qn4p05k5f5kd51eftwq 0 5988 24024 2006-10-21T14:53:33Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Optimizam]] 24024 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Optimizam]] 6z6afgty0owghdymyeziwb2gwr6jjgv 0 5989 24027 2006-10-21T14:54:56Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Pesimizam]] 24027 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Pesimizam]] mmg43av7oezse9h6rv7aap3czuc7s9r 0 5990 24040 2006-10-22T08:49:03Z Zumbulka~bswikiquote 10 Istvan Szécheny premješten u István Széchenyi 24040 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[István Széchenyi]] hv0sn0cqh4a64f56kkjx0cxv3uceh98 14 5991 31015 24048 2007-05-02T05:59:33Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31015 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Pisci]] 1nzkde6p6el1e1rdn29qvipf18kfiia 14 5992 51132 48508 2014-04-09T04:28:55Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51132 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Filozofi]] pmdv2w45f87gofa897cednc6hp0z1wv 6 5993 24052 2006-10-22T09:26:59Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{slobodna_slika}} http://en.wikipedia.org/wiki/Image:HG-portrait.png 24052 wikitext text/x-wiki {{slobodna_slika}} http://en.wikipedia.org/wiki/Image:HG-portrait.png 7inxa6mzlq34vquvaduhzbmy4y1hb6y 14 5995 61372 55150 2024-05-16T18:12:56Z Srđan 4695 61372 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Grčka|Historičari]] [[Kategorija:Historičari]] 8xn0dwt3tkpkl1xhh96nb5e3u9j3dr6 14 5996 61543 31018 2024-05-17T07:10:29Z Srđan 4695 61543 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Njemačka|Naučnici]] [[Kategorija:Naučnici]] o9yv79akqps8yjuifybmvzlmqnm7cdh 0 5997 52204 50048 2014-04-15T18:29:56Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 13 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q8877]] 52204 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Steven Spielberg |slika=[[slika:Steven_Spielberg_1999_3.jpg|170px]] |tekst uz sliku=američki režiser |datum rođenja= 18. decembar 1946. |mjesto rođenja=Cincinnati, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ne poznajem nikoga ko prigodom barem jednog putovanja nije u nekoj zračnoj luci proveo više vremena nego u [[avion]]u. Zračne su luke mikro-svemiri društva. Imate gdje jesti, kupovati, upoznavati ljude…" ([http://www.corner.hr/film/press.asp?id=4569]) * "Nakon filma `[[Uhvati me ako možeš]]` želio sam snimiti još jedan [[film]] koji bi publiku nasmijao i rasplakao i pomogao im da se osjećaju dobro u [[svijet]]u u kojem žive. Moramo se više smijati, a hollywoodski filmovi bi trebali upravo na taj način pomoći ljudima u teškim vremenima." ([http://www.corner.hr/film/press.asp?id=4569]) [[Kategorija:Američki režiseri]] {{Wikipedia}} csuppzb60zxqmqnw64do22r0lg2jymv 0 5998 51971 46641 2014-04-15T06:46:35Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 16 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q42992]] 51971 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Golda Meir |slika=[[Slika:Golda_Meir_03265u.jpg|170px]] |tekst uz sliku=pravo ime Goldie Mabovich, <br>izraelska političarka |datum rođenja= 3. maj 1898. |mjesto rođenja=Kijev, Rusija |datum smrti=8. decembar 1978. |mjesto smrti=Jeruzalem, Izrael }} * "Lahko je oprostiti [[neprijatelj]]u što je pucao u našu [[dijete|djecu]]. Kako oprostiti nama što smo pucali u njihovu." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Izraelski političari|M]] 39qvp7bw8symfiy6kb5c3z7fr148aho 0 5999 28257 24121 2007-03-13T22:54:33Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28257 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Vinko Puljić |slika= |tekst uz sliku=Vrhbosanski nadbiskup, kardinal |datum rođenja=8. septembar 1945. |mjesto rođenja=Prijećani, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ne znamo mi svoje vrednovati. Mnogi osporavaju ovakav vid okupljanja Hrvata i katolika na Bobovcu. Nismo ovdje da od historije pravimo mitologiju, ali jesmo da nam ne operu [[pamet]]. Ne smijemo dopustiti da nam izbrišu pamćenje, već skupa s drugim [[narod]]ima moramo u [[mir]]u tražiti izlaz iz krize i ne zaboraviti ovu grudu naše [[domovina|domovine]]." ("''Dnevni avaz''", 22. oktobar 2006) [[Kategorija:Religija|P]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|P]] {{Wikipedia}} 9ii76f638se55dh1gmw4b3wlhagwp9d 0 6000 53115 29281 2014-07-09T00:51:16Z Rotlink 3880 fixing dead links 53115 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Rusija u provaliji |autor =[[Aleksandar Isajevič Solženicin]] |slika = |tekst uz sliku =politički pamflet |originalni naziv =''Россия в обвале'' |datum prvog izdavanja =1998. }} * "Ja sam već imao priliku da pišem, i ne jednom, da je blagoslovena svaka nacionalna [[kultura]]. Da su nacije - boje čovječanstva. Kad bi one iščezle - [[čovječanstvo]] bi postalo tako dosadno jednoobrazno kao kad bi svi ljudi imali istu spoljašnost i [[karakter]]. Nesumnjivo da je početno stvaranje plemena dio Tvorčeve Zamisli. Za razliku od ostalih ljudskih udruživanja i organizacija - etnos, kao i porodicu, kao i ličnost, nije [[čovjek]] izmislio. I etnos nema ništa manje prava na postojanje nego [[porodica]] i ličnost." == Vanjski linkovi == *[http://web.archive.org/web/20090828010202/http://www.geocities.com/solzh/Solzh/v_obvale_toc.html Online tekst na ruskom] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Aleksandar Solženicin]] {{Wikipedia}} qxw7urvrp1jh0r76qo3vpiy9iwjmhfe 14 6001 31019 24134 2007-05-02T05:59:35Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31019 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 6002 24138 2006-10-22T20:06:09Z Zumbulka~bswikiquote 10 Fra Petar Anđelović premješten u Petar Anđelović 24138 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Petar Anđelović]] 98wj50zdpzelqzkqn04ksckr15vm2vr 0 6003 60839 59380 2024-01-09T22:19:41Z N.A. , Freibierfan 8334 60839 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Franco Frattini |slika= |tekst uz sliku=italijanski političar |datum rođenja=14. mart 1957. |mjesto rođenja=Rim, Italija |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Franco Frattini.jpg|144px|thumb|Franco Frattini (2008)]] * "Kada bi se danas donio [[zakon]] o velu, možda bi sutra trebalo donijeti zakon kojim bi se određivala dužina mini suknje. Ne smije se zakonima određivati način oblačenja." ("''Dnevni list''", 19. oktobar 2006) [[Kategorija:Italijanski političari]] {{Wikipedia}} 433hofzxht3vucgtc8oud03bwpyxdz3 0 6004 30421 26044 2007-04-20T19:37:03Z Kazzam~bswikiquote 103 30421 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nihad Đedović |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački košarkaš'' |datum rođenja=12.01.1990. |mjesto rođenja=Višegrad, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ovo je moja prva profesionalna sezona, tako da se još prema meni svi normalno odnose. Moram biti iskren i reći da mi ponekad ne godi biti u centru pažnje, jer ovo je tek moj početak. Čeka me mnogo uspona i padova, a ja samo želim igrati dobru košarku." (''za "Azru"'') [[Kategorija:Sport|Đ]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti|Đ]] {{Wikipedia}} o9nfj1i2ml56jpw0uu8e9cjwtqexa3w 0 6005 24179 24178 2006-10-23T17:55:57Z Zumbulka~bswikiquote 10 Ana Oksa premješten u Anna Oxa 24179 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ana Oksa |slika= |tekst uz sliku=''italijanska pjevačica'' |datum rođenja=28. april 1961. |mjesto rođenja=Bari, Italija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Moj posljednji album odiše melanholijom i fatalizmom, zato što vrijeme vrtoglavo juri, a mi čujemo odjek neke tuge, euforije, života, pjesme. [[Umjetnik]], odnosno pjevač, nema reakcija. Umjetnik se bavi umjetnošću i ne pita se kome će je prodati, ko će to slušati, gdje će ga dovesti. Ja sam umjetnik, pa pjevam i ne pričam više." (''za "Dan"'') [[Kategorija:Muzika|Oksa,Ana]] [[Kategorija:Italijanski pjevači|Oksa,Ana]] {{Wikipedia}} 72jsg7s8bfzggk117ygomtducxm364h 14 6006 24155 2006-10-23T15:10:23Z Harač 23 24155 wikitext text/x-wiki Italijanski pjevači [[Kategorija:Pjevači]] 5d1ud11bhyyxr0s9r11tysyzp4x8lsi 0 6007 24181 24157 2006-10-23T17:57:00Z Zumbulka~bswikiquote 10 24181 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Goran Paskaljević |slika= |tekst uz sliku=''srpski režiser'' |datum rođenja=22.04.1947. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Mislim da svako na svom polju, a pogotovo u [[umjetnost]]i treba čuvati neke vrijednosti, biti osobeni, a opet ne tako poseban da nas niko ne razumije. Ako sada [[govor]]imo o ljudskom biću, recimo, ovdje na jedan način [[čovjek]] sjedi u kahvani, pije piće i komentira stvari, a na drugi način to čini onaj u Americi. Ali, ako ga nešto muči, to je ista muka i ovdje i tamo i bilo gdje." (''za "Dnevnik"'') [[Kategorija:Film|Paskaljević,Goran]] [[Kategorija:Srpski režiseri|Paskaljević,Goran]] {{Wikipedia}} 0jaqdzcoye2bboculkud6s6bv5xz9wu 0 6008 24183 24160 2006-10-23T18:01:04Z Zumbulka~bswikiquote 10 24183 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Šahla Lahidži |slika= |tekst uz sliku=''iranska književnica i izdavač'' |datum rođenja=1942. |mjesto rođenja=Iran |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ono što ljudi ne znaju jeste da unatoč tome u Iranu postoje nevjerovatno kreativni ljudi, uz mnogo [[žena]] u svim područjima [[umjetnost]]i. Ne možete shvatiti koliki su borci sve dok ne odete tamo i ne vidite probleme s kojima se suočavaju. Žene bivaju rigorozno kažnjavane ako pišu protiv [[muškarac]]a. Ipak, na iranskoj listi bestselera vladaju žene i one su jedine od kojih izdavači u Iranu mogu profitirati i zaraditi." (''za "Jutarnji list"'') [[Kategorija:Književnost|Lahidži,Šahla]] [[Kategorija:Iranski pisci|Lahidži,Šahla]] {{Wikipedia}} 1lai47atebor4umomax4n9qvfijvole 0 6009 34540 26058 2008-06-05T14:40:36Z 89.172.31.54 34540 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dario Šimić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski fudbaler'' |datum rođenja=21.11.1975. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Nogomet je kao [[život]], postoje lijepi i manje lijepi trenuci. Prije dvije godine bio sam povrijeđen, došao sam u jako tešku situaciju, a kako vas vrhunski nogomet jako puno troši, tako sam se i ja istrošio. Posebno psihički zato što sam osoba koja sve to prima k srcu. Bilo mi je teško, ali vjerovao sam u sebe. Radio sam puno na sebi i na kraju uspio." (''za "Nacional"'') [[Kategorija:Sport|Šimić,Dario]] [[Kategorija:Hrvatski sportisti|Š]] {{Wikipedia}} 5nxo7ymlbc3e41jd4swiu60f1ar25nz 0 6010 55151 33185 2015-08-03T19:59:35Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q1268158]] na [[d:|Wikidati]] 55151 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Enis Bešlagić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački glumac'' |datum rođenja=06.01.1975. |mjesto rođenja=Doboj, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Nisam svjestan toga da sam najomiljeniji Bosanac u Hrvatskoj, jer nisam stvarao uloge s tim [[cilj]]em, već kako bih što profesionalnije obavio svoj zadatak. Ako sam najpopularniji, onda mi to laska, jer je to najveća [[nagrada]] za ono što [[rad]]im. Mogu još reći da ću se truditi da ne bih iznevjerio svoju publiku i da ću pokušati ostati normalan." (''za "Večernji list"'') * "Neki bi moji kolege podigli nos i sigurno ne bi pristali pozirati s djevojkom koja ne zna čime se bavim. A meni je to jako zabavno, dapače, siguran sam da sam dobio još jednu gledateljicu. Prema svojoj publici uvijek se ponašam prirodno. Zar se ne potroši jednako vremena za [[osmijeh]] kao i za namršteno [[lice]]? Mi glumci živimo od publike koja gleda naše [[film]]ove i serije i zato mi je nepojmljivo živjeti mimo njih. Uvijek posebno pazim na vlastiti imidž i kad su [[djeca]] u pitanju. Jer, ako razočarate djecu, razočarate i njihove [[roditelj]]e, što je nepopravljivo. Uostalom, i ja sam roditelj i jako mi je važno ko je idol mome djetetu." (''za "Tenu"'') [[Kategorija:Film|Bešlagić,Enis]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci|Bešlagić,Enis]] {{Wikipedia}} keoy10j4pjy8nooywe6h0swgtxen4q2 0 6011 24163 2006-10-23T15:43:44Z Harač 23 24163 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Goran Svilanović |slika= |tekst uz sliku=''srpski političar'' |datum rođenja=22.10.1963. |mjesto rođenja=Gnjilane, Kosovo |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"U [[Martti Ahtisaari|Ahtisarijevom]] mandatu ništa se suštinski neće promijeniti, osim što će on formalno dobiti više vremena za formuliranje rješenja za Kosovo. Pri tome se nadam da će i kosovski Albanci shvatiti i prihvatiti da proces mora biti vođen na način koji će garantirati stabilnost i Beogradu i Prištini, ali i regionu. Ipak, ima nekoliko scenarija, ali na kraju zaista se može dogoditi da cijena [[Slobodan Milošević|Miloševićeve]] slobode bude Kosovo!" (''za "Dnevnik"'') [[Kategorija:Politika|Svilanović,Goran]] [[Kategorija:Srbijanski političari|Svilanović,Goran]] {{Wikipedia}} re1kxg4ypqo6tjsohur5new9hbd165g 0 6012 52522 40559 2014-04-21T17:23:46Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52522 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Martti Ahtisaari |slika=[[slika:Martti Ahtisaari.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''finski političar i UN-ov diplomata'' |datum rođenja=23.06.1937. |mjesto rođenja=Vyborg, Rusija |datum smrti= |mjesto smrti= }} == Drugi o njemu == *[[Goran Svilanović]] **"U Ahtisarijevom mandatu ništa se suštinski neće promijeniti, osim što će on formalno dobiti više vremena za formuliranje rješenja za Kosovo. Pri tome se nadam da će i kosovski Albanci shvatiti i prihvatiti da proces mora biti vođen na način koji će garantirati stabilnost i Beogradu i Prištini, ali i regionu. Ipak, ima nekoliko scenarija, ali na kraju zaista se može dogoditi da cijena [[Slobodan Milošević|Miloševićeve]] slobode bude Kosovo!" (''za "Dnevnik"'') [[Kategorija:Politika|Ahtisaari,Martti]] [[Kategorija:Finski političari|Ahtisaari,Martti]] {{Wikipedia}} bylo4gklvg0o00yik5hw15ndhlr56j2 0 6013 24185 24167 2006-10-23T18:05:16Z Zumbulka~bswikiquote 10 24185 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Lordan Zafranović |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski režiser'' |datum rođenja=11.02.1944. |mjesto rođenja=Maslinica na Solti, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Proglašavali su me rigidnim katolikom i [[film]]skim klerikalcem, [[staljin]]istom, antihrvatom, lijevim i desnim [[neprijatelj]]em, a bojim se da će to ponovo činiti, jer diletanti u filmskoj profesiji nisu u stanju razgovarati o filmovima, nego uvijek razgovaraju o ideologiji. Oni su nesposobni i nedaroviti, ali su vazda fenomenalno organizirani." (''za "Globus"'') [[Kategorija:Film|Zafranović,Lordan]] [[Kategorija:Hrvatski režiseri|Zafranović,Lordan]] {{Wikipedia}} tasnyfx2jsx273fkjv7f6y4ng0j36wg 14 6014 24168 2006-10-23T15:55:28Z Harač 23 24168 wikitext text/x-wiki Hrvatski režiseri [[Kategorija:Režiseri]] p5rwoqt2oo0vuvv5e49dkx6w6jxm6fy 0 6015 24180 2006-10-23T17:55:57Z Zumbulka~bswikiquote 10 Ana Oksa premješten u Anna Oxa 24180 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Anna Oxa]] 9oy89ma7bj7l9dbfs8ryobdyma0izc5 0 6016 24182 2006-10-23T18:00:15Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Šahla Lahidži]] 24182 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Šahla Lahidži]] 7nxoo43sawsbqrxy2kr8j57umsvpopf 0 6017 29298 28191 2007-03-23T19:39:56Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29298 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =San Hasana Nazira |autor =[[Mirsad Sinanović]] |slika =[[slika:San Hasana Nazira.jpg|170px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =San Hasana Nazira |datum prvog izdavanja =2005. }} * "[[Istina]] je kao karpuza, što je dublje uranjaš u rijeku, ona ga više neće i ona će se vidjeti na vodi.." * "Uvijek je tako bilo i bit će, dokle god ima careva i njihovih doušnika, i njihovih sejmena, dok je onih za koje doušnici kažu da ne misle kao car, da bune [[narod]], da neće u vojsku ili [[rat]]ne pohode, za njih služe ovi mračni putevi i mračni hodnici, svaka [[vlast]] se boji najviše onog što ne zna i prema tim ''nepoznatima'' je najstrožija." * "..ljudi ne vole onoga koji hoće da je stalno u pravu, a nekamoli onoga što drugima nanosi [[zlo]]. Ljudi se moraju saginjati onome koga se boje, ali će se radovati njegovoj nesreći, koju potajno priželjkuju, a ona će doći kada joj se silnik i ne nada, sve što je preko mjere završi taksiratom, nikad dobrim, a uz vlast, slavu i [[strast]] ide [[bogatstvo]] ali tada je najgore naći smiraj kada sve to nije došlo valjanim putem, da bi se to steklo, ne živi se po mjeri godinama, pa to mora propasti. Na ljudima je da izaberu mjeru, ili ono preko mjere, a na kraju On odlučuje." * "Ono što ja tražim mogu naći samo u meni, a ne u ovome što vidim i čujem, istina i [[radost]] su u mojim mislima, nema ih izvan mene." * "Najveći [[grijeh]] prave bolesni ljudi. Njihova ih [[bolest]] tjera da šire smutnje i sumnje među ljudima. Neka samo u jednom danu kažu jednu neistinu, ona će doći do mnogih ljudi, a to je najveće zlo. Nesreće i [[laž]]i se najbrže šire." * "Svako preveliko [[dobro]] budi [[zavist]] i ljubomoru, a ovo dvoje rađa mržnju." * "Sve što ne valja brže je od naših misli, svi znaju da se to što ne valja dogodilo, a kad se dobro dogodi, tome se zatvaraju vrata, samo da se ono ne čuje." * "Nâm čuva dušu, a sablja tijelo." * "[[Vrijeme]] trči i za bolesne i zdrave, a na nama je da izaberemo puteve kojima ćemo se trkati s njime, ne smijemo zaostajati..." * "Insan se od vremena ne može odbraniti, može samo naša [[duša]]. Koliko traje [[život]]? Zvijezda na nebu samo bljesne, ugasi se i nestane, a insanov život je prema zvijezdi samo blijesak u [[vječnost]]i." * "Gdje su ljudi, tu su i zlo i dobro. Jedni pljačkaju i ubijaju, drugi čine dobra djela. I onda se okrene pa ''jedni'' i ''drugi'' promijene mjesta." == Drugi i knjizi == *[[Fehim Kajević]] **"..knjiga ''San Hasana Nazira'' je dijalog duša, kroz recepciju jave i sna, odnosno ''budnog sna'' koji ima svoje konačno ušće u svođenju računa, dobrih i loših djela." *[[Mustafa Smajlović]] **"Kao i graditelj džamije, pisac zavređuje nagradu. Obojica su napravili dobra djela: Hasan Nazir Čelebi je sagradio džamiju, ''da je ljepše u carstvu nema'', a Mirsad Sinanović roman o njenom graditelju i njegovom djelu takvim umijećem da se ovo književno djelo gotovo idealno uklapa u ljepotu džamije sagrađene od kamena ''a koji ima lahkoću ptice''." *[[Tvrtko Kulenović]] **"''San Hasana Nazira'', roman Mirsada Sinanovića, poštena je i sa odanošću pisana knjiga o graditelju Aladže džamije u Foči, prema opšteprihvaćenom mišljenju, po unutrašnjoj dekoraciji, najljepša džamija na teritoriji bivše Jugoslavije. (...) Gotovo svi naši romani o turskom vaktu i o turskom carstvu imaju potrebu da naširoko raspravljaju o zlu, o zločinima, i, naročito, o perfidnim intrigama i o onima koji do njih dovode. Ovdje toga nema: ima sreća, zla sudbina, nasilje i zločinac, ali oni nisu toliko proizvod nekog globalnog zla, teorije zavjere, nego su jednostavno proizvod one prljavštine koju rijeka života neprestano sobom nosi, isto kao što nosi i zdravu, čistu vodu." (iz predgovora knjige) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Mirsad Sinanović]] {{Wikipedia}} tqv6f347qwbm08p0f0zhzfgz5vj5h4a 6 6018 24187 2006-10-23T19:05:26Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 24187 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 6019 28930 28104 2007-03-23T19:36:27Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28930 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mirsad Sinanović |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački književnik i novinar |datum rođenja=1955. |mjesto rođenja=Foča, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ono što ja tražim mogu naći samo u meni, a ne u ovome što vidim i čujem, [[istina]] i [[radost]] su u mojim mislima, nema ih izvan mene." (''[[San Hasana Nazira]]'') == Djela == *''[[San Hasana Nazira]]'' [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|S]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari|S]] [[Kategorija:Mirsad Sinanović|*]] {{Wikipedia}} lwdv0gnpi8brramcn5z9tf7hv7ds65j 14 6020 31020 24189 2007-05-02T05:59:36Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31020 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 6021 55152 53879 2015-08-03T19:59:45Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q210784]] na [[d:|Wikidati]] 55152 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga |naziv = Idiot |autor = [[Fjodor Dostojevski]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv = ''Идиот'' |datum prvog izdavanja = 1868 }} * "Bijaše to ona tačka dugo susprezanog [[gnjev]]a na kojoj gnjev napokon izbija, kad glavni pokretač postaje neodgodiva [[borba]], neodgodiva potreba da se što prije okomi na nekoga." * "Priviđenja izazvana [[hašiš]]om, opijem ili [[vino]]m, vrijeđaju [[razum]] i nagrđuju dušu, nenormalna su i [[laž]]na." * "... smješkajući se onim neuljudnim smiješkom kojim se posve bezobzirno i nehajno kadšto izražava ljudsko zadovoljstvo zbog nedaća bližnjih." * "Svaka ruska nezgoda i nedaća izaziva u njega [[smijeh]], samo što ga ne ushićuje. On mrzi narodne običaje, rusku historiju, sve. Tu kivnost na Rusiju neki su naši liberali, sve donedavno, smatrali, tako reći, pravom [[ljubav]]lju prema domovini i dičili se time kako tobože vide bolje od drugih kakva treba da bude ta ljubav; ali sad su već postali otvoreniji pa su se počeli stidjeti čak i riječi ''ljubav prema domovini'', čak su i sam taj pojam protjerali i izbacili kao nešto štetno i bezvrijedno." * "Uvijek se bojim da svojim smiješnim držanjem ne kompromitiram [[misao]] i glavnu ideju. Ne znam činiti prave geste. Uvijek činim suprotne geste, a to izaziva smijeh i ponizuje ideju. Nemam ni osjećaja za mjeru, a to je ono glavno; to je čak ono najvažnije… Znam da je najbolje da sjedim i šutim. Kad se uzjogunim i ušutim, djelujem čak vrlo mudro, a uz to još i razmišljam. Ali sad je bolje da govorim. Progovorio sam zato što me vi tako lijepo gledate; baš vam je divno lice!" * "Ne treba nas zabrinjavati ni pomisao da smo smiješni, nije li tako? Jer, to je istina, smiješni smo, lakoumni, imamo loše navike, dosađujemo se, ne znamo gledati, ne shvaćamo, ama, svi smo mi takvi, i vi, i ja, i oni! Valjda se ne vrijeđate što vam tako u lice govorim da ste smiješni? A ako je tako, zar niste onda dobra građa? Znate, po mom mišljenju, katkad je čak i dobro biti smiješan, pa i bolje je: ljudi lakše mogu oprostiti jedan drugome, lakše se i pomire; ne može se ipak odjednom sve shvatiti, ne može se početi odmah od savršenstva! Da bismo postigli [[savršenstvo]], treba najprije mnogo toga ne shvaćati! A ako prebrzo shvatimo, možda i nećemo dobro sve shvatiti." * "...kad je, na primjer, neka neminovna [[propast]], onda vam se najedared prohtije da sjednete i da zažmurite i čekate: nek bude što će biti!" " * " Ljudi se žene za ljubav novca, a [[novac]] ipak ostaje kod žene." * "... kako se lako na čovjeka kaleme navike raskoši i kako je poslije teško odučiti se od njih, kad se raskoš, malo-pomalo, pretvori u [[potreba|potrebu]]." [[Kategorija:Fjodor Dostojevski]] [[Kategorija:Literatura]] {{Wikipedia|Idiot}} {{Djela Fjodora Dostojevskoga}} pcmw00w9zmxtsraegtogzc7flsz3evc 10 6022 61297 61174 2024-05-16T17:06:39Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Šabloni]] to [[Category:Navigacijski šabloni po autorima]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61297 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Djela Fjodora Dostojevskoga | naslov = Djela [[Fjodor Dostojevski|Fjodora Dostojevskoga]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = | podaci1 = * ''[[Bijedni ljudi]]'' * ''[[Bijele noći]]'' * ''[[Bjesovi]]'' * ''[[Braća Karamazovi]]'' * ''[[Dvojnik]]'' * ''[[Idiot (Dostojevski)|Idiot]]'' * ''[[Kockar]]'' * ''[[Mladić]]'' * ''[[Poniženi i uvrijeđeni]]'' * ''[[Zapisi iz podzemlja]]'' * ''[[Zapisi iz mrtvog doma]]'' * ''[[Zločin i kazna (roman)|Zločin i kazna]]'' }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni po autorima]] [[Kategorija:Fjodor Dostojevski|*]] </noinclude> s1iq00e7l51l738bnimmohvel1zm0h9 0 6023 32914 32873 2007-10-13T16:22:34Z Emir Kotromanić~bswikiquote 6 32914 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Bjesovi |autor =[[Fjodor Dostojevski]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Бесы'' |datum prvog izdavanja =1872. }} * "Cijeli taj podugački članak, pun suvišnih [[riječ]]i, napisao je jedino zbog toga da bi u njemu istaknuo samoga sebe. Bilo je lako pročitati između redaka: ''Pogledajte me dobro, eto što sam ja doživljavao u tim trenucima. Zar vam je važno to more, oluja, stijene razbijeni brod? Pa ja sam vam sve to potanko opisao svojim snažnim perom. Što ste se zapiljili u tu utopljenicu što u mrtvim rukama drži mrtvo [[dijete]]? Pogledajte radije mene koji nisam mogao podnijeti toga prizora nego sam se morao okrenuti''." * "Dajte najjadnijem od bijednika da prodaje nekakve pišljive karte za putovanje željeznicom, i taj će bijednik odmah pomisliti da ima pravo da se pred vama vlada kao Jupiter kad dođete kupiti kartu. 'E, hajde, baš da ti pokažem svoju [[moć]]...' I to se tako kod njih pretvara u administrativnu opijenost." * "Ima mnogo [[misao|misli]] koje su tu uvijek, a opet su odjednom nove." * "Prava [[istina]] se uvijek čini nevjerovatna. Da bi istina ispala vjerovatnija, treba joj svakako dodati malko [[laž]]i. Ljudi tako uvijek i rade." * "Ta malena riječca ''zašto'' odjekuje cijelim [[svemir]]om sve otkako je stvoren [[svijet]], i cijela [[priroda]] svakoga časa pita svevišnjeg tvorca: 'Zašto?'" * "U burnim, nesigurnim ili prijelaznim razdobljima posvuda se i uvijek pojavljuju različiti nitkovi. Taj ološ koji postoji u svakom društvu ispliva na površinu i kad se pojavi, onda ne samo što nema nikakva [[cilj]]a, nego nema čak ni mrvička neke ideje u glavi, već samo zrači, kako najbolje zna i umije, nemirom i nestrpljenjem. Međutim, taj ološ, a da on toga sam i nije svjestan, gotovo uvijek uhvati u šake grupica 'naprednih', koji djeluju u skladu s određenim ciljem, i ona upravlja svim tim ljudima onako kako im se sviđa ako se slučajno i u njoj ne nađe pravih pravcatih [[idiot]]a, što se također često događa." * "Zlatna sredina: ni glup, ni pametan, prilično nenadaren i kao da sam pao s Mjeseca." * "...ja ne znam i ne osjećam zlo i dobro, i to ne zato što bih, možda, izgubio osjećaj za zlo i dobro, nego zato što nema zla i dobra (i to mi je bilo drago) nego postoji samo predrasuda. Ja se mogu osloboditi svake predrasude, ali ako budem utoliko slobodan, onda sam tek posve propao." {{Wikipedia}} {{Djela Fjodora Dostojevskoga}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Fjodor Dostojevski]] 78ou5esks7sfpfogdt33akmnx1429op 10 6024 61275 61158 2024-05-16T17:06:39Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Šabloni]] to [[Category:Navigacijski šabloni po autorima]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61275 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Djela Alberta Camusa | naslov = Djela [[Albert Camus|Alberta Camusa]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = | podaci1 = * ''[[Kaligula]]'' * ''[[Kuga]]'' * ''[[Mit o Sizifu]]'' * ''[[Naličje i lice]]'' * ''[[Opsadno stanje]]'' * ''[[Pad (Camus)|Pad]]'' * ''[[Pirovanje]]'' * ''[[Pobunjeni čovjek]]'' * ''[[Pravednici]]'' * ''[[Prometej u paklu]]'' * ''[[Stranac (Camus)|Stranac]]'' }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni po autorima]] [[Kategorija:Albert Camus|*]] </noinclude> 7zhraq2xsv2vs0xuujhsuaa88kvj0e4 0 6025 28133 24241 2007-03-13T22:47:03Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28133 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pad |autor =[[Albert Camus]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''La Chute'' |datum prvog izdavanja =1956. }} * "Čin [[ljubav]]i je u neku ruku priznanje. U njemu se, bez skrivanja, oglašava [[sebičnost]], iskazuje se [[taština]] ili se pak otkriva istinska [[plemenitost]]." * "Dao bih deset razgovora s [[Albert Einstein|Einsteinom]] za prvi sastanak s nekom zgodnom statistkinjom." * "Kad na stanovit način ostavljate dojam uspješna [[čovjek]]a, to može razjariti i magarca." * "Osjećaj da si na pravoj strani, zadovoljstvo što imaš pravo, [[radost]] što možeš sama sebe poštivati, dragi gospodine, to su moćni pokretači koji nam pomažu da koračamo uspravno ili da idemo naprijed. Ako ljude toga lišite, pretvorit ćete ih u bijesne pse. Koliko je [[zločin]]a počinjeno samo zato što počinitelji nisu mogli podnostiti što su u krivu." * "Pomisao koja je čovjeku najprirodnija, koja mu se javlja naivno, kao iz dubine njegove prirode, jest pomisao o vlastitoj [[nedužnost]]i." * "Ponekad ćete jasnije prodrijeti u čovjeka koji [[laž]]e negoli u onoga koji kaže istinu. [[Istina]], kao i svjetlost, zasljepljuje. Laž je naprotiv, poput lijepa sumraka u kojem se ističe svaki predmet." * "Posebno ne vjerujte [[prijatelj]]ima kad traže da budete prema njima iskreni. Oni se samo nadaju da ćete ih podržati u dobru mišljenju što ga imaju o sebi pružajući im dodatnu sigurnost što će je crpsti iz vašega obećanja da ćete biti iskreni. Ako se dakle nađete u takvu položaju, ne oklijevajte: obećajte da ćete govoriti istinu i lažite kako najbolje umijete. Odgovorit ćete njihovoj dubokoj želji i dvostruko ćete im dokazati svoju naklonost." * "[[Prisila]] što sam je sebi nametao kako bih prikrio poročan dio svoga [[život]]a, pridavala mi je, na primjer, neko hladno držanje u kojem su ljudi vidjeli izraz vrline, moja mi je [[ravnodušnost]] pribavljala naklonost, a moja je sebičnost dosizala vrhunac u mojim plemenitim djelima." * "Svakom su čovjeku [[rob]]ovi potrebni, kao što mu je potreban čist zrak. Zapovijedati znači disati. Pa i oni najrazvlašteniji nekako uspijevaju disati. I posljednji čovjek na društvenoj ljestvici ima ipak supružnika ili [[dijete]]. Ima psa, ako je neoženjen. Bitno je, uglavnom, moći se ljutiti, a da onaj drugi pritom nema pravo odgovoriti." {{Wikipedia}} {{Djela Alberta Camusa}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Albert Camus]] pn7c6zy8qfig1fmvh878826vfcgao8q 10 6026 61283 61192 2024-05-16T17:06:39Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Šabloni]] to [[Category:Navigacijski šabloni po autorima]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61283 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Djela Ive Andrića | naslov = Djela [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = | podaci1 = * ''[[Ex Ponto]]'' * ''[[Gospođica]]'' * ''[[Jelena, žena koje nema]]'' * ''[[Mustafa Madžar]]'' * ''[[Na Drini ćuprija]]'' * ''[[Omerpaša Latas]]'' * ''[[Prokleta avlija]]'' * ''[[Travnička hronika]]'' * ''[[Za logorovanja]]'' * ''[[Znakovi pored puta]]'' }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni po autorima]] [[Kategorija:Ivo Andrić|*]] </noinclude> 5js1o47qcnsa7qaii3kgduomh68hid6 0 6027 28261 24265 2007-03-13T22:54:56Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28261 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Vražja utroba |autor =[[Ivo Brešan]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Vražja utroba'' |datum prvog izdavanja = }} * "I noga u guzicu je [[korak]] naprijed." * "Za tvrdu [[seljak|seljačku]] glavu mišljenje je samo danguba." * "[[Život]] u [[krepost]]i, to je kao da ležiš na odru. Svi ti odaju počasti , a ti si zapravo mrtav." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ivo Brešan]] {{Wikipedia}} c2895p9av5aw205kgrdxxt1zr77flen 0 6028 28168 24282 2007-03-13T22:49:24Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28168 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Radosna nauka |autor =[[Friedrich Nietzsche]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Die fröhliche Wissenschaft'' |datum prvog izdavanja =1882. }} * "Dovoljan je već jedan jedini [[čovjek]] nesklon [[radost]]i, pa da čitavom kućanstvu nametne trajnu mrzovolju i tmurno nebo; a jedino se nekim čudom dogodi da neko takav izostane!" * "[[Duh]]ove koji traže [[mir]] prepoznajem po mnoštvu tamnih predmeta kojima se okružuju: onaj ko želi spavati zamračuje sobu ili puže u špilju." * "I najškodljiviji čovjek možda je još uvijek najkorisniji od svih u pogledu održanja vrste; jer svojim djelovanjem on uzdržava u sebi ili u drugima nagone bez kojih bi ljudstvo već odavno bilo malaksalo i istruhnulo." * "Iz toga što je neko “velik čovjek” ne smije se zaključiti da je i čovjek. Možda je tek [[dijete]], ili kameleon svih životnih uzrasta, ili kakva opčinjena ženica." * "Najperfidniji način da se nekoj stvari naškodi jest namjerno je braniti pogrešnim razlozima." * "Onaj ko je nezadovoljan sobom, neprestano je spreman svetiti se za to: mi ostali bit ćemo njegove žrtve, makar jedino tako što ćemo morati podnosti njegov ružan pogled. Jer prizor ružnog čini lošim i turobnim." * "Onaj ko ljubi želi bezuvjetno sam posjedovati žuđenu osobu, on hoće isto tako bezuvjetnu [[moć]] nad njezinom dušom baš kao i nad [[tijelo]]m, on želi biti jedini ljubljen te kao ono najviše i najpoželjnije u drugoj se duši nastaniti i vladati." * "Postoje rjeđi ljudi koji bi radije propali nego [[rad]]ili bez užitka: oni izbirljivi, koje je teško zadovoljiti, koji ne mare za bogat dobitak ako sam rad nije dobitak svih dobitaka - čak ako to mora biti i najteži, najgrublji rad. Inače su odlučno lijeni, sve ako je uz tu [[lijenost]] povezano osiromašenje, [[sramota]], opasnost po [[zdravlje]] i [[život]]." * "Prehrana u kojoj pretjerano dominira riža nagoni na korištenje [[opijum]]a i narkotičnih sredstava, baš kao što i znatnija prevaga krumpira u prehrani nagoni na rakiju. No ona svojim finijim naknadnim djelovanjem nagoni i na načine mišljenja i osjećanja koji djeluju narkotično." * "Tamo gdje se [[vlada]], tu postoje mase; a gdje su mase, tu postoji potreba za [[rob]]ovanjem. Gdje ima robovanja, individue su malobrojne, i one imaju protiv sebe instinkte i [[savjest]] stada." * "[[Zakon]]i ne odaju ono što taj [[narod]] jest, nego ono što mu se pokazuje stranim, začudnim, čudovišnim, tuđinskim. Zakoni se odnose na izuzetke u ćudorednosti [[običaj]]a; a najteže kazne pogađaju ono što je primjereno običaju susjednog naroda." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Friedrich Nietzsche]] {{Wikipedia}} pfjnja4bwh3khglkafibtml0fsqpdw8 0 6029 27817 24247 2007-03-13T22:23:14Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27817 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ana Karenjina |autor =[[Lav Nikolajevič Tolstoj]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Анна Каренина'' |datum prvog izdavanja =1875. }} * "Pretvaranje bilo u čemu može prevariti najumnijega, najpronicljivijega [[čovjek]]a; ali najograničenije [[dijete]] prepoznaje ga, ma kako se vješto to pretvaranje skrivalo, i odvraća se od njega." * "Sve sretne [[obitelj]]i nalik su jedna na drugu, svaka nesretna, nesretna je na svoj način." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Lav Nikolajevič Tolstoj]] {{Wikipedia}} tt4edqpfi7nidfe9wmmi0xc23gcyk9x 0 6030 28159 24304 2007-03-13T22:48:14Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28159 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pokojni Matija Pascal |autor =[[Luigi Pirandello]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Il fu Mattia Pascal'' |datum prvog izdavanja =1904. }} * "[[Čovjek]] kad ga [[bol]]i, zamišlja na posebni način [[dobro]] i [[zlo]]. Ako mu drugi ne čine dobro kao po dužnosti, on ih optužuje, a sebe za svako zlo lahko opravdava, kao da je to njegovo [[pravo]]." * "Kada je [[vlast]] u rukama samo jednoga, taj jedan zna da je jedan i da mora zadovoljiti mnoge; ali kad mnogi vladaju, misle samo na to da zadovolje sebe, i tada imamo najgluplju i najodvratniju [[tiranija|tiraniju]], tiraniju pokrivenu krabuljom slobode." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Luigi Pirandello]] {{Wikipedia}} 734jg3hrwpg2gm0f6zyyz7ac5pokbez 14 6031 31021 24256 2007-05-02T05:59:36Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31021 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 6032 30441 30437 2007-04-22T14:20:17Z Harač 23 Vraćene izmjene 85.92.230.49 na poslednju izmjenu korisnika EmxBot 30441 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Crveno i crno |autor =[[Stendhal]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Le Rouge et le Noir'' |datum prvog izdavanja =1830. }} * "Jedno je svojstvo [[genije|genija]] u tome da njegova [[misao]] ne kroči putevima što ih je utrla gomila." * "[[Ljubav]] stvara jednakost, ali je ne traži." * "Zadovoljstvo da dižeš glavu cijele godine skupo se plaća stanovitim trenucima koje [[čovjek]] mora pretrpjeti." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Stendhal]] {{Wikipedia}} 4qyoycy01nieenamr7ahfnp4rvbsyrh 14 6033 31022 24259 2007-05-02T05:59:36Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31022 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 6034 28248 24261 2007-03-13T22:54:08Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28248 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ubistva u ulici Morgue |autor =[[Edgar Allan Poe]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''The Murders in the Rue Morgue'' |datum prvog izdavanja =1841. }} * "Nepotrebnim udubljivanjem zbunjujemo i oslabljujemo [[misao]]." * "Pogledavati u [[zvijezda|zvijezdu]] - motriti je iskosa - znači najbolje ocijeniti njen sjaj - [[sjaj]] koji jenjava razmjerno tome kako pogled skrećemo ravno na nju." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Edgar Allan Poe]] dzw44m4rnwip4njgxad1gl3ujpu63b4 14 6035 31023 24263 2007-05-02T05:59:37Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31023 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 6036 55153 40475 2015-08-03T19:59:55Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q617562]] na [[d:|Wikidati]] 55153 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ivo Brešan |slika= |tekst uz sliku=hrvatski književnik i scenarist |datum rođenja=27. maj 1936. |mjesto rođenja=Vodice, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "...Karakterna kuga, koja razara sva [[moral]]na načela i [[dostojanstvo]] osobe, tamaneći [[čovjek]]a u čovjeku. Od toga najviše obolijevaju oni koji se stjecajem okolnosti domognu nekog položaja u [[vlast]]i. Imaš, recimo, razumna čovjeka, čvrsta značaja i visoko etičnih načela, ali daj mu neki komadić vlasti i više ga ne možeš prepoznati; kao da je preko noći izgubio sva ta svojstva, pa oglupavio, postao nepredvidiv i nepouzdan, i svaki put kad imaš s njim posla, čini ti se da je to neko drugi, jer više i ne izgovara svoje misli, nego ono što mu [[politika]] toga trena stavlja u usta." (''Pošast'') * "Misliti znači uzdići se do ideje. A sve su ideje prožete idejom Dobra, kako kažu sveti [[Augustin]] i njegov učitelj [[Platon]]. Ne postoji ideja Zla. Ono što nazivamo [[Zlo]]m samo je odsustvo ideje Dobra. Sotona ne zna ni za što drugo osim za [[laž]], lukavstvo i prijevaru, kojima pokušava razoriti svaku ideju." (''Država Božja 2053.'') * "Najopasnijom od svih sastavnih osobina 'karaktera' čini mi se ona kad neko sebi za životni [[cilj]] postavi kakav [[ideal]]: domovinu, pravednije [[društvo]], slobodu ili jednakost sviju, i spreman je za to na sva moguća odricanja, pa čak i na žrtvu vlastitog života. A takav je [[idealizam]], čini se, najviše na cijeni i ljudi bez ideala izloženi su općem [[prezir]]u i gotovo da ih se izjednačuje sa [[životinja]]ma." (''Ispovijedi nekarakternog čovjeka'') == Djela == *''[[Ispovijedi nekarakternog čovjeka]]'' *''[[Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja]]'' *''[[Vražja utroba]]'' [[Kategorija:Hrvatski pisci|B]] [[Kategorija:Hrvatski scenaristi|B]] [[Kategorija:Ivo Brešan|*]] {{Wikipedia}} hi4ke7lbj0b1rzrng3b3ilwx4xukt6w 14 6037 31024 24267 2007-05-02T05:59:37Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31024 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 6038 28118 24288 2007-03-13T22:45:29Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28118 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nevada Barr |slika= |tekst uz sliku=američki književnik |datum rođenja= 1. mart 1952. |mjesto rođenja=Yerington, Nevada, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ljudi koji su u osnovi pošteni više vole reći istinu i često se razljute ako nemaju druge mogućnosti nego lagati. Upravo je suprotno kod onih koji u osnovi nisu pošteni." (''Duhovi prošlosti'') * "Postoje [[vuk]]ovi i postoje zečevi. A ako si [[zec]] izgledi su ti slabi." (''Duhovi prošlosti'') [[Kategorija:Američki pisci|B]] {{Wikipedia}} efba8f0zk87kmiv6cx7eamtj6wkwmtg 0 6039 27991 24297 2007-03-13T22:37:48Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 27991 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ispovijedi nekarakternog čovjeka |autor =[[Ivo Brešan]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Ispovijedi nekarakternog čovjeka'' |datum prvog izdavanja = }} * "Intenzivno bavljenje politikom ljude kastrira, samo što se to kod [[muškarac]]a očituje na intelektualnom planu, a kod [[žena]] na genetskom." * "Kad se jedna [[glupost]] izgovori hiljadu puta, ona počinje važiti kao mudra maksima." * "Muškarci kod zgodne žene, koja im se sviđa, glupost nikad ne doživljavaju kao neku manu, već više kao nekakav dodatak [[šarm]]u u vidu neiskvarenosti [[karakter]]a." * "Najopasnijom od svih sastavnih osobina 'karaktera' čini mi se ona kad neko sebi za životni [[cilj]] postavi kakav [[ideal]]: domovinu, pravednije [[društvo]], slobodu ili jednakost sviju, i spreman je za to na sva moguća odricanja, pa čak i na žrtvu vlastitog života. A takav je [[idealizam]], čini se, najviše na cijeni i ljudi bez ideala izloženi su općem [[prezir]]u i gotovo da ih se izjednačuje sa [[životinja]]ma." * "Svaka [[religija]] traži samo vjernike, a kako su vjera i [[pamet]] obrnuto proporcionalni i što je više jednog, manje je drugog, u njoj kao i u kršćanskom Raju mogu biti blaženi samo oni siromašni [[duh]]om, a oni koji razmišljaju, unaprijed su predodređeni za osudu." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ivo Brešan]] {{Wikipedia}} 8ewbqgb1s8q726t1m0cuax3cgmmfhcp 0 6040 52464 40497 2014-04-21T15:52:25Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52464 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=John Burdett |slika= |tekst uz sliku=britanski pisac |datum rođenja= 1954. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Svako je [[glupost|glup]] izvan svojih poznatih okvira." (''Bangkok 8'') [[Kategorija:Britanski pisci|B]] {{Wikipedia}} 8t8wq97cqk7nbz4v1wh82ipjwcigorm 0 6041 60429 59406 2023-01-16T22:13:48Z Jaws Bond 7965 60429 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Carlos Ruiz Zafón |slika= |tekst uz sliku=španski književnik |datum rođenja=1964. |mjesto rođenja=Barcelona, Španija |datum smrti=2020 |mjesto smrti= }} [[File:Carlos Ruiz Zafón - 002.jpg|thumb|Carlos Ruiz Zafón (2008)]] * "[[knjiga|Knjige]] su ogledala; u njima vidiš samo ono što već postoji u tebi." (''Shadow of the Wind'') * "[[Starost]] je učinila da svi oni izgledaju krotko kao ovce, ali među njima je isto toliko kurvinih sinova kao i drugdje, ili čak i više. Jer ovo su oni koji su potrajali i pokopali ostale." (''Shadow of the Wind'') * "[[Vino]] iz mudrog [[čovjek]]a napravi budalu, a iz budale [[mudrac]]a." (''Shadow of the Wind'') [[Kategorija:španski pisci|Z]] {{Wikipedia}} 22ub8s1ctpebss0b45eo01cklmiu4g6 0 6042 55154 28725 2015-08-03T20:00:05Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q2704430]] na [[d:|Wikidati]] 55154 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ivan Aralica |slika= |tekst uz sliku=hrvatski književnik |datum rođenja= 30. septembar 1930. |mjesto rođenja=Promina, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Život]] zahvaćen [[strah]]om ne može se nazvati pravim životom. Ne zna se za koliko, ali za koliko god bilo, makar za dlaku, strah je bliži umiranju nego životu." (''Duše robova'') * "Svaka baba ispod svog lonca [[vatra|vatru]] loži i, da [[plamen]] bude veći, u vatru puše." (''Svetišni blud'') == Drugi o njemu == *[[Zdravko Tomac]] **"Kada sam već pomenuo Ivana Aralicu, nikako ne mogu shvatiti one sitne duše među nama koje ga nazivaju Dobricom Aralicom, jer je on jedan od onih hrvatskih intelektualaca koji je pokazao kako se treba boriti za svoju domovinu u ratu, jedan od onih koji je govorio i pisao ono što je smatrao da intelektualac mora reći ako želi ostati humanist i savjest svoga naroda. Nije govorio i pisao ono što ljudi žele čuti i što u danom trenutku donosi popularnost i jeftine poene." (''[[Iza zatvorenih vrata]]'') == Djela == *''[[Spletanje i raspletanje čvorova]]'' *''[[Zadah ocvalog imperija]]'' {{Wikipedia}} [[Kategorija:Ivan Aralica|*]] [[Kategorija:Hrvatski pisci|A]] rd7wtx5va0gloqi04hwm1i5j9vpr754 0 6099 60015 58869 2022-01-29T22:33:09Z Iva-Rekola 7674 60015 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Joni Mitchell |slika= |tekst uz sliku=''kanadska pjevačica, tekstopisac i slikar'' |datum rođenja=07.11.1943. |mjesto rođenja=Fort Macleod, Kanada |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Joni Mitchell 1983.jpg|thumb|Joni Mitchell (1983)]] *Dola kaže: "Rađaj [[dijete|djecu]]." :A mama i Beti kažu: "Potraži za sebe jednu humanitarnu organizaciju koja pomaže siromašne i bolesne, ili se posveti akcijama za zaštitu [[čovjek]]ove okoline". U pravu su. Plemeniti poslovi nose u sebi cio [[svijet]] i privlačnu viziju, oni te čekaju da ih otkriješ. Ali ono što sada želim da učinim je traganje za voljenim čovjekom koji pripada samo meni. (''Song for Sharon'') [[Kategorija:Muzika|Mitchell,Joni]] [[Kategorija:Kanadski pjevači|Mitchell,Joni]] [[Kategorija:Kanadski slikari|Mitchell,Joni]] {{Wikipedia}} p1mo8uvc93m1m088j27oqpmyk9h3exp 14 6100 24398 2006-10-26T13:52:25Z Harač 23 24398 wikitext text/x-wiki Kanadski slikari [[Kategorija:Slikari]] q1opgy8ou6tndhufo8pjn0jbzeid1oy 0 6101 29222 24400 2007-03-23T19:39:09Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29222 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Rakova obratnica |autor =[[Henry Miller]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Tropic of Cancer'' |datum prvog izdavanja =1934. }} *"Ovi neboderi su mi bili pred očima, vidio sam svjetla između njihovih rebara. Vidio sam čitav grad Njujork rasprostrt pred sobom, od Harlema do Baterija, ulice zagušene mravima, dok gradska željeznica juri na šinama iznad ulica, a pozorišta se prazne. Pitao sam se, sasvim neodređeno, bog zna šta se dogodilo sa mojom ženom." == Vanjski linkovi == *[http://lib.ru/INPROZ/MILLER/tropikrakaengl.txt Online tekst (na engleskom jeziku)] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Henry Miller]] {{Wikipedia}} i1avqmqgtwuoks9amgcym4lh03p5jrz 0 6102 59767 59766 2021-04-20T18:13:19Z R.T. Rekola 7472 59767 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jim Steinman |slika= |tekst uz sliku=''američki rok kompozitor'' |datum rođenja=01.11.1947. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti=2021 |mjesto smrti= }} [[File:Jim Steinman at OTT signing.jpg|144px|thumb|Jim Steinman (2005)]] *"Dobra [[djevojka]] ide u [[raj]]; a loša djevojka ide svuda." [[Kategorija:Američki kompozitori|Steinman,Jim]] {{Wikipedia}} aij1lorits2ejyogw7p5ktuzh9knyub 0 6103 24407 2006-10-26T14:31:16Z Harač 23 Jim Steinmann premješten u Jim Steinman 24407 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Jim Steinman]] 93j6uz4c2pwkmpeh9o2q54pfzw7bckj 0 6104 59798 52388 2021-06-09T21:17:41Z Retsinakanister 7514 File 59798 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Anderson Sophie The Time Of The Lilacs.jpg|thumbnail]] == Citati == *[[August von Kotzebue]] **"Od svih ludosti što ih počini djevojka, njena je prva ljubav jedna od najvećih." *[[Cher]] **"Ne mogu da zamislim ništa odvratnije od toga da budem dobra djevojka." *[[Dušan Radović]] **"Ko prvi djevojci njegova djevojka. Ko posljednji djevojci njegova žena." *[[Jim Steinman]] **"Dobra djevojka ide u [[raj]]; a loša djevojka ide svuda." *[[Johann Wolfgang von Goethe]] **"Djevojka uvijek više vjeruje ljubljenome nego majci." *[[Winston Churchill]] **"Moja savjest je dobra djevojka: mogu uvijek da se nagodim sa njom." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Žena]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 7d1oim4jb3u8tqsuqa2qqxdj7ql0tar 10 6105 61298 61240 2024-05-16T17:06:39Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Šabloni]] to [[Category:Navigacijski šabloni po autorima]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61298 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Djela Williama Shakespearea | naslov = Djela [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = | podaci1 = * ''[[Antonije i Kleopatra]]'' * ''[[Bogojavljenska noć]]'' * ''[[Bura]]'' * ''[[Dva plemića iz Verone]]'' * ''[[Hamlet]]'' * ''[[Henrik VI - drugi dio]]'' * ''[[Julije Cezar (drama)|Julije Cezar]]'' * ''[[Kako vam drago]]'' * ''[[Komedija pometnji]]'' * ''[[Kralj Lear]]'' * ''[[Macbeth]]'' * ''[[Mjera za mjeru]]'' * ''[[Mletački trgovac (drama)|Mletački trgovac]]'' * ''[[Othello]]'' * ''[[Rikard III (drama)|Rikard III]]'' * ''[[Romeo i Julija]]'' * ''[[San ljetne noći]]'' * ''[[Sve je dobro što se dobro svrši]]'' * ''[[Tit Andronik]]'' * ''[[Ukroćena goropadnica]]'' * ''[[Uzaludni ljubavni trud]]'' * ''[[Vesele žene vindzorske]]'' }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni po autorima]] [[Kategorija:William Shakespeare|*]] </noinclude> jhvsscekfyp1l64d5bnrwayornt5rsg 0 6107 59932 52241 2021-10-29T20:49:12Z Kotkan lusija 7585 Datoteka 59932 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dylan Thomas |slika= |tekst uz sliku=''velški pjesnik i pisac'' |datum rođenja=27.10.1914. |mjesto rođenja=Swansea, Vels |datum smrti=09.11.1953. |mjesto smrti=New York, SAD }} [[File:Dylan Thomas, Maritime Quarter, Swansea.JPG |thumb]] *"[[Noć]] je sve što se kreće." [[Kategorija:Književnost|Thomas,Dylan]] [[Kategorija:Velški pisci|Thomas,Dylan]] {{Wikipedia}} 81gntn3hcd6bcpyhouy448qjpypy8p2 14 6108 24439 2006-10-26T20:42:44Z Harač 23 24439 wikitext text/x-wiki Velški pisci [[Kategorija:Pisci]] {{Wikipedia}} fil8hjatebvq4ets4egqm56mi7pe56o 0 6109 56816 51628 2016-07-02T00:37:49Z Adam Cuerden 3744 56816 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Bessie Smith |slika=[[Slika:Bessie Smith (1936) by Carl Van Vechten.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''američka pjevačica'' |datum rođenja=15.03.1894. |mjesto rođenja=Chattanooga, SAD |datum smrti=26.09.1937. |mjesto smrti=Clarksdale, SAD }} *"Devetnaest [[muškarac]]a je živjelo u mojoj blizini. Od njih su osamnaest glupaderi, a i onaj jedan što je preostao nije bog zna šta." [[Kategorija:Muzika|Smith,Bessie]] [[Kategorija:Američki pjevači|Smith,Bessie]] {{Wikipedia}} jrp4mulk8ucf0movffxwd582clpjkq7 0 6110 59506 51902 2020-10-09T00:31:42Z Vilho-Veli 7122 File 59506 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=William Seward Burroughs |slika= |tekst uz sliku=''američki pisac'' |datum rođenja=05.02.1914. |mjesto rođenja=St. Louis, SAD |datum smrti=02.08.1997. |mjesto smrti=Lawrence, SAD }} [[File:Tonnis - William S. Burroughs 3.jpg|thumb]] *"Nemojte da mi smetate. Nemojte da kucate na moja vrata. Ne pišite mi [[pismo|pisma]]." [[Kategorija:Književnost|Burroughs,William]] [[Kategorija:Američki pisci|Burroughs,William]] {{Wikipedia}} jgkrbxyz109lf8iueos27p6i098heh2 0 6111 52242 41384 2014-04-15T21:39:45Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 9 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q133054]] 52242 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sylvia Plath |slika= |tekst uz sliku=''američka pjesnikinja'' |datum rođenja=27.10.1932. |mjesto rođenja=Jamaica Plain, SAD |datum smrti=11.02.1963. |mjesto smrti=Primrose Hill, Velika Britanija }} *"Svaka [[žena]] se divi fašisti :na čijem licu su okačene čizme, :čije divljačko, divljačko [[srce]], :raste u tijelu zvijeri..." (''Daddy'') [[Kategorija:Književnost|Plath,Sylvia]] [[Kategorija:Američki pisci|Plath,Sylvia]] {{Wikipedia}} fm1330lywnnhwi00836mvpzydkh9z4n 0 6112 24453 2006-10-27T17:25:32Z Harač 23 24453 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Bojan Kostreš |slika= |tekst uz sliku=''srpski političar'' |datum rođenja=25.08.1974. |mjesto rođenja=Zrenjanin, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Kada danas govorimo o dominantnoj političkoj sceni u [[Srbija|Srbiji]], onda je ona sastavljena od nekoliko nijanski jedne te iste boje. To je jedan tradicionalno nacionalistički koncept u kojem najtamnije nijanse predstavlja Radikalna stranka, a nešto svijetlije tonove tandem [[Vojislav Koštunica|Koštunica]]-[[Boris Tadić|Tadić]]. Slažu se da Srbija treba biti unitarna država i prešutno da [[Ratko Mladić]] ne treba biti isporučen Hagu. S tom razlikom što bi ga jedni branili, a drugi da ''ne mogu uhapsiti''." (''za "Feral Tribune"'') [[Kategorija:Politika|Kostreš,Bojan]] [[Kategorija:Srbijanski političari|Kostreš,Bojan]] {{Wikipedia}} 80f4e6ciw54ulb6bucy4phqrt4ub8xv 0 6113 24457 24454 2006-10-27T18:04:28Z 212.112.43.190 24457 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jelena Veljača |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska glumica'' |datum rođenja=23.04.1981. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Zlonamjerni napisi pogađaju me ponajprije zato što minoriziraju moj rad. Cijeli [[život]] sam pisala pa ću sigurno nastaviti, bez obzira na to hoće li to biti nešto za realizaciju ili pak nešto što ću raditi za sebe. Ne opterećujem se [[Budućnost|budućnošću]] na taj način, ne pravim planove i ne donosim radikalne odluke. Sve ovisi o trenutku, projektu ili izazovu koji je preda mnom." (''za "Večernji list"'') [[Kategorija:Film|Veljača,Jelena]] [[Kategorija:Hrvatski glumci|Veljača,Jelena]] {{Wikipedia}} q4dq4zgjio90olxzn594zl1rlem47qk 0 6114 28229 24460 2007-03-13T22:53:00Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28229 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sydney J. Harris |slika= |tekst uz sliku=američki novinar |datum rođenja=14. septembar 1917. |mjesto rođenja= |datum smrti=8. decembar 1986. |mjesto smrti= }} * "Žaljenje za stvarima koje smo učinili može ublažiti [[vrijeme]]; ali žaljenje za onime što nismo učinili, neutješno je." [[Kategorija:Američki novinari|H]] {{Wikipedia}} 11s3r6z91ucbl8g9bpkz2j35vf6pfdp 0 6115 51322 43847 2014-04-12T07:19:19Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 1 interwiki link, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q313931]] 51322 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Albert Ellis |slika= |tekst uz sliku=američki psiholog |datum rođenja=27. septembar 1913. |mjesto rođenja=Pittsburgh, Pennsylvania, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Umijeće [[ljubav]]i... najvećim je dijelom umijeće [[upornost]]i." [[Kategorija:Američki naučnici|E]] {{Wikipedia}} qorr5nwaychxv4ktb7dwsh0qvgr83bx 0 6116 59923 52534 2021-10-17T23:58:42Z Kotkan lusija 7585 Datoteka 59923 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Napoleon Hill |slika= |tekst uz sliku=američki književnik |datum rođenja=26. oktobar 1883. |mjesto rođenja=Pound River, Wise County, Virginia |datum smrti=8. novembar 1970. |mjesto smrti=South Carolina }} [[File:Napoleon Hill holding book 1937.jpg|thumb|Napoleon Hill (1937)]] * "[[Trud]] potpuno nagrađuje tek kad osoba odbije odustati." [[Kategorija:Američki pisci|H]] {{Wikipedia}} 9hkhsonsn5nfs8gba7b0ofm84p71gos 0 6117 60066 59420 2022-03-09T22:37:50Z Siro bileveli Boris 7698 60066 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Andy Warhol |slika= |tekst uz sliku=američki slikar, dizajner i filmski stvaratelj |datum rođenja=6. august 1928. |mjesto rođenja=Pittsburgh, SAD |datum smrti=22. februar 1987. |mjesto smrti=New York, SAD }} [[File:Andy Warhol 1977.jpg|thumb|Andy Warhol (1977)]] * "Uvijek kažu da [[vrijeme]] liječi [[rana|rane]], ali zapravo ih sami morate zaliječiti." [[Kategorija:Američki slikari|W]] {{Wikipedia}} 1bryin3z5wynr3zbo30ygc3pgwepwnv 0 6118 59526 52415 2020-10-19T20:53:24Z Vilho-Veli 7122 File 59526 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mary Farrah Leni Fawcett |slika= |tekst uz sliku=američka glumica |datum rođenja=2. februar 1947. |mjesto rođenja=Corpus Christi, Texas, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Farrah Fawcett crop.jpg|thumb|Farrah Fawcett (2008)]] * "[[Bog]] je [[žena]]ma dao intuiciju i ženstvenost. Ako se pravilno koriste, svakom muškarcu mogu zavrtiti [[mozak]]." [[Kategorija:Američki glumci]] {{Wikipedia}} 7zja4qe68set01azvlfqxufcjf3f7r5 0 6119 55155 43877 2015-08-03T20:00:15Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q160009]] na [[d:|Wikidati]] 55155 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Alecia Beth Moore |slika=[[slika:Pink freiburg 7254.jpg|170px]] |tekst uz sliku=američka pjevačica |datum rođenja=8. septembar 1979. |mjesto rođenja=Doylestown, Pennsylvania, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Prijatelj]] je onaj ko je s tobom i onda kad bi radije bio negdje drugdje." [[Kategorija:Američki pjevači]] {{Wikipedia}} 10ndn6qrcfs7hi8wcaz10u86ytm3tn2 0 6120 24479 2006-10-27T19:33:38Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Pink]] 24479 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Pink]] gr7l1thnnqym1tm7f55s6agnrmqc4ir 0 6121 24480 2006-10-27T19:34:21Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Pink]] 24480 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Pink]] gr7l1thnnqym1tm7f55s6agnrmqc4ir 0 6122 61672 58643 2024-05-17T10:47:35Z Srđan 4695 61672 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=John Francis Bongiovi |slika=[[slika:Bon Jovi Dublin 2006.jpg|190px]] |tekst uz sliku=američki pjevač, gitarista i kompozitor |datum rođenja=2. mart 1962. |mjesto rođenja=Perth Amboy, New Jersey, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Čuda se događaju svakog dana; promijeni svoje mišljenje o tome šta je [[čudo]] i vidjet ćeš ih svuda oko sebe." {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Bon Jovi, Jon}} [[Kategorija:Američki pjevači]] [[Kategorija:Američki muzičari]] [[Kategorija:Američki kompozitori]] hq1aekva56jt3lkr65shrkom4ffph9t 0 6123 46037 46036 2012-06-26T20:31:03Z 94.250.125.115 Vraćena izmjena 46036 [[Special:Contributions/94.250.125.115|korisnika 94.250.125.115]] ([[User talk:94.250.125.115|razgovor]]) 46037 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Izbor |autor =[[Og Mandino]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =The choice |datum prvog izdavanja = }} * "Kad smo dobili [[moć]] vladanja [[svijet]]om, dobili smo također moć vladanja nad sobom. [[Bog]]u nikad nije bila namjera određivati putanje svakoga od nas i na taj nas način sve potčiniti Sebi. [[Izbor]]. Ključ je u izboru! Vi imate mogućnost izbora. Ne morate provesti [[život]] valjajući se u neuspjehu, neznanju, tuzi..." * "Proći ćemo ovim svijetom samo jedanput. I stoga svako [[dobro]] koje mogu učiniti, svaka ljubaznost koju mogu iskazati svakome ljudskom biću, dajte mi da to učinim sada. Ne dopustite mi da to odgađam ili zanemarim, jer više neću proći ovim [[put]]em." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Og Mandino]] {{Wikipedia}} 4kx3q5mg7u7v57ipdffgnm3pd5kw1wb 14 6124 31025 24501 2007-05-02T05:59:38Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31025 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 6125 51845 46130 2014-04-15T02:22:47Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 22 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q2039]] 51845 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Titus Livius |slika=[[slika:Titus Livius.png|170px]] |tekst uz sliku=rimski historičar |datum rođenja= 59.p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti= 17. |mjesto smrti= }} * "[[Zavist]] je slijepa i ništa drugo ne zna nego kuditi vrline." [[Kategorija:Historija]] {{Wikipedia}} emya7r7olrg8kq4jtdqe2t6g7dad516 14 6126 61767 31026 2024-05-17T11:45:34Z Srđan 4695 61767 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Političari]] [[Kategorija:Škotska|Političari]] 5p9trxd3t9j6sm3rtafiqdz594w1eg7 14 6127 61470 31027 2024-05-16T18:38:34Z Srđan 4695 61470 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Italija|Naučnici]] [[Kategorija:Naučnici]] mlhqpbkpu3m2zu02771ijxey76mhwei 0 6128 24598 2006-10-28T15:09:09Z Zumbulka~bswikiquote 10 Emanuel Levinas premješten u Emmanuel Lévinas 24598 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Emmanuel Lévinas]] sf2gk2c1hp1jyv58yxwxwnn6cctknhy 0 6129 60098 60097 2022-04-10T21:32:38Z Underpantspoisoner 7732 60098 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mary Flannery O'Connor |slika= |tekst uz sliku=''američka književnica'' |datum rođenja=25.03.1925. |mjesto rođenja=Savannah, SAD |datum smrti=03.08.1964. |mjesto smrti=Baldwin, SAD }} [[File:Flannery-O'Connor 1947.jpg|thumb|Mary Flannery O’Connor (1947)]] *"Gdje god da odem, uvijek se nađe neko da me pita: da li mislim da sistem visokog obrazovanja uništava [[Pisac|pisca]]? Mislim da ga to ne može potpuno uništiti - jer puno dijela popularne literature upravo su napisali pisci koji su imali baš takvo visoko obrazovanje." [[Kategorija:Književnost|O'Connor,Flannery]] [[Kategorija:Američki pisci|O'Connor,Flannery]] {{Wikipedia}} es07dc27dl7f8rmos6i8vs7uzopmm1j 0 6130 58935 52780 2019-08-01T10:19:25Z Risto hot sir 6370 File 58935 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jack Kerouac |slika= |tekst uz sliku=''američki književnik'' |datum rođenja=12.03.1922. |mjesto rođenja=Lowell, SAD |datum smrti=21.11.1969. |mjesto smrti=St. Petersburg, SAD }} [[File:Kerouac by Palumbo.jpg |thumb|right|]] *"Vidio sam njegove blistave [[oči]], vidio sam njegova krila, vidio sam njegova stara jelopy chariot iz koga su prskale plamene varnice. Vidio sam trag vatre koji je zapalio na [[put]]u. On je išao svojim putem preko kukuruznih polja, preko gradova, uništio je mostove, isušio je rijeke." [[Kategorija:Književnost|K]] [[Kategorija:Američki pisci|K]] {{Wikipedia}} d3nf2g919pvnxfwkzwy99ex1mceph9e 0 6131 51266 39489 2014-04-09T16:32:25Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q6711]] 51266 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Allen Ginsberg |slika=[[slika:Allen Ginsberg und Peter Orlowski ArM.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''američki pjesnik'' (na slici sa svojim ljubavnikom Peterom Orlovskym) |datum rođenja=03.06.1926. |mjesto rođenja=Newark, SAD |datum smrti=05.04.1997. |mjesto smrti=New York, SAD }} *"Ona topla tijela, :zajedno blistaju :u tami :ruka se pomjera ka :središtu tijela :koža podrhtava od [[radost]]i :[[duša]] veselo dolazi ispred [[oči]]ju" *"Ključ je na simsu prozora, :U sunčevim zracima ispod prozora, :Imam ja taj ključ, Eleen, da se vjenčamo! :Nemoj da letiš visoko na krilima droge, :Ključ je u sunčevim zracima ipred prozora." *"Sve šale, sve izgubljene karikature." [[Kategorija:Književnost|G]] [[Kategorija:Američki pisci|G]] {{Wikipedia}} tt4lo5cfxuok3ddcjvbclhune91lv96 0 6132 61086 61085 2024-04-30T20:47:43Z A09 8147 Reverted 1 edit by [[Special:Contributions/Peer Creep|Peer Creep]] ([[User talk:Peer Creep|talk]]): Rv lta (TwinkleGlobal) 61086 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jean-Philippe Toussaint |slika= |tekst uz sliku=''belgijski pisac i filmadžija'' |datum rođenja=1957. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ništa nisam uradila, sve [[vrijeme]] sam čekala da me zove Edmondson." [[Kategorija:Književnost|T]] [[Kategorija:Belgijski pisci|T]] {{Wikipedia}} su5sulvgw27j1a1fbgkku4j3cihk8jr 0 6133 52608 45499 2014-04-21T21:30:56Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52608 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Robin Morgan |slika= |tekst uz sliku=''američka feministička aktivistica i pisac'' |datum rođenja=03.01.1941. |mjesto rođenja=Lake Worth, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Nemojte prihvatiti vožnju sa nepoznatim [[Muškarac|muškarcem]]. I morate da zapamtite, svi su muškarci nepoznati." [[Kategorija:Književnost|M]] [[Kategorija:Američki pisci|M]] {{Wikipedia}} m67plx2zq38idgcc7lxw0bnuw5rablo 0 6134 59763 52768 2021-04-18T21:28:37Z Risto Tapani Rekola 7458 File 59763 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Zoccoli Vincent van Gogh.jpg|thumb]] == Citati == *[[Apel]] **"Obućar neka ne sudi iznad cipela." *[[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] **"Mada svako priznaje da nije u stanju napraviti cipele, premda ima i oči i ruke i može nabaviti i kožu i alat – kao da mjerilo za cipele ne posjeduje u svome stopalu!" (''[[Fenomenologija duha]]'') *[[Georges Danton]] **"I vi mislite da se domovina može nositi pod đonovima vlastitih cipela?" *[[Helen Keller]] **"Plakala sam što nisam imala cipele, dok nisam vidjela [[čovjek]]a koji nije imao nogu." *[[Jovan Dučić]] **"Neko ostari kao [[zlato]] i [[mramor]], a neko kao cipela." *[[Marilyn Monroe]] **"Dajte mi cipele sa visokim štiklama, na njima ću osvojiti svijet." *[[Zijah Sokolović]] **"Kada smo igrali predstave, gledali smo samo u cipele publike: kada bih vidio očiščenu obuću, tek tada bih dizao glavu da pogledam kakva je pica gore. Međutim, u to vrijeme rijetke su bile očišćene cipele."(''Slobodna Bosna'', br. 253) == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 9efkesph0ilqvua3ah1sickes171gxn 0 6135 51838 41320 2014-04-15T02:13:15Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 8 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q153248]] 51838 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Marguerite Duras |slika= |tekst uz sliku=''francuska književnica i režiser'' |datum rođenja= 04.03.1914. |mjesto rođenja=Saigon, Vijetnam |datum smrti=03.03.1996. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} *"Mi smo [[Ljubavnik|ljubavnici]] i zato ne možemo da prestanemo da se volimo." *"Poslije toga, kada se tamna noć završavala, već je bilo isuviše kasno da odbijem. Bilo je isuviše kasno da prestanem da te volim." *"Da li je on mrtav ili živ, fa li je svjestan ili nesvjestan, za mene je to postalo nevažno... jer je on već iščezao. I baš u tom trenutku kada je zvuk muzike pljusnuo u more, ona ga je tek otkrila, tek pronašla." *Sve, sve je tako počelo. Počelo je od lica glamuroznog i blistavog, ali iznurenog, s tim prijevremenim podočnjacima, iskustvom." [[Kategorija:Književnost|D]] [[Kategorija:Francuski pisci|D]] [[Kategorija:Film|D]] [[Kategorija:Francuski režiseri|D]] {{Wikipedia}} hg917nmea9kwzsjnozw97is20ula6mq 14 6136 51163 41760 2014-04-09T04:48:36Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51163 wikitext text/x-wiki Francuski režiseri [[Kategorija:Režiseri]] mx7ohghe7r3h6p6szkqqaan4ztifnwc 0 6137 59408 59407 2020-07-23T18:12:53Z Vilho-Veli 7122 59408 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Paul Simon |slika= |tekst uz sliku=''američki pjevač'' |datum rođenja=13.11.1941. |mjesto rođenja=Newark Heights, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Paul Simon 2007.jpg|thumb|Paul Simon 2007]] *"Ne [[plač]]i, baby. Ne plači." (''The Boy in the Bubble'') [[Kategorija:Muzika|S]] [[Kategorija:Američki pjevači|S]] {{Wikipedia}} l8xji1syf7cy91ivwlt9gzijo5go91o 0 6139 59468 59443 2020-09-20T09:48:10Z CommonsDelinker 84 Removing [[:c:File:Ian_Curtis-Cardboard-Portrait.png|Ian_Curtis-Cardboard-Portrait.png]], it has been deleted from Commons by [[:c:User:Minorax|Minorax]] because: per [[:c:Commons:Deletion requests/File:Ian Curtis-Cardboard-Portrait.png|]]. 59468 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ian Curtis |slika= |tekst uz sliku=''britanski pjevač'' |datum rođenja=15.07.1956. |mjesto rođenja=Stretford, Velika Britanija |datum smrti=18.05.1980. |mjesto smrti=Macclesfield, Velika Britanija }} *"[[Ljubav]] će nas razdvojiti." [[Kategorija:Muzika|C]] [[Kategorija:Britanski pjevači|C]] {{Wikipedia}} drg6bhv38sj455szhf36vcb7hjuqclg 0 6140 24685 2006-10-28T19:52:24Z Zumbulka~bswikiquote 10 Catherine Zeta Jones premješten u Catherine Zeta-Jones 24685 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Catherine Zeta-Jones]] 6of08n8zzwerp40fk6nkqbibypik3o3 0 6141 24889 24687 2006-11-01T17:04:34Z Zumbulka~bswikiquote 10 24889 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sally Stanford |slika= |tekst uz sliku=''američka političarka'' |datum rođenja=05.05.1903. |mjesto rođenja=Baker City, SAD |datum smrti=01.02.1982. |mjesto smrti=SAD }} *"Različite [[žena|dame]] imaju različite [[imidž]]e." [[Kategorija:Politika|S]] [[Kategorija:Američki političari|S]] {{Wikipedia}} ozlzrzvq2inkb16uhumrmhlxex898eh 0 6142 29459 24737 2007-03-23T19:41:31Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29459 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Tvrdi slatkiš |originalni naziv =Hard Candy |godina =2005. |zemlja =SAD |režiser =[[David Slade]] |uloge =[[Patrick Wilson]], [[Ellen Page]], [[Sandra Oh]] }} == Reklamana rečenica == *"Stranci nikada ne bi trebali razgovarati sa malom djevojčicom..." == Citati == *'''Hayley Stark''': "Pa, četiri od pet [[doktor]]a se slažu da sam ja ustvari luda." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} 2zwdpmq4realfron0np60lw8maqsk3a 0 6143 24724 2006-10-28T21:05:20Z Zumbulka~bswikiquote 10 Dalai Lama premješten u Tenzin Gyatso 24724 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Tenzin Gyatso]] palffa5x8sp6jho4d1ung90xv4zsynm 0 6144 60506 60059 2023-02-20T22:55:20Z Ned Al Aden 8002 60506 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Myra Ellen Amos |slika= |tekst uz sliku=''amrička pianistica i pjevačica'' |datum rođenja=22.08.1963. |mjesto rođenja=Newton, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Tori Amos piano.jpg|thumb|Tori Amos (1996)]] *"Da budemo zajedno, usamljeno [[srce]], otvori ga pod svjetlošću lampe." *"Voz je protutnjao u tami. To je jedini način koji je [[Bog]] stvorio da zaljulja strukturu [[Vrijeme|vremena]]." [[Kategorija:Muzika|A]] [[Kategorija:Američki pjevači|A]] {{Wikipedia}} 9tudhduf0smf3htgmyy23ol872b58w7 0 6145 59450 52650 2020-08-29T21:36:09Z Vilho-Veli 7122 File 59450 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Van Morrison |slika= |tekst uz sliku=''irski pjevač i tekstopisac'' |datum rođenja=31.08.1945. |mjesto rođenja=Belfast, Sjeverna Irska |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Van Morrison (1972).png|thumb]] *"Kada sjednem pored tebe, osjećan golemu tugu :Tog dana, u [[vrt]]u. :Kasnije si se jednog dana vratila kući. :Koliko si mi samo svojim povratkom pričinila lude radosti. :Našla si ključ svoje duše i zaista si je otvorila :Onog dana kada si se vratila, :Vratila u vrt." (''In The Garden'') [[Kategorija:Muzika|M]] [[Kategorija:Irski pjevači|M]] {{Wikipedia}} cy14grhdx72sg11gg5j5s16eg813g3l 14 6146 51182 41794 2014-04-09T04:59:16Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51182 wikitext text/x-wiki Irski pjevači [[Kategorija:Pjevači]] mwpmnjfsn1kz2r8h8ljupvdhjmfdeyh 0 6147 60746 60745 2023-10-01T01:49:26Z Kalle Petäinen 8235 60746 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Suzanne Vega |slika= |tekst uz sliku=''američka pjevačica i tekstopisac'' |datum rođenja=11.07.1959. |mjesto rođenja=Santa Monica, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Suzanne Vega mit Gitarre.JPG|thumb|Suzanne Vega (2014)]] *"Tražili smo biljeg, ali se ništa nije pokazalo." [[Kategorija:Muzika|V]] [[Kategorija:Američki pjevači|V]] {{Wikipedia}} lf8f174cakuqvl0qi9xq5gi13esrgdg 0 6148 60947 59106 2024-03-12T18:50:14Z 213.28.224.99 60947 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Stephen William Bragg |slika= |tekst uz sliku=''engleski muzičar'' |datum rođenja=20.12.1957. |mjesto rođenja=Essex, Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Billy Bragg-8April2009.jpg|right|thumb|Bragg (2009)]] *"Između dubokog plavog mora i [[đavo]]la, to sam ja." (''The Short Answer'') [[Kategorija:Muzika|B]] [[Kategorija:Britanski pjevači|B]] {{Wikipedia}} 2z76cisnnpxugppenwnpp9f4cdh39jd 0 6150 60538 59448 2023-03-01T23:32:55Z Matala katti 8014 60538 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dan Fogelberg |slika= |tekst uz sliku=''američki pjevač i tekstopisac'' |datum rođenja=13.08.1951. |mjesto rođenja=Peoria, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Dan Fogelberg 1974.JPG|thumb|Dan Fogelberg (1974)]] *"Prolazili su kroz tvoju [[Tuga|tugu]] i ostavili te :kako beskrajno miran... :sjediš među suvenirima." (''Souvenirs'' - 1974.) [[Kategorija:Muzika|F]] [[Kategorija:Američki pjevači|F]] {{Wikipedia}} ryfcpyg1rds8184hbupcpgwlje9h109 0 6151 29539 27165 2007-03-23T19:42:14Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29539 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Zhou Wei Hui |slika= |tekst uz sliku=''kineska književnica'' |datum rođenja=1973. |mjesto rođenja=Ningbo, Kina |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Kineski kritičari podrugljivo me nazivaju ljepoticom koja piše. Ali, ne sumnjam u sebe kao pisca. Moj stil pisanja za Kinu je novi, jer se usredotočujem na individualizam, a Kina je zemlja bez osobnosti, jer su u kulturnoj revoluciji svi bili jednako odjeveni i niko se nije smio ni po čemu isticati." (za ''Globus'') * "Volim te (...) Potom se odjednom sve rasulo u gomilu svjetlećih iskri. To je bio moj roman. Jedino je on mogao da me, kao ta iskra, ohrabri i podari mi savršenstvo koje će biti razlog mog tjelesnog postojanja." (''[[Shanghai Baby]]'') == Djela == *[[Shanghai Baby]] [[Kategorija:Književnost|H]] [[Kategorija:Kineski pisci|H]] [[Kategorija:Wei Hui]] {{Wikipedia}} mj6dtgshocg6rqp4ljcqdwgp1cbtimi 0 6152 24782 2006-10-30T00:11:25Z Harač 23 24782 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Shanghai Baby. Priča o ljubavi i strasti |autor =[[Wei Hui]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Shanghai Baby'' |datum prvog izdavanja = }} *"Volim te (...) Potom se odjednom sve rasulo u gomilu svjetlećih iskri. To je bio moj roman. Jedino je on mogao da me, kao ta iskra, ohrabri i podari mi savršenstvo koje će biti razlog mog tjelesnog postojanja." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Wei Hui]] {{Wikipedia}} hocwe6zw2jisfz84a8euhsu5kjz7erc 14 6153 24784 2006-10-30T00:12:36Z Harač 23 24784 wikitext text/x-wiki Wei Hui [[Kategorija:Literatura]] jt4ht544hinla03uqhqynbc7j7ny10a 0 6154 52116 37963 2014-04-15T12:47:09Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q333575]] 52116 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Charles Percy Snow |slika= |tekst uz sliku=''britanski naučnik i pisac'' |datum rođenja=15.11.1905. |mjesto rođenja=Leicester |datum smrti=01.17.1980. |mjesto smrti=London }} *"Kada razmišljaš o dugoj i mračnoj [[Historija|historiji]] čovječanstva, naći ćeš da je mnogo više groznih [[zločin]]a počinjeno u ime poslušnosti nego što je ikada počinjeno u ime pobune." [[Kategorija:Nauka|S]] [[Kategorija:Književnost|S]] [[Kategorija:Britanski pisci|S]] {{Wikipedia}} el6wqdhqcktxqvx1kw27jut5w30e5ps 0 6155 51881 44630 2014-04-15T03:34:57Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 2 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q332412]] 51881 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Anthony Neil Wedgwood Benn |slika=[[slika:Tony Benn 2005.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''britanski političar'' |datum rođenja=03.04.1925. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Usiditi se biti Daniel, :Usuditi se zauzeti stav, :Usuditi se imati istinski [[smisao]], :Usuditi se izgovoriti ga glasno." (''Dare to be a Daniel'' - himna nekonformista) [[Kategorija:Politika|B]] [[Kategorija:Britanski političari|B]] {{Wikipedia}} f5vkd0qc4defn1cckvuuy4hg7086xyz 0 6156 61924 36121 2024-05-18T09:31:15Z Srđan 4695 61924 wikitext text/x-wiki *"Posmatrači, svjedoci koji nisu direktno vezani za akcije izvršilaca, pomažu u oblikovanju [[društvo|društvenih]] reakcija... Posmatrači mogu imati jak uticaj. Oni mogu odrediti značenje događaja i pokrenuti druge prema empatiji ili indiferentnosti. Oni mogu promovisati važeće vrijednosti i norme, ili svojom pasivnošću i neučestvovanjem u sistemu afirmisati izvršioci." {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Staub, Ervin}} [[Kategorija:Nauka]] 2ga0q1ua9poqzkm247sr9m52c8ww742 0 6157 59597 24821 2020-12-02T20:23:49Z Minä muka 7323 File 59597 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Perikle |slika= |tekst uz sliku=''starogrčki državnik i govornik'' |datum rođenja=495. p.n.e. |mjesto rođenja=Atina |datum smrti=429. p.n.e. |mjesto smrti=Atina }} [[File:Pericles Townley BM 549.jpg|thumb|right]] *"[[Tajna]] [[Sloboda|slobode]] počiva u [[hrabrost]]i." [[Kategorija:Politika]] {{Wikipedia}} eiz3ffcqygg67vps7waghkmm1vsq1u3 0 6158 55158 37908 2015-08-03T20:00:45Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q362081]] na [[d:|Wikidati]] 55158 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Petar II Petrović Njegoš |slika= |tekst uz sliku=''vladar Crne Gore i pjesnik'' |datum rođenja=13.12.1813. |mjesto rođenja=Njeguši, Crna Gora |datum smrti=31.11.1851. |mjesto smrti=Cetinje, Crna Gora }} *"Al' [[Tiranija|tirjanstvu]] stati nogom za vrat, :dovesti ga k poznanju [[Pravo|prava]] :to je ljudska dužnos' najsvetija!" (''[[Gorski vijenac]]'') == Također pogledajte == *[[Petar I Petrović Njegoš]] [[Kategorija:Politika|Nj]] [[Kategorija:Književnost|Nj]] [[Kategorija:Srbijanski pisci|Nj]] [[Kategorija:Crnogorski pisci|NJ]] [[Kategorija:Petar II Petrović Njegoš]] {{Wikipedia}} 8666hfgob26ajmzxp6jhaah82vr7df9 0 6160 59337 59336 2020-06-04T22:13:26Z 212.200.181.186 59337 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Gorski vijenac |autor =[[Petar II Petrović Njegoš]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =Gorski vijenac (Горский виенаць) |datum prvog izdavanja =1847. }} *"Čašu meda jošt niko ne popi, :Što je čašom žuči ne zagrči. :Caša žuči ište čašu meda, :Smiješane najlakše se piju.” *"(...) združio se Turčin s Crnogorcem, :Hodža riče na ravnom Cetinju!" (Kolo) *"Udri za krst, za obraz junački, :ko godj paše svijetlo oružje, :ko godj čuje srce u prsima! :Hulitelje imena Hristova :da krstimo vodom ali krvlju! :Trijebimo gubu iz torine! :Nek propoje pjesna od užasa, :oltar prâvi na kamen krvavi!” *"Treba služit česti i imenu. :neka bude borba neprestana, :neka bude što biti ne može - :nek ad proždre, pokosi satana! :Na groblju će iznići cvijeće :za daleko neko pokoljenje." *"Udri za krst, za obraz junački.” *"Ćud je ženska smiješna rabota! :Ne zna žena ko je kakve vjere; :stotinu će promijenit vjerah :da učini što joj srce žudi.” *"Oh,da mi je očima vidjeti :Crna Gora izgub da namiri! :Tad bi mi se upravo činilo :da mi sv'jetli kruna Lazareva, :e sletio Miloš medju Srbe; :duša bi mi tada mirna bila :kako mirno jutro u proljeće, :kad vjetrovi i mutni oblaci :drijemaju u morskoj tavnici.” *"Ćud lisičija ne treba kurjaku! :Što jastrebu oće naočali? :No lomite munar i dzamiju, :pa badnjake srpske nalagajte :i šarajte uskrsova jaja, :časne dvoje postah da postite; :za ostalo kako vam je drago! :Ne šćeste li poslušat Batrića, :kunem vi se vjerom Obilića :i oružijem, mojijem uzdanjem, :u krv će nam vjere zaplivati,- :biće bolja koja ne potone! :Ne složi se Bajram sa Božićem!” *"Kako smrde ove poturice!" (Knez Janko) *"Ema neću, božja vi je vjera, :više slušat odzu u Ćekliće :dje guguče svrh one stugline :ka jejina svrh trule bukvine! :Koga zove uz one glavice :svako jutro kako zora sine? :Ja mnim ga je doista dozvao,- :jer mi nije lakši, što ću kriti, :nego da mi na vrh glave stoji.” == Vanjski linkovi == *[http://www.rastko.org.yu/knjizevnost/umetnicka/gorski_vijenac.html Online tekst] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Petar II Petrović Njegoš]] {{Wikipedia}} s8pgvjejy64r7i2r380c3kqcge5890y 14 6161 24838 2006-10-31T22:46:07Z Harač 23 24838 wikitext text/x-wiki Petar II Petrović Njegoš [[Kategorija:Literatura]] ox2qh71f91c0vrheukvlwt1wipczbbn 0 6162 24846 2006-11-01T14:26:58Z Harač 23 24846 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Willem Adolph Visser 't Hooft |slika= |tekst uz sliku=''holandski teolog'' |datum rođenja=20.09.1900 |mjesto rođenja=Haarlem, Holandija |datum smrti=03.07.1985. |mjesto smrti=Ženeva, Švicarska }} *"Ljudi nisu mogli naći mjesta u svojoj svijesti za takav nezamisliv užas; nisu imali mašte, kao ni [[hrabrost]]i da se suoče s njim. Moguće je živjeti u sumraku između znati i ne znati. Moguće je odbijati potpuno suočenje s činjenicama kada se [[čovjek]] osjeća nesposobnim da se suoči sa implikacijama tih činjenica." [[Kategorija:Religija|H]] {{Wikipedia}} hkwerx3abl5q0oucnybriizao0u41ne 0 6164 24851 2006-11-01T14:46:22Z Harač 23 24851 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Raul Hilberg |slika= |tekst uz sliku=''jevrejski historičar'' |datum rođenja=02.06.1926. |mjesto rođenja=Beč, Austrija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Većina savremenika jevrejske katastrofe nisu bili ni izvršioci ni žrtve. Mnogi su ljudi ipak vidjeli ili čuli nešto o tome. Oni koji su živjeli u [[Adolf Hitler|Hitlerovoj]] Evropi mogli bi sebe opisati, sa nekoliko izuzetaka, kao posmatrače. Oni nisu bili ''umiješani'', nisu željeli povrijediti žrtve niti biti povrijeđeni od izvršilaca. Holanđani su bili zabrinuti za svoje bicikle, Francuzi za oskudicu, Ukrajinci za hranu, Nijemci za zračne napade. Svi ovi ljudi mislili su o sebi kao o žrtvama rata, ugnjetavanja ili sudbine." [[Kategorija:Historija|H]] [[Kategorija:Jevrejski historičari|H]] {{Wikipedia}} smo1c6hkno5e9z1jn6zwdvishmyw8a0 14 6165 24852 2006-11-01T14:46:49Z Harač 23 24852 wikitext text/x-wiki Jevrejski historičari [[Kategorija:Historičari]] kj4me39qw2l4cp5p1c7uwmifaxn0pv4 0 6166 39006 32397 2010-02-02T10:50:59Z AnankeBot 206 robot Uklanja: [[en:Cynthia Ozick]] 39006 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Cynthia Ozick |slika= |tekst uz sliku=''američko-jevrejska književnica'' |datum rođenja=17.04.1928. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Kada cijela jedna populacija zauzima status posmatrača, [[Žrtva|žrtve]] su bez saveznika; nekontrolisani kriminalci su ojačani; i samo tada mi moramo govoriti o [[heroj]]ima. Kada je čitavo polje ispunjeno ovcama, mužjak se ističe. Kada je čitav kontinent ispunjen popustljivošću, mi učimo šta je heroizam." [[Kategorija:Književnost|O]] [[Kategorija:Američki pisci|O]] [[Kategorija:Jevrejski pisci|O]] {{Wikipedia}} q8sgp0arg4zz2fgynj1v6p5v66153c5 14 6167 55160 42025 2015-08-03T20:01:05Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q7761043]] na [[d:|Wikidati]] 55160 wikitext text/x-wiki Jevrejski pisci [[Kategorija:Pisci]] 5eb9oh8nuswrhkgggiiec3tmwsp6cei 0 6168 59863 58602 2021-08-09T06:26:14Z 5.43.81.160 59863 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Benjamin Franklin]] **"Prijetnja su, gospodo, Židovi. U svakoj zemlji u koju su se doselili u velikom broju, Židovi su unizili ćudoredne standarde, uništili trgovački integritet, izdvajali su se umjesto da se uklope. Stvorili su državu u državi (…) Gospodo, upozoravam vas: ako Židove ne isključite zauvijek, vaša će djeca proklinjati naše grobove." (časopis Liberation, William Dudley Pelley, 1932., Asheville, Sjeverna Karolina) *[[Biblija]] **"Jer vi, braćo, prođoste kao crkve Božije koje su u Judeji u Kristu Isusu; jer tako i vi postradaste od svog roda kao i oni od Jevreja, / Koji ubiše i Gospoda Isusa i proroke Njegove, i koji nas isteraše, i Bogu ne ugodiše, i koji se svim ljudima protive, / I zabranjuju nam kazivati neznabošcima da se spasu; da ispune grehe svoje svagda; ali naposletku dođe gnev na njih." (''Poslanica Solunjanima I'', 2:14-16.) **"Jer se ne stidim evanđelja, jer je sila Božja na spasenje svakome, koji vjeruje, najprije Jevreju, pa Grku." (''Poslanica Rimljanima'', 1:16) **"Vi ne znate, čemu se klanjate; mi znamo, čemu se klanjamo jer spasenje dolazi od Jevreja." (''Jevanđelje po Ivanu'', 4:22) *[[Fjodor Dostojevski]] **"Na cijelom svijetu zasigurno nema naroda koji bi se toliko tužio na svoju sudbinu, poniženje, stradanje, mučeništvo, kao što su Jevreji. Pomislio bi čovjek da doista nisu Jevreji ti koji gospodare u Evropi, upravljaju berzama, politikom, moralom jedne države. A što bi bilo da u Rusiji nije tri miliona Jevreja nego Rusa, a Jevreja osamdeset miliona? Šta bi bilo od Rusa? Ne bi li ih odmah pretvorili u robove? I još gore: ne bi li im i kožu ogulili? Ne bi li ih posve iskorijenili, uništili?" ("Dnevnik pisca 1877-1881", Partizanska knjiga, Beograd 1982.) *[[George Washington]] **"Židovi rade protiv nas djelotvornije nego neprijateljske vojske. Tisuću su puta pogibeljniji za naše slobode i za veliku stvar koju smo prigrlili. Oni su narodna kuga, najveći neprijatelji narodne sreće." (Maxims of Washington: Political, Social, Moral and Religious, A. A. Appelton & Company, 1855., stranice 125,126, {{ISBN|978-0931917165}}) *[[Johannes Mario Simmel]] **"Moj prijatelj, pastor Niemoler, rekao mi je jednom prilikom: Kada su došli nacisti i odveli komuniste, nisam se umješao. Nisam bio komunist. Kada su došli i odveli socijaliste, nisam se ni tada mješao. Meni socijalisti nisu ništa značili. Kad su došli i odveli Jevreje, još se uvijek nisam mješao. Nisam bio Jevrej. I kada su tada došli i odveli mene, nije bilo više nikoga ko bi se umješao." (''[[Klaunovi doniješe suze]]'') *[[Jorge Luis Borges]] **"Riječ ''problem'' može biti podmukla ''petitio principii''. Govoriti o ''jevrejskom problemu'' znači postulirati da su Jevreji problem; znači navijestiti (i preporučiti) progone, pljačku, strijeljanja, glavosječu, silovanje, i čitanje proze doktora Rosenberga. Drugi je nedostatak lažnih problema to što potiču rješenja koja su također lažna." (''[[Uzbuna doktora America Castra]]'') *[[Karl Marx]] **"Emancipacija Jevreja je u svom krajnjem značenju emancipacija čovječanstva od jevrejstva." ("Prilog jevrejskom pitanju" ("Zur Judenfrage"), “Deutsch-Franzosische Jahrbucher”, Pariz 1844.) **"Koja je svjetovna osnova jevrejstva? Praktička potreba, sebičnost. Koji je svjetovni kult Jevreja? Trgovanje. Ko je njegov svjetovni bog? Novac. Pa dobro! Emancipacija od trgovanja i novca, dakle od praktičnog, zbiljskog jevrestva, bila bi samoemancipacija našega vremena." ("Prilog jevrejskom pitanju" ("Zur Judenfrage"), “Deutsch-Franzosische Jahrbucher”, Pariz 1844.) **"Novac je surevnjivi bog Izraela, pred kojim ne smije postojati nijedan drugi bog. Novac ponižava sve čovjekove bogove i pretvara ih u robu. Novac je opća, za sebe konstituirana vrijednost svih stvari. Stoga je cijeli svijet, čovjekov svijet, kao i prirodu lišio njihove osebujne vrijednosti. Novac, to je čovjeku otuđeno biće njegova rada i njegova postojanja, i to tuđe biće njime vlada, a on mu se klanja." ("Prilog jevrejskom pitanju" ("Zur Judenfrage"), “Deutsch-Franzosische Jahrbucher”, Pariz 1844.) *[[Kur'an]] **"Allah će na Sudnjem danu odvojiti vjernike od Jevreja, Sabijaca, kršćana, poklonika vatre i mnogobožaca. Allah je, zaista, o svemu obaviješten." (''Al-Hagg'', 17.) **"Ibrahim nije bio ni Jevrej ni kršćanin, već pravi vjernik, vjerovao je u Boga jednoga, i nije bio idolopoklonik." (''Ali-’Imran'', 67.) **"Kako govorite; "I Ibrahim, i Ismail, i Ishak, i Jakub, i unuci su bili Jevreji, odnosno kršćani?" Reci: "Znate li bolje vi ili Allah? Zar je iko gori od onoga koji skriva istinu znajući da je od Allaha? – A Allah motri na ono što radite." (''Al-Baqara'', 140.) **"Ni jevreji, ni [[kršćani]] neće biti tobom zadovoljni sve dok ne prihvatiš vjeru njihovu. Reci: "Allahov put je jedini Pravi put!" A ako bi se ti poveo sa željama njihovim, nakon Objave koja ti dolazi, od Allaha te niko ne bi mogao zaštititi niti odbraniti." (''Al-Baqara'', 120.) **"O vjernici, ne uzimajte za zaštitnike Jevreje i kršćane! Oni su sami sebi zaštitnici! A njihov je onaj među vama koji ih za zaštitnike prihvati; Allah uistinu neće ukazati na pravi put ljudima koji sami sebi nepravdu čine." (''Al-Ma'ida'', 51.) **"One koji su vjerovali, pa i o­ne koji su bili jevreji, kršćani i sabijci - o­ne koji su u Allaha i u o­naj svijet vjerovali i dobra djela činili - doista čeka nagrada od Gospodara njihova; ničega se o­ni neće bojati i ni za čim neće tugovati!" (''Al-Baqara'', 62.) **"Oni govore: "Budite Jevreji, onosno kršćani, i bićete na pravom putu!" Ti reci: "Ne, mi smo vjere Ibrahimove, koji je ispravno vjerovao; on nije nikoga Allahu ravnim smatrao." (''Al-Baqara'', 135.) **Oni govore da će u Džennet ući samo jevreji, odnosno samo kršćani. - To su puste želje njihove! - Ti reci: "Dokaz svoj dajte ako je istina to što govorite!"" (''Al-Baqara'', 111.) **"Jevreji govore: "Kršćani nisu na Pravome putu!" a kršćani vele: "Jevreji nisu na Pravome putu!" - a o­ni čitaju Knjigu. Tako, slično kao o­ni, govore i o­ni koji ne znaju. Allah će im na Sudnjem danu presuditi o o­nome u čemu se o­ni ne slažu." (''Al-Baqara'', 113.) **"I jevreji i kršćani kažu: "Mi smo djeca Božija i miljenici Njegovi." Reci: "Pa zašto vas o­nda o­n kažnjava zbog grijehova vaših?" A nije tako! Vi ste kao i ostali ljudi koje o­n stvara: kome hoće o­n će oprostiti, a koga hoće, o­n će kazniti. Allahova je vlast na nebesima i na Zemlji i na o­nome što je između njih, i Njemu će se svi vratiti." (''Al-Ma'ida'', 18.) **"Ima jevreja koji izvrću smisao riječima i govore uvijajući jezicima svojim i huleći pravu vjeru: "Čujemo, ali se ne pokoravamo!" i "Čuj, ne čuli te!" i "Ra‘ina!” A da o­ni kažu: "Čujemo i pokoravamo se!" i "Čuj" i "Pogledaj na nas!" - bilo bi za njih bolje i ispravnije; ali, Allah je njih zbog nevjerovanja njihova prokleo, jer malo ko od njih vjeruje." (''Al-Nisa'', 46.) **"I zbog teškog nasilja jevreja mi smo im neka lijepa jela zabranili koja su im bila dozvoljena, i zbog toga što su mnoge od Allahova puta odvraćali / i zato što su kamatu uzimali, a bilo im je zabranjeno, i zato što su tuđe imetke na nedozvoljen način jeli. A za nevjernike među njima Mi smo kaznu bolnu pripremili. / Ali o­nima među njima koji su u nauku sasvim upućeni, i pravim vjernicima - o­ni vjeruju u o­no što se objavljuje tebi i u o­no što je objavljeno prije tebe - naročito o­nima koji molitvu obavljaju i o­nima koji zekat daju i u Allaha i u o­naj svijet vjeruju - njima ćemo, sigurno, veliku nagradu dati." (''Al-Nisa'', 160-162.) **"Jevreji govore: "Allahova ruka je stisnuta!" Stisnute bile ruke njihove i prokleti bili zbog toga što govore! Ne, obje ruke Njegove su otvorene, o­n udjeljuje koliko hoće! A to što ti objavljuje Gospodar tvoj pojačaće kod mnogih od njih zabludu i nevjerovanje. Mi smo ubacili među njih neprijateljstvo i mržnju sve do Smaka svijeta. Kad god pokušaju potpaliti ratnu vatru, Allah je ugasi. o­ni nastoje na Zemlji smutnju praviti, a Allah ne voli smutljivce." (''Al-Ma'ida'', 64.) **"Ti ćeš, sigurno, naći da su vjernicima najljući neprijatelji jevreji i mnogobošci; i svakako ćeš naći da su vjernicima najbliži prijatelji o­ni koji govore: "Mi smo kršćani", zato što među njima ima svećenika i monaha i što se o­ni ne ohole." (''Al-Ma'ida'', 82.) **"Jevreji govore: "Uzejr je - Allahov sin", a kršćani kažu: "Mesih je - Allahov sin."* To su riječi njihove, iz usta njihovih, oponašaju riječi nevjernika prijašnjih - ubio ih Allah! Kuda se odmeću?" (''At-Tawba'', 30.) *[[Malcolm X]] **"Sve što sam imao protiv Jevreja bilo je da su mnogi Jevreji zapravo bili licemjeri u tvrdnji da su prijatelji američkog crnca." (Autobiografija Malcolma X-a, poglavlje 19, 1965.) *[[Muhammed]] (Napomena: navedeni Hadisi su upitne ispravnosti;prihvatiti ih s rezervom.) **"Protjerat ću zasigurno, jevreje i kršćane sa Arapskog poluotoka i ostavit na njemu samo muslimane." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1154.) **"Ne nazivajte prvi jevrejima i kršćanima selam. Kada nekog od njih sretnete na putu, prisilite ga da prođe tamo gdje je najtješnje." (''Ibid.'', 1432.) *[[Norman Finkelstein]] **"Jedinstvenost holokausta je "moralni kapital"; Židovi moraju "tražiti vlast" nad tim vrijednim vlasništvom (Edward Alexander) a u stvarnosti jedinstvenost holokausta - to "pravo" na druge, taj "moralni kapital" - služi kao nagradni alibi za Izrael." ("Industrija holokausta - Razmišljanja o izrabljivanju židovske patnje", 2006., izdavač Hasanbegović Zlatko, Zagreb {{ISBN|953-99698-2-4}}) *[[Pete Hamill]] **"Najuspješnija teroristička grupa u Sjedinjenim Državama za skoro 70 godina je bila Ku Klux Klan. Mrzili su katolike, jevreje, i crnce. Bili su skloni nasilju." ("Pete Hamill on 9/11, Jihads, and Why bin Laden's Death Can't Bring Closure", The Atlantic, 5. maja 2011. u razgovoru sa John Meroney-om) *[[Richard Eder]] **"Jasno je, pa i u razgovoru s dužnosnicima ovdje, da je Titov žestoki napad na Izrael i njegovo savezništvo s Arapima stvorilo atmosferu neslaganja, čak i među članovima njegove Vlade. Postoji opravdana zabrinutost da bi Jugoslavija, koja gleda prema zapadu po pitanju ekonomskog, društvenog i političkog razvoja, mogla ugroziti svoj položaj ako nastavi s optužbama protiv Izraela, a samim time i protiv SAD-a i Velike Britanije. Ono što najviše zabrinjava je sve glasniji anti-američki stav kojeg zauzima jugoslavenska štampa i radio. Povrh toga, po prvi put, beogradski list zauzeo je snažno stajalište protiv američkih Židova. U listu stoji: "6 milijuna američkih Židova, zahvaljujući svojem obrazovanju i poslovnim položajima, imaju znatno veću moć nego što bi to bilo normalno za jednu manjinu u moru od 200 milijuna stanovnika. Izraelski ciljevi su stalno u krupnom planu. Stvoren je dojam kako su izraelski ciljevi moralna odgovornost cijelog SAD-a i da bi taj SAD morao stalno davati snažnu potporu židovskoj državi unutar arapskog svijeta." (New York Times, 12.6.1967. u Beogradu) *[[William Shakespeare]] **"Da mi bude mamac za ribu: ne zasiti ::li ništa drugo, zasitiće moju osvetu. On se ::bacao blatom na moju [[čast]], izbio mi iz ruku ::pola miliona, smijao se mojim gubicima, isjte- ::rivao sprdnju sa mojim dobicima, rugao se ::mom narodu, kvario mi trgovačke pogodbe, ::tulio žar mojih prijatelja, raspaljivao moje ne- ::prijatelje; a zašto? zato što sam Jevrej. Zar ::Jevrej nema oči? Zar Jevrej nema ruke, ::organe, udove, čula, naklonosti, strasti? Zar ::se ne hrani istim jelima i ne ranjava ga isto ::oružje? Zar nije podložan istim bolestima, i ::zar ga ne iscjeljuju isti lijekovi? Zar mu nije zimi ::hladno, a ljeti vrućina, kao i krišćaninu? Ako ::nas ubodete, zar ne krvarimo? ako nas golicate, ::zar se ne smijemo? ako nas otrujete, zar ::ne umiremo? pa ako nas uvrijedite, zar da se ::ne svetimo? Ako smo u svemu drugom kao i vi, ::hoćemo da smo i u tome. Ako Jevrej uvrijedi ::kršćanina, u čemu je krščaninova skušenost? ::U osveti. A ako krščanin uvrijedi Jevreja, ::u čemu treba da se ispolji njegova trepeljivost ::po kršćanskom uzoru? Pa u osveti. Opačinu, kojoj ::me učite, izvršiću, i to sa svirepošću, jer hoću ::da usavršim ono čemu ste me naučili." (''[[Mletački trgovac]]'') == Poslovice == ==Također pogledajte== [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Narod]] {{Wikipedia}} qz75lmpf2bp7b9rr3r2551nxax7nwqy 14 6169 55161 42046 2015-08-03T20:01:17Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q6963704]] na [[d:|Wikidati]] 55161 wikitext text/x-wiki Narod(i) [[Kategorija:Historija]] n79idgs00nloi7ic5i0kwy0y5yrwq4e 0 6170 24867 2006-11-01T15:08:33Z Harač 23 Bošnjak premješten u Bošnjaci: bolje korespondira sličnim tekstovima 24867 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Bošnjaci]] 4idlv27e9ceq3y104cdmi8wyozmy28q 0 6171 59185 52585 2020-02-14T17:12:06Z 80.223.94.19 File 59185 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Primo Levi |slika= |tekst uz sliku=''italijanski-jevrejski naučnik i književnik'' |datum rođenja=31.07.1919. |mjesto rođenja=Torino, Italija |datum smrti=11.04.1987. |mjesto smrti=Torino, Italija }} [[File:Primo Levi.jpg|thumb|]] *"Kako je moguće da je uništavanje miliona ljudskih bića bilo izvršeno u srcu Evrope bez ičijeg znanja? Uprkos raznim mogućnostima informisanja, većina [[Nijemci|Nijemaca]] nije znala, zato što nisu željeli da znaju. Zato što, zapravo nisu željeli da znaju. Sigurno je istina da je državni terorizam veoma jako oružje, kojem se vrlo teško oduprijeti. Ali, isto tako je istina, da se njemački narod, kao cjelina, nije čak ni pokušao oduprijeti. U [[Adolf Hitler|Hitlerovoj]] Njemačkoj je bio raprostranjen poseban propis: oni koji su znali nisu govorili; oni koji nisu znali nisu postavljali pitanja; oni koji su pitali nisu dobijali odgovore. Na taj način, tipični njemački građanin pobijedio je i odbranio svoje neznanje, koje mu je izgledalo kao dovoljno opravdanje za svoju privrženost nacizmu. Zatvarajući usta, oči i uši, on je izgradio za sebe iluziju neznanja, kojom je negirao svoje saučesništvo u događajima koji su se odigravali ispred njegovih vrata." [[Kategorija:Nauka|L]] [[Kategorija:Književnost|L]] [[Kategorija:Italijanski pisci|L]] [[Kategorija:Jevrejski pisci|L]] {{Wikipedia}} 5bz8ex9ca464kkzf4z50g1w62jnv1n6 0 6172 51739 50069 2014-04-14T22:27:33Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 20 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q183]] 51739 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Ephraim Kishon]] **"U Švicarskoj se govore tri jezika: Nijemci znaju francuski i italijanski, Francuzi znaju francuski, a Italijani znaju kako da obrađuju zemlju. Oni francuskog porijekla gledaju s visoka na Nijemce, Nijemci gledaju s visoka na Francuze, zajedno gledaju s visoka na Italijane, a svi zajedno gledaju s visoka na strance. (''Les Parents Terrible'') *[[Herbert von Bismarck]] **"Nijemci zaboravljaju da je [[Heinrich Heine|Heine]] veliki pjesnik; samo [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethe]] mu je ravan. Historija će pokazati ko je u pravu: on ili mi." *[[Paddy Ashdown]] **"U ovoj zemlji sve se radi o historiji, i ako pogotovo Srbi, iako su strašne stvari počinili i Bosanci i Hrvati, ne shvate tu historiju, nećemo moći graditi stabilnu zemlju. Glavni teret krivice leži na srpskim leđima i oni to moraju priznati, kao što su i Nijemci." *[[Primo Levi]] **"Kako je moguće da je uništavanje miliona ljudskih bića bilo izvršeno u srcu Evrope bez ičijeg znanja? Uprkos raznim mogućnostima informisanja, većina Nijemaca nije znala, zato što nisu željeli da znaju. Zato što, zapravo nisu željeli da znaju. Sigurno je istina da je državni terorizam veoma jako oružje, kojem se vrlo teško oduprijeti. Ali, isto tako je istina, da se njemački narod, kao cjelina, nije čak ni pokušao oduprijeti. U Hitlerovoj Njemačkoj je bio raprostranjen poseban propis: oni koji su znali nisu govorili; oni koji nisu znali nisu postavljali pitanja; oni koji su pitali nisu dobijali odgovore. Na taj način, tipični njemački građanin pobijedio je i odbranio svoje neznanje, koje mu je izgledalo kao dovoljno opravdanje za svoju privrženost nacizmu. Zatvarajući usta, oči i uši, on je izgradio za sebe iluziju neznanja, kojom je negirao svoje saučesništvo u događajima koji su se odigravali ispred njegovih vrata." *[[Zuko Džumhur]] **"Arapska pjesma rodila se u pustinji. Francuz je propjevao zbog žene, Italijan radi publike. Grk pjeva za bakšiš. Nijemac pjeva na komandu, a Srbin propjeva uz piće. Arapin je zapjevao od straha. Pustinja uplaši i junake i divove. Pustinje se jedino ne boje pjesnici (...) U pustinjama čovjek je propjevao da ne poludi. Možda se svaka poezija i svuda u svijetu rodila u pustinjama." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Njemačke poslovice]] [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Narod]] {{Wikipedia}} ly1tl2u1dus3o6bpik4hltktz6z05yt 0 6173 60418 60364 2023-01-05T02:33:18Z 89.146.178.155 /* Citati */ 60418 wikitext text/x-wiki '''[[w:Hrvati|Hrvati]]''' su narod, danas nastanjen na području [[Hrvatska|Hrvatske]]. Broje oko 7.200.000 pripadnika širom svijeta. Govore hrvatskim jezikom, a dominantno su katolici. == Citati == *[[A. Sheck]] **"Kada se jednom srpskom /pravoslavnom/ seljaku postavi pitanje šta je, on samosvjesno odgovara: ‘Srbin, gospodine’, a kad se to isto pitanje postavi katoličkom seljaku, on stidljivo odgovara da je katolik. Ni od jednog bosanskog seljaka nisam čuo da je Hrvat. Nasuprot tome, bosanski intelektualci, zanatlije, trgovci katoličke vjere priznaju se bez izuzetka Hrvatima." ("Bosna i Hercegovina i ustavne uredbe", 1911) *[[Anton Kasipović]] **"Bosna i Hercegovina ne može uspjeti na porazima jednih i pobjedama drugih. Redukovani na političke vizije uzdrmanog HDZ-a, za koje se iz pojedinih bošnjačkih krugova učestalo može čuti poređenje sa pješčanim satom koji bi u dogledno vrijeme mogao iscuriti, Hrvati rješenje traže i u još većem angažmanu crkve i premijera susjedne države." :[http://www.nezavisne.com/dnevne/stav/st01182006-02.php ''Nezavisne novine'', 17. januar 2006] *[[Ante Nobilo]] **"Stvari nisu uvijek tako jednostavne pa i hrvatska politika prema Bosni je često mijenjala smjer, a često imala javnu i prikrivenu ili podzemnu politiku. Fikret Abdić je djelovao u Bosni i Hercegovini, a prikrivena politika Franje Tuđmana u Bosni i Hercegovini išla je za sporazumijevanje sa Srbima i prema sukobu s Muslimanima. Nekog velikog sukoba između Hrvata i Srba u Bosni i Hercegovini i nije bilo. Tako npr. u Srednjoj Bosni je oko dvije hiljade ljudi poginulo u sukobu s Muslimanima, a stotinjak u sukobu s Srbima, uglavnom 1992. godine na ratištu kod Jajca. Abdić je razbijao jedinstvo muslimanskog naroda i zbog toga je odgovarao Tuđmanu, a preko Abdića se vršila i velika trgovina prije svega naftom, tako da je ta nafta djelomično bila isporučivana i pobunjenim Srbima u Hrvatskoj i Srbima u BiH. Ispada da su Hrvati isporukama nafte pokretali ratni stroj onih koji su s njima ratovali. Nije logično, ali je istinito i to je dio kontraverzne Tuđmanove politike." (maj 2005. za Radio Slobodna Evropa o ulozi Fikreta Abdića u ratu u BiH i tadašnjoj hrvatskoj politici prema BiH) *[[Franjo Topić]] **"Hrvati u Bosni i Hercegovini žive bolje od svih ostalih." (12. marta 2018., Slobodna Evropa [https://www.slobodnaevropa.org/a/bosna-i-hercegovina-hrvati-franjo-topic-hkdnapredak/29094526.html]) *[[Hamdija Pozderac]] **"I [[Bošnjaci|Muslimani]] i [[Srbi]] i Hrvati, kao i pripadnici drugih naroda i narodnosti koji žive u BiH, obezbjeduju i ostvaruju u njoj svoj nacionalni identitet i punu afirmaciju nacionalnih vrijednosti. Upravo iz tih razloga, iako se BiH ne definiše kao nacionalna država u klasicnom smislu, ona je uistinu i nacionalna država i za Srbe, i za Hrvate i za Muslimane i za pripadnike drugih naroda i narodnosti koji žive na njenom tlu." (''Glavni referat na proglašenju Ustava 1971. godine'') *[[Ivan Franjo Jukić]] **"Katolici ne znaju šta znači riječ Hrvat, a kamoli da se oni osjećaju pripadnicima hrvatskog naroda." (u 19. stoljeću) *[[Josip Broz Tito]] **"Prije će Sava uzbrdo poteći nego li će Hrvati imati svoju državu." *[[Matija Katančić]] **"Uvjerićeš se najzad da se hrvatsko ime u Dalmaciji, Bosni i Srbiji naročito propagiralo, ali se ilirski narodi u ovom predjelu nikada nijesu tim imenom nazivali." *[[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]] **"Istina, imade neko kratko vrijeme, otkako su se naše komšije počele u dva tabora dijeliti i to po vjeri; vele hrišćani, da su Srbi, a vele katolici da su Hrvati, ali ništa za to, to je opteklo iz nekih političkih vrela. To će samo vrijeme sve izbrisati." ("Budućnost muhamedanaca u Bosni i Hercegovini", 1893.) *[[Miroslav Krleža]] **"[[Srbi]] i Hrvati su jedan te isti komad kravlje balege koji je kotač zaprežnih kola povijesti slučajno prerezao na pola." *[[Mladen Lorković]] **"Čitava stara hrvatska povijest shvatljiva je samo uz pretpostavku da su vladajući Hrvati bili neslovenska naslaga koja je prekrila i organizovala slovenske mase." *[[Nada Klaić]] **"Hrvati su našli Avare u posjedu te pokrajine (Dalmacije). Pošto su neko vrijeme međusobno ratovali, pobijedili su Hrvati, neke su od Avara poklali, ostale prisilili da se pokore. Otada su u toj pokrajini zavladali Hrvati. I sada još ima u Hrvatskoj potomaka Avara i vidi im se da su Avari." *[[Niko Županić]] **"Prvobitni Hrvati, mislim, nisu bili Sloveni, već tuđe pleme iz Azijske Sarmatije, koje je u oluji Seobe Naroda udes bacio u transkarpatsku slovensku domovinu, pa je sebi podvrglo neki dio puka, a taj se počeo nazivati Hrvatima." ("Prvobitni Hrvati", Niko Županić) *[[Osman Karatay]] **"Ti malobrojni Turci, Oguri, s vremenom su se sasvim poslavenili, ali su svoje tradicionalno ime – Kurbat – "dali" novostvorenom narodu, tzv."Hrvatima". (Osman Karatay u knjizi "U potrazi za izgubljenim plemenom") *[[Petar Jeleč]] **"Zbog politike ustaškoga režima su nakon rata jednaku cijenu platili i bosanski i hercegovački Hrvati, projekt Herceg-Bosne nanio je nesagledivu štetu upravo bosanskim Hrvatima. U zadnje se vrijeme s različitih adresa čuju zahtjevi za uspostavljanje nove verzije Herceg-Bosne, tj. trećega entiteta ili, eufemistički kazano, četiriju federalnih jedinica (tri plus distrikt Sarajevo), čime se zapravo planira do kraja završiti projekt izdaje preostalih bosanskih Hrvata. Želi se na jednom malenom teritoriju napraviti feud u kojem će se sve raditi, tobože u ime interesa hrvatskog naroda, a zapravo radi lakše pljačke i kontrole svih sfera života. (Svjetlo riječi, 01.03.2011, [https://www.hercegovina.info/vijesti/vijesti/politika/fra-petar-jelec-herceg-bosna-je-kao-ndh-utemeljena-na-zlocinu]) *[[Safvet-beg Bašagić]] :"Znaš Bošnjače, nije davno bilo <br> :Sveg' mi sv'jeta nema petnaest ljeta <br> :Kad u našoj Bosni ponositoj <br> :I junačkoj zemlji Hercegovoj <br> :Od Trebinja to Brodskijeh vrata <br> :Nije bilo Srba ni Hrvata <br> :A danas se kroz svoje hire <br> :Oba stranca ko u svome šire <br> :Oba su nas gosta saletila <br> :Da nam otmu najsvetije blago <br> :Naše ima ponosno i drago." ("Pjesma Bošnjaku", list "Bošnjak" u izdanju od 2.07.1891., autor Safvet-beg Bašagić) *[[Sefer Halilović]] **"[[Srbi]] i Hrvati, zajedno sa [[Bošnjaci]]ma i zajedno sa pripadnicima ARBiH i HVO-a zalagali su se i branili RBiH od agresora. HVO [[Mato Boban|Mate Bobana]] i VRS [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] su se borili za etnički čiste dijelove BiH koje će u nekom pogodnom trenutku pripojiti susjednim državama. Kao što vidite, ja nisam dijelio pripadnike bosanskih naroda po nacionalnom ključu, već po ciljevima za koje se bore." (Radio Slobodna Evropa, 25. august 2006.) *[[Stjepan Mesić]] **"Snage koje su orijentirale Hrvate Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj, a ne prema BiH, više nisu relevantne. Bosanskohercegovački Hrvati moraju tražiti svoju sreću i zadovoljstvo u BiH." (''Oslobođenje'', 2003.) == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Hrvatske poslovice]] [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Narod]] {{Wikipedia}} 46unrt7lchn77mfr8fq18rb7998a0kp 0 6174 27842 24901 2007-03-13T22:25:15Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27842 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Bijele noći |autor =[[Fjodor Dostojevski]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Белые ночи'' |datum prvog izdavanja =1848. }} *"Bila je divna noć, onakva noć kakva može jedino onda biti, ljubazni čitatelju, kad smo mladi. [[Nebo]] bješe tako zvjezdano, tako svijetlo, te kad ga pogledaš, i nehotice si morao da sebe zapitaš: zar pod takvim nebom, mogu da žive svakakvi srditi i hiroviti ljudi? I to je novo pitanje, ljubazni čitatelju, posve novo pitanje, ali [[bog]] ti ga što češće slao na dušu!" *"Al' kako [[radost]] i [[sreća]] uljepšavaju [[čovjek]]a! Kako srce ključa [[ljubav]]lju! Čini ti se, čitavo bi svoje srce izlio u drugo [[srce]], i hoćeš da svi budu veseli, da se svi smiju. I kako je zarazna ta radost!" *"Ali da zlopamtim, Nastenjko, da mračan oblak navedem na tvoju vedru, nepomućenu sreću, da te gorko prekorim i jad usadim u tvoje srce, da ga ranim tajnom grižnjom i primoram ga da sjetno kuca u času blaženstva, da zgnječim ma i jedan od onih nježnih cvijetaka što si ih uplela u crne kudre, kad si s njim pošla k oltaru ... o, nikada, nikada! Neka vedro bude tvoje nebo, neka svijetao i nepomućen bude mili tvoj [[osmijeh]], blagoslovena bila ti za časak blaženstva i sreće što si dala drugomu, samotnomu, zahvalnomu srcu! Bože moj! Cijeli časak blaženstva! Ta zar je to premalo ma i za sav čovječji [[život]]?..." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Fjodor Dostojevski]] {{Wikipedia}} {{Djela Fjodora Dostojevskoga}} 3ik215q9ltx8clqf626j7vk37abak56 0 6175 28282 24910 2007-03-13T22:56:20Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28282 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Šala |autor =[[Milan Kundera]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Žert'' |datum prvog izdavanja =1967. }} *"...mrzim te mlade cure, te životinjice, okrutne u svojoj [[mladost]]i, bez atoma solidarnosti prema starijoj ženi, bit će i njima jednom trideset, i trideset pet, i četrdeset godina, samo neka mi niko ne govori da ga je voljela, zar takva djevojka zna što je [[ljubav]], legne sa svakim prvo veče, nema [[moral]]a, nema [[stid]]a, do dna duše vrijeđa me svako ko me usporedi s takvim curama, i to samo zbog toga što sam kao udata doživjela nekoliko avantura sa drugim muškarcima. Ja sam, za razliku od njih, uvijek tražila ljubav, a ako sam se prevarila i nisam je našla ondje gdje sam je tražila, okretala sam se s jezom i odlazila, odlazila na drugu stranu, iako znam kako bi bilo jednostavno zaboraviti mladenački [[san]] o ljubavi, zaboraviti ga, prijeći granicu i naći se u carstvu čudne slobode u kojem nema stida, ni ustručavanja, ni morala, u carstvu čudne odvratne slobode u kojem je sve dopušteno, u kojem treba samo slušati kako u [[čovjek]]u pulsira [[seks]], ta zvijer. Ali znam i to da bih, kad bih prekoračila tu granicu, izgubila svoje vlastito ja, postala bih neko drugi, uopće ne znam ko, i užasavam se toga, te strašne promjene, i zato tražim ljubav, očajnički tražim ljubav u koju bih mogla stupiti ovakva kakva sam još uvijek, sa svojim starim snovima i [[ideal]]ima, zato što ne želim da mi se [[život]] prelomi napola, hoću da ostane čitav od početka do kraja, i zato sam bila kao opijena kad sam te upoznala, Ludvik, Ludvik..." *"Psihološki i fiziološki mehanizam ljubavi tako je složen da se u izvjesnom periodu života mlad [[muškarac]] mora koncentrirati gotovo isključivo na to da koliko-toliko ovlada njim, i tako gubi iz vida sam sadržaj ljubavi — ženu koju voli (slično kao što mlad violinist ne može uživati u sadržaju skladbe sve dok ne savlada tehniku bar toliko da pri sviranju ne mora na nju misliti)." *"Kad se sve zajedno uzme, slagao sam se zapravo sa svime što je Marketa tvrdila, u brzu revoluciju u Zapadnoj Evropi također sam vjerovao. Samo s jednim se nisam mogao pomiriti — da bude zadovoljna i sretna dok ja za njom čeznem. I tako sam kupio razglednicu i (da je ranim, šokiram i zbunim) napisao: [[Optimizam]] je opijum za [[narod]]! Zdrav duh zaudara na glupost. Živio [[Lav Trocki|Trocki]]! Ludvik." *"...da, pogriješila je kad je donijela odluku da se više ne viđa sa mnom. Nijedan čovjek nije izgubljen, čak i kad počini najteže greške." *"Počeo sam shvaćati da nema te sile koja bi mogla izmijeniti sliku moje ličnosti, koja je pohranjena negdje gdje se s najvišeg mjesta odlučuje o ljudskim [[sudbina]]ma; shvatio sam da je ta slika (ma koliko ne bila slična meni) mnogo stvarnija od mene samog; da nije ona moja, nego da sam ja njena [[sjena]]; da nije ona kriva što mi nije slična, nego da sam ja kriv što nisam sličan njoj; da je ta nesličnost moj križ koji ne mogu stresti ni na koga, koji moram sâm nositi. Ipak nisam htio kapitulirati. Htio sam nositi svoju nesličnost: biti i dalje ono za što je odlučeno da nisam." *"Osjećao sam kako mi se [[duša]] uvlači u se, kako se počinje povlačiti pred svim tim, i istovremeno sam s užasom ustanovio da iz tog okruženja nema kamo da se povuče." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Milan Kundera]] {{Wikipedia}} {{Djela Milana Kundere}} bqzkthljc98wrt5sx4c7n5jso2uurxn 10 6176 61300 61216 2024-05-16T17:06:39Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Šabloni]] to [[Category:Navigacijski šabloni po autorima]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61300 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Djela Milana Kundere | naslov = Djela [[Milan Kundera|Milana Kundere]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = | podaci1 = * ''[[Identitet (M. Kundera)|Identitet]]'' * ''[[Jacques i njegov gospodar]]'' * ''[[Knjiga smijeha i zaborava]]'' * ''[[Nepodnošljiva lahkoća postojanja]]'' * ''[[Šala (Kundera)|Šala]]'' }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni po autorima]] [[Kategorija:Milan Kundera|*]] </noinclude> rxb12j7vfip9zdz0f5616qvdshddh47 10 6177 61295 61243 2024-05-16T17:06:39Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Šabloni]] to [[Category:Navigacijski šabloni po autorima]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61295 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Djela Zije Dizdarevića | naslov = Djela [[Zija Dizdarević|Zije Dizdarevića]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = | podaci1 = * ''[[Abidagina ograma]]'' * ''[[Bijeg Avdana Mujkića]]'' * ''[[Bošnjakluk Joze Čavara]]'' * ''[[Blago u duvaru]]'' * ''[[Brkina priča o kugi]]'' * ''[[Brko mi je prič'o]]'' * ''[[Ćoškaste noći Ibrahima Ćosana]]'' * ''[[Jedan dan u mojoj kasabi]]'' * ''[[Jesen u mojoj kasabi]]'' * ''[[Lukina odluka]]'' * ''[[Majka (Zija Dizdarević)|Majka]]'' * ''[[Mašo cjepar]]'' * ''[[Mujo telal]]'' * ''[[Naza vezilja]]'' * ''[[Otmica]]'' * ''[[Pero Travar]]'' * ''[[Pitanja nad kasabom]]'' * ''[[Prosanjane jeseni]]'' * ''[[Prvi nemiri]]'' * ''[[Ramazanska noć]]'' * ''[[Studeni putevi Mešana Ćore]]'' * ''[[Svjedok Mujo Tica]]'' * ''[[Šehab]]'' * ''[[Tifanova pobuna]]'' * ''[[U bosanskoj kafani]]'' * ''[[Zimska slika]]'' }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni po autorima]] [[Kategorija:Zija Dizdarević|*]] </noinclude> 2zagjpg7coc8olzafug7ht17ab1jwyt 0 6178 28119 24934 2007-03-13T22:45:30Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28119 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Nevjeste lugova |autor =[[Kahlil Gibran]] |slika =[[slika:nevjeste lugova.jpg|200px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Ara'is al-Muruj'' |datum prvog izdavanja =1906. }} *"Ja sad idem, a čaše [[ljubav]]i i [[mladost]]i još uvijek su pune u našim rukama, prelijepi putevi [[život]]a još su otvoreni pred nama. Ja sada odlazim u carstvo [[duša]], dragi, a na ovaj svijet ću se vratiti, jer svevišnja Astarta vraća u ovaj život duše [[ljubavnik]]a koji su u vječnost otišli prije nego su se nauživali ljubavi i slasti mladosti." (''Pepeo pokoljenja i vječni plam'') *"Pokoljenja koja prolaze i gaze ljudska djela ipak ne mogu uništiti [[čovjek]]ove snove, niti mu mogu oslabiti osjećanja." (''Pepeo pokoljenja i vječni plam'') *"Otac joj je umro ne ostavivši joj ništa osim svoga [[ime]]na i jedne straćare podignute među orasima i topolama, a majka joj je umrla ne ostavljajući joj ništa osim suza [[očaj]]a i poniženja siročeta, tako da je postala tuđinka u vlastitom [[zavičaj]]u, usamljena među tim visokim stijenama i isprepletenim stablima." (''Mirta al-Banija'') *"Mladost je prelijepi [[san]] čiju slast umanjuju knjiška zamagljivanja i pretvaraju je u grubu stvarnost. Hoće li doći dan kada će mudri ljudi spojiti snove mladosti i užitak spoznavanja, kao što [[prijekor]] spaja srca međusobno antipatična? Hoće li doći dan u kome će Priroda postati učiteljica čovjekova, [[humanost]] njegova [[knjiga]], život njegova škola? Hoće li doći taj [[dan]]?" (''Mirta al-Banija'') *"Tjelesna prljavština ne dotiče čistu dušu; snježni nanosi ne usmrćuju živo sjemenje, a ovaj život nije ništa do gumno tuge na kome se vršu neiskusne duše prije nego što svoj plod daju, ali - teško klasju ostavljenom izvan gumna, jer ga mravi odnose u zemlju i zoblju ga ptice nebeske, te ono ne dospijeva u vlasnikove hambare." (''Mirta al-Banija'') *"...čovjeku je bolje da mu bude [[nepravda]] nanesena nego da on nepravdu nanosi; bolje mu je da bude [[žrtva]] slabašna nego moćnik u čijim rukama su cvjetovi života... Duša je, Mirta, zlatna halka kojoj se može promijeniti oblik, uništiti [[ljepota]] njene obline, ali se, kao [[zlato]], ne može pretvoriti u drugu materiju, niti joj se može sjaj pojačati. Međutim, teško suhome raslinju, jer naiđe vatra i proguta ga, pretvori u pepeo, zatim puhnu vjetrovi i raznesu ga po pustinji..." (''Mirta al-Banija'') *"Vas je ovdje mnogo, a ja sam sâm. Činite sa mnom što god hoćete, jer [[vuk]]ovi rastržu [[janje]] u noćnome mraku, ali tragovi [[krv]]i ostaju na tlu sve do jutra i izlaska sunca." (''Ludi Ivan'') *"...čovjeku ne nanose [[bol]] progoni ako je pravedan, niti ga zulumi dotiču ako je na strani Istine; Sokrat je s osmijehom ispio [[otrov]], Pavle se okamenio [[radost]]an." (''Ludi Ivan'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Kahlil Gibran]] {{Wikipedia}} 3lcaqkuvahf87mj7o7qe92vfkem7eu6 6 6179 24933 2006-11-02T20:16:10Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 24933 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 6180 53751 44045 2014-12-25T12:49:12Z Harač 23 53751 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Suma teologije |autor =[[Toma Akvinski]] |slika =[[Slika:SummaTheologiae.jpg|150px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Summa theologiae'' |datum prvog izdavanja =1265/6-1273. }} * "Ljudski [[zakon]] ima utoliko svojstvo zakona ukoliko je u skladu sa zdravim [[razum]]um. Kad je, naprotiv, jedan zakon u suprotnosti za zdravim razumum, naziva se nepravednim zakonom; u takvom slučaju prestaje biti zakonom i više postaje činom nasilja." *"Pravo je preskripcija osmišljena, usvojena i proglašena sa gledištem ka zajedničkom dobru zajednice, od strane osoba ili tijela osoba odgovornih za [održanje zajedničkog dobra] te zajednice." * "Za [[čovjek]]a je prirodno da bude društvena i politička životinja i da živi u zajednici, i to je istinitije za njega negoli za bilo koju drugu životinju, što je činjenica koju pokazuju njegove prirodne potrebe." (Cf., ''De regimene principium'', I, 1.) * "Ali zajednički društveni [[život]] mnogih ljudi ne bi se mogao održati ako neko ne bi imao vlast da postiže [[dobro]]." (1a 2ae, 96, 4.) * "Ljudski pozitivni [[zakon]]i su pravedni ili nepravedni. Ako su pravedni oni po sudu savjesti imaju obvezujuću snagu Vječnog prava iz kojeg proizilaze (...) Zakoni su nepravedni po dva načina: ako su protiv onoga što je čestito u ljudskim pojmovima, te protiv Božijih prava. Oni su suprotstavljeni dobru po tri osnove: kada vladar oporezuje svoje podanike prije zbog svoje vlastite pohlepe ili samoljublja negoli za opće dobro; kada on propisuje neki zakon preko ovlasti koja mu je povjerena; i kada, mada su usmjereni na opće dobro, zakoni vrše nepravičnu raspodjelu. To su nasilje prije negoli [[pravo]]." (1a 2ac, 96, 4.) ==Drugi o djelu== *[[H. L. A. Hart]] **"Opće je uvjerenje da postoji veza između prava i morala koja je u izvjesnom smislu nužna i da upravo nju moramo smatrati kao središnju, u bilo kojem pokušaju da analiziramo ili razjasnimo pojam prava [...] [K]ada govorimo o pravu, moralu i nužnosti najjasnija je ona najekstremnija forma tog stajališta, ona tomistička tradicija prirodnog prava. Ono se svodi na dvije postavke: prvo, da postoje izvjesni principi pravog morala i pravednosti, koje ljudski um može dokučiti razumom bez pomoći otkrivenja, i pored toga što su božanskog porijekla; drugo, da se zakoni koje je čovjek stvorio, a u suprotnosti su s ovim principima, ne smatraju valjanim pravom – ''lex iniusta non est lex''". (''[[Koncept prava]]'') == Vanjski linkovi == * [http://www.dominikanci.hr/toma-akvinski/index.php Studij Tome Akvinskoga] * [http://www.corpusthomisticum.org/sth0000.html Corpus Thomisticum: Sancti Thomae de Aquino ''Summa Theologiae''] (online tekst na latinskom u HTML formatu} * ''[http://www.ccel.org/ccel/aquinas/summa.html Summa Theologica]'' (prijevod na engleskom u HTML, PDF, TXT i drugim formatima) * ''[http://www.newadvent.org/summa Summa Theologica]'' (prijevod na engleski u HTML) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Toma Akvinski]] {{Wikipedia}} guf25zp19menkf84ro5djcuxfgy0rwa 14 6181 24937 2006-11-02T20:32:07Z Harač 23 24937 wikitext text/x-wiki Toma Akvinski [[Kategorija:Literatura]] 99lcl1rxybvnz91nelj2ztkf7mto7hr 0 6182 44581 29428 2012-02-07T21:09:25Z 92.244.138.240 44581 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Ivo Andrić]] **"...[[nasilje]]m se mogu izvršiti prepadi i postići korisni preokreti, ali se ne može trajno upravljati. Teror kao sredstvo vladanja brzo otupi." (''[[Travnička hronika]]'') *[[Izet Sarajlić]] **"Ne smijemo dozvoliti da prevlada teror barbara nad ljudima koji misle." *[[Hegel]] **"Teror je eksplikacija pravog značenja revolucije." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} mvp1n89mtpdu8gmjui9mf8ez88p1jmb 0 6183 59424 24947 2020-08-14T22:49:33Z Epìdosis 4070 Merged into [[Vaso Pelagić]] 59424 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Vaso Pelagić]] a0qcaynm2rwzq6hwdm0nntgbsqwwelu 0 6185 58949 53350 2019-08-07T12:25:16Z Risto hot sir 6370 File 58949 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Hannah Arendt |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački politički teoretičar i filozof |datum rođenja=14. oktobar 1906. |mjesto rođenja=Hanover, Njemačka |datum smrti=4. decembar 1975. |mjesto smrti=New York, SAD |počasti= }} [[File:2014-08 Graffiti Patrik Wolters alias BeneR1 im Team mit Kevin Lasner alias koarts, Hannah Arendt Niemand hat das Recht zu gehorchen, Geburtshaus Lindener Marktplatz 2 Ecke Falkenstraße in Hannover-Linden-Mitte.jpg|thumb|]] *"Uvijek postoji mogućnost da se kaže da ili ne." ==Djela== *''[[Izvori totalitarizma]]'' (1951.) *''[[Ljudsko stanje]]'' (1953.) *''[[Između prošlosti i budućnosti]]'' (1961.) *''[[Eichmann u Jeruzalemu: Izvještaj o banalnosti zla]]'' (1963.) *''[[O revoluciji]]'' (1963.) *''[[Krize republike]]'' (1972.) *''[[Obećanje politike]]'' (2005.) [[Kategorija:Filozofija|A]] [[Kategorija:Njemački filozofi|A]] [[Kategorija:Jevrejski filozofi|A]] [[Kategorija:Hannah Arendt]] {{Wikipedia}} 1liwk0ssuhae9ldzr8m4jqxr1wl0kfl 14 6186 55163 42024 2015-08-03T20:01:35Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q7040511]] na [[d:|Wikidati]] 55163 wikitext text/x-wiki Jevrejski filozofi [[Kategorija:Filozofi]] kudflbk4x5nw7i2gy64wdptr6w9anlf 14 6187 24962 2006-11-02T22:37:23Z Harač 23 24962 wikitext text/x-wiki Austrijski naučnici [[Kategorija:Naučnici]] 5uf0cjl7l08xrwocmenswxnvah1hg9f 0 6189 36386 24986 2009-03-11T18:40:55Z Pearl 501 36386 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Život i doba Michaela K. |autor =[[John Maxwell Coetzee]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Life & Times of Michael K.'' |datum prvog izdavanja =1983. }} *"[[Rat]] je otac svih i kralj svih. :Neke stvara bogovima, neke ljudima. :Neke porobljuje, dok oslobađa druge." *"''Šta mislite čemu služi [[rat]]?'' upitao je K. ''Da biste ljudima otimali [[novac]]?''" (I) *"Stigao sam (...) U najmanju sam ruku stigao negdje." (I) *"Sad sam uistinu dospio najviše što [[čovjek]] može; niko ne bi bio lud uputiti se preko one ravnice, prijeći planine i kopati po stijenama da me pronađe; sad sam zasigurno jedini na svijetu koji zna gdje sam, mogu sebe smatrati nestalim." (I) *"Njegova [[život]]a priča nije nikad bila zanimljiva; uvijek bi se našao neko ko bi mu rekao šta slijedi; sad nije bilo nikoga, pa mu se najpametnijim činilo čekati." (I) *"Ti si dijete (...) Prespavao si cijeli svoj [[život]]. Vrijeme je da se probudiš. Šta misliš, zašto ti daju milostinju; tebi i djeci? Zato što vjeruju da si bezopasan, da nisi otvorio oči, da ne vidiš istinu koja te okružuje." (I) *"Želim živjeti ovdje (...) želim ovdje živjeti vječno, ovdje gdje su mi živjele majka i baka. Samo to. Kakva šteta što [[čovjek]] mora, da bi preživio u ovim vremenima, pristati živjeti poput zvijeri. Čovjek koji želi živjeti, ne može živjeti u kući rasvijetljenih prozora. Mora živjeti u rupi, i skrivati se danju. Čovjek mora živjeti tako da za njim ne ostane ni najmanji trag [[život]]a." (I) *"Ali iznad svega je, dok se ljeto vuklo svome kraju, učio voljeti ne[[rad]], ne nerad kao krpice slobode potajno otkinute od prisilnog rada, ne kao one potajne krađe u kojima bi trebalo uživati sjedeći na petama pred cvijetnom lijehom, s vilicom u ruci, već kao podavanje samoga sebe vremenu, vremenu koje poput ulja polahko plovi licem svijeta s obzora na obzor, strujeći preko njegovog tijela, kružeći mu u pazusima i po međunožju, milujući mu očne kapke." (I) *"Michaels, ''govori'' (...) Uvidjet ćeš koliko je lahko govoriti, samo ''govori''. Slušaj me, slušaj s kakvom lahkoćom ovu sobu ispunjavam riječima. Poznajem ljude koji mogu govoriti cijele dane da se ne umore, koji riječima mogu ispuniti svjetove (...) Čovječe, pruži sebi malo tvarnosti, jer ćeš proći kroz život potpuno neprimijećen. Bit ćeš samo broj u retku, kad će na kraju rata naveliko zbrajati kako bi izračunali razlike, i ništa više. A ne želiš biti jedan od nestalih, nije li tako? Želiš živjeti, zar ne? Pa onda, ''govori'', neka se čuje i tvoj glas, ispričaj svoju priču! Slušamo te!" (II) *"Jedini je razlog vođenja [[rat]]ova povećanje količine [[Sreća|sreće]] u svemiru... ili sam pogrešno zapamtio; možda razmišljam o nekom drugom ratu?" (II) *"Sumnjam da si Felicity slika struje [[Vrijeme|vremena]] koje se kovitlaju i vrtlože posvuda oko nas; na ratištima, u vojnim stožerima, u tvornicama i po ulicama, dvoranama za sastanke i ministarstvima; isprva nejasne, da bi vječno težile prema trenutku preobrazbe, u kojem se iz haosa rađa red, a historija se otkriva u svom blještavilu značenja." (II) *"[[Samoubistvo]], shvatio sam, nije čin tijela protiv samoga sebe, već čin volje usmjeren protiv tijela." (II) {{Djela Johna Maxwella Coetzeea}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:John Maxwell Coetzee]] {{Wikipedia}} b3tvz18c6xr8mdg9y6fubbwianukan4 0 6190 28992 24977 2007-03-23T19:37:04Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28992 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[John Maxwell Coetzee]] **"Ali iznad svega je, dok se ljeto vuklo svome kraju, učio voljeti nerad, ne nerad kao krpice slobode potajno otkinute od prisilnog rada, ne kao one potajne krađe u kojima bi trebalo uživati sjedeći na petama pred cvijetnom lijehom, s vilicom u ruci, već kao podavanje samoga sebe [[Vrijeme|vremenu]], vremenu koje poput ulja polahko plovi licem svijeta s obzora na obzor, strujeći preko njegovog tijela, kružeći mu u pazusima i po međunožju, milujući mu očne kapke." (''[[Život i doba Michaela K.]]'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Rad]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} s7gwlkuyry5ei9503izrk0lt2qxl9be 0 6191 36383 29356 2009-03-11T18:40:06Z Pearl 501 36383 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Sramota |autor =[[John Maxwell Coetzee]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Disgrace'' |datum prvog izdavanja =1999. }} * "Neprestano ga progoni primisao da prostitutke međusobno razgovaraju o [[muškarac|muškarcima]] koji ih posjećuju, naročito onim starijima. Pričaju priče, smiju se, ali i protrnu, onako kao kad se usred noći u umivaoniku ugleda žohara. Ubrzo će i on, savršeno, zlokobno, prestati izazivati drhtaje. Tom usudu ne može izbjeći." (''Prva glava'') * "Da li je [[Sreća|sretan]]? Po većini mjerila, jeste, vjeruje da jeste. Ne zaboravlja, ipak, završni hor iz ''Edipa'': Ne nazivaj čovjeka sretnim dok ne umre." (''Prva glava'') * "Po njegovom mišljenju, koje čuva za sebe, porijeklo [[govor]]a leži u pjesmi, a porijeklo [[Pjesma|pjesme]] u nužnosti da se zvukom ispuni prevelika i praznjikava ljudska duša." (''Prva glava'') * "Zašto? Zato što ženina [[ljepota]] ne pripada samo njoj. Ljepota spada u obilje koje ona donosi na svijet. Dužna je da ga podijeli s drugima." (''Druga glava'') * "...[[poezija]] te prima ili odmah ili nikad. Bljesak otkrivenja i bljesak odgovora. Poput munje. Poput zaljubljivanja." * "I on bi trebao otići. Nepristojno je sjediti u tami i uhoditi djevojku (u pameti mu izranja, sasvim nepozvana, riječ razbludno). Ipak, svi ti starci, za koje mu se čini da je na samom ulasku u njihov krug, svi skitnice i lutalice u njihovim uprljanim kišnim kaputima, sa svojim napuklim umjetnim zubima i dlakavim uškama — svi su oni nekoć bili [[djeca]] Božja, ravnih udova i bistrih [[oči]]ju. Može li ih se kriviti što se do posljednjega grčevito drže na svojim mjestima, na slatkoj gozbi osjeta?" * "Ona obećava, ali joj se vlastito [[obećanje]] ne može nametnuti. On se ozlovoljio, oneraspoložio se. Ona se ponaša loše, izvlači se u većini stvari; uči se iskorištavati ga, te će ga, vjerojatno, iskorištavati i dalje. Ipak, ako se ona izvuče u većini, on se izvlačio iz još više toga; ako se ona ponaša loše, on se ponašao još gore. U onoj mjeri u kojoj su oni zajedno, naravno, ako jesu zajedno, on je onaj koji vodi, a ona je ona koja slijedi. I bolje mu je da to ne zaboravi." * "Ne silovanje, ne još, ali neželjeno, svejedno, do srži neželjeno. Kao da je rješila da omlitavi, umre u sebi dok ovo traje, poput zeca kad mu se lisičji zubi sklope za vratom. Kako si sve što joj se ovdje radi izgledalo kao da se radi negdje drugdje, negdje daleko." (''Treća glava'') * "Po[[kajanje]] je prazna riječ. Pokajanje pripada nekom drugom svijetu, govoru iz nekog drugog svemira." (''Šesta glava'') * "[[Glava]] mu je postala azil za ostarjele misli, dokone, uboge, koje nemaju kud drugo da odu. Trebalo bi da ih rastjera, da počisti zgradu. Ali nema volje, ili barem ne dovoljno." (''Osma glava'') * "Prolazi ga [[jeza]], kao da mu jež gmiže preko groba." (''Petnaesta glava'') * "Ono što [[pas]] nikad ne može dokonati (''Ni kad bi svaki dan bio nedjelja!'', pomišlja), ono što mu nos ne može reći, jeste kako je moguće ući u naizgled običnu sobu i nikad više ne izaći. Nešto se odigrava u ovoj sobi, nešto neizrecivo: ovdje se duša čupa iz tijela; načas zalebdi u vazduhu, trgne se i zgrči; onda je vrtlog usisa i više je nema. Ovo će biti mimo njegove pameti, ova soba koja i nije soba nego jama, da se u nju odliješ i prestaneš da postojiš." (''Dvadeset četvrta glava'') * "[[Čovjek]] se svikne da stvari bivaju sve teže; prestane da se iznenađuje kad vidi da ono što je izgledalo teško i preteško biva još teže." (''Dvadeset četvrta glava'') == Dijalozi == *"Da li se kajete?" (...) "Žalite li zbog svog postupka?" :"Ne" (...) "Iskustvo me je obogatilo." (''Šesta glava'') *"Hoće li ti osiguranje ovo pokriti?" :"Ne znam. Ne znam da li polise osiguranja pokrivaju masakre. Moraću da se raspitam." (''Trinaesta glava'') *"Kakvo poniženje" (...) "Tolike nade, i da se sve ovako završi." :"Da, slažem se, jeste [[poniženje]]. Ali možda je to dobro mjesto za novi početak. Možda baš to moram naučiti da prihvatim. Da krenem odozdo. Bez ičega. Ne bez ičega ''osim''. Bez ičega. Bez keca u rukavu, bez oružja, bez posjeda, bez prava, bez dostojanstva." :"Kao [[pas]]." :"Tačno, kao pas." (''Dvadeset druga glava'') {{Djela Johna Maxwella Coetzeea}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:John Maxwell Coetzee]] {{Wikipedia}} 275gmxsihajbnhbhptlva0j9zr2pjcl 0 6192 35802 35614 2008-12-25T17:47:24Z Pearl 501 35802 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pukovniku nema ko da piše |autor =[[Gabriel García Márquez]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''El coronel no tiene quien le escriba'' |datum prvog izdavanja =1961. }} *Liječnik je navratio iza objeda. Pukovnik i [[žena]] su pili kafu u kuhinji, kad je on gurnuo ulazna vrata i viknuo: :- Moji su bolesnici pomrli. :Pukovnik ustane i pođe mu u susret. :- Tako je, doktore - potvrdi vodeći ga u dnevnu sobu. — Uvijek sam ja govorio da se vaš sat ravna po strvinarima." *"Pukovnik nije čitao naslove. Napregnu se da smiri želudac. - Otkad je uvedena [[cenzura]], novine jedino donose vijesti iz Evrope - reče. - Bit će najbolje da Evropljani dođu k nama, a mi odemo u Evropu. Tako će svi znati što im se dogada kod kuće." *"- Svi kažu da [[smrt]] ima lik žene - nadoda žena. Bila je krupna, rastom viša od muža, i nad gornjom usnom je imala dlakavu bradavicu. Načinom [[govor]]a je podsjećala na zujanje ventilatora. - Međutim, je ne bih rekla da je to žena - reče. Zatvorila je ormar i obazrela se da ulovi pukovnikov pogled: — Ja mislim da je to beštija s kopitima. :- Može biti - složi se pukovnik. - Ponekad se događaju najčudnije stvari." *"Pijetao se oglasi grlenim kvocanjem koje je doprlo do trijema kao prigušen ljudski govor. - Ponekad mi se čini da će ta živina progovoriti - reče žena. Pukovnik ga nanovo pogleda. :- Taj pijetao vrijedi suha zlata - reče. Stade računati srčući kašu. — Hranit će nas tri godine. :- [[Obmana]] se ne jede - reče žena. :- Ne jede se, ali je hranjiva - odgovori pukovnik." *"Tog se jutra jedino namučio nastojeći obuti nove [[cipele]]. Kad je nakon nekoliko pokušaja uvidio da je svaki napor uzaludan, nazuo je lakirane čizmice. Žena je uočila promjenu. :- Ne budeš li ih nosio, nikad ih nećeš smekšati. :- Te su cipele za paralitičare - pobuni se pukovnik. - Obuća bi se morala prodavati po isteku jednomjesečnog nošenja." *"- Nemaš nikakva smisla za trgovanje - reče žena. - Kad čovjek nešto prodaje, mora se ponašati kao da kupuje." *Ženu obuze [[očaj]]. :- A što ćemo dotle jesti - zapita i uhvati pukovnika za porubljen izrez majice. Svojski ga prodrma. :- Reci mi, što ćemo jesti. :Moralo je proteći sedamdeset i pet godina- sedamdeset i pet godina [[život]]a, minutu po minutu - da pukovnik dočeka ovaj trenutak. Oćuti se uzvišenim, jasnim, nepokolebljivim, kad je odvratio: :- Govna. [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Gabriel García Márquez]] {{Wikipedia}} {{Djela Gabriela Garcíe Márqueza}} mvs9sms57qe7l0rkdft3zjot7ze70pd 0 6193 24993 2006-11-03T23:18:47Z Harač 23 24993 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Rasim Ljajić |slika= |tekst uz sliku=''sandžački političar'' |datum rođenja=28.01.1964. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Predstojeći [[izbor]]i u mnogo čemu predstavljaju prekretnicu, test i za građane, a pogotovo za političku elitu. Imamo veliku šansu da formiranjem stabilne demokratske vlade trasiramo put Srbije prema EU, ali to znači prihvatanje pravila i vrijednosti koja tamo važe. Bez obzira na činjenicu da je dobro što je Srbija dobila novi [[ustav]], sam referendum, od kampanje do izlaznosti, predstavljao je veliki poraz aktuelne političke elite, kako vlasti tako i opozicije." [[Kategorija:Politika|Lj]] {{Wikipedia}} rqik1zqda8vt60qzoigfkji2gwtvauf 0 6195 28165 24999 2007-03-13T22:49:00Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28165 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Prosanjane jeseni |autor =[[Zija Dizdarević]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Prosanjane jeseni'' |datum prvog izdavanja = }} *"Na opranom džamu od pendžera [[dan]] se rasprsnuo u hiljade blještavih sunčanih kristala i kroz Eminine vlasi ja nazirem dugu. Treperi ta [[duga]] i čas je beznadno daleko, do bola udaljena, neuhvatljiva, čas blizu, tu, na trepavicama. Po sredini prelomljena nekakvom tamnom linijom, duga je kao prosjak Huso Pelengir sa slomljenom nogom, klonuo pred hanom, ili je kao kriška lubenice; sad mi opet liči na materinu čekmedžu, okovanu raznobojnim i sjajnim metalom a po sredini napuklu." *"Mlad mjeseče - star putniče, :Šta si meni dara don'o? :Zlatne ključe zlatne [[sreća|sreće]], :Zlatne ključe zlatne sreće, :Aman!" {{Wikipedia}} {{Djela Zije Dizdarevića}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zija Dizdarević]] 0fmqdpvemlhexupo9ccnbjiaxlx6hrm 0 6196 56370 36775 2016-03-28T18:35:07Z 77.221.13.38 56370 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Jesen u mojoj kasabi |autor =[[Zija Dizdarević]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Jesen u mojoj kasabi'' |datum prvog izdavanja = }} *"Kiša. Nestvarni kao mrlje na sivoj hartiji izgledaju ljudski likovi što rijetko i slučajno pretrče čaršijom. Sipljivo disanje jeseni obuhvatilo je kasabu i samo jedan očajno dug, uporan i beskonačan zvuk prisutan je svuda, zvuk jeseni. Pod Hašeminom strehom stoji Ganija, očiju široko otvorenih i uprtih u jednu tačku na zemlji, bosu nogu pružio tako da mu kapi sa strehe padaju tačno među prste, pa ukočen stoji i bulji. Teku čaršijom potoci i potočići i odvlače izgubljeni pogled dječiji nekud u magle i kroz ravnomjerno kapanje odvijaju se događaji koje nikad niko nije doživio.Na gredi pod krovom siv golub stao na jednu nogu i rezignirano suti."Pozor ovde danas prispjela morska zena ufacena u jadranskom Moru stara 700 godina teska 120 kila sira neg dulja su dvije noge i su dvije Ruke ulaznica sta das"Kisa spira crvena slova a "morska zena" proviruje kroz prozor i sa izrazom beznadne ravnodusnosti zuri u blato.Nikoga nema.Tako prolaze,lutaju sati kasabom.Prokislo vrijeme cami po rahinjama i sokacima,djeca sa ispruzenim rukama docekuju kapljice na dlanove i u rasprsnutoj kisi gledaju cudesne slike.Negdje jednolicno zapijevaju cobanski glasovi...." {{Wikipedia}} {{Djela Zije Dizdarevića}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zija Dizdarević]] ladbv8czmhdvvw031hpuemhxtxeous6 0 6197 28283 25003 2007-03-13T22:56:20Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28283 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Šehab |autor =[[Zija Dizdarević]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Šehab'' |datum prvog izdavanja = }} *"Šehab, starinski čovjek polako okrene glavu. Jest, stranac je, možda da je putnik - namjernik izdaleka, vidi mu se po čehri. A ko zna kako je doš'o. Da nije pješice? E, nejma danas k'o nekad pa uzjašeš [[konj]]a pa eto te za noć u [[sarajevo|Sarajevu]]. Danas izmislili nekakve avtomobile i motore pa sad ovdi, sad tamo; pa him malo i to, hoće pod nebesa, i - vallahi poletiše. Lete u jeroplanima, leti dunjaluk, zatrk'o se svijet plaho, sva je prilika vrat će slomit. A pješice idu od bjesa, prahne him. Evo i ovaj, ko zna ko je i što hoda. Pa još viče "dobar dan!" Kakvi su to danas ljudi postali pa ni "selamun alejkjum" ni "pomozi bog" vego - "dobar dan", k'o da more ne bit' dobar kad ga je [[Bog]] stvorio." {{Wikipedia}} {{Djela Zije Dizdarevića}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zija Dizdarević]] pk35934323q92ys5vd7590szfury95u 0 6198 27841 25005 2007-03-13T22:25:14Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27841 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Bijeg Avdana Mujkića |autor =[[Zija Dizdarević]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Bijeg Avdana Mujkića'' |datum prvog izdavanja = }} *"Eto, sabahile mi dojde Arifa Mujanova i odnese dva safuna, po tri dinara - šest dinara, platila je namah; pa se oko podne navrati Emin i uze paltu, ćibru i ćage i osta mi dužan, k'o veresija, grom joj [[oči]] izbio i ko je izmisli; i njekako do ićindije haman ne bi nikoga. Istom u ićindiju odnese ona Suljagina po frtalj kahve i frtalj šećera, sve biva deset dinara, i još u akšam pazarih ćetiri svijeće po pô dinara - dva dinara. Hele, pazarih, šućur Allahu, osamnes' dinara u gotovu i tri i pô dinara veresije. Malo brte, malo, jakako, nejma ni bešluk ćista ćara, a valja živit', valja na se, u se i poda se, a haj' ti živi kad pazariš osamnes' dinara na dan, a [[porez]] k'o džomba, izjede sve." *"Ama, šta je ovom [[narod]]u pa samo o belaju govori i misli, dragi Bože, k'o da je kijamet, pa se nema kud?! Dođe insanu da pobjegne od svijeta i da ne haje za ovakve muhabete, [[vrag]] ih odnio. A ne mereš mimo svijet ništa i valja ti trpit šćeo-nešćeo, - buni se Avdan i sve bi pobjegao od razgovora, "dosta mi je i moje muke", a stiješnjen je i sve više osjeća da ne može." *"Eh kam' puste sreće da umrijeh onda kad sam samo konto šta ću rućku a šta većeri, eh..." *"Ide Avdan čaršijom, i misli kako je [[grijeh]] piti, haram je a pregoriće, pa što [[Bog]] da. Pa misli još kako će [[kuća]] i dućan ostati bez ičega ako i ono malo [[novac|para]] propije i kako će, može biti, i [[glad]]ovati. A pregoriće i to, pa šta Bog da. Makar i ono robe butum prodao, iznapijaće se nekoliko puta. Kako je samo Klempuš rahat...! A što je bliže birtiji, sve mu je teže kad se sjeti žene i onog drhtavog, neizrečenog proklinjanja i [[dijete|djece]] koja će gladovati. (...) Te noći se Avdan Mujkić prvi put u [[život]]u napio kao sjekira. " {{Wikipedia}} {{Djela Zije Dizdarevića}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zija Dizdarević]] k7odcs7z6eauesadbdk8vu38gfxgvpw 0 6199 28239 25007 2007-03-13T22:53:23Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28239 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Tifanova pobuna |autor =[[Zija Dizdarević]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Tifanova pobuna'' |datum prvog izdavanja = }} *"Momčili su se dotada i drugi. Odraste sin pod prijetnjom i šipkom, počne pomagati ocu na njivi ili u dućanu, rjeđe ide sa djecom i - jednoga dana ne otrpi da ga udaraju. Ocu vikne "neću!", pobjegne iz kuće, ne vraća se dan-dva; ako je otkrio čekmedže sa ušteđenom crkavicom, buntovno je pokupio prije bijega, sastao se s "mladićima" i za dvije noći "prolumpov'o", nakrivljujući kapu, vrišteći i ačeći se k'o da je njegov čitav [[svijet]]. Poslije bi očeva huja malko popustila, "sin mu treba za pos'o, a vala i vakat je da od njega postane čojk, šta će mu ženskonja", nađu se i posrednici, stariji ljudi i - momčić [[stid]]ljivo spuštenih [[oči]]ju vraća se pokajnički kući. Ako mu otac još ponudi cigaru - ko je k'o on! I počnu noćna lutanja kroz blatnjave mahale i ispod preživjelih polomljenih mušebaka." *"Braću nije volio. Zašto su na njemu silu pokazivali i s majkom osorno govorili? Kakva je strašna bila ona noć u kojoj se on prevrtao mučen prigušenim otrovnim glasovima što su dolazili iz majčine sobe: "Mi ćemo se odijeliti!... šta hoćeš... eto ti on, ti ga hrani!... njemu si mati, a nama maćeha... moja je njiva kraj rijeke... moja je livada... pobogu braćo popili ste mu sve... od šta ću živiti!?... Ostan'te ako [[Bog]]a znate... šta ću jadna... Šta me briga, imam i svoje [[dijete]]... Meni to zapada, to je moje hise... ja ću na sud, ti si [[žena]] i ne umiješ, smešćeš se... Šuti! Eto ti krava i tvoji dukati..." onda jecaji i on je počeo stenjati da ga čuju ne bi li prestali i bilo mu mučno, a nije znao šta se to događa." *"U to doba počeo je osjećati sebe. Kad se u sutone vraćao s kravom pored rijeke, kad su brda oštro odudarala od večernjeg neba, a umorna i ojađena [[sevdalinka]] plakala nad sirotinjskom Karanfil-mahalom, on nije znao šta je to, ali se u njemu rađalo, drhturilo, pogled je nosio poluželje sa pjesmom negdje na one daleke bregove i sve je to treperilo u njemu i oko njega, a on osjećaše želju da potrči, poleti, zagrli... U snovima se [[krv]]avim nožem svetio nekome, jurio preko blistavih voda, trzao se i budio s pomišlju na neku dragu pjesmu." {{Wikipedia}} {{Djela Zije Dizdarevića}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zija Dizdarević]] 6x5nalye8g3kb3wyt6uo3j455h6c1yj 0 6200 27851 25009 2007-03-13T22:25:51Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27851 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Brko mi je prič'o |autor =[[Zija Dizdarević]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Brko mi je prič'o'' |datum prvog izdavanja = }} *"Kad se, o prevratu, počelo puškarati po šumama, a [[vlast]] se pobojala izgladnjelog [[narod]]a, Hamza Brko pobježe iz Zenice. Imao još dva i po mjeseca odležati, ali mu dodijalo i on "strugnu". Dočepa se svoje kasabe i one omorikovine iznad nje. :- Bijaše ti onda glava čoekova jeftinija veg glava kupusa, moj dragi, a đendar k'o zec: ha se ja dofatih šume - niko za mnom ne smjede." *"Kad se duga, žilava ruka promolila iz zida i snažno protegla, stražar Avdo skočio je do vrata i prihvatio za revolver, zaprepašćen. Hamza se, mrk i zemljav, izvukao. :- De, de, šta si kidis'o! K'o da nismo zajedno ljuštili rakiju preklani u zimu. Hajde, vodi me u havs, ne pravi se [[budala]]st toliko! Ama, vallahi neću ić' prid tobom veg baš uza te i ne prijeti lavorverom jer će nas biti svakakvih, [[vjera]] i [[Bog]]." *"Brko dobi svoju vlastitu ucjenu. Carstvo se drmalo, ko magaza pred nasrtajima [[glad]]nih ljudi, a ljudske glave bijahu jeftine. :- Pa što, bolan Hamza, za ćeif Austrije udari po fukari i sirotinji željnoj [[hljeb]]a, makar ne bila [[musliman]]ska, što? :- Eh... eh, hm, tako mi... u neprilici Brko uvrće brkove - ama da mi je sadašnja [[pamet]]... e žao mi i [[stid]] me sad, brte!..." {{Wikipedia}} {{Djela Zije Dizdarevića}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zija Dizdarević]] s5pcdjabtur1zj1u3oqknf67w72gr9m 0 6201 28076 25011 2007-03-13T22:42:44Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28076 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Lukina odluka |autor =[[Zija Dizdarević]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Lukina odluka'' |datum prvog izdavanja = }} *"Puzao [[život]] kao [[dijete]] po mračnoj kolibi, trčao preko livada, gonio i kotrljao obruče niz čaršiju, bujao, budio [[krv]], gledao djevojke, plakao za majkom, cijepao drva, zrio, sjekao baskije, spavao u potleušici, na zemlji, u jami, sjedio po hanovima, krio se od šumara, vukao se lijeno, neumiven, a jednoga dana zaustavi se i drmnu Luku: 'A sada... Šta sad?' " *"A sada Luka sjedi u hladnom hanu, Salko im je podvalio: umjesto drva stavio u peć karbit-lampu i svijetli kao da vatra gori sve u šesnaest, a zima je i drhtavica, i sve nešto ključa u Luki: 'A sad. Šta sad?...' " *"Ćuti Luka, a [[misao]] mu mračna ko noć i sve nešto fijuče, urla kroz tu noć i ruši se, zaboravljene stvari proviruju i bježe i čini mu se da je u [[rudnik]]u ko u noći, ko zna šta ima tamo, a nešto se sjeća da mu je mati kazivala o tom rudniku dok se još prije [[rat]]a u njemu radilo. :- Ma, nekako se [[čovjek]]u teško rastati sa [[život]]om i zakopat' se u zemlju prije [[smrt]]i. Ne vidiš, brate, sunca ni mjeseca, a noć ti uvijek." *"- Pa ljudi božji, pojede rudnik, pojede čovjeka k'o ništa; kol'ko sam ja puta čuo kako svijet priča... gine se u jami... :- E, za to ti ja znam reć! Evo: ima porkmana. To su rudnički džini i oni kopaju, kucaju unutrima. Istom ti dig'o krampu i odvaljuješ komadinu, a njegdi prid tobom u zemlji kuc! Kuc! Kuc! I sve k'o da te vodi. I dokle god hin čuješ prid sobom, kopaj i ne boj se, čuvaju te. Ama čim hin uščuješ iza leđa, baci krampu i biži, jer će te, vjera i [[Bog]], zatrpati pa si helać. Eto, to ti je. :- Je si l' ti to svojim ušima...? :- Jok, vala, ama mi stari rudari kazivali, a ljudi neće [[laž|lagat]]! " {{Wikipedia}} {{Djela Zije Dizdarevića}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zija Dizdarević]] pgnkcf0pu1ueotcd8q1kl9tou496fdc 0 6202 28154 25013 2007-03-13T22:47:52Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28154 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pitanja nad kasabom |autor =[[Zija Dizdarević]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Pitanja nad kasabom'' |datum prvog izdavanja = }} *"Pukla čaršija, duga i uska, vuče se kroz ljetno prijepodne, njiše i uljuljukuje ljude i golica [[briga]]ma: :- Šta bi insan sad radio, de? :- Da okrenemo ražanj pa da "akšamluk" kurišemo? :- Uh, pos'o je to, brate! Ko će se tol'ko umarati'. :- Pročita l' ti đeride, Mujaga, šta ima po dunjaluku? :- Jok, vala. A što'š ćitat'? Umro ko ćit'o - umro ko ne ćit'o! K'o da nemam drugog posla! " *"- Da se porežemo, svak po dva dinara, pa da pojedemo jednu pršulju! :- More se. Svakako starog nema. :- A daleko je ručak. :Zatim ruke, debele, tanke, oznojene, žilave, dugačke, oble ruke uzimaju noževe i polako, nasitno sijeku meso, slažu paradajz, paprike, luk i to meso, dugo, neizmjerno dugo slažu sve to u plitke zemljane posude i nose. I dok u pekarama cvrče pršulje, dok miris golica čaršiju dajući smisao [[život]]u, u glavama niču vesele predstave i nižu se sjećanja na prijatne, masne zalogaje. :- Eh, što ti je insan! Prije po sahata k'o ubijen u glavu, a sad znam što živim - mudruje Avdibeg. " {{Wikipedia}} {{Djela Zije Dizdarevića}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zija Dizdarević]] dmcjaqnr2qssbq6hp0mqjw4be8sqdi1 0 6203 28274 25033 2007-03-13T22:55:45Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28274 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Zimska slika |autor =[[Zija Dizdarević]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Zimska slika'' |datum prvog izdavanja = }} *"Tako dođe zima u moju kasabu. Hukti napuk­la peć u Sadikovu hanu i kad [[čovjek]], koji se nazimio cijepajući drva i unoseći ih u kuću, uđe sa selamom i trljajući ruke, ne može a da ne obiđe peć, obuhvati poizdalje oko nje rukama kao da će je dodirnuti i izgrliti, pa još jednom protrlja raskravljene šake i sjedne na sećiju, pazeći da se ne nabode na šipke iscijepanih drva što vire ispod nje, naslagana.." *"Padaju bijele tišine iz neba i sliježu se, moćne i sveobuhvatne, na maha­le, teret njihov sve je teži, puckaraju drveni krovo­vi, a ipak se ne čuje ništa, i čovjek sam, kad se nađe u sniježnom prostranstvu, počinje uplašeno da se obazire, obuhvaćen nenadnim [[strah]]om od ove teške tišine, osjećajući se napušten kao utop­ljenik. Bježe ljudi u tople, zagušljive, dimne i vlažne prostorije, sabijaju se jedan uz drugog po kafanama i birtijama; gonjeni mutnom potrebom da osjete toplu blizinu drugoga i da kroz žamor, dodir i dovikivanje dozive ono osjećanje [[sigurnost]]i kakvo po svoj prilici imaju ovce u toru." *"Pada sumrak, iz peći gleda žalosna umitrica sa tri vlažna drveta i slabašnim, na [[smrt]] osuđenim plamičkom, a Bajko široko otvorenih [[oči]]ju kopa po sebi, na šta ga to sjeća ona izgub­ljena jučerašnja slika. I postepeno kroz taj doživ­ljaj obasjava mu se čitav njegov [[život]] zajedno sa svim zimama, sa ovom zimom i ovim danom. Bez [[riječ]]i nemajući kome ili ne znajući kako da izrazi, Bajko je gledao jasnu sliku sebe, svog življenja, današnjeg dana i ovih strašnih [[tišina]], sliku što mu se u jedan čas objavila kao nesumnjiva [[istina]] o svemu: sve je to kao čisto, sniježno prostranstvo, ti ideš, nosiš breme i želiš čovjeka, a on, sam i drag, odlazi ispred tebe u sumrak." {{Wikipedia}} {{Djela Zije Dizdarevića}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zija Dizdarević]] m75lxlj2fki2e57qw0ahoe1nr6vhvh6 0 6204 28012 25035 2007-03-13T22:38:48Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28012 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Jedan dan u mojoj kasabi |autor =[[Zija Dizdarević]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Jedan dan u mojoj kasabi'' |datum prvog izdavanja = }} *"[[Grad]] ovaj živi tužno i zaboravljeno, kao da mu je vlasnik davno negdje umro. Dvadeset i pet kafana, između njih dućani, ćerhane prazne, bez glasa. Ponegdje čekić kucne. Zamišljen [[čovjek]] drži u ruci razvaljenu cipelu i gleda nekud poviše nje. Kao oli­njali psi što se povlače oko haremskih ograda, tako se javljaju brige u ovaj čas: blijede, nejake već i da ujedu a kamoli kriknu pobunom. Ništa. Prastaro bosansko ništa." *"Za jedan čas sve je stalo kao ošinuto. Zaustav­ljeni [[život]]i, kao podređeni nekoj zapovjedi, tog tre­nutka okrenuše se unazad. Grozničavo, brzo, kako se to može samo u panici jednog neizmjerno krat­kog vremena koje prijeti da će sad, odmah, proći, pobjeći – ljudi zaroniše u svoju [[prošlost]] tražeći ono svijetlo i lijepo, ono drago što su zakopali i sačuvali duboko u sebi kao rijetko blago. Poneseni vilovitim skokovima onih bjelaca i glasnom bojom nestale pašažere, misli su najednom povrvjele, mnogobrojne i bez reda." *"Sto­ji tako na jednom mjestu, otvoren život Ramiza Sahačije i kroz taj otvor naslućeni su golemi, nez­nani prostori, široke ulice po [[svijet]]u i topla pred­večerja, žene bijelih nasmijanih zuba, putevi što tonu u drhtavu izmaglicu, ljudi... Iznenadna želja da se otkine, da ode ma gdje, 'glavom preko svije­ta', pokrenu se u njemu, diže se do grla i tu stade." {{Wikipedia}} {{Djela Zije Dizdarevića}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zija Dizdarević]] n2zwvk4yv7v429w6ijedxl897knnjlz 0 6205 28219 25037 2007-03-13T22:52:33Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28219 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Studeni putevi Mešana Ćore |autor =[[Zija Dizdarević]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Studeni putevi Mešana Ćore'' |datum prvog izdavanja = }} *"Odnekud su ljudi naši izmislili da je jesen zlat­no, bogato i sretno doba kad kruške zriju. A nije. Padnu tako u jesen hladnoće po cestama, zaiskre svijetle kapi u prašini, ogole njive, pa ako si se našao negdje između Busovače i Fojnice, ako su te psi otjerali ispred svačijih vrata pa si zanoćio pod plastom i pred zoru te stegla vlažna jutarnja stu­den te si se sav ukočio i ne može te povratiti ni kupanje u vrućim klokotskim izvorima, ako tako iz jeseni u jesen lutaš tvrdim, ledenim i krivu­davim cestama između Zenice, Busovače, Fojnice i Visokog, onda ti je svaka jesen siva, tvrda i ledena kao cesta u prohladno veče kad nemaš gdje zakonačiti." *"Tako se Mešan Ćoro (nekad je bio ćorav, ali mu se je poslije počela navlačiti mrena i na drugo oko, a ime Ćoro ostade) potkraj ljeta nađe na cesti, s drvenim sandučetom na leđima, tamburicom pod pazuhom i držeći se za ruku svog Hamde. Iz grada u [[grad]] godinama nosi on to izlizano sanduče pa kad se najzad obrnu u kasabi, sjede nasred čaršije, postavi ga preda se, usadi u njeg nekakvu drvenu lutku nespretno odjevenu u krpe, sveže tobož neprimjetno (a svako to zna u dušu) lutku koncem, a konac provuče kroz sandučić a drugi kraj veže za prst, pa kad počne udarati u tamburicu lutka počinje da skače, da se vrti, i svijet onda nagrne, [[djeca]] se guraju između nogu starijih i sa zaustav­ljenim [[smijeh]]om u široko rastvorenim [[oči]]ma stoje pred tim [[čudo]]m. Mešan tada osjeti da je došao nje­gov čas, iskašlje se s namješteno ozbiljnim izra­zom lica, namignuvši onim drugim, skoro usahlim okom prema gomili, počinje otrcane, svakom već do tančina poznate stihove: :– Igraj, Mileva, ludo jedna! Po mraku se skitala Starijeg nije pitala..." *"Eh, šta him ja mogu? Da ja mogu pivat' kad mi je teško, a niko mene ne upita vala: kako ti je Mešane, jesi li sust'o, je si li mokar, šta ćeš s tim maksumom, pa de se odmori Mešane, niko da me povuče kolima, svako hiti, svako biži, samo Mešan more polahko, njemu je svejedno, neće podbit tabane, naučio je on rajzovat'. A meni da je bog d'o da legnem, da se naspavam, da tri dana i tri noći spavam, pa kad se probudim da pogledam k'o nekad, eh, pusto moje, da mi je samo jednoć se probudit' horan i odmoran pa da svojim okom onako dobro vidim ova brda, pusta ne bila, jah, moj Hamdo, ne bih ti žalio umrit'... Ama ope' ne bi' ni tebe s draga srca ostavio..." {{Wikipedia}} {{Djela Zije Dizdarevića}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zija Dizdarević]] tjp8rp7wanyxzn2m7vt1wjcicca3qps 0 6206 28227 25039 2007-03-13T22:52:59Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28227 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Svjedok Mujo Tica |autor =[[Zija Dizdarević]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Svjedok Mujo Tica'' |datum prvog izdavanja = }} *"Eto, da mije kogoderce ufatio duhan, jok vala, nije, ja filancima navijek pokazujem onu drugu kutiju; da je za sovanje – nije, nisam nikome ništa u čaršiji osov'o ima belćim tri hefte; da sam se pobio – nisam, a kamo sreće da jesam, uh, što me huja fata što ne znam kog me vraga sad zovu, eto, iznenada ćojku pane belaj na glavu k'o hađiji ćepenak! E, vela havle, vela kuvete!" *"– Mujo Tica! :– Ovdekarce! :– Star? :– Jakako veg star! :– Godine, godine?... :– Pa što ću ti duljit', o prvratu mi je bilo trideset manje jedna, pa ti sad skontaj! :– Neporočan? :– Ne znam ja, more bit'... :– Jeste li ikad kažnjavani? :– Jok, nikad u mom vijeku." *"– Šta znate vi o pogibiji rahmetli Avde Šućuravice, vi ste jedan od očevidaca? :U Muji se smrzla [[duša]]. Sad, da onaj nije rekao onu zadnju riječ, 'očevidac, oćevinaoc', kako li, ne bi se toliko ni prepao, ama šta mu je sad to, 'šta li sam ja, dragi bože, šta ću kazivati?' muči se Mujo i traži po svjesti pogodnu [[riječ]] da otpočne, da čuje samo ovaj avaz, odmah bi mu lakše bilo i [[jezik]] bi se razvezao..." {{Wikipedia}} {{Djela Zije Dizdarevića}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zija Dizdarević]] bzwfczcr3uylgifjjd7d30iydr08q2b 0 6207 27846 25041 2007-03-13T22:25:32Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27846 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Bošnjakluk Joze Čavara |autor =[[Zija Dizdarević]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Bošnjakluk Joze Čavara'' |datum prvog izdavanja = }} *"Još toga jutra pričalo se u birtiji Marijanovoj o politici i neko je iza pune dece zov­nuo Juru Antinog. :– Jure! :– A-a! :– Šta ti misliš? :– Šta? :– Pa, to, 'oče l' bi' [[rat]]a? :– Kog rata? :– Pa rata po svitu? :– Kom svitu? :– Ama, pobogu brate, rata između [[država]]. :– Koji' država? – istrajao je Jure sa beskrajnom svejednošću na licu i ne pokrećući se. :– Ama, br'te Jure, 'oće l' past' [[krv]] u Jevropi, to te pitam. A ti ni 'abera, k'o da ništa i ne misliš. :– A što da mislim? Ko mene za šta pita, de? Da pane taman krv do kolina, Jevropi je svejedno šta Jure Antin misli. :I razgovor je polako okrenuo od Jevrope na Salihovo kukuruzište." *"Govorim ja to Jozi Čavaru, a on, pružen po travi, smješka se i sve bi mi kao nešto imao da kaže, a čeka dok svršim. :– Jah, tako ti je to, moj Jozo. :– Oće, oće, jakako, znam ja Švabu, moj dragi. Podig'o je on bio i mene kad ono planu ćetrn'este pa sam ja onda vidio šta je rat. Veli 'flaflukter [[Bošnjak]], bukova glava, marš na vront!' pa nas diže jedno sedam stotina od prve iz našeg sreza i sve sa đendarima u kasarne. E, moj gospodine, kad bi' ja tebi prič'o sve što je ova moja tikva vidila..." *"Mnim ja, neću ti, vala Švabo, za tvoj ćeif rato­vat, pa makar crk'o, a ginut' mi je svakako. U tom dođe i komandir pa mene zovnu po [[ime]]nu, a ja se i ne okrenuh. Viknu on dva-tri put, pa kad ja ni ne mrdnuh, uhvati me nekakav kaplarčina za rame, pa me protrese iz temelja, veli: 'Okreni se, vole, lajtnant te zove'. A ja, vo i bukva [[BiH|bosanska]], buljim u kaplara k'o što 'no ima rič, tele u šarena vrata, i ne biserim ni jedne. Skont'o ja da ne [[govor]]im, napraviću se nim, pa nek bude što će bit'." {{Wikipedia}} {{Djela Zije Dizdarevića}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zija Dizdarević]] ce4e8qd75mom356v20ol3jctdfk208e 0 6208 59267 50908 2020-04-10T08:01:58Z 185.38.145.188 Dodatan sadrzaj 59267 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Naza vezilja |autor =[[Zija Dizdarević]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Naza vezilja'' |datum prvog izdavanja = }} *"Nezir se pojavio za vrijrme . Bio se tek zamomčio kad su ga, kao i svakog neiskusnog momčića, počeli zadirkivati za Nazu, siromašnu usidjelicu – vezilju. Te prve šale sa tek sazrelim dječacima, pune neobuzdanosti, postale su običaj i Nezir se tom [[običaj]]u povinovao. Da li iz želje da pretekne starije, ili iz obične dječije sklonosti za ismijavanjem, tek on je bio glasniji od svih." *"– Kad ćeš me, bolan Nezire, vodit' kadiji? :– Ama šta joj bi, đe će ona za me? Ja se našalih, a ona baš sveosve zabudali. Nejma nigdjen ništa, a starija je osam godina od mene, pa kakva je ružna... uh! sikterisaću je jednom pa nek mi više ne zanovijeta. :– Jah, đe pobudali zdrava i čestita, a ojli cura, a ni po čem se ne vidi da je šenula. Eto kad radi, ja l' [[govor]]i s tobom, rek'o bi [[pamet]]na, vanj tako, a vamo niko je ne mere urazumit' kad zaintači za udaju. E vela havle, vela havle! – govorilo se za njom i oko nje." *"Naza se lecnu. Sve dok je Nezir govorio, raspa­ljujući se vlastitim [[riječ]]ima sve više, ona je otvo­renih usta, sa još nasmiješenim izrazom i sa onim punim povjerenja pogledom pratila njegov govor ne vjerujući ni u jednu jedinu riječ, sigurna da se on samo šali. A kad ču ono 'sikter!' izgovoreno oštro i popraćeno pokretom ruke kao da je izgoni napolje, ona zadrhta. U taj čas sruši se sve što je bilo svijetlo. Ukaza joj se crveno, zadrigle i srdž­bom iskrivljeno lice pred njom, odrpan seljak smi­je se s ulagivanjem begu, čudna golotinja zja iz tamne unutrašnjosti dućana, a ona prljava guska zaustavila se i gače. U jedan trenutak začudi se kako je sve novo i nepoznato tu unaokolo. Zatim joj se lice trže kao od velikog [[bol]]a, pokri ga ruka­ma i dok ju je Nezir gurao grubo rukom, ona je, čvrsto stisnutih [[oči]]ju, bojeći se da ponovo pogleda u ruševine jednog dragog svijeta, išla nasumice preko čaršije." {{Wikipedia}} {{Djela Zije Dizdarevića}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zija Dizdarević]] 8fxi589w2h5yt9x996tpv4i779cg0pz 0 6209 28279 25046 2007-03-13T22:56:02Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28279 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ćoškaste noći Ibrahima Ćosana |autor =[[Zija Dizdarević]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Ćoškaste noći Ibrahima Ćosana'' |datum prvog izdavanja = }} *"Tužan je bio [[život]] Ćosanov, tužan kao i život naše otrcane, ogoljele, stare [[BiH|bosanske]] čaršije. U čamotinji i bijedi ta napuštena naša kasablijska čaršija plaća porez, tavori dan za danom, skapava ostavljena samoj sebi i dovija se kako zna da je ne dotuče [[vrijeme]], beskrajno i ničim neispunjeno. Pobenavi tako svake godine poneko u kasabi i time se onda hrani ostali svijet, za tog luđaka uhvati se čitava čaršija kao utoplje­nik za slamku i – život je ispunjen nečim. Satrven život." *"Pričao je Ibrahim jednom nešto nesuvislo o tome kako su sve noći naprav­ljene na ćoškove i kako ti ćoškovi svijetle, svjetlu­caju k'o zvijezde. Leži on u tim ćoškastim noćima, a iz jasala bodu ga slamke i čini mu se da su to oni ćoškovi. Tako su ga svakog jutra zaticali u drugoj štali, ljutili se pa ga istjeravali iz jasala ili mu davali da nanese vode u kuću kako bi odradio tu prospavanu noć." *"Beznadno stoje ljudi nad Ćosanom kao nad svojim crnim udesom. Ni jednog glasa. Visoko u prostorima ždralovi bježe. Najzad Hamza Brko prevali: :– Svi smo mi budale, moj br'te. Svi smo izubi­jani i modri i čvaknuti, jakako, dok smo vaki, uh... živote!" {{Wikipedia}} {{Djela Zije Dizdarevića}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zija Dizdarević]] jt77tfpjpn0odjmsch6zilfm2weqioy 0 6210 28143 25048 2007-03-13T22:47:28Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28143 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pero Travar |autor =[[Zija Dizdarević]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Pero Travar'' |datum prvog izdavanja = }} *"Ne viruje svit danas k'o nekad, eh, prolazi vrime, danas osvojio pust doktur pa ti od njega ništa ne mere zapasti. A [[narod]], jope, nejma [[novac|para]] za dokture, ko će svakom nadavat, vego evo vako pomaže se kako ko umi i more, ako ga zaboli trbu' – on pije kantarijun i šljez, ako ga oči zabole – eto ga meni. A ja, nije da ti se valim, eno pitaj koga god 'oćeš, ličim brate k'o..." {{Wikipedia}} {{Djela Zije Dizdarevića}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zija Dizdarević]] i31wxqux5s8rzjxc87u8s7g0teira61 0 6211 27850 25050 2007-03-13T22:25:51Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27850 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Brkina priča o kugi |autor =[[Zija Dizdarević]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Brkina priča o kugi'' |datum prvog izdavanja = }} *"I to je bilo u ono zlatno i strašno doba kad se tamo negdje na Duvanjskom polju vojevalo, pa naš 'dobri' Alija Kolač izašao na Rupnovac, počeo udarati štapom po travi, a [[vojska]]ma se kod Duvna ukazao golem delija u zelenu, na [[konj]]u srmali uzda i sa sabljom od tri alema u balčaku, viknuo nešto teško i jezivo pa u jurišu rastjerao vojske, udarajući sabljom kao i štapom po travi... Možda je to bilo i prije, kad je još šejh Husejn-baba pogi­nuo, pa svoju odsječenu glavu nosio pod pazuhom sve tražeći mjesto gdje će sebi mezar iskopati i turbetu temelj načiniti? Davnine šute o sebi, a sivi mir [[grob]]ova kazuje samo da je nekad nešto bilo pa su od tog nečeg postajali mezarevi i danas se grob­lje naše popelo na metar iznad sokaka." *"Bijaše ti se onda ispoganio [[svijet]] i pošten čojk nije mogao s mijerom kroz mrak proć'. Udari te neko, opljačka, dotuče. A već žensko čeljade nije smjelo nosa promolit'. Pa i zaptije se pomamiše, silu nametnuše i prave i krive počeše proganjat' pa se nije znalo ni ko pije ni ko plaća: [[car]] daleko, [[bog]] visoko, a kajmekam iza onog zida (temelji mu se nikad ne poznali, dabogda) dimi uz nargilu i grli ženu, šta ga briga. Izbezobrazilo se sve živo. Dje­vojke počele djecu rađat', a [[strah]]ovi njekakvi uvukli se u ljude pa svak udario pričat': te kako je ovaj nagrais'o na mačji sugreb pa pobjesnio, te kako je onaj u noći sreo između grebalja šareno tele i tele mu se smije, ne da proć' pa čojk od stra­ha osijedio, a jedna [[žena]] se je klela da je rođenim očima vidjela kako je priko Fojnice priletio zlatan zmaj a iskre mu iz nozdrva biju." *"A ni svijet, brate, od te kuge nije umirao k'o što se umire, razboliš se, umreš pa nikom ništa, jok, već su ljude zaticali mrtve i po sokacima i to njekom razbijena glava, njekom priklan vrat a njeko mrtav a ne mereš mu poznat' od čega je umro. Tako danas, tako sutra." *"Meni je moj dedo prič'o pa sad, ako on [[laž]]e, lažem i ja. A ko će ti ga znati, morda kuge nije ni bilo, morda ona danas i ne dohodi, košto se priječa, pa po svu noć sjedi kod tješilskog greblja i plače (haj ti sad znaj što ona plače!) vego to svijet izmis­lio ja l' promijenio, ko zna... Samo, nješta je bilo, sjegurno jest. Jah!" {{Wikipedia}} {{Djela Zije Dizdarevića}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zija Dizdarević]] c0kyznt4l4l2rjff5y3vbywcbsk3aik 10 6212 61292 61231 2024-05-16T17:06:39Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Šabloni]] to [[Category:Navigacijski šabloni po autorima]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61292 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Djela Paula Coelha | naslov = Djela [[Paulo Coelho|Paula Coelha]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = | podaci1 = * ''[[Alhemičar]]'' * ''[[Demon i gospođica Prym]]'' * ''[[Jedanaest minuta]]'' * ''[[Na obalu rijeke Piedre sjela sam i plakala]]'' * ''[[Peta gora]]'' * ''[[Zahir]]'' }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni po autorima]] [[Kategorija:Paulo Coelho|*]] </noinclude> kix4xcdfuoeno69dg7s8daml87vf7p4 10 6213 61274 61140 2024-05-16T17:06:39Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Šabloni]] to [[Category:Navigacijski šabloni po autorima]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61274 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Djela Augusta Šenoe | naslov = Djela [[August Šenoa|Augusta Šenoe]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = | podaci1 = * ''[[Branka]]'' * ''[[Čuvaj se senjske ruke]]'' * ''[[Karanfil s pjesnikova groba]]'' * ''[[Prijan Lovro]]'' * ''[[Prosjak Luka]]'' * ''[[Seljačka buna]]'' * ''[[Zlatarevo zlato]]'' }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni po autorima]] [[Kategorija:August Šenoa|*]] </noinclude> 1zln6ev43i1pzyal6fcnag0n0ppb21m 10 6214 61276 61155 2024-05-16T17:06:39Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Šabloni]] to [[Category:Navigacijski šabloni po autorima]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61276 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Djela Derviša Sušića | naslov = Djela [[Derviš Sušić|Derviša Sušića]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = | podaci1 = * ''[[Hodža Strah]]'' * ''[[Kaimija]]'' * ''[[Plaćenik]]'' * ''[[Pobune (knjiga)|Pobune]]'' * ''[[Preko mutne vode]]'' * ''[[Seljačka jadikovka]]'' * ''[[Uhode]]'' }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni po autorima]] [[Kategorija:Derviš Sušić|*]] </noinclude> 4jbgtn8w5sdnm2b5blgphxgjq0886b3 10 6215 61289 61228 2024-05-16T17:06:39Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Šabloni]] to [[Category:Navigacijski šabloni po autorima]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61289 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Djela Nure Bazdulj-Hubijar | naslov = Djela [[Nura Bazdulj-Hubijar|Nure Bazdulj-Hubijar]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = | podaci1 = * ''[[Amanet]]'' * ''[[Baš mi je žao]]'' * ''[[Čekajući Tahira: Ruža II]]'' * ''[[Kad je bio juli]]'' * ''[[Kako sam ribu učio da pliva]]'' * ''[[Ljubav je sihirbaz babo]]'' * ''[[Nevjestinski ponor]]'' * ''[[Ruža (Nura Bazdulj-Hubijar)|Ruža]]'' * ''[[Sablja i pero]]'' }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni po autorima]] [[Kategorija:Nura Bazdulj-Hubijar|*]] </noinclude> 56wangv6naxz6hgzkfk9zptexljl0jf 0 6216 52437 41137 2014-04-21T14:46:56Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52437 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Harry Potter i Kamen mudraca |autor =[[J. K. Rowling]] |slika =[[Slika:HP i Kamen mudraca.jpg|150px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Harry Potter and the Philosopher's Stone'' |datum prvog izdavanja =1997. }} == Albus Dumbledore == *"Sva je sreća što sjedimo ovdje u mraku. Nisam se još nikad ovako zacrvenio otkad mi je Madame Pomfrey rekla da joj se sviđaju moji novi naušnjaci." (''Minervi McGonagall'') *"Htio bih vam kazati nekoliko riječi prije nego što započne banket. Evo tih riječi: 'Bluna! Salo! Svašta! Uštip!' Hvala lijepa!" *"Nije dobro zanositi se [[snovi]]ma i zaboraviti živjeti." *"[[Čovjek]] nikad ne može imati dovoljno [[Čarape|čarapa]]." *"Ono što se dogodilo u tamnici između tebe i profesora Quirrella velika je tajna, pa dakako da o tome zna sad cijela škola." *"Zapravo je dobro pripravljenu duhu [[smrt]] tek sljedeća velika pustolovina." *"Uvijek sve stvari zovi njihovim pravim [[ime]]nima. Strah od imena povećava strah od same stvari." *"Istinu... [[istina]] je nešto lijepo i strašno pa zato treba s njom oprezno postupati." == Severus Snape == *"Ovdje ste radi toga da naučite profinjenu nauku i precizno umijeće spravljanja čarobnih napitaka. Budući da tu nema mnogo onog glupog mahanja čarobnim štapićem, mnogi će od vas teško moći vjerovati da je to uopće magija. Ne nadam se da ćete uistinu shvatiti svu ljepotu kotlića što tiho krčka i širi oko sebe svjetlucave pare, nježnu moć tekućina što se prenosi ljudskim žilama, opčinjava um i osvaja osjetila... Naučit ću vas kako ćete flaširati slavu, svariti ugled, pa čak i začepiti smrt... ako niste tek čopor glupana kakve obično imam pred sobom." *"Ah, da, Harry Potter! Naše novo... slavno ime." == Ron Weasley == *"U koji god dom upadnem, nadam se da ona neće biti u njemu." (''o Hermioni Granger'') *"Taj je zmaj stvarno najužasnija zvijer koju sam ikad vidio, a Hagrid se ponaša prema njemu kao da je nekakav slatki mali zeko. Kad me ugrizao, Hagrid me još prekorio da sam ga uplašio. A kad sam odlazio, pjevao mu je uspavanku." == Ostali == '''Gospodin Ollivander''' *"Mislim da od vas, gospodine Potter, možemo očekivati velike stvari... Uostalom, i Onaj čije ime ne smijemo spominjati, napravio je velike stvari... užasne, da, ali velike..." '''Quirinus Quirrell''' *"Nema [[Dobro|dobra]] i [[Zlo|zla]], postoji samo [[moć]], i oni koji su preslabi da teže za njom." == Dijalozi == *'''Harry''' (''o A. Dumbledoreu''): "Nije li on... nije li on malko šašav?" :'''Percy''': "Šašav? On je genijalan! Najbolji čarobnjak na svijetu! Ali jest malo šašav. Hoćeš li malo krompira, Harry?" == Također pogledajte == *[[Harry Potter i kamen mudraca (film)|Harry Potter i Kamen mudraca]] - film [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:J. K. Rowling]] {{Wikipedia}} i24y76jh4loo1f2h5o44umkqu17td3t 6 6217 25097 2006-11-05T20:05:00Z Kahriman 59 {{fer_slika}} 25097 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 6219 51410 50178 2014-04-13T07:51:26Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 12 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q34660]] 51410 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Joanne Rowling |slika=[[slika:Rowling.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Britanska književnica'' |datum rođenja=31.07.1965. |mjesto rođenja=Yate, Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Nije dobro zanositi se [[snovi]]ma i zaboraviti [[Život|živjeti]]." (''[[Harry Potter i Kamen mudraca]]'') [[Kategorija:Britanski pisci|R]] [[Kategorija:J. K. Rowling]] {{Wikipedia}} k8c35wuyu6x5przp3sei1hy76ezjb8o 14 6222 55164 43340 2015-08-03T20:01:45Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q9515372]] na [[d:|Wikidati]] 55164 wikitext text/x-wiki J. K. Rowling [[Kategorija:Literatura]] mw01h0f98kbxll9n8m9cdtztiyohb1a 0 6223 29585 25111 2007-03-23T19:42:43Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29585 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[J. K. Rowling]] **"[[Čovjek]] nikad ne može imati dovoljno čarapa." (''[[Harry Potter i Kamen mudraca]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} qmb4ziy1ilczrjhclbh3bfprb7hhbwz 6 6225 25124 2006-11-06T14:30:49Z Kahriman 59 {{fer_slika}} 25124 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 6227 59218 55165 2020-03-06T23:14:06Z 80.223.94.19 File 59218 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Pig USDA01c0116.jpg|thumb|right]] == Citati == *[[Isus Krist]] **"Ne dajte svetinje [[Pas|psima]]! Niti svoga biserja bacajte pred svinje da ga ne pogaze nogama pa se okrenu i rastrgaju vas." (''Matej'' 7, 6) *[[Kur'an]] **"On vam jedino zabranjuje: strv i krv i svinjsko meso, i ono što je zaklano u nečije drugo ime, a ne u Allahovo. A onome ko bude primoran, ali ne iz želje, tek toliko da glad utoli, njemu grijeh nije. – Allah zaista prašta i milostiv je." (''Krava'', 173) == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Životinje]] {{Wikipedia}} 3u2fx1qrg5zl3l6j6h338i2t6tuwa60 6 6228 25135 2006-11-07T17:06:51Z 87.116.142.128 25135 wikitext text/x-wiki وصخ 0bkjxetlmzmocbryjif9pa9f8hyme1o 0 6229 28195 25962 2007-03-13T22:51:01Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28195 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Savršen dan u Americi |autor =[[Dario Džamonja]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Savršen dan u Americi'' |datum prvog izdavanja = }} * "Poslužio sam večeru, oprao suđe, podijelio "hapove", sjedim u svojoj sobi i pokušavam da se ne samosažaljevam. Pogled mi stalno bježi prema slikama moje [[dijete|djece]] koje držim pored kreveta, pa nešto u meni hoće da prsne, da vrisne; rado bih polomio sve oko sebe, zapalio kuću, sjeo na taksi i u ovo nedoba zapucao kod Reše u "Šadrvan" i isplakao dušu do jutra. A, sutra? Sutra je novi dan - nova [[nafaka]]! Ali tu sam gdje jesam: ni taksija, ni Rešinog "Šadrvana", ne znam ni sam koliko mi je još duše i suza preostalo, a sutra je opet isti [[dan]] - ista nafaka!" * "Duga priča, moj Mise. Znaš i sam da sam bio ranjen, da su mi [[žena]] i dijete bili u Baškom Polju za vrijeme [[rat u BiH|rata]], da sam imao sve papire da izađem, putne naloge od 'Večernjih', 'Dana', novi pasoš, potvrde od Nakaša - al hoćeš kurac. Kaže mi jedna fora iz vlade: Pustili bi mi tebe, ali se bojimo da ne ostaneš i šta ćeš pisati u Hrvatskoj! Tu načisto puknem. Čuj: šta bih ja to pisao. Ja - čuveni zagrebački purger!" {{Wikipedia}} {{Djela Darija Džamonje}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Dario Džamonja]] l20iit6jtzhf1a5pgvp9k3y7iygdgrb 0 6230 28132 25957 2007-03-13T22:47:02Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28132 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ovisnik |autor =[[Dario Džamonja]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Ovisnik'' |datum prvog izdavanja = }} * ""Šta sad radiš, Atife?" :On pali cigaretu (opet mi poznatom kretnjom), duboko, duboko uvlači dim, dokusuruje pivu, nadlanicom briše brkove, gleda me pravo u [[oči]] i kaže: :"Liječim se. Bezuspješno. Evo, već je pet godina kako 'apstini­ram' od [[sarajevo|Sarajeva]], i da sam cijelog [[život]]a bio na 'igli', do sad bih se 'očistio', ali od Sarajeva ne mogu, pa da me ubiješ. Ponekad mi se čini da je ono umrlo u meni, da sam ga se kotaris'o, ali dovoljna je najmanja sitnica, poznat glas preko telefona, ime u novinama, [[san]], da se sve iznova uzburka u meni, da naprosto podivljam od želje da... da... da ne znam ni sam šta..." :Šutimo i pijemo, jer znam (iz vlastitog iskustva) da bi najsurovije bilo pitati ga: :"Pa, što se ne vratiš?" :Rastajemo se i obećavamo jedan drugom da ćemo ostati u kon­taktu. :"Akobogda", ja uvijek dodajem." * "...da li je moguće da sam ja to samo sanjao Atifa Abazovića. Ili je Atif sanjao mene?" {{Wikipedia}} {{Djela Darija Džamonje}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Dario Džamonja]] tqoqd05y9x1a2ez0zi37irjebqp2nhl 0 6231 28093 25955 2007-03-13T22:43:32Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28093 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Mica Trofrtaljka |autor =[[Dario Džamonja]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Mica Trofrtaljka'' |datum prvog izdavanja = }} * "I, onda, k'o grom iz vedra (mada u Seattlu nikad nije vedro) neba, kroz zaglušujuću metal-rock muziku, začuh odgovor iz usta Mice Trofrtaljke, "stih" iz jednog od njenih najvećih "hitova": :"Turam, guram, al' neće da uđe :Moja noga u cipele tuđe..." :Evo već pet godina se ova bosanska [[duša]] bori da se uklopi u američki kalup, ali, ili joj je tijesno, pa je sve žulja, ili je kalup pre­velik, pa se spotiče, posrće, pada i diže: ponekad pokuša bosonoga, slobodna, ali se ubrzo izranjavi na putu posutom tucanim staklom, pa puže četveronoške do nekog nevidljivog [[cilj]]a, tvrdoglava da istraje - sve dok ne uvidi da je krenula suprotnim pravcem, da joj se valja opet vratiti na početak. :Mrzeći samu sebe, to i pokorno čini: opet zauzima startnu pozi­ciju, ali svaki slijedeći put sa sve manje preostalog daha." * ""Jesi li čitala ili čula za Nadeždu Mandeljštam i njenu knjigu 'Strah i [[nada]]'?" :"To je nešto o Rusiji? Zašto?" :"Moja se [[knjiga]] zove '[[Strah]] bez nade'." :"O čemu je?" :"Nešto o Americi."" {{Wikipedia}} {{Djela Darija Džamonje}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Dario Džamonja]] ffkqvc18e896in12o21q0x28tdxc0l3 0 6232 27886 25951 2007-03-13T22:27:03Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27886 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Druga strana medalje |autor =[[Dario Džamonja]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Druga strana medalje'' |datum prvog izdavanja = }} * "Bezbeli da u Americi ima milion dobrih stvari! :Kao prvo njihov 'Bili of Rights', što bi se moglo prevesti kao 'Lista prava': :"Svi ljudi su rođeni jednaki!" :Nema veće istine na [[svijet]]u! (Doduše, nisu nikad oni čuli kad se mom jaranu Mirsadu Kaukčiji rodilo [[dijete]], pa on primio poziv iz bolnice da je Sabina OK, i da je postao tata, a on - čini mi se da je tad radio u "Bosna-autu" - zapalio s posla, naručio svima, znanim i neznanim piće u "Kvarneru", pa još jedno, pa još jedno, pa da ne duljim... kad su ga u neko doba pitali: "Dobro, Mise, je l' kćerka il' sin?", a on odgovorio: "Jest."; "Šta bolan jest? Je l' kitonja, il' pišulja?"; "Rekao sam vam jest: ili je kćerka ili sin - trećeg nema.")" * "Ima li veće slobode na svijetu od prava glasa? - pitali su me moji američki [[prijatelj]]i, pijani od sreće i piva što se džaba dijeli na glasačkim mjestima. Nisam im htio vrijeđati njihova duboka patriotska osjećanja i reći im da se kod nas može glasati kad hoćeš, koliko puta hoćeš, gdje hoćeš, pod kojim god imenom ti se mili..." * "[[Jack Nicholson]] je opet dobio "Oscara" i sretan sam zbog njega, jer sam čuo da je veliki jaran i siguran sam da ćemo se dobro družiti kad se upoznamo. :Ali, najveća [[sreća]] u Americi je kad nazovem svoju kćerku Nevenu, a još veća je kad ona nazove mene - pa milujem slušalicu i blesavo se smješkam još pola sata nakon našeg razgovora." {{Wikipedia}} {{Djela Darija Džamonje}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Dario Džamonja]] ej19vl8s725k7858z518q73k9uzdpji 0 6233 28243 25967 2007-03-13T22:53:46Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28243 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Tornado, ili prvi put s Jordanom na mokrenje |autor =[[Dario Džamonja]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Tornado, ili prvi put s Jordanom na mokrenje'' |datum prvog izdavanja = }} * "Slatka jeza me obuzela pri pomisli da ću kockati za istim stolom sa [[Michael Jordan|Michaelom Jordanom]] i u samo desetak metara do ulaza ja sam sanjao: kao, krenuo mene rulet ko budalu kurac, a Jordan - gubi li gubi! U neko doba ostane on kokuz, a ja mu prebacim gutu žetona; on se izvadi s mojim parama, još i dobije; zahvaljuje mi se i daje mi svoj privatni broj telefona i obećaje mi karte za "Bullse" kad god zaželim; ja mu kažem da bih volio da se vidim sa Tonijem Kukočem, on kaže... :Tu se budim iz sna, jer sa samo sto dolara u džepu mi i nije dozvoljen pristup u salon (ulaz je da promijeniš minimum 500 $ u žetone), tako da ja svoju stoju mogu zijaniti samo u predvorju." * "Pitam Nicka gdje je hala i on mi pokazuje rukom u nekom neo­dređenom pravcu. Malo sam izgubljen u uskim, brodskim hodnici­ma, ali tad vidim Jordana (u pratnji tjelohranitelja) kako, otkopčavajući šlic, ulazi na jedna vrata, a ja za njima. :Stojimo iznad pisoara i, kao svi [[muškarac|muškarci]] na svijetu, uz isto "Uuuh" i "Ahhh", uživamo u trenutku. :Sretnu nam se pogledi i Jordan mi se obraća: :"Cool shirt, man" (Strava košulja, jarane). :"Yup! Thank you" (Aha! Hvala). :Otresamo zadnje kapi, a Jordan se opet ceri: :"I thought that I had good one" (Mislio sam da je moj velik). :"It's nothing as iy've used to be" (Ništa je kakav je nekad bio). :"That's for sure; and it'll never be" (Ta ti je dobra; nikad neće biti kao prije). :Dok peremo ruke nad lavaboom, smijemo se i rukujemo se: :"See you round, man" (Vidimo se opet, jarane), kaže, bogami, ko da to zbilja misli. :"Yeah. Sure" (Aha. Bezbeli), odgovaram." * "Branko se vraća sa dvije konzerve piva u rukama i stresa od hladnoće: :"Hladno, bog te jebo." :Otpijam dobar gutljaj i gledam svog jarana, spuštam, najnježnije što mogu, ruku na njegovo mršavo koljeno i kažem: :"Znaš li ti da ja imam veći kurac od Michaela Jordana." :On neće ni da gleda više u mene, nego samo trese glavom i ponavlja: :"Svašta!"" {{Wikipedia}} {{Djela Darija Džamonje}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Dario Džamonja]] jmfp0ba0sr0kdlummd3kwli6k7qv127 0 6234 28927 25148 2007-03-23T19:36:25Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28927 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mirjana Karanović |slika= |tekst uz sliku=''srpska glumica'' |datum rođenja=28.01.1957. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Psihički je puno lakše živjeti u [[Diktatura|diktaturi]] nego u [[Demokratija|demokratiji]]. U diktaturi odluke donose drugi i vi ste prisiljeni ponašati se na određeni način. Imate alibi za svoj bijedni i neuspješni život." [http://www.filmski.net/vijesti/dugometrazni-film/3522] == Vanjski linkovi == *[http://www.filmski.net/vijesti/dugometrazni-film/3522 Interview na filmskom portalu Filmski.net] [[Kategorija:Film|K]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|K]] {{Wikipedia}} p4a6da9gpswmi3pzlfrvr5hqmexmh9i 0 6235 28210 25963 2007-03-13T22:51:47Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28210 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Smrt je za nas bila sudbina |autor =[[Dario Džamonja]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Smrt je za nas bila sudbina'' |datum prvog izdavanja = }} * "Stajali smo nasred ulice, zaklonjeni od snajperske paljbe beton­skim blokom na kojem je sprejom bilo napisano "PINK FLOYD" - jasna aluzija na mračnu pjesmu, koja kaže ''...all in all, you are just another brick in the wall...'' - i plakali. Ljudi su prolazili pored nas i ne obazirući se, jer u [[sarajevo|Sarajevu]] nije bilo ništa neobično vidjeti odrasle ljude kako, usred bijela dana, bez ikakvog zazora, gorko [[plač]]u na ulici." * "Pogibije, ranjavanja nepoznatih ili poznatih ljudi do tada sam doživljavao kao sticaj loših okolnosti, kao zlu [[sreća|sreću]] i potiskivao osjećaj da sam i ja (kao i svaki drugi u Sarajevu) na strašnoj lutriji [[smrt]]i i da samo čekam dan kada će moj broj biti izvučen - a sa svakim slijedećim danom moje šanse za ''dobitak'' su postajale veće." {{Wikipedia}} {{Djela Darija Džamonje}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Dario Džamonja]] gvkv0hbrq7ly27uzudgha5gnwaqgs94 0 6236 27996 25954 2007-03-13T22:37:52Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 27996 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Iz cijele frke sa Clintonom |autor =[[Dario Džamonja]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Iz cijele frke sa Clintonom'' |datum prvog izdavanja = }} * "Kako su predsjednici dvije najmoćnije države na zemaljskoj kugli kurvar i pijanac, u meni se budi želja da se zvanično dokažem na tom planu. Sa Rusima, imam šuhvu, neću imati nikakvih problema, jer sve su indicije da [[Boris Jeljcin]] ne može više ni blizu popiti kao što je nekada mogao, pa cijela [[nacija]] traži dostojnog zamjenika, koji može dernečiti svu noć, ujutro otići na Savjet bezbjednosti, staviti veto na svaku njegovu odluku, iz jednostavnog razloga ''što mu se može''. Iz cijele ove frke sa [[Bill Clinton|Clintonom]], koji je, po svemu sudeći, ostavio neizbrisive tragove na [[moral]] i Monicinu haljinu, izvukao sam ve­like pouke: neće meni više nijedna pušiti a da ne proguta dokaze!" {{Wikipedia}} {{Djela Darija Džamonje}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Dario Džamonja]] 46q8w3dfeyixffmjffk8qwxb9kef1io 0 6237 27805 25950 2007-03-13T22:22:50Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27805 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ako ti jave da sam pao |autor =[[Dario Džamonja]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Ako ti jave da sam pao'' |datum prvog izdavanja = }} * "Onda smo izašli na Vilsonovo šetalište i ti si se propela na prste i poljubila me, evo, baš ovdje, pored uha, a ja sam morao da sjed­nem na klupu i da počnem plakati... Prolazila su neka [[djeca]] i čuo sam ih kako kažu: :"Vidi pedera!!!" :Kao i uvijek, ti si me pitala šta mi je najednom, a ja nisam mogao da ti objasnim da to uopšte nije najednom, da je to stalno, da je to neka vrsta mog zaštitnog znaka, nešto po čemu bih sebe poznao među hiljadama meni sličnih, nešto što se i ne trudim da sakrijem, jedan zloćudni tumor s kojim sam se rodio, tumor na mozgu i [[duša|duši]] koji se ne da ukloniti nikakvim operativnim putem ni zračenjem, ni činjenicom da te volim i da ti voliš mene..." {{Wikipedia}} {{Djela Darija Džamonje}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Dario Džamonja]] ta1spahbijbvauunbbco9r4liks7gq0 0 6238 28163 25960 2007-03-13T22:48:38Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28163 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pravim se tvrd i hrabar |autor =[[Dario Džamonja]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Pravim se tvrd i hrabar'' |datum prvog izdavanja = }} * "Moja bosanska [[žena]] me vodi na autobus; u toku vožnje joj ka­žem: 'Ja sam, Dijana, napravio dvije greške u [[život]]u - prva je bila kad sam tebe oženio, a druga kad sam se rastavio od tebe.' Ona mi šutnjom odgovara: 'Daj, bogati, ne seri.'" * "Kao što to već biva u životu, razmjenjujemo adrese na koje nikad nećemo pisati i telefonske brojeve koje nikada nećemo nazvati. [[Plač]]e moj [[prijatelj]] Branko, plače Marija, njegova žena, a ja se pra­vim tvrd i hrabar, mada mi [[srce]] tuče kao u kunića..." * "Kompanija s kojom letim je Kuwait Airlines. K'o zadnja [[budala]], pitam stjuardesu da mi donese [[pivo]], a ona kaže da je alkohol zabranjen na avionu, što opet tumačim dobrim znakom, jer valja mi se istrijezniti, izbistriti, očistiti, provesti par dana s majkom u Am­sterdamu, isplakati sve suze koje me guše, udahnuti duboko i krenuti dalje..." {{Wikipedia}} {{Djela Darija Džamonje}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Dario Džamonja]] 9yheskxaid0vh6430ul080zwzpnvykn 0 6239 25163 25162 2006-11-09T21:44:19Z Harač 23 25163 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Bora Ćosić |slika= |tekst uz sliku=''srpski i hrvatski književnik'' |datum rođenja=05.04.1932. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Mislim da su i oni ljudi iz Srbije koji imaju najveću intelektualnu težinu izgubili dah. Ne zbog straha, nego zato što ne vide nikakvu perspektivu. Izglasan je novi [[ustav]], u kojem stoji da je Kosovo Srbije. To je besmislica jednaka onoj kada bi neko rekao da je Austrija Njemačka." (''za "Nacional"'') [[Kategorija:Književnost|Ć]] [[Kategorija:Hrvatski pisci|Ć]] [[Kategorija:Srbijanski pisci|Ć]] {{Wikipedia}} 8biv7kitqax9ms7ux5cgvgbc7aub7v2 0 6240 60568 59364 2023-03-30T09:24:11Z Isi, ihana hiisi 8052 60568 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Christopher Nolan |slika= |tekst uz sliku=''Kristofer Nolan'', britansko-američki režiser |datum rođenja=30.07.1970. |mjesto rođenja=London, Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Chris Nolan.jpg|thumb|Nolan (2005)]] *"[[Nikola Tesla]] bio je svjetlost u tom mračnom dobu. Pred njegovim izumima, svi su ostajali nijemi. Neki su ga zbog toga i mrzili, ali sam siguran da su mu se svi divili, ma koliko to priznavali ili ne. Njegove veličine su svjesni i moji junaci u filmu. Otkriće da je njegova magija stvarnost, a ne trik, u isto vrijeme ih poražava, ali i fascinira." (''za "Večernje novosti"'') [[Kategorija:Film|N]] [[Kategorija:Američki režiseri|N]] [[Kategorija:Britanski režiseri|N]] {{Wikipedia}} 2cemlfcu4g095v3pbie0btc9x4trz8z 0 6241 25276 25165 2006-11-12T22:24:40Z Zumbulka~bswikiquote 10 25276 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Helena Minić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska glumica'' |datum rođenja=08.03.1979. |mjesto rođenja=Pula, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Svaki bi [[glumac]] [[laž|lagao]] kada bi rekao da mu priznanja i nagrade ništa ne znače. Mene priznanja mogu potaknuti da radim još bolje i još više kopam po sebi. Mada, ne razmišljam o [[popularnost]]i, nego o tome da što bolje i kvalitetnije obavim svoj posao. Nakon četiri godine profesionalnog iskustva, i [[trema]] je nestala." (''za "Azru"'') [[Kategorija:Film|M]] [[Kategorija:Hrvatski glumci|M]] {{Wikipedia}} 4m3cu00qye3912q4u6h980ddvtdc57s 0 6243 51434 49469 2014-04-13T10:51:57Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 12 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q11813]] 51434 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=James Madison |slika=[[slika:JamesMadison.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''Džeims Medison'', četvrti američki predsjednik i jedan od tvoraca američkog Ustava |datum rođenja=16.03.1751. |mjesto rođenja=Port Conway, SAD |datum smrti=28.06.1836. |mjesto smrti=Montpelier, SAD }} *"Kada se uspostavlja sistem vladavine, u kojem ljudi imaju upravljati drugim ljudima, temeljni problem leži u tome što se [[Vlada|vladi]] mora omogućiti da kontrolira one kojima upravlja, a potom je obavezati da kontrolira samu sebe. Bez sumnje, ovisnost vlade o narodu predstavlja najvažniji oblik kontrole vlasti - ali čovječanstvo iz iskustva znade kako moraju postojati i dodatne mjere opreza. Da se putem suprotstavljanja različitih interesa mogu pronaći greške i u najboljim namjerama, moguće je uočiti u svim oblicima međuljudskih odnosa, privatnih kao i javnih (...) Zbog toga je cilj određene funkcije trajno razdijeliti i tako urediti kako bi svaka mogla kočiti drugu - time bi privatni interes svakog pojedinca mogao postati zaštitnikom javnih prava." *"Kad bi ljudi bili [[Anđeo|anđeli]], tada ne bi trebala postojati nikakva [[vlast]]. Kada bi anđeli vladali ljudima, ne bi trebalo nikakve, ni vanjske niti unutrašnje kontrole. A pri uspostavljanju sistema vladavine koju iamju provoditi ljudi nad ljudima, velika poteškoća jest u sljedećem: prvo morate omogućiti vladi da kontrolira one kojima vlada - a zatim je obavezati da kontrolira samu sebe." [[Kategorija:Politika|M]] [[Kategorija:Američki političari|M]] {{Wikipedia}} l2b7y9ocjs2428oag4yo75d78b5jjz8 0 6244 51847 40798 2014-04-15T02:24:03Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q160852]] 51847 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=William Ewart Gladstone |slika=[[slika:Gladstone.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''britanski državnik'' |datum rođenja=29.12.1809. |mjesto rođenja=Liverpul, Velika Britanija |datum smrti=19.05.1898. |mjesto smrti=Hawarden, Velika Britanija }} *"Ako je britanski [[ustav]] najsuptilnije djelo koje je nastalo tijekom napredovanja historije, američki je ustav najčudesnije djelo što su ga ikad u jednom trenutku stvorili moral i ljudi." [[Kategorija:Politika|G]] [[Kategorija:Britanski političari|G]] {{Wikipedia}} 8hiidesnb52yyuy6yb74tj88eipxxqr 0 6245 49259 25197 2013-05-06T16:02:06Z Harač 23 49259 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Harold J. Berman |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni historičar |datum rođenja=13. februar 1918. |mjesto rođenja=Hartford, SAD |datum smrti=13. novembar 2007. |mjesto smrti=New York, SAD |počasti= }} *"Historicisti naglašavaju izvor [[Pravo|prava]] koji 'jeste' i pravo koje 'treba da bude' u običajima i tradicijama određenog društva - uključujući prethodne odluke njegovih sudova i naučna pisanja njegovih pravnika - tvrdeći da se značenje pravnih pravila i značenje pravde trebaju nalaziti u karakteru, kulturi, i historijskim vrijednostima društva." (''The Historical Foundations of Law'', 2005.) ==Djela== *''[[Pravo i revolucija: Stvaranje zapadnjačke pravne tradicije]]'' (1983.) [[Kategorija:Pravo|B]] [[Kategorija:Harold Berman]] {{Wikipedia}} sy2mksihpp0y3tq7jukqa84d49do930 0 6246 25194 25193 2006-11-11T19:52:59Z Harač 23 Pravo i revolucija: Stvaranje zapadne pravne tradicije premješten u Pravo i revolucija: Stvaranje zapadnjačke pravne tradicije 25194 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pravo i revolucija: Stvaranje zapadnjačke pravne tradicije |autor =[[Harold Berman]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Law and Revolution: The Formation of the Western Legal Tradition'' |datum prvog izdavanja =1983. }} *"Svaka od velikih [[revolucija]] prošla je kroz prijelomno razdoblje u kojem su se u ubrzanom slijedu donosili novi zakoni, dekreti, pravila i naredbe, koji su se zatim jednako brzo opozivali, mijenjali ili nadomiještali drugima. Na kraju, međutim, svaka od velikih revolucija pomirila se s predrevolucionarnim pravom i ponovo uspostavila mnoge njegove elemente, uključujući ih u novi sistem koji je odražavao nove ciljeve, vrijednosti i vjerovanja." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Harold Berman]] {{Wikipedia}} p9ukjgremxfpd23khp82tknp1kg1yg3 0 6247 25195 2006-11-11T19:52:59Z Harač 23 Pravo i revolucija: Stvaranje zapadne pravne tradicije premješten u Pravo i revolucija: Stvaranje zapadnjačke pravne tradicije 25195 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Pravo i revolucija: Stvaranje zapadnjačke pravne tradicije]] s7f4bwxjinq75gj1zj5m7qtt8x875u7 14 6248 25196 2006-11-11T19:53:27Z Harač 23 25196 wikitext text/x-wiki Harold Berman [[Kategorija:Literatura]] 73w4u82d0f9ihagbbpq76zyc2vzkgsp 0 6249 44036 44035 2011-11-12T16:23:36Z Harač 23 44036 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Gnaeus Domitius Annius Ulpianus |slika= |tekst uz sliku=''veliki rimski pravnik'' |datum rođenja=oko 170. |mjesto rođenja=Tir, Rimska imperija |datum smrti=223. |mjesto smrti=Rim, Rimska imperija }} *"Ako se nešto duguje društvu ne duguje se pojedincima, niti pojedinci duguju ono što duguje [[društvo]]." (''Si quod universitati debetur, singulis non debetur: nec quod debet universitas singuli debent''; ''D. 3,4,7,1'') *"Pravednost je stalna i trajna volja svakome dati pravo koje mu pripada." (''Iustitia est constans et perpetua voluntas ius suum cuique tribuendi'') [[Kategorija:Pravo]] {{Wikipedia}} rbzcajs3a04f52iy0rijw246s39z9ua 0 6250 51685 48449 2014-04-14T20:48:51Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 9 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q128758]] 51685 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Jonathan Swift]] **"Satira je vrsta stakla u kojem posmatrači ponajčešće opaze svačije lice samo ne svoje." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} kzjnhn3t25j4gdbjxsdo189t7ljfx1a 0 6251 55166 48422 2015-08-03T20:02:05Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 3 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513412]] na [[d:|Wikidati]] 55166 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Desmond Tutu]] **"Moja vizija je potpuno nerasistička Južna Afrika ... nova, slobodna Južna Afrika u kojoj ćemo se svi, bijelci i crnci, držati za ruke, dok budemo koračali putem mira u novu Južnu Afriku, u kojoj će ljudi biti važni zato što su ljudi, Božija oličenja." *[[Jonathan Swift]] **"Vizija je umjetnost gledanja nevidljivog." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 2zckqmqo81b82twvp82f3c79rj9wmpn 14 6253 51216 41787 2014-04-09T05:21:07Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51216 wikitext text/x-wiki Njemački psiholozi [[Kategorija:Psiholozi]] phnex9lr3ga5br4bq00euzuy3r5eg0w 14 6254 51091 44726 2014-04-08T23:33:58Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51091 wikitext text/x-wiki Psiholozi [[Kategorija:Nauka]] dmi45vcrqwtaq8k74wy3kbsqlpj6dza 0 6255 52558 43890 2014-04-21T19:29:22Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52558 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Erich Fromm]] **"Paradoksalno, sposobnost da se bude sam, uvjet je da se bude sposoban voljeti." *[[Jovan Dučić]] **"Ljubav u sumnjama, to je najveća bijeda i najčemerniji paradoks božji." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} dvssi5srbpt87a5fnh47162i8ojg7d3 0 6256 25214 2006-11-12T19:25:30Z Harač 23 25214 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =S onu stranu okova iluzije: Moj susret s Marxom i Freudom |autor =[[Erich Fromm]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Beyond the Chains of Illusion: My Encounter With Marx and Freud'' |datum prvog izdavanja =1962. }} *"Ukoliko se čovjek upita kako je ikada došlo do toga da se zainteresira za ona područja misli koja su bila predodređena da zauzmu najvažnije mjesto tijekom njegova [[život]]a, neće mu biti lahko iznaći jednostavan odgovor." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Erich Fromm]] {{Wikipedia}} l4euq0xdjvlewzr8wd8queuaeljshog 14 6257 25216 2006-11-12T19:26:41Z Harač 23 25216 wikitext text/x-wiki Erich Fromm [[Kategorija:Literatura]] 5jlehfsevaz6ad8l05cb8kp1dq4vsek 0 6259 28571 25239 2007-03-23T19:32:34Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28571 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Dva plemića iz Verone |autor =[[William Shakespeare]] |slika = |tekst uz sliku =''komedija'' |originalni naziv =''The Two Gentlemen of Verona'' |datum prvog izdavanja =1590-tih }} == Valentin == *"[[Žena]] prezire često i ono :Što je najviše zadovoljava." (III, i) *"A zašto ne i [[smrt]] radije nego :Mučenje cijelog [[život]]a? Umrijeti, :To je od sebe samog prognan biti; :A Silvija je moje biće; ako :Prognan sam od nje, prognan sam od sebe - :Progonstvo smrtno! Šta je svjetlost za me :Ako ne vidim Silviju? I šta je :Života radost ako nje tu nema? :Sem to što ako i pomislim na nju :Sjenka me njenog savršenstva drži. :Ako u noći sa Silvijom nisam, :Muzike nema u pjesmi slavuja; :Ako li danju Silviju ne gledam, :Za moje oči tada nema dana. :Ona je moje biće; ja nestajem :Ako li nisam u svjetlosti njenoj, :Da me ozari, drži u životu. :Ja od presude bježim, ne od smrti. :Ako ostanem, čekam samo smrt; :Ali, ako bježim, bježim od života." (III, i) == Vanjski linkovi == *[http://en.wikisource.org/wiki/The_Two_Gentlemen_of_Verona Online tekst (na engleskom jeziku)] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:William Shakespeare]] {{Wikipedia}} {{Djela Williama Shakespearea}} 7apmjq7k6k47ewhiwrrlosz6eqx22vk 0 6261 29503 25251 2007-03-23T19:41:53Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29503 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Vesele žene vindzorske |autor =[[William Shakespeare]] |slika = |tekst uz sliku =''komedija'' |originalni naziv =''The Merry Wives of Windsor'' |datum prvog izdavanja =1597. }} == Mršavko == *"(...) Ali, ne bude li velike [[ljubav]]i u :početku, Bog će dati da umali kad se bolje :upoznamo, kad budemo vjenčani i imadnemo :prilike da upoznamo jedno drugo;" (I, i) *"Bolje je biti neuljudan :nego [[dosada]]n." (I, i) == Pistol == *"Tad [[svijet]] nek' bude moja ostriga, :Što mačem ću je ja otvoriti." (II, ii) == Ana == *"O, koliko gadnih, ružnih [[mahana]] :Uljepša prihod od funti trista!" (III, iv) *"Bolje da me živu zakopate :Do glave, pa da mi mozak raznesu :Cveklama." (III, iv) == Gospođa Pedž == *"Pokazaće sada igra ova ista: :[[Žena|Žene]] smo vesele al' obraza čista; :Mi zlo ne radimo, šalimo se samo, :Al' o miri staru poslovicu znamo." (IV, ii) *"Ako se ne bude [[Strah|uplašio]], biće :ismijan; ako se bude uplašio, ipak će biti :ismijan. (V, iii) *"Zar [[nevjerstvo]], to? Valjan to je trud :Bludnika izdat, osujetit [[blud]]." (V, iii) == Falstaf == *"Kažu da u neparnim [[broj]]evima :ima nekog predskazanja, bilo da je posrijedi :rođenje, [[sreća]] ili [[smrt]]." (V, i) == Vanjski linkovi == *[http://en.wikisource.org/wiki/The_Merry_Wives_of_Windsor Online tekst (na engleskom jeziku)] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:William Shakespeare]] {{Wikipedia}} {{Djela Williama Shakespearea}} qfjsdsmq2uwpd4en0hrzb3ym0je7e6x 0 6262 25252 2006-11-12T21:23:42Z Harač 23 Vesele žene vidzorske premješten u Vesele žene vindzorske 25252 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Vesele žene vindzorske]] 0tad7pmsa1xecejnril8to4rdlrm6gb 0 6263 29001 25261 2007-03-23T19:37:08Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29001 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[William Shakespeare]] **"Zar nevjerstvo, to? Valjan to je trud ::Bludnika izdat, osujetit [[blud]]." (''[[Vesele žene vindzorske]]'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Vjera]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} gag3n48e8bs4thef7ih642smb0qqhww 0 6264 52365 45827 2014-04-21T12:16:47Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52365 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Kur'an]] **"I što dalje od bluda, jer to je razvrat, kako je to ružan put!" (''Al-Isra'', 32.) *[[William Shakespeare]] **"Zar [[nevjerstvo]], to? Valjan to je trud ::Bludnika izdat, osujetit blud." (''[[Vesele žene vindzorske]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} lwvm72e8s8pxs3he7ns9qfl3e5xwzwa 0 6265 55167 48294 2015-08-03T20:02:15Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 5 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q11563]] na [[d:|Wikidati]] 55167 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[John Locke]] **"Broj je najjednostavnija i najuniverzalnija ideja." (''[[Ogled o ljudskom razumu]]'') *[[William Shakespeare]] **"Kažu da u neparnim brojevima ::ima nekog predskazanja, bilo da je posrijedi ::rođenje, sreća ili smrt." (''[[Vesele žene vindzorske]]'') == Poslovice == *[[Vijetnamske poslovice]] **"U [[ljubav]]i je jedanaest paran broj." == Također pogledajte == *[[Matematika]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 60srwny62azhd2j80bz4k60rx26t1rg 0 6266 28107 25956 2007-03-13T22:44:41Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28107 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Most zvani Čežnja |autor =[[Dario Džamonja]] |slika = |tekst uz sliku =''pripovijetka'' |originalni naziv =''Most zvani Čežnja'' |datum prvog izdavanja = }} *"Dok ovo pišem, pred oči mi izlazi jedna karikatura koju sam davno vidio u nekim davnašnjim novinama: dvojica staraca stoje na suprotnim stranama ulice, između njih nepregledna rijeka automo­bila, a oni se dovikuju: "[[Prijatelj]]u, kako si ti prešao ulicu?" "Nikako. Rodio sam se na ovoj strani." Ova karikatura je tužna stvarnost u [[sarajevo|Sarajevu]], gdje je Vrbanja most podijelio grad i postao živa ilustracija čudovišnog i, normalnim ljudi­ma, nezamislivog projekta, da se cijela [[Bosna i Hercegovina]] podijeli po "etničkim granicama" u "etnički čiste cjeline"." {{Wikipedia}} {{Djela Darija Džamonje}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Dario Džamonja]] tlohumpxb5wts1nqtyeckqxqazocoak 0 6267 28155 25958 2007-03-13T22:47:53Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28155 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pivo, bombe i cipoli |autor =[[Dario Džamonja]] |slika = |tekst uz sliku =''pripovijetka'' |originalni naziv =''Pivo, bombe i cipoli'' |datum prvog izdavanja = }} * "Negdje sam pročitao kako je u toku [[rat u BiH|rata]], kad je bila granatirana zgrada Televizije, neki neupućeni strani [[novinar]] pitao raju: :"Jeste li vi svi Muslimani ovdje?" :"Jebi ga, sad jesmo", odgovorio mu je mrko neko. :Tako se sad nekako i ja osjećam dok slušam prijetnje o NATO intervenciji, o ultimatumima, o vanrednom stanju i mada znam da je to još jedan pičkin dim Zapada, ne mogu a da ne mislim kako bi to bilo ironično da sad poginem - kao [[Crnogorac]]." *"Inače, u Kručama ima jedan dobar fol: ko god spomene politiku, dužan je kupiti gajbu pive. U to se ne računa [[Slobodan Milošević|Slobo Milošević]], kojem svi redom jebu majku, kojeg niko i ne računa [[političar]]em, nego ga i javno, na crnogorskoj televiziji, proglašavaju luđakom. :Šutim, ali mislim: "A, da ste kojim slučajem pobijedili u ratu - bio bi vam veći nego [[Njegoš]]."" {{Wikipedia}} {{Djela Darija Džamonje}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Dario Džamonja]] jont29mcwsjfrxgou6cf4845r5yateg 0 6268 62057 25275 2024-05-18T17:23:23Z Srđan 4695 62057 wikitext text/x-wiki {{mson}} * [[Petar II Petrović Njegoš]] (1813–1851), vladar Crne Gore i pjesnik * [[Petar I Petrović Njegoš]] (1747–1830), crnogorski vladar {{višeznačna odrednica}} 3zswpzdwjmcm1ho5cqs1oxrpivuouej 0 6269 25279 2006-11-12T22:30:09Z Zumbulka~bswikiquote 10 Antigon premješten u Antigon I Monoftalmos 25279 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Antigon I Monoftalmos]] 3c8p0vrkfnp4shdts85g7brhz9iq2y1 0 6271 28803 25284 2007-03-23T19:35:10Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28803 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Komedija pometnji |autor =[[William Shakespeare]] |slika = |tekst uz sliku =''komedija'' |originalni naziv =''The Comedy of Errors'' |datum prvog izdavanja =1595. }} == Antifol iz Efesa == *"Vojvodo svijetli, :[[Pravda|pravdu]], pravdu tražim! :Za učinjene usluge kad svojim :Grudima tebe zaklanjah u ratu :I ljute rane primah mjesto tebe; :Za krv svu što je prolih za te ja, :Pravdu mi sada daj i obezbijedi!" (V, i) == Antifol iz Sirakuze == *"(...) I tako je i došlo :Do ove zbrke i pometnje ove." (V, i) == Dromio iz Sirakuze == *"(...) Svako zašto ima, vele, svoje zato." (II, ii) == Vanjski linkovi == *[http://en.wikisource.org/wiki/The_Comedy_of_Errors Online tekst (na engleskom jeziku)] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:William Shakespeare]] {{Wikipedia}} {{Djela Williama Shakespearea}} 3xybzr2im5jbi1ararzgl6rcioh4jhv 0 6272 59749 59519 2021-03-26T09:06:47Z CommonsDelinker 84 Removing [[:c:File:Portrait_von_Johannes_Mario_Simmel.jpg|Portrait_von_Johannes_Mario_Simmel.jpg]], it has been deleted from Commons by [[:c:User:Túrelio|Túrelio]] because: [[:c:COM:L|Copyright violation]]: Screenshot seemingly from a television interview 59749 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Johannes Mario Simmel |slika= |tekst uz sliku=''austrijski književnik'' |datum rođenja=07.04.1924. |mjesto rođenja=Beč, Austrija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Moj prijatelj, pastor Niemoler, rekao mi je jednom prilikom: Kada su došli nacisti i odveli komuniste, nisam se umješao. Nisam bio komunist. Kada su došli i odveli socijaliste, nisam se ni tada mješao. Meni socijalisti nisu ništa značili. Kad su došli i odveli [[Jevreji|Jevreje]], još se uvijek nisam mješao. Nisam bio Jevrej. I kada su tada došli i odveli mene, nije bilo više nikoga ko bi se umješao." (''[[Klaunovi doniješe suze]]'') [[Kategorija:Johannes Mario Simmel]] [[Kategorija:Književnost|S]] [[Kategorija:Austrijski pisci|S]] {{Wikipedia}} sl41jkz8afrifvlfca40pw0f5kflwh0 0 6273 27946 25953 2007-03-13T22:34:58Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 27946 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Gorčina proteklih godina |autor =[[Dario Džamonja]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Gorčina proteklih godina'' |datum prvog izdavanja = }} * "Onda je u posjetu došla komšinica sa kljunom neke egzotične ptice. Počela su uobičajena pitanja: "Kako je u [[sarajevo|Sarajevu]]?", "Kako izdržite s Muslimanima?", "Ima li posla za Srbe?", a onda: "A, jeste li vi bili na ratištu?" :Odjednom se u meni skupila sva gorčina proteklih godina, pred [[oči]] su mi izašle krvave ulice Sarajeva, brda iznad, načičkana "rat­nicima", ljudi koje više nikad neću vidjeti, pa sam, ne krijući [[bijes]], odgovorio: :"Nisam, draga gospođo! Bio sam na strelištu, a ja sam bio meta!" Pogledala me je kao vanzemaljca i nastavila da guli paprike. Ali, mene je od tog trenutka krenula loza i obuzela pamet." * "Ležim u svojoj sobi i jebem si mater što sam ikad napuštao Ameriku i pokušavam da skontam šta li su sve ove odvratne muvetine, koje mi ne daju da zaspim, našle, pored svih kokošjih, svinj­skih i ostalih govana u dvorištu, interesantno na meni. Nameće se samo jedan zaključak - lete na najveće govno." {{Wikipedia}} {{Djela Darija Džamonje}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Dario Džamonja]] afb4ze5vvyhu0khhiha4p38csx1klbh 0 6274 28161 25959 2007-03-13T22:48:37Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28161 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Povratak bludnog sina |autor =[[Dario Džamonja]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Povratak bludnog sina'' |datum prvog izdavanja = }} * "...prije dvadeset godina odem s nekom curom iz Danske u Pikolo. Šuka ona piva baš onako muški (skoro kao ja) i, bezbeli, pritužilo joj u neko doba. :Izleti iz klozeta brže nego što je ušla, vrati se za šank sva usplahirena, crvena u licu i prošapta mi na uho: :"Neko je ukrao WC šolju." :Isto čujem od svoje Amerikanke, koja mi je jučer došla u posje­tu i jutros se, prvi put u [[život]]u, "suočila" sa čučavcem." * ""Tata tebe voli najviše na svijetu, ti si moja sreća i ljubav najveća...", i ona uskoro pada u [[san]] na mojim grudima i u snu mi se igra s brkovima; od silne ljepote živ­ljenja nisam spavao svu noć, ali, svejedno, ustajem odmoran i spre­mam se za povratak, jer snovi su da se odsanjaju, a kadli-tadli treba se vratiti u ono što se zove život..." {{Wikipedia}} {{Djela Darija Džamonje}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Dario Džamonja]] 1ocghmjeehrg94kk7w2a2l2t7luuj7f 0 6275 28231 25965 2007-03-13T22:53:01Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28231 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Taiwan in my mind |autor =[[Dario Džamonja]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Taiwan in my mind'' |datum prvog izdavanja = }} * "Pozvao sam je na kafu, a ona mene na čaj; pili smo čaj u njenoj sobi i ja sam saznao da studira za učiteljicu engleskog, da je s Taiwana, da je dobila stipendiju za jednu godinu; pitala me u kojem sam znaku rođen, a ja odgovorio: :"U znaku [[idiot]]a!" :"Po prvi put to čujem. Je li to u nekom bosanskom [[horoskop]]u?" :"Jeste. U [[BiH|Bosni]] je puno ljudi rođeno u tom znaku."" {{Wikipedia}} {{Djela Darija Džamonje}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Dario Džamonja]] 26zldy3rsalpu4h3e2w3jys0p35ahyo 0 6276 28240 25966 2007-03-13T22:53:44Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28240 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Tito, Brigić i ja |autor =[[Dario Džamonja]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Tito, Brigić i ja'' |datum prvog izdavanja = }} * "Za godinu i po dana, koliko su bili na [[vlast]]i, lideri nacionalnih stranaka su od obećanih "promjena", ako ne računamo [[rat]] i bijedu, uspjeli samo da iz ureda i kafana poskidaju, nekad obavezne, slike predsjednika [[Tito|Tita]]. Iako su neke ulice već bile preimenovane, ipak se nisu usuđivali da promijene ime glavne [[sarajevo|sarajevske]] ulice i ona je ostala Titova. :Tito je bio stalno prisutan u razgovoru: stariji su ga pominjali sa sjetom i s uzdahom "e, da je nama našeg Tite", a mlađarija, iz samo njima znanih razloga, krvnički psovala. Valjda je i to bio dio tih obećanih [[sloboda]] i demokratije. :"Povjesničari", "istoričari" i "historičari" su blaćenje njegovog imena doveli do apsurda. Nerijetko su se u istim novinama mogle pročitati "analize" koje su ga razotkrivale kao "plaćenika Vati­kana", "agenta Kominterne", "izdajnika hrvatstva", "dželata srpst­va", "masonskog zavjerenika", ili šta god je kome palo na pamet." {{Wikipedia}} {{Djela Darija Džamonje}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Dario Džamonja]] ovlglcn7s0s0sazd924tcyjz2fxxpjf 0 6277 28223 25964 2007-03-13T22:52:35Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28223 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Sve (N)ove godine |autor =[[Dario Džamonja]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Sve (N)ove godine'' |datum prvog izdavanja = }} * "[[sarajevo|SARAJEVO]], [[BiH]], 1990. :Prije nekoliko dana sam kupio kravatu od svog prijatelja Nijaza Dizdarevića Bunje, a onda skontao da nemam uz šta da je nosim, pa sam bio primoran da kupim prvo [[odijelo]] u [[život]]u. :Za novogodišnje veče sam bio gost na TV-u kanal 3. Upicanio se k'o lampa, odvratno trijezan: voditelj me provocira da pričam o svom "boemskom" životu (što znači o mom jadu i bijedi), a ja odgovaram da je sve to iza mene, da ja imam samo dva ženska bića na svijetu koje volim: ženu i kćerku." * "SARAJEVO, BiH, 1991. :Nema podataka. :SARAJEVO, BiH, 1992. :Izbrisano iz sjećanja. :SARAJEVO, BiH, 1993. :Nije se imalo šta slaviti." * "MADISON, WI, U.S.A. 1997. :Sjedim sam u sobi, slušam traku Indexa i sjećam se kako si mi jednom, kad sam te pitao zašto ih voliš, rekla: "Tata, kad slušam tvoje Indexe, ja [[san]]jam u koloru." :Sretna Ti Nova godina, Vesna, sretno Ti sve, moj dragi, dragi Zeko..." {{Wikipedia}} {{Djela Darija Džamonje}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Dario Džamonja]] squmx9b73jlcprstvnnak4lb1gqxtdf 0 6278 29487 25315 2007-03-23T19:41:45Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29487 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Uzaludni ljubavni trud |autor =[[William Shakespeare]] |slika = |tekst uz sliku =''komedija'' |originalni naziv =''Love's Labour's Lost'' |datum prvog izdavanja =1598. }} == Kralj == *"Nek' dični glas, o koji za života :Grabi se svak', na tučnim pločama :Grobova naših živih upisan, :I bude nam u bezdušnosti smrti :Neblagodatne blagodatnim: jer se :Pregnućem bitisanja sadašnjeg :Može, uprkos Vremenu, tom gemu :Proždrljivome, ona čast da kupi :Koja na kosi njenoj neumitnoj :Preljuti raz otkupljuje i čini :Da baštinimo vječnost svekoliku." (I, i) *"Naš dvor će biti mala akademija :Gdje će vještina življenja na miru :I tišini da se studira." (I, i) == Biron == *"I šta, zar ja! Ja volim! Prosim ja! :Ja želim neku [[Žena|ženu]]! Ženu što je :Njemačkom slična [[sahat]]u, koji, :Opravljan stalno, stalno je u kvaru :I kako valja nikad ne radi, :Te, mada vrijeme vajno kontroliše, :Uporno mora da se kontroliše, :Ne bi li kako valja radio!" (III, i) *"Nauk iz [[Žena|ženskih]] očiju izvlačim: :Temelj su one, osnovica, knjige, :Visoka škola sva, iz koje vrca :Istinska iskra Prometejeva." (IV, iii) *"Dajte već jednom ove [[Zakletva|zakletve]] :Da izgubimo, ne bismo l' se našli, :Il' ćemo sebe da izgubimo, :Pri zakletvama svojim ostajući." (IV, iii) == Holofern == *"Dat mi je takav [[dar]], prosto-naprosto; imam ludo ekstravagantan i neukroćen duh, natučen oblicima, slikama, uobličenjima, predmetima, idejama, poimanjima, razigranostima, preobraženjima: sve se to začinje u želucu moje memorije, hrani u utrobi moje ''pia mater'', a izliva kad sazri prilika." (IV, ii) == Princeza == *"Ponajveći je rob :[[Razum]] kad pobudali; rob bez premca; :Jer ludost ima razum bar za jemca, :Ako u ropstvo razum sputa nju: :On može nauk da joj da i svu :Pomoć joj pruži; a što razum kiti, :I učenoj će ludi ukras biti." (V, ii) *"I odveć kratko [[vrijeme]], :rekla bih, :Da se zaključi pogodba što važi :Za sva vremena." (V, ii) == Dijalozi == *'''Biron''': "(...)Rec'te samo :Zašto se uči?" :'''Kralj''': "E, pa da saznamo :Ono što drugačije tamom zavijeno :Za nas bi bilo." :'''Biron''': "Mislite, skriveno, :Branjeno mozgu glave bilo koje? :'''Kralj''': "Jeste, božanska nadoknada to je :Onom što uči." :'''Biron''': "E, pa kad je tako, :Kunem se da ću učiti ovako, :Da saznam ono što se ne smije znati." (I, i) *'''Tikva''': "Kad želite da se to uradi, gospodine?" :'''Biron''': "O, danas, po podne." :'''Tikva''': "Dobro, uradiću, gospodine! Zbogom." :'''Biron''': "Pa ti i ne znaš šta je to." :'''Tikva''': "Znaću, gospodine, kad budem uradio." (III, i) == Vanjski linkovi == *[http://en.wikisource.org/wiki/Love%27s_Labour%27s_Lost Online tekst (na engleskom jeziku)] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:William Shakespeare]] {{Wikipedia}} {{Djela Williama Shakespearea}} dtd4cbykfkgsvxw97mq4uftwzbcp6ll 0 6279 29291 25348 2007-03-23T19:39:52Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29291 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Albert Einstein]] **"Kad čovjek sjedi jedan sahat sa lijepom djevojkom, to vam se čini kao jedna minuta. Ali neka sjedi jednu minutu na vrućoj peći - to je duže od jednog sahata. To je [[relativnost]]." *Film ''[[Pulp Fiction]]'' **'''Kapetan Koons''': "Na način na koji je tvoj otac gledao na ovaj sahat, on je bio tvoje rođeno pravo. On bi bio proklet prije nego što bi dopustio da neki od onih kosookih stavi svoje masne ruke na rođeno pravo njegovog djeteta. Zato ga je sakrio na jedino mjesto za koje je znao da može sakriti nešto: svoju guzicu. Pet dugih godina, nosio je ovaj sahat u svojoj guzici. Onda, nakon što je umro od dezenterije, dao je ovaj sahat meni. Ja sam krio ovaj neudobni komad metala u svojoj guzici dvije godine. Onda, nakon sedam godina, poslat sam natrag svojoj porodici. I sada, mladi čovječe, dajem ti ovaj sahat." *[[William Shakespeare]] **"I šta, zar ja! Ja volim! Prosim ja! ::Ja želim neku ženu! Ženu što je ::Njemačkom slična sahatu, koji, ::Opravljan stalno, stalno je u kvaru ::I kako valja nikad ne radi, ::Te, mada vrijeme vajno kontroliše, ::Uporno mora da se kontroliše, ::Ne bi li kako valja radio!" (''[[Uzaludni ljubavni trud]]'') **"Što [[vrijeme]] traćim, sahat me kori." (''[[Bogojavljenska noć]]'') == Poslovice == == Vanjski linkovi == *[[Vrijeme]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} bp7d6529euhmxirjqwgc2zunajx8v5q 0 6280 29549 25314 2007-03-23T19:42:21Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29549 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Bernard Shaw]] **"Ja sam odgojen da služim drugome, ali sam od prvog časa znao da je [[đavo]] moj prirodni gospodar, kapetan i prijatelj. Vidio sam da on ima pravo i da svijet samo od straha puže pred onim, koji ga je osvojio... Obećao sam mu svoju dušu i zakleo sam se, da ću biti na njegovoj strani na ovom i na drugom svijetu. Ovo obećanje i ova zakletva učinili su od mene [[čovjek]]a." (''[[Đavolov učenik]]'') *[[William Shakespeare]] **"Dajte već jednom ove zakletve ::Da izgubimo, ne bismo l' se našli, ::Il' ćemo sebe da izgubimo, ::Pri zakletvama svojim ostajući." (''[[Uzaludni ljubavni trud]]'') == Poslovice == *[[Latinske poslovice]] **"Zakletva zaljubljenog nije kažnjiva." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} gn2vq1tnmgcbwkr7ko92zdblfi9sgg2 0 6281 52230 44297 2014-04-15T20:52:13Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 11 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q184303]] 52230 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Josef Čapek]] **"Stvarna i sigurna [[sreća]] mnogo je više dar misli i srca nego dar vanjskog [[svijet]]a." *[[Leo Buscaglia]] **"[[Život]] je Božji dar vama. Način nan koji ga živite, vaš je dar [[Bog]]u." *Film ''[[Šesto čulo]]'' **"Nije svaki dar blagoslov." (''reklamna rečenica'') *[[William Shakespeare]] **"Dat mi je takav dar, prosto-naprosto; imam ludo ekstravagantan i neukroćen duh, natučen oblicima, slikama, uobličenjima, predmetima, idejama, poimanjima, razigranostima, preobraženjima: sve se to začinje u želucu moje memorije, hrani u utrobi moje pia mater, a izliva kad sazri prilika." (''[[Uzaludni ljubavni trud]]'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Talent]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} nw9m7kb2efiupt6ztditiwf5qhitj3o 0 6282 51433 46195 2014-04-13T10:48:23Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 20 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q6882]] 51433 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=James Joyce |slika=[[slika:Joyce oconnell dublin.jpg|250px]] |tekst uz sliku=''irski književnik i pjesnik'' |datum rođenja=02.02.1882. |mjesto rođenja=Rathgar, Dablin, Irska |datum smrti=13.01.1941. |mjesto smrti=Cirih, Švicarska }} *"Policajci često žive sretnim životom. Podijelili su se na skupine i, pozdravivši se, raspršili se prema svojim područjima. Pušteni na pašu." (''[[Uliks]]'') == Djela == *[[Uliks]] [[Kategorija:Književnost|J]] [[Kategorija:James Joyce]] {{Wikipedia}} ibdpa2g9kqz17cgmv9wd0n4c3ralm1a 0 6283 27893 25952 2007-03-13T22:27:44Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27893 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =El Niño u mojoj glavi |autor =[[Dario Džamonja]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''El Niño u mojoj glavi'' |datum prvog izdavanja = }} * "Ako ništa drugo, u svojoj samoći sam razvio sposobnost da [[san]]jam ono što hoću, a ono što neću i ne pamtim. Znam da samo idiot razmišlja o [[prošlost]]i, a da pametan [[čovjek]] konta o [[budućnost]]i, pa liježem u krevet, komplet obučen, i koncentrišem se da sanjam svoju djecu, više njihov glas (jer, slike imam), miris i dodir, sve ono što mi nedostaje... :Budim se u hladnom znoju: kao, ispitivale su me neke nakaze... Sjedili su iza teških, pisaćih stolova, pred njima su bile hrpe papira i gomile grafitnih olovaka, koje su neprestano šiljili... Iz pozadine je svirala neka nedefinisana [[muzika]], a oni su me pitali koje sam nacionalnosti... :Mrtvo ozbiljno odgovaram: :"Mrtvac. Pripadnik najbrojnije [[nacija|nacije]] na svijetu." :Prevrću papirine ispred sebe: :"To ne može biti. Vi ste još uvijek živi."" {{Wikipedia}} {{Djela Darija Džamonje}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Dario Džamonja]] 8rcz67o2rsigwa74kli0wejf3b1de39 0 6284 53899 53898 2015-01-20T04:25:34Z KWiki 2477 KWiki je premjestio stranicu [[Ukroćena goropadica]] na [[Ukroćena goropadnica]] 53899 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =''Ukroćena goropadnica'' |autor =[[William Shakespeare]] |slika =[[Slika:Taming of the shrew.jpg|250px]] |tekst uz sliku =komedija (Slika: Augustus Egg) |originalni naziv =''The Taming of the Shrew'' |datum prvog izdavanja =1594. }} == Lord == *"Grdne životinje! Leži kao svinja! :Gnusna li je, grozna smrti, tvoja slika!" (Predigra) == Sly == *"Hodi, gospo :Ženo, sjedi pored mene, pa nek' :Sve ide svojim tokom; a mi nikad :Nećemo biti mlađi nego sad." (Predigra, ii) == Tranio == *"(...) Bavite se :Muzikom, pjesmom, da se razvedrite; :A matematiku i metafiziku :Uzimajte tol'ko koliko vam prija :Jer nije korisno što se čini silom." (I, i) == Hortensio == *"Da, kao što kažeš, nema mnogo :biranja između truhlih jabuka." (I, i) == Gremio == *"O, učenosti, baš si divna ti!" (I, ii) == Petruchio == *"Jer ja sam rođen da te ukrotim, :Kato, kao divlju mačku pretvorim :u pitomu Katu k'o što su ostale :Domaće Kate." (II, i) *"To je način da se žena ukroti :Ljubaznošću i tako ću njenu :Zlu ćud obuzdati." (IV, i) == Vanjski linkovi == *[http://en.wikisource.org/wiki/The_Taming_of_the_Shrew Tekst drame na internetu] (eng) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:William Shakespeare]] {{Wikipedia}} {{Djela Williama Shakespearea}} n7b567j7hl1w8dl9jeoexujffj9ki6t 0 6285 28450 25335 2007-03-23T19:31:22Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28450 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Bogojavljenska noć |autor =[[William Shakespeare]] |slika =[[Slika:R Staines Malvolio Shakespeare Twelfth Night.jpg|250px]] |tekst uz sliku =''komedija'' (Slika: Daniel Maclise) |originalni naziv =''Twelfth Night, or What You Will'' |datum prvog izdavanja =1601/02? }} == Orsino == *"Ako se [[ljubav]] hrani [[Muzika|muzikom]] :Svirajte još; tu hranu dajte meni :U preobilju, te od presitosti :Želja za jelom da prenemogne :I premine!" (I, i) == Vitez Tobi == *"Za mene je, kao jedan i jedan dva, da je sjeta :Životu dušmanin." (I, iii) *"Ne misliš tek valjda da, zato što si ti :čovjek neporočan, da zato na svijetu ne treba :više da bude [[kolač]]a i [[Pivo|piva]]?" (II, iii) == Ludalo == *"Pa lijepo, neka Bog da pameti onima :koji je imaju; ko je budala, neka se pomogne :svojim [[talent]]ima." (I, v) *"[[Ljubav]] - to nije ne znam kada: :Sad te golica, smiji se sada; :Vrbov je klin buduća čast. :Od skanjerenja nema fajde, :Mladost se aba; zato, hajde, :Cmokni me stoput, al' u slast." (II, iii) *"Budalastost, gospodine, putuje oko :svijeta kao sunce; sija ona svuda." (III, i) == Malvolio == :(''Čitajući'') *"(...) Ali neka te velikanstvo ne plaši: :neki su rođeni veliki, neki stiču veličinu, a :nekima veličina pada s neba." (II, v) == Olivija == *"Što [[vrijeme]] traćim, [[sahat]] me kori." (III, i) *"Tražena [[ljubav]], sreća je; al' kada :I netražena da se, tada ta :Ljubav na srce mnogo slađe pada." (III, i) == Dijalozi == *'''Viola''': "A razlog, čovječe?" :'''Ludalo''': "Ja vam ga, uistinu, gospodine, ne :mogu da dam osim riječima, a riječi su se tako :prolagale, da mi se ne mili da njima dajem :razloge." (III, i) == Vanjski linkovi == *[http://en.wikisource.org/wiki/Twelfth_Night%2C_or_What_You_Will Online tekst (engleski jezik)] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:William Shakespeare]] {{Wikipedia}} {{Djela Williama Shakespearea}} tc2f5nn3zdhy3k07ykntuy2aziqe5nm 0 6286 28801 25339 2007-03-23T19:35:09Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28801 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[William Shakespeare]] **"Ne misliš tek valjda da, zato što si ti ::[[čovjek]] neporočan, da zato na svijetu ne treba ::više da bude kolača i [[Pivo|piva]]?" (''[[Bogojavljenska noć]]'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Hrana]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} q76fnoe6qa8g3zxjbe4wracp4txh8g6 0 6287 59452 55168 2020-08-30T18:41:41Z Vilho-Veli 7122 File 59452 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Joachim_Beuckelaer_-_Keukenscène_met_Christus_en_de_Emmaüsgangers.jpg|thumb|Joachim Beuckelaer, 1560-1565]] == Citati == *[[Adrian Predrag Kezele]] **"(...)Njihovi su dodiri bili moja hrana, baš kao i njihovi poljupci." (''[[Povratak Boginje]]'') *[[Jonathan Swift]] **"[[Laskanje]] je hrana za budale." *[[Mahatma Gandhi]] **"[[Čovjek]]u praznoga želudca hrana je [[bog]]." *[[Muhammed]] **"Hrana za jednog dovoljna je za dvojicu, hrana za dvojicu dovoljna je za četvericu a hrana za četvericu dovoljna je za osmericu." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1311.) *[[Paulo Coelho]] **"[[Ljubav]] nas može dovesti u pakao ili u raj, ali uvijek nas nekamo odvede. Treba je prihvatiti jer je ona hrana našega postojanja." (''[[Na obalu rijeke Piedre sjela sam i plakala]]'') *[[Tin Ujević]] **"[[Knjiga]] nije hrana, ali je [[poslastica]]." *[[William Shakespeare]] **"[[Muzika]] je hrana [[ljubav]]i." **Ako se ljubav hrani muzikom ::Svirajte još; tu hranu dajte meni ::U preobilju, te od presitosti ::Želja za jelom da prenemogne ::I premine!" (''[[Bogojavljenska noć]]'') == Poslovice == *[[Holandske poslovice]] **"[[Nada]] je hrana [[ljubav]]i." == Također pogledajte == *[[Kolač]] *[[Poslastica]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} hb71h7161tqehiracnkzvragwvh5etn 0 6288 29150 25341 2007-03-23T19:38:30Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29150 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Tin Ujević]] **"[[Knjiga]] nije [[hrana]], ali je poslastica." == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Kolač]] *[[Hrana]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 6gc9m85ekz6ivb8822wvmv5zhqc03eq 0 6289 52796 52738 2014-04-26T01:19:39Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52796 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[William Shakespeare]] **"Pa lijepo, neka [[Bog]] da [[pamet]]i onima ::koji je imaju; ko je budala, neka se pomogne ::svojim talentima." (''[[Bogojavljenska noć]]'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Dar]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} nugtw8ai49dd2qvwr1ttp85ftetvji5 0 6290 29501 25346 2007-03-23T19:41:52Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29501 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Albert Camus]] **"Veličina čovjeka je u njegovoj odluci da bude jači od svoje sudbine." *[[Charles Simmons]] **"Istinska veličina sastoji se u tome da budemo veliki u malim stvarima." *[[Isaac Bashevis Singer]] **"Kakva mi je to velika stvar pokazati zanos u vrijeme obilja? Istinska je veličina u tome da se čovjek predaje radosti kad voda oko njega raste." *[[Victor Hugo]] **"Veličina jednog naroda ne mjeri se brojem, kao što se veličina čovjeka ne mjeri stasom. Njegova mjera je količina inteligencije i vrline koje posjeduje." *[[William Shakespeare]] **"(...) Ali neka te velikanstvo ne plaši: ::neki su rođeni veliki, neki stiču veličinu, a ::nekima veličina pada s neba." (''[[Bogojavljenska noć]]'') == Poslovice == *[[Latinske poslovice]] **"Prava se veličina pokaže u [[Nevolja|nevolji]]." [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 6bz9t9nfpgtunskgd63aaf8c8bpqzd7 0 6291 25355 2006-11-19T20:12:03Z Zumbulka~bswikiquote 10 Mula Mustafa Ševki Bašeskija premješten u Mula Mustafa Bašeskija 25355 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Mula Mustafa Bašeskija]] 4qy1bqgd1yxjmlo8t4uoe823i42312k 0 6292 55169 32823 2015-08-03T20:02:35Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513464]] na [[d:|Wikidati]] 55169 wikitext text/x-wiki '''Warriors''' je TV drama BBC-a iz 1999. godine koja govori o događajima u Lašvanskoj dolini za vrijeme rata u BiH, bazirana na istinitim događajima. ------------------------- Alan James: "I used to dream about scoring the winning goal for Liverpool on Wembley. Now I dream about walking on dead bodies, because that's what I did." * Prijevod na [[bosanski jezik]]: "Imao sam običaj sanjati o zabijanju pobjedničkog gola za Liverpul na Vembliju. Sada sanjam o hodanju po leševima, jer sam upravo to radio." [[Kategorija:Film]] doia6voy6c3vp1o0grd03wf547qsy5j 0 6293 51805 44423 2014-04-15T00:57:10Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 12 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q77888]] 51805 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Wilhelm von Humboldt |slika=[[slika:WilhelmvonHumboldt.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''njemački filozof'' |datum rođenja=22. juni 1767. |mjesto rođenja=Potsdam, Njemačka |datum smrti= 8. april 1835. |mjesto smrti=Tegel, Njemačka }} * "Neko je očito dobar rukotvorac, trgovac, vojnik i poslovan [[čovjek]], ako je po sebi i bez obzira na svoj poseban poziv dobar, odmjeren, po svojemu staležu prosvijećen čovjek i građanin. Daje li mu školska nastava ono što je za to potrebno, on stječe osobitu sposobnost svojeg poziva, nakon toga vrlo lako zadržava slobodu, kao što to često biva u [[život]]u, da se iz jednoga uvjeri u drugo. {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački filozofi|H]] taobddro58692efn82a1jhczs86q81q 0 6294 51517 49470 2014-04-13T17:10:44Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 9 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q82248]] 51517 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=John Galsworthy |slika=[[slika:John galsworthy.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''engleski književnik'' |datum rođenja=14. august 1867. |mjesto rođenja=Surrey, Engleska |datum smrti=31. januar 1933. |mjesto smrti=London, Engleska }} * "Ako ne razmišljaš o [[budućnost]]i, ne možeš je ni imati." * "Prava bračna sreća sastoji se u vještini biti srećan udvoje isto onoliko koliko se to može biti sam." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski pisci|G]] 3lyoci5gk3gaowt3mhlr4359hmcuyp6 10 6295 25369 2006-11-21T06:48:14Z Zumbulka~bswikiquote 10 25369 wikitext text/x-wiki "Ako ne razmišljaš o budućnosti, ne možeš je ni imati." ~ [[John Galsworthy]] 2jn4f48d2ooudla8whx5r23mk76up3w 0 6296 55170 43662 2015-08-03T20:02:45Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q259351]] na [[d:|Wikidati]] 55170 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dobriša Cesarić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski pjesnik'' |datum rođenja= 10. januar 1902. |mjesto rođenja=Požega, Hrvatska |datum smrti= 18. decembar 1980. |mjesto smrti=Zagreb, Hrvatska }} * "Ko zna (ah, niko, niko ništa ne zna. :Krhko je [[znanje]]!) :Možda je pao trak istine u me, :A možda su sanje. :Još bi nam mogla desiti se [[ljubav]] :Desiti-velim, :Ali ja ne znam da li da je želim, :Ili ne želim. :(''"Povratak"'') == Vanjski linkovi == * [http://www.ezgeta.com/cesaric.html Izabrane pjesme Dobriše Cesarića] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Hrvatski pisci|C]] q5dzzaf2bs73y2cf730gdwtnv24div2 0 6297 29227 28173 2007-03-23T19:39:11Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29227 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ranko Marinković |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski književnik i dramski pisac'' |datum rođenja= 22. februar 1913. |mjesto rođenja=Vis, Hrvatska |datum smrti= 28. januar 2001. |mjesto smrti=Zagreb, Hrvatska }} * "Lude ruke. [[Ruke]] hvataju ruke, uvjeravaju se stiskom o međusobnom prijateljstvu, zatim ruke ustaju protiv ruku, bore se protiv ruku. Ruke ubijaju ruke. Ruke ubojice." ("''Ruke''") * "Napao me jednom fra [[Ivo Andrić|Ivo]] zbog stranih riječi u mojim romanima. Ne valja ti, Ranko, veli, što ti roman već u naslovu nosi stranu reč - kiklop. A ja sam mu odgovorio: Oprosti, Ivo, ali zar riječi avlija, ćuprija iz naslova tvojih romana, također nisu strane riječi?" ("Dani" br.191, 2002) * "Radiš, [[rad]]iš, a zašto radiš? Da živiš. A zašto živiš? Da radiš." ("''[[Kiklop]]''") == Drugi o njemu == * [[ Mile Stojić]] ** "Otišao je posljednji naš veliki pisac, pripadnik one olimpske generacije nikle na početku stoljeća, i poslije njega dugo ćemo živjeti u smrdljivoj kulturnoj močvari. U jednom komparativnom eseju cio naš književni prostor predstavio sam kao hipotetični trokut, na čijim špicevima stoje on, Andrić i Krleža. Svaki od ove trojice pisaca uvodio je našu književnost u svijet - [[Miroslav Krleža|Krleža]] prema civiliziranoj srednjoj Europi, [[Ivo Andrić|Andrić]] prema mističnom Orijentu, a Marinković prema antičkom Mediteranu." ("Dani" br.191, 2002) == Djela == * ''[[Kiklop]]'' * ''[[Ruke (Marinković)|Ruke]]'' {{Wikipedia}} [[Kategorija:Hrvatski pisci|M]] [[Kategorija:Ranko Marinković|*]] es70vlgh0bghqbbtzl3lwqqq7stpd74 0 6298 28045 25376 2007-03-13T22:40:45Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28045 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kiklop |autor =[[Ranko Marinković]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Kiklop'' |datum prvog izdavanja =1965. }} * "Približava se Polifem, taj jednooki krvoločni gad... Glavno je da znaš i da možeš reći sebi mrtav si, ne smiješ trepnuti. Ne smiješ okom odati svoj [[život]]. Živjeti - to je izazov... čemu cvjetovi i zelene grane? Sve će zgaziti i obrstiti on... požderat će cijelo proljeće. I zemlji reci: ne budi se, budi hladna, ledena stegnuta mrazom... Budi mračni dom mrtvacima. Budi grob. I sebi reci: ne diši, ne miči se - polokat će ti dah, slomit će ti pokrete!" * "Radiš, [[rad]]iš, a zašto radiš? Da živiš. A zašto živiš? Da radiš." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ranko Marinković]] 92c6svo4yy8uajctlli9iwslq25xjdi 14 6299 31029 25377 2007-05-02T05:59:39Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31029 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 6300 28182 25383 2007-03-13T22:50:36Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28182 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ruke |autor =[[Ranko Marinković]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Ruke'' |datum prvog izdavanja =1953. }} * "Ovim istim rukama kojima se miluje draga po kosi i pas niz dlaku, kojima se odmahuju pozdravi i šalju poljupci onima koji odlaze ili onima koji ostaju... Ruke rade, grade, stvaraju, onda opet uništavaju i ruše što su stvorile. Lude ruke. [[Ruke]] hvataju ruke, uvjeravaju se stiskom o međusobnom prijateljstvu, bratstvu, solidarnosti i vjernosti do smrti, zatim ruke ustaju protiv ruku, bore se protiv ruku, sakate ruke. Ruke ubijaju ruke. Ruke ubojice." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ranko Marinković]] fw8puch2o56a3y3icm3tcdkor696d3h 10 6301 25385 2006-11-21T07:44:51Z Zumbulka~bswikiquote 10 25385 wikitext text/x-wiki "Korijeni učenja su gorki, ali plodovi su slatki." ~ [[Aristotel]] mpwivgrditnmavnr6m15dpauk4t3wwi 0 6302 25388 2006-11-21T07:49:06Z Zumbulka~bswikiquote 10 Anais Nin premješten u Anaïs Nin 25388 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Anaïs Nin]] 6kdd2e0lfv4j1awqw4cuss8acj6spea 0 6303 59887 51381 2021-08-26T21:35:55Z Kihti-Samuli 7568 File 59887 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Naguib Mahfouz |slika= |tekst uz sliku=''egipatski književnik;<br> dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1988.'' |datum rođenja= 11. decembar 1911. |mjesto rođenja=Kairo, Egipat |datum smrti= 30. august 2006. |mjesto smrti=Kairo, Egipat }} [[File:Necip Mahfuz.jpg|thumb|upright|Naguib Mahfouz]] * "Je li čovjek [[pamet]]an možete pogoditi po njegovim odgovorima. Je li čovjek [[mudrost|mudar]] možete pogoditi po njegovim pitanjima." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Književnost|M]] [[Kategorija:Egipatski pisci|M]] * „Vrijeme je jeziv saputnik. Šta vrijeme čini svome saputniku? Namiče mu nevidljivu masku, koju on nikako ne uspijeva skinuti.“ * „Vrijeme nazivamo životnim saputnikom, koji niti mnogo koristi niti išta može naškoditi.“ * “Spavanje je kazna. To je predugačak ukradeni dio kratkog života koji se ničim ne može nadoknaditi.” kl1vxtkufkzufhphfogtue90eme56tu 0 6304 59502 52503 2020-10-08T00:20:39Z Vilho-Veli 7122 File 59502 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Louisa May Alcott |slika= |tekst uz sliku=''američka književnica'' |datum rođenja= 29. novembar 1832. |mjesto rođenja=Germantown, SAD |datum smrti= 6. mart 1888. |mjesto smrti=Roxbury, SAD }} [[File:Louisa May Alcott headshot.jpg|thumb]] * "''Ostani'', to je tako dražesna riječ u rječniku [[prijatelj]]a." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pisci|A]] symqdk9h41hxvg05jre9qv93l40ztsg 0 6305 52360 44810 2014-04-21T12:05:26Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52360 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Berthold Auerbach |slika=[[slika:Bertholdauerbach.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''njemački književnik'' |datum rođenja=28. februar 1812. |mjesto rođenja=Horb am Neckar, Njemačka |datum smrti=8. februar 1882. |mjesto smrti=Kan, Francuska }} * "Ko nije zadovoljan onim što ima, taj ne bi bio zadovoljan ni s onim što bi htio imati." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački pisci|A]] ixso6bn55or9tlgjnpq1q5hr57orlz7 0 6306 60369 60368 2022-11-04T17:58:16Z Ääliökatiska 7903 60369 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Arthur "Art" Buchwald |slika= |tekst uz sliku=''američki pisac i humorista'' |datum rođenja= 20. oktobar 1925. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Art Buchwald 1994.jpg|thumb|200p|Buchwald (1994)]] * "Ako vaš [[muž]] iznenadno kupi dvogled, znajte da ste dobili novu komšinicu." * "[[Ljubav]] je laka psihička [[bolest]] koja se uspješno liječi [[brak]]om." * "Mnogi muškarci startaju kao gazde, da bi završili kao suvlasnici." * "[[Prijatelj]]a možeš da izgubiš na dva načina: da mu pozajmiš [[novac]] ili da praviš njegov [[portret]]." * "Srećan brak sačinjavaju troje: [[žena]], muž i [[televizor]]." * "Svaki put kada pomislite da je televizijski program pao na najniže grane pojavi se neka nova emisija koja vas natjera da razmislite gdje je ta najniža grana." * "Žene troše novac tako brzo, kao da on izlazi iz mode." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pisci|B]] jjv4q7f1ha54wy9vkojjpwpb1i8ijet 0 6308 28628 27944 2007-03-23T19:33:16Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28628 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Glas divine |autor =[[Safet Sijarić]] |slika =[[slika:Glas divine.jpg|170px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Glas divine'' |datum prvog izdavanja =2004. }} * "Tako ga je iznenadio sijev njezina oka, i posjekla britva njene vjeđe, ošamutio lica žar i plamen. I tako ga zadivio živi njezin kret i lom. I zanijelo nešto tamo u njoj." * "- Pa što ga ne mršnu? - zagrme sad na nju otac, koji joj se, zbog nečeg, vazda činio kao neki strašni dub. Krupnih i čvrstih ruku, neodoljivo sličnih granama na hrastu, bješe se nadvio nad nju svom širinom ramena. Ogroman i sur. - Đe su t' usta?!.. :Djevojka ne smjede da vrda. Nije ga mršnula." * "U kući Huseina Dolovca, iako bijaše doba večernjeg spremanja, sve se bilo nekako stišalo, primirilo. Oglašavala se, svojim plamtajem i pucketanjem, jedino vatra na ognjištu. :- Da l' se 'vo nešto ču? - iz čista mira zasta u pokretu brižna Sanina mati. :Ništa se nije čulo. Ali kao da se nešto predosjećalo, slutilo. [[Oči]] nijesu treptale. Pluća nijesu disala. Usta su bila otvorena. U zraku je vladao strašni neki tajac. Taman ka 'no kad zaurla u gori divina, pa zašuti..." == Drugi o djelu == * [[Mehmed Đedović]] ** "Sijarić dugo piše svoje romane, a još duže ih ’cijedi’, teše, brusi, koriguje, držeći se one [[Danilo Kiš|Kišove]] da [[riječ]]i treba ubijati kao gamad, što je za pisca najteže. (...) U Glasu divine, djevojka je ukradena iz kuće, šta ukradena, kuća je hajdučki napadnuta, otac, majka i brat djevojkin ubijeni a ona na zor, sa Arslanom na konja pa u planinu, i još na konju je silovana." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Safet Sijarić]] 4084x7z32a2drmmlo2tregdpwgb4872 6 6309 25402 2006-11-21T11:14:32Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 25402 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 6310 29466 28249 2007-03-23T19:41:35Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29466 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Udar orla |autor =[[Safet Sijarić]] |slika =[[slika:Udar orla.jpg|170px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Udar orla'' |datum prvog izdavanja =2002. }} * "Jer veljika 'e [[briga]] i gaila to - stasalo žensko ka' s' ima u kuću." * "...ona se samo vitlala po šumi, vila kao dignuta zvjerka. Kao zečica neka pred upornim psima. Morala je samo naprijed, u dubinu šume. U bespuće i gluhi šumski mrak. Druge nije bilo. I ona se uzda u brzinu. Zaždila je između brojnih stabala kao kakva s luka odapeta baklja. Šiba, plamti, goru pali! :A onda su ljudi pred sobom vidjeli čudo: djevojka kao krilata preletje korito potoka u koje su se oni, muškarci, morali spuhćat sve do vode. Pokupila je ramenom lisje po drveću, a košulja joj zatreperila kao na vjetru, dimije zalepršale kao bajrak." == Drugi o djelu == *[[Ljiljana Pešikan-Ljuštanović]] **"Roman ''Udar orla'' predstavlja kompoziciono i formalno strogo i precizno oblikovano djelo. Toliko strogo da na momente podsjeća na pjesme (poemu) u prozi, čiji se tematski krugovi - zahvaljujući toj preciznosti - šire i narastaju i međusobno prepliću i slivaju. Primarno, ovo je opora, starinska priča o uspjeloj otmici Zilhe Nezirove i slomu njenih djevojačkih snova o nježnosti, razumjevanju i dobroti budećeg suđenika." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Safet Sijarić]] f8xtr47x8lb8h5ds4xlchqoo2kvz2yx 6 6311 25407 2006-11-21T11:41:52Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 25407 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 6312 29290 28187 2007-03-23T19:39:52Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29290 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Safet Sijarić |slika=''crnogorski književnik'' |tekst uz sliku= |datum rođenja= 1952. |mjesto rođenja=Godijevo, Crna Gora |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Nije lako na ovim prostorima pisati prozu, jer su [[Ćamil Sijarić|Ćamilov]] i [[Mihailo Lalić|Lalićev]] buldožer sve razorali, čega se god taknete, negdje su i oni taj motiv obradili. To su strahoviti rizici u koje sam ja ušao sa ovim arhaičnim temama, bojim se da moje pisanje ne bude blijeda kopija njihovog djela." (''Vijesti'', Podgorica) == Djela == * ''[[Glas divine]]'' * ''[[Udar orla]]'' {{Wikipedia}} [[Kategorija:Safet Sijarić|*]] [[Kategorija:Crnogorski pisci]] nk1txsavjgv8z5znxgugowrz43qfb1u 14 6313 31030 25409 2007-05-02T05:59:40Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31030 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 6314 28122 25414 2007-03-13T22:45:51Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28122 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nikolaj Hajtov |slika= |tekst uz sliku=''bugarski književnik'' |datum rođenja=15. septembar 1919. |mjesto rođenja= |datum smrti= 2002. |mjesto smrti= }} * "Onda se nije živjelo milom, nego [[sila|silom]] - muška vremena." ("''Muška vremena''") {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bugarski pisci|H]] 4zghg35a5nbibbdhoohpzut1fw5u72c 0 6315 51926 49551 2014-04-15T05:22:15Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 10 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q379949]] 51926 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Tristan Bernard |slika= |tekst uz sliku=''francuski književnik i novinar'' |datum rođenja= 7. septembar 1866. |mjesto rođenja= |datum smrti= 7. decembar 1947. |mjesto smrti= }} * "Bolje je uopće ne [[razmišljanje|razmišljati]] nego ne razmišljati dovoljno." * "Ljudska [[ljepota]] traje taman toliko koliko je potrebno [[čovjek]]u koji u njoj uživa." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski pisci|B]] [[Kategorija:Francuski novinari|B]] i5wq1vpjk9o5tj951yvma1tie4amga2 0 6316 27928 25418 2007-03-13T22:28:58Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27928 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Friedl Beutelrock |slika= |tekst uz sliku=''njemačka književnica'' |datum rođenja=6. maj 1899. |mjesto rođenja=Königsberg, Njemačka |datum smrti= 1958. |mjesto smrti=München, Njemačka }} * "[[Dobrota]] je, što tiho uradiš a što drugi bučno govore." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački pisci|B]] owuqhamqizfw2f445v86bwzvzlq7cbe 0 6317 25433 2006-11-22T13:19:55Z Zumbulka~bswikiquote 10 Cinik premješten u Cinizam 25433 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Cinizam]] oqdpgl0zbfm6e8gmoodp2ehn11jw83n 0 6318 51614 46394 2014-04-14T18:17:15Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 12 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q11016]] 51614 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Arthur C. Clarke]] **"Ako je neka tehnologija dovoljno napredna, ne može se razaznati da li je riječ o tehnologiji iili magiji." *[[Jeremy Rifkin]] **"Zakon entropije ruši predodžbu o historiji kao progresu, negira mišljenje da nauka i tehnologija stvaraju sređeniji svijet. *[[Karl Marx]] **"Tehnologija otkriva aktivan stav čovjekov prema prirodi, neposredan proces proizvodnje njegova života, a s tim i društvene prilike u kojima živi i društvene predodžbe koje iz njih izviru." *[[Ronald Laing]] **"Možemo upotrebljavati najrazličitija dostignuća tehnologije, no ako su bez srca, nehumana - ostavimo ih po strani." *[[William Dietrich]] **"Tehnologija se mijenja, a ljudi ne. Ono što nas fascinira kod Rimljana ili [[Napoleon Bonaparta|Napoleona]] je to što tu kombinaciju ambicije, pohlepe, idealizma, okrutnosti i čuda možemo prepoznati i u našem vremenu. Mi smo u vremenu sofisticirane, ali krhke civilizacije, kojoj prijeti terorizam, bolesti, nuklearni rat ili ekonomski kolaps." (za ''Vijesti'') == Poslovice == {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] 1y5bueqjifgbh7zr9a1dlnw4vny9hfr 0 6319 41886 35540 2011-03-19T16:01:09Z Alessia 1359 interwiki 41886 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Denis de Rougemont]] **"Onome ko bi o nama sudio prema našim knjigama moglo bi se učiniti da je preljub jedna od najčešćih preokupacija Zapadnjaka. Šta bi se dogodilo s našom književnošću da nema preljuba? Ona živi od krize braka." *[[Jorge Luis Borges]] **"Zato što se početak i kraj književnosti susreću u [[mit]]u." (''Parabola o Servantesu i Kihotu'') **"U poretku književnosti, kao ni u drugima, nema čina koji nije kruna beskrajnoga niza uzrokâ i vrelo beskrajnoga niza posljedicâ." (''[[Coleridgeov cvijet]]'') **"Oni koji potanko prepisuju jednoga pisca rade to bezlično, čine to jer brkaju toga pisca s književnošću, čine to jer slute da odvojiti se od njega po bilo čemu znači odvojiti se od razuma i pravovjernosti. Godinama sam vjerovao da je gotovo beskrajna književnost u jednom čovjeku. Taj čovjek bio je Carlyle, Johannes Becher, Whitman, Rafael Cansinos Assens, De Quincey." (Ibid.) *[[Biblija]] **"Sad je bio Isus svršio riječi ove, bilo je mnoštvo ::naroda zadivljeno naukom njegovom. ::Jer je učio kao jedan, koji ima moć, a ne kao ::književnici njihovi." (''Matej'', 7:29) *[[Orhan Pamuk]] **"Književnost ne predstavlja [[moć]], književnost govori o razumijevanju, o sreći življenja i užitku promatranja i postojanja kroz riječi." (''Izjava uoči dodjele Nobelove nagrade'') *[[Ralph Waldo Emerson]] **"Veoma me u književnosti pogađa priviđenje da je čovjek napisao sve knjige (...) tolika je izjednačenost i istovjetnost suda i gledišta u tom pripovijedanju da biva jasno da je ono djelo jednoga svevidećeg i svečujećega gospodina." (''[[Eseji: druga serija]]''; VIII - "Nominalist i realist") *[[Stephen Stills]] **"Postoje tri stvari koje muškarci mogu napraviti sa ženama: voljeti ih, patiti zbog njih i pretvoriti ih u književnost." == Poslovice == {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] [[pl:Literatura]] thu73156ulcflqgf44zcp89r12q4u0s 0 6320 38674 38673 2009-12-08T19:11:08Z Harač 23 /* Citati */ 38674 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Abdulah Sidran]] **"Činjenica je da zlo ne zasljepljuje samo svoje žrtve, nego i spoljne svjedoke, posmatrače. Opažanje opasnosti ne povećava se već se smanjuje samim njenim približavanjem." *[[Biblija]] **"Ne svjedoči lažno na bližnjeg svog!" (''Izlazak'', 20:16) **"A On reče mu: "Što me zoveš blagim? Niko nije blag osim jednog Boga. A ako želiš ući u život, drži zapovesti". Reče Mu: "Koje?" A Isus reče: "Da ne ubiješ; ne činiš preljube; ne ukradeš; ne svedočiš lažno". (''Jevanđelje po Mateju'', 19:17-18) **"Jer zapovijedi: "Ne čini preljube! Ne ubijaj! Ne kradi! Ne svjedoči lažno! Ne želi požudno! I svaka druga zapovijed u ovoj se riječi sadrži: Ljubi bližnjega svojega kao samoga sebe!" (''Poslanica Rimljanima'', 13:9) *[[Ervin Staub]] **"Posmatrači, svjedoci koji nisu direktno vezani za akcije izvršilaca, pomažu u oblikovanju društvenih reakcija... Posmatrači mogu imati jak uticaj. Oni mogu odrediti značenje događaja i pokrenuti druge prema empatiji ili indiferentnosti. Oni mogu promovisati važeće vrijednosti i norme, ili svojom pasivnošću i neučestvovanjem u sistemu afirmisati izvršioci." *[[Friedrich Nietzsche]] **"Za mene je laž ne htjeti vidjeti nešto što se vidi, ne htjeti nešto vidjeti onako kako se vidi: nije važno zbiva li se laž pred svjedocima ili bez svjedoka. Najuobičenija je laž ona kojom čovjek sam sebi laže; laganje drugima razmjerno je rijetko." (''[[Antikrist]]'') *[[Heraklit]] **"Oči i uši su ljudima zli svjedoci ako imaju barbarske duše." *[[Muhammed]] **"Hoćete li da vas obavijestim o najboljem svjedoku? To je onaj koji posvjedoči prije nego što se to zatraži od njega." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1059.) *[[Mustafa Spahić]] **"Dovedite mi crnog đavola, ali mi samo nemojte dovoditi hodžu za svjedoka!" (na suđenju muslimanskim intelektualcima 1983, Bošnjački front) == Poslovice == *[[Latinske poslovice]] **"Pred dobrim sucem više vrijede dokazi nego svjedoci." ==Također pogledajte== *[[Pravo]] *[[Sud]] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] 073chhyeque92ege8ivmx67sikcqj8m 0 6321 60283 59750 2022-08-28T11:13:28Z CommonsDelinker 84 Replacing Football_iu_1996.jpg with [[File:Football_in_Bloomington,_Indiana,_1996.jpg]] (by [[:c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR2|Criterion 2]] (meaningless or ambiguous name)). 60283 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Football in Bloomington, Indiana, 1996.jpg|thumb]] == Citati == *[[Béla Hamvas]] **"Jedanaest muškaraca sklopilo je savez i stalo drugoj jedanaestorici nasuprot. Zadatak je zabiti loptu u protivnička vrata. To je nogomet. Sve što karakterizira muški kolektiv je tu: pravilo, zavjet, uniforma, protivnik. I igra je toliko važna da je pedeset hiljada ljudi gleda bez daha. I ako neko zna što znači biti u ratu, logoru, poduzimati opasne pothvate, biti na ratnom brodu s osamdeset osam sličnih muškaraca stavljajući život na kocku, i ako proživi ono što Amundsen ili Shackelton pričaju o svojim drugovima, sudionicima antarktičke ekspedicije, tu nadmoć, spokoj, odricanje, solidarnost, humor, ljubaznost, samožrtvovanje, koje su ti ljudi pokazali jedan prema drugome, počinje razumijevati što je to što oblikuje, stvara i održava muški kolektiv. I počinje razumijevati da je prijateljstvo moguće samo među muškarcima." (''[[Nevidljivo zbivanje]]'') *[[Dario Šimić]] **"Nogomet je kao život, postoje lijepi i manje lijepi trenuci. Prije dvije godine bio sam povrijeđen, došao sam u jako tešku situaciju, a kako vas vrhunski nogomet jako puno troši, tako sam se i ja istrošio. Posebno psihički zato što sam osoba koja sve to prima k srcu. Bilo mi je teško, ali vjerovao sam u sebe. Radio sam puno na sebi i na kraju uspio." (za "Nacional") *[[Francesco Totti]] **"S lijepim ženama je kao s nogometom. Veselimo se lijepom vikendu, a nakon toga smo beskrajno razočarani." *[[Jens Nowotny]] **"Nogomet je veliki biznis i uvijek je lakše promijeniti trenera nego cijeli tim. Ipak, trenutno mi reprezentacija nije toliko važna koliko moji nastupi. Kada se vratim u formu i počnem bilježiti dobre nastupe, počet ću misliti i o reprezentaciji." (za ''Globus'') *[[Thierry Henry]] **"Nogomet je moj [[život]], moja [[strast]]. Teško mi je nogomet doživljavati kao posao, ne vidim ga tako i nikada neću reći da se bavim nogometom. Naravno, postoje plaća, ugovor, ali nogomet nikada neću definirati kao posao. Ne mogu zamisliti život bez nogometa, zaista ne znam šta bih radio da nisam nogometaš." (za ''Sportske novosti'') *[[Vahid Halilhodžić]] **"Malo me čudi kako bh. reprezentacija ne počne postizati malo bolje rezultate. Od svih bivših republika Jugoslavije, najlošije stoji bh. reprezentacija. Ja kažem, bez ikakve uvrede, da su nas Slovenci učili skijanju, a mi njih fudbalu. Sad nas uče i skijanju i fudbalu. Vjerovatno će nas i Makedonija proći." (Start br.122, 11. august 2003.) *[[Velimir Zajec]] **"Iz vlastitog iskustva mogu potvrditi da je u nogometu teško spašavati stvari kada krenu nizvodno. Trener teško može sačuvati autoritet, ali, s druge strane, mislim da trenera što duže treba trpjeti. Ako ima znanje, ako ima rezultat, onda je red da dobije punu i iskrenu podršku. Činjenica je da samo s kontinuitetom rada možete računati na velike rezultate." (za "Jutarnji list") == Poslovice == {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Sport]] art2b67wtxpax175h919jkq10o6aekk 0 6322 45463 29315 2012-04-21T11:30:38Z 92.36.240.42 /* Citati */ 45463 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Albert Camus]] **"Svijet je nevažan! Onaj koji to uviđa zadobija slobodu. Mrzim vas jer niste slobodni! Vi koji vrlinu prodajete a sanjate o sigurnosti kao što djevojka sanja o ljubavi, vi koji ćete umrijeti u strahu ne znajući da ste lagali cijelog života... " (''[[Kaligula]]'') *[[Henry Ford]] **"Jedinu pravu sigurnost u današnjem svijetu čovjeku mogu pružiti znanje, iskustvo i sposobnost." *[[Sun Tzu]] **"Dubokim znanjem načela, nered se može pretvoriti u red, promijeniti opasnost u sigurnost, promijeniti razaranje u preživljavanje, promijeniti nesreću u sreću. Snažnom akcijom u skladu s Putom, može se privesti tijelo u područje dugovječnosti, dovesti um u sferu misterije, dovesti svijet do velikog mira i privesti zadatke do velikog ispunjenja." *[[Zija Dizdarević]] **"Bježe ljudi u tople, zagušljive, dimne i vlažne prostorije, sabijaju se jedan uz drugog po kafanama i birtijama; gonjeni mutnom potrebom da osjete toplu blizinu drugoga i da kroz žamor, dodir i dovikivanje dozive ono osjećanje sigurnosti kakvo po svoj prilici imaju ovce u toru." (''[[Zimska slika]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] pk5iyktu1on5hcctjpxgu969nc9dg0k 0 6323 56877 55171 2016-07-21T11:05:38Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q212878]] na [[d:|Wikidati]] 56877 wikitext text/x-wiki -------- == Citati == *[[Art Buchwald]] **"Ako vaš muž iznenadno kupi dvogled, znajte da ste dobili novu komšinicu." **"Srećan brak sačinjavaju troje: žena, muž i televizor." *[[Erica Jong]] **"Bigamija je imati jednog muža previše, monogamija je to isto." *[[Honoré de Balzac]] **"Ljubavnik ima sve vrline i sve mane koje mužu nedostaju" **"Muža će najbolje osvetiti ženin ljubavnik." *[[Mehmed Meša Selimović]] **"Muž koji želi sebi dobro, poslušaće ono što mu žena kaže." *[[Muhamed Hevai Uskufi]] **"Svaka žena zagluša :koja muža ne sluša, :njome šejtan brod kuša." *[[Oscar Wilde]] **"Postoji samo jedna doista velika tragedija u životu žene. To je činjenica da je njena prošlost njezin ljubavnik, a njena budućnost njezin muž." *[[Ža Ža Gabor]] **"Svoje bivše muževe nikad nisam omrzla do te mjere da bih im vratila sve poklone koje su mi dali u vrijeme braka." **"Uopće nije lako zadržati svog muža, zato je lakše usrećiti tuđeg." == Poslovice == *[[Bosanske poslovice]] **"Čak i na istom jastuku muž i žena različito sanjaju." *[[Holandske poslovice]] ***"Lijepa žena, mužu kratak život." *[[Makedonske poslovice]] **"Muž pijanica - žena mučenica." *[[Slovačke poslovice]] **"Žena bez muža je kao ograda bez plota." *[[Španske poslovice]] **"Ljubomorni muž nikad nema odmora." == Također pogledajte == *[[Idealan muž]] [[Kategorija:Tema]] [[cs:Muž]] [[sk:Muž]] pajuff9drsjm7mip5j656mua0q3ulp6 0 6324 57605 28948 2017-02-05T13:06:18Z 37.203.104.112 57605 wikitext text/x-wiki ------ == Citati == *[[Hamza Humo]] **"Mostaru grade, gdje rastu zlatni dani :I zori smokva :A crni kiparis podsjeća na grčko groblje, :Gdje su ti sada mangupi nasmijani?" :(iz pjesme "Oproštaj s Mostarom") *[[Predrag Matvejević]] **"U povijesti barbarstva, najgore mjesto dobili su rušitelji gradova. Mostar su počeli rušiti "Srbi", nastavili "Hrvati" – stavljam ih pod navodnike da ih razlikujemo od onih [[Hrvati|Hrvata]] i [[Srbi|Srba]] koji nisu krivi, koji se zajedno s nama stide. Bez obzira na to ko je "prvi počeo", ko više a ko manje srušio ili ubio, jedna se krivica ne može opravdati drugom. Svako će odgovarati za se, rušitelji Mostara kao i Vukovara, mučitelji [[Sarajevo|Sarajeva]]." (09.11.1993., Pariz) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] hlb0ewvhf4a7ifvwkxi4w3w9vf2erjh 0 6325 60103 28720 2022-04-15T03:21:01Z Chongkian 6960 60103 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Muhamed Filipović]] **"Islamofobija je odgajana vijekovima i ona se naslanja na staru evropsku islamofobiju koja potiče još od krstaških ratova i stava Svetog njemačkog rimskog carstva (Achen 800. godine) da Evropa mora biti kršćanska, te da sve muslimane treba iz nje istrijebiti. To je uspjelo u Španiji, Italiji i započelo, ali nije uspjelo, na Balkanu. Islamofobija se njeguje i zbog toga što se kod nas vrši identifikacija vjere i nacije, pa se nacionalni interesi i sukobi projiciraju i na vjeru. Sama po sebi islamofobija nije osnovana i ne bi smjela biti dopuštena ni po crkvenom kanonu, ni po sadržaju Isusove vjere ljubavi, ako je takva vjera i moderno kršćanstvo jedne, druge ili treće provencijencije." (oktobar 2005. za Radio Slobodna Evropa o islamofobiji) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Islam]] ro0vakmra1649910aa5g11cpklab1pe 0 6326 60151 60102 2022-07-11T15:57:17Z Grover 841 60151 wikitext text/x-wiki ==Citati== * [[Ahmet Didat]] ** "Najveći neprijatelj Islama jeste [[musliman]] neznalica! Fanatičan je u svome neznanju, a svojim postupcima nakazi i kvari sliku Islama pa svijet misli da je (ono što on promovira) istinski Islam!" * [[Alija Izetbegović]] ** "Svakako je zaključak o nespojivosti islama i neislamskih sistema. Nema mira ni koegzistencije između islamske vjere i neislamskih društvenih i političkih institucija. Polažući pravo sam uređivati svoj svijet, islam razvidno isključuje pravo i mogućnost djelovanja bilo koje strane ideologije na svom području." (Islamska deklaracija) * [[Hegel]] ** "U muhamedanizmu, ograničeno načelo Jevreja prošireno je u univerzalnost i tako prevaziđeno. Ovdje, o Bogu se ne misli, kao što čine azijati, kao o neposredno čulnom postojećem, već se poima kao jedna beskrajna uzvišena Sila izvan sveg mnoštva svijeta. Muhamedanizam je, stoga, u najstrožem smislu, religija uzvišenog." ("''[[Filozofija religije]]''") ** "Predmet je muhamedanizma čisto intelektualan." ("''[[Filozofija historije]]''") * [[Jürgen Todenhöfer]] ** "Postoji 45 islamskih zemalja (država) koje u zadnjih 200 godina nisu napali nijednu "Zapadnu" državu. Uvijek smo to bili mi, militarističke napade smo mi vršili. U krvavim Krstaškim ratovima, koloniziranju, u Prvom i Drugom svjetskom ratu, zastrašujuća masovna ubijanja od strane kineskih i sovjetskih komunista u Holokaustu - u svim ovim zločinima nisu učestvovali Muslimani. Kada pročitam da u Njemačkoj i pored ovoga 83% ljudi muslimane smatra fanaticima postaje jasno koliko mi malo znamo o islamskom svijetu. Fanatici se nalaze na Zapadu. Nigdje tako puno ljubaznosti i gostoprimstva nisam susreo kao u islamskome svijetu..." * [[Jusuf El-Karadavi]] ** "Ljudi, međutim, rade na polju da'veta, a nemaju ni znanja ni iskustva i na taj način ne pridonose vjeri, nego joj samo zlo nanose. A među njima ima i onih koji su tu svoju slabosto pomiješali s ohološću i ismijavanju drugih. Ta manjkavost je uznapredovala, pa sam vidio među polupismenim i priučenim ljudima kako islam ograničavaju s četiri stvari: bradom na licu muškarca, nikabom na licu žene, odbacivanjem slikanja, čak i na papiru i zabranjivanjem muzike, čak i časnim prigodama i umjerenim riječima." ("''[[Razumijevanje prioriteta]]''") * [[Muhammad Ali]] ** "Ja vjerujem u islam kao religiju. Vjerujem u Allaha i mir." * [[Muhammed Asad]] ** "Ponovni procvat islama je moguć. Ono što treba učiniti nije 'reforma' islama, kao što, nažalost, misle neki muslimani. Islam je već savršen sam po sebi. Ono što moramo reformirati je naš stav prema religiji - naša lijenost, naša uobraženost, naša kratkovidnost .. Ukratko - naši nedostaci, a ne neki pretpostavljeni nedostaci islama!" (Safvet Halilović, Islam i zapad u perspektivi Muhammeda Asada (Leopold Weiss), Dobra knjiga, Sarajevo, 2013.) * [[Mustafa Busuladžić]] ** "Islam je prirodni protivnik i [[komunizam|komunizma]] i fašističko-rasističkih shvatanja. Da bi se uklonila svaka propaganda, dolazila ona slijeva ili sdesna, muslimani moraju prije svega da se orijentiraju isključivo prema islamu i jačaju svoje duhovne veze. Prvi islamski kongres koji bude zasjedao treba da se pozabavi pitanjem strane propagande u islamskim zemljama i iznađe metode komunističko-fašistički utjecaj među muslimanima, a naručito omladinom i radničkim staležom." ("Muslimani u Evropi - izabrani spisi", Sejtarija, 1997.) * [[Mustafa Cerić]] ** "Islam se često doživljava samo kao umjetnički dojam, kao ljepota kaligrafija, kao poetska mašta. Dakako, islam i to sadrži, ali plan islama je mnogo širi od umjetničke slike ili poetskog izraza. Islam ima plan da uređuje odnos prema Bogu kroz odnos ljudi prema sebi i prema drugim ljudima, a to je moguće postići kroz etičko-pravnu nauku islama. To znači da u islamu nema etike bez prava, niti prava bez etike. Ta dva aspekta islamske poruke ne mogu jedan bez drugoga." (Intervju za Oslobođenje, 9. januar 2006.]) * [[Sulejman Bugari]] ** "Ne smijemo biti neodgovorni i egoistični, nikako, a posebno ne u prezentaciji Islama. Islam nije samo naš! On je univerzalna ljepota, poslata svakom čovjeku na zemlji" * [[Vladislav Skarić]] ** "19. vijek ne bi zatekao nijednog kršćanina, niti bi bilo ijedne crkve i manastira da je islam širen državnom silom." (u prvoj polovini 20. stoljeća, o prihvatanju islama na Balkanu) ==Također pogledajte== * [[Islamofobija]] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Islam| ]] 5oo0ouqvqxt5c0m24u4k5j0029z5syh 0 6327 25453 2006-11-22T15:01:41Z Zumbulka~bswikiquote 10 E. V. Lucas premješten u Edward Verrall Lucas 25453 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Edward Verrall Lucas]] c5gystpb8o2d1fx5vvi06233gp84qxg 0 6328 55172 42101 2015-08-03T20:03:05Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16507887]] na [[d:|Wikidati]] 55172 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Edward Verrall Lucas]] **"Jedna od najvećih avantura u životu je leći i zaspati. Jer niko ne može zadirati u vaše snove." *[[Majka Tereza]] **"Život je avantura - usudi se" == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] r0uv4byumdtlg0risjzlecgjsap3old 0 6329 52170 49986 2014-04-15T15:59:16Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 21 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q11424]] 52170 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[David Mitchell]] **"Vrijeme je ono što sprečava da se historija desi odmah; vrijeme je brzina kojom nastaje prošlost. Film tim izgubljenim svjetovima nakratko omogućava uskrsnuće." (''[[Atlas oblaka]]'') *[[John Ford]] **"Zamislite, publika s velikom napetošću gleda film čitava dva sata, da bi dočekala vjenčanje dvoje protagonista. Inače, u običnom životu, drama tek tada počinje." *[[Milutin Petrović]] **"Nemam nikakav komentar na domaće filmove. Otkad znam za sebe imam veoma neobičan stav prema domaćoj kinematografiji - negativan. Dakle, potpuno sam neodgovarajuća osoba da o tome govorim. Ne volim filmove koji potječu iz kulture kojom pripadam. To je neka vrsta usuda i to ne volim kod sebe. O tome ništa ne znam i gledam da što manje i znam." (za ''Dnevnik'') *[[Miki Manojlović]] **"Film treba osim tržišnih imati i neke druge vrijednosti. Učiti nečemu, tjerati na razmišljanje. Ili biti zabavan, učestvovati u filmu na drugi način, a ne samo površnim čulima. Upotrijebite mozak, sebe samog da biste bili dio filma, a ne samo u sferi oblikovane mašte spilbergovskog tipa." (za ''Večernje novosti'') *[[Srđan Golubović]] **"Nikada ne kažem sebi da sam uspio, nažalost. Ta nemogućnost da sebe pohvalim dosta me opterećava. A sebi ne postavljam cilj kada počinjem raditi film. Trudim se da moj razlog za bavljenje nekim filmom bude intimni pokušaj da se razračunavam s nekim problemom. I onda se prepuštam intuiciji." (za ''Republiku'') **"Moralne dileme važan su segment umjetnosti i obaveza svakog reditelja je da se bavi time. Ja doživljavam film kao jednu, ipak, angažiranu umjetnost, i mislim da moja ostvarenja imaju jaku crtu angažiranosti. Nametanje pitanja moralnih vrijednosti je put ka rješenju krize u kojoj se nalazimo." (Ibid.) *[[Wim Wenders]] **"Kada pravite film, naravno da osjećate veliku odgovornost kako će to na kraju izgledati. Tokom godina naučio sam da sve više i više vjerujem ljudima sa kojima radim. U početku, nije bilo tako i zaista sam želio sve raditi sam. To vam je kao kada u ruci držite jednu svijeću i onda je prenosite drugima – scenaristima, glumcima, kostimografima, scenografima, koji zatim pale svoje svijeće, a pri tome vi stalno morate brinuti da taj plamen negdje ne eksplodira. Uglavnom, za razliku od vremena kada sam bio mlad reditelj, danas sam mnogo otvoreniji za proces saradnje sa svima koji ućestvuju u filmu. Mislim da to obogaćuje film." ([http://www.oslobodjenje.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=49470&Itemid=50 Oslobođenje elektronsko izdanje], 22.11.2006.) == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Glumac]] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] 0vxdjmnllp2cpksg306dqis8yt0l2qc 0 6330 55173 48473 2015-08-03T20:03:15Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 5 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q1371819]] na [[d:|Wikidati]] 55173 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Agatha Christie]] **"Najbolje vrijeme za planiranje knjige jest ono dok perete posuđe." *[[Alberto Moravia]] **"Stvarni život ne sačinjavaju naši planovi o sreći, nego baš ono što se protivi tim planovima i namjerama, ono što se slučajno dešava, što je potpuno nepredvidivo i što izaziva samo razočarenje i bol." *[[Anatole France]] **"Da bismo postigli, ne smijemo samo djelovati, nego i sanjati, ne samo planirati, nego i vjerovati." *[[Dwight D. Eisenhower]] **"Sudjelujući u pripremama bitaka, shvatio sam da su planovi beskorisni, ali da je planiranje nezamjenljivo." *[[George S. Patton]] **"Dobar plan danas je bolji od savršenog plana sutra." *[[Joe Frazier]] **"Vi možete osmisliti plan borbe, ali kad ona počne stvari mogu krenuti neplanirano i tada ste prepušteni vlastitim refleksima – dakle vještini koju ste stekli treningom." *[[John Lennon]] **"Život je nešto što se desi kad ste zauzeti praveći druge planove." *[[Ralph Waldo Emerson]] **"Za zacrtavanje plana djelovanja i njegovo sljeđenje do samoga kraja treba jednako toliko hrabrosti kao i biti vojnik." *[[Victor Hugo]] **"Onaj koji svakog jutra planira dnevne poslove i pridržava se plana, u ruci ima nit koja će ga provesti kroz labirint i obavezama najopterećenijeg života. Pravilno raspoređeno vrijeme nalik je zraci života koja prodire kroz sve njegove zanimacije. No, gdje nema plana, gdje se raspolaganje vremenom predaje tek pukom slučaju, ubrzo će zavladati haos." *[[Winston Churchill]] **"Umjesto da se unaprijed brinemo, bolje je da unaprijed razmišljamo i planiramo." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] [[fr:Plan]] hl5q3swtatzvv1hettu92y4sy3w3sgw 0 6331 25460 2006-11-22T15:48:53Z Zumbulka~bswikiquote 10 Plan premješten u Planiranje 25460 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Planiranje]] a07jpfsmuqwiub3xtgb4aaqfchsqsmd 0 6332 25462 2006-11-22T15:58:26Z Zumbulka~bswikiquote 10 Sören Kierkegaard premješten u Søren Kierkegaard 25462 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Søren Kierkegaard]] girljlf0ksmplhh85fygz035xs9jgnv 0 6333 27983 25463 2007-03-13T22:37:20Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 27983 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ili-ili |autor =[[Søren Kierkegaard]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Enten-Eller'' |datum prvog izdavanja = 1843. }} *"Nesretnik koji krije duboke boli u svome srcu, ali čije su usne tako oblikovane da, kad jecaji i krici prelaze preko njih, to odjekne kao lijepa muzika." (šta je pjesnik) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Søren Kierkegaard]] 8lctq4jwv2tuxb8gh6ii6g8tz130ydd 0 6334 60788 60787 2023-10-26T15:28:04Z Grover 841 60788 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Jarčeva obratnica |autor =[[Henry Miller]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Tropic of Capricorn'' |datum prvog izdavanja =1938. }} * "Postadoh sam sebi najljući [[neprijatelj]]. Ništa nisam toliko želio učiniti a da se u isto vrijeme ne bih toga mogao i odreći. Čak i u djetinjstvu, kad mi ništa nije nedostajalo, želio sam umrijeti: htio sam se predati, jer mi se borba činila besmislenom. Shvatao sam da ništa ne mogu dokazati, osmisliti, dodati ili oduzeti produžujući [[život]] koji nisam sam tražio. Sve egzistenicje oko mene bile su promašene ili, ako i nisu bile promašene, bile su smiješne. Osobito egzistencije onih ljudi koji su uspjeli u životu. Muka me hvatala od ljudi koji su uspjeli u životu. Imao sam razumijevanja za greške, ali me nije zbog toga hvatala muka. Tu je posrijedi bila prava pravcata negativna osobina, slabost koja bi nabujala već pri pogledu na ljudsku bijedu. Nikada nisam nikome pomogao u nadi da time činim dobro; pomogao bih samo zato što drugačije nisam mogao. Činilo mi se da je ludo pokušati da promijenim životni tok; ništa se ne bi moglo izmijeniti, osim ako ne bih izmijenio [[srce]] - ali ko može izmijeniti ljudsko srce? Povremeno bi se neki [[prijatelj]] okrenuo vjeri: smučilo bi mi se od toga. [[Bog]]a nisam trebao više nego što je on mene trebao, i, kad bi ga bilo, mislim da bih, kako sam često pomišljao, mirno izišao pred njega i pljunuo mu u facu." *"Ja dolazim u ime svetinje nad svetinjama; očišćen sam smrću na Kalvariji i dolazim ovamo u svijetlo ime Isusovo, da bih Tebe iskupio i uveo te u svjetlost i moć i slavu!" {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Henry Miller]] mqk52fw6c1duua0txumh0wc13hchrti 0 6335 25473 2006-11-22T17:58:08Z Harač 23 25473 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Relja Bašić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski glumac'' |datum rođenja=14.02.1930. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[[Bora Todorović]] pripadao je mojoj generaciji i ja sam u Zagrebu bio njegov link za upoznavanje s mladim damama, sve dok nisam shvatio da je on ustvari moj glavni konkurent, jer su se te dame nevjerovatno brzo emotivno vezivale baš za njega. Zato sam počeo raditi na Borinom odlasku iz Hrvatske, jer sam tako mogao ponovo biti glavni šarmer." (''za "Večernje novosti"'') [[Kategorija:Film|B]] [[Kategorija:Hrvatski glumci|B]] {{Wikipedia}} 02zmrb4656nykwup96juxfppeuhii00 0 6336 28456 25591 2007-03-23T19:31:26Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28456 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Bora Todorović |slika= |tekst uz sliku=''srpski glumac'' |datum rođenja=05.11.1930. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Uvijek sam imao sklonost prema karakterizaciji likova - valjda je to posljedica toga što sam od djetinjstva pa nadalje živio u sredinama gdje je mentalitet uvijek bio bogat i živopisan, tako da su mi poznate sve te okolnosti. Nisam imao problema ni s rediteljima, manje-više radio sam po svome" (''za "Večernje novosti"'') == Drugi o njemu == *[[Relja Bašić]] **"Bora Todorović pripadao je mojoj generaciji i ja sam u Zagrebu bio njegov link za upoznavanje s mladim damama, sve dok nisam shvatio da je on ustvari moj glavni konkurent, jer su se te dame nevjerovatno brzo emotivno vezivale baš za njega. Zato sam počeo raditi na Borinom odlasku iz Hrvatske, jer sam tako mogao ponovo biti glavni šarmer." (''za "Večernje novosti"'') [[Kategorija:Film|T]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|T]] {{Wikipedia}} 7cv6po0l7fvy45myj4daki53acoxscm 0 6337 25475 2006-11-22T18:57:26Z Harač 23 25475 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Selma Bajrami |slika= |tekst uz sliku=''bosanskoheregovačka pjevačica'' |datum rođenja= |mjesto rođenja=Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Jedno vrijeme bila sam izričita da se neću ponovo udavati, ali sada drugačije razmišljam. Ponovo sam spremna za [[brak]], voljela bih roditi i dijete. Nakon ljubomornih ispada koje sam proživljavala u ranijim vremenima, ne bih mogla provoditi vrijeme s nekim ko ne razumije moj posao. U posljednje vrijeme pokušavaju me skinuti s trona, ali praktično im pokazujem da napredujem u svakom pogledu." (''za "Azru"'') [[Kategorija:Muzika|B]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači|B]] {{Wikipedia}} nrzqm3pf8io8x1tstram2eqi2xhtf02 0 6338 25832 25477 2006-12-04T21:01:04Z Zumbulka~bswikiquote 10 25832 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Vesna Pusić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska političarka'' |datum rođenja=25.03.1953. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Nema smisla da nas toliko zaboli svaki negativni evropski izvještaj, nego bi se trebali brinuti o činjenici da je faktički [[riječ]] o hrvatskim unutrašnjim pitanjima. Želimo živjeti onako kao što živi [[EU]], ići putem kojim su već krenule neke bivše socijalističke zemlje. To će nam se teško dogoditi ako proces pretvaramo u pokušaj da neutraliziramo prigovore međunarodnim pregovorima... Besmisleno je ulaziti u EU radi EU-a." (''za "Feral Tribune"'') [[Kategorija:Politika|P]] [[Kategorija:Hrvatski političari|P]] {{Wikipedia}} mvzrujymsvfpieiebqc5k8r5limlqa5 0 6339 25478 2006-11-22T19:10:01Z Harač 23 25478 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ivana Banfić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska pjevačica'' |datum rođenja=16.11.1969. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Sa sada već bivšim suprugom Robertom razišla sam se civilizirano, bez svađe i natezanja oko imovine. Meni su ostali pudlica, bokserka, zec, četiri papige i ribice. Zapravo, iznenadilo me kako je [[Razvod|rastava]] jednostavna. Samo dođeš, predaš papire, potpišeš se i to je to." (''za "24 sata"'') [[Kategorija:Muzika|B]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači|B]] {{Wikipedia}} idyc08fqph1u5nlk9z2r4qp1v4n3q6c 0 6340 25483 25481 2006-11-22T19:16:58Z Harač 23 25483 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Branko Cvejić |slika= |tekst uz sliku=''srpski glumac'' |datum rođenja=25.08.1946. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Kada sam bio mali, majka me tjerala da idem na [[Pijaca|pijacu]]. I ja danas volim ići na pijacu. I idem. E, to je jedna divota. To izgleda divno. Kupujem, pa se cjenkam sa prodavačima. No, jedni vas vole kao glumca pa vam kao nešto učine, a drugi baš zato žele da vas ''odrape'' najviše na svijetu. Ali, meni je to jako zabavno." (''za "Blic"'') [[Kategorija:Film|C]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|C]] {{Wikipedia}} 2auotvykv7a4e2drqxmcl9l00b7042g 0 6341 29110 25482 2007-03-23T19:38:08Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29110 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Branko Cvejić]] **"Kada sam bio mali, majka me tjerala da idem na pijacu. I ja danas volim ići na pijacu. I idem. E, to je jedna divota. To izgleda divno. Kupujem, pa se cjenkam sa prodavačima. No, jedni vas vole kao glumca pa vam kao nešto učine, a drugi baš zato žele da vas odrape najviše na svijetu. Ali, meni je to jako zabavno." (''za "Blic"'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} lj29mb6ennm1e3f2ltloqpuuikmlcr6 0 6342 28038 25496 2007-03-13T22:40:15Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28038 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kad cvjetaju agave |autor =[[Muris Idrizović]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Kad cvjetaju agave'' |datum prvog izdavanja = }} *"Ljudi su nestajali kao muhe. Bilo je doista teško uhvatiti ko je sve umro ili poginuo, koga više nema. Samo ko je išao na Kovače i vidio nastajanje novog groblja, pa kod "Lava" nove redove [[grob]]ova sa malom šumom basluka i nadgrobnih oznaka, pa groblje Svetog Josipa i nastale šehidske mezare u Velikom parku, pa i sve druge kojih je bilo posvuda, mogao je spoznati veličinu stradanja." *Najednom, usred te [[ljubav]]ne igre, Maja je poskočila kao da je na nju sa stropa pala nekakva ledena kapljica. Odmakla se od Brkana i skotrljala se sa kauča. :- Ne mogu više, dosta mi je! - rekla je i zapovjedila: - Hajde, diži se! Ustani! :Kad su se istuširali i obukli, sjeli su da piju kafu koju je Brkan znalački pripremio. Ona je bila šutljiva. :- Nisi mi ni jednom rekla da me voliš - prigovorio joj je Brkan, a glas je udesio kao da se šali. :- Meni riječi nisu važne - odgovorila mu je dosta hladno. - Zašto [[riječ]]i. Važno je voljeti. Ljubav se daje ili ne daje, čemu su potrebne riječi koje znaju biti i [[laž]]! :Na rastanku, prije nego što će otići, poljubila ga je još jednom strasno. :- Ovo ti je da lakše zaspiš noćas! I znaj, bilo mi je divno s tobom! Nestrpljiva sam da to ponovimo! :Kad je zatim ostao sam u svom stanu, Brkan je sjeo na razbacani kauč i laktove naslonio na koljena, a dlanovima obuhvatio svoju glavu. Htio je da se sabere, da shvati sve što se zbilo, da ponovo u mislima vidi taj čudesni film u kojem je imao tako dragocjenu ulogu. Uspio je tek da glasno samom sebi kaže: :- Odoh ti ja, moj Brkane, u novi [[život]]!" {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Muris Idrizović]] czjm5s45tykt84jzfrbm7otzp5rxbgc 14 6343 31031 25498 2007-05-02T05:59:40Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31031 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 10 6344 61296 61177 2024-05-16T17:06:39Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Šabloni]] to [[Category:Navigacijski šabloni po autorima]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61296 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Djela Franka Herberta | naslov = Djela [[Frank Herbert|Franka Herberta]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = | podaci1 = * ''[[Božanski car Dine]]'' * ''[[Dina]]'' * ''[[Djeca Dine]]'' * ''[[Jeretici Dine]]'' * ''[[Mesija Dine]]'' }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni po autorima]] [[Kategorija:Frank Herbert|*]] </noinclude> qakkqliq3zk98fvgtq0tp1ft4wyay1d 10 6345 61279 61168 2024-05-16T17:06:39Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Šabloni]] to [[Category:Navigacijski šabloni po autorima]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61279 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Djela Douglasa Adamsa | naslov = Djela [[Douglas Adams|Douglasa Adamsa]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = | podaci1 = * ''[[Autostoperski vodič kroz galaksiju]]'' * ''[[Do viđenja i hvala na svim ribama]]'' * ''[[Restoran na kraju svemira]]'' * ''[[Uglavnom bezopasni]]'' * ''[[Život, svemir i sve ostalo]]'' }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni po autorima]] [[Kategorija:Douglas Adams|*]] </noinclude> ecwthel6k3770c65jg8bk308jti4l9t 10 6346 61287 61189 2024-05-16T17:06:39Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Šabloni]] to [[Category:Navigacijski šabloni po autorima]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61287 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Djela Hermanna Hessea | naslov = Djela [[Hermann Hesse|Hermanna Hessea]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = | podaci1 = * ''[[Demian]]'' * ''[[Moja vjera]]'' * ''[[Narcis i Zlatousti]]'' * ''[[Siddhartha]]'' * ''[[Stepski vuk]]'' }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni po autorima]] [[Kategorija:Hermann Hesse|*]] </noinclude> ki773szn7iw0nlrwoqzwb0efk04yrue 0 6347 25535 2006-11-23T20:50:53Z Harač 23 25535 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Edin Karamazov |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački muzičar'' |datum rođenja=1965. |mjesto rođenja=Zenica, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Većina današnjih muzičara su replike industrije, a ploče snimaju samo pobjednici nekakvih takmičenja, odlični đaci s ocjenom 10. Daleko je to od umjetnosti kako je shvatam, od [[Johann Sebastian Bach|Baha]] nadalje. Tako je i s muzikom, gdje pokušavam osjetiti koji je repertoar najbolji za moje instrumente. Tako [[Johann Sebastian Bach|Baha]] i Mocarta dobro čujem na lutnji i na električnoj gitari." (''za "Jutarnji list"'') [[Kategorija:Muzika|K]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari|K]] {{Wikipedia}} 4q78coa2o91tv5broxeifzffn5rlzsn 0 6348 26047 25830 2006-12-12T20:15:37Z Harač 23 26047 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Zvonimir Soldo |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski fudbaler'' |datum rođenja=02.11.1967. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ne skrivam da me u [[nogomet]]u zanima samo trenerski posao. Ali, ne bih želio govoriti hipotetički, niti odgovarati na takva pitanja. Međutim, jednog dana ću vjerovatno razmišljati i o tome da sjednem na maksimirsku klupu, jer će mi Dinamo uvijek biti zanimljiv klub." (''za "Večernji list"'') [[Kategorija:Sport|S]] [[Kategorija:Hrvatski sportisti|S]] {{Wikipedia}} 25afk0vhj9isl1ynrzilldy97y91cth 0 6349 25840 25538 2006-12-04T21:09:11Z Zumbulka~bswikiquote 10 25840 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Darko Bajić |slika= |tekst uz sliku=''srpski režiser'' |datum rođenja=14.05.1955. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Smatram da u Evropi, u kojoj zaista više nema pravih granica, jedine granice opstaju u našim glavama, i iz njih proističe naša sklonost ka etiketiranju raznih [[narod]]a i [[nacija]]. U mom novom [[film]]u, ljudi tako govore engleskim jezikom, što nerijetko stvara površnu komunikaciju, jer ljudi ne znaju izraziti emocije na tuđem [[jezik]]u. Mi jedni druge, u suštini, ne razumijemo." (''za "Večernje novosti"'') [[Kategorija:Film|B]] [[Kategorija:Srpski režiseri|B]] {{Wikipedia}} tgtvvgqzeglb8jqh4tnto7whm1ut1su 0 6350 25539 2006-11-23T21:06:54Z Harač 23 25539 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Vlastimir Đuza Stojiljković |slika= |tekst uz sliku=''srpski glumac'' |datum rođenja=30.06.1929. |mjesto rođenja=Ražanj, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"U karijeri nisam imao neke posebno značajne uloge. Nisam tako građen da mogu odigrati nešto markantno. Provlačio sam se, pomagao, bio sparing partner... Igrao možda nekoliko glavnih uloga, ali, to je možda i bolje. Nikada nisam imao jaku želju da dobijem neku ulogu jer ko ima jaku želju, on jako i propadne. Te sam se klonio jakih [[želja]]." (''za "Blic"'') [[Kategorija:Film|S]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|S]] {{Wikipedia}} mbfn800rh5oxqbh8ovce3c56wdn2l2o 0 6351 25837 25542 2006-12-04T21:05:29Z Zumbulka~bswikiquote 10 25837 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Leon Lučev |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski glumac'' |datum rođenja=1970. |mjesto rođenja=Šibenik, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Glumci ulaze u projekte iz različitih razloga. Nekada je to [[novac]], nekada su neke druge stvari u pitanju. Ja u projekte ulazim 150 posto i upravo zato dosta dugo vagam hoću li ga napraviti ili ne jer znam kako i koliko ću mu se posvetiti. Ali, dugo razmišljam i o tome hoću li u određenom projektu kao [[glumac]] zadržati svoj glumački integritet." (''za "Večernji list"'') [[Kategorija:Film|L]] [[Kategorija:Hrvatski glumci|L]] {{Wikipedia}} lh9jhy5ykvj98sd4do3and2938ukzbl 0 6352 52611 45959 2014-04-21T21:41:27Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52611 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sascha Baron Cohen |slika=[[Slika:Borat Sacha Baron Cohen.jpg|250px]] |tekst uz sliku=''britanski komičar'' (na slici kao lik Borat) |datum rođenja=13.10.1971. |mjesto rođenja=London, Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Razlog zbog kojeg smo izabrali Kazahstan za snimanje [[film]]a je taj što je to [[država]] o kojoj niko ništa ne zna. Ali poenta vica nije u Kazahstanu, već u ljudima koji vjeruju da takav Kazahstan postoji - zemlja u kojoj homoseksualci nose plavu odjeću, a žene žive u pećinama i piju fermentirani konjski urin. Borat je tek oruđe da se ukaže na komične ljudske predrasude." (''za magazin "Rolling stone"'') [[Kategorija:Film|C]] [[Kategorija:Britanski glumci|C]] {{Wikipedia}} itj8ue3hx5j1n3afke3wr1yqr6x4y32 0 6353 25545 2006-11-23T21:39:08Z Harač 23 25545 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Al di Meola |slika=[[Slika:Al Di Meola (1979).jpg|250px]] |tekst uz sliku=''američki muzičar'' |datum rođenja=22.07.1954. |mjesto rođenja=Jersey City, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Današnji klinci su u užasnoj zamci loše muzike. [[Rep]] je uništio sve što je dobro. Tu ima vrlo malo talenta, a klinci to ipak slušaju. Oni osjećaju da ta muzika nekako odražava njihov [[život]] koji uopće nije dobar, pa ni muzika nije dobra. To je šteta. Ali, shvatit će to oni kada dođe vrijeme." (''za "Blic"'') [[Kategorija:Muzika|M]] [[Kategorija:Američki muzičari|M]] {{Wikipedia}} hoh0kz9tmnpwu0pfkvi0dawi35wri94 0 6354 29257 25547 2007-03-23T19:39:28Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29257 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Al di Meola]] **"Današnji klinci su u užasnoj zamci loše muzike. Rep je uništio sve što je dobro. Tu ima vrlo malo talenta, a klinci to ipak slušaju. Oni osjećaju da ta muzika nekako odražava njihov život koji uopće nije dobar, pa ni muzika nije dobra. To je šteta. Ali, shvatit će to oni kada dođe vrijeme." (''za "Blic"'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Muzika]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 016wpw5uco4tulmn2ky5o4v601atxlr 0 6355 25841 25556 2006-12-04T21:10:12Z Zumbulka~bswikiquote 10 25841 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Andrija Milošević |slika= |tekst uz sliku=''crnogorski glumac'' |datum rođenja=06.08.1978. |mjesto rođenja=Podgorica, Crna Gora |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Volio bih se naći i u podjeli neke nove predstave u crnogorskim [[pozorište|pozorištima]]. Imam želju, međutim nisam više u fazi da radim sve što mi se ponudi. Jednostavno moja [[karijera]] ide takvim tokom da biram samo uloge u kojima ću se moći pokazati, koje mi se dopadnu i koje će mi poslužiti da napredujem dalje u [[rad]]u." (''za "Republiku"'') [[Kategorija:Film|M]] [[Kategorija:Crnogorski glumci|M]] {{Wikipedia}} 4t362v4jjz23nz69ec6ewrq5hmzye7b 14 6356 25557 2006-11-24T18:17:56Z Harač 23 New page: [[Kategorija:Glumci]] 25557 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Glumci]] 9xteo7ek6jgxdnfqtd8ck3v8padz8ab 0 6357 51485 46298 2014-04-13T14:52:23Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 7 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q168992]] 51485 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jessica Simpson |slika=[[slika:Jessica Simpson with microphone.jpg|250px]] |tekst uz sliku=''američka pjevačica'' |datum rođenja=10.07.1980. |mjesto rođenja=Abilene, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Priznajem da se bojim da ne ostanem usidjelica jer [[muškarac|muškarci]] misle da ću im svojom popularnošću uništiti poslovne karijere i da će, ako budu sa mnom u vezi, biti na naslovnicama svih novina. Uvijek sam iskrena i zaista mislim da ću imati problema u budućem [[ljubav]]nom životu." (''za portal "Celebden"'') [[Kategorija:Muzika|S]] [[Kategorija:Američki pjevači|S]] {{Wikipedia}} mxjs1c51eoke2hd4mtzd9gglv509l9j 0 6358 25561 2006-11-25T14:34:14Z Harač 23 25561 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Gorica Popović |slika= |tekst uz sliku=''srpska glumica'' |datum rođenja=13.08.1952. |mjesto rođenja=Kragujevac, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Nemam neki jak razlog za kajanje zbog nečega u [[život]]u. Posao sam potrefila. Muža sam potrefila. Šteta što nemamo djece, ali život je bogat. Bogu hvala, ni zdravlje nije loše. Najbitnije je živjeti, a ja se to i trudim. Jedino što me nervira je [[politika]] i naša nesposobnost da se iščupamo." (''za "Blic"'') [[Kategorija:Film|P]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|P]] {{Wikipedia}} 7oinz9csd8cz66bpjws68enpib13tkx 0 6359 28928 26031 2007-03-23T19:36:26Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28928 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mirko Filipović |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski sportista'' |datum rođenja=10.09.1974. |mjesto rođenja=Vinkovci, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Nisam naviknut na operacije. Hvala Bogu, ovo mi je prvi put da sam morao ići pod nož. Vjerujte, nije mi teško ući s bilo kim u ring i mogu svakome pogledati u oči, ali kada sam vidio injekciju koju mi je doktor spremao dati u kičmu nimalo mi nije bilo svejedno." (''za "Večernji list"'') == Drugi o njemu == *[[Vitalij Kličko]] **"Nikad se ne bih borio u ultimate fightu, to je preopasno za mene. To vam je kao kada bih ja kao veliki šahovski poklonik igao šah s Kramnikom. Jasno je da ne bih imao izgleda. Čuo sam da se pričalo o mogućem okršaju [[Mike Tyson|Tajsona]] i Mirka Filipovića. Bila bi to Tajsonova velika greška. Možda bi Tajson prije 15 godina i imao nekih izgleda, ali ovako psihički slomljen nema nikakvih." (''za "Večernji list"'') [[Kategorija:Sport|F]] [[Kategorija:Hrvatski sportisti|F]] {{Wikipedia}} smbibduyqv13dh5hkjbrsoks4hshko7 0 6360 53292 26037 2014-09-16T06:18:57Z Olaf Kosinsky 4278 53292 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Vitali Vladimirovič Kličko (''Віталій Володимирович Кличко'') |slika=[[slika:2014-09-12_-_Vitali_Klitschko_-_9019.jpg|250px]] |tekst uz sliku=''ukrajinski sportista'' |datum rođenja=19.07.1971. |mjesto rođenja=Belovodsk, Kirgistan |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Nikad se ne bih borio u ultimate fightu, to je preopasno za mene. To vam je kao kada bih ja kao veliki šahovski poklonik igao šah s Kramnikom. Jasno je da ne bih imao izgleda. Čuo sam da se pričalo o mogućem okršaju Tajsona i [[Mirko Filipović|Mirka Filipovića]]. Bila bi to Tajsonova velika greška. Možda bi Tajson prije 15 godina i imao nekih izgleda, ali ovako psihički slomljen nema nikakvih." (''za "Večernji list"'') [[Kategorija:Sport|K]] [[Kategorija:Ukrajinski sportisti|K]] {{Wikipedia}} 2vpg5y3zljw6nnpyhe53ohx3w47ofoi 0 6361 60381 59332 2022-11-16T14:36:54Z Pelleimuri 7916 60381 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mike Tyson |slika= |tekst uz sliku=''američki sportista'' |datum rođenja=30.06.1966. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Mike Tyson Portrait.jpg|thumb|Tyson (2011)]] == Drugi o njemu == *[[Vitalij Kličko]] **"Nikad se ne bih borio u ultimate fightu, to je preopasno za mene. To vam je kao kada bih ja kao veliki šahovski poklonik igao šah s Kramnikom. Jasno je da ne bih imao izgleda. Čuo sam da se pričalo o mogućem okršaju Tajsona i [[Mirko Filipović|Mirka Filipovića]]. Bila bi to Tajsonova velika greška. Možda bi Tajson prije 15 godina i imao nekih izgleda, ali ovako psihički slomljen nema nikakvih." (''za "Večernji list"'') [[Kategorija:Sport|T]] [[Kategorija:Američki sportisti|T]] {{Wikipedia}} g9rvrdd1wic0oev5qaf0cw1mux6p7a7 10 6364 25576 2006-11-26T13:13:01Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Bogati su oni koji nemaju želja, a prosjaci su oni koji stalno žele imati još više." ~ [[Diogenes]] 25576 wikitext text/x-wiki "Bogati su oni koji nemaju želja, a prosjaci su oni koji stalno žele imati još više." ~ [[Diogenes]] 16baji5y99jlx14bss4y6lrt5c5qtjw 10 6365 25577 2006-11-26T13:23:30Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Nevolja uvijek izgleda veća kad je sama." ~ [[Mehmed Meša Selimović]] 25577 wikitext text/x-wiki "Nevolja uvijek izgleda veća kad je sama." ~ [[Mehmed Meša Selimović]] 8y9cbhayjte9fs6n9w478n3xk7ul0wq 0 6366 52345 40323 2014-04-21T11:43:14Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52345 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Anto Đapić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski političar'' |datum rođenja=22.08.1958. |mjesto rođenja=Čaprazlije, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"U predizbornoj kampanji HDZ će biti glavna meta HSP-a. Računali smo s HDZ-om kao strateškim partnerom i zato smo posljednjih godinu i po prema Vladi vodili politiku s povučenom ručnom kočnicom. Sada opuštam kočnicu, i prozivat ćemo Vladu za sve loše odluke i HDZ za sve prevrtljive poteze." (''za "Jutarnji list"'') [[Kategorija:Politika|Đ]] [[Kategorija:Hrvatski političari|Đ]] {{Wikipedia}} cp1ogfy3p1v344xeunkgfl9u43qqaoq 0 6367 51861 50034 2014-04-15T02:53:16Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 2 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q191644]] 51861 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Eva Green |slika= |tekst uz sliku=''francuska glumica'' |datum rođenja=05.07.1980. |mjesto rođenja=Pariz, Francuska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Nikada se ne bih preselila u [[Hollywood]], bez obzira na to koliko ponuda za snimanje dobila. Znam da bi neke glumice dale lijevu ruku za tu priliku, ali ne pada mi na [[pamet]] preseliti se tamo. Ne kažem da se ne može dogoditi to da prihvatim ulogu u nekom [[film]]u, ali definitivno ne vidim svoju [[budućnost]] tamo." (''za "Verečnji list"'') [[Kategorija:Film|G]] [[Kategorija:Francuski glumci|G]] {{Wikipedia}} dd8orx3jm1m92jeu9jma8n8htk3otdg 0 6368 25829 25581 2006-12-04T20:58:41Z Zumbulka~bswikiquote 10 25829 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Šaban Bajramović |slika= |tekst uz sliku=''srpski pjevač romske muzike'' |datum rođenja=16.04.1936. |mjesto rođenja=Niš, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Inspiraciju za pjevanje nalazim u temama iz svakodnevnog [[život]]a, našeg romskog. Ja pjevam tu istinu i onda ta [[istina]] pogađa. Nisu to bajke, nego istina. Jer, kada pjevam, naši [[Romi]] plaču i pjevaju i vesele se. Imam snage vježbati svaki dan. Drugi [[pjevač]]i nikako ne mogu shvatiti kako mogu pjevati četiri sata bez prestanka." (''za "Blic"'') [[Kategorija:Muzika|B]] [[Kategorija:Srbijanski pjevači|B]] {{Wikipedia}} glozju63nbrdc6msjj4ar299eul591g 14 6369 25582 2006-11-26T15:16:40Z Harač 23 New page: [[Kategorija:Pjevači]] 25582 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pjevači]] 6veps5p1rlroaykpmv278f8kgvrcl9q 0 6370 55174 40745 2015-08-03T20:03:26Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q200305]] na [[d:|Wikidati]] 55174 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Milo Đukanović |slika= |tekst uz sliku=''crnogorski političar'' |datum rođenja=15.02.1962. |mjesto rođenja=Nikšić, Crna Gora |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Tvrdnje da ću nakon povlačenja iz sjene nastaviti upravljati Crnom Gorom potpuno su besmislene. Zašto bih radio iz sjene nešto što sam mogao raditi iz prvog plana. Zamorio sam se, ne od [[vlast]]i i [[moć]]i, već od [[odgovornost]]i koje proizilaze iz povjerenja koje su stranci i meni ukazivali građani u jednom dugom i veoma složenom periodu." (''za "Blic"'') [[Kategorija:Politika|Đ]] [[Kategorija:Crnogorski političari|Đ]] {{Wikipedia}} gezksno5y9hk4ahkaegmrynu30bzawz 0 6371 25835 25592 2006-12-04T21:03:25Z Zumbulka~bswikiquote 10 25835 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Petar Grašo |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski pjevač'' |datum rođenja= |mjesto rođenja=Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Nemam namjeru u skorije vrijeme pisati [[pjesma|pjesme]] drugima, jer želim sve ideje koje imam iskoristiti za sebe. Nisam od onih kompozitora koji prodaju pjesme, mada bih mogao. Da sam samo malo pametniji i ekonomičniji, mogao sam imati mnogo više [[novac|novca]]. Ali, ne mogu prodavati svoju [[duša|dušu]] i ne mogu pisati pjesme drugima ako to nije u mom srcu." (''za "Republiku"'') [[Kategorija:Muzika|G]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači|G]] {{Wikipedia}} 3ewr0ynwu67x51cdvw3rulw713uk68p 0 6372 52632 42866 2014-04-21T22:50:20Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52632 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sławomir Mrożek |slika=[[slika:Slawomir Mrozek.JPG|170px]] |tekst uz sliku=''poljski književnik'' |datum rođenja= 26. juni 1930. |mjesto rođenja=Borzecin, Poljska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Miraz]] je začin koji nam pomaže da progutamo ribu zajedno sa kostima." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Poljski pisci|M]] m7iysyyitubj0rtb5kewcqehq0ggp45 0 6373 25609 2006-11-28T17:26:48Z Zumbulka~bswikiquote 10 Slavomir Mrožek premješten u Sławomir Mrożek 25609 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Sławomir Mrożek]] l5edwfnjop2qhz5ux6k984ddsim75rg 0 6374 55175 48438 2015-08-03T20:03:36Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q76988]] na [[d:|Wikidati]] 55175 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mayer Amschel Rothschild |slika= |tekst uz sliku=''njemački bankar, osnivač Rothschilda'' |datum rođenja= 23. februar 1744. |mjesto rođenja= |datum smrti=19. septembar 1812. |mjesto smrti= }} * "[[Ljubav]] je okean osjećanja potpuno okružen financijskim izdacima." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Ekonomija]] tdx1rt62iy4opkmxu1nez9hucb5x5y3 0 6375 59254 51745 2020-03-28T13:05:30Z Veli-Turo 7109 File 59254 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Leslie Townes Bob Hope |slika= |tekst uz sliku=''američki glumac i komičar'' |datum rođenja=29. maj 1903. |mjesto rođenja=Eltham, Velika Britanija |datum smrti= 27. juli 2003. |mjesto smrti=Toluca Lake, SAD }} [[File:Bob Hope Allan Warren crop.jpg|thumb|Bob Hope 1986]] * "[[brak|Supružnici]] žive duže nego samci. Ali to je za njih kazna." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki glumci|H]] [[Kategorija:Američki komičari|H]] rqsox90gemmn40r9t9tantu0215g4mr 0 6376 51387 39933 2014-04-13T05:26:44Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 1 interwiki link, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q641367]] 51387 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Anna Emilia Vivanti |slika= |tekst uz sliku=''italijanska književnica'' |datum rođenja= 7. april 1866. |mjesto rođenja=London, Engleska |datum smrti=20. februar 1942. |mjesto smrti=Torino, Italija }} * "Želim da volim i poštujem ono [[srce]] kome sam dopustila da bude gospodar moga." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Italijanski pisci|V]] t7ekfro86wm02t8ffef567wtjuxinh4 0 6377 51804 47127 2014-04-15T00:54:10Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 18 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q157155]] 51804 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Joseph Ernest Renan |slika=[[slika:Ernest-Renan.gif|170px]] |tekst uz sliku=''francuski književnik i filozof'' |datum rođenja= 28. februar 1823. |mjesto rođenja=Tréguier, Francuska |datum smrti= 2. oktobar 1892. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} * "Da bi [[čovjek]] u ovome svijetu išao pravim putem, treba da se žrtvuje do kraja. Svrha čovjekova postojanja ne sastoji se samo u tome da bude [[sreća]]n. On mora da otkrije za [[čovječanstvo]] nešto veliko." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski pisci|R]] [[Kategorija:Francuski filozofi|R]] reiug0rcns23o07g9jxwon9udhdf06s 0 6378 51424 43126 2014-04-13T09:30:34Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 9 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q165274]] 51424 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jacques Prévert |slika=[[Slika:Jacques Prévert en 1961 dans le film Mon frère Jacques par Pierre Prévert.jpg|180px]] |tekst uz sliku=''francuski književnik'' |datum rođenja= 4. februar 1900. |mjesto rođenja=Pariz, Francuska |datum smrti= 11. april 1977. |mjesto smrti=Omonville-la-Petite, Francuska }} * "Biti Francuz u ljubavi znači - prevaliti pola puta." * "[[Ljubav]] je poslastica čiji je sok sladak, ali je tijesto gorko." * "Nije teško zaljubiti se. Teško je umjeti to reći." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski pisci|P]] 8exaqdc7552mc6vcb1grjicu8hy43e0 0 6379 60609 52567 2023-06-09T22:04:37Z Akseli-veli 8118 Datoteka 60609 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Richard Henry "Peter" Sellers |slika= |tekst uz sliku=''britanski glumac i komičar'' |datum rođenja=8. septembar 1925. |mjesto rođenja=Hampshire, Engleska |datum smrti= 24. juli 1980. |mjesto smrti=London, Engleska }} [[File:Peter Sellers Allan Warren.jpg|thumb|right|Peter Sellers (1973)]] * "[[bigamija|Bigamista]] je ličnost koja i druge greške čini više puta." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski glumci|S]] [[Kategorija:Britanski komičari|S]] i8cjmv3u9al6avyurazafp40b5k69ud 0 6380 60321 58925 2022-09-18T15:54:06Z Hank Mosley 7849 60321 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sir Alec Guinness |slika= |tekst uz sliku=''britanski glumac'' |datum rođenja=2. april 1914. |mjesto rođenja=London, Engleska |datum smrti= 5. august 2000. |mjesto smrti=Midhurst, Engleska }} [[File:Sir Alec Guinness Allan Warren (2).jpg|thumb|Sir Alec Guinness (1973)]] * "Ko se još nije [[brak|oženio]], nije, zapravo, napravio nijednu veću grešku." * "'[[Žena]] je zatvorena [[knjiga]]', kažu neki i u pravu su samo utoliko što ni iz jedne nećeš doznati koje je godine izdana." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski glumci|G]] [[Kategorija:Film|G]] {{Wikipedia}} 8zdkaw9f7ktl8up5bya3tjazefl1cu7 10 6381 45028 38763 2012-03-04T19:49:57Z WizardOfOz 467 WizardOfOz premjesti stranicu [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/52-2010]] na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/52-2012]] 45028 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Rabindranath Tagore]]''' :"Čovjek je od oružja učinio svog boga. I kad oružje pobjedi, čovjek će ostati poražen." :"Nijedan narod ne može se spasiti sam odvajajući se od drugih. Ili se spašavajmo zajedno, ili zajedno propadnimo." :"Spavao sam i sanjao da je život radost. Probudio sam se i otkrio da je život služenje. Dao sam se na služenje i spoznao da je služenje radost." :"Velika srca vole, mala traže da budu voljena." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 4p6taztkedibp8emz85xwc28inmq6n9 10 6382 25642 2006-11-28T19:38:59Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Ko druge vrijeđa, sebe ne zaštićuje." ~ [[Leonardo da Vinci]] 25642 wikitext text/x-wiki "Ko druge vrijeđa, sebe ne zaštićuje." ~ [[Leonardo da Vinci]] mv4g1j48czamqelm5t4iqkb54asczb0 10 6383 25643 2006-11-28T19:39:39Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Ko ne kažnjava zlo, taj zapovijeda da se ono čini." ~ [[Leonardo da Vinci]] 25643 wikitext text/x-wiki "Ko ne kažnjava zlo, taj zapovijeda da se ono čini." ~ [[Leonardo da Vinci]] jhc102jhwpgz2kwlg0axeeyx0g0nbqa 10 6384 25644 2006-11-28T19:40:15Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Mudrost je kćerka iskustva." ~ [[Leonardo da Vinci]] 25644 wikitext text/x-wiki "Mudrost je kćerka iskustva." ~ [[Leonardo da Vinci]] cfz73cc4r8jx9fxc6sp99l4x6p3rv98 10 6385 25645 2006-11-28T19:41:25Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Ničega se u životu ne trebamo bojati. Samo trebamo razumjeti." ~ [[Marie Curie]] 25645 wikitext text/x-wiki "Ničega se u životu ne trebamo bojati. Samo trebamo razumjeti." ~ [[Marie Curie]] r2rzox5qy68ft16rx5d4t40mp6893xi 10 6386 25646 2006-11-28T19:42:46Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Jučer sam bio pametan. Stoga sam želio mijenjati svijet. Danas sam mudar. Stoga mijenjam sebe." ~ [[Chinmoy]] 25646 wikitext text/x-wiki "Jučer sam bio pametan. Stoga sam želio mijenjati svijet. Danas sam mudar. Stoga mijenjam sebe." ~ [[Chinmoy]] 5xwdohos94objsskpe6b7gvmyyg7cm0 10 6387 25647 2006-11-28T19:46:19Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Najvažnija stvar na svijetu nije gdje smo, već u kojem smijeru idemo." ~ [[Oliver Wendell Holmes]] 25647 wikitext text/x-wiki "Najvažnija stvar na svijetu nije gdje smo, već u kojem smijeru idemo." ~ [[Oliver Wendell Holmes]] 5uth4hhkghzl38x4e1gm6smf1521kne 10 6388 25648 2006-11-28T19:50:55Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Karakter čovjeka najbolje ćeš upoznati kad ti postane pretpostavljeni." ~ [[Erich Maria Remarque]] 25648 wikitext text/x-wiki "Karakter čovjeka najbolje ćeš upoznati kad ti postane pretpostavljeni." ~ [[Erich Maria Remarque]] f0ushbuaolp9h10a833v3s3ui8yz2ww 10 6389 25649 2006-11-28T19:52:11Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Čovjek nije nikad tako lijep kao kad moli za oproštenje ili kad sam oprašta." ~ [[Jean Paul]] 25649 wikitext text/x-wiki "Čovjek nije nikad tako lijep kao kad moli za oproštenje ili kad sam oprašta." ~ [[Jean Paul]] bvk5j3qzpnwbjrzwjhvp3z3qfm15tad 10 6390 25652 2006-11-28T19:58:51Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Ludosti učinjene u mladosti ne može nadoknaditi sva mudrost u starosti." ~ [[Bertrand Russell]] 25652 wikitext text/x-wiki "Ludosti učinjene u mladosti ne može nadoknaditi sva mudrost u starosti." ~ [[Bertrand Russell]] 27myetlpstxm6h92fklh9q2315357nj 0 6391 38933 38892 2010-01-30T19:39:48Z WizardOfOz 467 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/93.139.75.151|93.139.75.151]] ([[User talk:93.139.75.151|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Harač|Harač]] 38933 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Zvonimir Berković |slika= |tekst uz sliku=''srpski režiser'' |datum rođenja=01.08.1928. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Došlo je vrijeme da pogledamo istinu u oči... Nema sumnje da je [[Franjo Tuđman|Tuđman]] svojim redefiniranjem Pavelićeve NDH kao izrazom stoljetnih težnji hrvatskog naroda za svojom državom, zapravo ekshumirao tu mentalnu tvorevinu, ubrizgao joj svježu krv i omogućio joj da još generacijama živi." (''za "Feral Tribune"'') [[Kategorija:Film|B]] [[Kategorija:Srpski režiseri|B]] {{Wikipedia}} shef97n1f6exnk7awp4n2mixj4mkhgb 0 6392 59627 58269 2020-12-14T21:19:36Z Armas Eesti 7345 File 59627 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Franjo Tuđman |slika= |tekst uz sliku=''prvi hrvatski predsjednik'' |datum rođenja=14.05.1922. |mjesto rođenja=Veliko Trgovišće, Hrvatska |datum smrti=10.12.1999. |mjesto smrti=Zagreb, Hrvatska }} [[File:FranjoTudman.JPG|thumb|200px|Franjo Tuđman]] Ratni zločinac Franjo Tudžman. == Drugi o njemu == *[[Kiro Gligorov]] **"Nisam želio ići u Hag da ne naštetim Tuđmanu. Ali, apsolutno sam podržavao suđenje [[Slobodan Milošević|Miloševiću]]. On je suđenje zaslužio, ali Tuđman i [[Alija Izetbegović|Izetbegović]] ne. Za takve ličnosti treba vagati stvari. Naravno da niko nije bezgrešan, ali stvari treba sagledavati u cjelini i u kontekstu." (za ''Jutarnji list'') *[[Zvonimir Berković]] **"Došlo je vrijeme da pogledamo istinu u oči... Nema sumnje da je Tuđman svojim redefiniranjem Pavelićeve NDH kao izrazom stoljetnih težnji hrvatskog naroda za svojom državom, zapravo ekshumirao tu mentalnu tvorevinu, ubrizgao joj svježu krv i omogućio joj da još generacijama živi." (''za "Feral Tribune"'') [[Kategorija:Politika|T]] [[Kategorija:Hrvatski političari|T]] {{Wikipedia}} su969s4ttdjqrr0eqh3ooakdjsrm8xo 0 6393 25669 2006-11-29T16:18:21Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Asim Kurjak |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački i hrvatski ginekolog'' |datum rođenja=1942. |mjesto rođenja=Kotor Varoš, [[Bosna i Hercegovina]... 25669 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Asim Kurjak |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački i hrvatski ginekolog'' |datum rođenja=1942. |mjesto rođenja=Kotor Varoš, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Stalo mi je do bosanske javnosti i želim da zna da je Asim Kurjak častan ''čovjek'', međunarodno vrlo produktivan i priznat." (''za "Dnevni avaz", 29.11.2006., str. 5'') [[Kategorija:Nauka|K]] {{Wikipedia}} eyw5hyt5jmxassl1sxrs61osv80zjan 0 6394 55177 38631 2015-08-03T20:03:56Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16509041]] na [[d:|Wikidati]] 55177 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dave Allen |slika= |tekst uz sliku=''engleski komičar'' |datum rođenja= 6. juli 1936. |mjesto rođenja= |datum smrti= 10. mart 2005. |mjesto smrti= }} * "[[Brak]] je jedina stvarno uspjela osveta [[Bog]]a ljudima." * "Izaberite najgoreg detektiva u agenciji da prati vašu ženu. U toj situaciji, što manje znate utoliko bolje." * "Za gurmane brak je meni u kome se desert služi prije predjela." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski glumci|A]] [[Kategorija:Britanski komičari|A]] 5uxvamtnvizhg573a3emzmqu0r96je7 0 6395 51909 48361 2014-04-15T04:32:50Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 8 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q44519]] 51909 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Selma Ottilia Lovisa Lagerlöf |slika=[[slika:Selma Lagerlof (1908), painted by Carl Larsson.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''švedska književnica'' |datum rođenja= 20. novembar 1858. |mjesto rođenja=Mårbacka, Švedska |datum smrti= 16. mart 1940. |mjesto smrti=Mårbacka, Švedska }} * "Kad žena ne može da izađe nakraj sa svojom djecom, onda počinje da prevaspitava - muža." * "[[Ljubav]] je uvijek početak znanja, kao što je vatra početak svjetla." * "Prvi uzdah ljubavi je posljednji uzdah [[mudrost]]i." * "U ženi je suviše dugo bio skriven i [[rob]] i [[tiranin]]. Zato [[žena]] još nije sposobna za [[prijateljstvo]], već poznaje samo ljubav." * "Žene imaju specijalni kutak u svom pamćenju koji je rezervisan za [[grijeh]]ove što ih nikad nisu počinile." {{Wikipedia}} [[Kategorija:švedski pisci|L]] 0w0s5pta84sw8hs7t3vrjhts0i9zzcs 0 6396 28245 25694 2007-03-13T22:53:47Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28245 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Trevor Wallace Howard |slika= |tekst uz sliku=''engleski glumac'' |datum rođenja=29. septembar 1916. |mjesto rođenja=Cliftonville, Engleska |datum smrti=7. januar 1988. |mjesto smrti=Bushey, Engleska }} * "[[Moda]], kako je ja shvatam, oduvijek je bila estetska smicalica da se nešto prikrije, a ne da se otkriva. Nije izmišljena toliko da poveća ljepotu, koliko da sakrije ružnoću." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski glumci|H]] l9ibfp2du5sxdn1m42ct6k8hlc2r7yd 0 6397 51794 47131 2014-04-15T00:36:05Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 9 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q218747]] 51794 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Honoré Riqueti, grof de Mirabeau |slika=[[slika:Honoré Mirabeau 4.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''francuski političar'' |datum rođenja= 9. mart 1749. |mjesto rođenja=Bignon, Francuska |datum smrti= 2. april 1791. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} * "[[Čovjek]] kome se niko ne sviđa mnogo je nesretniji od onoga koji se nikome ne sviđa." * "Onaj ko te u [[suze]] tjera, taj te i voli." * "Žene su kao generali. Njih se ne tiče koliko je poraza koštala jedna pobjeda." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski političari|M]] 2y7y72c90e25jbzr75ouz6vl3mpx3w6 0 6398 25702 2006-11-30T17:42:37Z Zumbulka~bswikiquote 10 Heltaji premješten u Heltai Jenő 25702 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Heltai Jenő]] tve8s18doaz41gqmwposk3fn6vu5ylt 0 6399 25705 2006-12-01T17:39:23Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Azem Vlasi |slika= |tekst uz sliku=''kosovski političar'' |datum rođenja=1948. |mjesto rođenja=Istok, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Svi u regi... 25705 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Azem Vlasi |slika= |tekst uz sliku=''kosovski političar'' |datum rođenja=1948. |mjesto rođenja=Istok, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Svi u regionu smo u nekom vidu ograničenog [[suverenitet]]a. Nema slobodnih političara, nema zemalja sa samostalnom politikom. Politički procesi se uglavnom odvijaju po diktatima Brisela i Vašingtona. Ali takvi kakvi smo, ne znači da je to tako loše. Zapravo to je glavni garant da će mir potrajati." (''za "Feral Tribune"'') [[Kategorija:Politika|V]] [[Kategorija:Kosovski političari|V]] {{Wikipedia}} 0x2x1uaagj4uf4n2j2wbg2cc4xkvfh1 14 6400 25706 2006-12-01T17:40:17Z Harač 23 New page: [[Kategorija:Političari]] 25706 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Političari]] 0lfifaltn3flxxlfjt0epwxbdkf5x65 0 6401 57095 53953 2016-09-21T19:40:39Z 93.139.100.229 57095 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ljubo Ćesić Rojs |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski političar'' |datum rođenja=20.02.1958. |mjesto rođenja=Batin, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} == Drugi o njemu == *[[Vlatko Pavletić]] **"Upravo sam ja predložio Sanaderu da se nakon Tuđmanove smrti natječe za predsjednika HDZ-a jer sam u njemu prepoznao pragmatičnu, tolerantnu i kulturnu osobu. Zbog toga sam dobio velikog oponenta u Ćesiću Rojsu koji me je tada neprijateljski izvrijeđao. A, ja ne volim zadrte, tvrdoglave ljude." (''za "Globus"'') [[Kategorija:Politika|R]] [[Kategorija:Hrvatski političari|R]] {{Wikipedia}} bvd8bgxi6a793m41gmah71tr4fn1g7g 0 6402 52767 52696 2014-04-26T01:06:00Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52767 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Bryan Adams |slika=[[Slika:Bryan_Adams_Hamburg_MG_0631_flickr.jpg|180px]] |tekst uz sliku=''kanadski muzičar'' |datum rođenja=05.11.1959. |mjesto rođenja=Kingston, Kanada |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Iskreno, baš me briga za top-liste, ako bih pisao pjesme samo zato da bih se dobro plasirao na muzičkim listama, poludio bih. Treba pisati o svojim osjećanjima, životu... i, ako je to istina, to će dodirnuti nekoga. Naravno, uvijek će postojati izvođači kao što je [[Britney Spears]]. Oni prave fabrikovanu muziku, ali oni su odabrali da budu takvi." (''za "Blic"'') [[Kategorija:Muzika|A]] [[Kategorija:Kanadski pjevači|A]] {{Wikipedia}} m76iovo9j0inlpr360b0ck97xug0wh2 14 6403 57941 55178 2017-06-18T06:13:22Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q6997921]] na [[d:|Wikidati]] 57941 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Film]] [[hu:Kategória:Humoristák]] rsfr7kwwdbtqq1um5ujylc14goq9upc 0 6404 28090 26281 2007-03-13T22:43:30Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28090 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Maurice Dekobra |slika= |tekst uz sliku=''francuski književnik'' |datum rođenja= 1885. |mjesto rođenja= |datum smrti= 1973. |mjesto smrti= }} * "Ima mnogo [[žena]] koje su udovice već sutradan po vjenčanju, jer su im umrli [[muž]]evi o kojima su maštali." * "[[Ljubav]] je kao zarazna [[bolest]]: što je se čovjek više boji, to joj je više izložen." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski pisci|D]] 5qckza0es13ty4eer09bao6al199el7 0 6405 55179 40133 2015-08-03T20:04:16Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q379929]] na [[d:|Wikidati]] 55179 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Eugène Marin Labiche |slika=[[slika:Eugene Labiche par Desboutin.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''francuski književnik'' |datum rođenja= 5. maj 1815. |mjesto rođenja=Pariz, Francuska |datum smrti= 22. januar 1888. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} * "[[Prijateljstvo]] prestaje ondje gdje počinje dug." * "Umiljavaj se [[žena|dami]] i ona će te odbiti, okreni joj leđa i tek tada će te voljeti." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski pisci|L]] f67c8uh70ktgjj23tj0had4rvzxw72y 0 6406 51327 42637 2014-04-12T07:48:42Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q352561]] 51327 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ihara Saikaku |slika= |tekst uz sliku=''japanski pjesnik'' |datum rođenja= 1642. |mjesto rođenja= |datum smrti=1693. |mjesto smrti= }} * "[[Ljubav]] je slijepa, ali je u zemlji ljubavi i najtamnija noć obasjana suncem." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Japanski pisci|S]] hycvpdwrc8sucp0dx12avo3gy0gycjh 14 6407 61479 51196 2024-05-16T18:41:04Z Srđan 4695 61479 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Japan|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] ovqr2jvgrteb601i2ppq9wz2ghhlcr8 0 6408 54264 51394 2015-04-07T08:55:16Z CommonsDelinker 84 Replacing Isadora_duncan.jpg with [[File:Isadora_Duncan_(grayscale).jpg]] (by [[commons:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: [[:commons:COM:FR|File renamed]]: [[:commons:COM:FR#reasons|File renaming criterion #4]]: To harmonize the file names o 54264 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Isadora Duncan |slika=[[slika:Isadora Duncan (grayscale).jpg|170px]] |tekst uz sliku=''američka plesačica'' |datum rođenja=27. maj 1877. |mjesto rođenja=San Francisco, SAD |datum smrti=14. septembar 1927. |mjesto smrti=Nica, Francuska }} * "Lijepe žene nikad ne sumnjaju u svoju inteligenciju, ali inteligentne žene uvijek sumnjaju u svoju ljepotu." * "U [[ljubav]]i su privlačni samo počeci. Zašto se onda čudimo ljudima koji nalaze zadovoljstvo da češće počinju iznova?" * "Voli se samo jednom, jer je ljudsko [[srce]] raketa koja samo jednom prsne u sjaju prema nebu." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki plesači|D]] k6s65k1rf0yvyra3xeez6qjlsxq0t39 0 6409 55180 37448 2015-08-03T20:04:26Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q181894]] na [[d:|Wikidati]] 55180 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Pietro Mascagni |slika=[[slika:Pietro Mascagni 3.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''italijanski kompozitor'' |datum rođenja=7. decembar 1863. |mjesto rođenja=Livorno, Italija |datum smrti= 2. august 1945. |mjesto smrti=Rim, Italija }} * "[[Ljubav]] je divan [[cvijet]] koji treba ubrati na ivici strašnog ponora." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Italijanski kompozitori|M]] g2ep6dw4asxm2rig52of9rg95haurrr 0 6410 60686 51304 2023-08-22T21:30:47Z Pikariisi 8188 Datoteka 60686 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Archibald Joseph Cronin |slika= |tekst uz sliku=''škotski književnik'' |datum rođenja= 19. juli 1896. |mjesto rođenja= |datum smrti= 9. januar 1981. |mjesto smrti= }} [[File:A. J. Cronin 1931b.jpg |thumb|A. J. Cronin (1931)]] * "I pahuljica može da izbrusi belutak, ako je vodi ruka [[ljubav]]i." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski pisci|C]] 9e05u5zhkf6hg4y2q01dg5v89j6dqmu 0 6411 27820 25748 2007-03-13T22:24:34Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27820 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Anna Moffo |slika= |tekst uz sliku=''američka operna pjevačica'' |datum rođenja=27. juni 1932. |mjesto rođenja=Wayne, SAD |datum smrti=10. mart 2006. |mjesto smrti=New York, SAD }} * "[[Ljubav]] je u stanju da za jednu noć sagradi Kineski zid." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pjevači|M]] hrbipkyvki2btyux7rdve5zk7m9e8li 0 6412 52553 50091 2014-04-21T19:16:42Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52553 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=George Orson Welles |slika=[[slika:Orson Welles 1937.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''američki režiser, glumac, scenarist i producent'' |datum rođenja= 6. maj 1915. |mjesto rođenja=Kenosha, SAD |datum smrti= 10. oktobar 1985. |mjesto smrti=Los Angeles, SAD }} * "[[Ljubav]] je kao zauške, što ih kasnije dobiješ, to je opasnije." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki glumci|Welles,Orson]] [[Kategorija:Američki režiseri|Welles,Orson]] 7mn1rc0ok752vbwjd1aznh9k37z7u8o 0 6413 60425 55181 2023-01-09T23:20:47Z Aktiivinen finalisti 7955 File 60425 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ingemar Stenmark |slika= |tekst uz sliku=''švedski sportista'' |datum rođenja=18.03.1956. |mjesto rođenja=Joesjö, Švedska |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Ingemar Stenmark (1979).jpg|thumb|Ingemar Stenmark (1979)]] *"Riječima je nemoguće opisati kako je teško u kontinuitetu biti na vrhu. Samo vrhunski sportista zna koliko je teško stići na vrh, a još tu i ostati. Ono što je mene održalo na mjestu najboljeg bila je izuzetno velika želja za uspjehom i ogromna posvećenost [[sport]]u. Ne želim da to bude poređenje, ali smatram da je slična stvar i sa [[Sergej Bubka|Sergejom Bubkom]], kojeg od svih sportista najviše cijenim." (za ''Blic'') [[Kategorija:Sport|S]] [[Kategorija:Švedski sportisti|S]] {{Wikipedia}} m1z2tw3k0sxuj0ajstpedbdgy9w098j 0 6415 29312 25762 2007-03-23T19:40:04Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29312 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sergej Bubka (Сергій Бубка) |slika= |tekst uz sliku=''ukrajinski sportista'' |datum rođenja=04.12.1963. |mjesto rođenja=Luhansk, Ukrajina |datum smrti= |mjesto smrti= }} == Drugi o njemu == *[[Ingemar Stenmark]] **"Riječima je nemoguće opisati kako je teško u kontinuitetu biti na vrhu. Samo vrhunski sportista zna koliko je teško stići na vrh, a još tu i ostati. Ono što je mene održalo na mjestu najboljeg bila je izuzetno velika želja za uspjehom i ogromna posvećenost [[sport]]u. Ne želim da to bude poređenje, ali smatram da je slična stvar i sa Sergejom Bubkom, kojeg od svih sportista najviše cijenim." (za ''Blic'') [[Kategorija:Sport|B]] [[Kategorija:Ukrajinski sportisti|B]] {{Wikipedia}} 0cgvl2njorv45z3z1oo6vl8bu2lsm76 0 6416 26636 25763 2007-01-12T22:49:30Z Zumbulka~bswikiquote 10 26636 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Josipa Lisac |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska pjevačica'' |datum rođenja=14.02.1950. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Možda i [[život|živim]] na neki način pod staklenim zvonom, ali bez obzira na to i te kako sam svjesna stvarnosti i vrlo se realno suočavam sa njom. Ali ne živim u oblacima na način na koji neki misle, jer kad bi bilo tako, mislite li da bih mogla osmisliti bilo koji koncert koji sam proteklih godina održala?" (za ''Večernji list'') [[Kategorija:Muzika|L]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači|L]] {{Wikipedia}} j1u6mzx1c6i675trxrrdic0y4cnp0i9 0 6417 25764 2006-12-02T22:14:42Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Ivan Čolović |slika= |tekst uz sliku=''srpski etnolog'' |datum rođenja=1938. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Danas se ... 25764 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ivan Čolović |slika= |tekst uz sliku=''srpski etnolog'' |datum rođenja=1938. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Danas se sve češće događa da se ideja o uvažavanju [[Kultura|kulturnih]] razlika koristi da bi se legitimirao kulturni [[fundamentalizam]], odnosno prikriveni rasizam. I kad je riječ o etno-muzici, slavljenje identiteta, korijena i izvora često poprima manje-više otvoreni rasistički smisao. Kulturni fundamentalisti govore o pravu na razliku, ali sve se svodi na to da je za svaku kulturu najbolje da živi za svoj groš, to jest na svom prostoru." (za ''Feral Tribune'') [[Kategorija:Nauka|Č]] {{Wikipedia}} 21bb3kf0ojrlkvbhcoyb67vgxi9lr0j 0 6418 28614 25767 2007-03-23T19:33:08Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28614 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Ivan Čolović]] **"Danas se sve češće događa da se ideja o uvažavanju [[Kultura|kulturnih]] razlika koristi da bi se legitimirao kulturni fundamentalizam, odnosno prikriveni rasizam. I kad je riječ o etno-muzici, slavljenje identiteta, korijena i izvora često poprima manje-više otvoreni rasistički smisao. Kulturni fundamentalisti govore o pravu na razliku, ali sve se svodi na to da je za svaku kulturu najbolje da živi za svoj groš, to jest na svom prostoru." (za ''Feral Tribune'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} s0naxczwtzu7b04i2xu0ye2hknbsjxa 14 6419 61757 31035 2024-05-17T11:42:55Z Srđan 4695 61757 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Ukrajina|Sportisti]] [[Kategorija:Sportisti]] sjccbdqx31pkvvp7r5v47m450wpkhgg 14 6420 51094 48090 2014-04-08T23:37:23Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51094 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Sport]] 1d93jtbp6kcm0c6dcex7dp6arcfueaj 14 6421 61778 31037 2024-05-17T11:47:46Z Srđan 4695 61778 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Švedska|Sportisti]] [[Kategorija:Sportisti]] 0xefi1ul45j15rns9eub1wbgtem38p1 0 6422 60415 51801 2022-12-31T21:02:07Z Ryypätään kassa! 7950 RIP 60415 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Papa Benedikt XVI (Joseph Alois Ratzinger) |slika=[[Slika:Pope Benedictus XVI january,20 2006 (2) mod.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''poglavar Rimokatoličke crkve'' |datum rođenja=16.04.1927. |mjesto rođenja=Marktl am Inn, Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= 2022 }} *"Pokažite mi samo šta je to novo što je Muhamed donio, i vidjet ćete samo [[zlo|zle]] i neljudske stvari..." (''sa govora na Univerzitetu Regensburg''; citat bizantijskog cara Manuela II) *"[[Istanbul]] je most između Evrope i Azije." (''u posjeti Turskoj'') *"Dobro znate da [[crkva]] ne želi nikome ništa nametati, već samo traži da se živi u [[sloboda|slobodi]]." (''u istambulskoj Katedrali sv. Duha'') *"Ali mora se ipak reći da je inkvizicija bila napredak." (''3.3.2005. u emisiji Kontraste na ARD-u'') == Vanjski linkovi == *[http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/speeches/2006/september/documents/hf_ben-xvi_spe_20060912_university-regensburg_en.html Govor u Regensburgu (engleski jezik)] [[Kategorija:Politika|P]] [[Kategorija:Religija|P]] {{Wikipedia}} rov8m47kmqlxezgkmihn0gxkw4ln06b 14 6423 31038 25772 2007-05-02T05:59:43Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31038 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 14 6424 61514 31039 2024-05-17T06:54:45Z Srđan 4695 61514 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Mađarska|Novinari]] [[Kategorija:Novinari]] c8o00lm93la3hdlkusjuzy0yknr4fmc 14 6425 61742 61404 2024-05-17T11:35:45Z Srđan 4695 61742 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo|Komičari]] [[Kategorija:Komičari]] dyt6xvs4m4elqq4rdvblmw9e52i9nvm 0 6426 25777 2006-12-02T22:44:24Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Novac]] 25777 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[novac]] 9mywaj4jtbefaldscngobhdn8qzd9tf 0 6427 59785 29262 2021-05-12T22:18:20Z 2003:C1:3737:BD00:9958:98F4:49DB:A0A3 59785 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Rešid Hafizović |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački teolog, akademik'' |datum rođenja=1956. |mjesto rođenja= [[Srebrenica]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Svaka civilizacija ima svoje tragedije, padove i pogibelji, pa tako i ona muslimanska, ali vrhunac tragedije koja je zadesila muslimane, zbio se godine 1746. kada je bezumnik iz Nedžda po imenu Muhammad ibn 'Abd al-Wahhab sa svojom falangom 'beduina' i ljudi željnih plijena, krvi i ubijanja, proglasio službeni džihad protiv svih muslimana, i to samo zato što su ovi potonji ustrajavali u svom slijeđenju i razumijevanju islama onako kako to nalozi temeljnih vrela traže i kako je to živim primjerom Poslanik islama, izabranik i miljenik Božiji, zasvjedočio prije više od četrnaest stoljeća." ("Oni dolaze po našu djecu", ''Oslobođenje'', 25.11.2006.) *"Oni su došli po našu djecu, došli su da uzmu krvavi danak, da nam uzmu srce i dušu kao plaću za mrvice koje su nam donosili sumnjivi humanitarci sa posljednjim, nećasnim nakanama. Oni su među nama. Šireći praksu tzv. incestnih brakova po našim selima, kasabama, varošima i gradovima, oni su već dobrano naćeli naše tradicionalno društveno tkivo. Oni su već u našem medijskom prostoru, u našim upravnim i akademskim religijskim institucijama: u našim džamijama, našim medresama, našim akademijama, posvuda." ("Oni dolaze po našu djecu", ''Oslobođenje'', 25.11.2006.) == Vanjski linkovi == *[http://www.fin.ba/fin_info/bibliografije/resid_hafizovic.htm Biografija] *[http://zijaret.be/vijesti.php?opsirnije=134 Tekst "Oni dolaze po našu djecu" objavljen u ''Oslobođenju'' 25.11.2006.] [[Kategorija:Religija]] {{Wikipedia}} 1si4obdvjyx1sxvc4yfifjo7roj3pmj 0 6428 60555 58870 2023-03-07T23:47:17Z Lee Bob Eel 8026 60555 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Leonard Cohen |slika= |tekst uz sliku=''kanadski pjesnik, kompozitor i pjevač'' |datum rođenja= 21. septembar 1934. |mjesto rođenja=Montreal, Kanada |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Leonard Cohen17b.jpg|thumb|Leonard Cohen (1988)]] * "Nijedna [[žena]] nije toliko lijepa da ne bi željela da joj se o ljepoti govori u stihovima." ("''Omiljena igra''") == Djela == * ''[[Omiljena igra]]'' {{Wikipedia}} [[Kategorija:Leonard Cohen|*]] [[Kategorija:Kanadski pisci|C]] [[Kategorija:Kanadski kompozitori|C]] [[Kategorija:Kanadski pjevači|C]] 8bss3l5d7qn8gvc377p7gug7s6nyzkq 0 6429 55182 40674 2015-08-03T20:04:45Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513646]] na [[d:|Wikidati]] 55182 wikitext text/x-wiki ------- == Citati == *[[Henry de Montherlant]] **"U mladosti treba ljubiti, u zrelosti pisati knjige i u starosti napokon govoriti istinu." *[[Richard Bach]] **"Svako od nas dobija blok mermera kada započinje svoj životni vijek i alat da ga uobliči u skulpturu. Možemo ga vući nedodirnutog za sobom, možemo ga istucati u šljunak, možemo ga uobličiti u slavu. Iz svih drugih života su nam ostali primjeri, dovršena i nedovršena životna djela koja nas vode i upozoravaju. Pri kraju, naša skulptura je skoro dovršena i možemo glačati i dotjerivati ono što smo započeli prije mnogo godina. Tada možemo najviše napredovati, ali da bismo to učinili, moramo prevazići privid zrelosti." *[[Sigmund Freud]] **"Voljeti i raditi srodne su sposobnosti koje su znak pune zrelosti." *[[William Shakespeare]] **"Ženidba je prva glupost koju čovjek učini kada postane zreo i razuman." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] cz934r5t7ycym8ycr6c630vlesha4ai 0 6430 51401 43500 2014-04-13T06:49:34Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 8 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q18237]] 51401 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Friedrich Nietzsche]] **"Suosjećanje održava što je zrelo za propast, opire se u korist onoga što je život razbaštinio i osudio, obiljem svakakvih promašaja, koje održava na životu, daje samom životu mračan i dvojben vid. Taj depresivni i kružni instinkt onemogućava one instinkte koji teže održanju i podizanju vrijednosti života: on je multiplikator bijede i konzervator svega bijednoga." ("''[[Antikrist]]''") **"Tamo gdje se vlada, tu postoje mase; a gdje su mase, tu postoji potreba za robovanjem. Gdje ima robovanja, individue su malobrojne, i one imaju protiv sebe instinkte i savjest stada." ("''[[Radosna nauka]]''") *[[Meredith Monk]] **"Tražim balans između instinkta, inspiracije i racija, da samokontrolom rukovodimo sve naše potencijale. Poštujem inteligenciju publike koju prihvatam kao mnoštvo individua i nisam pristalica da svi oni dožive isto iskustvo, već da svako uđe u predstavu na svoj način." (za "Blic") *[[Will Cuppy]] **"Ako mačka nešto pametno uradi, mi to zovemo instinktom, a kada isto to uradimo mi onda se to zove inteligencija." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 2ei53vbk2nlx8855yjw39kkp30eq6nl 0 6431 55183 44689 2015-08-03T20:04:56Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 3 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512824]] na [[d:|Wikidati]] 55183 wikitext text/x-wiki ----------- == Citati == *[[Milan Kundera]] **"Voditi ljubav sa ženom i spavati sa ženom su dva odvojena osjećanja, ono prvo je požuda, ovo drugo je ljubav." *[[Samyutta Nikaya]] **"Želja je ta koja održava biće, a prate je uživanje i požuda, uživanje u ovome ili onome: drugim riječima, želja za čulnim zadovoljstvima, želja za postojanjem, želja za uništavanjem. " == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 2a0m2cbh877jklezgh89csbrw45dcdr 0 6432 58183 58170 2017-09-16T07:40:59Z Samuele2002 5331 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/80.246.139.245|80.246.139.245]] ([[User talk:80.246.139.245|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:YiFeiBot|YiFeiBot]] 58183 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Mairead Corrigan]] **"Nenasilje nije nešto za samo jedan broj odabranih, ono je nešto za sve nas. Ono je jedna vrsta načina života na osnovi respekta za svakog čovjeka i za okolinu. Ono je sredstvo kojim se mogu provesti socijalne i političke promjene i kojim se čovjek može suprotstaviti zlu, a da pri tom ne čini zlo. Ono je potpuno novi način razmišljanja." *[[Yitzhak Rabin]] **"Mi žudimo za tim da u našoj zajedničkoj, tužnoj knjizi historije otvorimo novi odlomak - odlomak obostranog priznavanja, respekta, razumjevanja, prijateljstva. Nadamo se početku nove historije na Bliskom Istoku. Danas, ovdje pred Bijelom kućom u Washingtonu, počinje novo računanje vremena u odnosu između naroda, između roditelja, koji su umorni od rata, između naše djece koja neće upoznati rat." (iz govor Rabina pri potpisivanju prvog izraelsko-palestinskog sporazuma 13. septembra 1993. godine pred Bijelom kućom u Washingtonu) == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] 4q78r5wjvav0ly83kfd291b2pornwkb 0 6433 29251 28176 2007-03-23T19:39:23Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29251 wikitext text/x-wiki --------- == Citati == *[[Joe Frazier]] **"Vi možete osmisliti plan borbe, ali kad ona počne stvari mogu krenuti neplanirano i tada ste prepušteni vlastitim refleksima – dakle vještini koju ste stekli treningom. " *[[Woody Allen]] **"Imam loše reflekse. Jednom me udario auto koji su gurala dva momka." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] noln7a2hfzmoxn2oh936apjz6q4fl1q 0 6434 52546 47971 2014-04-21T18:58:21Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52546 wikitext text/x-wiki ---------- == Citati == *[[Derviš Sušić]] **"...čist obraz i čvrsta sloga održe ljude i u najtežem nevremenu. Goloruka sloga jača je od naoružanih nesuglasica. A sitan račun i velika pohlepa sebičnih prerezali su grkljane mnogim carstvima, starim, moćnim, golemim, a mi svoje još ni smislili nismo. Samo slutim, zakuhaće se po Bosni i biće krvi konjima do trbuha..." ("''[[Hodža Strah]]''") == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] ef16swb7tkkkrjg8jjrt04gp4s61r9e 0 6435 41879 40494 2011-03-19T15:49:44Z Alessia 1359 interwiki 41879 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Derviš Sušić]] **"A ovaj jabandžija, očigledno, ne boji se ni dana, ni noći, ni sela, ni muhtara, ni vlasti, ni zvijeri. Mora da je ili krupan junak ili sitna pamet..." ("''[[Hodža Strah]]''") *[[Honoré de Balzac]] **"Nevaljalci su veliki junaci u ljubavi." *[[William Shakespeare]] **Bezbrojno puta kukavice mru // Prije svoje smrti; junak samo jednom. ("''[[Julije Cezar (drama)|Julije Cezar]]''") == Poslovice == *[[Arapske poslovice]] **"Junak je onaj koji ne govori već radi." *[[Bosanske poslovice]] **"Na muci se poznaju junaci." == Također pogledajte == *[[Heroj]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} [[pl:Bohater]] [[sl:Junak]] 22sleyvzopcrizv79hz7z74vgb9sj9j 0 6436 61925 25793 2024-05-18T09:31:29Z Srđan 4695 61925 wikitext text/x-wiki *"U svom ''povijesnom jučer'' [[Bošnjaci]] su uglavnom bili tragični protagonisti povijesti. I danas su na povijesnoj vjetrometini, prepušteni najvećim dijelom samima sebi. Iako ne treba gubiti nadu u pomoć dobronamjernih ljudi iz svijeta, budućnost Bošnjaka ovisit će, uglavnom, o stepenu njihove samosvijesti." (za ''Dnevni avaz'', 02.12.2006.) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Duraković, Esad}} [[Kategorija:Nauka]] 4h9jdz5dtgbds36vd3r74sqm3onjef0 0 6437 25800 2006-12-03T22:01:47Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Eva Ras |slika= |tekst uz sliku=''srpska glumica'' |datum rođenja=01.01.1941. |mjesto rođenja=Subotica, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[[Čovjek... 25800 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Eva Ras |slika= |tekst uz sliku=''srpska glumica'' |datum rođenja=01.01.1941. |mjesto rođenja=Subotica, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[[Čovjek]], da bi bio [[Sreća|sretan]], treba biti [[Prosječnost|prosječan]]. Ljudi koji sebi postavljaju visoke ciljeve, koji mnogo rade, koji nisu osrednji, oni znaju da iza svakog uspjeha stoji hiljadu muka i neuspjeha. Osrednjost je najkomfornija zbog civilizacije koja je nametnula da svi trebamo biti njeni robovi." (za ''Blic'') [[Kategorija:Film|R]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|R]] {{Wikipedia}} 4jxaagqaxcnpxeosj8gkp5af0gxagz5 0 6438 29201 25803 2007-03-23T19:38:56Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29201 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Borislav Pekić]] **"Ono što se nasleđuje, prosječnost je. Kao i u prirodi, ne nadživljavaju najjači. Najjači i najslabiji nestaju. Ostaju oni sa zlatne sredine, oni prosječni. Prosječnost se uvećava: postaje sve prosječnija, jer u prosječnom svijetu nestaju najmanje prosječni, a ostaju oni koji su to najviše. Ostaje čovjek za jednu sezonu, prosječan otpadak vrste." (''[[Bjesnilo]]'') *[[Eva Ras]] **"[[Čovjek]], da bi bio [[Sreća|sretan]], treba biti prosječan. Ljudi koji sebi postavljaju visoke ciljeve, koji mnogo rade, koji nisu osrednji, oni znaju da iza svakog uspjeha stoji hiljadu muka i neuspjeha. Osrednjost je najkomfornija zbog civilizacije koja je nametnula da svi trebamo biti njeni robovi." (za ''Blic'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 59ih2z0u6hwtdesz2kqe0kcr1qlvxes 0 6439 61928 25804 2024-05-18T09:33:58Z Srđan 4695 61928 wikitext text/x-wiki *"[[Srebrenica]] je postala moja mora i ne znam kako ću živjeti s njom. Kako se više smijati, živjeti i pisati nakon Srebrenice? Ne mogu a da ne mislim na nesretne žene Srebrenice, kako da se vrate tamo, kada ih sve podsjeća da su ljudi zvijeri. O Srebrenici je nemoguće napraviti film." (za ''Azru'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Džafić, Hasan}} [[Kategorija:Film]] 73fyeb6lsk12ucfatie30jhz6p4uall 0 6440 59544 52394 2020-11-02T01:03:06Z Vilho-Veli 7122 File 59544 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dustin Hoffman |slika= |tekst uz sliku=''američki glumac'' |datum rođenja=08.08.1937. |mjesto rođenja=Los Angeles, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Dustin Hoffman Cannes.jpg|thumb|right|Hoffman (2008)]] *"Mislim da je [[George Bush|Busheva]] administracija manipulisala događajima 9. septembra. Uradili su to onda, rade to i sada. Svima je jasno da su htjeli napasti Irak, a razlog napada nije imao nikakve veze s oružjem za masovno uništenje. Ja sam Amerikanac i nije mi drago. Mnogo je razloga zašto nas mrze..." (''Sarajevo-x.com'', 03.12.2006, 21:06) [[Kategorija:Film|H]] [[Kategorija:Američki glumci|H]] {{Wikipedia}} jeawyg1acga3ddg3i1q5v6dmbcukj66 0 6441 60570 59116 2023-03-31T21:41:18Z Isi, ihana hiisi 8052 60570 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Gwyneth Paltrow |slika=<!--[[Slika:Gwyneth Paltrow.jpg]]--> |tekst uz sliku=''američka glumica'' |datum rođenja=27.09.1972. |mjesto rođenja=Los Angeles, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:GwynethPaltrowByAndreaRaffin2011.jpg|thumb|right|Gwyneth Paltrow (2011)]] *"Volim živjeti ovdje, jer se ne uklapam u lošu stranu američke psihologije. [[Britanci]] su mnogo inteligentniji i civiliziraniji od [[Amerikanci|Amerikanaca]]." (''Sarajevo-x.com'', 04.12.2006, 09:06) [[Kategorija:Film|P]] [[Kategorija:Američki glumci|P]] {{Wikipedia}} d71siiaiu9mo3nj32uc4k0l6kg5gc3c 0 6442 52340 49991 2014-04-21T11:34:34Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52340 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[George Bernard Shaw]] **'''Swindon''' (''stogo''):" Zar ćete možda poreći, da ste buntovnik?" ::'''Richard''': "Ja sam Amerikanac, gospodine." ::'''Swindon''': "I šta bi sad po vašem trebalo da o tom mislim?" ::'''Richard''': "Po mome ništa. Ja znam, da vojnici nikad ne misle." ::'''Burgoyne''' (''je tako neizmjerno očaran ovim odgovorom, da se skoro utješio za gubitak Amerike''). (''[[Đavolov učenik]]'') *[[Charles Maurice de Talleyrand]] **"Amerikanci su vrlo čudan narod: imaju trideset i dvije vjere i samo dvije vrste hrane: jaja i biftek." *[[Gwyneth Paltrow]] **"Volim živjeti ovdje, jer se ne uklapam u lošu stranu američke psihologije. [[Britanci]] su mnogo inteligentniji i civiliziraniji od Amerikanaca." (''Sarajevo-x.com'', 04.12.2006, 09:06) *Film [[Pulp Fiction]] **'''Esmeralda''': "Kako ti je ime?" ::'''Butch''': "Butch." ::'''Esmeralda''': "Šta ono znači?" ::'''Butch''': "Ja sam Amerikanac, srce. Naša imena kurca znače." *[[Velimir Bata Živojinović]] **"Prije dvije godine, kada je sve počelo, rekao sam da je krajnje vrijeme da mi [[Srbi]] ratujemo kao Amerikanci, da ne dozvolimo da se ratuje na našoj teritoriji, da se branimo na tuđoj teritoriji." (''NIN'', 3. septembar 1993.) == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Narod]] {{Wikipedia}} 3nf4x1iex6nj5lzfdxrmcylxntav86f 0 6443 55185 42085 2015-08-03T20:05:16Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q842438]] na [[d:|Wikidati]] 55185 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Gwyneth Paltrow]] **"Volim živjeti ovdje, jer se ne uklapam u lošu stranu američke psihologije. Britanci su mnogo inteligentniji i civiliziraniji od [[Amerikanci|Amerikanaca]]." (''Sarajevo-x.com'', 04.12.2006, 09:06) == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Narod]] {{Wikipedia}} gzrvdoonnzcfo644balssjn17coy7pj 0 6444 51932 48496 2014-04-15T05:26:51Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 8 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q55411]] 51932 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Wim Wenders |slika=[[slika:Wim Wenders(cannesPhotocall)-.jpg|250px]] |tekst uz sliku=''njemački režiser'' |datum rođenja=14.08.1945. |mjesto rođenja=Düsseldorf, Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Kada pravite [[film]], naravno da osjećate veliku odgovornost kako će to na kraju izgledati. Tokom godina naučio sam da sve više i više vjerujem ljudima sa kojima radim. U početku, nije bilo tako i zaista sam želio sve raditi sam. To vam je kao kada u ruci držite jednu svijeću i onda je prenosite drugima – scenaristima, glumcima, kostimografima, scenografima, koji zatim pale svoje svijeće, a pri tome vi stalno morate brinuti da taj plamen negdje ne eksplodira. Uglavnom, za razliku od vremena kada sam bio mlad reditelj, danas sam mnogo otvoreniji za proces saradnje sa svima koji ućestvuju u filmu. Mislim da to obogaćuje film." ([http://www.oslobodjenje.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=49470&Itemid=50 Oslobođenje elektronsko izdanje], 22.11.2006.) *"[[Grbavica|Grbavicu]] sam vidio već početkom ove godine u Berlinu i bio sam veoma iznenađen, s obzirom na to da se radi o debitantskom filmu. To je veoma hrabar film, znam i da je kontroverzan i drago mi je da se našao među nominovanima za nagradu Akademije. Na kraju godine, znate koji je evropski film zaista ostavio utisak, a koji nije. Nikada ne možete predvidjeti šta će se dogoditi, jer neki film može biti odlično prihvaćen u nekim zemljama, dok će u drugima proći nezapaženo. Iako su među nominovanima ove godine i neki filmovi koji su imali mnogo veću promociju od Grbavice, ili ih je možda vidjelo mnogo više ljudi, nekako sam očekivao da će se Grbavica pojaviti na kraju godine. Kao što sam rekao, drago mi je, jer je to hrabar film. Volim filmove koji se bave konkretnim situacijama i problemima konkretnog društva, a ne nekim generalnim stvarima. U tome je osnovna karakteristika evropske kinematografije." (Ibid.) [[Kategorija:Film|W]] [[Kategorija:Njemački režiseri|W]] {{Wikipedia}} 7fnen03cglgdjlq77mmaq317kffzc1c 14 6445 51217 41762 2014-04-09T05:21:37Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51217 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Režiseri]] psx58049yinnng2cipbxwnhygbp96pf 0 6446 28649 25824 2007-03-23T19:33:31Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28649 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Grbavica |originalni naziv =Grbavica |godina =2006. |zemlja =[[Bosna i Hercegovina]] |režiser =[[Jasmila Žbanić]] |uloge =[[Mirjana Karanović]], [[Luna Mijović]] }} == Drugi o filmu == *[[Wim Wenders]] **"Grbavicu sam vidio već početkom ove godine u Berlinu i bio sam veoma iznenađen, s obzirom na to da se radi o debitantskom filmu. To je veoma hrabar film, znam i da je kontroverzan i drago mi je da se našao među nominovanima za nagradu Akademije. Na kraju godine, znate koji je evropski film zaista ostavio utisak, a koji nije. Nikada ne možete predvidjeti šta će se dogoditi, jer neki film može biti odlično prihvaćen u nekim zemljama, dok će u drugima proći nezapaženo. Iako su među nominovanima ove godine i neki filmovi koji su imali mnogo veću promociju od Grbavice, ili ih je možda vidjelo mnogo više ljudi, nekako sam očekivao da će se Grbavica pojaviti na kraju godine. Kao što sam rekao, drago mi je, jer je to hrabar film. Volim filmove koji se bave konkretnim situacijama i problemima konkretnog društva, a ne nekim generalnim stvarima. U tome je osnovna karakteristika evropske kinematografije." ([http://www.oslobodjenje.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=49470&Itemid=50 Oslobođenje elektronsko izdanje], 22.11.2006.) [[Kategorija:Filmovi]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] {{Wikipedia}} 77omqhgid8b342rykqy816yjtuh81z7 0 6447 25825 2006-12-04T20:16:24Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Tarik Filipović |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački glumac'' |datum rođenja=11.03.1972. |mjesto rođenja=Zenica, [[Bosna i Hercegovina]] |datu... 25825 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Tarik Filipović |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački glumac'' |datum rođenja=11.03.1972. |mjesto rođenja=Zenica, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Užasavam se razgovora bez povoda u kojima me stalno pitaju jesam li iz Zenice i imam li unaprijed odgovore na pitanja u ''Milijunašu''. Trkeljati i ponavljati stalno jedno te isto uvijek mi je bilo bez veze. Kad je jednom [[Elvis Kurtović]] dao intervju jednoj curici, došla mu je odmah i druga, pa joj je on rekao neka prepiše od one prve." (za ''Večernji list'') [[Kategorija:Film|F]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci|F]] {{Wikipedia}} moy376cxcfh9q6vfpkqgducxoe5nriv 0 6448 25828 2006-12-04T20:49:05Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Elvis J. Kurtović]] 25828 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Elvis J. Kurtović]] d7fexgcoksud719pmaazux2554ayib0 0 6449 59194 51120 2020-02-16T11:51:00Z 80.223.94.19 File 59194 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Alfred Adler |slika= |tekst uz sliku=''austrijski psiholog'' |datum rođenja=7. februar 1870. |mjesto rođenja=Beč, Austrija |datum smrti=28. maj 1937. |mjesto smrti=Aberdeen, Škotska }} [[File:Alfred Adler.jpg|thumb|]] * "Velike [[ljubav]]i su rijetke kao što su rijetka velika djela." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Austrijski naučnici]] 8256xkn82m6c8ld07cp2jkgjdvq0e4t 0 6450 55186 49506 2015-08-03T20:05:26Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 9 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q160333]] na [[d:|Wikidati]] 55186 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Prosper Mérimée |slika=[[slika:Prosper Merimee2.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''francuski književnik, historičar i arheolog'' |datum rođenja=28. septembar 1803. |mjesto rođenja=Pariz, Francuska |datum smrti= 23. septembar 1870. |mjesto smrti=Cannes, Francuska }} * "Najveća usluga koju jedan [[otac]] može da učini [[dijete|djeci]] jeste da voli njihovu [[majka|majku]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski pisci|M]] [[Kategorija:Francuski historičari|M]] [[Kategorija:Francuski naučnici|M]] aydrf2wtfkn13lr3u07oc6oca99uk9d 0 6451 52012 50045 2014-04-15T07:49:18Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 10 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q76558]] 52012 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Siegbert Tarrasch |slika=[[slika:Dr._Siegbert_Tarrasch.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''njemački šahista i šahovski teoretičar'' |datum rođenja= 5. mart 1862. |mjesto rođenja=Breslau, Poljska |datum smrti= 17. februar 1934. |mjesto smrti=München, Njemačka }} * "Uvijek sam pomalo sažaljevao [[čovjek]]a koji ne zna da igra [[šah]], kao što bih sažaljevao čovjeka kome je [[ljubav]] ostala nepoznata. Šah, kao ljubav, kao [[muzika]], ima moć da ljude čini srećnima." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Sport|T]] [[Kategorija:Njemački sportisti|T]] 7o26xu49vua21ozf574m3o8ktj37beg 0 6452 59591 59509 2020-11-30T21:43:49Z Minä muka 7323 File 59591 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Staunton chess set.jpg|thumb]] [[File:The Chess Game - Sofonisba Anguissola.jpg|right|thumb]] == Citati == *[[Orhan Pamuk]] **"Ne čekajući moj odgovor reče ''Schachmatt''. Objasni da je riječ evropski melez, sastavljena od perzijskog ''šah'' i izumrlog arapskog ''mate''. Zapad smo mi podučili šahu; svjetska stvar, u vidu ratnog prostora, bijela protiv crne vojske, poput duhovnog rata u nama između dobra i zla. A šta su oni uradili? Pretvorili našeg vezira u kraljicu, slona u popa; nije bilo važno. Ali su nam šah vratili nazad kao pobjedu svoje pameti i napretka u svijetu. Danas pokušavamo da njihovom pameću shvatimo svoju osjećajnost i to smatrano civiliziranim." (''[[Novi život]]'') *[[Siegbert Tarrasch]] **"Uvijek sam pomalo sažaljevao [[čovjek]]a koji ne zna da igra šah, kao što bih sažaljevao čovjeka kome je ljubav ostala nepoznata. Šah, kao ljubav, kao muzika, ima moć da ljude čini srećnima." *[[Vasilij Vasiljevič Smislov]] **"Žene igraju šah slabije od muškaraca zato što treba pet sati ćutati." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Sport]] {{Wikipedia}} bhp7uvdr8kbhu77r1ge9ho2h1kms91j 0 6453 25853 25852 2006-12-05T19:24:32Z Harač 23 25853 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Marko Vidojković |slika= |tekst uz sliku=''srpski književnik'' |datum rođenja=01.10.1975. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Roman ''Kandže'' opisuje demonstracije u Srbiji protiv [[Slobodan Milošević|Miloševića]] i mislim da je čitaoce privuklo to što opisujem kako je normalnom građaninu kada ga okolnosti navedu da se bavi politikom. Hrvate će zanimati kako izgleda Srbija koja se borila protiv Miloševića, a Hrvati vole naš žargon, baš kao što mi volimo zagrebački." (za ''Globus'') [[Kategorija:Književnost|V]] [[Kategorija:Srbijanski pisci|V]] {{Wikipedia}} mk5bfonuj7o5whnkqlzjjlrgcxunlj3 0 6454 60432 59934 2023-01-24T23:37:56Z Kuuma kolli 7974 60432 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Aleksandar Vučić |slika= |tekst uz sliku=''srpski političar'' |datum rođenja=05.03.1970. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:A23A9146_(41248739655)_(cropped).jpg|thumb|Aleksandar Vučić (2018)]] *"Naša historijska [[želja]] je da živimo u jednoj zemlji, ali ne da neko sjedne u tenk, pa da ga vozi (...) Mi ćemo uvijek [[mir]]nim putem željeti da kao [[narod]] živimo u jednoj državi, ali na to ćemo, očigledno, čekati pet, 10, 15, 20 ili 100 godina." (za ''Dnevni avaz'', 05.12.2006.) *"Vrijeme je da u Srbiji počnemo da razmišaljmo o budućnosti. O mitovima, legendama, o našoj historiji, uvijek ćemo govoriti na časovima." (30.03.2013.) [[Kategorija:Politika|V]] [[Kategorija:Srbijanski političari|V]] {{Wikipedia}} 25pbxix4sgo7pr5zd0fl9zsdz5k5wdy 0 6455 25855 2006-12-05T19:42:49Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Ivica Dačić |slika= |tekst uz sliku=''srpski političar'' |datum rođenja=01.01.1966. |mjesto rođenja=Prizren, Kosovo (Srbija) |datum smrti= |mjesto smrt... 25855 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ivica Dačić |slika= |tekst uz sliku=''srpski političar'' |datum rođenja=01.01.1966. |mjesto rođenja=Prizren, Kosovo (Srbija) |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Niko nema pravo reći da se neće ponovo [[rat]]ovati." [[Kategorija:Politika|D]] [[Kategorija:Srbijanski političari|D]] {{Wikipedia}} h2fekx3b5h6o56fz0coayxmfkkdoye7 0 6458 27831 25879 2007-03-13T22:24:41Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27831 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Asmir Kujović |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački književnik'' |datum rođenja=10. februar 1973. |mjesto rođenja=Novi Pazar |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Mediji su tehnološko dostignuće civilizacije u kojoj živimo, i na Zapadu i Istoku vodi se neka vrsta borbe da ono što je sredstvo ne postane samo sebi [[cilj]]. Treba znati kako postati selektivan u tome, kako izabrati ono pravo od svega što se nudi u tom "supermarketu ideja". U masi proizvoda koji se nude, oni koji su istinski vrijedni bivaju obezvrijeđeni." (za "''Omnibus''") * "Previše je mašina i ljudsko meso ne može to da izdrži, mislim sve te silne mreže u koje smo uhvaćeni, TV-mreže, mreže radiotalasa, mreže Interneta, plus moda, plus techno, vidiš, kao da nas je neko ubacio u brzi voz i [[život]] samo promiče mimo nas." ("''Ko je zgazio gospođu mjesec''") {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|K]] gp9zo8ky4wngt41o9fbd9pwmhex2n70 0 6459 36773 36759 2009-05-05T20:51:39Z WizardOfOz 467 rev. no source 36773 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Tereza Kesovija |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska pjevačica'' |datum rođenja=03.10.1983. |mjesto rođenja=Dubrovnik, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Sretna sam zbog svega što jesam, što ljudima značim i što ljudi znače meni. Ali, što se tiče nekakve fizičke [[ljubav]]i, toga nemam. Izbor je sve manji i sve tanji. Moram priznati da sam postala komotna, a možda čak i prezahtjevna. Ne da mi se sjediti na klupici u parku ili da mi se neko useljava u stan." (za ''Jutarnji list'') [[Kategorija:Muzika|K]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači|K]] {{Wikipedia}} 22wu9606wgixky3rk2n4p82oq6op3a3 0 6460 52930 25887 2014-05-18T21:35:47Z Harač 23 52930 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Andrej Nikolaidis |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački, crnogorsko-albanski pisac i kolumnista |datum rođenja=1974. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Devedesetih godina prošlog stoljeća u Crnoj Gori je sve bilo koncentrirano da nam zatre duh. U jednom trenutku uzeli su nam sve, bili smo posljednja linija otpora, ali zadali smo udarac pisanjem. Borili smo se pisanjem kroz književnost i novine i tako je nastala nova književna crnogorska scena." (za ''Večernji list'') *"Zemlja se smiri, voda se povuče, ali mi ostajemo takvi kakvi jesmo - često gori od elementarne nepogode. Biće još katastrofa, no sve se da ponovo izgraditi. Ali, ko će ispraviti, ko će zaliječiti zlo koje, svako malo, u bizarnim izmjenama ljubavi i mržnje, činimo jedni drugima?" (''Opet solidarnost od Vardara do Triglava'') [[Kategorija:Književnost|N]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|N]] [[Kategorija:Crnogorski pisci|N]] [[Kategorija:Albanski pisci|N]] {{Wikipedia}} 1v1udy31ogvodz98jdonkkytjx1jclj 14 6461 25888 2006-12-07T21:53:38Z Harač 23 New page: [[Kategorija:Pisci]] 25888 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pisci]] kirfcsae461krkr82efw180kl0wyyhd 0 6462 47286 25890 2012-11-13T17:19:15Z Grozdijanka 3208 47286 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Luciano Secchi (pseudonim Max Bunker) |slika= |tekst uz sliku=''Lučano Seki'', italijanski autor stripova |datum rođenja=24. 8. 1939. |mjesto rođenja=Milano, Italija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"U 37 godina, otkako izlazi ''[[Alan Ford]]'', prodali smo milione primjeraka stripa. Ipak, ironijom sudbine, u dvije sedmice, koliko sam špekulirao dionicama na Milanskoj berzi, zaradio sam više nego što ukupno iznose svi moji autorski honorari." (za ''Gloriju'') [[Kategorija:Strip]] {{Wikipedia}} kj1hf52p5h30w2djjngcyzl0urn51be 0 6463 60416 59530 2023-01-02T22:16:14Z Aktiivinen finalisti 7955 60416 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Umberto Eco |slika= |tekst uz sliku=''italijanski pisac'' |datum rođenja=05.01.1932. |mjesto rođenja=Alessandria, Italija |datum smrti=19.02.2016. |mjesto smrti= }} [[File:Umberto Eco 01.jpg|thumb|right| Umberto Eco (2005)]] *"Kad dođete u moje godine, javlja se osjećaj da je sve što ste do sada napisali čista glupost. Ali, optimistično gledam na budućnost knjige, jer jednom izmišljen predmet više ne može nestati. [[Internet]] širi pismenost, ali niko nije toliko lud da čita ''[[Božanstvena komedija|Božanstvenu komediju]]'' na internetu jer to šteti očima." (za ''Jutarnji list'') == Djela == *''[[Ime ruže]]'' [[Kategorija:Književnost|E]] [[Kategorija:Italijanski pisci|E]] {{Wikipedia}} rcyzw37i23z5yvmfnvo67myotvf25oz 0 6464 25896 25893 2006-12-07T22:16:59Z Harač 23 25896 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Filip Vujanović (Филип Вујановић) |slika=[[slika:FilipVujanovic.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''crnogorski političar'' |datum rođenja=01.09.1954. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Mislim da bi bilo loše za Crnu Goru da se na referendumu usvaja [[ustav]]. To bi produbilo naše podjele i pokazalo da nije postojalo dovoljno demokratske kondicije u okviru parlamenta da se o pitanjima, za koja ne bih rekao da su presudno važna, postigne dogovor." (za ''Republiku'') [[Kategorija:Politika|V]] [[Kategorija:Crnogorski političari|V]] {{Wikipedia}} elevzi25pqfwo4rfy8kcorolracl6p3 0 6465 26646 25897 2007-01-12T22:57:01Z Zumbulka~bswikiquote 10 26646 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Vanja Drah |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski glumac'' |datum rođenja=01.02.1932. |mjesto rođenja=Vinkovci, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Od svih filmskih uloga koje sam odigrao samo sam s njih nekoliko bio zadovoljan. Na [[film]]u zapravo nisam imao toliko lijepih prilika kao u pozorištu. Ali, uvijek mi je drago zaigrati na filmu. Ipak, prije mnogo godina toliko sam se namučio radeći jednu predstavu da sam bio na rubu da se prestanem baviti glumom. Činilo mi se da nikada do kraja neću savladati zanat." (za ''Nacional'') [[Kategorija:Film|D]] [[Kategorija:Hrvatski glumci|D]] {{Wikipedia}} 3lqquy7i8fhnylhwede5frkivdc85e0 0 6466 51946 49457 2014-04-15T06:03:02Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 23 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q254]] 51946 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Wolfgang Amadeus Mozart |slika=[[slika:Wolfgang-amadeus-mozart 1.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''austrijski kompozitor'' |datum rođenja= 27. januar 1756. |mjesto rođenja=Salzburg, Austrija |datum smrti= 5. decembar 1791. |mjesto smrti=Beč, Austrija }} * "[[Muzika]] je uvijek bila hrana ljubavi, a [[ljubav]] je hrana za muziku." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Austrijski kompozitori|M]] nboi7gh6lr3e2ox67rrkgfvs9bwlj0w 0 6467 59501 52474 2020-10-07T21:40:39Z Vilho-Veli 7122 File 59501 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Julian Tuwim |slika= |tekst uz sliku=''poljski pjesnik'' |datum rođenja=13. septembar 1894. |mjesto rođenja=Łódź, Poljska |datum smrti= 27. decembar 1953. |mjesto smrti=Zakopane, Poljska }} [[File:Julian Tuwim.jpg|thumb|Julian Tuwim]] * "Nesuglasice u [[brak]]u najčešće počinju kad [[žena]] previše govori, a [[muž]] premalo sluša." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Poljski pisci|T]] ip89o9iu2ua3zfj7obwrrk3bimm5ixn 0 6468 58648 25919 2018-12-16T09:12:14Z Raymond 4299 better image from 2018 58648 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jens Nowotny |slika=[[slika:Dorint Charity Sports Night 2018-1676-crop.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''njemački fudbaler'' |datum rođenja=11.01.1974. |mjesto rođenja=Malsch, Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Nogomet]] je veliki biznis i uvijek je lakše promijeniti trenera nego cijeli tim. Ipak, trenutno mi reprezentacija nije toliko važna koliko moji nastupi. Kada se vratim u formu i počnem bilježiti dobre nastupe, počet ću misliti i o reprezentaciji." (za ''Globus'') [[Kategorija:Sport|N]] [[Kategorija:Njemački sportisti|Nj]] {{Wikipedia}} lvhzwfnhougoxtgofvd6s24gkr6v550 14 6469 51219 44777 2014-04-09T05:22:37Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51219 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Sportisti]] sf2sinmf9pf0rddow7dlo2618m5b9n7 0 6470 60166 60165 2022-07-13T20:51:45Z Ahti-Saku 7802 Datoteka 60166 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Saša Lošić - Loša |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački pjevač'' |datum rođenja=19.07.1964. |mjesto rođenja=[[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[Datoteka:LosicSasa1.png|mini|desno|Saša Lošić]] *"Imali smo koncert u Križankama, ovaj kambek koncert pre 4 godine za album Longplej. U tom momentu kako ulazim ja i ova moja ekipa, vidim sa strane u starom oguljenom kombiju ili mini kamionet, ulazi Marko Brecelj drži u ruci burek. Ja se zaletim: „Marko, Marko, oprostiti te. Samo momenat jedan. Kažem možda ovo nije način, Vi ste puno uticali na moju karijeru i moj život. Ja sam Saša Lošić. Puno mi značite. Vaša ploča Pljuni istini u oči mi je odredila moj život”. Marko me ovako gleda i kaže: „Mrš u p***u materinu”." (Intervju iz 2002. godine, realizirano za emisiju Rockovnik 2005) * "U Ljubljani sam se skrasio, ali u njoj ne provodim više od 15 dana mjesečno. Sarajevo nisam u pravom smislu nikada napustio, a i fizički sam tu sve češće, ponekad i po nekoliko mjeseci. Što sam duže u Sloveniji, sve lošije govorim slovenski jezik. Valjda je to stvar godina u kojima se teže uči." (za ''Azru'') [[Kategorija:Muzika|L]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači|L]] {{Wikipedia}} qj5k6duvr0vua7ljsrl0nlrd1lp4crh 0 6471 25929 2006-12-08T17:43:46Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[William Sydney Porter]] 25929 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[William Sydney Porter]] oqijxayi37rm4hru809b96rr4hmdt4d 0 6472 51481 49187 2014-04-13T14:27:46Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 8 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q172788]] 51481 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=William Sydney Porter |slika=[[slika:William Sydney Porter.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''američki književnik<br>pisao pod pseudonimom O. Henry'' |datum rođenja= 11. septembar 1862. |mjesto rođenja=Greensboro, SAD |datum smrti= 5. juni 1910. |mjesto smrti=New York, SAD }} * "[[Brak]] iz računa je zajednica ljudi koji nikada ne mogu da računaju jedno na drugo." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pisci|P]] jrr7o40belxbrvejcf130oweiwx3nhk 0 6473 59527 51527 2020-10-19T21:11:19Z Vilho-Veli 7122 File 59527 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ava Gardner |slika= |tekst uz sliku=''američka glumica'' |datum rođenja=24. decembar 1922. |mjesto rođenja=Smithfield, SAD |datum smrti=25. januar 1990. |mjesto smrti=London, Engleska }} [[File:Eiganotomo-avagardner-dec1953.jpg|thumb|Ava Gardner (1953)]] * "Kad vam prođe [[medeni mjesec]], drage moje, nemojte pokušavati da [[muž]]a zadržite ljubomorom: moglo bi se dogoditi i da uspijete." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki glumci|G]] e9ck0qm366yhg6xrg2316qnfmzovnpv 10 6474 61286 61164 2024-05-16T17:06:39Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Šabloni]] to [[Category:Navigacijski šabloni po autorima]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61286 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Djela Darija Džamonje | naslov = Djela [[Dario Džamonja|Darija Džamonje]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = | podaci1 = * ''[[Ako ti jave da sam pao]]'' * ''[[Druga strana medalje]]'' * ''[[El Niño u mojoj glavi]]'' * ''[[Gorčina proteklih godina]]'' * ''[[Iz cijele frke sa Clintonom]]'' * ''[[Mica Trofrtaljka]]'' * ''[[Most zvani Čežnja]]'' * ''[[Ovisnik (Džamonja)|Ovisnik]]'' * ''[[Pivo, bombe i cipoli]]'' * ''[[Povratak bludnog sina]]'' * ''[[Pravim se tvrd i hrabar]]'' * ''[[Ptica na žici]]'' * ''[[Savršen dan u Americi]]'' * ''[[Smrt je za nas bila sudbina]]'' * ''[[Sve (N)ove godine]]'' * ''[[Taiwan in my mind]]'' * ''[[Tito, Brigić i ja]]'' * ''[[Tornado, ili prvi put s Jordanom na mokrenje]]'' }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni po autorima]] [[Kategorija:Dario Džamonja|*]] </noinclude> edr7f2hakwmxk9e695h27zwz59oti1e 0 6476 59876 59830 2021-08-14T21:17:26Z Funky kicker 7542 File 59876 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Zdravko Čolić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački i srbijanski pjevač'' |datum rođenja=30. maj 1951. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Jugoslavija|FNRJ]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} {{Wikipedia}} [[File:ZdravkoColic.JPG|thumb|Zdravko Čolić (2007)]] *"Jedna od meni omiljenih pjesama sa novog albuma je ''Kao moja mati''. Toliko je dirljiva da na neke stihove plaču skoro svi, čak i muškarci. Ali, nemojte misliti da su sve pjesme tužne! Daleko od toga! Ima mnogo veselih i živih pjesama za igru, u rok, latino i disko ritmu." (za ''Blic'') [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači|Č]] [[Kategorija:Srbijanski pjevači|Č]] [[Kategorija:Muzika|Č]] sja17gc3pm021v2rwklk1zs29bnnp5l 0 6477 58388 58387 2018-01-19T21:50:29Z 87.116.177.2 58388 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Baltazar Bogišić |slika= |tekst uz sliku=''srpski pravnik i istoričar prava'' |datum rođenja=07.12.1834. |mjesto rođenja=Cavtat |datum smrti=24.04.1908. |mjesto smrti=Rijeka }} *"[[Zakon]] je za svakoga zakon." (''Opšti imovinski zakonik za Crnu Goru'', čl. 987.) *"[[Zakon]] je zakon, ma kako opor bio." (Ibid., čl. 988.) *"Što ti [[zakon]] dadne, niko ti ne ote." (Ibid., čl. 1002.) *"I što nije zabranjeno, može da ne bude [[Poštenje|pošteno]]." (Ibid., čl. 999.) *"Ni svojim se [[pravo]]m služiti nemoš', tek drugome na štetu il' dosadu služiti." (Ibid., čl. 1000.) *"Ni u [[Pravo|pravu]] svome ne tjeraj mak na konac." (Ibid., čl. 1014.) *"[[Pravda|Pravdi]] je [[nasilje]] najgori protivnik." (Ibid., čl. 1011.) *"Zabranjeno je iskati plaću za neocjenjivu [[krv]] čovječju." (Ibid., čl. 578) *"Najveća je [[nepravda]] kad ko od zla djela svog još i korist kakvu ima." (Ibid., čl. 1028.) *"Kažeš li o kojoj stvari moja je, najviše je što si mogao reći." [[Kategorija:Pravo|B]] {{Wikipedia}} cvni38x7tomimpo7mbhrcr7wxdqoxgn 0 6478 51978 43718 2014-04-15T06:56:19Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 2 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q204279]] 51978 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Goran Šimun Ivanišević |slika=[[slika:Goran Ivanisevic serve Wimbledon 2004.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''hrvatski teniser'' |datum rođenja=13.09.1971. |mjesto rođenja=Split, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Žele uvesti novi sistem razigravanja na što više teniskih turnira. Ne mogu se složiti s takvim pravilima. Ako izgubiš meč, ispadaš i gotovo. Danas se sve vrti oko novca i televizije. Ako ste ''uložili'' u [[Rafael Nadal|Rafaela Nadala]] i [[Roger Federer|Rogera Federera]], nije poželjno da ispadnu u prvom krugu. Ovako, bez obzira na poraz, igraju još barem jedan meč. Na kraju mogu i uzeti turnir." (za ''Index'') [[Kategorija:Sport|I]] [[Kategorija:Hrvatski sportisti|I]] {{Wikipedia}} 9sv6n5v8lhxt1c4frr6g23g13rfn2qv 0 6479 51577 39576 2014-04-14T17:27:30Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q10132]] 51577 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Rafael Nadal Parera |slika= |tekst uz sliku=''španski teniser'' |datum rođenja=03.06.1986. |mjesto rođenja=Manacor, Španija |datum smrti= |mjesto smrti= }} == Drugi o njemu == *[[Goran Ivanišević]] **"Žele uvesti novi sistem razigravanja na što više teniskih turnira. Ne mogu se složiti s takvim pravilima. Ako izgubiš meč, ispadaš i gotovo. Danas se sve vrti oko novca i televizije. Ako ste ''uložili'' u Rafaela Nadala i [[Roger Federer|Rogera Federera]], nije poželjno da ispadnu u prvom krugu. Ovako, bez obzira na poraz, igraju još barem jedan meč. Na kraju mogu i uzeti turnir." (za ''Index'') [[Kategorija:Sport|N]] [[Kategorija:Španski sportisti|N]] {{Wikipedia}} 5h0d423h5md00ks9ex34xv7013zguci 14 6480 51256 44779 2014-04-09T05:47:08Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51256 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Sportisti]] sf2sinmf9pf0rddow7dlo2618m5b9n7 14 6481 26015 2006-12-12T19:44:50Z Harač 23 New page: [[Kategorija:Sportisti]] 26015 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Sportisti]] sf2sinmf9pf0rddow7dlo2618m5b9n7 14 6482 26017 2006-12-12T19:45:48Z Harač 23 New page: [[Kategorija:Sportisti]] 26017 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Sportisti]] sf2sinmf9pf0rddow7dlo2618m5b9n7 14 6483 51130 45640 2014-04-09T04:27:55Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51130 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Sportisti]] sf2sinmf9pf0rddow7dlo2618m5b9n7 14 6484 62016 26060 2024-05-18T16:47:13Z Srđan 4695 62016 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Sportisti]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Sportisti]] ccrjult6kyzkqp57yee2eo2oczy42h4 14 6486 51192 44780 2014-04-09T05:05:56Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51192 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Sportisti]] sf2sinmf9pf0rddow7dlo2618m5b9n7 0 6487 59511 59510 2020-10-14T21:35:42Z Vilho-Veli 7122 59511 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Denzel Washington |slika=<!--[[slika:Denzel Washington.jpg|200px]]--> |tekst uz sliku=''američki glumac'' |datum rođenja=28.12.1954. |mjesto rođenja=Mount Vernon, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Denzel Washington.jpeg|thumb|Denzel Washington (2000)]] *"Čim su milioni dolara uloženi u neki [[film]], jasno je da se pojavljuje i pritisak, prvenstveno ekonomski, da bi se uloženi novac vratio. Ali, postoji i olakšanje, trenutak kada pogledate film koji ste snimili i shvatite da ste zadovoljni uređenim. Osim toga, dosadašnji uspjesi filmova, također, uvjetuju s kim ću raditi u budućnosti." (za ''Nacional'') [[Kategorija:Film|W]] [[Kategorija:Američki glumci|W]] {{Wikipedia}} ooa6n5gf7gba0csw38zopw1vmydk4mr 0 6488 27699 27698 2007-03-07T22:36:58Z Harač 23 27699 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dragana Šarić |slika= |tekst uz sliku=''srbijanska pjevačica'' |datum rođenja=1956. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Djetinjstvo]] je period koji vas odredi kasnije kao odraslo biće. Imala sam sreće što sam rođena šezdesetih godina prošlog stoljeća, koje su, posebno posmatrane s ove vremenske distance, bile godine pune nade. Isto tako imala sam sreće što mi je otac bio džez muzičar koji je svirao u klubovima." (za ''Blic'') * "Fenomenalna reakcija publike i javnosti bili su mi dovoljni da shvatim da postoji velika potreba publike za kvalitetnom [[muzika|muzikom]], ne samo kod nas u Srbiji već i na cijelom prostoru regiona. Odlučna sam obraditi 12 svjetskih mainstream klasika, koji se već godinama i decenijama rado slušaju i pjevaju." (za ''Index'') [[Kategorija:Muzika|B]] [[Kategorija:Srbijanski pjevači|B]] {{Wikipedia}} 4dmtd8eu0qkb3t69maie1yhyp0t5fmj 0 6490 29558 28272 2007-03-23T19:42:26Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29558 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Zatvoreni krug |autor =[[Dževdet Sarač]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Zatvoreni krug'' |datum prvog izdavanja =2001. }} *"U zemlji [[BiH|Bosni]], na Balkanu, posljednje decenije vijeka, dešavala se drama ljudske patnje i trag [[zločin]]a prekrio je čitav svijet. Sa ekrana na svim TV stanicama širom svijeta slike ubistava, rušenja, uništavanja. Slike koncetracionih logora! Prve tužne ispovijesti onih koji su nakon pakla oslobođeni. Prve priče o masovnom silovanju žena, ali i sasvim malih djevojčica i već starih nemoćnih Bosanki. :Kakav je mentalni aparat koji može uraditi tako nešto? :Kakvi su ljudi stali iza zločina? :Zašto? :Slike sa ekrana neumoljivo svjedoče, a odgovora nema. Rijeka zločina na kraju vijeka smrti potresa Svijet, a odgovora nema na obično ljudsko pitanje - Zašto?" *"Nikada neće zaboraviti kako je svom snagom u sebi, stisnutih zubi u vrisak otimala svoje jadno [[dijete]] od ovih zvijeri. Dijete je vriskalo, a ona očajna i bijesna, suprotstavljala se kiši njihovih surovih udaraca po njenom blijedom, mokrom licu. I čvrsto, koliko god je imala snage, držala svoju djevojčicu za ramena, pokušavajući je konačno otrgnuti iz njihovih šaka. Udarci su po njenom licu i tijelu bili sve jači, a njena je snaga kopnila. I konačno su joj je oteli, a ona nemoćna i poražena, valjala se po podu i vriskala. Vriskala je i njena Alma. :-Ne daj me, mama! :Plakale su i žene oko nje, u pretrpanoj školskoj učionici, ali niko joj nije mogao pomoći.I njenu su malu, nevinu djevojčicu odveli. Rajko je odveo. Kada se dva sata nakon toga vratila, to je bio neko drugi. Njene je mile, nježne i tako nevine djevojčice nepovratno nestalo! Bila su to dva najteža sata njenog [[život]]a. (...) :Bila je mrtva i nesvjesna u duši, a njeno tijelo je funkcioniralo neovisno o njoj i njenoj svijesti. :-Kurvo, radi nešto!- vriskao je Rajko i udarao je bijesan po licu, a ona je samo površinski osjetila njegov smrad i jedino je to iz vanjskog svijeta, samo dijelom doprlo do nje. Onda ju je, razočaran, odgurnuo od sebe: :-Ćerka ti se bolje jebe, Turkinjo! :Njegov zlobni pogled i ružni osmijeh na podlom licu. Skočila je da ga udari, ali uspjela je samo da pljune prema njemu. Bila je to [[krv]]ava mrlja. On se i dalje smijao i zatim ju je vratio u učionicu. Alma, njena mala curica, samo je gledala u nju, a niz lice su joj tekle suze, neprestane kao rijeka. U njenim se očima izgubio svaki trag djetinjstva i mladosti. Umjesto predivne nevine kćerke, sada je bila stvorenje koje je željelo da umre. Nikakvog sjaja u njoj i na njoj više nije bilo. Sjaja, koji samo [[mladost]] ima..." == Drugi o knjizi == *[[Sejo Omeragić]] **"Vjerovatno će autoru biti prigovora zašto osveta a ne pravda? Više od trideset hiljada sistematski silovanih žena ne mogu, svakako, ostvariti svoju pravdu. Ovo je triler u kojem je samo djelimično naplaćena pravda za toliki broj unesrećenih i silovanih Bošnjakinja i u kojem se prvi put literarno postavljaju pitanja i daju literarni odgovori na masovne i užasne lične nesreće." {{Wikipedia|Zatvoreni krug (roman)|Zatvoreni krug}} [[Kategorija:Dževdet Sarač]] [[Kategorija:Literatura]] 19ftvdj01plp3svrt7ktytizgb2ckqm 0 6491 55187 46439 2015-08-03T20:05:36Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16511871]] na [[d:|Wikidati]] 55187 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Dario Džamonja]] **"Slatka jeza me obuzela pri pomisli da ću kockati za istim stolom sa Michaelom Jordanom i u samo desetak metara do ulaza ja sam sanjao: kao, krenuo mene rulet ko budalu kurac, a Jordan - gubi li gubi! U neko doba ostane on kokuz, a ja mu prebacim gutu žetona; on se izvadi s mojim parama, još i dobije; zahvaljuje mi se i daje mi svoj privatni broj telefona i obećaje mi karte za "Bullse" kad god zaželim; ja mu kažem da bih volio da se vidim sa Tonijem Kukočem, on kaže... :Tu se budim iz sna, jer sa samo sto dolara u džepu mi i nije dozvoljen pristup u salon (ulaz je da promijeniš minimum 500 $ u žetone), tako da ja svoju stoju mogu zijaniti samo u predvorju." (''[[Tornado, ili prvi put s Jordanom na mokrenje]]'') *[[John Maxwell Coetzee]] **"Prolazi ga jeza, kao da mu jež gmiže preko groba." (''[[Sramota (Coetzee)|Sramota]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 167ej2r02defnrlgbdoi2xw68dl8w9d 0 6492 26097 2006-12-16T23:23:23Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Dino Rađa |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski košarkaš'' |datum rođenja=24.04.1967. |mjesto rođenja=Split, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"... 26097 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dino Rađa |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski košarkaš'' |datum rođenja=24.04.1967. |mjesto rođenja=Split, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Zanimaju me komentari ljudi koji se ozbiljno bave košarkom. One koji jedanput sedmično dođu na utakmicu i prema tome sude, ne doživljavam ozbiljno. Nedavno sam čak razmišljao da ostavim sve i odem. Ali, prije mjesec nam je pomogao premijer [[Ivo Sanader|Sanader]] i to mi je dalo novi motiv." (za ''Jutarnji list'') [[Kategorija:Sport|R]] [[Kategorija:Hrvatski sportisti|R]] {{Wikipedia}} b2yxgb4p3wf9yc139fxedyjopqose2u 0 6493 26634 26100 2007-01-12T22:48:00Z Zumbulka~bswikiquote 10 26634 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Indira Vladić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska pjevačica'' |datum rođenja=15.09.1973. |mjesto rođenja=Županja, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Promjene kod mene dolaze spontano, dakle, ništa nije previše smišljano. Mi [[žena|žene]] smo ponekad malo hirovite pa, kada nam nešto padne na pamet, mi to i ostvarimo. Malo sam se dotjerala i pohvale dolaze sa svih strana, ali je najbitnije da sam ja zadovoljna kako izgledam. Ja sam osoba koja uvijek ide do kraja." (za ''Vijesti'') [[Kategorija:Muzika|V]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači|V]] {{Wikipedia}} chq4quzkcp109m8ja5lkcpr3q53tt5m 0 6494 26101 2006-12-16T23:30:28Z Harač 23 Indira Vladić-Mujkić premješten u Indira Vladić: rastava :P 26101 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Indira Vladić]] cdazxcodeyvqoma6e5w82obf8pt5iid 0 6495 29548 28270 2007-03-23T19:42:20Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29548 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Zaim Imamović |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački interpretator sevdalinke i kompozitor'' |datum rođenja= 26. august 1920. |mjesto rođenja=[[Mrkonjić Grad]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= 2. februar 1994. |mjesto smrti=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] }} *"Ako mi je draga sirota, :[[duša]] joj je, majko, bogata. :[[Bogatstvo]] je neizmjerno :kad je volim vjerno." :(iz pjesme "Zašto si me majko rodila") *"Biserom se Bosna zakitila :biseru je često govorila :Ne damo Bosne, naše rodne grude, :sve da nam dušmani bijele dvore nude." :(iz posljednje Zaimove pjesme, Sarajevo, 1993.) == Drugi o njemu == *[[Damir Imamović]], Zaimov unuk **"Danas ga ljudi pamte kao glas sa radija iz daleke prošlosti ili kao sijedog gospodina koji svakog Ramazana ispunjava televizijski program pred iftar. Ja ga pamtim kao nekoga ko me je naučio da puckam prstima i da napišem violinski ključ." ("Pjesma srca moga - 100 najljepših pjesama") *[[Dinko Omeragić]] **"Ko nije čuo za Zaima, nije čuo ni za Bosnu. Tako se govorilo odavde pa do nakraj svijeta, od njegovog rodnog Varcar-Vakufa do najdaljeg kutka planete." *[[Farah Tahirbegović]] **"A kako sam se tek bojala kad smo došli na pomisao o knjizi. Knjizi o Zaimu. I to Zaimu koji piše pjesme i stvara melodiju. Baš sam se bojala. Kako ćemo s knjigom? Kao da pretačem parfem u lavor, kao da guram jorgovan u saksiju, kao da mekotu milovanja njegovog glasa mijenjam za tvrdi udarac pisaće mašine. A opet, sve bude u knjigama (za)pisano. I sve u knjizi ostaje. Pa mora da može i priča o Zaimu Imamoviću." ("Pjesma srca moga - 100 najljepših pjesama") *[[Safet Isović]] **"Njegova smrt mi je nanijela ljuću ranu od četničke granate. Njegove posjete u bolnici Koševo su me neizmjerno radovale dajući mi snagu da preživim. Znao je dugo sjediti pored mog kreveta i hrabriti me. Jednog trenutka sam primjetio da u mislima luta. Pomislih i pogodih. Odmotava u glavi beskonačno dugu filmsku traku. Na moje pitanje što se zamislio, kratko je odgovorio: ''Ubi me sjećanje''." ("''Nova Bosna''", 7. februar 1994.) *[[Vehid Gunić]] **"Pjeva Zaim Imamović. Pojačaj malo radio. ''Kupiću radio-aparat ako se u njemu nalazi Zaim Imamović'' - govorili su nekada neuki. U [[sarajevo|Sarajevu]] je 1956. godine gostovao jedan od najpoznatijih operskih pjevača tadašnjice. Poslije predstave jedan Sarajlija je rekao: ''Bilo je lijepo, samo još da je zapjevao i Zaim''." (iz knjige "Bilješke univerzalnog neznalice") {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači|I]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari|I]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kompozitori|I]] iwimi72xj44e1h9jtrhgtfqhmp0gdpd 0 6496 26114 26113 2006-12-18T20:59:50Z Harač 23 26114 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Slobodan Novak |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski književnik'' |datum rođenja=03.11.1924. |mjesto rođenja=Split, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Više je nego očito da je vojvoda [[Vojislav Šešelj|Šešelj]] još idol većine Srbijanaca. Naličje njihove spremnosti na dobrosusjedske odnose poznajem još iz djetinjstva. Katarze nije bilo i ne naslućuje se. Ipak, ne podržavam Šešeljev štrajk glađu." (za ''Jutarnji list'') [[Kategorija:Književnost|N]] [[Kategorija:Hrvatski pisci|N]] {{Wikipedia}} o3aey8qij1qlk2cgsvjtdbup4toe699 0 6497 26647 26116 2007-01-12T22:57:28Z Zumbulka~bswikiquote 10 26647 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Đurđa Adlešić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska političarka'' |datum rođenja=18.04.1960. |mjesto rođenja=Bjelovar, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[[Zdravlje]] mi je manje-više dobro, a nadam se da će biti sve bolje. U izbornoj godini trebat će mi puno snage za borbu i dobro će mi doći malo opuštanja za predstojeće blagdane. Volim druženja, ali i dalje sam ostala okorjela rokerica. Ne volim pjevati, ali zato volim piti." (za ''24 sata'') [[Kategorija:Politika|A]] [[Kategorija:Hrvatski političari|A]] {{Wikipedia}} ha4wgi9y8twkb9uqdk1yql82acruvy2 0 6498 26117 2006-12-18T21:14:28Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Antonio Nuić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački i hrvatski režiser'' |datum rođenja=1977. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovi... 26117 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Antonio Nuić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački i hrvatski režiser'' |datum rođenja=1977. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Da bi uspio, [[film]] mora svakako biti prezentiran kao komedija ili blizu komedije. Očito je da naša publika ima poriv da se nasmije u kinu, pobjegne od svakodnevnice. To je pola recepta. Druga je polovina marketing. Film moraš reklamirati kao jogurt. Ja se, međutim, u svemu tome baš ne snalazim, a obično nema ni novca za ozbiljan marketing." (za ''Jutarnji list'') [[Kategorija:Film|N]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri|N]] [[Kategorija:Hrvatski režiseri|N]] {{Wikipedia}} 2kobjvrbdomhnt7ejijjhon0hanydwl 0 6499 26638 26118 2007-01-12T22:51:39Z Zumbulka~bswikiquote 10 26638 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Momgilo Bajagić - Bajaga |slika= |tekst uz sliku=''srpski rok pjevač'' |datum rođenja=19.03.1960. |mjesto rođenja=Bjelovar, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Posljednjih 30 godina živim sa sigurnošću da [[novac|novca]] neće biti nikada, osim ako ne sjednem u kombi ili ne napravim pjesmu. Mi muzičari smo navikli da nekada imamo mnogo novca, a nekada ga nemamo mjesecima. Ne možemo sebi priuštiti neraspoloženje ili prehladu, već radimo sve dok stojimo na nogama." (za ''Večernje novosti'') [[Kategorija:Muzika|B]] [[Kategorija:Srbijanski pjevači|B]] {{Wikipedia}} g4618t1uiwklo00jvpiffseguk3m0kj 0 6500 26124 2006-12-19T05:17:27Z Zumbulka~bswikiquote 10 Konstantin Porfirogenet premješten u Konstantin VII Porfirogenet 26124 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Konstantin VII Porfirogenet]] m5ezc5j907mkqz22lh1ssdc45uj3tdw 0 6502 55188 46348 2015-08-03T20:05:46Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q366783]] na [[d:|Wikidati]] 55188 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ivan "Ivica" Osim |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački fudbaler i trener'' |datum rođenja=06.05.1941. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Iznenadit ćete se ako iskreno kažem kako mi je na klupi japanske reprezentacije. Nije mi nimalo ugodno. Ja sam [[čovjek]] koji želi biti na terenu, raditi s igračima, a ne samo gledati utakmice. Hoću mnogo više, međutim, nemam priliku, nemam utakmica, okupljam igrače na dva dana, a i tada dođu iscrpljeni." (za ''Blic'') *"Ostavka je, ovako, najdirektnija stvar kad čovjek kaže: odlazim i gotovo je. Opet vam kažem, a to sam već ponovio, da ne vjerujem da mogu da idem, niti ću ići, ni u Firencu ni u Švedsku. Sve što mogu da napravim, ovako ljudski, i ako me neko bude pitao, tu nema problema nikakvih, to je moj privatni gest, a vi ga možete protumačiti kako hočete... To je neka moja lična odluka, a ja neću da govorim radi čega i da objašnjavam, jer vi to vrlo dobro znate. Ali ako ništa drugo, i ono jedino što mogu da učinim za taj grad pa da se i vi sjetite da sam se rodio u Sarajevu, a znate šta se dešava" (Pres konferencija, [[Beograd]], [[23. maj]] [[1992]]. godine) [[Kategorija:Sport|O]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti|O]] {{Wikipedia}} el2t8vdze7z29s64vzvuyb8o18qlq12 0 6503 26135 2006-12-19T20:46:04Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Nataša Kandić |slika= |tekst uz sliku=''borac za ljudska prava u Srbiji'' |datum rođenja=1946. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smr... 26135 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nataša Kandić |slika= |tekst uz sliku=''borac za ljudska prava u Srbiji'' |datum rođenja=1946. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[[Stjepan Mesić]] je dokazani antifašista, i to ne samo riječju već i djelom. To je političar koji je najviše uradio na tome da se otkriju zločini koje su počinili pojedinci iz hrvatske vojske. Mesić je javno ukazao na učešće hrvatske vojske u oružanim sukobima u [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Zaslužan je za mnoge druge historijske istine iz bliske prošlosti." (za ''Kurir'') [[Kategorija:Politika|K]] {{Wikipedia}} gnbksljb68nl7g208db03bmsofwx2iy 0 6504 57645 42192 2017-02-19T06:31:54Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q28796987]] na [[d:|Wikidati]] 57645 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Severina Vučković]] **"Ja i ne znam pričati viceve, jer da znam vjerojatno bih bila predsjednica Hrvatske." (''Večernji list'', 2004.) *Film ''[[Uhvati me ako možeš]]'' **'''Carl Hanratty''': "Hoćeš da me čuješ kako pričam vic?" ::'''Earl Amdursky''': "Da, volio bih čuti kako ti pričaš vic." ::'''Carl Hanratty''': "Kuc, kuc." ::'''Earl Amdursky''': "Ko je?" ::'''Carl Hanratty''': "Idi jebi se." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} [[cs:Humor]] [[de:Humor]] [[en:Comedy]] [[eo:Humoro]] [[es:Humor]] [[eu:Umorea]] [[fr:Humour]] [[he:הומור]] [[hu:Humor]] [[hy:Կատակասիրություն]] [[it:Umorismo]] [[nl:Humor]] [[pt:Humor]] [[sk:Humor]] [[sq:Humori]] 6maauv5qi747nd0oqtml7125jaar6p7 0 6505 26144 2006-12-20T20:09:41Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Zoran Kostić |slika= |tekst uz sliku=''srpski muzičar'' |datum rođenja=17.08.1964. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"M... 26144 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Zoran Kostić |slika= |tekst uz sliku=''srpski muzičar'' |datum rođenja=17.08.1964. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Mi pjevamo o vječnim temama, mi smo lektira, kao [[Jovan Jovanović Zmaj]] ili [[Ivana Brlić-Mažuranić]], mi smo prijeko potrebni svim generacijama koje dolaze. A to je zato što ''Partibrejkersi'' idu stopama nekih velikih ljudi, koji su tuda već prošli prije nas. Ali, bez obzira na ljepotu koju donosi [[muzika]], u nekom drugom životu ipak ne bih bio roker." (za ''Večernji list'') [[Kategorija:Muzika|K]] [[Kategorija:Srbijanski pjevači|K]] {{Wikipedia}} l1d7p2x9o12lbtl9g9j4l0vc0jzxqnl 0 6506 60945 60944 2024-03-10T08:02:21Z MasterRus21thCentury 8403 portrait 60945 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Kolinda Grabar-Kitarović |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska političarka'' |datum rođenja=29.04.1968. |mjesto rođenja=Rijeka, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Official portrait of Kolinda Grabar-Kitarovic.jpg|thumb|Kolinda Grabar-Kitarović (2015 portrait)]] *"Nadam se povjerenju premijera [[Ivo Sanader|Sanadra]], ali ne bih htjela prognozirati na kojoj ću se listi pojaviti na predstojećim izborima. Uložit ću maksimalan napor da HDZ ponovo osvoji vlast, u što sam uvjerena. Vjerujem u stranku i, ako treba, opet ću lijepiti predizborne plakate HDZ-a. To sam radila i prije, a mogu i ubuduće." (za ''Nacional'') [[Kategorija:Politika|G]] [[Kategorija:Hrvatski političari|G]] {{Wikipedia}} qw8796jqh4bkqqjm6hlcwdx9zv5nua3 0 6507 61952 26643 2024-05-18T09:50:22Z Srđan 4695 61952 wikitext text/x-wiki *"Situacija u pogledu televizijskih transfera bit će sve naglašenija i pravi kreativci bit će plaćeni suhim [[zlato]]m. Zbog toga sam presretan jer shvatam da sam i ja neki autor, odnosno da će vremenom svi pravi autori naći svoje pravo mjesto. Transferi bi trebali dovesti i do toga da se uz kupovinu stvaraju i neke nove zvijezde." (za ''Slobodnu Dalmaciju'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Svilan, Siniša}} [[Kategorija:Novinarstvo]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] 6r4ivio04tss7ix8qzoti05tbrqh9py 0 6508 26153 26151 2006-12-21T21:34:37Z Harač 23 26153 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sonja Savić |slika= |tekst uz sliku=''srbijanska glumica'' |datum rođenja=15.09.1961. |mjesto rođenja=Čačak, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Danas treba reći ljudima da kada bismo kao individualci bili više kreativni, bolje bismo se razumjeli među sobom. Iznenađena sam otkrićem koliko je [[kapitalizam]] primitivan. To veliko zarobljavanje ljudi, veliki urbani logori, ''zone Interpola'' i budućnost/sadašnjost u kojoj su ljudi na sedativima dok korporacije ratuju izgledaju mi strašno." (za ''Dnevnik'') [[Kategorija:Film|S]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|S]] {{Wikipedia}} 58j3an7uuirolrecyc9vdsv6036h0uy 0 6509 26152 2006-12-21T21:34:25Z Harač 23 Sanja Savić premješten u Sonja Savić 26152 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Sonja Savić]] 0ykhym7kzn8to1inwfgeu30ka2eu13t 14 6510 61451 31042 2024-05-16T18:31:50Z Srđan 4695 61451 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Iran|Filozofi]] [[Kategorija:Filozofi]] qv3i1zjcht4drnbs18agqfnye2w89xs 0 6511 61943 26160 2024-05-18T09:38:43Z Srđan 4695 61943 wikitext text/x-wiki *"Mislim da mlađim kolegama sportskim novinarima nije nimalo lahko. [[Sport]] spada u zabavu, ali nije zabavljačka djelatnost. Mnogo je kompromisa na koje današnji novinari pod pritiskom marketinga moraju pristati, a ja nisam sigurna da li bih to mogla. Jer, smatram da sport mora imati i odgojnu i pedagošku funkciju." (za ''Večernji list'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Babović, Milka}} [[Kategorija:Novinarstvo]] ftva98ifgqxhm3ngd7p7oj879bkb5yl 0 6512 26639 26166 2007-01-12T22:52:19Z Zumbulka~bswikiquote 10 26639 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Neda Arnerić |slika= |tekst uz sliku=''srbijanska glumica'' |datum rođenja=15.07.1953. |mjesto rođenja=Knjaževac, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Gdje god da odem, ja sam dobrodošla. To znači da ništa nisam zgriješila, ni u kom pogledu. Možda će zvučati kao fraza, ali [[istina]] je. Kad ustanem ujutro i pogledam se u [[ogledalo]], vidim lice koje, osim što svakim danom sve više stari, niko ni za šta ne može optužiti i umanjiti dosljednost i poštenje. U 54., koliko punim naredne godine, to je za mene velika stvar." (za ''Blic'') [[Kategorija:Film|A]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|A]] {{Wikipedia}} jngfxxj8wbo9coio6l5rzf4ie1jxhg9 0 6513 36059 26632 2009-01-14T17:47:49Z Pearl 501 36059 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dušan Džamonja |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski kipar'' |datum rođenja=31.01.1928. |mjesto rođenja=Strumica, Makedonija |datum smrti= 14. januar 2009. |mjesto smrti=Zagreb, Hrvatska }} *"Za sada nemam novih planova, ali sam neizmjerno zadovoljan što je u Rijeci konačno odlučeno da će iduće godine ipak početi gradnja džamije prema mom projektu, ali na drugoj lokaciji. To je važno za mene jer je riječ o vrlo zahtjevnom projektu, a ljubav prema [[arhitektura|arhitekturi]] otkrio sam još na akademiji na kojoj ju je predavao sjajni profesor Neven Šegvić." (za ''Nacional'') [[Kategorija:Umjetnost|Dž]] {{Wikipedia}} k0x64slks5wqkp3zmdgyaytefrjn3i0 0 6514 26169 26168 2006-12-23T11:48:05Z Harač 23 26169 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nebojša Radmanović |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački političar,<br>član Predsjedništva BiH i član SNSD-a'' |datum rođenja=01.10.1949. |mjesto rođenja=Gračanica, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ne sjećam se da je neko govorio o otcjepljenju RS već o većem stepenu autonomije (...) Ni ovdje ne govorim o otcjepljenju, takva intonacija se često koristila u medijima. Sada otvoreno kažem, u BiH niko ne otcjepljuje, a pogotovo se ne pripaja Srbiji." (''Dnevni avaz'', "Sedmica", 23.12.2006.) [[Kategorija:Politika|R]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari|R]] {{Wikipedia}} 0oalqu8y6lxoqf201asw970g5xxd1gf 14 6515 26175 2006-12-23T11:52:54Z Harač 23 New page: [[Kategorija:Pisci]] 26175 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pisci]] kirfcsae461krkr82efw180kl0wyyhd 0 6516 29215 27236 2007-03-23T19:39:05Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29215 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Rade Šerbedžija |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski glumac'' |datum rođenja=27.07.1946. |mjesto rođenja=Bunić kod Korenice, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Protiv sam ulaska malih zemalja u [[Evropa|Evropu]], jer je to gubljenje njihovih pravih identiteta. Možda je to i suština malih naroda - da se izgube i zadrže samo jezik i običaje. U toku je globalizacija svijeta. Znate, mnogo sam više volio zemlju koju smo nekada imali i u kojoj smo svi bili ravnopravni, igrajući najbolji fudbal, košarku, rukomet i vaterpolo." (za ''Kurir'') == Također pogledajte == *[[Lucija Šerbedžija]] [[Kategorija:Film|Š]] [[Kategorija:Hrvatski glumci|Š]] {{Wikipedia}} gjjeupnhyag90omqf66j5ucgd06s939 0 6517 26177 2006-12-24T15:05:39Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Selma Muhedinović |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovačka pjevačica'' |datum rođenja= |mjesto rođenja=[[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mj... 26177 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Selma Muhedinović |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovačka pjevačica'' |datum rođenja= |mjesto rođenja=[[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ljudi stalno izmišljaju neke priče o meni. Priča se da sam u svađi sa [[Dino Merlin|Dinom Merlinom]] i to uopće nije tačno. Dinu zaista cijenim kao autora, ali i kao [[čovjek]]a. Međutim, sa njim se rijetko susrećem jer gotovo nikad ne izlazi u grad, a ja nemam vremena da se krećem po kafanama. Što se tiče saradnje, nikada nije bio pravi trenutak da radimo zajedno." (za ''Express'') [[Kategorija:Muzika|M]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači|M]] {{Wikipedia}} slfzn56a42tfsfqcdi5a2q8gt3jbb47 0 6519 61922 55189 2024-05-18T09:30:47Z Srđan 4695 61922 wikitext text/x-wiki *"[[Camilla Mountbatten-Windsor, Vojvotkinja od Kornvola|Kamila]] je duševni prijatelj princa [[Charles Mountbatten-Windsor, Princ od Velsa|Čarlsa]], zadovoljavajući seksualni partner i veoma ugodna i nezahtjevna žena koja ga voli. Za svijet, [[Dajana, Princeza od Velsa|Dajana]] je bila predivna i glamurozna, ali za Čarlsa ona je bila neurotična i plitka žena. Čarls nikada nije volio Dajanu i što se njihov odnos sve više pogoršavao, bilo mu je sve lakše da se okrene Kamili." (za ''Vijesti'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Abbott, Elizabeth}} [[Kategorija:Historija]] [[Kategorija:Kanadski historičari]] 21ptiyh7chqrpt6o4t1m3a7fisebqa2 14 6520 26183 2006-12-25T20:22:53Z Harač 23 New page: [[Kategorija:Historičari]] 26183 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Historičari]] pq395nk42iyjdnmp0uhri7tox91tn7u 0 6521 34699 34695 2008-08-25T17:03:07Z Amsal 395 Camill, vojvotkinja od Cornwalla premješten u Camilla, vojvotkinja od Cornwalla:&#32;a joj 34699 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Camilla Mountbatten-Windsor |slika=[[slika:Camilla, Duchess of Cornwall.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Vojvotkinja od Kornvola'' |datum rođenja=17.07.1947. |mjesto rođenja=London, Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= }} == Drugi o njoj == *[[Elizabeth Abbott]] **"Kamila je duševni prijatelj princa [[Charles Mountbatten-Windsor, Princ od Velsa|Čarlsa]], zadovoljavajući seksualni partner i veoma ugodna i nezahtjevna žena koja ga voli. Za svijet, [[Dajana, Princeza od Velsa|Dajana]] je bila predivna i glamurozna, ali za Čarlsa ona je bila neurotična i plitka žena. Čarls nikada nije volio Dajanu i što se njihov odnos sve više pogoršavao, bilo mu je sve lakše da se okrene Kamili." (za ''Vijesti'') [[Kategorija:Politika|K]] {{Wikipedia}} i5ltw9j2pwm96ldp28rvb6g3jy1sfoz 0 6523 56335 36070 2016-02-26T13:12:15Z Movses 4531 56335 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Charles Mountbatten-Windsor |slika=[[slika:Charles, Prince of Wales.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''britanski prijestolonasljednjik'' |datum rođenja=14.11.1948. |mjesto rođenja=London, Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ko u [[brak]]u ne poludi taj stvarno nije normalan." == Drugi o njemu == *[[Elizabeth Abbott]] **"[[Camilla, vojvotkinja od Cornwalla‎|Kamila]] je duševni prijatelj princa Čarlsa, zadovoljavajući seksualni partner i veoma ugodna i nezahtjevna žena koja ga voli. Za svijet, [[Dajana, Princeza od Velsa|Dajana]] je bila predivna i glamurozna, ali za Čarlsa ona je bila neurotična i plitka žena. Čarls nikada nije volio Dajanu i što se njihov odnos sve više pogoršavao, bilo mu je sve lakše da se okrene Kamili." (za ''Vijesti'') [[Kategorija:Politika|C]] {{Wikipedia}} njl0v5sr70ak8t64ntnn32jrbf3rtn4 0 6524 60736 59660 2023-09-21T10:13:02Z Terve ja näkemiin 8227 60736 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Diana Spencer |slika= |tekst uz sliku=''prva supruga Princa Charlesa'' |datum rođenja=01.07.1961. |mjesto rođenja=Sandringham, Velika Britanija |datum smrti=31.08.1997. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} [[File:Diana, Princess of Wales 1997 (2).jpg|thumb|right|200px|Dajana (1997)]] == Drugi o njoj == *[[Elizabeth Abbott]] **"[[Camilla Mountbatten-Windsor, Vojvotkinja od Kornvola|Kamila]] je duševni prijatelj princa [[Charles Mountbatten-Windsor, Princ od Velsa|Čarlsa]], zadovoljavajući seksualni partner i veoma ugodna i nezahtjevna žena koja ga voli. Za svijet, Dajana je bila predivna i glamurozna, ali za Čarlsa ona je bila neurotična i plitka žena. Čarls nikada nije volio Dajanu i što se njihov odnos sve više pogoršavao, bilo mu je sve lakše da se okrene Kamili." (za ''Vijesti'') [[Kategorija:Politika|D]] {{Wikipedia|Diana Spencer}} 8b8kc3dtohihj4lac3l2yv03fnih1lc 0 6525 59697 59635 2021-02-04T21:17:40Z 89.164.166.142 59697 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Branko Tuđen |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski novinar,urednik i publicist'' |datum rođenja=04.09.1950. |mjesto rođenja=Igrišće, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *U izdanju Naklade Ljevak 12. ožujka 2007. objavljena je knjiga S političarima u četiri oka, dnevničke bilješke glavnog urednika *U izdanju Znanja 3. lipnja 2013. izašla je knjiga Tito-Tuđman-Hrvatska; 100 skica za portrete s političkog groblja *U izdanju Večernjeg lista 16. prosinca 2020. objavljena je treća knjiga Tito Tuđman jedan zavičaj jedan put, 200 skiciranih životopisa "Da nije bilo Tuđmana i Tita nikakva se Hrvatska poslije sloma NDH ne bi mogla ostvariti. Crkva je najzaslužnija za to posebice kardinali Kuharić, Stepinac i Šeper", intervju Večernjem listu 19. prosinac 2020. [[Kategorija:Novinarstvo|T]] [[Kategorija:Hrvatski novinari|T]] {{Wikipedia}} ci2b60y34hz9m4rubzlb2a61kdlclne 0 6526 28730 26192 2007-03-23T19:34:19Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28730 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ivić Pašalić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski političar'' |datum rođenja=03.11.1960. |mjesto rođenja=Šuica, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} == Drugi o njemu == *[[Branko Tuđen]] **"Pašalić me 2000. godine zvao i tražio da pišem protiv [[Vladimir Šeks|Šeksa]]. Njegovi pritisci su postali neizdržljivi. Međutim, nikad nije imao nikakvu viziju, nego samo neku spletku. Još tada sam napisao da nikad neće biti dobar političar, nego će ostati upamćen kao [[Franjo Tuđman|Tuđmanov]] potrčko. On je Šeksa smatrao najvećim konkurentom, a ja sam odbio." (za ''Jutarnji list'') [[Kategorija:Politika|P]] [[Kategorija:Hrvatski političari|P]] {{Wikipedia}} hm5jkpsod0znnvrv494bugb5q32zoxw 0 6527 38707 29521 2009-12-27T22:58:18Z CommonsDelinker 84 Datoteka Vladimir_Šeks.jpg je uklonjena i obrisana je na Commonsu od strane Martin H. razlog: [[commons:COM:L|Copyright violation]]: http://www.sabor.hr. 38707 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Vladimir Šeks |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski političar'' |datum rođenja=01.01.1943. |mjesto rođenja=Osijek, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} == Drugi o njemu == *[[Branko Tuđen]] **"[[Ivić Pašalić|Pašalić]] me 2000. godine zvao i tražio da pišem protiv Šeksa. Njegovi pritisci su postali neizdržljivi. Međutim, nikad nije imao nikakvu viziju, nego samo neku spletku. Još tada sam napisao da nikad neće biti dobar političar, nego će ostati upamćen kao [[Franjo Tuđman|Tuđmanov]] potrčko. On je Šeksa smatrao najvećim konkurentom, a ja sam odbio." (za ''Jutarnji list'') [[Kategorija:Politika|Š]] [[Kategorija:Hrvatski političari|Š]] {{Wikipedia}} a38vhd3kkdzunex38yio1bn1hk0m8ey 10 6528 31043 26201 2007-05-02T05:59:46Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31043 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Diego Velasquez, Aesop.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Ezop]]''' :"Ne treba vjerovati ljudima s kojima smo se tek sprijateljili, a koji pokazuju da smo im draži od njihovih starih prijatelja; tako će se ponašati i s nama kada steknu nove prijatelje." :"Opaki vjeruju da su vam učinili veliko dobročinstvo time što vam nisu nanijeli nikakvo zlo." :"Da bi vidjeli neprijateljevu propast, neki su spremni i na vlastitu." :"Bolja je mala zarada danas nego velika sutra." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 2ewn3adn949kfmj3xztcnam7mb0krf0 10 6529 31044 26202 2007-05-02T05:59:46Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31044 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:WeiBuddha.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Buda]]''' :"Hiljade svijeća se mogu zapaliti od jedne, a život te svijeće se neće umanjiti. Sreća nikada nije umanjena kada je podijeljena sa drugima". :"Ono što jesmo, proizvod smo vlastitog razmišljanja." :"Život nije ništa više od kapi rose koja drži ravnotežu na vrhu travke". :"Zlonamjernog prijatelja treba se bojati više nego divlje zvijeri; zvijer će vam možda raniti tijelo, ali zao prijatelj će vam raniti duh." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> a580jg80ecih2wr6a7vryysigyyuf6j 10 6530 31045 26681 2007-05-02T05:59:47Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31045 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Gotthold Ephraim Lessing Kunstsammlung Uni Leipzig.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Gotthold Ephraim Lessing|Gotthold Lessing]]''' :"I najsporiji, ako ne gubi iz vida svoj cilj, ide još uvijek brže od onog koji luta bez cilja." :"Mnogi griješe iz straha da ne pogriješe." :"Zašto ne slikamo neposredno očima? Koliko se toga gubi na dugom putu od oka preko ruke do kista." :"Ogovaraš li me iza leđa? Tome se baš neću žalostiti. Hvališ li me u lice? To ti neću zaboraviti." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> o2ez9k7qjh92z7991pg6hrghl9g3r9q 10 6531 31046 26204 2007-05-02T05:59:47Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31046 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Elbert Hubbard - Project Gutenberg eText 12933.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Elbert Hubbard]]''' :"Sreća u ovome životu ovisi manje o tome što vam se događa, a više o načinu na koji to prihvaćate." :"Prijatelj je onaj koji zna sve o tebi i pored toga te još uvijek cijeni." :"Jedan stroj može zamijeniti 50 običnih radnika, ali nijedan stroj ne može zamijeniti jednog genijalca." :"Ne postoji poraz, izuzev prestanka pokušavanja. Nema poraza osim onoga u nama, nema nepremostive prepreke osim naše vlastite unutrašnje slabe namjere." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 6j2hdpjfq3tqmz7yttdqisxs6ribum4 10 6532 31047 26205 2007-05-02T05:59:48Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31047 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Jean de La Fontaine.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Jean de La Fontaine]]''' :"Laskanje je lažni novac kome kurs raste sa našom sujetom." :"Ništa ne pomaže što trčimo, treba krenuti na vrijeme." :"Često nam je potreban neko ko je manji od nas." :"Dvostruki je užitak prevariti varalicu." :"Smrt nikada ne iznenađuje mudraca, on je uvijek spreman za odlazak." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> tfef4ln8yiehmrfxs6466vd3xs0i5hy 10 6533 31048 26206 2007-05-02T05:59:48Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31048 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Publius Ovidius Naso in the Nuremberg chronicle XCIIIv.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Publius Ovidius Naso]]''' :"Kakva ludost čitav svoj prihod nositi na sebi." :"Koliko malo dječjih snova ostvari odrastao čovjek." :"U ljubavi je toliko boli koliko je u moru školjaka." :"Bog je čovjeku podario uspravan položaj kako bi mogao promatrati nebo i podizati pogled prema zvijezdama." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> amk2gn0aur5hpidnnepb4x93xsv5yop 0 6534 26207 2006-12-26T17:28:25Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Miroslav Rožić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski političar'' |datum rođenja=31.08.1956. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvarska |datum smrti= |mjesto smrti=... 26207 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Miroslav Rožić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski političar'' |datum rođenja=31.08.1956. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvarska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ne patim od nekih posebnih [[strah]]ova, osim što se bojim prljave politike. Taj strah od prljave politike i nije tako čudna pojava, s obzirom na to da upravo takav tip politike vlada na ovim prostorima. Također, politika je ovdje na neki način postala i opasan posao." (za ''Globus'') [[Kategorija:Politika|R]] [[Kategorija:Hrvatski političari|R]] {{Wikipedia}} phbj2b1ju8iiwaf0ls1ayymt1pl9jnm 0 6535 28110 26211 2007-03-13T22:45:04Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28110 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mustafa Zvizdić |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački književnik |datum rođenja=24. oktobar 1970. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ne pada mi na pamet da se takmičim s nekim piscima u produkciji, neću da se takmičim u bilo kom smislu. Svaki pisac ima svoj unutrašnji ritam.... Spadam u one tipove koji rade u svojoj bašti, ponekad se nagnu preko ograde, pogledaju tuđu, i ne pada im na pamet da nekome sole pamet kako treba uzgajati ovaj ili onaj cvijet." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|Z]] d3qtya87d5xp33qyymw827885q8o4si 0 6536 36208 36207 2009-02-05T15:16:24Z Pearl 501 36208 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ahmed Burić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački novinar i pjesnik'' |datum rođenja= 1967. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Poezija]], ako je dobra, svoj put pronalazi na razne načine, a meni je najdraži put srca." * "Kad smo već kod narodnih umotvorina, [[narod]] često priča i bira svašta, ali ona da „ne pada snijeg da pokrije brijeg, nego da svaka zvjerina trag pokaže”, u ovaj vakat i ne pada tako pogrešno. No, tragovi koji će ostati za neke će biti pomalo i razočaravajući, jer su pileći, sa one tri male kandže; kao i u nekim drugim segmentima, kad je ova zemlja u pitanju, naš [[fudbal]] nije bio u rukama nekih ozbiljnih kriminalaca od formata (osim možda u dva slučaja). Tu su carevali uglavnom kokošari spremni prevariti i za sitne kafanske račune, za najmanje privilegije, za građevinski materijal... Istina, neki su se ozbiljno “ogrebali“, ali protiv njih (još) nema optužnica. Stoga, ako negdje vidite kokošije tragove u snijegu, sjetite se NS/FS BiH. Ti tragovi vam mogu doći i kao olakšanje nakon teške godine i kao [[nada]] da bi se ubuduće nešto ozbiljno moglo desiti, pa i kad je bubamara u pitanju." (Oslobođenje, 26. dec. 2007.) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|B]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari|B]] 7d3kn3qkkeq20gf5g3w1yxlqp8zaqit 0 6537 28254 26218 2007-03-13T22:54:32Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28254 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Veselin Gatalo |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački književnik'' |datum rođenja= 1968. |mjesto rođenja=[[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"...pisac je po malo čemu poseban, ni po čemu bolji od drugih ljudi. Samo lakše nalazi riječi za ono što svi mislimo, proživljavamo i osjećamo. Između korica romana ili zbirke priča su tek zapisi o najjačim trenucima nečijih života. Čitati je način da se to i proživi a da se ne mora osjetiti na vlastitoj koži. I žao mi je što Mostar i Hercegovina nemaju više ljudi koji pišu prozu… Ako neki grad ima o čemu da piše, onda je to Mostar." (za ''Bljesak'') *"Zidova među ljudima mora biti, radi njihove intime i privatnosti, da im neko opet ne bi istjerivao duše iz tijela utjerujući im pamet u glavu; da im ne bi određivali za koji će klub navijati, šta će jesti, šta će govoriti i pisati, ko će im biti heroji i uzori, koji će dio historije ili povijesti smatrati svojim, kako će vaspitavati svoju djecu, šta će čitati i još puno toga. Književnost je odlična premosnica tih zidova, ako je dio rješenja, ako ne podstiče stereotipe i mržnju i tako oko tih zidova stvara šumu od bodljikave žice." (za ''Omnibus'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|G]] 6b0gikk3ik09vgwcwupcxg1gawde9ov 0 6539 26641 26228 2007-01-12T22:53:49Z Zumbulka~bswikiquote 10 26641 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Radmilo Mihajlović |slika= |tekst uz sliku=''fudbaler'' |datum rođenja=19.11.1964. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Regionalna [[nogomet]]na liga je veliki potencijal. Na tom prostoru živi 25 miliona stanovnika, veći je filter, oborile bi se barijere za transfere. A, navijači će uvijek praviti incidente, toga ima i u Italiji i Španiji, i to niko ne može spriječiti, ali bitno je to što bi se poboljšao kvalitet nogometa. Bila bi to prilika da potencijalni kupci uđu u klubove, da se obnovi infrastruktura i da dvije prvoplasirane ekipe imaju prohodnost u Ligi šampiona." (za ''Blic'') [[Kategorija:Sport|M]] {{Wikipedia}} 0mw41gup76giktrcuxky3d2tk6sticv 0 6540 26635 26235 2007-01-12T22:48:46Z Zumbulka~bswikiquote 10 26635 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jelena Kostanić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska teniserka'' |datum rođenja=06.07.1981. |mjesto rođenja=Split, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Najveći [[cilj]] mi je ostati što duže zdrava i utjecati na to koliko mogu. Onda mi je važno da u svemu uživam. Zna mi se dogoditi da mi je toliko teško pa i užitak nestane. I onda radim stvari samo zato jer je to moj posao. A, ciljeve nikad nisam postavljala u brojevima. Cilj je da na kraju sezone sebi mogu reći - zadovoljna sam." (za ''Jutranji list'') [[Kategorija:Sport|K]] [[Kategorija:Hrvatski sportisti|K]] {{Wikipedia}} fdm5tkfewgftigau4ox7yyhhhia6uqg 0 6542 52359 49554 2014-04-21T12:04:46Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52359 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Bernard Buffet |slika= |tekst uz sliku=''francuski slikar'' |datum rođenja= 10. juli 1928. |mjesto rođenja=Pariz, Francuska |datum smrti= 4. oktobar 1999. |mjesto smrti=Tourtour, Francuska }} * "Svi [[muškarac|muškarci]] očekuju od žene isto - [[žena|žene]] od svakog muškarca očekuju nešto posebno." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski slikari]] snarfcsiwrv0f4m4yskk44qqn6vona7 0 6543 33372 28059 2007-12-06T22:28:07Z CommonsDelinker 84 The file [[:Image:Lipoliangkai.jpg]] has been replaced by [[:Image:LiBai.jpg]] by administrator [[:commons:User:Siebrand]]: ''Was in category "Duplicate", exact duplicate''. ''[[m:User:CommonsDelinker|Translate me!]]'' 33372 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Li Tai Po |slika=[[slika:LiBai.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''Li Bai, kineski pjesnik'' |datum rođenja= 701. |mjesto rođenja= |datum smrti= 762. |mjesto smrti= }} *"Pitaš me zašto sam ostajem na zelenoj planini, :Smiješim se u tišini, dok mi [[duša]] slobodno luta. :Potok nosi pupoljak breskvinog cvijeta u nepoznato, :Odvojen od svijeta ljudi, imam svoje nebo i zemlju. *"[[Ruža]]ma je potrebno sunce, a [[žena]]ma ljubav." {{Wikipedia|Li Po}} [[Kategorija:Kineski pisci]] m25owdwxltld9sdk1vsz7uof0741buo 0 6544 51283 43751 2014-04-09T23:22:52Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 13 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q40946]] 51283 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Daniel Defoe |slika=[[slika:DanielDefoe.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''engleski književnik, poznat po romanu "[[Robinzon Kruso]]"'' |datum rođenja= 1660. |mjesto rođenja=London, Engleska |datum smrti= 26. april 1731. |mjesto smrti=London, Engleska }} * "[[žena|Žene]] nisu nikad tako jake kao onaj put kad se naoružavaju vlastitim slabostima." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski pisci]] 023bxlue5t47h3zj9p14owfsxy21kj7 0 6545 52198 49532 2014-04-15T18:13:03Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 7 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q508029]] 52198 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Stephen Leacock |slika= |tekst uz sliku=''kanadski književnik i ekonomist'' |datum rođenja= 30. decembar 1869. |mjesto rođenja= |datum smrti= 28. mart 1944. |mjesto smrti= }} * "Ako [[žena]] nađe [[ljubavnik]]a, onda su tu moguća dva razloga: ili je sita svoga [[muž]]a ili nije." * "Priča se da je Orfej sišao u [[pakao]] da bi potražio svoju ženu. Ja znam mnoge udovce, ali ni jedan od njih ne bi sišao ni u [[raj]] da bi potražio svoju." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Kanadski pisci|L]] codf23k3i8eskulnqz63xkshrz3wdh0 10 6546 35200 26256 2008-11-01T19:04:30Z Pearl 501 35200 wikitext text/x-wiki "Ko hoće nešto da učini, nađe način, ko neće ništa da učini, nađe opravdanje." ~ [[Pablo Picasso]] szglhrgbf5n1ds2cvhsfedme1c4jg2a 10 6547 35248 26257 2008-11-02T10:25:27Z Pearl 501 35248 wikitext text/x-wiki "Računala su beskorisna. Mogu vam dati samo odgovore." ~ [[Pablo Picasso]] 9r2lrdc81xt5d151c1ze27twy1y2l8a 0 6548 59444 52207 2020-08-28T19:54:57Z DARIO SEVERI 5869 Removing image does not exist + added new one 59444 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Vittorio De Sica |slika=[[slika:Vittorio De Sica.png|170px]] |tekst uz sliku=''italijanski filmski režiser i glumac'' |datum rođenja= 7. juli 1901. |mjesto rođenja=Sora, Italija |datum smrti= 13. novembar 1974. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} * "Ne treba se plašiti [[žena]] koje padaju, već onih koje po svaku cijenu žele da ih podignete." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Italijanski režiseri|D]] [[Kategorija:Italijanski glumci|D]] ai8lcmia0ab1hvfmqrhvw3v9xfzz2ca 0 6549 55190 46414 2015-08-03T20:06:06Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q234897]] na [[d:|Wikidati]] 55190 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Michèle Morgan |slika=[[Slika:Michele Morgan in Joan of Paris 4.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''pravo ime Simone Renée Roussel<br>francuska glumica'' |datum rođenja=29. februar 1920. |mjesto rođenja=Neuilly-sur-Seine, Francuska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Žena]] je u stanju da danima živi od jednog jedinog [[kompliment]]a." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski glumci]] ow1qtpso4aa4cxtflbdqz2ypvgy06ic 0 6550 55191 52317 2015-08-03T20:06:16Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 5 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q365887]] na [[d:|Wikidati]] 55191 wikitext text/x-wiki --------- *[[Cyril Connolly]] **"Sve šarmantne osobe nešto skrivaju, uglavnom svoju potpunu neovisnost o tuđim komplimentima." *[[Marcello Mastroianni]] **"Za žene je kompliment sam način na koji ih lažemo." *[[Michèle Morgan]] **"Žena je u stanju da danima živi od jednog jedinog komplimenta." *[[Seneka]] **"Komplimente i uvrede svijeta treba jednako primiti; neka te prvi ne vesele, a drugi ne vrijeđaju." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] orgmfmart72g2qiya9q8khsxkktu2gy 10 6551 35203 26268 2008-11-01T19:06:55Z Pearl 501 35203 wikitext text/x-wiki "Kad kuješ svoju sreću, ne udaraj bližnje po prstima." ~ [[Ibn Zafar]] ras6jut8a29tby741fzgqt1e6o02z8x 10 6552 35249 26269 2008-11-02T10:25:53Z Pearl 501 35249 wikitext text/x-wiki "Veseli i dobri ljudi traže prijateljstvo, a rđavi jatake i ortake." ~ [[Ibn Zafar]] fmvlmgovha9r9ykma5as3ylxlvmx1is 10 6553 35204 26272 2008-11-01T19:08:51Z Pearl 501 35204 wikitext text/x-wiki "Najveća je nesreća upoznati žene kad ih još dobro ne poznaješ." ~ [[François Mauriac]] h05iy6k9wisa65sdc1p85tjxewlzi1e 0 6554 59553 55192 2020-11-16T22:24:33Z Vilho-Veli 7122 File 59553 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jack Uhler Lemmon III |slika= |tekst uz sliku=''američki glumac'' |datum rođenja= 8. februar 1925. |mjesto rođenja=Boston, SAD |datum smrti= 27. juni 2001. |mjesto smrti=Los Angeles, SAD }} [[File:Jack Lemmon 1988 ArM.jpg|thumb|Jack Lemmon 1988 ]] * "Muškarci u [[ljubav]]i prekoračuju dozvoljenu brzinu, ili parkiraju na zabranjenom mjestu." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki glumci|L]] 70gpmfirbfryn1dshwqkykf6ljm84na 0 6555 55193 40540 2015-08-03T20:06:36Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q435935]] na [[d:|Wikidati]] 55193 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sophie Arnould |slika=[[slika:Sophie Arnould in Pyrame et Thisbe.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''francuska glumica i pjevačica'' |datum rođenja=13. februar 1740. |mjesto rođenja=Pariz, Francuska |datum smrti= 22. oktobar 1802. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} * "Postoje dvije vrste [[žena]]: one koje varaju svoje [[muž]]eve i one koje govore da to nije tačno." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski glumci|A]] [[Kategorija:Francuski pjevači|A]] t3gr30jolkvzdl3pgei9w7gw0ydm6pc 0 6556 26285 2007-01-02T13:57:09Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Titus Maccius Plautus]] 26285 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Titus Maccius Plautus]] tpzldo0zfnpudlvex464sf2plzfppkr 10 6557 35205 26286 2008-11-01T19:10:34Z Pearl 501 35205 wikitext text/x-wiki "Ako žena stupi u brak sa vrlinama, tada je donijela dosta miraza." ~ [[Plaut]] 0mrt89s27jqufbhyzwo9c48l7gbkc5p 10 6558 35250 26287 2008-11-02T10:26:16Z Pearl 501 35250 wikitext text/x-wiki "Čovjek je čovjeku vuk." ~ [[Plaut]] 8ur2poc5ahpcc9r41rwc7r3vju8bnjz 10 6559 35208 26289 2008-11-01T19:12:36Z Pearl 501 35208 wikitext text/x-wiki "Čovjek koji više nije dijete, ne može osjetiti više nikakvo zadovoljstvo u životu." ~ [[Charlie Chaplin]] p2564cn5zwu49u9f6vigxn9vxtfnso7 0 6560 51997 46321 2014-04-15T07:19:54Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 4 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q95026]] 51997 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Shirley MacLean Beaty |slika=[[slika:Shirley MacLaine (2005).jpg|170px]] |tekst uz sliku=''američka glumica i plesačica'' |datum rođenja=24. april 1934. |mjesto rođenja=Richmond, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Žene nikad ne mogu da postignu tako značajne [[uspjeh]]e u [[život]]u kao muškarci, jer one nemaju pored sebe suprugu koja će ih posavjetovati." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki glumci|M]] [[Kategorija:Američki plesači|M]] bysnshm0rqtu72rfec9fsvzurmgo4ad 0 6561 26297 2007-01-02T14:16:42Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Dino Segre]] 26297 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Dino Segre]] kgjh31z8vq59kw6cjyr2xxec51fll19 0 6562 52387 49439 2014-04-21T13:10:31Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52387 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dino Segre |slika= |tekst uz sliku=''italijanski novinar i književnik;<br> pisao pod pseudonimom Pitigrilli'' |datum rođenja= 1893. |mjesto rođenja=Torino, Italija |datum smrti= 1975. |mjesto smrti=Torino, Italija }} * "Ako neka žena ima uzbuđujući dekolte valja joj gledati u [[oči]]." * "Kad [[žena]] plače pošto je prevarila muža, on ne bi smio da se raznježi. Ona najčešće plače jer se [[stid]]i što je žena rogonje." * "Obično se sve odvija kao da su dva ženina partnera jasno podijelila uloge: [[ljubavnik]] kao potrošno dobro i [[muž]] kao lična svojina." * "Optuživati - to je onaj sistem kojim se žene brane kad nisu u pravu." * "Ženama se s poljupcima događa ono što i muškarcima sa čašama vina: jedna, pa još jedna - dok ne podlegnemo." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Italijanski pisci|S]] [[Kategorija:Italijanski novinari|S]] gchd9dx8ziz4gug1lo8cqh9p5uelryb 10 6563 35209 26301 2008-11-01T19:13:29Z Pearl 501 35209 wikitext text/x-wiki "Laskanje je hrana za budale." ~ [[Jonathan Swift]] 4lk6pjyc2yh9ihwqm7hyqr04efaytvc 10 6564 26302 2007-01-02T14:25:41Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Najbolji doktori na svijetu su doktor Dijeta, doktor Mir i doktor Veseljak" ~~ [[Jonathan Swift]] 26302 wikitext text/x-wiki "Najbolji doktori na svijetu su doktor Dijeta, doktor Mir i doktor Veseljak" ~~ [[Jonathan Swift]] 5vu3jv2j6u033xzrx671b3utv6awg3y 10 6565 35859 26303 2009-01-01T18:27:53Z Pearl 501 35859 wikitext text/x-wiki "Nikad se ne čudim što vidim ljude zle, ali se često čudim što ih ne vidim da se stide." ~ [[Jonathan Swift]] 0htmp61ajk639953l6xaji7atehrfrs 10 6566 35866 26304 2009-01-01T18:43:22Z Pearl 501 35866 wikitext text/x-wiki "Svako želi dug život. Ali niko ne bi htio biti star." ~ [[Jonathan Swift]] ezojivzno81tvgmh3qg484l07nhpls0 10 6567 35210 26306 2008-11-01T19:14:52Z Pearl 501 35210 wikitext text/x-wiki "Prvi uzdah ljubavi je posljednji uzdah mudrosti." ~ [[Selma Lagerlöf]] 2hfpxuhxmetekvw78y6nbih4s61j93k 0 6568 52760 52689 2014-04-26T01:02:29Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52760 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Alberto Sordi |slika= |tekst uz sliku=''italijanski glumac i režiser'' |datum rođenja= 15. juni 1919. |mjesto rođenja=Rim, Italija |datum smrti=25. februar 2003. |mjesto smrti=Rim, Italija }} * "Nisam se nikad ženio zato što suviše poštujem [[žena|žene]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Italijanski glumci|S]] [[Kategorija:Italijanski režiseri|S]] 0vfo25a1rkz1k40yk5nx0ypibc8177c 14 6569 61474 51190 2024-05-16T18:39:43Z Srđan 4695 61474 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Režiseri]] [[Kategorija:Italija|Režiseri]] iswmf9yc1an9ibi9leg8d75mdlgmuxt 0 6570 61931 59341 2024-05-18T09:34:33Z Srđan 4695 61931 wikitext text/x-wiki * "U moje borbene vještine i fajterski mentalitet uopće ne treba sumnjati. Ali, potrošila sam dovoljno energije i da [[rad]]im u trećoj smjeni i, u ponoć odleđujem auto u ove zimske dane i odlazim s HTV-a s portirima. Idem na Novu TV, to je [[izazov]]." (za ''Jutarnji list'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Novak-Srzić, Hloverka}} [[Kategorija:Novinarstvo]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] sj6zshy7gf1r92a59efnd8iv1m4b8ht 0 6571 26637 26312 2007-01-12T22:50:38Z Zumbulka~bswikiquote 10 26637 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ljubica Arsić |slika= |tekst uz sliku=''srbijanska književnica'' |datum rođenja=1955. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Pitanje žensko-muških odnosa je veliki tabu. U [[književnost]]i sam željela dodirnuti taj tabu, koji je tajanstven i plaši. Dakle, plaši muškarca, ali i ženu. Zato sam htjela progovoriti o njima i kazati da nije sve baš crno-bijelo i da [[žena|ženu]] ne treba uvijek gledati kao jednu nježnu i romantičnu dušu koja pati, već i da ona ima neku svoju silovitost, snagu, agresivnost, ali i da [[muškarac]] umije patiti i stradati." (za ''Dan'') [[Kategorija:Književnost|A]] [[Kategorija:Srbijanski pisci|A]] {{Wikipedia}} 5xqlxyigx2280b47hytj8hrdlptdmkm 0 6572 61904 26642 2024-05-18T09:24:29Z Srđan 4695 61904 wikitext text/x-wiki * "Kažimo svijetu da volimo [[mir]] i poštujemo [[jednakost]] svih ljudi i [[narod]]a. Pozivam sve vjernike da se približe svojim roditeljima, svome sinu i kćerki, bratu i sestri, rodbini i prijateljima i svome domu i komšiji. Od Iblisa - Sotone i krivog puta treba se udaljiti i od poroka mržnje, i od svađe i nesloge, i od laži i klevete, i od zla alkoholizma i droge, jer pravi put u vjeri je jasan." (za ''Vijesti'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Fejzić, Rifat}} [[Kategorija:Religija]] j9tt91620xkk100prz6ws1t9niitotx 0 6573 26453 26452 2007-01-05T21:19:39Z Emir Kotromanić~bswikiquote 6 26453 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Predrag Matvejević |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački književnik'' |datum rođenja=1932. |mjesto rođenja=Mostar, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "U zemljama s [[Demokratija|demokratijom]] sud te osudi i odmah ideš u zatvor. Na našim prostorima postoji jedan hibrid demokratije i diktature kojeg ja zovem demokratura. Neko od glavešina telefonom nazove drugog i kaže: ''Nemojte ga zatvarati, to nam sada ne služi''. U drugoj situaciji bi rekli: ''Pritvorite ga, to nam odgovara, vidite šta nam radi...''. No, ja se ne bojim da ću uistinu biti uhapšen, Hrvatska se ne bi usudila da me zatvori!" ([http://www.avaz.ba/absolutenm/anmviewer.asp?a=19962&z=9&isasp= Intervju za Dnevni avaz 2. januar 2007.]) *Reisu-l-ulemu dr. [[Mustafa Cerić|Mustafu ef. Cerića]] smatram veoma pozitivnom i kulturnom ličnošću. Smatram da spada među najliberalnije islamske poglavare u svijetu. Tokom rata, kad god sam nekoj našoj izbjeglici iz Mostara i BiH u Zagrebu napisao ceduljicu i zamolio da mu pomogne, reis Cerić je to rado učinio. Reisa pamtim samo po dobru. ([http://www.avaz.ba/absolutenm/anmviewer.asp?a=19962&z=9&isasp= Intervju za Dnevni avaz 2. januar 2007.]) *To pokazuje neinformiranost zapadnog svijeta, ali i jednu opasnu tendenciju zapada da sav islam stavi pod jednu kapu. To [[Bošnjaci|Bošnjake]], muslimane iz Bosne, nažalost, može skupo koštati. Evropa treba znati da to nisu nikakvi teroristi i fundamentalisti. Oni su Evropljani i imaju svoj evropski identitet. Uzmite knjige od [[Mak Dizdar|Maka Dizdara]] do mog prijatelja [[Abdulah Sidran|Avde Sidrana]]. To su evropski pisci, pjesnici... Bošnjake često provociraju pričom o teroristima i fundamentalizmu, ali odoljeli su oni i gorim stvarima. Mislim da je pravo lice muslimana u Bosni pokazao i reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić čija je Deklaracija evropskih muslimana jako dobro primljena u Italiji. Zaista u Rimu nisu očekivali da će čuti velikog muftiju Bosne da kaže da se muslimani trebaju boriti protiv antisemitizma, ali i da se zajedno s Jevrejima trebaju boriti i protiv islamofobije koja zahvata Evropu. (Odgovarajući na pitanje o imputiranju terorizma i fundamentalizma Bošnjacima; [http://www.avaz.ba/absolutenm/anmviewer.asp?a=19962&z=9&isasp= Intervju za Dnevni avaz 2. januar 2007.]) [[Kategorija:Književnost|M]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|M]] {{Wikipedia}} 0hlvfia5okjnjzgjs4zk9ud7khf1gqj 0 6575 58618 55895 2018-10-25T19:27:26Z Golden Bosnian Lily 3855 58618 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime = Hazim Akmadžić |slika = |tekst uz sliku = ''bosanskohercegovački književnik'' |datum rođenja = 7. april 1954. |mjesto rođenja = [[Cazin]], [[FNRJ]] |datum smrti = 19. oktobar 2018. |mjesto smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] }} * "Znate, kada su u Parizu i Londonu izmet istresali kroz prozor na ulice mi smo u Sarajevu imali kanalizaciju, vodovod i šadrvan sa 16 česama. On je imao sistem za zagrijavanje vode tako da ste mogli usred zime na Baščaršiji uzeti abdest toplom vodom. Nažalost, njega je porušio princ Eugen Savojski. (...) Ako Bog da imam nijet napisati moju verziju «Ćuprije na Drini» gdje ću opovrgnuti sve one predrasude o [[Bošnjaci]]ma da su prljavi, mali, smrdljivi, glupi itd., koje je stvorio [[Ivo Andrić]]. Nažalost, velike su historijske ličnosti poput Đerzeleza Alije ocrnjene u tom romanu i da mi još nikad nismo uspjeli «skinut blato» sa njih. Naveo bih za kraj činjenicu koja je malo poznata da je Gazi Husrev beg dao zemljište i pare za gradnju pravoslavne crkve na Baščaršiji. Nismo mi njih nabijali na kolac, kako oni tvrde." (13. juni 2006. za bosnjaci.net) * "Boš­nja­ni to­kom dru­ge po­lo­vi­ce 15. i u 16. sto­lje­ću pri­hva­ta­ju [[islam]] dra­go­vo­ljno i sve do po­čet­ka 18. sto­lje­ća Bo­sna, prvo kao san­džak, ka­sni­je kao ela­jet, do­živ­lja­va pod osman­skom upra­vom svoj pu­ni po­li­ti­čki, vjer­ski, eko­nom­ski i kul­tur­ni pro­spe­ri­tet. Ko­li­ko god se ne­ko ne sla­gao s ovim, či­nje­ni­ce to pot­vrđu­ju. U po­li­ti­čkom smi­slu Bo­sna je sta­bil­na, a ni­je li Isa-beg uda­rio te­me­lje da­naš­njem Sa­ra­je­vu? Ga­zi Hu­srev-beg to nas­tav­lja iz­gra­dnjom ni­za mo­nu­men­tal­nih gra­đe­vi­na. U Bo­sni su ta­da uspos­tav­lje­ne re­gi­je ko­je su sve do [[rat u BiH|agre­si­je na BiH]] 1992. go­di­ne fun­kci­oni­ra­le na eko­nom­skim, admi­nis­tra­ti­vnim i kul­tur­nim, a ne etni­čkim prin­ci­pi­ma. Te­me­lje tim re­gi­ja­ma pos­ta­vio je Isa-beg, ra­zvio ih Hu­srev-beg i to se po­ka­za­lo fun­kci­onal­nim. [[Bosanski jezik]] bio je je­dan od če­ti­ri slu­žbe­na i ra­vno­pra­vna je­zi­ka na Por­ti, a me­ni taj je­zik da­nas ne­ko že­li da ospo­ri! Ili, moj na­rod ne­ko na­zi­va ne­pi­sme­nim, a pri tom za­bo­rav­lja či­nje­ni­cu da su lju­di po­red bo­san­skog u Bo­sni ta­da go­vo­ri­li i pi­sa­li na tur­skom, arap­skom i per­zij­skom je­zi­ku." (za dnevne novine "San", 4. decembar 2007.) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|A]] 4nvub72jqsen31aae99l1zlu25fbg4l 0 6576 51418 43605 2014-04-13T08:37:50Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 13 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q182692]] 51418 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Apokalipsa danas |originalni naziv =Apocalypse Now |godina =1979. |zemlja =SAD |režiser =[[Francis Ford Coppola]] |uloge =[[Martin Sheen]], [[Marlon Brando]], [[Robert Duvall]], [[Frederic Forrest]] }} == Reklamna rečenica == *"Užas...Užas." == Citati == *'''Američki novinar''': "Rado bih bio par otrcanih kandži, što sporo kaskaju po dnu tihih mora." (citat iz pjesme ''Ljubavna pjesma J. Alfreda Prufrocka'' [[Thomas Stearns Eliot|T. S. Eliota]]) [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} hoq5c5w0esrkxxgza9ifpw3jy1ilqux 0 6577 26345 2007-01-03T20:52:11Z Harač 23 New page: {{Infokutija film| |poster = |naziv =Ljubav i smrt |originalni naziv =Love and Death |godina =1975. |zemlja =SAD |režiser... 26345 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Ljubav i smrt |originalni naziv =Love and Death |godina =1975. |zemlja =SAD |režiser =[[Woody Allen]] |uloge =[[Woody Allen]], [[Diane Keaton]], [[Jessica Harper]], [[Olga Georges-Picot]] }} *'''Boris''': (''pišući poeziju'') "Rado bih bio par otrcanih kandži, što sporo kaskaju po dnu tihih mora... Previše sentimentalno!" (''gužva papir i baca ga u vatru'') - (citat iz pjesme ''Ljubavna pjesma J. Alfreda Prufrocka'' [[Thomas Stearns Eliot|T. S. Eliota]]) [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} 82u0e8h2agozvcfx04215aszkn87q6x 0 6578 60366 60120 2022-11-02T19:02:37Z Lalli Kukko 7900 60366 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mihail Bulgakov (Михаил Афанасьевич Булгаков) |slika= |tekst uz sliku=''ruski književnik'' |datum rođenja=15.05.1891. |mjesto rođenja=Kiev, Ukrajina |datum smrti=10.03.1940. |mjesto smrti=Moskva, Rusija }} [[File:Михаил-Булгаков.jpg|thumb|Bulgakov (1928)]] * "Rukopisi ne gore." (''[[Majstor i Margarita]]'') == Drugi o njemu == *[[Nedžad Ibrišimović]] **'''Woland''': "Rukopisi ne gore...!" ::'''Asim''': "Šta kažeš?" ::'''Woland''': "Mihail Bulgakov je tu svoju [[Knjiga|knjigu]] napisao tako da ona ne može izgorjeti! Niko je ne može spaliti!" ::'''Asim''': "Ma šta mi kažeš...?" (''[[Woland u Sarajevu]]'') [[Kategorija:Književnost|B]] [[Kategorija:Ruski pisci|B]] [[Kategorija:Mihail Bulgakov]] {{Wikipedia}} 9nu58sedc354lhko62vkoo3ok7qvhd7 0 6579 55194 49503 2015-08-03T20:06:46Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 7 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q188538]] na [[d:|Wikidati]] 55194 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Majstor i Margarita |autor =[[Mihail Bulgakov]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Мастер и Маргарита'' |datum prvog izdavanja =1967. }} *"Rukopisi ne gore." *"Shvatite, jezik može sakriti istinu, ali oči nikad! Netko vam iznenada postavi pitanje, vi čak ni ne trepnete, u sekundi ovladate sobom i znate što je potrebno reći da se sakrije istina, i govorite sasvim uvjerljivo, i nijedan mišić na vašem licu se ne pomakne, ali jao, istina, uznemirena pitanjem, s dna u trenu skoči u oči, i sve je gotovo. Primjećena je, a vi ste uhvaćeni!" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Mihail Bulgakov]] {{Wikipedia}} sz5jhri5fd1cj8cphnkey0v9bftxde8 14 6580 55195 42042 2015-08-03T20:06:56Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q8628667]] na [[d:|Wikidati]] 55195 wikitext text/x-wiki Mihail Bulgakov [[Kategorija:Literatura]] fdoh10t6d2m6y7unflxiq1i4nu7rz30 0 6581 28123 26356 2007-03-13T22:45:51Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28123 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Νίκος Καζαντζάκης |slika= |tekst uz sliku=''grčki književnik'' |datum rođenja= 18. februar 1883. |mjesto rođenja=Heraklion, Grčka |datum smrti= 26. oktobar 1957. |mjesto smrti=Freiburg, Njemačka }} *"U [[ljubav]]i postoje tri vrste [[žena]]: kojima se ženimo, koje volimo i koje plaćamo. A to može da bude isto, ali obrnutim redom: počne se sa plaćanjem, pa je onda volimo i na kraju se oženimo njome." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Grčki pisci|K]] g52dbcltm30z4i4mhlkiz905oyjz1t1 0 6582 26359 2007-01-03T22:26:43Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Hector Hugh Munro]] 26359 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Hector Hugh Munro]] 54gjlbmn2zopntk9jhxbmg1866lt9j4 0 6583 51611 35379 2014-04-14T18:14:29Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q311526]] 51611 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Hector Hugh Munro |slika=[[slika:Hector Hugh Munro.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''britanski književnik<br>pisao pod pseudonimom Saki'' |datum rođenja= 18. decembar 1870. |mjesto rođenja= |datum smrti= 14. novembar 1916. |mjesto smrti= }} * "Muškarci koji vole samo jednu ženu liče na švedske šibice koje mogu da se zapale samo na svojoj sopstvenoj kutiji." *"Zaljubljena [[žena]] je ropkinja koja svome gospodaru dozvoljava da nosi okove." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski pisci|M]] hc1z4wjc7srwqshtsjn4n1hv5g0dh8g 0 6584 51917 49441 2014-04-15T04:54:16Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 18 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q7371]] 51917 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Federico Fellini |slika=[[slika:Federico Fellini NYWTS 2.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''italijanski filmski režiser i scenarist'' |datum rođenja= 20. januar 1920. |mjesto rođenja=Rimini, Italija |datum smrti= 31. oktobar 1993. |mjesto smrti=Rim, Italija }} * "Poslije [[rat]]a oslobođenje je oslobodilo i grudi, otkriva ih kao kraj gladi i straha rata. Ženske grudi su simbol sreće, to je hrana, to su poklon paketi." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Italijanski režiseri]] [[Kategorija:Italijanski scenaristi]] 8ghv7k72rz9siruh51attt241yuxr8h 14 6585 61364 51164 2024-05-16T18:08:09Z Srđan 4695 61364 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Francuska|Slikari]] [[Kategorija:Slikari]] le7epasx6epczv9qchxh7dmk4ihongn 0 6586 55196 41942 2015-08-03T20:07:06Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512627]] na [[d:|Wikidati]] 55196 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Borislav Pekić]] **"Originalnost je [[političar]]u korisna koliko i rupa u glavi." (''[[Atlantida]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 2r1i43m3s9bvazqlzua7ffh838ryyt5 0 6587 51658 50058 2014-04-14T19:58:55Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 7 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q224102]] 51658 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Borislav Pekić]] **"Pjesnici su, ako su dobri, vrlo blizu magije." (''[[Atlantida]]'') *[[Christopher Nolan]] **"[[Nikola Tesla]] bio je svjetlost u tom mračnom dobu. Pred njegovim izumima, svi su ostajali nijemi. Neki su ga zbog toga i mrzili, ali sam siguran da su mu se svi divili, ma koliko to priznavali ili ne. Njegove veličine su svjesni i moji junaci u filmu. Otkriće da je njegova magija stvarnost, a ne trik, u isto vrijeme ih poražava, ali i fascinira." (za ''Večernje novosti'') *Film ''[[Harry Potter i kamen mudraca (film)|Harry Potter i kamen mudraca]]'' **"Neka magija započne." (''reklamna rečenica'') *[[William Shakespeare]] **"Izgubih sve što magija mi dala; ::Ostala mi samo moja [[snaga]] mala(...) ::(...)Moja jedra neka vaš nježni dah vodi, ::Il' propada plan što željeh da vam godi. ::Duhova više da mi služe nemam, ::Niti vještine da magije spremam; ::Moj kraj će biti u mom očajanju, ::Ako mi [[molitva]] ne pomogne stanju; ::A ona je tako prodorna da stiže ::Do mislosti same i grijeh sa nas diže. ::I k'o što želite da s vas grijesi odu, ::Tako i vi meni darujte slobodu." (''[[Bura]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} ma1sfji73bg4hvqxqf8te86ujh4dd1i 0 6588 59636 52053 2021-01-02T17:01:03Z Armas Eesti 7345 Datoteka 59636 wikitext text/x-wiki ---- [[File:The Rake's Progress 8.jpg|thumb|300px|''A Rake's Progress'' ([[William Hogarth]], 1763)]] == Citati == *[[Borislav Pekić]] **"Možda se ludilo u tome i sadrži? U pristanku na mimosvijet, u tome da se čovjek u njemu dobro osjeća. U svijetu u kome osim njega nema nikog. Nikog mimo tvorevina slobodne i suverene imaginacije." (''[[Atlantida]]'') **"[[Čovjek]] je oduvijek lud, ili nije nikad." (Ibid.) **"Apsolutna [[sloboda]] moguća je jedino van razuma, u ludilu. Samo u ludilu sve je moguće." (Ibid.) *[[Frank Herbert]] **"Unesi metod u ludilo i eto ti genija." (''[[Božanski car Dine]]'') *[[Hermes Trismegistos]] **"Ludilo je pomisliti da se u grubotvornom svijetu može pronaći bilo što što je zaista čisto. Kada se pomisli da je pronađeno nešto što izgleda čisto, ono ipak nije stvarno čisto, jer ne može postojati istinska čistoća u nečemu što nije vječno." (''[[Opomena duši]]'') *[[Julio Cortázar]] **"Svaki nered se opravdava ako teži da izađe iz sebe, možda se kroz ludilo može dospjeti do razuma koji neće biti onaj razum čiji je nedostatak ludilo." (''[[Školice]]'') *[[Mehmed Bošnjak]] **"Ako je neko nekada i mislio da naši mediji imaju [[zlo|zle]] namjere i žele praviti haos, to jednostavno nije tačno: Oni jednostavno žele proizvesti potpuno ludilo kod svojih konzumenata." ([http://www.walter.ba/arhiva/br141/kontroverze.html ''Walter'' br.141]) *[[Mladen Vojičić]] **"Meni je bina ludilo, kao najintimnije stvari koje radim sa svojom ženom. Meni je bina snošaj." (''Dani'', 5. oktobar 2001) == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Ludost]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} rgut6hy8vrr28kcaijbm7ilp4sjyhny 0 6589 59399 51556 2020-07-11T21:41:39Z Pyb 7013 file HD 59399 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jules Michelet |slika=[[slika:Jules Michelet par Thomas Couture.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''francuski historičar'' |datum rođenja= 21. august 1798. |mjesto rođenja=Pariz, Francuska |datum smrti= 9. februar 1874. |mjesto smrti=Hyères, Francuska }} * "Tek dah žene učini te [[čovjek]]om." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski historičari|M]] q8ymav40quz0m9dstf5yrgidb83iv73 0 6590 51113 44866 2014-04-09T01:33:22Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 23 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q8409]] 51113 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Aleksandar Makedonski |slika=[[slika:AlexanderTheGreat Bust.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''makedonski kralj'' |datum rođenja=356 p.n.e. |mjesto rođenja=Pella |datum smrti= 323 p.n.e. |mjesto smrti=Babilon }} * "Kada prestanem da budem [[muškarac]], prestaću i da živim." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Historija]] gcnk8omol8sgrwtx242uogbbes1tu0p 0 6591 26415 2007-01-04T17:11:05Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Aleksandar Veliki]] 26415 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Aleksandar Veliki]] dco0w8hx0ybaj3jvtrx4oxxr59ikzxw 0 6592 55197 40365 2015-08-03T20:07:16Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q61091]] na [[d:|Wikidati]] 55197 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Christian Dietrich Grabbe |slika=[[slika:Christian Dietrich Grabbe.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''statua u Dizeldorfu<br>njemački pjesnik, pisac satira i drama'' |datum rođenja= 11. decembar 1801. |mjesto rođenja=Detmold, Njemačka |datum smrti=12. septembar 1836. |mjesto smrti=Detmold, Njemačka }} * "[[Žena]] vidi duboko, [[muškarac]] daleko." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački pisci|G]] 86m6vy5zwym3lt6s77jltqg0p9fzhx5 0 6593 55198 35742 2015-08-03T20:07:26Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q191064]] na [[d:|Wikidati]] 55198 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Liv Johanne Ullmann |slika=[[slika:Liv Ullmann.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''norveška glumica i režiserka'' |datum rođenja= 16. decembar 1938. |mjesto rođenja=Tokio, Japan |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Žena]] nikad neće pretpostaviti da možda nije bila u pravu. Ona samo vjeruje kako nije uspjela da se dovoljno jasno izrazi." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Norveški glumci|U]] [[Kategorija:Norveški režiseri|U]] 5vjl06cvdt5sgmkvwip5aoedqvkrh6y 0 6594 52383 50459 2014-04-21T13:01:59Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52383 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=David Albahari |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=srbijanski književnik |datum rođenja=15.03.1948. |mjesto rođenja=Peć, Srbija (Kosovo) |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Volim pisati. Kada završim jednu priču ili roman, odmah sam spreman pisati novu. Treba imati početnu rečenicu, i onda se iz nje rastvori cijela priča. Pisanje je u mnogo većoj mjeri stvar [[rad]]ne discipline, nego inspiracije. [[Inspiracija]] je sigurno važnija za pisanje poezije, za pisanje proze važniji je redovan rad." (za ''Republiku'') ==Djela== *''[[Cink]]'' (1988.) [[Kategorija:Književnost|A]] [[Kategorija:Srbijanski pisci|A]] [[Kategorija:David Albahari]] {{Wikipedia}} kqdyik5oa5qcjqjlcn0e2nc6kt6tkzy 0 6595 55199 37906 2015-08-03T20:07:36Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q2345616]] na [[d:|Wikidati]] 55199 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Senad Bašić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački glumac'' |datum rođenja=26.08.1962. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Knjige su glumcima sredstva za rad. Vrlo je važno da glumac bude u svom vremenu i da zna šta se događa oko njega, u kakvom stanju se nalazi društvo. [[Glumac]] treba znati ponešto i o biznisu, odnosno imati jedno opće znanje kako bi imao referencu vremena." (za ''Azru'') [[Kategorija:Film|B]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci|B]] {{Wikipedia}} qwlr54zin1w4xszqq8yeva50fvgwj1z 0 6596 51498 49983 2014-04-13T15:49:19Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 15 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q222749]] 51498 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Leon Lučev]] **"Glumci ulaze u projekte iz različitih razloga. Nekada je to novac, nekada su neke druge stvari u pitanju. Ja u projekte ulazim 150 posto i upravo zato dosta dugo vagam hoću li ga napraviti ili ne jer znam kako i koliko ću mu se posvetiti. Ali, dugo razmišljam i o tome hoću li u određenom projektu kao glumac zadržati svoj glumački integritet." (za ''Večernji list'') *[[Leona Paraminski]] **"Gluma je krvav posao i ponekad mi smeta što zbog dolaska amatera pada cijena glumcu koji se za svoje zvanje dugo školovao i ima iskustvo i znanje. Naravno, postoje naturščići koji glume izvrsno, ali mislim da to nije uvijek slučaj. Meni je ovo posao, a ne hobi i mrzim kada dođem na razgovor za posao, a tamo mi kažu da nemaju novca." (za ''Večernji list'') *[[Senad Bašić]] **"Knjige su glumcima sredstva za rad. Vrlo je važno da glumac bude u svom vremenu i da zna šta se događa oko njega, u kakvom stanju se nalazi društvo. Glumac treba znati ponešto i o biznisu, odnosno imati jedno opće znanje kako bi imao referencu vremena." (za ''Azru'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Film]] *[[Gluma]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} sgi6qj1ujhn2jzyv96655rz1h7gldi0 0 6597 52040 47926 2014-04-15T09:13:22Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 3 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q489107]] 52040 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Slaven Bilić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski nogometaš'' |datum rođenja=11.09.1968. |mjesto rođenja=Split, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Otkako sam postao selektor, [[novinar]]i bi od mene željeli znati svaku pojedinost: je li tačno da kod kuće imam deset gitara i hiljadu CD-ova, traže da pričam o modnim stilovima i slikam se na svom ''Harley Davidsonu''. Ali, ja to naprosto ne mogu. O [[nogomet]]u mogu govoriti svaki dan, a ostalo je dio moje intime koju nerado dijelim s drugima." (za ''Gloriju'') [[Kategorija:Sport|B]] [[Kategorija:Hrvatski sportisti|B]] {{Wikipedia}} 9ckxfe8hfp6bwryz0viq5t3mvjn433b 0 6598 26457 2007-01-06T18:44:42Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Ljubiša Samardžić |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski glumac'' |datum rođenja=19.11.1936. |mjesto rođenja=Niška Banja, Srbija |datum smrti= |mjesto s... 26457 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ljubiša Samardžić |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski glumac'' |datum rođenja=19.11.1936. |mjesto rođenja=Niška Banja, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Za mene [[rad]] nije obaveza, niti šansa kao u Americi, ni navika kao u Engleskoj ili prokletstvo kao što je kod nas. Za mene je rad volja, trajanje i [[smisao]] života. Naučio sam to davno, jedino ćete radom pobijediti nadolazeće godine, jer sve nas čeka vječiti mrak." (za ''Republiku'') [[Kategorija:Film|S]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|S]] {{Wikipedia}} fza0ozdirxlvxdmxstj7t42kr2iehl8 0 6599 55200 39852 2015-08-03T20:07:46Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512215]] na [[d:|Wikidati]] 55200 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Milutin Petrović |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski režiser'' |datum rođenja=23.03.1961. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Nemam nikakav komentar na domaće [[film]]ove. Otkad znam za sebe imam veoma neobičan stav prema domaćoj kinematografiji - negativan. Dakle, potpuno sam neodgovarajuća osoba da o tome govorim. Ne volim filmove koji potječu iz kulture kojom pripadam. To je neka vrsta usuda i to ne volim kod sebe. O tome ništa ne znam i gledam da što manje i znam." (za ''Dnevnik'') [[Kategorija:Film|P]] [[Kategorija:Srpski režiseri|P]] {{Wikipedia}} b3u76abnpfucbz6txirfx4jw88973jq 0 6600 26466 2007-01-08T19:32:06Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Sergej Trifunović |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski glumac'' |datum rođenja=02.09.1972. |mjesto rođenja=Mostar, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= ... 26466 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sergej Trifunović |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski glumac'' |datum rođenja=02.09.1972. |mjesto rođenja=Mostar, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Holivud uopće nije spreman riskirati sa stranim glumcima, ni s rediteljima i scenaristima. Vidi se da se u Holivudu uglavnom radi rimejk stranih filmova, nastavci ili čak filmovi popularnih serija. Uglavnom se oslanjaju na oprobane recepte. Oni prave filmove za omladinu iz Oklahome, Ohaja, za djevojčice iz Viskonsina. To je njihova ciljna grupa." (za ''Večernje novosti'') [[Kategorija:Film|T]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|T]] {{Wikipedia}} ewa60mrt2a0hkiwka51vwvtz03r7u6c 0 6601 27217 26486 2007-02-05T17:24:09Z Zumbulka~bswikiquote 10 27217 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Rakan Rušaidat |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski glumac'' |datum rođenja=25.10.1977. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Nagrada ''Srce Sarajeva'' je moja prva [[film]]ska nagrada, a posebno mi je drago što sam je dobio u [[BiH]] za ulogu Bosanca. [[Sarajevo|Sarajlije]] su otvoreni, vrlo jednostavni ljudi, lahko je s njima komunicirati. Zaustavljali su me na ulici i pričali sa mnom o filmu i o ulozi, kao da se oduvijek poznajemo. Oduševio me je njihov mentalitet." (za ''Gloriju'') [[Kategorija:Film|R]] [[Kategorija:Hrvatski glumci|R]] {{Wikipedia}} m5hsp3vzqhpdj6afi1dosr7afjh8fsp 0 6602 26487 2007-01-10T14:27:52Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Miroslav Radman |slika= |tekst uz sliku=''hrvatsko-francuski biolog'' |datum rođenja=30.04.1944. |mjesto rođenja=Split, Hrvatska |datum smrti= |mjesto sm... 26487 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Miroslav Radman |slika= |tekst uz sliku=''hrvatsko-francuski biolog'' |datum rođenja=30.04.1944. |mjesto rođenja=Split, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Najbolji naučnici trebali bi podučavati [[Političar|političare]] rigoroznosti u analizi kompleksnih sistema i situacija te umijeću eksperimentiranja. Mali ''pilot eksperimenti'' mogli bi se prakticirati prije primjene na čitave države. [[Politika]] bi trebala biti selekcija različitih društvenih projekata koje bi bilo najbolje provjeriti pilot eksperimentom!" (za ''Večernji list'') [[Kategorija:Nauka|R]] [[Kategorija:Hrvatski naučnici|R]] [[Kategorija:Francuski naučnici|R]] {{Wikipedia}} 8wt8pftu1958yspzssfu67c6pze96ya 14 6603 48624 26488 2013-02-13T15:34:06Z Leemungos 3398 48624 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Naučnici]] Fatmir Deskaj:"Stipe uvik zna sve" 2299ozqr88r9lrgstnwe22ai1f57gvd 0 6604 26491 2007-01-10T14:34:44Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Srećko Katanec |slika= |tekst uz sliku=''slovenački fudbaler'' |datum rođenja=16.07.1963. |mjesto rođenja=Ljubljana, Slovenija |datum smrti= |mjesto smr... 26491 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Srećko Katanec |slika= |tekst uz sliku=''slovenački fudbaler'' |datum rođenja=16.07.1963. |mjesto rođenja=Ljubljana, Slovenija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ja sam selektor Makedonije, a pošto nikada nisam u isto vrijeme vodio i reprezentaciju i klub, ne bih to ni sada pokušavao. Ali, imao sam prilike dva puta preuzimati klub usred sezone. Oba puta sam nakon toga dobio otkaz. Nakon razlaza sa Olimpijakosom zarekao sam se da takvu stvar više neću ponoviti." (za ''Blic'') [[Kategorija:Sport|K]] [[Kategorija:Slovenački sportisti|K]] {{Wikipedia}} gctlxr56pwav004ilhuqjuyhzmwd4v9 14 6605 26492 2007-01-10T14:35:06Z Harač 23 New page: [[Kategorija:Sportisti]] 26492 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Sportisti]] sf2sinmf9pf0rddow7dlo2618m5b9n7 0 6606 31698 27213 2007-06-23T14:08:40Z 213.244.208.173 Wikipedia na bosanskom jeziku nema članak pod nazivom: Nikola Kojo 31698 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nikola Kojo |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski glumac'' |datum rođenja=05.09.1969. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ovo što radim, odnosno gluma mi je više nego dovoljna. Moguće da ću se oprobati i u nečemu novom. Možda je u pitanju režija, ali još tražim pravi tekst. Mislim da sam sazreo da uradim [[film]]. Dosta puta sam asistirao, dorađivao scenarija i mislim da više nije pošteno da se krijem iza tuđeg imena. Dugo već režiram reklame." (za ''Blic'') [[Kategorija:Film|K]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|K]] byvqwfjqj1s8xx20seb2hf9q9rscice 0 6607 26497 2007-01-10T22:30:24Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Jurislav "Jura" Stublić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski muzičar'' |datum rođenja=1954. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum s... 26497 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jurislav "Jura" Stublić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski muzičar'' |datum rođenja=1954. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Frustracije i negativnu energiju liječim uređujući kuću koju sam upotpunosti podredio muzici, kao i svojim potrebama, ne razmišljajući o potomstvu. Kad nađem ženu svog života, imat će zaseban stan. Jer, moj životni prostor isključivo je poređen muzici." (za ''24 sata'') [[Kategorija:Muzika|S]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači|S]] {{Wikipedia}} d1ghotklf8qyzefpgmrn9y0m5ucnr2j 0 6608 27203 26498 2007-02-05T17:15:52Z Zumbulka~bswikiquote 10 27203 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ivica Bednjanec |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski dizajner i crtač stripova'' |datum rođenja=01.06.1934. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Dizajn]] je u [[Socijalizam|socijalizmu]] bio u trendu, iako nisu svi imali afiniteta ili talenta za likovnu [[umjetnost]]. Neki su gradili prugu Brčko-Banovići, a neki, poput mene, vizuelne identitete. Ideali i ideologije nicali su kao gljive poslije kiše, dok su struka i stručnost bili rijetka, korisna, ali potencijalno opasna stvar. Radili smo pod stalnim partijskim nadzorom, jer su naši proizvodi morali ostati u granicama ideologije." (za ''Nacional'') [[Kategorija:Strip|B]] {{Wikipedia}} k2mqiiuv9xk392u2puj1rs1khvmqntx 0 6610 53629 53628 2014-11-16T16:21:43Z Innotata 4232 53629 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mirsad Terzić |slika=[[Datoteka:Mirsad_Terzic_04.JPG|220px|centar]] |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački rukometaš'' |datum rođenja=12.07.1983. |mjesto rođenja=Priboj, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Svaki igrač treba biti poslušan, jer je red da se ispoštuju selektorove zamisli. Često nam zna reći da je individualnost igrača dobra te da je moramo pokazati na terenu. Ali, mislim da je važno da pojedinac u kolektivnom [[sport]]u kakav je [[rukomet]] ne iskače iz mašine." (za ''Azru'') [[Kategorija:Sport|T]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti|T]] {{Wikipedia}} 4kavadf3q3k0o7ouaukfkitr5wsubz5 0 6611 34659 27556 2008-08-10T01:51:55Z 212.235.140.38 34659 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Boris Podreka |slika= |tekst uz sliku=''bečki arhitekta slovenskog podrijekla'' |datum rođenja=30.01.1940. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "U duši sam više urbanista nego [[arhitekt]]a. Moji mentori naučili su me da uvijek prvo gledam na grad i ljude. Kad radim neki projekt, izbjegavam onu brzu prepoznatljivost koja odmah ukazuje na nekog autora. Mislim da autor treba biti manje važan od onoga što radi, uvijek treba biti iza svog projekta." (za ''Nacional'') * "[[Automobil]] je danas [[fetiš]], simbol [[Sloboda|slobode]]: ne možemo ga izbaciti iz centra grada, zato saobraćajnu gužvu i problem parkiranja moramo pametno rješavati. Osim toga, podzemne garaže ne moraju biti ružne i mračne, one uz dovoljno znanja i imaginacije mogu biti lijepi i ugodni prostori, u kojima se nećete osjećati zarobljeno i klaustrofobično." (za ''Gloriju'') [[Kategorija:Arhitektura|P]] {{Wikipedia}} lmn3k5j9lm72kps5kf48pih7neiujzs 0 6612 27209 26517 2007-02-05T17:21:14Z Zumbulka~bswikiquote 10 27209 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Milorad Mandić |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski glumac'' |datum rođenja=03.05.1961. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Srećom, živio sam i u vrijeme koje nije podrazumijevalo mobilne telefone niti brendiranu odjeću. Manje-više, svi smo bili uniformirani. Ali zato, da bih otišao na ljetovanje, morao sam [[rad]]iti preko omladinske zadruge. Meni je drago da i danas vidim mlade ljude koji hoće raditi i boriti se za svoj džeparac." (za ''Blic'') [[Kategorija:Film|M]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|M]] {{Wikipedia}} bm810cz32eo1ipjpsy7nzsy75c176jk 10 6613 35211 26521 2008-11-01T19:15:14Z Pearl 501 35211 wikitext text/x-wiki "Bolje je boriti se i gubiti bitku nego nikada se ne izboriti." ~ [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] rkcvpwv5z6e36yvsmlefniarow5tl9q 10 6614 35251 26522 2008-11-02T10:26:43Z Pearl 501 35251 wikitext text/x-wiki "Historija ima tendenciju da se ponavlja: prvi puta kao tragedija, drugi puta kao farsa." ~ [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] 5yyfie8hf7tn45hzdz7xw359nlwr8fj 10 6615 35858 26523 2009-01-01T18:26:13Z Pearl 501 35858 wikitext text/x-wiki "Poslušnost je početak svake mudrosti." ~ [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] 6e1azdlxwxetzyy459mn0p94o88z5vp 10 6616 26524 2007-01-11T23:34:20Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Pred čovjeka se zaista postavljaju ogromni zadaci." ~~ [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] 26524 wikitext text/x-wiki "Pred čovjeka se zaista postavljaju ogromni zadaci." ~~ [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] 578td3mf8x82sre4o0am469wx7dqjlx 10 6617 35212 26526 2008-11-01T19:16:35Z Pearl 501 35212 wikitext text/x-wiki "Stvarna i sigurna sreća mnogo je više dar misli i srca nego dar vanjskog svijeta." ~ [[Josef Čapek]] tmvcrd6i772p741iya0hfh4hxgmhw7b 10 6618 35213 26530 2008-11-01T19:26:13Z Pearl 501 35213 wikitext text/x-wiki "Strah od ljubavi jednak je strahu od života, a oni koji se boje života, već su napola mrtvi." ~ [[Bertrand Russell]] 5c44arsvadjt04tbgpadu83midtaumh 10 6619 35255 26531 2008-11-02T10:30:24Z Pearl 501 35255 wikitext text/x-wiki "Naučnici se trude stvoriti moguće od nemogućeg a političari stvoriti nemoguće od mogućeg." ~ [[Bertrand Russell]] sq0csf265jo63k04axzn5ts48kgvpni 10 6620 35860 26532 2009-01-01T18:28:28Z Pearl 501 35860 wikitext text/x-wiki "Strah od ljubavi jednak je strahu od života, a oni koje se boje života, već su napola mrtvi." ~ [[Bertrand Russell]] 0i2lxeffwxy6doowt7suvpby648i23y 10 6621 26533 2007-01-11T23:50:36Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Tragično je što su glupaci toliko sigurni, a mudri puni sumnje." ~~ [[Bertrand Russell]] 26533 wikitext text/x-wiki "Tragično je što su glupaci toliko sigurni, a mudri puni sumnje." ~~ [[Bertrand Russell]] cnjm9skbarmxn7pfzssvhx7hsf33yd3 10 6622 35215 26537 2008-11-01T19:28:21Z Pearl 501 35215 wikitext text/x-wiki "Dvije su stvari koje nas čuvaju pred očajem, samo dvije stvari: zvjezdano nebo i umjetnost." ~ [[Jakob Wassermann]] 2f8bf29pvunmgpynenys17s7e26bwvq 10 6623 35216 26539 2008-11-01T19:28:56Z Pearl 501 35216 wikitext text/x-wiki "Da bi sebe slijedio, da bi vidio kako njegova misao djeluje, čovjek mora biti izuzetno budan." ~ [[Jiddu Krishnamurti]] fze3td47r92i6527fyncmcgr564mmhd 10 6624 35217 26542 2008-11-01T19:30:22Z Pearl 501 35217 wikitext text/x-wiki "Kad se vadi iz državne blagajne, ne boli srce ni najveću škrticu." ~ [[Ivan Raos]] t4xt24w3k23f9m4dhtmmzbe7pu3gp41 10 6625 35218 26544 2008-11-01T19:30:46Z Pearl 501 35218 wikitext text/x-wiki "Dobrota, plemenitost, ljepota, sve propada, ako nije rođeno sa zubima." ~ [[Antun Gustav Matoš]] 4je7if4hbz65idilicqvwiwxiz89k82 10 6626 35252 26545 2008-11-02T10:27:29Z Pearl 501 35252 wikitext text/x-wiki "Ljudi praštaju sve osim iskrenosti." ~ [[Antun Gustav Matoš]] 1ot9so5uhp7crjolo4ixvrxu4fvhlf5 10 6627 36472 26546 2009-03-20T11:17:55Z Pearl 501 36472 wikitext text/x-wiki "Postati čovjek je ljepše nego postati kralj." ~ [[Antun Gustav Matoš]] ktjpjqo8mcctwgs61xf2ybnwq2lc3yi 10 6628 35219 26547 2008-11-01T19:31:11Z Pearl 501 35219 wikitext text/x-wiki "Ne može muškarac varati ženu onoliko koliko se žena može praviti da mu je vjerna. " ~ [[Giacomo Casanova]] o33xvqhnmtbhg7h3yoddcw0fomkwsix 10 6629 26548 2007-01-12T00:09:27Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Ljubav je kraljica mladih i tiranin starih." ~~ [[Giacomo Casanova]] 26548 wikitext text/x-wiki "Ljubav je kraljica mladih i tiranin starih." ~~ [[Giacomo Casanova]] l0b4xv6e9gark5mhyusuqm64p0r7k7x 10 6630 35865 26549 2009-01-01T18:43:00Z Pearl 501 35865 wikitext text/x-wiki " Ima ljudi koji se toliko brinu o časti i ugledu drugih, da ne vide ono najvažnije - svoj izgubljeni ugled i čast." ~ [[Giacomo Casanova]] 2ysie1mvol2bf05gkhap21rlrf30672 10 6631 35220 26552 2008-11-01T19:31:35Z Pearl 501 35220 wikitext text/x-wiki "Jedna od najvećih avantura u životu je leći i zaspati. Jer niko ne može zadirati u vaše snove." ~ [[Edward Verrall Lucas]] my14fl3psgoki0agoqcwozkbm99rk59 10 6632 26555 2007-01-12T00:18:30Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Voljeti znači smjestiti našu sreću u sreću drugog bića." ~ [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] 26555 wikitext text/x-wiki "Voljeti znači smjestiti našu sreću u sreću drugog bića." ~ [[Gottfried Wilhelm Leibniz]] ethwlkqlohbn9dkrx38vk87qkwmhxvb 10 6633 26560 2007-01-12T00:25:47Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Čestit čovjek ne uživa sam u svojim djelima, nego oko sebe širi atmosferu sreće koju udišu svi oni koji ga okružuju." ~ [[Paolo Mantegazza]] 26560 wikitext text/x-wiki "Čestit čovjek ne uživa sam u svojim djelima, nego oko sebe širi atmosferu sreće koju udišu svi oni koji ga okružuju." ~ [[Paolo Mantegazza]] pyw00vii6362uj099lc1w2x1nsy1dah 10 6634 26561 2007-01-12T00:26:23Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Ljubav je najbolja zaštitnica u braku, a uzajamno je poštovanje najpouzdaniji prijatelj." ~ [[Paolo Mantegazza]] 26561 wikitext text/x-wiki "Ljubav je najbolja zaštitnica u braku, a uzajamno je poštovanje najpouzdaniji prijatelj." ~ [[Paolo Mantegazza]] n8yrru2fn5dlj70db2wl7k5qtxxjtmn 10 6635 26562 2007-01-12T00:26:54Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Mi rado slušamo kojekakve dobre poruke, ali još mnogo radije klevete i poruge" ~ [[Paolo Mantegazza]] 26562 wikitext text/x-wiki "Mi rado slušamo kojekakve dobre poruke, ali još mnogo radije klevete i poruge" ~ [[Paolo Mantegazza]] qwb0cmgpoczzpa9msqw50uyybrfah0g 10 6636 26563 2007-01-12T00:27:26Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Nikad nemoj lagati, a u najtežim slučajevima nauči se šutjeti" ~ [[Paolo Mantegazza]] 26563 wikitext text/x-wiki "Nikad nemoj lagati, a u najtežim slučajevima nauči se šutjeti" ~ [[Paolo Mantegazza]] f30yn6929sstojwnnufhrnmntdmaxww 0 6637 59899 51903 2021-09-07T20:37:47Z Palon Taavi 7575 File 59899 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Giovanni Guareschi |slika= |tekst uz sliku=''italijanski novinar, karikaturista i pisac'' |datum rođenja= 1. maj 1908. |mjesto rođenja=Fontanelle di Rocca Bianca, Italija |datum smrti=22. juli 1968. |mjesto smrti=Cervia, Italija }} [[File:Giovannino Guareschi nel 1945 (2).jpg|thumb|Giovannino Guareschi (1945)]] * "Najteže [[problem]]e muškarcima stvaraju jake žene." * "[[Ogovaranje]] je kao ruž: nalazi se na usnama svih [[žena]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Italijanski novinari]] [[Kategorija:Italijanski pisci]] 7qo1cnzss25h8nxhga63vsrtgb19c0u 10 6638 26574 2007-01-12T01:10:12Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Mala istina nosi u sebi jasne vrijednosti; velika istina nosi u sebi veliku šutnju." ~ [[Rabindranath Tagore]] 26574 wikitext text/x-wiki "Mala istina nosi u sebi jasne vrijednosti; velika istina nosi u sebi veliku šutnju." ~ [[Rabindranath Tagore]] amjzbd2xs3ytcswfdwv5htod89k4lfl 10 6639 35253 26581 2008-11-02T10:28:50Z Pearl 501 35253 wikitext text/x-wiki "Na ludom temelju još nikad nije podignuta pametna zgrada." ~ [[Miguel de Cervantes]] 78p0hk39gmb3nfm382e91nv02agg8o1 10 6640 26600 2007-01-12T15:59:18Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Nije sreća u tome da se čini ono što se želi činiti, već u tome da se voli ono što se mora činiti." ~ [[Sathya Sai Baba]] 26600 wikitext text/x-wiki "Nije sreća u tome da se čini ono što se želi činiti, već u tome da se voli ono što se mora činiti." ~ [[Sathya Sai Baba]] bevvoyn7uu8ck1mbli2ex292kzspj4s 0 6641 28252 26616 2007-03-13T22:54:10Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28252 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Umihanin san |autor =[[Rasim Muratović]] |slika =[[slika:Umihanin san.jpg|250px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Umihanin san'' |datum prvog izdavanja =2004. }} * "Harun H. se sjeća kada mu je majka umrla i kada noćima nije mogao [[san|spavati]]. Požalio se Harisu. Haris mu je tada rekao: 'Kad legneš, ispruži se, zatvori oči i polahko mislima kreni od prstiju nogu, prati misli cijelom dužinom tijela do glave i vidjet ćeš, ne trebaju ti tablete, koje inače slabe srce.' I zaista, Harun je tada probao. Išao je mislima od prstiju noge polahko uz tijelo, i kad je došao do lica ono se opustilo od nekog grča, stisnuti zubi su popustili, a očni mišići su se raširili taman toliko da se oči ne otvore, Harun H. je čuo samog sebe kako duboko diše i tako je zaspao." (str.70) * "U odnosu prema ljudima uvijek budi pravedan, pomaži slabije od sebe tako da ih ojačaš, a ne da ih učiniš zavisnim od tvoje [[pomoć]]i, i ne zanosi se materijalnim vrijednostima, nemoj da te kutije zarobe, a [[istina]] se mora uvijek reći, bez obzira na posljedice." (str.72) * "Ja sam prije polaska iz [[BiH|Bosne]] razgovarao sa jednim mladim efendijom što je bio za prošli ramazan ovdje u Norveškoj, pa ga zamolio da mi iznese njegova iskustva i on mi reče: :-Moraš se pripremiti dobro, one ti naše izbjeglice u Norveškoj pitaju svašta, brate. Na sijelu poslije jednog mevluda sjeli mi tako, a ona omladina samo pita. Pitali me, eto, može li efendija imati [[mobitel]]? - Može - kažem ja. - A koji je znak u [[horoskop]]u Muhammed alejhiselam? - Eto šta su me sve pitali, i ja sam ti se malo i obruk'o, jer im ovo zadnje nisam znao odgovoriti. To nismo učili u školi." (str.93) * "Žestoka ljetna vrućina i čudna šutnja. Sve je stalo. I tramvaji od Ilidže do Baščaršije i trolejbusi do Dobrinje, i vozovi do mora i Vrhpolja i ljudski korak i dječiji smijeh, čak i golubova let. Sve stoji u tom [[rat]]nom [[sarajevo|sarajevskom]] ljetnom danu 1992. Nigdje traga od [[život]]a osim na vodi, tom izvoru života." (str.124) * "[[Misao]] koja stoji zaključana u magazama mozga i ne može da izađe, da se iskaže. Ona postoji i navire u rojevima, ali nekako samo do vrata tih moždanih magaza i onda tu zastane i vraća se nazad, a da nije ni iskazana, ni oblikovana, niti nekome proslijeđena na razmatranje i presudu. A šta ima ko da razmatra i presuđuje? koga se to još tiče i zar nekome to još uopće i treba? Svakome je dosta njegovih misli." (str.130) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Rasim Muratović]] t2qfxby0s1bq77o0hjf5at47bw419n4 6 6642 26603 2007-01-12T17:32:01Z Zumbulka~bswikiquote 10 Izvor: http://www.knjiga.ba/product_info.php?products_id=1790 {{fer_slika}} 26603 wikitext text/x-wiki Izvor: http://www.knjiga.ba/product_info.php?products_id=1790 {{fer_slika}} 4ex9x0xg15x00r0408zrnvcptco90rw 0 6643 29228 28174 2007-03-23T19:39:12Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29228 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Rasim Muratović |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački pisac i prevodilac'' |datum rođenja= 1. mart 1956. |mjesto rođenja=Olovo, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Misao]] koja stoji zaključana u magazama mozga i ne može da izađe, da se iskaže. Ona postoji i navire u rojevima, ali nekako samo do vrata tih moždanih magaza i onda tu zastane i vraća se nazad, a da nije ni iskazana, ni oblikovana, niti nekome proslijeđena na razmatranje i presudu. A šta ima ko da razmatra i presuđuje? koga se to još tiče i zar nekome to još uopće i treba? Svakome je dosta njegovih misli." ("''Umihanin san''") == Djela == * "''[[Umihanin san]]''" {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|M]] [[Kategorija:Rasim Muratović|*]] omgzwr2swqb6q706c77z3c23nefnb53 0 6644 59933 59470 2021-10-31T22:39:34Z Kotkan lusija 7585 59933 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Göran Persson |slika=[[slika:Goran Persson in 2006.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''švedski političar'' |datum rođenja= 20. januar 1949. |mjesto rođenja=Vingåker, Švedska |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Goran persson swedish pm election rally 2006-sept-05 gothenburg closeup img1.jpg|thumb|Göran Persson (2006)]] * "Imam osjećaj kao da se [[nacizam]] razvija brže od naše želje i mogućnosti da to zaustavimo." (''2001, na savjetovanju posvećenom borbi protiv nacizma'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:švedski političari|P]] 074dbfhtscxnvclvzv9glefkxoml39b 0 6645 28014 26615 2007-03-13T22:38:49Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28014 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Jeleni na kiši |autor =[[Tarik Kulenović]] |slika =[[slika:Jeleni na kiši.jpg|250px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Jeleni na kiši'' |datum prvog izdavanja =2003. }} * "- Daj mi reci... To s Gogićem... Kaj je to bilo s njim? :- Kaj bi bilo? Mrtav je. Predozirao se. :- Kako? Čime? :- [[Život]]om, stari moj, životom." (str.12) * "- Ma znaš... Ovo kako pričaš da spavate u kućama... Stalno se brinem da vam se ne prišuljaju, znaš kako su se partizani znali prišuljati. Domobrani se napiju, zaspu i ovi uđu... Dovoljno je da bace bombu kroz prozor. :- Ma nemaš se kaj brinuti. Čuvamo se mi. Ja ti uvijek spavam dalje od prozora. A i tamo gdje mi idemo uglavnom nema prozora. nema ni čitavih kuća. :- Stalno mi se motaju po glavi ti partizani. :- Stari, nemaš se kaj brinuti. Mi nismo domobrani. A oni prijeko su pičke, a ne partizani. Znaš kaj, ak' nečeg u ovom [[rat]]u nema, onda nema partizana." (str.15) * "- Jebote, Fric, koji si ti naivac. Ljudi su išli zbog pljačke, zbog love, stanova, kakva Hrvatska? Kaj? [[Franjo Tuđman|Franjo]] je prvo sebi prisvojio kuću u Nazarevoj, a onda je donio zakon kako niko ne smije otkupljivati nacionalizirane stanove." :- I kaj je tu loše? - pitao je Beli. - Mora čovjek negdje stanovati. :- Jebote, bila je gola pljačka. Pizdu strininu, kamiondžije su najbolje prošle u ovom ratu. Onaj lik kaj je furao autobus na Plitvicama postao je general, onaj mali kaj je furao kamion u Bosnu da peru lovu, kaj su njemu dali? Dukat? Badel? :- Ja bi da su meni dali Badel - odgovorio je Iskusni. :- Propala bi firma - odgovorio je Beli. :- Kaj? I ovak' su propali. Jebote, što četnik nije uništio, Hrvat je opljačkao - vrisnuo je Zlaja. :- Daj, jebote, ti si komunjara. Samo serete propagandu. Nemre čovjek od vas živit' - rekao je Beli. :- Kak' ne bi bio komunjara? Zaposlim se u firmi, odem u rat i kad se vratim, firme više nema. Gdje je? Privatizacija? Kome? Nekom 'Rvatu. Nemre reći H, al' zna grabit'. Do '91. su svi bili komunisti, a onda su se sjetili da su katolici. Hrvatine. Pardon, 'Rvatine." (str.92.) * "Da bi postao [[vojnik]], moraš biti zdrav i zdrave pameti. Onda sve rade da te sjebu. Odeš u rat, tereni, hladnoća, vrućina, pucnjava, sjebeš si sve živo i poludiš i onda te više neće. A da si lijepo ostao doma, ništa ti se ne bi dogodilo. Opet, nemreš ispast' šupak. Kaj da te neko pita di si bio u ratu? Doma. Bio sam doma. Tereni su bili lakši za podnijet' od takvog odgovora. Nekak' se izdržalo. Jebi ga, bio je rat." (str.208) * "- Nemre bit'!!! - vrisnuo je Fric na zahodu, čitajući ''Milu''. Ekskluzivni prilog o muškoj [[seks]]ualnosti. Počelo je dobro. [[Muškarac]] u dvadesetoj može puno puta, ali kratko, muškarac u četrdesetoj može dugo, ali jednom. Muškarac u tridesetoj? To je dobitna kombinacija. Em može dugo, em može puno puta. Prva dobra vijest nakon dugo vremena. Ionak' smo bili generacija stalno u kurcu." (str.240) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Tarik Kulenović]] 9ue7cxub8yn0jg1ulzyutocz46bx07d 6 6646 26611 2007-01-12T18:15:42Z Zumbulka~bswikiquote 10 Izvor: http://www.celeber.hr/nprocvat/jeleni.htm {{fer_slika}} 26611 wikitext text/x-wiki Izvor: http://www.celeber.hr/nprocvat/jeleni.htm {{fer_slika}} ndokpclgl4ac67cn55ca6i3wmrwbsic 0 6647 29420 28234 2007-03-23T19:41:09Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29420 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Tarik Kulenović |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski književnik'' |datum rođenja=1969. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Da bi postao [[vojnik]], moraš biti zdrav i zdrave pameti. Onda sve rade da te sjebu. Odeš u rat, tereni, hladnoća, vrućina, pucnjava, sjebeš si sve živo i poludiš i onda te više neće. A da si lijepo ostao doma, ništa ti se ne bi dogodilo. Opet, nemreš ispast' šupak. Kaj da te neko pita di si bio u ratu? Doma. Bio sam doma. Tereni su bili lakši za podnijet' od takvog odgovora. Nekak' se izdržalo. Jebi ga, bio je rat." ("''Jeleni na kiši''") == Djela == * "''[[Jeleni na kiši]]''" {{Wikipedia}} [[Kategorija:Hrvatski pisci|K]] [[Kategorija:Tarik Kulenović|*]] 837b2ag92v7kqjoyqyb4atlt5di19vr 0 6648 47615 47614 2012-12-20T17:16:59Z Harač 23 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/31.147.17.85|31.147.17.85]] ([[User talk:31.147.17.85|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Zumbulka|Zumbulka]] 47615 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Goran Samardžić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački književnik'' |datum rođenja=1961. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "To što su se kritika i dio publike, kada je u pitanju moje dijelo, više okupili oko teme [[homoseksualizam|homoseksualizma]], a ne teme lude [[ljubav]]i koja je svoje aktere spržila i polu-ubila, pitanje je mode, manirizma. I smiješne potrebe da se intelektualci takmiče u ispostavljanju tolerantnosti prema nečemu što će jednog dana možda zavladati." (za ''Kurir'') [[Kategorija:Književnost|S]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|S]] {{Wikipedia}} mxc4vm950yeserf5dc2lfwuwsnnhf7q 0 6649 60073 26624 2022-03-16T15:56:14Z EmiliaITČA 7671 60073 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Vlada Divljan |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski pjevač'' |datum rođenja=1958. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= mart 2015 |mjesto smrti=Austrija }} * "Teško je ponekad dokučiti sve mogućnosti i sva iznenađenja koja nas čekaju u [[budućnost]]i, zato ponekad dopuštam da me vodi i [[intuicija]], mislim pri tom na samu želju da se nešto više angažiram u politici. Time sam se rukovodio i ranije u životu, kada sam odlučio da li ću ostati u Australiji ili ne..." (za ''Feral Tribune'') [[Kategorija:Muzika|D]] [[Kategorija:Srbijanski pjevači|D]] {{Wikipedia}} m3jir2dqg5qoz2t0luauxh1s0faigav 0 6650 26619 2007-01-12T18:39:17Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Milena Marković |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski dramaturg'' |datum rođenja=09.03.1974. |mjesto rođenja=Zemun, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }}... 26619 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Milena Marković |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski dramaturg'' |datum rođenja=09.03.1974. |mjesto rođenja=Zemun, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Sreća]] kao kategorija spada u domen kiča. Često se ogleda u samoobmani ljudi koji suze svoje želje. Jer, šta je za jednu osobu sreća, za drugu nije i zato je ona u malim, a ne u tako krupnim stvarima kao što je ljubav. Sreća je u detalju, a ne u cjelini. Zato je bol sveprisutan i vječan jer je [[čovjek]] smrtan i ranjiv i divan i gadan." (za ''Blic'') [[Kategorija:Umjetnost|M]] {{Wikipedia}} 3afdcvpbi2n8bjswjckqsmhzn5yvr99 0 6652 26836 26651 2007-01-20T15:02:23Z Harač 23 26836 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Dok ljuštim luk |autor =[[Günter Grass]] |slika = |tekst uz sliku =autobiografski roman |originalni naziv =''Beim Häuten der Zwiebel'' |datum prvog izdavanja =2006. }} * "U ljusci luka nije urezano ništa iz čega bi se mogle iščitati naznake jeze ili čak užasa." * "Ono što sam prihvatio s glupim [[ponos]]om svojih mladenačkih godina, želio sam nakon rata prešutjeti zbog novonaraslog [[stid]]a. Ali, teret je ostao, i niko ga nije mogao olakšati." * "Nijedna češka riječ nije se čula na bezimenom vojnom vježbalištu, samo njemački zapovjedni govor koji je na mrazu sezao naročito daleko." * "Naši obučavatelji, koji bi prema dobi mogli proći kao mladići, ali su nakon godinu-dvije provedene na froni skamenili u prerano ostarjele cinike, htjeli su sad, u rangu nižih desetara, odlikovani kopčama za borbu prsa u prsa i ''ordenom zamrznutog mesa'', prenijeti na nas svoja iskustva skupljena na kubanskom mostobranu i u tenkovskoj bici kod Kurska." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Günter Grass]] {{Wikipedia}} s30z5wk4l94zlgjfpvmr78l88z804ia 14 6653 31053 27130 2007-05-02T05:59:53Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31053 wikitext text/x-wiki Günter Grass [[Kategorija:Literatura]] 9nbdxkm0ily9079noc7nv6iipfzvycj 0 6654 28232 26657 2007-03-13T22:53:01Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28232 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Taj čovjek |autor =[[Alija Isaković]] |slika =[[slika:Taj čovjek.jpg|200px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Taj čovjek'' |datum prvog izdavanja =1975. }} * "Pametni nisu nikada popuštali koliko danas, i nikada s toliko razloga." (''Jugovina'', str.87) * "Posjedali ste laktom uz lakat i otpočeli [[neprijatelj]]stvo. Većina je šutjela muklo i znalački, gonetajući kako će biti. Da li samo ovako ili još jasnije i na koju će stranu udariti [[riječ]] a na koju misli. Misli što laju riječima iz prikrajka i čekaju da se stiša lavež i kosti pokupe." (''Jugovina'', str.87) * "Kolege smo, [[prijatelj]]i, ali [[novac]] nema prijatelja, već vlasnika." (''Jugovina'', str.89) * "Govorio je razrednik, umoran i radostan što je kraj školske godine. Znam da ni jedna [[škola]], pa ni ova, ne daje odgovore na sva pitanja iz [[život]]a... Sva pitanja iz života. Ali oni koji su na ta pitanja dobro odgovarali u školi, odgovoriće i u životu... Život je samo produžetak škole." (''Jugovina'', str.94) * "Pazite, [[dijamant]] je nemoćan samo pred dijamantskom prašinom." (''Jugovina'', str.103) * "[[Glupost]] je nemoguće dokazati jer je ona proces a ne akt!" (''Jugovina'', str.104) * "Pokvarenjaštvo je lako dokazati, ali mu nije lako stati ukraj." (''Jugovina'', str.104) * "..strpljenja može imati samo onaj ko ima razumijevanja, ko osjeća prisno i voli...) (''Jugovina'', str.105) * "..na [[žena|žensku]] je propadanija u svemu, i sreće nema, i nema, i tako umiru željne svega, ali uvehlo željne, i pomirene, jer [[djeca]] gladuju, i djeca čekaju, i djeca traže nešto, i plaču, a [[muž]] dođe povremeno iz bijela svijeta i ostavi sjeme i niknu ponovo djeca a jalovu zemlju ne mogu da oplode i zemlja, ne mareći za ljudsku narav, radije sahranjuje nego što hrani." (''Epidemija'', str.112) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Alija Isaković]] [[Kategorija:Literatura]] fij0x4yav81n2upm4gr7e1p7pugodux 6 6655 26658 2007-01-13T19:49:54Z Zumbulka~bswikiquote 10 Izvor: http://www.knjiga.ba/product_info.php?products_id=728 {{fer_slika}} 26658 wikitext text/x-wiki Izvor: http://www.knjiga.ba/product_info.php?products_id=728 {{fer_slika}} ac03nejzjs6jimsvj0eviz3ots5177c 0 6656 53624 26660 2014-11-14T03:06:36Z Innotata 4232 53624 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Krešimir Mišak |slika= [[Datoteka:Kresimir-Misak-2013-03-roberta-f.jpg|centar|200px]] |tekst uz sliku=''hrvatski novinar i pisac naučne fantastike'' |datum rođenja=1972. |mjesto rođenja=Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "U nekoliko navrata ljudi iz novina upitali su me mogu li me fotografirati pokraj mojih maketa letećih tanjura, iako nijednom nisam rekao da to uopće imam. Pretpostavljam da me ljudi tako doživljavaju. Ja se, zaista, ne poistovjećujem sa stvarima koje radim, ali očito je da drugi to čine." (za ''Večernji list'') [[Kategorija:Novinarstvo|M]] [[Kategorija:Hrvatski novinari|M]] {{Wikipedia}} 6ek3zra4gf0izqngd47zx4oup87v34g 0 6657 26661 2007-01-14T16:48:52Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Zrinka Cvitešić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska glumica'' |datum rođenja=19.07.1979. |mjesto rođenja=Karlovac, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti=... 26661 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Zrinka Cvitešić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska glumica'' |datum rođenja=19.07.1979. |mjesto rođenja=Karlovac, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Uživam u svakoj sekundi [[ples]]a, a najljepše što mi se dogodilo vezano uz šou ''Ples s zvijezdama'' je to da nas gledaju sve generacije, djeca, tinejdžeri, roditelji, bake i djedovi. Stariji ponovo proživljavaju svoju mladost, djeca maštaju o tome kako će i oni jednom biti veliki plesači." (za ''Gloriju'') [[Kategorija:Film|C]] [[Kategorija:Hrvatski glumci|C]] {{Wikipedia}} 559266w5xuexxqvi4srjpv8l4zlv21q 0 6658 61910 55201 2024-05-18T09:26:49Z Srđan 4695 61910 wikitext text/x-wiki * "Nisam sebi dodijelio ulogu stručnjaka za [[Nikola Tesla|Teslu]], njih ionako ima previše za moj ukus. Ja sam, prosto, čovjek koji je napisao roman, oslanjajući se na emociju. Dakle, ne tumačim Tesline izume i ne pratim njegove ugovore, pokušao sam da stvari osvjetlim iznutra, šta se u njemu dešavalo dok je radio." (za ''Blic'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Pištalo, Vladimir}} [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Srbijanski pisci]] qhzznj40vmkhrivdmgevwtjo0xv0khh 0 6659 59768 52789 2021-04-21T13:42:50Z Arvatkaa Kuka 7474 File 59768 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Artgate_Fondazione_Cariplo_-_Giuliano_Bartolomeo,_Le_Villi.jpg|thumb]] == Citati == *[[Jerome David Salinger]] **"Plesati sa starom Marty bilo je isto kao i vući kip slobode za sobom po podu." (''[[Lovac u žitu]]'') *[[Zrinka Cvitešić]] **"Uživam u svakoj sekundi plesa, a najljepše što mi se dogodilo vezano uz šou ''Ples s zvijezdama'' je to da nas gledaju sve generacije, djeca, tinejdžeri, roditelji, bake i djedovi. Stariji ponovo proživljavaju svoju mladost, djeca maštaju o tome kako će i oni jednom biti veliki plesači." (za ''Gloriju'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 466zl996xdjfub38dt3zhksw21ljoij 0 6661 28693 27976 2007-03-23T19:33:57Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28693 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Husein Tahmiščić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački književnik'' |datum rođenja=2. juni 1931. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[BiH]] |datum smrti= 1999. |mjesto smrti=[[Sarajevo]], [[BiH]] }} * "I pozvanim i nepozvanim [[BiH|Bosna]] se nikada do kraja ne otkriva. Njena neprozirnost zaskoči i pretraje radoznalost i pronicljivost i lukavstvo i lucidnost svakog pojedinačnog ljudskog napora. Sama Bosna već je umorna od svoga pojedinačnog ljudskog napora. Sama Bosna već je umorna od svoga vijekovima dugog i vijekovima starog prelaženja iz nevidljivog u vidljivo. Prelaženje je teško i hirovito, ono ima svoj ritam i svoj [[zakon]], ima svoju ćud, a o njegovom [[cilj]]u, ako on i postoji, [[čovjek]] zna malo, gotovo ništa. Kao što u čovjeku pada i uskrsava i [[dobro]] i [[zlo]], tako je i Bosna kroz svoju dosadašnju historiju padala i uskrsavala. Njen udes prožima naša danonoćna nastojanja usmjerena na to da odvojimo 'blato od patine' sa lica njenog trajanja. Udes tla i podneblja, njegovu dobru i njegovu zlu kob, ljudi nose u sebi kao što se nosi [[krv]] u vlastitom krvotoku. I njih što nose i ono šta nose - nije uvijek lahko razumjeti, odrediti i izraziti." (''Ostala je samo moja Bosna'') == Drugi o njemu == *[[Enes Duraković]] **"..poezija Huseina Tahmiščića uobličavala se u gotovo okultnom predavanju opojnosti metafore i njene zatamnjenosti značenja. Tu su i razlozi što je njegovo pjesničko djelo ostalo torzično i nedorečeno, bez očekivane sinteze, pa bi se i za njega moglo reći da su mu vrijednosti u vrlo strogom antologijskom izboru pjesama u kojima se odrekao i naglašene retorike "učenosti" i egzibicionističkih opita u jeziku. I pored sve žestine kojom su mladi pjesnici i kritičari u novije vrijeme poricali vrijednosti [[Izet Sarajlić|Sarajlićeve]] i Tahmiščićeve [[poezija|poezije]], njih dvojica su u jednom prijelomnom periodu upravo paradigmatski označili dva u južnoslavenskim razmjerama dominantna poetska modela: intimističko-lirski i esejističko-meditativni." (iz predgovora "Antologije bošnjačke poezije XX vijeka", Alef, Sarajevo, 1995.) == Vanjski linkovi == *[http://www.openbook.ba/izraz/no06/06_husein_tahmiscic.htm Ostala je samo moja Bosna] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|T]] tmoymdrb3c5w1ezkqifystdmfo8wcr1 0 6662 28005 26683 2007-03-13T22:38:20Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28005 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Jalijaš |autor =[[Midhat Ajanović]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Jalijaš'' |datum prvog izdavanja =1998. }} * "U ovoj knjizi su realni događaji samo u službi fikcije i ništa drugo. Jedino nije slučajna sličnost između glavnog junaka iz stvarnosti i Senada Kape iz knjige. Najsnažnija slika koja se zadržala u mojoj memoriji iz perioda školovanja u Osnovnoj školi ”Alija Tabaković” na Vrbanjuši u [[sarajevo|Sarajevu]], gdje sam završio prva četiri razreda, jest lik mog školskog druga koji je bio najjači među nama, žestok i u svemu opasan tip. Izgledalo je da se ničega i nikoga nije bojao, ni učiteljice, ni starije djece, ni bijesnih pasa, ni odlazaka u pljačku trešanja u po bijela dana, ni marisane protiv dvojice ili trojice protivnika istovremeno, ni rođenih roditelja… Većina nas, njegovih drugova iz razreda, smatrali smo ga svojim uzorom i željeli smo biti kao on. Da je živio, taj moj drug bi, sigurno, postao pravi, veliki sarajevski mangup. Ali, nije mu bilo dato… Kad smo bili u trećem razredu, on je pao s bicikla, udario glavom o beton i poginuo. Ova knjiga opisuje njegov život onakav kakav bi, da je trajao, vjerovatno izgledao. Vjerovatno, jer je sudbina moje i generacije mog rahmetli druga bila prokleto predodređena. :Knjigu posvećujem mojoj djeci, Erni i Emiru, želeći da im uvijek na raspolaganju bude neki izbor, mogućnost koju je život uskratio Senadu Kapi i mnogim njegovim vršnjacima." (''iz predgovora'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Midhat Ajanović]] nhjfaswmpjw4lp3be2lp02q10q0ehag 0 6663 28917 28097 2007-03-23T19:36:20Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28917 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Midhat Ajanović |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački karikaturista i književnik'' |datum rođenja= 20. oktobar 1959. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "..karikature (i stripovi) nestaju iz novina načelom i logikom profita. Za njih se (ma kako malo) mora platiti, a na tom mjestu u novinama se mogu objavljivati oglasi koji donose novac. Nažalost, ni u jednoj provjeri tržišta koju veliki listovi vrše uvijek kad im i za jedan promil počne opadati naklada, nije se desilo da čitaoci navode nedostatak [[karikatura]] kao razlog zbog kojeg prestaju kupovati određene [[novine]]. Konačno, mi karikaturisti smo i žrtve općenite krize tiska. Ljudi sve više bulje u ekran, ne samo televiziju, već kompjutere, video-igre, DVD, video..., a sve manje čitaju." (izjava za Hrvatsko društvo karikaturista'') == Djela == *''[[Jalijaš]]'' {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|A]] [[Kategorija:Midhat Ajanović|*]] 0cqiy0xry9o365r6rovbuge7a1tr9qs 4 6664 62106 62098 2024-07-27T02:47:20Z MediaWiki message delivery 3969 /* Vote now to fill vacancies of the first U4C */ novi odlomak 62106 wikitext text/x-wiki __LINKNOVESEKCIJE__ <div style="background:#F2F2F9; border:1px solid #E2E2E7; padding:10px;"> '''bs: Dobrodošli na čaršiju {{GRAMATIKA:genitiv|{{IMESAJTA}}}}!''' U ovom malom kutku Interneta možete osjetiti dušu Bosne, porazgovarati o svim temama i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Predlažite, divanite i sijelite kako se to u Bosni oduvijek radilo, sklapajte prijateljstva među članovima Wiki zajednice i doprinesite promociji našeg lijepog bosanskog jezika. Ako ne znate gdje postaviti neko pitanje, postavite ga ovdje. ---- '''en:''' This is the community discussion page. Requests for the [[m:bot|bot]] flag should be made on this page. This wiki uses the [[m:bot policy|standard bot policy]], and allows [[m:bot policy#Global_bots|global bots]] and [[m:bot policy#Automatic_approval|automatic approval of certain types of bots]]. Other bots should apply below, and then [[m:Steward requests/Bot status|request access]] from a steward if there is no objection. </div> <center><big>'''<span class="plainlinks">[http://bs.wikiquote.org/w/index.php?title=Wikicitati:Čaršija&action=edit&section=new Postavi komentar]</span>'''</big></center> == Slike za brisanje == Slike koje su [http://tools.wikimedia.de/~daniel/WikiSense/CommonsClash.php?wikilang=bs&wikifam=.wikiquote.org&dupes=on&order=img_name&max=100&order=img_name&format=html duplikati] slika sa Commons skladišta (slobodno se mogu obrisati). --[[Korisnik:Emx|Emx]] 20:51, 27 april 2007 (UTC) [[Kategorija:Wikicitat]] ==Bot policy== Hello. To facilitate [[m:steward|steward]] granting of bot access, I suggest implementing the [[m:Bot policy|standard bot policy]] on this wiki. In particular, this policy allows stewards to automatically flag known interlanguage linking bots (if this page says that is acceptable), which form the vast majority of such requests. The policy also enables [[m:Bot policy#Global_bots|global bots]] on this wiki (if this page says that is acceptable), which are trusted bots that will be given bot access on every wiki that allows global bots. This policy makes bot access requesting much easier for local users, operators, and stewards. To implement it we only need to create a redirect to this page from [[Project:Bot policy]], and add a line at the top noting that it is used here. Please read the text at [[m:Bot policy]] before commenting. If you object, please say so; I hope to implement in two weeks if there is no objection, since it is particularly written to streamline bot requests on wikis with little or no community interested in bot access requests. [[Korisnik:Nemo bis|Nemo bis]] 23:06, 28 septembar 2009 (KSV) : You can request implementation of global bot policy for bs.Wikiquote, or ask steward to grant your status localy. THX --[[Korisnik:Seha|Amir]] 17:50, 4 oktobar 2009 (KSV) :: Implemented. —<small>[[m:User:Pathoschild|Pathoschild]] 22:21:35, 17 oktobar 2009 (UTC)</small> == 5000 clanaka za Bosanski Wikicitat == Sretna nova godina svima. Predlazem za 2010. godinu da Bosanski Wikicitat ostvari 5000 clanaka kako bi bio uvrsten medju 10 najbrojnijih Wikicitata na glavnoj stranici [http://www.wikiquote.org/] --[[Korisnik:Dado|Dado]] 19:51, 4 januar 2010 (KSV) == A šta smo danas? == Ja sam novajlija na intenetu i slučajno sam zalutao na ovu stranicu.Sviđa mi se, nije da nije, ali sam i iznenađen nekim tvrdnjama koje nemaju utemeljenje u nauci. ==Wikimania Scholarships== The call for applications for Wikimania Scholarships to attend Wikimania 2010 in Gdansk, Poland (July 9-11) is now open. The Wikimedia Foundation offers Scholarships to pay for selected individuals' round trip travel, accommodations, and registration at the conference. To apply, visit the [[wm2010:Main Page|Wikimania 2010]] [[wm2010:Scholarships|scholarships information page]], click the secure link available there, and fill out the form to apply. For additional information, please visit the Scholarships information and FAQ pages: * [[wm2010:Scholarships|Scholarships]] * [[wm2010:Scholarships/FAQ|Scholarships FAQ]] Yours very truly, [[m:User:Cary Bass|Cary Bass]]</br> Volunteer Coordinator</br> Wikimedia Foundation == EleferenBot == The request for a bot flag: * Botmaster: [[:ru:User:Eleferen]] * Bot's name: [[User:EleferenBot|EleferenBot]] * List of botflags on others wikipedias: [http://toolserver.org/~vvv/sulutil.php?user=EleferenBot bg, he, it, pt, ru, sk] * Purpose: Interwiki add/fix ([http://toolserver.org/~luxo/contributions/contributions.php?user=EleferenBot&blocks=true&lang=pl global edits]) * Technical details (optional): Python ([[:m:Pywikipediabot|Pywikipedia]]) --[[Korisnik:Eleferen|Eleferen]] *Edits are fine for me, you should request the botflag on meta, ´couse there are no active crats here and i am the only active admin. Please proceed the link to this request. --[[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span>} 08:34, 27 mart 2010 (KSV) *Done --[[Korisnik:Mav|Mav]] 23:35, 27 mart 2010 (KSV) ::THX Mav. --[[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] ^{<span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span>} 23:36, 27 mart 2010 (KSV) == bosanski jezik == bez uvrede ili s uvredom Bosnjaci a i vecina Bosanaca govori Bosanskim jezikom. == Call for image filter referendum == The Wikimedia Foundation, at the direction of the Board of Trustees, will be holding a vote to determine whether members of the community support the creation and usage of an opt-in personal image filter, which would allow readers to voluntarily screen particular types of images strictly for their own account. Further details and educational materials will be available shortly. The referendum is scheduled for 12-27 August, 2011, and will be conducted on servers hosted by a neutral third party. Referendum details, officials, voting requirements, and supporting materials will be posted at [[Meta:Image filter referendum]] shortly. Sorry for delivering you a message in English. Please help translate the pages on the referendum on Meta and join the [[mail:translators-l|translators mailing list]]. For the coordinating committee,<br /> [[m:User:Philippe (WMF)|Philippe (WMF)]]<br /> [[m:User:Cbrown1023|Cbrown1023]]<br/> [[m:User:Risker|Risker]]</br> [[m:User:Mardetanha|Mardetanha]]<br/> [[m:User:PeterSymonds|PeterSymonds]]<br/> [[m:User:Robertmharris|Robert Harris]] <!-- EdwardsBot 0089 --> == Terms of Use update == ''I apologize that you are receiving this message in English. Please help translate it.'' Hello, The Wikimedia Foundation is discussing changes to its Terms of Use. The discussion can be found at [[m:Talk:Terms of use|Talk:Terms of use]]. Everyone is invited to join in. Because the new version of [[m:Terms of use|Terms of use]] is not in final form, we are not able to present official translations of it. Volunteers are welcome to translate it, as German volunteers have done at [[:m:Terms of use/de]], but we ask that you note at the top that the translation is unofficial and may become outdated as the English version is changed. The translation request can be found at [[m:Translation requests/WMF/Terms of Use 2]] -- [[m:User:Mdennis (WMF)|Maggie Dennis, Community Liaison]] 00:32, 27 oktobar 2011 (KSV) <!-- EdwardsBot 0119 --> == Open Call for 2012 Wikimedia Fellowship Applicants == [[File:Wikimedia_Foundation_RGB_logo_with_text.svg|80px|right]] ''I apologize that you are receiving this message in English. Please help translate it.'' *Do you want to help attract new contributors to Wikimedia projects? *Do you want to improve retention of our existing editors? *Do you want to strengthen our community by diversifying its base and increasing the overall number of excellent participants around the world? The Wikimedia Foundation is seeking Community Fellows and project ideas for the Community Fellowship Program. A Fellowship is a temporary position at the Wikimedia Foundation in order to work on a specific project or set of projects. Submissions for 2012 are encouraged to focus on the theme of improving editor retention and increasing participation in Wikimedia projects. If interested, please submit a project idea or apply to be a fellow by January 15, 2012. Please visit https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Fellowships for more information. Thanks! --[[m:User:Sbouterse (WMF)|Siko Bouterse, Head of Community Fellowships, Wikimedia Foundation]] 12:48, 21 decembar 2011 (KSV) <small>Distributed via [[m:Global message delivery|Global message delivery]]. (Wrong page? [[m:Distribution list/Global message delivery|Fix here]].)</small> <!-- EdwardsBot 0139 --> == Announcing Wikipedia 1.19 beta == Wikimedia Foundation is getting ready to push out 1.19 to all the WMF-hosted wikis. As we finish wrapping up our code review, you can test the new version ''right now'' on [http://beta.wmflabs.org/ beta.wmflabs.org]. For more information, please read the [https://svn.wikimedia.org/viewvc/mediawiki/trunk/phase3/RELEASE-NOTES-1.19?view=markup release notes] or the [[mw:MediaWiki_1.19|start of the final announcement]]. The following are the areas that you will probably be most interested in: * [https://bugzilla.wikimedia.org/show_bug.cgi?id=33711#c2 Faster loading of javascript files makes dependency tracking more important.] * New common*.css files usable by skins instead of having to copy piles of generic styles from MonoBook or Vector's css. * The default user signature now contains a talk link in addition to the user link. * Searching blocked usernames in block log is now clearer. * Better timezone recognition in user preferences. * Improved diff readability for colorblind people. * The interwiki links table can now be accessed also when the interwiki cache is used (used in the API and the Interwiki extension). * More gender support (for instance in logs and user lists). * Language converter improved, e.g. it now works depending on the page content language. * Time and number-formatting magic words also now depend on the page content language. * Bidirectional support further improved after 1.18. Report any [http://labs.wikimedia.beta.wmflabs.org/wiki/Problem_reports problems] on the labs beta wiki and we'll work to address them before they software is released to the production wikis. '''Note''' that this cluster does have SUL but it is not integrated with SUL in production, so you'll need to create another account. You should avoid using the same password as you use here. — [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 23:58, 14 januar 2012 (KSV) <!-- EdwardsBot 0145 --> == MediaWiki 1.19 == (Apologies if this message isn't in your language.) The Wikimedia Foundation is planning to upgrade MediaWiki (the software powering this wiki) to its latest version this month. You can help to test it before it is enabled, to avoid disruption and breakage. More information is available [[:mw:MediaWiki 1.19/Deployment announcement|in the full announcement]]. Thank you for your understanding. [[:m:user:guillom|Guillaume Paumier]], via the [[:m:Global message delivery|Global message delivery system]] <small>([[:m:Distribution list/Global message delivery|wrong page? You can fix it.]])</small>. 14:51, 12 februar 2012 (KSV) <!-- EdwardsBot 0154 --> == jezici.. == Unapred se izvinjavam ako Vas uvredim time sto pisem srpskim jezikom, ali ja ne umem Bosanskim, mada, mislim da svi govorimo istim jezikom, tako da tome nisam pridala neki znacaj, prosto, mislim da je bitnije da se razumemo, da citamo, i da edukujemo i podsticemo na dobre knjige jedni druge, nego kojim jezikom pisemo i govorimo. Ispravite me ako gresim. == Update on IPv6 == [[File:Wikimedia_Foundation_RGB_logo_with_text.svg|80px|right]] (Apologies if this message isn't in your language. Please consider translating it, as well as '''[[m:Special:MyLanguage/IPv6 initiative/2012 IPv6 Day announcement|the full version of this announcement on Meta]]''') The Wikimedia Foundation is planning to do limited testing of IPv6 on June 2-3. If there are not too many problems, we may fully enable IPv6 on [http://www.worldipv6day.org/ World IPv6 day] (June 6), and keep it enabled. What this means for your project: *At least on June 2-3, 2012, you may see a small number of edits from IPv6 addresses, which are in the form "<code>2001:0db8:85a3:0000:0000:8a2e:0370:7334</code>". See e.g. [[w:en:IPv6 address]]. These addresses should behave like any other IP address: You can leave messages on their talk pages; you can track their contributions; you can block them. (See [[m:Special:MyLanguage/IPv6 initiative/2012 IPv6 Day announcement|the full version of this announcement]] for notes on range blocks.) *In the mid term, some user scripts and tools will need to be adapted for IPv6. *We suspect that IPv6 usage is going to be very low initially, meaning that abuse should be manageable, and we will assist in the monitoring of the situation. Read [[m:Special:MyLanguage/IPv6 initiative/2012 IPv6 Day announcement|the full version of this announcement]] on how to test the behavior of IPv6 with various tools and how to leave bug reports, and to find a fuller analysis of the implications of the IPv6 migration. --[[m:User:Eloquence|Erik Möller, VP of Engineering and Product Development, Wikimedia Foundation]] 00:45, 2 juni 2012 (KSV) <small>Distributed via [[m:Global message delivery|Global message delivery]]. (Wrong page? [[m:Distribution list/Global message delivery|Fix here]].)</small> <!-- EdwardsBot 0201 --> == 2011 Picture of the Year competition == <small>[[:commons:Commons:Picture of the Year/2011/Translations/mk|{{#language:mk}}]] • [[:commons:Commons:Picture of the Year/2011/Translations/no|{{#language:no}}]] • [[:commons:Commons:Picture of the Year/2011/Translations/pl|{{#language:pl}}]]</small> Dear Wikimedians, Wikimedia Commons is happy to announce that the ''2011 Picture of the Year competition'' is now open. We are interested in your opinion as to which images qualify to be the ''Picture of the Year 2011''. Any user registered at Commons or a Wikimedia wiki SUL-related to Commons [//toolserver.org/~pathoschild/accounteligibility/?user=&wiki=&event=24 with more than 75 edits before 1 April 2012 (UTC)] is welcome to vote and, of course everyone is welcome to view! Detailed information about the contest can be found [[:commons:Commons:Picture of the Year/2011/Introduction|at the introductory page]]. About 600 of the best of Wikimedia Common's photos, animations, movies and graphics were chosen &ndash;by the international Wikimedia Commons community&ndash; out of 12 million files during ''2011'' and are now called ''Featured Pictures''. From professional animal and plant shots to breathtaking panoramas and skylines, restorations of historically relevant images, images portraying the world's best architecture, maps, emblems, diagrams created with the most modern technology, and impressive human portraits, Commons ''Features Pictures'' of all flavors. For your convenience, we have sorted the images [[:commons:Commons:Picture of the Year/2011/Galleries|into topic categories]]. We regret that you receive this message in English; we intended to use banners to notify you in your native language but there was both, human and technical resistance. See you on Commons! --[[:commons:Commons:Picture of the Year/2011/Committee|Picture of the Year 2011 Committee]] 18:05, 5 juni 2012 (KSV) <small>Distributed via [[m:Global message delivery|Global message delivery]]. (Wrong page? [[m:Distribution list/Global message delivery|Fix here]].)</small> <!-- EdwardsBot 0205 --> == Mobile view as default view coming soon == [[File:Wikimedia_Foundation_RGB_logo_with_text.svg|80px|right]] ''(Apologies if this message isn't in your language. Please consider translating it, as well as the [[m:Special:MyLanguage/Mobile Projects/Mobile Gateway/Mobile homepage formatting|instructions on Meta]])'' The mobile view of this project and others will soon become the default view on mobile devices (except tablets). Some language versions of these projects currently show no content on the mobile home page, and it is a good time to do a little formatting so users get a mobile-friendly view, or to add to existing mobile content if some already exists. If you are an administrator, please consider helping with this change. There are [[m:Mobile Projects/Mobile Gateway/Mobile homepage formatting|instructions]] which are being translated. The proposed date of switching the default view is July 5. To contact the mobile team, email <tt>mobile-feedback-l[[File:At_sign.svg|17px|link=]]lists.wikimedia.org</tt>. --[[m:User:Pchang|Phil Inje Chang, Product Manager, Mobile, Wikimedia Foundation]] 04:45, 29 juni 2012 (KSV) <small>Distributed via [[m:Global message delivery|Global message delivery]]. (Wrong page? [[m:Distribution list/Global message delivery|Fix here]].)</small> <!-- EdwardsBot 0217 --> == Help decide about more than $10 million of Wikimedia donations in the coming year == [[File:Wikimedia_Foundation_RGB_logo_with_text.svg|80px|right]] ''(Apologies if this message isn't in your language. Please consider translating it)'' Hi, As many of you are aware, the Wikimedia Board of Trustees recently initiated important changes in the way that money is being distributed within the Wikimedia movement. As part of this, a new community-led "[[m:Funds_Dissemination_Committee/Framework_for_the_Creation_and_Initial_Operation_of_the_FDC|Funds Dissemination Committee]]" (FDC) is currently being set up. Already in 2012-13, its recommendations will guide the decisions about the distribution of over 10 million US dollars among the Foundation, chapters and other [[m:Funds_Dissemination_Committee/Framework_for_the_Creation_and_Initial_Operation_of_the_FDC#Eligible_fund-seeking_entities|eligible entities]]. Now, seven capable, knowledgeable and trustworthy community members are sought to volunteer on the initial Funds Dissemination Committee. It is expected to take up its work in September. In addition, a community member is sought to be the [[m:Funds_Dissemination_Committee/Framework_for_the_Creation_and_Initial_Operation_of_the_FDC#FDC_Ombudsperson|Ombudsperson]] for the FDC process. If you are interested in joining the committee, read the [[m:Funds Dissemination Committee/Call for Volunteers|call for volunteers]]. Nominations are planned to close on August 15. --[[m:User:ASengupta_(WMF)|Anasuya Sengupta]], Director of Global Learning and Grantmaking, Wikimedia Foundation 19:54, 19 juli 2012 (KSV) <small>Distributed via [[m:Global message delivery|Global message delivery]]. (Wrong page? [[m:Distribution list/Global message delivery|Fix here]].)</small> <!-- EdwardsBot 0223 --> == Request for Comment: Legal Fees Assistance Program == [[File:Wikimedia_Foundation_RGB_logo_with_text.svg|80px|right]] ''I apologize for addressing you in English. I would be grateful if you could translate this message into your language.'' The Wikimedia Foundation is conducting a [[:m:Request_for_comment/Legal_Fees_Assistance_Program|request for comment]] on a [[:m:Legal_and_Community_Advocacy/Legal_Fees_Assistance_Program|proposed program]] that could provide legal assistance to users in specific support roles who are named in a legal complaint as a defendant because of those roles. We wanted to be sure that your community was aware of this discussion and would have a chance to participate in [[:m:Request_for_comment/Legal_Fees_Assistance_Program|that discussion]]. If this page is not the best place to publicize this request for comment, please help spread the word to those who may be interested in participating. (If you'd like to help translating the "request for comment", program policy or other pages into your language and don't know how the translation system works, please come by my user talk page at [[:m:User talk:Mdennis (WMF)]]. I'll be happy to assist or to connect you with a volunteer who can assist.) Thank you! --[[:m:User:Mdennis (WMF)|Mdennis (WMF)]]01:48, 6 septembar 2012 (KSV) <small>Distributed via [[m:Global message delivery|Global message delivery]]. (Wrong page? [[m:Distribution list/Global message delivery|Fix here]].)</small> <!-- EdwardsBot 0245 --> == Wikidata is getting close to a first roll-out == [[File:Wikimedia_Foundation_RGB_logo_with_text.svg|80px|right]] (Apologies if this message isn't in your language.) As some of you might already have heard Wikimedia Deutschland is working on a new Wikimedia project. It is called [[m:Wikidata]]. The goal of Wikidata is to become a central data repository for the Wikipedias, its sister projects and the world. In the future it will hold data like the number of inhabitants of a country, the date of birth of a famous person or the length of a river. These can then be used in all Wikimedia projects and outside of them. The project is divided into three phases and "we are getting close to roll-out the first phase". The phases are: # language links in the Wikipedias (making it possible to store the links between the language editions of an article just once in Wikidata instead of in each linked article) # infoboxes (making it possible to store the data that is currently in infoboxes in one central place and share the data) # lists (making it possible to create lists and similar things based on queries to Wikidata so they update automatically when new data is added or modified) It'd be great if you could join us, test the [http://wikidata-test.wikimedia.de demo version], provide feedback and take part in the development of Wikidata. You can find all the relevant information including an [[m:Wikidata/FAQ|FAQ]] and sign-up links for our on-wiki newsletter on [[m:Wikidata|the Wikidata page on Meta]]. For further discussions please use [[m:Talk:Wikidata|this talk page]] (if you are uncomfortable writing in English you can also write in your native language there) or point [[m:User_talk:Lydia Pintscher (WMDE)|me]] to the place where your discussion is happening so I can answer there. --[[m:User:Lydia Pintscher (WMDE)|Lydia Pintscher]] 13:08, 10 septembar 2012 (KSV) <small>Distributed via [[m:Global message delivery|Global message delivery]]. (Wrong page? [[m:Distribution list/Global message delivery|Fix here]].)</small> <!-- EdwardsBot 0248 --> [[eu:Azala]] [[hu:Kezdőlap]] [[pl:Strona główna]] [[tr:Ana Sayfa]] == Upcoming software changes - please report any problems == [[File:Wikimedia_Foundation_RGB_logo_with_text.svg|80px|right]] <div dir=ltr> ''(Apologies if this message isn't in your language. Please consider translating it)'' All Wikimedia wikis - including this one - will soon be upgraded with new and possibly disruptive code. This process starts today and finishes on October 24 (see the [[mw:MediaWiki_1.21/Roadmap|upgrade schedule]] & [[mw:MediaWiki 1.21/wmf2|code details]]). Please watch for problems with: * revision diffs * templates * CSS and JavaScript pages (like user scripts) * bots * PDF export * images, video, and sound, especially scaling sizes * the CologneBlue skin If you notice any problems, please [[mw:How to report a bug|report problems]] at [[mw:Bugzilla|our defect tracker site]]. You can test for possible problems at [https://test2.wikipedia.org test2.wikipedia.org] and [https://mediawiki.org/ mediawiki.org], which have already been updated. Thanks! With your help we can find problems fast and get them fixed faster. [[mw:User:Sharihareswara (WMF)|Sumana Harihareswara, Wikimedia Foundation Engineering Community Manager]] ([[mw:User talk:Sharihareswara (WMF)|talk]]) 02:43, 16 oktobar 2012 (KSV) P.S.: For the regular, smaller MediaWiki updates every two weeks, please [[mw:MediaWiki_1.21/Roadmap|watch this schedule]]. <small>Distributed via [[m:Global message delivery|Global message delivery]]. (Wrong page? [[m:Distribution list/Global message delivery|Fix here]].)</small> </div> <!-- EdwardsBot 0278 --> == Fundraising localization: volunteers from outside the USA needed == ''Please translate for your local community'' Hello All, The Wikimedia Foundation's Fundraising team have begun our 'User Experience' project, with the goal of understanding the donation experience in different countries outside the USA and enhancing the localization of our donation pages. I am searching for volunteers to spend 30 minutes on a Skype chat with me, reviewing their own country's donation pages. It will be done on a 'usability' format (I will ask you to read the text and go through the donation flow) and will be asking your feedback in the meanwhile. The only pre-requisite is for the volunteer to actually live in the country and to have access to at least one donation method that we offer for that country (mainly credit/debit card, but also real-time banking like IDEAL, E-wallets, etc...) so we can do a live test and see if the donation goes through. ''All volunteers will be reimbursed of the donations that eventually succeed'' (and they will be low amounts, like 1-2 dollars) By helping us you are actually helping thousands of people to support our mission of free knowledge across the world. Please sing up and help us with our 'User Experience' project! :) If you are interested (or know of anyone who could be) please email ppena@wikimedia.org. All countries needed (excepting USA)! Thanks!<br /> [[wmf:User:Ppena|Pats Pena]]<br /> Global Fundraising Operations Manager, Wikimedia Foundation Sent using [[m:Global message delivery|Global message delivery]], 16:48, 17 oktobar 2012 (KSV) <!-- EdwardsBot 0280 --> == Be a Wikimedia fundraising "User Experience" volunteer! == Thank you to everyone who volunteered last year on the Wikimedia fundraising 'User Experience' project. We have talked to many different people in different countries and their feedback has helped us immensely in restructuring our pages. If you haven't heard of it yet, the 'User Experience' project has the goal of understanding the donation experience in different countries (outside the USA) and enhancing the localization of our donation pages. I am (still) searching for volunteers to spend some time on a Skype chat with me, reviewing their own country's donation pages. It will be done on a 'usability' format (I will ask you to read the text and go through the donation flow) and will be asking your feedback in the meanwhile. The only pre-requisite is for the volunteer to actually live in the country and to have access to at least one donation method that we offer for that country (mainly credit/debit card, but also real time banking like IDEAL, E-wallets, etc...) so we can do a live test and see if the donation goes through. **All volunteers will be reimbursed of the donations that eventually succeed (and they will be very low amounts, like 1-2 dollars)** By helping us you are actually helping thousands of people to support our mission of free knowledge across the world. If you are interested (or know of anyone who could be) please email ppena@wikimedia.org. All countries needed (excepting USA)!! Thanks! [[m:User:Ppena (WMF)|Pats Pena]]<br/> Global Fundraising Operations Manager, Wikimedia Foundation : Sent using [[m:Global message delivery|Global message delivery]], 20:39, 8 januar 2013 (KSV) <!-- EdwardsBot 331 --> == Wikimedia sites to move to primary data center in Ashburn, Virginia. Read-only mode expected. == (Apologies if this message isn't in your language.) Next week, the Wikimedia Foundation will transition its main technical operations to a new data center in Ashburn, Virginia, USA. This is intended to improve the technical performance and reliability of all Wikimedia sites, including this wiki. There will be some times when the site will be in read-only mode, and there may be full outages; the current target windows for the migration are January 22nd, 23rd and 24th, 2013, from 17:00 to 01:00 UTC (see [http://www.timeanddate.com/worldclock/fixedtime.html?msg=Wikimedia+data+center+migration&iso=20130122T17&ah=8 other timezones] on timeanddate.com). More information is available [https://blog.wikimedia.org/2013/01/19/wikimedia-sites-move-to-primary-data-center-in-ashburn-virginia/ in the full announcement]. If you would like to stay informed of future technical upgrades, consider [[m:Tech/Ambassadors|becoming a Tech ambassador]] and [https://lists.wikimedia.org/mailman/listinfo/wikitech-ambassadors joining the ambassadors mailing list]. You will be able to help your fellow Wikimedians have a voice in technical discussions and be notified of important decisions. Thank you for your help and your understanding. [[:m:user:guillom|Guillaume Paumier]], via the [[:m:Global message delivery|Global message delivery system]] <small>([[:m:Distribution list/Global message delivery|wrong page? You can fix it.]])</small>. 15:04, 19 januar 2013 (KSV) <!-- EdwardsBot 0338 --> == Help turn ideas into grants in the new IdeaLab == <div class="mw-content-ltr"> [[File:Wikimedia_Foundation_RGB_logo_with_text.svg|80px|right]] ''I apologize if this message is not in your language. Please help translate it.'' *Do you have an idea for a project to improve this community or website? *Do you think you could complete your idea if only you had some funding? *Do you want to help other people turn their ideas into project plans or grant proposals? Please join us in the [[m:Grants:IdeaLab|IdeaLab]], an incubator for project ideas and Individual Engagement Grant proposals. The Wikimedia Foundation is seeking new ideas and proposals for Individual Engagement Grants. These grants fund individuals or small groups to complete projects that help improve this community. If interested, please submit a completed proposal by February 15, 2013. Please visit https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants:IEG for more information. Thanks! --[[m:User:Sbouterse (WMF)|Siko Bouterse, Head of Individual Engagement Grants, Wikimedia Foundation]] 20:10, 30 januar 2013 (KSV) <small>Distributed via [[m:Global message delivery|Global message delivery]]. (Wrong page? [[m:Distribution list/Global message delivery|Correct it here]].)</small> </div> <!-- EdwardsBot 0344 --> == Convert complex templates to Lua to make them faster and more powerful == <small>(Please consider translating this message for the benefit of your fellow Wikimedians)</small> Greetings. As you might have seen on the [https://blog.wikimedia.org/2013/03/11/lua-templates-faster-more-flexible-pages/ Wikimedia tech blog] or the [http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikitech-ambassadors/2013-March/000171.html tech ambassadors list], a new functionality called "Lua" is being enabled on all Wikimedia sites today. [[mw:Lua|Lua]] is a scripting language that enables you to write faster and more powerful MediaWiki templates. If you have questions about how to convert existing templates to Lua (or how to create new ones), we'll be holding two support sessions on IRC next week: [http://www.timeanddate.com/worldclock/fixedtime.html?hour=02&min=00&sec=0&day=20&month=03&year=2013 one on Wednesday] (for Oceania, Asia & America) and [http://www.timeanddate.com/worldclock/fixedtime.html?hour=18&min=00&sec=0&day=22&month=03&year=2013 one on Friday] (for Europe, Africa & America); see [[m:IRC office hours]] for the details. If you can't make it, you can also get help at [[mw:Talk:Lua scripting]]. If you'd like to learn about this kind of events earlier in advance, consider becoming a [[m:Tech/Ambassadors|Tech ambassador]] by subscribing to the [https://lists.wikimedia.org/mailman/listinfo/wikitech-ambassadors mailing list]. You will also be able to help your fellow Wikimedians have a voice in technical discussions and be notified of important decisions. [[:m:user:guillom|Guillaume Paumier]], via the [[:m:Global message delivery|Global message delivery system]]. 18:48, 13 mart 2013 (KSV) <small>([[:m:Distribution list/Global message delivery|wrong page? You can fix it.]])</small> <!-- EdwardsBot 0379 --> == Bot flag for EdinBot == The request for a bot flag: * Botmaster: [[Korisnik:Edinwiki|Edinwiki]] * Bot's name: [[Korisnik:EdinBot|EdinBot]] * List of botflags on others wikis: bs.wikipedia, bs.wikibooks, bs.wikinews, bs.wiktionary, bs.wikisource ([http://toolserver.org/~vvv/sulutil.php?user=EdinBot SUL]) * Purpose: At first welcoming new users, but more in the future. * Technical details (optional): Using the [[:m:Pywikipediabot|Pywikipedia]] framework. -- [[Korisnik:Edinwiki|Edinwiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|razgovor]]) 10:38, 8 april 2013 (KSV) == [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders|Request for comment on inactive administrators]] == <small>(Please consider translating this message for the benefit of your fellow Wikimedians. Please also consider translating [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Summary|the proposal]].)</small> <small>[[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Global message|Read this message in English]] / [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Global message/ast|Lleer esti mensaxe n'asturianu]] / [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Global message/bn|বাংলায় এই বার্তাটি পড়ুন]] / [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Global message/ca|Llegiu aquest missatge en català]] / [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Global message/da|Læs denne besked på dansk]] / [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Global message/de|Lies diese Nachricht auf Deutsch]] / [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Global message/egl|Leś cal mesag' chè in Emiliàn]] / [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Global message/es|Leer este mensaje en español]] / [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Global message/fi|Lue tämä viesti suomeksi]] / [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Global message/fr|Lire ce message en français]] / [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Global message/gl|Ler esta mensaxe en galego]] / [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Global message/hi|हिन्दी]] / [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Global message/hr|Pročitajte ovu poruku na hrvatskom]] / [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Global message/id|Baca pesan ini dalam Bahasa Indonesia]] / [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Global message/it|Leggi questo messaggio in italiano]] / [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Global message/kn|ಈ ಸಂದೇಶವನ್ನು ಕನ್ನಡದಲ್ಲಿ ಓದಿ]] / [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Global message/mt|Aqra dan il-messaġġ bil-Malti]] / [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Global message/nb|norsk (bokmål)]] / [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Global message/nl|Lees dit bericht in het Nederlands]] / [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Global message/pl|Przeczytaj tę wiadomość po polsku]] / [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Global message/ro|Citiți acest mesaj în română]] / [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Global message/ru|Прочитать это сообщение на русском]] / [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Global message/so|Farriintaan ku aqri Af-Soomaali]] / [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Global message/sr|Pročitaj ovu poruku na srpskom (Прочитај ову поруку на српском)]] / [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Global message/th|อ่านข้อความนี้ในภาษาไทย]] / [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Global message/uk|Прочитати це повідомлення українською мовою]] / [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Global message/vi|Đọc thông báo bằng tiếng Việt]] / [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Global message/zh|使用中文阅读本信息。]]</small> Hello! There is [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders|a new request for comment]] on Meta-Wiki concerning the removal of administrative rights from long-term inactive Wikimedians. Generally, this proposal from stewards would apply to wikis without an administrators' review process. We are also compiling a [[m:Talk:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders|list of projects]] with procedures for removing inactive administrators on the talk page of the request for comment. Feel free to add your project(s) to the list if you have a policy on administrator inactivity. All input is appreciated. The discussion may close as soon as 21 May 2013 (2013-05-21), but this will be extended if needed. Thanks, [[m:User:Billinghurst|Billinghurst]] <small>(thanks to all the [[m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders/Global message|translators]]!)</small> 04:22, 24 april 2013 (KSV) :<small>Distributed via [[m:Global message delivery|Global message delivery]] (Wrong page? [[m:Distribution list/Global message delivery|You can fix it]].)</small> <!-- EdwardsBot 0430 --> == [en] Change to wiki account system and account renaming == <div class="mw-content-ltr"> Some accounts will soon be renamed due to a technical change that the developer team at Wikimedia are making. [[m:Single User Login finalisation announcement|More details on Meta]]. <small>(Distributed via [[m:global message delivery|global message delivery]] 03:21, 30 april 2013 (KSV). Wrong page? [[m:Distribution list/Global message delivery|Correct it here]].)</small> </div> <!-- EdwardsBot 0437 --> == [en] Change to section edit links == <div class="mw-content-ltr"> The default position of the "edit" link in page section headers is going to change soon. The "edit" link will be positioned adjacent to the page header text rather than floating opposite it. Section edit links will be to the immediate right of section titles, instead of on the far right. If you're an editor of one of the wikis which already implemented this change, nothing will substantially change for you; however, scripts and gadgets depending on the previous implementation of section edit links will have to be adjusted to continue working; however, nothing else should break even if they are not updated in time. [[m:Change to section edit links|Detailed information and a timeline]] is available on meta. Ideas to do this all the way to 2009 at least. It is often difficult to track which of several potential section edit links on the far right is associated with the correct section, and many readers and anonymous or new editors may even be failing to notice section edit links at all, since they read section titles, which are far away from the links. <small>(Distributed via [[m:global message delivery|global message delivery]] 18:11, 30 april 2013 (KSV). Wrong page? [[m:Distribution list/Global message delivery|Correct it here]].)</small> </div> <!-- EdwardsBot 0438 --> == Tech newsletter: Subscribe to receive the next editions == <div style="width:auto; padding: 1em; background:#fdf6e3;" class="plainlinks" ><big>Latest '''[[m:Tech/News|<span style="color:#268bd2;">Tech news</span>]]''' from the Wikimedia technical community.</big> ''Please inform other users about these changes.''</div> <div style="width:auto; padding: 1em; border: 2px solid #fdf6e3;" class="plainlinks" > ;Recent software changes: ''(Not all changes will affect you.)'' * The latest version of MediaWiki (version [[mw:MediaWiki 1.22/wmf4|1.22/wmf4]]) was added to non-Wikipedia wikis on May 13, and to the English Wikipedia (with a Wikidata software update) on May 20. It will be updated on all other Wikipedia sites on May 22. [https://gerrit.wikimedia.org/r/gitweb?p=operations/mediawiki-config.git;a=commitdiff;h=ed976cf0c14fa3632fd10d9300bb646bfd6fe751;hp=c6c7bb1e5caaddf7325de9eef0e7bf85bcf5cc35] [http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikitech-l/2013-May/069458.html] * A software update will perhaps result in temporary issues with images. Please [[m:Tech/Ambassadors|report any problems]] you notice. [http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikitech-l/2013-May/069458.html] * MediaWiki recognizes links in twelve new [[:w:en:URI scheme|schemes]]. Users can now link to [[:w:en:SSH|SSH]], [[:w:en:XMPP|XMPP]] and [[:w:en:Bitcoin|Bitcoin]] directly from wikicode. [https://gerrit.wikimedia.org/r/gitweb?p=mediawiki/core.git;a=commitdiff;h=a89d623302b5027dbb2d06941a22372948757685] * VisualEditor was added to [[bugzilla:48430|all content namespaces]] on mediawiki.org on May 20. [http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikitech-l/2013-May/069458.html] * A new extension ("TemplateData") was added to all Wikipedia sites on May 20. It will allow a future version of VisualEditor to [[bugzilla:44444|edit templates]]. [http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikitech-l/2013-May/069458.html] * New sites: [[:voy:el:|Greek Wikivoyage]] and [[:wikt:vec:|Venetian Wiktionary]] joined the Wikimedia family last week; the total number of project wikis is now 794. [https://gerrit.wikimedia.org/r/gitweb?p=operations/mediawiki-config.git;a=commit;h=5d7536b403730bb502580e21243f923c3b79da0e] [https://gerrit.wikimedia.org/r/gitweb?p=operations/mediawiki-config.git;a=commit;h=43c9eebdfc976333be5c890439ba1fae3bef46f7] * The logo of 18 Wikipedias was changed to [[w:en:Wikipedia:Wikipedia_logos#The_May_2010_logo|version 2.0]] in a [http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikimedia-l/2013-May/125999.html third group of updates]. [https://gerrit.wikimedia.org/r/gitweb?p=operations/mediawiki-config.git;a=commitdiff;h=4688adbe467440eea318eecf04839fdd9ffa0565] * The [[:commons:Special:UploadWizard|UploadWizard]] on Commons now shows links to the old upload form in 55 languages ([[:bugzilla:33513|bug 33513]]). [https://gerrit.wikimedia.org/r/gitweb?p=operations/mediawiki-config.git;a=commit;h=4197fa18a22660296d0e5b84820d5ebb4cef46d4] ;Future software changes: * The next version of MediaWiki (version 1.22/wmf5) will be added to Wikimedia sites starting on May 27. [http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikitech-l/2013-May/069458.html] * An updated version of [[mw:Echo (Notifications)|Notifications]], with new features and fewer bugs, will be added to the English Wikipedia on May 23. [http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikitech-l/2013-May/069458.html] * The [[m:Special:MyLanguage/Single User Login finalisation announcement|final version]] of the "single user login" (which allows people to use the same username on different Wikimedia wikis) is moved to August 2013. The software will [http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikitech-ambassadors/2013-April/000217.html automatically rename] some usernames. [http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikitech-ambassadors/2013-May/000233.html] * A [[m:Special:MyLanguage/Flow|new discussion system]] for MediaWiki, called "Flow", is under development. Wikimedia designers need your help to inform other users, [http://unicorn.wmflabs.org/flow/ test the prototype] and discuss the interface. [http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikitech-l/2013-May/069433.html]. * The Wikimedia Foundation is hiring people to act as links between software developers and users for VisualEditor. [http://lists.wikimedia.org/pipermail/wikitech-ambassadors/2013-May/000245.html] </div> <div style="font-size:90%; font-style:italic; background:#fdf6e3; padding:1em;">'''[[m:Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Tech/Ambassadors|tech ambassadors]] and posted by [[m:Global message delivery|Global message delivery]] • [[m:Tech/News#contribute|Contribute]] • [[m:Tech/News/2013/21|Translate]] • [[m:Tech|Get help]] • [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]] • [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Unsubscribe]] • 20:17, 20 maj 2013 (KSV) </div> <div style="float:left; background:#eee8d5; border: .2em solid #dc322f; border-left: .7em solid #dc322f; padding: 1em; "><span style="color:#dc322f;font-weight:bold;">Important note:</span> This is the first edition of the [[m:Tech/News|Tech News]] weekly summaries, which help you monitor recent software changes likely to impact you and your fellow Wikimedians. '''If you want to continue to receive the next issues every week''', please '''[[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe to the newsletter]]'''. You can subscribe your personal talk page and a community page like this one. The newsletter can be [[m:Tech/News/2013/21|translated into your language]]. You can also [[m:Tech/Ambassadors|become a tech ambassador]], [[m:Tech/News|help us write the next newsletter]] and [[m:Talk:Tech/News|tell us what to improve]]. Your feedback is greatly appreciated. [[m:user:guillom|guillom]] 20:17, 20 maj 2013 (KSV)</div> <!-- EdwardsBot 0455 --> == Trademark discussion == Hi, apologies for posting this in English, but I wanted to alert your community to a discussion on Meta about potential changes to the Wikimedia Trademark Policy. Please translate this statement if you can. We hope that you will all participate in the discussion; we also welcome translations of the legal team’s statement into as many languages as possible and encourage you to voice your thoughts there. Please see the [[:m:Trademark practices discussion|Trademark practices discussion (on Meta-Wiki)]] for more information. Thank you! --[[:m:User:Mdennis_(WMF)|Mdennis (WMF)]] ([[:m:User talk:Mdennis_(WMF)|talk]]) <!-- EdwardsBot 0473 --> == [[:m:Requests_for_comment/X!'s_Edit_Counter|X!'s Edit Counter]] == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <small>(Sorry for writing in English. You can [[:m:Special:MyLanguage/Requests_for_comment/X!%27s_Edit_Counter/Summary|translate the proposal]].)</small> Should [[tools:~tparis/pcount|X!'s edit counter]] retain the opt-in requirement? Your input is strongly encouraged. [[:m:Requests_for_comment/X!'s_Edit_Counter|Voice your input here]].——[[:m:w:User:Cyberpower678|<span style="color:green;font-family:Neuropol">cyberpower]] [[:m:w:User talk:Cyberpower678|<sup style="color:purple;font-family:arnprior">Chat]]<sub style="margin-left:-4.4ex;color:purple;font-family:arnprior">Automation</sub> 04:11, 23 juni 2013 (KSV) :<small>Distributed via [[:m:Global message delivery|Global message delivery]]. (Wrong page? [[:m:Distribution list/Global message delivery|Fix here]].)</small> </div> <!-- EdwardsBot 0505 --> == Universal Language Selector will be enabled on 2013-07-09 == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> On July 9, 2013, [[mw:Universal Language Selector|Universal Language Selector]] (ULS) will be enabled on this wiki. The ULS provides a flexible way to configure and deliver language settings like interface language, fonts, and input methods (keyboard mappings). Making it available here is the last phase of making ULS available on all Wikimedia wikis. Please read the announcement on [[m:Announcement Universal Language Selector|Meta-Wiki]] for more information. [[m:User_talk:Siebrand|Siebrand]] 12:14, 4 juli 2013 (KSV) <small>(via [[m:Global message delivery|Global message delivery]]).</small> </div> <!-- EdwardsBot 0515 --> == Pywikipedia is migrating to git == Hello, Sorry for English but It's very important for bot operators so I hope someone translates this. [[mw:PWB|Pywikipedia]] is migrating to Git so after July 26, SVN checkouts won't be updated If you're using Pywikipedia you have to switch to git, otherwise you will use out-dated framework and your bot might not work properly. There is a [[mw:Manual:Pywikipediabot/Gerrit|manual]] for doing that and a [https://blog.wikimedia.org/2013/07/23/pywikipediabot-moving-to-git-on-july-26/ blog post] explaining about this change in non-technical language. If you have question feel free to ask in [[mw:Manual talk:Pywikipediabot/Gerrit]], [https://lists.wikimedia.org/mailman/listinfo/pywikipedia-l mailing list], or in the [irc://irc.freenode.net/#pywikipediabot IRC channel]. Best [[mw:User:Ladsgroup|Amir]] <small>(via [[m:Global message delivery|Global message delivery]]).</small> 12:56, 23 juli 2013 (KSV) <!-- EdwardsBot 0534 --> == HTTPS for users with an account == Greetings. Starting on August 21 (tomorrow), all users with an account will be using [[m:w:en:HTTPS|HTTPS]] to access Wikimedia sites. HTTPS brings better security and improves your privacy. More information is available at [[m:HTTPS]]. If HTTPS causes problems for you, tell us [https://bugzilla.wikimedia.org on bugzilla], [[m:IRC|on IRC]] (in the <code>#wikimedia-operations</code> channel) or [[m:Talk:HTTPS|on meta]]. If you can't use the other methods, you can also send an e-mail to <code>https@wikimedia.org</code>. [[m:User:Greg (WMF)|Greg Grossmeier]] <small>(via the [[m:Global message delivery|Global message delivery]] system)</small>. 18:47, 20 august 2013 (KSV) <small>(wrong page? [[m:Distribution list/Global message delivery|You can fix it.]])</small> <!-- EdwardsBot 0560 --> == Stalna admin prava za [[Korisnik:Edinwiki|Edinwikija]] / Permanent adminship for [[Korisnik:Edinwiki|Edinwiki]] == '''[bs]''' Glas možete dati [[Wikicitati:Upravnici#Edinwiki|ovdje]].<br /> '''[en]''' You can vote [[Wikicitati:Upravnici#Edinwiki|here]].<br /> -- [[Korisnik:Edinwiki|Edinwiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|razgovor]]) 12:29, 23 august 2013 (KSV) == [[:m:Community Logo/Request for consultation|Request for consultation on community logo]] == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> [[File:Wikimedia Community Logo.svg|thumb|Request for consultation on this community logo]] First, I’d like to apologize for the English. If you can, please help to translate this for other members of your community. The legal team at the Wikimedia Foundation would greatly appreciate your input on the best way to manage the "community logo" (pictured here) to best balance protection of the projects with community support. Accordingly, they have created a “request for consultation” on Meta where they set out briefly some of the issues to be considered and the options that they perceive. [[:m:Community Logo/Request for consultation|Your input would be invaluable]] in helping guide them in how best to serve our mission. Thank you! --[[m:User:Mdennis|Mdennis]] ([[m:User talk:Mdennis|talk]]) <small>(via the [[m:Global message delivery|Global message delivery]] system)</small>. 02:03, 24 septembar 2013 (KSV) <small>(wrong page? [[m:Distribution list/Global message delivery|You can fix it.]])</small> </div> <!-- EdwardsBot 0590 --> == [[mw:Echo|Notifications]] == [[File:Notifications-Flyout-Screenshot-08-10-2013-Cropped.png|thumb|300px|Notifications inform you of new activity that affects you -- and let you take quick action.]] ''(This message is in English, please translate as needed)'' Greetings! [[mw:Echo|Notifications]] will inform users about new activity that affects them on this wiki in a unified way: for example, this new tool will let you know when you have new talk page messages, edit reverts, mentions or links -- and is designed to augment (rather than replace) the watchlist. The Wikimedia Foundation's editor engagement team developed this tool (code-named 'Echo') earlier this year, to help users contribute more productively to MediaWiki projects. We're now getting ready to bring Notifications to almost all other Wikimedia sites, and are aiming for a 22 October deployment, as outlined in [[mw:Echo/Release_Plan_2013|this release plan]]. It is important that notifications is translated for all of the languages we serve. There are three major points of translation needed to be either done or checked: *[https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special%3AMessageGroupStats&x=D&group=ext-echo#sortable:3=desc Echo on translatewiki for user interface] - you must have an account on translatewiki to translate *[https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special%3AMessageGroupStats&x=D&group=ext-thanks#sortable:3=desc Thanks on translatewiki for user interface] - you must have an account on translatewiki to translate *[[mw:Help:Notifications|Notifications help on mediawiki.org]]. This page can be hosted after translation on mediawiki.org or we can localize it to this Wikipedia. You do not have to have an account to translate on mediawiki, but single-user login will create it for you there if you follow the link. :*[[mw:Echo/Release Plan 2013#Checklist|Checklist]] Please let us know if you have any questions, suggestions or comments about this new tool. For more information, visit [[mw:Echo_(Notifications)|this project hub]] and [[mw:Help:Notifications|this help page]]. [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 18:12, 4 oktobar 2013 (KSV) :<small>(via the [[m:Global message delivery|Global message delivery]] system) (wrong page? [[m:Distribution list/Global message delivery|You can fix it.]])</small> <!-- EdwardsBot 0597 --> == Speak up about the trademark registration of the Community logo. == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> Hi all, Please join the consultation about the Community logo that represents Meta-Wiki: [[:m:Community Logo/Request for consultation]]. This community consultation was commenced on September 24. The following day, two individuals filed a legal opposition against the registration of the Community logo. The question is whether the Wikimedia Foundation should seek a collective membership mark with respect to this logo or abandon its registration and protection of the trademark. We want to make sure that everyone get a chance to speak up so that we can get clear direction from the community. We would therefore really appreciate the community's help in translating this announcement from English so that everyone is able to understand it. Thanks, [[m:User:Geoffbrigham|Geoff]] & [[m:User:YWelinder (WMF)|Yana]] 19:44, 8 oktobar 2013 (KSV) </div> <!-- EdwardsBot 0601 --> == Introducting Beta Features == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''(Apologies for writing in English. Please translate if necessary)'' We would like to let you know about [[mw:About_Beta_Features|Beta Features]], a new program from the Wikimedia Foundation that lets you try out new features before they are released for everyone. Think of it as a digital laboratory where community members can preview upcoming software and give feedback to help improve them. This special preference page lets designers and engineers experiment with new features on a broad scale, but in a way that's not disruptive. Beta Features is now ready for testing on [[mw:Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|MediaWiki.org]]. It will also be released on Wikimedia Commons and MetaWiki this Thursday, 7 November. Based on test results, the plan is to release it on all wikis worldwide on 21 November, 2013. Here are the first features you can test this week: * [[mw:Multimedia/About_Media_Viewer|Media Viewer]] — view images in large size or full screen * [[mw:VisualEditor/Beta_Features/Formulae|VisualEditor Formulæ]] (for wikis with [[mw:VisualEditor|VisualEditor]]) — edit algebra or equations on your pages * [[mw:Typography_Update|Typography Refresh]] — make text more readable (coming Thursday) Would you like to try out Beta Features now? After you log in on MediaWiki.org, a small 'Beta' link will appear next to your 'Preferences'. Click on it to see features you can test, check the ones you want, then click 'Save'. Learn more on the [[mw:About_Beta_Features|Beta Features page]]. After you've tested Beta Features, please let the developers know what you think on [[mw:Talk:About_Beta_Features|this discussion page]] -- or report any bugs [http://wmbug.com/new?product=MediaWiki%20extensions&component=BetaFeatures here on Bugzilla]. You're also welcome to join [[m:IRC_office_hours#Upcoming_office_hours|this IRC office hours chat]] on Friday, 8 November at 18:30 UTC. Beta Features was developed by the Wikimedia Foundation's Design, Multimedia and VisualEditor teams. Along with other developers, they will be adding new features to this experimental program every few weeks. They are very grateful to all the community members who helped create this project — and look forward to many more productive collaborations in the future. Enjoy, and don't forget to let developers know what you think! [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 19:33, 5 novembar 2013 (KSV) :<small>Distributed via [[m:Global message delivery|Global message delivery]] (wrong page? [[m:Distribution list/Global message delivery|Correct it here]])</small>, 19:33, 5 novembar 2013 (KSV) </div> <!-- EdwardsBot 0622 --> == Call for comments on draft trademark policy == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> Hi all, The Wikimedia legal team invites you to participate in the development of the new Wikimedia trademark policy. The [[:wmf:Trademark policy|current trademark policy]] was introduced in 2009 to protect the [[:wmf:Wikimedia trademarks|Wikimedia marks]]. We are now updating this policy to better balance permissive use of the marks with the legal requirements for preserving them for the community. The new draft trademark policy is ready for your review [[:m:Trademark policy|here]], and we encourage you to discuss it [[:m:Talk:Trademark policy|here]]. We would appreciate if someone would translate this message into your language so more members of your community can contribute to the conversation. Thanks, <br /> [[:m:User:YWelinder (WMF)|Yana]] & [[:m:User:Geoffbrigham|Geoff]] </div> <!-- EdwardsBot 0657 --> <languages /> == IMPORTANT: Admin activity review == Hello. A new policy regarding the removal of "advanced rights" (administrator, bureaucrat, etc) was recently adopted by [[:m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders|global community consensus]] (your community received a notice about the discussion). According to this policy, the [[:m:stewards|stewards]] are reviewing administrators' activity on smaller wikis. To the best of our knowledge, your wiki does not have a formal process for removing "advanced rights" from inactive accounts. This means that the stewards will take care of this according to the new [[:m:Admin activity review|admin activity review]] here. We have determined that the following users meet the inactivity criteria (no edits and no log actions for more than 2 years): #Dado (administrator) #Emir Kotromanić (administrator) These users will receive a notification soon, asking them to start a community discussion if they want to retain some or all of their rights. If the users do not respond, then their advanced rights will be removed by the stewards. However, if you as a community would like to create your own activity review process superseding the global one, want to make another decision about these inactive rights holders, or already have a policy that we missed, then please notify the [[:m:Stewards' noticeboard|stewards on Meta-Wiki]] so that we know not to proceed with the rights review on your wiki. Thanks, [[Korisnik:QuiteUnusual|QuiteUnusual]] ([[Razgovor sa korisnikom:QuiteUnusual|razgovor]]) 22:29, 7 decembar 2013 (KSV) == How can we improve Wikimedia grants to support you better?= == ''My apologies for posting this message in English. Please help translate it if you can.'' Hello, The Wikimedia Foundation would like your feedback about how we can '''[[m:Grants:IdeaLab/Reimagining WMF grants|reimagine Wikimedia Foundation grants]]''', to better support people and ideas in your Wikimedia project. Ways to participate: *Respond to questions on [[m:Grants talk:IdeaLab/Reimagining WMF grants|the discussion page of the idea]]. *Join a [[m:Grants:IdeaLab/Events#Upcoming_events|small group conversation]]. *Learn more about [[m:Grants:IdeaLab/Reimagining WMF grants/Consultation|this consultation]]. Feedback is welcome in any language. With thanks, [[m:User:I JethroBT (WMF)|I JethroBT (WMF)]], [[m:Community Resources]], Wikimedia Foundation. ([[m:Grants:IdeaLab/Reimagining WMF grants/ProjectTargets|''Opt-out Instructions'']]) <small>This message was sent by [[m:User:I JethroBT (WMF)|I JethroBT (WMF)]] through [[m:User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]].</small> 00:02, 19 august 2015 (KSV) == No editing two times this week == [[foundation:|Zadužbina Wikimedia]] testirat će novi podatkovni centar u Dallasu (Texas). Ovim će se osigurati da Wikipedia i druge Wikimedijine wiki ostanu na mreži čak i u slučaju katastrofe. Kako bi osigurali da sve radi kako treba, tehnološki odsjek Wikimedije mora izvršiti planirani test. Test će pokazati može li se pouzdano prebaciti s jednog na drugi podatkovni centar. Zahtijeva se spremnost mnogih timova i da isti budu dostupni da poprave bilo kakve neočekivane probleme. Podatkovni promet bit će potpuno prebačen na novi centar u '''utorak, 19. aprila'''.<br> Tim će se ponovo prebaciti na glavni podatkovni centar u '''četvrtak, 21. aprila'''. Nažalost, zbog tehničkih ograničenja [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]] softvera, neće se moći uređivati tokom ove dvije promjene. Izvinjavamo se zbog ovog prekida i radimo na tom da ih ubuduće umanjimo. '''Moći ćete čitati sve wikije, ali ih nećete moći uređivati u kratkom razdoblju.''' *Nećete moći uređivati otprilike 15–30 minuta u utorak, 19. aprila i u četvrtak, 21. aprila sa početkom u 14:00 UTC (16:00 CEST, 10:00 EDT i 07:00 PDT). *Ako pokušate urediti ili sačuvati tokom ovog razdoblja, pojavit će Vam se greška. Nadamo se da nećete izgubiti izmjene tokom ovih minuta, ali ovo Vam ne možemo garantovati. Ako vidite grešku, molimo Vas da sačekate dok se sve ne vrati u normalu. Tad ćete moći sačuvati izmjenu. Međutim, za svaki slučaj preporučujemo da napravite pričuvnu kopiju izmjene. ''Ostale posljedice'': *Pozadinski zadaci bit će sporiji, a neki mogu biti i zaustavljeni. Moguće je da se crveni linkovi neće ažurirati svojom uobičajenom brzinom. Ako napravite članak koji je negdje drugdje povezan, link ka tom članku ostat će crven duže nego što je to uobičajeno. Skripte koje dugo traju morat će se zaustaviti. *Kȏd za sedmicu koja počinje 18. aprilom bit će zamrznut. Neće se implementirati kȏd koji nije izričito važan za rad softvera. Prvobitno je planirano da se test izvrši 22. marta. Novi datumi su 19. i 21. april. Možete [[wikitech:Switch Datacenter#Schedule for Q3 FY2015-2016 rollout|pročitati raspored na stranici wikitech.wikimedia.org]]. Na tom će se rasporedu objaviti bilo kakve promjene. Bit će još obavještenja o ovome. '''Molimo Vas da ove informacije podijelite sa zajednicom.''' /[[Korisnik:Johan (WMF)|Johan (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:Johan (WMF)|razgovor]]) 21:16, 17 april 2016 (KSV) == Columns for references == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr">''{{Int:Please-translate}}'' • Ỳ''[[:m:Special:MyLanguage/Editing/Columns for references|Read this in another language]]'' Hello, At the request of Wikipedia editors, a new feature has been added to MediaWiki. Long lists of references (also called citations or footnotes) will automatically be displayed in columns. This will make it easier for most people to read the references, especially on narrow screens. Short lists of references will not be affected. I plan to enable this new feature at this wiki on Monday, 24 July 2017. After that date, use the normal <code><nowiki><references /></nowiki></code> tag on any page with many references to see this feature. If you do not want columns used on that page, then use this wikitext code instead: <code><nowiki><references responsive="0" /></nowiki></code> If you believe that this new feature is not appropriate for this wiki, or if you need help adjusting templates, then please contact me at [[mw:Contributors/Projects/Columns for references]]. [[User:Whatamidoing (WMF)]] ([[User talk:Whatamidoing (WMF)|talk]])</div> 23:16, 23 juli 2017 (KSV) == IMPORTANT: Admin activity review == Hello. A policy regarding the removal of "advanced rights" (administrator, bureaucrat, etc. ) was adopted by [[:m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders|global community consensus]] in 2013. According to this policy, the [[:m:stewards|stewards]] are reviewing administrators' activity on all Wikimedia Foundation wikis with no inactivity policy. To the best of our knowledge, your wiki does not have a formal process for removing "advanced rights" from inactive accounts. This means that the stewards will take care of this according to the [[:m:Admin activity review|admin activity review]]. We have determined that the following users meet the inactivity criteria (no edits and no log actions for more than 2 years): #[[user:Pearl|Pearl]] (administrator) last edit: 2015-01-19 last log action: 2013-10-27 These users will receive a notification soon, asking them to start a community discussion if they want to retain some or all of their rights. If the users do not respond, then their advanced rights will be removed by the stewards. However, if you as a community would like to create your own activity review process superseding the global one, want to make another decision about these inactive rights holders, or already have a policy that we missed, then please notify the [[:m:Stewards' noticeboard|stewards on Meta-Wiki]] so that we know not to proceed with the rights review on your wiki. Thanks --[[Korisnik:علاء|علاء]] ([[Razgovor s korisnikom:علاء|razgovor]]) 13:24, 8 mart 2018 (KSV) == Editing News #1—July 2019 == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> ''[[m:VisualEditor/Newsletter/2019/July|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]'' <div style="float:right;width:270px;margin-left:1em;border-style:solid;border-width:1px;padding:1em;"> [[File:VisualEditor-logo.svg|200px|center]] <big>'''Did you know?'''</big> <div class="thumbcaption" style="font-size: 90%;"> Did you know that you can use the visual editor on a mobile device? Every article has a pencil icon at the top. Tap on the pencil icon [[File:OOjs UI icon edit-ltr.svg|frameless|16x16px]] to start editing. '''<big>Edit Cards</big>''' [[File:EditCards-v.20.png|alt=Toolbar with menu opened|center|frameless|250px]] This is what the new '''Edit Cards for editing links''' in the mobile visual editor look like. You can try the prototype here: '''[[mw:Topic:V394zwrigth8ii7c|📲 Try Edit Cards]].''' </div></div> Welcome back to the [[mw:Editing|Editing]] newsletter. Since [[m:VisualEditor/Newsletter/2018/October|the last newsletter]], the team has released two new features for the [[mw:VisualEditor on mobile|mobile visual editor]] and has started developing three more. All of this work is part of the team's goal to [[m:Wikimedia Foundation Annual Plan/2018-2019/Audiences#Outcome 3: Mobile Contribution|make editing on mobile web simpler]]. Before talking about the team's recent releases, we have a question for you: <strong>Are you willing to try a new way to add and change links?</strong> If you are interested, we would value your input! You can try this new link tool in the mobile visual editor on a separate wiki. <em>Follow these instructions and share your experience:</em> <strong>[[mw:Topic:V394zwrigth8ii7c|📲 Try Edit Cards]].</strong> === Recent releases === The mobile visual editor is a simpler editing tool, for smartphones and tablets using the [[mw:Reading/Web/Mobile#About|mobile site]]. The Editing team recently launched two new features to improve the mobile visual editor: # [[mw:VisualEditor on mobile/Section editing|Section editing]] #* The purpose is to help contributors focus on their edits. #* The team studied this with an A/B test. [[mw:VisualEditor on mobile/Section editing#16 June 2019|This test showed]] that contributors who could use section editing were '''1% more likely to publish''' the edits they started than people with only full-page editing. # [[mw:VisualEditor on mobile#March 1, 2019|Loading overlay]] #* The purpose is to smooth the transition between reading and editing. Section editing and the new loading overlay are '''now available to everyone''' using the mobile visual editor. === New and active projects === This is a list of our most active projects. [[mw:Help:Watching pages|Watch]] these pages to learn about project updates and to share your input on new designs, prototypes and research findings. *[[mw:VisualEditor on mobile/Edit cards|Edit cards]]: This is a clearer way to add and edit links, citations, images, templates, etc. in articles. You can try this feature now. <em>Go here to see how:</em> [[mw:Topic:V394zwrigth8ii7c|📲 <em>Try Edit Cards</em>]]. *[[mw:VisualEditor on mobile/Toolbar refresh|Mobile toolbar refresh]]: This project will learn if contributors are more successful when the editing tools are easier to recognize. *[[mw:VisualEditor on mobile/VE mobile default|Mobile visual editor availability]]: This A/B test asks: ''Are newer contributors more successful if they use the mobile visual editor?'' We are collaborating with [[mw:VisualEditor on mobile/VE mobile default#26 June 2019 %E2%80%93 Participating wikis and test start date|20 Wikipedias]] to answer this question. *[[mw:VisualEditor on mobile/Usability improvements|Usability improvements]]: This project will make the mobile visual editor easier to use. The goal is to let contributors stay focused on editing and to feel more confident in the editing tools. === Looking ahead === * '''Wikimania:''' Several members of the Editing Team will be attending [[wmania:|Wikimania]] in August 2019. They will lead a session about mobile editing in the [[wmania:2019:Community Growth/Visual editing on mobile: An accessible editor for all|Community Growth space]]. Talk to the team about how editing can be improved. * '''Talk Pages:''' In the coming months, the Editing Team will begin [[mw:Talk pages consultation 2019|improving talk pages]] and communication on the wikis. === Learning more === The [[mw:VisualEditor on mobile|VisualEditor on mobile]] is a good place to learn more about the projects we are working on. The team wants to talk with you about anything related to editing. If you have something to say or ask, please leave a message at [[mw:Talk:VisualEditor on mobile|Talk:VisualEditor on mobile]]. [[user:PPelberg (WMF)|PPelberg (WMF)]] ([[mw:user_talk:PPelberg (WMF)|talk]]) & [[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] ([[mw:user_talk:Whatamidoing (WMF)|talk]]) </div> 18:32, 23 juli 2019 (KSV) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=19175117 --> == Update on the consultation about office actions == Hello all, Last month, the Wikimedia Foundation's Trust & Safety team [[:en:Wikipedia:Village_pump_(policy)/Archive_152#Announcement_of_forthcoming_temporary_and_partial_ban_tool_consultation|announced]] a future consultation about partial and/or temporary [[m:Special:MyLanguage/office actions|office actions]]. We want to let you know that the '''draft version''' of this consultation has now been [[:m:Office_actions/Community_consultation_on_partial_and_temporary_office_actions/draft|posted on Meta]]. This is a '''draft'''. It is not intended to be the consultation itself, which will be posted on Meta likely in early September. Please do not treat this draft as a consultation. Instead, we ask your assistance in forming the final language for the consultation. For that end, we would like your input over the next couple of weeks about what questions the consultation should ask about partial and temporary Foundation office action bans and how it should be formatted. '''[[:m:Talk:Office_actions/Community_consultation_on_partial_and_temporary_office_actions/draft|Please post it on the draft talk page]]'''. Our goal is to provide space for the community to discuss all the aspects of these office actions that need to be discussed, and we want to ensure with your feedback that the consultation is presented in the best way to encourage frank and constructive conversation. Please visit [[:m:Office_actions/Community_consultation_on_partial_and_temporary_office_actions/draft|the consultation draft on Meta-wiki]] and leave your comments on the draft’s talk page about what the consultation should look like and what questions it should ask. Thank you for your input! -- The [[m:Special:MyLanguage/Trust and Safety|Trust & Safety team]] 08:02, 16 august 2019 (KSV) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Non-Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=19175143 --> == New tools and IP masking == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"><div class="plainlinks"> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Hey everyone, The Wikimedia Foundation wants to work on two things that affect how we patrol changes and handle vandalism and harassment. We want to make the tools that are used to handle bad edits better. We also want to get better privacy for unregistered users so their IP addresses are no longer shown to everyone in the world. We would not hide IP addresses until we have better tools for patrolling. We have an idea of what tools ''could'' be working better and how a more limited access to IP addresses would change things, but we need to hear from more wikis. You can read more about the project [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|on Meta]] and [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|post comments and feedback]]. Now is when we need to hear from you to be able to give you better tools to handle vandalism, spam and harassment. You can post in your language if you can't write in English. [[User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]</div></div></div> 14:18, 21 august 2019 (KSV) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Tools_and_IP_message/Distribution&oldid=19315232 --> == The consultation on partial and temporary Foundation bans just started == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <div class="plainlinks"> Hello, In a [[:en:Wikipedia:Community_response_to_the_Wikimedia_Foundation%27s_ban_of_Fram/Official_statements#Board_statement|recent statement]], the Wikimedia Foundation Board of Trustees [[:en:Wikipedia:Community_response_to_the_Wikimedia_Foundation%27s_ban_of_Fram/Official_statements#Board_statement|requested that staff hold a consultation]] to "re-evaluat[e] or add community input to the two new office action policy tools (temporary and partial Foundation bans)". Accordingly, the Foundation's Trust & Safety team invites all Wikimedians [[:m:Office actions/Community consultation on partial and temporary office actions/09 2019|to join this consultation and give their feedback]] from 30 September to 30 October. How can you help? * Suggest how partial and temporary Foundation bans should be used, if they should (eg: On all projects, or only on a subset); * Give ideas about how partial and temporary Foundation bans should ideally implemented, if they should be; and/or * Propose changes to the existing Office Actions policy on partial and temporary bans. We offer our thanks in advance for your contributions, and we hope to get as much input as possible from community members during this consultation! </div> </div>-- [[user:Kbrown (WMF)|Kbrown (WMF)]] 17:14, 30 septembar 2019 (KSV) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=19302497 --> == Feedback wanted on Desktop Improvements project == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> {{Int:Please-translate}} {{int:Hello}}. The Readers Web team at the WMF will work on some [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements|improvements to the desktop interface]] over the next couple of years. The goal is to increase usability without removing any functionality. We have been inspired by changes made by volunteers, but that currently only exist as local gadgets and user scripts, prototypes, and volunteer-led skins. We would like to begin the process of bringing some of these changes into the default experience on all Wikimedia projects. We are currently in the research stage of this project and are looking for ideas for improvements, as well as feedback on our current ideas and mockups. So far, we have performed interviews with community members at Wikimania. We have gathered lists of previous volunteer and WMF work in this area. We are examining possible technical approaches for such changes. We would like individual feedback on the following: * Identifying focus areas for the project we have not yet discovered * Expanding the list of existing gadgets and user scripts that are related to providing a better desktop experience. If you can think of some of these from your wiki, please let us know * Feedback on the ideas and mockups we have collected so far We would also like to gather a list of wikis that would be interested in being test wikis for this project - these wikis would be the first to receive the updates once we’re ready to start building. When giving feedback, please consider the following goals of the project: * Make it easier for readers to focus on the content * Provide easier access to everyday actions (e.g. search, language switching, editing) * Put things in logical and useful places * Increase consistency in the interface with other platforms - mobile web and the apps * Eliminate clutter * Plan for future growth As well as the following constraints: * Not touching the content - no work will be done in terms of styling templates or to the structure of page contents themselves * Not removing any functionality - things might move around, but all navigational items and other functionality currently available by default will remain * No drastic changes to the layout - we're taking an evolutionary approach to the changes and want the site to continue feeling familiar to readers and editors Please give all feedback (in any language) at [[mw:Talk:Reading/Web/Desktop Improvements|mw:Talk:Reading/Web/Desktop Improvements]] After this round of feedback, we plan on building a prototype of suggested changes based on the feedback we receive. You’ll hear from us again asking for feedback on this prototype. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[mw:User:Quiddity (WMF)|Quiddity (WMF)]] ([[mw:User talk:Quiddity (WMF)|talk]]) </div> 07:15, 16 oktobar 2019 (KSV) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Quiddity_(WMF)/Global_message_delivery_split_2&oldid=19462801 --> == Editing News #2 – Mobile editing and talk pages == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <em>[[m:VisualEditor/Newsletter/2019/October|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]</em> Inside this newsletter, the [[mw:Editing|Editing team]] talks about their work on the [[mw:Mobile visual editor|mobile visual editor]], on [[mw:Talk pages project|the new talk pages project]], and at [[wikimania:|Wikimania 2019]]. === Help === <strong>What talk page interactions do you remember?</strong> Is it a story about how someone helped you to learn something new? Is it a story about how someone helped you get involved in a group? Something else? Whatever your story is, we want to hear it! Please tell us a story about how you used a talk page. <mark>Please share a link to a memorable discussion, or describe it on the <strong>[[mw:Topic:V8d91yh8gcg404dj|talk page for this project]]</strong>.</mark> The team wants your examples. These examples will help everyone develop a shared understanding of what this project should support and encourage. === Talk pages project === The [[mw:Talk pages consultation 2019|Talk Pages Consultation]] was a global consultation to define better tools for wiki communication. From February through June 2019, more than 500 volunteers on 20 wikis, across 15 languages and multiple projects, came together with members of the Foundation to create a product direction for a set of discussion tools. The [[mw:Talk pages consultation 2019/Phase 2 report|Phase 2 Report]] of the Talk Page Consultation was published in August. It summarizes the product direction the team has started to work on, which you can read more about here: [[mw:Talk pages project|Talk Page Project project page]]. The team needs and wants your help at this early stage. They are starting to develop the first idea. Please add your name to the [[mw:Talk pages project#Getting involved|<strong>"Getting involved"</strong>]] section of the project page, if you would like to hear about opportunities to participate. === Mobile visual editor === The Editing team is trying to make it simpler to edit on mobile devices. The team is changing the [[mw:VisualEditor on mobile|visual editor on mobile]]. If you have something to say about editing on a mobile device, please leave a message at [[mw:Talk:VisualEditor on mobile|Talk:VisualEditor on mobile]]. ==== [[mw:VisualEditor on mobile/Edit cards|Edit Cards]] ==== [[File:Edit Cards-before-v3-comparison.png|thumb|486x486px|What happens when you click on a link. The new Edit Card is bigger and has more options for editing links.]] * On 3 September, the Editing team released [[:File:Edit Cards comparison v2 and v3.png|version 3 of Edit Cards]]. Anyone could use the new version in the mobile visual editor. * There is an [[:File:Edit Cards comparison v2 and v3.png|updated design]] on the Edit Card for adding and modifying links. There is also a new, [[mw:VisualEditor on mobile/Edit cards#2 September 2019 - v3 deployment timing|combined workflow for editing a link's display text and target]]. * Feedback: You can try the new Edit Cards by opening the mobile visual editor on a smartphone. Please post your feedback on the [[:mw:Topic:V5rg0cqmikpubmjj|Edit cards talk page]]. ==== [[mw:VisualEditor on mobile/Toolbar refresh|Toolbar]] ==== [[File:Toolbar-comparison-v1.png|thumb|486px|The editing toolbar is changing in the mobile visual editor. The old system had two different toolbars. Now, all the buttons are together. [[mw:Topic:V79x6zm8n6i4nb56|Tell the team what you think about the new toolbar]].]] * In September, the Editing team updated the mobile visual editor's editing toolbar. Anyone could see these changes in the mobile visual editor. ** <em>One toolbar:</em> All of the editing tools are located in one toolbar. Previously, the toolbar changed when you clicked on different things. **<em>New navigation:</em> The buttons for moving forward and backward in the edit flow have changed. **<em>Seamless switching:</em> an [[phab:T228159|improved workflow]] for switching between the visual and wikitext modes. * Feedback: You can try the refreshed toolbar by opening the mobile VisualEditor on a smartphone. Please post your feedback on the [[mw:Topic:V79x6zm8n6i4nb56|Toolbar feedback talk page]]. === Wikimania === The Editing Team attended [[wmania:2019:Program|Wikimania 2019]] in Sweden. They led a session on [[wmania:2019:Community Growth/Visual editing on mobile: An accessible editor for all|the mobile visual editor]] and a session on [[wmania:2019:Community Growth/After Flow: A new direction for improving talk pages|the new talk pages project]]. They tested [[mw:VisualEditor on mobile/Toolbar refresh#v1 prototype|two]] new [[mw:VisualEditor on mobile/Edit cards#v3 prototype|features]] in the mobile visual editor with contributors. You can read more about what the team did and learned in [[mw:VisualEditor on mobile#Wikimania Stockholm: Overview|the team's report on Wikimania 2019]]. === Looking ahead === * <strong>Talk Pages Project:</strong> The team is thinking about the first set of proposed changes. The team will be working with a few communities to pilot those changes. The best way to stay informed is by adding your username to the list on the project page: [[mw:Talk pages project#Getting involved|<strong>Getting involved</strong>]]. * <strong>Testing the mobile visual editor as the default:</strong> The Editing team plans to post results before the end of the calendar year. The best way to stay informed is by adding the project page to your watchlist: [[mw:VisualEditor on mobile/VE mobile default|<strong>VisualEditor as mobile default project page</strong>]]. * <strong>Measuring the impact of Edit Cards:</strong> This study asks whether the project helped editors add links and citations. The Editing team hopes to share results in November. The best way to stay informed is by adding the project page to your watchlist: [[mw:VisualEditor on mobile/Edit cards|<strong>Edit Cards project page</strong>]]. – [[User:PPelberg (WMF)|PPelberg (WMF)]] ([[mw:User talk:PPelberg (WMF)|talk]]) & [[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] ([[mw:User talk:Whatamidoing (WMF)|talk]]) </div> 11:12, 29 oktobar 2019 (KSV) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/VE_201910/6&oldid=19500852 --> == Community Wishlist 2020 == [[File:Magic Wand Icon 229981 Color Flipped.svg|right|48px]] <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> The '''[[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2020|2020 Community Wishlist Survey]]''' is now open! This survey is the process where communities decide what the [[m:Community Tech|Community Tech]] team should work on over the next year. We encourage everyone to submit proposals until the deadline on '''November 11, 2019''', or comment on other proposals to help make them better. '''This year, we’re exclusively focusing on smaller projects (i.e., Wikibooks, Wiktionary, Wikiquote, Wikisource, Wikiversity, Wikispecies, Wikivoyage, and Wikinews).''' We want to help these projects and provide meaningful improvements to diverse communities. If you’re a member of any of these projects, please participate in the survey! To submit proposals, see the guidelines on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2020#Guidelines|survey page]]. You can write proposals in any language, and we will translate them for you. Thank you, and we look forward to seeing your proposals! </div> [[:m:user:IFried (WMF)|IFried (WMF)]] 19:30, 4 novembar 2019 (KSV) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Trizek_(WMF)/sandbox/temp_MassMessage_list&oldid=19523495 --> == Wiki Loves Folklore == [[File:WLL Subtitled Logo (transparent).svg|100px|right|frameless]] '''Hello Folks,''' Wiki Loves Love is back again in 2020 iteration as '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]]''' from 1 February, 2020 - 29 February, 2020. Join us to celebrate the local cultural heritage of your region with the theme of folklore in the international photography contest at [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wllove Wikimedia Commons]. Images, videos and audios representing different forms of folk cultures and new forms of heritage that haven’t otherwise been documented so far are welcome submissions in Wiki Loves Folklore. Learn more about the contest at [[m:Wiki Loves Folklore|Meta-Wiki]] and [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore|Commons]]. '''Kind regards,'''<br/> [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore/International Team|'''Wiki Loves Folklore International Team''']]<br/> <small>&mdash;&nbsp;[[User:Tulsi Bhagat|<font color="black">'''Tulsi Bhagat'''</font>]] <small>([[Special:Contributions/Tulsi Bhagat|<font color="black">contribs</font>]] &#124; [[User talk:Tulsi Bhagat|<font color="black">talk</font>]])</small><br/> sent using [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:14, 18 januar 2020 (KSV)</small> <!-- Message sent by User:Tulsi Bhagat@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wll&oldid=19716850 --> == Movement Learning and Leadership Development Project == Hello The Wikimedia Foundation’s Community Development team is seeking to learn more about the way volunteers learn and develop into the many different roles that exist in the movement. Our goal is to build a movement informed framework that provides shared clarity and outlines accessible pathways on how to grow and develop skills within the movement. To this end, we are looking to speak with you, our community to learn about your journey as a Wikimedia volunteer. Whether you joined yesterday or have been here from the very start, we want to hear about the many ways volunteers join and contribute to our movement. To learn more about the project, [[:m:special:MyLanguage/Movement Learning and Leadership Development Project|please visit the Meta page]]. If you are interested in participating in the project, please complete [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSegM07N1FK_s0VUECM61AlWOthwdn5zQOlVsa2vaKcx13BwZg/viewform?usp=sf_link this simple Google form]. Although we may not be able to speak to everyone who expresses interest, we encourage you to complete this short form if you are interested in participating! -- [[user:LMiranda (WMF)|LMiranda (WMF)]] ([[user talk:LMiranda (WMF)|talk]]) 19:01, 22 januar 2020 (KSV) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Trizek_(WMF)/sandbox/temp_MassMessage_list&oldid=19738989 --> == Additional interface for edit conflicts on talk pages == ''Sorry, for writing this text in English. If you could help to translate it, it would be appreciated.'' You might know the new interface for edit conflicts (currently a beta feature). Now, Wikimedia Germany is designing an additional interface to solve edit conflicts on talk pages. This interface is shown to you when you write on a discussion page and another person writes a discussion post in the same line and saves it before you do. With this additional editing conflict interface you can adjust the order of the comments and edit your comment. We are inviting everyone to have a look at [[m:WMDE Technical Wishes/Edit Conflicts#Edit conflicts on talk pages|the planned feature]]. Let us know what you think on our [[mw:Help talk:Two Column Edit Conflict View|central feedback page]]! -- For the Technical Wishes Team: [[m:User:Max Klemm (WMDE)|Max Klemm (WMDE)]] 14:14, 26 februar 2020 (KSV) <!-- Message sent by User:Max Klemm (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=19845780 --> == Editing news 2020 #1 – Discussion tools == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <em>[[m:VisualEditor/Newsletter/2020/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]</em> [[File:TalkPages-Reply-v1.0.png|thumb|300px|alt=Screenshot showing what the Reply tool looks like|This early version of the Reply tool automatically signs and indents comments.]] The [[mw:Editing|Editing team]] has been working on [[mw:Talk pages project|the talk pages project]]. The goal of the talk pages project is to help contributors communicate on wiki more easily. This project is the result of the [[mw:Talk pages consultation 2019|Talk pages consultation 2019]]. [[File:TalkPages-Reply-v2.0.png|thumb|300px|alt=Reply tool improved with edit tool buttons|In a future update, the team plans to test a tool for easily linking to another user's name, a rich-text editing option, and other tools.]] The team is building a [[mw:Talk pages project/replying|new tool for replying]] to comments now. This early version can sign and indent comments automatically. <strong>Please [[mw:Talk pages project/replying/prototype testing#Reply%20version%201.0|test the new Reply tool]].</strong> *On 31 March 2020, the new {{Int:discussiontools-replylink}} tool was offered as a [[mw:Beta Feature|Beta Feature]] editors at four Wikipedias: [[w:ar:Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|Arabic]], [[w:nl:Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|Dutch]], [[w:fr:Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|French]], and [[w:hu:Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|Hungarian]]. If your community also wants early access to the new tool, contact [[User:Whatamidoing (WMF)]]. *The team is planning some upcoming changes. <strong>Please [[mw:Talk pages project/replying#Version%202.0|review the proposed design]] and share your thoughts on the talk page.</strong> The team will test features such as: **an easy way to mention another editor ("pinging"), **a rich-text visual editing option, and **other features identified through user testing or recommended by editors. To hear more about Editing Team updates, please add your name to the [[mw:Talk pages project#Get involved|<strong>"Get involved"</strong>]] section of the project page. You can also watch [[File:MediaWiki Vector skin blue star watchlist icon.svg|frameless|16px]] these pages: [[mw:Talk pages project|the main project page]], [[mw:Talk pages project/Updates|Updates]], [[mw:Talk pages project/replying|Replying]], and [[mw:Talk pages project/replying/prototype testing|User testing]]. – [[user:PPelberg (WMF)|PPelberg (WMF)]] ([[mw:User talk:PPelberg (WMF)|talk]]) & [[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] ([[mw:User talk:Whatamidoing (WMF)|talk]]) </div> 19:27, 8 april 2020 (KSV) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Quiddity_(WMF)/sandbox3&oldid=19967063 --> == Editing news 2020 #2 == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <em>[[m:Special:MyLanguage/VisualEditor/Newsletter/2020/June|Read this in another language]] • [[m:Special:MyLanguage/VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]</em> [[File:TalkPages-Reply-v2.0.png|alt=Mockup of the new reply feature, showing new editing tools|thumb|400x400px|The new features include a toolbar. [[mw:Talk:Talk pages project/replying|What do you think should be in the toolbar?]]]] This issue of the [[mw:Special:MyLanguage/Editing|Editing]] newsletter includes information the [[mw:Special:MyLanguage/Talk pages project|Talk pages project]], an effort to help contributors communicate on wiki more easily. * [[mw:Special:MyLanguage/Talk pages project/replying|<strong>Reply tool</strong>]]: This is available as a Beta Feature at the four partner wikis (Arabic, Dutch, French, and Hungarian Wikipedias). The Beta Feature is called "{{int:discussiontools-preference-label}}". The Beta Feature will get [[mw:Special:MyLanguage/Talk pages project/replying#Version%202.0|new features]] soon. The new features include writing comments in a new visual editing mode and pinging other users by typing <code>@</code>. You can [[mw:Special:MyLanguage/Talk pages project/replying/prototype testing#Reply%20tool%20version%202.0|test the new features]] on the [[mw:Special:MyLanguage/Beta Cluster|Beta Cluster]] now. Some other wikis will have a chance to try the Beta Feature in the coming months. * [[mw:Special:MyLanguage/New requirements for user signatures|<strong>New requirements for user signatures</strong>]]: Soon, users will not be able to save invalid custom signatures in [[Special:Preferences]]. This will reduce signature spoofing, prevent page corruption, and make new talk page tools more reliable. Most editors will not be affected. * [[mw:Special:MyLanguage/Talk pages project/New discussion|<strong>New discussion tool</strong>]]: The Editing team is beginning work on a simpler process for starting new discussions. You can [[mw:Special:MyLanguage/Talk pages project/New discussion#Design|see the initial design on the project page]]. * [[m:Special:MyLanguage/Research:Usage of talk pages|<strong>Research on the use of talk pages</strong>]]: The Editing team worked with the [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Research|Wikimedia research team]] to study how talk pages help editors improve articles. We learned that new editors who use talk pages make more edits to the main namespace than new editors who don't use talk pages. – [[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] ([[User talk:Whatamidoing (WMF)|talk]]) </div> 20:36, 17 juni 2020 (KSV) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Trizek_(WMF)/sandbox/temp_MassMessage_list&oldid=20184676 --> == Feedback on movement names == {{int:Hello}}. Apologies if you are not reading this message in your native language. {{int:please-translate}} if necessary. {{Int:Feedback-thanks-title}} There are a lot of conversations happening about the future of our movement names. We hope that you are part of these discussions and that your community is represented. Since 16 June, the Foundation Brand Team has been running a [https://wikimedia.qualtrics.com/jfe/form/SV_9G2dN7P0T7gPqpD survey] in 7 languages about [[m:Special:MyLanguage/Communications/Wikimedia brands/2030 movement brand project/Naming convention proposals|3 naming options]]. There are also community members sharing concerns about renaming in a [[m:Special:MyLanguage/Community open letter on renaming|Community Open Letter]]. Our goal in this call for feedback is to hear from across the community, so we encourage you to participate in the survey, the open letter, or both. The survey will go through 7 July in all timezones. Input from the survey and discussions will be analyzed and published on Meta-Wiki. Thanks for thinking about the future of the movement, --[[:m:Talk:Communications/Wikimedia brands/2030 movement brand project|The Brand Project team]], 19:39, 2 juli 2020 (KSV) ''Note: The survey is conducted via a third-party service, which may subject it to additional terms. For more information on privacy and data-handling, see the [[foundation:Special:MyLanguage/Naming Convention Proposals Movement Feedback Survey Privacy Statement|survey privacy statement]].'' <!-- Message sent by User:Elitre (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Elitre_(WMF)/All_wikis_June_2020&oldid=20238769 --> == Editing news 2020 #3 == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <em>[[m:VisualEditor/Newsletter/2020/July|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]</em> [[File:50M@2x.png|thumb|alt=A gold star with a blue ribbon, and the text 50m|More than <strong>50 million edits</strong> have been made using the visual editor on desktop.|400px]] Seven years ago this month, the [[mw:Editing team|Editing team]] offered the visual editor to most Wikipedia editors. Since then, editors have achieved many milestones: * More than <strong>50 million edits</strong> have been made using the visual editor on desktop. * More than <strong>2 million new articles</strong> have been created in the visual editor. More than 600,000 of these new articles were created during 2019. * The visual editor is <strong>increasingly popular</strong>. The proportion of all edits made using the visual editor has increased every year since its introduction. * In 2019, <strong>35% of the edits by newcomers</strong> (logged-in editors with ≤99 edits) used the visual editor. This percentage has <strong>increased every year</strong>. * Almost <strong>5 million edits on the mobile site</strong> have been made with the visual editor. Most of these edits have been made since the Editing team started improving the [[mw:Mobile visual editor|mobile visual editor]] in 2018. * On 17 November 2019, the [https://discuss-space.wmflabs.org/t/first-edit-made-to-wikipedia-from-outer-space/2254 <strong>first edit from outer space</strong>] was made in the mobile visual editor. 🚀 👩‍🚀 * Editors have made more than <strong>7 million edits in the 2017 wikitext editor</strong>, including starting <strong>600,000 new articles</strong> in it. The [[mw:2017 wikitext editor|2017 wikitext editor]] is VisualEditor's built-in wikitext mode. You can [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|enable it in your preferences]]. [[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] ([[User talk:Whatamidoing (WMF)|talk]]) </div> 12:55, 9 juli 2020 (KSV) <!-- Message sent by User:Elitre (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=20232673 --> == Announcing a new wiki project! Welcome, Abstract Wikipedia == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> Hi all, It is my honor to introduce Abstract Wikipedia, a new project that has been unanimously approved by the Wikimedia Foundation Board of Trustees. Abstract Wikipedia proposes a new way to generate baseline encyclopedic content in a multilingual fashion, allowing more contributors and more readers to share more knowledge in more languages. It is an approach that aims to make cross-lingual cooperation easier on our projects, increase the sustainability of our movement through expanding access to participation, improve the user experience for readers of all languages, and innovate in free knowledge by connecting some of the strengths of our movement to create something new. This is our first new project in over seven years. Abstract Wikipedia was submitted as a project proposal by Denny Vrandečić in May 2020 <ref>[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia|Abstract Wikipedia]]</ref> after years of preparation and research, leading to a detailed plan and lively discussions in the Wikimedia communities. We know that the energy and the creativity of the community often runs up against language barriers, and information that is available in one language may not make it to other language Wikipedias. Abstract Wikipedia intends to look and feel like a Wikipedia, but build on the powerful, language-independent conceptual models of Wikidata, with the goal of letting volunteers create and maintain Wikipedia articles across our polyglot Wikimedia world. The project will allow volunteers to assemble the fundamentals of an article using words and entities from Wikidata. Because Wikidata uses conceptual models that are meant to be universal across languages, it should be possible to use and extend these building blocks of knowledge to create models for articles that also have universal value. Using code, volunteers will be able to translate these abstract “articles” into their own languages. If successful, this could eventually allow everyone to read about any topic in Wikidata in their own language. As you can imagine, this work will require a lot of software development, and a lot of cooperation among Wikimedians. In order to make this effort possible, Denny will join the Foundation as a staff member in July and lead this initiative. You may know Denny as the creator of Wikidata, a long-time community member, a former staff member at Wikimedia Deutschland, and a former Trustee at the Wikimedia Foundation <ref>[[m:User:Denny|User:Denny]]</ref>. We are very excited that Denny will bring his skills and expertise to work on this project alongside the Foundation’s product, technology, and community liaison teams. It is important to acknowledge that this is an experimental project, and that every Wikipedia community has different needs. This project may offer some communities great advantages. Other communities may engage less. Every language Wikipedia community will be free to choose and moderate whether or how they would use content from this project. We are excited that this new wiki-project has the possibility to advance knowledge equity through increased access to knowledge. It also invites us to consider and engage with critical questions about how and by whom knowledge is constructed. We look forward to working in cooperation with the communities to think through these important questions. There is much to do as we begin designing a plan for Abstract Wikipedia in close collaboration with our communities. I encourage you to get involved by going to the project page and joining the new mailing list <ref>[[mail:abstract-wikipedia|Abstract Wikipedia mailing list]]</ref>. We recognize that Abstract Wikipedia is ambitious, but we also recognize its potential. We invite you all to join us on a new, unexplored path. Yours, Katherine Maher (Executive Director, Wikimedia Foundation) <references/> </div> <small>Sent by [[:m:User:Elitre (WMF)]] 20:10, 9 juli 2020 (KSV) - '''[[:m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/July 2020 announcement]]''' </small> <!-- Message sent by User:Elitre (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Elitre_(WMF)/All_wikis_June_2020&oldid=20265921 --> == Technical Wishes: FileExporter and FileImporter become default features on all Wikis == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> The [[m:WMDE_Technical_Wishes/Move_files_to_Commons|FileExporter and FileImporter]] will become a default features on all wikis until August 7, 2020. They are planned to help you to move files from your local wiki to Wikimedia Commons easier while keeping all original file information (Description, Source, Date, Author, View History) intact. Additionally, the move is documented in the files view history. How does it work? Step 1: If you are an auto-confirmed user, you will see a link "Move file to Wikimedia Commons" on the local file page. Step 2: When you click on this link, the FileImporter checks if the file can in fact be moved to Wikimedia Commons. These checks are performed based on the wiki's [[m:WMDE_Technical_Wishes/Move_files_to_Commons/Configuration_file_documentation|configuration file]] which is created and maintained by each local wiki community. Step 3: If the file is compatible with Wikimedia Commons, you will be taken to an import page, at which you can update or add information regarding the file, such as the description. You can also add the 'Now Commons' template to the file on the local wiki by clicking the corresponding check box in the import form. Admins can delete the file from the local wiki by enabling the corresponding checkbox. By clicking on the 'Import' button at the end of the page, the file is imported to Wikimedia Commons. If you want to know more about the [[m:WMDE_Technical_Wishes/Move_files_to_Commons|FileImporter extension]] or the [[m:WMDE_Technical_Wishes|Technical Wishes Project]], follow the links. --For the Technical Wishes Team: </div>[[User:Max Klemm (WMDE)|Max Klemm (WMDE)]] 09:13, 6 august 2020 (KSV) <!-- Message sent by User:Max Klemm (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=20343133 --> == Important: maintenance operation on September 1st == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"><div class="plainlinks"> [[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch 2020|Read this message in another language]] • [[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch 2020|{{int:please-translate}}]] The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] will be testing its secondary data centre. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. They will switch all traffic to the secondary data centre on '''Tuesday, September 1st 2020'''. Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. '''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.''' *You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, September 1st. The test will start at [https://www.timeanddate.com/worldclock/fixedtime.html?iso=20200901T14 14:00 UTC] (15:00 BST, 16:00 CEST, 10:00 EDT, 19:30 IST, 07:00 PDT, 23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday September 2). *If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case. ''Other effects'': *Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped. *There will be code freezes for the week of September 1st, 2020. Non-essential code deployments will not happen. This project may be postponed if necessary. You can [[wikitech:Switch Datacenter#Schedule for 2018 switch|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. '''Please share this information with your community.''' </div></div> <span dir=ltr>[[m:User:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]] ([[m:User talk:Trizek (WMF)|talk]])</span> 13:49, 26 august 2020 (KSV) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=20384955 --> == Invitation to participate in the conversation == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> ''{{int:Hello}}. Apologies for cross-posting, and that you may not be reading this message in your native language: translations of the following announcement may be available on '''[[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Draft review/Invitation (long version)|Meta]]'''. {{int:please-translate}}. {{Int:Feedback-thanks-title}}'' We are excited to share '''[[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Draft review|a draft of the Universal Code of Conduct]]''', which the Wikimedia Foundation Board of Trustees called for earlier this year, for your review and feedback. The discussion will be open until October 6, 2020. The UCoC Drafting Committee wants to learn which parts of the draft would present challenges for you or your work. What is missing from this draft? What do you like, and what could be improved? Please join the conversation and share this invitation with others who may be interested to join, too. To reduce language barriers during the process, you are welcomed to translate this message and the [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Draft review|Universal Code of Conduct/Draft review]]. You and your community may choose to provide your opinions/feedback using your local languages. To learn more about the UCoC project, see the [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]] page, and the [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/FAQ|FAQ]], on Meta. Thanks in advance for your attention and contributions, [[:m:Talk:Trust_and_Safety|The Trust and Safety team at Wikimedia Foundation]], 17:55, 10 septembar 2020 (KSV) </div> <!-- Message sent by User:Elitre (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Universal_Code_of_Conduct/Draft_review/Invitation_(long_version)/List&oldid=20440292 --> == Wiki of functions naming contest == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> {{int:Please-translate}}. {{int:Hello}}. Please help pick a name for the new Wikimedia wiki project. This project will be a wiki where the community can work together on a library of [[m:Special:MyLanguage/Abstract_Wikipedia/Wiki_of_functions_naming_contest#function|functions]]. The community can create new functions, read about them, discuss them, and share them. Some of these functions will be used to help create language-independent Wikipedia articles that can be displayed in any language, as part of the Abstract Wikipedia project. But functions will also be usable in many other situations. There will be two rounds of voting, each followed by legal review of candidates, with voting beginning on 29 September and 27 October. Our goal is to have a final project name selected on 8 December. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Wiki of functions naming contest|please learn more and vote now]]''' at meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} --[[m:User:Quiddity (WMF)|Quiddity (WMF)]]</div> 21:13, 29 septembar 2020 (KSV) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Quiddity_(WMF)/Global_message_delivery_split_2&oldid=20492307 --> == Call for feedback about Wikimedia Foundation Bylaws changes and Board candidate rubric == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:Hello}}. Apologies if you are not reading this message in your native language. {{Int:Please-translate}}. Today the Wikimedia Foundation Board of Trustees starts two calls for feedback. One is about changes to the Bylaws mainly to increase the Board size from 10 to 16 members. The other one is about a trustee candidate rubric to introduce new, more effective ways to evaluate new Board candidates. The Board welcomes your comments through 26 October. For more details, [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Board noticeboard/October 2020 - Call for feedback about Bylaws changes and Board candidate rubric|check the full announcement]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[m:User:Qgil-WMF|Qgil-WMF]] ([[m:User talk:Qgil-WMF|talk]]) 17:10, 7 oktobar 2020 (KSV) </div> <!-- Message sent by User:Elitre (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Elitre_(WMF)/Board3&oldid=20519858 --> == Important: maintenance operation on October 27 == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"><div class="plainlinks"> [[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch 2020|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Tech%2FServer+switch+2020&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, October 27 2020'''. Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. '''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.''' *You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, October 27. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1603807200 14:00 UTC] (14:00 WET, 15:00 CET, 10:00 EDT, 19:30 IST, 07:00 PDT, 23:00 JST, and in New Zealand at 03:00 NZDT on Wednesday October 28). *If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case. ''Other effects'': *Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped. *There will be code freezes for the week of October 26, 2020. Non-essential code deployments will not happen. This project may be postponed if necessary. You can [[wikitech:Switch_Datacenter#Schedule_for_2020_switch|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''</div></div> -- <span dir=ltr>[[m:User:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]] ([[m:User talk:Trizek (WMF)|talk]])</span> 17:11, 21 oktobar 2020 (KSV) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=20519839 --> == Wiki of functions naming contest - Round 2 == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> {{int:Hello}}. Reminder: Please help to choose the name for the new Wikimedia wiki project - the library of functions. The finalist vote starts today. The finalists for the name are: <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Wikicode, Wikicodex, Wikifunctions, Wikifusion, Wikilambda, Wikimedia Functions</span>. If you would like to participate, then '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Wiki of functions naming contest/Names|please learn more and vote now]]''' at Meta-wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} --[[m:User:Quiddity (WMF)|Quiddity (WMF)]] </div> 22:10, 5 novembar 2020 (KSV) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=20564572 --> == [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Invitation|Community Wishlist Survey 2021]] == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> [[File:Magic Wand Icon 229981 Color Flipped.svg|thumb|48px]] The '''[[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021|2021 Community Wishlist Survey]]''' is now open! This survey is the process where communities decide what the [[m:Community Tech|Community Tech]] team should work on over the next year. We encourage everyone to submit proposals until the deadline on '''{{#time:j xg|2020-11-30|{{PAGELANGUAGE}}}}''', or comment on other proposals to help make them better. The communities will vote on the proposals between {{#time:j xg|2020-12-08|{{PAGELANGUAGE}}}} and {{#time:j xg|2020-12-21|{{PAGELANGUAGE}}}}. The Community Tech team is focused on tools for experienced Wikimedia editors. You can write proposals in any language, and we will translate them for you. Thank you, and we look forward to seeing your proposals! </div> <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">[[m:user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]]</span> 18:09, 20 novembar 2020 (KSV) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SGrabarczuk_(WMF)/sandbox/1&oldid=20689939 --> == Global bot policy proposal: invitation to a Meta discussion == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> {{int:hello}}! I apologize for sending a message in English. {{int:please-translate}}. According to [[:m:Bot_policy/Implementation#Where_it_is_policy|the list]], your wiki project currently is opted in to the [[:m:Bot_policy#Global_bots|global bot policy]]. Under this policy, bots that fix double redirects or maintain interwiki links are allowed to operate under a global bot flag that is assigned directly by the stewards. As the Wikimedia projects developed, the need for the current global bot policy decreased, and in the past years, no bots were appointed via that policy. That is mainly given Wikidata were estabilished in 2013, and it is no longer necessary to have dozens of bots that maintain interwiki links. A [[:m:Requests for comment/Refine global bot policy|proposal]] was made at Meta-Wiki, which proposes that the stewards will be authorized to determine whether an uncontroversial task may be assigned a global bot flag. The stewards already assign permissions that are more impactful on many wikis, namely, [[:m:GS|global sysops]] and [[:m:GR|global renamers]], and I do not think that trust should be an issue. The stewards will assign the permission only to time-proven bots that are already approved at a number of projects, like [[:m:User:ListeriaBot|ListeriaBot]]. By this message, I would like to invite you to comment [[:m:Requests for comment/Refine global bot policy|in the global RFC]], to voice your opinion about this matter. Thank you for your time. Best regards,<br /> [[User:Martin Urbanec|Martin Urbanec]] ([[:m:User talk:Martin Urbanec|{{int:Talkpagelinktext}}]]) 11:49, 24 novembar 2020 (KSV) </div> <!-- Message sent by User:Martin Urbanec@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Martin_Urbanec/sand&oldid=20709229 --> == Wikidata descriptions changes to be included more often in Recent Changes and Watchlist == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> ''Sorry for sending this message in English. Translations are available on [[m:Special:MyLanguage/Announcements/Announcement Wikidata descriptions in watchlist|this page]]. Feel free to translate it in more languages!'' As you may know, you can include changes coming from Wikidata in your Watchlist and Recent Changes ([[Special:Preferences#mw-prefsection-watchlist|in your preferences]]). Until now, this feature didn’t always include changes made on Wikidata descriptions due to the way Wikidata tracks the data used in a given article. Starting on December 3rd, the Watchlist and Recent Changes will include changes on the descriptions of Wikidata Items that are used in the pages that you watch. This will only include descriptions in the language of your wiki to make sure that you’re only seeing changes that are relevant to your wiki. This improvement was requested by many users from different projects. We hope that it can help you monitor the changes on Wikidata descriptions that affect your wiki and participate in the effort of improving the data quality on Wikidata for all Wikimedia wikis and beyond. Note: if you didn’t use the Wikidata watchlist integration feature for a long time, feel free to give it another chance! The feature has been improved since the beginning and the content it displays is more precise and useful than at the beginning of the feature in 2015. If you encounter any issue or want to provide feedback, feel free to use [[Phab:T191831|this Phabricator ticket]]. Thanks! [[:d:User:Lea Lacroix (WMDE)|Lea Lacroix (WMDE)]] 14:39, 30 novembar 2020 (KSV) </div> <!-- Message sent by User:Lea Lacroix (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Lea_Lacroix_(WMDE)/wikis&oldid=20728482 --> == 2020 Coolest Tool Award Ceremony on December 11th == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> Hello all, The ceremony of the 2020 [[m:Coolest_Tool_Award|Wikimedia Coolest Tool Award]] will take place virtually on Friday, December 11th, at 17:00 GMT. This award is highlighting tools that have been nominated by contributors to the Wikimedia projects, and the ceremony will be a nice moment to show appreciation to the tools developers and maybe discover new tools! You will find more information [[m:Coolest_Tool_Award|here]] about the livestream and the discussions channels. Thanks for your attention, [[:d:User:Lea Lacroix (WMDE)|Lea Lacroix (WMDE)]] 10:55, 7 decembar 2020 (KSV) </div> <!-- Message sent by User:Lea Lacroix (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=20734978 --> == Community Wishlist Survey 2021 == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> [[File:Magic Wand Icon 229981 Color Flipped.svg|thumb|48px]] '''We invite all registered users to vote on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021|2021 Community Wishlist Survey]]. You can vote from now until {{#time:j xg|2020-12-21|en}} for as many different wishes as you want.''' In the Survey, wishes for new and improved tools for experienced editors are collected. After the voting, we will do our best to grant your wishes. We will start with the most popular ones. We, the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]], are one of the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation|Wikimedia Foundation]] teams. We create and improve editing and wiki moderation tools. What we work on is decided based on results of the Community Wishlist Survey. Once a year, you can submit wishes. After two weeks, you can vote on the ones that you're most interested in. Next, we choose wishes from the survey to work on. Some of the wishes may be granted by volunteer developers or other teams. '''[[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Tracking|You can view and vote all proposals here.]]''' We are waiting for your votes. Thank you! </div> [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 00:52, 15 decembar 2020 (KSV) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SGrabarczuk_(WMF)/sandbox/1&oldid=20689939 --> == Moving Wikimania 2021 to a Virtual Event == <div class="mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> [[File:Wikimania_logo_with_text_2.svg|right|alt=Wikimania's logo.|75px]] ''{{int:Hello}}. Apologies if you are not reading this message in your native language. {{Int:Please-translate}}. {{Int:Feedback-thanks-title}}'' [[:m:Wikimania 2021|Wikimania will be a virtual event this year]], and hosted by a wide group of community members. Whenever the next in-person large gathering is possible again, [[:m:ESEAP Hub|the ESEAP Core Organizing Team]] will be in charge of it. Stay tuned for more information about how ''you'' can get involved in the planning process and other aspects of the event. [https://lists.wikimedia.org/pipermail/wikimedia-l/2021-January/096141.html Please read the longer version of this announcement on wikimedia-l]. ''ESEAP Core Organizing Team, Wikimania Steering Committee, Wikimedia Foundation Events Team'', 15:16, 27 januar 2021 (KSV) </div> <!-- Message sent by User:Elitre (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Elitre_(WMF)/Wikimania21&oldid=21014617 --> == Project Grant Open Call == This is the announcement for the [[m:Grants:Project|Project Grants program]] open call that started on January 11, with the submission deadline of February 10, 2021.<br> This first open call will be focussed on Community Organizing proposals. A second open call focused on research and software proposals is scheduled from February 15 with a submission deadline of March 16, 2021.<br> For the Round 1 open call, we invite you to propose grant applications that fall under community development and organizing (offline and online) categories. Project Grant funds are available to support individuals, groups, and organizations to implement new experiments and proven ideas, from organizing a better process on your wiki, coordinating a campaign or editathon series to providing other support for community building. We offer the following resources to help you plan your project and complete a grant proposal:<br> * Weekly proposals clinics via Zoom during the Open Call. Join us for [[m:Grants:Project|#Upcoming_Proposal_Clinics|real-time discussions]] with Program Officers and select thematic experts and get live feedback about your Project Grants proposal. We’ll answer questions and help you make your proposal better. We also offer these support pages to help you build your proposal: * [[m:Grants:Project/Tutorial|Video tutorials]] for writing a strong application<br> * General [[m:Grants:Project/Plan|planning page]] for Project Grants <br> * [[m:Grants:Project/Learn|Program guidelines and criteria]]<br> Program officers are also available to offer individualized proposal support upon request. Contact us if you would like feedback or more information.<br> We are excited to see your grant ideas that will support our community and make an impact on the future of Wikimedia projects. Put your idea into motion, and [[m:Grants:Project/Apply|submit your proposal]] by February 10, 2021!<br> Please feel free to get in touch with questions about getting started with your grant application, or about serving on the Project Grants Committee. Contact us at projectgrants{{at}}wikimedia.org. Please help us translate this message to your local language. [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 08:01, 28 januar 2021 (KSV) <!-- Message sent by User:RSharma (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=20808431 --> == Wiki Loves Folklore 2021 is back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2021|Wiki Loves Folklore 2021]]''' an international photography contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the 1st till the 28th of February. You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wlf_2021 submitting] them in this commons contest. Please support us in translating the [[:c:Commons: Wiki Loves Folklore 2021|project page]] and a [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:Translate?group=Centralnotice-tgroup-wikiloveslove2020&language=en&filter=%21translated&action=translate|one-line banner message] to help us spread the word in your native language. '''Kind regards,''' '''Wiki loves Folklore International Team''' [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:25, 6 februar 2021 (KSV) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wll&oldid=21073884 --> == Proposal: Set two-letter project shortcuts as alias to project namespace globally == <div lang="en" dir="ltr"> {{int:please-translate}} Hello everyone, I apologize for posting in English. I would like to inform everyone that I created a new global request for comment (GRFC) at Meta Wiki, which may affect your project: [[:m:Requests for comment/Set short project namespace aliases by default globally]]. In this GRFC, I propose that two-project shortcuts for project names will become a default alias for the project namespace. For instance, on all Wikipedias, WP will be an alias to the Wikipedia: namespace (and similar for other projects). Full list is available in the GRFC. This is already the case for Wikivoyages, and many individual projects asked for this alias to be implemented. I believe this makes it easier to access the materials in the project namespace, as well as creating shortcuts like <tt>WP:NPOV</tt>, as well as helps new projects to use this feature, without having to figure out how to request site configuration changes first. As far as I can see, {{SITENAME}} currently does not have such an alias set. This means that such an alias will be set for you, if the GRFC is accepted by the global community. I would like to ask all community members to participate in the request for comment at Meta-Wiki, see [[:m:Requests for comment/Set short project namespace aliases by default globally]]. Please feel free to [[:m:User talk:Martin Urbanec|ask me]] if you have any questions about this proposal. Best regards,<br /> --[[:m:User:Martin Urbanec|Martin Urbanec]] ([[:m:User talk:Martin Urbanec|talk]]) 14:12, 18 februar 2021 (KSV) </div> <!-- Message sent by User:Martin Urbanec@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Martin_Urbanec/MassMessage&oldid=21125035 --> == Wikifunctions logo contest == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="bs" dir="ltr"> {{Int:Hello}}. Molimo pomozite u odabiru koncepta dizajna za logotip nove wiki Wikifunctions wiki. Glasanje započinje danas i biće otvoreno dvije sedmice. Ako želite sudjelovati, onda '''[[m:Special:MyLanguage/Abstract Wikipedia/Wikifunctions logo concept/Vote|molimo naučite više i glasajte sada]]''' na Meta-Wiki. {{Int:Feedback-thanks-title}} --[[m:User:Quiddity (WMF)|Quiddity (WMF)]]</div> 01:47, 2 mart 2021 (KSV) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21087740 --> == Universal Code of Conduct – 2021 consultations == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> === Universal Code of Conduct Phase 2 === {{int:please-translate}} The [[:wmf:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|'''Universal Code of Conduct (UCoC)''']] provides a universal baseline of acceptable behavior for the entire Wikimedia movement and all its projects. The project is currently in Phase 2, outlining clear enforcement pathways. You can read more about the whole project on its [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|'''project page''']]. ==== Drafting Committee: Call for applications ==== The Wikimedia Foundation is recruiting volunteers to join a committee to draft how to make the code enforceable. Volunteers on the committee will commit between 2 and 6 hours per week from late April through July and again in October and November. It is important that the committee be diverse and inclusive, and have a range of experiences, including both experienced users and newcomers, and those who have received or responded to, as well as those who have been falsely accused of harassment. To apply and learn more about the process, see [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Drafting committee|Universal Code of Conduct/Drafting committee]]. ==== 2021 community consultations: Notice and call for volunteers / translators ==== From 5 April – 5 May 2021 there will be conversations on many Wikimedia projects about how to enforce the UCoC. We are looking for volunteers to translate key material, as well as to help host consultations on their own languages or projects using suggested [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/2021 consultations/Discussion|key questions]]. If you are interested in volunteering for either of these roles, please [[:m:Talk:Universal Code of Conduct/2021 consultations|contact us]] in whatever language you are most comfortable. To learn more about this work and other conversations taking place, see [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/2021 consultations|Universal Code of Conduct/2021 consultations]]. -- [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] ([[User talk:Xeno (WMF)|talk]]) 22:10, 5 april 2021 (KSV) </div> <!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Without_Russian,_Polish_and_translated/6&oldid=21302337 --> == Global bot policy changes == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> {{int:hello}}! I apologize for sending a message in English. {{int:please-translate}}. According to [[:m:Bot_policy/Implementation#Where_it_is_policy|the list]], your wiki project is currently opted in to the [[:m:Bot_policy#Global_bots|global bot policy]]. As such, I want to let you know about some changes that were made after the [[:m:Requests for comment/Refine global bot policy|global RfC]] was closed. *Global bots are now subject to a 2 week discussion, and it'll be publicized via a MassMessage list, available at [[:m:Bot policy/New global bot discussion|Bot policy/New global bot discussion]] on Meta. Please subscribe yourself or your wiki if you are interested in new global bots proposals. *For a bot to be considered for approval, it must demonstrate it is welcomed in multiple projects, and a good way to do that is to have the bot flag on at least 5 wikis for a single task. *The bot operator should make sure to adhere to the wiki's preference as related to the use of the bot flag (i.e., if a wiki doesn't want a bot to use the flag as it edits, that should be followed). Thank you for your time. Best regards,<br /> —'''''<span style="font-family:Candara">[[User:Tks4Fish|<span style="color:black">Thanks for the fish!</span>]] ^{[[User Talk:Tks4Fish|<span style="color:blue">talk</span>]]•[[Special:Contribs/Tks4Fish|contribs]]}</span>''''' 18:48, 6 april 2021 (KSV) </div> <!-- Message sent by User:Tks4Fish@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tks4Fish/temp&oldid=21306363 --> == Line numbering coming soon to all wikis == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> [[File:Technical_Wishes_–_Line_numbering_-_2010_wikitext_editor.png|thumb|Example]] From April 15, you can enable line numbering in some wikitext editors - for now in the template namespace, coming to more namespaces soon. This will make it easier to detect line breaks and to refer to a particular line in discussions. These numbers will be shown if you enable the syntax highlighting feature ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror extension]]), which is supported in the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:WikiEditor|2010]] and [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017]] wikitext editors. More information can be found on [[m:WMDE Technical Wishes/Line Numbering|this project page]]. Everyone is invited to test the feature, and to give feedback [[m:talk:WMDE Technical Wishes/Line Numbering|on this talk page]]. </div> -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 15:07, 12 april 2021 (KSV) <!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=21329014 --> == Suggested Values == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> From April 29, it will be possible to suggest values for parameters in templates. Suggested values can be added to [[mw:Special:MyLanguage/Help:TemplateData|TemplateData]] and will then be shown as a drop-down list in [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide|VisualEditor]]. This allows template users to quickly select an appropriate value. This way, it prevents potential errors and reduces the effort needed to fill the template with values. It will still be possible to fill in values other than the suggested ones. More information, including the supported parameter types and how to create suggested values: [[mw:Help:TemplateData#suggestedvalues|[1]]] [[m:WMDE_Technical_Wishes/Suggested_values_for_template_parameters|[2]]]. Everyone is invited to test the feature, and to give feedback [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/Suggested values for template parameters|on this talk page]]. </div> [[m:User:Timur Vorkul (WMDE)|Timur Vorkul (WMDE)]] 14:08, 22 april 2021 (KSV) <!-- Message sent by User:Timur Vorkul (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=21361904 --> == Universal Code of Conduct News – Issue 1 == <div style = "line-height: 1.2"> <span style="font-size:200%;">'''Universal Code of Conduct News'''</span><br> <span style="font-size:120%; color:#404040;">'''Issue 1, June 2021'''</span><span style="font-size:120%; float:right;">[[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1|Read the full newsletter]]</span> ---- Welcome to the first issue of [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct News]]! This newsletter will help Wikimedians stay involved with the development of the new code, and will distribute relevant news, research, and upcoming events related to the UCoC. Please note, this is the first issue of UCoC Newsletter which is delivered to all subscribers and projects as an announcement of the initiative. If you want the future issues delivered to your talk page, village pumps, or any specific pages you find appropriate, you need to [[m:Global message delivery/Targets/UCoC Newsletter Subscription|subscribe here]]. You can help us by translating the newsletter issues in your languages to spread the news and create awareness of the new conduct to keep our beloved community safe for all of us. Please [[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/Participate|add your name here]] if you want to be informed of the draft issue to translate beforehand. Your participation is valued and appreciated. </div><div style="margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;"> * '''Affiliate consultations''' – Wikimedia affiliates of all sizes and types were invited to participate in the UCoC affiliate consultation throughout March and April 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec1|continue reading]]) * '''2021 key consultations''' – The Wikimedia Foundation held enforcement key questions consultations in April and May 2021 to request input about UCoC enforcement from the broader Wikimedia community. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec2|continue reading]]) * '''Roundtable discussions''' – The UCoC facilitation team hosted two 90-minute-long public roundtable discussions in May 2021 to discuss UCoC key enforcement questions. More conversations are scheduled. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec3|continue reading]]) * '''Phase 2 drafting committee''' – The drafting committee for the phase 2 of the UCoC started their work on 12 May 2021. Read more about their work. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec4|continue reading]]) * '''Diff blogs''' – The UCoC facilitators wrote several blog posts based on interesting findings and insights from each community during local project consultation that took place in the 1st quarter of 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec5|continue reading]])</div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 23:06, 11 juni 2021 (KSV) <!-- Message sent by User:SOyeyele (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SOyeyele_(WMF)/Announcements/Other_languages&oldid=21578291 --> == Wikimania 2021: Individual Program Submissions == [[File:Wikimania logo with text 2.svg|right|200px]] Dear all, Wikimania 2021 will be [[:wikimania:2021:Save the date and the Core Organizing Team|hosted virtually]] for the first time in the event's 15-year history. Since there is no in-person host, the event is being organized by a diverse group of Wikimedia volunteers that form the [[:wikimania:2021:Organizers|Core Organizing Team]] (COT) for Wikimania 2021. '''Event Program''' - Individuals or a group of individuals can submit their session proposals to be a part of the program. There will be translation support for sessions provided in a number of languages. See more information [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines#Language Accessibility|here]]. Below are some links to guide you through; * [[:wikimania:2021:Submissions|Program Submissions]] * [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines|Session Submission Guidelines]] * [[:wikimania:2021:FAQ|FAQ]] Please note that the deadline for submission is 18th June 2021. '''Announcements'''- To keep up to date with the developments around Wikimania, the COT sends out weekly updates. You can view them in the Announcement section [[:wikimania:2021:Announcements|here]]. '''Office Hour''' - If you are left with questions, the COT will be hosting some office hours (in multiple languages), in multiple time-zones, to answer any programming questions that you might have. Details can be found [[:wikimania:2021:Organizers#Office hours schedule|here.]] Best regards, [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 04:18, 16 juni 2021 (KSV) On behalf of Wikimania 2021 Core Organizing Team <!-- Message sent by User:Bodhisattwa@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=21597568 --> == Editing news 2021 #2 == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <em>[[m:Special:MyLanguage/VisualEditor/Newsletter/2021/June|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]</em> [[File:Reply Tool A-B test comment completion.png|alt=Junior contributors comment completion rate across all participating Wikipedias|thumb|296x296px|When newcomers had the Reply tool and tried to post on a talk page, they were more successful at posting a comment. ([https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ Source])]] Earlier this year, the Editing team ran a large study of [[mw:Talk pages project/Replying|the Reply Tool]]. The main goal was to find out whether the Reply Tool helped [[mw:Talk pages project/Glossary|newer editors]] communicate on wiki. The second goal was to see whether the comments that newer editors made using the tool needed to be reverted more frequently than comments newer editors made with the existing wikitext page editor. The key results were: * Newer editors who had automatic ("default on") access to the Reply tool were [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ more likely] to post a comment on a talk page. * The comments that newer editors made with the Reply Tool were also [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ less likely] to be reverted than the comments that newer editors made with page editing. These results give the Editing team confidence that the tool is helpful. <strong>Looking ahead</strong> The team is planning to make the Reply tool available to everyone as an opt-out preference in the coming months. This has already happened at the Arabic, Czech, and Hungarian Wikipedias. The next step is to [[phab:T280599|resolve a technical challenge]]. Then, they will deploy the Reply tool first to the [[phab:T267379|Wikipedias that participated in the study]]. After that, they will deploy it, in stages, to the other Wikipedias and all WMF-hosted wikis. You can turn on "{{int:discussiontools-preference-label}}" [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|in Beta Features]] now. After you get the Reply tool, you can change your preferences at any time in [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]]. –[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] ([[User talk:Whatamidoing (WMF)|talk]]) </div> 14:14, 24 juni 2021 (KSV) <!-- Message sent by User:Elitre (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=21624491 --> == Server switch == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"><div class="plainlinks"> [[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch 2020|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Tech%2FServer+switch+2020&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. <!-- They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, October 27 2020'''. --> Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. '''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.''' *You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 29 June 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1624975200 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST, 23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday 30 June). *If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case. ''Other effects'': *Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped. *There will be code freezes for the week of June 28. Non-essential code deployments will not happen. This project may be postponed if necessary. You can [[wikitech:Switch_Datacenter#Schedule_for_2021_switch|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''</div></div> [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 01:19, 27 juni 2021 (KSV) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21463754 --> == Universal Code of Conduct - Enforcement draft guidelines review == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="content"/>The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Phase_2|Universal Code of Conduct Phase 2 drafting committee]] would like comments about the '''[[:m:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|enforcement draft guidelines]]''' for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]] (UCoC). This review period is planned for 17 August 2021 through 17 October 2021. These guidelines are not final but you can help move the progress forward. The committee will revise the guidelines based upon community input. Comments can be shared in any language on the [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|draft review talk page]] and [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Discussions|multiple other venues]]. Community members are encouraged to organize conversations in their communities. There are planned live discussions about the UCoC enforcement draft guidelines: :[[wmania:2021:Submissions/Universal_Code_of_Conduct_Roundtable|Wikimania 2021 session]] (recorded 16 August) :[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions#Conversation hours|Conversation hours]] - 24 August, 31 August, 7 September @ 03:00 UTC & 14:00 UTC :[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions|Roundtable calls]] - 18 September @ 03:00 UTC & 15:00 UTC Summaries of discussions will be posted every two weeks [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Drafting committee/Digests|here]]. Please let me know if you have any questions.<section end="content"/> </div> [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 22:36, 17 august 2021 (KSV) <!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikiquote&oldid=21895553 --> == Wikimedia Foundation Board of Trustees election has come to an end == Thank you for participating in the [[:meta:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2021|2021 Wikimedia Foundation Board of Trustees election]]! Voting closed August 31 at 23:59. The official data, including the four most voted candidates, will be announced as soon as the [[:meta:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections_committee|Elections Committee]] completes their review of the ballots. The official announcement of the new trustees appointed will happen later, once the selected candidates have been confirmed by the Board. 6,946 community members from 216 wiki projects have voted. This makes 10.2% global participation, 1.1% higher than in the last Board elections. In 2017, 5167 people from 202 wiki projects cast their vote. A full analysis is planned to be published in a few days when the confirmed results are announced. In the meantime, you can check the [[:meta:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2021/Stats|data produced during the election]]. Diversity was an important goal with these elections. Messages about the Board election were translated into 61 languages. This outreach worked well. There were 70 communities with eligible voters voting in this election for the first time. With your help, next year’s Board of Trustees election will be even better. 20:55, 1 septembar 2021 (KSV) <!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikiquote&oldid=21895553 --> == Wikimedia Foundation Board of Trustees election has come to an end == Thank you for participating in the [[:meta:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2021|2021 Wikimedia Foundation Board of Trustees election]]! Voting closed August 31 at 23:59. The official data, including the four most voted candidates, will be announced as soon as the [[:meta:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections_committee|Elections Committee]] completes their review of the ballots. The official announcement of the new trustees appointed will happen later, once the selected candidates have been confirmed by the Board. 6,946 community members from 216 wiki projects have voted. This makes 10.2% global participation, 1.1% higher than in the last Board elections. In 2017, 5167 people from 202 wiki projects cast their vote. A full analysis is planned to be published in a few days when the confirmed results are announced. In the meantime, you can check the [[:meta:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2021/Stats|data produced during the election]]. Diversity was an important goal with these elections. Messages about the Board election were translated into 61 languages. This outreach worked well. There were 70 communities with eligible voters voting in this election for the first time. With your help, next year’s Board of Trustees election will be even better. 20:55, 1 septembar 2021 (KSV) <!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikiquote&oldid=21895553 --> == The 2022 Community Wishlist Survey will happen in January == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> Hello everyone, We hope all of you are as well and safe as possible during these trying times! We wanted to share some news about a change to the Community Wishlist Survey 2022. We would like to hear your opinions as well. Summary: <div style="font-style:italic;"> We will be running the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]] 2022 in January 2022. We need more time to work on the 2021 wishes. We also need time to prepare some changes to the Wishlist 2022. In the meantime, you can use a [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|dedicated sandbox to leave early ideas for the 2022 wishes]]. </div> === Proposing and wish-fulfillment will happen during the same year === In the past, the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] team has run the Community Wishlist Survey for the following year in November of the prior year. For example, we ran the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021|Wishlist for 2021]] in November 2020. That worked well a few years ago. At that time, we used to start working on the Wishlist soon after the results of the voting were published. However, in 2021, there was a delay between the voting and the time when we could start working on the new wishes. Until July 2021, we were working on wishes from the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2020|Wishlist for 2020]]. We hope having the Wishlist 2022 in January 2022 will be more intuitive. This will also give us time to fulfill more wishes from the 2021 Wishlist. === Encouraging wider participation from historically excluded communities === We are thinking how to make the Wishlist easier to participate in. We want to support more translations, and encourage under-resourced communities to be more active. We would like to have some time to make these changes. === A new space to talk to us about priorities and wishes not granted yet === We will have gone 365 days without a Wishlist. We encourage you to approach us. We hope to hear from you in the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]], but we also hope to see you at our bi-monthly Talk to Us meetings! These will be hosted at two different times friendly to time zones around the globe. We will begin our first meeting '''September 15th at 23:00 UTC'''. More details about the agenda and format coming soon! === Brainstorm and draft proposals before the proposal phase === If you have early ideas for wishes, you can use the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|new Community Wishlist Survey sandbox]]. This way, you will not forget about these before January 2022. You will be able to come back and refine your ideas. Remember, edits in the sandbox don't count as wishes! === Feedback === * What should we do to improve the Wishlist pages? * How would you like to use our new [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|sandbox?]] * What, if any, risks do you foresee in our decision to change the date of the Wishlist 2022? * What will help more people participate in the Wishlist 2022? Answer on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]] (in any language you prefer) or at our Talk to Us meetings. </div> [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|talk]]) 00:23, 7 septembar 2021 (KSV) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21980442 --> == Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee ending 14 September 2021 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content"/>Movement Strategy announces [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee|the Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee]]. The Call opens August 2, 2021 and closes September 14, 2021. The Committee is expected to represent [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Diversity_and_Expertise_Matrices|diversity in the Movement]]. Diversity includes gender, language, geography, and experience. This comprises participation in projects, affiliates, and the Wikimedia Foundation. English fluency is not required to become a member. If needed, translation and interpretation support is provided. Members will receive an allowance to offset participation costs. It is US$100 every two months. We are looking for people who have some of the following [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Role_Requirements|skills]]: * Know how to write collaboratively. (demonstrated experience is a plus) * Are ready to find compromises. * Focus on inclusion and diversity. * Have knowledge of community consultations. * Have intercultural communication experience. * Have governance or organization experience in non-profits or communities. * Have experience negotiating with different parties. The Committee is expected to start with 15 people. If there are 20 or more candidates, a mixed election and selection process will happen. If there are 19 or fewer candidates, then the process of selection without election takes place. Will you help move Wikimedia forward in this important role? Submit your candidacy [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Candidate_Statements|here]]. Please contact strategy2030[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with questions.<section end="announcement-content"/> </div> [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 17:06, 10 septembar 2021 (KSV) <!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikiquote&oldid=22002280 --> == Server switch == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"><div class="plainlinks"> [[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Tech%2FServer+switch&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, 14 September 2021'''. Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. '''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.''' *You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 14 September 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1631628049 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST, 23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday, 15 September). *If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case. ''Other effects'': *Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped. * We expect the code deployments to happen as any other week. However, some case-by-case code freezes could punctually happen if the operation require them afterwards. This project may be postponed if necessary. You can [[wikitech:Switch_Datacenter|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''</div></div> [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 00:45, 11 septembar 2021 (KSV) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21980442 --> == Talk to the Community Tech == [[File:Magic Wand Icon 229981 Color Flipped.svg|{{dir|{{pagelang}}|left|right}}|frameless|50px]] [[:m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates/2021-09 Talk to Us|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Community_Wishlist_Survey/Updates/2021-09_Talk_to_Us&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] Hello! As we have [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|recently announced]], we, the team working on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]], would like to invite you to an online meeting with us. It will take place on [https://www.timeanddate.com/worldclock/fixedtime.html?iso=20210915T2300 '''September 15th, 23:00 UTC'''] on Zoom, and will last an hour. [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 '''Click here to join''']. '''Agenda''' * [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Status report 1#Prioritization Process|How we prioritize the wishes to be granted]] * [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|Why we decided to change the date]] from November 2021 to January 2022 * Update on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Warn when linking to disambiguation pages|disambiguation]] and the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Real Time Preview for Wikitext|real-time preview]] wishes * Questions and answers '''Format''' The meeting will not be recorded or streamed. Notes without attribution will be taken and published on Meta-Wiki. The presentation (first three points in the agenda) will be given in English. We can answer questions asked in English, French, Polish, and Spanish. If you would like to ask questions in advance, add them [[m:Talk:Community Wishlist Survey|on the Community Wishlist Survey talk page]] or send to sgrabarczuk@wikimedia.org. [[m:Special:MyLanguage/User:NRodriguez (WMF)|Natalia Rodriguez]] (the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] manager) will be hosting this meeting. '''Invitation link''' * [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 Join online] * Meeting ID: 898 2861 5390 * One tap mobile ** +16465588656,,89828615390# US (New York) ** +16699006833,,89828615390# US (San Jose) * [https://wikimedia.zoom.us/u/kctR45AI8o Dial by your location] See you! [[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 03:04, 11 septembar 2021 (KSV) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21980442 --> == Voting for the election for the members for the Movement Charter drafting committee is now open == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content"/> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021|{{int:otherlanguages}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' Voting for the election for the members for the Movement Charter drafting committee is now open. In total, 70 Wikimedians from around the world are running for 7 seats in these elections. '''Voting is open from October 12 to October 24, 2021.''' The committee will consist of 15 members in total: The online communities vote for 7 members, 6 members will be selected by the Wikimedia affiliates through a parallel process, and 2 members will be appointed by the Wikimedia Foundation. The plan is to assemble the committee by November 1, 2021. Learn about each candidate to inform your vote in the language that you prefer: <https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates> Learn about the Drafting Committee: <https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee> We are piloting a voting advice application for this election. Click yourself through the tool and you will see which candidate is closest to you! Check at <https://mcdc-election-compass.toolforge.org/> Read the full announcement: <https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections> '''Go vote at SecurePoll on:''' <https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections> Best, Movement Strategy & Governance Team, Wikimedia Foundation <section end="announcement-content"/> </div> [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 00:42, 14 oktobar 2021 (KSV) <!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikiquote&oldid=22185414 --> == Learn how Movement Strategy Implementation Grants can support your Movement Strategy plans == <section begin="announcement-content"/>Movement Strategy Implementation grants now provide more than $2,000 USD to put Movement Strategy plans into action. Find out more about [[:m:Special:MyLanguage/Grants:MSIG/About|Movement Strategy Implementation grants, the criteria, and how to apply]].<section end="annoumcent-content"/> [[User:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[User talk:MNadzikiewicz (WMF)#top|talk]]) 13:30, 29 October 2021 (UTC) <!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&oldid=22247589 --> == Meet the new Movement Charter Drafting Committee members == <section begin="announcement-content"/> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' The Movement Charter Drafting Committee election and selection processes are complete. * The [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results|election results have been published]]. 1018 participants voted to elect seven members to the committee: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_Knipel_(Pharos)|Richard Knipel (Pharos)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anne_Clin_(Risker)|Anne Clin (Risker)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Alice_Wiegand_(lyzzy)|Alice Wiegand (Lyzzy)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Micha%C5%82_Buczy%C5%84ski_(Aegis_Maelstrom)|Michał Buczyński (Aegis Maelstrom)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_(Nosebagbear)|Richard (Nosebagbear)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ravan_J_Al-Taie_(Ravan)|Ravan J Al-Taie (Ravan)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ciell_(Ciell)|Ciell (Ciell)]]'''. * The [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Affiliate-chosen_members|affiliate process]] has selected six members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anass_Sedrati_(Anass_Sedrati)|Anass Sedrati (Anass Sedrati)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#%C3%89rica_Azzellini_(EricaAzzellini)|Érica Azzellini (EricaAzzellini)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Jamie_Li-Yun_Lin_(Li-Yun_Lin)|Jamie Li-Yun Lin (Li-Yun Lin)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Georges_Fodouop_(Geugeor)|Georges Fodouop (Geugeor)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Manavpreet_Kaur_(Manavpreet_Kaur)|Manavpreet Kaur (Manavpreet Kaur)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Pepe_Flores_(Padaguan)|Pepe Flores (Padaguan)]]'''. * The Wikimedia Foundation has [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Wikimedia_Foundation-chosen_members|appointed]] two members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Runa_Bhattacharjee_(Runab_WMF)|Runa Bhattacharjee (Runab WMF)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Jorge_Vargas_(JVargas_(WMF))|Jorge Vargas (JVargas (WMF))]]'''. The committee will convene soon to start its work. The committee can appoint up to three more members to bridge diversity and expertise gaps. If you are interested in engaging with [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Movement Charter]] drafting process, follow the updates [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|on Meta]] and join the [https://t.me/joinchat/U-4hhWtndBjhzmSf Telegram group]. With thanks from the Movement Strategy and Governance team<section end="announcement-content"/> 15:53, 5 novembar 2021 (KSV) <!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&oldid=22300322 --> == Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content /> :''You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.'' :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' The Board of Trustees is preparing a call for feedback about the upcoming Board Elections, from January 7 - February 10, 2022. While details will be finalized the week before the call, we have confirmed at least two questions that will be asked during this call for feedback: * What is the best way to ensure fair representation of emerging communities among the Board? * What involvement should candidates have during the election? While additional questions may be added, the Movement Strategy and Governance team wants to provide time for community members and affiliates to consider and prepare ideas on the confirmed questions before the call opens. We apologize for not having a complete list of questions at this time. The list of questions should only grow by one or two questions. The intention is to not overwhelm the community with requests, but provide notice and welcome feedback on these important questions. '''Do you want to help organize local conversation during this Call?''' Contact the [[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance|Movement Strategy and Governance team]] on Meta, on [https://t.me/wmboardgovernancechat Telegram], or via email at msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org. Reach out if you have any questions or concerns. The Movement Strategy and Governance team will be minimally staffed until January 3. Please excuse any delayed response during this time. We also recognize some community members and affiliates are offline during the December holidays. We apologize if our message has reached you while you are on holiday. Best, Movement Strategy and Governance<section end="announcement-content" /> </div> {{int:thank-you}} [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 17:39, 27 decembar 2021 (KSV) <!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery/Wikiquote&oldid=22502660 --> == Wiki Loves Folklore is back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' an international photography contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 28th''' of February. You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wlf_2022 submitting] them in this commons contest. You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language. Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2022|project Talk page]] if you need any assistance. '''Kind regards,''' '''Wiki loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 13:14, 9 januar 2022 (KSV) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&oldid=22560402 --> == IMPORTANT: Admin activity review == Hello. A policy regarding the removal of "advanced rights" (administrator, bureaucrat, interface administrator, etc.) was adopted by [[:m:Requests for comment/Activity levels of advanced administrative rights holders|global community consensus]] in 2013. According to this policy, the [[:m:stewards|stewards]] are reviewing administrators' activity on all Wikimedia Foundation wikis with no inactivity policy. To the best of our knowledge, your wiki does not have a formal process for removing "advanced rights" from inactive accounts. This means that the stewards will take care of this according to the [[:m:Admin activity review|admin activity review]]. We have determined that the following users meet the inactivity criteria (no edits and no logged actions for more than 2 years): # Harač (administrator) These users will receive a notification soon, asking them to start a community discussion if they want to retain some or all of their rights. If the users do not respond, then their advanced rights will be removed by the stewards. However, if you as a community would like to create your own activity review process superseding the global one, want to make another decision about these inactive rights holders, or already have a policy that we missed, then please notify the [[:m:Stewards' noticeboard|stewards on Meta-Wiki]] so that we know not to proceed with the rights review on your wiki. Thanks, [[Korisnik:Stanglavine|Stanglavine]] ([[Razgovor s korisnikom:Stanglavine|razgovor]]) 18:30, 16 januar 2022 (KSV) == Subscribe to the This Month in Education newsletter - learn from others and share your stories == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear community members, Greetings from the EWOC Newsletter team and the education team at Wikimedia Foundation. We are very excited to share that we on tenth years of Education Newsletter ([[m:Education/News|This Month in Education]]) invite you to join us by [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|subscribing to the newsletter on your talk page]] or by [[m:Education/News/Newsroom|sharing your activities in the upcoming newsletters]]. The Wikimedia Education newsletter is a monthly newsletter that collects articles written by community members using Wikimedia projects in education around the world, and it is published by the EWOC Newsletter team in collaboration with the Education team. These stories can bring you new ideas to try, valuable insights about the success and challenges of our community members in running education programs in their context. If your affiliate/language project is developing its own education initiatives, please remember to take advantage of this newsletter to publish your stories with the wider movement that shares your passion for education. You can submit newsletter articles in your own language or submit bilingual articles for the education newsletter. For the month of January the deadline to submit articles is on the 20th January. We look forward to reading your stories. Older versions of this newsletter can be found in the [[outreach:Education/Newsletter/Archives|complete archive]]. More information about the newsletter can be found at [[m:Education/News/Publication Guidelines|Education/Newsletter/About]]. For more information, please contact spatnaik{{@}}wikimedia.org. ------ <div style="text-align: center;"><div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:Education/Newsletter/About|About ''This Month in Education'']] · [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · For the team: [[User:ZI Jony|<span style="color:#8B0000">'''ZI Jony'''</span>]] [[User talk:ZI Jony|^{<span style="color:Green"><i>(Talk)</i></span>}]], {{<includeonly>subst:</includeonly>#time:l G:i, d F Y|}} (UTC)</div></div> </div> <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/Awareness_of_Education_Newsletter/List_of_Village_Pumps&oldid=21244129 --> == Radna grupa za razvoj liderstva: Objava poziva za prikupljanje povratnih informacija == <section begin="announcement-content" />:''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Call for Feedback Announcement|Ova poruka je dostupna na drugim jezicima na stranici Meta-wiki.]]'' Poštovani članovi zajednice,<br> Tim za razvoj zajednice pri Fondaciji Wikimedia podržava stvaranje globalne Radne grupe za razvoj liderstva vođene zajednicom. Svrha Radne grupe je da pruža savjete u oblasti rada na razvoju liderstva.<br> Tim traži povratne informacije o odgovornostima Radne grupe za razvoj liderstva. <br> Na ovoj Meta stranici nalazi se prijedlog za formiranje ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force|Radne grupe za razvoj liderstva]]'' i ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Participate|kako možete da pomognete]]''.<br> Povratne informacije o prijedlogu će se prikupljati od 7. do 25. februara 2022. godine.<section end="announcement-content" /> <br> Svoje komentare i sugestije možete ostaviti ovdje ili na Meta stranici za razgovor.<br> Srdačno,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 19:25, 9 februar 2022 (KSV)<br> Tim za Strategiju i upravljanje pokretom == Wiki Loves Folklore is extended till 15th March == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">{{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]] Greetings from Wiki Loves Folklore International Team, We are pleased to inform you that [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]] an international photographic contest on Wikimedia Commons has been extended till the '''15th of March 2022'''. The scope of the contest is focused on folk culture of different regions on categories, such as, but not limited to, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, etc. We would like to have your immense participation in the photographic contest to document your local Folk culture on Wikipedia. You can also help with the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|translation]] of project pages and share a word in your local language. Best wishes, '''International Team'''<br /> '''Wiki Loves Folklore''' [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 04:50, 22 februar 2022 (KSV) </div> <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=22754428 --> == Coming soon == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> === Several improvements around templates === Hello, from March 9, several improvements around templates will become available on your wiki: * Fundamental improvements of the [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor template dialog]] ([[m:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|1]], [[m:WMDE Technical Wishes/Removing a template from a page using the VisualEditor|2]]), * Improvements to make it easier to put a template on a page ([[m:WMDE Technical Wishes/Finding and inserting templates|3]]) (for the template dialogs in [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor]], [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:WikiEditor#/media/File:VectorEditorBasic-en.png|2010 Wikitext]] and [[Mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|New Wikitext Mode]]), * and improvements in the syntax highlighting extension [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] ([[m:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|4]], [[m:WMDE Technical Wishes/Bracket Matching|5]]) (which is available on wikis with writing direction left-to-right). All these changes are part of the “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]” project by [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]]. We hope they will help you in your work, and we would love to hear your feedback on the talk pages of these projects. </div> - [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 12:38, 28 februar 2022 (KSV) <!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=22907463 --> == Wiki Loves Folklore 2022 ends tomorrow == [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]] International photographic contest [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022| Wiki Loves Folklore 2022]] ends on 15th March 2022 23:59:59 UTC. This is the last chance of the year to upload images about local folk culture, festival, cuisine, costume, folklore etc on Wikimedia Commons. Watch out our social media handles for regular updates and declaration of Winners. ([https://www.facebook.com/WikiLovesFolklore/ Facebook] , [https://twitter.com/WikiFolklore Twitter ] , [https://www.instagram.com/wikilovesfolklore/ Instagram]) The writing competition Feminism and Folklore will run till 31st of March 2022 23:59:59 UTC. Write about your local folk tradition, women, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, folklore, and tradition, including ballads, folktales, fairy tales, legends, traditional song and dance, folk plays, games, seasonal events, calendar customs, folk arts, folk religion, mythology etc. on your local Wikipedia. Check if your [[:m:Feminism and Folklore 2022/Project Page|local Wikipedia is participating]] A special competition called '''Wiki Loves Falles''' is organised in Spain and the world during 15th March 2022 till 15th April 2022 to document local folk culture and [[:en:Falles|Falles]] in Valencia, Spain. Learn more about it on [[:ca:Viquiprojecte:Falles 2022|Catalan Wikipedia project page]]. We look forward for your immense co-operation. Thanks Wiki Loves Folklore international Team [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:40, 14 mart 2022 (KSV) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=22754428 --> == Bilten Strategije i upravljanja pokretom == <section begin="ucoc-newsletter"/> <div style = "line-height: 1.2"> <span style="font-size:120%; color:#404040;">'''Broj 6, april 2022.'''</span><span style="font-size:120%; float:right;">[[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6|'''Pročitajte cijeli bilten''']]</span> ---- Dobrodošli u šesto izdanje vijesti o Strategiji i upravljanju pokretom! Ovaj prerađeni bilten distribuira relevantne vijesti i događaje o Povelji pokreta, Univerzalnom kodeksu ponašanja, grantovima za implementaciju Strategije pokreta, izborima za Odbor povjerenika i drugim važnim temama za MSG. Ovaj bilten će izlaziti tromjesečno, dok će se pojedine vijesti dostavljati sedmično. Ne zaboravite se pretplatiti [[m:Special:MyLanguage/Global message delivery/Targets/MSG Newsletter Subscription|ovdje]] ako želite primati buduća izdanja ovog biltena. </div><div style="margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;"> *'''Razvoj liderstva - Formira se radna grupa! -''' Prijava za pridruživanje Radnoj grupi za razvoj liderstva zatvorena je 10. aprila 2022. i biće odabrano do 12 članova zajednice koji će učestvovati u radu grupe. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A1|nastavi čitati]]) *'''Objavljeni su rezultati ratifikacije Univerzalnog kodeksa ponašanja! -''' Globalni proces odlučivanja o provođenju UCoC-a održan je od 7. do 21. marta putem SecurePoll sistema. Preko 2.300 birača sa pravom glasa iz najmanje 128 različitih domaćih projekata dalo je svoje glasove, mišljenja i komentare. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A2|nastavi čitati]]) *'''Diskusije o hubovima''' - Globalni razgovor o regionalnim i tematskim hubovima održan je u subotu, 12. marta, a prisustvovala su 84 Wikimedijanca iz čitavog pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A3|nastavi čitati]]) *'''Grantovi Strategije pokreta ostaju otvoreni! -''' Od početka godine odobreno je šest predloga ukupne vrednosti oko 80.000 USD. Imate li ideju za projekt Strategije pokreta? Obratite nam se! ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A4|nastavi čitati]]) *'''Odbor za izradu Povelje pokreta je spreman! -''' Komisija od petnaest članova, koja je izabrana u oktobru 2021. godine, usaglasila je suštinske vrijednosti i metode za svoj rad i pristupila izradi prijedloga nacrta Povelje pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A5|nastavi čitati]]) *'''Predstavljamo Nedjeljnik Strategije pokreta -''' dajte doprinos i pretplatite se! – MSG tim je pokrenuo portal novosti koji je povezan sa različitim stranicama Strategije pokreta na Meta-wikiju. Pretplatite se da biste dobijali najnovije vijesti o raznim tekućim projektima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A6|nastavi čitati]]) *'''Diff blogovi -''' Pogledajte najnovije publikacije o Strategiji pokreta na Wikimedia Diff. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A7|nastavi čitati]]) </div><section end="ucoc-newsletter"/><br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 16:46, 13 april 2022 (KSV) == Coming soon: Improvements for templates == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <!--T:11--> [[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]] Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon: The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''': This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters. * [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]] In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting. * [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]] Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”. We would love to hear your feedback on our talk pages! </div> -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 11:13, 29 april 2022 (KSV) <!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=23222263 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Editing news 2022 #1</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="message"/><i>[[metawiki:VisualEditor/Newsletter/2022/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]</i> [[File:Junior Contributor New Topic Tool Completion Rate.png|thumb|New editors were more successful with this new tool.]] The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New discussion tool|New topic tool]] helps editors create new ==Sections== on discussion pages. New editors are more successful with this new tool. You can [[mw:Talk pages project/New topic#21 April 2022|read the report]]. Soon, the Editing team will offer this to all editors at the 20 Wikipedias that participated in the test. You will be able to turn it off at [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].<section end="message"/> </div> [[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] 18:55, 2 maj 2022 (KSV) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=22019984 --> == Results of Wiki Loves Folklore 2022 is out! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hi, Greetings The winners for '''[[c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' is announced! We are happy to share with you winning images for this year's edition. This year saw over 8,584 images represented on commons in over 92 countries. Kindly see images '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Winners|here]]''' Our profound gratitude to all the people who participated and organized local contests and photo walks for this project. We hope to have you contribute to the campaign next year. '''Thank you,''' '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 16:12, 4 juli 2022 (KSV) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Non-Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=23454230 --> == The Vector 2022 skin as the default in two weeks? == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:Wikimania 2022 Vector (2022) Presentation.pdf|thumb|The slides for our presentation at Wikimania 2022|page=26]] Hello. I'm writing on behalf of the [[mw:Reading/Web|Wikimedia Foundation Web team]]. '''In two weeks, we would like to make the Vector 2022 skin the default on this wiki.''' We have been working on it for the past three years. So far, it has been the default on more than 30 wikis, including sister projects, all accounting for more than 1 billion pageviews per month. On average [[phab:T317529#8246686|87% of active logged-in users]] of those wikis use Vector 2022. It would become the default for all logged-out users, and also all logged-in users who currently use Vector legacy. Logged-in users can at any time switch to [[Special:Preferences#mw-prefsection-rendering|any other skins]]. No changes are expected for users of these skins. <div style="width:100%; margin:auto;"><gallery widths="220" heights="150" mode="packed" caption="Top of an article"> Screenshot Historia da moeda do Tíbet - 2022-09-22 - Vector 2010 top.png|Vector legacy (current default) Screenshot Historia da moeda do Tíbet - 2022-09-22 - Vector 2022 top.png|Vector 2022 </gallery><gallery widths="220" heights="150" mode="packed" caption="A section of an article"> Screenshot Historia da moeda do Tíbet - 2022-09-22 - Vector 2010 scrolled.png|Vector legacy (current default) Screenshot Historia da moeda do Tíbet - 2022-09-22 - Vector 2022 scrolled.png|Vector 2022 </gallery></div> === About the skin === '''[Why is a change necessary]''' The current default skin meets the needs of the readers and editors as these were 13 years ago. Since then, new users have begun using Wikimedia projects. [https://diff.wikimedia.org/2022/08/18/prioritizing-equity-within-wikipedias-new-desktop/ The old Vector doesn't meet their needs.] '''[Objective]''' The objective for the new skin is to make the interface more welcoming and comfortable for readers and useful for advanced users. It draws inspiration from previous requests, the [[metawiki:Special:MyLanguage/Community_Wishlist_Survey|Community Wishlist Surveys]], and gadgets and scripts. The work helped our code follow the standards and improve all other skins. [[phab:phame/post/view/290/how_and_why_we_moved_our_skins_to_mustache/|We reduced PHP code in Wikimedia deployed skins by 75%]]. The project has also focused on making it easier to support gadgets and use APIs. '''[Changes and test results]''' The skin introduces a [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements/Features|series of changes]] that improve readability and usability. The new skin does not remove any functionality currently available on the Vector skin. * The sticky header makes it easier to find tools that editors use often. It decreases scrolling to the top of the page by 16%. * The new table of contents makes it easier to navigate to different sections. Readers and editors jumped to different sections of the page 50% more than with the old table of contents. It also looks a bit different on talk pages. * The new search bar is easier to find and makes it easier to find the correct search result from the list. This increased the amount of searches started by 30% on the wikis we tested on. * The skin does not negatively affect pageviews, edit rates, or account creation. There is evidence of increases in pageviews and account creation across partner communities. '''[Try it out]''' Try out the new skin by going to the appearance tab in [[Special:Preferences#mw-prefsection-rendering|your preferences]] and selecting Vector 2022 from the list of skins. === How can editors change and customize this skin? === It's possible to configure and personalize our changes. We support volunteers who create new gadgets and user scripts. Check out [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements/Repository|our repository]] for a list of currently available customizations, or add your own. === Our plan === '''If no large concerns are raised, we plan on deploying in the week of October 3, 2022'''. If your community would like to request more time to discuss the changes, hit the button and write to us. We can adjust the calendar. <div style="text-align: center;">[[mw:Talk:Reading/Web/Desktop Improvements|<span class="plainlinks mw-ui-button">Request for more time to discuss the change</span>]]</div> If you'd like ask our team anything, if you have questions, concerns, or additional thoughts, please ping me here or write on the [[mw:Talk:Reading/Web/Desktop Improvements|talk page of the project]]. We will gladly answer! Also, [[mw:Reading/Web/Desktop Improvements/Frequently asked questions|see our FAQ]]. Thank you! [[mw:User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[mw:User talk:SGrabarczuk (WMF)|talk]]) 04:15, 22 septembar 2022 (KSV) </div> <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SGrabarczuk_(WMF)/sandbox/MM/Varia&oldid=23838600 --> == Community Wishlist Survey 2023 opens in January == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:Please-translate}}'' (There is [[m:Community Wishlist Survey 2023 opens in January|a translatable version of this message on MetaWiki]]) {{int:Hello}} The [[m:Community Wishlist Survey 2023|'''Community Wishlist Survey (CWS) 2023''']], which lets contributors propose and vote for tools and improvements, starts next month on Monday, [https://zonestamp.toolforge.org/1674496831 23 January 2023, at 18:00 UTC] and will continue annually. We are inviting you to share your ideas for technical improvements to our tools and platforms. Long experience in editing or technical skills is not required. If you have ever used our software and thought of an idea to improve it, this is the place to come share those ideas! The dates for the phases of the Survey will be as follows: * Phase 1: Submit, discuss, and revise proposals – Monday, Jan 23, 2023 to Sunday, Feb 6, 2023 * Phase 2: WMF/Community Tech reviews and organizes proposals – Monday, Jan 30, 2023 to Friday, Feb 10, 2023 * Phase 3: Vote on proposals – Friday, Feb 10, 2023 to Friday, Feb 24, 2023 * Phase 4: Results posted – Tuesday, Feb 28, 2023 If you want to start writing out your ideas ahead of the Survey, you can start thinking about your proposals and draft them in [[m:Community Wishlist Survey/Sandbox|the CWS sandbox]]. We are grateful to all who participated last year. See you in January 2023! </div> {{int:Feedback-thanks-title}} <bdi lang="en" dir="ltr">Community Tech, [[m:User:STei (WMF)|STei (WMF)]]</bdi> 16:44, 15 decembar 2022 (KSV) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Community_Wishlist_list_for_non-Wikipedias&oldid=24239678 --> == Global ban for PlanespotterA320/RespectCE == Per the [[m:Global bans|Global bans]] policy, I'm informing the project of this request for comment: [[m:Requests for comment/Global ban for PlanespotterA320 (2) ]] about banning a member from your community. Thank you.--[[User:Lemonaka|Lemonaka]] ([[User talk:Lemonaka|talk]]) 21:40, 6 February 2023 (UTC) <!-- Message sent by User:Zabe@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Lemonaka/Massmessagelist&oldid=24501599 --> == Editing news 2023 #1 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="message"/><i>[[m:Special:MyLanguage/VisualEditor/Newsletter/2023/February|Read this in another language]] • [[m:Special:MyLanguage/VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]</i> This newsletter includes two key updates about the [[mw:Special:MyLanguage/Editing team|Editing]] team's work: # The Editing team will finish adding new features to the [[mw:Special:MyLanguage/Talk pages project|Talk pages project]] and deploy it. # They are beginning a new project, [[mw:Special:MyLanguage/Edit check|Edit check]]. <strong>Talk pages project</strong> [[File:Page Frame Features on desktop.png|alt=Screenshot showing the talk page design changes that are currently available as beta features at all Wikimedia wikis. These features include information about the number of people and comments within each discussion.|thumb|300px|Some of the upcoming changes]] The Editing team is nearly finished with this first phase of the [[mw:Special:MyLanguage/Talk_pages_project|Talk pages project]]. Nearly all [[mw:Special:MyLanguage/Talk pages project/Usability|new features]] are available now in the [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|Beta Feature for {{int:discussiontools-preference-label}}]]. It will show information about how active a discussion is, such as the date of the most recent comment. There will soon be a new "{{int:skin-action-addsection}}" button. You will be able to turn them off at [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]]. Please [[mw:Special:MyLanguage/Talk:Talk_pages_project/Usability#c-PPelberg_(WMF)-20230215001000-Feedback:_Proposed_Revisions_to_%22Add_topic%22_button|tell them what you think]]. [[File:Daily edit completion rates mobile talk pages.png|thumb|300px|Daily edit completion rate by test group: DiscussionTools (test group) and MobileFrontend overlay (control group)]] An A/B test for [[mw:Special:MyLanguage/Talk pages project/Mobile|{{int:discussiontools-preference-label}} on the mobile site]] has finished. Editors were [[mw:Special:MyLanguage/Talk_pages_project/Mobile#Status_Updates|more successful with {{int:discussiontools-preference-label}}]]. The Editing team is enabling these features for all editors on the mobile site. <strong>New Project: Edit Check</strong> The Editing team is beginning [[mw:Special:MyLanguage/Edit check|a project to help new editors of Wikipedia]]. It will help people identify some problems before they click "{{int:publishchanges}}". The first tool will encourage people to add references when they add new content. Please [[mw:Special:MyLanguage/Help:Watchlist|watch]] that page for more information. You can [[mw:Special:MyLanguage/Editing_team/Community_Conversations#20230303|join a conference call on 3&nbsp;March&nbsp;2023]] to learn more.<section end="message"/> </div> –[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] ([[User talk:Whatamidoing (WMF)|{{int:Talkpagelinktext}}]]) 23:24, 22 februar 2023 (KSV) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=24611966 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Your wiki will be in read only soon</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="server-switch"/><div class="plainlinks"> [[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Tech%2FServer+switch&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. All traffic will switch on '''{{#time:j xg|2023-03-01|en}}'''. The test will start at '''[https://zonestamp.toolforge.org/{{#time:U|2023-03-01T14:00|en}} {{#time:H:i e|2023-03-01T14:00}}]'''. Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. '''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.''' *You will not be able to edit for up to an hour on {{#time:l j xg Y|2023-03-01|en}}. *If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case. ''Other effects'': *Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped. * We expect the code deployments to happen as any other week. However, some case-by-case code freezes could punctually happen if the operation require them afterwards. * [[mw:Special:MyLanguage/GitLab|GitLab]] will be unavailable for about 90 minutes. This project may be postponed if necessary. You can [[wikitech:Switch_Datacenter|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''</div><section end="server-switch"/> </div> <span dir=ltr>[[m:User:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]] ([[m:User talk:Trizek (WMF)|{{int:talk}}]])</span> 21:21, 27 februar 2023 (KSV) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=24390465 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Wikimania 2023 Welcoming Program Submissions</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="wikimania-program-submissions"/>[[File:Wikimania Singapore Logo.svg|right|frameless]]Do you want to host an in-person or virtual session at Wikimania 2023? Maybe a hands-on workshop, a lively discussion, a fun performance, a catchy poster, or a memorable lightning talk? [[wmania:Special:MyLanguage/2023:Program/Submissions|'''Submissions are open until March 28''']]. The event will have dedicated hybrid blocks, so virtual submissions and pre-recorded content are also welcome. If you have any questions, please join us at an upcoming conversation on March 12 or 19, or reach out by email at wikimania@wikimedia.org or on Telegram. More information on-wiki.<section end="wikimania-program-submissions"/> </div> <!-- Message sent by User:CKoerner (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=24390465 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Your wiki will be in read-only soon</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="server-switch"/><div class="plainlinks"> [[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Tech%2FServer+switch&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. All traffic will switch on '''{{#time:j xg|2023-04-26|en}}'''. The test will start at '''[https://zonestamp.toolforge.org/{{#time:U|2023-04-26T14:00|en}} {{#time:H:i e|2023-04-26T14:00}}]'''. Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. '''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.''' *You will not be able to edit for up to an hour on {{#time:l j xg Y|2023-04-26|en}}. *If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case. ''Other effects'': *Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped. * We expect the code deployments to happen as any other week. However, some case-by-case code freezes could punctually happen if the operation require them afterwards. * [[mw:Special:MyLanguage/GitLab|GitLab]] will be unavailable for about 90 minutes. This project may be postponed if necessary. You can [[wikitech:Switch_Datacenter|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''</div><section end="server-switch"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 00:41, 21 april 2023 (KSV) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Non-Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=24748237 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Seeking volunteers for the next step in the Universal Code of Conduct process</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/U4C Building Committee/Nominations/Announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/U4C Building Committee/Nominations/Announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' Hello, As follow-up to [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikimedia-l@lists.wikimedia.org/message/IOMVS7W75ZYMABQGOQ2QH2JAURC3CHGH/ the message about the Universal Code of Conduct Enforcement Guidelines] by Wikimedia Foundation Board of Trustees Vice Chair, Shani Evenstein Sigalov, I am reaching out about the next steps. I want to bring your attention to the next stage of the Universal Code of Conduct process, which is forming a building committee for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C). I invite community members with experience and deep interest in community health and governance to nominate themselves to be part of the U4C building committee, which needs people who are: * Community members in good standing * Knowledgeable about movement community processes, such as, but not limited to, policy drafting, participatory decision making, and application of existing rules and policies on Wikimedia projects * Aware and appreciative of the diversity of the movement, such as, but not limited to, languages spoken, identity, geography, and project type * Committed to participate for the entire U4C Building Committee period from mid-May - December 2023 * Comfortable with engaging in difficult, but productive conversations * Confidently able to communicate in English The Building Committee shall consist of volunteer community members, affiliate board or staff, and Wikimedia Foundation staff. The Universal Code of Conduct has been a process strengthened by the skills and knowledge of the community and I look forward to what the U4C Building Committee creates. If you are interested in joining the Building Committee, please either [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/U4C_Building_Committee/Nominations|sign up on the Meta-Wiki page]], or contact ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org by May 12, 2023. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/U4C_Building_Committee|Read more on Meta-Wiki]]'''. Best regards,<br /><section end="announcement-content" /> </div> [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 19:01, 26 april 2023 (KSV) <!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=24941045 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Selection of the U4C Building Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> The next stage in the Universal Code of Conduct process is establishing a Building Committee to create the charter for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C). The Building Committee has been selected. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/U4C_Building_Committee|Read about the members and the work ahead on Meta-wiki]].<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Project|UCoC Project Team]], 04:21, 27 maj 2023 (KSV) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=25018085 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Announcing the new Elections Committee members</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections committee/Nominatons/2023/Announcement - new members|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]]'' :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections committee/Nominatons/2023/Announcement - new members|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections committee/Nominatons/2023/Announcement - new members}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' Hello there, We are glad to announce [[listarchive:list/wikimedia-l@lists.wikimedia.org/message/4TALOUFPAP2VDBR27GKRVOP7IGQYU3DB/|the new members and advisors of the Elections Committee]]. The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections_committee|Elections Committee]] assists with the design and implementation of the process to select Community- and Affiliate-Selected trustees for the Wikimedia Foundation Board of Trustees. After an open nomination process, the strongest candidates spoke with the Board and four candidates were asked to join the Elections Committee. Four other candidates were asked to participate as advisors. Thank you to all the community members who submitted their names for consideration. We look forward to working with the Elections Committee in the near future. On behalf of the Wikimedia Foundation Board of Trustees,<br /><section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 18:00, 28 juni 2023 (KSV) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=25018085 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Review the Charter for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/U4C Building Committee/Announcement - Review|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/U4C Building Committee/Announcement - Review}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' Hello all, I am pleased to share the next step in the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]] work. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) draft charter]] is now ready for your review. The [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|Enforcement Guidelines]] require a [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines#4.5_U4C_Building_Committee|Building Committee]] form to draft a charter that outlines procedures and details for a global committee to be called the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines#4._UCoC_Coordinating_Committee_(U4C)|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]]. Over the past few months, the U4C Building Committee worked together as a group to discuss and draft the U4C charter. The U4C Building Committee welcomes feedback about the draft charter now through 22 September 2023. After that date, the U4C Building Committee will revise the charter as needed and a community vote will open shortly afterward. Join the conversation during the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/U4C Building Committee#Conversation hours|conversation hours]] or on [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|Meta-wiki]]. Best,<br /><section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]], on behalf of the U4C Building Committee, 15:35, 28 august 2023 (KSV) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=25392152 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Your wiki will be in read-only soon</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="server-switch"/><div class="plainlinks"> [[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Tech%2FServer+switch&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] will switch the traffic between its data centers. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. All traffic will switch on '''{{#time:j xg|2023-09-20|en}}'''. The test will start at '''[https://zonestamp.toolforge.org/{{#time:U|2023-09-20T14:00|en}} {{#time:H:i e|2023-09-20T14:00}}]'''. Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Special:MyLanguage/Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. '''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.''' *You will not be able to edit for up to an hour on {{#time:l j xg Y|2023-09-20|en}}. *If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case. ''Other effects'': *Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped. * We expect the code deployments to happen as any other week. However, some case-by-case code freezes could punctually happen if the operation require them afterwards. * [[mw:Special:MyLanguage/GitLab|GitLab]] will be unavailable for about 90 minutes. This project may be postponed if necessary. You can [[wikitech:Switch_Datacenter|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''</div><section end="server-switch"/> </div> [[User:Trizek (WMF)|Trizek_(WMF)]] ([[m:User talk:Trizek (WMF)|talk]]) 09:23, 15 septembar 2023 (KSV) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Non-Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=25018086 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">== Opportunities open for the Affiliations Committee, Ombuds commission, and the Case Review Committee ==</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> <div style="margin:.2em 0 .5em;margin-{{#switch:{{PAGELANGUAGE}}|ar|arc|ary|arz|azb|bcc|bgn|ckb|bqi|dv|fa|fa-af|glk|ha-arab|he|kk-arab|kk-cn|ks|ku-arab|ms-arab|mzn|pnb|prd|ps|sd|ug|ur|ydd|yi=right|left}}:3ex;"> [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Legal department/Committee appointments/Announcement/Short|''You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.'']] ''<span class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Legal department/Committee appointments/Announcement/Short|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation Legal department/Committee appointments/Announcement/Short}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</span>''</div> Hi everyone! The [[m:Special:MyLanguage/Affiliations Committee|Affiliations Committee]] (AffCom), [[m:Special:MyLanguage/Ombuds_commission|Ombuds commission]] (OC), and the [[m:Special:MyLanguage/Trust_and_Safety/Case_Review_Committee|Case Review Committee]] (CRC) are looking for new members. These volunteer groups provide important structural and oversight support for the community and movement. People are encouraged to nominate themselves or encourage others they feel would contribute to these groups to apply. There is more information about the roles of the groups, the skills needed, and the opportunity to apply on the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Legal department/Committee appointments|'''Meta-wiki page''']]. On behalf of the Committee Support team,<br /><section end="announcement-content" /> </div> <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ~ [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 16:41, 9 oktobar 2023 (KSV) </div> <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=25570445 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Review and comment on the 2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees selection rules package</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/wiki/Wikimedia Foundation elections/2024/Announcement/Rules package review - short| You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]]'' :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/wiki/Wikimedia Foundation elections/2024/Announcement/Rules package review - short|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:wiki/Wikimedia Foundation elections/2024/Announcement/Rules package review - short}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' Dear all, Please review and comment on the Wikimedia Foundation Board of Trustees selection rules package from now until 29 October 2023. The selection rules package was based on older versions by the Elections Committee and will be used in the 2024 Board of Trustees selection. Providing your comments now will help them provide a smoother, better Board selection process. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|More on the Meta-wiki page]]. Best, Katie Chan <br> Chair of the Elections Committee<br /><section end="announcement-content" /> </div> 01:13, 17 oktobar 2023 (KSV) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=25570445 --> == The Vector 2022 skin as the default in two weeks? == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''[[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements/Updates/2023-10 for sister projects|Read this in your language]] • <span class=plainlinks>[https://mediawiki.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Reading%2FWeb%2FDesktop+Improvements%2FUpdates%2F2023-10+for+sister+projects&language=&action=page&filter= {{Int:please-translate}}]</span> • Please tell other users about these changes'' Hello. I'm writing on behalf of the [[mw:Reading/Web|Wikimedia Foundation Web team]]. '''In two weeks, we would like to make the Vector 2022 skin the default on this wiki.''' [[File:Desktop Improvements - how to enable globally.png|thumb|[[Special:GlobalPreferences|{{int:globalpreferences}}]]]] '''If you prefer keeping the current skin''' select "Vector legacy (2010)" on [[Special:GlobalPreferences#mw-prefsection-rendering|the appearance tab of the global preferences]] and save the change. We encourage you to give the new skin a try, though. Since I last came to you with this question, many things have changed. The skin is now the default on most Wikipedias, and all logos are done! We have also made some tweaks in the skin itself. Below is the text I've sent to you once, but I'm sending it again, just slightly edited, for those who haven't seen it. If you know what this is about, jump straight to the section "Our plan": <div style="margin-left:.5em; border-left:3px dotted #a2a9b1; padding-left:.5em;"> It would become the default for all logged-out users, and also all logged-in users who currently use Vector legacy as a [[Special:Preferences#mw-prefsection-rendering|local]] (but not global) preference. Logged-in users can at any time switch to any other skin. No changes are expected for these skins. <div style="width:100%; margin:auto;"><gallery widths="250" heights="180" mode="packed" caption="Top of an article"> Screenshot Historia da moeda do Tíbet - 2022-09-22 - Vector 2010 top.png|Vector legacy (current default) Screenshot Historia da moeda do Tíbet - 2022-09-22 - Vector 2022 top.png|Vector 2022 </gallery><gallery widths="250" heights="180" mode="packed" caption="A section of an article"> Screenshot Historia da moeda do Tíbet - 2022-09-22 - Vector 2010 scrolled.png|Vector legacy (current default) Screenshot Historia da moeda do Tíbet - 2022-09-22 - Vector 2022 scrolled.png|Vector 2022 </gallery></div> === About the skin === [[File:Wikimania 2022 Vector (2022) Presentation.pdf|thumb|Slides to our Wikimania 2022 presentation. [https://www.youtube.com/watch?v=yC-ItaXDe2A You may also listen to the recording on YouTube (in English)].]] '''[Why is a change necessary]''' When the current default skin was created, it reflected the needs of the readers and editors as these were 14 years ago. Since then, new users have begun using the Internet and Wikimedia projects in different ways. [[wmfblog:2022/08/18/prioritizing-equity-within-wikipedias-new-desktop/|The old Vector does not meet their needs]]. '''[Objective]''' The objective for the Vector 2022 skin is to make the interface more welcoming and comfortable for readers and useful for advanced users. It introduces a series of changes that aim to improve problems new and existing readers and editors were having with the old skin. It draws inspiration from previous user requests, the [[metawiki:Special:MyLanguage/Community_Wishlist_Survey|Community Wishlist Surveys]], and gadgets and scripts. The work helped our code follow the standards and improve all other skins. [[phab:phame/post/view/290/how_and_why_we_moved_our_skins_to_mustache/|The PHP code in the other available skins has been reduced by 75%]]. The project has also focused on making it easier to support gadgets and use APIs. [[File:Screenshot of the Vector-2022 skin's fullscreen toggle.png|thumb]] '''[Changes in a nutshell]''' The skin introduces changes that improve readability and usability. The new skin does not remove any functionality currently available on the Vector skin. * The limited width and pin-able menus allow to adjust the interface to the screen size, and focus on editing or reading. Logged-in and logged-out users may use a toggle button to keep the full width, though. * The sticky header makes it easier to find tools that editors use often. It decreases scrolling to the top of the page by 16%. * The new table of contents makes it easier to navigate to different sections. Readers and editors jump to different sections of the page 50% more than with the old table of contents. It also looks a bit different on talk pages. * The new search bar is easier to find and makes it easier to find the correct search result from the list. This increased the amount of searches started by 30% on the tested wikis. * The skin does not negatively affect pageviews, edit rates, or account creation. There is evidence of increases in pageviews and account creation across partner communities. '''[Customize this skin]''' It's possible to configure and personalize our changes. We support volunteers who create new gadgets and user scripts. Check out [[mw:Special:MyLanguage/Reading/Web/Desktop Improvements/Repository|the repository]] for a list of currently available customizations and changes, or add your own. </div> === Our plan === '''If no large concerns are raised, we plan on deploying on 31 October'''. If you'd like to ask our team anything, if you have questions, concerns, or additional thoughts, please comment in any language. If this is the first comment to my message, make sure to ping me. We will gladly answer! Also, check out [[mw:Reading/Web/Desktop Improvements/Frequently asked questions|our FAQ]]. Thank you! [[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|<span class="signature-talk">razgovor</span>]]) 23:51, 18 oktobar 2023 (KSV) </div> <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SGrabarczuk_(WMF)/sandbox/MM/Varia&oldid=25764915 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">(New) Feature on [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:Kartographer|Kartographer]]: Adding geopoints via QID</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="Body"/>Since September 2022, it is possible to create geopoints using a QID. Many wiki contributors have asked for this feature, but it is not being used much. Therefore, we would like to remind you about it. More information can be found on the [[M:WMDE_Technical_Wishes/Geoinformation/Geopoints via QID|project page]]. If you have any comments, please let us know on the [[M:Talk:WMDE Technical Wishes/Geoinformation/Geopoints via QID|talk page]]. – Best regards, the team of Technical Wishes at Wikimedia Deutschland <section end="Body"/> </div> [[M:User:Thereza Mengs (WMDE)|Thereza Mengs (WMDE)]] 12:31, 13 decembar 2023 (KSV) <!-- Message sent by User:Thereza Mengs (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=25955829 --> == Do you use Wikidata in Wikimedia sibling projects? Tell us about your experiences == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''Note: Apologies for cross-posting and sending in English.'' Hello, the '''[[m:WD4WMP|Wikidata for Wikimedia Projects]]''' team at Wikimedia Deutschland would like to hear about your experiences using Wikidata in the sibling projects. If you are interested in sharing your opinion and insights, please consider signing up for an interview with us in this '''[https://wikimedia.sslsurvey.de/Wikidata-for-Wikimedia-Interviews Registration form]'''.<br> ''Currently, we are only able to conduct interviews in English.'' The front page of the form has more details about what the conversation will be like, including how we would '''compensate''' you for your time. For more information, visit our ''[[m:WD4WMP/AddIssue|project issue page]]'' where you can also share your experiences in written form, without an interview.<br>We look forward to speaking with you, [[m:User:Danny Benjafield (WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] ([[m:User talk:Danny Benjafield (WMDE)|talk]]) 08:53, 5 January 2024 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/WD4WMP/ScreenerInvite&oldid=26027495 --> == Reusing references: Can we look over your shoulder? == ''Apologies for writing in English.'' The Technical Wishes team at Wikimedia Deutschland is planning to [[m:WMDE Technical Wishes/Reusing references|make reusing references easier]]. For our research, we are looking for wiki contributors willing to show us how they are interacting with references. * The format will be a 1-hour video call, where you would share your screen. [https://wikimedia.sslsurvey.de/User-research-into-Reusing-References-Sign-up-Form-2024/en/ More information here]. * Interviews can be conducted in English, German or Dutch. * [[mw:WMDE_Engineering/Participate_in_UX_Activities#Compensation|Compensation is available]]. * Sessions will be held in January and February. * [https://wikimedia.sslsurvey.de/User-research-into-Reusing-References-Sign-up-Form-2024/en/ Sign up here if you are interested.] * Please note that we probably won’t be able to have sessions with everyone who is interested. Our UX researcher will try to create a good balance of wiki contributors, e.g. in terms of wiki experience, tech experience, editing preferences, gender, disability and more. If you’re a fit, she will reach out to you to schedule an appointment. We’re looking forward to seeing you, [[m:User:Thereza Mengs (WMDE)| Thereza Mengs (WMDE)]] <!-- Message sent by User:Thereza Mengs (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=25956752 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Vote on the Charter for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/wiki/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter/Announcement - voting opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:wiki/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter/Announcement - voting opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, I am reaching out to you today to announce that the voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) Charter is now open. Community members may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter/Voter_information|cast their vote and provide comments about the charter via SecurePoll]] now through '''2 February 2024'''. Those of you who voiced your opinions during the development of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|UCoC Enforcement Guidelines]] will find this process familiar. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|current version of the U4C Charter]] is on Meta-wiki with translations available. Read the charter, go vote and share this note with others in your community. I can confidently say the U4C Building Committee looks forward to your participation. On behalf of the UCoC Project team,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 18:08, 19 januar 2024 (KSV) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=25853527 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Last days to vote on the Charter for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/wiki/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter/Announcement - voting reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:wiki/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter/Announcement - voting reminder}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, I am reaching out to you today to remind you that the voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) charter will close on '''2 February 2024'''. Community members may [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter/Voter_information|cast their vote and provide comments about the charter via SecurePoll]]. Those of you who voiced your opinions during the development of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|UCoC Enforcement Guidelines]] will find this process familiar. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|current version of the U4C charter]] is on Meta-wiki with translations available. Read the charter, go vote and share this note with others in your community. I can confidently say the U4C Building Committee looks forward to your participation. On behalf of the UCoC Project team,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 17:00, 31 januar 2024 (KSV) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=25853527 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Announcing the results of the UCoC Coordinating Committee Charter ratification vote</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/wiki/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter/Announcement - results|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:wiki/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter/Announcement - results}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, Thank you everyone for following the progress of the Universal Code of Conduct. I am writing to you today to announce the outcome of the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Charter/Voter_information|ratification vote]] on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|Universal Code of Conduct Coordinating Committee Charter]]. 1746 contributors voted in this ratification vote with 1249 voters supporting the Charter and 420 voters not. The ratification vote process allowed for voters to provide comments about the Charter. A report of voting statistics and a summary of voter comments will be published on Meta-wiki in the coming weeks. Please look forward to hearing about the next steps soon. On behalf of the UCoC Project team,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 18:24, 12 februar 2024 (KSV) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26160150 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Report of the U4C Charter ratification and U4C Call for Candidates now available</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – call for candidates| You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, I am writing to you today with two important pieces of information. First, the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter/Vote results|report of the comments from the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) Charter ratification]] is now available. Secondly, the call for candidates for the U4C is open now through April 1, 2024. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members are invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Per the charter, there are 16 seats on the U4C: eight community-at-large seats and eight regional seats to ensure the U4C represents the diversity of the movement. Read more and submit your application on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024|Meta-wiki]]. On behalf of the UCoC project team,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 16:25, 5 mart 2024 (KSV) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26276337 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Wikimedia Foundation Board of Trustees 2024 Selection</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> : ''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Announcement/Selection announcement| You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]]'' : ''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Announcement/Selection announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation elections/2024/Announcement/Selection announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' Dear all, This year, the term of 4 (four) Community- and Affiliate-selected Trustees on the Wikimedia Foundation Board of Trustees will come to an end [1]. The Board invites the whole movement to participate in this year’s selection process and vote to fill those seats. The [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections committee|Elections Committee]] will oversee this process with support from Foundation staff [2]. The Board Governance Committee created a Board Selection Working Group from Trustees who cannot be candidates in the 2024 community- and affiliate-selected trustee selection process composed of Dariusz Jemielniak, Nataliia Tymkiv, Esra'a Al Shafei, Kathy Collins, and Shani Evenstein Sigalov [3]. The group is tasked with providing Board oversight for the 2024 trustee selection process, and for keeping the Board informed. More details on the roles of the Elections Committee, Board, and staff are here [4]. Here are the key planned dates: * May 2024: Call for candidates and call for questions * June 2024: Affiliates vote to shortlist 12 candidates (no shortlisting if 15 or less candidates apply) [5] * June-August 2024: Campaign period * End of August / beginning of September 2024: Two-week community voting period * October–November 2024: Background check of selected candidates * Board's Meeting in December 2024: New trustees seated Learn more about the 2024 selection process - including the detailed timeline, the candidacy process, the campaign rules, and the voter eligibility criteria - on [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|this Meta-wiki page]], and make your plan. '''Election Volunteers''' Another way to be involved with the 2024 selection process is to be an Election Volunteer. Election Volunteers are a bridge between the Elections Committee and their respective community. They help ensure their community is represented and mobilize them to vote. Learn more about the program and how to join on this [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Election Volunteers|Meta-wiki page]]. Best regards, [[m:Special:MyLanguage/User:Pundit|Dariusz Jemielniak]] (Governance Committee Chair, Board Selection Working Group) [1] https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2021/Results#Elected [2] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Committee:Elections_Committee_Charter [3] https://foundation.wikimedia.org/wiki/Minutes:2023-08-15#Governance_Committee [4] https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections_committee/Roles [5] Even though the ideal number is 12 candidates for 4 open seats, the shortlisting process will be triggered if there are more than 15 candidates because the 1-3 candidates that are removed might feel ostracized and it would be a lot of work for affiliates to carry out the shortlisting process to only eliminate 1-3 candidates from the candidate list.<section end="announcement-content" /> </div> [[User:MPossoupe_(WMF)|MPossoupe_(WMF)]]19:57, 12 mart 2024 (KSV) <!-- Message sent by User:MPossoupe (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26349432 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Your wiki will be in read-only soon</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="server-switch"/><div class="plainlinks"> [[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Tech%2FServer+switch&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] will switch the traffic between its data centers. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. All traffic will switch on '''{{#time:j xg|2024-03-20|en}}'''. The test will start at '''[https://zonestamp.toolforge.org/{{#time:U|2024-03-20T14:00|en}} {{#time:H:i e|2024-03-20T14:00}}]'''. Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Special:MyLanguage/Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. '''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.''' *You will not be able to edit for up to an hour on {{#time:l j xg Y|2024-03-20|en}}. *If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case. ''Other effects'': *Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped. * We expect the code deployments to happen as any other week. However, some case-by-case code freezes could punctually happen if the operation require them afterwards. * [[mw:Special:MyLanguage/GitLab|GitLab]] will be unavailable for about 90 minutes. This project may be postponed if necessary. You can [[wikitech:Switch_Datacenter|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''</div><section end="server-switch"/> </div> [[user:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]], 00:00, 15 mart 2024 (KSV) <!-- Message sent by User:Trizek (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Non-Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=25636619 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Vote now to select members of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – vote opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – vote opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, I am writing to you to let you know the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is open now through May 9, 2024. Read the information on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility. The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. On behalf of the UCoC project team,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 20:20, 25 april 2024 (KSV) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26390244 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Sign up for the language community meeting on May 31st, 16:00 UTC</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="message"/>Hello all, The next language community meeting is scheduled in a few weeks - May 31st at 16:00 UTC. If you're interested, you can [https://www.mediawiki.org/w/index.php?title=Wikimedia_Language_engineering/Community_meetings#31_May_2024 sign up on this wiki page]. This is a participant-driven meeting, where we share language-specific updates related to various projects, collectively discuss technical issues related to language wikis, and work together to find possible solutions. For example, in the last meeting, the topics included the machine translation service (MinT) and the languages and models it currently supports, localization efforts from the Kiwix team, and technical challenges with numerical sorting in files used on Bengali Wikisource. Do you have any ideas for topics to share technical updates related to your project? Any problems that you would like to bring for discussion during the meeting? Do you need interpretation support from English to another language? Please reach out to me at ssethi(__AT__)wikimedia.org and [[etherpad:p/language-community-meeting-may-2024|add agenda items to the document here]]. We look forward to your participation! <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 21:22, 14 maj 2024 (KSV) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26390244 --> == $wgCategoryCollation == Potrebno je promijeniti sortiranje s predodređene vrijednosti na "uca-bs-u-kn" da bi se slova "Š", "Č", "Ć", "Ž" i "Đ" ispravno sortirala (trenutno su na kraju kategorije, poslije "Z"). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:00, 16 maj 2024 (KSV) : Riješeno. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:59, 28 maj 2024 (KSV) == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Feedback invited on Procedure for Sibling Project Lifecycle</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Procedure for Sibling Project Lifecycle/Invitation for feedback (MM)|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Procedure for Sibling Project Lifecycle/Invitation for feedback (MM)}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' [[File:Sibling Project Lifecycle Conversation 3.png|150px|right|link=:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Procedure for Sibling Project Lifecycle]] Dear community members, The [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Community Affairs Committee|Community Affairs Committee]] (CAC) of the [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Board of Trustees|Wikimedia Foundation Board of Trustees]] invites you to give feedback on a '''[[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Procedure for Sibling Project Lifecycle|draft Procedure for Sibling Project Lifecycle]]'''. This draft Procedure outlines proposed steps and requirements for opening and closing Wikimedia Sibling Projects, and aims to ensure any newly approved projects are set up for success. This is separate from the procedures for opening or closing language versions of projects, which is handled by the [[:m:Special:MyLanguage/Language committee|Language Committee]] or [[m:Special:MyLanguage/Closing_projects_policy|closing projects policy]]. You can find the details on [[:m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Community Affairs Committee/Procedure for Sibling Project Lifecycle#Review|this page]], as well as the ways to give your feedback from today until the end of the day on '''June 23, 2024''', anywhere on Earth. You can also share information about this with the interested project communities you work with or support, and you can also help us translate the procedure into more languages, so people can join the discussions in their own language. On behalf of the CAC,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 02:25, 22 maj 2024 (KSV) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26390244 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Announcing the first Universal Code of Conduct Coordinating Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – results|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – results}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello, The scrutineers have finished reviewing the vote results. We are following up with the results of the first [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) election]]. We are pleased to announce the following individuals as regional members of the U4C, who will fulfill a two-year term: * North America (USA and Canada) ** – * Northern and Western Europe ** [[m:Special:MyLanguage/User:Ghilt|Ghilt]] * Latin America and Caribbean ** – * Central and East Europe (CEE) ** — * Sub-Saharan Africa ** – * Middle East and North Africa ** [[m:Special:MyLanguage/User:Ibrahim.ID|Ibrahim.ID]] * East, South East Asia and Pacific (ESEAP) ** [[m:Special:MyLanguage/User:0xDeadbeef|0xDeadbeef]] * South Asia ** – The following individuals are elected to be community-at-large members of the U4C, fulfilling a one-year term: * [[m:Special:MyLanguage/User:Barkeep49|Barkeep49]] * [[m:Special:MyLanguage/User:Superpes15|Superpes15]] * [[m:Special:MyLanguage/User:Civvì|Civvì]] * [[m:Special:MyLanguage/User:Luke081515|Luke081515]] * – * – * – * – Thank you again to everyone who participated in this process and much appreciation to the candidates for your leadership and dedication to the Wikimedia movement and community. Over the next few weeks, the U4C will begin meeting and planning the 2024-25 year in supporting the implementation and review of the UCoC and Enforcement Guidelines. Follow their work on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Meta-wiki]]. On behalf of the UCoC project team,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 08:15, 3 juni 2024 (KSV) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26390244 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">The final text of the Wikimedia Movement Charter is now on Meta</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final draft available|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final draft available}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hi everyone, The final text of the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] is now up on Meta in more than 20 languages for your reading. '''What is the Wikimedia Movement Charter?''' The Wikimedia Movement Charter is a proposed document to define roles and responsibilities for all the members and entities of the Wikimedia movement, including the creation of a new body – the Global Council – for movement governance. '''Join the Wikimedia Movement Charter “Launch Party”''' Join the [[m:Special:MyLanguage/Event:Movement Charter Launch Party|“Launch Party”]] on '''June 20, 2024''' at '''14.00-15.00 UTC''' ([https://zonestamp.toolforge.org/1718892000 your local time]). During this call, we will celebrate the release of the final Charter and present the content of the Charter. Join and learn about the Charter before casting your vote. '''Movement Charter ratification vote''' Voting will commence on SecurePoll on '''June 25, 2024''' at '''00:01 UTC''' and will conclude on '''July 9, 2024''' at '''23:59 UTC.''' You can read more about the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting|voting process, eligibility criteria, and other details]] on Meta. If you have any questions, please leave a comment on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Movement Charter|Meta talk page]] or email the MCDC at [mailto:mcdc@wikimedia.org mcdc@wikimedia.org]. On behalf of the MCDC,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 08:45, 11 juni 2024 (KSV) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26390244 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is now open – cast your vote</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, The voting to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|'''Wikimedia Movement Charter''']] is now open. The Wikimedia Movement Charter is a document to define roles and responsibilities for all the members and entities of the Wikimedia movement, including the creation of a new body – the Global Council – for movement governance. The final version of the Wikimedia Movement Charter is [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|available on Meta in different languages]] and attached [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Wikimedia_Movement_Charter_(June_2024).pdf here in PDF format] for your reading. Voting commenced on SecurePoll on '''June 25, 2024''' at '''00:01 UTC''' and will conclude on '''July 9, 2024''' at '''23:59 UTC'''. Please read more on the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting|voter information and eligibility details]]. After reading the Charter, please [[Special:SecurePoll/vote/398|'''vote here''']] and share this note further. If you have any questions about the ratification vote, please contact the Charter Electoral Commission at [mailto:cec@wikimedia.org '''cec@wikimedia.org''']. On behalf of the CEC,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 10:52, 25 juni 2024 (KSV) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is ending soon</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, This is a kind reminder that the voting period to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] will be closed on '''July 9, 2024''', at '''23:59 UTC'''. If you have not voted yet, please vote [[m:Special:SecurePoll/vote/398|on SecurePoll]]. On behalf of the [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Ratification/Voting#Electoral_Commission|Charter Electoral Commission]],<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 03:47, 8 juli 2024 (KSV) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">U4C Special Election - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, A special election has been called to fill additional vacancies on the U4C. The call for candidates phase is open from now through July 19, 2024. The [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the [[:foundation:Wikimedia Foundation Universal Code of Conduct|UCoC]]. Community members are invited to submit their applications in the special election for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please review the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|U4C Charter]]. In this special election, according to [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#2. Elections and Terms|chapter 2 of the U4C charter]], there are 9 seats available on the U4C: '''four''' community-at-large seats and '''five''' regional seats to ensure the U4C represents the diversity of the movement. [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#5. Glossary|No more than two members of the U4C can be elected from the same home wiki]]. Therefore, candidates must not have English Wikipedia, German Wikipedia, or Italian Wikipedia as their home wiki. Read more and submit your application on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Meta-wiki]]. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 00:03, 10 juli 2024 (KSV) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Wikimedia Movement Charter ratification voting results</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, After carefully tallying both individual and affiliate votes, the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting#Electoral Commission|Charter Electoral Commission]] is pleased to announce the final results of the Wikimedia Movement Charter voting.   As [[m:Special:MyLanguage/Talk:Movement Charter#Thank you for your participation in the Movement Charter ratification vote!|communicated]] by the Charter Electoral Commission, we reached the quorum for both Affiliate and individual votes by the time the vote closed on '''July 9, 23:59 UTC'''. We thank all 2,451 individuals and 129 Affiliate representatives who voted in the ratification process. Your votes and comments are invaluable for the future steps in Movement Strategy. The final results of the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] ratification voting held between 25 June and 9 July 2024 are as follows: '''Individual vote:''' Out of 2,451 individuals who voted as of July 9 23:59 (UTC), 2,446 have been accepted as valid votes. Among these, '''1,710''' voted “yes”; '''623''' voted “no”; and '''113''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 73.30% voted to approve the Charter (1710/2333), while 26.70% voted to reject the Charter (623/2333). '''Affiliates vote:''' Out of 129 Affiliates designated voters who voted as of July 9 23:59 (UTC), 129 votes are confirmed as valid votes. Among these, '''93''' voted “yes”; '''18''' voted “no”; and '''18''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 83.78% voted to approve the Charter (93/111), while 16.22% voted to reject the Charter (18/111). '''Board of Trustees of the Wikimedia Foundation:''' The Wikimedia Foundation Board of Trustees voted '''not to ratify''' the proposed Charter during their special Board meeting on July 8, 2024. The Chair of the Wikimedia Foundation Board of Trustees, Nataliia Tymkiv, [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/Board_resolution_and_vote_on_the_proposed_Movement_Charter|shared the result of the vote, the resolution, meeting minutes and proposed next steps]].   With this, the Wikimedia Movement Charter in its current revision is '''not ratified'''. We thank you for your participation in this important moment in our movement’s governance. The Charter Electoral Commission, [[m:User:Abhinav619|Abhinav619]], [[m:User:Borschts|Borschts]], [[m:User:Iwuala Lucy|Iwuala Lucy]], [[m:User:Tochiprecious|Tochiprecious]], [[m:User:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]]<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 17:53, 18 juli 2024 (KSV) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Vote now to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, I am writing to you to let you know the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is open now through '''August 10, 2024'''. Read the information on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility. The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 02:47, 27 juli 2024 (KSV) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> p18rmdy6t4npjbpcaqnk5nbpewprzrc 0 6665 60410 51695 2022-12-22T21:26:53Z Arvokas inssi 7947 Datoteka 60410 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Bernd Heinrich Wilhelm von Kleist |slika= |tekst uz sliku=''Hajnrih fon Klajst'', njemački pjesnik, pisac i dramaturg |datum rođenja=18.10.1777. |mjesto rođenja=Frankfurt an der Oder, Njemačka |datum smrti=21.11.1811. |mjesto smrti=Wannsee, Njemačka }} [[File:Heinrich von Kleist by Kügelgen.jpg|thumb|Heinrich von Kleist]] * "Vrati se, draga djevojko. Sve ću ti [[oprost]]iti. Ponovo se pribij uz mene, učini to u slijepom povjerenju. Još i ne znaš do kraja ko je to u tvom zagrljaju - ali uskoro, uskoro! I [[srce]] će ti zadrhtati ako se budeš zagledala u moje, obećavam ti!" (''Pismo Vilhelmi fon Cenge''; Vircburg, 19-23.09.1800.) == Vanjski linkovi == *[http://www.gutenberg.org/browse/authors/k#a2127 Online djela (njemački jezik), na Project Gutenberg] [[Kategorija:Književnost|K]] [[Kategorija:Njemački pisci|K]] {{Wikipedia}} 9cnu4kykkl217n7jmat5fxjeg7fve4m 0 6666 26714 2007-01-16T01:16:35Z Zumbulka~bswikiquote 10 Omer Hajjam premješten u Omar Hajjam 26714 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Omar Hajjam]] 2a08js7ehqdt8bjqzr3rcq88769xzxp 0 6667 52237 40873 2014-04-15T21:29:35Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 3 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q202815]] 52237 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Vuk Stefanović Karadžić |slika=[[slika:VukKaradzic.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Vuk Stefanović Karadžić'', srpski jezikoslovac i reformator srpskog jezika |datum rođenja=07.11.1787. |mjesto rođenja=Tršić, Srbija |datum smrti=07.02.1864. |mjesto smrti=Beč, Austrija }} * "Vi! moja Vi! ne biste li htjeli da budete moja?" (''Pismo Ani Kraus''; Pešta, 15.11.1814.) == Pogrešno pripisivanje == * "Piši kao što govoriš i čitaj kao što je napisano." (ortografski princip [[Johann Christoph Adelung|Johanna Christopha Adelunga]] [http://bs.wikipedia.org/wiki/Vuk_Stefanovi%C4%87_Karad%C5%BEi%C4%87]) == Vanjski linkovi == *[http://www.gutenberg.org/browse/authors/k#a6293 Online djela] - Project Gutenberg [[Kategorija:Nauka|K]] {{Wikipedia}} s0yrpl72z10zbl1v0oyix76mnf63gtp 0 6668 27204 26721 2007-02-05T17:16:46Z Zumbulka~bswikiquote 10 27204 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jovan Jovanović Zmaj |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski pjesnik'' |datum rođenja=24.11.1833. |mjesto rođenja=Novi Sad, Srbija |datum smrti=03.06.1904. |mjesto smrti=Sremska Kamenica, Srbija }} * "Uvijek sam se čudio kad je ko pisao [[pismo]] tamo gdje bi se riječima izraziti mogao. Sad vidim da nisam imao pravo. Sad najbolje vidim da ima stvari, koje se ni [[riječ]]ima i pismom dovoljno kazati ne dadu, a zatajiti, prećutati, nikako (...) Budite mi zdravi - sam se čudim odkud sam nehotice pismo ovo poljubio." (''Pismo Euforisimi'', jesen 1861.) [[Kategorija:Književnost|Z]] [[Kategorija:Srbijanski pisci|Z]] {{Wikipedia}} 6c6qkxa1bwv6fp732aiprokhtq4gtw1 0 6669 55202 39961 2015-08-03T20:08:06Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q1250067]] na [[d:|Wikidati]] 55202 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Svetislav Basara |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski književnik'' |datum rođenja=1953. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Drugačiji je pristup i tretman [[Erotika|erotike]] u literaturi i u [[život]]u. Da bi se bavio erotikom u literaturi, [[čovjek]] mora biti veliki majstor, poput [[Marcel Proust|Prusta]]. Nju u književnosti treba upotrebljavati kao pikantan začin u dobrom jelu, u malim dozama, s mjerom i u pravom trenutku." (za ''Blic'') == Djela == *''[[Fama o biciklistima]]'' [[Kategorija:Književnost|B]] [[Kategorija:Srbijanski pisci|B]] [[Kategorija:Svetislav Basara]] {{Wikipedia}} mn5zt9w0iv108p8iadpgeuxef5zs8ye 0 6671 26732 2007-01-17T15:38:53Z Harač 23 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =Fama o biciklistima |autor =[[Svetislav Basara]] |slika = |tekst uz sliku = |ori... 26732 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Fama o biciklistima |autor =[[Svetislav Basara]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Fama o biciklistima'' |datum prvog izdavanja = }} * "Po izlasku iz bolnice, otac je kupio ikonu [[Isus|Isusa Krista]] i polovan velosiped. Skinuo je sliku kajzera i okačio ikonu iznad radnog stola za kojim nikada ništa nije radio; tada još ne biješe stupio u prepisku s Njegovom Svetošću patrijarhom Gruzijske pravoslavne Crkve. Ali, potkrala se greška: prilikom uramljivanja staklorezac je halkicu za kačenje zakucao izvan ose simetrije i Isus je visio ukrivo za razliku od kajzera koji je visio besprijekorno, u stavu mirno. Otac je pokušavao da uz pomoć obućarskog ljepka (izuzetno čvrstog ) dovede ikonu u ravnotežu. Uzalud. Ikona se krivila kao da je htjela da mu stavi do znanja da treba da stoji ukrivo. Jednoga dana otac banu kod mene u sobu i povika : ''Felix error!'' Shvatio sam šta ikona hoće da mi kaže: ne stoji ukrivo Isus, kriv je svijet ; svijet odstupa od vertikalne ose Logosa za čitavih 13 stepeni..." * "Ne shvatam kako neko odbija da povjeruje da je Spasitelj pretvorio vodu u [[vino]]. Danas je rašireno nevjerovanje da je na svadbi u Kani voda bila pretvorena u najfinije vino, na žalost i među alkoholičarima, što je za žaljenje jer, čak i mi imamo sposobnost preobražavanja stvari, naravno nagore, jer smo pali. Mi vino preobražavamo, alhemijski, u tečnost nedostojnu imenovanja na ovom mjestu." * "U [[San|snu]] uvijek :valja znati da ti nisi ti i da si daleko :od sebe. Zapostavljen jer si pažnju poklonio :avetima u tijelu. Ne vezuj se ni bolom :ni radošću na prikaze jave :da i ti ne bi postao kao one." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Svetislav Basara]] {{Wikipedia}} qt56wgc4wa7tujdy46nfpsevav030eb 14 6672 31054 27131 2007-05-02T05:59:53Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31054 wikitext text/x-wiki Svetislav Basara [[Kategorija:Literatura]] ogjevi5i62jnhitdj9m5czql9sfckm3 0 6673 27551 26738 2007-02-27T22:02:47Z Harač 23 27551 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Srđan Golubović |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski režiser'' |datum rođenja=24.08.1972. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Nikada ne kažem sebi da sam uspio, nažalost. Ta nemogućnost da sebe pohvalim dosta me opterećava. A sebi ne postavljam cilj kada počinjem raditi film. Trudim se da moj razlog za bavljenje nekim [[film]]om bude intimni pokušaj da se razračunavam s nekim problemom. I onda se prepuštam intuiciji." (za ''Republiku'') * "[[Moral]]ne dileme važan su segment umjetnosti i obaveza svakog reditelja je da se bavi time. Ja doživljavam [[film]] kao jednu, ipak, angažiranu umjetnost, i mislim da moja ostvarenja imaju jaku crtu angažiranosti. Nametanje pitanja moralnih vrijednosti je put ka rješenju krize u kojoj se nalazimo." (za ''Republiku'') [[Kategorija:Film|G]] [[Kategorija:Srpski režiseri|G]] {{Wikipedia}} gop7fic8nwaxkuj2x6avn7g8uwb0ef3 0 6674 27198 26740 2007-02-05T17:02:26Z Zumbulka~bswikiquote 10 27198 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ante Rukavina |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski fudbaler'' |datum rođenja=18.06.1986. |mjesto rođenja=Šibenik, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Znam, ne smijem se umisliti i ne smijem popustiti. Znam da nisam ni pametniji, ni gluplji od mnogih. Znam da igram [[nogomet]] bolje od mnogih zato što se moje ime često spominje u javnosti. Ja uvijek sam isti. Ali, problem je što su se ljudi promijenili prema meni. Gledaju me drugim očima, prate jesam li se ja promijenio i umislio. To me malo zbunjuje." (za ''Nacional'') [[Kategorija:Sport|R]] [[Kategorija:Hrvatski sportisti|R]] {{Wikipedia}} d0aj06fewae5vtnh8zz8qyim09zmmll 0 6675 26756 2007-01-18T15:29:12Z Harač 23 Gilgameš premješten u Ep o Gilgamešu 26756 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Ep o Gilgamešu]] egztf0ilypuuck59q2jg6cc29qc51ql 0 6676 29611 26767 2007-03-23T19:42:57Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29611 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Žabe |autor =[[Aristofan]] |slika = |tekst uz sliku =Drama (komedija) |originalni naziv =''Bátrachoi (Βάτραχοι)'' |datum prvog izdavanja =405. p.n.e. }} * "Zbogom ostaj, Eshile moj dragi, : pođi sada, naš mili grad spasi, : pa savjetom urazumi mudrim : nerazumne, a njih ima mnogo." == Vanjski linkovi == *[http://el.wikisource.org/wiki/%CE%92%CE%AC%CF%84%CF%81%CE%B1%CF%87%CE%BF%CE%B9 Online tekst (grčki jezik)] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Aristofan]] {{Wikipedia}} lowgd5kpzgofodhc6yjbfnk2cizztyw 0 6677 27218 26768 2007-02-05T17:25:34Z Zumbulka~bswikiquote 10 27218 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Tirtej (Τυρταιος) |slika= |tekst uz sliku=''antički grčki pjesnik'' |datum rođenja=oko 7. st. p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Život]] žrtvovat, svoj i među ratnicima pasti : za svoj se boreći dom - dika junaku je to. : Ostavit' [[zavičaj]] svoj i svoje oranice plodne, : tuđ obijati prag, [[bijeda]] je najveća to, : s milom lutati majkom, sa starcem ocem i sitnom : djecom podnositi jad, ženi nanositi [[bol]]. : Takva [[čovjek]]a, da krene ma kuda, ne voli niko, : jede ga nevolje zub, teško ga uboštvo tre." : (''Ratničke pjesme'') [[Kategorija:Književnost|T]] [[Kategorija:Grčki pisci|T]] {{Wikipedia}} pr1zuz15ag5zred1kuzww1z8ik6whr7 0 6678 52117 46597 2014-04-15T12:48:19Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 4 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q316129]] 52117 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mimnermo (Μίμνερμος) |slika= |tekst uz sliku=''antički grčki pjesnik'' |datum rođenja=oko 600. p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ali mu kratak je traj, prolazi brzo k'o san : slatke mladosti čar, a odmah strašna i ružna : [[starost]] uzima vlast, visi nad glavom k'o mač; : mrska je ona i tužna, a neznatnim čovjeka čini, : bistri mu otima vid, oštri um." (''Nana'') [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Grčki pisci]] {{Wikipedia}} 35fji18yss70wfqvult0y8i7vtspj0p 0 6679 59105 27199 2019-12-19T16:32:18Z 80.223.95.177 File 59105 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Arhiloh (Αρχιλοχος) |slika= |tekst uz sliku=''antički grčki pjesnik'' |datum rođenja=680. p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti=645. p.n.e. |mjesto smrti= }} [[File:Archilochus 01 pushkin.jpg|right|thumb|]] * "[[Vojnik]] u službi sam Enijalija, ratnoga [[bog]]a, : ali i Muzama ja vjerno služiti znam. : Pečen u koplju mi [[hljeb]], u koplju im ismarsko [[vino]], : Koplje je potporanj moj kad god podignem vrč." :(''Dvorski poziv'') [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Grčki pisci]] {{Wikipedia}} eq7lw6ro4r2kl5q647on4iw009mn4i4 0 6680 52030 43556 2014-04-15T08:33:20Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 10 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q273003]] 52030 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Seminod (Σιμωνίδης) |slika= |tekst uz sliku=''antički grčki pjesnik'' |datum rođenja=oko 7. st. p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "O sinko, svemu što postoji drži rok : Div gromovnik i njime ravna po volji. : U ljudi nema uma no za jedan dan : Ko stoka [[život]] provodimo ne znajuć : Skončanje kakvo svakom bog namjenjuje." [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Grčki pisci]] {{Wikipedia}} m6hejsqtbtkxl3y85g782t92rq9aftn 0 6681 26775 26774 2007-01-18T16:43:14Z Harač 23 26775 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Hiponakt |slika= |tekst uz sliku=''antički grčki pjesnik'' |datum rođenja=6. st. p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ti meni još ni plašta topla ne dade, : na čitavoj zimi da me studen ne bije, : nit omota mi noge toplom obućom, : već od mraza mi noge ispucale sve." (''Žalba Hermu'') [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Grčki pisci]] {{Wikipedia}} c7u3os9oq4mhtosrpomacy3y4bvpxuq 0 6682 51365 44205 2014-04-13T01:40:58Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q213484]] 51365 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Anakreont (Ἀνακρέων) |slika=[[slika:Anacreon Louvre.jpg|250px]] |tekst uz sliku=''antički grčki pjesnik'' |datum rođenja=oko 570. p.n.e. |mjesto rođenja= Teos (Sigacik, Turska) |datum smrti=496. p.n.e. |mjesto smrti=Atina, Grčka }} * "Strastveno ljubim i opet ne ljubim, : Ludujem i opet ne ludujem." [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Grčki pisci]] {{Wikipedia}} luzs664exjykbpnifr7bcrsvgof2576 0 6683 51565 40504 2014-04-14T17:14:58Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 1 interwiki link, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q163079]] 51565 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Katul (Gaius Valerius Catullus ) |slika=[[slika:Catulo2.jpg|250px]] |tekst uz sliku=''antički rimski pjesnik'' |datum rođenja=oko 84. p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti=oko 54. p.n.e. |mjesto smrti= }} * "[[Mržnja|Mrzim]] i ljubim. Zašto to činim, možda pitaš? : Ne znam, ali osjećam da tako biva i mučim se." [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Rimski pisci]] {{Wikipedia}} nirvxw1z3pkep3uh2q7piwid3pe2gfj 14 6684 51224 47441 2014-04-09T05:28:08Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51224 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pisci]] kirfcsae461krkr82efw180kl0wyyhd 0 6685 55203 43866 2015-08-03T20:08:16Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q60220]] na [[d:|Wikidati]] 55203 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Eneida |autor =[[Vergilije]] |slika =[[Slika:Aeneas'_Flight_from_Troy_by_Federico_Barocci.jpg|250px]] |tekst uz sliku =Epska pjesma |originalni naziv =''Aeneis'' |datum prvog izdavanja =između 29. - 19. p.n.e. }} * "Borbe slavim i muža što prvi sa obala Troje : stiže - sudbinom gnan - u Lavinij, na italske žale, : stradajući silno na kopnu i na moru odredbom višnjih : koji ga ganjahu tako zbog srdžbe krute Junone, : mnogo pretrpje u boju kod ne izgradi grad i penate : ne prenese u Lacij gdje niklo je pleme Latina, : otkle su albanski pređi i visoki zidovi Rima." == Vanjski linkovi == *[http://en.wikisource.org/wiki/Aeneid Online tekst (engleski jezik)] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Vergilije]] {{Wikipedia}} qhcoh8vrcqs35bo8ncn19528fl5rf93 14 6686 55204 42062 2015-08-03T20:08:26Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q7369045]] na [[d:|Wikidati]] 55204 wikitext text/x-wiki Vergilije [[Kategorija:Literatura]] bm3y1jce41afdsawhahaqufqpsv4zea 0 6687 58130 42748 2017-09-04T11:56:21Z 89.146.178.97 58130 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Mesnevija |autor =[[Mevlana Dželaludin Rumi]] |slika = |tekst uz sliku =zbirka pjesama |originalni naziv =''مثنوی معنوی'' |datum prvog izdavanja = }} * "Ako vrčem budeš zahvatao more, : Koliko se za jedan dan može zagrabiti?" == Mesnevija I == *"Tvoj trud koji proizlazi iz snage :koju ti je [[Bog]] dao, :znači zahvalnost na tom Božijem daru. :Tvoj nehaj i ljenčarenje :dokaz je tvoje nezahvalnosti i poricanja :Božijih blagodati (nimeta)." == Mesnevija II == *"Ispravi svoje dijelove tijela uz pomoć ispravnih. :O ti, koji ispravno ideš, glavu svoju od praga tog ne okreći. :Vaga vagu ispravlja; isto tako, :vaga vagu čini manjkavom. :Ko god vaga na način isti kao i oni nepravedni, :u manjkavost upada, a razum mu se ošamuti. :Idi, prema nevjernicima oštar budi, :na sklonost prema strancima prašinu prospi. :Nad glavama stranaca poput mača budi: 125 :dođi, varkama lisičijim se ne igraj, lav budi, :da prijatelji, [[ljubomora|ljubomorom]] pokrenuti, ne bi prekinuli s tobom, :jer je trnje ono [[neprijatelj]] ruži ovoj." == Mesnevija III == *"Postoji predaja koja kaže ''[[Srce]] je poput pera u pustinji,'' :''koje je u vlasti vjetrova;'' :''[[Vjetar]] ga nasumice nosi na sve strane,'' :''čas desno a čas lijevo, u suprotne smjerove.'' :Prema drugoj predaji, znaj da je srce poput :kipuće vode u loncu na vatri." *"Onaj ko je sa nama, mora spavati budan, :kako bi u stanju budnosti, mogao sanjati [[san|snove]]. :[[Misao]] o stvorenim stvarima je [[neprijatelj]] :ovom slatkom budnom spavanju; :sve dok tvoja misao nije uspavana, a tvoj grkljan zatvoren, :nikakva [[tajna]] ne može doprijeti do tebe. :Mistična zbunjenost mora izbrisati misao; :zbunjenost proždire misao i sjećanje na sve drugo osim [[Bog]]a." == Mesnevija IV == *"Tvoji [[prijatelj]]i su u stvari tvoji neprijatelji, :sve dok te vežu za sebe i dok se baviš njima :i na taj način odvlače od Prisustva (Boga). :Postoji [[životinja]] koja se zove bodljikavo prase, :koja je, zahvaljujući batini postala jaka i snažna. :Što je više udaraš, to ona više napreduje. :Nema sumnje da je [[duša]] istinskog mumina slična tomu, :pošto i on, pod udarcima patnje i muke, postaje jači." == Mesnevija V == *"Ako je [[tuga]] našla put do tvog srca i narušila tvoju [[radost]], :to je znak da priprema put za sreću. :Ona smjesta očisti sve druge stvari iz kuće, :kako bi ushićenje moglo doći do tebe od strane Izvora dobrote. :[[Patnja]] protresa žute listove sa grana tvoga srca, :kako bi svježi listovi mogli neprestano izrastati. :Ona iz korijena izvlači staro [[nezadovoljstvo]], :kako bi nova ekstaza mogla ušetati iz Njegovog pravca. :Tuga srca izvlači uvenule i vijugave korijene, :kako ni jedan ne bi ostao sakriven. :Putem patnje mogu se mnoge stvari izvaditi iz srca, :kako bi Bog dao nešto bolje za uzvrat." *"[[Ljubav]] je beskrajni okean čija su nebesa samo pahuljice pjene. :Znaj da su to vali Ljubavi što pokreću točak nebesa :jer bez ljubavi [[svijet]] bi bio beživotan." == Mesnevija VI == *"Kada iz srca [[govor]] nesmetano potekne, znak je to prisnosti među :dušama; bez prisnosti, protok je blokiran. :Kada srce ugleda voljenu, kako ono da ostane gorko? :Kada slavuj ugleda ružu, kako on da ne zacvrkuće?" *"Šta je duša? Duša je [[svijest]] o dobru i zlu, :radovanje nad dobrotom, a tugovanje nad [[nesreća]]ma. :Budući da je svjesnost najdublja priroda i suština duše, :što si više svjesniji, to si više duhovniji. :Svjesnost je posljedica ruha: :onaj ko je u izobilju posjeduje :može se zvati Božijim [[čovjek]]om ili [[žena|ženom]]." == Vanjski linkovi == *[http://en.wikisource.org/wiki/Masnavi_I_Ma%27navi Online tekst (engleski jezik)] *[http://www.sacred-texts.com/isl/masnavi/ Online tekst (engleski jezik)] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Mevlana Dželaludin Rumi]] {{Wikipedia}} nwue4anm4lw3zyc16b3piyw0ajfh433 14 6688 31056 27129 2007-05-02T05:59:54Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31056 wikitext text/x-wiki Mevlana Dželaludin Rumi [[Kategorija:Literatura]] to1161o1k58cpi0xe0lbzl2jz7r7364 0 6689 26795 2007-01-18T17:34:47Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Hafiz Širazi |slika= |tekst uz sliku=''perzijski pjesnik'' |datum rođenja=1317. ili 1325. |mjesto rođenja=Širaz, Iran |datum smrti= |mjesto smrti= }} ... 26795 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Hafiz Širazi |slika= |tekst uz sliku=''perzijski pjesnik'' |datum rođenja=1317. ili 1325. |mjesto rođenja=Širaz, Iran |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Teškoća [[ljubav]]i je izvan dometa našeg znanja, : Tu delikatnost ne rješava naša nesavršena misao." [[Kategorija:Književnost|Š]] [[Kategorija:Iranski pisci|Š]] {{Wikipedia}} lmdce5y80ijhzsvsnqv4jaln3rf3mak 0 6691 27219 26814 2007-02-05T17:26:29Z Zumbulka~bswikiquote 10 27219 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Vojislav Brajović |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski glumac'' |datum rođenja=11.05.1949. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Sedamdesetih godina prošlog stoljeća snimljene su možda najkvalitetnije televizijske emisije i serije na ovom prostoru. Sada rado prihvatam raditi na [[film]]u, ali teže na televiziji. [[Pozorište]] je sačuvalo svoj umjetnički integritet. Tu mogu iskazati svoje glumačke kvalitete." (za ''Blic'') [[Kategorija:Film|B]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|B]] {{Wikipedia}} r5r43c9f61d8me4zb7pxivhp0in0493 0 6692 52484 32663 2014-04-21T16:23:13Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52484 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Kiro Gligorov |slika= |tekst uz sliku=''prvi makedonski predsjednik'' |datum rođenja=03.05.1917. |mjesto rođenja=Štip, Makedonija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Nisam želio ići u Hag da ne naštetim [[Franjo Tuđman|Tuđmanu]]. Ali, apsolutno sam podržavao suđenje [[Slobodan Milošević|Miloševiću]]. On je suđenje zaslužio, ali Tuđman i [[Alija Izetbegović|Izetbegović]] ne. Za takve ličnosti treba vagati stvari. Naravno da niko nije bezgrešan, ali stvari treba sagledavati u cjelini i u kontekstu." (za ''Jutarnji list'') [[Kategorija:Politika|G]] [[Kategorija:Makedonski političari|G]] {{Wikipedia}} 018w26pe6863fm9dgo5xc0mzxakp58w 14 6693 26817 2007-01-19T19:10:47Z Harač 23 New page: [[Kategorija:Političari]] 26817 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Političari]] 0lfifaltn3flxxlfjt0epwxbdkf5x65 0 6694 27205 26822 2007-02-05T17:17:56Z Zumbulka~bswikiquote 10 27205 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Krešimir Mikić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski glumac'' |datum rođenja=17.04.1974. |mjesto rođenja=Osjek, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Poslije snimanja [[film]]a treba mi neko vrijeme da počnem raditi normalan [[život]], jer snimanja to nisu. Dok radim na filmu, cijelo vrijeme između kadrova ''podgrijavam'' lik koji glumim, održavam ga na tihoj vatri. Zato mi se čini da je taj odmak i odmor od lika potreban svakom osjetljivom glumcu." (za ''Slobodnu Dalmaciju'') [[Kategorija:Film|M]] [[Kategorija:Hrvatski glumci|M]] {{Wikipedia}} ilmx9mn1xlpnvaduhcxic2xm80o705d 0 6695 36772 36766 2009-05-05T20:50:53Z WizardOfOz 467 rev 36772 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Jel neko vidio djevojčice, kurve, ratne zločince |autor =[[Emir Imamović]] |slika =[[slika:Jel neko vidio.jpg|200px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Jel neko vidio djevojčice, kurve, ratne zločince'' |datum prvog izdavanja =2006. }} * "Knjiga je nastala na osnovu događaja otmice četiri djevojčice iz Tešnja. Nisam pokušavao rekonstruistati događaj, samo sam uzeo neke likove i u svjetlu toga prikazao bh. stvarnost" (autor) * "Garin je djed znao reći da se [[komunizam]], prehlada i mahmurluk najteže istjeruju iz insana i da je za svaku boljku potrebno ležati: za komunizam u zatvoru, za prehladu 'nako, a za mahmurluk u dobrom snu." == Drugi o knjizi == *[[:en:Boris Dežulović|Boris Dežulović]] **"Kad su Garo i Žuti planirali otmicu koja će im promijeniti živote, nisu mogli znati da ćete se među njihovim taocima naći i vi, zatočeni među koricama ovog urnebesnog magikomičnog trilera bez hrane, bez pića, bez daha i bez ikakve šanse za bijeg, sudbine posve neizvjesne do posljednje stranice." *[[Ahmed Imamović]] **"Još je [[Aristotel]] kazao kako nije važno koliko je istinito ono o čemu se piše, već koliko se istinitim doima. Problem s bosanskom zbiljom je, međutim, taj što je svaka istinita priča nevjerovatnija od bilo koje fikcije. I zato, ako vam se u knjizi Emira Imamovića nešto učini nemogućim, budite sigurni da ste naišli na dokumentarne dijelove. Nakratko zaboravite Aristotela: ovo je roman o zemlji u čijim granicama ne stanuje logika, i u kojoj je u svakom trenutku sve - baš sve! - moguće." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Emir Imamović]] [[Kategorija:Literatura]] hzwvtgn63k28wz2hiy0xsycfvjqjds4 6 6696 26828 2007-01-20T13:16:14Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 26828 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 6697 28583 27901 2007-03-23T19:32:42Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28583 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Emir Imamović Pirke |slika= |tekst uz sliku=''bosanski pisac i novinar'' |datum rođenja= 1973. |mjesto rođenja=Tuzla, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Garin je djed znao reći da se [[komunizam]], prehlada i mahmurluk najteže istjeruju iz insana i da je za svaku boljku potrebno ležati: za komunizam u zatvoru, za prehladu 'nako, a za mahmurluk u dobrom snu." (''Jel neko vidio djevojčice, kurve, ratne zločince'') *"[[Dario Džamonja]], i to je ta tajna, nije bio Pisac zato što je volio da ga tako zovu, niti zato što je samog sebe najozbiljnije shvaćao, niti je vjerovao kako je svu svoju mudrost već ukoričio i sada samo treba da živi od slave, pije na koktelima, jede na prijemima i na novinskim stranicama u dugim odgovorima usplahirenim intervjuistima indirektno postavlja pitanje nezahvalnom puku: Je l' shvaćate vi koliki sam ja genije? Daco je svoje pisanje odživio, a takvi nikada ne napišu svoju najznačajniju knjigu. Niti ih to interesuje." (Dani, br.228) * "..[[Emir Kusturica]] nije bosanski umjetnik. Još od ''Doma za vešanje''. Pripadnost određenoj kulturi ne mjeri se, naime, mjestom rođenja umjetnika ili njegovim nacionalnim određenjem. Zato ni [[Mirko Kovač]] nije srpski, a, recimo, [[Saul Below]] jevrejski pisac, dok [[Emir Dragulj]], ma koliko dugo živio u Beogradu, jeste bosanski slikar. Njegova inspiracija mahom i dolazi iz bosanštine, pa čak i iz pripadnosti muslimanskoj zajednici u [[BiH|Bosni]]. Kovač je, pak, ne samo rovinjskom adresom, bliže hrvatskoj kulturi i njenoj književnosti, dok je Below čikaški i, samim tim, američki pisac koji puno bolje odražava muke Amerikanca nego bilo kakvo jevrejsko učenje." (Dani, br.194) == Djela == *''[[Jel neko vidio djevojčice, kurve, ratne zločince]]'' {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari|I]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|I]] [[Kategorija:Emir Imamović|*]] tp7x89k5psu3ksdbutbuffh02vpkoob 0 6698 60110 59969 2022-04-26T14:44:31Z 109.175.39.86 /* Citati */ 60110 wikitext text/x-wiki Komunizam je radikalna politička ideologija koja revolucionarnim nasiljem želi ostvariti potpunu društvenu jednakost. Predstavlja i politički pokret komunističkih stranaka i politički sistem jednostranačke totalitarne vlasti. Jedno je od političkih strujanja unutar [[socijalizam|socijalizma]]. Unutar komunizma razvili su se pokreti [[titoizam]] i [[staljinizam]], nazvani prema komunističkim vođama i diktatorima. ==Citati == *[[Adlai Stevenson I]] **"Komunizam je korupcija sna o pravdi." (govor u Urbani, Illinois (1951); citirano u Adlai's Almanac: The Wit and Wisdom of Stevenson of Illinois (1952), str. 20, {{ISBN|978-1334942433}}) *[[Alija Izetbegović]] **"Bit ću sasvim otvoren, nisu to samo glasine. Vraćanje vjeri je skoro opći fenomen na svim prostorima na kojima je komunizam brutalno suzbijao religiju pedeset ili sedamdeset godina. Islamizacija, kako vi to nazivate, postoji u Bosni, ali postoji u istoj mjeri i kristijanizacija, to jest vraćanje intersa za vjeru kod bosanskih katolika i pravoslavaca. Ali kršćanska Evropa ne registruje kristijanizaciju, nije osjetljiva na taj fenomen, što ja razumijem i ne zamjeram. Samo, moram vas nešto ispraviti, moja tolerancija nije evropskog, nego muslimanskog porijekla. Ako sam tolerantan, ja sam to prvo kao musliman,a zatim kao Evropljanin. Evropa ima neke zablude kojih se nikako ne može osloboditi, uprkos očiglednim činjenicama. U Bosni, u ovom ratu naprimjer, uništene su stotine crkava i džamija. Sve su ih uništili “Evropljani”, nijednu Bošnjaci. Turska vlast nije bila baš “svilena”, ali svi kršćanski narodi i svi njihovi najvažniji srednjovijekovni spomenici preživjeli su pet stotina godina turske vlasti. To je činjenica. Čuveni fruškogorski manastiri, nedaleko od Beograda, preživjeli su 300 godina turske vlasti, ali nisu preživjeli tri godine evropske vlasti. Spaljeni su u toku Drugog svjetskog rata. Fašizam i komunizam nisu azijski, nego evropski proizvod. Ni sada Evropa nije pokazala neku veliku osjetljivost prema pojavi fašizma na Balkanu. Ja cijenim Evropu, ali mislim da ona ima odveć visoko mišljenje o sebi." (intervju za “Stern”, 5. novembra 1994. Sarajevo (objavljeno u knjizi “Čudo bosanskog otpora” 1995. godine)) *[[Alojzije Stepinac]] **"Komunizam se u laži rodio, od laži živi i od laži će i umrijeti!" *[[Billy Graham]] **"Komunizam je religija direktno inspirisana, režirana i motivirana od samog đavola koji je objavio rat protiv Svemogućeg Boga." ([https://www.independent.co.uk/news/obituaries/billy-graham-dead-american-evangelist-preacher-queen-friendship-death-dies-a8221441.html]) *[[Clement Attlee]] **"Ruski komunizam je zakonito dijete Karla Marxa i Katarine Velike." (The Observer, 1956.) *[[Dušan Kovačević]] **"Prirodi je bilo potrebno milion godina da od majmuna stvori čovjeka, a komunizmu samo pola vijeka da čovjeka vrati među životinje." ("Profesionalac", 1990., tužna komedija po Luki) *[[Edo Popović]] **"Komunizam se davno slomio, rat je davno prošao, i to sigurno nije val na kojem želim jahati, niti su ti događaji nekakav ključ za razumijevanje mojih proza. Ali, posljedice brutalnog, predatorskog kapitalizma kakav je ovdje na djelu razornije su od posljedica rata i dugoročno će nas više koštati. Mi u Hrvatskoj uporno idemo unatrag." ("Feral Tribune") *[[Emir Imamović]] **"Garin je djed znao reći da se komunizam, prehlada i mahmurluk najteže istjeruju iz insana i da je za svaku boljku potrebno ležati: za komunizam u zatvoru, za prehladu 'nako, a za mahmurluk u dobrom snu." (''[[Jel neko vidio djevojčice, kurve, ratne zločince]]'') *[[Eric Hobsbawm]] **"Komunizam je sada mrtav: SSSR i večina država i društava građenih na njegovom modelu, djeca Oktobarske revolucije koja nas je inspirisala, toliko su potpuno propala, ostavljajući za sobom krajolik materijalnih i moralnih ruševina, da mora biti očito da je neuspjeh bio ugrađen u poduhvat od početka." (''Interesting Times: a twentieth-Century life'') *[[Fatmir Alispahić]] **"Činjenica da je komunizam činio zločine nad Bošnjacima, a istovremeno i vladao vremenom u kome su Bošnjaci napredovali poglavito u obrazovnom smislu, čini još složenijom obavezu distanciranja bošnjačke emocije od komunističkog zločinstva." ("Komunistički zločini nad Bošnjacima", 27. augusta 2012., Islamska zajednica u BiH, [http://www.islamskazajednica.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=14938:komunisticki-zlocini-nad-bosnjacima&catid=41&Itemid=997]) **"Saznajemo da je komunizam pobio preko 100 miliona ljudi, za pola više nego što je stradalo u Drugom svjetskom ratu. Samo u Sovjetskom Savezu, kako piše Aleksandar Solženjicin, komunizam je ubio 66 miliona ljudi. Žrtve nacizma ne mogu negirati žrtve komunizma, i obratno, i otud je jalovo uspoređivati ova dva zla. Izuzev za one kojima je stalo da komunizam zaštite od jednakosti sa nacizmom i fašizmom." ("Komunistički zločini nad Bošnjacima", 27. augusta 2012., Islamska zajednica u BiH, [http://www.islamskazajednica.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=14938:komunisticki-zlocini-nad-bosnjacima&catid=41&Itemid=997]) *[[Grover Cleveland]] **"Komunizam je mržnja i prijetnja miru i organizovanoj vlasti." (četvrta godišnja poruka, 3. decembra 1888.) *[[Joe Biden]] **"Komunizam je propali sistem - univerzalno propali sistem. Ne vidim socijalizam kao neku vrlo korisnu alternativu." (https://www.klix.ba/vijesti/svijet/joe-biden-kuba-je-propala-drzava-a-komunizam-je-propali-sistem/210716118) *[[Karl Marx]] **"Teorija komunizma može se sažeti u jednu rečenicu: Ukinuti svu privatnu imovinu." ("Komunistički manifest") *[[Mao Zedong]] **"Komunizam nije ljubav. Komunizam je čekić kojim uništavamo naše neprijatelje." *[[Moša Pijade]] **"...potrebno je zato stvoriti toliko mnogo beskućnika, da ovi beskućnici budu većina u državi. Stoga mi moramo da palimo. Pripucaćemo pa ćemo se povući. Nijemci nas neće naći, ali će iz osvete da pale sela. Onda će nam seljaci, koji tamo ostanu bez krova, sami doći i mi ćemo imati narod uza se pa ćemo na taj način postati gospodari situacije. Oni koji nemaju ni kuće ni zemlje ni stoke, brzo će se i sami priključiti nama, jer ćemo im obećati veliku pljačku. Teže će biti sa onima koji imaju neki posjed. Njih ćemo povezati uza se predavanjima, pozorišnim predstavama i drugom propagandom... Tako ćemo postepeno proći kroz sve pokrajine. Seljak koji posjeduje kuću, zemlju i stoku, radnik koji prima platu i ima hljeba, za nas ništa ne vrijedi. Mi od njih moramo načiniti beskućnike, proletere... Samo nesrećnici postaju komunisti, zato mi moramo nesreću stvoriti, mase u očajanje baciti, mi smo smrtni neprijatelji svakog blagostanja, reda i mira..." (dokument se nalazi u Arhivu vojnohistorijskog instituta u Beogradu u fajlu Štaba vrhovne komande (JVUO) pod oznakom K-12,30/12.) *[[Muamer Zukorlić]] **"Za mene su, znate, fašisti i komunisti isto; jednako ih se gnušam." (Dani) *[[Mustafa Busuladžić]] **"Da bi se izbjegle katastrofe i stvorio novi poredak, države su pribjegle raznim ekstremnim ideologijama kao što su komunizam, [[fašizam]], nacionalsocijalizam". (“Paradoksi u svijetu“) **"[[Islam]] je prirodni protivnik i komunizma i fašističko-rasističkih shvatanja. Da bi se uklonila svaka propaganda, dolazila ona slijeva ili sdesna, muslimani moraju prije svega da se orijentiraju isključivo prema islamu i jačaju svoje duhovne veze. Prvi islamski kongres koji bude zasjedao treba da se pozabavi pitanjem strane propagande u islamskim zemljama i iznađe metode komunističko-fašistički utjecaj među muslimanima, a naručito omladinom i radničkim staležom." ("Muslimani u Europi - izabrani spisi", Sejtarija, 1997.) *[[Mustafa Spahić]] **"Unazad pedeset godina muslimani su, kao niko drugi, poput leptira i komarca, takozvanih heliotropa, koji lete na svjetlost žarulje i tako sami sebe uništavaju, masovno stupali u mješovite brakove, mušricima i mušrikinjama, kjafirima i nevjernicama, razvratnicima i bludnicama. Kako muškarci, tako i djevojke, kćeri muslimana vjernika i vjernica, činile su taj veliki grijeh prema Bogu, sebi i muslimanskoj zajednici, a sve da bi izgradili komunističko-socijalističko, dakle, ideološko, u osnovi lažno, bratstvo-jedinstvo i zajedništvo. (polemika "Mješoviti brakovi - opomena jednog vremena", knjiga "Mješoviti brakovi" - grupa autora, 1996.) *[[Nataša Zimonjić-Čengić]] **"...saznavši da je jedan od koljača i Ranko Popadić, partizanski komandir, Zulfikarpašić je bez duše odjurio u komandu mjesta, i to ispričao Rodoljubu Čolakoviću i Risti Tošiću. "Čolaković mi je rekao: 'Kada bismo mi hapsili koljače među ovdašnjim Srbima, onda bismo pohapsili pola našeg Narodnog odbora i većinu vojnika...' A [[Josip Broz Tito|Tito]]: 'Mi ne možemo voditi protusrpsku politiku, u našoj vojsci se nalazi preko 95 odsto Srba.' Odgovorio sam: 'Ali, to nije protusrpska, to je protukoljačka politika...'"." (Ispovijest jedne partizanke, Nataša Zimonjić-Čengić, BH Dani, br. 263) *[[Omer Čevra]] **"Odlazak [[Željko Komšić|Željka Komšića]] iz SDP-a ne predstavlja ni u kakvoj mjeri raspad ili smanjivanje snage SDP-a. Dapače, njegov odlazak predstavlja najveću šansu za SDP. Najveći problem unutar samog SDP-a je upravo taj građanski fundamentalizam, titoizam, komunizam, ideološka zaostalost starih istrošenih komunjara, koji još maštaju i romantiziraju o radnim akcijama i petokrakama." (2012, Dnevni Avaz) *[[Papa Ivan Pavao II]] **"Komunizam je bio "nužno zlo" čiju je pojavu u 20. stoljeću Bog dopustio kako bi stvorio mogućnosti da se nakon njegove propasti ostvari dobro." ("Memorije i identitet", 2005) **"Na početku je to (želja komunizma da osvoji Europu) dovelo do podjele kontinenta na sfere utjecaja. Tako je došlo do sporazuma na Jalti u veljači 1945. godine. Taj sporazum su komunisti samo djelomice poštivali i kršili su ga na različite načine... Meni ja tada bilo jasno da će to (komunizam) trajati mnogo dulje negoli je trajao nacizam? Moglo se tada pomisliti kako je to zlo bilo potrebno svijetu i čovjeku. Događa se, ustvari, da se u nekim konkretnim situacijama ljudskog postojanja zlo otkriva, u nekoj mjeri, korisnim - korisnim utoliko što stvara priliku za dobro." ("Memorije i identitet", 2005) *[[Richard Pipes]] **"Komunizam je radikalna politička ideologija koja revolucionarnim nasiljem želi ostvariti potpunu društvenu jednakost." ("Communism", New York: Modern Library, 2003, {{ISBN|978-0812968644}}) *[[Ruholah Homeini]] **"Svima je jasno da će komunizam završiti u muzeju političke historije jer marksizam nije bio u stanju da zadovolji nijednu jedinu ljudsku potrebu." (John W. Parker (2009). Persian Dreams: Moscow and Tehran Since the Fall of the Shah. Potomac Books, stranica 64. {{ISBN|978-1-59797-646-6}}.) *[[Sejfudin Tokić]] **"Izvorna socijaldemokratija podrazumijeva kao svoje najveće neprijatelje, fašiste i komuniste". (Face TV, 18. decembra 2021. [https://www.youtube.com/watch?v=gnw_KT_4Hvo]) *[[Zdravko Grebo]] **"Objektivno, komunisti ustvari jedini i razbijaju ovu zemlju." (32. sjednica CK SKBiH, 1989.) *[[Željko Pervan]] **"Komunizam ima svoje korijenje kao gljive. Još je u staroj Grčkoj bilo borbe protiv privatnog vlasništva, znate ono – svima jednako – pa to je protuprirodni blud. Komunizam odgovara samo onima koji su lijeni i nesposobni da bi dovoljno imali. Komunizam treba ljudima koji nisu nadareni za ništa. Na kraju se sve to izrodilo u pokret koji je stotine milijuna došao glave." (emisija "Bujica", 11. jula 2018. Z1 TV) ==Također pogledajte== *[[Socijalizam]] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] bkohmgqllznxevt970qoray3dx8bxw0 0 6699 61955 26837 2024-05-18T09:50:39Z Srđan 4695 61955 wikitext text/x-wiki * "Nisam član nijedne stranke jer smatram da glumci ne bi trebali biti članovi stranaka. Ali u trenutku kada je trebalo birati između mračne Srbije, primitivne, koja šteti svima, a najviše sebi, i mlade, evropske Srbije, predvođene [[Boris Tadić|Tadićem]], koja želi mir i normalan život, javno sam stao na Tadićevu stranu i nadam se da će ta strana pobijediti." (za ''Večernji list'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Kapičić, Stefan}} [[Kategorija:Film]] [[Kategorija:Srbijanski glumci]] mowl1snh8572beglda5oam25p48y06x 0 6700 61863 56562 2024-05-18T09:03:58Z Srđan 4695 61863 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Muhamed Hevaija Uskufija |slika= |tekst uz sliku=alhamijado pjesnik i autor prvog tursko-bosanskog rječnika u stihovima Potur-Šahidija |datum rođenja= 1601. |mjesto rođenja=Dobrnja kod Tuzle, BiH |datum smrti= poslije 1651. |mjesto smrti= }} "Mnogo je lijepih rječnika napisano,<br> Sve kao dragi kamen pribranih i omiljenih,<br> Ali nema napisana na [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]],<br> Ni sastavljena u prozi ni skićena u pjesmu,<br> Moje je započeti, a Božije da mi dade da uspijem." (Potur-Šahidija, 1631) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Uskufija, Muhamed Hevaija}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] c6x9wwrdii963w9dz0ga5bwp1huby6k 0 6701 61944 26856 2024-05-18T09:38:56Z Srđan 4695 61944 wikitext text/x-wiki * "Ideja da pozovem [[Bora Đorđević|Boru Đorđevića]] u emisiju mi je pala na um zbog njegove pjesme ''Ostani đubre do kraja''. Ništa nisam priredila. Za njega je čovjek uvijek na svoj način spreman. Njegove pjesme sam slušala kao mlada i žao mi je što ne radi ono što najbolje zna." (za ''Jutarnji list'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Hrga, Mirjana}} [[Kategorija:Novinarstvo]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] 3633uf9gfj6zz3st8iwrtlrh351n1nn 0 6702 55205 40340 2015-08-03T20:08:36Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q834689]] na [[d:|Wikidati]] 55205 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Borislav "Bora" Đorđević |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski pjevač'' |datum rođenja=01.11.1951. |mjesto rođenja=Čačak, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} == Drugi o njemu == *[[Mirjana Hrga]] ** "Ideja da pozovem Boru Đorđevića u emisiju mi je pala na um zbog njegove pjesme ''Ostani đubre do kraja''. Ništa nisam priredila. Za njega je čovjek uvijek na svoj način spreman. Njegove pjesme sam slušala kao mlada i žao mi je što ne radi ono što najbolje zna." (za ''Jutarnji list'') [[Kategorija:Muzika|Đ]] [[Kategorija:Srbijanski pjevači|Đ]] {{Wikipedia}} b0lq5ahitpkuf8y578vw6ebow62wjpo 0 6703 26859 26858 2007-01-21T15:04:07Z Harač 23 26859 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Paula Scher |slika= |tekst uz sliku=''američki grafički dizajner i umjetnik'' |datum rođenja=1948. |mjesto rođenja=Washington, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Kao američki građanin i patriota, osjećam da mi je dužnost da budem protiv moje vlade onda kada se ne slažem s njom. To je privilegija života u [[Demokratija|demokratiji]]. A ne slažem se sa aktivnostima [[George Bush|Bušove]] administracije." (za ''Blic'') [[Kategorija:Umjetnost|S]] {{Wikipedia}} oedduvz0ips3r6yz6wmuyi59a3xlt64 0 6705 60838 35446 2024-01-09T16:49:17Z Bakir123 6617 60838 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dino Mustafić |slika=[[Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|200px]] |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački režiser'' |datum rođenja= 6. juli 1969. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Mogu govoriti o jednom provincijskom duhu kojeg u Sarajevu ima jako mnogo i koji se vrlo često nalazi u ekstremnim pozicijama. Taj zli duh s jedne strane ignorira bilo kakvu vrijednost koja dolazi iz njegove sredine, a s druge strane negira i nipodaštava ono što nam dolazi sa strane. Mislim da mi prije svega imamo potpuno odsustvo kritičke mase, samim tim i kritičke recepcije, koja će postavljati onaj sistem vrijednosti koji treba biti u teatru. S druge strane, bojim se, da je profesionalna etika protjerana iz teatra." (''Dani'', br.98) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri|M]] lhrhhcej45fiv21uyczks11bjaof387 0 6706 61927 26875 2024-05-18T09:33:49Z Srđan 4695 61927 wikitext text/x-wiki * "Telekom Srpske je prodat Telekomu Srbije koji je državna kompanija. Prema tome, to je prodaja [[država|države]] drugoj državi. To je vrsta okupacije na ljepši način, bez obzira kako mi to zvali. To je vrsta kontrole jedne države od druge države." (''Dani'', br.501) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Katica, Hamdo}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] bupfwespvp48haw9iygs5xdos13xunj 0 6707 50470 35615 2013-10-16T21:33:43Z Pearl 501 50470 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Sjećanje na moje tužne kurve |autor =[[Gabriel García Márquez]] |slika =[[slika:Sjećanje na moje tužne kurve.jpg|170px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Memorias de mis putas tristes'' |datum prvog izdavanja =2004. }} * "... trijumf [[život]]a leži u činjenici da se iz pamćenja starih ljudi redovito gubi ono manje bitno, dok rijetko zakazuje kad se radi o nečem uistinu važnom. [[Ciceron]] je to sažeto izrazio: ''Nema starca koji bi zaboravio gdje je sakrio svoje [[blago]].''" * "Oduvijek sam smatrao da je umiranje od [[ljubav]]i tek pjesnička figura. Te sam večeri, vrativši se kući i opet bez mačka i bez nje, uvidio ne samo da je moguće, već da upravo ja, star i bez ikoga svoga, naprosto umirem od ljubavi. Ali, istovremeno sam spoznao da stoji i ona oprečna [[istina]]: ni za što na svijetu ne bih mijenjao čari svoje patnje. Više od petnaest godina posvetio sam pokušajima prevođenja [[Giacomo Leopardi|Leopardijevih]] pjesama, ali tek sam ih večeras u potpunosti shvatio: ''Jao meni, ako je ljubav, koliko [[bol]]i.''" * "... [[ljubomora]] zna više i od same istine." * "Nema veće [[nesreća|nesreće]] nego [[smrt|umrijeti]] sam." * "Konačno sam otpočeo stvarni [[život]], mirna srca, osuđen da umrem od ljubavi u sretnoj agoniji ma kojeg dana nakon što doživim stotu." {{Wikipedia}} {{Djela Gabriela Garcíe Márqueza}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Gabriel García Márquez]] kq83bsjw0utvstqqc6rwh3xyjter1a0 6 6708 26880 2007-01-22T17:41:43Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 26880 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 6709 58929 52565 2019-07-28T18:55:21Z Risto hot sir 6370 File 58929 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Peter Brook |slika= |tekst uz sliku=''britanski pozorišni scenarist i režiser'' |datum rođenja= 21. mart 1925. |mjesto rođenja=London, Engleska |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Peter Brook.JPG|thumb|Peter Brook]] * "[[Dirigent]] ne stvara [[muzika|muziku]], ona stvara njega - ako je prihvati, ako joj se prepusti, ona će ga ponijeti i to će osjećanje prenijeti na nas." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski režiseri|B]] 0eyqgkwngitrd8v6avm0vbyjheb9hlt 0 6710 26891 2007-01-23T22:54:56Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Petar Selem |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski historičar i književnik'' |datum rođenja=23.05.1936. |mjesto rođenja=Split, Hrvatska |datum smrti= |mjes... 26891 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Petar Selem |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski historičar i književnik'' |datum rođenja=23.05.1936. |mjesto rođenja=Split, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Ivo Sanader|Sanader]] je isuviše pametan čovjek i političar da bi se ijedan njegov potez mogao shvatiti kao poticanje antagonizma između Splita i Zagreba. Senader je tu mudriji od Tuđmana koji je forsirajući Nogometni klub Croatia stvorio u Dalmaciji određeni animozitet prema Zagrebu. Sanader takvu Tuđmanovu grešku neće ponoviti." (za ''Slobodnu Dalmaciju'') [[Kategorija:Književnost|S]] [[Kategorija:Historija|S]] [[Kategorija:Hrvatski pisci|S]] [[Kategorija:Hrvatski historičari|S]] {{Wikipedia}} pfb1fqx8l699fdtd93uubz4eqdxe9vn 0 6711 53114 28867 2014-07-07T22:29:03Z Rotlink 3880 fixing dead links 53114 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ljubivoje Ršumović |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski dječiji pjesnik'' |datum rođenja=1939. |mjesto rođenja=Ljubiš, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Kada se danas osvrnem na sve te godine rada koje su iza mene, shvatim da sam bio zreliji u to vrijeme nego što sam sada. Sada sam se ustvari vratio u [[mladost]] i [[djetinjstvo]], što i nije loše kao književna tema, a imam namjeru da taj dio svog [[život]]a literarno obradim u knjizi koju sam počeo pisati." == Vanjski linkovi == *[http://web.archive.org/web/20010418083328/http://www.geocities.com/draganakonstantinovic/library/ljubivojersumovic.html Pjesme Ršumovića] [[Kategorija:Književnost|R]] [[Kategorija:Srbijanski pisci|R]] {{Wikipedia}} i2orwf8zxp8dt8q3ggppavrvp8uc3m6 0 6712 61916 27215 2024-05-18T09:28:58Z Srđan 4695 61916 wikitext text/x-wiki * "Skoro svim naprednim [[ideja]]ma i ljudima događa se to da u trenutku kada su bili najjači i najplodniji, nisu na pravi način bili zapaženi ili potpomognuti. Uvijek je strašno da neke nagrade i ordenje dobiješ na kraju [[život]]a, i onda znaš da ti ništa drugo nije ni preostalo nego orden i grob. [[Orden]] i [[grob]] idu zajedno." (za ''Dan'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Ivanjicki, Olja}} [[Kategorija:Umjetnost]] [[Kategorija:Srpski slikari]] owh9hljxf2a7xm6z2mqhkjeqp6o0tsw 0 6713 52243 38235 2014-04-15T21:41:06Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 3 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q687040]] 52243 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Syriana |originalni naziv =Syriana |godina =2005. |zemlja =SAD |režiser =[[Stephen Gaghan]] |uloge =[[George Clooney]], [[Matt Damon]], [[Jeffrey Wright]], [[Chris Cooper]] }} == Reklamna rečenica == * "Sve je povezano." == Citati == *'''Jimmy Pope''': "Kopaj šest stopa, naći ćeš tri tijela. Ali kopaj dvanaest stopa, naći ćeš možda četrdeset." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} 8njhq7mew5z1exh7ky70lultcywmy03 0 6714 29531 26906 2007-03-23T19:42:09Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29531 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Vrag nosi Pradu |originalni naziv =The Devil Wears Prada |godina =2006. |zemlja =SAD |režiser =[[David Frankel]] |uloge =[[Meryl Streep]], [[Anne Hathaway]], [[Emily Blunt]], [[Stanley Tucci]] }} == Reklamna rečenica == * "[[Pakao]] na štiklama." == Dijalozi == *'''Miranda''': "Ti nemaš smisla za [[Moda|modu]]." :'''Andy''': "Pa mislim da to ovisi o..." :'''Miranda''': "Ne, ne, to nije bilo pitanje." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} jmrov205oumpf0lre2sytpl5trc0qes 0 6716 28687 26912 2007-03-23T19:33:54Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28687 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Hronike iz Narnije: Lav, vještica i ormar |originalni naziv =The Chronicles of Narnia: The Lion, the Witch and the Wardrobe |godina =2002. |zemlja =SAD |režiser =[[Andrew Adamson]] |uloge =[[Georgie Henley]], [[Skandar Keynes]], [[William Moseley]], [[Anna Popplewell]] }} == Reklamna rečenica == * "[[Zlo]] je vladalo 100 godina..." == Dijalozi == *'''Professor Kirke''': "Šta se radili u ormaru?" :'''Peter Pevensie''': "Ne bi nam vjerovali da vam kažemo." :'''Professor Kirke''': "Pokušajte." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} rti90tc3c2of4o5kcq3ma2s7opmpyl9 0 6717 60912 59707 2024-02-18T11:33:01Z Matin Pulli 8383 60912 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Kelly Osbourne |slika= |tekst uz sliku=''britanska pjevačica,<br>kćerka rock-legende Ozzya Osbourna'' |datum rođenja=27. oktobar 1984. |mjesto rođenja=London, Engleska |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Kelly Osbourne 2009.jpg|thumb|right|Osbourne (2009)]] * "[[Bogatstvo]] i [[slava]] moj su najveći problem. Odrastanje pred očima javnosti je užasno. Dovoljno mi je teško što me porodica osuđuje, a kamoli i cijeli svijet." (za britanski Daily Mirror; 24sata.info 2007.) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski pjevači|O]] pj2a3vqsb11lrx622za3sc7mes2bn6j 0 6718 26917 26916 2007-01-26T19:00:09Z Harač 23 26917 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Boris Dvornik |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski glumac'' |datum rođenja=16.04.1939. |mjesto rođenja=Split, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Vjerovao sam da se [[Bata Živojinović]] opametio, a on se vraća u politiku i nastavlja po starom. Njegovi huškački govori tokom rata i mržnja koju je sijao s govornice kao zastupnik Miloševićeve stranke su nas i posvađali. Povratkom u politiku očito želi poručiti da je bio u pravu. U takvim okolnostima ja se ne mogu pomiriti s njim." (za ''24 sata'') [[Kategorija:Film|D]] [[Kategorija:Hrvatski glumci|D]] {{Wikipedia}} bv8g8fpskj69yzyyyazhrfpr781vhai 0 6719 26919 2007-01-26T19:07:16Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Vesna Škare-Ožbolt |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska političarka'' |datum rođenja=20.06.1961. |mjesto rođenja=Osijek, Hrvatska |datum smrti= |mjesto ... 26919 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Vesna Škare-Ožbolt |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska političarka'' |datum rođenja=20.06.1961. |mjesto rođenja=Osijek, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "I dalje ću iznositi konstruktivne kritike na račun Vlade Hrvatske, bez obzira na ucjene i prijetnje upućene meni i članovima stranke. Naime, telefonski primam vrlo suptilne prijetnje u kojima me nepoznati glas pita o djeci ili o suprugu." (za ''Večernji list'') [[Kategorija:Politika|Š]] [[Kategorija:Hrvatski političari|Š]] {{Wikipedia}} pqqn9v4yel8x50jlkmk3u5ocatze3y1 0 6721 26929 2007-01-27T22:19:37Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Charles Simic |slika= |tekst uz sliku=''Čarls Simić'', srbijansko-američki pjesnik |datum rođenja=09.05.1938. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum sm... 26929 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Charles Simic |slika= |tekst uz sliku=''Čarls Simić'', srbijansko-američki pjesnik |datum rođenja=09.05.1938. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ja sam [[pjesnik]] koji piše [[Poezija|poeziju]] kao priču o osamljenom čovjeku koji pokušava razumjeti svijet. Ne volim ''patriotsku'' poeziju na bilo kojem jeziku. Svi ti takozvani nacionalni pjesnici koji uzdižu kolektiv nauštrb pojedinca uopće me ne zanimaju. Njih vole generali. Vole ih i svećenici, učitelji i svi oni koji mrze pravu poeziju." (za ''Feral Tribune'') [[Kategorija:Književnost|S]] [[Kategorija:Srbijanski pisci|S]] [[Kategorija:Američki pisci|S]] {{Wikipedia}} 9ustrn7bbzv8i5wlxq6b70ybkhivyrt 0 6722 26933 2007-01-27T22:26:24Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Jelena Miholjević |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska glumica'' |datum rođenja=27.09.1970. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ne znam ... 26933 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jelena Miholjević |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska glumica'' |datum rođenja=27.09.1970. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ne znam šta to znači biti zvijezda u Hrvatskoj. Naravno, postoje glumci koji su prave zvijezde, poput [[Sreten Mokrović|Sretena Mokrovića]], koji svoj posao uvijek rade s istom posvećenošću, lahkoćom, maštom i ljubavlju. Takve mi kolege imponiraju. Ako biti zvijezda znači to silno slikanje za novine i vječni pritisak javnosti zbog svake sitnice iz privatnog života, ja nisam za to." (za ''Večernji list'') [[Kategorija:Film|M]] [[Kategorija:Hrvatski glumci|M]] {{Wikipedia}} n6l38ioevmayb6v5jvj54lz2y55n5lj 0 6723 55206 40321 2015-08-03T20:08:46Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q452730]] na [[d:|Wikidati]] 55206 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Anica Dobra |slika= |tekst uz sliku=''srbijanska glumica'' |datum rođenja=03.06.1963. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Nama na ovim prostorima uistinu treba [[hrabrost]]i. Razmišljam da li je teže biti društveno hrabar ili lično hrabar. I ne znam kako bih to izmjerila. Sebe smatram povučenom, medijski stidljivom osobom, užasno mi je teško da se društveno ističem na bilo koji način i prije bih rekla da to nikada ne bih bila u stanju." (za ''Blic'') [[Kategorija:Film|D]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|D]] {{Wikipedia}} awt10azg96uwo3vb4czvgkwsp3qxcro 0 6724 61939 27208 2024-05-18T09:37:53Z Srđan 4695 61939 wikitext text/x-wiki * "Svjestan sam da s parketa odlazim kao pobjednik. Pobijedio sam u najvažnijoj utakmici i time sam zadovoljan. Uvidio sam da u [[život]]u ima i drugih vrijednosti, a najvažnije mi je da sam vratio svojoj [[porodica|porodici]] osmijeh na lice. Ali, dosta je bilo, okrećem novu stranicu." (za ''Sportske novosti'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Mamić, Matej}} [[Kategorija:Sport]] [[Kategorija:Hrvatski sportisti]] 71uvlbzbux2cdfkdmnut76zi5n3oyf4 0 6725 59465 52016 2020-09-10T20:46:04Z Vilho-Veli 7122 File 59465 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Joseph_Kleitsch_Madonna_of_the_apples_1927.jpg|thumb|Joseph Kleitsch (1927)]] == Citati == *[[Ivan Sergejevič Turgenjev]] ** "[[Duša]] nije jabuka: ne možeš je razdijeliti." *[[William Shakespeare]] ** "Da, kao što kažeš, nema mnogo ::biranja između trulih jabuka." (''[[Ukroćena goropadica]]'') == Poslovice == *[[Bosanske poslovice]] ** "Jabuka ne pada daleko od stabla." *[[Bugarske poslovice]] ** "Ako želiš jabuka, trebaš protresti drvo." == Također pogledajte == *[[Voće]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} n94rk5ku6vk9ih6s1ays4nek1hodh08 0 6726 52656 48814 2014-04-21T23:57:23Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52656 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Paracelsus]] ** "Ko ništa ne zna, ništa ne voli. Ko ne umije ništa, ne razumije ništa. Ko ništa ne razumije, bezvrijedan je. Ali onaj ko poima, taj i voli, zapaža, vidi.. Ko god zamišlja da svako voće sazrijeva u isto vrijeme kad i jagode, ne zna ništa o grožđu." == Poslovice == *[[Portugalske poslovice]] ** "Prvo voće i prva ljubav su najbolji." *[[Vijetnamske poslovice]] ** "Kada jedeš voće, misli na ljude koji su ga posadili." == Također pogledajte == *[[Jabuka]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} m7ch2yexjj5l7i32147fis65b0jm6cp 10 6729 26957 2007-01-28T20:06:05Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Čovjeku treba otprilike 2 godine da nauči govoriti i otprilike 50 godina da nauči šutjeti." ~ [[Ernest Hemingway]] 26957 wikitext text/x-wiki "Čovjeku treba otprilike 2 godine da nauči govoriti i otprilike 50 godina da nauči šutjeti." ~ [[Ernest Hemingway]] 9q39icy4y2q5hno6n4o19rgf6vi34xm 10 6730 26958 2007-01-28T20:07:06Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Mladost imamo da bismo činili gluposti, a starost da bismo žalili za tim glupostima." ~ [[Ernest Hemingway]] 26958 wikitext text/x-wiki "Mladost imamo da bismo činili gluposti, a starost da bismo žalili za tim glupostima." ~ [[Ernest Hemingway]] 0x58irwbh3xow6vt7iz9xgga7hmvidc 10 6731 35254 26960 2008-11-02T10:29:43Z Pearl 501 35254 wikitext text/x-wiki "Brak je međusobno pljačkanje slobode uz obostranu saučesničku saglasnost." ~ [[Oscar Wilde]] r2j070d2p41x00hlb3syto0zwn7xh27 10 6732 26961 2007-01-28T20:14:13Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Cinik zna cijenu svega, ali ne zna vrijednost ničega." ~ [[Oscar Wilde]] 26961 wikitext text/x-wiki "Cinik zna cijenu svega, ali ne zna vrijednost ničega." ~ [[Oscar Wilde]] anxi78rtxfmkkkt4tx5o0eaok7ci11w 10 6733 26962 2007-01-28T20:15:09Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Iskustvo je ime koje svako daje vlastitim pogreškama." ~ [[Oscar Wilde]] 26962 wikitext text/x-wiki "Iskustvo je ime koje svako daje vlastitim pogreškama." ~ [[Oscar Wilde]] 934lnsmitg0z2dq0b5f29x7yer46kky 10 6734 26965 2007-01-28T20:22:11Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Kad god žene žele da od muškarca naprave pitomu ovcu, one mu kažu da je lav sa čeličnom voljom." ~ [[Ža Ža Gabor]] 26965 wikitext text/x-wiki "Kad god žene žele da od muškarca naprave pitomu ovcu, one mu kažu da je lav sa čeličnom voljom." ~ [[Ža Ža Gabor]] g6jbajnpn9i6ptlgrp3w6tyeu70i7zt 10 6735 26975 2007-01-28T20:46:49Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Kada bi čovjek mogao kupiti sreću, sigurno bi izabrao jedan broj preveliku." ~ [[Pearl S. Buck]] 26975 wikitext text/x-wiki "Kada bi čovjek mogao kupiti sreću, sigurno bi izabrao jedan broj preveliku." ~ [[Pearl S. Buck]] 9193yb0sia5v2qjkr93lpkux0e2tdxs 10 6736 26976 2007-01-28T20:47:21Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Ko u ljubavi očekuje samo sreću, taj nema pojma o ljubavi." ~ [[Pearl S. Buck]] 26976 wikitext text/x-wiki "Ko u ljubavi očekuje samo sreću, taj nema pojma o ljubavi." ~ [[Pearl S. Buck]] 2ll1smkbds9yzfcotm7143a8jxg8mja 0 6737 53627 28096 2014-11-15T01:14:37Z Innotata 4232 53627 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mickey Rooney |slika=[[slika:Uso-show-mickey-rooney.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''pravo ime Joe Yule junior<br>američki glumac'' |datum rođenja= 23. septembar 1920. |mjesto rođenja=Brooklyn, SAD |datum smrti= 2014 |mjesto smrti= }} * "[[žena|Žene]] su najveći paradoks mog života. Tek kad me napuste, postaju mi dobri [[prijatelj]]i." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki glumci|R]] m3xkhg6vwm0cqryygtnc2gdvz34k4lp 10 6738 31870 31057 2007-08-19T09:14:42Z CommonsDelinker 84 Datoteka Sigmund-Freud-1907.jpg je uklonjena i obrisana je na Commonsu od strane Zirland 31870 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Sigmund Freud]]''' :"Veliko pitanje na koje nije dat odgovor i na koje nisam ni sam u stanju da odgovorim poslije trideset godina istraživanja ženske duše glasi: šta žena zapravo želi?" :"Muškarac je sretan sa bilo kojom ženom dok je ne zavoli." :"Idealno stanje bi, naravno, bilo takva zajednica ljudi koji su svoj nagonski život podredili diktaturi uma." :"Voljeti i raditi srodne su sposobnosti koje su znak pune zrelosti." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> j6kve72xdbhhfpddhvsn5ds7ybyaiqx 10 6739 31058 26990 2007-05-02T05:59:55Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31058 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Holbein-erasmus.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Erazmo Roterdamski]]''' :"Najveća nada svake zemlje leži u primjerenu školovanju mladosti." :"Što je čovjek dalje od ludosti to manje ima od života." :"Sveukupna sreća se povećava kada je osoba spremna biti to što je." :"Sreća je naklonjena odvažnima." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> gys16lloliad5qwiry4f9589s43zlg8 10 6740 31059 26991 2007-05-02T05:59:55Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31059 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Kapitolinischer Pythagoras.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Pitagora]]''' :"Najstarije i najkraće riječi "da" i "ne" zahtjevaju najviše razmišljanja." :"Onaj koji sije sjeme smrti i boli ne može požnjeti sreću i ljubav." :"Zlato provjeravamo vatrom, ženu zlatom, a muškarca ženom." :"Budale i tvrdoglavci bogate advokate." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> nu63cufgelpc076whwpjmc4oeuo4nxl 10 6741 31060 26992 2007-05-02T05:59:55Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31060 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Socrates Louvre.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Sokrat]]''' :"Iskustvo je najbolja škola, samo je školarina vrlo skupa." :"Znam da ništa ne znam." :"Brak je nešto zbog čega se čovjek uvijek kaje, bilo da ga sklopi ili ne sklopi." :"Nije teško znati kako se nešto radi. Teško je samo to raditi." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> djzv8b77v6v0lkm0k85ofxk1oymrp0w 0 6742 28269 26998 2007-03-13T22:55:42Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28269 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Zadah ocvalog imperija |autor =[[Ivan Aralica]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Zadah ocvalog imperija'' |datum prvog izdavanja =1991. }} * "Ako smo bili Božji miljenici na putu od Afganistana, ukoliko smo otuda krenuli, preko Dona i Krakova do Dalmacije, [[Bog]] nam je mogao savjetovati da konje zaustavimo i u boljoj zemlji, jer je na tom putu bolje ima. Ali, kad je već odlučio da nas smjesti na [[Balkan]]u, onda je istina da nam je dao najbolje što na tom prostoru ima: najveći dio sjeverne obale Jadrana, niske planine i plodnu zemlju između Save i Drave. A što nam zemlja ima oblik mlađaka, pa šta, ima zemalja i čudnijeg oblika." * "..nemam ništa protiv Dalmacije, ali imam protiv i Dalmacije i Južne Hrvatske. Ni ostajanje na starom imenu ni njegova zamjena nemaju smisla, jer sadržaj toga pojma nije već 20 godina ono što je nekad bio. [[Split]], koji se toliko diči dalmatinstvom, odavno nije središte povijesnog pojma Dalmacije, nego samo njegova središnjeg dijela i dijelova [[BiH|Bosne i Hercegovine]] naseljenih Hrvatima." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ivan Aralica]] 3da4ll966gb10w5ajhaxeo4zyxev3jk 0 6743 28212 27010 2007-03-13T22:52:09Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28212 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Spletanje i raspletanje čvorova |autor =[[Ivan Aralica]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Spletanje i raspletanje čvorova'' |datum prvog izdavanja =1993. }} * "Pojavili su se novi tjednici, ni informativni ni sa serioznim analizama i komentarima, tjednici aferaški i blesfemičarski. Oni su, u nedostatku drugih, dospjeli do dijaspore. Oni je više zbunjuju nego informiraju, više razaraju nego konstituiraju. Bez pravih vijesti, [[dijaspora]] te aferaške članke, pisane preko koljena i preko [[pamet]]i, posiše zdravo za gotovo i sa zebnjom se pita kakvu smo to monstruoznu [[država|državu]] stvorili ako je [[istina]] da su tamo na [[vlast]]i sami lopovi, prevaranti, podmukli spletkari, vlastoljupci i ostala ''crvena bagra''?" * "Vidio sam da protivljenje strančarenju u dijaspori dolazi otuda što se žestoki stranački rivaliteti iz zemlje prenose u dijasporu, s namjerom da se u dijaspori dobije bitka koja je u zemlji izgubljena. Otuda povika: ne trebaju nam stranke." *"Po Sydneyu i okolici vozač nam je bio jedan Pažanin, sredovječan [[čovjek]] koji je u Australiju došao šezdesetih godina. Potjecao je od [[roditelj]]a koji su, istina, bili partizani, ali su mrzili [[komunizam]] i bili vjernici, kao i njihov sin. Završio je pučku i zanatsku školu i otišao u Australiju s namjerom da nešto zaradi i da se vrati kući. Upoznali smo ga kao razgovorljiva, blaga i snošljiva čovjeka s kojim se može lijepo razgovarati i koji dobro poznaje hrvatsku dijasporu u gradu. Zato me, kad nas je jedno jutro vodio na misu u hrvatski katolički centar, začudilo ono što mi je rekao u prolazu, pored kluba "Jadran-Hajduk", toga, po njegovoj tvrdnji, legla udbaških špijuna. :"To je taj klub!" rekao je. "Uh, ala smo se s njima tukli!" :"Vi ste se tukli?" :"Ma, ja! A što ću? Došao sam. I kamo ću? Među svoje, u crkvu. A oni mi kažu: nisi ti pravi Hrvat, završio si komunističke škole, zarazio si se komunizmom. Ma, što? Došao ja jednom u crvenom džemperu. Nisam znao. A oni na mene: Svuci to sa sebe ako si Hrvat, to je komunistička boja. Šta da činim? Da idem među 'Jugoslovene'?! Neću. Svučem džemper i oni ga iskidaju na komade. Onda sam pošao s njima, učlanio se u klub "Punch Ball". Tamo su me i oženili. I 'ajde svake nedjelje na utakmice, na šaketanje s 'jugovićima'". :"I tukli ste se?" :"Da tukli? Ma, bez noža! Samo šakama...Glupost! Sad vidim da je to bila glupost." :"Viđate li se s kojima ste se tukli?" :"Bit će ih danas na misi koliko hoćete!" :"I kako?" :"Ništa! Kao da nikad ništa nije bilo. I oni su u svom klubu izvjesili hrvatski grb i hrvatsku zastavu. Skinuli su [[Tito|Tita]] i jugoslavensku zastavu. Sad se prave veći [[Hrvati]] od nas." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Ivan Aralica]] [[Kategorija:Literatura]] dhjqkwcwp5bs0p41e0dwprhcgedgzpp 0 6744 28157 27004 2007-03-13T22:48:13Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28157 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pobuna masa |autor =[[José Ortega y Gasset]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''La rebelion de las masas'' |datum prvog izdavanja =1930. }} * "Dolazak masa na punu društvenu [[vlast]] - bilo za dobro ili zlo - najvažnija je činjenica koja se dogodila u javnom životu današnje Evrope. Ali, kako po svojoj biti mase ne smiju ni ne mogu vladati same sobom, a još manje mogu upravljati [[društvo]]m, ta činjenica znači da danas Evropa prolazi kroz najtežu krizu koja može zadesiti ljude, narode, kulture. Ta vrsta krize nadošla je više nego jedanput u historiji. Poznat je njen izgled i posljedice, poznato je i njeno ime: pobuna masa" {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:José Ortega y Gasset]] q2mnmtuoaokywzlimz8h9d8wlmtzje4 0 6745 27997 27007 2007-03-13T22:37:52Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 27997 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Iza zatvorenih vrata |autor =[[Zdravko Tomac]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Iza zatvorenih vrata'' |datum prvog izdavanja =1992. }} * "Kada sam već pomenuo [[Ivan Aralica|Ivana Aralicu]], nikako ne mogu shvatiti one sitne duše među nama koje ga nazivaju Dobricom Aralicom, jer je on jedan od onih hrvatskih intelektualaca koji je pokazao kako se treba boriti za svoju domovinu u ratu, jedan od onih koji je govorio i pisao ono što je smatrao da intelektualac mora reći ako želi ostati humanist i savjest svoga naroda. Nije govorio i pisao ono što ljudi žele čuti i što u danom trenutku donosi popularnost i jeftine poene." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zdravko Tomac]] 313nfyy5xont4838m238rx97qr33rhs 0 6746 52506 32674 2014-04-21T17:06:45Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52506 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ludovico Ariosto |slika=[[slika:Ludovico Ariosto.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''italijanski pjesnik'' |datum rođenja= 8. septembar 1474. |mjesto rođenja=Reggio nell'Emilia, Italija |datum smrti= 6. juli 1533. |mjesto smrti=Ferrara, Italija }} *"Poganu reče: "Vrijeđat si me rada, :I zbilja teža [[uvreda]] bi bila, :Kad tom bi povod bio što te mlada :Sunčana zraka [[ljubav]]lju opila. :Kakva ti korist, što ja kasnim sada? :Da smakne me il' svlada tvoja sila. :Djevojka za to tvoja bila ne bi; :Umače, vidiš, i meni i tebi. <br> :"Bilo bi bolje, ljubiš li je, ako :Prerežeš put joj i zadržiš prije, :Nego još dalje ne izmakne tako. :U vlasti kad nam bude, tada nije :Odluka teška, [[mač]] odluči lako :Čija će biti; jer mislim drukčije :Ne ćemo stići do nikakve mete, :Van nakon duge [[nevolja|nevolje]] — do štete." :(''Bijesni Orlando'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Italijanski pisci|A]] 4c08h7qecn2edne1pqu7yp4hupdifz6 0 6748 60274 28268 2022-08-16T22:35:45Z Kwamikagami 6606 60274 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Za logorovanja |autor =[[Ivo Andrić]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Za logorovanja'' |datum prvog izdavanja = }} *"Ej vi, efendije i prvaci, primite na znanje moj polazak. Ja od vas ne tražim za se ni za svoju pratnju nikakva troška ni jela, osim u svakom kadiluku, gdje ću prenoćiti po jednu noć, pripravite po hiljadu oka [[hljeb]]a i pet stotina torbi ječma: to nek me čeka spremno, a ostalog nikakva jela ne tražim da mi pripravljate. I dobro se čuvajte da ne biste od siromašne raje ma jedno zrno u moje ime uzeli, niti ih mučili. Zato vam se ova bujruldija šalje sa bosanskog divana, te kad vam stigne, po njenu se sadržaju ravnajte i tako radite.« :Kadija je mrmljao u mali prozor pun cvijeća: :- Lijepo, vjere mi. Za jednu noć ne traži ništa nego hiljadu oka hljeba i pet stotina torbi ječma. Ako mi ostane deset dana ovdje, a može ostati i više, poješće, lijepe mi vjere, i podnicu ispod mene." *"Bio je čuven radi svog tvrdičluka isto koliko i radi [[bogatstvo|bogatstva]]. Nije pušio, nije pio, jeftino se odjevao i hranio, i otkidao od svakog živa i od rođenog grla. I kao sve prave tvrdice, on je mrzio svako davanje i užasavao ga je svaki trošak, ma gdje u svijetu i ma radi čega god bio. Pomisao na zejtin koji uzalud gori po [[džamija]]ma ne bi mu dala pokatkad da spava. Vrhunac sreće i najdraža stvar na [[svijet]]u bila je za njega [[misao]] na neku gotovinu koja bi ležala na sigurnu mjestu i bez prometa i rizika rasla, rasla bez prestanka. I pošto to u ovom svijetu nije mogućno, on je mrzio sav svijet i sve njegove [[zakon]]e po kojima se sve koleba, promeće, mijenja i troši. Dijabetičan i pun kašlja i zaduhe, on po cio dan hripa, šišti, psuje i računa. Saziva muktare, izdaje naredbe. Sa suzama u glasu preporučuje štednju u vremenu, u novcu, u mjestu." {{Wikipedia}} {{Djela Ive Andrića}} [[Kategorija:Ivo Andrić]] [[Kategorija:Literatura]] sfvn3gem9a18akcbsjgcr4iwby9sqbx 0 6749 28109 27030 2007-03-13T22:44:42Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28109 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Mustafa Madžar |autor =[[Ivo Andrić]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Mustafa Madžar'' |datum prvog izdavanja = }} *"Prisloni se uz prozor. Vrelina od besanice i puta i jednomjerno kucanje [[srce|srca]] hoće da ga uspavaju. Ali sad već [[san|snovi]] dolaze prije nego što i zaspi. Da li je i sklopio [[oči]]? Pred njim se ukaza pokrajnja soba, puna neke krteži i paučine, a u kutu na sanduku sjedi djed mu, Avdaga Madžar. Crven u licu, s kratkom bradom i oštrim brcima. Sjedi tako nijem i nepomičan, ali u samoj njegovoj prisutnosti ima naročito značenje i nepodnošljiva tegoba i užas koji ga guše. Trza se. Premire od mraka u sobi, ali ne pali svjetla, nego nastavlja da hoda iako je vas u jezi kao u oklopu i ne osjeća nogu pod sobom." *"Te noći putovaše bez prestanka kroz šumu. [[Konj]] mu je zastajkivao od [[umor]]a i zazirao od sjenki. Tada i on sam poče da posmatra čudne oblike osamljenih panjeva i njihovih sjenki u svijetloj noći bez vidljiva [[mjesec]]a. Prezaše i zaobilažaše one koji su imali opasan i čudan stav. Najednom mu se učini kao da uz svaki oblik ide i naročit [[glas]], šapat, doziv ili pjevanje; tihi, jedva čujni glasovi koji se izmjenjuju i prepliću s oblicima. Svi utonuše u pucanju kandžije kojom je šibao konja. Ali čim bi prestao da šiba, stadoše glasovi da se roje i navaljuju. Da bi ih opet ušutkao, on viknu i sam: :- Aaaa! :Ali tad mu šuma sa svih strana, iz svih šupljina i sa svakog stabla i lista, odgovori još jače i nadvika ga i zasu glasovima. :- Aooo! :Naprezao se i vikao svom snagom, iako mu se grlo stezalo i dah ga izdavao, ali su ga nadvikivali bezbrojni i neodoljivi glasovi i prijetila stabla i grmovi. Jurio je ne osjećajući konja pod sobom, vas u trncima. Grcao je, ali je vikao bez prestanka dok god ne iziđe na čistinu, gdje se i glasovi stišaše i razbiše." {{Wikipedia}} {{Djela Ive Andrića}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ivo Andrić]] ianlfqxm47rl4vy03kts7z21dsthis2 0 6750 27033 2007-01-29T22:18:05Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Predrag "Miki" Manojlović |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski glumac'' |datum rođenja=05.04.1950. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto... 27033 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Predrag "Miki" Manojlović |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski glumac'' |datum rođenja=05.04.1950. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Film]] treba osim tržišnih imati i neke druge vrijednosti. Učiti nečemu, tjerati na razmišljanje. Ili biti zabavan, učestvovati u filmu na drugi način, a ne samo površnim čulima. Upotrijebite mozak, sebe samog da biste bili dio filma, a ne samo u sferi oblikovane mašte spilbergovskog tipa." (za ''Večernje novosti'') [[Kategorija:Film|M]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|M]] {{Wikipedia}} 2edxlrgas3dn32rwcu9w35sax2cdb34 0 6751 28101 27035 2007-03-13T22:44:16Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28101 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Miris žene |autor =[[Giovanni Arpino]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Parfum de femme'' |datum prvog izdavanja = }} *"Bilo je bolje dok su postojale javne kuće. Ali ti o tome ne možeš imati ni pojma. Kakva je ova naša zemlja, svemu da se smiješ. Kada ništa ne funkcioniše šta izmisle? Da zatvore kupleraje. Njenu jedinu istinsku blagotvornu instituciju." *"..možda je svemu kriva moja [[skromnost]]. Idiotski je i beskorisno nastojati da se sami zavaravamo: prema tome, silom prilika moram da optužim sopstvenu skromnost, to jest svoju osrednjost .... Inače bih ga razumio, i njegove najbesmislenije, najneprijateljskije i najdivljije riječi uspjele bi da uzdrmaju nešto u meni, istinski [[razum]] ili pravu pobunu. Ne [[sažaljenje]], jer sažaljenje samo naiđe i nestane i ne služi ničemu, nego drukčiji način da se zamisli svijet, [[život]], vidjeti i nastaviti taj život u njegovim najtajnijim značenjima, i smijati se tom životu, smijati se u njemu i sa njim njegovom dobru i njegovom zlu, kao što to on zna da čini iako okrutno ... Možda sam samo jadna pustošna osoba koja gura naprijed sa ono malo svog uobraženog umovanja i koja čak i ne uživa u zanosima, lijepim ili podmuklim, mladoga doba ..." *"Jednom sam imao djevojku s ogromnim grudima. Kao one velike bundeve. - gunđao je namršteno. - Kad bismo spavali ona bi mi, okrećući se, redovno zadavala nokaut udarce jednim od onih svojih čuda. Zamisli, kakav život!" {{Wikipedia}} [[Kategorija:Giovanni Arpino]] [[Kategorija:Literatura]] gvfvcu7y4cxh19plok3osbo4m3514ln 0 6752 51744 47360 2014-04-14T22:35:31Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 9 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q45901]] 51744 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Thierry Daniel Henry |slika=[[slika:Thierry Henry.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''francuski fudbaler'' |datum rođenja=17.08.1977. |mjesto rođenja=Pariz, Francuska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Nogomet]] je moj [[život]], moja [[strast]]. Teško mi je nogomet doživljavati kao posao, ne vidim ga tako i nikada neću reći da se bavim nogometom. Naravno, postoje plaća, ugovor, ali nogomet nikada neću definirati kao posao. Ne mogu zamisliti život bez nogometa, zaista ne znam šta bih radio da nisam nogometaš." (za ''Sportske novosti'') [[Kategorija:Sport|H]] [[Kategorija:Francuski sportisti|H]] {{Wikipedia}} g2dktbybvhxq6cyx2mv42anwx3t1zb0 14 6753 51166 44781 2014-04-09T04:50:36Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51166 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Sportisti]] sf2sinmf9pf0rddow7dlo2618m5b9n7 0 6754 27200 27043 2007-02-05T17:13:06Z Zumbulka~bswikiquote 10 27200 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Branko Schmidt |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski režiser'' |datum rođenja=21.09.1957. |mjesto rođenja=Osijek, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "U jednom trenutku sam mislio da je potrebno i [[film]]om pomoći da se [[rat]]no ludilo što prije okonča. Ali, vjerovatno sam iz današnje perspektive radio prebrzo, s nedovoljnom distancom, s previše emocija, previše patetike. U tom razdoblju sam napravio nekoliko najgorih filmskih glumačkih podjela u svom [[život]]u. To je to, napravio sam ih, moje su i natrag nema." (za ''Jutarnji list'') [[Kategorija:Film|S]] [[Kategorija:Hrvatski režiseri|S]] {{Wikipedia}} 5gf2u4rvzhtw0h0wkkcg0xnomm0smfo 0 6755 59475 51553 2020-09-28T18:34:48Z DARIO SEVERI 5869 Removing image does not exist + added new one 59475 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jude Law |slika=[[slika:Jude Law Cannes 2011 3.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''britanski glumac'' |datum rođenja=29.12.1972. |mjesto rođenja=Lewisham, Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Manija u Engleskoj prema kojoj su drugorazredne informacije jako važne, poput raka je koji se širi tijelom. U novinama su uveli politiku prema kojoj je bitno imati sliku, a onda ćemo ispod nje napisati šta god nam padne na pamet. Ali, ne želim se žaliti jer sam već čuo kako ljudi govore zbog čega se žalim kad sam tako dobro plaćen." (za ''Nacional'') [[Kategorija:Film|L]] [[Kategorija:Britanski glumci|L]] {{Wikipedia}} 5nq78p2e5tbah83cpfxy0xcyey1ssbv 0 6756 62058 51559 2024-05-18T17:24:22Z Srđan 4695 62058 wikitext text/x-wiki {{mson}} * [[Julije Cezar (ličnost)]], historijska ličnost * [[Julije Cezar (drama)|''Julije Cezar'' (drama)]], drama [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]] {{višeznačna odrednica}} 8w5fjji15jruuwnnc2jqj6f7hhkoog5 0 6758 28276 27053 2007-03-13T22:56:00Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28276 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Zlatni magarac |autor =[[Apulej]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Asinus aureus'' |datum prvog izdavanja =170. }} *"U ovoj miletskoj pripovijesti ispripovjedit ću ti svakojake zgode i tvoje ću uši na najugodniji način draškati, naravno ako ti se ne čini nedostojnim svrnuti pogled na egipatski papirus ispisan zabavnim nilskim perom: vidjet ćeš začuđen kako se ljudska bića prometnu u druga i kako se poslije naizmjenice ponovno vraćaju u svoj prvotni lik." *"...samo [[zabluda]] i [[predrasuda]] vide [[laž]] u tomu što nismo pripravni čuti niti pak željni vidjeti ono što se čini da prelazi moć ljudskoga shvaćanja." *"...mislim da ništa nije nemoguće: kako je [[sudbina]] odlučila, tako se smrtnim ljudima i događa. I tebi i meni i ma komu drugomu zbudu se neobične stvari kakvih gotovo nikad nije ni bilo: a ako ih ispričamo [[čovjek]]u koji ih ne zna, neće im nikako ni vjerovati." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Apulej]] [[Kategorija:Literatura]] 9lgqfblvxpryq4fs4l39pnnztdgd35o 0 6759 56091 51420 2015-12-17T02:18:33Z 24.135.154.159 /* Djela */ 56091 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Lucius Apuleius |slika=[[Slika:Apuleius - Project Gutenberg eText 12788.png|180px]] |tekst uz sliku=''antički pisac i filozof'' |datum rođenja= 125. |mjesto rođenja= |datum smrti= 170. |mjesto smrti= }} *"...samo [[zabluda]] i [[predrasuda]] vide [[laž]] u tomu što nismo pripravni čuti niti pak željni vidjeti ono što se čini da prelazi moć ljudskoga shvaćanja." (''Zlatni magarac'') == Djela == *''[[Zlatni magarac]]'' *''[[Pripovetka o Amoru i Psihi]]'' {{Wikipedia}} [[Kategorija:Apulej|*]] [[Kategorija:Pisci]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Rimski filozofi]] 8scdb2gmb8x1za8uc2y7602l81y56d0 0 6760 27056 2007-01-30T19:17:03Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Apulej]] 27056 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Apulej]] pe1o5g2ytxljf8gz6mtfde1y8d7g8q6 0 6761 62059 39344 2024-05-18T17:25:04Z Srđan 4695 62059 wikitext text/x-wiki {{mson}} * [[Sramota (osjećaj)]], osjećaj * [[Sramota (Coetzee)|''Sramota'' (Coetzee)]], djelo [[John Maxwell Coetzee|J. M. Coetzeea]] {{višeznačna odrednica}} lllmmg46h9n4c1rnxyllecmisa6tilh 0 6762 39293 39290 2010-03-29T16:53:38Z WizardOfOz 467 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/93.141.54.66|93.141.54.66]] ([[User talk:93.141.54.66|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:CERminator|CERminator]] 39293 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja |autor =[[Ivo Brešan]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja'' |datum prvog izdavanja = }} *PRVI SELJAK: Ajde, Mile, počni jedanput, bogati! Nemam ja vrimena. Sutra rano tribam kukuruz brati. :DRUGI SELJAK: Evo mi se prisvitla zalipila za klupu od čekanja! :TREĆI SELJAK: Ja, budala, moga sam već sa ženom biti u postelji, umisto da tude sidim za ništa. :ČETVRTI SELJAK: Šta čekaš, Mile, da ti pivci počnu kukurikati? Svi smo se mi umorili u polju. :PULJO: (Sjedne za stol.) Evo, evo, drugovi, odma', vrag odnija i prišu! Drugovi i drugarice! Otvaram sastanak Mjesnog aktiva Narodnog fronta i predlažem ovi dnevni red. Prvo bi bilo, kako da kažem, kulturno-prosvitna aktivnost u našem selu. A drugo razno. Usvaja li se? :PETI SELJAK: Pa si nas za to zva! Aj' lipo u božju strinu, ti i [[kultura]] i prosvita! :ČETVRTI SELJAK: Šta će nama ta kreketačina! Stavi ti na dnevni red da se nabavi, metnimo li, mehanizacija i motorizacija, a ne da se tute ubijamo od posla. Vidi ruku kakve su mi! :PRVI SELJAK: Da se i ubijaš za što, nego za onih posranih sto kili kukuruza! :DRUGI SELJAK: Može li se tom kulturom 'šenica pođubriti, a, Mile? *MAČAK: (..)Triba, drugovi, žaliti šta su kultura i prosvita tute kod nas u zadnje vrime, stavimo kazti, pale dolika. Ja se pitam, drugovi, kako ćemo mi unapređivati našu socijalističku poljoprivredu, ako u namika ne bude prosvićenosti... :TREĆI SELJAK: Ajde, Mačak, ne tamburaj! Otkad su te primili u Partiju, počeja si da glancaš, a prije si socijalizmu sve bogove skida. *DRUGI SELJAK: A kako se zvala prestava? :ŠIMURINA: Čekaj, majku ti božju... Jest... Pari mi se da se zvala »Omlet«. :ŠKUNCA: Nije »Omlet«, nego »[[Hamlet]]«. :ŠIMURINA: Muči ti, učo, ne prekidaj me! Omlet ili Amlet, šta nije isti belaj. *ŠIMURINA: Dobro, druže Mate, kad ti veliš, dobro! E, pa, drugovi, kad baš oćete, prestava je išla ovako: Najprije je bija jedan [[kralj]]. Dobar kralj, napredan, socijalistički orijentiran. Dušu bi da za radni [[narod]] i sirotinju. I taj je kralj, drugovi, ima brata koji je bija niko i ništa, [[neprijatelj]] naroda, ljuta reakcija. Pa kad je un jedanput spava u polju, dođe ovi njegov brat i ne budi lin, ulije mu ništo u uvo, razridi mu moždane i na mistu ga usmrti. I unda, kad je to napravija, počeja se meračiti na njegovu ženu udovicu. A una, vraga izila, u prvo se vrime nikako šticavala i pravila se ki da joj se ne rači. Pa sve tako, oću li, neću li, drž' ovamo, drž' onamo, un ti nju priokrene, š njome u postelju, i sutradan ti se una lipo š njime vinča. :TREĆI SELJAK: Vidi kurve, sriću joj vrag odnija! Ženo, sve ste iste, majku vam božju! :MAJKAČA: Nego šta si tija! Misliš da će ti se [[žena]] ubiti za tobom kad te vrag odnese! :MAČAK: Tako ti je to, moj brte! Nema ti u ženi vire. Privarit će te i s reakcijom kad joj dode škerac. {{Wikipedia}} [[Kategorija:Ivo Brešan]] [[Kategorija:Literatura]] dd15no9w2dvivl39sgx4ybfldqme5x6 14 6763 51197 42036 2014-04-09T05:09:06Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51197 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pisci]] kirfcsae461krkr82efw180kl0wyyhd 0 6765 28524 27075 2007-03-23T19:32:08Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28524 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Denis Latin |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski tv novinar'' |datum rođenja=14.02.1966. |mjesto rođenja=Šibenik, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Kad smo [[Zdravlje|zdravi]], nemamo vremena misliti o duhovnosti. Meni je bolnički krevet jedino mjesto gdje u miru mogu razmisliti o [[strah]]u, [[Ljutnja|ljutnji]], [[zavist]]i i [[Mržnja|mržnji]]. Kad bi se ljudi odrekli tih [[osjećaj]]a, učinili bi najveću uslugu sebi i svijetu." (za [http://www.24sata.hr/articles/view/44158/?ref=1 ''24 sata'']) == Vanjski linkovi == *[http://www.denis-latin.com/ Oficijelna stranica] [[Kategorija:Novinarstvo|L]] [[Kategorija:Hrvatski novinari|L]] {{Wikipedia}} 46olh1pliia9ni2cpz7ujx0g0vso2ak 0 6766 27081 27079 2007-01-31T18:40:16Z Harač 23 27081 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=William Dietrich |slika= |tekst uz sliku=''američki književnik'' |datum rođenja=29.09.1951. |mjesto rođenja=Tacoma, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Tehnologija]] se mijenja, a ljudi ne. Ono što nas fascinira kod Rimljana ili [[Napoleon Bonaparta|Napoleona]] je to što tu kombinaciju ambicije, pohlepe, idealizma, okrutnosti i čuda možemo prepoznati i u našem vremenu. Mi smo u vremenu sofisticirane, ali krhke civilizacije, kojoj prijeti terorizam, bolesti, nuklearni rat ili ekonomski kolaps." (za ''Vijesti'') [[Kategorija:Književnost|D]] [[Kategorija:Američki pisci|D]] {{Wikipedia}} 6liyqrmffcwwuoat4jz5lb2cyksjply 0 6767 59454 58537 2020-09-01T16:48:05Z MareBG 5555 59454 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nebojša Glogovac |slika= |tekst uz sliku=''srpski glumac'' |datum rođenja=30.08.1969. |mjesto rođenja=Trebinje, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Grupna psihologija ima puno veze s količinom novca u nekoj zemlji. Ali, sve je to izvan dometa malih ljudi, u rukama nekih političara koji se dogovaraju, odnosno ekonomije koja se kroz tu politiku hoće realizirati ili se realizira. Malim ljudima se žuri jer ne mogu dočekati da taj ''boljitak'' dođe, ali treba vremena da se izgradi infrastruktura." (za ''Slobodnu Dalmaciju'') [[Kategorija:Film|G]] [[Kategorija:Srpski glumci|G]] {{Wikipedia}} ck7rmq2qo4h859ps4ytzw1q21a1rld6 0 6768 60284 59525 2022-08-28T21:10:28Z Frank Kaurismäki 7833 60284 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jan Tomáš Forman |slika= |tekst uz sliku=''češko-američki glumac i režiser'' |datum rođenja=18. februar 1932. |mjesto rođenja=Čáslav, Češka |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Milos Forman.jpg |thumb|Forman (2009)]] * "[[Žena]] treba da čuva tijelo kao blago, ako želi da se [[muškarac]] osjeti kao kopač zlata." {{Wikipedia}} [[Kategorija:češki glumci|F]] [[Kategorija:češki režiseri|F]] [[Kategorija:Američki glumci|F]] [[Kategorija:Američki režiseri|f]] shi0hrk1gmio60cgyp70wwddgivqxqh 0 6769 27932 27098 2007-03-13T22:29:19Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27932 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=George Mikeš |slika= |tekst uz sliku=''britanski humorist mađarskog porijekla'' |datum rođenja= 1912. |mjesto rođenja= |datum smrti= 1987. |mjesto smrti= }} * "[[Muškarac]] koji je uspio da do starosti ostane stvarno zaljubljen u svoju ženu mora da je često bio na službenom putu." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski humoristi|M]] 3xrlribxu16e0n3wzoavfd66nk8s5am 0 6770 52086 39826 2014-04-15T11:34:49Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 4 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q55433]] 52086 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Michelangelo Antonioni |slika=[[Slika:Michelangelo Antonioni.jpg|150px]] |tekst uz sliku=''italijanski filmski režiser, pisac i slikar'' |datum rođenja=29. septembar 1912. |mjesto rođenja=Ferrara, Italija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Dvije glavne [[žena|ženske]] osobine su [[lakomislenost]] i [[strpljivost]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Italijanski pisci|A]] [[Kategorija:Italijanski slikari|A]] [[Kategorija:Italijanski režiseri|A]] d91io0ummpzqdjbaksjrv4ovmfkijip 0 6771 59789 51669 2021-05-20T21:16:46Z FMSky 7496 59789 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Elia Kasancioglu Kazan |slika=[[slika:Elia Kazan NYWTS (cropped).jpg|220px]] |tekst uz sliku=''američki režiser i pisac'' |datum rođenja=7. septembar 1909. |mjesto rođenja=Istanbul, Turska |datum smrti=28. septembar 2003. |mjesto smrti=New York, SAD }} * "Kad bi [[žena|žene]] znale koliko žalimo za njima mnogo ranije bi nas ostavile." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pisci|K]] [[Kategorija:Američki režiseri|K]] mle8xqyhuu0wnoj685boqw3jn1a4c6w 0 6772 52138 37446 2014-04-15T13:47:37Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 2 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q267769]] 52138 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Lajoš Zilahi |slika= |tekst uz sliku=''mađarski pisac i režiser'' |datum rođenja=27. mart 1891. |mjesto rođenja=Salonta, Mađarska |datum smrti= 1. decembar 1974. |mjesto smrti=Novi Sad, Srbija }} * "Žene kojima je [[ljubav]] sve, uvijek su nevine." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Mađarski pisci|Z]] [[Kategorija:Mađarski režiseri|Z]] owfcb767d1wq16ypc7svevoz9r26xo6 0 6773 28253 27115 2007-03-13T22:54:31Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28253 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Василий Васильевич Смыслов |slika= |tekst uz sliku=''ruski šahovski velemajstor'' |datum rođenja= 24. mart 1921. |mjesto rođenja=Moskva, Rusija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Žene igraju [[šah]] slabije od muškaraca zato što treba pet sati ćutati." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Rusija|S]] [[Kategorija:šahisti|S]] euzyt5pgugcp2fxgdylqqr1orhxdntd 0 6774 27826 27123 2007-03-13T22:24:38Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27826 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Аркадий Тимофеевич Аверченко |slika= |tekst uz sliku=''ruski pisac'' |datum rođenja= 1881. |mjesto rođenja= |datum smrti= 1925. |mjesto smrti= }} * "Djevojke daju [[srce]] onome koga hoće da uzmu u svoje ruke." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Ruski pisci|A]] 5luvf8wkp9toretix9nymmjz20qno9t 14 6775 31061 27133 2007-05-02T05:59:56Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31061 wikitext text/x-wiki Ivan Aralica [[Kategorija:Literatura]] c3hxxg01yu6rilzwhfov5ft8a9bs10z 14 6776 31062 27134 2007-05-02T05:59:56Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31062 wikitext text/x-wiki Midhat Ajanović [[Kategorija:Literatura]] n5urdi3o0s2w0y5fdbad2kv5szwk01m 14 6777 31063 27135 2007-05-02T05:59:57Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31063 wikitext text/x-wiki Rasim Muratović [[Kategorija:Literatura]] qd92iialojw3g488otzvpketip9p4s3 14 6778 31064 27136 2007-05-02T05:59:57Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31064 wikitext text/x-wiki Emir Imamović [[Kategorija:Literatura]] 4wdvtudwfuc7peqkjedbwcobddip7zy 14 6779 31065 27137 2007-05-02T05:59:58Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31065 wikitext text/x-wiki Tarik Kulenović [[Kategorija:Literatura]] g4c5ij3c0ueivxqhche1gug8f0yedks 14 6780 31066 27138 2007-05-02T05:59:58Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31066 wikitext text/x-wiki Apulej [[Kategorija:Literatura]] 74jtcdid0px8fa4ae4q1mglgd65ahn5 14 6781 31067 27139 2007-05-02T05:59:58Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31067 wikitext text/x-wiki José Ortega y Gasset [[Kategorija:Literatura]] l4prq1p78nus5xseme05pdxdc6j1rqs 0 6782 51883 46741 2014-04-15T03:36:30Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 8 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q202009]] 51883 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Fahrenheit 451 |autor =[[Ray Bradbury]] |slika =[[slika:Fahrenheit 451.jpg|200px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Fahrenheit 451'' |datum prvog izdavanja =1953. }} *"- Zašto niste u školi? Vidim vas kako svakog dana lunjate. :- Oh, ne nedostajem im - rekla je. - Nedruštvena sam, vele. Ne uklapam se. Čudno. Zapravo sam vrlo društvena. Sve ovisi o tome šta razumijevaš pod društvenim, zar ne? Za mene "društveno" znači razgovarati o nečemu, kao ovo sada. - Začegrtala je kestenovima koji su otpali s drveta u prednjem dvorištu. - Ili pak razgovarati o tome kako je [[svijet]] čudan. Lijepo je biti s ljudima. No ne smatram društvenim okupiti gomilu ljudi koji mi potom neće dopustiti da govorim, je li tako? Sat TV nastave, sat košarke ili baseballa ili trčanja, zatim još jedan sat prepisivanja historije ili slikanja, pa opet [[sport]]ovi ... ali znate li da nikad ne postavljamo pitanja ili, bar, da ih većina ne postavlja? Samo vas obasipaju [[odgovor]]ima, bum, bum, bum, a mi ondje samo sjedimo daljnja četiri sata na nastavi [[film]]ske [[umjetnost]]i. To nije nimalo društveno. Mnogo lijevaka i mnogo vode koja se slijeva niz grlić i izlijeva na dnu, a nama govore da je to [[vino]], premda nije. Na kraju dana toliko smo izmoždeni da nismo ni za što drugo doli da odemo u krevet ili se uputimo u zabavište da ondje zastrašujemo ljude, razbijamo okna u Razbijalištu prozora, da velikom metalnom kuglom razbijamo aute u Razbijalištu automobila. Ili pak da izlazimo u autima pa da se utrkujemo po ulicama, nastojeći utvrditi koliko se najbliže možemo zaustaviti pred uličnom svjetiljkom, da se igramo "kukavice" i "trganja radkapa". Držim da sam sve ono što vele da jesam. U redu. Nemam [[prijatelj]]a. To bi trebao biti dokaz da sam abnormalna. No svi koje znam deru se ili plešu kao divlji ili se pak međusobno mlate. Primjećujete li koliko se u zadnje vrijeme ljudi međusobno vrijeđaju? :- Zvučite jako staro. :- Ponekad sam prastara. Bojim se svojih vršnjaka. Ubijaju jedan drugoga. Je li uvijek bilo ovako? Moj ujo veli da nije. Šestero mojih prijatelja ustrijeljeno je samo u posljednjih godinu dana. Deset ih je poginulo u automobilskim [[nesreća]]ma. Bojim ih se, a oni me ne vole zato što se bojim. Moj ujo veli da se njegov djed sjećao vremena kad se [[djeca]] nisu ubijala. No to je bilo jako davno, kad je sve bilo drukčije. Vjerovali su u odgovornost, veli moj ujo. Znate li, ja sam odgovorna. Prije puno godina dobila bih batina kad bih ih zaslužila. I svu kupovinu i čišćenje obavljam ručno. :- No više od svega - rekla je - volim promatrati ljude. Kojiput se čitav dan vozim podzemnom željeznicom i gledam ih, slušam. Želim samo proniknuti ko su, šta žele i kamo idu. Katkada odem u zabavište pa se vozim u mlaznim automobilima kad o ponoći jure rubom grada, a policija uopće ne haje, samo ako su osigurani. Dovoljno je da su osigurani na deset hiljada, i sve je u redu. Ponekad se šuljam okolo i prisluškujem u podzemnoj željeznici. Ili osluškujem po štandovima za točenje osvježavajućih napitaka, i znate što? :- Što? :- Ljudi uopće ni o čemu ne razgovaraju. :- Oh, moraju razgovarati! :- Ne, uopće ne razgovaraju. Uglavnom spomenu svu silu automobila ili odjeće ili bazena za kupanje i reknu kako je to dobro! Ali svi govore isto i niko ne kaže ništa po čemu bi se razlikovao od ostalih. U kafićima su najveći dio vremena uključeni automati sa šalama i stalno se vrte iste šale, ili je pak uključen muzički zid, pa stalno gore-dolje struje obojeni likovi, no sve je to ipak samo boja i gola apstrakcija. A u [[muzej]]ima? Jeste li ikad tamo bili? Sve sama apstrakcija. Ondje je sada isključivo to. Moj ujo veli da je nekoć bilo drukčije. U davna vremena slike su znale prikazivati nešto, katkada čak i ljude. :- Vaš ujo je rekao, vaš ujo je rekao. Vaš ujo mora da je izniman [[čovjek]]. :- I jest. Bogme jest. No sada moram ići. Zbogom, gospodine Montag. :- Zbogom. :- Zbogom..." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ray Bradbury]] ohw41at9q2gvgeujd7g0fq8an4mqdme 6 6783 27144 2007-02-01T19:40:49Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 27144 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 6785 51622 46408 2014-04-14T18:34:08Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 16 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q40640]] 51622 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ray Douglas Bradbury |slika=[[slika:Ray Bradbury (1975) -cropped-.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''američki pisac'' |datum rođenja=22. august 1920. |mjesto rođenja=Waukegan, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Nedruštvena sam, vele. Ne uklapam se. Čudno. Zapravo sam vrlo društvena. Sve ovisi o tome šta razumijevaš pod društvenim, zar ne? Za mene "društveno" znači razgovarati o nečemu, kao ovo sada. - Začegrtala je kestenovima koji su otpali s drveta u prednjem dvorištu. - Ili pak razgovarati o tome kako je [[svijet]] čudan. Lijepo je biti s ljudima. No ne smatram društvenim okupiti gomilu ljudi koji mi potom neće dopustiti da govorim, je li tako?" (''Fahrenheit 451'') == Djela == *''[[Fahrenheit 451]]'' {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pisci|B]] [[Kategorija:Ray Bradbury|*]] m7x4q5dnlpgmky4i1pp0ru59tveztp5 0 6786 35328 35313 2008-11-03T19:54:12Z CERminator 213 jer ima i pjesma harii mata harija 35328 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Starac i more |autor =[[Ernest Hemingway]] |slika = |tekst uz sliku =novela |originalni naziv =''The Old Man and the Sea'' |datum prvog izdavanja =1952. }} * "[[Riba|Ribu]] nisi ubio samo zbog toga da bi uživao i da bi je prodao na pijaci, pomisli on. Ubio si je iz ponosa i zbog toga što si ribar. Volio si je živu, a voliš je i mrtvu. Ako je voliš, nije grijeh ubiti je. Ili je onda još veći?" * "Ali, mislio je, držim ih baš kako treba. Samo, više nemam [[Sreća|sreće]]. Ko zna? Možda danas? Svaki dan je nov dan. Dobro je kad čovjek ima sreću. Tačnost mi je ipak draža. I onda kada sreća dođe, spreman si." * "Ali [[čovjek]] nije stvoren za poraze (...) Čovjek može biti uništen, ali ne i pobijeđen." * "Gore u kolibi na starčeve oči ponovo se navukao san. Spavao je još uvijek s licem zagnjurenim u postelju, a dječak je sjedio kraj njega, posmatrajući ga. Starac je sanjao o lavovima." == Drugi o djelu == *[[William Faulkner]] ** "Njegovo najbolje. Vrijeme bi moglo pokazati da je ovo najbolje pojedino djelo ikoga od nas, mislim njegovih i mojih savremenika. Ovaj puta je otkrio Boga, Stvaratelja. Do sada su njegovi muškarci i žene stvarali sami sebe, oblikovali se od vlastite gline; oni su sami stvarali svoje pobjede i poraze da bi pokazali sebi ili jedni drugima koliko mogu biti čvrsti. Ali ovaj put on piše o sažaljenju , o nečemu negdje što ih je sviju stvorilo: starca koji je morao uhvatiti ribu a onda je izgubiti, ribu koja je morala biti uhvaćena a onda izgubljena, morske pse koji su morali starcu oteti njegovu ribu; stvorio ih sve, voljeo ih sve i žalio ih sve." (''Prikaz Starca i mora'', Shenandoah, No. 3, Autumn 1952, str. 55.) {{Wikipedia|Starac i more (roman)}} {{Djela Ernesta Hemingwaya}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ernest Hemingway]] hobs98kginvf8ondqrg0wcs1tlf01n3 0 6788 52229 49557 2014-04-15T20:49:16Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 2 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q154538]] 52229 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Daniel Libeskind |slika=[[slika:Daniel Libeskind.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''američki arhitekt'' |datum rođenja=12.03.1946. |mjesto rođenja=Łódź, Poljska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Niko se neće odreći [[neboder]]a. Ima nešto privlačno, gotovo duhovno u neboderima. Neboderi nisu nesreća današnjeg [[svijet]]a. Oduvijek ste imali visoke tornjeve koji se ocrtavaju na nebu, još od srednjovjekovnih katedrala. Naravno da naši neboderi nisu svete građevine, nego mjesta u kojima živimo, gdje radimo." (za ''Večernji list'') [[Kategorija:Arhitektura|L]] [[Kategorija:Arhitekti]] [[Kategorija:Američki arhitekti|L]] {{Wikipedia}} ehoy3l1fq1oc21ynt7mu2bfztyjv3ad 0 6789 27207 27163 2007-02-05T17:19:50Z Zumbulka~bswikiquote 10 27207 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Marija Karan |slika= |tekst uz sliku=''srbijanska glumica'' |datum rođenja=08.05.1982. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Do sada sam imala priliku birati uloge. Za svaki posao sam dosta vagala, mnogo puta sam razmišljala i premišljala da li da prihvatim ili ne. Bilo je i [[film]]ova kada sam odmah prihvatila ulogu. Nisam zažalila ni sa izborom onoga što radim, niti s onim što sam odbila. Nadam se da ću uvijek moći birati." (za ''Blic'') [[Kategorija:Film|K]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|K]] {{Wikipedia}} kb7qbsc8m6p56svf1jzahf63nu6uwai 0 6790 27197 27164 2007-02-05T17:01:24Z Zumbulka~bswikiquote 10 27197 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Anita Mančić |slika= |tekst uz sliku=''srbijanska glumica'' |datum rođenja=30.09.1968. |mjesto rođenja=Zemun, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Pozorište|Pozorišna]] scena ne može se odvojiti od [[Kultura|kulture]]. Nažalost, sve je podleglo nekom nižem nivou, estradi, kiču, šundu. Ipak, ima buntovnika i revolucionara koji ne daju da se pozorište do te mjere ''sprlja'' kao sve ostalo. Bore se, ali kao da imaju sve manje snage. Mislim da je problem što smo se zatvorili." (za ''Blic'') [[Kategorija:Film|M]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|M]] {{Wikipedia}} 8jexpora2r09g1b0m77xwupw85mlpf8 0 6791 27810 27173 2007-03-13T22:22:55Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27810 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Aleksandar Seksan |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački glumac'' |datum rođenja= 24. august 1968. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Mi smo uvijek bili područje koje je imalo jako puno talenata u svemu, ali talenata koje najmanje ovaj [[narod]] cijeni. Mi imamo neodoljivu potrebu da sahranimo sve što je naše i sve što valja. [[Emir Hadžihafizbegović]] je na jednoj probi, pričajući o šapki, super objasnio taj naš problem. Uzeo je šapku koja ima neki zlatni obrub unutra i kaže: "Srbijanac bi rekao: 'Ma, bre, dobro mi stoji šapka, moj broj, zgodan sam s njom, samo da ovo žuto promenimo i ima da bude k'o oko.' Hrvat bi rekao: 'Kak mi fino stoji šapka, samo ovo žuto da promijenimo...' A mi odmah pitamo: 'Jebo te, šta će mi ovo žuto.'" Mi svemu pokušavamo da pronađemo manu i zato mi se čini da su najsretniji ljudi koji su za ovu državu uradili ogromne stvari ali ne žive ovdje, pa ih, kada dođu s vremena na vrijeme, ljudi požele i tih par dana svi budu dobri. Da je, recimo, [[Danis Tanović]] ovdje stalno, već bi ga počeli prozivati po ulici, znaš ono: [[režiser]], ima l' šta novo, ne valja ti [[muzika]] u [[film]]u, ne valja ti, vala, ni film…" (''Dani'', br.269) * "Mi smo takav narod: voljeli bismo da se legalizuju [[prostitucija]] i [[marihuana]], a ne bismo da radimo 12 sati. Zato još uvijek tapkamo u mjestu i poslije [[Rat u BiH|rata]] nismo makli nigdje" (''Dani'', br.269) * "Ne možeš ti nekome oprostiti 10.000 ubijenih ljudi. Ne možeš to što je učinjeno opravdati ni momentom, kao, bio je takav trenutak pa se moralo. Mi smo uvijek ti koji treba iznova da pokažu svoj merhamet i u tome griješimo. Kada ti neko ubije sedam članova porodice, tu nema merhameta. Bez neke vrste distance prema onima koji su nas napali, mi možemo otići na sva ova groblja širom Bosne i pljunuti na ljude koji su [[život]] dali da bismo se mi danas mogli baviti svojim poslovima. To su stvari koje se ne smiju zaboravljati. Kada bih pristao na [[zaborav]], time bih pljunuo na sve svoje drugove koji su poginuli i to bi za mene bilo najporaznije na [[svijet]]u." (''Dani'', br.269) * "Nisam ekstremist, nacionalista pogotovo, zato što u mojoj porodici ima svega. Ja sam dijete iz miješanog [[brak]]a, Bosanac, ja volim ovu zemlju i neshvatljivo mi je da je neko pokušava razvaliti. Ljudi kojima je bilo jako lijepo živjeti ovdje, ljudi koji su uvijek voljeli biti tu, u jednom momentu su pokušali da sve razvale. To je meni van [[pamet]]i i nikada to neću odobravati. Ako sam zarad tog razmišljanja nacionalista, onda jesam." (''Dani'', br.269) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci|S]] nogebrsiyqf4iyfiw3vai6cpev4262q 0 6793 27184 27177 2007-02-04T21:32:15Z Zumbulka~bswikiquote 10 27184 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ermin Bravo |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački glumac'' |datum rođenja= |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Nagrade jesu lijepe, ali ne daju vam sigurnost da će sljedeća uloga koju ćete igrati biti dobra, da ćete uspjeti. [[Glumac]] mora mnogo raditi na sebi i nagrade mu mogu biti podstrek, ali ne treba da mu budu [[cilj]]." (''Nezavisne'') * "Prije nego što kažem koliko mi je godina, moram ti reći da je moj najveći [[problem]] što ljudi sa mnom ozbiljno razgovaraju sve dok ne saznaju da mi je dvadeset i jedna. Poslije toga slijedi reakcija: ma, šta ćeš ti, mali." (''Dani'', br.230) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci|B]] 5lg65izth6qneq63zh58l6f5tqic067 0 6794 27186 2007-02-04T22:06:09Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Mersiha Novalić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovačka pjesnikinja'' |datum rođenja=22. april 1987. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Herc... 27186 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mersiha Novalić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovačka pjesnikinja'' |datum rođenja=22. april 1987. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Sigurna sam da smo svi, barem jednom, razmišljali o svom miru u srcu. Ja sam svoj pronašla, a u ovoj knjizi nudim ga i svim čitateljima. [[Poezija]] je sve ono najljepše, ma koliko i teško to bilo, što čovjek može povući iz svoje duše i pretočiti u rijeke stihova koje će naći put do čitatelja" (u Sarajevu na promociji zbirke pjesama "''Za Mir u srcu''") {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|N]] t5e7vbj9pqaz261ayw87tu6lb3w72p9 0 6795 35271 27194 2008-11-02T13:12:42Z Pearl 501 35271 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kome zvono zvoni |autor =[[Ernest Hemingway]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''For Whom the Bell Tolls'' |datum prvog izdavanja =1940. }} * "Nijedan [[čovjek]] nije otok, sasvim sam za sebe; svaki je čovjek dio kontinenta, dio Zemlje; ako More odnese grudu zemlje - Evrope je manje, kako da je odnijelo kakav rt, posjed tvog [[prijatelj]]a ili tvoj vlastiti, [[smrt]] svakog čovjeka smanjuje mene, jer sam obuhvaćen u čovječanstvu. :I zato nikad ne pitaj kome zvono zvoni; :Tebi zvoni" {{Wikipedia}} {{Djela Ernesta Hemingwaya}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ernest Hemingway]] eg7kzx48lthk9abjkzdyar0xv2f0hx1 0 6796 27193 27192 2007-02-05T16:33:18Z Zumbulka~bswikiquote 10 27193 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Kemal Sadık Göğceli |slika= |tekst uz sliku=''turski pisac<br>poznat kao Kemal Jašar'' |datum rođenja=1923. |mjesto rođenja= Hemite (sadašnji Gökçedam), Turska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Ljubav]] je sama od sebe slabašna." * "Ma koliko bio tijesan [[čovjek]]ov vidokrug, njegova [[mašta]] je široka." * "Ako prejako pritisniš mačku, psa, bilo šta, uplašit će se prvi put, drugi put... treći put će stisnuti zube i postat će tigar." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Turski pisci|J]] 20odzco92gp0k1ahykblx3q5juivydu 14 6797 55207 42618 2015-08-03T20:08:56Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q8635443]] na [[d:|Wikidati]] 55207 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 0 6798 59935 29412 2021-11-03T14:26:45Z 109.175.103.175 59935 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Tajna zvjezdane sobe |autor =[[Fahrudin Kučuk]] |slika =[[slika:Tajna zvjezdane sobe.jpg|200px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Tajna zvjezdane sobe'' |datum prvog izdavanja =2006. }} * "[[Sarajevo]] svojim sjajom i čarolijom zanese mnoge koji u njega dođoše i ne mogoše više otići, ostadoše. Druge je mamilo na drugi način; da ga osvoje, razruše, spale!!! Da ovakva [[ljepota]] pripadne onom ko ne zaslužuje da uživa u njoj. Ne da se ono svakom dirati, gledati niti milovati! : Kapija označava ulazak u kuću, a Sarajevo je jedna lijepa i dobra kuća koja plaho voli da je čuvaš i njeguješ kao najljepši [[cvijet]] u đul-bašči." (str.10) * "''Vidi, hodža, svijet se skupio pred mojom avlijom. Nije valjda najgore'', plačnim će glasom Osmanaga. : ''Hajd', ne bulazni, [[svijet]] ti je k'o bez svoje glave, nešto čuje pa nadoda svašta i na kraju sve ispadne naopačke od onog što je'' - utješi Osmu hodža." (str.62) == Drugi o knjizi == *[[Midhat Ajanović]] ** "Izgleda da je jedino što ljudi Kučukove i moje generacije mogu ostaviti današnjoj djeci jeste komadić dobrote, u formi knjige, slike, ili na bilo koji drugi način, koja će im pomoći u velikom poslu koji ih čeka." * [[Sejo Omeragić]] **"Sve u Kučukovom djelu vrvi od fantastičnih događaja, od blještavila velike svjetlosti, konja koji govori, letećih ćilima, požara i sukoba sa šejtanom nad sarajevskim planinama i nad šeherom, a sve to je stavljeno uz obične čaršijske ljude, koji se na trenutak preobražavaju u moćna i natprirodna stvorenja." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Fahrudin Kučuk]] nm06l2iwba0ai8ou1c47q7ecjzju86k 0 6799 30410 30406 2007-04-14T16:49:11Z Harač 23 /* Djela */ 30410 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Fahrudin Kučuk |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački pisac'' |datum rođenja= 1958. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Sarajevo]] svojim sjajom i čarolijom zanese mnoge koji u njega dođoše i ne mogoše više otići, ostadoše. Druge je mamilo na drugi način; da ga osvoje, razruše, spale!!! Da ovakva [[ljepota]] pripadne onom ko ne zaslužuje da uživa u njoj. Ne da se ono svakom dirati, gledati niti milovati!" (''Tajna zvjezdane sobe'') == Djela == *''[[Tajna zvjezdane sobe]]'' *''[[Patuljak Dado iz Popova gaja]]'' *''[[Čudni gosti]]'' {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|K]] [[Kategorija:Fahrudin Kučuk|K]] 9ivu7biutphz62tw5zozfr66ycfikqy 6 6800 27227 2007-02-05T17:55:20Z Zumbulka~bswikiquote 10 Izvor: http://www.knjiga.ba/product_info.php?cPath=64&products_id=1398 {{fer_slika}} 27227 wikitext text/x-wiki Izvor: http://www.knjiga.ba/product_info.php?cPath=64&products_id=1398 {{fer_slika}} nyw85z126827urd40gs4uobq5u5odyy 0 6801 27232 2007-02-06T09:58:13Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Maja Šuput |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska pjevačica'' |datum rođenja=22.09.1979. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} ... 27232 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Maja Šuput |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska pjevačica'' |datum rođenja=22.09.1979. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Poštujem svakog izvođača i svako ima pravo na svoju odluku, ali meni je čast pjevati na svadbama. Znam da se vjenčanje smatra najvažnijim danom u životu, a za dobru je svadbu uvijek najbitnija muzika. Ako oni meni povjere tu dužnost, ja se svaki put osjećam počašćeno. Na mojoj svadbi će pjevati [[Mišo Kovač]]." [[Kategorija:Muzika|Š]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači|Š]] {{Wikipedia}} euzgbpdzo4hy1jqcg7jwghx1gu21a65 0 6802 27234 2007-02-06T18:38:29Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Petar Božović |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski glumac'' |datum rođenja=22.05.1946. |mjesto rođenja=Zemun, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *... 27234 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Petar Božović |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski glumac'' |datum rođenja=22.05.1946. |mjesto rođenja=Zemun, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Dovođenje amatera i stavljanje u glavne uloge u serijama je deprimantno. Ako smo išta imali, to je bio duh i humor, a mi to izgubismo. Seoske zabave pretvaramo u serije. Vrhunski glumci dozvoljavaju sebi da igraju alpari sa amaterima. Ali to narod gleda. Pa, televizija je javna obrazovna ustanova, a ona povlađuje najnižem ukusu, najgoroj varijanti." (za ''Blic'') [[Kategorija:Film|B]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|B]] {{Wikipedia}} ggmzllxrh6s03hpv1i1kb1xldwq54mt 0 6803 31913 31912 2007-08-24T00:25:13Z 83.131.210.80 31913 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Lucija Šerbedžija |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska glumica'' |datum rođenja=08.06.1973. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Da su novinari koji me stalno pitaju da li bih se opet skinula za potrebe predstave gledali ''[[Hamlet]]a'', sigurno mi ne bi postavljali ovo pitanje jer bi shvatili koliko je to golo tijelo Ofelije tačno u sceni ludila. Uvijek ću se bez problema skinuti ako mislim da je to potrebno za ulogu, i u filmu i u pozorištu." (za ''Blic'') == Također pogledajte == *[[Rade Šerbedžija]] [[Kategorija:Film|Š]] [[Kategorija:Hrvatski glumci|Š]] {{Wikipedia}} 6q3jvhshnq6hn7techymy5rgheldcj3 0 6804 31915 31909 2007-08-24T14:33:46Z Emir Kotromanić~bswikiquote 6 31915 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mišo Kovač |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski pjevač'' |datum rođenja=16.07.1941. |mjesto rođenja=Šibenik, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Za propast diskografije kriva je svjetska muzička mafija. Oni su uveli formu CD-a koju niko ne može kontrolirati. Zadnja kontrola zbivala se dok su još u opticaju bile ploče, dakle, prije dvadesetak godina i sada svjetski, kao i domaći mafijaši, mogu do prekosutra vikati kako su baš njihovi pjevači najprodavaniji." (za ''Jutarnji list'') [[Kategorija:Muzika|K]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači|K]] {{Wikipedia}} 682720fe1my8heiq8o5qb95ytn0bq4h 0 6805 60792 27238 2023-11-04T10:31:42Z 31.223.145.201 60792 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mirjana "Mira" Banjac |slika= |tekst uz sliku=''srbijanska glumica'' |datum rođenja=04.09.1929. |mjesto rođenja=Erdevik, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Mira Banjac 7.jpg|thumb|Mira Banjac]] * "Odrasla sam na selu, gdje su me šibala sva četiri godišnja doba. Povukla sam zdravlje i stabilnost iz te zemlje iz koje sam potekla. Ljudi koji ne rade, a imaju snage, prebrzo ostare. Možda zbog svog izgleda nikada nisam bila zvijezda, ali i ne treba da to budem. Popularnost kod vrlo lijepih žena traje koliko i ljepota." (za ''Kurir'') [[Kategorija:Film|B]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|B]] {{Wikipedia}} n13wxuntvr691f94vm803gkmhxld3ug 0 6806 28224 27491 2007-03-13T22:52:57Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28224 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nikodim Agiorit |slika= |tekst uz sliku=''monah manastira Dionisijata na Svetoj Gori Atonskoj<br>kao pisac zauzima vidno mjesto u historiji asketske književnosti'' |datum rođenja=1748. |mjesto rođenja= |datum smrti= 1809. |mjesto smrti= }} *"Neophodno je znati kako treba upravljati [[jezik]]om i obuzdavati ga. Pokretač jezika je [[srce]]. Čime je puno srce, to se izliva preko jezika. Ali i obratno, ono što se preko jezika izlilo, jače i dublje se usađuje u srce. :Dobra osjećanja su ćutljiva, a samoljubiva žele da budu objavljena. Mnogogovorljivost u većini slučajeva dolazi iz neke gorde [[samouvjerenost]]i. Uobražavajući da mnogo znamo i da je naše mišljenje o nečemu tačno, osjećamo nesavladivu potrebu da naširoko i nadugačko, s mnogim ponavljanjima predamo to mišljenje i drugim, namećući im se netraženi za učitelje, vjerujući da učimo one koji često znaju stvari daleko bolje nego mi. :Ovo što smo rekli odnosi se bar na slučajeve kada je ono o čemu se [[govor]]i koliko toliko dostojno pažnje. U većini pak slučajeva mnogogovorljivost je isto što i prazno pričanje i nema [[riječ]]i kojima bi se iskazalo kakva sve zla od te rđave navike dolaze. Mnogogovorljivost otvara vrata duše kroz koja odilazi srdačna toplina, a tim više to čine prazni razgovori. Oni odvlače [[čovjek]]ovu pažnju od njega samog i u srcu, na koje se ne pazi, počinju se potkradati strasna osjećanja i želje. Po koji put to biva u tolikoj mjeri da kad se prazni razgovori završe, u srcu se nađe ne samo pristanak nego i odluka da se pristupi strasnim djelima." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Pisci]] 1rtnevr7lfd24cp2ozi1xlscg03cyaa 0 6807 60414 52164 2022-12-30T23:02:37Z Ryypätään kassa! 7950 Datoteka 60414 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Victoria Abril (Victoria Merida Rojas) |slika= |tekst uz sliku=''španska glumica'' |datum rođenja=04.07.1959. |mjesto rođenja=Madrid, Španija |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Victoria Abril Cannes.jpg|thumb|Victoria Abril (2000)]] * "Mislim da se [[Pedro Almodovar|Pedru Almodovaru]] jednostavno sviđalo to što ga ja jako dobro razumijem i što mogu prenijeti njegovu priču. Ali, mi smo imali jedno jako intenzivno razdoblje u kojem smo u pet godina snimili tri filma. Sve je to bilo kao [[brak]], a ljudi, kada se rastanu, rijetko se vraćaju jedno drugome." (za ''Jutarnji list'') [[Kategorija:Film|A]] [[Kategorija:Španski glumci|A]] {{Wikipedia}} e1jyo6j9uznuejkfalb9tn2znqk7pv1 14 6808 51251 46995 2014-04-09T05:44:38Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51251 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Glumci]] 9xteo7ek6jgxdnfqtd8ck3v8padz8ab 0 6809 52013 49507 2014-04-15T07:49:33Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 8 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q55171]] 52013 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Pedro Almodóvar |slika= |tekst uz sliku=''španski režiser'' |datum rođenja=24.09.1951. |mjesto rođenja=Calzada de Calatrava, Španija |datum smrti= |mjesto smrti= }} == Drugi o njemu == * [[Victoria Abril]] ** "Mislim da se Pedru Almodovaru jednostavno sviđalo to što ga ja jako dobro razumijem i što mogu prenijeti njegovu priču. Ali, mi smo imali jedno jako intenzivno razdoblje u kojem smo u pet godina snimili tri filma. Sve je to bilo kao [[brak]], a ljudi, kada se rastanu, rijetko se vraćaju jedno drugome." (za ''Jutarnji list'') [[Kategorija:Film|A]] [[Kategorija:Španski režiseri|A]] {{Wikipedia}} crrvrswxerwmdcwn39ms2cr0zpogk3b 14 6810 51254 41763 2014-04-09T05:46:09Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51254 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Režiseri]] psx58049yinnng2cipbxwnhygbp96pf 0 6814 27269 2007-02-08T19:38:20Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Valentin Katajev |slika= |tekst uz sliku=''ruski književnik'' |datum rođenja=28. januar 1897. |mjesto rođenja=Odesa, Ukrajina |datum smrti=12. april 1986... 27269 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Valentin Katajev |slika= |tekst uz sliku=''ruski književnik'' |datum rođenja=28. januar 1897. |mjesto rođenja=Odesa, Ukrajina |datum smrti=12. april 1986. |mjesto smrti=Moskva, Rusija }} * "Nije važno da li je [[žena]] pametnija od [[muž]]a, ako on to ne shvata." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Ruski pisci|K]] 5a2fdq3t9rg3pzxetuaiouao7sxuvhk 0 6815 60571 59188 2023-04-02T01:33:46Z Isi, ihana hiisi 8052 60571 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Charles Aznavour |slika= |tekst uz sliku=''francuski glumac, pjevač i kompozitor'' |datum rođenja=22. maj 1924. |mjesto rođenja=Pariz, Francuska |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Charles Aznavour Cannes.jpg|thumb|Charles Aznavour (1999)]] * "[[Žena]] mora da zna da ćuti. [[Brak]] bez ćutanja je kao automobil bez kočnica." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski glumci|A]] [[Kategorija:Francuski kompozitori|A]] [[Kategorija:Francuski pjevači|A]] ieg3bq3uvnf9ykphd1ylou62gtp6oxe 0 6816 59882 59881 2021-08-22T02:01:45Z 149.167.145.178 59882 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Salih Trbonja |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački književnik'' |datum rođenja= |mjesto rođenja=[[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"U tmuši sjedila, buljila, dovedena u Kazane :Đe se varilo bukadar hrane :Dumala za kog me daše :Ušunja se blećak, umakaše u saft halapljivo :Osmjeli se mlada; umakalo, za kijem sam? Za mnom :Zabrunda. E neću te Bogami, Vrisnu :Kroza pendžer se vinu, jad srce stisnu." :(''Gazel o patnji'') * "Zanijemiš od njene ljepote. Ona dert i kahar sevdisanja pretvara u najmirisnije cvijeće." (o [[sevdalinka|sevdalinki]]) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|T]] nuwh56m9efrh4plp2wjijqr3tn1a85x 0 6817 62060 27290 2024-05-18T17:26:20Z Srđan 4695 62060 wikitext text/x-wiki {{mson}} * [[Sevdalinka (Ayse Kulin)|''Sevdalinka'' (Ayse Kulin)]], roman Ayse Kulin * [[Sevdalinka (pojam)]], vrsta pjesme {{višeznačna odrednica}} i59lqfsl83cbm8xl9v6dblhr7aogdsx 0 6818 33529 28197 2007-12-26T10:43:23Z Bolero~bswikiquote 159 33529 wikitext text/x-wiki ------------- *[[Abdulah Sidran]] **"Sevdalinka, to je ona [[pjesma]] koju, za susjednim stolom, ona trojica iz sveg glasa pjevaju - a ti ih ne cuješ!" *[[Gradimir Gojer]] **"A sevdalinka je čudo. Što ne bih vjerovao u to ja, kad je vjerovao [[Goethe]]..." *[[Hasiba Agić]] **"Naravno da postoji razlika između folk-zabavljača i izvođača sevdalinke. Folk i turbo-folk zabavljači su osjećaji oka, a sevdah je osjećaj srca i duše. To je ogromna razlika. Biti izvođač sevdalinke je [[umjetnost]], kao što je umjetnost i znati slušati sevdalinku." *[[Muhamed Čejvan]] **"[[Ljubav]], milovanje, zanos, vatrena želja, ljubavna [[patnja]], uzdisanje... eto to je sevdah i sevdalinka." *[[Omer Pobrić]] **"Sevdalinka je naša pjesma o nama." ** "Sevdalinka nije [[stećak]], ona živi kroz vrijeme." (za dnevne novine "San", 24. novembar 2007.) *[[Safvet-beg Bašagić]] **"Ipak imade nešto što nije prolazno, što ne može ni puki slučaj, ni najljući [[neprijatelj]] uništiti, a to su umotvorine, koje mi zovemo literaturom. U tom carstvu ni sila, ni slučaj, dapače ni zub vremena, ne može pomračiti umne stečevine naroda koje je privrjedio kad je pobjedio barbarstvo i neznanje. Taj trijumf ostaje na vijeke, jer je on amanet budućim naraštajima i vremenima." *[[Sait Orahovac]] **"Kao što je beskonačno morsko dno i kao što je beskonačna morska pučina, tako je beskonačno i polje narodne sevdalinke, i što bi ju je više analizirali, to bi nas sve više iz njenog rudnika zapljuskivala zlatna varnica neiscrpnih, bogatih i raznovrsnih motiva." *[[Salih Trbonja Sevdi]] **"Zanijemiš od njene ljepote. Ona dert i kahar sevdisanja pretvara u najmirisnije cvijeće." *[[Skender Kulenović]] **"Svijet je ovo, do zla [[Bog]]a, čulan i [[mašta]] o njemu je čulna. A pod kamenom patrijarhalnog tabua izrazio se u najčišći fluid - ispjevao u svojoj drijevnoj riječi, jednu od najrafiniranijih i najdramatskijih ljubavnih lirika u svijetu." {{Wikipedia|Sevdalinka}} [[Kategorija:Tema]] tdoiekzm1ft0jfm8z9renctkq2w6yph 0 6819 27293 2007-02-10T09:23:58Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Olivera Marković |slika= |tekst uz sliku=''srbijanska glumica'' |datum rođenja=03.05.1925. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }... 27293 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Olivera Marković |slika= |tekst uz sliku=''srbijanska glumica'' |datum rođenja=03.05.1925. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Smatram da je [[komedija]], ipak viši rod od drame. I nije nimalo jednostavno napraviti dobru komediju. Ona iziskuje više od talenta, više od glumačke vještine. Traži specifičnu glumačku harizmu, traži ličnost. I traži osjećaj za detalje koji čine život, a čine i predstavu. Duhovitost je pristup koji vam je i u životu tako dragocjen, umije biti i ljekovit. Slaba sam na komedije." [[Kategorija:Film|M]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|M]] {{Wikipedia}} mud9nrin4ebf1cwqxreqx3ne63h0oat 0 6820 27872 27295 2007-03-13T22:26:27Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse HTML-а 27872 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Damir Urban |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski muzičar i pjevač'' |datum rođenja= 19. septembar 1968. |mjesto rođenja=Rijeka, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * ".. [[turneja]] od tri, četiri koncerta nije turneja, ali nažalost u Hrvatskoj nekako kako pada standard i kako padaju kriteriji svega onda su i oni koji se dvaput pojave u novinama zvijezde, a onda su i tri [[koncert]]a postala turneja." (u intervjuu 2005. za Internet muzički magazin muzika.hr) * "..mislim da u ovoj zemlji ljudi previše vole voditi brigu o tuđim [[život]]ima - kao što u privatnom životu susjedi vole susjedu viriti u tanjur, tako isto i na sceni nažalost ljudi vole voditi brigu o tome šta neko radi i šta bi neko htio i unaprijed već zaključivati neke stvari. Mi još uvijek jedino iskreno što možemo napraviti je da pokušavamo svirati sebi za gušt, a onda nekako mislim ako sviraš iz gušta sebi onda će valjda biti i ljudima dobro, jer ako sviraš isključivo za njih to neće biti dobro sigurno." (u intervjuu 2005. za Internet muzički magazin muzika.hr) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Hrvatski muzičari|U]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači|U]] 1zoii72m1x8bfjmqcfdbdjgpsqhyy68 0 6822 27300 2007-02-11T17:53:08Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =Miris kalopera |autor =[[Mustafa Smajlović]] |slika = |tekst uz sliku =''pripov... 27300 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Miris kalopera |autor =[[Mustafa Smajlović]] |slika = |tekst uz sliku =''pripovijetka'' |originalni naziv =''Miris kalopera'' |datum prvog izdavanja =1999. }} * "Svaka biljka ne miriše svojim [[cvijet]]om. Koliko je Tahir Pozder uživao u mirisu kalopera, gotovo cijeli svoj [[život]] nosio je njegov list za uhom. Bilo šta da je radio, u predahu, posezao je rukom prema uhu, uzimao mirišljavi stručak i prije nego bi ga podnio pod nos, vrhovima jagodica protrljao bi list, udišući i uzdišući: ''Ovo je moj [[duhan]] i moja [[kahva]]!''" * "Duhan je [[bolest]], a kahva [[trošak]]!" * "Otac će preseliti na onaj [[svijet]], a ostaće njegov glas: ''Sinko, najbolja je [[navika]] - nenavika!''" * "Jedino bez čega [[čovjek]] ne može je voda i nimet. Vode ima! Nafaku je svakome dao [[Bog]]!" * "Za [[starost]] postoji samo jedan mehlem ... [[Smrt]]!" {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Mustafa Smajlović]] ql0bsce71jctjos3b40re01xdejqid7 0 6823 28960 27303 2007-03-23T19:36:45Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28960 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mustafa Smajlović |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački književnik'' |datum rođenja= 16. jula 1953. |mjesto rođenja=Višegrad, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "..ja sam se poput travke otimao olujama, savijao se i uspravljao pod ovim nebom bosanskim, u kome se oblaci žešće sudaraju nego drugdje, u kome i munje drugačije sijevaju i gromovi drugačije grme." (''Grijeh'') * "Jedino bez čega [[čovjek]] ne može je voda i nimet. Vode ima! Nafaku je svakome dao [[Bog]]!" (''Miris kalopera'') * "Moj dobitak je moja spoznaja da sam dijelio. Takvo zadovoljstvo je moje umiranje." (''Grijeh'') * "Otac će preseliti na onaj [[svijet]], a ostaće njegov glas: Sinko, najbolja je [[navika]] - nenavika!" (''Miris kalopera'') * "Za [[starost]] postoji samo jedan mehlem ... [[Smrt]]!" (''Miris kalopera'') == Djela == * ''[[Grijeh (Mustafa Smajlović)|Grijeh]]'' * ''[[Miris kalopera]]'' {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|S]] [[Kategorija:Mustafa Smajlović|*]] 389ptaoo1laoirgb9yop12vbp3rifl9 0 6824 27302 2007-02-11T19:04:52Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =Grijeh |autor =Mustafa Smajlović |slika = |tekst uz sliku =''pripovijetka'' |or... 27302 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Grijeh |autor =Mustafa Smajlović |slika = |tekst uz sliku =''pripovijetka'' |originalni naziv =''Grijeh'' |datum prvog izdavanja = }} * "..ja sam se poput travke otimao olujama, savijao se i uspravljao pod ovim nebom [[BiH|bosanskim]], u kome se oblaci žešće sudaraju nego drugdje, u kome i munje drugačije sijevaju i gromovi drugačije grme." * "Griješio sam, možda, u uzmicanju, ali sigurno više u čekanju. Nisam smio čekati da moje stanje drugi mijenjaju. Hodeći suđenim drumom kroz tamni bosanski vilajet, sa vjerom u [[Bog|Svevišnjeg]], koja mi je bila jedino svjetlo, gledao sam da nogom ne povrijedim zemlju, da rukom ne odgurnem drugog, da oštrim [[riječ]]ima ne porežem [[čovjek]]a... Uzmicao sam od onih koji su me gurali. Čekao sam da me prođu oni koji su bili laki u sjenci tuđih leđa. Sklanjao sam se ukraj da kome ne zasmetam i udisao sam zrak sa strepnjom da ne udišem tuđi... Glas opomene nisam slušao, a taj glas Meleka je kazivao ovo: ''[[Grijeh]] je povrijediti i sebe!'' Taj dobri glas je stizao odnekad i odnekud, a stizao je, nije prije ni kasnije, već tačno u minutu kada su se u meni poklapale kazaljke [[srce|srca]] i [[razum]]a." * "Moj dobitak je moja spoznaja da sam dijelio. Takvo zadovoljstvo je moje umiranje." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Mustafa Smajlović]] oteqttcyi0bz79equx450xovixjjht9 10 6825 27307 2007-02-11T20:06:58Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Nesuglasice u braku najčešće počinju kad žena previše govori, a muž premalo sluša." ~ [[Julian Tuwim]] 27307 wikitext text/x-wiki "Nesuglasice u braku najčešće počinju kad žena previše govori, a muž premalo sluša." ~ [[Julian Tuwim]] anuy70cgzpczhnnyrfvta66smc5vlpg 10 6826 27308 2007-02-11T20:08:06Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Oni koji trpe glad rado prepuštaju rat bogatima, kojima je on postao puki sport." ~ [[Frank Herbert]] 27308 wikitext text/x-wiki "Oni koji trpe glad rado prepuštaju rat bogatima, kojima je on postao puki sport." ~ [[Frank Herbert]] f4439hht98aq48lbtmtslw4gtkj7xcq 10 6827 27309 2007-02-11T20:10:07Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!" ~ [[Dositej Obradović]] 27309 wikitext text/x-wiki "Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!" ~ [[Dositej Obradović]] spmkanedtj35f9mmn6igskt9g6ssehi 10 6828 27310 2007-02-11T20:13:58Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Vlast, a ne istina, čini zakon." ~ [[Thomas Hobbes]] 27310 wikitext text/x-wiki "Vlast, a ne istina, čini zakon." ~ [[Thomas Hobbes]] sjcjkmzlxhl8zsg783p4x0h2wujp3zj 10 6829 35855 27311 2009-01-01T18:24:17Z Pearl 501 35855 wikitext text/x-wiki "Ljubav se sastoji od četiri stvari: od uzdaha, od jecaja, od želje za smrću i mnogo laži." ~ [[Njemačke poslovice|njemačka poslovica]] b3brfvz7xcds4q735qjj0q03wdigm68 10 6830 27312 2007-02-11T20:17:38Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Kad bukne rat, niko se njime toliko ne zanosi kao oni što ga gledaju iz pozadine." ~ [[Herbert Spencer]] 27312 wikitext text/x-wiki "Kad bukne rat, niko se njime toliko ne zanosi kao oni što ga gledaju iz pozadine." ~ [[Herbert Spencer]] 4q5v604nyqso5m2568vqazjoay37tf5 10 6831 27313 2007-02-11T20:18:53Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Meni sudbina uvijek daje kašiku onda kada nemam supe, i obratno." ~ [[Sándor Petőfi]] 27313 wikitext text/x-wiki "Meni sudbina uvijek daje kašiku onda kada nemam supe, i obratno." ~ [[Sándor Petőfi]] p22jfsjrm9ivv4x48zj0pzuq7m1d1lt 10 6832 27314 2007-02-11T20:20:23Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Mudraci se oslobađaju strasti za slavom." ~ [[Publius Cornelius Tacitus]] 27314 wikitext text/x-wiki "Mudraci se oslobađaju strasti za slavom." ~ [[Publius Cornelius Tacitus]] n10lh89614lbwfv5ii5e0baj20v09ph 10 6833 27315 2007-02-11T20:20:49Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Najviše zakona ima u najpokvarenijoj državi." ~ [[Publius Cornelius Tacitus]] 27315 wikitext text/x-wiki "Najviše zakona ima u najpokvarenijoj državi." ~ [[Publius Cornelius Tacitus]] s38c001cfqte9mh59irxairpf2nnki2 10 6834 27316 2007-02-11T20:23:15Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Ljubav je slijepa, ali je u zemlji ljubavi i najtamnija noć obasjana suncem." ~ [[Ihara Saikaku]] 27316 wikitext text/x-wiki "Ljubav je slijepa, ali je u zemlji ljubavi i najtamnija noć obasjana suncem." ~ [[Ihara Saikaku]] ep01a2w5dtih4f3oly4ja7kz2vi060g 10 6835 27317 2007-02-11T20:24:01Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Ko se opredijeli za laž, mora da ima dobro pamćenje." ~ [[Lord Byron]] 27317 wikitext text/x-wiki "Ko se opredijeli za laž, mora da ima dobro pamćenje." ~ [[Lord Byron]] 9006leiablo6mfljk56s0lv7fgn3oml 10 6836 27318 2007-02-11T20:25:50Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Ni u pravu svome ne tjeraj mak na konac." ~ [[Baltazar Bogišić]] 27318 wikitext text/x-wiki "Ni u pravu svome ne tjeraj mak na konac." ~ [[Baltazar Bogišić]] qaptnr30o9rvkl1kh7u013x5c0cijka 10 6837 27319 2007-02-11T20:26:38Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Dosta nam je govora, nama su potrebni razgovori..." ~ [[Sulejman Bugari]] 27319 wikitext text/x-wiki "Dosta nam je govora, nama su potrebni razgovori..." ~ [[Sulejman Bugari]] nx27em6p1qw1rq6unrdqcliihxpyiyf 10 6838 27320 2007-02-11T20:28:47Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Kad ljubav i strast postanu prijatelji, prinose za žrtvu i srce i dušu." ~ [[Kurdske poslovice|kurdska poslovica]] 27320 wikitext text/x-wiki "Kad ljubav i strast postanu prijatelji, prinose za žrtvu i srce i dušu." ~ [[Kurdske poslovice|kurdska poslovica]] tmb6ityojvmguxaa080jqqerfc3o871 10 6839 27321 2007-02-11T20:30:49Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Kad čovjek ostane u mraku, ne traži onoga ko je ugasio svijeću, nego drugu svijeću." ~ [[Borislav Pekić]] 27321 wikitext text/x-wiki "Kad čovjek ostane u mraku, ne traži onoga ko je ugasio svijeću, nego drugu svijeću." ~ [[Borislav Pekić]] jm4m70zwrwu1b8utoqv5rjrso199juo 10 6840 27322 2007-02-11T20:31:55Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Tek dah žene učini te čovjekom." ~ [[Jules Michelet]] 27322 wikitext text/x-wiki "Tek dah žene učini te čovjekom." ~ [[Jules Michelet]] pzbjrdaxabgekwqadhy3gdrmnd2ym5r 10 6841 27323 2007-02-11T20:33:16Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Laganje je uvijek kukavičluk, a kukavičluk je posljedica neznanja" ~ [[Alexander S. Neill]] 27323 wikitext text/x-wiki "Laganje je uvijek kukavičluk, a kukavičluk je posljedica neznanja" ~ [[Alexander S. Neill]] im2pczi63kxe6kiv4rnqipy64phxkhl 10 6842 27324 2007-02-11T20:34:55Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Seks je jedan od devet razloga reinkarnacije ... ostalih osam su nebitni.." ~ [[Henry Miller]] 27324 wikitext text/x-wiki "Seks je jedan od devet razloga reinkarnacije ... ostalih osam su nebitni.." ~ [[Henry Miller]] 4q8q5xnkw3jtljdw5ynaxxfap8b5lor 10 6843 27325 2007-02-11T20:36:08Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Nemoj tražiti ljubav. Traži i razbi sve barijere u sebi koje si izgradio protiv nje." ~ [[Ella Fitzgerald]] 27325 wikitext text/x-wiki "Nemoj tražiti ljubav. Traži i razbi sve barijere u sebi koje si izgradio protiv nje." ~ [[Ella Fitzgerald]] ihny1bx27sy2pzyv2uur1k3vimmte1j 10 6844 27326 2007-02-11T20:37:28Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Prošlost bi trebala biti odskočna daska, a ne ležaljka" ~ [[Edmund Burke]] 27326 wikitext text/x-wiki "Prošlost bi trebala biti odskočna daska, a ne ležaljka" ~ [[Edmund Burke]] hu8ofo72c8wjlp30610xox33f9zbwu8 10 6845 27327 2007-02-11T20:38:57Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Malo sreće opravdava napore čitavog jednog života." ~ [[Elie Wiesel]] 27327 wikitext text/x-wiki "Malo sreće opravdava napore čitavog jednog života." ~ [[Elie Wiesel]] k50ngcn8vwrmasx25oq9i6ngtvwxtds 10 6846 27328 2007-02-11T20:42:05Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Zavist je slijepa i ništa drugo ne zna nego kuditi vrline." ~ [[Livije]] 27328 wikitext text/x-wiki "Zavist je slijepa i ništa drugo ne zna nego kuditi vrline." ~ [[Livije]] 9pliv32jqj7wcnur5gwqq1lu3z34pj1 10 6847 27329 2007-02-11T20:59:08Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Odgovornost je teret lako prenosiv na Boga, sudbinu, sreću ili susjeda." ~ [[Ambrose Bierce]] 27329 wikitext text/x-wiki "Odgovornost je teret lako prenosiv na Boga, sudbinu, sreću ili susjeda." ~ [[Ambrose Bierce]] k14cfo1xagbaj2gu8wvbuhu1fpqgl1n 10 6848 27330 2007-02-11T21:00:41Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: "Nikad se nemoj zamoriti u davanju domovini." ~ [[Euripid]] 27330 wikitext text/x-wiki "Nikad se nemoj zamoriti u davanju domovini." ~ [[Euripid]] dmod5w6rd04wdt3xj7paglxuygcg22h 0 6850 62004 57676 2024-05-18T16:40:07Z Srđan 4695 Srđan premjestio je stranicu [[Bosanski genocid]] na [[Genocid u Bosni i Hercegovini]] bez ostavljanja preusmjerenja: Ovo ne može ostati ni kao preusmjerenje. 57676 wikitext text/x-wiki ---- *[[Alija Izetbegović]] **"Priču o zaboravu slušali smo četrdeset godina. Taj film smo gledali. I šta je bio rezultat, što je slijedilo? Slijedio je genocid! Ništa nam nije pomoglo što smo skoro sve bili zaboravili, i svoju prošlost, i svoju vjeru, čak i svoje ime; osuđeni smo bili na uništenje. Tu grešku više nećemo ponoviti." *[[Biljana Plavšić]] **"Iako sam više puta bila upoznata sa navodima o surovim i neljudskim postupcima protiv ne-Srba - odbila sam da se sa time suočim, ili čak da ih provjerim. Ustvari, ja sam se potpuno predala govorenju o nevinim srpskim žrtvama ovoga rata. Ovaj svakodnevni rad potvrdio je moje uvjerenje da se borimo za svoj opstanak, i da je u ovoj borbi međunarodna zajednica naš neprijatelj. I tako sam ja jednostavno poricala te navode, čak ih i neprovjeravajući. Ostala sam sigurna u mom uvjerenju da Srbi nisu sposobni da učine nešto tako. U ovoj opsesiji da više nikada ne postanemo žrtve - dopustili smo sebi da postanemo počinioci. Čuli ste jučer, a i djelimično danas opširno o patnjama koje su ovim prouzrokovane. Ja prihvatam odgovornost za moj udio u tome. Ova odgovornost je moja - i samo moja. Ona se ne proteže na druge lidere i njihovo pravo da se brane. Ona se zasigurno ne proteže na naš srpski narod, koji je već platio visoku cijenu za postupke našeg rukovodstva. Saznanje da sam odgovorna za takve ljudske patnje i za kaljanje ugleda mog naroda, uvjek će ostati dio mene." (u svojoj izjavi datoj 17. decembra 2003.) *[[Josip Pejaković]] **"Ne bih dozvolio da se učini prvi genocid na ovim prostorima, a to je genocid nad Jugoslovenima, onim istinskim koji su postali produkt najplemenitijeg što je ova zemlja mogla iznjedriti. Ovog trenutka svečano izjavljujem da sam Jugosloven i to nepopravljivi po uzoru na Strossmayera, Broza i sve one koji su me učili da poštujem razlike, sve ono što podrazumijeva toleranciju. Po uzoru, dakle, na one koji su me učili da ću kroz pristajanje da budem i jedno i drugo i treće biti užasno bogat čovjek - a to su stvari koje zatucanim ljudima ne mogu sada doprijeti do svijesti. A činjenica je da danas nema veće bijede nego biti Hrvat, Srbin il' Musliman - veću sramotu sami sebi nismo mogli prirediti i trebat će nam godine da tu ljagu speremo sa sebe." (1993) *[[Jovan Divjak]] **"Vidim da se interesujete za ono što se desilo u BiH. [[Sarajevo]] je od maja 1992. do marta 1996. bilo pod opsadom Vojske RS. Ta vojska je bila naoružana i od JNA i čitavog rata podržavana iz Beograda. To se može videti i u knjizi generala Veljke Kadijevića. Građani Sarajeva, a ne samo muslimani koji se danas nazivaju [[Bošnjaci]], jedno vrijeme pretrčavali su preko aerodroma da bi došli do hrane i lijekova. I tom prilikom ubijeno ih je više od 400. Što se tiče kazana koji se nalazi na obroncima Trebevića, svi mi građani stidimo se činjenice da su bošnjački nacionalisti odvodili građane nebošnjačke nacionalnosti na kazane i tamo ih ubijali - zvanični podaci govore o 27 ubijenih. [[Srebrenica]] je najveće stratište jednog naroda, bošnjačkog naroda poslije Drugog svjetskog rata, sa oko 7.500 ubijenih i nestalih. Hag je osudio generala Krstića, jednog od komandanata Vojske RS, na 35 godina zatvora zbog izvršenog genocida u Srebrenici. Pozivam vas da ponovo dođete u Sarajevo, da budete gost moje porodice i da ponovo doživite onu ljepotu koju ste doživljavali prilikom ranijih posjeta. Puno sreće, poštovana Srbijanko." (maj 2005. za Radio Slobodna Evropa, odgovarajući na pitanje slušateljke iz Srbije o opsadi Sarajeva) *[[Mary Potter Engel]] **"Dok smo stajali ispred još uvijek ruinirane Narodne Biblioteke, bila sam pogođena brutalnošću onih koji su namjerno spalili milione knjiga i stotine hiljada rukopisa da bi izbrisali sve dokaze historije, kulture i života drugih naroda, da bi obezbijedili da nikakvo sjećanje na njih ne preostane nakon njihovog umorstva, kao da nikada nisu živjeli u Bosni. Da se pokuša ugasiti živ narod i svi dokazi o njegovoj kulturi i historiji – to je genocid o kakvom ja jedva mogu da podnesem da razmišljam." ([http://www.bosnjaci.net/aktuelnosti.php?id=194&polje=interview Intervju, Bošnjaci.net, 19. decembar 2005]) *[[Milorad Dodik]] **"Ja znam savršeno dobro šta je bilo, bio je genocid u [[Srebrenica|Srebrenici]]. To je presudio sud u Haagu i to je nesporna pravna činjenica." ("Centralni dnevnik sa Senadom Hadžifejzovićem", 2007.) **Ocjenu o genocide mi ne prihvatamo, genocid ne postoji, nije se desio. Postoji zločin, organiozovani, koji se desio i za to treba da se odgovara *[[Mladen Ivanić]] **"I genocid u Srebrenici koji je Sud u Haagu tako kvalifikovao, sa čim se ja duboko ne slažem, mora se tretirati kao preventivni genocid, jer kako kaže naš narod, bolje je spriječiti, nego liječiti." (02.03.2017, Frljoka, Slobodna Bosna [http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/47341/mladen_ivanic_za_frljoku_otkrio_prije_godinu_dana_pisao_sam_sudu_u_haagu_bez_konsultacija_sa_izetbegovicem_da_ce_im_izetbegovic_pisati_bez_konsultacija_sa_mnom.html]) *[[Radoslav Stojanović]] **"Niko i ništa ne može dokazati da su SCG i srpski narod imali namjeru da unište muslimanski narod. Ako te namjere nema, onda nema ni zločina genocida. Ako je bilo pojedinaca koji su imali takvu namjeru, onda oni treba da izađu pred Sud i odgovaraju za zločin onako kako je to predviđeno prema međunarodnom krivičnom pravu. (...) Moj strah postoji samo u jednom. Kada se dva brata počnu parničiti, bratstvo prestaje da postoji. Ma kakva da bude presuda, ona neće proizvesti dobrosusjedske odnose." (''Oslobođenje'', 12. januar 2006) *[[Srđan Šušnica]] **"Genocid ima svoje političko ime i prezime, a to je "Republika Srpska". U tom imenu i prezimenu je sadržana sva suština, ciljevi i uzroci agresije i rata u Bosni i Hercegovini." (Al Jazeera, 11. juli 2016, članak "Ime i prezime bh. genocida je Republika Srpska", [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ime-i-prezime-bh-genocida-je-republika-srpska]) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Tema]] 3e8pz9rv41nhbtwcp455ec1y6pecgmp 0 6852 52660 45130 2014-04-22T00:14:44Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52660 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=William Godwin |slika=[[slika:WilliamGodwin.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''britanski književnik, novinar i filozof'' |datum rođenja=3. mart 1756. |mjesto rođenja=Wisbech, Engleska |datum smrti= 7. april 1836 |mjesto smrti= }} * "Dio smo istog [[svijet]]a i ono što donosi [[dobro]] jednom donosi dobro i drugom." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski filozofi|G]] [[Kategorija:Britanski novinari|G]] [[Kategorija:Britanski pisci|G]] tbhnv941jnhsjat9lv1t4rgoqfl1b6v 0 6853 27359 27357 2007-02-15T17:48:22Z Zumbulka~bswikiquote 10 27359 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Katarina, kraljica bosanska |autor =[[Ibrahim Kajan]] |slika =[[slika:Katarina, kraljica bosanska.jpg|200px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Katarina, kraljica bosanska'' |datum prvog izdavanja =2004. }} * "Šta sam ja... bez domovine? [[Čovjek]] bez domovine je mrtav čovjek. Tek sad znam šta je [[zavičaj]]. Šta znači biti pored [[domovina|domovine]], a ne moći se u nju vratiti? Sad mi je jasna misao na progonstvo osuđivanih rimskih pisaca koji su pisali i govorili da je progonstvo iz domovine najteža [[kazna]] živu čovjeku. Jer... šta je čovjek bez domovine... i bez [[jezik]]a svoje domovine? Ovo što i ja... Mrtav čovjek kojem je ostao samo taj dio [[svijest]]i kojim jedino tu istinu može izreći.." * "Kod [[žena]] vam je to tako; kad ženu ništa ne [[bol]]i, onda će reći da je boli glava." * "Što nije izgovoreno, nije ni postojalo. A što je rukom zapisano - može lahko [[oružje]]m postati protiv glave samoga zapisivača... Crnu stranu svijeta, zasigurno, ne treba dodatno crniti." * "[[Mir]], žuđeni mir - gorko uzdahne kraljica. Samo njega nedostaje ljudima. Ako je u srcu gorčina, čovjek se ne može ćutjeti mirnim." * "..od [[krv]]i je [[interes]] jači." * "Govorio sam: Bit ću tvoj vid i tvoj sluh :Ali ti postade moje sljepilo i moja gluhost :Govorio sam: Budi Kraljica moga srca! :Ali ti postade kraljica zemlje u kojoj ću zakopati svoje [[srce]]." * "Tomašu je bila, vi to najbolje znadete, za vratom i stalna papina požurnica: 'Riješi pitanje heretika! Izvrši obećanje koje si mi zadao!' A moj mu je otac... odmagao u tom ... štitio je bogumile, otvarao im sve svoje kapije u Hercegovini. A onda Dubrovčani! Dubrovčani, oni nemaju skrupula! Misle i djeluju po logici: 'Sve je lipo, ali su penezi najlipši!' U Blagaju su nam pune pismohrane njihovih molbenica, zahtjeva, prosvjeda, poniznih intervencija... a sve zbog poreza koji im je uvijek previsok! A zarada, e, ona im je uvijek premalena!" * "[[muškarac|Muškarci]] tako razmišljaju: 'Imamo pravo na svaku ženu.' Živim i znam da je tako. Kad bi za to ubijali muškarce u [[BiH|Bosni]], ni jedan ne bi ostao." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Ibrahim Kajan]] [[Kategorija:Literatura]] i69trhx5lwiasmeqxgubvb2e1jxb9zn 6 6854 27358 2007-02-15T17:47:59Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 27358 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 6855 61441 52405 2024-05-16T18:27:15Z Srđan 4695 Moving from [[Category:SAD]] to [[Category:Sjedinjene Američke Države]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61441 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Elizabeth Cady Stanton |slika=[[slika:Elizabeth Cady Stanton.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''američka reformatorka i feministkinja'' |datum rođenja= 12. novembar 1815. |mjesto rođenja= |datum smrti=26. oktobar 1902. |mjesto smrti= }} * "Svaku [[istina|istinu]] koju spoznamo trebamo dati svijetu, a ne zadržati samo za sebe." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države]] 9tdjfn418c53wz8hl3solmwygqck8zt 0 6856 60678 59190 2023-08-17T13:32:13Z Ari Karjalainen 8179 60678 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Edith Sitwell |slika= |tekst uz sliku=''britanska pjesnikinja'' |datum rođenja= 7. septembar 1887. |mjesto rođenja=Scarborough, Engleska |datum smrti= 9. decembar 1964. |mjesto smrti=London, Engleska }} [[File:Roger Fry - Edith Sitwell.jpg|thumb|Sitwell (1915)]] * "Kad mislimo o [[okrutnost]]i, moramo se sjetiti [[glupost]]i, [[zavist]]i i frustracije iz kojih je niknula." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski pisci|S]] 0b1lcvrlo90d4e60ngycayn5tsvbr0t 0 6857 27372 2007-02-15T19:27:20Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Bessie Emery Head |slika= |tekst uz sliku=''bocvanska književnica'' |datum rođenja=1937. |mjesto rođenja= |datum smrti=1986. |mjesto smrti= }} * "[[Lju... 27372 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Bessie Emery Head |slika= |tekst uz sliku=''bocvanska književnica'' |datum rođenja=1937. |mjesto rođenja= |datum smrti=1986. |mjesto smrti= }} * "[[Ljubav]] znači hraniti jedno drugo, a ne hraniti se drugim." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Pisci|H]] q1v4wqb2bpet8ubk5quvzgafzhniv3a 0 6858 58915 51759 2019-07-25T17:35:40Z Risto hot sir 6370 File 58915 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Thomas Browne |slika= |tekst uz sliku=''britanski filozof i pisac'' |datum rođenja= 19. oktobar 1605. |mjesto rođenja=London, Engleska |datum smrti=19. oktobar 1682. |mjesto smrti=Norwich, Engleska }} [[File:Sir Thomas Browne by Joan Carlile.jpg|thumb|right|]] * "Ono što se smatra [[tvrdoglavost|tvrdoglavošću]] kad je [[cilj]] loš, tumači se kao [[upornost]] kad je dobar." ==Djela== *''[[Religio Medici]]'' (1643.) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski filozofi|B]] [[Kategorija:Britanski pisci|B]] [[Kategorija:Thomas Browne]] cm31734ogu9fd20hhft0833e097kv4i 0 6859 52659 40711 2014-04-22T00:14:14Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52659 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=William George Jordan |slika= |tekst uz sliku=''američki esejisti'' |datum rođenja= 1864. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti= 1928. |mjesto smrti=New York, SAD }} * "Niko nikad nije nekoga pokušao povrijediti, a da zauzvrat i sam nije bio povrijeđen, ovako ili onako, prije ili poslije." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pisci|J]] 2zhka4d3l09yedkzqz4cll0ahhtouxu 0 6860 52075 42384 2014-04-15T11:04:50Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 8 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q49484]] 52075 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Константин Сергеевич Станиславский |slika=[[slika:Stanislavsky.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''Konstantin Sergejevič Stanislavski, ruski glumac i režiser'' |datum rođenja=17. januar 1863. |mjesto rođenja=Moskva, Rusija |datum smrti=7. august 1938. |mjesto smrti=Moskva, Rusija }} * "Svako može [[kritika|kritizirati]], ali samo stručnjak zna hvaliti." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Ruski glumci|S]] [[Kategorija:Ruski režiseri|S]] mhk4ilsanais6kr8ohrbil64x69labj 0 6861 52418 40415 2014-04-21T14:07:43Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52418 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Frances Ridley Havergal |slika=[[slika:Frances Ridley Havergal - Project Gutenberg eText 18444.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''britanska pjesnikinja'' |datum rođenja=14. decembar 1836. |mjesto rođenja= |datum smrti= 3. juni 1879. |mjesto smrti= }} * "[[sumnja|Sumnje]] kojima se prečesto prepuštamo ubrzo se ostvare." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski pisci|H]] kvkzemhz29qp6drf895ygvdon8ei4zn 0 6862 28185 27402 2007-03-13T22:50:38Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28185 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sadegh (ili Sadeq) Hedayat |slika=[[slika:Sadegh_hedayat.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''moderni iranski pisac'' |datum rođenja=17 februar 1903. |mjesto rođenja=Teheran, Iran |datum smrti=9 april 1951. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} * "Da bi ljudi bili poslušni moraju biti [[glad]]ni, praznovjerni i nepismeni. Ako [[dijete]] običnog trgovca u radnji postane pismeno, ono ne samo da će kritikovati moj [[govor]] nego će izgovarati riječi koje ja ne razumijem... Šta će se desiti ako se dijete prodavača stočne hrane pokaže inteligentno i sposobno - a moje, sin hadžije pokaže se lijenim i neozboljnim." (roman "''Hadži Aga''") {{Wikipedia}} [[Kategorija:Iranski pisci|H]] aszpjkfbf59zkqxvwrocj4bkf7t4njr 0 6863 27403 2007-02-16T17:59:44Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Milica Mihajlović |slika= |tekst uz sliku=''srbijanska glumica'' |datum rođenja=04.06.1972. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti=... 27403 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Milica Mihajlović |slika= |tekst uz sliku=''srbijanska glumica'' |datum rođenja=04.06.1972. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Kada me pitaju koji trenutak u mom životu smatram najfantastičnijim, uvijek uobičajeno odgovaram. Riječ je o trenutku [[Rađanje|rađanja]], koji je neuporediv s bilo čim drugim. To je kao neki veliki prasak u mom životu, kao i u životu svih žena koje su imale sreću da to iskuse." (za ''Blic'') [[Kategorija:Film|M]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|M]] {{Wikipedia}} 7z9z877jh1s2mt0vtqswvh3kg45f7sq 0 6864 55208 40453 2015-08-03T20:09:06Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q311903]] na [[d:|Wikidati]] 55208 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ivica Kostelić |slika=[[slika:Ivica_Kostelic_Schladming_2008.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''hrvatski alpski skijaš'' |datum rođenja=23.11.1979. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Odnos s ocem se promijenio otkako sam odrastao, ali tata mi je glavni trener, pa je njegova riječ u skijanju zadnja. Ali, ni ja se ne bojim reći šta mislim. Često se ne slažemo, ali ne svađamo se. Naš odnos je kompleksan jer ni jednom drugom treneru do mog uspjeha ne bi bilo stalo kao mom ocu. Međutim, uzor mi je [[Forrest Gump|Forest Gamp]], zanimljiv lik iz istoimenog [[film]]a, koji je svašta proživio i preživio." (za ''Gloriju'') == Također pogledajte == *[[Janica Kostelić]] [[Kategorija:Sport|K]] [[Kategorija:Hrvatski sportisti|K]] {{Wikipedia}} hcfrpkzdy0hxqy62m57qmbmjnu8mnco 0 6865 27407 2007-02-16T18:31:00Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Zlatko Vitez |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski glumac'' |datum rođenja=22.06.1950. |mjesto rođenja=Varaždin, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *... 27407 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Zlatko Vitez |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski glumac'' |datum rođenja=22.06.1950. |mjesto rođenja=Varaždin, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Lahko je poslije [[Tito|Tita]] bilo glumiti Tita. Možeš se danas s njegovim likom i djelom šprdati do mile volje. Možeš nazvati i zagorske kiseliše njegovim imenom. Ali u vrijeme kada se za sve pitala partija, komesari i udbaši, Tita su mogli glumiti samo odabrani. A, meni su udbaši zabranili da glumim Tita." (za ''Večernji list'') [[Kategorija:Film|V]] [[Kategorija:Hrvatski glumci|V]] {{Wikipedia}} o5m790a7xo0esbtxdlpypx7txfzpfp4 0 6866 27410 27409 2007-02-16T18:40:36Z Harač 23 27410 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Robert Prosinečki |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski fudbaler'' |datum rođenja=12.01.1969. |mjesto rođenja=Villingen-Schwenningen, Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Miroslav Blažević|Ćiri Blaževiću]] ću godinama nabijati na nos da me je na početku karijere otjerao iz Dinama. No, ja s njim danas imam normalan odnos. On je kasnije mnogo puta izjavljivao da je pogriješio, a ja ga nisam optuživao za tu grešku. Kada mi je bio trener u reprezentaciji, i tada sam imao problema s njim." (za ''Blic'') [[Kategorija:Sport|P]] [[Kategorija:Hrvatski sportisti|P]] {{Wikipedia}} 7fnqujfrpyzl96bolf1mr5zzxdzjcd9 0 6867 27417 2007-02-16T21:40:47Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Ana Jelušić |slika=[[slika:Ana Jelusic.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''hrvatska skijašica'' |datum rođenja=28. decembar 1986. |mjesto rođenja=Rijeka, Hrv... 27417 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ana Jelušić |slika=[[slika:Ana Jelusic.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''hrvatska skijašica'' |datum rođenja=28. decembar 1986. |mjesto rođenja=Rijeka, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Švedska skijašica Anja Person počinje mi ići na živce. U medijima je stvorena tolika fama oko nje, mada ne znam zašto. Pa ona je samo dobra skijašica. Čak se i u Hrvatskoj stalno pričalo samo o njoj i to mi strašno smeta." (za ''24 sata'') [[Kategorija:Sport|J]] [[Kategorija:Hrvatski sportisti|J]] {{Wikipedia}} lo8bhh62rj62hofzf7v4xpct78wjvr6 0 6868 61837 27418 2024-05-18T06:29:59Z Srđan 4695 61837 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Semka Sokolović-Bertok |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovačka glumica'' |datum rođenja=22. decembar 1935. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Radije snimam filmove nego što igram u pozorištu. Talična sam za film. Igrala sam u filmu ''Kapo'' koji je bio konkurent za Oskara, zatim sam snimala ''Miris dunja'' i ''Variola vera'' koji su također bili kandidati za Oskara, dok je film ''[[Grbavica]]'' osvojio ''Zlatnog medvjeda''." (za ''Blic'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Sokolović-Bertok, Semka}} [[Kategorija:Film]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci]] cl2imlps3dl6wk7slbmxl375y63riy2 0 6869 27420 27419 2007-02-16T21:49:22Z Harač 23 27420 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ognjen Sviličić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski režiser'' |datum rođenja=1971. |mjesto rođenja=Split, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "U ovom trenutku više nam nije problem ući na festivale. Ali, pitanje je kako prodati film da barem na većim teritorijama ode u kina. Mi istočnjaci se držimo zajedno kao Jugoslaveni na Evroviziji. ''Armin'' će obići istočnoevropske festivale, ali mnogo je teže nama s ovih prostora proći na Zapadu." (za ''Jutarnji list'') [[Kategorija:Film|S]] [[Kategorija:Hrvatski režiseri|S]] {{Wikipedia}} 46fcw5u298sog5aeui961gc8nbaukhs 0 6870 51927 40423 2014-04-15T05:22:54Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 2 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q853122]] 51927 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Gulio Leoni |slika= |tekst uz sliku=''italijanski književnik'' |datum rođenja= |mjesto rođenja=Rim, Italija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ezoterija je više moderan način za imenovanje iracionalnog. Grubo rečeno to je vjerovanje u drugi plan postojanja, izvan čula. U srednjem vijeku to je bio osnovni vid mišljenja. Ali, u svojim knjigama uvijek brinem da ne kažem nešto što bi bilo očigledno u kontrastu s činjenicama toga doba." (za ''Vijesti'') [[Kategorija:Književnost|L]] [[Kategorija:Italijanski pisci|L]] {{Wikipedia}} rlenj23fnvm06ha2fuylxk6l1l3ezjx 0 6871 51299 44478 2014-04-12T04:17:37Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 7 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q2071]] 51299 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=David Lynch |slika=[[slika:DAVID LYNCH (CannesPhotocall).jpg|200px]] |tekst uz sliku=''američki režiser'' |datum rođenja=20. januar 1946. |mjesto rođenja=Missoula, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Jednom sam pokušao ići na psihoterapiju i odustao sam. Kada sam došao kod psihoanalitičara, prije prve sesije pitao sam ga može li mi tretman uništiti kreativnost. On je rekao kako se boji da može. Ja sam mu samo pružio ruku i otišao." (za ''Jutranji list'') [[Kategorija:Film|L]] [[Kategorija:Američki režiseri|L]] {{Wikipedia}} btgee7pmemj8h396xgo0bqakpsep9kp 0 6872 27452 2007-02-18T11:56:58Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Dragan Petrović |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski glumac'' |datum rođenja=17. decembar 1961. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto sm... 27452 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dragan Petrović |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski glumac'' |datum rođenja=17. decembar 1961. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ranije su ljudi voljeli gledati domaći [[film]]. Sada postoje uvijek važniji događaji. Iz [[Historija|historije]] znamo da umjetnost inspirira nauku, a ne obratno. Film kao dio umjetnosti je potreban. Potrebniji od neke industrije koja pravi gubitke. Ali, ja nisam producent, ja sam samo izvođač radova, a to bi bilo moje mišljenje i da se ne bavim ovim poslom." (za ''Blic'') [[Kategorija:Film|P]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|P]] {{Wikipedia}} 8x7gd8qrgawfkl57m8s81jq2usj7xf6 0 6874 27457 2007-02-19T18:30:18Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Milena Dravić |slika= |tekst uz sliku=''srbijanska glumica'' |datum rođenja=05. oktobar 1940. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrt... 27457 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Milena Dravić |slika= |tekst uz sliku=''srbijanska glumica'' |datum rođenja=05. oktobar 1940. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Moj cijeli [[život]] sažimaju četiri riječi: ljudi, [[ljubav]], [[rad]] i [[radost]]. Znam da mi to daje snagu. U životu ni po čemu nisam nalik glumici i zvijezdi. Ja sam otvorena, prirodna i ponekad usamljena. Godine 1958. kamera se zaljubila u mene i ta uzvraćena [[ljubav]] traje sve do danas." (za ''Blic'') [[Kategorija:Film|D]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|D]] {{Wikipedia}} pk3dohnexepc3tj8ayallpmi3hjl5sf 0 6875 27460 2007-02-20T12:58:09Z Zumbulka~bswikiquote 10 Inšallah, Madona, inšallah premješten u Inšallah Madona, inšallah 27460 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Inšallah Madona, inšallah]] 1l4l816ww2rut4zc3y2en7xju4a8gsn 0 6876 27464 2007-02-20T20:54:07Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Ružica Sokić |slika= |tekst uz sliku=''srbijanska glumica'' |datum rođenja=14. decembar 1934. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti... 27464 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ružica Sokić |slika= |tekst uz sliku=''srbijanska glumica'' |datum rođenja=14. decembar 1934. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ja sam, otkad znam za sebe, zaljubljena u [[Sloboda|slobodu]]. Slobodni sam strijelac cijelog života. Ništa nisam uradila protiv svoje duše. Nijedan kompromis. Ako sam postigla uspjeh i žrtvovala sam se, ostala sam bez djece. U mom hodanju uzbrdo nije bilo mjesta ni za šta drugo, osim glume." (za ''Večernje novosti'') [[Kategorija:Film|S]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|S]] {{Wikipedia}} l82z7bxuwtwi4z1w465o0xe07zlfuhm 0 6877 27467 27466 2007-02-20T21:05:09Z Harač 23 27467 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Eddy Terstall |slika= |tekst uz sliku=''holandski režiser'' |datum rođenja=20. april 1964. |mjesto rođenja=Amsterdam, Holandija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Sloboda]] govora u Holandiji sada je ugrožena jer smo navikli kritizirati sve. Bilo nam je dozvoljeno verbalno napadati čak i kršćanstvo, zbog tog sekularnog stanja svijesti, a sada ako pokušamo napasti neku drugu religiju plašimo se to otvoreno govoriti." (za ''Vijesti'') [[Kategorija:Film|T]] [[Kategorija:Holandski režiseri|T]] {{Wikipedia}} s6zudyhh304mgsovj325f653uj20oc7 14 6878 27468 2007-02-20T21:05:28Z Harač 23 New page: [[Kategorija:Režiseri]] 27468 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Režiseri]] psx58049yinnng2cipbxwnhygbp96pf 0 6880 27472 2007-02-21T17:52:05Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Mia Begović |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska glumica'' |datum rođenja=11. januar 1966. |mjesto rođenja=Split, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }}... 27472 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mia Begović |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska glumica'' |datum rođenja=11. januar 1966. |mjesto rođenja=Split, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Pišem biografiju sestre Ene, a mentorice su mi književnica Juliana Matanović i intendentica HNK Ana Lederer. Uvijek sam bila vrlo vješta u pisanju, a Ena je izvrsno crtala. Tako smo govorile da ću ja pisati o njoj, a ona mene crtati." (za ''Večernji list'') [[Kategorija:Film|B]] [[Kategorija:Hrvatski glumci|B]] {{Wikipedia}} h7l2prcciih0jl0w228iuzsxuvqgext 0 6881 53194 53176 2014-08-18T11:08:22Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 53194 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Šejh Sadi Širazi |slika= |tekst uz sliku=''perzijski pjesnik'' |datum rođenja= 1184 |mjesto rođenja=Širaz, Iran |datum smrti= 1283/1291? |mjesto smrti=Širaz, Iran }} * "Bolje je biti odrezanog [[jezik]]a, gluh i nijem u kutu samovati, :nego u halu [[čovjek]]a koji svoj jezik ne može obuzdati." :(''Đulistan'') * "Šta je jezik sred ustiju, kaž'te mudri ljudi? :To je ključ na sehari rizničara [[mudrost]]i! :Dok je ona zaključana, ne može se znati :da l' je zlatar il' prodaje bezvrijedne stvari." :(''Đulistan'') * "Ako se već moraš [[borba|boriti]], ovoga se savjeta drži, :bori se sa onim od koga si jači, ili barem brži!" :(''Đulistan'') == Drugi o njemu == *[[Ahmed Ananda]] **"Sadi je lično poznavao mnoge poznate sufije svoga vremena, među kojima i [[Mevlana Dželaludin Rumi|Mevlanu Dželaluddina Rumija]]. Pričaju da je Mevlana pohvalio Sadijev 'Đulistan' rekavši da je sladak poput šećera. O susretu Sadija i Mevlane nismo našli pisanih tragova, ali je zato ostala priča o susretu između Sadija i Hakima Nizarija. Priča se da su se sreli na širaskom bazaru i prepoznavši uzajamni talenat sprijateljili se. Sadi ga je pozvao u svoju skromnu nastambinu, ali dogodilo se da je tada imao novaca uza se pa je bogato dočekao pjesnika. Nizari ga je pozvao u Horasan i prvi dan dočekao sa šerpom uzvarenog mlijeka, drugi dan spremio je za njega ribu, a treći malo mesa pečenoga, govoreći: ''Mogao bih te ovako ugošćavati godinama, ali način na koji si ti mene dočekao nije mogao potrajati više od par dana''." (iz predgovora ''Đulistana'') == Djela == *''[[Đulistan]]'' {{Wikipedia}} [[Kategorija:Iranski pisci]] [[Kategorija:Sadi|*]] ooqhxmjqz6bc0foh5uk4jyh1p2g6v65 0 6882 27581 27477 2007-02-28T16:35:25Z Zumbulka~bswikiquote 10 27581 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Đulistan |autor =[[Sadi]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =1258. }} * "Što ti treba korpica s [[ruža]]ma, :uberi list iz mog Đulistana. :Ruža živi samo pet ili pak šest dana, :Đulistan će ovaj cvasti sve do Sudnjeg dana." * "Bolje je biti odrezanog [[jezik]]a, gluh i nijem u kutu samovati, :nego u halu [[čovjek]]a koji svoj jezik ne može obuzdati." * "Šta je jezik sred ustiju, kaž'te mudri ljudi? :To je ključ na sehari rizničara [[mudrost]]i! :Dok je ona zaključana, ne može se znati :da l' je zlatar il' prodaje bezvrijedne stvari." * "Ako se već moraš [[borba|boriti]], ovoga se savjeta drži, :bori se sa onim od koga si jači, ili barem brži!" * "Prvo dobro razmisli pa onda drži [[govor]]e, :prvo izgradi temelje pa onda diži zidove." * "Upitaše Lukmana, od koga je mudrost naučio? :'Od slijepaca', reče on, 'nikad ne zakorače prije nego ispitaju tlo'. :Arapi kažu: 'Prvo osiguraj odstupnicu pa onda u napad kreni. :Dokaži svoju muškost pa se onda ženi." * "Nikad ne pridaji [[slabost]] i beznačajnost svome dušmanu." * "Činiti [[dobro]] ljudima zle naravi, :isto je što i zulum dobrima činiti." * "Zar [[tiranin]] može carstvom upravljati, :zar vuk može dužnost pastira obavljati? :Kralj koji vladavinu svoju na nasilništvu zasniva, :zasigurno temelje [[vlast]]i svoje podriva." * "Nije [[prijatelj]] onaj koju kuca na vrata obilja, :u dobru laska, u dobru prisnost potencira. :Prijatelj iskreni prijatelja za ruku prihvata :u vrijeme boli, siromaštva i nedaća." * "Mada izgleda da let strijele od luka potječe, :mudri znaju da je strijelac onaj koji luk zateže." * "Čak i [[neprijatelj]]u, sinko, dobro moraš činiti, :psu ćeš usta koricom kruha najlakše zatvoriti." * "Ko god pred tobom mahane tuđe pominje, :znaj da iza tvojih leđa tvoje spominje!" * "..onaj koji nema [[sabur]]a, ni mudrosti nema!" * "Zadovoljni smo koricom [[hljeb]]a, hrkom od vune grube, :lakše je svoj teret nositi, neg' da usne tuđe skute ljube." * "Upitaše bolesnog čovjeka: 'Za čim ti srce žudi?' :'Samo da u njemu [[žudnja|žudnje]] ne bude!' odgovori bolesnik." * "Iz ruke plemenitog bolje su ti gorke krastavice, :neg' iz ruke tersonje baklava i hurmašice." * "U nevolji pred drugom ojađen ne budi, :jer ćeš mu mukom svojom [[život]] zagorčati. :Makar išao s potrebom, budi lica nasmijana, :vedrom licu znaj ti, pomoć stiže sama!" * "Ujed zuba dušmanovih teže pada, :ako je zadan pod krinkom prijatelja." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Sadi]] 5m8qfxx0t1tiyae5njs92nc8mearjsv 0 6883 52326 42778 2014-04-21T11:15:23Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52326 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Adrien Brody |slika=[[slika:Adrien.Brody(cannesPH).jpg|200px]] |tekst uz sliku=''američki glumac'' |datum rođenja=14. april 1973. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Tek sam s [[Oskar]]om mogao sebe osloboditi mnogih pritisaka. Kada prilično rano, kao što se meni desilo, dođete do nečeg što ste toliko željeli, kasnije sve izgleda drugačije. Onda dajete primat nekim bitnijim [[stvar]]ima. Zato je dobro što sam dobio Oskara, a manje zbog lične [[sujeta|sujete]]. Primjetio sam da je to utjecalo na ljude oko mene, jer su postali manje iskreni." (za ''Večernje novosti'') [[Kategorija:Film|B]] [[Kategorija:Američki glumci|B]] {{Wikipedia}} 3abnrgwmewqjto5zfmki4xihxrfulvx 0 6885 27506 2007-02-25T15:19:43Z Harač 23 Jeretici Dine premješten u Heretici Dine 27506 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Heretici Dine]] 1lawx6wsz4odaryzjxesyqaw8ca4j16 0 6886 58907 52513 2019-07-22T13:52:44Z Risto hot sir 6370 File 58907 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Lydia Maria Child |slika= |tekst uz sliku=''američka novinarka, književnica i borac za ženska prava'' |datum rođenja= 11. februar 1802. |mjesto rođenja= |datum smrti= 7. juli 1880. |mjesto smrti= }} [[File:Lydia Maria Child engraving.jpg|thumb|]] * "Trud uložen radi tuđe [[sreća|sreće]] uzdiže nas iznad nas samih." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki novinari|C]] [[Kategorija:Američki pisci|C]] d7sht4m8yoahc2wwa4tjlbka6jdslr8 0 6887 59273 55209 2020-04-15T11:33:07Z Vilho-Veli 7122 File 59273 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Alan Stewart Paton |slika= |tekst uz sliku=''južnoafrički književnik'' |datum rođenja= 11. januar 1903. |mjesto rođenja=Pietermaritzburg, Južnoafrička Republika |datum smrti=12. april 1988. |mjesto smrti=Lintrose, Južnoafrička Republika }} [[File:Alan Paton.jpg|thumb|Alan Paton]] * "Kad nas neko duboko povrijedi, oporavljamo se tek kad [[oprost]]imo." [[Kategorija:Južnoafrički pisci|P]] {{Wikipedia}} 0qkrbm56f92gy1s9w8853zxqoll9bnu 0 6888 52473 46680 2014-04-21T16:03:06Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52473 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Joyce Brothers |slika= |tekst uz sliku=''američka spisateljica i psiholog'' |datum rođenja= 20. oktobar 1928. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Potisnuta [[srdžba]] može nas otrovati kao i najokrutnije [[riječ]]i." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Američki pisci|B]] [[Kategorija:Američki psiholozi|B]] 66dputkf5ujrderqezetg4oauto8jdh 0 6889 60688 51864 2023-08-24T19:15:04Z CommonsDelinker 84 Replacing Hans_Holbein_d._J._065.jpg with [[File:Portrait_of_Thomas_More_by_Hans_Holbein_d._J._in_the_Frick_Colllection.jpg]] (by [[:c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR2|Criterion 2]] (meaningless o 60688 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Thomas More |slika=[[Slika:Portrait of Thomas More by Hans Holbein d. J. in the Frick Colllection.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''engleski humanist, pisac, filozof i državnik'' |datum rođenja= 7. februar 1477. |mjesto rođenja=London, Engleska |datum smrti= 6. juli 1535. |mjesto smrti=London, Engleska }} * "...[[davanje|dati]] dio sebe, dati ga drugom, ljudski je i nježno i nikad nam ne uzima onoliko koliko nam vraća." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski filozofi|M]] [[Kategorija:Britanski pisci|M]] [[Kategorija:Britanski političari|M]] b943h2tb96p6ik6j9w38snvyglnw7s8 0 6890 51462 42478 2014-04-13T12:53:11Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 8 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q183182]] 51462 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Arthur Rubinstein |slika=[[Slika:Arthur Rubinstein.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''poljski pijanist'' |datum rođenja=28. januar 1887. |mjesto rođenja=Łódź, Poljska |datum smrti= 20. decembar 1982. |mjesto smrti=Ženeva, Švicarska }} * "Tajna mog uspjeha kod [[žena]] je jednostavna: ljubio sam ih. A žene vole da se ljube." * "[[Život]] prihvaćamo bezuvjetno. Većina ljudi traži [[sreća|sreću]] pod određenim uvjetima. Ali sreću možemo osjetiti jedino kad ne postavljamo uvjete." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Poljski muzičari|R]] 9s3565kfe4dd0av80xo55eo8jpo3r05 0 6891 59348 51570 2020-06-10T23:48:18Z Vilho-Veli 7122 File 59348 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Benjamin Jonson |slika= |tekst uz sliku=''engleski dramatičar'' |datum rođenja= 11. juni 1572. |mjesto rođenja=London, Engleska |datum smrti= 6. august 1637. |mjesto smrti=London, Engleska }} [[File:Benjamin Jonson by Abraham van Blyenberch.jpg|thumb]] * "Ko nikada nije bio u nevolji taj ne poznaje vlastite [[snaga|snage]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Britanski pisci|J]] 5j5pyz72v66zaneb72wi7fc8a27mn5z 0 6892 31323 31320 2007-05-15T11:34:39Z Harač 23 Vraćene izmjene 89.146.136.134 na poslednju izmjenu korisnika EmxBot 31323 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nazim Adil el-Haqqani |slika=[[Slika:Nazim005.png]] |širina slike = |tekst uz sliku=''Glavni poglavar nakšibendijskog tarikata u svijetu i glavni muftija Kipra'' |datum rođenja= 21. april 1922. |mjesto rođenja=Kipar |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Sufijski putevi su duhovni putevi, putevi do neba. Ako želiš možeš ih slijediti, da bi tvoja duša bila u Raju prije nego umreš. Onda će umiranje biti kao premještanje sa jednog mjesta na drugo, tako lahko - kao otvaranje vrata i nailazak na dobrodošlicu." *"Ljubav je spona koja veže srca, osnov na temelju kojeg se gradi. Ako je ljubav temelj, tvoja zgrada će izdržati sve zemljotrese i oluje; možeš je graditi visoku i široku koliko god hoćeš, bez da bude u opasnosti. Stoga naš Put je Put Ljubavi. Ostavi ono šta te spriječava da slijediš Put, okreni se da ga slijediš sa istrajnošćuč slijedi ovaj put sve do tvog odredišta..." *"Ovdje na zemlji ništa nije tvoje. Ono što je tvoje je izvan vremena i prostora. Potraži to tamo." *"Ima nešto u nama samima što je izvan ograničenja, naše duše mogu dosegnuti beskraj." *"Svako jutro, mi se probudimo da bi krenuli na novo putovanje. Njegova dužina je razdaljina između jutra i noći. Onda mi odmaramo do sljedećeg jutra. Kad se pobudimo, traži bilo šta što ti pomaže da nastaviš na svom putu." *"Važnije je biti u mogućnosti osvojiti srca, nego osvojiti cijeli svijet." == Vanjski linkovi == *[http://www.sheiknazim.com/ Oficijelna stranica] [[Kategorija:Religija|H]] {{Wikipedia|Nazim Haqqani}} qdyqgeqoo58k57b514r2tla2f3wsmyx 0 6893 27550 2007-02-27T22:00:12Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Svetozar Cvetković |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski glumac'' |datum rođenja=20. juni 1958. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smr... 27550 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Svetozar Cvetković |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski glumac'' |datum rođenja=20. juni 1958. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Protivnik sam bilo kakve mistifikacije glume kao posla, mada ne mogu negirati jedinstveost tog zanimanja koje u rijetkim prilikama doseže visinu jedinstvene i neponovljive umjetnosti. Za tu priliku vrijedi se baviti tim poslom - kako na sceni, tako i iza nje." (za ''Blic'') [[Kategorija:Film|C]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|C]] {{Wikipedia}} oqfag04a3g0metuu1idpxrty4kygke1 0 6894 27559 2007-02-27T22:25:08Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Semiha Borovac |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovačka političarka'' |datum rođenja=02. mart 1955. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercego... 27559 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Semiha Borovac |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovačka političarka'' |datum rođenja=02. mart 1955. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Žene u BiH mnogo vode računa o svom izgledu. Mislim da su se Bosanke oduvijek znale prikladno i lijepo obući, tako da nam na tome mogu pozavidjeti i žene iz mnogo razvijenijih i bogatijih zemalja svijeta. Ne mora to biti ni skupo, ali je uvijek prikladno, moderno i lijepo." (za ''Azru'') [[Kategorija:Politika|B]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari|B]] {{Wikipedia}} 49eca6h39ebkeaqrweaf0lktibw4tsd 0 6895 59449 55210 2020-08-29T21:33:32Z Vilho-Veli 7122 File 59449 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ian Gillan |slika= |tekst uz sliku=''britanski pjevač'' |datum rođenja=19. august 1945. |mjesto rođenja=London, Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Deep Purple - MN Gredos - 02.jpg|thumb]] * "[[Tony Blair|Toni Bler]] je najgori premijer kojeg je Velika Britanija ikada imala! To kažu mnogi Britanci, samo što to možete čuti jedino u razgovorima u pabu, kod prijatelja u kući. Kao da je mlađi brat [[George Bush|Buša]], trči za njim i mehanički klima glavom. Zgrožen sam njegovom politikom i kao Britanac vrlo posramljen pred svijetom." (za ''Kurir'') [[Kategorija:Muzika|G]] [[Kategorija:Britanski pjevači|G]] {{Wikipedia}} hvilzc3s65lqgvnq6l4hmdoolg25tjv 0 6896 60382 59986 2022-11-17T12:25:36Z Pelleimuri 7916 60382 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Tony Blair |slika= |tekst uz sliku=''britanski političar'' |datum rođenja=06. maj 1953. |mjesto rođenja=Edinburgh, Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:TonyBlairBasra.JPG|thumb|Blair (2007)]] == Drugi o njemu == *[[Ian Gillan]] **"Toni Bler je najgori premijer kojeg je Velika Britanija ikada imala! To kažu mnogi Britanci, samo što to možete čuti jedino u razgovorima u pabu, kod prijatelja u kući. Kao da je mlađi brat [[George Bush|Buša]], trči za njim i mehanički klima glavom. Zgrožen sam njegovom politikom i kao Britanac vrlo posramljen pred svijetom." (za ''Kurir'') [[Kategorija:Politika|B]] [[Kategorija:Britanski političari|B]] {{Wikipedia}} o9f1y8e4gtq0hfrnn65icv9haqvnz9l 0 6897 27563 27562 2007-02-27T22:45:04Z Harač 23 Ivana Ranilović Vrdoljak premješten u Ivana Ranilović-Vrdoljak 27563 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ivana Ranilović-Vrdoljak (Vanna) |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska pjevačica'' |datum rođenja=01. septembar 1970. |mjesto rođenja=Koprivnica, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ne volim narodnjake jer ih nisu ni moji roditelji slušali. Živjela sam u kraju u kojem se to nije slušalo. Strana mi je ta vrsta izražavanja i mislim da su to pjesme koje idu linijom manjeg otpora, koje u svojim tekstovima istinski životno objašnjavaju neke probleme." (za ''Express'') [[Kategorija:Muzika|V]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači|V]] {{Wikipedia}} 8pa6dttxy81y8upvsdefiowv5qqkcdq 0 6898 27564 2007-02-27T22:45:04Z Harač 23 Ivana Ranilović Vrdoljak premješten u Ivana Ranilović-Vrdoljak 27564 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Ivana Ranilović-Vrdoljak]] m592d3qkqi0i0m849u0de164pgmrxm4 6 6901 27572 2007-02-28T05:37:00Z Info~bswikiquote 51 {{slobodna_slika}} 27572 wikitext text/x-wiki {{slobodna_slika}} 51n5s084ei9y0dc6t2a1i3rgm1vevg0 0 6902 27578 2007-02-28T13:51:39Z Demicx 16 Ferdinand Tonnies premješten u Ferdinand Tönnies 27578 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Ferdinand Tönnies]] ajxgufyb37tuqrcza9rpdlflbyur6bi 0 6903 27582 2007-02-28T16:36:25Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Strpljivost]] 27582 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Strpljivost]] obajun0cm2e3s5acinjq453whxm2o6e 0 6905 51455 44445 2014-04-13T12:28:07Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 19 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q9049]] 51455 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Noam Chomsky |slika=[[slika:Noam chomsky cropped.jpg]] |tekst uz sliku=''američki filozof, lingvista, psiholog, pisac i politički aktivista'' |datum rođenja=07. decembar 1928. |mjesto rođenja=Philadelphia, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Međunarodni odnosi vode se poput mafije. Kum ne dopušta neposlušnost, čak i od malog trgovca koji ne želi platiti reket. Mora biti poslušnosti inače se ideja o neposluhu može proširiti do važnih mjesta. Neovisni razvoj može biti virus i zaraziti druge." (za ''Večernji list'') [[Kategorija:Filozofija|C]] [[Kategorija:Američki filozofi|C]] {{Wikipedia}} 98snqw4aqfn530wmanr1md8f59ocmfy 0 6906 51793 48628 2014-04-15T00:33:51Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 8 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q109540]] 51793 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Heinrich Christian Wilhelm Busch |slika=[[Slika:Wilhelm Busch, Portrait by Franz von Lenbach.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''Autoportret Vilhelma Buša''<br>''njemački slikar i književnik'' |datum rođenja= 15. april 1832. |mjesto rođenja=Wiedensahl, Njemačka |datum smrti= 9. januar 1908. |mjesto smrti=Mechtshausen, Njemačka }} * "Uvijek je isto. Najprije se neka [[žena]] ima u srcu, zatim u ruci, pa na koljenima i najzad - na vratu." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački pisci|B]] [[Kategorija:Njemački slikari|B]] hd7eb9y2yu9qru0vr2x8e2fitfl6t6i 0 6907 52778 52707 2014-04-26T01:10:09Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52778 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Fjodor Dostojevski]] **"Slušaj: ako svi moraju da pate da bi patnjom platili vječnu harmoniju, šta će tu djeca, reci mi molim te? Sasvim je neshvatljivo zašto su i ona morala da pate i zašto da stradanjem plaćaju harmoniju? (...) A i preskupo su ocijenili tu harmoniju, uopće nije za naš džep da toliko plaćamo za ulaz. I zato žurim da svoju ulaznicu vratim." (''[[Braća Karamazovi]]'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} abhy1avcsgei7ztdh9ooyyz6cn5417d 0 6908 53403 53191 2014-10-08T06:52:09Z Harač 23 /* Citati */ 53403 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Bojan Zulfikarpašić]] **"Ono što je danas interesantno u Evropi, odnosno ono što traži evropska publika je miješanje džeza koji je pod utjecajem drugih, lokalnih muzičkih žanrova. To je najveća razlika u odnosu na američku scenu. Ipak, moj lični stav je da džez zapravo i nije muzika, već je odnos prema muzici." (za ''Blic'') *[[Darko Bajić]] **"Smatram da u Evropi, u kojoj zaista više nema pravih granica, jedine granice opstaju u našim glavama, i iz njih proističe naša sklonost ka etiketiranju raznih naroda i nacija." (za ''Večernje novosti'') *[[Frantz Fanon]] **"Evropa je bukvalno stvorenje Trećeg svijeta." (''The Wretched of the Earth'') *Film ''[[Građanin Kejn]]'' **'''Berstien''': "Ima dosta statua u Evropi koje ti nisi kupio." ::'''C.F. Kane''': "Ne možeš me kriviti. Oni prave statue dvije hiljade godina, ja ih skuljam pet." *[[Jean Baudrillard]] **"Evropu samo progoni sablast Evrope." *[[José Ortega y Gasset]] **"Dolazak masa na punu društvenu vlast - bilo za dobro ili zlo - najvažnija je činjenica koja se dogodila u javnom životu današnje Evrope. Ali, kako po svojoj biti mase ne smiju ni ne mogu vladati same sobom, a još manje mogu upravljati društvom, ta činjenica znači da danas Evropa prolazi kroz najtežu krizu koja može zadesiti ljude, narode, kulture. Ta vrsta krize nadošla je više nego jedanput u historiji. Poznat je njen izgled i posljedice, poznato je i njeno ime: pobuna masa." (''[[Pobuna masa]]'') *[[Miljenko Jergović]] **"[E]vropa je, po primarnom značenju u rječniku grada, najvažniji sarajevski hotel, u kojem bi svatko od nas prenoćio da nije Sarajlija, i iz kojeg bi započelo svako istraživanje Sarajeva, kada bi se tu još nešto moglo istraživati, kada grad ne bi bio okamenjen u sjećanju, preliven, kao Pompeji, okamenjenom vulkanskom lavom koja je konzervirala i sačuvala sve onakvo kakvo je bilo nekad. Ili kakvo nije bilo nikad. Tek u sekundarnom značenju u svakom sarajevskom dikcionaru Evropa je kontinent koji se polako odmiče od ove zemlje i grada, plove tektonske ploče, i skoro će doći vrijeme da Evropa bude već toliko daleko da je za Sarajlije nigdje neće ni biti, osim u tom hotelu što ga je po narudžbi trenutka izgradio i svome gradu poklonio jedan Srbin." ([http://www.radiosarajevo.ba/novost/137104/evropa-i-central-legenda-o-dva-hotela Evropa i Central, legenda o dva hotela], januar 2014.) *[[Martin Heidegger]] **"Ova Evropa, u opakoj zaslijepljenosti uvijek spremna sama sebi potajno udariti u srce, leži danas u velikim kliještima između Rusije, s jedne, i Amerike, s druge strane." (''[[Uvod u metafiziku]]'') *[[Mina Ahadi]] **"Evropa danas živi u zahtjevnim ekonomskim vremenima i mnogi ljudi ne vole perspektivu, pa onda raste potreba da neko za to bude okrivljen, susrećemo se s rasizmom i prebacivanjem problema na drugoga. Zato postoje oni koji su lahak plijen radikalima i koje je lahko uvesti u redove radikalnih vjerskih organizacija." (za ''Globus'') *[[Miroslav Krleža]] **"Neka oprosti gospođa Evropa, ona nema spomenika kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike. Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospođa Evropa, samo Bosna ima spomenike, STEĆKE. Šta je stećak? Oličenje gorštaka, Bosanca! Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje nikad, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči ili moli, na kome je prikazan kao sužanj." (1960.) **"Evropa je danas kuća samotna u kojoj Zločin spi." (''Proljeće hiljadu devet stotina i osamnaeste'') **"Gdje naivni su oni glupi dani ::kada smo, davno tome, sanjali ::o leopardski, zmijski otrovnoj, ::o zlatnoj, čudnoj, tajanstvenoj Evropi? ::(...) ::Evropa leži mrtva." (''Evropa godine tisuću devet stotina četrdeset i druge'') **"Tebi, o, gluposti ljudska, udaram himnu o bubanj, ::(...) ::Danas paseš ko krava nad grobom glupe Evrope, ::ne umijući drugo nego mahati repom." (''Tebi, o, gluposti ljudska''; 1919.) *[[Nedžad Ibrišimović]] **'''Woland''': "Ovdje zaista treba podići predziđe, ovo je terra incognita, tamni vilajet, evropski tumor... Ali neće tako ostati... Ovo je Evropa!... I u koga sam se ja pouzdao - u Srbijance! Fuj! Pedeset godina će biti kažnjavani... Pedeset!" (''[[Woland u Sarajevu]]'') **"Gledam kako tri zemlje i tri naoružana naroda - opkolivši moju zemlju i moj nenaoružani narod - neminovno nestaju u mojim očima. Gledam kako to Evropa ravnodušno gleda i gledam kako i Evropa nestaje. ::Vidim daleki Japan u svoj njegovoj ljepoti! ::Ne bih volio da i Japan nestane." ("Pismo Akiru Kurosavi" - oktobra, 1993. - ''Ruhani i šejtani inspiracija'') *[[Peter Esterhazi]] **"Nemamo drugog izbora nego vjerovati u ujedinjenu Evropu. Ne želim to reći rezignirano. Ujedinjavanje Evrope može se posmatrati istovremeno s velikim zanimanjem, ali i s dozom rezigniranosti. Mnoge stvari ne razumijemo, nemamo čak ni razvijen pojmovnik kojim bismo objasnili kako je moguće da budemo svi zajedno, a da pritom svako može biti i sam." (za ''Dnevnik'') *[[Peter Lindseth]] **"Evropska vladavina imala je poteškoća u tome da je se vidi kao utjelovljenje ili izražaj historijski kohezivne političke zajednice („Evropa“) koja ima sposobnost samo-vlasti kroz institucije „konstituisane“ u tu svrhu [...] [O]no što nedostaje [...] jeste nužan identitet između evropskih institucija i evropskih građana – smisao vlade „od“ historijski definisanog „naroda“, da posudimo izraz iz Linkolnove poznate formulacije." (''Equilibrium, Demoi-cracy, and Delegation in the Crisis of European Integration'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} s1h59ptcjrzgmtuu0uphlx33an4i5by 0 6909 46179 46169 2012-07-19T23:57:00Z Harač 23 46179 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ljubav je sihirbaz babo |autor =[[Nura Bazdulj-Hubijar]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Ljubav je sihirbaz babo'' |datum prvog izdavanja =1994. }} *"Spusti slušalicu i ode do prozora. Padao je gust snijeg, krupne pahulje su praminjale oko uličnih lampi od mat stakla. Noćas jedan čempres na svojim granama zadržava snježne pahulje. Ne da im da sakriju sasvim svježu humku. Snijeg noćas pada po igračkama sačuvanim na tavanu, starim školskim knjigama. Snijeg noćas pada po ugaonoj sećiji bež boje u dnevnoj sobi. U njenom uglu je uvijek sjedio babo. Kvasi babove knjige, stolnu lampu oblika Aja Sofije čije prozore noćas nema ko upaliti. Snijeg noćas pravi naslage po ormanima na kojima su zimi mirisale rumene jabuke iz bašće. Ne, nisu jučer ubili majku, srušili kuću. Ubili su, babo, moje djetinjstvo, mladost, snove, sav moj život." *"Ti si meni, babo, uvijek govorio priče u kojima dobro pobjeđuje zlo, ljubav pobjeđuje mržnju, milosrđe grubost, pamet ludilo. Krivo si me učio, babo. Da si me učio drugačije, možda bih ogrubjela, možda bih sve lakše podnosila. Morao si mi kazati da je život period tmurnog, sivog vremena s iznenadnim, ali kratkim sunčanim trenucima. Ja ću tako učiti svoju djecu. Ako pak njima sunčani intervali budu trajali duže, neće biti na gubitku. Takođe ću ih učiti da se ni za kog i ni za šta ne vezuju suviše čvrsto, na kraju će uvijek biti gubitnici, niti da drugima dopuste da im bude sve. *"Mislila sam da je bolje za tebe.. Da se ne truješ mržnjom. Da sačuvaš vjeru u ljude, da sačuvaš najvrijedniji dar koji ti je Bog dao - svoj smijeh. Davno, davno, one nesretne 42. u meni je umro zauvijek. Sad mi se zapravo čini da se nikad nisam ni znala smijati. Bez obzira šta te u životu čekalo, ne daj nikom da ti to ubije. Jer, to je zaštita, hamajlija protiv svega ružnog i bolnog. Prkosi svemu što ti se ispriječi na putu. Prkosi smijehom. Smijeh i vjera u Boga, pomoći će ti da se lakše nosiš sa životom. Meni je ostalo samo jedno - vjera u Boga." *"- Zbog čega ste se vas dvoje uopšte razišli?<br /> - Zbog gluposti, potpuno beznačajne gluposti. Jednostavno sam se okrenula i otišla, zamolivši ga da me više ne traži.<br /> - I nije te tražio?<br /> - Ama jest, tražio me, molio da počnemo iznova. Ali moj glupi, prokleti ponos. Mada sam spoznala da je sobom odnio dobar dio mene, da ga volim mnogo više nego sam i bila svjesna, ostala sam pri svom. Nisam željela da zna kako sam požalila.<br /> - Dugo vremena je od tada prošlo. Zašto ne izlaziš sa nekim? Znam bar nekoliko zgodnih mladića koji bi ti se željeli približiti.<br /> - To i ja znam. Ne mogu, Senka, još nisam spremna za bilo kakvu vezu. I suviše je prisutan u meni. A hodati sa nekim tek toliko da se zna kako imaš nekog, po meni nema nikakva smisla. Ti i Dario ste se našli. Nikad nemoj dozvoliti da ti jedan čas loše volje, prkosa, inata, tvrdoglavosti, promijeni život. Neka ti ja budem pouka. Ja sam ti, lijepa moja, posebna sorta budale." *"Mnogi ljudi ne znaju sanjati. A oni koji to ne znaju, siromašni su. Sve materijalno može u trenu nestati. Snovi su u nama, mi ih nosimo, i niko nam ih ne može oduzeti." *"To može samo Sarajevo. Najjednostavniji, najponosniji, najprkosniji grad što ga, kao i ostale gradove, čine njegovi ljudi." *"Bolesni sam sanjar. A ti sav od realnosti." *"Je li ikad iko proniknuo u tajnu ljubavi, babo?Kako, kada, zbog čega, iz čega se rađa? Je li to jedino rađanje koje ne boli? Rađa li se iz kapljice rose, zvjezdanog praha, latice cvijeta, bisera suze, svjetlosti jecaja? Da se plaća svim blagom svijeta, ne može se kupiti, nikakvom snagom, ucjenom, molbom, preklinjanjem iznuditi, dobrotom, čistotom, plemenitošću osvojiti, a kad si nespreman, kad o njoj i ne sanjaš, izroni odnekud i preplavi te kao plima. Ponekad se i razum opire, čupa, brani, otima, tjera je, grčevito se brani, pa odustane nemoćan. Ubiti je ne može. Noćas, sa potupunom izvjesnošću, znam da je ovo što me ponijelo ljubav. Otkud onda bol? Da li zbog izvjesnosti da će ljubav tek doći?" *"Kad sagoriš, znači da si bio vatra i iza tebe ostane pepeo. To je bolje nego ostaviti samo balav trag, kao iza puža." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Nura Bazdulj Hubijar]] {{Wikipedia}} {{Djela Nure Bazdulj-Hubijar}} eg6gtq7f64khvrnmzkau5emwndvc7lj 0 6910 48783 48782 2013-03-30T17:53:10Z Harač 23 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/31.176.138.136|31.176.138.136]] ([[User talk:31.176.138.136|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:31.176.174.144|31.176.174.144]] 48783 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Čekajući Tahira: Ruža II |autor =[[Nura Bazdulj-Hubijar]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Čekajući Tahira: Ruža II'' |datum prvog izdavanja =2002. }} *" Najzad sat otkuca deset puta.Kao vihor uletjeh u sobu:ni veceras ruza nije bila na prozoru!Nedostaju mi rijeci kojima bih opisala kako sam se tada osjecala.Kao da se na najljepsi vrt srusio strasan grad i potpuno ga opustosio.Lezala sam sasvim suhih ociju i prazno buljila u jednu tacku na tabanici.Ne znam koliko dugo je to trajalo.U neko doba dodje Robi. - Je li bolje,sele? -upita paleci svjetlo. Pri pogledu na moje lice kao da mu je bilo jasno kako sam daleko od dobra.Uplasio se,jasno se vidjelo na njegovom licu. -Da nisu kakve komplikacije?Sto se oni vise ne vracaju,mislim da bih trebala kod doktora? -Ma kakvog doktora,brate dragi?! Sve je uredu,samo me glavobolja iscrpila.Sutra cu biti kao nova.Vidjet ces.Nego,mijenjamo temu! Kako si se proveo?Je li nocas klupa bila puna? -Nisam ti draga,klupu ni vidio.Cim sam izasao,sreo sam Mrkog i on mi rece za Tahira. -Je li mu se nesto dogodilo? -Sinoc je pao sa ograde parka na asfalt.Neki prolaznici su ga nasli u besvjesnom stanju i odvezli ga u bolnicu.Na putu se osvijestio. Nema nikakvih lomova,kazu,samo blagi potres mozga.Dali su mu neke lijekove i mora nekoliko dana mirovati. -Zaboga,sta je on radio na ogradi,Robi? -Neces mi vjerovati,krao je ruze! Skocih,kao da me grom opalio. -Sta kazes?!Tahir krao ruze?! -Sto me gledas tako kao da se svijet prevrnuo naopacke?!Jest,krao je ruze,pa sta?Kao da mi je to opet nekakav grijeh.Sigurno za mamu,ali ko ce njemu znati?Uostalom,to je najmanje vazno!Posjetio sam ga i sasvim je dobro.Samo modrica i ogrebotina na celu.Tesko mu pada sto mora da miruje. Kao iz daljine dopirale su Robijeve rijeci. " Imao si pravo.Svijet se zaista prevrnuo naopacke",mislila sam dok su se u glavi kockice sklapale u mozaik.Lezala sam nepomicno,a noc je polako oticala.Napolju je duvao vjetar,mjesecina se uvukla u moju sobu i sve stvari oko mene cinila nestvarnim.Sat u dnevnoj sobi oglasio se jednom,poslije dva puta.Tek tad svatih da je gluho doba noci i da ja,glave uronjene u jastuk ,poluglasno i sa nekim cudnim mirom izgovaram-Tahir,Tahir,Tahir!-kao sto vjernici pobozno i svecano izgovaraju: Amin,amin...Dinko je trubio.Bila sam spremna za izlazak.Pogledah kroz prozor:sjedio je na svome motoru isprsivsi se.Plava kosa mu se presijavala na suncu. "Robicu moj,ti uvjek imas pravo" -pomislih i strcah niz stepenice kao da mi se strasno zuri.Dinko se sav vazan pomjeri naprijed praveci mi mjesto iza sebe.Stajala sam ispred njega ozbiljna,ozbiljnija nego sto sam ikad bila. -Sto stojis?Penji se,Bibercicu!-Moram nesto vazno da ti kazem.I da te zamolim.Hoces li to uraditi za mene? -Obecavam da hocu,sve sto mogu! -Ovo mozes! -Onda reci! -Ne trazi me vise!Nikad,nikad vise! -Osmijeh mu se zaledio na usnama.Kao da je izgubio dah.Ja sam se vec okrenula i posla niz ulicu. -Ama cekaj,reci nesto,objasni mi. -Nema se tu sta objasnjavati.Decko kog sam voljela nisi ti,Dinko! Prosla sam citav blok zgrade i zasla iza ugla.Zvuk motora se nije oglasio.Znaci,stajao je i dalje na istom mjestu.Nisam bila ni svjesna,a isla sam prema Lasvi,Tahirovoj kuci... [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Nura Bazdulj Hubijar]] {{Wikipedia}} {{Djela Nure Bazdulj-Hubijar}} b39f8u27vfk68c9yqxke5j6cpdcvkq4 0 6911 27630 2007-03-03T16:46:26Z Harač 23 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =Kako sam ribu učio da pliva |autor =[[Nura Bazdulj-Hubijar]] |slika = |tekst uz sliku ... 27630 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kako sam ribu učio da pliva |autor =[[Nura Bazdulj-Hubijar]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Kako sam ribu učio da pliva'' |datum prvog izdavanja =2000. }} *"Za mene više nema ni nade. Vrijedi li ići dalje a ne radovati se ničemu, strepiti od svakog novog dana, sa teškom zebnjom čekati svaku narednu noć? Kao u bunilu idem prema ormariću s lijekovima. Na dlan istresem bočicu tableta za smirenje. Mnogo sam puta do sada dozivao smrt, molio je da me odvede tiho i bezbolno, kao rahmetli nanu, u snu. Uvijek se oglušivala, odvodila one koji su vapili za životom, one iz kojih je kuljala snaga, frcala radost, one koji su je se bojali, bježali. Sada ću je nadmudriti, zaspat ću snom u kome aveti neće biti. Blaženstvo mira, spokoj, što sam predugo uzalud u životu tražio, naći ću u tome vječnom snu. Želim jedino da poniranje traje kratko. Sasipam tablete u usta i drhtavom rukom uzimam čašu vode. :- Stani! - kao da čuh glas." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Nura Bazdulj Hubijar]] {{Wikipedia}} {{Djela Nure Bazdulj-Hubijar}} hsphwvj180biyu59ef8r9gbulsie3as 0 6912 27632 2007-03-03T17:05:37Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Nataša Mićić |slika= |tekst uz sliku=''srbijanska političarka'' |datum rođenja=02. novembar 1965. |mjesto rođenja=Užice, Srbija |datum smrti= |mjest... 27632 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nataša Mićić |slika= |tekst uz sliku=''srbijanska političarka'' |datum rođenja=02. novembar 1965. |mjesto rođenja=Užice, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Republika Srpska, što je dokazao MSP, jeste genocidna tvorevina i kao takva se ne može porediti s pričom o Kosovu. Dalje, smatram da je nedopustivo postojanje entiteta u BiH. To je u 21. stoljeću potpuno necivilizirana pojava koja će prije ili kasnije biti prevaziđena." (za ''Dnevni avaz'', politički prilog ''Sedmica'', 03.03.2007.) [[Kategorija:Politika|M]] [[Kategorija:Srbijanski političari|M]] {{Wikipedia}} t8tgw55e4q198y0wcm9tcayppvvydsx 0 6914 60386 56543 2022-11-20T14:56:24Z CommonsDelinker 84 Replacing Vuk_Draskovic_by_Kubik_01.JPG with [[File:Vuk_Drašković.jpg]] (by [[:c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious error)). 60386 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Vuk Drašković |slika=[[slika:Vuk Drašković.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''srbijanski političar'' |datum rođenja=29. novembar 1946. |mjesto rođenja=Međa, Vojvodina, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Nije prihvatio moj prijedlog da se odmah dogovorimo da istupi sa izjavom da je spreman zapadnu Hercegovinu ustupiti Hrvatskoj, a da Kninska krajina priđe Bosni i Hercegovini." (o čvrstoj odluci [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] da ne dopusti cijepanje BiH, Velimir Ćurgus Kazimir, zbirka intervjua "Brušenje pameti", 2003.) * "Zabrinut sam zbog realne opasnosti da bi se granice mogle pomaknuti 400 kilometara u trbuh Srbije. To bi izazvalo veliki emotivni šok i osjećaj poniženja srpske nacije, što ne bi bilo dobro za evropske perspektive koje su sada velike." (za ''Jutarnji list'') [[Kategorija:Politika|D]] [[Kategorija:Srbijanski političari|D]] {{Wikipedia}} a0n8m6djvux52elnws0afupj59yn5h5 0 6915 27646 2007-03-04T18:26:44Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Toni Kukoč |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski košarkaš'' |datum rođenja=18. septembar 1968. |mjesto rođenja=Split, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrt... 27646 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Toni Kukoč |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski košarkaš'' |datum rođenja=18. septembar 1968. |mjesto rođenja=Split, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Istina, zvao me Čikago, ali nisam mogao prihvatiti poziv. Nema više smisla. Zašto ću zavaravati sebe i druge kada znam da ne mogu više igrati košarku." (za ''Večernji list'') [[Kategorija:Sport|K]] [[Kategorija:Hrvatski sportisti|K]] {{Wikipedia}} 0pxjo6u00jl4pn2nub6dpcb6zrv7lpt 0 6916 27647 2007-03-04T18:35:53Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Bojana Stefanović |slika= |tekst uz sliku=''srbijanska glumica'' |datum rođenja=04. mart 1980. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smr... 27647 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Bojana Stefanović |slika= |tekst uz sliku=''srbijanska glumica'' |datum rođenja=04. mart 1980. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "U pozorištu je besmisleno obnaživanje, jer je to medij gdje mora mnogo toga da se izmašta. Ako gledalac može zamisliti da se glumci nalaze u botaničkoj bašti ili na obali jezera, može zamisliti i da su goli. Međutim, na [[film]]u je to nerealno. Ne bih se svlačila bez razloga." (za ''Kurir'') [[Kategorija:Film|S]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|S]] {{Wikipedia}} dhk0tp76h4q78nkefar77vgxvybu2mv 0 6917 27648 2007-03-04T18:40:13Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Femi Anikulapo Kuti |slika= |tekst uz sliku=''nigerijski muzičar'' |datum rođenja=16. juni 1962. |mjesto rođenja=London, Velika Britanija |datum smrti= ... 27648 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Femi Anikulapo Kuti |slika= |tekst uz sliku=''nigerijski muzičar'' |datum rođenja=16. juni 1962. |mjesto rođenja=London, Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Znate li nešto o Nigeriji, osim korupcije i problema. Ne mijenja vuk tako lahko svoju ćud. S druge strane, holivudski filmovi su sredstvo za pranje mozgova mladih Nigerijaca. Ja im govorim da se ne prepuštaju eksploataciji komercijale i kapitalizma i da sagledaju sebe u vlastitoj kulturi." (za ''Jutarnji list'') [[Kategorija:Muzika|K]] [[Kategorija:Nigerijski pjevači|K]] {{Wikipedia}} o1hxhq7ap53pezfsthn7am1peaudo1j 14 6918 27649 2007-03-04T18:40:30Z Harač 23 New page: [[Kategorija:Pjevači]] 27649 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pjevači]] 6veps5p1rlroaykpmv278f8kgvrcl9q 0 6919 27656 27655 2007-03-04T20:50:09Z Zumbulka~bswikiquote 10 27656 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Stipe Šuvar |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski političar'' |datum rođenja= 17. februar 1936. |mjesto rođenja=Zagvozd, Hrvatska |datum smrti= 29. juli 2004. |mjesto smrti=Zagreb, Hrvatska }} * "Hrvatsko pravosuđe, onakvo kako se pokazalo u proteklih deset i više godina, ne ulijeva [[povjerenje]], ne garantira sa svoje strane vladavinu prava i pravnu državu, pa u tom smislu ni sankcioniranja počinjenih ratnih zločina. Bilo kako bilo, u Hrvatskoj još niko nije osuđen za ratne zločine, a da je Hrvat i da ih je počinio tobože u ime hrvatskog domoljublja i za hrvatsku stvar. A zločina je i na hrvatskoj strani bilo i previše, i to upravo neshvaljivih po svireposti." (''"Hrvatski karusel"'') * "Ako sam katastrofičar onda bih sam sebi tepao da sam katastrofičar sui generis. U Hrvatskoj je malo ljudi koji danas nisu katastrofičari. Uzmite hadezeovce i sve te stranke koje su se iščilile iz HDZ-a kada se on danas raspada kao svenarodni pokret. Vidite da svaki dan kada zinu oglašavaju se kao katastrofičari. Kažu da je postojeća [[vlast]] dovela Hrvatsku u katastrofu i da jedini izlaz njihov povratak na vlast. Ako pak gledate ove koji su sada na vlasti, oni su isto katastrofičari. Kažu da je stanje bilo katastrofalno i da oni sada kola izvlače iz blata, pa traže još vremena da bude bolje. Ja sam katastrofičar u tom smislu što na stvari gledam tako da se s Hrvatskom dogodilo to što se dogodilo i da u nečemu dijeli sudbinu svih 28 tranzicijskih zemalja, s tim što je ona kroz ovo vrijeme s čela, ekonomski i civilizacijski, zemalja te skupine došla na začelje. Pa, sada smatramo uspjehom ako nas Evropa tretira da smo jednako zreli za EU kao Rumunija i Bugarska, koje su 1990. godine bile daleko iza Hrvatske." (''Novi list'', maj 2003) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Hrvatski političari|Š]] 5ppubdjbz30lx3j9ew6b7z8vm99w1d2 0 6920 60600 55211 2023-05-18T22:08:17Z Tallon nollat 8065 Datoteka 60600 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Peter Sloterdijk |slika= |tekst uz sliku=''njemački filozof i pisac'' |datum rođenja=26. juni 1947. |mjesto rođenja=Karlsruhe, Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Peter Sloterdijk, Karlsruhe 07-2009, IMGP3019.jpg|thumb|Peter Sloterdijk (2009)]] * "Čuvena Bismarckova izreka - [[politika]] je vještina mogućega - skriva u sebi upozorenje na veliku djecu koja neovlašteno prisvajaju državu." * "[[Imperijalizam]] je primijenjena planimetrija, umijeće prevođenja kugli u plohe. Osvojiti se može samo ono što se može skratiti za jednu dimenziju." * "[[knjiga|Knjige]] su debela pisma [[prijatelj]]ima – primijetio je jednom prilikom pjesnik [[Jean Paul]]. On je bit i funkciju humanizma ovom rečenicom ljupko nazvao pravim imenom: [[humanizam]] je telekomunikacija u mediju pisanja. Otkad postoji kao književni žanr, [[filozofija]] svoje pristalice regrutira tako što na infektivan način piše o [[ljubav]]i i prijateljstvu. Ona je ne samo govor o ljubavi prema [[mudrost]]i – ona tu ljubav želi probuditi i kod drugih. Od svojih početaka, prije više od 2500 godina, pa sve do danas, pisana filozofija je ostala virulentna zahvaljujući svojoj moći da preko teksta sklapa prijateljstva. Ispisuje se kao lanac pisama kroz generacije i, u prkos svim greškama u prepisivanju, možda čak i zahvaljujući takvim greškama, ona je prepisivače i tumače začarala prijateljevanjem." (''"Pravila za ljudski vrt"'') * "Ratnici samoubice su još na pravom putu jer oni shvataju, više ili manje eksplicitno, da nije cilj koji opravdava sredstvo, nego sredstvo govori istinu o cilju." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački filozofi|S]] [[Kategorija:Njemački pisci|S]] 4ddn1e8fyk3kej1pjg6hzto5ldsg3n5 0 6921 60519 51586 2023-02-22T21:49:51Z Nero Loren 8006 Datoteka 60519 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Hans-Georg Gadamer |slika= |tekst uz sliku=''njemački filozof i pisac'' |datum rođenja= 11. februar 1900. |mjesto rođenja=Marburg, Njemačka |datum smrti= 13. mart 2002. |mjesto smrti=Heidelberg, Njemačka }} [[File:Hans-Georg Gadamer.jpg|thumb|Hans-Georg Gadamer]] * "Kaže se: svetkovine se slave; dan svetkovine je dan slavlja. – Ali, šta to znači? Šta znači ''slavljenje svetkovine''? Znači li ''slaviti'' samo nešto negativno: ne raditi? A ako znači – zašto? Odgovor ipak mora glasiti: jer nas [[rad]] očevidno razdvaja i dijeli. Osamljujemo se s obzirom na naše djelatne svrhe, unatoč svem okupljanju koje je oduvijek bilo nužno zbog zajedničkog lova ili proizvodnje uz podjelu rada. Nasuprot tome, svetkovina ili slavlje očevidno su određeni time što tu nema osamljivanja, nego su svi okupljeni. Ta osobita odlika slavljenja svakako je postignuće koje više dobro ne poznajemo. U tome su starija vremena i primitivnije kulture bile mnogo iznad nas. Pitamo se: u čemu se zapravo sastoji to umijeće? Očevidno u zajedništvu koje se ne može tačno odrediti, u okupljanju radi nečega za što niko ne može reći zašto se pritom zapravo skupljamo i okupljamo." (''"Ogledi o filozofiji umjetnosti"'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački filozofi|G]] [[Kategorija:Njemački pisci|G]] htqz6c144k5doxhdgfjbo2gqeq6nv3a 0 6922 27664 2007-03-04T21:45:43Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Rüdiger Bubner |slika= |tekst uz sliku=''njemački filozof'' |datum rođenja= 9. maj 1941. |mjesto rođenja=Lüdenscheid, Njemačka |datum smrti= 9. februar... 27664 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Rüdiger Bubner |slika= |tekst uz sliku=''njemački filozof'' |datum rođenja= 9. maj 1941. |mjesto rođenja=Lüdenscheid, Njemačka |datum smrti= 9. februar 2007. |mjesto smrti=Heidelberg, Njemačka }} * "U doba u kojem su, međutim, [[bog]]ovi uklonjeni, a stara [[vjera]] izumrla, slavlja koja je moguće protumačiti iz teološkog interpretacijskog sklopa vode ubogi [[život]], kao što to iz godine u godinu očituje u borbi s privredom i slobodnim vremenom sve slabiji kršćanski kalendar. Podjednako tako i humanističkom idealu posvećena svjetovna slavlja, koja su se temeljila u moći političkih uvjerenja, gube zbiljsku podršku, kao što je to, primjerice, s danima proslave ustava, prisjećanja na jedinstvo i pružanje otpora itd. U ovaj vakuum, koji je nastupio nakon razgradnje interpretacijskog sklopa, prodire jedan novi fenomen koji bi se smio protumačiti kao nasljednik sklerotiziranih slavlja uvriježenog tipa. Riječ je uopće o dokinuću estetskog predočavanja života u iznimnim situacijama. Umjesto toga, postupno dolazi do estetiziranja samih neposrednih ostvarenja svakodnevice. Naime, ništa nije preostalo što bi svakodnevicu, podarujući joj njezin smisao, nadmašilo kako bi u modusu cikličkog prisjećanja u nju zadiralo i ovoj istoj svakodnevici ukazivalo na njezin načelni smijer. Ovakve je moći postupno, ali uspješno uklonio proces racionalizacije moderne (koji su analizirali sociolozi počevši od Webera sve do Habermasa). Jedan od mnogih ambivalentnih rezultata ovog procesa leži u tome da se slavljima kao reliktima mitova oduzima bilo kakvo više značenje. Utoliko se oni smanjuju na bezazleni ostatak materijalne razonode i uživanja u piću i jelu, na licitarsko slavlje, na kobasice i vino." (''"Estetsko iskustvo"'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački filozofi|B]] 3roqecf2b95sirol9xanm9hu8yhyp96 0 6923 27666 2007-03-04T22:15:04Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Eugen Fink |slika= |tekst uz sliku=''njemački filozof'' |datum rođenja=11. decembar 1905. |mjesto rođenja=Konstanz, Njemačka |datum smrti= 25. juli 1975... 27666 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Eugen Fink |slika= |tekst uz sliku=''njemački filozof'' |datum rođenja=11. decembar 1905. |mjesto rođenja=Konstanz, Njemačka |datum smrti= 25. juli 1975. |mjesto smrti=Freiburg, Njemačka }} * "Igranje je uvijek ophođenje s igračkama. Već se po igrački može vidjeti da se igranje ne zbiva samo u unutarnjosti duše i bez oslonca u izvanjskom objektivnom svijetu. Svijet igre sadržava subjektivne elemente fantazije i objektivne elemente. [[fantazija|Fantaziju]] poznajemo kao moć duše, poznajemo san, unutarnje zorove, šarolike sadržaje fantazije. Ali šta treba značiti objektivni privid? Postoje naime u zbilji stvari koje su same nešto neporecivo zbiljsko, a ipak u sebi sadrže moment ''nezbiljnosti''. Zvuči neobično i začudno. No svako od nas zna nešto tome slično, samo što ove stvari obično ne označavamo tako podrobno i abstraktno. To su naprosto objektivno postojeće slike. Tako jablan uz obalu jezera baca svoju zrcalnu sliku na ljeskavu površinu vode. Osvjetljene stvari bacaju sjene, drveće uz obalu zrcali se u jezeru, okolne se stvari odsijevaju na glatkom i sjajnom metalu. Šta je slika u zrcalu? Kao slika, ona je zbiljska, jest zbiljski odslik zbiljskog, originalnog drveta. Ali ''u'' slici predočeno je neko drvo, ono odsijava na površini vode, no ipak tako da se tamo pojavljuje samo u mediju zrcalna privida a ne u zbilji. Privid takve vrste je samostalna vrsta bića i sadrži kao konstitutivni moment svoje zbiljnosti nešto specifično ''nezbiljsko'' u sebi – a osim toga je utemeljen i nekim drugim, naprosto zbiljskim bićem. Zrcaljenje jablana je kao zrcaljenje, tj. kao određeni svjetlosni fenomen, zbiljska stvar i obuhvaća u sebi ''nezbiljski'' zrcalni [[svijet]] jablana." (''"Oaza sreće"'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački filozofi|F]] 114otak6riozbit18yor7lm190qlngi 6 6924 27668 2007-03-04T22:30:56Z Zumbulka~bswikiquote 10 {{fer_slika}} 27668 wikitext text/x-wiki {{fer_slika}} dg8jta1v2bct21nqbif5f5ihdn20bh7 0 6925 27669 2007-03-04T22:31:28Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =Knjiga vrtova |autor =[[Dževad Karahasan]] |slika =[[slika:Knjiga vrtova.jpg|170px]] |tekst ... 27669 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Knjiga vrtova |autor =[[Dževad Karahasan]] |slika =[[slika:Knjiga vrtova.jpg|170px]] |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Knjiga vrtova'' |datum prvog izdavanja =2004. }} * "..je li naša potreba za rječitim svijetom, naša [[ljubav]] prema vrtovima i sklonost da svijet oblikujemo kao vrt, je li to, kažem, sjećanje naše duše na [[raj]] u kojem je boravila prije nego je rođena u ovo postojanje kako tvrdi [[Platon]], ili je to naš pokušaj da spasimo svijet od šutnje kojom nam prijete, u koju svijet guraju scientisti, tehnolozi i ostali proroci anorganske materije? Pravimo li vrtove da bismo sačuvali govor u svijetu koji tone u nijemost? Branimo li vrtovima značenje i smisao u svijetu u kojem sve više stvari upada u tupu podudarnost sa sobom? Ili je i [[jezik]] darovan, pa sada obnavlja sjećanje otkrivajući nam ljepotu svijeta oblikovanog u vrt? Srećom, ne možemo to znati, možemo jedino napomenuti da vrt oslovljava ''rajsku stranu'' našeg bića i time što nas podsjeća na jezik i tako nas spašava od zaborava." * "Jesu li ovozemaljski vrtovi sjene što ih rajski vrt baca na zemlju? To ne možemo znati, način postojanja raja i svega u njemu izmiče našem znanju, ali možemo znati, jer je to sasvim očigledno, da vrt tijesno korespondira s ''rajskom stranom'' ljudskoga bića, dakle s onim u nama što nam omogućuje da zamišljamo raj i sanjamo o njemu, s onim dijelom nas koji nas oslobađa podudarnosti s ovom, zadanom nam, eksistencijom i usmjerava nas prema drugačijem (prema rajskom?) načinu postojanja. U vrtu se manifestira naša [[sloboda]], jer vrt oblikujemo izborom iz onoga što nam Božiji svijet nudi, a [[izbor]] je, kao što znamo, osnovni nezaobilazni oblik slobode. Od svih korisnih i ukrasnih biljaka što rastu u jednoj klimatskoj zoni, od svih minerala, vrsta kamena i građevisnkih materijala do kojih možemo doći, od svega što nam nama poznati svijet stavlja na raspolaganje, mi biramo ono od čega ćemo sklopiti svoj vrt. Ali se u vrtu manifestira i najviši oblik slobode za koji smo u ovom životu sposobni – kod oblikovanja vrta mi prevladavamo naše prirodne porive da radimo ono što služi našem opstanku i našoj koristi, kod oblikovanja vrta mi iskazujemo i potrebu našeg duha za ljepotom, a time iskazujemo slobodu koja nam nije data od prirode nego je dugujemo [[duh]]u. Sjećate li se? Duns Scotus nam je lijepo objasnio da smo uistinu slobodni tek onda kad ne služimo svom opstanku (tad smo puko postojanje) i ne služimo samo svojoj koristi (tada smo robovi), nego radimo nešto čime sebe otvaramo prema drugim ljudima, prema drugim oblicima postojanja, prema svijetu. Vi ste uistinu slobodni, uči nas Duns Scotus, samo onda kad prevladate svoju prirodnu [[sebičnost]] radeći recimo iz ljubavi za nekoga drugoga, iz potrebe da slijedite svoj ideal radite u općem interesu, ili iz potrebe za ljepotom radite nešto što ljudskom [[razum]]u izgleda beskorisno. Vi ste uistinu slobodni naprimjer onda kad ne pravite njivu nego vrt, onda kad ste, usprkos oskudici, dio svog posjeda zasadili biljkama koje vas ne mogu nahraniti ali svojom ljepotom mogu radovati vaš duh. Hoću reći da se u vrtu iskazuju najniži i najviši stupanj naše slobode – mogućnost da biramo i mogućnost da prevladamo prirodu i izaberemo ono što nije korisno našem opstanku nego nas oslobađa od jednakosti s pukim postojanjem. Utoliko je vrt nesumnjivo dokaz da mi u sebi imamo, da možemo imati, nešto od raja." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Dževad Karahasan]] [[Kategorija:Literatura]] ppsko6hvv3t7kvbdycrcq4qe5basa4t 0 6926 61889 27677 2024-05-18T09:13:50Z Srđan 4695 61889 wikitext text/x-wiki * "U svakom slučaju [[Alija Izetbegović]] je značajna istorijska ličnost." (''Radio Slobodna Evropa'', 11. februar 2007.) * "Ja jesam [[Srbi]]n, ali ne po profesiji. Nikada nisam predstavljao samo jedan narod. Nemam ovlaštenja niti sam kompetentan da govorim u ime jednog naroda. Zato i jesam ovdje gdje jesam." * "Decenijama se ljudi na ovim prostorima proganjaju samo zato što pripadaju drugoj vjeri i drugoj naciji da bi se navodno sačuvala naša individualnost i naš identitet. Treba stalno podsjećati protagoniste te ideje da se individualnost nacije, kulture, vjere i religije stvara samo u odnosu sa drugima, a ne etničkim čišćenjem, ubijanjem trgovinom ljudima i teritorijama u ovom vremenu." (''Radio Slobodna Evropa'', 11. februar 2007.) * "U ovoj se zemlji 10 godina trguje ljudima, narodima i teritorijama. Otkada su tri nacionalna lidera sjela i dogovorila se gdje će ko biti predsjednik općine, gdje šef narodne odbrane, a gdje predsjednik vlade, odmah nakon toga Parlament [[BiH]] je prestao da funkcioniše. I dok su god u Parlamentu prije svega Bošnjaci, Srbi i Hrvati, vlast ne može funkcionisati. Svaki sukob u parlamentu među različitim političkim strankama, a posebno etničkim, prenosi se automatski na narode. U parlamentu moraju biti političke partije. Treće, u BiH, koja je porušena, prekrivena grobovima, u kojoj smo vidjeli koncentracione logore, u kojoj smo vidjeli masovan egzodus, etničko čišćenje – mi mu tako tepamo a to je klasičan genocid, za koji nije odgovorna sadašnja vlast – nema povratka izbjeglica, za šta jeste odgovorna i sadašnja vlast, a tek povratak ljudi kućama čini multietničko biće BiH i bez njega nema BiH." (''Dani'', br.148) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Bogićević, Bogić}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] galfwal5neoqbbbvm7kmnwahoez8xcw 0 6927 51724 35788 2014-04-14T22:03:08Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 3 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q820753]] 51724 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Škola rocka |originalni naziv =The School of Rock |godina =2003. |zemlja =Sjedinjene Američke Države/Njemačka |režiser =[[Richard Linklater]] |uloge =[[Jack Black]] }} *Dewey Finn: "Those that can't do, teach, and those that can't teach... teach gym." **Prijevod na [[bosanski jezik|bosanski]]: "Oni koji ne znaju radit predaju, a oni koji ne znaju predavat... predaju fizičko." == Vanjski linkovi == * [http://www.schoolofrockmovie.com/ Službena stranica] [[Kategorija:Filmovi]] h3mnfjd50bg9crcyv6trn0ct0ibgdyq 0 6928 27684 2007-03-05T17:59:52Z Emir Kotromanić~bswikiquote 6 Redirecting to [[The School of Rock]] 27684 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[The School of Rock]] q3zv5wx0v15n056w2cct0hp8jnrx9j5 0 6929 33504 33355 2007-12-25T21:07:00Z Bolero~bswikiquote 159 Undo revision 33355 by [[Special:Contributions/89.146.172.205|89.146.172.205]] ([[User talk:89.146.172.205|Talk]]) 33504 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Abdurezak Hivzi Bjelavac |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački književnik, publicist i prevoditelj'' |datum rođenja=8. juni 1886. |mjesto rođenja=Mostar, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= 25. februar 1972. |mjesto smrti=Zagreb, Hrvatska }} == Pod drugim suncem == * "Onima koji čeznu za sitnim zvijezdama i plavim nebom, onima koji su sretni; i onima koji su nesretni u [[život]]u - onima koji čeznu za [[ideal]]ima i nečim što osjećaju, a ne poimaju, onima koje grije [[nada]] i koji sa strahom gledaju u [[budućnost]] prikazujem ove retke. Onima koji u ovim retcima ništa za sebe ne nađu, posvećujem [[misao]] koja se između redaka provija. A onu koja je unijela svjetlo u moj život i okitila ga cvijećem svoga srca, krunim čelo vijencem ruža moje duše." * "Ta život je kratak ako ga [[čovjek]] upotrijebi za dobro, a dug ako zlo čini." * "Svak je tvorac svoje sreće, ali bi nekad i to trebalo žrtvovati za sreću bližnjega." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|B]] 649dzm0lvh3l4g9qtoqn1o68i6ectsx 0 6931 27696 2007-03-07T22:32:44Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Josip Silić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski lingvist'' |datum rođenja=04. januar 1934. |mjesto rođenja=Milaši, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti=... 27696 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Josip Silić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski lingvist'' |datum rođenja=04. januar 1934. |mjesto rođenja=Milaši, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Pravila jednog funkcionalnog stila u jeziku nisu pravila drugog stila, što znači da se svaki od njih ponaša na sebi svojstven način. Jezička pravila ne trpe nepravila, pa onda ni iznimke. Ako tako budemo opisivali [[jezik]], učinit ćemo ga jezikom iznimaka." (za ''Jutarnji list'') [[Kategorija:Nauka|S]] {{Wikipedia}} lafmgv3izxa9ae1dcakydwz30rj3yfl 0 6932 27700 2007-03-07T22:40:47Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Nebojša Bradić |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski pozorišni režiser'' |datum rođenja=1956. |mjesto rođenja=Trstenik, Srbija |datum smrti= |mjesto s... 27700 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nebojša Bradić |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski pozorišni režiser'' |datum rođenja=1956. |mjesto rođenja=Trstenik, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "I danas su ''zabrane iznutra'' u pozorištu moguće, to je relikt bivših vremena. [[Strah]] od novog, autentičnog, ksenofobija, to paranoično sumnjičenje, koje postoji kao nasljeđe u našem društvu godinama, pa se povremeno realizira i kroz optuživanje. Niko da pomjeri granice slobode." (za ''Večernje novosti'') [[Kategorija:Umjetnost|B]] {{Wikipedia}} s12d00018bzi29me8yuouos2dhpxj3q 0 6933 27704 2007-03-07T23:08:37Z Harač 23 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =Morija |autor =[[Abdulah Sidran]] |slika = |tekst uz sliku =zbirka pjesama |orig... 27704 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Morija |autor =[[Abdulah Sidran]] |slika = |tekst uz sliku =zbirka pjesama |originalni naziv =''Morija'' |datum prvog izdavanja =2006. }} *"[[rat]] je bio mila majka :što nam učiniše :ove godine potom" :(''morija'') *"nije se [[Šala|šaliti]] :ni sa čime :makar :bez šale :svi poumirali" :(''biban'') *"baš ko iverje :otpadamo :od stabla [[život]]a" :(''nespina'') *"nema na svijetu vage :da izmjeri tugu [[Sarajevo|Sarajeva]]" :(''nespina'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Abdulah Sidran]] {{Wikipedia}} o57ogiz2znahicyhokxhrgpqfz7gijq 0 6934 27708 2007-03-07T23:15:44Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Amir Brka |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački pjesnik i kulturni historičar'' |datum rođenja=25. oktobar 1963. |mjesto rođenja=Tešanj, [[Bos... 27708 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Amir Brka |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački pjesnik i kulturni historičar'' |datum rođenja=25. oktobar 1963. |mjesto rođenja=Tešanj, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Tako [[rat]] ubija one koji misle da su ga preživjeli." [[Kategorija:Književnost|B]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|B]] {{Wikipedia}} 4zt4r56v8id5da53j0gp8dsfhjyxrci 0 6935 34718 34712 2008-08-29T22:14:18Z Harač 23 34718 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Snijeg |autor =[[Orhan Pamuk]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Kar'' |datum prvog izdavanja =2002. }} * "Mogućnosti da se zaljubi bojao se nasmrt i gotovo instinktivno: bila je to intuicija poznata ljudima čije se ograničeno ljubavno iskustvo svodi na nisku od boli i stida." (''1. Putovanje u Kars'') * "Naš [[grad]] je spokojno mjesto." (''2. Udaljene mahale'') * "Činilo mi se da u ovome [[grad]]u ni njegovi stanovnici ni sam taj grad nisu stvarni. Svi su željeli ili umrijeti ili pobjeći odavde glavom bez obzira. Ali ja više nisam imao kamo poći. Kao da sam bio prognan iz historije, gurnut onkraj ruba civiliziranog svijeta. Toliko sam bio daleko od civilizacije, da je nisam mogao čak ni oponašati." (''6. Muhtarova tužna priča'') * "Dok sam hodao po Njemačkoj (...) gdje god da sam šetao, na ulici bih uvijek izabrao jednog Nijemca, izdvojio ga iz mnoštva i koncentrirao se samo na njega. Zašto, pitate se. Nije meni bilo važno ono što sam ja mislio o njemu, ne: pokušavao sam dokučiti šta on misli o meni. Njegovim sam očima pokušavao promatrati samog sebe, svoju odjeću, pokrete, korak, svoju prošlost; doznati šta on misli o tome odakle sam došao, ko sam i kamo idem. To je znao biti strašan osjećaj, ali sam se s vremenom navikao. Samog sebe nisam ponižavao, ali sam shvatio koliko se moja braća samoponižavaju. U većini slučajeva ne radi se o tome da Evropljani nas ponižavaju. Ne, radi se o tome da mi - gledajući njih - ponižavamo sami sebe. Iseljavamo se ne samo zato da bismo pobjegli okrutnostima kojima smo izloženi u domovini, nego i zato da dotaknemo najskrivenije dubine naše duše. A onda neizostavno dođe dan kad se vraćamo da bismo spasili one koji nisu smogli hrabrosti napustiti domovinu, one koji su nam drugovi po krivnji." (''8. Priča o Modrom i Rustemu'') * "Šta ja radim na ovom svijetu, pomislio je Ka. Kako su bijedne ove pahulje kad ih se pogleda ovako izdaleka; kako je jadan moj [[život]]. Čovjek živi, pa propada, pa nestane. Pomislio je kako jedan dio njega već ne postoji. Ali - jedan je postojao. Volio je samog sebe; putanju kojom, poput pahulje, pada njegov život, promatrao je s ljubavlju i tugom. Njegov je otac imao jednu kolonjsku vodicu koju je koristio nakon brijanja; tog se sjetio. I još se - u tome mirisu - sjetio hladnih nogu svoje majke koje su vukle papuče po kuhinji dok bi pripremala doručak, pa jedne četke za kosu, ružičastog slatkog sirupa koji su mu davali kad bi se noću probudio gušeći se od kašlja, kašike u svojim ustima, svih malih stvari od kojih se sastoji život, njihova savršena jedinstva, pahuljice..." (''9. Nevjernik koji se ne želi ubiti'') * "Kad su bile djevojčice, u Istanbulu, ona i Svila uvijek su željele da [[snijeg (padavina)|snijeg]] nikada ne prestane: snijeg je kod nje uvijek budio misli o ljepoti i kratkoći života, i o tome kako su ljudi - unatoč svim neprijateljstvima - zapravo toliko nalik jedni drugima... Davao joj je i da osjeti koliko su svijet i vrijeme široki i beskrajni, a ljudski svijet skučen. Zbog tog, mislila je snijeg ljude okuplja i povezuje: kao da ih, prekrivajući sva neprijateljstva, pohlepu i mržnju, približava jedne drugima." (''13. Šetnja s Kadifom, pod snijegom'') * "Za dobro [[prijateljstvo]] zajednička [[tajna]] je najbolji početak." (''13. Šetnja s Kadifom, pod snijegom'') * "Jer, ja se stidim u [[San|snovima]], ali se snova ne stidim (...) I muškarcima i ženama, svima nam je jedno zajedničko: noću u snovima griješimo s onima na koje se tokom dana ne usudimo ni pomisliti." (''14. O ljubavi, pokrivanju i samoubistvu, za večernjim objedom'') * "I uopće ne mislim da ću ako se otkrijem postati nekakva zavodnica ili pohotnica. Konačno, otkrit ću se, a da uopće neću vjerovati u ispravnost svog postupka (...) Ne bojim se biti neko drugi (...) Ono što me plaši jest da se više nikada neću moći vratiti u ono svoje stanje, da ću samu sebe morati zaboraviti. A to je dovoljan razlog za [[samoubistvo]]." (''14. O ljubavi, pokrivanju i samoubistvu, za večernjim objedom'') * "Za djevojke koje su u sličnome stanju kao i ja [[samoubistvo]] znači izraz želje da gospodare vlastitim tijelom (...) Samoubistvo im je isto što i želja za nevinošću." (''14. O ljubavi, pokrivanju i samoubistvu, za večernjim objedom'') * "[[Samoća]] je stvar ponosa: osamljenik se na veoma nadmen način utapa u vlastitom mirisu..." (''14. O ljubavi, pokrivanju i samoubistvu, za večernjim objedom'') * "Problem pravog [[pjesnik]]a zapravo je uvijek isti: ako je dugo sretan, postane otrcan. A ako je dugo nesretan, ne može u sebi naći snagu na koju bi se njegove pjesme mogle osloniti... Sreća i pjesništvo - to ne može dugo zajedno. Nakon nekog vremena ili sreća obezvrijedi pjesnika i njegovu [[Poezija|poeziju]] ili mu prava poezija upropasti sreću." (''14. O ljubavi, pokrivanju i samoubistvu, za večernjim objedom'') * "Ta [[tišina]] - to je tišina snijega." (''14. O ljubavi, pokrivanju i samoubistvu, za večernjim objedom'') * "[[Nesreća]] me brani od života." (''15. U Narodnom pozorištu'') * "Oni piju jer su nesretni (...) A vi ste pili da biste se mogli oduprijeti sreći skrivenoj u vama." (''15. U Narodnom pozorištu'') * "Čitao sam u jednoj enciklopediji da riječ ''[[ateist]]'' potiče od grčkog ''athos''. A ta riječ ne znači osobu koja ne vjeruje u Boga, nego usamljenika, osobu koju su bogovi napustili. Što znači da čovjek ovdje, kod nas, nikako ne može biti ateist. Zato što nâs Allah neće napustiti čak ni ako to poželimo. Da bi se moglo postati ateistom, potrebno je prije svega biti sa Zapada." (''16. Nedžipov krajolik i Kaova pjesma'') == Dijalozi == * "Profesore, oprostite, ali još bih vas nešto pitao: zar je državna naredba veća od Allahove zapovijedi?" : "To je dobro pitanje. Ali u laičkoj državi to su dvije različite stvari." (''5. Prvi i zadnji razgovor ubice i ubijenoga'') * "Pa one se i ubijaju baš zato da biste vi o njima pisali po istanbulnim novinama" (...) : "Ne, ne ubijaju se zbog tog" (...) : "Nego zašto?" : "Zato što su nesretne." : "I mi smo nesretni, pa se ne ubijamo." (''7. U sjedištu Stranke, u Policiji, te ponovo na ulicama'') * "Htio bih ti, znaš, još jedanput pročitati svoju [[Pjesma|pjesmu]]" (...) "Šta kažeš, je li lijepa?" : "Veoma je lijepa, zaista." : "Šta je u njoj lijepo?" : "Ne znam, ali baš je lijepa" (''10. Snijeg i sreća'') * "Allah je jedan" (...) "Sve vidi i sve razumije. Pa i tvoju [[Samoća|samoću]]. Da si mu vjerovao i da si znao da on gleda tvoju samoću, nikada se ne bi osjećao usamljenim." : "Upravo tako, Uzvišena Ekselencijo" (...) "Usamljen sam pa ne mogu vjerovati u Allaha, a budući da u Njega ne vjerujem, ne mogu se osloboditi usamljenosti. Šta mi je činiti." (''11. Ka i šejh efendija'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Orhan Pamuk]] {{Wikipedia}} slfphqu72r4jc8o7syfuvvmt2jkzdr1 0 6936 62061 58857 2024-05-18T17:26:44Z Srđan 4695 62061 wikitext text/x-wiki {{mson}} [[File:Long Mynd snowdrift.jpeg|thumb|right|]] *[[Snijeg (padavina)]], vrsta padavine *[[Snijeg (Pamuk)|''Snijeg'' (Pamuk)]], roman [[Orhan Pamuk|Orhana Pamuka]] {{višeznačna odrednica}} 1u4lbtplzkftijcmelpxaduvl4ecr25 0 6937 27723 27722 2007-03-09T17:24:46Z Harač 23 27723 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Branka Petrić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska glumica'' |datum rođenja=17. april 1937. |mjesto rođenja=Novi Vinodolski, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "U šali kažem da sam kao [[Napoleon Bonaparta|Napoleon]]. Mogu raditi u isti mah nekoliko poslova. Pročitala sam da je to prije osobina žene nego muškarca. Ali, šta sam više imala obaveza, morala sam biti organiziranija i preciznija. Ali, neka je strana u takvim situacijama uvijek pomalo trpjela." (za ''Azru'') [[Kategorija:Film|P]] [[Kategorija:Hrvatski glumci|P]] {{Wikipedia}} a0428l68dt0z0307qwdlj6kqwiwqdca 0 6938 55212 38250 2015-08-03T20:09:46Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q834044]] na [[d:|Wikidati]] 55212 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Slobodan Šnajder |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski književnik'' |datum rođenja=8. juli 1948. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Kao hrvatski pisac reći ću jednu grozomornu stvar: osnovne tekovine Novosadskog dogovora o jeziku uglavnom su u redu. Ne vidim u tom dogovoru neki naročiti unitarizam. To je jedan jezik koji Srbi zovu srpski, a Hrvati hrvatski i tačka." (za ''Dnevnik'') [[Kategorija:Književnost|Š]] [[Kategorija:Hrvatski pisci|Š]] {{Wikipedia}} tr1id7wy3gmhsxo0k9az2m3eyq3tjpl 0 6939 52211 43455 2014-04-15T19:50:34Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 1 interwiki link, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q94846]] 52211 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Vlade Divac |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski košarkaš'' |datum rođenja=3. februar 1968. |mjesto rođenja=Prijepolje, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Sasvim je realno da se jednog dana kandidiram za predsjednika Srbije, ali poenta je u tome šta ja mogu ponuditi svom narodu. Trenutno je to moje ime, odgoj i moralni kredibilitet, ali sve to nije dovoljno. U međuvremenu se moram educirati i pripremiti da bih došao do stadija da jednog dana budem spreman." (za ''Globus'') [[Kategorija:Sport|D]] [[Kategorija:Srbijanski sportisti|D]] {{Wikipedia}} lou7f5a068q9kh8do8ip35x55clli9m 14 6940 51237 41803 2014-04-09T05:36:08Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51237 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Sportisti]] sf2sinmf9pf0rddow7dlo2618m5b9n7 0 6941 27727 2007-03-09T17:46:08Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Darko Rundek |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski pjevač i tekstopisac'' |datum rođenja=30. januar 1956. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti= |m... 27727 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Darko Rundek |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski pjevač i tekstopisac'' |datum rođenja=30. januar 1956. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Vidio sam jedan dio pisanih reakcija na novi album. Stvarno je fenomenalno kolika je raznolikost u stilovima, pristupima i utiscima. Ali, ja ne slušam svoju muziku. Za mene je taj album kao neka radiostanica na kojoj muziku pušta moj omiljeni DJ." (za ''Blic'') [[Kategorija:Muzika|R]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači|R]] {{Wikipedia}} ei3ls30mbmq1qs8pj00zkcz3hipus1a 0 6942 59777 59776 2021-04-28T18:15:01Z Arvatkaa Kuka 7474 59777 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Pauline Kael |slika= |tekst uz sliku=''američka filmska kritičarka'' |datum rođenja=19. juni 1919. |mjesto rođenja=Petaluma, SAD |datum smrti=3. septembar 2001. |mjesto smrti=Massachusetts, SAD }} [[File:Pauline Kael (1968).jpg|thumb|Pauline Kael (1968)]] * "[[Kritika]] je jedini nezavisni izvor informacije. Ostalo je reklamiranje." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Film|P]] ocdxrz7xta4tau03vw4ry4vd60gdhhk 0 6949 60552 59512 2023-03-06T02:15:37Z Bela Caleb 8022 60552 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Elfriede Jelinek |slika= |tekst uz sliku=''austrijska književnica; dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2004.'' |datum rođenja=20. oktobar 1946. |mjesto rođenja=Mürzzuschlag, Austrija |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Elfriede jelinek 2004 small.jpg|thumb|Elfriede Jelinek (2004)]] * "ako nemate [[sadašnjost]], morate se pobrinuti za [[budućnost]]." (''[[Ljubavnice]]'') [[Kategorija:Književnost|J]] [[Kategorija:Elfriede Jelinek]] [[Kategorija:Austrijski pisci|J]] {{Wikipedia}} 09za8fwlln83k3pwtovgea4k8pen36b 0 6950 27749 2007-03-10T18:43:13Z Harač 23 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =Ljubavnice |autor =[[Elfriede Jelinek]] |slika = |tekst uz sliku =roman |origina... 27749 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ljubavnice |autor =[[Elfriede Jelinek]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Die Liebhaberinnen'' |datum prvog izdavanja =1975. }} * "ona vjeruje da će od tog trenutka njene [[slabost]]i biti dražesne, a njene [[Vrlina|vrline]] skrivene." * "kada ste [[Mladost|mladi]], onda uvijek izgledate mlado, kad ste stariji, onda je i tako prekasno." * "ako nemate [[sadašnjost]], morate se pobrinuti za [[budućnost]] (...) prvo moram izgraditi status, koji će mi dati za pravo, da uopće SMIJEM imati budućnost. budućnost je luksuz. toga nema u izobilju." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Elfriede Jelinek]] {{Wikipedia}} f4uimgwwh87jfaxnglibf3xk7p97xzy 14 6951 55213 41708 2015-08-03T20:09:56Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q8947029]] na [[d:|Wikidati]] 55213 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 6952 27759 2007-03-10T23:07:33Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Nijazija Koštović |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački historičar i publicista'' |datum rođenja= 1932. |mjesto rođenja=Pljevlja, Crna Gora |d... 27759 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nijazija Koštović |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački historičar i publicista'' |datum rođenja= 1932. |mjesto rođenja=Pljevlja, Crna Gora |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Prilikom osvajanja [[sarajevo|Sarajeva]] od Austro-Ugarske Monarhije, objekti [[musliman|muslimanske]] kulture su stradali u skoro zanemarljivom obimu. Zna se da su prilikom ulaska austrougarske vojske vođene ogorčene ulične borbe. Narod je pružao otpor pucajući i iz kuća i sa džamijskih munara, ali okupator tada nije srušio nijednu džamiju. Postoje crteži u bojama, koje su slikali austrougarski oficiri, gdje je jasno prikazano kako Sarajlije, čak i žene pucaju na okupatorsku vojsku sa šerefe munare Ali-pašine džamije. Sačuvani su i zapisi u kojima stoji da su austrougarski vojnici, popevši se na šerefe ove džamije bacali odozgo žive branioce, među njima i žene i djevojke, ali džamiju nisu porušili. :A za vrijeme Drugog svjetskog rata, u Sarajevu je od avionske bombe oštećena samo jedna [[džamija]] u Kovačevoj ulici. :Zbog toga treba još više naglasiti podatke o tome da su u mirnodopskom trajanju Jugoslavije (poslije 1945.) u Sarajevu porušene 24 džamije, ekshumirano i u različite svrhe iskorišćeno 204.000 kvadratnih metara muslimanskih grobalja, porušen ogroman broj vakufskih dućana i magaza sa ukupnom korisnom površinom od 2.571 kvadratnih metara, porušeno i u raznorazne svrhe iskorišćeno 103.707 kvadratnih metara vakufskih kuća, dvorišta i gradilišta za kuće, oduzeto eksproprijacijom i nacionalizacijom 536.023 kvadratna metra vakufskih bašči, vrtova, voćnjaka, livada i drugih zemljišnih površina i posjeda." (''iz knjige "Sarajevo između dobrotvorstva i zla"'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari|K]] sop4zfu77eo45vrb0918m1km8sbxcwy 0 6953 28959 27761 2007-03-23T19:36:44Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 28959 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mustafa Akad |slika= |tekst uz sliku=''sirijski režiser i filmski producent'' |datum rođenja= 1. juli 1930. |mjesto rođenja=Alepo, Sirija |datum smrti= 11. novembar 2005. |mjesto smrti=Aman, Jordan }} * "Što se mog [[ime]]na tiče, nema sumnje da mi je ono prouzrokovalo određene problema, i to do te mjere da su mi mnogi predlagali da ga promijenim kako bih svoj posao mogao raditi znatno lakše, a što sam oštro odbijao. Čvrsto sam ubijeđen da bi mijenjanje imena, koje je otac izabrao za mene, ujedno značilo odbacivanje mog [[identitet]]a kao i [[čovjek]]a koji me je podigao. Shvatio sam da najgore što mi moje ime može preouzrokovati jeste da postanem odlučniji u svojim nastojanjima i da povećam zahtjeve prema sebi. Neprestano sam radio da bih stekao poštovanje mojih kolega i publike. Želim da istaknem činjenicu da vas drugi neće poštovati dok ne budete poštovali sami sebe. Imam osjećanje odvratnosti prema onim Arapima koji su došavši u Sjedinjene Države promijenili svoja imena i odrekli se svog arapskog jezika samo da bi zaradili više novca. Takav oportunizam zbog kompleksa inferiornosti koji oni ne uspijevaju da prevaziđu! Oni se jednostavno u potpunosti asimiliraju i poriču sve, čak i same sebe; oni zaboravljaju sebe." (''intervju na Cairo International Film Festivala 2003.'') == Vanjski linkovi == *[http://www.islam.co.ba/kultura/index.php?subaction=ostalo&id=1164050058 Intervju 2003. u Kairu] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Sirijski režiseri|A]] 6tiemacnp3v32q2164dvrz4avfs5zbt 10 6954 56062 31068 2015-11-29T01:21:28Z CommonsDelinker 84 Replacing Nusic_1894a.jpg with [[File:Branislav_Nušić_1904.jpg]] (by [[commons:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: [[:commons:COM:FR|File renamed]]: [[:commons:COM:FR#reasons|File renaming criterion #3]]: To correct obvious errors in file na 56062 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Branislav Nušić 1904.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Branislav Nušić]]''' :"Mudrost je ljudska često zbir ljudskih ludosti." :"Pravda je često puta teža ljudima od nepravde." :"Sloboda je često fraza, a tiranija uvijek istina." :"Svaka je žena glumica; što se to manje opaža to je veća glumica." :"Brak je jedna od rijetkih historijskih pojava kod koje se osvajač potčinjava pobjeđenom." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 3bsxiwzgkp71uaxsudwk4jhv6rkyz2a 10 6955 31069 27768 2007-05-02T05:59:59Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31069 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Stendhal.jpg|120px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Stendhal]]''' :"Ljubav je izvanredan cvijet, ali treba imati hrabrosti da se ubere na ivici užasnog ponora." :"Riječ je data čovjeku da sakrije svoju misao." :"Zlo na svijetu ne prouzrokuju oni što kažu sve što znaju, nego oni koji kažu više nego što znaju." :"Muškarca ponizi dužina osvajanja, dok za ženu znači slavu." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> skvs7ysyb6jo6qjbkcfe3lups80wobx 10 6956 31070 27767 2007-05-02T06:00:00Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31070 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Heinrich-heine 1.jpg|120px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Heinrich Heine]]''' :"Gdje se knjige spaljuju, spaljivat će se i ljudi." :"Ko nezgrapnom rukom posegne za ružom, neka se ne žali što ga bode trnje." :"U mladosti je ljubav burnija, ali ne tako jaka, tako svemoćna kao kasnije." :"Samo nam srodna bol izmami suzu, i svako zapravo i plače zbog sebe." :"Muzika svadbene povorke uvijek me podsjeća na muziku vojnika koji ide u rat." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> gu1y8uhi6bmdjn5quzkaktiinhn0nqs 10 6957 31071 27769 2007-05-02T06:00:00Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31071 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:George Gordon Byron.jpg|120px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Lord Byron]]''' :"Ko se opredijeli za laž, mora da ima dobro pamćenje." :"Ljubav ne mudruje, a kad mudruje, više nije ljubav." :"Nepovjerenje je teška oprema, koja je u stanju više da oteža nego da zaštiti." :"Što se tiče žena, najstrašnije je da se ne može živjeti s njima ni bez njih." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> brnpzpa9gby4adizimg7nhwa6oxwqgd 10 6958 31072 27770 2007-05-02T06:00:01Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31072 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Charles Baudelaire.jpg|120px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Charles Baudelaire]]''' :"Treba se veoma malo voljeti, da bismo mogli ostati prijatelji i onda kada se više ne volimo." :"Koliko li je samo potrebno duha da čovjek ne bi ispao smiješan?" :"Ne vidim nikakvu utjehu u tome što ću nadživjeti prijatelja i ostati samo spomenik prošlih vremena." :"Bog je izmislio pijance da ružne žene ne ostaju same." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> e4ra399ductx10xyserfgetrm427tzk 0 6961 27787 2007-03-12T16:12:19Z Zumbulka~bswikiquote 10 Redirecting to [[Porodica]] 27787 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Porodica]] ajyekchq5vov3mz61t4oocnhhgkzird 0 6962 27790 2007-03-12T16:39:54Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Christian Schwarz-Schilling |slika= |tekst uz sliku=''njemački političar'' |datum rođenja=19. novembar 1930. |mjesto rođenja=Innsbruck, Austrija |datum ... 27790 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Christian Schwarz-Schilling |slika= |tekst uz sliku=''njemački političar'' |datum rođenja=19. novembar 1930. |mjesto rođenja=Innsbruck, Austrija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "U [[srebrenica|Srebrenici]] je počinjen [[Bosanski genocid|genocid]] i ko god odbija da prihvati presudu Međunarodnog suda pravde, stavlja se van civilizacijskih normi. Presuda Međunarodnog suda pravde mora biti u potpunosti i bezrezervno prihvaćena." (''Oslobodjenje, 12. mart 2007.'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački političari|S]] ck6acxenqgxmbtzq4flkcnjdxs7vez3 0 6963 27792 2007-03-12T17:15:22Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Muharem Osmić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački pozorišni glumac'' |datum rođenja= |mjesto rođenja=Lukavac, Bosna i Hercegovina |datum smr... 27792 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Muharem Osmić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački pozorišni glumac'' |datum rođenja= |mjesto rođenja=Lukavac, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Srednji vijek, u vrijeme kralja Tvrtka, identičan je današnjici. Recimo Hrvoje Vukčić, koji hoće da otcijepi Jajce, sličan je [[Milorad Dodik|Miloradu Dodiku]], koji hoće odvojiti Republiku Srpsku od [[BiH]]. Radnja drame je vrijeme poslije Kosovskog boja, a Kosovo je i danas aktuelna tematika. U drami Tvrtko kaže: “Kosovo bi i prođe. U srcu mi nož stoji, a ne boli”. On kaže da Bosna nije pogača, pa da svako može uzeti po jedan dio. Bosna seže dotle dok razumijemo [[jezik]] kojim ljudi pričaju i dokle naši konji mogu da kroče. Ona, po Tvrtku, ne treba sama da opstaje, nego u njoj svi zajedno trebamo opstajati. To su neke osnovne teze [[Miroslav Jančić|Jančićeve]] drame, a Tvrtka doživljavam kao jednog velikog Bosanca i borca za svoju zemlju i zajedništvo u njoj. Upravo takav [[čovjek]] sada je nama potreban. Ne tri, nego jedan bosanski kralj!" (''o predstavi "Bosanski kralj", rađenoj po drami Miroslava Jančića; 24sata.info, 12. mart 2007.) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci|O]] pc11oaeh95du1nadyy20n5656s2aslr 0 6964 29394 27799 2007-03-23T19:40:54Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 29394 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Suzana |autor =[[Marko Marulić]] |slika = |tekst uz sliku =Biblijska poema |originalni naziv =''Suzana'' |datum prvog izdavanja = }} *"Jer ako vrućine od ženske liposti :starcem, kim karv sti[n]e, zahode u kosti, :kako će mladosti, ko[n] ognja hteć sidit, :vruće same dosti, vrućinu ne imit? :Kako će sigur bit koga mladost vari, :ako bludom gorit mogli su i stari?" == Vanjski linkovi == *[http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/Maruli3.htm Suzana - online tekst] [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Marko Marulić]] {{Wikipedia}} lmalgapf6x5cag27oxyirkkwsb6qh0y 0 6967 61954 28294 2024-05-18T09:50:33Z Srđan 4695 61954 wikitext text/x-wiki * "Ne bih nikada podržala čisto feminističku liniju da žena mora biti svugdje prisutna. S druge strane, žena je po svojoj prirodi pragmatičnija, analitičnija i samim tim ona postiže drugačije i možda bolje rezultate. To što sam žena nikada mi nije stvaralo probleme, a kolege su me prihvatile kao ravnopravnog partnera." (za ''Azru'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Mičić, Spomenka}} [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] qud0ia7j66bplyhidl1mbym1vjiv7x8 0 6968 28295 2007-03-16T19:08:58Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Flora Brovina |slika= |tekst uz sliku=''albanska pjesnikinja i političarka'' |datum rođenja=30. septembar 1949. |mjesto rođenja=Srbica, Kosovo (Srbija) |... 28295 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Flora Brovina |slika= |tekst uz sliku=''albanska pjesnikinja i političarka'' |datum rođenja=30. septembar 1949. |mjesto rođenja=Srbica, Kosovo (Srbija) |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Neovisnost nema alternativu. Kosovo nema drugi put osim ovoga. Srbija i na Kosovu želi primijeniti model Republike Srpske. Nećemo dopustiti ni državu u državi, ni promjenu granica. Ako Kosovo ne dobije neovisnost, bit će to poraz međunarodne zajednice koja će izgubiti kredibilitet. Balkan bi u tom slučaju, umjesto da uđe u fazu konačnog smirivanja, opet mogao ući u nemirne vode." (za ''Jutarnji list'') [[Kategorija:Književnost|B]] [[Kategorija:Politika|B]] [[Kategorija:Albanski političari|B]] {{Wikipedia}} r14yx7c3utg4pvhxjcnef8bo42fqs5a 14 6969 28296 2007-03-16T19:09:15Z Harač 23 New page: [[Kategorija:Političari]] 28296 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Političari]] 0lfifaltn3flxxlfjt0epwxbdkf5x65 0 6970 33516 28297 2007-12-25T21:29:29Z Bolero~bswikiquote 159 33516 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Zlatan Zuhrić Zuhra |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski glumac'' |datum rođenja=21. april 1962. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Privatno sam, u principu, dosadna osoba. Osim da sam Dalmatinac, ljudi često misle i da je kod mene u kući opći cirkus i da neprestano bacam fore, pa se razočaraju. Međutim, ne živim ništa drugačije od drugih. [[Humor]] mi je, na neki način, tek [[rad]]no mjesto." (za ''Nacional'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Hrvatski glumci]] 286sa234dix3v8j0cy8wj77p3ey5sn1 0 6971 33512 31872 2007-12-25T21:24:48Z Bolero~bswikiquote 159 33512 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Danijela Trbović |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska glumica i tv voditeljica'' |datum rođenja=27. septembar 1963. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Nisam stalno zločesta. Nisam nikada bila preozbiljna, a prema natjecateljima u kvizu sam gruba koliko moram biti, ne previše. Naime, po pravilima kviza uvijek bi moja trebala biti zadnja, a ako nije bude u montaži. Ali, znalo je biti i neugodnih situacija." (za ''Slobodnu Dalmaciju'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Hrvatski glumci]] 7qea6m60icmrkmobtlsf6sbtam3c48e 0 6972 35282 28299 2008-11-02T13:56:49Z Pearl 501 o 35282 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Bob Rafelson |slika= |tekst uz sliku=''američki režiser'' |datum rođenja=21. februar 1933. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Dodjela [[Oskar]]a me ne zanima. I kad sam bio nominiran, nisam išao na tu priredbu. To je zapravo televizijski šou. Nagrade se katkad dodjeljuju iz vrlo glupih [[razlog]]a, koje možete razumjeti samo u tom trenutku. Ali, 30 godina poslije zapitate se šta je bilo tako dobro u tom [[film]]u. Katkad ne znate ni ko je pobijedio prošle godine." (za ''Jutarnji list'') [[Kategorija:Film|R]] [[Kategorija:Američki režiseri|R]] {{Wikipedia}} q0snqlumd4fgqwh8d0dmklng2i6h7rf 0 6973 28300 2007-03-16T19:39:12Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Miroslav Škoro |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski muzičar'' |datum rođenja=29. juli 1962. |mjesto rođenja=Osijek, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti=... 28300 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Miroslav Škoro |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski muzičar'' |datum rođenja=29. juli 1962. |mjesto rođenja=Osijek, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Uvijek su me kao direktora izdavačke kuće optuživali da sam u povlaštenoj poziciji. Ali, bojim se jedino Boga, ali tih različitih gurua i kritičara se ne bojim. Postoje ljudi kojima je [[smisao]] [[život]]a u tome da vode računa o tuđim životima." (za ''Večernji list'') [[Kategorija:Muzika|Š]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači|Š]] {{Wikipedia}} gkixg9y8r6dkdwcqteyk4niu69nyh75 0 6974 28312 28309 2007-03-18T12:22:20Z Harač 23 28312 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Leona Paraminski |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska glumica'' |datum rođenja=22. avgust 1979. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Gluma]] je krvav posao i ponekad mi smeta što zbog dolaska amatera pada cijena [[Glumac|glumcu]] koji se za svoje zvanje dugo školovao i ima iskustvo i znanje. Naravno, postoje naturščići koji glume izvrsno, ali mislim da to nije uvijek slučaj. Meni je ovo posao, a ne hobi i mrzim kada dođem na razgovor za posao, a tamo mi kažu da nemaju novca." (za ''Večernji list'') [[Kategorija:Film|P]] [[Kategorija:Hrvatski glumci|P]] {{Wikipedia}} jwzqlgslccukskgcgzqjfy1e3pba0ir 0 6975 39578 39575 2010-06-05T16:34:26Z WizardOfOz 467 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/195.222.45.165|195.222.45.165]] ([[User talk:195.222.45.165|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:EmxBot|EmxBot]] 39578 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Leona Paraminski]] **"Gluma je krvav posao i ponekad mi smeta što zbog dolaska amatera pada cijena glumcu koji se za svoje zvanje dugo školovao i ima iskustvo i znanje. Naravno, postoje naturščići koji glume izvrsno, ali mislim da to nije uvijek slučaj. Meni je ovo posao, a ne hobi i mrzim kada dođem na razgovor za posao, a tamo mi kažu da nemaju novca." (za ''Večernji list'') *[[Zaim Muzaferija]] **"Ako tražite definiciju glume reći ću vam da je najbolja gluma kad ništa ne glumiš. Za to se treba roditi." (''Intervju, Siniša Subotić - [http://www.visocko-oko.co.ba Visočko Oko'']) == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Glumac]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 6wv2d3ayuy60eb4vmp8cl5nfpdgr5b2 0 6976 60617 28318 2023-06-13T21:26:10Z Niegodzisie 7018 60617 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Igor Štiks |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački i američki književnik'' |datum rođenja=17. septembar 1977. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Raduje me kad otvorim ''New Yorker'' i pronađem priču [[Aleksandar Hemon|Aleksandra Hemona]] ili u drugim stranim izdanjima [[Predrag Matvejević|Predraga Matvejevića]], [[Miljenko Jergović|Miljenka Jergovića]], [[Dževad Karahasan|Dževada Karahasana]]... Uživam što ljudi po svijetu čitaju poeziju [[Semezdin Mehmedinović|Semezdina Mehmedinovića]]. Oni su zaslužni da se danas na evropskoj književnoj sceni stvara ''moćna gomilica'' pisaca iz ex-Ju." (za ''Jutarnji list'') {{DEFAULTSORT:Stiks, Igor}} [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] [[Kategorija:Američki pisci]] {{Wikipedia}} j3twa4y8h1xx1fyvvni3lt8km279a8o 0 6977 28319 2007-03-18T12:40:31Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Ana Karić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska glumica'' |datum rođenja=13. maj 1941. |mjesto rođenja=Perišić, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} ... 28319 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ana Karić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatska glumica'' |datum rođenja=13. maj 1941. |mjesto rođenja=Perišić, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "O mojem stilu brinuo se Braco Žunić, naš najveći stilist i vizažist. Prije 30 godina bili smo zajedno u inozemstvu gdje me nagovorio da kupim velike sunčane [[naočale]]. Nosila sam ih gotovo 20 godina, dok se nisu potrgale. Veliki okviri postali su dio mene i kad kupujem naočale, one drugih okvira i ne gledam, bez obzira na modu." (za ''Gloriju'') [[Kategorija:Film|K]] [[Kategorija:Hrvatski glumci|K]] {{Wikipedia}} olbsqxywu9nidkgx54vm85foxbfg7va 0 6978 59729 59533 2021-03-11T12:26:18Z 31.217.21.102 59729 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Half rim glasses.JPG|thumb]] == Citati == *[[Alberto Moravia]] **"Kroz naočale zaljubljenog i nakaza divno izgleda." *[[Ana Karić]] **"O mojem stilu brinuo se Braco Žunić, naš najveći stilist i vizažist. Prije 30 godina bili smo zajedno u inozemstvu gdje me nagovorio da kupim velike sunčane naočale. Nosila sam ih gotovo 20 godina, dok se nisu potrgale. Veliki okviri postali su dio mene i kad kupujem naočale, one drugih okvira i ne gledam, bez obzira na modu." (za ''Gloriju'') *[[Horace Walpole]] **"[[Državnik]]u je potreban teleskop, a ne naočale." *[[Marlon Brando]] **"[[Televizija]] je izmišljena zato da bi i nepismeni imali razloga da nose naočale." *[[Miguel de Cervantes]] **"Ljubav gleda kroz naočale kroz koje joj se bakar pričinjava zlatom, bijeda bogatstvom, a krmelji biserima." Petra petricevic: naocale == Također pogledajte == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} g75pkhmpu55gxzxtlcc0xojj8gqso5m 0 6979 55215 48155 2015-08-03T20:10:16Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q372436]] na [[d:|Wikidati]] 55215 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Horace Walpole]] **"Državniku je potreban teleskop, a ne [[naočale]]." *[[Marko Aurelije]] **"Neko unutar tebe trebao bi voditi biće koje je snažno i zrelo, biće koje je državnik i Rimljanin; voditi onoga koji je zauzeo svoj položaj poput vojnika spremnog napustiti ovaj život i pozdraviti svoj počinak; voditi čovjeka koji se ne mora zaklinjati u svoje zasluge, niti ih drugi moraju priznavati." (''[[Misli]]'') *[[Ralph Waldo Emerson]] **"[[Čovjek]] nije poljoprivrednik, niti profesor, niti inženjer, on je sve. Čovjek je svećenik, i učenjak, i državnik, i producent, i vojnik." (''[[Američki učenjak]]'') == Poslovice == == Također pogledajte == *[[Država]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} rn3ltkxhxfsc7xm9m2kn1f7rmeeo0pc 0 6980 28327 2007-03-18T13:03:46Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Duško Gojković |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski džez muzičar'' |datum rođenja=14. oktobar 1931. |mjesto rođenja=Jajce, Bosna i Hercegovina |datum ... 28327 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Duško Gojković |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski džez muzičar'' |datum rođenja=14. oktobar 1931. |mjesto rođenja=Jajce, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Svi pokušavaju da nađu svoj pravac i stil u muzici, ali često se dešava ''fusion'', gdje se razni elementi miješaju, pa da vidimo šta će od toga da ispadne. Za mene je pozitivno to što mlada generacija pokušava da napravi nešto novo. Ipak, danas imamo ''money music'' kojom zarađuješ lovu i imaš muziku zbog muzike, jer vjeruješ da je to što radiš dobro." (za ''Blic'') [[Kategorija:Muzika|G]] {{Wikipedia}} g84smp77hfrlzhb2s99h7lngox0alb4 0 6983 28344 2007-03-20T21:48:23Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Luka Nižetić |slika= |tekst uz sliku='hrvatski pjevač'' |datum rođenja=12. avgust 1983. |mjesto rođenja=Split, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }... 28344 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Luka Nižetić |slika= |tekst uz sliku='hrvatski pjevač'' |datum rođenja=12. avgust 1983. |mjesto rođenja=Split, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Nemam veze s narodnjacima. Prije bi se moglo reći da je tu riječ o etnu, jer je uz rukopis Dine Merlina, Đani Pervan odlično ukomponirao izvorne instrumente u pjesmi ''Evo ti ljubav''. Ne slušam narodnjake, ali poštujem Halida Bešlića jer je on dobar i kvalitetan. Danas je sve turbo folk koji je neukusan." (za ''Večernji list'') [[Kategorija:Muzika|N]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači|N]] {{Wikipedia}} li1qzq50n311cemn8vvz86hf15j0bcg 0 6984 28345 2007-03-20T21:51:32Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Ana Nikolić |slika= |tekst uz sliku=''srbijanska pjevačica'' |datum rođenja=27. septembar 1978. |mjesto rođenja=Paraćin, Srbija |datum smrti= |mjesto ... 28345 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ana Nikolić |slika= |tekst uz sliku=''srbijanska pjevačica'' |datum rođenja=27. septembar 1978. |mjesto rođenja=Paraćin, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Ljepota]] žene ogleda se u njenim [[oči]]ma. Možeš da ideš kod kozmetičara, ovamo-tamo, ali ako nisi sretna i ispunjena emotivno... onda ne možeš ni da budeš lijepa i privlačna. Sve je to u glavi. Možeš da imaš, naprimjer, super frizuru i šminku, ali ako su ti oči tužne, sve pada u vodu." (za ''Blic'') [[Kategorija:Muzika|N]] [[Kategorija:Srbijanski pjevači|N]] {{Wikipedia}} qsjlg4ruob4enwjn2ovpbhpgh167aoz 0 6985 28348 2007-03-20T22:00:00Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Joseph Kanon |slika= |tekst uz sliku=''američki književnik'' |datum rođenja=1946. |mjesto rođenja=SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Kada je ekspl... 28348 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Joseph Kanon |slika= |tekst uz sliku=''američki književnik'' |datum rođenja=1946. |mjesto rođenja=SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Kada je eksplidirala prva atomska bomba, [[historija]] se zauvijek promijenila. Ja mislim, prema tom osjećaju da je na taj način otkriće holokausta utjecalo na moral čovječanstva - sve što smo mi mislili i znali o civilizovanom svijetu bilo je izgubljeno u vazduhu i mi smo morali da preispitamo naše pretpostavke." (za ''Vijesti'') [[Kategorija:Književnost|K]] [[Kategorija:Američki pisci|K]] {{Wikipedia}} 9ilv3pk8ze72l2ynxxo4fq9imzddw5f 0 6986 28350 2007-03-20T23:01:50Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Edo Popović |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački i hrvatski književnik'' |datum rođenja=1957. |mjesto rođenja=Livno, [[Bosna i Hercegovina]] ... 28350 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Edo Popović |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački i hrvatski književnik'' |datum rođenja=1957. |mjesto rođenja=Livno, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Komunizam se davno slomio, rat je davno prošao, i to sigurno nije val na kojem želim jahati, niti su ti događaji nekakav ključ za razumijevanje mojih proza. Ali, posljedice brutalnog, predatorskog kapitalizma kakav je ovdje na djelu razornije su od posljedica rata i dugoročno će nas više koštati. Mi u Hrvatskoj uporno idemo unatrag." (za ''Feral Tribune'') [[Kategorija:Književnost|P]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|P]] [[Kategorija:Hrvatski pisci|P]] {{Wikipedia}} k1n6c88mjhklyn3j5m6nc8be4ojok8p 0 6987 28351 2007-03-20T23:04:58Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Jelisaveta Sabljić |slika= |tekst uz sliku=''srbijanska glumica'' |datum rođenja=13. juni 1942. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smr... 28351 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jelisaveta Sabljić |slika= |tekst uz sliku=''srbijanska glumica'' |datum rođenja=13. juni 1942. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ne želim i ne volim stalno odgovarati na ista pitanja. I tako ne želim kazati kada sam se rodila i koliko imam godina. To čak ne govorim ni policajcu, već mu poturim ličnu kartu, pa nek čita! Poznato je da se dama nikada ne pita za godine." (za ''Blic'') [[Kategorija:Film|S]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|S]] {{Wikipedia}} l40emvrkh36r3xg4vpzadgqwx1iinc6 0 6990 51479 48626 2014-04-13T14:24:32Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 1 interwiki link, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q15269]] 51479 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jelena Janković |slika=[[slika:Jelena Jankovic 2007 Dubai.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''srbijanska teniserka'' |datum rođenja=28. februar 1985. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Nisam materijalno opterećena i ne mjerim trošenje novca kroz kupovine, jer isključivo kupujem ono što mi je potrebno. A kad poklanjam, poklanjam od srca. I zato je moj najskuplji ''modni'' detalj osmijeh. Smatram da je najveće bogatstvo, prije svega, neprestana želja za spoznajom sebe." (za ''Večernje novine'') [[Kategorija:Sport|J]] [[Kategorija:Srbijanski sportisti|J]] {{Wikipedia}} aq7pp40jvco3e7n2bb7mwo7rfvod549 0 6991 52457 46319 2014-04-21T15:36:15Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52457 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jean-Claude Camille François Van Varenberg (Jean-Claude Van Damme) |slika= |tekst uz sliku=''belgijski glumac'' |datum rođenja=18. oktobar 1960. |mjesto rođenja=Sint-Agatha-Berchem, Belgija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Nastojim nositi svoju popularnost sa što više ljudskosti. Svaki potpis koji odbijete šok je za vašeg poklonika, zato, ako niste za komunikaciju, ostanite kod kuće. Osim toga, ne odobravam ono ponašanje s crvenog tepiha gdje mnogi ističu tijelo, svoje bogatstvo, a ne pokazuju ništa ljudsko. Takvi izgledaju kao idioti, ponašaju se kao majmuni i zato se nastojim kloniti Holivuda." (za ''Večernji list'') [[Kategorija:Film|D]] [[Kategorija:Belgijski glumci|D]] {{Wikipedia}} m38ttzangg6dwj0awfnj0qe2v1ys88c 14 6992 55216 41545 2015-08-03T20:10:26Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q7076111]] na [[d:|Wikidati]] 55216 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Glumci]] 9xteo7ek6jgxdnfqtd8ck3v8padz8ab 0 6994 31073 30065 2007-05-02T06:00:01Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31073 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Leptirica |originalni naziv =Leptirica |godina =1973. |zemlja =Jugoslavija |režiser =Đorđe Kadijević |uloge =[[Mirjana Nikolić]], [[Petar Božović]], [[Slobodan Perović]] }} == Dijalozi == *'''Mlinar''': "Boga ti gazda Živane, jel' ono tvoja Radojka?" :'''Živan''': "Jest' ona." :'''Mlinar''': "Ih, vidi je k'o leptirica." *'''X''': "Diži se Sredoje leći će krv." :'''Sredoje''': "Ma vala ja osta' pa nek' legne." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} keoim24v6w2mlapx7of47v44fjs9ry1 0 6995 30085 30072 2007-03-25T13:43:42Z Harač 23 30085 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Davor Sučić (Sejo Sekson) |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački pjevač'' |datum rođenja=7. juni 1961. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Političar]]i u novije vrijeme oteli su kruh nama poštenim estradnim radnicima. Oni zabavljaju raju, oni razbijaju automobile, oni tuku žene, sve ono za šta su rokeri nekad bili zaduženi, pa ja više ne znam šta da radim. Preuzeli su medije." (za ''Feral Tribune'') [[Kategorija:Muzika|S]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači|S]] {{Wikipedia}} b71zv0mlg8lx1y8yeev5w3unwjv420j 0 6996 30073 2007-03-25T13:16:20Z Zumbulka~bswikiquote 10 Sejo Sekson premješten u Davor Sučić 30073 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Davor Sučić]] 3v4n5kuofneiaijdpvfamuhdplvseq5 0 6997 36283 36282 2009-02-20T23:34:33Z TheMiner 715 36283 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Oskar Danon |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački dirigent'' |datum rođenja=7. februar 1913. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Uvijek sam imao veliki problem kada se izjednačavaju vjeroispovijest i nacionalnost. Dok sam odrastao u [[Sarajevo|Sarajevu]], većina tamošnjih katolika, pravoslavaca, Jevreja i muslimana osjećala se Bosancima. Nikada u pravoslavcu nisam gledao Srbina, niti u katoliku Hrvata. U našoj kući u Sarajevu jedino se postavljalo pitanje da li si demokrata ili fašista." (za ''Feral Tribune'') [[Kategorija:Muzika|D]] {{Wikipedia}} 2k6kcjvro1n6dmliznhpycef2hjtfix 0 6998 30080 30079 2007-03-25T13:30:26Z Harač 23 30080 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Gorčin Stojanović |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački i srbijanski režiser'' |datum rođenja=19. oktobar 1966. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Kad je posrijedi kulturni život u [[Srbija|Srbiji]], tu je sve neizvjesno. Ukoliko se ne zna kakva je ideja kulturnog razvoja ili vladinog koncepta u toj oblasti, svaka nova ličnost, a još više njeno okruženje, počinje od nultog nivoa. Kao u nekoj igrici u kojoj imate više života, ali ne možete zapamtiti nivoe koje ste osvojili. A, put od Horgoša do - gdje nam je već južna granica, bit će završen ovako ili onako, pod ovom ili onom vladom." (za ''Blic'') [[Kategorija:Film|S]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri|S]] [[Kategorija:Srpski režiseri|S]] {{Wikipedia}} azlwnctri8l1fcomglib8rshu2d12jd 0 6999 31074 30092 2007-05-02T06:00:02Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31074 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Gassan Kanafani |slika= |tekst uz sliku=''palestinski književnik'' |datum rođenja= 9. april 1936. |mjesto rođenja=Akre, Palestina |datum smrti= 8. juli 1972. |mjesto smrti=Bejrut, Libanon }} * "..U početku sam pisao o Palestini kao o problemu samom za se, o palestinskoj djeci, o palestinskom [[čovjek]]u, o nadanjima Palestinaca kao o takvima, kao o nečemu odvojenom od ovog [[svijet]]a, samostalnom, kao o specifično palestinskoj stvarnosti. Potom sam shvatio da sam počeo gledati Palestinu kao svekoliki ljudski simbol. Stoga, kada pišem o palestinskoj porodici, ja zapravo pišem o ljudskom iskustvu. U svijetu ne postoji nešto nalik palestinskoj tragediji..." (iz pogovora ''Ljudi na suncu'') == Djela == *''[[Ljudi na suncu]]'' {{Wikipedia}} [[Kategorija:Gassan Kanafani|*]] [[Kategorija:Palestinski pisci|K]] ltaxd7no8tkihtcuaa3j5vtl53hj70h 14 7000 30089 2007-03-25T13:46:12Z Harač 23 New page: [[Kategorija:Pisci]] 30089 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pisci]] kirfcsae461krkr82efw180kl0wyyhd 0 7001 31075 30091 2007-05-02T06:00:03Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31075 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ljudi na suncu |autor =[[Gassan Kanafani]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Rijāl fī-sh-shams'' |datum prvog izdavanja =1963. }} * "Možda je mina bila zakopana u zemlji po kojoj je išao ili ju je ispred njega bacio neko ko je bio skriven u obližnjem rovu. Sve to sada je nebitno. Noge su mu podignute, a leđa su mu i sada na bijelom udobnom krevetu dok mu strašan [[bol]] zavija u preponama... Bila je tu neka [[žena]] koja je pomagala ljekarima. Kadgod se toga sjeti, lice mu prekrije [[stid]]... Kakva ti je onda korist od [[patriotizam|patriotizma]]? Potrošio si [[život]] srljajući u opasnost, a evo te sada više ne možeš ni spavati pored žene! Šta si dobio? Neka sve ode u propast. Sada jedino želim više [[novac|novca]]... više novca." == Drugi o knjizi == *[[Esad Duraković]] **"Palestina jest najveća rana na savjesti modernoga svijeta. O njoj treba čitati literarno svjedočanstvo Gassana Kanafanija." *[[Muhamed Dželilović]] **"Ne tako davno Boumann je, govoreći o stanju savremenoga svijeta, podijelio ljude na one koji turistički putuju i upoznaju ga i na one koji su isto tako pokretni, ali svijetom lutaju iz nužde - za koru kruha. Djelo Gassana Kanafanija govori o ovom drugom, većem dijelu čovječanstva, o bolnom iskustvu žrtava trgovine ljudima, o toplini njihovih intimnih snova i surovosti svijeta u kojem te snove pokušavaju ostvariti." *[[Munir Mujić]] **''Ljudi na suncu'' jedno je od najznačajnijih djela palestinske književnosti otpora. Otuda je bilo prisutno i čitanje ovog djela kao političke alegorije: trojica izbjeglica različite životne dobi predstavljali su tri generacije Palestinaca, pustinja put do slobode i sl." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Gassan Kanafani]] [[Kategorija:Literatura]] lgwbm58ox9m0r8d93npx9qu2vfzcioh 14 7002 30096 2007-03-25T14:15:05Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: Ovdje se nalaze članci vezani za djela [[Radomir Konstantinović|Radomira Konstantinovića]]. [[Kategorija:Literatura]] 30096 wikitext text/x-wiki Ovdje se nalaze članci vezani za djela [[Radomir Konstantinović|Radomira Konstantinovića]]. [[Kategorija:Literatura]] ai580jtvpukxgcb3dznat7j69qfze6t 14 7003 30097 2007-03-25T14:15:52Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: Ovdje se nalaze članci vezani za djela [[Gassan Kanafani|Gassana Kanafanija]]. [[Kategorija:Literatura]] 30097 wikitext text/x-wiki Ovdje se nalaze članci vezani za djela [[Gassan Kanafani|Gassana Kanafanija]]. [[Kategorija:Literatura]] 6wwayquq29yfrxu8gpycej6gwyoib5y 14 7004 30098 2007-03-25T14:16:44Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: Ovdje se nalaze članci vezani za djela [[Mustafa Smajlović|Mustafa Smajlovića]]. [[Kategorija:Literatura]] 30098 wikitext text/x-wiki Ovdje se nalaze članci vezani za djela [[Mustafa Smajlović|Mustafa Smajlovića]]. [[Kategorija:Literatura]] h93clsm45jyfaqomt2906gfd70sf617 14 7005 30099 2007-03-25T14:17:27Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: Ovdje se nalaze članci vezani za djela [[Fahrudin Kučuk|Fahrudina Kučuka]]. [[Kategorija:Literatura]] 30099 wikitext text/x-wiki Ovdje se nalaze članci vezani za djela [[Fahrudin Kučuk|Fahrudina Kučuka]]. [[Kategorija:Literatura]] rvt9f5hnwabh94tylc267idb79yrxgt 14 7006 30100 2007-03-25T14:18:07Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: Ovdje se nalaze članci vezani za djela [[Ibrahim Kajan|Ibrahima Kajana]]. [[Kategorija:Literatura]] 30100 wikitext text/x-wiki Ovdje se nalaze članci vezani za djela [[Ibrahim Kajan|Ibrahima Kajana]]. [[Kategorija:Literatura]] 9ur1770olqgl3ostofueukadnktpud5 14 7007 30101 2007-03-25T14:19:05Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: Ovdje se nalaze članci vezani za djela [[Dževdet Sarač|Dževdeta Sarača]]. [[Kategorija:Literatura]] 30101 wikitext text/x-wiki Ovdje se nalaze članci vezani za djela [[Dževdet Sarač|Dževdeta Sarača]]. [[Kategorija:Literatura]] qrhwzew5040w6ua8jogc2jepfo6wkan 0 7008 31076 30102 2007-05-02T06:00:03Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31076 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dževdet Sarač |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački književnik'' |datum rođenja= 14. mart 1947. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"U zemlji [[BiH|Bosni]], na Balkanu, posljednje decenije vijeka, dešavala se drama ljudske patnje i trag [[zločin]]a prekrio je čitav svijet. Sa ekrana na svim TV stanicama širom svijeta slike ubistava, rušenja, uništavanja. Slike koncetracionih logora! Prve tužne ispovijesti onih koji su nakon pakla oslobođeni. Prve priče o masovnom silovanju žena, ali i sasvim malih djevojčica i već starih nemoćnih Bosanki. :Kakav je mentalni aparat koji može uraditi tako nešto? :Kakvi su ljudi stali iza zločina? :Zašto? :Slike sa ekrana neumoljivo svjedoče, a odgovora nema. Rijeka zločina na kraju vijeka smrti potresa Svijet, a odgovora nema na obično ljudsko pitanje - Zašto?" (''Zatvoreni krug'') == Djela == *''[[Zatvoreni krug]]'' {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|S]] [[Kategorija:Dževdet Sarač|*]] 517cxv8mvmuteefy39gi0ha53ixctpn 0 7009 51869 35707 2014-04-15T03:09:33Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 1 interwiki link, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q982566]] 51869 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Giovanni Arpino |slika= |tekst uz sliku=''italijanski književnik'' |datum rođenja=27. januar 1927. |mjesto rođenja=Pula, Hrvatska |datum smrti= 10. decembar 1987. |mjesto smrti=Torino, Italija }} * "Bilo je bolje dok su postojale javne kuće. Ali ti o tome ne možeš imati ni pojma. Kakva je ova naša zemlja, svemu da se smiješ. Kada ništa ne funkcioniše šta izmisle? Da zatvore kupleraje. Njenu jedinu istinsku blagotvornu instituciju." (''Miris žene'') == Djela == * ''[[Miris žene]]'' {{Wikipedia}} [[Kategorija:Giovanni Arpino|*]] [[Kategorija:Italijanski pisci|A]] 3o5iyixyixdagjz6vh2nwdgnewwss1b 14 7010 30106 2007-03-25T14:29:21Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: Ovdje se nalaze članci vezani za djela [[Giovanni Arpino|Giovanni Arpina]]. [[Kategorija:Literatura]] 30106 wikitext text/x-wiki Ovdje se nalaze članci vezani za djela [[Giovanni Arpino|Giovanni Arpina]]. [[Kategorija:Literatura]] orp3h3fzhn4sz0cctg6ok3nelgn07h8 14 7011 30107 2007-03-25T14:31:15Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: Ovdje se nalaze članci vezani za djela [[Sadi]]ja. [[Kategorija:Literatura]] 30107 wikitext text/x-wiki Ovdje se nalaze članci vezani za djela [[Sadi]]ja. [[Kategorija:Literatura]] ldtfxrenw4l5vsdt2rrc94qpi6yu30v 14 7012 61811 30108 2024-05-17T11:58:18Z Srđan 4695 61811 wikitext text/x-wiki Ovdje se nalaze članci o hrvatskim slikarima. [[Kategorija:Hrvatska|Slikari]] [[Kategorija:Slikari]] apxw3frh2o6wr2dveerlesbkniuo397 14 7013 61810 30109 2024-05-17T11:58:06Z Srđan 4695 61810 wikitext text/x-wiki Ovdje se nalaze članci o hrvatskim scenaristima. [[Kategorija:Hrvatska|Scenaristi]] [[Kategorija:Scenaristi]] omfhaaodscka2qnrb4oh4yunmgafkyd 14 7014 61684 61428 2024-05-17T10:52:02Z Srđan 4695 61684 wikitext text/x-wiki Ovdje se nalaze članci o američkim scenaristima. [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države|Scenaristi]] [[Kategorija:Scenaristi]] ehc162phexna9cujhjau3zs6ooecbyy 14 7015 58654 58653 2019-01-03T21:16:53Z نوفاك اتشمان 1245 Poništena izmjena 58653 korisnika [[Special:Contributions/176.47.49.23|176.47.49.23]] ([[User talk:176.47.49.23|razgovor]]) 58654 wikitext text/x-wiki Ovdje se nalaze članci o scenaristima. [[Kategorija:Umjetnost]] m5j7z2m49ml08m2vrym10s97hg2v8qd 0 7016 51531 43716 2014-04-13T18:44:39Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q41580]] 51531 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Axel Munthe |slika=[[slika:Axel Munthe.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''švedski ljekar i pisac'' |datum rođenja=31. oktobar 1857. |mjesto rođenja=Oskarshamn, Švedska |datum smrti= 11. februar 1949. |mjesto smrti=Stockholm, Švedska }} * "[[Telefon]] je smronosno oružje u rukama besposlene [[žena|žene]]." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Švedski pisci|M]] bvv8wxy2preq5fevi69u3enlvup3mhq 0 7017 52118 47849 2014-04-15T12:53:29Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 29 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q2042]] 52118 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Charles de Gaulle |slika=[[slika:De Gaulle-OWI.jpg|170px]] |tekst uz sliku=''francuski vojskovođa, državnik i predsjednik'' |datum rođenja=22. novembar 1890. |mjesto rođenja=Lille, Francuska |datum smrti=9. novembar 1970. |mjesto smrti=Colombey-les-Deux-Églises, Francuska }} * "Opasni su samo oni [[neprijatelj]]i koje ne možete prepoznati." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Francuski političari|D]] beei0l72dbzw604ut7uwyxi27lk7n1y 0 7018 59379 52095 2020-06-27T16:11:49Z Vilho-Veli 7122 File 59379 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Cesare Pavese |slika= |tekst uz sliku=''italijanski književnik'' |datum rođenja=9. septembar 1908. |mjesto rođenja=Santo Stefano Belbo, Italija |datum smrti= 27. august 1950. |mjesto smrti=Torino, Italija }} [[File:Cesare Pavese ritratto.jpg|thumb]] * "Vjerujemo samo u onu privrženost koja staje žrtve; sve ostalo je, u najboljem slučaju, obično fraziranje." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Italijanski pisci|P]] i8zkx9k49i3s0tyd0fj1pw8zsripb6p 0 7019 35487 30135 2008-11-16T12:52:55Z Pearl 501 35487 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Evropa danas |autor =[[Miroslav Krleža]] |slika = |tekst uz sliku =''knjiga eseja'' |originalni naziv =''Evropa danas'' |datum prvog izdavanja =1935. }} * "Zvao sam se [[Giordano Bruno]], spalili su me na lomači, kad sam izdahnuo u njihovom smislu pristojno, kao ugledan veleposlanik i gavan [[Voltaire]], triput su me izbacili iz groba. Pojavio sam se u ovoj ludnici kao [[Mihail Bakunjin|Bakunjin]], pak su me gonili do smrti kao bijesno pseto, a kao Hercen ili Mickiewicz ili Spopin umro sam u izgnanstvu od ovidijevske tuge za rodnim zavičajem. Pregazili su me kao [[Sándor Petőfi|Petöfija]], a kao prezreni Jehudija Heine i danas sam još njemačka sramota. Zaklali su me kao Landauera, a moje lordovsko ime [[George Gordon Byron|Byronovo]] nepristojno je izustiti glasno u torijevskim krugovima sve do dana današnjega. Predao sam dušu Nečastivom kao paralitik [[Charles Baudelaire|Baudelaire]], a kao Verlaine pisao sam himne Bogorodici, ali ni to mi nije pomoglo. Uprkos tome ubajbučili su me i žigosali zbog moga nemoralnog života. Pobjegao sam u tropske groznice kao Rimbaud, među Polinezijce na Tahiti, u ludnicu kao [[Vincent van Gogh|Van Gogh]]..." {{Wikipedia}} {{Djela Miroslava Krleže}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Miroslav Krleža]] cy4dym8r7q3pofvb11c1gkkjiowap6v 0 7020 59173 30137 2020-02-02T18:22:39Z Bobby367 7076 59173 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Refugees |autor =[[Zlatko Topčić]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Refugees'' |datum prvog izdavanja =1999. }} * "Uprljali su me...jesu...zauvijek i do pod kožu...sve rijeke svijeta me oprati ne mogu. Gnoj u mene usuli...da zamrzim sebe i svoje, ono što je Bog iznio iz mene. A moja je Alma od mene, iz mene...i nekog...jeste...od njih... Babo me pljunuo, brat me se odrekao, a i drugi bi da je ko od njih živ. Šta čekaš ti, koji više prava imaš, pa muž si mi?! Čemu si ti kriv da ispaštaš moje rane, kao da su ti malo tvoje. Da patiš moj grijeh, zar se i od koga toliko tražiti smije!? Svejedno, reći ćeš -znam, to me bez riječi pitaš, na usnama ti vidim - oni su, prljavi, pijani, masni, zli, bili u tebi, tamo gdje, ljubljen, bijah i ja? I prosuli su, na isto mjesto, sjeme... ili gnoj?! Iz gnoja nikla, u meni, na mojoj zemlji što mi je prihvatila sjeme, u mojoj karlici, rodila se...Alma! :Zar te ONA uvijek neće podsjećati i stajati između nas, kao ta slika reda dugačkog?! U razmjenu me dali tek kad kasno bi. Zar u sebi ona, mala, ptice još, ne nosi sjeme očevog zla, on joj je-neko! -otac, ako sam ja majka! Sjeme što čuči, skriveno u kutu, skutreno, zlo što samo čeka tren da bukne: pa zar to onda nije grijeh prema meni, prema tebi?! Nije,Bog samo zna koliko te volim i koliko sam nad nama drhtala, jer voljeti te, značilo je uvećati moj grijeh. Je li to "hvala" za dobrotu - pitaš, vidim, čujem, znam. Zar je trebalo tako, i od njih, da saznaš istinu? Da se tako sa nama poigraju?! Ovako okrutno, svakome na znanje?! Vratio me jesi u život, a Bog zna sada nije li to baš tvoj grijeh? Zar bi, da je drukčije bilo, boljelo manje? Ama,ne! Pa i pravde neka ima u tome. Čađ je crna i bez svoga grijeha, ali - crna zaista jest. I vuk je ljut, to mu je ćud! Moja Alma! Moja sudbina! Nemam te obraza u oči pogledati. Dođe, eto, i taj glas, i sruši tajnu, sve. Da mi, možda, olakša, jer najgore je čekati zlo, taj strah, pa kada se prijetnja ostvari, bude nam lakše. Tako i meni. Moj Bože, kako sam sad lagahna. Gola. :Jesam li ti ja trebala reći? Neka ti nisam rekla! Žao mi je, tome bar nisam kriva. Ovako, do jučer, imali smo ljubav i laž, sad, s istinom, ništa od tog. Bog mi je svjedok da sam i pred ljudima i pred Njim čista, samo pred tobom nisam, znam. Ne tražim oprost, jer ni babo, ni brat mi ga ne dadoše, pa zašto bi ti, čovjek moj, što dijete tuđe za svoje uze! Pa bar da je samo ono, a nije, između nas... Bog zna šta bih, da jeste, uradila tad, toliko te volim... Htjedoh je baciti, onaj njen dio što nije moj, a ne znam ga koji je, i bacih je svu, jednom, davno, a ona zaplaka, kao da me zove, kao da kaže "MAJKO MOJA", i uzeh je. I eto, ide uz mene, da je volim i mrzim. Tako, sinoć, osvanu kraj. :Sad smo, srećom, eto, svi zajedno mrtvi. Ubili su nas tek sad! Bože moj, neka bude bolje drugi put, i u idućem životu ne daj mi ljudski, a ako mi ga ipak u tom obliku daš, neka bar ne budem žena, pa neka me ubiju kao psa ili zgaze kao muhu... MOJ BOŽE! BOŽE MOJ!" {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zlatko Topčić]] 90tcw0qr75pk5dv4puwho8yibav2ww0 0 7021 59619 30158 2020-12-06T23:55:31Z 5.43.72.55 dorađeno 59619 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Rezak Hukanović |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački književnik'' |datum rođenja=1. decembar 1949. |mjesto rođenja=Prijedor, FNR Jugoslavija |datum smrti= |mjesto smrti= }} {{Wikipedia}} '''Rezak Hukanović''' (1. decembar 1949) bosanskohercegovački je pisac. Autor je knjige ''Deseta vrata pakla – Pola godine u logorima smrti Omarska i Manjača''. * "Šta li će sutra :oni, koji su svaku večer ranjavali mrak :ubijali dan? :Da li će znati bar da odglume kajanja? :Šta li će sutra kada se osvijeste, :kada se razbude :iz svojih teškokalibarskih snova, :kakve će tada snove tkati?" :(iz pjesme ''Ti si tek jedna od onih'') * "Pa, to je lakša književna forma. Znate jako je teško objašanjavati npr. kada me tuku i kako ja moram zauzimati položaj dok to traje. [...]" :(početni dio odgovora na pitanje iz intervjua za ''zenicainfo.ba'', 'Pišete u trećem licu, a govorite o onome što ste lično preživjeli. Zašto?')<ref>[https://zenicainfo.ba/2019/01/24/intervju-rezak-hukanovic-bivsi-logoras-omarske-i-manjace-svoju-sam-emociju-umanjio-prebacivsi-je-dzemi/ ''zenicainfo.ba'', intervju]</ref> ==Reference== {{reflist}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|H]] pziza1g9tdxca4ea800xml5jw2cauz4 0 7022 30160 2007-03-25T20:14:49Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Ivan Kordić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački književnik'' |datum rođenja= 22. februar 1945. |mjesto rođenja=[[Mostar]], [[Bosna i Hercegov... 30160 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ivan Kordić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački književnik'' |datum rođenja= 22. februar 1945. |mjesto rođenja=[[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Nasmiješi se, :udari glavom o zid. Osjeti bol. :Možda ti je sve to posljednji put." :(iz pjesme ''Pamti'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|K]] fi4byregwlxe9nzjwy6tqv3umoe0tru 0 7023 30161 2007-03-25T20:25:17Z Zumbulka~bswikiquote 10 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =Symposion |autor =[[Platon]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv ... 30161 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Symposion |autor =[[Platon]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Symposion'' |datum prvog izdavanja =385. p.n.e. }} * "Jer to je pravi način vođenja ljubavi, da se počevši od množine ljepota radi onog lijepog samog uvijek dalje uspinje, uvijek stupnjevito od jednog prema drugom i od drugog prema svim lijepim tijelima, i od lijepih tijela prema lijepim djelima, i od lijepih djela prema lijepim naucima, sve dok se od lijepih nauka ne dođe do onog nauka koji nije ništa drugo do znanje o onom lijepom samom i dok se naposljetku ne spozna ono lijepo samo što jest." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Platon]] ie82uhv4fwpwx4zv1q8mronaawfubk3 0 7024 48549 31776 2013-02-03T16:15:29Z Harač 23 48549 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Estetika |autor =[[Hegel]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv = |datum prvog izdavanja = }} * "Ljude mogu nasmijati najprostije i najbljutavije stvari, ali isto tako oni se često smiju i onome što je najvažnije i najdublje, samo ako se na njemu pokaže neka sasvim beznačajna strana koja stoji u proturječnosti s njihovim navikama i svakodnevnim shvaćanjima." * "[I]sto tako postoji smijeh u kojima se izražavaju poruge, preziranja, očajanja itd. Međutim, što se tiče komičnog, za nj su uopće potrebni beskrajna dobra volja i beskrajno samopouzdanje, potrebno je da se čovjek nalazi iznad svoje vlastite proturječnosti umjesto da je zbog nje ogorčen i nesretan; potrebne su blaženost i sreća subjektivnosti, koja sigurna u samu sebe, može podnijeti poništenje svojih ciljeva i njihovog realiziranja. Kruti razum je najmanje sposoban za to upravo u onim prilikama u kojima je po svome ponašanju drugima smiješan u najvećem stupnju." *"Možemo smatrati da su bog otac, Hristos i Marija jos toliko savrseno i dostojanstveno prikazani: sve to nista ne pomaze, nase se koljeno ipak nikada vise nece saviti pred njima." {{Wikipedia}} {{Djela Hegela}} [[Kategorija:Hegel]] [[Kategorija:Literatura]] a33pffjls4wzgn9vglsu2usre3o215u 0 7026 62064 62063 2024-05-18T17:27:37Z Srđan 4695 62064 wikitext text/x-wiki {{mson}} [[File:Rosa Asagumo 1.jpg|thumb]] *[[Ruža (biljka)]], biljka *[[Ruža (Nura Bazdulj-Hubijar)|''Ruža'' (Nura Bazdulj-Hubijar)]], djelo [[Nura Bazdulj-Hubijar|Nure Bazdulj Hubijar]] {{višeznačna odrednica}} m6lw1v7kujnndvcwjl624b386d8yaom 0 7027 30176 2007-03-26T21:24:40Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Veljko Bulajić |slika= |tekst uz sliku=''crnogorski režiser'' |datum rođenja=23. mart 1928. |mjesto rođenja=Crna Gora |datum smrti= |mjesto smrti= }} *... 30176 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Veljko Bulajić |slika= |tekst uz sliku=''crnogorski režiser'' |datum rođenja=23. mart 1928. |mjesto rođenja=Crna Gora |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Nakon divne premijere ''[[Libertas]]a'' u Zagrebu, u Dubrovnik sam išao vrlo uznemiren, osjećao sam gotovo istu tremu kao prije pedesetak godina, kada sam išao na prikazivanje svog prvog filma ''[[Vlak bez voznog reda]]''. No, nakon veličanstvenog prijema publike u dvorani, sada mirno mogu otići na ostala prikazivanja." (za ''Večernji list'') [[Kategorija:Film|B]] [[Kategorija:Crnogorski režiseri]] {{Wikipedia}} jaahwogt145jpzxayy3idco4nihxube 14 7028 30177 2007-03-26T21:28:26Z Harač 23 New page: [[Kategorija:Režiseri]] 30177 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Režiseri]] psx58049yinnng2cipbxwnhygbp96pf 0 7029 52444 47084 2014-04-21T15:07:37Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52444 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Eva Gabor]] **"[[Ljubav]] je igra koja se može igrati udvoje tako da oboje pobijede." *[[Jerome David Salinger]] **"[[Život]] i jeste igra. Život je igra koja se igra kako pravila zahtjevaju" (''[[Lovac u žitu]]'') *[[Majka Tereza]] **"[[Život]] je igra - igraj se." *Film ''[[Rollerball (1975)|Rollerball]] **'''Bartholomew''': "Igra je stvorena da bi demonstrirala bezvrijednost individualnog napora." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} jhflu5vaniu5a22iplog6fpjgp47ycy 0 7031 30235 2007-03-29T19:45:15Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Goran Grgić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski glumac'' |datum rođenja=1965. |mjesto rođenja=Osijek, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Zbog f... 30235 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Goran Grgić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski glumac'' |datum rođenja=1965. |mjesto rođenja=Osijek, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Zbog filma ''Libertas'' sam čak, zbog problema u pozorištu, preklapanje termina i svega ostalog, bio spreman dati otkaz, samo da bih nastavio igrati. Sve mi se to dogodilo u jednom kritičnom životnom momentu, tako da sam baš želio biti u toj ekipi." (za ''Republiku'') [[Kategorija:Hrvatski glumci|G]] {{Wikipedia}} go02al8l4azf2d0tm8vz0262czqx9bu 0 7032 61896 30236 2024-05-18T09:19:46Z Srđan 4695 61896 wikitext text/x-wiki * "Nemamo drugog izbora nego vjerovati u ujedinjenu [[Evropa|Evropu]]. Ne želim to reći rezignirano. Ujedinjavanje Evrope može se posmatrati istovremeno s velikim zanimanjem, ali i s dozom rezigniranosti. Mnoge stvari ne razumijemo, nemamo čak ni razvijen pojmovnik kojim bismo objasnili kako je moguće da budemo svi zajedno, a da pritom svako može biti i sam." (za ''Dnevnik'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Esterhazi, Peter}} [[Kategorija:Mađarski pisci]] l2dwu2l7dbuwpbea8od9jcdeqvaz58r 0 7033 31079 30239 2007-05-02T06:00:05Z EmxBot 48 Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse 31079 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Brzi i mrtvi |originalni naziv =The Quick and the Dead |godina =1995. |zemlja =SAD |režiser =[[Sam Raimi]] |uloge =[[Sharon Stone]], [[Gene Hackman]], [[Russell Crowe]], [[Leonardo DiCaprio]] }} == Reklamna rečenica == * "Misliš da si dovoljno brz?" == Citati == *'''Ellen''': "[[Zakon]] se vratio u grad." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} 8m3c7tn3o0u1yvxk22e5scydlqs5w7j 0 7034 55218 50912 2015-08-03T20:10:46Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 8 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q475693]] na [[d:|Wikidati]] 55218 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Oldboy |originalni naziv =Oldboy |godina =2003. |zemlja =Južna Koreja |režiser =[[Chan-wook Park]] |uloge =[[Min-sik Choi]], [[Ji-tae Yu]], [[Hye-jeong Kang]] }} == Reklamna rečenica == * "15 godina utamničenja, pet dana [[Osveta|osvete]]." == Citati == *'''Dae-su Oh''': "Iako nisam gori od zvijeri, zar nemam i ja, također, [[pravo]] na [[život]]?" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} qubt9euags5xyytb87crzi50upwjbfe 0 7035 55219 41718 2015-08-03T20:10:56Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q325662]] na [[d:|Wikidati]] 55219 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Božiji gnjev |originalni naziv =Aguirre, der Zorn Gottes |godina =1972. |zemlja =Zapadna Njemačka |režiser =[[Werner Herzog]] |uloge =[[Klaus Kinski]], [[Helena Rojo]], [[Del Negro]] }} == Reklamna rečenica == * "Veličanstveno putovanje u srce tame." == Don Lope de Aguirre == * "Taj [[čovjek]] je za glavu veći od mene. To će se možda promijeniti." * "Ja sam najveći [[Izdaja|izdajnik]]. I ne smije biti drugog." * "A gnjev... Gnjev božiji će stići sve koji nisu samnom." == Drugi == *'''Okello''': (''halucinirajući'') "Nema broda. Nema šume." (''Pogađa ga strijela'') "Nema strijele. Mi zamišljamo strijele jer ih se bojimo." *'''X''': "Na ovoj rijeci Božiji posao nije završen." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} nqrhq23c0p5vfzlmlq2t3txm7hxbek8 0 7036 30249 2007-03-31T23:45:53Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Ivan Klasnić |slika=[[slika:Ivan Klasnic 5dec2006.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''hrvatski fudbaler'' |datum rođenja=29. januar 1980. |mjesto rođenja=Hambu... 30249 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ivan Klasnić |slika=[[slika:Ivan Klasnic 5dec2006.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''hrvatski fudbaler'' |datum rođenja=29. januar 1980. |mjesto rođenja=Hamburg, Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Tačno je da sam se našao na prekretnici, ali nisam razmišljao o bilo kakvom drugom poslu osim nogometa. Nekako se još nadam da ću moći igrati. Znam da je situacija vrlo složena, pa zato ništa ne želim prognozirati, ali volio bih da se moje želje ostvare." (za ''Gloriju'') [[Kategorija:Sport|K]] [[Kategorija:Hrvatski sportisti|K]] {{Wikipedia}} 54uru25f12hmpe7hv3r5lyw5h35uhg0 0 7037 52111 38137 2014-04-15T12:33:18Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 4 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q1443792]] 52111 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Frank Miller |slika=[[slika:Frank Miller.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''američki pisac, umjetnik i filmski režiser'' |datum rođenja=27. januar 1957. |mjesto rođenja=Olney, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Heroj]] je neko ko čini pravu stvar za svoje pleme, svoje društvo i svoju čast zato što je to ispravno, a ne da bi bio nagrađen u nekom materijalnom smislu, čak ni da bi dobio zasluge bilo koje druge vrste. Moji heroji mogu čak umrijeti osramoćeni i da jedino oni znaju da to nije istina, ali će umrijeti mirno jer znaju da su učinili pravu stvar." (za ''Blic'') [[Kategorija:Umjetnost|M]] [[Kategorija:Književnost|M]] [[Kategorija:Film|M]] [[Kategorija:Američki pisci|M]] [[Kategorija:Američki režiseri|M]] {{Wikipedia}} 9h3brn8ve8hsn88ppieki5i4rror2c8 0 7039 55220 40417 2015-08-03T20:11:07Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q181573]] na [[d:|Wikidati]] 55220 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Fazil Iskander (Фазиль Абдулович Искандер) |slika= |tekst uz sliku=''abhaški književnik'' |datum rođenja=06. mart 1929. |mjesto rođenja=Sukhumi, Gruzija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Udariti štapom ili korbačem - znači izjednačiti te sa stokom, a čemu [[život]] ako te izjednačuju sa stokom?" (''[[Sandro iz Čegema]]'') [[Kategorija:Književnost|I]] [[Kategorija:Abhaški pisci|I]] [[Kategorija:Fazil Iskander]] {{Wikipedia}} sxwzbw4plbozfpw2kwoysy4975qdzak 14 7041 30257 2007-04-01T00:18:06Z Harač 23 New page: [[Kategorija:Pisci]] 30257 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pisci]] kirfcsae461krkr82efw180kl0wyyhd 14 7042 30259 2007-04-01T00:19:39Z Harač 23 New page: [[Kategorija:Literatura]] 30259 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 7043 30260 2007-04-01T00:28:32Z Harač 23 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =Sandro iz Čegema |autor =[[Fazil Iskander]] |slika = |tekst uz sliku =roman |or... 30260 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Sandro iz Čegema |autor =[[Fazil Iskander]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Сандро из Чегема'' |datum prvog izdavanja =1969. }} * "Predavanje pokojnika zemlji za Čegemce je toliko važan i neizostavan čin da se moralni osječaj Čegemca nikada nije mogao pomiriti s tim da mrtvi [[Lenjin]] godinama leži u prostoriji iznad zemlje, umjesto da leži u zemlji i s njom se sjedini." * "Udariti štapom ili korbačem - znači izjednačiti te sa stokom, a čemu [[život]] ako te izjednačuju sa stokom?" * "Ali, kristalizacija [[gnjev]]a u duši tog rođaka već je počela gotovo hemijskom neizbježnosšću." * "I, bez obzira na sve životne izopačenosti, Čegemci i dalje uporno nastavljaju čekati kada će, napokon, zemlji biti predan Onaj što je Htio Dobro, a nije Uspio." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Fazil Iskander]] {{Wikipedia}} ncd7zi88exilx2jqvv4cp1h70osv75z 0 7044 41115 41111 2011-01-23T17:59:40Z WizardOfOz 467 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/89.146.134.93|89.146.134.93]] ([[User talk:89.146.134.93|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Zumbulka|Zumbulka]] 41115 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Soliter Titanic |autor =[[Almir Alić]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Soliter Titanic'' |datum prvog izdavanja =2006. }} * Jagnje je umiljata domaća [[životinja]] koja na Balkanskom poluotoku rijetko doživi punoljetstvo. Umiljatom životinjom, zapravo, jagnje postaje tek kada ga potomci Južnih Slavena zarotiraju na ražnju iznad laganog žara. Tada se još jednom potvrdi stara životna [[mudrost]], po kojoj produžetak odnosa povećava krajnji užitak. Mjera ljudskog strpljenja određuje da li će se jagnjetina jesti dobro pečena ili pomalo žilava. S tim je u vezi druga važna [[istina]] da boja kože ne određuje ničiju suštinu. Pečenje površinski može izgledati savršeno rumeno, a da mu meso možeš komotno bacit' psima." * "Meso domaćih životinja jede se kad je mlado. Teletinu i jagnjetinu naši želuci neosjetno vare. Dosljedni kultu predaka, moji poluotočani često požele svoje žene u zrelom dobu zamijeniti za nešto mlađe. Njih je, kažu stariji, također lakše svariti." * "- Svak' onaj iz ove kuće koji zavoli knjigu, dobiće šansu za školu pa makar mi ostali poskapali od gladi. Kad školu izuče, ima bar jedno [[dijete]] da povuče svojim putem. :Mati je labave vjere mjerkala Juru i iznijela svoje mišljenje, a da je ćaća za to upitao nije: :- Uči ti, sine, šumarstvo. Nećeš bar imati puno posla kad nam se potlije vratiš u ovaj prokleti krš. Trebaš biti odmoran kad se vraćaš s posla, da nam pripomogneš radit na zemlji i čuvati blago." * "[[Trač]], kritički osvrt čaršije, čini osnov naše komunikacije. Nastaje spontano, u formi šapata, razvija se ubrzano, slijedeći logiku geometrijskog niza, da bi nas iznenadno poklopio kao ogromni talas koji nam oduzme dah i svojom turbulencijom onesposobi da razlikujemo činjenicu od pretpostavke, istinu od [[laž]]i. Trač je mjera naše nesposobnosti da prihvatimo drugačije, nezadovoljstvo sopstvenim načinom [[život]]a i povod za mističnu socijalizaciju stanara. (...) Trač je pero u rukama nevještog tatoo majstora. Na tuđoj koži crta ružnu i neizbrisivu tetovažu koja čini da se trajno [[stid]]imo sopstvenog tijela." * "Da li je razlog što kod nas ima više pedera nego doktora to što Bosancima lakše ulazi u guzicu nego u glavu?" * "Ništa bolje [[čovjek]]a ne održi u životu kao razigrana [[mašta]], kojoj se čovjek u općem beznađu mazohistički prepusti i sujevjerno joj se [[nada]], čekajući novi dan s boljom nafakom." * "U [[BiH|Bosni]] nema glamoura i ljudi se ne znaju dobro namjestiti i uslikati, pa im tuđi drek uvijek miriše ljepše od jorgovana iz vlastite avlije." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Almir Alić]] [[Kategorija:Literatura]] papn55wz96vwzhoeh4qamb8z6cmzv1o 0 7045 38372 30271 2009-11-03T12:25:26Z 92.36.169.31 38372 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Almir Alić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački književnik'' |datum rođenja= 1970. |mjesto rođenja=Zvornik, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Da li je razlog što kod nas ima više pedera nego doktora to što Bosancima lakše ulazi u guzicu nego u glavu?" (''Soliter Titanic'') * "Ništa bolje [[čovjek]]a ne održi u [[život]]u kao razigrana [[mašta]], kojoj se čovjek u općem beznađu mazohistički prepusti i sujevjerno joj se nada, čekajući novi dan s boljom nafakom." (''Soliter Titanic'') * "U Bosni nema glamoura i ljudi se ne znaju dobro namjestiti i uslikati, pa im tuđi drek uvijek miriše ljepše od jorgovana iz vlastite avlije." (''Soliter Titanic'') == Djela == * ''[[Soliter Titanic]]'' * ''[[Boa u kokošinjcu]]'' * ''[[Piccolo Mondo]]'' {{Wikipedia}} [[Kategorija:Almir Alić|*]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] lzkd2d2bpktx918c7dhv3j5ctepm9co 0 7046 30274 2007-04-01T14:22:20Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Ljiljana Blagojević |slika= |tekst uz sliku=''srbijanska glumica'' |datum rođenja=5. novembar 1955. |mjesto rođenja=Zemun, Srbija |datum smrti= |mjesto ... 30274 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ljiljana Blagojević |slika= |tekst uz sliku=''srbijanska glumica'' |datum rođenja=5. novembar 1955. |mjesto rođenja=Zemun, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ne vrijedi mi da [[Šutnja|šutim]], jer me to podsjeća na onu priču o carevom odijelu. Mora se naći neko ko će reći: ''Pa, go si, čovječe!'' Mislim da je i obaveza mislećeg čovjeka da kaže [[Istina|istinu]], ali i da je ne shvati zlonamjerno kada je čuje od drugih. Ne žalim za onim što sam uradila, mogu se samo kajati zbog onoga što nisam." (za ''Večernje novosti'') [[Kategorija:Film|B]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|B]] {{Wikipedia}} 4umt9knetbqtkvrwi9jbm5a44laiuqr 0 7047 30276 2007-04-01T14:39:02Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Milko Šparemblek |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski blatan, koreograf i glumac'' |datum rođenja=1. decembar 1928. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjest... 30276 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Milko Šparemblek |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski blatan, koreograf i glumac'' |datum rođenja=1. decembar 1928. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Dugo živim i dugo radim, pripremam 150. premijeru, tako da je shvatam samo kao završetak višemjesečnog rada. Inače sam vrlo miran čovjek, pogotovo u poslu u kojem nervoza nimalo ne pomaže. U životu sam uvijek bio vrlo discipliniran. Unatoč visokoj dobi, redovno vježbam, da tijelo ne propadne. Tijelo je instrument i ako je u lošem stanju, takva će biti i koreografija." (za ''Gloriju'') [[Kategorija:Film|Š]] [[Kategorija:Hrvatski glumci|Š]] [[Kategorija:Umjetnost|Š]] {{Wikipedia}} p8yy19sgvfy021yqdcsdcyxkkiildwf 0 7048 52485 32662 2014-04-21T16:23:33Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52485 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Kirstie Alley |slika=[[slika:KirstieAlley1994.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''američka glumica'' |datum rođenja=12. januar 1951. |mjesto rođenja=Wichita, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Smršavila sam 4,5 kg. Želim smršaviti još 30-ak. Želim biti stvarno mršava debela glumica." [[Kategorija:Film|A]] [[Kategorija:Američki glumci|A]] {{Wikipedia}} 2sw9zbqdk50ckt1n5yj7em1npls478p 0 7049 52407 40404 2014-04-21T13:46:32Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52407 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ellen Degeneres |slika=[[slika:Ellen DeGeneres.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''američka glumica i komičarka'' |datum rođenja=26. januar 1958. |mjesto rođenja=New Orleans, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Budite spremni učiti nove stvari čak i kad su u suprotnosti s onim šta ste jučer naučili." [[Kategorija:Film|D]] [[Kategorija:Američki glumci|D]] {{Wikipedia}} g3ykm0wcy77cxn2ve1cbl4rl6nzaaxq 0 7050 52037 45994 2014-04-15T09:12:00Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 3 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q106418]] 52037 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Catherine Deneuve |slika=[[slika:Catherine deneuve2.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''francuska glumica'' |datum rođenja=22. oktobar 1943. |mjesto rođenja=Pariz, Francuska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Toliko sam popularna da je to ponekad zastrašujuće. Pretpostavljam da je samo stvar u tome da sam svačiji tip." [[Kategorija:Film|D]] [[Kategorija:Francuski glumci|D]] {{Wikipedia}} q1lknt88p2yhj6yf8gd2chh1v3dyb06 0 7051 51765 49529 2014-04-14T23:19:21Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 11 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q834621]] 51765 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Bono Vox (Paul David Hewson) |slika=[[slika:Bono U2 at Prague 2000 IMF.jpeg|200px]] |tekst uz sliku=''irski rok pjevač'' |datum rođenja=10. maj 1960. |mjesto rođenja=Dublin, Irska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ne bih se htio kandidirati za [[predsjednik]]a jer se ne želim seliti u manju [[kuća|kuću]]." [[Kategorija:Muzika|V]] [[Kategorija:Irski pjevači|V]] {{Wikipedia}} dicxfgu4b3709bhaqmn81h1dey57ql3 0 7052 51659 38039 2014-04-14T20:02:00Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 9 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q23844]] 51659 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=George Timothy Clooney |slika=[[Slika:George.Clooneywiki1.jpg|180px]] |tekst uz sliku=''američki glumac'' |datum rođenja=6. maj 1961. |mjesto rođenja=Lexington, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Zaista, ne možeš baš puno naučiti slušajući samog sebe dok govoriš." [[Kategorija:Film|C]] [[Kategorija:Američki glumci|C]] {{Wikipedia}} icsm2pscm7p3ycyuj8jczbnqe6pqgcv 0 7053 30284 2007-04-01T15:26:53Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Frano Lasić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski glumac'' |datum rođenja=12. novembar 1954. |mjesto rođenja=Rijeka, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= ... 30284 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Frano Lasić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski glumac'' |datum rođenja=12. novembar 1954. |mjesto rođenja=Rijeka, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ili se s nekim nađete ili ne - [[ljubav]] ne pita za godine. Vrijeme pokaže je li ta osoba ona prava." [[Kategorija:Film|L]] [[Kategorija:Hrvatski glumci|L]] {{Wikipedia}} 3jzaom495dzxem9d04vshsm8f9ubjwk 0 7054 59559 52604 2020-11-18T01:25:56Z Vilho-Veli 7122 File 59559 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Rita Rudner |slika= |tekst uz sliku=''američka glumica i komičarka'' |datum rođenja=17. septembar 1953. |mjesto rođenja=Miami, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[Image:Rita Rudner.jpg|thumb|[511x768] px|right|Rita Rudner (2011)]] * "[[Muškarac|Muškarci]] sve zaboravljaju; [[Žena|žene]] sve pamte. Zato muškarci trebaju reprize utakmica." * "Nosim parfem ''Miris novog automobila'' da privučem muškarce." [[Kategorija:Film|R]] [[Kategorija:Američki glumci|R]] {{Wikipedia}} fe87q9lzrtdibpb4cpifixdmrx0026d 0 7055 60458 51375 2023-02-06T14:28:17Z Panasko 7926 60458 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Angelina Jolie |slika=[[slika:Jolie.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''američka glumica'' |datum rođenja=4. juni 1975. |mjesto rođenja=Los Angeles, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Jedini način da imamo [[život]] je da mu se posvetimo kao ludi." * „Ako pravim budalu od sebe, koga briga? Ne plaši me ničija percepcija o meni.” * „Kada su druge djevojčice htjele da budu balerina, ja sam na neki način željela da budem vampir.” [[Kategorija:Film|J]] [[Kategorija:Američki glumci|J]] {{Wikipedia}} m2y2kg8frfrbrdau2tmpzj4jycctwpe 0 7056 30292 30291 2007-04-01T15:40:36Z Harač 23 30292 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sela Ward |slika=[[slika:Sela Ward.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''američka glumica'' |datum rođenja=11. juli 1956. |mjesto rođenja=Meridian, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Žena|Žene]] stvarno žele stići na vrijeme. Samo što sve počinje tako prokleto rano." [[Kategorija:Film|W]] [[Kategorija:Američki glumci|W]] {{Wikipedia}} exocxm5bye9lq0gnrvoyzr79jzj3uqb 0 7057 30294 2007-04-01T15:44:02Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Paul Fix |slika= |tekst uz sliku=''američki glumac'' |datum rođenja=13. mart 1901. |mjesto rođenja=Dobbs Ferry, SAD |datum smrti=14. oktobar 1983. |mje... 30294 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Paul Fix |slika= |tekst uz sliku=''američki glumac'' |datum rođenja=13. mart 1901. |mjesto rođenja=Dobbs Ferry, SAD |datum smrti=14. oktobar 1983. |mjesto smrti=Los Angeles, SAD }} * "Neki se ljudi izgube u razmišljanjima. Jedini razlog za to je nepoznata okolina." [[Kategorija:Film|F]] [[Kategorija:Američki glumci|F]] {{Wikipedia}} flesnh8cbdsyx9m63zkvu7nrtiipak1 0 7058 59939 52521 2021-11-10T23:21:59Z Kotkan lusija 7585 Datoteka 59939 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Martina Navratilova |slika= |tekst uz sliku=''teniserka'' |datum rođenja=18. oktobar 1955. |mjesto rođenja=Řevnice, Češka |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[File:Navratilova-PragueOpen2006-05 cropped.jpg|thumb|Navratilova (2006)]] * "[[Lopta]] ne zna koliko imam godina." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Sport|N]] dbe0dokxymfx97d0eupcoosun9dkm0n 0 7059 55221 48396 2015-08-03T20:11:17Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q18545]] na [[d:|Wikidati]] 55221 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Admir Kajtaz]] **"Nisam htio, lopta me slučajno pogodila u glavu." (o tome kako je postigao gol, ''Oslobođenje'', 2004) *[[Martina Navratilova]] **"Lopta ne zna koliko imam godina." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} gtl26dws7ykuu6tmsahvo9uicrrti5c 0 7060 60060 52331 2022-03-02T02:59:04Z Thavok 7714 Izbrisan nepotrebni razmak. 60060 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Alan Alda |slika=[[slika:Alan Alda Emmys 1994.jpg|200px]] |tekst uz sliku=''američki glumac'' |datum rođenja=28. januar 1936. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Pravo slušanje je iskrena spremnost pustiti drugoj osobi da te promijeni." * "Vaše su pretpostavke prozori kroz koje gledate na [[svijet]]. Operite ih katkad, inače [[svjetlo]] nikad neće ući." [[Kategorija:Film|A]] [[Kategorija:Američki glumci|A]] {{Wikipedia}} 3d9hoir7t2d3sqngrmx3ffjtpweuicp 0 7061 30310 2007-04-01T16:02:17Z Harač 23 Rita Runder premješten u Rita Rudner 30310 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Rita Rudner]] 2qjvgrkrdx6y101cieae19pugxw7b3f 0 7063 31783 31083 2007-07-05T16:12:03Z Harač 23 31783 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Woland u Sarajevu |autor =[[Nedžad Ibrišimović]] |slika = |tekst uz sliku =drama |originalni naziv =''Woland u Sarajevu'' |datum prvog izdavanja =2000. }} == Spikerica == * (''off'') "Inače, pretpostavljamo da je profesor Woland već došao u naš grad jedinim putem kojim se u grad može ući i jedinim putem kojim se iz grada može izići, a mi znamo koji je to put." (''scena prva'') == Asim == * (''U telefon'') "''Živote'' u Zvorniku zavrnule plin, znaš i sam... Ne znaš ko su ''živote''? Pa četnici! Otkad? Otkad ih ja tako zovem!... Što? Pa vole [[život]]... Volim život, ali nisam četnik!... Što im tepam?!... Ko im tepa, moj Zuhrete, kad ih ti budeš pobio onoliko koliko sam ih pobio ja, onda im i ti slobodno možeš početi tepati..." (''scena prva'') * (''U telefon'') "Duplo V, W kao Ve Ce, dobro, zapisano. Duplo. O kao oko. L kao lud. A kao auto. N kao nam. Nam, jah - nam, vjera, oklen si ti? D kao din, d kao Dolac, Dolac-Malta, W-o-l-a-n-d..." (''scena prva'') * "Ić' u biblioteku, to ti je isto kao ići u apoteku, jednom sam bio - više nikad." (''scena peta'') * "Ko bi rekao da si i ti ''života'', moj profesore!" ==Woland == * "A, izvinite, čitate li vi [[Knjiga|knjige]]? (...) A vi, dakle, ne čitate knjige...?" (''scena druga'') * "Pročitaju [[Knjiga|knjigu]], onda je spale, zanimljivo..." (''scena druga'') * "Kakva koncentracija buke! Kakva koncentracija zgužvana zvuka! Bljesak najsirovijeg trenutka bez odjeka! Kakva pometnja zraka! Kakvo usisavanje ljudskog straha! Kakav prasak...!" (''scena druga'') * "Ovdje zaista treba podići predziđe, ovo je terra incognita, tamni vilajet, evropski tumor... Ali neće tako ostati... Ovo je [[Evropa]]!... I u koga sam se ja pouzdao - u Srbijance! Fuj! Pedeset godina će biti kažnjavani... Pedeset!" (''scena deveta'') == Dijalozi == * '''Woland''': "(...) Pa, uostalom, vidim te..." : '''Asim''': "Vidim i ja tebe!" : '''Woland''': "Ali me ne poznaješ..." (''scena peta'') * '''Woland''': "Rukopisi ne gore...!" : '''Asim''': "Šta kažeš?" : '''Woland''': "[[Mihail Bulgakov]] je tu svoju [[Knjiga|knjigu]] napisao tako da ona ne može izgorjeti! Niko je ne može spaliti!" : '''Asim''': "Ma šta mi kažeš...?" (''scena peta'') * '''Woland''': "Pa ti si, Asime, moram ti izraziti svoje istinsko zaprepaštenje, veliki humanista." : '''Asim''': "Nisam... Nije to u nas tada još bilo u modi..." (''scena peta'') * '''Woland''': "Ali ovo je [[rat]]! Ovo je vrijeme ubijanja. Svakih pedeset godina u ovoj zemlji se gnijezdi rat, zemlja mreška, sile pribiru, rastaču, i dašću, zatežu svekolike strune, to su tokovi energija, dobrih - zlih, zlih - dobrih! Talasi!... Ogromni talasi, utihnuća, utihnuća, potom tutnjava, tutnjava i prasak! To se ne smije i ne može prenebregnuti! Ovdje buja [[zlo]]! Nabralo se! Ne koncentrira se zlo uvijek tako jako! Ovdje je vrijeme mržnje, ovo nije vrijeme dobrote! Moraš žudjeti za njegovom krvlju, Bosanac...! I Srbijanac žudi za tvojom, ta ubio ti je dijete, kuću spalio, zemlju oteo...! Što se ne opomeneš, o tvrda glavo...?! Mrzi ga, traži ga, ubij ga...! Evo, ja sav ceptim od bijesa, a ti stojiš i buljiš u mene... To je shema utvrđena tisuće godina, zašto iskačeš iz te sheme? Razbiću ti grudni koš, razvaliću njedra tvoje zemlje...! Neka prokulja [[mržnja]] i [[osveta]]...! Uzvrati!" : '''Asim''': "Što bi ti bio dobar četni moralista...! Samo znaš šta, ako nas ''živote'' sve ne pobiju, nama valja opet s njima živjeti, a ti ode u svoje zemlje i Holandije..." (''scena peta'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Nedžad Ibrišimović]] {{Wikipedia}} {{Djela Nedžada Ibrišimovića}} 1gay3jvel1jgtbho2wecwtvy9i5910a 0 7065 31814 31084 2007-07-05T19:47:54Z Harač 23 31814 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce |autor =[[Abdulah Sidran]] |slika = |tekst uz sliku =drama |originalni naziv =''U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce'' |datum prvog izdavanja =? }} == Scenske upute == * "Neka se glumci zezaju do mile volje." (''Drugi čin'', 6.) * "Sad počinje sistematično gruhanje iz Srbije." (''Drugi čin'', 7.) == Rudo == * "Možda su [[matematika]] i [[muzika]] jedno te isto... samo što se jedno vidi a drugo čuje... Muziku ne možeš vidjet, matematiku ne možeš čuti... a možda su isto... Božje davanje, nije ljudsko izmišljanje..." (''Drugi čin'', 6.) * "Pjesma hajdelberških studenata. ''U Hajdelbergu ja sam ostavio svoje [[srce]]''. Oni u Hajdelbergu, ja - u Zvorniku." (''Drugi čin'', 6.) * "Kako to da vi, koji ste ti, meni, koji sam vi, kažete ti, kad ja, koji sam vi, vama, koji ste ti - kažem vi!?" (''Drugi čin'', 6.) * "Našao sam! Ljudi, našao sam!" (''Treći čin'', 11.) == Vera == * "Mene su vlastite sise ukopale. Nisam imala ni jedanaest godina, sise mi narasle - medicinski fenomen! I ne znam da sam žensko, a muškadija nasrće, povaljuje... čupa sise... i sad bi ih najrađe odrezala." (''Drugi čin'', 6.) == Živana == * "Narode, ostvarilo se ''Kremansko proročanstvo''! Narode - ostvarilo se! Ušao [[đavo]] u [[Srbi|srpski]] narod!" (''Treći čin'', 9.) == Dijalozi == *'''Rudo''': "Bogami... izvodiš to ko kakav vrhunski... barmen! Koji ti je omjer... vino - kisela!" :'''Žile''': "Jedan naspram - ofrlje!" (''Prvi čin'', 3.) *'''Vera''': "Sad samo čekam da umrem..." :(...) :'''Rudo''': "Nemoj tako, ženska glavo. Dobar je [[život]]. Samo čovjek mora imati neke želje, neki cilj, razumiješ?" (''Drugi čin'', 5.) *'''Nikola''': "Otišo da se upišeš, pa nisi uspio? Ne primaju takve? Gde tu logika? Koga to stranke ne primaju? Jel ikoja [[stranka]] ikad ikog odbila? Što li tebe odbiše? :'''Rudo''': "Nisu me odbili, al nisam se ni upiso. Nisam, i gotovo." :'''Batko''': "Što nisi, što nisi?" :'''Rudo''': "Kradu kišobrane." (''Drugi čin'', 6.) ==Drugi o djelu== *[[Nedžad Ibrišimović]] **(''na pitanje: Zašto mislite da je drama Abdulaha Sidrana loša?'') "Ona je toliko prljava, i ružna, i odvratna, da je ja nisam htio držati u kući. Meni je to strašno odvratno. To je nedopustivo. Kada sam je pročitao, ja je nisam mogao držati u kući, nego sam je nosio u hodnik, pa je i tu bilo lijepo mjesto za nju, pa sam je nosio do vrata zahoda, pa je i to bilo lijepo mjesto za nju, pa sam je skroz negdje u ćošak sa smećem pritisnuo, da prenoći, jer sam sutra ujutro morao vratiti tekst koji mi je dat na čitanje. Možete misliti kako je na mene djelovalo, kakva je to rugoba i užas. I nepismeni Bošnjaci, u pozorišnom smislu neobrazovani Bošnjaci, idu na njegov šarm i njegovo ime, pa daju pare da se to igra u pozorištu. To je sramota." ("Ljudi budite ljubazni" - april, 2001.; za ''Walter'' - ''Ruhani i šejtani inspiracija'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Abdulah Sidran]] {{Wikipedia}} j8dqe1abesb4eboye5t3bheqck60fj5 0 7066 35456 30367 2008-11-13T18:28:47Z Pearl 501 35456 wikitext text/x-wiki Dobro jutro! Moje jedno i jedino pitanje za administratore glasi: KAKO SU SE PREVODI SHAKESPEAREA MOGA POK OCA ALEKSANDRA SASE PETROVICA, CIJI SAM JA VLASNIK AUTORSKIH PRAVA NASLI OVDE BEZ UGOVORA PITANJA I MOJE DOZVOLE? Toliko Molim Vas da me sto pre kontaktirate. Pozdrav Jelena Tinska tinska999@eunet.yu * ja ću pokušati dati odgovor --[[Korisnik:Harač|Harač]] 16:39, 6 april 2007 (UTC) [[Kategorija:Wikicitat]] aljyr9fwit0ydqs8yemrudmj0nd9rg6 0 7067 33510 30377 2007-12-25T21:21:35Z Bolero~bswikiquote 159 33510 wikitext text/x-wiki '''Jor-El''' je fiktivni lik iz serijala [[w:Superman|Superman]]. On je pravi biološki otac [[w:Clark Kent|Clarka Kenta]]. == Superman Returns == * "Oni mogu biti divan narod, Kal-El, to žele da budu. Nedostaje im samo svjetlo da im pokaže put. Iz ovog razloga, iznad svega, njihove sposobnosti da čine dobro, poslao sam im tebe, moj jedini sine." * "Daleko ćeš putovati, moj mali Kal-El, ali mi te nikada nećmo napustiti! Čak ni pred licem naše smrti. Moju snagu ćeš učiniti svojom. Vidjet ćeš moj život kroz svoje oči, a ja ću tvoj kroz svoje. Sin postaje otac, a otac.. sin." [[Kategorija:Film]] 95hd6ctw8kq030a5nvd1eal9nh155ml 0 7068 52227 36644 2014-04-15T20:43:08Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 2 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q328695]] 52227 wikitext text/x-wiki '''[[w:Superman Returns|Superman Returns]]''' je film iz [[w:2006|2006]]. godine, kojeg je režirao [[w:Bryan Singer|Bryan Singer]], koji govori o [[w:Superman|Superman]]u. == Superman == * Napisala si da svijet ne treba spasitelja, ali ja svaki dan čujem ljude kako traže jednog. * Ja sam uvijek u blizini. * Dobro znate da ne biste smjeli pušiti, gospođice Lane. == Lex Luthor == * Bogovi su sebična bića koja lete uokolo u svojim malim crvenim ogrtačima i ne dijele svoje moći sa čovječanstvom. [[Kategorija:Film]] inw3krkdkrss5z0ycj7cxbqvq9zzq3m 0 7071 55222 40703 2015-08-03T20:11:27Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q1292439]] na [[d:|Wikidati]] 55222 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Vjekoslav Šutej |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski digirent'' |datum rođenja=1951. |mjesto rođenja=Rijeka, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Nisam vjerovao da ću u ovim godinama (55) ponovo imati djecu. Jer, moja kći iz prvog braka već je odrasla: Alemki je, naime, 26 godina. Sad, dakle, imam troje djece, a toliko bi, kažu, svaki prosječan Hrvat morao imati. Dobro nam ide, možda ih bude još." (za ''Gloriju'') [[Kategorija:Muzika|Š]] {{Wikipedia}} 496enty01xfuq1nt729yh0tfra10uey 0 7072 55223 40567 2015-08-03T20:11:36Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q113781]] na [[d:|Wikidati]] 55223 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mina Ahadi |slika= |tekst uz sliku=''iranska politička aktivistica'' |datum rođenja=1956. |mjesto rođenja=Abhar, Iran |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Evropa]] danas živi u zahtjevnim ekonomskim vremenima i mnogi ljudi ne vole perspektivu, pa onda raste potreba da neko za to bude okrivljen, susrećemo se s rasizmom i prebacivanjem problema na drugoga. Zato postoje oni koji su lahak plijen radikalima i koje je lahko uvesti u redove radikalnih vjerskih organizacija." (za ''Globus'') [[Kategorija:Politika|A]] [[Kategorija:Iranski političari|A]] {{Wikipedia}} 3x4obkt47iqhbyqitjkf28yeyjolbfm 14 7073 41783 30387 2011-03-18T19:30:00Z Alessia 1359 kat. 41783 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Političari]] 0lfifaltn3flxxlfjt0epwxbdkf5x65 0 7074 30389 2007-04-10T14:59:14Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Tahir Shah |slika= |tekst uz sliku=''britansko-afganistanski književnik'' |datum rođenja=16. novembar 1966. |mjesto rođenja=London, Velika Britanija |dat... 30389 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Tahir Shah |slika= |tekst uz sliku=''britansko-afganistanski književnik'' |datum rođenja=16. novembar 1966. |mjesto rođenja=London, Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Naučio sam koliko su izolirana i ograničena na sebe zapadna društva, koliko oni misle da sve znaju, ali oni su zapravo poput malog djeteta koje misli da je pametno i mudro, pa su tako nevjerovatno blesavi. I naučio sam da na Istoku cijene staro, ono što je ispitano i isprobano. Na Zapadu svi ljudi žele ono što je novo, što nije isprobano i testirano." (za ''Vijesti'') [[Kategorija:Književnost|S]] [[Kategorija:Britanski pisci|S]] [[Kategorija:Afganistanski pisci|S]] {{Wikipedia}} hqfmnbiom2t7f44hyd3mr7unw398yzv 14 7075 30390 2007-04-10T14:59:39Z Harač 23 New page: [[Kategorija:Pisci]] 30390 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Pisci]] kirfcsae461krkr82efw180kl0wyyhd 0 7076 61932 30391 2024-05-18T09:34:44Z Srđan 4695 61932 wikitext text/x-wiki * "Svi znaju moje uspjehe i moje neuspjehe, nagrade, količinu aklamacija. Ako se nečija sujeta imala najesti, to je moja. Tako da je moja nova predstava koju ću raditi po [[August Strindberg|Strindbergovom]] komadu došla u jednom trenutku mog života kada mene ponovo samo zanima teatar." (za ''Blic'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Marković, Jagoš}} [[Kategorija:Film]] [[Kategorija:Srpski režiseri]] fp37xnevjxtd1r8ah7lw9k64ata1cbe 0 7077 30392 2007-04-10T15:18:36Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Kemal Mujičić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački i hrvatski pjesnik'' |datum rođenja= |mjesto rođenja=Travnik, [[Bosna i Hercegovina]] |datu... 30392 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Kemal Mujičić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački i hrvatski pjesnik'' |datum rođenja= |mjesto rođenja=Travnik, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Čovjek]] se neprestano pita o tome gdje se nalazi, šta mu se događa, kroz šta prolazi, gdje će dospjeti. Pitanja se umnožavaju što je krajolik nepoznatiji. [[Globalizacija]] je nešto što osjećamo na vlastitoj koži, ali o njoj ne znamo gotovo ništa. Naravno da ne postoji niko ko može do kraja predvidjeti njene posljedice, ali postoje ljudi koji su se malo više o njoj raspitivali i proučavali njenu pojavnost." (za ''Feral Tribune'') [[Kategorija:Književnost|M]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici|M]] [[Kategorija:Hrvatski pisci|M]] {{Wikipedia}} pcblsg45f9n4w2hn8rmgiyoutt3tq71 0 7078 51961 50244 2014-04-15T06:35:57Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 10 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q7181]] 51961 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Kemal Mujičić]] **"[[Čovjek]] se neprestano pita o tome gdje se nalazi, šta mu se događa, kroz šta prolazi, gdje će dospjeti. Pitanja se umnožavaju što je krajolik nepoznatiji. Globalizacija je nešto što osjećamo na vlastitoj koži, ali o njoj ne znamo gotovo ništa. Naravno da ne postoji niko ko može do kraja predvidjeti njene posljedice, ali postoje ljudi koji su se malo više o njoj raspitivali i proučavali njenu pojavnost." (za ''Feral Tribune'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} tfj7nrjrzz1r6rx4yycr8m3c7wr9syc 0 7079 30395 2007-04-10T15:25:23Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Zoran Primorac |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski stonoteniser'' |datum rođenja=10. maj 1969. |mjesto rođenja=Zadar, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti=... 30395 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Zoran Primorac |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski stonoteniser'' |datum rođenja=10. maj 1969. |mjesto rođenja=Zadar, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ostario sam u međuvremenu, ali u meni još ima baruta. Cilj mi je da igram na Olimpijskim igrama u Pekingu naredne godine i da se nakon toga povučem, ali ko zna, možda to uradim i ranije. Imam mnogo medalja i ne volim nijednu posebno izdvajati. Samo neke medalje pamtim na drugi način." (za ''Kurir'') [[Kategorija:Sport|P]] [[Kategorija:Hrvatski sportisti|P]] {{Wikipedia}} 1ztapeyutd0e9ffupe6epy75mdo1a1z 0 7080 30396 2007-04-10T15:29:10Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Milan Gutović |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski glumac'' |datum rođenja=11. avgust 1946. |mjesto rođenja=Umka, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} ... 30396 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Milan Gutović |slika= |tekst uz sliku=''srbijanski glumac'' |datum rođenja=11. avgust 1946. |mjesto rođenja=Umka, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Publika]] se ponaša prema prirodnim [[zakon]]ima. Ako je nešto zanima, ona tamo ide i to gleda. Ako publiku nešto ne zanima, država mora izdati neki dekret prema kojem svi moraju ići tamo gdje ih to ne zanima i gledati baš to nezanimljivo. U vrijeme [[Tito|Tita]] narod i djeca tjerani su na dočeke političara, ali ih niko nije tjerao da idu na vašar u Šapcu." (za ''Večernje novosti'') [[Kategorija:Film|G]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|G]] {{Wikipedia}} tcmmqihz1kx0qk3zw6gncouil525nue 0 7081 59212 55224 2020-03-03T07:21:47Z Chongkian 6960 59212 wikitext text/x-wiki [[File:Comic Fiesta Mini Johor 2018.jpg|thumb|Publika]] == Citati == *[[Milan Gutović]] **"Publika se ponaša prema prirodnim zakonima. Ako je nešto zanima, ona tamo ide i to gleda. Ako publiku nešto ne zanima, država mora izdati neki dekret prema kojem svi moraju ići tamo gdje ih to ne zanima i gledati baš to nezanimljivo. U vrijeme Tita narod i djeca tjerani su na dočeke političara, ali ih niko nije tjerao da idu na vašar u Šapcu." (za ''Večernje novosti'') == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} lzp0qh6unpydogr9k42ln1wqt2zckfc 0 7083 30412 2007-04-14T16:55:43Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Mirko Kovač |slika= |tekst uz sliku=''crnogorski i hrvatski književnik'' |datum rođenja=26. decembar 1938. |mjesto rođenja=Petrovići, Crna Gora |datum s... 30412 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mirko Kovač |slika= |tekst uz sliku=''crnogorski i hrvatski književnik'' |datum rođenja=26. decembar 1938. |mjesto rođenja=Petrovići, Crna Gora |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Jezik]] nije ni propis ni [[zakon]] kojeg se morate po svaku cijenu držati, nego fleksibilna živa stvar kojoj se prilagođavate. Ja sam prolazio sve jezične faze i varijante, nekad sam bio prinuđen na to, nekad sam to činio svojom voljom. Mijenjajući narječja, pa i sve druge jezične varijante, samo sam obogatio jezik, to mi je pomoglo, a ne odmoglo." (za ''Pobjedu'') [[Kategorija:Književnost|K]] [[Kategorija:Crnogorski pisci|K]] [[Kategorija:Hrvatski pisci|K]] {{Wikipedia}} dkvt39ewb0jm06mykiisvi3v7gwcjho 0 7084 30424 30423 2007-04-20T21:24:41Z Harač 23 Katalina Kovačević premješten u Kalina Kovačević 30424 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Kalina Kovačević |slika= |tekst uz sliku=''srbijanska glumica'' |datum rođenja=22. novembar 1983. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Trudim se svoj posao raditi što bolje i ne opterećivati se time ko su mi roditelji. Sretna sam kada oni rade i kada imaju posla, ali kao što se ja ne miješam u njihov rad, tako se oni ne miješaju mi u moj. Mi smo ipak sasvim jedna obična porodica i zbog toga sam veoma sretna." (za ''Republiku'') [[Kategorija:Film|K]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|K]] {{Wikipedia}} l18fiovbmkahc7wpb92ppt4uw88fjdn 0 7088 30425 2007-04-20T21:24:41Z Harač 23 Katalina Kovačević premješten u Kalina Kovačević 30425 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Kalina Kovačević]] by3jxaci1vgjiyvn25k42kco9fi9bq7 0 7090 31510 31408 2007-06-07T19:57:20Z Harač 23 31510 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Averoesova potraga |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =kratka priča |originalni naziv =La busca de Averroes |datum prvog izdavanja =1947. }} * "Štaviše, [[vrijeme]] koje razara tvrđave, obogaćuje stihove (...) Vrijeme širi okove stihova, a znam da ima stihova koji su, slično muzici, bili sve za sve ljude." * "Osjetih da taj Averoes - koji se trudio da zamisli šta je drama ne znajući ništa o pozorištu - nije ništa besmisleniji od mene, koji sam se trudio da zamislim Averoesa nemajući ništa osim oskudnih podataka Renana, Lejna i Asina Palasiosa." * "Na posljednoj stranici osjetih da je moja priča simbol onog čovjeka koji sam sâm bio dok sam je pisao, a da bih je napisao, morao sam biti baš taj čovjek, a da bih bio taj čovjek, morao sam pisati baš tu [[Priča|priču]] i tako dalje do beskraja. (U trenutku kada prestajem da vjerujem u njega, "Averoes" nestaje.)" [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] [[Kategorija:Literatura]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} 9bgwymre8oaha1049npgztsgavz3iay 14 7091 61200 55225 2024-05-16T14:23:05Z Srđan 4695 61200 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Borges, Jorge Luis}} [[Kategorija:Literatura]] sg085l1j440v22ywlybbbggt82ok1i7 0 7096 57128 51987 2016-10-01T21:00:16Z Zero 2969 † 57128 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Šimon Peres (שִׁמְעוֹן פֶּרֶס) |slika=[[Slika:Shimon Peres.jpg]] |tekst uz sliku=''izraelski političar'' |datum rođenja=2. avgust 1923. |mjesto rođenja=Vishniova, Bjelorusija |datum smrti= 28. septembar 2016. |mjesto smrti=Tel Aviv }} * "Pojedinac može izgraditi ekonomsko carstvo a da nikoga ne ugrozi. Bil Gejts zapošljava 20 hiljada ljudi koji na godinu zarade milion dolara. Oni ne žele štrajkove ili nerede. Možda su još bolji primjer osnivači Googlea. Stvorili su ekonomski sistem snažniji od privrede Bliskog istoka." (za ''Globus'') [[Kategorija:Politika|P]] [[Kategorija:Izraelski političari|P]] {{Wikipedia}} 6yebdj3d0cccksfaj34jhrb7vghh6sy 0 7097 30451 2007-04-27T15:58:27Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Sloboda Mićalović |slika= |tekst uz sliku=''srbijanska glumica'' |datum rođenja=21. avgust 1981. |mjesto rođenja=Leskovac, Srbija |datum smrti= |mjesto... 30451 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sloboda Mićalović |slika= |tekst uz sliku=''srbijanska glumica'' |datum rođenja=21. avgust 1981. |mjesto rođenja=Leskovac, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Interesantno je da nikada nisam otišla ni na jednu dramsku sekciju kao djevojčica, jer su moji roditelji činili sve da nas tri sestre odgurnu što dalje od glume. Bavila sam se raznim stvarima, pjevanjem, plesom, ali gluma nikada nije dolazila u obzir. Međutim, na kraju je moja želja ipak pobijedila." (za ''Blic'') [[Kategorija:Film|M]] [[Kategorija:Srbijanski glumci|M]] {{Wikipedia}} asubgvlpyro84izmyucvoccefmpu4xi 0 7098 62088 58604 2024-06-05T20:49:15Z Aybeg 6459 /* Drugi o njemu */Za objektivnost 62088 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Abu al-Qasim Muhammad Ibn Abd Allah Ibn Abd al-Muttalib Ibn Hashim |slika= |tekst uz sliku=islamski poslanik |datum rođenja=570. |mjesto rođenja=Mekka |datum smrti=8. juni 632. |mjesto smrti=Mekka }} * "Za svako dobročinstvo, prema bilo kojem biću, slijedi nagrada. (''Muslimova zbirka hadisa'', 1505.) * "Uzvišeni [[Allah]] je odredio šta je dobro, a šta je zlo, i objasnio: ko naumi da učini dobro djelo pa ga ne učini, Allah mu ga upiše kao da ga je učinio; a ko naumi da učini dobro i učini ga, Allah mu upiše nagradu od deset do sedamdeset stotina puta, ili jos mnogo veću. Ko naumi da učini loše djelo pa ga ne učini, Allah mu to upiše kao dobro djelo; a ko naumi da učini loše djelo i učini ga, Allah mu upiše samo jedno loše djelo." * "Ko sramoti i prebacuje svome bratu neki grijeh, nece umrijeti dok on taj grijeh ne učini." * "Širite selam, hranite gladne i budite braća, kao što vam je Allah naredio." * "Želi ljudima ono što želis i sebi." * "Allah dž.š., ne gleda vaš izgled, niti vaše imetke i bogatstvo, nego gleda vaša srca i vaša djela." * "Duše su poput skupine: one koje se međusobno upoznaju, zbliže se, a one koje se ne poznaju, međusobno se raziđu" * "Tako mi Allaha, nije vjernik, tako mi Allaha, nije vjernik, tako mi Allaha, nije vjernik! Onaj od čijeg zla nije siguran njegov susjed" * "Čuvajte se od Džehennema, pa makar podijelili polovicu hurme! A ako ni to ne budete mogli, onda tako što ćete reći lijepu riječ!" * "Nije junak onaj koji je nepobjediv u hrvanju, nego je junak onaj ko sebe savlada u srdžbi." * "Stid samo dobro donosi." * "Ako se ne stidiš, radi šta hoćeš!" * "Gledajte onoga koji je siromašniji od vas, a ne onoga koji je od vas imućniji. To će vam biti bolje kako ne biste omalovažavali Allahove blagodati koje vam je podario." * "Sedam vrsta ljudi će Allah staviti pod Svoj hlad onoga Dana kada drugoga hlada osim Allahova neće biti: :::- pravedna vladara,<br> :::- mladića koji je odrastao u ibadetu i pokornosti Allahu,<br> :::- čovjeka koji, spominje Allaha u samoći pa zaplače,<br> :::- čovjeka čije je srce vezano za džamiju,<br> :::- dvojicu prijatelja koji su se u ime Allaha zavoljeli i ostali takvi sve do smrti,<br> :::- čovjeka koga pokuša zavesti ugledna i lijepa žena pa joj on odgovori: Ja se Allaha bojim, i<br> :::- čovjeka koji dijeli sadaku tajno, tako da mu ne zna ljevica šta čini desnica." * "Allahu je najdraže ono djelo na kome se ustraje, makar bilo i maleno." ==Drugi o njemu== *[[Albert Einstein]] **"Ne bih volio biti jevrejski vjerovjesnik -- iako je današnje vrijeme bez vjerovjesnika, od kojih je posljednji bio Muhammed. A kada biste se vi /Palestinci/ odnosili prema [[Jevreji]]ma onako kako se on odnosio, vi biste njih imali u svojim rukama, umjesto što oni imaju vas!" *[[Alphonse de Lamartine]] **"Ako važi pravilo da se ljudski genij mjeri prema krajnjem dometu i zadivljujućim rezultatima, ko se može usuditi da bilo kojeg velikana moderne historije uporedi s vjerovjesnikom Muhammedom, i njegovim genijem, uprkos malobrojnim sredstvima kojima je raspolagao? Znameniti ljudi iz moderne historije su izrađivali oružje, uspostavljali zakone, osnivali imperije, a ubirali su samo prolaznu slavu koja se pred njima raspršivala. Međutim, Muhammed, nije samo vodio vojsku, uspostavio zakon, osnovao imperiju, pobjeđivao narode i umirivao vladare, već je predvodio milione ljudi, što je, u dato vrijeme, činilo trećinu svijeta. Uz sve to, on je presudio kipovima i praznovjerju, te pogrešnim vjerovanjima, mislima iuvjerenjima. Muhammed je bio strpljiv i odlučan sve dok nije dočekao Allahovu pomoć i ostvario pobjedu. Sve njegove želje su bile okrenute jednom cilju. On nije želio osnovati imperiju ili nešto slično. Ni u njegovom namazu, ni odlasku Gospodaru, odnosno u njegovoj smrti - čak ni u uspjehu nakon smrti - u svemu skupa, nema ni traga varanju i obmanjivanju, već sve jasno ukazuje na čvrsto vjerovanje koje je Vjerovjesniku davalo snagu i moć da učvrsti vjeru koja se dijeli na dva dijela: vjerovanje u Jednost Boga i vjerovanje da kod UzvišenogBoga nema ništa akcidentalno. Prva polovina objašnjava jedno Božije svojstvo (naravno, to je Jednost), a druga polovina ukazuje na ono po čemu se Uzvišeni Bog ne može opisati, a to je ono što je materijalno. Radi ostvarenja prve polovine, bilo je neophodno sabljom presuditi drugim bogovima, a što se tiče druge polovine, to je zahtijevalo učvršćivanje uvjerenja rječju, mudrošću i lijepim savjetom. To je Muhammed filozof, govornik, vjerovjesnik, zakonodavac, ratnik, čovjek koji je bio iznad svojih prohtjeva, koji je trasirao misaone pravce pozivanja u istinsko obožavanje bez kipova i praznovjerica. On je osnivač dvadeset zemaljskih i jedne duhovne imperije. To je taj Muhammed. S obzirom na parametre ljudske veličine, želimo pitati: Ima li, uopće, neko veći nego što je bio Muhammed?" **"...Ako se uzme veličina cilja, mala količina sredstava, i grandioznost rezultata, kao tri mjere ljudskog genija, ko bi se onda usudio da sa Muhamedom uporedi jednog velikog čovjeka moderne istorije." *[[Annie Besant]] **"Nemoguće je život i lik velikog arapskog vjerovjesnika proučiti i shvatiti kako je taj vjerovjesnik živio, kako je ljude poučavao, a ne osjetiti poštovanje prema tom velikom vjerovjesniku, jednom od najvećih poslanika. Iako ću ja u sklopu onoga žto želim ispričati, možda izložiti i nešto što je mnogima poznato, svaki put kad čitam nešto u vezi s tim, iznova osjetim dodatno poštovanje spram togvelikog arapskog učitelja. Može li neko reći da se čovjek u naponu snage, u dvadeset i petoj godini života, oženi ženom mnogo starijom od sebe, bude joj odan tokom dvadeset pet godina, sve do svoje pedesete godine, do vremena kad kod žene presahnu tjelesne pobude, pa se tek, nakon svega, oženi radi zadovoljenja tjelesnih potreba, a da u tome nema životne mudrosti!? Ukoliko se obrati pažnja na žene kojima se on ženio, nije teško uočiti da je svaka od njih bila razlog ulaska u nekisavez za dobro njegovih sljedbenika i vjere, ili uporište za ostvarenje nečega što je koristilo njegovim prijateljima, ili je ženi kojom se ženio bila jako potrebna zaštita." *[[Anthony Quinn]] **"Islam je jedna nevidljiva snaga koju nije posjedovao samo Omer Muhtar, već koju može posjedovati svaki čovjek na svijetu. Ljudima fali samo to da upoznaju islam!" *[[Arnold Toynbee]] **"Oni koji žele studirati sjajnu biografiju Božijeg poslanika Muhammeda, naći će mnoštvo spisa i dokumenta koje ne mogu naći ni o jednom drugom Božijem poslaniku." *[[Benjamin Bosworth Smith]] **"Muhammed je, u isto vrijeme, bio vojskovođa, političar i vjerski vođa. Međutim, u njemu nije bilo samoljubivosti svojstvene vjerskim vođama niti vojnih odreda kao u vladara. Nije imao mobiliziranu vojsku, ni tjelesnu gardu, ni utvrđen dvorac, niti posebna primanja. Ako se za nekoga može reći da je prosuđivao s nadnaravnom sposobnošću, onda je to bio Muhammed, po tome što je uspijevao držati uzde vlasti iako nije raspolagao njenim instrumentarijem niti je imao pomoć vladajućeg aparata." *[[Carl Brockelmann]] **"Ništa nije narušilo njegovu čistotu, ni izbliza, ni izdaleka. Kada je bio dijete i mladić izdizao se iznad svih sumnji, koje su obavijale njegove vršnjake iz roda mu i iz naroda!" *[[Carlo Alfonso Nallino]] **"Moja ljubav prema Kur'anu, islamu i Poslaniku islama učinila je da su me i moji prijatelji opisivali kao upola muslimana!" *[[Charles Kendall Adams]] **"Onaj ko čita Kur'an osjeća kako to nije ljudsko djelo, već da je Muhammedu došlo sa Neba, Muhammedu koji je imao umilan glas i koji je tim glasom doprinio ljepoti, prihvaćenosti i snazi!" *[[Dewan Chand]] **"Muhammed je bio duša dobrote i njegov utjecaj se osjetio, nikad nije bio zaboravljen od onih oko njega." *[[Džavaharlal Nehru]] **"Moral Vjerovjesnika islama prevazilazio je sve granice i mi ga smatramo uzorom za svakog reformatora koji bi želio da se svijet kreće prema istinskome miru!" *[[Edward Gibbon]] **"Nije samo širenje islamskog poslanja ono što zaslužuje divljenje, već to zaslužuje njegova postojanost i čvrstina tokom niza vjekova. Taj snažni utisak koji je Muhammed ostavljao u Meki i Medini, još uvijek, istu snagu i moć ostavlja u srcima Hindusa, Afrikanaca i Turaka, dok razgovaraju o onom Što sadrži Kur'an, iako je je od tada prošlo više od dvanaest stoljeća." *[[Francesco Gabrieli]] **"Klevete orijentalista nisu ništa drugo, doli bezuspješni pokušaji da se naudi ovoj vjeri i njenom vjerovjesniku i poslaniku!" *[[George Bernard Shaw]] **"Više nego ikad prije, svijet ima potrebu za čovjekom koji bi razmišljao kao što je razmišljao Muhammed, taj vjerovjesnik koji je svoju vjeru uzdigao na razinu dostojnu istinskog poštovanja i uvažavanja. To je najsnažnija vjera u historiji civilizacija, vječna i neprolazna vjera. Ja svoje mnogobrojne sunarodnike zamišljam kako nesumnjivo ulaze u tu vjeru. Ta vjera će svoje prostrano područje naći na ovom kontinentu (Evropi). Posljedicom neznanja ili šovinizma, teolozi su u srednjem vijeku o Muhammedu iscrtavali mračan portret. Smatrali su ga neprijateljem kršćanstva. Međutim, ja sam nastojao proniknuti u istinu o tom čovjeku i uvjerio sam se da je on pravo čudo. Došao sam do zaključka da on nije bio neprijatelj kršćanstva. Prije bi se mogao nazvati spasiocem čovječanstva. Prema mome mišljenju, da je njegova vjera zavladala savremenim svijetom, teškoće bi nam riješila zahvaljujući značaju koji ona pridaje miru i sreći za čim ljudi imaju nasušnu potrebu." **"...U sadašnje vrijeme mnogo mojih iz Evrope prelazi u Muhammedovu vjeru i može se reći da je vraćanje Evrope u islam već počelo." **"...Proučavao sam ga, tog izvanrednog čovjeka, i po mom mišljenju, Muhammed bi se morao nazvati spasiteljem čovječanstva." *[[Gyanendra Dev Sharma Shastri]] **"Muhammedovi kritičari vide vatru umjesto svjetla, ružnoću umjesto ljepote. Oni iskrivljuju i predstavljaju svaku dobru osobinu kao veliki porok. To prikazuje njihovu vlastitu izopačenost... Oni su slijepi. Ne vide da je jedini mač koji je Muhammed posjedovao bio mač milosti, sažaljenja, prijateljstva i oprosta – mač koji osvaja neprijatelje i pročišćava njihova srca. Njegov mač bio je jači od čelika." (1928) *[[Hans Küng]] **"Muhammed je Božiji poslanik u pravom smislu te riječi. I mi više ne možemo poricati da je Muhammed istinski vodič na putu spasenja." *[[Ignazio Guidi]] **"Kur'an je bio, a i sada je, moral kojeg se ljudi trebaju držati na svakom mjestu. On je, bez ikakve sumnje, njihova zaštita od svakog njihovog zla!" *[[Johann Wolfgang von Goethe]] **"Muhammed nije bio pjesnik, vičan jezičkom izražaju, već je Muhammed bio vjerovjesnik poslani, upućen sa tačno određenim zadatkom. Za taj zadatak odabralo ga je Božansko Proviđenje, budući da je Muhammed bio u stanju ostvariti ga, stići do cilja!" **"Poslanik islama bio je skroman, volio je dobro. Došla mu je Objava dobra i on je, zahvaljujući svojoj ljubavi prema Objavi koja mu je dolazila, uspio učiniti da se ona rasprostre i proširi i da svoje korijene pusti u dubine ljudske duše, koja uvijek žudi za tim da upozna privlačne strane života. Islam treba zagovarače koji će slijediti put njegovog velikog Poslanika, kako bi jednoga dana postao načinom života svih ljudi." ([https://dialogos.ba/2017/05/23/johann-wolfgang-von-goethe-o-poslaniku-muhammedu-a-s/]) **"Vidite i sami da toj nauci ništa ne nedostaje a da mi, sa svim našim sistemima, ništa dalje odmakli nismo i da, uopšte, niko nije kadar dalje da stigne." *[[John William Draper]] **"U Mekki je 569.g., četiri godine nakon smrti Justiniana, rođen čovjek koji je najviše utjecao na ljudsku rasu – Muhammed..." *[[Jörg Wilhelm Krämer]] **"Islamu su potrebni pozivači, onakvi kakvi su bili oni koji su raznosili pisma Vjerovjesnika islama kraljevima i carevima!" *[[Joseph Schacht]] **"Ne sumnjam da će se svijet jednoga dana prisjetiti mojih riječi da će islam postati istinski kišobran pod koji će se skloniti čitav svijet!" *[[Jurji Zaydan]] **"Ne mislim da je ijedan drugi poslanik, osim Muhammeda, postizao toliku naklonost, koju je jednostavno zasađivao u srce onoga ko bi ga upoznao, makar ga dotični i ne volio!" *[[Lav Tolstoj]] **"Muhammedu je dovoljno da bude ponosan to što je jednu primitivnu zajednicu, ogrezlu u krvi, izbavio iz vraških kandži ružnih običaja. Pred njom je otvorio put uspona i napretka. Muhammedov vjerozakon će svijet voditi u sporazumijevanje s razumom i mudrošću." **"... Nema nikakve sumnje u to da je Vjerovjesnik Muhammed jedan od najvećih reformatora čovječanstva. Pripada mu najveća slava jer je on čovječanstvo uputio istinskom svjetlu, pravdi i miru, jer je spriječio prolivanje nedužne ljudske krvi i tako otvorio put ka napretku i civilizaciji. Ovo veliko djelo nije mogao izvesti niko drugi do čovjek koji je imao nadnaravnu snagu, čovjek koji je dostojan svakog poštovanja, divljenja i pažnje." *[[Mahatma Gandhi]] **"Poželio sam upoznati tog čovjeka koji neosporno plijeni srca miliona i miliona ljudi. Nedvojbeno sam se uvjerio da sablja nije bila sredstvo pomoću kojeg je islam stekao svoju poziciju, već je to bila jednostavnost tog Poslanika praćena preciznošću, ispunjavanjem datih obećanja, te njegova potpuna odanost prijateljima, privrženost sljedbenicima, hrabrost i apsolutno pouzdanje u Gospodara tokom izvršavanja svog poslanja. To su osobine koje su presudno krčile put i otklanjale teškoće, a nikako sablja. Nakon što sam završio čitanjedrugog dijela Poslanikovoga životopisa, shvatio sam koliko mije žao što se djelo tu završava, zbog toga što sam osjetio želju da što više saznam iz Poslanikovoga grandioznog života." *[[Michael Hart]] **"Moj izbor Muhammeda za vodeću poziciju među najistaknutijim historijskim ličnostima, vjerovatno će neke čitaoce iznenaditi. Međutim, on je jedini čovjeku cjelokupnoj historiji koji je maksimalno uspio na dvjema razinama: onosvjetskoj i ovosvjetskoj. Bilo je poslanika i vjerovjesnika koji su započinjali s velikim poslanjima, ali su umrli a da poslanja nisu dovršili, kao što je bio slučaj s Mesihom (Isusom) u kršćanstvu. Bilo je i onih s kojima su drugi(poslanici) sudjelovali u istom poslanju ili su im drugi prethodili, kao što je slučaj s Musaom u Židova. Međutim, Muhammed je jedini koji je upotpunio poslanje u vjeri čije odredbe su sasvim jasno određene, u koje su narodi potpuno vjerovali još za njegovog života. Uz vjeru, on je uspostavio i novi oblik države. S tog stanovišta on ima i velike ovosvjetske zasluge. Plemena i narode je ujedinio u jedinstvenu zajednicu i uspostavio njena životna načela, uredio život te zajednice na ovom svijetu davši joj univerzalan model organizovanja koji se iz njegovog zavičaja širio svijetom. On je taj koji je i započeo i upotpunio ovosvjetsko i onosvjetsko poslanje." *[[Napoléon Bonaparte]] **"Mojsije je objavio Božiju egzistenciju svom narodu, Isus rim­skom svijetu, a Muhammed cijelom svijetu. Arabija je bila paganska zemlja kada je, šest stoljeća poslije Isusa, Muhammed upoznao svijet sa jednim Božanstvom koje je i Abrahamo­vo, i Ismailovo, i Mojsijevo, i Isusovo. Arijanci i ostali sektaši uzbudili su svijet raspravama o trojstvu: o ocu, sinu i sv. duhu. Muhammed objavljuje da je samo jedan Bog, da On nema ni oca ni sina i da trojstvo nameće misao idolotarije. Nadam se da nije daleko vrijeme kada ću biti u mogućnosti da ujedinim sve pametne i obrazovane ljude svih zemalja i da uspostavim jedinstvenu upravu na temelju principa Kur’ana, koji su jedini ispravni i jedino oni mogu dovesti ljude sreći." *[[Otto von Bismarck]] **"Muhammede, žao mi je što nisam bio tvoj savremenik." *[[Rainer Maria Rilke]] **"Nikad nije čitao, a sad - gledaj! Jedna takva riječ i mudracu nedosegnuta!" *[[Sanarsten el-Asudži]] **"Ne možemo biti pravedni prema Muhammedu ako zanemarimo ijedno od njegovih izvanrednih svojstava i pohvalnih karakternih obilježja. Muhamed je pred licem vladajućeg neznanja i primitivizma, u bitku za častan život ušao ustrajavajući u svojim načelima. Protiv tirana se borio bez prestanka, sve dok ga upornost nije dovela do čiste pobjede. Njegov vjerozakon je postao jedan od najpotpunijih zakona, a on značajniji od svih velikana historije." *[[Sigrid Hunke]] **"Poslanik islama je znao da će žena jednoga dana naći svoje utočište u muškarčevoj blizini. Stoga je istrajavao na neophodnosti da žena bude pobožna i da nosi primjerenu odjeću!" *[[Simon Ockley]] **"Nije samo širenje islamskog poslanja ono što zaslužuje divljenje, već to zaslužuje njegova postojanost i čvrstina tokom niza vjekova. Taj snažni utisak koji je Muhammed ostavljao u Meki i Medini, još uvijek, istu snagu i moć ostavlja u srcima Hindusa, Afrikanaca i Turaka, dok razgovaraju o onom Što sadrži Kur'an, iako je je od tada prošlo više od dvanaest stoljeća." *[[Thomas Carlyle]] **"Velika je sramota za svakog da, u ovom dobu, sluša kvalifikacije tipa “Islam je lažna vjera i da je Muhammed varalica i lažac." (u svojoj knjizi "Junaci" iscrpno govori o Muhammedu a obraćajući se kršćanima kojima i sam pripada) *[[Umberto Rizzitano]] **"Da se Muhammed, Božiji poslanik, i njegovi ashabi sada nalaze na svijetu, oni bi ga promijenili u znaku islama i učinili bi da se svi planovi koji se kuju za udaranje po njemu razbiju o grudi njihovih planera!" *[[William Montgomery Watt]] **"Spremnost tog čovjeka da zbog svojih uvjerenja podnosi zlostavljanja i njegova nepokolebljiva moralna privrženost onima koji su ga slijedili i smatrali ga svojim vođom i prvakom, zajedno s neospornom veličinom njegovih dostignuća, uvjerljivo govori o pravednosti i poštenju ukorijenjenim u njegovoj naravi. Pretpostavka da je Muhammed zagovarao nešto što je hipotetično, za sobom povlači dodatne teškoće koje nije moguće razriješiti. U svakom slučaju, među velikanima evropske historije nema ličnosti dostojne opisivanja pokojem se opisuju Muhammed i njegovo djelo." [[Kategorija:Islam|Muhammed]] {{Wikipedia}} ajiwcchl78tw2hf44gj4hzhopmjqbfe 0 7101 31296 2007-05-06T20:51:03Z Harač 23 New page: {{Infokutija biografija| |ime=Raymond Carré de Malberg |slika= |tekst uz sliku=francuski pravni teoretičar |datum rođenja=01. novembar 1861. |mjesto rođenja=Strasbourg, Francuska |da... 31296 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Raymond Carré de Malberg |slika= |tekst uz sliku=francuski pravni teoretičar |datum rođenja=01. novembar 1861. |mjesto rođenja=Strasbourg, Francuska |datum smrti=1935. |mjesto smrti= }} * "Suverena vlast, shvaćena kao vlast koja pripada idealnoj univerzalnosti naroda treba ostati uvijek neovisna o individualnim članovima narodne zajendice. Zbog toga građani, čak i okupljeni svi zajedno, ne mogu formirati najviše državno tijelo... Biračko tijelo naroda je samo organ stvaranja parlamenta, ali ono nije tijelo htijenja, to je samo parlament preko kojeg politički narod ostvaruje svoju suverenu vlast." [[Kategorija:Pravo]] {{Wikipedia}} 4a0im5dppakckx57boutjyeh93ze6cp 0 7102 61529 57415 2024-05-17T07:00:22Z Srđan 4695 61529 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Carl Joachim Friedrich |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemačko-američki politički i pravni teoretičar |datum rođenja=05. juni 1901. |mjesto rođenja=Leipzig, Njemačka |datum smrti=19. septembar 1984. |mjesto smrti=Lexington, Sjedinjene Američke Države |počasti= }} * "Svaka narodna vlast mora tražiti i prihvatiti onaj [izborni] sistem koji će biti primjeren njenim posebnim potrebama." *"[D]a bi se ustavne odluke učinile autentičnim također je nužno da u njima učestvuju neki od onih kojima se vlada, nasuprot onima koji vladaju. Ovo razlikuje ustanovljavajući čin od ''coup d’état''." (''Constitutional Government and Democracy: Theory and Practice in Europe and America'') ==Djela== *''[[Čovjek i njegova vladavina]]'' (1963) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Friedrich, Carl Joachim}} [[Kategorija:Carl Joachim Friedrich| ]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:Njemački filozofi]] lwtmbikt1zptqddj87ho3i41o8svonf 0 7103 48657 48610 2013-02-22T17:14:08Z Harač 23 48657 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =O duhu zakona |autor =[[Charles-Louis de Secondat Montesquieu]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''De l'esprit des lois'' |datum prvog izdavanja =1748. }} ==Knjiga VI== *"U despotskim državama zakonâ ni nema: sam je sudac vlastito pravilo. U monarhijskim državama postoji zakon; i tamo gdje je izričit, sudac ga slijedi; tamo gdje nije, sudac traži njegov duh. U republikanskoj vladavini, u prirodi je uređenja da suci slijede slovo [[zakon]]a. Nema nijednog građanina na čiju bi se štetu moglo protumačiti neki zakon, kada se radi o njegovim dobrima, njegovoj časti ili njegovom životu." (''3. U kojim se vladavinama i u kojim slučajevima mora suditi na osnovu izričitog teksta zakona'') ==Knjiga XI== *"Istina je da izgleda kako u demokratijama narod čini sve što hoće; ali politička sloboda ne sastoji se u tome da se čini šta se hoće. U jednoj državi, to jest u društvu gdje postoje zakoni, [[sloboda]] se može sastojati samo u tome da možemo činiti ono što moramo htjeti, i da nismo prisiljeni da činimo ono što ne smijemo htjeti. / Treba da imamo na umu šta je nezavisnost, a šta sloboda. Sloboda je pravo da činimo sve što zakoni dopuštaju; i ako bi neki građanin mogao činiti ono što zakoni zabranjuju, ne bi više bilo slobode, jer bi i drugi imali tu moć." (''3. Šta je sloboda'') *"[[Demokratija]] i aristokratija uopće nisu, po svojoj prirodi, slobodne države. Politička sloboda nalazi se samo u umjerenim vladavinama, ali i tamo ne uvijek, već samo kada se vlast ne zloupotrebljava. Ali drevno iskustvo govori da je svaki čovjek koji ima vlast sklon da je zloupotrebljava, sve dok ne naiđe na granice. Ko bi to rekao! I samoj vrlini potrebne su granice. / Kako se vlast ne bi mogla zloupotrebljavati, potrebno je da stvari budu tako udešene da jedna vlast ustavlja drugu. Ustav može biti takav da niko neće biti prisiljen da čini stvari na koje ga zakon ne obavezuje, niti da ne čini one koje zakon dopušta." (''4. Nastavak o istom predmetu'') *"U svakoj državi postoje tri vrste [[vlast]]i: zakonodavna vlast, izvršna vlast u stvarima koje zavise od međunarodnog prava i izvršna vlast u stvarima koje zavise od građanskog prava. / Pomoću prve, vladar ili javni dužnosnik donosi zakone na izvjesno vrijeme ili zauvijek, i popravlja ili ukida one koji već postoje. Pomoću druge on sklapa mir ili objavljuje rat, šalje ili prima poslanstva, uspostavlja bezbjednost, predupređuje osvajačke upade. Pomoću treće vlasti, kažnjava zločine ili sudi u sporovima privatnih lica. Ovu posljednju nazvat ćemo sudskom vlati, a onu naprosto izvršnom vlasti države." (''6. O uređenju Engleske'') *"Politička [[sloboda]] građanina jest onaj duhovni mir koji proizilazi iz uvjerenja svakog čovjeka da je bezbjedan; a da bismo imali tu slobodu, treba da vladavina bude takva da se građanin ne mora bojati drugog građanina. / Kada su zakonodavna i izvršna vlast objedinjene u istoj osobi ili istom upravnom tijelu, nema slobode; jer treba se bojati da će taj monarh ili senat donositi tiranske zakone, kako bi ih izvršavao na tiranski način. / Slobode nema ni ako sudska vlast nije odjeljena od zakonodavne i izvršne vlasti. Ako bi bila spojena sa zakonodavnom, vlast nad životom i slobodom građana bila bi samovoljna: jer, sudac bi bio zakonodavac. Ako bi bila spojena s izvršnom, sudac bi mogao imati snagu ugnjetača. / Sve bi bilo izgubljeno ako bi isti čovjek, ili isto tijelo sastavljeno od uglednika, bilo iz redova plemića bilo iz redova naroda, vršilo te tri vlasti: vlast donošenja zakona, vlast izvršenja javnih odluka i vlast suđenja zločinâ ili sporova privatnih lica." (''6. O uređenju Engleske'') *"[[Sud]]ska vlast ne treba da bude povjerena nekom stalnom senatu, već treba da je vrše osobe uzete iz naroda u određeno doba godine i na način propisan zakonom, kako bi obrazovale sud koji traje samo onoliko koliko potreba iziskuje. / Na taj način sudska vlast, koje se ljudi toliko plaše, postaje takoreći nevidljiva i nepostojeća, budući da nije vezana ni za određeni stalež ni za određeno zanimanje. Nemamo neprestano suce pred očima; i bojimo se javne uprave, a ne javnih dužnosnika. / Čak treba, kod krupnih optužaba, da zločinac u skladu sa zakonom izabere sebi suce; ili makar da ih može odbiti tako velik broj, da se za one koji preostanu može smatrati da ih je sam izabrao [...] Ali ako sudovi i ne treba da budu stalni, presude moraju biti stalne do tog stepena da uvijek predstavljaju samo izričit tekst zakona. Ako bi one izražavale pojedinačno uvjerenje suca, živjeli bismo u društvu ne poznavajući tačno obaveze koje se u njemu preuzimaju. / Suci čak treba da budu istog imovinskog ili društvenog položaja kao optuženi, kako on ne bi mogao umisliti da je pao u ruke ljudima sklonim da mu naškode." (''6. O uređenju Engleske'') *"[S]uci nacije samo su usta koja izgovaraju riječi zakona, beživotna bića koja ne mogu ublažiti ni njegovu snagu ni njegovu strogost." (''6. O uređenju Engleske'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Charles-Louis de Secondat Montesquieu]] {{Wikipedia}} bwomezxr0f3ycb5pwzd3zh6adoenr90 14 7104 31301 2007-05-06T21:08:00Z Harač 23 New page: [[Kategorija:Literatura]] 31301 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 10 7105 31310 31309 2007-05-09T12:10:14Z Emir Kotromanić~bswikiquote 6 31310 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Kurt Tucholsky]]''' :"Ako si poslao devet glupaka da ti nešto kupe, ti si postao deseti." :"Kad bi žene vladale svjetskim poslovima, ukinule bi sva oružja - osim [[jezik]]a." :"Prednost [[pamet]]nih je da oni uvijek mogu glumit [[idiot]]e. Suprotno je mnogo teže izvesti." <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 19r58m9uud43vqu92gjatadtvr38d49 0 7110 31513 31337 2007-06-07T19:58:06Z Harač 23 31513 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Božije pismo |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =kratka priča |originalni naziv =''La escritura del Dios'' |datum prvog izdavanja =1949. }} * "[[Čovjek]] se postepeno poistovjećuje s oblikom svoje sudbine; čovjek se, u krajnjoj liniji, pretvara u svoje okolnosti. Bio sam odgonetač zagonetke, osvetnik, božiji svećenik, ali prije svega sam bio zatvorenik. Iz neumornog labirinta snova vratio sam se u tvrdu ćeliju kao u svoj dom. Blagoslovio sam vlagu, tigra, svijetlost, moje ostarijelo bolno tijelo, tminu, kamen." * "Neka samnom nestane tajna tigrova. Ko je vidio svemir i njegovo užareno središte nije više u stanju da misli na jednog čovjeka, na njegove tričave sreće i nesreće, pa makar taj čovjek bio on sam. ''On je nekada bio'' taj čovjek, koji ga se sada više ne tiče. Šta ga briga za sudbinu tog drugog, šta ga briga za narod tog drugog, ako on sada nije niko. Zato formulu neću izgovoriti, zato pristajem da me prekriju dani zaborava dok ležim u tmini." [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] [[Kategorija:Literatura]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} li0k5hoi0qn6orhiykcs070b1azukfk 0 7111 31517 31414 2007-06-07T19:59:39Z Harač 23 31517 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Dva kralja i dva labirinta |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =kratka priča |originalni naziv =''Una leyenda arábiga (Historia de los dos reyes y los dos laberintos, como nota de Burton)'' |datum prvog izdavanja =1939. }} * "''O, kralju vremena, simbolu našeg doba; Kada sam ja bio u Babilonu, mislio si da ću se izgubiti u bronzanom labirintu punom stepenica, vrata i zidova; svemoćni je htio da ti ja sada pokažem svoj labirint, u kojem nema stepenica kojim bi se peo, ni vrata koja bi razvaljivao, ni zidova koji bi te spriječavali da prođeš''. Odvezao ga je i ostavio u srcu pustinjue, gdje je babilonski kralj umro od gladi i žeđi. Slava onome koji ne umire!" [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] [[Kategorija:Literatura]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} 2uypv8hom9e6mhvbay7xhuiw2npcn8h 0 7112 48151 48150 2013-01-18T18:53:44Z Edinwiki 1248 vandalizam 48151 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Čekanje |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =kratka priča |originalni naziv =''La espera'' |datum prvog izdavanja =1950. }} * "Godine samoće su ga naučile da [[dan]]i, kada se zatvore u sjećanje, teže da se izjednače, ali da nema nijednog dana, ni zatvorskog ni bolničkog, koje ne nosi iznenađenja, koji ne vuče za sobom mrežu minimalnih iznenađenja." * "Neodređena intuicija mu je kazivala da [[prošlost]] predstavlja materijal od kojeg je sazdano vrijeme; zato se [[vrijeme]] odmah pretvara u prošlost." * "Jednim pokretom ruke zamolio ih je da sačekaju, a zatim se okrenuo prema zidu kao da se vraća u san. Je li on to učinio da bi izazvao sažaljenje onih koji su ga ubili, ili zato što je lakše okončati jedan strašan doživljaj nego ga u mašti vječno preživljavati, ili - to mi se čini najvjerovatnijim - zato da bi pretvorio svoje ubice u san u kojem su se oni toliko puta javljali na istom mjestu i u isto vrijeme? :Bio je uhvaćen u toj magiji kada ga je izbrisao pucanj." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} ft7ta54zomxmsca91n60qstaoncnzsy 0 7113 62065 55226 2024-05-18T17:28:02Z Srđan 4695 62065 wikitext text/x-wiki {{mson}} *[[Čekanje (pojam)]], pojam *[[Čekanje (Borges)|''Čekanje'' (Borges)]], [[Jorge Luis Borges|Borhesova]] kratka priča {{višeznačna odrednica}} tq3urspxbtjzbyf2nxye097t2x6ryag 0 7114 51704 48042 2014-04-14T21:31:08Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 6 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q221109]] 51704 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Leptirov efekt |originalni naziv =The Butterfly Effect |godina =2004 |zemlja =SAD |režiser =[[Eric Bress]], [[J. Mackye Gruber]] |uloge =[[Ashton Kutcher]], [[Amy Smart]], [[Eric Stoltz]] }} == Reklamna rečenica == * "Rečeno je kako nešto maleno poput lepršaja [[leptir]]ovih krila može u konačnici uzrokovati tajfun na drugoj strani planete." (Teorija haosa) == Evan Treborn == * "Ako iko ovo pronađe, to znači da mi plan nije uspio i da sam već mrtav. Ali ako se nekako uspijem vratiti na početak svega ovoga, možda ću je moći spasiti." * "Govori mi grčki abecedu. Huh huh huh? Alfa, beta..." * ''(Evanova poruka za Kayleigh)'' "Vratit ću se po tebe." * ''(upućeno Kayleigh)'' "Već sam te jednom izgubio, neću dozvoliti da se to ponovi." * "Da, sjećaš li me se? Jednom prilikom, kada sam imao sedam godina, lijepo smo popričali..." * "[[Isus]] razgovara sa mnom u mojim snovima." == Dijalozi == :''(Evan govori Kayleigh da pokrije svoje uši)'' :'''Sedmogodišnji Evan''': "Koliko je sahati?" :'''g. George Miller''': "Onoliko koliko treba biti da bi ti radio ono što ti ja kažem." :'''Sedmogodišnji Evan''': "Krivi odgovor nesretniče. Ovo je trenutak u kojem plaćaš svoje račune. U sljedećih 30 sekundi otvorit ćeš jedno od dvoje vrata. Prva vrata će zauvijek traumatizirati tvoju rođenu krv." :'''g. George Miller''': "Šta se to događa, kako to izvodiš?" :'''Sedmogodišnji Evan''': "To će promijeniti tvoju kćerku iz predivnog djeteta u praznu školjku, čiji je jedini koncept povjerenja izdao njen vlastiti bolesni otac pedofil. U konačnici... to će voditi ka njenom samoubistvu. Dobro obavljen posao, Tatice." :'''g. George Miller''': "Ko si ti?" :'''Sedmogodišnji Evan''': "Recimo samo da vas se pomno promatra, George. Vaša druga opcija jest... da se ponašate prema Kayleigh, recimo kao što se brižni otac ponaša prema svojoj kćerki. Zvuči li ti to dobro, tata?" :'''g. George Miller''': "Da." :'''Sedmogodišnji Evan''': "Onda dobro slušaj nesretniče. Ukoliko ovo uprskaš – na živo ću te kastrirati. Ono što trebaš učiniti jest, da discipliniraš svoga sina Tommija, jer dečko je stvarno jedno sadističko štene. Još jedna, posljednja stvar..." :''(Evan šapuće nešto u Kayleighno uho)'' :'''Sedmogodišnja Kayleigh''': ''(vrišteći na svog oca)'' "Da me više nikada nisi pipnuo!" :'''g. George Miller''': "Neću." :''(sedmogodišnji Evan koji putuje kroz vrijeme prijeti Georgeu Milleru sa zapaljenim štapom dinamita)'' :'''g. George Miller''': "Evane! Ugasi to, ili ćeš raznijeti sebi obje ruke!" :'''Sedmogodišnji Evan''': "Već mi se to događalo." :'''Kayleigh''': "Evo, želiš li granola čokoladicu?" :''(Evan nevješto rukuje s njom, dok pokušava staviti granola čokoladicu u svoju prostetičku ruku, što dovodi do toga da prelama čokoladicu na pola)'' :'''Evan''': "Da, moram popraviti ove stvari ili tako nešto slično." :'''Thumper''': "Možda postoji razlog zašto si potisnuo dan kada te je neki perverznjak imao u tvojim uskim hlačicama." :''(baca pogled na Evanov dnevnik)'' :'''Thumper''': "Hej čovječe, da sam na tvom mjestu dobro bi razmislio o onome što radiš. Mogao bi se probuditi u mnogo gorem stanju nego što si sad." :'''Evan''': "U gorem stanju nego što sam sad? Ti misliš da me poznaješ? Čak se ni ''Ja'' ne poznajem!" :''(nakon Evanovog pokušaja samoubistva, utapanjem u kadi)'' :'''Tommy''': "Zaboravio si postaviti toster na rub." :'''Evan''': "Lenny voli Poptarte. Vi dečki najbolji ste." :'''Tommy''': "Znam da je teško, ali ne smiješ odustati." :'''Evan''': "Ja se čak ne mogu ni ubiti." :'''Tommy''': "Nemoj tako pričati." :'''Kayleigh Miller''': "Gdje si naučio te nove trikove?" :'''Evan''': "Šta? To... to nije bilo... čudno... zar ne?" :'''Kayleigh Miller''': "Da, ako višestruke orgazme smatraš čudnima!" :'''Evan''': "Samo sam mislio da bi trebala znati." :'''Kayleigh Miller''': "Znati šta?" :'''Evan''': "Da si jednom bila sretna... sa mnom." :'''Kayleigh Miller''': "Znaš u tvojoj priči postoji jedna velika rupa, nema teoretske šanse niti bilo kakve druge da bi ikada bila član nekakvog sestrinstva." :'''Evan''': ''(šapčući)'' "Bila si sretna ondje..." :''(Evan posjećuje Kayleigh, koja je postala prostitutka)'' :'''Kayleigh''': "Pa, kako idu trikovi? Oprosti, poslovni humor." :'''Evan''': "Shvatio sam." :'''Evan''': "Gdje je Kayleigh?" :'''Lenny''': "Ko je Kayleigh?" :''(Evan izgleda zbunjeno)'' :'''Lenny''': "Želiš li da te odvedem do doktora?" :'''Evan''': "Ne, mislim da će ovaj puta sve biti u redu." :''(u stvarnosti u kojoj je Kayleigh sa Lennyem)'' :'''Evan''': "Pa, misliš li da je moglo uspjeti?" :'''Kayleigh''': "Da... Nego, stvari se nisu razvijale tim tokom... Ja sam sa Lennijem, Lenny je tvoj prijatelj...i tu je kraj toj priči." :'''Evan''': "Vouv... Bi li išta promijenilo kada bi ti rekao da niko nikada neće moći voljeti nekoga drugoga, kao što ja volim tebe?" :''(Kayleigh je polaskana Evanovim komplimentom)'' :'''Evan''': "...Ne govorim ja to tebi, ja to samo govorim kao, kada bi bila djevojka, bi li to bilo nešto što bi željela čuti?" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} jyzo1lmf4luzkjtbiu2h1lieon2o2t0 0 7115 51668 45361 2014-04-14T20:10:53Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 12 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q170564]] 51668 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Terminator 2: Sudnji dan |originalni naziv =Terminator 2: Judgment Day |godina =1991. |zemlja =SAD |režiser =[[James Cameron]] |uloge =[[Arnold Schwarzenegger]], [[Linda Hamilton]], [[Edward Furlong]] }} == John Connor == * "Molimo ubacite svoju ukradenu karticu." * ''(objašnjavajući kako zna krasti s bankomata)'' "Od moje mame. Mislim od moje prave mame." * ''(O Sari)'' "Ona je totalni psiho. Zato se i nalazi u Pescaderu. To je ustanova za mentalne bolesnike, OK? Pokušala je dignuti u zrak tvornicu kompjutera, ali ranili su je i uhapsili... Ona je apsolutni gubitnik." * "Odrastao sam na mjestima poput ovog, pa sam zato jednostavno pretpostavljao da ljudi tako žive - leteći okolo u helikopterima. Učeći kako da razaraju stvari." == Terminator == * ''(Sari)'' "Pođi sa mnom ukoliko želiš živjeti." * "Ostani ovdje. Vratit ću se." * ''(upućeno T-1000 Terminatoru)'' "Hasta la vista, baby." == Ostali == * '''Todd Voight''': ''[upućeno ka T-1000 Terminatoru]'' "Jutros ga je tražio još jedan tip...Da, krupan tip na motoru." * '''Policijski Detektiv''': "Gospođo Connor. Mi znamo da vi znate ko je ovaj čovjek. Slušajte. Ja sam vam upravo, sjedeći ovdje, rekao da vam je sin nestao. Da su njegova pomajka i poočim ubijeni. Mi znamo da je ovaj čovjek umiješan u to. Zar vam to ništa ne znači? Zar vas nije briga?" * '''Dr. Miles Bennett Dyson''': "Sada nema šanse da završim novi procesor. Zaboravi. Prestajem s tim. Sutra napuštam Cyberdyne... Morat ćemo uništiti sve stvari u laboratoriju, sve zapise, tvrde dikove i sve ostalo što imam ondje." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} cai5lq5scp7c9vg2v0dfh5vkncpqmau 0 7116 31371 31370 2007-05-30T19:48:22Z Harač 23 Ratovi zvijezda: Epizoda II - Klonovi napadaju premješten u Ratovi zvijezda Epizoda II: Klonovi napadaju 31371 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Ratovi zvijezda Epizoda II: Klonovi napadaju |originalni naziv =Star Wars Episode II: Attack of the Clones |godina =2002 |zemlja =SAD |režiser =[[George Lucas]] |uloge =[[Ewan McGregor]], [[Natalie Portman]], [[Hayden Christensen]] }} ==C-3PO== * * "Za mehaničara, ti stvarno mnogo razmišljaš." * "Oh! Zar nemaš nimalo razuma? Idiot!" * "Oh! Ne." ==Grof Dooku== * "Moraš mi se pridružiti, Obi Wan, i zajedno, mi ćemo uništiti Sithe!" * "Gospodaru Windu, galantno ste se borili. Dostojno priznanja u arhivama reda Jedija. Sada... gotovo je." * "Jasno je kako ovo natjecanje ne može biti odlučeno našim znanjem u Sili... već našim vještinama sa svjetlosnim mačem." ==Obi-Wan Kenobi== * "Zašto stječem osjećaj kako ćeš me doći glave?" * "Pazi na svoje misli, Anakine, one te izdaju. Obvezao si se redu Jedija, a to je obveza koja se ne raskida lahko." * "Budi strpljiv, služi se Silom, razmišljaš!" * "Ne smeta meni letjenje, nego ovo što ti radiš je čisto samoubistvo!" ==Kancelar Palpatine== * "S velikim oklijevanjem sam se prihvatio ovog poziva. Ja volim demokratiju... Ja volim Republiku. Moći koje mi dajete, ja ću ih se odreći, kada ova kriza prođe. A moje prvo djelo s novim ovlastima će biti stvaranje Velike Republičke Vojske, koja će se suprotstaviti sve većim prijetnjama Separatista." ==Mace Windu== * "Ukoliko to učine, vi morate shvatiti kako nema dovoljno Jedija za zaštitu Republike. Mi smo čuvari mira, ne ratnici." * "Mi nećemo biti taoci s kojima će se trgovati, Dooku." * "Bez obzira, mislim kako trebamo malo bolje pripaziti na Senat." * "Ova zabava je gotova." ==Gospodar Yoda== * "Izgubio planetu gospodar Obi-Wan je. Kako posramljujuće... kako posramljujuće." * "Uistinu prekrasan um djeteta jest." * "Moćan postao jesi, Dooku. Tamnu Stranu u tebi osjećam." * "Tamna Strana sve zamagljuje. Nemoguće vidjeti budućnost jest." * "Pobjeda? Pobjeda kažeš? Gospodaru Obi-Wan, ne pobjeda. Plašt Tamne Strane pao je. Ratovi klonova počeli su." ==Jango Fett== * "Ja sam samo jednostavan čovjek koji pokušava preživjeti u svemiru." * "Uvijek je zadovoljstvo sresti Jedija." ==Anakin Skywalker== * "Sama činjenica da se nalazim u njenoj blizini je opijajuća." * "Jedijeva posla, vratite se svojim pićima." * "Nemojte to govoriti gospodaru, vi ste nešto najbliže što imam ocu." * "Privrženost je zabranjena. Posjedovanje je zabranjeno. Saosjećanje, koje bi ja definisao kao... bezuvjetnu ljubav... je ključno za život Jedija. Stoga, mogli bi reći kako smo ohrabrivani da volimo." * "Ne volim pijesak. Grub je, prost i živcira jer se svugdje zavuče. Ne kao ovdje. Ovdje je sve mehko i glatko." * "Proganja me poljubac koji mi nikada nisi trebala dati." * "Ubio sam ih. Ubio sam ih sve. Mrtvi su. Sve do jednog. I to ne samo muškarci, već i žene i djeca, također! Oni su poput životinja i ubio sam ih poput životinja! ''Mrzim'' ih!" * "Od trenutka kada sam te sreo, prije mnogo godina, nije prošao ni dan a da nisam pomislio na tebe. A sada kada sam ponovno s tobom... U agoniji sam. Što ti se više približim, sve je gore. Pri pomisli da nisam s tobom-ja ne mogu disati. Proganja me poljubac koji mi nikada nisi trebala dati. Moje srce tuče...nadajući se kako taj poljubac neće postati ožiljak. Nalaziš u samoj mojoj duši, mučeći me... što mogu učiniti? Učinit ću što god zatražiš. ''(pauza)'' Ukoliko patiš kao ja, molim te, reci mi." ==Dijalozi== :'''Kancelar Palpatine''': "Gospodaru Jedi, mogu li predložiti da senatorica bude stavljena pod vašu zaštitu?" :'''Bail Organa''': "Mislite li uistinu kako je mudro činiti to u ovim stresnim vremenima." :'''Padme Amidala''': "Kancelaru, ukoliko mogu komentirati, ne vjerujem..." :'''Kancelar Palpatine''': "Da je situacija tako ozbiljna? Ali ja mislim, senatorice. Ja potpuno shvaćam kako vam doodatno osiguranje može biti zamarajuće, ali... možda neko koga poznate. Stari prijatelj, poput... Gospodara Kenobija." :'''Zam Wesell''': "Pogodila sam brod, ali koristili su dublericu." :'''Jango Fett''': "Zam, ovaj put ćemo morati probati nešto profinjenije. Uzmi ove... Budi pažljiva. Vrlo su otrovne. Zam, ovaj put ne smije biti grešaka." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Gdje si se zadržao toliko dugo?" :'''Anakin Skywalker''': "Oh, znate mene, Gospodaru; nisam mogao pronaći speeder koji mi se uistinu sviđa, sa otvorenom pilotskom kabinom i odgovarajućim brzinskim mogućnostima..." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Kada bi posvetio onoliko vremena uvježbavanju tehnika sa svjetlosnim mačem koliko ga posvetiš razvijanju svog humora, mogao bi konkurirati Gospodaru Yodi kao mačelavac." :'''Anakin Skywalker''': "Mislio sam da sam to već u stanju." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Samo u tvom umu, moj vrlo mladi učeniče." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Znaš, ne volim kada to radiš." :'''Anakin Skywalker''': "Oprostite, Gospodaru. Zaboravio sam da ne volite letjeti." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Ne smeta meni letjenje, nego ovo što ti radiš je samoubistvo." :'''Anakin Skywalker''': "Molim vas, izvinite me, Gospodaru." ''(skače sa njihovog lebdećeg speedera)'' :'''Obi-Wan Kenobi''': "Mrzim kad to radi." <hr width="50%"/> :'''Obi-Wan Kenobi''': "Zašto imam osjećaj da ćeš me doći glave?" :'''Anakin Skywalker''': "Nemojte to govoriti, gospodaru. Vi ste nešto najbliže što imam ocu." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Zašto me onda ne slušaš?" :'''Anakin Skywalker''': "Pokušavam." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Idi i nađi je." :'''Anakin Skywalker''': "Gdje ćete vi, Gospodaru?" :'''Obi-Wan Kenobi''': "Na piće." :'''Elan Sleazebaggano''': "Želite li kupiti štapove smrti?" :'''Obi-Wan Kenobi''': ''(koristeći Jedi umni trik)'' "Ti mi ne želiš prodati štapove smrti." :'''Elan Sleazebaggano''': "Ja ti ne želim prodati štapove smrti." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Ti želiš otići kući i dobro razmisliti o svom životu." :'''Elan Sleazebaggano''': "Ja želim otići kući i dobro razmisliti o svom životu." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Znaš li ti koga si to pokušavala ubiti." :'''Zam Wesell''': "Senatoricu sa Nabooa." :'''Obi-Wan Kenobi''': "A ko te je unajmio?" :'''Zam Wesell''': "Bio je to samo posao." :'''Anakin Skywalker''': "Ko te je unajmio, reci nam " ''(ljutito)'' "Reci nam!" :'''Zam Wesell''': "Bio je to lovac na ucjene zvan..." :'''Kancelar Palpatine''': "Ti ne trebaš vodstvo, Anakine. Vremenom, naučit ćeš vjerovati svojim osjećajima. Tada ćeš biti nepobjediv. Rekao sam to već mnogo puta, ti si najtalentiraniji Jedi kojeg sam ikada sreo." :'''Anakin Skywalker''': "Hvala vam, vaša Ekselencijo." :'''Kancelar Palpatine''': "Predviđam da ćeš postati najveći od svih Jedija, Anakine. Jači čak i od Gospodara Yode." :'''Padme Amidala''': "Ovdje smo dolazili na školske izlete. Plivali bi do onog otoka svaki dan. Obožavam vodu. Znali smo izležavati se na pijesku i sušiti na suncu, pri čemu smo pokušavali pogađati imena ptica koje su pjevale." :'''Anakin Skywalker''': "Ne volim pijesak. Grub je, prost i živcira jer se svugdje zavuče. Ne kao ovdje. Ovdje je sve mehko i glatko." :'''Anakin Skywalker''': "Ukoliko patiš kao ja, molim te, reci mi." :'''Padme Amidala''': "Ne mogu... Mi ne možemo... To nije moguće." :'''Anakin Skywalker''': "Sve je moguće, Padme, slušaj me." :'''Padme Amidala''': "Ne, ti mene slušaj! Mi živimo u stvarnom svijetu, vrati se u njega. Ti se obučavaš da postaneš Jedi, Ja... Ja sam senatorica. Ako budeš pratio svoje misli do ostvarenja, odvest će nas na mjesto na koje ne možemo ići, bez obzira na to što osjećamo jedno prema drugom. :'''Anakin Skywalker''': "Znači ti ipak osjećaš nešto!" :'''Padme Amidala''': "Neću dopustiti da se odrekneš svoje budućnosti radi mene." :'''Anakin Skywalker''': "Ti tražiš od mene da budem racionalan. To je nešto što znam da ne mogu biti. Vjeruj mi, volio bih da mogu izbrisati svoje osjećaje, ali ne mogu." :'''Grof Dooku''': "Šta bi bilo kada bi ti rekao da je Republika sada pod kontrolom Mračnog Gospodara Sitha?" :'''Obi-Wan Kenobi''': "Ne, to nije moguće. Jediji bi to osjetili." :'''Grof Dooku''': "Tamna Strana je zamaglila njihov vid, moj prijatelju. Stotine senatora se sada nalaze pod utjecajem Sith Gospodara zvanog Darth Sidious." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Ne vjerujem ti." :'''Grof Dooku''': "Potkralj Trgovačke Federacije je jednom bio u savezništvu sa tim Darth Sidiousom. Ali prije deset godina mračni gospodar ga je izdao. Došao je od mene tražiti pomoć; ispričao mi je sve. Moraš mi se pridružiti, Obi-Wan, i zajedno mi ćemo uništiti Sithe." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Nikada ti se neću pridružiti, Dooku." :'''Grof Dooku''': "Osiguravanje tvog oslobađanja se može pokazati vrlo teškim." :'''Mace Windu''': "Šta je?" :'''Gospodar Yoda''': "Bol, patnju, smrt ja osjećam. Nešto strašno se dogodilo. Mladi Skywalker u boli je. Strašnoj boli." :'''Anakin Skywalker''': "Za sve je kriv Obi-Wan! Ljubomoran je! On me sputava!" :'''Padmé Amidala''': "Ani, ti nisi svemoćan." :'''Anakin Skywalker''': "Pa, trebao bi biti. Jednog dana ću biti... Bit ću najmoćniji Jedi ikada. Obećavam ti. Naučit ću čak i kako spriječiti ljude da umiru." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Počeo sam se pitati jesi li dobio moju poruku." :'''Anakin Skywalker''': "Preusmjerio sam je na Coruscant, kao što ste i tražili, Gospodaru. Potom smo odlučili doći i spasiti vas." :'''Obi-Wan Kenobi''': ''(gledajući na svoje okove)'' "Dobar posao." :'''Anakin Skywalker''': "Imam loš predosjećaj u vezi ovoga." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Samo se opusti. Koncentriraj se." :'''Anakin Skywalker''': "Šta je sa Padme?" :'''Obi-Wan Kenobi''': "Čini se da ona vlada situacijom." :'''Grof Dooku''': "Gospodaru Windu, kako ljubazno od vas što ste nam se pridružili." :'''Mace Windu''': "Ova zabava je završena." :'''Grof Dooku''': "Hrabro, ali budalasto, moj stari Jedi prijatelju. Vi ste apsolutno brojčano nadjačani." :'''Mace Windu''': "Ne bih rekao." :'''Grof Dooku''': "Vidjet ćemo." :'''Anakin Skywalker''': "Ti ovo nazivaš diplomatskim rješenjima?" :'''Padmé Amidala''':" Ne, ja ovo nazivam agresivnim pregovorima." :'''Grof Dooku''': "Gospodaru Windu, galantno ste se borili. Dostojno priznanja u arhivama reda Jedija. Sada... gotovo je. Predajte se i vaši životi će biti pošteđeni." :'''Mace Windu''': "Mi nećemo biti taoci s kojima će se trgovati, Dooku." :'''Grof Dooku''': "Tada mi je žao, stari prijatelju. Morat ćeš biti uništen." :'''Anakin Skywalker''': "Padme!" ''(pilotu)'' "Prizemlji brod!" :'''Obi-Wan Kenobi''': "Anakine! Nemoj dopustiti ličnim osjećajima da stanu na put!" ''(pilotu)'' "Prati taj speeder." :'''Anakin Skywalker''': ''(pilotu)'' "Prizemlji ovaj brod!" :'''Obi-Wan Kenobi''': "Ne mogu se sam suprotstaviti Dookuu! Trebam te! Ako ga uspijemo uhvatiti, možemo zaustaviti ovaj rat! Mi imamo svoj zadatak!" :'''Anakin Skywalker''': "Nije me briga!" ''(pilotu)'' "Prizemlji brod!" :'''Obi-Wan Kenobi''': "Bićeš izbačen iz reda Jedija!" :'''Anakin Skywalker''': "Ne mogu je ostaviti!" :'''Obi-Wan Kenobi''': "Priberi se! Šta misliš, što bi Padme učinila na tvome mjestu?" :'''Anakin Skywalker''': ''(uzdahne)'' "Izvršila bi svoju dužnost." :'''Anakin Skywalker''': "Platit ćeš za sve Jedije koje si danas ubio, Dooku." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Zajedno ćemo ga napasti. Ti lagano kreni s lijeva..." :'''Anakin Skywalker''': "Ne, napadam ga ''sada''!" :'''Obi-Wan Kenobi''': "Ne, Anakine, ne!" :'''Grof Dooku''': "Kao što možete vidjeti, moje Jedi moći su daleko ispred vaših. Sada, odstupite." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Ne bih rekao." :'''Grof Dooku''': "Gospodaru Kenobi, razočaravate me. Yoda vas iznimno mnogo cijeni. Sigurno možete bolje!" :'''Grof Dooku''': "Dečko, bilo je to hrabro, ali budalasto. Mislio sam da si već dobro naučio svoju lekciju." :'''Anakin Skywalker''': "Sporo učim." :'''Grof Dooku''': "Gospodaru Yoda." :'''Gospodar Yoda''': "Grofe Dooku." :'''Gospodar Yoda''': "Moćan postao si, Dooku. Tamnu Stranu u tebi osjećam." :'''Grof Dooku''': "Postao sam moćniji od ijednog. Čak i od tebe." :'''Gospodar Yoda''': "Mnogo učiti, još uvijek moraš." :'''Grof Dooku''': "Jasno je kako ovo natjecanje ne može biti odlučeno našim znanjem u Sili... već našim vještinama sa svjetlosnim mačem." :'''Gospodar Yoda''': "Dobro borio si se, moj stari Učeniče." :'''Grof Dooku''': "Ovo je samo početak!" :'''Grof Dooku''': "Sila je uz nas, Gospodaru Sidious." :'''Darth Sidious''': "Dobrodošli kući, Gospodaru Tyrannus. Dobro ste radili." :'''Grof Dooku''': "Imam dobre vijesti za vas, moj gospodaru. Rat je počeo." :'''Darth Sidious''': "Odlično." ''(smijući se)'' "Sve se odvija po planu." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Moram priznati kako bez klonova, ovo ne bi bila pobjeda." :'''Gospodar Yoda''': "Pobjeda? Pobjeda kažeš? Gospodaru Obi-Wan, ne pobjeda. Plašt Tamne Strane pao je. Ratovi klonova počeli su." [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} 7z57mmv0t003ziw20b2m2khjpk6c9yr 0 7117 31372 2007-05-30T19:48:22Z Harač 23 Ratovi zvijezda: Epizoda II - Klonovi napadaju premješten u Ratovi zvijezda Epizoda II: Klonovi napadaju 31372 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Ratovi zvijezda Epizoda II: Klonovi napadaju]] kqzpf2te9o5qw76rwnppfg58widszjb 0 7118 31375 2007-05-30T19:49:09Z Harač 23 Ratovi zvijezda: Epizoda I - Fantomska prijetnja premješten u Ratovi zvijezda Epizoda I: Fantomska prijetnja 31375 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Ratovi zvijezda Epizoda I: Fantomska prijetnja]] p7lblysrt8abz1hjztimop79ii3lel1 0 7119 52184 46635 2014-04-15T17:16:50Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 9 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q42051]] 52184 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Ratovi zvijezda Epizoda III: Osveta Sitha |originalni naziv =Star Wars Episode III: Revenge of the Sith |godina =2005 |zemlja =SAD |režiser =[[George Lucas]] |uloge =[[Ewan McGregor]], [[Natalie Portman]], [[Hayden Christensen]] }} ==Padmé Amidala== * "Znači ovako [[sloboda]] umire. S gromoglasnim pljeskom." * "Pođi sa mnom. Pomozi mi odgojiti naše dijete. Ostavi sve iza nas dok još možeš!" * "Više te ne prepoznajem! Anakine, lomiš mi srce! Ideš stazom kojom ja ne mogu kročiti." * "Obi-Wan, u njemu još ima dobroga... postoji... još uvijek..." ==C-3PO== * "Mislim da sam se napokon navikao na ta leteća posla." * "Gospodaru Kenobi! Unijeli smo gospođicu Padmé na brod. Molim vas, molim vas požurite. Trebali bi napustiti ovo grozno mjesto." ==Grof Dooku== * "Osjećam veliki strah u tebi, Skywalkeru. Imaš u sebi mržnju... imaš u sebi bjes... ali ih ne koristiš." * "Vaše mačeve molim. Ne bismo željeli napravi nered ispred kancelara." * "Dvostruki ponos, duplo veći pad." ==General Grievous== * "Smrvite ih! Neka pate!" * "Generale Kenobi," ''(smije se)'' "Vi ste UISTINU hrabri." ''(smije se)'' "Ubijte ga!" * "Odmaknite se! Ja ću se pozabaviti sa ovim Jedi šljamom ''osobno''!" * "Budalo! Treniran sam vašim Jedi vještinama od strane Grofa Dookua." * "Vi gubite, generale Kenobi!" (Rekao je nakon što je bio suočen sa Anakinom i Obi-Wanom) * "Anakin Skywalker, očekivao sam da neko sa tvojom reputacijom bude malo...stariji." ==Obi-Wan Kenobi== * "Oh, vidim ga, ovo će biti lahko." * "Imam loš predosjećaj u vezi ovoga." * "Čekaj malo, kako se ovo dogodilo? Pametniji smo od ovoga." * "Bez brige, još uvijek letimo s pola broda." * "Anakine, budimo pošteni. Danas si ti junak i zaslužuješ svoj veličanstveni dan sa političarima." * "Još jedno sretno slijetanje." * "Anakin je otac, zar ne? Žao mi je." * "Dopustio si tom mračnom gospodaru da ti izokreće um, sve dok...sve dok nisi postao sama stvar koju si se zakleo uništiti." * "Tada si uistinu izgubljen!!" * "Bio si Izabrani! Rečeno je da ćeš uništiti Sithe, ne pridružiti im se! Donijeti ravnotežu u Sili, ne ostaviti je u tami!" * "Bio si mi brat Anakine. Volio sam te!" ==Mace Windu== * "Osjećam u tebi veliku zbunjenost, mladi Skywalkeru. Veliki strah ti zamračuje sud." * "Osjećam urotu za uništenje Jedija. Tamna strana Sile okružuje Kancelara." * "Ugnjetavanje Sitha se nikada neće vratiti! Izgubio si!" ==Gospodar Yoda== * "Smrt je prirodni dio života. Veseli se za one oko tebe koji se pretvore u Silu. Žalit ih, nemoj. Nedostajati oni, neka ti ne budu. Privrženost vodi ka ljubomori. Sjenka pohlepe, to je." * "Ukoliko sigurnosne snimke tražiš, bol samo naći ćeš." * "Strah od gubitka staza je ka Tamnoj Strani." * "Treniraj se da pustiš sve čega se bojiš izgubiti." * "Uništiti Sithe, mi moramo." * "Tako moćan ako si, zašto odlaziš?" * "Na kraju vladavina tvoja jest, i kratka nedovoljno bila je." * "U izgnanstvo moram poć; uspio nisam." * "Od Tamne Strane izopačen Skywalker postao je. Dječak kojeg si trenirao, nestao on je, proždrijet od strane Darth Vadera." ==Anakin Skywalker / Darth Vader== * "Bio je nenaoružani zarobljenik... Nisam to trebao učiniti; to nije Jedijev način." * "Nešto se događa. Ja nisam Jedi kakav bi trebao biti. Ja želim više a znam da ne bi trebao." * "Ljubav te neće spasiti, Padmé, samo moje nove moći to mogu!" * "Više ne želim čuti išta o Obi-Wanu. Jediji su se okrenuli protiv mene! Nemoj da se i ti okrećeš protiv mene!" * "Predajem se tvojim učenjima." * "Obi-Wan i vijeće mi ne vjeruju." * "Učinit ću... što god tražiš... samo mi pomozi spasiti Padmé. Ne mogu živjeti bez nje! Lažljivice! Ti si sa njim! Izdala si me! Dovela si ga ovamo da me ubije!" * "Okrenuo si je protiv mene!" * "Nećeš mi je oduzeti!" * "Nemoj mi držati prodike, Obi Wan, vidim kroz laži Jedija. Ja se ne bojim Tamne Strane kao ti." * "Donio sam mir, slobodu, pravdu i sigurnost mojem novom carstvu!" * "Ti podcjenjuješ moju moć!" * "Ovdje je kraj za tebe, moj učitelju." ==Kancelar Palpatine / Darth Sidious== * "Ne! Ne! Ti ćeš umrijeti!" (''pomoću Tamne Strane Sile baca na Mace Windua munje'') "On je izdajnik!" * "Moć! Neograničena... MOĆ!" * "Trebam tvoju pomoć sine... Računam na tebe da ćeš biti oči, uši i glas Republike. Anakine, proglašavam te svojim osobnim predstavnikom u Vijeću Jedija." * "Svi koji steknu moć se boje da ju ne izgube, čak i Jediji." * "Samo uz moju pomoć možeš ostvariti moć veću od bilo kojeg Jedija." * "Upoznaj moć Tamne Strane, Anakine... moć da spasiš Padmé." * "Svaki pojedini Jedi, uključujući i tvog prijatelja, Obi Wan Kenobija, je sada neprijatelj Republike... Učini što se mora, Gospodaru Vader. Ne oklijevaj, ne pokazuj milost." * "Tvoja arogancija te zasljepljuje, Gospodaru Yoda. Sada ćeš iskušati potpunu moć Tamne Strane (''baca na Yodu munje'') * "Ti me nećeš zaustaviti! Darth Vader će postati moćniji od nas obojice." * "Kako bi se postarali za sigurnost i nastavljenu stabilnost, Republika će biti reorganizirana u prvo Galaktičko Carstvo! Za sigurno i postojano... društvo!" * "Još jednom Sithi će vladati galaksijom... i imat ćemo mir." * "Preostali Jediji će biti pronađeni i poraženi!" * "Osjetim tvoj gnjev... on te usredotočuje, čini te jačim!" * "Napad na moj život me ostavio deformiranog i izranjavanog, ali uvjeravam vas...moja odlučnost nikada nije bila jača!" * "Dugo sam čekao na ovaj trenutak, moj mali zeleni prijatelju. Napokon, Jedija više neće biti." * "Tamna Strana Sile je put ka mnogim sposobnostima... od kojih se neke smatraju neprirodnima." * "Zapovjedniče Cody, došlo je vrijeme. Izvršite Zapovijed 66." * "Iz razloga jer ti Vijeće nije vjerovalo, moj mladi učeniče, ja vjerujem kako si ti jedini Jedi koji ne zna ništa o ovoj uroti." ==Dijalozi== :'''Anakin Skywalker''': "Brod generala Grievousa je ravno naprijed." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Pa jesi li primijetio da su štitovi još uvijek upaljeni!" :'''Anakin Skywalker''': "Oprostite, gospodaru." ''(razara štitove)'' :'''Anakin Skywalker''': "Osjećam grofa Dookua." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Ja osjećam zamku." :'''Anakin Skywalker''': "Sljedeći potez?" :'''Obi-Wan Kenobi''': "Preskočiti zamku." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Ovaj put ćemo ga napasti zajedno." :'''Anakin Skywalker''': "Upravo sam to htio reći." :'''kancelar Palpatine''': "Potražite pomoć. Niste mu dorasli. On je Sith Gospodar!" :'''Obi-Wan Kenobi''': ''(okreće se sa smiješkom)'' "Kancelaru Palpatine, Sith Gospodari su naša specijalnost." :'''grof Dooku''': "Vaše mačeve molim. Ne bismo željeli napraviti nered pred kancelarom." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Ovaj put nećeš uspjeti pobjeći, Dooku." :'''grof Dooku''': "Veselio sam se ovome." :'''Anakin Skywalker''': "Moje moći su se udvostručile od našeg posljednjeg sastanka, grofe." :'''grof Dooku''': "Dobro. Dvostruki ponos, duplo veći pad." :'''kancelar Palpatine''': "Dobro, Anakine. Dobro. Ubij ga. Ubij ga sad." :'''Anakin Skywalker''': "Ne bi trebao." :'''kancelar Palpatine''': "Učini to." :'''general Grievous''': "Ah, da, «Pregovarač», general Kenobi. Čekali smo vas. To baš i nije bilo neko spašavanje… I Anakin Skywalker, očekivao sam da će neko sa vašom reputacijom biti malo… «stariji»." :'''Anakin Skywalker''': "Generale Grievous, niži ste no što sam očekivao." :'''General Grievous''': "Ahhh, Jedi smeće!" :'''Obi-Wan Kenobi''': "Imamo posao za obaviti, Anakine. Probaj ga ne uzrujati" :'''General Grievous''': "Vaši svjetlosni mačevi će predstavljati lijep dodatak mojoj kolekciji." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Ne ovaj put. I ovaj put nećeš uspjeti pobjeći." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Znaš li upravljati krstaricom, poput ove?" :'''Anakin Skywalker''': "Misliš, mogu li prizemljiti ono što je ostalo od nje." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Pa?" :'''Anakin Skywalker''': "Pa, u ovim uvjetima rekao bih da je sposobnost pilota beznačajna. Zavežite se." :'''Anakin Skywalker''': "Ponekad se pitam što se to događa sa Redom Jedija. Mislim da ovaj rat uništava principe Republike." :'''Padmé Amidala''': "Jesi li ikada pomislio da se možda nalazimo na krivoj strani?" :'''Anakin Skywalker''': "Kako to misliš?" :'''Padmé Amidala''': "Šta ako demokracija, kojoj smo mislili da služimo, više ne postoji i ako je Republika postala upravo ono zlo protiv kojeg se borimo da bi ga uništili." :'''Anakin Skywalker''': "Ja ne vjerujem u to, a ti zvučiš kao Separatist." :'''Padmé Amidala''': "Ono što ovaj rat predstavlja, jest neuspješno slušanje. Sada si bliži Kancelaru nego iko drugi. Molim te, zamoli ga da zaustavi borbu i dopusti diplomatiji da dalje nastavi." :'''Gospodar Yoda''': "Dopustiti ovo imenovanje olahko Vijeće neće. Uznemirujuć ovaj potez jest Kancelara Palpatinea." :'''Anakin Skywalker''': "Shvaćam." :'''Mace Windu''': "Bit ćeš u vijeću, ali nećemo ti dodijeliti čin Gospodara." :'''Anakin Skywalker''': "Šta? Kako to možete raditi? Ovo je nečuveno! Nije pravedno! Kako se može biti u vijeću a ne biti Gospodar?" :'''Mace Windu''': "Sjedi dolje, mladi Skywalkeru." :'''Anakin Skywalker''': "Oprostite mi, gospodaru." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Vijeće želi da izviještavaš o svim Kancelarovim aktivnostima. Žele znati što on to smjera." :'''Anakin Skywalker''': "Žele da špijuniram Kancelara? To je izdaja!" :'''Obi-Wan Kenobi''': "U ratu smo, Anakine. Jedi Vijeće se zaklelo da će održavati principe Republike, čak i ako to Kancelar ne čini." :'''Mace Windu''': "Vrlo je opasno stavljati ih zajedno. Mislim da to dečko neće moći podnijeti. Ne vjerujem mu." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Uz svo dužno poštovanje, Gospodaru, nije li on Odabrani? Nije li on taj koji će donijeti uništiti Sithe i donijeti ravnotežu Sili?" :'''Mace Windu''': "Tako proročanstvo kaže..." :'''Gospodar Yoda''': "Proročanstvo koje protumačeno krivo moglo je biti." :'''kancelar Palpatine''': "Tamna Strana Sile je put ka mnogim sposobnostima... od kojih se neke smatraju neprirodnima." :'''Anakin Skywalker''': "Je li moguće naučiti tu moć?" :'''kancelar Palpatine''': "Ne od Jedija." :'''general Grievous''': "Neće još dugo proći, prije nego li nas vojska Republike pronađe ovdje. Šaljem te u Mustafar sistem na vanjskom rubu. To je vukanski planet. Ondje ćeš biti siguran." :'''Nute Gunray''': S"iguran? Hmph! Kancelar Palpatine ti je uspjeo pobjeći iz ruke, generale. Bez grofa Dookua, dvojim u tvoje mogućnosti da nas držiš sigurnima." :'''general Grievous''': "Budi zahvalan, potkralju, što se nisi našao u mojoj ruci. Tvoj brod te čeka." :'''general Grievous''': "Vojska ili ne, moraš shvatiti da si osuđen na propast." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Oh, ne bi baš rekao." :'''Anakin Skywalker''': "Gospodaru Windu, moram razgovarati sa vama." :'''Mace Windu''': "Skywalkeru, upravo nam je stigla vijest da je Obi-Wan uništio generala Grievousa. Upravo smo krenuli da se uvjerimo da će kancelar vratiti svoje izvanredne ovlasti Senatu." :'''Anakin Skywalker''': "Neće se htjeti odreći svojih ovlasti, upravo sam saznao strašnu istinu. Mislim da je Kancelar Palpatine Sith Gospodar." :'''Mace Windu''': "Sith Gospodar?!" :'''Anakin Skywalker''': "Da, onaj kojeg smo tražili." :'''Mace Windu''': "Otkud to znaš?" :'''Anakin Skywalker''': "On poznaje puteve sile. Obučen je da koristi Tamnu Stranu." :'''Mace Windu''': "Jesi li siguran?" :'''Anakin Skywalker''': "Apsolutno." :'''Mace Windu''': "Tada, naši najveći strahovi su se obistinili." :'''Mace Windu''': "U ime Galaktičkog Senata Republike, uhićeni ste, Kancelaru." :'''kancelar Palpatine''': "Prijetite li vi to meni, Gospodaru Jedi?" :'''Mace Windu''': "Senat će odlučiti o vašoj sudbini." :'''kancelar Palpatine''': "''Ja'' sam Senat!" :'''Mace Windu''': "Ne još." :'''kancelar Palpatine''': "Onda, ovo je izdaja." :'''Anakin Skywalker''': "Predajem se tvojem učenju." :'''Darth Sidious''': "Dobro. Dobro. Sila je jaka u tebi. Moćan Sith postat ćeš. Odsada nadalje ćeš biti znan kao Darth... Vader." :'''Anakin Skywalker''': "Hvala vam, gospodaru." :'''Darth Sidious''': "Ustani, Gospodaru Vader." :'''Gospodar Yoda''': "Uništiti Sithe, mi moramo." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Pošalji mi da ubijem Cara. Ja neću ubiti Anakina." :'''Gospodar Yoda''': "Za boriti se sa ovim gospodarom Sidiousom, dovoljno jak ti nisi." :'''Obi-Wan Kenobi''': "On mi je poput brata... Ne mogu to učiniti." :'''Gospodar Yoda''': "Od Tamne Strane izopačen Skywalker postao je. Dječak kojeg si trenirao, nestao on je, proždrijet od strane Darth Vadera." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Padme, trebam tvoju pomoć. On je u smrtnoj opasnosti." :'''Padme Amidala''': "Od Sitha?" :'''Obi-Wan Kenobi''': "Od samoga sebe. Padme, Anakin je prešao na Tamnu Stranu." :'''Padme Amidala''': "Ti nisi u pravu! Kako uopće možeš to reći!" :'''Obi-Wan Kenobi''': "Vidio sam ga na sigurnosnom hologramu kako... ubija djecu." :'''Padme Amidala''': "Ne Anakin! On to ne bi mogao!" :'''Obi-Wan Kenobi''': "Prevaren je lažima. Svi smo prevareni. Čini se kako se Kancelar nalazi iza svega, uključujući i rat. Palpatine je gospodar Sitha za kojim smo tragali. Nakon smrti grofa Dookua, Anakin je postao njegov novi učenik." :'''Darth Vader''': "Padme, vidio sam tvoj brod..." :'''Padme Amidala''': "Oh, Anakine! " :'''Darth Vader''': "Sve je u redu, sada si na sigurnom. Zašto si došla ovdje?" :'''Padme Amidala''': "Bila sam jako zabrinuta za tebe. Obi-Wan mi je ispričao užasne stvari." :'''Darth Vader''': "Kakve stvari?" :'''Padme Amidala''': "Rekao mi je da si prešao na Tamnu Stranu... da si ubijao djecu." :'''Darth Vader''': "Obi-Wan te pokušava okrenuti protiv mene." :'''Padme Amidala''': "Stalo mu je do nas." :'''Darth Vader''': "Nas? " :'''Padme Amidala''': "On zna. Želi ti pomoći. Anakine, ja samo želim tvoju ljubav." :'''Darth Vader''': "Ljubav te neće spasiti, Padme. Samo moje nove moći to mogu." :'''Padme Amidala''': "Po kojoj cijeni? Ti si dobra ličnost. Nemoj to raditi!" :'''Darth Vader''': "Neću te izgubiti kao što sam izgubio svoju majku! Postao sam moćniji više no što je to ikada ijedan Jedi sanjao i učinio sam to za tebe." :'''Padme Amidala''': "Pođi sa mnom. Pomozi mi odgojiti naše dijete. Ostavi sve iza nas dok još možeš!" :'''Darth Vader''': "Zar ne shvaćaš, mi više ne moramo bježati. Donio sam mir Republici. Moćniji sam od Kancelara. Mogu ga svrgnuti, i potom ti i ja možemo vladati galaksijom. Učiniti stvari onakvima kakvima želimo da budu. " :'''Padme Amidala''': ''(odmakne se)'' "Ne mogu vjerovati što čujem. Obi-Wan je bio u pravu. Promijenio si se." :'''Darth Vader''': "Više ne želim čuti išta o Obi-Wanu. Jediji su se okrenuli protiv mene! Nemoj da se i ti okrećeš protiv mene!" :'''Padme Amidala''': "Više te ne prepoznajem! Anakine, lomiš mi srce! Ideš stazom kojom ja ne mogu kročiti." :'''Darth Vader''': "Zbog Obi-Wana?" :'''Padme Amidala''': "Zbog toga što si učinio! Zbog toga što planiraš učiniti. Prestani, prestani sada. Vrati se! Volim te." :'''Darth Vader''': ''(ugledavši Obi-Wan)'' "Lažljivice! Ti si sa njim! Izdala si me! Dovela si ga ovamo da me ubije!" :'''Padme Amidala''': "Ne! Anakine. Kunem ti se... Ja..." :(Vader počinje gušiti Padme)'' :'''Obi-Wan Kenobi''': "Pusti je, Anakine. Pusti je!" :''(On ju pušta pri čemo ona pada na pod)'' :'''Darth Vader''': "Okrenuo si je protiv mene!" :'''Obi-Wan Kenobi''': "To si sam učinio." :'''Darth Vader''': "Nećeš mi je oduzeti!" :'''Obi-Wan Kenobi''': "Tvoj bjes i pohlepa za moći su to već učinile. Dopustio si tom... "Tamnom Gospodaru" da ti izokreće um, sve dok...sve dok nisi postao sama stvar koju si se zakleo uništiti." :'''Darth Vader''': "Nemoj mi držati prodike, Obi Wan, vidim kroz laži Jedija. Ja se ne bojim Tamne Strane kao ti. Donio sam mir, slobodu, pravdu i sigurnost mojem novom carstvu!" :'''Obi-Wan Kenobi''': "Tvojem novom carstvu?!" :'''Darth Vader''': "Nemoj me siliti da te ubijem." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Anakine, moja odanost ide Republici, demokratiji!" :'''Darth Vader''': "Ako nisi sa mnom, onda si mi neprijatelj." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Samo Sith trguje bezuvjetnošću. Učinit ću ono što moram." :'''Darth Vader''': "Pokušat ćeš." :'''Gospodar Yoda''': "Čujem, novog učenika imaš, Care. Ili da te bolje zovem Darth Sidious?" :'''Car Palpatine''': "Gospodaru Yoda. Preživjeli ste." :'''Gospodar Yoda''': "Jeste li iznenađeni?" :'''Car Palpatine''': "Tvoja arogancija te zasljepljuje, Gospodaru Yoda. Sada ćeš iskušati potpunu moć Tamne Strane ''(baca na Yodu munje)''" :'''Car Palpatine''': "Dugo sam čekao na ovaj trenutak, moj mali zeleni prijatelju. Napokon, Jedija više neće biti." :'''Gospodar Yoda''': "Ne ako išta o tome ja reći imam. Na kraju vladavina tvoja jest, i kratka nedovoljno bila je. Tako moćan ako si, zašto odlaziš?" :'''Car Palpatine''': "Ti me nećeš zaustaviti! Darth Vader će postati moćniji od nas obojice." :'''Gospodar Yoda''': "Vjera u tvog novog učenika, dobro usmjerena nije. Kao ni tvoja vjera u tamnu stranu Sile." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Iznevjerio sam te Anakine. Iznevjerio sam te." :'''Darth Vader''': "Trebao sam znati da Jediji kuju zavjeru da preuzmu vlast!" :'''Obi-Wan Kenobi''': "Anakine, Kancelar Palpatine je zao!" :'''Darth Vader''': "S mog gledišta, Jediji su zli!" :'''Obi-Wan Kenobi''': "Tada si uistinu izgubljen!!" :'''Darth Vader''': "Ovdje je kraj za tebe, moj učitelju." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Gotovo je Anakine! Ja sam na višem tlu!" :'''Darth Vader''': "Ti podcjenjuješ moju moć." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Nemoj pokušavati." :'''Obi-Wan Kenobi''': "Bio si Odabrani! Rečeno je da ćeš uništiti Sithe, ne pridružiti im se! Donijeti ravnotežu u Sili, ne ostaviti je u tami!" :'''Darth Vader''': ''(viče)'' "Mrzim te!" :'''Obi-Wan Kenobi''': "Bio si mi brat Anakine. Volio sam te!" :'''Car Palpatine''': "Gospodaru Vader, čuješ li me?" :'''Darth Vader''': "Da, gospodaru. Gdje je Padme? Je li na sigurnom? Je li u redu?" :'''Car Palpatine''': "Čini se kako si je u svom bjesu...ubio." :'''Darth Vader''': "Ja...Ja nisam to mogao...Ona je bila živa! Osjetio sam to! NE" [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} [[Kategorija:Film]] 02m75s5rupdquv936kzdwcfbieomahn 0 7120 31381 31379 2007-05-31T13:39:28Z Harač 23 Rarovi zvijezda Epizoda IV: Nova nada premješten u Ratovi zvijezda Epizoda IV: Nova nada 31381 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Ratovi zvijezda Epizoda IV: Nova nada |originalni naziv =Star Wars Episode IV: New Hope |godina =1977. |zemlja =SAD |režiser =[[George Lucas]] |uloge =[[Mark Hamill]], [[Harrison Ford]], [[Carrie Fisher]] }} ==Princeza Leia== * "Pomozi mi, Obi-Wan Kenobi; ti si mi jedina nada." * "Hoće li mi neko maknuti s puta, ovaj hodajući tepih." * "Nisi li malo preniska za stormtroopera?" ==Luke Skywalker== * "Ukoliko su locirali robote dovdje, možda su saznali kome su prodani a to bi ih odvelo do... mog doma!" * "Želim poći s tobom na Alderaan. Ovdje za mene nema više ništa. Želim naučiti puteve Sile i postati Jedi poput mog oca." * "Deset hiljada!? Mi bi skoro pa mogli kupiti svoj brod za toliki iznos!" * "Imam loš predosjećaj u vezi ovoga." * "Smaknut će je. Slušaj, prije nekoliko minuta si rekao kako ne želiš samo čekati ovdje da budeš uhvaćen. A sad odjednom sve što želiš raditi je čekati?" * "Isključi sve sklopke za smeće na zatvoreničkoj razini!" * "Ja sam Luke Skywalker, ovdje sam da te spasim!" * "Crveni 5 čeka." ==C-3PO== * "Nemoj me zvati bezumnim filozofom, ti otežala lopto masti! Sada, požuri se prije nego li te neko vidi." * ''(upućeno R2-D2-u)'' "Mi smo stvoreni da patimo, to je sudbina našeg života." * "Idi tim putem! Pokvarit češ se u roku dana, ti kratkovidna gomilo otpadaka. I nemoj da te uhvatim kako me slijediš, moleći za pomoć, jer ju nećeš dobiti!" * "Poslušaj ih! Oni umiru R2. Prokleto bilo moje metalno tijelo. Nisam bio dovoljno brz. Za sve sam ja kriv. Moj jadni gospodar." * ''(upućeno R2-D2-i)'' "Drži se čvrsto, R2. Moraš se vratiti. Ti ne bi želio da mi život postane dosadan, zar ne?" ==Obi-Wan Kenobi== * "Pješčani ljudi se lahko uplaše, ali uskoro će se vratiti i to u većem broju." * "Sila može imati jak utjecaj na slaboumne." * "Osjećam veliki poremećaj u Sili. Kao da su milioni glasova iznenada vrisnuli od straha i isto tako iznenada bili utišani." * "Oči te mogu prevariti; nemoj im vjerovati." * "Moje iskustvo mi govori kako [[sreća]] ne postoji." * "To nije nikakav mjesec...to je svemirska stanica." * "Ko je budalastiji? [[Budala]], ili budala koja ga prati?" * "Tvoja sudbina ide različitim putem od moje." * "Ti ne možeš pobjediti, Darth. Ukoliko me sada ubiješ, postat ću moćniji nego što ikada možeš zamisliti." * "Bježi, Luke! Bježi!" * "Služi se silom, Luke. Opusti se, Luke. Luke, vjeruj mi." * "Zapamti, Sila će biti uz tebe, uvijek." ==Han Solo== * "Oprosti zbog nereda." * "Pazi šta pričaš mali ili ćeš ići kući plutajući!" * "Izmišljene religije i prastara oružja nisu ni izbliza jednaka kao kad imaš dobar laserski pištolj na svojoj strani, sinko." * "Slušaj, dobar protiv daljinskog je jedno. Dobar protiv živih? To je nešto drugo." * "Samo navali, više volim izravnu borbu nego sve ovo šuljanje okolo!" * "Kakav očaravajući miris si otkrila!" * "Imam loš predsojećaj u vezi ovoga." * "Jedna stvar je sigurna, svi ćemo biti mnogo tanji." * "Nijedna nagrada nije vrijedna ovoga!" * "Odlično, dečko! No nemoj postati bahat!" * "Znaš, ponekad zapanjim čak i samog sebe." * "Jahooooo! Sve je čisto, dečko! A sada idemo razoriti ovu stvar pa idemo kući!" ==Darth Vader== * "Zapovjedniče, rastavljajte ovaj brod na komade sve dok ne pronađete one planove i dovedite mi putnike, želim ih žive!" * "Ti si dio Pobunjeničkog Saveza i izdajica. Odvedite je." * "Ovaj dan će se dugo pamtiti. U njemu je došao kraj Kenobija a uskoro će i kraj Pobune." * "Vi potcijenjujete ''moć'' Tamne Strane!" * "Sila je jaka u ovome." == Ostali == :'''Ujak Owen''': "Možeš dangubiti sa svojim prijateljima kada ispuniš svoje obveze." :'''Časnik''': "Gdje odvodite ovu...stvar?" == Dijalzi == :''(Darth Vader guši pobunjeničkog časnika)'' :'''Stormtrooper''': ''(Vaderu)'' "Nacrti Zvijezde Smrti se ne nalaze u glavnom računalu." :'''Darth Vader''': "Gdje su podaci od onog prijenosa, koji smo presreli? Što ste učinili s tim nacrtima?" :'''pobunjenički časnik''': "Mi nismo primili nikakve prijenose podataka. Aaah... Ovo je konzularni brod. Mi smo na diplomatskoj misiji..." :'''Darth Vader''': "Ako je ovo konzularni brod... gdje je Ambasador?" :'''Princeza Leia Organa''': "Darth Vader, samo vi možete biti tako drski. Senat Carstva ovo neće prihvatiti mirno. Kada čuju da ste napali diplomatski..." :'''Darth Vader''': "Nemojte glumiti iznenađenost, Vaše Veličanstvo. Ovaj puta niste bili ni na kakvom milosrdnom zadatku. Pobunjenički špijuni su uspostavili nekoliko prijenosa podataka sa ovim brodom. Želim znati što se dogodilo sa nacrtima koje su poslali." :''' Princeza Leia Organa''': "Ne znam o čemu pričate. Ja sam član Carskog Senata na diplomatskoj misiji za Alderaan." :'''Darth Vader''': "Vi ste dio Pobunjeničkog Saveza i izdajica! Odvedite ju!" :'''carski časnik:''' "Držati nju je opasno. Ukoliko se vijest o ovome pročuje, mogla bi u Senatu stvoriti saosjećanje prema pobunjenicima." :'''Darth Vader''': "Trag Pobunjeničkih špijuna me je doveo do nje. Ona mi je trenutno jedina prilika za otkrivanje njihove tajne baze." :'''carski časnik''': "Ona će prije umrijeti, nego što će ti išta reći." :'''Darth Vader''': "Brigu o tome prepustite meni." :'''C-3PO''': "Zapravo, nisam siguran niti na kojoj sam planeti." :'''Luke''': "Pa, ako možeš vidjeti svijetlo središte svemira, onda si na planeti najudaljenijoj od njega." :'''Obi-Wan Kenobi/Ben''': "''Obi-Wan'' Kenobi. Obi-Wan. E to je ime koje nisam čuo jako dugo vremena. Jako dugo vremena." :'''Luke''': "Mislim da ga moj ujak zna. Rekao mi je da je mrtav." :''' Obi-Wan Kenobi/Ben ''': ''(smiješi se)'' "Oh, nije on mrtav. Ne još." :'''Luke''': "Znaš li ga?" :''' Obi-Wan Kenobi/Ben ''': "Pa, naravno da ga znam. Ja sam on. Nisam se predstavljao imenom Obi-Wan otkad, oh, prije nego što si se ti rodio." :'''Luke''': "Pa, droid onda uistinu tebi pripada." :''' Obi-Wan Kenobi/Ben ''': "Ne sjećam se da sam ikada posjedovao droida. Vrlo interesantno." :''(nekoliko Pješčanih ljudi vrišti u daljini)'' :''' Obi-Wan Kenobi/Ben ''': "Bolje bi bilo da se sklonimo u unutar kuće. Pješčani ljudi se lahko preplaše, ali uskoro će se vratiti i to u većem broju." :'''Luke''': "Ne, moj otac se nije borio u ratovima. Bio je navigator na začinskom teretnjaku." :'''Obi-Wan Kenobi/Ben ''': "To je ono što ti je tvoj ujak rekao. Nije se slagao sa idealima tvoga oca. Smatrao je da je trebao ostati ovdje i ne uplitati se." :'''Luke''': "Ti si se borio u Klonskim Ratovima?" :'''Obi-Wan Kenobi/Ben ''': "Da, nekoć sam bio Jedi Vitez kao i tvoj otac." :'''Luke''': "Volio bi da sam ga poznavao." :'''Obi-Wan Kenobi/Ben''': "Bio je najbolji pilot u cijeloj galaksiji, i lukavi ratnik. Čujem kako si i sam postao poprilično dobar pilot. I bio je dobar prijatelj. Što me podsjeća, ovdje imam nešto za tebe. Tvoj otac je želio da imaš ovo, kad budeš dovoljno odrastao, ali tvoj ujak to nije dozvoljavao. Bojao se da bi mogao otići s Obi-Wanom na neki od njegovih prokleto glupih idealističkih pohoda, kao što je to tvoj otac činio." :'''C-3PO''': "Gospodine, ukoliko vam neću biti potreban, privremeno ću se isključiti." :'''Luke''': "Naravno, samo izvoli." ''(Benu)'' "Šta je to?" :'''Obi-Wan Kenobi/Ben''': "Svjetleći mač tvoga oca. Ovo je oružje Jedi Viteza. Nije nespretno niti nasumično kao laserska oružja, već je elegantno oružje iz nekih civiliziranijih vremena. Preko hiljadu generacija, Jedi Vitezovi su bili čuvari mira i pravde u Staroj Republici. Prije mračnih vremena. Prije Carstva." :'''Luke''': "Kako je moj otac umro?" :'''Obi-Wan Kenobi/Ben''': "Mladi Jedi po imenu Darth Vader, koji je bio moj učenik sve dok nije prešao na Tamnu Stranu, pomogao je Carstvu u proganjanju i uništavanju Jedi Vitezova. On je izdao i ubio tvog oca. Sada, Jediji su skoro izumrli. Vadera je zavela Tamna Strana Sile." :'''Luke''': "Sila?" :'''Obi-Wan Kenobi/Ben''': "Sila je ono što daje Jediju njegovu moć. To je energetsko polje koje stvaraju sva živa bića. Ona nas okružuje, prodire u nas, povezuje galaksiju u jedno. ''(upućeno R2-D2-u)'' "Sada, idemo pokušati otkriti ko si ti, moj mali prijatelju. I odakle dolaziš." :'''Luke''': "Pogledao sam dio poruke koju je..." :'''Obi-Wan Kenobi/Ben''': "Čini se da sam je pronašao." :'''Princeza Leia Organa''': ''(u holografskoj poruci)'' "Generale Kenobi: Prije mnogo godina služili ste moga oca u Klonskim Ratovima; sada, on vas moli da mu pomognete u njegovoj borbi protiv Carstva. Žao mi je što nisam u situaciji da vam lično predstavim očevu molbu; ali moj brod se nalazi pod napadom i bojim se kako je moja misija da vas dovedem na Alderaan, propala. Informacije, vitalne za opstanak Pobune, smjestila sam u sistemsku memoriju ove R2 jedinice. Moj otac će znati kako ih izvaditi. Vi se morate pobrinuti da ovaj droid sigurno stigne do njega na Alderaan. Ovo je naš najočajniji trenutak. Pomozi mi, Obi-Wan Kenobi; ti si moja jedina nada." :'''Obi-Wan Kenobi/Ben''': ''(upućeno Lukeu)'' "Moraš naučiti puteve Sile ukoliko misliš poći sa mnom na Alderaan." :'''Luke''': "Alderaan? Ja ne idem na Alderaan. Ja moram ići kući. Kasno je, i ovako ću već imati problema." :''' Obi-Wan Kenobi/Ben ''': "Trebam tvoju pomoć, Luke. Ona treba tvoju pomoć. Ja postajem prestar za ovakve stvari." :'''Luke''': "Ja se ne mogu u to miješati! Imam svoje obveze! Nije da volim Carstvo! Mrzim ga! Ali, ja trenutno ne mogu ništa učiniti u vezi toga. To je jako udaljeno odavdje." :''' Obi-Wan Kenobi/Ben ''': "To tvoj ujak govori." :'''Luke''': "Oh, Bože, moj ujak. Kako ću mu ikada ovo uspjeti objasniti?" :''' Obi-Wan Kenobi/Ben ''': "Uči o Sili, Luke." :'''Luke''': "Slušaj, najdalje što te ja mogu odbaciti jest do Anchorheada. Tamo možeš pronaći prijevoz do Mos Eisleya ili gdje god već planiraš ići." :''' Obi-Wan Kenobi/Ben ''': "Moraš raditi ono što ti se čini ispravnim, naravno." :'''general Tagge''': "Dok god ova borbena postaja ne postane potpuno funkcionalna, mi smo ranjivi. Pobunjenički Savez je predobro opremljen. Opasniji su no što to shvaćate." :'''Veliki Moff Tarkin''': "Opasni za vašu zvjezdanu flotu, Zapovjedniče, ali ne i za ovu borbenu postaju!" :'''general Tagge''': "Pobuna će nastaviti dobivati podršku u Senatu..." :'''Veliki Moff Tarkin''': "Carski Senat nas neće više zabrinjavati. Upravo sam dobio vijest kako je Car trajno raspustio Vijeće. Posljednje krhotine Stare Republike su pometene." :'''general Tagge''': "Nemoguće! Kako će Car zadržati kontrolu bez birokratije?" :'''Veliki Moff Tarkin''': "Regionalni upravitelji sada imaju izravnu kontrolu nad svojim teritorijima. ''Strah'' će držati lokalne sustave u redu. Strah od ove borbene postaje." :'''Darth Vader''': "Nemojte biti preponosni ovim tehnološkim terorom koji ste konstruirali. Sposobnost da se uništi planet je zanemariva u odnosu na moć Sile." :'''admiral Motti''': "Nemojte pokušavati da nas plašite s vašim čarobnjačkim trikovima, Gospodaru Vader. Vaša žalosna odanost toj prastaroj religiji vam nije pomogla u pronalaženju ukradenih podataka. Niti vam je dala dovoljnu vidovitost da pronađete Pobunjeničku skrivenu utvrdu..." ''(Motti se hvata za vrat, kao da ga neko guši)'' :'''Darth Vader''': "Smatram vaš nedostatak [[Vjera|vjere]] uznemirujućim." :'''Veliki Moff Tarkin''': "Dosta je bilo ovoga! Vaderu, pustite ga!" :'''Darth Vader''': "Kako god vi želite." :'''Veliki Moff Tarkin''': "Ovo prepiranje je besmisleno! Slušajte sada, Gospodar Vader će nas snabdjeti informacijama o lokaciji skrivene Pobunjeničke utvrde. Kada se to dogodi, Pobunu ćemo slomiti jednim brzim udarcem." :'''Luke''': "Čini se da su ovo učinili Pješčani ljudi. Pogledaj, ovdje su Gaffi štapovi, Bantha tragovi. Samo, ja nikada prije nisam čuo da su napali nešto ovako veliko." :'''Obi-Wan Kenobi/Ben''': "I nisu. Ali mi bismo trebali povjerovati da jesu. Ovi tragovi se nalaze jedan pored drugog. Pješčani ljudi uvijek jašu jedan iza drugog kako bi sakrili svoj broj." :'''Luke''': "To su one iste Jawe koje su mi prodale R2 i 3PO-a." :''' Obi-Wan Kenobi/Ben ''': "A ovi laserski pogoci, previše su precizni za Pješčane ljude. Samo Carski stormtrooperi su toliko precizni." :'''Luke''': "Zašto bi Carske snage htjele pobiti Jawe? Ako su ih tragovi robota doveli dovdje, možda su saznali kome su prodani a to bi ih odvelo do... moje kuće!" :'''Sandtrooper''': "Koliko dugo već imaš te droide?" :'''Luke''': "Oko tri ili četiri sezone." :''' Obi-Wan Kenobi/Ben ''': "Ukoliko ih želiš, nisu na prodaju." :'''Sandtrooper''': "Želim vidjeti tvoje dokumente." :''' Obi-Wan Kenobi/Ben ''': "Ne trebaš vidjeti njegove dokumente." :'''Sandtrooper''': "Ne trebamo vidjeti njegove dokumente." :''' Obi-Wan Kenobi/Ben ''': "To nisu droidi koje tražite." :'''Sandtrooper''': "To nisu droidi koje tražimo." :''' Obi-Wan Kenobi/Ben ''': "On može poći svojim poslom." :'''Sandtrooper''': "Ti možeš poći svojim poslom." :''' Obi-Wan Kenobi/Ben ''': "Sada, miči se." :'''Sandtrooper''': "Miči se. Miči se." :'''Luke''': "Ne razumijem kako smo uspjeli proći te vojnike; mislio sam da smo mrtvi." :''' Obi-Wan Kenobi/Ben ''': "Sila može imati jak utjecaj na one slabijeg uma." :'''Dr. Evazan''': "Ne sviđaš mu se." :'''Luke''': "Žao mi je." :'''Dr. Evazan:''' "Ne sviđaš se ni meni. Dobro se pazi. Mi smo traženi ljudi. Ja sam osuđen na smrt u 12 sustava." :'''Luke''': "Paziću se." :'''Dr. Evazan''': "Ti ćeš biti mrtav!" :'''Obi-Wan Kenobi/Ben''': "Ovaj nije vrijedan truda. Dopusti da ti platim piće." :''(Dr. Evazan napada Lukea, nakon čega Obi-Wan Kenobi/Ben izvlači svoj svjetlosni mač s kojim odreže ruku drugom lovcu na ucijene koji je pokušavao napasti Lukea)'' [[Kategorija:Filmovi]] {{Wikipedia}} s0r5r501ovsw8j1bnnqb7itf0ambkk3 0 7121 31382 2007-05-31T13:39:28Z Harač 23 Rarovi zvijezda Epizoda IV: Nova nada premješten u Ratovi zvijezda Epizoda IV: Nova nada 31382 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Ratovi zvijezda Epizoda IV: Nova nada]] ag7qlnij13myfc912esl4c97x7rw4zt 0 7122 55227 47977 2015-08-03T20:12:17Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 8 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q181795]] na [[d:|Wikidati]] 55227 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Ratovi zvijezda Epizoda V: Imperija uzvraća udarac |originalni naziv =Star Wars Episode V: The Empire Strikes Back |godina =2002. |zemlja =SAD |režiser =[[George Lucas]] |uloge =[[Mark Hamill]], [[Harrison Ford]], [[Carrie Fisher]] }} ==C-3PO== * "Oh! Ne. Chewie. Iza nas su." * "Ne krivi mene. Ja sam samo prevoditelj. Ja ni ne trebam znati razlikovati utičnicu od računalnog terminala." * "Mislio sam da će me ta dlakava zvijer dokrajčiti." * "Gradski centralni [[kompjuter]] ti je rekao? R2-D2, trebao bi znati kako ne možeš vjerovati nepoznatom kompjuteru." * ''(R2-D2-u)'' "Ja sjedim ovdje u komadima a ti imaš iluzije o značajnosti." ==Boba Fett== * "Šta ako ne preživi? On mi mnogo vrijedi." * "On mi ne vrijedi mrtav." * "Smjesti kapetana Soloa u spremnik za prtljagu." * "Kako želite." ==Han Solo== * "Požuri se, Zlatokosa ili ćeš postati stalan stanovnik!" * "Lando Calrissian. On je kartaroš, kockar. Bitanga, svidio bi ti se." * "Chewie, ovo mi neće pomoći! Čuvaj svoju snagu, biće druga prilika! Princeza, moraš je čuvati! Čuješ li me, huh?" * "Osjećam se užasno." ==Lando Calrissian== * "Ma, ti ljigavi, prevarantski, loši šverceru. Imaš mnogo hrabrosti pojaviti se ovdje nakon onoga što si napravio." * "Znaš, vidjevši te, vraćaju mi se mnoge uspomene. Da, ja sam sada odgovoran, cijena koju plaćaš za uspjeh." * "Rekli su mi da su ga popravili! Ja nisam kriv!" ==princeza Leia Organa== * "Nema brzine svjetlosti." * "Šta da pazim?" * "Ne znam. Imam loš osjećaj u vezi ovoga." ==Darth Vader== * "Mijenjam dogovor. Moli se da ga još dodatno ne promijenim." * "Sila je s tobom, mladi Skywalkeru... no još uvijek nisi Jedi." * "Poražen si! Uzaludno je opirati se! Nemoj si dopustiti da budeš uništen kao što je to Obi-Wan učinio!" * "Luke, ti možeš uništiti Cara. On je to predvidio. To je tvoja sudbina. Pridruži mi se i zajedno ćemo vladati galaksijom kao otac i sin. Pođi sa mnom. To je jedini način." * "Impresivno. Vrlo impresivno. Obi-Wan te je dobro naučio. Ti kontroliraš svoj strah. Sada, oslobodi svoj gnjev. Samo tvoja mržnja me može uništiti." * ''(upućeno Luke-u) "Ne. Ja sam tvoj otac." ==Gospodar Yoda== * "Oh, ''veliki ratnik'', hmm? [[Rat]] ne čini nekoga velikim." * "Rupa u blatu? Ljigava? Moj dom ovo jest!" * "Rekao ti jesam, neoprezan on jest! Sada, stvari su gore." * "Veličina bitna nije. Pogledaj mene. Po veličini mojoj sudiš me?" * "Moj saveznik Sila je, i to moćan saveznik jest. Njena energija okružuje nas." * "Svjetleća bića mi smo, ne ova kruta tvar!" * "Imaj na umu ono što si naučio. Spasiti te to može." * "Učini to ili ne, pokušaj ne postoji." * "Kopaj! Ili ja ti pomoći neću!" {{wikipedia}} [[Kategorija: Filmovi]] dzh7t4wiwa3hjpe5bes94pt8upzfc7i 0 7123 52783 52712 2014-04-26T01:12:29Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52783 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *Film ''[[Ratovi zvijezda Epizoda V: Imperija uzvraća udarac]]'' **'''C-3PO''': "Gradski centralni kompjuter ti je rekao? R2-D2, trebao bi znati kako ne možeš vjerovati nepoznatom kompjuteru." ==Poslovice== [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 3lm37w0akac23gd60o45lf9wgdfanuc 0 7124 55228 46633 2015-08-03T20:12:27Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 7 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q181803]] na [[d:|Wikidati]] 55228 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Ratovi zvijezda Epizoda VI: Povratak Jedija |originalni naziv =Star Wars Episode VI: Return of the Jedi |godina =1983. |zemlja =SAD |režiser =[[George Lucas]] |uloge =[[Mark Hamill]], [[Harrison Ford]], [[Carrie Fisher]] }} ==C-3PO== * "Moj program mi ne dopušta da oponašam božanstvo." * "Poprilično mi je neugodno, generale Solo, ali čini se da ćete vi biti glavno jelo gozbe u moju čast." ==Lando Calrissian== * "Kako je moguće da nam ometaju signal ako ne znaju... da dolazimo." * "Ne brini, moji prijatelji su tamo dolje. Isključit će oni taj štit na vrijeme...''(sebi govori)'' ili će ovo biti najkraća ofenziva svih vremena." * "Ta paljba je upućena iz Zvijezde Smrti! Ta stvar je funkcionalna!" * "Han će isključiti taj štit, moramo mu dati još vremena!" ==Han Solo== * "Nakratko me nema i svi već imaju komplekse o svojoj važnosti." * "Threepio, reci tom ljigavom komadu istrošene crvljive prljavštine kako od nas neće dobiti to zadovoljstvo! ...Jel' tako?" * "Sretno. Trebat će ti." * "Da, jednostavo imam čudan osjećaj. Kao da je više nikada neću vidjeti." * "Sjajno, Chewie, sjajno. Uvijek razmišljaš sa svojim želucem." * "Nije loše za malenu vunenu lopticu. Samo jedan je ostao." ==Luke Skywalker== * "Jabba, ovo ti je zadnja prilika; oslobodi nas ili umri!" * "Nikada. Nikada neću preći na Tamnu Stranu. Niste uspjeli, vaša visosti. Ja sam Jedi kao što je moj otac bio prije mene." ==Obi-Wan Kenobi== * "Tvog oca je zavela Tamna Strana Sile. Prestao je biti Anakin Skywalker i postao Darth Vader. Kada se to dogodilo, dobri čovjek koji je bio tvoj otac, bio je uništen. Stoga, ono što sam ti rekao je bila istina-s određenog gledišta." * "Luke, otkrit ćeš kako mnoge [[Istina|istine]] na koje se čvrsto oslanjamo u mnogome ovise o našem gledištu." ==Car Palpatine== * "Dobro došao, mladi Skywalkeru. Očekivao sam te." * "Dobro! Koristi svoje agresivne osjećaje, dečko. Pusti mržnji da teče kroz tebe." * "Ukoliko ne možeš biti preobraćen, bit ćeš uništen! Mlada budalo. Tek sada, na kraju, ti shvaćaš. Tvoje slabe vještine nisu dorasle moćima Tamne Strane! Platio si cijenu svom nedostatku vizije!" * "Sada, mladi Skywalkeru... ti ćeš umrijeti." * "Ja sam taj koji je dopustio Savezu da sazna lokaciju generatora štita. Cijela legija mojih najboljih vojnika ih čeka. Oh, bojim se da će odbojni štitovi biti poprilično funkcionalni kada tvoji prijatelji stignu ''(zli osmijeh)''." ==Darth Vader== * "Car ne oprašta lahko kao što to ja činim." * "Vidim da si konstruirao novi lightsaber. Tvoje vještine su sada potpune. Uistinu si moćan, kao što je Car i predvidio." * "Ti potcijenjuješ moć Tamne Strane." * "Predaj se Tamnoj strani. To je jedini način na koji možeš spasiti svoje prijatelje. Da, tvoje misli te odaju. Tvoji osjećaji prema njima su jaki." * "Sestra. Znači imaš sestru blizanku. Tvoji osjećaji su izdali i nju." ==Admiral Ackbar== * "Ovo je zamka!" * "Štitovi su ugašeni! Počnite napad na glavni reaktor Zvijezde Smrti." * "Moramo dati tim lovcima više vremena. Koncentrirajte svu paljbu na taj Super Razarač Zvijezda." * "Udaljite flotu od Zvijezde Smrti." * "Naše krstarice ne mogu uzvratiti na paljbenu moć tih razmjera!" * "Neka je Sila s nama." {{wikipedia}} [[Kategorija: Filmovi]] s8xcmfed075ic28btparg8e35t6jtl7 0 7125 52185 46636 2014-04-15T17:23:38Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 4 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q105801]] 52185 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Zvjezdana vrata |originalni naziv =Stargate |godina =1994. |zemlja =SAD |režiser =[[Roland Emmerich]] |uloge =[[Kurt Russell]], [[James Spader]] }} == pukovnik Jonathan "Jack" O'Neil == * "Niko nikada ne bi trebao pokapati vlastitu djecu." * ''(pitajući Abydoniane jesu li igdje vidjeli Daniela)'' "Pretpostavljam kako vama riječ "dweeb" ništa ne znači." * "Pozdravi mi kralja Tut-a..." * ''(zadnja rečenica u filmu)'' "Vidjet ćemo se... doktore Jackson." == Dr. Daniel Jackson == * "Je l' sada ručak ili šta...?" * ''(Dr. Jackson ispravlja prijevod pokrovnog kamena, koji su napravili drugi naučnici)'' "To nisu ''"Vrata do neba"'', to su... ''"ZVJEZDANA VRATA"''." * (''Tijekom snimanja svojih zapažanja o simbolima, koja su uslijedila nakon dvije sedmice bez napretka'') "Nikada me neće platiti." * (''pukovniku O'Neillu'') "Ja ne želim umrijeti. I tvoji vojnici ne žele umrijeti i ovi ljudi sasvim sigurno ne žele umrijeti. Šteta je što se tebi toliko žuri umrijeti." == Ostali == :'''general West''': ''(Danielu)'' Z"nači, misliš da si u 14 dana riješio ono što oni nisu uspjeli riješiti u dvije godine?" == Dijalozi == :'''pukovnik O'Neil''': "Ja ne bih hranio tu stvar." :'''Daniel''': "Ima ovratnik, pripitomljena je." :''(Daniel potapša životinju, koja nakon toga počinje bježati, vukući pri tom istog kroz pustinju)'' :''(Daniel i Sha'uri oboje pričaju Sha'uri domaćim jezikom)'' :'''Daniel''': "Jesi li udana?" :'''Sha'uri''': "Ne brini. Nisam im rekla." :'''Daniel''': "Nisi im rekla, šta?" :'''Sha'uri''': "To...da me nisi htio." :''(Daniel se nagne i poljubi Sha'uri)'' :'''Catherine''': "Zašto ste ovdje, pukovniče?" :'''O'Neil''': "Ja sam ovdje za slučaj da vi uspijete." [[Kategorija: Filmovi]] {{Wikipedia}} 246yml7dtsgyyjieaohot33cylc3ubk 0 7126 52047 46629 2014-04-15T09:21:24Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 2 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q92566]] 52047 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Flash Gordon |originalni naziv =Flash Gordon |godina =1980. |zemlja =SAD |režiser =[[Mike Hodges]] |uloge =[[Sam J. Jones]], [[Melody Anderson]], [[Topol]] }} == Dale == * "Flash, volim te! Ali mi imamo samo četrnaest sahati da spasimo Zemlju!" == Kala == * "Otvorite paljbu. Iz svih oružja. Lansirajte ratnu raketu ''Ajax'' za donošenje njegovog tijela." * "Ispraznit ćemo vam sjećanje, kao što bismo ispraznili vaše džepove... doktore." == Prince Vultan == * "Gordon je živ?!" ''(nakon što čuje kako je Flash preživio Carski napad)'' == Princ Barin == * "Gdje vi kročite, ja ću vas pratiti." * "Poslušajte me! Poslušajte! U ovoj galaksiji postoji nešto bolje od Mingovog zakona!" ''(govori Flashu nakon što ga Flash spasi)'' * "Mi Flashu dugujemo sve!" == Car Ming== * "Radije bi te imao na svojoj strani, nego što bi te razbio na... atome." * "Bijedni Zemljani. Bacate svoja tijela u prazan prostor, bez imalo nagoviještaja ko ili šta se ondje nalazi! Da ste znali išta o pravoj naravi svemira, bilo što, u strahu biste se skrili od njega." * ''(Flash se uspješno bori sa Mingovim stražarima u palati; upućeno Klytusu)'' "Jesu li tvoji ljudi na pravim pilulama?" == Dijalzi == :'''Car Ming''': "Svakih hiljadz godina, ja testiram svaki životni sistem u svemiru. Posjećujem ih pomoću misterija, zemljotresa, nepredviđenih pomrčina, čudnovatih kratera u divljini... Ukoliko prethodno spomenuti budu smatrani prirodnim pojavama, ja ocjenjujem taj sistem neukim i bezopasnim – Ja ga poštedim. Ali ukoliko je Ruka Mingova prepoznata u ovim događajima, ja ocjenjujem taj sistem opasnim za nas. Pozivam se na velikog boga Dyzana, i za njegovu veću slavu... ''(naslanja se se naprijed, smiješeći se)'' :'''Car Ming''': "...i za naše međusobno zadovoljstvo..." :'''Car Ming''': ''(naslanja se nazad)'' "...potpuno ga uništavam." :'''Dr. Hans Zarkov''': "Vi govorite... kako sam ja kriv zato što će Zemlja biti uništena?" :'''Car Ming''': ''(cerekajući se)'' "Tačno tako... doktore!" [[Kategorija: Filmovi]] {{Wikipedia}} 9khfwk3u63uk947ynlsnt2vqq7zcm7a 0 7127 51607 49489 2014-04-14T18:09:48Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 8 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q491800]] 51607 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Gattaca |originalni naziv =Gattaca |godina =1997. |zemlja =SAD |režiser =[[Andrew Niccol]] |uloge =[[Ethan Hawke]], [[Uma Thurman]], [[Jude Law]] }} == Vincent Freeman == * "Nekada su govorili kako [[dijete]] začeto u [[ljubav]]i ima veće šanse da bude [[Sreća|sretno]]. To više ne govore." * "Mi smo sada [[Diskriminacija|diskriminaciju]] sveli na [[Nauka|nauku]]..." * "Ne postoje [[gen]]i za [[Sudbina|sudbinu]]." * "Moj pravi rezime je bio u mojim stanicama." * "...nemoguće se dogodilo. Bio je to trenutak koji je učinio sve ostalo mogućim." * "Slušaj, još uvijek nije prekasno da odustaneš. Ovo je posljednji dan u kojem ćeš ti biti ''Ti'' i u kojem ću ja biti ''Ja''." * "Za osobu koja nikada nije bila predviđena za ovaj svijet, moram priznati kako mi je iznenada teško sve to napustiti. Naravno, oni kažu kako je svaki naš atom nekada bio dio zvijezde. Možda ja ne odlazim... možda ja idem kući." * "Nemoj to jesti, to je Pluto!" * "Ti si autoritet za ono nemoguće, zar ne Irene? Toliko jako te tjeraju da tražiš bilo kakve greške, da ćeš nakon nekog vremena samo njih i vidjeti. Koliko to vrijedilo, ja ti kažem da je to moguće. Moguće je." * "Jesmo li mi braća?" * "Više je [[Votka|votke]] u ovom urinu, nego što je urina!" * ''(o tome kako je uspio pobjediti Antona u njihovom plivačkom natjecanju)'' "Želiš li znati kako sam to uspio? Ovako sam uspio, Antone - nisam ništa čuvao za povratno plivanje." == Jerome Eugene Morrow == * "Zašto uopće misliš da bi mogao postati JA?" * "Ponosan sam na tebe, Vincente." * "Ako ne uspiješ ispočetka... pokušavaj ponovno." * "Ne možeš me sada napustiti – previše toga sam uložio u ovo." * "Idem putovati, također." * "Izvukao sam bolje iz ove pogodbe. Ja ti samo posuđujem svoje tijelo – ti mi posuđuješ svoje snove." * "Još uvijek ne razumiješ, zar ne? Kada te pogledaju, oni više uopće ne vide tebe, oni samo vide mene." * "Koji je tvoj broj?" * "Mi se odmah moramo napiti." == Antonio Freeman == * "Sinko, jedini način na koji ćeš vidjeti unutrašnjost svemirskog šatla, bit će ako ga budeš čistio." * "Ne, ne Anton. Nazovi ga Vincent." == Marie Freeman == * "Znam da će nešto učiniti. Ti ćeš nešto učiniti." == Anton Freeman == * "Hajde, ti kukavice." * "Kladim se da bi mogao biti astronaut, kada bi to želio." * "Jesi li siguran da želiš ovo raditi? Znaš da ćeš izgubiti." == Dr. Lamar == * "Nažalost, moj sin nije dobar kao što su obećali... ali, ko zna što bi mogao postati." * "Kao napomena za budućnost, dešnjaci je ne drže s lijevom... to je samo jedna od tih stvari." == direktor Josef == * "Niko ne premašuje svoj [[potencijal]] – kada bi to postigao, to bi značilo da mu ga mi u samom početku nismo pravilno izmjerili." == Ostali == * '''genetičar''': "Dijete je još uvijek VI – jednostavno najbolje od vas." * '''Caesar''': "Kada čistiš čašu, Vincente, nemoj ju predobro očistiti... moglo bi ti svašta pasti napamet." * '''Caesar''': "Misliš li na svemir, Vincente? E pa ovdje, možeš početi sa čišćenjem onog prostora ondje." * '''Nijemac''': "Krv nema nacionalnost." [[Kategorija: Filmovi]] {{Wikipedia}} qnjk916a3gruxt0b3ak63hbk17q0wsh 0 7129 31406 2007-06-01T14:11:08Z Harač 23 New page: ---- ==Citati== *[[André Gide]] **"U svakom se čovjeku nalazi ogroman potencijal. Vjeruj u svoju snagu i mladost. Nauči se beskonačno ponavljati ''Sve ovisi samo o meni''." *Film '... 31406 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[André Gide]] **"U svakom se čovjeku nalazi ogroman potencijal. Vjeruj u svoju snagu i mladost. Nauči se beskonačno ponavljati ''Sve ovisi samo o meni''." *Film ''[[Gattaca]] **'''Direktor Josef''': "Niko ne premašuje svoj potencijal – kada bi to postigao, to bi značilo da mu ga mi u samom početku nismo pravilno izmjerili." *[[Philip Adams]] **"Čini mi se da ljudi imaju potencijal za gubljenje potencijala. Većina može činiti izvanredne stvari ako imaju samopouzdanja ili su spremni riskirati. Ipak većina to ne čini. Sjede ispred televizora i misle da život traje vječno." ==Poslovice== [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} b09i8st83gdfsodn0v84fhzj38usgwe 0 7130 62066 31412 2024-05-18T17:28:40Z Srđan 4695 62066 wikitext text/x-wiki {{mson}} * [[Besmrtnik (film)|''Besmrtnik'' (film)]], film Enkija Bilala * [[Besmrtnik (Borges)|''Besmrtnik'' (Borges)]], kratka priča Jorgea Luisa Borgesa {{višeznačna odrednica}} 1q9f8q4v11fkjb8goh5d5ia37orevo6 0 7131 53486 31511 2014-10-18T12:34:27Z Epìdosis 4070 53486 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Besmrtnik |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =kratka priča |originalni naziv =''El inmortal'' |datum prvog izdavanja =1949 }} * "U Rimu sam razgovarao sa filozofima koji su smatrali da produžavati ljudski [[život]] znači produžavati ljudsku agoniju i umnožavati broj njegovih umiranja." (I) * "''Ovaj dvorac je djelo bogova'', pomislih tada. Pretražih nenaseljene uglove i pomislih: ''Bogovi koji su ovo sagradili su mrtvi.'' Primijetih sve neobičnosti i rekoh: ''Bogovi koji su ovo sagradili su bili ljudi.'' Rekoh to, znam dobro, s poražavajućim osjećajem koje se graničilo s kajanjem, osjećajući više neki intelektualni užas nego čulni strah." (II) * "[[Labirint]] je kuća sagrađena da bi ljude zbunila; njegovu arhitekturu odlikuje simetrija podređena tom cilju." (II) * "Pomislih da Argus i ja pripadamo različitim svijetovima; da imamo iste čulne utiske, ali da ih Argus povezuje na različit način, stvarajući različite predmete; da u njegovoj svijesti možda i nema predmeta, već samo vrtloga stalne igre trenutnih utisaka. Pomislih na svijet bez sjećanja, bez vremena; razmotrih mogućnost jezika lišenog imenica, koji se svodi na bezlične glagole i nepromijenljive pridjeve." (III) * "Stvarnost olahko prihvatamo, možda zato što osjećamo da ništa nije stvarno. Upitah ga šta zna o ''[[Odiseja|Odiseji]]''. Slabo je razumijevao grčki, te sam morao da ponovim pitanje. : ''Veoma malo,'' odgovori. ''Manje nego najbijedniji rapsod. Valjda je već prošlo hiljadu vijekova otkako sam je ispjevao.''" (III) * "Kao neki [[bog]] koji je stvario kosmos da bi zatim stvorio haos." (IV) * "[[Besmrtnost]] je uzaludna; osim čovjeka, sva stvorenja su besmrtna jer ne znaju za smrt; božanska; užano i neshvatljivo je biti svijestan besmrtnosti." (IV) * "[[Homer]] je spjevao ''[[Odiseja|Odiseju]]''; pretpostavimo li vremenski beskraj i beskraj okolnosti i promijena, nemoguće je da neko barem jedanput ne spjeva ''Odiseju''." (IV) * "Niko je neko, jedan jedini besmrtni [[čovjek]] je kao svi ljudi. Kao Kornelije Agripa, ja sam bog, junak, filozof, demon i svijet - a to je zamršeni način da se kaže da ja nisam niko." (IV) * "[[Tijelo]] je bilo poslušna domaća životinja kojoj je bila dovoljna mjesečna milostinja od nekoliko sahati sna, malo vode i mrvice mesa." (IV) * "Složenijeg zadovoljstva od [[Razmišljanje|razmišljanja]] nema, a mi se upravo tom zadovoljstvu predajemo." (IV) * "[[Smrt]] (ili njena aluzija) izoštrava ljude i čini ih patetičnim. Ljudi nas mogu ganuti zato što su aveti; svaki njihov čin može biti posljednji; svako lice samo što se nije izgubilo kao lik iz nekog sna. Za smrtnika sve ima vrijednost nenadoknadivog i slučajnog." (IV) * "Pred kraj ne ostaju više slike sjećanja; ostaju samo [[riječ]]i. Nije čudno što je vrijeme pobrkalo riječi koje su me jednom predstavljale s riječima koje su bile simboli sudbine onoga koji me je pratio vijekovima. Ja sam bio [[Homer]]; ukratko, biću Niko, kao Odisej; ukratko, biću svako; biću mrtav." (V) * "''Kada se približi kraj'', napisao je Kartafilus, ''nema više slika sjećanja; ostaju samo riječi''. [[Riječ]]i, riječi pomjerene i izobličene, tuđe riječi, bile su bijedna milostinja koju su mu ostavili časovi i vijekovi." (V) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} 3vejwu081uux779n37sdm9xxzrbe98z 0 7132 59577 52134 2020-11-23T21:38:49Z Vilho-Veli 7122 File 59577 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Fingerlabyrinth01.jpg|thumb|300px]] ==Citati== *[[Jorge Luis Borges]] **"Labirint je kuća sagrađena da bi ljude zbunila; njegovu arhitekturu odlikuje simetrija podređena tom cilju." (''[[Besmrtnik (Borges)|Besmrtnik]]'') **"Nije potrebno sagraditi labirint kada je [[svemir]] labirint sam po sebi." (''[[Abenhakan Bohari, mrtav u svom labirintu]]'') **"(...) čudovišna [[kuća]] odgovara čudovišnom stanaru. Minotaur više nego opravdava postojanje labirinta." (Ibid.) ==Poslovice== [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} nuoz75mbfqn4uehxqxhjy7v6grh7vfg 0 7133 31519 31432 2007-06-07T20:00:08Z Harač 23 31519 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Mrtvac |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =kratka priča |originalni naziv =''El Muerto'' |datum prvog izdavanja =1946. }} * "Bio je taj [[život]] za njega nov, ponekad i surov, ali mu je postepeno ulazio u krv jer, isto kao što ljudi u drugim zemljama poštuju i predosjećaju more, tako im (uključujući onoga što plete ove simbole) žudimo za beskrajnom ravnicom koja odjekuje pod kopitima." * "Prije nego će umrijeti, Otalora shvata da su ga izdali u samom početku, da je već tada bio osuđen na [[smrt]], da su mu dozvolili ljubav, vlast i pobijedu jer su ga već smatrali mrtvim, jer je za Bandeiru bio mrtav. :Gotovo s prezirom, Suares povuče oroz." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} 1k2t5tsyosfbhy37oruy967x33dglqn 0 7134 31522 31434 2007-06-07T20:00:51Z Harač 23 31522 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Teolozi |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =kratka priča |originalni naziv =Los teólogos |datum prvog izdavanja =1947. }} * "Njegova [[rasprava]] bila je kristalno jasna i teorijska; kao da je nije napisao jedan određen [[čovjek]], već bilo koji čovjek ili svi ljudi zajedno." * "Možda bismo mogli reći da je Aurelijano razgovarao s [[bog]]om, koji se tako neznatno bavio vjerskim razlikama da je pobrkao Aurelijana s Jovanom. To bi moglo insinuirati zbrku u božanskoj svijesti. Tačnije rečeno, Aurelijano je u raju shvatio da su on i Jovan (pravovjerni i heretik, onaj koji je mrzio i omrznuti, tužilac i optuženi) u božijoj svijesti bili jedna ličnost." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} mo2hv57h136lt7xp4e5vnx2zfq6j377 0 7135 31520 31436 2007-06-07T20:00:25Z Harač 23 31520 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Priča o ratniku i zatvorenici |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =kratka priča |originalni naziv =''Historia del guerrero y la cautiva'' |datum prvog izdavanja =1949. }} * "Ono što ga je zadivilo (znam) nije bila ljepota svega toga, već nešto što bi zadivilo i nas kao neki složeni mehanizam čiju funkciju ne znamo, ali naziremo da se u njegovoj shemi krije besmrtna [[inteligencija]]." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} dra5jp6yjf003xoe1kkdyqnlwigz7cu 0 7136 61201 31512 2024-05-16T14:23:39Z Srđan 4695 Srđan premjestio je stranicu [[Biografija Tadea Isidora Kursa (1829-1874)]] na [[Biografija Tadea Isidora Kursa (1829–1874)]] 31512 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Biografija Tadea Isidora Kursa (1829-1874) |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =kratka priča |originalni naziv =''Biografía de Tadeo Isidoro Cruz (1829-1874)'' |datum prvog izdavanja =1944. }} * "Bilo koja [[sudbina]], bez obzira na njenu dužinu i složenost, sastoji se, u stvari, od ''jednog jedinog trenutka'': trenutka u kojem čovjek jednom za sva vremena shvati ko je." * "Shvatio je da jedna [[sudbina]] nije bolja od druge, ali da svaki čovjek mora postovati sudbinu koju nosi u sebi." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} eyqms2zdd49dc8d7fckc02mg9t0pp0f 0 7137 31509 31440 2007-06-07T19:57:04Z Harač 23 31509 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Asterionova kuća |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =kratka priča |originalni naziv =''La casa de Asterión'' |datum prvog izdavanja =1947. }} * "Znam da mi pripisuju oholost, možda i mizantropiju, pa čak i sumanutost." * "Treba li da ponovim da nijedna vrata nisu zaključana i da dodam da na njima nema nijedne brave?" * "Od toga dana ne muči me samoća jer znam da moj spasitelj živi i da će se na kraju vinuti iz prašine. Kada bih mogao da čujem sve šumove svijeta, čuo bih i njegove korake. Voljeo bih kada bi me on odveo negdje gdje ima manje hodnika i vrata. Kako će izgledati moj spasitelj? - pitam se. Da li će to biti bik ili čovjek? Da ne bude bik s čovječijim licem? Da ne bude kao ja?" * "Vjeruješ li, Arijadna - reče Tezej - da se minotaur gotovo i nije branio?" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} b9eduhf6p0lewzoeitf9n2uwvs3vi34 0 7138 35114 31516 2008-10-30T14:26:44Z Pearl 501 35114 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Deutches Requiem |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =kratka priča |originalni naziv =''Deutsches réquiem'' |datum prvog izdavanja =1946. }} * "Niko ne može postojati, tvrdim, niko ne može okusiti čašu vode ni otkinuti parče hljeba bez [[Opravdanje|opravdanja]]. Za svakog čovjeka opravdanje je različito; ja sam čekao rat koji bi potvrdio našu vjeru." * "Nema bolje utjehe od misli da smo sami odabrali sopstvene [[Nesreća|nesreće]]; ova teleologija otkriva nam jedan tajni poredak brkajući nas na čudesam način s božanstvom." * "Još prije mnogo godina bio sam naučio da ne postoji ništa na ovome svijetu što ne bi moglo biti klica mogućeg [[Pakao|pakla]]; neko lice, neka riječ, neka busola, neke reklame za cigarete mogu zaludjeti čovjeka ako on ne uspije da ih zaboravi." * "(Ja, možda, nikada nisam bio do kraja [[Sreća|sretan]], ali poznato je da zla kob zahtijeva izgubljene rajeve.)" * "[[Historija]] naroda takođe pokazuje tajni kontinuitet." * "[[Svijet]] je umirao od judaizma i od te boleštine koju judaizam donosi, od vjere u Hrista; mi smo ga naučili [[nasilje|nasilju]] i [[vjera|vjeri]] u [[mač]]. Od tog mača stradamo, nalik na onog čarobnjaka koji je sagradio [[labirint]] da bi morao da luta po njemu dok je živ, ili na Davida koji osuđuje neznanca na [[smrt]] da bi kasnije čuo otkrivenje: ''Ti si taj čovjek''." * "Mnoge se stvari moraju srušiti da bi se izgradio novi poredak; sada znamo da je Njemačka bila jedna od njih. Dali smo nešto više od naših života, predali smo sudbinu naše zemlje. Neki će nas kleti, drugi će nas oplakivati; mene lično raduje što je naš doprinos bio tako pun i savršen." * "Neka postoji [[raj]], makar mi ostali u paklu." * "Posmatram svoj lik u ogledalu da bih znao ko sam, da bih znao kako da se ponašam kroz nekoliko sahati kada se budem suočavao s krajem. Moje tijelo može osjetiti strah, ali ja - ne." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} jlg4q8wupge9m01ylg8kudoegv4q5i5 0 7139 31443 2007-06-01T22:11:34Z Harač 23 Deautsches requiem premješten u Deutches Requiem 31443 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Deutches Requiem]] 9pfyknnw8h8j3zevnhol9wx1mrc6e3x 0 7140 31444 2007-06-01T22:14:29Z Harač 23 New page: ---- ==Citati== *[[Jorge Luis Borges]] **"Niko ne može postojati, tvrdim, niko ne može okusiti čašu vode ni otkinuti parče hljeba bez opravdanja. Za svakog čovjeka opravdanje je ra... 31444 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Jorge Luis Borges]] **"Niko ne može postojati, tvrdim, niko ne može okusiti čašu vode ni otkinuti parče hljeba bez opravdanja. Za svakog čovjeka opravdanje je različito; ja sam čekao rat koji bi potvrdio našu vjeru." (''[[Deutches Requiem]]'') *[[Nura Bazdulj-Hubijar]] **"Najlakše se prihvaća opravdanje kakvo nam odgovara, kakvo želimo. " (''Nevjestinski ponor'') *[[Pablo Picasso]] **"Ko hoće nešto da učini, nađe način, ko neće ništa da učini, nađe opravdanje." ==Poslovice== [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 0qi3zh2oekmy3j5b88zcnnch0o5hx77 0 7141 31523 31507 2007-06-07T20:02:03Z Harač 23 31523 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Abenhakan Bohari, mrtav u svom labirintu |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =kratka priča; prevodi se i kao ''Ibn-Hakan al-Buhari, mrtav u svom labirintu'' |originalni naziv =''Abenjacán el Bojarí, muerto en su laberinto'' |datum prvog izdavanja =1951. }} * "- Nemoj umnožavati [[Misterija|misterije]] - reče. - [[Objašnjenje|Objašnjenja]] su sigurno jednostavna. Sjeti se [[Edgar Allan Poe |Poovog]] ukradenog pisma, sjeti se Zangvilove zatvorene sobe. :- Ili složena - odgovori Danrejven. - Sjeti se [[svemir]]a." * "Nije potrebno sagraditi [[labirint]] kada je [[svemir]] labirint sam po sebi." * "(...) pomisli da je [[rješenje]] bilo uvijek manje vrijedno od same zagonetke. [[Zagonetka]] zahvata u natprirodno, pa čak i u božanstveno; rješenje je, pak, samo znak vještine." * "(...) čudovišna [[kuća]] odgovara čudovišnom stanaru. Minotaur više nego opravdava postojanje [[labirint]]a." * "Ukrao je blago a zatim shvatio da nije bitno blago, već nešto drugo. Uništiti Abenhakana, to je bilo bitno. Glumio je Abenhakana, ubio je Abenhakana i najzad ''bio je Abenhakan''. :- Da - odgovori Danrejven. - Bio je lutalica i, prije nego što će ostati niko u smrti, sjetio se da je bio kralj ili da je bar glumio kralja jednog dana." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} 907lvx78v2itfepigq4843vycz3m0u9 0 7142 31455 2007-06-02T15:44:26Z Harač 23 New page: ---- ==Citati== *[[Jorge Luis Borges]] **"- Nemoj umnožavati [[Misterija|misterije]] - reče. - Objašnjenja su sigurno jednostavna. Sjeti se [[Edgar Allan Poe|Poovog]] ukradenog pisma... 31455 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Jorge Luis Borges]] **"- Nemoj umnožavati [[Misterija|misterije]] - reče. - Objašnjenja su sigurno jednostavna. Sjeti se [[Edgar Allan Poe|Poovog]] ukradenog pisma, sjeti se Zangvilove zatvorene sobe. :- Ili složena - odgovori Danrejven. - Sjeti se svemira." (''[[Abenhakan Bohari, mrtav u svom labirintu]]'') *[[Oscar Wilde]] **"Istinsko objašnjenje ovog [[svijet]]a je u [[ljubav]]i, a ne u njemačkoj filozofiji, bez obzira na to u čemu je objašnjenje drugog svijeta." ==Poslovice== [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} ao4op8s1v3ec5n492ug1ow946c4tvk5 0 7143 39727 31462 2010-06-27T13:08:02Z Harač 23 /* Citati */ 39727 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Albert Einstein]] **"Za rješenje problema, moramo prestati razmišljati na onaj način kao kada je problem nastao." *[[Friedrich Nietzsche]] **"[[Žena]] je [[zagonetka]] čije se rješenje zove materinstvo." *[[Jorge Luis Borges]] **"(...) pomisli da je rješenje bilo uvijek manje vrijedno od same zagonetke. Zagonetka zahvata u natprirodno, pa čak i u božanstveno; rješenje je, pak, samo znak vještine." (''[[Abenhakan Bohari, mrtav u svom labirintu]]'') *[[Konstantin Kavafi]] **"Neki ljudi stigoše s granice, ::tvrde da barbara nema više. ::Bez barbara sada što će biti s nama?. ::Ti ljudi, na kraju, bjehu neko rješenje" (''Iščekivanje barbara'') *[[Stephen Hawking]] **"Žene imaju problem za svako rješenje!" ==Poslovice== [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 7pi615qtx550fkv11sfpg9oethatlgb 0 7144 42325 42226 2011-04-03T08:26:05Z WizardOfOz 467 42325 wikitext text/x-wiki ==Citati== *[[Friedrich Nietzsche]] **"[[Žena]] je zagonetka čije se [[rješenje]] zove materinstvo." *[[Jorge Luis Borges]] **"(...) pomisli da je rješenje bilo uvijek manje vrijedno od same zagonetke. Zagonetka zahvata u natprirodno, pa čak i u božanstveno; rješenje je, pak, samo znak vještine." (''[[Abenhakan Bohari, mrtav u svom labirintu]]'') *[[Karl Marx]] **"[[Demokratija]] je riješena zagonetka svih ustava." ***“Religija je crack za narod” *[[Oscar Wilde]] **"Prava zagonetka svijeta jest ono što je vidljivo, a ne nevidljivo." ==Poslovice== [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 3fy0jc3yxc5ysxsn8lk4zmz6o3g04p6 0 7145 55229 47137 2015-08-03T20:12:37Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 3 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q743304]] na [[d:|Wikidati]] 55229 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Alef |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =kratka priča |originalni naziv =''El Aleph'' |datum prvog izdavanja =1945., septembar }} * "Shvatih da se posao [[pjesnik]]a ne sastoji u pisanju poezije, nego u smišljanju razloga zbog kojih bi [[poezija]] bila dostojna divljenja; taj naknadni rad je, naravno, mijenjao poeziju u njegovom viđenju, ali ne i u viđenju drugih." * "Ozlojeđeno je grdio [[kritičar]]e; kasnije se smirio uporedivši ih s onim ljudima koji ''"''nemaju plemenite metale, ni parne prese, ni mašine za valjanje, ni sumporne kiseline za pravljenje nakita, ali koji mogu ''ukatazi'' drugima na ''mjesto'' gdje se nakit može naći." * "Kad [[čovjek]] već napuni četrdeset godina, svaka promjena postaje odvratni simbol prolaska vremena(...)" * "Dovoljno je saznati jednu jedinu činjenicu pa da se čovjeku odmah rasvijetli čitav niz srodnih, dotad neslućenih pojedinosti." * "Svaki [[jezik]] jeste azbuka simbola čije korištenje podrazumijeva određenu prošlost koju sagovornici dijele; kako mogu drugima da prenesem Alefa, kojeg moje zastrašeno pamćenje jedva dotiče?" * "(...) vidio sam cirkulaciju moje tamne krvi, vidio sam ljubav kako povezuje i smrt kako mijenja, vidio sam zemlju u Alefu, vidio sam svoje lice i utrobu, vidio sam tvoje lice, osjećao sam nesvjesticu i plakao jer su moje oči vidjele taj tajni i pretpostavljani predmet, čije ime ljudi uzurpiraju mada ga nijedan čovjek vidio nije: nepojmljivi [[svemir]]." *"(...) sva su mi lica izgledala poznata. Uplaših se da će me vječno pratiti utisak da se vraćam već poznatom. Na svu sreću, nekoliko besnih noći kasnije, ponovo me je pohodio [[zaborav]]." * "Postoji li taj Alef u srcu jednog kamena? Da li sam i njega vidio kada sam vidio sve što postoji, a zatim zaboravio? Naša svijest podložna je dejstvu [[zaborav]]a; pod dejstvom tragične erozije godina i ja mijenjam i zaboravljam Beatrisin lik." [[Kategorija:Literatura]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} 1v2xncoush0hhi4jl68mbmxvmjrsjby 0 7146 31521 31473 2007-06-07T20:00:38Z Harač 23 31521 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Stvaralac |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =kratka priča |originalni naziv =? |datum prvog izdavanja =1960. }} * "Nikada se nije zadržavao na zadovoljstvima sjećanja." * "Uozbiljen i iznenađen, počeo je da shvata. U ovoj noći njegovih smrtnih očiju u koju je silazio, čekali su ga ljubav i rizik, Ares i Afrodita, jer je već oko sebe osjećao zamor slave i heksametra, zamor ljudi koji brane neki hram koji bogovi neće spasiti, šum crnih brodova koji po moru traže neko voljeno ostrvo, zvuk Odiseje i Ilijade koje mu se sudbina odredila da ispjeva i pusti da duboko odjekuju u sjećanju ljudi. Sve to znamo. Samo ne znamo šta je on osjetio dok je silazio u posljednju sjenku." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} q9xwgdi5o3ebvjbl6hinu3b3kuovnz2 0 7147 31518 31475 2007-06-07T19:59:58Z Harač 23 31518 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Everything and Nothing |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =kratka priča |originalni naziv =''Everything and Nothing'' |datum prvog izdavanja =1960. }} * "[[Historija]] dodaje da je prije ili poslije smrti došao do boga kome je rekao: ''Ja, koji sam uzalud bio toliko ljudi, hoću da budem samo jedan i ja.'' Božiji glas, koji je dopirao iz nekog kovitlaca, odgovorio mu je: ''Ja takođe nisam; ja sam odsanjao svijet onako kako si ti odsanjao tvoja djela, moj [[William Shakespeare|Šekspire]], a među oblicima moga sna nalaziš se i ti, koji si poput mene mnogi i niko''." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} qpc7z7q148cm6ylqi3b591wzhly742a 0 7148 52133 50259 2014-04-15T13:30:43Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q1213296]] 52133 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Jorge Luis Borges]] **"Zato što se početak i kraj [[književnost]]i susreću u mitu." (''Parabola o Servantesu i Kihotu'') ==Poslovice== [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} ttlr0wgtasiackxhwvm7lr0hurnqc7o 0 7149 31486 2007-06-02T17:21:09Z Harač 23 Božji grad premješten u Božiji grad 31486 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Božiji grad]] kw4vxl0zo77i76fcn2h9tg94elwqlvj 0 7150 33593 33553 2008-01-06T11:58:48Z Demicx 16 33593 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ogledi |autor =[[Francis Bacon]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Essays'' |datum prvog izdavanja =1597. }} * "Solomon kaže: ''Nema ništa novo na zemlji.'' I kao što je [[Platon]] zamišljao da je ''svekoliko znanje tek sječanje'', tako Solomon izriče svoju izreku da je ''sva novost tek zaborav''." (LVIII) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Francis Bacon]] {{Wikipedia}} t2t5i81tewb4g88lb6hbnqc42vub4is 0 7151 51832 46982 2014-04-15T02:09:07Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 16 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q40213]] 51832 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=William Butler Yeats |slika=[[slika:William Butler Yeats.jpg|200px]] |tekst uz sliku=irski pjesnik i dramaturg; dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1923. |datum rođenja=13. juni 1865. |mjesto rođenja=Sandymount, Irska |datum smrti=28. januar 1939. |mjesto smrti=Menton, Francuska }} * "Tražim lice koje sam imao : Prije negoli svijet bijaše stvoren." (''Zavojite stepenice'') [[Kategorija:Književnost|Y]] [[Kategorija:Irski pisci|Y]] [[Kategorija:William Butler Yeats]] {{Wikipedia}} fnphsezc9uskxcwvo74vzootg54oxnr 14 7152 31498 2007-06-06T18:10:44Z Harač 23 New page: [[Kategorija:Literatura]] 31498 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 10 7153 61301 61203 2024-05-16T17:06:39Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Šabloni]] to [[Category:Navigacijski šabloni po autorima]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61301 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Djela Jorgea Luisa Borgesa | naslov = Djela [[Jorge Luis Borges|Jorgea Luisa Borgesa]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = | podaci1 = * ''[[Abenhakan Bohari, mrtav u svom labirintu]]'' * ''[[Alef]]'' * ''[[Asterionova kuća]]'' * ''[[Averoesova potraga]]'' * ''[[B]]'' * ''[[Besmrtnik (Borges)|Besmrtnik]]'' * ''[[Bilješka o 23. avgustu 1944.]]'' * ''[[Biografija Tadea Isidora Kursa (1829–1874)]]'' * ''[[Božije pismo]]'' * ''[[Coleridgeov cvijet]]'' * ''[[Čekanje (Borges)|Čekanje]]'' * ''[[Čovjek na pragu]]'' * ''[[Deutches Requiem]]'' * ''[[Druga smrt]]'' * ''[[Dva kralja i dva labirinta]]'' * ''[[Emma Zunz]]'' * ''[[Everything and Nothing]]'' * ''[[Kafka i njegove pretače]]'' * ''[[Mrtvac]]'' * ''[[Pascalova kugla]] |[[Priča o ratniku i zatvorenici]]'' * ''[[Stvaralac]]'' * ''[[Teolozi]]'' * ''[[Zahir (Borges)|Zahir]]'' * ''[[Zid i knjige]]'' }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni po autorima]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges|*]] </noinclude> cuv0y42ur7y897394ki14djx6oe8xzx 10 7154 31525 2007-06-07T20:12:49Z Demicx 16 New page: <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Paolo Mantegazza]]''' :* "[[Ljepota]] je nepoznato [[sunce]] prema kome nesvjesno korača... 31525 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Paolo Mantegazza]]''' :* "[[Ljepota]] je nepoznato [[sunce]] prema kome nesvjesno korača bezbrojna gomila živih stvorenja." :* "[[Ljubav]] je najbolja zaštitnica u [[brak]]u, a uzajamno je [[poštovanje]] najpouzdaniji [[prijatelj]]." :* "Ljubav bez poštovanja je [[grijeh]], to je grijeh koji rađa druge grijehe." <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> fh9l6qci66d7m2s5ou0zo5yi3bdy3rq 0 7155 31532 31526 2007-06-07T20:26:06Z Harač 23 31532 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Emma Zunz |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =kratka priča |originalni naziv =''Emma Zunz'' |datum prvog izdavanja =1948, septembar }} * "[[Pakao]] je obilježen nestvarnošću, to obižlježje možda istodobno ublažava njegovu stravičnost." * "Značajni [[događaj]]i izvan su vremena, bilo zato što im je neposredna prošlost nekako odsječena od budućnosti, bilo zato što im sastavni dijelovi nisu uzastopni." * "Od prethodne zore često je sebe zamišljala kako, naperivši odlučno revolver, primorava tu hulju da prizna ogavnu krivicu i tumači smjeli plan koji će Božijoj Pravdi omogućiti da nadvlada ljudsku [[Pravda|pravdu]]. (Nije željela da je stigne kazna, i to ne iz straha, nego zato što se smatrala oruđem Pravde)." * "[[Priča]] je, zapravo, bila nevjerovatna, ali su je svi prihvatili, zato što je, u biti, bila istinita. Istinito je bilo poniženje što ga je podnijela; lažne su bile samo okolnosti, vrijeme i jedno ili dva imena." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} 1i14jrzho7uaymu8u03zndrd76qutf5 0 7156 31527 2007-06-07T20:18:37Z Harač 23 New page: ---- ==Citati== *[[Isabel Allende]] **"Sve ostavlja trag, svaki događaj ostavlja mrlju." (''[[Eva Luna]]'') *[[Jorge Luis Borges]] **"Značajni događaji izvan su vremena, bilo zato ... 31527 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Isabel Allende]] **"Sve ostavlja trag, svaki događaj ostavlja mrlju." (''[[Eva Luna]]'') *[[Jorge Luis Borges]] **"Značajni događaji izvan su vremena, bilo zato što im je neposredna prošlost nekako odsječena od budućnosti, bilo zato što im sastavni dijelovi nisu uzastopni." (''[[Emma Zunz]]'') ==Poslovice== [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} cqgtkin7p7o49vvoo4qyor0hgs96u46 0 7157 31531 2007-06-07T20:25:37Z Harač 23 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =Druga smrt |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =kratka priča... 31531 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Druga smrt |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =kratka priča |originalni naziv =''La otra muerte'' |datum prvog izdavanja =1949, januar }} * "Izmijeniti [[prošlost]] ne znači izmijeniti jedan događaj, to znači izmijeniti njegove posljedice kojih je, tako reći, bezbroj." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} 85mdk1bzv1nx0zpareop4n72y7326yd 0 7158 31535 31534 2007-06-07T20:38:29Z Harač 23 31535 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Čovjek na pragu |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =kratka priča |originalni naziv =''El hombre en el umbral'' |datum prvog izdavanja =1952, april }} * "Predaja veli da ni jedan naraštaj nije bez četvorice poštenjaka koji skrovito podupiru svemir i pravdaju ga pred Gospodom: jedan od tih ljudi bio bi najnepodmitljiviji [[sudac]]. A gdje da ga čovjek pronađe, kad su oni rasuti diljem svijeta, bezimeni, međusobno se ne znaju i nisu ni svjesni odgovorne službe koju obavljaju?" * "Ako nam [[sudbina]] uskraćuje [[mudrac]]e, rekao je tada neko, treba da potražimo slaboumnike." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} p4ho7qnpn4q1ok2mr54bmk3pf7piv5z 0 7159 31538 2007-06-07T21:08:07Z Harač 23 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =Zahir |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =kratka priča |ori... 31538 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Zahir |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =kratka priča |originalni naziv =''El zahir'' |datum prvog izdavanja =1947, juli }} * "Mislio sam da nema novčića koji ne bi bio simbol svih novčića što se beskrajno sjaje u historiji i u legendi (...) razmišljao sam kako nema ničega nematerijalnog od novca, zato što je svaki novčić (recimo, novčić od dvadeset centaca), strogo govoreći, prava riznica budućih mogućnosti. [[Novac]] je apstraktan, ponavljao sam, novac je budućnost. On može biti popodne u okolici, može biti Brahmsova muzika, može biti mapa, može biti šah, može biti kahva, može biti Epiktetove izreke, koje naučavaju preziranje zlata; on je Protej, nepostojaniji od onoga s otoka Fara. On je nepredvidljivo vrijeme, Bergsonovo vrijeme, a ne postojano vrijeme islama ili stoikâ. Deterministi tvrde da na svijetu nema nijednoga jedincatog čina koji je moguć, ''id est'' čina koji se mogao dogoditi; neki novčić simbolizira našu slobodnu volju." * "''Zahir'', na arapskom, znači ''"''poznat, vidljiv''"''; u tom značenju on je jedno od devedeset i devet imena Božijih; narod, u muslimanskim zemljama, tako zove ''"''bića ili stvari koje imaju jezivo svojstvo da su nezaboravni i čija slika, najposlije, izludi ljude''"''". * "[[Vrijeme]], koje izbljeđuje sjećanja, izoštrava sjećanje na Zahir." * "Kad bismo mogli, veli Tennyson, shvatiti jedan jedincati cvijet, saznali bismo ko smo i šta je [[svijet]]. Možda je želio reći da svaka, i najbeznačajnija, sitnica uključuje svjetsku historiju i njen beskonačni lanac uzrokā i posljedicā." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} 2b987y5z869txffjgmqk40fjw8cek62 0 7160 35843 31559 2008-12-31T17:32:02Z Pearl 501 35843 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Zid i knjige |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =esej |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =1952. ("Druga istraživanja"); nastao u Buenos Airesu 1950. }} * "Paliti knjige i podizati utvrde, to je uobičajeni posao [[vladar|vladarā]] (...)" * "Možda je [[zid]] bio [[metafora]], možda je Ših Huang Ti one koji su slavili prošlost osudio na djelo isto toliko golemo kao i [[prošlost]], isto toliko glupo i besmisleno." * "Možda su palež [[Biblioteka|bibliotekā]] i podizanje [[zid]]a radnje koje se, na tajanstven način, poništavaju." * "Muzika, stanja sreće, mitologija, lica koja oblikuje vrijeme, određeni sumraci, određena mjesta, žele nam nešto reći, ili su nam rekli nešto što ne bi valjalo da zaboravimo, ili će nam upravo reći nešto; ta blizina objave, koja se ne događa, možda je estetska činjenica." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} 1z8dw73bv4678vw67lpxv1j6d6qpcmy 0 7161 55230 53376 2015-08-03T20:12:47Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16513426]] na [[d:|Wikidati]] 55230 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Antigon I Monoftalmos]] **"Vladar mora znati održati blagošću ono što je osvojio silom." *[[Erazmo Roterdamski]] **"...meni se ipak čini da su vladari dostojni sažaljenja, jer nemaju čovjeka koji bi im govorio istinu, nego su prisiljeni da oko sebe drže laskavce umjesto prijatelja." (''[[Pohvala ludosti]]'') *[[Hannah Arendt]] **"Među prâvima, starim privilegijama i slobodama naroda, pravo udjela u vlasti bilo je primijetno odsutno. I takvo pravo samo-upravljanja nije čak potpuno prisutno ni u slavnom pravu predstavljanja za svrhu oporezivanja. Da bi vladao, čovjek se morao roditi kao vladar, slobodan čovjek u antici, član plemstva u feudalnoj Evropi, i pored toga što je bilo dovoljno riječi u predmodernom političkom jeziku da opišu ustanke podanika protiv vladara, nije bilo ni jedne da opiše promjenu toliko radikalnu da podanici sami postanu vladari." (''[[O revoluciji]]'') *[[Jorge Luis Borges]] **"Paliti knjige i podizati utvrde, to je uobičajeni posao vladarā (...)" (''[[Zid i knjige]]'') *[[Muhammed]] **"Svi ste vi, uistinu, pastiri i svi će te biti odgovorni za ono što vam je povjereno. Vladar koji vlada ljudima je pastir i on je odgovoran za svoje podanike. Čovjek je pastir u kući svoje porodice i bit će odgovoran za njih. Žena je zadužena za muževljevu kuću i djecu i bit će odgovorna za to. Rob je zadužen za imetak svog vlasnika i bit će odgovoran za to. Prema tome, svi ste vi pastiri i svi ćete biti odgovorni za ono za što ste zaduženi." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1201.) **"Vladar je kao štit. Iza njega se ratuje i s njim se štiti. Pa ako naredi bogobojaznost i bude pravedno vladao za to će imati nagradu, a ako bude naređivao nešto drugo, dobit će za to kaznu." (''Ibid.'', 1206.) **"Najgori vladari su okrutni pa se pričuvaj da ne budeš od njih." (''Ibid.'', 1212.) **"Najbolji su oni vladari koje volite i koji vas vole, koji vam dovu uče i za koje vi dovu učite. A najgori su oni vladari koje mrzite i koji vas mrze, koje proklinjete i koji vas proklinju." (''Ibid.'', 1228.) **"Preporučujem vam da se bojite Allaha, da se pokoravate i slušate svoga vladara makar on bio i abesinijski rob-crnac! Od vas će mnogi u budućnosti doživjeti velika razmimoilaženja. Vi se čvrsto držite moga puta sunneta, i puta pravovjernih halifa, kao kada držite nešto zubima kutnjacima! Čuvajte se novotarija; svaka novotarija je zabluda!" (''Ebu Davud, Sunnet, 5'') *[[Omar Hajjam]] **"Bilo dvjesta, bilo trista, bilo tisuć ljeta ::Da poživiš najposlije otićeš sa svijeta. ::Bio vladar il siromah, što od prošnje živi,- ::Jednaka će vrijednost biti njihovih skeleta." ::(''Rubaije'') *[[Ugo Foscolo]] **"I vladari za koje vi prolijevate svoju krv, usred vaše najogorčenije borbe stišću desnice pa hladnokrvno dijele vaše haljine i vašu zemlju." ==Poslovice== ==Također pogledajte== *[[Vlast]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} gse0l6w5f1mi3133al3pq3vcvzts22a 0 7162 59508 48105 2020-10-09T16:36:58Z Vilho-Veli 7122 File 59508 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Roman Wall - Empúries 2005-03-27.jpg|thumb]] ==Citati== *[[Jorge Luis Borges]] **"Možda je zid bio metafora, možda je Ših Huang Ti one koji su slavili [[prošlost]] osudio na djelo isto toliko golemo kao i prošlost, isto toliko glupo i besmisleno." (''[[Zid i knjige]]'') **"Možda su palež bibliotekā i podizanje zida radnje koje se, na tajanstven način, poništavaju." (''Ibid.'') *[[Konstantin Kavafi]] **Bez sažaljenja, obzira il' stida ::sagradiše oko mene debele zidove." (''Zidovi'') *[[Skender Kulenović]] **"Hoću da budem slijep, da vidim to iza vida, ::i gluh, da osluhnem taj mukli podzvuk mira, ::bez prstiju, da opipam neopip što me dira. ::I kad se tako nađem iza tog bezzidnog zida, ::gdje ni samoga sebe više ne osjećam breme, ::sve je i samo struji vrijeme – vrijeme – vrijeme..." (''Iza bezzidnog zida'') ==Poslovice== [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} b5fwnx7sjak9onpa52txedthsws5zxl 0 7163 59052 51677 2019-10-07T08:39:35Z Chongkian 6960 59052 wikitext text/x-wiki [[File:El Ateneo bookstore (5460034464).jpg|thumb|Biblioteka]] ==Citati== *[[Jorge Luis Borges]] **"Možda su palež bibliotekā i podizanje [[zid]]a radnje koje se, na tajanstven način, poništavaju." (''[[Zid i knjige]]'') ==Poslovice== ==Također pogledajte== *[[Knjiga]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} igrwwflj217jwokyanddw8n7eiage7i 0 7164 52052 40741 2014-04-15T09:47:21Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 3 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q18534]] 52052 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Jorge Luis Borges]] **"Možda je [[zid]] bio metafora, možda je Ših Huang Ti one koji su slavili [[prošlost]] osudio na djelo isto toliko golemo kao i prošlost, isto toliko glupo i besmisleno." (''[[Zid i knjige]]'') **"Možda je sveopća historija historija nekoliko metafora." (''[[Pascalova kugla]]'') **"Možda je sveopća historija historija različite intonacije nekoliko metafora." (Ibid.) ==Poslovice== ==Također pogledajte== *[[Alegorija]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 4ry8oadpxcadcnl96pd9chuywnl1njp 0 7165 31563 31562 2007-06-10T17:46:28Z Harač 23 31563 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pascalova kugla |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =esej |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =1952. ("Druga istraživanja"); nastao u Buenos Airesu 1951. }} * "Možda je sveopća [[historija]] historija nekoliko [[metafora]]." * "Niko ne postoji nekoga dana na nekom mjestu; niko ne poznaje veličinu svoga lica." * "Možda je sveopća historija historija različite intonacije nekoliko metafora." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} 3h961hqfvaui1vz4jdc4dadbqu5yc0y 0 7166 31569 31568 2007-06-10T17:59:17Z Harač 23 Eseji: druga serija (1844.) premješten u Eseji: druga serija 31569 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Eseji: druga serija |autor =[[Ralph Waldo Emerson]] |slika = |tekst uz sliku =eseji |originalni naziv =''Essays: Second Series'' |datum prvog izdavanja =1844. }} * "Veoma me u [[književnost]]i pogađa priviđenje da je čovjek napisao sve knjige (...) tolika je izjednačenost i istovjetnost suda i gledišta u tom pripovijedanju da biva jasno da je ono djelo jednoga svevidećeg i svečujećega gospodina." (VIII - "Nominalist i realist") [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ralph Waldo Emerson]] {{Wikipedia}} lbsvtjerdqy4tdzbh2g3qsz8fjnafmy 0 7167 31570 2007-06-10T17:59:17Z Harač 23 Eseji: druga serija (1844.) premješten u Eseji: druga serija 31570 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Eseji: druga serija]] g6vpbqe8s1zq7jx5bigdyhtc5kyl7mu 10 7168 31575 2007-06-11T19:45:19Z Demicx 16 New page: <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Denis Diderot]]''' :* "Dugo je postajala titula dvorske lude, a nikada nije bilo titule d... 31575 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Denis Diderot]]''' :* "Dugo je postajala titula dvorske lude, a nikada nije bilo titule dvorskog [[mudrac]]a." :* "Ima ljudi koji od svoga bogatstva nemaju ništa osim [[strah]]a da će ga izgubiti." :* "[[Ljubav]] lišava pameti one koji je imaju, a daje je onima koji je nemaju." :* "Najsretniji je onaj [[čovjek]] koji je učinio sretnima najviše ljudi." <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 4e55furfi2qhijsag1xy92l9vy9aehq 0 7169 31578 31577 2007-06-11T21:51:33Z Harač 23 31578 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Coleridgeov cvijet |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =esej |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =1952. ("Druga istraživanja") }} * "U poretku [[književnost]]i, kao ni u drugima, nema čina koji nije kruna beskrajnoga niza uzrokâ i vrelo beskrajnoga niza posljedicâ." * "(...) vraća se osijedjelih zalizaka i donosi iz budućnosti uveo [[cvijet]]. To je druga verzija [[Samuel Taylor Coleridge|Coleridgeove]] slike. Nevjerovatniji od rajskoj cvijeta ili cvijeta iz sna jest budući cvijet, protuuslovni cvijet čiji atomi sad zauzimaju druga mjesta i još se nisu povezali." * "Oni koji potanko prepisuju jednoga pisca rade to bezlično, čine to jer brkaju toga pisca s književnošću, čine to jer slute da odvojiti se od njega po bilo čemu znači odvojiti se od razuma i pravovjernosti. Godinama sam vjerovao da je gotovo beskrajna [[književnost]] u jednom čovjeku. Taj čovjek bio je Carlyle, [[Johannes R. Becher|Johannes Becher]], Whitman, [[Rafael Cansinos Assens]], [[Thomas de Quincey|De Quincey]]." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} o8de4tov5bp2ak4766wc33amkoirxkf 0 7170 62039 60590 2024-05-18T16:59:11Z Srđan 4695 62039 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Senahid Halilović |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački lingvista |datum rođenja=1958. |mjesto rođenja=Tuholj, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti=2023. |mjesto smrti=Sarajevo, Bosna i Hercegovina }} * "Ispričat ću vam priču Bosanska prinova, a govori o ženi (Jugoslavenki) koja je u zao čas rodila četvero djece (srpski, hrvatski, crnogorski i [[bosanski jezik]]) i umrla. Prvo dvoje djece se odmah pridiglo na noge (srpsko i hrvatsko), osokolilo se, a ono drugo dvoje kržljavo (bosansko i crnogorsko) jedva se propinjalo na nožice. Onda je ono dvoje kržljavih dumalo šta bi to moglo biti pa su, takvi kakvi su, na kraju skontali da im je to zbog imena - urokljivog. Na kraju je ono manje kržljavo zaključilo: "Nije ime krivo, već je ono, jadno, krivo zato što je živo." (Međunarodni skup "Jezik i demokratizacija") * "Prvo, Bošnjaci svoj jezik žele zvati bosanskim i na tako šta imaju pravo; drugo, drugi narodi (pa tako ni lingvisti Hrvati, Srbi...) ne moraju taj jezik zvati bosanskim (imaju ga pravo zvati kako hoće); treće, u funkcioniranju triju standardnih jezika u BiH ima mnogo problema;" ("Dnevni avaz", na pitanje o problemu nazivanja bosanskoga jezika bošnjačkim od strane Hrvata i Srba) *"Nekad su naziv bosanski za oznaku svog jezika prihvatali i pravoslavni i katolici u BiH i, nažalost, odustali od njega još u 19. stoljeću. Mi koji smo mu ostali vjerni nemamo se za takav bosnoljubivi čin nikome pravdati. Mi trebamo njegovati imenovanje svoga jezika onako kako je to u Bosni uobičajeno već stoljećima - bosanski", kaže profesor Senahid Halilović, autor prvog pravopisa bosanskog jezika i borac za njegovu afirmaciju ("Saff" na pitanje o nazivanju bosanskog jezika bošnjačkim) * "To im je došlo iz njihovih političkih centrala. Februara 1991. u Oslobođenju sam objavio tekst 'Govorim i pišem bosanski', pa su neke kolege od mene okretale glavu, upravo oni kojima su sad usta puna bosanskog jezika, i priče o ugroženosti bosanskog jezika. Sa još nekoliko miliona ljudi, različitih nacija i religija, s ponosom ističem da govorim bosanskim jezikom, ali se ne zaustavljam na tome, već – kako najbolje umijem – radim na istraživanju i afirmiranju bosanskog jezika.", (za Sarajevo-x.com na pitanje: Pojedini političari u BiH, a tim slijedom i nacionalni lingvisti, vole bosanski jezik nazivati 'bošnjačkim', i to traje već dugo vremena.) {{Wikipedia|Senahid Halilović}} {{DEFAULTSORT:Halilović, Senahid}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] pdddswukuvn6iyparbrt3ajtogvka0n 0 7171 31594 31590 2007-06-13T17:21:02Z Harač 23 31594 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kafka i njegove pretače |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =esej |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =1952. ("Druga istraživanja"); nastao u Buenos Airesu 1951. }} * "Jednom sam bio naumio sastaviti pregled [[Franz Kafka|Kafkinih]] pretača. Isprva sam mislio da je on isto toliko jedinstven koliko i feniks iz retoričkih pohvalnica; upoznavši ga malko izbliže, povjerovah da sam prepoznao njegov glas, ili njegove navike, u tekstovima raznih književnosti i raznih doba." * "Činjenica je da svaki pisac ''stvara'' svoje pretače. Njegovo djelo preinačuje naš pojam o prošlosti, kao što će preinačiti i budućnost." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} a8b41km918xjl4u3uapkmf4ebli1v2l 0 7172 31591 2007-06-13T17:17:02Z Harač 23 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =Jadni naš individualizam |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku ... 31591 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Jadni naš individualizam |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =esej |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =1952. ("Druga istraživanja"); nastao u Buenos Airesu 1946. }} * "[[Svijet]], za Evropljanina, jest svemir u kojem se svako intimno podudara sa zadaćom koju obavlja (...)" * "[[Nacionalizam]] bi da nas ushiti vizijom Države beskrajno nepodnošljive; ta utopija, jednom ostvarena na zemlji, imala bi nadnaravnu moć da svi požele, i konačno izgrade, njenu antitezu." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} sf5kxrxu11awhsge76omehpkcfjihnw 0 7173 31595 2007-06-13T17:28:58Z Harač 23 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =Bilješka o 23. avgustu 1944. |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku ... 31595 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Bilješka o 23. avgustu 1944. |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =esej |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =1952. ("Druga istraživanja") }} * "[[Nacizam]] pati od nestvarnosti, kao Eriugenin pakao. Nenaseljiv je; ljudi mogu samo umrijeti za njega, lagati za njega, ubijati i liti krv za njega. Niko, usred samotnosti svoga bića, ne može mu poželjeti trijumf. Usuđujem se iznijeti ovu pretpostavku: ''Hitler želi biti poražen.'' [[Adolf Hitler|Hitler]] slijepo sarađuje sa nezaustavljivim armijama, koje će ga uništiti, kao što su mjedene grabljivice i aždaha (koje nisu mogle znati da su čudovišne) sarađivale, tajanstveno, sa Heraklom." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} nc5o1ipn7nvnm4zf4gzyjfnqod63u4q 0 7174 31597 31596 2007-06-13T17:35:26Z Harač 23 /* Citati */ 31597 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Jorge Luis Borges]] **"Nacizam pati od nestvarnosti, kao Eriugenin pakao. Nenaseljiv je; ljudi mogu samo umrijeti za njega, lagati za njega, ubijati i liti krv za njega. Niko, usred samotnosti svoga bića, ne može mu poželjeti trijumf. Usuđujem se iznijeti ovu pretpostavku: ''Hitler želi biti poražen''. [[Adolf Hitler|Hitler]] slijepo sarađuje sa nezaustavljivim armijama, koje će ga uništiti, kao što su mjedene grabljivice i aždaha (koje nisu mogle znati da su čudovišne) sarađivale, tajanstveno, sa Heraklom." (''[[Bilješka o 23. avgustu 1944.]]'') ==Poslovice== [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} ca4udli8qw223cfsscacj7nbgv20tjm 0 7175 31599 2007-06-13T17:42:21Z Harač 23 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =Coleridgeov san |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =esej |or... 31599 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Coleridgeov san |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =esej |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =1952. ("Druga istraživanja") }} * "Ako ova šema nije pogrešna, neki će čitatelj ''[[Kublaj-kan|Kublaj-kana]]'' sanjati, jedne noći od koje nas dijele stoljeća, kakav mramorni kip, ili neku muziku. Taj čovjek neće znati da su još dvojica sanjala; možda niz snova nema kraja, možda je ključ u posljednjem." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} iacapbccmkmcyb0f9ufe3k00ypqm5h1 0 7176 31601 31600 2007-06-13T17:46:22Z Harač 23 /* Drugi o djelu */ 31601 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kublaj-kan |autor =[[Samuel Taylor Coleridge]] |slika = |tekst uz sliku =poema |originalni naziv =''Kubla Khan, or a Vision in a Dream. A Fragment.'' |datum prvog izdavanja =1816. }} ==Drugi o djelu== *[[Jorge Luis Borges]] **"Ako ova šema nije pogrešna, neki će čitatelj Kublaj-kana sanjati, jedne noći od koje nas dijele stoljeća, kakav mramorni kip, ili neku muziku. Taj čovjek neće znati da su još dvojica sanjala; možda niz snova nema kraja, možda je ključ u posljednjem." (''[[Coleridgeov san]]'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Samuel Taylor Coleridge]] {{Wikipedia}} lc571sxyd6gwr282vkul0wn48j4hyw1 14 7177 31602 2007-06-13T17:46:37Z Harač 23 New page: [[Kategorija:Literatura]] 31602 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 7179 31608 31607 2007-06-13T17:58:36Z Harač 23 31608 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Svijet kao volja i predodžba |autor =[[Arthur Schopenhauer]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Die Welt als Wille und Vorstellung'' |datum prvog izdavanja =1819. }} * "Spoznavatelj ne može biti spoznat, inače bi bio ono ''spoznatô'' drugoga spoznavatelja." (II, 19) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Arthur Schopenhauer]] {{Wikipedia}} 0by4tbkerm4uuz0p7koayema0v4xaml 0 7180 31611 2007-06-13T18:06:03Z Harač 23 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =Novi eseji o ljudskom razumijevanju |autor =[[Gottfried Wilhelm Leibniz]] |slika = |tekst uz... 31611 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Novi eseji o ljudskom razumijevanju |autor =[[Gottfried Wilhelm Leibniz]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Nouveaux essais sur l'entendement humain'' |datum prvog izdavanja =1764. }} * "Kad bi duh morao opet misliti o već mišljenom, sâm opažaj osjeta naveo bi ga da misli o tom osjetu, potom da misli o mišljenom, potom o mišljenju mišljenoga, i tako dalje u beskraj." (knj. II, gl. 1) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Gottfried Wilhelm Leibniz]] {{Wikipedia}} 1gnvvz9ajtiepepim1mfuxml1nups27 0 7181 31612 2007-06-13T18:26:20Z Harač 23 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =Vrijeme i J. W. Dunne |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =es... 31612 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Vrijeme i J. W. Dunne |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =esej |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =1952. ("Druga istraživanja") }} * "Ne pravim se da znam kakva je stvar [[vrijeme]] (čak ni da li je neka "stvar"), ali nagađam da su tijek vremena i samo vrijeme jedna zagonetka, a ne dvije." * "[[John William Dunne|Dunne]] uvjerava da ćemo u smrti naučiti sretno upravljati vječnošću. Opet ćemo zadobiti sve trenutke svoga života i poslagat ćemo ih onako kako nam se svidi. Bog, naši prijatelji i Shakespeare surađivat će sa nama. : Pred tako blistavom postavkom, bilo kakava pogreška što ju je počinio pisac ispada nevažnom." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} 5n823mlxmr7t8ft9o25fodv2y7aifph 0 7182 60911 60622 2024-02-15T11:04:45Z Epe-Repe 8380 60911 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=John William Dunne |slika= |tekst uz sliku=aeronautički inžinjer i književnik |datum rođenja=1875. |mjesto rođenja= |datum smrti=1949. |mjesto smrti= }} [[File:John William Dunne.jpg|thumb|Dunne (1910)]] ==Drugi o njemu== *[[Jorge Luis Borges]] **"Dunne uvjerava da ćemo u [[smrt]]i naučiti sretno upravljati vječnošću. Opet ćemo zadobiti sve trenutke svoga života i poslagat ćemo ih onako kako nam se svidi. [[Bog]], naši prijatelji i [[William Shakespeare|Shakespeare]] sarađivat će sa nama. :Pred tako blistavom postavkom, bilo kakava pogreška što ju je počinio pisac ispada nevažnom." (''[[Vrijeme i J. W. Dunne]]'') {{DEFAULTSORT:Dunne, John William}} [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Američki pisci]] {{Wikipedia}} t35f5y7xvetsl41qo2qjkfscpop2r0e 0 7183 35187 31618 2008-11-01T17:45:14Z Pearl 501 35187 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Religio Medici |autor =[[Thomas Browne]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Religio Medici'' |datum prvog izdavanja =1643. }} * "[[Čovjek]] bez Pupka još živi u meni." ==Vanjski linkovi== *[http://penelope.uchicago.edu/ Online djelo na engleskom jeziku] {{Wikipedia|Religio Medici}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Thomas Browne]] 8mt5mgtn488avnuyq5bl530v3bbuhpw 14 7184 31620 2007-06-13T18:49:14Z Harač 23 New page: [[Kategorija:Literatura]] 31620 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 7185 31622 2007-06-13T18:54:46Z Harač 23 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =Uzbuna doktora America Castra |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku ... 31622 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Uzbuna doktora America Castra |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =esej |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =1952. ("Druga istraživanja") }} * "Riječ ''[[problem]]'' može biti podmukla ''petitio principii''. Govoriti o ''jevrejskom problemu'' znači postulirati da su Jevreji problem; znači navijestiti (i preporučiti) progone, pljačku, strijeljanja, glavosječu, silovanje, i čitanje proze doktora Rosenberga. Drugi je nedostatak lažnih problema to što potiču rješenja koja su također lažna." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} 60pog61a1245c8xjcq9x6z8h8sabzmm 0 7186 31626 31625 2007-06-13T19:07:09Z Harač 23 31626 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Quevedo |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =esej |originalni naziv =''Quevedo'' |datum prvog izdavanja =1952. ("Druga istraživanja") }} * "O Quevedu bi se, mirne duše, moglo reći da je bio književnik za književnike. Da bi se uživalo u Quevedu, treba biti (aktuelno ili potencijalno) književnik; obratno, niko s književnom vokacijom ne može ne uživati u Quevedu." * "Kao [[James Joyce|Joyce]], kao [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethe]], kao [[William Shakespeare|Shakespeare]], kao [[Dante Alighieri|Dante]], kao ni jedan drugi pisac, [[Francisco de Quevedo]] manje je [[čovjek]] a više golema i složena [[književnost]]." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} d19ccgl9m0k67vpj57fvm24z1pbeezk 0 7187 52097 49514 2014-04-15T12:01:52Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q201315]] 52097 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Francisco Gómez de Quevedo y Villegas |slika=[[Slika:Don francisco de quevedo-villegas.jpg|200px]] |tekst uz sliku=španski pisac |datum rođenja=17. septembar 1580. |mjesto rođenja=Madrid, Španija |datum smrti=08. septembar 1645. |mjesto smrti= }} ==Drugi o njemu== *[[Jorge Luis Borges]] ** "O Quevedu bi se, mirne duše, moglo reći da je bio književnik za književnike. Da bi se uživalo u Quevedu, treba biti (aktuelno ili potencijalno) književnik; obratno, niko s književnom vokacijom ne može ne uživati u Quevedu." (''[[Quevedo]]'') ** "Kao [[James Joyce|Joyce]], kao [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethe]], kao [[William Shakespeare|Shakespeare]], kao [[Dante Alighieri|Dante]], kao ni jedan drugi pisac, Francisco de Quevedo manje je [[čovjek]] a više golema i složena [[književnost]]." (Ibid.) [[Kategorija:Književnost|Q]] [[Kategorija:Španski pisci|Q]] {{Wikipedia}} k7frplg6h7xiufve2m3j3kv9y5pagov 0 7188 31629 2007-06-13T19:18:50Z Harač 23 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =Djelimične čarolije ''Quijeotea'' |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku ... 31629 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Djelimične čarolije ''Quijeotea'' |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =esej |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =1952. ("Druga istraživanja") }} * "Zašto nas uznemiruje to što je karta umetnuta u kartu i što je hiljadu i jedna noć umetnuta u knjigu ''[[Hiljadu i jedna noć]]''? Zašto nas uznemiruje to što Don Quijote biva čitatelj ''[[Don Kihot|Quijotea]]'' a Hamlet gledalac ''[[Hamlet]]a''? Vjerujem da sam otkrio razlog: te nam intervencije nagovještavaju da, ako ličnosti neke književne fikcije mogu biti čitatelji ili gledaoci, onda i mi, njeni čitatelji ili gledaoci, možemo biti fiktivni. Godine 1833. Carlyle je kazao da je sveopća historija svijeta knjiga koju svi ljudi pišu i čitaju, i nastoje razumjeti, i u koju su, također, i sami upisani." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} ix239mxm41etb1dkaq3bkr8u5ya9w8s 0 7189 31633 31630 2007-06-13T19:30:09Z Harač 23 31633 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Zagonetka Edwarda Fitzgeralda |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =esej |originalni naziv =''El Enigma de Edward Fitzgerald'' |datum prvog izdavanja =1952. ("Druga istraživanja") }} * "U ''[[Rubaije|Rubaijama]]'' se čita da je sveopća [[historija]] predstava koju [[Bog]] smišlja, prikazuje i promatra; ta špekulacija (kojoj je tehnički naziv panteizam) mogla bi nas navesti na pomisao da je Englez uspio iznova stvoriti Perzijanca zato što su obojica bili, u biti, [[Bog]] ili trenutna lica Božija." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} 3lnar0259m25o63wm755b2i2u64yvze 0 7190 45408 45407 2012-04-16T22:07:11Z 89.146.170.109 45408 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Rubaije |autor =[[Omar Hajjam]] |slika = |tekst uz sliku =poeme |originalni naziv =رباعیات عمر خیام |datum prvog izdavanja =1859. (Fitzgeraldov prijevod) }} *"Kad jednom na Zemlji ne bude nas - svijet će biti svijet, :kad nam se izgubi trag i glas - svijet će biti svijet; :i prije nego smo bili mi - svijet je bio svijet, :i nama kad kucne zadnji čas - svijet će biti svijet." *"Bilo dvjesta, bilo trista, bilo tisuć ljeta :Da poživiš najposlije otićeš sa svijeta. :Bio vladar il siromah, što od prošnje živi,- :Jednaka će vrijednost biti njihovih skeleta." *"Koji čovjek nikad nije prekršio :Tvoj zakon, reci? :Život bez grijeha :kakav bi ukus imao, reci? :Ako zlo koje sam učinio :Ti kazniš zlom :Kakva je razlika :između Tebe i mene, reci? *"Na nebesima ima zvijeza i Bik se naziva, :A na drugom vele da Zemlja počiva. :Otvor' oči, pa pogledaj: kol'ko magaradi :Među dvama bikovima živi i uživa." *"Ruka kao moja, koja čašu drži, :S ćursom i s ćitabom nikada ne trži. :Ti pobožnjak suhi, ja bezbožnjak mokri; :Gdje si čuo vatra da mokroga prži?" ==Drugi o djelu== *[[Jorge Luis Borges]] **"U Rubaijama se čita da je sveopća historija predstava koju Bog smišlja, prikazuje i promatra; ta špekulacija (kojoj je tehnički naziv panteizam) mogla bi nas navesti na pomisao da je Englez uspio iznova stvoriti Perzijanca zato što su obojica bili, u biti, Bog ili trenutna lica Božija." (''[[Zagonetka Edwarda Fitzgeralda]]'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Omar Hajjam]] {{Wikipedia}} b4g1s1lubb005k8aann9fy701mr2ghn 14 7191 31632 2007-06-13T19:29:44Z Harač 23 New page: [[Kategorija:Literatura]] 31632 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 7192 31635 31634 2007-06-13T19:35:46Z Harač 23 Biathanatos premješten u Biathanatos (Borges) 31635 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Biathanatos |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =esej |originalni naziv =''Biathanatos'' |datum prvog izdavanja =1952. ("Druga istraživanja") }} * "Izvanjska svrha ''[[Biathanatos]]a'' jest ublažavanje samoubistva; dubinska: pokazati da se Krist sâm ubio." * "Ideja o bogu koji stvara svijet da bi stvorio vlastito gubilište." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} 4wrk48iha74r2en8xfhlounr0fupc52 0 7193 62067 31637 2024-05-18T17:29:00Z Srđan 4695 62067 wikitext text/x-wiki {{mson}} * [[Biathanatos (Donne)|''Biathanatos'' (Donne)]], djelo Johna Donnea * [[Biathanatos (Borges)|''Biathanatos'' (Borges)]], esej Jorgea Luisa Borgesa {{višeznačna odrednica}} kjmij4a77nm0iugwfpsfuh02o4m9pxs 0 7194 31638 2007-06-13T19:39:27Z Harač 23 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =Biathanatos |autor =[[John Donne]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv ... 31638 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Biathanatos |autor =[[John Donne]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Biathanatos'' |datum prvog izdavanja = }} ==Drugi o djelu== *[[Jorge Luis Borges]] ** "Izvanjska svrha ''Biathanatosa'' jest ublažavanje [[Samoubistvo|samoubistva]]; dubinska: pokazati da se [[Isus|Krist]] sâm ubio." (''[[Biathanatos (Borges)|Biathanatos]]'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:John Donne]] {{Wikipedia}} aw6hx33cblqb1t3gc8u2xzuiw9kpavn 14 7195 31640 2007-06-13T19:40:34Z Harač 23 New page: [[Kategorija:Literatura]] 31640 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 7196 31643 2007-06-13T19:48:58Z Harač 23 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =Pascal |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =esej |originalni ... 31643 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pascal |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =esej |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =1952. ("Druga istraživanja") }} * "[[Demokrit]] je mislio da se u beskraju nalaze istovjetni svjetovi, u kojima istovjetni ljudi, bez varijacija, ispunjavaju istovjetne sudbine; [[Blaise Pascal|Pascal]] (na kojega su, također, mogle utjecati drevne riječi [[Anaksagora|Anaksagorine]] da je sve u svakoj stvari) uključio je u te slične svjetove nekoliko koji su jedni u drugima, tako da nema atoma u prostoru koji ne sadrži [[svemir]] ni svemira koji ne bi bio, također, atom. Logično je misliti (premda to ne kaže) da se vidio beskrajno umnožen u njima." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} tvnpck783jekh301f4hojbl1cj0ladc 0 7197 31645 2007-06-13T19:52:27Z Harač 23 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =Od alegorija do romana |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =e... 31645 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Od alegorija do romana |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =esej |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =1952. ("Druga istraživanja"); nastao u Buenos Airesu 1949. }} * "Za sve nas [[alegorija]] je estetska pogreška. (Prvo sam kanio napisati: ''"''ništa drugo doli pogreška estetike''"'', ali sam onda opazio da moja rečenica sadrži alegoriju.) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} 53mpm7xruqjn0wra3j4paei2yrltqs0 0 7198 31646 2007-06-13T19:53:49Z Harač 23 New page: ---- ==Citati== *[[Jorge Luis Borges]] **"Za sve nas alegorija je estetska pogreška. (Prvo sam kanio napisati: ''"''ništa drugo doli pogreška estetike''"'', ali sam onda opazio da moj... 31646 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Jorge Luis Borges]] **"Za sve nas alegorija je estetska pogreška. (Prvo sam kanio napisati: ''"''ništa drugo doli pogreška estetike''"'', ali sam onda opazio da moja rečenica sadrži alegoriju.) (''[[Od alegorija do romana]]'') ==Poslovice== ==Također pogledajte== *[[Metafora]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} nfcgktmm7ze3aeaxzx45ljsvpexjg7q 0 7199 60346 55231 2022-10-14T02:20:05Z Levynhävittäjä 7879 Datoteka 60346 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Daniel Czepko |slika= |tekst uz sliku=''njemački književnik'' |datum rođenja=23. septembar 1605. |mjesto rođenja=Koischwitz |datum smrti=08. septembar 1660. |mjesto smrti=Wohlau, Poljska }} [[File:Daniel Czepko.jpg|thumb]] * "Prije mene ne bijaše [[Vrijeme|vremena]], nakon mene neće ga biti, : Sa mnom se rodi, sa mnom i prestaje." (''Sexcenta monodisticha sapientum'', III, 1655.) [[Kategorija:Književnost|C]] [[Kategorija:Njemački pisci|C]] {{Wikipedia}} 6nse1w5tj00wdrrt139k3qfafbjhfkh 0 7200 31651 31650 2007-06-13T20:06:43Z Harač 23 31651 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =B |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =esej |originalni naziv =''B'' |datum prvog izdavanja =1952. ("Druga istraživanja") }} * "Naša [[sudbina]] (nasuprot paklu Swedenborgovu i paklu tibetske mitologije) nije zastrašljiva zbog svoje nestvarnosti, zastrašljiva je jer je nepovratna i poput željeza. [[Vrijeme]] je supstancija od koje sam načinjen. Vrijeme je rijeka koja me otima, ali ja sam ta rijeka; ono je tigar koji me komada, ali ja sam tigar; ono je plamen koji me proždire, ali ja sam taj plamen. [[Svijet]] je, na nesreću, stvaran; ja sam, na nesreću, Borges." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} tvyl4hfj1fwzmt2b400kl067ehogk4t 0 7201 31656 2007-06-13T20:23:09Z Harač 23 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =O klasicima |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =esej |origin... 31656 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =O klasicima |autor =[[Jorge Luis Borges]] |slika = |tekst uz sliku =esej |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =1952. ("Druga istraživanja") }} * "Slava jednog [[pjesnik]]a ovisi, u cjelosti, o uzbuđenju ili o ravnodušnosti naraštajâ bezimenih ljudi koji je stavljaju u kušnju, u samoći svojih biblioteka." * "Klasična nije [[knjiga]] (ponavljam) koja nužno ima ovakve ili onakve vrijednosti; to je knjiga koju naraštaji ljudi, potaknuti različitim razlozima, čitaju unaprijed sa žarom i sa tajanstvenom privrženošću." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jorge Luis Borges]] {{Wikipedia}} {{Djela Jorgea Luisa Borgesa}} 078nxscaxpjnxzuuso5tcq6159pax51 10 7204 61293 61234 2024-05-16T17:06:39Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Šabloni]] to [[Category:Navigacijski šabloni po autorima]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61293 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Djela Pearl S. Buck | naslov = Djela [[Pearl S. Buck]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = | podaci1 = * ''[[Božiji ljudi]]'' * ''[[Dobra zemlja]]'' * ''[[Drugi bogovi]]'' * ''[[Jedan brak]]'' * ''[[Mandala]]'' * ''[[Ponosno srce]]'' * ''[[Rastureni dom]]'' * ''[[Sinovi]]'' * ''[[Skriveni cvijet]]'' * ''[[Tri kćeri gospođe Lijang]]'' * ''[[Živa trska]]'' }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni po autorima]] [[Kategorija:Pearl S. Buck|*]] </noinclude> oduyljg4pldjb75j4ucivwrxjr52ar5 0 7205 31706 2007-06-25T14:04:30Z Harač 23 Djela Pearl S. Buck premješten u Šablon:Djela Pearl S. Buck 31706 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Šablon:Djela Pearl S. Buck]] e95064f8no4uxox47bgqlln3bbzuzp9 0 7206 31710 2007-06-25T14:13:06Z Harač 23 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =Božiji ljudi |autor =[[Pearl S. Buck]] |slika = |tekst uz sliku =roman |origina... 31710 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Božiji ljudi |autor =[[Pearl S. Buck]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''God's Men'' |datum prvog izdavanja =1951. }} * "Stara djetinja sumnja u sebe, duboka vječita [[sumnja]] koja ga je mučila od kako zna za sebe, opet ga obuze, ovog puta tako snažno da je bio suviše umoran da se od nje brani. : A ako se uvijek varao? Taj nejasni obris pobjede... Je li to on? Ili Klem? U svojoj uobrazilji, bolesnoj i mučenoj stalnom neizvjesnošću duše, digao je Klema iz groba, vratio ga u život i odjenuo u staro ruho satkano od sumnje i straha. : Može li Klem biti u pravu? Ako može, onda se on prevario, a kad se [[čovjek]] prevari, osuđen je na propast. Ali da li je Klem u pravu? Kako bi to mogao znati?" (XII) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Pearl S. Buck]] {{Wikipedia}} {{Djela Pearl S. Buck}} 3z31ncfbgonua19gja71dxje96t4861 14 7207 61236 31712 2024-05-16T16:10:19Z Srđan 4695 61236 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Buck, Pearl S.}} [[Kategorija:Literatura]] 6k9w09i8mtk22pge1llug7qgd1sny0w 0 7208 31714 31713 2007-06-25T14:19:45Z Harač 23 31714 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Dobra zemlja |autor =[[Pearl S. Buck]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''The Good Earth'' |datum prvog izdavanja =1931. }} * "Bio je zadovoljan dok je zemlju držao i mislio naizmjenice o njoj i lijepom mrtvačkom sanduku koji je bio tu. A dobra [[zemlja]] čekala je mirno da joj se vrati." (XXXIII) * "-Kada [[zemlja]] počne da se prodaje, to je kraj porodice - govorio je Vang Lung slomljen. - Iz zemlje smo došli i u nju se moramo vratiti. I ako budete zadržali svoju zemlju, možete od nje živjeti. Niko vam zemlju ne može oteti." (XXXIII) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Pearl S. Buck]] {{Wikipedia}} {{Djela Pearl S. Buck}} h7e5bklhzmjxgxqfx9iv18vvys94uhb 0 7209 31716 2007-06-25T14:51:52Z Harač 23 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =Drugi bogovi |autor =[[Pearl S. Buck]] |slika = |tekst uz sliku =roman |original... 31716 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Drugi bogovi |autor =[[Pearl S. Buck]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Other Gods'' |datum prvog izdavanja =1940. }} * "Ova knjiga je posvećena, s istinskom smjernošću, svim onim bespomoćnim ljudskim stvorenjima koja su ljudi, nekom slučajnošću, za trenutak ili vječnost pretvorili u božanstva. Malo ih je koji su zaista bili veliki da bi mogli da podnesu tu božanstvenost. Većina od njih nije mogla. Nije važno da li su mogli da je podnesu, zbog toga što nisu sami bili važni za one koji su ih izabrali da ih obožavaju. Oni su pretvoreni u simbole, a kad su silom primili na sebe to nezemaljsko lice, putem najveće sile na svijetu - želje ljudi da imaju [[Bog]]a - bili su pogubljeni. Nikada ni jedan čovjek neće upoznati nekoga od tih ljudi onakvog kakav je trebalo da bude. Kao što niko ne poznaje ljudsko stvorenje Dalaj Lamu na Tibetu, jučer nemoćnog straca, a danas dijete. On nikad neće biti ono što je mogao da bude kao čovjek, kao suprug, otac, građanin. Oduzet mu je život običnog čovjeka među običnim ljudima, a taj gubitak je nenadoknadiv za njega, kao i za sve druge bogove." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Pearl S. Buck]] {{Wikipedia}} {{Djela Pearl S. Buck}} mrrvdw48wgc60n1iwefm431ib8bo74o 0 7210 31720 31719 2007-06-25T15:01:26Z Harač 23 31720 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Jedan brak |autor =[[Pearl S. Buck]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Portrait of a Marriage |datum prvog izdavanja =1945. }} * "Šta čini [[brak]] sretnim? To je pitanje koje svi muškarci i žene upućuju jedni drugima. Ljudi i žene pokušavaju da pronađu odgovor - za svoj sopstveni brak. Pokušavaju i ne nalaze odgovor; pokušavaju - i nalaze ga. Ponekad naizgled najnepodudarniji brakovi ispadaju najuspješniji. :Odgovor će biti nađen, mislim, u uzajamnoj potrebi supružnika da budu zajedno, i zadovoljstvu što ta potreba postoji. Zadovoljstvo, naravno, mora biti uzajamno. Sretan brak ne može biti izgrađen na žrtvovanju. Čak ni na želji. Mora biti izgrađen na osjećanju radosti." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Pearl S. Buck]] {{Wikipedia}} {{Djela Pearl S. Buck}} 02j4y3d3pefkbt3mh8a5jpp25q9r7lq 0 7211 60273 31723 2022-08-16T22:31:47Z Kwamikagami 6606 60273 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Mandala |autor =[[Pearl S. Buck]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Mandala'' |datum prvog izdavanja =1970. }} * "Zastade i – sasvim neobjašnjivo, kako joj se učini – pomisli na onu malu Grkinju, koja se, davno u prošlosti objesila... Iz [[ljubav]]i, bez sumnje iz ljubavi, od koje je možda bila rastavljena? Ko zna kraj te priče, ili kraj bilo koje priče? Ona brzo dopisa: :''"''Ljubav će plamtjeti... vječno, a mir čeka... u središtu te svijetlosti koja plamti''"''." (II) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Pearl S. Buck]] {{Wikipedia}} {{Djela Pearl S. Buck}} foq7sab0bm426u6z62k7h5smzexw4bh 0 7212 31730 2007-06-26T07:22:00Z Harač 23 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =Ponosno srce |autor =[[Pearl S. Buck]] |slika = |tekst uz sliku =roman |original... 31730 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ponosno srce |autor =[[Pearl S. Buck]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''This Proud Heart'' |datum prvog izdavanja =1938. }} * "Ali u njoj je sve trajalo. Ona je imala sve što je mogla imati. Sve što je imala: dom što su ga ona i Mark stvorili, njegovu smrt, plahu i strasnu Blejkovu ljubav koja je činila da ona upozna samu sebe kao ženu, djecu - ona je sve to imala zauvijek, da to bude bogato iskustvo iz kojeg je ona crpila svoj [[život]], život koji je značio mnogo više nego što je značilo njeno smrtno [[tijelo]]. :Da, možda će ona patiti ponekad, u noći, ali izjutra ona će ustati i otići da radi, i onda neće patiti. Ona će zaboraviti da pati." (Glava VI) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Pearl S. Buck]] {{Wikipedia}} {{Djela Pearl S. Buck}} sbxr9iaccnren2b6q60es4sugkqxdcp 0 7213 31731 2007-06-26T07:24:09Z Harač 23 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =Rastureni dom |autor =[[Pearl S. Buck]] |slika = |tekst uz sliku =roman |origina... 31731 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Rastureni dom |autor =[[Pearl S. Buck]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''A House Divided'' |datum prvog izdavanja =1935. }} * "Nije hrđavo sve što je strano." (XX) * "Čega se to on još maločas plašio? : - Nas dvoje - govorio je - nas dvoje nemamo se čega plašiti." (XX) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Pearl S. Buck]] {{Wikipedia}} {{Djela Pearl S. Buck}} qmpdfvtd45d31ocg4f6xikci9ylq2lx 0 7214 31732 2007-06-26T07:30:11Z Harač 23 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =Sinovi |autor =[[Pearl S. Buck]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naz... 31732 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Sinovi |autor =[[Pearl S. Buck]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Sons'' |datum prvog izdavanja =1933. }} * "Sjedio je nepomičan, cio njegov gorki [[život]] izlazio mu je pred oči. Sinovi su mu se razbili, kao što [[čovjek]] naglo izađe iz umaglice kroz koju je dugo vremena hodao. Pogledao je sina i ugledao čovjeka koga nije poznavao. Vang Tigar je stvarao sina u snovima, vjerno ga je prilagođavao tim svojim snovima, a sad je taj sin stajao tu, i Vang Tigar ga nije poznavao. Običan seljak! Vang Tigar se prenuo i pogledao sina. I dok ga je posmatrao, osjećao je da ga neka poznata slabost svega obuzima. Bila je to ona ista odvratnost koju je osjećao onih dana kad mu je kuća od naboja bila tamnica. Još jednom je njegov otac, stari čovjek iz zemlje, pružao svoju zemljanu ruku, i to na njegova sina. Vang Tigar je pogledao sa strane svog sina i promrmljao u sebi, iza šake: : - Ti nisi sin ratnika!" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Pearl S. Buck]] {{Wikipedia}} {{Djela Pearl S. Buck}} j81gdgy2guqzpa1d9fmd8sinhgolbpe 0 7215 31733 2007-06-26T07:39:21Z Harač 23 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =Skriveni cvijet |autor =[[Pearl S. Buck]] |slika = |tekst uz sliku =roman |origi... 31733 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Skriveni cvijet |autor =[[Pearl S. Buck]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''The Hidden Flower'' |datum prvog izdavanja = }} * "Doktorka Štajner pogleda njegovo nasmijano lice. Iznenada je pomislila na male mrtve [[Beba|bebe]], izgladnjele, ubijane, naticane na bajonet, bacane na gomilu, bebe što su umirale zato što su njihovi roditelji bili: Jevreji, katolici, ustanici, omrznuti, zastrašeni, prezreni. Nije mogla podnijeti da Leni vidi ova sjećanja čak i u njenim očima. Bio je tako osjetljiv, tako mudar, u njegovom mozgu skupili su se darovi čitavog svijeta. Ona ga podiže na rame i osjeti njegovu mehku crvenkastosmeđu kosu na svom obrazu. Ova beba je već bila jaka, mirna, duhovita, inteligentna. Ona mu je priznavala ono što je bio i klanjala se pred onim što će on biti, ona je izborana, stara djevojka. Neznanje nije moglo da to uvidi, neznanje onih uskih umova, sitnih srca, ali ona, ona je mogla znati. Među svima koji su bili izgubljeni, ovo dijete ona je spasila. : - Kakav cvjetić - mrmljala je - kakav cvijet je ovdje!" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Pearl S. Buck]] {{Wikipedia}} {{Djela Pearl S. Buck}} hhcznnllllo9h6mc44t8a78p3vjpszn 0 7216 31734 2007-06-26T07:40:50Z Harač 23 New page: ---- ==Citati== *[[Pearl S. Buck]] **"Doktorka Štajner pogleda njegovo nasmijano lice. Iznenada je pomislila na male mrtve bebe, izgladnjele, ubijane, naticane na bajonet, bacane na go... 31734 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Pearl S. Buck]] **"Doktorka Štajner pogleda njegovo nasmijano lice. Iznenada je pomislila na male mrtve bebe, izgladnjele, ubijane, naticane na bajonet, bacane na gomilu, bebe što su umirale zato što su njihovi roditelji bili: Jevreji, katolici, ustanici, omrznuti, zastrašeni, prezreni. Nije mogla podnijeti da Leni vidi ova sjećanja čak i u njenim očima. Bio je tako osjetljiv, tako mudar, u njegovom mozgu skupili su se darovi čitavog svijeta. Ona ga podiže na rame i osjeti njegovu mehku crvenkastosmeđu kosu na svom obrazu. Ova beba je već bila jaka, mirna, duhovita, inteligentna. Ona mu je priznavala ono što je bio i klanjala se pred onim što će on biti, ona je izborana, stara djevojka. Neznanje nije moglo da to uvidi, neznanje onih uskih umova, sitnih srca, ali ona, ona je mogla znati. Među svima koji su bili izgubljeni, ovo dijete ona je spasila. ::- Kakav cvjetić - mrmljala je - kakav cvijet je ovdje!" (''[[Skriveni cvijet]]'') ==Poslovice== ==Također pogledajte== *[[Dijete]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} t1xneh46hg7xijd9l4uea70fkqh1a2c 0 7217 31735 2007-06-26T07:44:18Z Harač 23 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =Tri kćeri gospođe Lijang |autor =[[Pearl S. Buck]] |slika = |tekst uz sliku =r... 31735 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Tri kćeri gospođe Lijang |autor =[[Pearl S. Buck]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''The Three Daughters of Madame Liang'' |datum prvog izdavanja =1969. }} * "Moćan [[čovjek]], uporan, plahovit čovjek, gnjevan čovjek, čovjek snažnih osjećaja, pošten čovjek, čovjek sa neograničenom sposobnošću da se razvije, čovjek koji zbog neznanja može skrenuti sa pravog puta, čovjek koji je često nerazuman zato što ne zna, čovjek koji je seljak i sin seljaka, čovjek iz naroda - da, to je on, čovjek iz naroda! Voljela ga je zbog toga što jeste, i pošto ga je voljela, vjerovala je, isto kao i njena majka, u ostale slične njemu." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Pearl S. Buck]] {{Wikipedia}} {{Djela Pearl S. Buck}} f2ks0qgybx2qllzzgjwn90jnm01v8qx 0 7218 31737 2007-06-26T07:47:53Z Harač 23 New page: {{Infokutija knjiga| |naziv =Živa trska |autor =[[Pearl S. Buck]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originaln... 31737 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Živa trska |autor =[[Pearl S. Buck]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''The Living Reed'' |datum prvog izdavanja =1963. }} * "Kad ona bude žena, možda će [[svijet]] biti bolji, a naša [[zemlja]] slobodna - reče. - Nadajmo se, jer ćemo bez nade umrijeti." (Drugi dio) * "Ali, kao što kaže Mariko, čemu pričati o onome što je nekada bilo? Bolje da se sjećamo onoga što vezuje [[narod]]e." (Epilog) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Pearl S. Buck]] {{Wikipedia}} {{Djela Pearl S. Buck}} 5jhkh42tplnnlk6gsh1olrop21ogbj3 10 7219 31767 31754 2007-07-02T00:14:11Z Emir Kotromanić~bswikiquote 6 31767 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[slika:Žažagabor.jpg|left|100px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Ža Ža Gabor]]''' :"Ja ovako zamišljam idealan [[svijet]] u kome bi svi bili srećni: sve žene bi bile udate, a svi muškarci neoženjeni." :"Ne postoji bolji način za mršavljenje od [[ljubavnik]]a." :"Uopće nije lako zadržati svog [[muž]]a, zato je lakše usrećiti tuđeg." :"Svoje bivše muževe nikad nisam omrzla do te mjere da bih im vratila sve poklone koje su mi dali u vrijeme [[brak]]a." <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> d3coa2c0gcn5ljn811612kgdwhjkrgn 10 7220 31769 31768 2007-07-02T00:16:29Z Emir Kotromanić~bswikiquote 6 31769 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Herbert Spencer.jpg|left|100px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Herbert Spencer]]''' :"Agresija koja je užasna kad je počini jedan, ne kažnjava se kad je počini mnoštvo." :"Kad bukne [[rat]], niko se njime toliko ne zanosi kao oni što ga gledaju iz pozadine." :"Pažnja je najbolji put do [[prijateljstvo|prijateljstva]]." <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> des6g0w8bv1k9prlpcjfoqd34k33qfo 10 7221 31772 31766 2007-07-02T09:19:07Z Emir Kotromanić~bswikiquote 6 31772 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Bernard-Henri Lévy]]''' :*"[[Rat]] u Hrvatskoj je rat gdje se sukobljavaju, htjeli to ili ne, dva nacionalizma; Rat u [[BiH|Bosni]] je međutim rat gdje se suprotstavljaju jedan [[nacionalizam]] i jedan kozmopolitizam koji je čast [[Evropa|Evrope]]." :*"Poraz Bosne? Ne, propast Evrope." :*"Rat u Iraku je bio [[moral]]no ispravan, politički pogrešan." :*"Ništa nije moralnije od želje za rušenjem diktatora. Ali morate imati plan za ono što će se desiti poslije." <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> qjzoquftxfp7609rhwuaxbazawm42u8 10 7222 61281 61222 2024-05-16T17:06:39Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Šabloni]] to [[Category:Navigacijski šabloni po autorima]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61281 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Djela Nedžada Ibrišimovića | naslov = Djela [[Nedžad Ibrišimović|Nedžada Ibrišimovića]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = | podaci1 = * ''[[Braća i veziri]]'' * ''[[Karabeg (roman)|Karabeg]]'' * ''[[Knjiga Adema Kahrimana]]'' * ''[[Ugursuz]]'' * ''[[Vječnik]]'' * ''[[Woland u Sarajevu]]'' * ''[[Žurno ispričao Šamilov mlađi sin]]'' }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni po autorima]] [[Kategorija:Nedžad Ibrišimović|*]] </noinclude> qwx920jakk59yoobg3vyghe9rw2gq8x 0 7223 31792 31787 2007-07-05T16:38:56Z Harač 23 31792 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Braća i veziri |autor =[[Nedžad Ibrišimović]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Braća i veziri'' |datum prvog izdavanja =1989. }} * "... ovo je zadnje, dugi časak; pao sam; sve je ponad mene, u ustima gorčina, u kostima stud, gust mrak nadima udove; zar taloženje patnje nije bez kraja i konca? prekid? privid? ne, ne žalim se; ne, ne plačem; ne, ne strepim; osluškujem kruto prskanje spona, ima ih! a, čekam, još čekam, sad tek čekam, evo, sad je čas, posljednji trenut, prva, prava i jedina prilika, leća u koju se sve sabire; vidim samog sebe i sve se razastire preda mnom (...)" (1,0) * "(...) sav je [[život]] opsjena i u dubinu i u širinu i gore i dolje i tamo i ovamo i jedino što nije opsjena jeste muka i glad, tuga i jad, nemanje svake vrste, od svake ruke, samo je nemanje tvrdo i opipljivo, teško i tegobno, gvozdena nigdina zla, opipljivo krakato ništa ponad kojeg lahori život kao odraz negega mimo moga vidokruga i moći poimanja..." (1,0) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Nedžad Ibrišimović]] {{Wikipedia}} {{Djela Nedžada Ibrišimovića}} pa6v8ncg9kbyzd9exqnj5uzme04kpjj 0 7224 31793 31790 2007-07-05T16:45:43Z Harač 23 31793 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Karabeg |autor =[[Nedžad Ibrišimović]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Karabeg'' |datum prvog izdavanja =1972. }} * "Čije oko dotakne prvu [[riječ]] ove knjige, zarobljen je. A da je tako, evo jasnog dokaza: već mogu reći: "O, ti koju čitaš." Jer ovo je [[knjiga]] jednog revnog džina i namijenjena je vječnosti; i najviše što ti je za sada dopušteno, o ti koji čitaš, jeste da čitaš. Moja nada da se to neće dogoditi izgubljena je." (1.) * "(...) a ti izađi iz ove [[Knjiga|knjige]] i pogledaj da li su ti ruke još krvave." (21.) * "Ja s ovim prestajem postojati." (21.) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Nedžad Ibrišimović]] {{Wikipedia}} {{Djela Nedžada Ibrišimovića}} eqmjtisveg8lauxv64nnnc1r2b3ux8u 0 7225 31803 2007-07-05T18:46:36Z Harač 23 New page: ---- ==Citati== *[[Agatha Christie]] **"Kada iz vlastitog iskustva saznate šta znači užas, oboružani ste protiv svega u životu." *[[Alfred Hitchcock]] **"Ja sam filantrop: pružam ... 31803 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Agatha Christie]] **"Kada iz vlastitog iskustva saznate šta znači užas, oboružani ste protiv svega u životu." *[[Alfred Hitchcock]] **"Ja sam filantrop: pružam ljudima ono što oni žele. Ljudi vole osjetiti užas i strah." *Film ''[[Apokalipsa danas]]'' **"Užas... užas." (reklamna rečenica) *[[Nedžad Ibrišimović]] **"Ja živim uporedo sa svojim užasima, nekako ravnopravno i mirno." ("Moja muslimanska triologija" - decembra, 1990. - ''Ruhani i šejtani inspiracija'') ==Poslovice== [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} j2cvtgfq33cohkmds2v2hnsv0gl4abb 10 7226 61290 61211 2024-05-16T17:06:39Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Šabloni]] to [[Category:Navigacijski šabloni po autorima]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61290 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Djela Mehmeda Meše Selimovića | naslov = Djela [[Mehmed Meša Selimović|Mehmeda Meše Selimovića]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = | podaci1 = * ''[[Derviš i smrt]]'' * ''[[Krug]]'' * ''[[Magla i mjesečina]]'' * ''[[Ostrvo (Selimović)|Ostrvo]]'' * ''[[Tvrđava (roman)|Tvrđava]]'' }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni po autorima]] [[Kategorija:Meša Selimović|*]] </noinclude> ou909wux1ljd30vkmk8yek5tanr7x4r 10 7227 31824 2007-07-15T22:45:23Z Emir Kotromanić~bswikiquote 6 New page: <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Alija Izetbegovic.jpg|left|130px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Alija Izetbegović]]''' :"[[Bosna]] je komplik... 31824 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Alija Izetbegovic.jpg|left|130px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Alija Izetbegović]]''' :"[[Bosna]] je komplikovana zemlja: tri [[religija|religije]], tri nacije i ostali. [[Nacionalizam]] je jak među sve tri nacije; dvije od njih imaju puno [[rasizam|rasizma]], šovinizma, separatizma; i mi bi sad trebali da napravimo državu od svega toga." :"Bosnom nikad niko nije uspio da vlada, uvijek mu se to samo činilo." :"A ja bih rekao da već šezdeset godina prilično poznam [[narod]] kojem pripadam. Mogu reći da ga znam i imam neku predstavu o njemu od 1940. godine pa naovamo. Upoznao sam ga u [[mir]]u i [[rat]]u. To je dobar narod, narod u kvalitativnom usponu, ako se tako može reći, koji je izdržao mnogo i koji će preživjeti i ove najnovije nevolje. U svakom slučaju, kakav god je, ja sam njegov dio." <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 8dvawhmit7upwju7xgcoznjeygub6dh 4 7234 31866 2007-08-17T01:04:41Z Parlamentarac~bswikiquote 125 New page: <center>Moguci uzroci raspada SFRJ</center> Proba Vanjaski fakrtor udruzen sa unutarnjimneprijateljem 31866 wikitext text/x-wiki <center>Moguci uzroci raspada SFRJ</center> Proba Vanjaski fakrtor udruzen sa unutarnjimneprijateljem f3g2a6cjy20gklj4d8lpkp80b5dmxab 10 7235 31882 31881 2007-08-19T20:36:33Z Emir Kotromanić~bswikiquote 6 31882 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Pearl Buck.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Pearl S. Buck]]''' :"[[Smrt]] je lijepa kad je [[život]] ružan." :"[[Žena|Žene]] su sposobnije da okaju svoj [[grijeh]], pa su zato i sposobnije da griješe." :"Najrazvijenije područje našeg svijeta je ljudska [[duša]]." <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> ijxj7ychcw7d6fxl691m4sm5ine0sh2 10 7236 50616 31883 2013-12-19T23:16:50Z CommonsDelinker 84 Zamijenjena datoteka:Sand-Nadar.png sa datotekom:George_Sand_by_Nadar,_1864.jpg (od strane Yann razlog: much better quality of the same image). 50616 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:George_Sand_by_Nadar,_1864.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[George Sand]]''' :"[[Um]] traži, ali [[srce]] nalazi." :"Teže je primiti [[savjet]] nego odbiti poklon." :"Na početku [[ljubav]]i ljubavnici govore o [[budućnost]]i. Kad je ljubav na izmaku, govore o [[prošlost]]i." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 5wz9ekt9tyifdnrtepagdals9wvqfdd 0 7237 31902 31900 2007-08-21T16:19:53Z Emir Kotromanić~bswikiquote 6 31902 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Vlado Azinović |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački novinar i publicist |datum rođenja=1963 |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Licemjerno je narodu nad kojim je izvršen najstrašniji zločin nakon Drugog svjetskog [[rat]]a ''kopati po utrobi'' i nametati veze s terorizmom i globalnim džihadom. Da se ovo radi bilo kome drugom, imali bi radikalan odgovor na petnaestu! Sada se žrtva optužuje za zločine. Ja na to ne mogu ostati ravnodušan, a mogu zamisliti kako se osjeća [[Bošnjak]] koji se izgubio najrođenije. Hem ga komšije podozrivo gledaju što je [[musliman]], hem strada zbog toga, hem mu zabranjuju da o tome čak i govori, a onda mu dođe neko sa strane i ''časti'' ga pričom da nije dobar musliman. Bošnjaci su danas na strašnom iskušenju." (''Dnevni avaz'', 21. august 2007.) [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari|A]] b8se46pu3lphux4v75rea61s5tee8dj 0 7239 61791 57074 2024-05-17T11:51:35Z Srđan 4695 61791 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ivo Banac |slika= |tekst uz sliku=hrvatski historičar |datum rođenja=1. marta 1947. |mjesto rođenja=Dubrovnik, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Na pitanje (''Da li je BiH bila povijesno hrvatska zemlja do turske okupacije?'' - op.a.) se ne može odgovoriti jer je anahrono. Moderne nacionalne kategorije – [[Hrvati]], [[Srbi]], [[Bošnjaci]] itd. – nisu postojale u srednjem vijeku. Zato ime [[BiH|Bosna]] i etnonime ''dobri Bošnjani'' (naravno ne u modernom nacionalnom smislu, nego u srednjovjekovnom staleškom) treba uzeti vrlo ozbiljno. U teoriji je postojala mogućnost razvoja moderne bosanske nacije. To se nije dogodilo. (...) Ukratko, srednjovjekovni bosanski kraljevi nisu bili ni Srbi ni Hrvati. Bosna (a ne BiH) nije do turske okupacije bila "hrvatska zemlja", među ostalim razlozima što ni "hrvatske zemlje" nije bilo, a njome sasvim sigurno do 1463. nisu vladali hrvatski vladari, u etničkom smislu. Doduše, ugarski kraljevi, koji su Bosnu smatrali dijelom ugarskog kraljevstva bili su u dinastičkom smislu i hrvatski kraljevi. I, na kraju, BiH nije hrvatsko Kosovo. Hvala Bogu." ([http://www.slobodnaevropa.org/forum/149.html ''Radio Slobodna Evropa'', 31. august 2007]) {{DEFAULTSORT:Banac, Ivo}} [[Kategorija:Hrvatski historičari]] 1pqpcm89994wdo1bpvmu72ardpjob36 0 7242 32417 2007-09-09T09:09:22Z Emir Kotromanić~bswikiquote 6 stranica [[Evlija Ćelebija]] premještena u stranicu [[Evlija Čelebija]] putem preusmjerenja 32417 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Evlija Čelebija]] qfk017qphof4jjv3jdenydzdo6y41hk 10 7243 32418 2007-09-09T09:14:06Z Emir Kotromanić~bswikiquote 6 New page: <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:ErnestHemingway.jpg|130px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Ernest Hemingway]]''' :"[[Čovjek]]u treba otprilike ... 32418 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:ErnestHemingway.jpg|130px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Ernest Hemingway]]''' :"[[Čovjek]]u treba otprilike 2 godine da nauči govoriti i otprilike 50 godina da nauči šutjeti." :"Kad se ljudi slažu sa mnom, uvijek imam osjećaj da sam negdje pogriješio." :"O [[moral]]u znam samo toliko da je moralno ono poslije čega se dobro osjećate, a nemoralno ono poslije čega se osjećate loše." <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> rrsqg0np9xrvu9vaws2cqsnttou8mgf 10 7244 32421 2007-09-09T09:15:32Z Emir Kotromanić~bswikiquote 6 New page: <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Diego Velasquez, Aesop.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Ezop]]''' :"Ne treba vjerovati ljudima s kojim... 32421 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Diego Velasquez, Aesop.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Ezop]]''' :"Ne treba vjerovati ljudima s kojima smo se tek sprijateljili, a koji pokazuju da smo im draži od njihovih starih prijatelja; tako će se ponašati i s nama kada steknu nove prijatelje." :"Opaki vjeruju da su vam učinili veliko dobročinstvo time što vam nisu nanijeli nikakvo zlo." :"Da bi vidjeli neprijateljevu propast, neki su spremni i na vlastitu." :"Bolja je mala zarada danas nego velika sutra." <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 9s269izn1jx1u0tb0cd2m5ohhrd0h8v 10 7245 32425 32423 2007-09-09T09:22:33Z Emir Kotromanić~bswikiquote 6 32425 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Leo Tolstoy, portrait.ws.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Lav Nikolajevič Tolstoj]]''' :"[[Čovjek]] je kao razlomak, čiji je brojnik ono što on jest, a nazivnik ono što misli o sebi. Što je nazivnik veći, razlomak je manji." :"Daj više odmora jeziku nego rukama." :"Zadovoljstva bogataša stvaraju se suzama siromaha." :"[[Zloba]] ljudska uvijek polazi od nemoći." :"[[Bog]]a je teško spoznati, ali to ne znači da ga nema, nego je to znak Njegove veličanstvenosti, a naše [[slabost]]i." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> l1mafdrdp2irs736rf8stt56f8lde4t 0 7246 43378 43368 2011-09-12T15:14:44Z Harač 23 43378 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Levijatan ili Građa, oblik i moć crkvene i građanske države |autor =[[Thomas Hobbes]] |slika = |tekst uz sliku =političko-filozofski spis |originalni naziv =''Leviathan or The Matter, Forme and Power of a Common Wealth Ecclesiasticall and Civil'' |datum prvog izdavanja =1651. }} * "Ljudi su po prirodi [[Jednakost|jednaki]]. [[Priroda]] je načinila ljude tako jednakim po sposobnostima tijela i duha da, premda se ponekad nađe neko ko je očigledno tjelesno jači ili življeg duha nego drugi, ipak, kad se sve uzme u obzir, razlika između ljudi nije tako velika da bi na osnovu toga jedan čovjek mogao za sebe tražiti neku povlasticu, koju isto tako ne bi mogli zahtjevati i drugi. Jer, što se tiče tjelesne snage, i najslabiji je toliko jak da ubije najjačeg, bilo tajnim smicalicama, bilo u savezu sa drugim koji se nalaze u istoj opasnosti kao on. A što se tiče duhovnih sposobnosti, nalazim da tu postoji još veća jednakost među ljudima nego u pogledu snage." (13:1) * "Izvan državnih zajednica stalno vlada [[rat]] svakoga protiv svakoga. Iz ovoga se vidi da se ljudi, dok žive bez zajedničke [[vlast]]i koja bi ih sve držala u zajedničkom strahu, nalaze u stanju koja se zove rat, i to u ratu svakoga protiv svakoga (...). U takvom ratu ništa nije [[Nepravda|nepravedno]]. U tom ratu svakoga protiv svakoga ništa ne može biti nepravedno. Pojmovima pravog i krivog, [[Pravda|pravde]] i nepravde, ovde nema mjesta. Gdje nema zajedničke vlasti - nema [[zakon]]a, a gdje nema zakona - nema ni pravde. U ratu su sila i prevara dvije glavne vrline. (...) Strasti, koje navode ljude na mir. Strasti, koje čine ljude sklonim miru, jesu strah od smrti, želja za stvarima koje su potrebne za udoban život i nada da će ih pribaviti svojom radinošću. A razum predlaže pogodna načela za [[mir]] na temelju kojih se ljudi mogu pridobiti za sporazum. To su ona načela koja se inače nazivaju „Prirodnim Zakonima.“" (13:13-14) * "Nije dovoljno da zakon bude pisan ili objavljen, već također da postoje očigledni znakovi da proistjeće iz volje vrhovnog vladara. Jer i privatne osobe, kad imaju ili misle da imaju dovoljno snage da osiguraju svoje nepravedne namjere i da ih sigurno provedu do častohlepnih ciljeva, mogu proglasiti zakonom što god im se sviđa, bez ili čak protiv zakonodavne ovlasti. Zbog toga nije potrebna samo obznana zakona, već također dovoljni znakovi njihova tvorca i ovlast" (26:16) * "[U] svakoj državi temeljni zakon je ono bez čega, ako se oduzme, država zakazuje i na kraju propada, poput zgrade čiji se temelj uništi. Otuda je temeljni zakon ono čime su podanici obavezni podržavati svaku moć koja je dana vrhovnom vladaru, bio on monarh ili skupina s vrhovnom vlašću, a bez koje država ne može opstati, kao što je vlast nad ratom i mirom, pravosuđem, izborom službenika i nad svime što bude smatrao nužnim za javno dobro. Netemeljno je ono čije ukidanje ne povlaći za sobom i raspad države, a takvi su zakoni koji se tiću sporova između podanika." (26:42) ==Vanjski linkovi== *Tomas Hobs, [http://www.scribd.com/doc/17572742/Hobbes-Thomas-Levijatan Levijatan]. {{Wikipedia|Levijatan}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Tomas Hobs]] sbsibofn5rpxtyuytivf930f361gj01 0 7247 61842 61840 2024-05-18T06:31:50Z Srđan 4695 61842 wikitext text/x-wiki '''Harun Šestić''', specijalista opće i vaskularne hirurgije. --------- * "[[Konačnost]] je samo jedna epizoda beskonačnosti, : Transformacija jednog oblika u drugi." {{DEFAULTSORT:Šestić, Harun}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački hirurzi|Bosanskohercegovački hirurzi]] tnz0igkra746h955unvn8fksug74vas 10 7249 32500 2007-09-22T16:22:14Z Emir Kotromanić~bswikiquote 6 New page: <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Plato-raphael.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Platon]]''' :"Postoji samo jedno dobro, a to je [[znanj... 32500 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Plato-raphael.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Platon]]''' :"Postoji samo jedno dobro, a to je [[znanje]] i jedno [[zlo]], a to je neznanje." :"Želite li stvoriti nešto veliko, uložite u to cijeli [[život]]." :"Nikad ne obeshrabruj nekoga ko kontinuirano napreduje, bez obzira kako sporo." :"Neki ljudi vjeruju sve, samo ako im se šapne." :"Od slobodnog [[čovjek]]a ne može se napraviti rob, jer je slobodan čovjek slobodan i u zatvoru." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 9iw186s4r7mfootglqiqd98vmmm49sl 0 7254 61828 50298 2024-05-18T06:24:25Z Srđan 4695 61828 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Abdulah Šarčević |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački filozof |datum rođenja=27. maj 1929. |mjesto rođenja=Stari Majdan, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} * "I, konačno, da li očuvanje ili teret očuvanja kulturnog [[identitet]]a opravdava potčinjavanje, zloduh mržnje i rata, [[genocid]]?" (''[[Odvažnost slobode: etika ljudskih prava]]'') ==Djela== *''[[Odvažnost slobode: etika ljudskih prava]]'' {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Šarčević, Abdulah}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:bosanskohercegovački filozofi]] [[Kategorija:Abdulah Šarčević| ]] 3recx4cc3zblwqm6xppcqi2y42ums7j 0 7255 50295 50294 2013-09-14T18:04:22Z Harač 23 50295 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Odvažnost slobode: etika ljudskih prava |autor =[[Abdulah Šarčević]] |slika = |tekst uz sliku =filozofsko djelo |originalni naziv =''Odvažnost slobode: etika ljudskih prava'' |datum prvog izdavanja =2000. }} ==I. Nemogućnost savremenosti== * "[L]judska prava su i "vizije dobrog života" ili jezgro personalnog i kolektivnog samorazumijevanja i komuniciranja." * "Ljudska prava u svakom razdoblju i u svakoj zemlji imaju egzistencijalno značenje (...) Osnova su ljudske solidarnosti: u opiranju fašizmu i neosocijalizmu, svakoj formi teorijskog i praktičnog totalitarizma. Osnova su solidarnosti: za otpor propagandi laži, poniženja, genocidu. S njom uvijek imamo društvo slobodnih ljudi, koji su protiv neznanja i zločina iz neznanja, okrutnosti totalitarista i licemjernosti građanskih demokratija." ==II. Pluralizam kao političko-psihologijska veličina== * "[Č]emu ljudska prava? Da li su ona legitimni međunarodni posao, ili je pak to nešto drugo: sasvim nedopustivo i neprikladno vanjsko uplitanje, ako se insistira na tome da svaka vlada mora da prihvati UN-Chartu o principima i Opću deklaraciju o ljudskim pravima? (...) Ljudska prava su od tada stvar međunarodne zajednice, i stoga je legitimna volja da se iskažu mnijenja o situaciji ljudskih prava u drugim zemljama (...) Ljudska prava nisu više samo unutarnja stvar država." * "Treba li ustav ili temeljni stav očuvanja nacionalnog suvereniteta ili, u drugom slučaju, nacionalnog identiteta, da opravda već stari iracionalizam, zapostavljanje ljudskih prava?" * "U čemu se temelje ljudska prava? U prirodnom pravu zemlje rođenja? (...) Ili se ljudska prava temelje - na onoj slobodi od vlasti koja bi mogla očuvati ili osporiti ljudska prava, kada građani ne pristaju da slijede svoje dužnosti spram države?" * "[L]judska prava pripadaju jednoj ''umnoj političkoj koncepciji ljudskog egzistiranja u cjelini''; u njima se uvažavaju religiozne i metafizičke sliek svijeta kao umne, kao one koje u sebi sadrže mnogostruke kulture korespondencije." * "No, praksa ljudskih prava zahtijeva nužna sredstva za reforme (...) Ova vizija ljudskih prava, obaveza država koje bi se mogle pretvoriti u individualne zahtjeve, uključuje zabranu diskriminiranja - na osnovi pripadnosti naciji ili narodu, rasi ili religiji, kulturi ili spolu - norme zaštite hendikepiranih, ostarjelih, eksploatiranje djece itd." * "U svakom argumentiranom diskursu jasno je da sloboda individuuma nije apsolutna. pravo na slobodu mišljenja se prevertira ako se njim unižava ili povređuje drugi čovjek ili grupa." ==IV. Razlikovanja u pojmu slobode i odgovornosti kulture i različiti modeli interpretacije== * "Danas, pak, koncept ljudskih prava (...) obuhvaća fundamentalne norme jednog civiliziranog društva." * "[D]a li razvitak treba da ide prije ljudskih prava? Nipošto nije potrebno upasti u logiku taknog pitanja." * "[D]a li da težimo privrednom razvitku, visokom materijalnom standardu, po cijenu ljudskih prava; sa jednom idealističkom nadom ili očekivanjem da će rast, blagostanje, automatski povući za sobom demokratiziranje i ljudska prava, resurse građanskog životnog svijeta? ili je to pogubna iluzija? Druga strana dileme je: hoćemo li razvijati, prije svega, ljudska prava i demokratiju bez obzira na konzekvence po privredu, finansije, zaposlenost?" * "A svijest u svojem suočavanju sa realnošću u planetarnim razmjerama ima samo jednu opciju: da vjeruje kako je borba za ljudska prava imanentna ljudskoj prirodi, a možda i ''svim kulturama korespondencije''." * "[P]uno značenje ljudskih prava, na ironičan način, nadrasta moderne ili tradicionalne diskusije o etici i moralu." * "U ljudskim pravima ljudski rod osjeća osvit samopotvrde. To su univerzalne norme a ne utopijske želje, nadanja ili molitve." ==V. Zajednička odgovornost i svjetski ethos; Kako uskladiti prava individuuma i zajednice?== * "Evropa je odavno promovirala hegemonijalnu kulturu: kulturu, kulturu-instrukcija, držanja lekcija. Vrijeme je da Evropa uvede drugi sistem odnošenja u procesima globalizacije; to je ''kultura učenja, stjecanja vlastitog iskustva''." * "Čini se da prolazi vrijeme ''klasičnog samopotvrđivanja suverene države'' sa ''konotacijama slobode i nacionalne nezavisnosti''; u procesima globalizacije i pretvaranja vlada u administraciju. Pretvaranje ljudi u mašine, u podanike, pripremljene medijskom propagandom i filozofijom; to da ljudi uzimajući zdravo za gotovo, dobrovoljno se izlažu iskušenju, prevari samo/prevari; to da građani svuda potvrđuju svoju pripravnost da se bore i umiru za ''narod'' i ''domovinu'', da sve, čak i istinu u ljubavi i ljubav u istini, do kraja žrtvuju narodu i domovini." * "Što više propadaju oni mentaliteti koji su stvarali lokalne ili svjetske katastrofe, to smo primoraniji da uvijek na nov način uspostavljamo ravnotežu između dva kategorička imperativa: s jedne strane ''slobode'' a s druge strane ''odgovornosti''." ==IX. Nelagoda provincijaliziranja/znanje i mudrost== * "Smisao debate o ''globalnoj etici'' sastoji se u tome - u smislu egzistencijalne istine - da ona isključuje svaki kraj. To podsječa na poznati filozofsko-egzistencijalistički motiv: svaka je filozofija izgubljena kada bi se usudila reći šta je čovjek, šta su sloboda, mir, pravednost, kreativnost." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Abdulah Šarčević]] {{Wikipedia}} knwjbeo32amwwoy5ki2zzhboc9jpu32 10 7264 32920 2007-10-13T16:27:20Z Emir Kotromanić~bswikiquote 6 New page: <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:WeiBuddha.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Buda]]''' :"Hiljade svijeća se mogu zapaliti od jedne, a ... 32920 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:WeiBuddha.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Buda]]''' :"Hiljade svijeća se mogu zapaliti od jedne, a život te svijeće se neće umanjiti. Sreća nikada nije umanjena kada je podijeljena sa drugima". :"Ono što jesmo, proizvod smo vlastitog razmišljanja." :"Život nije ništa više od kapi rose koja drži ravnotežu na vrhu travke". :"Zlonamjernog prijatelja treba se bojati više nego divlje zvijeri; zvijer će vam možda raniti tijelo, ali zao prijatelj će vam raniti duh." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> a580jg80ecih2wr6a7vryysigyyuf6j 10 7265 32922 2007-10-13T16:28:55Z Emir Kotromanić~bswikiquote 6 New page: <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:WeiBuddha.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Buda]]''' :"Hiljade svijeća se mogu zapaliti od jedne, a ... 32922 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:WeiBuddha.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Buda]]''' :"Hiljade svijeća se mogu zapaliti od jedne, a život te svijeće se neće umanjiti. Sreća nikada nije umanjena kada je podijeljena sa drugima". :"Ono što jesmo, proizvod smo vlastitog razmišljanja." :"Život nije ništa više od kapi rose koja drži ravnotežu na vrhu travke". :"Zlonamjernog prijatelja treba se bojati više nego divlje zvijeri; zvijer će vam možda raniti tijelo, ali zao prijatelj će vam raniti duh." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> a580jg80ecih2wr6a7vryysigyyuf6j 10 7266 32923 2007-10-13T16:32:14Z Emir Kotromanić~bswikiquote 6 New page: <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Lao Tzu - Project Gutenberg eText 15250.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Lao Tse]]''' :"Dajte čovjeku... 32923 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Lao Tzu - Project Gutenberg eText 15250.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Lao Tse]]''' :"Dajte čovjeku ribu i nahranit ćete ga za jedan dan; naučite ga kako da je lovi i prehranit ćete ga za cijeli život." :"Ne treba slaviti pobjede nad drugima, oni koji ih slave - krvoločni su. Ne širimo misli ubojica svijetom." :"Pazite na svoje misli; one su početak postupaka." :"Pohlepan čovjek uvijek ima dvostruku muku: kako da zgrne novac i kako da ga potroši." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 6g2vri8dcnxk0xacngftnl6krzdzjko 10 7274 33592 33084 2008-01-06T11:57:24Z Demicx 16 Redirecting to [[Šablon:Brisanje]] 33592 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Šablon:Brisanje]] cq7wtxxhsehi3rwlmarl6khhxs9zwwe 10 7275 33175 2007-10-28T13:51:20Z Emir Kotromanić~bswikiquote 6 New page: <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Lao Tzu - Project Gutenberg eText 15250.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Lao Tse]]''' :"Dajte čovjeku... 33175 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Lao Tzu - Project Gutenberg eText 15250.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Lao Tse]]''' :"Dajte čovjeku ribu i nahranit ćete ga za jedan dan; naučite ga kako da je lovi i prehranit ćete ga za cijeli život." :"Ne treba slaviti pobjede nad drugima, oni koji ih slave - krvoločni su. Ne širimo misli ubojica svijetom." :"Pazite na svoje misli; one su početak postupaka." :"Pohlepan čovjek uvijek ima dvostruku muku: kako da zgrne novac i kako da ga potroši." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 6g2vri8dcnxk0xacngftnl6krzdzjko 10 7276 33176 2007-10-28T13:51:44Z Emir Kotromanić~bswikiquote 6 New page: <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Lao Tzu - Project Gutenberg eText 15250.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Lao Tse]]''' :"Dajte čovjeku... 33176 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Lao Tzu - Project Gutenberg eText 15250.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Lao Tse]]''' :"Dajte čovjeku ribu i nahranit ćete ga za jedan dan; naučite ga kako da je lovi i prehranit ćete ga za cijeli život." :"Ne treba slaviti pobjede nad drugima, oni koji ih slave - krvoločni su. Ne širimo misli ubojica svijetom." :"Pazite na svoje misli; one su početak postupaka." :"Pohlepan čovjek uvijek ima dvostruku muku: kako da zgrne novac i kako da ga potroši." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 6g2vri8dcnxk0xacngftnl6krzdzjko 4 7277 33178 33177 2007-10-28T22:11:04Z Magister Mathematicae 139 Stranica "[[Wikicitati:Nospam]]" je zaštićena [edit=sysop:move=sysop] [cascading] 33178 wikitext text/x-wiki == Pages locked from recreation == <small>1.2</small> : [en] '''Administrators:''' add a new line here to stop pages being created <small>(If you already have this page under a different title, please create a redirect from here)</small> : [es] '''Administradores:''' añadan una nueva línea para evitar que una página vuelva a ser creada : [nl] '''Beheerders:''' voeg hier een nieuwe regel toe om het aanmaken van pagina's te voorkomen : [it] '''Amministratori:''' aggiungete una riga qui per impedire la creazione di altre pagine : [de] '''Administratoren:''' hier eine neue Zeile hinzufügen, um das Neueinstellen einer Seite zu verhindern ====bot entries ==== * {{:*}} * {{:Can not be against traditional law}} * {{:divergent money}} * {{:divergent money and power}} * {{:divergent moneyaction}} * {{:eu american japon language friendship}} * {{:english usa divergent friendship}} * {{:get europe and usa science kind}} * {{:Get power and money divergent}} * {{:get science kind}} * {{:survival of all human up to divergent}} * {{:National science2}} * {{:National science3}} * {{:National science4}} * {{:National science5}} * {{:National science6}} == index.php == * {{:MediaWiki Talk:Ipb cant unblock}} * {{:MediaWiki Talk:Ipb cant unblock/}} * {{:MediaWiki Talk:Ipb cant unblock/index.php}} * {{:MediaWiki Talk:Ipb cant unblock/w/index.php}} * {{:MediaWiki Talk:Ipb cant unblock/w/w/index.php}} * {{:MediaWiki Talk:Ipb cant unblock/w/w/w/index.php}} * {{:MediaWiki Talk:Ipb cant unblock/w/w/w/w/w/index.php}} * {{:MediaWiki talk:Ipb already blocked/wiki/MediaWiki talk:Ipb already blocked/w/w/w/index.php}} * {{:MediaWiki talk:Ipb already blocked/wiki/MediaWiki talk:Ipb already blocked/w/w/w/w/index.php}} * {{:Talk:Main Page/}} * {{:Talk:Main Page/index.php}} * {{:Talk:Main Page/w/index.php}} * {{:Talk:Main Page/w/w/index.php}} * {{:Talk:Main Page/w/w/w/index.php}} * {{:Talk:Main Page/w/w/w/w/index.php}} * {{:Main Page/index.php}} * {{:Main Page/w/index.php}} * {{:Main Page/w/w/index.php}} * {{:Main Page/w/w/w/index.php}} * {{:Main Page/w/w/w/w/index.php}} * {{:Main Page/w/w/w/w/w/index.php}} * {{:Talk:Main Page/w/index.php?title=Main Page/w/index.php}} * {{:index.php}} * {{:W/index.php}} * {{:W/w/index.php}} * {{:W/w/w/index.php}} * {{:W/w/w/w/index.php}} * {{:W/w/w/w/w/index.php}} * {{:W/w/w/w/w/w/index.php}} <!-- wiktionaries are case sensitive, but it won't hurt on other wikis, so again: --> * {{:w/index.php}} * {{:w/w/index.php}} * {{:w/w/w/index.php}} * {{:w/w/w/w/index.php}} * {{:w/w/w/w/w/index.php}} * {{:w/w/w/w/w/w/index.php}} * {{:MediaWiki talk:Ipb expiry invalid}} * {{:MediaWiki talk:Ipb expiry invalid/}} * {{:MediaWiki talk:Ipb expiry invalid/index.php}} * {{:MediaWiki talk:Ipb expiry invalid/w/index.php}} * {{:MediaWiki talk:Ipb expiry invalid/w/w/index.php}} * {{:MediaWiki talk:Ipb expiry invalid/w/w/w/index.php}} * {{:MediaWiki talk:Ipb expiry invalid/w/w/w/w/index.php}} * {{:MediaWiki talk:Ipb expiry invalid/w/w/w/w/w/index.php}} * {{:MediaWiki talk:Ipb already blocked/index.php}} * {{:MediaWiki talk:Ipb already blocked/w/index.php}} * {{:MediaWiki talk:Ipb already blocked/w/w/index.php}} * {{:MediaWiki talk:Ipb already blocked/w/w/w/index.php}} * {{:MediaWiki talk:Ipb already blocked/w/w/w/w/index.php}} * {{:MediaWiki talk:Ipb already blocked/w/w/w/w/w/index.php}} * {{:MediaWiki talk:Ipb already blocked/wiki/MediaWiki talk:Ipb already blocked/w/w/index.php}} * {{:Talk:index.php}} * {{:Talk:w/index.php}} * {{:Talk:w/w/index.php}} * {{:Talk:w/w/w/index.php}} * {{:Talk:w/w/w/w/index.php}} * {{:Talk:w/w/w/w/w/index.php}} * {{:Talk:W/index.php}} * {{:Talk:W/w/index.php}} * {{:Talk:W/w/w/index.php}} * {{:Talk:W/w/w/w/index.php}} * {{:Talk:W/w/w/w/w/index.php}} * {{:Talk:W/w/w/w/w/w/index.php}} * {{:MediaWiki talk:Ipb expiry invalid/wiki/MediaWiki talk:Ipb expiry invalid/w/index.php}} * {{:MediaWiki talk:Ipb expiry invalid/wiki/MediaWiki talk:Ipb expiry invalid/w/w/index.php}} * {{:MediaWiki talk:Ipb expiry invalid/wiki/MediaWiki talk:Ipb expiry invalid/w/w/w/index.php}} * {{:MediaWiki talk:Ipb expiry invalid/wiki/MediaWiki talk:Ipb expiry invalid/w/w/w/w/index.php}} su08uh3g3v2ky1xxwsew1qy4max28qa 10 7281 35199 33298 2008-11-01T19:02:01Z Pearl 501 35199 wikitext text/x-wiki "U ljubavi samo su počeci privlačni. Ne čudim se što ljudi nalaze zadovoljstvo da često počinju iznova." ~ [[Charles Joseph de Ligne]] q933pixyt6zyflnw634z9pzxorh0ygv 10 7284 33322 2007-11-25T01:05:24Z 72.65.46.114 New page: "Izmislili su milion načina da vreme prođe, a ni jedan jedini da se zaustavi." Đorđe Balašević 33322 wikitext text/x-wiki "Izmislili su milion načina da vreme prođe, a ni jedan jedini da se zaustavi." Đorđe Balašević ennbafsyg992m9gg6l3w49uwlvnozu8 0 7286 62032 58701 2024-05-18T16:56:10Z Srđan 4695 62032 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Nezim Halilović muderis |slika= |tekst uz sliku=muderis, dobitnik zlatnog ljiljana i Grba sa Zlatnim mačevima |datum rođenja=15.marta 1965. |mjesto rođenja=Rogatica, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Srbi su se pokazali kao loš narod koji ima i loše vođe. Ako to nije tako, gdje su onda bile te druge snage, da spriječe zločine? Da li je Miloševića mogao poraziti iko drugi do veći nacionalista od njega?" * "Nejedinstvo je kroz historiju mnogo koštalo ummet, a bosanski muslimani nemaju pravo na neslogu, jer su okruženi sa zvijerima koje nikada ne miruju, niti spavaju..." * "O [[Srebrenica|Srebrenici]] se može govoriti danima i da sve opet ne bude rečeno, a koliko god se govorilo ili pisalo o zločinima Srba, oni su daleko veći i opakiji od toga." * "Granica BiH na Drini je jedna od najstarijih u [[Evropi]], a određena je Berlinskim kongresom 1878.g., dok je na sjeveru i zapadu granica [[BiH]] stara 175 godina. Drinska dolina predstavlja najvažniji prirodni resurs i najbolji energetski potencijal u Evropi, sa plodnim ravnicama i dolinama, šumskim kompleksima i bogatim nalazištima ruda uglja i boksita. Bogata dolina Drine je u toku agresije na BiH, sistematski pretvarana u 'Srpsku reku' i 'kičmu srpstva'" * "Bošnjaci u ovom trenutku najbolje što imaju od političkih stranaka, je [[Stranka demokratske akcije|SDA]] i dužnost je svakom Bošnjaku da tu političku opciju pomogne, jer ona uz Allahovu pomoć najsnažnije zastupa interese svoga [[narod]]a... SDA je najbolja stranka po: po programu, kadrovima, ulozi u odbrani BiH, dosadašnjem radu i velikim rezultatima. Ona je najzaslužnija, nakon Allahove pomoći, što se reafirmirao bošnjački nacionalni i vjerski identitet i što imamo državu, bez obzira na njene manjkavosti…" * "Petnaesti april se u BiH, odnosno u dijelu Federacije sa Bošnjačkom većinom, obilježava kao Dan Armije... Braćo i sestre! Sjećajmo se sa ponosom dana u kojima se u Bosni i Hercegovini vodila odsudna bitka za: vjeru, čast i državu i nemojmo kriti nepobitne historijske činjenice, jer se Bošnjaci nemaju čega stiditi, niti koga mimo [[Allah]]a dž.š. bojati! Armija RBiH je bila vojska koja je nakon Allahove dž.š. pomoći obezbijedila životni prostor za Bošnjake i za sve one koji osjećaju BiH kao svoju zemlju." * "Hiljada šehida su pale na putu otpora agresorima. Hiljada neznanih bosanskih junaka, čija se imena ne pominju u knjigama, ne čitaju na svečanim postrojavanjima, ne pozivaju na obilježavanja značajnijih događaja, su svojim hrabrim podvizima se nebrojeno puta suprostavili agresoru oslobađajući kote za koje su vojni stratezi tvrdili da su neosvojive. Oni ostaju zapisani tamo odakle se ne brišu pohvale, gdje se ne poništavaju naredbe, gdje je vječnost, kod Onoga koji sve stvara i rastvara." * "Ne znam o čemu bi trebalo prije govoriti i ne znam koja bi rana trebala da bude bolnija i teža, jer plač djeteta otrgnutog iz naručja Srebreničke majke, a potom preklanog na njene oči je ravno klanju Iračke djece, koja danas padaju kao žrtve raketa i avio-bombi, koje se svakodnevno siju po cijelome Iraku. Plač Srebreničke i Iračke djece je isti, kao i plač njihovih majki, jer djeca i majke svugdje isto plaču." * "Molim Allaha da se Žepa ummetu nikada ne ponovi, a juce se navršilo sedam godina od pada «zaštićene zone» Žepa, u ruke četnickih hordi iz Jugoslavije i BiH, na oči snaga UN-a. O herojskom otporu Žepljaka i zločinu nad njima, jula 1995. godine, gotovo da se ovih dana nikako nije ni govorilo, jer je važnije reemitovati koncerte srpskih um(j)etnika iz Beograda ili prikazivati razvratne serije, nego nešto kazati o Žepi." * "Jedan od načina borbe za očuvanje Bosne i Hercegovine, vjere i Bošnjaka, kao i naroda i pojedinaca koji vole Bosnu i Hercegovinu i uvažavaju drugo i drugačije je i putem kvalitetnog obrazovanja." * "Vakat našeg življenja je vakat oholosti u kojem se istina želi prikazati kao laž, a laž predstaviti kao nepobitna istina. Vakat našeg življenja je i vakat poltrona i beskičmenjaka, koji radi niskih interesa izdaju sebe, svoju čast, vjeru i Domovinu. Na pretek je onih koji se hvale sa onim što oni nisu učinili i čak obilježavaju tuđe pobjede kao svoje. Koliko je u našem okruženju samo hvalisavaca koji u vrijeme teške agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu nisu smjeli da izađu iz podruma, a neki od njih danas odlučuju i utiču na donošenje odluka i zakona? Oni se vole slikati i snimati, vole paradirati, vole imati lična obezbjeđenja, vole se voziti službenim vozilima, vole bez ograničenja razgovarati na službene telefone, vole mladu janjetinu, saftali kolače, pa i žešća pića, ali ne na njihov račun, već na račun Države. Oni su naviknuti na klimatizirane prostore i ne odgovara im ni vrućina ni hladnoća! Oni djecu školuju u privatnim školama i univerzitetima, van Domovine ih šalju na stručna usavršavanja i zapošljavaju bez konkursa! A kada se približe izbori uozbilje se i iskreno mole Allaha za još koji mandat, dug život i zdravlje i da njihove funkcije potraju što duže, navodno “za dobrobit naroda i Domovine”. Gdje smo mi i gdje je naša odgovornost i ozbiljnost, kada se na više frontova vodi odsudna borba za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake? " {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Halilović, Nezim}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Religija]] 2jyuqkklslv91hd41winndqkfzsshb2 10 7291 59365 33369 2020-06-21T18:43:57Z Stanglavine 6517 fix 59365 wikitext text/x-wiki {|cellspacing="4" cellpadding="4" style="width: 100%; font-size: 100%; border-style: solid; border-width: 2px; border-color:red; clear: both; position:relative;" | [[Slika:User-trash.svg|30px]] | <center>'''Ovaj članak je [[Wikipedia:Kandidati za brisanje|predložen za brisanje]]. Razlog predlaganja za brisanje je:''' ''{{#if:{{{1|}}}|{{{1}}}|Razlog za brisanje nije naveden}}''</center> <center><small>Korisnici Wikipedije u narednom kratkom periodu mogu iznijeti svoja mišljenja o tome. Ukoliko se ne slažete sa brisanjem ovog članka, molimo ukratko pojasnite na stranici za glasanje (detaljna razjašnjenja možete ostaviti i objasniti na stranici za [[{{TALKPAGENAME}}|razgovor]]). Samu ovu poruku obrišite jedino ako namjeravate prepraviti članak, ili nakon što se do odluke da se članak zadrži dođe na stranicu ''[[Wikipedia:Kandidati za brisanje]]''. ''[[Wikipedia:Administratori|Administratori]]'' - Ne zaboravite da provjerite da li drugi članci ''[[Posebno:Whatlinkshere/{{FULLPAGENAME}}|vode]]'' ovdje i ''<span class="plainlinks">[{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=history}} historiju stranice]''.</small></center> |} {| |}<includeonly>[[Kategorija:Kandidati za brisanje|{{PAGENAME}}]]</includeonly> d0ti3nvga5gc83vn5laq7obhed5axw7 10 7301 33671 33506 2008-01-14T13:49:17Z CommonsDelinker 84 Datoteka Rabindranath.png je uklonjena i obrisana je na Commonsu od strane ABF 33671 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Rabindranath Tagore]]''' :"Čovjek je od oružja učinio svog boga. I kad oružje pobjedi, čovjek će ostati poražen." :"Nijedan narod ne može se spasiti sam odvajajući se od drugih. Ili se spašavajmo zajedno, ili zajedno propadnimo." :"Spavao sam i sanjao da je život radost. Probudio sam se i otkrio da je život služenje. Dao sam se na služenje i spoznao da je služenje radost." :"Velika srca vole, mala traže da budu voljena." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 4p6taztkedibp8emz85xwc28inmq6n9 10 7302 33507 2007-12-25T21:14:32Z Bolero~bswikiquote 159 New page: <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Mesa(Mehmed) Selimovic.jpg|100px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Meša Selimović]]''' :"Ono što nije zapisano... 33507 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Mesa(Mehmed) Selimovic.jpg|100px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Meša Selimović]]''' :"Ono što nije zapisano, i ne postoji; bilo pa umrlo." :"Zaustaviće te na svakom koraku, ogadiće ti svaki pokušaj, ponudiće ti bezbroj dokaza da je najbolje ćutati, mirovati, gledati iz prikrajka." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> ig7hg30xr670sz03q8s3b5wo2cjbrnb 0 7303 33518 2007-12-26T09:26:01Z Bolero~bswikiquote 159 Redirecting to [[Nogomet]] 33518 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Nogomet]] na8417m2gwbbkdktjgcxtxdtddw11ty 0 7304 57231 56206 2016-10-24T09:48:47Z 89.146.136.79 57231 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2| |ime=Vlastimir Mijović |slika= |tekst uz sliku=novinar |datum rođenja=12. maja 1956. |mjesto rođenja=Foča, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Jedan čip u našim glavama nikako da promijeni memoriju, čip u kojem je sadržana bezmalo iskonska [[svijest]] da se protiv [[vlast]]i ne vrijedi joguniti ni buniti. Davno bješe turski vakat, ali ta višestoljetna satrapija u genetskom materijalu ovdašnjeg [[čovjek]]a nesumnjivo je ostavila elemente podaničkog duha, [[strah]] od vlasti i odmazde koju su rogati uvijek preduzimali prema nemoćnom i razjedinjenom puku." (Oslobođenje, 22. decembar 2007.) * "Tada je [[Alija Izetbegović]] odbio da potpiše podjelu zemlje, iako mu je i dobar dio njegovog naroda (izmorenog stradanjem) poručivao da to učini, pa makar bila “k’o avlija”." (Online Blog Vlastimira Mijovića, [http://www.mijovic.net/2016/01/potpisi-alija-pa-nek-je-ko-avlija.html], 06.01.2016.) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Novinari]] 9h2u0l2oa7xg9weif1r3akw64i3um9o 0 7305 33520 2007-12-26T09:46:10Z Bolero~bswikiquote 159 New page: '''Zija Dizdarević''', bosanskohercegovački novinar, urednik i kolumnist Oslobođenja -------------- * "[[Milorad Dodik|Dodikovo]] tumačenje po kojem je najmasovnije stradanje Bošnj... 33520 wikitext text/x-wiki '''Zija Dizdarević''', bosanskohercegovački novinar, urednik i kolumnist Oslobođenja -------------- * "[[Milorad Dodik|Dodikovo]] tumačenje po kojem je najmasovnije stradanje Bošnjaka u ratu razumljivo jer su najbrojniji, a ratovali su i sa [[Srbi]]ma i sa [[Hrvati]]ma, udar je na činjenice i zdrav [[razum]]. Ostavimo [[moral]] po strani. Po takvom poimanju, [[Bošnjaci]] su ti koji su poveli te [[rat]]ove, pa im je pripalo to što je i trebalo. (...) Dodik je unutar svoje političke namjere otvorio sve frontove, dnevno proizvodeći nove protivnike, trajno frustriran zbog ustupaka koje je učinio radi (samo)opstanka. Nema ko mu nije na smetnji u toj nervozi. Sve te bitke prerastaju u rat Dodika protiv Dodika." (Oslobođenje, 19. decembar 2007.) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari|D]] 9w1deq4hgc0rmvvcvoaaxuh9u2g7xcs 0 7306 33526 2007-12-26T10:37:04Z Bolero~bswikiquote 159 New page: '''Fahrudin Pecikoza''', rođen 11. februara 1962. u Sarajevu, je bosanskohercegovački tekstopisac. ----------- * "Pos­to­je dva sis­te­ma vla­da­vi­ne u [[politika|po­li­ti... 33526 wikitext text/x-wiki '''Fahrudin Pecikoza''', rođen 11. februara 1962. u Sarajevu, je bosanskohercegovački tekstopisac. ----------- * "Pos­to­je dva sis­te­ma vla­da­vi­ne u [[politika|po­li­ti­čkom]] ži­vo­tu ze­ma­lja, to je kon­ku­ren­ci­ja pa­me­ti i ra­vno­te­ža glu­pos­ti. Kod nas vla­da ovaj dru­gi sis­tem, a ja bih se tru­dio da bu­de bi­tni­ji ovaj prvi." (za dnevne novine "San", 3. novembar 2007.) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|P]] [[Kategorija:Muzika|P]] 8arf9ed3ao4p2fjaym0709s9i1zq17s 0 7307 33530 33528 2007-12-26T10:43:54Z Bolero~bswikiquote 159 33530 wikitext text/x-wiki '''Omer Pobrić''', rođen u Tešnju 8. septembra 1945. godine, osnivač je i direktor Instituta sevdaha koji se nalazi u Mulićima, Visoko. --------- * "Sevdalinka je naša pjesma o nama." * "[[Sevdalinka]] nije [[stećak]], ona živi kroz vrijeme." (za dnevne novine "San", 24. novembar 2007.) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|P]] [[Kategorija:Muzika|P]] 6i5xv0jezel87crmjt2kjreq4ryqe80 0 7309 33534 2007-12-26T11:35:57Z Bolero~bswikiquote 159 New page: '''Amfilohije Risto Radović''', rođen 7. januara 1938. godine u Barama u Crnoj Gori, je mitropolit crnogorsko-primorski. ---------- * "[[Kosovo]] je srpski Jerusalim, naša Sveta zeml... 33534 wikitext text/x-wiki '''Amfilohije Risto Radović''', rođen 7. januara 1938. godine u Barama u Crnoj Gori, je mitropolit crnogorsko-primorski. ---------- * "[[Kosovo]] je srpski Jerusalim, naša Sveta zemlja, kolijevka Crkve i države." (vjesnik.info, 26. decembar 2007.) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Religija]] 3dcavwateq4020427wppgku6r9om9vx 0 7310 61815 52186 2024-05-17T11:59:01Z Srđan 4695 Moving from [[Category:TV Serije]] to [[Category:Televizijske serije]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61815 wikitext text/x-wiki {{infokutija film| |poster = |naziv =Stargate SG-1 |originalni naziv =Stargate SG-1 |godina =[[1997]]. - [[2007]]. |zemlja = SAD |režiser = |uloge =[[Richard Dean Anderson]], [[Michael Shanks]], [[Amanda Tapping]], [[Christopher Judge]], [[Don S. Davis]], [[Teryl Rothery]], [[Corin Nemec]], [[Claudia Black]], [[Ben Browder]], [[Beau Bridges]] }} == Citati == *'''Linea''': ''"Postoje dva, i samo dva načina da se kontrolira društvo: Kroz strah, ili kroz nadu."'' ::<small>Epizoda Zatvorenici S:02 E:03</small> *'''Dijalog Samanthe Carter i Tonana''': ::'''T.'''- Tamo je! ::'''S.C.'''- Vidim samo vuka, Tonane... Predivna životinja, priznajem, ali nije duh. ::'''T.'''- Ne vidiš ni vjetar, Sam, ali znaš da je ovdje. Čuješ ga, osjećaš ga. Vidiš kako utječe na drveće. Isto je i s duhovima. :::Vidiš vuka... :::...ali tamo je T'akaya (duh). ::<small>Epizoda Duhovi S:02 E:13</small> *'''Dijalog Orlina i Daniela Jacksona''' ::'''Orlin''': Prije mnogo vremena, Oriji i Alterani su bili jedno društvo. Ljudi na evolucijskom putu prema uzdignuću. Ali rasla je filozofska podjela. Oriji su postajali sve vatreniji u svojim vjerskim vjerovanjima. Alterani, u nedostatku boljeg objašnjenja, su vjerovali u znanost. Oriji su ih pokušali izbrisati. ::'''Daniel''': Znači, umjesto ratovanja, Alterani su izgradili brod, napustili galaksiju i došli ovamo. Znamo da su se i Alterani i Oriji na kraju uzdigli, i da su Oriji prenijeli svoju vjeru zvanu Postanak, idućoj evoluciji ljudi koje su stvorili. ::<small>Epizoda Peti konjanik (1. dio) S:09 E:09</small> [[Kategorija:Televizijske serije]] {{Wikipedia}} 2y3zr84d37evp2ws8kbag94omi7eob3 0 7311 33540 2007-12-26T11:58:27Z Bolero~bswikiquote 159 New page: '''Vladimir Vukčević''', tužilac za ratne zločine Srbije ----------- * "Primjetno je da se javnost u Srbiji suočava sa činjenicom da su u njeno ime činjeni zločini i da to nisu ... 33540 wikitext text/x-wiki '''Vladimir Vukčević''', tužilac za ratne zločine Srbije ----------- * "Primjetno je da se javnost u Srbiji suočava sa činjenicom da su u njeno ime činjeni zločini i da to nisu bili nikakvi [[heroj]]i već obični zločinci. (...) Najozbiljnija djela su ratni zločini i jedino oni ne zastarjevaju." (24sata.info, 25. decembar 2007.) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Politika]] 0utup0ez2ryf6mtm02n85p4afly0tfq 4 7316 33594 33554 2008-01-06T11:59:03Z Demicx 16 Removing all content from page 33594 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 12 7333 33921 33911 2008-02-29T21:18:12Z Demicx 16 Removing all content from page 33921 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 10 7336 34015 33973 2008-03-18T13:03:09Z Demicx 16 Removing all content from page 34015 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 0 7348 59632 59272 2020-12-27T19:31:10Z 81.84.89.109 59632 wikitext text/x-wiki [[File:Dunchurch statue fancy dress 2009 - 10 - geograph.org.uk - 1640713.jpg|thumb|]] Homer Jay Simpson (19 april 1959) je jedan od glavnih likova u animiranoj seriji [[wikipedia:The Simpsons|The Simpsons]]. == Citati == *Operater! Dajte mi broj za 911! *Au, znači sada imaju internet na računarima! *Bart, sa 10.000$ bili bi smo milioneri! Mogli bi smo kupiti razne korisne stvari kao što su... ljubav! *Samo zato što ne marim, ne znači da ne razumijem. *Nisam čovjek koji se često moli, ali ako si gore, molim te spasi me, Supermene. *Sine, ako stvarno nešto želiš u životu, morat ćeš raditi za to. A sada tišina! Počinje izvlačenje brojeva za lutriju. *Pa, 1 sat je iza ponoći. Bolje bi bilo da odem kući i provedem neko kvalitetno vrijeme sa djecom. *Možda, samo jednom, neko će me nazvati 'Gospodine', bez da mi kažu 'Pravite scenu' *Marge, ne obeshrabruj momka! Mudrovanje je veoma bitna stvar koju treba naučiti. To je ono što nas razdvaja od životinja! Osim lisice. *Krofne. Da li postoji nešto što ne mogu uraditi? *Znate, momci, nuklearni reaktor je veoma sličan ženi. Samo trebate čitati uputstvo i pritiskati ispravne tipke. *Lisa, ako ti se ne sviđa tvoj posao, ne štrajkuj. Samo idi svaki dan i radi ga fušerski. To je Američki način. *Kada ću naučiti? Odgovori na životne probleme nisu na dnu flaše, oni su na TV-u! *Sine, kada učestvuješ na sportskim događajima, nije bitno da li ćeš pobjediti ili izgubiti - bitno je koliko ćeš se napiti. *Idem na zadnje sjedište mog auta, sa ženom koju volim, i neću se vratiti za 10 minuta! *[Pri susretu sa vanzemaljcima] Molim vas, nemojte me pojesti! Imam ženu i djecu. Pojedite njih! *Zašto će nam psihijatri? Znamo da nam djeca nisu normalna. *Marge, lijepa si kao princeza Leia i pametna kao Yoda. *Djeco, dali ste sve od sebe i jadno ste podbacili. Lekcija je, nikada ne pokušavaj. *Jedino čudovište ovdje je kockarsko čudovište koje je otelo vašu majku! Nazvat ću ga Gamblor, i vrijeme je da preotmem vašu majku od njegovih neonskih čeljusti! *Kada gledam osmijehe na dječijim licima, jednostavno znam da me namjeravaju ubosti nečim. *Provodim najbolji dan u životu, a sve to dugujem neodlasku u crkvu! *Lisa, ako nas je Biblija naučila išta, a nije, to je da se curice trebaju držati ženskih sportova, kao što su hrvanje u vrućem ulju i lukavi boks i tako dalje i tako dalje. *Ja nisam loš čovjek! Radim marljivo, i volim svoju djecu. Zašto bi onda trebao provesti pola svoje nedjelje slušajući o tome kako ću ići u pakao? *Napustiti porotnu dužnost je lahko. Štos je u tome da kažeš da imaš predrasude na sve rase. *Nije lahko prevariti trudnu ženu i problematično dijete, ali nekako sam uspio da sastavim osam sati TV-a dnevno. *Lisa, vampiri nisu stvarni, baš kao patuljci, gremlini i eskimi. *Želim nešto podijeliti sa tobom: Tri kratke rečenice koje će ti pomoći u životu. Broj 1: Zamijeni me. Broj 2: Oh, dobra zamisao, šefe! Broj 3: Bilo je tako kada sam tek došao ovdje. *Ah, ljudi mogu statističkim podacima dokazati sve, Kent. 14% ljudi znaju to. *Sjećaš se razglednice koju nam je djed poslao iz Floride, kada je onaj Aligator ujeo stražnjicu one žene? Tačno, svi smo mislili da je to smiješno. Ali, ispada da smo pogriješili. Taj Aligator je seksualno napastovao tu ženu. *Stari ljudi ne trebaju društvo. Oni trebaju biti izolirani i proučavani, tako da bi mogli utvrditi koje njihove sastojke možemo iskoristiti za našu osobnu korist. *Kako će mi edukacija pomoći da se osjećam pametnije? Uostalom, kada god naučim nešto novo, istisne mi neke stare stvari iz mozga. Sjećaš se kada sam uzeo časove kućne proizvodnje vina, i zaboravio kako da vozim? *Televizija! Učiteljica, majka, tajna ljubavnica. *Homer ne raditi piva dobro bez. *Uvijek sam se pitao da li ima Boga. I, sada znam da ga ima - i to sam ja. *Ubiti šefa? Usuđujem li se ostvariti Američki san? *Ako nešto krene po zlu u elektrani, samo optuži tipa koji ne zna engleski. *Nikada neću biti invalid. Umoran sam od toga što sam zdrav. *Volim moje pivo hladno, moj TV glasnim, i moje homoseksualce u vatri. *[Gledajući na svjetsku kartu... državu Urugvay] Hee hee! Vidi ovu državu! 'You-are-gay.' (Ti-si-homoseksualac) *Čitav svoj život imao sam jedan san: da ostvarim svoje mnoge ciljeve. *Oče, ti si uradio mnoge velike stvari, ali sada si veoma star čovjek, a stari ljudi su beskorisni. *Ali Marge, šta ako odaberemo pogrešnu religiju? Svake sedmice činimo Boga sve ljućim i ljućim. *Mislim da me Smithers odabrao radi mojih motivacionih vještina. Svi kažu da rade mnogo više kada sam ja tu. *Dragi Gospodaru... bogovi su bili dobri prema meni. Po prvi put u mom životu, sve je jednostavno savršeno, baš onako kako treba da bude. Zato, evo dogovora: Zamrzni sve kako jest, i neću tražiti više ništa. Ako je to uredu, molim te nemoj mi dati bilo kakav znak. [...] Uredu, dogovoreno. *Dosta više! Stajali ste mi na mom putu isuviše dugo. Idem na fakultet za klovnove! *Pivo: uzrok, i rješenje, za sve životne probleme. *Ako je nešto teško uraditi, onda nije vrijedno rada. *Nisam u stanju da vozim... stani! Ne bih trebao slušati sebe, pijan sam! *'To Start Press Any Key'. Gdje je ANY tipka? [[Kategorija:The Simpsons]] [[en:The Simpsons (disambiguation)]] [[pt:The Simpsons#Homer Simpson]] pne54upjmbzg1c6u3hvgdw3ixvv2kom 10 7359 34224 34220 2008-04-23T18:03:25Z Demicx 16 Removing all content from page 34224 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 14 7395 61834 34628 2024-05-18T06:28:46Z Srđan 4695 61834 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Fotografi]] kflohw0ksz8nhqm155zhr94vpk681ib 0 7407 59552 59551 2020-11-13T07:45:24Z Edisdj 6646 Uklonjen cjelokupan sadržaj stranice 59552 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 0 7408 34852 34851 2008-09-02T09:32:59Z Harač 23 34852 wikitext text/x-wiki ---- *[[Ivo Andrić]] **"Ako, sa krajnjim naporom, čovjeku koji stari pođe za rukom da se održi uredan i čist, to je sterilizovana čistića apoteke a ne čistoća cvijeta." *''[[Kur'an]]'' **"U njoj [džamiji] su ljudi koji vole da se često čiste, a Allah voli one koji strogo paze na čistoću." (''At-Tawba'' : 108) ==Poslovice== [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} c2ge123lk0wmexg1bihpzgopcdt5llz 0 7409 34874 34872 2008-09-05T18:28:25Z Harač 23 34874 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Hodža Strah]] **"Ja ne podnosim pijanice jer su bjegunci od života, a hrabrost u piću im je čista nasrtljivost kukavica. Nisu mi dragi ni bludnici jer u njihovoj prevelikoj trci za ženama vidim traganje za majkom, pa - ne našavši majku, raspoloživu ženu učine droljom, jer nemaju ni hrabrosti ni ukusa da joj ostanu vjerni kao svetinji." (str.80) ==Poslovice== [[Category:Tema]] {{Wikipedia}} 2a23rda0shconudffxl0uxnyfjs1pl3 0 7410 34873 2008-09-05T18:27:34Z Harač 23 Ne podnosim premješten u Ne podnositi:&#32;iako je i sam pojam malo nebulozan... 34873 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Ne podnositi]] g88edgxx7a2wisy4035fubegxz3btrv 6 7412 59357 55317 2020-06-14T10:26:37Z CommonsDelinker 84 Replacing Example_image_not_be_used_in_article_namespace.jpg with [[File:Example_image_not_to_be_used_in_article_namespace.jpg]] (by [[:c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious er 59357 wikitext text/x-wiki [[Slika:Example image not to be used in article namespace.jpg[[Slika:[[Medija:Example image not to be used in article namespace.jpg]]--[[Posebno:Contributions/94.189.135.33|94.189.135.33]] 18:53, 8 septembar 2008 (UTC) <gallery> Image:Vista-openbsd.png|Opis Image:Cyberduck icon.png|Opis </gallery>]]]] o3btn3klwqw1sdjun5pohr210plaxb2 0 7434 38903 38902 2010-01-22T13:33:36Z 188.129.72.125 38903 wikitext text/x-wiki ----------- == Citati == *[[Alan Alda]] **"Vaše su pretpostavke prozori kroz koje gledate na [[svijet]]. Operite ih katkad, inače [[svjetlo]] nikad neće ući." *[[Marko Paripović]] **"Pretpostavka je da su sva živa bića posebna? Ali, ne ostavljamo svi isti dojam." [[Kategorija:Tema]] 4f8ja37qykrza4v9jm6v0f5t8herr6k 0 7435 52453 50619 2014-04-21T15:29:14Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52453 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Jadnici |autor =[[Victor Hugo]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Les Misérables'' |datum prvog izdavanja =1862. }} *"[[Društvo]] neumoljivo odbija od sebe dva staleža ljudi: one koji ga napadaju i one koji ga čuvaju." *"[[Čovjek]] ima na sebi [[tijelo]], koje mu je u isti mah i teret i napast. On ga nosi i pokorava mu se. On treba da pazi na njega, da ga umjerava, da ga zauzdava, i da mu se ne pokori do krajnje nužde. Ako mu se pokori, onda u tome može biti i [[grijeh]]a, ali takav je grijeh oprostiv. To je doduše pad, ali to je pad na koljena koji može završiti i [[molitva|molitvom]]." *"Biti svetac- to je iznimka; biti pravednik- to je [[pravilo]]. Bludite, posrćite, griješite, ali budite pravednici." *"Griješiti što se može manje- to je [[zakon]] čovjeka. Ne griješiti nimalo- to je [[san]] [[anđeo|anđela]]." *"Sve što je zemaljsko, podložno je grijehu. Grijeh nosi [[svijet]]." *"Vrhunac [[sreća|sreće]] u životu, to je uvjerenje da vas netko voli; voli radi vas samih, bolje rečeno, voli protiv vas samih; slijepac ima to uvjerenje." *"Kažu da je [[ropstvo]] iščezlo iz evropske civilizacije. Zabluda je to. On još uvijek postoji, ali sada tlači samo ženu i zove se prostitucija." *"Zabluda je uobraziti da se [[sudbina]] može iscrpsti i da se može dodirnuti dno makar čega bilo." *"Ne može se spriječiti [[misao]] da se vrati samoj sebi, kao što se ne može spriječiti more da se vrati obali. Za mornara, to se zove plima; za krivca, to se zove grižnja savjesti. Bog podiže dušu kao i ocean." *"Ima jedan prizor koji je veći od mora, to je nebo; ima jedan prizor koji je veći od neba, to je unutrašnjost duše." *"Sa sazvježđima nebeskih dubina oni brkaju zvijezde koje ostaju od pačijih nogu u mekom blatu kaljuže." *"... imala je hladno srce. Nije to bila njena krivnja, nije joj nedostajalao sposobnosti da voli; jao! nedostajala joj je mogućnost." *"[[Sramota]] žudi za štovanjem." *"[[Srdžba]] može biti luda i besmislena; čovjek se može naljutiti i kad nije u pravu; uvrijediti se može kad ima u osnovi neki razlog." *"Između logike [[revolucije|revolucije]] i njene filozofije ima ta razlika što zaključak logike može biti rat, a [[filozofija]] vodi samo miru." *"Postoji razlika koja odvaja [[anđeo|anđela]] s labudovim krilima od anđela s orlovskim krilima." *"Govorio je čak da je povjerilac gori nego gospodar; jer gospodar raspolaže samo sa vašom ličnošću, a povjerilac raspolaže vašim dostojanstvom i može ga ošamariti." *"Ima jedan dan kada svaka mlada [[djevojka]] pogleda ovako. Teško onome ko se nađe tu! Ovaj prvi [[pogled]] duše koja još samu sebe ne poznaje kao zora je na nebu. To je buđenje nečega zračog i nepoznatog. Ništa ne može da izrazi opasnu čar ove neočekivane svjetlosti koja najednom neodređeno obasja divne tmine i u kojoj su spojena sva sadašnja nevinost i sva buduća strast. To je neka vrsta neodlučne nježnosti koja se otkrije nasumice i koja očekuje. To je zamka koju nevinost nehotice razapinje i u koju hvata srce i ne hoteći i ne znajući. To je djevojče koje gleda kao žena." *"Srušite podrum [[znanje|neznanja]], srušili ste jazbinu zločina." *"Čovjek se hvata za svaku granu kada osjeća da pada." *"[[Hrabrost]] se ne boji zločina i [[poštenje]] se ne boji vlasti." *"[[Duša]] se najbolje posmatra zatvorenih očiju." *"[[Misao]] je rad uma, [[mašta|maštanje]] je njegovo uživanje. Kad misao zamijenite maštanjem, onda uzmete mjesto hrane otrov." *"Pravedan [[čovjek]] mršti obrve, ali se nikada pakosno ne osmjehuje. Mi razumijemo srdžbu, ali ne i zlobu." *"Sretan je, čak i kad strepi, svaki onaj kome je Bog dao [[duša|dušu]] dostojnu ljubavi i nesreće! Ko na ovoj dvostrukoj svjetlosti nije vidio stvari ovog svijeta i ljudsko srce, taj nije vidio ništa istinito i ništa ne zna." *"[[žena|Žene]] se igraju sa svojom [[ljepota|ljepotom]] kao sa svojim nožem. To ih i posiječe." *"Prvi znak istinske [[ljubav|ljubavi]] u mladića je stid, a u djevojke smjelost." *"Kad ne bi niko [[ljubav|volio]], sunce bi se ugasilo." *"[[Čovjek]] nije krug s jednim jedinim središtem; on je elipsa s dvije žiže. Činjenice su jedna, a ideje druga." *"Naučiti čitati isto je što i upaliti vatru; svaki sročeni slog je varnica." *"Kad budete saznali i kad budete voljeli, još više ćete patiti. Dan se rađa sa suzama. Svijetli plaču, ako ni nad čim drugim, a ono nad mračnim." *"Ako ima nečeg bolnijeg od tijela koje umire bez hljeba, to je [[duša]] koja umire jer je gladna svjetlosti." {{Wikipedia|Jadnici}} [[Kategorija:Victor Hugo]] [[Kategorija:Literatura]] {{Djela Victora Hugoa}} 2v5dqfiudgnee4qskc92g3ueku1dyvt 0 7436 35134 2008-10-30T17:38:57Z Pearl 501 35134 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Kylie Minogue]] **"Raditi ono što vam se prohtije je jedna od osobina koja zaslužuje divljenje" [[Kategorija:Tema]] k8cnv8uvgt0takyexbhqvenuohaejdl 10 7442 35325 35319 2008-11-03T18:42:35Z Pearl 501 35325 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Gandhara Buddha (tnm).jpeg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Buda]]''' :"Ono što jesmo, proizvod smo vlastitog razmišljanja." :"Neispunjavanje želje je patnja. Mudro je ne željeti." :"Hiljade svijeća se mogu zapaliti od jedne, a život te svijeće se neće umanjiti. Sreća nikada nije umanjena kada je podijeljena sa drugima". :"Nikad se mržnja ne uklanja mržnjom. Samo blagost briše svaku mržnju. To je zakon vječan i nepromjenjiv" ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> mb6xkd8yrsbpms508ppjzuhkg62o8en 10 7443 35195 2008-11-01T18:43:14Z Pearl 501 35195 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:George bernard shaw.jpg|100px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Bernard Shaw]]''' :"Ako nekad, jureći za srećom, nađete tu sreću, vi ćete, kao i ona starica što je tražila naočale, otkriti da vam je [[sreća]] sve vrijeme bila na nosu." :"Kritiku nekog je najpogodnije činiti pred ogledalom." :"Pitanja na koja je najteže dati odgovor jesu ona čiji je odgovor očigledan." :"Sva ljubav na svijetu čezne da progovori, samo se ne usuđuje, jer je strašljiva! To je tragedija svijeta." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> hj37peakh5r1wndnwgq2063puapkxhx 10 7444 35197 2008-11-01T18:56:03Z Pearl 501 New page: <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Hermann Hesse 1927 Photo Gret Widmann.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Hermann Hesse]]''' :"Ako nekog ... 35197 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Hermann Hesse 1927 Photo Gret Widmann.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Hermann Hesse]]''' :"Ako nekog mrzimo, onda u njegovom liku mrzimo nešto što je usađeno u nama samima. Ono što nije u nama samima, to nas ne uzbuđuje." (''[[Demian]]'') :"Patnja zadaje bol samo zato što je se bojiš." :"Srećan je ko umije da voli." :"Patnja nije patnja, smrt nije smrt, ako ih ti ne učiniš time..." :"Svaki čovjek neminovno postiže ono što je prema svom pravom nagonu prinuđen da traži.."(''[[Stepski vuk]]'') ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 0eryxxlv5hs556d4j98b1kqxqv1q8to 10 7445 61291 61237 2024-05-16T17:06:39Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Šabloni]] to [[Category:Navigacijski šabloni po autorima]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61291 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Djela Victora Hugoa | naslov = Djela [[Victor Hugo|Victora Hugoa]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = | podaci1 = * ''[[Bug-Jargal]]'' * ''[[Čovjek koji se smije]]'' * ''[[Jadnici]]'' * ''[[Posljednji dani čovjeka koji je osuđen na smrt]]'' * ''[[Torquemada]]'' * ''[[Zvonar crkve Notre-Dame]]'' }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni po autorima]] [[Kategorija:Victor Hugo|*]] </noinclude> sydkt76ywyo7epbyugaau4su1h5n4yq 14 7446 61673 61435 2024-05-17T10:47:57Z Srđan 4695 61673 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države|Plesači]] 95aascd35wc6yzgbmph3ht45o75z1kg 14 7449 35238 2008-11-02T09:52:37Z 92.36.242.254 35238 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Literatura]] fskfrbe2es1ypv596n2rdf42h3zxg6n 14 7450 51073 50967 2014-04-08T23:15:55Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51073 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Religija]] c191miw6e0ccgn0soe35lbnam541is1 14 7451 61567 55233 2024-05-17T07:28:57Z Srđan 4695 61567 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Rusija|Glumci]] [[Kategorija:Glumci]] 7nxcpavjfhjtfc0dc6m42qff7nu2vx3 14 7452 61365 51165 2024-05-16T18:08:14Z Srđan 4695 61365 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Francuska|Sociolozi]] 3u34oer5b70q4ha0dk11r5wd8sj6tkd 14 7453 61783 35307 2024-05-17T11:48:51Z Srđan 4695 61783 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Švicarska|Slikari]] [[Kategorija:Slikari]] 66ciunf2plmdhedba6y46zh3t7vqmfb 14 7454 61547 51214 2024-05-17T07:17:26Z Srđan 4695 61547 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Njemačka|Pjevači]] [[Kategorija:Pjevači]] 8e2enb4i619y81usnfn8jt6ndm8gzhv 14 7455 52275 52270 2014-04-16T13:14:42Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52275 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Države]] io71m4nqxpvr8qqodolkx8e2cxlmds1 14 7456 51089 43946 2014-04-08T23:32:38Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51089 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Film]] qsw6bbetdzl1vpet4j5io6zf5q1elpw 14 7457 61549 51218 2024-05-17T07:18:03Z Srđan 4695 61549 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Njemačka|Slikari]] [[Kategorija:Slikari]] ndm00fnphqkivw1scho9iolsu4kcgf7 14 7458 61239 55234 2024-05-16T16:12:02Z Srđan 4695 61239 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Hugo, Victor}} [[Kategorija:Literatura]] 385x4w1kjpad9on491o65nom88b55kt 10 7459 54686 35266 2015-06-06T12:48:47Z Racconish 4167 better image ([[Commons:Commons:GlobalReplace|GlobalReplace v0.3]]) 54686 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Oscar Wilde 3g07095u-adjust.jpg|100px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Oscar Wilde]]''' :"Iskustvo je ime koje svako daje vlastitim pogreškama." :"[[Cinik]] zna cijenu svega, ali ne zna vrijednost ničega." :"Kad jednoj ljubavi dođe kraj, slabići kukaju, energični smjesta pronađu novu ljubav, a pametni su je već odavno imali u rezervi." :"Nema moralnih i nemoralnih knjiga. Knjige su ili dobro, ili loše napisane. To je sve." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 1lix863i11x9vsojrjeeppkmozovb5a 10 7460 35267 2008-11-02T13:00:09Z Pearl 501 35267 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:ErnestHemingway.jpg|130px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Ernest Hemingway]]''' :"[[Čovjek]]u treba otprilike 2 godine da nauči govoriti i otprilike 50 godina da nauči šutjeti." :"Kad se ljudi slažu sa mnom, uvijek imam osjećaj da sam negdje pogriješio." :"O [[moral]]u znam samo toliko da je moralno ono poslije čega se dobro osjećate, a nemoralno ono poslije čega se osjećate loše." :"[[Čovjek]] nije stvoren za poraze... Čovjek može biti uništen, ali ne i pobijeđen." (''[[Starac i more]]'') <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> pecisdow07bsjsol7ldfjr0406thv1u 10 7461 61282 61171 2024-05-16T17:06:39Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Šabloni]] to [[Category:Navigacijski šabloni po autorima]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61282 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Djela Ernesta Hemingwaya | naslov = Djela [[Ernest Hemingway|Ernesta Hemingwaya]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = | podaci1 = * ''[[Kome zvono zvoni]]'' * ''[[Starac i more]]'' * ''[[Sunce se ponovo rađa]]'' * ''[[Zbogom oružje]]'' }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni po autorima]] [[Kategorija:Ernest Hemingway|*]] </noinclude> k8iesdh1xohzzsr9cxo9vdcban70yfb 0 7463 35292 35290 2008-11-02T16:11:04Z Pearl 501 Redirecting to [[Oscar]] 35292 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Oscar]] inhwv20dvz6wfp2e6b3ud1nuo6er6g4 0 7464 55235 48451 2015-08-03T20:13:37Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 3 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q19020]] na [[d:|Wikidati]] 55235 wikitext text/x-wiki '''Oscar''' je popularno ime za američku filmsku nagradu '''Academy Award''' koju svake godine dodjeljuje Akademija filmskih umjetnosti i znanosti (AMPAS) kako bi se odala počast izvrsnosti profesionalaca u filmskoj industriji, uključujući redatelje, producente i scenariste. ----- *[[Adrien Brody]] **"Tek sam s Oskarom mogao sebe osloboditi mnogih pritisaka. Kada prilično rano, kao što se meni desilo, dođete do nečeg što ste toliko željeli, kasnije sve izgleda drugačije. Onda dajete primat nekim bitnijim [[stvar]]ima. Zato je dobro što sam dobio Oskara, a manje zbog lične [[sujeta|sujete]]. Primjetio sam da je to utjecalo na ljude oko mene, jer su postali manje iskreni." (za ''Večernje novosti'') *[[Bob Rafelson]] **"Dodjela Oskara me ne zanima. I kad sam bio nominiran, nisam išao na tu priredbu. To je zapravo televizijski šou. Nagrade se katkad dodjeljuju iz vrlo glupih razloga, koje možete razumjeti samo u tom trenutku. Ali, 30 godina poslije zapitate se šta je bilo tako dobro u tom filmu. Katkad ne znate ni ko je pobijedio prošle godine." (za Jutarnji list) *[[Danis Tanović]] **"Wow. Hvala Akademiji, posebno onima koji su glasali za mene. Želim da se zahvalim mojim producentima, posebno [[čovjek]]u koji je pokrenuo sve ovo, Čedomiru Kolaru, koji je pročitao scenarij i pratio me sve do danas. Zahvaljujem se mojim saradnicima, glumcima - dvoje njih je ovdje. Zahvaljujem se United Artistsu i Bingham Rayu, koji su uradili veliki posao promovirajući moj [[film]] ovdje. Da, i želim se zahvaliti mojoj supruzi što je bila tako divna i dobra prema meni, voljela me i bila vrlo strpljiva. Ovo je za moju zemlju, za [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]]. Hvala vam" - govor pri primanju Oskara 25. mart 2002. {{Wikipedia|Oskar}} [[Kategorija:Film]] b0olq51bk37u04ym2mew0519vbj5t4k 0 7465 35295 2008-11-02T16:19:35Z Pearl 501 35295 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića |autor =[[Ivana Brlić-Mažuranić]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića'' |datum prvog izdavanja =1913. }} *"Ovo je pripovijest o čudnovatom putovanju šegrta Hlapića. :Hlapić je bio malen kao lakat, veseo kao ptica, hrabar kao Kraljević Marko, mudar kao knjiga, a dobar kao sunce. A jer je bio takav, zato je srećno isplivao iz mnogih neprilika. :Hlapićevo putovanje bilo je isprva tako lako kao dječja igrarija, pa će čitatelji na početku ove knjige reći: ''Šta će Hlapiću tolika mudrost i tolika hrabrost na ovako laku putovanju? Zar on treba toliku hrabrost da povede upregnutog magarca na uzdi? Ili treba svoju mudrost da traži izgubljene guske?'' :No poslije je Hlapićevo putovanje bivalo sve teže i sve opasnije, kako to već češće biva. Pa kad čitatelji ugledaju maloga Hlapića u velikoj pogiblji i teškim neprilikama, reći će oni: ''Zaista je dobro učinio Hlapić što je za svaku sigurnost ponesao sa sobom puno dobrote, mudrosti i hrabrosti kad se u ranu zoru otputio u svijet.'' :Pa upravo zato svršilo se na koncu sve onako kako je najbolje bilo. No zato ipak neka nitko ne pobjegne od svoje kuće. Nikomu nije tako zlo kako je bilo Hlapiću kod majstora Mrkonje, a bogzna bi li svaki bio takve sreće na svom putu kao Hlapić. Čudit ćete se ionako da se i po njega sve tako dobro svršilo. :Sjednite dakle na prag i čitajte!" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ivana Brlić-Mažuranić]] {{Wikipedia|Čudnovate zgode i nezgde šegrta Hlapića}} lo2k9evev9x4g83r26akf11oepxj308 14 7466 61658 61418 2024-05-17T10:31:07Z Srđan 4695 61658 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države|Izumitelji]] 9663hagfvigasf0bju3oajssc1cf0go 14 7467 61685 61420 2024-05-17T10:52:11Z Srđan 4695 61685 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države|Slikari]] [[Kategorija:Slikari]] g17gyvw1dqypmtzkv1xhn00towd6lem 0 7476 44577 37669 2012-02-04T15:05:40Z Harač 23 44577 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Filozofija prava |autor =[[Gustav Radbruch]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Rechtsphilosophie'' |datum prvog izdavanja =1932. }} * "[[Pravda|Pravednim]] [se] mogu nazvati primjena nekog [[zakon]]a ili pokoravanje tom zakonu, ali i sam taj zakon." (str. 45.) * "[[Pravda]] na pojedinačan slučaj gleda sa gledišta opće norme, [[pravičnost]] u pojedinačnom slučaju traži njegov vlastiti zakon, koji, međutim, isto tako, mora biti mogućno uzdići na stepen općeg zakona - jer, pravičnost, kao i Pravda, na kraju krajeva, ima uopćavajući karakter. Tako, u razlici između pravde i pravičnosti, vidimo već ranije nagovještenu metodološku razliku između deduktivnog razvoja ipravnog prava iz općih načela i intuitivnog saznanja ispravnog prava iz prirode stvari." (str. 48.) * "[[Običaj]] se ne može koordinirati s drugim kulturnim pojmovima, on nema svoje mjesto u sistemu kulturnih pojmova [on se] prema pravu i moralu ne nalazi u sistematskom, nego Historijskom odnosu. On predstavlja zajednički prethodni oblik u kome su pravo i moral sadržani još nerazvijeni i nerazdijeljeni..." (str. 66.) * "Suprotno 'starom dobrom običaju', 'fini običaj' više nije narodni [[običaj]], nego staleški običaj; običaj je bio 'seoski', pristojnost je 'gradski običaj'; običaj je bio 'seljački', učtivost je 'dvorski običaj'; običaj je bio stvar 'zajednice', konvencija je stvar 'društva' ili, bolje reći, 'visokog društva' (građanskog društva). Običaj je spajao narod, konvencija ga razdvaja. [[Konvencija]] je izraz za volju i sposobnost čovjeka da bude smatran pripadnikom određenog višeg društvenog sloja, masonski pozdrav posvećenih, koji se odmah mijenja čim neposvećeni saznaju za njega i upotrijebe ga." (str. 68.) *"Pravno iskustvo, međutim, ipak zna i za unutrašnje ponašanje, koje je često pravno relativno, kako po tome što je unutrašnje ponašanje, koje tu spada, mjerodavno za pravno tretiranje nekog određenog spoljašnjeg ponašanja (npr., oblici duga, povjerenje), kao ponekad i po tome što je unutrašnje ponašanje ponašanje samo za sebe u stanju da izazove pravno djelovanje; tako u slučaju kad ugrožavanje "duševnog zdravlja" nekog djeteta može dovesti do naloga za stavljanje pod starateljstvo." (str. 53.) * "Pravni poredak je po svojoj suštini univerzalan. [[Pravo]] ne može izvršiti djelimično reguliranje, a da već pritom već samim izborom tog reguliranog djela ljudskih odnosa ne zauzme stav i prema onom nereguliranom - upravo time što isključuje pravno djelovanje. Otuda je 'pravno prazan prostor' uvijek pravno prazan samo zahvaljujući vlastitoj volji pravnog poretka. On, strogo uzevši, uopće i nije pravno prazan. To nije činjenična oblast pravno neregulirana, ona je pravno regulirana u negativnom smislu, poricanjem svake pravne posljedice." (str. 247.) * "Ovdje večina, tamo [[sloboda]], ovdje učešće u državi, pa time možda i u većini, tamo sloboda od države; ovdje 'podanička sloboda', tamo ' građanska sloboda'; ovdje prava na političku slobodu koju [[država]] tek daje, tamo prirodne slobode u koje država ne dira..." (str. 86) * "Pojedinačna [[država]] je određena da se utopi u jednoj budućoj univerzalnoj državi: individuum bez individualnosti, dakle, i bez nacionalnosti, atmoističko jezgro individualistične države, jest rođeni građanin svijeta. Misaoni tok koji započinje sa individuumom bez individualnosti nezadrživo vodi ka državi čovječanstva bez nacionalnosti. Dioba čovječanstva na države i nacije je nešto samo historijski slučajno i privremeno, a polazeći od individualističkog shvatanja države, logički dosljedna je samo svjetska država koja obuhvata cjelokupno čovječanstvo, i na svome putu čak i ne nailazi ni na kakvu naciju." (str. 247-248.) * "Zahtjevi jednog pravosuđa su zakonitost, težnja za pravdom i pravna sigurnost. Nijedne od tih pretpostavki nema u političkom krivičnom pravosuđu Hitlerovog doba." (str. 282.) * "Tamo gdje nastaje sukob između pravne sigurnosti i [[Pravda|pravde]], između [[zakon]]a koji se sadržinski može pobijati, ali je pozitivan, i između pravednog [[Pravo|prava]], koje, međutim, nije pretočeno u formu zakona, uistinu postoji sukob pravde sa samom sobom, sukob između prividne i stvarne pravde... Sukob između pravde i pravne sigurnosti bi se mogao riješiti na taj način da pozitivno pravo, koje osigurava propis i moć ima prednost i onda kad je sadržinski nepravedno i nesvrsishodno, osim u slučaju kad pozitivni zakon u toliko nepodnošljivoj mjeri proturiječi pravdi, da zakon kao 'neispravno pravo' mora odstupiti pred pravdom. Nemoguće je povući oštru liniju između slučajeva zakonskog neprava i zakona koji važe uprkos neispravnoj sadržini; međutim, svom oštrinom se može povuči jedna druga granica: tamo gdje se čak i ne teži za pravdom, gdje se jednakost, koja čini jezgro pravde, svjesno osporava prilikom donošenja propisa pozitivnog prava, tu zakon nije, recimo, samo "neispravno pravo", on, šta više, uopće nema prirodu prava. Jer, pravo se, pa ni pozitivno pravo, ne može definisati drugačije nego kao poredak i propisivanje koji su po svom smislu namjenjeni da služe pravdi." (str. 288-289.) ==Citirano izdanje== *Radbruch, G. (1980). ''Filozofija prava''. Beograd: Nolit [[Kategorija:Gustav Radbruch]] [[Kategorija:Literatura]] 2odayldk101e0r62gucpxrcmf3fkfii 14 7477 35342 2008-11-05T13:17:14Z Harač 23 New page: Gustav Radbruch 35342 wikitext text/x-wiki Gustav Radbruch 6jv74tjp5grf0xebok0zl7r77u0uv3k 10 7486 35438 2008-11-13T17:38:14Z Pearl 501 new 35438 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Heinrich-heine 1.jpg|120px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Heinrich Heine]]''' :"Gdje se knjige spaljuju, spaljivat će se i ljudi." :"Ko nezgrapnom rukom posegne za ružom, neka se ne žali što ga bode trnje." :"U mladosti je ljubav burnija, ali ne tako jaka, tako svemoćna kao kasnije." :"Samo nam srodna bol izmami suzu, i svako zapravo i plače zbog sebe." :"Muzika svadbene povorke uvijek me podsjeća na muziku vojnika koji ide u rat." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> gu1y8uhi6bmdjn5quzkaktiinhn0nqs 10 7487 35439 2008-11-13T17:44:42Z Pearl 501 35439 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:George Gordon Byron.jpg|120px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Lord Byron]]''' :"Ko se opredijeli za laž, mora da ima dobro pamćenje." :"Koristite svaku priliku za smijeh. To je najjeftiniji lijek." :"Ne plaši se neznanja, boj se lažnog znanja, jer od njega dolaze sve nesreće na svijetu." :"U prvoj ljubavi žena voli ljubljenoga, a u drugima voli ljubav." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> kvi0m05t9xx1p3d0ymcrz3q2p6of9j4 10 7488 35440 2008-11-13T17:55:22Z Pearl 501 35440 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Alfred Hitchcock NYWTS.jpg|120px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Alfred Hitchcock]]''' :"Ja sam filantrop: pružam ljudima ono što oni žele. Ljudi vole osjetiti užas i strah." :"Ljubav je partija karata, gdje svi varaju. Muškarci - da bi dobili, a žene - da ne bi izgubile." :"Postoji nešto što je mnogo važnije od svake logike: to je mašta." :"Sretno oženjen je samo onaj čovjek koji razumije svaku riječ koju njegova žena nije rekla." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> cfl4hobarx9o70gldmyh92c4wsjwhsl 14 7489 35463 35455 2008-11-13T18:38:21Z Pearl 501 35463 wikitext text/x-wiki . [[Kategorija:Glavne kategorije]] 4h0pzh6kyh810tegcpryz3anb386poi 10 7490 61299 61219 2024-05-16T17:06:39Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Šabloni]] to [[Category:Navigacijski šabloni po autorima]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61299 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Djela Miroslava Krleže | naslov = Djela [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = | podaci1 = * ''[[Banket u Blitvi]]'' * ''[[Evropa danas]]'' * ''[[Na rubu pameti]]'' * ''[[Vjetrovi nad provincijalnim gradom]]'' }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni po autorima]] [[Kategorija:Miroslav Krleža|*]] </noinclude> mabr2ncwv3xthwko40s916z5uavvadt 10 7491 61285 61208 2024-05-16T17:06:39Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Šabloni]] to [[Category:Navigacijski šabloni po autorima]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61285 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Djela Karla Marxa | naslov = Djela [[Karl Marx|Karla Marxa]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = | podaci1 = * ''[[Građanski rat u Francuskoj]]'' * ''[[Kapital]]'' * ''[[Kritika Hegelove filozofije države i prava]]'' * ''[[Kritika Gotskog programa]]'' * ''[[Manifest komunističke partije]]'' * ''[[Prilog kritici političke ekonomije]]'' * ''[[Njemačka ideologija]]'' * ''[[Prilog jevrejskom pitanju]]'' }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni po autorima]] [[Kategorija:Karl Marx|*]] </noinclude> 6b88g7r1s9ramads0rifgpi37xqpwbg 0 7493 52580 37014 2014-04-21T20:04:34Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52580 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film| |poster = |naziv =Plešimo zajedno |originalni naziv =Save The Last Dance |godina =2001. |zemlja =SAD |režiser =[[Thomas Carter]] |uloge =[[Julia Stiles]], [[Sean Patrick Thomas]], [[Kerry Washington]] }} '''Plešimo zajedno''' (''Save The Last Dance'') je [[film]] snimljen 2001. godine čija radnja počiva na [[William Shakespeare|Šekspirovoj]] drami "''[[Romeo i Julija]]''", smještena u predgrađu Chicaga. ==Sara Johnson== *Znaš Snook, pričaš previše sranja za nekog tko nikad ništa ne kaže. *Znaš što? Derek i ja se sviđamo jednom drugom i ako ti to smeta, onda se gubi. *Provodimo više vremena braneći našu vezu nego što ju uopće održavamo. *Ne mrzim tebe, samo nedostaje mi ona. *Imamo publiku. ==Derek Reynolds== *Ti to možeš Sara, ti si rođena da učiniš to. *Nitko te ne gleda osim mene. ==Chenille Reynolds== *Ne možeš si pomoći kad nekog voliš, Derek, i ne trebaš. ==Dijalog== *'''Nikki''': Ovo još nije gotovo, kujo. *'''Sara''': Ne znam ni zašto je započelo, kujo. <hr width="50%"/> *'''Sara''': Znači, ne slažeš se s onim što on čini, ali slažeš se s njim? To ima smisla. Razumijem. *'''Derek''': On je moj prijatelj, Sara. Ne moraš razumjeti. <hr width="50%"/> *'''Derek''': Step nije kružni ples. *'''Sara''': Uredu je, kružit ću, vjerovatno oko tebe. <hr width="50%"/> *'''Sara''': Ne postoji jedan svijet, Chenille. *'''Chenille''': To je ono čemu vas uče. Mi znamo drugačije. ==Vanjski linkovi== {{wikipedia}} * [http://www.imdb.com/title/tt0206275/quotes Citati iz filma na ''Internet Movie Database''] [[Kategorija:Film]] 47e6u6kqd0odz00fez7ce0vdj1664sc 0 7495 35853 35811 2009-01-01T11:57:57Z 85.158.38.197 35853 wikitext text/x-wiki "Dugo već čekam da mi rodi polje nekim dobrim žitom, da ga dobro prodam, i da kupim sebi, recimo: brdo i jednu divnu rijeku - kroz kuću da mi teče, pa da vide trave kako sam ja kralj, i kako mogu u noći sasjeći sve mrave, a opet - nikom ništa, jer sam moćan i lijep. Samo da mi polje rodi nekim dobrim žitom. A polje me moje prevarilo: NIKLA NEKA DIVLJA RAŽ. /Iz prve zbirke pjesama "U Ngdjezemlji grad Nigdjegrad", 1969.)]* e2fkmno6ifs2oc1p4v7d3yopq7bdrah 10 7499 61280 61180 2024-05-16T17:06:39Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Šabloni]] to [[Category:Navigacijski šabloni po autorima]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61280 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Djela Gabriela Garcíe Márqueza | naslov = Djela [[Gabriel García Márquez|Gabriela Garcíe Márqueza]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = | podaci1 = * ''[[Ljubav u doba kolere]]'' * ''[[O ljubavi i drugim nečistim silama]]'' * ''[[Pukovniku nema ko da piše]]'' * ''[[Sjećanje na moje tužne kurve]]'' * ''[[Sto godina samoće]]'' }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni po autorima]] [[Kategorija:Gabriel García Márquez|*]] </noinclude> aq6qt0m8g48fgunp05f43mymvrfzjpf 10 7501 45388 35800 2012-04-15T23:57:27Z Aavindraa 2798 Automatically replacing Leonardo self.jpg with superior quality file, Leonardo da Vinci - Self-Portrait - WGA12798.jpg 45388 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Leonardo da Vinci - Self-Portrait - WGA12798.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Leonardo da Vinci]]''' :"Samo veliki ljudi mogu uistinu voljeti." :"Slikar koji ne sumnja u svoje sposobnosti malo postiže." :"Velika ljubav proizilazi iz velikog saznanja voljene stvari, a ako je malo poznaješ, malo ćeš je, ili je uopće nećeš moći voljeti." :"Žalostan je takav učenik koji ne nadmaši svoga učitelja." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> ebcgobz1fv0tyd3nai695xg8xaeouxc 4 7502 35916 35813 2009-01-03T10:47:30Z Pearl 501 much better :) 35916 wikitext text/x-wiki * '''04. januar 2006''': Wikicitat na [[bosanski jezik|bosanskom jeziku]] dobio je svoj 3000ti citat i trenutno je na 8 mjestu na [[m:Wikiquote#List_of_Wikiquotes|Wikiquote]] "top ten" listi. * '''17. juni 2006''': Wikicitat na [[bosanski jezik|bosanskom jeziku]] je dobio svoj 2000ti citat i trenutno je na 9 mjestu na [[m:Wikiquote#List_of_Wikiquotes|Wikiquote]] "top ten" listi. * '''18. decembar 2005''': 41 tekst se nalazi na Wikicitatu. Lokaliziran je logo i već smo Wikicitat sa najvećim brojem tekstova u južnoslavenskom govornom području. * '''22. novembar 2005''': Krećemo. Lagano sa 8 tekstova i prevedenim interfejsom. [[Kategorija:Wikicitat]] g4pa0d53c3fittslly0c6zoia98zw1h 10 7505 35848 2008-12-31T17:49:14Z Pearl 501 new 35848 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Maxim Gorky authographed portrait.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Maksim Gorki]]''' :"Ne sudi - da ti ne sude." :"Ne budite ravnodušni, [[ravnodušnost]] je smrtonosna za ljudsku dušu." :"Oprezno biraj drugove zato što ima ljudi koji su zarazni kao [[bolest]]." :"Treba tako živjeti kako bi mogao samog sebe poštovati." :"[[Život]] teče - ko ga ne stigne, ostaje sam." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 4dglwvfpt7wgnqa3b4m70vybov2r7kt 10 7506 35850 2008-12-31T17:58:06Z Pearl 501 new 35850 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Plato-raphael.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Platon]]''' :"Znanje koje imamo je samo mrvica onoga što nemamo." :"Nikad ne obeshrabruj nekoga ko kontinuirano napreduje, bez obzira kako sporo." :"Neki ljudi vjeruju sve, samo ako im se šapne." :"Ljubav je teška bolest duše." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> dv0o25b1cgxn60soobqhrh68qu07ocf 10 7507 61277 61152 2024-05-16T17:06:39Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Šabloni]] to [[Category:Navigacijski šabloni po autorima]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61277 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Djela Borislava Pekića | naslov = Djela [[Borislav Pekić|Borislava Pekića]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = | podaci1 = * ''[[Atlantida]]'' * ''[[Bjesnilo]]'' * ''[[Vrijeme čuda]]'' }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni po autorima]] [[Kategorija:Borislav Pekić|*]] </noinclude> stdit5aj0kka0skx7h107dry5kzxa7l 10 7508 35949 35910 2009-01-03T15:23:23Z WizardOfOz 467 35949 wikitext text/x-wiki {| class="messagebox standard-talk" id="talkheader" align="center" style="background-color: #RRRRRR;" |- ! colspan="3" style="border: 1px solid #C0C090; background-color:#F8EABA; text-align:center;" | {{#ifeq:{{NAMESPACE}}|User talk| |[[Slika:Nuvola apps important.svg|50px]] Ovo je [[Wikicitat:Pravila korištenja stranice za razgovor|stranica za razgovor]] na kojoj možete predlagati izmjene na članku. | Ovo je [[Wikicitat:Pravila korištenja stranice za razgovor|stranica za razgovor]] na kojoj možete predlagati izmjene na članku. }} |- | style="background-color: #FFFFFF;" | * '''Pogledajte [[Wikicitat:Pravila korištenja stranice za razgovor|pravila korištenja stranice za razgovor]]''' * '''Potpisujte svoje komentare sa četiri tilda''' (<tt><nowiki>~~~~</nowiki></tt>). * '''Novi komentar stavljajte na dno stranice'''. <span class="plainlinks">[http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title={{TALKPAGENAMEE}}&action=edit&section=new Započnite novu temu]</span>. * '''Stranice za razgovor se ne smiju koristiti za iznošenje vlastitih teorija.''' | style="margin: 0px; background-color: #F8EABA; border: 1px solid #C0C090; " | *[[Pomoć:Sadržaj|Opća pitanja]] *[[Wikiquote:Tehnička pitanja|Tehnička pitanja]] {{{#ifeq:{{arpol|{{#if:{{SUBJECTSPACE}}|no|yes}}|yes}}}<br /> {{!}}colspan="4" style="border: 1px solid #C0C090; background-color:#F8EABA; text-align:center; padding:1px 3px 1px 3px;"{{!}}'''[[Help:Archiving a talk page|Archives]]:''' {{#ifexist: {{FULLPAGENAME}}/Archive index|[[{{FULLPAGENAME}}/Archive index|Index]],&nbsp;|<!-- nothing -->}}{{Archive list|nobr=yes|root={{FULLPAGENAME}}}}|<!-- nothing -->}}} |}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni]] </noinclude> kx6ph88qad2nbrzbv0twmd2wo725f3m 0 7509 49089 49088 2013-04-15T05:52:54Z 62.163.194.235 /* Osnovna pravila */ 49089 wikitext text/x-wiki Svrha stranice za razgovor je da omogući predlaganje korisnih izmjena na njima odgovarajućem članku. '''Korisnici stranice za razgovor ne smiju koristiti kao mjesto za iznošenje njihovih vlastitih mišljenja i teorije.''' == Osnovna pravila == * '''Ne skrećite sa teme''': Stranice za razgovor služe za raspravljanje o članku, a ne za razgovor o predmetu članka, i sigurno ne o drugim temama. Diskusiju zadržite na poboljšanju članka. Irelevantni komentari će biti uklonjeni. * '''Budite pozitivni''': Stranice za razgovor bi trebale biti korištene za predlaganje izmjena koje bi poboljšale članak, a ne za kritikovanje članka, na što pogotovo treba paziti ako je u pitanju članak o živoj osobi. Ako mislite da članak nije dobar, probajte ga popraviti. Ako ne znate kako ga popraviti, predložite izmjene na stranici za razgovor. * '''Ostanite objektivni''': Stranice za razgovor nisu forum na kojem bi korisnici mogli raspravljati o njihovom mišljenju o predmetu članka. Umjesto toga, kornisici bi ih trebali koristiti za raspravu o tome kako bi različiti pogledi na predmet članka (dobavljeni iz odgovarajućih izvora) mogli biti ukompovani u članak tako da rezultat bude neutralan članak. * '''Bavite se činjenicima''': Na stranici za razgovor možete tražiti pomoć u potrazi za izvorima, komponovanju proturiječnih činjenica iz različitih izvora, i ispitivanju pouzdanosti izvora. Traženje pouzdane reference koja bi podržala izjavu u članku je bolje nego osporavanje te činjenice. * '''Ostava''': Stranica za razgovor može se koristiti kao mjesto za skladištenje neprovjerenog materijala koji je izdvojen iz članka, i može se tu zadržati dok se ne pronađu reference da ga podrže. * '''Raspravljajte o napravljenim izmjenama''': Stranica za razgovor je posebno korisna za raspravljanje o izmjenama koje su načinili drugi korisnici. Bolje je raspraviti o napravljenim i poništenim izmjenama na stranici za razgovor nego zatrpavati historiju izmjena stranice konstantnim poništavanjem i vraćenjem izmjena. * '''Predlažite izmjene naslova''': Prije mijenjanja naslova članka poželjno je predložiti promijenu na stranici za razgovor kako bi ostali korisnici dali svoje mišljenje; preusmjeravanje popularnog članka može biti drastična i neočekivana promjena za korisnike. * '''Ne brišite tuđe komentare''': Nikako ne brišite i ne mijenjajte komentare drugih korisnika, naravno ukoliko nisu vuglarni ili irelavantni. Ne brišite i ne mijenjajte ni svoje komentare na koje je neko već odgovorio. Ukoliko želite ukloniti nešto iz svoga komentara, prekrižite ga sa <nowiki><s></s></nowiki>. Kada stranica za razgovor postane preduga, ne brišite je već je arhivirajte. Čitajte arhive prije nego postavite novi komentar, jer one mogu sadržavati odgovor na vašu nedoumicu. * '''Ne vrijeđajte''': Ne vrijeđajte i ne napdajte druge korisnike, i nemojte im prijetiti. Nikada ne iznosite njihovu privatnost. Nemojte ih pogrešno predstavljati i pogrešno citirati. == Lijepe navike == * '''Potpisujte svoje komentare''': Svoje komentare potpisujte sa četiri tilda (<nowiki>~~~~</nowiki>), koja će nakon što sačuvate izmjenu biti zamijenjena vašim korisničkim imenom. Imajte na umu da je nemoguće ostaviti komentar za koji ostali korisnici neće znati da je vaš, budući da korisničko ime ili IP adresa ostaju zapisani u historiji izmjena stranice. * '''Velika slova i uzvičnici''': VELIKA, '''podebljana''', i ''iskrivljena'' slova, kao i pretjerana upotreba uzvičnika, mogu učiniti da vaš komentar ne bude shvaćen ozbiljno. Nadalje, korištenje velikih slova se smatra vikanjem i otežava čitanje komentara. Iskrivljena slova se, međutim, mogu koristiti za naglašavanje ključne riječi, citata i slično. * '''Pazite na dužinu komentara''': Veliki komentari se teško razumiju, i često su ignorirani ili pogrešno shvaćeni. Ako je potrebno, pokušajte skratiti svoj komentar. == Korisničke stranice za razgovor == Korisnici imaju pravo uklanjati komentare sa vlastitih korisničkih stranica za razgovor, pa čak i upozorenja. Uklanjanje upozorenja je znak da je korisnik pročitao to upozorenje, što važi i za registrirane i neregistrirane korisnike. == Također pogledajte == * [[Wikicitati:Vrata zajednice]] [[Kategorija:Wikicitat]] elep1pbc17ypidffu6qexx4pjnjkmqd 4 7510 59757 58764 2021-04-16T15:26:46Z Csisc 7468 /* Ime projekta je Wikicitati na bosanskom jeziku */ 59757 wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {|style="clear:both; background:none; width:100%; align:center;" |- | style="border:1px solid #A9A9A9; padding: 1em 1em 1em; background-color:#F5F5F5" | <div style="font-size:10pt; text-align:center;"> Ako Vam nešto nije jasno o uređivanju i radu na Wikicitatima, ovo je stanica za Vas, gdje možete postaviti pitanje, a čijeg odgovora '''nema''' na stranicama pomoći. Samo kliknite na opciju "Uredi" i postavite pitanje, ali pitanje možete poslati i <div style="font-size:12pt;text-align:center;"> '''<span class="plainlinks">[http://bs.wikiquote.org/w/index.php?title=Wikicitati:Tehnička_pitanja&action=edit&section=new ovim putem!]</span>'''</div> </div> |} == Ime projekta je Wikicitati na bosanskom jeziku == Ime projekta je (u nominativu) Wikicitati na bosanskom jeziku, [[MediaWiki:Searchsuggest-search]] glasi {{int:Searchsuggest-search/bs}}. Isto tako <nowiki>{{SITENAME}}</nowiki> tj. <nowiki>{{IMESAJTA}}</nowiki> glasi {{IMESAJTA}}. To je vidljivo i iz <nowiki>{{ns:4}}</nowiki>, odnosno <nowiki>{{ns:Project}}</nowiki> odnosno <nowiki>{{ns:Wikiquote}}</nowiki>, te <nowiki>{{ns:5}}</nowiki> odnosno <nowiki>{{ns:Project_talk}}</nowiki>. Razgovor uz ispravno imenovanu stranicu [[Wikicitati:Vrata zajednice]] vodi na [[Razgovor o Wikicitatima:Vrata zajednice]], dok neispravno imenovana stranica [[Wikicitat:Pretraga]] ima predviđen razgovor na [[Razgovor:Wikicitat:Pretraga]], kao da je riječ o glavnom imenskom prostoru (<nowiki>{{ns:0}}</nowiki>; {{lc:{{int:Pageinfo-contentpage/bs}}}}). [[MediaWiki:Talk]] ({{int:talk}}) treba izbrisati da bi bio vidljiv [[MediaWiki:Talk/bs]] ({{int:talk/bs}}). Puno je jednostavnije lokalno osvježiti [[:Datoteka:Wiki.png|logo]] i prekategorizirati [[:Kategorija:Wikicitat|kategoriju]], nego trošiti vrijeme na glasanje i tražiti da drugi odrađuju posao na [[phab:|Phabricatoru]]. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- [[user: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] ([[user talk: Nesmir Kudilovic|razgovor]]) 08:00, 26. aprila 2019. – 20. ša'ban 1440. (CEST) == About deploying StructuredCategories in the Bosnian Wikiquote == Hello, I developed a Gadget that generates a link to a structured description of a given Wikimedia category based on the commonly used Wikidata statements to efficiently define its direct members. Please find the description of the Gadget at https://www.wikidata.org/wiki/Wikidata:Structured_Categories and its JavaScript source code at https://www.wikidata.org/wiki/User:Csisc/StructuredCategories.js. I ask how to deploy this tool in the Bosnian Wikiquote so that it can be featured in the Preferences for users. Yours Sincerely, --[[Korisnik:Csisc|Csisc]] ([[Razgovor s korisnikom:Csisc|razgovor]]) 15:26, 16 april 2021 (KSV) [[Kategorija:Wikicitat]] el7l8vmmhiakfh07ap681emd6cnqfnq 10 7513 61214 36309 2024-05-16T14:32:00Z Srđan 4695 61214 wikitext text/x-wiki {| width="100%" cellpadding="5" cellspacing="5" style="background:#F0F8FF; border-style:solid; border-width:2px; border-color:black;" |- | align="left" style="background:#FFFFCC; border: 0px solid #eeeeee;|<div style="position:relative"><div style="font-size:110%; color:black; margin: 0; padding-top: 0.25em; padding-bottom: 0.25em;">[[Slika:Boom.svg|left|150px]] ''''' Dobrodošli na Wikicitat na bosanskom jeziku!'''''</div></div> |- valign="top" align="center" |} {| width="100%" cellpadding="5" cellspacing="5" style="background:#F0F8FF; border-style:solid; border-width:2px; border-color:black;" |- | align="left" style="background:#FFFFCC; border: 0px solid #eeeeee;|<div style="position:relative"><div style="font-size:100%; color:black; margin: 0; padding-top: 0.25em; padding-bottom: 0.25em;"> Sudjelujte i Vi u obogaćivanju ove riznice pisane riječi! Kako bismo Vam olakšali prve korake predlažemo da pogledate sljedeće stranice: *[[Pomoć:Sadržaj|Wikicitat]]- šta je to Wikicitat, kako sudjelovati, kako koristiti, kako uređivati *[[Wikicitati:Pomoć|Posebni standardi za pisanje tekstova]] Slobodno komunicirajte s ostalim korisnicima na njihovim stranicama za razgovor. Dodatne informacije o temi koja Vas zanima možete dobiti ako pitanje postavite na [[Wikicitat:Čaršija|Čaršiji]]. Ne potpisujte se na člancima. Potpis je nužan na stranicama za razgovor i Čaršiji prilikom ostavljanja bilo kakvog komentara. Svoj potpis možete ostaviti navođenjem četiri puta znaka tilde (<nowiki>~~~~</nowiki>) ili klikom na odgovarajući gumb na alatnoj traci. Još jednom, dobro došli! </div></div> |- valign="top" align="center" |}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni|Dobrodošlica]] </noinclude> eczfymnb84nqiuzyec0awxwxe4i46bs 10 7516 35998 2009-01-05T12:08:17Z Pearl 501 new 35998 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Stendhal.jpg|120px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Stendhal]]''' :"Ljubav je izvanredan cvijet, ali treba imati hrabrosti da se ubere na ivici užasnog ponora." :"Riječ je data čovjeku da sakrije svoju misao." :"Zlo na svijetu ne prouzrokuju oni što kažu sve što znaju, nego oni koji kažu više nego što znaju." :"Muškarca ponizi dužina osvajanja, dok za ženu znači slavu." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> skvs7ysyb6jo6qjbkcfe3lups80wobx 10 7517 36000 2009-01-05T12:17:03Z Pearl 501 new 36000 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Image dost 02.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Fjodor Dostojevski]]''' :"Ako pri svakoj prijateljskoj usluzi odmah misliš na zahvalnost, onda nisi darovao, već prodao." :"Glupan koji je postao svjestan da je glupan nije više glupan." :"U srcu koje iskreno ljubi ili ljubomora ubija ljubav, ili ljubav ubija ljubomoru. Sasvim suprotno biva sa strašću." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 73yp8ibskz3obr12iz9nqoft24gcaqh 0 7521 52504 49225 2014-04-21T17:04:45Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52504 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Lovac na zmajeve |autor =[[Khaled Hosseini]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''The Kite Runner'' |datum prvog izdavanja =2003. }} *"Ljudi griješe kada kažu da [[prošlost]] može da se pokopa. Jer ona umije da se probije na površinu." *".. Nije joj trebalo mnogo pomoći jer je, čak i dok se rađao, Hasan bio vjeran svojoj [[priroda|prirodi]]: nije bio sposoban da bilo koga povrijedi. Malo stenjanja, malo napinjanja i Hasan je izašao. Izašao osmjehnut." *"Hasan i ja smo odrasli na istom [[mlijeko|mlijeku]]. Prve korake načinili smo na istom travnjaku, u istom dvorištu. A pod istim krovom izgovorili smo prve [[riječ]]i. ::Moja prava riječ je bila ''Baba''. ::Njegova je bila ''Amir''. Moje ime. " *"Problem je, naravno, bio u tome što je Baba [[svijet]] doživljavao crno-bijelo. A o tome šta je crno a šta bijalo odlučivao je on. Osobu koja tako živi ne možete da volite a da je se pritom i ne bojite. Možda čak pomalo i da je mrzite." *"...postoji samo jedan [[grijeh]], jedan jedini. A to je [[krađa]]. Svaki drugi grijeh neka je vrsta krađe. ... Kada ubiješ [[čovjek]]a, kradeš [[život]]", rekao je Baba. "Kradeš pravo njegove [[žena|žene]] na [[muž]]a, otimaš njegovoj djeci oca. Kada slažeš, kradeš nečije pravo na [[istina|istinu]]. Kada varaš, kradeš pravo na [[pravda|pravdu]]." *"Ako [[Bog]] postoji, onda se nadam da ima važnije brige od toga što ja pijem viski ili jedem svinjetinu." *"[[Djeca]] nisu bojanke. Ne možeš da ih ispuniš svojim omiljenim bojama." *"Kad se crta podvuče, ja sam bio Paštun a on Hazara, ja sunit a on šiit, i to nikada i ništa neće promijeniti. Ništa. :A ipak, bili smo djeca koja su zajedno naučila da puze, i nikakva [[historija]], narodnost, [[društvo]] niti [[religija]] to neće promijeniti." *"Izgledalo je kao da ću te iste noći kada sam otkrio jedan cilj spisateljstva, ironiju, biti upoznat i sa jednom opasnošću: rupom u zapletu. I da će me tome naučiti niko drugi nego Hsan. Nepismeni Hasan koji u životu nije napisao ni jednu jedinu riječ." *"Onda su mu se usne izvile, i tada sam tačno znao šta radi. Osmjehivao se. Baš kao i kada je izašao iz majčine utrobe. Otok na usni je splasnuo i rana je polako zarasla. Sljedeće zime postala je tek jedva vidljiv ožiljak. Što je bilo ironično. Jer te zime je Hasan prestao da se osmjehuje." *"Mladi Indus će brzo naučiti ono što su Britanci naučili početkom vijeka, i što će Rusi naučiti krajem osamdesetih: Afganistanci su nezavisan narod. Afganistanci obožavaju običaje i užasavaju se pravila. ...A kada lovac na zmajeve uzme zmaja u ruke, niko ne smije da mu ga uzme. To nije bilo [[pravilo]]. To je bio [[običaj]]." *"Takvi su vam ljudi koji ozbiljno misle sve što kažu. Vjeruju da to važi i za sve druge." *"Takav vam je bio Hasan. Toliko prokleto čist da biste se u njegovoj blizini uvijek osjećali neiskreno. ... Nije umio da čita bukvar, ali mene je čitao kao od šale." *"Na kraju, svijet uvijek pobjeđuje. Naprosto, tako stoje stvari." *"Ne možeš jednog dana da naređuješ nekome da ti očisti cipele, a sutradan da ga zoveš 'sestro'." *"Ali bolje je kada boli istina nego kada utjehu pruža laž." *"Uvijek mnogo vise boli imati pa izgubiti, nego uopste nemati." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Literatura]] egivfjq9sx3mtus0u5wfmdgt6kruliw 0 7522 60624 52054 2023-06-13T21:27:38Z Niegodzisie 7018 60624 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Khaled Hosseini خالد حسینی |slika=[[slika:George and Laura Bush with Khaled Hosseini in 2007 detail2.JPG|150px]] |tekst uz sliku=američki pisac i liječnik rodom iz Afganistana |datum rođenja= 4. mart 1965. |mjesto rođenja=Kabul, Afghanistan |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[[Ljudi]] griješe kada kažu da [[prošlost]] može da se pokopa. Jer ona umije da se probije na površinu." (''[[Lovac na zmajeve]]'') *"...postoji samo jedan [[grijeh]], jedan jedini. A to je [[krađa]]. Svaki drugi grijeh neka je vrsta krađe. ... Kada ubiješ [[čovjek]]a, kradeš [[život]]. Kradeš pravo njegove [[žena|žene]] na [[muž]]a, otimaš njegovoj [[djeca|djeci]] [[otac|oca]]. Kada slažeš, kradeš nečije pravo na [[istina|istinu]]. Kada varaš, kradeš pravo na [[pravda|pravdu]]." (''Lovac na zmajeve'') *"Djeca nisu bojanke. Ne možeš da ih ispuniš svojim omiljenim bojama." (''Lovac na zmajeve'') ==Djela== *''[[Lovac na zmajeve]]'' {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Hosseini, Khaled}} [[Kategorija:Američki pisci]] b8g8howhmdbjvulqsadx3rxp6e1jdpg 14 7525 61352 36073 2024-05-16T18:02:49Z Srđan 4695 61352 wikitext text/x-wiki * [[Kategorija:Francuska|Arhitekti]] 7y8xo3rxz5mnz67hqczkvmkvpjrtceo 14 7526 36074 2009-01-15T09:04:39Z Pearl 501 new 36074 wikitext text/x-wiki * [[Kategorija:Glumci]] 6evx7w8ttj9w0n7gup2njh78faylmfj 14 7527 61841 36076 2024-05-18T06:31:05Z Srđan 4695 61841 wikitext text/x-wiki * [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Hirurzi]] 221zrsvf6zf1jrzvp9u8c3m241l6dqt 14 7528 61760 55236 2024-05-17T11:43:57Z Srđan 4695 61760 wikitext text/x-wiki * [[Kategorija:Češka|Glumci]] [[Kategorija:Glumci]] e14r1thx1aaelvlq186v6151hemd842 14 7529 62014 36078 2024-05-18T16:46:48Z Srđan 4695 62014 wikitext text/x-wiki * [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Scenaristi]] [[Kategorija:Scenaristi]] i7b836n7p3jlos3f0uccfgumcv3q51u 14 7530 61764 51245 2024-05-17T11:44:54Z Srđan 4695 61764 wikitext text/x-wiki * [[Kategorija:Češka|Režiseri]] [[Kategorija:Režiseri]] pdh6dv25f35nzfv5k4ackidri7uxcgb 14 7531 61589 51232 2024-05-17T07:39:05Z Srđan 4695 61589 wikitext text/x-wiki * [[Kategorija:Rusija|Režiseri]] [[Kategorija:Režiseri]] 8smwpd5i9fus80vp7g7m5dsc11hfxrj 14 7532 61565 51226 2024-05-17T07:28:08Z Srđan 4695 61565 wikitext text/x-wiki * [[Kategorija:Rusija|Filozofi]] [[Kategorija:Filozofi]] p18cirn06vbu3vjhskwnsoahw1ekwi8 14 7533 61558 36088 2024-05-17T07:20:44Z Srđan 4695 61558 wikitext text/x-wiki * [[Kategorija:Poljska|Naučnici]] [[Kategorija:Naučnici]] 0a27jzmw7y6ai9niy4qvy4eh726yeo7 14 7534 61557 51222 2024-05-17T07:20:39Z Srđan 4695 61557 wikitext text/x-wiki * [[Kategorija:Poljska|Muzičari]] [[Kategorija:Muzičari]] 4ann22s86yq05dih2vs7kxk860u98ue 14 7537 36141 2009-01-28T11:34:18Z Harač 23 Nova stranica: Karl Popper 36141 wikitext text/x-wiki Karl Popper 2csmav2ml3ai61vrfk66lqhgg41etgx 0 7538 54012 36153 2015-02-21T20:08:53Z 92.36.168.187 54012 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji |autor =[[Karl Popper]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''The Open Society and Its Enemies'' |datum prvog izdavanja =1943. }} * "Vjerujemo da je [[sreća]] plod slobode, a [[sloboda]] plod smjelosti." * "Tvrdim da u '[[Država (Platon)|Državi]]' on koristi termin 'pravičnost' kao sinonim za ono što je u interesu najbolje države. Šta je u interesu najbolje države? Zaustaviti promjenu održavanjem rigidne klasne podjele i klasne vladavine. Ako sam u pravu u ovoj interpretaciji, onda moramo reći da Platonov zahtjev za pravičnošću ostavlja njegov politički program na nivou totalitarizma; i moramo zaključiti da se moramo čuvati opasnosti da budemo impresionirani jedino riječima." * "Nema sumnje da je učenje o izabranome narodu izraslo iz plemenskog oblika društvenog života. Tribalizam, tj. naglašavanje vrhovne važnosti plemena bez koga individua ne predstavlja ništa, jeste elemenat koji ćemo naći u mnogim oblicima historicističkih teorija... Drugi aspekt učenja o izabranome narodu jeste udaljenost onoga što ono nudi kao cilj historije." * "Tako ako se želim prijaviti kao 'Egzistencija' (sigurno vrlo skromna želja); moram 'potvrditi svoju ličnost' (...) Ova još uvijek približno popularna teorija vodi, kao što je [[Hegel]] jasno zapazio, novom opravdanju teorije ropstva. Jer samopotvrđivanje, ukoliko se tiče odnosa jednoga prema drugima, znači pokušaj dominacije nad njima. Hegel zbilja pokazuje da svi lični odnosi, na taj način mogu biti svedeni na osnovni odnos gospodara i roba, vladanja i podređenosti. Svako se mora boriti za potvrđivanje i dokazivanje sebe... Ova čarobna teorija ličnih odnosa ima, naravno, svoj duplikat u Hegelovoj teoriji međunarodnih odnosa. Narodi moraju potvrditi sebe na Pozornici Historije, njihova je dužnost pokušati vladati Svijetom (...) U našem vlastitom vremenu, Hegelov histerični historicizam još je plodno tle kojem moderni totalitarizam duguje svoj brz rast (...) Transsupstancija hegelizma u rasizam ili Duha u Krv nije mnogo promijenila glavnu tendenciju hegelizma. To mu je samo dalo primjesu biologije i modernog evolucionizma. Dakle, formula fašističkog napitka je u svim zemljama ista: Hegel začinjen materijalizmom devetnaestog stoljeća..." * "Vjerujem da svaka takva [[revolucija]] mora kao svoj jedini cilj imati uspostavljanje [[Demokratija|demokratije]]; pod demokratijom ne mislim na nešto tako neodređeno kao što je 'vladavina naroda' ili 'vladavina većine', nego na skup ustanova (između ostalog na opće izbore, to jest pravo ljudi na raspuštanje svoje vlade) koje bi dopustile javnu kontrolu vladara i njihovo otpuštanje od strane onih kojima se vlada i koje bi potčinjenima omogućile dobiti reforme bez upotrebe nasilja, čak i protiv volje vladara. Drugim riječima, upotreba [[Nasilje|nasilja]] je opravdana samo pod [[Tiranija|tiranijom]] koja onemogućuje nenasilne reforme, i ona mora imati samo jedan cilj, stvaranje državnog uređenja koje omogućuje reforme bez nasilja (...) Produžena upotreba nasilja može dovesti do gubljenja slobode, pošto takva situacija može izazvati ne nepristrasnu vladavinu razuma, nego vladavinu jednog čovjeka. Nasilna revolucija koja hoće više od rušenja tiranije vjerovatno bi izazvala novu tiraniju kao vjerovatno ostvarenje svojih realnih ciljeva." * "Ja možda griješim, a vi možda u pravu, ali mi - zajedničkim nastojanjem - možemo dosegnuti [[Istina|istinu]]." (''Pogovor'') [[Kategorija:Literatura]] [[kategorija:Karl Popper]] {{Wikipedia}} luaowjs686w89vwrabhwv542amepeol 10 7539 61278 61183 2024-05-16T17:06:39Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Šabloni]] to [[Category:Navigacijski šabloni po autorima]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61278 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Djela Hansa Kelsena | naslov = Djela [[Hans Kelsen|Hansa Kelsena]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = | podaci1 = * ''[[Opća teorija države i prava]]'' * ''[[O osnovnoj normi]]'' * ''[[Čista teorija prava]]'' * ''[[Glavni problemi teorije državnog prava]]'' * ''[[Opća teorija normi]]'' }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni po autorima]] [[Kategorija:Hans Kelsen|*]] </noinclude> sz0vasure52np1yhni09njwn5fmsjje 10 7542 36192 2009-02-02T11:57:39Z Pearl 501 new 36192 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Giacomo Leopardi.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Giacomo Leopardi]]''' :"Velika je zabluda, u koju svaki dan upadaju ljudi, kad vjeruju da drugi neće odati njihovu tajnu." :"Poštovanje je nalik na cvijet koji - kad ga jednom pogaze ili kad uvene - više nikad ne dobiva prijašnju svježinu." :"Kada su nekoga upitali što je najrjeđe na svijetu, odgovorio je: ''Ono što pripada svima, a to je zdrav razum!''" ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> f8f7w75906h5ipi2h8i0dkxucib5ov7 10 7543 36238 36237 2009-02-12T17:13:15Z Pearl 501 Vraćena izmjena 36237 [[Special:Contributions/Pearl|korisnika Pearl]] ([[User talk:Pearl|razgovor]]) 36238 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Kierkegaard.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Sören Kierkegaard]]''' :"Život se mora živjeti unaprijed, no može se razumjeti samo unatrag." :"Obilježje malih duhova je prezirati ono što ne razumiju." :"Uopće nije istina da naučnik slijedi istinu, ona slijedi njega." :"Savršena je ljubav ona koja nas čini nesretnima." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> qw2fw4evxn9yqx51h1l9isqqpejrucl 10 7544 36194 2009-02-02T12:00:46Z Pearl 501 new 36194 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:François de La Rochefoucauld.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[François de La Rochefoucauld]]''' :"Ljubav se ne može kriti onde gdje je, niti se može izgubiti onde gdje nije." :"Pametnima smatramo samo one koji misle jednako kao i mi." :"Prema sreći treba da se odnosimo kao prema zdravlju; da uživamo u njoj kad je dobro, da budemo strpljivi kad je loša." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> oggcpf361p0bhmq0pmphtnkd3k6vqm2 0 7560 52542 36249 2014-04-21T18:43:40Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52542 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nisargadatta Maharaj |slika= |tekst uz sliku=''Indijski duhovni učitelj'' |datum rođenja=17. april 1897. |mjesto rođenja=Bombay, Indija |datum smrti= 8. septembar 1981. |mjesto smrti=Bombay, Indija }} *„Smatram prihvatanjem toka [[život]]a stav: neka dođe što će doći i neka ode što će otići.“ *„Kad bi ljudi znali da se ništa ne može desiti dok cijeli univerzum ne učini da se to desi, oni bi postigli mnogo više sa manje rasipanja [[energija|energije]].“ *„U vašem svijetu vi ste zaista sami, zatvoreni u vašim uvijek promjenljivim [[snovi]]ma, koje vi smatrate životom.“ {{Wikipedia|Nisargadatta Maharaj}} [[Kategorija:Duhovni učitelji]] gt10fkyhfasiaptcdjljv6voz9560gy 0 7562 52533 46953 2014-04-21T18:01:28Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52533 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Morgan Scott Peck |slika= |tekst uz sliku=Američki psihijatar i psihoterapeut |datum rođenja=22. maj 1936. |mjesto rođenja=New York City |datum smrti= 25. septembar 2005. |mjesto smrti=Connecticut }} ==Put kojim se rjeđe ide== *„Činjenica da se veoma nevjerovatni [[događaj]]i, događaji za koje se ne može naći uzrok u okviru poznatih prirodnih [[zakon]]a, dešavaju sa nevjerovatnom frekvencijom postala je poznata kao princip [[sinhronost]]i.“ *„Srećna otkrivanja se dešavaju svima nama, ali često ih ne prepoznajemo, smatramo takve događaje beznačajnim i tako ih ne koristimo u potpunosti.“ [[Kategorija:Američki psihijatri]] p3ltpz7ysv35m6myw9jslvt9ydjx0tp 14 7563 46420 36256 2012-07-30T22:25:41Z MerlIwBot 2417 Bot uklanja: [[nl:Categorie:Persoon]] (deleted), [[ca:Categoria:Frases cèlebres de...]] (deleted) 46420 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Glavne kategorije]] [[ar:تصنيف:حسب الأسماء]] [[zh-min-nan:Category:Jîn-bu̍t]] [[bg:Категория:Хора]] [[cs:Kategorie:Lidé]] [[de:Kategorie:Person]] [[el:Κατηγορία:Άνθρωποι]] [[en:Category:People]] [[es:Categoría:Personas]] [[eo:Kategorio:Aŭtoroj]] [[eu:Kategoria:Pertsonak]] [[fa:رده:افراد]] [[he:קטגוריה:אישים]] [[hu:Kategória:Személyek]] [[hy:Կատեգորիա:Մարդիկ]] [[id:Kategori:Tokoh]] [[it:Categoria:Persone]] [[ja:Category:人物]] [[ko:분류:사람]] [[ku:Kategorî:Kes]] [[la:Categoria:Homines]] [[no:Kategori:Personer]] [[pl:Kategoria:Ludzie]] [[pt:Categoria:Pessoas]] [[ru:Категория:Персоналии]] [[sk:Kategória:Ľudia]] [[sl:Kategorija:Ljudje]] [[fi:Luokka:Henkilöt]] [[sv:Kategori:Personer]] [[lb:Category:Persoun]] [[nn:Kategori:Personar]] [[zh:Category:人物]] n8a8w8zr9m5vmicmpltkrhwaga1n1in 14 7564 59460 58091 2020-09-05T05:22:34Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q4048530]] na [[d:|Wikidati]] 59460 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Ljudi]] [[ar:تصنيف:اختصاصات]] [[bg:Категория:Занятия]] [[de:Kategorie:Beruf]] [[el:Κατηγορία:Επαγγέλματα]] [[es:Categoría:Ocupaciones]] [[hy:Կատեգորիա:Աշխատանքներ]] [[ja:Category:職業]] [[pl:Kategoria:Profesje]] [[pt:Categoria:Ocupação]] [[sk:Kategória:Povolania]] [[sl:Kategorija:Poklici]] [[th:Category:อาชีพ]] [[zh:Category:职业]] lq4f1fqqufiy3oemfahpvavdwbx3gfz 14 7565 36259 2009-02-15T15:47:25Z Squirrel 298 Nova stranica: [[Kategorija:Psihijatri]] 36259 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Psihijatri]] khanxfozmz2p8d91gap3hagfqm9qoz5 10 7568 58346 36281 2017-12-27T01:36:23Z CommonsDelinker 84 Removing [[:c:File:Andric_Ivo.jpg|Andric_Ivo.jpg]], it has been deleted from Commons by [[:c:User:JuTa|JuTa]] because: [[:c:COM:OTRS|No permission]] since 19 December 2017. 58346 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Ivo Andrić]]''' :"Čovjeka ćete najbolje upoznati ako ga posmatrate kako se ponaša kad se nešto dijeli besplatno." :"Da je šutnja snaga, a govorenje slabost, vidi se po tome što starci i djeca vole da pričaju." :"Što ne boli - to nije život, što ne prolazi - to nije sreća." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> k6g39gf62ur9ptx7is8q5n7mlwiu5ui 0 7572 53891 53890 2015-01-20T04:16:54Z KWiki 2477 KWiki je premjestio stranicu [[Henri Šesti - drugi dio]] na [[Henrik VI - drugi dio]] 53891 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =''Henrik VI - drugi dio'' |autor =[[William Shakespeare]] |slika = |tekst uz sliku =historijska drama |originalni naziv =''The Second Part of King Henry VI'' |datum prvog izdavanja =1590-91? }} ==Kasapin== *"Prva stvar koju treba da uradimo :- poubijajmo sve [[Pravo|pravnike]]!" (IV, ii) ==Dijalozi== *'''Cade''': "Tako, gospodo. A sad nek' odu neki :da sruše hram Savoj, a drugi [[Pravo|pravničku]] školu; :dole sa svim tim!" :'''Kasapin''': "Imam jednu molbu na Vaše lordstvo." :'''Cade''': "Pa neka je i lordstvo, al' bit će ti ispu- :njena zbog te riječi." :'''Kasapin''': "Samo bi' želio da zakoni Engleske :odsad izlaze na Vaša usta." :'''Holland''' (''u stranu''): "Vjere mi, onda će to biti :ranjivi [[zakon]]i; jer po ustima su ga tresnuli :džilitom, pa mu još nisu zarasla." :'''Tkač''' (''u stranu''): "Ne, Johne, bit će to smrdljivi :zakoni; jer dah mu zaudara na prženi sir, koji :često jede." :'''Cade''': "Pomislio sam o tome; i bit će tako. :Hajd' sad! Spalite sve povelje ove kraljevine; :moja će usta od sad biti engleski parlament." :'''Holland''' (''ustranu''): "E, onda će po svim :izgledima ti zakoni ujedati, ako mu se ne :izbiju zubi." :'''Cade''': "I odsad će sve stvari biti zajedničke." (IV, vii) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:William Shakespeare]] {{Wikipedia}} {{Djela Williama Shakespearea}} q3jbyw8irlz1ns9dtrr0p08gniddvkc 10 7577 36327 2009-02-27T16:41:46Z Pearl 501 36327 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Thomas Carlyle.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Thomas Carlyle]]''' :"Tragedija života nije toliko u tome što ljudi propate koliko u tome što promaše." :"Prva dužnost čovjeka je da pokori strah." :"Historija svijeta je samo biografija velikih ljudi." :"Nema željeznog lanca niti bilo kakve vanjske sile koji bi prisilili čovjekovu dušu da vjeruje ili da ne vjeruje." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 3t1fb5wtcsaznoniuf037w6ukjyvcc9 0 7582 36370 36369 2009-03-09T16:50:26Z Pearl 501 36370 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =O ljubavi i drugim nečistim silama |autor =[[Gabriel García Márquez]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Del amor y otros demonios'' |datum prvog izdavanja =1994. }} *"... Cayetano dohvati ruku Sierve Marije i pritisne je na svoje [[srce]]. Ona oćuti kako u njemu bjesni [[oluja]]. :- Uvijek je tako - reče on." *"Mislim da sam već osuđen, ali to nije djelo Duha Svetoga - reče mirno Delaura. - Uvijek sam vjerovao da on više drži do [[ljubav]]i nego do [[vjera|vjere]]." {{Wikipedia|O ljubavi i drugim nečistim silama}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Gabriel García Márquez]] ev1mn8mccrblkgrcndremmy3kc9fowi 10 7583 36371 2009-03-09T20:31:51Z Pearl 501 36371 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Lao Tzu - Project Gutenberg eText 15250.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Lao Tse]]''' :"Svi već znaju da slabost nadmašuje snagu i da nježnost pobjeđuje ljude čvrste kao dijamant, ali niko neće pokazati kako." :"Dajte čovjeku ribu i nahranit ćete ga za jedan dan; naučite ga kako da je lovi i prehranit ćete ga za cijeli život." :"Jedno jedino evo ti vrijedi više nego deset neka ti Bog pomogne." :"Pazite na svoje misli; one su početak postupaka." :"Poznavati druge je inteligencija; poznavati sebe je prava mudrost. Kontrola drugih je snaga; kontrola sebe samog je prava moć. " ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> l2g01f6mbv8o935x7keoz7uss3qgep7 10 7584 36372 2009-03-09T20:35:55Z Pearl 501 36372 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Orlai-petofi1.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Sándor Petőfi]]''' :"Kraljevi nam i tako nikada ne daju ništa, od njih ono što hoćemo - moramo uzeti." :"Teško onome velikome čovjeku kojemu se možemo samo diviti, ali ga ne možemo voljeti. Ljubav je vječna kao bog, divljenje prolazno kao svijet." :"Gdje je vjera gospodar, tamo je razum sluga čija je dužnost da šuti." :"Slučajnost je nezvani, ali često veoma dragi gost." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> o759mxvcsz6roq15yb4a9595656o0jg 10 7585 36375 2009-03-09T20:42:30Z Pearl 501 36375 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Churchill portrait NYP 45063.jpg|100px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Winston Churchill]]''' :"Govor bi trebao biti poput ženske suknje: dovoljno dugačak da bi pokrio temu, a dovoljno kratak da bi bilo zanimljivo." :"Najviše se laže u ljubavi, lovu i u predizbornoj kampanji." :"Ne postoje naši stalni pijatelji i naši stalni neprijatelji, postoje samo naši stalni interesi." :"Umjesto da se unaprijed brinemo, bolje je da unaprijed razmišljamo i planiramo." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 7y9xa8m008i321xgrsee8wpxevxu6d2 10 7586 61288 61195 2024-05-16T17:06:39Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Šabloni]] to [[Category:Navigacijski šabloni po autorima]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61288 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Djela Johna Maxwella Coetzeea | naslov = Djela [[John Maxwell Coetzee|Johna Maxwella Coetzeea]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = | podaci1 = * ''[[Čekajući barbare]]'' * ''[[Sramota (Coetzee)|Sramota]]'' * ''[[Zemlja sumraka]]'' * ''[[Život i doba Michaela K.]]'' }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni po autorima]] [[Kategorija:John Maxwell Coetzee|*]] </noinclude> a1lb3lwq6d5p9wy1gn4bgnrzq4ihg5l 0 7597 59612 44384 2020-12-04T21:40:25Z 78.155.54.4 59612 wikitext text/x-wiki "Složenost nekog problema znači samo teškoću da se on naučno objasni,da se sazna [[istina]] o njemu,a nikako i nemogućnost da se to postigne." "[[Reforma]] podrazumijeva otvorenost kao polazište, razvijenu individuu kao svog nosioca, svijet kao partnera, ljudska [[prava]] i slobode kao svoje standarde, demokratiju kao svoj politički milje” "Svaki [[nacionalista]] liči na čovjeka koji kroz vrijeme ide natraške, svađajući se s prolaznicima." "Metafizičko je ono što se ne može nikada do kraja saznati,ali što se može naslućivati,i u šta se može vjerovati." "Ako [[stvarnost]] metaforično predstavimo kao veliku knjigu kojoj ne znamo početak i ne možemo da naslutimo kraj,a naš život kao vrijeme koje nam je dato da čitamo i saznajemno iz nje,i znamo da je ono u ogromnom neskladu sa vremenom potrebnim da se ta “knjiga života” pročita,postaje nam jasnije zašto čovjek postavlja sebi pitanja na koja ne može da odgovori, i čemu [[metafizika]].Tada se jače doživi potreba,duboko ljudska da se sve to obuhvati i shvati,za šta nam je znanje malo,a razum nedovoljan. A osjeti se sva tragičnost našeg postojanja kroz saznanje da “smo svi riba koja nikada neće izaći na površinu živa”. U tome je “užas metafizike”." "Lakše nam je okrenuti pogled na oblik tudjeg promašaja, nego spustiti [[misao]] na suštinu ličnog udesa." "...Ako ne možemo da izgradimo ili izmijenimo [[svijet]] van nas, možemo da ga stvorimo ili obnovimo u nama." "Kada najbolji iz jednog svijeta odlaze, taj [[svijet]] biva manji. U osami oni ostavljaju [[trag]] i [[misao]] koja će ih nadživjeti." "[[Smrt]] je tren u kom se [[život]] pretvori u [[sjećanje]]" "[[Kultura]] nije odnos prema drugome, kultura je odnos prema sebi" "Zna taj [[beskraj]] da otvori mnoge puteve, a da ih kasnije svede, ne ostavljajući ni onaj jedan kojim se možemo vratiti odakle smo krenuli" " Nikada kroz istoriju nijesmo imali nikoga boljeg od sebe samih. A upravo smo na velikim istorijskim raskrsnicama imali u sebi samima veće neprijatelje od onih koje je vrijeme i sudbina vodila protiv nas. Često smo umjeli da se sačuvamo od drugih, ponekad i druge od sebe, ali gotovo nikad nijesmo umjeli da sačuvamo sebe od sebe samih." qcaaoxffc907hj9k0fv2asqkd4xyn82 0 7598 36601 36501 2009-04-05T13:45:58Z Ivannamne 777 36601 wikitext text/x-wiki "Složenost nekog problema znači samo teškoću da se on naučno objasni,da se sazna istina o njemu,a nikako i nemogućnost da se to postigne." "Metafizičko je ono što se ne može nikada do kraja saznati,ali što se može naslućivati,i u šta se može vjerovati." "Ako stvarnost metaforično predstavimo kao veliku knjigu kojoj ne znamo početak i ne možemo da naslutimo kraj,a naš život kao vrijeme koje nam je dato da čitamo i saznajemno iz nje,i znamo da je ono u ogromnom neskladu sa vremenom potrebnim da se ta “knjiga života” pročita,postaje nam jasnije zašto čovjek postavlja sebi pitanja na koja ne može da odgovori, i čemu metafizika. Tada se jače doživi potreba,duboko ljudska da se sve to obuhvati i shvati,za šta nam je znanje malo,a razum nedovoljan. A osjeti se sva tragičnost našeg postojanja kroz saznanje da “smo svi riba koja nikada neće izaći na površinu živa”. U tome je “užas metafizike”. "[[Reforma]] podrazumijeva otvorenost kao polazište, razvijenu individuu kao svog nosioca, svijet kao partnera, ljudska [[prava]] i slobode kao svoje standarde, demokratiju kao svoj politički milje” "Svaki [[nacionalista]] liči na čovjeka koji kroz vrijeme ide natraške, svađajući se sa prolaznicima." ttlzk4dz30r2wap42yo91kq9jbvqkbd 10 7601 36541 2009-04-01T12:42:23Z Pearl 501 n 36541 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Schopenhauer.jpg|100px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Arthur Schopenhauer]]''' :"Ljude u društvo tjera unutrašnja praznina i dosada. Ako osjete da su nam potrebni, ljudi postaju obijesni i arogantni." :"Ono što nas najneposrednije usrećuje jeste vedrina uma. Ova osobina je sama sebi nagrada. Zato bi razvijanje vedrine u sebi valjalo staviti ispred svih težnji!" :"Samoća je sudbina svih značajnijih duhova." :"Prijatelj svih nije ničiji prijatelj." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> lr7uzi9u1w1o1375ntt07ekr1a6qm3b 10 7624 36795 2009-05-10T10:30:40Z Pearl 501 n 36795 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Seneca.jpg|100px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Seneka]]''' :"Čovjek treba više da razmišlja sa kim jede i pije nego šta jede i pije." :"Nakazno tijelo ne unakazuje duh, ali ljepota duše krasi tijelo." :"Nemoj dozvoliti jeziku da grmi ako ti snaga šapuće." :"Niti jedan čovjek nije slobodan dok je rob tijela." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> rdapvlkk437jyus7ebub3t4myu047kg 10 7625 36797 2009-05-10T10:33:25Z Pearl 501 n 36797 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Charles Baudelaire.jpg|120px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Charles Baudelaire]]''' :"Treba se veoma malo voljeti, da bismo mogli ostati prijatelji i onda kada se više ne volimo." :"Koliko li je samo potrebno duha da čovjek ne bi ispao smiješan?" :"Ne vidim nikakvu utjehu u tome što ću nadživjeti prijatelja i ostati samo spomenik prošlih vremena." :"Bog je izmislio pijance da ružne žene ne ostaju same." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> e4ra399ductx10xyserfgetrm427tzk 0 7626 49219 49213 2013-05-02T18:16:12Z Harač 23 49219 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Historija filozofije |originalni naziv =''Vorlesungen über die Geschichte der Philosophie'' |datum prvog izdavanja =''1833''. |autor =[[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] }} *"Postavljala se razlika izmedju egzoterične i ezoterične filozofije.''Teneman'' kaže: "''Platon je iskoristio isto ono pravo koje pripada svakome misliocu, naime da od svojih otkrića saopštava samo onoliko koliko je nalazio da je to dobro i samo onima koje je smatrao sposobnima da ga razumiju.''" Kakva glupost! To izgleda kao da filozof posjeduje svoje misli onako kao što posjeduje neku spoljašnju stvar. Medjutim, u stvari je ipak obrnuto: filozofska ideja posjeduje čovjeka." *"Prijatni uvodi (''filozofskih djela'') obećavaju da će nas uvesti u filozofiju stazom zasutom cvijećem.." *"Kada bi bilo dozvoljeno da se gaji neka čežnja, trebalo bi je gajiti za takvom zemljom, za takvim stanjem." (''O Staroj Grčkoj'') *"Ljudima teško pada da vjeruju u to da um stvarno postoji; međutim, ništa drugo nije stvarno osim uma, um jeste apsolutna moć." (''Odeljak o Kantu'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Hegel]] {{Wikipedia}} {{Djela Hegela}} imbk0p8ssk54j1asnu0j5ilpv06wzou 10 7627 37726 37725 2009-10-19T18:32:38Z WizardOfOz 467 37726 wikitext text/x-wiki <div style="padding:1em; margin:0.5em 0.5em 2em 0.5em ; border:2px solid #86A6B3;background-color:#87CEFF; float:left"> = [[Datoteka:Together.png|45px|Dobrodošli!]] Zahvaljujemo se na Vašem zalaganju na Wikicitatu! = Molimo Vas da za dalje učešće koristite mogućnost [[Posebno:KorisničkaPrijava|prijave]] i tako dođete do svih mogućnosti prijavljenih korisnika, ako to ne želite, ispod se nalazi pregled najvažnijih funkcija i pravila Wikipedije: {| |- valign="middle" border="2" | width="4%" | [[Datoteka:Crystal Clear teamwork.png|center|45px]] | width="45%" |Prve upute možete dobiti na stranici za [[Pomoć:Sadržaj|pomoć]]. | width="1%" | | width="4%" | [[Datoteka:Crystal Clear app help index.svg|center|45px]] | width="45%" | Za opšta pitanja koristite stranicu [[Wikicitat:Pitanja za administratore|za najčešća pitanja]] | width="1%" | |- |<br /> |- | [[Datoteka:AWBWH1.png|center|45px]] | colspan=5 |Ovdje su najvažnija uputstva: |- | [[Datoteka:Crystal Clear app clean.png|center|20px]] | colspan=5 |'''Pitanja koja želite postaviti zajednici''', možete staviti na [[Wikicitat:Čaršija|čaršiju]]. <br /> U svakom slučaju komentare na čaršiji i na razgovorima korisnika ili članaka morate potpisati sa četiri tilde: <nowiki> --~~~~ </nowiki>. Kada se prijavite, drugi korisnici dobijaju mogućnost da Vam se obrate na Vašoj stranici za razgovor. |- | [[Datoteka:Crystal Clear app clean.png|center|20px]] | colspan=5 |'''Na stranici [[Posebno:NedavneIzmjene|nedavnih izmjena]]''', možete vidjeti na čemu drugi korisnici trenutno rade. |- | [[Datoteka:Crystal Clear app clean.png|center|20px]] | colspan=5 |'''U slučaju tehničkih pitanja''', možete se obratiti jednom od [[Wikicitat:Pitanja za administratore|administratora]]. Ne zaboravite, da ako koristite dinamičnu IP adresu, ni administratori nisu u mogućnosti da Vam se obrate jer pri svakom novom ulasku na internet dobivate novu IP adresu. |- | [[Datoteka:Crystal Clear app clean.png|center|20px]] | colspan=5 |'''Ako se želite prijaviti''' i time sebi pomoći pri uređivanju stranica a našoj zajednici doprinijeti Vašim prilogom, onda to možete [[Posebno:KorisničkaPrijava|ovdje]] uraditi. |- |<br /> |- |} Ne zaboravite da je Wikipedija jedna enciklopedija koja je svima dostupna. Ne zloupotrebljavajte je za vandalizam jer Vam se u tom slučaju može zabraniti pristup. Besplatno širenje znanja je naš cilj, kao što je cilj svih dobrovoljaca na svijetu koji uređuju Wikipediju na više od 260 jezika i drugim srodnim projektima. Nacionalizam i religiozni fanatizam nemaju mjesta na Wikipediji i rigorozno se kažnjavaju. Bilo bi nam drago ako smo ovim uspjeli pobuditi Vaš interes i obradovali bi se da Vas pozdravimo kao aktivnog korisnika. Pozdrav! </div> ''PS: Ako sa ovom porukom ne možete ništa započeti, onda je upućena drugom anonimnom korisniku koji je prije Vas koristio istu IP adresu.'' 1uves4a0bl9k3zwlfrad8ab530q9v0q 10 7631 36886 2009-05-19T06:30:54Z WizardOfOz 467 Napravljena stranica sa ''''Izdvajamo iz sadržaja:''' [[Tuga]] *[[Baruch Spinoza]] **Tuga prenosi čovjeka iz veće savršenosti u manju." *[[Dan Fogelberg]] **"Prolazili su kroz tvoju tugu i os…' 36886 wikitext text/x-wiki '''Izdvajamo iz sadržaja:''' [[Tuga]] *[[Baruch Spinoza]] **Tuga prenosi čovjeka iz veće savršenosti u manju." *[[Dan Fogelberg]] **"Prolazili su kroz tvoju tugu i ostavili te ::kako beskrajno miran... ::sjediš među suvenirima." (''Souvenirs'' - 1974.) *[[Goethe]] **"Nijedna radost bez tuge ne biva!" (''[[Faust]]'') 4rbpsomg1t0ww8bly6dzaw1pypb0q3d 10 7637 36983 2009-05-25T13:22:50Z WizardOfOz 467 Napravljena stranica sa '''Izdvajamo iz sadržaja:'' [[Alexander Smith]] *"[[Ljubav]] nije ništa drugo nego otkrivanje sebe u drugima i užitak u tom prepoznavanju."' 36983 wikitext text/x-wiki ''Izdvajamo iz sadržaja:'' [[Alexander Smith]] *"[[Ljubav]] nije ništa drugo nego otkrivanje sebe u drugima i užitak u tom prepoznavanju." t8qhm00qlb82ab38682lzcdonx29e1j 10 7642 37072 2009-06-03T15:09:55Z WizardOfOz 467 Napravljena stranica sa '''Izdvajamo iz sadržaja:'' *[[Friedrich Nietzsche]] **"Suosjećanje održava što je zrelo za propast, opire se u korist onoga što je život razbaštinio i osudio, obilj…' 37072 wikitext text/x-wiki ''Izdvajamo iz sadržaja:'' *[[Friedrich Nietzsche]] **"Suosjećanje održava što je zrelo za propast, opire se u korist onoga što je život razbaštinio i osudio, obiljem svakakvih promašaja, koje održava na životu, daje samom životu mračan i dvojben vid. Taj depresivni i kružni instinkt onemogućava one instinkte koji teže održanju i podizanju vrijednosti života: on je multiplikator bijede i konzervator svega bijednoga." ("''[[Antikrist]]''") nsq89qr4yvvwkby5577i6ycyy3af30z 0 7648 60156 60152 2022-07-11T16:40:58Z Grover 841 60156 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Alexandre Kojève |tekst uz sliku=''rusko - francuski filozof'' |datum rođenja= April 28, 1902 |mjesto rođenja=Moskva |datum smrti= Jun 4, 1968 |mjesto smrti=Brisel }} * "Čovjek je ''Samosvijest''. Svjestan je sebe, svjestan svoje ljudske stvarnosti i svojega ljudskog dostojanstva, i to je ono čime se bitno razlikuje od životinje, koja ne prelazi razinu običnog ''Samoosjećaja''. Čovjek postaje sebe svjestan u trenutku kada - "prvi" put - kaže: "Ja". Razumjeti čovjeka shvaćanjem njegova "porijekla" znači, dakle, razumjeti porijeklo riječju objavljenog Ja." * "Biti čovjek može se biti samo ako se može umrijeti. Ali, treba umrijeti kao čovjek da se bude čovjekom. Smrt mora biti slobodno prihvaćena; to mora da bude prisilna smrt u borbi, a ne rezultat jednog fiziološkog procesa." * "Čovjek je ''po svom porijeklu'' gospodar ili rob." * "Žena je konkretno ostvarenje zločina." (''[[Kako čitati Hegela]]'') enc1fktx2p5xnhl60rpqcdlemtoohy1 10 7649 37140 2009-06-21T06:58:34Z WizardOfOz 467 Napravljena stranica sa '''Izdvajamo iz sadržaja: '' *[[Orhan Pamuk]] *"[[Slikarstvo|Slika]] je rascvjetavanje priče bojama. Niko ne može zamisliti sliku koja nema svoju priču." (''[[Zovem se ...' 37140 wikitext text/x-wiki ''Izdvajamo iz sadržaja: '' *[[Orhan Pamuk]] *"[[Slikarstvo|Slika]] je rascvjetavanje priče bojama. Niko ne može zamisliti sliku koja nema svoju priču." (''[[Zovem se Crvena]]'') 5wdf5o47ca40zaou5s36pul5s7el345 10 7650 37147 2009-06-22T17:21:36Z WizardOfOz 467 Napravljena stranica sa '''Izdvajamo iz sadržaja'': [[Václav Havel]] * "Dok smo se morali boriti za slobodu, znali smo šta nam je cilj. Sad imamo slobodu i ne znamo više šta želimo."' 37147 wikitext text/x-wiki ''Izdvajamo iz sadržaja'': [[Václav Havel]] * "Dok smo se morali boriti za slobodu, znali smo šta nam je cilj. Sad imamo slobodu i ne znamo više šta želimo." jcnxciu801wucw2sqs7n00ocr4t3pgw 10 7652 55733 37151 2015-10-12T20:52:29Z I18n 4781 improuved to [[:{{{1}}}|{{{2|{{{1}}}}}}]] 55733 wikitext text/x-wiki [[Image:Redirectltr.png|#REDIRECT ]]<span class="redirectText" id="softredirect">[[:{{{1}}}|{{{2|{{{1}}}}}}]]</span><br /><span style="font-size:85%; padding-left:52px;">This page is a [[:w:Wikipedia:Soft redirect|soft redirect]].</span> 14srpra82e301luh9muc4g6vmf33yds 10 7658 37178 2009-06-29T17:16:49Z WizardOfOz 467 Napravljena stranica sa '''Izdvajamo iz sadržaja:'' *[[Jean-Jacques Rousseau]] **"Jedna od najpotrebnijih sposobnosti predviđanja jest [[osjećaj]] da se ne može sve predvidjeti."' 37178 wikitext text/x-wiki ''Izdvajamo iz sadržaja:'' *[[Jean-Jacques Rousseau]] **"Jedna od najpotrebnijih sposobnosti predviđanja jest [[osjećaj]] da se ne može sve predvidjeti." 3396s679cr0umtjb0erub9uw9icgfoy 10 7663 37229 2009-07-06T20:46:47Z WizardOfOz 467 Napravljena stranica sa '''Izdvajamo iz sadržaja:'' *Tarik Kulenović *** "Da bi postao [[vojnik]], moraš biti zdrav i zdrave pameti. Onda sve rade da te sjebu. Odeš u rat, tereni, hladnoća, v...' 37229 wikitext text/x-wiki ''Izdvajamo iz sadržaja:'' *Tarik Kulenović *** "Da bi postao [[vojnik]], moraš biti zdrav i zdrave pameti. Onda sve rade da te sjebu. Odeš u rat, tereni, hladnoća, vrućina, pucnjava, sjebeš si sve živo i poludiš i onda te više neće. A da si lijepo ostao doma, ništa ti se ne bi dogodilo. Opet, nemreš ispast' šupak. Kaj da te neko pita di si bio u ratu? Doma. Bio sam doma. Tereni su bili lakši za podnijet' od takvog odgovora. Nekak' se izdržalo. Jebi ga, bio je rat." ("''[[Jeleni na kiši]]''") 53chch28r896w5qpthaafz02o2n93rk 10 7669 37241 2009-07-11T11:20:53Z WizardOfOz 467 Napravljena stranica sa '''Izdvajamo iz sadržaja'': *[[Woody Allen]] ** "Da bi ostali zajedno, članovi neke porodice moraju se međusobno prezirati." ** "Imam loše [[refleks]]e. Jednom me uda...' 37241 wikitext text/x-wiki ''Izdvajamo iz sadržaja'': *[[Woody Allen]] ** "Da bi ostali zajedno, članovi neke porodice moraju se međusobno prezirati." ** "Imam loše [[refleks]]e. Jednom me udario [[auto]] koji su gurala dva momka." ** "[[Ljubav]] je odgovor, međutim, dok čekate odgovor, [[seks]] može da vam predloži još mnoga zanimljiva pitanja." ok2c094j8bg2j8mx1c52et9xoq3k6yp 10 7672 37258 2009-07-20T06:15:46Z WizardOfOz 467 Napravljena stranica sa '''Izdvajamo iz sadržaja:'' [[Phil Bosmans]] **"Bogatim čini ne [[bogatstvo]] nego [[radost]]." **"Budeš li mogao potpuno uživati male stvari, prebivat ćeš u vrtu pu...' 37258 wikitext text/x-wiki ''Izdvajamo iz sadržaja:'' [[Phil Bosmans]] **"Bogatim čini ne [[bogatstvo]] nego [[radost]]." **"Budeš li mogao potpuno uživati male stvari, prebivat ćeš u vrtu punom sreće." **"Budeš li o meni mislio dobro, postat ću još bolji." **"[[Cvijet]] treba [[sunce]] da postane cvijet, [[čovjek]] [[ljubav]] da postane čovjek." 56b09cokeok4rgqw0fiucg15dpje6y3 0 7674 60926 58905 2024-03-03T10:52:45Z Makaava Donner 8397 60926 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Slavoj Žižek |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=slovenački filozof |datum rođenja=21. mart 1949. |mjesto rođenja=Ljubljana, Slovenija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} [[File:Slavoj Zizek in Liverpool cropped.jpg|thumb|right|Zizek (2008)]] *"Balkan nije "nesvjesno" Evrope gdje se historija samo ponavlja, već je ovdje aktuelno postmoderno stanje, historijski ispred vremena ostatka Evrope." *"Kada nam danas neki političar ili ideolog nudi izbor između liberalne slobode i fundamentalističke opresije, trijumfalno postavlja retorička pitanja poput: "Želite li da žene budu isključene iz javnih prostora, bla bla bla". Ono spram čega bismo trebali biti kritični jest samorazumljivost odgovora, pa koja bi budala to željela?" ''(Druga smrt neoliberalizma).'' [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Slovenački filozofi]] [[Kategorija:Slavoj Žižek]] {{Wikipedia}} 5twa7t01c8dpuqooxbe2tlv85k9whl2 10 7675 37272 2009-07-26T13:45:05Z WizardOfOz 467 Napravljena stranica sa '''Izdvajamo iz sadržaja:'' [[Rat]] *[[Alija Isaković]] **"Zapamtite, ovaj rat je pobrisao i u prah samlio sve što je bilo naše, pojedinačno i zajedničko, i ništa...' 37272 wikitext text/x-wiki ''Izdvajamo iz sadržaja:'' [[Rat]] *[[Alija Isaković]] **"Zapamtite, ovaj rat je pobrisao i u prah samlio sve što je bilo naše, pojedinačno i zajedničko, i ništa više neće biti onakvo kakvim bijaše." (''[[Antologija zla]]'') *[[Albert Einstein]] **"Četvrti svjetski rat će se voditi močugama i toljagama." *[[Aleksandar Hemon]] **"O ratu treba govoriti [[historija]]. To što je moja situacija uvezana s kolektivnim iskustvom, dio je neke jave. Ali, moja slika je individualna. Nikoga ne predstavljam... [[Novinar]] treba govoriti istinu o životu, historičari trebaju govoriti istinu, političari također. A, [[pisac]] može maštati." (za ''Večernje novosti'') 3dpbho2h9e12zqdtwanwj4w5ic7hsr5 8 7676 61109 37275 2024-05-16T10:16:58Z Srđan 4695 61109 wikitext text/x-wiki * navigation ** Početna strana|Početna strana ** Wikicitati:Odabrani članci|Odabrani članci ** Wikicitati:Portal|Portali ** Posebno:Kategorije|Kategorije ** recentchanges-url|recentchanges ** randompage-url|randompage * interaction ** helppage|help ** portal-url|portal ** Wikicitati:Čaršija|Čaršija ** Wikicitati:Novosti|Novosti ** sitesupport-url|sitesupport naglm0zq0gogxxo76pj4ef242prxk1l 14 7677 51121 42198 2014-04-09T04:22:55Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51121 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Države]] gsuz48j1qbja9ioalaugnvw27yj7ixr 14 7678 37277 2009-07-28T13:29:51Z CERminator 213 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Države]]' 37277 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Države]] gsuz48j1qbja9ioalaugnvw27yj7ixr 10 7680 37292 2009-08-02T08:31:54Z WizardOfOz 467 Napravljena stranica sa '''Izdvajamo iz sadržaja'': [[Siromah]] *[[Bugarske poslovice]] **"Siromah se tri puta raduje hlačama: kada su nove, kad ih okrene i kad ih zakrpi." *[[Engleske poslovic...' 37292 wikitext text/x-wiki ''Izdvajamo iz sadržaja'': [[Siromah]] *[[Bugarske poslovice]] **"Siromah se tri puta raduje hlačama: kada su nove, kad ih okrene i kad ih zakrpi." *[[Engleske poslovice]] **"Siromahov dug stvara veliku buku." *[[Grčke poslovice]] **"Glad je stalan gost u kući siromaha." *[[Indijske poslovice]] **"Kruh siromaha slađi je od kruha [[bogataš]]a, jer glad mu daje slatkoću." ru9zre5cbzwdjaaid5qroexpsgucll3 10 7685 37309 2009-08-10T17:41:18Z WizardOfOz 467 Napravljena stranica sa '''Izdvajamo iz sadržaja'': [[Ples]] * [[Jerome David Salinger]] ** "Plesati sa starom Marty bilo je isto kao i vući kip slobode za sobom po podu." (Lovac u žitu) * [[...' 37309 wikitext text/x-wiki ''Izdvajamo iz sadržaja'': [[Ples]] * [[Jerome David Salinger]] ** "Plesati sa starom Marty bilo je isto kao i vući kip slobode za sobom po podu." (Lovac u žitu) * [[Zrinka Cvitešić]] ** "Uživam u svakoj sekundi plesa, a najljepše što mi se dogodilo vezano uz šou Ples s zvijezdama je to da nas gledaju sve generacije, djeca, tinejdžeri, roditelji, bake i djedovi. Stariji ponovo proživljavaju svoju mladost, djeca maštaju o tome kako će i oni jednom biti veliki plesači." (za Gloriju) 7rqi80buup01dcbrfzzhx2s0m7c1lr6 10 7686 37314 2009-08-17T20:02:22Z WizardOfOz 467 Napravljena stranica sa '''Izdvajamo iz sadržaja'': [[Georges Danton]] * "Ako još ima [[Pravda|pravde]], tada se nemam čega bojati. Ako je nema, znači da se boje oni koje hoće moju glavu. Ja...' 37314 wikitext text/x-wiki ''Izdvajamo iz sadržaja'': [[Georges Danton]] * "Ako još ima [[Pravda|pravde]], tada se nemam čega bojati. Ako je nema, znači da se boje oni koje hoće moju glavu. Ja, dakle, nemam zbog čega bježati." * " I vi mislite da se domovina može nositi pod đonovima vlastitih cipela?" * "Moj [[glas]] je lako nadjačati, ali [[Istina|istinu]] ne!" 3dkmv652uyeu5i1gdttp9wurlkrj19b 10 7691 37326 2009-08-23T20:37:50Z WizardOfOz 467 Napravljena stranica sa '''Izdvajamo iz sadržaja'': [[Zavist]] *[[Antoine de Rivarol]] **"Skroman [[čovjek]] može sve dobiti, a ohol sve izgubiti; jer [[skromnost]] uvijek nailazi na [[velikod...' 37326 wikitext text/x-wiki ''Izdvajamo iz sadržaja'': [[Zavist]] *[[Antoine de Rivarol]] **"Skroman [[čovjek]] može sve dobiti, a ohol sve izgubiti; jer [[skromnost]] uvijek nailazi na [[velikodušnost]], a [[oholost]] na zavist." *[[Charles Caleb Colton]] **"Ne očekuj hvalu bez zavisti sve dok ne budeš mrtav." *[[Ciceron]] **"Najveće počasti donose više zavisti nego ugleda." *[[François de La Rochefoucauld]] **"Naša zavist traje uvijek duže od sreće onih kojima zavidimo." 7ynu2ahowfazbwi8s5jmotwi04op41y 10 7694 37352 2009-09-06T17:03:08Z WizardOfOz 467 Napravljena stranica sa '''Izdvajamo iz sadržaja'': [[Samuel Johnson]] * "Čudno je, gospodine, s kako malo prave intelektualne superiornosti ljudi mogu postati slavne ličnosti u javnom [[živo...' 37352 wikitext text/x-wiki ''Izdvajamo iz sadržaja'': [[Samuel Johnson]] * "Čudno je, gospodine, s kako malo prave intelektualne superiornosti ljudi mogu postati slavne ličnosti u javnom [[život]]u." * "Nije važno kako [[čovjek]] umre, nego kako živi." t51zzqibhoj3dip10rbi0asuj6n6ajg 10 7695 37354 37353 2009-09-06T17:05:23Z WizardOfOz 467 37354 wikitext text/x-wiki ''Izdvajamo iz sadržaja'': [[Gluma]] *"Gluma je krvav posao i ponekad mi smeta što zbog dolaska amatera pada cijena glumcu koji se za svoje zvanje dugo školovao i ima iskustvo i znanje. Naravno, postoje naturščići koji glume izvrsno, ali mislim da to nije uvijek slučaj. Meni je ovo posao, a ne hobi i mrzim kada dođem na razgovor za posao, a tamo mi kažu da nemaju novca." (za ''Večernji list [[Leona Paraminski]]'') ikk3k8oezl8lwrd1e2ihcojr9bghp3v 10 7703 37369 2009-09-14T20:02:46Z WizardOfOz 467 Napravljena stranica sa '''Izdvajamo iz sadržaja'': *[[Jeremy Rifkin]] **"Naši lideri neprestano jadikuju i ispričavaju se." **"Odnos između materijalnog i duhovnog [[svijet]]a jest odnos j...' 37369 wikitext text/x-wiki ''Izdvajamo iz sadržaja'': *[[Jeremy Rifkin]] **"Naši lideri neprestano jadikuju i ispričavaju se." **"Odnos između materijalnog i duhovnog [[svijet]]a jest odnos jednog malog dijela prema velikoj bezgraničenoj cjelini unutar koje se taj razvija." kixcd50fj7b7fhuzuq47gfl3ngvi7li 10 7708 37425 37423 2009-09-21T17:48:05Z WizardOfOz 467 37425 wikitext text/x-wiki ''Izdvajamo iz sadržaja'': [[Borislav Pekić]] *"Svijet malih ljudi na velike istine nikad nije spreman. Čak i papa bi se smrtnički uplašio ako bi mu se dokazalo postojanje boga." (''[[Bjesnilo]]'') *"Kad čovjek ostane u mraku, ne traži onoga ko je ugasio svijeću, nego drugu svijeću." (''[[Bjesnilo]]'') li8ga47vbwwzffjif3wcjbp0eyr2p9o 10 7709 37424 2009-09-21T17:47:45Z WizardOfOz 467 Napravljena stranica sa '''Izdvajamo iz sadržaja'': [[Giorgio Arcoleo]] *" Prvi [[politika|politički]] kvalitet jeste biti [[nezahvalnost|nezahvalan]]. Teško će mediokritet postati neko ako n...' 37424 wikitext text/x-wiki ''Izdvajamo iz sadržaja'': [[Giorgio Arcoleo]] *" Prvi [[politika|politički]] kvalitet jeste biti [[nezahvalnost|nezahvalan]]. Teško će mediokritet postati neko ako ne počne s nezahvalnošću." 0n00ms84jm5a6zilmqqsg0ifey6odlh 10 7714 37655 37654 2009-10-05T19:18:49Z WizardOfOz 467 37655 wikitext text/x-wiki ''Izdvajamo iz sadržaja'': [[Alexander S. Neill]] *"Ako u djeci nije prisutan strah, ona lakše uspostavljaju kontakt sa nepoznatim osobama." *"[[Dijete]] treba pustiti da odraste brzinom koja njemu odgovara. Mnogi roditelji čine užasne greške pokušavajući da nametnu korak odrastanja." *"Djeca izgleda ne podnose tako teško da budu u manjini kao odrasli." 0fnev7efvpnrwnq9r5trwm81xrm2hs2 10 7715 37656 2009-10-05T19:20:46Z WizardOfOz 467 Napravljena stranica sa '''Izdvajamo iz sadržaja'': [[Zlatni magarac]] *"U ovoj miletskoj pripovijesti ispripovjedit ću ti svakojake zgode i tvoje ću uši na najugodniji način draškati, nar...' 37656 wikitext text/x-wiki ''Izdvajamo iz sadržaja'': [[Zlatni magarac]] *"U ovoj miletskoj pripovijesti ispripovjedit ću ti svakojake zgode i tvoje ću uši na najugodniji način draškati, naravno ako ti se ne čini nedostojnim svrnuti pogled na egipatski papirus ispisan zabavnim nilskim perom: vidjet ćeš začuđen kako se ljudska bića prometnu u druga i kako se poslije naizmjenice ponovno vraćaju u svoj prvotni lik." dg0l26ziwf0qbu6usotbwzqlinz28bj 0 7719 37684 37679 2009-10-14T14:59:37Z Harač 23 37684 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Abdulah Sidran]] **"(...) potpuno otvoren svemu: zviždi besmisao ::uokolo, ja se učim primati ga jednako ::kao mlad južnjak s mora (...)" (''Poslanica dubrovačkom prijatelju'') *[[Meša Selimović]] **"Živi ništa ne znaju. Poučite me, mrtvi, kako se može umrijeti bez straha, ili bar bez užasa. Jer, smrt je besmisao, kao i život." (''[[Derviš i smrt]]'') ==Poslovice== ==Također pogledajte== *[[Smisao]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} mj446yh8s4ikqxhr9buv66xr0nn5mpm 4 7721 58756 37688 2019-04-26T06:36:35Z AvicBot 2315 Bot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Wikicitati:Čaršija]] 58756 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikicitati:Čaršija]] 2p91yxcqmmy4mlgfrrdgoo7qpb7ezz0 0 7722 37701 37700 2009-10-15T23:09:24Z Harač 23 /* Citati */ 37701 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Julio Cortázar]] **"Svaki nered se opravdava ako teži da izađe iz sebe, možda se kroz ludilo može dospjeti do razuma koji neće biti onaj razum čiji je nedostatak ludilo." (''[[Školice]]'') *[[Kur'an]] **"I ne činite zlo po Zemlji nered praveći!" (2:60) **"Čim se neki od njih dočepa položaja, nastoji napraviti na Zemlji nered, ništeći usjeve i stoku. – A Allah ne voli nered!" (2:205) *[[Meša Selimović]] **"[[Život]] nije promjena već trajanje. Promjene su nered i zato protiv života." (''[[Magla i mjesečina]]'') *[[Sun Tzu]] **"Dubokim znanjem načela, nered se može pretvoriti u [[red]], promijeniti opasnost u sigurnost, promijeniti razaranje u preživljavanje, promijeniti nesreću u sreću. Snažnom akcijom u skladu s Putom, može se privesti tijelo u područje dugovječnosti, dovesti um u sferu misterije, dovesti svijet do velikog mira i privesti zadatke do velikog ispunjenja." ==Poslovice== ==Također pogledajte== *[[Red]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 5sgxkxqit1s5o8kvwbsz9myeo0fazot 0 7723 37702 2009-10-15T23:10:56Z Harač 23 Napravljena stranica sa '---- ==Citati== *[[Sun Tzu]] **"Dubokim znanjem načela, [[nered]] se može pretvoriti u red, promijeniti opasnost u sigurnost, promijeniti razaranje u preživljavanje, p...' 37702 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Sun Tzu]] **"Dubokim znanjem načela, [[nered]] se može pretvoriti u red, promijeniti opasnost u sigurnost, promijeniti razaranje u preživljavanje, promijeniti nesreću u sreću. Snažnom akcijom u skladu s Putom, može se privesti tijelo u područje dugovječnosti, dovesti um u sferu misterije, dovesti svijet do velikog mira i privesti zadatke do velikog ispunjenja." ==Poslovice== ==Također pogledajte== *[[Nered]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} cli30vdqz03k9825am2qkbq3cz4wfhw 0 7724 59325 37729 2020-05-25T11:16:23Z 2003:C1:3749:6E00:A553:49A6:3E4C:A229 59325 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ismet Spahić |slika= |tekst uz sliku=''zamjenik reisu-l-uleme'' |datum rođenja=1940- |mjesto rođenja=Puhovac, kod Zenice ([[Bosna i Hercegovina]]) |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Uspostaviti porodicu i društvo u kaljuži nemorala i razvrata, bilo javnih ili tajnih, nije moguće. Čistota [[moral]]a mora postojati da bi se uspostavila porodica i održala zajednica. Oni koji žele da se širi nemoral, nastoje da izazovu nered i pad porodica, te propast društva." *"Riječ "fahša" ili "fahiše" , nevaljalština je sve što ne valja, sve što prelazi granice dozvoljenog a posebno prostitucija, lezbejstvo i homoseksualnost. Očito pod gornjim pojmom, po mišljenju mnoge uleme, misli se na ružna navedena djela. Kur'an kad govori o zabrani ovih djela, upotrebljava izraz "Ne približujte se" jer ono u sebi nosi zavođenje i privlačnost, kako bi ih se u korijenu spriječilo. Borba protiv nemorala je zatvaranje puteva koji vode ka nemoralu. To je inače najefikasnija borba. Naš narod kaže: "Bolje spriječiti nego liječiti"." (HUTBE, hfz. Ismet Spahić, El-Kalem, 2000. god.) [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Religija]] {{Wikipedia}} 1sd4bcweball97f3woyn5t08416uzks 4 7725 58757 37708 2019-04-26T06:36:55Z AvicBot 2315 Bot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Wikicitati:Čaršija]] 58757 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikicitati:Čaršija]] 2p91yxcqmmy4mlgfrrdgoo7qpb7ezz0 4 7726 58755 37709 2019-04-26T06:36:15Z AvicBot 2315 Bot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Wikicitati:Čaršija]] 58755 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikicitati:Čaršija]] 2p91yxcqmmy4mlgfrrdgoo7qpb7ezz0 10 7740 38335 2009-10-31T18:52:18Z WizardOfOz 467 Napravljena stranica sa '''Izdvajamo iz sadržaja'': *[[Edgar Allan Poe]] ** "Djecu ne bi trebalo batinama vaspitati. [[Djeca]] nisu biftek koga treba tući da bi omekšao."' 38335 wikitext text/x-wiki ''Izdvajamo iz sadržaja'': *[[Edgar Allan Poe]] ** "Djecu ne bi trebalo batinama vaspitati. [[Djeca]] nisu biftek koga treba tući da bi omekšao." bf46yq5kg45wh378uxlptax2ylta802 10 7741 38336 2009-10-31T18:54:19Z WizardOfOz 467 Napravljena stranica sa 'Izdvajamo iz sadržaja: *[[Prezir]] **"Ne, ja ne prezirem slavu, jer čovjek ne prezire ono što ne može dočekati." - [[Gustave Flaubert]] **"Obilježje malih duhova je...' 38336 wikitext text/x-wiki Izdvajamo iz sadržaja: *[[Prezir]] **"Ne, ja ne prezirem slavu, jer čovjek ne prezire ono što ne može dočekati." - [[Gustave Flaubert]] **"Obilježje malih duhova je prezirati ono što ne razumiju." - [[Sören Kierkegaard]] 351jh31i42fkmfyht7pqdrny4g4hupf 0 7742 38364 38363 2009-11-01T15:55:56Z Harač 23 38364 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Tractatus Logico-Philosophicus |autor =[[Ludwig Wittgenstein]] |slika = |tekst uz sliku =filozofsko djelo |originalni naziv =''Logisch-Philosophische Abhandlung'' |datum prvog izdavanja =1921. }} *"1.[[Svijet]] je sve što je slučaj. :1.1 Svijet je cjelokupnost [[činjenica]], ne stvari. :1.11 Svijet je određen činjenicama i time što su to ''sve'' činjenice. :1.12 Jer, cjelokupnost činjenica određuje šta je slučaj i, također, šta sve nije slučaj. :1.13 Činjenice u logičkom prostoru jesu svijet. :1.2 Svijet se raspada na činjenice." *"4.112 Svrha je filozofije logičko razjašnjavanje misli. [[Filozofija]] nije teorija, nego aktivnost. Filozofsko djelo sastoji se bitno od rasvjetljavanja. Rezultat filozofije nisu 'filozofski stavovi', nego projašnjavanje stavova. Filozofija mora učiniti jasnim i oštro razgraničiti misli koje su inače, tako reći, mutne i rasplinute. :(...) :4.113 Filozofija ograničava sporno područje prirodne nauke. :4.114 Ona treba da ograniči mišljivo i time ne-mišljivo. Ona treba da ograniči nemišljivo iznutra pomoću mišljivog. :4.115 Ona će značiti neizrecivo, jasno prikazujući izrecivo. :4.116 Sve što se uopće može misliti može se misliti jasno. Sve što se može izreći može se izreći jasno." *"6.53 Ispravna metoda filozofije bila bi zapravo ova: ne reći ništa, nego ono što se može reći, dakle stavove prirodne nauke — dakle nešto što nema nikakve veze s filozofijom — i zatim uvijek kada bi neko drugi htio reći nešto metafizičko pokazati mu da nije dao nikakvo značenje izvjesnim znakovima u svojim stavovima. Ova metoda bila bi nezadovoljavajuća za drugoga — on ne bi imao osjećaj da ga učimo filozofiju — ali ''ona'' bi bila jedina strogo ispravna. :6.54 Moji stavovi rasvjetljavaju time što ih onaj ko me razumije na kraju priznaje kao besmislene kada se kroz njih, po njima, preko njih popeo napolje. (On mora tako reći odbaciti ljestve pošto se po njima popeo.) On mora ove stavove prevladati, tada će ispravno vidjeti svijet. :7. O čemu se ne može govoriti, ο tome se mora šutjeti." *"6.5 Za [[odgovor]] koji se ne može izreći ne može se izreći ni [[pitanje]]. :''Zagonetke'' nema. :Ako se jedno pitanje uopće može postaviti, onda se na njega može i odgovoriti." *"6.51 Skepticizam ''nije'' neoboriv, nego očigledno besmislen ako hoće da [[sumnja]] ο onome ο čemu se ne može pitati. Sumnja može postojati samo tamo gdje postoji pitanje; pitanje samo tamo gdje postoji odgovor; a ovaj samo tamo gdje se nešto ''može reći''." *"6.52 Osjećamo da, čak ako je dat odgovor na sva ''moguća'' naučna pitanja, naši životni problemi još uopće nisu dodirnuti. Naravno, tada više ne ostaje nikakvo [[pitanje]]; i upravo to je [[odgovor]]. :6.521 Rješenje problema života vidi se u nestajanju ovog problema. (Nije li to razlog zašto ljudi kojima je nakon dugog sumnjanja postao jasan [[smisao]] života, zašto ovi tada nisu mogli reći u čemu je taj smisao.)" *"6.4 Svi su [[stav]]ovi jednako vrijedni. :6.41 [[Smisao]] svijeta mora ležati izvan svijeta. U svijetu je sve onako ka'ko jest i sve se događa onako kako se događa; ''u'' njemu nema nikakve vrijednosti — a kad bi je bilo, onda ona ne bi imala vrijednosti. Ako postoji neka vrijednost koja ima vrijednost, ona mora ležati izvan svega događanja i takobivstvovanja. Jer sve događanje i takobivstvovanje je slučajno. Ono što ga čini ne-slučajnim ne može ležati ''u'' svijetu, jer bi to inače bilo opet slučajno. To mora ležati izvan svijeta. :6.42 Zato ne mogu postojati nikakvi stavovi etike. Stavovi ne mogu izraziti ništa Više. :6.421 Jasno je da se [[etika]] ne da izreći." *"6.4311 [[Smrt]] nije događaj u životu. Smrt se ne doživljava. Ako se pod [[Vječnost|vječnošću]] ne misli beskonačno trajanje vremena, nego nevremenitost, tada vječno živi onaj koji živi u sadašnjosti. Naš [[život]] je isto tako beskrajan kao što je naše vidno polje bezgranično. :6.4312 Vremenska besmrtnost čovjekove duše, to jest dakle njen vječni dalji život i poslije smrti, ne samo što nije ni na koji način zajamčen nego prije svega ta pretpostavka uopće ne pruža ono što se njome uvijek htjelo postići. Ta zar se rješava neka zagonetka time što živim vječno? Nije li taj vječni život isto tako zagonetan kao i sadašnji? Rješenje zagonetke života u prostoru i vremenu leži ''izvan'' prostora i vremena. (Nisu problemi prirodne nauke ono što treba riješiti.)" *"6.44 Nije mistično ''kako'' je [[svijet]], nego ''da'' on jest." *"6.371 U osnovi čitavog modernog pogleda na svijet leži iluzija da su takozvani prirodni zakoni objašnjenja prirodnih pojava. :6.372 Tako ljudi zastaju pri prirodnim zakonima kao pri nečem neprikosnovenom, kao stari pri bogu i sudbini. I jedni i drugi imaju pravo i krivo. Stari su svakako utoliko jasniji što priznaju jasan završetak, dok prema novom sistemu treba da izgleda kao da je ''sve'' objašnjeno." *"6.373 [[Svijet]] je nezavisan od moje [[Volja|volje]]. :6.374 Čak kad bi se događalo sve što želimo, to bi ipak bila samo, tako reći, milost sudbine, jer nema ''logičke'' veze između volje i svijeta koja bi to jamčila, a pretpostavljenu fizičku vezu mogli bismo ponovo ne željeti." *"6.522 Svakako ima nešto neizrecivo. Ono se ''pokazuje'', ono je Mistično." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ludwig Wittgenstein]] {{Wikipedia}} ei7f0c17givqqfg8rvad1ecfzddxo2y 14 7743 38341 2009-11-01T15:04:37Z Harač 23 Napravljena stranica sa '.' 38341 wikitext text/x-wiki . 6t9fg2gmch401ldtk8m7pyzz632ixbb 0 7748 58815 55237 2019-06-02T22:37:01Z Risto hot sir 6370 File 58815 wikitext text/x-wiki ---- [[File:El viaxeru d'Urculo.JPG|thumb|240px|]] ==Citat== *Film ''[[Božiji gnjev]]'' **"Veličanstveno putovanje u srce tame." (''reklamna rečenica'') *[[Carlos Castaneda]] **"Svi su putovi isti. Ni jedan ne vodi nikamo. Svi oni vode kroz šikaru, u šikaru i van šikare. Ima li taj put srce, to je jedino pitanje. Ukoliko ima, tada je dobar... ukoliko ga nema tada nije ni od kakve koristi. Oba puta ne vode nikamo, samo jedan ima srce, a drugi ga nema. Putovanje jednim prava je radost; sve dok ga sijediš bit ćeš jedno s njim. Zbog drugog ćeš proklinjati svoj život. Jedan te čini snažnim, drugi ti snagu oduzima." *[[Lao Tse]] **"Putovanje od hiljadu (milja) počinje prvim korakom." *[[Muhammed]] **"Putovanje je vrsta patnje. Ono zabranjuje putniku spavanje, hranu i piće. Zato, kada neko od vas završi svoju potrebu zbog koje je bio na putovanju, neka požuri da se vrati svojoj porodici." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1117.) *[[Nazim Haqqani]] **"Svako jutro, mi se probudimo da bi krenuli na novo putovanje. Njegova dužina je razdaljina između jutra i noći. Onda mi odmaramo do sljedećeg jutra. Kad se pobudimo, traži bilo šta što ti pomaže da nastaviš na svom putu." *Film ''[[Ratovi zvijezda Epizoda I: Fantomska prijetnja]]'' **"Svaka generacija ima legendu. Svako putovanje ima prvi korak. Svaka saga ima početak." (''reklamna rečenica'') *[[Seneka]] **"Život nije ništa drugo nego putovanje u smrt." ==Poslovice== ==Također pogledajte== *[[Put]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} [[sk:Putovanie]] rv6vgyiptc24nex9tc7pcfhgrm9ujqe 0 7749 38461 38450 2009-11-17T14:42:35Z Harač 23 /* Citati */ 38461 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Alfred Hitchcock]] **"Ljubav je partija karata, gdje svi varaju. Muškarci - da bi dobili, a žene - da ne bi izgubile." *[[Arthur Schopenhauer]] **"Divljaci se uzajamno proždiru, a pitomi se uzajamno varaju." *[[Harold Robbins]] **"Ne odužujete se prijateljima ako kažete da nemate za njih ono što traže od vas. A ako hoće primiti prikladnu kopiju za ono pravo, ne varate ih vi; varaju se sami." *[[Isabel Allende]] **"Fotografije varaju vrijeme." (''[[O ljubavi i sjenci]]'') *[[Miroslav Krleža]] **"Ljudi se međusobno varaju, lažu jedni drugima u lice, obmanjuju se laskanjem i prozirno pretvorljivim udvaranjem, a to im često pošteno ljudski izgleda nerazmjerno hrabrije, nego da jedni drugima kažu golu istinu." *[[Muhammed]] **"Onaj ko vara nije moj." (''Muslimova zbirka hadisa'', 947.) **"Svaki varalica na Sudnjem danu će imati zastavu koja će biti podignuta sukladno obimu njgove pronevjere. Nema veće pronevjere od pronevjere vladara." (''Ibid.'', 1124.) **"Rat je varka." (''Ibid.'', 1128.) **"Svakom čovjeku kome Allah bude dao podanike, a on ih bude varao sve do svoje smrti, Allah će zabraniti ulazak u Džennet." (''Ibid.'', 1211.) **"Ko upotrijebi protiv nas oružje - nije baš. A i ko nas vara - nije naš!" (''Ibid.'', 1235.) *[[Sophie Arnould]] **"Postoje dvije vrste žena: one koje varaju svoje muževe i one koje govore da to nije tačno." ==Poslovice== ==Također pogledajte== [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} pq3f6dwvvrwkd4rghtxk07grgglajlb 0 7750 59806 55238 2021-06-23T21:09:06Z Retsinakanister 7514 File 59806 wikitext text/x-wiki [[File:Silk_Sari_Weaving_at_Kanchipuram,_Tamil_Nadu.jpg|thumb]] ---- ==Citati== *[[Muhammed]] **"Ne oblačite svilu, jer onaj ko je bude oblačio na ovome svijetu, neće je oblačiti na onom!" (''Muslimova zbirka hadisa'', 1336.) ==Poslovice== ==Također pogledajte== *[[Odjeća]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 7wanauhjow9mit6dzr42fjondgjpkuf 0 7751 38500 2009-11-18T14:18:51Z Harač 23 Napravljena stranica sa '---- ==Citati== *[[Muhammed]] **"''Allah Uzvišeni kaže'': Ima li većeg nasilnika od onoga koji Me nastoji imitirati u stvaranju. Neka stvore mrava, ili zrno pšenice, ...' 38500 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Muhammed]] **"''Allah Uzvišeni kaže'': Ima li većeg nasilnika od onoga koji Me nastoji imitirati u stvaranju. Neka stvore mrava, ili zrno pšenice, ili ječma!" (''Muslimova zbirka hadisa'', 1370.) ==Poslovice== ==Također pogledajte== *[[Sila]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} fgxy998kafqxwx7kfhgo7i5bjxnhfe9 0 7752 38503 38502 2009-11-18T14:25:22Z Harač 23 /* Citati */ 38503 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Gabriel García Márquez]] **"Tog se jutra jedino namučio nastojeći obuti nove [[cipele]]. Kad je nakon nekoliko pokušaja uvidio da je svaki napor uzaludan, nazuo je lakirane čizmice. Žena je uočila promjenu. :- Ne budeš li ih nosio, nikad ih nećeš smekšati. :- Te su cipele za paralitičare - pobuni se pukovnik. - Obuća bi se morala prodavati po isteku jednomjesečnog nošenja." (''[[Pukovniku nema ko da piše]]'') *[[Muhammed]] **"Što češće nosite obuću, jer čovjek je jahač sve dok nosi obuću!" (''Muslimova zbirka hadisa'', 1380.) **"Neka niko od vas ne hoda s jednom cipelom na nozi, neka obuje i jednu i drugu ili neka izuje i jednu i drugu." (''Ibid.'', 1381.) ==Poslovice== ==Također pogledajte== *[[Odjeća]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} eugxs1s9ljnssv2py92tv3mghz3d1mj 0 7753 52666 47995 2014-04-22T00:45:55Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52666 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Almir Zalihić]] **"- Ženu ti je ujela zmija. ::- Ujela? Gdje? ::- U nogu... ::- Uh, kako je ne ujede za jezik!" (''Mravac'') *[[Komandant Mark]] **"Zmija može ostati skrivena ali orao mora da leti slobodno." *[[Muhammed]] **"Poubijajte zmije i [[Pas|pse]]. Ubijajte zmije otrovnice sa dvije bijele pruge na leđima i kusorepu, jer one oduzimaju vid i uzrokuju pobačaj." (''Muslimova zbirka hadisa'', 1497.) **"Ko ubije geka prvim udarcem, dobit će stotinu sevapa, a ko ga ubije drugim, dobit će manje od toga a ko trećim, dobit će manje od toga." (''Ibid.'', 1501.) ==Poslovice== *[[Italijanske poslovice]] **"Koga je ujela zmija, taj se i guštera boji." ==Također pogledajte== [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Životinje]] {{Wikipedia}} t8hz4dd451ak6fswyiyy395u7xv2nzd 0 7754 59246 55239 2020-03-21T15:46:07Z Veli-Turo 7109 File 59246 wikitext text/x-wiki ---- [[File:Ant Receives Honeydew from Aphid.jpg|thumb|]] ==Citati== *[[Muhammed]] **"Jedan od poslanika je sjeo pod neko drvo, pa ga je ujeo mrav. Naredio je pokret. Napustio je prostor ispod drveta i naredio da se mravlja nastamba spali. Potom mu je Allah objevio: ''Što nisi ubio samo jednog mrava!?''" (''Muslimova zbirka hadisa'', 1502.) ==Poslovice== ==Također pogledajte== [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Životinje]] {{Wikipedia}} [[sk:Mrav]] 4nhlp81mlbst93bs97b80985719d6lf 0 7756 38551 2009-11-24T22:16:25Z Medina Džanbegović 1252 Nagiub Mahfouz 38551 wikitext text/x-wiki "Spavanje je kazna. To je predugačak ukradeni dio kratkog života koji se ničim ne može nadoknaditi." "Tijelo kako god na putu rastanka pređe pedalj, to srce doživljava kao čitave milje." "Pravi život se ne uljepšava sam od sebe, već življenjem sa sebi sličnima." "Najveća intriga istine je da nikome sama put do sebe ne utaba i da nikom nadu u njeno dostizanje ne oduzme. Prepuštanje stvorenja opasnostima slobode bezvrijedno je kao sirutka,jer u morima slobodnog mišljenja bi se stvorenja podavila. Ko pomisli da je do istine stigao, s njom se raziđe, a kome se učini da se s njom razišao, na nju nabasa. Do nje se stići ne može, kao što se od nje pobjeći ne može, a bez nje se nikako ne može." "Vrijeme je jeziv saputnik. Šta vrijeme čini svome saputniku? Namiče mu nevidljivu masku, koju on nikako ne uspijeva skinuti." "Vrijeme nazivamo životnim saputnikom, koji niti mnogo koristi niti išta može naškoditi." adg5aksqtu8ha6dmypa223z70boc6pb 0 7763 59094 55240 2019-12-10T04:51:56Z Chongkian 6960 59094 wikitext text/x-wiki [[File:Java Village.JPG|thumb|Naselje]] ==Citati== *[[Kur'an]] **"I ne postoji nijedno naselje koje Mi prije Sudnjeg dana nećemo uništiti ili ga teškoj muci izložiti; to je u Knjizi zapisano." (''Al-Isra''', 58.) ==Poslovice== ==Također pogledajte== *[[Grad]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} aoa6r9hluo3rnqpyq14mtzutid6wmnx 0 7764 38628 2009-12-06T18:28:44Z Harač 23 Napravljena stranica sa '---- ==Citati== *[[Biblija]] **"I dozvavši ga reče mu: Šta ovo ja čujem za tebe? Daj račun o svom upravljanju! Ne možeš duže ostati moj upravitelj." (''Jevanđelj...' 38628 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Biblija]] **"I dozvavši ga reče mu: Šta ovo ja čujem za tebe? Daj račun o svom upravljanju! Ne možeš duže ostati moj upravitelj." (''Jevanđelje po Luki'', 16:2) *[[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] **"Upravljanje počiva na birokratiji, a lična odluka monarha stoji iznad svega: posljednja je odluka, kao što je već rečeno, apsolutno potrebna. Ali, kad su zakoni čvrsto utvrđeni i kad je organizacija države dobro određena, ono što je ostavljeno ličnoj odluci monarha, malo je važno pred suštinom stvari. To što je jednom narodu sudbinom dat plemeniti monarh, treba smatrati velikom srećom. Ali, u velikoj državi ni to nema velike važnosti: njena je snaga u snazi njenog razuma. Egzistenciju i spokoj malih država jamče, manje-više, drugi: one, prema tome, nisu uistinu nezavisne države, i ne moraju iskusiti ratni oganj. U upravljanju može sudjelovati, kao što je rečeno, svako ko ima znanje, iskustvo i moralnu volju. Moraju vladati oni koji znaju, a ne neznanje i taština učenih." (''[[Filozofija historije]]'') ==Poslovice== ==Također pogledajte== *[[Vlast]] [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} d7at1d756ygst4m5zlzy2ahc8kde771 0 7766 38684 2009-12-08T19:38:49Z Harač 23 Napravljena stranica sa '---- ==Citati== *[[Biblija]] **"Vještici ne daj da živi!" (''Izlazak'', 22:18) ==Poslovice== ==Također pogledajte== [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}}' 38684 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Biblija]] **"Vještici ne daj da živi!" (''Izlazak'', 22:18) ==Poslovice== ==Također pogledajte== [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} aqqxunld26wdhhx9n2clgit1vzrqfrw 0 7769 62010 59091 2024-05-18T16:44:29Z Srđan 4695 62010 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Walter Adolph Gropius |slika= |tekst uz sliku= Njemački arhitekta |datum rođenja= 18. maj 1883. |mjesto rođenja= Berlin, Njemačka |datum smrti= 5. jula 1969. |mjesto smrti= Cambridge, SAD }} [[File:1955 01-Oct HansGConrad Portrait-WalterGropius HfGUlm-Opening.jpg|thumb|Walter Gropius 1955]] * "Umjetnost ne može biti podučavana, ali zanat može" * "Krajinji cilj svih likovnih umjetnosti je izgradnja" {{wikipedia|Walter Gropius}} {{DEFAULTSORT:Gropius, Walter}} [[Kategorija:Arhitekti]] [[Kategorija:Njemački arhitekti]] d406dpr7vlxvm1votra66id2nk8cw6w 14 7770 38715 2009-12-28T19:57:37Z Dado 4 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Arhitekti]]' 38715 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Arhitekti]] gvnff2g4i8949798frzayrtc3ll3ic3 14 7771 61821 38719 2024-05-17T12:02:57Z Srđan 4695 61821 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Kina|Arhitekti]] [[Kategorija:Arhitekti]] lntb2hxkutgxyykwkffdnut8zoqcgfe 0 7773 59322 52512 2020-05-19T18:06:16Z Vilho-Veli 7122 File 59322 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Luis Barragán |slika= |tekst uz sliku=meksički arhitekta |datum rođenja= 9. mart 1902. |mjesto rođenja=Guadalajara, Meksiko |datum smrti=22. novembar 1988. |mjesto smrti= Meksiko City, Meksiko }} [[File:Luis Barragán Morfín 234.jpg|thumb|Luis Barragán Morfín]] {{wikipedia|Luis Barragan}} * "Vjerujem da arhitekti trebaju da dizajniraju bašte koje se koriste, upravo kao i objekti koje grade, tako da bi razvile osjećaj ljepote i primjerenosti kao i naklonost prema likovnoj [[umjetnost]]i i ostalim duševnim vrijednostima." * "Umjetnost vida. Neophodno je da arhitekta zna kako da vidi tj. da gleda na način u kojem viđenje nije nadjačano racionalnom analizom." [[Kategorija:Arhitekti]] [[Kategorija:Meksički arhitekti]] 3zwkcrbq9vlk0s6ypq1d3162c2y50iy 14 7774 61822 38737 2024-05-17T12:04:02Z Srđan 4695 61822 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Meksiko|Arhitekti]] [[Kategorija:Arhitekti]] h868hun5abrrny2vw6qagfyo9w1rf0j 0 7776 61976 38754 2024-05-18T10:16:55Z Srđan 4695 61976 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Bojan Bajić |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar, predsjednik Naše stranke |datum rođenja= |mjesto rođenja= [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Nuditi stanovniku Bosne i Hercegovine politiku baziranu na individui, na građaninu, a ne ponuditi mu paralelno zadovoljenje kolektivnog nacionalnog interesa grupe kojoj pripada, ravno je političkom samoubistvu." (''Peščanik, 5. februar 2009.'') " *"Ovdje se sam nameće zaključak, da je održavanje referenduma za nezavisnost RS-a apsolutno nemoguća misija, da je to potez ravan političkom samoubistvu, da bi proizveo međunarodnu diplomatsku ofanzivu od Njujorka do Brisela sa mjerama protiv srpskog političkog establišmenta, da bi se po hitnom postupku donijela odluka o stacionitranju desetina hiljada vojnika, gdje bi neki američki general vjerovatno dobio mandat da donosi odluke u ime parlamenta, predsjednika i premijera Vlade RS-a u prelaznom periodu od 5 godina (nešto slično Japanu posle II svjetskog rata). A o opciji rata ne treba ni razmišljati, jer bi to bila najgora opcija po Srbe, čak katastrofalna po srpske interese, iako put referenduma nema mogućnost realizacije političkim sredstvima. Zbog svega ovoga sam siguran da oni koji zagovaraju referendum su ili bleferi ili totalni ludaci." (''Nova srpska politika u BIH, Peščanik, Novembar 2007.'')" *"Srbi u BiH imaju šansu da prigrle racionalnu politiku (mnogo veću nego Srbi u Srbiji), iako sam svjestan koliko je iracionalnost usud koji prati Srbe još od davne 1389. godine.(''Nova srpska politika u BIH, Peščanik, Novembar 2007.'')" {{Wikipedia|Bojan Bajić}} {{DEFAULTSORT:Bajić, Bojan}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] rdang24ypvhjkxn69kgzyljy2pui4xn 0 7777 59639 38755 2021-01-05T16:25:15Z Kelju kakkonen 7366 Datoteka 59639 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Boris Dežulović |slika= |tekst uz sliku=hrvatski političar, predsjednik Naše stranke |datum rođenja= 1964 |mjesto rođenja= [[Hrvatska]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} [[Datoteka:BorisDezulovic.jpg|mini]] *"U toj plitkoj močvari, u kojoj se svakom insektu valja nositi s izazovima novog doba kako god zna i umije, Feralu nema mjesta. Feral nije znao odgovoriti tim izazovima, nije htio odgovoriti izazovu tranzicije. To je ono kad vam s glavom u tuđem dupetu konačno dođe iz dupeta u glavu. Močvara je progutala Feral, a u močvari samo govna plivaju." (''o gašenju lista Feral Tribune, E-Novine, Laku noć, jebači, 20. juli 2008.'') [[Kategorija:Hrvatski novinari|Dežulović, Boris]] {{Wikipedia|Boris Dežulović}} 68i2nf9jwic9vn5tggi9w9cfkvc5bvz 0 7778 38761 38759 2010-01-04T21:26:00Z Dado 4 38761 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mustafa Mujezinović |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar, premijer Federacije Bosne i Hercegovine |datum rođenja= |mjesto rođenja= [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Moja plata je mala, ja više potrošim obavljajući funkciju nego što zaradim" (''Dnevnik'') " *"Ako se menadžment BH Telecoma bude previše proganjao zbog kriminala može se desiti da onda oni ne htjednu ništa raditi" (''Dnevnik D, 20. decembar 2009.'') [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari|Mujezinović, Mustafa]] {{Wikipedia|Mustafa Mujezinović}} jlyfzpj00an6lbrj9c9g1w8rh9j40kw 0 7779 38760 2010-01-04T21:24:59Z Dado 4 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija| |ime=Nedžad Branković |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar, premijer Federacije Bosne i Hercegovine |datum rođenja= 28, dec...' 38760 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nedžad Branković |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar, premijer Federacije Bosne i Hercegovine |datum rođenja= 28, decembar 1962 |mjesto rođenja= Višegrad, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Kad ste me izabrali sad me trpite 4 godine"" (''mart 2008.'') " * "Sve po zakonu" (''2008. godine, popularna krilatica u javnom životu i medijima nastala iz intervjua u kojem Nedžad Branković insistira da se ne sjeća kako je kupio stan, ali da je sve urađeno "po zakonu"'') [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari|Branković, Nedžad]] {{Wikipedia|Nedžad Branković}} bzq6h7yw12gtpl1qxxmxxlggepiqavc 10 7780 38766 38765 2010-01-04T21:36:24Z Dado 4 38766 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Image:Albert Einstein Head.jpg|100px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Albert Einstein]]''' :"Samo su dvije stvari na svijetu beskonačne, svemir i ljudska glupost, samo što za svemir nisam siguran. " :"Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". ---- <small>[[Template:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> . gf3zeqyq7bkvwtxvxq9r4sjpohb1v9o 10 7781 40984 38768 2010-12-27T19:20:07Z WizardOfOz 467 Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/1-2010 premješten u Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/1-2011 40984 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Image:Albert Einstein Head.jpg|100px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Albert Einstein]]''' :"Samo su dvije stvari na svijetu beskonačne, svemir i ljudska glupost, samo što za svemir nisam siguran. " :"Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". ---- <small>[[Template:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> . gf3zeqyq7bkvwtxvxq9r4sjpohb1v9o 0 7820 39101 2010-03-04T20:29:08Z WizardOfOz 467 Muhammed premješten u Muhamed: pravopis 39101 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Muhamed]] tfama5wmrhg668e9ins5oh1sdnh23ru 0 7856 49741 39477 2013-07-02T16:02:18Z 82.117.219.115 49741 wikitext text/x-wiki *"Evo ih, nasi hrabri Hrvati!" Bošković je ovo rekao kada je vidio hrvatsku jedinicu u Parizu za vrijeme Sedmogodišnjeg rata qvsirtt5zuybwtehgugi3swfk92b8ve 0 7868 58162 55241 2017-09-10T16:28:47Z Harač 23 /* Citati */ 58162 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Aleksandar Hemon]] **"I upravo ti se tada u umu počne kondenzovati krivnja, kap po kap, sve dok se ne pretvori u široku pučinu. Jednom kad rat započne, naši životi pođu svojim nemilosrdno jedinstvenim putanjama, da bi se na kraju ustanovila jasna podjela između onih koji su u ratu i onih koji nisu. Rat, naučit ću, opsjeda." (''[[Knjiga mojih života]]'') *[[Edward R. Murrow]] **"Radnje mladog senatora iz Wisconsina su prouzrokovale uzbunu i negodovanje naših saveznika vani i dale izvjesno ohrabrenje našim neprijateljima. I čija je to krivica? Ne stvarno njegova, on nije stvorio ovu situaciju straha on je samo iskoristio, i to veoma uspješno. Kasije je bio upravu, ''nije, Brute, do naših zvijezda već do nas krivica''. Lahku noć. I sretno." (govor protiv politike senatora [[Josepha McCarthy]]-ja) *[[Karl Jaspers]] **"Da smo mi Nijemci, da je svaki Nijemac na neki način kriv, u to, ako naše izlaganje nije potpuno neosnovano, ne može biti sumnje: / 1. Svaki Nijemac, bez izuzetka, snosi političku odgovornost. On mora sudjelovati u obeštećenju koje će biti pravno regulisano. On mora podnijeti teret posljedica pobjednikovih postupaka, njegovih odluka i volje, njegove nesloge. Nismo u poziciji da tu imamo ikakav uticaj. Samo uz trajni napor da se razborito predstavljaju činjenice, šanse i opasnosti, možemo doprinijeti stvaranju pretpostavki za rješenja. Odmjereno i sa razlogom, čovjek se sijme obratiti pobjedniku. / 2. Ne svaki Nijemac, već samo vrlo mala manjina ima da podnese kaznu za zločine i druga manjina da ispašta za nacionalsocijalističke aktivnosti. Pravo na odbranu postoji. Presuđuju sudovi pobjednika ili njemački sudovi koje je pobjednik ustanovio. / 3. Vjerovatno svaki Nijemac – iako na sasvim različite načine – uviđa moralne razloge da sebe preispita. Pri tom, on ne mora priznavati drugu instancu do sopstvenu savjest. / 4. Vjerovatno svaki Nijemac, sposoban da razumije, u metafizičkom iskustvu takve nesreće doživljava preobražaj svoje svjesti o bivstvu i svoje samosvjesti. Kako se to odvija niko ne može ni propisati ni predvideti. To je stvar samoće svakog pojedinca. Šta iz toga ponikne, udariće temelj onome što će ubuduće biti njemačka duša." (''[[Pitanje krivice]]'') *[[Lav Nikolajevič Tolstoj]] **"Od onoga časa, kad je Pierre vidio to strašno ubistvo, koje su izvršili ljudi, koji to nisu htjeli učiniti, iz duše njegove kao da je iznenada bila istrgnuta ona opruga, na kojoj se sve držalo i pokazivalo živim, pa se sve srušilo u hrpu besmislena smeća. Iako nije sasvim bio toga svjestan, u njemu je propala vjera u dobro uređenje svijeta i u ljudsku i njegovu dušu i u Boga. To stanje je osjećao Pierre i prije, ali nikad tako snažno kao sad. Kad je prije Pierre zapadao u takve sumnje, izvirale su one iz njegove krivnje. A onda je Pierre u najdubljoj dubini duše osjećao, da je spasenje od toga očajanja i od tih sumnja u njemu samom. Ali sad je osjećao, da to nije bila njegova krivnja, što se svijet srušio u njegovim očima i što su ostale samo besmislene ruševine. Osjećao je, da nije u njegovoj vlasti, da se vrati u život." (''[[Rat i mir]]'') *[[William Shakespeare]] **"Nije, Brute, do naših zvijezda ::Već do nas krivica ako smo sluge." (''[[Julije Cezar (drama)|Julije Cezar]]'') **"Krasna je ta budalaštinja ovoga svijeta: kad nam se sreća razboli - često zato što se presitila našim sopstvenim postupcima - mi krivicu za naše nesreće svaljujemo na Sunce, Mjesec i zvijezde; kao da smo hulje po nužnosti; budale po nebeskoj prinudi; nitkovi, lopovi i izdajice zbog toga što sfere vladaju nama; pijanice, lažovi i preljubnici zbog iznuđene poslušnosti uticaju planeta; i sve u čemu smo zli zahvaljujući nekom božanskom podstreku. Divan izgovor za arhikurvara da svoj nagon za prcanjem stavi na teret neke zvijezde!" (''[[Kralj Lir]]'') ==Poslovice== [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} m3yvurfdaytshjjhzp5ze7sel3267v3 0 7897 39712 39711 2010-06-26T16:15:42Z Harač 23 39712 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Krvavi meridijan ili Večernje crvenilo na zapadu |autor =[[Cormac McCarthy]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Blood Meridian or The Evening Redness in the West'' |datum prvog izdavanja =1985. }} * "Eto dječaka (...) Ne umije ni da čita ni da piše, a u njemu već klija naklonost ka bezumnom nasilju. Sva se historija vidi na tom licu: dijete otac čovjekov." (''I'') * "Bore se pesnicama, nogama, bocama ili noževima. Sve rase, svi sojevi. Ljudi čiji govor liči na roktanje majmunâ. Ljudi iz toliko dalekih i čudnih zemalja da se, stojeći nad njima dok krvare u blatu, dječak osjeća kao da je osvetio cijelo čovječanstvo." (''I'') * "Tek je sad dječak lišen svega što je bio u prošlosti. Korijeni su mu postali jednako magloviti kao i sudbina, a nikada više, dokle se god svijet okreće, neće biti toliko divljih i barbarskih predjela u kojima bi se iskušalo može li se tvar postojanja podrediti čovjekovoj volji i da li je njegovo vlastito srce samo druga vrsta gline." (''I'') * "Kapetan se zavali i prekrsti ruke. Mi sad imamo posla, reče, s izopačenim sojem. S polutanskim sojem, jedva boljim od crnja. A možda nisu ni bolji. U Meksiku nema vlasti. Ma đavola im njihovog, nema tamo ni Boga. Neće nikad ni biti. Imamo posla s ljudima koji uopće ne mogu da upravljaju sami sobom. A znaš šta bude kad ljudi ne mogu da upravljaju sami sobom? Tako je. Dođu drugi da im upravljaju." (''III'') * "Sinko, reče kapetan. Mi ćemo biti oruđe slobode u mračnoj i napaćenoj zemlji. Tako je. Mi ćemo da predvodimo talas." (''III'') * "Menonit gleda odraz sjenovite tame pred njima u ogledalu nad šankom. Okreće se ka njima. Oči su mu suzne, govori polako. Božji gnjev spava. Krio se milion godina prije nego što je čovjek nastao i samo čovjek ima moć da ga probudi. Pakao nije ni dopola pun. Čujte šta vam pričam. Prenijet ćete rat jednog luđaka u drugu zemlju. Probudit ćete više od pasa." (''III'') * "Jahali su dalje, sunce je s istoka bacalo blijede zrake svijetlosti, onda se tamnija nijansa boje nalik krvi razlila u naglim potezima po čitavoj ravnici, a tamo gdje se zemlja pretapala u nebo, na rubu postojanja, vrh sunca krenuo je da niče ni iz čega, kao glavić velikog crvenog falusa, sve dok zvijezda nije prešla neoznačenu granicu i smjestila se, zlonamjerno bubnjajući, njima iza leđa. Sjenke najsitnijeg kamenja pružale su se pjeskom kao ispisane crte, obrisi ljudi i njihovih konja izduženo su se prostirali pred njima nalik pramenovima noći iz koje su izjahali, nalik pipcima koji će ih svezati s tek predstojećom pomrčinom. Jahali su pognutih glava, bezlični pod šeširima, kao vojska usnula u maršu. U toku prijepodneva umro je još jedan čovjek, digli su ga iz zaprege gdje je opoganio vreće među kojima je ležao, sahranili i njega, nastavili dalje." (''IV'') * "Preživjeli su čutke ležali u tom grotlu ništavila i posmatrali usijane zvijezde kako paraju tamu kao puščani hici. Ili su spavali dok su im inostrana srca tukla u pijesku, nalik iscrpljenim hodočasnicima na planeti Anareta, uhvaćenim u koštac s bezimenošću što se valja kroz noć." (''IV'') * "Već su se kroz prašinu na konjskim sapima vidjele obojene oznake i šake i sunca na izlasku i ptice i ribe svih vrsta, kao sjenka stare slike na platnu premazanom tutkalom, a onda su se i kroz topot golih kopita i papaka čule kene, svirale napravljene od ljudskih kostiju, i neki vojnici iz čete počeli su da uzmiču na konjima a neki da se pometeno vrte kad se, s one strane tih konja, ukazala legendarna konjička horda kopljanjika i strijelaca sa štitovima optočenim parčičima izlomljenog ogledala, koja su bacala hiljade rasturenih malih sunaca u oči njihovih neprijatelja. Legija strave, stotine njih, polugolih, ili odjevenih u jednostavnu ili biblijsku odjeću, ili kao u noćnoj mori ogrnuti životinjskim kožama i finom svilom i dijelovima uniformi još obilježenim krvlju prethodnih vlasnika, šinjelima poklanih dragona, konjičkim uniformama s ukrasima i širitima, jedan u cilindru, jedan s kišobranom, jedan u bijelim čarapama i okrvavljenom vjenčanom velu, neki u oglavcima od ždralovog perja ili kožnim šljemovima s rogovima bika ili bizona, jedan u fraku okrenutom naopako a inače go, jedan u oklopu španskog konkvistadora, s grudnom pločom i naramenicama duboko ulubljenim od starih udaraca buzdovana ili sablje, što su ih u drugoj zemlji zadali ljudi kojima su se i kosti sprašile, mnogi kojima su u kike bile upletene dlake drugih zvijeri tako da su se vukle po zemlji i čijim su konjima uši i repovi bili ukrašeni parčadima živo obojene tkanine, jedan koji je svome konju čitavu glavu obojio u grimiz, a svim konjanicima lica su bila drečava i groteskna od bojadisanja nalik družini klovnova što jašu, smrtonosno komični, i svi su zavijali na barbarskom jeziku i jurišali na njih kao horda iz pakla goreg nego što je sumporna zemlja iz kršćanskog poimanja, vrištali i kvetali obavijeni dimom kao isparljiva bića iz oblasti s one strane poznanja, gdje pogled luta, a usna drhti i balavi. :Gospode bože, reče narednik. :Kroz četu je prošao kloparav slap strijela, a četa i ljudi su se zateturali i pali iz sedla. Konji su uzmicali i bježali, mongolske horde prišle su im s boka, okrenule se i u punom galopu jurnule kopljima na njih. :Četa se tad zaustavila, ispaljeni su prvi hici, sivi puščani dim valjao se kroz prašinu dok su kopljanici razbijali formaciju. Malom je konj potonuo ispod sedla uz dugačak pneumatski uzdah. On je već bio opalio iz puške, a sad je sjeo na zemlju i počeo da petlja s torbicom za metke. Pored njega je sjedio čovjek sa strijelom u vratu. Blago se pognuo kao da se moli. Mali je htio da dohvati krvavi gvozdeni vrh, ali je onda vidio da čovjek u grudima ima i drugu strijelu zarivenu do perja i da je mrtav. Naokolo su konji popadali, ljudi puzali po zemlji, vidio je čovjeka kako sjedeći puni pušku dok mu krv lipti iz ušiju, vidio je ljude kako u rasklopljene revolvere pokušavaju da uglave rezervna puna burenca koja su imali sa sobom, vidio je ljude kako kleče, svaljuju se i grle svoje sjenke na tlu, vidio je kako ljude probadaju kopljima, hvataju ih za kosu i skalpiraju u stojećem stavu, vidio je borne konje kako gaze pale ljude, jedan konj bijele njuške, slijep na jedno oko, izronio je iz magle i pokušao da ga ujede kao pas, a onda nestao. Neki ranjenici djelovali su obmrli, kao da neshvataju šta se zbiva, neki su bili blijedi ispod maski od prašine, neki su se upoganili ili se, konačno slomljeni, posrčući nabijali na divljačka koplja. Sad se kovitla razuzdani friz od konjâ u strmoglavom trku, krivozubih i sa naočnjacima, goli jahači sa snopovima strijela u ustima, štitovi svjetlucaju u prašini, na suprotnoj strani razbijene čete uz pištanje koštanih svirala, skaču s konjâ s jednom nogom u stremenu, napinju kratke lukove pod pruženim konjskim vratovima sve dok ne okruže četu i presjeku je na dva dijela, a ona opet uzjahaju kao likovi iz kuće strave, neki s nakaznim licima oslikanim na grudima, gaze kopitima Saksonce što su pali, probadaju ih kopljima, tuku ih batinama, skaču s konjâ s noževima, trče po zemlji neobičnim raskrečenim korakom poput stvorenja nagnanih da se kreću na tuđ im način, skidaju odjeću s mrtvih bez razlike, visoko dižu krvave perike, ubadaju i komadaju gola tijela, odsjecaju udove, glave, paraju utrobu strancima bijelih trupova, drže puna naručja droba, polnih organa, neki divljaci toliko su obliveni krvlju da djeluju kao psi što su se valjali u njoj, neki padaju na umiruće i siluju ih uz glasne povike svojim saborcima. Zatim konji mrtvih u galopu izniču iz magle i prašine, kruže naokolo mlateći opremom i prljavštinom, očiju bijelih od straha kao da su slijepi, neke zasipaju strijelama, neke prodabaju kopljima, posrću i bljuju krv dok se po mjestu pokolja i uz topot opet nestaju s vidika. Prašina zaptiva mokre i gole glave skalpiranih koji, s obrubom kose oko rana i ošišani do kosti, leže kao unakaženi nagi monasi na zemlji natopljenoj krvlju, svuda umirući stenju i mumlaju, konji nište ležeći." (''IV'') * "Put se sužavao među stjenjem, i postepeno su stigli do žbuna na koji su bile okačene mrtve bebe. : Stali su jedan do drugog, teturajući se na jari. Tim malim žrtvama, kojih je bilo sedam-osam, pod vilicama su ubice probili rupe, a bile su okačene za guše na zalomljene grane meskita da bez očiju zure u golo nebo." (''V'') * "Sišli su s planine, držeći se rukama za kamenje, a sjenke su im se na džombasom terenu izobličavale u stvorenja koja tragaju za vlastitim oblikom." (''V'') * "Kao da mu je bijelac oskvrnuo ličnost, da je nabasao na neki uspavam obred u njegovoj tamnoj krvi ili tamnoj duši, dok je obris koji mu je sunce bacalo po tom stjenovitom tlu donekle podsjećao na samog čovjeka i time bio izložen opasnosti." (''VII'') * "Riječi su stvari. Riječi koje on posjeduje ne mogu mu se oduzeti. Njihova mjerodavnost nadilazi njegovo nepoznavanje njihovog značenja." (''VI'') * "Ušao je, što će reći da su svi ušli, u problematičnu razornost mraka." (''VIII'') * "Tu, s onu stranu čovjekove promišljenosti, svi su savezi bili krhki." (''VIII'') ==Vanjski linkovi== {{Wikipedia}} [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Cormac McCarthy]] mpmdy38blm90mantg2gzii8rjkqvjax 0 7898 60615 60614 2023-06-13T21:13:44Z Niegodzisie 7018 60615 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Cormac McCarthy |slika=File:Cormac McCarthy (Outer Dark author portrait).jpg |tekst uz sliku=američki književnik;<br>dobitnik Pulizerove nagrade za književnost 2007. |datum rođenja= 20. juli 1933. |mjesto rođenja=Providence |datum smrti= 13. juni 2023. |mjesto smrti=Santa Fe }} [[File:Cormac McCarthy (Outer Dark author portrait).jpg|upright|thumb|McCarthy (1968)]] * "Eto dječaka (...) Ne umije ni da čita ni da piše, a u njemu već klija naklonost ka bezumnom nasilju. Sva se historija vidi na tom licu: dijete otac čovjekov." (''[[Krvavi meridijan ili Večernje crvenilo na zapadu]]'') ==Djela== *''[[Krvavi meridijan ili Večernje crvenilo na zapadu]]'' ==Vanjski linkovi== {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:McCarthy, Cormac}} [[Category:Američki pisci]] [[Category:Cormac McCarthy| *]] 9dexy3inh3hzhc8el9nfvvjtzt75we4 14 7899 39716 2010-06-26T16:22:15Z Harač 23 Napravljena stranica sa '.' 39716 wikitext text/x-wiki . 6t9fg2gmch401ldtk8m7pyzz632ixbb 0 7909 58920 39850 2019-07-27T01:28:22Z Risto hot sir 6370 File 58920 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime= Carl Gustav Jung |tekst uz sliku=''švajcarski psiholog'' |datum rođenja= 26.7.1875. |mjesto rođenja= Kesswil, Thurgau, Switzerland |datum smrti= 6.6.1961. |mjesto smrti= Zürich, Switzerland }} [[File:CGJung.jpg|thumb|]] * "Čovjek je poligamno biće; muslimani su to oduvijek znali." {{Wikipedia}} 8el9rzenxxp8q35su085reip6oaews1 8 7967 48602 46880 2013-02-07T01:37:31Z Pgehres (WMF) 2428 Updating sidebar link to use subst:CONTENTLANGUAGE 48602 wikitext text/x-wiki //donate.wikimedia.org/wiki/Special:FundraiserRedirector?utm_source=donate&utm_medium=sidebar&utm_campaign=C13_bs.wikiquote.org&uselang=bs f2c58w9wey3tjnomymdgelwtvmsks54 0 7989 41145 2011-01-29T16:13:05Z Eulogy~bswikiquote 2125 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Umijeće ljubavi |autor =[[Erich Fromm]] |slika = |tekst uz sliku ...' 41145 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Umijeće ljubavi |autor =[[Erich Fromm]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''The Art of Loving'' |datum prvog izdavanja =1956 }} *"Šta jedna osoba daje drugoj? Ona daje od sebe, od naj skupocjenijeg što ima, ona daje od svog života. To ne znači nužno da ona žrtvuje svoj život za drugu osobu — već da joj daje od onoga što u njoj živi; ona joj daje svoje radosti, svog interesa, razumijevanja,znanja, humora, žalosti — sve izraze i manifestacije onoga što u njoj živi." *"Ako čovjek voli samo jednu osobu, a ravnodušan je prema svim drugima, njegova [[ljubav]] nije ljubav već simbiotska vezanost, ili uvećani egotizam." *"Erotska [[ljubav]], ako je doista ljubav, pretpostavlja jedno: da ljubim iz suštine svoga bića, i da doživljujem drugu osobu u suštini njegova ili njezina bića. U biti, sva su ljudska bića identična. Svi smo mi dio Jednog; mi smo Jedno. Ako je tome tako, ne bi smjelo biti važno koga volimo. Ljubav treba da bude suštinski čin volje, čin odluke da potpuno posvetim svoj život životu druge osobe." *"Voljeti nekoga nije samo jako osjećanje — ono je odluka, sud, obećanje. Kad bi [[ljubav]] bila samo osjećaj, ne bi postojao razlog za obećanje da ćemo se voljeti zauvijek. Osjećaj se rađa i može da umre. Kako mogu prosuditi da će on postojati zauvijek ako moj čin ne uključuje prosuđivanje i odluku?" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Erich Fromm]] c1yqvvlxgk9ux66a8n2scm7olevlxvq 0 7994 42441 41180 2011-04-15T18:54:35Z 85.92.255.33 42441 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Jedan od onih života |autor =[[Đorđe Balašević]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Jedan od onih života'' |datum prvog izdavanja =1997 }} *"Sedam godina su kofer u koji može stati strašno puno stvari. Ako umiješ da pakuješ, naravno. To što meni ne trebaju više neke sitnice koje njoj trebaju sve više, ne daje mi pravo da je nagovaram da ih ne trpa unutra. Njen kofer, na kraju krajeva. Poznao sam u sebi pepeo vatre koja se u njoj tek rasplamsala, ali nisam pokušavao da je odvratim. Do pepela se i stiže jedino preko vatre. Nema tih riječi koje mogu nadomjestiti šibanje godina u lice, i nema te priče od koje se može isplesti mreža za hvatanje vremena ..." *"Tuga je kao starica koja prodaje karanfile po kafanama, samo se uporno moraš šraviti da je ne primjećuješ pa će se kad-tad porenuti i otići, iako ti se u prvi mah ne čini da će zauvjek cviliti kraj stola...I,pazi...Pokloniš li joj samo mrvicu pažnje neće se smiriti dok ti ne uvali čitavu kotpu. I onda si gotov...Jer Tuga nikad ne zaboravlja lica alantnih mušterija...I nikad te više neće zaobići..." *"Čičak Izdaje se kači na sve strane. I meni će ga već neki mangup prilijepiti na leđa, onako u prolazu tapšući me po ramenu, tobož prijateljski..." *"Dah uspomene pazljivo ce otpuhati prašinu sa smiješne stare ogradice od posesivnosti koju sam jednom uzalud dizao oko skrivenog sjenovitog vrta u kom su pupile njene ambicije…" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Đorđe Balašević]] a80sddruagdyxlqzrzo7bbnfsmsvs5y 0 7995 61369 59810 2024-05-16T18:10:46Z Srđan 4695 61369 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=François Jacob |slika= |tekst uz sliku= ''francuski mikrobiolog i genetičar'' |datum rođenja=17. lipnja 1920 |mjesto rođenja=Nancy, Francuska }} [[File:François Jacob nobel.jpg|thumb|François Jacob]] *"Ništa nije opasnije nego sigurnost da si u pravu. Ništa nije potencijalno tako razorno kao opsesija istinom koja se smatra apsolutnom. Svi zločini u historiji bili su rezultat jedne ili druge vrste fanatizma. Svi historijski pokolji činjeni su u ime kreposti, istinite religije, legitimnog nacionalizma, pravedne politike ili ispravne ideologije, ukratko - u ime borbe protiv nečije druge istine." {{DEFAULTSORT:Jacob, Francois}} [[Kategorija:Francuski naučnici]] 0rwittftigu3qgtbzqhbty7ehnh4z6y 14 8022 51248 42231 2014-04-09T05:43:08Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51248 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Države]] gsuz48j1qbja9ioalaugnvw27yj7ixr 8 8028 42335 2011-04-08T15:00:22Z WizardOfOz 467 Napravljena stranica sa '*Uobičajeni razlozi brisanja ** Zahtjev autora ** Kršenje [[Wikipedia:Autorska prava|autorskih prava]] ** [[w:Wikipedia:Vandalizam|Vandalizam]] ** [[w:Wikipedia:Šta nije...' 42335 wikitext text/x-wiki *Uobičajeni razlozi brisanja ** Zahtjev autora ** Kršenje [[Wikipedia:Autorska prava|autorskih prava]] ** [[w:Wikipedia:Vandalizam|Vandalizam]] ** [[w:Wikipedia:Šta nije Wikipedia|Irelevantan članak/tekst/komentar]] ** Premješteno na Wikiizvor ** Duplikat/dvojnik ** Bespotrebno preusmjerenje ** Osjetljivi lični podaci ** Grafiti ** [[w:Wikipedia:Šta nije Wikipedia|Spam]] ** Testiranje, koristite [[w:Wikipedia:Igralište|Igralište]] ** Članak na [[w:Wikipedia na bosanskom jeziku|stranom jeziku]] 28puq6td7k665j3tcbd4rdrmybdfs7j 10 8054 42579 2011-05-10T20:49:19Z 109.121.40.203 Napravljena stranica sa 'Budala traži izgovor, a pametan čovek - rešenje. Verica Mrkobrada' 42579 wikitext text/x-wiki Budala traži izgovor, a pametan čovek - rešenje. Verica Mrkobrada ewy2lrwd0144xct3e0nfzrscyjz52e9 10 8059 42629 42628 2011-05-21T08:02:48Z WizardOfOz 467 42629 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Hw-shakespeare.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[William Shakespeare]]''' :"Dobro otvori oči kad se ženiš, a poslije ih zatvori!" :"Uzdisati nad prošlim jadom najsigurniji je način da se privuče novi." :"Svijet je onoliko zanimljiv koliko smo mi radoznali. Svijet je pozornica na kojoj svako igra svoju ulogu." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> gnftkmh23e0dwgkg9atvsps5uhmkf53 0 8071 53730 47374 2014-12-20T22:33:43Z Harač 23 53730 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ivo Krbek |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=hrvatski pravni teoretičar i političar |datum rođenja=23. avgust 1890. |mjesto rođenja=Zagreb, Republika Hrvatska |datum smrti=16. januar 1966. |mjesto smrti=Zagreb, Republika Hrvatska |počasti= }} *"Savezna država znači kompromis između potpune državne nezavisnosti pojedinih država i punog uklapanja njihove državnosti u državnoj zajednici. Članice savezne države zadržavaju svoju državnost, ali je ograničavaju u interesu zajednićke države". (''Sovjetski federalizam prema građanskim federacijama'') ==Djela== *''[[Prilog teoriji o pojmu prava]]'' (1952.) *''[[Ustavno sudovanje]]'' (1960.) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Ivo Krbek]] [[Kategorija:Pravo]] 6yepo4cokl9v1tcjb3z6q6wfxan87en 14 8072 42736 2011-06-28T16:31:21Z Harač 23 Napravljena stranica sa 'Ivo Krbek' 42736 wikitext text/x-wiki Ivo Krbek emd8uevqyx6i5aicoecs9xrrmomzm2m 0 8082 42763 2011-07-02T15:19:16Z Harač 23 Napravljena stranica sa '---- ==Citati== *[[Erica Jong]] **"Zar je nemir životna činjenica?" (''[[Strah od letenja]]'') *[[Meša Selimović]] **"Nemir me strpljivo čekao, kao da sam ga ostavi...' 42763 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Erica Jong]] **"Zar je nemir životna činjenica?" (''[[Strah od letenja]]'') *[[Meša Selimović]] **"Nemir me strpljivo čekao, kao da sam ga ostavio pred ovom kućom, i opet ga uzeo kad sam izašao." (''[[Derviš i smrt]]'') **"Sve što je izvan dohvata naše ruke, sve što nije potpuno naše, s čim nismo srasli tako da postane isto što i mi, to je tuđe, ničije, ne štiti. To je kao vjetar, ništa, nemaš na čemu da stojiš, nizašto se ne držiš, ništa te ne drži, oči su ti prazne, srce ti je pusto, ostaje samo nemir" (''[[Magla i mjesečina]]'') *[[Thomas Alva Edison]] **"Nemir je nezadovoljstvo, a nezadovoljstvo je prvi korak ka napretku. Pokažite mi sasvim zadovoljna čovjeka i pokazat ću vam neuspjeh." ==Poslovice== {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] 4qt9o5guyaeva54gmxsvdghaom7166t 0 8087 42969 2011-07-17T06:57:35Z 31.176.237.77 Napravljena stranica sa '"When you photograph people in color, you photograph their clothes. But when you photograph people in Black and white, you photograph their souls!"' 42969 wikitext text/x-wiki "When you photograph people in color, you photograph their clothes. But when you photograph people in Black and white, you photograph their souls!" no9upox0gdhaw152xd1ysvgll9czpiu 10 8097 43032 2011-08-14T04:56:28Z 41.130.36.116 ان احمد 44 صيق 43032 wikitext text/x-wiki ŭŠХÐХХХХ[[Datoteka:Primjer.jpg]]''Ukošeni tekst''<big> <gallery> Povećan tekst </gallery> ÃąĎĜ</big> 6dj1n2b5tpnywam9jrw8fy7xgbtc9pa 0 8108 61044 61039 2024-04-19T17:29:13Z A09 8147 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/86.114.227.151|86.114.227.151]] ([[User talk:86.114.227.151|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:A09|A09]] 61019 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=John Rawls |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki filozof |datum rođenja=21. februar 1921. |mjesto rođenja=Baltimore, Maryland, SAD |datum smrti=24. novembar 2002. |mjesto smrti=Lexington, Massachusetts, SAD |počasti= }} *"Princip pravične igre može se definirati na sljedeći način. Pretpostavimo da postoji međusobno korisna i pravedna šema društvene saradnje, i da se pogodnosti koje doprinosti mogu ostvariti ako svako, ili gotovo svako, sarađuje. Pretpostavimo dalje da saradnja zahtijeva određenu žrtvu od svake osobe, ili barem zahtijeva neko ograničenje njegove slobode. Pretpostavimo konačno da su koristi koje stvara saradnja, do određene tačke, slobodne: to jeste, šema saradnje je nestabilna u smislu da ako bilo koja osoba zna da svi (ili gotovo svi) ostali će i dalje činiti svoj dio, on će biti u mogućnosti da dijeli dobiti od šeme čak i ako on ne učini svoj dio. Pod tim uslovima osoba koja je prihvatila koristi šeme je obavezana [[obaveza|dužnošću]] pravične igre da učini svoj dio i da ne iskorištava besplatne koristi nesarađujući." (''Legal Obligation and Duty of Fair Play'') ==Drugi o njemu== *[[A. John Simmons]] **"Rawls tvrdi da su svi obavezani da prihvate razumne uslove saradnje i nada se da je moguće naći konsenzus o takvim uslovima, tako da možemo ostvariti više od pukog političkog ''modus vivendija''. Ali konsenzus u pitanju je konsenzus razumnih sveobuhvatnih gledišta, i razumna gledišta su izgleda gledišta onih koji su privrženi pronalaženju nekog prihvatljivog uslova političke saradnje. Ali čini se da to znači da gledišta koja su visoko individualistička ili pacifistička, recimo, osuđena takvim objašnjenjem na nerazumnost - i njegovi zagovornoci na dužnosti prema prinudnom autoritetu koji se ne može legitimirati po njihovim uslovima - čisto stoga što nisu već privrženi pronalasku političkih rješenja za društvene probleme." (''[[Opravdanje i legitimnost]]'') *[[Amartya Sen]] **"Rawlsovski "veo neznanja" u "izvornoj poziciji" veoma je učinkovit instrument za usmjeravanje ljudi da gledaju izvan njihovih ličnih stečenih interesa i ciljeva. A ipak čini malo da osigura otvoreno ispitivanje lokalnih i moguće parohijalnih vrijednosti. Možemo nešto naučiti od [Adam] Smithovog skepticizma o mogućnosti odlaska izvan lokalnih pretpostavki - ili čak implicitnih predrasuda - "osim ako se ne odmaknemo sami, da tako kažemo, od naše prirodne pozicije, i pokušamo da ih vidimo sa određenog rastojanja od nas". Smithovska procedura uključuje, kao razultat, insistiranje da vršenje nepristrasnosti mora biti otvoreno (radije nego lokalno zatvoreno), jer "ne možemo to učiniti ni na koji drugi način nego pokušajem da ih vidimo očima drugih ljudi, ili na način kako ih drugi ljudi vjerovatno vide"." (''[[Ideja pravde]]'') *[[Brian Barry]] **"Da Rawls nije ostvario ništa drugo, bio bi značajan jer je uzeo za ozbiljno ideju da je predmet pravde ono što on zove "temeljnom strukturom društva" (...) Kada govorimo o temeljnoj strukturi društva, mi se zanimamo za način na koji institucije rade sistematski tako da pogoduju neke i štete drugima. Rawlsova inkorporacija tog pojma društvene strukture u njegovu teoriju predstavlja sazrijevanje liberalne političke filozofije. Po prvi put, značajna figura u večim dijelom individualističkoj tradiciji uzela je u obzir nasljeđe Marksa i Webera." (''[[Pravda kao nepristrasnost]]'') ==Djela== *''[[Teorija pravde]]'' [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:John Rawls]] {{Wikipedia}} 4fw7fkz4oxef7asn4pxnxnz70uwsnwi 0 8113 55242 46035 2015-08-03T20:14:47Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q1143765]] na [[d:|Wikidati]] 55242 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Misli |autor =[[Blaise Pascal]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski rad |originalni naziv =''Pensées'' |datum prvog izdavanja =1669. }} *"Na čemu će čovjek zasnovati uređenje svijeta kojim želi da upravlja? Na hiru svakog pojedinca? Kakva bi to bila zbrka! Na [[Pravda|pravdi]]? Čovjek za nju ne zna. / Izvjesno, kada bi on za nju znao, ne bi ustanovio onu maksimu, najrašireniju od svih koje postoje među ljudima: da svako treba da se upravlja po običajima svoje zemlje; sjaj istinske pravičnosti ovladao bi svim narodima, i zakonodavci ne bi uzimali kao uzor, namjesto te postojane pravde, maštarije i hirove Persijanaca i Nijemaca. Vidjeli bismo tu pravdu ukorijenjenu u svim svjetskim državama i u svim vremenima, umjesto što ne viđamo ništa pravdeno ili nepravedno što ne bi promijenilo to svoje svojstvo s promjenom podneblja. Tri stepena razlike među uporednicima ruše cijelo pravosuđe; jedan podnevak odlučuje o istini; temeljni zakoni mijenjaju se nakon malo godina posjedovanja; pravo ima svoja doba; ulazak Saturna u znak Lava upozorava nas da je nešto postalo zločin. Smiješne li pravde koju ograničava jedna rijeka! Šta je istina s ove strane Pirineja, zabluda je s one druge. / Ljudi proglašavaju da pravda nije u tim običajima, već da leži u prirodnim [[zakon]]ima, koji su poznati u svim zemljama. I oni bi to, izvjesno, tvrdoglavo podržavali kao lakoumni slučaj što je posijao ljudske zakone naišao barem na jedan koji bi bio univerzalan. Ali je lakrdija takvih razmjera, da su ljudski hirovi postali toliko raznovrsni da nema nijednog takvog zakona. / Krađa, rodoskrvnuće, djeceubistvo, ocoubistvo, sve se to znalo svrstati među kreposne čine. Ima li išta šaljivije nego to da neki čovjek ima pravo da me ubije zato što stanuje s onu stranu vode, i što je njegov vladar u svađi s mojim, mada ja nisam ni u kakvoj svađi s njim?" (''294.'') *"''Veri juris''. Mi ga više nemamo: kad bi smo ga imali, ne bi više uzimali za pravilo pravde da svako slijedi običaje svoje zemlje. Tu su ljudi, nemogavši naći [[Pravda|pravdu]], našli [[Sila|silu]], itd." (''297.'') *"[[Pravda]] je ono što je ustanovljeno; i tako će se svi naši ustanovljeni [[zakon]]i nužno smatrati pravednima i bez ispitivanja, zato što su ustanovljeni." (''312.'') *"''[[Pravda]]''. Kao što moda utvrđuje šta je prijatno, tako ona utvrđuje i pravdu." (''309.'') *"Jedna su univerzalna pravila: [[zakon]]i zemlje u običnim stvarima, i večina u drugim stvarima. Otkud to dolazi? Od sile koja je u njima. I otud dolazi da kraljevi, koji imaju silu na drugoj strani, ne slijede većinu svojih ministara. Jednakost imovine je bez sumnje pravedna; ali, ne mogavši postići da se svako silom pokorava pravdi, ljudi su postigli da bude pravedno pokoravati se sili; ne mogavši osiliti pravdu, ljudi su opravdali silu, kako bi [[pravda]] i [[sila]] bile zajedno, i da bude mir, koji je najviše dobro." (''299.'') *"Dobar dio života proveo sam vjerujući da postoji [[pravda]]; i u tome se nisam varao jer ona postoji, onoliko koliko je Bog htio da nam je objavi. Ali ja to nisam tako shvatao, i u tome sam se varao; jer sam vjerovao da je naša pravda bitno pravedna, i da imam načina da je raspoznam i da o njoj sudim. Ali sam toliko puta pogriješio u ispravnom suđenju da sam na koncu osjetio nepovjerenje prema sebi, a zatim i prema drugima. Vidio sam da su sve zemlje i ljudi promijenljivi; i tako, poslije mnogih promjena u sudu o istinskoj pravdi, spoznao sam da je naša narav samo neprekidna promjena, i od onda se više nisam mijenjao; a i kad bih se promijenio, time bih potvrdio svoje mnijenje." (''375.'') *"''[[Pravda]], [[sila]].'' - Pravedno je da se slijedi ono to je pravedno, nužno je da se slijedi ono što je najsilnije. Pravda bez sile je nemoćna; sila bez pravde je tiranska. Pravda bez sile se poriče, jer uvijek ima nevaljalaca; sila bez pravde se optužuje. Treba, dakle, objediniti pravdu i silu, i radi toga nastojati da ono što je pravedno bude jako, ili da ono što je jako bude pravedno. / Pravda je podložna sporenju, sila je lako prepoznatljiva i neosporna. Tako pravdi nismo mogli dati silu, jer je sila porekla pravdu i rekla da je ona nepravedna, i rekla je da je ona sama pravedna. I tako, ne mogavši učiniti da ono što je pravedno bude jako, učinili smo da ono što je jako bude pravedno." (''298.'') *"''[[Nepravda]].'' - Opasno je reći narodu da [[zakon]]i nisu pravedni, jer on im se pokorava samo zato što misli da su pravedni. Zbog toga mu u isto vrijeme treba reći da im se mora pokoravati zato što su zakoni, kao što se mora pokoravati nadređenima, ne zato što su pravedni već što su nadređeni. Na taj način, svaka pobuna se spriječava ako se to uspije dati do znanja, i šta je prava odrednica pravde." (''326.'') ==Vanjski linkovi== *[http://en.wikisource.org/wiki/Pens%C3%A9es Djelo] u engleskom prijevodu. [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Blaise Pascal]] {{Wikipedia}} aqog4hgjotyw8ny8p02uaprvq79vrmj 0 8114 44326 43355 2011-12-12T10:27:22Z Harač 23 44326 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Zakoni |autor =[[Ciceron]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski rad u obliku dijaloga |originalni naziv =''De Legibus'' |datum prvog izdavanja =?? }} *"(...) [T]reba da objasnimo narav prava, a nju valja tražiti u čovjekovoj naravi [...] [N]ajučeniji muževi smatrali su prikladnim da krenu od zakona. Jesu li imali pravo? Jesu, ako je zakon, prema samoj njihovoj odrednici, najviši um usađen u prirodu, koji nalaže ono što valja činiti a zabranjuje suprotno. Taj isti um, kada je u ljudskom duhu utvrđen i potpun, jest zakon [...] [P]očetak prava treba tražiti u zakonu. Jer zakon je sila prirode, on je duh i um razboritog čovjeka, mjerilo pravde i nepravde." (v-vi) *"Onima kojima je zajednički um, zajednički je i ispravan um; a budući da je ispravan um zakon, treba da smatramo da su ljudi zakonom povezani s bogovima. Dalje, gdje postoji zajedništvo zakona, postoji i zajedništvo prava, a one među kojima postoje ta zajedništva treba smatrati članovima iste države, utoliko prije ako se pokoravaju istim zapovijedima i istoj vlasti. No, oni se pokoravaju nebeskom poretku, božanskom duhu i svemogućem bogu, tako da ovaj cijeli svijet treba smatrati zajedničkom državom bogova i ljudi." (vii) *"Ali od svega o čemu učeni ljudi raspravljaju zacijelo ništa nije značajnije od toga da jasno shvatimo da smo rođeni za pravdu, i da pravo nije zasnovano na mnijenju već na prirodi [...] Slijedi, dakle, da je priroda u nas usadila osjećaj za pravo kako bismo jedni s drugima dijelili dobra i kako bismo se ispomagali [...] Ako bi ljudi, u saglasnosti s prirodom, smatrali da im, kako kaže pjesnik, "ništa prirodno nije strano", svi bi podjednako poštivali pravo; jer, onima kojima je podarila um, priroda je podarila i ispravan um, dakle i zakon, koji je ispravan um u obliku naloga i zabrana. Ako im je podarila zakon, podarila im je i pravo." (x) *"Ali je najbezumnije smatrati da je pravedno sve što se nalazi u narodnim uredbama ili u zakonima. Da li su takvi i zakoni koje su donijeli tirani? [...] Jer, samo jedno pravo povezuje ljudsku zajednicu, i jedan ga zakon ustanovljava: onaj zakon koji prema ispravnom umu zapovijeda i zabranjuje. Bio on negdje zapisan ili ne, nepravedan je onaj ko ga ne poštuje. Ali ako se pravda sastoji u pokoravanju pisanim zakonima i narodnim uredbama, i ako, kao što govore oni koji to tvrde, sve treba mjeriti korisnošću, onda će onaj ko smatra da mu to donosi korist zanemariti i kršiti zakone. Tako se događa da uopšte nema nikakve pravde ukoliko nema prirode kao mjerila; a ona pravdu koja se zasniva na koristi potkopava neka druga korist." (xv) ==Vanjski linkovi== *[http://la.wikisource.org/wiki/De_legibus Djelo] na latinskom jeziku. [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ciceron]] {{Wikipedia}} rd0ij0v3z3v5fmwzisbe440z9glxqi2 0 8115 43984 43357 2011-11-07T21:13:31Z Harač 23 43984 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Država |autor =[[Ciceron]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski rad u obliku dijaloga |originalni naziv =''De re publica'' |datum prvog izdavanja =51. p.n.e. }} *"Postoji jedan istinski zakon: ispravan um, saobrazan prirodi, sveprisutan, nepromjenjiv, vječan, čije naredbe nalažu dužnost a zabrane odvraćaju od zla (...) Nikakvo popravljanje toga zakona nije dozvoljeno, nije dopušteno da ga se ukida bilo u cjelini bilo u dijelovima. Ni senat ni narod ne mogu nas poštedjeti da mu se pokoravamo (...) Nije taj zakon jedan u Ateni a drugi u Rimu, jedan danas a sutra drugi, već će svim narodima i u svakom dobu upravljati jedan isti zakon, vječan i nepromjenjiv (...) Ko mu se ne pokorava bježi od sebe samoga, i povređuje ljudsku prirodu; zbog tog čina pretrpjet će najveće kazne, čak i ako izbjegne svim drugim mukama." (III, XXII, 33) ==Vanjski linkovi== *[http://la.wikisource.org/wiki/De_re_publica Djelo] na latinskom jeziku [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ciceron]] {{Wikipedia}} 4uy6t1mxfwj7tsswc8n6vou8a89ypni 0 8120 43381 43380 2011-09-12T15:22:11Z Harač 23 43381 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Građanin |autor =[[Thomas Hobbes]] |slika = |tekst uz sliku =političko-filozofski spis |originalni naziv =''De Cive'' |datum prvog izdavanja =1642. }} *"Savjet je ''nalog'' u kojem se razlog što mu se pokoravam nalazi ''u samoj stvari koja je savjetovana''; a zapovijed je nalog u kojem razlog moga pokoravanja zavisi od volje zapovjeditelja (...) Budući da se [[zakon]]ima pokoravamo ne zbog same stvari koja se nalaže već zbog volje zakonodavca, zakon nije savjet već ''zapovijed'', i određuje se ovako: ''Zakon je zapovijed one osobe, - jednog čovjeka ili skupštine - čiji nalog sadrži u sebi razlog pokoravanja'' (...) Otud se ''zakon'' i ''savjet'' višestruko razlikuju; ''zakon'' pripada onome ko ima moć nad onima kojima ga daje, a ''savjet'' onima koji nemaju te moći. Pridržavati se onoga što ''zakon'' propisuje je ''dužnost'', a slijediti ''savjet'' je odluka ''po slobodnoj volji''. ''Savjet'' smjera na korist onoga koji ga prima, a ''zakon'' na korist onoga koji ga daje. ''Savjet'' se daje samo onome koji želi da ga primi, a ''zakon'' - čak i onima koji ga ne žele. Da zaključimo, pravo ''savjetnika'' može postati ništetno voljom onoga koga on savjetuje, pravo ''zakonodavca'' ne ukida se voljom onoga kome je ''zakon'' nametnut." (''XIV:I'') *"[U]govor je obećanje, a zakon je ''zapovijed''. U [[ugovor]]ima se kaže ''Ja ću to učiniti''; u zakonima se kaže ''Učini to''. Ugovori nas obavezuju; zakoni nas primoravaju na obavezu. ''Ugovor'' obavezuje sam ''po sebi'', zakon obavezuje na osnovu općeg ''ugovora'' o pokornosti; stoga je u ''ugovoru'' najprije utvrđeno šta treba da se čini, prije nego što smo obavezani da to učinimo; u ''zakonu'', najprije smo obavezani da izvršimo, a poslije se utvrđuje šta treba da se učini." (''XIV:II'') *"A ''prirodna sloboda'' je pravo koje zakoni ne uspostavljaju, već dopuštaju. Jer kada nema ''zakona'', naša ''sloboda'' je neograničena. Nju najprije sputava ''prirodni zakon'' i ''Božji zakon''; šta ostane od slobode ograničava građanski zakon, a i ono što nakon toga preostane može biti sputano ''ustavima'' pojedinih gradova ili društava. Otud postoji velika razlika između ''zakona'' i ''prava''; jer zakon je ''okov'', a pravo je ''sloboda'', i razlikuje se kao potpuno oprečne stvari." (''XIV:III'') *"Svi ''ljudski zakoni'' su građanski. Jer izvan građanskog društva ljudi se nalaze u stanju neprijateljstva; u tom stanju, budući da niko nikome nije podređen, nema drugih zakona osim naloga prirodnog uma, koji su Božji zakon. No u građanskoj vladavini zakonodavac je samo država; to jest čovjek ili skupština kojima je povjerena najviše vlast u državi, a državni zakoni su građanski." (''XIV:V'') *"Zakon otud ničemu ne služi, osim ako ne daje na znanje da je nešto ''vaše'' na taj način da je drugim ljudima zabranjeno da vas ometaju u slobodnoj upotrebi, i ako ne osigurava vam da u tome uživate u svako vrijeme, prema svome htijenju i raspoloženju (...) [S]toga je zakon beskoristan ako ne sadrži oba dijela, onaj koji ''zabranjuje'' kršenje i onaj koji ''kažnjava'' prekršitelje. Prvi od ta dva dijela, koji se zove ''raspodjelni, zabranjuje'', i obraća se svima; drugi, koji se naziva krivičnim ili ''kaznenim, obavezuje'', i obraća se samo sudskim službenicima." (''XIV:VII'') *"[B]eskoristan je zakon koji je moguće nekažnjeno prekršiti." (''XIV:VIII'') *"Što se tiče ''smisla zakona'', kada postoji bilo kakva sumnja, za smisao treba pitati one kojima je najviši autoritet povjerio poznavanje načela, ili suđenje; jer ''suditi'' nije ništa drugo nego pomoću tumačenja primjenjivati zakon na pojedinačne slučajeve." (''XIV:XIII'') ==Vanjski linkovi== *[http://www.constitution.org/th/decive.htm Djelo] na engleskom jeziku. [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Thomas Hobbes]] {{Wikipedia}} ouoindw7y8ghdl0fyikdklypj7nuoke 14 8121 51144 43384 2014-04-09T04:36:05Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51144 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8122 43389 2011-09-13T16:19:50Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Politička rasprava |autor =[[Baruch Spinoza]] |slika = |tekst uz sliku ...' 43389 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Politička rasprava |autor =[[Baruch Spinoza]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski rad |originalni naziv =''Tractatus politicus'' |datum prvog izdavanja =1675/76. }} *"Iz toga, dakle, što je [[sila]] na osnovu koje stvari u prirodi postoje i djelaju sama Božja moć, lako shvatamo šta je prirodno [[pravo]]. Naime, kako Bog ima pravo nad svime, a Božje pravo nije ništa drugo doli sama Božja moć, utoliko što se ona smatra neograničeno slobodnom, iz toga slijedi da svaka stvar u prirodi ima onoliko prava koliko ima moći da postoji i djela." (''II'') *"Pravo i poredak zabranjuju samo ono što [...] niko ne može da učini, jer svako ima onoliko prava koliko ima i moći." (''II:8'') *"[D]ok god je ljudsko pravo određeno svačijom moći, i pripada svakome, dotle je nepostojeće; ono se prije sastoji u mnijenju nego što stvarno postoji, budući da čovjek nema nikakve sigurnosti da će ga zadržati." (''II:15'') *"[P]restup se može zamisliti samo pod državnom vlašću (''imperium''), gdje je, dakako, zajedničkim pravom koje proizilazi iz vlasti svih određeno šta je dobro a šta zlo, i gdje niko [...] ništa ne čini po pravu ako to ne čini u skladu sa zajedničkom odlukom ili saglasnošću. Prestup je, dakle [...] ono što se ne može po pravu učiniti ili ono što pravo zabranjuje; a pokoravanje je stalna volja da se izvršava ono što je prema zakonu dobro, i što se mora činiti na osnovu zajedničke odluke." (''II:19'') *"Ako se dvojica slože i udruže snage, zajedno više mogu, pa posljedično tome zajedno imaju i više prava nad prirodom nego svaki od njih pojedinačno, i što ih više bude tako povezanih, više će svi zajedno imati prava." (''II:13'') *"Tamo gdje ljudi imaju zajednička prava i gdje se svi rukovode takorekuć jednim umom, izvjesno je [...] da svaki pojedinac ima onoliko manje prava koliko su ostali zajedno moćniji od njega, to jest: on ustvari nad prirodom nema nikakvog prava osim onoga koje mu prepušta zajedničko pravo. Međutim, dužan je da izvrši sve što mu je naređeno na osnovu zajedničkog pristanka, ili [...] može na to biti pravno prisiljen. / To pravo, koje je određeno moći mnoštva, obično se naziva vlast (''imperium'')." (''II:16-17'') ==Vanjski linkovi== *''[http://www.spinozacsack.net78.net/Political%20Treatise,%20Benedict%20de%20Spinoza.pdf Djelo]'' u engleskom prijevodu. [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Baruch Spinoza]] {{Wikipedia}} rxdjdmycbw7x213dxd8b0q23i4k22xd 0 8123 44404 43392 2011-12-30T21:06:58Z Harač 23 /* Vanjski linkovi */ 44404 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Teološko-politička rasprava |autor =[[Baruch Spinoza]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski rad |originalni naziv =''Tractatus Theologico-Politicus'' |datum prvog izdavanja =1670. }} *"Pod [[pravo]]m i poretkom prirode ne razumijevam ništa drugo nego pravila naravi svakog pojedinca, pravila prema kojima poimamo kao prirodno određenoga da postoji i djela na izvjestan način." (''XIV'') *"Prirodno pravo svakog pojedinog čovjeka određeno je [...] njegovom žudnjom i njegovom moći. [...] Pojedinac [...] podvrgnut samo vlasti prirode ima neograničeno pravo da žudi za onim što smatra korisnim, bez obzira da li ga na to navodi zdrav razum ili silina strasti; njegovo je pravo da to prisvoji bilo kako, silom ili likavstvom, [...] najzad, načinom koji mu se čini najlakši." (''XVI'') ==Vanjski linkovi== *''[http://www.scribd.com/doc/32573090/Spinoza-Teolosko-Politicki-Traktat Teološko-politički traktat]'' [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Baruch Spinoza]] {{Wikipedia}} bt35h8n0b8c6wyl374i8n6sqm0vvbih 10 8124 43399 2011-09-13T17:48:03Z Harač 23 Napravljena stranica sa '"Pravo i poredak zabranjuju samo ono što [...] niko ne može da učini, jer svako ima onoliko prava koliko ima i moći." - [[Baruch Spinoza]] (''[[Politička rasprava (Spi...' 43399 wikitext text/x-wiki "Pravo i poredak zabranjuju samo ono što [...] niko ne može da učini, jer svako ima onoliko prava koliko ima i moći." - [[Baruch Spinoza]] (''[[Politička rasprava (Spinoza)|Politička rasprava]]'') oeb5vrxmlv3my46aglcna8q19nm5w08 0 8127 56396 43411 2016-04-16T21:46:46Z Harac 4798 /* Djela */ 56396 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Maurice Hauriou |slika= |tekst uz sliku=''francuski filozof javnog prava'' |datum rođenja= 17. avgust 1865. |mjesto rođenja=Ladiville, Charente, Francuska |datum smrti= 12. mart 1929. |mjesto smrti=Toulouse, Francuska }} *"Svako faktičko stanje koje se produžava u miru unutar nekog društva teži da postane pravno stanje, pomoću pojave koju možemo nazvati legitimacijom." (''Pregled upravnog prava'') ==Djela== *''[[Pregled upravnog prava]]'' (1892.) *''[[Pregled ustavnog prava]]'' (1923.) [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Pravo]] {{Wikipedia}} 85i8ayywudr65xnyzoo3y8wlouy1t2x 0 8128 43409 2011-09-28T19:15:07Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Pregled upravnog prava |autor =[[Maurice Hauriou]] |slika = |tekst uz sliku ...' 43409 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pregled upravnog prava |autor =[[Maurice Hauriou]] |slika = |tekst uz sliku =djelo pravne filozofije |originalni naziv =''Précis de droit administratif'' |datum prvog izdavanja =1892. }} *"Institucija pripada pravu na dva načina, najprije jer se u instituciji i kroz instituciju dešava preobrazba faktičkih stanja u pravna stanja; zatim, zato što je ona izvor dvaju oblika [[Pravo|prava]], disciplinarnog i statutarnog." *"Svako faktičko stanje koje se produžava u miru unutar nekog društva teži da postane pravno stanje, pomoću pojave koju možemo nazvati legitimacijom [...] No ako ne želimo da fenomen legitimacije izgleda kao čist trijumf sile i svršenog čina, treba ga vezati uz instituciju [...] Pravno stanje dakle nije proizvedeno trajanjem činjenice, već poboljšanjem činjenice pomoću njenog postupnog prilagođavanja uvjetima prava i morala. A ono što omogućuje da pretpostavimo poboljšanje činjenice jest ''trajanje u miru''. Moramo vjerovati da se ono što je trajalo u miru tokom dosta dugog vremena nije održalo jedino silom, već slobodnim pristupanjem savjesti, i zato što činjenica nije u neskladu s osjećajem prava koji pojedinci imaju, ni sa njihovim moralnim stremljenjima. Ako bi, međutim, trajanje u miru bilo tek prividno, ako bi bilo dokazano da se ono postiglo samo primjenom odveć oštre prisile, legitimacija se ne bi ostvarila. Ova teorija povezuje nastanak pravnog stanja s idejama pravde i društvenog mira, koje su temeljni elementi ideje prava, ali na jedan praktičan način, pokazujući da stanje pravde i mira treba da bude vezano za određenu organizaciju, vezano za nju preobražajem koji u nju utiskuje, ugrađeno u nju čineći je institucijom koja je istovremeno faktička i juridička. Pristajući uz gotov čin, pojedinačne svijesti ga legitimiraju, ali ga ne ukidaju." *"U mjeri u kojoj neka institucija postaje pravno stanje, ona se u isto vrijeme ukazuje kao izvor prava, jer disciplina pomoću koje ona opstaje poprima pravni karakter [...] Jedno pravno pravilo ima vrijednost pozitivnog prava samo ako, formulirano unutar neke institucije, u svoje sadržaju izražava disciplinu institucije i ako je sankcionirano tom istom disciplinom; ono će tada uživati autoritet prisile a i moralne osjećaje jednog organiziranog kolektiviteta." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Maurice Hauriou]] {{Wikipedia}} a26g6fjqvmtdtvz6tvjqem5ch75hiqw 0 8129 46248 46246 2012-07-24T19:09:23Z Harač 23 46248 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Zapisi iz mrtvog doma |autor =[[Fjodor Dostojevski]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Записки из Мёртвого дома'' |datum prvog izdavanja =1861. }} *"Dražim sebe pakosnom utjehom, koja ne služi ničemu, da pametan čovjek i ne može zbiljski postati ništa, nego da samo glupan postaje nešto." *"Priroda vas ne pita; njoj nije stalo do vaših želja ni do toga sviđaju li vam se njeni zakoni ili ne sviđaju." *"Moje su šale, gospodo, naravno, loše, hrapave, smušene, neuvjerljive.Ali to je zato što ja sam sebe ne cijenim. Zar svjestan čovjek može imalo sebe cijeniti." *"A pokušaj zanesi se za svojim osjećajem slijepo, bez razmišljanja, bez glavnog uzroka, i odagnaj spoznaju bar za to vrijeme; zamrzi ili zavoli samo da ne sjediš skrštenih ruku.Prekosutra, to je već krajnji rok, počet ćeš sam sebe prezirati zbog toga što si sam sebe svjesno prevario.O, gospodo, ta možda jedino zato i držim sebe za pametna čovjeka što cijeloga života nisam ništa mogao ni započeti ni dovršiti." *"Pa šta ublažuje u nama civilizacija? Civilizacija samo stvara u čovjeku mnogostranost osjećaja i... baš ništa više.A s razvitkom te mnogostranosti čovjek će možda doći dotle da u krvi nađe nasladu." *"Uništite moje želje, satrite moje ideale, pokažite mi štogod ljepše, poći ću za vama." *"Patnja, ta to je jedini razlog spoznaji." *"Svaki čovjek ima takvih uspomena koje ne otkriva svima nego samo prijateljima ima i takvih koje neće otkriti ni prijateljima, nego jedino sebi samom, a i to u povjerenju, kao tajnu.Ali, ima, najzad, i takvih uspomena koje se čovjek boji otkrivati i samome sebi, i takvih se u svakoga čestitog čovjeka ipak prilično nakupi.Čak, zapravo; što je čestitiji čovjek, to ih više ima." *"Svaki valjan čovjek našeg vremena jest i mora biti plašljivac i rob.I ne samo u današnje vrijeme, zbog kakvih slučajnih prilika, nego za svih vremena valjan čovjek mora biti plašljivac i rob.To je prirodni zakon svih valjanih ljudi na zemlji." *"Razgovarali su o porezu, o jeftimbama kod senata, o plaći, o produkciji, o njegovoj preuzvišenosti, o načinu da se sviđaš itd.Imao sam strpljivosti da po neka četiri sata sjedim kao glupan kraj tih ljudi i da ih slušam, a nisam se smijao i nisam znao ni o čemu da razgovaram s njima.Otupljivao sam, po nekoliko me puta oblijevao znoj, gotovo da me udari kap; ali to je bilo dobro i korisno.Kad se vratim kući odgađao sam na neko vrijeme žalju da zagrlim cijelo čovječanstvo." *"I uz to sam ja... možda isto takav nesretnik, šta znaš, pa namjerno zalazim u blato, također od čame.Ta od jada neki piju: a ja sam eto ovdje od jada." *"Znam, reći ćete, to je nevjerojatno – nevjerojatno je biti tako zao, tako glup, kao što sam ja; možda ćete još dometnuti da je nevjerojatno što je nisam zavolio ili bar cijenio tu ljubav.A zašto bi bilo nevjerojatno? Prvo nisam više mogao da je zavolim jer ljubiti, ponavljam, značilo je za mene tiranizirati i moralno nadvisivati. Cijeloga života nisam mogao zamisliti drugačiju ljubav, pa sada čak gdjekad mislim da se ljubav i sastoji u pravu, koje ti ljubljena osoba dragovoljno poklanja, da je tiraniziraš. I u svojim podzemnim sanjarijama nisam zamišljao ljubav drugačije nego kao borbu, započinjao sam je uvijek s mržnjom i svršavao s moralnim pokorenjem, a zatim nisam više znao šta bih s pokorenom osobom." *"Ta pripovijedati, na primjer, druge pripovijesti, o tome kako sam promašio svoj život moralnim propadanjem u zakutku, nedostatkom sredine, odvikavanjem od života i ništavnom pakošću u podzemlju - tako mi boga nije zanimljivo; u romanu treba junak, a tu su namjerno pokupljene sve crte za protujunaka, i što je glavno, sve će to uroditi vrlo neugodnim dojmom, jer svi smo se mi odvikli od života, svi hramamo, netko više netko manje. Odvikli smo se čak toliko da gdjekad osjećamo neko gađenje prema pravom živom životu, pa zato i ne podnosimo da nam ga spominju.Došli smo dotle da pravi živi život držimo gotovo za rad, gotovo za službu, i svi se u sebi slažemo da je po knjizi bolje." *"Mi ne znamo gdje ono živo živi sada i šta je ono, kako se zove.Ostavite nas same, bez knjige i mi ćemo se odmah splesti, zbuniti – nećemo znati kamo bismo pristali, čega bismo se držali, šta bismo ljubili šta mrzili, šta bismo cijenili i šta prezirali.Teško nam je čak i da budemo ljudi – ljudi s pravim svojim tijelom i krvlju; stidimo se toga, držimo to za sramotu i nastojimo biti neki sveljudi, kakvih još nije bilo.Mi smo mrtvorođeni, a odavno se već ne rađamo od živih otaca, i to nam se sve više sviđa.Uživamo u tome.Uskoro ćemo izmisliti da bi se kako god rađali od ideje.Ali dosta je – neću više pisati iz podzemlja." [[Kategorija:Fjodor Dostojevski]] [[Kategorija:Literatura]] {{Wikipedia}} {{Djela Fjodora Dostojevskoga}} s1fjuvzm0d26pd3070y00kt5jgyvt3q 0 8135 59302 55243 2020-05-07T23:51:36Z Vilho-Veli 7122 File 59302 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Herbert Lionel Adolphus Hart |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski pravni teoretičar |datum rođenja=18. juli 1907. |mjesto rođenja=Harrogate, Velika Britanija |datum smrti=19. decembar 1992. |mjesto smrti=Oxford, Velika Britanija |počasti= }} [[File:H.L.A.Hart.jpg|thumb|H. L. A. Hart]] *"Kada određeni broj osoba učestvuje u zajedničkom poduhvatu u skladu sa pravilima i stoga ograniči svoju [[sloboda|slobodu]], oni koji su se potčinili takvim ograničenjima kada se to od njih zahtjeva imaju pravo na slično potčinjavanje od onih koji su imali koristi od njihovog potčinjavanja. Pravila mogu propisivati da zvaničnici imaju autoritet da provode pokoravanje (...) ali moralna dužnost za poštovanjem pravila u takvim okolnostima duguje se članovima društva koji sarađuju, i oni imaju korelativno moralno pravo na pokoravanje." (''Are There Any Natural Rights'') ==Drugi o njemu== *[[Brian Tamanaha]] **"H.L.A. Hart je sugerisao da postoji “minimalni sadržaj prirodnog prava” koji postoji u svim društvima. Ljudske prilike (ranjivost, približna jednakost sposobnosti, ograničeni altruizam, ograničena sredstva, ograničeno razumijevanje i volja) zahtijevaju osnovne pravne elemente za ustrojeno održavanje društvenog života, tvrdio je, uključujući zaštitu osoba, vlasništva, i obećanja. Pravni obuhvat ranih država u skladu je sa Hartovim zapažanjem. Ali četiri dodatne pravne konstante koje nije spomenuo mogu se dodati (barem u većim društvenim grupama): pravna regulacija seksualnih odnosa, pravna regulacija rada drugih, pravno provođenje hijerarhije, i održavanje moći samog pravnog sistema i političkog ustrojstva uz koji je vezan. Hartovi pravni minimumi fokusirali su se na funkcionalne pogodnosti, dok lista pravnih konstanti uključuje ne samo njegove pogodnosti za društvene grupe, već također ugnjetavačke aspekte prava (uključujući mušku patrijarhalnost). (Istina) neke promjene su se dogodile tijekom vremena u odnosu na ovu listu." (''Insights about the Nature of Law from History'') *[[Daniel Priel]] **"Hart je pokušao pokazati da dobra analitička jurisprudencija ''jeste'' sociologija, jer kada je objasnio značenje relevantnih termina, nije više bilo "pravog" sociološkog posla da se završi. Sakupljanje empirijskih podataka neće dodati ništa od vrijednosti onome što dobra analitička filozofija može uraditi [...] [O]vo stanovište bilo je instrumentalno u ustanovljavanju gledišta da je pravna filozofija drugačiji, zatvoren, čak izoliran domen. Odgovarajući na zagonetku normativnosti prava "interno", tj. konceptualnom analizom i sociologijom iz naslonjača, Hart je prekinuo vezu između jurisprudencije i kako normativne filozofije, tako i empirijskih istraživanja, na tački gdje bi se mislilo da je najnužnija. Odatle je mali korak ka popularijem gledištu danas da analitička jurisprudencija i društvene nauke imaju jako malo toga za reči jedni drugima jer se bave različitim stvarima [...] Hart je stoga nanovo iscrtao granice područja jurisprudencije od onoga kako je to razumio [[John Austin|Austin]] na dva bitna načina. Prvi je pomak od objašnjenja koje kreće od normativnosti, do objašnjenja koje kreće od valjanosti, koji je transformirao demarkaciju domena istraživanja (šta god da je pozitivno pravo je materija jurisprudencije) do dosta drugačije materijalne tvrdnje [...] Hartova privrženost ovom gledištu vidljiva je iz činjenice da je po njegovom okviru konceptualna nemogućnost nepozitivnog prava tačna po definiciji. Po objašnjenju koje kreće od valjanosti nešto može biti pravo samo ako je identifikovano prema nekom testu valjanosti. Sadržaj testa može se mijenjati u od jednog pravnog sistema do drugog, ali postojanje samog testa je van sumnje. A budući da je oznaka pozitivnog prava da je (pravno) valjano, onda je tvrdnju nemoguće opovrgnuti [...] [U] određenom smislu savremena pravna filozofija je novi predmet, koji nije postojao prije ''[[Koncept prava|Koncepta prava]]''. Transformacija koju je Hart donio jurisprudenciji je ova: može se imati predmet zvani "pravna filozofija" kao različit od kako sociologije, tako i političke filozofije, i biti će moguće održati ovaj predmet živim samo vještačkim držanjem izvan, kao da nije dio predmeta, vrstu problema i pitanja koja predstavljaju izazov ovoj demarkaciji. Stoga, po definiciji, razlike između pravnih sistema za koje se vjerovatno može pokazati da je izazov pojmu "opće jurisprudencije" (u njegovom savremenom značenju) isključuju se kao da su domen sociologije (i stoga irelevantne); a odvajanje pravne filozofije od političke filozofije opet garantuje da bilo koji pokuzšaj da se pokaže da politički temelji pravnog sistema rezultiraju u fundamentalno različitim koncepcijama prava također se proglašava zabranjenima i stoga se može zanemariti." (''H.L.A. Hart and the Invention of Legal Philosophy'') *[[Gerald J. Postema]] **"Koncept pravila priznanja (koje se temelji na pojmu društvenog pravila) jeste osovina oko koje se kreće Hartova teorija prava. Sa njim, vjerovao je, može objasniti kako je pravo temeljno stvar konvencije ili običaja, široko tumačenog, a da ipak prevazilazi društveni običaj; kako pravo konstituiše sistematsko jedinstvo i održava se kroz vrijeme; kako pravna pravila mogu biti autoritativna ne s obzirom na njihov sadržaj ili vrijednost (pravdu, mudrost, ili razumnost) već s obzirom na njihov izvor u institucionalizovanoj formi društvenog priznanja; kako može stvoriti obaveze koje nisu nužno, međutim, moralno obavezujuće; kako se gledište pravne elite može razilaziti od onog običnih građana bez da gubi svoj autoritativni status; i stoga kako pravo, koje treba da normativno kontroliše i upravlja društvenom interakcijom može, bez da u potpunosti izgubi status pravnog sistema, učiniti se večini svojih subjekata kao strani prinudni mehanizam." (''[[Pravna filozofija u dvadesetom stoljeću]]'') *[[John Finnis]] **"Ukratko: ''[[Koncept prava]]'', ''[[Eseji o Benthamu]]'', i dijelovi I-III i V ''[[Eseji u jurisprudenciji i filozofiji|Eseja u jurisprudenciji i filozofiji]]'' izlažu pravnu teoriju ili opću jurisprudenciju koja, nakon što je identifikovala svoju opisnu zavisnost o internoj tački gledišta i stanovištu (u kojima su pravila razlozi za djelovanje), ostavlja te razloge najvećim dijelom neobjašnjenim, i najvećim je dijelom zadovoljna sa izvještavanjem činjenice da ljudi imaju stanovište koje je interni aspekt njihove prakse. Nakon što je tako plodonosno otišla izvan posmatračeve ili gledalačeve perspektive o tjelesnim kretanjima i ponašanju, ostaje zvanično zadovoljna sa ''izvještajem'' da učesnici imaju razloge za njihovo ponašanje i njihovu praksu. Ne teži da objasni te razloge kao što svi razlozi zahtjevaju da budu razumljeni - u dimenziji ispravnosti ili neispravnosti, prikladnosti ili neprikladnosti, istini ili grešci. Da je bila konzistentna u svojoj apstinenciji od bavljenja sa tom dimenzijom - od "vrijednosnih tvrdnji" - Hartova metoda ga je trebala ograničiti na opservaciju da ljudi često misle da imaju razloge, da mnogi ljudi misle ili su mislili da je pred-pravni skup društvenih pravila bio defektan, da misle da su sekundarna pravila lijek, i tako dalje. Ali angažman njegove knjige sa čitaocima bio bi dosta drugačiji. I budući da nipošto svi i svugdje nemaju ista vjerovanja o razlozima, pitanje zašto izabrati za izvještavanje ''te'' navodne razloge radije nego druge bilo bi zaglušujuće; razvalilo bi zabavu." *[[John Gardner]] **"Hartovi revolucionarni pozitivni doprinosti našem razumijevanju prirode prava leže uglavnom na dva fronta: prvo, u njegovom shvatanju kako različite vrste normi (one koje nameču obaveze i koje dodjeljuju ovlaštenja, primarne i sekundarne, opće i pojedinačne) međusobno dejstvuju da konstituišu pravne sisteme; drugo, u njegovom saznanju da je pravni sistem (u određenom smislu) stvorenje običaja." (''Why Law Might Emerge: Hart’s Problematic Fable'') **"Hartov ključni potez, po mom viđenju, jeste što je prepoznao da svo pravo nije stvoreno relevantnim pokušajima ljudi da ga se stvori. Često pravo se stvara slučajno, pa i od ljudi koji tek pokušavaju da slijede ili primjene pravo za koje misle da već postoji. Ako su oni relevantni ljudi [pravni zvaničnici - op.a.] oni ponekad mogu promijeniti pravo pogrešno ga razumijevajući. Iz ovoga može se izgraditi slika toga kako oni postaju relevantni ljudi. Oni postaju relevantni ljudi tako što se međusobno tretiraju, pogrešno, kao da već jesu relevantni ljudi. To je kolektivna i slučajna forma samo-imenovanja. Hart je nazvao postemeno mutirajuću običajnu normu kojom se zvaničnici međusobno priznavaju kao zvaničnici (i stoga postaju zvaničnici sistema normi u kojem su tako priznati) "konačnim pravilom priznanja" pravnog sistema i tvrdio je, mislim tačno, da svaki pravni sistem nužno ima barem jedno takvo pravilo." ([http://www.3ammagazine.com/3am/law-as-a-leap-of-faith/ Law as a Leap of Faith] - intervju) *[[Leslie Green]] **"Pravo je društvena konstrukcija. To je historijski kontigentna odlika nekih društava, čiji se nastanak navještava usponom sistematske forme društvene kontrole kojom upravljaju institucije. U jednom smislu pravo derogira običaj, u drugom ono se na njemu temelji, jer pravo je sistem primarnih pravila koja upravljaju i ocijenjuju ponašanje zajedno sa sekundarnim društvenim pravilima o tome kako se prepoznaju, izvršavaju i mijenjanju primarna pravila. Takva shema može biti korisna, ali samo u nekim kontekstima i uvijek uz cijenu, jer predstavlja posebne rizike od nepravde i otuđenja njegovih subjekata od nekih od najbitnijih normi koje upravljaju njihovim životima. Prikladan odnos koji se treba zauzeti prema pravu jeste taj opreza radije nego slavlja. Štaviše, pravo ponekad ima pretenziju ka objektivnosti koju nema jer, šta god sudije govorile, oni uistinu posjeduju ozbiljnu moć da stvaraju pravo. Stoga su pravo i presuđivanje politički. Na drugi način, također je i pravna teorija. Ne može postojati „čista“ teorija prava: jurisprudencija građena samo na korištenju pojmova izvučenih iz samog prava nije prikladna za razumijeanje prirode prava; potrebna joj je pomoć izvora iz drušvene teorije i filozofskih istraživanja. Jurisprudencija stoga nije jedini dom, niti čak prirodno stanište, pravnika ili profesora prava. To je tek jedan dio općenitije političke teorije. Njena vrijednost ne leži u pomaganju pri savjetovanju klijenata ili presuđivanju, već u razumijevanju naše kulture i institucija i u podupiranju bilo kakve njihove moralne procjene. Takva procjena mora biti osjetljiva na prirodu prava, ali također i na prirodu moralnosti, koja obuhvaća pluralne i sukobljene vrijednosti. / Ovo su najvažnije ideje H.L.A. Hartovog "[[Koncept prava|Koncepta prava]]", jednog od najutjecanijih djela u savremnoj pravnoj filozofiji." (''The Concept of Law Revisited'') *[[Nigel Simmonds]] **""H.L.A. Hartov temeljni doprinos pravnoj teoriji najbolje se razumije kao ukazivanje na neprikladnost [...] redukcionističkih teorija prava, istovremeno pokazujući da idealističko objašnjenje prirode prava ne mora biti jedina alternativa. Tretirajući tvrdnje prava kao prediktivne ili opisne iskaze (koji se tiču vjerovatnoće kažnjavanja, vjerovatne reakcije sudova, ili činjenice da su neke odluke izdate) redukcionističke teorije nemaju mogućnost da objasne smisao koje takve pravne tvrdnje imaju u pravnom diskursu. Iskaz čija je posljedica da stranka ima pravnu dužnost, na primjer, može se prizvati kao ''razlog'' za određivanje sankcije protiv nje, radije nego ''predviđanje'' da će se takva sankcija vjerovatno izreći. "Okvir pravnog mišljenja" kojeg je Hart preuzeo da objasni je ''normativan'' u karakteru: to jeste, on se tiče postojanja i sadržaja preskripcija koje teže da upravljaju i reguliraju ponašanje. Da bi se razumila takva normativna forma diskursa, moramo je locirati unutar "interne tačke gledišta" učesnika (naročito zvaničnika), koji smatraju zakone kao standarde koje treba poštovati. Sugerišući da se primarni smisao pravnih tvrdnji treba locirati unutar "interne tačke gledišta", međutim, Hart ne sugeriše da su tvrdnje prava suštinski moralne u karakteru. Jer, za vjerovanje da se zakoni "trebaju" poštovati, učesnici koji prihvate internu tačku gledišta ne moraju smatrati pravo kao moralno obavezujuće: "trebanje" ne mora biti moralno "trebanje", već se može temeljiti na razboritom samo-interesu (na primjer). Na ovaj način, Hart se nada da je pokazao da ''normativni'' aspekt prava koji upravlja djelovanjem (s njim povezani rječnik prava i dužnosti) ne može biti analiziran reduktivno kao čisto opisni u karakteru, ali da nas to ne treba natjerati na idealizirano objašnjenje prirode prava kao nužno moralne." (''[[Pravo kao moralna ideja]]'') *[[Scott J. Shapiro]] **"[P]rije nego što je ''[[Koncept prava]]'' objavljen 1961., koncept sankcija imao je centralno mjesto u svakoj drugoj pozitivističkoj teoriji prava […]. Iako je [[Hans Kelsen]] nastojao objasniti pravna pravila i obaveze u smislu normi, on je razumijevao te norme kao upute sudovima koje zahtijevaju da se sankcije primjene. Razlike između [[John Austin|Austina]] i Kelsena umanjuje [[Alf Ross]] koji je zamišljao pravna pravila kao norme oslovljene na sudove upućujući ih da koriste sankcije, a izjave pravne valjanosti kao predviđanje da će se te norme poštovati. / U ''Konceptu prava'', H.L.A. Hart pokazao je da objašnjenja svake vrste koja se temelje na sankciji zanemaruju suštinsku odliku prava. Tu odliku on je oslovio “internom tačkom prava”. Viđeno iz interne tačke gledišta, pravo nije samo sankcijom prijeteće, -upučujuće, ili –predviđajuće, već radije obavezo-namečuće. / Iako je interna tačka gledišta vjerovatno Hartov najveći doprinos filozofiji prava, ovaj koncept je često i lako pogrešno shvaćen [...] Interna tačka gledišta igra četiri uloge u Hartovoj teoriji: (1) ona određuje posebnu vrstu motivacije koju neko može imati prema pravu; (2) ona konstituira jedan od glavnih uslova postojanja za društvena i pravna pravila; (3) ona je razlog razumljivosti pravne prakse i diskursa; (4) ona predstavlja osnov naturalistički prihvatljive semantike za pravne tvrdnje." (''What is Internal Point of View'') **"U ''[[Legalnost]]i'', tvrdio sam da Hartova teorija društvenih pravila temeljena na praksi ne može ponuditi čvrstu osnovu za pozitivističku teoriju prava. Prvo, istakao sam da Hartovo svođenje društvenih pravila na društvene prakse uključuje kategoričku grešku: pravila su apstraktni propozicijski objekti, ne skupine konrektnih događaja. Drugo, tvrdio sam da čak i verzija teorije prakse kojoj se ne može prigovoriti - ona koja shvata pravila kao da su stvorena od, radije nego se svode na, prakse - jeste također neprikladna. Budući da brojne društvene prakse ne stvaraju društvena pravila, Hart nema opravdanje za tvrdnju da društvena pravila priznanja nastaju društvenim praksama priznanja. / Zbog neuspjeha teorije prakse, predložio sam svježi početak. Umjesto razmišljanja o temeljnim pravilima pravnih sistema kao hartovskim društvenim pravilima, predložio sam da mislimo o njima kao da formiraju zajedničke planove. Budući da su planovi apstraktni predmeti koji se stvaraju veoma specifičnim vrstama društvenih praksi, oni nisu podložni primjedbama koje sam učinio protiv Hartove teorije." (''Reply to Crocker, Guest and Murphy'') ==Djela== *''[[Koncept prava]]'' (1961.) *''[[Pravo, sloboda i moralnost]]'' (1963.) *''[[Kazna i odgovornost]]'' (1968.) *''[[Eseji o Benthamu]]'' (1982.) [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] [[Kategorija:H.L.A. Hart]] [[Kategorija:Pravo]] {{Wikipedia}} esgkxwtejw56qoa6bpba6tc8uhivh5x 0 8148 43892 2011-10-29T19:22:20Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija |ime=Ralf Dreier |slika= |tekst uz sliku=''njemački filozof prava'' |datum rođenja= 10. oktober 1931 |mjesto rođenja=Bad Oeynhausen, Njemačka...' 43892 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Ralf Dreier |slika= |tekst uz sliku=''njemački filozof prava'' |datum rođenja= 10. oktober 1931 |mjesto rođenja=Bad Oeynhausen, Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[Pravo je] sveukupnost (1) normi, koje pripadaju ustavu jednog državno organizovanog ili međudržavnog sistema normi, ukoliko je ovaj uglavnom socijalno djelotvoran i pokazuje minimum etičke zasnovanosti ili sposobnosti za etičku zasnovanost, kao i (2) normi koje su na osnovu tog ustava donijete, ukoliko, uzete same po sebi, pokazuju minimum socijalne djelotvornosti ili šanse za djelotvornost i minimum etičkog opravdanja ili sposobnosti za opravdanje." (''Der Begriff des Rechts'') [[Kategorija:Ralf_Dreier]] [[Kategorija:Pravo]] {{Wikipedia}} cd9myglxei32uzpe4ulu6z9jw9dysgs 0 8150 43952 2011-11-01T11:37:32Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Biće i vrijeme |autor =[[Martin Heidegger]] |slika = |tekst uz sliku ...' 43952 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Biće i vrijeme |autor =[[Martin Heidegger]] |slika = |tekst uz sliku =filozofsko djelo |originalni naziv =''Sein und Zeit'' |datum prvog izdavanja =1927. }} *"Imamo li danas neki odgovor na pitanje o tome, što zapravo mislimo riječju "bivstvujući"? Nipošto. I tako, eto, valja ponovo postaviti ''pitanje o smislu bića''. Jesmo li, također, danas bar u neprilici što ne razumijemo izraz "biće"? Nipošto. I tako, eto, valja najprije, prije svega, ponovo pobuditi razumijevanje za smisao tog pitanja. Konkretna obrada pitanja o smislu "''bića''" namjera je rasprave što slijedi. Interpretacija ''vremena'' kao mogućeg horizonta svakog razumijevanja bića uopće, njen je prethodni cilj." ==Vanjski linkovi== *''[http://www.scribd.com/doc/12807419/martin-hajdeger-bitak-i-vrijeme Bitak i vrijeme]'' [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Martin Heidegger]] {{Wikipedia}} fxchumlai72uxghdedi9r326fm7gdo7 0 8152 43961 2011-11-03T00:28:31Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija |ime=Oleg Mandić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski sociolog i teoretičar prava'' |datum rođenja= 14. novembar 1906. |mjesto rođenja=Trst, It...' 43961 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Oleg Mandić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski sociolog i teoretičar prava'' |datum rođenja= 14. novembar 1906. |mjesto rođenja=Trst, Italija |datum smrti= 20. maj 1979. |mjesto smrti=Opatija, Hrvatska }} *"U konkretnom slučaju odnosa države i njezina stanovništva unutrašnje suprotnosti države nastoje se razriješiti pomoću pravnih propisa. Svi oni propisi koji važe u nekom historijskom času čine zajedno pravni sistem dotične države." (''[[Sistem i interpretacija prava]]'') ==Djela== *''[[Sistem i interpretacija prava]]'' (1971.) [[Kategorija:Oleg Mandić]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Sociologija]] {{Wikipedia}} 0260s7977766tjxgsq5yq3xtfbzdfb5 0 8153 43968 43967 2011-11-03T16:10:26Z Harač 23 43968 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Sistem i interpretacija prava |autor =[[Oleg Mandić]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Sistem i interpretacija prava'' |datum prvog izdavanja =1971. }} *"U konkretnom slučaju odnosa države i njezina stanovništva unutrašnje suprotnosti države nastoje se razriješiti pomoću pravnih propisa. Svi oni propisi koji važe u nekom historijskom času čine zajedno pravni sistem dotične države." (str. 1) *"Pravo je sredstvo državne organizacije kojim ona radi na ostvarivanju ciljeva, što ih određuju grupe na vlasti. Ti su ciljevi u pravom redu strategijskog karaktera, jer se njima na duži rok nastoje realizirati težnje tih grupa." (str. 1) *"Svaka pravna norma ima dvostruku funkciju. U prvom redu, ona daje pravnu formu nekom društvenom odnosu, koji postoji, ili ga stvara ''ex novo'' [...] Svaka pravna norma bez razlike, pored svoje neposredne pravne funkcije ima također posrednu, političku." (str. 3) *"[M]ožemo razlikovati ''apstraktno-regulativnu'', ''institucionalno-formativnu'' i ''konkretno-aplikativnu'' dimenziju prava [...] Pravo u apstraktno-regulativnoj dimenziji sastavljeno je od propisa koji - regulirajući ''in abstracto'' konkretne društene odnose - pokazuju kakvi bi trebalo da oni budu kako bi državna organizacija pomoću tako reguliranih društvenih odnosa postizavala svoje ciljeve. Njegova institucionalno-formativna dimenzija stvara onaj aparat koji svojom aktivnošću konkretizira pravo u društvenoj praksi, bilo institucionalizirajući ga, bilo nadzirući njegovu primjenu, bilo namečući je, bilo primjenjujući sankcije protiv kršilaca pravnih norma (sic). A u konkretno-aplikativnoj dimenziji pravo se realizira u društvenom životu kao faktor koji na raznim njegovim područjima aktivno usmjerava društvena zbivanja kako bi se ostvarili ciljevi što su ih sebi postavile grupe na vlasti. Sve tri dimenzije zajedno čine cjelinu prava kao društvene snage koja uvjetuje da se društveni odnosi razvijaju na takav način kojim se ostvaruju težnje i ciljevi onih grupa na vlasti koje predstavljaju ili određene klase ili većinu stanovništva, što je slučaj u samoupravljačkom društvu." (str. 4, 6) *"Pravo sadržano u ustavima rađa novo pravo, koje se institucionalizira u ustanovama i koje sa svoje strane određuje uvjete za postanak novih pravnih norma (sic). Autogeneza prava sastoji se u tome što ono djeluje u društvenom životu, tako da stvara uvjete za postanak daljnjih svojih pojavnih oblika. Pravo, dakle, stvara samo sebe. I taj proces autogeneze prava traje sve dotle dok u revolucionarnim ili prevratničkim previranjima organizirano nasilje ne ukloni prijetnju nasiljem u obliku prava. A kad se novi poredak stabilizira, onda se proces autogeneze prava nastavlja, dakako na onim novim osnovnim načelima što su ih revolucionari ili pučisti formulirali kao novi temelj svojeg državnopravnog uređenja. Prema tome, pravo stvara samo sebe tako da određuje ustanove, odnosno državne ili samoupravljačke organe koji će ga donositi, ujedno utvrđujući njihovu nadležnost i funkcije kao i nabrajajući one uvjete koje treba ispuniti da bi propisi što ih donose ti organi imali snagu pravnih propisa." (str. 15) *"Pravni sistem u nekoj državi može se definirati kao skup svih pravnih propise (sic) u kreposti, koji reguliraju razne aspekte njezinoga društvenog života i koji su - kao njegovi dijelovi - povezani u jednoj jedinstvenoj i logičkoj cjelini i raspoređeni prema vrstama društvenih odnosa što ih oni normiraju, slijedeći ista osnovna načela državnog uređenja. U organizacionom sklopu svake države pravo predstavlja cjelinu onih propisa o ponašanju, što ih u obliku pravnih propisa donose državni organi. Ta se cjelina ne sastoji od kaotičnoga skupa tih propisa, koja bi se nasumce (sic) izdavala od slučaja do slučaja. Nasuprot tome u svakom državnopravnom uređenju postoje određena načela koja odgovaraju onim ciljevima strategijskog karaktera, ostvarenju kojih teže državni organi." (str. 38) ==Citirano izdanje== *Oleg Mandić, ''Sistem i interpretacija prava'' (Zagreb: Narodne novine, 1971) [[Kategorija:Oleg Mandić]] [[Kategorija:Literatura]] {{Wikipedia}} pglfcoznh7hw5usdhkxyo1gurn767nd 0 8156 43989 43988 2011-11-08T17:45:14Z Harač 23 43989 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Alessandro Passerin d’Entrèves |slika= |tekst uz sliku=''italijanski filozof prava'' |datum rođenja=26. april 1902. |mjesto rođenja=Torino, Italija |datum smrti=15. decembar 1985. |mjesto smrti=Torino, Italija }} *"Preko dvije hiljade godina ideja o prirodnom pravu ima istaknutu ulogu u ljudskoj misli i historiji. Prirodno pravo poimalo se kao krajnje mjerilo ispravnog i neispravnog, kao obrazac za dobar život ili "život u saglasnosti sa prirodom". Podsticalo je umovanje, bilo probni kamen postojećih institucija i opravdanje kako za konzervatizam tako i za revoluciju. Ali, pribjegavanje prirodnom pravu nikad nije bilo bez osporavanja. Taj pojam bio je opterećen nejasnoćama čak i kad se smatrao očevidnim. U posljednjih vijek i po prirodno pravo je napadano sa mnogih strana kao kritički nezasnovano i historijski pogubno. Proglašena je njegova smrt, i rečeno je da se nikada više neće uzdići iz pepela. Pa ipak prirodno pravo je preživjelo, i još uvijek izaziva rasprave." (''Prirodno pravo: Uvod u filozofiju prava'') ==Djela== *''[[Prirodno pravo: Uvod u filozofiju prava]]'' (1951.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Alessandro Passerin d’Entrèves]] {{Wikipedia}} ivxsqv0tbqzrk85vc9mf04e5mezvfvs 0 8157 45834 45833 2012-06-03T21:39:32Z 94.250.95.200 45834 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga |naziv =Prirodno pravo: Uvod u filozofiju prava |autor =[[Alessandro Passerin d’Entrèves]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski rad |originalni naziv =''Natural Law: An Introduction to Legal Philosophy'' |datum prvog izdavanja =1951. }} *"Preko dvije hiljade godina ideja o prirodnom pravu ima istaknutu ulogu u ljudskoj misli i historiji. Prirodno pravo poimalo se kao krajnje mjerilo ispravnog i neispravnog, kao obrazac za dobar život ili "život u saglasnosti sa prirodom". Podsticalo je umovanje, bilo probni kamen postojećih institucija i opravdanje kako za konzervatizam tako i za revoluciju. Ali, pribjegavanje prirodnom pravu nikad nije bilo bez osporavanja. Taj pojam bio je opterećen nejasnoćama čak i kad se smatrao očevidnim. U posljednjih vijek i po prirodno pravo je napadano sa mnogih strana kao kritički nezasnovano i historijski pogubno. Proglašena je njegova smrt, i rečeno je da se nikada više neće uzdići iz pepela. Pa ipak prirodno pravo je preživjelo, i još uvijek izaziva rasprave." (str. 13) *"Ako hoćemo u ovom kontekstu da se podsjetimo pouke prirodnog prava, ona bi naprosto opominjala juristu na njegove sopstvene granice. Nikakakv filološki napor neće nikada objasniti jedno umjetničko djelo . Ni jurisprudencija ne može dosegnuti krajnju suštinu prava i objasniti njegovu egzistenciju. Pouka prirodnog prava je da logički karakter prava ne podrazumijeva nužno osporavanje prava kao dijela etike. Ono što je jezik za misao, to su norme za vrijednosti. Konačno, na osnovu misli i vrijednosti, čovjek vrši izbor i određuje svoje djelovanje. Pretvaranje norme u naredbu u suštini je stvar subjektivnog razumijevanja. Svakako da nema naredbe tamo gdje nema poslušnosti." (str. 126) *"Tamo gdje se podudaraju vrijednosti i norme i gdje je kranji izvor prava istovremeno početak sfere moralnog života, vjerujem da se nalazi ono mjesto koje su ljudi preko dvije hiljade godina označavali imenom pridrodnog (sic) prava." (str. 127) ==Citirano izdanje== *''Prirodno pravo: Uvod u filozofiju prava'' (Podgorica: CID, 2001) [[Kategorija:Literatura]] afe3by0eee9603sfpe7i4pcee0ma0kt 10 8158 43993 2011-11-08T18:06:11Z Harač 23 Napravljena stranica sa '*[[Baltazar Bogišić]] **"Najveća je nepravda kad ko od zla djela svog još i korist kakvu ima."' 43993 wikitext text/x-wiki *[[Baltazar Bogišić]] **"Najveća je nepravda kad ko od zla djela svog još i korist kakvu ima." l1by8mhxcu87p6dwb3w59bv2j82bfsz 0 8161 47630 44003 2012-12-23T12:15:29Z Harač 23 47630 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Metafizika običajnosti |autor =[[Immanuel Kant]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski rad |originalni naziv =''Die Metaphysik der Sitten'' |datum prvog izdavanja =1797. }} *"Iako nas iskustvo uči da ljudi žive u nasilju i da su skloni da se bore međusobno prije pojave vanjskog prisilnog zakonodavstva, nije iskustvo to koje čini javnu zakonsku prisilu nužnom. Nužnost javne zakonske prisile ne leži na činjenici, već na a priornoj Ideji razuma, jer, čak i da su ljudi toliko dobre prirode i pravičnosti prije ustanovljavanja javnog zakonskog stanja društva, pojedinačni ljudi, nacije i države nikada ne mogu biti sigurne da su obezbjeđene od nasilja od drugih jer će svako imati pravo da čini ono što se ''njemu čini pravednim i dobrim'', skroz nezavisno od mišljenja drugih." *"Učenje o pravu koje je samo empirijsko jest (kao drvena glava u Fedrovoj basni) glava koja može biti lijepa, samo šteta što nema mozga!" *"Pojam prava, utoliko što se odnosi na obaveznost koja mu odgovara (tj. moralni pojam prava), ''prvo'', tiče se samo izvanjskog, tačnije rečeno praktičnog odnosa jedne osobe prema drugoj, ukoliko njihova djelanja mogu, kao ''facta'', utjecati jedna na drugu (neposredno ili posredno). Ali, ''drugo'', on ne znači odnos htijenja prema ''želji'' (dakle ni prema pukoj potrebi) drugoga, kao naprimjer u mojim dobročiniteljskim ili nemilosrdnim postupcima, nego samo prema ''htijenju'' drugoga. Treće, u tom uzajamnom odnosu htijenjâ ne uzima se u obzir ''materija'' htijenja, tj. svrha koju svako ima u pogledu predmeta što ga on hoće, npr. ne pita se hoće li neko od robe koju od mene kupuje za vlastito trgovanje izvući korist ili ne, nego se ispituje samo ''forma'' odnosa obostranog htijenja, utoliko što se ona smatraju ''slobodnima'', i još da li je djelanje ''jednoga'' od njih spojivo sa slobodom ''drugoga'' prema nekom općem zakonu. / Pravo je, dakle, pojam cjeline uslova pod kojima se htijenje jednoga može složiti s htijenjem drugoga prema nekom općem zakonu slobode." *"''Pravedno'' je svako djelanje koje omogućuje - ili čija maksima omogućuje - da svačija sloboda htijenja postoji zajedno sa slobodom svakog drugog prema nekom općem zakonu." *"[O]pći zakon prava: radi izvanjski tako da slobodna upotreba tvoga htijenja može saopstojati sa svačijom slobodom prema nekom općem zakonu, jest doduše zakon koji mi nameće jednu obavezu, ali koji nikako ne očekuje, a još manje zahtijeva da u ime te obaveze ''ja treba'' da svoju slobodu ograničim na te uslove; naprotiv, um samo kaže da sloboda u svojoj ideji ''jest'' njima ograničena, i da je u činjenicama smiju ograničavati i drugi uslovi; i to on izriče kao postulat koji nije moguće dalje dokazivati." *"[P]ravo [se] ne smije pomišljati kao sastavljeno od dva različita elementa, naime od obaveze po nekom zakonu, i ovlaštenja koje ima onaj što svojim htijenjem obavezuje drugoga da ovoga na to prisili, već da se naprotiv pojam prava može neposredno smjestiti u mogućnosti povezivanja opće uzajamne prisile sa svačijom slobodom." *"Puka saglasnost ili nesaglasnost djelanja sa zakonom, bez obzira na njegovu pobudu, zove se ''legalnost'' (zakonitost); a ono u kojem je ideja dužnosti na osnovu zakona ujedno pobuda djelanja zove se njegov ''moralitet'' (običajnost). / Dužnosti koje se vrše prema pravnom zakonodavstvu mogu biti samo izvanjske dužnosti, jer ovo zakonodavstvo ne zahtijeva da ideja te dužnosti, koja je unutrašnja, sama za sebe bude odredbeno počelo htijenja onoga koji djela; a kako je tom zakonodavstvu ipak potrebna pobuda prikladna za zakone, može povezivati sa zakonom samo izvanjske pobude. Etičko zakonodavstvo, zauzvrat, pretvara doduše i unutrašnja djelanja u dužnosti, ali ipak ne isključuje izvanjska: ono se odnosi uopće na sve što je dužnost. Ali upravo zato što etičko zakonodavstvo uključuje u svoj zakon unutrašnju pobudu djelanja (ideju dužnosti), što je određenje koje nipošto ne mora ući u izvanjsko zakonodavstvo, etičko zakonodavstvo (čak ni zakonodavstvo neke volje božje) ne može biti izvanjsko, premda ono dužnosti koje počivaju na jednom drugom, naime izvanjskom zakonodavstvu, ''kao dužnosti'' prima u svoje zakonodavstvo kao pobude [...] Etičko zakonodavstvo (dužnosti u svakom slučaju mogu biti i izvanjske) jest ono koje ''ne može'' biti izvanjsko; pravno je ono koje može biti i izvanjsko." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Immanuel Kant]] {{Wikipedia}} 8pttwfwd2sab3jycxacdnhz6rgtdvm1 0 8167 45479 44033 2012-04-23T17:06:31Z Harač 23 45479 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Nikomahova etika |autor =[[Aristotel]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''Ἠθικὰ Νικομάχεια'' |datum prvog izdavanja =p.n.e. }} *"Tako je pravedno ono što je zakonito i jednako, a nepravedno ono što je protuzakonito i nejednako [...] Budući se protuzakonit čovjek pokazao nepravednim a zakonit pravednim, bjelodano je kako su sve zakonite stvari nekako i pravedne, jer sve stvari koje su postavljene zakonodavstvom, te su i zakonite, te kažemo da je svaka pojedina od njih i pravedna. Zakoni propisuju ο svim stvarima, težeći zajedničkom probitku, ili za sve ili za one najbolje ili za moćnike (prema kreposti) ili što god slično; tako da na jedan način pravednim nazivamo sve stvari koje tvore i čuvaju blaženstvo i njegove sastavine u državnom zajedništvu." (Knjiga V, dio I; 1129a-b) *"Od onoga što je građanski pravedno jedno je prirodno, drugo je zakonsko; prirodno je ono što svugdje ima istu moć, a ne da se nekomu čini ovako a drugomu onako; zakonsko je ono pri kojem u početku nije bilo važno je li ovako ili onako, ali kad je jednom postavljeno, onda je važno hoće li se ratni zarobljenik otkupljivati za jednu minu, i hoće li se kao žrtva prinositi jedna koza a ne dvije ovce, te zakonske odredbe za brojne pojedinosti, npr. žrtva u počast Braside, i različite pučke odluke. Nekima se čini kako su sve odredbe takve, jer ono što je po naravi nepromjenljivo je i svugdje ima istu moć, kao što oganj jednako gori i ovdje i u Perziji, dok vide kako su promjenljive stvari koje su pravedne [...] Isto tako nisu posvuda iste one stvari koje su pravedne ne po naravi, nego po ljudima, jer nisu isti ni državni ustavi, ali ipak svugdje postoji samo jedan koji je najbolji prema naravi." (Knjiga V, dio VII; 1134b-1135a) *"[...] pravedno i pravično su jedno isto, pa iako je oboje dobro, ipak je pravično bolje. Teškoća je u tome što pravično, svejednako bivajući pravedno, nije i pravedno prema [[zakon]]u, već je popravka zakonski pravednoga. To je stoga što je zakon uvijek uopšten, a ima pojedinačnih slučajeva o kojima se ništa ispravno ne može izreći na uopšten način. Stoga u takvim slučajevima gdje je nužno govoriti uopšteno, ali gdje nije moguće to činiti ispravno, zakon uzima u obzir slučajeve koji se najčešće javljaju, znajući dobro za mogućnost pogreške. On ipak nije zbog toga ništa manje ispravan, jer pogreška nije u zakonu ni u zakonodavcu, nego u naravi same stvari; jer ljudski postupci su od takve ''neravnomjerne'' građe. Kada, dakle, zakon govori uopšteno, a javi se slučaj koji je izuzetak od opšteg pravila, onda je ispravno, tamo gdje je zakonodavac propustio da nešto predvidi ili pogriješio uopštavajući, da se njegov propust ispravi dodajući ono što bi i sam zakonodavac rekao kada bi bio prisutan, i što bi unio u zakon da je mogao da predvidi takav slučaj [...] I to je bit pravičnog - da ispravlja zakon tamo gdje je on zbog svoje uopštenosti nepotpun." (Knjiga V, dio X; 1137a-1138a) ==Drugi o djelu== *[[Gustav Radbruch]] **"Već se Aristotel u onoj čuvenoj glavi Nikomahove etike (V) mučio oko dileme, je li pravičnost treba biti bolja od pravednosti, a ipak ne može biti nešto što je suprotstavljeno pravednosti, nego, naprotiv, samo jedna vrsta pravednosti. Ali on je već i nagovijestio rješenje, da pravednost i pravičnost nisu različite vrijednosti, nego različiti putovi da se dođe do jedinstvene pravne vrijednosti [...] Jer pravičnost kao i pravednost na kraju imaju uopćavajući karakter [...] Pravičnost je pravda pojedinačnog slučaja [...]" (''[[Filozofija prava]]'') ==Vanjski linkovi== *''[http://www.scribd.com/doc/11018211/Aristotel-Nikomahova-etika Nikomahova etika]'' [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Aristotel]] {{Wikipedia}} jxjxk0a5tony3lo1skwjes4b83lbbj8 0 8171 44048 44046 2011-11-13T20:59:53Z Harač 23 44048 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Chaim Perelman |slika= |tekst uz sliku=''filozof prava'' |datum rođenja=20. maj 1912. |mjesto rođenja=Varšava, Poljska |datum smrti=22. januar 1984. |mjesto smrti=Brisel, Belgija }} *"Pravilo pravednosti nas uči da je jedno djelo formalno pravedno ako jednog člana neke određene kategorije tretiramo na način koji odgovara načinu na koji trebaju biti tretirani svi članovi te kategorije." (''Eine Studie über die Gerechtigkeit'') *"[...] [N]ešto kao pravedna ljubav ne može postojati, jer se ljubav temelji na subjektivnom osjećaju prema voljenoj osobi kao jedinoj i nepovredivoj. Ljubav ne proizlazi iz tačne procjene kvaliteta i mana kod voljene osobe te prednosti i nepogodnosti koje ona donosi. Ljubav prema tome ne odmjerava mane voljenog bića, a kvalitete vidi u metafizičkom obliku. Za pravednost vrijedi samo odmjeravanje, odnosno na nju ne utječu drugi razlozi. Ono što je naklonost u ljubavi, to je kod pravednosti nepristranost [...]" [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Chaim Perelman]] {{Wikipedia}} s4il1ucc5kivb5m3msfizxvqftmite7 0 8172 48555 47235 2013-02-03T16:19:07Z Harač 23 48555 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Osnovne crte filozofije prava |autor =[[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Grundlinien der Philosophie des Rechts'' |datum prvog izdavanja =1820. }} *"Ideja prava je sloboda i da bi bila istinski shvaćena ona se mora spoznati u njenom pojmu i njegovom postojanju." (§ 1) *"Pravo je ''pozitivno'' uopće a) po ''obliku'', što ono u nekoj državi važi, a taj zakonski autoritet princip je za njegovo poznavanje, ''pozitivna pravna nauka'', b) Po ''sadržaju'' dobiva ovo pravo pozitivan element; α) po posebnom ''nacionalnom karakteru'' nekog naroda, po stepenu njegovog ''historijskog'' razvoja i povezanosti svih odnosa koji pripadaju ''prirodnoj nužnosti'', β) po nužnosti da jedan sistem zakonskog prava sadržava ''primjenu'' općeg pojma na poseban kvalitet predmeta i slučajeva koja je dana izvana - primjenu koja nije više spekulativno mišljenje i razvoj pojma, nego supsumcija razuma; γ) u ''posljednjim'' određenjima koja su potrebna za ''odluku'' u zbilji." (§ 3) *"Ličnost sadrži u sebi pravnu sposobnost i zato čini pojam i apstraktnu osnovu apstraktnog i formalnog prava. Stoga pravna zapovijest glasi: budi ličnost i poštuj druge kao ličnosti." (§ 36) *"Ono što se neposredno razlikuje od slobodnog duha jeste za sebe i po sebi spoljašnje uopće, stvar, neslobodno, bezlično i bespravno." (§ 42) *"Što je ''po sebi'' pravo, ''postavljeno'' je u njegovu objektivnom opstanku, tj. određeno s pomoću misli za svijest i kao '''ono što jest''' i važi kao pravo, ''poznato'', zakon; a pravo je ovim '''određenjem''' ''pozitivno'' pravo uopće [...] Ono što je pravo dobiva tek time što postaje zakonom ne samo oblik svoje općenitosti nego i svoju istinsku određenost. Stoga kod predstave ο zakonodavstvu ne treba imati pred sobom samo taj jedan moment da se na taj način izriče nešto kao pravilo koje važi za sve; nego unutarnji bitni moment ispred onoga drugoga jest ''spoznaja sadržaja'' u njegovoj ''određenoj općenitosti''." (§ 211) *"Jednoj obrazovanoj naciji ili njenom jurističkom staležu odreći sposobnost da napravi zakonik - jer ne može biti riječ ο tome da se napravi sistem novih zakona po njegovu sadržaju, nego da se spozna, tj. ''misaono'' shvati, postojeći zakonski sadržaj u njegovoj određenoj općenitosti - s dodatkom primjene na posebno - bila bi jedna od najvećih uvreda koja bi se mogla učiniti jednoj naciji ili onom staležu." (§ 211) *"Sunce kao i planete također imaju svoje zakone ali oni ih ne znaju; barbarima upravljaju nagoni, običaji, osjećaji, ali oni toga nisu svjesni. Kroz to da je pravo postavljeno i znano, otpada sva slučajnost osjećanja, mnijenja, forma osvete, sućuti, tvrdoglavosti, i tek tako pravo doseže svoje istinsko određenje i dolazi do svoje časti. Tek njegovanjem shvatanja postajemo sposobni za općenitost." (§ 211) *"U pozitivnom je pravu otuda ono što je zakonito izvor spoznaje onoga što je ''pravo'', ili zapravo što ''pripada pravu''; - pozitivna pravna nauka utoliko je historijska nauka, koja kao svoj princip ima autoritet." (§ 212) *"Objesiti zakone tako visoko, kao što je činio Dionizije Tiranin, da ih nijedan građanin nije mogao čitati - ili ih ukopati u opsežni aparat učenih knjiga, zbirki sudova i mnijenja, običaja itd. što odstupaju od decizija, te još k tome na stranom jeziku, tako da je znanje važećeg prava pristupačno samo onima koji su učeno tome prionuli - jedno je te isto nepravo. Vladari koji su svojim narodima dali, premda samo neoblikovanu, zbirku, kao Justinijan, ali još više neko ''zemaljsko pravo'' kao uređen i određen zakonik, postali su ne samo najveći njihovi dobročinitelji, pa su ih oni sa zahvalnošću slavili, nego su time izvršili i velik ''akt pravednosti''." (§ 215) *"Pravo, koje je u obliku zakona počelo da opstoji, jest za sebe, stoji samostalno nasuprot ''posebnom htijenju i mnijenju'' ο pravu, pa ima da pribavi sebi važenje kao ono ''općenito''. Ova ''spoznaja i ozbiljenje'' prava u posebnom slučaju, bez subjektivnog osjećaja posebnog interesa, pripada javnoj vlasti, ''sudu''." (§ 219) *"Ustav mora po sebi i za sebe biti na čvrstom tlu na kojemu stoji zakonodavna vlast i on stoga ne mora biti tek sačinjen. Ustav dakle ''jest'', ali on isto tako bitno ''postaje'', to znači, on napreduje u obrazovanju. Ovo napredovanje jedno je mijenjanje koje je neupadljivo i nema formu promjene [...] Tako je, dakle, dalje obrazovanje nekog stanja prividno mirno i neprimjetno. Nakon dugog vremena ustav na ovaj način dolazi do jednog posve drugog stanja nego ranije." (§ 298) ==Vanjski linkovi== *''[http://www.scribd.com/doc/12795322/georg-vilhelm-fridrih-hegel-osnovne-crte-filozofije-prava Osnovne crte filozofije prava]'' [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Hegel]] {{Wikipedia}} {{Djela Hegela}} smzha79t2bq1mi402umwb0yy9vzur3f 0 8173 60218 52658 2022-07-29T22:24:13Z Servon Petteri 7816 File 60218 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=William Blackstone |slika= |tekst uz sliku=britanski pravnik |datum rođenja=10. juli 1723 |mjesto rođenja=London, Velika Britanija |datum smrti=14. februar 1780 |mjesto smrti=Wallingford, Velika Britanija }} [[File:SirWilliamBlackstone.jpg|200px|thumb|Blackstone (Thomas Gainsborough, 1774)]] *"[[Zakon]], u najširem i najobuhvatnijem smislu, znači pravilo o akciji, i primjenjuje se bez razlike na sve vrste akcija, bilo živih bića ili mrtvih stvari, racionalne ili iracionalne. Tako kažemo: zakoni kretanja, gravitacije, optike, mehanike isto onako kao što kažemo: prirodni ili nacionalni zakoni. A to je ono pravilo o akciji koje je propisao neki viši i koje je niži obavezan da izvrši. Tako, kad je Najviše Biće stvorilo prirodu i stvorilo materiju ni iz čega, Ono je utisnulo u materiju izvjesne principe, od kojih se ona ne može nikad odvojiti i bez kojih bi prestala da postoji. Kad je to biće stavilo materiju u pokret, Ono je utvrdilo izvjesne zakone kretanja, kojima se moraju pokoravati sva pokretna tijela... To je, dakle, opće značenje zakona - pravilo o akciji koje propisuje neko više biće: i kod stvorenja koja ne mogu ni da misle ni da hoće takvi zakoni se moraju nepromjenjivo izvršavati, sve dok to stvorenje postoji, jer njegovo postojanje zavisi od tog izvršenja. Ali zakoni u njihovom užem smislu, i u smislu u kome mi imamo sada zadatak da ih posmatramo, označavaju ne pravila o akciji uopće, nego o ljudskoj akciji ili držanju, tj. propise kojima se čovjeku, najplemenitijem od svih stvorenja pod nebom, stvorenju koje je obdareno razumom i slobodnom voljom, zapovijeda kako da te svoje sposobnosti upotrebljava u općem regulisanju svog ponašanja." (''[[Komentari o zakonima Engleske]]'') [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:William Blackstone]] {{Wikipedia}} 5msr0h4az300g6g5uffnpmzrln6dtnx 0 8174 50468 44140 2013-10-16T21:00:57Z Pearl 501 suvišno 50468 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Komentari o zakonima Engleske |autor =[[William Blackstone]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Commentaries on the Laws of England'' |datum prvog izdavanja =1765–1769. }} *"Zakon, u najširem i najobuhvatnijem smislu, znači pravilo o akciji, i primjenjuje se bez razlike na sve vrste akcija, bilo živih bića ili mrtvih stvari, racionalne ili iracionalne. Tako kažemo: zakoni kretanja, gravitacije, optike, mehanike isto onako kao što kažemo: prirodni ili nacionalni zakoni. A to je ono pravilo o akciji koje je propisao neki viši i koje je niži obavezan da izvrši. Tako, kad je Najviše Biće stvorilo prirodu i stvorilo materiju ni iz čega, Ono je utisnulo u materiju izvjesne principe, od kojih se ona ne može nikad odvojiti i bez kojih bi prestala da postoji. Kad je to biće stavilo materiju u pokret, Ono je utvrdilo izvjesne zakone kretanja, kojima se moraju pokoravati sva pokretna tijela [...] To je, dakle, opće značenje zakona - pravilo o akciji koje propisuje neko više biće: i kod stvorenja koja ne mogu ni da misle ni da hoće takvi zakoni se moraju nepromjenjivo izvršavati, sve dok to stvorenje postoji, jer njegovo postojanje zavisi od tog izvršenja. Ali zakoni u njihovom užem smislu, i u smislu u kome mi imamo sada zadatak da ih posmatramo, označavaju ne pravila o akciji uopće, nego o ljudskoj akciji ili držanju, tj. propise kojima se čovjeku, najplemenitijem od svih stvorenja pod nebom, stvorenju koje je obdareno razumom i slobodnom voljom, zapovijeda kako da te svoje sposobnosti upotrebljava u općem regulisanju svog ponašanja." (''Uvod'', Odjeljak II) *"Kako čovjek u svemu apsolutno zavisi od svog Tvorca, nužno je da se u svemu pokorava volji svog Tvorca. Ta volja njegovog Tvorca naziva se prirodnim pravom. Jer, kao što je bog, kad je stvorio materiju i obdario je kretanjem, utvrdio izvjesna pravila o stalnom pravcu tog kretanja, tako je On, kad je stvorio čovjeka i obdario ga slobodnom voljom da sam sobom upravlja u svim oblastima života, postavio izvjesne nepromjenjive zakone ljudske prirode, kojima je ta slobodna volja u izvjesnoj mjeri regulisana i ograničena, i dao čovjeku takođe sposobnost razuma da otkrije smisao tih zakona [...] On je postavio samo takve zakone koji su se zasnivali na onim odnosima pravde koji su postojali u prirodi stvari prije bilo kakvog pozitivnog propisa. To su vječni, nepromjenjivi zakoni o dobru i zlu, kojima se i sam Tvorac pokorava u svim Svojim postupcima, i za čije je otkrivanje On osposobio ljudski razum ukoliko su oni nužni za vođenje ljudskih akcija." (''Uvod'', Odjeljak II) *"U pogledu ''prirodnih obaveza'' i takvih prestupa kao što su ''mala in se'': ovdje smo vezani po savjesti, jer smo vezani višim zakonima, nastalim prije nego što su nastali ti ljudski zakoni, da vršimo jedno i da se uzdržimo od drugog. Ali u pogledu onih zakona koji nalažu jedino ''pozitivne obaveze'' i zabranjuju jedino postupke koji nisu ''mala in se'' nego samo ''mala prohibita'', bez ikakvog mješanja moralne krivice, vezujući sankciju zbog neposlušnosti, mislim da ovdje više nije u pitanju svijest, sem ukoliko ne nalaže pokornost kazni u slučaju da smo prekršili te zakone." (''Uvod'', Odjeljak II) *"Jer glavni zadatak društva jeste da štiti pojedince u uživanju onih apsolutnih prava koja su u njih usadili nepromjenjivi zakoni prirode, ali što se ne može sačuvati u miru bez one uzajamne pomoći i saradnje koju pruža ustanova prijateljskih i društvenih zajednica. Otud izlazi da je prvi i glavni zadatak ljudskih zakona da održe i regulišu ta ''apsolutna'' prava pojedinca. Društvena i ''relativna'' prava, pak, rezultiraju iz obrazovanja država i društava i nastala su poslije ovih [...]" (''Knjiga I'', Odjeljak I) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:William Blackstone]] {{Wikipedia}} 9nh0jpvuglu4j9ms8qxay91s3zvitsi 0 8177 44104 44102 2011-11-18T21:09:36Z Harač 23 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/Bugoslav|Bugoslav]] ([[User talk:Bugoslav|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Harač|Harač]] 44104 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=[[:hr:Dalibor Brozović|Dalibor Brozović]] |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski akademik, lingvist i političar'' |datum rođenja=28. 7. 1927. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti=19. 6. 2009. |mjesto smrti=[[Zagreb]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]] }} *"U prvom redu, ako se i može govoriti o kakvoj stvarnoj koegzistenciji, onda je u ozbiljnijoj mjeri ima samo u beletristici, tamo gdje je ipak više-manje odlučna volja autora, uza sva ograničenja što ih nameće lektura. Pri tome se može reći da ta koegzistencija u jeziku beletristike postoji u svih pisaca, bez većih razlika s obzirom na njihovu nacionalnost, pa čak i u onih koji su prešli na ekavštinu. Doduše, u svim vidovima jezične prakse u BiH pretežu osobine istočne varijante, ali mislim da je ipak simptomatična činjenica da je u jeziku beletristike, relativni udio zapadnih osobina o veći nego u jeziku novina, radija, administracije, školstva, privrede, društvenih organizacija i sl. Teško bi bilo tvrditi da je ta inače neprirodna razlika nastala sama od sebe, bez ičije i ikakve intervencije, još je teže opravdati takvu intervenciju, a najteže bi moralo biti iz takve situacije zamjerati drugima. / Ni u pogledu opiranja na narodne govore činjenice ne svjedoče u prilog svakodnevnoj bosanskohercegovačkoj jezičnoj praksi. Ja doduše ne smatram da su tzv. narodni govori danas relevantni za standardni jezik, no o tome sam govorio na drugim mjestima, a ovdje želim samo dokazati da u BiH postoji raskorak između narodnih govora i prakse u standardnom jeziku. Koliko mi je poznato, a kao [[Bosanac|Bosancu]], dijalektologu i dugogodišnjem istraživaču [[bosanski jezik|bosanskih govora]] poznato mi je, u Bosni i u srpskim i u muslimanskim i u hrvatskim govorima postoji samo ''općina'' (ili ''ovćina''), a službeno se upotrebljava samo ''opština'' iako i sam novi pravopis daje stanovitu prednost oblicima s ''opć-'', koji se u tekstu Pravopisa jedini upotrebljavaju u oba izdanja, latiničko-ijekavskom i ćirilsko-ekavskom. I dalje, u bosanskim narodnim govorima imamo samo ''sat'', ''grah'', ''vanjski'' i mnoge druge riječi tipične za zapadnu varijantu, ali u novinama nalazimo pretežno ili isključivo ''čas'', ''pasulj'', ''spoljni'' i sl., dakle oblike tipične za istočnu varijantu. Koliko znam, književnici pišu ''sat'', valjda što ''čas'' ne osjećaju kao domaći oblik, ali u bosanskim školama i na sarajevskom radiju ipak vlada samo ''čas''. / I konačno, ni što se tiče adaptiranja situacija nije onakva kako se tvrdi — novine u BiH redovno (ne povremeno!) adaptiraju rječnik i oblike. Ja sam na Kongresu iznio primjer jednog [[Vladimir Bakarić|Bakarićeva]] govora, koji je u sarajevskom ''Oslobođenju'' od 4. IV 1965. potpuno adaptiran (poslije je prof. [[Ljudevit Jonke|Jonke]] pokazao delegatima primjerak sav crven od ispravaka). To nije izuzetak, taj mi je primjer bio samo pri ruci. Lektor je mijenjao ''-irati'' u ''-ovati'' ili ''-isati'', ''spomenuo'' u ''pomenuo'', ''uopće'' u ''uopšte'', ''vlastiti'' u ''sopstveni'', ''vanjski'' u ''spoljni'', ''provoditi'' u ''sprovoditi'', ''nakon'' u ''poslije'' itd. Tu se ne vidi nikakva koegzistencija, a osim toga ni ispravci nisu baš u velikom skladu s narodnim govorima u BiH. Došli smo do čudne situacije da u Hrvatskoj novine donose govore u neadaptiranom obliku (što zapravo nije potrebno), u BiH se oni adaptiraju, a ipak se jezična praksa u Hrvatskoj kritizira zbog adaptiranja i postavlja se kao uzor praksa u BiH. Gdje je tu logika, i što se zapravo hoće?'''«''' :*<!-- Izvor/referenca -->(''»Rječnik jezika ili jezik rječnika? : Varijacije na temu varijanata«'' // Posebno izdanje Kritike – časopisa za kritiku, umjetnost i kulturno-politička pitanja, svezak 2. / gl. ur. [[Vlatko Pavletić]], ur.: [[Dalibor Cvitan]], [[Branimir Donat]], [[Danilo Pejović]], [[Petar Selem]]; Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1969., str. 10. i 11. (1. poglavlje ''O problemima varijanata'', str. 3. – 14.). Prvi put objavljeno kao: Dalibor Brozović, ''»O problemima varijanata«'' // Jezik, br. 2, god. XIII. (1965./66.), str. 33. – 46.). [[Kategorija:Hrvatski naučnici|Brozović, Dalibor]] [[Kategorija:Hrvatski pisci|Brozović, Dalibor]] [[Kategorija:Hrvatski političari|Brozović, Dalibor]] {{Wikipedia}} sz6q40dn5oa5v253kiynf0czjk7et90 0 8178 49298 44108 2013-05-12T17:59:14Z Harač 23 49298 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Uvod u filozofiju prava |autor =[[Roscoe Pound]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski rad |originalni naziv =''An Introduction to the Philosophy of Law'' |datum prvog izdavanja =1922. }} *"Zadovoljan sam da mislim o pravu kao društvenoj instituciji koja zadovoljava društvene potrebe - tvrdnje i zahtjeve i očekivanja uključena u postojanje civiliziranog društva - davajući efekat koliko može uz najmanje žrtve, onoliko koliko se takve potrebe mogu zadovoljiti ili takvim tvrdnjama dati efekat ustrojavajući ljudsko ponašanje kroz politički organizirano društvo." *"Shvatanje prirodnog [[Pravo|prava]] kao nečeg što pozitivno pravo samo izražava, kao nečeg što treba da služi kao mjerilo za ocjenu pozitivnih propisa, kao nečeg čemu ovi propisi treba što je moguće više da se prilagode, kao nečeg prema čemu treba da se stvaraju nova pravila, a stara da se proširuju ili sužavaju u svojoj primjeni, - to shvatanje je bilo moćno sredstvo u rukama pravnika i omogućavalo im da u radu na konstruiranju prava postupaju sa čvrstim uvjerenjem." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Roscoe Pound]] {{Wikipedia}} 9lrlw2e2j4x9f36lnxxtlxrjhyb0o0v 0 8179 44112 44110 2011-11-18T22:08:33Z Harač 23 /* Djela */ 44112 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Eugen Ehrlich |slika= |tekst uz sliku=''austrijski pravni teoretičar i sociolog prava'' |datum rođenja=14. septembar 1862 |mjesto rođenja=Chernovtsy, Ukrajina |datum smrti=2. maj 1922. |mjesto smrti=Beč, Austrija }} *"Pravnik treba da bude posljednji koji će previdjeti činjenicu da ono što ljudi vrše ili ne vrše kao pravnu obavezu u tom smislu često nešto sasvim različito, a ponekad i mnogo više nego ono na što vlasti ikad mogu natjerati ljude da izvrše ili ne." (''[[Temeljni principi sociologije prava]]'') ==Djela== *''[[Temeljni principi sociologije prava]]'' (1913.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Eugen Ehrlich]] {{Wikipedia}} aiya1xvlu4vivtsctttmqq4lvg1twww 0 8180 44114 44111 2011-11-18T22:21:02Z Harač 23 44114 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Temeljni principi sociologije prava |autor =[[Eugen Ehrlich]] |slika = |tekst uz sliku =djelo sociologije prava |originalni naziv =''Grundlegung der Soziologie des Rechts'' |datum prvog izdavanja =1913. }} *"Sada, kao i u bilo kojem drugom trenutku, centar gravitacije pravnog razvoja ne leži u zakonodavstvu, niti u pravnoj nauci, niti u sudskoj odluci, nego u samom društvu." (''Predgovor'') *"Sasvim je očevidno da čovjek živi u bezbrojnim pravnim odnosima, i da, s malo izuzetaka, potpuno dobrovoljno izvršava obaveze koje padaju na njega u tim odnosima. Čovjek izvršava svoje obaveze kao otac ili sin, kao muž ili žena, ne miješa se u uživanje prava svojih komšija, plaća svoje dugove, isporučuje ono što je drugi platio i vrši zakupcu uslugu koju se obavezao da izvrši. Pravnik je zacijelo spreman da primjeti kako svi ljudi vrše svoje obaveze jedino zato što znaju da će ih sudovi eventualno prinuditi da ih izvrše. Ako hoće da se pomuči - na šta, istina, nije navikao, - i da posmatra šta ljudi rade, a šta ne rade, pravnik će se uskoro uvjeriti u činjenicu da, po pravilu, misao o sudskoj prinudi čak i ne ulazi u svijest ljudi. Ukoliko oni ne rade prosto instinktivno, kao što je doista obično slučaj, njihovo ponašanje je determinisano potpuno drukčijim motivima: oni inače mogu da dođu u sukob sa svojim rođacima, da izgube svoj položaj, svoja prava, da dobiju glas svadljivog, nečasnog, neodgovornog čovjeka. Pravnik treba da bude posljednji koji će previdjeti činjenicu da ono što ljudi vrše ili ne vrše kao pravnu obavezu u tom smislu često nešto sasvim različito, a ponekad i mnogo više nego ono na što vlasti ikad mogu natjerati ljude da izvrše ili ne. Pravilo ponašanja je često sasvim različito od pravila kome se ljudi pokoravaju zbog prinude." *"Pravilo ljudskog ponašanja i pravilo prema kome sudovi rješavaju pravne sporove mogu biti dvije savršeno različite stvari, jer ljudi se ne ponašaju uvijek prema pravilima koja će biti primjenjena za rješavanje njihovih sporova. Nema nikakve sumnje da pravni historičar shvata pravo kao pravilo ljudskog ponašanja; on utvrđuje pravila po kojima su se, u antično doba ili u Srednjem vijeku, sklapali brakovi, a muževi i žene, roditelji i djeca živjeli skupa u porodici; on pita da li je svojina bila individualna ili zajednička, da li je zemlju obrađivao sopstvenik, ili zakupac koji je plaćao rentu, ili kmet koji je vršio rabote; kako su bili zaključivani ugovori i kako se nasljeđivala svojina. Iste stvari se mogu čuti ako se putnik bude pitao, po povratku iz neke strane zemlje, da opiše pravo naroda s kojim se upoznao. On će pričati o obijačima prilikom ženidbe, o porodičnom životu, o načinu sklapanja ugovora, ali će imati malo da kaže o pravilima prema kojima se rješavaju tužbe pred sudom. / Ovaj pojam prava, koji pravnici potpuno instinktivno usvajaju kad proučavaju pravo neke strane nacije ili pravo davnih vremena iz čisto naučnih razloga, oni će odjednom odbaciti kad se obrate pozitivnom pravu njihove sopstvene zemlje i njhovog doba. I da oni to ne primjete, tako reći tajnim putem, pravilo prema kome ljudi postupaju postaje pravilo prema kome se njihovi postupci sude od strane sudova i drugih ustanova. Ovo posljednje, međutim, je također pravilo o ponašanju, ali ono je pravilo o ponašanju samo jednog malog dijela naroda, tj. - o ponašanju vlasti koje su pozvane da primjenjuju pravo, a ne kao ono prvo, - pravilo o ponašanju mase naroda. Naučno gledište je ustupilo mjesto praktičnom gledištu, prilagođenom zahtjevima sudskog službenika koji je, sigurno, zainteresovan da upozna pravilo prema kome mora da postupa. Istina je da pravnici gledaju na ta pravila kao na pravila ponašanja uopće, ali oni na to gledište dolaze jednim skokom u svom mišljenju. Oni misle da kažu da su pravila prema kojima sudovi donose presude pravila prema kojima ljudi treba da regulišu svoje ponašanje. Tome se pridružuje nejasno shvatanje prema kome će se tokom vremena ljudi stvarno ponašati u skladu s pravilima prema kojima sudovi donose presude. Tačno je, doduše, da pravilo ponašanja nije samo pravilo po kome ljudi obično regulišu svoje ponašanje, nego također pravilo po kome treba da se ponašaju, ali je potpuno neprihvatljiva tvrdnja da je to "treba" determinisano bilo isključivo ili pak prećutno od strane sudova. Svakodnevno iskustvo uči nas o protivnom. Sigurno da niko ne negira da sudske presude utiču na ponašanje ljudi, ali mi moramo prije svega ispitati u kojoj je mjeri to tačno i od čega zavisi." *"Tri elementa, zato, moraju u svim okolnostima biti isključena iz pojma prava kao prinudnog poretka koji održava država - pojma koga se tradicionalna pravna nauka uporno držala u suštini, iako ne uvijek i u formi. Nije bitan element pojma prava da ga stvara država ni da ono čini osnovu za presude sudova i drugih organa, niti da je ono osnova za pravnu prinudu koja dolazi na osnovu takve presude. Ostaje jedan četvrti element, i mi želimo da pođemo od njega, tj. pravo je poredak [...] Možemo smatrati utvrđenim da je, u obimu pojma društva, pravo organizacija, tj. pravilo koje svakom članu društva određuje njegov položaj u zajednici, bilo da je to položaj nosioca vlasti ili položaj potčinjenog, i njegove dužnosti, i da je upravo potpuno nemoguće prihvatiti da pravo postoji u tim zajednicama pretežno u cilju rješavanja sporova koji nastaju iz društvenih odnosa. Pravna norma prema kojoj se sporovi rješavaju je samo jedna vrsta pravne norme s ograničenim ciljevima i funkcijama." ==Drugi o djelu== *[[Hans Kelsen]] **"Rezultat Erlihovog pokušaja da definiciju prava oslobodi elementa prinude jeste definicija: pravo je poredak ljudskih odnosa. Ali to je definicija društva, ne definicija prava." (''[[Opća teorija države i prava]]'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Eugen Ehrlich]] {{Wikipedia}} q9ha3dmxycpf46lqgp3tdthhnqp08nj 0 8181 44118 44117 2011-11-18T23:01:19Z Harač 23 44118 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Glavni problemi teorije državnog prava |autor =[[Hans Kelsen]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski rad |originalni naziv =''Hauptprobleme der Staatsrechtslehre'' |datum prvog izdavanja =1911. }} *"Pitanje da li pravni propis treba shvatiti kao imperativ ili kao hipotetički sud jeste pitanje o ''idealnoj'' jezičkoj formi pravnog propisa [...] Psihološka karakteristika imperativa - za razliku od suda - sastoji se [...] u tome što je imperativ neposredan izraz volje usmeren na tuđe ponašanje, dok sud predstavlja jednu funkciju intelekta." *"[...] [S]uštinu pravne norme posebno treba videti u njenoj posebnoj formi po kojoj se razlikuje od drugih normi, dok joj vladajuće shvatanje dodeljuje istu formu kao i svim ostalim normama: upravo imperativ." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Hans Kelsen]] {{Wikipedia}} kn4zelo07mtm0yoi7c9zhgwhkrnroo8 0 8182 44121 44120 2011-11-18T23:26:12Z Harač 23 44121 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Robert A. Samek |slika= |tekst uz sliku=''američki pravni teoretičar'' |datum rođenja=1921. |mjesto rođenja=Čehoslovačka |datum smrti=1984. |mjesto smrti= }} *"Normativni sistem je hijerarhijski sistem bezličnih propisa, u kome je donošenje nižih normi naređeno ili dopušteno višim (normama). [[Norma|Norme]] takvog sistema nisu tvorevine stvarnih akata volje normativnog autoriteta, već su postulirane atomske jedinice sistema koje su isto tako vještačke kao i sam sistem." (''[[Pravna tačka gledišta]]'') ==Djela== *''[[Pravna tačka gledišta]]'' (1974.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Robert Samek]] {{Wikipedia}} olxdbm78spoc193lswmxq3rms1l25n4 0 8183 44122 2011-11-18T23:27:39Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Pravna tačka gledišta |autor =[[Robert Samek]] |slika = |tekst uz sliku ...' 44122 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pravna tačka gledišta |autor =[[Robert Samek]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski rad |originalni naziv =''The Legal Point of View'' |datum prvog izdavanja =1974. }} *"Normativni sistem je hijerarhijski sistem bezličnih propisa, u kome je donošenje nižih normi naređeno ili dopušteno višim (normama). Norme takvog sistema nisu tvorevine stvarnih akata volje normativnog autoriteta, već su postulirane atomske jedinice sistema koje su isto tako vještačke kao i sam sistem." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Robert Samek]] {{Wikipedia}} 20ikrslkmunwebzeif5j7o0pa4853uf 0 8185 61104 58488 2024-05-11T23:00:37Z Yrjö Allas 8499 Datoteka 61104 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=John Austin |slika= |tekst uz sliku=britanski filozof prava |datum rođenja=3. mart 1790. |mjesto rođenja=Creeting Mill, Velika Britanija |datum smrti=1. decembar 1859. |mjesto smrti=Weybridge, Velika Britanija }} [[File:John Austin.jpg|thumb|upright|John Austin]] *"Svaki ''zakon'' ili ''pravilo'' [...] je jedna ''zapovijest''. Ili, bolje rečeno, zakon ili pravila, u pravom smislu riječi, jesu jedna ''species'' [vrsta - op.a.] zapovijesti." (''Određenje polja jurisprudencije'') [[Kategorija:Pravo]] {{Wikipedia}} rhlazq3v5au81qbhusude96elmiew4w 0 8191 44138 44137 2011-11-22T16:58:04Z Harač 23 44138 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Heinrich Dernburg |slika= |tekst uz sliku=''njemački pravnik i političar'' |datum rođenja=3. mart 1829. |mjesto rođenja=Mainz, Njemačka |datum smrti=25. novembar 1907. |mjesto smrti=Charlottenburg, Njemačka }} *"Subjektivna [[Pravo|prava]] su historijski postojala dugo prije nego što se država s određenim pravnim poretkom pojavila. Ona su imala osnov u ličnosti pojedinca i u poštovanju koje je on bio sposoban da dobije i iznudi. Pojam pravnog poretka je iz posmatranja postojećih subjektivnih prava mogao biti stvoren jedino postupnim procesom apstrahovanja. Zato je i historijski i logički nepravilno smatrati da subjektivna prava nisu ništa drugo do emanacije objektivnog prava. Pravni poredak garantuje i formuliše subjektivno pravo, ali ih ne stvara." (''System des römischen Rechts'') [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Heinrich Dernburg]] {{Wikipedia}} 17558vnzgg0ecgk1suxg9r5l79dvqf2 0 8192 49263 44143 2013-05-06T16:05:37Z Harač 23 49263 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Friedrich Carl von Savigny |slika= |tekst uz sliku=''njemački pravnik i historičar'' |datum rođenja=21. februar 1779. |mjesto rođenja=Frankfurt, Njemačka |datum smrti=25. oktobar 1861. |mjesto smrti=Berlin, Njemačka }} *"Običaj je, dakle, oznaka postojanja pozitivnog prava, a ne osnov nastajanja pozitivnog prava." (''[[Sistem današnjeg rimskog prava]]'') ==Djela== *''[[Sistem današnjeg rimskog prava]]'' (1840–1849.) *''[[Zvanje našeg doba za zakonodavstvo i jurisprudenciju]]'' (1814.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Friedrich Carl von Savigny]] {{Wikipedia}} h391r6p8bq5260okt3aaqcyt1kzqs49 0 8193 44144 2011-11-22T17:20:39Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Sistem današnjeg rimskog prava |autor =[[Friedrich Carl von Savigny]] |slika ...' 44144 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Sistem današnjeg rimskog prava |autor =[[Friedrich Carl von Savigny]] |slika = |tekst uz sliku =pravni spis |originalni naziv =''System des heutigen römischen Rechts'' |datum prvog izdavanja =1840-1849. }} *"Običaj je, dakle, oznaka postojanja pozitivnog prava, a ne osnov nastajanja pozitivnog prava." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Friedrich Carl von Savigny]] {{Wikipedia}} 1bfnp3hrkbl6h06biqdcwi623xmth3e 0 8194 44146 2011-11-22T17:36:43Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija| |ime=John Chipman Gray |slika= |tekst uz sliku=''američki pravnik i pravni teoretičar'' |datum rođenja=14. juli 1839. |mjesto rođenja= |datu...' 44146 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=John Chipman Gray |slika= |tekst uz sliku=''američki pravnik i pravni teoretičar'' |datum rođenja=14. juli 1839. |mjesto rođenja= |datum smrti=25. februar 1915. |mjesto smrti= }} *"Pravo države ili bilo kakvog organizovanog tijela ljudi sastoji se od pravila koja sudovi, tj. sudski organi tog tijela postavljaju u cilju određivanja subjektivnih prava i obaveza." (''[[Priroda i izvori prava]]'') ==Djela== *''[[Priroda i izvori prava]]'' (1909.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:John Chipman Gray]] {{Wikipedia}} hyyblbowgqskmtxe7pamreup1bossix 0 8195 44148 44147 2011-11-22T17:39:31Z Harač 23 44148 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Priroda i izvori prava |autor =[[John Chipman Gray]] |slika = |tekst uz sliku =pravni spis |originalni naziv =''The Nature and Sources of the Law'' |datum prvog izdavanja =1909. }} *"Pravo države ili bilo kakvog organizovanog tijela ljudi sastoji se od pravila koja sudovi, tj. sudski organi tog tijela postavljaju u cilju određivanja subjektivnih prava i obaveza." *"Skup pravila koja oni [sudije - op.a.] postavljaju nije izraz prethodno postojećeg prava, nego sâmo pravo [te je činjenica da to] što sudovi primjenjuju pravila ono što ta pravila čini pravom, da ne postoji nikakva tajanstvena stvar "pravo" odvojeno od tih pravila, i da su sudije prije stvaraoci nego otkrivači prava [...] Da li je onda sudska vlast apsolutna? [...] Ne, jer sudije su organi države; oni imaju samo onakvu vlast kakvu im da organizacija države." *"Ponekad se kaže da se pravo sastoji iz dva dijela - zakonsko pravo i pravo koje stvara sudija, ali, uistinu, cjelokupno pravo je pravo koje stvara sudija." *"Oblik u kome je zakon nametnut zajednici kao pravilo za ponašanje jeste taj zakon onakav kako je protumačen od strane suda. Sudovi daju život mrtvim riječima zakona." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:John Chipman Gray]] {{Wikipedia}} bqwvqxfgbov185dy1tjum9fjs1g130u 0 8196 44155 2011-11-22T18:19:41Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija| |ime=Joseph Walter Bingham |slika= |tekst uz sliku=''američki pravni teoretičar'' |datum rođenja=1878. |mjesto rođenja= |datum smrti=15. dec...' 44155 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Joseph Walter Bingham |slika= |tekst uz sliku=''američki pravni teoretičar'' |datum rođenja=1878. |mjesto rođenja= |datum smrti=15. decembar 1973. |mjesto smrti= }} *"Ako na pravo treba da gledamo kao na polje izučavanja koje je slično polju bilo koje nauke, mi moramo na njega gledati s gledišta profesora prava, studenta prava, pravnog istraživača, ili pravnika koji traži autoritete da bi odredio šta je pravo. Ti ljudi ne rade direktno kao dijelovi državne mašine. Njihovo izučavanje nije dio spoljnog fenomena koji sačinjava oblast prava. Oni tu oblast izučavaju spolja i zato je njihovo gledište ono koje će dati potpuno objektivan i najmanje nejasan pogled." (''Šta je pravo'') [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Joseph Walter Bingham]] {{Wikipedia}} mgm239iaacsycv6d65h9lglrxemh6ov 0 8198 59284 51763 2020-04-21T13:57:20Z Vilho-Veli 7122 File 59284 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Thomas Henry Huxley |slika= |tekst uz sliku=''britanski biolog'' |datum rođenja=4. maj 1825. |mjesto rođenja=Ealing, Velika Britanija |datum smrti=29. juni 1895. |mjesto smrti=Eastbourne, Velika Britanija }} [[File:T.H.Huxley 1857.jpg|thumb|right|]] *"Ljudski [[zakon]] govori nam šta možemo očekivati da će društvo učiniti pod izvjesnim okolnostima; a prirodni zakon nam govori šta možemo očekivati da će učiniti prirodni predmeti pod izvjesnim okolnostima. I jedan i drugi sadrži obavještenja upućena našoj inteligenciji [...] [P]rirodni zakoni nisu uzroci prirodnog poretka, nego jedino naš način da sudimo o onome što smo uspjelo da razumijemo u tom poretku. Kamenje ne pada na tlo usljed zakona (da sve što je teško pada na tlo ako nije poduprto) kao što ponekad ljudi nebrižljivo kažu; ali taj zakon je način da se utvrdi da se tako nešto nepromjenljivo dešava kad su teška tijela na površini zemlje, između ostalog i kamenje, slobodna da se kreću. Prirodni zakoni su ustvari, u tom pogledu, slični ljudskim zakonima koje ljudi prave da bi mogli rukovoditi svojim ponašanjem jedni prema drugima. Ima zakona o plaćanju poreza, i ima zakona protiv krađe i ubistva. Ali [[pravo]] nije uzrok zbog koga ljudi plaćaju porez, niti je uzrok njihovog uzdržavanja od krađe i ubistava. Pravo je prosto izlaganje onoga što će se desiti čovjeku ako ne plaća svoj porez, i ako izvrši krađu ili ubistvo." (''Introductory'') [[Kategorija:Thomas Henry Huxley]] {{Wikipedia}} 6vitxbpfh8pph1arykkpk7xz50nb4bw 0 8199 59221 45196 2020-03-07T12:16:24Z 80.223.94.19 File 59221 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Oliver Wendell Holmes, Jr. |slika= |tekst uz sliku=''američki pravnik'' |datum rođenja=8. mart 1841. |mjesto rođenja=Boston, Sjedinjene Američke Države |datum smrti=6. mart 1935. |mjesto smrti=Washington D.C., Sjedinjene Američke Države }} [[File:Oliver Wendell Holmes Jr circa 1930-edit.jpg|thumb|]] *"Ljudi žele da znaju pod kojim okolnostima i dokle će im prijetiti rizik da dođu u sukob s onim što je toliko jače od njih samih, i otud nastaje zadatak da se pronađe kad se treba plašiti tog rizika. Predmet našeg izučavanja je otud pretskazivanje, pretskazivanje ponašanja javne sile izražene u sudu [...] Pretskazivanje o onome što će sudovi ustvari uraditi, i ništa više, jeste ono što ja podrazumijevam pod [[Pravo|pravom]]." (''Cilj u pravu'') *"Jedna takozvana pravna obaveza nije ništa drugo do predviđanje šta će jedan čovjek, ako izvrši ili neizvrši izvjesne stvari, biti sudskom presudom osuđen da na ovaj ili onaj način trpi; a isto tako je i sa subjektivnim pravom." (''Ibid.'') *"Život [[Pravo|prava]] nije bila logika, već iskustvo." (''The Common Law'') [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Oliver Wendell Holmes, Jr.]] {{Wikipedia}} 6u05afrp3z4i9xn1czd4130ey5alwn2 0 8200 59347 52358 2020-06-10T13:41:05Z Vilho-Veli 7122 File 59347 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Benjamin Nathan Cardozo |slika= |tekst uz sliku=''američki pravnik'' |datum rođenja=24. maj 1870 |mjesto rođenja=New York, Sjedinjene Američke Države |datum smrti=9. juli 1938 |mjesto smrti=Sjedinjene Američke Države }} [[File:Benjamin_Cardozo.jpg|thumb]] *"Treba da se ujedinimo u tome da smatramo pravom onaj skup principa i dogmi koji se s razumnom mjerom vjerovatnoće može pretskazati i kao osnov za presudu u sadašnjim ili budućim sporovima. Kad pretskazivanje dostigne visok stepen sigurnosti ili izvjesnosti, mi govorimo o pravu kao utvrđenom, iako je, bez obzira na to koliki je stepen te prividne utvrđenosti, uvijek moguća greška u pretskazivanju. Kad pretskazivanje ne dostiže tako visoku mjeru, mi govorimo o nesigurnom ili sumnjivom pravu." (''Razvoj prava'') [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Benjamin N. Cardozo]] {{Wikipedia}} rr0bjz40s3slrrt2pmbn66vg0c5p0w5 0 8201 44167 2011-11-22T19:22:35Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Privreda i društvo |autor =[[Max Weber]] |slika = |tekst uz sliku ...' 44167 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Privreda i društvo |autor =[[Max Weber]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Wirtschaft und Gesellschaft'' |datum prvog izdavanja =1922. }} *"Sociološko značenje činjenice da neko, prema pravnom poretku države, ima subjektivno pravo jeste da on ima šansu, stvarno obezbjeđenu pravnom normom, da dobije pomoć prinudne mašine za zaštitu izvjesnih (idealnih ili materijalnih) interesa." *"Kada se bavimo "pravom", "pravnim poretkom", "pravnim pravilom", moramo strogo voditi računa o razlici između pravnog i sociološkog gledišta. Pravna nauka istražuje idealne važeće pravne norme. To će reći [...] kakvo normativno značenje treba da bude vezano za neki izraz koji pretenduje da predstavlja pravnu normu. Sociologija ispituje šta se stvarno dešava u društvu zbog toga što ima izvjesne šanse da njegovi članovi vjeruju u važenje jednog poretka i prilagođavaju svoje ponašanje tom poretku." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Max Weber]] {{Wikipedia}} ccm9a6ml345u9iuzzg3i2pyn1q5ysag 10 8202 51280 46250 2014-04-09T23:00:50Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 1 interwiki link, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q4299475]] 51280 wikitext text/x-wiki {| align="center" class="plainlinks" style="padding: 8px; border: 2px solid #000; width: 80%; text-align: justify;" |- valign="center" | [[File:Crystal Clear action run.svg|90px|left|link=]] || '''This user account is a [[m:en:Wikipedia:Bots|bot]], operated by [[:{{{2|bs}}}:User:{{{1}}}|{{{1}}}]] ([[:{{{2|bs}}}:User talk:{{{1}}}|talk]]).'''<br />It is not a [[m:en:Wikipedia:Sock puppetry|sock-puppet]], but rather an automated or semi-automated account for making repetitive edits that would be extremely tedious to do manually.<br />''Administrators: if this bot is malfunctioning or causing harm, please [{{fullurl:Special:Blockip|wpBlockAddress={{PAGENAMEE}}&wpBlockExpiry=indefinite&wpAnonOnly=0&wpEnableAutoblock=0&wpCreateAccount=0&wpBlockReason=Bot%20malfunctioning:%20}} block it].'' |}<noinclude> == Documentation == * Replace "Example" with your bot's username. {| class="wikitable" width="100%" |- ! width="150px" | Code ! Result |- | <code><nowiki>{{Bot|Example}}</nowiki></code> | {{Bot|Example}} |} </noinclude> 9zcmb1tc54isvvizzug7kdsttnkq0e6 0 8214 45362 44352 2012-04-13T14:10:25Z Harač 23 /* Djela */ 45362 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nikola Visković |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski pravni teoretičar'' |datum rođenja=6. mart 1938. |mjesto rođenja=Split, Republika Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Jedinstvo osnovne definicije predmeta "pravo" i sekundarnih definicija značajnih obilježja tog predmeta (prisila, pravna norma, pravne vrijednosti, odnos, subjekt, obveza, ovlaštenje, prekršaj itd.) čini TEORIJU O POJMU PRAVA i konceptualni okvir pravnih znanosti." (''[[Pojam prava: prilog integralnoj teoriji prava]]'') ==Djela== *''[[Pojam prava: prilog integralnoj teoriji prava]]'' (1976.) *''[[Država i pravo]]'' (1995.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Nikola Visković]] {{Wikipedia}} 3uwxxp7hkb6i77v0qn74uvfzbgwlw19 0 8215 44376 44369 2011-12-20T19:15:51Z Harač 23 44376 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pojam prava: prilog integralnoj teoriji prava |autor =[[Nikola Visković]] |slika = |tekst uz sliku =spis teorije prava |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =1976. }} *"Jedinstvo osnovne definicije predmeta "pravo" i sekundarnih definicija značajnih obilježja tog predmeta (prisila, pravna norma, pravne vrijednosti, odnos, subjekt, obveza, ovlaštenje, prekršaj itd.) čini TEORIJU O POJMU PRAVA i konceptualni okvir pravnih znanosti." (I.2.) *"[O]no što nazivamo "[[pravo]]m" ne pripada ni oblasti čisto prirodnih pojava, ni oblasti čisto idealnih pojava, već prirodno-društvenom svijetu ili oblasti kulture." (I.25.) *"[S]matramo da definicija prava treba da bude istodobno radikalno iskustvena i neprikriveno svrsishodno-persuazivna. Radikalno iskustvena po tome što bi konceptualno izražavala pojave koje konstituiraju stvaran i potpun predmet pravnog iskustva ljudi. Svrsishodno-persuazivna po tome što nećemo tvrditi da taj stvaran i potpun predmet pravnog iskustva ljudi "uistinu" pravo, nego ćemo tvrditi da bi označavanje takvog predmeta izrazom "pravo" moglo imati poželjan učinak u "rasvjetljavanju" onoga što rade ljudi i pravnici kao "pravni subjekti", odnosno u skretanju pozornosti pravnika s pojedinih elemenata na totalitet sadržaja njegova vlastita iskustva." (I.25.) *"Mi ćemo pod pravom podrazumijevati jedno povijesno jedinstvo različitosti ili društveno-povijesni proces sastavljen od: stanovitih društvenih odnosa kojima je potrebno prisilno discipliniranje, društvenih vrijednosti i ciljeva kojima se takvi odnosi ocjenjuju i projektiraju, i društvenih normi koje polazeći od vladajućih vrijednosti i ciljeva takve odnose prisilno uređuju." (I.25.) *"[P]ravnici [...] su, naime, (formalno) oni ljudi koji imaju diplomu "pravnika" i (sadržajno) oni ljudi koji profesionalno služe političkoj vlasti i vlasnicima sredstava za proizvodnju u reguliranju društvenih odnosa i u odlučivanju o primjeni fizičke prisile." (I.26.) *"Interesno-konfliktni pristup treba da prožima marksističko objašnjenje prava: i pravnih odnosa kao supstrata sadržaja iskustva pravnika, i društvene funkcije pravnih vrijednosti i pravnih normi." (II.31.) *"[P]ravo je jedan oblik društvenog poretka ili dinamičko jedinstvo stanovitog tipa konfliktnih društvenih odnosa, vrijednosnih stavova i ciljeva kojima se takvi odnosi opravdavaju ili pobijaju i projektiraju, i normi koji na temelju vrijednosnih stavova i ciljeva takve odnose prinudno uređuju." (II.32.) *"[M]i ćemo ovdje braniti stav da društveni odnosi postaju pravni odnosi ne po tome što ih kvalificira zakonodavac (normativni kriterij), niti pak po tome što bi oni bili upravljeni na ideju pravde (vrijednosni kriterij), nego po tome što oni imaju sami po sebi neka objektivna i specifična obilježja koja nužno privlače pažnju političara i pravnika. To znači da ćemo braniti stav da društveni odnosi pripadaju pravnom, moralnom ili običajnom poretku [...] prvenstveno po tome što se sami po sebi, neovisno i prije svojega normativnog kvalificiranja, međusobno razlikuju u nekim važnim strukturalnim osobinama. Takve društvene odnose koji su po sebi "pravno relevantni" ili sadržaj iskustva pravnika, nazvat ćemo PREDNORMATIVNIM PRAVNIM ODNOSIMA." (III.37.) *"[P]ravni odnosi [su] samo oni društveni odnosi koji imaju ova dva obilježja: A) mogućnost javne kontrole i fizičke prinudljivosti, i B) sukobe interesa koji ugrožavaju postojeće povijesne društvene sisteme." (III.38.) *"Kad se jedan pravno relevantan društveni odnos (prednormativni pravni odnos) kvalificira značenjima pravne norme (normativnim pravnim odnosom), onda govorimo o pravno normiranom odnosu ili normiranom pravnom odnosu. Ovaj se opet pokazuje kao odnos normiran općom ili pojedinačnom normom, državnom ili nedržavnom normom, kao odnos efikasno ili neefikasno normiran, pravedno ili nepravedno normiran, zakonito ili nezakonito normiran... itd. [...] Prednormativni pravni odnosi koji nisu pravno normirani, reklo smo, nazivaju se pravnim prazninama, a pravno normiranje društvenih odnosa koji nisu prednormativni pravni odnosi nazivamo zloupotrebom pravnog oblika." (III.42.) *"Smatramo da je [vrijednosna svijest općenito, a posebno pravna] po izvorištu društveno-povijesna tvorevina, po funkciji sustav ideoloških stavova, po načinu postojanja subjektivno-objektivizirani stavovi u pluralitetu vrijednosnih sistema, te emotivna svijest s elementima spoznajno-relacionog mišljenja koje se može sociološki i lingvistički spoznati." (IV.51) *"[O]snovu pravnosti ili specifičnosti vrijednosnih stavova za pravno iskustvo valja tražiti u posebnom sadržaju samih vrijednosnih stavova kao ideološke svijesti i nadgradnje prednormativnih pravnih odnosa." (IV.53.) *"[P]ripadaju isključivo i nužno pravnom iskustvu (pravnom poretku, pravu) oni vrijednosni stavovi koji postavljaju kao "trebanje" da se društveni odnosi discipliniraju pomoću organizirane fizičke prisile i da se društvena moć i druga društvena dobro (sic) prisilno raspodjele na određen način među društvenim grupama i pojedincima." (IV.53.) *"[Z]a opravdanje integralne teorije prava od najveće važnosti [je] činjenica da su i hipotetičko-disjunktivni oblik i složeni semantički sastav pravne norme uvjetovani odgovarajućim strukturama društvenih odnosa i društvenog vrednovanja koji je pravna norma funkcija." (V.63.) *"[M]i ćemo odrediti pravno ovlaštenje kao normativnu kvalifikaciju po kojoj subjekt S2 u određenom pravnom odnosu i pod uvjetom nastupa situacije H smije nešto činiti ili ne činiti i ujedno može zahtijevati od obveznog subjekta S1 da nešto čini ili ne čini u njegovom interesu (=potraživanje) i od subjekta S3 da odredi primjenu prisile na S1 ako ovaj ne izvrši obvezu (=tužba)." (V.66.) *"Pod prekršajem treba podrazumijevati normativnu kvalifikaciju po kojoj ponašanje (činjenje ili nečinjenje) subjekta S1 kojim se u pravnom odnosu ne ostvaruje obveza prema subjektu S2 jest uvjet obveze subjekta sankcije S3 da odredi izvršenje prisile nad S1." (V.67.) *"[P]ravna [[norma]] je društveni zahtjev [...] sankcioniran fizičkom prisilom koji je nastankom, primjenom i prestankom vezan za organizaciju političke vlasti i formalno-sadržajno određen u jednom hijerarhijskom sistemu istovrsnih zahtjeva u kojem se koherentnost, potpunost i određenost postižu posebnim tehnikama i koji ima funkciju ostavrenja specifičnih društvenih interesa i ciljeva." (V.75.) *"[P]ravna [[norma]] važi ako je stvorena od subjekta koji ima moć fizičke prisile i-ili pravno ovlaštenje da stvara pravne norme (=pozitivna norma) i ako je primjenjuju i postoji vjerovatnost da će je ubuduće primjenjivati sudovi zbog toga što norma ima podršku ekonomske i političke moći, zbog toga što je zakonita, te zbog toga što je pozitivno vrednovana i primjenjivana od određenog broja adresata, naročito iz vladajućih društvenih skupina." (V. 78.) *"Pravo (ili pravni poredak) se definira [...] kao ukupnost prednormativnih pravnih odnosa koji se opravdavaju i proiciraju političko-pravnim ideologijama i prinudno uređuju sistemom pravnih normi na način da se u njima ostvaruju osnovni interesi vladajućih društvenih slojeva." (Zaključak, h)) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Nikola Visković]] {{Wikipedia}} 3ppqchpu6klhd05b8007t3tzmsyiqtx 0 8216 61832 59334 2024-05-18T06:26:18Z Srđan 4695 61832 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Tarik Haverić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački politički teoretičar |datum rođenja=28. mart 1955. |mjesto rođenja=Sarajevo, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Prije nego što konceptualiziramo državnopravnu pojavu zvanu Bosna i Hercegovina, kakva nije opisana niti u jednom od naših udžbenika i za koju nam nedostaje odgovarajući pojmovno-kritički instrumentarij, izvucimo iz izloženoga dvije njezine značajke koje tvore svojevrstan paradoks: :• Bosna i Hercegovina nije država, utoliko što nije suverena. :• Bosna i Hercegovina, iako nije suverena, funkcionira kao država. Da bi se ta »protivrječnost« razriješila, Bosnu i Hercegovinu ne smijemo posmatrati kao dovršenu normativnu pojavu koju bi bilo moguće opisati u trajnim i stabilnim kategorijama, već prije kao proces proizvođenja normi koji je započeo 1995, a još nije ni izbliza završen. Naša država je u tom procesu objekt a ne subjekt: bosanskohercegovački državni fenomen upućuje, u pogledu svih elemenata klasičnog učenja, na instance izvan (i iznad) bosanskohercegovačkog teritorija i stanovništva. / Drugim riječima, pravne norme koje važe na teritoriju Bosne i Hercegovine formalno su djelo njezinih zakonodavnih tijela, kojima je dopušteno da ih donesu samo zato što sadržinski ne odstupaju od normi na snazi u referentnom okruženju (tj. liberalno-demokratskim zemljama Zapadne Evrope). »Suverena vlast« Bosne i Hercegovine ne bi mogla da ih ne donese, u tom smislu što bi njihovo nedonošenje, ili donošenje normi drukčijeg sadržaja, izazvalo povlačenje zaštite koja jedina neutralizira partikularne volje koje teže da Bosnu i Hercegovinu kao državnu organizaciju demontiraju. / Ali je, istovremeno, donošenje »pod pritiskom« takvih normi, radilo se o reformi policije ili visokog obrazovanja, najbolje jamstvo da će ona opstati kao država, makar i nesuverena [...] Da zaključim: iako, po klasičnom učenju, nema obilježja države, Bosna i Hercegovina nastavlja da postoji zahvaljujući geopolitičkom okruženju koje je, s nastupanjem nove epohe, izgubilo konjunkturalnu i zadobilo strukturalnu dimenziju. Ona nije započela svoj samostalni život kao suverena država koja će s vremenom zadobiti priznanje, već kao priznata država koja će s vremenom ostvariti »suverenost« — shvaćenu kao stvaranje pozitivnog prava koje je slobodno samo dotle dok sadržinski ne izlazi iz zadanog okvira." (''Studenti i njihova država: o državnosti u teoriji i praksi'') *""Konsocijacionistička" argumentacija protiv liberalnog modela ne samo da se nevaljanim uopštavanjem služi, ona na njemu ''počiva''. Njezini zagovornici u svom izlaganju ''ne dolaze'' do ''nekog'' zaključka već ''polaze'' od ''jednog određenog'' zaključka, i u svojoj orijentaciji na gusto ispisanoj mapi opisa i (samo)opravdanja liberalizma brižljivo biraju, kao relevantne činioce, one putokaze koji će ih do tog zaključka opet dovesti. Naravno, svaki argument je konstrukcija, ali nije svaka konstrukcija argument. Kada ovi autori preuzimaju deskriptivne i normativne elemente od pisaca različitih profila i iz različitih epoha, ali samo onoliko koliko ti elementi opslužuju njihovu ideološku pred-rasudu, to opasno liči na intelektualnu verziju ‚komunističke samoposluge‘. [...] figuru, koja se odnosi na sklonost balkanskih subjekata — individualnih i kolektivnih — da zapadnoevropsku civilizaciju sa svim njezinim vrijednostima, dostignućima, praksom i ustanovama posmatraju kao samoposlugu u koju po želji ulaze u bilo koje doba, u kojoj mogu da kupuju ili samo razgledaju, gdje uzimaju samo ono što im se sviđa, dok kraj onoga što im se ne sviđa nezainteresirano prolaze ili ga eventualno šutnu s prezirom i izlaze s punim kolicima ništa ne plativši ("komunizam"!)." (''Muke s liberalizmom'', Status, br. 13/2008.) *"Nema demokratije ''prije'' demokratije, i nema liberalizma ''prije'' liberalizma. Društva postaju liberalno-demokratska kroz niz nasilnih sukoba u kojima pristalice liberalne demokratije sasvim neliberalno i nedemokratski eliminiraju njene protivnike (ali se u nekim slučajevima ti sukobi protežu na više stoljeća, što kod današnjeg posmatrača stvara dojam mirne evolucije). Korolarij koji slijedi iz ovog potonjeg stava jest da jedan neliberalni referendum u kojem su se neobaviješteni građani izjašnjavali u atmosferi straha i prisile možemo razlikovati od drugog takvog referenduma samo prema tome da li je iznuđeni rezultat jednoga ili drugoga vodio ka liberalno-demokratskom društvu u kojem će se, jednoga dana, kao u naše vrijeme u Škotskoj, obaviješteni građani o svemu izjašnjavati bez straha i prisile." (''Liberalizam protiv liberalizma'') *"U situaciji ''ili-ili'', jedinstvena Jugoslavija s autoritarnom socijalističkom vlašću manja je vrijednost od Jugoslavije razbijene u više političkih cjelina, od kojih će se makar neke razvijati kao liberalno-demokratska društva [...] Neliberalni referendumi o otcjepljenju bili su, u konkretnoj historijskoj situaciji, jedini način da se pokrene proces kojim će se, u bližoj ili daljoj budućnosti, liberalno društvo uspostaviti. Njih ne treba uspoređivati s liberalnima, već s drugim neliberalnim referendumima koji se od njih razlikuju po konkretnom normativnom sadržaju volje [...] Zamislimo da su 1860-ih godina južne države SAD, u savršeno liberalnoj atmosferi, bez straha i prijetnje, u demokratskom izjašnjavanju svih punoljetnih stanovnika (a ne samo bijelih muškaraca-posjednika) većinom glasova odlučile da zadrže robovlasnički sistem. I da su sjeverne države, u istoj takvoj atmosferi, demokratski odlučile da to nije razlog zbog kojeg s njima treba zaratiti i razgovarati preko nišana. Jedinstvo zemlje, za koju će se povijesno pokazati da je dobar državni okvir, ne bi došlo u pitanje, i jedino što bi historičari u naše vrijeme mogli zaključiti jest da su sredinom XIX. stoljeća dva liberalna i demokratska referenduma pokopala liberalno-demokratsko društvo na sjevernoameričkom kontinentu." (''Liberalizam protiv liberalizma'') ==Djela== *''[[Ethnos i demokratija]]'' (2006) *''[[I vrapci na grani]]'' (2009) *Čas lobotomije: prikaz jednog kulturnog skandala (2011) *''[[Kritika bosanskog uma]]'' (2016) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Haverić, Tarik}} [[Kategorija:Tarik Haverić| ]] [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi]] hv3xkdfjtldqctibh5gwaqk562paxph 14 8220 59854 51096 2021-08-09T06:15:18Z 5.43.81.160 59854 wikitext text/x-wiki {{Maintenance category}} __HIDDENCAT__ fgj8elehxs0lh22m0cztv3ylch5l589 0 8226 61950 45681 2024-05-18T09:50:09Z Srđan 4695 61950 wikitext text/x-wiki *"Koncepcija savremene države griješi u tome što insistira da pravo može jedino biti provođeno na isti način kako je provođeno u savremenoj državi. Prvo, ono zahtijeva da se pravo može smatrati važnim samo ako je provođeno ''interno'', t.j., od samog režima. Drugo, ono zahtijeva da se pravo može smatrati važnim samo ako je provođeno ''nasilno'', t.j., kroz prijetnju ili izvršenje fizičke sile. / Ovo usko shvatanje provođenja prava zanemaruje režime koji eksternaliziraju provođenje od vanjskih stranaka. Mi tvrdimo da, suprotno Koncepciji savremene države, dokle god je nekoj stranci povjereno korištenje prisile s ciljem origuranja povinovanja prema pravilima, sam režim ne mora vršiti pravila. Ovo nazivamo ''ekternaliziranim provođenjem''. Štaviše, mi tvrdimo da prisila korištena za provođenje prava ne mora uključivati prijetnju ili izvršenje nasilja. Radije, može uključivati prijetnju isključenja, ili kako to mi zovemo, ''izbacivanje''. Za razliku od osobenog metoda kojeg koriti savremena država u provođenju svog prava, izbacivanje je nenasilno: ono se ne oslanja na birokratske organizacije, kao što je policija ili milicija, koje koriste fizičku silu da održe red. Umjesto toga, izbacivanje podrazumijeva uskraćivanje nepokornome pogodnosti društvene saradnje i članstva. I ono je često vršeno od onih koji su izvan režima. Mi ovo nazivamo ''eksternalizirano izbacivanje'' i tvrdimo da je to forma provođenja prava koja je sveprisutna u savremenom međunarodnom pravu." (''Outcasting: Enforcement in Domestic and International Law'', sa Oonom Hathaway) *"Mi govorimo o pravnim pravilima, stoga, kao da čine ''lance provođenja''. Prva karika u lancu je pravilo ponašanja koje je provodi naknadno pravilo. Tipično, druga karika je primarno pravilo provođenja koje nameće dužnosti onima koji krše prvobitna pravila ponašanja. Kasnije karike su obično sekundarna pravila koja provode prethodna primarna pravila (a tranzitivno i prvobitna pravila ponašanja). / Lanci provođenja također mogu biti podijeljeni na podlance. Nadležnost može odgovoriti na neplaćene karte za parking zahtijevajući od poslodavca da uskrati plate i zahtijevajući od policije da zaplijeni vozila prekršilaca. Ovi podlanci vjerovatno će biti različite dužine: pravo bi moglo imati planove za nepredviđene slučajeve u kojima poslodavci ne uskrate plate, ali nemati odgovor za slučajeve kada policija ne zaplijeni vozila. / Sada možemo vidjeti kako pravo provodi svoja pravila: ono nameće troškove kršiteljima pravila ili (1) ''namečući dužnosti njima ili drugima ili oboma'' ili (2) ''uskraćivajući im subjektivna prava ili pružajući takva prava drugima ili oboje''. Primarna pravila provođenja zahtijevaju od prekršitelja pravila da djeluju na način koji se smatra skupocijenim prekršitelju pravila ponašanja ili im uskraćuju subjektivna prava da djeluju na načine koje smatraju pogodnim. Sekundarna pravila provođenja zahtijevaju ili dozvoljavaju drugima da djeluju na načine koji se smatraju skupocijenim prekršitelju pravila ponašanja ili da ne djeluju na načine koji se smatraju pogodnim. Ova primarna i sekundarna pravila formiraju lance, sa svakim pravilom određenim da provodi ranije lance i, konačno, da osigura da se prvobitno pravilo ponašanja poštuje." (''Ibid.'') ==Djela== *''[[Legalnost]]'' (2011) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Shapiro, Scott J.}} [[Kategorija:Scott J. Shapiro| ]] [[Kategorija:Pravo]] gx3b88uxtuy29ocurb89jikdtf5ckyk 0 8241 44593 44592 2012-02-11T00:58:48Z Sanjin Custovic 2606 44593 wikitext text/x-wiki Sanjin Čustović (19.01.1989) "Razmišljaj kao da budućnost donosi najbolje, a radi kao da će biti najgore." ixxsxc573urqzno4mtjnnzzc7m518cs 0 8242 59422 59074 2020-08-13T21:07:55Z Vilho-Veli 7122 File 59422 wikitext text/x-wiki [[File:A small cup of coffee.JPG|thumb|Kahva]] [[File:Alvan_Fisher_-_Coffee_clap.jpg|thumb|Alvan Fischer]] == Citati == *[[Čovjek u sedlu]] **'''Cowboy 1''': "Charlie koristi barut umjesto kahve. Uskoro će ti glava eksplodirati." ::'''Cowboy 2''': "Znam. Moja je upravo prošla pored Mjeseca." ::'''Owen''': "Čini se da to ne smeta Charleyju." ::'''Charlie''': "Charlie nije glup. Charlie pije [[čaj]]." *[[Mirza Hadžijahić]] **"Posljednji put sam bio u škotskom gradu Dumfrisu na Challenge cupu. Dobili smo po deset eura džeparca. Odemo na kafu, a kafa četiri funte." (''Start'', br.191) *[[Sulejman Bugari]] **"Za mene je svaki čovjek findžan zašećerene kahve. Ako je kahva gorka, to znači da šećer nije promiješan. Dakle, samo malo treba promiješati i eto slatke kahve. Ako ne promiješamo bit će gorko. E ja prilazim tom šećeru kojeg ima u svakom čovjeku: i u Muji, i u Jozi, i u Jovanu, i u Hansu, i u Davidu..." *[[Zelena milja]] **"Zovem se John Coffey...kao kahva...ali se piše skroz drugačije." == Poslovice == [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Piće]] {{Wikipedia}} q75a3tresaq02xrq43f5o34yjof4nsq 0 8243 60826 60825 2023-11-29T19:14:46Z 21775198.138-dopisnik 7803 /* Ž */ 60826 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|right|260px]] [[Slika:Bosnia and Herzegovina in Europe.svg|right|260px]] {{ABC}} == A == * "Ako neće [[Muhammed]] brijegu, hoće brijeg Muhammedu." * "Ako budeš dobar, nećeš biti modar." * "Ako je hića kopati, nije mrijeti." * "Ako smo mi braća, nisu nam kese sestre." * "Ako vam djeluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo." * "Ko rano rani dvije sreće grabi" . == B == * "Bez [[dijete|djece]] ne raste [[kuća]].." * "Bez [[rad|muke]] nema [[nauka|nauke]]." * "[[Bog]] je prvo sebi bradu stvorio." * "Bog silu ne voli." * "Bolje ikad nego nikad." * "Bolje je gladan ležati nego sit biti dužan." * "Bolje je uzalud raditi, nego u zalud bezposlen stajati." * "Bolje jesti nego resti." * "Bolje spriječiti nego liječiti." * "Bolje vrabac u ruci, nego golub na grani." * "Bolje znati nego imati." * "Bujrum, Musa, kupusa! Amidža, mogu ja i mesa!" * "Brz mlin brzo se satire." * "Bez edžela, smrti nema." * "Brat mi mio, koje vjere bio, bosanska nas steže krvca i zemljica." * "Besmrtan je onaj ko haire gradi." * "Bilo kuda pođi, kući svojoj dođi." * "Beg ti, beg ja, ko će konja vodat." == C == * "Crko da vridiš vola!" == Č == * "Čak i na istom jastuku [[muž]] i [[žena]] različito sanjaju o sexu." * "[[Čovjek]] je čovjeku [[vuk]]." (od lat. “Homo homini lupus est”) * "Čovjek snuje, Bog određuje." * "Čovjek da ne umre, crko bi! * "Čak i dlaka svoju sjenu ima." * "Čovjek se na čovjeka a drvo na drvo oslanja." == Ć == * "Ćorbeg sjaši, Mustajbeg uzjaši, dok doratu grive otpadoše." == D == * "Da je [[pamet]] do kadije, k'o od kadije, ne bi kadija ni treb'o." * "Da mi se soja dograbiti, lahko mi je s njim boraviti." * "Daće Bog raji gaće, samo ne zna kad će." * "Daj mi sreću, pa me metni u vreću." * "Di je ruho, evo uho!" * "Dok je para, biće prijatelja." * "Dok jednom ne smrkne, drugom ne osvane." * "Dok [[mudrac]]i proučavaju [[život]], pametni ga prožive." * "Drugi dan, druga nafaka." * "Drvo se savija dok je mlado". * "Duša ašiklije, nikad nije kod kuće." * "Dobar i budala, na istoj su deredži." * "Djelom se insan od hajvana razlikuje." * "Duvar uši ima." == Dž == * "Džomet u džennet." * "Džaba svinji zlato, ona voli blato." == Đ == * "Đavlu malo bilo!" * "Đe žuriš, nije Švabo na Komaru." == G == * "[[Glava]] u [[oblaci]]ma." * "Gvožđe se kuje dok je vruće." * "Gdje je puno baba, kilava su djeca! * "Gledaj [[majka|majku]], biraj [[kćerka|kćerku]]." * "Gdje ima [[dim]]a, tu ima i [[vatra|vatre]]." * "Gdje je srce mrtvo, sve ostalo je mrtvo". == H == * "Hoće žena kravu, hoće krava slamu, hoće slama zemlju, hoće zemlja sahibiju." * "Haje za nju ko za lanjski snijeg." == I == * "Ide k'o halva." * "Imati veće oči od želudca." * "Iver ne pada daleko od klade." * "Ispeci pa reci." * "Insan je ćuprija preko koje svašta pređe." * "Il' je skren'o il' pravi kuću." == J == * "[[Jabuka]] ne pada daleko od stabla" * "Jedan ko Bajro u majke." * "Jeftina roba kesu prazni." * "[[Jutro]] je pametnije od [[večer]]i." * "Jezik ženu bije ." * "Jazuk baciti, a od jazuka se deblja." == K == * "Kad [[mačka|mačke]] nema, [[miševi]] kolo vode." * "Kad [[magarac]] nauči, magarac zna." * "Kad na vrbi rodi grožđe." * "Kadija te tuži, kadija te sudi." * "Kako došlo, tako o'šlo." * "Kao mačka oko vruće kaše." * "Ko će kome, ko svoj svome." * "Ko drugome jamu kopa sam u nju upada." * "Koga su zmije ujedale, i guštera se plaši". * "Ko kupuje što mu ne treba, prodavat će što mu treba." * "Ko nema vremena za [[slušanje]], imaće puno vremena za [[kajanje]]." * "Ko pita - ne skita." * "Ko rano rani, dvije [[sreća|sreće]] grabi." * "Ko s đavolom tikve sadi, o glavu mu se obijaju." * "Ko s djecom liježe, popišan ustaje." * "Ko se tuče taj se voli." * "Ko se u kolo hvata, u noge se uzda." * "Ko se zadnji smije, najslađe se smije." * "Ko se ženi na brzinu, taj se kaje na tenane." * "Ko uči znaće, ko štedi imaće." * "Ko umije, njemu dvije." * "Ko [[vino]] večera, vodu doručkuje." * "Ko vuk na kijamet." * "Ko je žurio, vrat je slomio." * "[[Krv]] nije [[voda]]." * "Kuća je zatvorena kad je zaključana." * "Kad nebo očupavi." * "Kahva nalivena i žena otkrivena, ne mogu čekati." * "Koji koga begeniše, s onim i eglendiše." * "Klin se klinom izbija." * "Ko dobro čini, bolje dočeka." * "Ko pjeva, zlo ne misli." * "Ko prosi, ne djeli." * "Ko te ne zna, skupo bi te platio." * "Ko jaje ukrade, ukrast će i vola." * "Koga nema, bez njega se može." * "Kad čeljad nije bijesna, kuća nije tijesna." * "Koliko god smo razliciti iz vana toliko smo isti iz nutra" == L == * "Lijepe kolo vode, ružne kuću kuće." * "Lice curu udaje." == Lj == * "[[Ljubav]] je slijepa." * "Ljepota do večeri - dobrota do smrti." * "Ljepota ima lijepo lišće ali gorke plodove." * "Ljubav,vjernost,vjera i pravda otišli su na spavanje;kad se probude na svijetu će sve biti bolje" == M == * "Mlad delija, star prosjak." * "Muško je za ženidbe sve dok okom može namigivati." * "Mlado se voli a staro se cijeni." * "Masa je mama." == N == * "Najskuplje je ono što nije na prodaju." *"Nikad ne reci nikad" * "Na sve živ čovjek stigne, sem da se naživi." * "Ne traži iglu u plastu sijena." * "Najbolji način da neprijatelju pokažete zube jest da mu se nasmiješite" * "[[Napad]] je najbolja [[odbrana]]." * "[[Navika]] je dobar [[sluga]], ali loš [[gospodar]]." * "Ne diraj lava dok spava." * "Ne gledaj poklonjenom [[konj]]u u zube." * "Ne imala baba bisa, pa nabavila prase." * "Ne kupuj mačka u vreći." * "Ne laje cuko radi [[selo|sela]], nego radi sebe." * "Ne može svanuti prije [[zora|zore]]."z * "Ne možeš imati i [[ovca|ovce]] i [[novac|novce]]." * "Ne pravi pitu ko ima, nego ko je naučio." * "Ne stavljaj sva jaja u jednu košaru." * "Ne stoji kuća na [[zemlja|zemlji]] nego na ženi." * "Ne trči pred rudu." * "Ne vrijedi ćoravom namigivati, ni gluhom šaptati." * "Nema imetka bez krive duše ili krivih leđa." * "Nema [[kruh]]a bez motike!" * "Nema dima bez vatre." * "[[Nesreća]] nikad ne dolazi sama." * "Nesta [[blago|blaga]] nesta [[prijatelj]]a." * "Nije [[zlato]] sve što sija." * "Ništa čovjeka ne umori k'o orna zemlja." * "Novi [[dan]] - nova nafaka." * "Ne mogu i jare i pare." * "Nije [[znanje]] znanje znati, nego je znanje znanje dati." * "Nemoj dozvoliti da ti se suviše nešto približi, sve što postane jednom blisko čovjek želi da zadrži. A zadržati se ništa ne može." * "Ne kazuj sve šta znaš." * "Ne čini sve šta možeš." * "Ne vjeruj sve šta čuješ." * "Ne dijeli sve šta imaš." * "Ne želi sve šta nemaš." * "Nema ruže bez bodljike ni insana bez mahana." * "Nema drveta bez grane ni insana bez mahane." * "Neko zna, neko zja." * "Nikad dosta sevapa." * "Nije mu maslo za Ramazana." * "Ne frca iver daleko od klade." == Nj == * "Njemu njegovo bogastvo,a tebi tvoje." == O == * "O mrtvima sve najbolje." * "Obrali smo zelen bostan!" * "Od [[Kulin ban|Kulina bana]] i dobrijeh dana." * "Odijelo ne čini čovjeka." * "Odnijeti gaće na štapu." * "Okolo je bliže." * "Ošta palo, poštapalo." * "Oteto - prokleto." * "Ovca bleji, zalogaj gubi! * "Organizacija je pola posla." * "Od krmka se kurban ne pravi." * "Od kolijevke pa do groba najljepse je đačko doba." * "Od svake se ptice meso ne jede." * "Oteglo se k’o teravija." * "Ode mast u propast." == P == * "Pametan piše a budala pamti" * "[[Papir]] trpi sve." * "Para na paru, uš na uš." * "Para na paru, uš na fukaru." * "Pare kad odlaze imaju stotinu nogu, a kad dolaze samo dvije." * "Pas koji laje ne ujeda." * "Pazi muho da ne bude suho." * "Po jutru se dan poznaje." * "Počisti prvo pred svojim vratima." * "Pomozi sirotu na svoju [[sramota|sramotu]]." * "Pored takvih prijatelja što će mi [[neprijatelj]]i." * "Poslije [[kiša|kiše]] dolazi [[sunce]]." * "Praviti račun bez krčmara." * "Prevesti žednog preko vode." * "Prijeko preče, naokolo bliže." * "Prodati rog pod svijeću." * "Prvo skoči pa reci hop." * "Pune se puške boji jedan, prazne dvojica." * "Pametnije jutro od večeri." * "Pusti prst, ode ruka." * "Prazna ne puca." * "Pred tuđinom se puno ne priča." * "Prodaje nam muda pod bubrege." * "Put u džennet, saburom je popločan." * "Puče top, Bajram prođe ". == R == * "Rugala se sova sjenici." * "[[Ruka]] ruku mije." * "[[Radoznalost]] je ubila mačku." * "Rugala se ruga pa postala druga." * "Rugala se kuka krivom drvetu" * "Rugao se lonac loncu, a oba su crna" == S == * "Sila Boga ne moli." * "S kim si takav si." * "Sam pao, sam se ubio." * "Sit gladnom ne vjeruje." * "Star se vlah ne poturči." * "Strpljen – spašen." * "Skuplja pita od tepsije." * "Svakog [[gost]]a tri [[dan]]a dosta." * "Sve je dobro što se dobro svrši." * "Sve što je dobro kratko traje." * "Svuda pođi, svojoj kući dođi." * "[[Strpljenje]] je gorko al' mu je [[plod]] sladak." * "Sabur selamet ( strpljiv je spašen )." * "Svakom njegova nafaka." * "Svakom loncu poklopac." * "Svako potegne tvrdu vjeru, kad mu tađa zobnica zatreba." * "Rugala se ruga pa postala druga." == Š == * "Što možeš danas, ne ostavljaj za sutra." * "Šta ču ču, šta vidi vidi." * "Što je brzo - to je kuso." * "Šukast se rogatim ne bode." * "Šta valja ostaće, šta ne valja otpašće." * "Šta trijezan misli, to pijan govori." * "Što više žuriš - prije ćeš krsju." * "Svakog gosta tri dana dosta." == T == * "Teško žabu u vodu natjerati." * "Tiha voda brijege valja." * "Triput mjeri, jednom sijeci." * "Tresla se gora, rodio se miš." * "Tuđa ruka, mala ne stiče." * "Tuđa ruka, svrab neiščiše." * "Tuđeg konja nasrid polja sjaši." * "Tvoj sevap a naš dževap." * "Top puče, Bajram prođe." == U == * "U kuću i u glavu nikad dosta." * "U [[laž]]i su kratke noge." * "U muci se poznaju junaci." * "U nevolji se poznaje [[prijatelj]]." * "U složnu [[porodica|porodicu]] [[sreća]] sama od sebe dolazi." * "U starom selu teško je novi adet uspostaviti." * "Um caruje, snaga klade valja." * "Umiljato janje dvije majke siše." * "Upro ko june u obalu." * "Uranio, zoru prevario." * "Uš na uš, para na paru." * "Uz brdo ne puši duhana, niz brdo ne jaši hajvana" * "Uzdaj se u se i u svoje kljuse." * "U dobru se ne ponesi, u zlu se ne ponizi." * "Ukrade zjenicu iz oka." * "Upala mu sjekira u med." * "U laži su noge kratke." * "U strahu su noge brze." * "Upornost je vrlina == V == * "Veća glava više glavobolje." * "Više hača neg omača." * "Vo u Rim, vo iz Rima." * "[[Vrana]] vrani oči ne vadi." * "[[Vrijeme]] je novac." * "Vuk dlaku mijenja, ali [[ćud]] nikada." * "Vatra se zejtinom ne gasi." * "Vuk na vuka toru neće, a kamoli brat na brata svoga!" == Z == * "Zdrav bez novca – napola bolestan." * "Zlo goveče dovjeka june." * "Znaj da nikom lahko nije." == Ž == * "Željezo se kuje dok je vrelo." * "Život je smrtonosan". {Wikipedia|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Poslovice]] bfdx3wbw0ln69wf2t5l0znr9rmdui2a 0 8256 58485 54637 2018-04-02T15:24:06Z Harač 23 58485 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Joseph Raz |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=pravni i politički teoretičar |datum rođenja=21. mart 1939. |mjesto rođenja=Palestina (Izrael) |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[T]eorija prava je uspješna ukoliko zadovolji dva kriterija: prvo, ukoliko se sastoji od tvrdnji koje su ''nužno'' tačne, i, drugo, one ''objašnjavaju'' šta je pravo." (''Can There Be a Theory of Law?'') ==Djela== *''[[Etika u javnom domenu: ogledi iz moralnosti prava i politike]]'' (1994.) *''[[Između autoriteta i tumačenja]]'' (2009.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Izraelski filozofi]] [[Kategorija:Joseph Raz]] {{Wikipedia}} mcfr5g7pk12eq39dimfr4t44eir9f76 0 8260 58198 52253 2017-09-18T06:58:34Z Harač 23 /* Djela */ 58198 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Jeremy Waldron |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski i novozelandski pravni teoretičar |datum rođenja=13. oktobar 1953. |mjesto rođenja=Novi Zeland |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[[Dostojanstvo]] je status osobe utemeljen na činjenici da joj je priznata sposobnost kontrole i regulacije njenih radnji u skladu sa njenim sopstvenim shvatanjem normi i razloga koji se odnose na nju; ono pretpostavlja da je ona sposobna da dâ i ovlaštena da ponudi svoje razumijevanje sebe (i načina na koji ona regulira svoje radnje i organizira svoj život), razumijevanje na koje drugi moraju paziti; i to konačno znači da ona ima potrebna sredstva da zahtijeva da njena agencija i njeno prisustvo među nama kao ljudskog bića bude uzeto ozbiljno i akomodirano u životima drugih, u držanjima drugih i njihovim radnjama prema njoj, i u društvenom životu uopće." (''How Law Protects Dignity?'') *"Mi učimo naše studente da je veliki rascjep u jurisprudenciji između pozitivnog i prirodnog prava. Ali mi možemo biti i precizniji od toga. Veliki rascjep je između pozitivnih objašnjenja pozitivnog prava i ne-pozitivnih objašnjenja pozitivnog prava [...] Kada je upitan u čemu se sastoji prirodno pravo, zagovornik ovih antipozitivističkih teorija često će producirati niz moralnih kriterija za evaluaciju pozitivnog prava. Naravno i pozitivist može učiniti isto. Razlika je u tome što će "prirodno-pravni" teoretičari" insistirati na tome da njihovi moralni kriteriji imaju interni odnos sa konceptom prava, tako da - sa različitim kvalifikacijama i nijansama - identifikacija nečega kao prava dovodi se u pitanje ako ne zadovoljava ove kriterije. Sve ovo je zanimljivo i važno. Ali "prirodno-pravna" teorija pozitivnog prava ovog tipa nije i sama teorija prirodnog prava. I dobro razrađena moralna teorija, koliko god da je objektivna, nije sama po sebi teorija prirodnog prava. Niti, po meni, nešto što je samo kombinacija ovo dvoje rezultira u teoriji prirodnog prava." (''What is Natural Law Like?'') *"[Prirodno pravo] mora biti slično pravu. Mora biti tip stvari koja može uređivati ljudske odnose na prisilan način kako to čini pravo. To znači, prvo, da prirodno pravo mora biti deontičko: to jeste, prezentovati sebe u prvom redu kao niz zahtjeva ili zabrana, nasuprot nizu vrijednosti, razloga, ili samo izrazito dobrih ideja. I, drugo, njegovi deontički diktati morali bi biti shvaćeni kao u nekom smislu provodljivi, to jeste, moralo bi se smatrati da nije neprikladno za prinudu da se koristi u njihovom održanju. Između sebe, ova prva dva uslova utjelovljuju ono što možemo nazvati "prisilnošću" prirodnog prava. Treće, da bi djelovalo na način koji je iole približan pravnom, prirodno pravni zahtjevi i zabrane također bi morali biti dopunjeni principima različitih vrsta. Četvrto, prirodno pravo, kao i svako pravo, moralo bi biti odvojivo od etike i moralnosti, čak i od objektivne etike i moralnosti. I, peto, prirodno pravo moralo bi biti predmet nekog zahtjeva poput zajedničkog priznavanja; kao bilo koji korpus prava, prirodno pravo mora djelovati među pojedincima, ne samo na pojedinačna ponašanja shvaćena solipsistički." (''What is Natural Law Like?'') *"Vladavina prava je jedan od najvažnijih političkih ideala našeg vremena. To je jedan u skupini ideala koji čine modernu političku moralnost; drugi su ljudska prava, demokratija, i možda također principi tržišne ekonomije." (''The Concept and the Rule of Law'') *"Ni jedan koncept o tome šta je pravo neće biti adekvatan ukoliko ne prida centralni značaj institucijama kao što su sudovi, njihovim specifičnim procedurama i praksama kao što je pravna argumentacija. Konceptualna shvatanja prava koja samo naglašavaju pravila a ne govore ništa više o pravnim institucijama od toga da neke institucije stvaraju pravila, ili da ih neke institucije primjenjuju, previše su nemarne u njihovom razumijevanju onoga što je pravni sistem. Oni su poput razumijevanja demokratije koja zanemaruju centralnu ulogu izbora. Filozofija prava je osiromašena kao opća teorija ako ne pridaje nikakvu pažnju formaliziranim proceduralnim aspektima sudova i saslušanja i elementarnim odlikama kao što je davanje objema stranama prilike da se čuju. To otkriva prazninu konceptualne analize ukoliko uopće ne pokušava da obuhvati sve to na apstraktan način ili ukoliko to smatra samo kontrigentnim odlikama nekih pravnih sistema, a ne drugih, i prema tome ispod pažnje opće jurisprudencije. Također sam kazao da čak i ako se može braniti samo fokusiranost na sama pravila, filozofija prava bi opet bila osiromašena ukoliko ne bi pridavala nikakvu pažnju određujućoj ulozi aspiracije zakona prema koherenciji među normama koje sadrži i oblicima razumne argumentacije koja je uključena kako u održavanju konzistentnosti, tako i u primjeni normi u pojedinim slučajevima." (''The Concept and the Rule of Law'') *"Interni aspekt društvenih praksi bio je ključ u Hartovom razumijevanju da određene prakse čine pravila i da stoga ne mogu biti isključene iz temelja pravnog sistema na osnovu toga što im nedostaje artikulisani normativni karakter. Veoma je razočaravajuće, stoga, što vidimo Harta kako uzmiče od implikacije ovog gledišta i odbija da ospori uporedno besmislenu poziciju britanskih konstitucionalista da se neke od najtemeljnijih konvencija britanskog ustava ne mogu smatrati pravnim pravilima jer nisu priznate i nametnute od sudova." (''Are Constitutional Norms Legal Norms?'') *"[[Joseph Raz|Raz]] smatra da pravo koje čini moralnu razliku - relativno prema zahtjevima pozadinske moralnosti - mora biti identifikovano bez činjenja bilo kakvog moralnog suda (zasigurno ne oko njegove suštine). [[Ronald Dworkin|Dworkin]] je vjerovao da pravo koje čini moralno razliku - relativno prema zahtjevima pozadinske moralnosti - mora i samo biti identifikovano moralno. Na određeni način sasvim je osobito da razlikovanje između pozicija koje drže dva pravnika toliko dijametralno suprotna poput Ronalda Dworkina i Josepha Raza tokom toliko godina - su svedena na tako iznijansirano razlikovanje." (''Jurisprudence for Hedgehogs'') *"[U]stavi se nužno osmišljavaju da traju, zaista osmišljavaju da nadžive njihove tvorce i politiku koja ih je izazvala. I tu je paradoks. Ako prežive, počet će izgledati sve više zastarjelim i mi ćemo se pitati (subverzivno ili pobunjenički) zašto smo obavezani osamnaesto-stoljetnim formulacijama. Isto tako, međutim, ukoliko prežive, oni će stvoriti uslove političke stabilnosti za koju se čini da je možemo uzeti zdravo za gotovo: možemo rizikovati sa svojim ustavom sada, jer je već izgradio reflekse s kojim će se suočiti takvim rizicima. Ali ukoliko predočimo savjet našeg ustavnog nepokoravanja u uslovima koji nisu toliko sigurni, onda svojoj publici zaista možemo učiniti hrđavu uslugu. Ustavima je potrebno da se ustanove; njima je potrebna dužnost i autoritet. To je naročito tačno za nove ustave." (''Never Mind the Constitution'') ==Djela== *''[[Pravo (Waldron)|Pravo]]'' (1990.) *''[[Pravo i neslaganje]]'' (1999.) *''[[Dostojanstvo zakonodavstva]]'' (1999.) *''[[Povreda u govoru mržnje]]'' (2012.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Jeremy Waldron]] {{Wikipedia}} a8fz0zraba6xl95wcktzx35udgrxin2 0 8312 48553 45084 2013-02-03T16:17:16Z Harač 23 48553 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Filozofska propedeutika |autor =[[Hegel]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =Philosophische Propädeutik |datum prvog izdavanja = }} *"Svijet je uopće odnos Ja prema nekom predmetu bio on unutrašnji ili spoljni. Naše znanje sadrži kako predmete koje saznajemo kroz čulna opažanja tako i predmete koji svoju osnovu (razlog) imaju u samome duhu. Prvi predmeti sačinjavaju ''čulni'', a drugi ''inteligibilni'' svijet. Pravni, moralni i religijski pojmovi spadaju u ovaj drugi svijet." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Hegel]] {{Wikipedia}} {{Djela Hegela}} he8bwcsjsh1003vw1kmvb1vov769hhv 0 8316 45138 2012-03-13T22:07:13Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija |ime=Miodrag Jovičić |slika= |tekst uz sliku=srpski pravni teoretičar |datum rođenja= 1925. |mjesto rođenja=Republika Srbija |datum smrti= 1...' 45138 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Miodrag Jovičić |slika= |tekst uz sliku=srpski pravni teoretičar |datum rođenja= 1925. |mjesto rođenja=Republika Srbija |datum smrti= 16. oktobar 1999. |mjesto smrti= Republika Srbija }} *"[M]islimo da možemo zauzeti stav da sve ustavne odredbe imaju normativni karakter, da predstavljaju pravne norme. Međutim, iz karaktera ustavnih normi opšte - a naime iz njihove apstraktnosti, načelnosti i uopštenosti - proizilazi jedna njihova specifičnost, koja se sastoji u nepostojanju nekih elemenata pravne norme kod većine ustavnih normi (ne samo onih ideološko-političkog odnosno programatskog karaktera, nego ustavnih odredbi uopšte) [...] [U]stavne norme u večini slučajeva ne sadrže sankciju, tako da se njihova sadržina svodi isključivo na dispoziciju [...] Ustavne norme, ako i nemaju obaveznu pravnu snagu koja ih čini neposredno primjenjivim, odnosno ako ne obavezuju zakonodavce na donošenje pravnih normi koje će imati takvu pravnu snagu, ipak predstavljaju pravne norme. Stepen njihove neposredne obavezne pravne snage može da bude manji od onoga koji imaju ostali opšti pravni akti, ali njihov normativni karakter ne dolazi u sumnju." (''[[O ustavu: teorijsko-komparativna studija]]'') [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Miodrag Jovičić]] {{Wikipedia}} ivsehi7x5jvg591txgmgu2f00r50ui0 0 8320 45185 45184 2012-03-22T22:48:53Z Harač 23 45185 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Gorgija |autor =[[Platon]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =oko 380. p.n.e. }} *"Evo zbog togа [[zаkon]] smаtrа neprаvednim i ružnim svаki pokušаj dа se trаži nešto više nego što imа većinа, i to se zove "činiti neprаvdu". A, po mom shvаtаnju, već sаmа prirodа otkrivа dа je prаvedno аko bolji imа više od goreg, а jаči više od slаbijeg. Prirodа sаmа potvrđuje dа je zаistа tаko, u rаznim prilikаmа, ne sаmo u životinjskom svijetu nego i kod čovjekа, svudа, u grаdovimа i porodicаmа: dа vаži princip dа je prаvedno аko jаči vlаdа nаd slаbim i аko imа više [...] Nego, jа mislim dа svi ovi ljudi rаde tаko nа osnovu prirodnog prаvа, i, tаko mi Zeusа, po prirodnom zаkonu, а ne po zаkonimа koje mi ljudi sаmi stvаrаmo i po kojimа mi nаjbolje i nаjjаče među nаmа, uzimаjući ih već od mаlih nogu, držimo u strаhu pа ih kаo lаvove kotimo opčinjаvаnjem i pretvаrаnjem, govoreći im dа ne vаljа dа neko imа više od drugogа i dа se u tome sаstoji prаvedno i lijepo. A kаd bi se jednogа dаnа pojаvio neki čovjek koji bi imаo dovoljno prirodne snаge dа se svegа togа oslobodi, dа rаskidа okove, dа odbаci sve, dа pogаzi sve nаše pаrgаfe, nаše mаđije i čаrolije i sve nаše protivpriordne zаkone, i kаd bi se isprsio pred nаmа kаo nаš gospodаr, koji je rаnije bio nаš rob, ondа bi prаvo prirode zаsijаlo u punom sjаju." (483c–484b) [[Kategorija:Platon]] [[Kategorija:Literatura]] {{Wikipedia}} ac5l5flqqx14q2vqwnr9s3yz5sab3bg 0 8322 45217 45214 2012-03-28T21:08:40Z Harač 23 45217 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=John William Salmond |slika= |tekst uz sliku=novozelandski filozof prava |datum rođenja= 03. decembar 1862. |mjesto rođenja=North Shields, Engleska |datum smrti= 19. september 1924. |mjesto smrti= Wellington, Novi Zeland }} *"[S]vo [[pravo]], kako god stvoreno, priznato je i upravljano od sudova, i nikakva pravila nisu priznata od sudova koja nisu pravna pravila. Stoga moramo ići sudovima, a ne zakonodavcu, s ciljem određivanja prave prirode prava [...] Pravo se sastoji od pravila koja su priznata i po kojima djeluju sudovi pravde." (''[[Jurisprudencija ili teorija prava]]'') [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:John William Salmond]] {{Wikipedia}} lm3vtt2w9o7ob91h8xx93xuotx78uyb 0 8324 45215 2012-03-28T21:07:02Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Jurisprudencija ili teorija prava |autor =[[John William Salmond]] |slika ...' 45215 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Jurisprudencija ili teorija prava |autor =[[John William Salmond]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Jurisprudence or the Theory of Law'' |datum prvog izdavanja =1902. }} *"[S]vo [[pravo]], kako god stvoreno, priznato je i upravljano od sudova, i nikakva pravila nisu priznata od sudova koja nisu pravna pravila. Stoga moramo ići sudovima, a ne zakonodavcu, s ciljem određivanja prave prirode prava [...] Pravo se sastoji od pravila koja su priznata i po kojima djeluju sudovi pravde." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:John William Salmond]] {{Wikipedia}} la1jk95b9q5sxfdv03hnhv4zjo0s9lu 0 8326 61646 60916 2024-05-17T10:22:19Z Srđan 4695 61646 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ronald Dworkin |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni i politički filozof |datum rođenja=11. decembar 1931. |mjesto rođenja=Providence, Sjedinjene Američke Države |datum smrti=14. februar 2013. |mjesto smrti=London, Ujedinjeno Kraljevstvo |počasti= }} [[File:Ronald Dworkin at the Brooklyn Book Festival.jpg |thumb|Dworkin (2008)]] *"[M]etaforični opis Ustava kao "živog" [...] [O]vu metaforu je mnogo bolje razumijeti kao da prihvata [...] gledište [...] da ključne ustavne odredbe, po pitanju njihovog izvornog značenja, postavljaju apstraktne principe radije nego konkretna ili datirana pravila. Ako je tako, onda primjena ovih apstraktnih principa na pojedinačne slučajeve, što zahtijeva nove sudove, mora se stalno preispitivati, ne u pokušaju nalaženja zamjene za ono što Ustav govori, već iz poštovanja za ono što govori." (''A Matter of Interpretation'') *"Odanost građanina je prema pravu, ne prema gledišu koje neka osoba ima o tome šta pravo jeste, i on se ne ponaša neprikladno ili nepravično dokle god se nastavlja ponašati po svom razmotrenom i razboritom gledištu o tome šta pravo zahtijeva." (''On Not Prosecuting Civil Disobedience'') ==Djela== *''[[Pitanje principa]]'' (1985) *''[[Povelja prava za Britaniju]]'' (1990) *''[[Pravo slobode: moralno čitanje Američkog ustava]]'' (1996) *''[[Suverena vrlina: teorija i praksa jednakosti]]'' (2000) *''[[Duboko manjkavi izbori]]'' (2002) *''[[Pravda u odori]]'' (2006) *''[[Da li je demokratija moguća ovdje?]]'' (2006) *''[[Religija bez Boga]]'' (2013) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Dworkin, Ronald}} [[Kategorija:Ronald Dworkin| ]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] hxd7md4al0iq5hbvnq4fq2315h9569t 0 8327 58466 50137 2018-03-13T22:03:41Z Harač 23 58466 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =O ustavu: teorijsko-komparativna studija |autor =[[Miodrag Jovičić]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =1977. }} *"[M]ora se poći od činjenice da je pravo uvijek izraz određene ideologije i politike, da iza pravnih propisa i pravnih normi koje ti propisi sadrže stoji pogled na svijet, shvatanja o društvu i društvenim odnosima onih koji određuju šta će biti pravo, dakle - u klasnoj državi - vladajuće kalse, kao i sagledavanje društvenih ciljeva i sredstava za njihovo ostvarivanje." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Miodrag Jovičić]] {{Wikipedia}} 2srnqlzvzqqiu2q2p2jdlsv9aor3jeh 0 8339 58468 58051 2018-03-13T22:27:08Z Harač 23 58468 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Andrei Marmor |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=izraelsko-američki pravni filozof |datum rođenja= |mjesto rođenja=Izrael |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Filozofsko objašnjenje prava na privatnost treba da razjasni nekoliko stvari. Treba da objasni koji je to posebni interes koji to pravo treba da štiti, šta je potrebno da ga se zaštiti, i šta bi se smatralo kršenjem tog prava. Tvrdio sam da je interes u pitanju naš interes u posjedovanju razumne mjere kontrole nad načinima na kojima prikazujemo sebe drugima. Tvrdio sam da zaštita ove vrste interesa zahtjeva razumno sigurnu i predvidivu okolinu o tijeku podataka. A onda slijedi da se kršenje prava na privatnost sastoji u manipulaciji okoline na način koji neopravdano smanjuje mogućnost osobe da kontroliše način na koji se prikazuje drugima." (''What is the Right to Privacy?'') [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Izraelski filozofi]] [[Kategorija:Andrei Marmor]] {{Wikipedia}} 9qn6ieo35561zynk7egjh4geow7eht8 0 8341 53505 45321 2014-10-21T20:16:25Z Harač 23 53505 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=George Rainbolt |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[S]ubjektivna prava ograničavanju djelovanja drugih [...] Da subjektivna prava ograničavaju djelovanja drugih i da samo zahtjevi i imuniteti ograničavaju djelovanja drugih daje nam razlog da vjerujemo da neko ima subjektivno pravo ako i samo ako on ima zahtjev ili imunitet [...] [S]ubjektivna prava drugačija od prava zahtjeva i prava imuniteta su skupine hohfeldijanskih odnosa koji uvijek uključuju zahtjev ili imunitet." (''[[Koncept subjektivnih prava]]'') ==Djela== *''[[Koncept subjektivnih prava]]'' (2006.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:George Rainbolt]] {{Wikipedia}} 7cv3onqkrw0move1xfe7y58sxx9ik3v 0 8342 46480 46479 2012-08-03T16:42:12Z Harač 23 /* 9. Završno poređenje */ 46480 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Koncept subjektivnih prava |autor =[[George Rainbolt]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''The Concept of Rights'' |datum prvog izdavanja =2006. }} ==Uvod== *"[S]ubjektivna prava ograničavanju djelovanja drugih [...] Da subjektivna prava ograničavaju djelovanja drugih i da samo zahtjevi i imuniteti ograničavaju djelovanja drugih daje nam razlog da vjerujemo da neko ima subjektivno pravo ako i samo ako on ima zahtjev ili imunitet [...] [S]ubjektivna prava drugačija od prava zahtjeva i prava imuniteta su skupine [[Wesley Newcomb Hohfeld|hohfeldijanskih]] odnosa koji uvijek uključuju zahtjev ili imunitet." *"[J]asno je da ti imaš zahtjev ako i samo ako neko ima dužnost prema tebi i da ti imaš imunitet ako i samo ako neko ima nemoć prema tebi. Iz ovoga [i prethodno rečenog] slijedi da ti imaš subjektivno pravo ako i samo ako neko ima dužnost ili nemoć prema tebi." *"Po gledištu teorije opravdanog ograničenja, ti imaš dužnost ''prema'' nekome ako i samo ako je svojstvo te osobe razlog za tvoju obavezu. Ti imaš nemoć ''prema'' nekome ako i samo ako je svojstvo te osobe razlog za tvoju nemoć [...] Mi dolazimo do zaključka da osoba ima subjektivno pravo ako i samo ako je svojstvo te osobe ''razlog'' za druge da imaju dužnost ili nemoć. Osoba ima subjektivno pravo ako i samo ako je svojstvo te osobe opravdanje za dužnosti ili nemoći drugih [...] [K]ljuč razumijevanja subjektivnih prava jeste da ih se vidi kao normativna ograničenja drugih koja imaju specifični oblik opravdanja." *"[V]ažna odlika koncepcije opravdanog ograničenja subjektivnih prava je ta da jasno razlikuje suštinska pitanja o subjektivnim pravima od konceptualnih pitanja o tome šta znači imati subjektivno pravo i drži da linija između konceptualnih i suštinskih pitanja treba biti povučena na drugačijem mjestu od onog mjesta gdje je povučena u drugim teorijama subjektivnih prava. Ona povlači jasnu liniju između suštinskih pitanja poput "Šta je opseg moralnog subjektivnog prava vlasništva?" od konceptualnog pitanja "Šta je subjektivno pravo?" Po opravdano-ograničavajućoj koncepciji subjektivnih prava, bilo koje individualno svojstvo je ispravno svojstvo za temeljenje subjektivnih prava. Interesni i izborni teoretičari povukli su liniju između konceptualnih i suštinskih pitanja na pogrešnom mjestu. Interesni teoretičari smatraju da je upućivanje na interese nosilaca subjektivnih prava nužan dio adekvatne koncepcije subjektivnih prava. Voljni teoretičari misle da je zaštita izbora nužan dio adekvatne koncepcije subjektivnih prava. Teorija opravdanog ograničenja subjektivnih prava pokazuje da su i interesne i izborne teorije netačne. Konceptualna/suštinska linija treba biti povučena "više unazad" nego što to čine druge teorije." ==5. Subjektivna prava, razlozi i osobe== *"Svojstvo X-a je razlog da Y ima S dužnost/nemoć ako i samo ako postoji valjan nesuvišan primjer sljedeće argumentativne forme: :1. X je F. :2. Ako X je F, onda Y ima S dužnost/nemoć da učini A. :3. Prema tome, Y ima S obavezu/nemoć da učini A. :[Slijedi:] :X ima S subjektivno pravo protiv Y da Y učini A ako i samo ako postoji valjan nesuvišan primjer sljedeće argumentativne forme: :1. X je F. :2. Ako X je F, onda Y ima S dužnost/nemoć da učini A. :3. Prema tome, Y ima S dužnost/nemoć da učini A." *"Subjektivno pravo postoji kada su obje premise ključne argumentativne forme tačne. Istina prve premise zavisi, na uobičajeni način, od činjenica o X, subjekta subjektivnog prava. S druge strane, istina druge premise nije određena činjenicama o X ili Y. "S" u drugoj premisi ključne argumentativne forme naznačava da istina druge premise zavisi od pravila sistema pravila koje je u pitanju." *"Suvišan primjer ključne argumentativne forme javlja se kada se umetne dodatna istinita tvrdnja da osoba ima svojstvo ispred svojstva koje čini posao opravdavanja. Može se lako utvrditi da li je svojstvo suvišno uklanjajući ga iz argumenta i vidjevši da li je argument još valjan. Ako jeste, svojstvo je suvišno." ==6. Sukob subjektivnih prava== *"Sukob subjektivnih prava je razriješen uvidom u to koje dužnosti su opravdane unijom svih relevantnih svojstava." ==7. Nosioci subjektivnih prava== *"Šta nam teorija opravdanog ograničenja govori o subjektivnim pravima grupa? Po ovoj teoriji, da li stvar može imati subjektivna prava zavisi od toga da li ono može biti objekat dužnosti. Da li stvar može biti objekat dužnosti, zauzvrat, zavisi od toga da li određeni sistem pravila izabire svojstvo te stvari kao pozitivno relevantno svojstvo. Određeni sistem pravila izabire svojstvo kao pozitivno relevantno kada se ono pojavljuje u prethodnici uslovne premise valjanog primjera ključne argumentativne forme. / Analiza opravdanog ograničenja implicira da grupe mogu imati subjektivna prava. Argument za ovo gledište je sasvim paralelan argumentu da trenutni pojedinci mogu imati subjektivna prava. Ograničenja na grupna prava su određena svojstvima stvari koje su, u određenom sistemu pravila, pozitivno relevantne. Grupe mogu imati svojstva. Prema tome, po teoriji opravdanog ograničenja, grupe mogu imati subjektivna prava. Ograničenja na grupna subjektivna prava su stavljena ne konceptom subjektivnih prava, već materijalnim normativnim izjavama sistema pravila." ==9. Završno poređenje== *"Po teoriji opravdanog ograničenja subjektivnih prava, :U ''tr'', X ima S subjektivno pravo protiv Y da, u ''to'', Y učini A ako i samo ako u mogućem svijetu identičnom stvarnom svijetu osim da X nema nikakvih svojstava osim F i onih koje F logički i nomologički povlači za sobom, postoji valjan primjer sljedeće argumentativne forme: :1. U ''tf'', X je F. :2. U ''ts'', ako, u ''tf'', X je F, onda, u ''to'', Y ima S dužnost/nemoć da učini A. :3. Prema tome, u ''to'', Y ima S dužnost/nemoć da učini A." :["tr" označava vrijeme kada X ima ''r'' subjektivno pravo; "tf" označava vrijeme kada X ima ''f'' svojstvo; "to" označava vrijeme kada Y ima ''o''bavezu; "ts" označava vrijeme kada je izjava dio relevantnog sistema pravila] *"Šta Tibetanci, zakupodavci, studenti, psi, fetusi, i buduće generacije imaju zajedničko? Svi oni imaju relacione dužnosti i/ili relacione nemoći u skladu sa nekim sistemom pravila. / Opravdanja dužnosti/nemoći koja su subjektivna prava leže, u osnovi, na svojstvima osoba. U ovom smislu, onaj ko vjeruje da postoje subjektivna prava vjeruje da su pojedinci izvori dužnosti. Ovo je duboka i važna naznaka. Tretirati nekoga kao nosioca subjektivnog prava znači potvrditi da je ta osoba izvor dužnosti. Ta vrsta potvrde je važna vrsta poštovanja. Prema tome, poštovati subjektivno pravo osobe znači, u fundamentalnom smislu, poštovati tu osobu. To znači vidjeti tu osobu kao izvor ograničenja nečijeg djelovanja. Teorija opravdanog ograničenja subjektivnih prava, prema tome, objašnjava zašto se ljudi osjećaju povrijeđenim kada se njihova subjektivna prava ne poštuju. Osoba koja krši subjektivna prava drugih "govori" da druga osoba nije izvor dužnosti/nemoći. On govori da druga osoba nije važna. Ovo može predstavljati duboku povredu, povredu koja je veća od neposredne povrede koju kršenja subjektivnih prava uobičajeno čine. / Konceptualno, subjektivna prava služe da ukažu da se osoba mora poštovati. Suštinski, kada ljudi ističu da neka subjektivna prava postoje dok druga ne postoje, oni otkrivaju koja svojstva osoba smatraju važnim. Pobornik teorije izbora smatra da su izbori važni, dovoljno važni da opravdaju ograničenja djelovanja drugih. Pobornici teorije interesa smatraju da su interesi dovoljno važni da opravdaju ograničenja. I konceptualni i suštinski, pogledi osobe na subjektivna prava govore nam o pogledima te osobe na centralna moralna pitanja. Pogledi ljudi na subjektivna prava govore nam da oni smatraju ili ne, da li su pojedinci važni i, ukoliko vjeruju da postoje subjektivna prava, zašto misle da su pojedinci važni. Subjektivna prava ne čine ukupnost normativne analize. Ali teorija opravdanog ograničenja subjektivnih prava otkriva zašto su neki umirali zbog njih. Poštovanje drugih je osnovni dio ljudskog napredovanja. Bez toga, život ne bi bio vrijedan življenja." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:George Rainbolt]] {{Wikipedia}} hbnd6pvo4g9kbqk4jads08oct8r1jtw 0 8345 61892 61891 2024-05-18T09:14:39Z Srđan 4695 61892 wikitext text/x-wiki *"[D]ruštveno-pravni pozitivizam drži da [[Pravo|pravni]] sistem postoji kada god postoje pravni zvaničnici (konvencionalno identifikovani kao takvi) koji su uključeni u stvaranje i reproduciranje pravnog sistema kroz zajednička sekundarna pravila, bez obzira na njihovu učinkovitost u generiranju rasprostranjene usklađenosti sa primarnim pravilima. Isto kao što nam pravni pozitivizam dopušta da dovodimo u pitanje da li je pravo moralno, društveno-pravni pozitivizam dopušta nam da dovodimo u pitanje da li pravo zadovoljava bilo kakve funkcije, i, ukoliko da, koje i u kojem omjeru." (''Društveno-pravni pozitivizam i općenita jurisprudencija'') *"Društveno-pravni pozitivizam priznaje da je pravo ljudska društvena tvorevina. Pravo je ono čemu god mi pridodamo oznaku "pravo". On će biti nepokolebljivo konvencionalan u identifikaciji toga šta je pravo. Ukoliko je "pravo" upotrebom pridodano više od jednog fenomena, prije neko izabir jednog da služi kao standard kojim se trebaju evaluirati drugi, društveno-pravni pozitivizam će prihvatiti da postoje različite vrste ili tipovi prava, svaki sa svojim karakterističnim svojstvima." (''Ibid.'') *"U skladu sa pogledom društveno-pravnog pozitivizma, pravni sistem će postojati kada postoji kompeks "pravnih" subjekata (konvencionalno identifikovanih kao takvih) koji koordiniraju svoja djelovanja da bi činili stvari sa normama. Sama činjenica koordinacije zahtijeva neki sporazum u njihovim društvenim [[praksa]]ma, koji će biti zadovoljen zajedničkom privrženošću sekundarnim pravilima. Ako, na primjer, zakonodavci promulgiraju zakone i sudije se slože oko toga koji zakoni su valjano usvojeni, i preuzmu korake da ih primjene, pravni sistem će postojati. Ovo je istina bez ikakvog obzira prema stajalištima pravnih zvaničnika prema sekundarnim ili primarnim pravilima, bez pomena o tome da li ih oni prihvataju ili ne, ili bez obzira na to da li se primarna pravila općenito poštuju. To je također tačno uprkos tome da li pravo zadovoljava neku funkciju, ili je u potpunosti nefunkcionalno [...] [D]ruštveno-pravni pozitivizam ne negira da pravo i pravni sistemi često uživaju značajan stepen prihvatanja od pravnih zvaničnika; radije, on jednostavno ne ugrađuje postojanje ovog normativnog elementa u koncept prava." (''Ibid.'') *"Društveno-pravni pozitivizam ima privrženost prema dvjema temeljnim tezama koje ujedinjuju večinu pravnih pozitivista: Tezu odvajanja i Tezu društvenih izvora." (''Ibid.'') *"Reformuliranja Teza odvajanja glasi: ne postoji nužna veza između prava bilo koje njegove manifestacije ili tipa, i moralnosti ili funkcionalnosti." (''Ibid.'') *"Pravo je šta god ljudi identifikuju i tretiraju kroz njihove društvene prakse kao "pravo" (ili ''droit, recht'', itd.) [...] [B]ilo koji članovi date grupe mogu identifikovati šta je pravo, dokle god to konstituiše konvencionalnu praksu [...] Minimalni prag za kvalificiranje jeste da dovoljno ljudi sa dovoljnim uvjerenjem razmotri nešto da bude "pravo", i da djeluje u skladu sa svojim vjerovanjem, na načine koji imaju utjecaja na društvenu arenu." (''Ibid.'') *Pravni pozitivizam utjelovljuje zdravorazumsko priznavanje da je pravo šta god pravni zvaničnici provode kao pravo bez obzira da li je lošeg sadržaja ili posljedice; kao što je [[John Austin]] suho istakao, pogubitelj neće biti ponukan u svom mračnom zadatku prigovorom osuđenog čovjeka da je zakon po kojem treba biti obješen nevaljan jer je nemoralan. Teorija prirodnog prava je građena na uobičajenim vjerovanjima da je pravo (ili treba biti) pravedno i da je moralnost objektivna (u određenom smislu). Društveno-pravna teorija je utemeljena na uobičajenim percepcijama da pravo ima društvene utjecaje i posljedice i da se koristi instrumentalno. Povezanost između pozadinskih vjerovanja i teorija je velika jer same teorije su društveni proizvodi neraskidivo povezani sa postojećim društvenim gledištima, praksama, i okolnostima [...] Kritično je vidjeti da se pravnici (ili građani) mogu priklanjati svim trima pozadinskim vjerovanjima istovremeno bez kontradikcije ili nekonzistentnosti - ona može vjerovati da su pravna pravila pravno valjana čak i kada su nemoralna; pravo treba biti pravedno i neke moralne norme su objektivno ispravne; i pravo je društvena institucija koja se koristi da ostvari ciljeve. Zaista ova kombinacija vjerovanja vjerovatno nije neuobičajena. Samo kada su ova vjerovanja istaknuta na višim nivoima apstrakcije i suočena kao suprotne teorijske pozicije sa definirajućim elementima nastaju nekompatibilnosti. Neuspjeh da se označi razlikovanje između teorija prava i pozadinskih pretpostavki bio je plodan izvor zabune [...] Prirodno pravo uzima ''normativni'' uklon na pravo. Pravni pozitivizam uzima ''konceptualni'' ili ''analitički'' uklon na pravo. Društveno-pravna teorija uzima ''empirijski'' orijentiran uklon na pravo. Drugim riječima: prirodno pravo je temeljeno na moralnoj filozofiji, pravni pozitivizam u analitičkoj filozofiji, i društveno-pravna teorija u nauci. (Ističem "nauku" ekspresivno da uključim historiju, ekonomiju, sociologiju, antropologiju, psihologiju - bilo koji pristup sa empirijskim fokusom temeljenim na posmatranjem, dokazima, verifikacijom, falsifikacijom, indukcijom, dedukcijom, prikupljanjem podataka, i drugim takvim metodama). Izraz "uklon" označava da, dok svaki dio ima svoj poseban centar, nisu međusobno isključujući odjeljci. Kada se ne gurnu u antagonističke ekstreme, ove tri orijentacije se međusobno balansiraju [...] Sva tri imaju normativne implikacije; sva tri se tiču konceptualne analize; sva tri prihvataju pravo kao društvenu instituciju." (''The Third Pillar of Jurisprudence: Social Legal Theory'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Tamanaha, Brian}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Brian Tamanaha]] m7ts975e69w32ke84zyvltqthpr1zau 0 8347 45349 2012-04-11T08:37:10Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija |ime=William Twining |slika= |tekst uz sliku=britanski pravni teoretičar |datum rođenja=1934. |mjesto rođenja=Uganda |datum smrti= |mjesto s...' 45349 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=William Twining |slika= |tekst uz sliku=britanski pravni teoretičar |datum rođenja=1934. |mjesto rođenja=Uganda |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Iz ''globalne perspektive'' poučno je pojmiti [[pravo]] kao vrstu ''institucionalizirane društvene prakse'' koja je ''orijentirana prema uređivanju odnosa'' između ''subjekata'' na jednom ili više ''nivoa'' odnosa i uređivanja [...] Ova formulacija ne ističe izričito norme (ili pravila), sisteme (ili poretke), grupe, ili tradiciju. [Pravila i sistemi su suštinski elementi prava u analitičkim prikazima.] Ovo nije stoga što su oni nevažni kao koncepti ili u praksi. Daleko od toga. Oni su centralni u razumijevanju prava. Oni se ne tretiraju ovdje kao kriteriji identifikacije s ciljem da se formulacija učini dovoljno širokom da uključi neke primjere koji nedvojbeno nemaju jedan ili više ovih elemenata." (''[[Općenita jurisprudencija: razumijevanje prava iz globalne perspektive]]'') ==Djela== *''[[Općenita jurisprudencija: razumijevanje prava iz globalne perspektive]]'' (2009.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:William Twining]] {{Wikipedia}} ixy89ui20453q6czeass9i9vqg0g2r6 0 8348 45832 45831 2012-06-03T19:36:20Z Harač 23 45832 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Općenita jurisprudencija: razumijevanje prava iz globalne perspektive |autor =[[William Twining]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''General Jurisprudence: Understanding Law from a Global Perspective'' |datum prvog izdavanja =2009. }} *"Iz ''globalne perspektive'' poučno je pojmiti [[pravo]] kao vrstu ''institucionalizirane društvene prakse'' koja je ''orijentirana prema uređivanju odnosa'' između ''subjekata'' na jednom ili više ''nivoa'' odnosa i uređivanja [...] Ova formulacija ne ističe izričito norme (ili pravila), sisteme (ili poretke), grupe, ili tradiciju. [Pravila i sistemi su suštinski elementi prava u analitičkim prikazima.] Ovo nije stoga što su oni nevažni kao koncepti ili u praksi. Daleko od toga. Oni su centralni u razumijevanju prava. Oni se ne tretiraju ovdje kao kriteriji identifikacije s ciljem da se formulacija učini dovoljno širokom da uključi neke primjere koji nedvojbeno nemaju jedan ili više ovih elemenata." *"U tumačenju koje je ovdje ponuđeno ideja ''društvene prakse'' je empirijska: u ovom kontekstu, ona uključuje istinsko ponašanje koje ima normativnu snagu iz tačke gledišta onih koji su njegovi subjekti, to jeste vjerovanja ili stajališta povodom njene legitimnosti, obaveznosti, i preskriptivne moći. 'Normativna sila' ovdje uključuje čitav opseg normativnih odnosa koji su obuhvaćeni Hohfeldovom šemom, ne samo dužnosti [...] ''Institucionalizovani'' u ovom kontekstu znači ustanovljen i stabilan kao istinska praksa - ovo je relativna stvar [...] ''Orijentirana prema'' je slaba u tome što poriče ekskluzivnost i podrazumijeva stepen specijalizacije. Odnosi se na 'poentu' prakse, ne na njene istinske efekte. U trenutnom kontekstu ovo bi se moglo izraziti kao 'glavna, ali ne jedina, poenta prava'. Ovo je element 'tankog funkcionalizma' u formulaciji [...] ''Uređivanje'' ovdje znači stvaranje uzoraka. Ono uključuje, ali je šire od, kontroliranja, reguliranja, upravljanja, jer dopušta moguće konstitutivne, omogućavajuće, korist-dodjeljivajuće, definirajuće, i druge funkcije određenog pravnog fenomena [...] ''Nivoi'' je prostorna metafora koja se odnosi na približni geografski (ili demografski) doseg. Ova formulacija razlikuje između različitih nivoa odnosa i uređivanja [...] ''Odnosi između subjekata'' odnosi se na stvarne društvene odnose i na normativne odnose u Hohfeldijanskom smislu [...] ''Subjekti'' ovdje se koristi široko za označavanje bilo koje jedinice koja je nosilac subjektivnih prava ili dužnosti pod primjenjivim normama. Termin se ovdje preferira pred više tradicionalnom '[pravnom] osobom' da bi se izbjegao bilo kakav nagovještaj da su pojedinačna ljudska bića paradigmatični primjer takvih entiteta u svim normativnim poretcima. Kao što prepoznaje široka jurisprudencijska literatura, pravni subjekti mogu uključivati korporacije, druga udruženja, ljude, države, nežive predmete, fondove, pretke, bogove, životinje, i fiktivne pojave." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:William Twining]] {{Wikipedia}} r64dizq5bbozgersblr9xv34yh859t0 0 8349 45588 45375 2012-05-05T20:18:02Z Harač 23 45588 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Država i pravo |autor =[[Nikola Visković]] |slika = |tekst uz sliku =spis teorije prava |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =1995. }} *"[[Država]] je organizacija vlasti, a [[pravo]] skup normi koji prisilno uređuju važne društvene odnose, unoseći u njih red i pravdu i to tako da ljidma zapovijedaju kako se valja ponašati i prijete im fizičkim kaznama ako te zapovijedi ne poštuju." (''1. Prva pitanja o državi i pravu'') *"[[Država]] je organizacija koja odgovara globalnom društvu, ima političku i suverenu vlast utemeljenu na monopolu legalne fizičke prisile i na ekonomskoj i ideološkoj moći, odnosi se na precizno određeno stanovništvo i teritorij, a pravnim normama regulira najvažnije društvene odnose i ostvaruje razne funkcije - počevši od osvajanja i obrane prema drugim društvima i izrabljivanja i represije prema vlastitom društvu, da s vremenom ima sve naglašenije uloge zaštite mira, sigurnosti i slobode i postizanja blagostanja svih pripadnika društva." (''1.9. Specifične funkcije državnopravnog poretka'') *"[P]od političkim sistemom [razumijeva se] da li i u kojoj mjeri narod utječe na postavljanje, rad i odgovornost nosilaca državne vlasti." (''3.4. Politički sistem'') *"Pravna [[norma]] je društvena norma (=legitimno traženje + sankcija) koja usmjerava jedan za društvo važan konfliktan i izvanjski kontrolibilan odnos, redovno nosi fizičku sankciju i veću mjeru heteronomije, obično je pisana, a stvara je i sankcionira na organizirani način lako odredljivi subjekt, državni ili društveni." (''5.3. Običajne, moralne i pravne norme'') *"Ukupnost pravnih normi općenito ili u jednom društvu naziva se pravni poredak, pravni sustav (sistem) ili najkraće [[pravo]]." (''5.3. Običajne, moralne i pravne norme'') *"Pravna [[norma]] je jedna ''zahtijevajuća poruka'' složenijeg sastava. Ona se sastoji od ''četiri osnovna značenjska dijela'': od '''hipoteze, traženja, određenja delikta i sankcije''' [...] PN = H + T + D + S." (''5.10. Sastav pravne norme'') *"Normativni pravni akti su tekstovi koji sadrže jednu, više ili mnogo pravnih normi. Sastoje se od jedne, više ili mnogo rečenica - odredbi, u kojima su cjelovite pravne norme ili, u pravilu, pojedini elementi pravnih normi." (''5.15. Normativni pravni akti'') *"Pravna snaga jednog pravnog akta (norme) jest njegov položaj nadređenosti ili podređenosti prema drugim pravnim aktima (normama) u hijerarhijskoj ljestvici pravnog sustava." (''5.16. Hijerarhija pravnih normi i akata, formalni izvori prava, načelo zakonitosti'') *"Načelo zakonitosti je temeljna norma pravnog sustava koja zahtijeva da svi pravni akti državnih i drugih subjekata budu formalni i materijalno usklađeni s višim pravnim normama koje reguliraju iste odnose, propisujući sankcije protiv pravnih radnji i pravnih akata koji taj zahtjev ne poštuju." (''5.16. Hijerarhija pravnih normi i akata, formalni izvori prava, načelo zakonitosti'') *"'''Važenje''' je osobina pravne norme da ''aktualno obvezuje'' unutar jednog pravnog sustava, a to znači da je ''stupila na snagu'' i da su njeni adresati dužni po njoj se ponašati. Uobičajeno je da se izraz "važenje" upotrebljava za obaveznost ''općih pravnih normi'' dok se za obaveznost ''presuda i upravnih rješenja'' upotrebljava izraz '''pravosnažnost'''." (''5.23. Važenje, pravednost i djelotvornost pravnih normi (akata)'') *"Pravna [[norma]] je važeća (pravomoćna) ako je stvorena od subjekta koji je na to ovlašten (nadležan) i ako nije ukinuta od ovlaštenog subjekta." (''5.23. Važenje, pravednost i djelotvornost pravnih normi (akata)'') *"'''[[Pravednost]]''' je ''svojstvo pravne norme da se njen sadržaj, tj. njeno traženje i njena sankcija, slože s načelom pravednosti kao pravilom raspodjele dobara i tereta u društvu''." (''5.23. Važenje, pravednost i djelotvornost pravnih normi (akata)'') *"'''Efikasnost (djelotvornost)''' jest svojstvo pravne norme da se značajna večina njenih adresata ponaša u skladu s njenim sadržajem, tj. s njenim traženjem i njenom sankcijom [...] [N]eke osobe se ponašaju u skladu s traženjima normi zbog toga što u njima prepoznaju ''vlastite i/ili opće interese'', te ih rado izvršavaju [...] [N]eke osobe se ponašaju u skladu sa traženjem normi [...] zbog toga što se boje ''u normama predviđene kazne''. Prvi čimbenik češće djeluje među pripadnicima vladajućih slojeva, koji većinom pravne norme opravdano osjećaju kao svoje; drugi čimbenik više djeluje među pripadnicima podčinjenih i diskriminiranih skupina, koji dobar dio pravnog sustava trpe kao neprijateljsku prisilu." (''5.23. Važenje, pravednost i djelotvornost pravnih normi (akata)'') *"Tumačenje pravnih odredaba (pravnih normi) jest duhovna djelatnost kojom se otkrivaju moguća značenja pravnih odredaba i u njima hipoteze, traženja, određenja delikta i sankcije, te se određuje koje od tih značenja je najbolje - općenito (kod apstraktnog tumačenja) ili za konkretni pravni odnos (kod konkretnog tumačenja)." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Nikola Visković]] {{Wikipedia}} jajtp29cb8b7xh9ham0pwfrcddjjmwk 0 8350 57572 57571 2017-01-30T18:20:32Z Harač 23 57572 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =''Ethnos'' i demokratija |autor =[[Tarik Haverić]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =/ |datum prvog izdavanja =2006. }} *"[Z]ar najnoviji napori međunarodne zajednice predvođene Sjedinjenim Državama da, promjenama Dejtonskog ustava, pretvore Bosnu u "ne-etničku parlamentarnu demokratiju" ipak ne svjedoče da je (nakon što se pokušalo sve drugo osim robovlasništva i kanibalizma) barem kod jednog dijela odlučivača sazrela svijest da za zemlja ''ne može funkcionirati ni na koji drugi način?''" (''Riječ na početku'') *"[S]vojevrsno izopačenje "vlasti naroda" do kojeg dolazi kada se taj narod shvati kao ''ethnos'' a ne kao ''demos''; nazvao sam ga "etnokratijom" [...]" (''Riječ na početku'') *"Jedan od paradoksa liberalne demokratije jest što je svakog političara u svakom trenutku moguće pozvati na odgovornost zbog predizbornih obećanja koja nije održao, ali se ne mogu pozvati na odgovornost stručnjaci i znanstvene ustanove zbog analiza koje se nisu održale; takva inicijativa smatrala bi se znakom lošeg ukusa i nedopustivim pritiskom na slobodu znanstvenog istraživanja (koje ima i "pravo na grešku")." (''Riječ na početku'') *"U prelomnim trenucima nedavne povijesti, opet, muslimanskim intelektualcima i rukovodstvu SDA bilo je stalo da potvrde suverenost svoje etnije, koja je trebalo da jamči opstanak Muslimana i njihovo "političko samoodređnje". Da bi u tome uspjeli, promijenili su - najprije ''de facto'', a zatim ''de jure'', - naslijeđeni politički sustav da bi ga preobrazili u etnokratiju. Proces koji su time pokrenuli ''nije'' sprečio genocid nad Muslimanima, ali je zauzvrat ''legalizirao'' rastakanje Bosne i Hercegovine." (''I. Dva bosanska dokumenta'') *"No zašto bosanska "višeetničnost" izaziva divljenje, kada je ona mnogo manje izražena nego npr. američka (prema jednom referentnom djelu, u SAD je zabilježeno prisustvo 101 etničke skupine)? I Velika Britanija, Švajcarska ili Francuska pružaju, sa etničkog stanovištva, mnogo složeniju sliku nego Bosna i Hercegovina. Primjera je mnogo, i zapravo bi suprotni slučajevi u načelu morali izazivati čuđenje: kulturno su homogeni, navodno, samo Islad i dvije Koreje. Zašto onda isticati jednu "posebnost" koja to nije, budući da nije odlika Bosne više nego mnoštva drugih zemalja?" (''II. "Sarajevska besjeda" Edgara Morina'') *"U kulturno heterogenim autoritarnim društvima, ''svako'' kolektivno identitarno potraživanje suprotstavlja se individualnim pravima kojima uvijek treba davati prednost. Ovo 'treba' ne smije nas zavarati. Ne radi se samo o moralnom zahtjevu, već o nalogu instrumentalne racionalnosti, hipotetičkom imperativu sasvim u kantovskom smislu: ''ako'' želimo izvesti uspješnu tranziciju u kulturno heterogenim društvima ''onda'' treba odbacivati svaki zahtjev za ostvarenjem kolektivnih prava sve dok se ne osigura djelotvorna i nepovratna zaštita individualnih prava." (p. 326.) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Tarik Haverić]] {{Wikipedia}} 8o2ngon97ukmjx7j57c0diyzwhp72xr 0 8351 61830 58479 2024-05-18T06:25:09Z Srđan 4695 61830 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Edin Šarčević |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački ustavni teoretičar |datum rođenja=16. juni 1958. |mjesto rođenja=Sanski Most, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Dakle, taj pretpostavljeni kvantum, "princip" pravne države, sačinjavaju: vladavina općih, racionalnih i neretroaktivnih normi, podjela vlasti sa primatom zakonodavstva i nezavisnim sudstvom, politički pluralizam, nepovredivost ljudskih prava, pretpostavka slobode na strani individue, funkcioniranje državno-pravnog sistema kroz mehanizam ustanova, odgovornost i kontrola državnog djelovanja/vlasti i doziranje svakog oblika državne moći, primarno, instrumentima prava." (''Pojam pravne države'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Šarčević, Edin}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi]] 9ct0vdm33f4yeyjze9px6xvhfvfe3q3 0 8353 51783 49695 2014-04-15T00:19:28Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 4 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q34933]] 51783 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Eric Hobsbawm |pravo ime= |slika= Eric Hobsbawm.jpg |tekst uz sliku=britanski historičar |datum rođenja=9. juni 1917. |mjesto rođenja=Aleksandrija, Egipat |datum smrti=1. oktobar 2012. |mjesto smrti=London, Ujedinjeno Kraljevstvo |počasti= }} *"'Izmišljena [[tradicija]]' uzima se da znači skup principa, uobičajeno upravljanih otvoreno ili prešutno prihvaćenim pravilima, ritualne ili simboličke prirode, koji teže da uliju određene vrijednosti i norme ponašanja ponavljanjem, što automatski implicira kontinuitet sa prošlošću. U stvari, gdje je moguće, oni uobičajeno pokušavaju da ustanove kontinuitet sa prikladnom historijskom prošlošću [...] Međutim, utoliko što postoji takvo upućivanje na historijsku prošlost, osobenost 'izmišljenih' tradicija jeste da je kontinuitet sa njom u velikoj mjeri fiktivan. Ukratko, oni su odgovori na nove situacije koje uzimaju oblik upućivanja na stare situacije, ili koje ustanovljavaju svoju sopstvenu prošlost kvazi-obaveznim ponavljanjem." (''The Invention of Tradition'') *"[[Komunizam]] je sada mrtav: SSSR i večina država i društava građenih na njegovom modelu, djeca Oktobarske revolucije koja nas je inspirisala, toliko su potpuno propala, ostavljajući za sobom krajolik materijalnih i moralnih ruševina, da mora biti očito da je neuspjeh bio ugrađen u poduhvat od početka." (''Interesting Times: a twentieth-Century life'') [[Kategorija:Historija]] [[Kategorija:Eric Hobsbawm]] {{Wikipedia}} ts4842japcc8yxmoytsgc33621ew4y2 0 8360 45480 2012-04-23T17:15:42Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija| |ime=Berislav Perić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski pravni teoretičar'' |datum rođenja=6. juli 1921. |mjesto rođenja=Split, Republika Hrv...' 45480 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Berislav Perić |slika= |tekst uz sliku=''hrvatski pravni teoretičar'' |datum rođenja=6. juli 1921. |mjesto rođenja=Split, Republika Hrvatska |datum smrti=10. mart 2009. |mjesto smrti=Zagreb, Republika Hrvatska }} *"Pod pravnim sustavom prava razumijevamo skup svih pravnih normi što postoje u nekoj državnoj zajednici. Prema tome, ''sustav ili sistem prava i pozitivno pravo'' jest ista stvar, dva naziva za jedan isti sadržaj. Međutim, nazivom ''sustav prava'' hoće se pozitivnom pravu dati poseban smisao. Naime, želi se pokazati da postojeće i važeće pravo u jednoj državnoj zajednici (pozitivno pravo) nije ''nesređeni'' zbroj pravnih pravila nego da je to ''sređena cjelina'', usklađena, racionalno razvrstana i pregledna." (''[[Država i pravni sustav]]'') ==Djela== *''[[Država i pravni sustav]]'' [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Berislav Perić]] {{Wikipedia}} mitbfn4jt9guwhea5n25zp84jkr167t 0 8361 45481 2012-04-23T17:19:32Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Država i pravni sustav |autor =[[Berislav Perić]] |slika = |tekst uz sli...' 45481 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Država i pravni sustav |autor =[[Berislav Perić]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv = |datum prvog izdavanja = }} *"Pod pravnim sustavom prava razumijevamo skup svih pravnih normi što postoje u nekoj državnoj zajednici. Prema tome, ''sustav ili sistem prava i pozitivno pravo'' jest ista stvar, dva naziva za jedan isti sadržaj. Međutim, nazivom ''sustav prava'' hoće se pozitivnom pravu dati poseban smisao. Naime, želi se pokazati da postojeće i važeće pravo u jednoj državnoj zajednici (pozitivno pravo) nije ''nesređeni'' zbroj pravnih pravila nego da je to ''sređena cjelina'', usklađena, racionalno razvrstana i pregledna." *"Pravni je sustav, prema tome, nalik na dobro organiziranu kartoteku, koja onome kome je to potrebno, omogućuje da željeni podatak dobije što brže i točnije. A s obzirom na činjenicu da je pravnih pravila danomice sve više, tim i potreba za njihovom sređenošću i sistematizacijom postaje sve nužnijom. U davnim vremenima, kad je pravnih pravila bilo malo, kad društveni odnosi nisu bili razvijeni i složeni kao danas, kad država i pravo tek počinju razvijati svoj mehanizam, potreba za sustavom prava nije bila tako jaka. Ali, ''danas'', bez sistematiziranja prava, ne bi se pravo moglo primjenjivati normalno i učinkovito. Time se ni pravni poredak ne bi mogao uspješno ostvariti." *"Sustavne su jedinice dijelovi (elementi) sustava prava, koji su formirani na osnovi nekih kriterija. Najveća sustavna jedinica je sam sustav pozitivnog prava. A najmanji dio (element) u sustvu prava jest jedna pravna norma, koju se običava nazivati "atom prava", dakle, najsitnijim dijelom strukture prava. / I sada, između cjeline (sustav prava) i najsitnijeg dijela prava (pravne norme), postoje i druge sustavne jedinice: ''pravni institut ili ustanova, grana prava i grupa prava''. Prema tome, pregled čitave strukture pozitivnog prava putem sustavnih jedinica, odnosno od najmanjeg dijela do najveće cjeline, izgledao bi ovako: (1) Pravno pravilo ili norma (najmanji dio); (2) Pravni institut ili ustanova, (3) Pravna grana, (4) Pravna grupa, (5) Pravni sustav (kao najveća cjelina)." *"''Pravni institut ili ustanova'' jest usklađen skup pravnih pravila, koja se odnose na jedan isti društveni odnos, regulirajući ga." *"Ustav je u stvari ''program vladanja i vlasti''." *"Može li se zaključiti [...] da je svaki pravni sustav podvrgnut u isti mah često proturječnom utjecaju tj. ''nacionalnom'', ali i ''internacionalnom''? Mislimo da je to realnost, koja se ne može negirati." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Berislav Perić]] {{Wikipedia}} 2nge9sopdh5itk44w39nqwl2ksiy7q9 14 8363 45490 2012-04-23T18:21:14Z 31.176.198.230 Azra Glotic 45490 wikitext text/x-wiki Bolje je živjeti u svojoj domovini,u nevolji,nego u tuđini u zadovoljstu ... Domovina je sve pa makar bio i u nevolji ... Tuđina u drugoj je zadovoljstvo i kad ne voliš je ... Domovina je tvoje dijelo veliko... mivk1n9w0ih5ciz7zfk70emzzaq64w1 0 8365 47363 45569 2012-11-18T19:22:16Z Harač 23 47363 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Felix Solomon Cohen |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja=3. juli 1907. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti=19. oktobar 1953. |mjesto smrti= }} *"Koliko god da je vrijedan jezik transcendentalne budalaštine za mnoge praktične pravne potrebe, on je u potpunosti beskoristan kada hoćemo da proučavamo, opišemo, predvidimo, i kritikujemo pravne fenomene. Te, iako sudije i pravnici ne moraju biti pravni naučnici, od određenog je praktičnog značaja da bi oni trebali prepoznati da tradicionalni jezik argumenta i odluke niti objašnjava niti opravdava odluke sudova. Kada se živopisne fikcije i metafore tradicionalne jurisprudencije smatraju razlozima za odluke, radije nego poetička i mnemonička sredstva za formuliranje odluka donesenih iz drugih osnova, onda autor, kao i čitalac odluke ili argumenta, sklon je da zaboravi društvene sile koje oblikuju pravo i društvene ideale kojim se pravo treba suditi. Stoga se najinteligentnije sudije u Americi mogu baviti konkretnim praktičnim problemima proceduralnog prava i korporativne odgovornosti bez obzira prema ekonomskim, socijalnim i etičkim pitanjima kojih se dotiče." (''Transcendental Nonsense and the Functionalist Approach'') *"Vrhovni sud je tvrdio, "Sindikat može biti tužen jer je, u osnovnim aspektima, osoba, kvazi-korporacija." Realista će reći, "Sindikat je osoba ili kvazi-korporacija jer može biti tužen; nazvati nešto osobom u pravu, samo je istaći, u metaforičkom jeziku, da ono može biti tuženo." / Postoji značajna razlika između ove dvije vrste opisivanja situacije. Ako kažemo da sud djeluje na određeni način "jer je sindikat osoba", čini se da mi opravdavamo radnju suda, i da je opravdavamo, štaviše, na transcendentalni način, tvrdeći nešto što zvuči kao propozicija, ali što ne može biti potvrđeno niti opovrgnuto pozitivnim dokazima ili etičkim argumentima. Ako, s druge strane, kažemo da je sindikat osoba "jer sudovi dopuštaju da bude tužena", mi prepoznajemo da radnja sudova nije uopće opravdana, i da pitanje da li je radnja sudova opravdana zahtijeva odgovor u ne-pravnim terminima. Opravdati ili kritikovati pravna pravila u čisto pravnim pojmovima uvijek znači argumentovati u začaranom krugu." (''Ibid.'') *"Razvod pravnog rasuđivanja od pitanja društvene činjenice i etičke vrijednosti nije proizvod zahrđalih pravnih fikcija nasljeđenih iz tamnog doba. Čak i u najmodernijim oblastima pravnog razvoja može se prepoznati kako sudovi i pravni istraživaći trapeziraju oko krugova i epikrugova bez spuštanja na zemlju dokazivih činjenica." (''Ibid.'') *"Pravni koncepti (na primjer, korporacije ili subjektivna prava vlasništva) su nadnaravne pojave koje nemaju dokazivo postojanje osim u očima vjere. Pravna pravila, koja upućuju na ove pravne koncepte, nisu opisi empirijskih društvenih činjenica (poput običaja ljudi ili običaja sudija) niti iskazi moralnih ideala, nego su radije teoreme nezavisnih sistema. Slijedi da pravni argumenti nikada nisu opovrgnuti moralnim principima, niti ikad empirijskim činjenicama. Jurisprudencija, onda, kao autonomni sistem pravnih koncepata, pravila, i argumenata, mora biti nezavisna kako od etike i takvih pozitivnih nauka poput ekonomije ili psihologije. U konačnici, to je specijalna grana nauke transcendentalne budalaštine." (''Ibid.'') *"Naš [[pravni sistem]] je pun nadnaravnih koncepata, odnosno drugim riječima, koncepata koji ne mogu biti definisani u pojmovima iskustva, i iz kojih razne vrste empirijskih odluka tobože teku. Protiv ovih nedokazivih koncepata savremena jurisprudencija postavlja ultimatum. Bilo koja riječ koja ne može platiti u valuti činjenice, mora se proglasiti bankrotiranom, i mi ne trebamo da imamo s njom ikakvog posla." (''Ibid.'') *"Fundamentalno postoje samo dva bitna pitanja u polju [[Pravo|prava]]. Jedno je, "Kako sudovi u stvari odlučuju slučajeve određene vrste?". Drugo je, "Kako oni treba da odluče slučajeve određene vrste?" Osim ako pravni "problem" može biti podveden pod jednu od ovih formi, on nije smisleno pitanje i svaki odgovor na njega mora biti budalaština." (''Ibid.'') *"[[Sudija]] realista, konačno, neće sebe ili bilo koga drugoga zavaravati temeljeći odluke na kružnom rasuđivanju iz postojanja ili odsustva korporacija, zavjera, vlasničkih prava, titulusa, ugovora, uzročno-posljedičnih veza, ili drugih pravnih izvedenica same sudske odluke. Radije, on će iskreno ocijeniti sukobljene ljudske vrijednosti koje su suprotstavljene u svakom sporu, ocijeniti društveni značaj precedenata prema kojima svaki zahtjev apelira, i otvoriti sudnicu za sve dokaze koji će baciti svjetlo na delikatni praktični zadatak društvene prilagodbe, i povjeriti Von Jheringovom raju pravnih koncepata sve pravnike čija je jedina vještina ona konceptualnog akrobate." (''Ibid.'') *"Kada prepoznamo da su pravna pravila samo formule koje opisuju uniformnosti sudskih odluka, da su pravni koncepti, isto tako, obrasci ili funkcije sudskih odluka, da same odluke nisu proizvodi logičke partenogeneze rođene iz već postojećih pravnih principa, već su društveni događaji sa društvenim uzrocima i posljedicama, onda smo spremni za ozbiljan posao ocjenjivanja prava i pravnih institucija u smislu određenih standarda ljudskih vrijednosti." (''Ibid.'') [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Felix S. Cohen]] {{Wikipedia}} ps8w385wwcn3ahgwsusnl7fp3g10jtp 0 8367 49731 47678 2013-06-29T16:49:17Z Harač 23 49731 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Stevan Vračar |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=srbijanski pravni teoretičar |datum rođenja=1926. |mjesto rođenja= |datum smrti=2007. |mjesto smrti= |počasti= }} *"[Pravo je] neprekidan proces stvaranja, primjenjiivanja i nastajanja neophodnog skupa instrumenata kojima se određuje i reguliše ponašanje i učešće pojedinaca i grupa u najvažnijim društvenim procesima." (''Revolucija i diskontinuitet državnopravnog poretka'') *"Kriterijum kontinuiteta državnopravnog poretka ne može biti u obliku nego u suštini ili biću promjena." (''Ibid.'') *"Kao kvalitativan preobražaj [[revolucija]] obuhvata i državnopravni poredak [...] Pošto je državnopravni poredak glavni element političkog sistema svakog društva, prilikom revolucije nastaje i njegov diskontinuitet [...] Zato izvođenje revolucije označava postojanje diskontinuiteta: gdje nema revolucije, nema ni diskontinuiteta i obratno. Oni uvijek idu zajedno i pretpostavljaju se. Dok postoji kontinuitet državnopravnog poretka, nije izvršena revolucija, ali ako je ova doista izvedena, nemoguće je postojanje kontinuiteta državnopravnog poretka. Diskontinuitet pokazuje revoluciju a revolucija se kroz diskontinuitet ostvaruje. Utoliko se može reći da je diskontinuitet kriterijum revolucije i obratno [...] U samom pojmu revolucije nalazi se ukazivanje na kvalitativnu promjenu, odnosno smjenu jednog državnopravnog poretka drugim. Dakle, diskontinuitet je samo specifičan izraz izvođenja revolucije državnopravnog poretka [...] Politička revolucija se uvijek sastoji u osvajanju političke vlasti [...] Samim tim nestaje raniji i stvara se novi državnopravni poredak [...] Politička revolucija i diskontinuitet državnopravnog poretka ne stoje jedno prema drugom kao uzrok i posljedica. U svojoj jedinstvenosti su, naravno, i istovremeni [...] Pored toga naročito je značajno da postoji paralelizam forme izvođenja političke revolucije i diskontinuitet državnopravnog poretka. U tom pogledu ni historijski ni logički ne može biti nesklada. Zato, ukoliko se pojavljuje oblik jednog, neizbježno je to i oblik drugog." (''Ibid.'') *"Po mom mišljenju, svaki čovjek kao ''individuum'' samo je konkretnost onog apstraktuma rodnosti najčudnijeg bića nastanjenog na ovoj planeti Zemlji, a zasigurno u nebrojenim tačkama Univerzuma u nekim modalitetima o kojima je teško išta zamisliti. No, taj obični dvonožac je najčudnije, najčudesnije i najčudovišnije biće, među svim realnim i imaginarnim bićima. Upodobljen da otkriva svakojake tajne, on je sam sebi najveća zagonetka. A što više otkriva svjetskih tajni, čini se da sve više postaje sam sebi najveća tajna. On je sačinjen od tri supstance: ''materije, energije i duha''. Pojedinac je konkretizovana cjelina beskrajnog niza kombinacija, kvalitativnih i kvantitativnih elemenata i svojstava individualizovane cjeline. Čak se ni u najgrubljoj i osnovnoj podjeli ne pokazuje prost sklad i srazmjera: uz jaku tjelesnu građu može ići osrednji duševni sklop, a tome je pridodat slab duhovni profil. I gigantski duh može biti nastanjen u slabašnom tijelu; velika duša može biti pratilja malog duha itd. Pored toga, sve se to nekako prenosi i ugrađuje u postojeće ''kolektivitete'' ljudi, koliko god i kakvih god ima. Tako se pojedinci pojavljuju samo kao pripadnici zajednice. Oni su čestice cjeline ili, filozofski rečeno, svojevrsne ''monade'' izvjesnih ''totaliteta''. Zato uvijek postoji neraskidiva veza ''individualiteta'' i ''socijaliteta''. Svako vještačko razdvajanje ovoga, a naročito nekakva "izolacija" jednog od drugog uvijek vodi stvaranju iskrivljene predstave o tome." (''Lav J. Petražicki - predvodnik psihologizma u jurisprudenciji'') ==Djela== *''[[Socijalna sadržina funkcije državno-pravnog poretka]]'' (1965.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Stevan Vračar]] {{Wikipedia}} fh5n96evlk5tuiuon185lj8ryv6of8y 0 8374 45618 45617 2012-05-09T18:38:44Z Harač 23 45618 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Arthur L. Goodhart |slika= |tekst uz sliku=''američko-britanski pravni teoretičar'' |datum rođenja=1. mart 1891. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti=10. novembar 1978. |mjesto smrti=Oxford, UK }} *"U definisanju prava kao pravila ljudskog ponašanja koje je prepoznato kao obavezno, ja sam odbio stanovište da je sankcija ključni element u pravu. Meni se nije činilo da je moguće objasniti ustavno pravo, međunarodno pravo, religijsko pravo, ili moralno pravo u smislu zaprijećenog zla. U drugu ruku, jasno je da u gotovo svim pravnim sistemima postoje neki ljudi koji ne priznavaju bilo kakvu obavezu da poštuju pravo, i koji mogu biti kontrolisani samo nametanjem sankcije. Kako onda pravo može biti definisano samo u smislu obaveze, jer se čini da ovo ostavlja izvan ovu malu, ali ne nebitnu grupu? Odgovor [...] jeste taj da u tim slučajevima priznavanje o kojem govorimo je priznavanje od strane sudija da je pravilo obavezno. Sankcija je primjenjena jer oni prepoznaju da je pravilo obavezno: pravilo nije obavezno jer postoji sankcija. Da ovo nije tačno bilo bi nemoguće razlikovati pravo i proizvoljnu naredbu." (''[[Englesko pravo i moralno pravo]]'') ==Djela== *''[[Englesko pravo i moralno pravo]]'' (1953.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Arthur L. Goodhart]] {{Wikipedia}} nasookta4stcfrfdroewfu1uwb4x8b1 0 8375 45619 2012-05-09T18:40:32Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Englesko pravo i moralno pravo |autor =[[Arthur L. Goodhart]] |slika = |t...' 45619 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Englesko pravo i moralno pravo |autor =[[Arthur L. Goodhart]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''English Law and the Moral Law'' |datum prvog izdavanja =1953. }} *"U definisanju [[Pravo|prava]] kao pravila ljudskog ponašanja koje je prepoznato kao obavezno, ja sam odbio stanovište da je sankcija ključni element u pravu. Meni se nije činilo da je moguće objasniti ustavno pravo, međunarodno pravo, religijsko pravo, ili moralno pravo u smislu zaprijećenog zla. U drugu ruku, jasno je da u gotovo svim pravnim sistemima postoje neki ljudi koji ne priznavaju bilo kakvu obavezu da poštuju pravo, i koji mogu biti kontrolisani samo nametanjem sankcije. Kako onda pravo može biti definisano samo u smislu obaveze, jer se čini da ovo ostavlja izvan ovu malu, ali ne nebitnu grupu? Odgovor [...] jeste taj da u tim slučajevima priznavanje o kojem govorimo je priznavanje od strane sudija da je pravilo obavezno. Sankcija je primjenjena jer oni prepoznaju da je pravilo obavezno: pravilo nije obavezno jer postoji sankcija. Da ovo nije tačno bilo bi nemoguće razlikovati pravo i proizvoljnu naredbu." (''Predgovor'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Arthur L. Goodhart]] {{Wikipedia}} 834hxbk013chu86qje7bze7sxl2d2kf 0 8377 45629 2012-05-10T21:45:04Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija| |ime=Walter Bryce Gallie |slika= |tekst uz sliku=''škotski filozof'' |datum rođenja=5. oktobar 1912. |mjesto rođenja=Lenzie, UK |datum smrt...' 45629 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Walter Bryce Gallie |slika= |tekst uz sliku=''škotski filozof'' |datum rođenja=5. oktobar 1912. |mjesto rođenja=Lenzie, UK |datum smrti=7. oktobar 1998. |mjesto smrti=Cardigan, UK }} *"Postoje pojmovi koji su suštinski sporni, čija ispravna upotreba neizbježno podrazumijeva beskonačne rasprave o njihovoj ispravnoj upotrebi od strane onih koji ih upotrebljavaju." *"Termin suštinski sproni pojmovi označava problematičnu situaciju koju mnogi ljudi prepoznaju: da u određenim vrstama govora postoji raznolikost značenja korištenih za ključne termine u argumentu, i postoji osjećaj da ni dogmatizam ("Moj odgovor je tačan i svi drugi su netačni"), skepticizam ("Svi odgovori su jednako tačni (ili netačni); svako ima pravo na svoju sopstvenu istinu"), i eklekticizam ("Svako značenje daje djelimičan pogled, pa više značenja je bolje") nisu primjereni stavovi prema toj raznolikosti značenja." [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Walter Bryce Gallie]] {{Wikipedia}} ihec7m17eg136qfy5nmis2msnkvg9km 0 8378 57381 47371 2016-12-17T12:04:21Z Harač 23 57381 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Georg Jellinek |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački pravni teoretičar |datum rođenja=16. juni 1951. |mjesto rođenja=Leipzig, Njemačka |datum smrti=12. januar 1911. |mjesto smrti=Heidelberg, Njemačka |počasti= }} *"[[Ustav]] države obuhvata pravna pravila koja određuju najviše organe države, koja utvrđuju način njihovog obrazovanja, njihove uzajamne odnose i domen djelovanja i, najzad, osnovno mjesto svakoga od njih u odnosu na državnu vlast." (''L'Etat moderne et son droit'') ==Djela== *''[[Opća teorija države]]'' (1900.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Georg Jellinek]] {{Wikipedia}} 2erng795p427qvk9h872170j09ffslp 0 8379 48755 48752 2013-03-22T22:41:53Z Harač 23 /* Djela */ 48755 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Maurice Duverger |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=francuski pravnik, sociolog i političar |datum rođenja=5. juni 1917. |mjesto rođenja=Angoulême, Francuska |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Sa materijalnog gledišta, [[ustav]] jedne zemlje je skup njenih političkih institucija, bez obzira kakvim dokumentima se one utvrđuju." (''[[Političke institucije i ustavno pravo]]'') ==Djela== *''[[Političke stranke]]'' (1951.) *''[[Demokratija bez naroda]]'' (1967.) *''[[Političke institucije i ustavno pravo]]'' (1970.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Maurice Duverger]] {{Wikipedia}} 78ri7141ioswcv3l8df9l86bqni7jt4 0 8380 47154 45734 2012-11-04T13:13:59Z Harač 23 47154 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pravo, sloboda i moralnost |autor =[[H. L. A. Hart]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Law, Liberty and Morality'' |datum prvog izdavanja =1963. }} *"Mislim da je sasvim nejasno zašto primoravanje osobe pod prijetnjom pravnih kazni da se prilagođava moralnim zahtjevima - recimo u pogledu njenog seksualnog ponašanja - treba da se tretira kao da mu osigurava blagostanje ili dobro bilo koje vrste. Ovo je ozbiljno pitanje kako god da se moralnost definisala; ali, naročito je ozbiljno ukoliko se moralnost u pitanju identificira kao široko i snažno podržane konvencije određenog društva. Da li je gola činjenica da kada čovjek odstupa od bilo kojeg prihvaćenog moralnog kodeksa, što u ovom kontekstu [[Patrick Devlin|Lord Devlin]] razumijeva pod moralnošću, to se treba smatrati samo po sebi kao neka vrsta ''povrede'' po njega? Bilo bi neobično misliti da kada crni čovjek Južne Afrike odbije da se povinuje moralnom kodeksu aparthejda, ili kada indijska žena odbije da se povinuje satiju kada se to smatralo njenom moralnom dužnošću, da time sebi čine "moralnu" povredu, i isto se naravno odnosi i na homoseksualce gdje preovladavajuća društvena moralnost zabranjuje takav oblik seksualne aktivnosti. Sigurno, ukoliko "moralno blagostanje" i "moralna povreda" imaju ikakvo značenje i nisu samo proizvoljno korišteni kao ''sinonimi'' za usklađivanje sa i odstupanje od društvene moralnosti, mora postojati neki kriterij "povrede" koji je nezavisan od (navodne) nemoralnosti ponašanja. Ako ga nema, ne postoji argument da, dosljedno, oni koji prihvataju "fizički paternalitet" moraju prihvatiti izvršenje društvene moralnosti kao osiguranja moralne dobrobiti ili spriječavanja moralne povrede subjekta." (''Predgovor'') *"[Predmet ovih predavanja] tiče se pravne provedbe moralnosti [i to:] Da li činjenica što je određeno ponašanje zajedničkim standardom nemoralno dovoljno da opravda činjenje tog ponašanja pravno kažnjivim? Da li je moralno dopušteno da se moralnost kao takva provodi? Da li nemoralnost kao takva treba biti zločin?" (''Pravno provođenje moralnosti'') *"[P]itanje je ''oko'' moralnosti, ali važno je primijetiti da je to po sebi i pitanje ''o'' moralnosti. To je pitanje da li je provođenje moralnosti moralno opravdano [...]" ('' Pozitivna i kritička moralnost'') *"[T]reba razlikovati "pozitivnu moralnost", moralnost istinski prihvaćenu i dijeljenu u određenoj društvenoj grupi, od općih moralnih principa korištenih u kritici stvarnih društvenih institucija uključujući pozitivnu moralnost. Mogli bismo nazvati takve opće principe "kritička moralnost" i reći da je naše pitanje ono kritičke moralnosti o pravnom provođenju pozitivne moralnosti. Drugi aspekt našeg pitanja vrijedan pažnje je jednostavno da je to pitanje ''opravdanja''. Pitajući ga mi smo privrženi u najmanju ruku općem kritičkom principu da korištenje pravne prinude od bilo kojeg društva zahtijeva opravdanje kao nečega ''prima facie'' nepoželjnog što se toleriše samo iz razloga drugog kompenzacijskog dobra." (''Pozitivna i kritička moralnost'') *"Naravno, izmjena Millovih principa je nužna, ukoliko se oni žele prilagoditi pravilima krivičnog prava o kojima raspravljamo ili drugim primjerima paternalizma. Ali izmjenjeni principi ne bi napustili primjedbu korištenja krivičnog prava samo s ciljem provođenja pozitivne moralnosti. Oni bi samo trebali istači da je povređivanje drugih nešto što bi još trebali nastojati spriječiti koristeći krivično pravo, čak i kada žrtve pristanu ili učestvuju u radnjama koje im štete. Zanemarivanje razlike između paternalizma i onoga što sam nazvao pravnim moralizmom je važna kao forma općenitije greške. Često se pretpostavlja da ukoliko zakon nije osmišljen da zaštiti jednog čovjeka od drugog njegovo jedino obrazloženje može biti da je osmišljeno da kažnjava moralnu zloću ili, riječima Lorda Delvina, da "provodi moralne principe". Prema tome, često se ističe da zakoni koji kažnjavaju okrutnost prema životinjama mogu biti objašnjeni samo na taj način. Ali svakako je razumno, kako kao objašnjenje izvornih motiva koji su inspirisali takvo zakonodavstvo, ali i kao isticanje cilja za kojeg se općenito drži da je vrijedan ostvarivanja, reći da se ovdje zakon tiče ''patnje'', iako samo životinja, radije nego nemoralnosti njihovog mučenja. Svakako da niko ko podržava ovakvo korištenje krivičnog prava nije konzistentno obavezan da prizna da pravo može kažnjavati forme imoralnosti koje ne uključuju nikakvu patnju bilo kojeg svjesnog bića." (''Paternalizam i provođenje moralnosti'') *"[P]itanja "Kakva vrsta ponašanja se može opravdano kazniti?" i "Koliko strogo trebamo kažnjavati različite prekršaje?" su različita i nezavisna pitanja". (''Moralna gradacija kažnjavanja'') *"Važno je primijetiti da ukoliko, u slučaju bigamije, pravo interveniše s ciljem zaštite vjerskog senzibiliteta od uvrede javnim činom, bigamist se ne kažnjava ni zbog toga što je nevjernik niti što je nemoralan, već što predstavlja neugodnost. Jer pravo se često tiče uvredljivosti drugima koje javno ponašanje jednog može prouzročiti, ne zbog nemoralnosti njegovog privatnog ponašanja, koje, u večini država, ono ostavlja u potpunosti nekažnjivim [...] Primjer bigamije ukazuje na potrebu razlikovanja između nemoralnosti prakse i njenog aspekta kao javno uvredljivog čina ili smetnje." (''Privatna nemoralnost i javna nepristojnost'') *"[P]ravo da se bude zaštičen od tjeskobe koja je nerazdvojiva od samog saznanja da drugi djeluju na načine koje ti smatraš pogrešnim, ne mogu se prihvatiti od bilo koga ko priznaje ličnu slobodu kao vrijednost. Jer, proširenje utilitarističkog principa da prinuda može biti korištena da zaštiti ljude od povrede, tako da uključuje zaštitu ljudi od ovakve vrste tjeskobe, ne može tu stati. Ako je povreda slučaj tjeskobe u vjerovanju da ono što drugi čine je pogrešno, također je slučaj tjeskobe u vjerovanju da drugi čine ono što ti ne želiš da oni čine. Kažnjavanje ljudi jer izazivaju ovakvu vrstu tjeskobe bilo bi ravno njihovom kažnjavanju samo iz razloga što se drugi protive tome što oni čine; i jedina sloboda koja bi mogla supostojati sa ovim proširenjem utilitarističkog principa jeste sloboda da se čine one stvari kojima niko ozbiljno ne prigovara. Takva sloboda je očito bezvrijedna. Priznavanje pojedinačne slobode kao vrijednosti uključuje, u minimumu, prihvatanje principa da pojedinac može činiti šta želi, čak i ako drugi padnu u tjeskobu kada doznaju šta je to što on čini - osim, naravno, ukoliko ne postoje neki drugi dobri osnovi za njegovu zabranu. Nijedan društveni poredak koji prizanje pojedinačnoj slobodi ikakvu vrijednost ne može istovremeno dodjeljivati pravo na zaštitu od tjeskobe koja je opisana." (''Privatna nemoralnost i javna nepristojnost'') *"Prema umjerenoj tezi, zajednička moralnost je cement društva; bez nje postojale bi skupine ljudi, ali ne i društvo [...] U ovom smislu kršnje moralnog principa je povreda "protiv društva u cjelini", i društvo može koristiti pravo da sačuva svoju moralnost, kao što ga koristi da osigura bilo šta drugo što je bitno za njegovo postojanje [...] Suprotno od toga, ekstremna teza ne gleda na zajedničku moralnost kao da ima čisto instrumentalnu vrijednost analognu uređenoj vladavini, i ne opravdava kažnjavanje nemoralnosti kao korak prema, što je slučaj sa kažnjavanjem izdaje, očuvanju društva od raspada i sloma. Umjesto toga, provođenje moralnosti smatra se predmetom vrijednosti, čak i kada nemoralni akti nikog ne povrijeđuju neposredno, ili posredno slabljenjem moralnog cementa društva." (''Umjerena i ekstremna teza'') *"[Č]ini se da se lord Delvin kreće od prihvatljive tvrdnje da je ''neka'' zajednička moralnost neophodna za postojanje bilo kojeg društva, do neprihvatljive tvrdnje da je društvo identično sa svojom moralnošću kakva ona jeste u bilo kojem trenutku historije, tako da je promjena u njegovoj moralnosti ravna uništenju društva." (''Umjerena i ekstremna teza'') *"[D]va aspekta provođenja [prava]: prvi je onaj prinude i sastoji se u osiguranju, prijetnjom pravne kazne, da ljudi čine ili se uzdrže od činjenja od onoga što pravo nalaže ili zabranjuje; drugi je onaj stvarne kazne onih koji su prekršili zakon [...] [M]ogu se preuzeti koraci koji će činiti nepoštivanje prava nemogućim ili teškim, i tako ga osujetiti radije nego kazniti [...] Dalji pravni aspekt provođenja prava jeste korištenje pritiska da se potaknu oni koji istinski učestvuju u kršenju prava ili prijete da će to učiniti, da prestanu." (''Vrste provođenja'') *"[T]amo gdje nikakva povreda neće biti spriječena i gdje ne postoji potencijalna žrtva koja se treba zaštititi, kao što je često slučaj kada se konvencionalna seksualna moralnost zanemari, teško je razumjeti tvrdnju da je konformitet, čak i kada je motivisan samo strahom od zakonske kazne, vrijednost koju vrijedi ostvarivati, uprkos bijedi i žrtvovanju slobode koju on podrazumijeva. Pripisivanje vrijednosti samom usklađenom ponašanju, u apstrakciji od motiva i posljedica, ne pripada moralnosti već tabuu." (''Vrste provođenja'') *"[T]amo gdje nema žrtve, već samo prijestup moralnog pravila, gledište da je kazna prigodna kao odgovor za nemoralnost nema čak ni ovu podršku [da spriječava prijestupnika u prosperiranju kada njegove žrtve pate ili nestaju]. Odmazda se ovdje izgleda ne oslanja ni na šta više osim na neuvjerljivoj tvrdnji da u moralnosti dva crna čine bijelo: da zlo patnje koje se doda zlu nemoralnosti kao njegovoj kazni čini moralno dobro." (''Vrste provođenja'') *"Ideja da mi možemo kažnjavati prijestupnike na osnovu moralnog kodeksa, ne da bi spriječili provredu ili patnju ili čak ponavljanje prijestupa, već samo kao način oduška i odlučnog izražavanja moralne osude, neugodno je blizu ljudskom žrtvovanju kao izrazu vjerskog obožavanja. Ali, čak i ako odustanemo od ove primjedbe ostaje druga sa kojom se mora suočiti. Šta se misli pod tvrdnjom da je kažnjavanje prijestupnika prikladan način izražavanja odlučne moralne osude? Uobičajeni način na koji se izražava moralna osuda jeste ''riječima'', i nije jasno, ukoliko je denuncijacija uistinu ono što se zahtijeva, zašto svečana javna izjava prijekora ne bi bila "najprikladniji" i "odlučni" način tog izražavanja. Zašto bi denuncijacija morala imati formu kazne?" (''Vrste provođenja'') *"Razlikovanje između korištenja prinude u provođenju moralnosti i drugih metoda koje uistinu koristimo da je sačuvamo, kao što su argument, savjet, i poticaj, ujedno je veoma bitno i veoma zanemareno u raspravama o predmetnoj temi [...] Katastrofalno je nerazumijevanje moralnosti u mišljenju da tamo gdje ne možemo koristiti prinudu u njenoj podršci mi moramo biti tihi i ravnodušni." (''Očuvanje moralnosti i moralni konzervatizam'') *"Čini se fatalno lakim vjerovati da lojalnost demokratskim principima podrazumijeva prihvatanje onoga što bi se moglo nazvati moralnim populizmom: gledište da večina ima moralno pravo da diktira kako svi trebaju živjeti [...] Centralna greška je neuspjeh u razlikovanju prihvatljivog principa da je političku moć najbolje povjeriti večini, od neprihvatljive tvrdnje da šta večina učini s tom moći je izvan opsega kritike i ne smije joj se nikada suprotstavljati. Niko ne može biti demokrata bez prihvatanja prvog principa, ali nijedan demokrata ne mora prihvatiti drugi." (''Moralni populizam i demokratija'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:H.L.A. Hart]] {{Wikipedia}} ejmm9pukoeensj3ad17zcr7gjug40o1 0 8381 46593 46592 2012-08-18T20:34:37Z Harač 23 46593 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Otkup sirove kože |autor =[[Abdulah Sidran]] |slika = |tekst uz sliku =''autobiografija'' |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =2011. }} *"U našoj kući nije postojala prošlost. Ne pamtim porodična sijela, ne pamtim večere, ručkove, prazničke dane, ne pamtim šetnju na Trebević, izlet u Faletiće kod tetke-Rabije, među Olovčiće, u koje se udala, nijednoga porodičnoga trenutka ne pamtim a da je u njemu neko govorio o prošlosti, da se išta govorilo o prošlosti. U kući Mehmeda Sidrana prošlost nije postojala." *"Dopisnik ''Politike'' nije mogao znati da je Sarajlija Abdulah Sidran te godine u Kotoru služio vojsku Kraljevine Jugoslavije, kao što niko, osim Luisa Borhesa (Jorge Luis Borges), ili domaćega Luisa Borhesa Danila Kiša ne bi smio napisati kako je A. S. skočio sa brda Dobrota kod Kotora, kako je "lepo izvedeni let" trajao pet godina, i kako se pod njim, odjednom, umjesto Jadranskoga mora, stvorila Sava, patrolni čamci iz kojih bljuje rafalna paljba, vazdušni stub kiseonika što iz pluća nepovratno odlazi uvis, vodenoj površi iza koje postoji, ali se ne vidi i nikada se više neće vidjeti nebo! I cio poduhvat postaje savršeni i konačni "uspio skok smrti". *"Oni su njemu nešto naređivali, on se na njihove naredbe nije osvrtao, nego išao svojim putem, pa zastao, prelomio se u struku, kleknuo na koljena, pao licem u prašinu, i umro - ništa ne shvatajući." *"Tako se u duši običnog, vjerujućeg naroda rastaču okovi besmisla i od beočuga nesreće i patnje sklapa kakav-takav smislen i dovršen životni krug." *"Zaboravljanje - da, praštanje - jok. Naživio sam se, evo, šezdeset pet godina, svakakve su me nevolje jahale i trle, mnogi mi je insan, štono kažu, na žulj stao, mnogi za srce ujeo, uvrijedio, ponizio, hljeb iz usta moje djece otimao, mene kundačio, i sve sam mogao u neka doba zaboraviti, ali ništa, baš ništa i nikome - oprostiti! Pokopam, u trbušne bunare zatrpam, zaboravim, ali - čim se sjetim, ono oživi kao da u prošlosti nije ni trena boravilo, a ja shvatim da mrzim i da nisam oprostio. Vidim, i u to nikakve sumnje nema, mojoj je duši od novozavjetnog, Isusovog, bliži Mojsijev, starozavjetni, zakon: oko za oko, zub za zub." *"Ko je preživio koju od ovih muka, prestao je krivca tražiti među ljudima. Odnos prema drugom ljudskom biću on je apsolvirao na način Dostojevskoga, i ako mu ni retka nije pročitao: čovjek je preširok, trebalo bi ga suziti. Tom preširokom biću nije ni praštao ni nepraštao, kategorije krivnje, kazne i oprosta, za njega, ostale su u nižim sferama ljudske zapitanosti o smislu. Na drugoj adresi, mimo čovjekove, on je tražio odgovor. Poneki bi od takvih, na slobodi, osvitao u svilenoj postelji duboke religioznosti. Drugi opet u luđačkoj košulji teškog, agresivnog, borbenog ateizma. A svi, bezmalo svi, sklapali su nježno prijateljstvo s probranim vrstama najžešćeg alkohola. / S neba nije dolazio nikakav odgovor i ljudsko postojanje je ostajalo potpuno neshvatljivo." *"Šta mi je ovo, sav trnem? Ako bih zaplakao, to se ne bi moglo zvati plačem, ne. Bio bi to niz nesvezanih vriskova... i svaki bi se od njih iz pluća otkidao kao hropac, i svaki bi jurnuo na drugu stranu, koliko hropaca, toliko smjerova, ni dva ne bi u istome smjeru jurnula, šta je to? Okrećem se, kao da mi je dijete ispalo iz auta, pogledom kidam zastore tame što ostaje za mnom. Ništa. Prošlost bez lika i oblika. Desnom stranom, iza stakla, promiču table na kojima su ispisana mjesta zločina: Karakaj, Čelopek, Pilice..." *"Sve rjeđe otvaram kartonske kutije s fotografijama i faskicle s maminim i tatinim pismima. Nemam više snage za jaka osjećanja. Sklanjam se pod krov tuge, u njedra melanholije. Ona grije, ne izgoni iz pluća krikove. Nego vlaži oči i malčice pomuti vid. Ali grije. Melanholija. U sjećanje priziva samo ono što duša može podnijeti. Kakvu mladalačku zgodu, kakav, davno pobjegao, djevojački smiješak. Poneki zaboravljen stih, kakav starinski katren." *"Bježim, bježim. Ali rove u mozgu rečenice iz očevih pisama i ne daju da se ikud bježi. Rove, svrdlaju, kao što u uhu do bola rove muzički ušni crvi. Buba u uhu. Novac, kojeg nema, stan kojeg nema, novac, stan, stan, novac, povrh svega još i Behijine stalne optužbe za raskalašen život, bračna nevjerstva i moralne kompromitacije! Ovako, ovamo, Šabanove kočije! Nema ih, nema! Nema Šabanovih kočija. Imaju, tu su, i svrdlaju pod lobanjom, moždani crvi Mrhmedovih rečenica [...]" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Abdulah Sidran]] {{Wikipedia}} hvdh1512oiocubd9l66us1ulprlbi70 0 8383 48598 48597 2013-02-06T17:23:12Z Harač 23 48598 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Giorgio Pino |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=italijanski pravni teoretičar |datum rođenja=29. juni 1972. |mjesto rođenja=Palermo, Italija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Pravilo priznanja predstavlja niz normativnih obzira koji općenito usmjeravaju zvaničnike koji primjenjuju pravo u identifikaciji prava kojeg su oni dužni da primjene u svojoj institucionalnoj nadležnosti [...] Pravilo priznanja, stoga, daleko od toga da je lista kriterija valjanosti, predstavlja spektar kriterija i obzira koji rukovode sudiju u njegovoj funkciji primjene prava: može uputiti sudiju na primjenu valjanih pravnih normi ili, kakav je već slučaj, prema primjeni neke druge vrste standarda, ili čak prema primjeni neke izvan-pravne norme; i također će dati i prednost nekoj metodologiji tumačenja. U cijelosti, u savremenim, kompleksnim pravnim sistemima, proizvodima duge historijske stratifikacije, sa višestrukim izvorima, i kompliciranim interakcijama sa drugim normativnim sistemima (kao što su strani pravni sistemi, međunarodne organizacije, i tako dalje) sasvim je nevjerovatno da pravilo priznanja nalikuje bilo čemu kao što je dobro struktuiran, aksiomatski niz kriterija [...] [O]vaj "niz" normativnih obzira biti će sigurno prepoznatljiv, a njegove aktivnosti čak predvidljive, u određenom stepenu: predstavljat će način na koji zvaničnici shvataju njihovu institucionalnu ulogu, i način na koji je uobičajeno sprovode." (''Farewell to the Rule of Recognition?'') *"[U] modelu "ustavne države" važnost materijalne valjanosti postaje presudna: materijalna valjanost je sami temelj sudske kontrole zakonodavstva od savremenih ustavnih sudova. Barem u ustavnim državama zakoni su potpuno valjani ako i samo ako su: ''a)'' propisno usvojeni (formalna valjanost), i ''b)'' koherentni sa relevantnim suštinskim ustavnim normama (materijalna valjanost). / ''[A]ko'' u ustavnim državama pravna valjanost znači i materijalnu valjanost, i ''ako'' postoji interpretativni odnos između prava i moralnosti (kako općenito, ali posebno u tumačenju moralno opterećenih ustavnih klauzula), ''onda'' odmah slijedi zaključak: utvrđivanje pravne valjanosti, u liku materijalne valjanosti, uključuje nužan odnos između prava i morala. U ustavnoj državi, određivanje materijalne valjanosti pravnih normi, daleko od toga da je stvar činjenica, nužno uključuje tumačenje, i posebno neku formu moralnog rasuđivanja." (''Positivism, Legal Validity, and the Separation of Law and Morals'') [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Giorgio Pino]] {{Wikipedia}} cnsp1tjjo4o5pdg6jcc3in1eui4yhsp 0 8389 45737 45725 2012-05-23T18:28:39Z Harač 23 45737 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Robert M. Cover |slika= |tekst uz sliku=''američki pravni teoretičar'' |datum rođenja=30. juli 1943. |mjesto rođenja= |datum smrti=Juli 1986. |mjesto smrti=Middletown, SAD }} *"Pravno [[tumačenje]] se odvija na polju boli i smrti. Ovo je istinito na više načina. Pravni interpretativni akti signaliziraju i uzrokuju nametanje nasilja nad drugima: sudinica artikulira njeno razumijevanje teksta, i kao rezultat, neko gubi svoju slobodu, svoju imovinu, svoju djecu, čak i svoj život. Tumačenja u pravu također predstavljaju opravdanja za nasilje koje se već dogodilo ili koje se treba dogoditi. Kada su tumači završili svoj posao, oni često iza sebe ostavljaju žrtve čiji su životi rastrgani od ovih organiziranih, društvenih praksi nasilja. Ni pravno tumačenje ni nasilje koje uzrokuje ne mogu biti propisno razumljeni razdvojeni jedni od drugih. Toliko je jasno, iako sve veća literatura koja se zalaže za centralnost interpretativnih praksi u pravu nemarno ga zanemaruje." (''Violence and the Word'') *"[[Pravo]] je projekcija zamišljene budućnosti nad stvarnošću [...] [N]ormativno građenje svijeta koje čini "Pravo" nikada nije samo mentalni ili duhovni čin. Pravni svijet je izgrađen samo u onoj mjeri u kojoj postoje obaveze koje živote dovode u pitanje." (''Ibid.'') *"Mučeništvo nije jedini mogući odgovor grupe koja nije uspjela u prilagođavanju ili prihvatanju dominacije istovremeno dijeleći fizički prostor. Pobuna i [[revolucija]] su alternativni odgovori kada uslovi takve akte učine izvodljivim i kada postoji volja ne samo da se umre, već i da se ubije za razumijevanje normativne budućnosti koja se razlikuje od one dominantne sile." (''Ibid.'') *"Ali upravo je ovo ugrađivanje razumijevanja političkog teksta u institucionalne oblike djelovanja ono što razlikuje pravno tumačenje od tumačenja književnosti, od političke filozofije, i od ustavne kritike. Pravno tumačenje ili se igra na polju boli i smrti ili je nešto manje (ili više) od prava." (''Ibid.'') *"Počet ćemo, onda, ne od onoga što sudije kažu, već od onoga što oni čine. Sudije dijele bol i smrt. To nije sve što čine. Možda to nije ni ono što često čine. Ali oni dijele smrt, i bol. Od John Winthropa do Warren Burgera oni su sjedjeli na vrhu piramide nasilja, dijeleći... / U tome su drugačiji od pjesnika, od kritičara, od umjetnika. Ne vrijedi insistirati na nasilju snažne poezije, i snažnih pjesnika. Čak i nasilje slabih sudija je sasvim stvarno - naivna, ali neposredna stvarnost, za koju nije potrebno tumačenje, niti kritičar da je otkrije." (''Ibid.'') *"Ljudi koji djeluju unutar društvenih organizacija koje vrše autoritet djeluju nasilno bez iskustva uobičajenih ograničenja ili uobičajenog stepena ograničenja koje reguliše ponašanje onih koji djeluju autonomno. Kada sudije tumače, oni pokreću agentska ponašanja unutar baš takve institucije ili društvene organizacije. Na jednom nivou može se učiniti da sudije nude, i mogu uistinu to činiti, nude svoje razumijevanje normativnog svijeta njihovoj namjenjenoj publici. Ali na drugom nivou oni pokreću nasilan mehanizam kroz koji značajan dio njihove publike gubi svoj kapacitet da misli i djeluje autonomno." (''Ibid.'') *"Pravno tumačenje, prema tome, nikada ne može biti "slobodno"; ono nikada ne može biti samo funkcija razumijevanja teksta ili slova. Niti može biti jednostavna funkcija onoga što tumač drži da je jednostavno čitanje "društvenog teksta", čitanje svih relevantnih društvenih podataka. Pravno tumačenje mora biti sposobno transformirati sebe u djelovanje; ono mora biti sposobno prevladati ograničenja protiv nasilja da bi ostvarilo svoja neophodna djela; ono mora biti sposobno skupiti dovoljnu mjeru nasilja da odvrati odmazdu i osvetu. / Da bi održalo ove kritične karike u efektivnom nasilnom ponašanju, pravno tumačenje mora refleksivno uzeti u obzir svoju sopstvenu društvenu organizaciju. U takvoj refleksiji, tumač na taj način predaje nešto od svoje nezavisnosti uma i autonomije prosuđivanja, jer pravno značenje koje bi neki hipotetički Herkules (Hiporkules) mogao konstruisati iz mora našeg pravnog i društvenog teksta je samo jedan element u institucionalnoj praksi koju zovemo pravo. Koherentno pravno značenje je element u pravnom tumačenju. Ali to je element koji je potencijalno u napetosti sa potrebom stvaranja efektivnog djelovanja u nasilnom kontekstu. Ni efektivno djelovanje niti koherentno značenje ne mogu biti održani, odvojeno ili zajedno, bez cjelokupne strukture društvene saradnje. Stoga, pravno tumačenje je forma povezanog tumačenja, povezanog ujedno sa praktičnom primjenom (sa djelima koje implicira) i ekologijom jurisdikcijskih uloga (uslova efektivne dominacije). Poveznice su recipročne. Jer djela društvenog nasilja kao što ih znamo također zahtijevaju da budu činjena razumljivim - da budu ujedno subjekt tumačenja i specijaliziranih i ograničenih formi ponašanja koje su "uloge". I ponašanje unutar uloga koje očekujemo ne mogu niti postojati bez tumačenja koja objašnjavaju ionako besmislene obrasce snažnog djelovanja i nedjelovanja, niti biti razumljiva bez razumijevanja djela za koja su stvorena da učine ostvarivim." (''Ibid.'') *"Sada se javlja pitanje, šta je istinski čin pravnog tumačenja? Hipotetičko razumijevanje jednog uma postavljenog u, istina, hipotetičku poziciju da ima mogućnost da sam donese konačne presude? Ili stvarni proizvodi sudija koji djeluju pod ograničenjima potencijalnog grupnog nadzora svih odluka koje oni treba da učine stvarnim kroz kolektivno nasilje? Jedinstvena odluka hipotetičkog Herkulesa vjerovatnije će biti razgovijetnija i koherentnija nego kolektivna odluka mnogo sudija koji mogu činiti kompromise da bi došli do te odluke. Ali Hiporkules ne nosi niti može nositi silu kolektivnog nasilja. Ovaj nedostatak je imanentan definiciji pravnog tumačenja kao mentalne aktivnosti osobe radije nego nasilne aktivnosti organizacije ljudi. Pa da budemo izričiti. Ako se čini gadnom pomisao da su smrt i bol u centru pravnog tumačenja, neka tako i bude. Ne bi bilo bolje da postoji samo zajednica argumenata, čitatelja i pisaca tekstova, tumača. Dokle god su smrt i bol dijelovi našeg političkog svijeta, neophodno je da oni budu u centru prava. Alternativa je istinski neprihvatljiva - da oni budu unutar naše politike ali izvan discipline pravila kolektivnih odluka i pojedinačnih napora da se ostvare ishodi kroz ta pravila. Činjenica da zahtijevamo više glasova nije, onda, slučajnost ili naročitost naših pravosudnih pravila. To je imanentno kakav god je uspjeg moguć u pripitomljavanju nasilja." (''Ibid.'') *"Počinitelj i žrtva organizovanog nasilja proći će kroz bolno različita značajna iskustva. Za počinitelja, bol i strah su udaljeni, nestvarni, i najvećim dijelom nepodijeljeni. Oni, prema tome, gotovo nikada nisu dio interpretativnog artifakta, kao što je sudska presuda. S druge strane, za one koji nameću nasilje opravdanje je važno, stvarno i pažljivo kultivirano. Suprotno, za žrtvu, opravdanje nasilja opada u stvarnosti i značaju u porporciji sa nadmoćnom stvarnošću bola i straha kojeg je pretrpjela. / Između ideje i stvarnosti zajedničkog značenja pada sama sjenka nasilja prava." (''Ibid.'') [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Robert Cover]] {{Wikipedia}} c581k1f4tr8e9as0h0qowujiud6i9za 0 8390 45743 2012-05-25T21:22:39Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija |ime=Goran Dajović |slika= |tekst uz sliku=''srpski pravni teoretičar'' |datum rođenja= |mjesto rođenja=Pljevlja, Crna Gora |datum smr...' 45743 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Goran Dajović |slika= |tekst uz sliku=''srpski pravni teoretičar'' |datum rođenja= |mjesto rođenja=Pljevlja, Crna Gora |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[T]reba imati na umu da je svaka analogija, pa i ova, poput autostopiranja: koristimo je kao sredstvo da stignemo do našeg odredišta, čak i ako ono nije isto kao odredište vozača ili ako je od određene tačke u suprotnom pravcu. Upravo u tom neskladu između dva odredišta leži i razlog zbog kojeg, nakon izvjesne tačke, analogija može da zavede i obmane. No za razliku od autostopera, mi nikada ne znamo precizno gdje se nalazi ta tačka na kojoj se putevi razdvajaju." (''[[Pravna obaveznost i važenje prava]]'') ==Djela== *''[[Pravna obaveznost i važenje prava]]'' (2008.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Goran Dajović]] {{Wikipedia}} 5ct84q90ysshyvo55hushwns4410yv9 0 8391 45744 2012-05-25T21:31:54Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Pravna obaveznost i važenje prava |autor =[[Goran Dajović]] |slika = |...' 45744 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pravna obaveznost i važenje prava |autor =[[Goran Dajović]] |slika = |tekst uz sliku =''spis pravne teorije'' |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =2008. }} *"[T]reba imati na umu da je svaka analogija, pa i ova, poput autostopiranja: koristimo je kao sredstvo da stignemo do našeg odredišta, čak i ako ono nije isto kao odredište vozača ili ako je od određene tačke u suprotnom pravcu. Upravo u tom neskladu između dva odredišta leži i razlog zbog kojeg, nakon izvjesne tačke, analogija može da zavede i obmane. No za razliku od autostopera, mi nikada ne znamo precizno gdje se nalazi ta tačka na kojoj se putevi razdvajaju." *"Pomoć koju može da nam pruži analogija pravila igre je izuzetno dragocijena kod objašnjenja odnosa sankcije i "obaveze", odnosno važenja. Naime, u takvom se primjeru jasnije nego drugdje osjeća njihova nerazrušiva veza. Nemoguće je zamisliti pravila igre (koja može, ali i ne mora da sprovodi nepristrasno, treće lice), u kojima njihovo kršenje nije praćeno odgovarajućom nepovoljnom posljedicom za prekršioca. Ali, upravo se ovdje jasno uočava da je to upravo ''posljedica'' prekršaja pravila, a ne uzrok obaveznosti pravila, da je njen smisao da ''služi'' "primarnom" pravilu, a ne da ga konstituiše. Naime, i pri površnom pogledu na tok neke igre (npr. košarke), uočava se da svaki prekršaj (npr. lična ili tehnička greška, nedozvoljeno vođenje lopte i sl.) i sankcija koja ga slijedi (slobodna bacanja, oduzimanje lopte) direktno utiču na tok i ishod igre, i služe zaštiti igre i pridržavanju njenih pravila. Neizbježnost sankcije kod prekršaja pravila igre, dakle, ukazuje nam na dvije stvari: - obaveza i sankcija su nerazdvojno vezani, / - u toj vezi, obaveza je "uzrok" (u sasvim uslovnom smislu te riječi) sankcije. / [...] [S]ankcija je ''"vještačka"'' (dakle, ne prirodna i nužna) ''posljedica'' kršenja pravila (za razliku od ''posljedice'' kod prirodnih zakona). To je reakcija na kršenje nečega što se u trenutku same reakcije već tretira kao obavezno (važeće), i na neki način potvrda postojanja obaveznosti. I to je ono što navodi na grešku da se taj odnos preokrene. Jer, zaista, ako u slučaju kršenja "obaveznog" ta reakcija trajno izostane onda se ni to "obavezno ponašanje" ne može tretirati kao obavezno." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Goran Dajović]] {{Wikipedia}} gctb1lm7zep9shexc90nd6aseiv63l1 0 8394 45766 2012-05-26T16:47:51Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija| |ime=Nurko Pobrić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački pravni teoretičar'' |datum rođenja= |mjesto rođenja=Mostar, BiH |datum s...' 45766 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nurko Pobrić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački pravni teoretičar'' |datum rođenja= |mjesto rođenja=Mostar, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Pravna država je, dakle, ona država koja je svoje javne i društvene ustanove postavila i tako ih ostvaruje (sistematska i socijalna integracija) da se princip legitimiteta i legaliteta kreće na stupnjevima društvene tolerancije, a ljudska prava su ostvarena u mjeri u kojoj to omogućuje svijest i savjest savremenog čovjeka. Pravna država je ona u kojoj se ostvaruje legalitet ljudskih prava, a taj legalitet se približava legitimitetu, u kojoj sudija, više nego drugi, primjenjuje pravo, tako da njegova riječ ostaje da preživi svoje vrijeme. Ukratko, država stiče svojstvo pravne države kada je pravo legitimno u svom izvoru i legalno u svojoj primjeni." (''Etnokratski i pravnodržavni elementi u ustavnom sistemu BiH: da li bosansko-hercegovački model odgovara standardu pravne države'') [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Nurko Pobrić]] {{Wikipedia}} d13r9mgnaoqw8tl2mfu4gqu0isgx97t 0 8402 48561 45807 2013-02-03T16:29:31Z Harač 23 48561 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Politička teologija |autor =[[Carl Schmitt]] |slika = |tekst uz sliku =''spis političke i pravne teorije'' |originalni naziv =''Politische Theologie'' |datum prvog izdavanja =1922. }} *"[[Suverenitet|Suveren]] je onaj koji odlučuje o izuzetku [stanju nužde - op.a.]." (''1. Definicija suvereniteta'') *"[[Norma]]tivna nauka do koje [[Hans Kelsen|Kelsen]] želi uzdići pravnu nauku u svoj njenoj čistoći ne može biti normativna u tom smislu da pravnik prosuđuje stvari po svome slobodnom činu; on se ne može samo pozivati na vrijednosti koje su mu dane (pozitivno dane). Izgleda da je time postala moguća neka objektivnost, ali ne i nužna veza s pozitivnošću. Vrijednosti na koje se pravnik poziva njemu su doduše dane, ali se on prema njima odnosi s nadmoćnošću koja ih relativizira. Jer on može konstruirati jedinstvo polazeći od svega što ga pravno zanima, pod uslovom da ostane naprosto "čist". Ali jedinstvo i čistost lako se dobivaju kada se s velikom upornošću ignorira prava teškoća, i kada se iz formalnih razloga, kao nečisto, isključuje sve što se suprotstavlja sistemnosti. Onome ko ni za šta ne odgovara i ostaje čvrsto zatvoren u metodologiju, ne pokazujući ni najmanjim konkretnim primjerom po čemu se njegova pravna nauka razlikuje od one dotadašnje, lako je da kritikuje. Zazivanje metodologije, izoštravanje pojmova sa metodologijskog stanovištva i oštroumna kritika vrijede samo kao priprema. Ako, s obrazloženjem da je pravna nauka nešto formalno, ne dođemo na stvar, ostajemo unatoč svim naporima u predsoblju pravne nauke." (''2. Problem suvereniteta kao problem pravne forme i odluke'') *"[S]vako pravno mišljenje prenosi ideju [[Pravo|prava]], koja se nikada ne ozbiljuje u svojoj čistoći, u neko drugo agregatno stanje, i dodaje jedan momenat koji se ne može izvući ni iz sadržaja ideje prava niti, prilikom primjene neke opće pozitivne pravne norme, iz njenog sadržaja. Svaka konkretna pravna odluka sadrži jedan momenat ravnodušnosti prema sadržaju, jer pravni zaključak nije iz svojih premisa izvediv do kranjih posljedica, i jer okolnost koja neku odluku čini nužnom ostaje samostalan odlučujući momenat." (''Ibid.'') *"Da se ideja prava ne može prometnuti iz sebe same, vidi se već iz toga što ona ne kaže ništa o tome ko treba da je primijeni. U svakom preobražavanju leži neka ''auctoritatis impositio''. Iz pukog pravnog kvaliteta nekog načela nije moguće izvući odredbu o tome koja pojedinačna osoba ili koja konkretna instanca može za sebe zahtijevati takav autoritet." (''Ibid.'') *"Što je neku odluku donijelo nadležno mjesto, to nju čini relativno, pa prema okolnostima i apsolutno nezavisnom od ispravnosti njenog sadržaja, i prekida dalje rasprave o sumnjama koje još mogu postojati. Odluka u trenu postaje nezavisna od argumenata na kojima se zasniva, i poprima samostalnu vrijednost. To se u svem svom teorijskom i praktičnom značenju očituje u učenju o pogrešnom državnom aktu. Netačna i pogrešna odluka zadobiva pravnu snagu. Netačna odluka sadržava jedan konstitutivni momenat, upravo zbog svoje netačnosti. Ali sama ideja odluke podrazumijeva da uopće i ne može biti apsolutno deklarativnih odluka. Sa stanovišta sadržaja norme koja leži u osnovi odluke, taj konstitutivni, svojevrsni momenat odluke nešto je novo i strano. Odluka je, normativno posmatrano, nastala ni iz čega. Pravna snaga odluke je nešto drugo nego rezultat njenog obrazlaganja. [[Norma]] ne služi kao referentna tačka, već upravo obrnuto: tek u odnosu na neku referentnu tačku određuje se šta je norma, i šta je normativna tačnost. Iz norme se ne izvodi nikakva referentna tačka, već samo kvalitet nekog sadržaja. Ono što je formalno svojevrsno pravnom smislu leži u opreci prema tom sadržajnom kvalitetu, a ne u opreci prema kvantitativnoj sadržajnosti neke uzročne veze. Jer trebalo bi zapravo da se po sebi razumije da ovu drugu opreku pravna nauka ne uzima u obzir." (''Ibid.'') *"[Z]akon ne kaže ''kome'' je autoritet povjeren. Ipak ne može svako po svojoj volji izvršiti i ostvariti svako pravno načelo. Pravno načelo kao norma odlučivanja kaže samo ''kako'' treba odlučiti, ali ne i ''ko'' to treba da učini. Svako bi se mogao pozvati na sadržajnu ispravnost, kada ne bi bilo neke krajnje instance. Ali krajnja instana ne proistječe iz norme odlučivanja. Prema tome, pitanje se tiče nadležnosti; to pitanje nije moguće pokrenuti, a još manje na njega odgovoriti, polazeći od sadržajnog pravnog kvaliteta nekog načela. Odgovarati na pitanje o nadležnosti upućujući na materijalne elemente znači smatrati ljude glupanima." (''Ibid.'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Carl Schmitt]] {{Wikipedia}} ajdfqlidvzx4m8mtq6o72vk183shcmf 0 8403 61898 54258 2024-05-18T09:20:55Z Srđan 4695 61898 wikitext text/x-wiki *"Možda se i riječ "[[pravo]]" i ''naš'' koncept prava sastoje od niza međupovezanih svojstava, od kojih ni jedna nije nužna za tačno razumijevanje i primjenu koncepta ili riječi, te da ni jedan njihov niz nije dovoljan za njihovu tačnu primjenu i razumijevanje. Stoga, čak i ako ostavimo po strani naše afinitete – ili ne – između zakona gravitacije i zakona Kanzasa, možda još bude slučaj da ne postoji koristan niz bitnih svojstava koje povezuju pravo Sjeverne Koreje, sa međunarodnim pravom, sa pravom Francuske, te koji u isto vrijeme razlikuje sve takve primjere od prava mafije i prava Američke bridž lige [...] Jedna mogućnost, prema tome, jeste da radikalna raznolikost pravnog iskustva nudi dokaze za nepostojanje zadovoljavajuće definicije prava, ili čak razumijevanja prirode prava, u smislu suštine, ili nužnih i dovoljnih uslova [...] [J]edna mogućnost je da pravo nema nikakvu suštinu. A druga je da je suština takve raznolike društvene institucije može samo biti opisana na tako visokom nivou apstrakcije da nam govori malo o institucijama čiju prirodu navodno iskazuje." (''On the Nature of Nature of Law'') *"[Budući da ja] vjerujem da je pravo društvena tvorevina, a ne prirodni tip, [ja sam] privržen vjerovanju da je otvorena mogućnost ljudima čija kolektivna vjerovanja i djelovanja tvore (tautološki) to što je društvena tvorevina - nazovi to "društvo" ili "kultura" - da stvore pravo na jedan umjesto na drugi način. I isto tako sa kolektivnim razumijevanjem društva o tome što je stvorilo, kolektivnog razumijevanja koje neki, uključujući i mene, nazivaju "konceptom". Društvo bi moglo, na primjer, stvoriti svoje razumijevanje prava tako da razumijeva pravo na način koji je nerazdvojivo moralno obojen, gdje je moralnost uslov legalnosti u svim mogućim pravnim sistemima u svim mogućim svjetovima. Alternativno, društvo bi moglo stvoriti i razumijevati pravo (kao i njegov koncept) tako da je pravo konceptualno različito od moralnosti, sa konceptom prava, čak i ako ne pojedinačne institucije prava, te čak i ako ne pojedini pravni sistemi, koji stoji odvojen od koncepta moralnosti. Mogle bi postojati i dalje alternative [...] [R]azličite kulture mogle bi prema tome posjedovati ne samo različite pravne institucije, nego i različite koncepte prava. Iz ovoga slijedi i to da je moguće da pojedinačne kulture mogu imati različite koncepte prava u različitim vremenima [...] Za razliku od društveno stvorenog Tower Mosta, međutim, društveno stvoreni koncept prava mijenja se kroz vrijeme, i najbolje ga je razumijevati kao da proizilazi iz procesa kontinuirane konstrukcije i rekonstrukcije. Isto kao što ne može odrediti tačan trenutak u kojem je započeto stvaranje koncepta prava neke kulture, ne možemo niti identifikovati tačku u kojoj je stvaranje koncepta prava završeno. Iako je postojao (pretpostavljamo) trenutak u kojem je konstrukcija Tower Mosta proglašena završenom i njen kamen temeljac udaren, to nije slučaj sa našim konceptom prava, koji više sliči Neutarovom kontinuirano konstruisanom i rekonstruisanom čamcu nego što sliči vremenom-ograničenoj konstrukciji Tower Mosta. Budući da su koncepti podložni promjeni, i mogu se mijenjati kroz vrijeme, bilo bi pogrešno pretpostaviti da je koncept prava uvijek ono što je sada. Budući da se mijenjao u prošlosti, bilo bi neobično pretpostaviti da se neće promijeniti u budućnosti. Uistinu, u onoj mjeri u kojoj različita društva imaju različite koncepte prava, onda kultura ne samo da ima neku kontrolu nad promjenom njenog koncepta prava, već pretpostavljeno ima i sposobnost da promijeni svoj koncept prava, koliko god sporo, tako da sliči konceptu prava kakav postoji drugdje." (''The Social Construction of the Concept of Law: A Reply to Julie Dickson'') *"Protiv Thoreaua, Gandhija, i Austina, među ostalima, oni koji prihvataju strategije pomirenja tvrde da pravo i moral (ili politika) mogu u večini slučajeva biti pomireni, tako eliminišući ono što se čini na površini da je argument za neposlušnost. Ponekad strategija pomirenja biti će temeljena na verziji vrsti prirodno-pravnih tvrdnji koje čine Ciceron, Blackstone, i Fuller, koji drže da je moralna prihvatljivost suštinska osobina prava i stoga čineći ono što izgleda kao pravo da postane ne-pravo zbog svoje nemoralnosti. U drugim slučajevima strategija pomirenja biti će temeljena na koncepciji interpretativne odgovornosti, kao što je slučaj sa Lincolnom i članovima Kongresa koji glasaju za zakone koje su sudovi proglasili očito neustavnim. I povremeno pomirenje će biti temeljeno na gledištu da ograničavanje ideje prava jednostavno na prvo-stupanjsko pravo jeste, kao deskriptivna tvrdnja, jednostavno previše ograničeno razumijevanje onoga što se treba smatrati pravom." (''Official Obedience and the Politics of Defining "Law"'') *"Pitanje uskih naspram širokih koncepcija prava može se [...] vidjeti kao pitanje pravila nasuprot standardima [...] Usko razumijevanje prava može biti analogno preferiranju pravila nad standardima, i razumijevanje prava široko može biti analogno preferiranju standarda nad pravilima, i zbog mnogih istih razloga. I kao što preferiranje pravila nad standardima može doprinijeti prednostima dopuštanja javne kritike kršenja pravila na načine na koje standardi ne mogu, tako može i preferiranje užeg nad širom koncepcijom prava dopustiti istu efektivnu javnu kritiku kršioca prava. Povremeno, naravno, javna kritika ne mora biti toliko važna. Ali, ako je javna kritika jedini oblik izvršenja, kao što je slučaj s obzirom na mnoge zakone koji ograničavaju ponašanje javnih zvaničnika, onda način na koji uža koncencija prava dopušta jedinu efektivnu metodu izvršenja je prednost koja ne treba biti ignorisana." (''Ibid.'') *"Bilo kakva tvrdnja ilegalnosti ili tvrdnja legalnosti nužno leži na nekom razumijevanju toga što je pravo, i dokle god postoje brojna razumijevanja u svijetu kao stvar sociološke činjenice, nije iznenađujuće da će bar jedno od ovih razumijevanja biti dostupno za opravdanje gotovo bilo kakve optužbe za ilegalnost ili odbrane legalnosti koju zvaničnik želi učiniti. Očekivati od građanstva, štampe, učenih ljudi, i drugih učesnika u javnom diskursu da se opredjele za jednu od ovih koncepcija prava neće se dogoditi za naših života. Očekivati od ovih učesnika da odrede koncepciju prava koju koriste mogao bi biti realističan cilj." (''Ibid.'') ==Djela== *''[[Misliti kao pravnik]]'' (2009) *''[[Sila prava]]'' (2014) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Schauer, Frederick}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Frederick Schauer| ]] 5oj4967sgqvg8qxqmn3sy5l8xary8bb 0 8410 57229 57223 2016-10-23T12:15:26Z Harač 23 57229 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Neil MacCormick |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski pravni teoretičar |datum rođenja=27. maj 1941. |mjesto rođenja=Glasgow, Velika Britanija |datum smrti=5. april 2009. |mjesto smrti=Edinburgh, Velika Britanija |počasti= }} *"Ključno pitanje je onda da li može doći do gubitka suvereniteta na jednom nivou bez neizbježnog i posljedičnog ponovnog stvaranja na drugom. Da li je suverenitet poput imovine, od koje se može odustati samo kada je druga osoba dobije? Ili se o njoj prije treba razmišljati kao o nevinosti, nečemu što jedan može izgubiti, bez da je drugi dobije - i čiji gubitak u prikladnim situacijama može čak biti i povod za proslavu? Ova knjiga je posvećena ovom drugom gledištu." (''[[Propitivanje suverenosti]]'') ==Djela== *''[[H.L.A. Hart (MacCormick)|H.L.A. Hart]]'' (1981.) *''[[Propitivanje suverenosti]]'' (2002.) *''[[Institucije prava]]'' (2006.) *''[[Praktični razum u pravu i moralnosti]]'' (2008.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Neil MacCormick]] {{Wikipedia}} 49cw7or9qq2ywis9eo9sc6uq08xorbh 0 8417 52306 45929 2014-04-19T13:01:31Z Harač 23 52306 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Julie Dickson |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Mi ocjenjujemo pravo u svjetlu osobitih standarda koje bi pravo trebalo doseći, i zabrinuti smo u onim slučajevima kada ih neuspije doseći jer neuspjeva biti onakvo kakvo pravo treba biti. Ima samo smisla smatrati primjere moralno loših zakona kao subjekta takvih standarda, i biti zabrinut zbog njihovog neupjeha da budu kako pravo treba da bude kada to ne dosegnu, ako su uistinu primjeri prava. Opet, onda, nema smisla prognati takve primjere u neku sivu zonu ili status ne-baš-pravo: oni su zakoni, i nisu onakvi kakvi zakoni treba da budu - to je razlog zašto smo zabrinuti za njih na način na koji jesmo." ("Is Bad Law Still Law? Is Bad Law ''Really'' Law?") ==Djela== *''[[Evaluacija i pravna teorija]]'' (2001.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Julie Dickson]] {{Wikipedia}} b7a5nzpmpmp7b4z3ahdxucjayg5aidp 0 8418 46501 45899 2012-08-06T00:28:17Z Harač 23 46501 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Evaluacija i pravna teorija |autor =[[Julie Dickson]] |slika = |tekst uz sliku =spis teorije prava |originalni naziv =''Evaluation and Legal Theory'' |datum prvog izdavanja =2001. }} *"Centralno pitanje koje motivita ovo istraživanje je sljedeće: u kojem opsegu, i u kojem smislu, mora pravni teoretičar činiti vrijednosne sudove o fenomenu kojeg želi da okarakteriše s ciljem stvaranja uspješne teorije prava?" *"[P]ostoje tri glavna smisla u kojima se jeste/treba razlikovanje može razumijevati, naime kao demarkacija pozicija onih teoretičara koji tvrde ili poriču sljedeće: (1) da bi se adekvatno razumjelo pravo, pravni teoretičar mora moralno evaluirati pravo (ja ću ovo nazivati ''tezom moralne evaluacije''); (2) da bi se adekvatno razumjelo pravo, pravni teoretičar mora pravo smatrati moralno opravdanim fenomenom (''teza moralnog opravdanja''); i (3) da se vrijednosni sudovi koji se tiću korisnih moralnih posljedica zalaganja za određenu teoriju prava mogu legitimno javljati među kriterijima uspješnosti pravnih teorija (''teza korisnih moralnih posljedica'')." *"Prisup koji je upravo iznesen ne tvrdi da su pravni sistemi nužne odlike svih ljudskih društava, niti da su sva ljudska društva razmišljala o pravu na isti način. Poenta je samo u ovome: budući da mi smatramo da ima nešto posebno u određenim formama društvene organizacije koje smatramo pravnim, i budući da priznajemo da su, kroz historiju, neke forme društvene organizacije bile pravni sistemi, a neki nisu, jedini način na koji možemo početi sa istraživanjem kakva je ova specifična forma društvene organizacije, i kako se razlikuje od drugih tipova društvenih organizacija, jeste pokušajem izoliranja i objašnjavanja onih odlika koje su joj svojstvene, i koji je čine takvom kakva jeste. Takve odlike ne mogu biti ništa ni više ni manje nego bitna svojstva prava, i biti će nužno tačno da pravo ispoljava takva svojstva." *"Shodno gledištu koje je ovdje predstavljeno, onda, ono što označava teoriju takvom da spada unutar granica analitičke jurisprudencije nije to ''koja'' bitna svojstva ona tvrdi da pravo posjeduje, već ''da smatra'' da pravo posjeduje takva svojstva, te da poima zadatak teorije prava da ih identificira i objasni. / To je tip poduhvata, gore opisan, za kojeg ja smatram da su ga vršili, na primjer, [[Toma Akvinski]], [[Jeremy Bentham]], [[John Austin]], [[H. L. A. Hart]] i [[Hans Kelsen]], te kojim se danas bave [[John Finnis]] i [[Joseph Raz]]. Primjetno odsutan iz ove prozivke Kuće slavnih jurisprudencije je, naravno, [[Ronald Dworkin]]." *"U zaključivanju ovog predstavljanja zadatka analitičke jurisprudencije, važno je istači da uspješna teorija ovog tipa mora činiti više od ukazivanja na ''bilo koji'' izabrani pod-niz nužno tačnih tvrdnji koje objašnjavaju ona svojstva koja nešto mora posjedovati da bi bilo pravo. To je zbog činjenice što neki takvi pod-nizovi neće ispuniti drugi kriterij uspješnosti teorije ovog tima, naime da mora adekvatno objasniti šta je pravo. Ovaj dalji kriterij eksplanatorne adekvatnosti je vitalan za ocjenjivanje uspješnom tipa pravne teorije koju razmatramo. Ono što imam na umu jeste jednostavna, ali opet vitalno važna poenta da je nužno za bilo kakvu takvu teoriju da se nosi sa podacima koje želi da okarakterizira na način koji je prikladan, i adekvatan u odnosu na, prirodu takvih podataka. *"Teorije jurisprudencije ne smiju nam samo govoriti istine, već nam moraju reći istine koje osvjetljavaju to što je najvažnije i karakteristično za fenomen pod istragom. Šta više, u činjenju toga, te teorije moraju biti dovoljno senzitivne na način na koji poimaju pravo oni koji žive pod njim." *"Zagonetka je sljedeća: kako je moguće da pravna teorija čini evaluativne sudove o svom predmetu na način na koji to mora činiti ukoliko želi biti eksplanarorno adekvatna, a istovremeno tvrditi da se ne upušta u činjenje sudova moralne vrijednosti odluka prava?" *"[D]irektno evaluativne tvrdnje biti će one tvrdnje koje pripisuju vrijednost ili zaslugu nečemu na ovakav temeljan način ocjenjujući ga kao dobro. Direktno evaluativne tvrdnje, onda, su one koje su forme, ili koje podrazumijevaju tvrdnje koje imaju formu, "X je dobar". Direktno evaluativne tvrdnje koje se tiču prava bi uključivale: "pokornost pravu je dobra"; "postoji općenita moralna obaveza da se poštuje pravo"; "pravo nužno posjeduje legitimni moralni autoritet nad svojim subjktima", i "pravo je moralno opravdano". *"[I]ndirektno evaluativne tvrdnje ističu da određeni X ima evaluativna svojstva, ali ne podrazumijevaju direktno evaluativne tvrdnje koje ističu da je taj isti X dobar (ili loš). Indirektno evaluativna tvrdnja forme "X je važna odlika prava", prema tome je tvrdnja koja pripisuje neka evaluativna svojstva toj odlici prava, ali koja ne podrazumijeva direktno evaluativne tvrdnje da je odlika prava o kojoj se raspravlja dobra (ili loša)." *"[M]ože postojati podržavajući odnos koji se kreće ''od'' direktno evaluativnih tvrdnji ''do'' indirektno evaluativnih tvrdnji, ali ipak ne postoji podrazumijevajući odnos koji ide u drugom pravcu, t.j. iako činjenica da je određeni događaj bio najbolja (ili najgora) stvar koja se dogodila nekome u njegovom životu može ponuditi potporu tvrdnji da je taj događaj važan; tvrditi da je određeni događaj važan ne podrazumijeva da je to najbolja stvar koja se ikada dogodila u životu osobe, ili najgora stvar, niti bilo kakvu sličnu direktno evaluativnu tvrdnju u odnosu na taj događaj." *"[J]edan općeniti način na koji se indirektno evaluativne tvrdnje, da su određene odlike prava važne za objašnjavanje, mogu podržati bez pribjegavanja direktno evaluativnim tvrdnjama koje se odnose na to da li su te odluke dobre ili loše, jeste na osnovu toga da li su te odlike takve da ih pravo neizbježno ispoljava, i koje prema tome otkrivaju osoben karakter i način djelovanja prava [...] [P]onekad pravni teoretičar može prosuditi da je određena odlika prava bitna za objašnjavanje na temelju učestalosti određenih vjerovanja koja se tiču te odlike na strani onih koji su subjekti prava, i posljedica koje ta vjerovanja imaju." *"Moja tvrdnja, onda, jednostavno je ova: kada pristupimo određenom društvu i hoćemo da saznamo da li je regulirano pravom, mi ne moramo pokušati iznaći koje norme će se ispravno tretirati kao moralno obavezne od istinski praktično razumnih ljudi, niti moramo konstruisati sveobuhvatnu političku teoriju koja stavlja prošle i sadašnje ukaze vlade tog društva u njihovo najbolje moralno svijetlo. Razlog za to jeste što se mi već suočavamo sa bogatstvom očitih podataka, u formi sudova i drugih pravnih institucija i zvaničnika, i čitave plejade navodno obavezujućih pravnih normi kojih su subjekti tog društva svjesni i koje koriste u svojim svakodnevnim aktivnostima u organiziranju svojih poslova i u rasuđivanju o tome šta da čine. Neovisno od moralne ili druge dobrobiti tih normi, i od moralne ili druge dobrobiti specifičnih institucija i procedura iz kojih one proizilaze, pravo utječe na živote onih koji žive pod njim, i to čini na određene specifične načine koji ga ističu kao vrstu društvene institucije koja jeste. Da pravo ima te efekte, i da ih ima zahvaljujući specifičnom načinu na koji funkcioniše, i neovisno od moralne ili nemoralne sadržine toga o čemu je, temeljna je odlika prava, i načina na koji mi razmišljamo i orijentiramo sebe u odnosu na njega. Mi smo svi svjesni da tamo gdje je pravni sistem u postojanju mi ćemo pronaći specijalne vrste institucija i procedura, i mi smo također svjesni da će pravo funkcionisati kroz te institucije i procedure - u mjeri u kojoj uklanja naše slobode ukoliko mu se ne pokoravamo - bili mi sa njim u moralnoj saglasnosti ili ne, i nebitno da li ono funkcionira tako da pravilno nadgleda i opravdava državnu prisilu ili ne / Moja tvrdnja je, onda, jednostavno ta da je dio našeg zajedničkog razumijevanja prava da gdje god je pravni sistem u postojanju on djeluje kroz specifične institucije i procedure, i da to čini neovisno od toga da li je ono što proizilazi iz tih institucija primjer moralno opravdane državne prinude ili je proglašeno za opće dobro [...] [U]spješna pravna teorija mora adekvatno odražavati i objašnjavati način na koji oni koji su subjekti prava razmišljaju o njemu i razumijevaju ga. Da li mi želimo, ili ne, ići dalje u moralnoj evaluaciji prava, i testirati da li i pod kojim uslovima je ono moralno opravdana društvena prisila, postojanje moćnih vrsta društvenih institucija koje mi smatramo da su drugačije od drugih vrsta društvenih organizacija i koje djeluju na specifične načine - nekada u pravedne svrhe, a nekada u nepravedne svrhe - jeste nešto što je temeljno za način na koji mi mislimo o pravu i kojeg je zbog toga životno važno objasniti." *"''[K]ako'' treba da objasnimo prirodu prava? Odbacujući tezu moralne evaluacije, moralnog opravdanja i korisnih moralnih posljedica, i usvajanjem posredno evaluativnog pristupa pravnoj teoriji koji teži da izabere i objasni važne i značajne odlike prava, bez prejudiciranja pitanja da li one čine ili ne čine pravo dobrim ili opravdanim fenomenom. Šta je svrha tog pristupa? Da produbimo naše razumijevanje centralno važne društvene institucije koja ima sveprisutan utjecaj na naše živote, i da nam posluži kao prosvjetljujuća pretača poduhvatu ocjenjivanja da li, i u kojem smislu, i pod kojim uslovima pravo može biti moralno vrijedno." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Julie Dickson]] {{Wikipedia}} rb79drnr5oyxr7rbm5aaluedmewbry7 0 8419 59595 51411 2020-12-02T19:54:28Z Minä muka 7323 File 59595 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Antonio Gramsci |slika= |tekst uz sliku=''italijanski politički teoretičar'' |datum rođenja=22. januar 1891. |mjesto rođenja=Ales, Italija |datum smrti=27. april 1937. |mjesto smrti=Rim, Italija }} [[File:Gramsci.png|thumb]] *"Pojam [[Pravo|prava]] mora biti bitno obnoviteljski [...] Koncepcija prava morat će biti oslobođena svakog ostatka transcendentnoga i apsolutnog, praktično svakoga moralističkoga fanatizma. Ipak mi se čini da ne može polaziti sa stajališta da država ne "kažnjava" (ako je tak izraz sveden na svoje humano značenje), nego da se bori samo protiv društvene "opasnosti". U stvari, država se mora shvatiti kao "odgajatelj" ukoliko upravo teži da stvori novi tip ili razinu civilizacije [...] Pravo je represivan i negativan vid čitave pozitivne aktivnosti u civiliziranju što je razvija [[država]]. U koncepciji prava moraju biti inkorporirane također "nagradna" djelatnost pojedinca, grupe itd; nagrađuje se zaslužna i pohvalna djelatnost, kao što se kažnjava ona kriminalna (a kažnjava se na originalne načine tako da se navodi na uplitanje "javno mišljenje" kao sankcijski faktor)." (''Bilješke o Makijaveliju, o politici i o modernoj državi'') [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Antonio Gramsci]] {{Wikipedia}} 9x350pn2umylyq2pdyry2zwsdvbtoul 10 8420 61284 61161 2024-05-16T17:06:39Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Šabloni]] to [[Category:Navigacijski šabloni po autorima]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61284 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Djela Arthura Conana Doylea | naslov = Djela [[Arthur Conan Doyle|Arthura Conana Doylea]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = | podaci1 = * ''[[Studija u grimizu]]'' * ''[[Znak četverice]]'' * ''[[Avanture Sherlocka Holmesa]]'' * ''[[Memoari Sherlocka Holmesa]]'' * ''[[Baskervilski pas]]'' * ''[[Povratak Sherlocka Holmesa]]'' * ''[[Dolina straha]]'' * ''[[Njegov posljednji naklon]]'' * ''[[Knjiga slučajeva Sherlocka Holmesa]]'' }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni po autorima]] [[Kategorija:Arthur Conan Doyle|*]] </noinclude> m06yemlyhov9psht3zmn7bxfphhq3j9 0 8421 61162 58859 2024-05-16T13:49:46Z Srđan 4695 61162 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Arthur Conan Doyle |slika= |tekst uz sliku=''škotski doktor i književnik'' |datum rođenja=22. maj 1895. |mjesto rođenja=Edinburgh, Škotska |datum smrti=7. juli 1930. |mjesto smrti=Crowborough, Engleska }} [[File:Conan doyle.jpg|thumb|]] *"Kao što znate, upoznavanje [[Čovječanstvo|čovječanstva]] počinje upoznavanjem [[čovjek]]a." (''[[Crvena nit]]'') {{Wikipedia}} {{Djela Arthur Conan Doylea}} {{DEFAULTSORT:Doyle, Arthur Conan}} [[Kategorija:Arthur Conan Doyle| ]] [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Britanski pisci]] [[Kategorija:Škotski pisci]] hl9cfhgbfxcmmqhjwbmnxi2d490fz3v 0 8422 53738 46028 2014-12-21T14:34:57Z KWiki 2477 53738 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Studija u grimizu |autor =[[Arthur Conan Doyle]] |slika =[[Datoteka:A Study in Scarlet from Beeton's Christmas Annual 1887.jpg|150px]] |tekst uz sliku =''detektivska novela'' |originalni naziv =''A Study in Scarlet'' |datum prvog izdavanja =1887. }} *"U Engleskoj nisam imao nikakve rođake, pa sam bio slobodan kao ptica na grani - onoliko slobodan koliko to čovjek može biti kada ima 11 šilinga i 6 penija dnevno. Prirodno je da sam pod takvim uslovima težio Londonu, velikoj kloaki u koju se slegnu svi ljenjivci i besposličari Carstva. Izvjesno vrijeme stanovao sam u nekom hotelu na Strandu, vodeći beznačajan i jalov život, trošeći onaj novac daleko slobodnije nego što sam smio." (''Dr. Watson, 1. dio, glava I, str. 8'') * Za moj ukus Holmes je nešto suviše naučno, nešto što graniči s hladnom krvoločnošću. Mogu ga potpuno zamisliti kako daje svom prijatelju epruvetu najnovijeg biljnog alkaloida, i to ne iz nekakve zlonamjernosti, već jednostavno da dobije tačan uvid njegovog djelovanja. Da budem pravedan prema njemu, mislim da bi ga isto tako spremno uzeo i sam. Izgleda da je zainteresiran za određena egzaktna znanja. ** Stamford, 1. dio, glava I, str. 11. * Da vidimo kakvi su mi ostali nedostaci. Katkad postanem tmuran i danima ne otvaram usta. Kad sam takav, ne trebate misliti da se durim. Ostavite me samo na miru i brzo ću opet biti kao što treba. A šta sad vi imate priznati? '''Veoma je preporučljivo da se dva čovjeka, prije no što počnu živjeti kao sustanari, upoznaju s lošim stranama onog drugoga.''' ** 1. dio, glava I, str. 14. * '''Kao što znate, upoznavanje [[čovječanstvo|čovječanstva]] počinje upoznavanjem [[čovjek]]a.''' ** Dr. Watson, 1. dio, glava I, str. 15. * Holmes uopće nije bio osoba s kojom bi se teško živjelo u zajednici. Bio je miran i imao ustaljene navike. Poslije 10 sati navečer rijetko kad bi bio na nogama, a svakog dana, bez izuzetka, doručkovao bi i izašao prije no što sam ja ustao. Katkad bi proveo po cijeli dan u hemijskoj laboratoriji, katkad u dvoranama za seciranje, a ponekad opet u dugim šetnjama, i to, izgleda, kroz najgore gradske četvrti. Kad bi dobio napad radinosti, njegovu energiju ništa nije moglo premašiti. Povremeno bi ga spopala neka reakcija i tad bi i po čitave dane ležao na sofi u dnevnoj sobi i tek procijedio pokoju ili se promeškoljio. U tim prilikama primjećivao sam u njegovim očima toliko prazan i sanjiv izraz da bih ga mogao osumnjičiti da se odaje drogama kad mi umjerenost i čistunstvo u cijelom njegovom načinu života ne bi branili takvu pomisao. ** Dr. Watson, 1. dio, glava II, str. 18. * Bio je visok nešto iznad 6 stopa, ali onako pretjerano mršav izgledao je mnogo viši. Oči su mu bile oštre i prodorne, osim u onim periodima obamrlosti koje sam spomenuo: tanak, orlovski nos davao je cijelom njegovom izgledu izraz budnosti i odlučnosti. I brada mu je bila istaknuta i četvrtasta, što je znak čvrstog čovjeka. Njegove ruke, iako stalno isprljane tintom i umrljane kalijem, imale su u dodiru izvanrednu nježnost koju sam često imao prilike primijetiti kad sam ga posmatrao kako postupa sa svojim krhkim hemijskim instrumentima. ** Dr. Watson, 1. dio, glava II, str. 18. * Pa ipak, u nekim područjima nauke bio je izuzetno revnostan, a u svojim ekscentričnim granicama znanje mu je bilo toliko izvanredno obimno i utanačeno da sam koji put ostajao skoro zapanjen nekim njegovim zapažanjem. Niko svakako ne bi toliko naporno radio i stjecao tako iscrpna znanja ako nema u vidu neki određeni cilj. '''Površni čitaoci rijetko se ističu temeljitošću svoga znanja. Niko neće, ako za to nema jake razloge, da opterećuje svoj um sitnicama.<br/> Isto onako izuzetno kao znanje bilo mu je i neznanje.''' O savremenoj književnosti, filozofiji i politici skoro da nije imao pojma. Kad sam citirao Thomasa Carlislea, upitao me najbezazlenije ko je to i šta je uradio. Mom iznenađenju čak nije bilo kraja kad sam slučajno otkrio kako ne zna čak ni za Kopernikovu teoriju ni za raspored Sunčevog sistema. Da neko školovano ljudsko biće u 19. vijeku ne zna kako se Zemlja okreće oko Sunca, činilo mi se nevjerovatnim i nije mi išlo u glavu. ** Dr. Watson, 1. dio, glava II, str. 19. * '''Ja smatram da je čovječiji mozak u početku jedna mala, prazna mansarda u koju treba nagomilati namještaj po svom izboru. Samo budala ubacuje sve otpatke na koje nailazi, tako da zatrpava ono znanje koje bi mu moglo biti od koristi ili se, u najboljem slučaju, izmiješa sa silom drugih stvari, tako da ga teško može dohvatiti. Stručan radnik, međutim, veoma je obazriv u onome što stavlja u svoju moždanu mansardu. Čuva samo ona oruđa koja mu pomažu u poslu, ali tih ima u velikom izboru i drži ih u savršenom redu. Pogrešno je misliti da ta malena prostorija ima neke elastične zidove koji se po volji mogu stezati i rastezati. Vjerujte mi, dođe vrijeme kad pri svakom dodavanju znanja zaboravljate nešto što ste prije toga znali. Prema tome, od najvećeg je značaja da činjenice koje vam ne koriste ne istiskuju one koje vam koriste.'''<br/> - Ali Sunčev sistem - pobunih se ja.<br/> - A šta će mi on, kojeg vraga? - prekide me nestrpljivo - Kažete da se vrtimo oko Sunca. '''Vrtjeli se mi oko Sunca ili Mjeseca, za mene i moj posao ne bi bilo ni gram razlike.''' ** 1. dio, glava II, str. 20. * '''Iz kapi vode neki bi logičar mogao izvući zaključke o postojanju Atlantika ili Nijagare iako ih nije ni vidio ni čuo. Tako i cijeli život predstavlja jedan veliki lanac, čija nam priroda postaje poznata čim upoznamo makar jednu njegovu kariku. Nauka o zaključivanju i analizi, kao i svako drugo znanje, stječe se samo dugim i strpljivim proučavanjem, a život nije dovoljno dug da bi u toj oblasti bilo kojem smrtniku omogućio dostizanje najvišeg mogućeg vrhunca. Prije no što se osvrne na te nematerijalne i umne vidove stvari, koji uključuju velike poteškoće, onaj koji istražuje treba najprije ovladati osnovnim problemima. Prilikom susreta s drugim smrtnikom treba naučiti kako će na prvi pogled uočiti sav historijat njegovog života, njegovo zanimanje ili struku kojoj pripada. Ma kako ovo vježbanje izgledalo djetinjasto, ono izoštrava moć zapažanja i upućuje čovjeka kuda i u šta da gleda. Po nečijim noktima, po rukavu njegovog kaputa, po cipelama, koljenima na pantalanoma, žuljevima kažiprsta i palca, njegovom izrazu lica, po manžetnama na košulji - po svemu tome može se jasno otkriti čovjekov poziv. Skoro je nemoguće pretpostaviti da svi ovi podaci ne bi u punoj mjeri pridonijeli nekom licu koje treba rasvijetliti neki slučaj.''' ** 1. dio, glava II, str. 23-24. * Imam sklonosti prema objema ovim stvarima, i prema zapažanju i prema zaključivanju. Teorije koje sam ovdje iznio, a koje vam se čine tako himerične, u suštini su nevjerovatno praktične, tako praktične da meni o njima zavisi hljeb moj svagdašnji. ** 1. dio, glava II, str. 24. * Ja sam detektiv savjetnik, ako možete shvatiti šta to znači. Ovdje u Londonu imamo mnoštvo državnih detektiva i gomilu privatnih. Ti momci, kad pogriješe, dolaze kod mene, a meni obično uspije da ih navedem na pravi trag. Iznesu mi sve dokaze, a ja sam ih obično u stanju, zahvaljujući svom prepoznavanju historije zločina, usmjeriti na pravi put. Među zlodjelima postoji velika srodnost, pa ako imate pojedinosti o hiljadama zločina u malom prstu, čudno bi bilo ako ne uspijete riješiti i hiljadu i prvi. ** 1. dio, glava II, str. 24-25. * '''Nisam ni slutio da takvi pojedinci postoje van priča.''' ** Dr. Watson o Holmesu, 1. dio, glava II, str. 26. * Danas nema ni zločina ni zločinaca. Kakva je korist onda imati razuma u našem zanimanju? Ja sam, eto, svjestan da ga imam u tolikoj mjeri da bi me mogao učiniti slavnim. Niko među živima niti iko od onih koji su živjeli nije pobrao toliku količinu znanja kao ja. A rezultat? Nema zločina koji treba istražiti ili, u najboljem slučaju, postoje samo neka bijedna nevaljalstva čije su pobude tako providne da su jasne čak i službenicima ''Scotland Yarda''. ** 1. dio, glava II, str. 27. * '''Lakše je to znati nego objasniti zašto znam.''' Kad bi zatražili od vas da dokažete kako su dva i dva četiri, možda biste imali poteškoća, pa ipak ste u tu činjenicu sasvim sigurni. ** 1. dio, glava III, str. 29. * Ja sam najneizlječiviji, najljeniji... vrag koji je po zemlji hodao, hoću reći, kad me to spopadne, jer ima trenutaka kad mogu biti i prilično živahan. ** 1. dio, glava III, str. 31. * '''Osnovna je greška da se izvode teorije prije no što se raspolaže svim dokazima. To ometa donošenje zaključaka.''' ** 1. dio, glava III, str. 32. * '''Ničeg novog nema pod suncem. Sve je bilo već jednom učinjeno.''' ** 1. dio, glava III, str. 36. * Kaže se da je genije onaj koji posjeduje neizmjernu sposobnost da se potrudi - primijeti on, smiješeći se. - Veoma loše kao definicija, ali se može primijeniti na detektivski posao. ** 1. dio, glava III, str. 40. * '''Ništa nije bolje od iskaza prvog očevica.''' ** 1. dio, glava IV, str. 42. * '''Poznato je da mađioničar više ne uživa povjerenje kad jednom otkrije svoj trik''', pa bih se i ja izložio tome da zaključite kako sam ipak na kraju sasvim obična osoba ako Vam previše objasnim svoje metode rada. ** 1. dio, glava IV, str. 44. * Da nije bilo Vas, možda ne bih ni otišao i tako bih propustio najsuptilniju šansu u svom životu: crvenu nit. Šta kažete na to? Zašto da malo ne upotrijebimo i umjetnički žargon? '''Postoji jedna crvena nit zločina koja se provlači kroz bezbojnu historiju života, a naša je dužnost da je razmrsimo, izdvojimo i prikažemo svaki njen djelić.''' ** 1. dio, glava IV, str. 49-50. * Sjećate li se šta je [[Charles Darwin|Darwin]] govorio o [[muzika|muzici]]? On tvrdi da je moć stvaranja muzike i [[ljubav]] prema njoj postojala u ljudskom rodu još mnogo prije no što se pojavila moć [[govor]]a. Možda baš zbog toga ona tako jako utječe na nas. U našoj podsvijesti postoji neodređeno sjećanje na one neprozirne vjekove kad je čovječanstvo proživljavalo svoje [[djetinjstvo]].<br/> - To mu dođe kao neka široka predstava - primijetih ja.<br/> - '''Naše spoznaje moraju biti isto tako široke kao [[priroda]], ako trebaju objasniti samu prirodu.''' ** 1. dio, glava V, str. 52. * Ovu stvar obavija neka tajna koja podstiče [[mašta|maštu]], a '''gdje nema mašte, nema ni užasavanja.''' ** 1. dio, glava V, str. 52. * - Rekao sam Vam da će Gregson i Lestrade, ma šta se desilo, zasigurno pobrati sve plodove.<br/> - To zavisi od toga kako će se dalje razvijati cijela stvar.<br/> - Oh, blaženi Vi, to uopće nije bitno: '''Ako ga uhvate, bit će to zahvaljujući njihovim naporima, a ako pobjegne, bit će to uprkos njihovim naporima'''. To Vam je pismo-glava. Ma šta učinili, uvijek će imati sljedbenike: '''''Un sout trouve toujours un autre sot qui l'admire''''' '''(Svaka budala nađe još veću budalu koja joj se divi).''' ** 1. dio, glava VI, str. 62. * Od jednog ovakvog prosjačića može se iscijediti više nego od tuceta policajaca. '''Ljudima začepi usta već samo prisustvo nekog službenog lica''', dok ovi momčići stižu svuda i čuju sve. A osim toga, bistri su kao suza; jedino što im nedostaje organizacija. ** 1. dio, glava VI, str. 62-63. * '''Veliki duh ništa ne smatra beznačajnim!''' ** 1. dio, glava VI, str. 64. * '''Jedna činjenica, kad se protivi čitavom nizu zaključaka, nesumnjivo pokazuje da se može podvrgnuti nekom drugačijem tumačenju.''' ** 1. dio, glava VII, str. 76. * '''Pogrešno je miješati ono što je neobično s onim što je tajanstveno. Najobičniji zločinac obično je najtajanstveniji jer ne pruža nikakve nove ili posebne pojedinosti iz kojih bi se mogli izvesti neki zaključci.''' ** 1. dio, glava VI, str. 77. * '''Ono što činite za [[život]]a nema važnosti''' - primijeti gorko moj prijatelj. - '''Pitanje je samo jeste li u stanju uvjeriti ljude da ste vi to učinili''' - produži on vedrije. ** 1. dio, glava XIV, str. 144. * Jednom sam već objasnio da ono što nije obično predstavlja putokaz, a ne prepreku. '''U rješavanju ovakvih problema velika je stvar znati zaključivati unazad.''' To je jedno veoma korisno dostignuće, nije nimalo teško, no ljudi ga mnogo ne koriste. U svakodnevnim životnim poslovima korisnije je misliti unaprijed, pa se tako ono drugo zapostavlja. '''Na pedesetoricu koji misle sintetički dolazi jedan koji rasuđuje analitički.''' ** 1. dio, glava XIV, str. 145. * '''Većina ljudi, ako im opišete tok događaja, reći će vam kakav će biti ishod. Oni u mislima spajaju te događaje i iz njih zaključuju da će se nešto odigrati. Malo ima ljudi koji su vam u stanju, oslanjajući se na opis događaja i svoju podsvijest, reći koji su razlozi doveli do samog događaja. To je ta moć na koju ciljam kad govorim o zaključivanju unazad ili analitičkom zaključivanju.''' ** 1. dio, glava XIV, str. 145. * Nema grane u detektivskoj nauci koja je toliko važna, a toliko zapuštena kao što je umijeće prepoznavanja otisaka stopala. ** 1. dio, glava XIV, str. 146. * Ljudi koji umiru od srčanih oboljenja ili usljed nekog iznenadnog prirodnog razloga nikada na crtama lica ne pokazuju uzbuđenost. ** 1. dio, glava XIV, str. 146. * Prisilno uzimanje [[otrov]]a ne predstavlja nikakvu novost u [[historija|historiji]] kriminalistike. ** 1. dio, glava XIV, str. 147. * '''''Populus me sibilat, at mihi plaudo, ipse domi simul ac nummos contemplar in arca''''' '''(Svijet me ogovara, a ja sam sebe tapšem i u svojoj škrinji prebrojavam [[blago]]).''' ** 1. dio, glava XIV, str. 150. == Citirano izdanje == *''Crvena nit'' (2008); ISBN 978-86-86667-24-3 [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Arthur Conan Doyle]] {{Wikipedia}} {{Djela Arthura Conana Doylea}} nnyrt910a1bclt52bjvbzb7n7cjbnez 10 8423 45952 2012-06-10T15:41:39Z KWiki 2477 Kukac je premjestio stranicu [[Šablon:Djela Arthur Conan Doylea]] na [[Šablon:Djela Arthura Conana Doylea]]: Sve se deklinira ;) 45952 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Djela Arthura Conana Doylea]] 7ivd3n63o9wk103yk4txsmp6o9qe5o2 0 8424 45956 2012-06-10T15:51:05Z KWiki 2477 Kukac je premjestio stranicu [[Crvena nit]] na [[Studija u grimizu]] 45956 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Studija u grimizu]] qy5rbcuh0jes350twh9l1f0vxboncae 0 8427 58497 50475 2018-04-07T14:52:39Z 82.102.18.107 58497 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=John Gardner |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski pravni teoretičar |datum rođenja=23. mart 1965. |mjesto rođenja=Glasgow, Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[U] bilo kojem pravnom sistemu, da li je određena norma pravno valjana, i prema tome da li čini dio prava tog sistema, zavisi od njenih izvora, ne od njene meritornosti (gdje njena meritornost, u relevantnom smislu, uključuje meritornost njenih izvora)." (''Legal Positivism: 5 1/2 Myths'') [[Kategorija:Pravo]] {{Wikipedia}} btg0aratdxcekkgebintgi1gvgjww3r 0 8428 53737 53110 2014-12-21T14:28:49Z KWiki 2477 53737 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =''Znak četvorice'' |autor =[[Arthur Conan Doyle]] |slika = |tekst uz sliku =''detektivski roman'' |originalni naziv =''The Sign of The Four'' |datum prvog izdavanja =februar 1890. }} * - Šta je na redu danas? - upitah - morfij ili kokain? <br/>On tromo podiže oči sa stare otvorene [[knjiga|knjige]] štampane goticom.<br/> - Kokain - reče. - Sedampostotni rastvor. Hoćete li probati? ** Glava I, str. 8. * '''Moj [[um]] se buni protiv svake stagnacije. Dajte mi [[problem]], dajte mi [[posao|posla]], najzamršeniju šifru, najzapetljaniju analizu - ja sam tada u svom elementu. U tom slučaju mogu biti i bez vještačkih nadražaja, ali životne jednoličnosti se grozim, žudim za umnim uzbuđenjima. Zbog toga sam i izabrao ovaj izuzetan poziv jer ga na cijelom svijetu više niko ne obavlja.''' ** Glava I, str. 9. * - Zar ste vi jedini amater-detektiv - rekoh podigavši obrve.<br/> - Jedini nezvanični savjetnik za detektivske poslove - odgovori on. - '''Ja sam u istragama posljednja i najviša instanca.''' Kad Gregson, Lestrade ili Athelney Jones ne znaju kuda će - što je, uostalom, kod njih uobičajena pojava - stvar dođe pred mene. Ja pregledam pružene podatke i dajem stručno mišljenje. U takvim slučajevima ne tražim nikakvo priznanje. Moje se ime ni ne pojavljuje u novinama. '''Najveća nagrada mi je sam posao, zadovoljstvo da pronalazim polje rada za svoje posebne sposobnosti.''' O mojim metodama stekli ste i sami nekakvo iskustvo u slučaju Jeffersona Hopea. ** Glava I, str. 9. * '''Detekcija je, ili bi trebala biti, egzaktna nauka i prema njoj bi se trebalo odnositi na isti hladni i neemotivni način. Pokušali ste joj dati romantičnu žicu, što stvara utisak kao da ste preradili neku ljubavnu priču ili bjekstvo u petu Euklidovu teoremu.'''<br/> - Šta ja tu mogu kad je bilo romantično - prigovorih. - Činjenice nisam mogao mijenjati.<br/> - '''Neke činjenice trebale bi biti izostavljene ili, u najmanju ruku, trebao bi se primijetiti tačan smisao za proporciju u odnosu prema njima. Jedina stvar u tom slučaju ([[Studija u grimizu]]) koja zaslužuje biti spomenuta jeste zanimljivo analitičko zaključivanje od posljedica prema uzroku, kojim sam ga uspio rasplesti.''' ** Glava I, str. 9. * On ima keltsku moć brze intuicije, ali mu nedostaje široki vidokrug egzaktnog [[znanje|znanja]], koji je suštinski potreban za dalji razvoj njegovog umijeća. ** Holmes o Françoisu le Villardu, glava I, str. 10. * - Oh, on precjenjuje moju pomoć - reče Sherlock Holmes skromno. - On je i sam izuzetno obdaren. '''Posjeduje 2 od 3 potrebne osobine za idealnog detektiva. Ima moć zapažanja i moć zaključivanja. Nedostaje mu samo znanje, a to će s vremenom doći.''' ** Holmes o Françoisu le Villardu, glava I, str. 11. * Da, ja sam krivac za nekoliko monografija. Sve su stručne prirode. Evo, npr., jedne: "O razlikovanju pepela raznih vrsta duhana." U njoj nabrajam 142 vrste cigara, cigareta i duhana za lule, a razne tabele u boji prikazuju pojedine vrste pepela. Činjenica koja se stalno javlja u krivičnim sporovima, a koja je katkada od najveće važnosti kao vodič. Ako se ispostavi da je ubistvo učinio neko ko puši indijsku lunkahu, onda se očigledno sužava polje istrage. Za jedno iskusno oko između crnog pepela jedne "trihinopoli" cigare i bijelog paperja od tanko sjeckanog duhana postoji razlika kao između kupusa i krompira.<br/> - Posebno ste obdareni za sitne pojedinosti - primijetih.<br/> - Ja samo cijenim njihov značaj. Evo moje monografije o ispitivanju otisaka stopala s nekoliko primjedbi o upotrebi pariškog asfalta kao čuvara otisaka. Evo i čudnog malog djela o utjecaju zanimanja na oblik šake tapacera, mornara, tkača, brusioca dijamanata, rezača pluta i slovoslagača. To je stvar od velikog značaja za detektiva-istraživača, posebno u slučajevima nepoznatih leševa ili pri utvrđivanju prethodnih podataka o kriminalcima. ** Glava I, str. 11. * '''Kad odbacite sve ostale činjenice, ona koja preostane mora biti istina.''' ** Glava I, str. 13; slični izrazi pojavljuju se u ''Znaku četvorice'' (glava VI), ''Avanturama Sherlocka Holmesa'' ("Berilna dijadema"), ''Memoarima Sherlocka Holmesa'' ("Srebrni Plamen"), ''Povratku Sherlocka Holmesa'' ("Slučaj u internatu"), ''Njegovom posljednjem naklonu'' ("Planovi za Bruce-Partingtonovu podmornicu") i ''Slučajevima Sherlocka Holmesa'' ("Izbijeljeni vojnik"). * '''Ja se ne služim nagađanjem. To je šokantna navika. Ona razorno djeluje na sposobnost logičnog mišljenja.''' ** Glava I, str. 15. * I zato, evo kokain. '''Ne mogu živjeti bez umnog rada.''' A za šta bi se drugo i živjelo? Stanite ovdje kraj prozora! Zar je ikada postojao ovako očajan, turoban i beskoristan [[svijet]]? Pogledajte, ova žuta magluština tegli se niz ulicu i prožima ove mrgodne kuće. Ima li čega opipljivijeg i prozaičnijeg? Kakva mi je korist od sposobnosti, doktore, ako nema oblasti na kojoj bih ih mogao primijeniti? '''Zločin je tako nešto obično, postojanje tako nešto obično, na cijeloj Zemlji nema ničeg što ne bi bilo obično.''' ** Glava I, str. 16. * '''Od najveće je važnosti ne dopustiti svom rasuđivanju da bude podložno nečijim ličnim vrijednostima. Za mene je klijent samo jedinka, dio nekog problema. Osjećanja vrijednosti u suprotnosti su s trezvenim razmišljanjem. Uvjeravam vas da je najprivlačnija žena koju sam ikad upoznao bila obješena jer je otrovala troje male djece kako bi se domogla njihovog osiguranja, a najodurniji čovjek koga sam poznavao bio je neki filantrop koji je potrošio skoro četvrt miliona na londonsku sirotinju.''' ** Glava II, str. 22. * Ja ne činim ustupke. Ustupak opovrgava pravilo. ** Glava II, str. 22. * ''"Le mauvais goût mène au crime"'' (Loš ukus vodi u zločin). ** Thadeus Sholto, glava IV, str. 39. * '''Koliko sam Vam puta rekao da, kad eliminirate nemoguće, ono što ostane, ma koliko nevjerovatno bilo, mora biti istinito?''' ** Glava VI, str. 53. * '''Moje metode su Vam poznate. Primijenite ih.''' ** Glava VI, str. 54. ''"Il n'y a pas des sots si incommodes que ceux qui ont de l'esprit"'' (Nema neugodnije budale od one koja ima nešto duha)! ** Glava VI, str. 58. * '''"Wir sind gewohnt, daß die Menschen verhöhnen was sie nicht verstehen" (Navikli smo na to da se ljudi podsmijevaju onome što ne razumiju).'''<br/> - [[Goethe]] je uvijek jezgrovit. ** Glava VI, str. 61. * Kako je divan jutarnji zrak! Gledajte onaj ružičasti oblačak što lebdi kao pero nekog džinovskog flaminga. Rumenilo upravo probija oblake londonske magle. Obasjat će mnogo ljudi, ali niko se među njima ne bavi čudnijom rabotom od vas i mene. '''Ala se u prisustvu velikih, suštinskih sila prirode osjećamo malima zbog svojih sićušnih ciljeva i težnji!''' Kako stojite s Vašim [[Jean Paul|Jeanom Paulom]]?<br/> - Prilično. Došao sam na njega čitajući Carlislea.<br/> - To vam je kao da idete potokom do izvornog jezera. Dao je čudnu, ali duboku opasku, kao glavni dokaz da stvarna [[čovjek]]ova veličina leži u njegovom poimanju koliko je sitan. To ukazuje na moć upoređivanja i procjene, koja je sama po sebi dokaz plemenitosti. Ima mnogo osnova za razmišljanje i u Richteru. ** Glava VII, str. 72-73. * Najvažnija je stvar kod ljudi te vrste da nikad ne pokažete kako su njihova obavještenja od bilo kakve važnosti za čovjeka. Ne postupite li tako, zatvorit će se odmah kao ostrige. Ako ih, naprotiv, slušate protiv volje, čut ćete veoma vjerovatno ono što vam treba! (''ta vrsta'' - siromasi) ** Glava VIII, str. 78-79. * Ne bih im previše pričao - reče Holmes. '''Ženama nikad ne biste trebali potpuno vjerovati - pa ni onim najčestitijim.''' ** Glava IX, str. 87. * '''Jedan od naših najvećih državnika rekao je da je najbolji odmor promjena rada.''' ** Glava X, str. 99. * Pogledajte kako se roji narod pod plinskim svjetiljkama.<br/> - Odlaze s posla iz brodogradilišta.<br/> - Izgledaju kao prljavi odrpanci, ali znam da u svakom od njih tinja po iskrica besmrtnosti, što ne biste pomislili kad ih vidite ovako jadne. '''Čudna je zagonetka čovjek.'''<br/> - Neko ga naziva duhom skrivenom u životinji. - rekoh ja.<br/> - Tu temu dobro razrađuje [[Winwood Reade]] - reče Holmes. '''Čovjek je kao pojedinac nerazrješiva zagonetka, a u gomili, u svom agregatnom stanju, postaje [[matematika|matematička]] izvjesnost. Tako, npr, nikada ne biste mogli reći šta će učiniti jedan čovjek, ali tačno možete predvidjeti na šta je spremna jedna određena gomila. Pojedinci se razlikuju, ali razmjere ostaju iste u postocima. Tako tvrde [[statistika|statističari]].''' ** Glava X, str. 103. * '''[[Ljubav]] je stvar osjećanja i kao takva suprotstavlja se čistom, hladnom razumu, koji ja cijenim iznad svega. Neću se nikad [[brak|ženiti]] da mi srce ne stvori procjep pri odvijanju niti razumnog zaključivanja.''' ** Glava XII, str. 142. * '''''"Schade, daß die Natur nur einen Mensch aus dir schuf, Denn zum würdigen Mann war und zum Schelmen der Stoff"''''' '''(Šteta što je [[priroda]] od Vas stvorila jednog čovjeka; bilo je materijala i za hvale vrijednu ličnost i za nitkova).''' ** Glava XII, str. 143. * - Pa onda je podjela, ustvari, ispala [[nepravda|nepravedna]] - primijetih ja. - Vi ste obavili cijeli posao, ja sam došao do [[žena|žene]], Jones do priznanja, a šta je ostalo Vama?<br/> - Meni - reče Sherlock Holmes - još uvijek ostaje bočica kokaina.<br/> I lijeno podiže svoju dugu, sniježnobijelu ruku da je dohvati. ** Glava XII, str. 143. == Citirano izdanje == * ''Znak četvorice'' (2008); ISBN 978-86-86667-25-0 [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Arthur Conan Doyle]] {{Wikipedia}} {{Djela Arthura Conana Doylea}} l74exn0hsseeh69zsl47nzh5flni8b9 0 8433 61607 53434 2024-05-17T07:46:57Z Srđan 4695 61607 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=George Tsebelis |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki politolog |datum rođenja= |mjesto rođenja=Grčka |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[A]ako želimo da promoviramo promjene, mi trebamo smanjiti kako broj veto igrača, tako i ideološke razmake između njih. Ako se brinemo za političku stabilnost i želimo da očuvamo status quo, trebamo učiniti suprotno. Politički, postoji mnogo načina za očuvanje stabilnosti: povećanje zahtjevanih večina (2/3 ili 3/5 umjesto apsolutne večine, ili pluralnosti), ili obdarenje dvije različite institucije sa veto ovlaštenjima (umjesto jedne ili dvije različite stranke), ili dodati zahtjeve za referendum za ratifikaciju, itd. / Da li želimo promjenu status quo ili ne je politička odluka koja zavisi od naših preferenci, kao i statusa quo. Međutim, historijski konzervativci su željeli očuvati status quo, dok je ljevica željela promjene. Profesionalno, politolozi žele da politički sistem bude sposoban da reaguje na promjene u okolini političkim promjenama, dok bi ekonomisti radije ostavili stvari privatnim činiocima bez vladinog miješanja." (''Veto Players and the Greek Constitution'') ==Djela== *''[[Veto igrači: kako djeluju političke institucije]]'' (2002) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Tsebelis, George}} [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:George Tsebelis| ]] fao7jjm6117xzx4l3kmd2bnaybx7jfi 0 8434 46650 46013 2012-08-27T01:01:13Z Harač 23 46650 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Veto igrači: kako djeluju političke institucije |autor =[[George Tsebelis]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''Veto Players: How Political Institutions Work'' |datum prvog izdavanja =2002. }} *"Ni režimi, ni političke stranke ne mogu sami objasniti karakteristike koje može teorija veto igrača. Uistinu, glavni argument u knjizi je taj da se svaka konfiguracija tradicionalnih varijabli preslikava na jednu specifičnu konstelaciju veto igrača, pa je moguće da su dvije zemlje različite u svim tradicionalnim varijablama (režimi, politički sistemi, izborni sistemi, vrste zakonodavnog tijela, vrste stranaka) a da ipak imaju iste ili slične konstelacije veto igrača. Konstelacije veto igrača su te koje najbolje objašnjavaju zakonodavnu stabilnost, a zakonodavna stabilnost je ta koja utječe na niz drugih politika i institucionalnih karakteristika." *"Ukratko osnovni argument knjige je sljedeći: da bi se promijenile politike (ili, kao što ćemo govoriti u nastavku: promijenio (zakonodavni) ''status quo'' određeni broj pojedinačnih ili kolektivnih aktera moraju pristati na predloženu promjenu. Nazivam takve igrače ''veto igračima''. Veto igrači se određuju u državi ustavom (Predsjednik, Dom predstavnika i Senat u SAD) ili političkim sistemom (različite stranke članovi vladajuće koalicije u Zapadnoj Evropi). Nazivam ove dvije različite vrste veto igrača ''institucionalnim'' i ''stranačkim'' veto igračima. Nudim pravila kojima se identificiraju veto igrači u svakom političkom sistemu. Na temelju tih pravila, svaki politički sistem ima konfiguraciju veto igrača (određeni broj veto igrača, sa specifičnim ideološkim razmacima između sebe, i svaki sa određenom kohezijom). Sve ove karakteristike utječu na niz ishoda koji mogu zamijeniti status quo (''pobjednički niz'' statusa quo, kao što ćemo nazivati niz ovih tačaka). Veličina pobjedničkog niza statusa quo ima specifične posljedice na zakonodavstvo: značajna odstupanja od statusa quo nemoguća su ako je pobjednički niz mali, odnosno, ako je veto igrača mnogo, kada imaju značajne ideološke razmake među sobom, i kada su interno kohezivne. Ovo ću nazivati nemogućnošću značajnih odstupanja od statusa quo ''stabilnošću zakonodavstva''. / Dodatno, političke institucije nizaju veto igrače na specifične načine da bi pravili zakonodavne odluke. Određeni veto igrači koji presenzuju "uzmi ili ostavi" prijedloge drugim veto igračima imaju značajnu kontrolu nad zakonodavstvom koje zamjenjuje status quo. Nazivam takve veto igrače ''postavljačima agende''. Postavljači agende moraju prijedloge učiniti prihvatljivim od drugih veto igrača (u suprotnom prijedlozi će biti odbijeni i status quo će biti očuvan). U stvari, oni će birati između ostvarivih ishoda onaj kojeg najviše preferiraju. Kao posljedica, ovlaštenja postavljanja agende su u obrnutom odnosu prema stabilnosti zakonodavstva: što je veća stabilnost zakonodavstva (manji niz ishoda koji mogu zamijeniti status quo), manja je uloga postavljača agende. U ograničenom slučaju gdje je promjena iz statusa quo nemoguća, nema nikakve razlike u tome ko kontroliše agendu. / Ukoliko znamo sklonosti veto igrača, pozicije statusa quo i identitet postavljača agende (sekvencu pokreta različitih aktera) moramo sasvim dobro predvidjeti ishode zakonodavnih procesa." *"Nudim pravila u skladu s kojima se sve političke institucije (tipovi režima, parlamenti, stranački sistemi, stranke, itd.) prevode u niz veto igrača, odnosno, aktera čija saglasnost se zahtijeva za promjenu statusa quo. Broj i pozicije veto igrača utječu na stabilnost zakonodavstva, odnosno, koliko je teško da se promijeni status quo. Sekvenca u kojoj veto igrači čine svoje odluke (odnosno, ko čini prijedloge kome) djeluje na utjecaj koje ti veto igrači imaju u procesu donošenja odluka. Da li su takvi veto igrači pojedinci ili kolektiviteti utječe na način na koji donose odluke o zakonodavstvu. Ako su pojedinci (kao što je predsjednik, ili monolitna politička stranka) oni mogu lako odlučiti na temelju svojih sklonosti. Ako su kolektiviteti (kao parlament ili slaba politička stranka), pozicija ishoda zavisi od unutrašnjeg pravila donošenja odluka (jednoglasnost, kvalificirana ili prosta većina), i ko kontroliše agendu. Stoga, tradicionalne političke institucije kao što su tipovi režina, ili broj domova u parlamentu, ili broj, kohezija, i ideološke pozicije stranaka, ili pravila donošenja odluka svih ovih aktera biti će prevedene u neku konstelaciju veto igrača, što je pak odrediti zakonodavnu stabilnost političkog sistema." *"[D]ržave sa malo veto igrača proizvode nekoliko značajnih zakona i malo bez-značajnih, dok države sa puno veto igrača proizvode malo značajnih i mnogo bez-značajnih." *"Broj veto igrača pozitivno je povezan sa ukupnim brojem zakona u državi. Ovo stvara očekivanje da se sam koncept "prava" razlikuje od države do države, gdje države sa velikim brojem veto igrača provode više inkrementalno zakonodavstvo. Pozitivni odnos između veto igrača i ukupnog broja zakona i negativni odnos između veta igrača i značajnih zakona implicira sveopći negativni odnos između ukupnog broja zakona i značajnih zakona." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:George Tsebelis]] {{Wikipedia}} 1qx7ytgxgr6w16u4gh3tls9oh2kba71 0 8435 61675 51114 2024-05-17T10:48:47Z Srđan 4695 61675 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Alexander Hamilton |slika= |tekst uz sliku=''američki političar i državnik'' |datum rođenja=11. januar 1755. |mjesto rođenja=Charlestown, SAD |datum smrti=12. juli 1804. |mjesto smrti=New York City, SAD }} *"Pod ograničavajućim ustavom podrazumijevam ustav koji postavlja određena ograničenja zakonodavnoj vlasti, naprimjer, da zakonodavna vlast neće donositi nikakve zakone o lišenju imovine i časti, nikakve ''ex post facto'' zakone i slično. Ovakva ograničenja u praksi se jedino mogu održati posredstvom sudova, čija je dužnost da proglašavaju ništavnim sve akte koji su proitivni očiglednom smislu Ustava. Bez ovoga, sva zadržavanja pojedinačnih prava ili privilegija ne bi ništa predstavljala." (''The Federalist Papers", br. 78'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Hamilton, Alexander}} [[Kategorija:Američki političari]] [[Kategorija:Alexander Hamilton| ]] 00dh9q9y0ov7vb56ql8vcwj0pm3wlw8 0 8436 61938 46498 2024-05-18T09:37:40Z Srđan 4695 61938 wikitext text/x-wiki *"[[Jack Balkin|Balkin]] i [[Sanford Levinson|Levinson]] smatraju ustavno iskupljenje i vjeru kao ukorijenjene u mogućnosti da će Amerikanci jednom pobijediti zlo. ''[[Dred Scott i problem ustavnog zla|Ustavno zlo]]'' zauzima značajno pesimističniji pogled po kojem zlo nikada neće biti pobijeđeno [...] Balkin i Levinson vide taj ustavni projekat privrženim ka našem iskupljenju od zla, kroz ustavno tumačenje ili ustavnu promjenu. ''Ustavno zlo'' vidi taj ustavni projekat privrženim u pronalaženju načina da se nauči živjeti sa zlom, zbog toga što nije vjerovatno da ćemo ikada biti iskupljeni od zla ili zbog toga što je iskupljenje toliko daleko u budućnosti da ne čini Balkin/Levinsonov projekat od pretjeranog značaja za žive." (''Reedeming and Living With Evil'') *"Truhle ustavne pogodbe događaju se onda kada se ''A'' i ''B'' sporazume da će ''B'' učiniti neke ustupke prema ''A'' u zamjenu za ustavno dopuštenje da poriće ''A''-u ono što ''A'' smatra temeljnim pravima. Stvarno truhle pogodbe javljaju se kada se ''A'' i ''B'' sporazume da će ''B''-u biti dopušteno da poriće ono što ''A'' smatra nekim od ''C''-ovih temeljnih prava, ako ''B'' učini druge ustupke prema ''A''. Ustav iz 1787. bio je stvarno truhli ustavni kompromis [...] Nijedna strana u samo truhloj pogodbi ne mora samo-svijesno zahtijevati ustavno zlo. Ustavna zla koja se javljaju mogu biti čisto posljedice teških sporova oko pravde. U poređenju, najmanje jedna strana u stvarno truhloj pogodbi samo-svjesno pristaje da nametne ustavno zlo na stranu koja ne učestvuje [...] Budući da ''A'' nije lično povrijeđen ustavnim zlom koje se nanosi ''C''-u, za ''A'' nije vjerovatno da će umanjiti prirodu tog zla, može olako pristajati na nepromjenjivost tog zla, ili previše olako u cjenkanju prihvatiti to zlo." (''Ibid.'') *"Ustavne privrženosti istaknute u Preambuli nisu poredane. Amerikanci su ustavno dužni da se "postaraju za zajedničku odbranu" isto koliko i za "ustoličenje pravde". Savremena ustavna teorija bila je previše opsjednuta sa drugim na štetu prvog. Jedan problem ove ustavne opsesije sa pravdom jeste odbijanje tretiranja ustavnim kompromise nužne za ostvarenje drugih ustavnih ciljeva." (''Ibid.'') *"Religijski problem zla je ontološki. Kako možemo vjerovati da pravedni, svemoćni Bog postoji u svjetlu očigledne nepravde. Vjerske vođe često insistiraju da mi ne možemo u potpunosti razumjeti božanstvene puteve i sredstva, ali rijetki tvrde da sljedbenici moraju činiti ono što je istinski zlo ukoliko Bog naređuje nepravdu. Božanstvo koje bi naređivalo nepravdu ne bi bilo vrijedno obožavanja i pokoravanja. Problem ustavnog zla je normativan. Niko ne dovodi u pitanje postojanje Ustava Sjedinjenih Država. Bojazan je u osnovama na kojima se mi zaklinjemo na vjernost i pokoravanje ustavu kada nas činjenje toga tjera da učestvujemo u raznim ustavnim zlima. Ukoliko se ne pridržavamo Baelovih naredbi o ljudskom žrtvovanju, zašto bi protivnici smrtne kazne trebali smatrati obavezujućim Osmi Amandman ako ta odredba dopušta smrtnu kaznu?" (''Ibid.'') *"Proroci i političari uživaju nelagodne odnose. Proroci privrženi ustanovljavanju pravde često osuđuju političare koji redovno čine truhle i stvarno truhle pogodbe. Političari privrženu osiguranju unutrašnjeg spokojstva često osuđuju proroke za uznemiravanje mira. [[Sokrat]] je najpoznatiji primjer proroka kojeg su političari pogubili. Sekularni proroci koji su predvoditi Francusku revoluciju uzvratili su uslugu pogubivši brojne političare [...] Društvu trebaju i proroci i političari. Društvo bez proroka je slijepo na nepravde i ravnodušno prema napretku. Društvu bez političara nedostaje stabilnosti koja je nužna za ostvarenje bilo kakve vizije dobrog režima." (''Ibid.'') ==Djela== *''[[Dred Scott i problem ustavnog zla]]'' (2006) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Graber, Mark A.}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Mark A. Graber| ]] d6y6n8tzb5avstha6d5fbbpaw8ky3d9 0 8437 46021 46019 2012-06-24T11:31:51Z Harač 23 46021 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Dred Scott i problem ustavnog zla |autor =[[Mark A. Graber]] |slika = |tekst uz sliku =''spis ustavne teorije'' |originalni naziv =''Dred Scott and the Problem of Constitutional Evil'' |datum prvog izdavanja =2006. }} *"Ustavni teoretičari svih političkih uvjerenja često izražavaju manje interesa u određivanju šta je ustavno nego u činjenju argumenata za koje vjeruju da će pomoći društvenim pokretima koje oni favoriziraju da ostvare željene ustavne ciljeve." *"Problem ustavnog zla tiče se prakse i teorije dijeljenja građanskog prostora sa ljudima posvećenim zlim praksama ili koji se obavezuju na odanost ustavnom tekstu i tradiciji koja je zasićena sa ustupcima prema zlu. Ljudi se obavezuju na odanost ustavima za koje priznaju da su zasićeni zlom kada smatraju da postoje uvjerljivi razlozi za političkom saradnjom sa opskrbljivačima nepravde." *"U režimima pogođenim problemima ustavnog zla, politički subjekti moraju stalno pregovarati o ustavnim značenjima sa protivnicima čija stanovišta shvataju moralno ogavnim. Izazov stvaranja i očuvanja političkih odnosa među ljudima koji imaju suprotstavljene koncepcije pravde zahtjeva da kompromisi budu kovani u svakoj dimenziji političkog života. Trgovanje se javlja oko ustavnih pravila, strukture ustavnih politika, i praksi za rješavanje ustavnih praznina i dvosmislenosti." *"Duboko ukorijenjena ustavna zla, međutim, imuna su na standardne interpretativne obrade. Prošli kompromisi ne mogu uvjerljivo biti ograničeni na nekoliko izolovanih ustavnih pravila. Prethodne akomodacije uobičajeno nude prvacima navodnih nepravdi sredstva za iznalaženje razumnih pravnih argumenata koji tumače ostatak ustavnih dvosmislenosti u njihovu korist, kao i političku moć da osiguraju da takvi argumenti budu barem djelimično uključeni u bilo kakvu buduću ustavnu nagodbu. Prošle akomodacije se također mogu razumijevati kao izražavanje općenitijih ustavnih aspiracija da sporovi oko pravednosti određenih praksi ne trebaju dovoditi u opasnost nacionalno jedinstvo - da sve ustavne kontroverze budu rješavane na načine koji su zadovoljavajući za zagovornike i protivnike osporavane prakse." *"Problem ustavnog zla, ukratko, jeste primarno problem kada i kako građani trebaju akomodirati više nepravde nego što je ustavno nužno pružajući zaštite za gnusne prakse koje nisu jasno zahtjevane ustavnim tekstom ili historijom." *"Teorije '''ustavnog tumačenja''' ne mogu uspješno iskorijeniti ustavno zlo. Kada su političke kontroverze dugo pobuđivale ustavnu zajednicu, centralni pravni zahtjevi svih značajnih sudionika bit će utemeljeni na institucionalnoj, historijskoj, aspiracijskoj, ili drugoj ustavnoj logici [...] Uobičajena ustavna '''politika''' ne može uspješno iskorijeniti ustavno zlo. Ustavna trgovanja u podjeljenim društvima tipično garantuju zagovorniku navodnih nepravdi političku moć nužnu za utjecanje na to kako će se politička i ustavna pitanja koja nastanu nakon ratifikacije rješavati [...] Teorije ustavnog '''autoriteta''' ne mogu uspješno iskorijeniti ustavno zlo. Kompromisi koji čine konstitucionalizam mogućim u podijeljenim društvima stvaraju principe i precedente na koje se može pozivati u podržavaju tvrdnji da je kompromis jedini legitimni način rješavanja ustavnih kontroverzi." *"Konstitucionalizam opsjednut ustavnim pravom prečesto ignoriše to kako su ustavni osnivači ušančili političke interese i vrijednosti dizajnirajući institucije koje privileguju određene politike i političke subjekte. Konstitucionalizam opsjednut originalizmom prečesto ignoriše to kako političke promjene neizbježno frustriraju vizije ustavnih dizajnera. Konstitucionalizam opsjednut pravdom prečesto ignoriše to kako ustavi funkcionišu najbolje stvarajući uslove pod kojima politički poredak može biti očuvan, omogućavajući uobičajenoj politici da bude zabrinuta za pravdu." *"Budući da svi ustavi ostaju kompromisi dokle god se građani ne mogu dogovoriti o kvalitetama dobrog društva, većina ljudi vjerovatno će smatrati da njihov trenutni ustav pruža previše ili premalo zaštite za državne i lokalne interese, imovinu, privatnost, religiju, rasnu jednakost, i druge građanske slobode i prava. U razmatranju koliko zla bi oni tumačili da njihov ustav dopušta, članovi svih ustavnih zajednica moraju konsultovati svoje ustavne aspiracije i razmisliti koliko još zla će oni tolerisati kao cijenu za uživanje kontinuiranih koristi ustavne unije." *"Srž problema ustavnog zla je u tome što se građani ne slažu oko toga koje prakse su ustavno zlo. Ustavne odredbe za koje svi smatraju da su zle (ili glupe) odbacuju se od ustavnih stvaralaca, formalno napuštaju pisanim amandmanima, ili neformalno napuštaju nekom praksom koja može ili ne mora predstavljati amandman. Navodne ustavne nesavršenosti se ratificiraju, održavaju, ili predlažu samo kada mnogo ljudi smatra takve ustavne odredbe ili tumačenja nužnim zlima ili pozitivnim dobrima." *"Ustavne akomodacije za zlo začinju ustavne akomodacije za zlo. Prošli kompromisi generiraju pravnu i političku podršku za kasnije ustavne odluke koje zahtijevaju nepravdu." *"Uspješne ustavne pogodbe i pregovaranja čuvaju mir i mogu posredno smanjiti ustavno zlo [...] Kontinuirana saradnja izlaže zagovornike navodnog zla normativno superiornijim praksama." *"Ustavna zla se uklanjaju samo ustavnim politikama koje ubjeđuju ili neustavnim politikama koje prisiljavaju značajne političke subjekte da napuste zlu praksu." *"Američko iskustvo sa ropstvom pokazuje kako, u pogrešnim rukama ili u pogrešnim okolnostima, sve ustavne teorije rezultiraju u nepravenim zaključcima. Taney je mogao iskoristiti brojne ustavne modalitete da promovira politike koje podržavaju ropstvo ili rasizam, jer su sve forme ustavne logike podobne za stvaranje zlih posljedica. Institucionalni argumenti stvaraju zle ishode kada god izabrani zvaničnici i popularne većine podržavaju zle zakone. Historijski argumenti stvaraju zle ishode kada god ustavni stvaraoci i ratifikatori konstitucionaliziraju zle prakse. Aspiracijski argumenti stvaraju zle ishode kada god ustavni stvaraoci i ratifikatori imaju zle ustavne vrijednosti." *"Ustavno pravo ostaje strukturalno nesposobno za ostvarivanje konsenzualno pravedih ili konsenzualno tačnih odgovora na ustavne kontroverze. Upravo oni faktori koji generiraju društvene pokrete generiraju i razumne ustavne argumente za temeljne vizije tog pokreta. Preduvjeti političke borbe naročito garantuju da će, kada su ustavne kontroverze dugo vremena uzbuđivale društvo, historicisti pronaći određene tvorce [ustava - op.a.] ili prošle sudske precedente kao podršku njihovim političkim nalozima, aspiracionalisti će pronaći političke tradicije koje će ukazivati na to da su njihove voljene vrijednosti također temeljni ustavni principi, a institucionalisti će pronaći dokaze da povoljna sudska kontrola zadovoljava osnovne demokratske standarde. Zahtjevi da zagovornici određenih politika stave više težine na određenu ustavnu logiku samo će promijeniti ravnotežu citiranja u pravnim argumentima, a ne opće političke naloge." *"Lekcije naučene iz Dred Scotta ostaju vitalne. Slučaj može naučiti Amerikance da osobe odgovorne za stvaranje i održanje novih ustava u heterogenim društvima ne mogu biti Linkolnci. Vođe se moraju uobičajeno koncentrirati na očuvanju društvenog mira kroz sporazum o pravilima i procedurama koje obećavaju da generiraju društvene politike prihvatljive značajnim političkim subjektivma za predvidljivu budućnost. Funkcija ustava u očuvanju režima je naročito važna u mnogim Istočno Evropskim, Blisko Istočnim, Azijskim, i Afričkim državama čije stanovništvo uključuje osobite subkulture koje nastanjuju osobite teritorije. Pronalaženje osnova na kojima ti ljudi mogu živjeti zajedno - a ne implementiranje neke vizije pravde - temeljni je ustavni zadatak." *"Dokle god ustavne institucije daju politike koje štite vitalne interese, građani su slobodni da koriste sva ustavna sredstva da učine Ustav "najboljim što može biti"." *"Slučaj za John Bella je jači kako se krećemo od 1860. do 2006., od unutrašnje politike do međunarodnih odnosa. Protivnici će do kraja ljudske historije imati sposobnost da nanesu katastrofalnu štetu jedni drugima kada god nisu sposobni da riješe sporove oko pravde na miran način. Mir će doći na Bliski Istok i druge problematične regione samo kada ključni politički subjekti na svim stranama budu voljni da prihvate politike koje smatraju da krše temeljna ljudska prava i žrtvuju važne interese. Posljednja najbolja nada čovječanstva jeste da će uslovi početno nepravednih nagodbi biti dovoljni da vremenom dovedu do boljeg svijeta. Sadašnji konstitucionalisti koji preferiraju borbu do smrti u ime pravde vjerovatno će svijet osloboditi izopačenosti samo oslobađajući svijet od ljudskih bića." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Mark A. Graber]] {{Wikipedia}} ob8lotf27zrmuldi8s70n0t5xihd601 0 8438 46027 46026 2012-06-24T20:45:37Z KWiki 2477 46027 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =''Baskervilski pas'' |autor =[[Arthur Conan Doyle]] |slika = |tekst uz sliku =''detektivski roman'' |originalni naziv =''The Hound of the Baskervilles'' |datum prvog izdavanja =1902. }} * Smatram za dužnost da kažem da ste u [[knjiga]]ma u kojima ste moje skromne podvige tako ljubazno opisivali isuviše potcijenili vlastite sposobnosti. Vi možda niste neka velika [[svjetlost]], ali palite druge svjetlosti. '''Ima ljudi koji, istina, nisu geniji, ali su obdareni značajnim darom da podstrekavaju [[genije]] drugih ljudi.''' ** Holmes o dr. Watsonu, glava I, str. 10. * Kad kažem da mi vi dajete podstreka, mislim, bit ću iskren, da me svojim pogrešnim zaključcima često dovodite do [[istina|istine]]. ** Holmes o dr. Watsonu, glava I, str. 10-11. * Znate moju metodu. Primijenite je. ** Glava I, str. 11. * Sad, Watsone, dolazi dramatični sudbinski trenutak. Čujete korake na stepenicama. On ulazi u vaš [[život]] i vi ne znate nosi li vam [[dobro]] ili [[zlo]]. Šta želi dr. James Mortimer, [[čovjek]] od [[nauka|nauke]], od Sherlocka Holmesa, specijaliste za [[zločin]]e?... Naprijed! ** Glava I, str. 14. * Učenik na polju nauke, g. Holmes, početnik koji skuplja školjke na obali velikog nepoznatog [[more|mora]] [[svemir]]a. ** Dr. Mortimer, glava I, str. 15. * Vi me neobično zanimate, g. Holmes. Nisam kod vas jednostavno očekivao takvu dolikokefalnu lobanju i jedno takvo izrazito supraorbitalno razvijeno čelo. Nemate li ništa protiv toga da prstima opipam vašu lobanju? Gipsani model vaše lobanje, poštovani gospodine, bio bi ukras svakog antropološkog muzeja sve dok ne bude mogao steći original. Ne želim reći ništa neprilično, ali priznajem: meni se sviđa vaša lobanja. ** Dr. Mortimer o Holmesu, glava I, str. 15-16. * Tom proviđenju, sinovi moji, ja vas preporučujem i [[savjet]]ujem vam da budete obazrivi, da se čuvate močvare u onim tamnim časovima kada zli dusi caruju. ** Glava II, str. 24. * Dosad sam svoja istraživanja ograničavao na ovaj [[svijet]]. Koliko su mi moje skromne snage dopuštale, borio sam se protiv zla. Ali da se upustim u borbu i s ocem svega zla, bio bi možda isuviše častoljubiv podvig. ** Glava III, str. 39. * Znao sam da je potpuna usamljenost vrlo potrebna mome prijatelju u tim časovima najintenzivnijeg razmišljanja kad mjeri [[vrijednost]] svakog djelića dokaza, cijeni razne teorije, jednu prema drugoj, i izvodi zaključke, značajne i beznačajne. ** Glava III, str. 42-43. * Čim sam otvorio vrata, moja prva misao bila je da je izbila [[vatra]] jer je sobu toliko ispunio [[dim]] da se jedva vidjela svjetlost lampe na stolu. Ipak, kad sam ušao u sobu, primijetio sam da se varam. Bio je to samo ljuti dim jakog duhana koji mi je, jednostavno, stezao gušu, te sam se morao nakašljati. Kroz dim sam u nejasnim konturama vidio Sherlocka Holmesa, koji je s crnom zemljanom lulom u zubima, obučen u sobnu haljinu, udobno sjedio u naslonjaču. Nekoliko smotaka papira ležalo je oko njega.<br/> - Da nisi nazebao, Watsone? - upita on.<br/> - Ne, nego ovaj otrovni zrak.<br/> - Hm, kad baš reče, i meni se čini da je zaista dosta gust.<br/> - Gust?!... Nepodnošljiv je!<br/> - Otvori onda prozor! ** Glava III, str. 43. * Zaista ste toliko neiskusni, Watsone, da je zadovoljstvo za mene da svoje slabe sposobnosti malo isprobam na vama. ** Glava III, str. 43. * '''Svijet je pun razumljivih stvari koje niko živ nikad ni slučajno ne primjećuje.''' ** Glava III, str. 44. * - Šta misliš gdje sam ja bio?<br/> - Isto tako cijelog dana kod kuće.<br/> - Naprotiv, bio sam u Devonshireu.<br/> - [[Duh]]om.<br/> - Tako je. Moje [[tijelo]] ostalo je u ovom naslonjaču i, kao što sa žaljenjem primjećujem, za [[vrijeme]] mog odsustva popilo je dva velika ibrika [[kahva|kahve]] i uništilo nevjerovatnu količinu duhana. ** Glava III, str. 44. * - Izgleda da je to jeziva okolina.<br/> - Da sasvim priliči velikom zločinu. Kad bi se [[đavo]] ikada poželio umiješati u ljudske stvari...<br/> - Zar ste i vi skloni natprirodnim objašnjenjima?<br/> - Oruđa đavolova mogu biti od mesa i [[krv]]i, zar ne? ** Glava III, str. 45. * Dosta je čudno, ali ja nalazim da mi koncentrirana atmosfera pomaže za koncentriranje misli. Još nisam dotle došao da se zavučem u sanduk da bih bolje mislio, ali to bi svakako bilo logično ostvarenje mog uvjerenja. ** Glava III, str. 45-46. * Za moje oči, između fino složenog uvodnog članka u ''Timesu'' i nečistog sloga nekog večernjeg lista od pola penija ima isto toliko razlike kao za vas između crnačke i eskimske lobanje. '''Razlikovanje pojedinih vrsta slova ubraja se u osnove znanja jednog stručnjaka koji naučno misli.''' Moram vam ipak priznati da sam jednom, u svojoj sasvim ranoj mladosti, pomiješao ''Leeds Mercury'' s ''Western Morning Newsom''. Ali uvodni članak u ''Timesu'' u potpunosti je karakterističan i ove riječi nisu mogle biti uzete ni iz čega drugog. ** Glava IV, str. 52. * ''Times'' je list koji čitaju isključivo obrazovani ljudi. ** Glava IV, str. 53. * '''Bolje reći, u oblast u kojoj vagamo između raznih mogućnosti i odlučujemo se za najvjerovatniju. To je naučna upotreba mašte''', ali uvijek imamo neku materijalnu bazu odakle počinjemo sa špekulacijama. ** Glava IV, str. 54. * Sherlock Holmes je u velikoj mjeri imao dar da po svojoj slobodnoj volji odmara duh. Iduća 2 sata kao da je potpuno zaboravio na zagonetan slučaj u čije smo tajne bili zapleteni i mirno posmatrao [[slika|slike]] moderne belgijske škole. Čak i kada smo napustili galeriju, govorio je, sve dok nismo stigli do hotela, isključivo o [[umjetnost]]i, o kojoj je on, uzgred budi rečeno, imao sasvim barbarske pojmove. ** Glava V, str. 67. * Kad se čovjek raspituje za jednog poznanika, često ima priliku naći drugog. ** Glava V, str. 68. * '''Ništa nije tako stimulirajuće kao slučaj u kojem sve ide protiv vas.''' ** Glava V, str. 77. * - Ali brinem se...<br/> - Zbog čega?<br/> - Zbog toga što tebe tamo šaljem. To je neprijatna stvar, Watsone, vrlo neprijatna i opasna stvar i što je više ispitujem, sve mi se manje sviđa. Da, dragi moj [[prijateljstvo|prijatelju]], vi ćete se možda [[smijeh|smijati]], ali, tako mi časti, [[radost|radovat]] ću se ako vas opet vidim živog i [[zdravlje|zdravog]] ovdje, u Baker Streetu. ** Glava V, str. 81. * Ne tražim od vas ništa drugo nego da mi saopćavate činjenice. Ostavite meni da sklapam teoriju. ** Glava VI, str. 82. * Zaista je neobična ova močvara! - kazao je on gledajući duge brežuljke s fantastičnim šiljastim krunama granita. - Nikad nije čovjeku dosadno da gleda tu močvaru. I ne slutite kakve čudesne tajne ona krije! Tako je široka, tako pusta i tako tajanstvena... ** Glava VII, str. 105-106. * Život je postao nalik toj velikoj grimpenskoj močvari s njenim mnogobrojnim mjestima živoga blata u koja čovjek može utonuti. I nigdje vođe da pokaže put! ** Dr. Watson, glava VII, str. 116-117. * Za sebe mogu reći da sam danas bio mudar kao [[zmija]] jer, kad me Mortimer počeo salijetati svojim pitanjima, upitao sam ga, onako sasvim uzgred, kojem tipu pripada glava starog Franklanda. Posljedica je bila da sam cijelog ostatka našeg puta slušao samo o frenologiji. Da, nisam ja uzalud godinama živio sa Sherlockom Holmesom. ** Glava X, str. 172. * Po odijelu je izgledao kao bilo koji turist koji je posjetio močvaru i sa svojom mačijom ljubavlju prema ličnoj [[čistoća|čistoći]] uspio je postići da mu brada bude tako obrijana, a rublje tako čisto kao da je u svom stanu u Baker Streetu. ** Dr. Watson o Holmesu, glava XII, str. 197-198. * Ništa lakše nego ući u trag nekom [[učitelj]]u. ** Glava XII, str. 204. * '''Nije u pitanju šta mi znamo nego šta možemo dokazati.''' ** Glava XII, str. 211. * Odjednom je skočio, zavrtio se oko sebe i nasmijao, pa prodrmao moju ruku. Zar je to mogao biti onaj moj ozbiljni, u sebe povučeni prijatelj? '''Da, da, postoje zaista skrivene vatre u ljudima.''' ** Glava XII, str. 212. * '''Ne može čovjek uvijek imati uspjeh kojem se nada. Za istragu su potrebne činjenice, a ne [[bajka|bajke]] i legende.''' ** Glava XII, str. 216. * Za sve ostale bio je [[ubica]], stavljen izvan [[zakon]]a, ali za nju je ostao još onaj nekadašnji veseli mali dječak, koji se svojom ručicom tako čvrsto držao za ruku svoje velike sestre. '''Zlo je, zaista, kad čovjek nema barem jednu [[žena|ženu]] koja će ga oplakivati.''' ** Glava XIII, str. 220-221. * Izvinite što se jedan ljubitelj umjetnosti na trenutak zaboravio diveći se umjetničkom djelu - rekao je on pokazujući rukom slike koje su visile na suprotnom zidu. - Watson, istina, tvrdi da se ja ni najmanje ne razumijem u umjetnost, ali to je čista [[ljubomora]], pošto se moja načela ne slažu s njegovima. Ali ovo je zaista čitava zbirka vrlo lijepih slika. ** Glava XIII, str. 223. * Kad vidim neku sliku, znam da li je dobra ili ne, a ove ovdje vrlo su dobre. ** Glava XIII, str. 223. * Ja sam izvježbao svoje [[oči]] da na licu gledaju samo crte, a ne kosu, [[šešir]] i ostale krpe. '''Ko želi tragati za zločinom mora prije svega prozreti svako prerušavanje.''' ** Glava XIII, str. 225. * Uhvatili smo ga, Watsone, uhvatili i mogao bih se zakleti da će se on još prije sutrašnje večeri koprcati u našoj mreži, baš kao neki dragi [[leptir]]. Jedna igla, komadić pluta, ceduljica i mi ćemo ga imati u svojoj zbirci u Baker Streetu.<br/> Okrenuvši se od slike, prasnuo je u smijeh. Rijetko sam ga čuo da se glasno smije, a kad bi se smijao, to je značilo vrlo lošu stvar za onoga kome je smijeh bio namijenjen. ** Glava XIII, str. 226. [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Arthur Conan Doyle]] {{Wikipedia}} {{Djela Arthura Conana Doylea}} g86bqf9toiiswugdx21fdshgm6xe3cd 0 8441 61959 46044 2024-05-18T09:51:03Z Srđan 4695 61959 wikitext text/x-wiki *"Zakone donose muškaraci i žene, i činjenica da smo ih imali toliko dugo dokazuje da smo sposobni da ih stvorimo. Postoji, međutim, nešto oko prava što čini ovaj odgovor manje jednostavnim nego što se doima: kao društveno artifakt, pravo također treba da nas ''obavezuje''. Zajednica ove dvije odlike je u korijenu preovladavajuće zabrinutosti onih koji nastoje da daju objašnjenje prirode prava: kako nas pravo može obavezivati, ako zavisi od promjenjivih volja i prohtijeva bilo koga ko se nađe u poziciji da obnaša političku vlast? U temelju ove zabrinutosti jeste ideja da je tvrdnja prava o njegovoj obaveznosti održiva samo ako neki oblik nužnosti preporučuje pravo kao poželjni okvir za organizaciju našeg društva. A gdje da nađemo tu "pohvalnu nužnost" ako su muškarci i žene jedini autori, bez bilo kakvog drugog jemca, njihovih sopstvenih zakona? Kakvu vrstu autoriteta bi ti zakoni imali, koji bi bili na milosti promijene volje njihovih subjekata (i autora)?" (''[[Pravne norme i normativnost: esej o genealogiji]]'') ==Djela== *''[[Pravne norme i normativnost: esej o genealogiji]]'' (2006) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Delacroix, Sylvie}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Sylvie Delacroix| ]] cj2kf203goicckz3i6o9jniqysdoz9l 0 8448 46235 46234 2012-07-22T11:11:50Z Harač 23 46235 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pravne norme i normativnost: esej o genealogiji |autor =[[Sylvie Delacroix]] |slika =''spis pravne teorije'' |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Legal Norms and Normativity: An Essay in Genealogy'' |datum prvog izdavanja =2006. }} *"[[Zakon]]e donose muškaraci i žene, i činjenica da smo ih imali toliko dugo dokazuje da smo sposobni da ih stvorimo. Postoji, međutim, nešto oko [[Pravo|prava]] što čini ovaj odgovor manje jednostavnim nego što se doima: kao društveni artifakt, pravo također treba da nas obavezuje. Zajednica ove dvije odlike je u korijenu preovladavajuće zabrinutosti onih koji nastoje da daju objašnjenje prirode prava: kako nas pravo može obavezivati, ako zavisi od promjenjivih volja i prohtijeva bilo koga ko se nađe u poziciji da obnaša političku vlast? U temelju ove zabrinutosti jeste ideja da je tvrdnja prava o njegovoj obaveznosti održiva samo ako neki oblik nužnosti preporučuje pravo kao poželjni okvir za organizaciju našeg društva. A gdje da nađemo tu "pohvalnu nužnost" ako su muškarci i žene jedini autori, bez bilo kakvog drugog jemca, njihovih sopstvenih zakona? Kakvu vrstu autoriteta bi ti zakoni imali, koji bi bili na milosti promijene volje njihovih subjekata (i autora)?" *"U mom pokušaju definiranja koncepta normativnosti kako se primjenjuje na pravo, precizirala sam dva različita 'nivoa' na kojima neko može postaviti definiciju pravne normativnosti. Razlikovanjem između sposobnosti prava da upravlja ponašanjem i mogućnosti prava da stvara dužnosti, tvrdila sam da naše objašnjenje pravne normativnosti dobija formu u pokušaju artikuliranja 'rascjepa' između ova dva nivoa. Kada su razlozi koje nudi pravo dovoljno snažni da stvore dužnosti? Ako se hoće ostaviti ikakav prostor za ideal građanske odgovornosti, odgovor se mora oblikovati u terminima moralne legitimnosti: zahtjev prava za našom obavezanošću, o nametanju dužnosti nama, uspješan je ako se doživi kao legitiman, ako se smatra da promovira ideale ili vrijednosti koje mi želimo da pravo njeguje. [[Joseph Raz|Razov]] način izražavanja ove ideje leži u 'uobičajenoj tezi opravdanja': pravo se smatra legitimnim, i prema tome obaveznim, ako njegovo 'rješenje-prečica' za kompleksna balansiranja svih razloga koji se primjenjuju na pojedinca stvarno dopušta njoj da se povinuje zahtjevima 'ispravnog razuma'. / Po ovom gledištu, onda, ne može se objasniti normativnost prava samo ukazujući na njegovu mogućnost nuđenja razloga koji su sposobni da učestvuju u nečijim praktičnim promišljanjima. Jer, ako ti razlozi nisu nikada dovoljno jaki da stvore dužnosti, ako zahtjev prava za našom obavezanošću uvijek biva pobijeđen od drugih zahtjeva, bili oni moralne ili razborite prirode, postojao bi osjećaj nelagode u smatranju prava normativnim, i možda daljim njegovim smatranjem kao prava ''tout court''. Moglo bi biti primamljivo, iz ove perspektive, izjednačiti koncept dužnosti i normativnosti: pravo je normativno ako uspijeva u nametanju dužnosti nama. Nedostatak postavljanja definicije pravne normativnosti tako visoko, međutim, jeste da ili ugrožava mogućnost i relevantnost moralnog ocjenjivanja prava, ili ono pretpostavlja da pravo može samo biti isprekidano normativno (tj. kada god ne uspije u svom zahtjevu za nametanjem dužnosti nama, ono prestaje biti normativno). / Radije nego 'postavljanjem' definicije pravne normativnosti na bilo koji od ova dva nivoa (upravljanje ili dužnost), ja sugerišem [...] da nam je bolje da zamišljamo pravnu normativnost kao ''dinamički'' koncept koji dobiva svoj oblik i značenje iz sukoba sa obzirima koji su prvi izazvali njegov nastanak, to jeste, zahtjevima moralnosti i razboritosti. Kada se suoči sa ovim zahtjevima, razlozi koje nudi pravo mogu ponekad, u bilanci, ne uspjeti da stvore dužnosti. Daleko od toga da pravu oduzimaju njegovu normativnu snagu, može se svaki takav izazov pravnoj legitimnosti smatrati prilikom za ponovno oblikovanje građe moralnih i društvenih očekivanja koji uslovljavaju i definiraju normativnu dimenziju prava (pod pretpostavkom, naravno, da institucionalna struktura prava ostane dovoljno fleksibilna da bude u mogućnosti da integrira izričaje neslaganja)." *"Općenito govoreći, '[[norma]]tivnost' je prikladna riječ za iskoristiti kada god neko želi da ukaže na onaj dio našeg iskustva koji nije neposredna posljedica onoga što se nalazi ''u'' svijetu, već, suprotno, na neki način čini tvrdnje o tome kako svijet ''treba'' da bude." *"Ako ni jedno od pravila koje čine pravni sistem nikada nije poštovano, mi ne bi govorili više o pravu. Isto se odnosi i na [[moral]]: ako ni jedno od njegovih pravila nikada ne bi ''imalo'' zahtjeve prema našem ponašanju, mi ne bi govorili o moralnosti. Suštinski dio našeg razumijevanja prava ili moralnosti sastoji se u tome što su oni ''normativni'' u smislu koji se razlikuje od puke gramatičke formulacije u obliku "treba". Pravna i moralna pravila u stvari imaju, ili barem teže da imaju, ''opravdane'' zahtjeve prema našem ponašanju ili sudovima." *"U pravnoj teoriji, ovo razlikovanje je potrebno držati na umu jer se ista riječ 'normativno' alternativno (i često nasumično) koristi ili da bi opisala činjenicu da pravo mora biti 'sposobno da se koristi kao vodić' ili da se ukaže na činjenicu da zahtijevi prava moraju biti smatrani obaveznim od barem dijela stanovništva. U prvom smislu korištenja termina 'normativno', normativna dimenzija prava samo je odlika koja je imanentna njegovom preskriptivnom karakteru: oglas koji poziva nekoga da nosi najaktuelniji dizajn ljubičastih šešira ne razlikuje se ni na koji temeljni način od pravnog zahtjeva da neko plati svoje poreze: oboje imaju mogućnost da budu korišteni kao smjernica. Definiranje normativne dimenzije prava upućivanjem na njegov ''obavezujući'' karakter, u suprotnosti, ograničava domen normativnog samo na one izjave trebanja koje su nekako uspjele u tome da budu obavezujuće. Ovo ograničenje područja zahtijeva razvijanje neke priče, koja objašnjava šta može ili uslovljava uspjeh navodne normativne tvrdnje prava." *"Ključ u razumijevanju normativne dimenzije prava leži u artikulisanju rascjela između dva 'nivoa' na kojima neko može iznijeti svoju definiciju normativnosti: usmjeravanje ili obaveza. Kada su razlozi koje pravo nudi na temelju svoje sposobnosti da usmjerava ponašanje 'dovoljno jaki' da bi se smatrali obaveznim? Ukoliko se treba pridati ikakva težina idealu građanske odgovornosti, odgovor se mora dati u pojmovima legitimnosti: razlozi koje pravo daje su konačni, i prema tome dobijaju obaveznu snagu, ako se smatra da pravo promovira niz moralnih i razboritih obzira suštinskih za 'dobar' način zajedničkog života. Kada se suoči sa zahtjevima moralnosti ili razboritosti, razlozi koje nudi pravo mogu neuspjeti, za određenog pojedinca u određeno vrijeme, da stvore obaveze. To ne mora pravu uskratiti njegovu normativnu snagu. / Iako postoji minimalna mjera u kojoj pravo mora uspjeti u tvrdnjama koje čini, to ne mora podrazumijevati da pravo uvijek i nužno mora 'uspješno' stvarati obaveze da bi ostalo normativno. Definiranje pravne normativnosti samo ukazivanjem na sposobnost prava da usmjerava ponašanje nije dovoljno. Izjednačavanje koncepata obaveze i normativnosti, s druge strane, jednako je problematično, jer ignoriše način na koji pravodobno ispitivanje normativne snage prava može uistinu doprinijeti njegovom obnovljenom zamahu. Snaga prava da nas obavezuje vezana je za ''poduhvat'' koji cilja na poticanje ka određenom načinu zajedničkog života. Taj poduhvat je takav da se mijenja, evoluira shodno promijenjivim i često sukobljenim vrijednostima koje karakteriziraju pluralističko društvo. Poražavanje normativne tvrdnje prava u ime nekog moralnog ili razboritog obzira može, iz ove perspektive, da doprinese tekućem razmatranju i debati koja je nužna da održi pravnu normativnost 'živom', u dodiru sa građom koja je prvobitno potakla njegov nastanak: promijenjivi zahtjevi moralnosti i razboritosti." *"Mogu se skicirati dva temeljno različita puta rješavanja problema pravne normativnosti. Između rješenja koje se sastoji u lociranju izvora pravne normativnosti u transcendentalnom konceptu Dobra, i onog koji se u suštini oslanja na ljudsku aktivnost da bi objasnio nastajanje i mogućnost obavezujućeg prava, postoji veliki konceptualni rascjep kojeg ne može premostiti jedan autor ili u jednom periodu vremena." *"U suprotnosti sa preovladavajućim trendom u pravnoj teoriji koji usvaja ono što sam nazvala "pristup nizvodno" normativnom pitanju, genealogija pravne normativnosti gleda u ispravnom pravcu; njen cilj je da ispita šta uslovljava mogućnost prava kao normativnog fenomena. Njena ambicija nije, međutim, da pronađe početnu tačku pravne normativnosti. Genealogija po definiciji polazi iz svijesti nemogućnosti pronalaska 'nulte tačke' predmeta svog istraživanja. Njena ambicija jeste da slijedi društvene i kulturalne činioce koji su doprinijeli nastanku fenomena koji se razmatra. Činivši to, njena nada nije da pronađe neki 'utemeljujući princip' koji bi ponudio neki definitivni osnov za taj fenomen, već da baci novo, izazovno svjetlo na njega." *"Izazov, drugim riječima, jeste premošćavanje naizgled provalije između vanjske slučajnosti prakse stvaranja prava i nužnosti do koje navodno treba da dovede: ako nas treba ''obavezivati'', ako treba da preživi naše buduće hirove i nametne neku ne-opcionalnu formu ponašanja, pravo mora za sebe priznati neki snažniji oblik nužnosti od slučajnih preferencija onoga ko se trenutno nađe u poziciji da stvara pravo. Ili barem tako izgleda argument. Ovaj izazov je ključan u razumijevanju evolucije koncepta pravne normativnosti kroz stoljeća: dok su se njegovi dostupni odgovori mijenjali, uslovi pod kojima je problem nastao nisu." *"[N]edostupnost ove dvije vrste metareferenata (božanstvenog supotpisa, i 'Nacije') nije morala voditi zaključku da se pravni kontinuitet morao održati po svaku cijenu. Ako jeste, za neke ljude barem, to je iz razloga dugotrajne i nesretne tradicije koja drži da je stvaranje novog ustava 'ravno stvaranju novog univerzuma'." *"Kao geneologija, moja priča o pravnoj normativnosti ne traži njegovu početnu tačku, već prije pokušava da označi različite činioce koji doprinose njenom nastanku. Kao takva, ona nije istinski zainteresovana za 'pred-pravnu hipotezu', već prije za hipotezu 'suspenzije pravne normativnosti', ukazujući na te isprekidane periode vremena kada je politička situacija vodila zbacivanju postojećeg pravnog poretka. Ovi - relativno rijetki - trenuci nude korisnu 'laboratorijsku situaciju' u kojoj privremeno odsustvo pravnog poretka dopušta pravnom teoretičaru da posmatra, kroz leće historije, različite činioce za koje se smatra da doprinose (re)konstrukciji pravne normativnosti. Ove revolucionarne situacije ne trebaju, međutim, biti pogrešno smatrane za jedini mogući 'prozor' za razumijevanje pravne normativnosti i njenih uslova mogućnosti. U zdravom pravnom sistemu, do pravne normativnosti se dolazi svaki dan, kroz sudske slučajeve, popularne debate, učešće u procedurama, itd." *"Interakcija pojedinaca unutar društva dovesti će do različitih vrsta žudnje. Pored onih očito fizičke prirode, postojat će također žudnje koje se odnose na sliku-o-sebi pojedinca (žudnje za dobrim ugledom, na primjer) i žudnje u vezi sa mogućnošću ispunjenja sopstvenih projekata bez ikakvih mješanja, kao i mogućnošću osiguranja plodova tih projekata. Te žudnje, jednom kada su koordinirane, dovesti će do nastanka formalnih i neformalnih pravila. Nema ništa tipično pravno u ovom scenariju. Ono što se čini da karakteriše pravni sistem kao posebnu vrstu normativnog poretka jeste određena vrsta sofisticiranosti, kao skupa pravila organiziranih oko nekog meta-pravila ili 'prâvila o pravilima'. Ova formalna karakterizacija, međutim, ni ne počinje da objašnjava razloge zašto mi pribjegavamo pravu kao posebnoj formi društvene organizacije. Dok je lako ukazati na formalne prednosti prava i pokazati način na koji on može uveliko poboljšati 'primitivnu' disciplinarnu strukturu, na primjer, priča tu ne može stati. Možemo tek početi da dobijamo ideju o tome zašto se ljudi pridržavaju pravnih standarda i tretiraju ih kao normativne ako budemo ciljali ka širokoj, sveobuhvatnoj slici različitih aspiracija koje zajednica može težiti da ostvari kroz pravo. Iako su zavisne od kulture, ove aspiracije ne mogu se uobičajeno redukovati na puku želju da se osigura mogućnost ne-nasilne društvene interakcije. Kakva god da je njena sadržina, čini se da postoji programatski element koji treba da enkapsulira ono što određeno društvo vidi kao 'bolji' način zajedničkog života. Oslanjajući se na mogućnost mirne koegzistencije kao pretpostavke, ovaj programatski element ''tipično'' kombinira instrumentalne obzire i moralne vrijednosti i podupire, kao takav, nastojanja zakonodavca da bude doživljen legitimnim. Nebitno da li to nastojanje podcrtava nastanak novog pravnog poretka ili teži da očuva postojeći, oblik kojeg uzima ključan je za razumijevanje pravne normativnosti. / Dva elementa su prema tome centralna za razumijevanje nastanaka prava kao 'institucionalizovanog', posebnog oblika normativnosti. Prvo, tu je 'građa' iz kojeg pravo nastaje: prožetog kako sa instrumentalnim obzirima (kao što su poboljšanje efikasnosti disciplinarne strukture) tako i moralnim aspiracijama, drugi oblici normativnosti su uvijek već utkani u njega. Te druge, već postojeće norme nude građu iz koje ljudi koji su uključeni u nastanak pravnog poretka će morati crpiti sredstva nužna za utvrđivanje pravne legitimnosti. 'Transparentna pozitivnost' prava uistinu sklona je da izazove povećan obzir za stvaranjem svoje legitimnosti na način koji će pogodovati tome da bude 'uspješno normativan'." *"Sada mogu postojati, i moraju postojati, mnoge situacije u kojima se obavezujuća snaga prava priznaje 'na kredit', na osnovu autoriteta prava kao društvnog pravila. U takvim slučajevima, djelovanje pravne normativnosti može se označiti kao 'pre-empcija' promišljanja o nizu razloga koje bi pojedinac inače uzeo u obzir, da je promišljao o najboljem načinu djelovanja. Ova isključujuća snaga se može, međutim, smatrati 'površinskim fenomenom' čija održivost zavisi od periodičnog 'provjeravanja' od strane subjekata prava. Određivanje frekventnosti i učestalosti ove temeljne potrebe za promišljanjem vrijednosti zahtjeva prava za autoritetom zahtjeva balansiranje obzira praktičnosti sa idealom individualne odgovornosti. Kakva god je presuda o njenoj učestalosti, pojedinačno praktično promišljanje će uvijek biti neizbježni ugaoni kamen pravne normativnosti. Ovo će zvučati kao loša vijest za neke, odstupanje za druge: odstupanje za one za koje normativnost po definiciji 'nameće sebe promišljajućem agentu', ne suprotno; loša vijest za one koji bi željeli očuvati pravnu normativnost 'izvan dohvata', izvan nereda ljudskih političkih poslova i sigurnu od naše pogrešive prirode [...] Normativna dimenzija prava nije kvalitet koji je nekako misteriozno pridodat pravu dok on nastaje iz različitih društvenih praksi koje dovode do njega. Moć prava da nas obavezuje i nameće nam neke ne-opcionalne oblike ponašanja je osobina koja zahtijeva stalnu obnovu. Ova 'obnova' javlja se svaki put kada osoba uđe u praktično promišljanje ciljano ka balansiranju zahtjeva prava sa drugim tipovima zahtjeva, kao što su oni moralnosti ili razboritosti. Dok bi se u značajnoj mjeri umanjila, i možda poništila učinkovitost prava kao društvene institucije ukoliko bi se u takva praktična promišljanja ulazilo svaki put kada se pojedinac suoči sa pravnim zahtjevom, potpuno odsustvo takvog promišljanja bi u drugu ruku preobrazilo pravna pravila u puke navike lišene bilo kakvog normativnog značenja. Kada se suoči sa zahtjevima moralnosti ili razboritosti, razlozi koje osigurava pravo mogu ponekad, u bilanci, neuspjeti u stvaranju dužnosti. Daleko od toga da je to štetno normativnoj dimenziji prava, ove prilike da se ospori pravna legitimnost su vitalne za održanje pravne normativnosti 'živom', da se tako kaže, u dodiru sa građom koja je prva potakla njen nastanak: promjenjivi zahtjevi moralnosti i razboritosti." *"Ja ne mislim da se može objasniti 'normativna snaga [prava] da stvori istinska subjektivna prava i dužnosti' nezavisno od obzira legitimnosti [...] Kada pravni sistem postane nesposoban u integriranju izražaja neslaganja, kada tenzija između percipirane legitimnosti prava i njegove tvrdnje za autoritetom postane prevelika, pravni sistem može biti oboren revolucijom, tako izazivajući potrebu za stvaranjem nove normativne strukture. Ove revolucionarne okolnosti ne trebaju biti zamijenjene za jedine slučajeve gdje možemo prikladno govoriti o 'konstruisanju' pravne normativnosti [...] Kada pravni sistem iz nekog razloga izgubi dodir sa tom društvenim 'građom', kada se slučajevi moralne nepokornosti umnože bez okidanja promjene u pravu, pravna normativnost vjerovatno će 'nestati' u toku političke revolucije, izazivajući potrebu za stvaranjem novog pravnog poretka 'u dodiru' sa tom novim društvenom građom." *"Mislim da se pravna normativnost najbolje razumijeva kao dinamički proces koji se hrani kroz svakodnevne sukobe između pravnih zahtjeva i drugih vrsta zahtjeva, uključujući one moralnosti i razboritosti. Kada pojedinac, suočen sa zahtjevima prava, uđe u praktično promišljanje koje je dovedu do toga da odbaci zahtjeve prava kao nelegitimne (ili zbog toga što krše njene moralne vrijednosti koje drži naročito bliskim, ili zbog toga što smatra da su zahtjevi prava kontra-produktivni u odnosu na neke razborite obzire koje drži važnim) ona doprinosi, koliko god minimalno, mijenjanju građu iz koje pravo nastaje i u odnosu na koje se ispituje. Čak i ako su rijetki slučajevi u kojima osoba stvarno ulazi u praktična promišljanja u ocjenjivanju zahtjeva prava, ti slučajevi doprinose, zajedno sa sudskim slučajevima i općom javnom debatom, u oblikovanju nekih aspekata društvenog svijeta u kojem mi živimo: 'građa' iz koje pravna normativnost nastavlja da se javlja." *"Ono do čega se dolazi zaokretom ka 'savremenom' razumijevanju normativnosti tiče se ''statusa'' moralnih ideala koje pravo tipično teži da promovira: umjesto da se drži kao primjer ili refleksija 'prirodnog poretka stvari', ovi ideali postaju izražaj drugačije vrste poretka, onog koji je u stalnom procesu njegovog preoblikovanja od ''nas'', u skladu sa našim razvojem koncepcije onoga što čini dobar način zajedničkog življenja. Iz ove perspektive, ističući sposobnost prava da služi moralnim idealima kao jednom od njegovih centralnih svojstava može se čitati kao 'odraz prirodnog prava' samo ako se pretpostavi da su ovi ideali ili vrijednosti nužno primjeri 'prirodnog poretka stvari', onog koji je 'nekako normativan prije bilo kojih ljudskih izbora'. Ovo je ključno: ovaj slučaj traganja za izvorom vrijednosti koje informiraju prakse stvaranja prava 'izvan' ljudskih aktivnosti, u nekom metafizičkom području koje prikladno 'prethodi postojanju' nereda ljudskih poslova, čini se jednom od temeljnih pretpostavki koje potcrtavaju prirodno-pravne teorije. Ako, suprotno tome, ozbiljno uzmemo kao mogućnost konstruktivističko razumijevanje vrijednosti, pozitivisti bi mogli izgraditi objašnjenje prava koje daje centralno mjesto moralnim idealima koje je pravo ''sposobno'' promovirati bez straha za integritet njihove pozicije: sposobnost prava da promovira moralne ideale ne podrazumijeva da pravo uvijek i nužno to i čini." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Sylvie Delacroix]] {{Wikipedia}} id5x05h1jrucycsplaf174iyqdtbc6q 0 8449 46061 46060 2012-06-29T11:51:33Z Harač 23 46061 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Eseji |autor =[[Michel de Montaigne]] |slika =''zbirka eseja'' |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Essai'' |datum prvog izdavanja =1580. }} *"Kakvo to može biti Dobro, koje je poštovano jučer, ali ne danas, i koje postaje zločin kada pređeš rijeku! Kakva istina se može ograničiti planinskim lancem, postajući laž za svijet s druge strane! Filozofi ne mogu biti ozbiljni kada pokušavaju unijeti sigurnost u Pravo tvrdeći da postoje tako-zvani Prirodni zakoni, trajni i nepromjenjivi, čija se suštinska karakteristika sastoji u njihovoj urođenosti u ljudskoj rasi. Kaže se da postoje tri takva zakona; ili četiri; neki kažu manje, neki kažu više: to pokazuje da je oznaka koju nose sumnjiva kao i sve drugo." *"Zakone često donose budale, i još češće ljudi koji podbacuju u svojoj pravičnosti jer mrze jednakost: ali uvijek ljudi, tašti autoriteti koji ne mogu rještiti ništa." *"[N]užnost udružuje ljude i približava ih zajedno: kasnije je ta slučajna veza kodificirana u zakonima." *"[Z]akoni dobijaju svoj autoritet kroz stvarno posjedovanje i običaje: opasno je ići nazad do njihovih izvora; zakoni, kao i naše rijeke, postaju veće i plemenitije kako otjeću: prati ih uzvodno to njihovog izvora i sve što ćeš pronaći je sićušno vrelo, jedva prepoznatljivo; kako vrijeme prolazi one bujaju sa ponosom i rastu u snazi." *"Zakoni se poštuju ne zato što su pravedni već zato što su zakoni [...] Ako ih neko poštuje samo zato što su pravedni, on ih ne poštuje iz razloga iz kojeg mora!" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Michel de Montaigne]] {{Wikipedia}} jqvjno5obxdpkdkxc23t4zud9y5c4ar 0 8450 58490 54028 2018-04-02T15:48:24Z Harač 23 /* Djela */ 58490 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Matthew Kramer |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki filozof |datum rođenja=9. juni 1959. |mjesto rođenja=Massachusets, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Postojeća [[norma]] ''N'' je među zakonima pravnog sistema ako i samo ako svaki od sljedeća dva uslova je zadovoljen: (i) ''N'' je sama redovno tretirana od zvaničnika sistema kao opravdavajući osnov za presuđujuće odluke, ili ''N'' se izvodi iz povenijencije koja se redovno tretira od zvaničnika kao opći izvor za obavezujuće osnove presuđujućih odluka. / (ii) Ili je ''N'' proizvod jednog ili više autoritativnih tijela za stvaranje prava sistema, kao što su zakonodavstvo ili administrativna agencija ili sud ili ustavotvorna skupština; ili je slobodno plutajuća." (''Why The Axioms and Theorems of Arithmetic are not Legal Norms'') *"Normativna tvrdnja je (1) propis koji potvrđuje kako stvari trebaju da budu, ili (2) negacija propisa, ili (3) uslovna tvrdnja u kojoj su propis ili negacija propisa ugrađeni kao posljedica, ili (4) tvrdnja koja logički pretpostavlja neku tvrdnju tipa (1), (2) ili (3). Ne-normativna faktička tvrdnja ne pripada ni jednoj od ove četiri kategorije." (''Ibid.'') *"[I]ako mi trebamo prihvatiti da je učenje aritmetike normativno, aksiomi i teoreme aritmetike (i specifični zaključci koje odatle izvodimo) nisu. Oni su striktno ne-normativni, i prema tome nikada nisu među normama pravnog sistema. Kada se javljaju u opravdanju pravnih odluka, to čine kao ne-normativni faktički elementi, radije nego norme." (''Ibid.'') ==Djela== *''[[Kvalitet slobode]]'' (2003.) *''[[U odbranu pravnog pozitivizma: pravo bez podrezivanja]]'' (2003.) *''[[Objektivnost i vladavina prava]]'' (2007.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Matthew Kramer]] {{Wikipedia}} qo13f3pwhd4bd1r672eptsbupd9hv3o 0 8465 51931 48004 2014-04-15T05:25:54Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 3 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q704249]] 51931 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Federico Moccia |slika= |tekst uz sliku=''italijanski pisac, scenarista i filmski režiser'' |datum rođenja=20. juli 1963. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ponekad je [[strah]] baš jedna loša stvar. Ne dozvoljava ti da doživiš najljepše trenutke. To je jedna vrsta prokletstva, ako ne umeš da ga pobediš." (''[[Tri metra iznad neba]]'') ==Djela== *''[[Tri metra iznad neba]]'' (1992.) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Italijanski pisci]] [[Kategorija:Federico Moccia]] q6ogpuovyj22wzg6v99tb2rsnvqgnjl 0 8466 46173 2012-07-19T23:49:05Z Harač 23 Harač je premjestio stranicu [[Federiko Moća]] na [[Federico Moccia]]: wikipeizacija 46173 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Federico Moccia]] hvjdwxmc1eerp11z7q3pfl3twg8j2bh 0 8467 46176 2012-07-19T23:54:48Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Tri metra iznad neba |autor =[[Federico Moccia]] |slika = |tekst uz sliku ...' 46176 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Tri metra iznad neba |autor =[[Federico Moccia]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Tre metri sopra il cielo'' |datum prvog izdavanja =1992. }} *"Ponekad je [[strah]] baš jedna loša stvar. Ne dozvoljava ti da doživiš najljepše trenutke. To je jedna vrsta prokletstva, ako ne umeš da ga pobediš." *"Malo dalje, u pjesku koji su rasturili nevini poljupci, nalazi se jedno malo [[srce]]. Ona ga je nacrtala krišom, tim kažiprstom koji se njemu toliko dopao. Jedan podmukli usamljeni talas briše njegove konture. Ali, uz malo mašte, još se mogu pročitati to S i to B. Neki pas laje na mjesec, u daljini. Motor nastavlja svoj put [[ljubavi]], nestaje daleko u noći. Jedan odlučniji talas briše čitavo njeno srce. Ali, niko neće moći nikada da izbriše taj trenutak iz njihovih sećanja." *"Onda je šapnuo kroz plač:'' Nedostajat ćeš mi.'' I samo [[Bog]] zna koliko je bio [[iskren]]." *"Kažu da kad [[čovjek]] umire, u trenutku vidi kako prolaze najznačajniji [[trenuci]] njegovog [[život]]a. Onda Step pokušava da odagna sva ta [[sjećanja]], te [[misli]], tu slatku patnju. Ali, odjednom shvata. Sve je uzalud. Gotovo je." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Federico Moccia]] {{Wikipedia}} 1dr9shp2e2h3658zuysb0uqqp966w4q 0 8468 53297 46240 2014-09-16T17:01:37Z Harač 23 53297 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Eichmann u Jeruzalemu: Izvještaj o banalnosti zla |autor =[[Hannah Arendt]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Eichmann in Jerusalem: A Report on the Banality of Evil'' |datum prvog izdavanja =1963. }} *"Kao da je u tim posljednjim trenucima Eichmann izrekao samu bit koju nas je naučila ta duga lekcija iz ljudskog bezumlja - lekcija o užasavajućoj ''banalnosti [[Zlo|zla]]'', o kojoj se ne može ni govoriti ni misliti." *"U Eichmannovu slučaju presuda, čija su prva dva odjeljka napisana kao odgovor na teoriju višeg cilja, teoriju koja je svoje zagovornike imala i u sudnici i izvan nje, nije u tom pogledu mogla biti ni jasnija ni konkretnija: sud se morao oduprijeti svim pokušajima proširenja predmeta suđenja [...] Zato na pitanje o suđenju Eichmannu koje se najčešće postavljalo: Kakva je korist od njega?, postoji samo jedan mogući odgovor: Donijet će [[Pravda|pravdu]]." *"Ukratko, pravo nije nudilo nikakvu alternativnu otmici. / Oni koji su uvjereni da je [[pravda]], i samo pravda, jedina svrha zakona bit će skloni opravdati čin otmice, premda ne kao presedan nego, naprotiv, kao očajnički čin koji nema presedana i koji ga ne stvara, čin koji se morao poduzeti zbog nezadovoljavajućeg stanja međunarodnog prava. S toga stajališta, za ono što je Izrael učinio postojala je samo jedna prava alternativa: umjesto što su ga oteli i prebacili u Izrael, izraelski su agenti Eichmanna mogli ubiti, tada i tamo, na ulicama Buenos Airesa. Ta se mogućnost u raspravama o suđenju vrlo često spominjala i, što je prilično čudno, najgorljivije su se za nju zalagali oni koje je otmica najviše zgranula. Taj prijedlog, budući da su činjenice slučaja bile nesporne, nije bio bez vrijednosti, ali oni koji su ga iznosili zaboravili su da onaj ko uzme zakon u svoje ruke može poslužiti pravdi jedino ako je spreman situaciju okrenuti na takav način da zakon može ponovo djelovati i da njegov čin, barem posmrtno, bude opravdan [...] Obojica su se odmah predali policiji i zahtijevali da im se sudi. I jedan i drugi iskoristili su suđenje kako bi svijetu pokazali kakvi su zločini nad njihovim narodima nekažnjeno počinjeni [...] Očite su prednosti takva rješavanja sukoba između zakonitosti i pravde. Tačno je da je suđenje ponovo "spektakl", pa i obična predstava, ali njen "junak", onaj koji je u središtu drame, u kojeg su uprti svi pogledi, sada je istinski junak. Istovremeno, očuvan je sudski karakter procesa jer nije posrijedi "spektakl s unaprijed dogovorenim ishodom" nego sadrži jedan element "neumanjiva rizika" koji je [...] neminovan činitelj svih suđenja. Također, ono ''J'accuse'', koje je sa stajališta žrtve toliko bitno, zvuči naravno mnogo uvjerljivije kad ga izgovori čovjek koji je morao uzeti zakon u svoje ruke nego kad dođe iz usta službenika koji ništa ne stavlja na kocku." *"Sama se čudovišnost tih događaja "minimizira" pred sudom koji predstavlja samo jednu naciju." *"U samoj je prirodi čovjekova djelovanja da svako djelo, koje se jednom pojavilo i ostalo zabilježeno u ljudskoj historiji, ostaje kao potencijal dugo nakon što je njegova aktuelnost postala stvar prošlosti. Nijedna [[kazna]] nikada nije imala dovoljnu snagu odvraćanja da spriječi činjenje zločina. Upravo suprotno, kakva god bila kazna, jednom kad se pojavi određeni zločin, njegovo je ponavljanje mnogo vjerovatnije nego što je bila mogućnost njegovog nastanka. Još su vjerovatniji posebni razlozi za ponavljanje nacističkih zločina. Zastrašujuće poklapanje savremene eksplozije stanovništva i novih tehničkih izuma zbog kojih će, uslijed automatizacije, veliki dijelovi stanovništva postati "suvišni" čak i kao radna snaga, a pomoću nuklearne energije ti će se problemi moći rješavati upotrebom sredstava u usporedbi s kojima se Hitlerove gasne komore doimaju kao grubo sklepane igračke kakva zločestog djeteta, trebalo bi biti dovoljno da u nama izazove strah. / Bitni razlog za to je sljedeći: svaki novi čin može postati presedan za budućnost, a sva suđenja koja se bave "zločinima protiv čovječnosti" moraju se voditi u skladu sa standardom koji je danas tek "ideal". Ako je genocid aktuelna mogućnost budućnosti, onda nijedan narod na svijetu - dakako, jevrejski ponajmanje, u Izraelu ili izvan njega - ne može biti siguran u trajno postojanje bez pomoći i zaštite međunarodnog prava. Uspjeh ili neuspjeh u bavljenju nečim što nema presedana ovisi samo o tome koliko to može poslužiti kao valjan presedan na putu ka međunarodnom krivičnom pravu." *"Ne pozivaju se čovječanstvo i izvjestitelji sa svih strana svijeta da bi im se na optuženičkoj klupi pokazalo Modrobradoga. Nevolja je s Eichmannom to što su mu mnogi bili slični, nisu bili ni izopačeni ni sadisti, bili su i dalje jesu silno i zastrašujuće normalni. S gledišta naših pravnih ustanova i naših moralnih mjerila suđenja, ta je normalnost bila strašnija od svih zvjerstava jer je govorila - kako su u Nürnbergu nebrojeno puta ponovili i optuženi i njihovi branitelji - da taj novi tip zločinca, koji je doista ''hostis generis humani'', zločine čini u okolnostima koje ga gotovo potpuno sprječavaju da zna ili osjeća kako čini nešto pogrešno." *"Da su pobijedili da li bi iko od njih imao grižnju [[savjest]]i?" *"A ako je tačno da se pravda "mora ne samo provoditi, nego se mora i vidjeti da je provedena", pravičnost onoga što je bilo učinjeno u Jeruzalemu postala bi svima očita da su se suci usudili u svojoj presudi reči nešto poput ovoga: "[...] Vi ste svoju priču ispričali kao priču o čovjeku koji nije imao sreće, a budući da su nam okolnosti poznate, donekle smo spremni priznati vam da se u nekim povoljnijim okolnostima najvjerovatnije ne biste nikada našli pred nama ili pred bilo kojim krivičnim sudom. Uzmimo, argumenta radi, da ste samo zbog loše sreće postali dobrovoljnim instrumentom u organizaciji masovnog ubijanja. Ali, i dalje stoji činjenica da ste provodili, dakla aktivno podupirali, politiku masovnog ubijanja. Jer, [[politika]] nije dječja igra - posluh i potpora u politici su jedno isto. I kao što ste vi podupirali i provodili politiku odbijanja da se svijet podijeli sa jevrejskim narodom i narodima mnogih drugih zemalja - kao da ste vi i vaši nadređeni imali ikakvo pravo odlučivati o tome ko na ovome svijetu treba a ko ne treba živjeti - tako mi smatramo da niko, nijedan pripadnik ljudskog roda, ne može poželjeti taj svijet dijeliti sa vama. Zbog toga, i samo zbog toga, morate biti obješeni." *""[T]eritorija", kako je pravo razumijeva, jeste politički i pravni koncept, ne tek geografski termin. Ne odnosi se toliko, i ne primarno, na dio zemlje kao na prostor među pojedincima u grupi čiji su članovi obavezani prema, i u isto vrijeme odvojeni i zaštićeni od, jedni drugima svim vrstama odnosa, temeljeno na zajedničkom jeziku, religiji, zajedničkoj historiji, običajima, zakonima." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Hannah Arendt]] {{Wikipedia}} 5d1f2v8klued570okm630mutovkh8y9 0 8469 53220 48038 2014-08-29T22:48:50Z Harač 23 53220 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Jack M. Balkin |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja=13. avgust 1956. |mjesto rođenja=Kansas City, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[M]i smo preplavljeni pravnom istinom; uistinu, mi se davimo u njoj. U svijetu u kojem živimo, pravna istina se širi zapanjujućom brzinom, i ova istina ima važne posljedice na naše živote za dobro ili zlo [...] [P]ravo ''stvara'' istinu – ono čini stvari istinitim kao pitanje prava. Ono čini stvari istinitim u očima prava. A kada pravo učini stvari istinitim u svojim sopstvenim očima, to ima važne posljedice u svijetu." (''The Proliferation of Legal Truth'') *"[P]ostoje različiti načini na koje pravo može učiniti stvari istinitim. Ponekad pravo može učiniti stvari istinitim samo sa stvaranjem kategorija i razlikovanja koja određuju određene situacije ili ponašanja vis-a-vis drugih vrsta situacija i ponašanja, ili koja čine stvari jednakim ili različitim sa stanovišta pravne doktrine. Ponekad pravo čini stvari istinitim stvarajući zahtjeve ili subjektivna prava [...] A ponekad pravo čini stvari istinitim stvarajući institucije ili sredstva [...] Kada pravo učini bilo koju od ovih stvari, ono istovremeno stvara mogućnost da stvari budu istinite ili lažne u očima prava. / [P]ravo kontinuirano širi istinu u svijet. Ono stvari čini stvarnim. Ono stvari čini istinitim i lažnim. Te stvari nisu istinite i lažne iz stanovišta matematike ili prirodne nauke. Radije, one su istinite i lažne iz stanovišta prava. Ali istina koju pravo stvara nije nešto što treba ismijavati. Budući da je pravo oblik moći koja je potpomognuta od i koja pomaže uspostavljanje autoriteta države, ono što pravo kaže je da stvarnost, i šta pravo kaže da je istina ili laž ima važne posljedice u svijetu. Rečeno drugačije, sposobnost prava na stvara istinu i čini stvari stvarnima jeste naličje njegove moći. Pravo ima moć jer može stvari učiniti istinitim ili lažnim na način koji nam je važan; suprotno, pravo može stvari učiniti istinitim ili lažnim na način koji nam je važan jer ima moć nad nama." (''Ibid.'') *"Pravo kontinuirano stvara oblik znanja – pravnog znanja. Čim pravo stvori kategoriju ili institucionalnu strukturu, moguće je za stvari da postanu istinitim ili stvarnim u očima prava, nebitno da li ih se prosuđuje kao istinite ili stvarne iz druge perspektive [...] To ima očite političke reprekusije, jer stavlja moć države iza određene koncepcije onoga kakav svijet jeste i šta je istina i laž u njemu, šta god da su nečija suprotna stanovišta, i nebitno koliko god ih on glasno izražava." (''Ibid.'') *"[Pravo] je oblik kulturalnog ''softwarea'' koje oblikuje način na koji mi promišljamo i shvatamo svijet. Pravo dodaje stvari u stvarnost. I ono kolonizira ljudski um. To je način na koji ono širi svoju moć nad svijetom." (''Ibid.'') *"[N]ije kontradiktorno reči da zamišljanje svijeta kroz oči prava, ili viđenje stvari u smislu šta je istinito iz stanovišta prava, može imati ideološke posljedice na ljudska bića. Ono ima tendenciju da usmjeri njihovu maštu u jednom pravcu radije nego u drugom. Ono otvara neke mogućnosti za razmišljanje, dok zatvara druge. Ova moć nad maštom je moć ideologije. Oblikovanje ljudske mašte i razumijevanja onoga što oni jesu i šta čine jeste jedan od najvažnijih oblika moći koje pravo posjeduje." (''Ibid.'') *"[S]ukob može nastati između pravnih i historijskih sudova o istini. Historičari imaju određeni skup profesionanih konvencija o dobrom i lošem historijskom pisanju i dobrim i lošim argumentima. Ali ovi obziri mogu biti sukobljeni sa interesima pravnika koji su zainteresovani za pozivanje na historiju i historijske studija za svrhe pravnog argumenta. Historičari mogu željeti da usložnje stvari; pravnici ih mogu željeti pojednostaviti. Historičari bi mogli htjeti naći istinu u višestrukim trendovima i perspektivama; pravnici bi mogli željeti relativno jasan odgovor koji bi mogao biti prizvan da riješi pravno pitanje. Historičari bi se mogli opirati anahronizmima i maštovitim apstrakcijama; pravnici bi mogli prihvatiti obje stvari." (''Ibid.'') *"Na ovaj način pravo čini više od opisivanja svijeta. Ono ne samo da kolonizira ljudski um; ono može kolonizirati druge oblike znanja. Na ovaj način istina prava, ili šta je istina u očima prava, može preoblikovati i preusmjeriti (neki bi rekli iskriviti) prikupljanje medicinskog znanja, i metoda i sredstava kroz koje je medicinsko znanje saznato, proglašeno i izraženo." (''Ibid.'') *"Da bi pravo oblikovalno naš kulturalni ''software'' i izrazilo svoju moć nad našim društvenim maštama, nije nužno da se svi slažu oko toga koje tvrdnje prava su istinite, a koje su lažne, ili da drže da pravne konvencije u potpunosti ili na nesporan način određuju primjenu pravnih normi u svakoj situaciji. Samo je nužno da pravni koncepti i institucije oblikuju načine na koji ljudi shvataju, razumijevaju, rasuđuju, i raspravljanju o svom društvenom svijetu, i stoga oblikuju konture i delimitiraju granice njihovih neslaganja." (''Ibid.'') *"Pravo je najmoćnije kada je najkulturnije, kada je najnevidljivije, kada je na najneprimjetniji način integrirano u praktično i moralno rasuđivanje. Pravo je najmoćnije kada vidimo svijet kroz njegove oči, kada njegovo razumijevanje postane dio našeg razumijevanja, i kada njegova istina postane dio naše istine." (''Ibid.'') ==Djela== *''[[Ustavno iskupljenje]]'' (2011.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Jack Balkin]] {{Wikipedia}} 8q1rje4p103qq4yygqmch9weim76x68 0 8472 59885 59884 2021-08-25T14:01:52Z 2409:4061:2D82:E1E8:B9B3:1CC9:BBA4:7616 /* J */ https://lovsms.com/understanding-quotes/ 59885 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == {{ABC}} ==A== *[[A. John Simmons]] **"Teorija političke dužnosti i autoriteta treba objasniti zašto svi i samo oni koji se prirodno identifikuju kao članovi političkog društva su posebno obavezani tom pojedinačnom političkom društvu. Problem granica je problem s kojim se suočava takva teorija u nuđenju argumenta koji povlači “granice” političke dužnosti, političkog autoriteta, i teritorijalnog suvereniteta na tačnom mjestu." (''Democratic Authority and the Boundary Problem'') **"Demokratska rješenja sukoba interesa (ili preferencija) očito nisu prirodno autoritativna. Ovo je tačno čak i ako prihvatimo sve što je napisano o nadmoćnosti demokratskih procedura - nadmoćnosti kako u intrinzičnom smislu (tj., kao procedure koje ostvaruju ili najbolje poštuju, recimo, ljudsku autonomiju ili jednakost) ili u instrumentalnom smislu (tj., kao procedure koje najpouzdanije daju najbolje [npr., u smislu maksimiziranja društvene sreće ili suštinske pravde] rezultate). To što me studenti u mom razredu nadmašuju u brojnosti - i stoga imaju mogućnost da me preglasaju po pitanjima organizacije časa - ne čini njihove izraze preferencija za lakšom opterečenošću na mom predmetu ni na koji način autoritativnim. Niti bi to bilo tačno čak i ako bi uspostavili formalne procedure za glasanje o tom pitanju ili izabrali predstavnike da glasaju za njih. Ono što im nedostaje, naravno, jeste prethodni autoritet da nametnu na predmet ''bilo kakve'' procedure - demokratske ili ne - za rješavanje neslaganja u grupi koja se sastoji od njih plus mene. Slično tome, moj klub ne može legitimno oteti stranca, dodijeliti mu članstvo i glasačka prava, i onda mu jednostavno nametnuti ograničenja ovlaštena od večine članova kluba. Priroda grupe - i to kako neko postaje dio grupe - čini ključnu razliku u tome da li ili ne ''bilo kakva'' procedura za rješavanje sporova može biti autoritativna za grupu (to jeste, može doprinijeti posljedicama koje obavezuju na poštovanje sve osobe unutar grupe). Nadmoćnost procedure za rješavanje sporova u pitanju, kako god da se ona odredi, jeste očito irelevantna za taj zaključak." (''Ibid.'') **"Historijski obziri su bitni za prirodu i opseg naših dužnosti kao građana i za prirodu i opseg autoriteta naših država. Puka institucionalna struktura - uključujući institucije demokratskog rješavanja sporova - ne mogu ponijeti sav teret koji se zahtjeva u objašnjavanju političke dužnosti i političkog autoriteta." (''Ibid.'') **"[G]dje su političke i pravne strukture (uključujući interno ''pravedne'', funkcionalno učinkovite strukture) nametnute narodu na moralno nelegitimne načine, posljedična “duboka isprepletenost” njihovih interesa sa onima njihovih ugnjetavača jeste nešto što priziva moralni lijek, ne nešto što stvara sâme one dužnosti potčinjavanja i priklanjanja oštećenih osoba, kao što mislimo da se obavezuju oni koji su legitimno uključeni u “zajednički svijet”." (''Ibid.'') **"[N]e može se jednostavno braniti uvjerljiva teorija domaće pravde i legitimnosti bez prvobitnog identifikovanja osoba i teritorija koje se pravično ubrajanju unutar i pravično izvan granica autoriteta države. I ovaj zadatak zahtijeva da imamo na umu objašnjenje moralnih granica između država i između država i mogućih grupa koje nisu subjekti, objašnjenje koje neće biti uvjerljivo ako na neki način nije osjetljivo na zla koja se mogu počiniti u ustanovljavanju teritorijalnih zahtjeva i predmetnog stanovništva. Ukratko, pristup pitanjima državne legitimnosti i teritorijalnosti koji “gleda unutara” ne može uspjeti bez uključenja principa koji “gledaju vani”; i oba aspekta teorije treba historijske, a ne tek strukturalne/funkcionalističke dimenzije." (''Ibid.'') *[[Alex Stein]] **"Kognitivna sposobnost [...] je samo jedna od karakteristika epistemičkog autoriteta. Biti kognitivno sposoban je nužan, ali ne i dovoljan, uslov za postajanje epistemičkim autoritetom. Da bi se kvalificirala kao epistemički autoritet, osoba - ili više realistično, institucija - mora ne samo biti sposobna kao pronalazač činjenica; ona treba biti sposoban pronalazač činjenica na sistematski i općenito pouzdani način." (''On Epistemic Authority of Courts'') **"Presuđivanje je epistemička društvena praksa - praksa prihvatanja i odbijanja činjeničnih tvrdnji koje se ističu kao "istinite" na sudu. Presuditelji određuju prava, dužnosti i odgovornosti osoba oslanjajući se na činjenice koje ocjenjuju kao dovoljno vjerovatne da budu istinite. Te evaluacije istine nisu licemjerne: kada utvrđivač činjenica kaže da su te i te činjenice "više vjerovatne nego ne" ili "van razumne sumnje" oni to zaista i misle. Ova potraga za istinom jeste ono što mi, kao organizirano društvo, postavljamo kao cilj presuditeljima. Ključna odlika koja izdvaja sudove kao epistemičke autoritete jeste ''nezainteresovanost'' razloga koji opravdavaju njihove činjenične nalaze. Opravdavajući aparat kojeg sudovi koriste u donošenju njihovih činjeničnih nalaza moraju ne samo potvrđivati vjerovanje suda da su njegovi nalazi dovoljno vjerovatni da budu istiniti. Svaki pojedinačni dio tog aparata mora biti nezainteresovan na sljedeći način: sudu nije dopušteno ''da želi'' bilo kakav pojedinačni ishod. Preciznije, nije dopušteno za sud (tj., za sudiju ili porotu) da koristi razloge koji uključuju ''željenje'' određenog ishoda u konačnoj odluci o određivanju činjenica [...] Sposobnost da razviju nezainteresovano opravdanje za faktičke nalaze i da ih odašilju relevantnoj publici - parničnim strankama i društvu u cjelini - jeste središnja karakteristika sudova. Ova karakteristika pretvara sudove u epistemičke autoritete." (''Ibid.'') *[[Andrei Marmor]] **"(1) U svakom društvu koje ima funkcionalni pravni sistem, postoje neke društvene konvencije koje određuju ko se ima smatrati pravnim autoritetom u tom društvu i kako se njegov autoritet ima vršiti. / (2) Pravne norme sastoje se iz direktiva i instrukcija pravnih autoriteta - onih autoriteta koji su identificirani i konstituisani od društvenih konvencija iz (1)." (''[[Filozofija prava (Marmor)|Filozofija prava]]'') *[[Arie Rosen]] **"Odnosi epistemičkog autoriteta su sačinjeni od strane određenih vjerovanja onih koji su pod autoritetom: vjerovanja da osoba ili organizacija koja vrši autoritet jeste u boljoj poziciji da tačno učini stvari. Autoritet eksperata je često prihvata po takvim osnovima, zbog njihovog superiornog znanja ili mogućnosti rasuđivanja. Uspješno vršenje epistemičkog autoriteta zavisi od vjerovanja adresata da će slijedeći direktive te osobe vjerovatnije postupiti po ispravnom rasuđivanju. To daje subjektima autoriteta sadržajno-zavisne razloge da slijede direktive autoriteta: iako autoritativne direktive mogu zahtijevati različito postupanje nego što smo sami imali na umu, imamo razlog da slijedimo direktivu jer je vjerovatnije da će biti tačna nego naš sopstveni sud o situaciji. Jasno je, međutim, da ponekad mi imamo razloge da slijedimo direktive drugih koje nemaju ništa sa tim da su pametnije, ili mudrije, ili superiorne u odnosu na nas u smislu sposobnosti ili vještina. Ovo iz razloga što pored odnosa epistemičkog autoriteta postoje također situacije decizionističnog autoriteta, koje su dosta česte u savremenim društvenim i političkim okolnostima. Primjer vršenja takvog autoriteta jeste kada ugovorimo da se povinujemo budućim odlukama nekoga, ili kada se podvrgnemo poštovanju rezultata većinskog glasanja. Razlog za slijeđenje tih odluka nakon što su učinjene nezavistan je od njihove tačnosti (ili moguće tačnosti). Odluke, nakon što su učinjene, nemaju nikakvu nužnu tvrdnju ka korektnosti, ali ipak imaju zahtjev za našim poštovanjem - zahtjev koji bi većina nas priznala kao valjan. Savremena politička misao nudi nekoliko decizionističkih opravdanja za poštovanje koje dugujemo političkim institucijama. One uključuju opravdanja iz koordinacije, pristanka, proceduralne pravičnosti, i samo-uprave. Kada ljudi zahtijevaju poštovanje na nekom od tih decizionističkih temelja, oni prizivaju sadržajno-nezavisni razlog za poštovanje njihovog autoriteta, i impliciraju da njihove odluke zaslužuju poštovanje, ne (ili ne samo) zbog toga što su vjerovatno tačne, te čak i ako se pokaže da su pogrešne. Naravno, epistemičke direktive mogu također biti pogrešne, ali u njihovom slučaju njihova netačnost, ako je priznata, ne bi potkopala poštovanje koje im ljudi duguju. Decizionističke direktive mogu biti priznate kao netačne, i ipak imati uvjerljiv zahtjev za poštovanjem i pokoravanjem. Ono što čini kako epistemičke odnose, tako i decizionističke odnose tipovima općeg fenomena autoriteta jeste općeniti ''učinak'' koji oni proizvode u njihovim adresatima: u oba tipa odnosa ljudi upravljaju praktično rasuđivanje drugih na način koji se doživljava kao legitiman. Ono što razlikuje dva tipa autoriteta jesu ''osnovi'' na kojima se legitimira njihova funkcija upravljanja: epistemički autoritet se poštuje jer se vjeruje da čini bolji posao u određenju šta je ispravno; decizionistički autoritet se poštuje zbog sadržajno-nezavisnih razloga. / Sada, veoma malo primjera autoriteta su čisto epistemički ili čisto decizionistički, i mnoga vršenja autoriteta prizivaju ''kako'' epistemičke, ''tako'' i decizionističke temelje u njihovoj legitimaciji." (''Two Logics of Authority: Reason and Fiat in Modern Law'') **"[V]ršenje epistemičkog autoriteta uvijek povezuje zajedno praktični i teoretski autoritet - on nam govori ne samo šta trebamo činiti, već također i šta da vjerujemo da je tačno za učiniti [...] [G]dje god priznajemo ovu vrstu ''praktičnog'' autoriteta (priklanjanje u pitanjima praktičnog djelovanja) trebamo također priznati ''teorijski'' autoritet (priklanjanje u vjerovanju). To dvoje se jednostavno ne može razdvojiti: ako je odluka navodno dovoljno tačna za nas da je slijedimo, kako može ne biti dovoljno tačna za nas da vjerujemo da je ispravna?" (''Ibid.'') ==C== *[[Chandran Kukathas]] **"[N]ajtemeljnije pitanje političke filozofije je pitanje autoriteta: gdje ono treba ležati, i kako treba biti ograničeno. Primarno pitanje politike nije o pravdi ili pravima, već o moći, ko je ima, i šta se može raditi s njom. Gledišta o pravila ili pravdi mogu imati značajan utjecaj na bilo koji odgovor na ovo pitanje; ali ono ostaje važno pitanje." (''[[Liberalni arhipelag]]'') *[[Christopher Essert]] **"Konzistentno sa Jednostavnom teorijom, mi možemo razumjeti isticanje autoriteta od strane prava u dijelu kao tvrdnju da imamo kategorički razlog - to jeste, neopcionalni, onaj koji ne zavisi od naših ličnih ciljeva ili projekata - da promišljamo shodno pravnoj tački gledišta, to jeste, da preuzmemo ili prihvatimo pravnu tačku gledišta i da sudimo našim djelovanjima prema onome što pravo tvrdi da su naši razlozi (i njihova snaga). Misao koja je ovdje u podlozi tvrdnje prava jeste da su direktive legitimnog autoriteta obavezujuće, što će reći da se primjenjuju kategorički, i mi ne možemo napustiti cilj, da tako kažemo, slijeđenja prava na način na koji možemo napustiti lični projekat. Stoga pravo tvrdi da kada ne izvršimo pravno obavezni čin, mi nismo predmet tek one racionalne kritike koja je prikladna kada ne ispunimo namjeru, već da smo djelovali ''pogrešno''." (''A Theory of Legal Obligation'') ==D== *[[David Enoch]] **"Nedvojbeno, vi imate autoritet nad svojim sedmogodišnjim sinom. To znači, vjerovatno između ostalog, da možete, samom činjenicom vašeg izričaja, stvoriti dužnosti za vašeg sina. Samo mu trebate reći da ide u svoju sobu i odjednom on je pod dužnošću da ide u svoju sobu, dužnošću pod kojom nije bio do prije nekoliko minuta. Odjednom, ne idući u svoju sobu – nešto što je samo do prije minut bilo sasvim dozvoljeno za njega da učini – on će djelovati pogrešno. Kako se ta magija dogodila? Čini se da se slična magija događa kada god neko posjeduje legitimni autoritet. Država nedvojbeno posjeduje takav autoritet nad svojim građanima (ili barem neke države je posjeduju, po nekim stvarima, neko vrijeme). Moj dekan nedvojbeno posjeduje takav autoritet nadamnom (povodom nekih profesionalnih stvari). I možda putnik koji preuzme inicijativu u nuždi, i započne davati instrukcije, te na taj način koordinirajući djelovanja više uspaničenih putnika (time, možda, spašavajući živote): barem nakon što je prošlo neko vrijeme, a ljudi su slijedili njene instrukcije to vrijeme, čini se da ona može činiti sličnu normativnu magiju svojim riječima." (''Authority and Reason-Giving'') **"[A]utoritet je primjer ovlaštenja za davanjem razloga na robusan način. Smisao 'ovlaštenja' ovdje je ugrubo [[Wesley Newcomb Hohfeld|hohfeldijanski]] smisao [...] normativnog ovlaštenja, sposobnosti da se dovede do normativne promjene. Autoritet, čini se vjerovatnim reći, primjer je sposobnosti dovođenja do promjene u adresatovim razlozima za djelovanje. Ali ključno, prodavačica također ima ovo ovlaštenje – jer kada ona podigne cijenu mlijeka, ona dovodi do normativne promjene u razlozima koji se odnose na vas. Autoritet, međutim, primjer je ovlaštenja za davanjem razloga na robusan način, to jeste na poseban, naoko magičan način koji je slučaj sa zahtjevima i obećanjima. Ali ovo nam još ne govori na koji način se slučaj autoriteta razlikuje od onog zahtijeva (na primjer) [...] Ono što je posebno za autoritet jeste to da tamo gdje je prisutan autoritet može stvoriti ne samo bilo kakve razloge, već dužnosti. Stoga autoritet – stvarno, legitimni autoritet – jeste ovlaštenje za robusnim stvaranjem dužnosti." (''Ibid.'') **"Jedna osoba A pokušava da naredi drugoj osobi B da φ (ili, drugim riječima, tvrdi da ima autoritet da kaže B-u da φ) samo u slučaju (i jer): ::(i) A namjerava da dâ B-u dužnost da φ, i A komunicira ovu namjeru B-u; ::(ii) A namjerava da B prizna ovu namjeru; ::(iii) A namjerava da B-ova dužnost da φ zavisi na prikladan način od B-ovog priznanja A-ove komunicirane namjere da dâ B-u dužnost da φ. ::I naravno, uslov normativnog uspjeha je primjenjiv i ovdje. Samo će u odnosu na određenu normativnu pozadinu A uistinu uspjeti u stvaranju dužnosti za B da φ formirajući i komunicirajući ove namjere." (''Ibid.'') **"Hohfeldijansko ovlaštenje za stvaranjem dužnosti je, drugim riječima, nužan uslov za autoritet. Ali on nije dovoljan, jer dužnosti – slično razlozima – mogu biti i samo potaknuti. Da ponovimo, kada pješak stavi svoje stopalo na ulicu, vi – vozač – odjednom imate ''dužnost'', ne samo razlog, da stanete. Ali to nije manifestacija autoriteta na strani pješaka, iako je manifestacija njenog hohfeldijanskog ovlaštenja. Ovdje također, onda, nama je potrebno razlikovanje između čistog potaknutog davanja razloga i robusnog davanja razloga. Ako A ima autoritet nad B u odnosu na materiju kao što je φ, nije samo slučaj da A može B-u dati dužnost da φ; A može ovu dužnost dati na robusan način." (''Ibid.'') **"[P]retpostavite da neka osoba A ima hohfeldijansko ovlaštenje da na robusan način drugoj osobi B da kvazi-zaštićene razloge, ali ne čisto zaštićene razloge. Pretpostavite, na primjer, da vam ja kažem da φ sa namjerom karakterističnom za robusno davanje razloga; da ja uspjevam u davanju vama razloga da φ; i da iako ne uspjevam u davanju vama razloga da ne djelujete po određenoj klasi razloga za nedjelovanje-po-φ, ja uspijevam u davanju vama razloga da ne razmatrate određene razloge ne-činiti- φ, ili možda razlog da ne razmatrate od početka o tome da li ili ne da φ, ili možda da ne razmatrate o φ na određeni način. Ako popunimo detalje na ispravan način, onda mi se čini da ovdje imamo primjer autoriteta. Kvazi-isključivost i kvazi-zaštićenost je dovoljna, čini mi se, da obuhvati fenomenologiju preempcije koja se vjerovatno smatra konceptualno nužnom za autoritet." (''Ibid.'') ==F== *[[Frederick Schauer]] **"Oslanjanje na istinski autoritativne izvore može stoga diktirati sudiji da donese odluku koja je drugačija od onoga što bi on sam odlučio, nakon uzimanja u obzir sve mudrosti i podataka koje može prikupiti iz svog znanja i onog drugih. I na ovaj način pravno rasuđivanje se razlikuje, u stepenu ako ne i u vrsti, od rasuđivanja u drugim područjima odlučivanja. U drugim područjima odlučivanja, autoritet može igrati neku ulogu, ali prvo-razredni suštinski obziri tipično dominiraju. U pravu, međutim, autoritet dominira, i tek rijetko sudije se uključuju u vrstu sve-uzevši-u-obzir odlučivanja koje je toliko rasprostranjeno van pravnog sistema. Dosta češće, pravni argument se temelji na izvorima, ne samo zbog toga što pravo njih toliko tretira kao autoritativne, već i zbog toga što je način na koji pravno autoritativni izvori zamjenjuju prvo-razredne suštinske obzire čini mjerilo pravnog rasuđivanja." (''[[Misliti kao pravnik]]'') **"[U]vjeravanje i autoritet su temeljno suprotstavljeni pojmovi." (''Ibid.'') **"Iako se opcionalni autoriteti nekada izabiru jer su uvjerljivi, češće se izabiru kao ''autoriteti'' jer onaj koji ih bira vjeruje autoritetu kao autoritetu čak i kada se ne slaže sa zaključkom ili, što je vjerovatnije, vjeruje da je on sam nepouzdan u dolaženju do zaključka za kojeg se autoritet, da li komentator ili sud, smatra uvjerljivijim [...] Možemo sada vidjeti da uobičajeno korištenje opcionalnog autoriteta nije ono u kojem je sudija uvjeren u suštinu onoga što opcionalni izvor tvrdi, već ono u kojem je on uvjeren da je izvor vjerovatno tačniji nego što bi on bio da je sam odlučio [...] Oslanjanje na takav autoritet je opcionalno, ne obavezujuće, ali budući da se temelji na izvoru, a ne na sadržaju, ono se ipak broji kao istinsko oslanjanje na autoritet. Postoji razlika u oslanjanju na autoritet jer to sistem zahtijeva, kao kada niži sud poštuje odluke višeg, i oslanjanje na autoritet jer se autoritet percipira kao stručniji, ali oboje su primjeri istinskog autoriteta." (''Ibid.'') ==H== *[[H. L. A. Hart]] **"Naravno da je tačno, kao što sam istakao, da primarna peremptorna namjera komadanta možda neće biti ostvarena; osoba kojoj je naređeno možda neće prihvatiti naredbu kao peremptorni razlog i naredbi se neće nikako pokoravati ili ako to čini možda joj se pokorava samo zbog straha od kazne nakon potpunog razmatranja pozitivnih i negativnih strana. U drugu ruku, naredba se možda uzme tačno onako kako je komadant i zamislio: naredba može biti prihvaćena kao peremptorni razlog tako da se primatelj pokorava bez razmatranja suštine iz njegove tačke gledišta onoga što mu je naređeno da čini. Više od toga, može biti da komadant, prije nego što izda naredbu, ima dovoljno razloga za vjerovanje da su oni kojima upućuje svoje naredbe općenito skloni da prepoznaju u njegovim riječima (možda šta god da naredi ili možda samo njegove naredbe unutar nekog ograničenog polja ponašanja) peremptorni razlog za činjenje onoga što je naređeno. Takvo trajno priznanje (koje može biti motivirano bilo kojim od brojnih konačnih razloga) komadantovih riječi kao da općenito konstituiraju sadržajno-nezavisni peremptorni razlog za djelovanje jeste posebno ''normativno'' držanje, a ne tek "navika" pokoravanja, i po mom mišljenju to je nukleus čitave grupe povezanih normativnih fenomena koji uključuju ne samo općeniti pojam autoriteta, legislative ili zakonodavstva, već i mnoge druge slučajeve gdje riječima ili djelima nismo u mogućnosti da učinimo stvarnim ili da promijenimo ili razlikujemo obaveze jedne ili druge vrste [...] Ovaj model normativno-naredbodavne situacije može se smatrati embrionalnim oblikom društva u kojem je na snazi razvijen pravni sistem. On je tek embrionalan jer mu nedostaje odlika od centralnog značaja u razvoju sistema i čiji dodatak tom modelu bi transformirao isti na mnoge načine. Ta nedostajuća odlika je postojanje učinkovitih pravno-primjenjujućih i pravno-izvršavajućih agencija, to jeste sudova koji učinkovito upućuju na izvršavanje u pojedinačnim slučajevima komadantovih naređenja i njihovo primjenjivanje u rješavanju sporova. Gdje sudovi sa tim funkcijama postoje normativno držanje koje se sastoji u priznavanju naredbi kao sadržajno-nezavisnih peremptornih razloga za djelovanje i kao standarda za ocjenjivanje ponašanja kao ispravnog ili pogrešnog, jeste sam institucionaliziran tako da definiše javne standarde ispravnog presuđivanja, i dužnost da se prilagođava tim standardima jeste pripojeno poziciji sudije i prisvojeno od pojedinačnih sudija kada dođu na funkciju." (''[[Eseji o Benthamu]]'') **"Pravila mogu propisivati da će zvaničnici imati autoritet za provođenje pokoravanja [...] ali moralna dužnost pokoravanja pravilima u takvim okolnostima duguje se članovima društva koji sarađuju, i oni imaju korelativno moralno pravo na pokoravanje." (''Are There Any Natural Rights?'') **"[N]užan uslov postojanja prinudne vlasti [je] i to da bar neki ljudi moraju svojom voljom sarađivati u sistemu i prihvatiti njegova pravila. U ovom smislu je tačno da moć prinude kojom raspolaže pravo pretpostavlja njime prihvaćeni autoritet. Međutim, dihotomija stavova: "pravo zasnovano samo na sili" i "pravo koje je prihvaćeno kao moralno obavezujuće" ne iscrpljuje problem. Ne samo da veliki broj ljudi može biti izložen prinudi zakona koji ne smatraju moralno obavezujućim, već i ne stoji da oni koji zaista sistem prihvataju svojom voljom, moraju sebe smatrati moralno obaveznim da to čine, iako se mora reći da bi sistem bio najstabilniji ako bi to bio slučaj. U stvari, njihova vjernost sistemu može se zasnivati na velikom broju različitih elemenata: procjena dugoročnih interesa; nesebičnom interesu za druge; nesvjesno naslijeđenom ili tradicionalnom stavu; ili prosto na želji da se čini ono što i drugi čine. Ne postoji doduše razlog zbog kojeg oni koji prihvataju autoritet sistema ne bi preispitivali svoju savjest i donosili odluku da, s moralnog gledišta, ne bi trebalo da ga prihvate, a ipak iz mnogo razloga i dalje to čine." (''[[Koncept prava]]'') **"Oni koji prihvataju autoritet pravnog sistema gledaju na njega s unutrašnjeg stanovišta, i smisao njegovih zahtjeva iznose internim stavovima, izraženim normativnim jezikom koji je zajednički pravu i moralu: "Ja bih trebao (ti bi trebao)", "Ja moram (ti moraš)", "Ja imam (oni imaju) obavezu". Ipak, ovi stavovi ne podliježu ''moralnoj'' ocjeni da je moralno ispravno postupiti po onome što zahtijeva pravo. Nema sumnje, ako se ovome ništa i ne doda, ostaje pretpostavka da onaj ko govori na ovaj način o svojim ili tuđim pravnim obavezama ne misli da postoji bilo kakav moralan ili drugi razlog da se one ne ispune. Ovo, međutim, ne pokazuje da se ništa ne može priznati kao pravno obavezujuće dok nije prihvaćeno kao moralno obavezujuće." (''Ibid.'') ==J== *[[Jacob Weinrib]] **"Principi javnog prava oslovljavaju dva različita problema koji nastaju u konceptualno sekvenciranom istraživanju implikacija prava osoba na nezavisnost. Problem koji oslovljava princip autoriteta jeste da, u odsustvu javnih institucija, pravo svake osobe na interakciju sa svakom drugom osobom na osnovama jednake slobode ostaje predmet proizvoljne moći drugih. Rješenje za ovaj problem ''horizontalne'' nezavisnosti između osoba jeste [...] rješen podvrgavanjem privatnih osoba sistemu javno autoritativnih institucija koje ustanovljavaju, tumače, i provode privatna prava. Drugi problem nezavisnosti pretpostavlja rješenje za prvi. Dok princip autoriteta oslovljava problem koji je neizbježan u odsustvu javnih institucija, princip pravde oslovljava problem koji može nastati samo kada su prisutne javne institucije koje čine vladu. Upravo one javne institucije koje oslovljavaju problem ''horizontalne'' nezavisnosti osiguravajući pravo svake osobe na jednaku slobodu u odnosu na svakog drugog stvara problem ''vertikalne'' nezavisnosti jer javne institucije mogu same nametati proizvoljna ograničenja na slobodu jedne ili više osoba, to jeste, ograničenja koja sam pravni sistem ne zahtijeva. Ovaj problem vertikalne nezavisnosti rješava se principom pravde, koji zahtijeva da vlada upravi sav javni autoritet prema stvaranju pravnog poretka kao cjeline koji je u skladu sa nezavisnošću svake osobe koja je njim obavezana. Ovaj zahtjev ima implikacije za način na koji su zakoni usvojeni i sadržaj usvojenih zakona [...] Princip autoriteta je ''konstitutivni princip'' pravnog sistema: on artikuliše šta pravni sistem jeste i stoga omogućava da se pravni sistem razlikuje od drugih entiteta unutar i van juridičkog svijeta. Pravni sistem postoji u javno autorizovanim institucijama pod kojim privatne osobe mogu imati međusobnu interakciju na osnovama jednake slobode. Suprotno tome, princip jednakosti je ''regulativni princip'' pravnog sistema: on artikuliše relevantni moralni standard za oslovljavanje opsega prikladnosti pravnog sistema i zahtijeva da vlada pravnog sistema upravi svoj javni autoritet prema dovođenju postojećeg pravnog poretka u najbližu moguću usklađenost sa tim standardom. Budući da princip pravde nije konstitutivni princip koji poziva na stvaranje savršeno pravednog pravnog poretka, vlada nije pod obavezom da učini nemoguće stvarajući takav poredak, da li u jednom trenutku ili u konačnom nizu činova. Radije, dužnost vlasti jeste da vrši javni autoritet u skladu sa uslovima pod kojima je to pravo opravdano dovođenjem postojećeg pravnog sistema u najbližu moguću usklađenost sa njegovim sopstvenim unutrašnjim idealom jednake slobode pod pravom. Bez obzira na to da li se može savršeno pravedni pravni sistem ostvariti, zaista je moguće da se postojeći pravni sistem usklađuje sa idelaom jednake slobode pod pravom u većoj ili manjoj mjeri. Budući da je princip pravde regulativni princip koji poziva na dalje usklađivanje pravednog sistema, radije nego konstitutivni princip koji poziva na realizaciju savršeno pravednog sistema, dužnost da se vlada pravedno ne prelazi granicu mogućeg." (''Authority, Justice, and Public Law: A Unified Theory'') *[[John Finnis]] **"Sve moje analize autoriteta i dužnosti mogu se sažeti u sljedećoj teoremi: vladari, veoma striktno govoreći, nemaju nikakvo pravo na pokoravanje [...]; ali oni imaju autoritet da daju upute i stvaraju zakone koji su moralno obavezujući i za koje imaju odgovornost provođenja." (''[[Prirodno pravo]]'') **"Autoritet (i prema tome ''odgovornost'' upravljanja) u zajednici ima se vršiti od strane onih koji mogu uistinu učinkovito rješiti koordinacijske probleme te zajednice." (''Ibid.'') **"[O]bična činjenica da ''će'' gotovo svi pristati na nečije upute je pretpostavljeno-nužan i podložno-pobijanju-dovoljan uslov za normativni sud da ta osoba ima (t.j. da je opravdana u vršenju) autoritet u toj zajednici." (''Ibid.'') **"U [[Wesley Newcomb Hohfeld|Hohfeldijanskim]] pojmovima, autoritet za stvaranje pravila ili naredbe koja stvara pravnu dužnost je ovlašteje, i njen korelat ''nije pravo na pokoravanje'', ili čak dužnost za pokoravanjem, već ''podložnost'' subjekata - ugrubo, prijemčivost - da njihova prava pozicija time bude promjenjena [...] Kako se mijenja? Stvaranjem dužnosti zakonito i valjano određene vršenjem ovlaštenja/autoriteta. Kome se duguje dužnost? Ako ikome, onda svim građanima koji poštuju zakone, i/ili namjeravanim korisnicima vršenja dužnosti/obaveze. Ko, zaista, ikada govori o pravu na pokoravanje?" (''Freedom, Benefit and Understanding: Reflections on Laurence Claus’s Critique of Authority'' [https://lovsms.com/understanding-quotes/ Understanding Quotes]) **"Teoretičari prirodnog prava drže da sadržaj pravednog i valjano usvojenog pravnog pravila poput: "Nemoj preći 35 km/h na ulicama grada" ''nije'' zahtjevan moralom dok ga nije valjano usvojio pravni autoritet sa nadležnošću (pravnim autoritetom) da stvori takvo pravilo. Centralno mjesto u teoriji prirodnog prava jeste njeno objašnjenje kako stvaranje "čisto pozitivnog" prava može stvoriti moralne obaveze koje ''nisu'' postojale prije trenutka usvajanja [...] U pravnoj filozofiji postoji naziv za teoriju koja preuzima na sebe da identifikuje i raspravi, otvoreno i na kritički način, moralne principe i uslove koji odgovaraju na zahtjeve ''deliberativnih osoba'' da im se pokaže zašto pravno pravilo, valjano usvojeno, jeste obavezujuće i autoritativno ''za njih'', upravo kao pravo. To ime, za dobro i loše, jeste "teorija prirodnog prava" [...] Centralna strategija prirodno pravne teorije u objašnjenju autoriteta prava ukazuje na pod-određenost (daleko od puke neodređenosti) najvećeg dijela, ako ne i svih zahtjeva praktičnog razuma u polju otvorenog (ne samo tehnološkog) samoodređenja pojedinaca i društava. Zaista, što su ljudi više dobronamjerni i inteligentni, dolazit će do većeg broja dobrih, ali nekompatibilnih (ne-kompozitnih) shema društvene koordinacije (uključujući uvijek "negativnu" koordinaciju međusobnog ustručavanja) na političkom nivou - vlasništvo, novac, odbrana, pravne procedure, i tako dalje. Kako je jednoglasnost o meritumu pojedinačnih šema praktično nedostupna, ali koordinacija oko ''nekih'' šema se zahtijeva kao zajedničko dobro (pravda, mir, blagostanje), ti dobri ljudi imaju dovoljno razloga da prihvate autoritet, to jeste, prihvaćenu i prihvatljivu proceduru za izabiranje pojedinačnih šema koordinacije sa kojima, nakon što su tako izabrane, svaki razuman član zajednice je moralno obavezan da sarađuje ''upravo zato što su izabrane'' - to jeste, upravo kao ''pravno'' obavezne za moralno pristojnu savjest. / To je izvor sadržajne nezavisnosti i peremptivnosti koju je [[H. L. A. Hart|Hart]], u svojim kasnijim radovima, ispravno priznao kao karakterističke pravne razloge za djelovanje, i kao suštinu njihove autoritativnosti. I kao što objašnjenje pokazuje, ova sadržajna nezavisnost i peremptivnost nije ni bezuslovna niti bez izuzetaka. Dovoljan nivo nepravde u sadržaju negirat će peremptornost-za-savjest." (''[[Filozofija prava (Finnis)|Filozofija prava]]'') *[[Joseph Raz]] **"Reći da je osoba autoritet znači reći da se njegova riječ uzima kao isključujući razlog, ili samo da je isključujući razlog, to jeste da neko treba, da postoje razlozi, da se drži takvom." (''[[Praktični razlozi i norme]]'') **"Ukoliko ne postoji općenita dužnost pokoravanja, onda pravo nema općeniti autoritet, jer da bi se imao autoritet mora se imati pravo na upravljanje onima koji su mu podliježu. A pravo na upravljanje pretpostavlja dužnost na pokoravanje." (''[[Etika u javnom domenu: ogledi iz moralnosti prava i politike]]'') **"Pravo zahtijeva našu vjernost i pokornost. Svaki pravni sistem polaže pravo na autoritet. Ali kakav autoritet ima pravo nad nama? Kakav autoritet trebamo priznati kao pripadajući pravu?" (''[[Autoritet prava]]'') **"Ja ću tvrditi da ukoliko posmatramo autoritet kao sposobnost da promjenimo određeni tip razloga, primjedbama se može lako odgovoriti [...] Uzmite u obzir bilo kakvu situaciju u kojoj nadređeni upućuje podređenog da postupa prema uputama drugog čiji autoritet nije izveden iz onog prvog [...] Ja ću zvati razlog da se postupa sa razlogom pozitivnim drugo-razrednim razlogom. Postoje također negativni drugo-razredni razlozi, odnosno, razlozi za suzdržavanjem od djelovanja s razlogom. Zvat ću sve negativne drugo-razredne razloge isključujućim razlozima." (''Ibid.'') **"Ja ću definirati normativno ovlaštenje kao sposobnost promjene zaštićenih razloga. Preciznije, pojedinac ima normativno ovlaštenje ako on može svojom radnjom vršiti normativno ovlaštenje. Radnja je vršenje normativnog ovlaštenja ako postoje dovoljni razlozi za posmatranje iste ili kao zaštićenog razloga ili kao ukidanja zaštićenih razloga i ako je razlog za tako posmatranje taj što je poželjno da se omogući ljudima da promijene zaštićene razloge takvim radnjama, ukoliko to žele. / Ja ću pretpostaviti da se ovlaštenje koristi upotrebljavajući ono što ću zvati "iskaz ovlaštenja". Postoje tri načina kojima nosioci ovlaštenja mogu promijeniti zaštićene razloge [...] Prvi je izdavanjem isključujućih instrukcija, odnosno, koristeći ovlaštenje da se kaže osobi da ϕ, iskaz ovlaštenja je razlog za osobu da ϕ i također drugo-razredni razlog za ne postupanje po (svim ili nekim) razlozima za ne ϕ. Isključujuće instrukcije su, prema tome, zaštićeni razlozi. Drugi način vršenja ovlaštenja je upotrebom iskaza ovlaštenja u dodjeljivanju dopuštenja za vršenjem radnje koja je do tada bila zabranjena isključujućom instrukcijom. Ja ću zvati takva dopuštenja "ukidajuća dopuštenja" jer oni ukidaju isključujuće razloge. Treći oblik korištenja ovlaštenja jeste dodjeljivanjem ovlaštenja osobi. Ovo samo po sebi ne mijenja zaštićene razloge, ali dopušta osobi da ih promijeni. Ovlaštenje koju osoba ima može biti ograničeno na mnogo načina - na način na koji može biti vršeno, osobe nad kojima se vrši, radnje u odnosu na koje nosilac ovlaštenja može upotrijebiti iskaze ovlaštenja, i tako dalje. / Imajući u vidu ova razjašnjenja jasno je da postoji bliska veza između normativnog ovlaštenja i autoriteta [...] Autoritet je sposobnost za promjenom razloga. Ovlaštenje je sposobnost da se promjeni specifični tip razloga, i to zaštićenih [...] [T]rebamo u osnovi posmatrati autoritet kao vrstu ovlaštenja." (''Ibid.'') **"Neko ima autoritet da čini samo one stvari za koje mu je dato dopuštenje od nekoga ko ima autoritet nad osobom na čije se interese utiče. Sada možemo definirati ''X ima autoritet'' da ϕ kao: postoji neki Y i postoji neki Z takav da, :1. Y je dopustio X da ϕ ili mu dao ovlaštenje da to učini :2. Y ima ovlaštenje da to učini :3. X-ovo ϕ će utjecati na interese Z, a Y ima autoritet nad Z." (''Ibid.'') **"(1) Popularno je gledište da pravo uživa ''de facto'' ili efektivni autoritet. Njegova analiza uključuje ove koncepte, ali ne nužno i onaj legitimnog autoriteta. To je greška [...] Zajednički činilac u svim vrstama efektivnog autoriteta jeste da oni uključuju vjerovanje nekih da predmetna osoba ima legitimni autoritet. Prema tome, objašnjenje efektivnog autoriteta pretpostavlja ono legitimnog autoriteta. / (2) Autoritet je analiziran u kontekstu osobe sa autoritetom i njegovih autoritativnih iskaza. Takva analiza bi se u principu mogla primijeniti na zakonodavca i njegove radnje usvajanja. Ali svo pravo nije usvojeno. Običajna pravila mogu biti pravno obavezujuća. Mogu li ona imati autoritet nasuprot činjenici da nisu izdata od autoriteta? Moguće je govoriti neposredno o autoritetu samog prava. Autoritet pojedinca objašnjen je upućivanjem na njegove iskaze: on ima autoritet ako su njegovi iskazi zaštićeni razlozi za djelovanje, t.j. razlozi za preduzimanje radnje na koju ukazuju i za zanemarivanje (određenih) suprotstavljenih razmatranja. Pravo ima autoritet ukoliko je postojanje prava koje zahtjeva određenu radnju zaštićeni razlog za vršenje te radnje; t.j. pravo je autoritativno ako je njegovo postojanje razlog za radnju u skladu s njim i za isključivanje suprotstavljenih razmatranja. "Razlog" ovdje znači valjani ili opravdavajući razlog, jer je legitimni autoritet prava tako definiran. Pravo uživa efektivni autoritet, kako ga mi vidimo, ako njegovi subjekti ili neki od njih smatraju njegovo postojanje zaštićenim razlogom za ponašanje u skladu s njim." (''Ibid.'') **"[...] [B]itna je osobina prava da tvrdi da ima legitimni autoritet [...] Tvrdnja prava o legitimnom autoritetu nije samo tvrdnja da su pravna pravila razlozi. Ono uključuje tvrdnju da su oni isključujući razlozi za zanemarivanje razloga za nepostupanje u skladu s njima." (''Ibid.'') **"[...] [O]no što je isključeno od strane pravnog pravila nisu svi ostali razlozi, nego samo svi oni ostali razlozi koji nisu sami pravno priznati. Mi ne trebamo zamišljati pravo kao skup izoliranih normi od kojih svaka ima svoje sopstvene odvojene i nezavisne funkcije, nego kao skup (potencijalno konfliktnih i međusobno podržavajućih) razloga koji zajedno određuju šta se zahtijeva pravom. Ako je ova analiza tačna onda pravo tvrdi da ima autoritet. Pravo se predstavlja kao tijelo autoritativnih standarda i zahtijeva od svih onih na koje se primjenjuje da priznaju njihov autoritet." (''Ibid.'') *[[John Gardner]] **"[N]e postoji ne-pozitivno pravo. Ne postoje pravne norme koje nastaju bez da ih neko ne uvede u postojanje. Samo što ima nekoliko načina njihovog uvođenja u postojanje [...] [U]loga koju pravo igra u koordiniranju i na druge načine asistiranju naše racionalne agencije objašnjava zašto se o pravu mora misliti kao autoritativnom. I ta potreba da se o pravu razmišlja kao o autoritativnom objašnjava zašto je svako pravo pozitivno pravo, zašto svo pravo mora imati svog pravotvorca." (''[[Pravo kao skok u vjeru]]'') ==K== *[[Katherine Dormandy]] **"Vjerovati u ''p'' na osnovu autoriteta znači temeljiti to vjerovanje na autoritativnom razlogu i na bilo kojim drugim razlozima koje imamo, gdje (i) potvrđujući razlozi za vrše silu [normativno motiviraju] u korist ''p'', (ii) upravljački razlozi (još) ne vrše silu u korist ''p'', i (iii) protivni razlozi, u kontekstu autoritativnog razloga, gube svu svoju silu protiv ''p''." (''Three Types of Belief on Authority (and a Unifed Account of Them)'') **"[E]pistemički autoritet je različit od pravnog autoriteta. Razlog za to jeste što pravni autoritet postoji da bi oborio razloge, koji izviru iz drugih domena normativnosti, koji su suprotni autoritativnoj naredbi. Takvi razlozi i dalje mogu vršiti silu [normativno motivirati] čak i protiv pozadine naredbe pravnog autoriteta, stoga iz tačke gledišta potrebe održavanja mira moraju biti preemptirani. Epistemički autoritet, suprotno tome, postoji barem u dijelu da bi potakao istinito vjerovanje i spriječio lažno vjerovanje. Ovdje se ne pojavljuju nikakvi drugi normativni ciljevi, stoga epistemički razlozi neće imati konkurenciju od suprotnih razloga koji su zadržali svoju silu. Suočeni sa epistemičkim razlozima, suprotni razlozi jednostavno gube svoju silu. Preempcija je teorijski balast." (''Ibid.'') ==L== *[[Leslie Green]] **"[A] ima autoritet nad B ako i samo ako je činjenica da A zahtijeva od B da Φ (i) daje B-u sadržajno-nezavisni razlog da Φ i (ii) isključuje neke od B-ovih razloga za ne činjenje Φ. Autoritet je prema tome triadički društveni odnos između nadređenog, subjekta i spektra radnji. Svako ko ima praktični autoritet ima ga nad nekim osobama, i u odnosu na neku materiju." (''[[Autoritet države]]'') *[[Linda Zagzebski]] **"Vjerujem na osnovu autoriteta samo ako uzmem vjerovanje ili iskaz autoritata za ''p'' kao da zamijenjuje moje druge razloge za i protiv ''p''." (''Replies to Christoph Jäger and Elizabeth Fricker'') **"[T]reba da drugog smatram epistemičkim autoritetom kada savjesno prosudim da je vjerovanje u ono što on vjeruje ili tvrdi vjerovatnije da će mi dati istinu, nego ukoliko ja pokušam sama da to otkrijem za sebe [i] [t]rebam drugog smatrati epistemičkim autoritetom kada savjesno prosudim da ću vjerovatnije oformiti vjerovanje koje će preživjeti moje savjesno samo-propitivanje ako vjerujem ono u šta autoritet vjeruje ili tvrdi, nego ukoliko pokušam da to sama otkrijem [...] [M]oje teze epistemočkog opravdanja nisu smišljene da daju nužne i dovoljne uslove za epistemički autoritet, već su smišljene da objasne opću strategiju u racionalnom upravljanju sobom." (''Ibid.'') ==M== *[[Mattias Kumm]] **"Konstitucionalizam ustanovljava okvir principa koji nude osnove i ograničenja pravnog autoriteta bilo kojeg pravnog poretka unutar liberalno-demokratske tradicije. Ti principi upravljaju ispitivanjem da li rezultati određenih pravotvornih procedura na nivou sveobuhvatnijeg pravnog poretka učinkovito ustanovljavaju pravne obaveze ili da li je, u određenom kontekstu, opravdano nepriklanjanje njima na nivou parohijalnijeg pravnog poretka. Princip ustanovljavanja vladavine prava izvan države i funkcionalni i proceduralni obziri koji ga podržavaju, nude pretpostavku da posljedice pravotvornih procedura na nivou sveobuhvatnijeg pravnog poretka trebaju biti poštovane od njegovih adresata. Ta pretpostavka može biti pobijena ako i u opsegu u kojem je nepriklanjanje nužno za promicanje kompenzatornih principa koji se odnose na nadležnost, proceduru, ili suštinu, koji u relevantnom kontekstu imaju veću težinu. Doktrine koje sudovi koriste da struktuiraju odnos između različitih pravnih poredaka ustanovljavaju jurisdikcione, proceduralne i suštinske uslove u skladu s kojim sudovi tvrde da je opravdano prakticirati institucionalizovani građanski neposluh ili zaštititi ustavni identitet - institucionalni kolektivni ekvivalent savjesti pojedinca - parohijalnijeg pravnog poretka. Te doktrine su opravdane ako se, sve uzeto u obzir, mogu rekonstruisati kao posljedice balansiranja relevantnih sukobljenih normativnih obzira [...] Ideja institucionalizovanog prigovora savjesti i građanskog neposluha, onda, nudi dobar način obuhvatanja moralne poente ustavnog pluralizma." (''The Moral Point of Constitutional Pluralism: Defining the Domain of Legislative Institutional Civil Disobedience and Conscientious Objection'') *[[Michel de Montaigne]] **"[Z]akoni dobijaju svoj autoritet kroz stvarno posjedovanje i običaje: opasno je ići nazad do njihovih izvora; zakoni, kao i naše rijeke, postaju veće i plemenitije kako otjeću: prati ih uzvodno to njihovog izvora i sve što ćeš pronaći je sićušno vrelo, jedva prepoznatljivo; kako vrijeme prolazi one bujaju sa ponosom i rastu u snazi." (''[[Eseji]]'') ==S== *[[Scott J. Shapiro]] **"[P]lanska teorija tvrdi da tijelo ima pravni autoritet u određenom pravnom sistemu kada se ispune dva uslova: (1) glavni plan sistema ovlaštuje to tijelo da planira za druge, i (2) članovi zajednice se redovno obaziru na sve one koji su tako ovlašteni. Pravni autoritet će biti moguć, prema tome, samo u slučaju da je moguće da se oba ova uslova ostvare [...] Pravni zvaničnici imaju ovlaštenje da usvoje zajednički plan koji određuje ova temeljna pravila zahvaljujući normama instrumentalne racionalnosti. Budući da te norme koje dodjeljuju racionalnu moć planiranja nisu same planovi, one nisu stvorene od bilo kakvog drugog autoriteta. One postoje samo stoga što su racionalno valjani principi." (''[[Legalnost]]'') **"[P]ostoji tumačenje koje dopušta pripisivanje pravnog autoriteta moralno nelegitimnim tijelima. Ključno je ovdje prepoznati da, iako se pojam "autoritet" u tvrdnjama pravnog autoriteta odnosi na moralnu moć, riječ "pravni" često ne mijenja ovu imeničnu-farzu; radije, njegova uloga jeste da kvalificira izjavu u kojoj je umetnuta. Kada pripišemo pravni autoritet nekome, drugim riječima, mi nužno ne pripisujemo bilo kakvu vrstu moralnog legitimiteta. Mi tvrdimo da, ''iz gledišta prava'', osoba koja je u pitanju ima moralno legitimno ovlaštenje. Slično, reći da je neko pravno obavezan da izvrši neku radnju ne mora obavezati onoga ko to ističe da potvrdi da je neko stvarno obavezan da izvrši tu radnju, odnosno, da ima moralnu obavezu da izvrši tu radnju. Izjava se može razumjeti utoliko da je iz pravnog gledišta neko (moralno) obavezan da izvrši tu radnju. Ovo se može nazvati "perspektivim" tumačenjem."(''Ibid.'') **"(1) X ima pravni autoritet nad Y u odnosu na materiju Z u sistemu S «» Iz gledišta S, X ima moralni autoritet nad Y u odnosu na Z; ::(2) Iz gledišta S, X ima moralni autoritet nad Y u odnosu na materiju Z «» Glavni plan S ovlašćuje X da planira za Y u odnosu na Z; ::(3) X ima pravni autoritet nad Y u odnosu na materiju Z u sistemu S «» Glavni plan S ovlašćuje X da planira za Y u odnosu na Z." (''Ibid.'') *[[Scott Hershovitz]] **"Reći da jedna osoba ima ''de facto'' autoritet nad drugom znači reći da obje učestvuju u praksi čije su uloge takve da prva osoba ima pravo da vlada, a druga dužnost da se pokorava. Osoba sa ''de facto'' autoritetom također ima legitiman autoritet ako praksa, i njihovo učestvovanje u njoj jeste, u nekom smislu, opravdana. Izazov je odgovoriti koja vrsta opravdanja je nužna za društveno-konstruisane uloge tako da imaju normativne učinke. Kada ljudi zaista imaju prava i dužnosti povezane sa ulogama koje zauzimaju?" (''Role of Authority'') **"Suočeni sa tvrdnjom autoriteta može se uvijek pitati: "Koje pravo ti imaš da činiš zahtjeve prema meni?" "Ja sam John", nije prikladan odgovor, niti je: "Ja znam bolje nego ti". Ali: "Ja sam tvoj šef", moglo bi biti. Uloge struktuiraju odnose autoriteta [...] Prepoznavanje da se autoritet vezuje za uloge dopušta nam da cijenimo da se neko može pokoravati roditelju, šefu kuhinje, ili dirigentu, jer je kćerka, kuhar, ili violončelista." (''Ibid.'') **"Ako pravo ima autoritet, i koristi ga da zabrani ubistvo, onda pravo ima zahtjev prema svojim subjektima da ne ubiju, i njegovi subjekti onda duguju pravu (ili, možda više idiomatski, državi) dužnost da ne ubiju. Ključ ovdje jeste da moralna dužnost koju pravo stvara ako ima legitiman autoritet jeste različita od moralne dužnosti da ne ubijamo koju imamo prije nego što pravo dođe na scenu. Ako se ta dužnost ikome duguje, pretpostavka je da se duguje ljudima koje možemo povrijediti ubistvom - žrtva svakako, ali također njegova porodica i prijatelji, između ostalih. Suprotno, moralna dužnost koju stvara pravo ''duguje se pravu''. To nije mala stvar. Kada dugujete nekome dužnost vi ste im odgovorni. Osoba kojoj se duguje dužnost tipično ima ovlaštenje da zahtjeva naknadu ili da izvrši kaznu ako je ne izvršite [...] Svrha zabrane ubistva može biti da dodijeli pravu moralnu legitimaciju da odgovori na ubistvo, ne da pomogne ljudima da se usklađuju sa njihovim nezavisnim dužnostima da ne ubiju." (''The Authority of Law'') **"[P]itanje da li jedna osoba ima autoritet nad drugom zavisi od toga da li (1) moralno dopuštena društvena praksa koja prvo pripisuje pravo na vladanje i drugo dužnost na pokoravanje; i ili (2) stranke su izabrale da učestvuju u praksi, ili (3) njihovo učestvovanje je moralno mandatorno i za autoritet (ali ne nužno i za subjekta) stvarno." (''Ibid.'') **"Pravo koje namjerava da riješi koordinacijski problem mora biti dovoljno jasno da koordinira djelovanje, te ne bi bilo mudro ostaviti sadržaj takvog zakona kontigentnim o spornim tvrdnjama moralnosti. Ali Raz ne cilja da pokaže da mora biti moguće identifikovati sadržaj nekih zakona bez upućivanja na razloge koje oni trebaju da riješe. On tvrdi da svi zakoni moraju ispuniti uslov kao stvar konceptualne nužnosti. Raz griješi jer autoritet ima uloge da igra i izvan pomaganja subjektima da se usklade sa razlozima. Moralnost može igrati ulogu u određivanju sadržaja prava bez da podriva tvrdnju prava za autoritativnošću." (''Ibid.'') **"[Č]esto, poenta prava nije da govori ljudima šta moraju činiti; radije, ona je da ih učini odgovornim pravu zbog propuštanja da to učine." (''Ibid.'') *[[Stephen Perry]] **"Legitimni politički autoritet, slažu se mnogi, uključuje pravo na upravljanje. Jedno veoma rasprostranjeno i snažno razumijevanje onoga što ovo znači jeste da politički režim ima pravo na upravljanje samo ako, između ostalog, ima dosta široko hohfeldijansko ovlaštenje da promijeni normativnu situaciju svojih subjekata, na primjer, namečući dužnosti ili dodijeljujući im subjektivna prava [...] [L]egitimni autoritet je moralni autoritet [...]" (''Political Authority and Political Obligation'') **"[Z]bog razloga koji imaju veze s činjenicom da zahtijevi prava za autoritetom nisu samo konceptualno nužno kategorički, već i moralno nužno kategorički, ni legitimni autoritet prava (gdje postoji) niti dužnosti koje su posljedica njegovog postojanja ne mogu biti uslovljeni slučajnostima koje uključuju svojevoljne akte građana." (''Ibid.'') **"Legitimni moralni autoritet može postojati jedino ako postoji nešto dovoljno dobro ili vrijedno oko toga da jedna osoba ima mogućnost da s namjerom promijeni normativnu situaciju druge osobe." (''Ibid.'') ==W== *[[Wael Hallaq]] **"Znalačko poznavanje prava bio je jedini kriterij u odlučivanju gdje leži pravni autoritet; a on je ležao sa učenjacima, ne sa političkim vladarima ili bilo kojim drugim izvorom [...] [P]ravni autoritet u islamu bio je lični i privatni; u osobama pojedinačnih pravnika (bili oni svjetovni ljudi ili, nekim prilikama, halife) ležao je autoritet, ta sposobnost u religijskom pravnom znanju koja će se kasnije znati kao idžtihad - kamen temeljac islamskog prava [...] [D]ok je održavala pravničku i večinom sudsku nezavisnot, ova zajednica je služila kao veza vladara sa masama, pomažući mu u pokušaju da ostvari legitimnost. Dokle god se vladar koristio ovim legitimizirajućim sredstvom, pravna zajednica je profitirala od finansijske podrške i jednostavno uspostavljene nezavisnosti [...] [D]ok je u drugim kulturama vladajuća dinastija promulgirala pravo, provodila ga i ono konstituisalo mjesto pravnog autoriteta (ili pravnog ovlaštenja), u islamu je to bila doktrinarna pravna škola koja je stvarala pravo i nudila njegovu osovinu autoriteta. Drugim riječima, pravni autoritet ležao je u kolektivnom, jurističkom doktrinarnom poduhvatu škole, ne u vladaru ili doktrini jednog pravnika." (''[[Uvod u islamsko pravo]]'') ==Vidi također== *[[Vlast]] ==Poslovice== {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] s1q83u90qylhsd3rgpkeufdwz13wli5 0 8473 46445 2012-07-31T18:11:44Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Etika u javnom domenu: ogledi iz moralnosti prava i politike |autor =[[Joseph Raz]] |slika ...' 46445 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Etika u javnom domenu: ogledi iz moralnosti prava i politike |autor =[[Joseph Raz]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Ethics in the Public Domain: Essays in the Morality of Law and Politics'' |datum prvog izdavanja =1994. }} *"Ukoliko ne postoji općenita dužnost pokoravanja, onda [[pravo]] nema općeniti [[autoritet]], jer da bi se imao autoritet mora se imati pravo na upravljanje onima koji su mu podliježu. A pravo na upravljanje pretpostavlja dužnost na pokoravanje." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Joseph Raz]] {{Wikipedia}} 0k7l9ggxqa5693g4y1ug8sfzh1kzb95 0 8474 46447 2012-07-31T18:42:31Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija| |ime=Robert Paul Wolff |slika= |tekst uz sliku=''američki politički filozof'' |datum rođenja=27. decembar 1933. |mjesto rođenja=New Yor...' 46447 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Robert Paul Wolff |slika= |tekst uz sliku=''američki politički filozof'' |datum rođenja=27. decembar 1933. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[P]okornost nije stvar činjenja onoga što vam neko kaže da učinite. To je stvar činjenja onoga što vam on kaže da učinite ''jer vam on kaže da to učinite''." (''[[U odbranu anarhizma]]'') ==Djela== *''[[U odbranu anarhizma]]'' [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Robert Paul Wolff]] {{Wikipedia}} jm3qsivdho43pufs6yamste7qucnper 0 8475 46448 2012-07-31T18:44:45Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =U odbranu anarhizma |autor =Robert Paul Wolff |slika = |tekst uz slik...' 46448 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =U odbranu anarhizma |autor =Robert Paul Wolff |slika = |tekst uz sliku =političko-filozofski spis |originalni naziv =''In Defense of Anarchism'' |datum prvog izdavanja =1970. }} *"[P]okornost nije stvar činjenja onoga što vam neko kaže da učinite. To je stvar činjenja onoga što vam on kaže da učinite ''jer vam on kaže da to učinite''." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Robert Paul Wolff]] {{Wikipedia}} i77iuu4jwo1wcuv6lga8prn46n64qle 0 8476 59614 58524 2020-12-04T22:29:22Z Babe kebab 7330 File 59614 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=John Finnis |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=''australsko-britanski pravni teoretičar'' |datum rođenja=28. juli 1940. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} [[File:John Finnis on After Dark 26th June 1987.jpg|thumb|John Finnis]] *"Koji je princip u osnovi autoriteta izvršne vlasti - sada visoko regulirane kako zakonodavno, tako i sudski - da isključi strance? [...] [P]rincip je ovaj: politička zajednica, iako ne može prebaciti na druge zajednice ''rizike'' koje čini jedan od njenih sopstvenih državljana, ne mora bezuvjetno prihvatiti ''rizik koji predstavljaju stranci''. To jeste, prisustvo u zajednici stranca za kojeg se, uzeto u obzir individualno, može pravično reći da predstavlja stvarni ''rizik'', čak i relativno blag, za prava drugih, ili za nacionalnu sigurnost, javnu sigurnost, spriječavanje zločina, zaštitu zdravlja ili morala ili održavanje ''l'ordre public'', ili za bilo šta drugo od "javnog interesa u demokratskom društvu", ''ne mora se prihvatiti''. Umjesto toga, za takav se rizik prikladno može željeti da ga se spriječi isključenjem, ili ukloni protjerivanjem, na razlogu da takvo prisustvo unutar zajednice, čak i ako nije već zaprljano počinjenjem zločina za zatvora, ipak "nije pogodno za javno dobro". / Ovaj princip je u potpunosti kompatibilan sa našim moralnim i pravnim dužnostima da prihvatimo izbjeglice ili druge imigrante, i da prihvatimo neke troškove i terete u činjenju toga." (''Nationality, Alienage and Constitutional Principle'') [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:John Finnis]] {{Wikipedia}} 9sg5k1g694lh4rh0r8xx6bv0zxam2iw 0 8478 61956 46471 2024-05-18T09:50:46Z Srđan 4695 61956 wikitext text/x-wiki *"Legitimni politički [[autoritet]], slažu se mnogi, uključuje pravo na upravljanje. Jedno veoma rasprostranjeno i snažno razumijevanje onoga što ovo znači jeste da politički režim ima pravo na upravljanje samo ako, između ostalog, ima dosta široko hohfeldijansko ovlaštenje da promijeni normativnu situaciju svojih subjekata, na primjer, namečući dužnosti ili dodijeljujući im subjektivna prava [...] [L]egitimni autoritet je moralni autoritet [...]" (''Political Authority and Political Obligation'') *"[B]udući da se pravo na upravljanje mora razumumijevati kao hohfeldijansko ovlaštenje radije nego, recimo, kao subjektivno pravo zahtijeva, prikladni normativni korelativ, u hohfeldijanskom smislu, nije dužnost već ''odgovornost'' [...] Da je korelativ ovlaštenja u nametanju obaveza uistinu dužnost, bilo bi smisleno misliti da ovlaštenje postoji samo ako korelativna dužnost postoji, a što može samo biti slučaj da je ovlaštenje uistinu ostvareno. Ali, onda kada prepoznamo da je hohfeldijanski korelativ ovlaštenju u nametanju obaveza odgovornost, a ne dužnost, lako je uvidjeti da, u principu, ovlaštenje može postojati bez da je ikada bilo ostvareno: normativni status osobe nad kojom se vrši ovlaštenje jeste taj da je on ili ona odgovoran na način da bude podvrgnut dužnosti, ne da on ili ona uistinu jeste pod postojećom dužnosti. U stvari možemo učiniti još jaču tvrdnju, a to je da je postojanje ovlaštenja, u smislu koje je upravo opisano, nužno prospektivna stvar." (''Ibid.'') *"U slučaju bilo koje pravne direktive koja namjerava da nametne zahtjev nekome da učini X, bilo koji argument koji cilja da pokaže da postoji moralna dužnost za pokoravanjem direktivi, a koja nastaje na temelju statusa direktive kao prava, mora uzeti postojanje direktive kao osnova ili dijela osnova dužnosti, ali ne smije činiti suštinsko upućivanje na nezavisne vrline činjenja X." (''Ibid.'') *"[Z]bog razloga koji imaju veze s činjenicom da zahtijevi prava za autoritetom nisu samo konceptualno nužno kategorički, već i moralno nužno kategorički, ni legitimni autoritet prava (gdje postoji) niti dužnosti koje su posljedica njegovog postojanja ne mogu biti uslovljeni slučajnostima koje uključuju svojevoljne akte građana." (''Ibid.'') *"[M]oralno ovlaštenje [znači sljedeće]: Jedna osoba A ima ovlaštenje da utječe na određenu vrstu promjene u normativnoj situaciji druge osobe B ako postoji razlog za držanje radnji koje A čini sa namjerom utjecanja na promjenu relevantne vrste kao da istinski utječu da takvu promjenu, gdje je opravdanje za takvo držanje radnji A jeste dovoljnost vrijednosti ili poželjnosti omogućavanja A-u da učini tu vrstu normativne promjene ovom vrstom radnje." (''Ibid.'') *"Legitimni moralni autoritet može postojati jedino ako postoji nešto dovoljno dobro ili vrijedno oko toga da jedna osoba ima mogućnost da s namjerom promijeni normativnu situaciju druge osobe." (''Ibid.'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Perry, Stephen}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Stephen Perry| ]] rxvu1ynja8awj5jof9fu7yfbq179if7 0 8480 52291 52289 2014-04-18T12:32:32Z Harač 23 52291 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Wesley Newcomb Hohfeld |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja=8. avgust 1879. |mjesto rođenja=Oakland, SAD |datum smrti=21. oktobar 1918. |mjesto smrti=Alameda, SAD |počasti= }} *"Na samom početku čini se nužnim naglasiti važnost razlikovanja čisto pravnih odnosa od fizičkih i umnih činjenica koje takve odnose stvaraju. Koliko god ovaj početni prijedlog izgledao očiglednim, argumenti koji se mogu čuti na sudu gotovo svaki dan i slično značajan broj sudskih mišljenja nude dovoljno dokaza loše i nesretne tendencije zbunjivanja i stapanja pravnih i nepravnih količina u određenom problemu [...] U jednu ruku, zajednica ideja uključenih u dva niza odnosa - fizičkih i umnih s jedne strane, i čisto pravnih s druge - po samoj prirodi stvari dosta je bliska [...] Drugi razlog za tendenciju zbunjivanja ili stapanja nepravnih i pravnih koncepcija sastoji se u dvosmislenosti i labavosti naše pravne terminologije [...] Dosta poteškoća, što se tiče pravne terminologije, nastaje iz činjenice da mnoge od naših riječi su izvorno bile primjenjive samo na fizičke stvari; tako da je njihovo korištenje u vezi pravnih odnosa, striktno govoreći, figurativno ili fikcijsko." (''Some Fundamental Legal Conceptions as Applied in Judicial Resoning'') *"Jedna od najvećih prepreka jasnom razumijevanju, preciznom izražaju, i istinitom rješavanju pravnih problema često se javlja iz izrazite ili prečutne pretpostavke da svi pravni odnosi mogu biti reducirani na "subjektivna prava" i "dužnosti" [...]" (''Ibid.'') *"Striktno temeljni pravni odnosu su, na posljetku, ''sui generis''; i prema tome pokušaji formalne definicije su uvijek nezadovoljavajući, ako i u potpunosti beskorisni. Stoga, pristup koji najviše obećava čini se da insistira na izlaganju svih različitih odnosa u šemi "suprotnosti" i "korelativa", a onda pristupa isticanju njihovog pojedinačnog opsega i primjene na konkretne slučajeve." (''Ibid.'') *"Juridičke suprotnosti: subjektivna prava [right-claim] - nepostojanje subjektivnih prava [no-right] / privilegija [privilege] - dužnost [duty]/ ovlaštenje [power]- nemoć [disability] / otpornost [immunity] - podložnost [liability] [...] juridički korelativi: subjektivno pravo - dužnost / privilegija - ne postojanje subjektivnog prava / ovlaštenje - podložnost / otpornost - nemoć." (''Ibid.'') *"[A]ko X ima subjektivno pravo protiv Y da on treba da ostane van njegove zemlje, korelativ (i ekvivalent) jeste da je Y pod dužnošću prema X da ostane van tog mjesta. Ako, ukoliko je to poželjno, trebamo tražiti sinonim za pojam "subjektivno pravo" u ovom ograničenom i ispravnom značenju, možda bi se riječ "zahtjev" učinila najboljom." (''Ibid.'') *"Najbliži sinonim pravne "privilegije" čini se da je pravna "sloboda"." (''Ibid.'') *"Promjena u određenom pravnom odnosu može rezultirati (1) iz neke pridodate činjenice ili grupe činjenica koje nisu pod voljnom kontrolom ljudskog bića (ili ljudskih bića); ili (2) iz neke pridodate činjenice ili grupe činjenica koje su pod voljnom kontrolom jednog ili više ljudskih bića. Što se tiče druge grupe slučajeva, osoba (ili osobe) čija je voljna kontrola mjerodavna mogu se tretirati kao da imaju (pravno) ovlaštenje da izvrše određenu promjenu u pravnim odnosima koji se razmatraju." (''Ibid.'') *"Subjektivno pravo jeste potvrdni zahtjev nekog protiv drugog, a privilegija je sloboda jednog od subjektivnih prava ili zahtjeva drugog. Slično, ovlaštenje jeste potvrdna "kontrola" nad određenim pravnim odnosom protiv drugog; dok je otpornost sloboda jednog od pravnog ovlaštenja ili "kontrole" drugog povodom određenog pravnog odnosa." (''Ibid.'') *"[N]ajbolji sinonim [za otpornost] je, naravno, pojam "izuzeće"." (''Ibid.'') *"Ukoliko je dopuštena česta metafora, ovih osam koncepcija, - subjektivna prava i dužnosti, privilegije i ne postojanje subjektivnih prava, ovlaštenja i podložnosti, otpornosti i nemoći, - čine se onim što se može zvati "najmanji zajednički sadržioci prava"." (''Ibid.'') [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] {{Wikipedia}} 8dbi4pi74ocoo8nu1nnzrlu1vfejejr 0 8483 48663 46549 2013-02-22T19:51:38Z Harač 23 48663 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Sanford Levinson |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja=17. juni 1941. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[U]stav Sjedinjenih Američkih Država sve više čini jasnu i prisutnu prijetnju našoj zajednici, u dijelu, ali ne samo, zbog svojih "vetokratskih" aspekata." (''How I Lost My Constitutional Faith'') *"[J]a sam postao pobornik zaista radikalne "reformacije". Vjerujem da mi možemo postići obećanje američkog konstitucionalizma kako je on istaknut u Preambuli, a koji ''zaslužuje'' našu privrženost, samo kroz značajnu promjenu institucija koje sistematski rade protiv mogućnosti istinskog ostvarenja ciljeva koje Preambula postavlja." (''Ibid.'') *"Postoji izvjena logika, možda, u mišljenju da ''ako stvari ne mogu biti popravljene, onda one nisu stvarno ni pokvarene'', jer je alternativa previše užasan predmet kontemplacije. Vjerovatno najgora stvar oko našeg političkog sistema jeste da nas sami kameni spoticanja postavljeni na putu ispravljanja njegovih disfunkcionsalnosti dovode u iskušenje da zaključimo da stvari na kraju uistinu nisu tako loše." (''Ibid.'') *"''Da li'' postoje trenuci da se odbije [[kompromis]] u ime viših vrijednosti? Da li se treba predati nešto valjanosti diktumu ''fiat justitia ruat caelum'', uobičajeno prevođenom kao, "Neka bude pravde makar nebo palo", ili nasuprot, da li sve treba biti predmet žrtvovanja da bi se spriječio takav strašan ishod? [...] Usuđujem se reći da je malo onih koji bi bili voljni slijediti ovu temeljnu [[Immanuel Kant|kantijansku]] logiku do njenog krajnjeg ishoda, ali u najmanju ruku, zar nam ne bi trebali uvjerljivi dokazi da će nebo ''stvarno'' pasti, radije nego, na primjer, samo stvoriti neprijatnu mećavu (ili, budući da smo u Malbuu, šumski požar)?" (''Compromise and Constitutionalism'') ==Djela== *''[[Naš nedemokratski ustav]]'' (2006.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Sanford Levinson]] {{Wikipedia}} 5wqthev6yyyd5hvr3y2eikd0g5yb1cp 0 8493 60936 58481 2024-03-06T22:38:08Z KWiki 2477 60936 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Esad Zgodić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački politički teoretičar'' |datum rođenja= 24. novembar 1950. |mjesto rođenja= Goražde, FNR Jugoslavija |datum smrti= 5. januar 2024. |mjesto smrti= Sarajevo, Bosna i Hercegovina |počasti= }} *"U najradikalnijem smislu, protiv vladavine konsenzusom istupa stanovište po kojem je konsenzualna demokratija, zapravo, gotovo i ''nemoguća'' budući da konsenzus znači i pravo aplikacije ''veta'', što automatski, u svakom trenutku, drži otvorenim realne mogućnosti uzurpacije, blokade ili totalnog disfunkcionaliziranja vlasti i države." (''[[Vladavina konsenzusom]]'') == Djela == *''[[Vladavina konsenzusom]]'' (2006) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Esad Zgodić]] [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Filozofija]] phvu8r2fg94qv5jtcnrj4e0pxr3k3ik 0 8494 60909 59615 2024-02-12T09:49:43Z Atso Costa 8369 60909 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Brain Leiter |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja=1963. |mjesto rođenja=SAD |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} [[File:Leiter, Brian 2012.jpg|thumb|Letter (2012)]] *"Pravna [[filozofija]] je, neiznenađujuće, uvijek bila talac svoje filozofske klime – jurisprudenti su rijetko, ako ikad, inovatori u filozofiji. Oni su, nasuprot toga, jurisprudencijske Minervine sove, dovodeći u vezu obzirna filozofska mišljenja u njihovoj zrelosti (ponekad, pak, na njihovom posmrtnom krevetu) sa teorijskim pitanjima koja nastaju u izričito pravnoj sferi." (''The Demarcation Problem in Jurisprudence: A New Case for Scepticism'') *"Pretpostavimo da je prihvaćeno da ''moralna valjanost'' norme ''nije'' prevladavajuća u praktičnom rasuđivanju. Pretpostavimo da moralno valjane norme samo daju pobojne (čak i lako pobojne) razloge za djelovanje, isto kao pravno valjane norme i norme instrumentalne racionalnosti. Da je norma pravno valjana moglo bi, u nekim slučajevima, također značiti da je moralno valjana, ali šta ako to nije promijenilo rasuđivanje oko toga šta treba činiti? Da je norma moralno valjana mogla bi biti zanimljiva činjenica za sudiju da primijeti, ali ne bi zahtijevalo od sudije jednu odluku umjesto druge. U takvom svijetu, da li bi rješavanje Demarkacionog problema u jurisprudenciji imalo svrhe? Teško je vidjeti zašto." (''Ibid.'') *"Ako razumijemo ideju ''moralne obaveznosti'' ili ''moralne privlačnosti'' u čisto psihološkom smislu – što je tačno način na koji trebamo, tvrdio sam, čitati [[H. L. A. Hart|Harta]] – onda se praktična korisnost rješavanja Demarkacionog problema mijenja. Ono što je pravno valjano nije nužno moralno obavezno, i što je moralno privlačno nije nužno pravno obavezno: to su dvije ključne (često implicitne) tvrdnje pobornika pozitivističkog odgovora na Demarkacioni problem. Ali ovo se čini važnim naglasiti jer ''ljudi uistinu misle da je moral prevladavajući u praktičnom rasuđivanju''. U svijetu u kojem ljudi, na primjer, gledaju na ''moralnu obavezu'' kao jednaku u praktičnom rasuđivanju sa 'bilo bi prijatno', teško je vidjeti zašto bi Demarkacioni problem bio važan. Možda su pravne [[Norma|norme]] ''moralno obavezne'', ali to ne odgovara na pitanje šta se treba činiti. I možda su pojedine norme moralno privlačne: to ne odlučuje, uopće, pitanje da li ih sudija treba primijeniti." (''Ibid.'') [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Brian Leiter]] {{Wikipedia}} 1cnzu2o6l74ohqw7sjvt1cfcm4v4nsu 0 8495 61895 46534 2024-05-18T09:15:49Z Srđan 4695 61895 wikitext text/x-wiki *"Nedvojbeno, vi imate [[autoritet]] nad svojim sedmogodišnjim sinom. To znači, vjerovatno između ostalog, da možete, samom činjenicom vašeg izričaja, stvoriti dužnosti za vašeg sina. Samo mu trebate reći da ide u svoju sobu i odjednom on je pod dužnošću da ide u svoju sobu, dužnošću pod kojom nije bio do prije nekoliko minuta. Odjednom, ne idući u svoju sobu – nešto što je samo do prije minut bilo sasvim dozvoljeno za njega da učini – on će djelovati pogrešno. Kako se ta magija dogodila? Čini se da se slična magija događa kada god neko posjeduje legitimni autoritet. Država nedvojbeno posjeduje takav autoritet nad svojim građanima (ili barem neke države je posjeduju, po nekim stvarima, neko vrijeme). Moj dekan nedvojbeno posjeduje takav autoritet nadamnom (povodom nekih profesionalnih stvari). I možda putnik koji preuzme inicijativu u nuždi, i započne davati instrukcije, te na taj način koordinirajući djelovanja više uspaničenih putnika (time, možda, spašavajući živote): barem nakon što je prošlo neko vrijeme, a ljudi su slijedili njene instrukcije to vrijeme, čini se da ona može činiti sličnu normativnu magiju svojim riječima." (''Authority and Reason-Giving'') *"Problem autoriteta možda ima i metafizičku stranu. Dužnosti i pogrešnost čine se ozbiljnim stvarima, možda dio namještaja svemira skroz gore na Platonovom nebu, ili u svakom slučaju – čak i ako ne toliko ozbiljnim – opet stvarno dosta ozbiljnim [...] Jer kada autoritet izda direktivu, subjekat ne dobija samo još jedan razlog za djelovanje kojeg nije imao dok direktiva nije izdata. Radije, od subjekta se na neki način očekuje da ne djeluje po svojoj sopstvenoj diskreciji, možda čak ni da razmatra (neke od) druge razloge za djelovanje koji su primjenjivi na njega. On treba, takoreći, podrediti svoju volju onoj autoriteta. Ali, 'kako je ikada moguće da neko ima dužnost da podvrgne svoju volju i sud onome drugome?'" (''Ibid.'') *"[A]utoritet je primjer ovlaštenja za davanjem razloga na robusan način. Smisao 'ovlaštenja' ovdje je ugrubo [[Wesley Newcomb Hohfeld|hohfeldijanski]] smisao [...] normativnog ovlaštenja, sposobnosti da se dovede do normativne promjene. Autoritet, čini se vjerovatnim reći, primjer je sposobnosti dovođenja do promjene u adresatovim razlozima za djelovanje. Ali ključno, prodavačica također ima ovo ovlaštenje – jer kada ona podigne cijenu mlijeka, ona dovodi do normativne promjene u razlozima koji se odnose na vas. Autoritet, međutim, primjer je ovlaštenja za davanjem razloga na robusan način, to jeste na poseban, naoko magičan način koji je slučaj sa zahtjevima i obećanjima. Ali ovo nam još ne govori na koji način se slučaj autoriteta razlikuje od onog zahtijeva (na primjer) [...] Ono što je posebno za autoritet jeste to da tamo gdje je prisutan autoritet može stvoriti ne samo bilo kakve razloge, već dužnosti. Stoga autoritet – stvarno, legitimni autoritet – jeste ovlaštenje za robusnim stvaranjem dužnosti." (''Ibid.'') *"Jedna osoba A pokušava da naredi drugoj osobi B da φ (ili, drugim riječima, tvrdi da ima autoritet da kaže B-u da φ) samo u slučaju (i jer): :(i) A namjerava da dâ B-u dužnost da φ, i A komunicira ovu namjeru B-u; :(ii) A namjerava da B prizna ovu namjeru; :(iii) A namjerava da B-ova dužnost da φ zavisi na prikladan način od B-ovog priznanja A-ove komunicirane namjere da dâ B-u dužnost da φ. :I naravno, uslov normativnog uspjeha je primjenjiv i ovdje. Samo će u odnosu na određenu normativnu pozadinu A usitinu uspjeti u stvaranju dužnosti za B da φ formirajući i komunicirajući ove namjere." (''Ibid.'') *"Hohfeldijansko ovlaštenje za stvaranjem dužnosti je, drugim riječima, nužan uslov za autoritet. Ali on nije dovoljan, jer dužnosti – slično razlozima – mogu biti i samo potaknuti. Da ponovimo, kada pješak stavi svoje stopalo na ulicu, vi – vozač – odjednom imate ''dužnost'', ne samo razlog, da stanete. Ali to nije manifestacija autoriteta na strani pješaka, iako je manifestacija njenog hohfeldijanskog ovlaštenja. Ovdje također, onda, nama je potrebno razlikovanje između čistog potaknutog davanja razloga i robusnog davanja razloga. Ako A ima autoritet nad B u odnosu na materiju kao što je φ, nije samo slučaj da A može B-u dati dužnost da φ; A može ovu dužnost dati na robusan način." (''Ibid.'') *"[P]retpostavite da neka osoba A ima hohfeldijansko ovlaštenje da na robusan način drugoj osobi B da kvazi-zaštićene razloge, ali ne čisto zaštićene razloge. Pretpostavite, na primjer, da vam ja kažem da φ sa namjerom karakterističnom za robusno davanje razloga; da ja uspjevam u davanju vama razloga da φ; i da iako ne uspjevam u davanju vama razloga da ne djelujete po određenoj klasi razloga za nedjelovanje-po-φ, ja uspijevam u davanju vama razloga da ne razmatrate određene razloge ne-činiti- φ, ili možda razlog da ne razmatrate od početka o tome da li ili ne da φ, ili možda da ne razmatrate o φ na određeni način. Ako popunimo detalje na ispravan način, onda mi se čini da ovdje imamo primjer autoriteta. Kvazi-isključivost i kvazi-zaštićenost je dovoljna, čini mi se, da obuhvati fenomenologiju preempcije koja se vjerovatno smatra konceptualno nužnom za autoritet." (''Ibid.'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Enoch, David}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:David Enoch| ]] sriwhhgaxii2jzqfbjmwdo06ckhsvqy 0 8496 50893 46540 2014-03-14T15:11:05Z Harač 23 Harač je premjestio stranicu [[U odbranu pravnog pozitivizma: pravo bez podrezivanja]] na [[U odbranu pravnog pozitivizma]]: Standardizacija 50893 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =U odbranu pravnog pozitivizma: pravo bez podrezivanja |autor =[[Matthew Kramer]] |slika = |tekst uz sliku =djelo pravne filozofije |originalni naziv =''In Defense of Legal Positivism: Law Without Trimmings'' |datum prvog izdavanja =2003. }} *"Prvo, iako odluke koje su posljedica proceduralno pravednog provođenja zlih zakona nisu ni obavezne ni legitimne u bilo kojoj mjeri, provođenje osigurava da zvanično djelovanje u administraciji prava nije ni gore ni bolje od onoga što se zahtijeva materijalnim standardima pravičnosti u samim zakonima. Tada nijedna osoba neće doživjeti više neprijatnog postupanja ili manje neprijatnog postupanja od onoga što ga sljeduje po tim zakonima. Imajući u vidu suštinske kamene međaše i odredbe koje određuju takvi zakoni, proceduralna pravda osigurava minimum materijalne pravde – minimum koji je također i maksimum, naravno. Zbog ove uloge određenja minimuma, proceduralna pravda razlikuje se od ''neograničenog'' zla. Čak i u najgorem obliku, ona postavlja čvrsta ograničenja; može se, prema tome, prikladno označiti kao '[[pravda]]' [...] Drugo, budući da politika proceduralne pravde garantuje da se ni sa kim neće postupati gore ''niti bolje'' nego što se zahtijeva od primjenjivih pravnih normi, može stvarati odluke koje nemaju nikakvu afirmativnu moralnu težinu. Kada su primjenjive norme suštinski grozne, svako od koga se zahtjeva da ih provodi imat će moralnu dužnost da učestvuje u benevolentnom odstupanju od diktata normi. Daleko od toga da su obavezne i legitimne ''prima faciae'', praksa striktnog provođenja zlih normi je skroz-naskroz kršenje moralnih dužnosti zvaničnika: ne postoje moralni razlozi (u prilog rigorozne primjene zlih naredbi) koje zvaničnikovo benigno odstupanje mora prevazići da bi bilo moralno opravdano. Iako zvaničnik, naravno, ima moralnu dužnost da ne provodi zlu naredbu u situacijama kada je neprimjenjiva, on nema moralnu dužnost – čak ni ''prima faciae'' moralnu dužnost – da provodi naredbu u situacijama kada je uistinu primjenjiva. On ima moralnu dužnost da ne ide ispod minimuma dostojanstva koju osigurava proceduralna pravda, ali on također ima moralnu dužnost da ne tretira taj minimum kao maksimum." (''Pravda kao postojanost'') *"[P]roceduralna pravda jeste vrsta pravde čak i ako joj može manjkati bilo kakva afirmativna moralna težina [...] [P]roceduralna pravda postavlja striktna ograničenja zvaničnim djelovanjima – iako je, naravno, suština takvih ograničenja određena materijom bilo kojih primjenjivih pravnih normi. Kada je materija normi fiksirana, proceduralna pravda održava minimum dostojanstva i nameće maksimum dostojanstva koji mora karakterisati zvaničnu administraciju prava. Upravo ove dvije operacije takve pravde u određivanju granica su ono što je čini vrstom pravde. Oni podižu striktne granice koje razlikuju proceduralno pravedan, ali suštinski zao režim, od režima koji je jednako zao i proceduralno nesputan [...] Sada, budući da su minimalno-održavajuće i maksimalno-namečuće uloge proceduralne pravde samo ponekad moralno benigne (čak ''prima faciae''), i jer je svaka od ovih uloga neizbježno konstitutivna u formalnoj pravdi, mi moramo izvesti zaključak da je takva pravda samo ponekad moralno benigna (čak ''prima faciae''). Drugim riječima, odbijanje da se pripiše bilo kakva imanentna dobrota moralnoj pravdi temeljena je na primjećivanju upravo onih odlika koji je označavaju kao modalitet pravde." (''Ibid.'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Matthew Kramer]] {{Wikipedia}} 56smw93uf3djocrvwduwhcwi2mpblsd 0 8499 52219 47988 2014-04-15T20:29:09Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 5 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q726686]] 52219 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Avishai Margalit]] **"Ja vidim trule političke komprimise kao sporazume za ustanovljavanje ili održavanje nečovječnih režima, režima okrutnosti i poniženja, to jeste, režima koji ne tretira ljude kao ljude. Kroz čitavu knjigu ja koristim "nečovječnost" da bih označio ekstremne manifestacije netretiranja ljudi kao ljudi. Nečovječnost u smislu okrutnog, divljačkog, i barbarskog ponašanja izražava samo jedan element "nečovječnosti" kako ja koristim tu riječ; poniženje je još jedan element. Poniženje, kako ga ja vidim, već je netretiranje ljudi kao ljudi, ali poniženje koje je intenzivirano sa okrutnošću jednako je "nečovječnosti". Prema tome fuzija okrutnosti i nečovječnosti je ono u čemu se sastoji nečovječni režim [...] Nečovječni režimi erodiraju temelje moralnosti." (''[[O kompromisu i trulim kompromisima]]'') **"Tipični truli kompromis ima dvije strane: jedna je počinitelj režima okrutnosti i poniženja, a druga je pasivni učesnik, koji tek nudi svoju podršku takvom režimu potpisujući sporazum. Ja sam zabrinut za perspektivu pasivne strane. Za zlog počinitelja truli kompromis je najmanje zla stvar koju on čini. Njegova trulost je u stvarnom ustanovljavanju i održavanju nečovječnog režima, režima sistematske okrutnosti i poniženja. Ali trulost pasivne strane je u nuđenju podrške aktivnoj strani." **"Ako knjiga enuncira jasnu primjedbu protiv stvaranja trulih kompromisa, ona također šalje i riječ upozorenja protiv svadljivih nekompromisnih umova - um sektaša." **"[U] cijelosti, politički kompromisi su dobre stvari. Politički kompromisi u svrhu mira su veoma dobre stvari. Otrcani, sjenoviti, i jeftini kompromisi su loši, ali nedovoljno loši da bi se uvijek izbjegavali po svaku cijenu, a naročito ne kada se zaključuju u svrhu mira. Samo su truli kompromisi dovoljno loši da se izbjegavaju po svaku cijenu. Ali ipak, truli kompromisi su tek sitni podskup većeg skupa mogućih političkih kompromisa." **"Jedan od razloga zašto se kompromis ne pojavljuje kao filozofska tema proizilazi iz filozofske pristrasnosti ka idealnoj teoriji. Kompromis izgleda neurednim, turobnim stvarima svakodnevne politike. Izgleda dosta različito od idealne teorije mikro ili makromoralnosti. Uistinu, idealna teorija tiče se normi i ideala, ne "skoro prava stvar". Ali uklanjanje kompromisa iz moralne teorije slično je uklanjanju trenja iz fizike, uz tvrdnju da pripada mašinstvu." **"Mi imamo deset puta više bakterija u našim tijelima nego što imamo ćelija, i mnoge od njih su vitalne za naše postojanje. Mali broj bakterija su patogene i izazivaju bolest, te ih se, uz prikladan tretman, možemo riješiti. Slično, kompomisi su vitalni za društveni život, čak i ako su neki kompromisi patogeni. Nama trebaju antibiotici da bi bili otporni na patogene bakterije, i mi se moramo aktivno odupirati trulim kompromisima koji su smrtonosni za moralni život političkog tijela." **"Mene naročito zanima moralni status kompromisa učinjenih u svrhu mira, a na račun pravde. Koliko daleko možemo ići ka miru, odustajući od pravde? Dosta daleko, tvrdit ću, ali će i čitavim putem." *[[Bertrand Russell]] **"Za većinu razumnih ljudi život je vječan kompromis između idealnog i ostvarivog." *[[Hans Kelsen]] **"[T]eorija može ipak, na osnovu iskustva, da postavi jednu tvrdnju: samo pravni poredak koji ne zadovoljava interese jednog na račun interesa drugog, već uspostavlja kompromis između suprotstavljenih interesa da bi umanjio moguće sukobe, ima izgleda da relativno dugo traje." (''[[Opća teorija države i prava]]'') *[[Ivo Krbek]] **"Savezna država znači kompromis između potpune državne nezavisnosti pojedinih država i punog uklapanja njihove državnosti u državnoj zajednici. Članice savezne države zadržavaju svoju državnost, ali je ograničavaju u interesu zajednićke države". (''Sovjetski federalizam prema građanskim federacijama'') *[[Mark A. Graber]] **"Duboko ukorijenjena ustavna zla, međutim, imuna su na standardne interpretativne obrade. Prošli kompromisi ne mogu uvjerljivo biti ograničeni na nekoliko izolovanih ustavnih pravila. Prethodne akomodacije uobičajeno nude prvacima navodnih nepravdi sredstva za iznalaženje razumnih pravnih argumenata koji tumače ostatak ustavnih dvosmislenosti u njihovu korist, kao i političku moć da osiguraju da takvi argumenti budu barem djelimično uključeni u bilo kakvu buduću ustavnu nagodbu. Prošle akomodacije se također mogu razumijevati kao izražavanje općenitijih ustavnih aspiracija da sporovi oko pravednosti određenih praksi ne trebaju dovoditi u opasnost nacionalno jedinstvo - da sve ustavne kontroverze budu rješavane na načine koji su zadovoljavajući za zagovornike i protivnike osporavane prakse." (''[[Dred Scott i problem ustavnog zla]]'') *[[Ružica Sokić]] **"Ja sam, otkad znam za sebe, zaljubljena u slobodu. Slobodni sam strijelac cijelog života. Ništa nisam uradila protiv svoje duše. Nijedan kompromis. Ako sam postigla uspjeh i žrtvovala sam se, ostala sam bez djece. U mom hodanju uzbrdo nije bilo mjesta ni za šta drugo, osim glume." (za ''Večernje novosti'') *[[Sanford Levinson]] **"''Da li'' postoje trenuci da se odbije kompromis u ime viših vrijednosti? Da li se treba predati nešto valjanosti diktumu ''fiat justitia ruat caelum'', uobičajeno prevođenom kao, "Neka bude pravde makar nebo palo", ili nasuprot, da li sve treba biti predmet žrtvovanja da bi se spriječio takav strašan ishod? [...] Usuđujem se reći da je malo onih koji bi bili voljni slijediti ovu temeljnu [[Immanuel Kant|kantijansku]] logiku do njenog krajnjeg ishoda, ali u najmanju ruku, zar nam ne bi trebali uvjerljivi dokazi da će nebo ''stvarno'' pasti, radije nego, na primjer, samo stvoriti neprijatnu mećavu (ili, budući da smo u Malbuu, šumski požar)?" (''Compromise and Constitutionalism'') ==Narodne polovice== [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} 36n9acp1w0omn6ln7bv8hdkmzzehm4x 0 8502 48718 48717 2013-03-14T18:42:02Z Harač 23 48718 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Leslie Green |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=''britanski pravni teoretičar'' |datum rođenja= |mjesto rođenja=Bridge of Weir, UK |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Mi tražimo objašnjenje toga zašto se, u društvima koja imaju pravo, događa da postoji značajno preklapanje između prava i morala. / [Š]ta znači "podupirati" moralnost, i kako pravo to čini? Pravo podupire moralnost, prvo, čineći ga učinkovitijim u upravljanju ponašanja. I to čini na dva temeljna načina: autoritativnom i ne-autoritativnom komunikacijom, informišući ljude o tome šta se zahtijeva, i također ne-komunikacijski, mijenjajući njihovu okolinu odlučivanja i mogućnosti tako da, ne bitno da li oni prepoznaju ili ne šta moral zahtijeva, imati će tendenciju da mu se ipak usaglašavaju. Mi često asociramo te dvije moralnosti sa dva načina djelovanja: izdavanje općih uputa i nametanje kazni. Ali pravo ima mnoge druge tehnike, uključujući davanje autoritativnih primjera o tome kako da "idemo dalje" (tipični case-law metod), i također kroz modeliranje poželjnog ponašanja. Mi često trebamo druge tretirati nepristrasno: pravne institucije ne sadržavaju samo upute za, već i modele nepristrasnog ponašanja, kao u (idealnom) sudskom postupku odlučivanja. Mi trebamo tretirati druge kao nama moralno jednake: kao u (idealnoj) poroti kolega. I tako dalje." (''The Morality in Law'') ==Djela== *''[[Autoritet države]]'' (1988.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Leslie Green]] [[Kategorija:Filozofija]] {{Wikipedia}} kbhcvcl4k5qpyi49ab9wpb501ouipdh 0 8503 46620 46619 2012-08-24T20:42:44Z Harač 23 46620 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Autoritet države |autor =[[Leslie Green]] |slika = |tekst uz sliku =''spis političke i pravne teorije'' |originalni naziv =The Authority of the State |datum prvog izdavanja =1988. }} *"[A] ima [[autoritet]] nad B ako i samo ako je činjenica da A zahtijeva od B da Φ (i) daje B-u sadržajno-nezavisni razlog da Φ i (ii) isključuje neke od B-ovih razloga za ne činjenje Φ. Autoritet je prema tome triadički društveni odnos između nadređenog, subjekta i spektra radnji. Svako ko ima praktični autoritet ima ga nad nekim osobama, i u odnosu na neku materiju." *"Postoje mnogi dobri razlozi za pokoravanje pravu koji nemaju veze sa tvrdnjom da je obavezno to činiti. Politička dužnost, ako ta ideja treba da ima ikakvu korisnu argumentativnu funkciju, mora se razumijevati tako da ojačava ove druge razloge pridajući dodatni opći obzir u prilog pokoravanja. Problem je stoga ovaj: nakon što smo uzeli u obzir sve druge uobičajene razloge za pokoravanje, šta je preostalo da utemelji dužnost? Želim da pokažem da općenito nije ništa ostalo i da prema tome nema takve obaveze." *[P]ostoje određeni uslovi koje bilo koji argument koji želi da utemelji političku dužnost mora da zadovolji [...] : (1) Moralnost [takve dužnosti] [...] (2) Sadržajnu-nezavisnost [takve dužnosti] [...] (3) Obaveznost [...] (4) Partikularnost [...] (5) Univerzalnost [...]" *"[P]olitička dužnost je odnos koji je opravdan argumentom koji zadovoljava uslove (1) do (5); politički autoritet je opravdan argumentom koji zadovoljava (1) do (4). Tamo gdje je takav autoritet opravdan, uistinu postoje korelativne dužnosti pokoravanja; ali ne mora postojati nikakva opća politička dužnost." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Leslie Green]] {{Wikipedia}} gl14r0wcomi80f69fvv2wkysxjtu7q8 0 8506 47537 46653 2012-12-11T19:59:39Z Harač 23 47537 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Randy E. Barnett |slika= |tekst uz sliku=''američki pravni teoretičar'' |datum rođenja=5. februar 1952. |mjesto rođenja=SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[R]ijetko ko stane da se zapita da li je Ustav legitiman. Ovo je nesretno jer ako Ustav nije legitiman, onda nije jasno zašto bi nas bila briga šta znači. A ako jeste legitiman, mi moramo znati ''zašto'' prije nego što možemo riješiti kako da tumačimo šta on kaže. / Legitimnost Ustava ne može, onda, samo biti pretpostavljena. Osim ukoliko se otvoreno ne suprotstavimo pitanju njegove legitimnosti, mi nikada nećemo znati da li mu se trebamo pokoravati, poboljšati ga, ili ga u potpunosti ignorisati." (''Constitutional Legitimacy'') *"Iako je Ustav pravo, on je pravo u sekundarnom, ne u primarnom smislu. Njegov smisao je da obavezuje vladine zvaničnike, ne pojedince. / Pravo pitanje je, onda, ne to da li Ustav obavezuje građane, već da li su građani obavezani naredbama i zakonima koje su izdali zvaničnici koji su postupali u njegovo ime. Da li činjenica da je "pravo" valjano usvojeno u skladu sa Ustavom znači da obavezuje nekoga u njegovoj savjesti? Drugim riječima, da li je neko moralno obavezan da poštuje pravo koje je usvojeno u skladu sa ustavnim procedurama? Ili je jedini razlog za pokoravanje valjanom pravu strah od kazne u slučaju da se bude uhvaćen u nepokoravanju?" (''Ibid.'') *"Sistem za stvaranje prava je legitiman, onda, ako stvara naredbe kojima se građani imaju dužnost da pokoravaju. Ustav je legitiman ako stvara ovaj tip pravnog sistema. Kakav kvalitet mora imati ustav da bi bio legitiman u ovom smislu? Zašto građani imaju dužnost pokoravanja naredbama onih koji su ustavom određeni kao stvaraoci i izvršioci prava? Većina ustavnih teoretičara izbjegava izričito odgovaranje na ovo pitanje." (''Ibid.'') *"Ja ne pitam zašto ljudi ''percipiraju'' ustav legitimnim, a ustavne zakone moralno obavezujućim već radije pitam koje kvalitete ustav treba imati da opravda ovo opažanje. Moj odgovor je da mi dugujemo ''prima faciae'' dužnost pokoravanja ustavno-valjanom pravu, samo ako ustavni procesi koji su korišteni za usvajanje zakona nude dobre razloge za vjerovanje da zakoni koji ograničavaju slobodu su i nužni za zaštitu subjektivnih prava drugih, bez neprikladnog kršenja subjektivnih prava onih čija sloboda je ograničena [...] [O]va kvaliteta zavisi od prisustva ili odsustva pristanka. Kada je pristanak prisutan zakonita naredba može ograničiti gotovo svaku slobodu osim neotuđivih prava ili slobodu da se poštuju prava drugih. Međutim, kada pristanak izostane [...] da bi obavezivao u savjesti, zakon mora biti i nužan za zaštitu prava drugih i prikladan utoliko što ne krši prava onih nad kojim ne nametnut. Ustavno legitimni proces stvaranja prava nudi osiguranje da su ispunjena oba ova zahtijeva. Kakva su to prava koja legitimni proces stvaranja prava mora osigurati da ne putu prekršena? Da držim da prirodna prava koja ljudi imaju prije nego što formiraju pravni sistem i koje zadržavaju osim ukoliko ne pristanu na njihovo otuđenje su ''subjektivna prava slobode''." (''Ibid.'') [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Randy Barnett]] {{Wikipedia}} 6e2u2n9jnarzm66fz7456or7kzlsim9 0 8512 46685 2012-09-01T12:33:13Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Čarobnjak vode |autor =[[Zilhad Ključanin]] |slika = |tekst uz sliku ...' 46685 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Čarobnjak vode |autor =[[Zilhad Ključanin]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Čarobnjak vode'' |datum prvog izdavanja =2012. }} *"Ljudska zajednica mora biti u skladu sa principima na kojima je uspostavljen cijeli svemir. Kada se iskoči iz tih principa, uskoči se u neravnotežu, uskoči se u rat!" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Zilhad Ključanin]] {{Wikipedia}} f1rpaw3i9wnufy70jjyn8eo1dchuavy 0 8518 61894 58491 2024-05-18T09:15:30Z Srđan 4695 61894 wikitext text/x-wiki *"[Pitanje granica prava] je stvar oko koje ljudi mogu (ili ne moraju) imati stav, i ako nas zanima pitanje granica prava, možemo ih jednostavno pitati za njihovo viđenje te stvari. Filozofsko pitanje granica prava, ako uopće postoji, moguće je naravno, ali samo ako teoretičar napusti bilo kakvu tvrdnju da opisuje [[pravo]]. Moguće je razviti objašnjenje šta je pravo izvodeći odgovor iz moralne i političke teorije. To je svjesno reformistički poduhvat i bilo kakva primjedba prema tome ("to nije pravo") bila bi tada samo verbalna." (''Free-Floating From Reality'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Priel, Daniel}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Danny Priel| ]] f2z3l97gz6dnw964kvdihkx033ab27y 0 8521 46771 2012-09-15T00:24:35Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Pravo |autor =[[Jeremy Waldron]] |slika = |tekst uz sliku = ...' 46771 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pravo |autor =[[Jeremy Waldron]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''The Law'' |datum prvog izdavanja =1990. }} *"Postoji tradicija, postoji moralnost, postoji privrženost, postoji harizma, postoji ideologija, postoji mistifikacija, postoje laži i - konačno - postoje bajoneti i meci. Svi oni su važni u analizi politike, i svi oni - ''uključujući'' posljednja dva (sjetite se Sjeverne Irske) - igraju ulogu u objašnjavanju stabilnosti našeg političkog sistema. Ali također postoji [[pravo]] i postoji politički poredak, koji regulira autoritet, sukcesiju, i prijenos i vršenje vlasti. Pravo i politički poredak užasno nam puno znače. Ali na kraju oni su uzajamno povezani sistem pravila i praksi koji zavise od ničeg više konkretnog i ništa više sigurnog do spremnosti onih uključenih u politički život da reguliraju i prosuđuju svoje sopstveno i tuđe ponašanje shodno nekim standardima. [[H. L. A. Hart|Hartova]] teorija pravila priznanja podrazumijeva da nešto ništa više sigurno od ovoga leži u temelju svakog pravnog sistema." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jeremy Waldron]] {{Wikipedia}} d720fl75behxakfkl0zcpqcns1m1aka 0 8522 61906 50899 2024-05-18T09:25:13Z Srđan 4695 61906 wikitext text/x-wiki *"Često se misli da je konceptualna istina o pravu da je ono [[norma]]tivno u nekom smislu koji zahtijeva filozofsko objašnjenje (t.j. Teza normativnosti) [...] Bitno je istači na početku da postoje dva različita tumačenja Teze normativnosti: (A) Konceptualna je istina da su zakoni normativni u smislu da ''stvarno'' nude razloge za djelovanje; i (B) Konceptualna je istina da su zakoni normativni samo u slabijem smislu da ''tvrde'' da nude razloge za djelovanje. / (A) i (B) razlikuju se, onda, u tom bitnom aspektu: dok (A) zauzima stanovište da pravo ne može da ne ponudi razloge za činjenje onoga što pravo zahtijeva (iako taj razlog može biti prevagnut drugim razlozima za nečinjenje onoga što pravo zahtijeva), (B) podrazumijeva da pravo može tvrditi da nudi razloge za činjenje onoga što pravo zahtijeva, ali da neuspijeva u pružanju bilo kakvih razloga. / Kakva vrsta objašnjenja se zahtijeva za normativnost prava zavisi koje gledište neko prihvata. Dokle god neko prihvata (A), mora ponuditi objašnjenje toga kakve razloge za djelovanje pravo karakteristično nudi. Dokle god neko prihvata (B), mora ponuditi objašnjenje koje pokazuje kako je moguće da pravo ponudi razloge za djelovanje [...] [Ja] pretpostavljam da je (A) tačan način poimanja konceptualne normativnosti prava, što je truizam o pravnoj praksi među zvaničnicima i pravnim praktičarima." (''A Comprehensive Hartian Theory of Legal Obligation: Social Pressure, Coercive Enforcement, and the Legal Obligations of Citizens'') *"[P]roblem pravne normativnosti ne treba se miješati sa onim državne [[Legitimitet|legitimnost]]i. Problem državne legitimnosti najčešće se poima na način da se tiče identifikovanja uslova pod kojima je ''moralno dopušteno'' za pravni autoritet da prinudno ograničava ponašanje. Rješavanje problema državne legitimnosti uobičajeno se smatra da zahtijeva pokazivanje kako pravne norme dovode do sadržajno-nezavisnih ''moralnih'' dužnosti pokoravanja koje se duguju državi. Ako se to može pokazati, država se smatra opravdanom u prinudnom osiguravanju poštivanja tih dužnosti. Problem pravne normativnosti ne tiče se toga kako pravo može ili uspijeva u nuđenju ''moralnih'' razloga za djelovanje, već kako pravo pruža razloge za djelovanje koji su svojstveni za ''pravo''. Neko može imati pravne dužnosti da vrši djela koja krše njegove moralne dužnosti [...] Ponovo, treba ponoviti da problem ovdje nema ništa s ''moralnim'' legitimitetom i opravdanjem izvršenja zakona ili ''moralnim'' autoritetom prava; stvar je ''pravne'' prakse, opravdanja, i pravnog autoriteta." (''Ibid.'') *"Teza ekvivalencije: konceptualna je istina da je ''P'' pravno dužan da učini ''a'' u okolnostima ''C'' ako i samo ako postoji neka pravna norma koja, u okolnostima ''C'', zahtijeva od ''P'' da učini ''a''. / Teza ekvivalencije ističe da, u konceptualnom smislu, mandatorne pravne norme (t.j. norme koje zahtijevaju neko djelovanje ili propuštanje) stvaraju pravne dužnosti. Dok mandatorna pravna norma ne mora dovoditi do moralnih (ili ''stvarnih'') dužnosti, ona stvara pravne dužnosti ako je, kao što sugeriše uobičajena upotreba i pravna praksa, Teza ekvivalencije tačna." (''Ibid.'') *"[I]sključujući karakter dužnosti, sam po sebi, nema resursa da objasni obavezujući kvalitet dužnosti. Tvrdnja da mandatorna norma ''jeste'' isključujuća ne govori ništa više do toga da je sadržaj norme takav da diskvalificira određene priče kao takve da opravdavaju neizvršavanje. Ali tvrdnja da nas mandatorna norma ''obavezuje'', jeste tvrdnja o njenoj normativnoj snazi; to je poenta metafore ''veze'' koja nas povezuje s pravilom. Samo znanje da sadržaj norme isključuje određene obzire kao opravdavajuće za neizvršavanje ne govori nam mnogo, ako išta, o prirodi ove veze ili posebne normativne snage koju ima. Uistinu, ne govori nam čak ni to da li norma koja funkcionira na ovaj način ima ikakvu normativnu snagu, jer nam ne govori ništa o tome da li je norma valjana ili primjenjiva. Nevaljane mandatorne norme su isključujuće u ovom ograničenom smislu, ali one nemaju nikakvu normativnu snagu i stoga nisu obavezujuće." (''Ibid.'') *"[Modifikacija Hartove teorije družtvene dužnosti]: ''X'' ima društvenu dužnost da učini ''p'' ako i samo ako (1a) ''X'' je član relevantne grupe budući da ima internu tačku gledišta prema mandatornoj normi ''N'' vladajućom nad ''X'' koja zahtijeva da ''X'' učini ''p'', ili (1b) ''X'' prešutno pristaje na primjenu norme, od strane grupe, na ''X''-ovo ponašanje; te (2b) članovi grupe se općenito prilagođavaju ''N''; ili (2b) ''N'' je norma nametnuta od grupe na nečlanove koji se općenito prilagođavaju normi i voljni su da se prilagođavaju normama koje su u suprotnosti sa njihovim žudnjama, u najmanju ruku, da bi izbjegli sukob sa članovima grupe; i (3) ''N'' je podržana značajnim društvenim pritiskom jer (4) ''N'' se smatra bitnom jer je nužna za održanje društvenog života ili neke visoko poštovane njene odlike." (''Ibid.'') *"Onda kada je [[pravo]] objašnjeno u smislu društvenog pravila priznanja prihvaćenog od zvaničnika u učinkovitom pravnom sistemu, dužnosti građana u savremenom nacionalnom pravnom sistemu čini se najbolje objašnjenim u smislu ''odobravanja'' formalnih institucionalnih mehanizama prinudnog izvršenja [...] Tvrdnja koja se brani ovdje jeste da odobravanje takvih mehanizama za neusklađivanje je, u dijelu, ono što konstituiše pravnu normu kao obavezujuću i stoga pravno obaveznu i stoga pruža opravdanje za primjenjivanje u stvarnim slučajevima neizvršavanja. Dužnost je konstituisana, u dijelu, ''odobravanjem'' takvih mehanizama i nije identična sa postojanjem ili primjenom takvih mehanizama." (''Ibid.'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Himma, Kenneth Einar}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Kenneth Einar Himma| ]] qj3ef5c24oww44c0x7v840ac4qxonbi 0 8529 46870 46869 2012-10-01T08:31:27Z Harač 23 46870 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pitanje krivice |autor =[[Karl Jaspers]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''Die Schuldfrage'' |datum prvog izdavanja =1946. }} *"Lako je zastupati emotivno intonirane konačne sudove; teško je sebi mirno nešto predočiti. Lako je prekidati komunikaciju prkosnim tvrdnjama; teško je neprestano, prevazilazeći tvrdnje, zalaziti u područje istine. Lako je prihvatiti mišljenje i čvrsto ga se držati, i time poštedjeti sebe promišljanja; teško je napredovati korak po korak, i nikada se ne libiti daljeg preispitivanja." *"Kad uistinu uzmognemo da razgovaramo jedni s drugima, mi smo na izvorištu; tada, u nama uvijek ostaje nešto što drugom poklanja i zaslužuje povjerenje. Onda i u dijalogu postaje moguća ona tišina u kojoj ljudi zajedno osluškuju i čuju istinu." *"Bez izuzetka, svi mi Nijemci imamo obavezu da jasno sagledavamo pitanje svoje krivice, i da izvučemo zaključke. Naše ljudsko dostojanstvo nas na to obavezuje. Prije svega, ne možemo biti ravnodušni prema mišljenju koje svijet ima o nama kada znamo da smo dio čovječanstva – da smo prvo ljudi, pa tek onda Nijemci. Još je važnije to da naš vlastiti život, čak i u nedaćama i nesamostalnosti, može zadržati dostojanstvo samo ako se držimo istinoljublja prema samima sebi. Pitanje krivice nije tek pitanje koje nam postavljaju drugi, to je pitanje koje postavljamo sami sebi. Odgovor koji sebi damo, predstavljaće temelj naše svjesti o bivstvu i naše samosvjesti. Za njemačku dušu to je sudbinsko pitanje. Samo preko pitanja krivice može nastupiti onaj preokret koji nas dovodi do ponovnog rođenja sa samog izvora našeg bića. To što nas pobjednici proglašavaju krivim jeste činjenica političkog karaktera sa najvećim mogućim posljedicama po naš život, ali nam ona ne pomaže u ključnoj stvari, u unutrašnjem preokretu. Tu smo potpuno sami. Filozofija i teologija pozvane su da osvjetle pitanje krivice u svoj njegovoj dubini." *"Treba razlikovati: 1. Krivična odgovornost [...] Instanca je ovde sud [...] 2. Politička krivica [...] Instanca je sila i pobednikova volja, kako u unutrašnjoj, tako i u spoljnoj politici [...] 3. Moralna krivica [...] Instanca je sopstvena savjest [...] 4. Metafizička krivica [...] Jedina instanca je Bog." *"Razlikovanje ova četiri pojma krivice pojašnjava smisao optužbi. Tako, na primjer, politička krivica podrazumjeva, doduše, da se svi državljani učine odgovornim za posljedice postupaka države, ali ne podrazumeva i krivičnu odgovornost i moralnu krivicu svakog pojedinog državljanina za zločine koji su počinjeni u ime države. O zločinima odlučuje sudija, o utvrđenoj političkoj odgovornosti pobjednik; o moralnoj krivici istinito se može govoriti samo u ljubavlju prožetoj borbi među solidarnim ljudima. Metafizička krivica možda može biti predmet otkrovenja u konkretnoj situaciji ili u djelima pjesnika i filozofa, ali u međusobnom razgovoru – teško. Najdublje su je svjesni oni koji su jednom dosegli bezuslovno, ali kroz to odmah iskusili odsustvo očitovanja bezuslovnog u odnosu na sve ljude. U nama ostaje sram spram nečeg uvijek prisutnog konkretno nerazotkrivenog, o čemu se, ako je razgovor o tome uopće moguć, može samo uopćeno raspravljati." *"Narod kao cjelina ne postoji. Sva razgraničenja kojih se dohvatimo kako bismo ga odredili, uvijek potiru činjenice. Jezik, državljanstvo, kultura, zajednička sudbina – ništa se od toga ne podudara, već se preklapa. Narod i država se ne poklapaju, kao što se ne poklapaju ni jezik i zajednička sudbina i kultura. / Narod se ne može pretvoriti u pojedinca. Narod ne može herojski da izgine, ne može biti zločinac, ne može moralno ili nemoralno postupati; to mogu samo pojedini pripadnici tog naroda. Narod kao cjelina ne može biti ni kriv ni nevin, bilo u zakonskom, u političkom (ovdje odgovorni počinioci mogu biti samo građani određene države), ili u moralnom smislu. / Kategorički sud o narodu uvijek je nepravedan, jer podrazumjeva lažnu supstancijalizaciju i za posljedicu ima potcjenjivanje čovjeka kao individue. / Svjetsko mnjenje koje jednom narodu natura kolektivnu krivicu isto je ono koje milenijumima misli i govori da su Jevreji krivi za raspeće. / Ko su "Jevreji"? Određena grupa političkih i vjerskih fanatika koja je među Jevrejima tog vremena imala izvesnu moć, i čija je kooperacija sa rimskim okupatorima vodila Isusovom pogubljenju [...] ''Kolektivna krivica jednog naroda'' ili jedne grupe unutar naroda ''ne može postojati'' van okvira političke odgovornosti, ni kao krivična odgovornost, ni kao moralna ili metafizička krivica." *"Svaki Nijemac dijeli odgovornost pred zločinima počinjenim u ime njemačkog Rajha. Mi kolektivno "odgovaramo". Postavlja se pitanje, u kojem smislu je svako od nas saodgovoran. Bez sumnje, svaki građanin mora osjećati saodgovornost u političkom smislu za postupke države kojoj pripada. No, ne nužno i u moralnom smislu faktičkog ili duhovnog učestvovanja u zločinima. Da li nas Nijemce treba načiniti odgovornim za nedjela koja su Nijemci počinili nad nama samima ili koja su nas kao nekim čudom zaobišla? Da – utoliko što smo dozvolili da kod nas postoji takav režim. Ne – utoliko što su mnogi od nas s najdubljim uvjerenjem bili protivnici sveg tog zla i nisu počinili ništa zbog čega bi sebi priznali tu moralnu sakrivicu. ''Utvrditi nečiju odgovornost ne znači utvrditi i njegovu moralnu krivicu''. / Kolektivna krivica, istina, nužno postoji kao utvrđena politička odgovornost pripadnika države, ali u tom smislu ne postoji kao moralna i metafizička krivica i krivična odgovornost. Preuzeti utvrđenu političku odgovornost sa svim njenim strašnim posljedicama teško pada svakom pojedincu. Ona za nas znači potpunu političku nemoć i siromaštvo koje će nas zadugo prisiliti da živimo na ivici gladi i smrzavanja, i u uzaludnom grču. Pa ipak, ova odgovornost kao takva ne dotiče dušu." *"Da smo mi Nijemci, da je svaki Nijemac na neki način kriv, u to, ako naše izlaganje nije potpuno neosnovano, ne može biti sumnje: / 1. Svaki Nijemac, bez izuzetka, snosi političku odgovornost. On mora sudjelovati u obeštećenju koje će biti pravno regulisano. On mora podnijeti teret posljedica pobjednikovih postupaka, njegovih odluka i volje, njegove nesloge. Nismo u poziciji da tu imamo ikakav uticaj. Samo uz trajni napor da se razborito predstavljaju činjenice, šanse i opasnosti, možemo doprinijeti stvaranju pretpostavki za rješenja. Odmjereno i sa razlogom, čovjek se sijme obratiti pobjedniku. / 2. Ne svaki Nijemac, već samo vrlo mala manjina ima da podnese kaznu za zločine i druga manjina da ispašta za nacionalsocijalističke aktivnosti. Pravo na odbranu postoji. Presuđuju sudovi pobjednika ili njemački sudovi koje je pobjednik ustanovio. / 3. Vjerovatno svaki Nijemac – iako na sasvim različite načine – uviđa moralne razloge da sebe preispita. Pri tom, on ne mora priznavati drugu instancu do sopstvenu savjest. / 4. Vjerovatno svaki Nijemac, sposoban da razumije, u metafizičkom iskustvu takve nesreće doživljava preobražaj svoje svjesti o bivstvu i svoje samosvjesti. Kako se to odvija niko ne može ni propisati ni predvideti. To je stvar samoće svakog pojedinca. Šta iz toga ponikne, udariće temelj onome što će ubuduće biti njemačka duša." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Karl Jaspers]] {{Wikipedia}} hgonfkxy29mw7kcac9nvf90dz18p5ty 0 8530 60449 60448 2023-02-03T23:13:50Z Aatu Saukko 7985 60449 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Antonin Scalia |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=''američki sudija i pravni teoretičar'' |datum rođenja=11. mart 1936. |mjesto rođenja=Trenton, New Jersey, SAD |datum smrti=12. februar 2016. |mjesto smrti=Shafter, Texas, SAD |počasti= }} [[File:Antonin Scalia Official SCOTUS Portrait.jpg|thumb|Scalia (2013)]] *"[P]obornici Živog ustava ''[ne] slijede'' žudnje Američkog naroda u određivanju načina na koji će Ustav evoluirati. Oni ne slijede ništa tako precizno; uistinu, kao grupa oni ne slijede ništa. Vjerovatno najočitija manjkavost Živog konstitucionalizma, rame uz rame s njenom nekompatibilnošću sa čitavom protuevolucijskom svrhom ustava, jeste da ne postoji sporazum, ne postoji šansa sporazuma, oko toga šta treba da bude vodeći princip evolucije. ''Panta rei'' nije dovoljno informativan princip ustavnog tumačenja. Šta je to što sudija mora konsultirati da bi odredio kada je, i u kojem pravcu, došlo do evolucije? Da li je to volja večine, otkrivena iz novina, radio emisija, anketa javnog mnijenja, i časkanja u privatnim klubovima? Da li je to filozofija [[David Hume|Humea]], ili [[John Rawls|Johna Rawlsa]], ili [[John Stuart Mill|Johna Stuarta Milla]], ili [[Aristotel]]a? Čim rasprava ode izvan pitanja da li je Ustav statičan, evolucionisti se dijele u manje kampove budući da postoje pojedinačna gledišta oko dobra, istine, i ljepote. Mislim da je to neizbježno, što znači da je evolucionizam jednostavno nepraktična ustavna filozofija [...] [U]koliko ljudi počnu vjerovati da Ustav ''nije'' tekst poput drugih tekstova; da on znači ne ono što piše ili što se razumijeva da znači, nego ono što on ''treba'' da znači, u svjetlu "promjenjivih standarda uljudnosti koji označavaju progres sazrijevajućeg društva" - pa, onda, oni će se oslanjati na kvalifikacije drugačije od nezavisnosti, rasuđivanja, i pravničke pronicljivosti za one koje biraju da ga tumači. Preciznije, oni će tražiti sudije koji se slažu ''s njima'' oko toga u šta su evoluirani standardi evoluirali; da se slože ''s njima'' oko toga šta Ustav ''treba'' da bude [...] Ukoliko su sudovi slobodni da nanovo pišu Ustav, oni će ga, Boga mi, napisati onakvog kakvog ga želi večina; proces imenovanja i potvrđivanja će to osigurati. To će, naravno, biti kraj Povelje prava, čije će se značenje povjeriti upravo onom tijelu protiv koga je bila osmišljena da štiti: večini. Pokušavajući učiniti Ustav takvim da čini sve što se treba činiti od jednog doba do drugog, učinit ćemo da on ne čini ništa." (''A Matter of Interpretation'') *"[P]o mom gledištu izbor za sudiju koji vjeruje da je smrtna kazna nemoralna jeste otkaz, radije nego puko zanemarivanje ispravno usvojenih, ustavnih zakona i sabotiranje slučajeva smrtne kazne. On je, na kraju krajeva, uzeo zakletvu da će primjenjivati zakone i nije mu dato ovlaštenje da ih potkopa sa sopstvenim pravilima. Naravno, ako on to osjeća dovoljno snažno on može ići i dalje od pukog otkaza i voditi političku kampanju da ukine smrtnu kaznu - i ako to neuspije, voditi revoluciju. Ali on ne može ispravljati zakone." (''God's Justice and Ours'') [[Kategorija:Pravo]] {{Wikipedia}} 3pfilbygdlr8y8t2ou9t511rbrzy1eb 0 8532 46891 2012-10-02T16:24:15Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Bjekstva od ljubavi |autor =[[Bernhard Schlink]] |slika = |tekst uz sliku ...' 46891 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Bjekstva od ljubavi |autor =[[Bernhard Schlink]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =Liebesfluchten |datum prvog izdavanja =2000. }} *"Ali lako je naknadno prepoznati glasnika. U mnoštvu stvari koje se događaju između dvoje ljudi postoje glasnici za sve ono što će kasnije doći, a i za ono što neće doći." *"Da li sumnjaš u moju [[ljubav]] jer ti ne olakšavam stvari? To nije u mojoj moći. I ja bih naravno, volio da nam je lakše. Ali [[život]] nije takav. A ipak je divan. Dozvolio nam je da se pronađemo i da se volimo." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Bernhard Schlink]] {{Wikipedia}} byreb4khepk3fcl9h9fx9xpu5rm5i5j 0 8533 46898 2012-10-05T23:41:19Z Diupwijk 1657 Diupwijk je premjestio stranicu [[Alf Henriksson]] na [[Alf Henrikson]]: correct spelling 46898 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Alf Henrikson]] adt1rcb92d86g50c9uk8feva8nkvnrb 0 8536 61626 52747 2024-05-17T07:56:10Z Srđan 4695 61626 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Jules Leslie Coleman |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=''američki pravni teoretičar'' |datum rođenja=26. maj 1947. |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Isključivi pozitivist je privržen gledištu da je odnos (morala i prava - op.a.) instrumentalan: pravo nužno služi moralu. Pristaša prirodnog prava drži da je odnos barem u dijelu svojstven; moralnost je svojstvena prirodi prava." (''The Architecture of Jurisprudence'') *"Moj stav je da demokratski legitimitet ne zahtijeva da građani usvajaju pravno gledište prava, već da umjesto toga zahtijeva element vjernosti pravu. Vjernost se izražava u smislu djelovanja i držanja koja izražavaju 'podršku' političkim institucijama: činiti svoj dio u njihovom održavanju i ohrabrivati ih da djeluju za zajedničko dobro u skladu sa zahtjevima pravde. Sve ovo je uveliko različito od smatranja da zahtjevi prava ističu moralne zahtjeve ili dopuštenja; to je dosta jače ograničenje." (''Ibid.'') *"Ironično, komentatori (sasvim tačno) povezuju isključivi pravni pozitivizam sa gledištem da moralni obziri ne mogu utjecati na određivanje identiteta ili sadržaja prava: to da (...) moral i pravo moraju biti odvojeni. Ipak konvencionalno razumijevanje jeste da je isključivi pravni pozitivizam prirodni i tačni način izražavanja teze odvojivosti. To je prirodna greška, ali teška greška. Razijanska verzija isključivog pravnog pozitivizma nije način izražavanja teze odvojivosti jer proizilazi iz odbacivanja teze odvojivosti. Samo zbog toga što su na najtemeljnijim nivoima pravo i moral nužno povezani, na nivou određivanja identiteta i sadržaja prava oni nužno moraju biti držani odvojenim. Ako postoji više iznenađujući zaključak u jurisprudenciji na obzoru ja lično ga nisam svjestan." (''Ibid.'') *"(...) uslovi ''pravne valjanosti'' (su) uslovi koji moraju biti zadovoljeni da bi se norma mogla ubrajati među zakone zajednice (...)." (''Ibid.'') *"Fraza 'uslovi pravne valjanosti' toliko je česta i toliko dio jurisprudencijskog diskursa da je lako zaboraviti da je sam koncept pravne valjanosti vjerovatno artefakt jurisprudencijskih teorija, a ne odlika prava kojeg takve teorije moraju objasniti ili akomodirati." (''Ibid.'') ==Djela== *''[[Tržišta, moral i pravo]]'' (1988) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Coleman, Jules}} [[Kategorija:Jules Coleman| ]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:Pravo]] 6kes52exareiz928q1bey4ik7jmk886 0 8537 46966 46965 2012-10-17T10:06:34Z Harač 23 46966 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Karl Olivecrona |slika= |tekst uz sliku=''švedski pravni teoretičar'' |datum rođenja= 25. oktobar 1897. |mjesto rođenja=Norrbarke, Švedska |datum smrti= 5. februar 1980. |mjesto smrti= Kopparbergs Ian, Švedska }} *"Rečenice koje predstavljaju pravna pravila su očito faktičke, a takve su i ideje koje izražavaju. Vjerovanje u objektivno trebanje uključuje ideju da rečenice uistinu ''utjelovljuju'' odnose koje izražavaju; smatra se da ustanovljavaju, na primjer između zločina i kazne, odnos skroz druge vrste od onog uzročnosti. Mi smo zavedeni našim osjećajem da smo obavezani, u vjerovanje u ove metafizičke odnose. Ono što zakonodavac može učiniti jeste samo da ''uzrokuje'' zvaničnike da djeluju na određeni način i da utisne, s više ili manje uspjeha, određeni obrazac ponašanja na javnost. Ništa drugo se ne zahtijeva za ovu svrhu." (''Realism and Idealism: Some Reflections on the Cardinal Point in Legal Philosophy'') ==Djela== *''[[Pravo kao činjenica]]'' (1939.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Karl Olivecrona]] {{Wikipedia}} su7buip0cddc0n2gwmg6gvbcg7k7t4u 0 8538 47461 47353 2012-11-29T23:00:26Z Harač 23 47461 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pravo kao činjenica |autor =[[Karl Olivecrona]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''Law as Fact'' |datum prvog izdavanja =1939. / 1971. }} *"Svako ko tvrdi da postoji nešto više u pravu, nešto drugog reda stvar od "tek" činjenica, mora na sebe preuzeti i teret dokazivanja." *"Vjerovanje u objektivno trebanje uključuje ideju da rečenice stvarno ''otjelovljavaju'' odnose koje izražavaju [...] To je velika greška. Mi smo zavedeni našim sopstvenim osjećajima obavezanosti pravnom u vjerovanje u te metafizičke odnose." *"Ova subjektivna prava, dužnosti, i pravni kvaliteti navodno se stvaraju, modificiraju, mijenjaju i gase kroz operativne činjenice zahvaljujući pravu. Oni stvaraju supersenzibilni svijet: u senzibilnom, prirodnom svijetu, ne postoje subjektivna prava i dužnosti, ili pravni kvaliteti." *"Činjenice koje će biti tretirane ovdje su svakom očite. Ono što želim učiniti jeste prvenstveno tretirati činjenice kao činjenice. Moj cilj jeste reduciranje naše slike prava da bi se uskladilo sa postojećom objektivnom stvarnošću, radnije nego unošenje novih materijala o pravu. Od najveće je važnosti da se najelementarnije i najbolje znane činjenice o pravu stave u njihov ispravan kontekst bez dopuštanja da se nanovo potkradu metafizičke koncepcije." *"Apsolutna obavezujuća snaga prava izbjegava svaki pokuašj da mu se nađe mjesto u društvenom kontekstu [...] Ovo znači u kranjem slučaju da pravo ne pripada svijetu vremena i prostora. Ono mora imati svoje sopstveno područje, izvan stvarnog svijeta [...] Postoji samo jedan veoma jednostavan razlog zašto je pravo izvan prirodnog svijeta nepojmljivo. Pravo se nužno mora staviti u neku vezu sa fenomenima u ovom svijetu. Ali ništa se ne može staviti u vezu sa fenomenima u svijetu vremena i prostora bez da samo pripada vremenu i prostoru. Prema tome, sva priča o pravu, koje na neki misteriozan način stoji izvan činjenica života, jeste proturječno. Nema nikakvog smisla." *"Jedini osnov za nebulozne riječi o nadnaravnom odnosu "trebanja" jeste verbalni izražaj u vezi sa određenim osjećanjima. Riječ "treba" i slične su imperativni izražaji koji se koriste da bi imponirali određeno ponašanje na ljude. Krajnja je budalaštinja reći da oni označavju stvarnost. Njihova jedina funkcija jeste da utječu na umove ljudi, upravljajući ih da čine nešto ili da se suzdrže od nečega drugog - ne da komuniciraju znanje o stanju stvari." *"[Pravo zemlje] sastoji se od ogromne mase ideja koje se tiču ljudskog ponašanja, sakupljenih kroz stoljeća kroz doprinose nebrojenih saradnika. Njihovi začetnici su izrazili ove ideje u imperativnoj formi, naročito kroz formalno zakonodavstvo, i one su sačuvane u istoj formi u knjigama [[Pravo|prava]]. Ideje se nanovo oživljavaju u umovima ljudi, zajedno sa imperativnim izražajem: "Ova vrsta ponašanja bit će poduzeta" ili nešto slično." *"[P]oštovanje prava može nadživjeti uzroke koji su ga, izvorno, stvorili. Drugi uzroci ulaze na scenu i održavaju poštovanje. Kada je [[pravo]] postalo dio strukture zajednice, mnogi interesi nastaju oko njega. Ne može se, stoga, staviti po strani bez uzrokovanja značajnog poremećaja." *"Dok je uobičajeno zakonodavstvo učinjeno efektivnim kroz općenito poštovanje [[ustav]]a, što djeluje kao stalni izvor moći, revolucionarni ustav je nametnut ljudima na druge načine. Mora postojati privremeni skup snage dovoljno jak da utjeće na promjenu ponašanja građana koji je impliciran u prihvatanju novog ustava ako obavezujućeg. Za uobičajene stvaraoce prava ne zahtijeva se nikakav naričiti napor u činjenju njihovih zakona učinkovitim, jer na svom raspolaganju imaju gotovu mašineriju. Revolucionari moraju sami stvoriti mašineriju, t.j. usmjeriti umove ljudi u nove kanale kroz koje psihološki pritisak može utjecati na njih. [To se čini silom i propagandom]." *"Nemoguće je na racionalan način objasniti kako činjenice u stvarnom svijetu mogu proizvoditi posljedice u skroz drugačijem "svijetu Trebanja". U jednom trenutku [[Hans Kelsen|Kelsen]] je otvoreno izjavio da je ovo uistinu "Velika misterija". To je iskreno postavljanje stvari. To jeste misterija i to će ostati misterija zauvijek." *"Čak i tamo gdje pronalazimo funkcionirajuće ustave, na primjer u grčkim državama ili u Rimu, njihov izvor nije poznat i to vjerovatno nama nikada neće biti znano. Samo je moguće istraživati činjenice kako se one čine iz izvora i izvlačiti zaključke odatle [...] [U] antička vremena religija i pravo nisu bili razdvajani u različite oblasti. Oni su činili jedinstvo. Ako su se društvena pravila razvila u vezi s religijskim ritualima i vjerovanjima, možemo razumjeti kako su mogli zadobiti trajno poštovanje." (iz. 1971.) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Karl Olivecrona]] {{Wikipedia}} qmtgnwwm3n6zwahemkcymwxcp5n0oc1 0 8540 55245 47173 2015-08-03T20:15:17Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 2 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q16512238]] na [[d:|Wikidati]] 55245 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mirza Ustamujić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački političar'' |datum rođenja=12.04.1981. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Zavrnut ću rukave i sa ovog mjesta poručujem da će [[mladi]] ljudi, čestitim rukama, graditi Bosnu i Hercegovinu opet!". (Centralni predizborni skup SBBBiH, Sarajevo, 28. Septembar 2010.) *"[[Mladi]] su potencijal, a ne [[problem]]!". (Parlament FBiH, Sarajevo, 25. Mart 2011.) *"Budućnost svijeta, pa tako i Bosanskog naroda jeste u [[mladim]] i obrazovanim ljudima, koji imaju hrabrosti preuzeti [[odgovornost]] i povesti u promjene i [[prosperitet]]". (Međunarodna konferencija mladih lidera, Istanbul, Turska, 15. Oktobar 2012.) *"Iskoristit ću ovaj trenutak i pozvati vas da ostanete [[hrabri]], odlučni i čestiti, da istrajete na putu prosperiteta, da zadržite [[iskrenost]] i radost djeteta, da nadrastete [[mudrost]] mislilaca. Tako ćete biti korisni sebi, vašoj porodici i cijelom čovječanstvu". (Međunarodna konferencija mladih lidera, Istanbul, Turska, 15. Oktobar 2012.) *"Šta god da radiš, budi i ostani [[čovjek]], kratkoročno možda ponekad i stradaš, ali dugoročno to je jedini način da budeš [[pobjednik]]". (''Dnevni Avaz'', 19. Oktobar 2012.) {{Wikipedia|Mirza Ustamujić}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari|U]] [[Kategorija:Politika|U]] {{Wikipedia}} [[en:Mirza Ustamujic]] [[tr:Mirzza Ustamuyiç]] 5gbwtuvf6fzwjpuyxtxubl0mdncov10 0 8546 61933 50124 2024-05-18T09:35:19Z Srđan 4695 61933 wikitext text/x-wiki *"[[Joseph Raz|Razovo]] objašnjenje zašto se tumačenja umjetničkih djela mogu legitimno mijenjati je strukturalno različito od njegovog objašnjenja zašto se tumačenja prava mogu legitimno mijenjati. Tumačenja umjetničkih djela se mogu legitimno mijenjati jer se razlozi iz kojih im ljudi posvećuju pažnju kao umjetničkim djelima mogu legitimno mijenjati. Samo djelo ostaje nepromijenjeno, dok se razlozi iz kojih im se posvećuje pažnja mijenjanju. Ali, po ovom objašnjenju, tumačenja prava se mijenjaju zbog promijena u ravnoteži između četiri faktora koja su uvijek relevantna, ispravna od prvog usvanja prava: autoriteta, kontinuiteta, pravičnosti, i potrebe za promjenom. Moja sugestija jeste da se takve promjene trebaju najbolje razumijevati, ne kao razvoj novih i drugačijih razloga za posvećivanje pažnje nepromijenjenom pravu, niti kao promjene u ravnoteži između različitih razloga za posvećivanje pažnje njemu, već radije, kao promjene u ravnoteži između, s jedne strane, razloga za posvećivanje pažnje pravu, i s druge strane, razloga za njegovu promjenu. / Druga značajna razlika između prava i umjetnosti jeste ta što je ovo prvo, ali ne i drugo, predmet pravila koja kontrolišu način na koji će biti mijenjano. Tumačenje ustavnih odredaba, na primjer, događa se u sjeni pravila koja ustav čine tvrdim, te koja tipično zabranjuju promjenu tih odredaba osim kroz posebne procedure. Slijedi da se ustavno i uistinu večina pravnog tumačenja nužno razlikuje od tumačenja u umjetnosti ili književnosti, koja nisu ograničena tim pravilima. Poštovanje tih pravila, i za raspodjelu institucionalnog autoriteta kojeg određuju, jeste među najvažnijim razlozima za obraćanje pažnje ustavima, i prema tome razlozima prema kojima, po Razu, valjana tumačenja moraju biti osjetljiva [...] [U] slučaju prava, postoje barem dva razloga za usko shvatanje tumačenja prava, i smanjivanja preklapanja između pojmova "tumačenja" i "promjene", u poređenju sa slučajem umjetnosti. Moj utisak je da se pojam tumačenja u pravu razumijeva uže, i da u mnogim pravnim slučajevima, ono što Raz naziva "inovativno tumačenje" ne bi se općenito ni smatralo tumačenjem. Ako je tako, onda radikalno inovativno "tumačenje" prava nije istinsko tumačenje - to je pseudotumačenje, koje iskrivljuje pojam tumačenja na način na koji se općenito razumijeva u pravu, kakvo god da ima značenje u drugim kontekstima." (''Raz on Constitutional Interpretation'') *"Sudije mogu zakonito ići dalje [od tumačenja], i promijeniti ustav, samo ako postoji dobro ustanovljena i rasprostranjeno prihvaćena sudska praksa činjenja toga [...] Sudije mogu ponekad biti moralno opravdane u laganju o onome što čine, ali u demokratskim i dovoljno pravednim društvima to mogu činiti samo u rijetkim i izuzetnim okolnostima." (''Ibid.'') *"Pravni filozofi se slažu da su nekim okolnostima sudije moralno opravdane u laganju o pravu. To je standardni odgovor pravnih pozitivista na kritike prirodnog prava. Kada pravnici prirodnog prava optuže pravne pozitiviste da zahtijevaju od sudija da primjenjuju zle zakone, pozitivisti odgovaraju da sudijina pravna obaveza da primjenjuje pravo može biti prevagnuta moralnom obavezom da to ne čini. Sudije ne trebaju voljno biti u tajnom sporazumu sa ekstremnom nepravdom, čak i ako moraju lagati da je izbjegnu. U literaturi se obično raspravlja o tri načina na koje pozitivistički sudija može zaobići ovo (bez da prođe kroz damaščansko preobraćenje na neku vrstu prirodno pravne teorije): (1) iskreni prkos, koji bi mogao voditi sankcijama, uključujući razriješenje sudije i/ili kažnjavanje; (2) ostavku; i (3) skriveni neposluh prikriven prividnim i neiskrenim pravnim racionalizacijama. / Ukoliko prve dvije opcije odvedu sudiju koji se protivi da napusti službu, i da bude zamijenjen onim koji je lojalniji, onda nepravda neće biti izbjegnuta ili ispravljena. Druga opcija, otkaz, otvorena je kritikama da je bijeg: sudija ostaje čistih ruku, ali žrtva i dalje trpi nepravdu. To nas ostavlja s trećom opcijom, izgovaranje - ili, kako je to oslovio naslov nedavne američke polemike o fenomenu: "Da bi učinili veliko dobro, učinite malo lošeg"." (''The Limits of Judicial Fidelity to Law'') *"Jedna od razlika između naučnog i pravnog mišljenja je u tome što u nauci rasuđivanje koje je logički manjkavo ili činjenično neprecizno će najčešće pasti na testu praktične primjene. To može imati katastrofalne posljedice, poput zgrada koje se ruše ili aviona koji padaju s neba. S druge strane, rasuđivanje koje strijemi da rasvijetli postojeće pravo može biti neprecizno i logički manjkavo, a ipak imati poželjne posljedice kada se primjeni u praksi. / Sve je to dobro za istraživače, u mirnoći njihovog tornja od bjelokorsti, bez bilo kakvih odgovornosti za donošenje odluka koje imaju neposredne, praktičke efekte, da insistiraju na striktnoj primjeni zaključaka logički rigoroznog pravnog rasuđivanja. Ali, za one koji presuđuju, suočeni sa drugim ljudskim bićem čija sudbina leži u njihovim rukama, možda logika treba ponekad da uzmakne pred samilošću. [[Ralph Waldo Emerson]] možda je bio u pravu kada je kazao da je "lupava konzistentnost đavo malih umova"." (''Ibid.'') *"Ustav kojeg je propisala utemeljujuća generacija ovlašćuje, ali i ograničava, kasnije generacije, pružajući im nemjerljive koristi ustanovljenog i prihvaćenog niza procedura za činjenje kolektivnih odluka obaveznim za sve njegove članove [...] Ako neki pokušavaju izbjeći ograničenja, drugi mogu biti u iskušenju da ih slijede, vodeći konačno do raspada ustava i gubitka osnaženja koje je pružio." (''Originalism in Constitutional Interpretation'') ==Djela== *''[[Parlamentarni suverenitet: Savremene rasprave]]'' (2010) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Goldsworthy, Jeffrey}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Jeffrey Goldsworthy| ]] d8w2a4ffx6odhrou3j3004ldv2751wt 0 8547 49065 47050 2013-04-11T20:37:54Z Harač 23 49065 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Stephen Munzer |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni filozof |datum rođenja= |mjesto rođenja=SAD |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[K]ada kažemo da je pravilo "valjano" mi mislimo da je ono "pravno snažno ili adekvatno", "dobro ili dovoljno u tački prava" [...] [I]zjava da je nešto pravno valjano podrazumijeva da ukoliko je primjenjivo ne može biti pravno ignorisano ili pobijeno, t.j., to bi predstavljalo kršenje pravne dužnosti ili obaveze [...] Različita, ali povezana misao jeste da je pravilo ili akt u pravu ili pravni instrument valjan ako, i samo ako, zadovoljava kriterije ustanovljene drugim pravilima sistema. Prema tome, da bi bilo valjano, pravno pravilo, na primjer, mora uobičajeno biti izdato ili usvojeno od autoriteta koji ima pravnu sposobnost da to učini, taj autoritet mora slijediti propisane procedure za takvo izdavanje ili usvajanje, i posljedično pravilo ne smije biti u sukobu sa više autoritativnih pravila, npr., onima sadržanim u pisanom ustavu [...] S jedne strane, valjanost je formalni pojam: pravo postavlja kriterije koji određeno pravno pravilo, akt u pravu, i pravni instrument moraju zadovoljiti da bi bili valjani. S druge, valjanost je također normativni koncept [...] Ako je nešto valjano, čini se da ima određene normativne posljedice [...] Pravilo je ‘‘pravno snažno ili adekvatno’’ ili ‘‘dovoljno u tački prava’’ ukoliko je zadovoljilo odgovarajuće kriterije valjanosti i ako ni jedan naknadni događaj, npr., zakonodavni akt, nije ukinuo njegovu valjanost." (''Validity and Legal Conflicts'') [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Stephen Munzer]] {{Wikipedia}} jm1solcf3n5fgqyl6bym49nldunspur 0 8550 61903 47098 2024-05-18T09:24:10Z Srđan 4695 61903 wikitext text/x-wiki *Jedan od razloga mog uključivanja u politiku je taj da želim barem pokušati promjenuti odnos lokalnih političara prema nama mladima u Donjem Vakufu. Promjena neće doći sama od sebe, ona se primarno mora desiti u svakome od nas i ona mora početi od pojedinca." (Debatna emisija RTV Donji Vakuf , Septembar 2012). *Dosadašnja vlast u Donjem Vakufu je prema mladima imala maćehinski odnos. Donji Vakuf je jedna od Općina u BiH u kojoj ne postoji zaposlenik- Referent za pitanje mladih. Mi još nemamo grantove za mlade, a svega 0,13% godišnjeg budžeta Općine se izdvoji za potrebe mladih." (Predizborni skup SBB-a Donji Vakuf Septembar 2012). {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Rujanac, Naser}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] h3ih948u0br8bznc8bina7he7qku59w 0 8551 60359 58934 2022-10-26T01:56:20Z Panu-Pekko 7890 60359 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Richard Dawkins |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=''britanski biolog'' |datum rođenja=26. mart 1941. |mjesto rođenja=Nairobi, Kenija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} [[File:Richard Dawkins Cooper Union Shankbone.jpg|thumb|Richard Dawkins (2010)]] *"Bog starog zavjeta vjerovatno je najneprijatniji lik u cijeloj književnosti: ljubomoran i ponosan na to; sitničav, nepravedan, zlopamtilo opsjednuto time da sve nadzire; osvetoljubiv, krvožedni etnički čistač; ženomrzac, homofob, rasista, čedomorac, genocidan, djecoubica, sijač zaraza, megalomanijakalan, sadomazohist, zlobni hiroviti nasilnik. Oni među nama koji su od malena vaspitavani tako da slijede njegove puteve, mogu postati neosetljivi na ta užasna djela. Naivčina, blagoslovljen pogledom na svijet iz pozicije nevinih, jasnije uočava." (''[[Zabluda o Bogu]]'') ==Djela== *''[[Sebični gen]]'' (1976.) *''[[Zabluda o Bogu]]'' (2006.) [[Kategorija:Nauka]] [[Kategorija:Richard Dawkins]] {{Wikipedia}} 4q930i9m7yqy69iexwmmfm8gfg2ih3q 0 8552 47100 2012-10-29T21:25:50Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Zabluda o Bogu |autor =[[Richard Dawkins]] |slika = |tekst uz sliku ...' 47100 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Zabluda o Bogu |autor =[[Richard Dawkins]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''The God Delusion'' |datum prvog izdavanja =2006. }} *"Bog starog zavjeta vjerovatno je najneprijatniji lik u cijeloj književnosti: ljubomoran i ponosan na to; sitničav, nepravedan, zlopamtilo opsjednuto time da sve nadzire; osvetoljubiv, krvožedni etnički čistač; ženomrzac, homofob, rasista, čedomorac, genocidan, djecoubica, sijač zaraza, megalomanijakalan, sadomazohist, zlobni hiroviti nasilnik. Oni među nama koji su od malena vaspitavani tako da slijede njegove puteve, mogu postati neosetljivi na ta užasna djela. Naivčina, blagoslovljen pogledom na svijet iz pozicije nevinih, jasnije uočava." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Richard Dawkins]] {{Wikipedia}} 6ae024ognf040rghq6x0uv0u3st0bbq 0 8553 57108 47512 2016-09-25T18:36:32Z Harač 23 57108 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Nenad Dimitrijević |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=srbijanski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Novi Sad, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Ustav je obavezna lektira. Nije reč o tome da bi vas bilo ko primoravao da ga čitate. Reč je o tome da su svojstva ustava takva, da se svako ko odluči da ga ne čita ili da ga jednostavno zanemari kao nedovoljno atraktivnu lektiru, da se svako takav izlaže značajnom riziku – ovo važi barem za demokratiju. Status ustava kao obavezne lektire sledi iz barem dva njegova svojstva: iz njegovog ''specifičnog sadržaja'' i iz njegove ''pravne obaveznosti''." (''Kako čitati ustav'') *"Ustav je, istorijski posmatrano, nastao zato što su ljudi, podanici, uvideli da je neophodno da definišu sopstvenu slobodu u obliku osnovnih prava, kako bi sprečili da vladajući proizvoljno koriste instrumente prinude. Ili, ustav je nastao kao povelja slobode zato što sloboda zahteva zaštitu, poglavito od onih koji su jači, i koji raspolažući vojskom, policijom i drugim instrumentima nasilja, mogu da nas porobe." (''Ibid.'') *"Američke i francuske post-revolucionarne ustavne deklaracije su – stilski posmatrano – toliko snažno pesnički patetične, da ne znam kako bi izdržali iole strožiji estetski sud a da ne budu odbačeni kao znak preterivanja i lošeg stila. Kada ih čitate, gotovo možete fizički da osetite taj patos kojim se proklamuje novostečena sloboda. Ali ipak ima nešto ozbiljnije što se krije iza ovog ustavotvornog pesničkog zanosa. To nešto je strah, pre svega strah od obnove starog režima, strah od restauracije onog stanja u kome je ljudska sloboda bivala nekažnjeno gažena." (''Ibid.'') *"Ustavni sud ima zadatak da nam kaže – na obavezujući način – kako treba da čitamo ustav. Time što kaže „ovu ustavnu odredbu treba razumeti na ovakav način“, sud istovremeno kaže da su druga tumačenja pogrešna. Time nam sud u stvari kaže šta je u skladu sa ustavom, a šta je protviustavno. Konačno, to znači da ustavni sud, identifikujući ispravno tumačenje, ili pravo značenje ustavne norme, rekonstruiše obavezna pravila ponašanja. I građani i državni organi imaju se ponašati u skladu sa sudskom interpetacijom ustava." (''Ibid.'') *"Pitanje čitanja se javlja na nešto različit način u situaciji koju bih nazvao ‘problemom sumnjivog teksta’. Vidite, pogrešno je idealizovati ustavni tekst, još je pogrešnije idealizovati njegove tvorce: niti su oni bili rukovođeni samo plemenitim idealima, niti je ustav sekularna biblija, u kojoj se definišu i brane samo univerzalne vrednosti. Ustavni pisci često u ustav zapisuju svoje uske interesne preference, a na uštrb onih građana i grupa koji te preference ne dele. Ustavni pisci se takođe ponekad ne libe da na implicitan, ali ipak dovoljno jasan način što više neutralizuju sopstvene protivnike, ili one građane i grupe koje smatraju sumnjivim sa stanovišta recimo lojalnosti državi." (''Ibid.'') ==Djela== *''[[Ustavna demokratija shvaćena kontekstualno]]'' (2007.) {{Wikipedia}} [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Filozofija]] [[Kategorija: Srbijanski filozofi]] [[Kategorija: Nenad Dimitrijević]] a5mw4br12mbrzzqbsw573082fn5y5mt 0 8554 47103 2012-10-31T21:38:52Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Ustavna demokratija shvaćena kontekstualno |autor =[[Nenad Dimitrijević]] |slika ...' 47103 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ustavna demokratija shvaćena kontekstualno |autor =[[Nenad Dimitrijević]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =2007. }} "Sud ne rješava sporove i ne daje tumačenje smisla ustava djelujući u okvirima već formiranog ustavnog sistema. On naprotiv svojim odlukama tumači osnovne vrijednosne principe zajednice koji nisu ustavno definisani: drugim riječima, sud kreira ''Grundnorm'' identitet." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Nenad Dimitrijević]] {{Wikipedia}} 99ozo4aj2rujmzba9f37z4jd6nbfmls 0 8558 47158 47155 2012-11-04T13:31:17Z Harač 23 47158 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Patrick Devlin |slika= |tekst uz sliku=''britanski sudija i pravni teoretičar'' |datum rođenja=25. novembar 1905. |mjesto rođenja=Chislehurst, Velika Britanija |datum smrti=9. avgust 1992. |mjesto smrti=Pewsey, Velika Britanija }} *"[P]ravnici po nuždi prihvataju razlikovanje pravde u skladu s pravom i pravde po meritumu, ili ''ex aequo et bono'', kako ga zovu [...] Mi moramo prihvatiti da je s vremena na vrijeme, ali srećom dosta rijetko, sudija suočen s činjenicom da mora donijeti presudu za koju mu se čini [...] da sadrži previše prava, ali nedovoljno pravde. Kada se to dogodi postoji iskušenje da je smjesa malo promijeni [...] Od najranijih vremena engleski pravni sistem je akomodirao razne instrumente osmišljenje da upletu u pravnu posljedicu i pravdu slučaja [...] Rastezanje prava ili oblikovanje činjenica tako da se uklope u pravo je tradicionalan način na koji sudija svjestno ili nesvjesno - vjerovatno polu-svjesno, i nedopuštajući sebi previše akutnu analizu - stvara prostor za aequum et bonum [...] Na svim sudskim nivoima, u svim pravnim sistemima, pravo je ponekad nategnuto, iako se to možda čini stidljivo." (''[[Sudija (Devlin)|Sudija]]'') ==Djela== *''[[Sudija (Devlin)|Sudija]]'' (1979.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Patrick Devlin]] {{Wikipedia}} 3loyybrq28fbucvgyb3oepl0mjpt7a7 0 8559 47157 47156 2012-11-04T13:31:03Z Harač 23 47157 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Sudija |autor =[[Patrick Devlin]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''The Judge'' |datum prvog izdavanja =1979. }} *"[P]ravnici po nuždi prihvataju razlikovanje pravde u skladu s pravom i pravde po meritumu, ili ''ex aequo et bono'', kako ga zovu [...] Mi moramo prihvatiti da je s vremena na vrijeme, ali srećom dosta rijetko, sudija suočen s činjenicom da mora donijeti presudu za koju mu se čini [...] da sadrži previše prava, ali nedovoljno pravde. Kada se to dogodi postoji iskušenje da je smjesa malo promijeni [...] Od najranijih vremena engleski pravni sistem je akomodirao razne instrumente osmišljenje da upletu u pravnu posljedicu i pravdu slučaja [...] Rastezanje prava ili oblikovanje činjenica tako da se uklope u pravo je tradicionalan način na koji sudija svjestno ili nesvjesno - vjerovatno polu-svjesno, i nedopuštajući sebi previše akutnu analizu - stvara prostor za aequum et bonum [...] Na svim sudskim nivoima, u svim pravnim sistemima, pravo je ponekad nategnuto, iako se to možda čini stidljivo." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Patrick Devlin]] {{Wikipedia}} sie48bhkvkp72bh3y86ilv3c5n0gnyg 0 8560 47169 2012-11-04T17:32:12Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Duboko manjkavi izbori: rasprava o Bush v. Gore, Vrhovnom sudu, i američkoj demokratiji |autor ...' 47169 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Duboko manjkavi izbori: rasprava o Bush v. Gore, Vrhovnom sudu, i američkoj demokratiji |autor =[[Ronald Dworkin]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''A Badly Flawed Election: Debating Bush v. Gore, the Supreme Court, and American Democracy'' |datum prvog izdavanja =2002. }} *"Sudije ne dobijaju legitimnost od Boga ili izborima ili voljom onih kojima se vlada ili zbog njihove navodne pragmatične vještine ili inspirativne razumnosti. Jedini temelj njihove legitimnosti - ''jedini'' temelj - jeste disciplina argumenta: njihova institucionalna privrženost da ne čine ništa što nisu spremni opravdati kroz argumente koji zadovoljavaju, u isto vrijeme, dva temeljna uslova. Prvi je iskrenost. Oni sami moraju vjerovati, nakon temeljitog samo-ispitivanja, da ti argumenti opravdavaju to što čine, i moraju biti spremni da učine ono što argumenti opravdavaju također u kasnijim, možda dosta drugačijim slučajevima, kada njihove lične sklonosti ili politike budu drugačije uključene. Drugi uslov je transparentnost. Argumenti koje oni sami nalaze uvjerljivim moraju biti tačno oni argumenti koje oni predstavljaju stručnoj i laičkoj javnosti u njihovim odlukama, u onoliko detaljnosti koliko je neophodno da dopusti javnosti da sama sudi o adekvatnosti i budućim obećanjima tih argumenata." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ronald Dworkin]] {{Wikipedia}} nl0xgcw25azzmfe0ri40pbrxvffqrlq 0 8564 47194 47193 2012-11-06T17:58:56Z Harač 23 47194 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Georges Gurvitch |slika= |tekst uz sliku=''francusko-ruski sociolog prava'' |datum rođenja=11. novembar 1894. |mjesto rođenja=Novorossiysk, Rusija |datum smrti=12. decembar 1965. |mjesto smrti=Pariz, Francuska }} *"Sociologija prava je inkompatibilna ne sa autonomijom tehničkog izučavanja prava, već sa analitičkom školom [[John Austin|Johna Austina]] (čiji su prethodnici bili [[Thomas Hobbes|Hobbes]] i [[Jerremy Bentham|Bentham]]), sa kontinentalnim "pravnim pozitivizmom" i sa "normativnim logicizmom"." (''[[Sociologija prava]]'') ==Djela== *''[[Sociologija prava]]'' (1942.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Georges Gurvitch]] {{Wikipedia}} ga6cxdxbjqhf775w6fx426gdvwk8m5z 0 8565 47197 47196 2012-11-06T18:07:49Z Harač 23 47197 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Sociologija prava |autor =[[Georges Gurvitch]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Sociology of Law'' |datum prvog izdavanja =1942. }} *"Sociologija prava je inkompatibilna ne sa autonomijom tehničkog izučavanja prava, već sa analitičkom školom [[John Austin|Johna Austina]] (čiji su prethodnici bili [[Thomas Hobbes|Hobbes]] i [[Jerremy Bentham|Bentham]]), sa kontinentalnim "pravnim pozitivizmom" i sa "normativnim logicizmom"." (''Uvod: I. prethodno pitanje'') *"[V]aljanost prava ne može se uspostaviti jednostavnim tumačenjem i sistematizacijom zakonskih tekstova i sudskih odluka. Pravna pravila, naime, mogu postati potpuno nemoćna, to jest, mogu se uopće ne primjenjivati, a sudske odluke mogu jedna drugoj protivrječiti. Kad pravnik ne bi uzimao u obzir živo pravo, spontano pravo u akciji, fleksibilno i dinamično pravo (koje neprestano teče i očigledno se ne može razdvojiti od svoje društvene stvarnosti), kao i ponašanje, postojeću praksu, institucije, vjerovanja vezana za pravo - došao bi u opasnost da podiže jednu građevinu koja je potpuno iskopčana od zaista važećeg prava, od prava koje je stvarno djelotvorno u datoj društvenoj sredini. Kako, pored toga, tumačiti i kako sistematizovati tekstove bez bilo kakvog kriterijuma, bez prodiranja u "duh prava" koji ga oživljava? Da bi se zaista bavio pozitivnim pravom, prije nego formalnom logikom, pravnik ne može odvajati svoje misaone konstrukcije od sociološkog istraživanja onog djelotvornog prava koje može biti i, po svom dinamičnom karakteru, u izvjesnoj mjeri uvijek i jeste, "u pobuni protiv formulisanih kodeksa"." (''Uvod: II. Tendencije u jurisprudenciji i njihov odnos prema sociologiji'') *"Pravo predstavlja pokušaj da se u datom društvenom okruženju ostvari ideja pravde (to jeste, preliminarno i, u suštini, varijabilno izmirenje sukobljenih duhovnih vrijednosti otjelovljenih u društvenoj strukturi), kroz multilateralnu imperativno-atributivnu regulaciju zasnovanu na vezi između zahtjeva (prava) i obaveza (dužnosti); ovakva regulacija izvodi svoju vrijednost iz normativnih činjenica koje pružaju društvenu garanciju svoje djelotvornosti i koje mogu, u izvjesnim slučajevima, ostvariti svoje zahtjeve putem precizne i spoljne prinude, ali koje tu prinudu ne pretpostavljaju kao nužnu." (''Uvod: V. Definicija prava'') *"Cjelokupno pravo koje prati prinuda pretpostavlja postojanje prava kojeg takva prinuda ne prati, ali koje je podobno da opravda ono pravo. Pored toga, dobro je poznato da čak ni najvažniji dijelovi ustavnog prava nisu praćeni prinudom, da se i ne spominje međunarodno pravo, itd. [...] [C]jelokupno pravo praćeno je sankcijama neodobravanja socijalnog ''miljea'' u kome je do povrede (prava) došlo, ali čitavo pravo ne mora uvijek pratiti prinuda. Konačno, ''društvena garancija'' djelotvornosti, karakteristična za cjelokupno pravo, koje svoju važnost izvodi iz normativnih činjenica, samo se ovdje manifestuje kroz sankciju, dok u drugim domenima (moral, estetika, religija, obrazovanje), sankcije ne moraju uvijek biti izraz društvene garancije." (''Uvod: V. Definicija prava'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Georges Gurvitch]] {{Wikipedia}} al7sutvrl3qeaix0763d6ty5v9qzx0v 0 8567 47207 2012-11-07T21:32:20Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija| |ime=Jevgenij Branislavovič Pašukanis |slika= |tekst uz sliku=''sovjetski pravni teoretičar'' |datum rođenja=23. februar 1891. |mjesto ro...' 47207 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jevgenij Branislavovič Pašukanis |slika= |tekst uz sliku=''sovjetski pravni teoretičar'' |datum rođenja=23. februar 1891. |mjesto rođenja=Staritsa, Rusija |datum smrti=1937. |mjesto smrti= }} *"Samo buržoasko-kapitalističko društvo stvara sve neophodne uslove u kojima pravni momenat u socijalnim odnosima dostiže punu određenost. Ako se ostavi po strani kultura prvobitnih naroda, gdje mi samo sa teškoćom možemo da izdvojimo pravo iz opće mase socijalnih pojava normativnog poretka, onda se čak u srednjovjekovnoj feudalnoj Evropi pravne norme odlikuju kranjom nerazvijenošću. Sve pomenute suprotnosti slivene su u jednu neizdiferenciranu cjelinu. Ne postoji granica između prava kao objektivne norme i prava kao pravnog ovlaštenja. Norma općeg karaktera se ne razlikuje od njene konkretne primjene; isto tako je slivena djelatnost sudije i zakonodavca. Potpuno je prikrivena, kako u organizaciji marke, tako i u organizaciji feudalne vlasti, suprotnost između javnog i privatnog prava. Ne postoji uopće, toliko karakterističko za buržoasku epohu, protivrječje između čovjeka kao privatnog lica i čovjeka kao člana političke zajednice. Da bi se sve ove grane pravne forme iskristalisale u punoj mjeri, bio je potreban dug proces razvitka, čija su glavna arena bili gradovi. / Na taj način dijalektički razvitak osnovnih juridičkih pojmova ne samo što nam daje formu prava u njenom najrazvijenijem i najraščlanjenijem vidu nego i održava realni historijski proces razvitka, koji nije ništa drugo nego proces razvitka buržoaskog društva." (''[[Opća teorija prava i marksizam]]'') ==Djela== *''[[Opća teorija prava i marksizam]]'' (1924.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Jevgenij Pašukanis]] {{Wikipedia}} klg9i350x2dxkdjza700dvncl11lup9 0 8568 47245 47240 2012-11-10T18:19:06Z Harač 23 /* Glava četvrta: Roba i subjekt */ 47245 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Opća teorija prava i marksizam. Pokušaj kritike osnovnih pravnih pojmova |autor =[[Jevgenij Pašukanis]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''Общая теория права и марксизм. Опыт критики основных юридических понятий'' |datum prvog izdavanja =1924. }} ==Uvod: Zadaci opće teorije prava== *"[[Hans Kelsen|Kelsenu]] treba, bez sumnje, priznati veliku zaslugu. Svojom neustrašivom dosljednošću on je doveo do apsurda metodologiju neokantijanstva sa njenim dvjema zakonomjernostima. Jer, pokazuje se da "čista", oslobođena od svih primjesa postojećeg, faktičkog, od svake psihološke i sociološke "šljake", zakonomjernost trebanja uopće nema i ne može imati razumnih odredbi. Jer za čisto juridičko, tj. bezuslovno heteronomno trebanje, i cilj je štaviše nešto sporedno i ravnodušno. "Ti treba zato da bi" - to, po Kelzenovom mišljenju, već nije - juridičko "ti treba" [...] [K]rajnji formalizam normativne škole (Kelzen) izražava, bez sumnje, opću dekadenciju buržoaske naučne misli novijeg vremena, koja teži da se iscrpi u besplodnim metodološkim i formalno-logičkim dovijanjima, šepureći se svojim potpunim raskidom sa realnom stvarnošću." *"[T]akav složeni pojam kao što je pravo ne može da se iscrpi definicijom po pravilima škole logike per genus et differentia specifica." *"Samo buržoasko-kapitalističko društvo stvara sve neophodne uslove u kojima pravni momenat u socijalnim odnosima dostiže punu određenost. Ako se ostavi po strani kultura prvobitnih naroda, gdje mi samo sa teškoćom možemo da izdvojimo pravo iz opće mase socijalnih pojava normativnog poretka, onda se čak u srednjovjekovnoj feudalnoj Evropi pravne norme odlikuju kranjom nerazvijenošću. Sve pomenute suprotnosti slivene su u jednu neizdiferenciranu cjelinu. Ne postoji granica između prava kao objektivne norme i prava kao pravnog ovlaštenja. Norma općeg karaktera se ne razlikuje od njene konkretne primjene; isto tako je slivena djelatnost sudije i zakonodavca. Potpuno je prikrivena, kako u organizaciji marke, tako i u organizaciji feudalne vlasti, suprotnost između javnog i privatnog prava. Ne postoji uopće, toliko karakterističko za buržoasku epohu, protivrječje između čovjeka kao privatnog lica i čovjeka kao člana političke zajednice. Da bi se sve ove grane pravne forme iskristalisale u punoj mjeri, bio je potreban dug proces razvitka, čija su glavna arena bili gradovi. / Na taj način dijalektički razvitak osnovnih juridičkih pojmova ne samo što nam daje formu prava u njenom najrazvijenijem i najraščlanjenijem vidu nego i održava realni historijski proces razvitka, koji nije ništa drugo nego proces razvitka buržoaskog društva." *"Mora se primijetiti da je pravno gledište neuporedivo više tuđe u svijesti "prosječnog" čovjeka nego što je to ekonomsko. Jer i onda kada se ekonomski odnos ostvaruje jednovremeno kada i pravni, za učesnike ovog odnosa u ogromnoj većini slučajeva aktuelnom izgleda baš ekonomska strana; juridički momenat ostaje na zadnjem planu, a istupa sa svom svojom jasnoćom samo u posebnim isključivim slučajevima (proces, spor o pravu). S druge strane, nosioci "pravnog momenta", u stadiju njegove aktivnosti, pokazuju se obično predstavnici posebne kaste (juristi, sudije). Zbog toga "prosječnom" čovjeku izgleda običnije i prirodnije mišljenje u ekonomskim kategorijama nego mišljenje u juridičkim kategorijama." *"Odumiranje kategorija (baš kategorija, a ne ovih ili onih propisa) buržoaskoga prava nipošto ne znači njihovu zamjenu novim kategorijama proleterskog prava, isto kao što odumiranje kategorija vrijednosti, kapitala, profita itd. pri prelazu ka razvijenom socijalizmu, neće značiti pojavu novih proleterskih kategorija vrijednosti, kapitala, rente itd. Odumiranje kategorija buržoaskog prava u ovim uslovima će značiti odumiranje prava uopće, tj. postepeno iščezavanje juridičkog momenta u odnosima među ljudima. ==Glava prva: Metodi konstrukcije konkretnog u apstraktnim naukama== *"[P]ravo, uzeto u njegovim općim karakteristikama, pravo kao forma, postoji ne samo u glavama i u teorijama učenih jurista. Ono ima paralelno realnu historiju, koja se ne razvija kao sistem misli, nego kao naročiti sistem odnosa, u koji ljudi ne ulaze zato što su ga svjesno izabrali, nego zato što ih na ovo prinuđavaju uslovi proizvodnje. Čovjek se pretvara u pravnog subjekta silom one iste neophodnosti na osnovu koje se naturalni produkat pretvara u robu sa njenim zagonetnim svojstvom vrijednosti." *"[M]i ćemo morati da počnemo sa analizom pravne forme u njenom najapstraktnijem i čistom vidu, postepeno prelazeći usložnjavanjem ka historijski konkretnom. Pri tome ne smijemo ispustiti iz vida da dijalektički razvitak pojmova odgovara dijalektičkom razvitku samoga historijskog procesa. Historijska evolucija ne nosi sa sobom samo mijenjanje sadržaja formi i mijenjanje pravnih instituta nego i razvitak pravne forme kao takve. Ova, pošto se pojavila na izvjesnom stepenu kulture, ostaje dugo vremena u embrionalnom stanju, slabo diferencirana iznutra i bez razgraničenja sa susjednim sferama (moral, religija). Postepenim razvitkom ona dostiže maksimalni rascvat, maksimalnu diferenciranost i određenost. Ovaj viši stadijum razvitka odgovara određenim ekonomskim i socijalnim odnosima. Istovremeno se ovo odlikuje pojavom sistema općih pojmova koji teorijski održavaju pravni sistem kao savršenu cjelinu." ==Glava druga: Ideologija i pravo== *"Osnovna pretpostavka pravnog regulisanja je, na taj način, suprotnost privatnih interesa. Ovo je istovremeno logička pretpostavka juridičke forme i realni uzrok razvoja pravne nadgradnje. Ljudsko ponašanje se može regulisati najsloženijim pravilima, ali juridički momenat u tom regulisanju počinje tamo gdje započinje izdvajanje u suprotnost interesa [...] Naprotiv, jedinstvo cilja čini pretpostavku tehničkog regulisanja. Zato pravne norme odgovornosti željeznica pretpostavljaju privatne zahtjeve, privatne odvojene interese. Tehničke pak norme željezničkog saobraćaja pretpostavljaju jedinstveni cilj, recimo, postizanje maksimalne sposobnosti prevoza." ==Glava treća: Odnos i norma== *"Isto onako kao što bogatstvo kapitalističkog društva uzima oblik ogromnog nagomilavanja roba, samo se društvo pokazuje kao beskonačni niz pravnih odnosa [...] Pravni odnos između subjekata jeste samo druga strana odnosa između proizvoda rada koji su postali robom [...] Pravni odnos je primarna ćelijica pravnog tkiva i samo u njoj pravo vrši svoje realno kretanje. Pravo, kao skup pravnih normi u poređenju s tim, je samo mrtva apstrakcija." *"Pravo, kao objektivna socijalna pojava, ne može da bude iscrpljeno u normi ili pravilu, bez obzira da li su oni pisani ili ne. Norma kao takva, tj. njen logički sadržaj, ili se neposredno izvodi iz već postojećih odnosa, ili ako je izdana kao državni zakon, onda ona pretpostavlja samo simptom po kome se može suditi, sa izvjesnim stepenom vjerovatnoće, da će u bližoj budućnosti nastupiti odgovarajući odnosi. Ali da bi se utvrdilo objektivno postojanje prava, nije nam dovoljno da znamo normativni sadržaj u životu, tj. u socijalnim odnosima. Kao običan izvor zabluda javlja se u datom slučaju način mišljenja juriste dogmatičara, za koga pojam važeće norme ima svoj specifični smisao, smisao koji se ne poklapa sa onim što sociolog ili historičar shvataju kao objektivno postojanje prava. Rješavajući pitanje da li data pravna norma važi ili ne, jurist dogmatičar najčešće uopće nema u vidu utvrđivanje postojanja ili nepostojanja neke objektivne socijalne pojave, nego samo postojanje ili nepostojanje logičke povezanosti između date normativne postavke i opštije normativne premise [...] [A]ko mi tvrdimo da namjera zidanja zgrade ili čak plan toga zidanja još nije stvarna zgrada, to otuda nikako ne proizilazi da za izgradnju zgrade nisu potrebni ni namjera ni plan. Ali ako se nije otišlo dalje od plana, mi ne možemo tvrditi da je zgrada bila izgrađena." *"[P]ut od proizvodnog odnosa ka pravnom odnosu ili odnosu svojine - kraći (je) nego što to zamišlja takozvana pozitivna jurisprudencija, koja ne može da bude bez posredujuće karike - državne vlasti i njenih normi. Čovjek koji proizvodi u društvu - to je pretpostavka od koje polazi ekonomska teorija. Od te osnovne pretpostavke treba da pođe opća teorija prava, ukoliko ona ima posla sa osnovnim definicijama. Tako, npr., treba da postoji ekonomski odnos razmjene da bi nastao pravni odnos ugovora o kupoprodaji. Politička vlast pomoću zakona može, putem najrazličitih načina, da reguliše, izmijeni, uslovi i konkretizuje formu i sadržaj ovog pravnog posla. Zakon može detaljno da odredi šta i kako, uz koje uslove i kome može da se prodaje i od koga može da se kupuje. / Na osnovu toga dogmatička jurisprudencija zaključuje da svi postojeći elementi pravnog odnosa, među kojima i sam subjekt, nastaju iz norme. U samoj stvari, naravno, osnovna pretpostavka uz koju sve te konkretne norme imaju smisla jeste postojanje robno-novčane privrede. Samo uz tu pretpostavku pravni subjekt ima svoj materijalni supstrat koji zakon ne stvara nego zatiče. Tamo gdje ovaj supstrat ne postoji, odgovarajući pravni odnos se ne može a priroi zamisliti [...] [E]konomski odnos u svom relanom kretanju postaje izvor pravnog odnosa, koji se najprije rađa u momentu spora. Upravo spor, sukob interesa, izaziva u životu formu prava, juridičku nadogradnju [...] Kroz sudski proces se pravno apstrahuje od ekonomskog i istupa kao samostalni momenat [...] Državna vlast unosi u pravnu strukturu jasnost i postojanost, ali ona nije njena pretpostavka budući da pravna struktura ima korijen u materijalnim, tj. proizvodnim odnosima [...] Potpuno je očevidno da logika pravnih pojmova odgovara logici socijalnih odnosa društva koje proizvodi robu, i baš u njima, u tim odnosima, a ne u naredbama vlasti, treba tražiti korijen sistema privatnog prava. Naprotiv, logika odnosa vlasti i potčinjenosti se samo djelimično uklapa u sistem pravnih pojmova. Zbog toga pravno poimanje države nikad ne može da postane teorijom, nego će se uvijek pokazivati kao ideološko izopačavanje činjenica. / Zato svagdje gdje imamo prvi sloj juridičke nadgradnje, mi nalazimo da pravni odnos nastaje neposredno iz prisutnih materijalnih proizvodnih odnosa ljudi." *"Kao marksist, ja nisam postavio i nisam mogao postaviti sebi zadatak konstruisanja "čiste jurisprudencije". Od samog početka sam bio svjestan onog cilja koji sam po mišljenju Iljinskog postigao nesvjesno, naime - dati sociološko tumačenje pravne forme i specifičnih kategorija koje nju izražavaju. Baš zato sam dao svojoj knjizi podnaslov: "Pokušaj kritike osnovnih pravnih pojmova". Ipak, razumljivo, moj bi zadatak bio posve besmislen ako ne bih priznao samo postojanje te pravne forme iako bih odbacio kategorije koje nju izražavaju kao neku praznu izmišljotinu." ==Glava četvrta: Roba i subjekt== *"Svaki pravni odnos jeste odnos između subjekata. Subjekt je atom pravne teorije, najprostiji elemenat koji se ne može dalje dijeliti. Od njega i počinjemo našu analizu." *"Rastuća podjela rada koja olakšava veze i razvitak razmjene koji odatle proizilazi, stvara od vrijednosti ekonomsku kategoriju, tj. ovlapoćenje socijalnih proizvodnih odnosa koji stoje iznad individuuma. Za ovo je potrebno da se posebni slučajni akti razmjene pretvore u široku sistematsku cirkulaciju robe. Na tom stepenu razvitka, vrijednost se odvaja od slučajnih procjena, gubi svoju karakteristiku kao pojava individualne psihe, i dobija objektivno ekonomsko značenje. Tako isto su nužni realni uslovi da bi se čovjek iz zoološke osobe pretvorio u apstraktnog i bezličnog subjekta prava, u juridičku ličnost. Ovi realni uslovi se sastoje u jačanju društvene poveanosti i u narastanju moći socijalne, tj. klasne organizacije koja dostiže svoj maksimum u "dobro uređenoj" buržoaskoj državi. Ovdje sposobnost da se bude subjektnom prava konačno se odvaja od žive konkretne ličnosti, prestaje da bude funkcijom njene stvarne svjesne volje i postaje čisto socijalnim svojstvom. Poslovna sposobnost se apstrahuje od pravne sposobnosti. Pravni subjekt dobija svog dvojnika u vidu zastupnika, a sam dobija značenje matematičke tačke, centra u kome je usretsređena izvjesna suma prava." *"U razvitku juridičkih kategorija sposobnost vršenja poslova razmjene jeste samo jedna od konkretnih manifestacija općeg svojstva pravne i poslovne sposobnosti. Međutim, historijski je upravo akt razmjene dao ideju subjekta, kao apstraktnog nosioca svih mogućih prvnih ovlaštenja. Samo se u uslovima robne privrede rađa apstraktna pravna forma, tj. sposobnost da se ima pravo uopće, odvaja se od konkretnih pravnih zahtjeva. Samo neprestano premještanje prava koje nastaje na tržištu stvara ideju njihovog nepokretnog nosioca. Na tržištu se onaj koji stavlja obaveze i sam obavezuje. Iz položaja stranke koja zahtijeva on najednom prelazi u položaj stranke koja je obavezana. Tako se stvara mogućnost apstrahovanja od konkretnih razlika između subjekta prava i njihovog podvođenja pod jedan pojam vrste. / Isto onako kao što su aktima razmjene razvijene robne proizvodnje prethodili slučajni akti razmjene i takvi oblici kao, npr., uzajamno darivanje - pravnom subjektu i sferi pravne vlasti koja se oko njega prostire morfološki prethodi naoružani pojedinac, ili češće - grupa ljudi, rod, horda, pleme, koji su sposobni da u sporu, u bici, odbrane ono što je uslov njihovog postojanja. Ova tijesna morfološka veza jasno sjedinjava sud sa dvobojem, stranke u procesu sa stranama u oružanoj borbi. Uporedo sa porastom socijalnih regulativnih snaga subjekt gubi materijalnu opipljivost. Njegova lična energija se zamjenjuje socijalnom moći. tj. klasnom organizacijom, koja nalazi svoj najviši izraz u državi. Ovdje bezličnome i apstraktnom subjektu odgovara kao njegov refleks bezlična i apstraktna državna vlast koja djeluje sa idealnom jednakošću i neprekidnošću u prostoru i vremenu [...] Samo pri potpunom razvitku buržoaskih odnosa pravo dobija apstraktni karakter, svaki čovjek postaje čovjekom uopće, svaki rad se svodi na društveno-korisni rad uopće, svaki subjekt postaje apstraktnim juridičkim subjektom. Istovremeno i norma poprima logički savršenu formu apstraktnog općeg zakona. / Tako je juridički subjekt u nebesa uzdignut apstraktni posjednik robe. Njegova volja, shvatajući je u pravnom smislu, ima svoju realnu osnovu u želji da otuđuje stičući i da stiče otuđujući. Da bi se ta želja ostvarila, nužno je da želje posjednika robe idu jedna drugoj u susret. Juridički se taj odnos izražava kao ugovor ili saglasnost nezavisnih volja. Stoga je ugovor jedan od centralnih pojmova u pravu [...] Izvan ugovora sami pojmovi subjekta i volje postoje u pravnom smislu samo kao mrtve apstrakcije [...] Akt razmjene, dakle, koncentriše u sebi, kao u fokusu, najbitnije momente, kako za političku ekonomiju tako i za pravo [...] [S]amo razvitak tržišta stvara mogućnost i nužnost pretvaranja čovjeka koji prisvaja stvari putem rada (ili pljačke) u pravnog vlasnika [...] [F]orma prava kao takva ne krije u sebi u našoj prelaznoj eposi one neograničene mogućnosti koje su se u njoj otkrivale za buržoasko-kapitalističko društvo u času njegovog rađanja. Naprotiv, ona nas samo privremeno zatvara u svoje uske horizonte. Ona postoji samo zato da bi konačno sebe iscrpila." ==Glava peta: Pravo i država== *"Država kao organizacija klasne vladavine i kao organizacija za vođenje vanjskih ratova ne traži pravno tumačenje i po suštini stvari ga ne dopušta. To je oblast gdje caruje tzv. raison d’etat, tj. princip gole cjelishodnosti. Naprotiv, vlast kao garant tržišne razmjene ne samo što može da bude izražena terminima prava nego se i sama predstavlja kao pravo i samo pravo, tj. stapa se sa apstraktnom objektivnom normom. Stoga se svaka pravna teorija države koja hoće da obuhvati sve državne funkcije pokazuje nužno kao neadekvatna. Ona ne može da bude vjeran odraz svih činjenica državnog života, nego daje samo ideološki, tj. unakaženi odraz stvarnosti." *"Pravna država je fatamorgana, ali fatamorgana koja je sasvim pogodna za buržoaziju, zato što ona zamjenjuje religioznu ideologiju koja je izvjetrila; ona skriva od masa činjenicu vladavine buržoazije. Ideologija pravne države je pogodnija od religiozne još po tome što se ona, ne održavajući u punom smislu objektivnu stvarnost, ipak oslanja na tu stvarnost. Vlast kao "opća volja", kao "vlast prava", utoliko se realizuje u buržoaskom društvu ukoliko ovo posljednje samo predstavlja tržište. Sa ove tačke gledišta i policijski statut može da nam izgleda kao ovlapoćenje Kantone ideje o slobodi koja je ograničena slobodom drugog [...] "Država" pravnika, bez obzira na svu njenu "ideologičnost", ima posla sa nekom objektivnom realnošću, kao što se najfantastičniji san isto tako oslanja na stvarnost." *"Država kao faktor sile u unutrašnjoj i vanjskoj politici - to je onaj korektiv koji je buržoazija prinuđena da čini u svojoj teoriji i praksi "pravne države". Ukoliko je gospodstvo buržoazije postajalo nestabilnije, ove popravke su bile kompromitovanije; tim se brže "pravna država" pretvarala u bestjelesnu sjenku, dok nije, na kraju, otvoreno zaoštravanje klasne borbe primoralno buržoaziju da sasvim odbaci nastranu masku pravne države i obnaži suštinu vlasti kao organizovanog nasilja jedne klase nad drugom." ==Glava šest: Pravo i moral== *"[T]reba imati u vidu da su moral, pravo i država forme buržoaskog društva. / Ako je proleterijat prinuđen da se njima koristi, onda to uopće ne znači i mogućnost daljeg razvitka tih formi u smislu njihovog ispunjavanja socijalističkom sadržinom. One nisu sposobne da u sebi obuhvate taj sadržaj i treba da odumiru ukorak sa njegovom realizacijom. Ali, prije svemu tome, proleterijat u ovoj prelaznoj eposi nužno treba da iskoristi u svom klasnom interesu sve, od buržoaskog društva naslijeđene forme, i da ih tim samim do kraja iscrpe. Za ovo mu je potrebno, prije svega, da ima potpuno jasnu i od ideološke magle slobodnu predstavu o historijskom porijeklu ovih formi." ==Glava sedma: Pravo i povreda prava== *"Krivično pravo je, isto ko i pravo uopće, forma saobraćanja egoističkih izolovanih subjekata, nosilaca autonomnog privatnog interesa ili idealnih vlasnika." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jevgenij Pašukanis]] {{Wikipedia}} 8x7jxgs505zaghd5243jvks0dr01h5r 0 8569 53626 47311 2014-11-14T19:41:11Z Innotata 4232 53626 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ljubomir Tadić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=srbijanski pravni teoretičar |datum rođenja=14. maj 1925. |mjesto rođenja=Smriječno, Crna Gora |datum smrti= 2013 |mjesto smrti= }} *"[V]alja primijetiti da je teško naći i jednu oblast naučnog ispitivanja na području društvenih nauka u kojoj postoji toliko kontroverzi i neslaganja među teoretičarima koji se izjašnjavaju za marksizam, kao što je to oblast proučavanja prava." (''Teorija J. B. Pašukanisa i neki problemi marksističke teorije prava'') *"To što ekonomski odnos predstavlja ''nucleus'' socijalnih, pa prema tome i pravnih odnosa, i što svaku sociološku analizu treba, po [[Karl Marx|Marksu]], počinjati od tog odnosa, nipošto ne znači da materijalističko shvatanje historije predstavlja neki "ekonomizam" i "ekonomski materijalizam". Oni koji Marksu prigovaraju za ekonomizam žele ustvari da mu prebace za jednostranost jer je, kažu takvi teoretičari, ekonomska strana ljudskog života samo jedna strana tog života a ne i jedina. Ali ako stvarno pogledamo šta nam oni nude umjesto Marksove teorije, onda ćemo vidjeti da to nije ništa drugo nego spekulacija koja smatra da se ljudski život iscrpljuje u duhovnom procesu, da se područje socijalnog uopće, a pravnog posebno, iscrpljuje u duhovnom stvaranju čovjeka. Time se narečena jednostranost materijalističkog shvatanja historije želi da zamijeni sa stvarnom jednostranošću ideologije. Ali Marks ustvari i ne ističe ekonomski život kao jedinu stranu ljudskog života, nego samo pokazuje da je ona ta koja u kranjoj liniji određuje i uslovljava druge oblike toga života. Zato čitav spor marksizma sa ideologijom ne počiva uopće na području ekonomije, nego na području sociologije." (''Ibid.'') *"Pri određivanju suštine marksističke teorije [[Pravo|prava]] možemo se zato složiti sa Razumovskim, koji tvrdi da ona predstavlja sociološku i socijalističku kritiku buržoaskih pravnih teorija; sociološku ukoliko ispituje porijeklo pojedinih pravnih instituta i kategorija u realnom okviru razvitka društva, a naročito na primjeru razvitka svojinskih odnosa, a socijalističku ukoliko se suprotstavlja ideološkoj spekulaciji, koja zamagljuje i mistificira prolazni karakter forme prava time što je jednostano tretira sa pozicija one historijske faze u razvitku te forme koja je bliska razvijenom obliku društva robno-novčane privrede. Kao sociološka kritika, marksistička teorija prava se služi dijalektičko-materijalističkim metodom saznanja i ne dozvoljava nikakve proizvoljne konstrukcije pravnih pojmova, nego ove prati paralelno sa historijskim razvitkom državnopravnih ustanova, razvitkom koji ne ide postrani od razvitka građanskog društva. Kao socijalistička kritika ona ima u vidu da je pravo proizvod historijske evolucije i postojanja zakona robne privrede i da sa nestajanjem tih zakona i njihovog idejnog refleksa, čija je zajednička baza društveni odnos iz koga rezultira sukob konkurentskih privatnih interesa, nestaje i odnos među ljudima koji je posredovan ili, kako bi to [[Jevgenij Pašukanis|Pašukanis]] rekao, "obojen" pravom." (''Ibid.'') *"Ako je pravo forma, onda ono mora biti forma nečega a ne prazna supstancija, nešto posebno od nečega, od sadržine. Uostalom, svako insistiranje na odvajanju forme prava od društva i njegovih odnosa, pod imenom određivanja specifičnosti prava, ne znači ništa drugo nego čuvanje "ezoteričnog" i "tajanstvenog" karaktera prava, što neposredno vodi njegovoj mistifikaciji i fetišizaciji. A u tom se mistifikovanju i fetišiziranju prava sastoji "Adamov grijeh" svakog pravnog formalizma pa i onog [[Hans Kelsen|Kelzenovog]] tipa. Da normativisti, kao čisti formalisti, nisu u stanju da ostanu logički dosljedni svojoj polaznoj metodološkoj orijentaciji, najbolje pokazuje sam Kelzen sa svojom teorijom o razlikovanju "efektivnosti" i "važenja" prava. Kelzen je prisiljen da prizna neophodnim ubacivanje jednog "komada stvarnosti" u svoju formalističku doktrinu da njegove kategorije ne bi ostale da vise u vazduhu, tj. da ne bi izgubile svako raison d’etre." (''Ibid.'') *"Sudbina sovjetske teorije prava uopće, a naročito sudbina [[Jevgenij Pašukanis|Pašukanisove]] teorije prava, pokazuje zajedno sa ostalim velikim primjerima iz historije radničkog pokreta da su se svi prvi pokušaji revolucionarnoga mijenjanja, kako svijeta, tako i slike o tom svijetu, završavali u obliku herojskog "jurišanja na nebo", koje je davalo svoje žrtve i svoje mučenike. Ali zar pregalaštvo i mučeništvo jednog Đordana Bruna ne slavi danas "stoljeće koje je on predvidio"?" (''Ibid.'') ==Djela== *''[[Filozofija prava (Tadić)|Filozofija prava]]'' (1982.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Ljubomir Tadić]] {{Wikipedia}} 5km518rego30ca88yi3xz7r79fqqll4 0 8570 47214 47213 2012-11-07T21:59:33Z Harač 23 47214 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Filozofija prava |autor =[[Ljubomir Tadić]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =1982. }} *"Osnovno pitanje svake filozofije prava je pitanje ''pravnog subjektiviteta''. Razlike u odgovoru na pitanje šta je pravni subjekt i kakva je njegova uloga u pravu ujedno su i bitne razlike među raznim pravcima u filozofiji prava. Imperativ pravne subjektivnosti Hegel je, kao što je pokazano, formulisao u stavu: "Budi lice i poštuj druge kao lica!" Postojanje ''samosvijesti'': pretpostavka je pravne subjektivnosti, a u ''voljnom'' elementu iskazuje se njena suština i mogućnost ''pravnog odnosa''. Akt međusobnog ''priznanja'' pravnih subjekata je akt njihovih slobodnih volja, izraz određenog tipa društvenosti, ''opštosti'', a sa njom i slobode. Ideja ''beskonačne vrijednosti individuuma'', po Hegelu, historijska je osnova pravne subjektivnosti koju je stvorilo kršćanstvo [...] [R]ođenje filozofije prava (sa Hegelom - op.a.) bio [je] i datum njene smrti, njenog nestanka. Jer svi kasniji pokušaji do danas išli su u pravcu negacije i potkopavanja pravnog subjektiviteta. Sa pretvaranjem filozofskih u naučno-teorijska pitanja prava, filozofija prava je postepeno ali sigurno gubila svoj predmet. Perspektiva filozofije prava je postala neizvjesna zato što je neizvjesna sudbina individuuma i njegove slobode kako na tlu poznog kapitalizma tako i na tlu "realnog socijalizma", jer samovolja nikada ne može postati svrhom prava. Kao što je izvjesno da se sloboda ne može naprosto deducirati iz privatne svojine tako je, u svakom slučaju, danas također izvjesno da se ugnjetavanje ne može svesti na eksploataciju čovjeka od strane čovjeka niti se samo njenim uklanjanjem ono može ukinuti." (''Perspektiva filozofije prava'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ljubomir Tadić]] {{Wikipedia}} 5w15rhkj7se7axt6k6nokk3isv3mre1 0 8571 47217 2012-11-07T22:03:08Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Država i revolucija |autor =[[Lenjin]] |slika = |tekst uz sliku ...' 47217 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Država i revolucija |autor =[[Lenjin]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Государство и революция'' |datum prvog izdavanja =1917. }} *"Buržoasko [[pravo]] prema raspodjeli proizvoda za ''upotrebu'' pretpostavlja, naravno, neizbježno i buržoasku državu, jer pravo nije ništa bez aparata koji je sposoban da ''prinudi'' na ispunjavanje normi prava. Izlazi da ne samo što u komunizmu ostaje tokom izvjesnog vremena buržoasko pravo, nego čak i buržoaska država bez buržoazije!" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Lenjin]] {{Wikipedia}} 76t0k9ztpibxrz3hk4j50w7vzwhbgov 0 8572 47222 2012-11-09T08:44:46Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija| |ime=Alexander Hold-Ferneck |slika= |tekst uz sliku=''austrijski pravni teoretičar'' |datum rođenja=10. oktobar 1875. |mjesto rođenja=Beč, ...' 47222 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Alexander Hold-Ferneck |slika= |tekst uz sliku=''austrijski pravni teoretičar'' |datum rođenja=10. oktobar 1875. |mjesto rođenja=Beč, Austrija |datum smrti=25. januar 1955. |mjesto smrti=Beč, Austrija }} *"Mora se imati u vidu da zakoni samo utoliko proizvode [[pravo]] ukoliko se oni ostvaruju, ukoliko norme napuštaju svoje "papirno" postojanje i ispoljavaju se kao sila u životu ljudi." (''[[Protupravnost]]'') ==Djela== *''[[Protupravnost]]'' (1903.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Alexander Hold-Ferneck]] {{Wikipedia}} hlndf99xbjf6w65dka6b6q26lbk2civ 0 8573 47223 2012-11-09T08:46:35Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Protupravnost |autor =[[Alexander Hold-Ferneck]] |slika = |tekst uz sliku...' 47223 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Protupravnost |autor =[[Alexander Hold-Ferneck]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''Die Rechtswidrigkeit'' |datum prvog izdavanja =1903. }} *"Mora se imati u vidu da zakoni samo utoliko proizvode [[pravo]] ukoliko se oni ostvaruju, ukoliko norme napuštaju svoje "papirno" postojanje i ispoljavaju se kao sila u životu ljudi." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Alexander Hold-Ferneck]] {{Wikipedia}} rjzt04lc7tmc5hqeov65bzp3xtjnirk 0 8574 58484 56199 2018-04-02T15:15:53Z Harač 23 58484 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Fuad Muhić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački pravni teoretičar'' |datum rođenja=1941. |mjesto rođenja= |datum smrti=1991. |mjesto smrti= }} *"Vi to ne smijete shvatati bukvalno. Očito da imate nešto drugoja­čiju predodžbu od moje. Ja pod termi­nom granica na Drini smatram onaj dio granice koji zaklapa rijeka Drina, ali i onaj preko Lima, duboko u naš [[Sandžak]]. Sandžački narod je u doba NDH sam zatražio priključenje, kako Vi kažete, matici. Ovaj put nećemo dozvoliti sebi toliku bruku da naša braća u Sandžaku mole za pomoć. Oni će je dobiti prije bilo koga. To vam odgovorno tvrdim." (historijski i dalekovidni hrvatski odgovor na velikosrpske pretenzije prema BiH i RH izrekao je u ime Hrvatske Stranke prava dr Fuad Muhić u martu 1991. godine u Sarajevu!, [http://www.hsp1861.hr/vijesti2007-5/18052007-1.html], 18.05.2007.) [[Kategorija:Pravo]] {{Wikipedia}} 2p7xrgrsv0vm50tg1b3f6vkvrfl3b8g 0 8576 55246 47301 2015-08-03T20:15:27Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q62966]] na [[d:|Wikidati]] 55246 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Bernhard Windscheid |slika= |tekst uz sliku=''njemački pravni teoretičar'' |datum rođenja=26. juli 1817. |mjesto rođenja=Düsseldorf, Njemačka |datum smrti=26. oktobar 1892. |mjesto smrti=Leipzig, Njemačka }} *"Lice čija je volja proglašena relevantnom, jeste subjekt prava." (''Pandektenrecht'') [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Bernhard Windscheid]] {{Wikipedia}} pua3v57qg6sr8vvimsk6d3pkz607man 0 8577 47238 2012-11-09T18:13:27Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Kritika praktičnog uma |autor =[[Immanuel Kant]] |slika = |tekst uz slik...' 47238 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kritika praktičnog uma |autor =[[Immanuel Kant]] |slika = |tekst uz sliku =filozofsko djelo |originalni naziv =''Kritik der praktischen Vernunft'' |datum prvog izdavanja =1788. }} *"Dvije stvari ispunjavaju dušu uvijek novim i sve većim divljenjem i strahopoštovanjem što se više u njih udubljujemo: zvjezdano nebo nada mnom i moralni [[zakon]] u meni." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Immanuel Kant]] {{Wikipedia}} ln77px8ok6z1fs3j8jrutaptx56bn4y 0 8578 61656 52934 2024-05-17T10:29:39Z Srđan 4695 61656 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Wess Morriston |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=''američki filozof religije'' |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Ljudi su (ili mogu biti) samosvjesni, sposobni za racionalno razmišljanje i razmatranje, za stvaranje planova i njihovo sprovođenje. Oni se zaljubljuju, imaju djecu, stvaraju porodične veze, i brinu se jedni za druge. Neki od njih pišu pjesme ili komponuju simfonije ili pronalaze dokaze za složene matematičke teoreme. Neljudske životinje dijele neke, ali nipošto i sve, od ovih karakteristika; a nijednu od njih ne dijele sa kamenjem. Pa zašto onda karakteristike poput ovih – ''od kojih se sve mogu naći i u svemiru bez Boga'' – nisu dovoljne da nas učine "posebnim"? To da smo "slučajni nusproizvod" nesvjesnih prirodnih procesa, ili da nismo postojali dugo, ili da nas neće biti još dugo, ili da smo sićušni u poređenju sa svemirom je u potpunosti nebitno. Ono što je bitno za našu vrijednost ''jeste da postojimo'' – ne ''kako smo došli ovdje'' ili ''koliko dugo ćemo biti ovdje''. Ako je to tačno, onda ne bitno koliko tjeskobe ateista može doživjeti suočen sa nesvjesnim, neplaniranim, nevođenim, tihim svemirom, neuljepšane činjenice njegovog stanja ne oduzimaju ''mu'' vrijednost." (''God and the ontological nature of morality'') *"Kada su molekule raspoređene na takav način da tvore ljudski organizam koji ima gledište iz prvog lica, osoba tako konstituisana ima posebni [[moral]]ni značaj [...] To da ima ''materijalni'' um nije bitno. Ako ga to čini samosvjesnim, sposobnim za racionalno razmišljanje, i tako dalje, ne postoji razlog da se porekne da on ima moralnu vrijednost." (''Ibid.'') *"Zašto su [[ljubav]] i [[pravda|pravednost]] i velikodušnost i [[vjernost]] [[dobrota|dobri]]? Šta je to u dubini stvarnosti što ih ''čini'' dobrim? Moj vlastiti preferirani odgovor je: ''ništa dalje''. Ako želite, možete reći da su ''oni'' konačni standard dobrote. Šta je to što ''njih'' čini standardom? ''Ništa dalje''. Posjedovanje samih tih karakteristika je dobro po sebi. ''Tačka''. Da li postoji problem s ovim? Postoji li neki razlog da se insistira, tražeći "dublje" odgovore koje samo teizam može da ponudi? / Jasno je da ne postoji. Nije bitno koju priču pričate o ontološkom temelju moralne vrijednosti, morate u nekom trenutku doći do sopstvene ''tačke''. Ako kažete da je ljubav nužno dobra jer Bog nužno postoji i voli, te budući da je ''božija'' moralna priroda konačni standard dobrote, onda možemo pitati šta je to što čini božiju moralnu prirodu konačnim standardom. Ne bi bilo mudro odgovoriti: "Jer ''ona'' uključuje ljubav i pravdu i ostalo", jer bi nas to ograničilo na mali i sasvim neprosvijetljeni krug "objašnjenja". U nekom trenutku, prosto ćete stisnuti i reći: "Jednostavno je tako"." (''Ibid.'') *"Čak i ako sam u pravu u razmišljanju da ne moramo utemeljiti moralne vrijednosti u [[Bog]]u, možda se još može postaviti pitanje da li trebamo Boga da bi objasnili moralne ''[[obaveza|dužost]]i''. Moralne dužnosti (može se reći) moraju biti konstituisane naredbama da bi imale imperativnu snagu, te savršeno dobar Bog je jedini prikladan izvor takvih naredbi. Međutim, čini mi se da neteista koji prihvata moralni realizam nije bez odgovora u ovom trenutku. Mogu postojati opcije, od kojih ću spomenuti samo dvije. / Prva je jednostavno da se porekne da dužnosti moraju biti konstituisane naredbama da bi imale imperativnu snagu. Postoji, na kraju, dosta normativnih zakona koji ne zahtijevaju zakonodavca. Ako, na primjer, znate da su dvije izjave međusobno nekonzistentne, a također znate da je jedna od njih tačna, onda ne ''treba'' da prihvatite drugu. Niko ne misli da nam je potrebna "božanstvena naredba" da bi objasnili ''ovo'' pravilo. Ne vidim razlog zašto treba biti drugačije za ''moralna'' pravila. Ako je ovo tačno, onda je otvoren put za neteistu da kaže da su osnovne moralne dužnosti temeljne moralne činjenice i (kao moralne vrijednosti) ne zahtijevaju dalje temelje ili osnove. / Ali pretpostavite da je poželjno nešto dalje. Evo još jedne opcije. To je varijanta teorije idealnog gledatelja. Čak i ateista može konzistentno identifikovati dužnosti sa naredbama koje ''bi izdalo'' savršeno biće. To možda ne bi odgovorilo na svako pitanje koje bi željeli rješiti; ali to bi sigurno učinilo dužnošću da se ne ubija, krade ili prakticira okrutnost." (''Ibid.'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Morriston, Wes}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] a7p1g6zo8556cq2pofrjcemexkzhctu 0 8580 47267 2012-11-12T22:57:12Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Njemačka ideologija |autor =[[Karl Marx]] |slika = |tekst uz sliku ...' 47267 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Njemačka ideologija |autor =[[Karl Marx]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Die Deutsche Ideologie'' |datum prvog izdavanja =1846. }} *"Građansko društvo obuvata čitavo materijalno saobraćanje individuuma unutar određenog stepena razvitka proizvodnih snaga. Ono obuhvata čitav trgovački i industrijski život jednog stepena i utoliko prelazi državu i naciju, iako ono, s druge strane, spolja mora isticati nacionalnost a iznutra se organizirati kao država. Riječ građansko društvo pojavila se u osamnaestom stoljeću, kada su se odnosi vlasništva već izvukli iz antičke i srednjovjekovne zajednice. Građansko društvo kao takvo razvija se tek sa buržoazijom; s istim imenom neprestano je označavana društvena organizacija, koja se razvija neposredno iz proizvodnje i saobraćanja i koja u sva vremena čini bazu države i ostale superkonstrukte." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Karl Marx]] {{Wikipedia}} {{Djela Karla Marxa}} 5pyaw2ohlagkosspo1m4hqban04b44w 10 8581 47307 47270 2012-11-14T17:17:59Z Harač 23 Stranica "[[Šablon:!]]" je zaštićena (‎[edit=sysop] (neograničeno) ‎[move=sysop] (neograničeno)) 47307 wikitext text/x-wiki |<noinclude> [[Kategorija:Šabloni]] </noinclude> n0m93vplg7mvw061bp0rjwvgz5x40i4 10 8582 61263 58646 2024-05-16T16:40:42Z Srđan 4695 Spajanje s Infokutija biografija. 61263 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija biografija]] c68blzzklw4rc9rw26zi265jiqpky5y 0 8584 47289 2012-11-13T17:27:40Z Grozdijanka 3208 Preusmjereno na [[Čedomir Jovanović]] 47289 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Čedomir Jovanović]] 8kocov8cgqicmlcm6yf7p3wzio4coaq 0 8585 53188 48779 2014-08-18T10:38:22Z Harač 23 53188 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Peter Lindseth |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki politički teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[D]emokratski [[legitimitet]] u najdubljem smislu zavisi ne samo od demokratskih inputa i autputa. Radije, on konačno zavisi od toga da li postoji ovaj presudni osjećaj historijskog identiteta između vladajućih institucija i "naroda" samosvjesnog sebe kao takvog. Tvrdim da takav smisao demos-legitimiteta nije samo suštinski za demokratiju, već i za sam konstitucionalizam: na osnovu ovog demos-legitimiteta tek funkcionalne institucije vladavine (one koje bi inače posjedovale input i autput legitimnost) transformišu se u istinski "ustavne", jer se počinju razumijevati kao institucionalni izražaji prava demosa da sam vlada." (''Of the People: Democracy, the Eurozone, and Lincoln’s threshold criterion'') *"[P]roblem u EU nije demokratski deficit, u smislu potrebe povećane input legitimnosti, već radije demokratska isključenost. Evropske institucije se općenito doživljavaju kao izvan kontrole demokratskih i ustavnih tijela u historijski prepoznatljivom smislu, i to ima utjecaja na opseg autoriteta kojeg Evropljani vjeruju da supranacionalna tijela mogu legitimno vršiti." (''Ibid.'') *"U evropskom sistemu, uprkos značajnim promjenama u određenim tipovima regulatorne moći na supranacionalnom nivou (često sa značajnim, ako ponekad nejasnim, redistributivnim posljedicama), ova vrsta identiteta i legitimiteta i dalje ostaje područje historijski „konstitutisanih“ tijela nacionalne države, bez obzira da li zakonodavnih, izvršnih, ili zaista sudskih. Na ovaj način, sama [[legitimitet|legitimnost]] EU – pravna, tehnokratska, čak i kao instrument mira – ne treba se razumijevati kao ona autonomnog demokratskog i ustavnog „principala“ po sebi; radije, ima legitimnost funkcionalno moćnog i kvazi-autonomnog „agenta“." (''Equilibrium, Demoi-cracy, and Delegation in the Crisis of European Integration'') *"Tvrdim da se evropska vlada – kao agent, a ne principal – može bolje razumjeti kao supranacionalna ekstenzija upravnog vladanja koje je nastalo tijekom dvadesetog stoljeća – ili, kako sam to istakao drugdje, kao „upravni, ne ustavni“ fenomen. Koristeći ovu oznaku ne mislim poricati duboko politički, radije nego tek navodno tehnički, karater evropske regulatorne moći. Umjesto toga, tek koristim ovaj naziv da naglasim da evropski supranacionalizam dijeli temeljnu karakteristiku sa upravnim autoritetom svugdje: odvajanje regulatorne moći od njegovih konačnih izvora demokratske i ustavne legitimnosti u najrobusnijem smislu riječi – koji, u slučaju EU, ostaju temeljno nacionalni. Difuzija i fragmentacija regulatorne moći izvan okvira čvrsto-legitimisanih, historijski „konstituisanih“ tijela predstavničke samo-uprave na nacionalnom nivou jeste sama suština savremene upravne vladavine, ne bitno da li unutar ili van države. Bez obzira na tradicionalno konstitucionalistički rječnik u opisivanju integracije, dublja gramatika javnog prava EU reflektuje konačni upravni karakter EU integracije – to jeste, njegov manjak autonomne demokratske i [[ustav]]ne legitimnosti – čak i dok supranacionalne institucije vrše široka normativna ovlaštenja i to uz dobre funkcionalne i političke razloge." (''Ibid.'') *"Ono što u suštini definiše upravni režim, ne bitno da li se nalazi unutar ili van države, nije njegova politička nasuprot tehničke prirode. Radije, to je u odvajanju regulatornih ovlaštenja od institucija koje utjelovljuju ili izražavaju kapacitet historijske političke zajednice da vlada sobom u snažno-legitimisanom „demokratskom“ i „ustavnom“ smislu, ne bitno da li zakonodavnom, izvršnom, ili sudskom. Ono što manjka upravnim tijelima, ne bitno da li unutar ili van države, jeste autonomni demokratski i ustavni legitimitet za vršenjem upravnih ovlaštenja bez nekog mehanizma nadzora od snažno legitimnih tijela koja leže drugdje – ono što zovem „posredničkom legitimnošću“." (''Ibid.'') *"Evropska vladavina imala je poteškoća u tome da je se vidi kao utjelovljenje ili izražaj historijski kohezivne političke zajednice („[[Evropa]]“) koja ima sposobnost samo-vlasti kroz institucije „konstituisane“ u tu svrhu [...] [O]no što nedostaje [...] jeste nužan identitet između evropskih institucija i evropskih građana – smisao vlade „od“ historijski definisanog „naroda“, da posudimo izraz iz Linkolnove poznate formulacije." (''Ibid.'') *"Demokratska i [[ustav]]na [[Legitimitet|legitimnost]] nisu tek funkcije ustanovljavanja izbornih politika („politizacija“) ili instituisanja pravnih ograničenja na supranacionalni ili nacionalni autoritet („integracija kroz pravo“). Radije, demokratska i ustavna legitimnost na najrobusniji je način povezana sa tumačenjem historijskog identiteta zajednice kao samo-vladajućeg naroda kroz vrijeme. Stoga, demokratska i ustavna legitimnost nastaju zajedno, općenito govoreći. Iz ove perspektive, temeljito je pogrešno tvrditi da EU ima autonomni ustavni karakter – ne bitno koliko kreativno konceptualiziran – ako evropljani odbijaju da joj daju autonomni demokratski legitimitet, neposredovan kroz države članice. Bez obzira na bilo kakvu pravnu, tehnokratsku, input, output, ili čak „mesijansku“ legitimnost koju integracioni proces može inače posjedovati, ono što mu nedostaje, trenutno, jeste nužan smisao evropske vladavine kao historijski kohezivne zajednice („[[Evropa]]“ kao kolektivitet). Za tu specifičnu formu legitimiteta, evropska integracija je zavisila, i dalje zavisi, od svojih puno snažnije legitimisanih država članica, uprkos ekstenzivnim regulatornim ovlaštenjima koja su prenesena na supranacionalni nivo." (''Ibid.'') *"Nejednaka raspodjela resursa legitimnosti također dovodi do zahtijeva za „ustavnom tolerancijom“ između i prema različitim državama članicama (''per'' Wailer) kao također i priznanje temeljnog „demoi-kratskog“ karaktera evropske integracije (''per'' Nicolaiddis). Ili, alternativno, kao što bih ja to istakao, budući da je ustavna legitimnost raspodjeljena između konstituisanih tijela Država članica, čak i kada se regulatorni autoritet delegira na supranacionalni nivo – to jeste, odvajanje ovlaštenja i legitimnosti – evropske institucije ostaju, u njihovoj suštini, „upravne, ne ustavne“. Ovim mislim da evropske institucije, kao regulatorni činioci, postoje u izvedenom, delegiranom, agencijskom odnosu sa njihovim policentričnim ustavnim principalima na nacionalnom nivou, barem u političko-kulturnom smislu. To zauzvrat daje poticaj razvoju spektra nadzornih mehanizama u evropskom javnom pravu koji uključuju nacionalnu izvršnu, zakonodavnu, i sudsku vlast, tako proširujući, koliko god nesavršeno, „postratno ustavno ustanovljavanje upravne vladavine“ na supranacionalni nivo." (''Ibid.'') *"Dodajući upravnu dimenziju kako ekvilibrijumu, tako i demoi-kratskoj teoriji stoga potvrđuje potrebu evropskog javnog prava da razvije integracijski analog italijsankom ''riserva di legge'' ili njemačkom ''Vorbehalt des Gesetzes'' na nacionalnom nivou. Cilj takvog analoga jeste da bolje definiše područja normativnog autoriteta koji moraju ostati kod država članica da bi održale svoj autonomni demokratski i ustavni karakter, čak i ako uostalom dopuštaju da se integracija nastavi. Upravna perspektiva na integraciju naglašava pravno-historijske temelje tih ograničenja delegacije i čini razumljivijom razlikovanje između legitimirajućeg nadzora i otvorene kontrole. Puki „nadzor“ je prihvatljivi način legitimacije unutar tih domena koji se razumiju kao pogodni za delegaciju pod (istina evoluirajućim) postratnom ustavnom ustrojstvu. Samo kada delegacija prijeti demokratskom karakteru države u historijski ili kulturno priznatom smislu nastaje potreba za istinskom demokratskom i ustavnom „kontrolom“." (''Ibid.'') *"Upravno [[pravo]] jeste i treba biti o tome kako da pomirimo naše ideale demokratske i ustavne samo-uprave sa difuznom i fragmentiranom stvarnošću regulatornih ovlaštenja u savremenom dobu, u kojem su prijetnje tehnokratske dominacije u Weberovskom smislu krajnje stvarne. Upravno pravo strijemi da postigne to pomirenje ne tek kroz proceduralne mehanizme koji promoviraju tehnokratsku odgovornost [...] već i kroz prethodne ustavne definicije prikladnih razgraničenja između demokratije i administracije, zakonodavstva i regulacije, upravljanja i uprave. Na kraju, ono što pokušavamo da shvatimo jeste prikladan opseg delegacije u savremenom režimu s kojim još uvijek imamo problema da ga shvatimo kao demokratskog. Ova zabrinutost je postojana kako kad autonomne normativne ovlasti vrše upravni akteri unutar države, tako i kada takvi akteri vrše autnomna normativna ovlaštenja izvan nje." (''Ibid.'') [[Kategorija:Filozofija]] {{Wikipedia}} 9tphfrp7s6hh4epqo9ipvz8t8mfi48t 0 8586 58483 47732 2018-04-02T15:12:49Z Harač 23 58483 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Radomir D. Lukić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=srbijanski pravni teoretičar |datum rođenja=31. avgust 1914. |mjesto rođenja=Miloševac, Srbija |datum smrti=31. maj 1999. |mjesto smrti=Beograd, Srbija }} *"Pravo nije samo društvena nego i politička pojava, posebna vrsta društvenih pojava. Ono kao društvena pojava ima svoju političku stranu ili vid - u znatnoj mjeri je tvorevina politike, kao što je, s druge strane, njeno sredstvo: upravo politika ga i stvara da bi joj poslužilo kao sredstvo, da bi obezbjedilo i olakšalo političku vlast vladajućih." (Metodologija prava) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Srbijanski filozofi]] {{Wikipedia}} 5cg8ust2n8d9wksn2tvkqxa48qf9knk 0 8588 47327 47326 2012-11-14T23:06:44Z Harač 23 47327 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Petar Ivanovič Stučka |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=sovjetski pravni teoretičar |datum rođenja=26. juli 1865. |mjesto rođenja=Pakula, Latvija |datum smrti=25. januar 1932. |mjesto smrti=Moskva, Rusija }} *"Pravom se ne nazivaju društveni odnosi uopće, makar i društveni u [[Karl Marx|Marksovom]] smislu, nego cjelovit njihov sistem, i to ne svaki sistem društvenih odnosa nego onaj koji je u interesu vladajuće klase i zbog toga zaštićen s njene strane." [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Petar Ivanovič Stučka]] {{Wikipedia}} syybv49x7qrxz36d03vhmg88xbxp4ae 0 8589 47330 47329 2012-11-14T23:14:50Z Harač 23 47330 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Miloš N. Đurić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=srpski klasični filolog, helenista, profesor, filozof, prevodilac |datum rođenja=14. januar 1892. |mjesto rođenja=Slavonski Benkovac, Hrvatska |datum smrti= 5. decembar 1967. |mjesto smrti=Beograd, Srbija |počasti= }} *"Logos - umno načelo sveta, reč kojom su stari Grci imenovali svoje epohalno otkriće suštine jezika kao mišljenja i kazivanja istine bića." [[Kategorija:Nauka]] {{Wikipedia}} sy30872n7oz7z2kus2b7pytzdm97y0e 0 8590 61534 59320 2024-05-17T07:05:14Z Srđan 4695 61534 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Jürgen Habermas |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački filozof |datum rođenja=18. juni 1929. |mjesto rođenja=Düsseldorf, Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} [[File:JuergenHabermas.jpg|thumb|240px|Habermas, 2008]] *"Htio bih pokazati da su izmijenjene historijske okolnosti samo tematizirale i osvijestile nešto što je od početka bilo implicitno upisano u ljudska prava - naime, onu normativnu supstancu jednakog ljudskog dostojanstva za svakog ko je, da tako kažem, sricao ljudska prava." (''[[Ogled o ustavu Evrope]]'') ==Djela== *''[[Komunikacija i evolucija društva]]'' (1976) *''[[Između činjenica i normi]]'' (1992) *''[[Rascijepljeni Zapad]]'' (2004) *''[[Ogled o ustavu Evrope]]'' (2011) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Habermas, Jürgen}} [[Kategorija:Jürgen Habermas| ]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Njemački filozofi]] [[Kategorija:Pravo]] ev78pd3oobu8l0ijr8l0az913k5sn9l 0 8591 47581 47359 2012-12-17T18:40:56Z Harač 23 47581 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ogled o ustavu Evrope |autor =[[Jürgen Habermas]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Zur Verfassung Europas: Ein Essay'' |datum prvog izdavanja =2011. }} *"Htio bih pokazati da su izmijenjene historijske okolnosti samo tematizirale i osvijestile nešto što je od početka bilo implicitno upisano u ljudska prava - naime, onu normativnu supstancu jednakog ljudskog dostojanstva za svakog ko je, da tako kažem, sricao ljudska prava." (''Koncept ljudskog dostojanstva i realistična utopija ljudskih prava'') *"Ljudsko dostojanstvo, koje je jedno isto svuda i za svakoga, utemeljuje ''nedjeljivost'' ljudskih prava." (''Ibid.'') *""Ljudsko dostojanstvo" je seizmograf koji pokazuje šta je konstitutivno za demokratsko pravno uređenje - naime, tačno ona prava koja građani jedne političke zajednice moraju ustanoviti kako bi jedni druge mogli ''poštovati'' kao članovi slobodnog udruženja slobodnih i jednakih. ''Tek jamčenje ovakvih ljudskih prava proizvodi status građana koji kao subjekti jednakih prava imaju pravo da ih se poštuje u njihovom ljudskom dostojanstvu''. / Nakon dvije stotine godina moderne ustavne povijesti bolje spoznajemo šta je ''od početka'' odlikovalo ovaj razvoj: ljudsko dostojanstvo kao da obrazuje potral kroz koji egalitarno-univerzalistički sadržaj morala biva urezan u pravo. Ideja ljudskog dostojanstva je pojmovna spona koja moral jednakog poštovanja za svakog veže sa pozitivnim pravom i demokratskim utvrđivanjem prava, tako da je iz njihove uzajamne zavisnosti, u historijskim uvjetima koji su im pogodovali, moglo izrasi jedno političko uređenje koje se temelji na ljudskim pravima." (''Ibid.'') *"Budući da se moralno obećanje mora ispuniti u pravnoj formi, ljudska prava se pokazuju kao bog Janus sa dva lica, od kojih je jedno okrenuto prema moralu a drugo prema pravu. Bez obzira na svoj isključivo moralni ''sadržaj'', ona imaju ''formu'' pozitivnih i kaznom podržanih subjektivnih prava koja pojedincima jamče međuprostor slobode i prava. Ona su postavljena tako da na putu demokratskog zakonodavstva budu ''konkretizirana'', da od slučaja do slučaja budu ''specificirana'' posredstvom pravosuđa i ''provedena'' državnim sankcijama. Dakle, ljudska prava tačno opisuju onaj dio prosvijećenog morala koji ''može'' biti preveden u medij prinudnog prava i politički ozbiljen u snažnom obliku djelotvornih osnovnih prava." (''Ibid.'') *"Ljudska prava se, između ostalog, razlikuju od moralnih prava na osnovu toga što su usmjerena na institucionaliziranje, dakle što moraju biti proizvedena i što zbog toga iziskuju zajednički obrazovanu narodnu volju, dok se osobe koje moralno djeluju, bez izuzetka, posmatraju kao subjekti koji su ''izvorno'' umetnuti u mrežu moralnih obaveza i prava." (''Ibid.'') *"[K]umulativna iskustva povrijeđenog dostojanstva obrazuju izvor moralne motivacije za ustavotvornu praksu s kraja 18. stoljeća koja se povijesno ne može osloniti na slične slučajeve; na drugij strani, socijalno priznanje dostojanstva drugog, koje formira status, nudi pojmovnu vezu između moralnog sadržaja za jednako uvažavanje svakog i pravne forme za ljudska prava." (''Ibid.'') *"U ''moralnom'' se ''odnosu'' jedna osoba pita šta duguje drugoj osobi, sasvim nezavisno od toga u kakvom socijalnom odnosu prema njoj stoji - koliko joj je ta druga osoba strana, kako se ponaša i šta od nje treba očekivati. Nasuprot tome, osobe koje uzajamno stoje u ''pravnom odnosu'' reagiraju na ''pravne zahtjeve'' koje im drugi ''postavlja''. U pravnoj zajednici za prvu osobu nastaju obaveze tek na osnovu pravnih zahtjeva koje joj može postaviti druga osoba." (''Ibid.'') *"Evropska unija može se pojmiti kao odlučujući korak na putu prema politički osmišljenoj svjetskoj zajednici." (''Kriza Evropske unije u svjetlu konstitucionalizacije međunarodnog prava: Ogled o ustavu Evrope'') *"[Treba podsjetiti u] čemu se sastoji civilizirajući karakter demokratski donesenog prava. Politička vladavina se - od početka državne vlasti u visokim kulturama - konstituirala u formama prava. "Spajanje" prava i politike je, prema tome, staro koliko i sama država. Pravo je pritom hiljadama godina igralo podijeljenu ulogu: ono je služilo autoritarnoj vladavini kao sredstvo organizacije, a za vladajuće dinastije je predstavljalo neizostavan izvor legitimacije. Dok je pravno uređenje stabilizirano snagom državne sankcije, politička vlast se napajala legitimirajućom snagom sakralnog prava kojim je upravljala kako bi bila prihvaćena kao pravedna. Pravo i kraljevska pravosudna vlast su auru svetosti izvlačili iz veze sa mitskim silama, kasnije iz pozivanja na prirodno pravo. Ali, pravo je moglo ostvariti svoj vlasiti smisao tek pošto se u rimskom carstvu izdiferenciralo iz društvenog ''ethosa'', i konačno moglo razviti racionalizirajući učinak preko pravnog kanaliziranja vršenja vlasti. / Državna vlast je zaista morala biti sekularizirana, a pravo uglavnom pozitivirano, prije nego što se legitimacija vladavine mogla učiniti zavisnom od pravno institucionalizirane saglasnosti potčinjenih. Tek se time moglo postaviti ono demokratsko pozakonjenje ''vršenja'' političke vlasti koje je relevantno u našem kontekstu. Ono naime razvija ne samo ''racionalizirajuću'' nego i ''civilizirajuću'' snagu, u mjeri u kojoj osporava državnoj vlasti autoritaran karakter i time mijenja sâmo agregatno stanje političkog." (''Ibid.'') *"Demokratsko samoodređenje znači da su adresati prinudnih zakona istovremeno i njihovi autori. U jednoj demokratiji građani su potčinjeni samo zakonima koje su za sebe donijeli u demokratskom postupku. Ovaj postupak svoju legitimacijsku snagu ima zahvaliti, na jednoj strani, uključenosti svih građana (kako god da se ona posreduje) u političke procede odlučivanja i, na drugoj strani, povezivanjem (ako je potrebno kvalificiranih) većinskih odluka sa deliberativnim obrazovanjem mišljenja. Takva demokratija mijenja građansku upotrebu komunikativne slobode u isto tako velik broj produktivnih snaga za legitimno, tj. istovremeno interesno poopštivo i efektivno ''samoutjecanje politički organiziranog društva građana''. Kooperativni utjecaj građana na uvjete njihove društvene egzistencije zahtijeva odgovarajući prostor djelovanja države za političko uobličavanje životnih odnosa." (''Ibid.'') *"[O]graničavanje nacionalne suverenosti u korist prenošenja suverene vlasti na nadnacionalnu instancu ''ne mora'' biti plaćeno stavljanjem demokratskih građana pod starateljstvo. Ovaj transfer, ''samo ako ostavlja demokratski postupak netaknutim'', nastavlja tačno onu vrstu konstitucionaliziranja državne vlasti kojoj građani već unutar nacionalne države imaju da zahvale svoje slobode [...] U slučaju prenošenja suverene vlasti, slobodan prostor građanske autonomije se ne sužava kada građani konkretne države u saradnji sa građanima ostalih država ''u demokratskom postupku'' učestvuju u nadnacionalnom donošenju prava. S rastom površine teritorija, dakle sa prosto numeričkim proširenjem, mijenja se kompleksnost, ali se ne mijenja nužno i kvalitet procesa kojima se obrazuju mišljenje i volja. Zbog toga ne može biti govora o ograničenju narodne suverenosti sve dok kvantitativne promjene u socijalnoj i prostornoj dimenziji ostavljaju sam postupak netaknut, tj. dok ne ugrožavaju deliberaciju i socijalnu uključenost." (''Ibid.'') *"Građani se u demokratskoj zajednici ne potčinjavaju pravu samo faktički, zato što država prijeti sankcijama; oni pravo mogu načelno prihvatiti kao "ispravno" jer je demokratski donešeno. Ovaj način demokratskog pravnog uobličavanja političke vladavine predstavlja ''civiliziranje vlasti'', budući da se izvršna vlast koju je narod izabrao, premda raspolaže sredstvima prinude smještenim u kasarne, mora pridržavati ustava i zakona. Ovo "mora" ne izražava faktičku zapovijest o prisilnom ponašanju, nego normativno trebanje naučeno u političkoj kulturi." (''Ibid.'') *"U konstruiranju političke zajednice višeg stepena građani učestvuju dvostruko, u svojoj ulozi budućih građana Evropske unije i u ulozi pripadnika jednog državnog naroda. Zbog toga i Ustav EU - unatoč činjenici da jedan od nosećih stubova proizilazi ''neposredno'' iz kolektiva - zadržava, kao i sva moderna pravna uređenja, strogo individualistički karakter: on se ''u krajnjemu'' temelji na subjektivnim pravima građana. Zbog toga je konsekventnije da se kao drugi subjekt ustavotvorstva priznaju ne samo države članice, nego i njihovi narodi." (''Ibid.'') *"[N]e mora doći do gubitka legitimacije ako oba ustavotvorna subjekta, dakle građani Unije i evropski narodi, jednoga dana nastupe u svim funkcijama zakonodavstva konsekventno kao ravnopravni partneri. Dijeljenje suverenosti kao takvo može se, kako je već kazano, opravdati time što građani Unije imaju dobre razloge da na evropskoj razini insistiraju na ravnopravnoj ulozi svojih država. Nacionalne države kao pravne države nisu samo akteri na dugom historijskom putu civiliziranja jezgra sile u političkoj vladavini, nego ''trajne'' tekovine i žive forme "egzistirajuće pravde" ([[Hegel]]). Građani Unije mogu zbog toga imati opravdan interes da vlastita nacionalna država svakog od njih, upravo u ulozi države članice, i ''dalje'' igra potvrđenu ulogu ''jamca prava i sloboda''. Nacionalne države su više od otjelovljenja nacionalnih kultura koje treba očuvati; one ''jamče'' određenu razinu pravde i slobode koju građanin s pravom želi sačuvati." (''Ibid.'') *"Cilj demokratskog ustava svjetskog društva zahtijeva - već zbog pojmovnih razloga izgradnje modernog pravnog uređenja na osnovama subjektivnih prava - konstituisanje zajednice ''građana svijeta''. Misaona figura ''ustavotvorne kooperacije između građana i država'', koja je razvijena na primjeru Evropske unije, pokazuje put na kojem bi postojeća međunarodna zajednica ''država'' mogla zajednicom građana svijeta biti upotpunjena u ''kosmopolitsku'' zajednicu." (''Ibid.'') *"Pravo mora nastati svuda gdje je neophodna moralna raspodjela rada, zato što individualni sudovi i motivacije nisu dovoljni." (''Ibid.'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jürgen Habermas]] {{Wikipedia}} fkm4to10bap208u3iujff14tsxkyaqx 0 8592 61919 48650 2024-05-18T09:29:30Z Srđan 4695 61919 wikitext text/x-wiki *"Moralno pravo važi kao utemeljeno kada postoji odgovarajuća moralna obaveza koja sa svoje strane važi kao utemeljena [...], a legalno pravo, kad je sastavni dio pozitivnog pravnog poretka koji kao cjelina može potraživati legitimitet." (''Menchenrechte zwischen Moral und Recht'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Lohmann, Georg}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Georg Lohmann| ]] sxe6w27gxmi3d2xlxmhmnechrq4ptw8 0 8594 57384 57383 2016-12-17T12:11:10Z Harač 23 57384 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Opća teorija države |autor =[[Georg Jellinek]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Allgemeine Staatslehre'' |datum prvog izdavanja =1900. }} *"Državna vlast je vlast kojoj se ne može suprotstaviti. Vladati znači bezuslovno zapovijedati i moći prinudom dovesti do izvršenja svojih zapovijesti. Svakoj drugoj sili potčinjeni može otkazati poslušnost, jedino državnoj ne može." *"Moć da se vlada postaje pravna tako što biva ograničena. Pravo je pravno ograničena moć. Potencijalna moć vladajuće zajednice je veća od njene istinske moći. Kroz samoograničavanje ona dobija karakter pravne moći. Takvo samoograničavanje nije proizvoljno, tj., nije pitanje toga da li država zaista želi da kultivira to kao nešto što leži u njenoj slobodnoj volji. Ograničenje se, u tipu i opsegu, otkriva kroz čitav prethodni proces historije [...] ''Staatsgewalt'' stoga nije moć [''Gewalt'' ] ''per se'', već moć koja se vrši unutar internih pravnih ograničenja, i stoga pravna moć. Posljedično tome, sva vladina djelovanja su podvrgnuta pravnoj ocjeni." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Georg Jellinek]] {{Wikipedia}} of1x8vyiz26nkvmerlmnal32vgusv8j 0 8595 47375 2012-11-22T00:27:08Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Prilog teoriji o pojmu prava |autor =[[Ivo Krbek]] |slika = |tekst uz slik...' 47375 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Prilog teoriji o pojmu prava |autor =[[Ivo Krbek]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =1952. }} *"Samo po pravilu ima protupravno ponašanje sankciju prinudu. Pored toga susrećemo znatna pravna područja, gdje nema takve prinude, pa i područja koja su za to neprikladna, kao i određena "prava", koja se praktički ne mogu uopće istjerivati prinudom [...] Mnogo više nego u građanskom pravu susrećemo nepostojanje prinudne sankcije u upravnom, pogotovu u ustavnom pravu, a da i ne govorimo o međunarodnom pravu. Naročito odredbe ustavnog prava koje se odnose na najviše državne organe, nemaju po pravilu prinudne sankcije." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ivo Krbek]] {{Wikipedia}} 35fnrtz2v06tgsn9uo67j6m9xyub1vk 0 8596 59259 47377 2020-04-02T11:30:03Z Vilho-Veli 7122 File 59259 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Andrej Višinski |slika= |tekst uz sliku=sovjetski pravni teoretičar |datum rođenja=10. decembar 1883. |mjesto rođenja=Odesa, Ukrajina |datum smrti=22. novembar 1954. |mjesto smrti=New York, SAD }} [[File:RIAN archive 7781 Vyshinsky.jpg|thumb|Andrej Vyšinskij 1940]] *"[[Pravo]] je skup normi koje izražavaju volju vladajuće klase, koje propisuje ili sankcioniše država i čija se primjena obezbjeđuje prinudnom silom državne vlasti u cilju zaštite, učvršćenja i razvijanja društvenih odnosa i poretka korisnih za vladajuću klasu." [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Andrej Višinski]] {{Wikipedia}} my4z8e1qrbuox9nab1c80uirvgndwys 0 8597 47379 2012-11-22T00:42:08Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija| |ime=Nikolaj Ziber |slika= |tekst uz sliku=''ekonomski teoretičar i marksista'' |datum rođenja=22. mart 1844. |mjesto rođenja=Sudak, Ukraj...' 47379 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nikolaj Ziber |slika= |tekst uz sliku=''ekonomski teoretičar i marksista'' |datum rođenja=22. mart 1844. |mjesto rođenja=Sudak, Ukrajina |datum smrti=10. maj 1888. |mjesto smrti= }} *"Pravo nije ništa drugo do skup prinudnih normi koje izražavaju tipičan slučaj vršenja ekonomskih pojava, skup koji ima za cilj da preduprijedi i spriječi odstupanje od normalnog toka stvari." [[Kategorija:Historija]] [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Nikolaj Ziber]] {{Wikipedia}} tbxbc0w2l8aorpz32zkofo8q481a392 0 8599 49243 47399 2013-05-05T17:35:32Z Harač 23 49243 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Anti-Duhring |autor =[[Friedrich Engels]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Herrn Eugen Dührings Umwälzung der Wissenschaft'' |datum prvog izdavanja =1878. }} *"Dokle god se neki način proizvodnje nalazi na usponu svog razvitka, dotle ga likujući pozdravljaju čak i oni koji pod načinom raspodjele koji mu odgovara izvlače kraći kraj. Tako je bilo i s engleskim radnicima prilikom pojave krupne industrije. Čak i za sve ono vrijeme doklegod taj način proizvodnje ostaje društveno normalan, uglavnom vlada zadovoljstvo s raspodjelom, a ako se javi protest - onda on dolazi iz krila same vladajuće klase (Sen-Simon, Furije, Oven), a kod eksploatisanih masa ne nailazi ni na kakav odziv. Tek kad je taj način proizvodnje prevalio dobar dio svog puta naniže, kad se upola proživio, kad su uslovi za njegov opstanak većim dijelom iščezli i njegov nasljednik već kuca na vrata - tek tada se raspodjela, koja postaje sve više nejednaka, pokazuje kao nepravilna, tek tada se na osnovu preživjelih činjenica apelira na takozvanu vječitu pravdu. U naučnom pogledu, ovo nas apeliranje na moral i pravo ne vodi ni za korak naprijed; u moralnom negodovanju, pa bilo ono još toliko opravdano, ekonomska nauka ne može da vidi dokaz nego samo simptom. Njen zadatak, naprotiv, da dokaže da su nova društvena zla koja se pojavljuju nužne posljedice postojećeg načina proizvodnje, ali ujedno i znaci da on počinje da se raspada i da u obliku ekonomskog kretanja koji se raspada otkrije elemente buduće, nove organizacije proizvodnje i razmjene, organizacije koja će ta zla ukloniti." *"[A]li je despot gospodar samo dok ima silu i zato čim bude protjeran, ne može da se tuži protiv sile [...] Sila ga je održala, sila ga i izbacuje." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Friedrich Engels]] {{Wikipedia}} 3y8zbo7ysmemrv6umle5b0x3pk78xya 0 8600 47404 47403 2012-11-22T19:52:29Z Harač 23 47404 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kritika Gotskog programa |autor =[[Karl Marx]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Kritik des Gothaer Programms'' |datum prvog izdavanja =1875. }} *"[J]ednaka količina rada u jednom obliku razmjenjuje se za jednaku količinu rada u drugom obliku. - Zato je ovdje jednako pravo još uvijek po principu - buržoasko pravo [...] Ovo jednako pravo ima još uvijek buržoaski okvir. Pravo proizvođača proporcionalno je radu koji oni daju; jednakost se sastoji u tome što se mjerenje vrši jednakim mjerilom - radom [...] Ovo jednako pravo je nejednako pravo za nejednaki rad. Ono ne priznaje nikakve klasne razlike, jer je svaki podjednako samo radnik; ali ono priznaje prešutno nejednaku individualnu obdarenost, prema tome, nejednaku radnu sposobnost kao prirodne privilegije. Zato je ono, po svojoj sadržini, pravo nejednakosti, kao i svako pravo. Pravo može, po svojoj prirodi, postojati samo u primjenjivanju jednakog mjerila; međutim, nejednake individue [...] mogu se mjeriti jednakim mjerilom samo ukoliko ih [...] uzimamo s jedne određene strane, u danom slučaju, na primjer, posmatramo samo kao radnike [...] Pri jednakom radnom učinku i, prema tome, jednakom udjelu u društvenom fondu potrošnje jedan će faktički dobiti više nego drugi, jedan će biti bogatiji od drugog itd. Da bi se izbjegli svi ti nezgodni momenti, pravo bi moralo, umjesto da bude jednako, biti čak nejednako [...] U višoj fazi komunističkog društva, kad nestane ropske potčinjenosti individua podjeli rada, a s njome i suprotnosti između intelektualnog i fizičkog rada; kad rad postane ne samo sredstvo za život nego i prva životna potreba; kad sa svestranim razvitkom individua porastu i produkcione snage i kad svi izvori društvenom bogatstvu poteku obilnije - tada će tek biti moguće sasvim prekoračiti uski buržoaski pravni horizont i društvo će moći na svojoj zastavi napisati: "Svaki prema svojim sposobnostima, svakome prema njegovim potrebama"." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Karl Marx]] {{Wikipedia}} {{Djela Karla Marxa}} 48wxqk2yeh9ha4qiglhd4ui3gq1jfe0 0 8601 47407 2012-11-22T20:00:07Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Razvoj socijalizma od utopije do nauke |autor =[[Friedrich Engels]] |slika ...' 47407 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Razvoj socijalizma od utopije do nauke |autor =[[Friedrich Engels]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Die Entwicklung des Sozialismus von der Utopie zur Wissenschaft'' |datum prvog izdavanja =1880. }} *"Dosadašnjem društvu, koje se kretalo u klasnim suprotnostima, bila je potrebna država, tj. organizacija odgovarajuće eksploatatorske klase, radi održavanja spoljnih uslova njene proizvodnje, dakle, naročito radi nasilnog potčinjavanja eksploatisane klase ugnjetačkim uslovima, stvorenim postojećim načinom proizvodnje (ropstvo, kmetstvo ili feudalna zavisnost, najamni rad). Država je bila zvanični predstavnik čitavog društva, njegovo koncentrisanje u jednoj vidljivoj korporaciji, ali ona je to bila samo utoliko ukoliko je bila država one klase koja je u svojoj eposi zastupala čitavo društvo: u starom vijeku - država građana-robovlasnika, u srednjem vijeku - država feudalnog plemstva, u naše doba - država buržoazije. Pošto država najzad postaje stvarni predstavnik čitavog društva, ona postaje izlišna. Čim ne bude više nijedne klase koju treba podjarmljivati, čim s klasnom vladavinom i borbom za individualni opstanak, zasnovanom na dosadašnjoj anarhiji proizvodnje, budu odstranjeni sukobi i krajnosti koji iz njih proizilaze, više neće imati ko da se ugnjetava i iščezava potreba za naročitom ugnjetačkom silom, za državom. Prvi akt u kome država zaista istupa kao predstavnik čitavog društva - preuzimanje u svoje vlasništvo sredstava za proizvodnju u ime društva - ujedno je i njen posljednji samostalni akt kao države. Mješanje državne vlasti u društvene odnose postaje u jednoj oblasti za drugom izlišno, i onda samo po sebi prestaje. Namjesto vladavine nad ljudima dolazi upravljanje stvarima i rukovođenje procesom proizvodnje. Država se ne "ukida", ona izumire." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Friedrich Engels]] {{Wikipedia}} r5g65ni2zhdrd1cvbwrxtex0wgkx8nv 0 8602 47409 2012-11-22T20:07:36Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Henri Levy-Ullmann |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=francuski pravni teoretičar |datum rođenja=1870. |mjesto rođenja= |datum sm...' 47409 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Henri Levy-Ullmann |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=francuski pravni teoretičar |datum rođenja=1870. |mjesto rođenja= |datum smrti=1947. |mjesto smrti= |počasti= }} *"[[Pravo]] je razgraničenje onoga što ljudi i njihove grupe imaju slobodu da čine, a da ne pretrpe osudu, prinudno izvršenje ili posebno stavljanje sile u dejstvo." (''Elements d’introduction generale a l’etude des sciences juridiques, I: La definition du droit'') [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Henri Levy-Ullmann]] {{Wikipedia}} 1lafu1vz9czpaakx8qr7u4hqdvti0bv 0 8603 47412 47411 2012-11-22T20:17:03Z Harač 23 47412 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=François Gény |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=francuski pravni teoretičar |datum rođenja=17. decembar 1861. |mjesto rođenja=Baccarat, Meurthe-et-Moselle, Francuska |datum smrti=16. decembar 1959. |mjesto smrti=Nansi, Francuska |počasti= }} *"[[Pravo]] je skup pravila kojima je potčinjeno spoljno ponašanje čovjeka u njegovim odnosima sa sebi sličnim i koja u duhu prirodne ideje pravde, u jednom datom stanju kolektivne svijesti, izgledaju podobna da imaju društvenu sankciju, po potrebi i prinudu, koja jesu ili teže da budu snabdjevena takvim sankcijama, i stoga se propisuju u obliku kategoričkih zapovijesti koje gospodare pojedinačnim voljama kako bi obezbjedili red u društvu." (''[[Nauka i tehnika u pozitivnom privatnom pravu]]'') ==Djela== *''[[Nauka i tehnika u pozitivnom privatnom pravu]]'' (1914/24.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:François Gény]] {{Wikipedia}} qeof4pu5y16edk756stsavttqc0bton 0 8604 47414 2012-11-22T20:20:55Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Nauka i tehnika u pozitivnom privatnom pravu |autor =[[François Gény]] |slika ...' 47414 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Nauka i tehnika u pozitivnom privatnom pravu |autor =[[François Gény]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Science et technique en droit privé positif: nouvelle contribution à la critique de la méthode juridique'' |datum prvog izdavanja =1914/24. }} *"Pravo je skup pravila kojima je potčinjeno spoljno ponašanje čovjeka u njegovim odnosima sa sebi sličnim i koja u duhu prirodne ideje pravde, u jednom datom stanju kolektivne svijesti, izgledaju podobna da imaju društvenu sankciju, po potrebi i prinudu, koja jesu ili teže da budu snabdjevena takvim sankcijama, i stoga se propisuju u obliku kategoričkih zapovijesti koje gospodare pojedinačnim voljama kako bi obezbjedili red u društvu." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:François Gény]] {{Wikipedia}} plymjw73hmimxz7qwr2038w0b50qinr 0 8605 61854 47415 2024-05-18T08:32:28Z Srđan 4695 61854 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Bekim Sejranović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački književnik |datum rođenja=1972. |mjesto rođenja=Brčko, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Moj se identitet, priznavao sam to sebi ponekad, sastoji od hrpe poluistina i maštovito ispričanih laži, te iskrivljenih i nedorečenih odnosa sa ženama. Ničeg više tu nema, niti bi trebalo biti." (''[[Nigdje, niotkuda]]'') ==Djela== *''[[Nigdje, niotkuda]]'' (2008) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Sejranović, Bekim}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Bekim Sejranović| ]] b4az4kkcfi88gcj7zivzz81nl8wi7v2 0 8606 47420 47419 2012-11-24T21:23:09Z Harač 23 47420 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Nigdje, niotkuda |autor =[[Bekim Sejranović]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =2008. }} *"Iz zemlje su izranjali nišani, poput zubi izumrle zvijeri." (''Na dženazi'') *"Mene kao da nema. Stojim tu poput duha koji u ruci stišće "Ontario u plamenu". Stojim tu poput nestalog kioska, poput u prah pretvorene džamije, poput oskvrnute slastičarne "Vardar", poput iščezlih dragulja iz Dinine kuće. / Osipam se poput razvaljene škole za mentalno retardirane." (''Kao da me nema'') *"Sad ih više nema. Ni kajsije, ni tarabe, ni nespretnih mundira. Ni djeda ni majke. U dvorištu je sad samo hrpa smeća i starog željeza, ostaci nečijeg namještaja, komadi polupane zahodske školjke. Kao da je netko izbljuvao svoj sažvakani život i ostavio ga tu da trune poput opomene." (''Odlazak'') *"[D]jeca nemaju strah od smrti, to i jest ono što ih čini djecom. Djeca imaju strah od roditelja. Kada strah od roditelja istisne strah od smrti, može se reći da smo odrasli." (''Sava: The End'') *"Moj se identitet, priznavao sam to sebi ponekad, sastoji od hrpe poluistina i maštovito ispričanih laži, te iskrivljenih i nedorečenih odnosa sa ženama. Ničeg više tu nema, niti bi trebalo biti." (''Dobar ćuko'') *"Samo sam ja taj koji teglim sjećanja sa sobom, poput vreće rastočenih kostiju." (''Paranoya'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Bekim Sejranović]] {{Wikipedia}} czzi7aw0nd961oqx8akv5uv8vcr4t47 0 8607 61788 55247 2024-05-17T11:50:51Z Srđan 4695 61788 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Mladen Markač |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=zapovjednik specijalnih policijskih jedinica MUP-a Republike Hrvatske u vrijeme Domovinskog rata |datum rođenja=8. maj 1955. |mjesto rođenja=Đurđevac, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Naš rat je bio pravedan i oslobodilački. Uspjeli smo to dokazati. Za svoj sam [[rad]] dobio mnoga priznanja, ali u rat nisam išao zbog činova nego kako bi oslobodio [[domovina|domovinu]]." *"Nakon prvostupanjske presude bilo mi je teško, ali sam htio ostati dostojanstven sa svojim prijateljima [[Ante Gotovina|Gotovinom]] i [[Ivan Čermak|Čermakom]], samo nas je [[istina]] mogla spasiti. Često smo znali u tišini i miru moliti za spas i [[sloboda|slobodu]]." *"Cijelo vrijeme vjerovao sam da nisam počinio ono za što me se tereti." *"Srce mi je reklo da moram doći!" *"Neka vas čuva dragi [[Bog]] kao što je i mene čuvao u pritvorskoj jedinici". {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Markač, Mladen}} [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Hrvatska]] 3uikfz2sczg2pjvoh6vasdalv6t6i3j 0 8608 61784 55248 2024-05-17T11:49:24Z Srđan 4695 61784 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ante Gotovina |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=penzionisani hrvatski general |datum rođenja=12. oktobar 1955. |mjesto rođenja=Tkon, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Rat pripada prošlosti, okrenimo se budućnosti." *"Ne smijemo biti malodušni, moramo biti pobjednici i u [[mir]]u!" *"Hvala vam na iskazanoj kršćanskoj [[ljubav]]i tijekom svih ovih godina. Ovu ljubav trebamo širiti dalje, posebno onim najslabijima." *"Živim s osjećajem zadovoljstva što su moji postupci u skladu s postupcima poštenog i marljivog vojnog časnika koji je dao sve od sebe u teškim okolnostima." *"Od 16. studenoga konačno možemo reći da je [[Domovinski rat]] završen. Zatvorili smo jedno poglavlje i postali pobjednici u [[rat]]u. Sada nas čeka novo poglavlje, da svojim djelima postanemo pobjednici u miru." *"Situacija sa uzništvom samo me možda učinila jačim, ali nisam više vjernik nego što sam bio. Ako sam se nekoga uvijek bojao, bojao sam se [[Bog]]a." *"Poručujem [[Srbi]]ma da se vrate. Oni su građani [[Hrvatska|Hrvatske]], to je njihova [[domovina]] kao što je i moja. Nije ovo moje više nego što je njihovo." *"Neka ovo bude zemlja u kojoj se svatko zadovoljan budi. Neka ovo bude zemlja u kojoj svi, poput [[Luka Modrić|Luke Modrića]], majstora [[Vjekoslav Šutej|Šuteja]] ili [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]], mogu ostvariti svoj [[san]]!" *"Budućnost je pred nama, u našim rukama, i mi smo svi zajedno." *"Najviše u srcu mi je blaženi [[Ivan Pavao II.]] On mi je poseban. Njega volim." *"Ja sam obični građanin poput vas. Dajem potporu Vladi. Narod bira i kada je većina izabrala, oni su odlučili. To je ta Vlada i mi je podržavamo i uživamo u svakom njenom dobrom potezu." {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Gotovina, Ante}} [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Hrvatska]] [[Kategorija:Ante Gotovina| ]] 1ynb1ndhdkl45i9qg49xmjo9m0f9g9p 0 8610 47427 47426 2012-11-25T13:57:13Z Harač 23 /* Pisma iz Zedelghema, I. dio */ 47427 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv = |autor =[[David Mitchell]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Cloud Atlas'' |datum prvog izdavanja =2004. }} ==Pacifički dnevnik Adama Ewinga, I. dio== *"Ako negdje postoji vrlet tako pusta ili otok tako zabačen da se čovjek u njih može skloniti, a da ne naleti na kakvog Engleza, e pa takvo mjesto još nije ucrtano ni na jednoj geografskoj karti koju sam ja u životu vidio." *"[O]boje su problem vlastitog oštećenog sluha prevladavali tako što su odgovarali samo na ono što su ''oni držali'' da ih se pita i prihvaćali samo one odgovore za koje su ''oni držali'' da su dani - taktičko oružje kojim se služe brojni američki odvjetnici [...]" *"Sjeti se vaših Indijanaca, Adame, sjeti se ugovora koje vi Amerikanci uvijek iznova poništavate ili kršite. Nije li humanije, a svakako i poštenije, naprosto udariti divljaka po glavi i svršiti s tim jednom za svagda?" ==Pisma iz Zedelghema, I. dio== *"Dokoličar i lijenčina razlikuju se poput gurmana i žderonje." *"Napola pročitana [[knjiga]] je kao nedovršena ljubavna veza." *"Kako je vulgarna te čežnja za [[Besmrtnost|besmrtnošću]], kako tašta, kako lažna. Kompozitori su tek crtači pećinskih crteža. Muzika se komponuje jer čovjek misli kako će zima vječno trajati i kako će ga, ako ne komponira, vuci i mećave to prije zgrabiti za vrat." ==Jeziva muka Timothyja Cavendisha, I. dio== *"- Braća smo! Pa gdje ti je nestala savjest? <br> - Sjedio sam trideset godina u upravi poslovne banke." ==Orison Sonmi~451, I. dio== *"[J]edini nepredvidljivi faktor mojih isplaniranih dana i noći su snovi. Niko ih ne dodjeljuje, niti cenzurira. Snovi su jedino što sam ikad posjedovala." *"[[Vrijeme]] je ono što sprečava da se historija desi odmah; vrijeme je brzina kojom nastaje prošlost. [[Film]] tim izgubljenim svjetovima nakratko omogućava uskrsnuće." ==Slooshin prijelaz i šta je poslije bilo== *"Vidite, stalo je s Vidovitima bilo šta je šta i zašto je šta, nikad njima nije bilo dosta da nešto samo ''jest'' i pusti ga na miru." *"Neki put, kad veliš da čovjeku vjerovanje nije ispravno, on misli da mu veliš da mu život nije ispravan, da mu istina nije ispravna." *"Shvaćao sam i zašto Meronym nije sve do kraja ispričala o svojem Vidovitom otoku i plemenu. Ljudi vjeruju da je svijet tak' napravljen i ak' im veliš da nije, sruši im se krov nad glavom, a možda se sruši i tebi." *"Senatora se nije biralo, kakvi, bila su to barbarska s ćaće na sina posla." *"Grde je više ljeposno risala neg' šta jesu, al' su to tako umjetnici kroz historiju radili stalno, pa je Ottery, Travarka Šta Riše rekla, ''Ma da, kad su u pitanju lica, zgodne laži bolje su neg' krastava istina''." ==Orison Sonmi~451, II. dio== *"Sve su [[Revolucija|revolucije]] prije nego počnu najobičnije maštarije, onda postanu historijske nužnosti." *"- Ali [...] zašto se to nije otkrilo tijekom suđenja? <br> - Moram ponoviti, Arhivaru, moje "suđenje" to nije ni bilo, radilo se o postupku oblikovanja mišljenja." *"Radi se o ciklusu starom poput tribalizma. U početku vlada neznanje. Neznanje rađa strah. Strah rađa mržnju, a mržnja nasilje. Nasilje dovodi do novog nasilja, dok ne ostane samo zakon koji određuje volja najmoćnijeg. A Jucheova je volja stvaranje, podjarmljivanje i uredno istrebljenje golemog plemena zavedenih robova." ==Jeziva muka Timothyja Cavendisha, II. dio== *"[[Knjiga|Knjige]] ti ne nude stvarni bijeg, ali mogu spriječiti da se čovjeku po glavi misli motaju dok ne svisne." *"Ali to smo već dosad sto puta čitali!" - kao da postoji išta što nije sto hiljada puta napisano, od Aristotela do Andrewa Gnoj-Webbera! Kao da je umjetnost u ''Šta'', a ne ''Kako''!" *"Mi - a pod tim mislim svakog preko šezdesete - već svojim postojanjem radimo dva prekršaja. Jedan je Manjak brzine. Presporo vozimo, presporo hodamo, presporo govorimo. Svijet pristaje imati posla s diktatorima, perverznjacima, narkobosovima, ali ne može dopustiti da ga neko usporava. Drugi nam je prekršaj što smo svakome ''memento mori''. Svijet se blještavom odricanju istine može prepustiti samo ako im mi nismo pred očima." *"Ernie u životu nije pročitao ništa od beletristike. "Uvijek sam slušao radio", ali gledajući ga kako bi ponovno uspio udahnuti život viktorijanskoj kotlovnici, uvijek bih se osjetio plitkim. Istina je, čovjek od previše pročitanih romana postane slijep." *"''Upoznaj svog neprijatelja'' jača je karta od ''Upoznaj samog sebe''." *"Uvijek sam se talentovano durio, čime se štošta može objasniti. Oni koji se dure dave se u usamljeničkim maštarijama." *"Samo sam tri ili četiri puta, u mladosti, ugledao Otočje Sreće, prije nego su ga zastrle magle, depresije, hladne fronte, štetni vjetrovi i plime [...] zamijenio sam ga za odraslo doba. Pretpostavljajući kako je njegov položaj u mom životnom putovanju stalan, propustio sam mu zapisati geografsku širinu i dužinu, kako se do njega dolazi. Vražja mlada budala. Šta bih sad dao za nepromjenjivu geografsku kartu vječitog i stalno neizrecivog? Da posjedujem svojevrstan atlas oblaka." *"Srednje su mi godine proletjele, ali ono što čovjeka baca među redove Nemrtvih ili mu nudi spasenje nije životna dob već stav. U kraljevstvu mladih mnogo je Nemrtvih duša. Jurcaju takvi uokolo, a njihova unutrašnja je trulež nekoliko desetljeća tek prikrivena, to je sve." ==Poluživoti - Prvi slučaj Luise Rey, II. dio== *"''Zanimljivo'', pomisli Milton, ''struja, vrijeme, gravitacija, ljubav. Sve sile koje stvarno rasturaju su nevidljive." *"[[Čovjek]]a najviše možeš poniziti tako da mu spasiš život." *"Moj je jedini izlaz da skupim dovoljno dokaza koji će ovu aferu tako napuhati, da moje ubojstvo postane besmisleno. <br> Podcjenjujete ljudsku privrženost sitnoj osveti." *"Šta ako je pokušaj da izbjegneš budućnost baš ono što je pokrene?" ==Pisma iz Zedelghema, II. dio== *"[[Rat]]ovi ne buknu bez upozorenja. Obično počnu kao male vatre na obzorju. Približavaju se. Pametan čovjek gleda ima li dima i sprema se napustiti svoju četvrt, baš poput Ayrsa i Jocaste." *"Bojim se kako je Dhondt u pravu. [[Rat]]ovi se nikad ne izliječe, samo se na nekoliko godina pritaje." *"Glavu gore, Roberte. Nikad ne pomišljajte na najgore dok pred sobom nemate sve činjenice." *"Ali, za neke si temeljne stvari glup. Zdravi ne mogu razumjeti ispražnjene, slomljene. Ti bi mi pokušao navesti sve razloge da se dalje živi, no ja sam ih još početkom ljeta sve ostavio za sobom, na kolodvoru Victoria." ==Pacifički dnevnik Adama Ewinga, II. dio== *"Da se prijezir koji je gđa Wagstaff osjećala prema svom mladom mužu mogao flaširati, lako bi se prodavao kao otrov za štakore." *"[Š]ta od svih ljudskih rasa, mi osjećamo želju - ili bolje rečeno, neutaživu pohlepu - za blagom, zlatom, začinima i najviše od svega, prevlašću, koja je najveća, najgladnija, najmanje skrupulozna nego kod svih ostalih." *"Ovog me jutra žohar probudio dok mi je plazio po licu i pokušavao se hraniti iz moje nosnice! [...] Požalio sam se Finbaru, koji me nagovarao da si za jedan dolar nabavim posebno obučenog "štakora-žoharača". Kasnije će mi, nesumnjivo, htjeti prodati "mačka-štakoraša" kako bi svladao štakora, a potom će mi trebati pas-mačkar i ko zna gdje bi to svršilo?" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:David Mitchell]] {{Wikipedia}} c24i82jmnjf1puygy7t50urhmcmtmfx 0 8611 61748 60484 2024-05-17T11:37:51Z Srđan 4695 61748 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=David Mitchell |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski književnik |datum rođenja=12. januar 1969. |mjesto rođenja=Southport, Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} [[File:David Mitchell by Kubik.JPG|thumb|Mitchell (2006)]] *"Šta bih sad dao za nepromjenjiu geografsku kartu vječitog i stalno neizrecivog? Da posjedujem svojevrstan atlas oblaka." (''[[Atlas oblaka]]'') ==Djela== *''[[Atlas oblaka]]'' (2004) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Mitchell, David}} [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Britanski pisci]] [[Kategorija:David Mitchell| ]] itflct6nksi3whnhkhrkatzswqi957m 0 8612 61785 55249 2024-05-17T11:50:11Z Srđan 4695 61785 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Milan Šufflay |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=hrvatski historičar i političar |datum rođenja=9. novembar 1879. |mjesto rođenja=Lepoglava, Hrvatska |datum smrti=18. februar 1931. |mjesto smrti=Zagreb, Hrvatska |počasti= }} *"Nema te ideje [[budućnost]]i, koja bi u narodnim redovima mogla imati snagu [[prošlost]]i." *"Kao što ne može biti induvidualnog jastva bez pamćenja, tako nema narodne svijesti bez povijesti." *"I tko danas hoće da mu njegov [[narod]] bude svjež i snažan, taj ne smije da razara njegovo pamćenje jer time uništava njegovo jastvo." *"Tko srlja na [[Balkan]], taj truje hrvatsku krv." *"Zapad je na hrvatskom tlu apsolutno nadmoćan i ova zapadnjačka dominantna ostaje karakteristikom hrvatske nacije kroz sva poznija vremena." *"Zapadnjački katolički [[Hrvati]] nemaju što da traže na pravoslavnom Balkanu. To je danas domena [[Srbi|Srba]], koji su za to, kroz dugi niz naraštaja, potpuno adaptirani." *"Hrvatski nacionalizam ne znači samo ljubav prema rodnoj grudi i hrvatskim domovima na njoj, on ne znači samo lokalni patriotizam, već lojalnu službu čitavom bijelom Zapadu." *"Mi niti smo bili, niti ćemo ikada biti Jugoslavjani. Mi ne poznamo i ne priznamo Jugoslavije." {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Šufflay, Milan}} [[Kategorija:Hrvatska]] [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Historija]] ocpcfimttmvwmzd3mz3t1lf73m7adcn 0 8616 56148 50533 2016-01-02T15:52:12Z Harač 23 56148 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Alf Ross |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=danski pravni teoretičar |datum rođenja=10. juni 1899. |mjesto rođenja=Kopenhagen, Danska |datum smrti=17. avgust 1979. |mjesto smrti=Virum, Danska |počasti= }} *"Početna tačka izlaganja ove knjige jeste stanovište da je temeljni izvor greške u velikom broju naizgled nepremostivih kontradikcija u savremenoj teoriji prava dualizam u implicitnom pred-naučnom konceptu prava koji, više ili manje svjesno, tvori osnov razvijenih teorija. To je dualizam realnosti i valjanosti u pravu, koji se opet javlja kroz niz antinomija u pravnoj teoriji." (''[[Prema realističkoj jurisprudenciji]]'') ==Drugi o njemu== *[[H. L. A. Hart|H.L.A. Hart]] **"[Z]a Rossa pravna valjanost je opasno septički pojam: ako s njim ne rukujemo pažljivo, noseći zaštitne gumene rukavice "empirijske metodologije" odlučni da dozvolimo u naše zalihe pojmova samo čvrste empirijski provjerljive činjenice, zaraziti ćemo se infekcijom "metafizike"." (''Scandinavian Jurisprudence'') ==Djela== *''[[Prema realističkoj jurisprudenciji]]'' (1946.) *''[[O pravu i pravdi]]'' (1959.) *''[[Direktive i norme]]'' (1968.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Alf Ross]] {{Wikipedia}} c8trsmb4muwqam3tt1fb5so2tlabiya 0 8617 56146 47464 2016-01-02T15:49:19Z Harač 23 56146 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Prema realističkoj jurisprudenciji: Kritika dualizma u pravu |autor =[[Alf Ross]] |slika = |tekst uz sliku =djelo pravne teorije |originalni naziv =''Towards a Realistic Jurisprudence: A Criticism of the Dualism in Law'' |datum prvog izdavanja =1946. }} *"Početna tačka izlaganja ove knjige jeste stanovište da je temeljni izvor greške u velikom broju naizgled nepremostivih kontradikcija u savremenoj teoriji prava dualizam u implicitnom pred-naučnom konceptu prava koji, više ili manje svjesno, tvori osnov razvijenih teorija. To je dualizam realnosti i valjanosti u pravu, koji se opet javlja kroz niz antinomija u pravnoj teoriji." *"[Dualističke teorije poimaju pravo] istovremeno kao vidljiv fenomen u svijetu činjenica, i kao obavezujuću normu u svijetu morala ili vrijednosti, istovremeno kao fizički i metafizički, empirijski i ''a priorni'', kao realni i idealni fenomen, kao nešto što postoji i nešto što je valjano, kao fenomen i kao tvrdnju." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Alf Ross]] {{Wikipedia}} 0ifszlqj7nmr2lhvsg29jjo9sxhx59s 0 8618 57758 47466 2017-04-04T20:03:40Z Harač 23 57758 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =O pravu i pravdi |autor =[[Alf Ross]] |slika = |tekst uz sliku =djelo pravne teorije |originalni naziv =''On Law and Justice'' |datum prvog izdavanja =1959. }} *"[P]ozivanje na [[Pravda|pravdu]] jeste ista stvar kao lupanje po stolu: emocionalni izražaj koji pretvara nečiji zahtjev u apsolutni postulat." *"Promjenjivo ponašanje sudije može se razumjeti i predvidjeti jedino kroz ideološku interpretaciju, to jeste, kroz postavljanje hipoteze određene ideologije koja pokreće sudiju i motivira njegove postupke. Drugi način izražavanja iste stvari jeste reći da pravo pretpostavlja, ne samo regularnost u načinu postupanja sudije, već i njegovo iskustvo obavezanosti pravilima. U konceptu važenja dva pojma su uključena: djelimično vanjski primjetno i regularno priklanjanje sa obrascem djelovanja, i djelimično iskustvo ovog obrasca djelovanja kao dijela društveno obavezujuće norme." *"Iz kognitivno-opisne tačke gledišta - a to mora biti tačka gledišta jurisprudencije kao naučne aktivnosti - ne moguće je, međutim, razlikovati između 'pravnog poretka' i 'režima nasilja' [...] Bilo bi, naravno, moguće ograničiti koncept prava objektivnom, socijalno-psihološkom karakterizacijom, na takav način da bi se poredak zvao 'pravnim' samo ako bi zadobio ideološko odobrenje od većine onih koji su njegovi subjekti. Međutim, ne vidim prednost u tome - zaista je greška povezivati koncept sa kriterijem s kojim je teško baratati u praksi. Dalje, poredak, dobio on odobravanje ili ne, jeste činjenica koja zahtijeva opis i koji se može opisati na isti način kao i 'pravni poredak', to jeste kao norme koje se tiču vršenja sile." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Alf Ross]] {{Wikipedia}} pwmnaerk3j8d7z5ptk6cnl1unziym2p 0 8619 47469 2012-11-30T00:53:58Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Axel Hägerström |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=švedski filozof i pravni teoretičar |datum rođenja=6. septembar 1868. |mjesto ...' 47469 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Axel Hägerström |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=švedski filozof i pravni teoretičar |datum rođenja=6. septembar 1868. |mjesto rođenja=Vireda, Švedska |datum smrti=7. juli 1939. |mjesto smrti=Uppsala, Švedska |počasti= }} *"[S]ama ideja obavezujućeg valjanog prava određenog društva raspada se u ništavilo." (kritika [[Alf Ross|Rossovog]] djela ''Theorie der Rechtsquellen'', 1929.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Axel Hägerström]] {{Wikipedia}} 7vng7vkrnsp9t9sknr0mmbjc2m0fx6m 0 8620 50158 50118 2013-09-07T09:06:39Z Harač 23 /* Djela */ 50158 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Robert Alexy |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački pravni teoretičar |datum rođenja=9. septembar 1945. |mjesto rođenja=Oldenburg, Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[A]ko neko tvrdi da samo društvene činjenice mogu odrediti šta pravo zahtijeva ili nezahtijeva, to znači prihvatanje pozitivističke koncepcije prava. Onda kada se moralna ispravnost doda kao nužni treći element, slika se temeljito mijenja. Izranja ne-pozitivistička koncepcija prava." (''The Dual Nature of Law'') ==Djela== *''[[Teorija ustavnih prava]]'' (1985.) *''[[Pojam i valjanost prava]]'' (1992.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Robert Alexy]] {{Wikipedia}} da4k64mpw32gj5yd2mw7w9k2skjlzq3 0 8622 61912 61911 2024-05-18T09:27:08Z Srđan 4695 removed [[Category:Torben Spaak]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 61912 wikitext text/x-wiki *"Mogli bi [...] reći da izvor [[Pravo|prava]], ''IP'', postoji ako članovi relevantne grupe ljudi (1) identificiraju pravne norme na određeni način (način koji zahtijeva navodni izvor prava) i vjeruju da bi se na takav način trebale identificirati pravne norme, i (2) vjeruju da drugi u grupi vjeruju (a) da članovi zajednice identificiraju pravne norme na ovaj način i (b) da oni trebaju da identificiraju pravne norme na ovaj način, i (3) djeluju shodno tome, odnosno, govore o ''IP'' kao da postoji i, ako se ukaže prilika, tretiraju ''IP'' kao da postoji, barem djelimično jer imaju vjerovanja (1) i (2). Kako vidim, ukazivanje na relevantno ponašanje [...] umjesto ukazivanja odmah na ''IP'' znači da problem cirkularnosti ne nastaje." (''Realism about the Nature of Law'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Spaak, Torben}} [[Kategorija:Pravo]] 7yba9x2mjvr46248gaazfvrbv57n42q 0 8624 52438 48389 2014-04-21T14:47:16Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 52438 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Harry Potter i Princ miješane krvi |autor =[[J. K. Rowling]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Harry Potter and the Half-Blood Prince'' |datum prvog izdavanja =2005. }} '''Albus Dumbledore'''<br> *"Strah koji osjećamo pri pogledu na smrt i tamu zapravo je strah od nepoznatog, ništa više od toga." *"Mnogim ljudima je puno lakše drugima oprostiti to što su bili u krivu, nego to što su bili u pravu. *-Voldemort: Ništa što sam vidio u svijetu ne podupire vašu slavnu tvrdnju da je ljubav moćnija od moje vrste magije. -Dumbledore: Možda ste gledali na pogrešnim mjestima." *"Ne otvarajte pismo dok sova ne sleti." '''Horace Slughorn'''<br> *"Kad doživite moje godine, nećete više podcjenjivati moć opsesivne ljubavi." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:J. K. Rowling]] {{Wikipedia}} 3ddd6hr06fvhnfzwaiyww0tawl08p8i 0 8625 47489 2012-12-08T13:58:28Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Metloboj kroz stoljeća |autor =[[J. K. Rowling]] |slika = |tekst uz sliku...' 47489 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Metloboj kroz stoljeća |autor =[[J. K. Rowling]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Quidditch Through the Ages'' |datum prvog izdavanja =2001. }} *"Budete li ovu knjigu trgali, derali, parali, savijali, iskrivljavali, šarali, nagrđivali, mrljali, prljali, bacali, ispuštali iz ruku ili na bilo koji drugi način oštećivali, mrcvarili ili pokazivali nedostatak poštovanja prema njoj, učinit ću sve što je u mojoj moći da vas sustigne crni užas." (Knjižničarska napomena Irme Pince) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:J. K. Rowling]] {{Wikipedia}} rbrdzj7epycm4qm5vartiaakkrujmzr 0 8626 47490 2012-12-08T14:01:10Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Čudesne zvijeri i gdje ih naći |autor =[[J. K. Rowling]] |slika = |tekst...' 47490 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Čudesne zvijeri i gdje ih naći |autor =[[J. K. Rowling]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Fantastic Beasts and Where to Find Them'' |datum prvog izdavanja =2001. }} <small>Ova je knjiga dizajnirana tako da što više liči pravom udžbeniku pa ima i bilješke na marginama koje su pisali Harry, Ron i Hermiona.</small> :'''Harry''': Ova knjiga pripada Harryju Potteru. :'''Ron''': Suvlasnik Ron Weasley jer se njegova raspala. :'''Hermiona''': Zašto sebi onda ne kupiš novu? :'''Ron''': Piši po svojoj knjizi Hermiona. :'''Hermiona''': U subotu si kupio gomilu smrdobombica, mogao si umjesto njih kupiti novu knjigu :'''Ron''': Smrdobombice su ''mrak''. [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:J. K. Rowling]] {{Wikipedia}} 7vfl6a7ew7rwoshtqdrn8ssy5bbsbm9 0 8627 47492 47491 2012-12-08T14:04:09Z Harač 23 47492 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Bajke barda Beedlea |autor =[[J. K. Rowling]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''The Tales of Beedle the Bard'' |datum prvog izdavanja =2008. }} *"Moj odgovor potaknuo je gospodina Malfoya na slanje još nekoliko pisama, no kako su se ista sastojala mahom od pogrdnih komentara na račun mog psihičkog zdravlja, roditelja i higijenskih navika, ne mislim da su osobito relevantna za ovaj tekst." **''Albus Dumbledore o "Fontani pravedne sreće'', podrubnica 7, str. 57. *"U najdublje misterije, kao što su izvor života i esencija vlastitosti, smijete zadrijeti samo ako ste spremni na najekstremnije i najopasnije posljedice." **"Prvi u nizu fundamentalnih zakona magije koje je postavio Adalbert Waffling", str. 74. *"Čak bih i ja, Albus Dumbledore, najlakše odbio Plašt nevidljivosti, što samo dokazuje da, unatoč svoj svojoj pameti, u konačnici ostajem jednako velika budala kao i svi ostali." **''Albus Dumbledore o "Bajci o tri brata"'', str. 121. (kraj knjige) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:J. K. Rowling]] {{Wikipedia}} a2283sr9o1uesb043532y45tp1ns556 0 8628 47494 47493 2012-12-08T14:07:31Z Harač 23 47494 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Upražnjeno mjesto |autor =[[J. K. Rowling]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''The Casual Vacancy'' |datum prvog izdavanja =2012. }} *"Onda mu je dotad nepoznat bol prošao kroz mozak kao topovsko đule. Jedva da je osjetio bol u koljenima kojima je udario u hladan asfalt; lobanja mu je bila okupana vatrom i krvlju; bol je bio krajnje nepodnošljiv, osim što ga je morao podnijeti, jer će prepuštanje sudbini uslijediti tek za minutu." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:J. K. Rowling]] {{Wikipedia}} gw2zdbx8h93rdg03v5qx6c54voxhs2u 0 8629 59822 51897 2021-07-21T19:10:52Z Funky kicker 7542 Datoteka 59822 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=William Ralph Inge |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=kršćanski teolog i mistik |datum rođenja=6. juni 1860. |mjesto rođenja=Cryke, Velika Britanija |datum smrti=26. februar 1954. |mjesto smrti=Cambridge, Velika Britanija |počasti= }} [[File:Deaninge.jpg|thumb]] *"Beskorisno je za [[Ovca|ovce]] da usvajaju rezolucije u korist vegeterijanstva, dok [[vuk]] ostaje pri drugačijem mišljenju." [[Kategorija:Religija]] [[Kategorija:William Inge]] {{Wikipedia}} dyqyp2mtgjy4b2jaaq0fcfrrkdou7pt 0 8630 57739 52872 2017-03-31T11:33:06Z Harač 23 57739 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pravo slobode: moralno čitanje Američkog ustava |autor =[[Ronald Dworkin]] |slika = |tekst uz sliku =''spis ustavne teorije'' |originalni naziv =Freedom's Law: Moral Reading of American Constitution |datum prvog izdavanja =1996. }} *"[O]dređujući cilj [[Demokratija|demokratije]] [je osiguranje] da kolektivne odluke donose političke institucije čija struktura, sastav, i prakse tretiraju sve članove zajednice, kao pojedince, sa jednakim obzirom i poštovanjem." *"Kada se pitanje vidi kao ustavno [...] i kao ono koje će se konačno riješiti u sudovima koji primjenjuju opće ustavne principe, kvalitet javnog argumenta često biva poboljšan, jer se argument koncentriše od početka na pitanja političke moralnosti [...] Kada Vrhovni sud odluči ustavno pitanje, i kada je dovoljno važno da se može očekivati da će biti elaborirano, prošireno, skraćeno ili čak odbačeno u budućim odlukama, počinje održiva nacionalna rasprava, u novinama i drugim medijima, na pravnim fakultetima i učionicama, na javnim sastancima i oko stolova za objedovanje. Ta rasprava se bolje podudara sa koncepcijom republikanske vladavine, u njegovom naglasku na pitanjima principa, nego gotovo bilo šta što bi zakonodavna procedura sama po sebi mogla proizvesti." *"Sudije ne smiju učitavati svoja sopstvena uvjerenja u Ustav. Oni ne smiju čitati apstraktne moralne klauzule kao da izražavaju bilo koju pojedinačnu moralnu prosudbu, ne bitno koliko im je ta prosudba privlačna, osim ako ne nađu da je u principu konzistentna sa strukturalnim dizajnom Ustava kao cjeline, kao i sa dominantnim strujama prošlog ustavnog tumačenja drugih sudija. Oni se moraju smatrati partnerima sa drugim zvaničnicima, prošlim i budućim, koji zajedno elaboriraju koherentnu ustavnu moralnost, i moraju se pobrinuti za tim da se ono sa čim doprinose uklapa sa ostatkom. (Drugdje sam rekao da su sudije poput autora koji zajedno stvaraju lančani roman u kojem svaki piše poglavlje koje ima smisla kao dio cjelokupne priče)." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ronald Dworkin]] {{Wikipedia}} 1sj343wn7bhcvx0mmfbhwsmrhup77gj 0 8631 53569 53568 2014-11-02T16:56:52Z Harač 23 53569 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pravo i neslaganje |autor =[[Jeremy Waldron]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''Law and Disagreement'' |datum prvog izdavanja =1999. }} *"[N]išta tiransko mi se ne događa tek pukom činjenicom da zajednica čiji sam član ne djeluje po ''mom mišljenju''. Pod uslovom da mišljenje po kojem se djeluje uzima moje interese, kao i svačije tuđe, prikladno u obzir činjenica da to nije ''moje'' mišljenje nije kao takvo prijetnja mojoj slobodi ili dobrobiti." (''Uvod'') *"Utjeloviti [ljudsko] pravo u tvrdom ustavnom dokumentu znači usvajanje određenog stava prema svojim sugrađanima. Takav stav se najbolje može sažeti kao kombinacija samouvjerenosti i nepovjerenja: samouvjerenost jeste zagovornikovo uvjerenje da ono što predlaže stvarno ''jeste'' stvar temeljnih prava i da ih je prikladno obuhvatio određenom formulacijom koju predlaže; i nepovjerenja, implicitnog u njegovom stavu da svaka alternativna koncepcija koju bi mogli osmisliti zakonodavci sljedeće godine ili za deset godina jeste toliko vjerovantno nepromišljena ili loše motivisana, da ''njegova sopstvena'' formulacija treba biti odmah uzdignuta izvan dohvata obične zakonodavne revizije. / Ovakav stav nepovjerenja prema sopstvenim sugrađanima ne stoji dobro sa aurom poštovanja za njihovu autonomiju i odgovornost koja se prenosi sadržinom prava koja trebaju biti [ustavno] utvrđena [...] Ako je žudnja za utvrđivanjem motivirana stavom o predatorskoj prirodi čovjeka i o tome šta će ljudi učiniti jedni drugima ako ih pustimo u arenu demokratske politike, biti će teško objasniti kako ili zašto se ljudi gledaju kao nužni nosioci prava." (''Prava i sudska kontrola'') *"[Č]ak i ako postoji objektivno ispravan odgovor na pitanje koja prava posjedujemo, opet se ljudi neumoljivo ne slažu oko toga koji je taj ispravan odgovor." (''Ibid.'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jeremy Waldron]] {{Wikipedia}} 56b47e74uc76hp3j0xacnmy1sraum9s 0 8635 47528 2012-12-11T00:01:59Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Komunikacija i evolucija društva |autor =[[Jürgen Habermas]] |slika = |t...' 47528 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Komunikacija i evolucija društva |autor =[[Jürgen Habermas]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Communication and the Evolution of Society'', odnosno ''Sprachpragmatik und Philosophie'' i ''Zur Rekonstruktion des Historichen Materialismus'' |datum prvog izdavanja =1976. }} *"[[Legitimitet]] znači da je politički sistem vrijedan za priznavanje." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jürgen Habermas]] {{Wikipedia}} czmdsu3zomk2th6qrr0a2gldd2sxsd4 0 8637 61905 47534 2024-05-18T09:24:48Z Srđan 4695 61905 wikitext text/x-wiki *"[T]emelji prava, uključujući ustavno pravo, leže u sociološkom okrilju i prihvatanju pravila, normi, i interpretativnih praksi. Ustav je pravo jer je prihvaćen kao takav [...] To nikako ne znači, međutim, da se pravna legitimnost urušava u sociološku legitimnost. Kao što sam već istakao, jednom kada ustav dostigne status temeljnog prava, onda zakoni koji su propisno proglašeni u skladu s njim posjeduju pravnu legitimnost, čak i ako imaju relativno malo sadržinske ili autoritativne sociološke legitimnosti [...] Samo najtemeljnije pravne norme duguju svoju legitimnost neposredno prihvatanju [...] Onda kada se najtemeljnije pravne norme ustanove prihvatanjem, međutim, one opskrbljuju pravne standarde, ne sociološka mjerila, u odnosu na koje se može mjeriti pravna ispravnost i legitimnost [...] Pravna i ustavna legitimnost može zavisiti također od moralnih obzira blisko usklađenih sa moralnom legitimnošću [...] [M]eđuzavisnost nastaje zbog toga što temeljne norme ustavnog prava, koje su same utemeljene u prihvatanju, dopuštaju i ponekad zahtijevaju od donosilaca odluka da vagaju moralne obzire u određivanju kako inače neodređeni pravni materijali trebaju najbolje biti tumačeni." (''Legitimacy and the Constitution'') *"Po svojoj prirodi, prizivi standarda minimalne [moralne] legitimnosti ciljaju da opravdaju ''status quo'', ne na osnovu toga što otjelovljuju pravdu, već najvećim dijelom zbog toga što je to bolje od anarhije. Naš Ustav i pravni režim kojem pomaže da bude ustanovljen sigurno su bolji od anarhije, ali je također i ustav gotovo svake druge države-nacije [...] [A]ko je Ustav samo minimalno legitiman, pitanja nastaju oko toga da li će zvaničnici uvijek biti moralno opravdani u njegovom provođenju, kao i zakona koji su usvojeni u skladu s njim. Dok bi zvaničnici vjerovatno uvijek bili moralno opravdani u poštovanju idealno legitimnog ustava, tek minimalno legitiman ustav, poput našeg, ne rješava tako jasno sva pitanja o moralnoj legitimnosti zakona i djelovanja zvaničnika." (''Ibid.'') *"Dok je moralna legitimnost normativni koncept, sociološka legitimnost je stvar činjenice, koja uključuje to šta ljudi smatraju legalno ili moralno legitimnim, ne šta je stvarno legalno ili moralno legitimno. Nemoguće je zamisliti kako bi normativni i empirijski sudovi mogli biti udruženi u konceptu sveopće legitimnosti, osim ukoliko taj pojam ne bi tek upućivao na sud koji se tiče toga, uzimajući sve stvari u obzir, šta donosioci odluka konačno smatraju da ''treba'' biti učinjeno ili što se može smatrati ponašanjem koje je moralno dopustivo." (''Ibid.'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Fallon, Richard}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Richard Fallon| ]] p42b2kazcmiucebii1440sjp4mxlv30 0 8638 47541 2012-12-13T14:58:22Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Jan Klabbers |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=finski teoretičar međunarodnog prava |datum rođenja=1963. |mjesto rođenja= |datum...' 47541 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Jan Klabbers |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=finski teoretičar međunarodnog prava |datum rođenja=1963. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[U] binarnoj postavci, [[pravo]] može biti više ili manje specifično, više ili manje precizno, više ili manje određeno, više ili manje široko u opsegu, više ili manje značajno, više ili manje ozbiljno, više ili manje dalekosežno; jedina stvar što ne može biti jeste više ili manje obavezujuće." (''The Redundancy of Soft Law'') [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Jan Klabbers]] {{Wikipedia}} gz4mdn2629b844ne0lngexxh9rbw3s1 0 8639 47730 47596 2012-12-25T19:22:29Z Harač 23 47730 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Poljska konjica |autor =[[Marko Vešović]] |slika = |tekst uz sliku =zbirka pjesama |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =2002. }} *"Docnije, mislim: Bude to! Negdašnji zlikovci :postanu pod starost melemni dozlaboga! :S godinama se krvopija izlupa u anđela!" (''Koju godinu pred ovaj rat Toholj me odvede'') *"[[Svijet]] je ura što kuca u džepu božjeg prsluka, :a [[Zlo]] je - u njoj opruga." (''Koju godinu pred ovaj rat Toholj me odvede'') *"Ljudi su, znate, razni. :A u ratu postaju - razniji nego ikad." (''Znam koliko mi se kaže'') *"I uopće, tko bi to u ovoj zemljici Bosni, :mogao pokazati tapiju na [[Istina|istinu]]? Mislim - na cijelu? :Jer otkud, kolega, molim vas, cijela istina :u zemlji gdje je sve, brižljivo, na troje razlomljeno? :Ovi današnji, za moj ukus odviše grlati :vlasnici cijele istine, što sebe upotrebljavaju :kao ''opijum za gomilu'', sliče na cirkusanere :koji se, kako je poznato, hrane dimiskijama. :I vatrom." (''Znam koliko mi se kaže'') *"[U]tjerivanjem straha od Drugih :vođe su majstorski probudili ''u svakoj ptici nagon'' :''da se svom jatu vrati''." (''Uštap u vodi'') *"Tek smak ti svijeta objasni sve do kosti. U miru, :truditi se da bližnjeg upoznaš, isto je ko kad kušaš :mjesec u vodi kamenom pogoditi." (''Uštap u vodi'') *"Zavazda shvatih: do ovog [[svijet]]a :drži jedino osoba koja ne drži do sebe." (''U Goraždu došao hodža pa objašnjava'') *"Koliko ljudi moraš smaći da bi se pretvorio :U bronzano poprsje :Na koje ptice uredno odlažu izmet?" (''Koji od Sarajlija u doba opsade'') *"Odsjeklo me ko kakvim makazama :od svega što je bilo. Od svega što sam bio. :Vascijelu je prošlost ubio u meni. :A šta je čovjek drugo, ako ne njegova [[prošlost]]? :Gdje smo, ako nas nema :u našoj prošlosti?" (''Živinka bez prošlosti'') *"[[Istina|[I]stina]] je šalter pred kojim ne čeka niko." (''Rat je kad stvari'') *"Ljudska [[duša]] je vazda kasnila za svijetom. :Duša je vir gdje zimi ogledaju se ždrali :ujesen k jugu odletjeli." (''Kaže Rebeka Vest:'') *"Znam ja odlično: ljudski život je Sibir, :a [[bog]] je bunda kroz koju minusi ne prolaze. :Al šta ću kad vodim cvokotati. U cvokotu je :ljudska [[istina]] ponajdublja." (''Ateist'') *"[[Bosna]] je mrtva koliko i tutankamon :a užurbana aktivnost današnjih političara :isto ti je što užurbana aktivnost čeljadi :u kući s mrtvacem." (''Svojedobno kad bi u Inkognitu'') *"Narodi što ovdje žive, tek što su izašli iz jednog :kafeza, prepali su se slobode, pa potrčali u drugi. :Onaj je bio zajednički. I tuđ im. I nametnut. Sad ima :svako svoj. Po mjeri vlasiste duše." (''Iz tri ugla'') *"To je jedini raj u koji još vjerujem: zaborav :kao snijeg do strehe koji sve humke i vrtače :sakrije pokrovom mekim ko duša i od sveg zemnog preostane :svilena pustinja ''što sluša Boga''. :A od sveg našeg stradanija preostane samo polarna :tačka u koju neće nikad ničiji steg zaboden biti." (''Ovo'') *"A nekad mislim: za žaljenje su ovi gušteri :koji ovise o vanjskom izvoru toplote. :Za žaljenje su zelembaći, u odijelima listerskim, :što vječno trče da se ogriju :na upaljenoj kameri." (''Ti vlastodršci pred kojim svijet'') *"Bez boga, nekako lakše se pješači :kroz ovaj guravi život. Jedino, svaki čas osjetim :da su mi ruke prazne." (''Kad je srpski snajperist mojoj prijateljici'') *"Pero je obična motka :kojom se mjeri vodostaj. :Vodostaj zla u svijetu. :Vodostaj očaja :u duši." (''Poljska konjica'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Marko Vešović]] {{wikipedia}} ekv5mw8y1lw5on8w37dmloyj4drkvja 0 8640 47553 2012-12-14T19:45:04Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Dragan M. Mitrović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=srbijanski pravni teoretičar |datum rođenja=1953. |mjesto rođenja=Beograd, S...' 47553 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Dragan M. Mitrović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=srbijanski pravni teoretičar |datum rođenja=1953. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"U duši države postoji izvjesno tajanstvo o kome ne smije da se govori, a čije je dejstvo božanstvenije no što duh i pero mogu da opišu. Ovu Šekspirovu misao potvrđuje i pravna nauka, jer je državu zbilja veoma teško odrediti. Do toga dolazi prije svega zbog njene složene prirode." (''[[Osnovi prava]]'') ==Djela== *''[[Osnovi prava]]'' [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Dragan Mitrović]] {{wikipedia}} p6sicdmd9tchxk08excma8i4fg23syf 0 8641 47559 47558 2012-12-14T20:03:22Z Harač 23 47559 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Osnovi prava |autor =[[Dragan Mitrović]] |slika = |tekst uz sliku =spis teorije prava |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =2003. }} *"U stvarnosti postoje samo konkretne [[Država|države]] i [[Pravo|prava]]. Ali, njihovo realno postojanje (u prostoru i vremenu) nije jedino, iako je najupečatljivije. / Država i pravo postoje isto tako idealno: ''virtuelno'' (izvan fizičkog prostora i vremena, kao skup čistih ideja i vrijednosti, na primjer različite utopijske teorije). Država i pravo postoje i ''aktuelno'' (samo u vremenu, kao sadržaji svijesti, psihički procesi, na primjer o srpskoj srednjovjekovnoj državi), također djelotvorno utičući na stvarnost. Iako nevidljivi i apstraktni, oni su sadržani u najdubljem sloju, u kome se nalaze izvori suštinskih kvaliteta i veza bez kojih stvarna država i pravo ne mogu da postoje. Njih najlakše prepoznajemo u napajajućim iskustvima zajedničke tradicije."(''Uvod: Osnovi prava kao samostalna disciplina'') *"U duši države postoji izvjesno tajanstvo o kome ne smije da se govori, a čije je dejstvo božanstvenije no što duh i pero mogu da opišu. Ovu [[William Shakespeare|Šekspirovu]] misao potvrđuje i pravna nauka, jer je državu zbilja veoma teško odrediti. Do toga dolazi prije svega zbog njene složene prirode." (''Prvi dio: Osnovna i opća znanja o državi i pravu'') *"Pravna norma je najvažnija vrsta društvenih [[Norma|normi]] [...] U pravnoj teoriji, pravna norma se shvata kao nedjeljiva cjelina, što znači da ona ne može da se dijeli a da i dalje bude norma. Njen zadatak je da uredi društvene odnose i na taj način proizvede željeno dejstvo u stvarnosti, shodno prethodno postavljenim ciljevima i vrijednostima. Jedno od njenih prepoznatljivih obilježja predstavlja to što ona svoje pravno svojstvo stiče zahvaljujući zaštiti koju joj pruža državni aparat prinude, a tek zatim i na osnovu drugih važnih svojstava. Shodno tome, sve pravne norme pripadaju određenom pravnom sistemu i poretku, jer su propisane, sankcionisane i međusobno hijerarhijski usaglašene sa drugim pravnim normama. Na taj način povećava se njihovo pojedinačno i zajedničko dejstvo [...] Isto tako, pravna norma uvijek predstavlja zapovijest o ponašanju ljudi u društvu. Tom prilikom, nije važno na koji je način ta zapovijest formulisana. Važno je da takva zapovijest postoji, kao i da zbog zapovijesti ovlaštenog subjekta pravna norma uvijek predstavlja nešto što "treba". Ali, ona je istovremeno i nešto što "jeste", jer je potrebno i ljudsko ponašanje po zapovijesti. Da bi se u stvarnosti ostvarilo to željeno dejstvo, pravna norma je kao zapovijest upućena razumu i slobodnoj volji, ali je ipak snabdjevena sankcijom, ako razum ili volja zakažu. Na taj način se obezbjeđuje organizacija ekonomske i političke vlasti, a time poredak i sapostojanje ljudi u društvu." (''Drugi dio: Pravni poredak'') *"Svaka pravna norma ima složen sastav. U zavisnosti od vrste, pravne norme se sastoje iz tri ili četiri elementa, od kojih su dva glavna: dispozicija i sankcija. Pored njih, sve pravne norme imaju pretpostavku sankcije, dok samo uslovne norme (opće ili pojedinačne) imaju i pretpostavku dispozicije. Dispozicija i sankcija su alternativna pravila ponašanja. Zato kršenje dispozicije predstavlja uslov za primjenu sankcije. Taj uslov opisuje pretpostavka sankcije, dok uslov za primjenu dispozicije opisuje pretpostavka dispozicije." (''Drugi dio: Pravni poredak'') *"Subjektivno [[pravo]] predstavlja mogućnost određenog subjekta da se ponaša u svom interesu, koji dozvoljava i štiti pravni poredak (pravo svojine, zakupa, pravo na slobodu kretanja itd.). To je dakle vrsta pravnog ovlaštenja (subjektivnog prava) koje pripada subjektima na osnovu pravnih normi (objektivnog prava), i to radi zaštite sopstvenog interesa, što znači da je u određenim granicama subjekt prava potpuno slobodan da izabere kako će da se ponaša. On je jedini nadležan da odredi svoj interes, da odluči hoće li da ga štiti svojim subjektivnim pravom ili ne, itd. Čak i kad odluči da svoje ovlaštenje ne vrši, on je potpuno slobodan u tome, tj. ne čini prekršaj." (''Drugi dio: Pravni poredak'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Dragan Mitrović]] {{Wikipedia}} 9mg0fgpnxcs2xumhrjljucner23ofyu 0 8642 47561 47560 2012-12-14T20:20:06Z Harač 23 47561 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Lav Josifovič Petražickij |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=poljski pravni teoretičar, filozof i sociolog |datum rođenja=13. april 1867. |mjesto rođenja=Region Vitebsk, Rusko Carstvo |datum smrti=15. maj 1931. |mjesto smrti=Varšava, Poljska |počasti= }} *"[P]od pravom u smislu posebne klase realnih fenomena podrazumijevat ćemo one etičke doživljaje čije emocije imaju atributivni karakter. / Sve ostale etičke doživljaje, tj. doživljaje sa čistim imperativnim motornim nadražajima - nazivat ćemo moralnim pojavama i svrstavat ćemo ih u moral." (''[[Teorija prava i morala]]'') ==Djela== *''[[Teorija prava i morala]]'' (1904.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Lav Josifovič Petražickij]] {{Wikipedia}} 23mym0izinbbcmkfx0qhfsf1ao67ab4 0 8643 47784 47676 2012-12-26T18:47:15Z Harač 23 47784 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Teorija prava i morala |autor =[[Lav Josifovič Petražickij]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''O pobudkach postępowania i o istocie moralności i prawa'' |datum prvog izdavanja =1904. }} *"One obaveze koje se osjećaju kao slobodne u odnosu na druge, prema kojim drugima ništa ne pripada, ne sljeduje od strane objekta obaveze, mi ćemo nazvati moralnim [[obaveza]]ma. / Obaveze koje se osjećaju kao neslobodne u odnosu na druge, osigurane uz njih, prema kojima ono na šta je obavezana jedna strana pripada drugoj strani kao nešto što joj sljeduje, nazivat ćemo pravnim ili juridičkim obavezama. Odnosi između dviju strana ili veze između njih koje se sastoje od obaveza koje nose jedni, a koje su osigurane od strane drugih, nazivat ćemo pravnim odnosima ili pravnim vezama [...] Pravne obaveze, dužnosti jednih osigurane za druge, posmatrane s tačke gledišta one strane kojoj dug sljeduje, mi ćemo, sa stanovišta aktive, nazivati pravima. Naša prava su osigurana za nas, pripadaju nama kao naša aktiva, dug drugih lica. Prava i pravni odnosi u našem smislu ne predstavljaju na taj način nešto izdvojeno i različito u odnosu na pravne obaveze. Ono isto što se sa stanovišta opterećenja, pasive jedne strane naziva njenom pravnom obavezom, sa stanovišta aktivne pripadnosti drugome naziva se pravom, a sa neutralnog stanovišta zove se pravnim odnosom između jedne i druge strane." (''Tom I; Glava I: O suštini prava i morala; §3. Dva vida obaveza i normi'') *"[[Norma|Norme]] prve vrste, jednostrano-obavezne, nezahtjevne, čisto imperativne norme nazivaćemo moralnim normama. / Norme druge vrste, obavezno-zahtjevne, imperativno-atributivne norme nazivaćemo pravnim normama." (''Tom I; Glava I: O suštini prava i morala; §3. Dva vida obaveza i normi'') *"Specifična priroda pravnih, moralnih, estetičkih pojava, njihove međusobne razlike i razlike u odnosu na druge doživljaje ne temelje se u oblasti njihovog intelektualnog, već emocionalnog, u našem poimanju impulzivnog sadržaja." (''Tom I; Glava I: O suštini prava i morala; §4. Moralni i pravni motorni nadražaji i intelektualno-emocionalni slojevi'') *"[P]od [[Pravo|pravom]] u smislu posebne klase realnih fenomena podrazumijevat ćemo one etičke doživljaje čije emocije imaju atributivni karakter. / Sve ostale etičke doživljaje, tj. doživljaje sa čistim imperativnim motornim nadražajima - nazivat ćemo moralnim pojavama i svrstavat ćemo ih u moral." (''Tom I; Glava I: O suštini prava i morala; §4. Moralni i pravni motorni nadražaji i intelektualno-emocionalni slojevi'') *"Naše poimanje prava [...] polazi [...] od negacije realnog postojanja onoga što pravnici smatraju u oblasti prava realno postojećim, kao i od pronalaženja realnih pravnih fenomena kao posebne kategorije složenih, emocionalno-intelektualnih psihičkih procesa, i to u sasvim drugoj sferi (u sferi psihe individue koja vrši spomenute projekcije)." (''Tom I; Glava I: O suštini prava i morala; §5. Opseg pojma prava kao atributivnih etičkih doživljaja. Pregled grana pravne psihike koje se obično ne svrstavaju u pravo'') *"Ako radi postizanja smjerljivosti, uporednosti onoga što pod pravom podrazumijeva gore formulisana definicija, s jedne strane, i onoga što pravnici nazivaju pravom i pokušavaju da definišu kao takvo, s druge strane, stati ćemo na projekciono stanovište i uzimat ćemo u obzir pod imenom prava u projekcionom smislu [...] klasu i klasni pojam: "sve imperativno-atributivne norme", ili, razlikujući u skladu s tradicijom (projekciono) "objektivno" i "subjektivno pravo", te ćemo, shodno tome, uspostaviti dva pojma: 1) sve imperativno-atributivne norme (projekciono objektivno pravo), 2) sve dužnosti jednih, aktivno osigurane za druge (pravne obaveze - pravni odnosi - prava, projekciono subjektivno pravo) - onda ćemo, pri poređenju ovih kategorija sa onim što pravnici smatraju pravom u objektivnom ili pravom u subjektivnom smislu, primijetiti ogromnu razliku u opsegu odnosnih klasa. Naime, naše klase su daleko opširnije, naši klasni pojmovi obuhvataju znatno više od onoga što pravnici smatraju (nazivaju) pravom." (''Tom I; Glava I: O suštini prava i morala; §5. Opseg pojma prava kao atributivnih etičkih doživljaja. Pregled grana pravne psihike koje se obično ne svrstavaju u pravo'') *"U [[moral]] spadaju samo oni i svi oni etički doživljaji čije emocije imaju čisto imperativni karakter, u pravo pak samo oni i svi oni etički doživljaji čije emocije imaju imperativno-atributivni karakter - kakav god da je sadržaj predstava koje ulaze u sastav datoga emocionalno-intelektualnog spoja, kakvi god da su predmeti tih predstava: radnje kao tražene, obavezne, bića kao subjekti prava, činjenice kao relevantne ili normativne činjenice. / Ovdje posebno treba istaći sljedeće: / 1. Imperativno-atributivne (kao i čisto imperativne) emocije jesu apstraktne, blanko impulzije, sposobne da čine spojeve sa svakovrsnim akcionim predstavama, pa, između ostalog, i sa predstavama različitih čisto unutrašnjih aktivnosti (psihičkih pojava). Nemajući u sebi uopće nikakva ograničenja u vezi sa sadržajem akcionih predstava, uspostavljani pojam prava obuhvata i svakakve (realne i zamišljene) imeprativno-atributivne doživljaje i norme koje "propisuju" bilo kakvo čisto unutrašnje ponašanje, tj. čije su akcione predstave - predstave psihičkih pojava [...] 2. Imperativno-atributivne emocije, kao i čisto imperativne, sposobne su, dalje, da se združuju sa predstavama svakakvih, ne samo ljudskih bića u svojstvu subjektivnih pretava, predstava subjekata obaveza ili subjekata prava. Budući da u sebi nema uopće nikakvih ograničenja u vezi sa sadržajem subjektivnih predstava, prezentivni pojam prava obuhvata i sve one imperativno-atributivne doživljaje i norme koje uspostavljaju obaveze najrazličitijih neljudskih bića ili daju prava neljudskih bića, tj. čije subjektivne predstave ne spadaju u svijet ljudi." (''Tom I; Glava I: O suštini prava i morala; §5. Opseg pojma prava kao atributivnih etičkih doživljaja. Pregled grana pravne psihike koje se obično ne svrstavaju u pravo'') *"Sa stanovišta savremene nauke o pravu, prava životinja, ubrajanje životinja u kategoriju pravnih subjekata itd. predstavlja, razumije se, potpuno nezamislivu pravnu herezu, čudnu i apsurdnu zabludu [...] Na sreću i čast vrste homo sapiens, pravnici, nesumnjivo, griješe. U davna, divlja i gruba barbarska vremena ljudi nisu bili skloni da pripisuju i poštuju, sa našega gledišta, najelementarnija prava ogromne većine drugih ljudi, robova, inorodaca, inoplemenika itd., da i ne govorimo o životinjama. Ali historijski kulturni proces postepeno ali neprestano vodi ka suštinskoj promjeni ljudske psihike nabolje, pa tako i kad je riječ o pravnoj i moralnoj." (''Tom I; Glava I: O suštini prava i morala; §5. Opseg pojma prava kao atributivnih etičkih doživljaja. Pregled grana pravne psihike koje se obično ne svrstavaju u pravo'') *"U skladu sa atributivnom prirodom pravnih emocija, impuls u korist izvršavanja pravnog duga ima karakter pritiska usmjerenog na to da se drugoj strani, subjektu prava, pruži ono što njemu sljeduje; što se pak tiče ponašanja subjekta obaveze, ono nema značaj samo po sebi, već kao način i sredstvo za postizanje toga rezultata na strani subjekta prava. Nauprot tome, moralni impuls ima karakter neposrednog i nezavisnog pritiska u korist određenog ponašanja kao takvog, a ne kao sredstva za zadovoljenje prava drugoga." (''Tom I; Glava II: Karakteristične osobine i tendencije prava i morala; 8. Ispunjavanje zahtjeva morala i prava. Odlučujući značaj atributivne funkcije u pravu'') *"Državna i uopće društvena vlast nije volja i nije sila, niti je uopće nešto realno, već je to emocionalna projekcija, emocionalni fantazam; ona, naime, označava poseban vid pravâ koja se pripisuju izvjesnim licima." (''Tom I; Glava II: Karakteristične osobine i tendencije prava i morala; 12. Društvena funkcija prava'') *"Pravne pojave su u dvostranoj uzročnoj vezi sa drugim procesima socijalno-psihološkog života. S jedne strane pravo je faktor socijalno-psihološkog života i njegova razvoja, izaziva neke dalje procese u oblasti psihike i ponašanja pojedinaca i masa njihovog razvoja. S druge strane, sámo pravo je proizvod djelovanja izvjesnih socijalno-psihičkih procesa; ti ga procesi tvore i mijenjaju po zakonima uzročne veze." (''Tom II; Glava VI: Pravo kao faktor i proizvod socijalno-psihološkog života; 57.'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Lav Josifovič Petražickij]] {{Wikipedia}} 1srwwz7tez8atqre7ucknpp1ux795o1 0 8645 58494 52751 2018-04-02T16:04:59Z Harač 23 58494 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Bruce Ackerman |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja=19. avgust 1943. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Normalni zakonodavni kolosjek je osmišljen za bezbrojne odluke koje se čine u odsustvu mobiliziranog i politički samo-svjesnog većinskog sentimenta. Viši zakonodavni sistem nameće posebno rigorozne testove političkim pokretima koji se nadaju da ostvare povišen osjećaj demokratskog legitimiteta koji se dodjeljuje glasnogovornicima Naroda. Kada ovaj dvo-kolosječni sistem funkcioniše dobro, on stalno ohrabruje Amerikance da prave razliku između uobičajenih odluka koje čini vlada i naročitih sudova koje čini Narod. Imam na umu ovu posebnu ustavnu aspiraciju u opisivanju Amerike kao dualističke demokratije." (''Higher Lawmaking'') ==Djela== *''[[Mi narod: temelji]]'' (1991.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Bruce Ackerman]] {{wikipedia}} 4fal4j8t3t4g3vevxns8ahyj1cdsny5 0 8646 47576 47575 2012-12-16T15:38:20Z Harač 23 47576 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ilmar Tammelo |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=estonski pravni teoretičar |datum rođenja=25. februar 1917. |mjesto rođenja=Narva, Estonija |datum smrti=7. februar 1982. |mjesto smrti=Sydney, Australija |počasti= }} *"Temeljna pravila pravnog sistema nikada ne mogu biti izvođenja iz samog sistema; ona su politička činjenica." (''The Antinomy of Parliamentary Sovereignty'') [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Ilmar Tammelo]] {{wikipedia}} 2450tprzl0j3psw2on5y6b1kel6gmbb 0 8648 47767 47585 2012-12-26T17:05:03Z Harač 23 /* Poslije 11. septembra */ 47767 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Rascijepljeni Zapad |autor =[[Jürgen Habermas]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Der gespaltene Westen'' |datum prvog izdavanja =2004. }} ==Predgovor== *"Zapad nije rascijepila opasnost međunarodnog terorizma nego politika sadašnje administracije Sjedinjenih Američkih Država koja ignorira međunarodno pravo, marginalizira Ujedinjene nacije i prihvaća raskid s Evropom." ==Poslije 11. septembra== *""Fundamentalistički" ima pejorativan prizvuk. Tim predikatom označavamo neko duhovno držanje koje na relaciji vlastitih uvjerenja i razloga ustrajava čak i onda kad su ta uvjerenja i razlozi sve drugo osim općeprihvaćeni. To posebno važi za religijke istine vjere [...] Jedna [...] ortodoksija postaje fundamentalističkom tek ako čuvari i reprezentanti istinske vjere ignoriraju epistemičnu situaciju nekog svjetonazorno pluralnog društva i - čak silom - ustrajavaju na ostvarenju i općoj obavezanosti svoga nauka [...] Kada se savremeni režimi kao što je režim u Iranu protive da izvrše ovo odvajanje [religije od svjetonazorno neutralne državne vlasti], ili kad religijski inspirirani pokreti teže ka ponovnom ustanovljavanju islamske teokratije, onda to promatramo kao fundamentalizam. Ja bih taj fanatično kruti mentalitet objasnio kao rezultat potiskivanja kognitivnih disonanci. On postaje nužan ako se u kognitivnim uvjetima naučnog svjetskog znanja i svjetonazornog pluralizma - dakle, nakon što je nedužnost epistemične situacije jedne sveobuhvatne svjetske perspektive odavno izgubljena - propagira povratak ka ekskluzivnosti predmodernih vjerskih stavova. To držanje proizvodi kognitivne disonance jer su kompleksni životni odnosi u pluralnim društvima normativno spojivi još samo sa strogim univerzalizmom jednakog poštovanja svakoga - bilo katolika ili protestanata, bilo muslimana ili jevreja, hindusa ili budista, vjernika ili nevjernika." *"Upravo zato što su naši socijalni odnosi prožeti [[nasilje]]m, strategijskim djelovanjem i manipulacijom, mi ipak ne bismo trebali previdjeti dvije druge činjenice. S jedne strane, praksa našeg svakodnevnog zajedničkog života počiva na solidnom temelju zajedničkih bazičnih uvjerenja, kulturnih samorazumljivosti i recipročnih očekivanja. Koordiniranje djelovanja tu se odvija preko uobičajenih jezičkih igara, preko uzajamno postavljenih i barem implicitno priznatih zahtjeva za važenjem - ''u javnom prostoru više ili manje dobrih razloga''. Zato, s druge strane, konflikti (koji, ako su posljedice dovoljno bolne, završavaju kod terapeuta ili pred sudom) - nastaju zbog ''smetnji u [[Komunikacija|komunikaciji]]'', zbog krivog razumijevanja ili nerazumijevanja, neiskrenosti ili dovođenja u zabludu. Spirala nasilja počinje sa spiralom ometenih komunikacija koja preko spirale neobuzdanog recipročnog nepovjerenja vodi prekidu komunikacije. Ali ako nasilje počinje sa smetnjama u komunikaciji, možemo znati šta je krenulo krivo i šta se mora popraviti nakon što je nasilje izbilo." *"Univerzalistička jezgra [[Demokratija|demokratije]] i ljudskih prava upravo jest u tome što zabranjuje njihovu unilateralnu realizaciju ognjem i mačem. Univerzalistički zahtjev za važenjem koji Zapad povezuje sa svojim "temeljnim političkim vrijednostima", dakle s postupkom demokratskog samoodređenja i vokabularom ljudskih prava, ne smije se pobrkati sa imperijalnim zahtjevom da politička forma života i kulture jedne određene (pa bilo to i najstarije) demokratije bude egzemplarna za sva društva." *"Moderno samorazumijevanje je, nasuprot tome, obilježeno egalitarnim univerzalizmom koji ustrajava na decentraliziranju dotične vlastite perspektive; on prisiljava na to da se vlastiti pogled stavi u relaciju sa perspektivama tumačenja ravnopravnih Drugih." ==Glasovi Evrope u višeglasnosti njenih nacija== *"Naknadno javno žalovanje nad umrlima u ratu nije neprirodno, ali također nije bezopasno. To sjećanje ne smije se učvrstiti u kolektivni narcizam i prkosno se okrenuti protiv drugih." *"[P]oslije izumiranja svjedokâ vremena morat će se mijenjati modus ophođenja sa monstruoznim aspektima naše novije prošlosti." ==Kantov projekat i rascijepljeni Zapad== *"Klasično međunarodno pravo je utoliko već neka vrsta ustava, kad među formalno ravnopravnim strankama stvara jednu pravnu zajednicu. Taj međunarodno-pravni proto-ustav u bitnim crtama se izvjesno razlikuje od republikanskog ustava. On se ne sastoji od individualnih pravnih partnera nego od kolektivnih aktera, i nema funkciju konstituiranja vladavine nego samo funkciju formiranja vlasî. Za ustav u striktnom smislu, zajednici međunarodno-pravnih subjekata osim toga nedostaje povezujuća snaga recipročnih pravnih obaveza. Tek dobrovoljno ograničenje suvereniteta - prije svega odustajanje od njegovog bitnog sastavnog dijela, prava na rat - može iz ugovornih stranaka napraviti članove politički "ustrojene" zajednice. Sa dobrovoljno deklariranim odustajanjem od osvajačkih ratova, članovi saveza naroda ipak već prihvataju vlastitu obavezu koja i bez naddržavne prinudne vlasti ima jači vezujući učinak nego pravni običaji i međudržavni ugovori." *"Konstitucionaliziranje međunarodnog prava koje ograničava vladavinu ali je deetatizirano, zadovoljit će legitimacijske uvjete jednog "svjetskog građanskog stanja" samo onda ako - kako na razini UN tako i na razini transnacionalnih sistema progovaranja - dobije "osiguranje leđa" kroz procese demokratskog obrazovanja mišljenja i volje, koji mogu biti poptuno institucionalizirani samo u ustavnim državama (bez obzira na to u kojoj mjeri mogu biti kompleksne te federalno izgrađene države kontinentalnih razmjera). Slabo deetatizirano konstitucionaliziranje ostaje upućeno na priliv legitimacije od strane ustavnih poredaka čiji centar predstavlja država. Samo ovdje organizacijski dio ustava - preko institucionalizirane javnosti, izborâ, parlamenata i drugih formi učestvovanja - osigurava građanima egalitaran pristup politički obavezujućim odlukama većine. Samo unutar demokratskih ustavnih država postoje organizacijsko-pravne mjere opreza za ravnomjerno uključenje građana u proces zakonodavstva. Ondje gdje te mjere nedostaju (kao u nadnacionalnim ustavima), uvijek postoji opasnost da se, u ogrtaču nepristrano vladajućih zakona, hegemonijalno do važenja dovedu određeni "vladajući" interesi." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jürgen Habermas]] {{wikipedia}} kyoilaha80rrq28gnd2wpwoxaa4mq2x 0 8649 57452 47588 2017-01-06T21:13:26Z Harač 23 57452 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Vječni mir: Filozofska skica |autor =[[Immanuel Kant]] |slika = |tekst uz sliku =filozofsko djelo |originalni naziv =''Zum ewigen Frieden. Ein philosophischer Entwurf'' |datum prvog izdavanja =1795. }} *"Za države [...], um zna samo jedan put za izlazak iz bezakonskog stanja [...]: da se one [...] odreknu divlje (bezakonske) slobode, da se prilagode javnim prinudnim zakonima, te da tako stvore ''državu narodâ'' [...] koja će se, naravno, sve više širiti dok naposljetku ne obuhvati sve narode na Zemlji. Ali kako to one, prema svom shvatanju prava naroda, nikako ne žele [...], a to se na mjesto pozitivne ideje jedne ''svjetske republike'' može postaviti [...] kao ''negativni'' surogat samo jedan sve širi, postojan ''savez'' koji odbacuje rat i koji će zaustavljati bujicu protupravnih neprijateljskih sklonosti." *"Gostoprimstvo [''Wirtbarkeit''] znači pravo stranca da ne bude tretiran kao neprijatelj kada dođe u zemlju drugoga. Može ga se odbiti primiti kada se to može učiniti bez da to rezultira u njegovom uništenju; ali, dokle god on mirno zaposjeda svoje mjesto, ne može ga se tretirati sa nasiljem. To nije pravo da se bude stalni posjetitelj [''Gastrecht''] koje neko može zahtijevati. Zahtijevao bi se poseban ugovor iz dobrobiti [''ein ... wohltätiger Vertrag''] da bi se strancu dalo pravo da postane kostanovnik [''Hausgenossen''] za određenu dužinu vremena. To je tek pravo privremenog boravka [''ein Besuchsrecht''], pravo udruživanja, koje svi ljudi imaju. Oni ga imaju činom svog zajedničkog posjedovanja [''das Recht des gemeinschaftlichen Besitzes''] površine Zemlje, gdje, jer je kugla, oni ne mogu se beskonačno širiti i stoga moraju konačno tolerisati prisustvo jedni drugih." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Immanuel Kant]] {{Wikipedia}} mmn2n0i1gf0ajmydkxagvxm87rhrd9w 0 8650 54639 51046 2015-05-09T16:50:48Z Harač 23 54639 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Mihajlo Lanović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=hrvatski pravni teoretičar |datum rođenja=7. septembar 1882. |mjesto rođenja=Okoli kod Kutine, Hrvatska |datum smrti=16. april 1968. |mjesto smrti=Zagreb, Hrvatska |počasti= }} *"U tajnim je dubinama ljudske prirode od iskona usađena neutaživa želja za saznanjem i spoznajom istine i neumorno nastojanje oko održanja života i poboljšanja životnih uslova. Prvi je Adam stradao zbog preuzete svoje izvjedljivosti, a i posljenji će, možda, izdahnuti na zaležnim grudima majčice Zemlje sa neriješenim pitanjima nebrojenih pokoljenja svojih prethodnika u ukočenoj zjenici: odakle dolazimo? zašto smo ovdje? i kamo idemo?... Vjera nas, doduše, uči o vrelu, smislu i svrsi života, ali svi smo mi, više ili manje, djeca Adamova: svi bi mi rado da se barem umom vinemo do vjerskih visina, kad već ne možemo razumom da dokučimo duboke religiozne tajne. Pa onda, recimo, suština stvari i prirodni zakoni, značenje prostora i vremena i pravila društvenoga poretka - svi ti i slični osnovni problemi tek su manje ili više neodređenima apstraktnim okvirima nepreglednog mnoštva sve samih sitnih, krupnih i nedoglednih pitanja, koja, poput mirijada blještavih krijesnica, sa svih strana salijeću nemirni duh ljudski, i zamamnim ga sjajem svojim zavode i na najsmjelije podvige, ne bi li ih se konačno dovinuo, da mu onda, ponajčešće, i opet iščeznu u nedoglednoj tami beskonačnosti. I mahnitom se upravo mora da nazove preuzetnost neumornog istraživača, koji kao da misli da će sa pet sitnih svojih čulnih ticala uspjeti da obujmi čitavu vasionu, koji kao da se nada da će u mikroskopskim ćelijama svoga do smiješnosti sićušnoga mozga moći da smjesti beskrajnu panoramu svega zbivanja i bitisanja. I iz dana u dan, iz godine u godinu, iz stoljeća u stoljeće uvijek gradi nove kule - nove gradi, stare razgrađuje - ne bi li se po njima vinuo do bezgraničnih visina, do vrhovne svemirske luči saznanja i spoznaje svega. I ma da nam očajnički paradoks razočaravnog naučenjaka, koji svu znanost ljudsku nazivlje samo zabludom današnjice, sa prozirnom zluradošču otkriva problematičnu relativnost svega znanja našega, iako je jedan od ponajvećih mislilaca sviju naroda i svih vremena došao do rezignirane spoznaje: “ništa ne znam, samo jedno znam: da ništa ne znam”, premda su poletnome Ikaru jadno polomljena snažna mladenačka krila, ipak, pored svega toga - est deus in nobis, agitante calescimus illo - imade neka tajna sila u biću našemu ljudskom, koja nam ne da da nemoćni zastanemo na bezizglednom, na oko, putu, koja nas neprestano potstiče uvijek na nove podvige na vjekovnom pohodu k svijetlu spoznaje, na neumornom lijetu k suncu istine..." (''[[Uvod u pravne nauke]]'') *"A šta je ''istina''? Je li to onaj zaključak kojemu je dugotrajno pomno posmatranje na nesumnjivi način utvrdilo opstrojnost logičkih premisa? Je li to ona hipoteza kojoj su nebrojeni pokusi dokazali neospornu egzistenciju sviju nužnih pretpostavaka? Možda jest, a možda i nije. Ko će to znati!... Prava je istina u suštini stvari, sušta je istina u bitnosti događaja. A možemo li se mi takovoj istini da dvijemo? Jesmo li mi, uopće, kadri da do takove istine dođemo?" (''Ibid.'') *"Sva je naša spoznaja samo subjektivna, sva je naša istina samo relaitvna, a sva naša nauka, koliko god smo gordi na nju, nije nego više ili manje problematično djelo neumornog duha ljudskoga, koji ne može nego da putem subjektivne spoznaje dođe do relativne istine..." (''Ibid.'') *"Nije istina predmetom nego svrhom nauke, a predmetom joj može da bude i neistina, koja se mora najprije da takovom naučno uglavi, pa da se onda istom prijeđe na dnevni red preko nje." (''Ibid.'') ==Djela== *''[[Uvod u pravne nauke]]'' (1934.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Hrvatski filozofi]] [[Kategorija:Mihajlo Lanović]] {{Wikipedia}} o3o1xxbtxesb1fi4z1hubx4dmwiphnn 0 8651 48830 47664 2013-04-09T18:47:46Z Harač 23 /* Drugi dio: Opći pravni pojmovi */ 48830 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Uvod u pravne nauke |autor =[[Mihajlo Lanović]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =1934. }} ==Pristup== *"[A]ko izvjesna vrsta životinja i izumre, ako bijesni tornado i uništi vegetaciju nekoga kraja, ako se i iscrpe bogata nalazišta određenog metala, zato ipak odnosna zoološka, botanička i mineraloška djela ne postaju još hrpom bezvrijednog papira, koji jedva još može da posluži zamatanju prodane robe u priprostoj sitničariji. S istih razloga ni ovaj potez pera zakonodavčeva koji u makulaturu pretvara čitave biblioteke zvaničnih zbornika postojećega prava ne dira nauke o pravu, već joj, naprotiv, daje i nove podloge za naučno istraživanje i svježe pobude za prosvjetno djelovanje." (''3. Pravo kao nauka'') ==Prvi dio: Osnovni pravni pojmovi== *"Jedno [...] značenje prava [...] pretpostavlja unutrašnji zahtjev etičke ispravnosti, a drugo izvanjski jedan propis određene vrste. Svijest n. pr. da je čovjek "pravo uradio" tiče se etičke sadržine njegova djela, a ko samo "svoje pravo traži" može time da i najveću moralnu nepravdu nanese bližnjenu svome. O toj razlici u smislu vodi i naš jezik računa u izgovoru kad osnovni samoglas u riječi koja imade da označi etički zahtjev naglašuje brzim akcentom kao "prâvo" (iustitia), dočim onu drugu obilježuje uzlaznim naglaskom osnovnog sloga, pa je izgovara kao "prāvo" (ius). Pravnoj je nauci predmetom pravo u potonjem smislu, koji ćemo zato nazvati ''jurističkim'' za razliku od onoga prvog etičkoga." (''6. Pravo'') *"Pravo su svi narodi u sva vremena uvijek nekim pravilom smatrali. Ono je svima i u svako doba bilo stalno nekim propisom. Ono je i danas općenito poznato i priznato kao norma. Zato je i nama, dosljedno onome što smo maločas rekli, neposredni viši pojmovni rod prava tražiti u pojmu pravila, u pojmovnoj skupini norama. Pravo je, dakle, ''pravilo'', pravo je, prema tome, ''norma'' [...] ''Pravo'' je, dakle, ''norma koja određuje što bi trebalo da bude'' [...] ''Pravo'' je, dakle, ''empirijska norma volje''." (''6. Pravo'') *"Osnovna je, dakle, razlika između norama morala i religije, s jedne strane, i pravnih propisa, s druge strane, u apsolutnosti zahtijevanja jednih i u relativnosti obavezivanja drugih. Od etike se pravo razlikuje, osim toga, još i po načinu postanka, jer, dok etičkih pravila niko ne postavlja, nego ih svako neposredno sam spoznaje, pravni su propisi empirijske norme volje. Od religijskih pak norama, koje su, kao i pravne, noramama volje - neposredno ili posredno izjavljene volje božje - razlikuju se pravni propisi još i po nosiocu volje koja ih postavlja i podržava." (''6. Pravo'') *"Norma koja važi ona i obavezuje, a koja obavezuje ona i važi, i obratno." (''6. Pravo'') *"Vlast je od koje potječe pravna norma najviša, a norma je najviše vlasti pravo. I u tome je i osnovna razlika između pravnih i konvencionalnih norama, jer ove potonje nijesu nikada najviša pravila svoga kruga." (''6. Pravo'') *"Da izvjesnu vlast možemo najvišom da smatramo, treba, u prvome redu, da određeni krug ljudi ''obično'' sluša njene zapovijedi i zabrane." (''7. Pravna vlast'') *"[Pravnu vlast možemo označiti] kao ''trajnu vlast koja obično i uspješnije negoli ikoja druga čitavim sistemima norama opsežno i duboko reguliše čitave životne odnose svojih podanika''." (''7. Pravna vlast'') *"I pravo možemo da označimo kao ''skup norama trajne vlasti koja obično i uspješnije negoli ikoja druga opsežno reguliše životne odnose svojih podanika''." (''7. Pravna vlast'') *"[P]ravo i nije mermetni kip ili bronačana statua, kojoj bi se svi obrisi mogli jednom za vazda na dlaku tačno da odrede. Pravo je gorući krater uzavrjelih elemenata, iz kojega na sve strane nepostojani plamenovi ližu. Ono je kavez neukroćenih zvjerova, koji mu stalno rešetkama tresu. Pravo je šumna bujica gorska, koja se čas i preko obale nadme, čak opet duboko u korito vrati. Ili, još bolje, ono je uzbibano more života, kojemu je samo u velikim dubinama staloženi mir i postojano zatišje, dočim mu na površini vječna mijena nemirnoga valovlja vlada." (''7. Pravna vlast'') *"Norme nijesu pravo dok iza njih ne stoji autoritet pravne vlasti, a vlast nije pravna doklegod ne izdaje čitavih sistema pravnih norama koje se obično slušaju. Ali je pravna vlast ''logični prius'' prava, jer, iako ni pravne vlasti nema bez norama što ih je ona postavila, kao ni norama bez vlasti koja ih je donijela, ipak, u logičkom slijedu našega mišljenja dolazi prvo subjekat stvaranja, tvorac, a ona tek objekat stvaralačke njegove djelatnosti, stvorenje. Zato postanak pravne vlasti ne može ni pojmovno da bude pravom određen, jer ne stvaraju paragrafi pravnu vlast, nego pravna vlast postavlja paragrafe. Pravna vlast nije nikakova juristička tvorevina, nego jedna ''socijalna pojava'', kojoj je temelj tražiti u nepreglednom nizu najrazličitijih uzroka društvenoga razvoja uopće. Ali i socijalne je zakone nemoguće utvrditi po kojima dolazi do razvitka pravne vlasti, jer činioci su koji kod toga sarađuju i mnogobrojni i raznovrsni, a relativna se snaga svakoga od njih ne može opitom da odredi, kao u prirodnim naukama, jer nema načina da ga se izdvoji između ostalih i u samostalnom njegovu djelovanju posmatra. Pa sve kad bi se i to dalo, ne bi ipak ni tim putem mogli da dođemo ni do kakovih stalnih društvenih zakona o razvitku pravne vlasti. Jer, kud je nepregledno mnoštvo sviju mogućih kombinacija u kojima sarađuje ono more činilaca koji kod toga u obzir dolaze, tud se i pojedinačna snaga svakoga od njih s vremenom na vrijeme iz temelja mijenja: Jedni, koji su do jučer bili od presudnog značaja, mogu danas da budu tek od sporedne važnosti, a mnogi od danas ponajvažnijih mogu već sutra da izgube skoro svako stvano značenje." (''7. Pravna vlast''; Vrela pravne vlasti) *"Za pravnu je nauku opstojnost pravne vlasti socijalna činjenica, sa kojom ona, kao takovom, računa; pravna je vlast za nju polazna tačka, o koju je vezana jedinstvena nit komplikovane mreže naučnih njenih sistema." (''7. Pravna vlast''; Vrela pravne vlasti) *"Pokoravanje pak milom može da bude iz najrazličitijih ''pobuda'': iz religioznih ("svaka je vlast od Boga"), etičkih ("bolji je i mršavi mir negoli pretila pravda"), filozofskih ("svaki narod imade onakovu vladu kakovu zaslužuje"), patriotskih ("kakova je da je, naša je"), u očekivanju kakovih prednosti (n. pr. otpustom iz službe ili zatvorom), možda iz jednostavne mlitavosti ili iz puke navade itd. itd. [...] Pa i provođenje je norama silom u tijesnoj, dapače, u neizostavnoj vezi sa vršenjem njihovim milom, jer samo dobrovoljno pokoravanje normama od strane jednih, poslušnih, omogućuje prinudnu primjenu njihovu spram drugih otpornih. Da nema policije, žandarmerije i vojske, koje dobrovoljno slušaju, ne bi se mogle silom da provode norme spram renitentnih rebela. Ili zar bi ministri policije n. pr. samo lično hvatali odmetnike i razjurivali demonstrante? Zar bi ministri pravde sami justificirali delinkvente? Zar bi ministri finansija sami naplaćivali poreze? Itd. itd. Nepregledno je, dakle, mnoštvo načina na koje se norme mogu da provode i bezbrojne su, u pojedinostima, pobude s kojih im se podanici pokoravaju. Ali razlike šarolikog mnoštva njihova ne ulaze nikako u pojmovnu oznaku pravne vlasti. Pojam pravne vlasti obuhvaća sve moguće načine provedbe norama, kao i sve motive njihova slušanja. Za egzistenciju pravne vlasti nije važno zašto se njene norme slušaju, za nju je odlučno samo da joj se podanici stvarno pokoravaju. / Nije, dakle, tačno kad se prinuda uzima kao bitna pojmovna značajka pravne vlasti i prava. Pogotovo je pak posve pogrešno kad se pravo positovječuje sa silom." (''7. Pravna vlast''; Pravna vlast i sila) *"Ali da ni uspjela prijetnja, da ni stvarna prinuda nije značajkom pravnoga pojma, dokazom nam je svestrano kršenje norama pravnih. Svaka je, naime, povreda prava nepobitnim dokazalom neuspjeha prijetnje, otsutnosti prinude. A jer norme ponašanja nema koja ne bi bila ma kada i ma od koga prekršena, nema je, prema tome, ni kod koje ne bi prijetnja baš nikada promašila cilja, kod koje ne bi prinuda ni u kojem slučaju zatajila. I sad, ili prinuda nije bitna značajka pravne norme, ili norma bez prinude nije pravna; ali onda ni nema pravnih norama uopće!" (''7. Pravna vlast''; Pravna vlast i sila) *"Sila, prema tome, nije, doduše pojmovnom značajkom pravne vlasti, ali je ''redovnom pratilicom njenih pravila''. Ona je "naturale", a ne "essentiale" prava; ona je najviše konsekutivna, a ne konstitutivna značajka njegova. Sila je u pravu samo prirodnom posljedicom onoga "običnog" slušanja pravnih norama." (''7. Pravna vlast''; Pravna vlast i sila) *"''Suština je norme u zahtjevu'': u njemu je i egzistencija i obavezna snaga pravnog pravila. Bez zahtjeva nema norme, a pravilo koje zahtijeva ono i važi i obavezuje. Ono važi i onda ako ga se krši, ono obavezuje i onoga koji ga ne vrši, jer ono ustraje u svom zahtjevu i spram onoga koji ga ne sluša." (''7. Pravna vlast''; Etička podloga pravne vlasti) *"''[O]pstanak pravne vlasti, a po njemu i pravna obaveznost njenih norama zavisna [je] od poslušnosti podanika''. Ako podanici prestanu da je obično slušaju više negoli ikoju drugu vlast, gubi ona značaj pravne vlasti, a propisi njeni obaveznu snagu pravnih norama. Etično je pak odobravanje jednom od najefikasnijih pobuda za slušanje norama, jednako kao što je i neodobravanje ponajvažnijom smetnjom njihovoj provedbi." (''7. Pravna vlast''; Etička podloga pravne vlasti) *"Za pravo je, dakle, značajno da legitimnost njegova podrijetla ne spada među bitne karakteristike osnovnog pojma njegova. Pravo se u uređenima ljudskim zajednicama stvara, doduše, redovno i po pravilu na propisani način, ali može da nastane, pa nerijetko i stvarno nastaje i uz očitu povredu postojećeg prava. Ono pravo zovemo ''zakonitim'' ili ''legitimnim'' pravom, a ovo potonje ''nezakonitim'' ili ''ilegitimnim''. Međutim, te oznake upućuju samo na način postanka pravnih norama, a nemaju nikakove veze ni sa kakvim razlikama u pravnoj njihovoj obaveznosti, jer i povredom prava nastalo nezakonito pravo obavezuje posve jednako podanike kao i uz sve propisane formalnosti stvoreno legitimno pravo [...] Može pravna vlast i da vrijeđa etičke nazore svojih podanika, doklegod je samo redovno i po pravilu slušaju; ona može da i sav pravni poredak protke sve samim ilegitimnima pravnim normama, doklegod samo ostaje pravnom vlašću svojih podanika. Ali, kad se jedanput povrijeđeni moralni osjećaji podanički ustreme protiv tiranina, kad zahtjev legitimnosti pravnog poretka u narodu tako ojača te redovna provedba nemoralnih i protivzakonitih pravnih norama u pitanje dođe, onda je sa njome u pitanju i sam opstanak pravne vlasti. I pravna vlast koja bi, uprkos tome, i dalje vrijeđala etička uvjerenja svojih podanika potsijecala bi sama debelu granu na kojoj sjedi, zatrpavala bi sama muljem bistro vrelo svoje životne snage... U toj tačci, eto, poklapa se pravo sa moralom; u tome je smislu etičko odobravanje podanika trajnim izvorom pravne vlasti; a utoliko je tačna i ona: Iustitia regnorum fundamentum." (''7. Pravna vlast''; Etička podloga pravne vlasti) *"Ne može pravna norma i čedo njeno, pravnosadržajna volja, da ograniči psihološku volju pravne vlasti, koja ih je obje donijela i po kojoj jedinoj obje one i postoje. Ta pravna ih vlast može obje svakog časa da uništi, i neka samo sjekne psihološkom svojom voljom, i pravne će norme i pravnosadržajne njene volje nestati iz normativnog svijeta onoga što bi trebalo da bude." (''7. Pravna vlast''; Pojam volje) *"[N]ama vrelo prava nije u normativnoj volji države, nego u psihološkoj volji pravne vlasti." (''9. Prava rečenica''; Obećanje) *"Mi si možemo logički posve dobro da zamislimo i pravni poredak koji bi sastojao sve iz samih zapovjednih norama, u kome podanici ne bi imali nikakovih prava, nego samo dužnosti. Dakako da bi takovo društveno uređenje bilo u današnje doba nečuvena despotija, ali bi ipak imalo sve bitne značajke jednoga pravnog poretka. No naše su današnje vulgarne predodžbe o pravu, stvarno, sve tako protkane normama obećanja te nas lako zavode u zabludu kao da i etička vezanost spada k osnovnomu pojmu prava. Mi si danas ne možemo modernoga pravnog poretka psihološki ni zamisliti bez subjektivnih prava podanika, ni bez pravne vezanosti pravne vlasti, a sve to pretpostavlja norme obećanja, po kojima nužno ulazi u pravo i izvjesna etička sadržina. Međutim, mi nijesmo nikad ni poricali da se i pravo može da stavi na podlogu morala, mi nijesmo nikada ni tvrdili da ono mora da ostane anetičkim. Mi smo, što više, išli u tome pogledu tako daleko te smo dopustili da se pravna vlast može da zasniva na etičkom odobravanju podanika." (''9. Prava rečenica''; Obećanje) *"Država je, dakle, društvo koje nastaje pokoravanjem pravnim normama." (''10. Država'') *"Komu pripada pravna vlast, pitanje je socijalno i političko, a ne pitanje pravno." (''10. Država''; Elementi pojma državnoga) *"Stvarno, međutim, suveren nije ni vladar, ni narod, ni država, nego je ''pravna vlast suverena''." (''10. Država''; Značenje suverenosti) *"[U] širem [predjusrističkom osnovnom] smislu, ne znači državni ustav ništa drugo nego ''stvarni sastav pravne vlasti''. To je samo skupni jedan pojam onih ličnosti i grupa koje uistinu vladaju izvjesnom državnom zajednicom, uzajamnih njihovih odnosa i faktičnog udjela kod vršenja najviše vlasti. Pa, jer bez pravne vlasti ne može da bude ni zajednice onih koji se njenim normama pokoravaju, prirodna je stvar da bez ustava, u tome značenju, nema ni države. Svaka država mora da imade pravnu vlast, mora, dakle, i ustav da imade. Ustav je, u tome smislu, jedan od osnovnih pravnih pojmova. On je pojam koji pravna i državna nauka nužno pretpostavlja. Ali stvarni je sastav pravne vlasti konkretna socijalna činjenica, a ne apstraktna pravna ustanova. Zato se ustav, u tome smislu riječi, ne da nikakovima, pa ni pravnim normama po volji da odredi." (''10. Država''; Državni ustav) *"U užem [socijalnom bitnom] smislu riječi obuhvaća pojam ustava, pored prikazanoga stvarnog sastava pravne vlasti, još i sve ''norme obećanja'' kojima se ona obavezala svojim podanicima."(''10. Država''; Državni ustav) *"Pod državnim se ustavom [u pravnosadržajnom smislu], naime, razumijeva i skup onih pravnih norama koje regulišu sastav i ograničuju nadležnost pravne vlasti." (''10. Država''; Državni ustav) *"Samo velike promjene u ustavnom ustrojstvu državne zajednice znače i temeljite izmjene u stvarnom sastavu pravne vlasti njene. Ali do njih ne dolazi tako često. Prolaze decenija, kašto i stoljeća duga, ličnosti i pokoljenja izumiru i nova se rađaju, a srazmjerje u odnosima vlasti ostaje podjednako. Ono pak često, tako reći posvednevno mijenjanje površine prirodnim je znakom životne energije narodne. Ali ono ne siže do dubina, ono ne zahvaća jezgre pravne vlasti, koja ostaje relativno stalnom i uglavnome neizmijenjenom. A o njoj se nama i radi kad je riječ o državnom ustavu u širem smislu, jer ona je stvarnim nosiocem pravnog poretka, a one srazmjerno neznatne promjene na površini njenoj uzrokom su tek ponovo podvučene izbrušenosti izvanjskog ruba osnovnog pojma pravnoga." (''10. Država''; Državni ustav) *"A za upoređivanje pravnosadržajnog sa osnovnim pojmom ustava i za ocjenjivanje stvarne snage normativnih nosilaca pravne vlasti najboljim nam je kamenom kušnje eventualni državni udar: suspendovanje normativnog ustava ili kršenje pojedinih njegovih propisa. Ako takav pokušaj zataji, znak je da pravnosadržajni ustav odgovara osnovnom pojmu njegovu, da su, naime, vodeći činioci normativnog ustava ujedno i stvarnim nosiocima pravne vlasti. Uspije li pak takav podvig i održi li se i onda na vlasti stvarni nosilac njezin kad krši norme pisanoga ustava, u kome njega ili uopće nema ili nije sam, nego je uz druge ličnosti označen kao nosilac vlasti, onda znademo da normativni sastav pravne vlasti ne odgovara stvarnome i da pravnosadržajni pojam ustava treba razlikovati od osnovnoga." (''10. Država''; Državni ustav) *"[[Tumačenje]] je [...] svako iznalaženje unutrašnjega duševnog stanja na osnovu izvanjskoga njegova očitovanja." (''12. Tumačenje'') *"[T]ri načela svakog tumačenja prava dadu (se) svesti na jedno pravilo: ''da se sve izjave volje pravne vlasti imadu da protumače u jedan neprotivrješni sistem pravnih norama''." (''12. Tumačenje'') *"Mi smo sve pravne zahtjeve označili kao subjektivna prava." (''13. Pravni odnosi''; Subjektivno pravo) *"Subjektivnih prava može, ali ne mora da bude bilo ma u kojem pravnom poretku. To je jedan ''opći'', a ''ne osnovni pravni pojam'', koji bi pravna nauka pretpostavljala." (''13. Pravni odnosi''; Subjektivno pravo) ==Drugi dio: Opći pravni pojmovi== *"Gdje je pak granica između jedne i druge krajnosti, koja bi imala da pretstavlja među pravne i policijske države, to vladajuća nauka nije kadra da tačnije odredi [...] jezgra one značajne koju smo podvukli kao bitnu za razliku pravne države od policijke: ''pravo'', naime, ''podanika da traže primjenu upravnopravnih propisa na svoju korist''." (''20. Upravno pravo''; Predmet i tipovi uprave) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Mihajlo Lanović]] {{Wikipedia}} k48b21iy362pn4626ax49cvbcvei4ut 0 8652 61722 47618 2024-05-17T11:29:03Z Srđan 4695 61722 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=John Randolph Lucas |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski filozof |datum rođenja=18. juni 1929. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Mi smo gnjevni kada smo povrijeđeni, ali indignirani kada se s nama postupa nepravedno. Mi možemo biti gnjevni prema neprijateljima ili suparnicima, ali jedva indignirani. Indignacija, što je konceptualno prikladna reakcija na nepravdu, izražava, kao što njena etimologija pokazuje, smisao da nismo smatrati vrijednim obzira. Nepravda naznačava odsustvo poštovanja, i manifestira manjak obzira." (''[[O pravdi]]'') ==Djela== *''[[O pravdi]]'' (1980) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Lucas, John Randolph}} [[Kategorija:John Randolph Lucas| ]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] 5b03kosi3p3edoqknkgiuveoaztt6a3 0 8653 47619 2012-12-22T17:40:24Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =O pravdi |autor =[[John Randolph Lucas]] |slika = |tekst uz sliku ...' 47619 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =O pravdi |autor =[[John Randolph Lucas]] |slika = |tekst uz sliku =političko-filozofski spis |originalni naziv =''On Justice'' |datum prvog izdavanja =1980. }} *"Mi smo gnjevni kada smo povrijeđeni, ali indignirani kada se s nama postupa nepravedno. Mi možemo biti gnjevni prema neprijateljima ili suparnicima, ali jedva indignirani. Indignacija, što je konceptualno prikladna reakcija na nepravdu, izražava, kao što njena etimologija pokazuje, smisao da nismo smatrati vrijednim obzira. [[Nepravda]] naznačava odsustvo poštovanja, i manifestira manjak obzira." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:John Randolph Lucas]] {{Wikipedia}} nmeu7wh2e4nhyxecf8vdd1vi0do2d10 0 8654 47622 2012-12-22T18:05:55Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Nelagodnost u kulturi |autor =[[Sigmund Freud]] |slika = |tekst uz sliku ...' 47622 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Nelagodnost u kulturi |autor =[[Sigmund Freud]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Das Unbehagen in der Kultur'' |datum prvog izdavanja =1930. }} *"Cjelokupna stvar (religija - op.a.) je tako očito infantilna, tako strana realnosti, da je svakome sa prijateljskim odnosom prema čovječnosti bolno i pomisliti da velika većina smrtnika nikada neće biti u mogućnosti da se uzdigne iznad ovog pogleda na život." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Sigmund Freud]] {{Wikipedia}} lqat9ej2tl1wvc01e28vp1mea841n7y 0 8655 58886 47626 2019-07-15T17:59:43Z Risto hot sir 6370 File 58886 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Abul 'Ala Al-Ma'arri |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=arapski filozof |datum rođenja=937. |mjesto rođenja=Ma'arra, Sirija |datum smrti=1058. |mjesto smrti=Ma'arra, Sirija |počasti= }} [[File:Абу-ль-Аля аль-Маарри.jpg|thumb|]] *"Postoje dvije vrste ljudi koji naseljuju Zemlju: Oni sa mozgom, ali bez religije, i oni sa religijom, ali bez mozga." [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Arapski filozofi]] [[Kategorija:Abul 'Ala Al-Ma'arri]] {{Wikipedia}} ebme1a84hrxcxo1oz3izsmlpgegtvme 0 8656 61920 47822 2024-05-18T09:29:47Z Srđan 4695 61920 wikitext text/x-wiki *"Bilo bi uistinu sretno kada bi mi imali pristup božijoj perspektivi, koja bi nam za sva vremena kazala što je stvarno i istinski potvrđeno javnim razumom, a za što tek mislimo da je tako potvrđeno. Ali, takvu perspektivu ne možemo imati; svako može koristiti samo svoje sopstvene moralne i kognitivne resurse da dođe do svojih sopstvenih najboljih sudova. Mi možemo, međutim, izbjeći Scilu pretpostavke da je moralno nametati bilo kakvo razumno uvjerenje drugima i Haribdu bježanja od zauzimanja za naše temeljne principe, kompromitirajući na svakom pitanju ili presuđujući svako neslaganje." (''[[Savremene teorije liberalizma]]'') ==Djela== *''[[Opravdavajući liberalizam]]'' (1996) *''[[Savremene teorije liberalizma]]'' (2003) *''[[Poredak javnog razuma]]'' (2011) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Gaus, Gerald}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:Gerald Gaus| ]] 46aamx3j3zg5iu6bgn0mamjhd6e031r 0 8657 47810 47628 2012-12-27T20:23:12Z Harač 23 47810 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Savremene teorije liberalizma: Javni razum kao post-prosvjetiteljski projekat |autor =[[Gerald Gaus]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Contemporary Theories of Liberalism: Public Reason as a Post-Enlightenment Project'' |datum prvog izdavanja =2003. }} *"''Javno opravdanje kao sporazum u razumnom ubjeđenju'': Princip/politika P je javno opravdana ako i samo ako svako ima razumne osnove za njeno prihvatanje nad svim suprotnim. / U smislu uspjeha ili poraza, princip ili politika P samo je javno opravdana ako je uspješna: - ako pobjeđuje sve izazivače i suprotne razloge. Jer tada je pokazano ne samo da svaka osoba ima dobar razlog za njenim prihvatanjem, već i da su svi razlozi za njeno neprihvatanje bili pobijeni, te da je neprihvatanje P nerazumno." *"Presuđivanje [...] se temelji na pretpostavci da (1) postoji tvrdokorno razlikovanje u mišljenjima; (2) da bi se nastavilo sa praksom, mora postojati praktični način rješenja spora; (3) da ovo praktično rješenje ne mora biti prihvaćeno od svih strana kao tačan odgovor, ali (4) da autoritet odluka presuditelja zahtijeva da on teži da dođe do najboljih rješenja. Iskreni rasuđivači privrženi javnom opravdanju, koji također žele da nastave sa svojim životima zahtijevaju tačno ovu vrstu presuđivanja u njihovim sporovima. ''Ono poštuje njihovu privrženost iskrenosti i sopstvenom razmišljanju'', jer ni od koga ne zahtijeva da napuste ono što smatraju da je najbolji razlog. Ono također ''poštuje njhovu privrženost javnom opravdanju'' jer niko jednostavno ne nameće svoju volju, ili svoje rasuđivanje, drugome: svi prihvataju direktive djelovanja presuditelja, koji teži nepristrasnom rješavanju spora. Konačno, presuditelj ''poštuje privrženost deliberaciji'', jer presuditelj uvijek teži da djeluje na temelju najboljih mogućih razloga, i razmatra sadržinu suprotnih gledišta." *"[I]deja liberalnog presuđivanja objašnjava zašto vlada može da zadovolji Individualizirani Princip Liberalne Legitimnosti čak i ako samo može pokazati da su njeni sudovi razumni, a ne nedvojbeno opravdani. Jer (1) mi zahtijevamo zajednički odgovor za pitanja pravde, (2) mi imamo ''nedvojben razlog da prihvatimo presuditelja'', (3) mi, stoga, imamo dobar razlog da slijedimo direktive presuditelja čak i ako su tek razumne. ''Ukratko, postoji nedvojbeno opravdanje za slijeđenje razumnih iako ne nedvojbenih odluka presuditelja.''" *"Argumenti za političku [[Demokratija|demokratiju]] kao mehanizam presuđivanja bili bi neuvjerljivi ako, iako je politička demokratija pravična, neka druga procedura presuđivanja je više kompetentna [...] Ali, s obzirom na (1) minimalnu epistemičku tvrdnju demokratije i (2) njenu očitu pravičnost, ona je jedinstveno najbolji metod za presuđivanje naših političkih sporova. Demokratija je, stoga, nedvojbeno opravdani presuđujući mehanizam. U njegovom ili njenom prosuđivanju svaki građanin predstavlja ono što on ili ona vjeruje da je najbolje javno opravdanje; mehanizam glasanja predstavlja pravičan način za presuđivanje naših dubokih neslaganja oko toga šta je javno opravdano. Ono ne teži političkom konsenzusu, već obrazloženoj debati o tome šta je najbolje opravdano, i procedure koje na podnošljiv način prate opravdanje. Presuđujuća demokratija priznaje da je naša privrženost iskrenom javnom opravdanju tačno ono što proizvodi principijelno neslaganje; ''demokratija se zahtijeva upravo zato što grubi konsenzus nije vjerojatan politički ideal.'' Stoga, svakodnevne institucije demokratske vlasti kao što su glasanje su, na presuđujućoj koncepciji, srce demokratije, jer definišu kako presuditelj funkcioniše." *"Bilo bi uistinu sretno kada bi mi imali pristup božijoj perspektivi, koja bi nam za sva vremena kazala što je stvarno i istinski potvrđeno javnim razumom, a za što tek mislimo da je tako potvrđeno. Ali, takvu perspektivu ne možemo imati; svako može koristiti samo svoje sopstvene moralne i kognitivne resurse da dođe do svojih sopstvenih najboljih sudova. Mi možemo, međutim, izbjeći Scilu pretpostavke da je moralno nametati bilo kakvo razumno uvjerenje drugima i Haribdu bježanja od zauzimanja za naše temeljne principe, kompromitirajući na svakom pitanju ili presuđujući svako neslaganje." *"[Z]ašto se upuštati u javni razum? Sljedbenici [[Thomas Hobbes|Hobbesa]] ističu potrebu napuštanja privatnih sudova za ostvarenje mira i poretka; zagovornici kolektivnog razuma također ističu potrebu javnog razuma da nas vodi prema saradnji. Deliberativne demokrate drže da težnja za validnosti zahtijeva stvarno javno rasuđivanje i, navodno, stvarni konsenzus. Liberalizam inspirisan [[John Rawls|Rawlsom]] ističe da samo javno rasuđivanje koje je u skladu sa principom liberalne legitimnosti poštuje sve nas kao slobodne i jednake, a [[Jürgen Habermas|Habermas]] sugeriše da naša reflektivna razumijevanja naših normi pretpostavlja da su one validirane javnim rasuđivanjem. Sve su ovo spoznaje; opravdavajući liberalizam - koji crpi iz svih njih - dodaje da je javno rasuđivanje potrebno zbog temeljnog liberalnog principa neuplitanja u djelovanja ljudi osim ako ''se njima'' ne mogu predočiti dobri razlozi za uplitanje." *"Opcija čekanja za nedvojbeno javno pravdanje čini se neprikladnim kada se naša neslaganja tiču najboljeg tumačenja nedvojbeno opravdanog principa [...] Ali jednostavno nametanje našeg sopstvenog razumnog, ali razumno odbačenog, suda ne tretira druge sa poštovanjem, i krši individualizirani princip liberalne legitimnosti." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Gerald Gaus]] {{Wikipedia}} 63muku1blh9u7g74ed02qnnj6nr55l9 0 8658 47641 47634 2012-12-23T13:02:02Z Harač 23 47641 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ogled o ljudskom razumu |autor =[[John Locke]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''An Essay Concerning Human Understanding'' |datum prvog izdavanja =1689. }} *"[[Broj]] je najjednostavnija i najuniverzalnija ideja." (''Knjiga II, poglavlje XVI, odjeljak 1'') *"U [[Tumačenje|tumačenju]] zakona nema kraja; komentari stvaraju komentare, a objašnjenja stvaraju nove materijale za objašnjenja [...] Kako je drugačije slučaj da kada prinčevi, govoreći ili pišući svojim slugama, u svojim uobičajenim naredbama, bivaju lako razumljeni; a govoreći svom narodu, u svojim zakonima, nisu? I, kao što sam primijetio prije, zar se ne događa često da čovjek obične sposobnosti veoma dobro razumije tekst ili zakon kojeg on čita, sve dok se ne posavjetuje sa tumačem, ili dok ne ode do vijeća; koji nakon što su potrošili vrijeme na njihovo objašnjavanje, učinili su da riječi ne znače ništa, ili šta god im je drago." (''Knjiga III, poglavlje X, odjeljci 9, 12'') *"Jedna je stvar pokazati čovjeku da nije u pravu, sasvim druga staviti ga u posjed [[Istina|istine]]." (''Knjiga IV, poglavlje VI, odjeljak 11'') *"[[Religija]], koja bi nas najviše trebala razlikovati od zvijeri, i koja bi nas posebno trebala uzdizati, kao racionalna bića, iznad divljaka, jeste ono gdje se ljudi često pojavljuju kao najiracionalniji, i nerazboritiji od zvijeri." (''Knjiga IV, poglavlje XVIII'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:John Locke]] {{Wikipedia}} ev159av5cyrnm0164j68h0j6wt9v4pa 0 8659 47643 2012-12-23T13:22:04Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Dvije rasprave o vladi |autor =[[John Locke]] |slika = |tekst uz sliku ...' 47643 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Dvije rasprave o vladi |autor =[[John Locke]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Two Treatises of Government: In the Former, The False Principles and Foundation of Sir Robert Filmer, And His Followers, are Detected and Overthrown. The Latter is an Essay concerning The True Original, Extent, and End of Civil-Government'' |datum prvog izdavanja =1689. }} *"Prirodno stanje ima prirodno pravo koje ga uređuje, koje obavezuje sve, i razlog, koji je to pravo, uči svo čovječanstvo, one koji ga tek i konsultuju, da budući da su svi jednaki i nezavisni, niko ne treba da povrijedi drugoga u njegovom životu, zdravlju, slobodi, ili posjedu." (''Druga rasprava o vladi, poglavlje II, odjeljak 6'') *"[[Pravo]], koje je trebalo da upravlja Adamom, jeste isto koje je trebalo da upravlja svim njegovim potomstvom, pravo razuma. Ali njegovi potomci, zbog različitog načina ulaska u svijet, različitog od njega, prirodnim rođenjem, koje ih je proizvelo neukim i bez upotrebe razuma, nisu tada bili pod pravom; jer niko ne može biti pod pravom, koje nije njemu proglašeno; a ovo pravo budući da je proglašeno ili učinjeno znano samo razumom, za onog koji još nije došao do stanja upotrebe razuma, ne može se reći da je pod ovim pravom; te Adamova djeca, budući da nisu odmah po rođenju bila pod ovim pravom razuma, nisu odmah bila slobodna: jer pravo, u svom pravom značenju, nije toliko ograničenje, koliko je uputstvo slobodnom i inteligentnom biću za njegov stvarni interes, i ne propisuje dalje nego što je za opće dobro onih koji su pod tim pravom: da mogu biti sretniji bez njega, pravo, kao neskorisna stvar, samo bi iščezlo [...] [S]vrha prava nije da ukine ili ograniči, već da sačuva i uveća slobodu: jer u svim stanjima stvorenih bića, koja su sposobna za zakonodavstvo, tamo gdje nema prava nema ni slobode: jer sloboda znači biti slobodan od ograničenja i nasilja drugih; što ne može biti gdje nema prava: jer sloboda nije, rečeno nam je, sloboda za svakog čovjeka da čini šta hoće: (jer ko može biti slobodan kada hir svakog drugog čovjeka može njim dominirati?) već sloboda da raspolaže, i određuje kako želi, svoju osobu, djelovanje, posjede, i svoju cjelokupnu imovinu, u okviru dopuštenja onih zakona pod kojima je, i stoga da ne bude predmet proizvoljne volje drugih, već da slobodno slijedi svoju." (''Druga rasprava o vladi, poglavlje VI, odjeljak 57'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:John Locke]] {{Wikipedia}} tnmpdqgh4ojqnrxmqtr6t8a1ghdnzvs 0 8660 53761 47648 2014-12-26T17:25:24Z Harač 23 53761 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kazna i odgovornost |autor =[[H. L. A. Hart]] |slika = |tekst uz sliku =spis teorije prava |originalni naziv =''Punishment and Responsibility'' |datum prvog izdavanja =1968. }} *"Zašto su određene vrste djelovanja zabranjene zakonom i tako učinjene krivičnim djelima ili prekršajima? Odgovor je: da bi se proglasilo društvu da se ta djelovanja ne trebaju činiti i da se obezbjedi da ih se čini manje." *"Ljudsko društvo je društvo ličnosti, a ličnosti ne vide same sebe i jedna drugu samo kao neki broj tijela koja se kreću na načine koji su ponekad štetni i koji moraju biti spriječeni ili promijenjeni. Umjesto toga, ličnosti tumače uzajamne kretnje kao ispoljavanje namjera." (''Kazna i uklanjanje odgovornosti'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:H.L.A. Hart]] {{Wikipedia}} t4ft0j69qyheoaban13kont1y15vh79 0 8661 61538 61008 2024-05-17T07:07:38Z Srđan 4695 61538 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Max Horkheimer |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački filozof i sociolog |datum rođenja=14. februar 1895. |mjesto rođenja=Stuttgart, Njemačka |datum smrti=7. juli 1973. |mjesto smrti=Nuremberg, Njemačka |počasti= }} [[File:AdornoHorkheimerHabermasbyJeremyJShapiro2.png|thumb|Max Horkheimer & Theodor W. Adorno (1964)]] *"Što je veći razmjer u kojem znanstvena propaganda od javnog mnijenja pravi puko oruđe mračnih sila, to se više javno mnijenje čini zamjenom za um. Taj prividni trijumf demokratskog napretka razara intelektualnu supstanciju od koje je demokracija živjela. Ne samo vodećim pojmovima morala i politike, kao što su sloboda, jednakost ili pravda, nego svim posebnim ciljevima i svrhama na svim putovima života nanosi štetu to razdruživanje ljudskih težnji i mogućnosti od ideje objektivne istine." (''[[Kritika instrumentalnog uma]]'') ==Djela== *''[[Kritika instrumentalnog uma]]'' (1967) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Horkheimer, Max}} [[Kategorija:Max Horkheimer| ]] [[Kategorija:Sociologija]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Njemački filozofi]] jiiy5zkzs9j2bijyiahtgl9rsucz3fq 0 8662 47650 2012-12-24T16:44:56Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Kritika instrumentalnog uma |autor =[[Max Horkheimer]] |slika = |tekst uz...' 47650 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kritika instrumentalnog uma |autor =[[Max Horkheimer]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Zur Kritik der instrumentellen Vernunft'' |datum prvog izdavanja =1967. }} *"Što je veći razmjer u kojem znanstvena propaganda od javnog mnijenja pravi puko oruđe mračnih sila, to se više javno mnijenje čini zamjenom za um. Taj prividni trijumf demokratskog napretka razara intelektualnu supstanciju od koje je demokracija živjela. Ne samo vodećim pojmovima morala i politike, kao što su sloboda, jednakost ili pravda, nego svim posebnim ciljevima i svrhama na svim putovima života nanosi štetu to razdruživanje ljudskih težnji i mogućnosti od ideje objektivne istine." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Max Horkheimer]] {{Wikipedia}} nx4gaqz4m7qguslqlji4qd3b4o5waci 0 8663 57533 47657 2017-01-23T19:36:13Z Harač 23 57533 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Prilog jevrejskom pitanju |autor =[[Karl Marx]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Zur Judenfrage'' |datum prvog izdavanja =1844. }} *"Čovjek se ''politički'' emancipira od religije na taj način što je iz javnog prava protjeruje u privatno pravo. Ona nije više duh ''države'', gdje se čovjek — iako na ograničen način, pod posebnim oblikom i u posebnoj sferi — ponaša kao rodno biće u zajednici s drugim ljudima, ona je postala duh ''građanskog društva'', sfere egoizma, ''bellum omnium contra omnes''. Ona nije više suština ''zajednice'', nego suština razlike. Ona je postala izraz ''odvajanja'' čovjeka od njegove ''zajednice'', od samoga sebe i od ostalih ljudi — što je ''prvobitno'' i bila. Ona je samo još apstraktno ispovijedanje posebne izopačenosti, ''privatne mušičavosti'', samovolje. Beskonačna rascjepkanost religije, u Sjevernoj Americi npr., daje joj već ''izvana'' oblik sasvim individualne stvari. Ona je potisnuta u sferu privatnih interesa i prognana iz zajednice kao zajednice. Ali ne treba se zavaravati o granici političke emancipacije. Razdvajanje čovjeka na ''javna i privatna čovjeka, premještanje'' religije iz države u građansko društvo, to nije stepen, nego ''dovršenje'' političke emancipacije, koja zbiljsku religioznost čovjeka isto tako ne ukida, kao što niti ne težida je ukine." *"''Droits de l'homme'', prava čovjeka, razlikuju se kao takva od ''droits du citoyen'', od građanskih prava. Ko je taj ''homme'' koji je različit od ''citoyena''? Niko drugi već član građanskog društva. Zašto se član građanskog društva naziva 'čovjekom', čovjekom uopće, zašto se njegova prava nazivaju čovjekovim pravima? čime objašnjavamo ovu činjenicu? Odnosom političke države prema građanskom društvu, suštinom političke emancipacije. / Prije svega konstatirajmo činjenicu da takozvana prava čovjeka, ''droits de l'homme'', za razliku od ''droits du citoyen'', nisu ništa drugo već prava člana građanskog društva, tj. egoistična čovjeka, čovjeka koji je odijeljen od čovjeka i zajednice [...] Dakle, nijedno od takozvanih čovjekovih prava ne prevazilazi egoistična čovjeka, čovjeka kao člana građanskog društva, naime kao individuuma koji je izoliran od zajednice, povučen u sebe, u svoj privatni interes i privatnu samovolju. Daleko od toga da je čovjek bio u njima shvaćen kao rodno biće; naprotiv, sam rodni život, društvo, pojavljuje se kao vanjski okvir individuuma, kao ograničenje njihove prvobitne samostalnosti. Jedina veza koja ih ujedinjuje jeste prirodna nužnost, potreba i privatni interes, čuvanje njihova vlasništva i njihove egoistične ličnosti. / Zagonetno je već to što jedan narod koji se upravo počinje oslobađati i obarati sve barijere između različitih članova naroda, koji počinje osnivati političku zajednicu, što takav narod svečano proklamira prava egoistična čovjeka, izdvojena od svojih bližnjih i zajednice (''Déclaration de 1791''), štaviše, tu proklamaciju ponavlja u trenutku kada samo najherojskije samoodricanje može spasti naciju i koje se stoga imperativno zahtijeva u trenutku kad žrtvovanje svih interesa građanskog društva mora biti postavljeno za dnevni red i kad egoizam mora da bude kažnjen kao zločin (''Déclaration des droits de l'homme etc. de 1793''). Ova činjenica postaje još zagonetnija kad vidimo da su politički emancipatori degradirali državno-građanski život, političku zajednicu, čak do običnog sredstva za očuvanje ovih takozvanih čovjekovih prava, dakle, da je ''citoyen'' proglašen slugom egoističnog ''homme-a'', da je sfera u kojoj se on ponaša kao društveno biće degradirana ispod sfere u kojoj se on ponaša kao djelomično biće, napokon, da se ne smatra pravim i istinskim čovjekom čovjek kao ''citoyen'', nego čovjek kao ''bourgeois''." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Karl Marx]] {{Wikipedia}} {{Djela Karla Marxa}} mo7ipkwckol74neok8m436lfdhv80ao 0 8666 61909 60179 2024-05-18T09:26:33Z Srđan 4695 61909 wikitext text/x-wiki *"Strah od smrti je upravo način na koji samosvijest postaje predmetna za sebe samu".(''[[Identitet i refleksija]]'') *"Teror je eksplikacija pravog značenja revolucije".(''[[Identitet i refleksija]]'') ==Djela== *''[[Identitet i refleksija]]'' (2006) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Milisavljević, Vladimir}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Srbijanski filozofi]] [[Kategorija:Vladimir Milisavljević| ]] jolz9f8cinikenshpwejit1kuqxhued 14 8667 47710 2012-12-25T18:51:01Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Filozofi]]' 47710 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Filozofi]] oje145rtyrpluui01hcaubcskcyuhjh 0 8668 50453 50452 2013-10-14T00:42:35Z Grover 841 50453 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Identitet i refleksija: problem samosvesti u Hegelovoj filozofiji |autor =[[Vladimir Milisavljević]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =2006. }} *"Strah od smrti je upravo način na koji samosvijest postaje predmetna za sebe samu". *"Teror je eksplikacija pravog značenja revolucije". [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Vladimir Milisavljević]] {{Wikipedia}} f373tazi76odd9rux5lwru8ji9ejwm1 14 8669 47715 2012-12-25T18:54:59Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Filozofi]]' 47715 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Filozofi]] oje145rtyrpluui01hcaubcskcyuhjh 14 8670 47717 2012-12-25T18:55:56Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Filozofi]]' 47717 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Filozofi]] oje145rtyrpluui01hcaubcskcyuhjh 0 8672 61630 50674 2024-05-17T08:01:50Z Srđan 4695 61630 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Lon Luvois Fuller |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja=15. juni 1902. |mjesto rođenja=Hereford, SAD |datum smrti=8. april 1978. |mjesto smrti= |počasti= }} *"[A]ko društvo ozbiljno ostavi čovjeka na miru, i ne nametne mu ništa od svojih institucija, on bi umro od gladi. Može se također primijetiti da izvorno značenje riječi "sloboda" nije bilo odsustvo ograničenja, već dodjeljivanje prava glasa. Biti slobodan, uživati slobodu, bilo je - u izvornom značenju tih pojmova - biti primljen u učinkovito učestvovanje u odnosima u porodici, plemenu, ili naciji. A smisleno učestvovanje u poslovima zahtjeva da se prihvati, i djeluje, kroz forme procedura koje čine mogućim funkcionalnu cjelinu." (''Freedom as a Problem of Allocating Choice'') ==Drugi o njemu== *[[Daniel Priel]] **"''[[Moralnost prava]]'' zajedno sa Fullerovim idejama o slobodi može se razumjeti kao da pruža osnove za razumijevanje prava u savremenoj državi. Dobro je poznato da je jedna od oznaka savremene države velika ekspanzija opsega i dosega prava u sve aspekte ljudskog života. Razumljivo, to je bio povod za dosta brige o tome kako savremeno pravo nije ništa drugo do maska za sveobuhvatnu tiraniju. Najzanemarenija poruka ''Moralnosti prava'' možda je Fullerov pokušaj da objasni kako, i pored ove ogromne ekspanzije, pravo može ostati legitimno." (''Lon Fuller’s Political Jurisprudence of Freedom'') ==Djela== *''[[Moralnost prava]]'' (1964) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Fuller, Lon L.}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:Lon L. Fuller| ]] 1fz5jtpobdp5oj9znonje6vk6k7javm 0 8673 47761 47758 2012-12-26T16:47:01Z Harač 23 /* Glava III: Pojam prava */ 47761 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Moralnost prava |autor =[[Lon L. Fuller]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''The Morality of Law'' |datum prvog izdavanja =1964. }} ==Glava II: Moralnost koja omogućava pravo== *"Rex-ova trapava karijera kao zakonodavca i sudije, ilustruje kako pokušaj da se stvori i održi sistem pravnih pravila može da se na barem osam načina izjalovi; postoji u ovom pothvatu, ako hoćete, osam jasno izraženih puteva ka propasti. Prvi i najočigledniji počiva u neuspjehu da se uopće stvore pravila, tako da se svako pitanje mora riješiti na ad hoc osnovi. Drugi putevi su: (2) neuspjeh da se objave, ili barem učine dostupnim pravila za koja se očekuje da će ih poštovati subjekt na koga se odnose; (3) zloupotreba retroaktivnog zakonodavstva, koje ne samo što po sebi ne može da usmjerava akciju nego podriva integritet pravila koja su po dejstvu prospektivna, pošto ih stavlja pod prijetnju retrospektivne promjene; (4) neuspjeh da se pravila učine razumljivim; (5) donošenje kontradiktornih pravila ili (6) pravila koja zahtijevaju ponašanje koje je izvan moći subjekta; (7) preduzimanje čestih promjena u pravilima tako da subjekt ne može na osnovu njih da orijentiše svoju akciju; i konačno (8) neuspjeh u podudaranju između pravila onako kako su objavljena i njihove stvarne primjene. / Potpuni neuspjeh, u bilo kom od ovih osam smjerova, ne rezultira prosto u loš sistem prava; on rezultira u nešto što se ne može uopće nazvati pravnim sistemom." (''Posljedice neuspjeha'') *"Prosto uvažavanje uspostavljene [[vlast]]i ne smije se miješati sa vjernošću pravu." (''Posljedice neuspjeha'') *"[L]ako je vidjeti da [[zakon]]i treba da budu jasno izraženi kao generalna pravila koja su po dejstvu prospektivna i dostupna saznanju svakog građanina. Međutim, znati kako, pod kojim okolnostima, i u kojoj ravnoteži ove stvari treba postići, ne predstavlja manje, nego da se bude zakonodavac." (''Zakonitost kao praktična vještina'') ==Glava III: Pojam prava== *"[M]ožemo da govorimo o proceduralnom, za razliku od supstancijalnog prirodnog prava. Ono što sam ja nazvao unutrašnjom moralnošću prava jeste u ovom smislu proceduralna verzija prirodnog prava, mada da se pogrešno ne razumije, riječi "proceduralna" treba odrediti poseban i prošireni smisao, tako da ona obuhvati, na primjer, supstancijalnu podudarnost između zvanične akcije i donijetog zakona. Termin "proceduralan" je, pak, generalno pogodan da ukaže da se ne bavimo supstancijalnim ciljevima pravnih pravila, nego načinima na koji se sistem upravljanja ljudskog ponašanja mora konstatovati i primjenjivati ako treba da bude efikasan i da istovremeno ostane ono što cilja da bude." (''Pravna moralnost i prirodno pravo'') *"[P]ravo je pothvat podređivanja ljudskog ponašanja vladavini pravila. Za razliku od savremenih teorija prava, ovo gledište tretira pravo kao aktivnost i smatra pravni sistem kao proizvod ustrajnog, svrsishodnog truda." (''Pravna moralnost i pojam pozitivnog prava'') *"[N]i u kom smislu [se] ne opravdava da se, korištenje ili potencijalno korištenje sile, tretira kao karakteristika koja identifikuje pravo. Savremena nauka veoma mnogo zavisi od upotrebe mjerenja i aparata testiranja; bez takvog aparata, ona ne bi postigla ono što je postigla. Niko, međutim, ne bi zaključio zbog toga da nauka treba da bude definisana kao upotreba aparata mjerenja i testiranja. Isto je tako i sa pravom. Ono što se očekuje da pravo mora da učini kako bi postiglo svoje ciljeve je nešto što se potpuno razlikuje od samog prava." (''Pravna moralnost i pojam pozitivnog prava'') *"Na nekoj tački mi napuštamo gravitaciono polje unutar koga razlika između prava i ne-prava ima smisla. Ja smatram da je ta tačka dosegnuta mnogo prije situacije koju sam opisao, a uistinu se dostiže kada se počnemo pitati da li je parlamentarni suicid moguć ili da li Parlament može formalno da prenese sva svoje ovlaštenja na diktatora ili da li bi Parlament mogao odlučiti da svi budući zakoni koje donese budu držani kao tajna za one koji su im podređeni." (''Pravna moralnost i pojam pozitivnog prava'') *"[D]a, naravno, i pravna pravila i [[pravni sistem]] mogu i egzistiraju napola. Ovo stanje proishodi: kada je svrsishodni trud koji je nužan da ih dovede u puno postojanje bio tako reći samo napola uspješan." (''Primjedbe na ovdje zauzeto gledište o pravu'') *"[J]a sam insistirao da se [[pravo]] posmatra kao svrsishodni pothvat čiji uspjeh zavisi od energije, uvida, pameti i savjesnosti onih koji ga usmjeravaju, a osuđen zbog ove zavisnosti, da nikad, u potpunosti, ne postigne svoje ciljeve. Nasuprot ovom gledištu, insistira se na tretiranju prava kao manifestovane činjenice društvene vlasti ili moći, koju treba izučavati prema onome što jeste i što čini, a ne prema tome što pokušava da učini ili da postigne" (''Pravo kao svrsishodni pothvat i pravo kao manifestovana činjenica društvene moći'') *"[P]odsjetiti [ću] da je [[svrha]] koju sam ja pripisao ustanovi prava skromna i trezvena, svrha podređivanja ljudskog ponašanja pod upravljanje i kontrolu opštih pravila. Takva svrha teško da je podesna za hegelijanske ekscese. Imputiranje te svrhe pravu, uistinu bi ličilo na bezopasan truizam, kada njene implikacije [...] ne bi bile daleko od toga da su samoočevidne ili nevažne." (''Pravo kao svrsishodni pothvat i pravo kao manifestovana činjenica društvene moći'') *"Gledište koje ja kritikujem vidi stvarnost prava u činjenici vlasti ustanovljene za stvaranje prava. Ono što ova vlast odredi kao pravo ''jeste'' pravo. U ovom određenju se ne postavlja pitanje stepena; na njega se ne mogu primijeniti pridjevi "uspješno" ili "neuspješno". (''Pravo kao svrsishodni pothvat i pravo kao manifestovana činjenica društvene moći'') ==Glava IV: Supstancijalni ciljevi prava== *"Prezentirajući svoju analizu unutrašnje moralnosti prava, insistirao sam da je ona, na širokom rasponu pitanja, indiferentna prema supstancijalnim ciljevima prava i da je spremna da služi, sa jednakom efikasnošću, raznolikim ciljevima." (''Neutralnost unutrašnje moralnosti prema supstancijalnim ciljevima'') *"[Z]a pravnu moralnost može [se] reći da je neutralna u pogledu širokog raspona etičkih pitanja. Ona ne može biti neutralna u svom gledištu o samom [[čovjek]]u. Upustiti se u pothvat podređivanja ljudskog ponašanja vladavini pravila nužno uključuje privrženost gledištu da je čovjek, ili da može da postane, odgovoran agent, sposoban da shvati i poštuje pravila i da je odgovoran za svoje propuste. / Svako odstupanje od principa unutrašnje moralnosti prava predstavlja otvorenu uvredu čovjekovom dostojanstvu kao odgovornog agenta. Suditi o njegovim akcijama na osnovu neobjavljenih ili retrospektivnih zakona, ili mu narediti da učini što je nemoguće, znači prenijeti mu vašu ravnodušnost za njegovu moć samo-određenja. Obratno, kada se usvoji gledište da je čovjek nesposoban za odgovornu akciju, pravna moralnost gubi razlog svog postojanja. Suditi o njegovim akcijama na osnovu neobjavljenih ili retrospektivnih zakona ne predstavlja više otvorenu uvredu, jer nije ostalo više ništa što bi se moglo uvrijediti - uistinu, čak i glagol "suditi" postaje sam po sebi neprimjeren u ovom kontekstu; mi više ne sudimo čovjeku, mi na njemu djelamo." (''Gledište o čovjeku koje je implicitno pravnoj moralnosti'') *"[U]nutrašnja moralnost prava predstavlja po sebi, uglavnom, moralnost aspiracije. Istovremeno ona dobija svoj specifični kvalitet iz činjenice da se ona tiče stvaranja i ostvarivanja pravnih dužnosti. Unutrašnja moralnost prava, drugim riječima, nije i ne može biti moralnost aspiracije za svaku vrstu državne akcije." (''Pravna moralnost i alokacija ekonomskih resursa'') *"[[Komunikacija]] je nešto više od sredstva da se ostane živ. To je način da se bude živ. Pomoću komunikacije mi nasljeđujemo dostignuća prošlog ljudskog truda. Mogućnost komunikacije može nas pomiriti sa mišlju o smrti, tako što će nas uvjeriti da će ono što postignemo obogatiti život onih koji će doći. Kako i kada ostvarujemo komunikaciju jedni sa drugima može da utiče na proširenje ili suženje granice samog života. Wittgensteinovim riječima: "Granice mog jezika su granice mog svijeta". / Kada biste me, stoga, pitali da izdvojim jedan, centralni neosporni princip onoga što se može nazvati supstrancijalno prirodno pravo - Prirodno pravo sa velikim slovima - ja bih ga našao u opomeni: Otkrijte, održite, i sačuvajte integritet kanala za komunikacije pomoću kojih ljudi prenose jedni drugima što opažaju, osjećaju i žele. U ovoj stvari moralnost aspiracije nudi više od dobrog savjeta i izazova izvrsnosti. Ona ovdje govori zapovjednim glasom koji smo navikli da čujemo od moralnosti dužnosti. I ako ljudi budu slušali, taj se glas, za razliku od moralnosti dužnosti, može čuti preko granica i kroz prepreke koje sada odvajaju ljude jedne od drugih." (''Minimalna sadržina supstancijalnog prirodnog prava'') ==Glava V: Odgovor kritičarima== *"[[Kritičar]] ima prednost, jer zauzima prilično dobro shvaćenu ulogu. Očekivanja njegovih čitalaca pogoduju njegovoj ulozi oštrog tužioca; ako je razumno nepristrasan i ako se drži dokaza, znatna sloboda u zalaganju za argument rado će mu se dozvoliti i izgledaće da uistinu služi konačnom načelu istine. / Autor, koji brani svoju knjigu, suočava se sa potpuno drugačijim skupom očekivanja. On je svoju knjigu objavio, i već je imao prilike da kaže svoju riječ i svečana poza može da nalikuje na tiho očekivanje presude od pametnog i nezainteresovanog čitaoca. Nadalje, svaki odgovor kritičkim prikazima teži da zamrsi stvar, miješajući optužbe pogrešnog tumačenja sa reartikulisanjem onoga što autor tvrdi da je mislio da kaže, miješajući nespretno odbranu i kontraofanzivu i završavajući sa mračnim nagovještajima da ga samo ograničen prostor sprječava da pokaže sa pustošećom konačnošću kako su njegovi kritičari u potpunosti pogriješili. Generalno, trud na samoopravdanju ima težnju da bude bolan za sve u pitanju; uistinu, u mojoj profesiji postoji izreka: da pravnik nikad ne izgleda jadnije nego kada brani svoj sopstveni slučaj." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Lon L. Fuller]] {{Wikipedia}} 0bdvj86o0mxfryhcwsai9f5056hg0jh 0 8674 61662 47741 2024-05-17T10:34:27Z Srđan 4695 61662 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=E. Adamson Hoebel |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki antropolog |datum rođenja=1906. |mjesto rođenja= |datum smrti=1993. |mjesto smrti= |počasti= }} *"U radnu svrhu pravo se može definisati kao: Društvena norma je pravna ako njeno nevršenje ili kršenje redovno prati, kao prijetnja ili činjenica, primjena fizičke sile od pojedinca ili grupe koja posjeduje društveno priznato pravo da tako radi." (''[[Pravo primitivnog čovjeka]]'') ==Djela== *''[[Pravo primitivnog čovjeka]]'' (1954) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Hoebel, E. Adamson}} [[Kategorija:Nauka]] [[Kategorija:Američki naučnici]] [[Kategorija:Antropologija]] [[Kategorija:E. Adamson Hoebel| ]] gwzbgvimgefs99hja9c42qbn926lc0v 0 8675 52912 47742 2014-05-15T20:52:43Z Harač 23 52912 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pravo primitivnog čovjeka |autor =[[E. Adamson Hoebel]] |slika = |tekst uz sliku =antropološki spis |originalni naziv =''The Law of Primitive Man'' |datum prvog izdavanja =1954. }} *"U radnu svrhu [[pravo]] se može definisati kao: Društvena norma je pravna ako njeno nevršenje ili kršenje redovno prati, kao prijetnja ili činjenica, primjena fizičke sile od pojedinca ili grupe koja posjeduje društveno priznato pravo da tako radi." *"Gangsterska prisila nije pravna. Čak ni roditeljska prisila nije pravna ako je previše ekstremna. Suština pravne prisile je u općem društvenom prihvatanju primjene fizičke moći, u prijetnji ili činjenici, od strane privilegovane strane, za legitimni cilj, na legitimni način, i u legitimno vrijeme. Ovo razlikuje sankciju prava od one drugih društvenih pravila." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:E. Adamson Hoebel]] {{Wikipedia}} hg3s5o2w358c40nio8it9b7h9jizep2 0 8676 61533 47744 2024-05-17T07:02:51Z Srđan 4695 61533 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Julius von Kirchmann |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački pravnik i pravni teoretičar |datum rođenja=5. novembar 1802. |mjesto rođenja=Schafstädt, Njemačka |datum smrti=20. oktobar 1884. |mjesto smrti=Berlin, Njemačka |počasti= }} *"Jedan potez pera zakonodavčeva - i biblioteke postaju makulaturom!" (''[[Bezvrijednost jurisprudencije kao nauke]]'') ==Djela== *''[[Bezvrijednost jurisprudencije kao nauke]]'' (1848) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Von Kirchmann, Julius}} [[Kategorija:Julius von Kirchmann| ]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Njemački filozofi]] cm64uhr00znjco5r6fahn2oljoo9qrt 0 8677 47745 2012-12-25T20:54:47Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Bezvrijednost jurisprudencije kao nauke |autor =[[Julius von Kirchmann]] |slika ...' 47745 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Bezvrijednost jurisprudencije kao nauke |autor =[[Julius von Kirchmann]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Die Wertlosigkeit der Jurisprudenz als Wissenschaft'' |datum prvog izdavanja =1848. }} *"Jedan potez pera zakonodavčeva - i biblioteke postaju makulaturom!" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Julius von Kirchmann]] {{Wikipedia}} 1x2wvu9f2j2av30mqzfoczcfwem5p6h 0 8679 61860 48687 2024-05-18T09:02:40Z Srđan 4695 61860 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ivan Lovrenović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosankoshercegovački pisac, urednik i novinar |datum rođenja=1943. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Fama o tobožnjem Andrićevom negativnom odnosu prema bosanskim Muslimanima i islamu stvorena je na osnovi pogrešno usmjerenoga čitanja Andrićeve sklonosti istraživanju i oblikovanju nesretnih, bizarnih, pa i mračnih i morbidnih ljudskih karaktera i sudbina, te anatomiji vlasti i njezinih protuljudskih mehanizama, što je on, uostalom, radio i s temama iz drugih razdoblja, i ne samo s muslimanskim likovima, a to se u ovoj interpretaciji sustavno ignorira. Protivno ovoj fami, u cjelokupnoj bosanskoj, pa i bošnjačkomuslimanskoj književnosti teško je naći pisca koji je s uživljavanjem i s takvim tragičkim ko-sentimentom razumijevao povijesnu i civilizacijsku sudbinu bosanskih Muslimana, kao Andrić. Pisac koji je napisao remek-djelo kakvo je "Most na Žepi", ili "Smrt u Sinanovoj tekiji", koji je napisao malo poznatu a sjajnu priču "Ruđanski begovi" o dvojici braće što ginu u obrani rođene zemlje antički pomireni u samrtnome času, pisac koji je modelirao moćni lik Hamdi-bega Teskeredžića, koji je tako maestralno književno replicirao čudesni višegradski most, a unutar toga djela stvorio plemeniti tragički lik Alihodže Mutevelića, da ne nabrajam dalje, a mogao bih nabrajati k'o Šeherzada - taj pisac je toliko bitno bosanskomuslimanski, da je doista nerazumno i neistinito proglašavati ga antimuslimanskim. Napokon, Andrić je u poetičko-filozofskom ali i u praktično-životnom smislu usvojio, kao dio vlastitoga pogleda na svijet i na temeljna pitanja condition humaine, neke od postulata i tekovina eminentno islamskih: vrijednost dobročinstva, smisao strpljenja, graditeljsku i socijalnu veličinu institucije zadužbine-vakufa, etiku dugovanja zavičaju, itd. A u meditativnoj minijaturi Staze, koja ima ton i karakter duhovnoga creda, Andrić piše: "U trenucima kad me zamarao i trovao svet u kom sam po zlu slučaju živeo i čudom se održavao u životu, kad se mračio vidik i kolebao pravac, ja sam tada pobožno prostirao preda se, kao vernik molitveni ćilim, tvrdu, ubogu, uzvišenu višegradsku stazu koja leči svaki bol i potire svako stradanje, jer ih sve sadrži u sebi i sve redom nadvisuje." Kako se može antimuslimanstvo pripisivati piscu, koji u svome najsublimnijemu ispovjednom tekstu za svoje vjerništvo ne uzima nijednu drugu sliku, nego baš središnju sliku iz islama: "kao vernik molitveni ćilim"? Što tek reći za tvrdnju da su Đerzelez i braća Morići kod Andrića "dehumanizirani", kada stvar stoji upravo obrnuto: u Andrićevu postupku ovi likovi iz narodne pjesme bivaju deheroizirani, delegendarizirani, "spušteni na zemlju", i tako prikazani kao ljudi, "krvavi ispod kože" kao i svi stvarni ljudi, dakle - humanizirani. Podvrgnuto ovoj vrsti istražnoga postupka, najmanje pola najbolje svjetske i evropske književnosti moralo bi biti prokazano kao "dehumaniziranje"." (Za ''Večernji list'', 22.12.2012) *"Tako je Ivo Andrić, njegova književnost – uza sve drugo što jest i čemu “pripada” - danas zapravo jedino čvrsto i sigurno mjesto kompleksnoga bosanskohercegovačkoga identiteta, mjesto u koje je taj identitet pohranjen i iz kojega je razgovijetno čitljiv. I tu nastaje turobni paradoks: proces stvaranja i divergiranja triju zasebnih i odvojenih nacionalnih kultura u Bosni i Hercegovini – koji bi se lako mogao pokazati nepovratnim - proizvodi kulturnu situaciju u kojoj je takva vrsta identiteta, zapravo, nepoželjna. Rezultat: najbosanskiji pisac, k tomu pisac apsolutne, nulte estetske vrijednosti, u Bosni je danas kod jednih na niskoj, kod drugih na pogrešnoj cijeni." (''Ivo Andrić: paradoks o šutnji'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Lovrenović, Ivan}} [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] [[Kategorija:Ivan Lovrenović| ]] 9ue8ne4yy74hk2za9is5q6e404vbjhj 14 8680 61631 47771 2024-05-17T08:01:58Z Srđan 4695 61631 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Fuller, Lon L.}} [[Kategorija:Literatura]] akboxz2z9ci6p4nmo0utx34bb37dim0 0 8681 61723 58875 2024-05-17T11:29:12Z Srđan 4695 61723 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=John Stuart Mill |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski filozof |datum rođenja=20. maj 1806. |mjesto rođenja=London, Velika Britanija |datum smrti=8. maj 1873. |mjesto smrti=Avignon, Francuska |počasti= }} [[File:JohnStuartMill.jpg|thumb|John Stuart Mill]] *"Predmet ovog eseja je da se potvrdi jedan prosti princip, koji je vlastan da apsolutno upravlja poslovima društva sa pojedincem, bez obzira da li su sredstva koja se koriste fizička prinuda u formi pravnih kazni, ili moralna prinuda javnog mnijenja. Taj princip jeste... jedini cilj zbog koga se sila može pravedno vršiti nad bilo kojim članom civilizovane zajednice, a protiv njegove volje, jeste da se spriječi zlo drugima. Njegovo sopstveno dobro, bilo fizičko bilo moralno, ne predstavlja dovoljno ovlaštenje." (''[[O slobodi]]'') ==Djela== *''[[O slobodi]]'' (1859) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Mill, John Stuart}} [[Kategorija:John Stuart Mill| ]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] euiasv66zaibmwwqyydopnnmdoll1yf 14 8682 47773 2012-12-26T17:57:40Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 47773 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8683 47774 2012-12-26T17:59:19Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =O slobodi |autor =[[John Stuart Mill]] |slika = |tekst uz sliku ...' 47774 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =O slobodi |autor =[[John Stuart Mill]] |slika = |tekst uz sliku =filozofsko djelo |originalni naziv =''On Liberty'' |datum prvog izdavanja =1859. }} *"Predmet ovog eseja je da se potvrdi jedan prosti princip, koji je vlastan da apsolutno upravlja poslovima društva sa pojedincem, bez obzira da li su sredstva koja se koriste fizička prinuda u formi pravnih kazni, ili moralna prinuda javnog mnijenja. Taj princip jeste... jedini cilj zbog koga se sila može pravedno vršiti nad bilo kojim članom civilizovane zajednice, a protiv njegove volje, jeste da se spriječi zlo drugima. Njegovo sopstveno dobro, bilo fizičko bilo moralno, ne predstavlja dovoljno ovlaštenje." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:John Stuart Mill]] {{Wikipedia}} nhiylcopxl196mbt7ek3lcsejauri78 0 8684 47775 2012-12-26T18:09:17Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Slobodan Jovanović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=srbijanski pravni teoretičar, historičar i sociolog |datum rođenja=3. decemba...' 47775 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Slobodan Jovanović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=srbijanski pravni teoretičar, historičar i sociolog |datum rođenja=3. decembar 1869. |mjesto rođenja=Novi Sad, Srbija |datum smrti=12. decembar 1958. |mjesto smrti=London, Velika Britanija |počasti= }} *"Mi smo dakle prinuđeni državom da se uzdržavamo od svakog nasilja, ali, kako ta prinuda stoji u vezi s onom zaštitom koju nam država daje na drugoj strani, ona bi se prije mogla smatrati kao naličje, a ne kao poricanje naše slobode. U svakom slučaju slobodu, kao pravno dobro, stvorila je država: otuda njeno pravo da našu slobodu po potrebi ograničava." (''[[O državi]]'') ==Djela== *''[[O državi]]'' (1922.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Slobodan Jovanović]] {{Wikipedia}} 0xibqlhjjthgpgklxi7sahd514ew891 14 8685 47776 2012-12-26T18:24:08Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 47776 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8686 48074 48063 2013-01-08T20:11:56Z Harač 23 48074 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =O državi: Osnovi jedne pravne teorije |autor =[[Slobodan Jovanović]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =1922. }} *"[[Država]] i društvo razlikuju se kao spoljašnja i unutrašnja zajednica. Država je spoljašnja zajednica u dvojakom smislu riječi: (1) u njoj postoje pravila kojima se regulišu samo radnje njenih članova, a ne njihove misli i osjećanja, i (2) ta su pravila propisana od jedne vlasti koja ne osniva svoje pravo zapovijedanja na slobodnom pristanku onih nad kojima se vrši. Država je jedna zajednica koja se drži spoljašnjim autoritetom. Društvo je unutrašnja zajednica, osnovana na saglasnosti misli i osjećanja svojih članova." (str. 15) *"Ako se ipak o državi govori kao o spoljašnjoj zajednici, to je iz ovih razloga: (1) Podudarnost između spoljašnjih pravila državne vlasti i unutrašnjih uvjerenja njenih podanika ne postoji uvijek i u svakom slučaju [...] (2) Sa čisto pravnog gledišta, podudarnost između spoljašnjih pravila državne vlasti i unutrašnjih uvjerenja njenih podanika nije ni od kakvog značaja. S pravnog gledišta, pravila državne vlasti vrijede stoga što ih je ona naredila, a ne stoga šti ih njeni podanici odobravaju. Državna vlast ne traži od ovih posljednjih ništa drugo, nego da ta pravila vrše. Što se tiče njihovog intimnog mišljenja, oni su slobodni da misle o njima šta hoće." (str. 16.) *"Kod države treba razlikovati njenu spoljašnjost od njene unutrašnjosti. Njena spoljašnjost, to su ona spoljašnja pravila i onaj spoljašnji autoritet koji u njoj važe, - ono što bi se jednom rječju moglo nazvati njena pravna organizacija. Njema unutrašnjost, to su socijalni odnosi koji u njoj postoje, - prvo, ona zajednička uvjerenja i zajednički interesi koji njene članove spajaju u jedno; zatim one uže grupe na koje su njeni članovi pocijepali zbog toga, što saglasnost njihovih uvjerenja i interesa nije potpuna nego nepotpuna. Pravna organizacija i socijalni odnosi stoje jedno prema drugome kao forma i sadržina." (str. 18) *"Pitanje o postanku države nije pravno pitanje već faktičko. O načinu kako države postaju, nisu propisana nikakva pravila, niti je ustanovljena neka vlast koja će paziti da se države stvaraju po tim pravilima, kao što na primjer državna vlast pazi da se općine stvaraju po zakonskim propisima. Neki viši pravni poredak od državnoga i neka viša vlast od države, nisu mogući u današnje vrijeme suverenih država. Za postojanje države traži se samo jedno, a to je "svršeni čin". Glavno je da država faktički postoji; kakvim se putem došlo do tog rezultata, sasvim je sporedno. Čim jedna zajednica pritisne jedan dio zemljišta kao svoj, čim organizuje svoju vlast na njemu, ona postaje državom, bez obzira na to kakvim je načinom pribavila to zemljište, i šta je sve prethodilo organizovanju njene vlasti." (str. 30-31) *"Za postojanje država nije propisan nikakav pravni postupak." (str. 32) *"Mi smo dakle prinuđeni državom da se uzdržavamo od svakog nasilja, ali, kako ta prinuda stoji u vezi s onom zaštitom koju nam država daje na drugoj strani, ona bi se prije mogla smatrati kao naličje, a ne kao poricanje naše slobode. U svakom slučaju slobodu, kao pravno dobro, stvorila je država: otuda njeno pravo da našu slobodu po potrebi ograničava." (str. 53-54) *"Pravnika se ne tiče kako su se stvorili ti pravni pojmovi koji su našli svog izraza u pozitivnom pravu. Njega se tiče samo to, kako su oni dobili snagu pozitivnog prava. Sadržinu jednog zakona mogao je smisliti narod; ali načiniti taj zakon obaveznim, mogla je samo državna vlast, jer u okviru jedne države samo njena vlast ima pravo zapovijedanja." (str. 57) *"[V]ažnost jedne norme može [se] shvatati na razne načine. Može se shvatati u materijalnom smislu: onda, jedna norma važi samo utoliko ukoliko se vrši; može se shvatiti u moralnom smislu: onda jedna norma važi samo utoliko ukoliko se oni koji je vrše osjećaju obavezani da je vrše: najzad, važnost jedne norme može se shvatiti u pravnom smislu; onda, jedna norma važi samo utoliko ukoliko država njeno vršenje iziskuje [...] Pravna se važnost ne može odvojiti od države, jer je nju samo država u stanju dati; materijalna i moralna važnost mogu se odvojiti od države, jer nijednu od ove dvije važnosti država nije u stanju obezbijediti kad god hoće. Ali ako pravna norma ne može postojati bez pravne važnosti, ona može postojati i bez materijalne i bez moralne važnosti. Pravna norma je ona norma koju je država oglasila za obaveznu. Ako u danom slučaju pojedinci uspiju osujetiti njeno materijalno izvršenje, ona će bez sumnje biti povrijeđena, ali neće biti lišena one obavezne snage koju joj je dala država. S druge strane, ako se pojedinci ne osjećaju obavezani izvjesnom pravnom normom, ta norma bez sumnje ne može se pretvoriti u njihovu unutrašnju obavezu, ali to ništa neće smetati da ostane jedna spoljašnja obaveza koju nam država nameće. Materijalna važnost potrebna je pravnoj normi, ne da bi postojala kao norma, nego da bi od jednog idelanog pravila postala jedan spoljašnji čin. Moralna važnost potrebna joj je, ne da bi postojala kao ''pravna'' norma, koju država propisuje, nego da bi se pretvorila u ''moralnu'' normu, koju naša savjest odobrava. Za pojam pravne norme traži se samo jedna važnost, i to pravna; ova se pak ne može odvojiti od države." (str. 63-64) *"Sankcija je pravni pojam: ona znači vezivanje izvjesnih pravnih posljedica za povredu pravnih normi; te se posljedice mogu sastojati u pravu koje država dobija na upotrebu prinudnih sredstava, ali mogu se sastojati i u nečem drugom. Ni za jednu pravnu normu ne može se stoga reći da ne uživa nikakvu sankciju. Uzmimo na primjer one norme koje po svojoj prirodi izgledaju neiznudljive; vladalac koji ne ispunjava svoje ustavne dužnosti, ne može se prinuditi da ih ispunjava, ali svaka njegova povreda ustavnih propisa povlači za sobom odgovornost njegovih ministara, - i ta pravna posljedica koju njegova neustavna radnja proizvodi, nije ništa drugo nego jedna vrsta sankcije. Materijalna prinuda može, ali sankcija se ne može izbjeći. Čim se pravna norma povrijedi, sankcija proističe iz te povrede po čisto logičnoj nužnosti." (str. 63) *"[P]ravo se ne može odvojiti od države. Pravo je državna volja; to je skup pravila kojima je država dala obavaznu snagu. Niti može biti prava bez države, niti države bez prava. Prava bez države ne može biti, jer ona pravila koja bi bez države postojala, bila bi samim tim lišena one specijalne obavezne snage koju država daje. Država bez prava, opet, bila bi država koja nema svoje volje, koja ništa ne naređuje, koja nikakva pravila ne postavlja. Kao pravna ličnost, država može svoju egzistenciju samo svojom voljom posvjedočiti; država koja ne bi imala svoje volje, ne bi postojala. Pitanje je sasvim izlišno. šta je prije postojalo, pravo ili država; pravo i država tako su nerazdvojno vezani jedno za drugo da su samo jednovremeno mogli postojati." (str. 68) *"S pravnog gledišta, državna se vlast karakteriše time što je, u granicama svoje oblasti, najviša. To njeno svojstvo da na jednom parčetu zemljišta bude najviša, naziva se suverenost. Iz suverenosti državne vlasti proističu ove posljedice: (1) Državna vlast je nezavisna, u svojim granicama, od svake strane državne vlasti [...] (2) Državna vlast stoji nad svima drugim vlastima u svojoj oblasti [...] Jedna vlast može biti ograničena samo drugom vlašću koja nad njome stoji; ako nad državnom vlašću nema nikakve više vlasti, onda nema ni mogućnosti da se ona ograniči [...] Ako se državna vlast uzima u smislu državne prinude, ona se može ograničiti pravnim poretkom [...] Ali, ako se državna vlast uzme u smislu državne volje koja stvara pravni poredak, ona ne može biti ograničena pravnim poretkom [...] Nemogućno je zamisliti da suverenost pripada jednom polovinom jednoj vlasti, a drugom polovinom drugoj vlasti." (str. 130-131) *"Bilo da se država shvati kao sistem vlasti, bilo da se shvati kao sistem normi, pojam se suverenosti mora zadržati. Bez jedne suverene vlasti nastao bi sukob raznih vlasti, koje bi jedna drugu poricale. Bez jedne suverene norme, nastao bi sukob raznih normi, koje bi jedna drugoj protivriječile. Suverenost je, dakle, neophodno potreban pojam, bez koga je jedinstveno i logično shvatanje države nemogućno." (str. 141-142) *"Zakon bi se [...] mogao definisati ovako: zapovijest državne vlasti koja sadrži jedno opšte pravilo." (str. 189) ==Izdanje== *Slobodan Jovanović, ''O državi: Osnovi jedne pravne teorije'' (Beograd: Jugoslavijapublik, 1990) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Slobodan Jovanović]] {{Wikipedia}} mppac0be8fxzb6cybx0xom81evov4sv 0 8687 59940 55250 2021-11-15T22:10:49Z Kotkan lusija 7585 File 59940 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Bronisław Kasper Malinowski |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski antropolog |datum rođenja=7. april 1884. |mjesto rođenja=Krakov, Poljska |datum smrti=16. maj 1942. |mjesto smrti=New Haven, Connecticut, SAD |počasti= }} [[File:Bronislawmalinowski.jpg|thumb|]] *"[[Zakon]] je često korišten kao instrument legislativne omnipotencije. Postojao je pokušaj da se pomoću zakona cijela jedna nacija otrijezni. Pokušaj je propao (možemo reći u dobri čas). U nacističkoj Njemačkoj cijela nacija se transformiše u bandu krvoločnih svjetskih bandita, između ostalog, putem instrumentalnosti prava. To će, nadamo se, takođe, propasti. Italijanski diktator pokušava da svoje inteligentne, cinične i miroljubive građane pretvori u hrabre junake. Fundamentalisti su u nekim državama ovog Saveza pokušali da purem zakona narod učine bogobojažljivim i bibliolatrijskim. Veliki komunistički Savez je pokušao, opet pomoću zakona, da ukine Boga, brak i porodicu." (''A New Instrument for Interpretaion of Law - Especially Primitive'') [[Kategorija:Antropologija]] [[Kategorija:Bronislaw Malinowski]] {{Wikipedia}} omddjuoixlbbczv3kemogykzz6xa7ry 14 8688 51131 48152 2014-04-09T04:28:25Z Dexbot 4043 Bot: removing existed iw links in Wikidata 51131 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Glavne kategorije]] gzcij8a1b89vlzx8wqzzbjuaf28h4o8 14 8689 47786 2012-12-26T19:00:22Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 47786 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 14 8690 47789 2012-12-27T16:16:31Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 47789 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8691 52836 49319 2014-04-29T16:58:02Z Harač 23 52836 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Dostojanstvo zakonodavstva |autor =[[Jeremy Waldron]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''The Dignity of Legislation'' |datum prvog izdavanja =1999. }} *"Pokušat ću povratiti i naglasiti način razmišljanja o [[zakon]]odavstvu koje ga predstavlja kao dostojanstven način vladanja i poštovan izvor prava. Želim da vidimo proces zakonodavstva - u njegovom najboljem svijetlu - kao nešto poput ovoga: predstavnici zajednice sastaju se za svečano i izričito rješavanje zajedničkih planova i mjera koje mogu stajati u ime svih njih, i to čine na način koji otvoreno priznaje i poštuje (radije nego sakriva) neizbježne razlike mišljenja i principa među njima." *"[Š]ta je uključeno u našu jurisprudencijsku nelagodu o zakonodavstvu. Zakonodavstvo nije samo deliberativno, administrativno, ili političko: ono je, više od svega, u savremenom svijetu, proizvod ''skupštine'' - mnogih, svjetine, rulje (ili njihovih predstavnika). Sudije stoje iznad nas u njihovoj usamljenoj veličanstvenosti, sa njihovim knjigama, njihovim znanjem, i njihovom izolacijom od uslova uobičajenog života. Ako nisu sami na katedri, okruženi su malim brojem povjerljivih osoba sličnih distinkcija, s kojima mogu kultivirati odnose kolegijalnosti, učenosti, i isključive vrline. U odnosu prema tome parlament je mnogo puta veće razuzdano tijelo - možda i do sto puta veće. Da parafraziramo [[William Blackstone|Blackstonea]], dugi period obrazovanja je potreban da bi se postalo sudijom; ali svaki član rulje poslan od birača u Westminster misli da je ''rođeni'' zakonodavac. Ima ih toliko da jedan jedva da čuje svoje razmišljanje. Kako to može biti dostojanstven način stvaranja ili promjene prava?" *"Ima nas mnogo, i mi se neslažemo o pravdi. Kako razmišljamo o takvom neslaganju će odrediti kako razmišljamo o politici. A budući da je pravo izdanak politike, način na koji mislimo o neslaganju odredit će u određenoj mjeri kako mislimo o pozitivnom pravu." *"Ja mogu razmišljati politički kao pristaša određene koncepcije pravde koja se beskompromisno bori sa svojim protivnicima. Ali ne mogu razmišljati odgovorno o institucijama ako mojim razmišljanjem u potpunosti dominira moje suštinsko političko uvjerenje. Da bi razmišljao o institucijama i politici, ja moram barem dijelom vremena biti voljan da gledam čak i na svoja uvjerenja o pravdi - koliko god ih držim istinitim i važnim - kao tek jedan skup uvjerenja među drugima u društvu, te da uputim na relativno neutralan način pitanje o tome šta mi kao društvo trebamo učiniti povodom činjenica da se ljudi poput mene ne slažu sa drugima u društvu o pitanjima o kojima mi trebamo zajedničko stanovište. To je logika zakonodavstva. S tom logikom nije lako živjeti, jer pretpostavlja da će neko biti dio, ili, u najmanju ruku, da će nečije ime biti povezano sa dijeljenjem i provođenjem pogleda o pravdi s kojim se neko ne slaže." *"[M]etoda večinskog odlučivanja pokušava da svakom pojedinačnom gledištu da najveću moguću težinu [...] kompatibilnu sa jednakom težinom za gledišta svakog drugog. Ono čini gledišta pojedinca minimalno odlučujućim, u smislu da ukoliko član Mx misli da mi trebamo učiniti X, a ni jedan drugi član grupe nema gledište, onda je X ono što trebamo učiniti. Ali ne samo to, metoda večinskog odlučivanja pridaje maksimalnu odlučnost svakom članu, uz jedino ograničenje jednakosti. U tom smislu, večinsko odlučivanje predstavlja se kao ''pravičan'' metod odlučivanja [...]" *"Vjerovatnost ustrajnog neslaganja mora se smatrati [...] kao jedan od elementarnih uslova savremene politike [...] [N]eslaganje između građana o tome šta treba da učine, kao političko tijelo, jeste ''okolnost politike''. To, naravno, nije sve što čini okolnosti [[Politika|politike]]: postoji i uočena potreba da se djeluje zajednički, čak i ako se ne slažemo o tome šta da činimo. Poput oskudice i ograničenog altruizma u slučaju pravde, okolnosti politike su povezan par: neslaganje ne bi bilo važno da ljudi ne preferiraju zajedničku odluku; a potreba za zajedničkom odlukom ne bi stvarala politiku kakvu je poznajemo da barem ne postoji potencijal za neslaganje o tome šta treba da bude zajednička odluka. Po ovom objašnjenju, zamišljajući da nema postojanosti neslaganja jeste poput zamišljanja da nema oskudice u objašnjenju distributivne pravde. Naravno, u filozofiji ne postoji ništa loše sa stvaranjem određenih idejalnih pretpostavki: ali šta god drugo zamislimo da ne postoji u ''političkoj'' filozofiji, mi ne trebamo zamišljati da ne postoji činjenica da živimo i djelujemo pored mnogih sa kojima postoji malo vjerovatnoće da ćemo dijeliti naše gledište o pravdi, subjektivnim pravima ili političkoj moralnosti." *"Ali ''potreba'' zajedničkog stanovišta neće učiniti da činjenica neslaganja ispari. Nasuprot to znači da naš zajednički osnov za djelovanje u pitanjima [[Pravda|pravde]] mora biti skovan u vatri našeg neslaganja, a ne da počiva na pretpostavci hladnog konsenzusa koji postoji samo kao ideal." *"[D]ostojanstvo zakonodavstva, temelj njegovog autoriteta, i njegov zahtjev da ga poštujemo, dosta toga duguje tipu ''dostignuća'' kakvo ono jeste. Naše poštovanje za zakonodavstvo jeste djelimično danak koji trebamo platiti dostignuću usklađenog, kooperativnog, koordiniranog ili kolektivog djelovanja u okolnostima savremenog života." *"Večinsko odlučivanje nije samo učinkovita procedura odlučivanja, već i jedna koja je poštovana. Ona poštuje pojedince na dva načina. Prvo, ona poštuje i uzima za ozbiljno stvarnost njihovih razlika u mišljenju o pravdi i zajedničkom dobru. Večinsko odlučivanje ne zahtijeva da se ičije mišljenje potcijeni ili ušutka zbog imaginarnog značaja konsenzusa. U zasluživanju naše podrške i poštovanja kao procedure odlučivanja, ne zahtijeva ni od koga od nas da se pretvaramo da postoji konsenzus tamo gdje ga nema, samo zašto što mislimo da ga treba da bude - zato što je bilo kakav konsenzus bolji od nikakvog, ili zato što stanovište koje se ''nekima'' od nas čini ispravnim čini nam se tako samorazumljivo tačnim da ne možemo zamisliti kako bilo ko drugi može smatrati suprotno [...][Drugo], [u]pravo zato što se ne slažemo oko toga šta se ima smatrati učinkom koji bi suštinski poštivao učesnike, mi trebamo proceduru odlučivanja; u ovom kontekstu, preklapanje suštine u proceduru nužno će privilegovati jedno kontroverzno gledište o tome šta poštovanje pretpostavlja i stoga neće uspjeti u poštivanju drugih. Stoga, u okolnostima politike, sve s čim se ''može'' raditi jeste "neuvjerljivo usko razumijevanje" jednakog poštovanja; i nadam se da sam uvjerio čitaoca da je večinsko odlučivanje jedina procedura odlučivanja konzistentna sa jednakim poštovanjem u ovom nužno osiromašenom smislu." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jeremy Waldron]] {{Wikipedia}} a5wmxiksnb0nfig1jgf1l9jxk6m9tum 14 8693 47800 2012-12-27T18:27:14Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 47800 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8694 47807 2012-12-27T20:21:39Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Opravdavajući liberalizam: esej o epistemologiji i pravnoj teoriji |autor =[[Gerald Gaus]] |sl...' 47807 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Opravdavajući liberalizam: esej o epistemologiji i pravnoj teoriji |autor =[[Gerald Gaus]] |slika = |tekst uz sliku =spis epistemologije i pravne teorije |originalni naziv =''Justificatory Liberalism: An Essay on Epistemology and Political Theory'' |datum prvog izdavanja =1996. }} *"Temeljeno na analizi ličnog opravdanja ja razlikujem tri osnovne posljedice javnog opravdanja: pobjeda, poraz, i neokončanost (neporažena, nepobjednička vjerovanja) [...] Tvrdit ću da, iako određeni suštinski temeljni moralni principi mogu biti pobjednički javno opravdani u našem društvu, njihov broj je skroman. Pobjednička javna opravdanja su dosta rijetka u pluralističkom društvu kao što je naše; suprotno, obiluju neporažena, nepobjednička opravdanja - ona koja su razumna, ali također sporna [...] Tvrdim ovdje da su institucije liberalne ustavne demokratije javno opravdani načini presuđivanja između mnoštva suprotstavljenih neporaženih javnih opravdanja o suštinskim pitanjima pravde i javnog dobra." *"Opravdanje za prihvatanje (ili odbacivanje) vjerovanja je neokončano ako opravdanje zadovoljava minimalni stardard dokazivanja za prihvatanje (odbacivanje), ali neispunjava neki visoki standard dokazivanja za konačnost, sigurnost, znanje, i tako dalje. Opravdanje za prihvatanje (ili odbacivanje) vjerovanja je neodređeno ako ne uspijeva u ispunjavanju minimalnog stepena dokaza koji se zahtijeva za opravdano prihvatanje ili odbacivanje." *"Budući da se od presuditelja očekuje da prate epistemološke značajke slučaja najbolje što mogu (imajući u vidu praktična ograničenja), stručnost se vrednuje u njihovom izabiru. U slučaju sporova oko zahtjeva javno opravdane moralnosti tvrdio sam da se tvrdnje stručnosti ne mogu prihvatiti [...] Ali, kada se okrenemo primjeni zakona na specifične slučajeve, tvrdnje stručnosti mogu se validirati; kamen spoticanja u ovoj fazi spora nisu zahtjevi liberalnih principa, već zahtjevi sistema zakona koji su osmišljeni da ih izraze. Sudije imaju javno opravdanu tvrdnju da se njihove odluke provode pravom jer su valjane tvrdnje stručnjaka u primjerni prava [...] Autoritet sudija izvodi se u dijelu iz njihove epistemološke sposobnosti: oni koji ne poznaju pravo nisu prikladni za sudsku funkciju. *"[K]ada zakonodavne institucije usvoje akt koji je, po mišljenju visokog suda, manifestno suprotan temeljnom pravu, sud opravdano ima ovlaštenje da ga poništi. A ima ovlaštenje jer je autoritet zakonodavnih institucija, u skladu sa liberalnim konstitucionalizmom, ograničen na presuđivanje kroz pravo suprotstavljenih neokončanih sporova o pravni o općem dobru. Ako zakonodavne institucije očito krše temeljno pravo, oni djeluju da nametnu pobijeđene prijedloge nekim građanima i stoga djeluju izvan opsega njihovog zakonodavnog autoriteta. A budući da djelovanja koja su očito suprotna temeljnom pravu neuspjevaju biti ''pravo'' [...] sudovi ih ne mogu provoditi." *"[[Politika]], mogli bi reći, jeste nastavak etike drugim sredstvima. Pravna država predviđa okvir za građane da presuđuju svoje neodlučujuće poglede o tome koja nametanja u javno opravdana." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Gerald Gaus]] {{Wikipedia}} 8u2lefe8ch2s1ogi7gen9mb6vcqq2o5 14 8695 47808 2012-12-27T20:21:53Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 47808 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8696 47815 2012-12-28T14:34:31Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Dok prelazim u mumiju |autor =[[Marko Vešović]] |slika = |tekst uz slik...' 47815 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Dok prelazim u mumiju |autor =[[Marko Vešović]] |slika = |tekst uz sliku =zbirka pjesama |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =2009. }} *"Iako znade da se [[Istina]] nikad ne nađe vruća :Nego kad rok važenja joj istekne :Kao pare stare Jugoslavije :Što bi, u mom djetinjstvu, pokuljale :Iz raziđivanih kuća." (''Pa šta'') *"I zato su im [[Duša|duše]] :Ko kist što crnim tušem :Riše grad dugine boje" (''Dok prelazim u mumiju'') *"Moj sa [[život]]om [[ugovor]] ističe." (''Moj sa životom ugovor ističe'') *"Kad velike mu pjesme liče :na ljubičice presovane :u krivičnome zakoniku." (''U nigdje iz nikud'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Marko Vešović]] {{Wikipedia}} ay2z1frr04yt3m3ovnle9cwx4uxswil 14 8697 47816 2012-12-28T14:34:55Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 47816 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8698 47821 2012-12-28T17:40:33Z Harač 23 Napravljena stranica sa '---- ==Citati== *[[Branislav Nušić]] **"Brak je ugovor po kome čovjek jednom u životu kaže "Da" i preuzima obavezu da to ponavlja cijelog života." *Giorgio De...' 47821 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Branislav Nušić]] **"Brak je ugovor po kome čovjek jednom u životu kaže "Da" i preuzima obavezu da to ponavlja cijelog života." *[[Giorgio Del Vecchio]] **"S društvenim ugovorom Rousseau je htio kategorički ustvrditi jednu racionalnu nužnost: navesti kako mora biti konstituiran pravni poredak (...) Za Rousseaua je društveni ugovor postulat razuma, a ne historijska istina (...) Ne može se, dakle, učiniti veću grešku nego interpretirati Društveni ugovor kao historijsku priču ili ga kritikovati kao takvog." (''[[Lekcije filozofije prava]]'') *[[Marko Vešović]] **"Moj sa [[život]]om ugovor ističe." (''Moj sa životom ugovor ističe'') *[[Thomas Hobbes]] **"[U]govor je obećanje, a zakon je ''zapovijed''. U ugovor ima se kaže ''Ja ću to učiniti''; u zakonima se kaže ''Učini to''. Ugovori nas obavezuju; zakoni nas primoravaju na obavezu. ''Ugovor'' obavezuje sam ''po sebi'', zakon obavezuje na osnovu općeg ''ugovora'' o pokornosti; stoga je u ''ugovoru'' najprije utvrđeno šta treba da se čini, prije nego što smo obavezani da to učinimo; u ''zakonu'', najprije smo obavezani da izvršimo, a poslije se utvrđuje šta treba da se učini." (''[[Građanin (Hobbes)|Građanin]]'') [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} asqnz7n0vlov9gweyjb96lpccl2704v 0 8699 47823 2012-12-30T19:51:49Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Poredak javnog razuma: |autor =[[Gerald Gaus]] |slika = |tekst uz sliku ...' 47823 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Poredak javnog razuma: |autor =[[Gerald Gaus]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''The Order of Public Reason: A Theory of Freedom and Morality in a Diverse and Bounded World'' |datum prvog izdavanja =2011. }} *"[M]ože li se pomiriti autoritet društvene moralnosti sa našim statusom kao slobodnih i jednakih moralnih osoba u svijetu kojeg karakteriše duboko i trajno, a ipak razumno, neslaganje o standardima kojima trebamo evaluirati opravdanost tvrdnji moralnog autoriteta?" *"Društveni poredak koji je struktuiran neautoritarnom društvenom moralnošću je slobodan moralni poredak: moralni poredak koji je prihvaćen razlozima svih, u kojem svi imaju svoje razloge, temeljenim na sopstvenim idejama onoga što je važno i vrijedno, da prihvate autoritet društvene moralnosti. Takav društveni i moralni poredak jeste ono što ću nazvati "poredak javnog razuma" – on je prihvaćen razlozima sve javnosti. Samo ukoliko ostvarimo poredak javnog razuma možemo dijeliti kooperativni društveni poredak pod uvjetima moralne slobode i jednakosti. Samo u poretku javnog razuma je naša moralnost istinski zajednički proizvod razloga svih radije nego način ugnjetavanja kojim se neki pozivaju na ideju moralnosti da bi vladali životima drugih." *""[M]oralna sloboda", na način na koji se razumije u ovoj knjizi, ne implicira da je neko slobodan da ignoriše zahtjeve moralnosti, ili da nema moralnosti prije javnog opravdanja. ''Tvrdnja slobode ne čini se u odnosu na zahtjeve moralnosti, već u odnosu na tumačenje tih zahtjeva od drugih.''" *"Tvrdit ću da je Član Javnosti ''idealizacija'' nekog istinskog pojedinca; Član Javnosti promišlja dobro i sudi samo po relevantnim i inteligentnim vrijednostima, razlozima, i obzirima stvarnog agenta kojeg predstavlja i uvijek teži da donosi zakone nepristrasno za sve druge Članove Javnosti. Moralna pravila (koja stvaraju imperative) koje Član Javnosti prihvata su oni koje on kao moralna osoba ima dovoljno razloga da prihvati. To jeste, mi karakterišemo Člana Javnosti odražavajući ''njegove'' razloge kao specifične moralne osobe sa njenim sopstvenim razumnim vrijednostima i ciljevima, i koja teži u dobroj vjeri da donosi moralna pravila za sve. Naša karakterizacija Člana Javnosti samo je onoliko ispravna kao naše objašnjenje evaluativnih razloga njegovih stvarnih kolega." *"[R]adije nego princip univerzalnog samo-zakonodavstva, moralni zahtjev koji sve tretira kao slobodne i jednake moralne osobe mora biti u skladu sa onim što ja nazivan ''Deliberativni princip javnog opravdanja'': ''L'' je bona fide pravilo društvene moralnosti samo ako svaki Član Javnosti prihvata ''L'' kao obavezujući (i tako ga internalizira). Autoritativne moralne odredbe, tvrdit ću, temelje se na tako opravdanim pravilima." *"Shvaćeni kao Članovi Javnosti, mi smo slobodni i jednaki, i niko nema moralni autoritet nad drugim. Moralnost je "samo-zakonodavstvo" svih u smislu da, konsultujući svoje sopstvene (privatne) razloge, svaki Član Javnosti prihvata relevantna moralna pravila kao obavezujuća za sve, pa tako i za sebe. Javni razlog u formi društvene moralnosti dolazi od svih i primjenjuje se na sve, i stoga je izraz moralne autonomije. Ali dosta često stvarni ljudi ne žive u skladu sa svojim racionalnim opredjeljenjima. Kada se suprotstavim drugome koji krši zahtjev koji zadovoljava Deliberativni princip javnog opravdanja, ja zahtjevam da se ona uskladi sa onim što, po njenom gledištu, ona ima razlog da učini, kao što mogu zahtijevati da ona održi obećanje koje je učinila [...] [P]ravilo koje je javno opravdano je ono koje, po rasuđivanju svakog Člana Javnosti, daje drugima osnova da čine autoritativne zahtjeve [...] Na kraju, onda, kada ja učinim moralni zahtjev drugome ja tvrdim da postoji epistemička i praktična nejednakost između nas; ja tvrdim da sam razumio javno opravdano moralno pravilo, a ti nisi, ili da odbijaš da učiniš ono za što znaš da je ispravno [...] [M]oj zahtjev je utemeljen u tvojim razlozima kao slobodne i jednake osobe – razlozima koji su ti dostupni [...] – normativni autoritet kojeg ja prizivam, čak i ako se ti ne slažeš, utemeljen je u tvojoj sopstvenoj evaluativnoj tački gledišta. Iako insistiram da si napravio grešku, tvoja greška je u neuspjehu da vidiš normativni autoritet koji tvoje sopstveno gledište – tvoja sopstvena normativna privrženost – dodijeljuje mom zahtjevu. Ponovo, sjeti se obećanja." *"Ne samo da je [...] agent slobodan kada vidi moralne imperative kao zahtjeve sopstvenog razuma, već nije nikakvo nepoštovanje prema njegovom statusu kao slobodnog agenta kada drugi zahtjeva da on učini ono što njegov sopstveni razum zahtijeva, čak i ako on to ne vidi." *"Relativni kontrast slobode kojeg smo istraživali nije između neograničenih i ograničenih, već između samo-usmjerenih i onih koji neuspjevaju u samo-usmjerenju jer njih usmjeravaju drugi (sjeti se čovjeka koji vidi moralnost samo kao ograničenja, ili [[Platon]]ove pomoćnike) ili zbog neuspjeha u samo-usmjeravanju (kao što je čovjek u [[John Stuart Mill|Millovom]] primjeru lošeg mosta). Ako razmišljamo o slobodnoj osobi kao onoj čijim životom upravljaju njene sopstvene vrijednosti, privreženosti, ili ciljevi, pobornici pozivine slobode su u potpunosti u pravu kada ističu da zahtijevanje da ona živi u skladu sa svojim sopstvenim vrijednostima nije nepoštovanje njene slobode." *"U ovoj knjigi ja krećem na projekat pomirenja ove dvije tradicije [Humeovske i Kantijanske – op.a.]. [Ja] težim pomiriti Hobbeseovsko-Humeovsko saznanje da naša vjernost društvenoj moralnosti mora proizilaziti iz njene korisnosti ljudskom životu sa Kantijanskim saznanjem da njena pravila nisu ispravno viđena samo kao instrumentalna tom cilju. [Potom] težim pokazati da, kao što Kantijanci primjećuju, moralnost je diktat nepristrasnog javnog razuma i da su Humeovci u pravu da ona ima historiju i da ovisi o prethodnim odlukama i da uistinu u značajnom smslu društvo bira svoju moralnost. Bez prizivanja društvenih evolutivnih procesa, Kantijanski ideal zajedničkog samo-zakonodavstva je ili beznadežno kontroverzan ili neodređen; bez prizivanja kritičke perspektive Deliberativnog principa javnog opravdanja, evolutivno gledište ne može razlikovati autoritarne od neautoritarnih evoluiranih pozitivnih moralnosti. Prikladno objašnjenje moralnosti treba i Kanta i Humea." *"[M]oramo se odreći nade da možemo stvoriti uvjerljiv opis deliberacije članova u "carstvu ciljeva" koji će ih voditi da se slože o istim pravilima. Najviše što možemo postići, tvrdit ću, jeste uvjerljiv opis koji izabire, kao što je Rawls istakao u svojim kasnijim radovima, skup razumnih pravila. Ili, kako ću ja to opisati, ostavljeni smo sa [...] nizom ''optimalno prihvatljivih prijedloga'': neslaganje u našim privatnim sudovima je široko, ali je ograničeno skupom. U okviru skupa, Članovi Javnosti će se razlikovati u njihovom rangiranju predloženih pravila. Problem je kako, kao slobodni i jednake moralne osobe, mi trebamo izabrati iz ovog skupa ako nas je naše rasuđivanje odvelo do neslaganja." *"Precizna društvena moralnost s kojom završavamo, pokazat ću, jeste stvar nastanka kompleksnih koordinacionih i izabirnih procesa između velikog broja ljudi [...] Iako slobodni i jednaki, rasuđivanje Članova Javnosti samo na temelju njihovih sopstvenih evaluativnih standarda će rijetko konvergirati na određeno pravilo društvene moralnosti kao nedvojbeno najbolje, slobodne i jednake osobe koje djeluju po svojim sopstvenim evaluativnim standardima ipak mogu i često će slobodno konvergirati na određeni broj optimalno prihvatljivog skupa. Javno opravdana moralnost, pokazat ću, konstituira ekvilibrijum rješenje između slobodnih i jednakih moralnih osoba koje teže da izaberi iz optimalno prihvatljivog skupa koji je otkriven rasuđivanjem idealiziranih Članova Javnosti. Rezultat je specifična društvena moralnost koja ostvaruje ciljeve kojima oni u tradiciji Rousseaua i Kanta teže. Svako je predmet autoriteta društvene moralnosti dok još djeluje po svom cjelokupnom nizu relevantnih evaluativnih standarda – slijedeći svoje sopstvene razloge i smatrajući se članom kraljevstva ciljeva." *"Nakon što je društvo slobodnih i jednakih osoba koordiniralo na određeno moralno pravilo i njegovo tumačenje, svrha pozivanja na moralni autoritet je u kontroli ovog ekvilibrijunskog izbora protiv "drhtavih ruku" – pojedinaca koji čine greške o tome koje pravilo je u ekvilibrijumu – i onih koji inače neuspjevaju da djeluju po svojim najboljim razlozima. U ovim slučajevima najveći dio društvenog mišljenja se slaže u kritikovanju devijantnog ponašanja." *"Iz perspektive nepristrasnog razuma – moralne tačke gledišta – ni jedno pravilo u optimalno prihvatljivom skupu nije bolje od bilo kojeg drugog, a ipak društveni procesi karakterizirani povećanim povratima zajedničke moralnosti mogu nas odvesti ka konvergenciji na jednom pravilu, koje onda postaje jedinstveno javno-opravdano pravilo." *"Zadatak političke filozofije [...] nije da legitimira sadašnje režime, već da ispita uslove pod kojima politička prisila može biti opravdana svima, i pod kojima svi mogu živjeti u slobodnom društvenom i političkom poretku." *"Kooperativni društveni poreci velikih razmjera između anonimnih stranaca su mogući jer smo mi sljedbenici pravila. Naš razum nije stvorio društveni poredak – mi se nismo urazumili u slijeđenje društvenih pravila. Radije, zahtjevi društvenog poretka su oblikovali naš razum. Iako smo mi sasvim sigurno društvena stvorenja koja su oblikovana društvenim životom upravljanim normama, mi se ne moramo potčinjavati zahtjevima društvenih i moralnih poredaka koji nam se suprotstavljaju. Da bi istakli svoj status kao slobodnih moralnih osoba znači ispitivati tvrdnje koje moralni autoritet čini nad nama; priznavanje drugih kao moralno ravnopravnih znači razmišljati o opravdanosti svojih sopstvenih moralnih zahtjeva prema njima. Društvena pravila obezbjeđuju poredak i čine mogućim kooperativni društveni život. Ona također mogu ugnjetavati, diskriminirati, i upotrebljavati društveni pritisak za održavanje zastarjelih i nepravednih praksi. / Društvena moralna pravila koja polože test javnog opravdanja prihvaćena su razumom svih. Ako moralne osobe, od kojih je svaka posvećena svojim sopstvenim svrhama, ciljevima, idealima, mogu prihvatiti moralna pravila društvenog poretka kao istinski moralno autoritativna, svaka može slobodno djelovati po sistemu društvenog moralnog autoriteta sa kojim je suočena. Društvena sloboda ne sastoji se u slobodi djelovanja po svojim ciljevima bez ograničenja; slobodna osoba se podvrgava moralnom autoritetu prihvaćenom od njenih sopstvenih ciljeva u životu i njenih sopstvenih standarda prihvatljivog ponašanja. Opravdana moralnost se ne izvodi iz naših ciljeva i ideala, niti je razvedena od njih. Javno opravdana moralnost služi našim ciljevima ograničavajući naše težnje za njima. Poredak javnog razuma nije onaj u kojem ljudi stalno vijećaju i raspravljaju. To je poredak koji je u skladu sa razumom svih; to nije proces rasuđivanja ili sporazum, već razumni moralni ekvilibrijum koji dopušta svakome da bude autonomni subjekt moralnih zakona." *"Politički poredak je potreban da dovrši i reformiše moralni poredak, te stoga nesmijemo biti previše impresionirati nepopustljivim kritikama države i njenog autoriteta na kojima insistiraju filozofski anarhisti i liberterijanci. Ali, ne trebamo zaboraviti ni moć prinudnih zakona da provode nepravedna pravila. Sve države, ukljućujući one demokratske, usvojile su ozbiljno nepravedno zakonodavstvo. Mi moramo ispitivati sve tvrdnje autoriteta nad nama, uključujući onaj države. Kada je zakon izvan prihvatljivog skupa, on ne može imati bilo kakav autoritet nad nama. Projekat i reforma političkih institucija mora tražiti strukture koje izbjegavaju takve posljedice." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Gerald Gaus]] {{Wikipedia}} n9xkginhpmjrlzdjy7j9njbu8i22hsw 0 8701 61450 51270 2024-05-16T18:29:58Z Srđan 4695 61450 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Amartya Sen |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=''indijski ekonomista i politički teoretičar'' |datum rođenja=3. novembar 1933. |mjesto rođenja=Santiniketan, Indija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Kultivirano nasilje povezano sa sukobima identiteta kao da se ponavlja diljem svijeta s upornošću koja raste." (''[[Identitet i nasilje]]'') ==Djela== *''[[Identitet i nasilje]]'' (2006) *''[[Ideja pravde]]'' (2009) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Sen, Amartya}} [[Kategorija:Amartya Sen| ]] [[Kategorija:Ekonomija]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Indijski filozofi]] mn2knbuokm36hh30wmbji7vfvl5geki 0 8702 47830 47829 2012-12-31T16:51:08Z Harač 23 47830 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Identitet i nasilje: iluzija sudbine |autor =[[Amartya Sen]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Identity and Violence: The Illusion of Destiny'' |datum prvog izdavanja =2006. }} *"Svijest o identitetu može značajno pridonijeti snazi i toplini naših odnosa s drugima, susjedima ili članovima iste zajednice ili sugrađanima ili sljedbenicima iste religije. Usmjerimo li svoju pažnju na određeni identitet, naše međusobne veze mogu se obogatiti i radit ćemo usluge jedni drugima i napraviti ćemo odmak od vlastitih egocentričnih života [...] [S]vijest o identitetu može jednako odlučno isključiti mnoge, kao što može i toplo prihvatiti druge. Uspješno integrirana zajednica u kojoj pripadnici nesvjesno rade posve divne stvari jedni za druge, vrlo izravno i s puno solidarnosti, mogla bi biti upravo ona zajednica u kojoj se cigle bacaju kroz prozore imigranata koji su se odnekud doselili u regiju. Nesretna okolnost isključivanja ide ruku pod ruku s darovima uključivanja." *"Kultivirano nasilje povezano sa sukobima identiteta kao da se ponavlja diljem svijeta s upornošću koja raste." *"[P]itanje "sukobljavaju li se civilizacije?" temelji se na pretpostavci kako se čovječanstvo može prije svega klasificirati u različite i zasebne civilizacije i da se veze ''medu različitim ljudskim bićima'' mogu nekako shvatiti a da se ne izgubi razumijevanje, u smislu odnosa ''medu različitim civilizacijama''. Temeljni nedostatak ove teze gotovo prethodi trenutku kada se postavlja pitanje moraju li se civilizacije ''sukobiti''." *"Alternativa podijeljenosti jedne najistaknutije kategorizacije nije u bilo kojoj nerealnoj izjavi kako smo svi velikim dijelom isti. Što nismo. Već, glavna nada za skladom u našem problematičnom svijetu leži u mnogostrukosti naših identiteta koji se presijecaju međusobno i bore protiv oštrih podjela oko jedne jedine ustaljene linije žestokih podjela kojoj se navodno ne može oduprijeti. Naša ljudskost koju dijelimo divljački je napadnuta kada se naše razlike svedu na jedan izmišljen sustav jedinstveno moćne kategorizacije." *"Najsiromašnije članove bilo koje zajednice najlakše je ubiti u takvim nemirima budući da se kreću potpuno nezaštićeni u potrazi za dnevnim sredstvima za preživljavanje, a njihova ruševna skloništa bande mogu lako probiti i uništiti. Za vrijeme nemira hinduista i muslimana, hinduističke ubojice s lakoćom su ubijali siromašne muslimanske žrtve nepravde, dok su muslimanski ubojice nekontrolirano ubijali iz potaje osiromašene hinduističke žrtve. Iako su identiteti zajednica dviju skupina žrtava s kojima se brutalno postupalo bili dosta različiti, njihovi klasni identiteti (kao siromašnih nadničara s malo ekonomskih sredstava) bili su uvelike isti. Ali nijedan identitet izuzev onog religijskog etniciteta nije bio dopušten brojiti se u tim danima polariziranog pogleda fokusiranog na jednu kategorizaciju. Iluzija jedinstveno sukobljavajuće stvarnosti temeljito je degradirala ljudska bića i protagonistima zasjenila slobodu mišljenja." *"Opirući se umanjivanju ljudskih bića, čime se bavila ova knjiga, možemo također otvoriti mogućnost za svijet koji može prevladati sjećanje na svoju problematičnu prošlost i ublažiti nesigurnosti svoje teške sadašnjosti. Kao jedanaestogodišnji dječak nisam mogao puno učiniti za Kadera Miju dok je krvareći ležao i držao glavu u mom krilu. Ali zamišljam drugi svemir, ne izvan našeg dosega, u kojem on i ja možemo zajedno potvrditi naše mnogobrojne zajedničke identitete (čak i dok zaraćeni separatisti kucaju na vrata). Moramo biti sigurni, prije svega, da nam horizont ne dijeli um na dva dijela." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Amartya Sen]] {{Wikipedia}} asi4kqydrr0df0yzna1s6lvnp5i1as6 14 8703 47831 2012-12-31T16:51:59Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 47831 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8706 61738 50155 2024-05-17T11:34:35Z Srđan 4695 61738 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Anthony Maurice (Tony) Honoré |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=1921. |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[N]ad širokim spektrom pitanja nema načina da se odredi ispravno djelovanje bez pravne komponente. Čak i društvo dobro namjernih anđela, koji su jedinstveno zabrinuti da čine ispravno, trebaju sistem zakona da bi znali šta je ispravno za činiti [...] [P]ravo je dio moralnosti bilo kojeg kompleksnog društva [...] Slika moralnosti kao nacrta, a prava kao strukture koja se stvara u skladu s njim ili suprotno njemu [...] vodi u zabludu. Moralnost je sličnija konturi iz koje nedostaju detalji. Zakoni, uz konvencije, popunjavaju mnoge od njih." (''The Dependence of Morality on Law'') *"Deceniju za decenijom pozitivisti i pristaše prirodnog prava sučeljavaju se u finalu Svjetskog kupa (sociolozi nikada nisu naučili pravila)." (''Groups, Laws and Obedience'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Honoré, Tony}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] [[Kategorija:Toni Honoré| ]] siiz3km8n435y7xh5mz9gq13rpzbjyk 0 8707 61334 48033 2024-05-16T17:48:31Z Srđan 4695 61334 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Kurt Baier |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=austrijski filozof etike |datum rođenja=26. januar 1917. |mjesto rođenja=Beč, Austrija |datum smrti=7. novembar 2010. |mjesto smrti=Dunedin, Novi Zeland |počasti= }} *"[[Pravo]] je stvorenje autoritativnih odluka društva, to jeste, njegovih zvaničnika, njegovih zakonodavaca, i sudija. U odnosu na stvaranje i primjenu prava, međutim, članovi pravnog poretka tek su njegovi subjekti [...] Suprotno tome, [[moral]]nost društva je zajednički proizvod moralnosti njegovih pojedinačnih članova. Što se tiče njegovog sadržaja, pojedinačni članovi su njegovi zajednički stvaraoci, ne tek subjekti." (''[[Racionalni i moralni poredak]]'') ==Djela== *''[[Racionalni i moralni poredak]]'' (1995) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Baier, Kurt}} [[Kategorija:Kurt Baier| ]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Austrijski filozofi]] m6jq5kxntym6yqjrq9udagautnftrqy 14 8708 48034 2013-01-07T01:38:14Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48034 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8709 48035 2013-01-07T01:40:44Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Racionalni i moralni poredak: Društveni korijeni razuma i moralnosti |autor =[[Kurt Baier]] |s...' 48035 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Racionalni i moralni poredak: Društveni korijeni razuma i moralnosti |autor =[[Kurt Baier]] |slika = |tekst uz sliku =''spis moralne filozofije'' |originalni naziv =''The Rational and the Moral Order: The Social Roots of Reason and Morality'' |datum prvog izdavanja =1995. }} *"Pravo je stvorenje autoritativnih odluka društva, to jeste, njegovih zvaničnika, njegovih zakonodavaca, i sudija. U odnosu na stvaranje i primjenu prava, međutim, članovi pravnog poretka tek su njegovi subjekti [...] Suprotno tome, [[moral]]nost društva je zajednički proizvod moralnosti njegovih pojedinačnih članova. Što se tiče njegovog sadržaja, pojedinačni članovi su njegovi zajednički stvaraoci, ne tek subjekti." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Kurt Baier]] {{Wikipedia}} fruzxnsfzk9ak26r0dnsdljqmmk212k 0 8710 48081 48080 2013-01-08T22:00:36Z Harač 23 48081 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Vladavina konsenzusom |autor =[[Esad Zgodić]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =2006. }} *"Kritički se [...] mora promatrati politika koja - smatrajući, pri tome, da je to, navodno, najracionalniji način prevladavanja političkih podjela, sprečavanja socijalnih nemira i drugih unutarnacionalnih konflikata - zagovara i publicira stav da je nužan ''nacionalni konsenzus'' o, kako se to retorički izražava, ''svim životnim pitanjima'' ove, i one, države." (str. 288) *"Pri svim, manje, ili više, bučnim, gorljivim patriotizmom obojenim prizivanjima ''nacionalnog konsenzusa'', potcrtajmo to, i ne pita se: što znače za demokratiju, čemu uopće konsenzus u multipartijskom kontekstu, ne uskraćuje li ''hipostaza konsenzusa'' slobodu i mogućnosti političkog izbora, ne pretvara li ona same stranačke izbore u farsu tako što anulira pluralitet građanskih, biračkih političkih volja i sl. Ne pita se, dakle, ne vodi li ''vladavina konsenzusom'', uz politiku odbacivanja smisla političkih partija kao, navodnih, anahronizama, ''novoj totalitarnoj uniformizaciji svijeta života'', ne radi li se, u postsocijalističkom kontekstu, o novoj ali sada ''tiraniji konsenzusa'' kojom se proskribira ''politički politeizam'' te, tako, zatvaraju mogućnosti slobode u izboru lojalnosti, odanosti, vjernosti i sl. Kritičke opservacije politike koja insistira na ''vladavini konsenzusom'' sugeriraju da se umjesto, u suštini porobljavajuće i totalizirajuće, ''kulture konsenzusa'' favorizira i ohrabruje slobodarska, demokratska ''kultura disenzusa'', a to znači kultura i politika priznavanja prava na razliku, na nekonfekcionalnost, na individualnost, jedinstvenost, originalnost i, uopće, na subjektivnost i pluralitet." (str. 289) *"U najradikalnijem smislu, protiv vladavine konsenzusom istupa stanovište po kojem je konsenzualna demokratija, zapravo, gotovo i ''nemoguća'' budući da konsenzus znači i pravo aplikacije ''veta'' što automatski, u svakom trenutku, drži otvorenim realne mogućnosti uzurpacije, blokade, ili totalnog disfunkcionaliziranja vlasti i države." (str. 290) *"Nije, dakle, u ovom diskursu, idolatrijska, ili sakralizirajuća, konvencionalno nekritička, ili kritički neosviještena recepcija političkog konsenzusa ''ništa'' drugo do tek jedan od opčaravajućih likova ''vladavinskih ideologija''." (str. 291) *"[S]ve dok se ne ''anulira'' sadašnje etablirano ''načelo nacionalnoteritorijalnog ustrojstva države'' neće biti moguć ''općebosanskohercegovački konsenzus'' ni oko drugih, novih regulativnih, odnosno, ustavno-pravnih načela i struktura koje bi, inače, trebalo uvesti kako bi se jednom eliminirale ''atipične anomije'' u samoj konstituciji bosanskohercegovačke države. Na drugoj strani, u takvom ustavno-pravnom i političkom kontekstu tek nužno rudimentarni oblici ''konsenzualne demokratije'' - koju, inače, svaki politički režim u Bosni i Hercegovini iz svoje ''multinacionalne biti'' mora imperativno recipirati - primjenjivaće se povremeno, u manjoj, ili većoj mjeri, unutar entitetskih institucija vlasti ili, pak, u formi ''konsocijativnih aranžmana'' partijskih elita - na razini države." (str. 277) *"[I] kad se Bosna i Hercegovina konstituira kao ''teritorijalna demokratska država'' njenih građana moguće je ustavno-pravnim rješenjima istovremeno osigurati kako demokratski i pluralni politički subjektivitet ''transnacionalnog građanstva'' kao ''političkog naroda'' tako, na drugoj strani, i punu, stvarnu slobodu i zbilju njegovih ''etnonacionalnih predikacija'' i ''subidentiteta''. Podrazumijeva, međutim, ova realnoutopijska projekcija i recepciju koncepta ''transteritorijalne subjektivizacije'' - ''reprezentacije nacionalnih volja''. To, onda, znači da se ''nacionalna prava'' i ''slobode'' ostvaruju unutar i preko ''eksteritorijalnog sistema'' ljudskih i individualnih i kolektivnih prava, i to svih generacija, a ne preko nasiljem stvorenih i mononacionalno zaokruženih teritorija. S tim se, zapravo, izgrađuje poredak koji ''eliminira'' iz političkog života, uvijek potecijalna, stremljenja ka instaliranju ''titularne nacije'' i ka dominaciji ''totalitarne volje većine'' kao i politiku nasilne teritorijalizacije nacije te prostorne getoizacije njenog suvereniteta, a strah od civilnog društva kao, navodno, društva poricanja nacionalnig identiteta i slobode njihovog socijalnog ispoljavanja - postaje bespredmetan. Jednostavno rečeno, preko prava, a ne ''preko etničkih teritorija'', osiguravaju se i ''nacionalne slobode''." (str. 283-284) ==Izdanje== *Esad Zgodić, ''Vladavina konsenzusom'' (Sarajevo: Preporod, 2006) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Esad Zgodić]] {{Wikipedia}} 7m8wo2ykhg2b5287c7f7p3m5af8dxv2 14 8711 48079 2013-01-08T21:56:33Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48079 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8712 48082 2013-01-08T22:06:08Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Arend Lijphart |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki i nizozemski politolog |datum rođenja=17. avgust 1936. |mjesto rođenja=A...' 48082 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Arend Lijphart |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki i nizozemski politolog |datum rođenja=17. avgust 1936. |mjesto rođenja=Apeldoorn, Nizozemska |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Četiri karakteristike obilježavaju konsocijacijsku demokratiju. Prvi i najvažniji element jeste činjenica da je na vlasti velika koalicija političkih vođa svih značajnih segmenata određenog političkog društva. Postoji nekoliko različitih oblika takve vlasti, na primjer, veliko-koalicijska vlada u parlamentarnom sistemu, "veliki" savjet ili odbor koji ima značajnu savjetodavnu ulogu, ili velika koalicija predsjednika i ostalih glavnih funkcionera u predsjedničkom sistemu. Preostala tri elementa konsocijacijske demokratije su: (1) međusobni veto ili načelo "većine istomišljenika" koje služi kao dodatna zaštita vitalnih manjinskih interesa; (2) proporcionalnost kao osnovno mjerilo pri određivanju političke zastupljenosti kod imenovanja državnih činovnika i raspodjeli javnih fondova, te (3) visok stepen samostalnosti svakog segmenta u odlučivanju o unutrašnjim pitanjima." [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Filozofija]] {{Wikipedia}} er7d3d2nn8nmzn9bcpsdvdhq5fzfahi 14 8713 48084 2013-01-08T22:07:49Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48084 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 14 8714 48088 2013-01-09T16:26:52Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48088 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8715 48092 2013-01-10T19:12:43Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Bernard Bourgeois |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=francuski filozof |datum rođenja=2. septembar 1929. |mjesto rođenja=Varennes-Sa...' 48092 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Bernard Bourgeois |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=francuski filozof |datum rođenja=2. septembar 1929. |mjesto rođenja=Varennes-Saint-Sauveur, Francuska |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"I tada će apsolutni trijumf mišljenja podjednako kadrog da se konstituiše u svojoj subjektivnosti kao i da u njoj konstituiše svoj objekt biti sasvim blizu. [[Hegel]] će misliti samo biće u njegovoj cjelosnosti kao mišljenje sebe u filozofirajućem mišljenju." [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Francuski filozofi]] {{Wikipedia}} 204a2o4xxh8y2oxfgx1f175hjxfor3j 14 8719 48097 2013-01-12T15:42:04Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48097 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 10 8725 48129 48128 2013-01-13T23:30:32Z Edinwiki 1248 48129 wikitext text/x-wiki <includeonly><div style="position: relative; width: {{{width}}}; height: {{{height}}}; overflow: hidden"> <div style="position: absolute; top: 0px; left: 0px; font-size: 100px; overflow: hidden; line-height: 100px; z-index: 3">[[{{{link}}}|&nbsp;&nbsp;&nbsp;]]</div> <div style="position: absolute; top: 0px; left: 0px; z-index: 2">[[Image:{{{image}}}|{{{width}}}|{{{link}}}]]</div> </div></includeonly><noinclude> ==Upotreba== Upotrebom ovoga šablona se svaka slika može povezati sa jednom prethodno definisanom stranicom. ==Šablon== <code><nowiki>{{Click || image= | link= | width=px | height=px}}</nowiki></code> ==Primjer== <code><nowiki>{{Click || image=BSlogo.png | link=:Category:Domaće teme | width=37px | height=40px}}</nowiki></code> {{Click || image=Wikiquote-logo.svg | link=Main Page | width=60px | height=60px}} [[Category:Šabloni]] </noinclude> ftatyphnimispkfgyrutk7v075ged4g 14 8727 48145 2013-01-17T22:09:36Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48145 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8728 61480 60147 2024-05-16T18:41:39Z Srđan 4695 61480 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Haruki Murakami |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=japanski književnik |datum rođenja=12. januar 1949. |mjesto rođenja=Kyoto, Japan |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} [[File:Murakami Haruki (2009).jpg|thumb|Haruki Murakami (2009)]] *"Možda je, negdje daleko, sve već potiho izgubljeno. Ili baš negdje postoji mirno mjesto gdje sve može nestati, stopiti se u jednu priliku u kojoj se sve preklapa. I dok živimo svoj život, otkrivamo, vukući tanke niti kojima su vezane sve stvari, što je sve izgubljeno. Sklopio sam oči i pokušavao se sjetiti, što sam više mogao lijepih, izgubljenih stvari. Privući ih bliže, zadržati ih. Cijelo vrijeme svjestan da su kratkog vijeka." (''[[Sputnik ljubavi]]'') ==Djela== *''[[Sputnik ljubavi]]'' (1999) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Murakami, Haruki}} [[Kategorija:Haruki Murakami| ]] [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Japanski pisci]] ras2oe4gkflxwgegn5wslcbeludt2pr 0 8729 48173 2013-01-19T01:21:27Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Sputnik ljubavi |autor =[[Haruki Murakami]] |slika = |tekst uz sliku ...' 48173 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Sputnik ljubavi |autor =[[Haruki Murakami]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Supūtoniku no koibito'' |datum prvog izdavanja =1999. }} *"Možda je, negdje daleko, sve već potiho izgubljeno. Ili baš negdje postoji mirno mjesto gdje sve može nestati, stopiti se u jednu priliku u kojoj se sve preklapa. I dok živimo svoj život, otkrivamo, vukući tanke niti kojima su vezane sve stvari, što je sve izgubljeno. Sklopio sam oči i pokušavao se sjetiti, što sam više mogao lijepih, izgubljenih stvari. Privući ih bliže, zadržati ih. Cijelo vrijeme svjestan da su kratkog vijeka." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Haruki Murakami]] {{Wikipedia}} nuhye3kisojg9va8chdatd3fi4x6gnv 14 8730 48174 2013-01-19T01:21:44Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48174 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8731 61326 51807 2024-05-16T17:44:49Z Srđan 4695 61326 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ernesto Sabato |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=argentinski pisac i slikar |datum rođenja=24. juni 1911. |mjesto rođenja=Rojas, Argentina |datum smrti=30. april 2011. |mjesto smrti=Santos Lugares, Argentina |počasti= }} *"Tako se dešava da u [[život]]u često povjerujemo da smo izgubljeni, dok u stvari uvijek idemo ka određenom cilju, ponekad vođeni našom najočiglednijom, ali u drugim prilikama, možda i bitnijim za naš život, nekom snažnom i nepokolebljivom voljom i nama samima neznanom, u susret mjestima, osobama ili stvarima koje, na ovaj ili onaj način, jesu, ili su bile, ili će da budu, od odlučujuće važnosti za našu sudbinu, voljom koja ide u prilog našim prividnim htijenjima ili ih osujećuje, pomaže ili odmaže našim težnjama i često, što nas još više začuđuje, vremenom dokazuje da je budnija od naše svjesne volje." (''[[Otpor (Sabato)|Otpor]]'') ==Djela== *''[[Otpor (Sabato)|Otpor]]'' (2000) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Sabato, Ernesto}} [[Kategorija:Ernesto Sabato| ]] [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Argentinski pisci]] a95uwgj3qb5d7aa9wc7129tlzl2lmlr 0 8732 48177 2013-01-19T01:27:38Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Otpor |autor =[[Ernesto Sabato]] |slika = |tekst uz sliku = ...' 48177 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Otpor |autor =[[Ernesto Sabato]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''La resistencia'' |datum prvog izdavanja =2000. }} *"Tako se dešava da u životu često povjerujemo da smo izgubljeni, dok u stvari uvijek idemo ka određenom cilju, ponekad vođeni našom najočiglednijom, ali u drugim prilikama, možda i bitnijim za naš život, nekom snažnom i nepokolebljivom voljom i nama samima neznanom, u susret mjestima, osobama ili stvarima koje, na ovaj ili onaj način, jesu, ili su bile, ili će da budu, od odlučujuće važnosti za našu sudbinu, voljom koja ide u prilog našim prividnim htijenjima ili ih osujećuje, pomaže ili odmaže našim težnjama i često, što nas još više začuđuje, vremenom dokazuje da je budnija od naše svjesne volje." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ernesto Sabato]] {{Wikipedia}} k201o2snkmb9stwhwixk1zvje9q74dg 14 8733 48178 2013-01-19T01:27:55Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48178 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8734 61496 60791 2024-05-17T06:49:12Z Srđan 4695 61496 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Yann Martel |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=kanadski književnik |datum rođenja=25. juni 1963. |mjesto rođenja=Salamanka, Španija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} [[File:Yann martel 2007-10-25 Seattle WA USA.jpg|thumb|Yann Martel (2007)]] *"Neki od nas odustaju od [[život]]a, tek uz rezignirani uzdah. Drugi se malo bore, a onda izgube nadu. A treći – među njima i ja – nikad ne odustaju. Borimo se, borimo i borimo. Borimo se bez obzira na cijenu bitke, na pretrpljene gubitke, na nevjerojatnost uspjeha. Borimo se do kraja. Nije to pitanje hrabrosti. To je nešto u nama, nesposobnost odustajanja. Možda najobičnija glupa glad za životom?" (''[[Pijev život]]'') ==Djela== *''[[Pijev život]]'' (2001) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Martel, Yann}} [[Kategorija:Yann Martel| ]] [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Kanadski pisci]] f2lqrqusvc10a0f4mhsoqarywnyr5wy 0 8735 60272 48180 2022-08-16T22:16:24Z Kwamikagami 6606 60272 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pijev život |autor =[[Yann Martel]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Life of Pi'' |datum prvog izdavanja =2001. }} *"Neki od nas odustaju od života, tek uz rezignirani uzdah. Drugi se malo bore, a onda izgube nadu. A treći – među njima i ja – nikad ne odustaju. Borimo se, borimo i borimo. Borimo se bez obzira na cijenu bitke, na pretrpljene gubitke, na nevjerojatnost uspjeha. Borimo se do kraja. Nije to pitanje hrabrosti. To je nešto u nama, nesposobnost odustajanja. Možda najobičnija glupa glad za životom?" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Yann Martel]] {{Wikipedia}} pohhx97kh1mtwh3niv4bix00eedodwj 14 8736 48181 2013-01-19T01:32:21Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48181 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8737 48190 2013-01-20T13:47:26Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Kamo ljubav ode |autor =[[Harold Robbins]] |slika = |tekst uz sliku ...' 48190 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kamo ljubav ode |autor =[[Harold Robbins]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Where Love Has Gone'' |datum prvog izdavanja =1962. }} *"Umire [[ljubav]]. Zapali se i uništava jezikom mržnje i uzajamnih optužbi. U bijesu i žestini se slama. Nakon razaranja međutim, ipak ostane nešto njena traga što se poput neispunjene nade, sjećanja na strast koja nikad nije stigla do užitka, uhvati za misli i srce. Onda napokon umre, s nekoliko jednostavnih, skoro bezazlenih riječi. I odlaze duhovi, nestaju grijesi. Tako jest i uvijek će tako biti. Bez obzira što poduzimali." *"Neke su djevojke kurve, neke dame, a svaki muskarac kadtad dobije jednu koja je oboje." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Harold Robbins]] {{Wikipedia}} 9lvco1c39rpirx5nurdxgkvpxqv1n4j 14 8738 48191 2013-01-20T13:47:49Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48191 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8739 48192 2013-01-20T13:48:56Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Kamen za Dannyja Fishera |autor =[[Harold Robbins]] |slika = |tekst uz sl...' 48192 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kamen za Dannyja Fishera |autor =[[Harold Robbins]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''A Stone for Danny Fisher'' |datum prvog izdavanja =1952. }} *"Ako poživimo u srcima onih koje smo ostavili sa sobom, nećemo umrijeti." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Harold Robbins]] {{Wikipedia}} fgxewuek5olxspggov4b5afkkavn4zu 0 8740 60837 52623 2024-01-05T23:57:12Z CommonsDelinker 84 Replacing LocationSerbia.png with [[File:Location_map_of_Serbia_(2006–2008).png]] (by [[:c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR2|Criterion 2]]). 60837 wikitext text/x-wiki [[Slika:Flag of Serbia.svg|thumb|250px]] [[Slika:Location map of Serbia (2006–2008).png|right|260px]] "Gde se ljubav začne, tu su oči plačne." [[Kategorija:Poslovice]] [[Kategorija:Srbija]] {{Wikipedia|Srbija}} hmypxzd3xwvxps1ljbh766jofsqz5xr 0 8741 48198 2013-01-20T13:59:01Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Moć duha |autor =[[Prentice Mulford]] |slika = |tekst uz sliku ...' 48198 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Moć duha |autor =[[Prentice Mulford]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Gift of Spirit'' |datum prvog izdavanja =1904. }} *"Ko se najveći dio svog života, uz moć navike, tuži, ko se loše volje predaje orgijama neraspoloženja, truje svoju krv, upropaštava crte lica, kvari ten, jer se u nevidljivom laboratoriju duha proizvodi otrovno sredstvo? Misao, koja kad se stavi u akciju, tj. kad se misli, po nekom neizbježnom zakonu privlači k sebi iz okoline sebi slično. Predati se razdražljivom, bespomoćnom raspoloženju, znači isto što i otvoriti vrata fluidu misli svakog razdraženog bespomoćnog čovjeka u čitavom gradu. To znači puniti svoj veliki magnet, svoj duh štetnim, razarajućim strujama i uspostaviti kontakt među svojim mentalnim baterijama i svim drugima iste vrste!" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Prentice Mulford]] {{Wikipedia}} epjt72xzmwav38ck5ii59zpsil4btfw 14 8742 48199 2013-01-20T14:02:05Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48199 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8743 48201 2013-01-20T14:08:51Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Možda da, možda ne |autor =[[Robert Fulghum]] |slika = |tekst uz sliku ...' 48201 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Možda da, možda ne |autor =[[Robert Fulghum]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Maybe (Maybe Not) |datum prvog izdavanja =2011. }} *"Možda... :Najmudriji odgovor na konačna pitanja. :Riječ koja ukazuje na otvorena vrata i široke horizonte. Ne vjerujem u to da je značenje života :zagonetka koju treba razriješiti. :[[Život]] jeste. Ja jesam. Svašta može da se desi. :A ja vjerujem da svome životu mogu dati novo značenje. :Neizvijesnost je sreća u formi nesreće. :Da sam apsolutno siguran u sve, proveo bih život u patnji, bojeći se smrti. Ali, pošto je uvijek sve moguće, čuda su uvijek negdje u blizini i nikada neće prestati da se događaju. :Vjerujem da čovjekova sloboda može da se definiše jednom jedinom riječju koja, poput sićušnog :podupirača, omogućava vratima postojanja da ostanu otvorena. :Ta riječ je: Možda." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Robert Fulghum]] {{Wikipedia}} 0gdzrog56az79kt3egbo56bbrv1dir9 10 8744 48207 2013-01-20T15:25:29Z Edinwiki 1248 Preusmjereno na [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/1-2011]] 48207 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja/1-2011]] 7romz6tmt3ur5xth39o2spj54c4c4t3 10 8745 54729 48223 2015-07-22T13:03:36Z CommonsDelinker 84 Replacing File.svg with [[File:Filing_cabinet_icon.svg]] (by [[commons:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: moved to better name). 54729 wikitext text/x-wiki <div class="infobox" style="width: {{{širina|238px}}}; float:right; background-color:#F9F9F9; border:1px solid #3D78B0;"> <div style="padding-top: 4px; text-align: center">{{{slika|[[Datoteka:Filing cabinet icon.svg|{{{širinaslike|40px}}}|Arhiva]]}}}'''<br/>Arhive''' </div> ---- {{#if:{{{auto|}}}|<div style="text-align: center">{{lista arhiva}}</div>{{#if:{{{1|}}}|<br/>}}}}{{{1|}}} </div> <noinclude> [[Kategorija:Šabloni|A]] </noinclude> k5tq0uxe1zxia8wb5y53h7tzktqidvt 10 8746 48210 2013-01-20T15:36:44Z Edinwiki 1248 Napravljena stranica sa '<includeonly>{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 1|[[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 1|1]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 2|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 2|2]]<!-- -->{{...' 48210 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 1|[[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 1|1]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 2|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 2|2]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 3|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 3|3]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 4|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 4|4]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 5|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 5|5]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 6|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 6|6]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 7|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 7|7]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 8|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 8|8]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 9|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 9|9]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 10|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 10|10]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 11|<br/>[[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 11|11]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 12|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 12|12]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 13|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 13|13]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 14|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 14|14]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 15|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 15|15]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 16|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 16|16]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 17|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 17|17]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 18|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 18|18]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 19|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 19|19]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 20|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 20|20]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 21|<br/>[[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 21|21]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 22|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 22|22]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 23|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 23|23]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 24|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 24|24]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 25|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 25|25]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 26|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 26|26]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 27|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 27|27]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 28|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 28|28]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 29|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 29|29]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 30|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 30|30]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 31|<br/>[[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 31|31]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 32|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 32|32]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 33|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 33|33]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 34|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 34|34]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 35|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 35|35]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 36|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 36|36]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 37|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 37|37]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 38|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 38|38]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 39|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 39|39]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 40|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 40|40]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 41|<br/>[[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 41|41]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 42|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 42|42]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 43|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 43|43]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 44|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 44|44]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 45|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 45|45]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 46|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 46|46]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 47|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 47|47]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 48|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 48|48]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 49|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 49|49]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 50|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 50|50]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 51|<br/>[[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 51|51]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 52|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 52|52]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 53|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 53|53]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 54|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 54|54]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 55|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 55|55]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 56|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 56|56]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 57|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 57|57]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 58|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 58|58]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 59|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 59|59]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 60|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 60|60]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 61|<br/>[[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 61|61]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 62|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 62|62]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 63|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 63|63]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 64|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 64|64]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 65|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 65|65]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 66|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 66|66]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 67|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 67|67]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 68|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 68|68]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 69|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 69|69]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 70|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 70|70]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 71|<br/>[[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 71|71]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 72|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 72|72]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 73|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 73|73]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 74|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 74|74]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 75|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 75|75]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 76|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 76|76]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 77|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 77|77]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 78|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 78|78]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 79|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 79|79]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 80|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 80|80]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 81|<br/>[[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 81|81]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 82|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 82|82]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 83|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 83|83]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 84|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 84|84]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 85|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 85|85]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 86|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 86|86]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 87|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 87|87]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 88|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 88|88]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 89|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 89|89]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 90|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 90|90]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 91|<br/>[[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 91|91]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 92|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 92|92]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 93|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 93|93]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 94|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 94|94]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 95|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 95|95]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 96|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 96|96]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 97|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 97|97]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 98|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 98|98]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 99|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 99|99]]<!-- -->{{#ifexist:{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 100|, [[{{FULLPAGENAME}}/Arhiva 100|100]]<!-- -->}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}<!-- -->}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}<!-- -->}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}<!-- -->}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}<!-- -->}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}<!-- -->}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}<!-- -->}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}<!-- -->}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}<!-- -->}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}<!-- -->}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}</includeonly> 7uslk3bfmdgbox3qfwojtqyrtmnqycs 10 8747 48211 2013-01-20T15:37:31Z Edinwiki 1248 Napravljena stranica sa '<table class="{{#switch:{{{mala_kutija|}}}|lijevo =mbox-small-left|desno =mbox-small|#default=ambox}}" style="{{#switch:{{{mala_kutija|}}}|lijevo = width:250px|desno = w...' 48211 wikitext text/x-wiki <table class="{{#switch:{{{mala_kutija|}}}|lijevo =mbox-small-left|desno =mbox-small|#default=ambox}}" style="{{#switch:{{{mala_kutija|}}}|lijevo = width:250px|desno = width:250px|#default=}}; clear: right; background:#fbfbfb; border:1px solid #A9A9A9;{{#switch:{{{stil|}}}|2=|#default= border-left:10px solid {{#switch:{{{vrsta|}}} | ozbiljno = #b22222 | sitnica = #f28500 | stil = #f4c430 | ujediniti = #9932cc | informacija = #4682B4 | drugo = {{{druga_boja}}} | #default = #4682B4 }} }};{{{stil|}}};{{#switch:{{{stil|}}}|#default=|2= border-top: 5px solid {{#switch:{{{vrsta|}}} | ozbiljno = #b22222 | sitnica = #f28500 | stil = #f4c430 | ujediniti = #9932cc | informacija = #4682B4 | drugo = {{{druga_boja}}} | #default = #4682B4 }}; }}; {{#if: {{{stilkutije|}}}|{{{stilkutije}}}; }}"> <tr> {{#ifeq:{{{slika|}}}|slika_prazna|<!-- Slika & slika_prazna --><td></td><!-- Ovo je potrebno da bih širina bila 100% --> | <td style="border: none;padding: 2px 0 2px 0.5em;text-align: center;width:52px">{{#if:{{{slika|}}}|{{{slika}}}|{{#switch:{{{slika|{{{vrsta|}}}}}} | ozbiljno = [[Datoteka:Gnome-emblem-important.svg|{{#switch:{{{mala_kutija|}}}|lijevo = 20px|desno = 20px|#default=40px}}]] | sitnica = [[Datoteka:Commons-emblem-issue.svg|{{#switch:{{{mala_kutija|}}}|lijevo = 20px|desno = 20px|#default=40px}}]] | stil = [[Datoteka:Gnome-edit-clear.svg|{{#switch:{{{mala_kutija|}}}|lijevo = 20px|desno = 20px|#default=40px}}]] | ujediniti = [[Datoteka:Commons-emblem-merge.svg|{{#switch:{{{mala_kutija|}}}|lijevo = 20px|desno = 20px|#default=40px}}]] | informacija = [[Datoteka:Commons-emblem-notice.svg|{{#switch:{{{mala_kutija|}}}|lijevo = 20px|desno = 20px|#default=40px}}]] | drugo = <!-- slika --> | #default = [[Datoteka:Commons-emblem-notice.svg|{{#switch:{{{mala_kutija|}}}|lijevo = 20px|desno = 20px|#default=40px}}]] }}}}</td> }} <td style="border:none;padding:0.25em 0.5em;width:100%;">{{{tekst}}}</td> {{#if:{{{slika_desno|}}}| <td style="border: none;padding: 2px 0.5em 2px 0;text-align: center;"> {{{slika_desno}}} </td> }} </tr> </table><noinclude> <!-- Add categories and inter-wikis to the /doc subpage, not here! --> {{Dokumentacija}} </noinclude> ggi2vg4glfrim0xxiqobmn49xlvaiv8 10 8748 48212 2013-01-20T15:37:49Z Edinwiki 1248 Napravljena stranica sa '<div class="template-documentation" style="clear: both; margin: 1em 0 0 0; border: 1px solid #aaa; background-color: #ecfcf4; padding: 10px;"> {{#ifeq:{{{naslov|μ}}}|<!...' 48212 wikitext text/x-wiki <div class="template-documentation" style="clear: both; margin: 1em 0 0 0; border: 1px solid #aaa; background-color: #ecfcf4; padding: 10px;"> {{#ifeq:{{{naslov|μ}}}|<!--**DEFINED BUT EMPTY**--> |<!--**NOTHING**--> |<div style="padding-bottom:3px; border-bottom: 1px solid #aaa; margin-bottom:1ex">{{#ifeq:{{{sadržaj|μ}}}|μ |<span class="editsection plainlinks" id="doc_editlinks">{{#ifexist: {{{1|{{Dokumentacija/imedokumenta}}}}} |<!--** /dok EXISTS** -->Ova dokumentacija je prikazana u [[{{{1|{{Dokumentacija/imedokumenta}}}}}]]. [[{{fullurl:{{{1|{{Dokumentacija/imedokumenta}}}}}|action=edit}} promijeni]] [[{{fullurl:{{{1|{{Dokumentacija/imedokumenta}}}}}|action=history}} historija]] [{{Osvježi keš|osvježi keš}}] |<!--**/dok DOESN'T EXIST**-->[[{{fullurl:{{{1|{{Dokumentacija/imedokumenta}}}}}|action=edit&preload=Šablon:Dokumentacija/Šablon}} napravi]] }}</span> }} <span style="{{#if:{{{naslov-stil|}}}|{{{naslov-stil}}}|{{#ifeq:{{NAMESPACE}}|{{ns:template}}|font-weight: bold; font-size: 125%|font-size: 150%}}}}">{{#if:{{{naslov|}}}|{{{naslov}}}|{{#ifeq:{{NAMESPACE}}|{{ns:template}}|[[Datoteka:Template-info.svg|50px|link=]] Dokumentacija šablona|Documentation}}}}</span></div> }}<!-- --><div id="template_doc_page_transcluded" class="dablink plainlinks"><!-- --><!-- -->{{#switch: {{SUBPAGENAME}} |igralište|teststranica=<!--**DO NOT SHOW THESE LINKS ON THE SANDBOX/TESTCASES PAGES**--> |#default= {{#switch: {{SUBJECTSPACE}} |{{ns:template}} |{{ns:user}}= {{#ifexist: {{FULLPAGENAME}}/igralište |Ovaj šablon ima [[/igralište|sandbox]]-stranicu <small style="font-style: normal">([{{fullurl:{{ #rel2abs: /igralište }}|action=edit}} promjeni])</small> <!-- -->{{#ifexist: {{FULLPAGENAME}}/teststranica |i [[/teststranica|test stranicu]] <small style="font-style: normal">([{{fullurl:{{ #rel2abs: /teststranica }}|action=edit}} promjeni])</small>}} for editors to experiment. |{{#ifexist: {{FULLPAGENAME}}/testcases |Ovaj šablon ima [[/teststranica|test stranicu]] <small style="font-style: normal">([{{fullurl:{{ #rel2abs: /teststranica }}|action=edit}} promjeni])</small> for editors to experiment.}} }}}}}} </div> {{#if:{{{sadržaj|}}}|{{{sadržaj}}}|{{#ifexist:{{{1|{{Dokumentacija/imedokumenta}}}}} | {{ {{{1|{{Dokumentacija/imedokumenta}}}}} }} }}}} <div style="clear: both;"></div> </div><noinclude> <!-- Add categories and interwikis to the /dok subpage, not here! --> </noinclude> qdd1bcwfdd7jkzvfo2x4sqtxom7ykxf 10 8749 48213 2013-01-20T15:38:22Z Edinwiki 1248 Napravljena stranica sa '{{#switch: {{SUBPAGENAME}} |sandbox|testcases={{ #rel2abs: ../dok }} |#default={{SUBJECTPAGENAME}}/dok }}' 48213 wikitext text/x-wiki {{#switch: {{SUBPAGENAME}} |sandbox|testcases={{ #rel2abs: ../dok }} |#default={{SUBJECTPAGENAME}}/dok }} 9fidobjy9oqdt580m9dq2fb2u69fy6w 10 8750 48216 48214 2013-01-20T15:40:59Z Edinwiki 1248 48216 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Dokumentacija info}}</noinclude> Ovaj šablon, '''ambox''' (''en'': ''Article Message Box'' - ''bs'': ''informativna kutija o članku'' ) se koristi za stvaranje infokutija za članke. Kutija ima više različitih boja, te se mogu koristiti standardne slike ako se ne koriste drugi parametri i njihove funkcije. == Korišćenje == Jednostavan primjer: {{ambox |tekst = tekst}} <pre>{{ambox | tekst = tekst}}</pre> Složeni primjer: {{ambox | vrsta = stil | slika = [[Datoteka:Commons-emblem-query.svg|40px]] | tekst = tekst }} <pre>{{ambox | vrsta = stil | slika = [[Datoteka:Commons-emblem-query.svg|40px]] | tekst = tekst }}</pre> === Standardi primjeri === {{ambox | vrsta = ozbiljno | tekst = vrsta: <u>ozbiljno</u> }} {{ambox | vrsta = sitnica | tekst = vrsta: <u>sitnica</u> }} {{ambox | vrsta = stil | tekst = vrsta: <u>stil</u> - način pisanja }} {{ambox | vrsta = ujediniti | tekst = vrsta: <u>ujediniti</u> }} {{ambox | vrsta = informacija | tekst = vrsta: <u>informacija</u> }} <pre>{{ambox | vrsta = ozbiljno / sitnica / stil / ujediniti / informacija | tekst = tekst }} </pre> == Stil == {{ambox | stil = 2 | vrsta = ozbiljno | tekst = tekst }} <pre>{{ambox | stil = 2 | vrsta = ozbiljno / sitnica / stil / ujediniti / informacija | tekst = tekst }} </pre> == Male kutije == {{ambox |mala_kutija=lijevo |tekst= mala kutija }} <pre style="overflow:auto;"> Male kutije: {{ambox |mala_kutija=lijevo |tekst= mala kutija }} </pre> {{ambox |mala_kutija=desno |vrsta= ozbiljno |tekst= mala kutija desno }} <pre style="overflow:auto;"> Male kutije: {{ambox |mala_kutija=desno |tekst= mala kutija }} </pre> == Posebni primjeri == {{ambox | slika = slika_prazna | tekst = nema slike }} <pre>{{ambox | slika = slika_prazna | tekst = nema slike }}</pre> {{ambox | slika = [[Datoteka:Nuvola apps bookcase.svg|40px]] | slika_desno = [[Datoteka:Gnome globe current event.svg|40px]] | tekst = slika lijevo i desno }} <pre>{{ambox | slika = [[Datoteka:Nuvola apps bookcase.svg|20px]] | slika_desno = [[Datoteka:Gnome globe current event.svg|40px]] | tekst = slika lijevo i desno }}</pre> ==Svi kodovi == <pre>{{ambox | mala_kutija = lijevo / desno | vrsta = ozbiljno / sitnica / stil / ujediniti / informacija | slika = slika_prazna / [[File:slika.svg/png etc.|40px]] | slika_desno = [[Datoteka:slika.svg/png etc.|40px]] | tekst = text </pre> 59ke57tr2lxu9bwjqe23ud5vqo74vv0 10 8751 48215 2013-01-20T15:40:03Z Edinwiki 1248 Napravljena stranica sa '{{ambox | vrsta = drugo |druga_boja = #76bc91 | slika = [[File:Edit-copy green.svg|40px]] | tekst = '''Ovo je stranica dokumentacije za <nowiki>{{</nowiki>{{...' 48215 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = drugo |druga_boja = #76bc91 | slika = [[File:Edit-copy green.svg|40px]] | tekst = '''Ovo je stranica dokumentacije za <nowiki>{{</nowiki>{{{1|[[:{{SUBJECTSPACE}}:{{BASEPAGENAME}}]]}}}<nowiki>}}</nowiki>''' <small>(pogledajte tu stranicu za sam šablon)</small>.<br/> Sadrži informacije za korištenje, kategorije, linkove na druge jezike i drugi sadržaj koji nije dio stranice originalnog šablona. }} <noinclude>[[Kategorija:Šabloni]]</noinclude> 5i5wo867lb21oqm1fmonmwl756is7zf 4 8752 48218 2013-01-20T15:44:23Z Edinwiki 1248 Edinwiki je premjestio stranicu [[Wikicitati:Upravnici/arhiva]] na [[Wikicitati:Upravnici/Arhiva 1]] 48218 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikicitati:Upravnici/Arhiva 1]] 21n65dz0mjnuus25175b2hu0ewgieym 0 8755 48248 48242 2013-01-25T22:45:53Z KWiki 2477 Kukac je premjestio stranicu [[Banket u Blivi]] na [[Banket u Blitvi]] 48248 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Banket u Blivi |autor =[[Miroslav Krleža]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =1938., 1939., 1963. }} *[I] tako, što nam preostaje? Kutija olovnih slova, a to nije mnogo [...], ali je jedino što je čovjek do danas izumio kao oružje u obranu svog ljudskog ponosa." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Miroslav Krleža]] {{Wikipedia}} {{Djela Miroslava Krleže}} n9g0x18ks1klqu6qhafb7qup75jttdo 0 8756 60619 60224 2023-06-13T21:26:41Z Niegodzisie 7018 60619 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Philip Roth |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki književnik |datum rođenja=19. mart 1933. |mjesto rođenja=Newark, New Yersey, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} [[File:Philip Roth - 1973.jpg|thumb|Philip Roth (1973)]] *"Sve što je izbijalo na površinu bilo je samo još površine." (''[[Američka pastorala]]'') ==Djela== *''[[Američka pastorala]]'' (1997.) {{DEFAULTSORT:Roth, Philip}} [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Philip Roth]] {{Wikipedia}} 9t09zj2yha5j5b8hh9hjb7f0vfbnq1z 0 8757 48246 48244 2013-01-25T18:04:18Z Harač 23 48246 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Američka pastorala |autor =[[Philip Roth]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''American Pastoral'' |datum prvog izdavanja =1997. }} *"Sve što je izbijalo na površinu bilo je samo još površine." *"On se toliko trudi da bude jednodimenzionalan." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Philip Roth]] {{Wikipedia}} n6jyhglljnhq7t7rmm0bck4uv47oj05 14 8758 48245 2013-01-25T18:03:54Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48245 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8759 48249 2013-01-25T22:45:54Z KWiki 2477 Kukac je premjestio stranicu [[Banket u Blivi]] na [[Banket u Blitvi]] 48249 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Banket u Blitvi]] 2k5m4ufrjmh3mbvhrssvitupr6cg5dm 0 8763 48517 2013-02-02T17:23:24Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Sjeme smrti |autor =[[Dževad Karahasan]] |slika = |tekst uz sliku ...' 48517 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Sjeme smrti |autor =[[Dževad Karahasan]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =''Sjeme smrti'' |datum prvog izdavanja =2012. }} *"Ima dana koji nisu trebali svanuti. A ako su morali, ako je nužno da svane baš svaki dan, morala bi postojati neka mogućnost da čovjek izbjegne dan koji mu sigurno ne treba, recimo da se tog dana ne probudi ili da nekako drugačije ostane izvan njega. Bez te mogućnosti čovjek nije [[sloboda]]n, nema i ne može biti slobodne volje u biću koje ne može odlučiti makar o onome što neće." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Dževad Karahasan]] {{Wikipedia}} gghsunaw998o6opiusd017xvkiopu0v 0 8764 50994 48521 2014-04-01T13:10:45Z Harač 23 50994 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Donald L. Horowitz |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki politički teoretičar |datum rođenja=27. juni 1939. |mjesto rođenja=SAD |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Zenit evropskog nacionalizma, od približno sredine devetnaestog, do približno sredine dvadesetog stoljeća, bio je period u kojem su državne granice bile, u značajnoj mjeri, neprobojne za međunarodno institucionalno učenje. Stvaranje ustava smatralo se intimnim činom, za koje je trebalo staviti naočare suvereniteta." (''Constitutional Design: Proposals Versus Processes'') *"Ako je devetnaesto bilo stoljeće kršćanskih misionara, dvadeset prvo možda postane stoljeće [[Ustav|ustavnih]] misionara." (''Ibid.'') *"Ako je tačno da se nacrti općenito neusvajaju, to ustavni dizajn ne čini nevažnim predmetom istraživanja. Naivno je gledište odnosa ideja prema institucijama koje zaključuje da su ideje nevažne samo zato što ih institucije neoslikavaju u potpunosti ili brzo. Teški put same demokratije, od 1680. do 1789. do 1989., čini to dovoljno jasnim. Ideje se osporavaju drugim idejama, ideje se suočavaju sa nizom ne-idejnih barijera, te čak i ideje koje prežive ove testove moraju ići dalje: moraju se staviti u usvojive forme, moraju biti legitimizirane od predvodnika mišljenja i predvodničkih država, i moraju biti viđene kao da su u interesu onih koji moraju odobriti njihovo usvajanje prije nego što nađu svoj put u institucije. U slučaju ustavnog dizajna, borba ideja nije završena, ne-idejne prepreke su snažne, još je rano u smislu ustavnih iteracija, interesi koji su pod utjecajem usvajanja nisu ujednačeni, i regresija je moguća nakon usvajanja." (''Ibid.'') *"Procesi stvaranja ustava nisu bliski stvaranju niza institucija koje se izvode iz bilo koje pojedinačne teorije. Pored toga, postoje sistematske predrasude ustavnih subjekata koje preferiraju ili nisu naklonjene pojedinačnim pristupima. Postoje i varijacije u pozicijama i interesima etničkih grupa koje učestvuju ili su pod utjecajem ustavnih procesa. Zbog svih ovih razloga, posljedica će najvjerovatnije biti usvajanje smjese koja sadrži elemente izvedene iz nekoliko pristupa, nego dokument koji sadrži dosljednu perspektivu i metod [...] [M]ješoviti ishodi su vjerovatniji, te želim da istaknem neke od razloga. Prvi je da postoji asimetrija sklonosti [koja] [...] je sistematska; ona se izvodi iz nužnosti manjinskih i većinskih pozicija [...] Druga dva izvora su različitost učesnika i različitost ciljeva [...] Ako postoje mnogi subjekti, ustavni procesi će najvjerovatnije podrazumijevati pregovaranje. Po definiciji, pregovaranje uključuje razmjenu preferencija, a ta je razmjena neprijateljska je prema realizaciji jedinstvenog ustavnog dizajna." (''Ibid.'') [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Donald Horowitz]] {{Wikipedia}} 0cnfz8zx6uwzmriqsptp5jkjquduozc 0 8765 48523 2013-02-03T00:11:24Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Historija |autor =[[Herodot]] |slika = |tekst uz sliku =hist...' 48523 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Historija |autor =[[Herodot]] |slika = |tekst uz sliku =historiografsko djelo |originalni naziv =ἱστορίαι |datum prvog izdavanja =450-420. p.n.e. }} *"Mislim da ne treba opet dozvoliti da vlast pripadne samo jednome od nas, jer to nije ni prijatno ni dobro. Jer vidjeli ste do kojih je sve ispada dovela Kambisova bolesna oholost, a svi ste iskusili i magovu oholost. A kako bi jednovlađe i mnoglo biti uravnoteženo, kada dopušta jednome da radi šta hoće, a da nikome nije odgovoran? Čak i ako najboljega popnemo na prijestol, on će promijeniti narav: od novog obilja čovjek se uzoholi, a zavist je u njemu od rođenja. A sa ta dva poroka, stekao je sve uvjete za potpunu iskvarenost. On će, naime, čas iz oholosti a čas iz zavisti, počinjati mnoga nevaljalstva. Jedan tiranin ne bi trebao da bude zavidljiv, jer mu sva dobra stoje na raspolaganju; ali on prema svojim sunarodnjacima postupa sasvim suprotno. Najboljima zavidi zato što žive i preživljavaju, sviđaju mu se samo najgori građani, a ističe se u prihvatanju kleveta. Ali je najveća nedosljednost ovo: ako mu se samo umjereno divite, povrijeđen je što mu ne laskate na najniži način; a ako mu laskate na najniži način, vrijeđa se zbog dodvoravanja. A sada ću iznijeti najgore stvari: on ukida običaje naših predaka, siluje žene i ubija ljude bez suđenja. Nasuprot tome, vladavina naroda je, prvo, i po imenu nešto najljepše, jednakost pred zakonom; i drugo, pod njom se ne događaju stvari kakve se događaju pod jednovlađem. Službe se dodjeljuju ždrijebom, dužnosnici odgovaraju za svoje postupke, a sve odluke donose se zajednički. Moje je mišljenje, dakle, da ne prihvatimo jednovlađe već da dovedemo narod na vlast, jer sve je u velikom broju." (''Knjiga III'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Herodot]] {{Wikipedia}} lhkv4lxr8rt02zrhqvzpo0j34klunff 14 8766 48524 2013-02-03T00:11:42Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48524 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8767 59133 51940 2020-01-04T18:15:12Z Savonhelmi 6967 File 59133 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Tukidid |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=grčki historičar |datum rođenja=460. p.n.e. |mjesto rođenja= |datum smrti=395. p.n.e. |mjesto smrti= |počasti= }} [[File:Thucydides-bust-cutout ROM.jpg|thumb|]] *"Grad su ljudi, a ne njegove zidine." *"Jaki čine ono što mogu, a slabi trpe ono što moraju." *"Glavni je princip ljudske prirode taj da preziremo one koji se prema nama dobro odnose, a naginjemo onima koji nam ne čine ustupke." *"Moje djelo nije stvoreno da bi zadovoljilo publiku, nego da bi vječno trajalo." *"Tajna sreće jest sloboda. Tajna slobode jest hrabrost." ==Djela== *''[[Historija Peloponeskog rata]]'' [[Kategorija:Grčki historičari]] [[Kategorija:Tukidid]] {{Wikipedia}} gmynhgeixjnfh4cy1jrlb0nh4364lly 0 8768 48531 2013-02-03T14:40:02Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Historija Peloponeskog rata |autor =[[Tukidid]] |slika = |tekst uz sliku ...' 48531 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Historija Peloponeskog rata |autor =[[Tukidid]] |slika = |tekst uz sliku =djelo historiografije |originalni naziv =Περὶ τοῦ Πελοποννησίου πoλέμου |datum prvog izdavanja = }} *"Naš [[ustav]] ne oponaša zakone susjedâ; prije smo mi uzor drugima nego da se u njih ugledamo. Zbog toga što je vlast u rukama mnoštva a ne nekolicine, nazvano je [[Demokratija|demokratijom]]. U privatnim sporovima, svi su jednaki pred zakonom; što se pak tiče sudjelovanja u javnom životu, svako se uvažava prema glasu koji uživa, ne po pripadnosti nekom staležu nego po osobnoj vrijednosti; nikome opet ni siromaštvo ni neznatan društveni položaj ne stoje na putu, ako samo može dobro služiti državi. Sloboda je pravilo po kojem se ravnamo u državnoj zajednici, a i svakodnevnim poslovima: tu sumnjičenju nema mjesta, i ne ljutimo se na susjeda ako radi šta mu je drago, niti pokazujemo one uvredljive znakove koji su možda neškodljivi ali ipak nisu prijatni za vidjeti. Premda u našim privatnim poslovima nema prisile, strahopoštovanje nas spriječava da kršimo državne zakone. Pokoravamo se državnim dužnosnicima i zakonima, prije svega onima koji su doneseni da se zaštite potlačeni i čije kršenje, premda su nepisani, donosi opći prezir." (''Knjiga II, para. 37'') *"Kod nas nije sramota priznati [[siromaštvo]], nego je sramota ne boriti se radom protiv njega." (''Knjiga II, para. 40'') *"Mi jedini smatramo čovjeka koji ne sudjeluje u državnim poslovima beskorisnim, a ne dokonim. O tim poslovima sami odlučujemo, i o njima se sami savjetujemo: ne smatramo da rasprave štete djelima, nego da je štetno ne podučiti se govorom prije nego što se pređe na djelovanje. Eto šta je naša odlika, da se posla prihvatamo odvažno ali da o njemu i razmišljamo, dok su drugi odvažni iz neznanja, a razmišljanje ih čini neodlučnima." (''Knjiga II, para. 40'') *"Takva je, eto, Atena za koju su ovi ljudi s razlogom sudili da im se ne smije oteti, i za koju su se plemenito borili i poginuli; a i svaki od onih koji su ih nadživjeli bit će spreman da za nju trpi." (''Knjiga II, para. 41'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Tukidid]] {{Wikipedia}} 7jblyy1soo53r5yaxudwyzrdw6lma34 14 8769 48532 2013-02-03T14:40:35Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48532 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 14 8770 48537 2013-02-03T14:52:03Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48537 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 14 8773 48540 2013-02-03T16:01:56Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48540 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8774 59912 58960 2021-09-30T10:40:18Z CommonsDelinker 84 Replacing Adorno.jpg with [[File:Theodor_W._Adorno.jpg]] (by [[:c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]] because: [[:c:COM:FR|File renamed]]: #2). 59912 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Theodor W. Adorno |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački filozof, sociolog i muzikolog |datum rođenja=11. septembar 1903. |mjesto rođenja=Frankfurt am Main, Njemačka |datum smrti=6. avgust 1969. |mjesto smrti=Visp, Švicarska |počasti= }} [[File:Theodor W. Adorno.jpg|thumb|Theodor W. Adorno (1964)]] *"Već je takozvana renesansa Hegela jednom knjigom Benedetto Crocea otpočela, prije pola stoljeća, sa obavezama da će cjepidlački odvojiti živo od mrtvog u Hegela. Obrnuto pitanje, šta savremenost znači pred Hegelom ni za časak se ne pokreće; nije li možda um do koga uobražavamo da smo stigli, nakon njegovog apsolutnog uma, uistinu daleko pao ispod Hegelovog, i prilagodio se pukom bivstvujućem čiju je težinu Hegelov um htio da pokrene na osnovu uma koji vlada u samom bivstvujućem. Nećemo li da se prvom riječju odbijemo od Hegela, onda se moramo, ma koliko svagda nedovoljno, suočiti sa pravom na istinitost njegove filozofije, umjesto da je pretresamo samo sa visine, te stoga odozdo." (''[[Tri studije o Hegelu]]'') ==Djela== *''[[Tri studije o Hegelu]]'' (1963.) [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Sociologija]] [[Kategorija:Theodor Adorno]] {{Wikipedia}} 1aax5icn9xu03mg2ecn9y3qjbr6bsba 14 8775 48543 2013-02-03T16:08:50Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48543 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8776 48545 48544 2013-02-03T16:10:32Z Harač 23 48545 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Tri studije o Hegelu |autor =[[Theodor Adorno]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''Drei Studien zu Hegel'' |datum prvog izdavanja =1963. }} *"Već je takozvana renesansa [[Hegel]]a jednom knjigom Benedetto Crocea otpočela, prije pola stoljeća, sa obavezama da će cjepidlački odvojiti živo od mrtvog u Hegela. Obrnuto pitanje, šta savremenost znači pred Hegelom ni za časak se ne pokreće; nije li možda um do koga uobražavamo da smo stigli, nakon njegovog apsolutnog uma, uistinu daleko pao ispod Hegelovog, i prilagodio se pukom bivstvujućem čiju je težinu Hegelov um htio da pokrene na osnovu uma koji vlada u samom bivstvujućem. Nećemo li da se prvom riječju odbijemo od Hegela, onda se moramo, ma koliko svagda nedovoljno, suočiti sa pravom na istinitost njegove filozofije, umjesto da je pretresamo samo sa visine, te stoga odozdo." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Theodor Adorno]] {{Wikipedia}} m396lyopuo83vqnczohewcrwz2rkdjo 10 8777 61294 61186 2024-05-16T17:06:39Z Srđan 4695 Moving from [[Category:Šabloni]] to [[Category:Navigacijski šabloni po autorima]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 61294 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Djela Hegela | naslov = Djela [[Hegel|Hegela]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = | podaci1 = * ''[[Estetika]]'' * ''[[Fenomenologija duha]]'' * ''[[Historija filozofije]]'' * ''[[Filozofija historije]]'' * ''[[Predavanja o filozofiji religije]]'' * ''[[Filozofska propedeutika]]'' * ''[[Dijalektika i osnovni zakoni formalne logike]]'' * ''[[Osnovne crte filozofije prava]]'' }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni po autorima]] [[Kategorija:Hegel|*]] </noinclude> 4fc777hho8ftd6gfhlnge5eq9uzavhn 14 8778 48560 2013-02-03T16:24:40Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48560 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 14 8780 48570 2013-02-03T16:43:39Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48570 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8781 48578 2013-02-04T14:09:09Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Ratko Marković |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=srpski ustavni teoretičar |datum rođenja=8. decembra 1944. |mjesto rođenja=Poža...' 48578 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ratko Marković |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=srpski ustavni teoretičar |datum rođenja=8. decembra 1944. |mjesto rođenja=Požarevac, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Ukoliko društvo želi da ide naprijed, neko mora da ga predvodi i da ga usmjerava. Vlast zato mora biti skoncentrisana u rukama nekolicine ili čak jednog lica." (''[[Izvršna vlast]]'') ==Djela== *''[[Izvršna vlast]]'' (1980.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Ratko Marković]] {{Wikipedia}} 6sxrsikx3q2sj8o4zhyhdn5ub54zddn 0 8782 48582 48581 2013-02-04T14:30:32Z Harač 23 48582 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Izvršna vlast |autor =[[Ratko Marković]] |slika = |tekst uz sliku =tekst pravne teorije |originalni naziv =''Izvršna vlast'' |datum prvog izdavanja =1980. }} *"Ukoliko društvo želi da ide naprijed, neko mora da ga predvodi i da ga usmjerava. Vlast zato mora biti skoncentrisana u rukama nekolicine ili čak jednog lica." *"[P]oslije zakonodavne, koja je to više deklarativno i programski, nego stvarno i suštinski, izvršna vlast je najviše politička državna vlast, u smislu slobode i samostalnosti u radu, autonomnosti i inicijative. U njoj je koncentrisana suština političke vlasti - ona je ekstrakt političke vlasti. Ona je ta koja planira opći pravac u kome će se državni poslovi voditi, iako ga sama formalno ne određuje. No, mada raspolaže slobodom i inicijativom, ova vlast je u pravnom smislu u odnosu na zakonodavnu, koja je originerna i inicijalna, derivativna i sekundarna. Ona, ipak, svoje nadležnosti i ponašanja mora da izvodi iz zakonodavne vlasti. Ovo podjednako važi za obje dimenzije izvršne vlasti. Ali, onako kako ih ova njihova odlika, koja ih spaja, razlikuje od zakonodavne vlasti, ona ih, tako, razlikuje od upravne i sudske vlasti koje su jedino i uvijek djelatnosti primjene prava, subordinirane i heteronomne. Ta subordinacija i heteronomnost su češće u korist zakonodavne, rijeđe u korist izvršne vlasti." *""Teren" na kome se izražava izvršna vlast pretežno je politički, te se otuda prilikom određivanja sadržine ove vlasti moraju, pored pravnih, uzeti u obzir i politički momenti. To je zbog toga što se u izvršnoj vlasti ne manifestuje samo pravna funkcija države već i politička." *"Poslovi izvršne vlasti mogu se grupisati u sljedećih pet grupa: izvršenje zakona, odn. podzakonodavstvo (podzakonski normativni akti), usklađivanje i usmjeravanje rada uprave, odn. upravne vlasti, vođenje spoljne politike, planiranje opće politike i donošenje političkih akata ili akata vlade." *"Izvršna vlast je gravitacioni centar političke vlasti. Njeno političko prvenstvo nad drugim vlastima zasniva se ne samo na njenim unutrašnjim svojstvima, čak ne ni pretežno na ovim svojstvima, već na činjenici koncentracije klasnih interesa vladajuće klase u društvenom nosiocu izvršne vlasti. Otuda izvršna vlast služi kao moćno oruđe za očuvanje klasnog poretka, za učvršćivanje vladavine vladajuće klase. No, to ne znači da socijalistička demokratija, kao politički oblik socijalističkog društva, koje je, opet, prelazan oblik ka besklasnom društvu, treba da "eliminiše", uništi i razdrobi izvršnu vlast zbog toga što je ova u klasnom društvenom poretku sredstvo klasne dominacije vladajuće i klasne eksploatacije eksploatisane klase. Doklegod se u društvu koje izgrađuje socijalizam ne pređe s "uspravljanja ljudima" na "upravljanje stvarima", doklegod se ne izvrši onaj famozni skok iz "carstva nužnosti" u "carstvo slobode", dotle će izvršna vlast biti neminovnost i stvarnost tog društva. Ta vlast će, poput socijalističke državnosti, biti "razvlašćena" i postepeno će se i sasvim socijalizovati, u tempu u kome se društvo bude politizovalo i kada se konačno bude politizovalo." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ratko Marković]] {{Wikipedia}} 6tgow1d1mkozlyhm0sowez2yorvq8qz 14 8783 48580 2013-02-04T14:26:55Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48580 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8784 48584 2013-02-04T16:13:37Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Jean Domat |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=francuski pravnik |datum rođenja=30. novembar 1625. |mjesto rođenja=Clermont, Francusk...' 48584 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Jean Domat |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=francuski pravnik |datum rođenja=30. novembar 1625. |mjesto rođenja=Clermont, Francuska |datum smrti=14. mart 1696. |mjesto smrti=Pariz, Francuska |počasti= }} *"Svi znaju koja je, u svim stvarima, svrha reda; ako je, u stvarima koje su samo predmet osjetilâ, ispravno svrstavanje dijelova koji obrazuju cjelinu neophodno da bi se oni istakli, red je još neophodniji kako bi se u duh uvele bezbrojne istine koje sačinjavaju neku nauku. Jer u njihovoj je prirodi da odražavaju između sebe odnose i veze zbog kojih se uvode u duh jedne nakon drugih; da neke koje treba da se razumiju same od sebe, i koje su izvor drugih, treba da prethode; da druge treba da slijede, utoliko što zavise od tih prvih istina i što su međusobno povezane; te da stoga duh, budući da treba da se od jednih upravlja ka drugima, mora da ih vidi u slijedu; i da prema tom slijedu treba razvrstati odrednice, načela i pojedinačne istine. Otud je lako zaključiti kolika je razlika između posmatranja svih pojedinačnih ali nesređenih istina od kojih se sastoji neka nauka, i pogleda na te iste pojedinačne istine svrstane u poredak; jer, može se reći da razlika nije manja između pogleda na gomilu rasute građe namijenjene podizanju nekog zdanja i pogleda na zdanje podignuto u svem svome skladu." (''[[Građanski zakoni u njihovom prirodnom poretku]]'') ==Djela== *''[[Građanski zakoni u njihovom prirodnom poretku]]'' (1689.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Jean Domat]] {{Wikipedia}} 71hk4syfx5892aydxxrys95rrssdudm 0 8785 48585 2013-02-04T16:15:31Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Građanski zakoni u njihovom prirodnom poretku |autor =[[Jean Domat]] |slika ...' 48585 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Građanski zakoni u njihovom prirodnom poretku |autor =[[Jean Domat]] |slika = |tekst uz sliku =pravna kodifikacija |originalni naziv =''Les lois civiles dans leur ordre naturel'' |datum prvog izdavanja =1689. }} *"Svi znaju koja je, u svim stvarima, svrha reda; ako je, u stvarima koje su samo predmet osjetilâ, ispravno svrstavanje dijelova koji obrazuju cjelinu neophodno da bi se oni sitakli, red je još neophodniji kako bi se u duh uvele bezbrojne istine koje sačinjavaju neku nauku. Jer u njihovoj je prirodi da odrađavaju između sebe odnose i veze zbog kojih se uvode u duh jedne nakon drugih; da neke koje treba da se razumiju same od sebe, i koje su izvor drugih, treba da prethode; da druge treba da slijede, utoliko što zavise od tih prvih istina i što su međusobno povezane; te da stoga duh, budući da treba da se od jednih upravlja ka drugima, mora da ih vidi u slijedu; i da prema tom slijedu treba razvrstati odrednice, načela i pojedinačne istine. Otud je lako zaključiti kolika je razlika između posmatranja svih pojedinačnih ali nesređenih istina od kojih se sastoji neka nauka, i pogleda na te iste pojedinačne istine svrstane u poredak; jer, može se reći da razlika nije manja između pogleda na gomilu rasute građe namijenjene podizanju nekog zdanja i pogleda na zdanje podignuto u svem svome skladu." *"Izvor su svih [[zakon]]a prva načela koja su temelji poretka ljudskog društva; narav i svrha različitih vrsta zakona mogla bi se dobro shvatiti samo uvidom u njihovu povezanost s tim načelima i njihov odnos prema poretku tog društva čija su oni pravila. Dakle, u sistemu i nacrtu tog sveopćeg poretka treba sagledati položaj i opseg građanih zakona, ono što oni imaju zajedničko s drugim vrstama zakona, ono po čemu se od njih razlikuju, i više bitnih istina neophodnih da bi se oni razumjeli, i da bi se ispravno primijenili u područjima na koja se odnose." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jean Domat]] {{Wikipedia}} kdusi4zo19us888q2caeaeyx99us0jp 14 8786 48586 2013-02-04T16:15:50Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48586 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 14 8787 48588 2013-02-04T16:20:52Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48588 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 14 8792 48601 2013-02-06T17:31:08Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48601 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 14 8793 48616 2013-02-11T21:26:33Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48616 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8794 53561 52904 2014-11-02T00:16:25Z Harač 23 53561 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=John Hart Ely |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja=3. decembar 1938. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti=25. oktobar 2003. |mjesto smrti=Miami, SAD |počasti= }} *"[Pristup sudskoj kontroli usmjeren ka učestvovanju i ojašavanju predstavljanja] pripisuje sudijama ulogu za koju su oni upadljivo dobro postavljeni da je izvrše. Moje upućivanje ovdje nije principijelno na stručnost. Pravnici ''jesu'' stručnjaci za proces na malo, procese putem kojih se činjenice pronalaze i kojima se suprotstavljenim stranama dopušta da izlože svoje zahtjeve. I u onoj mjeri u kojoj su stručnjaci za procese na veliko, procese kojima se pitanja javne politike pravično određuju, pravnici zaista imaju osjećaj, zaista teško je vidjeti koju drugu posebnu vrijednost imaju, pored načina osiguranja da svako dobije svoj pravični udio. Ali ovo se ne treba prenaglašavati. Drugi, naročito učesnici na puno radno vrijeme, mogu također isticati stručnost u tome kako politički procesi raspodjeljuju glas i moć, i u svakom slučaju većina zakonodavaca su i sami pravnici. Stoga poenta nije toliko u stručnosti, koliko u perspektivi. Pristup ustavnom sudovanju koji je ovdje predložen sličan je onome što bi se moglo nazvati "konkurencijskom" nasuprot "regulatornom" pristupu ekonomskim pitanjima – radije nego da diktira suštinske rezulate on se miješa samo kada "tržište", u našem slučaju političko tržište, nefunkcioniše. (Analogija sportskog sudije također nije neumjesna: sudija se treba umješati samo kada jedan tim počne dobijati nepravičnu prednost, ne zato što je "pogrešan" tim postigao pogodak). Za našu vladu ne može se reći da "nefunkcioniše" samo zato jer ponekad generira ishode sa kojima se mi ne slažemo, koliko god snažno (i tvrdnje da dolaze do rezultata sa kojima se "narod" stvarno ne slaže – ili da "razumiju" materiju – najvjerovatnije će biti samo-zavaravajuće projekcije). U predstavničkoj demokratiji, vrijednosna određenja čine naši izabrani predstavnici i ako se zaista večina nas ne slaže mi ih možemo istjerati iz ureda. Nefunkcionisanje se događa kada god se ''procesima'' ne može vjerovati, kada god: (1) oni koji su unutra guše kanale političke promjene da osiguraju da će ostati unutra, a da će oni vani ostati napolju, ili (2) iako nikome nije poreknut glas ili izbor, učinkovita večina, sa nužnom i razumnom saradnjom njenih predstavnika, sistematski poboljšava sebe na uštrb jedne ili više manjina čiju uzajamnu podršku ne treba, i stoga im učinkovito uskraćuje zaštitu koju je predstavnički sistem dao drugim grupama. Očito su naši izabrani predstavnici posljednje osobe kojima trebamo povjeriti identificiranje bilo koje od ove dvije situacije. Imenovane sudije, međutim, uporedni su autsajderi u našem vladinom sistemu: oni su velikim dijelom uklonjeni iz svakodnevne politike i moraju se plašiti o svom daljem poslovnom mjestu tek neizravno. Ovo im ''ne daje'' neki poseban kanal do istinskih vrijednosti Američkog naroda; zaista to znači osiguravanje da ga vjerovatno neće imati. To ih, međutim, ''stavlja'' u poziciju da objektivno ocjenjuju tvrdnje – iako niko ne treba pretpostaviti da one neće biti pune vrijednosnih ocjena – da začepljenjem kanala promjene ili djelovanjem kao saučesnika u tiraniji proste većine, naši izabrani predstavnici zaista ne predstavljaju interese onih koje sistem pretpostavlja da jesu." (''Toward a Representation-Reinforcing Mode of Judicial Review'') *"Pristupajući filozofski [...] moja opća teorija je u tome da bi grupa jednakih u "izvornom položaju" koji pokušavaju napraviti okvir vladavine pošla od pretpostavke da vrijednosti ni jedne zdravo-razumne osobe ne mogu se brojati više od drugih, što bi brzo vodilo zaključku da bi javna pitanja trebala biti rješavana večinskim glasanjem takvih osoba ili njihovih predstavnika – sa dva, možda tri, izuzetka: (1) gdje večina takvih osoba glasa da isključi druge takve osobe od procesa ili na drugačiji način razvodni njihovih utjecaj na njega; (2) gdje takva večina usvoji jedan regulatorni režim za sebe i drugi, manje pogodan, za jednu ili drugu manjinu; ili (3) gdje se druga ograničenja čine dovoljno važim (i ranjivim s obzirom na raspoloženje večine) da stvaraoci okvira vladavine odluče kvalifikovanom večinom glasova da ih odrede u ustavnom dokumentu i stoga ih učine imunim na uklanjanje na bilo koji manji način od kvalifikovane večine glasova u budućnosti [...] Čini mi se da dalje slijedi da upravo zbog njihovog položaja sudovi su prikladni čuvari barem izuzetaka (1) i (2) [...] To da su sudije glavni provoditelji skupine odredaba koje sačinjavaju izuzetak (3) u potpunosti je rješeno historijom, i s tim nemam nesuglasica: zaista pretpostavka da ni jedno pravo ne treba tako biti određeno bez da je naročito ranjivo na raspoloženje večine čini sudsko provođenje prikladnim. Ono što ne slijedi iz bilo čega rečenog iznad, ili po mom mišljenju iz bilo čega ikada rečenog, jeste da sudije također trebaju imati slobodu da stvore ili "otkriju" dalja prava, koja nisu opravdana izuzecima (1) ili (2) niti su ikada konstitucionalizirana kvalifikovanom večinom, i da ih štite kao da jesu." (''Another Such Victory: Constitutional Theory and Practice in a World Where Courts Are No Different from Legislatures'') *"Tvrdim da je potpuno nekompatibilno sa demokratijom za sudove da odrede svoju misiju kao tu da ispravljaju izabrane zvaničnike koji su previše zastranili kako od onoga što sudije misle da je ispravno ili od onoga što oni tvrde da znaju (a da zakonodavci ne znaju) o tome šta "narod" zaista misli da je ispravno." (''Democracy and Judicial Review '') ==Djela== *''[[Demokratija i nepovjerenje]]'' (1980.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:John Hart Ely]] 629s9fko55d0o85diss0ouiolxoo9p0 0 8795 48631 2013-02-17T12:45:13Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Demokratija i nepovjerenje |autor =[[John Hart Ely]] |slika = |tekst uz s...' 48631 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Demokratija i nepovjerenje |autor =[[John Hart Ely]] |slika = |tekst uz sliku =djelo ustavne teorije |originalni naziv =''Democracy and Distrust'' |datum prvog izdavanja =1980. }} *"[C]entralna funkcija, što je u isto vrijeme i centralni problem, sudske kontrole: tijelo koje nije izabrano ili drugačije politički odgovorno na bilo kakav značajan način govori izabranim predstavnicima naroda da ne mogu vladati kako oni hoće." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:John Hart Ely]] {{Wikipedia}} 8s8ocetk7juhii5enzm5g2ugxa1s0uh 14 8796 48632 2013-02-17T12:45:28Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48632 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8802 57201 48642 2016-10-22T17:13:39Z Harač 23 57201 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=William H. Riker |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki politički teoretičar |datum rođenja=22. septembar 1920. |mjesto rođenja=Des Moines, SAD |datum smrti=26. juni 1993. |mjesto smrti= |počasti= }} *"Federalizam je glavna alternativa imperiji kao tehnici agregacije velikih područja pod jednu vladu." (''[[Federalizam: izvori, funkcionisanje, značaj]]'') ==Djela== *''[[Federalizam: izvori, funkcionisanje, značaj]]'' (1964.) [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:William H. Riker]] {{Wikipedia}} f2nkteymqavvve8n2tt7nuhzxbfbur4 0 8804 58381 57989 2018-01-13T21:20:33Z Harač 23 /* Citati */ 58381 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[François de La Rochefoucauld]] **"Interes koji zasljepljuje jedne, otvara oči drugome." *[[Frano Supilo]] **"Pravo i interes dva su pojma, koji mnogo puta ne idu zajedno." *[[Gregoire Webber|Grégoire Webber]] **"Ako su po preovladavajućem pristupu ‘prava' tek drugi način govorenja o onome što je već pokriveno 'interesima' – i često upućivanje na diskurs 'sukoba interesa' u preovladavajućem pristupu sugeriše da je to tačno – onda se malo dobija, a puno gubi. Jer prava – istinska, izvorna prava – priznaju temeljnu jednakost osoba delimitirajući ono što se svakoj duguje u svjetlu toga što je u zajednici sa drugima koji također imaju 'interese' i prava. Interesi su pobojne premise u ocjeni toga šta je pravedno, ali prava, ispravno razumljena, nisu: ona su konačna, odlučujuća, i vrijedna statusa koji im se dodjeljuje kada se o njima promišlja kao pravom odnosu između ljudi. Oni daju izraz onoga što se duguje svakome u zajednici kao stvar pravde. Postoji rizik da se ova briga za osobe izgubi ako se prava izjednače sa interesima." (''On the Loss of Rights'') *[[Ian Shapiro]] **"[O]ni čiji su ''temeljni interesi'' najvitalnije pogođeni pojedinačnim odlukama imaju najsnažniji zahtjev za udjelom u njihovom donošenju." (''[[Demokratska pravda]]'') *[[Immanuel Kant]] **"Lijepo je ono što nam godi, a da pri tome nemamo nikakav interes." *[[Jeremy Bentham]] **"Interes zajednice jeste jedan od najopćenitijih izraza koji mogu nastati u frazeologiji morala: nije čudo što se njegovo značenje često gubi. Kada ima značenje, ono je sljedeće. Zajednica je fiktivno tijelo, sastavljeno od pojedinačnih osoba za koje se smatra da ga sačinjavaju kao da su njegovu članovi. Interes zajednice je onda suma interesa njegovih članova koji ga čine. / Ali uzaludno je govoriti o interesu zajednice, bez razumijevanja šta je interes pojedinca. Za stvar se može reći da promovira interes, ili da je u interesu, pojedinca, kada ima tendenciju da doprinese ukupnoj sumi njegovih užitaka: ili, što je ustvari isto, da umanji ukupnu sumu njegovih boli." (''[[Uvod u principe moralnosti i zakonodavstva]]'') *[[James Madison]] **"Kada se uspostavlja sistem vladavine, u kojem ljudi imaju upravljati drugim ljudima, temeljni problem leži u tome što se vladi mora omogućiti da kontrolira one kojima upravlja, a potom je obavezati da kontrolira samu sebe. Bez sumnje, ovisnost vlade o narodu predstavlja najvažniji oblik kontrole vlasti - ali čovječanstvo iz iskustva znade kako moraju postojati i dodatne mjere opreza. Da se putem suprotstavljanja različitih interesa mogu pronaći greške i u najboljim namjerama, moguće je uočiti u svim oblicima međuljudskih odnosa, privatnih kao i javnih (...) Zbog toga je cilj određene funkcije trajno razdijeliti i tako urediti kako bi svaka mogla kočiti drugu - time bi privatni interes svakog pojedinca mogao postati zaštitnikom javnih prava." *[[Matthew Kramer]] **"[R]eći da će neki interes(i) X biti promovirani kroz neki događaj ili nastanak stanja stvari znači reći da će X biti pogodovan na neki način(e) od tog specifičnog događaja ili stanja stvari. To jeste, događaj ili stanje stvari će poboljšati položaj X ili će spriječiti njegovo pogoršanje." (''Do Animals and Dead People Have Legal Rights?'') *[[Milijan Popović]] **"Mi pojmu "interes" dajemo jedno posebno značenje, koje u sebi sadrži više objektivnih, nego subjektivnih elemenata. Polazimo od stava da interes kao vrhovni objekt pravnog odnosa ne određuju sasvim sami subjekti pravnih odnosa, već prethodno zakonodavac koji uzima u obzir prosječne, tipične interese. Tako zakonodavac, napr. utvrđuje šta je interes subjekta subjektivnog prava, a ne sami subjekti kojih se taj interes tiče. U tome se ogleda objektivna strana interesa. S druge strane, pak, živi ljudi, službena lica koja u datom trenutku čine zakonodavno tijelo određuju kojim interesima treba dati zaštitu. To sačinjava subjektivnu stranu interesa. Jasno je, razumije se, da je zakonodavčevo shvatanje interesa objektivno određeno društvenim uslovima, stupnjem razvoja nauke i drugim okolnostima." (''[[Elementi teorije prava]]'') *[[Samantha Besson]] **"Samo oni interesi koji su priznati kao socio-komparativno jednako važni od članova zajednice mogu se priznati kao dovoljno temeljni da dovedu do dužnosti i stoga do jednakih ljudskih prava. Interesi osobe zaslužuju jednaku zaštitu na temelju njenog statusa kao člana zajednice i njenih zajedničkih odnosa sa drugim članovima zajednice." (''Human Rights and Constitutional Law Patterns of Mutual Validation and Legitimation'') *[[Stevan Vračar]] **"Interes je društveni kvalitet ljudi izražen u angažovanju bilo njihovom sopstvenom akcijom bilo sticanjem okolnosti kod ostvarivanja onoga što je pozitivno za njih kao nosioce (subjekte) interesa uz istovremeno otklanjanje onoga što je negativno." (''[[Socijalna sadržina funkcije državno-pravnog poretka]]'') *[[Žan Žak Ruso]] **"[V]olju poopštava manje broj glasova a više zajednički interes koji te glasove ujedinjuje: jer, kod opće volje svako se nužno podvrgava uslovima koje nameće drugima; u raspravi o bilo kojoj pojedinačnoj stvari nestaje ono zadivljujuće slaganje interesa i pravde što zajedničkim odlukama daje obilježje pravičnosti, jer nema zajedničkog interesa koji sjedinjuje i poistovjećuje pravilo suca s pravilom stranke. / S koje god strane da se vratimo na to načelo, uvijek dolazimo do istog zaključka; naime, da društveni ugovor uspostavlja među građanima takvu jednakost da svi oni preuzimaju obaveze pod istim uslovima, i treba da uživaju ista prava. Tako po svojoj naravi ugovora svaki akt suverenosti, to jest svaki vjerodostojan akt opće volje, jednako obavezuje ili povlašćuje sve građane, tako da suveren poznaje samo naciju u cjelini a ne razlikuje nikoga od onih koji je sačinjavaju. Šta je, dakle, akt suverenosti u pravom smislu? To nije sporazum nadređenoga i podređenoga, već sporazum tijela i svakog od njegovih udova: sporazum legitiman, jer je njegova osnova društveni ugovor; pravičan, jer je zajednički svima; koristan, jer njegov predmet može biti samo opće dobro; i čvrst, jer za njega jamči javna sila i vrhovna vlast. Dok god su podanici potčinjeni samo takvim sporazumima, oni se ne pokoravaju nikome osim vlastitoj volji; a pitati se dokle se protežu prava suverena a dokle prava građana znači pitati se do koje mjere građani mogu da se obavezuju prema sebi samima, svaki pojedinačno prema svima i svi prema svakome pojedinačno." (''[[Društveni ugovor]]'', II: 4) [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} jv2d23e6u2uvphlwb5q2v2da0f4257m 14 8805 48664 2013-02-22T20:17:37Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48664 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8806 48666 48665 2013-02-22T20:42:37Z Harač 23 48666 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Naš nedemokratski ustav: Gdje ustav griješi (i šta mi Narod možemo učiniti da ga popravimo) |autor =[[Sanford Levinson]] |slika = |tekst uz sliku =spis ustavne teorije |originalni naziv =''Our Undemocratic Constitution: Where the Constitution Goes Wrong (And How We The People Can Correct It)'' |datum prvog izdavanja =2006. }} *"Postao sam zaista potišten zbog mnogih strukturalnih odredaba Ustava koje stavljaju gotovo nepremostive prepreke na putu prihvatljivog pojma demokratije [...] Vjerujem da je sve teže konstruisati teoriju demokratskog konstitucionalizma, ''primjenjujući naše norme dvadeset i prvog stoljeća'', koje opravdavaju Ustav pod kojim se vladamo danas. Naši preci iz osamnaestog stoljeća imali su malo problema u integriranju ropstva i suštog potčinjavanja žena u njihovu koncepciju "republikanskog" političkog poretka. ''Ta'' vizija politike je, hvala Bogu, daleko iza nas, ali Ustav nije. On ne zaslužuje slijepu podršku od Amerikanaca koji pravilno vjeruju da je većinska vladavina, čak i ako je smekšana priznavanjem manjinskih prava, integralna za "pristanak onih nad kojima se vlada"." *"[M]i se dovodimo u zabludu ako vjerujemo da je pobjeđivanje na izborima dovoljno za prevazilaženje manjkavosti Američkog političkog sistema." *"Ako sam ja u pravu da je Ustav nedovoljno demokratičan, u državi koja ispovijeda vjeru u demokratiju, ''i'' značajno disfunkcionalan, u smislu kvaliteta vlade koju dobijamo, onda slijedi da više ne trebamo da izražavamo našu slijepu odanost prema njemu. On nije, kako je Jefferson ispravno sugerisao, jednak Kovčegu Jahvina Savjeta. To je ljudska kreacija koja je otvorena za kritiku i čak za odbacivanje." *"Mi moramo priznati da značajna odgovornost za manjkavosti našeg državnog uređenja leži u samom Ustavu." *"[C]entralna teza ove knjige jeste da postoje granice onoga što i najmaštovitiji Kongres, predsjednik, ili Vrhovni sud može učiniti da ublaži manjkavosti Ustava sastavljenog 1787. i tek rijetko formalno mijenjanog nakon toga." *"Član V predstavlja željezni kavez u odnosu na promjene nekih od najvažnijih aspekata našeg političkog sistema. Ali jednako važan je način na koji on također predstavlja željezni kavez u odnosu na našu maštu." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Sanford Levinson]] {{Wikipedia}} luhzbr71okgmhhnzehd05rdotl6bhd8 10 8809 48692 2013-03-06T14:15:10Z Edinwiki 1248 barem privremeno dok se nesto drugo ne predloži 48692 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> [[Slika:Lao Tzu - Project Gutenberg eText 15250.jpg|150px]] </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Lao Tse]]''' :"Dajte čovjeku ribu i nahranit ćete ga za jedan dan; naučite ga kako da je lovi i prehranit ćete ga za cijeli život." :"Ne treba slaviti pobjede nad drugima, oni koji ih slave - krvoločni su. Ne širimo misli ubojica svijetom." :"Pazite na svoje misli; one su početak postupaka." :"Pohlepan čovjek uvijek ima dvostruku muku: kako da zgrne novac i kako da ga potroši." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 6g2vri8dcnxk0xacngftnl6krzdzjko 0 8810 58314 48696 2017-11-23T12:36:04Z Federico Leva (BEIC) 4461 +img 58314 wikitext text/x-wiki [[File:Lira rime del cavalier Marino.tif|thumb|''Lira'', 1674]] Giambattista Marino - Ljudski život Utvara jadni čovjek, čim se rodi životu, gdje ga samo bijeda čeka. Na oči plač, ne vidi sunca daleka, i već ga stega čvrstih spona zgodi. Kada poraste, i mlijeko mu već ne godi, bolna pod bičem čuje mu se dreka, a kada stignu ozbiljna ljeta neka, iz sreće u jad ljubavna bol ga vodi. Koliko još mu truda i boli digne gorčinu u srcu, dok ga život gorak ne zgrabi, te se skršen o štap prigne, pod kamen teški konačno legne stvorak. Uzdahnuv velim, videć što sve nas stigne: od zipke pa do groba samo je korak. 0p7dseuu55h6igxkkgiuy42zaqakp2c 14 8812 48700 2013-03-10T17:31:16Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48700 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8813 58908 52324 2019-07-22T14:05:57Z Risto hot sir 6370 File 58908 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Albert Venn Dicey |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski ustavni teoretičar |datum rođenja=4. februar 1835. |mjesto rođenja= |datum smrti=7. april 1922. |mjesto smrti= |počasti= }} [[File:Albert Venn Dicey in academic robes.jpg|thumb|]] *"Pravnici imaju običaj da govore kao da je zakonodavac svemoćan, jer ne zahtjevaju da se ide izvan njegovih odluka. On je, naravno, svemoćan u tom smislu da može usvojiti kakav god hoće zakon, utoliko što zakon znači svako pravilo koje je zakonodavac usvojio. Ali iz naučne tačke gledišta, moć zakonodavca je naravno striktno ograničena. Ograničena je, da tako kažemo, kako iznutra, tako i izvana; iznutra jer je zakonodavstvo proizvod određenih društvenih uslova, i određena svime što određuje društvo; i izvana, jer moć nametanja zakona zavisi od instinkta potčinjavanja, koji je i sam ograničen. Ako zakonodavac odluči da se trebaju pobiti sve bebe plavih očiju, očuvanje beba plavih očiju postaje nezakonito; ali zakonodavci moraju biti ludi prije nego što usvoje takav zakon, a podanici biti idioti prije nego što se njima podvrgnu." (''[[Uvod u izučavanje zakona ustava]]'') ==Djela== *''[[Uvod u izučavanje zakona ustava]]'' (1885.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:A. V. Dicey]] {{Wikipedia}} h424z4epoh76rxd0yx85kblqs99wrcn 0 8814 50827 48704 2014-02-24T13:04:08Z Harač 23 50827 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Uvod u izučavanje zakona ustava |autor =[[A. V. Dicey]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''An Introduction to the Study of the Law of the Constitution'' |datum prvog izdavanja =1885. }} *"Pravnici imaju običaj da govore kao da je [[zakon]]odavac svemoćan, jer ne zahtjevaju da se ide izvan njegovih odluka. On je, naravno, svemoćan u tom smislu da može usvojiti kakav god hoće zakon, utoliko što zakon znači svako pravilo koje je zakonodavac usvojio. Ali iz naučne tačke gledišta, moć zakonodavca je naravno striktno ograničena. Ograničena je, da tako kažemo, kako iznutra, tako i izvana; iznutra jer je zakonodavstvo proizvod određenih društvenih uslova, i određena svime što određuje društvo; i izvana, jer moć nametanja zakona zavisi od instinkta potčinjavanja, koji je i sam ograničen. Ako zakonodavac odluči da se trebaju pobiti sve bebe plavih očiju, očuvanje beba plavih očiju postaje nezakonito; ali zakonodavci moraju biti ludi prije nego što usvoje takav zakon, a podanici biti idioti prije nego što se njima podvrgnu." *"Ograničenja postavljena na postupanje zakonodavca u francuskom ustavu nisu u stvari zakoni, jer to nisu pravila koja će u konačnici provoditi sudovi. Njihova stvarna priroda jeste ta maksima političke moralnosti, koje izvode koju kog snagu da imaju iz toga što su formalno propisane u ustavu, i iz posljedične podrške javnog mnijenja." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:A. V. Dicey]] {{Wikipedia}} n59ch3klg0ry69df74m5dxxucntlr1x 14 8815 48705 2013-03-10T18:26:44Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48705 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8818 60371 59621 2022-11-05T11:57:31Z Ääliökatiska 7903 60371 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Edward Palmer Thompson |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski historičar i pisac |datum rođenja=3. februar 1924. |mjesto rođenja=Oxford, Ujedinjeno Kraljevstvo |datum smrti=28. avgust 1993. |mjesto smrti=Worcester, Ujedinjeno Kraljevstvo |počasti= }} [[File:E P Thompson at 1980 protest rally (cropped).JPG|thumb|E. P. Thompson (1980)]] *"Osnovni preduslov za učinkovitost [[Pravo|prava]], u njegovoj funkciji kao ideologiji, jeste da se učini pravednim. Ono se ne može učiniti takvim bez da se pridržava svoje sopstvene logike i kriterija pravičnosti; uistinu, ponekad, stvarno ''bivajući'' pravedno." (''Whigs and Hunters'') [[Kategorija:Historija]] {{Wikipedia}} 0d0z4g86zi05jm4jn5rnoe4t76kojqk 14 8819 48716 2013-03-14T18:26:15Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48716 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 14 8820 48719 2013-03-14T18:47:58Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48719 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8824 55252 49636 2015-08-03T20:16:27Z YiFeiBot 4736 Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici [[d:q71157]] na [[d:|Wikidati]] 55252 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Claus Roxin |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački teoretičar krivičnog prava |datum rođenja=15. maj 1931. |mjesto rođenja=Hamburg, Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Ako dvoje ljudi zajedno upravljaju nekom zemljom – ako su udruženi vladari u doslovnom smislu riječi – uobičajena posljedica toga jeste da djela svakog od njih dvoje ovise o saizvršenju onog drugog. Druga strana medalje je neizbježna činjenica da svaka osoba pojedinačno može osujetiti djelovanje ukoliko odbije da učestvuje." (''[[Izvršenje i kontrola nad radnjom izvršenja]]'') ==Djela== *''[[Izvršenje i kontrola nad radnjom izvršenja]]'' (1963.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Claus Roxin]] {{Wikipedia}} pfhd0i9syfwrhq2xss2gumgkfm4pv8h 0 8825 48749 2013-03-22T21:55:34Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Izvršenje i kontrola nad radnjom izvršenja |autor =[[Claus Roxin]] |slika ...' 48749 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Izvršenje i kontrola nad radnjom izvršenja |autor =[[Claus Roxin]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Täterschaft und Tatherrschaft'' |datum prvog izdavanja =1963. }} *"Saizvršilac ništa ne može postići sam... Plan ‘funkcioniše’ samo ako saučesnik djeluje zajedno s drugom osobom." *"Ako dvoje ljudi zajedno upravljaju nekom zemljom – ako su udruženi vladari u doslovnom smislu riječi – uobičajena posljedica toga jeste da djela svakog od njih dvoje ovise o saizvršenju onog drugog. Druga strana medalje je neizbježna činjenica da svaka osoba pojedinačno može osujetiti djelovanje ukoliko odbije da učestvuje." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Claus Roxin]] {{Wikipedia}} 5ri8prxqtccx4ry7vub2s0t2pegphl0 14 8826 48750 2013-03-22T21:55:53Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48750 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8827 48753 2013-03-22T22:33:10Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Političke institucije i ustavno pravo |autor =[[Maurice Duverger]] |slika ...' 48753 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Političke institucije i ustavno pravo |autor =[[Maurice Duverger]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Institutions politiques et Droit constitutionnel'' |datum prvog izdavanja =1970. }} *"Sa materijalnog gledišta, ustav jedne zemlje je skup njenih političkih institucija, bez obzira kakvim dokumentima se one utvrđuju." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Maurice Duverger]] {{Wikipedia}} 4djirwth9hrjcuxfefqmh3wzak1s1t4 0 8828 48754 2013-03-22T22:40:38Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Političke stranke |autor =[[Maurice Duverger]] |slika = |tekst uz sliku ...' 48754 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Političke stranke |autor =[[Maurice Duverger]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Les partis politiques'' |datum prvog izdavanja =1951. }} *"Umjesto da služe kao oruđe naroda da vrši vlast koja mu u demokratiji pripada, [političke stranke] su se pretvorile u njegovog gospodara i nameću mu vlast manjine profesionalnih političara, okupljenih u stranačkim aparatima. Tako su stranke sredstva autokratije i oligarhije prvo, zato što nameću stranačku vladu, iako i najveća stranka predstavlja manjinu u odnosu na birače koji glasaju za nju, a drugo zato što unutar stranke, čak i kad je ova najdemokratskija, nema demokratije, jer u njima vladaju oligarhijske skupine profesionalnih političara, koji sebe kooptiraju u vođstvo i kad su, formalno, birani od članova i sl." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Maurice Duverger]] {{Wikipedia}} bmj95x3xpqhlmf0zdaqaokvyruw0lc7 0 8829 49286 48758 2013-05-10T19:51:10Z Harač 23 49286 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Demokratija bez naroda |autor =[[Maurice Duverger]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''La démocratie sans les peuples'' |datum prvog izdavanja =1967. }} *"Pluralistička demokratija tako pretpostavlja da borba klasa (kao i borbe rasa, različitih nacionalnosti, itd., ali one su manje važne i manje opće) neće preći izvjestan stepen, bilo zbog toga što materijalne nejednakosti i tlačenja nisu veliki, bilo zbog toga što svijest o ovoj nejednakosti i ovom tlačenju ostaje slaba i što potlačeni još nemaju sredstava za borbu. Ova druga hipoteza gotovo potpuno odgovara stanju u zapadnim društvima na početku XIX vijeka, kada su radnici podnosili strahovite životne uslove, ali kada još nisu razumjeli sistem kapitalističke eksploatacije i kada su pred njim ostajali bespomoćni. Savremena potrošačka društva više bi pripadala prvom slučaju, u kome dizanje općeg životnog standarda čini nejednakosti snošljivim. Kada se dva faktora spoje, tj. kada je materijalno tlačenje relativno slabo, a takođe i klasna svijest, može doći do veoma velikog društvenog konformizma, koji sa svoje strane, prijeti pluralizmu. Na primjer, u Sjedinjenim Državama dvije partije toliko liče jedna na drugu da ih je nemoguće razlikovati - ili, bar, teško se razlikuju demokrate konzervativci od konzervativnih republikanaca i liberalni republikanci od liberalnih demokrata. Pluralizam nije više stvaran, već prividan." *"Demokratija bez naroda je demokratija sa poslanicima, koji prema svom nahođenju tumače volju naroda i raspolažu prema sopstvenom nahođenju mandatom koji im je on povjerio." *"Međutim, vidjeli smo da su mnoštvo naših stranaka, njihova slabost, nedovoljnost, neodređenost doveli do toga da su glasovi građana izgubili mnogo od svog značaja. Od građana se traži da izaberu svoga poslanika među kandidatima koje su izabrali uski komiteti, koji su izgubili kontakt sa masom građana, a izabrani su, potom, slobodni u svojim postupcima." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Maurice Duverger]] {{Wikipedia}} 5n2aq3274w6206s9b61m2sedsmcnjqz 14 8830 48757 2013-03-22T22:47:01Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48757 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 8836 59242 55337 2020-03-20T15:18:31Z Veli-Turo 7109 File 59242 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Robert A. Dahl |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki politolog |datum rođenja=17. decembar 1915. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} [[File:Robert A. Dahl in the Classroom.jpg|thumb|]] *"Postoji nužno obrnuta proporcija između autoriteta kvazi-čuvara i autoriteta demosa i njegovih predstavnika [...] Čak i ako je autoritet čuvara ograničen tek na određena pitanja temeljnih prava i interesa, po tim pitanjima demos bi nužno otuđio svoju kontrolu [...] Što je širi opseg prava i interesa koji su predmet konačne odluke kvazi-čuvara, uži mora biti opseg demokratskih procesa." (''[[Demokratija i njeni kritičari]]'') ==Djela== *''[[Predgovor demokratskoj teoriji]]'' (1956.) *''[[Demokratija i njeni kritičari]]'' (1989.) [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Robert A. Dahl]] {{Wikipedia}} 17ciuy7bikfczhdudxoo0tijlgfl579 0 8837 53462 48770 2014-10-14T18:08:19Z Harač 23 53462 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Demokratija i njeni kritičari |autor =[[Robert A. Dahl]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''Democracy and Its Critics'' |datum prvog izdavanja =1989. }} *"Postoji nužno obrnuta proporcija između autoriteta kvazi-čuvara i autoriteta demosa i njegovih predstavnika [...] Čak i ako je autoritet čuvara ograničen tek na određena pitanja temeljnih prava i interesa, po tim pitanjima demos bi nužno otuđio svoju kontrolu [...] Što je širi opseg prava i interesa koji su predmet konačne odluke kvazi-čuvara, uži mora biti opseg demokratskih procesa." *"Za svakog odraslog subjekta vlade i njenih zakona mora se pretpostaviti da je kvalificiran za, i ima nekvalificirano pravo da bude, član demosa." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Robert A. Dahl]] {{Wikipedia}} fgowwbb009bkypzfc2j24q39su6y0cw 14 8838 48772 2013-03-24T19:08:22Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48772 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 4 8844 61312 61310 2024-05-16T17:23:24Z Srđan 4695 Zaštitio je stranicu "[[Wikicitati:Upravnici/Arhiva 2]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo administratorima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo administratorima] (neodređeno)) 61310 wikitext text/x-wiki ===[[Korisnik:Edinwiki|Edinwiki]]=== S obzirom da sam jedini aktivni administrator na ovoj stranici, a da je korisnik Edinwiki izrazio volju za učešćem u održavanju iste, nominujem ga na poziciju administratora. *'''Support: (Za)''' *----[[Korisnik:Harač|Harač]] ([[Razgovor sa korisnikom:Harač|razgovor]]) 13:36, 20 januar 2013 (KSV) ==== [[Korisnik:Edinwiki|Edinwiki]] ==== Potrebna je podrška za stalna prava administratora. Hvala unaprijed. ===== ZA ===== # -- [[Korisnik:Harač|Harač]] ([[Razgovor sa korisnikom:Harač|razgovor]]) 13:48, 23 august 2013 (KSV) # -- [[Korisnik:Palapa|Palapa]] ([[Razgovor sa korisnikom:Palapa|razgovor]]) 12:38, 29 august 2013 (KSV) # -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:03, 29 august 2013 (KSV) ===== PROTIV ===== === [[Korisnik:KWiki|KWiki]] === Potrebna je podrška za stalna prava administratora jer Harač nije aktivan [https://bs.wikiquote.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Hara%C4%8D više od četiri godine]. ==== Za ==== # --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 20:49, 31 januar 2023 (KSV) # – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:36, 6 februar 2023 (KSV) # – [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:43, 6 februar 2023 (KSV) # --[[Korisnik:Mhare|Mhare]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 20:47, 6 februar 2023 (KSV) # --[[Korisnik:Palapa|Palapa]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:45, 6 februar 2023 (KSV) ==== Protiv ==== ==== Komentari ==== === [[User:Srđan|Srđan]] === ''This message is in English so that it's readable for the folks over at [[:m:SRP|SRP]].'' Given the lack of [[Special:ListUsers/sysop|administrators]], [[Special:ListUsers/interface-admin|interface administrators]], and [[Special:ListUsers/bureaucrat|bureaucrats]], the ''extensive'' edit warring spanning ''several years'' (as evidenced by these examples: [https://w.wiki/9sXd 1], [https://w.wiki/9sXe 2], [https://w.wiki/9sXg 3], etc.), and the necessary intervention from [[User:Ajraddatz|Ajraddatz]], I am requesting administrator, interface administrator, and bureaucrat rights. As the page histories demonstrate, the vandalism is likely to recur, requiring an efficient method for its prevention. In addition to addressing vandalism, I intend to update and clean up the user interface, templates and modules, clean up outdated and POV pages, protect highly-vandalized pages, as well as make sure we can add new administrators on our own, when someone wishes to apply for one. This request will remain open for at least 7 days (21 days in total, as per this page). To prevent vote manipulation, only logged-in users with accounts created before this request may participate in the vote. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:24, 25 april 2024 (KSV) ==== Support ==== # [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|razgovor]]) 08:29, 25 april 2024 (KSV) # [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:37, 25 april 2024 (KSV) # --[[Korisnik:Mhare|Mhare]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 11:19, 14 maj 2024 (KSV) ==== Oppose ==== ==== Comments ==== mi0qr2mdbvlbq0glfz4hfry25lvjstg 14 8846 48806 2013-04-07T18:04:21Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 48806 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 8847 48807 2013-04-07T18:26:49Z Harač 23 Napravljena stranica sa ' {{Infokutija knjiga| |naziv =Propitivanje suvereniteta: pravo, država i praktični razum |autor =[[Neil MacCormick]] |slik...' 48807 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Propitivanje suvereniteta: pravo, država i praktični razum |autor =[[Neil MacCormick]] |slika = |tekst uz sliku =spis teorije prava |originalni naziv =''Questioning Sovereignty: Law, State and Practical Reason'' |datum prvog izdavanja =2002. }} *"[N]orme pripadaju normativnim poretcima, od kojih su neki, a drugi nisu, institucionalni u karakteru. Temeljni primjer institucionalnog normatinog poretka jeste pravo kakvo se pojavljuje u savremenim državama - nacionalno pozitivno [[pravo]]. Ali to nipošto nije jedini primjer, i poučno je u svrhu razmišljanja o državi da se zamisli nacionalno pozitivno pravo kao vrsta roda, u poređenju sa drugim vrstama u istom rodu. Također je od interesa poređenje i kontrast morala kao neinstitucionalnog poretka, sa pravom u njegovom institucionalnom karakteru, i poređenje politike kao institucionalne, ali nenormativne, sa pravom koje je i institucionalno i normativno." (''1. Pravni okvir: institucionalni normativni poredak'') *"Dokle god se tiče pozitivnog prava države koju imam na umu, pravila u zakonu su gotovo sva data na univerzalan način ("Niko neće...", "Ko god da je u takvoj i takvoj situaciji biti će odgovoran/imati će pravo na..." i tako dalje). Njihova univerzalnost pretpostavlja da, uz uslov da sam dobro shvatio opseg valjanih normi zamišljenog sistema prava, ja mogu znati sa značajnim nivoom sigurnosti kakve stvari trebaju biti u skladu sa tim sistemom. To je tako čak i ako nikada ne mogu biti siguran kakve stvari zaista jesu ili su bile na teritoriju na kojoj je pravo valjano. / Zato priznajmo da ’trebanje’, koliko god ga smatramo zagonetnim na najdubljem ontološkom nivou, ima barem mogućnost stepena jasnosti i sigurnosti kojeg "jeste" često nema." (''Ibid.'') *"[P]ostoji nesavršen identitet između [[Pravo|prava]] i [[Država|države]], preklapanje bez potpunog identiteta. Država je teritorijalna organizacija političke moći koja zahtijeva ustavnu definiciju i organizaciju, ali nije nužno učinkovito ograničena ustavnim granicama. Institucionalni normativni poredak može postojati odvojen od države, a običajni normativni poredak je uslov za utemeljenje ustavnog poretka kojeg država zahtijeva. Države mogu, ali ne moraju, uspostaviti monopol nad institucionalnim normativnim poretkom, pokušavajući učiniti "pravo u pravom smislu riječi" potpuno i isključivo koekstenzivnim sa državom-pravom. Državna moć ne mora biti vršena u skladu sa ograničenjima na ustavni autoritet, i nikada nije u potpunosti. Ona može pasti na bespravni gangsterizam, ali karakter institucionalnog normativnog poretka, i stoga prava, nije svojstven gangsterskim-naredbama ili poretku terora kojeg mogu uspostaviti." (''2. Država i pravo'') *"Ključno pitanje je onda da li može doći do gubitka suvereniteta na jednom nivou bez neizbježnog i posljedičnog ponovnog stvaranja na drugom. Da li je suverenitet poput imovine, od koje se može odustati samo kada je druga osoba dobije? Ili se o njoj prije treba razmišljati kao o nevinosti, nečemu što jedan može izgubiti, bez da je drugi dobije - i čiji gubitak u prikladnim situacijama može čak biti i povod za proslavu? Ova knjiga je posvećena ovom drugom gledištu." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Neil MacCormick]] {{Wikipedia}} dicf28a604u1ikukwliyzhyjb8170ei 0 8850 61913 48824 2024-05-18T09:28:19Z Srđan 4695 61913 wikitext text/x-wiki *"[F]unkcija legitimnog [[Pravo|prava]] jeste da nas pomiri sa heteronomijom koju neizbježno proživljavamo u političkoj zajednici, gdje ljudi koji se razlikuju u njihovim vrijednostima, preferencijama, i mišljenjima moraju nekako donositi zajedničke odluke koje nikada ne mogu sve u potpunosti zadovoljiti. Međutim, pristalice snažnog narodnog [[suverenitet]]a, ako do toga dođe, odbacuju politički projekat pomirenja razlika kroz legitimno pravo u korist ideje da su zakoni opravdani samo onoliko dugo koliko oni vjerno izražavaju prethodni zajednički identitet. Međutim, ukoliko se slažemo šta se treba činiti jer već dijelimo teški, vrijednosno-napunjeni identitet ne treba nam pozivanje na legitimitet. A, ako ne dijelimo takav identitet, onda koncepcija snažnog narodnog suvereniteta implicirat će da nema legitimnog načina za nas da živimo zajedno pod zajedničkim zakonima." (''The incoherence of strong popular sovereignty'') *"Intuicija je da se [[Legitimitet|legitimnost]] tiče arbitriranja razlika u interesima i moralnim mišljenjima kroz korištenje pravičnih zakonodavnih i pravosudnih procedura i kroz izvršenje suštinskih normativnih ograničenja nad vršenjem političke vlasti. Ne bi nam bili potrebni prizivi razloga legitimnosti političkih odluka ukoliko bi imali suštinski sporazum o tome kako da djelujemo zajedno, i ne bi nam trebao razrađen ustavni okvir sposoban za proizvođenje legitimnih posljedica, ukoliko bi se mogli osloniti na vječito uživanje takvog sporazuma. Prizivi legitimnosti postaju relevantni tamo gdje se ljudi ne slažu, u situacijama gdje se zajednička odluka treba donijeti, oko toga koja bi zajednička odluka bila pravična ili suštinski tačna, ili gdje buduće javljanje takvog neslaganje ne može biti isključeno. U suštini, priziv legitimnosti tvrdi da zajednička odluka ima pravo poštovanja onih koji se suštinski ne slažu sa njom, jer je odluka donesena pod određenim pravilima i ograničenjima, pravilima i ograničenjima koja se smatraju takvima da odluke donešene u skladu sa njima trebaju biti prihvaćene kao obavezujuće za sve. Ako skup pravila i ograničenja nosi takav autoritet, i ako se priznaje da je takav, dopustit će čak i onima koji se ne slažu o suštinskim pitanjima politike da sarađuju mirno." (''Ibid.'') *"Stanovište da je pozitivno [[pravo]] autonomno oduzima pravu svaki inherentni legitimitet, ali još se može kombinovati sa objašnjenjem koje slučajne karakteristike čine pravo legitimnim. Koncepcija snažnog narodnog suvereniteta, suprotno tome, negira samu mogućnost legitimnog prava." (''Ibid.'') *"Značajna funkcija [[Demokratija|demokratskog]] sistema u donošenju kolektivnih odluka, u nacionalnom kontekstu, jeste njegova moć da svoje ishode učini legitimnim. Ako mi je data jednaka mogućnost da učestvujem u i da utječem na zbirnu odluku, i ako je mom stanovištu ili stanovištu moje grupe barem dat primjeren obzir od onih koji se ne slažu, ja ne mogu više tvrditi da me odluke večine podvrgavaju netolerantnom obliku heteronomije u situaciji gdje se sukobljava sa mojim sopstvenim stajalištima ili preferencijama [...] [S]ve situacije u kojoj se neko ili oni koji dijele njegovo mišljenje nađu preglasani od demokratske večine ne čine situacije večinske opresije. U nacionalnom kontekstu, moja grupa će ponekad morati istrpiti činjenicu da večina može imati drugačije mišljenje o tome kako neki važni problem upravljanja treba biti rješen. Dokle god se čuje glediše moje grupe, i dokle god imamo relane šanse da utječemo na politiku i, jednog dana, da nađemo večinu s kojom ćemo se složiti, od nas se rutinski traži da prihvatimo volju večine kao volju zajednice koje smo dio [...] Čak ni striktno nacionalna demokratija ne može nas spasiti "muka heteronomije" koja nastaje iz toga da moramo poštovati, povremeno, demokratski usvojene odluke večine s kojima se ne slažemo. Ako obećanje cjelokupnog izbjegavanja heteronomije ne može biti održano na nacionalnom nivou, ima malo smisla odbijati pan-evropsku demokratiju na temelju da se obećanje ne može održati na Evropskom nivou." (''Ibid.'') *"Spremnost pridavanja legitimirajuće snage demokratskoj proceduri, kako na nacionalnom, tako i na supranacionalnom nivou, izražava privrženost zajedničkom projektu zajedničkog življenja pod jednim pravom, bez obzira na činjenicu da se razlikujemo u našim moralnim mišljenjima i političkim uvjerenjima." (''Ibid.'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Vinx, Lars}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Lars Vinx| ]] 6ez4kvakxe0fa4912us9ndco46nmjp7 14 8851 48828 48827 2013-04-09T18:47:00Z Harač 23 48828 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 14 8852 48829 2013-04-09T18:47:23Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 48829 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 10 9078 49060 2013-04-09T22:49:54Z Edinwiki 1248 Napravljena stranica sa '<div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Rabindranath Tagore]]''' :"Čovjek je od oružja učinio svog boga. I...' 49060 wikitext text/x-wiki <div style="float:left;margin-left:0.3em;margin-right:0.7em"> </div> :'''Izdvajamo iz sadržaja: [[Rabindranath Tagore]]''' :"Čovjek je od oružja učinio svog boga. I kad oružje pobjedi, čovjek će ostati poražen." :"Nijedan narod ne može se spasiti sam odvajajući se od drugih. Ili se spašavajmo zajedno, ili zajedno propadnimo." :"Spavao sam i sanjao da je život radost. Probudio sam se i otkrio da je život služenje. Dao sam se na služenje i spoznao da je služenje radost." :"Velika srca vole, mala traže da budu voljena." ---- <small>[[Šablon:Izdvajamo iz sadržaja|Predložite tekst za ovu rubriku]]</small> 4p6taztkedibp8emz85xwc28inmq6n9 14 9079 49064 2013-04-11T20:36:49Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 49064 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9153 61901 52854 2024-05-18T09:23:24Z Srđan 4695 61901 wikitext text/x-wiki *"Prvo, neke činjenice za koje se čini da preferiraju isključivi pozitivizam: 1. Bez obzira na sukob između ustavno priznate moralne norme ''N'', propisno usvojeno pravilo, ''R'', će rutinski biti ''prihvaćeno i praktikovano kao valjano pravo'' do tog trenutka, ako taj trenutak ikad i dođe, kada se za ''R'' ne presudi na sudu da je neusklađeno sa ''N''. / 2. Bez obzira na stvarni sukob sa ustavno priznatom moralnom normom, ''N'', propisno usvojeno pravilo, ''R'', će rutinski (i dalje) biti ''prihvaćeno i praktikovano kao valjano pravo'' ako najviši sud koji ocjenjuje pitanje presudi da ''R'' u stvari nije u sukobu sa ''N''. / 3. Bez obzira na ''odsustvo'' sukoba sa ustavno priznatom moralnom normom, ''N'', propisno usvojeno pravilo, ''R'', rutinski ''neće'' biti ''prihvaćeno i praktikovano kao valjano pravo'' ako sud odredi da je ''R'' uistinu u sukobu sa ''N''. / [...] [S]ada neke činjenice za koje se čini da preferiraju uključujući pozitivizam. / 4. Za povelje prava se općenito smatra da sadrže, i izražavaju se na način koji snažno sugeriše da sadrže, najvažnije (moralne) uslove pravne valjanosti koji imaju odlučujuću pravnu snagu nezavisno od, uistinu čak i kada su u sukobu sa, sudskim odlukama. / 5. U nekim pravnim sistemima, onda kada sud utvrdi da je pravilo ''R'' prekršilo ''N'', ''R'' će, u pravnom smislu, biti tretirano kao da nikada nije bilo valjano pravo. / 6. Ustavni instrumenti poput Američke povelje prava općenito se smatraju kao da opisuju prava koja ni jedna legitimna (tj., valjana) radnja vlade - uključujući djela sudova - ne smije povrijediti. Ne smatra se da oni opisuju (mandatorne) temelje za mijenjanje valjanog prava." (''Four Concepts of Validity'') *"[A]ko razdvojimo [[valjanost]] kao postojanje (ili pristanak) od sistemske valjanosti, onda na razumljiv način možemo reći da takvi zakoni - iako ''postoje'' jer su prihvaćeni kao valjan osnov za isticanje subjektivnih prava, tvrdnji, i slično (i stoga su, u tom veoma specifičnom smislu riječi, pravno valjani) - nisu, u drugom veoma važnom smislu tog pojma, stvarno uopće valjani. Budući da ne zadovoljavaju interne kriterije valjanosti samog sistema, oni ne mogu biti ''sistemski'' valjani. I može se dodati, za dobru mjeru, da budući da nemaju sistemsku valjanost, ne može biti istina da ih se treba poštovati zbog njihovog statusa kao valjanog prava. Zakon koji ne zadovoljava kriterije pravne valjanosti samog sistema ne treba biti poštovan na temelju toga da je valjano pravo, ako uopće nije valjano. To ne znači, naravno, da je, moralno govoreći, neko slobodan da nepoštuje zakon u pitanju. Mogu postojati dobri moralni razlozi - na primjer, razlozi koji se temelje na vrijednosti vladavine prava [...] - za usklađivanje sa postojećim ali sistemski nevaljanim pravom. Ali važna stvar za isticanje na ovom mjestu jeste da ti ''moralni'' razlozi ne leže na činjenici da je pravo u pitanju ono koje je sistemski valjano - to jeste, ono koje izvodi svoje moralno opravdanje i zahtjeve ka našem ponašanju iz svog mjesta unutar sistema koje zadovoljava potrebe [...] ''sistemske moralne'' valjanosti. Bilo koji zakon koji nije sistemski valjan automatski je diskvalifikovan od tog statusa [...] To što zakon postoji ne znači da je moralno valjan ili opravdan. Drugim riječima, to što je zakon prihvaćen i praktikovan kao valjano pravo ni na koji način ne znači da je moralno dobar ili opravdan sam po sebi. U tom smislu, njegovo postojanje je zaista jedna stvar, a njegova vrijednost ili mana druga. Stoga postojanje ne pretpostavlja moralnu valjanost. To ne čini ni ''sistemska'' valjanost. To da pravilo, ''R'', zadovoljava sve priznate testove sistemske valjanosti ni na koji način ne znači da je ''R'' moralno dobro ili opravdano pravilo. To se može, naravno, veoma lako dogoditi ukoliko sistem u pitanju ne sadrži bilo kakve moralne kriterije. Ali čak i kad ih sadrži, moralna valjanost nužno ne slijedi. Zahtjevi moralnosti su često puno širi (i puno striktniji) nego moralni uslovi priznati u pravilu priznanja [...] ''R'' može stoga zadovoljiti sve pravno priznate moralne testove sistemske valjanosti i opet flagrantno kršiti druge moralne zahtjeve. Konačno, to što zakon sadrži ''sistemsku moralnu'' valjanost ne znači njegovu moralnu valjanost. Sistem prava može biti u potpunosti opravdan - to jeste, ''kao sistem'', on može zadovoljiti moralnu potrebu za učinkovitim pravom i posjedovati opravdani moralni autoritet koji nužno tvrdi da ima - i opet stvarati sistemski valjane zakone koji su visoko moralno manjkavi. Zasigurno, sistem čija je večina zakona ozbiljno manjkava u ovom pogledu ne bi vjerovatno, šta god Hobbes tvrdio, posjedovao sistemsku moralnu valjanost. Ali jasno je, čini mi se, da je postojanje određenog broja moralno manjkavih zakona u potpunosti kompatibilno sa sistemskom moralnom valjanosti svakog zakona unutar sistema. Vjernost pravnom sistemu ne mora zavisiti od njegove moralne savršenosti." (''Ibid.'') ==Djela== *''[[Common-law teorija sudske kontrole]]'' (2007) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Waluchow, Wilfrid}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Kanadski filozofi]] [[Kategorija:Wilfrid Waluchow| ]] psgbin5es51xcfcf06jybnjvtuqwqd9 14 9156 49197 2013-04-25T07:05:48Z 109.175.54.23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 49197 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 14 9157 49198 2013-04-25T07:15:34Z 109.175.54.23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 49198 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9160 61653 61045 2024-05-17T10:28:28Z Srđan 4695 61653 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Thomas Nagel |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki filozof |datum rođenja=4. juli 1937. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} [[File:Thomas Nagel teaching Ethics.JPG|thumb|right]] *"Ako ''sub species aeternitatis'' ne postoji razlog da vjerujemo da išta ima [[Smisao|smisla]], onda ni to nema smisla, i mi možemo pristupiti našim apsurdnim [[život]]ima sa ironijom umjesto heroizma ili očaja." (''The Absurd'', 1971.) *"Svako možda ima pravo da živi u pravednom društvu, ali nemamo obavezu da živimo u pravednom društvu sa svakim. Pravo na pravdu jeste pravo da društvo u kojem neko živi bude pravedno upravljano. Bilo koji zahtjevi koje to stvara protiv drugih društava i njihovih članova su posve sekundarni onima koje stvaraju protiv svojih sugrađana." (''The Problem of Global Justice'', 2005.) *"Pravda uobičajeno shvaćena zahtijeva više od humanitarne pomoći onima u očajničkoj potrebi, i nepravda može postojati bez da je iko na rubu gladovanja. (''Ibid.'') *"Pravda nije tek težnja za zajedničkim ciljevima nejednakih strana čiji je samointeres omekšan milosrđem. Pravda, u političkoj koncepciji, zahtijeva kolektivno nametnuti društveni okvir, usvojen u ime svih onih kojima se njime vlada, i koji teži da se prihvati njegov autoritet čak i kada se oni ne slažu sa suštinom njegovih odluka. / Pravda se primjenjuje, drugim riječima, samo na formu organizacije koja tvrdi da ima politički legitimitet i pravo da nametne odluke silom, a ne na dobrovoljna udruženja ili ugovore između nezavisnih stranaka koje su zabrinute da promoviraju njihove zajedničke interese. Vjerujem da je ovo tačno čak i ako su prirodni podsticaji da se pridruži takvim udruženjima, i cijena izlaza iz njih, naročiti, kao što je istina za neke međunarodne organizacije i sporazume. Postoji razlika između dobrovoljnog udruženja, koliko god snažno motiviranog, i prinudno nametnutog kolektivnog autoriteta." (''Ibid.'') *"Možemo započeti sa primjedbom da čak i po političkoj koncepciji neki uslovi pravde ne zavise od asocijativnih obaveza. Zaštita, pod suverenom vlašću, negativnih prava kao što su tjelesna nepovredivost, sloboda izražavaja, i sloboda vjeroispovijesti, moralno je nemisteriozna. Ta prava, ako postoje, postavljaju univerzalna i pretpolitička ograničenja legitimnom korištenju moći, nezavisno od posebnih formi udruživanja. Pogrešno je za bilo kojeg pojedinca ili grupu da negira takva prava bilo kojem drugom pojedincu ili grupi, i ne odričemo ih se kao uslove članstva u političkoj zajednici, čak i ako su granice njihovog korištenja i načini zaštite kroz pravo određeni politički u svijetlu posebnih okolnosti svakog društva. / Socioekonomska pravda je drugačija. Po političkoj koncepciji ona je potpuno asocijativna. Ona zavisi od pozitivnih prava koje nemamo protiv drugih osoba ili grupa, prava koja nastaju samo zato jer smo udruženi zajedno sa određenim drugima u političko društvo pod snažnom centraliziranom kontrolom. Samo iz takvog sistema, i od naših sučlanova kroz njegove institucije, možemo zahtijevati pravo na demokratiju, jednako građanstvo, nediskriminaciju, jednakost mogućnosti, i poboljšanje kroz javne politike nepravične raspodjele društvenih i ekonomskih dobara [...] Najtemeljnija prava i obaveze su univerzalne, i ne zavise od specifičnih institucionalnih odnosa među ljudima. Samo povećani zahtjevi jednakog postupanja utjelovljeni u principima pravde, uključujući političku jednakost, jednakost mogućnosti, i raspodjelnu pradu, zavisni su na taj način." (''Ibid.'') *"Bez omogućavajućeg uslova suvereniteta u dodjeljivanju stabinosti pravednim institucijama, pojedinci koliko god bili moralno motivirani mogu pribjeći tek pukoj težnji za pravdom koja nema praktični izraz, osim voljnosti da se podržavaju pravedne institucije kada postanu moguće." (''Ibid.'') ==Djela== *''[[Um i kosmos]]'' (2012) *''[[Posljednja riječ]]'' (1997) *''[[Pogled niodakle]]'' (1986) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Nagel, Thomas}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:Thomas Nagel| ]] 2ah86nk8o7dr1wj6y1g8k99wvonbjv2 0 9169 49227 2013-05-05T16:54:43Z Harač 23 Harač je premjestio stranicu [[Eirc Hobsbawm]] na [[Eric Hobsbawm]]: Spelling greška u naslovu 49227 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Eric Hobsbawm]] jgeckrawrqwqtyfcn4eb90mw4hw0eiz 0 9170 51913 49494 2014-04-15T04:41:20Z SamoaBot 3571 [[Project:Bots|Bot:]] Migrating 11 interwiki links, now provided by [[Project:Wikidata|Wikidata]] on [[d:Q82821]] 51913 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Eric Hobsbawm]] **'Izmišljena tradicija' uzima se da znači skup principa, uobičajeno upravljanih otvoreno ili prešutno prihvaćenim pravilima, ritualne ili simboličke prirode, koji teže da uliju određene vrijednosti i norme ponašanja ponavljanjem, što automatski implicira kontinuitet sa prošlošću. U stvari, gdje je moguće, oni uobičajeno pokušavaju da ustanove kontinuitet sa prikladnom historijskom prošlošću [...] Međutim, utoliko što postoji takvo upućivanje na historijsku prošlost, osobenost 'izmišljenih' tradicija jeste da je kontinuitet sa njom u velikoj mjeri fiktivan. Ukratko, oni su odgovori na nove situacije koje uzimaju oblik upućivanja na stare situacije, ili koje ustanovljavaju svoju sopstvenu prošlost kvazi-obaveznim ponavljanjem." (''The Invention of Tradition'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] ovchdj6f8gj9jp98tv4f8y7ak88nzhc 0 9171 60387 59593 2022-11-20T15:35:25Z Kihti-Sami 7918 60387 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Lav Trocki |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=ruski političar i revolucionar |datum rođenja=7. novembar 1879. |mjesto rođenja=Yelizavetgrad, Rusija |datum smrti=21. avgust 1940. |mjesto smrti=Coyoacán, Meksiko |počasti= }} [[File:Trotsky Profile.jpg|thumb|Trocki (1920)]] *"Da li će birokrata prožderati radničku državu, ili će radnička klasa očistiti birokratu? Tako stoji pitanje o čijoj odluci visi sudbina Sovjetskog Saveza." (''[[Izdana revolucija]]'') ==Djela== *''[[Izdana revolucija]]'' (1936.) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Historija]] [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Lav Trocki]] a5o5qbko0w99i7hfnx161epbq2y6tya 0 9172 49235 2013-05-05T17:20:41Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Izdana revolucija: Šta je Sovjetski savez i gdje ide? |autor =[[Lav Trocki]] |slika ...' 49235 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Izdana revolucija: Šta je Sovjetski savez i gdje ide? |autor =[[Lav Trocki]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =1937. }} *"Da li će birokrata prožderati radničku državu, ili će radnička klasa očistiti birokratu? Tako stoji pitanje o čijoj odluci visi sudbina Sovjetskog Saveza." *"Ako je [[socijalizam]] "konačno i nepovratno" trijumfirao, ne kao princip već kao živi društveni režim, onda obnovljeno "pojačanje" diktature očita je glupost. I suprotno od toga, ako je pojačanje diktature evocirano stvarnim potrebama režima, to znači da je trijumf socijalizma još daleko. Ne samo marksist, već i svaki realistični politički mislilac, treba razumjeti da sama nužnost "pojačanja" diktature - to jeste, represije vlasti - svjedići ne trijumfu besklasne harmonije, već rastu novih društvenih antagonizama." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Lav Trocki]] {{Wikipedia}} cf6ou7d5xnpholf6yl3bxx27n83at7o 14 9173 49236 2013-05-05T17:20:56Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 49236 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9174 49241 2013-05-05T17:32:26Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Ludwig Feuerbach i kraj klasične njemačke filozofije |autor =[[Friedrich Engels]] |slika ...' 49241 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ludwig Feuerbach i kraj klasične njemačke filozofije |autor =[[Friedrich Engels]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''Ludwig Feuerbach und der Ausgang der klassischen deutschen Philosophie'' |datum prvog izdavanja =1886. }} *"Ako su državno i javno [[pravo]] određeni ekonomskim odnosima onda je, također, i privatno pravo, koje uistinu u suštini samo sankcioniše postojeće ekonomske odnose između pojedinaca koji su uobičajeni u datim okolnostima. Forma u kojoj se to može dogoditi može, međutim, biti znatno različita. Moguće je, kao što se dogodilo u Engleskoj, u harmoniji sa čitavim nacionalnim razvojem, zadržati glavne forme starih feudalnih zakona davajući im buržoaski sadržaj; ustvari, neposredno učitavajući buržoasko značenje u feudalno ime. Ali, također, kao što se dogodilo u Zapadnoj kontinentalnoj Evropi, rimsko pravo, prvo svjetsko pravo društva proizvođača robe, sa njegovom neprevaziđeno detaljnom elaboracijom svih suštinskih pravnih odnosa jednostavnih vlasnika robe (kupaca i prodavaca, dužnika i kreditora, ugovora, obligacija, itd.), može se uzeti kao osnov." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Friedrich Engels]] {{Wikipedia}} pmtpvdx3voy0fcv3nmv7of37giaizgu 14 9175 49247 2013-05-05T17:41:07Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 49247 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9176 49251 2013-05-05T19:52:09Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Paul Vinogradoff |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=historičar i pravni teoretičar |datum rođenja=18. novembar 1854. |mjesto rođenj...' 49251 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Paul Vinogradoff |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=historičar i pravni teoretičar |datum rođenja=18. novembar 1854. |mjesto rođenja=Kostroma, Rusija |datum smrti=19. decembar 1925. |mjesto smrti=Pariz, Francuska |počasti= }} *"Iako su detalji pravnih pravila komplikovani i tehnički, operacije uma u domenu prava temelje se na zdravom razumu, i mogu se pratiti bez poteškoća od osoba uobičajene inteligencije i obrazovanja." (''Zdrav razum u pravu'') ==Djela== *''[[Zdrav razum u pravu]]'' (1914.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Historija]] [[Kategorija:Paul Vinogradoff]] {{Wikipedia}} johv8b8i663pdsbdnkkfxeylt5fikox 0 9177 49252 2013-05-05T19:57:22Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Zdrav razum u pravu |autor =[[Paul Vinogradoff]] |slika = |tekst uz sliku...' 49252 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Zdrav razum u pravu |autor =[[Paul Vinogradoff]] |slika = |tekst uz sliku =spis teorije prava |originalni naziv =''Common-sense in Law'' |datum prvog izdavanja =1914. }} *"Iako su detalji pravnih pravila komplikovani i tehnički, operacije uma u domenu prava temelje se na zdravom razumu, i mogu se pratiti bez poteškoća od osoba uobičajene inteligencije i obrazovanja." *"Očito je da zakoni nalaze svoje mjesto među ''pravilima ponašanja'' koji osiguravaju društveni poredak i odnose. Stoga jurisprudencija se pojavljuje među društvenim naukama u dijelu tzv. ''moralne'' nauke." *"Čini se da je istina da osnov prava ne pruža jednostrana naredba, već sporazum." *"[P]ravo se mora uzeti u obzir ne samo iz tačke gledišta njegovog provođenja od sudova: zavisi u konačnici od ''priznavanja''. Takvo priznavanje je posve pravna činjenica, iako provođenje priznatog pravila može zavisiti od moralnog ograničenja, straha od javnog mišljenja, ili, u konačnici, straha od javnog ustanka." *"[I]ako uobičajeno prisutna, [neposredna prinuda] nije apsolutno nužna za konstituisanje pravnog pravila; te iako možemo gledati na nju kao najprikladniji način provođenja prava, ne možemo je smatrati suštinom pravnih odnosa. Očito mora biti dopunjena ograničenjima temeljenim na ličnom priznanju i javnom mišljenju." *"Pravo cilja na ispravnost i pravdu, ne bitno koliko nesavršeno ostvaruje taj cilj u pojedinačnim slučajevima. Ukoliko bi izostavili ovo svojstvo iz naše definicije, bilo bi veoma teško da povučemo liniju između prava i bilo kakvog proizvoljnog poretka u odnosu na ponašanje, npr. nametanje redovnih ucjena od kriminalnih udruženja. Mora postojati određena ravnoteža između pravde i sile u svakom sistemu prava; i stoga nemoguće je dati definiciju prava temeljenu isključivo na prinudi države." *"[M]oramo zapamtiti da prije ili kasnije dolazimo do tačke gdje se pravo poštuje ne iz razloga materijalne prisile, već iz drugih razloga - kao posljedica razumnog prihvatanja ili instinktivnog konformiteta, ili navike, ili odsutnosti organiziranog otpora. Da nije tako, kako bi komonvelti i pravni sistemi postojali? Broj ljudi koji mogu posegnuti za naredbom i prisilom je općenito nemjerljivo mali u poređenju sa brojem onih koje se mora voditi i u konačnici prinuditi. Samo dokle su kriminalci u manjini i dokle se nacija općenito pridržava zakona pravo može postojati. To znači da nije materijalna mogućnost prinude koliko mentalna navika priznavanja pravila nametnutih od društvenih autoriteta ona koja je odlučujuća u odnosu na postojanje prava." *"Predmet prava je pokoravanje pojedinca volji organizovanog društva, dok je tendencija moralnosti da podvrgne pojedinca diktatima njegove sopstvene savjesti." *"[P]ravo se može definisati kao ''skup pravila nametnutih i provođenih od društva u odnosu na pripisivanje i vršenje ovlaštenja nad osobama i stvarima''." *"[Z]akonodavstvo kao izvor prava je nerazdvojivo od procesa sudskog tumačenja..." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Paul Vinogradoff]] {{Wikipedia}} 0naz0z3bqnzyh2xz0laqdcgbn7zgds7 14 9178 49253 2013-05-05T19:58:07Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 49253 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9180 61719 59293 2024-05-17T11:27:10Z Srđan 4695 61719 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Isaiah Berlin |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski politički teoretičar |datum rođenja=6. juni 1909. |mjesto rođenja=Riga, Latvija |datum smrti=5. novembar 1997. |mjesto smrti=Oxford, Velika Britanija |počasti= }} [[File:IsaiahBerlin1983.jpg|thumb|Sir Isaiah Berlin (1983)]] *"[[Charles-Louis de Secondat Montesquieu|Monteskjeov]] čitav cilj bio je da pokaže da se zakoni ne rađaju iz praznine, da nisu rezultat pozitivnih naredbi kako Boga, tako svećenika ili kralja; da su oni, kao sve drugo u društvu, izraz promjenjivih moralnih navika, vjerovanja, općih stanovišta određenog društva, u specifično vrijeme, na specifičnom dijelu zemljine površine, na koje djeluju fizički i duhovni utjecaji kojima su ljudska bića izložena svojim mjestom i periodom." ==Djela== *''[[Koncepti i kategorije]]'' (1978) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Berlin, Isaiah}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] [[Kategorija:Isaiah Berlin| ]] qy3zt6pb4jje6aek94xafto19xi79q4 14 9181 49262 2013-05-06T16:03:37Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 49262 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9182 49264 2013-05-06T16:13:39Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Zvanje našeg doba za zakonodavstvo i jurisprudenciju |autor =[[Friedrich Carl von Savigny]] |s...' 49264 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Zvanje našeg doba za zakonodavstvo i jurisprudenciju |autor =[[Friedrich Carl von Savigny]] |slika = |tekst uz sliku =spis teorije prava |originalni naziv =''Vom Beruf unserer Zeit für Gesetzgebung und Rechtswissenschaft'' |datum prvog izdavanja =1814. }} *"U najranijim vremenima na koja se proširuje autentična historija, naći će se da je [[pravo]] već dostiglo fiksan karakter, specifičan narodu, kao njihov jezik, maniri i ustav. Ne, ti fenomeni nemaju nikako odvojeno postojanje, oni su ništa drugo do specifične odlike i tendencije pojedinačnih naroda, nerazdvojno sjedinjeni u prirodi, i samo nose privid različitih atributa u našem viđenju." *"Ali ta organska veza prava sa bićem i karakterom naroda također je manifestna u procesima vremena; i tu, ponovo, može se porediti sa jezikom. Za pravo, kao i za jezik, nema trenutka apsolutnog prestanka; ono je predmet istog kretanja i razvoja kao svaka druga narodna tendencija; [...] Pravo raste sa rastom, i jača sa jačinom naroda, i konačno odumire kako narod gubi svoju nacionalnost." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Friedrich Carl von Savigny]] {{Wikipedia}} lo83pyvbqft9fndtuj3qtovee9f469d 0 9183 59222 49266 2020-03-07T19:24:13Z 80.223.94.19 File 59222 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Henry James Sumner Maine |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski pravni historičar |datum rođenja=15. avgust 1822. |mjesto rođenja=Kelso, Ujedinjeno Kraljevstvo |datum smrti=3. februar 1888. |mjesto smrti=Cannes, Francuska |počasti= }} [[File:HSMaine.jpg|thumb|Henry Sumner Maine]] *"[[Pravo]] je stabilno; društva o kojima govorimo su progresivna. Veća ili manja sreća naroda zavisi od stepena brzine kojom se jaz sužava." (''[[Drevno pravo]]'') ==Djela== *''[[Drevno pravo]]'' (1861.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Henry Maine]] {{Wikipedia}} 9iupp9z6ghj9ss78s9duiqu6j59gfvj 0 9184 49267 2013-05-06T16:37:19Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Drevno pravo |autor =[[Henry Maine]] |slika = |tekst uz sliku ...' 49267 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Drevno pravo |autor =[[Henry Maine]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''Ancient Law'' |datum prvog izdavanja =1861. }} *"[[Pravo]] je stabilno; društva o kojima govorimo su progresivna. Veća ili manja sreća naroda zavisi od stepena brzine kojom se jaz sužava." *"Kretanje progresivnih društava bilo je uniformno u jednom smislu. Kroz sav svoj tok isticalo se postepenom disolucijom porodične zavisnosti i rastom na njenom mjestu individualnih obligacija. Pojedinac postepeno zamjenjuje porodicu, kao jedinicu koju u obzir uzimaju građanski zakoni. Napredak se ostvario različitim brzinama [...] Ali, kakva god da joj je brzina, promjena nije bila predmet reakcije ili ustuknuća [...] Niti je teško vidjeti koja je veza između čovjeka i čovjeka koja zamijenjuje postepeno one forme uzajamnosti u pravima i dužnostima koje imaju svoje porijeklo u porodici. To je ugovor. Počevši, od prve stanice historije, od uslova društva u kojem su svi odnosi lica sažeti u odnosima porodice, čini se da smo se polako kretali prema fazi društvenog poretka u kojem svi ovi odnosi nastaju iz slobodnog sporazuma pojedinaca [...] Možemo reći da je kretanje progresivnih društava dosad bilo kretanje od statusa do ugovora." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Henry Maine]] {{Wikipedia}} q4dn4cg4uylly18mrpmmt1m0wcrf0sz 14 9185 49268 2013-05-06T16:37:34Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 49268 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9186 61716 60738 2024-05-17T11:26:12Z Srđan 4695 61716 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=David Hume |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=škotski filozof |datum rođenja=7. maj 1711. |mjesto rođenja=Edinburgh, Ujedinjeno Kraljevstvo |datum smrti=25. avgust 1776. |mjesto smrti=Edinburgh, Ujedinjeno Kraljevstvo |počasti= }} [[File:David Hume.jpg|thumb|Hume (1766)]] *"Gotovo sve [[Vlada|vlade]] koje su postojale do danas, ili od onih od kojih preostaje neki zapis u priči, bile su osnovane izvorno ili na uzurpaciji ili osvajanju ili oboje, bez pretenzije pravičnog pristanka ili voljnog potčinjavanja naroda." ==Djela== *''[[Rasprava o ljudskoj prirodi]]'' (1739) *''[[Istraživanje u pogledu principa morala]]'' (1751) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Hume, David}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] [[Kategorija:David Hume| ]] ji5tglo2wz8ismkdyqm38qwy7itvrqx 0 9188 50690 50687 2014-01-12T21:23:22Z Harač 23 50690 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Philip Noel Pettit |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=irski filozof i politički teoretičar |datum rođenja=1945. |mjesto rođenja=Ballygar, Irska |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Pitanje [[Pravda|pravde]] je u tome da li je prisilno nametnuti poredak prihvatljiv ili opravdan ili poželjan; pitanje [[legitimitet]]a je u tome da li je prisilno nametanje poretka prihvatljivo ili opravdano ili poželjno. Oba pitanja pretpostavljaju nužnost prisilne države. Jedno pitanje odnosi se na vjerodajnicu društvenog poretka nametnutog od države, a drugo na vjerodajnicu načina na koji je nametnut-drugačije rečeno, o pravu države da ga nametne. Ideali su različiti jer je barem logički moguće za pravedan društveni poredak da bude nametnut na nelegitiman način i za nepravedan poredak da bude nametnut na legitiman način [...] Poredak će biti društveno pravedan utoliko što regulira vodoravne odnose ljudi jednih prema drugima na pogodan način, tretirajući ih kao jednake. A poredak će biti politički legitiman samo utoliko što regulira njihove vertikalne odnose sa državom ili kolektivitetom na pogodan način, davajući im jednak status u odnosu na vlast pod kojom žive." (''Legitimacy and Justice in Republican Perspective'') *"Pravda je ideal za društveni poredak koji je nametnut od države, legitimnost je ideal za to kako društveni poredak treba biti nametnut. To da je društveni poredak pravedan daje građanima poseban, sadržajno-nezavisan razlog za pokoravanje nametnutim zakonima. To što je društveni poredak legitiman - da ga država nameće legitimno - daje im poseban razlog da prihvate režim. Razlika između pokoravanja zakonima i prihvatanja režima dolazi do izražaja u slučaju gdje građani cijene da je nametnuti društveni poredak nepravedan na različite načine, ali ipak priznaju da je legitiman. Legitimnost zahtjeva od građana da se suprotstavljaju zakonima koje drže nepravednim, ukoliko zaista odluče da im se suprotstave, samo unutar sistema; zahtjeva od njih da istraže samo one puteve koje sistem ostavlja otvorenim, gdje ti putevi uključuju, u krajnjoj instanci, građansku neposlušnost." (''Ibid.'') *"[M]islim da bi mogao biti veoma dobar razlog - i ne samo razlog lične razboritosti - da se stane sa otporom prema određenoj vrsti nelegitimnog režima, naročito jer otpor uključuje rizike nasilja i haosa. Ovo iz razlga što koliko god nelegitiman da jeste, možda još uvijek ima mogućnosti da se režim učini legitimnim tako što će ga se tretirati kao da je legitiman: to jeste, što ćemu se suprotstavljati samo unutar sistema. Bez da je u potpunosti legitiman, sistem u tom smislu može biti legitimizirajući. A legitimiziranost može vjerovatno biti pribježišni razlog da se izbjegne otvoreni otpor i da se suprotstavlja državi samo iz sâmog sistema." (''Ibid.'') *"Prisilna država [...] svakako se miješa u izbore svojih građana. Ali ova prisila ili miješanje neće ugroziti slobodu tih građana ako oni vrše prikladnu učinkovitu formu kontrole nad miješanjem. I stoga mogućnost legitimne države nije ništa ni više ni manje nego država u kojoj građani vrše pogodnu vrstu kontrole nad prisilom koju država praktikuje u njihovim životima. Legitimna država će biti, u etimološkom smislu, demokratska država: država u kojoj ''demos'' ili narod vrši pogodnu formu ''kratosa'' ili kontrole nad onima na vlasti." (''Ibid.'') *"Kao što sila teže ustanovljava uslove pod kojima morate živjeti, ali vas ne stavlja pod tuđu volju, to je istina i sa [...] [državom koja] ne svodi vašu slobodu na nedominaciju samo time što postoji i djeluje na način na koji ta ograničenja čini neizbježnim. Ona bi dominirala nad vama samo ako bi imala izbor u tome da li da vam dopusti da živite izvan političkog društva, ili da živite u drugoj državi, ili da živite pod potpuno dobrovoljnim pokoravanjem pravu. Vi možete čeznuti za svijetom koji je slobodan od prisilnih država i žaliti za razvojem posljednjih nekoliko hiljada godina. Ali briga za izbjegavanjem dominacije ne opravdava takve žudnje [...] Dio je ljudskog, historijskog stanja da nemate izbora nego da živite pod državnom vlašću, tako da samo to ne znači da država vama dominira. Da li će država dominirati vama zavisit će u potpunosti od toga koliko daleko možete oblikovati način na koji se država ponaša u okvirima svoje diskrecije." (''Ibid.'') *"Ako ''demos'' ili narod treba da učestvuje u vršenju ''kratosa'' ili kontrole nad vladom, i ako kontrola koju dijele treba da osigura da prisilni zakoni vlasti nisu dominirajući - odnosno nisu nametanje tuđe volje - onda ono što vrše mora uključivati kako utjecaj tako i upravljanje. Narod može imati utjecaj na vladu bez da to ostavlja ikakav naročiti trag ili obrazac na djelovanja vlade; to može biti utjecaj svojevoljan i nasumičan u svojim posljedicama kao i utjecaj vremena. Da narod ima takav utjecaj ne bi nam dao nikakav razlog da mislimo da su zakoni ili dekreti koje je vlada usvojila bili pod uvjetima koje su oni diktirali, za razliku od unajmljenog radnika koji djeluje pod uslovima koje mu diktirate [...] Da bi sistem građanske kontrole - sistem građanskog utjecaja i upravljanja - ustanovio legitimnost države postoje tri uslova koje mora ispuniti. Mora biti individualiziran, neuslovljen, i učinkovit." ==Djela== *''[[Republikanizam: Teorija slobode i vladavine]]'' (1997.) [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Irski filozofi]] [[Kategorija:Philip Pettit]] {{Wikipedia}} ab4u9ekilo6yrdehzsdtmifvu9igmu0 0 9189 61464 49295 2024-05-16T18:36:42Z Srđan 4695 61464 wikitext text/x-wiki *"[[Hans Kelsen|Kelzenijanska]] valjanost - [[valjanost]] kao obavezujuća sila - jeste, tvrdio sam, diskvotacija. Slijede dvije posljedice. Prvo, pitanje da li je data norma valjana je logički ekvivalentno pitanju da li je prihvaćena (podržana, itd.); pitanje, naime, da li se treba poštovati. I, drugo, pitanje o razlogu valjanosti (''Geltungsgrund'') date norme jeste logički ekvivalentno pitanje o tome šta opravdava normu (t.j., o tome šta opravdava prihvatanje, podržavanje, itd., same norme, i njenog poštovanja). Pitanje, "Zašto je ''N'' valjana norma?" je pitanje, "Zašto se ''N'' treba poštovati?". Odgovor na pitanje znači opravdanje ''N''." (''Validity as Disquotation'') *"[N]e-kognitivistički pravni pozitivisti trebaju oštro razlikovati valjanost kao diskvotaciju, u jednu ruku, i valjanost kao članstvo (ili primjenjivost), u drugu ruku; da se samo drugo treba držati kao relevantno što se tiče naučnog opisa pozitivnog prava; i da, konačno, prvi pojam ima svoje prikladno mjesto u polju suštinskog etičkog istraživanja." (''Ibid.'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Celano, Bruno}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Italijanski filozofi]] 85qcsv9mjypydehtszn0zt2myw0b08s 14 9190 49297 2013-05-12T17:58:37Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 49297 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9191 61566 49302 2024-05-17T07:28:28Z Srđan 4695 61566 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Michael A. Reisner |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=sovjetski pravni teoretičar |datum rođenja=7. mart 1868. |mjesto rođenja=Vileyka, Bjelorusija |datum smrti=3. avgust 1928. |mjesto smrti=Moskva, Rusija |počasti= }} *"Kada proizvodne snage prerastu određena sredstva proizvodnje, i kada se ovi drugi pretvore u njihove kočnice i okove koji ih sputavaju, onda se rađa intuitivno pravo pod velom postojećeg tradicionalnog prava. Ponekad ono raste dugo vremena u nesvjesnoj statičnosti. Konačno - kao stvarno pravo postojeće i operativno, definišući psihu date klase - ono se sudara sa pozitivnim pravom (i posebno za zvaničnim pravom) i na tom osnovu sukoba dva prava, odigrava se tragedija pobune i suzbijanja, revolucije i nazadnosti. Svaka klasa nalazi svoje mjesto pod barjakom svog prava: ugnjetavačka klasa drži se autoriteta tradicionalnih simbola, ideja i državne prakse; dok pobunjenička klada zavisi of zahtjeva "pravde" čiji temelji su u filozofiji i moralu i historji, a ne na obzirima historijske nužnosti ili na zakonima sociologije." *"Da je temelj prava u klasnom društvu ekonomski je van sumnje; jer svaka klasa ovdje gradi svoje pravo na temelju svoje pozicije u proizvodnji i razmjeni, i opći pravni poredak odražava u sebi odlike te forme proizvodnje koja onda definira klasni poredak. Moramo učiniti istu opservaciju također i u odnosu na buduće komunističko društvo čega je prethodnik savremeni sovjetski i socijalistički poredak: pravo je ovdje građeno u skladu sa kolektivnom ekonomijom i sa dijelom kojeg je igrao proleterijat u proizvodnji. Povezanost između prava i ekonomije nudi nam prvu tačku naše definicije: pravo je rezultat ekonomskih odnosa - i posebno proizvodnog odnosa." {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:A. Reisner, Michael}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Ruski filozofi]] gy148x1qiod8t6fkbuwz977iiusfjs1 0 9192 61572 61571 2024-05-17T07:30:53Z Srđan 4695 61572 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Gleb Uspensky |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=ruski književnik |datum rođenja=25. oktobar 1843. |mjesto rođenja=Tula, Rusija |datum smrti=6. april 1902. |mjesto smrti=Sanktpetersburg, Rusija |počasti= }} *"Subjektivna prava koja mi priznajemo nisu urođena prava čovjeka; to su subjektivna prava koja daje država za svrhu ostvarivanja ciljeva koji su neizbježni za kolektivno održanje. Takav temeljni cilj jeste razvoj proizvodnih snaga države [...] Teorija prava kao društvene funkcije u potpunosti je oprečna sa konceptom prava kao sistemom subjektivnih prava." {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Uspjenski, Gleb}} [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Ruski pisci]] ljzff7nizftahfs72wc3e6lxdsg0318 0 9193 49306 2013-05-12T18:29:47Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Theodor Julius Geiger |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački pravnik i sociolog |datum rođenja=9. novembar 1891. |mjesto rođen...' 49306 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Theodor Julius Geiger |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački pravnik i sociolog |datum rođenja=9. novembar 1891. |mjesto rođenja=Minhen, Njemačka |datum smrti=16. juni 1952. |mjesto smrti= |počasti= }} *"Šta je pravo, to jeste, sadržaj za kojeg se čini praktično da se karakterizira rječju "pravo", već je objašnjen u velike detalje: društveni sistem centralno organizovane, široko inkluzivne zajednice, pod uslovom da je ovaj sistem temeljen na aparatu sankcija implementiranog monopolitički od određenih organa." (''[[Prethodne studije u sociologiji prava]]'') ==Djela== *''[[Prethodne studije u sociologiji prava]]'' (1947.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Theodor Geiger]] {{Wikipedia}} 4x7dzynvsxyf1k8nawolf7emk7698yc 0 9194 49307 2013-05-12T18:31:03Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Prethodne studije u sociologiji prava |autor =[[Theodor Geiger]] |slika =...' 49307 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Prethodne studije u sociologiji prava |autor =[[Theodor Geiger]] |slika = |tekst uz sliku =spis sociologije prava |originalni naziv =''Vorstudien zu einer Soziologie des Rechts'' |datum prvog izdavanja =1947. }} *"Šta je [[pravo]], to jeste, sadržaj za kojeg se čini praktično da se karakterizira rječju "pravo", već je objašnjen u velike detalje: društveni sistem centralno organizovane, široko inkluzivne zajednice, pod uslovom da je ovaj sistem temeljen na aparatu sankcija implementiranog monopolitički od određenih organa." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Theodor Geiger]] {{Wikipedia}} pg7ce9i7fs85lslqmdq1t9so2yh9uso 14 9195 49309 2013-05-12T18:32:38Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 49309 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9196 49310 2013-05-12T18:38:34Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Ernst Rudolf Bierling |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački pravni teoretičar i političar |datum rođenja=7. januar 1841. |mj...' 49310 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ernst Rudolf Bierling |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački pravni teoretičar i političar |datum rođenja=7. januar 1841. |mjesto rođenja=Citau, Njemačka |datum smrti=8. novembar 1919. |mjesto smrti=Greifswald, Njemačka |počasti= }} *"Pravo u juridičkom smislu je općenito sve što ljudska bića koja žive zajedno u jednoj ili drugoj zajednici zajedno prepoznaju kao normu ili pravilo njihovog zajedničkog života." (''[[Pravna načela učenja]]'') ==Djela== *''[[Pravna načela učenja]]'' (1894–1911.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Ernst Rudolf Bierling]] {{Wikipedia}} keg5ag3kfheq6xbgip4tf43n3ffxukx 0 9197 49311 2013-05-12T18:40:01Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Pravna načela učenja |autor =[[Ernst Rudolf Bierling]] |slika = |tekst ...' 49311 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pravna načela učenja |autor =[[Ernst Rudolf Bierling]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''Juristische Prinzipienlehre'' |datum prvog izdavanja =1894–1911. }} *"[[Pravo]] u juridičkom smislu je općenito sve što ljudska bića koja žive zajedno u jednoj ili drugoj zajednici zajedno prepoznaju kao normu ili pravilo njihovog zajedničkog života." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ernst Rudolf Bierling]] {{Wikipedia}} 93ryh73de6be3ua0zgk1av32h45rmfe 14 9198 49313 2013-05-12T18:41:12Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 49313 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9199 59249 53304 2020-03-27T14:38:40Z Veli-Turo 7109 File 59249 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Niklas Luhmann |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački sociolog |datum rođenja=8. decembar 1927. |mjesto rođenja=Luneberg, Njemačka |datum smrti=6. novembar 1998. |mjesto smrti=Oerlinghausen, Njemačka |počasti= }} [[File:Luhmann.png|thumb|Niklas Luhmann]] *"Mi sad možemo definisati pravo kao strukturu društvenog sistema, strukturu temeljenu na podudarnoj generalizaciji normativnih očekivanja ponašanja." (''[[Sociološka teorija prava]]'') ==Djela== *''[[Sociološka teorija prava]]'' (1972.) *''[[Pravo kao društveni sistem]]'' (1993.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Sociologija]] [[Kategorija:Niklas Luhmann]] {{Wikipedia}} 4epmxn79d197bqgn0o32bikx1z45ue4 0 9200 49315 2013-05-12T18:46:56Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Sociološka teorija prava |autor =[[Niklas Luhmann]] |slika = |tekst uz s...' 49315 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Sociološka teorija prava |autor =[[Niklas Luhmann]] |slika = |tekst uz sliku =spis sociologije prava |originalni naziv =''Rechtssoziologie'' |datum prvog izdavanja =1972. }} *"Mi sad možemo definisati [[pravo]] kao strukturu društvenog sistema, strukturu temeljenu na podudarnoj generalizaciji normativnih očekivanja ponašanja." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Niklas Luhmann]] {{Wikipedia}} 86cvyy7bydcb5b1l0h68vn53k41vb0w 14 9201 49317 2013-05-12T18:47:52Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 49317 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9203 61930 61648 2024-05-18T09:34:19Z Srđan 4695 61930 wikitext text/x-wiki *"Reći da jedna osoba ima ''de facto'' autoritet nad drugom znači reći da obje učestvuju u praksi čije su uloge takve da prva osoba ima pravo da vlada, a druga dužnost da se pokorava. Osoba sa ''de facto'' autoritetom također ima legitiman autoritet ako praksa, i njihovo učestvovanje u njoj jeste, u nekom smislu, opravdana. Izazov je odgovoriti koja vrsta opravdanja je nužna za društveno-konstruisane uloge tako da imaju normativne učinke. Kada ljudi zaista imaju prava i dužnosti povezane sa ulogama koje zauzimaju?" (''Role of Authority'') *"Suočeni sa tvrdnjom autoriteta može se uvijek pitati: "Koje pravo ti imaš da činiš zahtjeve prema meni?" "Ja sam John", nije prikladan odgovor, niti je: "Ja znam bolje nego ti". Ali: "Ja sam tvoj šef", moglo bi biti. Uloge struktuiraju odnose autoriteta [...] Prepoznavanje da se autoritet vezuje za uloge dopušta nam da cijenimo da se neko može pokoravati roditelju, šefu kuhinje, ili dirigentu, jer je kćerka, kuhar, ili violončelista." (''Ibid.'') *"Ako pravo ima autoritet, i koristi ga da zabrani ubistvo, onda pravo ima zahtjev prema svojim subjektima da ne ubiju, i njegovi subjekti onda duguju pravu (ili, možda više idiomatski, državi) dužnost da ne ubiju. Ključ ovdje jeste da moralna dužnost koju pravo stvara ako ima legitiman autoritet jeste različita od moralne dužnosti da ne ubijamo koju imamo prije nego što pravo dođe na scenu. Ako se ta dužnost ikome duguje, pretpostavka je da se duguje ljudima koje možemo povrijediti ubistvom - žrtva svakako, ali također njegova porodica i prijatelji, između ostalih. Suprotno, moralna dužnost koju stvara pravo ''duguje se pravu''. To nije mala stvar. Kada dugujete nekome dužnost vi ste im odgovorni. Osoba kojoj se duguje dužnost tipično ima ovlaštenje da zahtjeva naknadu ili da izvrši kaznu ako je ne izvršite [...] Svrha zabrane ubistva može biti da dodijeli pravu moralnu legitimaciju da odgovori na ubistvo, ne da pomogne ljudima da se usklađuju sa njihovim nezavisnim dužnostima da ne ubiju." (''The Authority of Law'') *"[P]itanje da li jedna osoba ima autoritet nad drugom zavisi od toga da li (1) moralno dopuštena društvena praksa koja prvo pripisuje pravo na vladanje i drugo dužnost na pokoravanje; i ili (2) stranke su izabrale da učestvuju u praksi, ili (3) njihovo učestvovanje je moralno mandatorno i za autoritet (ali ne nužno i za subjekta) stvarno." (''Ibid.'') *"Pravo koje namjerava da riješi koordinacijski problem mora biti dovoljno jasno da koordinira djelovanje, te ne bi bilo mudro ostaviti sadržaj takvog zakona kontigentnim o spornim tvrdnjama moralnosti. Ali Raz ne cilja da pokaže da mora biti moguće identifikovati sadržaj nekih zakona bez upućivanja na razloge koje oni trebaju da riješe. On tvrdi da svi zakoni moraju ispuniti uslov kao stvar konceptualne nužnosti. Raz griješi jer autoritet ima uloge da igra i izvan pomaganja subjektima da se usklade sa razlozima. Moralnost može igrati ulogu u određivanju sadržaja prava bez da podriva tvrdnju prava za autoritativnošću." (''Ibid.'') *"[Č]esto, poenta prava nije da govori ljudima šta moraju činiti; radije, ona je da ih učini odgovornim pravu zbog propuštanja da to učine." (''Ibid.'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Hershovitz, Scott}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Američki filozofi]] ax7hok1f59h5vgs9ppdgmthuyisdr0n 0 9204 49324 49323 2013-05-15T17:26:02Z Harač 23 49324 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Brendan O'Leary |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=irsko-američki politički teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Cork, Irska |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Kako se konsocijacionisti razumijevaju? Kao realisti; kao predlagatelji nužne trijaže; i kao demokrate koje su u potpunosti svjesne da konsocijacije ne moraju (i ne trebaju) biti primjenjene u svakoj državi ili svakom mogućem političkom sektoru gdje se identitarne politike mogu manifestirati. Oni su isto toliko zabrinuti za pravdu kao i njihovi kritičari. I, oni tvrde, konsocijativni aranžmani su "prirodno" pojavljujući fenomen – koji se stvara kroz pregovore političara i nisu nužno dizajnirani u postojanje od strane političkih naučnika." (''Debating Consociational Politics: Normative and Explanatory Arguments'') *"Tvrdnja konsocijacionista jeste da ostrašćena analiza ponekad ukazuje da je izbor između konsocijativne demokratije i nikakve (vrijedne) demokratije. Njihovo gledište je da je najbolje da se ne mora graditi demokratija nakon punjenja grobova. Pregovarani konsocijativni aranžman, oni insistiraju, bolji je od winner-takes-all ishoda – posebno gdje takva pobjeda implicira ubijanje, protjerivanje, ili asimiliranje gubitnika." (''Ibid.'') *"Konsocijacionisti općenito tvrde da oni imaju bolji i inkluzivniji model demokratije od pobornika većinske demokratije. U konsocijaciji puno više ljudi od pluraliteta ili večine može utjecati na ili kontrolirati izvršnu vlast. Puno više od većine dobija efektivan "glas". Konsocijacija ne eliminira demokratsku opoziciju unutar zajednica, ali dopušta da takve podjele i opozicije koje postoje cvjetaju u uslovima općenite sigurnosti. Ništa ne spriječava demokratsku opoziciju unutar bloka, ili mijenjanje političkih elita, ili promjenu potpore među političkim strankama; i, u liberalnoj konsocijaciji, ništa nužno ne spriječava disoluciju historijskih identiteta ako je to ono što ljudi žele. Konsocijacionisti ne tvrde da ostvarenje odgovornosti nad političkim liderima i strankama nije problem u konsocijacijskoj demokratiji: oni tek tvrde da nema nesavladivig problema. Konsocijacionisti također tvrde da je zabluda pretpostaviti da konsocijacija traži da sve vlade budu sveobuhvatne velike koalicije [...] Ono što mora postojati jeste smislen dijeljenje izvršne vlasti među zajednicama u kojem je svaki značajan segment zastupljen u vladi sa barem nivoima pluraliteta podrške unutar svog segmenta." (''Ibid.'') *"Gdje politički sistem namjerno obavezuje glasače da glasaju samo unutar svog segmenta za njihove sopstvene etničke stranke, onda se sistem treba zvati ''korporativno'' konsocijativan [...] Suprotno, u liberalnoj konsocijaciji, svi glasači su na zajedničkom izbornom registru, i, iako mogu glasati za njihove sopstvene etničke stranke, od njih se to ne zahtijeva. Razlikovanje između korporativne i liberalne konsocijacijske prakse korespondira sa [[Arend Lijphart|Lijphartovim]] razlikovanjem između "pred-određenih" i "samo-određenih" grupnih identiteta." (''Ibid.'') *"U liberalnim konsocijacijskim demokratijama, kao i u drugim demokratijama, biti će, naravno, glasača koji glasaju za ne-etničke, inter-etničke ili kros-etničke stranke. Gdje su manjina u svakom značajnom segmentu, i manjina u cijelosti, oni se mogu suprotstavljati – ali ne mogu uspješno osporiti – konsocijacijskom režimu. U nekim slučajevima, takvi glasači stvaraju novi segment, segment "ostalih" koji odbacuju dostupne etničke i partijske identifikacije. Taj novi segment može se suprotstavljati konsocijacijskim aranžmanima i podržavati novi, transcedentni, hibridni, ili ne-etnički identitet, ili alternativno, mogu početi zahtijevati proporcionalno učešće u sistemu. U drugim slučajevima, glasači koji podržavaju ne-etničke, inter-etničke ili kros-etničke stranke signaliziraju integracionističke ili asiminativne dispozicije. Ako takvi glasaći postanu večina u svakom segmentu, vjerovatno je da će konsocijacijski aranžmani nestati." (''Ibid.'') *"[K]ao odgovor na optužbu uzaludnosti, konsocijacionisti odgovaraju sa nekim skromnim, ali važnim uspješnim primjerima; na optužbu perverznosti oni odgovaraju, prvo, da je često perverznije negirati postojanje i zastupljenost etničkih identiteta (i time proizvesti konflikt) nego graditi na njima, i drugo, da je vjerovatnije da disolucija (nepoželjnih) kolektivnih identiteta i antagonizama može nastati ''nakon'' perioda konsocijativne vladavine. Konačno, na optužbu duplog djelovanja, oni se nedvosmisleno izjašnjavaju "nismo krivi"." (''Ibid.'') *"''Sami'' konsocijacijski aranžmani nisu dovoljni da pacificiraju nacionalističku zajednicu sa autentičnim i ostvarivim iredentističkim ili secesionističkim ambicijama, kao u Sjevernoj Irskoj, Šri Lanki, ili Kipru, ali oni mogu, ipak, konstituisati temeljni ''dio'' stabilne nagodbe. Slijedi da zajednički nacionalni identitet među potencijalno suparničkim zajednicama, koliko god slab, olakšava ''jednostavne'' konsocijacijske aranžmane, t.j., one koji se ne odnose na teritorijalnu definiciju ili suverenitet države." (''Ibid.'') [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Filozofija]] {{Wikipedia}} rml0ah1hhdfy8v4jlb6ct3p1s5pssv1 0 9205 61522 49325 2024-05-17T06:57:48Z Srđan 4695 61522 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Norbert Hoerster |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački pravni teoretičar |datum rođenja=17. mart 1937. |mjesto rođenja=Lingen, Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[N]e može se promijeniti relanost jednostavno kroz definiciju koncepta. Zakon koji je moralno upitan, ali usvojen u okviru preovladavajućeg pravnog sistema - ne bitno da li ga pravni sistem naziva "valjano pravo" ili ne - posjeduje, odvojeno od svoje nemoralnosti, sve kvalitete koje moralno savršen zakon posjeduje: došao je u postojanje u skladu sa preovladavajućim ustavom. Primjenjuju ga i provode pravni zvaničnici. I ko ga god odbija da poštuje (zbog, recimo, nemoralnosti) mora se suočiti sa uobičajenim posljedicama kršenja prava. Ne možemo se otarasiti svih ovih činjenica odlučujući u korist anti-pozitivističke, moralno nabijene definicije koncepta prava." (''Die rechtphilosophiche Lehre vom Rechtsbegriff'', 1987.) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Hoerster, Norbert}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Njemački filozofi]] 67xq05mtf36pj4f6xefntcfqpcocxjb 14 9210 49342 2013-05-22T06:34:31Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 49342 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9212 49344 2013-05-23T17:02:31Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=James Crawford |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=pravnik i teoretičar međunarodnog prava |datum rođenja=1948. |mjesto rođenja=Ade...' 49344 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=James Crawford |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=pravnik i teoretičar međunarodnog prava |datum rođenja=1948. |mjesto rođenja=Adelaide, Australija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Država nije činjenica u smislu u kojem je stolica činjenica; ona je činjenica u smislu u kojem bi se moglo reći da je ugovor činjenica: to jeste, pravni status koji se pridodaje određenom stanju stvari na temelju određenih pravila ili praksi." (''[[Stvaranje država u međunarodnom pravu]]'') ==Djela== *''[[Stvaranje država u međunarodnom pravu]]'' (1979.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:James Crawford]] {{Wikipedia}} 7ml1fqqw4d5x1rkx1j88duo6vxbuxjg 0 9213 49345 2013-05-23T17:03:59Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Stvaranje država u međunarodnom pravu |autor =[[James Crawford]] |slika ...' 49345 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Stvaranje država u međunarodnom pravu |autor =[[James Crawford]] |slika = |tekst uz sliku =spis međunarodnog prava |originalni naziv =''The Creation of States in International Law'' |datum prvog izdavanja =1979. }} *"[[Država]] nije činjenica u smislu u kojem je stolica činjenica; ona je činjenica u smislu u kojem bi se moglo reći da je ugovor činjenica: to jeste, pravni status koji se pridodaje određenom stanju stvari na temelju određenih pravila ili praksi." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:James Crawford]] {{Wikipedia}} s1kh4ow333k2w3mia116rhzkaur071c 14 9214 49346 2013-05-23T17:04:21Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 49346 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9217 49352 2013-05-26T00:05:34Z KWiki 2477 KWiki je premjestio stranicu [[Sveštenik]] na [[Svećenik]]: Pravopis 49352 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Svećenik]] j27kyoec4c0ty9t1dezwid1jpy7rwpw 0 9218 59860 59859 2021-08-09T06:23:13Z 5.43.81.160 /* Izvori */ 59860 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =''Avanture Sherlocka Holmesa'' |autor =[[Arthur Conan Doyle]] |slika =[[Datoteka:Adventures of sherlock holmes.jpg|150px]] |tekst uz sliku =''Zbirka detektivskih priča'' |originalni naziv =''The Adventures of Sherlock Holmes'' |datum prvog izdavanja =1892. }} == ''Skandal u Češkoj'' == * '''Za Sherlocka Holmesa ona je zauvijek ostala ONA ŽENA. Rijetko kad sam čuo da je spominje pod bilo kojim drugim imenom.''' U njegovim očima zasjenila je i premašila sve osobe svog spola. Nije da je prema Irene Adler gajio [[osjećanje|osjećanja]] slična [[ljubav]]i. Sva osjećanja, a posebno ovakva, bila su strana njegovom hladnom, preciznom i savršeno uravnoteženom [[razum]]u. Smatram da je on bio najsavršenija mašina za rasuđivanje i zapažanje koju je [[svijet]] ikad vidio. Ali kao ljubavnik nije se snalazio. O njenim osjećajima govorio je s podsmijehom i ruganjem. Za posmatrača su to bile divne stvari - izvrsne da bi čovjek smaknuo veo s ljudskih pobuda i postupaka. Ali kad bi uvježbani posmatrač dopustio takvo prodiranje u svoju pažljivo podešenu i osjetljivu [[priroda|prirodu]], to bi značilo da uvodi faktor koji odvraća i može baciti sumnju na sva njegova postignuća. Sitni pijesak u nekom osjetljivom instrumentu ili naprslina na jednom od njegovih jakih sočiva kod prirode kao što je njegova ne bi predstavljala manju smetnju od jakog uzbuđenja. Pa ipak, za njega je postojala samo jedna žena, a ta žena bila je Irene Adler, osoba sumnjivog ugleda. ** I glava, str. 7. * '''Vi vidite, ali ne zapažate. Razlika je jasna.''' ** I glava, str. 10. * '''Osnovna je greška teoretizirati prije no što [[čovjek]] raspolaže svim podacima. Čovjek nesvjesno počne izvrtati činjenice da bi ih uskladio s [[teorija]]ma umjesto da to čini s teorijama u skladu sa činjenicama.''' **I glava, str. 10; vidjeti također ''[[Studija u grimizu]]'', I dio, III glava, str. 32. * - Čini mi se, Holmese, da bi bilo bolje da odem.<br/> - Ni govora, doktore! Ostanite! Bez svog Boswella ja sam izgubljen. ** I glava, str. 11. * Ima [[lice]] za koje bi čovjek dao i sam [[život]]. ** Holmes o Irene Adler, I glava, str. 19. * Holmes uđe u svoju sobu i za nekoliko minuta vrati se prerušen u ljubaznog [[svećenik]]a. Njegov široki crni [[šešir]], široke pantalone, bijela kravata, saosjećajan [[smijeh|smiješak]] i opći [[izgled]] dobronamjerne [[radoznalost]]i bili su takvi da bi mu pozavidio i sam John Hare. '''Holmes nije samo mijenjao svoje [[odjeća|odijelo]]. Njegov izraz, njegovo ponašanje, pa i sama [[duša]] kao da su se mijenjali pri svakoj novoj ulozi. [[Pozorište|Pozornica]] je izgubila izvrsnog [[glumac|glumca]], pa čak i [[nauka]] pronicljivog analitičara, kad je on postao specijalist za [[zločin]]e.''' ** II glava, str. 22. * '''[[Žena|Žene]] su po prirodi tajanstvene i vole uživati u vlastitoj tajanstvenosti.''' ** II glava, str. 23. * '''Kad neka žena misli da joj gori [[kuća]], ona [[instinkt]]ivno poleti prema onome što najviše cijeni. Taj je poriv nesavladiv.''' Time sam se koristio u darlingtonskom skandalu sa zamjenom i u slučaju zamka Arnsworth. '''[[Brak|Udata]] žena zgrabi svoje [[dijete|djetešce]], neudata se maši svoje kutije s nakitom.''' ** II glava, str. 25. * Eto, tako je češkoj kraljevini prijetio veliki skandal i tako je najbolje planove g. Sherlocka Holmesa nadmudrila ženska [[glava]]. '''Holmes je, inače, imao običaj da se podsmijeva ženskoj [[pamet]]i, ali u posljednje [[vrijeme]] nisam čuo da to čini.''' I tako, kad govori o Irene Adler ili kad spominje njenu [[slika|sliku]], onda to uvijek čini sa [[čast|časnom]] titulom: ONA ŽENA. ** III glava, str. 30. == ''Liga riđokosih'' == * '''Poznato mi je, dragi moj Watsone, da dijelite moju ljubav prema svemu onome što je čudno i nije uobičajeno, jednolično i svakidašnje.''' ** Str. 33. * - Sjetit ćete se da sam neki dan rekao, prije no što smo se pozabavili problemom gđice Mary Sutherland, da '''čudne događaje i neobične zaplete moramo tražiti u samom životu. Život je mnogo [[smjelost|smjeliji]] od [[mašta|mašte]].'''<br/> - Tvrdnja u koju sam posumnjao.<br/> - Jest, doktore, ali ipak ćete morati prihvatiti moje gledište. U protivnom ćete nastaviti sa gomilanjem činjenica sve dok vaš razum ne popusti pod njihovim pritiskom. Dakle, g. Wilson bio je tako ljubazan da me posjeti ovog jutra i ispriča pripovijest koja obećava da bude jedna od najzanimljivijih koju sam čuo. '''Čuli ste moju opasku kako su najčudnije stvari češće u vezi s manjim nego velikim zločinima.''' Koliko sam dosad čuo, uopće ne mogu reći je li ovaj slučaj zločin. Možda biste bili tako ljubazni, g. Wilsone, da ponovo otpočnete svoju priču. Ne tražim to samo zato što moj prijatelj, dr. Watson, nije čuo početak već i zato što me neobična priroda priče navodi da iscijedim i najsitniju pojedinost iz vaših usta. '''Po pravilu, kad mi se nabaci neki tok događaja, u stanju sam se rukovoditi hiljadama sličnih slučajeva koji mi se pojave u sjećanju.''' Ovom prilikom primoran sam priznati da su činjenice jedinstvene. ** Str. 34. * Počinjem vjerovati, Watsone - reče Holmes - da griješim kad objašnjavam. '''''Omne ignotum pro magnifico''''' '''(Sve što je nepoznato smatra se veličanstvenim)''', znate, i moj jadni mali [[ugled]], onakav kakav je, pretrpjet će brodolom ako budem tako [[iskrenost|iskren]]. **Str. 35. * '''Po pravilu, što je stvar neobičnija, to je manje zagonetna. Stvarno su zamršeni obični, svakodnevni zločini, isto onako kao što je najteže da se identificira baš jedno obično lice.''' ** Str. 44. * '''To je problem za čitave tri lule, pa vas molim da mi se u toku 50 minuta uopće ne obraćate.''' ** Str. 44. * Na programu ima dosta [[Nijemci|njemačke]] [[muzika|muzike]] koja više odgovara mom ukusu od italijanske ili francuske. Ona je introspektivna, a ja želim izvršiti introspekciju. ** Str. 45. * Moja je omiljena zabava da tačno upoznajem London. ** Strana 46. * '''Moj prijatelj bio je oduševljeni muzičar, ne samo vrlo sposoban izvođač nego i natprosječan kompozitor. Cijelo popodne sjedio je u parteru zanesen najtanahnijim osjećajem blaženstva, nježno prateći muziku kretnjama svojih dugih, tankih prstiju, dok su mu sjetne i sanjalačke [[oči]] bile sasvim drugačije od onih koje je imao Holmes istraživač, Holmes uporan, oštrouman, uvijek spreman i nedostižan lovac kriminalaca. U njegovom raskošnom karakteru naizmjenično se isticala njegova dvojna priroda, a njegova tačnost i dovitljivost predstavljale su reakciju na [[pjesnik|pjesničko]] i [[misao]]no raspoloženje, koje bi ga povremeno obuzimalo. Promjene njegove prirode vodile su od krajne posustalosti do razuzdane energije. Nikad nije bio tako strahovito djelotvoran kao kad bi danima leškario u svom naslonjaču, usred svojih improvizacija i izdanja napisanih staroengleskim pismom. Tada bi ga iznenada spopala strast za lovom, pa bi se njegova blistava snaga rasuđivanja uzdigla na stepen [[intuicija|intuicije]], dok bi oni koji nisu upoznati s njegovim načinom rada podozrivo gledali na njega kao na čovjeka čije znanje nije jednako znanju ostalih [[smrt]]nika. Kad sam ga tog popodneva vidio tako obuzetog muzikom u "St. James's Hallu", osjetio sam da se približavaju teški trenuci onima koje je progonio.''' ** Dr. Watson o Holmesu, str. 46. * Vjerujem da nisam veća budala od svojih susjeda, ali u radu sa Sherlockom Holmesom uvijek sam bio pritisnut osjećajem vlastite [[glupost]]i. Ovdje sam čuo ono što je čuo i on, vidio ono što je i on vidio, a ipak je iz njegovih [[riječ]]i očito proizlazilo da on jasno vidi ne samo ono što se desilo nego i ono što se treba desiti, dok je meni cijela stvar još uvijek izgledala zbrkano i nejasno. ** Strana 47. * Holmesu možemo vjerovati - dostojanstveno će policijski agent. - '''On ima neke svojstvene metode koje su, ako mi ne bude zamjerio što ću tako reći, nešto malo suviše teoretske i fantastične, ali odličan je detektiv. Nije pretjerano ni reći da je jednom ili dvaput, kao u onom slučaju ubistva Sholtoa i blaga iz Agre, bio nešto tačniji od službenih organa.''' ** Str. 48. * Nije loš čovjek, premda je u svom zanimanju potpuna neznalica, ali ima dobru osobinu: [[hrabrost|hrabar]] je kao buldog, a uporan kao jastog kad nekoga stegne u kliješta. ** Holmes o Peteru Jonesu, str. 49. * Watsone, ako budu pucali, [[ubijanje|ubijte]] ih bez razmišljanja. ** Str. 50. * To me spasilo od [[dosada|dosade]] - reče Holmes zijevajući. - Ah, već osjećam kako me ponovo obuzima. '''Moj se život iscrpljuje u neprestanom naporu da pobjegnem od običnog životarenja.''' Takvi mali problemi pomažu mi u tome.<br/> - Pa Vi ste dobrotvor ljudskog roda - opet ću.<br/> Holmes slegnu ramenima. - Pa, možda sam malo i koristan - reče. - ''L' homme c'est rien - l'oeuvre c'est tout'' (''Čovjek nije ništa, djelo je sve''), kako je to [[George Sand|Sandovoj]] pisao [[Gustave Flaubert|Flaubert]]. ** Str. 54. == ''Slučaj identiteta'' == * '''Život je čudesniji nego što ga može shvatiti ljudski razum. I ne usuđujemo se razumjeti stvari koje su zapravo obične pojave bivstvovanja. Svako književno djelo, sa svojim prefinjenim zaključcima, postalo bi jalovo i beskorisno kad bismo se mogli vinuti s prozora držeći se za ruke i lebdeći prokrstariti nad ovim velikim gradom, samo malo pomaknuti krovove i zaviriti u čudovišne stvari koje se odigravaju pod njima, u neobične stjecaje okolnosti, u namjere, nesporazume, u lance događaja koji djeluju kroz generacije.''' ** Str. 57. * '''Nema ničeg neobičnijeg od svakidašnjice.''' ** Str. 57. * '''Došao sam do zaključka da je polje rada za posmatranje i brzu analizu uzroka i posljedica, što daje draž istrazi, najčešće u beznačajnim stvarima.''' ** Str. 58. * '''Velika zlodjela sklona su ka običnom jer ukoliko je zlodjelo dublje, utoliko je, po pravilu, očitija pobuda.''' ** Str. 58-59. * Klaćenje na pločniku uvijek znači ''(une) affaire de cœur'' (ljubavnu priču, aferu). ** Str. 59. * Bit će da sam uvježbao zapažanje onoga što drugi previđaju. ** Str. 60. * '''Ženi ništa ne vrijedi zabranjivati jer će ona naći put i način da uradi šta hoće.''' ** James Windibank, str. 62. * '''Sitnice su najvažnije.''' ** Str. 63. * '''Watsone, niste znali posmatrati, tako vam je umaklo sve što je značajno. Nikad vas neću naučiti da shvatite značenje rukava, ono što nagovještavaju nokti na palčevima ili krupne posljedice koje mogu zavisiti od pertle za cipele.''' ** Str. 66. * '''Ne uzdajte se u prve utiske nego u sitne pojedinosti. Kod žene moj prvi pogled uvijek pada na rukav. Kod [[muškarac]]a je možda bolje uzeti na nišan koljena od pantalona.''' ** Str. 66. * Trebate se sjetiti one stare perzijske poslovice: '''"Opasnost vreba onoga ko ugrabi mladunče tigrice, a i onoga ko rasprši ženinu [[zabluda|zabludu]]".''' Kod [[Hafiz Širazi|Hafiza]] ima isto toliko zdravog razuma kao i kod [[Horacije|Horacija]] i isto toliko životne [[mudrost]]i. ** Str. 73. == ''Tajna Boskomske doline'' == [[Datoteka:Sherlock Holmes.jpg|150px|mini|desno|''Moj metod vam je poznat. Zasniva se na posmatranju sitnica.'']] * '''Velika mi je pomoć ako se kraj mene nalazi neko u koga mogu imati puno [[povjerenje]]. [[Pomoć]] koja dolazi od lokalaca ili nema vrijednosti ili je izvitoperena na neki drugi način.''' ** Str. 76. * '''Neobičnost je skoro uvijek dobar vodič. Što je zločin bezizražajniji i običniji, to vam je teže proniknuti u njega.''' ** Str. 77. * Stjecaj okolnosti veoma je nepouzdan - zamišljeno će Holmes. - Može izgledati da veoma jasno ukazuje na neku stvar, ali ako svoju tačku gledišta samo malčice pomjerite, pronašli biste da isto tako kompromitirajući ukazuje na nešto sasvim drugo. ** Str. 79. * - Bojim se - rekoh - da uz tako očite činjenice izvučete neke olakšavajuće okolnosti.<br/> - '''Ništa nije varljivije od jedne očite činjenice''' - odgovori Holmes, smijući se. - Na stranu što možemo naići i na nekakve druge očite činjenice koje Lestradeu možda nisu bile očite. Suviše me dobro poznajete da biste pomislili da se hvališem ako kažem da ću potvrditi ili odbaciti njegovu pretpostavku, i to sredstvima koja ne može ni primijetiti ni shvatiti. ** Strana 79. * Došli smo na dedukcije - reče Lestrade, namignuvši na mene. - Smatram, Holmese, da je prilično teško uhvatiti se u koštac sa činjenicama ako se ne odbace teorije i fantazije.<br/> - U pravu ste - Holmes će ozbiljno - veoma Vam je teško da se uhvatite u koštac sa činjenicama. ** Str. 89. * '''Moj metod Vam je poznat. Zasniva se na posmatranju sitnica.''' ** Str. 94. * [[Bog]] nek' nam je na pomoći! - reče Holmes poslije duže [[tišina|tišine]]. - Zašto se [[sudbina]] poigrava jadnim, bespomoćnim crvima? Ovakvi slučajevi natjeraju me da se uvijek sjetim Baxterovih riječi i kažem: "Evo, zbog [[milost]]i Božije, ide Sherlock Holmes". ** Str. 99. == ''Pet sjemenki naranče'' == [[Datoteka:Sherlock Holmes in The Five Orange Pips.jpg|150px|mini|desno|''Čovjek mora natrpati malo spremište u svome mozgu svakojakim namještajem koji bi mu mogao dobro doći, a ostatak može spremiti u spremište svoje biblioteke...'']] * Bilo je to potkraj septembra. [[Bura]] se razbjesnjela izuzetnom žestinom. Vjetar je čitav dan zavijao, a [[kiša]] udarala o prozore tako da smo i mi, ovdje, u [[srce|srcu]] velikog Londona, bili prisiljeni na trenutak [[zaborav]]iti svakidašnjicu i suočiti se sa strašnim elementarnim [[sila]]ma koje se sručuju na [[čovječanstvo]] kroz barijere njegove [[civilizacija|civilizacije]] i urliču poput neukroćenih zvijeri u kafezu. Uvečer se [[oluja]] pojačala, a vjetar u dimnjaku [[plač|plakao]] i [[jecaj|jecao]] poput djeteta. ** Strana 102. * Došao sam Vas zamoliti za [[savjet]].<br/> - To je barem lahko.<br/> - I pomoć.<br/> - To je već teže. ** Str. 103. * Nadigran sam čak 4 puta. Triput su me pobijedili muškarci, a jednom žena. ** Str. 103. * Molim Vas, upoznajte nas s osnovnim činjenicama, od početka. Poslije ću Vas upitati za one pojedinosti koje mi se budu činile najvažnijima. ** Str. 103. * '''Idealni [[logika|logičar]], kad jednom sazna određenu [[činjenica|činjenicu]] osvijetljenu sa svih strana, iz nje ne zaključuje samo slijed događaja koji su do te činjenice doveli, nego i slijed budućih događaja. Kao što je Cuvier mogao potpuno i tačno opisati neku [[životinja|životinju]] posmatrajući jednu jedinu njenu kost, tako je i posmatrač koji u potpunosti shvata vezu u nizu događaja u stanju rekonstruirati i one druge, prije i poslije. Mi još nismo svjesni rezultata koji se mogu postići samo razumom. U radnoj sobi mogu biti riješeni [[problem]]i kojima su se uzalud mučili oni koji bi pokušavali naći rješenje pomoću osjećanja. Ali, da bi to umijeće razvio do [[savršenstvo|savršenstva]], logičar mora koristiti sve činjenice kojima raspolaže, a to je u naše vrijeme slobodnog obrazovanja i enciklopedija, velika rijetkost. Danas je čovjeku pristupačno sve znanje koje bi mu moglo ustrebati u njegovom poslu, a time se i ja nastojim okoristiti.''' Ako se dobro sjećam, Vi ste jednom prilikom, u ranim danima našeg [[prijateljstvo|prijateljstva]], vrlo tačno nanizali moja ograničenja.<br/> - Jesam - odgovorio sam uz osmijeh. Na pomalo jedinstven način. U [[filozofija|filozofiji]], astronomiji i [[politika|politici]] ocijenio sam Vas jedinicom. U botanici ste... kako-tako, a u geologiji izvrsni, što se tiče porijekla blata 50 milja unaokolo. Inače, još svirate violinu, bavite se boksom i [[mač]]evanjem i trujete se kokainom i duhanom. Čini mi se da je to ono najosnovnije u mojoj analizi.<br/> Holmes se osmjehnuo.<br/> - '''I sada kažem, kao što sam i onda rekao, da čovjek mora natrpati malo spremište u svome [[mozak|mozgu]] svakojakim namještajem koji bi mu mogao dobro doći, a ostatak može spremiti u spremište svoje [[biblioteka|biblioteke]], odakle se njime u slučaju potrebe može poslužiti.''' ** Str. 112. * Povrijeđen mi je [[ponos]], Watsone - napokon je progovorio. - To je s moje strane sitničavo, ali u pitanju je moj ponos. ** Str. 116. == ''Čovjek s iskrivljenom usnom'' == * Ljudi u [[nevolja|nevolji]] hrlili bi mojoj ženi kao što [[ptica|ptice]] privlači svjetionik. ** Dr. Watson, str. 122. * Holmesu je bilo teško išta odbiti jer su mu [[zahtjev]]i bili izrečeni na majstorski način. ** Str. 125. * '''Povjerljiv prijatelj uvijek je koristan, a hroničar i više od toga.''' ** Str. 126. * '''Šutnja Vam izvanredno pristaje, Watsone''' - reče Holmes - '''a ta se osobina u [[društvo|društvu]] ne cijeni.''' Tako mi svega, danas mi je potrebno da imam nekoga s kim ću [[razgovor|pričati]] jer mi misli nisu baš prijatne. ** Str. 127. * Watsone, Vi znate da je [[slabost]] jednog uda često nadomještena izuzetnom [[snaga|snagom]] drugih. ** Str. 130. * '''To je, naravno, sitnica, ali ništa nije tako važno kao sitnica.''' ** Str. 134. * '''Previše sam toga vidio da ne bih znao da je utisak koji ima žena ponekad vredniji od zaključka logičara koji se služi razumom.''' ** Str. 135. * Sherlock Holmes, međutim, bio je čovjek koji bi, u slučaju kad ima neriješen problem u glavi, [[dan]]ima, pa i sedmicama, bez [[odmor]]a, pokušavao naći [[rješenje]], prevrćući i ponovo razmatrajući činjenice... ** Str. 136. * Uvjeren sam, Watsone, da pred sobom imate najveću [[budala|budalu]] u [[Evropa|Evropi]]. Zaslužujem da me neko šutne nogom odavde, pa sve do Charing Crossa. Pa ipak, imam ključ [[zagonetka|zagonetke]]. ** Str. 137. * Priznajem da sam bio [[sljepilo|slijep]] kao krtica, ali '''bolje je spoznati [[istina|istinu]] ikad nego nikad.''' ** Str. 137. * - Priznajem da me zanima kako postižete takve rezultate.<br/> - Ovaj sam postigao sjedeći na gomili od 5 jastuka i s lulom u [[usta|ustima]]. ** Inspektor Bradstreet i Holmes, str. 142. == ''Plavi granat'' == [[Datoteka:The Adventure of the Blue Carbuncle 07.jpg|150px|mini|desno|''Ime mi je Sherlock Holmes. Posao mi je da znam ono što drugi ljudi ne znaju.'']] * Drago mi je što imam prijatelja s kojim mogu raspravljati o svojim zaključcima. ** Str. 7. * Pretpostavljam da je stvar, ma koliko izgledala jednostavno, povezana s nekom užasnom pričom, pa predstavlja trag koji će nas dovesti do rješenja nerazjašnjene [[misterija|misterije]] i do kažnjavanja [[zločinac|zločinca]].<br/> - Ne, ne. Nije riječ ni o kakvom zločinu - reče Holmes smijući se. - Samo o jednom od onih čudnih slučajeva koji se dešavaju kad se 4 miliona ljudskih bića tiska na prostoru od nekoliko kvadratnih milja. Zbog akcije i reakcije tako gustog roja ljudi može se očekivati stjecaj raznovrsnih događaja, pa će iskrsnuti mnogo sitnih problema, možda čudnih i upadljivih, koji ipak neće izazvati zločin. To smo često iskusili. ** Str. 7-8. * Ja ništa ne vidim - rekoh vraćajući šešir. - Naprotiv, Watsone, Vi možete vidjeti sve. Samo što Vi iz onoga što vidite ne izvlačite nikakve zaključke. Suviše ste bojažljivi. ** Str. 9. * To je pitanje zapremine - reče. - Čovjek s tako velikom glavom mora imati nešto u njoj. ** Strana 10. * Kad je nosač otišao, Holmes uze dragulj, pa ga okrenu prema [[svjetlost|svjetlu]]. - [[Ljepota|Lijepa]] stvar - reče. Gledajte kako [[sjaj|sija]] i blista. To je jezgro i žarište zločina, naravno, kao svaki lijep dragulj. Uvijek najmiliji mamac! '''Kod krupnih i starijih dragulja svaka njihova površnica podsjeća na kakav krvavi događaj.''' ** Str. 14. * '''Ime mi je Sherlock Holmes. Posao mi je da znam ono što drugi ljudi ne znaju.''' ** Str. 21. * Nikad nije zgodno imati [[posao|posla]] sa čovjekom s lažnim [[ime]]nom. ** Str. 21. * Na kraju krajeva, Watsone - reče Holmes, digavši ruku da dohvati glinenu lulu - '''policija me ne plaća da ispravljam njene [[greška|greške]].''' ** Str. 26. * Slučaj nam je donio veoma neobičan i čudan problem, a njegovo rješenje sámo je po sebi nagrada. ** Str. 26. == ''Šarena traka'' == * Pregledajući bilješke o 70 neobičnih slučajeva u kojima sam u posljednjih 8 godina proučavao metod rada moga prijatelja Sherlocka Holmesa, naišao sam na priličan broj žalosnih, nekoliko veselih, veliki broj samo čudnih, ali nijedna ne bješe obična jer je on radio više iz ljubavi prema svom poslu nego zbog stjecanja [[bogatstvo|bogatstva]], pa je obično odbijao učestvovati u istrazi za koju je slutio da ne vodi ničemu neobičnom i fantastičnom. ** Dr. Watson o Holmesu, str. 29. * E, kad mlade žene počnu lutati velegradom već u rano jutro i dizati snene ljude iz njihovih postelja, smatram da dolaze s vrlo hitnim saopćenjem. ** Str. 30. * - Vi ste onaj Holmes koji se miješa u tuđe poslove.<br/> Moj prijatelj se nasmiješi.<br/> - Onaj Holmes koji svuda zabada svoj [[nos]].<br/> Holmesov osmijeh poprimi izraz [[zadovoljstvo|zadovoljstva]].<br/> - Holmes, njuškalo "Scotland Yarda".<br/> Holmes se srdačno nasmija. ** Str. 39-40. * Zamislite tu [[drskost]]! Hoće da me stavi pod istu kapu sa službenim policijskim detektivima. ** Str. 40. * '''Svijet je pokvaren, a najgore je što ima pametnih ljudi koji se koriste svojim mozgom da bi postali zločinci.''' ** Str. 45. * '''Kad [[ljekar]] krene stranputicom, postaje zločinac najgore vrste. Osim živaca, on ima i [[znanje|znanja]].''' Palmer i Pritchard pripadali su prvacima svoje profesije. Ovaj ih je nadmašio. Ali nas, nadam se, neće nadmudriti. ** Strana 48. * Došao sam do potpuno pogrešnog zaključka, što pokazuje, dragi moj Watsone, koliko je opasno rasuđivati na osnovu nedovoljno podataka. ** Str. 51. == ''Inženjerov palac'' == * - E, lijepo - reče naš inženjer tužnim glasom dok smo se smještali u voz na povratku u London - baš mi je pao u ruke divan posao! Ostao sam bez honorara i bez palca! I šta sam dobio?<br/> - [[Iskustvo]] - reče Holmes, smijući se. - Indirektno može biti od [[korist]]i, znate; sve što trebate uraditi jeste da ga pretvorite u riječi i steknete reputaciju odličnog vlasnika firme do kraja svog postojanja. ** Str. 74. == ''Plemeniti neženja'' == * Moja prepiska ima čar raznovrsnosti - odvrati Holmes, smijući se. - [[pismo|Pisma]] [[skromnost|skromnih]] ljudi obično su zanimljivija. Ovo izgleda kao nepoželjan društveni poziv koji nagoni čovjeka da se dosađuje ili da [[laž]]e. ** Str. 78. * '''Uvjeravam Vas, Watsone, bez pretjerivanja da je položaj mog klijenta za mene manje važan od zanimljivosti njegovog slučaja.''' ** Str. 78. * '''Ja čitam samo kriminalnu hroniku i čitulje. Smrtni slučajevi posebno me zanimaju.''' ** Str. 78. * Ne pomišljate ni načas da odete, Watsone. '''Volim [[svjedok]]a, ako ni zbog čega drugog, ono zbog kontrole vlastitog [[pamćenje|pamćenja]].''' ** Str. 82. * Shvatit ćete - Holmes će uljudno - da slučajeve mojih klijenata držim u istoj [[tajna|tajnosti]] koju obećavam i Vama. ** Str. 83. * [[Amerikanci|Američki]] ulični [[govor]] ponekad je veoma izražajan. ** Str. 86. * Ipak, '''[[ljubomora]] umije čudno preobraziti [[karakter]].''' ** Str. 87. * Lijepo je od lorda St. Simona što je ukazao čast mojoj pameti time što ju je stavio na nivo svoje - reče Holmes, prasnuvši u smijeh. ** Str. 88. * Izvjesne okolnosti ponekad omogućuju da dođete do veoma uvjerljivih dokaza, kao kad, da citiram [[Henry David Thoreau|Thoreaua]], nađete pastrmku u mlijeku. ** Str. 88. * Budući da je to pripadalo nestaloj ženi, izgledalo mi je da, ako je odjeća tu, ni [[tijelo]] ne bi trebalo biti daleko.<br/> - Po toj sjajnoj logici tijelo svakog čovjeka moralo bi se nalaziti u blizini njegove garderobe. Molim Vas, čemu ste se uopće nadali? ** Str. 89. * '''Svojom ljubavlju ne možemo upravljati, ali svojim djelima možemo.''' ** Francis Hay Moulton, str. 93. * Pripadam ljudima koji vjeruju da će doći dan kad [[ludost]] [[vladar]]a i greške ministara neće više sprečavati našu djecu da postanu građani jedne velike [[država|zemlje]]. ** Str. 95. * Okrenite svoju stolicu i dodajte mi violinu jer jedini problem koji još trebamo riješiti jeste kako prekratiti ove turobne [[jesen]]je večeri. ** Str. 97. == ''Berilna dijadema'' == * Uvijek se držim stare uzrečice: kad se isključi nemoguće, istina je ono što ostane, ma kako izgledala nevjerovatno. ** Str. 121. == ''Bakarne bukve'' == * '''Čovjek koji hvali [[umjetnost]] zbog nje same često nalazi najveća zadovoljstva upravo u njenim manje važnim, nižim manifestacijama.''' Drago mi je što sam zapazio da ste i Vi, Watsone, shvatili tu istinu i da ste, opisujući te naše slučajeve, koje ste, usuđujem se reći, malo i uljepšavali, istakli u prvi plan ne toliko ''causes célèbres'' i senzacionalističke procese, u kojima sam i ja imao udjela, već više one dogodovštine što bi same po sebi bile sasvim obične, ali koje su me podstakle da razvijem dedukciju i logičku sintezu, što bih mogao nazvati svojom specijalnošću. ** Str. 127. * Možda ste pogriješili - dodade Holmes, uhvativši kliještima žar i paleći dugačku lulu od trešnjevine koju je pušio umjesto glinene kad god je više bio sklon [[prepirka|prepirci]] nego [[razmišljanje|razmišljanju]] - pokušavajući unijeti u [[priča|priče]] više [[boja|boje]] i života umjesto da svoj zadatak ograničite na iznošenje stroge logičke veze između [[uzrok]]a i posljedice, što je u svemu tome zapravo jedino vrijedno pažnje. ** Str. 127. * '''Ako za svoje umijeće tražim puno priznanje, to je zato što je to nešto bezlično, nešto što me prevazilazi. Zločin je nešto obično, a logika je rijetkost. Stoga biste više pažnje morali posvetiti logici nego zločinu. Vi ste niz predavanja srozali na seriju priča.''' ** Str. 128. * Pih, dragi moj prijatelju! Koliko ta javnost, to golemo anonimno mnoštvo, koje ne zna razlikovati lakrdijaša od pravog umjetnika, mari za finoću analize i zaključivanja? ** Str. 128. * Čovjek, prije svega mislim na kriminalca, izgubio je svaku preduzetnost. A to se odrazilo i na moj posao: izrodio se u agenciju za traženje izgubljenih olovaka i savjetovališta za gimnazijalke. Uvjeren sam da sam dotakao samo dno, o čemu svjedoči ovo pismo od jutros! ** Str. 128. * Ako i u šta posumnjate, ili zaprijeti [[opasnost]]...<br/> - Opasnost? Kakvu opasnost naslućujete? - Kad bismo znali, to više ne bi bila opasnost. ** Str. 134. * Činjenice! Činjenice! Ne mogu praviti ciglu bez ilovače! ** Str. 135. * '''Znate li, Watsone''' - odgovori - '''da je jedno od prokletstava koja me progone u tome što sve što posmatram dovodim u vezu s predmetom koji me trenutno zanima? Vi sad gledate te raštrkane kuće i uzbuđeni ste njihovom ljepotom. I ja ih posmatram, ali me pritom obuzima samo jedno: osjećaj usamljenosti i uvjerenje da je mnogo zločina, počinjenih u takvim kućama, ostalo nekažnjeno.'''<br/> - Zaboga! - uzrujao sam se. - Kako možete te drage stare domove povezati sa zločinom?!<br/> - '''Uvijek me ispunjavaju užasom. Uvjeren sam, Watsone, na temelju vlastitog iskustva da je u najozloglašenijim londonskim četvrtima manje [[grijeh]]a i zločina nego u tom prekrasnom i vedrom krajoliku.'''<br/> - Vi me plašite!<br/> - '''To ima svoj [[razlog]]. U [[grad]]u javno mišljenje postigne ono što često izmiče zakonu. Tamo nema tako bijedne uličice u kojoj vrisak izudaranog djeteta ili [[udarac]] [[pijanac|pijanog]] [[muž]]a neće izazvati saosjećanje i ogorčenje među susjedima. Osim toga, tamo je čitav aparat [[pravda|pravde]] nadohvat ruke i dovoljno je da ga pokrene jedna jedina riječ. Između zločina i optuženičke klupe samo je jedan korak. Ali pogledajte te kuće na osami okružene poljima i njivama. U njima žive neuki ljudi koji o zakonu znaju vrlo malo. Pomislite na paklenu [[okrutnost]] i prikrivenu [[zloba|zloću]] koja se u njima krije, godinu za godinom, a da o tome niko i ne [[slutnja|sluti]].''' ** Str. 136. * U čemu je onda problem? Imate li kakvo objašnjenje?<br/> - Imam ih čak sedam. Svako se temelji na poznatim činjenicama, ali koje je ispravno saznat ćemo na osnovu novih obavještenja koja nas, bez sumnje, očekuju. ** Str. 137. * Pojedinosti me zanimaju, bez obzira na to smatrate li ih vi relevantnim ili ne. ** Str. 137. * Gđa Rucastle učinila mi se bezbojnom, i spoljašnjošću i [[duh]]om. Nije ostavila ni povoljan ni nepovoljan utisak. Utjelovljenje je beznačajnosti. ** Violet Hunter, str. 138. * '''Dragi Watsone! Kao čovjek od medicine neprestano stječete znanja o djeci proučavajući njihove [[roditelji|roditelje]]. Zar ne uviđate da je i suprotan postupak isto tako vrijedan? Ja bih svoje prve utiske o karakteru roditelja često dobijao proučavanjem njihove djece.''' ** Str. 145-146. * Na Violet Hunter moj prijatelj Holmes je, na moje veliko razočaranje, sasvim zaboravio otkako nije u središtu jedne od njegovih istraga. Ona sad vodi privatnu [[škola|školu]] u Walsallu i siguran sam da u tom poslu postiže [[zavist|zavidne]] [[uspjeh]]e. ** Str. 149. == Izvori == :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Skandal u Češkoj'' uzeti su iz knjige ''Skandal u Češkoj'' (2008) {{ISBN|978-86-86667-26-7}}</small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Liga riđokosih'' uzeti su iz knjige ''Skandal u Češkoj'' (2008) {{ISBN|978-86-86667-26-7}}</small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Pet sjemenki naranče'' uzeti su iz knjige ''Skandal u Češkoj'' (2008) {{ISBN|978-86-86667-26-7}}</small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Čovjek s iskrivljenom usnom'' uzeti su iz knjige ''Skandal u Češkoj'' (2008) {{ISBN|978-86-86667-26-7}}</small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Plavi granat'' uzeti su iz knjige ''Plavi granat'' (2008) {{ISBN|978-86-86667-27-4}}</small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Šarena traka'' uzeti su iz knjige ''Plavi granat'' (2008) {{ISBN|978-86-86667-27-4}}</small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Inženjerov palac'' uzeti su iz knjige ''Plavi granat'' (2008) {{ISBN|978-86-86667-27-4}}</small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Plemeniti neženja'' uzeti su iz knjige ''Plavi granat'' (2008) {{ISBN|978-86-86667-27-4}}</small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Berilna dijadema'' uzeti su iz knjige ''Plavi granat'' (2008) {{ISBN|978-86-86667-27-4}}</small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Bakarne bukve'' uzeti su iz knjige ''Plavi granat'' (2008) {{ISBN|978-86-86667-27-4}}</small> {{Wikipedia|Sherlock Holmes}} {{Djela Arthur Conan Doylea}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Arthur Conan Doyle]] 2hvuhpfkl59rejsdwo98w7zfqcg4v84 0 9219 49365 2013-05-26T13:38:07Z KWiki 2477 KWiki je premjestio stranicu [[Lakomislenost]] na [[Lahkomislenost]]: Pravopis 49365 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Lahkomislenost]] qc9j58pnoyx5j6xgeqcsq7e3i6034td 0 9221 49378 2013-05-30T17:22:26Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Posljednja riječ |autor =[[Thomas Nagel]] |slika = |tekst uz sliku ...' 49378 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Posljednja riječ |autor =[[Thomas Nagel]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''The Last Word'' |datum prvog izdavanja =1997. }} *"Nije samo to da ja ne vjerujem u [[Bog]]a i, prirodno, nadam se da sam u pravu u svom vjerovanju. Stvar je u tome da se nadam da nema Boga! Ne želim da ima Boga; ne želim svemir da bude takav." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Thomas Nagel]] {{Wikipedia}} e2vbasuyweo7r25vvzi5qodmqqjeuxt 14 9222 49379 2013-05-30T17:27:28Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 49379 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9225 60757 57837 2023-10-10T21:05:53Z DeltaMegazord 8251 /* Izvori */ 60757 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =''Memoari Sherlocka Holmesa'' |autor =[[Arthur Conan Doyle]] |slika =[[Datoteka:Memoirs of sherlock holmes.jpg|150px]] |tekst uz sliku =''Zbirka detektivskih priča'' |originalni naziv =''The Memoirs of Sherlock Holmes'' |datum prvog izdavanja =1894. }} == ''Srebrni Trak'' == * To je jedan od onih slučajeva u kojima [[vještina|vještinu]] rasuđivanja treba usmjeriti na pažljivu ocjenu svih pojedinosti više nego na pronalaženje nekih svježih dokaza. [[Tragedija]] je bila tako neobična, tako složena, tako značajna za svakog ko pati od preobilja [[sumnja|sumnji]], nagađanja i hipoteza. Teško je bilo odvojiti ukrase od [[činjenica|činjenice]], apsolutne, neporecive činjenice od uljepšavanja [[teorija|teoretičara]] i reportera. Zatim, kad smo već stvar postavili na sigurne temelje, trebali bismo donijeti zaključke i utvrditi na kakvim specijalnim okolnostima počiva cijela ta [[misterija]]. ** Str. 8-9. * Napravio sam [[greška|grešku]], dragi moj Watsone, što se dešava mnogo češće, bojim se, nego što bi iko ko me poznaje isključivo po vašim memoarima ikad mogao i pomisliti. ** Str. 9. * '''Ništa ne rasvjetljava tako dobro neki slučaj nego kad se on izlaže drugome.''' ** Str. 9. * Eto kako izgleda ovaj slučaj u očima policije. Mada ne izgleda suviše vjerovatno, sva druga objašnjenja još su nevjerovatnija. ** Str. 16. * [[Konj]] je veoma društveno biće. ** Str. 24. * Eto šta znači [[mašta]] - reče Holmes. - Tu osobinu nema Gregory. Pretpostavivši šta se to moglo desiti, radili smo prema toj [[pretpostavka|pretpostavci]] i otkrili da smo bili u pravu. ** Str. 25. * Ja u svojim postupcima primjenjujem svoje metode i govorim po vlastitoj ocjeni onoliko koliko nađem za shodno. Tu prednost pred drugima ima [[čovjek]] koji nije u javnoj službi. ** Str. 29. * - Postoji li još kakva okolnost na koju želite da obratim pažnju?<br/> - Na čudan slučaj sa psom te [[noć]]i.<br/> - Ali [[pas]] nije ništa učinio te noći.<br/> - Upravo je to čudno - primijeti Holmes. ** Str. 31. * '''Jedno tačno zaključivanje uvijek ukazuje na drugo.''' ** Str. 36. * Vi, pukovniče, kao svjetski čovjek znate da ljudi ne nose po svojim džepovima račune koji se tiču drugih osoba. Većina nas zadovoljava se time da sređuje svoje. ** Str. 37. == ''Žuto lice'' == * Kad već objavljujem ove kratke crtice zasnovane na mnogobrojnim slučajevima mog [[prijateljstvo|prijatelja]], čije su me izvanredne sposobnosti dovele u situaciju da o njima slušam, a koji put i da učestvujem u nekoj neobičnoj drami, sasvim je prirodno da ću se više zadržati na njegovim [[uspjeh|uspjesima]] nego na [[neuspjeh|neuspjesima]]. To ne činim toliko iz [[ljubav]]i prema njegovom [[ugled]]u jer su me energija i okretnost tog čovjeka najviše zadivljavale kad bi se našao u teškoćama, već zato što tamo gdje on nije uspijevao obično ni niko drugi nije mogao uspjeti, pa je ta [[priča]] zauvijek ostala bez završetka. ** Str. 41. * Sherlock Holmes bio je čovjek koji se rijetko bavio [[sport]]om zbog samog sporta. Veoma mali broj ljudi u stanju je izdržati veći napor mišića, a on je nesumnjivo bio jedan on najboljih boksera svoje težine. Na besciljno bavljenje sportom gledao je kao na traćenje [[snaga|snage]] i latio bi ga se samo ako je trebao poslužiti nekom stručnom [[cilj]]u. Tada bi postajao neumoran i neuništiv. Čudno je da se pod takvim uvjetima uopće mogao održavati u kondiciji. [[Hrana|Hranio]] se, obično, veoma [[skromnost|skromno]], pridržavao se jednostavnih [[navika]], približavajući se često [granica|granici]] samoodricanja. Osim povremenog uzimanja kokaina, nije imao [[porok]]a, a i tu je [[droga|drogu]] uzimao samo kao znak protesta zbog jednoličnog [[život]]a, kad nije imao u vidu neki svoj slučaj i kad bi dnevne novine bile nezanimljive. ** Str. 41-42. * Dva sata lutali smo unaokolo, uglavnom [[šutnja|šuteći]], kao što i odgovara ljudima koji se prisno poznaju. ** Str. 42. * Lule su ponekad izuzetno zanimljive - reče on. - Ni na čemu nisu tako očiti znakovi individualnosti, osim možda na satovima i pertlama. ** Str. 43. * '''Nespavanje napreže čovjeku živce više nego rad, čak više nego [[uživanje]].''' ** Str. 44-45. * Ako želite sačuvati svoj inkognito - reče Holmes, [[osmijeh|smiješeći se]] - predložio bih vam da prestanete ispisivati svoje [[ime]] na podstavi svog [[šešir]]a ili da barem okrenete njegov gornji dio prema osobi kojoj se obraćate. ** Str. 45. * '''Svaka je [[istina]] bolja od sumnje.''' ** Str. 59. == ''Pomorski ugovor'' == * Znate, u početku svake istrage vrijedi znati da vam se klijent nalazi u bliskom odnosu s nekim ko je izuzetno sklon [[dobro|dobru]] ili [[zlo|zlu]]. ** Str. 70. * [[Vlast]] je izuzetno vješta u prikupljanju podataka, ali ih ne zna uvijek pravilno upotrijebiti. ** Str. 83. * '''Gledajte kako je ova [[ruža]] [[ljepota|lijepa]]! Nigdje izvođenje zaključaka nije tako potrebno kao u [[religija|religiji]]''' – reče on naslonivši se leđima na prozorske kapke. – '''Mislilac bi od nje mogao načiniti egzaktnu [[nauka|nauku]]. Čini mi se da [[cvijet|cvijeće]] pruža najjači [[dokaz]] da je Proviđenje u svojoj suštini dobro. Sve druge stvari, naše [[moć]]i, naše [[želja|želje]], naša hrana, zaista su neophodne za naše postojanje. Ali ova ruža je bonus. Njen miris i njena boja uljepšavaju život, ali nisu preduvjet života. Jedino dobrota daje više nego što je potrebno i ponovo kažem da se od cvijeća možemo nadati mnogo čemu.''' ** Str. 83. * - Sumnjate li u nekoga?<br/> – Sumnjam u samog sebe...<br/> – Kako to?<br/> – Bojim se da suviše brzo izvodim zaključke. ** Strana 84. * Gledajte one velike, izdvojene blokove [[kuća]], koji se dižu nad krovovima od škriljevca kao neka crvena [[ostrvo|ostrva]] od opeka sred olovnosivog [[more|mora]].<br/> – To su osnovne [[škola|škole]].<br/> – Svjetionici, mladiću. Baklje [[budućnost]]i. Šišarke sa stotinama malih, sjajnih sjemenki iz kojih će izrasti [[mudrost|mudrija]] i bolja engleska budućnost. ** Str. 85. * Najteže je istražiti ona krivična djela kod kojih nije vidljiv neki cilj. ** Str. 86. * U 53 slučaja, kojima sam se u posljednje [[vrijeme]] bavio, moje ime pojavilo se u javnosti samo u 4; 49 prepušteno je policiji, da bi izgledalo da su riješeni njenom zaslugom. ** Str. 88. * Watson će Vam potvrditi da se ja nikako ne mogu odvići od toga da pomalo dramatiziram stvari. ** Str. 103. * Uvjeravam Vas da za mene neuspjeh u nekom krivičnom djelu predstavlja isto toliko užasnu stvar kao i za vas neuspjeh u vršenju povjerenog Vam zadatka. ** Str. 103. * Istražujući vaš slučaj – primijeti Holmes na svoj didaktičan [[način]] – utvrdio sam da je u obilju dokaznog materijala ono što je bilo beznačajno prikrivalo ono što je bilo bitno. Među tolikim činjenicama morao sam odabrati one koje su izgledale bitne, a zatim postaviti svaku na svoje mjesto, da bi se tako uspostavio neprekinut lanac događaja. ** Str. 107. == ''"Gloria Scott"'' == * Nikad nisam bio naročito društven čovjek, Watsone; uvijek sam volio sjediti pokunjen u svojoj sobi i izgrađivati svoje metode mišljenja, pa se nisam mnogo miješao s ljudima mojih godina. Izuzev [[mač]]evanja i boksa, ni sport me nije mnogo privlačio, a, osim toga, i sam smjer mojih studija potpuno se razlikovao od smjera studija kojima su se bavili moji drugovi, pa nisam imao s njima nikakvih dodirnih tačaka. ** Str. 114. * Ne znam kako vam to polazi za rukom, g. Holmese, ali meni se čini da biste vi mogli njihati u naručju, kao malu [[dijete|djecu]], sve detektive, znane i neznane. ** Trevor stariji, str. 117. * Od svih utvara najgore su one koje budi stara ljubav. ** Trevor stariji, str. 118. == ''Ritual porodice Musgrave'' == * Često mi je padao u oči izvjestan nesklad u karakteru mog prijatelja Sherlocka Holmesa. Mada je u svom načinu mišljenja bio jasniji i sređeniji od ikoga drugoga, mada je uvijek bio dosljedno jednostavan u svom načinu odijevanja, ipak je u ličnim navikama bio rijetko neuredan čovjek koji bi kao malo ko znao zbuniti svog sustanara. Ja u tom pogledu nisam bio neki naročiti formalist. Teška borba i život u Afganistanu, koja je premašivala prirođene mi boemske sklonosti, učinila me mnogo popustljivijim nego što bi priličilo [[ljekar]]u. Ali izvjesne granice postoje i kod mene, i kad naiđem na čovjeka koji drži svoje čarape u kanti za ugalj, svoj duhan u prstima jedne perzijske čarape, a usred drvenog okvira jednim velikim preklopnim nožem prikiva na kamin [[pismo|pisma]] na koja nije odgovorio, onda i ja počinjem misliti o sebi da sam uredan. Osim toga, uvijek sam smatrao da se vježbanje u pucanju iz pištolja mora vršiti na otvorenom prostoru kao zabava. Međutim, kad sam vidio Holmesa kako u jednom od njegovih nastranih raspoloženja sjedi u svom naslonjaču i svojim finim revolverom i stotinom metaka veze po susjednom zidu rupicama od ispaljenog zrnevlja rodoljubivu šaru ''V.R'', bio sam čvrsto uvjeren da time ne djeluje na poboljšanje ni atmosfere, a ni izgleda naše sobe. ** Str. 139. * Naše prostorije bile su uvijek pune hemikalija, kao i raznih uspomena na istražene [[zločin]]e. Bila je sasvim obična stvar da ti predmeti na najnevjerovatniji način mijenjaju svoja mjesta, tako da bi se redovno nalazili po zdjelama za maslac ili čak i u manje podesnim posudama. Ali moj najteži krst bili su njegovi papiri. Vječno se plašio da mu ne propadnu neki dokumenti, pogotovo oni što su bili u vezi s nekim slučajevima iz prošlosti. Ipak, jednom u godini ili jednom svake druge godine spopadala bi ga revnost da na njihovoj poleđini, ukratko, ispiše njihov sadržaj i sredi ih. Kao što sam negdje u ovim svojim nepovezanim bilješkama već spomenuo, na izlive njegove strahovite energije, kad bi privodio kraju svoje značajne podvige, tako usko povezane s njegovim načinom [[rad]]a, nadovezivalo se sasvim suprotno [[raspoloženje]], koje je prelazilo u letargiju. I tada bi obično ležao između svoje violine i svojih [[knjiga]], odakle bi se pomakao samo kad bi trebao preći od divana do stola. Tako su se iz mjeseca u mjesec gomilali spisi sve dok svaki ćošak u sobi ne bi zatrpale fascikle koje se ni po koju cijenu nisu smjele spaliti niti ih je bilo ko drugi smio skloniti osim njihovog vlasnika lično. ** Str. 139-140. * '''Živim od [[um]]nog rada koji najviše odgovara mojoj prirodi.''' ** Str. 143. * '''Poznata Vam je, Watsone, moja metoda. U takvim se slučajevima stavljam u položaj tog čovjeka i, pošto najprije ocijenim njegovu [[inteligencija|inteligenciju]], u svojoj mašti pokušavam [[misao|misliti]] kako bih ja postupio u sličnim okolnostima.''' ** Str. 155. == ''Rejgejtska vlastela'' == * Bojim se da će Vas moje objašnjenje razočarati, ali odavno imam običaj da ne krijem nijedan od svojih načina rada ni pred svojim prijateljem Watsonom ni pred bilo kim ako pokaže da se zanima za njega. ** Str. 21. * '''Kad istražujemo neki zločin, posebno je važno da u nizu okolnosti budemo sposobni razlikovati bitne od slučajnih. Inače se naše [[snaga|snage]] i [[sposobnost]]i rasipaju umjesto da jačaju.''' ** Str. 21. == ''Grbavac'' == * Stvar je sasvim jednostavna - nastavi on - i dokazuje da svako ko zdravo rasuđuje može kod sagovornika izazvati prividno neobičan utisak ako njegov sagovornik previdi upravo ono na čemu zdrav [[razum]] temelji svoje zaključke. ** Str. 30. * [[Oči]] mu zasijaše, a obrazi mu se blago zarumenješe. Ali samo na trenutak. Kad mu se ponovo zagledah u lice, ono je opet imalo onaj izraz [[mir]]a, inače svojstven crvenokošcima, zbog kojeg su ga mnogi smatrali više mašinom nego čovjekom. ** Dr. Watson o Holmesu, str. 31. * Vi poznajete moje metode, Watsone, i znate da se u svakoj istrazi njima koristim. ** Str. 36. == ''Stalni pacijent'' == * Prilikom razmatranja nepovezane zbirke [[uspomena]] koje sam zabilježio da bih pokušao prikazati neke od jedinstvenih umnih sposobnosti svog prijatelja, Sherlocka Holmesa, često bih izdvajao slučajeve koji su trebali biti u skladu s mojim ciljem. U svim slučajevima u kojima je Holmes ispoljio izvanrednu spretnost u analitičkom rasuđivanju i tako dokazao vrijednost svojih metoda istraživanja nekih slučajeva, činjenice su često bile tako beznačajne i svakidašnje da ne mogu sebi oprostiti što sam ih uopće otkrivao javnosti. Dešavalo bi se i to da bih se često pozabavio nekom istragom u kojoj su činjenice po svojoj suštini bile veoma neobične i dramatične, ali je udio mog prijatelja u otkrivanju njihovih [[uzrok]]a bio manji nego što bih ja, kao njegov biograf, poželio. ** Str. 49. * Bio sam raspoložen i očaran Holmesovim pričanjem, njegovim oštrim zapažanjima pojedinosti i njegovim zaključivanjem. ** Str. 50. * Njegovo [[lice]], kao i obično, nije odavalo nikakva posebna [[osjećanje|osjećanja]], ali zato su mu kapci teže padali na oči, a svaki put kad je htio naglasiti neki čudan detalj iz [[doktor]]ove priče, [[dim]] bi mu gusto kuljao iz lule. ** Dr. Watson o Holmesu, str. 57. * Obično su u 5 sati ujutro, to znate i vi, [[samoubistvo|samoubistva]] najčešća. ** Inspektor Lanner, str. 61. == ''Prevodilac sa grčkog'' == * Za vrijeme mog dugog i prisnog prijateljstva sa g. Sherlockom Holmesom nikad nisam čuo da spominje svoju rodbinu, a rijetko kad i neko ranije razdoblje svog života. Ova njegova uzdržanost donekle je jačala moj utisak o njegovim neljudskim odlikama, tako da sam ponekad pomišljao da je on nekakav fenomen, čist razum bez srca, koji je isto toliko lišen ljudskih osjećanja koliko i darovit. Njegov nedruželjubiv karakter ispoljavao se u njegovoj nesklonosti prema [[žena]]ma i odbojnom stavu prema sklapanju novih prijateljstava, ali se ništa nije ispoljavalo izrazitije od njegove zakopčanosti do grla u vezi s njegovom rodbinom. Već sam počeo misliti da je siroče i da uopće nema živih srodnika kad jednog dana, na moje veliko iznenađenje, poče govoriti o svom bratu. ** Str. 69. * - U vašem slučaju - rekoh - po svemu što sam čuo, izgleda očito da vašu moć zapažanja i čudnu lahkoću pri izvođenju zaključaka treba pripisati sistematskom [[odgoj]]u.<br/> - Do izvjesne mjere svakako - odgovori on zamišljeno. Moji su preci bili mali seoski plemići koji su, izgleda, živjeli kao što je to uobičajeno u njihovoj društvenoj klasi. Pa ipak, ono što me predodredilo za životni put kojim sam krenuo nalazi mi se u [[krv]]i i bit će da potječe od moje bake koja je bila sestra francuskog [[slikarstvo|slikara]] Verneta. '''Artizam u krvi može doći do izražaja u najčudnijim vidovima.''' ** Str. 69-70. * '''Dragi moj Watsone, ne slažem se s onima koji skromnost smatraju vrlinom. Čovjeku koji logički razmišlja sve stvari moraju izgledati onakve kakve jesu: potcjenjivati sebe znači samo udaljavati se od istine da bi se preuveličale vlastite sposobnosti.''' Stoga moju tvrdnju da Mycroft ima jaču moć zapažanja od mene treba shvatiti kao pravu, suštu istinu. ** Str. 70. * Rekao sam da je u posmatranju i zaključivanju bolji od mene. Kad bi detektivska vještina počinjala i završavala se [[razmišljanje]]m u naslonjaču, moj brat bio bi najveći istražitelj kriminala koji je ikad živio. Ali on ne čezne za uspjehom, a nema ni snage za to. On neće napustiti svoj način života zato da bi provjerio neka vlastita [[rješenje|rješenja]], pa će se prije pomiriti sa činjenicom da ljudi smatraju kako nije u pravu nego što će se potruditi da im dokaže da je u pravu. ** Str. 71. * Poznato vam je da u Londonu ima mnogo ljudi koji, iz snobizma ili [[mizantropija|mizantropije]], izbjegavaju [[društvo]], ali im nisu mrski udobni naslonjači i posljednji brojevi nekog časopisa. I eto, radi udobnosti tog soja ljudi osnovan je "Diogenov klub", u koji su sad učlanjeni svi oni koji nemaju nimalo smisla za društveni, odnosno klupski život u ovom [[grad]]u. U tom klubu nijednom članu nije dopušteno da sa bilo kim ni pod bilo kojim uvjetima razgovara, osim u sali za strance, pa svakoga ko se o to pravilo triput ogriješi i bude prijavljen Odboru, kažnjavaju, kao brbljivca, izbacivanjem iz kluba. Moj brat jedan je od osnivača tog kluba. Lično sam se uvjerio da je taj klub sredina koja djeluje smirujuće na čovjeka. ** Strana 71. * Sreća Vaša, g. Holmese, što se nalazite na strani policije, a ne protiv nje - primijeti inspektor ocijenivši pogledom spretnost kojom je moj prijatelj uspio odgurnuti rezu na prozoru. ** Insp. Gregson o Holmesu, str. 84. * Ali g. Melas je, na svu sreću, ostao živ, pa je za nepun sat, zahvaljujući amonijaku i rakiji, na moje veliko [[zadovoljstvo]], počeo otvarati oči i postajati svjestan da ga je moja ruka izvukla iz one mračne doline u kojoj se ukrštaju svi [[put]]evi. ** Str. 86. == ''Posrednikov pisar'' == * [[Svijet]] se rukovodio [[princip|načelom]], što je, uostalom, sasvim prirodno, da onaj koji liječi druge mora da je i sam zdrav, pa je s [[nepovjerenje]]m ocjenjivao djelotvorne sposobnosti čovjeka koji ni sam sebe nije kadar izliječiti. ** Str. 91. * Bojim se da se prilično odajem tim svojim objašnjenjima - reče. - '''Posljedice čiji su uzroci nepoznati ostavljaju mnogo jači utisak.''' ** Str. 93. * '''Čudna je neka smjesa čovjekova priroda.''' Dočekate čak i to da [[zločinac]] i [[ubica]] podstakne na samoubistvo i rođenog brata kad ovaj dozna da se oko bratovog vrata steže uže. ** Str. 109. == ''Posljednji problem'' == [[Datoteka:ReichenbachByPaget.jpg|144px|mini|desno|''Kad bih bio uvjeren u Vaš konačni kraj, ja bih, u javnom interesu, rado prihvatio vlastiti.'']] * Mislim da me prilično dobro poznajete, Watsone, pa znate da ne spadam u nervozne ljude. Ali, '''ako čovjek zatvara oči pred [[opasnost|opasnošću]], prije se može smatrati [[glupost|glupim]] nego [[hrabrost|hrabrim]].''' ** Str. 115. * '''Nije bilo u Holmesovoj prirodi da luta besciljno, pa ni kad je na odmoru.''' Po njegovom blijedom, iznurenom licu moglo se zaključiti da su mu živci do krajnosti napregnuti, pa se nimalo ne raduje takvom [[putovanje|putovanju]]. Kad je u mojim očima pročitao da me njegov prijedlog iznenadio, sklopi vrhove prstiju, a laktove upre o koljena i poče mi objašnjavati položaj u kojem se nalazio.<br/> - Vi vjerovatno niste čuli za prof. Moriartyja? - upita me.<br/> - Nikad - odgovorih mu.<br/> - Taj čovjek, dosad sasvim nepoznat, raspleo je svoje mreže po cijelom Londonu. To i jest ono što ga stavlja na sam vrh piramide zločinaca. Eto, sasvim ozbiljno Vam kažem, Watsone, kad bih uspio nekako poraziti tog čovjeka i tako osloboditi društvo tog bauka, smatrao bih da sam dostigao vrhunac svoje karijere, pa bih se onda rado povukao u mirniji život. Među nama, zahvaljujući uspjesima koje sam u posljednje vrijeme postigao u nekim slučajevima, da spomenem samo slučajeve kad sam jednom pomagao [[kralj]]evskoj [[porodica|porodici]] iz Skandinavije, a drugi put Republici Francuskoj, sad sam u takvom materijalnom položaju da bih mogao živjeti mirnije, onako kako mi se dopadne, i usredsrediti svu pažnju na svoja hemijska istraživanja. Ali još ne mogu biti potpuno miran, ne mogu se spokojno izvaliti u svom naslonjaču kad pomislim da jedan zločinac, a to je prof. Moriarty, slobodno šeta ulicama Londona.<br/> - Ama, zaboga, šta je to on učinio?<br/> - Taj čovjek imao je veoma čudan životni uspon. Potječe iz ugledne porodice koja mu je omogućila da stekne izvanredno [[obrazovanje]]. Obdaren je izuzetnim sposobnostima, pa je posebno dobar matematičar. U 22. godini napisao je raspravu o binomskoj teoremi i njom privukao pažnju cijele [[Evropa|Evrope]]. Na osnovu te rasprave dobio je katedru za [[matematika|matematiku]] na jednom manjem univezitetu, pa je po svemu izgledalo da mu se otvara izvanredna [[karijera]]. Ali taj čovjek, osim tih intelektualnih naklonosti, naslijedio je i prave [[Sotona|sotonske]] sklonosti. Njegove izvanredne umne sposobnosti nisu smanjile njegove zlikovačke naklonosti nego su ih, naprotiv, čak veoma pojačale i učinile još opasnijima. U univerzitetskom gradiću, gdje je radio, o njemu su počele kružiti mračne glasine, pa je najzad bio primoran dati ostavku na svoju katedru i doći u London, gdje se zaposlio kao podučavatelj u armiji. Toliko se o njemu zna u javnosti. Ali ovo što ću Vam sad ispričati znam samo ja.<br/> - Kao što vam je poznato, Watsone, malo ljudi tako dobro poznaje svijet istaknutih londonskih kriminalaca kao što ga ja poznajem. Već godinama osjećam neku mračnu silu iza počinilaca zločina, neku duboku organizacijsku snagu koja se uvijek ispreči zakonu i okreće štit pravde u korist prestupnika. Danas, pa sutra, u najrazličitijim slučajevima falsificiranja, razbojništava, [[ubistvo|ubistava]], uvijek sam osjećao prisustvo te [[sila|sile]]. U mnogim nerazjašnjenim slučajevima, u kojima su me pitali za [[savjet]], a koje sam kasnije razmatrao, nailazio sam na prste te sile. Godinama sam se trudio proniknuti u te [[misterija|misterije]] i, evo, najzad je došlo vrijeme da se domognem niti vodilje, niti koju sam pratio po mnogobrojnim vješto smišljenim skretanjima, sve dok me nije dovela do te matematičke veličine, do tog Moriartyja.<br/> - '''On Vam je, Watsone, pravi [[Napoléon Bonaparte|Napoleon]] u zločinačkim djelatnostima.''' Organizator polovine svih zala i gotovo svih neotkrivenih nedjela u ovom velikom gradu. On je [[genije]], [[filozofija|filozof]] i apstraktni mislilac. Prvorazredna pamet. Ne radi ništa drugo već samo sjedi usred svoje mreže, nepomičan kao pauk, ali u toj mreži ima hiljadu niti i odmah osjeti kad koja, i najtanja među njima, zatreperi. Veoma rijetko lično stupa u akciju. On samo [[planiranje|planira]]. Ali zato ima mnogo i odlično organiziranih agenata. Ako se treba izvršiti neki zločin, ukrasti neka isprava, provaliti u neku kuću, ukloniti neko, treba se samo obratiti profesoru i sve će biti organizirano i sprovedeno. Ako agent bude slučajno i uhvaćen, odmah će pronaći novac za kauciju i njegovu odbranu, ali središnja sila, čovjek koji se tim agentom služi, nikad neće biti uhvaćen, neće biti čak ni doveden u sumnju. Tu organizaciju otkrio sam samo na osnovu zaključivanja, Watsone. Spreman sam žrtvovati i posljednji gram svoje energije da je raskrinkam i skršim.<br/> Taj profesor ogradio se tako lukavo smišljenim mjerama da je izgledalo potpuno nemoguće doći do potrebnih dokaza kojima bi se sud mogao uvjeriti u njegovu [[krivica|krivicu]], ma šta ja preduzimao. Vi znate za moje sposobnosti, dragi Watsone, pa ipak sam nakon 3 mjeseca traganja morao priznati da sam napokon naišao na protivnika koji mi je intelektualno dorastao. Toliko sam se divio njegovoj vještini da je to moje divljenje premašilo čak i [[užas]] koji su izazivali njegovi zločini. Ali taj čovjek ipak je na kraju napravio jednu malu grešku, koja je ipak više nego što je smio sebi dopustiti kad je imao mene za petama. Ukazala mi se zgodna prilika, iskoristio sam je i počeo oko profesora plesti svoju mrežu, koju ću uskoro zatvoriti. Za 3 dana, a to znači u sljedeći ponedjeljak, stvar će biti potpuno zrela i profesor će sa svim glavnim članovima svoje bande pasti u ruke policiji i počet će najveće krivično suđenje ovog vijeka, na kojem će na svjetlo dana izaći 40 tajanstvenih krivičnih djela i biti ispleten konopac za sve zločince koji su ih organizirali ili počinili. Ali, ako učinimo jedan preuranjeni potez, razumjet ćete me, u posljednjem trenutku zločinci će nam se izmigoljiti iz ruku.<br/> Trebao sam to izvesti bez znanja prof. Moriartyja, pa bi, naravno, sve već bilo u najboljem redu. Ali on je suviše prepreden da bi ga čovjek mogao preduhitriti. Znao je za svaki korak koji sam poduzimao da bih mu namjestio zamku, pa je stalno pokušavao raskinuti moje niti, primoravajući me tako da uvijek smišljam kako ću ga preduhitriti. Kažem Vam, prijatelju moj, kad bih mogao potanko opisati taj nevjerovatni sukob, taj čovjek bi u historiji detektivske vještine bio najsjajniji primjer mačevalačkog stila po načelu "udri i odbij". Visoko sam se popeo u svojoj struci, ali me taj protivnik svakom zgodom vješto dovodio u tjesnac, iako mu ja [[udarac|udarce]] još snažnije vraćam. Danas sam trebao poduzeti posljednje korake, pa bi za 3 dana sve bilo završeno. Dok sam sjedio u svojoj sobi razmišljajući o svemu, odjednom se otvoriše vrata i preda mnom se stvori prof. Moriarty.<br/> Ja, Watsone, imam odlične živce, ali, moram Vam priznati, ovoga puta prosto sam se zaprepastio kad sam na pragu svoje sobe ugledao upravo onog koji je toliko zaokupio moje misli. Njegov lik dobro mi je poznat. To je neobično visok i mršav čovjek, blijedog, ispupčenog i visokog čela, koje mu se nadnijelo nad duboko usađene oči. Ozbiljan, blijed, malo pogrbljen, s asketskim crtama lica, slika je i prilika profesora koji se udubio u svoje studije, ali s isturenom glavom, koju na neki čudan način miče amo-tamo, podsjeća na gmizavca. Natuštenih obrva, motrio me radoznalo. ** Holmes o prof. Moriartyju, str. 115-119. * - 4. januara samo ste me omeli - reče. - 23-ćeg ste me uznemirili, sredinom februara ozbiljno ugrozili, krajem marta planovi su mi se izjalovili, a sad, pri kraju aprila, vidim da sam usljed Vaših neprekidnih progona u opasnosti da izgubim [[sloboda|slobodu]]. Moje stanje postaje neizdrživo.<br/> - Imate li kakav prijedlog? - upitah ga.<br/> - Morate to prekinuti, g. Holmese - reče on, odmahujući glavom. - Shvatate li da morate?<br/> - Poslije ponedjeljka - rekoh.<br/> - Hej, hej! - reče on. - Potpuno sam siguran da čovjek vaše inteligencije mora uvidjeti da postoji samo jedan izlaz. Trebate se povući. Vi ste svojim načinom rada stvar doveli dotle da meni preostaje još samo jedno sredstvo. Upravo sam, kao intelektualac, uživao dok sam pratio s kakvom ste umješnošću zahvatili čitav ovaj slučaj i neću pretjerati ako Vam kažem da će mi biti jako žao ako budem na to primoran.<br/> - '''Opasnost je sastavni dio mog poziva - primijetih.'''<br/> - Nije riječ samo o opasnosti - reče on - riječ je o neminovnom uništenju. Odlučili ste stati na put ne samo jednoj ličnosti već čitavoj jednoj moćnoj organizaciji, čiju veličinu ne možete shvatiti uprkos svoj svojoj dovitljivosti. G. Holmese, morate mi se ukloniti ili ćete biti zgaženi.<br/> - Bojim se - rekoh - da sam uživajući u razgovoru s Vama zanemario jedan važan [[posao]] koji me čeka na drugom mjestu.<br/> - Pa, dobro - reče on na kraju. - Šteta! Učinio sam sve što sam mogao. ** Prof. Moriarty i Holmes, str. 119-120. * Kad bih bio uvjeren u Vaš konačni kraj, ja bih, u javnom interesu, rado prihvatio vlastiti. ** Holmes Moriartyju, str. 120. * Eto, na to se sveo moj neobični [[razgovor]] s prof. Moriartyjem. Priznajem da je na mene ostavio veoma neprijatan utisak. Njegov mehkani i odmjereni način [[govor]]a ostavlja utisak [[iskrenost]]i, kakav običan [[nasilnik]] ne može nikad izazvati. ** Str. 121. * - Zar ste već bili napadnuti?<br/> - Dragi moj Watsone, prof. Moriarty nije čovjek koji čeka da trava naraste. Danas oko podne otišao sam u ulicu Oxford da obavim neki posao. Kad sam prešao ugao koji iz ulice Bentinck vodi u ulicu Welbeck, ustremiše se na mene munjevitom brzinom neka velika, pokrivena kola, u koja su bila upregnuta dva luđački gonjena konja. Ja odskočih na pločnik i tako se u posljednjem trenutku spasih. Kola su bila iskrsla iz Marylebone Lanea i kao što su se pojavila, tako su i nestala. Nakon toga, Watsone, držao sam se dobro pločnika. Kad sam potom prolazio kroz ulicu Vere, s krova jedne kuće pade i razbi se pred mojim nogama jedna cigla. Pozvah policiju da obavi uviđaj. Utvrđeno je da su se na krovu nalazile cigle i crijep namijenjeni popravci. Policajci su me htjeli uvjeriti da je cigla pala pod udarom vjetra. Naravno, ja sam bolje od njih znao kako je do toga došlo, ali nisam mogao ništa dokazati, pa sam morao šutjeti. Nakon toga uzeh fijaker i uputih se do kuće mog brata na Pall Mallu, gdje sam proveo čitav dan. Zatim sam, eto, krenuo do Vas, pa me na putu napade batinom nekakav dripac. Ja ga oborih, a policija ga odvede u pritvor, ali, mogu Vam reći, potpuno sam uvjeren da se između "gospodina" čiji su mi se prednji zubi zarili u zglobove prstiju i mirnog nastavnika matematike, koji je čitavih 10 milja od nas vjerovatno na crnoj školskoj tabli rješavao neke probleme, neće pronaći nikakva veza. Stoga se nemojte čuditi, Watsone, što sam ulazeći u vašu sobu najprije zatvorio kapke na prozorima i što sam zatim morao zatražiti od Vas dozvolu da napustim ovu kuću na neki neupadljiviji način od izlaska na glavna vrata.<br/> Često sam se divio hrabrosti mog prijatelja, ali nikad toliko kao sad dok je mirno sjedio i nabrajao mi događaje, očito usmjerene na to da mu prirede jedan strašan dan. ** Str. 121-122. * Mislim, Watsone, da mogu slobodno reći da nisam živio uzalud. Da znam da će noćas doći kraj mom životu, mogao bih se smireno na njega osvrnuti. I zrak se u Londonu pročistio dok sam ja bio tamo. Ne sjećam se da sam ikad u hiljadu slučajeva stao na stranu zla. Odavno me privlači misao da se posvetim rješavanju [[problem]]a koje stvara [[priroda]], a ne onim površnijim, za koje je odgovorno naše neprirodno društveno uređenje. Svoje memoare, Watsone, završit ćete kad budem krunisao svoje životno djelo hvatanjem ili uništavanjem najopasnijeg i najstrašnijeg evropskog zlikovca. ** Str. 128. == Izvori == :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Srebrni Trak'' uzeti su iz knjige ''Srebrna zvezda'' (2008) ISBN 978-86-86667-28-1 </small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Žuto lice'' uzeti su iz knjige ''Srebrna zvezda'' (2008) ISBN 978-86-86667-28-1 </small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Pomorski ugovor'' uzeti su iz knjige ''Srebrna zvezda'' (2008) ISBN 978-86-86667-28-1 </small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''"Glorija Scott"'' uzeti su iz knjige ''Srebrna zvezda'' (2008) ISBN 978-86-86667-28-1 </small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Ritual porodice Musgrave'' uzeti su iz knjige ''Srebrna zvezda'' (2008) ISBN 978-86-86667-28-1 </small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Rejgejtska vlastela'' uzeti su iz knjige ''Stalni pacijent'' (2008) ISBN 978-86-86667-29-8 </small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Grbavac'' uzeti su iz knjige ''Stalni pacijent'' (2008) ISBN 978-86-86667-29-8 </small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Stalni pacijent'' uzeti su iz knjige ''Stalni pacijent'' (2008) ISBN 978-86-86667-29-8 </small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Prevodilac sa grčkog'' uzeti su iz knjige ''Stalni pacijent'' (2008) ISBN 978-86-86667-29-8 </small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Posrednikov pisar'' uzeti su iz knjige ''Stalni pacijent'' (2008) ISBN 978-86-86667-29-8 </small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Posljednji problem'' uzeti su iz knjige ''Stalni pacijent'' (2008) ISBN 978-86-86667-29-8 </small> {{Wikipedia|Sherlock Holmes}} {{Djela Arthur Conan Doylea}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Arthur Conan Doyle]] k899h2rnjncbwziq5vhbll2k8dh9ild 14 9228 49646 2013-06-08T19:37:24Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 49646 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9229 60756 59356 2023-10-10T21:05:05Z DeltaMegazord 8251 /* Izvor */ 60756 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =''Povratak Sherlocka Holmesa'' |autor =[[Arthur Conan Doyle]] |slika = |tekst uz sliku =''Zbirka detektivskih priča'' |originalni naziv =''The Return of Sherlock Holmes'' |datum prvog izdavanja =1905. }} == ''Prazna kuća'' == [[Datoteka:Holmes - Steele 1903 - The Empty House - The Return of Sherlock Holmes.jpg|150px|mini|desno|''Ja se otrgnuh iz njegovog zagrljaja, a on onda jauknu strahovito i stade se mahnito bacakati i mlatarati rukama po zraku, ali koliko god se naprezao, nije mogao održati ravnotežu i tako se survao u provaliju. Ja sam se onda nagnuo nad samu ivicu ponora i vidio kako je, rušeći se u dubinu, udario o jednu stijenu, odbio se od nje i pljusnuo u vodu.'']] * Pritom sam se sudario s nekim postarijim, oronulim [[čovjek]]om koji je stajao iza mene i izbih mu iz ruku nekoliko [[knjiga]] koje je nosio. Dok sam podizao knjige sa zemlje, na jednoj od njih pročitao sam naslov: ''Porijeklo obožavanja drveća'', što me navelo na pomisao da je nesumnjivo [[riječ]] o nekom grešnom bibliofilu koji skuplja rijetka izdanja da bi njima trgovao ili ih uvrstio u svoju obožavanu zbirku. ** Str. 10. * Radujem se, Watsone, što se mogu ispružiti - reče on. Čovjek se ne osjeća prijatno kad se satima mora skraćivati za čitavu stopu. ** Str. 12. * '''Kad sam ugledao mračnu priliku pokojnog profesora kako stoji na uskoj stazici kojom se izlazilo na čistinu, bio sam uvjeren da mi se životni put približio kraju.''' Iz njegovih sivih [[oči]]ju izbijala je neopoziva odluka. Odlučih [[razgovor|porazgovarati]] s njim. On se pokazao predusretljivim, pa se nije usprotivio mojoj [[želja|želji]] da Vam napišem [[pismo]]. Pismo sam, zajedno s kutijom za cigarete, ostavio na mjestu gdje ste ih našli, a zatim sam se uputio stazicom ispred svog protivnika. Moriarty me pratio u stopu. Stigavši na kraj staze, ja se okrenuh, a Moriarty onda nasrnu na mene, zagrlivši me svojim dugim rukama, ali ne potežući nikakvo oružje. Znao je da je izgubio [[igra|igru]], samo se htio [[osveta|osvetiti]]. Zagrljeni, doteturali smo se do same ivice provalije. Srećom, ja se ponešto razumijem u ''[[w:baritsu|baritsu]]''. Taj japanski način hrvanja, koji mi je već više puta spasio [[život]], pomogao mi je ovog puta. Ja se otrgnuh iz njegovog zagrljaja, a on onda strahovito jauknu i stade se mahnito bacakati i mlatarati rukama po zraku, ali koliko god se naprezao, nije mogao održati ravnotežu i tako se survao u provaliju. Ja sam se onda nagnuo nad samu ivicu ponora i vidio kako je, rušeći se u dubinu, udario o jednu stijenu, odbio se od nje i pljusnuo u vodu. ** Holmes prepričava svoj obračun s prof. Moriartyjem, str. 13. * Ja nisam čovjek bujne [[mašta|mašte]], ali, časna riječ, stalno mi se pričinjavalo da iz tog ponora čujem Moriartyjev glas. ** Str. 14. * Putovao sam Tibetom pune 2 godine i iskoristio priliku da se upoznam sa dalaj-lamom. Čitali ste, vjerovatno, o značajnim istraživanjima Norvežanina Sigersona. Siguran sam da vam nije bilo ni na kraj [[pamet]]i da vijesti dobijate, zapravo, od svog prijatelja. Zatim sam bio u Perziji, pa sam odande otišao vidjeti Mekku, bio u kratkoj, ali zanimljivoj posjeti kod halife u Kartumu i o ishodu te posjete obavijestio sam Ministarstvo vanjskih poslova. Kad sam se vratio u Francusku, proveo sam nekoliko mjeseci na francuskom jugu, u jednoj laboratoriji u Montpellieru, gdje sam istraživao derivate katrana. ** Str. 16. * '''Dragi moj Watsone, najbolji protivotrov za [[tuga|tugu]] je [[rad]].''' ** Str. 17. * Nadam se da mi za proteklih godina nije presahnuo izvor svestranih mogućnosti kojima sam nekad raspolagao i da ih još nije načeo [[zaborav]] - reče on i ja osjetih kako mu iz glasa izbijaju zanos i [[ponos]] [[umjetnik]]a koji uživa u vlastitoj kreaciji. ** Str. 19. * - Jeste li vi to, Lestrade? - upita Holmes.<br/> - Ja sam, g. Holmese. Taj posao preuzeo sam lično. Dobro je što ste se vratili u London.<br/> - Mislim da želite malo neslužbene pomoći. Tri nerasvijetljena [[ubistvo|ubistva]] u godinu dana ne služe vam baš na čast, Lestrade. Ali zato ste u neobičnom slučaju Molesey postupili drugačije nego inače, upravo vrlo dobro. ** Str. 22. * - Čudovište jedno, prepredeno, lukavo čudovište!<br/> - Ah, pukovniče - reče mu Holmes, dotjerujući svoj izgužvani okovratnik - kako to kaže stari [[pozorište|pozorišni]] komad, "lutanju dođe kraj kad se ljubljeni nađu". ** Str. 22-23. * Čudim se da je ovo moje sasvim jednostavno ratno lukavstvo moglo zavarati jednog tako prepredenog lovca - reče Holmes. - Ovo vam je sigurno poznato. Zar nikad niste upotrijebili, kao mamac za tigra, nekog kozlića i privezali ga za [[drvo]], iza kojeg ste se onda sami smjestili u zasjedu s puškom u ruci? Ova prazna [[kuća]] je moje drvo, a Vi moj tigar. I Vi ste, po svoj prilici, imali po nekoliko pušaka za slučaj da se pojavi nekoliko tigrova odjednom ili za slučaj da prvi put promašite. Što, po svemu sudeći, nije bilo nikako vjerovatno. A ovi ovdje - pokaza rukom na nas - to su vam moje rezervne puške. - Poređenje je sasvim odgovaralo. ** Str. 23. * Zahvaljujući nadzoru Mycrofta Holmesa i neposrednoj blizini gđe Hudson, naša nekadašnja zajednička prostorija nije se nimalo promijenila. [[Istina]], bila je neuobičajeno uredna, ali je inače čitav raspored u njoj bio kao nekad. Nalazio se u njoj još uvijek i ugao za hemijska ispitivanja i onaj stol od jelovine, čija je ploča bila sva nagrižena kiselinama. Na polici se još nalazio čitav niz debelih svezaka s isječcima i knjigama s raznoraznim informacijama koje bi mnogi naši sugrađani sigurno s užitkom spalili, dijagrami, kutija s violinom i vješalica za lule, pa čak i perzijska papuča u kojoj se nalazio duhan: sve sam to primijetio kad sam na brzinu pogledao oko sebe. ** Str. 24-25. * Moja zbirka pod slovom "M" upravo je odlična - reče. - Dovoljan je već sam Moriarty da se to slovo istakne. Pa tu je i trgovac Morgan i zloglasni Merridew, pa Mathews, koji mi je izbio lijevi očnjak u čekaonici stanice Charing Cross, i, najzad, evo i našeg noćašnjeg prijatelja. ** Str. 26. * Postoji, Watsone, neko drveće koje raste do izvjesne visine, a onda se na njemu počnu pojavljivati nekakve čudne, ružne izrasline. To se može često primijetiti i kod ljudi. Po mom mišljenju, kroz razvoj pojedinca ispoljava se čitav niz njegovih predaka, pa je iznenadni obrt u životu svakog čovjeka prema [[dobro|dobru]] ili prema [[zlo|zlu]] pod jakim utjecajem nečega što zapravo izvire iz njegovog rodoslova. Prema tome, ličnost je, zapravo, samo jezgroviti izvod iz [[historija|historije]] čovjekove [[porodica|porodice]]. ** Str. 26-27. * Ah! Dragi Watsone, sad prelazimo u carstvo nagađanja, u kojem može zastraniti i najlogičniji [[um]]. Na osnovu činjenica svako može postavljati svoje [[pretpostavka|pretpostavke]], pa bi one mogle biti isto tako tačne kao i moje. ** Str. 28. * Ta moja pretpostavka bit će potvrđena na suđenju. U svakom slučaju, bilo kako bilo, pukovnik Moran neće nam više zadavati brige, Von Herderova zračna puška ukrašavat će muzej "Scotland Yarda", a Sherlock Holmes ponovo će moći slobodno posvetiti svoj život onim malim zanimljivim [[problem]]ima koje obilato pruža složeni londonski život. ** Str. 29. == ''Norvudski graditelj'' == * S tačke gledišta kriminalističkih stručnjaka - reče Holmes - London je poslije [[smrt]]i mnogo žaljenog profesora Moriartyja postao potpuno nezanimljiv grad.<br/> - Sumnjam da biste mogli naći mnogo ispravnih građana koji bi se saglasili s vama - odgovorih.<br/> - U redu, u redu, neću da budem sebičan - odgovori mi on uz [[osmijeh]] i odgurnu stolicu od stola za kojim smo doručkovali. - Zajednica je sigurno njegovom smrću dobila, pa niko, izuzev siromašnog nezaposlenog stručnjaka koji je izgubio svoje zanimanje, nije njegovom smrću ništa izgubio. Dok je Moriarty bio ovdje, jutarnje novine pružale su neograničene mogućnosti. Često je riječ bila o sasvim beznačajnom tragu, Watsone, o sasvim neznatnoj indikaciji, ali to je bilo dovoljno da me podsjeti da je taj veliki zloduh ovdje, vrijedan upravo kao što najsnažnije podrhtavanje paukove mreže podsjeća čovjeka na odvratnog pauka koji vreba u središtu mreže: sitne krađe, drski napadi, nasilje bez svrhe, sve je to čovjek koji drži ključ u rukama mogao sjediniti u jednu povezanu cjelinu. Čovjeku koji naučno proučava viši svijet zločinaca nijedna prijestonica u [[Evropa|Evropi]] nije pružala prednosti koje mu je pružao London u to [[vrijeme]]. Ali sada... - i on slegnu ramenima podsmješljivo nipodaštavajući stanje kriminalističkih studija koje je on svojim radom toliko unaprijedio. ** Str. 33. * Mjeseci našeg zajedničkog života nisu bili baš bez nekih naročitih doživljaja, kao što je to Holmes tvrdio, jer, gledajući svoje bilješke, vidim da se u ovom razdoblju desio slučaj sa dokumentima bivšeg predsjednika Murilla, kao i potresni doživljaj s holandskim parobrodom "Friesland" koji umalo da je obojicu koštao života. Njegova hladna i ponosna priroda bila je, međutim, uvijek protiv svega što bi iole moglo izazvati odobravanje javnosti, pa me upravo obavezao da ne kažem nijednu jedinu riječ o njemu, njegovom načinu rada i njegovim [[uspjeh|uspjesima]] - a tu je zabranu on, kako sam već objasnio, tek nedavno ukinuo. ** Str. 34. * Spomenuli ste svoje ime kao da bih ja morao znati ko ste, ali ja vas uvjeravam da ništa ne znam o Vama, osim očitih činjenica, tj. da ste neženja, [[advokat]], "slobodni zidar" i astmatičar. ** Str. 35. * Lestrade je naučio, s više iskustva nego što je to možda bio voljan priznati, da je Holmesov mozak, oštar kao britva, u stanju prodrijeti u ono što je za njega bilo neprodorno. ** Str. 40. * Ne mislim da će stvar biti opasna, inače ne bih ni pomišljao krenuti bez Vas. ** Str. 43. * Svi moji instinkti vode u jednom pravcu, a činjenice u drugom. Sve se bojim da britanske porote još nisu dostigle potreban stepen [[inteligencija|inteligencije]] koji bi im omogućio da daju veću važnost mojim pretpostavkama nego Lestradeovim [[činjenica]]ma. ** Str. 44. * Najzad, važni dokazi su [[mač]] sa dvije oštrice koji može posjeći i u sasvim drugom smjeru nego što to zamišlja Lestrade. ** Str. 47-48. * Moj prijatelj nije doručkovao jer je jedna od njegovih osobina bila da u trenucima najveće napetosti uopće ne jede. Sjećam se slučajeva kad se oslanjao na svoje čelično zdravlje, pa se odricao jela sve dok ne bi pao u nesvijest od čiste iznemoglosti. - Sad ne mogu odvojiti potrebnu energiju i sačuvati živce za varenje - odgovarao bi na moje [[ljekar]]ske primjedbe. ** Str. 48. * Kako [[izgled]] može obmanuti, zar ne? ** Str. 49. * '''[[Djelo]] je samo po sebi nagrada.''' ** Str. 53. * Znate da veliku pažnju poklanjam pojedinostima. ** Str. 54. * Bilo je to remek-djelo pokvarenosti i on ga je izveo majstorski. Ali nedostajao mu je [[talent]] umjetnika, nedostajalo mu je [[znanje]] o tome kad bi trebao stati. Htio je usavršiti ono što je već bilo [[savršenstvo|savršeno]], još jače zategnuti omču oko vrata svoje nesretne žrtve, pa je sve upropastio. ** Str. 55. == ''Likovi plesača'' == * Vidite, dragi moj Watsone, - poče on, pa ostavi epruvetu na policu, kao profesor koji se obraća razredu - zaista nije teško izvesti niz zaključaka, od kojih svaki zavisi od prethodnog, a svaki je opet po sebi jedinstven. Pošto smo to učinili, ako odbacimo sve zaključke u sredini i iznesemo slušaocima početni konačni zaključak, učinak će biti zapanjujući, mada možda i grub. ** Str. 60. * Kad se jednom objasni, svako pitanje postaje sasvim djetinjasto. ** Str. 60. * Ne želim biti tajanstven, ali dok radim, ne mogu ulaziti u duga objašnjavanja zamršenih stvari. ** Str. 75. * Prilično poznajem sve oblike tajnog pisanja, pa sam napisao o tome i jednu beznačajnu raspravu, u kojoj sam analizirao 160 raznih šifri, ali priznajem da mi je ovo pismo sasvim novo. Cilj ljudi koji su izumili ovaj sistem bio je da sakriju da ovi znakovi prenose poruku i da dadnu utisak da se radi o pukim dječijim crtežima. Međutim, kad sam jednom utvrdio da ti znakovi predstavljaju slova, pa kad sam pronašao ključ kojim sam odgonetnuo tajnu tog neobičnog pisma, [[rješenje]] se nametnulo. Prva poruka koja mi je donesena bila je tako kratka da sam mogao samo utvrditi da jedan simbol predstavlja slovo E. Kao što znate, E je glas koji se najčešće javlja u engleskom jeziku i toliko preovladava nad drugima da se ponavlja i u kratkim rečenicama. Od 15 znakova u engleskom jeziku 4 su bila jednaka, tako da je razumno smatrati ih slovima E. ** Str. 76. * '''Što jedan čovjek izmisli drugi može otkriti.''' ** Str. 81. == ''Usamljeni biciklist'' == [[Datoteka:Soli-01.jpg|144px|mini|desno|''S izgledom pomirenosti i ponešto umornim osmijehom Holmes zamoli lijepog uljeza da sjedne i da nas obavijesti o razlogu svoje uznemirenosti.'']] * '''Moj prijatelj volio je prije svega tačnost i usredsređenost misli, pa je bio protiv svega što bi mu odvraćalo misli od stvari koju je imao u rukama.''' Pa ipak, bez grubosti, koja je bila strana njegovoj prirodi, bilo je nemoguće odbiti da se sasluša priča mlade i lijepe djevojke, visoke, ljupke i dostojanstvene, koja je sama jedne kasne večeri došla u ulicu Baker i zamolila Holmesa za [[pomoć]] i [[savjet]]. Holmes bješe zauzet kad je djevojka došla da iznese svoj slučaj, pa je bilo očito da je možemo samo silom istjerati iz naše sobe. S izgledom pomirenosti i ponešto umornim osmijehom Holmes zamoli lijepog uljeza da sjedne i da nas obavijesti o razlogu svoje uznemirenosti. ** Str. 88. * Siguran sam da ćete me izviniti, ali to je moj posao - reče Holmes pregledavši joj ruku. - Zamalo da pogriješim. Pomislio sam da kucate na mašini. Očito je, međutim, da se bavite [[muzika|muzikom]]. Obratite pažnju, Watsone, na ove proširene vrhove prstiju koji su značajni za ljude obiju profesija. A uz to, lice se ističe svojom produhovljenošću - reče i okrenu djevojčinu glavu prema svjetlu. - Taj izraz nije posljedica kucanja na mašini. Vi ste muzičarka. ** Str. 88. * Šta sam trebao uraditi? - povikah, sa dozom žara.</br> - '''Otići do najbliže gostionice. To su središta svih ogovaranja u zabačenim mjestima. Tamo znaju svačije ime, od imena gospodara pa sve do imena peračice posuđa Williamsonovih!''' ** Str. 95-96. * Ponekad zanemarujem fizičko vježbanje, tu pravu poslasticu - reče. - '''Vi znate prilično dobro da poznajem pravila boksa, tog starog britanskog veoma korisnog sporta.''' Da ta pravila ne poznajem, poprilično bih se osramotio. ** Str. 96. * Upravo smo stigli dotle kad taj gospodin, koji je dotad pio pivo u prednjoj sobi i čuo čitav naš razgovor, uđe u točionicu. "Ko ste vi? Šta tražite ovdje? Zašto ste postavljali ona pitanja?" - upita me. Izražavao se tačno, upotrebljavajući pritom sočne pridjeve. Čitav niz psovki završio se opasnim udarcem po meni, udarcem koji nisam uspio sasvim izbjeći. Narednih nekoliko minuta upotrijebio sam svu svoju vještinu protiv tog grubijana. Moji su udarci sad padali po njemu gdje god su stigli. Izašao sam iz borbe nagrđen, a g. Woodleya kolima su odvezli kući. Zadovoljan sam svojim izletom u selo, mada Vam moram priznati da on nije mnogo korisniji od Vašeg. ** Str. 97. * Požurili smo takvom brzinom da su se na meni ubrzo pokazale posljedice mog povučenog kućnog života te sam morao zastati. Holmes je, međutim, stalno vježbao i održavao fizičku kondiciju, pa je posjedovao neiscrpne rezerve snage i sad ih je koristio. ** Str. 99. * - Vi to nazivate ljubavlju, g. Carrutherse - rekoh - ali ja bih to nazvao [[sebičnost|sebičnošću]].<br/> - Možda između ta dva osjećanja postoji neka veza. ** Str. 103. * To je laž - reče starac - ja do prije 2 mjeseca nisam uopće vidio tu dvojicu i nikad nisam bio u Africi, pa to stavite u svoju lulu i popušite, g. smutljivče! ** Williamson o Holmesu, str. 104. * U vrtlogu naše neprekidne djelatnosti bilo mi je često teško zaokružiti svoju priču i iznijeti sve one pojedinosti koje je čitalac možda radoznalo očekivao. Svaki slučaj bio je predigra za neki drugi, pa bismo, kad bi kriza prošla, sasvim izgubili iz vida njegove učesnike jer smo suviše bili zaokupljeni [[posao|poslom]]. ** Str. 106. == ''Samostanska škola'' == * Zanijemjeli, zaprepašteni, posmatrali smo ljudinu neko vrijeme. Ličio je na olupinu nekog broda izbačenu na obalu kao tužan svjedok iznenadnog i kobnog nevremena na otvorenom okeanu života. ** Str. 109. * Prema mojim pretpostavkama, to je zaista nemoguće. Znači da sam stvar negdje pogrešno postavio. ** Str. 126. * Ja moram, Vaša milosti, braniti stav da svako ko se upusti u neki zločin mora moralno odgovarati i za svaki drugi koji iz tog djela proizlazi. ** Str. 135. * Vaša milost možda nije čula da ja uživam izvjestan ugled, inače ne biste pomislili da meni može sasvim lahko da se umakne. ** Str. 136. * Pošto smo se osigurali da nam se ubuduće neće desiti nešto slično - reče Holmes kad je razdragani sobar izašao - možemo biti blaži prema onome što se desilo u prošlosti. Ja nemam neki službeni položaj, pa ne moram u ovom slučaju reći sve što znam kad je već pokriveno sve što je potrebno da pravda bude zadovoljena. ** Str. 139-140. * - To je drugi najzanimljiviji predmet koji sam vidio ovdje na sjeveru.<br> - A koji je bio prvi?<br> Holmes savi obazrivo svoj ček i stavi ga u svesku.<br> - Ja sam siromah čovjek - reče i, pomilovavši je pogledom, gurnu je duboko u svoj unutrašnji džep. ** Str. 141. == ''Crni Petar'' == * Nije mi poznato da se moj prijatelj ikad nalazio u boljem raspoloženju i u krepkijoj tjelesnoj kondiciji nego 1895. Što god se više proslavljao, zadaci koji su mu postavljani bivali su sve teži, tako da bih se osjećao veoma indiskretnim kad bih, ne daj Bože, nekom svojom nesmotrenošću i nehotice podsjetio svoje čitaoce na neke od onih mnogobrojnih slavnih ličnosti koje su u to vreme prelazile prag naše skromne kuće u Ulici Baker. '''Ali Holmes je, kao svaki veliki umjetnik, živio samo radi umjetnosti.''' Osim u slučaju s vojvodom od Holdernessea, rijetko kad bih zapazio da je za svoje neprocjenjive usluge zahtijevao velike nagrade. Imao je svoje hirove, ali nije mario za blaga ovog svijeta, pa je veoma često odbijao moćnike i bogataše kad bi tražili njegovu pomoć u slučajevima koji mu nisu bili po ukusu, dok bi se, s druge strane, s najvećim zanosom posvećivao problemima skromnog klijenta ako su mu svojom dramatičnošću podsticali maštu i dovitljivost. ** Str. 145. * Ne smije biti dovedena u sumnju, dragi moj Watsone, vrijednost vježbanja prije doručka. ** Str. 145. * Da ste bacili pogled u zadnji deo Allardyceove mesare, vidjeli biste jednog džentlmena u košulji kako bijesno probada ovim oružjem jedno zaklano prase koje je visilo s tavanice zakačeno na kuku. Taj energični džentlmen bio sam ja. Zadovoljio sam se saznanjem da bez ikakvog vježbanja mogu jednim udarcem probosti prase. ** Str. 146. * Dragi moj Hopkinse, istraživao sam ja najraznovrsnije zločine, ali nikad nisam naišao na neki koje je izvršilo stvorenje koje leti. Dokle god je zločinac dvonožac, uvijek moraju postojati i neki tragovi, makar neke ogrebotine, nešto što se sasvim slučajno, malčice pomjerilo s mjesta, a sve to može otkriti istražitelj koji obavlja posao po naučnim metodama. Ne vjerujem da u toj sobi, svoj isprskanoj krvlju, nema tragova koji bi nam mogli pomoći. ** Str. 150. * Turobno bdijenje potraja dugo, ali je nosilo, reklo bi se, nešto od onog uzbuđenja koje osjeća lovac kad vreba kraj pojila i čeka da mu na nišan naiđe neka divlja zvijer. Kakva li će nam se to zvijer prikrasti iz mraka? Neki zločinac, pobješnjeli tigar koga čovjek može savladati samo u ljutom okršaju s njegovim krupnim kandžama i oštrim zubima, ili kukavan, podmukao šakal, opasan samo za nepripremljene ili slabije od njega? ** Str. 155. * '''Zastupajući jedno gledište čovjek treba uvijek sagledati i drugu mogućnost, da bi se i s te strane osigurao. To je osnovno pravilo svake krivične istrage.''' ** Str. 159. * No, Watsone, čitavih 10 dana proganja me ova đavolska stvar. Ovim se potpuno ograđujem od nje. ** Str. 159. * Znanje se stječe iskustvom, pa tako i Vi trebate iz ovog slučaja izvući pouku da nijednu mogućnost nikad ne smijete potcijeniti. ** Str. 163. == ''Charles Augustus Milverton'' == * Watsone, da li Was je ikad obuzeo osjećaj jeze i groze kad ste stajali pred zmijama u zvjerinjaku i posmatrali ta gmizava stvorenja, ogavna i otrovna bića pakosne, spljoštene glave i zlehudog pogleda? Eto, upravo takav utisak ostavlja na čovjeka Milverton. ** Str. 8. * Kad je slučaj moralno opravdan, preostaje mi još samo da razmislim o tome šta zapravo stavljam na kocku. A džentlmen se na to ne smije obazirati kad je riječ o dami koja je očajnički upućena na njegovu pomoć. ** Str. 14. * Pa hajde, hajde, dragi moj druže, neka bude kako Vi želite. Godinama smo u ovom stanu dijelili dobro i zlo; bit će zanimljivo ako se jednom nađemo zajedno u istoj zatvorskoj ćeliji. '''Sigurno se sjećate, Watsone, da sam Vam više puta govorio kako se ne mogu oteti utisku da bih mogao, kad bih htio, postati veoma opasan kriminalac. A sad mi se pruža jedinstvena prilika da ispoljim te svoje sposobnosti.''' Gledajte!<br/> Holmes izvuče iz ormara za rublje jednu lijepu, malu kožnu kutiju i, otvorivši je, pokaza mi mnoštvo svjetlucavih instrumenata.<br/> - To vam je prvorazredna, najmodernija zbirka provalničkog pribora. Evo, vidite, sve što provalniku može zatrebati nalazi se u toj kutiji: tu je niklovana poluga za obijanje, tu je rezač stakla sa dijamantskim vrhom, tu su razni prilagodljivi ključevi i sva ona usavršena sredstva koja iziskuje brzi napredak civilizacije. A evo i moje svjetiljke, kojom se svjetlo upravlja samo na jednu stranu. ** Str. 15. * '''Ima zločina koji se ne mogu svesti pod zakonske propise, pa zato opravdavaju ličnu osvetu.''' ** Str. 23. == ''Šest Napoleona'' == Ludilo ne poznaje granice. Naprimer, stanje koje moderni francuski psiholozi nazivaju ''idée fixe'' može biti neupadljivo kod neke ličnosti i praćeno potpunim zdravljem u bilo kojem drugom pogledu. Čovjek koji je mnogo čitao o Napoleonu ili je možda zadobio neki nasljedni porodični ožiljak u velikom ratu, mogao bi lahko stvoriti neku fiksnu ideju i pod njenim utjecajem biti sposoban za bilo kakvo luđačko nasilje. ** Dr. Watson, str. 29. * Za pola sata stigli smo u ulicu Pitt, mirni, neveliki, učmali kraj, po strani od živahnijih tokova londonskog života. Kuća br. 131 bila je jedna u nizu škrinjastih, međusobno jednakih, kao jaje jajetu, poštovanih, ali i najneromantičnijih kuća. Kako smo se približavali, tako se znatiželjna gomila sve više tiskala pred kućom. Holmes je zazviždao.<br> - Dragi Bože! To je u najmanju ruku pokušaj ubistva. Ništa drugo ne bi zadržalo londonskog glasnika. Njegova opuštena ramena i ispružen vrat nagovještavaju nasilje. ** Str. 30. * U hitrom slijedu prošli smo granicu modernog Londona - Londona hotela, pozorišta, literature, poslovnog Londona, primorskog Londona - sve dok nismo stigli na drugu stranu rijeke, do grada od sto hiljada ljudi, gdje kuće za iznajmljivanje, nastanjene evropskim doseljenicima, smrde, užegle od vrućine. ** Str. 36. * '''Štampa je, Watsone, najdragocjenija institucija pod uvjetom da znaš kako da je iskoristiš.''' ** Str. 37. * Nisam bio iznenađen kad mi je Holmes predložio da uzmem revolver. On je, pak, za sebe izabrao lovački bič, svoje omiljeno oružje. ** Str. 40. * Lestrade i ja ostali smo na trenutak ukočeni, a potom smo i po spontanom porivu obojica snažno zapljeskali kao na dobro izvedenom obrtu u predstavi. Rumenilo je šiknulo u Holmesove blijede obraze i on nam se naklonio kao dramaturg koji prima dužnu počast od gledališta. U takvim trenucima prestajao je biti mašina za razmišljanje i priznavao svoju ljudsku ljubav prema divljenju i aplauzu. Onaj jednostavni ponos i zatvorena priroda koji su prezirali popularnost i slavu pokazali su se sad, izvučeni spontanom znatiželjom i hvalom prijatelja, u novom svjetlu. ** Str. 44. * Dakle - rekao je Lestrade - gledao sam Vas kako rješavate mnoge slučajeve, g. Holmese, ali nikad nisam vidio uspješniji od ovoga. Mi u ''Scotland Yardu'' nismo ljubomorni na Vas. Ne, gospodine: mi se Vama ponosimo i ako sutra dođete do nas, tamo neće biti čovjeka, od najstarijeg inspektora do najmlađeg policajca, kome neće biti drago stisnuti Vam ruku.<br> - Hvala Vam! - rekao je Holmes. - Hvala Vam! - i kako se okrenuo od nas, izgledalo mi je da je više no ikad dirnut nježnim ljudskim osjećajima. Samo tren kasnije postao je hladan i praktičan mislilac. ** Str. 46. == ''Tri studenta'' == [[File:The Adventure of the Three Students 03.jpg|144px|thumb|right|''Da čujem sumnje. Ja ću tražiti dokaze.'']] * Sposobnost mog prijatelja nije bila iskušavana sve od onda kad je bio lišen ugodne atmosfere Ulice Baker. Bez svih onih njegovih zbirki izrezaka, hemikalija i domaćeg nereda on je bio neugodan čovjek. ** Str. 50. * Da čujem sumnje. Ja ću tražiti dokaze. ** Str. 55. == ''Zlatni cviker'' == * Listajući, nailazim na zabilješke; npr. o onoj odbojnoj priči o krvavom zelenašu i strašnoj smrti bankara Crosbyja. Ovdje također nalazim izvještaj o tragediji u Addletonu i jedinstvenu priču o ''Staroj britanskoj mogili''. Čuveni slučaj Smith-Mortimer isto tako spada u ovaj period, a i traganje i hvatanje Hureta, "bulevarskog ubice" - podvig koji je Holmesu pribavio orden Legije časti i pismo zahvalnosti francuskog predsjednika. ** Str. 67. * Vani je urlao vjetar niz Ulicu Baker dok je kiša snažno bubnjala po prozorima. Bilo je čudno osjetiti u samom srcu grada, okružen sa 10 km čovjekovih rukotvorina, onaj željezni zagrljaj prirode i biti svjestan da pred tim golemim, elementarnim snagama čitav London nije bio više od krtičnjaka kojima su istačkana polja. ** Str. 67. * Da li ste u najnovijim izdanjima nešto pročitali o slučaju Yoxley?<br> - Danas se nisam maknuo dalje od 15. stoljeća! ** Str. 68. * Ah! Ja sam samo student - čovjek od snova. Ne mogu objasniti praktične stvari u životu. No mi smo, prijatelju moj, još uvijek svjedoci mnogih ljubavnih zapreka koje mogu poprimiti čudnovate oblike. ** Prof. Coram, str. 79. * Ah, evo i dobre gđe Marker! Uživajmo pet minuta u poučnom razgovoru s njom.<br> Možda sam već prije napomenuo da je Holmes, kad je htio, bio posebno umiljat prema ženama i da je s njima vrlo spremno uspostavljao povjerenje. Za pola vremena od onog kojeg je maloprije naveo osvojio je domaćicinu dobru volju i sad je već s njom čavrljao kao da su se poznavali godinama. ** Str. 80. == ''Nestali ragbijaš'' == * - Čak će i najbeznačajniji problem biti dobrodošao u ovim dosadnim danima.<br> Stvari su se vrlo sporo odvijale i ja sam već strahovao zbog takvih sušnih perioda jer sam iz iskustva znao da je mozak mog prijatelja tako nenormalno aktivan da je vrlo opasno ostaviti ga bez stimulativnog materijala koji bi ga mogao inspirirati. Godinama sam ga postupno odvikavao od opasne tabletomanije koja mu je jednom čak i zaprijetila u usponu zadivljujuće karijere. Sad mi je bilo jasno da je on zašao u takvu fazu u kojoj mu više nisu bili potrebni vještački stimulansi, no bilo mi je jasno i da zloduh nije mrtav, već samo uspavan i da je taj san slab i blizu buđenja. To mi je postajalo naročito jasno kad bih u periodima nereda vidio napeti izraz na Holmesovom asketskom licu i mračnu zamišljenost njegovih duboko postavljenih i nedokučivih očiju. Zato sam u sebi zahvaljivao tom g. Overtonu, ma ko on bio, jer je njegova zagonetna poruka razbila taj pogubni mir koji je za mog prijatelja bio opasniji od svih oluja njegovog burnog života. ** Str. 89-90. * - Šteta što nije pisao olovkom - rekao je, odbacujući ih sa gestom razočaranja. - Kao što ste bez sumnje često viđali, Watsone, otisak često prolazi kroz papir. A ta činjenica uništila je mnoge sretne brakove. ** Str. 94. * Dovoljno je velik i odrastao da sam o sebi vodi računa. A ako je toliko luckast da se izgubi, odlučno odbijam prihvatiti odgovornost za njegovo traženje. ** Lord Mount-James o svom nećaku, str. 96. * - Već sam čuo za Vas, g. Holmese. Poznata mi je Vaša profesija, koju nikako ne odobravam.<br> - U tome se, doktore, s Vama slažu svi kriminalci u ovoj zemlji - odgovorio je tiho moj prijatelj.<br/> - Dok su Vaši napori usmjereni na suzbijanje zločina, Vi zaslužujete pomoć svakog razumnog člana zajednice iako mislim da je službena mašinerija pregolema za svoju svrhu. Ono što u Vašem poslu podliježe kritici odnosi se na istraživanje tajni privatnih lica, kad čeprkate po porodičnim problemima za koje bi bilo bolje da ostanu skriveni i kad oduzimate vrijeme čovjeku koji je mnogo zaposleniji od Vas. Sada bih, naprimjer, pisao raspravu umjesto da razgovaram s Vama.<br> - Nema sumnje, doktore. No i razgovor bi se mogao pokazati važnijim od rasprave. Uzgred, moram Vam reći da mi radimo suprotno od onog za šta ste nas optužili. Mi nastojimo spriječiti javno izlaganje privatnih slučajeva, što je neizbježno kad slučaj dospije u ruke službenoj policiji. Slobodno me možete smatrati neslužbenom pretečom pravih policajaca. ** Holmes i dr. Armstrong, str. 99. * - Krenimo, Watsone - rekao je, i mi smo izašli iz kuće žalosti na blijedu Sunčevu svjetlost zimskog dana. ** Str. 108. == ''Ubistvo u dvorcu'' == [[File:The Adventure of the Abbey Grange 03.jpg|144px|thumb|right|''Vjerovatno čovjeka mojih znanja i sposobnosti sve to prilično ohrabruje, pa traži složenija objašnjenja i onda kad su mu jednostavnija nadohvat ruke.'']] * - Ustajte, Watsone, ustajte! - povikao je. - Igra je počela. Ni riječi! Obucite se i krenimo! ** Str. 111. * Vaš običaj fatalističkog posmatranja svega sa stanovišta priče umjesto naučnog eksperimenta uništio je ono što bi moglo biti poučno i klasično u raznim vježbama. Vi olahko prelazite preko posla u onim krajnjim finesama i suptilnostima samo da biste se mogli zadržati na senzacionalističkim detaljima koji mogu ushititi, ali ne i poučiti čitaoca.<br> - Zašto ih sami ne napišete? - rekoh prilično gorko.<br> - I hoću, moj dragi Watsone, i hoću. Sad sam, kao što znate, prilično zaposlen. Ali ću zato posvetiti svu svoju duboku starost knjizi koja će na jednom mjestu skupiti čitavo umijeće detektivske profesije. ** Str. 112. * '''Vjerovatno čovjeka mojih znanja i sposobnosti sve to prilično ohrabruje, pa traži složenija objašnjenja i onda kad su mu jednostavnija nadohvat ruke.''' ** Str. 119. * Jednom kad je nalog za hapšenje izdan ništa na svijetu ne može spasiti počinioca. - Jednom ili dvaput u svojoj karijeri osjetio sam da sam učinio više zla otkrivanjem zločinca nego što je on ikad počinio svojim zločinom. Sad sam naučio biti oprezan i radije bih izvodio trikove s engleskim zakonom nego s vlastitom [[savjest]]i. ** Str. 125-126. * Ono što ja znam je neslužbeno, a ono što on zna je službeno. Ja imam pravo na privatnu osudu, ali on nema. On mora otkriti sve što zna ili bi u protivnom iznevjerio posao koji radi. ** Holmes o inspektoru Hopkinsu, str. 127. * - Pogledajte, kapetane Crockere, učinit ćemo to u dužnoj zakonskoj formi. Vi ste optuženi, Watson je britanska porota - zaista ne znam čovjeka koji bi više odgovarao tom liku. Ja sam sudija. Sada ste, gospodo porotnici, čuli dokaze. Smatrate li optuženog krivim ili ne?<br> - Nije kriv, visosti - rekoh.<br> - Glas naroda, glas Boga. Slobodni ste, kapetane Crockere. Sve dok zakon ne pronađe drugu žrtvu Vi ste sigurni od mene. Vratite se toj ženi nakon godinu dana i učinite svoju i njenu budućnost vrijednom presude koju smo Vam noćas izrekli. ** Str. 131. == ''Druga mrlja'' == * - A sada, Watsone, pitanje ljepšeg spola je Vaše područje - rekao je Holmes, osmjehujući se, kad se šuštanje njenih haljina izgubilo u tresku vrata. ** Str. 145. * '''A motivi žena su tako nedokučivi. Kako se može graditi na takvom živom pijesku? Njihov beznačajni postupak može značiti veoma mnogo, a njihovo najekstravagantnije ponašanje može zavisiti od ukosnice ili uvijača za kosu.''' ** Str. 145. * Samo se jedna stvar desila u posljednja tri dana, a to je da se baš ništa nije desilo. ** Str. 148. == Izvor == :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Prazna kuća'' uzeti su iz knjige ''Likovi plesača'' (2008) ISBN 978-86-86667-30-4 </small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Norvudski graditelj'' uzeti su iz knjige ''Likovi plesača'' (2008) ISBN 978-86-86667-30-4 </small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Likovi plesača'' uzeti su iz knjige ''Likovi plesača'' (2008) ISBN 978-86-86667-30-4 </small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Usamljeni biciklist'' uzeti su iz knjige ''Likovi plesača'' (2008) ISBN 978-86-86667-30-4 </small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Samostanska škola'' uzeti su iz knjige ''Likovi plesača'' (2008) ISBN 978-86-86667-30-4 </small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Crni Petar'' uzeti su iz knjige ''Likovi plesača'' (2008) ISBN 978-86-86667-30-4 </small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Charles Augustus Milverton'' uzeti su iz knjige ''Šest Napoleona'' (2008) ISBN 978-86-86667-31-1 </small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Šest Napoleona'' uzeti su iz knjige ''Šest Napoleona'' (2008) ISBN 978-86-86667-31-1 </small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Tri studenta'' uzeti su iz knjige ''Šest Napoleona'' (2008) ISBN 978-86-86667-31-1 </small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Zlatni cviker'' uzeti su iz knjige ''Šest Napoleona'' (2008) ISBN 978-86-86667-31-1 </small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Nestali ragbijaš'' uzeti su iz knjige ''Šest Napoleona'' (2008) ISBN 978-86-86667-31-1 </small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Ubistvo u dvorcu'' uzeti su iz knjige ''Šest Napoleona'' (2008) ISBN 978-86-86667-31-1 </small> :<small>Brojevi stranica za citate iz priče ''Druga mrlja'' uzeti su iz knjige ''Šest Napoleona'' (2008) ISBN 978-86-86667-31-1 </small> {{Wikipedia|Sherlock Holmes}} {{Djela Arthur Conan Doylea}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Arthur Conan Doyle]] dg40id39ihypd92hqtk77u60dodlypr 0 9234 49659 2013-06-12T22:11:17Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Parlamentarni suverenitet: Savremene rasprave |autor =[[Jeffrey Goldsworthy]] |slika ...' 49659 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Parlamentarni suverenitet: Savremene rasprave |autor =[[Jeffrey Goldsworthy]] |slika = |tekst uz sliku =spis ustavne teorije |originalni naziv =''Parliamentary Sovereignty: Contemporary Debates'' |datum prvog izdavanja =2010. }} *"[[Pravo]] je neuobičajena disciplina, utoliko što istina pravnih tvrdnji nije nezavisna od vjerovanja koja ljudi imaju o njima: zaista, ona zavisi od toga da li dovoljno pravih ljudi vjeruje u njih [...] Norme koje su prihvaćene danas ne moraju biti prihvaćene sutra - tako da tvrdnje o pravu koje su pogrešne danas mogu biti istinite sutra - ako se vjerovanja dovoljnog broja pravnih ljudi može promijeniti." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jeffrey Goldsworthy]] {{Wikipedia}} a9qatdym2mbnt9rcg2nez1rnlriialz 14 9235 49660 2013-06-12T22:11:37Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 49660 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 14 9236 49696 2013-06-21T16:02:54Z 188.127.101.186 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 49696 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9237 60729 60728 2023-09-15T13:38:49Z 80.65.93.186 60729 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Salmedin Mesihović |slika= |tekst uz sliku=''Bosanskohercegovački historičar klasične historije i teoretičar društvene i političke misli'' |datum rođenja= 5. april 1975. |mjesto rođenja=Sarajevo}} Sloboda savjesti na stazi spoznaje Istine,a nauka je vozilo kojim se krećemo po toj stazi. (''Progresivni komunizam'') Stare religije i ideologije su ispunile svrhu postojanja i one su nestale i mrtve su… našoj vrsti je potreban novi vodič, a to je znanost. (''Progresivni komunizam'') Ko je spreman da umre u ime neke religije ili ideologije je budala, onaj ko je spreman da ubije u ime neke religije ili ideologije je nitkov. (''Progresivni komunizam'') Zemlja je bolesna? Zemlja je nemoćna?, Zemlja je iscrpljena?.... kako joj pomoći. Potrebno je primijeniti proces liječenja. (''Progresivni komunizam'') Svaki građanin je slobodan u onoj mjeri u kojoj njegova sloboda ne ugrožava slobode drugih ljudi. (''Progresivni komunizam'') Svaki čovjek se rađa slobodan i jednak u pravima i obavezama sa drugim ljudima, razlike mogu nastati samo kasnije u skladu sa njegovim radom, zaslugama i zalaganjem. (''Progresivni komunizam'') Defektni plodovi se odstranjuju, i prije nego ožive, bez obzira na želje roditelja. Svi plodovi bez obzira na koji način su dobiveni (biološkim putem, vještačkom oplodnjom, kloniranjem, i sl.) moraju čim se utvrdi njihovo postojanje prijaviti se medicinskoj službi na pregled. Ukoliko ne dođe do odazivanja ili dođe do prikrivanja, oba roditelja i osoba koja je izvršila vještačku oplodnju i kloniranje za kaznu plaćaju naknadu. U slučaju da se ipak rodi defektno dijete, o njemu brigu preuzima Dječji fond. ("Progresivizam") 7x0wdfzxseeux1dmypn4hvr2iklu1q5 0 9243 49714 49713 2013-06-29T15:19:36Z Harač 23 49714 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Vjekoslav Miličić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=hrvatski pravni teoretičar |datum rođenja=1943. |mjesto rođenja=Bursje, Hvar, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Pravo kao jedan od poredaka u društvu, uz ćudoredni, običajni, religijski itd., obuhvaća u svom biću, jednako kao i ostali poreci, neke zajedničke sastavnice. To su sastavnice sadržaja prava - vrijednost, odnos i prisila, a koje su uobličene u pravnom pravilu. Ova obilježja, sadržaj i oblik, jer su zajednička svim imenovanim porecima, predstavljaju, u definiciji prava, njegova najbliža viša rodna obilježja - ''genus proximum''. Ono po čemu se pravo bitno razlikuje od drugih poredaka, jest njegova neposredna ovisnost o glavnoj društvnoj skupini - što je onda vrsna razlika/''differentia specifica'' u definiciji prava. Ovakvom poimanju prava, u metodologiji prava, odgovaraju metode - aksiološka, sociološka i dogmatska metoda." (''[[Opća teorija države i prava (Miličić)|Opća teorija države i prava]]'') ==Djela== *''[[Opća teorija države i prava (Miličić)|Opća teorija države i prava]]'' [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Vjekoslav Miličić]] {{Wikipedia}} b2wf6whfumehlhaq4kkgvbabr8ynaqm 0 9244 49716 49715 2013-06-29T15:31:30Z Harač 23 49716 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Opća teorija države i prava |autor =[[Vjekoslav Miličić]] |slika = |tekst uz sliku =spis teorije prava |originalni naziv = |datum prvog izdavanja = }} *"[[Pravo]] kao jedan od poredaka u društvu, uz ćudoredni, običajni, religijski itd., obuhvaća u svom biću, jednako kao i ostali poreci, neke zajedničke sastavnice. To su sastavnice sadržaja prava - vrijednost, odnos i prisila, a koje su uobličene u pravnom pravilu. Ova obilježja, sadržaj i oblik, jer su zajednička svim imenovanim porecima, predstavljaju, u definiciji prava, njegova najbliža viša rodna obilježja - ''genus proximum''. Ono po čemu se pravo bitno razlikuje od drugih poredaka, jest njegova neposredna ovisnost o glavnoj društvnoj skupini - što je onda vrsna razlika/''differentia specifica'' u definiciji prava. Ovakvom poimanju prava, u metodologiji prava, odgovaraju metode - aksiološka, sociološka i dogmatska metoda." (str. 17) *"Zaključak: vrsna razlika/''differentia specifica'' prava - društvenog poretka je neposredna ovisnost o glavnoj društvenoj skupini." (str. 18) *"[[Država]] je dio entiteta društva, jedna je od društvenih udruga/organizacija (pored e.c. sportskih, unutrašnjih/vanjskih, tzv. civilnih, ili/i kriminalnih, itd. udruga). Obilježje države - društvena uloga - je njeno najbliže više rodno obilježje, ''genus proximum''. Ono po čemu se država kao društvena udruga bitno razlikuje od ostalih društvenih udruga jesu osobitosti, atributi vlasti (glavne društvene skupine). Atributima vlasti u državi smatram moć, poredak prava i suverenost što je dakle vrsna razlika/''differentia specifica'' u definiciji države. Ove pak odrednice vlasti u državi odnose se, vrijede prema (osobitim) osobama - stanovnicima i vrijede na (osobitom) prostoru države." (str. 29-30) *"Dakle, pravna pravila/oblici prava izričući zahtjev/volju vlasti, dogmatski obavezuju. Znači, na snazi su, trebaju se poštivati. Pretpostavke da obavezuju su: da ih stvara mjerodavno tijelo vlasti, prema predviđenom postupku, s određenim oblikom i nazivom, uz dogmatski vrijednosni sadržaj, da su službeno objavljena, uz protek roka - ''vocatio legis'', te da ih mjerodavno tijelo vlasti nije ukinulo, promijenilo." (str. 98) *"Obaveznost pravnih pravila (praktično) znači: trebamo, dužni smo, ih poštivati, ispunjavati, ostvarivati." (str. 98) *"[[Legitimitet]] prava je odgovor na bitno pitanje: na osnovu čega, iz čega ćudoredno opravdanje prava, onakvo kakvo bi ono (vrijednosno!) trebalo biti." (str. 99) *"[[Vlast]] smatram da je glavna, dominantna društvena skupina koja, uspostavljena - izborima, nasiljem, međunarodnim instrumentima, je u stanju i ovlaštena je svojom moći, poretkom prava, ostvariti (najprije i najviše) svoju volju, interese, vrijednosti. Vlast bi istodobno trebala biti i suverena, znači da je najjača, vrhovna, neporeciva vlast." (str. 201) *"[[Suverenitet|Suverenost]], vrhovništvo ili suverena vlast koja samosvojno i izvorno uspostavlja i ozbiljuje svoju moć i poredak prava. Ona je najjača i najviša vlast. Samoodređenje naroda: suveren bi neporecivo trebao biti narod!" (str. 202) *"[[Legitimitet]] vlasti ili ćudoredno opravdanje vlasti je kada većina građana neku vlast smatra i prihvaća primjerenom, valjanom, ispravnom. Dakle, vlast koja kakvoćom svoga uspostavljanja i postojanom kakvoćom svoga djelovanja biva prihvaćena od većine kao ćudoredno opravdana." (str. 204) ==Citirano izdanje== *Vjekoslav Miličić, ''Opća teorija prava i države'', VIII. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb 2008. [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Vjekoslav Miličić]] {{Wikipedia}} 8dqfd81315z6mpk8cxorcb7adhxprv5 14 9245 49717 2013-06-29T15:31:48Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 49717 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9246 49724 2013-06-29T16:36:02Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Milijan Popović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=srbijanski pravni teoretičar |datum rođenja=12. juli 1938. |mjesto rođenja=Pož...' 49724 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Milijan Popović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=srbijanski pravni teoretičar |datum rođenja=12. juli 1938. |mjesto rođenja=Požega, Hrvatska |datum smrti=27. novembar 2008. |mjesto smrti=Ruma, Srbija |počasti= }} *"[M]ožemo definisati pravnu obavezu (dužnost) kao objektivnim pravom (pravnom normom) utvrđenu i obezbijeđenu ili na osnovu objektivnog prava (nastankom pravne činjenice) uspostavljenu neophodnost određenog ponašanja pasivnog subjekta prava (fizičkog ili pravnog lica) u svojstvu privatnog subjekta ili pripadnika države ili države kao suverenog bića radi zaštite tuđih dobara (interesa) koja su s obzirom na društvo kao cjelinu ujedno klasna (posredno formalnodruštvena) ili opštedruštvena (posredno klasna) u kranjoj liniji radi zaštite datog klasnog poretka (u klasnom društvu) odnosno specifičnog poretka nejednakosti (u prelaznom periodu od kapitalizma ka kamunizmu)." (''[[Elementi teorije prava]]'') ==Djela== *''[[Elementi teorije prava]]'' (1980.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Milijan Popović]] {{Wikipedia}} cv6pb2glo4d4mtqpaxi9c7xfguqkvvl 0 9247 49726 49725 2013-06-29T16:42:06Z Harač 23 49726 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Elementi teorije prava |autor =[[Milijan Popović]] |slika = |tekst uz sliku =spis teorije prava |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =1980. }} *"[M]ožemo definisati pravnu obavezu (dužnost) kao objektivnim pravom (pravnom normom) utvrđenu i obezbijeđenu ili na osnovu objektivnog prava (nastankom pravne činjenice) uspostavljenu neophodnost određenog ponašanja pasivnog subjekta prava (fizičkog ili pravnog lica) u svojstvu privatnog subjekta ili pripadnika države ili države kao suverenog bića radi zaštite tuđih dobara (interesa) koja su s obzirom na društvo kao cjelinu ujedno klasna (posredno formalnodruštvena) ili opštedruštvena (posredno klasna) u kranjoj liniji radi zaštite datog klasnog poretka (u klasnom društvu) odnosno specifičnog poretka nejednakosti (u prelaznom periodu od kapitalizma ka kamunizmu)." (str. 159) *"Mi pojmu "[[interes]]" dajemo jedno posebno značenje, koje u sebi sadrži više objektivnih, nego subjektivnih elemenata. Polazimo od stava da interes kao vrhovni objekt pravnog odnosa ne određuju sasvim sami subjekti pravnih odnosa, već prethodno zakonodavac koji uzima u obzir prosječne, tipične interese. Tako zakonodavac, napr. utvrđuje šta je interes subjekta subjektivnog prava, a ne sami subjekti kojih se taj interes tiče. U tome se ogleda objektivna strana interesa. S druge strane, pak, živi ljudi, službena lica koja u datom trenutku čine zakonodavno tijelo određuju kojim interesima treba dati zaštitu. To sačinjava subjektivnu stranu interesa. Jasno je, razumije se, da je zakonodavčevo shvatanje interesa objektivno određeno društvenim uslovima, stupnjem razvoja nauke i drugim okolnostima." (str. 186) *"Sa stanovišta jezika izgleda da je najpogodnije da se reijč "[[pravo]]" rezerviše samo za pravne norme, pošto se već više od dve hiljade godina termin "pravo" u tom smislu i upotrebljava." (str. 212) *"[S]ocijalističko [[pravo]] je skup općeobaveznih društvenih propisa koje donosi, odnosno sankcioniše socijalistička država, koji izražavaju volju radničke klase i svih radnih ljudi, određenu materijalnim uslovima njihovog života, radi zaštite socijalističkih proizvodnih i s njima povezanih društvenih odnosa i usmjeravanja i ubrzavanja razvoja društva u pravcu izgradnje društva kao slobodne asocijacije proizvođača (socijalizam, odnosno komunizam)." (str. 217) ==Citirano izdanje== *Milijan Popović, ''Elementi teorije prava'', Beograd, 1980. [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Milijan Popović]] {{Wikipedia}} 8c7g91y2ec5jx9cfchkivc0pe99el7p 14 9248 49727 2013-06-29T16:42:33Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 49727 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9249 49732 2013-06-29T16:50:57Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Socijalna sadržina funkcije državno-pravnog poretka: razmatranje o ulozi države i prava u procesu političkog konst...' 49732 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Socijalna sadržina funkcije državno-pravnog poretka: razmatranje o ulozi države i prava u procesu političkog konstituisanja društva |autor =[[Stevan Vračar]] |slika = |tekst uz sliku =spis teorije prava |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =1965. }} *"[[Interes]] je društveni kvalitet ljudi izražen u angažovanju bilo njihovom sopstvenom akcijom bilo sticanjem okolnosti kod ostvarivanja onoga što je pozitivno za njih kao nosioce (subjekte) interesa uz istovremeno otklanjanje onoga što je negativno." (str. 108) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Stevan Vračar]] {{Wikipedia}} 9t5j4jr2ws48ekndi6jsqivlp3nuq6g 14 9250 49733 2013-06-29T16:51:21Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 49733 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9251 49735 2013-06-29T17:52:36Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Jasminka Hasanbegović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=srbijanska pravna teoretičarka |datum rođenja=1956. |mjesto rođenja=Beogr...' 49735 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Jasminka Hasanbegović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=srbijanska pravna teoretičarka |datum rođenja=1956. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[S]naga imperativnih teorija nije samo u tome što one izražavaju prinudne aspekte prava i značaj društvene vlasti već i u tome što imperativne teorije jednostavno objašnjavaju kompleksni fenomen prava uz pomoć jednog svačijem iskustvu dostupnog fenomena i stoga tako lako shvatljive i prijemčive figure - imperativa tj. zapovjesti - koji se katkada uzima doslovno a katkada figurativno, katkada sadržinski a kadtkada formalno. Slabost pak teorijskopravnog imperativizma (kao i bilo koje druge redukcionističke teorije) nije samo u redukcionizmu, koji se u imperativističkopravnim teorijama ogleda u teškoćama pri razjašnjavanju pravila kojima se daje vlast, ali i u teškoćanma pri razjašnjavanju pravila kojima s daje svako, bilo koje ovlašćenje, nadležnost, subjektivno pravo, ljudsko pravo, sloboda, privilegija i dr., u teškoćama pri razjašnjavanju temeljne strukture samog pravnog sistema tj. pravila koja konstituišu uloge i institucije sistema i moraju garantovati njegov kontinuitet u vremenu, već se slabost teorijskopravnog imperativizma očitava i u njegovoj načelnoj nemogućnosti da obuhvati i objasni, te shodno tome i razgraniči temeljne društvene, normativne i pravne fenomene poput običaja i običajnog prava, obaveza odnosno obaveznosti, subjektivnih prava, ljudskih prava ili osnovnih sloboda. Ukoliko se snaga i prednost imperativnih teorija prava (tj. njihova sposobnost da izraze prinudne aspekte prava i značaj državne vlasti za pravo, te da kompleksni, složeni pravni fenomen objasne jednostavno, prijemčivo, svođenjem na imperativni fenomen provjerljiv u svačijem iskustvu) vrlo lako preobraća u njihovu uvijek latentnu, a počesto i aktualnu autoritarnost. Utoliko zbog slabosti teorijskopravnog imperativizma, koji, dosljedno sproveden, institucionalizuje proizvoljnost u pravnom poretku i potpuno onemogućava institucionalizaciju pravnog poretka kao poretka ljudskih prava i sloboda, imperativne teorije prava ne mogu teorijski da obuhvate, izraze, niti praktički da se upodobe modernoj konstitucionalnoj demokratiji, pravnoj državi na način vladavine prava i suverenosti koja može biti pravno vrhovništvo, ali ne i pravna neograničenost. Utoliko pravne norme mogu biti shvaćene kao imperativi, pa i imperativi suverena, ali je bolje - zbog svih mogućih posljedica takvog shvatanja - da ne budu tako shvaćene." (''[[Zablude o pravnoj normi II: Pravna norma nije zapovijest?]]'') ==Djela== *''[[Zablude o pravnoj normi II: Pravna norma nije zapovijest?]]'' (2006.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Jasminka Hasanbegović]] {{Wikipedia}} iq3i94k8o82k6iyalx3zrmy3lfcy93x 0 9252 50032 49736 2013-08-25T21:38:13Z 188.127.116.2 50032 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Zablude o pravnoj normi II: Pravna norma nije zapovijest? |autor =[[Jasminka Hasanbegović]] |slika = |tekst uz sliku =spis teorije prava |originalni naziv = |datum prvog izdavanja =2006. }} *"[S]naga imperativnih teorija nije samo u tome što one izražavaju prinudne aspekte prava i značaj društvene vlasti već i u tome što imperativne teorije jednostavno objašnjavaju kompleksni fenomen prava uz pomoć jednog svačijem iskustvu dostupnog fenomena i stoga tako lako shvatljive i prijemčive figure - imperativa tj. zapovjesti - koji se katkada uzima doslovno a katkada figurativno, katkada sadržinski a kadtkada formalno. Slabost pak teorijskopravnog imperativizma (kao i bilo koje druge redukcionističke teorije) nije samo u redukcionizmu, koji se u imperativističkopravnim teorijama ogleda u teškoćama pri razjašnjavanju pravila kojima se daje vlast, ali i u teškoćama pri razjašnjavanju pravila kojima s daje svako, bilo koje ovlašćenje, nadležnost, subjektivno pravo, ljudsko pravo, sloboda, privilegija i dr., u teškoćama pri razjašnjavanju temeljne strukture samog pravnog sistema tj. pravila koja konstituišu uloge i institucije sistema i moraju garantovati njegov kontinuitet u vremenu, već se slabost teorijskopravnog imperativizma očitava i u njegovoj načelnoj nemogućnosti da obuhvati i objasni, te shodno tome i razgraniči temeljne društvene, normativne i pravne fenomene poput običaja i običajnog prava, obaveza odnosno obaveznosti, subjektivnih prava, ljudskih prava ili osnovnih sloboda. Ukoliko se snaga i prednost imperativnih teorija prava (tj. njihova sposobnost da izraze prinudne aspekte prava i značaj državne vlasti za pravo, te da kompleksni, složeni pravni fenomen objasne jednostavno, prijemčivo, svođenjem na imperativni fenomen provjerljiv u svačijem iskustvu) vrlo lako preobraća u njihovu uvijek latentnu, a počesto i aktualnu autoritarnost. Utoliko zbog slabosti teorijskopravnog imperativizma, koji, dosljedno sproveden, institucionalizuje proizvoljnost u pravnom poretku i potpuno onemogućava institucionalizaciju pravnog poretka kao poretka ljudskih prava i sloboda, imperativne teorije prava ne mogu teorijski da obuhvate, izraze, niti praktički da se upodobe modernoj konstitucionalnoj demokratiji, pravnoj državi na način vladavine prava i suverenosti koja može biti pravno vrhovništvo, ali ne i pravna neograničenost. Utoliko pravne norme mogu biti shvaćene kao imperativi, pa i imperativi suverena, ali je bolje - zbog svih mogućih posljedica takvog shvatanja - da ne budu tako shvaćene." (str. 246-248) ==Citirano izdanje== *Jasminka Hasanbegović, ''Zablude o pravnoj normi II: Pravna norma nije zapovijest?'', Beograd, 2006. [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jasminka Hasanbegović]] {{Wikipedia}} fu1lekfze8kvgr876i6sia7ehf4hzpa 14 9253 49737 2013-06-29T17:55:00Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 49737 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9259 50589 50426 2013-12-05T20:46:30Z Harač 23 50589 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Thomas Winfried Menko Pogge |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački filozof |datum rođenja=1953. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[P]ozitivna obaveza vlade da štiti ljudska prava onih kojima vlada najbolje se razumijeva kao da je zahtijeva negativna dužnost na isti način kao i pozitivna obaveza vašeg komšije da vam zaljeva baštu. Vaše moralno pravo nameće opću negativnu obavezu na sve druge agente da vam se ne obavezuju, da bi vam potom prekršili obavezu. Oni koji ne čine prema vama bilo kakvo obavezivanje ispunjavaju ovu dužnost na trivijalan način. Ali komšija koji se obavezao ispunjava ovu negativnu dužnost samo ako onda postupi po dogovoru. Slično, ljudska prava osobe nameću opću negativnu dužnost na sve druge ljudske agente da ne učestvuju u nametanju njoj institucionalnog poretka pod kojim ona, predvidljivo i neizbježno, neće imati pristup nekim objektima njenih ljudskih prava. Oni koji ne učestvuju na taj način ispunjavaju ovu dužnost na trivijalan način. Ali oni koji učestvuju u nametanju njoj institucionalnog poretka ispunjavaju ovu negativnu dužnost samo ukoliko se pobrinu da pravila u čijem nametanju učestvuju priuštavaju onima na koje su nametnuta siguran pristup objektima njihovih ljudskih prava, u mjeri u kojoj je to razumno moguće." (''Severe Poverty as a Human Rights'') *"Tri elementa dijele sve kosmopolitske pozicije. Prvo, ''individualizam'': konačna jedinica obzira su ''ljudska bića'', ili ''osobe'' - radije nego, recimo, porodične linije, plemena, etničke, kulturne, ili religijske zajednice, nacije, ili države. Ovi posljednji mogu biti jedinice obzira samo posredno, temeljem njihovih pojedinačnih članova ili građana. Drugo, ''univerzalnost'': status konačne jedinice obzira pridaje se ''svim'' živim bićima ''jednako'' - ne tek nekom podskupu, kao što su muškarci, aristokrate, Arijanci, bijelci, ili muslimani. Treće, ''općenitost'': ovaj posebni status ima globalnu snagu. Osobe su konačne jedinice obzira za ''sve'' - ne samo za njihove sunarodnjake, ljude iste vjere, ili slično." (''Cosmopolitanism and Sovereignty'') *"Kosmopolitizam se često odbacuje kao gledište koje ne ostavlja prostora za bilo koji vid pristrasnosti prema porodici, prijateljima ili ličnim projektima [...] Bilo koja uvjerljiva varijanta kosmopolitizma mora biti u mogućnosti da se distancira od ove karikature. Varijante kosmopolitizma društvene pravde to čine razlikujući različite domene ljudskog života i onda propisujući kosmopolitsku nepristrasnost samo za neke od njih: za dizajn i administraciju društvenih institucija. Opća ideja takvog razlikovanja u domenu je poznata iz slučaja pravnih i sportskih sudija koji moraju biti skrupulozno nepristrasni, ali samo kada djeluju u njihovim pojedinačnim ulogama [...] Svi punoljetni ljudi trebaju biti nepristrasni u određenim domenima - kada služimo kao porotnici, naravno, također kada govorimo, djelujemo ili glasamo kao građani [...] Kosmopoliti društvene pravde primjenjuju ovu ideju općenitije [...]: kada ljudski agenti odlučuju o dizajnu transnacionalnih institucionalnih aranžmana, oni trebaju staviti po strani njihove lične projekte i odanosti, kao i njihove nacionalne lojalnosti tako da preuzmu nepristrani obzir interesa svih pojedinaca koji na koje utjeću ti institucionalni aranžmani." (''Cosmopolitism'') [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Pravo]] {{Wikipedia}} 1a4hb9hhhumokg0ztveev4hu9504pnf 0 9262 49760 2013-07-08T16:55:27Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Pravda u odori |autor =[[Ronald Dworkin]] |slika = |tekst uz sliku ...' 49760 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pravda u odori |autor =[[Ronald Dworkin]] |slika = |tekst uz sliku =''filozofski spis'' |originalni naziv =Justice in Robes |datum prvog izdavanja =2006. }} *"[M]i ne možemo razumjeti pravni argument i kontroverzu osim uz pretpostavku da uslovi istinitosti pravnih tvrdnji uključuju moralne obzire." (''Koncepti prava'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ronald Dworkin]] {{Wikipedia}} axoh7fftznc27pauc9mwiu2g4up8kjg 0 9264 61638 61043 2024-05-17T10:12:56Z Srđan 4695 61638 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Michael Walzer |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki politički teoretičar |datum rođenja=3. mart 1935. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} [[File:MichaelWalzer-USNA-Lecture.jpg|thumb|right|Michael Walzer (2005)]] *"[S]vi multikulturalni građani moraju raditi politički na stvaranju države koja je privržena održavanju svoje sopstvene pluralnosti: da raspodijeli sredstva na ugrubo egalitarni način svim konstitutivnim grupama tako da im pomogne da pomognu sebi." (''Multiculturalism and the Politics of Interest'') ==Drugi o njemu== *[[Ronald Dworkin]] **"[D]io je našeg zajedničkog političkog života, ako je bilo šta drugo, da je pravda naš kritičar, ne naše ogledalo [...] Walzerov relativizam je nevjeran prema najbitnijoj društvenoj praksi koju imamo: praksi zabrinutosti za to šta je zaista pravda." (''[[Pitanje principa]]'') ==Djela== *''[[Područja pravde]]'' (1983) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Walzer, Michael}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Michael Walzer| ]] eiaq93d2xrj3a57ljhx5ge0ebuuclbr 0 9265 57468 49929 2017-01-07T17:12:36Z Harač 23 57468 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Područja pravde: odbrana pluralizma i jednakosti |autor =[[Michael Walzer]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke filozofije |originalni naziv =''Spheres of Justice: A Defense of Pluralism and Equality'' |datum prvog izdavanja =1983. }} ==Uvod== *"Muškarci i žene zaista imaju prava van onih na život i slobodu, ali ta prava ne slijede iz naše zajedničke čovječnosti; ona slijede iz zajedničkih koncepcija društvenih dobara; ona su lokalna i partikularna u karakteru:" ==Složena jednakost== *"Čak i ako su privrženi [[nepristrasnost]]i, pitanje koje će se najvjerovatnije javiti u umovima članova političke zajednice nije: "Šta bi racionalni pojedinci izabrali pod univerzalizirajućim uslovima te-i-te vrste?", već radije: "Šta bi pojedinci poput nas izabrali, koji su situirani poput nas, koji dijele kulturu i riješeni su da je nastave dijeliti?" I to je pitanje koje se lako preobražava u: "Koje smo izabire već načinili u tijeku našeg zajedničkog života?" "Kakva razumijevanja mi (zaista) dijelimo?" *"[P]rincipi [[Pravda|pravde]] su sami pluralistički u formi; [...] različita društvena dobra trebaju biti raspodijeljena iz različitih razloga, u skladu sa različitim procedurama, od različitih agenata; i [...] sve ove razlike izvode se iz različitog razumijevanja samih društvenih dobara - neizbježan proizvod historijskog i kulturnog partikularizma." *"Nazvat ću dobro dominantnim ako pojedinci koji ga imaju, jer ga imaju, mogu upravljati širokim rasponom drugih dobara." *"Režim složene [[jednakost]]i suprotnost je tiraniji. On uspostavlja skup odnosa tako da je dominacija nemoguća. Formalno, složena jednakost znači da položaj bilo koje osobe u jednom području ili u odnosu na jedno društveno dobro ne može biti podrivano njegovim položajem u nekom drugom području, u odnosu na neko drugo dobro. Tako, građanin X može biti izabran pored građanina Y za političku funkciju, te zbog toga njih dvoje mogu biti nejednaki u sferi politike. Ali neće općenito biti nejednaki dokle god X-ova funkcija njemu ne daje prednosti nad Y u bilo kojem drugom području - bolju zdravstvenu njegu, pristup boljim školama za njegovu djecu, preduzetničke mogućnosti, i tako dalje. Dokle god funkcija nije dominantno dobro, nije općenito konvertibilna, funkcioneri će biti, ili barem mogu biti, u odnosu jednakosti prema muškarcima i ženama kojima vladaju." *"Ni jedno društveno dobro x ne treba biti raspodjeljeno muškarcima i ženama koji posjeduju neko drugo dobro y samo zato što posjeduju y i bez obzira prema značenju x." *"Složena [[jednakost]] zahtijeva odbranu granica; djeluje razlikovajući dobra isto kao što hijerarhija djeluje razlikujući ljude. Ali mi jedino možemo govoriti o ''režimu'' složene jednakosti kada postoji više granica za odbranu; i šta je tačan broj ne može se odrediti. Nema tačnog broja." *"Politička zajednica je prikladan okvir za ovaj poduhvat [...] [P]olitička zajednica je vjerovatno najbliže svijetu zajedničkih značenja. Jezik, historija, i kultura bivaju zajedno (dolaze bliže zajedno nego igdje drugdje) da tvore kolektivnu svijest. Nacionalni karakter, zamišljen kao fiksirano i stalno mentalno stanje, očito je mit; ali dijeljenje senzibiliteta i intuicija među članovima historijske zajednice je činjenica života [...] Jedina vjerovatna alternativa političkoj zajednici je samo čovječanstvo, društvo naroda, cijela planeta. Ali ako uzmemo planetu kao okvir, moramo zamisliti nešto što još ne postoji: zajednicu koja uključuje sve muškarce i sve žene svugdje. Morali bi izmisliti skup zajedničkih značenja za te ljude izbjegavajući ako možemo stipulaciju naših sopstvenih vrijednosti. I morali bi pitati članove te hipotetičke zajednice (ili njihove hipotetičke predstavike) da se slože o tome koji distributivni aranžmani i obrasci konverzije se trebaju smatrati pravednim." ==Članstvo== *"Ideja distributivne pravde pretpostavlja omeđen svijet unutar kojeg se raspodjela događa: grupa ljudi privržena podjeli, razmjeni, dijeljenju društvenih dobara, prije svega međusobno. Taj svijet je [...] politička zajednica, čiji članovi raspodjeljuju moć jedni drugima i izbjegavaju, ako ikako mogu, da je dijele s bilo kim drugim." *"Primarno dobro koje raspodjeljujemo jedni drugima je članstvo u nekoj ljudskoj zajednici. I šta činimo s obzirom na članstvo struktuira sve naše izbore raspodjele: ono određuje s kim činimo te izbore, po koga zahtijevamo pokoravanje i ubiremo poreze, kome dodijeljujemo dobra i usluge." *"Članstvo je društveno dobro koje je konstituisano našim razumijevanjem; njegova vrijednost je fiksirana našim radom i razgovorom; i onda smo mi (ko bi drugi?) zaduženi za njegovu raspodjelu. Ali mi ga ne raspodjeljujemo međusobno; ono je već naše. Mi da dajemo strancima." *"Ljudi koji dijele zajednički život imaju mnogo jače dužnosti." *"[U susjedstvu] [s]tranci mogu biti dobrodošli ili ne dobrodošli; oni ne mogu biti primljeni ili isključeni [...] [A]ko države ikada postanu velika susjedstva, vjerovatno je da će susjedstva postati male države. Njihovi članovi će se organizirati da brane lokalne politike i kulturu protiv stranaca." *"Pristup i isključenje su srž komunalne nezavisnosti. Oni nagovještavaju najdublje značenje samoodređenja. Bez njih, ne bi moglo biti ''zajednica karaktera'', historijski stabilnih, kontinuiranih udruživanja muškaraca i žena sa nekom posebnom privrženošću jednih prema drugima i nekim posebnim smislom zajedničkog života [...] Ako je [[zajednica]] toliko radikalno podijeljena da je jedinstveno građanstvo nemoguće, onda njena teritorija mora biti podijeljena, također, prije nego što se prava pristupa i isključivanja mogu vršiti. Jer ta prava može vršiti samo zajednica kao cjelina (čak i ako, u praksi, neka nacionalna večina dominira u odlučivanju) i samo u odnosu na strance, ne od jednih članova u odnosu na druge. Ni jedna zajednica ne može biti polu-metička, polu-građanska i tvrditi da su njene politike prihvatanja akt samoodređenja ili da su njene politike demokratske." *"Uskraćivanje članstva je uvijek prvi u dugom nizu zlostavljanja. Nema načina da prekinemo niz, stoga moramo poricati ispravnost uskraćivanja. Teorija distributivne [[Pravda|pravde]] počinje, onda, sa iskazom o pravima članstva. Ona mora opravdati istovremeno (ograničeno) pravo zatvaranja, bez kojih ne bi uopće bilo zajednica, i političke uključivosti postojećih zajednica. Jer samo kao članovi negdje mogu se muškarci i žene nadati za dijeljenjem svih drugih društvenih dobara - sigurnosti, bogatstva, časti, funkcija, i moći - koje komunalni život čini mogućim." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Michael Walzer]] {{Wikipedia}} te0zg10xcw4wb16lqnx9mf9tip8lpo8 14 9266 49768 2013-07-10T22:02:14Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 49768 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9268 61715 49771 2024-05-17T11:25:50Z Srđan 4695 61715 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Carole Pateman |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanska feministica i politička teoretičarka |datum rođenja=11. decembar 1940. |mjesto rođenja=Sussex, Ujedinjeno Kraljevstvo |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Tvrdnja participativne teorije demokratije da je nužni uslov uspostavljanja demokratske politeje participativno društvo, nije u potpunosti nerealistična; da li ideal ranijih 'klasičnih' teoretičara participativne demokratije može biti ostvaren zaista ostaje otvoreno i život pitanje." (''[[Participacija i demokratska teorija]]'') ==Djela== *''[[Participacija i demokratska teorija]]'' (1970) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Pateman, Carole}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Carole Pateman| ]] l3bjs5oldba4cavyyn45cpcpxdcw946 0 9269 49817 49772 2013-07-12T16:07:35Z Harač 23 49817 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Participacija i demokratska teorija |autor =[[Carole Pateman]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''Participation and Democratic Theory'' |datum prvog izdavanja =1970. }} *"Tvrdnja participativne teorije [[Demokratija|demokratije]] da je nužni uslov uspostavljanja demokratske politeje participativno društvo, nije u potpunosti nerealistična; da li ideal ranijih 'klasičnih' teoretičara participativne demokratije može biti ostvaren zaista ostaje otvoreno i životno pitanje." *"[V]idjeli smo da dokazi podržavaju argumente Rousseaua, Milla i Colea da se učimo participirati participirajući i da se osjećaji političke učinkovitosti vjerovatnije razvijaju u participativnom okruženju. Nadalje, dokazi ukazuju da iskustvo strukture participativnog autoriteta može također biti učinkovito u smanjenju tendencija nedemokratskih stajališta u pojedincu. Ako su oni koji su novi u političkoj areni prethodno bili 'obrazovani' za nju onda njihova participacija neće predstavljati opasnost za stabilnost sistema." *"Pojam participativnog društva zahtijeva da opseg pojma 'političkog' bude proširen da pokriva područja izvan nacionalne vlade." *"Argument participativne teorije demokratije jeste taj da bi participacija u alternativnim podučjima omogućila pojedincu da bolje cijeni vezu između javnih i privatnih sfera. Obični čovjek možda i dalje bude više zainteresovan za stvari bliže domu, ali postojanje participativnog društva značilo bi da on ima bolju mogućnost da ocijeni rad predstavnika na nacionalnom nivou, da bude bolje osposobljen za donošenje odluka sa nacionalnim opsegom kada za to dođe trenutak, i da bude u boljoj mogućnosti da vaga utjecaj odluka koje čine nacionalni predstavnici o njegovom životu i neposrednoj okolini. U kontekstu participativnog društva značaj njegovog glasa prema pojedincu bio bi promjenjen; pored toga što je privatna osoba on bi imao mnogostuke mogućnosti da postane obrazovani, javni građanin." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Carole Pateman]] {{Wikipedia}} gaybm6va85y9wd6kbugj33ywrjoew6d 14 9270 49773 2013-07-11T22:22:09Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 49773 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9271 61640 50509 2024-05-17T10:13:37Z Srđan 4695 61640 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Nancy Fraser |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američka feministica i teoretičarka |datum rođenja=20. maj 1947. |mjesto rođenja=Baltimore, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[P]ostoje dva široko shvaćena, analitički različita shvatanja [[Nepravda|nepravde]]. Prvo je socioekonomska nepravda, koja je ukorijenjena u političko-ekonomskoj strukturi društva. Primjeri uključuju eksploataciju (tako što su plodovi nečijeg rada prisvojeni za korist drugih); ekonomsku marginalizaciju (biti ograničen na nepoželjni ili loše plaćen posao ili uopće biti onemogućen u pristupu radu koji donosi dobit), i siromaštvo (biti onemogućen u uživanju adekvatnih materijalnih uslova života). Drugo razumijevanje nepravde je kulturalno ili simboličko. Ovdje je nepravda ukorijenjena u društvenim obrascima predstavljanja, tumačenja i komunikacije. Primjeri uključuju kulturalnu dominaciju (biti subjekt obrazaca tumačenja i komunikacije koji su povezani sa drugom kulturom i strani su i/ili nasilni prema sopstvenoj); nepriznavanje (biti učinjen nevidljivim sredstvima autoritativne reprezentacijske, komunikacijske, i interpretativne prakse nečije kulture); i nepoštovanje (biti redovno ponižavan i obezvrijeđen u stereotipnim javno-kulturalnim predstavljanjima i/ili u svakodnevnim životnim interakcijama) [...] Naravno, razlikovanje između ekonomske nepravde i kulturalne nepravde je analitičko. U praksi, one su isprepletene [...] Mjere za ekonomsku nepravdu je političko-ekonomsko restruktuiranje neke vrste. To može uključivati preraspodjelu dobiti, reorganizaciju podjele rada, podvrgavanje investicija demokratskom odlučivanju, ili transformacija drugih temeljnih ekonomskih struktura. Iako se ove različite mjere međusobno značajno razlikuju, ja ću u nastavku upućivati na njihovu čitavu grupu generičkim pojmom "preraspodjele". Mjere za kulturalnu nepravdu, nasuprot tome, jeste neka vrsta kulturalne ili simboličke promjene. To može uključivati poboljšano vrednovanje omalovažavanih identiteta i kulturalnih produkata ponižavanih grupa. To može također uključivati priznavanje i pozitivno valoriziranje kulturalne različitosti. Još radikalnije, to može uključivati sveobuhvatnu transformaciju društvenih obrazaca predstavljanja, tumačenja i komunikacije na način koji će promijeniti ''svačiji'' smisao o sebi. Iako se ove mjere značajno razlikuju međusobno, ja ću u nastavku upućivati na čitavu grupu generičkim pojmom "priznanja"." (''Justice Interruptus: Critical Reflections on the "Postsocialist" Condition'') *"Tvrdnje priznanja često imaju formu prizivanja pažnje na, ili čak performativno stvarajući, navodnu specifičnost neke grupe, te potom potvrđujući njenu vrijednost. Stoga, one imaju tendenciju promoviranja grupne diferencijacije. Tvrdnje preraspodjele, suprotno, često pozivaju na ukidanje ekonomskih aranžmana koji podupiru grupnu specifičnost. (Primer bi bili feministički zahtjevi za ukidanjem gender podjele rada). Stoga, one imaju tendenciju promoviranja grupne dediferencijacije. Ishod ovoga jeste da se čini da politike priznanja i politike preraspodjele često imaju međusobno suprotstavljene ciljeve. Dok prva ima tendenciju promoviranja grupne diferencijacije, druga je sklona njenom potkopavanju. Stoga, dvije vrste tvrdnji stoje u međusobnoj nategnutosti; mogu ometati jedna drugu, ili čak raditi protiv jedna druge. / Tu je, onda, teška dilema. U nastavku ću je zvati preraspodjeljavajuće-priznavajuća dilema. Ljudi koji su predmet i kulturalne nepravde i ekonomske nepravde trebaju i priznanje i preraspodjelu. Oni moraju i potvrđivati i poricati svoju specifičnost. Kako, ako je ikako, ovo moguće?" (''Ibid.'') *"Pod afirmativnim mjerama za nepravdu ja razumijevam mjere koje ciljaju na ispravljanje nepravičnih ishoda društvenih aranžmana bez remečenja ishodišnog okvira koji ih generira. Pod transformativnim mjerama, suprotno, razumijevam mjere koje ciljaju na ispravljanje nepravičnih ishoda upravo kroz restruktuiranje ishodišnog generirajućeg okvira." (''Ibid.'') *"Mjere afirmativnog priznavanja imaju tendenciju da promoviraju grupne diferencijacije, mjere transformativnog priznavanja imaju tendenciju, u dugom luku, da ih destabiliziraju tako da naprave prostora za buduće regrupacije [...] [A]firmativna preraspodjela cilja da popravi ekonomsku nepravdu [ali] ostavlja nedirnutim duboke strukture koje generiraju klaske hendikepe. Stoga, ona mora stalno praviti površinske preraspodjele. Rezultat toga jeste da se označe neprivilegovane klase kao imanentno manjkave i nestabilne, kao da uvijek trebaju više i više. Vremenom takva klasa se čak može prikazati i privilegovanom, primaocem posebnog tretmana i nezaslužene darežljvisoti. Zbog toga, pristup koji cilja da popravi nepravde preraspodjele može završiti sa nepravdama priznavanja [...] Kao afirmativna preraspodjela, transformativna preraspodjela općenito pretpostavlja univerzalističku koncepciju priznanja, jednaku moralnu vrijednost osoba. Za razliku od afirmativne redistribucije, međutim, njena praksa nema tendenciju da potkopava tu koncepciju. Stoga, dva pristupa generiraju različite logije diferencijacije. Dok afirmativne mjere mogu imati perverzan efekat u promoviranju klasne diferencijacije, transformativne mjere imaju tendenciju da je zamagle [...] Afirmativna preraspodjela može stigmatizirati neprivilegovane, dodajući zlo nepriznavanja povredi siromaštva. Transformativne preraspodjele, suprotno tome, mogu promovirati solidarnost, pomažući da se poprave neke forme nepriznavanja." {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Fraser, Nancy}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] 0m7d1f3z759lnxz1mmtniezy9oalv6y 0 9272 61613 49823 2024-05-17T07:50:21Z Srđan 4695 61613 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Iris Marion Young |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američka politička teoretičarka |datum rođenja=2. januar 1949. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti=1. avgust 2006. |mjesto smrti= |počasti= }} *"Tvrdim da umjesto fokusiranja na raspodjelu, koncepcija pravde treba početi sa konceptima dominacije i ugnetavanja. Takav obrat iznosi na vidjelo pitanja odlučivanja, raspodjele rada, i kulture koja se tiču socijalne pravde, ali su često ignorisana u filozofskim raspravama. To također ističe važnost razlika između društvenih grupa u struktuiranju društvenih odnosa i ugnjetavanja; tipično, filozofske teorije pravde rukovodile su se društvenom ontologijom koja nema mjesta za koncept socijalnih grupa. Tvrdim da tamo gdje razlike između socijalnih grupa postoje, te gdje su neke grupe privilegovne, dok su druge ugnjetavane, socijalna pravda zahtijeva izričito priznavanje i njegovanje tih grupnih razlika da bi se potkopalo ugnjetavanje." (''[[Pravda i politike razlike]]'') ==Djela== *''[[Pravda i politike razlike]]'' (1990) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Young, Iris Marion}} [[Kategorija:Iris Marion Young| ]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] qt8lifnus4eikgaf5e95gi5bwas4bao 0 9273 49843 49841 2013-07-16T20:22:08Z Harač 23 49843 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pravda i politike razlike |autor =[[Iris Marion Young]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''Justice and Politics of Difference'' |datum prvog izdavanja =1990. }} *"Tvrdim da umjesto fokusiranja na raspodjelu, koncepcija [[Pravda|pravde]] treba početi sa konceptima dominacije i ugnetavanja. Takav obrat iznosi na vidjelo pitanja odlučivanja, raspodjele rada, i kulture koja se tiču socijalne pravde, ali su često ignorisana u filozofskim raspravama. To također ističe važnost razlika između društvenih grupa u struktuiranju društvenih odnosa i ugnjetavanja; tipično, filozofske teorije pravde rukovodile su se društvenom ontologijom koja nema mjesta za koncept socijalnih grupa. Tvrdim da tamo gdje razlike između socijalnih grupa postoje, te gdje su neke grupe privilegovne, dok su druge ugnjetavane, socijalna pravda zahtijeva izričito priznavanje i njegovanje tih grupnih razlika da bi se potkopalo ugnjetavanje." *"Pokušaj izgradnje teorije [[Pravda|pravde]] koja je nezavisna od datog društvenog konteksta, a ipak mjeri njegovu pravičnost, međutim, neuspješna je na jedan od dva načina. Ako je teorija istinski univerzalna i nezavisna, ne pretpostavljajući bilo kakve društvene situacije, institucije, ili prakse, onda je jednostavno previše apstraktna da bi bila korisna u evaluaciji stvarnih institucija i praksi. Da bi bila korisna mjera stvarne pravde i nepravde, mora sadržavati neke suštinske premise o društvenom životu, koje se uobičajeno izvode, eksplicitno ili implicitno, iz stvarnog društvenog konteksta u kojem se teoretiziranje događa [...] Teorija pravde koja tvrdi za sebe univerzalnost, sveobuhvatnost, i nužnost implicitno stapa moralnu reflekciju sa naučnim znanjem [...]. Reflektivni diskurs o pravdi, međutim, ne treba stajati za znanje u obliku gledanja i opservacije, gdje je gledatelj inicijator i gospodar znanog. Diskurs o pravdi nije motiviran izvorno znatiželjom, osjećajem čuda, ili željom da se otkrije kako nešto radi. Smisao pravde proizilazi ne iz gledanja, već kao što kaže Jean-Francois Lyotard, iz slušanja [...]" *"Tvrdim da koncept raspodjele treba biti ograničen na materijalna dobra, i da drugi važni aspekti [[Pravda|pravde]] uključuju procedure odlučivanja, društvenu podjelu rada, i kulturu. Ugnjetavanje i dominacija, tvrdim, trebaju biti temeljni termini za konceptualizaciju [[Nepravda|nepravde]]." *"Kada ljudi kažu da je pravilo, ili praksa, ili kulturalno značenje pogrešno i treba biti promijenjeno, oni uobičajeno čine tvrdnju o socijalnoj [[Pravda|pravdi]]." *"Ideal [[nepristrasnost]]i sugeriše da se sve moralne situacije trebaju tretirati prema istim pravilima. Tvrdeći da nudi tačku gledišta koju svi subjekti mogu prihvatiti, on negira razliku između subjekata. Postulirajući ujedinjenu i univerzalnu tačku gledišta, on generira dihotomiju između razuma i osjećaja. Obično izražen kontračinjeničnim misaonim primjerima, ideal nepristrasnosti izražava nemogućnost. Štaviše, on ima najmanje dvije ideološke funkcije. Prvo, tvrdnje nepristrasnoti hrane kulturalni imperijalizam dozvoljavajući pojedinačnom iskustvu i perspektivi privilegovanih grupa da paradira kao univerzalno. Drugo, uvjerenje da birokrate i eksperti mogu vršiti svoje ovlaštenje donošenja odluka na nepristrasan način legitimira autoritarnu hijerarhiju." *"[S]ugerišem da socijalna [[pravda]] znači uklanjanje institucionalizirane dominacije i ugnjetavanja. Svaki aspekt društvene organizacije i prakse koji je relevantan za dominaciju i ugnjetavanje u principu može biti predmet evaluacije idealima pravde." *"Konteksti u kojima članovi [...] grûpa koriste pojam ugnjetavanja da opišu nepravde njihove situacije sugeriše da [[ugnjetavanje]] imenuje u suštini porodicu koncepata i uslova, koje ja dijelim u pet kategorija: eksploatacija, marginalizacija, bespomoćnost, kulturalni imperijalizam, i nasilje." *"Princip [[Jednakost|jednakog]] postupanja izvorno je nastao kao formalna garancija pravičnog inkluzivnog tretmana. Ovo mehaničko tumačenje pravičnosti, međutim, također suzbija različitost. Politike razlike ponekad podrazumijevaju prevladavanja principa jednakog postupanja sa principom da grupne razlike trebaju biti priznate u javnoj politici i politikama i procedurama ekonomskih institucija, da bi se smanjilo stvarno ili potencijalno ugnjetavanje. Koristeći primjere iz savremene pravne debate, uključujući debate o jednakosti i razlici u ženskom oslobađanju, dvojezičkom obrazovanju, pravima Američkih indijanaca, tvrdim da je ponekad priznavanje specifičnih prava grupa jedini način za promovisanje njihove pune participacije. Neki se plaše da takav diferencijalni tretman ponovo stigmatizira takve grupe. Pokazujem da je to tačno samo ako mi nastavljamo da razumijevamo razliku kao suprotnost - identificirajući jednakost sa istovjetnošću i razliku sa devijantnošću ili devaluacijom. Priznavanje grupnih razlika također zahtijeva princip političkog odlučivanja koji ohrabruje autonomnu organizaciju grupa unutar javnosti. To pretpostavlja ustanovljavanje procedura za osiguranje da se glas svake grupe čuje u javnosti, kroz institucije grupnog predstavljanja." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Iris Marion Young]] {{Wikipedia}} aq5y3s0oclgbx4dh2i6i79f708wz8ad 14 9274 61614 49827 2024-05-17T07:50:29Z Srđan 4695 61614 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Young, Iris Marion}} [[Kategorija:Literatura]] qsnol8rlm6qs6k6qlug2pv6xwa7bi1u 0 9275 49845 49833 2013-07-16T20:23:44Z Harač 23 /* Citati */ 49845 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Iris Marion Young]] **"Ideal nepristrasnosti sugeriše da se sve moralne situacije trebaju tretirati prema istim pravilima. Tvrdeći da nudi tačku gledišta koju svi subjekti mogu prihvatiti, on negira razliku između subjekata. Postulirajući ujedinjenu i univerzalnu tačku gledišta, on generira dihotomiju između razuma i osjećaja. Obično izražen kontračinjeničnim misaonim primjerima, ideal nepristrasnosti izražava nemogućnost. Štaviše, on ima najmanje dvije ideološke funkcije. Prvo, tvrdnje nepristrasnoti hrane kulturalni imperijalizam dozvoljavajući pojedinačnom iskustvu i perspektivi privilegovanih grupa da paradira kao univerzalno. Drugo, uvjerenje da birokrate i eksperti mogu vršiti svoje ovlaštenje donošenja odluka na nepristrasan način legitimira autoritarnu hijerarhiju." (''[[Pravda i politike razlike]]'') *[[John Rawls]] **"Osnovna ideja je da principi pravde za osnovnu strukturu društva jesu predmet izvorne saglasnosti. To su principi za koje slobodne i racionalne osobe smatraju da bi unaprijedili njihove interese ako bi ih prihvatili u nekom početnom položaju jednakosti, kao one koje određuju temeljne uslove njihovog udruživanja. Ovi principi treba da regulišu sve dalje sporazume; oni bliže određuju vrste društvene saradnje u koju se može stupiti i oblike vlasti koji se mogu ustanoviti. Ovakav način bavljenja principima pravde nazvaću pravdom kao nepristrasnost." (''[[Teorija pravde]]'') *[[Michael Walzer]] **"Čak i ako su privrženi nepristrasnosti, pitanje koje će se najvjerovatnije javiti u umovima članova političke zajednice nije: "Šta bi racionalni pojedinci izabrali pod univerzalizirajućim uslovima te-i-te vrste?", već radije: "Šta bi pojedinci poput nas izabrali, koji su situirani poput nas, koji dijele kulturu i riješeni su da je nastave dijeliti?" I to je pitanje koje se lako preobražava u: "Koje smo izabire već načinili u tijeku našeg zajedničkog života?" "Kakva razumijevanja mi (zaista) dijelimo?" (''[[Područja pravde]]'') [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} d4o9e2b1kg58hrvv35w4qw4iyuh0e43 0 9278 53482 49847 2014-10-18T08:45:34Z Harač 23 /* Citati */ 53482 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Brian Tamanaha|Brian Tamanaha]] **"Historija sugeriše [...] da je ugnjetavanje na različite načine i stepene, naročito u službi hijerarhije, integralni aspekt pravnih sistema. Pravo u državama je organizovani sistem prinudne moći i pojedinci i društvene grupe prirodno teže da koriste tu moć u službu svojih ciljeva. Dominantni aspekt prava kroz historiju jeste služba političkoj i ekonomskoj moći, društvenoj stratifikaciji, i nejednakosti [...] Pažnja usmjerena na zbiljsko funkcionisanje prava kroz vrijeme i prostor pokazuje da su pravni sistemi i nejednakost povezani, gdje prvi pomaže da konstituiše drugog. Državni pravni sistemi su aspekt funkcionalne diferencijacije unutar društvene složenosti, uzimajući institucionalizovanu formu da organizira primjenu prinudne moći u političkom ustroju. Ova moć se koristi u dobre i loše svrhe. Pravni pozitivisti koji pišu o prirodi prava naglašavaju da pravne institucije služe društvenim funkcijama. Kritički teoretičari naglašavaju da pravo učvršćuje, normalizira, i provodi hijerarhiju i nejednakost unutar složenih društava, uz ideološku podršku kulturnih, religijskih i političkih vjerovanja. Glavna struja i kritički pogled naglašavaju svaki u svoju ruku jednu stranu prava, umanjujući drugu. Potpuno razumijevanje vidi obje strane prava." (''Insights about the Nature of Law from History'') *[[Iris Marion Young]] **"Konteksti u kojima članovi [...] grûpa koriste pojam ugnjetavanja da opišu nepravde njihove situacije sugeriše da ugnjetavanje imenuje u suštini porodicu koncepata i uslova, koje ja dijelim u pet kategorija: eksploatacija, marginalizacija, bespomoćnost, kulturalni imperijalizam, i nasilje." (''[[Pravda i politike razlike]]'') *[[Lenjin]] **"Država je mašina za ugnjetavanje jedne klase od strane druge klase, mašina pomoću koje jedna klasa drži u pokornosti druge potčinjene klase." (''O državi'') [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} kn57ux8c3gfk60ml5mm02mnyqyo0777 4 9279 49848 2013-07-17T02:37:34Z MF-Warburg 150 Preusmjereno na [[Wikicitati:Upravnici]] 49848 wikitext text/x-wiki #redirect [[Wikicitati:Upravnici]] pc5dejrb9zkfep59pimyd8idr0un8h2 0 9281 52975 49850 2014-05-30T21:36:20Z Harač 23 52975 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Sally Falk Moore |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni antropolog |datum rođenja=1924. |mjesto rođenja=SAD |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Pristup koji se predlaže ovdje jeste da se odabere i izučava malo polje primjetno antropologu u smislu njegove polu-automonije - činjenica da može interno stvarati pravila i običaje i simbole, ali da je također ranjivo na pravila i odluke i druge sile koje proizilaze iz većeg svijeta kojim je okružen. Polu-autonomno društveno polje ima mogućnosti stvaranja pravila, i način da potakne i prinudi pridržavanje; ali se istovremeno nalazi u širem društvenom matriksu koji može, i to čini, utjecati i upadati u njega, nekad po pozivu osoba unutar njega, nekada po sopstvenom nahođenju. Analitički problem polja autonomije postoji u plemenskom društvu, ali je još više centralno analitičko pitanje u društvenoj antropologiji kompleksnih društava." (''Law and Social Change: The Semi-Autonomous Social Field as an Appropriate Subject of Study'', 1973.) ==Djela== *''[[Pravo kao proces]]'' (1978.) [[Kategorija:Antropologija]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija: Sally Falk Moore]] {{Wikipedia}} 7mkuhgvkn4ilaiqfk51248jnfmwez1f 14 9282 49851 2013-07-19T17:23:13Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 49851 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9283 49854 49853 2013-07-20T19:54:40Z Harač 23 49854 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pogled niodakle |autor =[[Thomas Nagel]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''The View from Nowhere'' |datum prvog izdavanja =1986. }} *"Gledište ili forma misli je objektivnija od druge ako se oslanja na manje specifičnosti sastava i pozicije pojedinca u svijetu, ili na karakter pojedinačne vrste stvorenja koje je on." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Thomas Nagel]] {{Wikipedia}} mx1jv4gkrzvy9t9pir5teua44pjgih3 0 9284 61663 59904 2024-05-17T10:35:05Z Srđan 4695 61663 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Samuel Phillips Huntington |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki politolog |datum rođenja=18. april 1927. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti=24. decembar 2008. |mjesto smrti=Martha's Vinyard, SAD |počasti= }} [[File:Samuel P. Huntington (2004 World Economic Forum).jpg|thumb|Samuel P. Huntington (2004)]] *"Izbori, otvoreni, slobodni i pravični, su suština [[Demokratija|demokratije]], neizbježni ''sine qua non''." (''[[Treći val: demokratizacija u kasnom dvadesetom stoljeću]]'') ==Djela== *''[[Treći val: demokratizacija u kasnom dvadesetom stoljeću]]'' (1991) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Huntingon, Samuel}} [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Američki naučnici]] [[Kategorija:Samuel Huntingon| ]] 7zh2zijy3iert09r7tomkbn2zg2qfdh 0 9285 49857 2013-07-20T22:49:18Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Treći val: demokratizacija u kasnom dvadesetom stoljeću |autor =Samuel Huntington |slika ...' 49857 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Treći val: demokratizacija u kasnom dvadesetom stoljeću |autor =Samuel Huntington |slika = |tekst uz sliku =politološki spis |originalni naziv =''The Third Wave: Democratization in the Late Twentieth Century'' |datum prvog izdavanja =1991. }} *"Izbori, otvoreni, slobodni i pravični, su suština demokratije, neizbježni ''sine qua non''." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Samuel Huntington]] {{Wikipedia}} 7h4s6e94j1h62enrc9o2q6frd3yjh1l 14 9286 49858 2013-07-20T22:49:35Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 49858 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9289 50938 50937 2014-03-23T19:48:23Z Harač 23 50938 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ideja pravde |autor =[[Amartya Sen]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''The Idea of Justice'' |datum prvog izdavanja =2009. }} ==Predgovor== *"Što nas pokreće, razumno je istači, nije razumijevanje da svijet ne uspijeva biti u potpunosti pravedan – što malo nas očekuje – već da postoje jasno otklonjive nepravde oko nas koje mi želimo da odstranimo." ==Uvod== *"Važnost se mora pridavati startnoj poziciji, naročito biranju nekog od pitanja na koje se mora odgovoriti (na primjer: "Kako se pravda može unaprijediti?"), radije nego druga (na primjer: "Šta bi bile savršeno pravedne institucije?"). Ovaj otklon ima dupli efekat, prvo, što uzima komparativnu radije nego transcendentalnu rutu, i drugo, što se fokusira na stvarne realizacije u društvima koja se istražuju, radije nego samo na institucije i pravila." *"Moje istraživanje tiče se sporazûma do kojih se ipak može doći o tome kako umanjiti nepravdu, i pored naših različitih gledišta o "idealnim" režimima." *"Možda zaista ne postoji bilo kakvo prepoznatljivo savršeno pravedno društveno uređenje o kojem se nepristrasni sporazum može postići [...] Ako teorija pravde treba usmjeravati razuman izbor politika, strategija i institucija, onda prepoznavanje potpuno pravednih društvenih uređenja nije ni nužno ni dovoljno. / Da ilustrujemo, ako moramo birati između Picassa i Dalija, nije ni od kakve pomoći pozivanje na dijagnozu (ako se bilo kakva takva transcendentalna dijagnoza i može načiniti) da je idealna slika na svijetu Mona Liza. To može biti zanimljivo čuti, ali ne utjeće na izbor između Dalija i Picassa. Zaista, nije uopće nužno govoriti o tome šta je možda najveća ili najsavršenija slika na svijetu, da bi se izabralo između alternativa s kojima smo suočeni. Niti je dovoljno, ili zaista od bilo kakve pomoći, da znamo da je Mona Lisa najsavršenija slika na svijetu kada je izbor ustvari između Dalija i Picassa." ==Rawls i dalje== *"[S]vaki sažetak je konačno čin barbarstva..." ==Zatvorena i otvorena nepristrasnost== *"Rawlsovski "veo neznanja" u "izvornoj poziciji" veoma je učinkovit instrument za usmjeravanje ljudi da gledaju izvan njihovih ličnih stečenih interesa i ciljeva. A ipak čini malo da osigura otvoreno ispitivanje lokalnih i moguće parohijalnih vrijednosti. Možemo nešto naučiti od [[Adam Smith|Smithovog]] skepticizma o mogućnosti odlaska izvan lokalnih pretpostavki - ili čak implicitnih predrasuda - "osim ako se ne odmaknemo sami, da tako kažemo, od naše prirodne pozicije, i pokušamo da ih vidimo sa određenog rastojanja od nas". Smithovska procedura uključuje, kao razultat, insistiranje da vršenje nepristrasnosti mora biti otvoreno (radije nego lokalno zatvoreno), jer "ne možemo to učiniti ni na koji drugi način nego pokušajem da ih vidimo očima drugih ljudi, ili na način kako ih drugi ljudi vjerovatno vide"." *"[O]cjena pravde zahtjeva angažman sa "očima čovječanstva", prvo, jer se možemo na različite načine identificirati sa drugima drugdje i ne samo sa našom lokalnom zajednicom; drugo, jer naši izbori i djelovanja mogu utjecati na živote drugih daleko ili blizu; i treće, jer ono što oni vide iz njihove sopstvene perspektive historije i geograije može nam pomoći na prebrodimo naš sopstveni parohijalizam." ==Pozicija, relevantnost i iluzija== *"Možemo raspravljati o tome koliko se opseg naših obzira može proširiti u teoriji pravde tako da može imati vjerovatnost danas, i ne možemo očekivati jednoglasnost o prikladnom području našeg obuhvata. Ali ni jedna teorija pravde danas ne može ignorisati cijeli svijet osim naše zemlje, i ne uzeti u obzir naše sveprisutno susjedstvo u svijetu danas, čak i ako postoje pokušaji da nas se uvjeri da samo našem lokalnom susjedstvu dugujemo bilo kakvu pomoć u prevazilaženju nepravde. Mi smo sve više povezani ne samo našim međusobnim ekonomskim, društvenim i političkim odnosima, ali također maglovito dijeljenim ali dalekosežnim obzirima o nepravdi i neljudskosti koji predstavljaju izazove za naš svijet, i nasilje i terorizam koji im prijeti. Čak i naše zajedničke fustracije i misli o globalnoj bespomoćnosti može ujediniti radije nego dijeliti. Ostalo je malo ne-susjeda u svijetu danas." ==Životi, slobode i mogućnosti== *"Pojedinačna ljudska bića sa njihovim različitim pluralnim identitetima, mnogobrojnim afilijacijama i različitim udruživanjima su suštinski društvena stvorenja sa različitim vrstama društvenih odnosa. Prijedlozi da vidimo osobe tek kao članove jedne društvene grupe temelje se na neprikladnom razumijevanju opsega i kompleksnosti bilo kojeg društva u svijetu." ==Sposobnosti i sredstva== *"Bogatstvo nije nešto što vrednujemo samo zbog njega samog. Niti je neizbježno dobar pokazatelj toga kakvu vrstu života možemo ostvariti na temelju našeg bogatstva. Osoba sa ozbiljnim invaliditetom ne može se smatrati privilegovanom samo zbog toga što ima veći prihod ili bogatstvo nego njen zdrav susjed. Zaista, bogatija osoba koja ima invaliditet može biti podvrgnuta mnogim ograničenjima koje siromašija osoba bez fizičkih nedostataka nema. U ocjeni prednosti koje različiti ljudi imaju u međusobnom poređenju, moramo gledati sveukupne sposobnosti koje mogu uživati. Ovo je sigurno jedan važan argument za korištenje pristupa sposobnosti nad koncentrisanjem na prihodu i bogatstvu usmjerenom na sredstva kao temelj evaluacije. S obzirom da je ideja sposobnosti povezana sa suštinskom slobodom, daje središnju ulogu stvarnim sposobnostima osobe da čini različite stvari koje ona smatra vrijednim za činjenje. Pristup sposobnosti fokusira se na ljudske živote, i ne samo na sredstva koje ljudi imaju, u obliku posjedovanja - ili mogućnosti korištenja - predmeta ugodnosti koje osoba može posjedovati. Prihod i bogatstvo često se uzimaju kao temeljni kriteriji ljudskog uspjeha. Predlažući temeljni zaokret u fokusu pažnje od sredstava za život do stvarnih spobodnosti koje osoba ima, pristup sposobnosti cilja na dosta radiklanu promjenu u standardnim evaluativnim pristupima koji se naširoko koriste u ekonomiji i društvenim studijama." ==Praksa demokratije== *"Uloga demokratije u spriječavanju nasilja između zajednica zavisi od mogućnosti inkluzivnih i interaktivnih političkih procesa da potčine otrovne fanaticizme razdornog komunalnog razmišljanja." ==Ljudska prava i globalni imperativi== *""Postojanje" ljudskih prava očito nije poput postojanja, recimo, Big Bena u središtu Londona. Niti je poput postojanja zakonodavnog prava u registru propisa. Proklamacije ljudskih prava, čak i ako su istaknute u formi priznavanja postojanja stvari koje se zovu ljudska prava su stvarno snažne etičke izreke oko toga šta se treba činiti. Oni zahtijevaju priznavanje imperativa i ističu da se nešto mora učiniti u ostvarivanju tih priznatih sloboda koje se prepoznaju kroz ta prava. Jedna stvar koja nisu jesu tvrdnje o tome da ta ljudska prava već jesu ustavnovljena pravna subjektivna prava, utvrđena kroz zakonodavstvo ili ''common law''." *"Priznavalje ljudskih prava nije insistiranje da svako ustane da pomogne u spriječavanju bilo kakvog kršenja ljudskog prava ne bitno gdje se događa. To je, radije, priznavanje da ako je neko u poziciji da učini nešto učinkovito u spriječavanju kršenja takvog prava, onda taj ima dobar razlog da učini upravo to - razlog koji mora biti uzet u obzir u odlučivanju šta se ima činiti. Još je moguće da druge obaveze, ili ne-obavezujući obziri, mogu prevagnuti razlog za pojedinačnim činom u pitanju, ali razlog nije jednostavno uklonjen kao "da nema veze sa mnom". Postoji univerzalni etički zahtjev ovdje, a ne jedan koji automatski identificira gotova djelovanja koja su slobodna od slučajnosti." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Amartya Sen]] {{Wikipedia}} qujeirpcw8m7oq1kmtn8i126nhh6f8f 0 9292 61494 56794 2024-05-17T06:48:23Z Srđan 4695 61494 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Will Kymlicka |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=kanadski politički teoretičar |datum rođenja=1962. |mjesto rođenja=London (Ontario), Kanada |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[J]a dijelim liberalnu privrženost pravu pojedinaca da odluče za sebe kakvu vrstu života je vrijedno voditi, i posljedično tome, privrženost ustavnoj zaštiti skupa temeljnih građanskih i političkih sloboda. Ovu anti-paternalističku i anti-perfekcionističku privrženost dijele svi liberali, lijevi ili desni. Ono što definiše pogled lijevih liberala jeste da liberalna država mora također ispraviti neizabrane nepogodnosti. Ovo je temeljna tačka neslaganja sa liberterijancima (kao političkom filozofijom) i neoliberalizmom (kao političkom agendom)." (''Rejoinder from sociability to solidarity: reply to commentators'') ==Drugi o njemu== *[[Chandran Kukathas]] **"Kymlicka smatra da se liberalizam zasniva na postojanju država i građana; shodno tome, on vjeruje da se ograničenja na imigraciju mogu opravdati. Opravdanje je da liberalne države postoje ne samo da zaštite pojedinačna prava i mogućnosti, već i da zaštite kulturalno članstvo ljudi. Ovo opravdanje je isto opravdanje koje se nudi za odbranu grupno-diferenciranih prava unutar država. Ono na što ova tačka precizno ukazuje jeste omjer u kojem je Kymlicka, u suštini, liberalni nacionalnista. Njegova teorija multikulturalizma je temeljno teorija pravičnosti unutar liberalne države." (''[[Liberalni arhipelag]]'') *[[Helder De Schutter]] **"Kymlicka pretpostavlja da su društvene kulture kulture teritorijalno koncentrisanih, monolingvalnih članova mononacionalnih grupa. On ni ne razmatra ideju da društvene kulture mogu biti binacionalne ili čak multinacionalne, da u dogledno vrijeme dvije prethodno odvojene kulture koje žive na istom teritoriju mogu razviti neku vrstu zajedničke lojalnosti i identiteta ili čak zajednički kontekst izbora (…) [i] čak ni ne spominje mogućnost članstva u dvije društvene kulture.” (''Nations, Boundaries and Justice: on Will Kymlicka’s Theory of Multinationalism'') ==Djela== *''[[Savremena politička filozofija: Uvod]]'' (1990/2001) *''[[Multikulturalno građanstvo]]'' (1995) *''[[Politika na govornom jeziku]]'' (2001) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Kymlicka, Will}} [[Kategorija:Will Kymlicka| ]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Kanadski filozofi]] [[Kategorija:Politika]] 0s0ir8fau4s3581bkiqceq65yi4rkhb 0 9293 50770 50104 2014-02-06T20:14:53Z Harač 23 /* 6. Pravda i manjinska prava */ 50770 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Multikulturalno građanstvo: liberalna teorija manjinskih prava |autor =[[Will Kymlicka]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''Multicultural Citizenship: A Liberal Theory of Minority Rights'' |datum prvog izdavanja =1995. }} ==2. Politika multikulturalizma== *"Postoje barem tri vrste prava specifičkih za grupe: (1) prava samo-upravljanja; (2) polietnička prava; i (3) posebna prava predstavljanja." *"Moj fokus će biti na vrsti "multikulturalizma" koji nastaje iz nacionalnih i etničkih razlika. Kao što sam kazao ranije, ja koristim "kulturu" kao sinonim za "naciju" ili "narod" - to jeste, kao intergeneracijsku zajednicu, manje ili više institucionalno kompletnu, koja zaposjeda određeni teritorij ili domovinu, dijeli poseban jezik i historiju. A država je multikulturalna ako njeni članovi ili pripadaju različitim nacijama (multikulturalna država), ili su emigrirali iz drugih nacija (polietnička država), i ako je ta činjenica važan aspekt ličnog identiteta i političkog života." ==3. Individualna prava i kolektivna prava== *"Moramo razlikovati dvije vrste tvrdnji koje etničke ili nacionalne grupe mogu činiti. Prva se tiče tvrdnji grupe protiv svojih članova; druga se tiče tvrdnji grupe protiv šireg društva. Obje vrste tvrdnji mogu se vidjeti kao da štite stabilnost nacionalnih ili etničkih zajednica, ali oni odgovaraju na različite izvore nestabilnosti. Prva vrsta ima namjeru da štiti grupu od destabilizirajućih utjecanja ''internog neslaganja'' (npr. odluka pojedinačnih članova da ne slijede tradicionalne prakse ili običaje), dok druga ima svrhu da štiti grupu od utjecaja ''vanjskih odluka'' (npr. ekonomskih ili političkih odluka šireg društva). Da bih razlikovao ove dvije vrste tvrdnji, ja prve zovem "interna ograničenja", a druge "vanjske zaštite". Obje se označavaju kao "kolektivna prava", ali oni se tiču različitih pitanja. Interna ograničenja uključuju ''intra-grupne'' odnose - etnička ili nacionalna grupa može željeti da koristi državnu moć da ograniči slobodu svojih članova u ime grupne solidarnosti. To pokreće pitanje pojedinačnog ugnjetavanja [...] Vanjske zaštite tiču se ''inter-grupnih odnosa'' - to jeste, etnička ili nacionalna grupa može željeti da zaštiti svoje posebno postojanje i identitet ograničavajući utjecaj odluka šireg društva." *"[M]noge forme grupno-diferenciranog građanstva se zaista vrše od strane pojedinaca. Grupno diferencirana prava mogu se dodijeliti članovima grupe, ili grupi u cjelini, ili federalnoj državi/provinciji unutar koje grupa čini večinu." *"[V]ažno je razlikovati nacionalne manjine (različita i potencijalno samo-upravna društva inkorporirana u šire društvo) od etničkih grupa (imigranti koji su napustili svoju nacionalnu zajednicu da uđu u drugo društvo). Možemo razlikovati obje ove grupe od onoga što se često zovu "novi društveni pokreti", to jeste, udruženja i pokreti homoseksualaca, žena, siromašnih, invalida - koji su bili marginalizirani unutar svojih sopstvenih nacionalnih društava ili etničkih grupa. Svaka pokreće svoja posebna pitanja, i mora se ispitivati zasebno." ==5. Sloboda i kultura== *"Ukratko, da bi kultura preživjela i razvijala se u savremenom svijetu, s obzirom na pritiske za stvaranje jedinstvene zajedničke kulture u svakoj državi, ona mora biti društvena kultura. S obzirom na ogroman značaj društvenih institucija u našim životima, i u određenju naših mogućnosti, bilo koja kultura koja nije društvena kultura biti će reducirana na sve veću marginalizaciju. Kapacitet i motivacija za oformljavanjem i očuvanjem kao posebne kulture je karakteristika "nacija" ili "naroda" (tj. kulturalno posebnih, geografski koncentrisanih, i institucionalno kompletnih društava). Društvene kulture, onda, imaju tendenciju da budu nacionalne kulture." *"Ovaj argument o vezi između pojedinačnog izbora i kulture nudi prvi korak ka posebnoj liberalnoj odbrani određenih grupno-diferenciranih prava. Da bi smisleni pojedinačni izbori bili mogući, pojedinacu treba ne samo pristup informacijama, kapacitet da ih reflektivno evaluiraju, i slobodu izražavanja i udruživanja. Oni također trebaju pristup društvenoj kulturi. Grupno-diferencirane mjere koje osiguravaju i promoviraju ovaj pristup mogu, stoga, igrati legitimnu ulogu u liberalnoj teoriji pravde." *"Vjerujem da, u razvoju teorije pravde, trebamo tretirati pristup svojoj kulturi kao nešto za što možemo očekivati da će ljudi željeti, šta god bila njihova pojedinačna koncepcija dobra. Napuštanje svoje kulture, iako moguće, najbolje je vidjeti kao odricanje od nečega na što neko ima pravo. To je tvrdnja, ne o ograničenjima ljudske mogućnosti, već o razumnim očekivanjima." *"Cilj liberala ne treba da bude uništenje ne-liberalnih nacija, već radije da ih liberaliziraju. To neće uvijek biti moguće. Ali vrijedi podsjetiti se da su sve postojeće liberalne nacije imale neliberalne prošlosti, i njihova liberalizacija je zahtijevala druge procese institucionalnih reformi. Pretpostavka da je bilo koja kultura urođeno neliberalna, i koju je nemoguće reformisati, jeste etnocentrična i nehistorijska. Šta više, liberalnost kulture je stvar mjere. Sve kulture imaju neliberalne struje, samo su neke kulture u potpunosti represivne u odnosu na pojedinačne slobode." *"Općenito, onda, vjerujem da nacionalne manjine imaju društvenu kulturu, a imigrantske grupe ih nemaju." *"Želja nacionalnih manjina da prežive kao kulturalno posebno društvo nije nužno želja za kulturalnom čistoćom, već jednostavno pravo da se zadrži sopstveno članstvo u posebnoj kulturi, i da se nastavi razvoj kulture na isti (nečisti) način kao što članovi šire kulture imaju mogućnost da razvijaju svoju." ==6. Pravda i manjinska prava== *"Ideja odgovora na kulturalne razlike sa "dobroćudnim zanemarivanjem" nema smisla. Vladine odluke o jezicima, unutrašnjim granicama, javnim praznicima, i državnim simbolima neminovno uključuju priznavanje, akomodiranje, i podržavanje potreba i identiteta pojedinačnih etničkih i nacionalnih grupa. Država neminovno promovira određene kulturne identitete, i stoga dovodi u nepovoljan položaj druge. Kada ovo prepoznamo, moramo promisliti pravu tvrdnji manjinskih prava [...] Sasvim je moguće da država nema službenu crkvu. Ali država ne moženemati barem djelimično službenu kulturu kada odlučuje koji jezik ćese koristiti u javnom školstvu, ili u pružanju državnih usluga. Država može (i treba) zamijeniti vjerske zakletve u sudovima sa sekularnim zakletvama, ali ne može zamijeniti upotrebu engleskog u sudovima sa ni jednim jezikom." *"[A]rgument temeljen na jednakosti podržat ćeposebna prava na nacionalne manjine samo ako stvarno postoji nepovoljan položaj u odnosu na kulturalno članstvo, i ako prava zaista služe za rješenje tog nepovoljnog položaja." *"U demokratskom društvu većinska nacija će uvijek podržavati svoj jezik i društvenu kulturu, i imat će zakonodavnu moć da zaštiti svoje interese u odlukama koje se tiču kulture. Pitanje je da li pravičnost zahtijeva da se iste koristi i mogućnosti daju i nacionalnim manjinama. Odgovor je, mislim, sasvim jasno "da". Stoga grupno-diferencirana prava samo-upravljanja kompenziraju nejednake okolnosti koje stavljaju članove manjinskih kultura u sistematski neravnopravni položaj na kulturnoj tržnici, bez obzira na njihove lične izbore u životu. Ovo je jedno od mnogih polja u kojima istinska jednakost zahtijeva ne jednako postupanje, već radije diferencirano postupanje da bi se akomodirale diferencirane potrebe." *"Po historijskom argumentu pitanje nije kako država tretira "svoje" manjine, već radije koji su uslovi pod kojima su sva ili više naroda odlučili da postanu partneri? Pitanje nije kako država treba da pravično djeluje u upravljanju svojim manjinama, već koja su ograničenja u pravu države da upravlja njima?" *"Čini mi se da je argument raznolikosti nedovoljan, sam po sebi, da opravda prava nacionalnih manjina [...] Argument raznolikosti najbolje djeluje, stoga, kada je kombiniran sa argumentima pravde." *"Građanstvo je, stoga, inherentno grupno-diferenciran pojam. Osim ako je neko spreman da privati ili jedinstveno svjetsko građanstvo ili u potpunosti otvorene granice među državama - a veoma malo liberalnih teoretičara su prihvatili bilo koju od dvije opcije - onda distribucija prava i koristi na temelju građanstva znači tretiranje ljudi diferencirano na temelju njihovog grupnog članstva [...] Liberalni teoretičari redovito ograničavaju građanstvo na članove određene grupe, radije nego na sve osobe koje ga žele. Najvjerovatniji razlog za to - naime, za priznavanje i zaštitu našeg članstva u posebnim kulturama - jeste također razlog za dopuštanje grupno-diferenciranog građanstva unutar države. Mogu postojati drugi razlozi za ograničavanje građanstvana određenu grupu koji ne ukazuju na značaj kulturnih grupa. Teško je reći, jer malo liberala zaista raspravalja okret od "jednakosti osoba" ka "jednakosti građana". Ali vjerujem da je pravično reći ovo: u onoj mjeri u kojoj liberalni teoretičari prihvataju princip da građanstvo treba biti ograničeno na članove određenog društva, teret dokaživanja leži na njima da objase zašto nisu također privrženi prihvatanju grupno-diferenciranih prava unutar države. Dokle god liberali vjeruju u odvojene države sa ograničenim građanstvom, teret dokazivanja leži isto toliko sa protivnicima grupno-diferenciranih prava kao i sa njihovim braniteljima." ==7. Osiguranje glasa za manjine== *"Po individualističkom gledištu, sve što je bitno jeste da pojedinci imaju jednako pravo glasa unutar jednakih izbornih jedinica. To je sve što se zahtijeva da bi se zadovolji princip da svaki pojedinac ima jednako pravo glasa, i treba biti stvar ravnoduštnosti kako se te granice crtaju, dokle god su izborne jedinice iste veličine. Ali to zanemaruje realnost u kojoj ljudi glasaju kao članovi zajednica interesa, i žele da budu predstavljeni na tom osnovu." *"Grupe imaju pravo na predstavljanje ako zadovoljavaju jedan od dva kriterija: (1) da li su članovi grupe koja je predmet sistematskog nepogodnog položaja u političkom procesu? ili (2) da li članovi grupe imaju opravdan zahtjev za samo-upravom?" ==8. Tolerancija i njene granice== *"U društvu koje priznaje grupno-diferencirana prava, članovi određenih grupa su uključeni u političku zajednicu, ne samo kao pojedinci, već također kroz grupu, i njihova prava zavise, u dijelu, o njihovom grupnom članstvu. Ponekad sam opisivao ova prava kao formu "diferenciranog građanstva" [...] Tvrdnja da je diferencirano građanstvo kontradikcija je preuveličana. Ako se diferencirano građanstvo definiše kao usvajanje grupno-specifičnih polietničkih, predstavničkih, ili samo-upravljačkih prava, onda gotovo sve savremene demokratije priznaju neki njegov oblik." *"[T]emeljna tvrdnja u osnovi prava samo-upravljanja nije samo da su određene grupe u nepogodnom položaju unutar političke zajednice (prava predstavljanja), ili da je politička zajednica kulturalno raznolika (polietnička prava). Radije, tvrdnja je da postoji više od jedne političke zajednice, i da autoritet šire države ne može se pretpostaviti da ima prednost nad autoritetom konstitutivnih nacionalnih zajednica. Ako je demokratija vladavina "naroda", nacionalne manjine tvrde da postoji više od jednog naroda, svaki sa pravom da vlada sobom. Prava samo-upravljanja, stoga, najpotpuniji su primjer diferenciranog građanstva, jer dijele ljude u posebne "narode", svaki sa svojim sopstvenim historijskim pravima, teritorijama, ovlaštenjima samo-upravljanja; i svaki, stoga sa sopstvenom političkom zajednicom. Oni mogu gledati na svoju političku zajednicu kao primarnu, a vrijednost i autoritet šire federacije kao derivativne." *"Budući da su zahtjevi samo-upravljanja to da ostanu, nemamo izbora nego da ih pokušamo akomodirati. Odbacivanje tih zahtjeva u ime zajedničkog građanstva pomoći će u promoviranju otuđenja i secesionističkih pokreta." ==9. Veze koje vežu== *"[Z]ajedničke vrijednosti nisu dovoljne za društveno jedinstvo. Činjenica da dvije nacionalne grupe dijele neke vrijednosti ili principe pravde ne daje im nužno bilo kakve snažne razloge da se spoje (ili ostanu) zajedno, radije nego da ostanu (ili se razdvolje) dvije odvojene države. Šta više, ili šta još, se zahtijeva za društveno jedinstvo? Čini se da je nedostajući sastojak ideja ''zajedničkog identiteta''." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Will Kymlicka]] {{Wikipedia}} 2zoxjsnocm9jdvjfpqwg6j091u1jicc 14 9294 49899 2013-08-03T22:09:11Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 49899 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9295 49902 2013-08-03T23:35:39Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Savremena politička filozofija: Uvod |autor =[[Will Kymlicka]] |slika = ...' 49902 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Savremena politička filozofija: Uvod |autor =[[Will Kymlicka]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''Contemporary Political Philosophy: An Introduction'' |datum prvog izdavanja =1990/2001. }} *"Ako svaka [politička] teorija dijeli isti "plato egalitarnosti" - to jeste, ako svaka teorija pokušava da definiše društvene, ekonomske, i političke uslove pod kojima se članovi društva tretiraju kao jednaki - onda ćemo možda biti u mogućnosti da pokažemo da se jedna od ovih teorija bolje pokazuje u ostvarivanju standarda koje svi priznaju. Dok nam tradicionalno stanovište govori da je temeljni argument u političkoj teoriji da li da prihvatimo jednakost kao vrijednost, ovo izmijenjeno stanoviše govori nam da temeljni argument nije o tome da li da prihvatimo jednakost, nego kako najbolje da je tumačimo. I to znači da bi se ljudi raspravljali na istoj valnoj dužini, da tako kažem, čak i oni koji ne spadaju u tradicionalno lijevo-desni kontinuum. Stoga ideja platoa egalitarnosti za političke argumente potencijalno bolje akomodira i različitost i jedinstvo savremene političke filozofije." *"Temeljni cilj političke filozofije, stoga, jeste da evaluira konkurentske teorije pravde da bi ocijenila snagu i koherentnost njihovih argumenata za ispravnost njihovih gledišta." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Will Kymlicka]] {{Wikipedia}} su8ne33dqvityf290dg3vsk5iffispd 0 9296 49907 49906 2013-08-04T10:58:36Z Harač 23 49907 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Chandran Kukathas |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=australski politički teoretičar |datum rođenja=12. septembar 1957. |mjesto rođenja=Malezija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Iskustva [moje] porodice uvijek su bila važno mjerilo za moje reflekcije o politikama etniciteta. Možda je to izvor mojih dugo održavane nenaklonosti za etničko označavanje i etničku politiku općenito. Jer izgledalo mi je da je nas tjeralo da o sebi razmišljamo kao o ljudima sa pritužbom, a da mislimoo drugima kao o ljudima koji su bili naši eksploatatori - bez da je to život činilo pravičnijim ili odnose sa drugim ljudima sretnijim." (''[[Liberalni arhipelag]]'') ==Djela== *''[[Liberalni arhipelag]]'' (2003.) [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Australski filozofi]] [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Chandran Kukathas]] {{Wikipedia}} 62y8e0oz3hvr6msy39uv9mr3ynmmd4h 14 9297 49908 2013-08-04T10:58:52Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Filozofi]]' 49908 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Filozofi]] oje145rtyrpluui01hcaubcskcyuhjh 0 9298 50769 49909 2014-02-06T20:10:37Z Harač 23 50769 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Liberalni arhipelag: teorija različitosti i slobode |autor =[[Chandran Kukathas]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''The Liberal Archipelago: A Theory of Diversity and Freedom'' |datum prvog izdavanja =2003. }} *"Iskustva [moje] porodice uvijek su bila važno mjerilo za moje reflekcije o politikama etniciteta. Možda je to izvor mojih dugo održavane nenaklonosti za etničko označavanje i etničku politiku općenito. Jer izgledalo mi je da je nas tjeralo da o sebi razmišljamo kao o ljudima sa pritužbom, a da mislimoo drugima kao o ljudima koji su bili naši eksploatatori - bez da je to život činilo pravičnijim ili odnose sa drugim ljudima sretnijim." *"Problem kojeg rješava savremena politička filozofija je, temeljno, problem suočavanja sa različitosti u svijetu u kojem pojedinačnosti ili razlike ili razdvojenost bivaju reafirmirane. Pitanje, rečeno nešto drugačije, jeste: kako mogu različita ljudska bića živjeti zajedno, slobodno, i miroljubivo?" *"[Moja teorija slobodnog društva] je temeljno u raskoraku sa večim dijelom savremene političke teorije, međutim, jer poriče dvije stvari: prvo, da se bilo kojoj pojedinačnoj grupi ili klasi ili zajednici treba dati posebno priznanje; i drugo, da postoji bilo kakvo autoritativno stanovište - političko ili filozofsko (ili metafizičko) - sa kojeg se takvo priznanje konačno može dati. Model slobodnog društva kojeg predlaže jeste ono u kojem mogu biti mnoga udruženja, ali u kojem ni jedno nije "privilegovano"; jednako tome, može biti više autoriteta, gdje sav autoritet leži na pristanku subjekata pod tim autoritetom (radije nego na pravdi). Teorija slobodnog društva je stoga objašnjenje uslova pod kojima različiti načini ''koegzistiraju'' radije nego objašnjenje uslova pod kojima oni bivaju ''povezani''." *"[N]ajtemeljnije pitanje političke filozofije je pitanje autoriteta: gdje ono treba ležati, i kako treba biti ograničeno. Primarno pitanje politike nije o pravdi ili pravima, već o moći, ko je ima, i šta se može raditi s njom. Gledišta o pravila ili pravdi mogu imati značajan utjecaj na bilo koji odgovor na ovo pitanje; ali ono ostaje važno pitanje." *"Slobodno društvo kojeg opisuje liberalizam nije stabilna društvena unija stvorena ili održavana zajedničkom doktrinom. To je, radije, zajednica zâjednica (i, stoga, autoriteta) povezanih pod zakonima koji priznaju slobodu pojedinaca da se udružuju s kim žele. Ovaj model slobodnog društva jeste jedan u kojem ima mnogo udruženja, ali također u kojem ni jedno nije "privilegovano" ili smatrano kao da ima posebni moralni značaj. Stoga, može, u takvom društvu, postojati više autoriteta, ali sav autoritet leži na kraju na pristanku subjekata radije nego na pravdi [...] [L]iberalno društvo je ono u kojem je politici dat prioritet nad moralnošću." *"Metafora koja se nudi ovdje da zamijeni one koje su već opisane jeste ona koja oslikava političko društvo kao arhipelag: prostor mora koji sadrži mnogo otoka. Otoci u pitanju, ovdje, različite su zajednice ili, još bolje, nadležnosti, koje djeluju u moru međusobne tolerancije. Političko društvo - a naročito, dobro političko društvo - najbolje se razumije ne ako jedinstveno tijelo, ili idealno carstvo pravde, ili brod kojim upravlja vješt mornar, ili čak kao jedan otok ispravnog poretka [...] Dobro društvo, tvrdi se u ovoj knjizi, najbolje se razumije kao arhipelag društava; te budući da principi koji najbolje opisuju tu formu ljudske zajednice su principi liberalizma, dobro društvo se prikladno opisuje kao ''liberalni'' arhipelag. Liberalni arhipelag je društvo društava koje nije ni stvorenje niti predmet kontrole od jedinstvenog autoriteta. To je društvo u kojem autoriteti funkcionišu pod zakonima koje su izvan dohvata bilo koje pojedinčane moći." *"Liberalni poredak može sasvim uvjerljivo biti nasljedna monarhija ili aristokratija i ostati liberalan ako je to poredak u kojem je autoritet raspršen, a neslaganje tolerisano. Jednako, demokratska država može biti neliberalna ako prisvaja moć u centru i ugnjetava neslaganje. Ne postoji nužna veza između liberalizma i demokratije, čiji je brak čisto onaj iz pogodnosti. Jednako tome, ne postoji nužnost da liberalno društvo ima pisani ustav ili povelju prava, dvodomno zakonodavno tijelo, sudsku kontrolu zakonodavstva, ili bilo koji jedinstven put žalbe za pojedinačne građane koji traže zadovoljenje svojih pritužbi. Koliko god vrijedni da ti institucionalni mehanizmi bili za očuvanjem autoriteta pod kontrolom ili za raspršavanje moći, oni su jednostavno mogući mehanizmi koji mogu služiti liberalnom poretku." *"Ono gdje je društvo zamišljeno u ovoj knjizi radikalno drugačije, međutim, jeste u njegovoj volji da prihvati posljedice nezavisnosti nadležnosti. Prvo, to bi značilo da država treba biti u velikoj mjeri umanjen entitet, u dobroj mjeri s manje mogućnosti da ustanovljava i nameče zajedničke standarde za naciju - osim ako su to standadi koje su druge nadležnosti sklone prihvatiti. Drugo, i posljedično, bilo bi sasvim moguće za supsidijarne autoritete ili nadležnosti da budu vladane u skladu sa sasvim neliberalnim principima - čak i toliko da, recimo, manjinska diskriminacija nije samo dopuštena već i ohrabrivana." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Chandran Kukathas]] {{Wikipedia}} rwcgu106y9da1rno574onx1yxmxy40q 14 9299 49910 2013-08-04T11:27:48Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 49910 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9300 60565 60063 2023-03-22T23:40:18Z Adolf Loda 8046 File 60565 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Frantz Fanon |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=francuski filozof i revolucionar |datum rođenja=20. juli 1925. |mjesto rođenja=Fort-de-France, Martinik, Francuska |datum smrti=6. decembar 1961. |mjesto smrti=Bethesda, SAD |počasti= }} [[File:02 Frantz-Fanon-lors-dune-conférence-de-presse-du-Congrès-des-écrivains-à-Tunis-1959.jpg|thumb|Frantz Fanon (1959)]] *"Sada kada su kolonijalne države ostvarile svoju nezavisnost svijet je suočen sa golim činjenicama koje čine stvarno stanje oslobođenih zemalja nepodnošljivim. Temeljna konfrontacija koja se činila da je između kolonijalizma protiv antikolonijalizma, zaista kapitalizma protiv socijalizma, već gubi svoj značaj. Ono što je važno danas, pitanje koje zaklanja horizont, jeste potreba za preraspodjelom bogatstva. Čovječanstvo će morati odgovoriti na ovo pitanje, ne bitno koliko razarajuće da su posljedice." (''The Wretched of the Earth'') *"Moralna reparacija za nacionalnu nezavisnost nas ne zavarava i ona nas ne hrani." (''Ibid.'') *"Evropa je bukvalno stvorenje Trećeg svijeta." (''Ibid.'') *"Stoga mi nećemo prihvatiti pomoć za nerazvijene države kao "milosrđe". Takva pomoć mora biti smatrana konačnim stadijem duple svijesti - svijesti koloniziranih da je to ''njihovo dospijeće'' i svijesti kapitalističkih sila da oni efektivno ''moraju platiti''. Ako kroz manjak inteligencije - da ne kažem nezahvalnosti - kapitalističke zemlje odbiju da plate, onda nezaustavljiva dijalektika njihovog sopstvenog sistema pobrinut će se da budu ugušeni." (''Ibid.'') *"Nacionalno oslobođenje, nacionalna renesansa, obnova državnosti naroda, komonvelt: kakvi god se naslovi koristitli ili nove forme uvodile, dekolonizacija je uvijek nasilan fenomen." (''Ibid.'') *"Starosjedilac zna sve to, i smije se sebi svaki put kada primjeti aluziju na životinjski svijet u tuđim riječima. Jer on zna da nije [[životinja]]; i upravo u tom trenutku kada otkrije svoju ljudskost on počinje da oštri noževe s kojima će osigurati svoju pobjedu." (''Ibid.'') *"[[Nasilje]] koje je vladalo u uspostavljanju koloniziranog svijeta, koje je bez svijesti bubnjalo ritam uništenja starosjedilačkih društvenih formi i slomilo bez rezerve sisteme reference ekonomije, običaja oblačenja i vanjskog života, to isto nasilje će se prozvati i uzeti od strane starosjedilaca u trenutku kada, odlučujući da utjelove historiju u svojoj sopstvenoj osobi, on uleti u zabranjene kvartove. Uništenje kolonijalnog svijeta je od sada pa na dalje mentalna slika djelovanja koja je veoma jasna, lako je razumjeti i koju može preuzeti svaki od pojedinaca koji čine kolonizirane narode. Da bi se slomio kolonijalni svijet ne znači da nakon što su granice uklonjene linije komunikacije će se uspostaviti između dvije zone. Uništenje kolonijalnog svijeta nije ni više ni manje nego uništenje jedne zone, njena sahrana u dubinama zemlje ili njeno istjerivanje iz države." (''Ibid.'') [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Francuski filozofi]] [[Kategorija:Politika]] {{Wikipedia}} m3t3884ucdp91hu5vwafymjn2r1cbaz 0 9303 61717 50381 2024-05-17T11:26:33Z Srđan 4695 61717 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=David Miller |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski politički teoretičar |datum rođenja=8. mart 1946. |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Ako želimo da kažemo šta pravda znači za Zemljane, moramo početi sa razmišljanjem o mnogim različitim odnosima u kojima se ova stvorenja nalaze međusobno jedni prema drugima, od najintimnijih do najudaljenijih. Uvidjet ćemo da različiti principi pristaju različitim slučajevima [...] Bilo kakva sveobuhvatna teorija koja pokušava, poput [[Platon]]a, da otkrije jednu formu pravde koja postoji u svim tim različitim slučajevima biti će ili beznadežno neprecizna, ostavljajući mnoge aspekte pravde neobjašnjenim, ili će biti toliko maglovita da će biti beskorisna kao vodić u praksi." (''[[Pravda za Zemljane]]'') ==Djela== *''[[O nacionalnosti]]'' (1995) *''[[Principi socijalne pravde]]'' (1999) *''[[Pravda za Zemljane]]'' (2013) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Miller, David}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:David Miller| ]] 6wtp4m2thav7i2d992qhvsnev8dbpy6 0 9304 53144 53143 2014-08-12T12:44:24Z Harač 23 /* "7. Društvena pravda protiv globalne pravde?" */ 53144 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pravda za Zemljane: Eseji politike filozofije |autor =[[David Miller]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''Justice for Earthlings: Essays in Political Philosophy'' |datum prvog izdavanja =2013. }} ==Uvod== *"Ako želimo da kažemo šta pravda znači za Zemljane, moramo početi sa razmišljanjem o mnogim različitim odnosima u kojima se ova stvorenja nalaze međusobno jedni prema drugima, od najintimnijih do najudaljenijih. Uvidjet ćemo da različiti principi pristaju različitim slučajevima [...] Bilo kakva sveobuhvatna teorija koja pokušava, poput [[Platon]]a, da otkrije jednu formu pravde koja postoji u svim tim različitim slučajevima biti će ili beznadežno neprecizna, ostavljajući mnoge aspekte pravde neobjašnjenim, ili će biti toliko maglovita da će biti beskorisna kao vodić u praksi." *"Alternativni način razmišljanja o pravdi kojeg ja zastupam [...] ja zovem "kontekstualizam". Ključna ideja ovdje jeste da ono što konstituiše pravednu raspodjelu resursa različitih vrsta zavisit će o društvenom kontekstu u kojem se raspodjela događa. Ovaj pristup ne isključuje mogućnost da će neki principi pravde biti primjenjivi univerzalno gdje god postoji interakcija ljudska bića - na primjer, poštovanje ljudskih prava. Ali u mnogim drugim slučajevima moramo razumjeti odnos u kojem strane u raspodjeli stoje jedne prema drugima prije nego što možemo reći šta pravda zahtijeva da čine. Pravda među prijateljima nije isto što i pravda među strancima; pravna u porodicama nije isto što i pravda u trgovačkim društvima; i tako dalje. Ako želimo razumjeti šta znači društvena pravda - pravda među građanima velikog savremenog društva - moramo istražiti različite načine na koje se oni udružuju međusobno, na večem ili manjem planu; isto se odnosi kada pažnju usmjerima na šire pitanje globalne pravde. Svaki oblik udruživanja možesa sobom u igru donositi različite principe. To znači da će naša teorija pravde biti složena." ==1. Politička filozofija za Zemljane == *"Politička filozofija koja se predstavlja bilo kojem društvu kao relistično utopistička mora sadržavati principe koje članovi tog društva mogu prihvatiti kroz razumnu diskusiju, što znači da principi ne mogu imati implikacije koje bi ti građani ocijenili kao odvrtane. To ne znači da principi moraju biti odmah prihvaćeni čim su iznijeti. Oni mogu biti nepoznati, ili im se može odupirati jednostavno zato što nameću žrtvovanja koja mnogi građani nisu prvobitno spremni na učine. Politička filozofija ''treba'' biti u poslu mijenjanja političkih stavova, ukazujući ljudima šta njihova uvjerenja znače kada se dosljedno primjenjuju na politička pitanja. Ne treba biti jednostavno ograničena političkom izvodljivošću u gornjem smislu. Ali istovremeno ona implicira više od tehničke izvodljivosti, jer mnogi tehnički izvodljivi prijedlozi ne zadovoljavaju zahtjev da su razumno prihvatljivi sadašnjim građanima. / Ako trebaju da zadovolje ovaj uslov izvodljivosti, politički filozofi moraju biti društveni naučnici, ili barem biti spremni da uče od društvenih nauka. Oni moraju otkriti šta bi značilo, empirijski, implementirati njihove principe, i moraju otkriti da li su posljedice koje će uslijediti prihvatljive, u svjetlu temeljnih vjerovanja njihovih sugrađana. Oni također, stoga, moraju istražiti strukturu tih vjerovanja, da bi otkrili koja su temeljna, a koja su otvorena za promjenu u svjetlu dokaza i argumenata. Nema potrebe za kapitulacijom pri suočenju sa "sirovim" javnim mnijenjem kako je prikazano u instant anketama, ali postoji svaki razlog da se prida pažnja sudovima koji se javljaju u deliberativnom kontekstu u kojem učesnici tragaju za sporazumom o pitanjima javne politike razmatrajući dokaze i argumente za i protiv pojedinačnih prijedloga." ==2. Dva načina razmišljanja o pravdi == *"Pravda je jedna od najstarijih tema u političkoj misli, ali kao što svako ko radi u savremenoj političkoj teoriji može posvjedočiti, ona ne pokazuje znake iscrpljenja. Posljednja četvrt dvadesetog stoljeća stvorila je izobilje novih teorija, sa temeljnim radom [[John Rawls|Rawlsa]] kojeg su slijedila alternativna objašnjenja društvene i raspodjelne pravde koje su ponudili [[Brian Barry|Barry]], Cohen, [[Ronald Dworkin|Dworkin]], [[Robert Nozick|Nozick]], [[Amartya Sen|Sen]], Steiner, [[Michael Walzer|Walzer]] i mnogi drugi. Pesimisti bi mogli tvrditi da je Minervina sova radila uobičajenim tokom, i da je filozofiranje o pravdi doseglo svoj vrhunac u tačno onom trenutku kada je kapacitet savremene države da provede bilo kakvu prepoznatljivu shemu društvene pravde trebao nestati. Ali ostavit ću po strani tu pesimističku misao da bih skrenuo pažnju na drugu odliku ove literature o pravdi, naročito da ne postoji naznaka pojavljivanja konsenzusa o tome kako pravdu razumijevati - nema naznake da, recimo, prikladno refinirana verzija rawlsovske teorije može iznjedriti principe pravde koje svi priznaju kao valjane. Stoga situacija u kojoj se nalazimo jeste jedna intenzivnog interesa za temu pravde (i ja sam ovdje zaokupljen prvenstveno raspodjelnom pravdom u širem smislu, to jeste, pravednom alokacijom resursa i pogodnosti svih vrsta, prava, sloboda, mogućnosti, imovine, dobiti i tako dalje, između osoba) zajedno sa dosta radikalnim neslaganjem oko toga koja teorija pravde je uistinu tačna." *"Kontekstualisti drže da je kontekst raspodjele taj koji uvodi u igru neki princip pravde. Šta više, principi u pitanju su normativno nezavisni jedni od drugih, što znači da nisu primjerna, ili izvedenica, nekog sveobuhvatnog, temeljnijeg principa [...] Ono što kontekstualisti ne mogu učiniti, sasvim je jasno, jeste prizivati neki ne-kontekstualni temeljni princip da bi ovjasnili zašto su kontekstualno specifični principi primjenjivi onda kada jesu. To bi ih gurnulo preko granice u univerzalizam [...] [T]vrdnje koje kontekstualisti čine o kontekstualno valjanim principima pravde su sami objektivni i univerzalni u karakteru. Drugim riječima, oni imaju formu: u kontekstu C uvijek je ispravno raspodjeliti relevantna dobra i zla u skladu sa principom P. Tako ako nađemo društvo koje sadrži kontekst C, ali raspodjeljuje dobra u tom kontekstu na neki drugi način, onda će kontekstualist prosuditi da je to društvo nepravedno." *"Dok univerzalisti vide pravdu kao mjerni štap u odnosu na kojeg se sve ljudske raspodjelne prakse trebaju mjeriti, kontekstualisti je smatraju sličnijom alatu, vještini čije korištenje uključuje iznad svega prepoznavanje okolnosti koje čine korištenje jednog ili drugog instrumenta prikladnim." ==3. Socijalna pravda u multikulturalnim društvima== *"Multikulturalizam, drugim riječima, zahtijeva više od proste koegzistencije u jednom društvu različitih religija, muzičkih kultura, etničkih kuhinja i tako dalje. On zahtijeva da ljudi sebe vide kao da pripadaju grupama koje su definisane jednom ili više od ovih kulturalnih oznaka, kao da imaju poseban odnos sa drugim članovima te grupe i kao da smatraju svoj grupni identitet kao značajan i vrijedan. Drugim riječima, možemo legitimno govoriti o multikulturalnim društvima kao da ih sačinjavaju različite kulturne ''zajednice'', naravno priznajući da granice koje postoje između tih zajednica nisu uvijek oštre - neki ljudi, zbog miješanih brakova, na primjer, vidjet će sebe razapnute između dvije ili više kulturnih grupa." *"[D]a bi društvo bilo društveno pravedno, nije dovoljno da njene temeljne društvene i političke institucije raspodjeljuju resurse prema valjanim principima pravde, već je također nužno da sami ti principi budu predmet razumnog sporazuma među članovima. Drugim riječima, pravedno društvo je ono čiji članovi žive zajedno pod uvjetima pravde - oni žive u skladu sa principima koje svaki ima dobar razlog da prihvati." *"Vrijedi izvršiti razlikovanje između dva široka načina na koje multikulturalizam može omesti društvenu pravdu kao politički ideal. Prvi je taj što se može pokazati nemogućim postizanje sporazuma o principima pravde u multikulturalnom društvu. Zbog njihovih različitih kulturalnih pozadina, grupe bi bile vezane za različite principe pravde, i to ne bi bilo samo pitanje grupnog samo-interesa ili grupne predrasude koju se može prevazići racionalnim argumentom, već posljedica sveprisutnog utjecaja kojeg kultura ima na način na koji ljudi razumijevaju svoje međusobne odnose. Svijet bi se jednostavno činio veoma različitim zavisno o kulturalnoj tački gledišta s koje se gleda. Druga mogućnost jeste da bi kulturne grupe bile voljne da prakticiraju pravdu prema insajderima, ali ne prema outsajderima. Drugim riječima, dozvolili bi da opseg pravde bude određen principalno kulturalnom grupom kojoj pripadaju. Oni bi mogli priznati neke dužnosti pravde ne-članovima, ali te bi bile relativno tanke, možda ne više od dužnosti koje bi priznali ljudskim bićima drugdje. Ovaj drugi potencijalni problem, drugim riječima, jeste motivacioni: u kulturalno podijeljenim društvima, ljudi možda ne bi bili motivirani da žive sa drugim ljudima izvan grupe pod uslovima koji otjelovljuju snažne, suštinske principe pravde. Rawlsovskim riječnikom, oni sebe ne bi vidjeli kao da pripadaju obuhvatnoj društvenoj uniji, već samo kao članove jedne kulturalno-definirane unije koja postoji pored drugih." ==4. Liberalizam, jednake mogućnosti i kulturne privrženosti== *"Da bi se ostvarila liberalna jednakost mogućnosti, stoga, društvo mora ponuditi široki raspon mogućnosti, u skladu sa ciljevima i ambicijama svojih članova, mora pokušati osigurati da su troškovi koji su uključeni u korištenje pogodnosti različitih mogućnosti izjednačeni, i u slučajevima nestašice mora osigurati da se nadmetanje za pognodnosti odvija na pravičnim osnovama." *"[L]iberalizam privržen jednakim mogućnostima mora uzeti u obzir raspon kulturnih vjerovanja i kulturnih privrženosti koje su stvarno postojeće u određenom društvu, zajedno sa drugim sklonostima koje su više prozaične prirode (kao što su ukusi za različite sportove). Imati mogućnost da se čini X ne znači ''želju'' da se čini X, ali znači biti sposoban učiniti X bez snošenja prekomjernih troškova. Stoga ustanoviti da li se ostvarila jednakost mogućnosti, ne moramo pokazati da članovi različitih kulturnih grupa čine istovrsne ''izbore'' iz svojih skupova mogućnosti, ali moramo pokazati da su sami ti skupovi ugrubo jednaki, a to uključuje razmatranje troškova povezanih sa preduzimanjem određenih opcija. Da bi spoznali te troškove, moramo ukoračiti unutar kulture da bi vidjeli, na primjer, da li je turban religijska nužnost ili tek modni detalj. Bez da to znamo, mi ne možemo reći da li je pravilo koje zabranjuje nošnju turbana duboko ograničavajuće za Sikhe ili tek blaga neugodnost. Naravno, mi ne možemo bukvalno zakoračiti unutar kulture. Stoga naš liberalizam mora ostaviti prostora za politički dijalog u kojem grupe imaju mogućnost da objasne značaj pojedinačnih zahtjeva i zabrana, i mogu se istovremeno pitati koliko se daleko ti zahtjevi i zabrane mogu mijenjati, imajući u vidu interese šireg društva. Dijalog mora biti obostran i vođen u dobroj vjeri. ==5. Pravda i granice== *"[L]judska prava identifikuju zahtjeve koje ljudi mogu isticati međusobno nebitno od granica i članstva. Pravda u ovom minimalnom smislu može se razlučiti od distributivne pravde na nekoliko načina. Ona se tiče alokacije dobara samo utoliko što su ta dobra nužna sredstva za ispunjenje temeljnih prava, stoga nema šta da kaže o raspodjeli mnogih drugih vrsta dobara (bogatstvo, počasti, nagrade, statusi i tako dalje) za koje su principi distributivne pravde osmišljeni da reguliraju. Štaviše, principi distributivne pravde su većinom komparativni u formi (oni se tiču udjela dobara koje svaka osoba primi mjereno nasuprot udjela kojeg prime relevantni drugi), dok je minimalna pravda nekomparativna. Ne tiče se toga kako se s jednom osobom postupka u odnosu na druge, već kako se s njima postupa uopće - o tome da li je njihova situacija takva da mogu uživati minimalno prikladne količine slobode, sigurnosti, ishrane, medicinske pomoći i tako dalje." *"U stvarnosti, sasvim je jasno, omeđena pravda je norma, kako u smislu onoga što se zbiva kroz raspodjelnu praksu, tako i kroz način na koji ljudi razmišljaju. Principi socijalne pravde se primjenjuju unutar državnih granica od institucija koje su dovoljno snažne da osiguraju da prava, mogućnosti i sredstva budu raspodijeljena u skladu sa relevantnim principima poput jednakosti, zasluge i potrebe. Distributivna pravda se također praktikuje na još nižem lokalnom nivou, u porodicama, radnim mjestima i univerzitetima, na primjer. Kada ljudi razmišljaju o tome da li su tretirani pravično, više se brinu za male nejednakosti u postupanju među onima koji su im bliski (drugovima iz razreda, radnim kolegama i tako dalje) nego o puno večim nejednakostima između tih grupa i drugih." *"Argument za omeđenu pravdu ima sljedeću općenitu formu: principi distributivne pravde primjenjuju se na ljude koji su u određenom odnosu jedni prema drugima. Zbog tog odnosa oni mogu isticati specifične zahtjeve pravde drugima, pozivati se na distributivne principe kao što su različiti principi jednakosti. Kada razumijemo taj odnos, tvrdi se, vidjet ćemo zašto su ti pojedinačni principi primjenjivi. To ostavlja otvoreno pitanje, međutim, koja vrsta odnosa je relevantna." *"Društvena pravda na način na koji se razumije, i više od svega kako se prakticira, jeste pravda unutar granica nezavisnih država čiji članovi imaju zajednički nacionalni identitet [...] Ono što je zanimljivo za ideal-tipsku nacionalnu državu jeste što ona ''kombinira'' tri odlike o kojima se raspravljalo iznad: ona primjenjuje prinudne zakone na sve svoje članove; ti članovi se međusobno identifikuju kao sunarodnjaci; te iako nije u potpunosti samo-dostatna sa ekonomske tačke gledišta, njena ekonomija i prateći set društvenih službi može se smatrati kooperativnom praksom "na veliko" jer večina proizvodnje, razmjene i raspodjele događa se unutar granica države [...] Ali budući da nacionalne države kombiniraju tri odlike u pitanju, teže je vidjeti koja od njih igra ključnu ulogu u određivanju granica socijalne pravde." *"Tamo gdje nađemo forme ekonomske saradnje koje nastaju na transnacionalnom nivou ili gdje ljudi počnu da stiću nove identitete, na primjer regionalne prirode, onda će opseg distributivne pravde također porasti čak i u odsustvu prinudnih političkih institucija." ==7. Društvena pravda ''protiv'' globalne pravde?== *"Socijalna pravda ne može biti obuhvaćena u smislu jednog ili više principa koji su primjenjivi na sve situacije. To je složena ideja, i složena je zbog toga što su društva i raspodjelne sfere koje je obuhvataju također složene. Ponekad je u osiguranju da se ljudi tretiraju na jednak način, ponekad je o osiguranju da se tretiraju različito, jer, na primjer zaslužuju veće ili manje nagrade ili imaju veće ili manje potrebe. Principi koji su primjenjivi unutar privrednih društava nisu isti kao oni koji su primjenjivi u zdravstvu ili službama socijalne skrbi, niti isti onima koji su primjenjivi u posebno političkim prostorima. Ova složenost ne može se svesti na jedan ishodišnji vodeći princip, ili čak na fiksni skup principa koji su primjenjivi kada se god prizove pravda." *"Postoje općenito četiri osnova zbog kojih bi mogli smatrati nacionalnu državu posebnim sjedištem pravde. Prije svega to su sistemi ekonomske saradnje čiji su članovi u međusobnoj interakciji jedni s drugima zarad zajedničke koristi, na puno veći način nego što oni djeluju sa strancima. Proizvodeći i razmjenjujući dobra i usluge pod zajedničkim skupom pravila, oni stvaraju višak iznad i preko onoga što je bilo ko pojedinačno mogao stvoriti, višak čija raspodjela uvodi u igru principe distributivne pravde [...] Drugo, oni su sistemi političke prinude u kojima se članovi sporazumijevaju da ograniče svoju slobodu na različite načine poštujući prisilno provođene zakone, ograničenja koja se moraju opravdati tako što će se pokazati da proizilaze iz principa koje bi svi kojih se tiče imali razloga da prihvate. Treće, one su političke ''zajednice'' u stvarnom smislu te riječi, što znači da njihovi članovi prepoznaju zajednički nacionalni identitet i dijele zajedničku volju da žive svoje živote zajedno, i stoga da snose dužnosti jedni prema drugima koje nemaju prema ljudskim bićima drugdje. Četvrto, one nacionalne države u kojima je ideja socijalne pravde uzela korijena bile su na specifičniji način ''demokratske'' političke zajednice čiji članovi su kolektivno odgovorni za pravne i političke odluke koje se donose u njihovo ime i koje određuju rezultirajuće raspodjelne pogodnosti i terete među njima." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:David Miller]] {{Wikipedia}} ju8uekf1uf0hv4dmm3mxwbfag7d0xeo 14 9305 49933 2013-08-10T14:45:53Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 49933 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9333 61756 52315 2024-05-17T11:42:48Z Srđan 4695 61756 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Leonid S. Sukhorukov |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=ukrajinski aforističar |datum rođenja=2. januar 1945. |mjesto rođenja=Kharkov, Ukrajina |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Jedan aforizam je jedna-line roman." *"U ljubavi - mi smo pjesnici, u braku - mi smo filozofi." *"Brak je tamnu stranu medeni mjesec." *"Sreća podijeljena dva množi." *"Političari su svi isti. Oni obećavaju reforme zatim reformirati svoja obećanja." *"Jedan etičkih spoljnu politiku znači pomažući im se nakon što ste ih srušena." *"Diplomacija je odbijanje prerušen kao prihvatanje." *"Mi svi imamo jednaka prava, ali različite blagoslov." *"Ako morate uzeti bika za rogove, prvi pretvoriti u žrtvenog jarca." *"U birokratije formalnost zamjenjuje moral." *"Prvi Zakon Zakona: Ne možete izmisliti točak bez savijanja pravila." *"Nada nam daje krila, ali nas ne uči kako se leti." *"Mudrost je sastajalište sumnje i izvjesnosti." *"Život je udaljenost između snova i stvarnosti." {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Suhorukov, Leonid S.}} [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Ukrajinski pisci]] oyge4n41zojyn8pdlbagq58p4xg1xq5 14 9334 61755 50056 2024-05-17T11:41:59Z Srđan 4695 61755 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Ukrajina|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] i1g51tjt9pldz1t2afj5vh65bopv8x3 14 9335 50057 2013-08-26T20:45:40Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Države]]' 50057 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Države]] gsuz48j1qbja9ioalaugnvw27yj7ixr 0 9336 50099 2013-08-29T09:48:28Z KWiki 2477 KWiki je premjestio stranicu [[Leonid S. Sukhorukov]] na [[Leonid S. Suhorukov]]: Pravopis 50099 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Leonid S. Suhorukov]] h3kgm1xrv75j51wn14u1p3ud5nlo5oa 0 9337 50108 2013-08-29T20:44:36Z Zero 2969 Zero je premjestio stranicu [[Francois Rabelais]] na [[François Rabelais]] 50108 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[François Rabelais]] kvhmdvtpgmq38lnnlzsw4xuy08gozvq 0 9338 61618 61049 2024-05-17T07:54:29Z Srđan 4695 61618 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Jerome Frank |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja=10. septembar 1889. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti=13. januar 1957. |mjesto smrti=New Haven, SAD |počasti= }} [[File:Jerome Frank.jpg|thumb]] *"Zadatak sudije, ako je dobro učinjen, nije jednostavan. On mora balansirati ljudske interese i odrediti koju od nekoliko suprotstavljenih tvrdnji prava treba preferirati da bi se promoviralo društveno blagostanje. Kako svaki pojedinačni slučaj dolazi pred nejga, on mora vagati zahtjeve stranaka. On mora odrediti da li da uklopi određeni slučaj u pojmove nekih starih pravila (zato što dobro funkcionišu, ili jer su ljudi radili oslanjajući se na njih, i on smatra zaštitu takve vjere društveno vrijednom!) ili da 'stvori' novo pravilo mijenjajući ga i prilagođavajući prethodno postojeća pravila okolnostima trenutnog spora. Ako se ova ovlaštenja sudstva vrše nerazumno, zajednica će patiti." (''[[Pravo i savremeni um]]'') ==Djela== *''[[Pravo i savremeni um]]'' (1930) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Frank, Jerome}} [[Kategorija:Jerome Frank| ]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] dxu5jo1zpju8fdq6c4ms3ki6st1texe 0 9339 57628 50111 2017-02-15T08:29:51Z Harač 23 57628 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pravo i savremeni um |autor =[[Jerome Frank]] |slika = |tekst uz sliku =spis teorije prava |originalni naziv =''Law and the Modern Mind'' |datum prvog izdavanja =1930. }} *"[G]ruba definicija prava iz tačke gledišta običnog čovjeka [je]: za bilo kojeg laika, pravo, u odnosu na bilo koje pojedinačno činjenično stanje, jeste odluka suda u odnosu na te činjenice u mjeri u kojoj ta odluka utječe na tu pojedinačnu osobu. Dok sud ne odluči po tim činjenicama pravo još ne postoji po tom pitanju. Prije takve odluke, jedino dostupno pravo jeste mišljenje pravnika o pravu koje se odnosi na tu osobu i te činjenice. Takvo mišljenje nije doista pravo već tek nagađanje o tome kako će sud odlučiti. Pravo, stoga, u odnosu na bilo koju situaciju je ili (a) stvarno pravo, tj. određena prošla odluka, u odnosu na tu situaciju, ili (b) vjerovatno pravo, tj. nagađanje o određenoj budućoj odluci." *"Zadatak sudije, ako je dobro učinjen, nije jednostavan. On mora balansirati ljudske interese i odrediti koju od nekoliko suprotstavljenih tvrdnji prava treba preferirati da bi se promoviralo društveno blagostanje. Kako svaki pojedinačni slučaj dolazi pred nejga, on mora vagati zahtjeve stranaka. On mora odrediti da li da uklopi određeni slučaj u pojmove nekih starih pravila (zato što dobro funkcionišu, ili jer su ljudi radili oslanjajući se na njih, i on smatra zaštitu takve vjere društveno vrijednom!) ili da 'stvori' novo pravilo mijenjajući ga i prilagođavajući prethodno postojeća pravila okolnostima trenutnog spora. Ako se ova ovlaštenja sudstva vrše nerazumno, zajednica će patiti." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jerome Frank]] {{Wikipedia}} sbeogzxdk4l3eszpdlvnop4hvi6v05x 14 9340 50112 2013-08-29T22:17:09Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 50112 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9341 61644 59624 2024-05-17T10:22:05Z Srđan 4695 61644 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Robert Bork |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja=1. mart 1927. |mjesto rođenja=Pittsburgh, SAD |datum smrti=19. decembar 2012. |mjesto smrti=Arlington, SAD |počasti= }} [[File:Robert Bork.jpg|thumb|right]] *"[[Sud]] može djelovati kao pravna radije nego politička institucija ako je neutralan [...] na način na koji izvodi i definira principe koje primjenjuje [...] Filozofija izvornog razumijevanja ima mogućnost ponuditi neutralnost u sva tri smisla - u izvođenju, definiranju i primjeni principa." (''The Tempting of America: The Political Seduction of the Law'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Bork, Robert}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] t0zb09zqoqktbbq0gn79bdf7wfhe74b 0 9343 53157 53156 2014-08-16T20:11:09Z Harač 23 /* 10. Ustavna prava i norme ustavnih prava u pravnom sistemu */ 53157 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Teorija ustavnih prava |autor =[[Robert Alexy]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''Theorie der Grundrechte'' |datum prvog izdavanja =1985. }} ==Uvod== *"Norma može biti otvorena koliko je to moguće, ali ako postoji široki konsenzus o predmetnom pitanju neće gotovo biti nikakve polemike oko nje. Ali ako se otvorenost norme kombinira sa temeljnim neslaganjima o njenom sadržaju, onda je postavljena scena za značajno sporenje. I to je upravo ono što se dogodilo u slučaju ustavnih prava. Katalog ustavnih prava reguliše na visoko otvoren način ono što su djelimično duboko kontroverzna pitanja o temeljnoj normativnoj strukturi države i društva. To je najjasnije u slučaju koncepata ustavnog prava i to dostojanstva, slobode i jednakosti. Ako neko ovim konceptima doda ciljeve države i strukturalne ideje demokratije, vladavine prava, socijalne države, završavamo sa konceptualnim sistemom koji obuhvata temeljne ideje ranog savremenog racionalnog prava, proširenog principom socijalne države, koji izražava zahtjeve društvenih kretanja devetnaestog i dvadesetog stoljeća. Ti koncepti ostaju temeljni koncepti političke filozofije. U isto vrijeme oni služe kao semantičko oružje u ideološkom ratovanju." ==2. Koncept normi ustavnog prava== *"Postoji bliska veza između koncepta norme ustavnog prava i koncepta ustavnog prava. Kada god neko ima ustavno pravo, mora postojati valjana norma ustavnog prava koja im dodijeljuje to pravo. Upitno je da li je obrnuto tačno. Nije primjenjivo u slučaju normi ustavnog prava koje ne dodijeljuju subjektivna prava." *"Norma je stoga značenje normativne tvrdnje [...] [K]oncept norme prethodi onome normativne tvrdnje [...] Svaka norma se može izraziti kao normativna tvrdnja." *"[K]oncept norme ne smije se definisati na način koji uključuje njenu valjanost ili postojanje. Isto kao što je moguće "izraziti misao bez da je se postavi kao tačne", također je moguće izraziti normu bez pretpostavke da je valjana." *"[N]orme ustavnog prava su sve one norme za koje je moguće ustavno opravdanje. Za neposredno ustavnoljene norme ustavnog prava upućivanje na tekst ustava je uobičajeno dovoljan. Bilo kakvo dublje opravdanje koje teži odgovaranju na pitanje zašto je valjano ono što Ustav tvrdi u praksi je samo od općenito teorijskog interesa." *"Principi su zahtjevi optimizacije, karakterizirani činjenicom da se mogu zadovoljiti u različitom stepenu, i da prikladan stepen zadovoljenja zavisi ne samo od toga šta je faktički moguće već i od toga šta je pravno moguće. Opseg pravno mogućeg određen je suprotstavljenim principima i pravilima. Suprotno tome pravila su norme koje se uvijek ili zadovoljavaju ili ne. Ako je pravilo valjano primjenjivo, onda je zahtjev da se čini tačno ono što kaže, ni manje ni više. Na taj način pravila sadrže fiksne tačke u polju faktički mogućeg. To znači da je razlikovanje između pravila i principa kvalitativno, a ne ono omjera. Svaka norma je ili pravilo ili princip." ==4. Ustavna prava kao subjektivna prava== *"[K]ompletno ustavno [subjektivno] pravo jeste visoko složeni, ali ne i neprobojni, objekat. Načinjen je od elemenata sa dobro definisanom strukturom, pojedinačnim pozicijama građanina i države, zajedno sa jasno definisanim odnosima između tih pozicija, odnosima preciznosti, sredstvima za postizanje cilja, i balansiranja. To ne znači da neće biti kontroverzi oko toga šta se treba uključiti u kompletno ustavno pravo. Spor oko toga šta pripada kompletnom ustavnom pravu paralelan je sporu oko toga koje se norme trebaju izvesti iz ustavnih odredaba kao norme ustavnog prava [...] [S]vi problemi ustavnog tumačenja mogu se locirati u kontekstu pitanja šta pripada kompletnom ustavnom pravu." ==6. Ograničenja ustavnih prava== *"[O]graničenja ustavnih prava su norme koje ograničavaju prima facie ustavno-pravne pozicije [...] Norma može ograničiti ustavno pravo ako je sama ustavna. Da je neustavna, onda bi njeno usvajanje bilo kršenje prava, ali ne može odrediti ograničenja." ==8. Opće pravo na jednakost== *"Zahtjev jednakosti u stvaranju prava zahtijeva da svako treba biti tretiran jednako od strane zakonodavca [...] [Ali] opći princip jednakosti, kada je adresiran na zakonodavca, ne može zahtijevati da se svaka osoba tretira na potpuno isti način, i ne može zahtijevati da svako treba biti isti u svakom pogledu." ==9. Prava na pozitivno djelovanje države (pozitivni zahtjevi u širokom smislu)== *"Na temelju normi ustavnog prava, svaka osoba ima one pozitivne zahtjeve [entitlement] koji iz perspektive ustavnog prava su toliko bitni, da se njihovo dodjeljivanje ili uskraćivanje ne može ostaviti jednostavnim parlamentarnim većinama." *"[S]vako ima one pozitivne zahtjeve kao socijalna ustavna prava koji su iz perspektive ustavnog prava toliko bitni da njihovo dodjeljivanje ili nedodjeljivanje ne može biti puka stvar parlamentarnih većina. / Prema ovoj formuli, pitanje koja socijalna ustavna prava pojedinac definitivno ima, jeste pitanje balansiranja između principa. U jednu ruku, iznad svega tu je princip faktičke slobode. U drugu ruku postoje formalni principi koji se tiču kompetencije donošenja odluka demokratski legitimiranog zakonodavca i podjele vlasti, kao i materijalni principi koji se odnose prije svega na pravne slobode drugih, ali također i na druga socijalna ustavna prava kao i kolektivna dobra [...] Mora se smatrati da je pozicija pozitivnog zahtjeva garantirana, ako (1) ga princip faktičke slobode snažno zahtijeva, i (2) principi podjele vlasti i demokratije (uključujući budžetsku sposobnost parlamenta), kao i (3) sukobljeni materijalni principi (naročito oni koji se odnose na pravne slobode drugih) su relativno neznatno pogođeni ustavnom garancijom pozicije pozitivnog zahtjeva i odlukama ustavnog suda koje ga uzimaju u obzir. Ovi uslovi su zadovoljeni, u svakom slučaju, minimalnim socijalnim ustavnim pravima, kao što je pravo na egzistencijalni minimum, osnovno stanovanje, školsko obrazovanje, obučavanje za posao, i za osnovni nivo zdravstvene zaštite." ==10. Ustavna prava i norme ustavnih prava u pravnom sistemu== *"Norme ustavnog prava su ''formalno temeljne'' kao rezultat njihove pozicije na vrhu hijerarhije pravnog sistema kao prava neposredno obavezujućeg po zakonodavstvo, izvršnu i sudsku vlast [...] Činjenica da ustav kombinira procedualne i suštinske elemente ima dalekosežne posljedice po čitav pravni sistem. To znači da pored pravnog sadržaja koji je tek ''moguć'' u mjeri u kojoj se to tiče ustava, postoji također ''nužni'' i ''nemogući'' pravni sadržaj u odnosu na ustav. Činjenica da norme ustavnog prava ustanovljavaju nužni i nemogući pravni sadržaj u odnosu na ustav čini srž njihovog formalno temeljnog karaktera. / Pored formalno temeljne prirode, postoji ''suštinska temeljnost''. Ustavna prava i norme ustavnih prava su suštinski temeljne, jer inkorporiraju odluke o osnovnoj normativnoj strukturi države i društva." *"Ako ustav dodjeljuje pojedincima prava protiv zakonodavca i namjerava da postoji ustavni sud da podrži ta prava [...], onda aktivnost ustavnog suda u polju zakonodavstva u podržavanju tih prava nije neustavno preuzimanje zakonodavne nadležnosti; nije samo konceptualno dopušteno, već se zahtijeva." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Robert Alexy]] {{Wikipedia}} 93qgdghzuwae4ikhdtjmwxvjib50x7p 14 9344 50120 2013-08-31T15:42:04Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 50120 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9345 50122 2013-08-31T15:52:51Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Alexander Mordecai Bickel |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja=17. decembar 1924. |mjesto ...' 50122 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Alexander Mordecai Bickel |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja=17. decembar 1924. |mjesto rođenja=Bukurešt, Rumunija |datum smrti=8.novembar 1974. |mjesto smrti=New Haven, SAD |počasti= }} *"[S]udovi imaju određene kapacitete za suočavanje sa pitanjima principa koje zakonodavci i izvršna vlast ne posjeduju. Sudije imaju, ili trebaju da imaju, slobodno vrijeme, trening, i izolaciju da slijede puteve naučnika u ostvarenju ciljeva vladavine. To je ključno u sređivanju trajnih vrijednosti društva, i nije nešto što institucije mogu dobro raditi povremeno, djelujući najvećim dijelom u drugoj brzini. To zahtijeva navike uma i neodstupne institucionalne običaje." (''The Least Dangerous Branch: The Supreme Court at the Bar of Politics'') [[Kategorija:Pravo]] {{Wikipedia}} rrfqi2bp3tz96jl81af09tpnx530ls3 0 9347 50139 50130 2013-09-03T21:40:54Z Harač 23 /* 1. Opseg socijalne pravde */ 50139 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Principi socijalne pravde |autor =[[David Miller]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''Principles of Social Justice'' |datum prvog izdavanja =1999. }} ==1. Opseg socijalne pravde== *"Kada razgovaramo i raspravljamo se o socijalnoj [[Pravda|pravdi]], o čemu se zaista raspravljamo i razgovaramo? Ugrubo, mislim, mi polemišemo o tome kako dobre i loše stvari u životu trebaju biti raspodijeljene među članovima ljudskog društva. Kada, preciznije, napadamo neke politike ili stanje stvari kao društveno nepravedne, mi tvrdimo da osoba, ili češće kategorija osoba, uživa manje pogodnosti nego što ta osoba ili grupa osoba treba da uživa (ili snose više tereta nego što trebaju da snose), imajući u vidu kako stoje drugi članovi društva." *"Rani teoretičari socijalne pravde jednostavno su pretpostavili da govore o pravdi unutar granica politički organizovanih zajednica, drugim riječima, ono što bi danas zvali nacionalnim državama. U kasnijih teoretičara pretpostavka je učinjena eksplicitnijom, ali se još tretira kao relativno neproblematična." *"[O]kolnosti društvene pravde: ako ne naseljavamo omeđena društva, ili ako udio dobara i zala ljudi ne zavisi na način na koji možemo razumjeti u odnosu na određeni niz društvenih ustanova, ili ako ne postoji entitet koji ima mogućnost regulisanja te temeljne strukture, onda ne živimo više na svijetu u kojem ideja socijalne pravde ima ikakvog smisla [...] [J]a pretpostavljam da okolnosti društvene pravde još uvijek važe [...]" *"[I]deja socijalne pravde ima smisla samo ako pretpostavimo da postoji širok konsenzus o društvenoj vrijednosti spektra dobara, usluga, i mogućnosti, nastranu neka neslaganja u privatnom vrednovanju [...] [K]ada se ovaj konsenzus počne raspadati susrećemo se sa pogodnostima i nedostacima čije se uključivanje na listu stvari kojima se socijalna pravda treba baviti postaje kontroverzno." *"Ne postoji kanonička lista primarnih dobara, u Rawlsovskom smislu, već umjesto toga pokretna granica između dobara koja su relevantna za pravdu i ona koja to nisu, gdje položaj granice djelimično zavisi od tehničkih mogućnosti naših društvenih ustanova, a djelimično o stepenu konsenzusa do kojeg se može doći o vrijednosti određenih dobara." *"[N]acionalne države imaju posebno mjesto ovdje, jer gdje je država tako konstituisana da njeni građani dijele zajednički nacionalni identitet, rezultirajuća politička zajednica ima tri odlike koje čine primjenu principa pravde izvedivim i plodonosnim. / Prvo, nacionalni identiteti imaju tendenciju da stvore snažne veze solidarnosti među onima koji ga dijele, veze koje su dovoljno snažne da nadjačaju razlike religije, etniciteta i tako dalje [...] Moja tvrdnja nije da pravda formalno zahtijeva ovo specifično ograničenje opsega, već da se principi koje koristimo uvijek, kao stvar psihološke činjenice, primjenjuju u omeđenim društvima, i da je integrirajuća snaga nacionalnog identiteta dovoljno velika da učini nacionalnu zajednicu našim primarnim univerzumom raspodjele [...] Drugo, nacionalne političke kulture uključuju spektar zajedničkih razumijevanja koje čine bitnu pozadinu principima socijalne pravde [...] Konačno [...] [š]ta može motivirati privrženost principima socijalne pravde, onda, jedne povjerenje potpomognuto prinudom, i ovo je kombinacija sila koju nacionalna država jedinstveno može da ponudi. / Odsustvo ove tri odlike na svjetskoj razini znači da se globalna pravda ne može razumijevati na modelu društvene pravde, barem ne za predvidljivu budućnost." ==2. Skica teorije pravde == *"Ja predlažem drugačiju vrstu pluralizma o pravdi [...] Prije nego počinjanje sa društvenim dobrima i njihovim značenjima, počnimo sa onim što ću ja zvati "modaliteti društvenih odnosa". Ljudska bića mogu stojati u različitim vrstama odnosa jedni prema drugima, i najbolje možemo razumjeti kakve zahtjeve pravde neko može činiti prema nama gledajući prvo na naročitu prirodu našeg odnosa. U stvarnom svijetu takvi odnosi su često veoma kompleksni i višeznačni, ali moguće je analizirati ih u smislu malog broja osnovnih modaliteta. Ako je naš cilj da otkrijemo šta socijalna pravda znači za stanovnike savremenih liberalnih društava, moramo razmotriti tri takva modaliteta, koja ću označiti kao ''solidaristička zajednica'', ''instrumentalno udruženje'' i ''građanstvo'' [...] [Ova skica] ignoriše činjenicu da ljudi koji su povezani na jedan ili više od ova tri načina će često također imati i institucionalni odnos, definiran pravom ili drugim pravilima i procedurama." *"Pravda znači tretiranje ''svake'' osobe na način koji je prikladan toj osobi lično. Ona također sugeriše da je postupanje nešto što se ''duguje'' B-u, C-u, D-u, i tako dalje - drugim riječima, nešto što oni mogu pravično zahtijevati i nešto što im A duguje. To su, onda, opće odlike koje razlikuju pravdu od drugih etičkih principa. Ali da bi popunili formuli na suštinski način, moramo znati ''šta'' B, C, i D mogu pravično zahtijevati od A, a to ne možemo učiniti bez razmatranja općeg odnosa u kojem oni stoje prema njemu. Kada je taj odnos određen, mi (kao kompetentni korisnici koncepta pravde) znamo kriterij prema kojem se dužnosti trebaju izračunati, da li potrebe, zasluge, jednakosti ili šta drugo." *"Moj argument ovdje ima dva dijela. Prvo, određeni modalitet odnosa može biti zahtijevan da učini princip pravde ''izvodljivim'' za korištenje. Drugo, modalitet udruženja čini korištenje jednog naročitog principa pravde ''podesnim'' u neposrednijem smislu [...] Ove veze nisu logički zaključci. Neko ko prepoznaje da je njen odnos prema B-u, C-u i D-u čisto instrumentalni, ali opet instistira da tumači pravdu među njima u smislu potrebe, nije kriva da je počinila logičku grešku. Ali reći ovo znači ne reći ništa više nego da je kretanje od opisa situacije do njene etičke ocjene manje od logičkog zaključka." *"Ponekad ljudi pogrešno razumijevaju svoj odnos prema drugima; ako ih uputimo da vide stvari jasnije, možemo promijeniti njihovu koncepciju toga šta pravda od njih zahtijeva. Učestao izvor zabluda u svakodnevnim pitanjima jeste jednostavni samo-interes: kada su zahtjevi pravde donekle teški, imamo sklonost da minimiziramo opseg našeg odnosa prema drugima, nadajući se da ćemo na ovakav način umanjiti težinu njihovih zahtjeva [...] Još važnija od samo-interesa jeste činjenica da se modaliteti udruženja razlikuju u njihovoj ''istaknutosti'' za ljude koji su u njih uključeni. Neki odnosi su takve prirode da ih ne možemo ne biti svjesni u našim svakodnevnim životima; drugi su manje neposredno vidljivi, i možda će trebati dramatičan događaj da nas podsjeti na njihovu važnost." *"[S]olidaristička zajednica postoji kada ljudi dijele zajednički identitet kao članovi relativno stabilne grupe sa zajedničkim etosom [...] U savremenim liberalnim društvima [...] ona postoji samo u donekle oslabljenoj formi. Za večinu ljudi solidaristički odnosi javljaju se prvenstveno unutar porodice. Slabiji oblici solidarnosti pojavljuju se u klubovima, vjerskim grupama, radnim timovima, profesionalnim udruženjima, i tako dalje. U širim razmjerama nacionalnost nudi formu zajednice koja je indirektna i posredovana zajedničkim praksama i zajedničkom kulturom [...] U solidarističkim zajednicama substantivni princip pravde jeste raspodjela shodno potrebama. Od svakog člana se očekuje da doprinese olakšanju potreba drugih u proporciji prema mogućnostima, opsegu odgovornosti koji zavisi od toga koliko su bliske veze zajednice u svakom slučaju (mogu zahtijevati više pomoći od mog brata nego od mog kolege s posla). Potrebe će se razumijevati u smislu općeg etosa zajednice." *"Drugi modalitet odnosa jeste instrumentalno udruženje. Ovdje se ljudi odnose jedni prema drugima na utilitarni način; svaki ima ciljeve i svrhe koji se najbolje mogu realizirati u saradnji sa drugima. Ekonomski odnosi su paradigma za ovaj modalitet [...] [R]elevantni princip pravde jeste raspodjela prema zasluzi." *"Treći modalitet udruženja koji je relevantan za moju teoriju jeste građanstvo. U savremenim liberalnim demokratijama, članovi političkog društva su u vezi ne samo kroz njihove zajednice ili instrumentalna udruženja već i kao sugrađani. Za svakog ko je puni član takvog društva smatra se nosiocem niza prava i obaveza koje zajedno određuju status građanina. Građanstvo je, naravno, formalno definirano zakonom, ali ispod pravne definicije leži razumijevanje građanstva kao zajedničkog društvenog ili političkog statusa koje se može prizvati u kritici postojeće pravne prakse [...] Primarni distributivni princip građanskog udruženja je jednakost [...] Iako je jednakost temeljni princip pravde koji upravlja odnosima među građanima, ponekad građanstvo može utemeljiti zahtjeve pravde temeljene na potrebi ili zasluzi. Građanima kojima nedostaju sredstva potrebna da igraju svoju ulogu kao puni građani zajednice imaju pravedan zahtjev da im se takva sredstva obezbijede [...] Teškoća ovdje je razdvajanje onoga što je implicitno u ideji građanstva od zahtjeva koje ljudi mogu činiti jedni prema drugima kao članovi nacionalnih zajednica." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:David Miller]] {{Wikipedia}} foorr46ntoc8mgizlf4mz7zbvekzfhr 0 9348 61712 50131 2024-05-17T11:02:18Z Srđan 4695 61712 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Adam Swift |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski politički filozof i sociolog |datum rođenja=1961. |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Društveni naučnici nisu naročito zainteresovani o tome šta ljudi vjeruju o principima pravde ''stricto sensu''. Oni su zainteresovani u maglovitije, manje precizne raspodjelne sudove koje obični ljudi uobičajeno čine, i ako filozofi odbijaju da ovima daju status principa pravde, onda je to njihov problem." (''Public Opinion and Political Philosophy: The Relation between Social Scientific and Philosophical Analysis of Distributive Justice'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Swift, Adam}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Sociologija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] [[Kategorija:Britanski sociolozi]] fnmnai8b8jxysxqtvumllboysypbeee 0 9351 60293 55328 2022-08-31T13:15:14Z Epìdosis 4070 Epìdosis premjestio je stranicu [[Lawrence Tribe]] na [[Laurence Tribe]] 55328 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Lawrence Tribe |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja=10. oktobar 1941. |mjesto rođenja=Šangaj, Kina |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[J]a preferiram postavke iskreno izražene od analize čije su ishodišne pretpostavke zasjenjene žargonom neutralnih principa i jezikom "objektivnog" pravnog opisa." (''[[Američko ustavno pravo]]'') ==Djela== *''[[Američko ustavno pravo]]'' (1978.) *''[[Nevidljivi ustav]]'' (2008.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Lawrence Tribe]] {{Wikipedia}} 8qz71sjqg2783d1tyftg7o7gt3ucw5f 0 9352 50150 2013-09-06T18:34:03Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Američko ustavno pravo |autor =[[Lawrence Tribe]] |slika = |tekst uz sli...' 50150 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Američko ustavno pravo |autor =[[Lawrence Tribe]] |slika = |tekst uz sliku =spis ustavne teorije |originalni naziv =''American Constitutional Law'' |datum prvog izdavanja =1978. }} *"Trebalo bi do sada biti jasno da ja ne zazirem od nuđenja izravnih mišljenja u ovoj knjizi. Za mene, moralnost odgovorne nauke upućuje ne uopće prema klasičnoj formuli tobože vrijednosno-slobodnog odmaka i navodno nepristrasnog opisa. Umjesto toga takva moralnost upućuje na priznanje suštinskih vjerovanja i privrženosti koje nužno osvjetljavaju svako objašnjenje ustavnih argumenata i zaključaka. Uvjeren sam da pokušaji koji tretiraju ustavnu doktrinu neutralno prešućuju važna pitanja i zamagljuju dostupne odgovore. Stoga će čitalac naći u ovoj knjizi zauzimanje izričitih pozicija o najneugodnijim problemima u ustavnom pravu. Da bi razumjeli strukturu tih problema, kao što su ovdje izneseni, i da bi razumjeli principe koji utječu na rješenja, neko ne mora dijeliti moja mišljenja - niti o prikladnoj ulozi sudija ili o ispravnom rješavanju suštinskih ustavnih kontroverzi. Budući da se takvi pogledi otvoreno prezentuju, i jer vjerujem da su suprotni pogledi pravično razmotreni, odluka da se odreknem iluzorne neutralnosti može poboljšati vrijednost knjige za sve čitatelje, koji ne bitno da li se slažu, neslažu, ili se čude po bilo kojem pitanju znati će više o vrijednostima koje su možda utjecale na pojedinačne prosudbe, koje na posljetku nikada ne mogu stajati samo na nautralnoj osnovi [...] [J]a preferiram postavke iskreno izražene od analize čije su ishodišne pretpostavke zasjenjene žargonom neutralnih principa i jezikom "objektivnog" pravnog opisa." *"Ako se Ustav vidi kao materijalno pravo, kao prijenos određenih vrijednosti u prava, ovlaštenja, i dužnosti, onda će možda biti moguće opravdati ustavno sudovanje ne njegovom metodom, već njegovim rezultatima. Odluke su legitimne, po ovom gledištu, jer su ispravne." *"Postoji, stoga, doktrina političkog pitanja. Ona ne označava određene odredbe Ustava kao van opsega sudskog tumačenja. Ali zahtijeva od federalnih sudova da odrede da li ustavne odredbe za koje bi stranke željele da ih sudije izvrše su takve da ih se može tumačiti kao garancije izvršivih prava. Da bi to utvrdio, sud mora prvo tumačiti relevantni ustavni tekst, i težiti da prepozna svrhe koje pojedinačna odredaba obnaša unutar ustavne šeme kao cjeline." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Lawrence Tribe]] {{Wikipedia}} gzu9fsslnfr808upuaaerxlo1jg8r9a 14 9353 50151 2013-09-06T18:34:55Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 50151 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 14 9354 50153 2013-09-06T18:36:31Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 50153 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9355 50161 50160 2013-09-07T09:40:37Z Harač 23 50161 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pojam i valjanost prava |autor =[[Robert Alexy]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''Begriff und Geltung des Rechts'' |datum prvog izdavanja =1992. }} ==II. Pojam prava== *"Pitanje je sljedeće: koji koncept [[Pravo|prava]] je ispravan i prikladan? Odgovor na pitanje zavisi od odnosa jednih prema drugim tri elementa - autoritativnog ''izdavanja'', društvene ''učinkovitosti'', i ''ispravnosti'' sadržaja. U potpunosti različiti koncepti prava javljaju se u odnosu na ocjenu relativnog značaja koji se pridaje ovim elementima. Ne pridavanje bilo kakvog značaja autoritativnom izdavanju i društvenoj učinkovitosti, fokusirajući se isključivo na ispravnost sadržaja, dolazi se do koncepta prava koji u potpunosti oslikava prirodno pravo ili pravo razuma. Dolazi se do potpuno pozitivističkog koncepta prava isključujući u potpunosti korektnost sadržaja i stavljajući svu težinu na autoritativno izdavanje i/ili društvenu učinkovitost. Među ovim ekstremima moguće su mnoge međuforme." (''1. Centralni elementi'') *"[P]ostoje konceptualno nužne i normativno nužne veze između prava i moralnosti." (''3. Kritika pozitivističkih koncepcija prava'') *"Inkorporiranje u koncept prava koncept [[valjanost]]i znači uključivanje u koncept prava institucionalni kontekst zakonodavstva, primjene prava, i provođenja prava, kontekst koji može biti od značaja za pitanje konceptualno nužne veze između prava i moralnosti." (''Ibid.'') *"Može se reći da smatranje [[Pravni sistem|pravnog sistema]] kao sistema normi znači upućivanje na njegovu vanjsku stranu, dok njegovo smatranje kao sistema procedura znači upućivati na njegovu internu stranu." (''Ibid.'') *"[A]nalitički kao i normativni obziri vode zaključku da, iz tačke gledišta posmatrača koji gleda pojedinačne norme i pita se o klasificirajućoj vezi, pozitivistička teza razdvajanja je tačna. [[Gustav Radbruch|Radbruchov]] argument iz nepravde nije prihvatljiv iz ove tačke gledišta." (''Ibid.'') *"Postoje dvije vrste društvenog poretka koje su, nezavisno od toga da li mogu ili ne pokazati dugoročnu valjanost, zbog samih konceptualnih razloga nisu pravni sistemi: besmisleni, i predatorski ili gramzivi poreci. ''Besmislen'' poredak postoji kada se grupom pojedinaca vlada tako da konzistentne svrhe vladara ili vladâra nisu primjetne niti je dugoročno traženje svrhe od vladajućih moguće. Zamislite veliki broj ljudi koji su predmet oružanih desperadosa. Subjekti nemaju subjektivnih prava, i među samim desperadosima svaka upotreba sile je dopuštena [...] Besmislen poredak postaje ''predatorski'' ili gramzivi poredak ako se desperadosi organizuju u bandu razbojnika, koja pretpostavlja barem uvođenje međusobno komandne hijerarhije i propisivanje upotrebe sile [...] Može se raspravljati o tome da li sistem normi koji vlada među samim banditima pravni sistem, ali, zbog samih konceptualnih razloga, čitav sistem nije [...] Dugoročno gledano, predatorski poredak se pokazuje nesvrsishodnim, stoga banditi teže da ostvare legitimnost. Oni se razvijaju u vladaoce i stoga transformiraju predatorski poredak u ''vladajući sistem'' [...] Iako je sistem bez sumnje krajnje nepravedan, njegovo određenje kao "[[pravni sistem]]" nije konceptualno isključeno [...] [P]resudna tačka jeste da je ''tvrdnja korektnosti'' usidrena u praksi vladajućeg sistema, tvrdnja koja je učinjena svima. Tvrdnja korektnosti je nužan element koncepta prava." (''Ibid.'') *"[[Pravni sistem]]i koji zaista čine ovu tvrdnju (korektnosti), ali je neuspjevaju zadovoljiti su pravno defektivni pravni sistemi." (''Ibid.'') *"Iz ove perspektive (učesnika - sudije), teza odvajanja je neprikladna, i teza povezivanja je tačna." (''Ibid.'') *"Tvrdnja korektnosti - u ovom slučaju, iznad svega, tvrdnja pravde - nužno je prikačena aktu stvaranja ustava. Ustavotvorac čini performativnu kontradikciju ako sadržaj njegovog čina stvaranja ustava negira tvrdnju prema pravdi ("X je suverena, federalna, i nepravedna republika" - op.a.), iako on čini baš tu tvrdnju u stvaranju ustava." (''Ibid.'') ==III. Valjanost prava== *"[U]slov za pravnu valjanost individualne norme nije, zasigurno, da norma bude najvećim dijelom društveno učinkovita, već, radije, da norma ističe ''minimum društvene učinkovitosti ili minimum izgleda za društvenu učinkovitost''. Korespondirajuće sa ovim je fenomen derogacije kroz običajno pravo (''desuetudo''), koje se sastoji u oduzimanju pravne valjanosti normi zahvaljujući opadanja u učinkovitosti norme na nivo ispod minimuma." *"Sistem normi koji ni izričito ni implicitno ne ističe zahtjev korektnosti nije pravni sistem i stoga ne može biti pravno valjan [...] [P]ostoji asimetrija između odnosa pravne i društvene valjanosti i odnosa pravne i moralne valjanosti u tome što pravna valjanost pravnog sistema kao cjeline zavisi više o društvenoj valjanosti nego o moralnoj valjanosti. Pravni sistem koji nije najvećim dijelom društveno učinkovit propada kao pravni sistem. Suprotno, pravni sistem može nastaviti postojati kao pravni sistem iako najvećim dijelom nije moralno opravdan. On propada samo kada se pravni karakter i stoga pravna valjanost uskrati u odnosu na toliki broj pojedinačnih normi zbog njihove ekstremne nepravde tako da ne postoji više minimalni zbir normi, minimum koji je nužan za postojanje pravnog sistema." *"S obzirom da postoje moralne pogodnosti u egzistenciji pravnog sistema, pravna valjanost norme koja je dio sistema može isticati minimum moralne opravdanosti čak i ako sama norma, budući da je nepravedna, to ne čini [...] Pojedinačne norme gube svoj pravni karakter i stoga svoju pravnu valjanost ako su ekstremno nepravedne." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Robert Alexy]] {{Wikipedia}} awjuy4xe70c3w3xfawgdxjhot319ql5 0 9356 59248 50162 2020-03-27T13:00:14Z Veli-Turo 7109 File 59248 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Learned Hand |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravnik |datum rođenja=27. januar 1872. |mjesto rođenja=Albany, SAD |datum smrti=18. avgust 1961. |mjesto smrti=New York, SAD |počasti= }} [[File:LearnedHand1910a.jpg|thumb|]] *"Često se pitam da li previše nade stavljamo na ustave, na zakone, na sudove. To su lažne nade; vjerujte mi to su lažne nade. [[Sloboda]] leži u srcima muškaraca i žena; kada tamo umre, ni jedan ustav, ni jedan zakon, ni jedan sud je ne može spasiti; ni jedan ustav, ni jedan zakon, ni jedan sud joj ne može ni pomoći. Dok tamo leži ne treba joj ustav, ni zakon, ni sud da je spasi." (''Spirit of Liberty'') [[Kategorija:Pravo]] {{Wikipedia}} rgot43vpzbn26cxi3ztogsjq78dlv5r 14 9357 50254 2013-09-11T11:14:18Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 50254 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 14 9360 50297 2013-09-14T18:05:21Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 50297 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9361 61831 50300 2024-05-18T06:25:29Z Srđan 4695 61831 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Eldar Sarajlić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački politički teoretičar |datum rođenja=1978. |mjesto rođenja=Doboj, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[J]a smatram da konstruktivističku tezu treba izvesti do kraja, a ne zaustaviti se tamo gdje to vama odgovara. A [[Besim Spahić|Spahić]] to upravo i radi, jer pretpostavlja da su samo postojeći nacionalni identiteti Srba, Hrvata i Bošnjaka iskonstruisani, a da je neki nad-etnički bosanski (ili Bošnjanski, ur-Bošnjački, kako god) identitet stvar prirode, gena ili neke historijske suštine. Ako ste pristalica konstruktivizma u tumačenju nacionalnog identiteta – a ja jesam – onda morate prihvatiti i slijedeće: činjenica da se neki identitet nije uspio konstruisati tokom historije najbolje govori o njegovoj (ne)važnosti. Nažalost, bosanski nacionalni (nad-etnički) identitet se nije uspio konstruisati tokom historije i svako instistiranje na njegovom uspostavljanju, nauštrb već konstruisanih identiteta, jeste forma nacionalizma." (''Manjak liberalizma'', 05.04.2012.) ==Djela== *''[[Kultura kulture]]'' (2009) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Sarajlić, Eldar}} [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi]] [[Kategorija:Eldar Sarajlić| ]] i455dfhfa3kn76kfqzv1gpx2xcrzqls 0 9362 50985 50981 2014-03-31T12:15:53Z Harač 23 50985 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kultura kulture: etnicitet, postmodernost i politika |autor =[[Eldar Sarajlić]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =/ |datum prvog izdavanja =2009. }} *"[P]rioriteti etničkih aktera su mnogo češće vezani uz potrebu politike priznanja nego politike distribucije. Bosanskohercegovačko tranzicijsko iskustvo savršeno svjedoči o takvoj prirodi politike etniciteta: etnički akteri se čine mnogo zainteresovanijim da unaprijede formalno-simboličku od socijalno-ekonomske pozicije članova svojih pretpostavljenih zajednica. O socijalnoj i ekonomskoj nejednakosti koja proizilazi iz tranzicijom nametnutih društveno-političkih okvira danas se u Bosni i Hercegovini veoma rijetko govori, a takva pitanja ne nalaze se na listi prioriteta niti jedne etnopolitičke partije. Mnogo važnijim se čine pitanja etničkog priznanja i simboličke reprezentacije, poput etničke kulture, folklora, himni, spomenika, jezika, etničkih tv kanala, sportskih timova, zastava i vjerskih objekata. / To međutim ne znači da ispod površine etničkih odnosa ne postoji struktura eksploatacije koja prevazilazi površinske linije podjele uspostavljene po etničkom ključu. Skoro po pravilu, najgrlatiji zagovornici etničkog identiteta u bosanskohercegovačkoj političkoj sferi su obično oni koji od postojeće društvene konstelacije imaju najviše ekonomske ili političke koristi. Etnički identitet se tako otkriva kao politička ideologija ''par excellence'', sistem projiciranih vrijednosti kao mehanizam političke kontrole." (str. 9) *"Van-ideološki ili nad-ideološki stav iznesen u politološkom kontekstu krajnja je iluzija." (str. 10) *"Bosna i Hercegovina je, kako želim pokazati, paradigmatski slučaj postmodernog konstituisanja etniciteta kao sistematske prakse proizvodnje kulturne razlike. Savremena Bosna i Hercegovina je, u tom smislu, i postmoderna zemlja ''par excellence'', čiji institucionalni okvir, kao i njena svakodnevna društvena egzistencija, potvrđuju principe postmoderne dekonstrukcije modernih izvjesnosti znanosti, istine i univerzalizma, kao i svođenja politike na isključive kulturne i etničke osnove. Svi parametri formuliranja etniciteta kao postmodernog fenomena konstrukcije kulturne razlike - od specifičnog odnosa spram Moderne, uspostavljanja razlike kao konstitutivnog principa političkog djelovanja, dekonstrukcije uloge i statusa države, do antikolonijalnog karaktera postkomunističke politike - pronalaze svoje utemeljenje u savremenim formama političkog egzistiranja u ovoj zemlji." (str. 217) *"Iako Dayton implicira kontinuitet Bosne i Hercegovine od njenog zvaničnog stjecanja međunarodne nezavisnosti, 1992. godine, simbolički on zasniva sasvim novu državu, odbacuje sav povijesni balast i konstituiše virtualno ''postdaytonsko'' društvo, pseudopostojeću zajednicu tri zasebna subjekta. Za Bosnu i Hercegovinu kao socio-povijesnu činjenicu, akt potpisivanja Sporazuma predstavlja istovremeno i otkriće novog svijeta, egzistencije s onu stranu političke realnosti - cyber-državu i prostor u kojem se nove političke prakse konstituišu kao novi fizikalni zakoni [...] Postdayton je tako utjelovio onaj baudrillarovski momenat kada povijest kao logičan slijed prestaje, a počinje ''simulacija'': sistem u kojem politički razvoj zajedničke zemlje biva otrgnut od povijesne materijalnosti i pretvoren u samoodnošeće kruženje zraka (kultura kulture). Tako je razvojni put BiH od potpisivanja Daytona 1995. godine išao unazad, do 1992. i opet naprijed ka 1995. te opet nazad istom putanjom - u beskonačnom regresu reakcionarne postmodernosti koja je izgubila smisao za logiku i povijest. U tom smislu, suštinski ''daytonska'' Bosna i Hercegovina je faktički nastala izbijanjem rata, 1992. godine, i postojala sve do trenutka u kojem su Slobodan Milošević, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović stavili svoje potpise na ono što je figuriralo kao smrtna presuda bosanskohercegovačke Moderne - sam sporazum - da bi već nakon posljednjeg poteza nalivpera onoga koji je zadnji potpisao Daytonski sporazum, nastupila era ''postdeytonskog društva'' Bosne i Hercegovine, prve istinski postmoderne zemlje na Balkanu." (str. 228-229) *"[U bosanskohercegovačkoj političkoj stvarnosti] niti jedan od samouspostavljenih etničkih aktera ne insistira na univerzalnosti političkih principa zajedničkog okvira, već subjektivnost svake od etnokulturnih sfera (u kojima vrhune nesrazmjerne i nesamjerljive moralne i društvene sfere) uspostavlja kao konsenzualnu normu. To se ne odnosi isključivo na srpski i hrvatski (kod kojih je to na ravni političke svakodnevnice) već i na bošnjački etnonacionalni diskurs, koji i pored retorike zalaganja za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu i uspostavljanje kategorije bosanstva kao kulturnog sadržaja za politički okvir željene nacije-države, jasno pokazuje da u takvom okviru nema mjesta za kulturu u kojoj bošnjačka formula etnonacionaliteta (bogumili-islam-Bosna) nije ultimativnom 'patriotskom' referencom." (str. 232) *"[P]revlast etničkog nad svim oblastima javnog djelovanja u Bosni i Hercegovini onemogućila je socijalnu i političku kritiku koja bi bila izvanjska etničkom kategorijalnom sistemu, te i nju kao takvu reducirala na propisani kulturni iskaz [...] Iako je fenomen etničkog, posebno ukoliko je iskazan u formi prevlasti pretpostavljenih primordijalnih simbola i mehanizama učitavanja u teritoriju, skoro poslovično smatran predmodernim fenomenom, te često i tumačen u okviru takvog diskursa, njegovo proizvođenje i sveopšta moć u Bosni i Hercegovini pokazuju dominantno postmoderne karakteristike te fenomenologije, upravo iz razloga što se održava svojevrsnim simulacijskim diskursom otrgnute referentnosti i legitimira logikom pluralističke egzistencije mikro-narativa te subjektivnih sfera kulturno određene pravednosti. Etnička transgresija, koja bi pretpostavila mogućnost "prelaska" etničke granice u političkom smislu tako je proglašena vrhunskom blasfemijom i povredom moralnog poretka kulturološki uspostavljene egzistencije." (str. 234-235) *"U tom kontekstu su ''i'' oni koji zagovaraju partikularizam (prvenstveno se to odnosi na ključne srpske i hrvatske etnopolitičke poduzetnike) ''i'' oni koji nastupaju sa pretpostavljenih univerzalističkih osnova (što je slučaj sa bošnjačkim nacionalnim diskursom [...]) kulturni fundamentalisti i ekskluzivisti. Prvi jer negiraju bilo kakvu univerzalno koncipiranu solidarnost koja transcendira "kulturne granice", a drugi jer univerzalnost proglašavaju isključivim kulturnim svojstvom vlastite etničke zajednice." (str. 234) *"Pogled na državu Bosnu i Hercegovinu, ili barem ono što se titulira ovom odrednicom, sasvim jasno ukazuje na činjenicu egzaltacije znakova "zasnovane na poricanju stvarnosti" kao procesu kojim se svaka ''politička razlika'' dekonstruirana i zanemarena u korist ''kulturne razlike'', kao prakse generiranja moći i legitimacije [...]" (str. 236) *"Utjelovljujući osnovna načela komunitarizma u političkoj teoriji, taj novi [politički] diskurs nudi legitimaciju postojećeg stanja u Bosni i Hercegovini putem usvajanja kategorija etničke prakse kao ''kategorija normativne nužnosti'' proistekle iz konceptualne snage diskursa "realnosti" i političkih posljedica koje iz nje imaju emanirati." (str. 238) *"Model konsocijacijske demokracije za Bosnu i Hercegovinu stoga predstavlja normativno-političku ekstenziju postmoderno konstituiranog ethnosa, te vrhuni kao jedan od najsofisticiranijih iskaza političke konstrukcije kulturne razlike [...] Na taj način, "konsocijacijska hipozeta" za Bosnu i Hercegovinu, kao novi normativni diskurs, ne samo da legitimira postojeći etnički (i etnokonstitucionalni) poredak, već i postavlja osnove za permanentnu perpetuaciju etničkih podjela u zemlji i njihovu projekciju u političku budućnost [...] [K]onsocijacijska paradigma u kontekstu vlastite konačne realizacije ipak utjelovljuje i hegemonističko naslijeđe same Moderne, jer vodi teritorijalno-ustavnom konstituiranju zasebitih etničkih zajednica kao minijaturnih nacija-država sa jednim dominantnim kulturnim obrascem - nacionalnom kulturom preovladavajućeg ethnosa." (str. 240, 248-250) *"[I]zmeđu komunističkog projekta ''narodne (demos)'' demokratije sa partijom kao povijesno-utopijskom avangardom i etničkog pokreta ''narodne (ethnos)'' demokratije sa etničkom partijom kao povijesno-distopijskom disavangardom, ne postoji suštinska ''politička'' razlika u odnosu politike kao kolektivnog projekta i individue kao vrhunskog cilja političkog organizovanja uopšte - u oba slučaja učešće u odlučivanju o stvarima javnog interesa predstavlja isključivo svojstvo i prerogativ pretpostavljenih nosioca utopije/distopije - političke elite kao legitimnog narodnog (demos/ethnos) suverena." (str. 260) *"[U] Bosni i Hercegovini [...] se etnopolitički projekti na prostorima vlastite nomološke apsolutnosti nedemokratski i totalitarno odnose prema pripadnicima manjinskih zajednica koje odstupaju od konsocijacijski determiniranog poretka, ali i prema individuama koje ne pristaju na dominirajuće kolektivističke obrasce i vrijednosti. Upravo na tom mjestu se politički konstituirana kulturna razlika potvrđuje kao predvorje totalitarizma novog stepena." (str. 266-267) *"[B]ilo [bi] zanimljivo propitati koliko bi uspostavljanje četvrtog konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini - ''Ostalih'' omogućilo dekonstrukciju postojeće matrice koja gradi upravo na autonomnom autoritetu uspostavljanja partikularne hegemonije, a ne dopušta realizaciju te logike do kraja. Uspostavljanje jedne takve kulturno-političke grupe bi značilo poštivanje postojeće logike grupnog razumijevanja svijeta s jedne, ali bi donijelo novu varijablu koja dekonstruira ideološki karakter postojećeg "grupizma" u Bosni i Hercegovini." (str. 266) *"Svako partikularnom kulturom inducirano uspostavljanje političkih institucija koje bi imale garantirati slobodu nužno vodi u prakse socijalnog isključivanja onih koji ne pripadaju dominantnoj grupi. Stoga je potrebno uspostaviti institucije koje će biti normativno i djelatno neovisne o bilo kojem kulturnom sadržaju: drugim riječima, potrebno je vratiti državu u centar političkog promišljanja." (str. 268-269) *"Povratak individue [...] predstavlja drugi pol djelatne osovine emancipatorske dekontrukcije postmodernog etniciteta i isključivih praksi koje iz njega proizilaze. Individua mora predstavljati osnovnu referencu svake politike koja želi za sebe kazati da je moderna, da gradi na odmicanju javnih društvenih i političkih praksi od metafizičkih entiteta i božanstava [...] Naglasak na individui važan je i da bi se omogućio pravilan balans važnosti države kao okvira i konkretnih osoba kao ciljeva deliberativnih politika i javnog djelovanja." (str. 281) *"[M]ožemo utvrditi da prihvatanje minimuma liberalnih političkih načela uglavljenih u ustav države može predstavljati osnov identiteta zajednice [...] Međutim, taj identitet ne treba biti preduvjetom, odnosno uzrokom udruživanja u političku zajednicu, već njena demokratsko-deliberativna posljedica. U tom kontekstu, politički identitet, kao opredijeljenje za život u zajednici koja će transcendirati kulturnu sličnost i zasnovati se na principima solidarnosti izvedenim iz individue kao ključne riječi refleksivno shvaćene postmoderne politike, ne predstavlja supstitut za bilo koju vrstu ličnog ili kolektivnog identiteta koji bi se izvodio iz zajednice jezika, religije, seksualnog opredjeljenja ili rase, već njegov politički uslov, odnosno odrednicu njegove političke slobode u okvirima date države." (str. 283-284) ==Izdanje== *Sarajlić, Eldar (2010). ''Kultura kulture: etnicitet, postmodernost i politika''. Mostar: Dijalog. [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Eldar Sarajlić]] {{Wikipedia}} o90288kw8fldj7tua3km753n5c2626b 14 9363 50303 2013-09-14T21:20:56Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 50303 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9377 60560 57587 2023-03-11T23:38:26Z 95.115.125.93 Popravljeno 60560 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Nerzuk Ćurak |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački politolog |datum rođenja=1964. |mjesto rođenja=Prijedor, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Imajući u vidu da su nacionalističke naracije snažno osokoljene, da imamo u Evropi rast ksenofobne desnice, dakle imajući u vidu takvu ambijentalnost, svaki novi Dejton, bez obzira na nadanja građana, mogao bi biti gori nego Dejton koji imamo, odnosno neka konačna verifikacija nasilja na način koji bi ovu zemlju brutalno izmasakrirao iznutra." (''Novi Dejton bi izmasakrirao BiH'') ==Djela== *''[[Obnova bosanskih utopija]]'' (2006.) *''[[Rasprava o miru i nasilju]]'' (2016.) [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Nerzuk Ćurak]] {{Wikipedia}} l86i22gyhh01etd7cl5o4heufig45l7 0 9378 50354 2013-09-21T12:20:42Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Obnova bosanskih utopija: Politologija, politička filozofija i sociologija dejtonske države i društva |autor ...' 50354 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Obnova bosanskih utopija: Politologija, politička filozofija i sociologija dejtonske države i društva |autor =[[Nerzuk Ćurak]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =/ |datum prvog izdavanja =2006. }} *"Bosna i Hercegovina je identična svojim razlikama." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Nerzuk Ćurak]] {{Wikipedia}} nqvviuepvl65fqqvqc223qdw7fds7ty 14 9379 50355 2013-09-21T12:21:28Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 50355 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9380 58582 58581 2018-07-29T00:49:15Z 109.175.121.58 58582 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Enver Kazaz |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=historičar književnosti, književni kritičar, pjesnik i publicist |datum rođenja=15.01.1962. |mjesto rođenja=Olovo, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Da li je uopće moguć dijalog u zemlji nezavršenog rata, temeljno je pitanje bosanskohercegovačkog društvenog prostora. Nezavršeni rat proizveo je u političkom polju ideološki monizam, pa se politička, akademska, kulturna, medijska, religijska i svaka druga moć konstituira u odnosu na vrijednosni sistem etnonacionalizma. Njegove različite forme od Daytona do danas proizvele su etnoklerokapitalizam, vampirski surov u svojoj eksploataciji potlačenih klasa, u čijim okvirima raste egzistencijalni strah. Tako se međunacionalnoj mržnji pridodala klasna fobija, a religijska moć je autoritet Boga prinijela na žrtvu tajkunima, pa je on postao zalogom međunacionalne mržnje i klasne fobije. U takvom društvenom kontekstu dijalog nije moguć. Namjesto njega na sceni je društveni sukob, koji poprima različite forme. Doda li se tome traumatiziranost ratnom tragedijom koja je pretvorena u simbolički kapital političke moći, onda je jasno da je sukob premrežio sve dimenzije vremena: i prošlost, i sadašnjost, i budućnost. Na njemu su izrasla tri odvojena društva u BiH, a svako od njih u ona druga dva vidi isključivo demonskog svepovijesnog neprijatelja. Unutar svakog od ta tri društvena geta vlada sistem mentalne okupacije podanika, a u situaciji vladavine mentalnih logora institucije moći, mediji, kultura, religija, društvene znanosti itd. nadziru stanje društvenog uma i pažljivo vode računa o tome da se svepovijesni demonski neprijatelj ne pojavi u formi sugovornika, jer bi se tada raspao njihov vrijednosni sustav. Dijalog bi ukinuo rigidni ili meki nacionalizam, oduzeo mu unutaretnički legitimitet, a u društvenom polju bi se pojavile nove ideološke konfiguracije koje bi pluralizirale tri etnička geta. No, da bi do toga došlo neophodan je veliki društveni događaj. Stanje društvenog uma upućuje na to da bi taj događaj morao biti kraj rata u političkom polju. On će nastupiti sa ustavnim promjenama i završetkom privatizacije društvenog bogatstva. Do tada valja živjeti u kontekstu društvene fobije, mržnje i destrukcije svih vrijednosti. Bosanskohercegovačka tri etnička geta trunu iznutra, zaudaraju smradom lešine humanizma i mi se navikavamo na taj smrad. Naša čula ga ne doživljavaju više kao smrad, nego kao miomiris tri etnička krda." (''Amnestiramo li pozivanjem na dijalog ratne zločince?'') *"Viktimološki diskurs tu se udružuje sa oživljavanjem mitologema o rajskom dobu srednjovjekovne Bosne na koje se prikopačavaju one o rajskom dobu titoističke Bosne, da bi se na sve to nakalemio ideološki narativ o građanskoj Bosni, koja je tobože proizašla iz srednjovjekovne i titoističke verzije bosanskohercegovačkog multikulturalizma. Nesposobna da analizira bosanskohercegovačku društvenu realnost, ona, ta medijska scena, širi patriotske narative, da bi svaku kritiku proglasila za izdaju domovine. Iracionalna kao i svaka mitrocentrična naracija, takva vrsta sekularno nacionalističke bošnjakocentrične bosanske ideologije konceptualizira i sliku o svojim susjedima kao demonskim neprijateljima [...] Viktimizacija je u pravilu izvor nacionalističkog stava. Velikosrpska ideologija je na njoj izgradila svoju moć. Na njoj je, dokazuje Eridth Zirtal, Izrael izgradio svoj agresivni nacionalizam. Na njoj je Izetbegovićeva vlast izvršila prekodiranje bošnjačkog identiteta, arhaizirajući ga, getoizirajući, klerekilaizirajući, autoegzotirajući, da bi uspostavila svoj etnoklerokapitalizam kao oblik surove eksplotacije potlačenih klasa. Na njoj sarajevska mediokritetska medijska moć nastoji prikriti svoje malograđanstvo, svoj sitni šićar, ne uviđajući pri tom koliko zapada u nove forme ovdašnjeg nacionalizma." (''Kapital žrtve uložen u mržnju'') == Drugi o njemu == *[[Abdulah Sidran]] **"Gadosti koje je taj psihopata sa katedre kazivao svojim studentima bile su dovoljan razlog za krivično gonjenje... a da nikada niko nije pokrenuo pitanje odgovornosti na Nastavničkom vijeću, ili Sudu časti - činjenica je koja i ostale profesore sa toga Odsjeka čini odgovornim. Alkoholizam jeste bolest, ali tu nije opravdanje. Pijan se za katedru ne izlazi...Važno je da istinu o njemu govore njegovi studenti, a ne ja, koji znam za svakojake njegove 'aferime' - od kojih bi obrazli čovjek u zemlji propo." (Slobodna Bosna, 14.03.2018., [http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/75069/akademik_sidran_o_profesoru_kazazu_gadosti_koje_je_taj_psihopata_kazivao_svojim_studentima_bile_su_dovoljan_razlog_za_krivichno_gonjenje.html]) *[[Fatmir Alispahić]] **"Dosad smo [[rasizam]] razumijevali kao mržnju prema crnoj ili žutoj rasi, pa bi ispalo da [[Bošnjaci]] rasistički mrze neke crnce ili žutce. A kako u blizini nema takvih, ispada da E. Kazaz misli kako Bošnjaci rasistički mrze ili Srbe ili Hrvate. Ali, [[Srbi]] i [[Hrvati]] nisu druga rasa, a nisu ni Bošnjaci, ako ih, pak, E. Kazaz ne smatra „azijatskim ostacima“. Prije će biti da je izmišljanjem rasizma u Bošnjaka, E. Kazaz htio da na najvišu ljestvicu ekstremizma, goru od nacional-šovinizma, od četništva i ustaštva, izdigne navodni ekstremizam u Bošnjaka." (tekst "Fašizam Envera Kazaza" za Bošnjaci.net, 17. septembra 2011., [http://bosnjaci.net/prilog.php?pid=43429]) [[Kategorija:Politika]] {{Wikipedia}} 8l193eyk1i9hao106agjly1fq3mr07w 0 9382 61641 50372 2024-05-17T10:13:58Z Srđan 4695 61641 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Peter van Inwagen |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki filozof |datum rođenja=21. septembar 1942. |mjesto rođenja=SAD |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Postoje, šta više, naizgled nerazrješivi argumenti koji, ako su tačni, pokazuju da postojanje moralne odgovornosti podrazumijeva postojanje slobodne volje, i, stoga, ako slobodna volja ne postoji, moralna odgovornost također ne postoji. Očito je, međutim, da moralna odgovornost postoji: da ne postoji takva stvar poput moralne odgovornosti ništa ne bi bilo ničija krivica, a očito je da postoje stanja stvari na koje neko može ukazati i reči, ispravno, određenim ljudima: to je ''vaša'' krivica." (''How to Think about the Problem of Free Will'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Van Inwagen, Peter}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] hvefltxb6al02ecacscgpd1okciyb2e 0 9387 50382 2013-09-23T22:55:10Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =O nacionalnosti |autor =[[David Miller]] |slika = |tekst uz sliku ...' 50382 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =O nacionalnosti |autor =[[David Miller]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =On nationality |datum prvog izdavanja =1995. }} *"[J]a ću istraživati i braniti ideju nacionalnosti za koju uzimam da obuhvata sljedeće tri međusobno povezane tvrdnje. / Prva se tiče nacionalnog identiteta, i tvrdi da ispravno može biti dio nečijeg identiteta da pripadaju ovoj ili onog nacionalnoj grupi. Ova se tvrdnja potom dijeli u dvije: da nacije zaista postoje, tj. da nisu čisto fiktivni entiteti, tako da nako ko vjeruje da pripada jednoj nije samim tim žrtva greške; i da, čineći našu nacionalnost suštinskim dijelom našeg identiteta, ne činimo nešto što je racionalno neodbranjivo. Osoba koja u odgovoru na pitanje: "Ko ste vi?", kaže: "Ja sam Šveđanin", ili "Ja sam Italijan" (i nedvojbeno još mnogo toga drugog) ne govori nešto što je irelevantno ili bizarno na isti način kao, recimo, neko ko tvrdi bez dobrih dokaza da je ona vanbračno unuče cara Nikolaja II. Ova tvrdnja je dosta skromna: ona ne govori da se od nas razumno ''zahtijeva'' da činimo nacionalnost konstitutivnim našeg ličnog identiteta, ili da posjedovanje nacionalnog identiteta isključuje posjedovanje kolektivnog identiteta drugih vrsta. Niti govori da nacionalne vjernosti osobe moraju uvijek imati jedinstven predmet: ne isključuje identifikovanje osobe kao Jamajčana i Britanca ili (u drugom slučaju) kao i Kvebečanina i Kanađanina. Ona samo tvrdi da identifikovanje sa nacijom, osjećanje sebe kao neodvojivog njenog dijela, jeste legitiman način razumijevanja vašeg mjesta u svijetu. / Druga tvrdnja je etička, i tvrdi da su nacije etičke zajednice. One su obrisne linije u etičkom krajoliku. Dužnosti koje dugujemo našim sunarodnicima su različite od, i šire nego, dužnosti koje dugujemo ljudskim bićima kao takvim. To ne znači da mi ne dugujemo ''bilo kakve'' dužnosti ljudima kao takvim; niti negira da mogu postojati druge, možda manje i intenzivnije, zajednice čijim članovima mi dugujemo dužnosti koje su strožije nego one koje dugujemo Britancima, Šveđanima, itd., u širem smislu. Ali to je tvrdnja koja ističe da ispravno objašnjenje etike treba dati težinu nacionalnim granicama, i da naročito nema u principu primjedbe institucionalnim šemama - kao što su države blagostanja - koje su stvorene da nude pogodnosti isključivo onima koji potpadaju unutar istih granica kao i mi. / Treća tvrdnja je politička, i ističe da ljudi koji su dio nacionalne zajednice na određenom teritoriju imaju dobar zahtjev za političkim samo-određenjem; treba biti uspostavljena institucionalna struktura koja im omogućava da odlučuju kolektivno o stvarima koja se tiču primarno njihove sopstvene zajednice. Treba primijetiti da sam ponovo ovo izrazio pažljivo, i da nisam tvrdio da institucija mora biti ta suverene države. Historijski, suverena država bila je glavno sredstvo kojim su se zahtjevi nacionalnog samo-određenja realizirali, i to nije samo slučajnost. Ipak, nacionalno samo-određenje ''može'' biti realizirano na druge načine, i kao što ćemo vidjeti postoje slučajevi gdje se ono mora realizirati drugačije nego kroz suverenu državu, upravo da bi se zadovoljili jednako dobri zahtjevi drugih nacionalnosti." (''Uvod'') *"[O]ni koji vide nacionalnost kao isključivo moderni fenomen i oni koji je vide kao nastavak antičkog tribalizma su dopola ispravni. Nije bilo iznenadnog konceptualnog prekida, nije bilo izmišljanja radikalno novog načina razmišljanja o ljudskim zajednicama. Ideje nacionalnog karaktera i tako dalje su dugogodišnje. Ono što je bilo novo jeste vjerovanje da se nacije mogu smatrati kao aktivni politički agenti, nosioci konačnih ovlaštenja suvereniteta. To je onda bilo vezano za nove načine razmišljanja o politici, ideji da se institucije i politike mogu vidjeti kao da izražavaju popularnu ili narodnu volju." (''Nacionalni identitet'') *"[P]ostoje snažni etički razlozi za činjenje podudarnosti između granica nacionalnosti i granica države. Gdje se to ostvari, dužnosti nacionalnosti se ojačavaju tako što im se daje izraz u formalnoj šemi političke saradnje; a šema saradnje može se temeljiti na labavijem nego na striktnoj uzajamnosti, što znači da se preraspodjelni elementi mogu ugraditi na način da idu preko onoga što bi racionalni samo-interes svakog učesnika zahtijevao." (''Etika nacionalnosti'') *"Teret je na univerzalisti da pokaže da, u širenju opsega etičkih veza da obuhvate jednako cjelokupnu ljudsku vrstu, on ih istovremeno ne iscrpljuje od njihove obavezujuće snage." (''Ibid.'') *"[Z]ajednički nacionalni identitet je preduslov za ostvarenje političkih ciljeva poput socijalne pravde i deliberativne demokratije." (''Nacionalnost u opadanju?'') *"Baš kao što se Marx radovao budućnosti u kojoj bi mi mogli loviti ujutro, pecati popodne, i kritikovati nakon večere, tako i novi kozmopolitizam drži pred nama sliku prema kojoj možemo istraživati naše keltske korijene u ponedjeljak, potrošiti utorak slaveći Budin rođendan u našem susjedskom hramu, u srijedu se pridružiti protestima Greenpeacea protiv međunarodnog ribarenja kitova, i uzeti učešće u četvrtak u kritičkoj diskusiji o britanskom imperijalizmu." (''Zaključak'') *"Mi dugujemo sunarodnjacima dužnosti koje su šire od onih koje dugujemo strancima, i institucije koje vrše te dužnosti, kao što je država blagostanja, opravdane su i pored njihovih ograničenja na unutrašnjost nacionalnih granica. Sugerisao sam da se naše univerzalne obaveze najbolje razumijevaju u smislu temeljnih ljudskih prava, ali da i tu trebamo prepoznati da primarna dužnost zaštite tih prava leži na sunarodnjacima. Na međunarodnom nivou, naš prvi zadatak je da uvjerimo, i ako je potrebno navedemo političke zajednice da poštuju temeljna prava svojih članova, prije neposredne intervencije na provođenju prava kada ne postoji otvoren drugi način djelovanja." (''Zaključak'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:David Miller]] {{Wikipedia}} ks58lqdd8b1hk4jyo63039su1g00925 0 9393 61829 53531 2024-05-18T06:24:52Z Srđan 4695 61829 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Asim Mujkić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački sociolog i filozof |datum rođenja=1968. |mjesto rođenja=Brčko, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"''[T]eško je u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] izričito tvrditi da postoje tri različite, odjelite kulture'', kao supstancije, kao stvari-u-svijetu, premda je cijela mreža etnopolitičke moći angažirana oko njihove produkcije. Etnopolitički poduzetnici odrješito će tvrditi da u ovoj zemlji postoje tri različite [[kultura|kulture]], pa će se čak pozivati na Povelju UN o Ljudskim pravima da svoju zasebitu kulturu zaštite. Dovoljan je jedan površan uvid u gradivne elemente kulture – jezik, historija, umjetnost, tradicija, konfesija – da se problematizira kruti etnopolitički stav o postojanju različitih kultura odnosno da se vidi da je riječ koja pretendira da označava odjelitu kulturalnu grupnost primijenjena preširoko." (''Da li je narod "prirodna vrsta"? Bosna i Hercegovina između etničke i etičke jednakosti'') *"[U] Bosni i Hercegovini ljudi su na dubinski način izmiješani – ''govore jedan jezik koga nazivaju na različite načine, dijele istu historiju i isti ekonomski prostor, dijele isti "životni prostor" kulturalno, tradicionalno, pa ako se hoće i konfesionalno'' – historija obiluje primjerima prelaska braće i rođaka iz jedne u drugu konfesiju u svrhu očuvanja imetka – da ni u kom plauzibilnom smislu ne možemo govoriti o različitim kulturama koje tobože "jedna-uz-drugu", paralelno kohabitiraju, "konsociraju" u Bosni." (''Ibid.'') *"''[U]loženo je mnogo novca i destruktivne energije – ilegalne upotrebe sile regularnih i neregularnih vojski i milicija, etničkog čišćenja i genocida da bi se proizvela tri odjelita etnička identiteta s državotvornim pretenzijama''. Očekuje se danas da se taj uloženi trud i "isplati". Dilema glasi: ''da li prihvatiti tu ogromnu intelektualnu, materijalnu i vojničko-zločinačku energiju i njene rezultate – tri odvojena etno-idetniteta, tri odjelite kulture, i proglasiti ih "prirodnim stanjem stvari-usvijetu", unatoč tome što još uvijek nisu odvojene kulture, te na osnovu toga pristupiti reformi Dejtonskog sporazuma u pravcu uvođenja konsocijacijskog modela?''" (''Ibid.'') *"[[Moral]]nost u jednoj zajednici etničke jednakosti je “izvanjska” jer ne proističe iz opredjeljenja slobodnih pojedinaca. Dakle, ''u bosanskohercegovačkom Etnopolisu moralnost ne postoji''. Budući da je izvanjska, ona se referira na manifestacije mehanizama etničke posebnosti koji su kod nas gotovo isključivo religijske prirode. Tako pervertirana kao izvanjska, moralnost se sastoji u oponašanju manifestacija etničkog jedinstva i prepoznatljivosti." (''Ibid.'') ==Djela== *''[[Mi, građani etnopolisa]]'' (2007) *''[[Pravda i etnonacionalizam]]'' (2010) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Mujkić, Asim}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi]] [[Kategorija:Asim Mujkić| ]] l07beiltjlndyavlhqt3luup80i4bg6 0 9403 60052 50422 2022-03-02T02:43:21Z Thavok 7714 Preuređen dio citata napisan velikim slovima. 60052 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Hans Morgenthau |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemačko-američki politički teoretičar |datum rođenja=17. februar 1904. |mjesto rođenja=Coburg, Njemačka |datum smrti=19. juli 1980. |mjesto smrti=New York, SAD |počasti= }} *"[Z]apamti uvijek da nije politička nužnost, već također moralna dužnost za naciju da slijedi u svojim odnosima sa drugim nacijama jednu zvijezdu vodilju, jedan standard mišljenja, jedno pravilo za djelovanje: nacionalni interes." (''[[U zaštitu nacionalnog interesa]]'') ==Djela== *''[[U zaštitu nacionalnog interesa]]'' (1951.) [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Hans Morgenthau]] {{Wikipedia}} qgeyz1nifa1vbazmv1k4wcc0fse7fff 0 9404 50425 50423 2013-10-06T15:21:05Z Harač 23 50425 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =U zaštitu nacionalnog interesa |autor =[[Hans Morgenthau]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =In Defence of National Interest |datum prvog izdavanja =1951. }} *"[Z]apamti uvijek da nije politička nužnost, već također moralna dužnost za naciju da slijedi u svojim odnosima sa drugim nacijama jednu zvijezdu vodilju, jedan standard mišljenja, jedno pravilo za djelovanje: NACIONALNI INTERES." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Hans Morgenthau]] {{Wikipedia}} 1qcc1twh1oec4et2h4q1jcxo4scxhf3 14 9405 50424 2013-10-06T15:20:47Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 50424 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9406 53150 50429 2014-08-15T18:02:02Z Harač 23 53150 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pitanje principa |autor =[[Ronald Dworkin]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =A Matter of Principle |datum prvog izdavanja =1985. }} *"[D]io je našeg zajedničkog političkog života, ako je bilo šta drugo, da je pravda naš kritičar, ne naše ogledalo [...] [[Michael Walzer|Walzerov]] relativizam je nevjeran prema najbitnijoj društvenoj praksi koju imamo: praksi zabrinutosti za to šta je zaista pravda." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ronald Dworkin]] {{Wikipedia}} bqloo7a5dmlupcztiveokprj1sf9xbw 0 9407 61600 57511 2024-05-17T07:44:03Z Srđan 4695 61600 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Charles Beitz |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki politički teoretičar |datum rođenja=20. juli 1949. |mjesto rođenja=SAD |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Reći da su ljudska prava "univerzalna" nije tvrditi da su ona nužno ili prihvaćena od svih ili prihvatljiva svima, s obzirom na njihova druga politička i etička vjerovanja. Ljudska prava trebaju biti univerzalna u smislu da se primjenjuju prema svima i da ih svi mogu prizivati." (''Human Rights as a Common Concern'') ==Djela== *''[[Ideja ljudskih prava]]'' (2009) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Beitz, Charles}} [[Kategorija:Charles Beitz| ]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] sdltpqjhyipu5jr6leyz9tzeq9xnr39 0 9409 60584 50440 2023-04-22T23:12:36Z Tallon nollat 8065 60584 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Kishore Mahbubani |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=singapurški filozof i političar |datum rođenja=24. oktobar 1948. |mjesto rođenja=Singapur |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} [[File:Official_photo_of_Prof_Kishore_Mahbubani,_Dean,_Lee_Kuan_Yew_School_of_Public_Policy,_National_University_of_Singapore.jpg|thumb|Kishore Mahubani (2008)]] *"Iz tačke gledišta mnogih građana Trećeg svijeta, kampanje za ljudska prava često imaju bizarnu kvalitetu. Za mnoge od njih to liči na sljedeće: oni su gladni i bolesni putnici na probušenom, pretrpanom brodu koji tone. Kapetan broda je često surov, ponekad pravično, ponekad ne. Na obalama rijeka stoje dobrostojeći, siti i dobronamjerni gledatelji. Čim ti gledatelji posvjedoče bičevanju ili zatvaranju ili čak uskraćivanju prava glasa putnika, oni upadaju u brod da intervenišu, štiteći putnike od kapetana. Ali ti pustnici ostaju gladni i bolesni. Čim pokušaju doplivati do obala u roke njihovih dobrotvora, oni su sigurno vraćeni u brod, gdje njihova temeljna patnja ostaje ista." (''[[Mogu li Azijati razmišljati?]]'') ==Djela== *"''[[Mogu li Azijati razmišljati?]]'' (2001.) [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Kishore Mahbubani]] {{Wikipedia}} dzqr3fi9kubvhmtam3q83iximpywrxl 0 9410 50439 2013-10-11T22:44:37Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Mogu li Azijati razmišljati? Razumijevanje rascjepa između Istoka i Zapada |autor =Kishore ...' 50439 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Mogu li Azijati razmišljati? Razumijevanje rascjepa između Istoka i Zapada |autor =[[Kishore Mahbubani]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =Can Asians Think? Understanding the Divide Between East and West |datum prvog izdavanja =2001. }} *"Iz tačke gledišta mnogih građana Trećeg svijeta, kampanje za ljudska prava često imaju bizarnu kvalitetu. Za mnoge od njih to liči na sljedeće: oni su gladni i bolesni putnici na probušenom, pretrpanom brodu koji tone. Kapetan broda je često surov, ponekad pravično, ponekad ne. Na obalama rijeka stoje dobrostojeći, siti i dobronamjerni gledatelji. Čim ti gledatelji posvjedoče bičevanju ili zatvaranju ili čak uskraćivanju prava glasa putnika, oni upadaju u brod da intervenišu, štiteći putnike od kapetana. Ali ti pustnici ostaju gladni i bolesni. Čim pokušaju doplivati do obala u roke njihovih dobrotvora, oni su sigurno vraćeni u brod, gdje njihova temeljna patnja ostaje ista." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Kishore Mahbubani]] {{Wikipedia}} 8y4smvdsigxdkk4r9ru5xhisa6k36qs 14 9411 50441 2013-10-11T22:45:08Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 50441 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9412 52869 50444 2014-05-06T20:38:02Z Harač 23 52869 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Cass Sunstein |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja=21. septembar 1954. |mjesto rođenja=Concord, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"''[U]stavne persone'' [predstavljaju] sudske uloge i samo-prezentacije koje oštro razdvajaju [[Sudija|sudije]] (kao i akademske komentatore). Vodeće persone su heroji, vojnici, burkeanci, i mutavci. Općenito govoreći, heroji su voljni prizvati Ustav da ponište državno ili federalno zakonodavstvo; vojnici se priklanjaju djelovanju političkih grana vlasti; burkeanci se priklanjaju samo inkrementalnim primjenama; i mutavci preferiraju da ne odlučuju o teškim pitanjima. / Važno je naglasiti da su persone samo apstraktne i stilizirane, i ni jedan stvarni sudija ''nije'' jedna od njih. Ipak, pojedine sudije mogu biti asocirane sa pojedinim personama, ali bilo kakva takva asocijacija najbolje se razumijeva samo tako da je u posebno značajnim prilikama sudija preuzeo tu personu, ili da sudija pokazuje tendenciju prihvatanja te persone u najvažnijim i zahtjevnijim predmetima. Tijekom karijere ili čak godine, mnoge stvarne sudije usvojit će svaku personu. Neke sudije mijenjaju personu često od predmeta do predmeta jer njihova preferirana teorija tumačenja zahtijeva takvo mijenjanje; druge sudije imaju manje ili više dosljedne persone jer to zahtijevaju njihove preferirane teorije; dok druge sudije mijenjaju svoje stanovište iz strateških ili drugih razloga. / Važno je uvidjeti da prihvatanje persone ne mora biti oportunističko ili manipulativno; to je općenito autentični odraz uloge koja "ispada" iz sudijine preferirane teorije tumačenja. Ipak, ne može se poreći da sudija može usvojiti personu iz strateških razloga. Na primjer, sudija može apstraktno preferirati da bude heroj, ali u svjetlu relevantnih ograničenja (kao što su precedenti, unutrašnja dinamika na višečlanom sudu, ili očekivane reakcije javnosti), ona može pisati kao burkeanac - sa nadom da burkeanski put može eventualno proizvesti isti rezultat koji bi diktirao heroizam. Mutavost također može biti strateška, način kupovanja vremena do pravog trenutka [...] [A]naliza Ustavnih Persona mogla bi se ispravno smatrati kao da pripada studiji sudske politike ili čak prava i književnosti [...] Ali ja ih razumijevam dosta drugačije ovdje. Mi bi mogli vidjeti persone ne kao pitanje sudske politike ili retorike, već kao proizvod toga kako različite sudije zaista razumijevaju svoje poslove, i kako obavljaju te poslove u različitim kontekstima." (''Constitutional Persone'') *"Moja temeljna sugestija jeste da se ljudi često slažu o ustavnim praksama, i čak o ustavnim pravima, kada se ne mogu složiti o ustavnim teorijama. Drugim riječima, dobro funkcionirajući ustavni poretci pokušavaju da riješe probleme kroz nedovoljno teoretizirane sporazume. Ponekad ti sporazumi uključuju apstrakcije, prihvaćene kao takve usred teških neslaganja o pojedinim slučajevima. Stoga ljudi koji se ne slažu o pozivanju na nasilje i govoru mržnje mogu prihvatiti općeniti princip slobode govora, i oni koji se raspravljaju o istospolnim odnosima mogu prihvatiti apstraktni princip antidiskriminacije. To je važan fenomen u ustavnom pravu i politici; to čini stvaranje ustava mogućim. Ustavotvorci se mogu složiti oko apstrakcija bez slaganja o pojedinačnim značenjima tih apstrakcija. / Ali ponekad nedovoljno teoretizirani sporazumi uključuju konkretne rezultate radije nego apstrakcije. U teškim predmetima, ljudi se mogu složiti da je određena praksa ustavna, ili da nije ustavna, čak i kada se teorije koje prožimaju te njihove sudove oštro razlikuju. U svakodnevnom djelovanju ustavne prakse, nedovoljno teoretizirani sporazumi o određenim pravilima i doktrinama pomažu u osiguranju smisla onoga što pravo jeste, čak i kod široko rasprostranjenih neslaganja o tome šta, pojedinačno, objašnjava ta pravila i doktrine. / Posljednji fenomen sugeriše opću strategiju za rukovanje sa nekim od najtežih odluka. Kada se ljudi ne slažu ili su nesigurni oko apstraktnih pitanja - da li je jednakost važnija od slobode? da li slobodna volja postoji? da li je utilitarizam ispravan? da li kažnjavanje mora imati retributivne ciljeve? - oni često mogu napraviti napredak krečući se ka nivou veće pojedinačnosti. Oni pokušavaju ''konceptualni silazak''. Ovaj fenomen ima naročito značajnu odliku: on angažira tišinu, o određenim temeljnim pitanjima, kao sredstvo za postizanje usklađivanja usred neslaganja, nesigurnosti, ograničenja vremena i mogućnosti, i heterogenosti. Ukratko, tišina može biti konstruktivna sila. Nedovoljno teoretizirani sporazumi su važan izvor uspješnog konstitucionalizma i društvene stabilnosti; oni nude način za ljude da pokažu međusobno poštovanje." (''Incompletely Theorized Agreements in Constitutional Law'') [[Kategorija:Pravo]] {{Wikipedia}} cj7er8rh1b9kozr9yq7csdu0uf46at0 14 9417 50456 2013-10-14T10:18:42Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 50456 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9418 50458 2013-10-14T10:22:27Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Cink |autor =[[David Albahari]] |slika = |tekst uz sliku =ro...' 50458 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Cink |autor =[[David Albahari]] |slika = |tekst uz sliku =roman |originalni naziv =/ |datum prvog izdavanja =1988. }} *"Stan se ubrzo ispunio ljudima: žene su spremale u kuhinji, muškarci pili u trpezariji. Ništa nije trebalo govoriti: svi su već sve znali. Tada je neko zazvonio, a kada sam otvorio, djevojka pred vratima upitala me je da li želim da osiguram život. Imala je svijetlu kosu i svijetle oči; zapazio sam i oblinu koljena. Odmahnuo sam glavom i zatvorio vrata. Anđeli uvijek dolaze prekasno." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:David Albahari]] {{Wikipedia}} hz5fbha6adkg5ail41pivg8zhb6y5se 14 9419 50460 2013-10-14T10:23:13Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 50460 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 14 9420 50471 2013-10-18T18:12:51Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 50471 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9423 61652 53603 2024-05-17T10:28:19Z Srđan 4695 61652 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Thomas M. Scanlon |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki filozof |datum rođenja=28. juni 1940. |mjesto rođenja=Indiana, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Spomenut ću četiri razloga za protivljenje ne[[jednakost]]i [...] 1. Ekonomska nejednakost može dati bogatijim ljudima neprihvatljiv stepen kontrole nad životima drugih [...] 2. Ekonomska nejednakost može potkopati pravičnost političkih institucija [...] 3. Ekonomska nejednakost potkopava pravičnost samog ekonomskog sistema [...] 4. Radnici, kao učesnici u šemi saradnje koja proizvodi nacionalni dohodak, imaju zahtjev za pravičnim udjelom u tome što su pomogli da se stvori." (''The 4 Biggest Reasons Why Inequality is Bad for Society'') *"Niko nema razlog da prihvati šemu saradnje koja stavlja njihove živote pod kontrolu drugih, koja im uskraćuje smisleno političko učestvovanje, koja uskraćuje njihovoj djeci mogućnost da se kvalificiraju za bolje poslove, i koja im uskraćuje udio u bogatstvu u čijem su stvaranju pomogli. Ovo nisu tek primjedbe za nejednakost i njene posljedice: to su u isto vrijeme i izazovi za legitimnost samog sistema. Posjedi bogatih nisu legitimni ako su dobavljeni kroz takmičenje iz kojeg su drugi isključeni, i koji su učinjeni mogućim kroz zakone koje su bogati osmislili da pogoduju bogatima. Na ove načine, ekonomska nejednakost može potkopati uslove za svoju sopstvenu legitimnost." (''Ibid.'') ==Djela== ''[[Šta dugujemo jedni drugima]]'' (1998) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Scanlon, Thomas M.}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:Thomas M. Scanlon| ]] llou8qog13kyktcjrhcwzvqb7u9chg0 0 9424 50486 2013-10-23T21:32:47Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Šta dugujemo jedni drugima |autor =[[Thomas M. Scanlon]] |slika = |tekst...' 50486 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Šta dugujemo jedni drugima |autor =[[Thomas M. Scanlon]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''What We Owe to Each Other'' |datum prvog izdavanja =1998. }} *"[Č]in je pogrešan ako i samo ako bilo koji princip koji ga dopušta bi bio onaj kojeg bi drugi ljudi mogli razumno odbaciti [...] ili jednako tome, ako i samo ako ne bi bio dopušten bilo kojim principom kojeg takvi ljudi ne bi mogli razumno odbaciti." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Thomas M. Scanlon]] {{Wikipedia}} b0l3ciyg1ix2lhnxpd7g9s6zd6s90ul 14 9425 50487 2013-10-23T21:33:20Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 50487 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 14 9427 50500 2013-10-26T20:44:58Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 50500 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 14 9437 50527 2013-11-06T13:41:13Z 31.176.248.29 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 50527 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9463 61734 61732 2024-05-17T11:33:25Z Srđan 4695 61734 wikitext text/x-wiki *"Kosmopolitizam, onda, općenito potvrđuje tri principa: vrijednost pojedinaca, jednakosti, i postojanja dužnosti obavezujućih za sve." (''Pravda bez granica'') ==Djela== *''[[Pravda bez granica]]'' (2005) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Caney, Simon}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] [[Kategorija:Simon Caney| ]] kd5fchfirwl0lzfvy4d121jstkjd36t 0 9464 50629 2013-12-31T17:48:49Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Pravda bez granica: globalna politička teorija |autor =[[Simon Caney]] |slika...' 50629 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pravda bez granica: globalna politička teorija |autor =[[Simon Caney]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''Justice Beyond Borders: A Global Political Theory'' |datum prvog izdavanja =2005. }} ==Uvod== *"Kosmopolitizam, onda, općenito potvrđuje tri principa: vrijednost pojedinaca, jednakosti, i postojanja dužnosti obavezujućih za sve." *"Ukratko, onda, ''Pravda bez granica'' brani globalne norme građanske i političke pravde (ljudska prava na građanske i političke slobode) i distributivne pravde (prava izdržavanja, jednakost mogućnosti, princip jednakog primanja za jednak rad, prioritet za siromašne). Imajući to u vidu brani ne-etatistički politički poredak, prizivajući odgovorne globalne političke institucije. Potom nudi objašnjenje principa koji trebaju da upravljaju vođenjem rata i principe koji trebaju da upravljaju praksom humanitarne intervencije." ==Univerzalizam== *"[''Opći argument za moralni univerzalizam''] S obzirom na (P1), da postoje neki valjani moralni principi, (P2), da se valjani moralni principi primjenjuju na sve koji su slični na moralno relevantan način, i (P3), da su ljudi širom svijeta slični na moralno relevantan način, onda slijedi, (C), da postoje neki moralni principi sa univerzalnom formom (isti principi su primjenjivi) i univerzalnim dometom (ti principi primjenjivi su na sve)." ==Građanska i politička pravda== *"Ja tumačim izjavu da "A ima subjektivno pravo" kao izjavu da A ima pravo da bude tretiran na određeni način: drugi imaju dužnost da ga tretiraju na određeni način. Te dužnosti nisu one milostinje ili dobročinstva ili filantropije: ako neko ima subjektivno pravo oni ga mogu zahtjevati kao stvar pravde." ==Distributivna pravda== *"Jedna markantna značajka velikog dijela tradicionalne političke filozofije do nedavno bila je pretpostavka da principi distributivne pravde trebaju djelovati na državnom nivou. To jeste, konvencionalna mudrost je bila, i donekle još uvijek jeste, da ako postoje ikakvi legitimni principi distributivne pravde (i neki poriču da postoje) trebaju biti primjenjeni unutar država. Dužnosti distributivne pravde stoga su primjenjivi unutar država ili nacija ali nisu primjenjivi globalno. Dakle, oni koji su potvrđivali ljudska prava imali su tendenciju da potvrđuju građanska i politička ljudska prava, ali da poriču ekonosmka ljudska prava." *"[Po pitanju] prirode distributivne pravde, [treba se istaći] naime da se razlikuje od drugih vrsta moralnog odnosa. Ono što je specifično za principe distributivne pravde jeste da se odnosena ono na što ljudi imaju pravo. Stoga trebamo prepoznati da postoje argumenti za globalnu preraspodjelu bogatstva koji prizivaju ne ono što ljudi mogu zahtijevati kao stvar pravde, već dužnosti dobročinstva, čovječnosti, ili milostinje." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Simon Caney]] {{Wikipedia}} m5e069kugsnfjlr5z5kp83xbzob4p8b 14 9465 50630 2013-12-31T17:49:09Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 50630 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9466 53752 50633 2014-12-25T12:52:01Z Harač 23 53752 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Eseji o Benthamu: Studije u jurisprudenciji i političkoj teoriji |autor =[[H. L. A. Hart]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne i političke teorije |originalni naziv =''Essays on Bentham: Studies in Jurisprudence and Political Theory'' |datum prvog izdavanja =1982. }} *"Naravno da je tačno, kao što sam istakao, da primarna peremptorna namjera komadanta možda neće biti ostvarena; osoba kojoj je naređeno možda neće prihvatiti naredbu kao peremptorni razlog i naredbi se neće nikako pokoravati ili ako to čini možda joj se pokorava samo zbog straha od kazne nakon potpunog razmatranja pozitivnih i negativnih strana. U drugu ruku, naredba se možda uzme tačno onako kako je komadant i zamislio: naredba može biti prihvaćena kao peremptorni razlog tako da se primatelj pokorava bez razmatranja suštine iz njegove tačke gledišta onoga što mu je naređeno da čini. Više od toga, može biti da komadant, prije nego što izda naredbu, ima dovoljno razloga za vjerovanje da su oni kojima upućuje svoje naredbe općenito skloni da prepoznaju u njegovim riječima (možda šta god da naredi ili možda samo njegove naredbe unutar nekog ograničenog polja ponašanja) peremptorni razlog za činjenje onoga što je naređeno. Takvo trajno priznanje (koje može biti motivirano bilo kojim od brojnih konačnih razloga) komadantovih riječi kao da općenito konstituiraju sadržajno-nezavisni peremptorni razlog za djelovanje jeste posebno ''normativno'' držanje, a ne tek "navika" pokoravanja, i po mom mišljenju to je nukleus čitave grupe povezanih normativnih fenomena koji uključuju ne samo općeniti pojam autoriteta, legislative ili zakonodavstva, već i mnoge druge slučajeve gdje riječima ili djelima nismo u mogućnosti da učinimo stvarnim ili da promijenimo ili razlikujemo obaveze jedne ili druge vrste [...] Ovaj model normativno-naredbodavne situacije može se smatrati embrionalnim oblikom društva u kojem je na snazi razvijen pravni sistem. On je tek embrionalan jer mu nedostaje odlika od centralnog značaja u razvoju sistema i čiji dodatak tom modelu bi transformirao isti na mnoge načine. Ta nedostajuća odlika je postojanje učinkovitih pravno-primjenjujućih i pravno-izvršavajućih agencija, to jeste sudova koji učinkovito upućuju na izvršavanje u pojedinačnim slučajevima komadantovih naređenja i njihovo primjenjivanje u rješavanju sporova. Gdje sudovi sa tim funkcijama postoje normativno držanje koje se sastoji u priznavanju naredbi kao sadržajno-nezavisnih peremptornih razloga za djelovanje i kao standarda za ocjenjivanje ponašanja kao ispravnog ili pogrešnog, jeste sam institucionaliziran tako da definiše javne standarde ispravnog presuđivanja, i dužnost da se prilagođava tim standardima jeste pripojeno poziciji sudije i prisvojeno od pojedinačnih sudija kada dođu na funkciju." (''Commands and Authoritative Legal Reasons'') *"[O]pćenito priznavanje u društvu komadantovih riječi kao peremptornih razloga za djelovanje jednako je postojanju socijalnog pravila. Posmatrano na jedan način kao da nudi općenitu uputu i standard evaluacije za postupanje komadantovih subjekata, to pravilo može biti formulirano kao pravilo da se komadantu treba pokoravati te bi se činilo kao pravilo koje nameće obaveze subjektu. Posmatrano na drugi način kao da dodjeljuje autoritet komadantu i pruža mu uputu o opsegu ili načinu vršenja bilo bi formulirano kao pravilo da komadant može izdavanjem naredbi stvarati obaveze za svoje subjekte i smatralo bi se pravilom koje mu dodjeljuje pravna ovlaštenja. Pravno ograničenje komadantovih ovlaštenja zakonodavstva bilo bi tek odraz činjenice da je sfera ponašanja, u odnosu na koju se njegove riječi priznaju kao da konstituišu peremptorne razloge za djelovanje, ograničena. Treće, u ovom uspostavljanju općenitog priznavanja komadantovih riječi kao peremptornih razloga za djelovanje njegove riječi su više od naredbi koje mogu ili ne moraju osigurati pokoravanje ili imati druge prirodne posljedice; jer u ovim okolnostima izdavanje pojedinačne naredbe unutar opsega komadantovih ovlaštenja imati će određene normativne posljedice, pored bilo kakvih prirodnih posljedica koje ima. To jeste, određene radnje će učiniti ispravnim i obaveznim, a druge pogrešnim, kršenjem obaveze i prekršajem. Ako, u drugu ruku, izdata naredba nije unutar opsega komadantovih ovlaštenja, neće imati takve normativne posljedice, kakve god prirodne posljedice imala, i uspjeh ili neuspjeh u tom smislu biti će istaknut u ocjeni komadantovih riječi kao valjanih ili nevaljanih." (''Ibid.'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:H.L.A. Hart]] {{Wikipedia}} 19omrtkabl2vzvllnxspwltw33p2tb2 0 9467 52805 50636 2014-04-26T16:33:38Z Harač 23 52805 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Joseph Halevi Horowitz Weiler |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja=1951. |mjesto rođenja=Johannesburg, Južnoafrička Republika |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Ispoljavanja takozvanog demokratskog deficita su ustrajna i nikakva beskrajna nabrajanja ovlaštenja Evropskog parlamenta ih neće ukloniti. U suštini to je nemogućnost Unije da razvije strukture i procese koji prikladno repliciraju ili, “prevode”, na Unijskom nivou čak i nesavršene navike vladavinske kontrole, parlamentarne odgovornosti, i administrativne odgovornosti, koje se prakticiraju u različitim oblicima u raznim Državama članicama. U suštini, dva primordijalna svojstva svake funkcionirajuće [[demokratija|demokratije]] nedostaju - veliki principi odgovornosti i predstavništva [...] Teško je ukazati u analima evropske integracije na jedan jedini primjer odgovornosti za politički neuspjeh koji bi se razlikovao od lične odgovornosti za nedolično ponašanje. To nije, zaista nije, priča o korupciji ili malverzacijama. Moj argument je da je taj neuspjeh ukorijenjen u samoj strukturi evropske vladavine. Ona jednostavno nije osmišljena za političku odgovornost. Na sličan način, nemoguće je smisleno povezati rezultate izbora za Evropski parlament sa izvedbom političkih grupa unutar prethodnog parlamentarnog zasjedanja, na način na koji je to dio oslonca političke odgovornosti unutar Država članica. / Isto tako, na najprimitivnijem nivou demokratije, jednostavno ne postoji trenutak u građanskom kalendaru Evrope gdje građanin može utjecati neposredno na ishode političkih izbora s kojima se suočava Zajednica i Unija na način na koji građani mogu kada izabiru između stranaka koje nude različite programe na nacionalnom nivou. Političke boje Evropskog parlamenta tek se veoma slabo prenose u zakonodavne i upravne ishode Unije." (''Deciphering the Political and Legal DNA of European Integration: An Exploratory Essay'') *"U jednu ruku Zapadne države, koje su kasnije postale Države članice Evropske Unije, postale su odlučno demokratske, njihov patriotizam bio je ukorijenjen u njihovim novim ustavnim vrijednostima, narativi slave su napušteni i čak ismijavani, a mesijanske ideje države gubile su na privlačnosti. Značajno, bivše imperije, svojevremeno branjene sa ugnjetavnjem i krvlju, sada su napuštene sa žarom. / A ipak, njihov zajednički poduhvat, Evropska integracija, u mom je čitanju politički poduhvat ''par excellence'', mesijanstvo u nastanku sa središnjom figurom svoje izvorne i izdržljive političke kulture. Mobilizirajuća snaga i glavna legitimirajuća odlika koja objašnjava ne samo stalnu mobilizirajuću snagu (naročito među elitama i mladeži) već i ključne strukturne i institucionalne izbore koji su učinjeni. Ona će također dati više dubine objašnjenjima trenutnih okolnosti Evrope." (''Ibid.'') *"Paradoks je stoga da izazov [[Legitimitet|legitimnost]]i usmjeren na praksu Suda [pravde EU] ne leži, kako se često pretpostavlja, u njegovoj hermeneutici - dobrom ishodu temeljenom na upitnom tumačenju - već baš u suprotnom: nepobitnom tumačenju, ali ishodu koji podupire, podržava, i legitimira visoko preblematični proces odlučivanja. Suštinski onda, puno vrednovana prava Zajednice koja gotovo bezizbježno služe ekonomskim interesima pojedinaca “kupljena” su u nekoj mjeri po cijeni demokratskog legitimiteta." (''Ibid.'') *"Argument o [[Vladavina prava|vladavini prava]] kojeg pokušavam iskazati jeste da formalistički i pozitivistički [[Hans Kelsen|kelzenijanski]] modeli nisu više prihvaćeni kao da predstavljaju smislenu i normativno prihvatljivu formu vladavine prava, ako ne poštuju dva uslova: ukorijenjenost u demokratskom procesu pravotvorstva, i poštovanju temeljnih ljudskih prava. Evropski sud pravde prihvatio je drugi od ovih uslova u svojoj aktivističkoj jurisprudenciji počevši od 1969. kada je proglasio da evropske norme koje ne poštuju zajedničke ustavne tradicije Država članica, a koje su zajamčene EKLJP, neće biti prihvatljive. Razumio je da čak i demokratije mogu voditi u tiraniju večine. Njegova jurisprudencija bila je hrabra jer nije bilo ni nagovještaja te tvrdnje u Ugovorima. Umjesto toga, kada je Sud odlučio svoje prve predmete pojmovi “ljudska prava” ili “temeljna prava” nisu se nigdje mogli naći u Ugovorima. Nikada nije bilo, međutim, slične jurisprudencije povodom procesa odlučivanja u Uniji. U tom smislu Sud je saučestvovao u statusu quo." (''Ibid.'') ==Djela== *''[[Ustav Evrope]]'' (1999.) [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Joseph H. H. Weiler]] {{Wikipedia}} mfbl6dlwv4ixkfxsf3r4rnvcjj5v3rb 0 9468 52952 52804 2014-05-24T21:51:48Z Harač 23 52952 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ustav Evrope: "Ima li novo odjelo svoga cara?" i drugi eseji o evropskoj integraciji |autor =[[Joseph H. H. Weiler]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =The Constitution of Europe: "Do the new clothes have an emperor?" and other essays on European Integration |datum prvog izdavanja =1999. }} *"Paradoks se može izraziti u neuporedivim terminima: iz pravno-normativnog ugla, Zajednica se u prvom periodu razvijala nezaustavljivom dinamikom ojačanog supranacionalizma. Evropska pravna integracija se snažno kretala naprijed. Iz ugla političkoproceduralnog odlučivanja, isti period se karakteriše suprotnim tendencijama u pravcu međuvladine saradnje i udaljavanjem od evropske integracije. Stoga ne iznenađuje da su pravnici označavali Zajednicu toga doba kao "ustavni okvir za strukturu federalnog tipa", dok su politolozi špekulisali o "opstanku supranacionalizma". *"Kombinacija "konstitucinalizacije" i sistema pravnih lijekova u velikoj mjeri je dovela do ''nacionalizacije'' obaveza Zajednice i uvela je, na nivou Zajednice, ''naviku poslušnosti'' i poštovanje vladavine zakona, što je tradicionalno bilo manje povezivano sa međunarodnim nego sa nacionalnim obavezama. / Ovaj spoj daje osnov za najdublja razmišljanja o razlici između pravnog poretka Zajednice i međunarodnog prava uopće. Kombinovani efekat konstitucionalizacije i evolucije sistema pravnih lijekova dovodi, po mom mišljenju, do otklanjanja iz pravnog poretka Zajednice najcentralizovanijeg pravnog instrumenta međunarodnog prava: pojma (i doktrinarnog mehanizma) ekskluzivne odgovornosti države sa njenim pratećim principima reciprociteta i protivmjera. Pravni poredak Zajednice, po ovom mišljenju, istinski je samostalan pravni režim bez ikakvog pozivanja na mehanizam odgovornosti države, bar kako se tradicionalno shvata, i stoga i bez poziva na reciprocitet i protivmjere, čak i onda kad je suočen sa aktuelnim ili potencijalnim propustom. Bez ovih karakteristika, tako bitnih u klasičnom međunarodnom pravnom poretku, Zajednica zaista postaje nešto "novo"." (''Transformacija Evrope'') *"Država, u našim zapadnim demokratijama, ne može otkazati poslušnost svojim sopstvenim sudovima." (''Ibid.'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Joseph H. H. Weiler]] {{Wikipedia}} 5zn4yz2lqk66eozc3bdvn5moj580z79 14 9469 50638 2014-01-02T12:26:52Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 50638 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9470 61947 61526 2024-05-18T09:49:01Z Srđan 4695 61947 wikitext text/x-wiki *"''Kosmopolitizam'' je stanovište da državne, nacionalne ili etničke granice nemaju nikakav temeljni moralni značaj, to jeste, to je gledište da ne postoje etničke grupe, nacije ili države takve da članstvo u njima dodjeljuje bilo kakva moralna prava, dužnosti, slobode ili odgovornosti na odgovorne odrasle osobe, osim ako se to ne čini na vještački način. (Vještačni način bio bi, na primjer, da moćni vanzemaljci javno i uvjerljivo zaprijete: "Osim ako svi članovi država na Zemlji ne recituju pjesmu sutra, mi ćemo uništiti Zemlju." Ovo bi dodijelilo posebnu dužnost Zemljanima da recituju pjesmu da bi izbjegli uništenje Zemlje, ali na isti način dužnost bi se mogla dodijeliti vlasnicima mobitela plave boje koje, ne bitno da li su članovi država ili ne)." (''Against Pogge's Cosmopolitanism'') {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Steinhoff, Uwe}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Njemački filozofi]] 0aje1dladkob9rl2v2rr2yrnom1q9ag 0 9471 50642 2014-01-02T18:10:13Z Harač 23 Napravljena stranica sa '---- ==Citati== *[[Simon Caney]] **"Kosmopolitizam, onda, općenito potvrđuje tri principa: vrijednost pojedinaca, jednakosti, i postojanja dužnosti obavezujućih za...' 50642 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Simon Caney]] **"Kosmopolitizam, onda, općenito potvrđuje tri principa: vrijednost pojedinaca, jednakosti, i postojanja dužnosti obavezujućih za sve." (''[[Pravda bez granica]]'') *[[Thomas Pogge]] **"Tri elementa dijele sve kosmopolitske pozicije. Prvo, ''individualizam'': konačna jedinica obzira su ''ljudska bića'', ili ''osobe'' - radije nego, recimo, porodične linije, plemena, etničke, kulturne, ili religijske zajednice, nacije, ili države. Ovi posljednji mogu biti jedinice obzira samo posredno, temeljem njihovih pojedinačnih članova ili građana. Drugo, ''univerzalnost'': status konačne jedinice obzira pridaje se ''svim'' živim bićima ''jednako'' - ne tek nekom podskupu, kao što su muškarci, aristokrate, Arijanci, bijelci, ili muslimani. Treće, ''općenitost'': ovaj posebni status ima globalnu snagu. Osobe su konačne jedinice obzira za ''sve'' - ne samo za njihove sunarodnjake, ljude iste vjere, ili slično." (''Cosmopolitanism and Sovereignty'') **"Kosmopolitizam se često odbacuje kao gledište koje ne ostavlja prostora za bilo koji vid pristrasnosti prema porodici, prijateljima ili ličnim projektima [...] Bilo koja uvjerljiva varijanta kosmopolitizma mora biti u mogućnosti da se distancira od ove karikature. Varijante kosmopolitizma društvene pravde to čine razlikujući različite domene ljudskog života i onda propisujući kosmopolitsku nepristrasnost samo za neke od njih: za dizajn i administraciju društvenih institucija. Opća ideja takvog razlikovanja u domenu je poznata iz slučaja pravnih i sportskih sudija koji moraju biti skrupulozno nepristrasni, ali samo kada djeluju u njihovim pojedinačnim ulogama [...] Svi punoljetni ljudi trebaju biti nepristrasni u određenim domenima - kada služimo kao porotnici, naravno, također kada govorimo, djelujemo ili glasamo kao građani [...] Kosmopoliti društvene pravde primjenjuju ovu ideju općenitije [...]: kada ljudski agenti odlučuju o dizajnu transnacionalnih institucionalnih aranžmana, oni trebaju staviti po strani njihove lične projekte i odanosti, kao i njihove nacionalne lojalnosti tako da preuzmu nepristrani obzir interesa svih pojedinaca koji na koje utjeću ti institucionalni aranžmani." (''Cosmopolitism'') *[[Uwe Steinhoff]] **"''Kosmopolitizam'' je stanovište da državne, nacionalne ili etničke granice nemaju nikakav temeljni moralni značaj, to jeste, to je gledište da ne postoje etničke grupe, nacije ili države takve da članstvo u njima dodjeljuje bilo kakva moralna prava, dužnosti, slobode ili odgovornosti na odgovorne odrasle osobe, osim ako se to ne čini na vještački način. (Vještačni način bio bi, na primjer, da moćni vanzemaljci javno i uvjerljivo zaprijete: "Osim ako svi članovi država na Zemlji ne recituju pjesmu sutra, mi ćemo uništiti Zemlju." Ovo bi dodijelilo posebnu dužnost Zemljanima da recituju pjesmu da bi izbjegli uništenje Zemlje, ali na isti način dužnost bi se mogla dodijeliti vlasnicima mobitela plave boje koje, ne bitno da li su članovi država ili ne)." (''Against Pogge's Cosmopolitanism'') [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia}} luxoos59b6yabh3xw3fc0cez98tsb6u 0 9472 54621 50645 2015-05-03T14:57:07Z Harač 23 /* Djela */ 54621 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Brian Barry |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski moralni i politički filozof |datum rođenja=7. avgust 1936. |mjesto rođenja=London, Velika Britanija |datum smrti=10. mart 2009. |mjesto smrti= |počasti= }} „Situacija gdje grupe žive u paralelnim univerzumima nije dobro sračunata da unaprijedi međusobno razumijevanje ili ohrabri njegovanje navika saradnje i osjećaja povjerenja.“ (''[[Kultura i jednakost]]'') ==Djela== *''[[Pravda kao nepristrasnost]]'' (1995.) *''[[Kultura i jednakost]]'' (2001.) [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] [[Kategorija:Brian Barry]] {{Wikipedia}} dyuvf9urd7m7pmui3ll1q2gk9bmhdbi 0 9473 50787 50760 2014-02-07T23:41:41Z Harač 23 50787 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kultura i jednakost: egalitarna kritika multikulturalizma |autor =[[Brian Barry]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''Culture & Equality: An Egalitarian Critique of Multiculturalism'' |datum prvog izdavanja =2001. }} *"Situacija gdje grupe žive u paralelnim univerzumima nije dobro sračunata da unaprijedi međusobno razumijevanje ili ohrabri njegovanje navika saradnje i osjećaja povjerenja." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Brian Barry]] {{Wikipedia}} 4igzgsm8vprtmlbpz667jwpred6vk1x 14 9474 50646 2014-01-02T18:59:15Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 50646 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9475 61720 59137 2024-05-17T11:28:49Z Srđan 4695 61720 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Jeremy Bentham |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski pravni i politički teoretičar |datum rođenja=15. februar 1748. |mjesto rođenja=London, Velika Britanija |datum smrti=6. juni 1832. |mjesto smrti=London, Velika Britanija |počasti= }} [[File:Jeremy_Bentham_by_Henry_William_Pickersgill_detail.jpg|thumb|]] *"Zadovoljstvo onda, i izbjegavanje boli, ciljevi su koje zakonodavac mora imati u vidu; dolikuje mu stoga da razumije njihovu vrijednost. Zadovoljstva i boli su instrumenti s kojima mora raditi: dolikuje mu stoga da razumije njihovu snagu, koja je opet, drugim riječima, njihova vrijednost." (''[[Principi moralnosti i zakonodavstva]]'') ==Djela== *''[[Uvod u principe moralnosti i zakonodavstva]]'' (1780) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Bentham, Jeremy}} [[Kategorija:Jeremy Bentham| ]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] [[Kategorija:Pravo]] f0eza4ko8udy1nexe510cp0pcsco05l 0 9476 53340 53338 2014-09-28T15:44:43Z Harač 23 53340 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Uvod u principe moralnosti i zakonodavstva |autor =[[Jeremy Bentham]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''An Introduction to Principles of Morals and Legislation'' |datum prvog izdavanja =1780. }} ==Glava I.== *"Priroda je čovječanstvo stavila pod upravu dva suverena gospodara, ''[[bol]]a'' i ''[[užitak]]a''. Samo zbog njih se ukazuje šta trebamo činiti, kao i odrediti šta ćemo učiniti. U jednu ruku standard ispravnog i pogrešnog, u drugu lanac uzroka i posljedica, privezani su za njihovo prijestolje. Oni upravljaju svime što činimo, u svemu što govorimo, u svemu što mislimo: svaki napor koji činimo da se oslobodimo njihovog jarma, samo će poslužiti da na njih ukaže i da ih potvrdi. Riječima čovjek se može praviti da se odriče njihovog carstva: ali u stvarnosti on će ostati njihov podanik sve vrijeme. ''Princip korisnosti'' prepoznaje ovu potčinjenost, i pretpostavlja je za temelje tog sistema, čiji je predmet da stvori osnovu blaženstva rukama razuma i prava. Sistemi koji ga dovode u sumnju, bave se bukom umjesto smislom, hirom umjesto razumom, tamom umjesto svjetlom." (''I.'') *"[[Interes]] zajednice jeste jedan od najopćenitijih izraza koji mogu nastati u frazeologiji morala: nije čudo što se njegovo značenje često gubi. Kada ima značenje, ono je sljedeće. Zajednica je fiktivno tijelo, sastavljeno od pojedinačnih osoba za koje se smatra da ga sačinjavaju kao da su njegovu članovi. Interes zajednice je onda suma interesa njegovih članova koji ga čine. / Ali uzaludno je govoriti o interesu zajednice, bez razumijevanja šta je interes pojedinca. Za stvar se može reći da promovira interes, ili da je u interesu, pojedinca, kada ima tendenciju da doprinese ukupnoj sumi njegovih užitaka: ili, što je ustvari isto, da umanji ukupnu sumu njegovih boli." (''IV.-V.'') ==Glava IV.== *"Zadovoljstvo onda, i izbjegavanje boli, ciljevi su koje zakonodavac mora imati u vidu; dolikuje mu stoga da razumije njihovu vrijednost. Zadovoljstva i boli su instrumenti s kojima mora raditi: dolikuje mu stoga da razumije njihovu snagu, koja je opet, drugim riječima, njihova vrijednost." (''I.'') ==Glava XIII.== *"Općeniti predmet svih zakona jeste, ili treba biti, zajednički, da uveća ukupnu sreću zajednice; i stoga, na prvom mjestu, da isključi, koliko god je moguće, sve stvari koje imaju tendenciju da oduzmu od te sreće: drugim riječima, da isključe nestašluke." (''I.'') ==Dodatak== *"Šta je [[pravo]]? Koji su dijelovi prava? Predmet ovih pitanja treba se posmatrati kao ''logička'', ''idealna'', ''intelektualna'' cjelina, ne ''fizička'' cjelina: ''pravo'', a ne ''zakon''. Istraga, usmjerena na ovu drugu vrstu predmeta, ne bi bila zahtjevna, niti zahtijevala upute. U tom smislu šta god se usvoji kao pravo od osobe ili osoba koje su priznate kao da posjeduju ovlaštenje stvaranja zakona, jeste ''pravo''. ''Metamorfoza'' Ovidija, ako je tako data, bila bi pravo [...] Riječju ''pravo'' onda [...] znači taj idealni predmet, čiji je dio, cjelina, ili večina, ili skupina dijelova, cjelina, ili večina pomiješana sa, ili izrečena u zakonu; ne zakon koji ih izriče." ''(II.'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Jeremy Bentham]] {{Wikipedia}} nzhfxeb1khoavz47ozntz9adg9k0o3i 14 9477 50657 2014-01-05T18:24:38Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 50657 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9480 50672 2014-01-09T16:02:16Z Harač 23 Harač je premjestio stranicu [[Danny Priel]] na [[Daniel Priel]] 50672 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Daniel Priel]] m1ma2zpgm5z8b1u02erfggvepvo7hxc 0 9483 50688 2014-01-12T21:06:29Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Republikanizam: Teorija slobode i vladavine |autor =[[Philip Pettit]] |slika...' 50688 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Republikanizam: Teorija slobode i vladavine |autor =[[Philip Pettit]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''Republicanism: A Theory of Freedom and Government'' |datum prvog izdavanja =1997. }} *"Negativna koncepcija slobode kao ne-miješanja i pozitivna koncepcija slobode kao samo-ovladavanja nisu jedini dostupni ideali slobode; treća alternativa jeste koncepcija slobode kao ne-dominacije koja zahtijeva da niko nije sposoban miješati se na proizvoljnoj bazi - na svoje zadovoljstvo - u izborima slobodnih osoba." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Philip Pettit]] {{Wikipedia}} tkiy6tyhw3dpo9iulgcepfjokjfjjxr 14 9484 50689 2014-01-12T21:06:47Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 50689 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9486 53461 50698 2014-10-14T10:23:57Z Harač 23 53461 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Sebični gen |autor =[[Richard Dawkins]] |slika = |tekst uz sliku =biološki spis |originalni naziv =''The Selfish Gene'' |datum prvog izdavanja =1976. }} *"Inteligentni život na našem planetu pojavio se onog trenutka kad je shvatio razlog svoga postojanja. Ako neka viša bića iz svemira ikada posjete Zemlju, prvo pitanje koje će postaviti kako bi procijenili razinu naše civilizacije, bit će: "Jesu li već otkrili evoluciju?" Živi organizmi postojali su na Zemlji, uopće ne znajući zašto, više od tri hiljade miliona godina prije nego je jedan od njih konačno spoznao istinu. Njegovo je ime Charles Darwin. Iskreno rečeno, i drugi su, tu i tamo, naslućivali istinu, ali Darwin je prvi sastavio logički dosljedno i održivo objašnjenje zašto postojimo. Darwin je omogućio razumno odgovoriti znatiželjnom djetetu čije je pitanje naslov ovog poglavlja. Više ne moramo pribjegavati praznovjerju da bismo odgovorili na ozbiljna pitanja poput: Ima li život smisao? Zbog čega postojimo? Šta je čovjek? Nakon što je postavio i posljednje pitanje, istaknuti zoolog G. G. Simpson je rekao: "Ono što sad želim naglasiti je kako su svi pokušaji odgovora na to pitanje iz vremena prije 1859. bezvrijedni, te ih je kao takve najbolje zanemariti."" *"Ne zastupam moralnost koja se zasniva na evoluciji. Govorim o tome kako su stvari evoluirale. Ne govorim o tome kako se mi, ljudska bića, trebamo ponašati u moralnom pogledu. Ovo naglašavam zato što znam kako postoji opasnost da me pogrešno shvate oni, a njihov je broj vrlo velik, koji ne mogu razlikovati stav kojim se izlaže mišljenje o nekom predmetu i zastupanje mišljenja o tome kakav bi taj predmet trebao biti. Ja osobno mislim kako bi ljudsko društvo utemeljeno jednostavno na genskom zakonu sveopće nemilosrdne sebičnosti, bilo društvo u kojem bi život bio odvratan. Ali, na nesreću, koliko god možda žalili zbog nečega, ono zbog toga neće prestati biti takvo kakvo je. Glavni je cilj ove knjige biti zanimljivo štivo, ali želite li iz nje izvući neku pouku, čitajte je kao opomenu. Shvatite je kao opomenu, jer želite li, kao i ja, izgraditi društvo u kojem će jedinke nesebično i velikodušno surađivati kako bi postigle zajedničku sreću, onda od biološke prirode očekujte malo pomoći. Pokušajmo naučiti velikodušnost i nesebičnost, jer smo rođeni sebični. Pokušajmo shvatiti što su sve sposobni naši sebični geni, jer tada ćemo možda moći poremetiti njihove puteve — nešto o čemu niti jedna druga vrsta nije nikada sanjala." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Richard Dawkins]] {{Wikipedia}} i9lf2u5byqr83wj7e8g7ss1zeuvst4l 14 9487 50699 2014-01-17T19:54:22Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 50699 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 828 9498 50715 50714 2014-01-21T02:48:38Z Ricordisamoa 3572 ucfirst 50715 Scribunto text/plain local base = ':[['..mw.site.namespaces[10].name..':Citat dana/%d. %s]]' local lang = mw.language.getContentLanguage() local p = {} -- shows a list of links to "Quotes of the day" for the whole year function p.list(frame) local res = {} for num = 1,12 do local monthName = lang:formatDate('F','2012-'..num) local m = {'=='..lang:ucfirst(monthName)..'=='} for day = 1,tonumber(lang:formatDate('t','2012-'..num..'-01')) do table.insert(m,string.format(base,day,monthName)) end table.insert(res,table.concat(m,'\n')) end return table.concat(res,'\n\n') end return p h1l9n9fshzxyd5rog10xynfb7mer4zi 0 9504 61489 50735 2024-05-17T06:47:05Z Srđan 4695 61489 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Gerald Cohen |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=kanadski i britanski politički teoretičar |datum rođenja=14. april 1941. |mjesto rođenja=Montreal, Kanada |datum smrti=5. avgust 2009. |mjesto smrti=Oxford, Engleska |počasti= }} *"Mnogi od postojećih problema socijalističke teorije, i socijalističkih i komunističkih partija, odražavaju sve veći manjak podudarnosti između prve četiri karakteristike [radničke klase]. Naročito problematično, iz tačke gledišta socijalističkog političkog filozofa, jeste odvajanje odlika eksploatacije i potrebe. To tjera na izbor između principa prava na proizvode sopstvenog rada koji su utjelovljeni u doktrini eksploatacije i principa jednakosti dobdobiti i tereta koji negira pravo na proizvode sopstvenog rada i koji se zahtijeva da bi se branila potpora za ljude sa značajnim potrebama koji nisu proizvođači i koji, ''a fortiori'', nisu eksploatisani. To je centralni normativni problem s kojim se marksisti nisu morali suočavati u prošlosti." (''[[Ako si egalitarista, kako to da si toliko bogat?]]'') ==Djela== *''[[Ako si egalitarista, kako to da si toliko bogat?]]'' (2000) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Cohen, Gerald}} [[Kategorija:Gerald Cohen| ]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] [[Kategorija:Kanadski filozofi]] scnqzflixxun65ld4owcfjq4ojb4ydr 0 9505 53125 53124 2014-08-07T18:17:58Z Harač 23 /* 3. Razvoj socijalizma od utopije do nauke */ 53125 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ako si egalitarista, kako to da si toliko bogat? |autor =[[Gerald Cohen]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''If You're an Egalitarian, How Come You're So Rich?'' |datum prvog izdavanja =2000. }} ==Prospectus== *"Marksisti žive u vjeri da će konzumacija stoljeća eksploatacije i društvene borbe biti uslov materijalnog izobilja koje će dodijeliti svakom ljudskom biću punu mjeru samo-ostvarenja, u društvu u kojem slobodni razvoj svakoga će biti uslov slobodnog razvoja svih. Za rawlsiance, dolaženje do jednakosti nije zadatak društvene borbe (krunisane budućim izobiljem) već procesom ustavotvorstva. Demokratska politika mora ustanoviti principe egalitarne prirode, ili, da budemo precizniji, principe koji naređuju jednakost, osim kada nejednakost koristi onima koji su u najgoroj poziciji u društvu. Za kršćane, i marksistička i rawlsovska koncepcija je u zabludi, jer jednakost zahtijeva ne tek historiju ili izobilje kojem ide, ili tek politiku, već moralnu revoluciju, revoluciju u ljudskoj duši." ==3. Razvoj socijalizma od utopije do nauke== *"Tri izvora marksizma dolaze iz tri evropske države, u svakoj od kojih su bila najviše razvijena. I svaki izvor bio je polje misli koje se predstavilo bez odnosa sa ostala dva, tako da je bio čin krajnje genijalnosti na strani Marksa da troje dovede u vezu. U poretku u kojem je Marks preuzeo tri elementa, oni su bili: prvo, dijalektički modus analize, kojeg je izvodio iz filozofije koju je studirao kao adolescent i kao mlad čovjek u svojoj matičnoj Njemačkoj; drugo, francuske socijalističke ideje koje su cvjetale među intelektualcima kritičkim prema kapitalizmu u Francuskoj marksovog doba, Francuskoj koja je bila zemlja njegovog prvog egzila; i, konačno, klasična politička ekonomija, koju je Marks savladao na svom posljednjem egzilu, u Velikoj Britaniji." ==5. Opijum za narod: Bog kod Hegela, Feuerbacha i Marksa== *"[Z]a pristalice negativne slobode, postajete slobodni kada se oslobodite ograničenja, dok, za Hegela, postajete slobodni kada oslobodite sebe svojih vanjskosti, kada se uzdignete u misao da ono što vas ograičava nije uistinu vanjsko. ''Samo''-ograničavanje je konzistentno sa slobodom, i stoga, kada se država predstavlja kao elaboracija uma, i stoga kao jedna materija samnom, onda biti ograničen njom nije suprotno mojoj slobodi. Stoga totalitarna tendencija u Hegelu može se razviti iz doktrine po kojoj sloboda nije suočena ni sa čim osim sa samom sobom. Ta doktrina ne vodi nužno u totalitarizam, ali čini hegelijanski ''tip'' totalitarizma mogućim." ==6. Jednakost: od činjenice do norme== *"Mnogi od postojećih problema socijalističke teorije, i socijalističkih i komunističkih partija, odražavaju sve veći manjak podudarnosti između prve četiri karakteristike [radničke klase: većina, proizvodnja, eksploatacija, potreba]. Naročito problematično, iz tačke gledišta socijalističkog političkog filozofa, jeste odvajanje odlika eksploatacije i potrebe. To tjera na izbor između principa prava na proizvode sopstvenog rada, koji su utjelovljeni u doktrini eksploatacije, i principa jednakosti dobrobiti i tereta koji negira pravo na proizvode sopstvenog rada i koji se zahtijeva da bi se branila potpora za ljude sa značajnim potrebama koji nisu proizvođači i koji, ''a fortiori'', nisu eksploatisani. To je centralni normativni problem s kojim se marksisti nisu morali suočavati u prošlosti." *"Pod uslovima nestašice, tako tvrdi tradicionalni marksizam, klasno društvo je neizbježno, njegova struktura vlasništva određuje pitanja raspodjele, i rasprava o prirodi pravde, u općem smislu, stoga je uzaludna za politički pokret čiji je zadatak da obori klasno društvo, prije nego da odredi koji od mnogih kriterija zbog kojih je nepravedno jeste onaj koji se treba koristiti da ga se osudi. Niti je nužno istraživati šta tačno će se zahtijevati u smislu pravde u budućim uslovima izoblilja. Jer će komunizam, u kojem će svako imati šta želi, onda proizaći bez teškoća [...] i pravda će stoga biti ostvarena, po bilo kojoj njenoj koncepciji, od utilitarističke do egalitarne, odnosno libertarijanske. Posvećivanje napora pitanju "Koji je ispravan način raspodjele?" je uzaludan u odnosu na sadašnjost i nepotreban u odnosu na budućnost. / Ne možemo više vjerovati u faktičke premise tih zaključaka o praktičnoj (ne)relevantnosti studiranja normi. Ne možemo dijeliti Marksov optimizam po pitanju materijalne mogućnosti, ali također ne možemo dijeliti njegov pesimizam o društvenoj mogućnosti, ako želimo da održimo socijalističku privrženost. Marksov optimizam dopustio mu je da održi pesimizam kojeg moramo napustiti, jer moramo napustiti optimizam koji je taj pesimizam učinio sigurnim. / Ne možemo se osloniti na tehnologiju da popravi stvari za nas; ako se mogu popraviti, onda ih mi moramo popraviti, kroz teške teorijske i političke napore. Marksisam je smatrao da će nam jednakost biti data kroz izobilje, ali mi moramo težiti jednakosti u kontekstu nestašica, i stoga moramo biti puno više precizni nego što jesmo o tome šta tražimo, zašto smo opravdani u tom traženju, i kako se to može implementirati institucionalno. To priznanje mora upravljati buduće napore socijalističkih ekonomista i političara." ==8. Pravda, poticaji i sebičnost== *"Ako, kao što sada vjerujem, to kako su sebični ljudi utjeće na izglede za jednakost i pravdu, onda je to djelimično zbog toga što, kao što sada vjerujem, pravda ne može biti samo pitanje državno-ustrojene strukture u kojoj ljudi djeluju, već je također pitanje djelovanja kojeg izabiru unutar te strukture, lični izbori njihovih svakodnevnih života. Počeo sam smatrati, riječima nedavno populariziranog slogana, da je ''lično i političko''. / Sada, taj slogan, kako stoji, jeste maglovit, ali ja pod tim mislim nešto što je na razuman način precizno: da principi distributivne pravde - principi, to jeste, o tome šta je pravedna raspdjela dobrobiti i tereta u društvu - primjenjuju, gdje god drugo, na izbore ljudi koji nisu pravno ograničeni. Ti principi, tvrdim, primjenjuju se na izvore koje ljudi čine ''unutar'' pravno prinudnih struktura na koje, s čime se svi slažu, principi pravde se (također) primjenjuju. (Govoreći o izborima koje ljudi čine ''unutar'' prinudnih struktura, ne uključujem izbore o tome da li ili ne pokoravati se pravilima takvih struktura - prema kojim izborima, opet, svi se slažu, principi pravde se (također) primjenjuju. Pod tim smislim, radije, na izbore koji su ostavljeni tim pravilima jer ih ne propisuju niti zrabranjuju)." *"[P]ravda društva nije isključivo funkcija njegove zakonodavne strukture, njegovih pravno imperativnih pravila, već je također funkcija izbora koje ljudi čine unutar tih pravila [...] Društvo koje je pravedno unutar uslova principa razlikovanja, možemo zaključiti, zahtijeva ne samo pravedna prinudna ''pravila'', već također i ''ethos'' pravde koji upravlja pojedinčanim izborima. U odsustvu takvog ethosa, nastati će nejednakosti koje nisu nužne za poboljšanje pozicije najslabijih: zahtijevani ethos promovira raspodjelu koja je pravednija nego što sama pravila ekonomske igre mogu da osiguraju. A ono što se zahtijeva je zaista ethos, struktura odgovora koja je uglavljena u motivacijama koje upravljaju svakodnevnim životom, ne samo zašto što je nemoguće osmisliti pravila egalitarnog ekonomskog izbora sa kojim se uvijek može mjeriti, već također jer bi značajno kompromitovalo slobodu ako bi se od ljudi zahtijevalo da zauvijek konsultuju ta pravila, čak i ako se može pretpostaviti da je takva prikladna primjenjiva pravila moguće formulisati." *"Moj interes je ''distributivna pravda'', po čime nekscentrično mislim na pravdu (i njen manjak) u raspodjeli dobrobiti i tereta među pojedincima. Moje temeljno vjerovanje jeste da postoji nepravda u raspodjeli kada nejednakost dobara odražava ne takve stvari kao što su razlike u mukotrpnosti rada različitih ljudi, ili preferencija i izbora ljudi u odnosu na primanja i slobodno vrijeme, već bezbroj formi sretnih i nesretnih okolnosti. Takve razlike u pogodnostima su funkcija strukture ''i'' ljudskih izbora unutar nje; stoga se interesujem, sekundarno, za ''oboje''." *"[R]awls bi mogao reći [da se] distributivna pravda ostvaruje u svakom slučaju kada raspodjela dobara i tereta u društvu rezultira iz djelovanja koje je usklađeno sa pravilima pravedne temeljne strukture. Kada se ostvari puno usklađivanje sa pravilima temeljne strukture, slijedi, po Rawlsovom gledištu, da nema prostora za (dalju) ličnu pravdu ili nepravdu koja se tiče ''distributivne'' pravde, ne bitno da li je pojačava time ili umanjuje. Postoji, Rawls bi se svakako složio, prostor unutar pravedne strukture za pakost i velikodušnost koja utječe na raspodjelu; ali velikodušnost, iako bi izmijenila raspodjelu, i učinila je jednakijom nego što bi inače bila, ne bi je mogla učiniti ''pravednijom'' nego što bi inače bila, jer bi tada činila nemoguće - naime, unaprijeđivanje pravednosti onoga za što je već ustanovljeno da je (sasvim) pravedna raspodjela na osnovu tek pravedne strukture u skladu sa kojom je nastala. Ali kao što sam istakao, vjerujem da ima prostoja za relevantnu (relevantnu, to jeste, jer se tiče pravde u raspodjeli) ličnu pravdu i nepravnu ''unutar'' pravedne strukture, i, zaista, da je nemoguće ostvariti distributivnu pravdu na tek strukturalni način." ==9. Gdje se radnja odvija: o sjedištu distributivne pravde== *"Jedan razlog zašto pravila temeljne strukture, kada se definira na prinudan način, sama po sebi ne određuju pravdu raspodjelnih ishoda jeste to što na osnovu okolnosti koje su same relevantno nezavisne od prinudnih pravila, neki ljudi imaju puno više moći od drugih u određivanju šta se događa ''unutar'' tih pravila." *"Možemo vjerovati šta god želimo o tome koliko su ljudi odgovorni i/ili krivi za svoje izbore, i to uključuje vjerovanje da uopće nisu odgovorni i/ili krivi za njih, a povrđivajući gledište na kojem insistiram: da je obrazac u takvim izborima relevantan za to koliko je društvno pravedno ili nepravedno [...] Od suštinske je važnosti primjenjivati principe pravde na dominantne obrasce u društvenom ponašanju - to je, da tako kažemo, gdje se radnja odvija - ali ne slijedi da trebamo imati optuživački stavprema ljudima koji pokazuju takvo ponašanje. Možemo imati dobre razloge da oslobodimo optužbi počinioce nepravdi, ali ne trebamo poreći, ili se izvinjavati, za samu nepravdu." ==10. Politička filozofija i lično ponašanje== *"Možemo izvršiti razlikovanje, ugrubo, između egalitarističkih principa koji lociraju vrijednost u jednakosti ispravno tako nazvanoj, što je odnos između onoga što različiti ljudi dobivaju i čemu je striktno govoreći nebitno koliko toga dobivaju, i egalitarističke principe (poput Rawlsovog principa razlike) koji ne afirmiraju, striktno govoreći, samu jednakost, već politiku koja poboljšava što je više moguće poziciju ljudi u najgorem položaju. Možemo zvati prvu vrstu egalitarijanaza “relacionim egalitarijancima”, a druge “prioritariancima”, jer oni pripisuju prioritet poboljšanju uslova onih kojima je najgore." ==Envoi== *"Biznis je, između ostalog, tretiranje jednih pojedinaca od drugih u skladu sa normom tržišta – normom koja kaže da ih se treba riješiti ako ne mogu proizvoditi na nivou koji zadovoljava tržišnu potražnju. To, naravno, promovira “učinkovitost”, ali također kvari čovječnost. Biznis pretvara ljudske proizvođače u robu. Niti pošteđuje njihove poslodavce – “Šta koristi čovjeku, ako dobije sav svijet, a pri tom izgubi dušu svoju" (Jevanđelje po Marku, 8:36) [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Gerald Cohen]] {{Wikipedia}} 3anp1wr3qx78dxpewejtbyq1cc1idkd 14 9506 50737 2014-01-28T23:31:36Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 50737 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9508 61603 50742 2024-05-17T07:44:47Z Srđan 4695 61603 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=David Lyons |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja=1935. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Pitanje je kakvo držanje zvaničnici nužno moraju imati prema duboko ukorijenjenim, ali očito nezakonitim aspektima njihovog pravnog sistema. Hartova izmijenjena teorija sugeriše odgovor: zvaničnici moraju smatrati takve prakse kao ''konvencionalno'' prihvaćene u sistemu. Sviđalo vam se, ili ne, ''to je način na koji činimo stvari ovdje''. Ono što to znači jeste da zvaničnici istovremeno priznaju ''nelegalnost'' tih praksi. Ta kombinacija držanja čini se nekoherentnom i inherentno nestabilnom. Te posljedice nisu artefakti Hartove teorije. Oni oslikavaju moralne i intelektualne napetosti koje progone bilo kojeg pojedinca koji funkcioniše kao zvaničnik unutar takvog sistema." (''[[Suočavanje sa nepravdom: moralna historija i politička teorija]]'') ==Djela== *''[[Suočavanje sa nepravdom: moralna historija i politička teorija]]'' (2013) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Lyons, David}} [[Kategorija:David Lyons| ]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] bw3y6qs0s1rn5fed4pg9h0o1ktattnt 0 9509 50740 2014-01-29T13:14:46Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Suočavanje sa nepravdom: moralna historija i politička teorija |autor =[[David Lyons]] |slika...' 50740 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Suočavanje sa nepravdom: moralna historija i politička teorija |autor =[[David Lyons]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne i političke teorije |originalni naziv =''Confronting Injustice: Moral History and Political Theory'' |datum prvog izdavanja =2013. }} *"Pitanje je kakvo držanje zvaničnici nužno moraju imati prema duboko ukorijenjenim, ali očito nezakonitim aspektima njihovog pravnog sistema. Hartova izmijenjena teorija sugeriše odgovor: zvaničnici moraju smatrati takve prakse kao ''konvencionalno'' prihvaćene u sistemu. Sviđalo vam se, ili ne, ''to je način na koji činimo stvari ovdje''. Ono što to znači jeste da zvaničnici istovremeno priznaju ''nelegalnost'' tih praksi. Ta kombinacija držanja čini se nekoherentnom i inherentno nestabilnom. Te posljedice nisu artefakti Hartove teorije. Oni oslikavaju moralne i intelektualne napetosti koje progone bilo kojeg pojedinca koji funkcioniše kao zvaničnik unutar takvog sistema." (''Pravna ukorijenjenost nezakonitosti'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:David Lyons]] {{Wikipedia}} iocr1imlw8oi3tl6inrc2ut9ci25yry 14 9510 50741 2014-01-29T13:15:11Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 50741 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9513 50773 2014-02-06T20:23:10Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Politika na govornom jeziku: nacionalizam, multikulturalnost, građanstvo |autor =Will Kymlic...' 50773 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Politika na govornom jeziku: nacionalizam, multikulturalnost, građanstvo |autor =[[Will Kymlicka]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''Politics in the Vernacular: Nationalism, Multiculturalism, Citizenship'' |datum prvog izdavanja =2001. }} *"Liberalni građani moraju opravdavati svoje političke zahtjeve u smislu onoga što njihovi sugrađani mogu razumjeti i prihvatiti kao konzistentno sa njihovim statusom slobodnih i jednakih građana. To zahtijeva svjestan napor u razlikovanju onih vjerovanja koja su pitanje privatne vjere od onih koja se mogu javno braniti..." (''Obrazovanje za građanstvo'') [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Will Kymlicka]] {{Wikipedia}} 5pya2z2q7y8axitjzsiriknbw3wmb04 0 9514 61601 50774 2024-05-17T07:44:08Z Srđan 4695 61601 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Charles Larmore |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=politički teoretičar |datum rođenja=23. mart 1950. |mjesto rođenja=Baltimore, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Mnoga pitanja etičke ili religijske prirode, koliko god neizmjerno bila bitna za samo-razumijevanje ljudi, morat će biti stavljena u stranu ukoliko trebaju da odrede političke principe pod kojima će ljudi živjeti, jer takva pitanja ne mogu zadobiti zajednički prihvatljiv odgovor." (''[[Autonomija moralnosti]]'') ==Djela== *''[[Autonomija moralnosti]]'' (2008) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Larmore, Charles}} [[Kategorija:Charles Larmore| ]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] sot7qkr7nc1ah8djcjffb12ufitm47h 0 9515 60267 50775 2022-08-16T22:04:16Z Kwamikagami 6606 60267 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Autonomija moralnosti |autor =[[Charles Larmore]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =The Autonomy of Morality |datum prvog izdavanja =2008. }} *"Mnoga pitanja etičke ili religijske prirode, koliko god neizmjerno bila bitna za samo-razumijevanje ljudi, morat će biti stavljena u stranu ukoliko trebaju da odrede političke principe pod kojima će ljudi živjeti, jer takva pitanja ne mogu zadobiti zajednički prihvatljiv odgovor." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Charles Larmore]] {{Wikipedia}} 3mguxcik3gm9mxfi96hryouqcz2l9kj 14 9516 50776 2014-02-06T20:32:14Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 50776 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9517 61561 54071 2024-05-17T07:21:34Z Srđan 4695 61561 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Wojciech Sadurski |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=poljski pravni i politički teoretičar |datum rođenja=5. juni 1950. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"U skladu sa liberalnim pristupom, činjenica pravnog usvajanja je ''jedan'' argument za pokoravanje (i u tome je ovaj pristup djelimično usklađen sa autoritarnom pozicijom), ali nije ''dovoljan'' razlog i dužnost pokoravanja nije apsolutna (i u tome je djelimično usklađen sa anarhističkom pozicijom). Srednji prostor koji zauzima liberalna pozicija pretpostavlja da postoji dužnost pokoravanja prema barem nekim autoritativnim pravilima koja nisu u suštini prihvaćena od određene osobe - i zadatak ove ideje legitimnosti jeste da odredi koji su kriteriji, osnovi i opseg moralne dužnosti pokoravanja tim pravilima [...] [R]azumnost političkih odluka, razumljena kroz kategoriju Javnog razuma, znači potragu za konsenzusom o tim odlukama osiguravajući da se temelje na razlozima koji se mogu opravdati svima, pa i ljudima koji se ne slažu sa tim odlukama u suštini. Mi se često nečemo slagati sa zakonom bez da dođemo do argumenta o njegovoj nerazumnosti, na primjer jer vjerujemo da je temeljen na pogrešnim empirijskim premisama koje su predmet osporavanja u dobroj vjeri, ili jer vjerujemo da postiže pogrešnu ravnotežu između različitih vrijednosti od kojih su sve razumne po sebi." (''Legitimacy of Law in a Liberal State: The Contours of Public Reason'') ==Djela== *''[[Prava pred sudovima]]'' (2008) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Sadurski, Wojciech}} [[Kategorija:Wojciech Sadurski| ]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Poljski filozofi]] [[Kategorija:Pravo]] a2uwzl4ws46y50zhay001o235vt8has 0 9518 57908 50780 2017-05-30T16:33:07Z Harač 23 57908 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Da li je demokratija moguća ovdje? Principi za novu političku debatu |autor =[[Ronald Dworkin]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''Is Democracy Possible Here? Principles for a New Political Debate'' |datum prvog izdavanja =2006. }} *"Uvjerljiva teorija [[Legitimitet|legitimnost]]i [...] mora postupati [...] po pretpostavci da građani rođeni u političkoj zajednici ili koji su joj pristupili kasnije, imaju pravedne obaveze prema toj zajednici, uključujući obaveze poštovanja njenih zakona ne bitno da li ili ne izričito ili čak prešutno prihvataju te obaveze. Ali oni će poprimiti takve političke obaveze samo ako i samo toliko dugo koliko vlada zajednice poštuje njihovo ljudsko [[dostojanstvo]] [...] Ne mogu imati bilo kakve obaveze prema zajednici koja me tretira kao drugo-razrednog građanina." *"Neko ko se poziva na političko pravo ističe veoma snažan zahtjev: da vlada ne može valjano učiniti ono što bi moglo biti u sveopćem najboljem interesu zajednice. On mora pokazati zašto su pojedinačni interesi koje citira tako važni da opravdavaju tako snažnu tvrdnju [...] [M]ožemo pogledati na [...] principe [ljudskog dostojanstva] za takvo opravdanje. Možemo insistirati da ljudi imaju politička prava na bilo koje nužne zaštite za poštovanje jednake važnosti njihovih života i njihove suverene odgovornosti da prepoznaju i stvore vrijednost u svojim sopstvenim životima." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Ronald Dworkin]] {{Wikipedia}} m0lihcxfar09j0q4uzcxtihp6xrgeqz 0 9519 54622 50785 2015-05-03T15:51:43Z Harač 23 54622 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pravda kao nepristrasnost |autor =[[Brian Barry]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''Justice as Impartiality'' |datum prvog izdavanja =1995. }} ==6. Pravda kao međusobna korst== *"Ni jedno društvo nije opstalo samo sa pravnim pravilima. Neka jednostavna društva su uspjela bez specijaliziranih agencija za sprovođenje prava i stoga bez bilo kakve potrebe za odvajanje pravnih od moralnih normi, iako je teško vidjeti kako društva bilo koje složenosti mogu opstati bez da imaju neka područja života koja su predmet definitivnih regulacija i specijaliziranog provođenja. Ali ono što je zasigurno istinito jeste da svako društvo treba pored toga i sistem koji bi se mogao zvati "pozitivna moralnost" u analogiji sa "pozitivnim pravom" - što će reći zajednički sistem uprave koji djeluje na članove društva internalizacijom, pritiskom mišljenja drugih, i difuznim sankcijama (u suprotnosti sa centralizovanim prava). U velikoj mjeri, pravila koja čine pozitivnu moralnost pokrivaju mnogo istog područja kao ona koja čine pozitivno pravo, ali idu preko njega, tako da se ugovori proširuju obećanjima, pravne dužnosti supružnika ili roditelja se dopunjavaju normama koje određuju ponašanje koje se moralno zahtijeva, i tako dalje. ==8. Pravda kao uzajamnost== *"Pravda kao međusobna korist je nestabilna jer ima strukturu zatvorenikove dileme. Ono što je u mom interesu jeste da svako sarađuje, a da ja dezertiram - drugim riječima, da se svako drugi drži pravila koja su međusobno korisna ako ih se općenito drži, a da ih ja prekršim kada god je to u mojoj koristi. Pravda kao nepristrasnost, međutim, ima strukturu igre uvjerenja. Ako sam motiviran željom da se ponašam pravično, željet ću činiti ono što zahtijeva pravda kao nepristrasnost onoliko dugo koliko dovoljno drugih ljudi čine isto. Stoga, ljudi motivirani pravičnošću učvršćuju motive jedni drugih. ==9. Rawlsovska konstrukcija== *"[P]roblem je što [[John Rawls|Rawls]]ova početna pozicija ne daje prostora za pregovaranje među osobama koje, iako zaista imaju sukobljene ciljeve, ne znaju koji su to ciljevi. Čitava ideja pregovaranja stoga postaje neprimjenjiva i izbor principa svodi se na izbor od bilo koga u početnoj poziciji koji je izabran nasumično. Naravno, mi još možemo reći da su ljudi u početnoj poziciji došli do sporazuma, ali to je krajnje trivijalno jer su oni klonovi. Sve što kažemo jeste da, suočeni sa identičnim informacijama i rasuđivanjem na identičan način, oni bi došli do identičnih zaključaka. Mi bi mogli onda govoriti i o kompjuterima koji imaju iste programe i kojima se daju isti inputi, pa dolaze do sporazuma [...] Rawls je stoga otvoren upravo za onu optužnicu koji on stavlja protiv teorija etike "nepristrasnog posmatrača": on "ne uzima za ozbiljno pluralnost ili različitost pojedinaca" (ono što drugdje zove "razdvojenost osoba") niti "prepoznaje osnove pravde na koje bi takvi ljudi pristali". Jer je u potpunosti otvoreno za nekoga da kaže: "Pristajem da, ukoliko bi činio onu vrstu odluke koju pretpostavlja izvorna pozicija, ja bih izabrao x; ali to nema nikakvog značaja za ono što se od mene može razumno tražiti da se složim ovdje i sada"." ==12. Pravda i moralnost== *"[P]ravila pravde [su] vrsta pravila koje svako društvo treba ako želi da bi izbjeglo sukob - na bilo kojem razmjeru od međusobne frustracije do građanskog rata. Idealno, pravila pravde dodjeljuju subjektivna prava i dužnosti ljudima u njihovim privatnim i službenim kapacitetima na takav način da, u bilo kojoj situaciji, jasno je na što svaka osoba ima pravo ili se od nje zahtijeva. Ova prava i zahtjevi trebaju da se uklapaju na harmoničan način: ne bi trebali naći da, na primjer, A ima pravo da zahtijeva određenu stvar od B ali da B nije pod dužnošću da to dodijeli A-u." ==13. Dva prisupa ustavotvorstvu== *"Počet ću, onda, sa utilitarističkim pristupom ustavotvorstvu. Utilitarizam slijedi konzistentnu strategiju odozdo-ka-gore. Ono što mislim pod tim jeste da je sve u konačnoj analizi stvar onoga što se dešava ljudima - koliko zadovoljstva dobijaju, u kojoj mjeri su zadovoljena njihova htijenja, i tako dalje [...] Čitava poenta pravde kao nepristrasnosti jeste da ne postoji jedinstven cilj koji se može uzeti kao autoritativan za čitavo društvo kao temelj njegovih institucija. Radije, postoje neke sukobljene koncepcije dobra i predmet pravde kao nepristrasnosti jeste da nađe neki način presuđivanja između njih koji se može općenito prihvatiti kao pravičan [...] Dok utilitarizam vrednuje pravila samo na izvedeni način, u svjetlu njihove tendencije da promoviraju ishode koji zadovoljavaju htijenja, pravda kao nepristrasnost ima kao svoj predmet sama pravila pravde." ==15. Socijalna pravda u sudovima== *"[S]ocijalna pravda ne određuje nivo ili organizacionu formu zdravstvene zaštite, obrazovanja, ili socijalne sigurnosti. U savremenom društvu, socijalna pravda zasigurno zahtijeva da se sve to obezbijedi, ali ostavlja dobrog postora za varijacije mimo toga. Ako Francuzi izaberu da više finansiraju djecu, a penzionere manje velikodušno, dok Nijemci imaju veoma velikodušne penzije ali manje velikodušne dječije naknade, to je legitiman odraz (vjerovatno) različitih kolektivnih preferenci. Unutar bilo kojeg područja kojeg pokriva mobilnost rada i kapitala i slobodan tok dobara i usluga, postoji snažan argument za kazivanje da kolektivna odluka mora biti kolektivna o standardima zaštite radnika i okolišnim standardima, i možda također o sveobuhvatnim "socijalnim naknadama". Implikacija je u tome da ono što se zahtijeva je kolektivno zakonodavstvo, jer je to jedini način za stvaranjem dovoljne uniformnosti. Ipak ostaje tačno da koncept pravde sam ne određuje unikatno ispravan odgovor, i da bacanje pitanja Evropskom sudu da bi dao pan-evropski skup odgovora bilo bi neprikladan način suočavanja s njim." *"U najskromnijem - ali ipak važnom - nivou sudovi moraju nadgledati primjenu pravila koje definiraju odgovornosti za oporezivanje, kvalificiranost za naknade, i tako dalje. Mi možemo, međutim, zamisliti sudove kao da imaju značajno ambiciozniju ulogu od ove, koja bi ipak bila daleko manja od sposobnosti da odredi sveukupne nivoe potrošnje ili da diktiraju formu vladine reorganizacije. Ključno za ovaj pristup [...] jeste da se povuče razlika između onoga što se čini i kako se to čini. Principi poput nediskriminacije, jednake obrazovne mogućnosti i jednakog pristupa zdravstvenoj zaštiti govore u prilog pitanju "kako" i prikladni su za sudsku kontrolu; pitanja "šta" (kao što su sveukupni nivo potrošnje i opća organizacija usluge) više su prikladni za vladu i zakonodavstvo, čak i kada oni uključuju pitanja pravde. / Principi poput onih koji zahtijevaju jednakost pristupa i mogućnosti i oni koji zahtijevaju nediskriminaciju sposobni su generisati široko rasprostranjenu podršku, ali ni u kojem slučaju nisu uvijek instancirani u istinskim politikama koje vlade usvajaju, kada im je to ostavljeno na rad. Takva situacija može nastati namjerno kao rezultat predrasude ili slučajno kroz manjak pažnje u odnosu na utjecaj neke politike na ljude u određenoj situaciji. Sudstvo može korisno djelovati u prazninama da osigura da koje god se opće politike slijede da se to čini na pravičan način." ==16. Procedure i socijalna pravda== *"]K]oje procedure su najbolje prilagođene zadatku poticanja pravednih zakona i politika? / Dobar način pristupa ovom pitanju jeste razmišljati o uslovima koji se zahtijevaju [...] za pravdu da prevlada. Mi pretpostavljamo ljude koji su dobro informisani, zabrinuti za promovisanje njihovih sopstvenih interesa i koncepcija dobra, ali sposobni za prepoznavanje razumnih primjedbi od strane drugih. Institucionalni okvir je onaj koji garantuje strankama jednako stojanje dajući im svima veto nad prijedlozima koje oni ne mogu razumno prihvatiti. Ako su ti hipotetički uslovi pod kojima se pravila i principi pravde mogu očekivati da će nastati, očita implikacija jeste da će pravedni zakoni i politike vjerovatnije nastati u onim društvima što su bliža da instancirajuu te hipotetičke uslove." *"[K]oji su uslovi u kojima postoji široko raprostranjeno raspoloženje za prihvatanje snage razumnih primjedbi na predložene zakone i politike? Do sada sam tvrdio da je nužan uslov raspoloženje da se vide sugrađani kao jednaki u temeljnom smislu, tako da se snaga primjedbe ne odbaci samo zato što je učinila neka stigmatizovana grupa koja se razlikuje po rasi, religiji, jeziku ili porijeklu. Ali ovo očito nije dovoljan razlog. Ono što se zahtijeva u mjeri u kojoj je moguće jeste politička zajednica u kojoj se argumenti vagaju i najbolji argument pobijeđuje, radije nego onaj za kojeg sve što se može reći jeste da su glasovi sabrani i da je strana sa najviše glasova pobijedila. Naravno, mora postojati neka određeno pravilo odlučivanja koje specificira, racimo, proceduru za izbor parlamenta i proceduru za glasanje za zakonodavstvo unutar parlamenta." *"Autoritet zakona zaista zavisi od toga da je stvoren u skladu sa ustavom propisanom procedurom. Ali također zavisi od toga da je usvojen na način koji je dao punu šansu protivnicima da se čuju i da nije bio otvoren za razumno odbacivanje - drugim riječima da nije nepravedan [...] [N]epravedni zakoni imaju tendenciju da potkopaju autoritet prava općenito [...] Da bi bili vrijedni poštovanja, onda, zakoni i vladine politike moraju nastati iz procesa "otvorenog opravdanja do kojeg se otvoreno došlo". Zakonodavstvo, na primjer, treba se temeljiti na konsultacijama, tokom kojih su pogođeni pojedinci i organizacije imali dovoljno vremena da formuliraju komentare na prijedloge; trebaju postojati saslušanja, gdje će stručnjaci i drugi koji imaju nešto da doprinesu procesu racionalne ocjene imati šansu da istaknu svoje mišljenje i odgovore na pitanja; i zakon koji nastane treba biti kako odbranjiv i zaista branjen uključivanjem - ne tek površno već ozbiljno - sa argumentima koje su istakli protivnici. Ovo su sve proceduralni radije nego suštinski zahtjevi. Ističem kao empirijsku tvrdnju da manifestno nepravedno zakonodavstvo je manje vjerovatno da nastane pod ovim uslovima, radije nego u njihovom odsustvu." *"[N]ije tačno da je najbliža empirijska aproksimacija hipotetičkoj situaciji u kojoj bilo ko može razumno odbiti prijedlog jeste ona u kojoj manjina može odbiti bilo koji prijedlog ne bitno da li je razuman ili ne. Jedna naročito značajna primjena ovoga na socijalnu pravdu jeste da davanje manjini moći da blokira promjenu u suštini ukopava postojeće nepravde. Zamislimo da je neko postojeće društvo označeno koncentracijom bogatstva i prihoda u rukama manjine i da je to neusklađeno sa socijalnom pravdom [...] Onda zahtijevanje vanrednih većina za promjenu [zakonodavstva] značilo bi da korisnici imaju veto na stvaranje temeljnih uslova socijalne pravde." *"Tvrdio sam da postoji samo veoma ograničeni opseg za inkorporiranje suštinskih pravila pravde neposredno u ustav, iako se treba istaći da pitanja koja se mogu na takav način riješiti su veoma važna. Sudovi mogu također djelovati da osiguraju da se zakonodavstvo i javna politika drže određenih zahtjeva propisanog postupka i nediskriminacijskog postupanja. Ali većina tereta osiguranja socijalne pravde još padaju na okolnosti nepristrasnosti: najviše čemu se možemo nadati jeste da procedure kojima se odluke donose (i šire socijalni kontekst unutar kojeg se čine) će biti pogodne za pravdu tih odluka." *"[P]roces odlučivanja je pravičan u opsegu u kojem svi oni kojih se tiče su dobro informirani i da su njihovi interesi i perspektive izraženi sa jednakom snagom i učinkovitosti. Pravičan je u opsegu u kojem ono što se ubraja kao dobar argument ne zavisi od socijalnog identiteta osoba koje ga čine. I pravičan je u opsegu u kojem cilja na konsenzus gdje je moguć, a gdje konsenzus nije moguć tretira svakoga jednako (npr. dajući svakome jedan glas)." *"[O]staje veoma važno da ustav ima tendenciju da proizvodi suštinski pravedne zakone i politike. Da uslovi koji su pogodni tome također definiraju pravičan proces odlučivanja za slučajeve gdje pravda nije u pitanju je stvar sretne slučajnosti [...] Gdje je pravda relevantna, možemo ići dalje i reći da pravičnost procedure ima dodatnu vrijednost uz pravdu odluke. Pravda, kao što stara izreka kaže, mora ne samo biti učinjena, već se mora vidjeti da je učinjena. I to znači da se do odluke mora doći na pravičan način. Čak i ako je sama odluka krajnje pravedna, ipak je zaprljana ako je metod kojim se došlo do nje bio nepravičan. Obrnuto, postoji mnogo dokaza koji pokazuju da, čak i ako ljudi nisu sretni sa odlukom, mnogo je vjerovatnije da će je prihvatiti ako je doživljavaju kao da je donešena na pravičan način. Iz prikladno konstituisane izvorne pozicije, onda, pravične procedure bi bile prihvaćene ne samo zbog njihove tendencije da proizvedu pravedne odluke već i zato što, gdje je pravednost odluke sporna (kao što često može biti slučaj), pravilnost procesa vodi do toga da odluka bude prihvatljivija." ==17. Zaključak== *"[T]eorija pravde kao nepristrasnosti [...] počinje od motivacije pravičnosti i onda teži da s tim uskladi kriterije pravde. Suštinska ideja jeste da su pravični uslovi sporazuma oni koji se razumno mogu prihvatiti od ljudi koji su slobodni i jednaki [...] [T]eorija ima striktno ograničene ambicije [...] [O]na je osmišljena da ponudi okvir unutar kojeg ljudi mogu živjeti, ali nema namjeru da im kaže kako da žive [...] [O]na nema suštinski odgovor na svako pitanje. Radije, u mnogo slučajeva ona postavlja ograničenja tome šta je pravedno ali mora ostaviti izbor ishoda unutar tog opsega pravičnim procedurama." *"[P]itanje: "Da li je pravično?" osvjetljeno je ako ga parafraziramo kao: "Da li bi se moglo razumno odbiti?" *"Neki autori izgleda vjeruju da teorija pravde mora nekako podići ljude za vrat i natjerati ih da se ponašaju pravedno, ne bitno kakva su im vjerovanja ili sklonosti. To je apsurdan zahtjev, za što je dovoljan samo trenutak promišljanja. Šta se, onda, može reći? Da je smisao pravde u potpunosti neučinkovit, predmet ove knjige bio bi čisto teorijski. Na sreću, ipak, smisao pravde može biti učinkovit među trećim licima, kao što potvrđuju kako pokret protiv ropstva u devetnaestom stoljeću tako i međunarodni pokret protiv aparthejda. On može osnažiti one koji imaju da dobiju od okončanja nepravde: postoji ogromna razlika između toga da ''želimo'' više i toga da smo uvjereni da je ''pravedno'' da imamo više. Čak i među onima koji imaju koristi od nepravde, bilo bi pogrešno pretpostaviti da će se opravdavajuće vjerovanje održati neograničeno dugo. U izuzetnoj mjeri, na primjer, sovjetski sistem se raspao jer su ljudi koji su ga vodili sami prestali vjerovati u njega." *"[A]ko postoji jedna stvar koja je otvoreno suprotna pravdi kao nepristrasnosti, to je onda stvaranje građana prvog i drugog reda prema etničkom identitetu. Jer je očito nerazumno očekivati da će oni koji su sistematski nepogodovani na ovaj način prihvatiti njihov inferiorni status." *"Ja vam tek mogu reći šta je pravda; šta će te vi raditi s tim, ako mi vjerujete, jeste do vas." ==25. Uvod== *"[U skladu sa pravdom kao nepristrasnošću] mogli bi reći da nikome nije dopušteno da ističe superiornost svoje sopstvene koncepcije dobra nad onom drugih ljudi kao razlogom za ugradnju unutar okvira društvene saradnje posebnih pogodnosti za nju. To neće spriječiti ljude da slijede njihove sopstvene koncepcije dobra, kako u javnom, tako i u privatnom životu, ali će značiti da to mogu činiti samo kroz glasanje, trošenje novca, i vršenje subjektivnih prava, na primjer, koja su dostupna drugima pod istim uslovima unutar neutralnog ustavnog okvira." ==26. Motiv sporazuma== *"[M]oj argument pretpostavlja postojanje određe želje: želje da se živi u društvu čiji članovi slobodno prihvatanju njena pravila pravde i njene glavne institucije. S obzirom na postojanje te želje, razlog za poštovanje ograničenja nepistrasne pravde jeste da postavlja jedine uslove pod kojima ima bilo kakve nade za dolaženje do sporazuma. U opsegu u kojem se glavne institucije prilagođavaju zahtjevima pravde kao nepristrasnosti one su legitimne. Ovo znači da članovi društva mogu opravdano zahtijevaiti saradnju drugih u održavanju tih institucija." *"[N]i jedna koncepcija dobra ne može se opravdano držati sa stepenom sigurnosti koji opravdava njeno nametanje onima koji je odbacuju. Ovo ću nazvati argumentom iz skepticizma [...] Ja [ovdje] prizivan iskustvo [...]" [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Brian Barry]] {{Wikipedia}} r16tjs5c5m89o97fgx9nutndeg6vcl0 0 9527 50812 2014-02-21T10:11:47Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Francis Lieber |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja=17. mart 1798/1800. |mjesto rođenja=...' 50812 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Francis Lieber |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja=17. mart 1798/1800. |mjesto rođenja= |datum smrti=2. oktobar 1872. |mjesto smrti= |počasti= }} *"[[Tumačenje]] je (...) otkrivanje i prikazivanje pravog značenja bilo kojih znakova koji se koriste da bi se prenijele određene ideje. "Pravo značenje" bilo kojih znakova jeste ono značenje koje su oni koji su ih koristili imali želju da izraze." (''Legal and Political Hermeneutics, or Principles of Interpretation and Construction in Law and Politics''; 1838) [[Kategorija: Pravo]] {{Wikipedia}} bzo6ql2vui2fmwgo3pc2g59zhp24k50 0 9528 61609 50815 2024-05-17T07:48:32Z Srđan 4695 61609 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Gerald Jay Postema |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja=26. novembar 1948. |mjesto rođenja=Chicago, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Koncept pravila priznanja (koje se temelji na pojmu društvenog pravila) jeste osovina oko koje se kreće Hartova teorija prava. Sa njim, vjerovao je, može objasniti kako je pravo temeljno stvar konvencije ili običaja, široko tumačenog, a da ipak prevazilazi društveni običaj; kako pravo konstituiše sistematsko jedinstvo i održava se kroz vrijeme; kako pravna pravila mogu biti autoritativna ne s obzirom na njihov sadržaj ili vrijednost (pravdu, mudrost, ili razumnost) već s obzirom na njihov izvor u institucionalizovanoj formi društvenog priznanja; kako može stvoriti obaveze koje nisu nužno, međutim, moralno obavezujuće; kako se gledište pravne elite može razilaziti od onog običnih građana bez da gubi svoj autoritativni status; i stoga kako pravo, koje treba da normativno kontroliše i upravlja društvenom interakcijom može, bez da u potpunosti izgubi status pravnog sistema, učiniti se večini svojih subjekata kao strani prinudni mehanizam." (''[[Pravna filozofija u dvadesetom stoljeću]]'') ==Djela== *''[[Pravna filozofija u dvadesetom stoljeću]]'' {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Postema, Gerald J.}} [[Kategorija:Gerald J. Postema| ]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] 4gjx7qmc4aqo9velr7h3vmlr3oifwge 0 9529 50816 2014-02-21T13:30:59Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Pravna filozofija u dvadesetom stoljeću: Svijet common-lawa |autor =[[Gerald J. Postema]] |sli...' 50816 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pravna filozofija u dvadesetom stoljeću: Svijet common-lawa |autor =[[Gerald J. Postema]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''Legal Philosophy in the Twentieth Century: The Common Law World'' |datum prvog izdavanja =2011. }} *"Koncept pravila priznanja (koje se temelji na pojmu društvenog pravila) jeste osovina oko koje se kreće Hartova teorija prava. Sa njim, vjerovao je, može objasniti kako je pravo temeljno stvar konvencije ili običaja, široko tumačenog, a da ipak prevazilazi društveni običaj; kako pravo konstituiše sistematsko jedinstvo i održava se kroz vrijeme; kako pravna pravila mogu biti autoritativna ne s obzirom na njihov sadržaj ili vrijednost (pravdu, mudrost, ili razumnost) već s obzirom na njihov izvor u institucionalizovanoj formi društvenog priznanja; kako može stvoriti obaveze koje nisu nužno, međutim, moralno obavezujuće; kako se gledište pravne elite može razilaziti od onog običnih građana bez da gubi svoj autoritativni status; i stoga kako pravo, koje treba da normativno kontroliše i upravlja društvenom interakcijom može, bez da u potpunosti izgubi status pravnog sistema, učiniti se večini svojih subjekata kao strani prinudni mehanizam." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Gerald J. Postema]] {{Wikipedia}} rhygsu4sus1sp1tp48jqkq4dh4610lx 14 9530 50817 2014-02-21T13:31:12Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 50817 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9531 61615 53357 2024-05-17T07:53:37Z Srđan 4695 61615 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=James Griffin |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američko-britanski filozof |datum rođenja=1933. |mjesto rođenja= SAD |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Mnoga [[dijete|djeca]] su prirodni metafizičari. U ranoj dobi (šest? sedam?) oni se propituju o takvim stvarima kao što su antinomije prostora i vremena, šta je duša, prikladnost uzročnih dokaza Božijeg postojanja. A onda učitelji, i drugi zahtjevi svakodnevnice, protjeraju radoznalost iz njihovog uma." (''A Short Intelectual Autobiography'') ==Djela== *''[[O ljudskim pravima]]'' (2007) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Griffin, James}} [[Kategorija:James Griffin| ]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] lv8mmd8y68xvipev0yso07k6mlpyz5f 0 9532 53499 53392 2014-10-21T17:02:32Z Harač 23 /* 13. Privatnost */ 53499 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =O ljudskim pravima |autor =[[James Griffin]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''On Human Rights'' |datum prvog izdavanja =2007. }} ==1. Ljudska prava: nedovršenost ideje== *"Termin "ljudsko pravo" je gotovo bez kriterija. Postoji neuobičajeno malo kriterija za određenje kada se termin koristi ispravno, a kada neispravno – i to ne samo među političarima, već i među filozofima, političkim teoretičarima, i filozofima prava. Jezik ljudskih prava je, na ovaj način, unižen [...] Pojam "ljudsko pravo" je mnogo manje određen nego mnoge imenice – čak i od večine etičkih termina." ==2. Prvi koraci u objašnjenju ljudskih prava== *"Ljudski život je drugačiji od života drugih životinja. Mi ljudska bića imamo koncepciju nas samih i naše prošlosti i budućnosti. Mi razmišljamo i ocijenjujemo. Mi stvaramo slike onoga što bi trebao biti dobar život - često, tačno je, samo u malim razmjerama, ali ponekad također u velikim razmjerama. I mi pokušavamo ostvariti te slike. To je ono što mi smatramo jedinstveno ''ljudskim'' iskustvom [...] I mi vrednujemo naš status kao ljudskih bića naročito visoko, često više nego čak i našu sreću. Taj status težište ima u tome što smo činioci – što raspravljamo, ocjenjujemo, izabiremo, i djelujemo tako da učinimo za sebe ono što vidimo kao dobar život. Ljudska prava se onda mogu vidjeti kao zaštite našeg ljudskog položaja ili, kao što ću ja istači, naše osobnosti. A pojam osobnosti se može razbiti u jasnije komponente razbijanjem pojma činilaštva. Biti činilac, u najpotpunijem smislu u kojem smo sposobni, osoba mora (prvo) izabrati svoj put kroz život – to jeste, ne biti dominirana ili kontrolisana od nekoga ili nečega drugog (nazovimo to "autonomijom"). I (drugo) izbori koje čini moraju biti stvarni; osoba mora imati barem određeni minimum obrazovanja i informacija. I nakon što je izabrala, osoba mora imati mogućnost da djeluje; to jeste, mora imati barem minimum opskrbe sredstava i sposobnosti koje su potrebne (nazovimo sve to "minimum opskrbe"). A ništa od ovoga nije od bilo kakve koristi ako ta osoba potom bude zaustavljena; stoga (treće) treći također ne smiju na silu zaustaviti osobu u ostvarivanju onoga što vidi kao vrijedan život (nazovimo to "sloboda"). Budući ta pridajemo tako visoku vrijednost našoj pojedinačnoj osobnosti, mi vidimo njeno područje vršenja kao privilegovano i zaštićeno." *"Iz pojma osobnosti mi možemo generisati večinu konvencionalne liste ljudskih prava. Mi imamo pravo na život (bez njega, osobnost je nemoguća), sigurnost ličnosti (iz istog razloga), na glas u političkim odlukama (ključno za korištenje autonomije), slobodu govora, udruživanja, i slobodne štampe (bez njih, korištenje autonomije bi bilo isprazno), molitve (ključno za ispoljavanje onoga što neko smatra poentom života). Također generira, rekao bih (iako je to jako sporno), pozitivnu slobodu: naime, pravo na temeljno obrazovanje i minimalnu opskrbu koja je potrebna da bi osoba postojala - nešto više, to jeste, nego puko fizičko preživljavanje. Također generira i pravo da se ne bude mučen, jer, od mnogih njegovih zala, mučenje uništava sposobnost osobe da odlučuje i drži se svojih odluka. I tako dalje." *"Ljudska prava, predlažem, imaju svoje utemeljenje u tri vrijednosti osobnosti: autonomiji, slobodi, i minimumu opskrbe." ==3. Kada se ljudska prava sukobljavaju== *"Vidjeli smo da se ljudska prava mogu sukobljavati – kako međusobno, tako i sa drugim vrstama moralnih obzira. Stoga ona ne mogu biti apsolutna [...] Postoje, predložio sam, sukobi između prava. Gotovo se svi slažu da bitan dio njihovog rješavanja zavisi od određivanja stepena vrijednosti koje konstituišu osobnost koja je u pitanju [...] Gotovo isto se može reći i za sukobe prava i blagostanja. Nakon što razumijemo vrijednost ljudskih prava, vidimo da njihova vrijednost može doći u stepenima. Možda nećemo biti spremni da prihvatimo uskraćivanje samog statusa kao činioca mnogim ljudima da bi olakšali određenu patnju, ali mogli bi, ukoliko bi patnja bila dovoljno velika, prihvatiti neku djelimičnu, kratkotrajnu predaju autonomije da je izbjegnemo. U tom slučaju mi činimo relativni sud o važnosti života." ==4. Čija prava?== *"Normalne odrasle osobe imaju neku vrstu prirodne [[jednakost]]i: svi su podjednako normativni činioci; oni svi prelaze prag u klasu takvih činilaca. To znači da, kada se govori o ljudskim pravima, razlikovanje između muškaraca i žena, crnaca i bijelaca, visoko obrazovanih i malo obrazovanih – u suštini, sve razlike osim činilaca i ne-činilaca – su irelevantne." *"Moje uvjerenje je da imamo bolju šansu da unaprijedimo diskurs o ljudskim pravima ako stipuliramo da samo normativni činioci mogu biti nosioci ljudskih prava – ''bez izuzetaka'': ne novorođenčad, ne teško mentalno onesposobljeni, ne oni u trajnom vegetativnom stanju, i tako dalje. Da bi se diskurs popravio, kriteriji za ispravno i neispravno korištenje termina moraju biti poprilično široko prihvaćeni." ==8. Autonomija== *"[[Autonomija]] i [[sloboda]] su različite vrijednosti. I njihovi neprijatelji su različiti. Neprijatelji autonomije su indoktrinacija, pranje mozga, dominacija, manipulacija, konformitet, konvencijonalnost, lažna savjest, određeni oblizi nezrelosti. Neprijatelji slobode su prinuda, ograničenje, osiromašene opcije u životu. Primjer će ukazati na ove razlike. Neko može biti slobodan, ali nemati autonomiju – recimo, ako je tako konvencionalno odgojen da, bez razmišljanja, potpada pod vrijednosti društva, ali je opet slobodan da ih ostvaruje kako želi. Osoba može biti i slobodna i autonomna – nakon što je izabrala svoje vrijednosti, nakon promišljanja, i kada je slobodna da ih ostvaruje kako želi. Drugi je bolji život. Vrijednost autonomije je odvojena od vrijednosti slobode." ==11. Ljudska prava: nesklad između filozofije i međunarodnog prava== *"Ne postoji zaključak koji vodi od toga da je nešto stvar pravde ili pravičnosti do toga da je stvar ljudskih prava. Ovo je važna tačka sporenja između mog objašnjenja i onog određenog međunarodnog prava. Neki međunarodni pravnici pišu kao da su područja pravde i ljudskih prava identična. Ali jasno je da nisu. Ljudska prava ne iscrpljuju čitavo područje pravde ili pravičnosti [...] Ako se švercate u autobusu jer znate da neće doći do štete, jer mi ostali plaćamo svoje karte, vi nećete prekršiti moja prava, iako ćete, jasno je, djelovati nepravično. Ako, kada igramo našu povremenu igru pokera, vi koristite lažni šipl karata, vi ponovo djelujete nepravično, ali ne kršite moja ljudska prava. Ovo objašnjava zašto tradicija smatra proceduralnu pravdu pitanjem ljudskih prava, ali ne i nekoliko formi distributivne pravde. Proceduralna pravda štiti naše slobode. Distributivna [[pravda]], koliko god bila bitna, često se ne tiče naše osobnosti – to jeste, toliko dugo koliko se poštuje ljudsko pravo na minimum opskrbe. Štaviše, budući da večina ljudi u večini društava nikada ne privlači pažnju policije ili sudova, njihovi interesi se vjerovatnije više tiču pitanja distributivne pravde nego proceduralne pravde. Ali pitanja pravde mogu biti veoma važna u našim životima bez da su pitanja ljudskih prava [...] Ljudska prava se toliko nenormalno šire jer mi želimo da iskoristimo moć jezika ljudskih prava. Ali zašto umjesto toga ne povratiti i zaštititi moć jezika pravde? Velika je pogreška misliti da, jer mi vidimo prava kao naročito važana u moralnosti, moramo sve naročito značajno u moralnosti pretvoriti u pravo [...] Duboko je kontraintuitivno smatrati sva ozbiljna moralna zla, čak i sve suštinske nepravde, kao kršenja ljudskih prava." ==13. Privatnost== *"Pitanje oko ljudskog prava na [[privatnost]] tiče se toga da li su određene forme privatnosti nužni uslovi za normativno činilaštvo. Koja vrsta nužnosti je u pitanju? U ovom slučaju to nije konceptualna nužnost; možemo zamisliti osobu koja funkcioniše kao normativni činilac uprkos moru voajera, prislušnih uređaja, magazina koji su posvećeni fotografijama intimnih trenutaka. Najsnažnija forma nužnosti na koju se može misliti ovdje jeste empirijska nužnost: da ''homo sapiens'' neće uistinu funkcionisati kao normativni činilac u odsustvu ovih formi privatnosti. Ali ni to nije vjerovatno. Postoji nekolicina ljudi koji su dovoljno hrabri ili sa dovoljno samopouzdanja, ili dovoljno egzibicionizma, da cvjetaju u očima javnosti. Samo je stvar u tome što mi ostali to ne možemo. Ali dokle god su te poznate slabosti karakteristične za čovječanstvo naširoko, one su dovoljne da ponude osnov za ljudsko pravo. Normativno činilaštvo sačinjava ono što bi nazvali "ljudskim dostojanstvom". Ljudska prava trebaju da zaštite dostojanstvo sasvim uobičajenih ljudskih bića. Iskrivili bi uslove postojanja ljudskih prava ukoliko bi ih ograničili na ono što je nužno za normativno činilaštvo superljudi ili egzibicionista. Njih bi također iskrivilo, u suprotnom smjeru, uračunavanje u to šta je nužno za normativno činilaštvo čak i onih najmalodušnijih među nama; to bi vjerovatno rezultiralo u previše velikom gubitku drugih vrijednosti, poput snažog izražavanja mišljenja." ==14. Da li ljudska prava zahtijevaju demokratiju?== *"Mnoga ljudska prava su nužni uslovi kako za normativno činilaštvo, tako i za demokratiju: sloboda izražavanja, okupljanja, pravo na privatnost, na informisanje, i tako dalje. Ali to pokazuje da [[demokratija]] zahtjeva određena ljudska prava, a mi se pitamo o suprotnom. Ljudska prava koja najvjerovatnije služe kao moralni osnovi za demokratiju nisu ova, već dva apstraktna prava u centru normativnog činilaštva: autonomija i sloboda. Autonomija je samo-zakonodavstvo, odlučivanje o sopstvenim ciljevima u životu, izabiranje sopstvene koncepcije vrijednog života; sloboda biti slobodan da ostvariš tu koncepciju. U odlučivanju da li ljudska prava zahtijevaju demokratiju, moramo imati na umu koliko terena prava na autonomiju i slobodu pokrivaju. Može se činiti očitim da prava na nužne uslove normativnog činilaštva ne mogu uopće podržati pravo na demokratsku participaciju. Zar neko ne može biti normativni činilac u daleko manje idealnim političkim uslovima – čak, recimo, u tiraniji? Ali, kao što smo vidjeli, autonomija zahtjeva pravo na privatnost, okupljanje, informiranje, slobodu izražavanja, i tako dalje; da bi ih se osiguralo zahtjeva se mnogo elemenata liberalnog društva. A sloboda [...] zahtjeva slobodu za ostvarenje sopstvene koncepcije vrijednog života, a to pak zahtijeva društvo koje promovira pristojan spektar opcija, i sigurno ih nepotrebno neograničava, što pak zahtijeva društvo koje ne potkopava razne vrste sloboda i prosperiteta." *"Demokratija je forma vladavine u kojoj narod vlada; samo narod odlučuje, tako što svaka osoba ima pravični udio – to jeste, jednak u skladu sa slobodno prihvaćenom procedurom odlučivanja i sa kontrolom nad onim što je dovoljno važno za njihovo odlučivanje. Stoga zaključujem da se pravičnost mora pojaviti u prikladnom objašnjenju toga šta "demokratija" znači." *"Moraju postojati neke vrste zla koje su dovoljne da poreknu vladi njenu [[legitimitet|legitimnost]]: na primjer, značajna nepravda ili značajan neuspjeh u vršenju važnih dužnosti i funkcija vlade, kao što su sigurnost, javni red, ili promocija prosperiteta. Kvalifikacija "značajan" je suštinska. Sve vlade imaju svoje manjkavosti; sve čine stvari koje su moralno neprihvatljive. Ono što je bitno za legitimnost ne može biti da li je svako vršenje ovlaštenja vlasti savršeno, već da li je njeno vršenje ovlaštenja, općenito, i uz ograde, opravdano. Poštovanje (gdje to uključuje štićenje) ljudskih prava od strane vlade često se uzima kao da čini nužni i dovoljni uslov legitimnosti. Ali vlada mora činiti puno više od poštovanja ljudskih prava da bi bila legitimna. Demokratska vlada, na primjer, mora također svim građanima dati pravičan značaj glasa da bila demokratska ili legitimna. Ona također mora zadovoljiti minimum standarda pravde u raspodjeli bogatstva – minimum iako ipak više od minimalnog standarda blagostanja koje zahtjevaju ljudska prava. Na primjer, ako vlada nepravedno dodjeljuje večinu bogatstva privilegovanoj večini, dok drži siromašnu manjinu ''tek'' iznad minimuma koji zahtjevaju ljudska prava, ona bi ipak vjerovatno izgubila svoju legitimnost." *"Ljudska prava i demokratija razvile su se da zadovolje sasvim različite potrebe. Ljudska prava su izrasla da zaštite ono za što smatramo da sačinjava ljudsko dostojanstvo: život, autonomiju i slobodu pojedinca. Demokratske institucije su nastale iz naše potrebe za procedurom odlučivanja za grupe – procedurom koja je stabilna, dobro upravlja prijenosom vlasti, prikladna je za društvo čiji članovi su manje ili više jednaki u moći ili vrijednosti, pomiruje gubitnike u društvenim odlukama sa temeljnim strukturama društva, i ima tendenciju da promovira blagostanje – to jeste, poredak, pravdu, sigurnost, i prosperitet. Mnogo više ide u demokratiju, kako u samu ideju, tako i njene značajne dužnosti i funkcije, nego što se može dobiti iz ljudskih prava. Nije iznenađujuće da pravičnost treba ući u ono što se može ubrojati kao demokratija, i također da promocija velikog spektra socijalnih ciljeva treba ući u njene značajne dužnosti i funkcije. Ne možemo izvući zahtjev za pravičnim političkim procedurama samo iz ljudskih prava, iako bi to mogli učiniti iz cjeline moralnosti." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija:James Griffin]] {{Wikipedia}} fw28u2d168lmg8xwxpjxkhpzw8mvbfv 14 9533 50824 2014-02-23T13:40:24Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Literatura]]' 50824 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9534 50829 2014-02-24T13:36:24Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=James Bradley Thayer |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavno-pravni teoretičar |datum rođenja=15. januar 1831. |mjesto...' 50829 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=James Bradley Thayer |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavno-pravni teoretičar |datum rođenja=15. januar 1831. |mjesto rođenja=Haverhill (Mass.), SAD |datum smrti=14. februar 1902. |mjesto smrti= |počasti= }} *"[S]ud može zanemariti zakon samo onda kada oni koji imaju pravo stvarati zakone nisu samo napravili grešku, već su napravili veoma očitu grešku, tako očitu da nije otvorena za racionalno propitivanje. To je standard pažnje koji sudovi moraju dati zakonodavnim aktima; to je test koji moraju primjenjivati, - ne samo svoje sudove o ustavnosti, već njihove zaključke o tome koji je sud dopušten drugoj grani vlasti koju je ustav zadužio da stvara zakone. To pravilo prepoznaje da, imajući u vidu velike, složene, i uvijek šire potrebe vlade, o čega će se mnogo toga činiti neustavnim jednom čovjeku, ili grupi ljudi, može se razumno ne činiti takvim drugome; da ustav često dopušta različita tumačenja; da često postoji opseg izbora i prosudbe; da u takvim slučajevima ustav ne nameče zakonodavcu bilo kakav jedinstven izbor, već mu ostavlja opseg izbora; i da bilo koji izbor koji je racionalan je ustavan [...] Šta se stvarno dogodilo u usvajanju naše teorije ustavnog prava je sljedeće: mi smo po prvi put unijeli u dejstvo vladavine kroz njihove grane vlasti sudsku sankciju, kao dio tih grana, - ne cijelu i potpunu, već djelimičnu. Sudijama je bilo dopušteno, posredno i u mjeri, ovlaštenje da revidiraju djelovanje drugih grana i da ih proglase ništavim. Istinski, iako je ovo tek sudska funkcija, ona uključuje, zbog materije s kojom se bavi, uzimanje učešća, sekundarne uloge, u političkom vođenju vlasti. Ako je to tako, onda sudije moraju primjenjivati metode i principe koji su prikladni njihovom zadatku. U takvom poslu ne može biti stalnog ili prikladnog ''modus vivendija'' između različitih grana vlasti osim ukoliko svaka nije sigurna u punu saradnju druge, dokle god je njeno djelovanje u skladu sa razumnim i pravično dopustivim gledištem njegovog ustavnog ovlaštenja. Konačni arbitar toga šta je razumno i dopustivo su naravno uvijek sudovi, dokle god im slučajevi to pitanje predočavaju. To ostavlja našim sudovima veliku i dostojanstvnu nadležnost. To će samo ugroziti cjelinu ako im se bude dalo više. Oni ne smiju stati u cipele zakonodavca [...]" (''The Origin and Scope of the American Doctrine of Constitutional Law'') [[Kategorija: Pravo]] {{Wikipedia}} ea1srsuakg77hdyybdzyn7h424fkfos 0 9545 61801 50860 2024-05-17T11:55:17Z Srđan 4695 61801 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ademaga Mešić.jpg|thumb|mini|Ademaga Mešić]] '''Ademaga Mešić''' (Tešanj, 25. mart 1868. - zatvorska bolnica u Popovači, 5. juli 1945.), hrvatski političar i književnik islamske vjere, doglavnik NDH. == Citati == * "Svijet se sve više uzrujavao, mnogo se više klanjalo, dove se učile, da nas dragi Bog sačuva od zla i da kaure onemogući osvojiti Bosnu." (o raspoloženju među bosanskim muslimanima prilikom aneksije BiH od strane Habsburške monarhije) * "Mi nismo Turci, nego smo po vjeri Muslimani, a po naciji i našem lijepom hrvatskom jeziku Hrvati."<ref>A. MEŠIĆ, ''Memoari I.'', 122.</ref> * "Imade muslimana, Arapa, Perzijanaca, Kineza, Engleza, Francuza i još i drugih naroda i oni se ne zovu Turcima, nego po vjeri muslimanima." * "Ja sam bio nadbiskupov dobar prijatelj i volio sam ga radi njegove odlučnosti, energije i poštenja. On je volio muslimane, ali ga stariji muslimani nijesu razumili." (o Josipu Stadleru)<ref>A. MEŠIĆ, ''Memoari II.'', 66.</ref> * "Mi mlađi počeli smo se nacionalno buditi, a ja sam tome dosta doprinio jer sam čitao dosta hrvatskih djela, u društvu sam to svaki dan ispričao što sam čitao i da trebaju i oni to čitati jer će im to mnogo koristiti. Počeli se među nama buditi nacionalni osjećaji te čisti jezik hrvatski jer smo dosta miješali naš jezik hrvatski turskim arapskim i perzijskim riječima."<ref>A. MEŠIĆ, ''Memoari I.'', 65.</ref> * "Svi narodi turske carevine bili oni po vjeri muslimani ili druge vjere kao što su Grci i Jermeni oni se vani zovu da su Turci. Dakle, Grci i Jermeni mada nisu muslimani nego im je domovina Turska ovi Grci vele mi smo-Turci pravoslavne vjere, a Turci kažu mi smo muslimani turske narodnosti. Ovo je za nas jak dokaz da se nazivaju po jeziku turski narodi Turcima, a da ime Turčin ne obilježava čovjeka po vjeri." * "Muslimane ne možemo drugačije nazivati nego po našem jeziku kojim su govorili naši pradjedovi, djedovi i otci, a taj je jezik hrvatski, a majka nam šira i uža domovina Hrvatska, Bosna i Hercegovina su dvije pokrajine šire nam domovine Hrvatske, a u Bosni i Hercegovini govorimo hrvatskim jezikom." * "Ni Hrvati ni Srbi nikad ne će priznati da je jezik u BiH bošnjački jer po historiji i po zdravom razumu neima i ne postoji niti je postojao bošnjački jezik. Pravoslavni Srbi govore srpskim jezikom, a mi svi u Bosni treba da se borimo i dokazujemo da neima i ne postoji bošnjački jezik. Zato je prijeka potreba da se mi muslimani prenemo a naročito je pozvana i dužna naša mladež da što više poradi da naš muslimanski elemenat nacionaliziramo. Mi svaki pojedini trebamo da svakog uvjerimo da nismo anacionalni nego da smo svjesni svoje hrvatske nacije." * "Osmanlije su nas silili da se turciziramo, da se odrodimo od svoje narodnosti, da od nas Hrvata naprave Turke... Mi smo sačuvali naš hrvatski jezik u našoj užoj domovini." * "Među onima koji su se borili sa konzervatizmom eto i meni je u dio palo da među mlađim svojim drugovima vodim borbu o nacionaliziranju i da ih čovjek uvjeri da nisu Turci i da nisu Bošnjaci po narodnosti nego da smo Hrvati, a po vjeri muslimani i da je naša uža domovina Bosna. Stari muslimani ne će da budu ni Hrvati ni Srbi niti kažu da govore hrvatskim ili srpskim jezikom nego kažu ili bošnjačkim ili našim jezikom."<ref>A. MEŠIĆ, ''Memoari I.'', 66.</ref> * "Zar ste mogle i smjele i na čas u mene posumnjati i povjerovati tim ženskim lažima i petljanijama, da bih ja našu lijepu islamsku vjeru napustio i prešao na koju drugu vjeru." (odgovor majci i ženi koje su se zabrinule da Ademaga kani pokrstiti i ljude ''turske vjere'' u Hrvate prekrstiti) * "Naša duša ne vuče nas da se selimo u Tursku i da ostavljamo drugima naše zemlje, našu milu i dragu domovinu. Nažalost što mi nijesmo svjesni da je naša prava i jedina domovina Bosna i što nijesmo svjesni ako se ne budemo rasipali da će naš opstanak u ovoj našoj izmučenoj domovini biti još bolji i sigurniji... Mi muslimani činimo i sada najvišu pogrešku što se selimo u tuđinu u Tursku, što nije dobro. Mi mlađi trebamo raditi da se narod od toga odvraća."<ref>A. MEŠIĆ, ''Memoari I.'', 102.</ref> * "Eto došli ste u tuđu zemlju pak ni ovdje ne ćete da se opametite da se krećete i živite kako to traži duh vremena... Hazreti Alija je rekao - Budimo djeca vremena. Da je živ Hazreti Omer, on bi još više tražio od današnjeg vremena, te bismo morali još više raditi i doprinositi za opću stvar." (bosanskim muslimanima koji su iselili u Tursku)<ref>A. MEŠIĆ, ''Memoari II.'', 11.</ref> * "Vrijeme se mijenja, a u njemu moraju se i ljudi mijenjati. Ako čovjek ne će ići za vremenom, vrijeme ne će ići za njim i on će propasti." * "Kažem vam da je prošao vakat gdje smo za borbu trebali sablju i pušku, danas se moramo oružati drugim oružjem i to perom i lijepom knjigom, naukom i školom, ako nam je stalo do sebe i svoj imetak uzmognemo održati i sačuvati. Današnji vakat treba učenih i načitanih ljudi. Nauka je sve i u životu mnogo toga čovjek nauči i iskusi te mu to bude vodič u bolji život. Čitajući knjige i novine ljudi se emancipiraju postaju pokretni i produktivni te korisniji sebi i svome narodu. Mi muslimani smo dužni da se sve više oružamo perom i knjigom jer još su u našim rukama kmeti te druge zemlje i kuće te mi to trebamo sačuvati da ostavimo svoj imetak našim potomcima kao što su nama naši očevi djedovi i pradjedovi ostavili."<ref>A. MEŠIĆ, ''Memoari I.'', 81. i 88.</ref> * "Ako narod osjeća da je došao vakat da se Muslimani i uopće Bosna riješe okupacije, onda tražimo od velevlasti da nas opet vrate Sultanu, a manimo se autonomije." * "Rišćani su doveli u Bosnu i Hercegovinu Austriju, oni su tražili od velesila da ih oslobode turskog zuluma, nas su nazivali barbarima, ubojicama i nasilnicima, kako to sada nazivaju našu braću u Maćedoniji." * "Svima nam je dobro poznato od kolike je velike potrebe sveučilište za Bosnu i Hercegovinu, a osobito sada kada je onemogućeno siromašnom staležu da svoje sinove šalju na sveučilište u Zagreb i Beč. Kada bi se osnovalo sveučilište u Sarajevu, omogućilo bi se i sjerotinji da i ona pohađa školu i dovine se naobrazbe i sreće kako ne bi uvijek zapostavljena bila." * "Meni je bilo teško što je moja uža domovina Bosna i Hercegovina, a s njom čitava Hrvatska, pala pod Srbiju, pod jednu vlast koja je nama muslimanima Hrvatima oduzela sav pokretni i nepokretni imetak, koja nas je vječno gonila i upropašćavala."<ref>A. MEŠIĆ, ''Moj odgovor...'', 75.</ref> * "Mi muslimanski ogranak Hrvatske seljačke stranke najgore smo prolazili jer nas je i Dr. Šutej te njegovi ljudi progonili i nismo ni u kojem pogledu bili podupirani od Hrvatske seljačke stranke. Dr. Šutej tražio je od nas da se mi stopimo s Hrvatskom Seljačkom Strankom, a mi kao Starčevićanci pravaši to niti smo mogli niti smo htjeli, jer je naš cilj bio sasma drugi, veza i rad s Poglavnikom." * "Moj se najviši ideal ostvario poslije toliko godina moje životne borbe." (prilikom uspostave NDH)<ref>A. BRKA, ''Ademaga Mešić, Moj odgovor...'', 67.</ref> * "Ja sam svoj cijeli život proveo radeći na bratstvu i slozi Hrvata katoličke i Hrvata muslimanske vjere. Nikad nisam u mojem životu stajao na stanovištu vjerskome, nego uvijek na nacionalnome. Kao Hrvat-starčevićanac nisam niti mogao drugačije raditi."<ref>HDA, HDS NDH, Zapisnik 78. sjednice stalnog odbora za rizničarske poslove 20. kolovoza 1942.</ref> * "Mi smo braća kako po našoj zajedničkoj nam domovini tako i po našem hrvatskom duhu i jeziku. Nas nit će a niti može vjera dielit, jer ćemo svaki svoju vjeru čuvati, a tudju poštovati."<ref>"Doglavnik Ademaga Mešić o osnutku Matice Hrvatske i izdanju Hrvatske misli". ''Hrvatska misao'', 1.-2., Sarajevo, studeni-prosinac 1943., 63.</ref> * "Držite se Hrvata katolika. Vi koji ste isto Hrvati kao i oni, vi koji ste prepatili, isto što su oni, trebate uvijek i ostati s njima."<ref>A. BRKA, ''Ademaga Mešić, Moj odgovor...'', 76.</ref> * "Uvijek sam imao na umu samo jednu misao, a to je da bosanskim muslimanima pružim mogućnost za bolji život... Mi bosansko-hercegovački muslimani uvijek smo imali prijatelja koji su mislili da će nam urediti naš život mimo svega svijeta, mimo Europe: moje mišljenje to nije nikad bilo. Uvijek sam mislio da trebamo skupa biti, da trebamo skupa raditi sa našom braćom Hrvatima katolicima, pa da ostvarimo i sebi ljepši život, kakav su oni bili u stanju sebi stvoriti." * "Ovom velikom mužu svaki član naše nacionalne zajednice duguje neizmjernu zahvalnost... Stupajući u ustaške redove neumornim i poštenim ustaškim radom najbolje ćemo se odužiti Poglavniku, a veseli me da je narod ovih krajeva u masama i djelatno prišao Poglavniku... Tako danas ujedinjeni hrvatski narod u svojoj NDH slijedi svog vođu Poglavnika, sav okupljen u jednoj političkoj organizaciji - Ustaškom pokretu, bez obzira na bilo kakove stališke i vjerske razlike. Hrvati - jedan narod, Ustaški pokret jedna organizacija, a Poglavnik jedan vođa."<ref>Razgovor s doglavnikom Ademagom Mešićem u: A. BRKA, ''Ademaga Mešić, Moj odgovor...'', 82.-83.</ref> * "Što bi bila naša država bez Dalmacije bez mora, a osim toga moramo znati da je mala država sa morem velika, a velika država bez mora je mala... Naša draga Dalmacija je tamo i mi vidimo dobro što neprijatelj hoće učiniti od Dalmacije ali ne će ako Bog da."<ref>HDA 211: HDS NDH, Zapisnik 78. sjednice Odbora za rizničarske poslove 20. kolovoza 1942.</ref> * "Radostan sam da Hrvatska dalje živi, jača i veća u svojoj državi Jugoslaviji." * "Na zaključku ističem, da sam ja primio doglavništvo samo zato, jer sam Hrvat i smatrao sam, da po Kuranu moram biti vjeran državi u kojoj živim... Ja sam bio vjeran i NDH, a s obzirom na novu Jugoslaviju ističem, da prema vjeri mojoj, moram poštovati i biti vjeran državi u kojoj živim."<ref>Zapisnik saslušanja A. Mešića sastavljen 27. svibnja 1945. u kaznenom postupku protiv M. Budaka i drugova, u: V. DEDIJER i A. MILETIĆ, ''Genocid nad Muslimanima...'', 551.-555.</ref> == O njemu == Jer dok narod muslimanski pod koprenom crnog mraka,<br/> U vječnoj je trzavici ček'o propast na svom pragu<br/> Allah mu je posl'o Tebe zvijezdo naša zlatokraka<br/> Allah nam je dobri dao uzor-muža Ademagu ([[Musa Ćazim Ćatić]]) == Reference == <references/> == Spoljne veze == {{Wikipedia|Ademaga Mešić}} {{DEFAULTSORT:Mešić, Ademaga}} [[Kategorija:Hrvatski političari]] n5zpc0n9s3tzj0o3zksv79erc5leoxd 0 9546 61802 50861 2024-05-17T11:55:43Z Srđan 4695 61802 wikitext text/x-wiki '''Džafer Kulenović''' (Rajnovci pokraj Kulen Vakufa, 17. februar 1891. - Damask, 3. oktobar 1956.), hrvatski političar i pravnik, doglavnik NDH. == Citati == * "Za mene ne postoji ni srpstvo ni hrvatstvo, nego za mene postoji pitanje naših opštih interesa, pitanje našeg života... Naša akcija nije stranačka, nego je ovo pokret za narodnu stvar za opštu zajedničku stvar. Mi ne moramo imati nekih naročitih pravila ni programa, jer naš je program: naša Bosna. "<ref>IAS, FS - 545: Zapisnik konferencije 29. decembra 1939. u Sarajevu, izlaganje Dž. Kulenovića.</ref> * "Vidite, g. uredniče, eno ih tamo na okupu. Vode pregovore sa Srbijancima i na nas se Hrvate muslimane uopće ne osvrću, niti pitaju što mi mislimo glede Bosne i Hercegovine. " * "Od nas bosanskohercegovačkih muslimana se traži da se izjasnimo o svojoj narodnosti. Ja sam se već izjasnio kao student da sam Hrvat. To sam napravio i u izjavi koju sam dao prije nekoliko mjeseci, a zbog koje sam toliko bio napadnut. "<ref>"Važna izjava Dra Kulenovića, Osnutak četvrte jedinice ne bi bio protivan interesima hrvatskog naroda", Muslimanska svijest 31. kolovoza 1940.</ref> * "Država Hrvatska nije ni muslimanska, ni katolička, niti možebitno koje druge vjere, već je ona narodna, čisto hrvatska i samo hrvatska, u kojoj sve vjeroispovijedi imaju uživati najveću slobodu u vršenju vjerskih čina i uživanja inih dobara, koja su nuždna i pripadaju dotičnoj vjeroispovijedi. "<ref>Dž. KULENOVIĆ, SAbrana djela..., 55.</ref> * "Vladu NDH mi poznajemo kao Hrvatsku državnu vladu, a ne kao kvislinšku. Hrvatski je narod želio i stvorio svoju vlastitu državu... Svi muslimani Bosne i Hercegovine pozdravili su oduševljeno NDH kao svoju vlastitu državu, u kojoj su gledali sigurnu potporu svoje bolje budućnosti. Oni su tu svoju državu s najvećom borbenošću i svojom krvlju branili, stradali su i ginuli svjesni, da daju svoje živote za najveće narodne ideale. "<ref>Dž. Kulenović, Sabrana djela..., 49. i 25.</ref> == O njemu == * Tomislav Sertić: "Potpredsjednik vlade Kulenović u osnovi je pošten čovjek u svakom pogledu. Bio je neraspoložen protiv Nijemaca i zastupao je humano gledište u pogledu postupanja s pobunjenicima. "<ref>HDA 1561: RSUP SRH SDS, 013.4.3, Saslušanje Tomislava Sertića, dok. bez naznake datuma.</ref> * Mile Budak: "I ako bih ja mogao posumnjati u hrvatstvo dra. Ante Pavelića, onda bih mogao sumnjati u hrvatstvo Džaferbega Kulenovića. " == Reference == <references/> == Spoljne veze == {{Wikipedia|Džafer-beg Kulenović}} {{DEFAULTSORT:Kulenović, Džafer-beg}} [[Kategorija:Hrvatski političari]] d29v7vwsv4odsgxnhzhmb6wor7pzv8u 0 9547 61806 50862 2024-05-17T11:56:43Z Srđan 4695 61806 wikitext text/x-wiki '''Mehmed Alajbegović''' (Bihać 7. maj 1906. – Zagreb 7. juni 1947.) je bio hrvatski političar, diplomata i pravnik, ministar spoljnih poslova NDH. == Citati == * "Moram priznati da je mene kao i mnogo mojih istomišljenika impresioniralo oduševljenje koje je vladalo u Hrvatskoj nakon proglašenja NDH. U to vrijeme sam, dapače, imao dojam da će se zemlja brzo konsolidirati..., mislio sam da će državni poslovi biti u rukama ljudi čije poštenje i čestitost su izvan dvojbe. "<ref>HDA 1561: RSUP SRH SDS, 004.2: M. Alajbegović, O bosansko-hercegovačkim muslimanima, elaborat.</ref> * "U izbjeglicama sam gledao jedino i samo ljude koji trebaju krov nad glavom, hranu i odjeću, kao i liječničku pomoć, te sam u radu na pomoći tim ljudima bio lišen i nisam imao u vidu bilo kakvu političku tendenciju. " * "Izgubio sam volju za rad u tom poslu, tjelesno sam oslabio i duševno patio, tako da mi je na koncu preostalo to, da sam najprije predsjednika Mandića informirao o mojoj želji da me smjeni s toga položaja, a kad sam vidio da on u tome nije ništa poduzeo, zamolio sam Pavelića, da me iz zdravstvenih razloga razriješi dužnosti. "<ref>HDA 1561: RSUP SRH SDS, 013.050, M. Alajbegović, Zapisnik saslušanja 11. veljače 1947.</ref> * "Poglavniče! Ako to znači mijenjanje naše vanjske politike, onda ću se primiti nove dužnosti; ako pak znači, da moram voditi brigu da budu sva svijetla upaljena, kada dolazi njemački poslanik, onda Vas molim da me oslobodite dužnosti. " * "Glavni motiv koji me je rukovodio da pristupim, odnosno kada sam pristupio ustaškom pokretu, bila je ideja hrvatske države. Na mene je dakle pri tome utjecala spoznaja o pravu hrvatskog naroda na svoju državu i drugi motivi nisu me pri tom rukovodili... Ja sam vjerovao da nastojanje hrvatskog naroda za slobodom ne će biti zanijekano i da će to pravo Hrvata na državu biti respektirano. "<ref>HDA 1561: RSUP SRH SDS, 013.0.50, M. Alajbegović, Zapisnik saslušanja od 27. III. 1947.</ref> * "Ja sam vjerovao da će u NDH hrvatski narod ipak na koncu svega doživjeti sreću, a u sam hrvatski narod sam vjerovao da će kao stari i politički zreo narod znati u normalnim prilikama urediti svoju državu onako kako ju taj narod i zaslužuje. Bio sam uvjeren da više nitko, makar Njemačka i izgubila rat, ne će hrvatskom narodu osporiti pravo da ima svoju državu, tim više što je u svojoj starijoj kao i u novijoj prošlosti pokazivao volje da ima svoju državu. " * "Izolirani od glavnine islamskog naroda, daleko na zapadu od islamske jezgre, bosanskohercegovački muslimani nervozno primaju odnosno reagiraju na sve promjene stanja u zemlji, a tome je jedan od glavnih razloga taj subkortikalni osjećaj izoliranosti. Kako su osim toga odani islamu (makar je praktično vršenje vjerskih dužnosti popustilo u Bosni i Hercegovini), koji je po svojoj suštini prodro svuda duboko u društveni život kudgod se širio, to se medju muslimanima u Bosni i Hercegovini, kao enklavi između katolicizma i pravoslavlja, taj osjećaj izoliranosti još više potencira. " * "Sarajevo je svjesno svoje vodeće uloge u Bosni i Hercegovini. Kao sjedište muslimanskog političkog vodstva, vrhovnog vjerskog tijela, kao najveći grad i gospodarski najjači centar te zemlje, Sarajevo se po svim prilikama trsilo, da tu ulogu zadrži i daje ton javnog života Bosne i Hercegovine. Spozna li duh aktualne političke, socijalne i gospodarske stvarnosti, moći će kao glavni grad obnovljene bosanske države ispuniti poziv sadašnjice. "<ref>HDA 1561: RSUP SRH SDS, 004.2, M. Alajbegović, O bosansko-hercegovačkim muslimanima, elaborat.</ref> == O njemu == * Siegfried Kasche: "U svojoj ličnosti imao je Alajbegović najbolje preduslove za diplomatsku službu. On je naobražen, pametni čovjek, lijepe pojave i pridobijajućih formi ophođenja, studirao je u inozemstvu... govori okretno više jezika, posjeduje otvorenost prema svim modernim pitanjima, on je moderno nastrojen Musliman... te je unutarnje politički neopterećen sa bivšim ili sadašnjim ekstremnim stavovima. "<ref>HDA, RSUP SRH 013.14, Siegfried Kasche, Dr. Mehmed Alajbegović, hrvatski ministar vanjskih poslova, Zagreb, 3. ožujka 1947.</ref> * Milan Blažeković: "Ako bih ga htio najkraće okarakterizirati, rekao bih, da je bio gospodin. Gospodin u svakom pogledu. Po vanjskom izgledu, mogao je svakog dana, svakog časa, izići iz logora na bilo kakvu priredbu u Salzburgu - samo bi još trebao staviti kravatu! Nikad se nije ni na što tužio, nikad ga nisam čuo nešto nepovoljno o drugima reći; nikad ga nisam čuo izreći ružnu riječ... U logoru pak nitko nikada nije o njemu nešto nepovoljno rekao. Kod Hrvata je bio obljubljen, a od Austrijanaca vrlo poštovan; nitko od njih nije kraj njega - u baraci ili van nje - prošao, a da ga nije pozdravio. "<ref>M. BLAŽEKOVIĆ, "Kako je dr. Mehmed Alajbegović postao ministrom...", 774.</ref> * Tomislav Sertić: "Nije bio ustaša. Bio je čovjek za humane metode i nije bio prijatelj Nijemaca. "<ref>HDA 1561: RSUP SRH SDS, 013.4.3, Saslušanje T. Sertića, dok. bez naznake datuma.</ref> == Reference == <references/> == Spoljne veze == {{Wikipedia|Mehmed Alajbegović}} {{DEFAULTSORT:Alajbegović, Mehmed}} [[Kategorija:Hrvatski političari]] 525g2sjy4kbiu2i4y2ww6toconhf7e9 0 9549 61616 50885 2024-05-17T07:53:54Z Srđan 4695 61616 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=James Rachels |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki filozof |datum rođenja=30. maj 1941. |mjesto rođenja=Columbus, Georgia, SAD |datum smrti=5. septembar 2003. |mjesto smrti=Birmingham, Alabama, SAD |počasti= }} *"[[Moral]] je, ako ništa drugo, nastojanje da se razlozima upravlja svojim ponašanjem - to jeste, da se čini ono za što postoje ''najbolji razlozi'' da se čini - uz davanje jednake težine interesima svake osobe koja je pogođena našim odlukama." (''[[Elementi moralne filozofije]]'') ==Djela== *''[[Elementi moralne filozofije]]'' (1986) {{DEFAULTSORT:Rachels, James}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:James Rachels| ]] 63bq0almhuvhrysxqde0gcjfjkd80qu 0 9550 50888 50886 2014-03-12T22:30:15Z Harač 23 50888 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Elementi moralne filozofije |autor =[[James Rachels]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''The Elements of Moral Philosophy'' |datum prvog izdavanja =1986. }} *"[[Moral]] je, ako ništa drugo, nastojanje da se razlozima upravlja svojim ponašanjem - to jeste, da se čini ono za što postoje ''najbolji razlozi'' da se čini - uz davanje jednake težine interesima svake osobe koja je pogođena našim odlukama." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: James Rachels]] 6iurfzc956k1gvf9rzin3ba6pni2qxf 14 9551 50887 2014-03-12T22:29:54Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 50887 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9553 50894 2014-03-14T15:11:06Z Harač 23 Harač je premjestio stranicu [[U odbranu pravnog pozitivizma: pravo bez podrezivanja]] na [[U odbranu pravnog pozitivizma]]: Standardizacija 50894 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[U odbranu pravnog pozitivizma]] p7zgwws23y5o9e41etmnz5ws6aupi5e 0 9560 57644 53232 2017-02-18T19:13:45Z Harač 23 57644 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Helder De Schutter |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=belgijski politički teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Belgija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Šta su ustavni patriotizam i liberalni nacionalizam? Obje su teorije kohezije: oni su modeli za shvatanje jedinstva u političkoj zajednici. Ustavni patriotizam je gledište da centralni izvor jedinstva za savremenu političku zajednicu treba biti lociran u zajedničkoj odanosti političkim principima na kojima se temelji državni autoritet i politike, a koje su otjelovljene u ustavu. Liberalni nacionalizam, suprotno tome, utvrđuje da jedinstvo političke zajednice treba biti temeljeno u zajedničkoj nacionalnoj kulturi, jer nacionalnost ne samo da ostvaruje identitarne interese naroda, već također nudi povjerenje, stabilnost i voljnost za reciprocitetom ponuda zajednici koji su veoma potrebni u liberalno demokratskoj političkoj zajednici." (''European Ties that Bind: Political or Cultural?'') *"Glavni problem sa liberalnim nacionalizmom kakav postoji danas, jeste da se i empirijski i normativno oslanja na pogrešnu sliku nacionalne odanosti. Da živimo u svijetu mozaika, gdje stabilne granice obilježavaju jasno ocrtane i transparentne kulturalne i lingvističke površine, i gdje su pojedinci koji žive na takvim površinama svi monolingualni, monokulturalni i mononacionalni, onda bi liberalni nacionalizam imao poentu. Ali mi ne živimo u takvom svijetu. Naš svijet nije mozaik teritorijalno različitih "nacionalnih monizama". On je pun heterogenih i kulturalno međusobno izmješanih situacija gdje ne postoji jasno razlikovanje između teritorijalno koncentrisanih kulturnih blokova. Pojedinci u ovom svijetu veoma često nisu monokulturalni (ili monolingualni): njihov identitet može se izvoditi iz nacija koje su veće (ili manje) nego lingvistički i teritorijalno različite nacije (kao što je iz kanadske nacije umjesto iz kvebečke nacije, ili iz evropske umjesto njemačke nacije); oni mogu biti pripadnici više od jedne nacionalne zajednice od jednom (kao na primjer kanadske i kvebečke nacije istovremeno); i različiti pojedinci iste "nacije" mogu biti interno razdvojeni u odnosu na to koji kontekst je najrelevantniji (42.2 posto flamanaca u anketi iz 1999. odgovorilo je da se samo-identifikuju sa Flandrijom isto onoliko koliko i sa Belgijom, 22.4 posto su se samo-identifikovali više kao Flamanci nego kao Belgijanci; iznenađujuće iste brojke se mogu naći u Španiji i Kanadi) [...] S obzirom na činjenicu da smo suočeni ne samo sa pluralitetom koncepcija dobrog života (što je činjenica koju večina liberalnih nacionalista s pravom priznaje), već također i sa pluralnošću koncepcija nacionalnog članstva, izabiranje jedne nacije i njeno obdarivanje sa (gotovo-) državnošću neopravdano isključuje manjinske koncepcije nacionalnog članstva." (''Ibid.'') *"[V]ažno je primijetiti da postoje razlozi za mišljenjem da sâm ustavni patriotizam može biti predmet iste one kritike isključivanja koju je usmjerio prema liberalnom nacionalizmu. To se može dogoditi na nekoliko načina. / Prvo, stvaranje patriotizma oko državne javne kulture u multinacionalnoj državi često može neizbježno ići na ruku večinskoj naciji [...] Drugo, u onom opsegu u kojem to ustavne patriote uviđaju [...] političke kulture se ne mogu u potpunosti odvojiti od kulturnih utjecaja, univerzalni liberalno-demokratski principi će biti "nacionalizovani" i nositi će oznake njihove instancijacije u prostoru i vremenu, što automatski implicira mogućnost da se oni koji ne dijele tu kulturalnu referentnu šemu mogu osjećati isključenima [...] I konačno, sami politički principi koji treba da ponude izvor jedinstva mogu biti razdorni." (''Ibid.'') *"Suštinska ideja nacionalnog pluralizma jeste ta kulturalno prožetih politika koji pokušavaju biti inkluzivne i dati neku formu jednakog obzira prema različitim kulturalnim referentnim okvirima koji postoje u tom uređenju." (''Ibid.'') *"Ja razumijevam kulturalni inžinjering kao politički cilj koji ohrabruje razvoj određenog sloja nacionalnog identiteta iz instrumentalnih razloga, definiranih kao ne-identitarni razlozi: razlozi koji trebaju da zaštite ne identitarnu vrijednost nacionalnog identiteta, već radije njegovu instrumentalnu vrijednost. Dati ću jasan primjer. Zamislite da se smatra poželjnim implementirati neku formu evropske šeme socijalne pravde. Ako je tako, onda razumno gajenje evropskog nacionalnog identiteta će biti korisno za taj projekat [...] [V]ažno je da se kulturalni inžinjering ne sukobljava sa argumentom nacionalnog identiteta. Instrumentalni argument nema prioritet nad argumentom identiteta, i nije dio argumenta kulturalnog inžinjeringa da evropski identitet treba ili će ukinuti ili zamijeniti sve nacionalne identitete. Legitimno je ako u određeno vrijeme ljudi svojevoljno napuste svoje izvorne identitete i jedinstveno se identifikuju sa novim slojem identiteta. Ali to ne znači da oni koji to nisu učiniti nemaju pravo na političko priznanje svojih identiteta. Stoga, trebamo ograničiti spektar instrumentalnih razloga za gradnju-nacije na stimuliranje ''dodatnog'' nivoa identiteta. Stimuliranje dodatnih nivoa je moguće jer [...] identiteti nisu "isključivi": ljudi su sposobni prisvojiti višestruke identitete istovremeno." (''Ibid.'') *"Kada se razmišlja o osmišljavanju jedinstva za političke zajednice koje nisu ujedinjene u smislu nacionalnosti, tri se smjera mogu zamisliti. Prvi ni jednoj identitarnoj grupi ne daje nacionalno priznanje, i pomjera izvor identiteta na zajedničke političke principe. To je obrazloženje iza ustavnog patriotizma. Drugi pokušava da premjesti srce demokratije i pravde na manje nacionalno homogene političke zajednice, ili, gdje se to čini nemogućim, daje, da se tako kaže, svo nacionalno priznanje jednoj od nacionalnih kultura koje postoje u političkoj zajednici. To je liberalno nacionalni smjer kako se uobičajeno razumijeva. Dalja mogućnost nije u uskraćivanju priznanja prema svima, niti u davanju istog jednoj grupi, već davanje istog svim grupama. To je pluralistička alternativa [...] Ona svesrdno prihvata gradnju-nacije, temeljeći jedinstvo na svojstvima od kojih ustavni patriotizam tipično bježi, kao što su historijske tradicije, međusobna poštovanja starih nacionalnih kultura i lingvističkih kultura, ili evropskog kulturnog identiteta. Ali ipak to čini na način koji je inkluzivan i otvoren, i koji poštuje pod-EU nacionalne identitete." (''Ibid.'') *"Liberalni nacionalisti su suočeni sa problemom opravdanja postojanja federalnih država. Bilo kakva teorija multinacionalnog federalizma mora uključiti najmanje dva dijela: a) argument koji pokazuje zašto federalna država treba akomodirati nacionalne identitete dajući im ovlaštenja samo-upravljanja; i b) argument koji pokazuje zašto je federalna država poželjnija od secesije. / Liberalni nacionalisti su veoma dobri u nuđenju odgovora na prvo pitanje, ali čineći to odgovor na drugi korak čine, ako ne nemogućim, onda barem veoma teškim. U najbolju ruku, federalizam za nacionalne grupe može, po njima, biti samo drugo-najbolje rješenje. / Ovo je različito od modela nacionalnog pluralizma, koji može jednostavno da prihvati postojanje dualnih ili višestrukih identiteta." (''Ibid.'') *"Kymlicka pretpostavlja da su društvene kulture kulture teritorijalno koncentrisanih, monolingvalnih članova mononacionalnih grupa. On ni ne razmatra ideju da društvene kulture mogu biti binacionalne ili čak multinacionalne, da u dogledno vrijeme dvije prethodno odvojene kulture koje žive na istom teritoriju mogu razviti neku vrstu zajedničke lojalnosti i identiteta ili čak zajednički kontekst izbora (…) [i] čak ni ne spominje mogućnost članstva u dvije društvene kulture.” (''Nations, Boundaries and Justice: on Will Kymlicka’s Theory of Multinationalism'') *"[O]staju nam dva modela za suočavanje sa postojanjem višestrukih nacionalnih konteksta izbora unutar jedne države. Rješenje liberalnog nacionalizma počinje od svijeta nalik na empirijski Modigliani mozaik i brani ga kao normativni ideal. Pristup koji je pluralniji [...] teži da poštuje i uzgaja stvaranje zajedničkog konteksta izbora, tako da više nacionalnih grupa, uživajući pravo da prime kulturnu zaštitu i priznanje u javnoj sferi, mogu zajedno upravljati jednim i istim društvenim kontekstom. Ovo naravno ostavlja pitanje koji model treba preferirati u kojem specifičnom slučaju. Nemoguće je odgovoriti na ovo pitanje ''a priori'' i filozofskom dedukcijom. 'Pravedno rješenje' će zavisiti od specifičnog slučaja koji se razmatra, i nužno će uključivati detaljnu studiju brojeva, geografije, historijskih faktora i javne psihologije." (''Towards a Hybrid Theory of Multinational Justice'') [[Kategorija: Filozofija]] [[Kategorija: Belgijski filozofi]] idir6tvh1i1iza92b3kvb1e78j0ou6o 14 9561 50963 2014-03-25T19:29:54Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Filozofi]]' 50963 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Filozofi]] jckvmin0tgyam8pkkd8b4ay86iku6yg 0 9563 60997 59247 2024-03-21T17:04:21Z 86.114.235.209 60997 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Peter Singer |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=australijski filozof |datum rođenja=6. juli 1946. |mjesto rođenja=Melburn, Australija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} [[File:Peter Singer MIT Veritas.jpg|right|225px|thumb|Singer (2009)]] *"[E]tički sud koji nije dobar u praksi također mora patiti od teoretskog nedostatka, jer čitava stvar s etičkim sudovima jest u tome da vode praksu." (''[[Praktična etika]]'') ==Djela== *''[[Praktična etika]]'' (1980.) [[Kategorija: Filozofija]] [[Kategorija: Australski filozofi]] [[Kategorija: Peter Singer]] 7y0wvor1n2mejbe9zo937brjlh0qu08 0 9564 51052 51051 2014-04-08T21:35:25Z Harač 23 /* 6. Oduzimanje života: embrio i fetus */ 51052 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Praktična etika |autor =[[Peter Singer]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''Practical Ethics'' |datum prvog izdavanja =1980. }} ==1. O etici== *"[E]tički sud koji nije dobar u praksi također mora patiti od teoretskog nedostatka, jer čitava stvar s etičkim sudovima jest u tome da vode praksu." *"[N]aše svakodnevno opažanje nama bližnjih ljudskih bića jasno pokazuje da etičko ponašanje ne zahtijeva vjeru u raj i pakao, i da, suprotno tome, vjerovanje u raj i pakao ne vodi uvijek u etičko ponašanje." *"Razumijevanje izvora moralnosti, stoga, od dva navodna gospodara, Boga i prirode. Naslijedili smo skup moralnih intuicija od naših predaka. Sada moramo otkriti koje od njih moraju biti promijenjene." *"Pojam života prema etičkim standardima povezan je s pojmom odbrane načina na koji neko živi, davanja razloga za njegova opravdanja. Stoga ljudi mogu činiti sve vrste stvari koje mi smatramo pogrešnim, a ipak živjeti prema etičkim standardima, ukoliko su to što čine spremni braniti i opravdati. Opravdanje možemo smatrati neprimjerenim, a postupke možemo smatrati pogrešnima, ali pokušaj opravdanja - bio on uspješan ili ne - dovoljan je da se ponašanje osobe dovede u domenu etičkoga kao suprotne ne-etičkome. S druge strane, kada ljudi ne mogu iznijeti nikakvo opravdanje za to što čine, njihovu tvrdnju da žive prema etičkim standardima možemo odbaciti, čak i ako je to što čine u skladu s konvencionalnim moralnim načelima." *"Za postupke iz vlastitog interesa, ukoliko će ih se moći etički braniti, mora se pokazati da su kompatibilni sa šire zasnovanim etičkim načelima, jer pojam etike sa sobom nosi ideju nečega većeg od pojedinca." *"Etika zauzima univerzalno gledište [...] To znači da mi - donoseći etičke sudove - prelazimo preko vlastitih sviđanja i nesviđanja. S etičkog gledišta je irelevantna činjenica da sam ja taj koji profitira od, recimo, ravnomjernije raspodjele prihoda, a vi taj ili ta koji time gubite. Etika od nas zahtijeva da prijeđemo preko "ja" i "vi" prema univerzalnome zakonu, prema sudu koji se može univerzalizirati, prema stajalištu nepristranog promatrača ili idealnog promatrača, ili kako god ga odlučili nazvati." *"Univerzalni aspekt etike, smatram, pruža uvjerljiv, iako ne i konkluzivan razlog za zauzimanje utilitarističkog stajališta u širem smislu [...] Prihvaćajući da se etički sudovi moraju donositi s univerzalnog gledišta, prihvaćam da moji vlastiti interesi - jednostavno zato što su moji interesi - ne mogu vrijediti više od interesa bilo koga drugog. Tako, kada razmišljam etički, moja prirodna težnja da se moji vlastiti interesi uzimaju u obzir mora biti proširena na interese drugih. Zamislite sada da pokušavam odlučiti između dva moguća načina djelovanja - primjerice, hoću li sam pojesti sve voće što sam ga sakupio ili ću ga podijeliti s drugima. Zamislite, također, da odlučujem u potpunom etičkom vakuumu, da ne znam ništa ni o kakvim etičkim razlozima - ja sam, mogli bismo reći, u pred-etičkom stadiju razmišljanja. Kako bih odlučio? Jedna stvar - vjerovatno u ovom pred-etičkom stadiju ''jedina'' stvar - koja bi još uvijek bila relevantna bilo bi kako će mogući načini postupanja utjecati na moje interese. Štoviše, ako "interese" definiramo dovoljno široko, tako da sve što ljudi žele računamo u njihove interese (osim ukoliko to nije kompatibilno s nekom drugom željom ili željama), onda bi izgledalo da za tu odluku na ovom pred-etičkom stadiju relevantni mogu biti isključivo nečiji vlastiti interesi. / Pretpostavimo da potom počnem razmišljati etički, u toj mjeri da shvatim kako moji vlastiti interesi, jednostavno zato što su moji vlastiti, ne mogu vrijediti više od interesa drugih. Umjesto mojih vlastitih interesa, sada u obzir moram uzeti interese svih onih pogođenih mojom odlukom. To od mene zahtijeva da odvagnem sve te interese i prihvatim onaj način djelovanja koji će najvjerojatnije maksimizirati interese onih koji su njime pogođeni. Dakle, barem na nekoj razini moga moralnog rasuđivanja moram odabrati način postupanja koji ima najbolje posljedice, uzevši sve u obzir, za sve koji su njime pogođeni." *"Stajalište utilitariste sklonosti ("preference utilitarian" - op.a.) je minimalna, prva osnova do koje dolazimo univerzalizacijom odlučivanja prema vlastitom interesu. Želimo li razmišljati etički, ne možemo odbiti da napravimo taj korak. Ukoliko želimo ići izvan utilitarizma sklonosti moramo proizvesti nešto više. Ne možemo se oslanjati tek na naše intuicije, čak i one koje dijele mnogi drugi, jer oni mogu, kao što smo vidjeli, biti posljedica našeg evolucijskog nasljeđa i stoga biti nepouzdan vodić u pogledu onoga što je ispravno." ==2. Jednakost i njene implikacije== *"[S]umnjam da postoji bilo koje moralno značajno svojstvo koje svi ljudi posjeduju jednako." *"[Z]ahtjev za jednakošću ne počiva na posjedovanju inteligencije, moralne osobnosti, racionalnosti ili sličnih činjenica. Nema razloga koji bi logički prisiljavao da se pretpostavi kako razlika u sposobnosti između dvoje ljudi opravdava bilo koju razliku u količini uvažavanja što ga pružamo njihovim interesima." *"[Osnovno načelo jednakosti]: načelo jednakog uvažavanja interesa. / Kod načela jednakog uvažavanja interesa bitno je to da u našem moralnom razmišljanju istu težinu dajemo sličnim interesima svih onih kojih se naše radnje tiču. To znači, ako će pod utjecajem neke moguće radnje biti samo X i Y, te ako će X izgubiti više nego što će Y dobiti, radnju je bolje ne izvesti. Prihvatimo li načelo jednakog uvažavanja interesa, ne možemo reći da je radnju bolje izvesti unatoč opisanim činjenicama, zato što smo više zabrinuti za Y nego za X. Ono na što se načelo zapravo svodi jest ovo: interes je interes, čiji god bio [...] Načelo jednakog uvažavanja interesa djeluje poput vage, nepristrano važući interese. Prave vage prednost daju onoj strani na kojoj je interes jači ili gdje je nekoliko interesa kombinirano kako bi prevagnuli manji broj sličnih interesa; ali vage ne uzimaju u obzir čiji su interesi što ih one važu [...] Jednako uvažavanje interesa minimalno je na#elo jednakosti u smislu da ono ne propisuje jednak postupak [...] Tako jednako uvažavanje interesa u posebnim slučajevima može proširiti, a ne suziti jaz između dvoje ljudi koji stoje na različitim razinama blagostanja. Zbog toga je ovo načelo minimalno načelo jednakosti, a ne krajnje egalitarističko načelo." *"[J]ednakost mogučnosti nije atraktivan ideal. On nagrađuje sretnike s naslijeđenim sposobnostima koje im omogučuju ostvarivanje zanimljivih i unosnih karijera. On kažnjava nesretnike kojima geni uvelike otežavaju postizanje sličnog uspjeha." *"Tako se afirmativno djelovanje ne može - na način koji je moguće opravdati - osuditi na temelju toga što krši prava univerzitetskih kandidata ili što s njima postupa s uvažavanjem manjim od jednakog. Nema inherentnog prava na primanje, a jednako uvažavanje interesa kandidata nije uključeno u uobičajene prijemne ispite. Ako će afirmativno djelovanje biti podložno prigovorima, onda će to biti zato što su ciljevi koje želi promovirati loši ili zato što te ciljeve neće doista promovirati [...] Važno je to da afirmativno djelovanje, pomoću upisnih kvota ili nekom drugom metodom, nije protivno nijednom razumnom načelu jednakosti i da ne krši nikakva prava onih koji su zbog njega isključeni. Pravilno primijenjeno, ono je u skladu s jednakim uvažavanjem interesa, barem po svojim težnjama. Jedina stvarna sumnja je hoće li ono funkcionirati. U nedostatku alternativa koje obećavaju više, čini se isplativim pokušati." *"Jedna je stvar argumentirati da ljudima s invalidnošću koji žele potpuno živjeti svoje živote treba pružiti svaku moguću pomoć. Druga je i sasvim različita stvar argumentirati - ukoliko za naše sljedeće dijete možemo birati hoće li početi život s invalidnošću ili bez nje - da nas puke predrasude ili pristranosti tjeraju na odabir djeteta bez invalidnosti. Kada bi ljudima s invalidnošću koji se moraju kretati u kolicima iznenada bio ponuđen čudotvorni lijek koji bi im, bez popratnih pojava, vratio potpunu pokretljivost, koliko njih bi odbilo lijek uz obrazloženje da život s invalidnošću nije ni na koji način manje vrijedan od života bez invalidnosti? [...] [N]e pokazujemo nikakve predrasude prema ljudima s invalidnošću time što nam je draže - bilo za nas same bilo za našu djecu - ne suočiti se s preprekama koje su toliko velike da već prebroditi ih predstavlja uspjeh po sebi." ==4. Šta je pogrešno s ubijanjem?== *"Pogrešnost nanošenja boli biću ne može ovisiti o vrsti bića: također ne može ovisiti ni pogrešnost njegovog ubijanja. Biološke činjenice prema kojima je nacrtana granica naše vrste nemaju moralnu relevantnost. Dati prednost životu nekog bića jednostavno zato što je to biće pripadnik naše vrste stavilo bi nas u isti položaj kao rasiste koji prednost daju onima koji su pripadnici njihove rase." *"Samosvjesno biće je svjesno sebe kao zasebnog entiteta s prošlošću i budučnošću. (To je, sjetimo se, bio Lockeov kriterij da bi se bilo osoba.) Biće koje je na taj način svjesno sebe bit će sposobno imati želje u pogledu vlastite budućnosti. Na primjer, profesor filozofije se može nadati da će napisati knjigu koja dokazuje objektivnu prirodu etike; student se može radovati diplomiranju; dijete može željeti ići na vožnju avionom. Oduzeti život bilo kome od tih ljudi, bez njihovog pristanka, znaći osujetiti njihove želje u pogledu budućnosti. Za većinu zrelih ljudi, takve u budućnost usmjerene želje su apsolutno centralne u našem životu, stoga ubiti normalnog čovjeka protivno njegovim ili njenim željama znači osujetiti najznačajnije čežnje te osobe. Ubijanje puža neosujećuje bilo kakve čežnje ove vrste, jer puževi nisu sposobni imati takve čežnje. (U tom smislu, ljudski fetusi i čak novorođenčad u istoj su situaciji kao i puževi)." *"Prema utilitarizmu preferencija, djelovanje suprotno preferenciji bilo kojeg bića - osim ukoliko tu preferenciju ne prevagnu suprotne preferencije - jest pogrešno. Stoga, uz inače iste uvjete, ubijanje osobe koja preferira nastaviti živjeti je pogrešno. Irelevantno je što nakon tog čina nema žrtava koje bi jadikovale nad činjenicom nepoštivanja njihovih preferencija. Njima je učinjeno zlo kada je osujećena preferencija." *"Ja nisam novorođenče iz kojeg sam se razvio. Novorođenče nije moglo unaprijed vidjeti razvijanje u vrstu bića koje ja jesam, pa čak ni u posredno biće, između bića koje sam ja sada i novorođenčeta. Ja se čak ne mogu sjetiti da sam bio novorođenče; između nas ne postoje mentalne poveznice. Nastavak postojanja ne može biti među interesima bića koje ''nikada'' nije imalo pojam trajnog jastva - to jest, koje nikada nije moglo pojmiti sebe kao postojeće u vremenu. Da je voz na mjestu ubio novorođenče, smrt ne bi bila protivna interesima novorođenčeta, budući da novorođenče nikada ne bi imalo pojam o postojanju u vremenu. Tačno je da ja u tom slučaju ne bih bio živ, ali mogu reći da je biti živ u mome interesu samo zato što imam pojam trajnog jastva. S jednakom istinitošću mogu reći da je u mom interesu da su se moji roditelji sreli, jer da se nikada nisu sreli oni ne bi mogli stvoriti embrio iz kojeg sam se razvio, i tako ne bih bio živ. To ne znači daje stvaranje tog embrija bilo u interesu svakog potencijalnog bića koje je vrebalo uokolo čekajući da ga se donese na svijet. Nikakvog takvog bića nije bilo, i da nisam ja donesen na svijet, ne bi bilo nikoga ko je propustio život koji sam ja uživao voditi. Slično tome, činimo pogrešku ukoliko interes sada konstruiramo u budući život novorođenčeta, koje u prvim danima nakon rođenja ne može imati nikakav pojam nastavljenog postojanja, te s kojim ja nemam nikakve mentalne poveznice." *"Ukoliko je tačno da možemo dati smisao biranju između postojanja kao konja i postojanja kao čovjeka, tada - na koju god stranu izbor pao - možemo dati smisao predodžbi da život jedne vrste životinje ima veću vrijednost od života druge; a ako je tako, onda je tvrdnja da život svakog bića ima jednaku vrijednost na vrlo slabim temeljima. Ovu tvrdnju ne možemo braniti ističući daje život svakog bića za njega od najviše važnosti, jer sada smo prihvatili poređenje koje zauzima jedan objektivniji - ili barem intersubjektivni - stav i time se uzdiže iznad razmatranja vrijednosti života bića isključivo iz gledišta tog bića. / Dakle, ne bi nužno bilo specistički kada bi se vrijednost različitih života stepenovalo u nekakav hijerarhijski poredak." ==6. Oduzimanje života: embrio i fetus== *"Moja tvrdnja glasi, dakle, da životu fetusa ne pridajemo ništa veću vrijednost nego životu ne-ljudske životinje sa sličnom razinom racionalnosti, samosvijesti, svjesnosti, sposobnosti osjećanja, itd. Budući da nijedan fetus nije osoba, nijedan fetus nema isto pravo na život kao osoba. Dok fetus nema neku sposobnost za svjesno iskustvo, pobačaj prekida postojanje koje je - uzimajući ga kakvo jeste, a ne u smislu njegovog potencijala - više slično onom biljke nego svjesne životinje poput psa ili krave." *"Dakako, tačno je da potencijalna racionalnost, samosvijest, i tako dalje, kod fetusa ''homo sapiensa'' nadmašuje potencijalnu racionalnost, samosvijest, i tako dalje, krave ili svinje; ali ne slijedi da fetus ima veće pravo na život. Ne postoji pravilo koje govori da potencijalni X ima istu vrijednost kao X ili ima sva prava X-a. Postoje mnogi primjeri koji pokazuju upravo suprotno. Iščupati proklijali žir nije isto što i posjeći dostojanstveni hrast. Staviti živog pilića u lonac ključale vode bilo bi mnogo gore nego to isto učiniti jajetu. Princ Charles je potencijalni kralj Engleske (u trenutku pisanja), ali on sada nema prava kralja." *"[O]vaj nas argument (potencijalne osobe - op.a.) protiv pobačaja dovodi do osude postupaka koji smanjuju buduću ljudsku populaciju: kontracepcije, bilo "umjetnim" sredstvima ili "prirodnim" sredstvima poput apstinencije u danima kada je vjerojatno da je žena plodna; kao i celibata. Zapravo, ovaj argument ne pruža nikakav razlog zbog kojeg bi se pobačaj smatralo gorim od bilo kojeg drugog sredstva kontrole populacije. Ukoliko je svijet već prenapučen, argument ne pruža nikakav razlog protiv pobačaja." *"Tvrdio sam da život fetusa (ili još očitije, embrija) nema nikakvu veću vrijednost od života ne-ljudske životinje sa sličnom razinom racionalnosti, samosvijesti, svjesnosti, sposobnosti osjećanja, itd., a kako nijedan fetus nije osoba, nijedan fetus nema isto pravo na život kao osoba. Sada se mora priznati da ti argumenti vrijede za novorođenče jednako kao i za fetus." *"U određenoj je mjeri prihvatljivo gledište da u pravne svrhe -budući da rođenje pruža jedinu oštru, jasnu i lako shvatljivu crtu -zakon o čedomorstvu i dalje treba počinjati vrijediti neposredno nakon rođenja. Budući da je to argument na razini pravnog poretka i zakonodavstva, on je sasvim kompatibilan gledištu da, na čisto etičkim osnovama, ubijanje novorođenog djeteta nije usporedivo s ubijanjem starijeg djeteta ili odrasle osobe. Alternativno, pozivajući se na Hareovo razlikovanje kritičke i intuitivne razine moralnog rasuđivanja, može se smatrati da etički sud do kojeg smo došli vrijedi samo na razini kritičkog morala; u svakodnevnom odlučivanju trebali bismo djelovati kao da novorođenče ima pravo na život od trenutka rođenja." ==7. Oduzimanje života: ljudi== *"Onda kada postane jasno da je pacijent u stalnom vegetativnom stanju, da nem nikakvih doživljaja, i nikada ih više neće moći imati, njen život nema nikakvu intrinzičnu vrijednost. Ti pacijenti su živi biološki, ali ne i biografski. Izgleda li ova procjena prestrogo, zapitajte se ima li ičega što bi se izabralo od sljedeće dvije opcije: (a) trenutna smrt ili (b) trenutna koma bez oporavka, nakon koje, za deset godina, slijedi smrt. Ukoliko je smrt bez oporavka sigurna, ne vidim nikakvu prednost u preživljavanju u komatoznom stanju." *"John Stuart Mill je mislio da država nikada ne bi smjela ograničavati pojedinca osim radi sprečavanja štete drugima. Vlastito dobro pojedinca, mislio je Mill, nije pravi razlog za intervenciju države. Ali Mill je možda imao previsoko mišljenje o racionalnosti ljudskoga bića. Povremeno može biti ispravno spriječiti ljude da donesu odluke koje očito nisu zasnovane racionalno i za koje možemo biti sigurni da će ih oni kasnije požaliti. Međutim, zabrana dobrovoljne eutanazije ne može se opravdati na paternalističkim osnovama, jer dobrovoljna eutanazija je čin za koji postoje dobri razlozi. Dobrovoljna se eutanazija događa samo kada osoba - prema najboljim medicinskim spoznajama - pati od neizlječivog i bolnog ili izuzetno mučnog stanja. U tim okolnostima ne može se reći kako je odluka da se brzo umre očito iracionalna. Snaga argumenta za dobrovoljnu eutanaziju leži u ovoj kombinaciji poštivanja preferencija ili autonomije onih koji se odlučuju za eutanaziju, te jasne racionalne osnove same odluke. Kada podaci o okončavanju nečijeg života postanu lako dostupni, ljudi mogu odlučiti da okončaju njihove živote bez tako jasnih racionalnih osnova. Pravna, uređena dobrovoljna eutanazija i samoubistvo potpomognuto od doktora imaju puno manje potencijala za zloupotrebe, i kada su omogućeni, nema potrebe da se olakša ljudima da otkriju kako da se ubiju." *"Na intuitivnoj razini, razini moralnog rasuđivanja koje primjenjujemo u našim svakodnevnim životima, jednostavno možemo reći da je eutanazija opravdana isključivo ukoliko oni ubijeni: 1. ili nemaju sposobnost pristajanja na smrt, jer im nedostaje moć razumijevanja izbora između vlastitog nastavljenog postojanja i nepostojanja; 2. ili imaju moć biranja između svoga nastavljenog života i smrti, te su donijeli informiranu, dobrovoljnu i sigurnu odluku da umru." *"[I]zmeđu ubijanja i puštanja da se umre nema nikakve ''intrinzične'' moralne razlike. Naime, nema nikakve razlike koja isključivo ovisi o razlikovanju djela i propusta. (To ne znači da su svi slučajevi kada se dopušta umrijeti moralno ekvivalentni ubijanju. Drugi - ekstrinzični - faktori ponekad će biti relevantni [...]" *"U ovom kontekstu zanimljivo je prisjetiti se našeg ranijeg argumenta: da pripadnost vrsti ''homo sapiens'' ne daje biću pravo na postupanje koje je bolje od postupanja s bićem slične mentalne razine koje je pripadnik druge vrste. Također smo mogli reći - osim što se činilo preočitim da bi bilo potrebno reći - da pripadnost vrsti ''homo sapiens'' nije razlog da se s bićem postupa ''lošije'' nego s pripadnikom druge vrste. Ipak, u slučaju eutanazije to je potrebno reći. Ako je vaš pas bolestan i u bolovima bez šanse oporavka, humana je stvar odnijeti ga veterinaru, koji će mu brzo okončati život sa ubojitom injekcijom. "Pustiti da priroda učini svoje", uskratiti liječenje dok vaš pas umire sporo i u tjeskobi danima, sedmicama ili mjesecima, očito bi bilo pogrešno. Jedino nas naše neumjesno poštivanje učenja o svetosti ljudskoga života sprečava da shvatimo kako ono što je očito pogrešno učiniti psu jest jednako pogrešno učiniti ljudskom biću koje nikada nije imalo mogućnost da se odredi o tim pitanjima." *"Ako bi eutanaziju smio izvesti samo član medicinske struke, uz pristanak drugog liječnika, nije vjerojatno da bi se sklonost ubijanju nekontrolirano proširila zajednicom. Liječnici već imaju veliku moć nad životom i smrću, uslijed svoje mogućnosti da uskrate liječenje. Nije bilo nikakve naznake kako će liječnici koji započnu s dopuštanjem da djeca s teškim invalidnostima umru od upale pluća prijeći na uskračivanje antibiotika rasnim manjinama ili političkim ekstremistima. Zapravo, legaliziranje eutanazije upravo bi moglo djelovati kao kontrola moći liječnika, jer bi to što neki liječnici sada čine samoinicijativno i potajno bilo razotkriveno i podvrgnuto kontroli drugoga liječnika." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Peter Singer]] ld8i91vj0mhy01m845x453gzq7wl5jk 14 9565 51002 2014-04-01T15:19:26Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 51002 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9567 57454 57453 2017-01-06T21:41:02Z Harač 23 /* Djela */ 57454 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Antonio Cassese |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=italijanski pravnik i pravni teoretičar |datum rođenja=01. januar 1937. |mjesto rođenja=Atripalda, Italija |datum smrti=21. oktobar 2011. |mjesto smrti=Firenca, Italija |počasti= }} *"Ova knjiga - jasno je - temelji se na oksimoronu: pojmu građenja realistične utopije. Međutim, kada govorimo o utopiji, mi svjesno zauzimamo pristup koji je miljama daleko od tradicionalne utopije [...] [M]i znamo da međunarodno društvo nikada neće biti slobodno od nasilja, siromaštva, i nepravde. Mi ne sanjamo o mirnom međunarodnom društvu temeljenom na uljudnosti, prijateljstvu, i saradnji. Mi jednostavno namjeravamo da predložimo, u utopijskom smislu, nove puteve za poboljšanje značajnih manjkavosti trenutnog društva država." (''[[Ostvarivanje utopije]]'') ==Djela== *''[[Međunarodno pravo (Cassese)|Međunarodno pravo]]'' (2001.) *''[[Ostvarivanje utopije]]'' (2012.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Antonio Cassese]] rqped7r0582y9ylul9rgsu54lphlael 0 9568 51009 51008 2014-04-02T12:02:05Z Harač 23 51009 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ostvarivanje utopije |autor =[[Antonio Cassese]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''Realising Utopia'' |datum prvog izdavanja =2012. }} *"Ova knjiga - jasno je - temelji se na oksimoronu: pojmu građenja realistične [[Utopija|utopije]]. Međutim, kada govorimo o utopiji, mi svjesno zauzimamo pristup koji je miljama daleko od tradicionalne utopije [...] [M]i znamo da međunarodno društvo nikada neće biti slobodno od nasilja, siromaštva, i nepravde. Mi ne sanjamo o mirnom međunarodnom društvu temeljenom na uljudnosti, prijateljstvu, i saradnji. Mi jednostavno namjeravamo da predložimo, u utopijskom smislu, nove puteve za poboljšanje značajnih manjkavosti trenutnog društva država." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Antonio Cassese]] k28cjdlhmrw7jd83i0nx3qblsrtf76a 14 9569 51010 2014-04-02T12:02:21Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 51010 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9570 51011 2014-04-02T12:04:20Z Harač 23 Napravljena stranica sa '---- ==Citati== *[[Antonio Cassese]] **"Ova knjiga - jasno je - temelji se na oksimoronu: pojmu građenja realistične utopije. Međutim, kada govorimo o utopiji, mi s...' 51011 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Antonio Cassese]] **"Ova knjiga - jasno je - temelji se na oksimoronu: pojmu građenja realistične utopije. Međutim, kada govorimo o utopiji, mi svjesno zauzimamo pristup koji je miljama daleko od tradicionalne utopije [...] [M]i znamo da međunarodno društvo nikada neće biti slobodno od nasilja, siromaštva, i nepravde. Mi ne sanjamo o mirnom međunarodnom društvu temeljenom na uljudnosti, prijateljstvu, i saradnji. Mi jednostavno namjeravamo da predložimo, u utopijskom smislu, nove puteve za poboljšanje značajnih manjkavosti trenutnog društva država." (''[[Ostvarivanje utopije]]'') [[Kategorija: Tema]] j4vkxka8lulx0d344t2kq1ssub76gxn 0 9571 54265 53028 2015-04-07T09:44:35Z Harač 23 54265 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Wael Hallaq |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=naučnik islamskog prava i islamske intelektualne historije |datum rođenja=1955. |mjesto rođenja=Nazareth, Palestina |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[S]uparnik šerijata [u kasnoj osmanskoj državi] nije bila samo savremena država, već nacionalizam kojeg je država tako učinkovito upregnula u svoju korist. Stoga, ''Medželle'' su bile koliko pokušaj lingvističkog (tj. nacionalističkog) lijeka, toliko i pravnog (iako je njena produkcija stvorila još jednu dijalektiku po kojoj je, u jednu ruku, poznavanje arapske tradicije - centralne za pravo - oslabljeno, a u drugu izgledi za premoštavanje jaza između bilo kakvog pokušaja sličnog ''Medžellama'' i zahtjeva ekonomskog i političkog poretka su značajno smanjene). Konačno, međutim, ''Medželle'' su se ticale manje takvih lingvističko-nacionalističkih pitanja, koliko diskretnog političkog ispoljavanja ''pravne'' moći. Ona je istakla jednom i zauvijek da, poput sada centralizovanih samih šerijatskih sudova, ''fikh'' više nije bio samo područje pravnika, već države. Ukoliko reforme trebaju da djeluju, onda ne smije postojati razlikovanje između uprave, zakona i kodifikacija: sve je moralo biti centralizovano. I ako su evropske vlade postigle uspjeh komandujući pravom i sudskim sistemom, više osmanske birokrate su pomislile: pa možemo i mi." (''[[Šerijat: teorija, praksa, transformacije]]'') ==Djela== *''[[Šerijat: teorija, praksa, transformacije]]'' (2009.) *''[[Uvod u islamsko pravo]]'' (2009.) [[Kategorija: Historija]] [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Wael Hallaq]] 7j0r1af5t33hrxm2s3ks936zm8p299f 0 9572 51014 2014-04-02T22:07:38Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Šerijat: teorija, praksa, transformacije |autor =[[Wael Hallaq]] |slika...' 51014 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Šerijat: teorija, praksa, transformacije |autor =[[Wael Hallaq]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Shari'a: theory, practice, transformations'' |datum prvog izdavanja =2009. }} *"[S]uparnik šerijata [u kasnoj osmanskoj državi] nije bila samo savremena država, već nacionalizam kojeg je država tako učinkovito upregnula u svoju korist. Stoga, ''Medželle'' su bile koliko pokušaj lingvističkog (tj. nacionalističkog) lijeka, toliko i pravnog (iako je njena produkcija stvorila još jednu dijalektiku po kojoj je, u jednu ruku, poznavanje arapske tradicije - centralne za pravo - oslabljeno, a u drugu izgledi za premoštavanje jaza između bilo kakvog pokušaja sličnog ''Medžellama'' i zahtjeva ekonomskog i političkog poretka su značajno smanjene). Konačno, međutim, ''Medželle'' su se ticale manje takvih lingvističko-nacionalističkih pitanja, koliko diskretnog političkog ispoljavanja ''pravne'' moći. Ona je istakla jednom i zauvijek da, poput sada centralizovanih samih šerijatskih sudova, ''fikh'' više nije bio samo područje pravnika, već države. Ukoliko reforme trebaju da djeluju, onda ne smije postojati razlikovanje između uprave, zakona i kodifikacija: sve je moralo biti centralizovano. I ako su evropske vlade postigle uspjeh komandujući pravom i sudskim sistemom, više osmanske birokrate su pomislile: pa možemo i mi." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Wael Hallaq]] c532669u79z4wynen5r1ed8hkijud5b 14 9573 51015 2014-04-02T22:07:57Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 51015 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9579 51030 2014-04-07T18:17:44Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Istraživanje u pogledu principa morala |autor =''[[David Hume]]'' |slika...' 51030 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Istraživanje u pogledu principa morala |autor =''[[David Hume]]'' |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''An Enquiry Concerning the Principles of Morals'' |datum prvog izdavanja =1751. }} *"Pretpostavimo da je priroda darovala ljudsku rasu sa tako rasipnim ''izobiljem vanjskih'' pogodnosti da bez bilo kakve sumnje u to, bez bilo kakve brige ili napora na našoj strani, svaki pojedinac biva u potpunosti obezbijeđen sa čim god njegovi najproždrljiviji apetiti žele, ili raskošna mašta čezne ili vapi. Njegova priroda ljepota, pretpostavit ćemo, prevazilazi sve stečene ukrase; stalna blagost godišnjih doba čini beskorisnim svu odjeću ili pokrivala; sirovo zelenilo nudi mu najukusniju hranu; čista fontana, najbogatije piće. Nikakvo mučno zanimanje nije potrebno; nikakve titule; nikakva putovanja. Muzika, poezija, i kontemplacija, čine njegovu temeljnu preokupaciju: razgovor, razdraganost i prijateljstvo njegovu jedinu razonodu. / Čini se očitim da u takvom sretnom stanju svaka bi druga društvena vrlina cvjetala, i desetostruko rasla; ali oprezna, ljubomorna vrlina pravde nikada ne bi bila ni u snovima. Jer od kakve je koristi raspodjela dobara, gdje svako već ima i više nego što mu je potrebno? Zašto stvarati vlasništvo kada ne može uopće biti povrede? Zašto ovaj predmet zvati ''mojim'' kada, nakon što ga drugi uzme, samo trebam ispružiti ruku i preuzeti za sebe nešto što je jednako vrijedno? [[Pravda]], u tom slučaju, s obzirom da je u potpunosti ''beskorisna'', bila bi besposleni obred, i nikada uopće ne bi imala mjesta u katalogu vrlina." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: David Hume]] gys3y0tq3y3atpi6ozf4b94rt6ijwji 0 9580 53882 53881 2015-01-19T18:35:02Z Harač 23 53882 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Rasprava o ljudskoj prirodi |autor =[[David Hume]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''Treatise of Human Nature'' |datum prvog izdavanja =1739. }} *"Općenito govoreći, greške u religiji su opasne; one u filozofiji su samo smiješne." *"U svakom sistemu moralnosti, sa kojim sam se do sada sreo, uvijek sam primjećivao da autor postupa jedno vrijeme na uobijačeni način rasuđivanja, i ustanovljava postojanje Boga, ili čini opservacije koje se tiču ljudskih poslova; kada odjednom budem iznenađen da umjesto uobičajenih kopulacija iskaza, ''jeste'', i ''nije'', ne susrećem se ni sa jednim iskazom koji nije povezan sa ''treba'' i ''netreba''. Ova promjena je neprimjetna; ali je ipak od najvećeg značaja. Jer ovo ''treba'', ili ''netreba'', izražava neki novi odnos ili potvrdu, nužno je da se treba primijetiti i objasniti; i da se u isto vrijeme treba dati razlog, za ono što se u potpunosti čini nezamislivim, kako se ovaj novi odnos može izvući iz drugih, koji su u potpunosti drugačiji od njega. Ali kako autori uobičajeno ne koriste ovaj oprez, ja ću ga preporučiti čitaocima; i uvjeren sam da će ova mala pažnja oboriti sve vulgarne sisteme moralnosti, i dopustiti nam da vidimo da razlikovanje mane i vrline nije utemeljeno tek na odnosima predmeta, ili se percipira razlozima." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: David Hume]] 2uorr4mjwj57p0jkgcnfwkrdul9jxkv 14 9581 51033 2014-04-07T18:20:29Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 51033 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9584 53034 51288 2014-06-12T17:15:09Z Harač 23 53034 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Gianluca P. Parolin |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=italijanski komparativista prava i islamolog |datum rođenja= |mjesto rođenja=Italija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Ustavne odredbe o ''šerijatu'' trebaju biti situirane u kontekstu post-modernog razvoja dinamike vjersko/sekularnog prava. Putanja je jasna. U pred-modernim okolnostima, religijsko pravo (''fikh'') određivalo je područja koja je regulisalo, a ostavljalo je ostalo sekularnom pravu (''siyâsah''). Modernost je redefinisala granice, tako da je sekularno pravo (''qânûn'') prisvojilo značajna područja religijskog prava (''šerijat''), ali priznajući prvenstvo ovog drugog u području ličnog statusa. Razoj koji je uslijedio vodio je daljoj penetraciji sekularnog prava (''kanun'') u utvrdu religijskog prava (''šerijat''), regulišući elemente koji nisu dodirivali "suštinu" ''šerijata'', tako unoseći hijerarhiju unutar odredaba ''šerijata''. Razlikovanje između "suštine" i "pojedinosti" ''šerijata'' redefinisalo je granice po treći put, predstavljajući drugu značajnu promjenu paradigme nakon modernosti: prodiranje sekularnog prava u savremeni domen ''šerijata'' u prisustvu "pojedinosti", ali potreba povlačenja sekularnog prava iz domena kojeg je tvrdila za sebe - sa usponom modernosti - u prisustvu "suštine". / Unošenje ustavnih odredaba o ''šerijatu'' (na način kako su tumačene od strane viših sudova), radije nego što su predstavljale ograničenja državne vlasti, omogućila su tim vlastima da značajno prošire svoj domet u srce ''šerijata'', potencijalno se povlačeći tek iz veoma ograničenog broja područja. Štaviše, te odredbe ovlastile su državne institucije (prije svega više sudove) da definiraju šta je "suštinsko", a šta "pojedinost" u ''šerijatu'', te stoga omogućile slobodno regulisanje ovog posljednjeg. Radije nego što je vodilo u "ustavnu islamizaciju", unošenje tih odredaba služilo je kao strategija legitimacije za državne organe. Čak i tamo gdje je islamizacija zakona bila planirana i implementirana, to nije zavisilo od ustavne odredbe i bilo je provođeno od strane državnih vlasti." (''Religion and the Sources of Law: Sharî‘ah in Constitutions'') [[Kategorija: Pravo]] 3c4leb3nj60c1c6xyg794oj66oroqj3 0 9586 59311 51344 2020-05-09T22:56:32Z Vilho-Veli 7122 File 59311 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=James Bryce |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski političar, pravnik i historičar |datum rođenja=10. maj 1838. |mjesto rođenja=Belfast, Velika Britanija |datum smrti=22. januar 1922. |mjesto smrti=Devon, Velika Britanija |počasti= }} [[File:1st Viscount Bryce 1902b.jpg|thumb|James Bryce]] *"U zrelim državama gdje postoje javne vlasti koje redovno vrše zakonodavne funkcije, najveći broj zakona ne pripada u svojoj formi ili u svom značenju u kategoriji naredbi. Da bi se učinile kao naredbe mora im se nasilu pripisati nepriodni smisao, prezentujući državu kao da neposredno naređuje sve čemu želi dati snagu prava." (''[[Studije u historiji i jurisprudenciji]]'') ==Djela== *''[[Studije u historiji i jurisprudenciji]]'' (1901.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Historija]] [[Kategorija: James Bryce]] f8ees9qo2r019avoc2z21v0kc652gf8 0 9587 51346 51345 2014-04-12T21:18:28Z Harač 23 51346 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Studije u historiji i jurisprudenciji |autor =[[James Bryce]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''Studies in History and Jurisprudence'' |datum prvog izdavanja =1901. }} *"U zrelim državama gdje postoje javne vlasti koje redovno vrše zakonodavne funkcije, najveći broj [[zakon]]a ne pripada u svojoj formi ili u svom značenju u kategoriji naredbi. Da bi se učinile kao naredbe mora im se nasilu pripisati nepriodni smisao, prezentujući državu kao da neposredno naređuje sve čemu želi dati snagu prava." *"[[Suverenitet]] postoji u sferi prava: on pripada onome ko može zahtijevati pokoravanje kao stvar svog prava." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: James Bryce]] pm2so1ahwmh7dzfringyxw3kjlbvfe6 14 9588 51347 2014-04-12T21:18:45Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 51347 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9589 51353 51350 2014-04-12T21:39:56Z Harač 23 /* Djela */ 51353 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=William Galbraith Miller |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=škotski pravni teoretičar |datum rođenja=1848. |mjesto rođenja= |datum smrti=1904. |mjesto smrti= |počasti= }} *"Greška pretpostavljanja da se pravo javlja samo u slučajevima sporova među ljudima, jednako je velika kao kada bi pretpostavili da niko osim dispeptika nema stomak ili jetru." (''[[Predavanja o filozofiji prava]]'') ==Djela== *''[[Predavanja o filozofiji prava]]'' (1884.) *''[[Činjenice o jurisprudenciji]]'' (1903.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: William Galbraith Miller]] ofo1dw9biuxdyji94po2vxhtlz5fkl8 0 9590 51352 51351 2014-04-12T21:38:54Z Harač 23 51352 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Predavanja o filozofiji prava |autor =[[William Galbraith Miller]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''Lectures on the Philosophy of Law'' |datum prvog izdavanja =1884. }} *"Greška pretpostavljanja da se [[pravo]] javlja samo u slučajevima sporova među ljudima, jednako je velika kao kada bi pretpostavili da niko osim dispeptika nema stomak ili jetru." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: William Galbraith Miller]] 709e5kn3poipucwepgn6dgbk5r9jpc4 0 9591 51354 2014-04-12T21:43:00Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Činjenice o jurisprudenciji |autor =[[William Galbraith Miller]] |slika...' 51354 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Činjenice o jurisprudenciji |autor =[[William Galbraith Miller]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''The Data of Jurisprudence'' |datum prvog izdavanja =1903. }} *"Pravo, kao i jezik, nastaje iz samog društva, i jedno od njegovih prvih djela jeste stvaranja države […] za provođenje subjektivnih prava i dužnosti u skladu sa pravom. Država stvara zakone, ali ne stvara pravo, isto kao što može stvarati barut, ali ne stvara hemijske reakcije." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: William Galbraith Miller]] 2p8169vet7jjguqgsox2b5wu1jsvwsd 14 9592 51355 2014-04-12T21:43:20Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 51355 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 14 9593 51357 2014-04-12T21:46:28Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 51357 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9594 51544 51543 2014-04-13T20:12:31Z Harač 23 51544 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Između autoriteta i tumačenja: o teoriji prava i praktičnom razumu |autor =[[Joseph Raz]] |slika = |tekst uz sliku =spis teorije prava |originalni naziv =''Between Authority and Interpretation: On the Theory of Law and Practical Reason'' |datum prvog izdavanja =2009. }} *"Knjiga pretpostavlja gledište koje sam već izražavao u ranijim publikacijama, naime da se sadržaj prava može utvrditi bez pribježišta moralnim obzirima koji se tiču poželjnog, ili ne, ljudskog ponašanja, ili postojanju bilo kakvih specifičnih pravnih standarda. Štaviše, pravo se sastoji od standarda koji su proizvod ljudske aktivnosti, večinom djelovanja koja imaju za cilj da nametnu dužnosti, dodijele prava, i općenitije da postave obavezujuće standarde. To sugeriše dva zaključka. Prvo, pravni standardi mogu ne biti moralni, zaista oni mogu biti zli, isto kao što druge ljudske aktivnosti i njihovi proizvodi mogu ne biti moralni, i mogu biti zli. (Ne slijedi, naravno, da je moguće da pravni sistem bude u potpunosti bez moralne vrijednosti, na isti način kao što je nemoguće za osobu sa provede čitav život bez da čini bilo kakva moralno poželjna djelovanja.) Drugo, s obzirom da pravne institucije pokušavaju da nametnu i provedu dužnosti na ljude, s obzirom da na sebe preuzimaju pravo da uskrate imovinu i slobodu (i ponekad život) onima koji krše njihove pravno nametnute standarde, slijedi da te institucije sebe smatraju legitimnim, to jeste da imaju moralno pravo da djeluju na način na koji to čine (i da pojedinci koji obnašaju pozicije moći i odgovornosti unutar pravnih institucija vjeruju, ili čine da djeluje da vjeruju, da imaju takva prava). Pravne institucije mogu, i ponekad to i čine, dopustiti da pravna pravila budu nesavršena, ili gore, da postoji potreba njihovog mijenjanja. Ali, dokle god nastavljaju da postoje, ona nužno tvrde da je njihovo sopstveno postojanje i ovlaštenje (moralno) opravdano. Štaviše, pored nekih izuzetaka, oni smatraju pravne standarde koji su legitimno stvoreni kao obavezujuće čak i kada su nesavršeni, dok se na prikladan način ne izmjene i dopune. / Posljedica ove druge tačke jeste da je pravni diskurs moralni diskurs. Pravne institucije smatraju da njihova djelovanja nameću u provode istinska, moralno obavezujuća, prava i dužnosti, i upućuju na njih koristeći uobičajeni normativni jezik koji je sličan moralnom diskursu. Ne slijedi da su oni u pravu kada to čine, da su pravni standardi koji ustanovljavaju i provode zaista moralno obavezujući. Ali nije iznenađujuće da čak i oni koji vjeruju da nisu moralno obavezujući koriste moralnu terminologiju u raspravljanju o pravu. Na kraju krajeva, oni se bave sa moćnim institucijama koje drže da su ti standardi pravno obavezujući. Ako se bave s njima onda nemaju izbora (na stranu izuzeci) nego da im se odnose sa pretpostavkom da su njihovi standardi zaista obavezujući (tj. moralno obavezujući)." *"Pravo je posebna vrsta razloga jer ona istiskuje razloge na koje se odnosi. Ono djeluje na način na koji djeluju sudske odluke: stranke se ne slažu o tome šta imaju razlog da čine. Sud određuje stvari. Naravno oni se s tim mogu ne slagati, i onaj u čiju korist sud presudi možda ne zaslužuje da pobijedi. Možda je druga strana trebala pobijediti. Nije bitno. Odluka suda rješava stvari. Ona istiskuje izvorne razloge (uzroke djelovanja) i sada su stranke obavezane tom odlukom. Slično, pravo, kada je obavezujuće, preemptira razloge na koje se odnosi, i ne bitno da li uspješno oslikava te razloge ili ne ono ih istiskuje, i sada je novi izvor dužnosti." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Joseph Raz]] 6b43dbh51ook7g35shmoda0a8vbv9fd 0 9596 60268 52304 2022-08-16T22:05:13Z Kwamikagami 6606 60268 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Mark Greenberg |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Prema mom gledištu, pravne obaveze su određeni podskup moralnih obaveza. Pravne institucije – zakonodavci, sudovi, upravne agencije – preuzimaju djelovanja koja mijenjaju naše moralne obaveze. To čine mijenjajući moralno relevantne činjenice i okolnosti, na primjer mijenjajući očekivanja ljudi, pružajući im nove izbore, ili dodjeljujući blagoslov predstavnika naroda na određene sheme. Moja teorija drži, ugrubo, da posljedične moralne obaveze ''jesu'' pravne obaveze. Zovem ovo gledište ''teorija moralnog utjecaja'' jer ona drži da je pravo moralni utjecaj relevantnih djelovanja pravnih institucija." (''The Moral Impact Theory of Law'') *"[P]ravo je moralni ''utjecaj'' ili ''posljedica'' određenih djelovanja pravnih institucija – tj. moralne obaveze koje se ostvare u svjetlu tih djelovanja [...]" (''Ibid.'') *"Po objašnjenju tumačenja zakona koju implicira moja teorija prava, mi tumačimo zakon nastojeći da otkrijemo koji utjecaj je usvajanje zakona, uz relevante okolnosti, imalo na naše moralne obaveze. Stoga, mi ne pitamo koje je pravilo bilo moralno bolje ''ex ante'', već koje moralne obaveze, ovlaštenja, i tako dalje (ako ikakve) je zakonodavac zaista uspio stvoriti. Šta je moralna posljedica činjenice da je večina članova zakonodavca, sa kojim god namjerama da su imali, glasala za ovaj tekst, sa njegovim semantičkim sadržajem? Stoga, na primjer, semantički sadržaj i komunikativni sadržaj zakonodavnog teksta je relevantan ako ih, i u opsegu u kojem, moralni obziri, kao što su obziri demokratije i pravičnosti, čine relevantnim." (''Ibid.'') *"Često naša moralna situacija je gora nego što bi mogla biti u određenom smislu – naime, da bi bilo bolje ako bi moralne obaveze (i ovlaštenja, i tako dalje) bile drugačije od toga kakve su zaista. Na primjer, uzmimo u obzir situaciju u kojoj je zajednica suočena sa problemom, i postoje mnogi načini rješavanja problema. Zbog mnogobrojnih razloga – na primjer, jer napori jedne osobe prema bilo kojem od rješenja neće napraviti razliku bez učešća mnogih drugih – nije slučaj da svako ima specifičnu obavezu da učestvuje u određenom rješenju. Ali bilo bi bolje ukoliko bi svako imao takvu obavezu. Pravni sistem može promijeniti moralnu situaciju na bolje mijenjajući okolnosti tako da svako ima obavezu da učestvuje u određenom rješenju [...] [M]oje gledište je da je dio prirode prava da pravni sistem treba mijenjati naše moralne obaveze s ciljem unaprijeđenja naše moralne situacije – ne, naravno, da pravni sistemi uvijek unaprijeđuju našu moralnu situaciju, ali da su manjkavi kao pravni sistemi u opsegu u kojem to ne čine [...] Sa značajnim kvalifikacijama, posljedične moralne obaveze jesu pravne obaveze. Ako pravni sistem, po svojoj prirodi, treba da mijenja naše moralne obaveze, nije iznenađujuće da centralnu odliku prava – njegov sadržaj – tvore moralne obaveze koje pravni sistem stvara. Štaviše, gledište da pravni sistem treba, ne tek da mijenja moralne obaveze, već da to čini na način koji ''poboljšava'' moralnu situaciju [...] igrat će važnu ulogu u određivanju koje moralne obaveze koje rezultiraju iz djelovanja pravnih institucija su pravne obaveze." (''Ibid.'') *"Standardna slika (pravne teorije – op.a.) drži da pravno tumačenje uključuje odgovaranje na pitanje: šta je ''lingvistički sadržaj'' pravnog teksta? Po ovoj slici, postoji malo ili nikako mjesta za moralno rasuđivanje u pravnom tumačenju, osim možda kada pravni tekstovi izričito uključuju moralne pojmove [...] Po Dworkinovom gledištu, pravno tumačenje uključuje odgovaranje na pitanje: koji principi najbolje ''moralno opravdavaju'' pravne prakse? U smislu heuristike koju Dworkin često koristi da objasni svoje stanovište o pravnom tumačenju, to uključuje pronalaženje najmoralnijeg opravdanja tumačenja koje se dovoljno dobro uklapa u pravne prakse. Teorija moralnog utjecaja odbacuje oba razumijevanja pravnog tumačenja. Ona uzima da je pitanje pravnog tumačenja sljedeće: šta se ''moralno zahtijeva'' kao posljedica djelovanja pravotvorstva? I ona ne razumijeva univerzum djelovanja pravotvorstva kao da se sastoji isključivo od usvajanja tekstova. Kada relevantna djelovanja ''zaista'' uključuju usvajanje tekstova, lingvistički sadržaj tih tekstova je tek jedan relevantni obzir u izračunu moralnog utjecaja djelovanja." (''Ibid.'') *"Autoritativni tekst je lingvistička pojava. Suprotno tome, pravni standard je norma. Tekstovi i norme su temeljito različite vrste stvari. Tekst može izražavati normu, isto kao što cifra može izražavati broj ili rečenica može izražavati misao. Ali tekst nije ništa više norma, nego što je rimska cifra “IV” broj četiri ili što je rečenica “''c’est la vie''” misao da je to život [...] Uprkos očitosti razlikovanja, pravni praktičari i naučnici redovno koriste termine kao što su ''zakon'' i ''odredba'' neizmjenično sa pojmovima kao što su ''pravilo'' i ''standard''. Rasprostranjenost standardne slike (pravne teorije – op.a.) objašnjava ove navike. Po standardnoj slici, iako tekstovi nisu norme, postojat će relativno jednostavna podudarnost između tekstova i normi." (''Ibid.'') *"Kako pravne institucije poput zakonodavaca i sudova mijenjaju naše moralne obaveze? Po standardnoj slici, pravne institucije usvajaju autoritativne pravne izreke – zakone, sudske odluke, i slično – čiji lingvistički sadržaj postaje sadržaj prava jednostavno temeljem činjenice autoritativnog proglašenja. Možemo iskazati ovu ideju rekavši da, po standardnoj slici, autoritativna pravna proglašenja mijenjaju naše pravne obaveze ''neposredno''. Ta promjena u pravnim obavezama može, zavisno od okolnosti, utjecati na naše moralne obaveze. Stoga, po standardnoj slici, standardni način na koji pravne institucije mijenjaju naše moralne obaveze jeste neposredno mijenjajući naše pravne obaveze (izdajući autoritativna pravna proglašenja). / Po teoriji moralnog utjecaja, suprotno tome, ideja nije da pravne institucije mijenjaju moralni profil (moralne obaveze, ovlaštenja i sl. – op.a.) mijenjajući sadržaj prava. Bilo kakav takav prijedlog bio bi krajnje cirkularan s obzirom da, po mojoj teoriji, promjene u sadržaju prava koje čine pravne institucije objašnjavaju se promjenama u moralnom profilu kojeg čine pravne institucije. Umjesto toga, ideja je da pravne institucije mijenjaju naše moralne obaveze mijenjanjem relevantnih okolnosti (a ne da to čine mijenjajući sadržaj prava). Postoje mnogobrojni alati koje pravne institucije mogu koristiti da dovedu do promijena u moralnom profilu." (''Ibid.'') *"Budući da moja teorija drži da je pravo određeni dio moralnog profila, posljedica moje teorije jeste da pravo nikada ne može sadržavati istinski zle norme. Takve norme nikada ne mogu biti dio moralnog profila [...] Naglašavam da moja teorija ne negira da postoje zli zakoni, gdje se “zakoni” koristi u smislu ''statuta ili drugih autoritativnih pravnih tekstova''. Treba biti nesporno da postoje loši zakoni, propisi, uredbe, i tako dalje. Pitanje je dosta više teorijske prirode jer se tiče utjecaja kojeg takvi zakoni imaju na sadržaj prava – naročito, da li takvi zakoni stvaraju zle pravne norme. Stoga teorija moralnog utjecaja prihvata da postoji jasan smisao po kojem postoje zli zakoni." (''Ibid.'') [[Kategorija: Pravo]] 31mubghfng9cvqdivk3unm3jte1gdnu 0 9597 52322 52320 2014-04-20T15:52:48Z Harač 23 52322 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Um i kosmos: zašto je materijalistička neo-darwinistička koncepcija prirode gotovo sigurno pogrešna |autor =[[Thomas Nagel]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''Mind and Cosmos: Why the Materialist Neo-Darwinian Conception of Nature is Almost Certainly False '' |datum prvog izdavanja =2012. }} *"[Ova knjiga] je tek mišljenje laika koji dosta čita u literaturi koja objašnjava savremenu nauku nespecijalisti." *"Nije objašnjenje samo reći da su fizički procesi evolucije rezultirali u bićima sa očima, ušima, centralnim nervnim sistemima, i tako dalje, i da je tek gruba činjenica prirode da su takva bića svjesna na poznate načine. Jednostavno identifikovati uzrok ne znači ponuditi značajno objašnjenje, bez nekog razumijevanja zašto uzrok proizvodi posljedicu [...] Da bi se objasnila svijest, fizička evolucijska historija morala bi pokazati zašto je bilo vjerovatno da bi organizmi ''tog tipa koji ima svijest'' uopće nastali." *„[P]rirodna teleologija znači da je univerzum racionalno upravljan na više načina – ne samo kroz univerzalne kvantitativne zakone fizike koji su temelj uspješne kauzacije, nego i kroz principe koji impliciraju to da se stvari događaju zato što su na putu koji ih vodi prema određenim ishodima – najznačajnije, prema postojanju živućih i naposljetku svjesnih organizama.“ [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Thomas Nagel]] 795b2a365vkls8enf136zakl874jizr 0 9598 61376 52905 2024-05-16T18:14:11Z Srđan 4695 61376 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=George Letsas |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britansko-grčki pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Grčka |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Ne treba se kretati previše brzo od tvrdnje da je ispravno postupati sa ljudima na određeni način, do tvrdnje da mi kolektivno imamo pravo da tebe natjeramo da s njima postupaš na taj način. Varanje svog partnera je loše; besmisleno varanje je još gore. Ali iz toga ne slijedi da država ima pravo da kažnjava varanje. Država ne treba sankcionisati ponašanje na temelju toga da će me time učiniti boljom osobom ili na temelju toga što je jedan vid života ili koncepcija dobrog superiorna u odnosu na onu koju ja trenutno držim. S obzirom da je moja odgovornost da odlučim o tome, i budući da smo svi jednaki, država ne treba birati strane o tome da li je plan života nekih od nas etički inferioran onom drugih [...] Stoga, ako postoji etička vrijednost u izražavanju sebe na način koji vrijeđa vjerovanja drugih, onda zabranjivanje tih izričara znači davanje prednosti jednom vrijednom etičkom idealu nad drugim. To znači korištenje kolektivne sile s ciljem primoravanja nekih pojedinaca da napuste jednu etički vrijednu praksu (provokativna umjetnost) iz razloga što je drugima za osudu. I takva kolektivna upotreba sile ne može se pomiriti sa zahtjevom da liberalna država postupa sa svim ljudima kao slobodnim i jednakim činiocima, koji su odgovorni za izabiranje svojih sopstvenih etičkih ideala." (''Is there a right not to be offended in one’s religious beliefs?'') *"U liberalnoj demokratiji [...] svi građani trebaju imati mogućnost da učestvuju kao jednaki, ne samo u glasanju i izražavanju svojih gledišta o tome kako se nama treba vladati, već također i u oblikovanju ''javne kulture''. Javna kultura uključuje puno više od javnog mišljenja o politici i regulaciji izražavanja. Ona uključuje koju odjeću i životne stilove možemo vidjeti na ulicama, koje proizvode je moderno posjedovati, koje knjige se mogu naći u knjižarama, kojoj smo muzici izloženi, za koje se šale osjećamo lagodno ih izreći itd. Pravično je da u liberalnoj demokratskoj državi, javna kultura bude oblikovana organski, kao posljedica miliona (kulturnih, estetskih, etičkih) izbora koje svi mi svakodnevno činimo. Ali nije pravično da vlada namjerno reguliše ili preuzima kontrolu javne kulture na temelju toga da su neki etički ili estetički ideali pogrešni - kao što to čini kada zabrani religijski uvredljiv govor." (''Ibid.'') *"Srž ljudskih prava izražava moralne zahtjeve koji čine nedopustivim za bilo koju političku zajednicu da čini određene pojedinačne slobode ili izbore predmetom kolektivne (večinske) demokratije. Koje knjige neko bira da čita, da li da zasnuje porodicu ili ne, koju religiju da praktikuje, nisu pitanja o kojima se treba odlučivati kolektivno [...] Politička moralnost te stvari stavlja izvan dosega političkih procesa, dopuštajući pojedincima da čine sopstvene izbore. Nedopustivo je za vlade da krše temeljna ljudska prava tako razumljena i nikakva institucionalna odluka (bila zakonodavstva, suda, ili ustavne skupštine) ne može promijeniti tu moralnu činjenicu. Sudovi imaju dužnost da otkriju šta zahtijeva politička moralnost, jer je njihova uloga da odobri državnu prinudu samo kada spada u stvari o kojima možemo kolektivno odlučivati." (''Harmonic Law: The Case Agaist Pluralism'') *"Naučnici prava EU ne mogu koristiti koncept dijaloga u bukvalnom smislu: nije tačno da ECJ, na primjer, obustavlja postupak pred njim dok se njegove sudije nisu srele, raspravile, i razmjenile gledišta da sudijama nacionalnih ustavnih sudova. Niti je zahtjev za prethodno pitanje od nacionalnih sudova primjer istinskog dijaloga: sud koji zahtjeva odluku ne pita sudije ECJ-a da daju svoje mišljenje o slučaju; on traži od ECJ-a da odluči o pitanju prava. Niti ECJ traži od suda koji šalje pitanje da kaže šta misli o pitanju prava kojeg ovaj prosljeđuje. Dijalog je metafora koja cilja da obuhvati činjenicu da ono što je sud kazao ili učinio ima normativni značaj za ono što drugi sud treba da učini. I razlog zašto ne uspijeva u tome jeste što je dijalog procesna metoda za određivanje posljedica, dok je određivanje subjektivnih prava i dužnosti suštinska. Normativni ideal dijaloga pretpostavlja da ne postoji tačna odluka ''prije'' dijaloga između relevantnih činilaca i da je dijalog nužan uslov za legitimnost odluke. Ali po ne-pozitivističkom objašnjenju, to nikada nije slučaj u pravu. Koja subjektivna prava i dužnosti pojedinci imaju pred sudom, nezavisno je od bilo kojeg procesa dijaloga između suda koji odlučuje i drugih činilaca. Prema ne-pozitivistima, ono što određuje sadržaj subjektivnih prava i dužnosti su objektivni, umno-nezavisni moralni principi koji izračunavaju normativne posljedice prošle političke prakse na kolektivno provođena subjektivna prava i dužnosti." (''Ibid.'') ==Djela== *''[[Teorija tumačenja Evropske konvencije o ljudskim pravima]]'' (2007) {{DEFAULTSORT:Letsas, George}} [[Kategorija:George Letsas| ]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] [[Kategorija:Grčki filozofi]] jjf471z3mdcoql58g2dz0qnyucuwjhm 0 9599 52749 52748 2014-04-25T20:52:44Z Harač 23 52749 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Tržišta, moral i pravo |autor =[[Jules Coleman]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''Markets, Morals and Law'' |datum prvog izdavanja =1988. }} *"[A]ko nastane spor u samom pravilu priznanja, ne slijedi da su sudije slobodne da vrše diskreciju u formulisanju pravila. Ono što je bitno nije da li spor postoji, već da li postoji praksa među sudijama u rješavanju spora na određeni način. I da bi odgovorili na pitanje da li takva praksa postoji, ne gledamo u pravilo priznanja - čiji su uslovi legalnosti navodno predmet spora - već u društveno pravilo konstituirano ponašanjem sudija u primjeni pravila priznanja. Da li postoji dužnost zavisit će, dijelom, od toga da li su sudije razvile prihvatljivu društvenu praksu rješavanja tih sporova na određeni način." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Jules Coleman]] px793zvij6gox75at690lr2tmj7hrcj 14 9600 61627 52750 2024-05-17T07:56:25Z Srđan 4695 61627 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Coleman, Jules}} [[Kategorija:Literatura]] qmm1vtqxz1rfl4w2qziyjxjmjijt0c9 0 9601 52752 2014-04-25T21:00:42Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Mi narod: temelji |autor =[[Bruce Ackerman]] |slika = |tekst uz sliku...' 52752 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Mi narod: temelji |autor =[[Bruce Ackerman]] |slika = |tekst uz sliku =spis ustavne teorije |originalni naziv =''We the People: Foundations'' |datum prvog izdavanja =1991. }} *"Konačno pitanje nije da li [[Ustav]] zadovoljava naše najviše moralne ideale - ni jedan ustav u svjetskoj historiji nikada nije došao ni blizu - već da li je dovoljno dobar da opravdava učtivu i savjesnu podršku. “Dovoljno dobar”, u smislu moralnog kvaliteta svojih prošlih postignuća; “dovoljno dobar”, u nuđenju razumno pravičnih metoda za razrješenje postojećih sporova; “dovoljno dobar”, u otvaranju budućnosti za narodne pokrete koji obećavaju dalji politički rast. Ako je postojeća tradicija dovoljno dobra u tom smislu, učinit ćemo više napretka gradeći na njemu, nego uništavajući ga. I čini mi se da nudi dovoljno dobre razloge da prihvatimo njegovo isticanje legitimnosti." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Bruce Ackerman]] 0hzwfp3gjdhknduiecmwhn1r3wohpos 14 9602 52753 2014-04-25T21:01:00Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 52753 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9603 61488 52755 2024-05-17T06:46:56Z Srđan 4695 61488 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Christopher Essert |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=kanadski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Kanada |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[Postoje] dva različita načina na koja pravo može davati razloge svojim subjektima. U jednu ruku, pravo nam može davati razloge, kako ja kažem, ''derivativno'': postojanje pravne dužnosti za činjenjem ϕ karakteristično se veže za skup razloga da ϕ koji se temelji na silaznim efektima ili posljedicama stvaranja dužnosti. Primjeri su poznati: često postoje sankcije za ne činjenje ϕ, ponekad je ϕ istaknuto rješenje koordinacijskog problema, možda je ϕ zahtjevan nekim pravičnim sistemom saradnje. Razlozi stvoreni na te načine su samo derivativno dati pravom, jer sve što pravo čini, kako to kaže [[David Enoch]], jeste da ''potiče'' neke razloge za djelovanje koji se mogu potači isto tako lako i nepravnim činom [...] Derivativno davanje razloga suprotstavljeno je neposrednim davanjem razloga. Ovdje je ideja da pravo daje razloge svojim subjektima ''ne'' kroz bilo kakve silazne posljedice direktiva, već na neki poseban način koji je specifičan za nametanje pravne dužnosti direktivom. Tamo gdje derivativno davanje razloga uključuje poticanje normativnih obzira pravom, a koji mogu biti potaknuti nečim drugim, neposredno davanje razloga to ne čini. Umjesto toga, sam čin izdavanja direktive ''po sebi'' navodno utemeljuje razlog. Mislim da je jasno da pravni racionalist tvrdi da pravo ističe da daje razloge neposredno radije nego derivativno. Pravni racionalist misli da činjenica da je A pod dužnošću da ϕ sama ''konstituiše'' razlog za ϕ na način na koji to ne bi mogla učiniti bilo koja druga činjenica." (''Legal Obligations and Reasons'') *"[Č]injenica da sam pod pravnom dužnošću da ϕ nije sama razlog za ϕ već je umjesto toga razlog koji objašnjava zašto se određeni drugi obziri ubrajaju na odlučujući način u korist činjenja ϕ. Za pravne filozofe sljedeći korak biti će očit: činjenica pravne dužnosti nije, kako [[Thomas M. Scanlon|Scanlon]] kaže, “prvo-razredni razlog”. Umjesto toga, to je drugo-razredni razlog. Drugo-razredni razlozi su razlozi za promišljanje o drugim razlozima na specifične načine. [[Joseph Raz|Razovo]] korištenje termina (naročito u liku isključujućih razloga) najprominentije je ovdje, ali postoje drugi primjeri koji pokušavaju da uopće Razovo gledište [...] Ovo oblikovanje nudi objašnjenje (ili razjašnjenje) činjenice da se čini da ljudi često tretiraju pravne dužnosti kao razloge, koji dobro pristaje uz prva dva objašnjenja koja sam ponudio. Oba ta objašnjenja su tvrdila da ljudi koriste, “Imao sam pravnu dužnost da ϕ” kao kraticu ili eliptičku formulaciju nečeg drugog - nekada za, “Ne želim da budem sankcionisan za ne činjenje ϕ” ili neki drugi karakteristični razlog koji je potaknut pravnom manipulacijom nenormativne okoline, a nekada za, “Pravna dužnost se temelji na valjanim razlozima koji opravdavaju moje djelovanje”. Ovdje, opet, ideja da, “Ja imam pravnu dužnost da ϕ” je eliptična za nešto komplikovanije. Ta komplikovanija stvar ovog puta je nešto poput ovoga: “Postoje dobri drugo-razredni razlozi za promišljanje u skladu sa pravnom tačkom gledišta po kojoj razlozi koji čine prva dva dijela objašnjenja su odlučujući u korist ϕ”. Između ta tri fenomena mislim da možemo objasniti sve situacije u kojima se čini da ljudi prizivaju svoje pravne dužnosti kao razloge.” (''Ibid.'') *"[P]ravo zaista ističe da ima normativne posljedice na naše živote, i, budući da su razlozi temeljni normativni fenomen, najočitije objašnjenje te posljedice je u smislu toga da pravo ističe da nam daje razloge. Ali ne moramo ići tako daleko [...] Da bi naše pravne dužnosti (“autoritativni iskazi” u zvaničnoj verziji) činili praktičnu razliku - to jeste, da bi bili ''normativni'' - sve što treba jeste za njih da učine tu razliku u strukturi ili sadržaju naših ''promišljanja'' ili da učine razliku u odnosu na ono ''što imamo razlog da učinimo''. Ali, i opet ovo je poznata stvar za filozofe prava, postoje obziri koji čine praktičnu razliku u našim promišljanjima bez da su sami razlozi za djelovanje: drugo-razredni razlozi. Čini se da nismo na prikladan način cijenili snagu Razovog uvida u pojam drugo-razrednog razloga. Razovo otkriće bilo je u tome što je vidio da obzir može utjecati na to šta činilac ima razlog da čini na načine koji su izvan toga da su razlog za pojedinačno djelovanje. Drugo-razredni razlog može primijeniti ono što činilac na kojeg se primjenjuje ima razlog da učini. Ali jednom kada vidimo da obzir može utjecati na to šta činilac ima razlog da čini bez da je razlog za određeno djelovanje, možemo napustiti ideju da dužnost, koja zaista utječe da to šta činilac ima razloga da čini, sama mora biti razlog za tog činioca." (''Ibid.'') *"Prema Razu, činjenica da je A pod dužnošću da ϕ jeste razlog za A da ϕ kao i drugo-razredni razlog za A da ne djeluje po (barem nekim) drugim razlozima da ne čini ϕ. Ako su moji argumenti iznad tačni, međutim, moramo odbaciti iz Razovog objašnjenja ideju da je sama dužnost razlog za ϕ. I stoga ostajemo sa tvrdnjom da je to drugo-razredni (isključujući) razlog za A da ne djeluje po nekim drugim razlozima da ne čini ϕ. U ovome je ključna stvar: samo po sebi, ovo je dovoljno da pobije tezu da pravo ne nudi normativnu razliku. Zamislite da, bez pravne dužnosti, razlozi da se ne čini ϕ prevažu nad razlozima za činjenje ϕ. Ako u sliku ubacimo dužnost, neki razlozi za ne činjenje ϕ su isključeni, i sada neisključeni razlozi za činjenje ϕ prevažu nad razlozima za nečinjenje ϕ. Stoga činjenica da je A pod dužnošću učinilo je normativnu razliku oko toga šta A treba da čini." (''Ibid.'') {{DEFAULTSORT:Essert, Christopher}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Kanadski filozofi]] q6f54lrzjqigmfumn78kw2p6ydztlor 0 9604 61377 57712 2024-05-16T18:15:02Z Srđan 4695 61377 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Pavlos Eleftheriadis |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britansko-grčki pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Grčka |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Mnogi politički filozofi vjeruju da mi dugujemo moralne [[Obaveza|dužnosti]] našim političkim zajednicama samo zato što su nas pitale. Mi trebamo, na primjer, plaćati poreze, ili služiti u vojsci kada god se to od nas zahtijevaju nadležne vlasti ili agencije. Ovo su dužnosti specifične vrste jer, za razliku od večine drugih moralnih dužnosti, one se ne temelje na sadržaju djelovanja kojeg zahtjevaju. One su istinske dužnosti čak i kada zahtijevaju djelovanja koja su očito pogrešna. Filozofi zovu ovu vrstu dužnosti “političkom dužnošću” i često je vežu za status gražanstva i članstva u političkoj zajednici. Ako politička dužnost ove vrste postoji za građanina određene političke zajednice, od njenih se članova zahtijeva da prikladno prilagode svoje ponašanje i promišljanje. Dužnost postoji nezavisno od drugih moralnih dužnosti koje duguju jedni drugima [...] Kao i druge moralne dužnosti, političke dužnosti se mogu nadjačati drugim razlozima." (''Citizenship and Obligation'') ==Djela== *''[[Zakonska prava]]'' (2008) {{DEFAULTSORT:Eleftheriadis, Pavlos}} [[Kategorija:Pavlos Eleftheriadis| ]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Grčki filozofi]] qey3aatemzv60cjf3sjnwp9wmh4jzi5 0 9605 53134 52861 2014-08-07T18:59:16Z Harač 23 /* 6. Common-law konstitucionalizam */ 53134 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Common-law teorija sudske kontrole: živuće drvo |autor =[[Wilfrid Waluchow]] |slika = |tekst uz sliku =spis ustavne teorije |originalni naziv =''A Common Law Theory of Judicial Review: The Living Tree'' |datum prvog izdavanja =2007. }} ==2. Konstitucionalizam== *"[[Demokratija]] znači da je sâm narod na neki način u konačnici odgovoran za određivanje zakona i uredaba po kojima treba biti upravljan, a ne kralj ili kraljica kao što je to slučaj u monarhiji, ili grupa elite kao što je to u oligarhiji. Naravno, čak i građani u idealnim demokratijama nužno sami ne donose ''sve'' odluke o stvaranju, mijenjanju, ili ukidanju zakona ili drugih formi vladinih direktiva." *"U nekom minimalnom smislu pojma, [[ustav]] se sastoji od jednog ili više pravila ili normi koje konstituiraju, i određuju ograničenja (ako ih ima), vladinog autoriteta. Pod pojmom “autoritet” mi mislimo, u ovom kontekstu, na zakonito posjedovanje normativnih ovlaštenja nad nekim područjem. Pod pojmom “ovlaštenja” mi mislimo na [[Wesley Newcomb Hohfeld|hohfeldijanska]], ''normativna'' ovlaštenja za mijanjenjem ili na neki drugi način utjecanjem na postojeće normativno stanje stvari, na primjer na nametanje dužnosti ili dodijeljivanje prava i sloboda. Neka normativna ovlaštenja su pravna ovlaštenja [...] Jedna od karakterističnih funkcija ustava jeste da odredi neka takva sekundarna pravila. U velikom dijelu to je ono na što mislimo kada kažemo da se ustav sastoji od jednog ili više pravila ili normi koje konstituiraju, i određuju ograničenja (ako ih ima), vladinog autoriteta. / S obzirom na ovu definiciju, sve države imaju ustave i sve države su ustavni režimi. Bilo šta što liči na državu mora imati priznat način konstituiranja i specificiranja ograničenja (ili njihovog manjka) nad tri oblika državnih vlasti koje je [[Montesquieu]] prepoznao: zakonodavna vlast (stvaranje novih zakona), izvršna vlast (primjena zakona), i sudska vlast (presuđivanje sporova koji nastaju pod tim zakonima)." *"[V]ečina država prihvata ''ustavno ograničenu'' vladavinu. U takvim državama, sekundarna pravila koja dodjeljuju ovlaštenja ne samo da stvaraju zakonodavna, izvršna, i sudska ovlaštenja, već također nameću različite vrste ograničenja na ovlaštenja koja dodjeljuju [...] Konstitucionalizam je ideja da ovlaštenja vlasti mogu i trebaju biti ograničena, i da njen politički, moralni, i (ponekad) pravni autoritet zavisi u poštovanju tih ograničenja. Ograničenja nametnuta ustavom dolaze u mnogim oblicima. Neki od njih su pravni, kao u ustavu uglavljenim poveljama sloboda, dok su druge stvar političke konvencije [...] Predmetna ograničenja mogu se ticati ''opsega'' zakonodavnog autoriteta [...] Drugi način na koji ovlaštenja vlasti mogu biti ograničena jeste u zahtjevu da se koriste određeni ''mehanizmi'' u njihovom vršenju [...] Konačno [...] vladina ovlaštenja mogu biti predmet ''suštinskih'' ograničenja. Neka od njih su moralne prirode [...] Vladina ovlaštenja mogu također biti predmet naročitih ''nepravnih'', ali ipak ''potpuno ustavnih'' ograničenja. Ta ustavna ograničenja manjkaju snagu zakona, ali u isto vrijeme ona su veoma različita od uobičajenih zahtjeva pod kojim djeluju sva razumna bića, to jeste da djeluju razborito, racionalno, i moralno. Ti zahtjevi su dio ustava nacije, a ipak nisu dio njenog ustavnog ''prava''." ==3. Zašto povelje sloboda?== *"[Č]ak i ako je usvajanje večinskih procedura nužan uslov demokratije, ne slijedi da je to dovoljan uslov [...] [D]emokratija je više od jednostavnog sabiranja glasova i dozvoljavanja željama večine da odnose pobijedu. Demokratija je, u minimumu, privrženost idealu samo-vladavine. U tom cilju, ona zahtjeva upućeno odlučivanje. Ona zahtjeva, kako iz konsekvencijalističkih, tako i deontoloških razloga, da narod i njegovi predstavnici budu u potpunosti upoznati sa podacima koji su relevantni za bilo koju društvenu odluku koju moraju učiniti." ==4. Argumenti kritičara== *"Pravom i konvencijom, sudije su obavezane da primjenjuju ustav. Oni zasigurno nemaju slobodu da zanemare njegove zahtjeve. Niti su slobodni da zanemare ono što smo ranije nazvali “zahtjev dobre vjere”, zahtjev da pojedinci koji su normativno obavezani pravilima (ili drugim vrstama normativnog standarda) uvijek ih pokušaju da tumače i primjene u dobroj vjeri. Ovo uključuje, primijetili smo, dužnost da se dođe do najboljeg razumijevanja pravila od onih koji su obavezani. Također je važno primijetiti da ustavna pravila koja definišu ulogu sudija Vrhovnog suda nisu u potpunosti unutar normativnih ovlaštenja sudija da ih promijene ili uklone. Nasuprot toga, to su pravila političkog sistema, i sudije igraju samo jednu ulogu - doduše dosta veliku ulogu - u tom sistemu [...] mi moramo imati na umu da su temeljna pravila u smislu kojih mi ustanovljavamo naš politički sistem ''društvena'' pravila. Ona postoje unutar, i samo unutar, složene mreže praksi koje uključuju ponašanja i držanja velikog broja ljudi koji služe u velikom broju uloga. Pojedinci koji zanemare ta pravila prijete samim temeljima sistema, sistema kojeg većina nas smatra nužnim za naše interese i kojeg ćemo uobičajeno svim silama braniti kroz spektar društvenog pritiska. Zaista, kritičke reakcije - i sudske reakcije na te kritičke reakcije - citirane iznad, sugerišu da su sudije dosta osjetljive na različite pritiske koji potiču iz javnosti, i iz šire političke sfere u kojoj djeluju. Sudije ne žele da ih se vidi kao da uzurpiraju nečiju tuđu ulogu. Ne žele da ih se vidi kao da krše temeljna pravila ustavnog sistema čiji integralni dio čine. Ako ne možemo vjerovati našim sudijama da djeluju sa integritetom u poštovanju njihovih ustavnih dužnosti - uključujući i uvijek prisutnu dužnost dobre vjere - u svjetlu takvih pritisaka, kakva je nada za našu ustavnu demokratiju?" *"Mi priznajemo da smo ograničena bića na koje utječu, kako u našim svakodnevnim životima, tako i u političkim odlukama, spektar faktora koji često vode neželjenom ponašanju. Štaviše, mi priznajemo da naše većinske procedure, iako su dobro osmišljene da promoviraju naše zajedničke interese u večini slučajeva, ponekad stvaraju rezultate za koje se unaprijed ne bi mogli složiti. One mogu voditi odlukama koje ismijavaju demokratske uslove koji su pretpostavljeni kako u proceduralnim koncepcijama demokratije sa njihovim naglaskom na samo-određenju ili na dosta jačoj ustavnoj koncepciji i njenim više suštinskim idealima, kao što je ideal jednakog obzira i poštovanja. Ovo, mi priznajemo, može se dogoditi čak i kada naše večinske procedure funkcionisaju ''kao što su osmišljene'' - to jeste, kada nikome nije uskraćeno pravo da učestvuje na jednakoj osnovi sa svim drugim i kada odluke nisu motivirane nečasnim silama kao što su strah ili predrasude. U priznavanju tih ograničenja u nama samima i u našim procedurama, mi struktuiramo naš ustav tako da ih prevaziđemo. Mi izabiremo ustavni aranžman koji uključuje sudsku kontrolu [...] mi postavljamo mehanizme za koje se nadamo da će, između ostalog, onesposobiti naše neautentične želje. Preduzimanje ovih koraka iz ovih razloga teško je negiranje našeg moralnog integriteta i dostojanstva. To je, pomislio bih, naročito plemenito vršenje našeg razumnog, moralnog samo-određenja." ==5. Čudan blagoslov== *"Uprkos nepobitnom potencijalu za dobro, pravo može da bude ne samo nezgrapno oruđe, ponekad se može razviti u opasno društveno oruđe. Samom svojom prirodom, ono ima potencijal da razdvoji valjanost norme kako od njene moralne i racionalne vrijednosti, i, važnije, od njene općenite prihvaćenosti među stanovništvom kojim upravlja. Pravne strukture stvorene unijom primarnih i sekundarnih pravila stvaraju te mogućnosti kojih uvijek trebamo biti svjesni. Mi trebamo pokušati osmisliti naše pravne strukture, unutar ograničenja koja je [[H. L. A. Hart|Hartova]] analiza prepoznala, tako da minimiziramo šanse našeg pada u Hartov pakao. Jedan način na koji možemo pokušati učiniti to jeste kroz usvajanje sudske kontrole koja izričito postavlja moralne uslove na valjano vršenje vladinih ovlaštenja." ==6. Common-law konstitucionalizam== *"Ja ću skicirati alternativnu sliku koja daje sljedeće rezultate: (a) da je prâva na koja Povelja sloboda ukazuje najbolje vidjeti kao prava političke moralnosti ustanovljena unutar onoga što ću zvati “ustavnom moralnošću zajednice”; (b) da zajednica može pogriješiti oko toga šta njena sopstvena ustavna moralnost zahtjeva; (c) da gledišta sudije o tome šta ta moralnost zahtijeva u određenom slučaju mogu, u drugu ruku, biti tačna, ili barem bolja; (d) da kada je to tako, od sudija se može zahtijevati po Povelji - po pravu - da sprovedu svoja sopstvena gledišta o ustavnoj moralnosti zajednice protiv pogrešnih vjerovanja zajednice i njenih zakonodavnih predstavnika; (e) kada sudije izvrše ovu dužnost, da je gotovo uvijek obmanjujuće gledati na njih kao da nameću ''njihova sopstvena'' subjektivna moralna gledišta; i konačno, (f) da u provođenju njihovih gledišta o pravima koja ustavna moralnost zajednice priznaje u Povelji sloboda, sudije u suštini poštuju, umjesto da krše, demokratske principe." *"[T]vrdim da po mnogo pitanja političke moralnosti koja nastaju u izazovima pod Poveljom sloboda, postoji neka mjera preklapajućeg konsenzusa unutar relevantne zajednice o normama i/ili sudovima koji se tiču pravde, jednakosti, i slobode koji bi isplivali nakon pažljivog razmišljanja [...] Društvo koje se razlike u mnogim od svojih površinskih moralnih gledišta često je ono gdje postoji značajno više sporazuma nego što se na prvu čini - čak i ako su to sporazumi koji su “nedovoljno teoretizirani”, i čak ako nastaju samo nakon pokušaja da se uklone znakovi evaluativne disonance. Također sugerišem da u mnogim slučajevima mi možemo identifikovati relevantnu zajednicu, ili čak skup zajednica, čije moralnosti uživaju značajno, iako nesavršeno, preklapanje i mogu, na temelju te činjenice, biti smatrane da sačinjavaju vrstu “zajednice zajednica”." *"Kada se odluke suda kritikuju da nisu usklađene sa moralnim gledištima građana, fokus je gotovo uvijek na nekom rasprostranjenom moralnom ''mišljenju'' koje je u raskoraku sa odlukom suda. Fokus gotovo nikada nije na općim principima i vrijednostima kojima su većina građana zaista privrženi - to jeste, njihovim istinskim privrženostima - ili na moralnim sudovima o stvari u pitanju koja može preživjeti test reflektivnog ekvilibrijuma [...] Ali kada priznamo da [...] istinske moralne privrženosti zajednice mogu biti dosta različite od onoga što članovi zajednice vjeruju da su, ključno pitanje koje se ukazuje je sljedeće: zašto sudije u odličivanju o moralnim pitanjima u sistemu sudske kontrole trebaju biti dužne, iz razloga demokratije, pravičnosti, i slično, poštovati moralna mišljenja zajednice o pitanju - nasuprot ''istinskim'' moralnim privrženostima zajednice u reflektivnom ekvilibrijumu? Zašto se moraju pokloniti ''neautentičnim'' željama zajednice, a ne njihovim ''autentičnim'' željama? [...] [O]nda nema ništa pogrešno u zahtjevanju od sudija da provode ''takve'' privrženosti i želje protiv pukih mišljenja i neautentičnih želja moguće obmanute javnosti koju je zahvatila evaluativna disonanca." *"Predlažem mogućnost da moralne norme na koje upućuje takva Povelja sloboda nisu one lične moralnosti, istinske moralnosti, ili čak moralnosti zajednice u širem smislu, već tek one ''ustavne'' moralnosti zajednice. Ovom posljednjom frazom mislim na skup moralnih normi i razmotrenih sudova koji se prikladno mogu pripisati zajednici u cjelini kao da predstavljaju njene istinske privrženosti, ali sa sljedećom dodatnom odlikom: one su na neki način povezane sa njenim ustavnim pravom i praksama [...] [U]stavna moralnost zajednice nije lična moralnost bilo koje pojedinačne osobe ili institucije. Niti je to moralnost proglašena od Boga, inherentna u tkivu svemira, ili koja se može razaznati korištenjem čistog praktičnog razuma. Radije ona se sastoji u moralnim normama i ubjeđenjima kojima se zajednica, kroz svoje različite društvene forme i prakse, sama obavezala i koje su na neki način bile uvučene u pravo kroz pravilo priznanja i zakone koje validira. To je moralnost koja je zaista ugrađena u društvene i pravne prakse na način na koji su principi korektivne pravde ugrađeni u naše pravo vanugovorne odgovornosti za štetu. Tako razumljena, ustavna moralnost zajednice je podskup šire moralnosti zajednice koja uključuje norme i ubjeđenja kojima nedostaje pravno priznanje." *"Ponovo je vrijedno primijetiti u ovom kontekstu opseg u kojem su, iz gotovo istih razloga, članovi upravnih tijela ovlašteni da usvajaju, tumače, i primjenjuju pojedinačna pravila i smjernice u skladu sa općim zakonodavstvom kojeg su usvojile predstavničke skupštine. I mnogi od ovih pojedinaca [...] nisu izabrani i nisu neposredno odgovorni izbornom tijelu na način na koji to jesu zakonodavci. Sudije treba posmatrati kao da služe analognu ulogu. Zaista, to je uloga koju teoretičari imaju na umu kada ukazuju na sudsku diskreciju i slična ovlaštenja razvoja normi kao da predstavlja vrstu delegiranog, “kvazi-sudskog” ovlaštenja. Razmišljajući o sudijama kao kvazi-zakonodavcima, ne trebamo misliti o njima kao da pokušavaju uzurpirati ulogu njihovih zakonodavnih kolega - optužbu koja se često ističe protiv sudija kada učestvuju u sudskoj kontroli. Suprotno tome, njihove uloge se mogu vidjeti kao komplemetarne i međusobno podržavajuće, ne kao suprotstavljene. Jedan (sudija) ima mogućnost da nadopuni napore drugog (zakonodavca). Svaka grupa, čineći napor u dobroj vjeri da ispuni svoju ulogu u smislenom suočavaju sa okolnostima stvaranja pravila (faktori poput nepoznavanja činjenica, neodređenosti ciljeva, razvoja tehnologije, promjenjivog društvenog konteksta, i tako dalje, zajedno stvaraju stalnu mogućnost da će potpuno prihvatljiva opća pravna pravila voditi, po primjeni na pojedinačne slučajeve, ka nesigurnim ili na drugi način neprihvatljivim posljedicama - op.a.), može doprinijeti sveukupnom naporu za osiguranjem različitih pogodnosti koje su učinjene mogućim vladavinom prava." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Wilfrid Waluchow]] 3ijsm1m05yybaw5kip2gdemgwol3o77 14 9606 52855 2014-05-05T15:14:22Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 52855 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9607 61636 52874 2024-05-17T10:12:20Z Srđan 4695 61636 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Michael S. Moore |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Ustavno tumačenje [...] uključuje moralno rasuđivanje od strane sudija, dijelom jer se čini da Ustav SAD poziva na takvo rasuđivanje koristeći vrijednosno-impregnirane fraze [...] U svjetlu ovog spajanja ustavnog i moralnog rasuđivanja, moja teza je bila da je status kojeg pripisujemo moralnom rasuđivanju bitan. Ako je neko anti-realist po pitanju moralnosti [...] on će dopustiti samo dvija moguća statusa za moralno rasuđivanje: (1) vrstu moralnog konvencionalizma, gdje je sve moralno rasuđivanje ništa više od otkrivanja implikacija ustavnovljene društvene konvencije; i (2) vrstu moralnog skepticizma, gdje je sve moralno rasuđivanje ništa više od isticanja sopstvene volje. Svaka od ovih meta-etičkih mogućnosti treba da poveća našu nelagodu sa idejom da sudije imaju ovlaštenje sudske kontrole. Moralni realist će uvijedjeti treću mogućnost: [...] kada sudije odlučuju koji je postupak propisan, ili šta jednakost zahtijeva, ili kada je kazna okrutna, oni sude o moralnoj činjenici koja ima sposobnost da bude tačna ili netačna." (''Moral Reality Revisited'') {{DEFAULTSORT:Moore, Michael S.}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] k1pn8pb8hn7ti8rbrrphzq976y19wc6 0 9609 61537 52879 2024-05-17T07:07:13Z Srđan 4695 61537 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Mattias Kumm |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački pravni teoretičar |datum rođenja=15. avgust 1967. |mjesto rođenja=Bremen, Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Konstitucionalizam ustanovljava okvir principa koji nude osnove i ograničenja pravnog [[autoritet]]a bilo kojeg pravnog poretka unutar liberalno-demokratske tradicije. Ti principi upravljaju ispitivanjem da li rezultati određenih pravotvornih procedura na nivou sveobuhvatnijeg pravnog poretka učinkovito ustanovljavaju pravne obaveze ili da li je, u određenom kontekstu, opravdano nepriklanjanje njima na nivou parohijalnijeg pravnog poretka. Princip ustanovljavanja vladavine prava izvan države i funkcionalni i proceduralni obziri koji ga podržavaju, nude pretpostavku da posljedice pravotvornih procedura na nivou sveobuhvatnijeg pravnog poretka trebaju biti poštovane od njegovih adresata. Ta pretpostavka može biti pobijena ako i u opsegu u kojem je nepriklanjanje nužno za promicanje kompenzatornih principa koji se odnose na nadležnost, proceduru, ili suštinu, koji u relevantnom kontekstu imaju veću težinu. Doktrine koje sudovi koriste da struktuiraju odnos između različitih pravnih poredaka ustanovljavaju jurisdikcione, proceduralne i suštinske uslove u skladu s kojim sudovi tvrde da je opravdano prakticirati institucionalizovani građanski neposluh ili zaštititi ustavni identitet - institucionalni kolektivni ekvivalent savjesti pojedinca - parohijalnijeg pravnog poretka. Te doktrine su opravdane ako se, sve uzeto u obzir, mogu rekonstruisati kao posljedice balansiranja relevantnih sukobljenih normativnih obzira [...] Ideja institucionalizovanog prigovora savjesti i građanskog neposluha, onda, nudi dobar način obuhvatanja moralne poente ustavnog pluralizma." (''The Moral Point of Constitutional Pluralism: Defining the Domain of Legislative Institutional Civil Disobedience and Conscientious Objection'') *"Odlučujuća odlika [[ustav]]nih ugovora koji ustanovljavaju autonomni pravni poredak u određenom je smislu u tome što se njegovo isticanje autoriteta dijelom neposredno temelji na ustavnim principima. Njegovo isticanje autoriteta nije utemeljeno isključivo na činjenici što su ga države članice potpisale i ratifikovale, čak i ako ne bi stupio na snagu da ga države članice nisu potpisale i ratifikovale. Ideja ustavnog ugovora, onda, suprotno tvrdnjama demokratskih etatista, nije sama sebi kontradikcija." (''Ibid.'') *"Kada nacionalni sud prizove ustavni [[identitet]] nacionalne zajednice kao argument za nepoštovanje pravne obaveze, nije [...] neuvjerljivo razumjeti tu tvrdnju kao demokratski “konstitucionalizovanu” verziju onoga što se na pojedinačnom nivou može prepoznati kao prigovor savjesti." (''Ibid.'') *"Ideja ''ustavnog pluralizma'' urezuje treći put u zamišljanju pravnog svijeta između ''hijerarhijske integracije'' unutar jednog pravnog poretka u jednu ruku, i ''radikalnog pluralizma'' u drugu, gdje činioci svakog pravnog porekta djeluju bez sistematskog obaziranja za koherentnost cjeline." (''Ibid.'') {{DEFAULTSORT:Kumm, Mattias}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Njemački filozofi]] 7j6kntkncpokvr4k3lsb1vvx07f46ys 0 9611 61594 58124 2024-05-17T07:41:28Z Srđan 4695 61594 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=A. John Simmons |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni i politički teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Teorija političke dužnosti i autoriteta treba objasniti zašto svi i samo oni koji se prirodno identifikuju kao članovi političkog društva su posebno obavezani tom pojedinačnom političkom društvu. Problem granica je problem s kojim se suočava takva teorija u nuđenju argumenta koji povlači “granice” političke dužnosti, političkog autoriteta, i teritorijalnog suvereniteta na tačnom mjestu." (''Democratic Authority and the Boundary Problem'') ==Djela== *''[[Opravdanje i legitimnost]]'' (2000) *''[[Granice autoriteta]]'' (2016) {{DEFAULTSORT:Simmons, A. John}} [[Kategorija:A. John Simmons| ]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] g771y3nb4vmjrrdczmj6uxjd13kbqjz 0 9612 52922 52902 2014-05-17T15:33:39Z Harač 23 52922 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kvalitet slobode |autor =[[Matthew Kramer]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''The Quality of Freedom'' |datum prvog izdavanja =2003. }} *"[O]va knjiga izlaže teoriju negativne slobode, teoriju koja tumači slobodu kao stanje nespriječenosti, radije nego kao vršenje nekih sposobnosti ili dolaženja do nekih odluka ili ostvarenja nekih ciljeva ili slijeđenja određenih procedura. Dok je pozitivna sloboda stvar dostignuća, negativna sloboda je stvar mogućnosti." *"Lice je slobodno da Φ ako i samo ako ono ima mogućnost da Φ [...] Alternativna formulacija [...] je “Lice je slobodno da Φ ako i samo ako je za njega moguće da Φ” i “Lice je slobodno da Φ ako i samo ako ono nije spriječeno da Φ”." *"Lice je neslobodno da Φ ako i samo ako su oba od sljedećih uslova zadovoljeni: (1) ono bi moglo da Φ u odsustvu drugog od ovih uslova; i (2) ne bitno da li zaista namjerava da Φ, ono je neposredno ili posredno spriječeno da Φ nekim djelovanjem ili nekom spremnošću-za-preduzimanjem-nekog-djelovanja od strane neke druge osobe." *"U očima teoretičara negativne slobode [...] nadmoćnost dominatora mekog srca nije po sebi izvor neslobode; sve zavisi od toga šta dominator čini sa svojom nadmočnošću. U svakom slučaju, takvo je gledište koje je pripisano teoretičarima negativne slobode od strane Skinnera i [[Philip Pettit|Pettita]]. Jer za zagovarače građansko-republikanske koncepcije slobode, suprotno tome, nadmoćnost dominatora je po sebi izvor neslobode. Iako pretpostavljena osoba možda se neće miješati sa bilo kojim projektima ili aktivnostima potčinjene osobe, sama struktura njihovog odnosa - odnosa izravne nadmoćnosti i inferiornosti, u kojem je prva osoba dovoljno moćna da nametne svoju volju drugoj ako to odluči - jeste situacija zavisnosti i stoga neslobode. Kada god održavanje nečije sveukupne slobode zavisi od dobre volje drugih osoba - koji bi zaista mogli biti sasvim dobronamjerni - njegova sloboda je stoga smanjena." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Matthew Kramer]] me1o6m31zkkp3m6lw6fabkwt0q2aqa5 0 9613 61605 60269 2024-05-17T07:45:32Z Srđan 4695 61605 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Frank Isaac Michelman |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja=26. maj 1936. |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Demokratija je zahtjevna normativna ideja, ideja sa sadržajem, koliko god nesiguran i sporan taj sadržaj bio. Možda se svi slažu da demokratija označava proceduru udruženog odlučivanja mnogo osoba koje nekako djeluju zajednički. Ali ništa manje suštinski, ona označava društveno konstituisani odnos među strankama u toj proceduri. Vi nećete, nadam se, smatrati političku proceduru demokratskom ... osim ako učesnici ne uđu u proceduru u prikladnom odnosu jednakosti, nezavisnosti, slobode, i sigurnosti, vis-à-vis jedni drugih i vis-à-vis političkog kolektiviteta i njegovih ovlaštenja." (''Brennan and Democracy: The 1996–97 Brennan Center Symposium Lecture'') {{DEFAULTSORT:Michelman, Frank}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] pskkwk5isksg9h87aulklfmoaxvdlk7 0 9614 52926 52913 2014-05-17T15:47:54Z Harač 23 52926 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Teorija tumačenja Evropske konvencije o ljudskim pravima |autor =[[George Letsas]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''A Theory of Interpretation of the European Convention on Human Rights'' |datum prvog izdavanja =2007. }} *"U ovoj knjizi ja tvrdim da EKLJP ustoličava ljudska prava koja su kako ''legalna'', tako i ''liberalna'': ona pretpostavljaju liberalno egalitarne principe koji nameću uslove na legitimno korištenje prinude od strane Država članica protiv osoba u njihovoj nadležnosti. Legalnost i liberalizam su objektivne vrijednosti političke moralnosti koje trebaju oblikovati i upravljati tumačenjem EKLJP. One nameću dva veoma važna uslova. Prvo, da koristi moralnih principa koji opravdavaju prava u EKLJP trebaju biti proširena na sve Evropljane. Drugo, da prava u EKLJP trebaju dati učinak odgovornosti ljudi za biranje i slijeđenje njihovih sopstvenih koncepcija dobrog života i zaštititi ih protiv moralističkih i paternalističkih ograničenja na slobodu. Vrijednost prava u EKLJP ne sastoji se u osiguranju da će pojedinci živjeti bolji ili dobar život, ili da će njihovo blagostanje biti poboljšano." (''Uvod'') *"Možemo sažeti [[Ronald Dworkin|Dworkin]]ovu ranu teoriju prâva kao aduta na sljedeći način: nije slučaj da ljudi imaju pravo na pojedinačne slobode poput govora, religije, ili okupljanja; radije, oni imaju pravo da im ne bude uskraćena sloboda na temelju toga što je njihova koncepcija dobrog života inferiorna. Pojedinačna prava stoga postoje samo onda, i u opsegu u kojem, postoje slobode pojedinaca za koje se može očekivati da će biti napadane od večine motivirane neprijateljskim vanjskim preferencijama. Sloboda govora, sloboda vjeroispovijesti, i zakonit proces postali su naročito zaštićena prava, ne zašto što su religija ili govor važni, već zbog toga što se večina sa predrasudama najčešće odlučuje da napada te specifične pojedinačne slobode. Dworkin tvrdi, štaviše, da ta teorija prava najbolje objašnjava funkciju koju prava igraju u ustavnom okviru Sjedinjenih Država. Ograničenje slobode ugovaranja u poznatom predmetu ''Lochner'' nije predstavljalo kršenje prava jer je temeljeno na politikama blagostanja, a ne na neprijateljskim vanjskim preferencijama. A žene imaju pravo na pobačaj, ne zato što imaju interes u kontrolisanju svog tijela, već zato što se zabrana temelji na religijskim razlozima koji se tiču svetosti fetusnog života." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: George Letsas]] nrz80sbwzlmjh4515r13xee77769y5z 14 9615 52907 2014-05-15T13:56:57Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: George Letsas]]' 52907 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: George Letsas]] 603kyx7asijc0qbun7z72y1e7ut7lgt 0 9616 61714 52908 2024-05-17T11:25:04Z Srđan 4695 61714 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Bernard Williams |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski filozof |datum rođenja=21. septembar 1929. |mjesto rođenja=Westcliff-on-Sea, Velika Britanija |datum smrti=10. juni 2003. |mjesto smrti=Rim, Italija |počasti= }} *"Čini mi se razumnim - kako filozofski, tako i politički - da učinimo da naša gledišta o ljudskim pravima, ili barem najtemeljnijim ljudskim pravima, zavise što manje o spornim tezama liberalizma ili bilo koje druge pojedinačne ideologije." (''In the Beginning was the Deed'') {{DEFAULTSORT:Williams, Bernard}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] f9r87yuqy78nle586tkq1rtn82m6sro 0 9619 53145 52953 2014-08-12T12:50:45Z Harač 23 53145 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Opravdanje i legitimnost: eseji o pravima i dužnostima |autor =[[A. John Simmons]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''Justification and Legitimacy: Essays on Rights and Obligations'' |datum prvog izdavanja =2000. }} *"Mi moramo zapamtiti da tamo gdje nema svijesti saradnje, gdje nema zajedničkog plana ili svrhe, ne postoji šema saradnje. Ne mislim da mnogi od nas mogu iskreno reći da smatramo naše političke živote kao proces zajedničkog rada i činjenjenja nužnih žrtava za svrhu unaprijeđenja zajedničkog dobra. Centralnost i naizgled nezavisnost vlada ne čini prirodnim misliti o političkom životu na ovaj način. Možda, onda, ne trebamo misliti o savremenim političkim zajednicama kao suštinski ili u dijelu poduhvatima saradnje na velikoj razini." (''The Principle of Fair Play'') *"Ove kratke napomene sve vode zaključku da najviše što princip pravične igre može očekivati da objasni jesu političke dužnosti veoma malog broja građana, u veoma malo stvarnih država; vjerovatno je, međutim, da uopće ne objašnjava takve dužnosti." (''Ibid.'') *"[N]i jedna uvjerljiva teorija državnog legitimiteta ne može tvrditi da država ima prava u kojoj se ogleda njena legitimnost - prava isključivog nametanja i prinudnog provođenja obavezujućih dužnosti prema svojim subjektima - pukom činjenicom osjećaja vjernosti subjekata ili njene sposobnosti da stvori takve osjećaje. Zasigurno do sada nas je historija ljudskog ugnjetavanja naučila koliko često se ljudi počnu osjećati obavezanim prema i vjerovati u prava onih koji tek nad njima vrše neodoljivu moć, bez bilo kakvog većeg moralnog autoriteta nego što takva moć donosi [...] [Ali] [d]ržave mogu istinski biti legitimne u odnosu na nas bez da od nas dobijaju mnogo ili bilo kakve podrške, pod uslovom da smo dovoljno nemoralni, zavedeni, glupi, preopterećeni (ratom ili nesrećom, recimo), slabe volje, ili manipulisani. U takvim slučajevima tačno je i sasvim normalno reći da je država legitimna, iako nestabilna ili nepopularna ili nepodržavana." (''Justification and Legitimacy'') *"Činjenica da država ili poslovanje ima vrline koje se mogu prizivati da bi se opravdalo njihovo postojanje, ne može po sebi služiti za opravdanje njihovog posjedovanja posebnih prava nad određenim pojedincima. Tek interakcijom sa tobom - i na način za koji uobičajeno pretpostavljamo da jednoj stranci daje moralno pravo da očekuje nešto od druge - će “legitimirati” svoje nametanje i/ili provođenje dužnosti prema tebi." (''Ibid.'') *"Rawls tvrdi da su svi obavezani da prihvate razumne uslove saradnje i nada se da je moguće naći konsenzus o takvim uslovima, tako da možemo ostvariti više od pukog političkog ''modus vivendija''. Ali konsenzus u pitanju je konsenzus razumnih sveobuhvatnih gledišta, i razumna gledišta su izgleda gledišta onih koji su privrženi pronalaženju nekog prihvatljivog uslova političke saradnje. Ali čini se da to znači da gledišta koja su visoko individualistička ili pacifistička, recima, osuđena takvim objašnjenjem na nerazumnost - i njegovi zagovornoci na dužnosti prema prinudnom autoritetu koji se ne može legitimirati po njihovim uslovima - čisto stoga što nisu već privrženi pronalasku političkih rješenja za društvene probleme." (''Ibid.'') *"Svi znamo zašto su kontraktualci vjerovali da je nužno imati države. Znamo “hobbseovske” razloge: prirodno stanje stvara česte “zatvoreničke dileme” u kojima je “očekivanje” (stoga sukob) dominantna strategija, i ona stvara “koordinacijske probleme” (koji zahtijevaju jedinstveno rješenje države). I znamo “lokovske” razloge: ljudi su pristrasni u svoju korist, bivaju zanešeni strastima, ne znaju uvijek šta je ispravno, i nedostaje im snage i nepristrasnosti da provode prava čak i kada ih znaju. I znamo “kantovske/rusoovske” razloge: u prirodnom stanju ljudima nedostaje određena vrsta slobode (ili autonomije), i istinska pravda se ne može ustanoviti." (''Ibid.'') *"Legitimnost [...] je isključivo moralno pravo institucije da nametne nekoj grupi osoba obavezujuće dužnosti, da joj se te osobe pokoravaju, i da izvršava te dužnosti prinudom. Legitimnost je stoga logički korelat (pobojnoj) pojedinčanoj dužnosti pokoravanja zakonito nametnutim dužnostima koje slijede iz procesa legitimne institucije. Prikladni temelji za tvrdnje legitimnosti tiču se transakcijskih komponenti specifičnog odnosa između pojedinca i institucije. Budući da se priklanjam političkom voluntarizmu kao tačnom objašnjenju tih transakcijskih osnova legitimnosti, i budući da vjerujem da ni jedna stvarna država ne zadovoljava zahtjeve tog voluntarizma, vjerujem da ni jedna postojeća država nije legitimna (kao takva). Države mogu postati legitimnije kako se približavaju idealu voluntarističkog udruženja, ali ni jedna postojeća država nije legitimna u odnosu na čak i večinu svojih subjekata. Da su sve države nelegitimne u tom smislu, međutim, ne implicira da su sve države jednako loše [...] Neke nelegitimne države mogu stoga biti opravdane ukazivanjem na dobro koje čine, što znači da su vrijedne naše potpore, i da imamo moralni razlog da je pružimo. Ali reći da neke države zaslužuju potporu nije uopće isto reći da one imaju pravo da nas usmjeravaju i prinuđuju, te da to moramo poštovati [...] [D]ržave mogu biti opravdane u djelovanju na određene načine u određenim okolnostima, mislim, čak i ako nisu ni opravdane, ni legitimne - jednostavno jer bi svako bio opravdan da tako djeluje. Države mogu biti opravdane u bilanci u izvršavanju određenih zakona, recimo, čak i ako nisu opravdane u bilanci u postojanju ili nisu legitimne u odnosu na one protiv kojih se zakoni provode." (''Ibid.'') [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: A. John Simmons]] 6c9gt4y362vwd8iug7f1nwwpgy8qp5g 14 9620 52950 2014-05-23T22:10:41Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 52950 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9621 52960 2014-05-26T14:03:06Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Wolfgang Hoffmann-Riem |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački pravni teoretičar i ustavni sudija |datum rođenja=4. mart 1940....' 52960 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Wolfgang Hoffmann-Riem |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački pravni teoretičar i ustavni sudija |datum rođenja=4. mart 1940. |mjesto rođenja=Hanover, Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[[Ustav]] je autobiografija nacije." (''Constitutional Court Judges' Roundtable: Comparative Constitutionalism in Practice'') [[Kategorija: Pravo]] p5e9l50pci2pm42ombnk9l84m5qdk04 0 9622 54234 52966 2015-03-22T17:31:58Z Harač 23 54234 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Mark Tuschnet |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja=18. novembar 1945. |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[U]stavno pravo je karakteristična ili specijalna vrsta prava. Ja takvu vrstu prava zovem ''političkim'' pravom. Oba dijela ove formulacije su jednako bitna. Ustavno pravo je ''pravo'', ono što se ponekad opisuje kao "tvrdo" pravo. Kao pravo, ono ponekad potiče one koji odlučuju da donose odluke koje nisu u skladu sa njihovim "čistim" željama, to jeste, sa onim što bi držali da ne postoji pravo [...] Kako definiciono možemo razlikovati između pravne i političke komponente ustavnog prava? [...] [N]e možemo očekivati da budu dostupna oštra analitička razlikovanja ako je naš interes u stvarnoj praksi ustavnog prava [...] [P]rimarna karakteristika ustavnog prava kao prava jeste da je ono velikom mjerom retrospektivno [...] Ovaj retrospektivni karakter čini pravnu analizu vježbom tumačenja – tekstova, praksi, historije. Suprotno tome, politika je velikom mjerom prospektivna [...] Interakcije između grana vlasti događaju se u normalnoj politici, ali Kongres i Predsjednik prihvataju da sudovi imaju posljednju riječ u tumačenju prava, to jeste, u retrospektivnom poduhvatu. Ono što čini ustavno pravo kao političko pravo različitim jeste da zakonodavni i izvršni učesnici izričito insistiraju da gledišta suda o tome šta postojeći Ustav znači nema posebnu težinu kao pravo, već tek vrijednost koja ide uz to gledište kao stvar racionalnosti. Ovdje zakonodavni i izvršni učesnici zauzimaju poziciju da i oni imaju pravo da se uključe u retrospektivno tumačenje Ustava, često zbog načina na koji Ustav ističe ko smo mi kao nacija." (''Popular Constitutionalism As Political Law'') ==Djela== *''[[Vraćanje ustava od sudova]]'' (1999.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Mark Tushnet]] lnlbygs31s0j1lnluilxyi1bbvmhtfj 0 9623 52965 2014-05-26T18:05:24Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Vraćanje ustava od sudova |autor =[[Mark Tushnet]] |slika = |tekst uz sl...' 52965 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Vraćanje ustava od sudova |autor =[[Mark Tushnet]] |slika = |tekst uz sliku =spis ustavne teorije |originalni naziv =''Taking the Constitution Away from the Courts'' |datum prvog izdavanja =1999. }} *"Zakonodavci mogu definisati svoje poslove tako da isključuju uzimanje Ustava u obzir upravo zbog toga što su tu sudovi." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Mark Tushnet]] huj11136iv1agzn4wlrv0pv4t2jd258 14 9624 52967 2014-05-26T18:06:06Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 52967 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9625 61378 52972 2024-05-16T18:15:10Z Srđan 4695 61378 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Kalypso Nicolaidis |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=grčko-francuska politička teoretičarka |datum rođenja= |mjesto rođenja=Grčka |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Kako “sve bliža unija” između različitih demokratskih naroda može biti demokratski legitimna? Ideja evropske “demoikratije” nudi naoko jednostavan dogovor: ne smije se preći Rubikon koji odvaja Evropsku uniju za i kojom vladaju višestruki ''demoisi'' od Evrope za i kojom vlada jedinstveni ''demos''. Prelazeći Rubikon 49. g. p.n.e., plitku i crvenu rijeku u sjevernoj Italiji, Cezar je prekršio stara ustavna pravila koja su se ticala njegovog sopstvenog “imperijuma” i dramatično promijenio Rim i svoje mjesto u njemu. Postojalo je snažno iskušenje za Evropi da pređe svoj sopstveni Rubikon, tačku bez povratka na putu u integraciju, u potrazi za svojom sopstvenom veličanstvenom sudbinom. Ali tom iskušenju se treba odoljeti." (''Idea of European Demoicracy'') *"Evropska demoikratija je Unija naroda, koju treba razumjeti kao države i kao građane, koji vladaju zajedno, ali ne kao jedno. Ona predstavlja treći put između dvije alternative koje izjednačavaju demokratiju sa jedinstvenim demosom: kao demoikratija-u-nastanku, EU nije ni Unija demokratskih država kako bi to htjeli “suverenisti”, niti Unija-kao-demokratska-država ''u nastanku'' kako bi to htjeli “federalisti”. Unija-kao-demoikratija treba ostati otvoreni proces transformacije koji teži da akomodira napetosti inherentne u potrazi za radiklanim međusobnim otvaranjem između odvojenih naroda." (''Ibid.'') *"Naučnici i akteri trebaju se opirati teži “jednoće” - ne bitno da li se radi o jednom narodu, jednoj državi, jednom glasu na svjetskoj razini, ili zaista jednoj priči - da bi se koncentrisali umjesto toga na izvođenje snage iz akomodiranja različitosti. “Demoikratska” etika za Evropu može se ponekad oslikavati u pravu, ali ne uvijek. Na kraju, svoje ishodište nalazi u našoj kolektivnoj imaginaciji." (''Ibid.'') {{DEFAULTSORT:Nicolaidis, Kalypso}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Grčki filozofi]] tnhb93z9214artmqya3djq4sb0umh7u 0 9626 52976 2014-05-30T21:38:02Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Pravo kao proces: antropološki pristup |autor =[[Sally Falk Moore]] |slika...' 52976 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pravo kao proces: antropološki pristup |autor =[[Sally Falk Moore]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne antropologije |originalni naziv =''Law as Process: An Anthropological Approach'' |datum prvog izdavanja =1978. }} *"Ni jedno društvo nije bez prava." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Sally Falk Moore]] c1jtx2buvaxqnzf5ps6d35xy956i50h 14 9627 52977 2014-05-30T21:38:35Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 52977 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9628 52979 2014-05-30T21:45:28Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Julius Ernst Lips |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački etnolog i sociolog |datum rođenja=8. septembar 1895. |mjesto rođenja=...' 52979 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Julius Ernst Lips |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački etnolog i sociolog |datum rođenja=8. septembar 1895. |mjesto rođenja=Saarbrücken, Njemačka |datum smrti=21. januar 1950. |mjesto smrti=Leipzig, Njemačka |počasti= }} *"[N]e postoje ljudi bez vatre, bez jezika, bez religije, ili bez prava. Naši društveni, religijski, i pravni koncepti ne koincidiraju sa onim primitivnih zajednica; ono što moramo učiniti jeste pronaći ispravan ekvivalent našim savremenim institucijama u primitivnim društvima." [[Kategorija: Sociologija]] 83mo5or127s3b97fizg99uxvwcf0kdn 0 9629 61335 52982 2024-05-16T17:48:50Z Srđan 4695 61335 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Peter Koller |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=austrijski pravni teoretičar i sociolog |datum rođenja=25. januar 1947. |mjesto rođenja=Grac, Austrija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[M]islim da je moguće navesti dva minimalna uslova koje norme moraju zadovoljiti da bi se kvalificirale kao valjane ili postojeće: prvo, one moraju imati ''minimalnu učinkovitost'' u smislu da moraju vršiti neki ''stvarni utjecaj'' na praktična držanja i djelovanja dovoljnog broja njihovih autora i adresata, radije nego da su puki izražaji pojedinačnih čežnji ili želja; i, drugo, one moraju imati ''minimalno prihvatanje'' u smislu da ih dovoljan broj njihovih autora ili adresata razumijeva kao ''obavezujuće vodilje'' u njihovom ponašanju, radije nego grube činjenice koje na njih utječu tek uzročno [...] [I]spravna koncepcija društvenih normi treba ponuditi kako (1) uvjerljivo objašnjenje njihovog stvarnog postojanja specificirajući empirijske uslove pod kojima ulaze u postojanje, bivaju na snazi i gube svoju valjanost u društvenoj stvarnosti (''zahtjev stvarnosti''); i (2) uvjerljivo objašnjenje njihove normativne snage rasvjetljujući izvore, opseg i ograničenja njihove obavezujuće prirode na strani njihovih autora i adresata (''zahtjev normativnosti'')." (''On the Nature of Norms'') *"[O]graničiti ću se na kratki sažetak glavnih primjedbi koje se iznose [protiv Kelzenovog sankcionog modela pravnih pravila]. Prvobitno, ovaj model nam ne dopušta da razlikujemo prijetnje kaznom koje ciljaju da odvrate pojedince od počinjenja određenih prijestupa, i pripisivanja neželjenih pravnih posljedica, kao što je plaćanje poreza na dohodak, koje ne ciljaju na motiviranje ljudi da izbjegavaju uslovljeno stanje stvari, poput zarađivanja dohotka. Drugo, model se ne uklapa dobro sa nekim važnim vrstama pravnih pravila, naročito pravila koja dodjeljuju ovlaštenja, jer čini njihovu rekonstrukciju [u sankciona pravila] veoma teškim i složenim, možda čak nemogućim. Treće, u potpunosti ne uspjeva da obuhvati ustavna pravila koja obdaruju vrhovni autoritet pravnog poretka sa pravnim ovlaštenjima koja se teško mogu provoditi kroz prinudne načine, kao, na primjer, ovlaštenja parlamenta. I četvrto, sankcioni model ne može objasniti konstitutivna pravna pravila, koja dopuštaju ljudima da održe pravne odnose koji, bez tih pravila, uopće ne bi postojali, kao što su brakovi i korporacije." (''Ibid.'') *"''Pravne norme'' razlikuju se od konvencionalnih društvenih normi ne u odnosu na njihov sadržaj, niti na njihovu logičku strukturu, već zbog činjenice da pripadaju pozitivnom društvenom poretku. Ja namjeravam da definišem taj poredak na sljedeći način [...]: pravni poredak je kolektivna društvena praksa koja cilja na opskrbu općenito obavezujućih društvenih normi koje (1) čine dinamični sistem koji uključuje autoritete, tj. pojedince ili kolektivne činioce, koji su ovlašteni da stvaraju ili primjenjuju njegove norme, (2) koje su podržane organiziranom silom u smislu da njihove mandatorne narode mogu biti provođene od strane autorizovanih agenata na prinudan način, i (3) pretpostavljaju dvostrano isticanje moralne legitimnosti, na strani autoriteta u jednu ruku i na strani adresata u drugu." (''Ibid.'') *"[P]ravni autoriteti moraju isticati moralnu legitimnost za svoje direktive da bi mogli tvrditi da te direktive adresati općenito trebaju prihvatati kao obavezujuće. Ova tvrdnja, ako se uzme za ozbiljno, pretpostavlja vjerovanje autoriteta u moralnu legitimnost njihovih poredaka. U drugu ruku, postoji tvrdnja adresata da pravne direktive, da bi bile prihvatljive kao obavezujuće norme, moraju biti legitimne u smislu da zadovoljavaju određene zahtjeve moralnosti, tvrdnja koja stvara potrebu za moralnim opravdanjem prava. Uzajamno dejstvo između dvije tvrdnje, koje često nisu u skladu, jeste od odlučujuće važnosti za održavanje pravnog poretka, kako u odnosu na njegovu normativnu valjanost , tako i društvenu učinkovitost. Normativna snaga prava čini nužnim ne samo iskrenost i uvjerljivost isticanja legitimnosti na strani njegovih vodećih vlasti, već također, barem u nekom minimalnom opsegu, vjerovanje njegovih adresata u njegovu legitimnost. A društvena učinkovitost prava, odnosno njegova prava funkcionalna i temporalna stabilnost, zahtjeva čak i više." (''Ibid.''). {{DEFAULTSORT:Koller, Peter}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Austrijski filozofi]] [[Kategorija:Pravo]] 8pwxgsi6mwiyskys0du0sci19rvxdwv 0 9630 52985 2014-06-02T10:28:58Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Michel Troper |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=francuski pravni teoretičar |datum rođenja=9. avgust 1938. |mjesto rođenja= |datu...' 52985 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Michel Troper |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=francuski pravni teoretičar |datum rođenja=9. avgust 1938. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Sve teorije opravdanja [ustavnog sudstva] moraju pomiriti dvije tvrdnje: da sudovi učestvuju u konačnoj formulaciji zakonodavstva i da ipak provode temeljne principe ugrađene u političku volju naroda. U jednu ruku, sudovi moraju čuvati supremaciju Ustava kao pozitivnog prava; i u drugu, oni ne smiju kočiti demokratiju." (''The Logic of Justification of Judicial Review'') [[Kategorija: Pravo]] kj2z4xity6ua4kobn2feg8w9m9hytx4 0 9631 52986 2014-06-02T10:33:46Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Dieter Grimm |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački ustavni teoretičar |datum rođenja=11. maj 1937. |mjesto rođenja=Kassel, N...' 52986 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Dieter Grimm |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački ustavni teoretičar |datum rođenja=11. maj 1937. |mjesto rođenja=Kassel, Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[U]stavni sudovi neizbježno prelaze liniju između prava i politike i između procesa pravotvorstva i primjene prava [...] Prvo, u vršenju sudske kontrole ustavni sudovi odlučuju o ustavnosti zakona i stoga o ispravnosti zakonodavnog ponašanja; drugo, ustav ne nudi nedvosmislen i potpun standard za te odluke. To je već tačno u odnosu na organizacione i proceduralne norme, te čak i više tačno u odnosu na suštinske norme kao što su temeljna prava." (''Constitutional Review and Legislation: An International Comparison'') [[Kategorija: Pravo]] ahpfyyn8upc59jqnvtdk2q9rb71fg2o 14 9634 52990 2014-06-02T11:32:45Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 52990 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9635 53008 53005 2014-06-06T13:34:42Z Harač 23 53008 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Praktični razum u pravu i moralnosti |autor =[[Neil MacCormick]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''Practical Reason in Law and Morality'' |datum prvog izdavanja =2008. }} *"Nepravda uvijek pretpostavlja neku prethodnu koncepciju onoga što osoba treba da ima; to jeste, onoga što joj pripada, jer nepravda je stanje stvari u kojem je iz nekog razloga osobi uskraćeno, ili ona na bilo koji način ne dobija, ono što joj pripada." (''On Justice'') *"[P]ravo koje naizgled obećava jednakost postupanja i jednakomjernu pravdu prema svima može u praksi postati instrument okrutnosti, nepravde i ugnjetavanja. Ko god zahtijeva da se vladavina prava poštuje zahtijeva nešto što ima moralnu vrijednost, jer upravljanje državom ili drugim političkim uređenjem u skladu sa istinski univerzalističkim zakonima je od temeljne moralne vrijednosti, izražavajući vrijednost postupanja sa ljudima kao sa jednakim građanima i jednakim ljudskim bićima." (''On Justice'') *"Pitanje koje se sada postavlja jeste ono odnosa između pravnog i moralnog rasuđivanja. Očito, oboje uključuju forme praktičnog rasuđivanja [...] jer je pravno rasuđivanje sigurno potskup općeg praktičnog rasuđivanja. Ali da li je također potskup moralnog rasuđivanja, ili da li su pravno rasuđivanje i moralno rasuđivanje paralelne i blisko povezane, ali različite forme praktičnog rasuđivanja? Pravno rasuđivanje se očito mora voditi u visokoinstitucionalizovanom okruženju. Moralno rasuđivanje, iako često mora paziti na institucionalni kontekst moralne odluke, ima za svoj cilj oformljavanje autonomne volje moralnog činioca, u kontekstu u kojem je vrijednost bilo koje institucionalne obaveze također otvorena za propitivanje. Sudije uživaju autonomiju određene vrste pod doktrinom nezavisnosti sudstva, ali su ipak vezani odredbama ustava i zakona i moraju paziti - a u nekim slučajevima su zaista vezani - na precedente. Sve ovo je sigurno relevantno na prikladan način za dobro ustanovljen moralni sud, ali element "obavezivanja" nedostaje [...] Ono što se nikada ne događa jeste da pravna promjena (ili pravni status quo), kroz sudsku oduluku ili zakonodavno usvajanje, ukida valjanost savjesnog suda moralnog činioca po bilo kojem pitanju. Autonomija u moralnom sudu znači da je svaka osoba odgovorna za njegovo/njeno gledište o tome šta je dobro ili loše, ispravno ili pogrešno i da nikada ne može biti preglasana po tom pitanju. Ovo je različito od pitanja šta se od javne agencije ili vlasti može zahtijevati pravom da učini u određenoj dilemi, pitanju koje sigurno ima kako moralne, tako i pravne relevantnosti - ali ne moralne konačnosti. Zasigurno, ljudi mogu i trebaju duboko promisliti da li je njigovo manjinsko mišljenje po nekom pitanju nenormalna ekscentričnost radije nego jasniji uvid od onog večine, ili sudstva, po pitanju moralne istine. Kroz vrijeme, voljena moralna uvjerenja mogu se pokazati njihovim držaocima kao neopravdana, čak i sujevjerni relikti manje prosvjetljenih vremena. Ali to ima veze sa uvjeravanjem, sa težinom argumenata, ne sa snagom države. U moralnim pitanjima, država takve snage nema, iako je predmet moralne ocjene od strane cjelokupnog stanovništva demokratskog uređenja." (''Judging: Legal Cases and Moral Questions'') [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Neil MacCormick]] bxa7s9tyast7ca25y4wje9tfnsrwow5 0 9636 61728 53010 2024-05-17T11:31:08Z Srđan 4695 61728 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Nigel E. Simmonds |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *""H.L.A. Hartov temeljni doprinos pravnoj teoriji najbolje se razumije kao ukazivanje na neprikladnost [...] redukcionističkih teorija prava, istovremeno pokazujući da idealističko objašnjenje prirode prava ne mora biti jedina alternativa. Tretirajući tvrdnje prava kao prediktivne ili opisne iskaze (koji se tiču vjerovatnoće kažnjavanja, vjerovatne reakcije sudova, ili činjenice da su neke odluke izdate) redukcionističke teorije nemaju mogućnost da objasne smisao koje takve pravne tvrdnje imaju u pravnom diskursu. Iskaz čija je posljedica da stranka ima pravnu dužnost, na primjer, može se prizvati kao ''razlog'' za određivanje sankcije protiv nje, radije nego ''predviđanje'' da će se takva sankcija vjerovatno izreći. "Okvir pravnog mišljenja" kojeg je Hart preuzeo da objasni je ''normativan'' u karakteru: to jeste, on se tiče postojanja i sadržaja preskripcija koje teže da upravljaju i reguliraju ponašanje. Da bi se razumila takva normativna forma diskursa, moramo je locirati unutar "interne tačke gledišta" učesnika (naročito zvaničnika), koji smatraju zakone kao standarde koje treba poštovati. Sugerišući da se primarni smisao pravnih tvrdnji treba locirati unutar "interne tačke gledišta", međutim, Hart ne sugeriše da su tvrdnje prava suštinski moralne u karakteru. Jer, za vjerovanje da se zakoni "trebaju" poštovati, učesnici koji prihvate internu tačku gledišta ne moraju smatrati pravo kao moralno obavezujuće: "trebanje" ne mora biti moralno "trebanje", već se može temeljiti na razboritom samo-interesu (na primjer). Na ovaj način, Hart se nada da je pokazao da ''normativni'' aspekt prava koji upravlja djelovanjem (s njim povezani rječnik prava i dužnosti) ne može biti analiziran reduktivno kao čisto opisni u karakteru, ali da nas to ne treba natjerati na idealizirano objašnjenje prirode prava kao nužno moralne." (''[[Pravo kao moralna ideja]]'') ==Djela== *''[[Pravo kao moralna ideja]]'' (2007) {{DEFAULTSORT:Simmonds, Nigel}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] [[Kategorija:Nigel Simmonds| ]] rwyay9wim5fqwfc19encrlh8qftqtwn 0 9637 53011 2014-06-06T15:08:37Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Pravo kao moralna ideja |autor =[[Nigel Simmonds]] |slika = |tekst uz sli...' 53011 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pravo kao moralna ideja |autor =[[Nigel Simmonds]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''Law as a Moral Idea'' |datum prvog izdavanja =2007. }} ==1. Jurisprudencija i priroda prava== *""H.L.A. Hartov temeljni doprinos pravnoj teoriji najbolje se razumije kao ukazivanje na neprikladnost [...] redukcionističkih teorija prava, istovremeno pokazujući da idealističko objašnjenje prirode prava ne mora biti jedina alternativa. Tretirajući tvrdnje prava kao prediktivne ili opisne iskaze (koji se tiču vjerovatnoće kažnjavanja, vjerovatne reakcije sudova, ili činjenice da su neke odluke izdate) redukcionističke teorije nemaju mogućnost da objasne smisao koje takve pravne tvrdnje imaju u pravnom diskursu. Iskaz čija je posljedica da stranka ima pravnu dužnost, na primjer, može se prizvati kao ''razlog'' za određivanje sankcije protiv nje, radije nego ''predviđanje'' da će se takva sankcija vjerovatno izreći. "Okvir pravnog mišljenja" kojeg je Hart preuzeo da objasni je ''normativan'' u karakteru: to jeste, on se tiče postojanja i sadržaja preskripcija koje teže da upravljaju i reguliraju ponašanje. Da bi se razumila takva normativna forma diskursa, moramo je locirati unutar "interne tačke gledišta" učesnika (naročito zvaničnika), koji smatraju zakone kao standarde koje treba poštovati. Sugerišući da se primarni smisao pravnih tvrdnji treba locirati unutar "interne tačke gledišta", međutim, Hart ne sugeriše da su tvrdnje prava suštinski moralne u karakteru. Jer, za vjerovanje da se zakoni "trebaju" poštovati, učesnici koji prihvate internu tačku gledišta ne moraju smatrati pravo kao moralno obavezujuće: "trebanje" ne mora biti moralno "trebanje", već se može temeljiti na razboritom samo-interesu (na primjer). Na ovaj način, Hart se nada da je pokazao da ''normativni'' aspekt prava koji upravlja djelovanjem (s njim povezani rječnik prava i dužnosti) ne može biti analiziran reduktivno kao čisto opisni u karakteru, ali da nas to ne treba natjerati na idealizirano objašnjenje prirode prava kao nužno moralne." *"Razumijevanje prirode prava je teško postići jer, naizgled, čini se da pravo posjeduje karakteristike koje se ne mogu kombinirati unutar jednog entiteta: pravo je ustanovljena društvena institucija, ali također i upravljajući ideal za takve institucije; aparat organizovane sile, ali također i suprotnost sili; proizvod autoriteta, ali također izvor za bilo kakav takav autoritet." *"Filozofsko traganje za prirodom pravde ne može početi stavljanjem ustranu svih naših konvencionalnih vjerovanja o pravdi. Čak i ako neka vrsta bjega iz pećine konvencionalnih razumijevanja može biti razumljiv cilj, temelj bijega mora početi u razmišljanju o vjerovanjima koja oblikuju naše živote unutar pećine. Rezultirajuća filozofija može biti kritična prema ovom ili onom vjerovanju, ali sveopće prosvjetljenje do kojeg se došlo mora biti shvatanje uslovne prirode konvencionalnih razumijevanja, radije nego sveukupno odbacivanje takvih razumijevanja kao krajnje pogrešnih [...] Filozof koji teži nekoj arhimedskoj tački izvan historije uočiti će da više nema gdje da stoji." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Nigel Simmonds]] 8xebbsirynfbrd9w0uxxdx42s76evqd 14 9638 53012 2014-06-06T15:08:55Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 53012 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9642 53030 53029 2014-06-12T17:01:31Z Harač 23 53030 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Uvod u islamsko pravo |autor =[[Wael Hallaq]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''Introduction to Islamic Law'' |datum prvog izdavanja =2009. }} ==2. Pravo: kako se pronalazi== *"Islamska pravna tradicija usvojila je stanovište da, iako se naš razum treba koristiti u njegovom punom kapacitetu, ''sadržaj'' racionalnog mišljenja mora biti predodređen, transcendentalan i izvan onoga do čega možemo doći kroz naše mentalne sposobnosti. Implicitno u ovom razmišljanju je pretpostavka da ljudi jednostavno ne mogu razumjeti sve tajne svijeta, tako da je pokušaj njegove kontrole sujetan i arogantan. Bog je Onaj koji je stvorio svijet i stoga Onaj koji zna njegove tajne. Mi možemo koristiti naš intelekt u njegovom punom kapacitetu, ali bez Njegove pomoći, mi ćemo previdjeti i nećemo mnogo razumjeti. Sadržaj racionalnosti, u njihovom mišljenju, mora stoga biti predodređen od sveznajućeg Boga, koji je objavio određeni dio znanja kroz Kur’an i protoka. Ova kombinacija, gledana kao brak između razuma i objave, bila je konačni izvor prava. Pravo, drugačije rečeno, bilo je dijete ovog braka." *"[I]slamsko pravo [...] kao praktična stvar, religijsko pravo (najvećim dijelom izvedeno iz hadisa) ne mora uživati sigurnost. Sigurnost je nužna samo kada je u pitanju status jednog od četiri izvora prava ili višerazrednog vjerovanja, kao što je samo postojanje Boga." *"Cilj pravnika koji rasuđuje bilo je da ustanovi, za svaki slučaj s kojim se susretne, pravnu normu. Šerijat prepoznaje pet takvih normi, koje ciljaju da urede cjelokupan spektar ljudske aktivnosti i da uspostave ljudski život na dobar način. Svrha ovdje nije u kontroli ili disciplini, što su dva najočitija zadatka savremenog prava i savremene države koja s njim upravlja. Radije, po muslimanskom mišljenju, svrha prava jeste da kultiviše življenje u miru, prvo sa samim sobom, i drugo sa i u društvu. Pravo zapovijeda da se čini ispravna stvar, u onoj mjeri u kojoj neko može i gdje god da se nađe. Država dopušta i zabranjuje, i kada čini ovo posljednje, ona strogo kažnjava kršenja. Ona uopće nije zainteresovana u to šta pojedinci čine van njenog polja utjecaja i obzira. Islamsko pravo, u drugu ruku, ima sveobuhvatni interes u ljudsko djelovanje. Ono ga organizira u različite kategorije koje se kreću od moralnog do pravnog, bez međutim ikada čineći svjesno razlikovanje između moralnog i pravnog. U stvari, ne postoje riječi u arapskom, koji je ''lingua franca'' prava, za različite pojmove moralno/pravno." *"Islamsko pravo je [...] pretežno posljedica idžtihada, područja tumačenja koje se temelji na vjerovatnoći. Svaki ostvareni pravnik može vršiti idžtihad, i niko nije znao, osim Boga, koji je mudžtehid (pravnik koji vrši idžtihad) bio u pravu. Ova relativnost dovela je do poznatog načela i maksime da je “svaki mudžtehid u pravu”. Idžtihad je također dao islamskom pravu jedno od njegovih jedinstvenih svojstava. Za svaku mogućnost ili slučaj, i za svaki pojedinačni skup činjenica, ima između dva i desetak mišljenja, ako ne i više, svaki od različitog pravnika. Drugim riječima, ne postoji jedinstvena pravna stipulacija koja ima monopol ili isključivost, za razliku od situacije koja postoji u savremenoj državi. Islamsko pravo je stoga također karakterisao pravni pluralizam, ne samo zbog toga što priznaje lokalne običaje i uzima ga u ozbiljno razmatranje, već također jer nudi spektar mišljenja o jednom i istom skupu činjenica. Ovaj pluralizam davao je islamskom pravu dva temeljna svojstva, jedan koji je bio fleksibilnost i prilagodljivost drugačijim društvima i regionima, i drugi koji je bilo mogućnost promjene i razvoja kroz vrijeme, prvo opredjeljujući se za ona mišljenja koja su postala prikladnija nego druga za određene okolnosti, i drugo stvarajući nova mišljenja kada se ukaže potreba. To da je islamsko pravo optuženo za krutost od strane evropskih kolonizatora kao opravdanje [...] razaranja šerijatskog sistema stoga je ne samo pogrešno, već i veoma ironično." *"Znalačko poznavanje prava bio je jedini kriterij u odlučivanju gdje leži pravni autoritet; a on je ležao sa učenjacima, ne sa političkim vladarima ili bilo kojim drugim izvorom [...] [P]ravni autoritet u islamu bio je lični i privatni; u osobama pojedinačnih pravnika (bili oni svjetovni ljudi ili, nekim prilikama, halife) ležao je autoritet, ta sposobnost u religijskom pravnom znanju koja će se kasnije znati kao idžtihad - kamen temeljac islamskog prava [...] [D]ok je održavala pravničku i večinom sudsku nezavisnot, ova zajednica je služila kao veza vladara sa masama, pomažući mu u pokušaju da ostvari legitimnost. Dokle god se vladar koristio ovim legitimizirajućim sredstvom, pravna zajednica je profitirala od finansijske podrške i jednostavno uspostavljene nezavisnosti [...] [D]ok je u drugim kulturama vladajuća dinastija promulgirala pravo, provodila ga i ono konstituisalo mjesto pravnog autoriteta (ili pravnog ovlaštenja), u islamu je to bila doktrinarna pravna škola koja je stvarala pravo i nudila njegovu osovinu autoriteta. Drugim riječima, pravni autoritet ležao je u kolektivnom, jurističkom doktrinarnom poduhvatu škole, ne u vladaru ili doktrini jednog pravnika." *"Visoko formalizirani procesi savremenog suda i njegove strukture pravnog zastupništva (koje su skupe i imaju tendenciju da zataškaju pojedinačni glas stranke, da ne govorimo o njegovom osjećaju moralnosti) bili su nepoznati islamu. Isto tako su nepoznati bili i pravici i prekomjerni troškovi parničenja koji nedopuštaju slabima i siromašnima da ostvare svoja prava. Muslimanski sud uspio je upravo tamo gdje je neuspjeh savremenog suda, naime, u tome da bude posvećeno utočište unutar čijeg domena slabi i siromašni mogu pobijediti protiv moćnih i imućnih." ==8. Pravo u eri države-nacije== *"[B]ila je suštinska i neizbježna posljedica djelovanja države nacije da je lični status morao biti otkinut od njegovog sopstvenog, autohtonog jurističkog ''sistema'', njegovog sopstvenog ekološkog okruženja, da tako kažemo. / Ovo odvajanje učinjeno je kroz razne instrumente koji su uključivali kako upravne, tako i interpretativne tehnike [...] [M]aterijalni pravni princip, koncept “nužnosti” (''darura''), savremeni pravnici su temeljno izmijeniti na dva načina: prvo, on je prenešen iz područja materijalnog prava (gdje je regulisao relativno malo slučajeva), u područje pravne teorije koja je potom regulisala konstrukciju i djelovanje pozitivnog prava općenito. Drugo - i dijelom izvedeno iz prvog - opseg principa je proširen do neprepoznavanja, tako da je umjesto delimitiranja granica “nužnosti” unutar prava, pravo u njegovoj cijelosti je (re)definisano unutar utiliratnih principa nužnosti. Pravni princip je stoga bio izvrnut na glavu, od toga da je bio potčinjen večem pravnom imperativu, do toga je bio dominantan i sveobuhvatan princip. / Drugo sredstvo bilo je proceduralno, što će reći da bez mijenjanja određenih dijelova islamskog materijalnog prava, bilo je moguće kroz ovo sredstvo isključiti određene zahtjeve od sudskog provođenja, stoga efektivno ostavljajući značajne odredbe islamskog prava kao tek tintu na prašnjavom papiru [...] Treće sredstvo, jedan od najučinkovitijih metoda kojim je stvarano novo pozitivno pravo iz praktičnog raspršenja i restruktuiranja šerijatskog prava, sastojao se iz eklektičkog pristupa koji je djelovao na dva nivoa: ''takhayyur'' i ''talfiq'' (bukvalno “selekcija” i “amalgamacija”). Prvo je uključivao usvajanje kao pravo ne samo “slabih” i diskreditovanih mišljenja iz škole, već također mišljenja koja su držale druge škole [...] ''[T]alfiq'' se sastojao od kombiniranja elemenata jednog mišljenja iz različitih dijelova unutar i bez škole [...] Četvrto sredstvo je takozvani neo-idžtihad, interpretativni pristup koji je večinom slobodan od tradicionalnog pravnog tumačenja [...] Peto i završno sredstvo, slično prvom, predstavlja primjenjivanje starog ali ograničenog principa da bilo koje pravo koje se se ne protivi šerijatu se može smatrati zakonitim." ==9. Država, ulema i islamisti== *"[D]a bi se oslobodili kandži kolonijalizma (suštinskog fenomena u, i interentnog modernosti), muslimanske države su usvojile savremene institucije i kulture koje su ih odvele da upadnu u nove kolonijalne zamke. Država - najnadmoćniji projekat modernosti - stoga je došao u muslimanski svijet zauvijek, efektivno stvarajući ovu najtemeljniju dilemu za muslimane širom svijeta: ako je islamsko pravo upravljalo društvom i državom tijekom dvanaest stoljeća, i ako je vladavina prava imala značaj izvan i iznad koncepcije te vladavine kako je daje savremena država, kako se onda to sveto pravo akomodira nepovratnom činjenicom države, koja je efektivno stvaralac svog prava? Ovo je pitanje koje prožima srž svog diskursa i prakse politike i prava u današnjem muslimanskom svijetu." ==10. Šerijat onda i sada: zaključne bilješke== *"Tekstualizacija (entexting - op.a.) šerijata je stoga imala posljedicu odsijecanja gotovo svih njegovih veza sa antropološkom i sociološkom pravnom prošlošću, poput konsignacije događaja u “tamno doba” ili srednjovjekovni period u evropskoj historijskoj imaginaciji. Nakon što je antropološka prošlost pregažena pod tekstualiziranim šerijatom, sâmo značenje islamskog prava bilo je ozbiljno smanjeno, ako ne i promijenjeno, tako što je ispražnjeno od sadržaja i ekspertize nužne za istinsku evaluaciju šerijata-na-terenu, i njegovog djelovanja unutar “ekološkog” sistema kočnica i ravnoteža. Također je, kao posljedica toga, lišen značajnog dijela svoje prethodne relevantnosti. Nove nacionalističke elite, obdarene ostavštinom kolonijalnih državnih struktura, agresivno su radile na odvajanju šerijata od njegove antropološke prošlosti. Tekstualizacija je služila i projektu društvenog inženjeringa države-nacije veoma dobro." *"Ako je put prava kroz državu, onda islmasko pravo nikada ne može biti obnovljeno, ponovo usvojeno ili preinačeno (od islamista ili uleme bilo koje vrste ili tipa) bez činilaštva države. Značajnije, ni jedna od ovih restorativnih opcija ne može biti ostvarena bez kontaminirajućeg utjecaja države, čineći izumrlim posebnost pred-savremenog šerijata kao ne-državnog, u zajednici temeljenog, pravnog sistema odozdo-prema-gore. Tu posebnost nemoguće je replicirati. U savremenoj državi, državna politika isprepletena je sa pravom, stvarajući snažnu ideološku i kulturalnu tehnologiju, kao i stvarajući druge moćne instrumente kojima se rukuje u službi države u oblikovanju i preinačenju društvenog poretka, čiji je habitus upravo ta mašinerija koja stvara građanina." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Wael Hallaq]] ii3qw7uh2px5oc3whepmfjbl5wz6r7i 0 9643 53046 53045 2014-06-13T14:38:09Z Harač 23 53046 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Opća teorija normi |autor =[[Hans Kelsen]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''The General Theory of Norms'' |datum prvog izdavanja =1979. }} *"Budući da je valjanost norme njeno specifično postojanje, i da se postojanje događa u vremenu, valjanost norme može biti relativna u vremenu. Isto kao što norma ''dobija'' valjanost, ona također može [...] ''izgubiti'' svoju valjanost; ona može početi bivati valjanom u određenoj tački vremena i ona prestati biti valjana u određenoj tački vremena [...] Ali istina tvrdnje nije relativna u vremenu. Tvrdnja ne počinje bivati tačna u odrečenoj tački vremena ili prestaje biti tačna u određenoj tački vremena. ''Ako'' je tačna, ona je uvijek tačna, bila je uvijek tačna, i uvijek će biti tačna." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Hans Kelsen]] a7toyh8h94aoeugc7cpylutkxrtkofq 0 9644 61401 53050 2024-05-16T18:20:21Z Srđan 4695 61401 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Bert van Roermund |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=nizozemski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Nizozemska |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[Treba uvesti razliku] između (a) valjanosti - koja bi se razumjela kao ontološki modalitet u kojem norme mogu postojati; i (b) obaveznost - koja bi se razumjela kao posljedica autoritativne preempcije valjanosti. Posljednje je status koji autoritativne odluke (te s njima korespondirajuće normativne tvrdnje) mogu steči čekajući epistemološko priznanje da one zaista čine valjane norme. Prvo je status koji pripisuju oni koji - epistemološki baveći se pravom ciljajući da odgovore na pitanje: "Šta treba činiti, s obzirom na pravo, pod postojećim uvjetima?" - tumače određene odluke (te s njima korespondirajuće normativne tvrdnje) kao da stvaraju valjane norme [...] Obaveznost je preemptirana valjanost; valjanost, potvrđena obaveznost. Ali svaki pojam je povezan sa različitim aspektom prava. Obaveznost se odnosi na pravo ''kao'' autoritativnu praksu upravljenu ka okončanju ili spriječavanju društvenog sukoba. Valjanost se odnosi na pravo ''kao'' objekat spoznaje. Posljednji aspekt smatram suštinskim ili primarnim; da bi autoritativno stvarali pravo, ono se mora učiniti spoznatljivim ''kao'' sistem ''normi'' iz kojih normativne pozicije - prâva, dužnosti, ovlaštenja, odgovornosti - mogu se sakupiti. / Postoje dalje eksplanatorne prednosti u razlikovanju pravne valjanosti od pravne obaveznosti u skladu sa upravo skiciranim mišljenjem. Ono otvara prostor za dvije hipoteze (a) da možemo biti obavezani nevaljanim normama, i (b) da mogu postojati valjane norme kojima nismo obavezani, barem ne u punom smislu. I obje hipoteze mogu pomoći u objašnjavanju nekih poznatih scenarija. / Uzmimo u obzir, prvo, mogućnost obaveznosti bez valjanosti. Postoji zaista nekoliko poznatih situacija koje se uvjerljivo mogu opisati kao da ''možemo'' biti obavezani - čak i ako uvjetno - shodno normativnim tvrdnjama koje, iako su ih istakli činioci koji su institucionalno povjereni sa pravnim autoritetom da usvajaju takve tvrdnje, može se pokazati da ''nisu'' valjane pod bilo kojim uvjerljivim testom koji pravna nauka može izvesti [...] A za mogućnost da valjane norme koje nisu (potpuno) obavezujuće, zamislite situacije u kojima autoriteti nisu u mogućnosti, ili se osjećaju nevoljno, da nametnu sankcije za kršenje valjanih normi (koje su norme stoga obavezujuće samo u smislu da ih nedvojbeno trebamo poštovati). To se može dogoditi ako (a) (još) ne postoji autoritet ovlašten da nametne sankcije; (b) ako nije jasno ko su zaista ovlašteni autoriteti; ili (c) ako su autoriteti koji postoje relativno nemoćni u predmetnoj situaciji [...] Šira teorija prava bi bila potrebna da u potpunosti obajsni zašto ova dva aspekta prava - pravo ''kao'' autoritativno upravljanje društvenim konfliktom i pravo ''kao'' objekat spoznaje - su komplementarni radije neko sukobljeni. Usudio bih se istači da je to upravo u svrhu ''jačanja'' autoriteta kojeg pravotvorne vlasti tako da se ponašaju na način da proizvod njihovih djelovanja i odluka konstituiše prikladan objekat spoznaje, tj. da se njihova djelovanja i odluke mogu tumačiti kao da stvaraju ''norme''. Postoje barem dva argumenta ovdje. Prvo, argument učinkovitosti. Mnogo je lakše ostati na vlasti ako se tvoje autoritativne odluke mogu znati, internalizirati i predvidjeti, tako da je istinsko prinudno provođenje potrebno samo u izuzetnim slučajevima. Drugo, argument otvorenosti. Autoritet se ne dobija deranjem na autoritativni način; ali može se dobiti i osigurati dopuštajući potencijalnim suprotnim glasovima da se čuju, i dopuštajući drugim činiocima da pokažu da si u krivu. U zrelim pravnim sistemima, pravni autoriteti mogu dopustiti sebi da prepuste tragačima za pravnom spoznajom - učenjacima, ekspertima, pravnicima, čak i laicima - takav zadatak. Koliko je god moguće, autoriteti trebaju čekati rezultate takvih polemika. U drugu ruku, pravni učenjaci trebaju priznati (kako često čine) da je njihovo epistemično djelovanje uslovljeno političkom odlukom da se pravna valjanost izloži otvorenoj diskusiji. Ali naravno, kako se diskusije nastavljaju, sukobi u društvu se moraju smiriti, okončati ili spriječiti. Stoga: ako (1) je pravo usmjereno na okončanje ili spriječavanje društvenog konflikta ustanovljavajući održim sistem normi; ako (2) pravna valjanost nije tek jedna od vodećih vrijednosti, već zaista ''primarna'' vodeća vrijednost autoritativnih pravnih normativnih tvrdnji; i ako (3) se pravna valjanost može stalno osporavati u epistemičkim polemikama; onda ima smisla (a) da postoje institucije koje mogu privremeno pripisati tu vrijednost - valjanost - na autoritativan način, i (b) ustanovljavanje ograničenog skupa procedura odgovornosti i revizije. Odluke takvih institucija zaista čine ustanovljavanje prava kroz tumačenje, u smislu da će pravni subjekti (unutar određenih ograničenja) biti njima ''obavezani''. Ali takve odluke neće obavezivati ni više autoritete, niti aktivnosti pravnih učenjaka, koji su zainteresovani za izučavanje normi ''kao'' normi, i stoga sa ''valjanošću'' normativnih tvrdnji (tj. sa "postojanjem" normi)." (''Norm-claims, Validity and Self-reference'') {{DEFAULTSORT:Van Roermund, Bert}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Nizozemski filozofi]] bg337d8ja71d9u2uhhwc4j7brdymk7d 0 9645 53061 53059 2014-06-16T12:11:08Z Harač 23 53061 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Noel J. Coulson |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski orijentolog |datum rođenja=18. avgust 1928. |mjesto rođenja=Blackrod, Lanchasire, Velika Britanija |datum smrti=30. avgust 1985. |mjesto smrti= |počasti= }} *"Islamska jurisprudencija u svojoj tradicionalnoj formi nudi ekstremni primjer pravne nauke razvedene od historijskih obzira. Pravo je, u klasičnoj islamskoj teoriji, objavljena volja Boga, božanstveno uspostavljen sistem koji prethodi, a ne slijedi muslimansku državu, koji kontroliše, a nije kontrolisan od muslimanskog društva. Stoga ne može postojati pojam prava koje se razvija kao historijski fenomen blisko povezan sa progresom društva. Prirodno, otkrivanje i formulacija božanstvenog prava je proces razvoja, sistematski podjeljenog tradicionalnom doktrinom u nekoliko posebnih faza. Majstori-arhitekti bili su slijeđeni graditeljima koji su implementirali planove; uzastopne generacije zanatlija učinile su svoje posebne doprinose učvrščivanju, spojnicama, i unutrašnjem dekoru dok, kad je posao završen, budući pravnici su jednostavno bili pasivni skrbnici vječnog zdanja. Ali ovaj proces se vidi u potpunoj izolaciji od historijskog razvoja društva kao takvog. Uloga pojedinačnog pravnika mjeri se čisto subjektivnim standardom njegove intrinsične vrijednosti u procesu otkrivanja božanstvene naredbe. Ne razmatra se u svjetlu bilo kakvih vanjskih kriterija ili njegovog odnosa sa okolnostima pojedinačne epohe ili lokaliteta. U tom smislu tradicionalna slika rasta islamskog prava u potpunosti manjka dimenziju historijske dubine. Budući da je neposredni pristup objavi božanstvene volje prestao po smrti proroka Muhameda, ''šerijat'', nakon što je dostigao savršenstvo izražaja, u principu je bio statičan i nepromjenjiv. Lebdeći iznad muslimanskog društva kao bestjelesna duša, oslobođena strujanja i promjenjivosti vremena, ona je predstavljala vječno valjani ideal kojem je društvo moralo strijemiti." (''[[Historija islamskog prava]]'') ==Djela== *''[[Historija islamskog prava]]'' (1964.) [[Kategorija: Historija]] [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Islam]] [[Kategorija: Noel J. Coulson]] rx8lus9fw84j4tz9ijtmrks17zrvlw4 0 9646 53062 53058 2014-06-16T12:11:27Z Harač 23 53062 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Historija islamskog prava |autor =[[Noel J. Coulson]] |slika = |tekst uz sliku = |originalni naziv =''A History of Islamic Law'' |datum prvog izdavanja =1964. }} *"Islamska jurisprudencija u svojoj tradicionalnoj formi nudi ekstremni primjer pravne nauke razvedene od historijskih obzira. Pravo je, u klasičnoj islamskoj teoriji, objavljena volja Boga, božanstveno uspostavljen sistem koji prethodi, a ne slijedi muslimansku državu, koji kontroliše, a nije kontrolisan od muslimanskog društva. Stoga ne može postojati pojam prava koje se razvija kao historijski fenomen blisko povezan sa progresom društva. Prirodno, otkrivanje i formulacija božanstvenog prava je proces razvoja, sistematski podjeljenog tradicionalnom doktrinom u nekoliko posebnih faza. Majstori-arhitekti bili su slijeđeni graditeljima koji su implementirali planove; uzastopne generacije zanatlija učinile su svoje posebne doprinose učvrščivanju, spojnicama, i unutrašnjem dekoru dok, kad je posao završen, budući pravnici su jednostavno bili pasivni skrbnici vječnog zdanja. Ali ovaj proces se vidi u potpunoj izolaciji od historijskog razvoja društva kao takvog. Uloga pojedinačnog pravnika mjeri se čisto subjektivnim standardom njegove intrinsične vrijednosti u procesu otkrivanja božanstvene naredbe. Ne razmatra se u svjetlu bilo kakvih vanjskih kriterija ili njegovog odnosa sa okolnostima pojedinačne epohe ili lokaliteta. U tom smislu tradicionalna slika rasta islamskog prava u potpunosti manjka dimenziju historijske dubine. Budući da je neposredni pristup objavi božanstvene volje prestao po smrti proroka Muhameda, ''šerijat'', nakon što je dostigao savršenstvo izražaja, u principu je bio statičan i nepromjenjiv. Lebdeći iznad muslimanskog društva kao bestjelesna duša, oslobođena strujanja i promjenjivosti vremena, ona je predstavljala vječno valjani ideal kojem je društvo moralo strijemiti." *"[Islamsko] [p]ravo, stoga, ne raste iz, i ne oblikuje ga društvo kao što je slučaj u Zapadnim sistemima. Ljudska misao, bez pomoći, ne može razaznati istinske vrijednosti i standarde ponašanja; takvo se znanje samo može dobiti kroz božanstvenu objavu, i djela su dobra ili zla isključivo jer im je Bog pripisao takvu kvalifikaciju. U islamskom konceptu, pravo prethodi i oblikuje društvo; prema njegovim vječno valjanim odredbama struktura države i društva se mora, idelano, uskladiti." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Noel J. Coulson]] oxq7dq666rg296niwknd2h4ofwo5m9d 14 9647 53060 2014-06-16T12:05:57Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 53060 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9648 53065 53064 2014-06-16T12:47:53Z Harač 23 53065 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Lama Abu-Odeh |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američko-palestinska feministkinja i teoretičarka islamskog prava |datum rođenja=1962. |mjesto rođenja=Amman, Jordan |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[H]istorijski gledano, da bi se svo drugo pravo sekulariziralo, porodično pravo je moralo predstavljati granice, izuzetak, ili žrtveno janje sekularizacije. Da bi se porodično pravo zakonodavno reformisalo, da bi ih sekularne sudije progresivno tumačile, ili ih elitne ustavne sudije aktivno štitile, vanjske granice morale su se uvjerljivo definisati zarad vjerske publike koju je teško zadovoljiti. Upravo kroz patrijarhalne proglase o vanjskim granicama, "reformator" dobija legitimitet za njegove ili njene reforme u budnim očima religijskih suparnika." (''Modernizing Muslim Family Law'') [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Islam]] 69v5hu88uj25d3lf5ferlp100pc10co 0 9649 61724 53069 2024-05-17T11:29:19Z Srđan 4695 61724 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Julian Rivers |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[[Ustav]]i postoje na spektru od čisto formalnih ili proceduralnih do čisto suštinskik. Pod [[A. V. Dicey|dicey]]anskim koncepcijama parlamentarne supremacije, ustav Ujedinjenog Kraljevstva je gotovo čisto proceduralan koliko je to moguće. Otvoren je za bilo kakav sadržaj, toliko dugo koliko je taj sadržaj učinjen pravnim u određenoj formi, kroz određene procedure Parlamentarnog zakonodavstva. Ne postoje ustavna prava (osim možda proceduralna prava za provođenje redovnog zakonodavnog postupka), i opasnost ovoga jesta da je takav pravni sistem otvoren za nepravedan sadržaj. U drugu ruku, ustav poput njemačkog koji ljudska prava čini provodivim kao vrhovno pravo riskira da postane čisto materijalni. Svo pravo postaje posljedica razrješenja sukobljenih ustavnih prava i principa, rješenja koja su predmet sudske kontrole u odnosu na svoju tačnost. Zakonodavstvo gubi bilo kakvu autonomnu pravotvornu funkciju, što čini privrženost trajnom demokratskom legitimitetu praktično besmislenim. Jasno je da je neka vrsta srednjeg rješenja prikladna. Prvo rješenje jeste da se zamisle ustavna prava kao da postavljaju jurisdikciona ograničenja zakonodavnoj aktivnosti: zakonodavac može činiti šta hoće dokle god ne krši određena definitivna prava. Ograničenja tih prava su apsolutna. Alternativa jeste da se zamisle ustavna prava kao da nameću dodatna proceduralna ograničenja na zakonodavstvo koje potpada pod njihov domet. Ograničenja koja prava postavljaju su u tom smislu tek relativna, jer se uvijek mogu prebroditi na određene načine." (''A Theory of Constitutional Rights and the British Constitution'') {{DEFAULTSORT:Rivers, Julian}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] 4m8hdmqnsfbp6topqnsu0lmcej41r8t 0 9650 61467 53075 2024-05-16T18:37:42Z Srđan 4695 61467 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Riccardo Guastini |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=italijanski pravni teoretičar |datum rođenja=25. januar 1946. |mjesto rođenja=Genova, Italija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Iz jurističke tačke gledišta, čini se da se podrazumijeva da ustav nije ekstra-pravni kriterij priznavanja, već dio samog prava. Štaviše, ustav, pisan ili nepisan, ''jeste'' - ili uključuje, u svakom slučaju - skup pravila promjene koja dodjeljuju ovlaštenja: a pravila koja dodjeljuju ovlaštenja nisu, kao takva, ''kriterij'' priznanja (iako, naravno, mogu biti povezana sa kriterijem priznanja); one su, radije, istinske (iako ne-deontičke) norme. Konačno, ustav, također, treba biti "priznat", što znači da pravilo priznanja, ispravno razumljeno - unatoč onome što se čini da Hart barem ponekad sugeriše - (a) ne može biti sam ustav, i (b) mora ponuditi kriterij za identifikaciju samog ustava. / Hart je u pravu da misli da je pravilo priznanja logički nužan uslov za naše znanje prava [...] Opis (normativnog sadržaja) pravnog sistema pretpostavlja identifikaciju samog sistema [...] Pravilo priznanja, kako ga ja razumijem, ''nije pravna norma''. Nije nikakva ''norma''; ona ne propisuje, niti ovlaštuje. Nije ''sam'' ustav, iako upućuje na ustav. Umjesto toga to je konceptualni alat za identifikaciju ("priznavanje") svakog pojedinačnog pravnog sistema (uključujući njegov ustav). Svako pravilo priznanja, rečeno drugačije, jeste ''definicija'' pravnog sistema na kojeg upućuje. Također nije ''pravno'', jer nije član sistema na kojeg upućuje; to je ekstra-sistemski kriterij za identifikaciju samog sistema. / Za bilo koji pravni sistem, njegovo pravilo priznanja bilo bi manje više u sljedećem obliku: / Pravni sistem uključuje: 1. norme izražene njegovim (historijski prvim) ustavom (za kojeg se pretpostavlja da je u suštini učinkovit), ne bitno da li je pisani ili običajni; i 2. norme izdate (i nederogirane) od bilo kojeg organa koji je tako ovlašten ustavom. / Ne postoji potreba da se insistira, mislim, da takvo pravilo - za razliku od Kelsenove temeljne norme - ikoga ovlašćuje ili mu naređuje da čini bilo šta." (''The Basic Norm Revisited'') {{DEFAULTSORT:Guastini, Riccardo}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Italijanski filozofi]] qpcpeoto12sci28z30wpnp1izqwast5 0 9652 53081 53080 2014-06-20T14:03:05Z Harač 23 53081 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Alec Stone Sweet |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Bellingham, Washington, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Parlamentarna suprematija, koju večina studenata evropske politike razumijeva kao konstitutivni princip evropske politike, izgubila je svoju vitalnost. Nakon učtivog, nostalgičnog klimanja glavom preko La Manchea prema Westminsteru, možemo je proglasiti mrtvom. Nasuprot temeljnim načelima britanskog parlamentarnog modela (i tradicionalne teorije države na kontinentu), "novi konstitucionalizam" drži da se zakonodavstvo mora uskladiti da diktatima ustava - kako ga tumače ustavni sudovi - ili biti nevaljano. Rad vlada i parlamenata danas je struktuiran sve širom mrežom ustavnih ograničenja. Jednom riječju, političko odlučivanje u Evropi je ''sudokratizirano''." (''[[Vladanje sa sudijama]]'') ==Djela== *''[[Vladanje sa sudijama]]'' (2000.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Alec Stone Sweet]] 083kcwgd9ga6jtmcu1q3b88sgjkjprw 0 9653 53085 53084 2014-06-20T15:14:32Z Harač 23 53085 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Vladanje sa sudijama: ustavna politika u Evropi |autor =[[Alec Stone Sweet]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne i političke teorije |originalni naziv =''Governing with Judges: Constitutional Politics in Europe'' |datum prvog izdavanja =2000. }} *"Parlamentarna suprematija, koju večina studenata evropske politike razumijeva kao konstitutivni princip evropske politike, izgubila je svoju vitalnost. Nakon učtivog, nostalgičnog klimanja glavom preko La Manchea prema Westminsteru, možemo je proglasiti mrtvom. Nasuprot temeljnim načelima britanskog parlamentarnog modela (i tradicionalne teorije države na kontinentu), "novi konstitucionalizam" drži da se zakonodavstvo mora uskladiti da diktatima ustava - kako ga tumače ustavni sudovi - ili biti nevaljano. Rad vlada i parlamenata danas je struktuiran sve širom mrežom ustavnih ograničenja. Jednom riječju, političko odlučivanje u Evropi je ''sudokratizirano''." (''1. Norms, Dispute Resolution and Judicialisation'') *"Pod konstitucionalizacijom, mislim na proces kroz koji (1) ustavne norme postaju izvor prava, tako da ih stranke u postupku mogu prizvati, te ih redovne sudije mogu primijeniti u rješavanju pravnog spora, i (2) tehnike ustavnog donošenja odluka postaju važan oblik argumentacije i donošenja odluka u sudskom sistemu. Konstitucionalizacija je djelimično logična, normativna posljedica neposrednog učinka odredaba o subjektivnim pravima, a dijelom proizvod složenog dijaloga između ustavnih sudija i pravosuđa. / Konstitucionalizacija je srušila tri veoma važne, duboko ukorijenjene dogme o karakteru i funkcionisanju kontinentalnih pravnih sistema. Prvo, tradicionalno shvatanje da razne pravne kodifikacije u svakoj državi predstavljaju manje ili više autonomna područja, kojima upravljaju različiti izvori prava i različiti principi sudovanja, postepeno je zamijenjeno novim gledištem, Kelsenijanskim u inspiraciji, da ustavno pravo ujedinjuje te domene u manje ili više koherentan pravni poredak. Drugo, kvazi-zvanični mit da su sudije robovi kodifikacija, kojima je zabranjeno da kreativno tumače i prerađuju zakone, razbijen je na veoma javan način. Samo postojanje ustavnosudske kontrole srušilo je "svetu" prirodu zakona unutar pravnog poretka; i praksa ustavnosudske kontrole, rješavajući u konkretnoj ocjeni po upućivanju, na primjer, socijaliziralo je sudije za novu ulogu - onu zaštite pravnog poretka od bilo kojih pravnih djelovanja koja su kontaminirana neustavnošću. Treće, ortodoksna objašnjenja podjele vlasti između: (1) ustavnih sudija, koji se ne bave činjenicama niti kako se sudski sukobi dalje razvijaju, već tek odgovaraju na ustavna pitanja koja su im postavljena; i (2) sve druge sudije, koji ne prave razložne presude o ustavnosti, već umjesto toga upućuju ustavna pitanja ustavnim sudovima, nisu od pomoći. Zaista, ona su u potpunosti zastarila. Činjenica da se ove dogme održavaju dosta zavisi od nemogućnosti sudija i pravnih učenjaka, koji su suočeni sa konstitucionalizacijom, da rekonstituišu legitimnost pravnog poretka različitog od onoga što je postojalo u prošlosti." (''4. Protecting Rights'') *"Tvrdi se da ustavni sudovi vrše četiri temeljne "funkcije": (1) oni djeluju kao "protuteža" večinskoj vladavini; (2) oni "pacificiraju" politiku; (3) oni legitimiziraju javno politiku; i (4) oni štite ljudska prava [...] [U]stavne sudije mogu ispuniti ove funkcije učinkovito samo u onom opsegu u kojem se oni zaista ponašaju kao (veoma moćni) "pozitivni" zakonodavci. Ako, na primjer, ustavne sudije koje su ukinule zakon kao neustavan i, u isto vrijeme, nisu rekle (ili barem signalizirale) zakonodavcu kako treba dalje da djeluje, onda ustavnosudska kontrola ne bi mogla biti ni "korektiv" zakonima, niti bi pravotvorce mogla "uputiti na pravi put". (''5. Politics of Judging'') [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Alec Stone Sweet]] mbj8rp6hkbxg9zd4xpz3yr3adibpb21 14 9654 53083 2014-06-20T14:05:15Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 53083 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 8 9659 53106 2014-06-30T20:33:24Z SPQRobin 297 Napravljena stranica sa 'Placeholder text to enable uploading after [[gerrit:136520]]. Please put license options here as explained on [[mw:Manual:Image administration#Licensing|MediaWiki.org]]...' 53106 wikitext text/x-wiki Placeholder text to enable uploading after [[gerrit:136520]]. Please put license options here as explained on [[mw:Manual:Image administration#Licensing|MediaWiki.org]] (see [[commons:MediaWiki:Licenses|Commons]] as an example). 8jf978rhcclur4am416hwuy5u3z7set 0 9661 53111 2014-07-05T18:29:04Z KWiki 2477 KWiki je premjestio stranicu [[Znak četvorice]] na [[Znak četverice]]: Pravopis 53111 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Znak četverice]] 3jiglf15rwm07wi5ng4g0o1obsz8xl3 0 9662 53130 2014-08-07T18:39:52Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Carlos Bernal Pulido |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=kolumbijski pravni filozof |datum rođenja= |mjesto rođenja=Kolumbija |datum...' 53130 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Carlos Bernal Pulido |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=kolumbijski pravni filozof |datum rođenja= |mjesto rođenja=Kolumbija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Pravo je svuda oko nas. Mi smo svakodnevno uključeni u nebrojene pravne aktivnosti: mi kupujemo i prodajemo tjelesne i netjelesne predmete, mi vozimo, mi se vjenčavamo, mi zapošljavamo osobe i iznajmljujemo stvati, mi plaćamo poreze, mi poštujemo pravne zabrane i naredbe, i mi vršimo pravna ovlaštenja. Te aktivnosti su objektivno stvarne. Međutim, njihovo postojanje je zagonetno. Mi ih ne možemo objasniti na isti način na koji objašnjavamo zbilju prirodnih vrsta (poput drveća ili tigrova). Stoga, oni ne mogu biti opisani u pojmovima prirodnih nauka. / Uvjerljiva intuicija jeste da stvarnost pravnih aktivnosti zavisi od mogućnosti koje mi, kao ljudska bića, imamo da djelujemo zajednički, to jeste, kao članovi grupa ili pluralni subjekti. Ova mogućnost se zove društvenost. Vršenje ove mogućnosti dopušta nam da stvorimo posebni dio stvarnosti, koji se može nazvati: društvena stvarnost. Djelujući zajednički, u grupama, mi imamo sposobnost da stvorimo društvene činjenice - poput činjenice da postoji država koja se zove Australija i da je Barack Obama trenutni predsjednik Sjedinjenih Država - i institucije - poput jezika, država, društvenih klubova i crkvi. Društvene činjenice i institucije pripadaju društvenoj stvarnosti, dijelu stvarnosti koji postoji pored prirodne i fizičke stvarnosti. Entiteti koji pripadaju društvenoj stvarnosti su epistemološki “objektivni”, ali ontološki “subjektivni”. Njih možemo doznavati ništa manje objektivno nego prirodne i fizičke predmete, ali ipak njihovo postojanje zavisi od subjektivnosti ljudskih umova i, naročito, o pojedinim subjektivnim odnosima činilaca koji učestvuju u praksama u kojima se oni utemeljuju." (''Austin, Hart, and Shapiro: Three Variations on Law as an Entity Grounded in a Social Practice'') [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Filozofija]] a9r4h7xwri5mn984tshggpxaphwn0wy 0 9663 53132 2014-08-07T18:48:12Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Ran Hirschl |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=izraleski ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Izrael |datum smrti=...' 53132 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ran Hirschl |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=izraleski ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Izrael |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[Č]etiri vrste ustavne blokade i disfunkcije su preovlađujuće širom svijeta. Prvo, scenarij “temeljnog ustavnog nesklada” karakterišu proturječni ustavni poreci koji se ne slažu o samoj definiciji i ''raison d’être'' političke zajednice kao takve, i žestoke polemike oko izvora prava i forme vladavine koje rezultiraju iz naizgled oksimoronskog ustavnog okvira (na primjer, Egipat, Izrael, Pakistan, Malezija, i Turska). Drugo, scenarij “sintetičkog ustava” javlja se gdje “vještačke”, bi- ili multietničke političke zajednice žive pod pragmatičnim, drugorazrednim, neprincipijelnim ustavnim modalitetom za rješavanje problema koji je trajno suočen sa realističnom mogućnošću raspada (na primjer, Belgija, Bosna i Herzegovina i možda također pan-Evropski ustavni poredak). Treće, scenarij “oportunističkih ustavnih ratova” odlikuju česte političke borbe i strateške svađe između suparničkih samo-interesnih elita koje su prerušene u principijelna ustavna neslaganja, i mogu ponekad eskalirati u svopće ustavne ratove (na primjer, ustavne borbe između rivalskih političkih elita u Rumuniji ili Filipinima, i izazovi fiskalnog fedealizma i realokacije resursa u naftom ili mineralima bogatim federacijama poput Bolivije ili Nigerije). Konačno, scenarij “neprikladnog ustava” - ovo se pojavljuje tamo gdje stari ili na drugi način manjkavi ustavni dizajn ometa učinkovitu vladavinu i koji može doprinijeti sramotnim političkim posljedicama (na primjer, Italija je imala šezdeset dvije vlade u posljednjih šezdeset i sedam godina; stanovništvo u kanadskih 308 federalnih izbornih jedinica varira između 35,000 i preko 125,000 tako da je glas u određenim dijelovima zemlje “težak” 3,5 puta više nego glas u drugim dijelovima)." (''Dysfunctional? Dissonant? Démodé? America’s Constitutional Woes in Comparative Perspective'') [[Kategorija: Pravo]] psb3a9hzh65r0p8a3zs5d8ekq9odekq 0 9665 60211 60210 2022-07-27T21:06:51Z Ahti-Saku 7802 60211 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=William J. Brennan |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravnik i sudija |datum rođenja=25. april 1906. |mjesto rođenja=Newark, New Jersey, SAD |datum smrti=24. juli 1997. |mjesto smrti=Washington D.C., SAD |počasti= }} [[File:US Supreme Court Justice William Brennan - 1972 official portrait.jpg|144px|thumb|William J. Brennan (1972)]] *"[[Tumačenje]] mora uzeti u obzir transformativnu svrhu teksta. Nije bila namjera našeg Ustava da očuva prethodno postojeće društvo, već da stvori novo, da postavi nove principe koje ranija politička zajednica nije dovoljno prepoznala. Stoga, na primjer, kada tumačimo amandmane nakon Građanskog rata [...] moramo zapamtiti da oni koji su ih postavili nisu imali želju da ustoliče status quo. Njihov cilj bio je da preobraze svoj svijet." (''The Constitution of the United States: Contemporary Ratification'') [[Kategorija: Pravo]] ojb77cj87vrt9xkkymsc7ses81hevp7 0 9668 53179 53178 2014-08-18T10:01:56Z Harač 23 53179 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Suština kršćanstva |autor =[[Ludwig Andreas Feuerbach]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''Das Wesen des Christentums'' |datum prvog izdavanja =1841. }} *"Božanstveno stvorenje nije ništa drugo do ljudsko stvorenje, ili, radije, čovjek koji je pročišćen, oslobođen svojih ograničenja kao pojedinca, učinjen objektivnim – to jeste, zamišljen i obožavan kao drugo, različito biće." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Ludwig Andreas Feuerbach]] r9hw1e2g26y2uttymdxpvvf6a0le0gx 14 9669 53180 2014-08-18T10:02:12Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 53180 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9670 53186 2014-08-18T10:19:00Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Predavanja o filozofiji religije |autor =[[Hegel]] |slika = |tekst uz sli...' 53186 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Predavanja o filozofiji religije |autor =[[Hegel]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''Vorlesungen über die Philosophie der Religion'' |datum prvog izdavanja =1832. }} *"Bez svijeta, [[Bog]] nije Bog." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Hegel]] 29uw0tll2fzp5op26i83e5p0yu503hv 0 9671 53198 2014-08-18T15:01:57Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Joseph William Singer |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravnik i pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjed...' 53198 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Joseph William Singer |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravnik i pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Stvarno pravo ustanovljanja ''polazni osnov za društvene odnose koji su kompatibilni sa demokratijom'', kako kao političkim sistemom, tako i kao formom društvenog života. Stvarno pravo ne samo da pojednostavljava i promovira ljudsku interakciju, već također određuje suštinske izbore o tipu i opsegu vlasničkih prava koje slobodno i demokratsko društvno može priznati bez da prekrši svoje najdublje vrijednosti. Mi smo, na primjer, ukinuli feudalizam, ropstvo, primogenituru, mušku kontrolu bračne imovine, rasnu segregaciju, ograničenja u raspolaganju imovinom ("fee tail"), dužničke zatvore... Temeljne demokratske vrijednosti ograničavaju vrste vlasničkih prava koje će pravo priznati, i one definišu pojedinačne skupine prava koje se ne mogu stvoriti." (''Property as the Law of Democracy'') [[Kategorija: Pravo]] l8egv8jpcmdojiwjjjht3ocxdepbdeq 0 9676 53218 53217 2014-08-29T22:46:40Z Harač 23 53218 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=James E. Fleming |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Pod “moralnim čitanjem” i “filozofskim pristupom”, upućujem na koncepcije [[Ustav]]a kao da otjelovljuju apstraktne moralne i političke principe - ne da kodificiraju konkretna historijska pravila ili prakse - i tumačenja tih principa kao da zahtijevaju normativne sudove o tome kako se najbolje razumijevaju - ne tek historijsko istraživanje za otkrivanje relativno određenog izvornog značenja." (''Fidelity, Change and the Good Constitution'') *"Originalizam je izam, pojedinačna teorija ustavnog tumačenja koja drži da su relativno konkretna izvorna značenja Ustava jedini legitimni izvor ustavnog tumačenja." (''Ibid.'') *"Zašto ja poričem privlačnost i obećanje originalizma? Prvo, originalizam, stari i novi, jeste u osnovu autoritaran, uvreda utemeljiteljima ustava za njihovu arogantnost i uvreda za nas za našu potčinjenost. Režim navodno dispozitivnih konkretnih izvornih značenja je, u najboljem, nebitna u ustavnom tumačenju i, u najgorem, autoritaran režim koji nije prikladan da vlada slobodnim i jednakim narodom. Dalja uvreda je u tome što ga njegovi zagovornici nama serviraju u ime demokratije! / Drugo, originalizam, stari i novi, tvrdi da mu je vrlina to što izgoni moralnu i političku teoriju iz područja ustavnog tumačenja. To nije ni moguće, ni poželjno, niti je prikladno u tumačenju našeg Ustava, koji ustanovljava šemu apstraktnih aspiracijskih principa i ciljeva, zajedno sa općim okvirom struktura i ovlaštenja, radije nego kodifikaciju detaljnih historijskih pravila. [[Tumačenje]] našeg Ustava sa vjernošću zahtijeva sudove moralne i političke teorije o tome kako da te principe, okvire, i strukture najbolje razumjevamo. / Treće, originalizam, stari i novi, pogrešno razumjeva vjernost u ustavnom tumačenju. Pod najboljom koncepcijom vjernosti - kao integriteta sa moralnim čitanjem Ustava - mi razumijevamo vjernost tako da ''odajemo počast'' našim apsiracijskim principima - principima kojima mi kao ljudi strijemimo, principima za koje mi kao ljudi stojimo - radije nego da ''slijedimo'' naše historijske prakse i konkretna izvorna razumijevanja i značenja, koji su zasigurno bili neuspješni u realizaciji naših aspiracija. Ironično, u ime interpretativne vjernosti, originalisti bi štitili nesavršen ustav koji ne zaslužuje našu vjernost. Moralno čitanje, jer razumijeva da potraga za vjernošću u tumačenju našeg nesavršenog Ustava nas podstiče da ga tumačimo tako da ga učinimo najboljim što može biti, nudi nadu da Ustav može zaslužiti našu vjernost, ili barem može biti u mogućnosti da je zaradi. / Konačno, ja odbacujem ''neodgovornost'' originalizma: originalisti ne preuzimaju odgovornost za odluke koje moramo učiniti u tumačenju Ustava; umjesto toga, oni govore, “Mi to nismo učinili, utemeljitelji ustava i oni koji su ga ratificirali su to učinili!” (''Ibid.'') *"Ako zamislimo Ustav kao okvir vladavine, pod kojim se treba živjeti i kojeg treba razraditi kroz vrijeme, možemo mu pristupiti sa držanjem [[vjernost]]i, ali bez obaveze pokoravanja konkretnim očekivanim primjenama ili precedentima. Vjernost po ovom razumijevanju pretpostavlja privrženost činjenja okvira vlade funkcionalnim, učenju iz iskustva, i tumačenju Ustava tako da se promoviraju njegovi ciljevi i ostvare njegove aspiracije. / ''Vjernost?'' Da. ''Privrženost?'' Da. ''Dužnost ili pokoravanje u autoritarnom smislu izvornim očekivanim primjenama ili preceentima?'' Ne. Vjernost nije pokoravanje odlukama koje su već učinjene za nas u prošlosti od strane ljudi koji su odavno mrtvi i koji nisu bili upoznati sa izazovima i problemima našeg doba. Vjernost, radije, jeste držanje privrženosti činjenju te šeme funkcionalnom i njenom daljem razvoju, građenju kroz vrijeme, kao što [[Jack Balkin|Balkin]] kaže, na način koji će bolje ostvariti njegove ciljeve i naše aspiracije. Ili, kao što [[Ronald Dworkin|Dworkin]] i ja ističemo, činjenje Ustava najboljim što može biti [...] Po autoritarnom originalističkom gledištu, vjernost u ustavnom tumačenju zahtijeva spriječavanje promjene održavanjem relativno konkretnih izvornih značenja i dugotrajnih historijskih praksi. Po aspiracijskom gledištu, vjernost zahtijeva kritikovanje dugotrajnih historijskih praksi i strijemljenju ka promjeni da bi se realizovale ustavne aspiracije, transformativni principi i svrhe." (''Ibid.'') [[Kategorija: Pravo]] k56zlmujp9xkjskzd5a2huoldenyyhd 0 9677 61621 61048 2024-05-17T07:55:08Z Srđan 4695 61621 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=John Dewey |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki filozof |datum rođenja=20. oktobar 1859. |mjesto rođenja=Burlington, Vermont, SAD |datum smrti=01. juni 1952. |mjesto smrti=New York, SAD |počasti= }} [[File:John Dewey in 1902.jpg|thumb]] *"Netolerancija, zlostavljanje, pogrdno nazivanje zbog razlika u mišljenju o religiji ili politici ili poslovanju, kao i tbog razlika rase, boje, bogatstva ili nivoa kulture su izdaje demokratskog načina života. Jer sve što spriječava slobodu i potpunost komunikacije postavlja ograničenja koja razdvajaju ljudska bića u skupove i klike, u suprotstavljene sekte i frakcije, i stoga potkopava demokratski način života. Puke pravne garancije građanskih sloboda vjerovanja, izražavanja, i okupljanja biće od malo pomoći ako u svakodnevnom životu sloboda komunikacije, protok ideja, činjenica, iskustava, bude ugušena međusobnim nepovjerenjem, zlostavljanjem, strahom ili mržnjom." (''Creative Democracy: The Task before Us'') {{DEFAULTSORT:Dewey, John}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] exfchepxuboe6zul8vo8jxkc5o8jubi 0 9678 61604 56200 2024-05-17T07:45:16Z Srđan 4695 61604 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Elisabeth Anderson |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki filozof |datum rođenja=5. decembar 1959. |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Da bi ostvarili epistemičku moć demokratije, građani moraju slijediti norme koje prihvataju ili barem tolerišu raznolikost i neslaganja, koje priznaju jednakost učesnika u raspravama dajući svima pravično saslušanje, nebitno koji im je društveni status, i koji ustanovljavaju promišljanje i davanje razloga, radije nego prijetnje i uvrede, kao osnov njihove međusobne komunikacije. Epistemička analiza demokratije pomaže nam da vidimo da ona nije tek stvar pravnih aranžmana. Ona je način života koji je upravljan kulturnim normama jednakosti, rasprave, i tolerancije raznolikosti." (''The Epistemology of Democracy'') *"Skorašnja egalitarna literatura postala je dominirana gledištem da je temeljni cilj [[jednakost]]i da kompenzira ljude za nezasluženu lošu sreću - što su rođeni sa lošom prirodnom obdarenošću, lošim roditeljima, neprijatnim ličnostima, što su žrtve nesreća i bolesti, i tako dalje. Ja ću tvrditi da su fokusiranjem na ispravljanje navodne kozmičke nepravde, skorašnja pisanja u egalitarizmu izgubila iz gledišta karakteristično političke ciljeve egalitarizma. Odgovarajući negativni cilj egalitarne [[pravda|pravde]] nije da ukloni utjecaj puke sreće iz ljudskih odnosa, već da okonča ugnjetavanje, koje je po definiciji društveno nametnuto. Njegov podesan pozitivni cilj nije da osigura da svako dobije ono što moralno zaslužuje, već da stvori zajednicu u kojoj ljudi stoje u odnosima jednakosti prema drugima." (''What is the Point of Equality?'') *"Tvrdit ću da [koncepcija svrhe jednakosti zvana] jednakost sreće pada na najtemeljnijem testu kojeg bilo koja egalitarna teorija mora položiti: da njeni principi izražavaju jednako poštovanje i obzir za sve građane. Pada na tom testu na tri načina. Prvo, ona isključuje neke građane od uživanja društvenih uslova slobode po patvorenom izgovoru da je njihova krivica što su ih izgubili. Izbjegava ovaj problem tek po cijenu paternalizma. Drugo, jednakost sreće međusobne zahtjeve građana utemeljuje na činjenici da su jedni inferiorni s obzirom na vrijednosti njihovih života, talenata i ličnih kvaliteta. Stoga, njeni principi izražavaju prezrivo sažaljenje za one koje država označi kao žalosno inferiorne i zagovara zavist kao osnov za raspodjelu dobara od srećnika na nesrećnike. Takvi principi stigmatiziraju nesrećnike i omalovažavaju srećnike neuspjevajući pokazati kako ih zavist može obavezivati. Treće, jednakost sreće, pokušavajući osigurati da ljudi budu odgovorni za svoje izbore, čini ponižavajuće i nametljive prosudbe o sposobnostima ljudi da vrše odgovornost i efektivno im diktira prikladna korištenja njihove slobode." (''Ibid.'') *"[P]rimarni predmet [[pravda|pravde]] su institucionalni aranžmani koji stvaraju mogućnosti ljudi kroz vrijeme." (''Ibid.'') *"[Demokratska jednakost] tvrdi da društveni uslovi življenja [[sloboda|slobodnog]] života znače biti u odnosu [[jednakost]]i sa drugima [...] Jednaki nisu predmet proizvoljnog nasilja ili fizičke prisile od drugih. Izbor koji nije ograničen proizvoljnom fizičkom prisilom jedan je od temeljnih uslova slobode. Jednaki nisu marginalizirani od drugih. Oni su stoga slobodni da učestvuju u politici i značajnim institucijama civilnog društva. Jednaki nisu dominirani drugima. Oni ne žive po milosti tuđih volja. To znači da oni upravljaju svojim životima sopstvenim voljama, što je sloboda. Jednaki nisu eksploatisani od drugih. To znači da su slobodni da osiguraju pravičnu vrijednost njihovog rada. Jednaki nisu predmet kulturnog imperijalizma: oni su slobodni da prakticiraju sopstvenu kulturu, pod uslovom poštovanja svačije tuđe. Živjeti u egalitarnoj zajednici, onda, znači biti slobodan od ugnjetavanja u participaciji i u uživanju dobara društva, i učestvovanju u demokratskoj samoupravi." (''Ibid.'') *"Demokratska [[jednakost]] zamišlja jednakost kao odnos između ljudi, radije nego tek kao obrazac u raspodjeli djeljivih dobara. To nam pomaže da vidimo kako egalitarijanci mogu uzeti mnoge druge odlike društva pored raspodjele, kao što su društvene norme, kao predmet kritičke ocjene. Dopušta nam da vidimo kako nepravde mogu bolje biti ispravljene mijenjanjem društvenih normi i strukture javnih dobara, nego preraspodjelom sredstava. I dopušta nam da integrišemo zahtjeve jednake raspodjele i jednakog poštovanja, osiguravajući da principi po kojima raspodjeljujemo dobra, koliko god jednaki rezultirajući obrasci bili, zaista ne izražavaju prezrivo sažaljenje za uživace egalitarnih obzira. Demokratska jednakost stoga nudi superioran način za razumijevanjem ekspresivnih zahtjeva pravde - zahtjeva da djelujemo samo po principima koji izražavaju poštovanje za sve." (''Ibid.'') *"Korelat pojedinačnom neotuđivom pravu na društvene uslove njene slobode je neuslovljena dužnost drugih da poštuju njeno dostojanstvo i moralnu jednakost." (''Ibid.'') *"Onda kada svi građani budu uživali dostojan skup sloboda, dovoljan za njihovo funkcionisanje kao jednakih u društvu, nejednakosti u zaradi van te tačke ne čine se tako problematičnim po sebi. Stepen prihvatljive nejednakosti u zaradi zavisit će u dijelu u tome koliko je bilo lako pretvoriti nejednakost zarade u nejednakost statusa - razlike u društvenim osnovima samo-poštovanja, utjecaja nad izborima, i slično. Što su jače ograde protiv komodifikacije društvenog statusa, političkog utjecaja, i slično, više će biti prihvatljive značajne nejednakosti u zaradi. Moralni status raspodjela u slobodnom tržištu ojačava se što je pažljivije definisano produčje u kojem takve raspodjele imaju slobodne ruke." (''Ibid.'') ==Djela== *''[[Imperativ integracije]]'' (2013) {{DEFAULTSORT:Anderson, Elisabeth}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:Elisabeth Anderson| ]] 6op1nrx3xdp1cy43jv915y4vwd9nglt 0 9679 61647 60925 2024-05-17T10:26:39Z Srđan 4695 61647 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Samuel B. "Sam" Harris |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki filozof |datum rođenja=9. April 1967. |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} [[File:Sam_Harris_01.jpg|thumb|right|Sam Harris (2016)]] *"[[Svijest]] postoji (kakav god bio njen odnos prema fizičkom svijetu), i to je iskustveni temelj kako istraženog, tako i neistraženog života. Ukoliko svijest usmjerimo na nju samu u ovom trenutku, otkriće te da vaš um ima tendenciju da ode u misli. Ako pogledate pobliže same misli, primijetiće te da kontinuirano nastaju i nestaju. Ako pogledate na mislioca tih misli, nećete ga pronaći. A osjećaj koji imate - "Šta dođavola Harris govori? Ja sam mislilac!" - je tek još jedna misao, koja nastaje u svijesti. / Ako uzastopno svijest usmjerite na nju samu na ovaj način, otkriće te da osjećaj sebe nestaje. Ne postoji ništa budističko oko ovog istraživanja, i ništa se ne mora vjerovati na osnovu nedovoljno dokaza da bi se to slijedilo. Mora se samo prihvatiti sljedeća premisa: ako želite da otkrijete kakav je zaista [[um]], ima misla da mu se da više pažnje." (''Sam Harris’s Vanishing Self'') {{DEFAULTSORT:Harris, Sam}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] q6r9nt83inihn8w7giao1ze61k1qm1y 14 9682 53268 2014-09-13T21:58:16Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 53268 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9683 53362 53270 2014-09-29T19:24:38Z Harač 23 53362 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ljudsko stanje |autor =[[Hannah Arendt]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''The Human Condition'' |datum prvog izdavanja =1958. }} *"[[Život]] bez [[govor]]a i bez djelovanja [...] bukvalno je mrtav za svijet; prestao je biti život čovjeka jer se više ne proživljava među ljudima. / Sa riječju i djelom mi se umetamo u ljudski svijet, i to umetanje je poput drugog rođenja, u kojem mi potvrđujemo i preuzimamo na sebe golu činjenicu našeg izvornog fizičkog izgleda. To umetanje nije prisiljeno na nas nuždom [...] i nije podstaknuto korisnošću [...] Možda je stimulirano prisustvom drugih čijem se društvu želimo priključiti, ali nikada nije uslovljeno njima; njegov impuls proizilazi iz početka koji je došao na svijet kada smo rođeni i kojem odgovaramo počinjanjem nečeg novog na našu sopstvenu inicijativu." (''24. Otkrivanje činioca u govoru i djelovanju'') *"Da je istina da su [[suverenitet|suverenost]] i [[sloboda]] isto, onda zaista ni jedan čovjek ne bi mogao biti slobodan, jer suverenost, ideal nekompromisne samodostatnosti i majstorstva, jeste suprotstavljena samom uslovu pluralnosti. Ni jedan čovjek ne može biti suveren jer ne jedan čovjek, već ljudi, naseljavaju zemlju - a ne, kako tradicija drži još od Platona, zbog ograničene snage čovjeka, zbog koje zavisi od pomoći drugih." (''32. Procesni karakter djelovanja'') [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Hannah Arendt]] evtx7vmtzp4ajjat5kfcunay8hfiuq4 0 9684 53322 53278 2014-09-28T10:40:12Z Harač 23 53322 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Izvori totalitarizma |autor =[[Hannah Arendt]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''Elemente und Ursprünge totaler Herrschaft'' |datum prvog izdavanja =1951. }} ==II: Imperijalizam== *"Temeljno uskraćivanje ljudskih prava iskazuje se prvo i prije svega u uskraćivanju mjesta u svijetu koje mišljenja čini značajnim i djelovanja učinkovitim. Nešto je puno temeljnije u pitanju od slobode i pravde, koje su prava građana, kada se pripadanje zajednici u kojoj je neko rođen više ne podrazumijeva, a ne pripadanje više nije stvar izbora, ili kada je neko stavljen u situaciju gdje, osim ukoliko ne počini zločin, postupanje prema njemu od drugih ne zavisi od toga šta on čini ili ne čini. Ova krajnost, i ništa više, jeste situacija ljudi kojima su uskraćena ljudska prava. Njima je uskraćeno, ne pravo na slobodu, već pravo na djelovanje; ne pravo da misle šta god žele, već pravo na mišljenje. Privilegije u nekim slučajevima, nepravde u večini, blagoslovi i prokletstvo odmjeravaju im se slučajno i bez bilo kakvog odnosa prema tome šta čine, šta su činili, ili šta bi mogli učiniti. / Postali smo svjesni postojanja prava da se imaju prava (a to znači život u okviru po kojem se nekome sudi na osnovu njegovih djelovanja i mišljenja) i pravo na pripadanje nekoj vrsti organizovane zajednice, tek kada su se milioni ljudi pojavili koji su izgubili ili nisu mogli povratiti ta prava zbog nove globalne političke situacije. Nevolja je što je ta nesreća nastala ne iz bilo kakvog manjka civilizacije, nazadnosti, ili puke tiranije, već, nasuprot toga, jer se nije mogla popraviti, jer nije više postojalo "neciviliziranog" mjesta na Zemlji, jer sviđalo nam se ili ne zaista smo počeli živjeti u Jednom Svijetu. Tek sa potpuno organiziranim čovječanstvom mogao je gubitak doma i političkog statusa postati identičan sa potpunim istjerivanjem iz čovječnosti." (''ix, ii'') *"Čovjek, ispada, može izgubiti sva takozvana Prava Čovjeka bez da izgubi svoju suštinsku kvalitetu kao čovjeka, njegovo ljudsko dostojanstvo. Tek ga gubitak političke zajednice izbacuje iz čovječnosti." (''ix, ii'') *"Koncepcija [[ljudska prava|ljudskih prava]], temeljena na pretpostavljenom postojanju ljudskih bića kao takvih, raspala se istog onog trenutka kada su se oni koji su tvrdili da vjeruju u njih suočili sa ljudima koji su zaista izgubili sve druge kvalitete i specifične odnose - osim toga što su još bili ljudi. Svijet nije našao ništa sveto u apstraktnoj golotinji postojanja čovjeka. A u viđenju objektivnih političkih uslova, teško je reći kako su koncepti čovjeka na kojima se ljudska prava temelje - da je stvoren u slici Boga (u američkoj formulaciji), ili da je predstavnik čovječanstva, ili da u sebi gaji svete zahtjeve prirodnog prava (u francuskoj formilaciji) - mogli pomoći da se pronađe rješenje za problem. / Preživjeli logora istrebljenja, zatvorenici koncentracionih i internacijskih kampova, te čak i uporedo sretni apatridi mogli su vidjeti bez Burkeovih argumenata da je apstraktna golotinja postojanja kao ništa do čovjeka bila njihova najveća opasnost. Zbog nje ih se smatralo divljacima i, plašeći se da bi ih se moglo smatrati zvjerima, insistirali su na njihovoj nacionalnosti, posljednjem znaku njihovog bivšeg građanstva, kao njihove posljednje i priznate veze sa čovječanstvom. Njihovo nepovjerenje prema prirodnim, njihova preferencija prema nacionalnim, pravima proizilazi upravo iz njihove realizacije da se prirodna prava dodjeljuju čak i divljacima [...] Ako ljudsko biće izgubi svoj politički status, on treba, prema implikacijama nerođenih i neotuđivih prava čovjeka, doći upravo pod situaciju za koju su deklaracije takvih općih prava donesene. Upravo je suprotno slučaj. Čini se da čovjek koji je ništa do čovjek izgubio upravo one kvalitete koje čine mogućim to da ga drugi ljudi tretiraju kao bližnjega. To je jedan od razloga zašto je puno teže uništiti pravnu ličnost kriminalca, to jeste čovjeka koji je preuzeo na sebe odgovornost za djela čije posljedice sada određuju njegovu sudbinu, nego čovjeka kojem su onemogućene sve zajedničke ljudske odgovornosti [...] Paradoks uključen u gubitak ljudskih prava jeste da takav gubitak koincidira sa onim trenutkom u kojem osoba postaje ljudsko biće općenito - bez profesije, bez državljanstva, bez mišljenja, bez djela kojim bi identificiralo ili specificiralo sebe - i različito općenito, predstavljajući ništa do svoju sopstvenu apsolutno jedinstvenu individualnost koja, pošto joj je uskraćen izražaj unutar i djelovanje u zajedničkom svijetu, gubi sav značaj." (''ix, ii'') *"[[Jednakost]], suprotno svemu što je uključeno u puko postojanje, nije nam data, već je rezultat ljudske organizacije utoliko što je vođena principom pravde. Mi nismo rođeni jednaki; mi postajemo jednaki kao članovi grupe po snazi naše odluke da garantujemo međusobno jedni drugima jednaka prava. / Naš politički život leži na pretpostavci da možemo proizvesti jednakost kroz organizaciju, jer čovjek može djelovati u i promijeniti i graditi zajednički svijet, zajedno sa svojim jednakima, i samo sa svojim jednakima." (''ix, ii'') ==III: Totalitarizam== *"Pozitivni [[zakon]]i u ustavnoj vladi su osmišljeni da podignu ograde i ustanove kanale komunikacije među ljudima čija je zajednica kontinuirano ugrožena novim ljudima koji se rađaju u njoj. Sa svakim novim rođenjem, novi početak je unešen u svijet, novi svijet je potencijalno ušao u postojanje. Stabilnost zakona korespondira sa stalnim kretanjem svih ljudskih poslova, kretanje koje se nikada ne može završiti dokle god se ljudi rađaju i umiru. Zakoni ograđuju u svakom novom početku i istovremeno osiguravaju njegovu slobodu kretanja, potencijalnost nečega sasvim novog i nepredvidljivog; granice pozitivnih zakona su za političko postojanje čovjeka ono što je pamćenje za njegovo historijsko postojanje: oni garantuju pred-postojanje zajedničkog svijeta, realnost nekog kontinuiteta koji prevazilazi pojedinačni životni vijek svake generacije, apsorbira sve nove izvore i njima biva napojen." (''xiii'') [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Hannah Arendt]] dcl58si10pfwpoqtimo8psyoqj5b7w9 0 9686 53286 2014-09-14T18:31:37Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Obećanje politike |autor =[[Hannah Arendt]] |slika = |tekst uz sliku...' 53286 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Obećanje politike |autor =[[Hannah Arendt]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''The Promise of Politics'' |datum prvog izdavanja =2005. }} *"[[Sloboda]] ima prostor [...] [S]loboda je bila ukorijenjena u mjestu, obavezana za jednu tačku i ograničena u svojim dimenzijama." *"Svi [[zakon]]i prvo stvaraju prostor u kojem su valjani i taj prostor je svijet u kojem se možemo kretati u slobodi." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Hannah Arendt]] pi9io2xgoo7n8sg47e8acnviocgbov5 0 9687 53380 53378 2014-10-04T11:06:23Z Harač 23 53380 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =O revoluciji |autor =[[Hannah Arendt]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''On Revolution'' |datum prvog izdavanja =1963. }} *"Savremeni koncept [[revolucija|revolucije]], nerazdvojivo povezan sa idejom da tijek historije odjednom počinje nanovo, da potpuno nova priča, priča koja nikada prije nije ispričana, upravo se odmotava, bila je nepoznata prije dvije revolucije na kraju osamnaestog stoljeća." (''1, 2'') *"Ključno, onda, za bilo koje razumijevanje revolucija u savremenom dobu jeste da se ideja slobode i iskustva novog početka trebaju poklopiti." (''1, 2'') *"Sama ideja [[jednakost]]i kako je razumjevamo, naime da je svaka osoba rođena kao jednaka samom činjenicom rođenja i da je jednakost pravo po rođenju, bila je u potpunosti nepoznata do savremenog doba." (''1, 3'') *"Među prâvima, starim privilegijama i slobodama naroda, pravo udjela u vlasti bilo je primijetno odsutno. I takvo pravo samo-upravljanja nije čak potpuno prisutno ni u slavnom pravu predstavljanja za svrhu oporezivanja. Da bi vladao, čovjek se morao roditi kao vladar, slobodan čovjek u antici, član plemstva u feudalnoj Evropi, i pored toga što je bilo dovoljno riječi u predmodernom političkom jeziku da opišu ustanke podanika protiv vladara, nije bilo ni jedne da opiše promjenu toliko radikalnu da podanici sami postanu vladari." (''1, 3'') *"Ništa se, zaista, ne čini prirodnijim nego da revolucija treba biti predodređena tipom vladavine koju zbacuje; ništa se, stoga, ne čini prihvatljivijim nego da se objasni novi apsolut, apsolutna revolucija, apsolutnom monarhijom koja joj je prethodila, i da se zaključi da što je apsolutniji vladar da će apsolutnija biti revolucija koja će ga zamijeniti." (''4, 1'') *"[N]ajjeftinija i najopasnija maska koju je apsolut ikada poprimio u političkoj sferi, jeste maska [[nacija|nacije]]." (''4, 2'') *"Potreba za apsolutom manifestirala se na mnogo različitih načina, poprimila različite oblike, i pronašla nova rješenja. Njena funkcija unutar političke sfere, međutim, uvijek je bila ista: bila je potrebna da razbije dva začarana kruga, jedan naizgled inherentan u ljudskom pravotvorstvu, i drugi inherentan u ''petitio principii'' koji prati svaki novi početak, to jeste, politički govoreći, u samom činu utemeljenja." (''4, 2'') *"Teoretski, [[Žan Žak Ruso|Rusoov]] problem liči na Sieyesov začarani krug: oni koji se sastaju da konstituišu novu vladu sami su neustavni, to jeste, nemaju autoritet da učine ono što su naumili. Začarani krug u zakonodavstvu je prisutan ne u uobičajenom pravotvorstvu, već u postavljanju temeljnog zakona, prava zemlje ili ustava koji, od tada pa na dalje, treba da utjelovi "više pravo" iz kojeg sve ostalo pravo konačno crpi svoj autoritet. I sa ovim problemom, koji se pokazao kao hitna potreba za nekim apsolutom, ljudi Američke revolucije našli su se ništa manje suočeni nego njihove kolege u Francuskoj. Problem je bio - da još jednom citiramo Rusoa - da stavimo pravo iznad ljudi i stoga da ustanovimo važenje zakona stvorenih od čovjeka, ''il faudrait des dieux'', "bili bi zaista potrebni bogovi"." (''5,1'') *"[S]av problem sa apsolutom koji je trebao podariti [[valjanost]] pozitivnom, od čovjeka stvorenom pravu djelimično je bilo nasljeđe apsolutizma, koji je pak nasljedio ona duga stoljeća kada ni jedan sekularni prostor nije postajo na Zapadu koji u konačnici nije bio ukorijenjen u odobrenju koji mu je dala Crkva, i kada su se stoga sekularni zakoni razumijevali kao uobičajeni izražaj božanstveno ustanovljenog prava [...] Samo u onom opsegu u kojem [[pravo]] razumijevamo kao naredbu kojoj ljudi duguju svoje pokoravanje bez obzira na njihov pristanak i međusobne sporazume, pravo zahtijeva transcendentalni izvor autoriteta za svoju valjanost, to jeste, izvor koji mora biti van ljudske moći." (''5, 1'') *"Značajna i sudbinska nesreća Francuske revolucije jeste što ni jedna od ustavnih skupština nije komandovala sa dovoljno autoriteta da postavi [[pravo]] zemlje; kritika koja im se s pravom upućivala uvijek je bila ista: nedostajala im je moć da konstituišu po definiciji; oni sami su bili neustavni. Teoretski, sudbinska pogreška ljudi Francuske revolucije sastojala se u njihovoj gotovo automatskoj, nekritičkoj vjeri da moć i pravo izviru iz istog izvora. Suprotno od toga, dobra sreća Američke revolucije bila je u tome da su ljudi kolonija, prije njihovog sukoba sa Engleskom, bili organizovani u samo-upravna tijela, da ih revolucija - da iskoristimo jezik osamnaestog stoljeća - nije bacila u prirodno stanje, da nikada nije bilo ozbiljno propitivanja ''pouvoir constituant'' onih koji su stvorili državne ustave i, konačno, Ustav Sjedinjenih Država [...] Oni koji su dobili moć da konstituišu, da stvore ustave, bili su propisno izabrani delegati konstituisanih tijela; oni su dobili svoj autoritet odozdo, i kada su se čvrsto držali rimskog principa da je sjedište prava u ljudima, nisu razmišljali u smislu fikcija i apsoluta, nacije iznad sveg autoriteta i oslobođene od svih zakona, već u smislu praktične realnosti, organizovanog mnoštva čija se moć vršila u skladu sa zakonima i ograničena njima. Američko revolucionarno insistiranje na razlikovanju između republike i demokratije ili večinske vladavine, zavisi o radikalnoj podjeli prava i moći, sa javno prepoznatim različitim izvorima, različitim legitimacijama, i različitim sferama primjene." (''5, 3'') *"Gramatika djelovanja: da je djelovanje jedina ljudska sposobnost koja zahtijeva pluralnost ljudi; i sintaksa moći: da je [[moć]] jedina ljudska osobina koja se primjenjuje jedino u svjetovnom međuprostoru u kojem su ljudi međusobno povezani, kombiniraju se u činu utemeljenja po osnovu stvaranja i održavanja obećanja, kojasu , u sferi [[politika|politike]], možda zaista i najveća ljudska sposobnost." (''4, 2'') *"Sama činjenica da su ljudi Američke revolucije sebe smatrali "utemeljivačima" ukazuje na opseg u kojem su morali znati da će sam čin utemeljenja - radije nego Besmrtni zakonodavac ili očigledna istina ili neki drugi transcendentalni, neuobičajeni izvor - konačno postati fontana autoriteta za novo političko tijelo. Iz ovoga slijedi da je uzaludno tragati za apsolutom da bi se razbio začarani krug u kojem je svaki početak neminovno uhvaćen, jer ovaj "apsolut" leži u samom činu početka. Na neki način, ovo je uvijek bilo znano, iako nikada nije bilo potpuno izraženo u konceptualnoj misli iz jednostavnog razloga što je sam početak, prije ere revolucije, uvijek bio umotan u misteriju i ostao predmet špekulacija." (''5, 2'') *"[[Sloboda]], gdje je god postojala kao opipljiva realnost, uvijek je bila prostorno ograničena. To je naročito jasno za najznačajniju i najelementarniju od svih negativnih sloboda, slobodu kretanja; granice nacionalne teritorije ili zidovi grada-države obuhvatali i štitili su prostor u kojem su se ljudi mogli kretati slobodno. Ugovori i međunarodne garancije nude proširenje ove teritorijalno oivičene slobode za građane van njihove sopstvene države, ali čak i pod tim savremenim uslovima elementarna podudarnost slobode i ograničenog prostora ostaje očigledna. Ono što je istina za slobodu kretanja važi, u najvećoj mjeri, za slobodu općenito. Sloboda u pozitivnom smislu je moguća samo među jednakima, i sama [[jednakost]] nipošto nije univerzalno važeći princip već, ponovo, primjenjiv samo sa ograničenjima i čak unutar prostornih ograničenja. Ako izjednačimo ove prostore slobode - koji, slijedeći suštinu, iako ne i terminologiju, John Adamasa, možemo ih zvati i prostorom pojavnosti - sa samim političkim domenom, bit ćemo skloni da mislimo o njima kao o otocima u moru ili oazama u pustinji. Ova slika, vjerujem, sugerisana nam je ne tek konzistentnošću metafore, već i zapisom historije." (''6, 4'') [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Hannah Arendt]] quvoly4zongv9rl56ku1kxwwcqeuap4 0 9688 53300 53299 2014-09-16T17:22:29Z Harač 23 53300 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Krize republike: laganje u politici; građanska neposlušnost; o nasilju; mišljenja o politici i revoluciji |autor =[[Hannah Arendt]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''Crises of the Republic: Lying in Politics; Civil Disobedience; On Violence; Thoughts on Politics and Revolution'' |datum prvog izdavanja =1972. }} *"[[Pravo]] zaista može stabilizirati i legalizirati promjenu nakon što se dogodila, ali sama promjena je uvijek posljedica vanpravnog djelovanja." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Hannah Arendt]] mzv8p7ywaixpydfrrcehtstknl7qss0 0 9691 53305 2014-09-19T19:34:31Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Pravo kao društveni sistem |autor =[[Niklas Luhmann]] |slika = |tekst uz...' 53305 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pravo kao društveni sistem |autor =[[Niklas Luhmann]] |slika = |tekst uz sliku =spis sociologije prava |originalni naziv =''Das Recht der Gesellschaft'' |datum prvog izdavanja =1993. }} *"Kada smo došli do pitanja kako se pravo može izdvojiti, možemo sada otkriti naše karte. Pitanje se može riješiti ako uspijemo u opisivanju prava kao autopoetičkog, samo-razlikujućeg sistema. Teorija dizajna ovog tipa implicira da sâmo pravo proizvodi sve razlike i koncepte koje koristi, i da unija prava nije ništa do činjenica ove samoprodukcije, ove "autopoezije". Društvo, onda, mora biti viđeno kao okolina koja tavku samo-produkciju prava čini mogućom i, štaviše, toleriše je. Možemo koristiti i izraz "ohrabruje" umjesto "toleriše", ako želimo. Iako je jedna tipična primjedba ovoj teoriji dizajna da zastupa potpunu izolaciju prava od društva, tip pravničkog solipsizma, zaista je suprotno tačno." (1, III) *"Pravo nema obavezujuću snagu." (1, IV) *"[P]ravni sistem je podsistem društvenog sistema utoliko što koristi modus operacije komunikacije, to jeste, da ne može učiniti ništa do uokviriti forme (rečenice) u medij značenja uz pomoć komunikacije. Uspjeh je društvnog sistema da je to postalo moguće, i da je duga društveno-kulturna evolucija to učinila očitim. Ovaj uspjeh, na primjer, pruža pravnom sistemu garancije da ni papir ni tinta, ni ljudi ni drugi organizmi, ni sudnice i njihove sobe ni telefoni ili računari ne budu dio sistema. Društveni sistem je već konstituisao ovu granicu. Oni koji pokušavaju komunicirati sa njihovim telefonima ("prestani zvoniti, telofonu!") pogrešno razumijevaju sisteme; možemo komunicirati ne sa, već samo uz pomoć telefona." *"Samo sâmo pravo može reći šta je pravo." (2, II) *"Pravo je historijska mašina u smislu da svaka autopoietička operacije mijenja sistem, mijenja stanje mašine, i stoga stvara promjenjen uslove za sve dalje operacije." (2, V) *"Samo komunikacija usmjerena na kôd pripada istinskom pravnom sistemu, samo te komunikacije koje preuzimaju pripisivanje vrijednosti "zakonito" i "nezakonito"; jer tek komunikacije te vrste traži i preuzima rekurzivno umreženje u pravnom sistemu; tek komunikacija ove vrste koristi kodiranje kao formu za svoju autopoietićku otvorenost i kao uslov za dalje komunikacije u pravnom sistemu." (2, V) *"[S]amo pravni sistem može izvšiti svoje sopstveno zatvaranje, reproducirati svoje operacije, i definisati svoje granice, ''i ne postoji drugi autoritet u društvu koji može istači: ovo je zakonito i ovo je nezakonito''." (2, V) *"[P]ravu ne treba hijerarhijska struktura za njegove operacije, koje bi imale funkciju garantovanja jedinstva prava upućujući na vrhovnu normu (temeljnu normu), vrhovni zakon (ustav), ili vrhovnu instancu." (2, V) 115 [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Niklas Luhmann]] 4r5lkg5bbziduuqb1we31pt832ch251 0 9694 53315 53313 2014-09-22T16:06:02Z Harač 23 53315 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Vrlina šrtosti: novi koncept egoizma |autor =[[Ayn Rand]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''The Virtue of Selfishness: A New Concept of Egoism'' |datum prvog izdavanja =1964. }} *"Ako se fizička sila treba ukloniti iz društvenih odnosa, ljudi trebaju instituciju koja je zadužena sa zadatkom zaštite njihovih prava pod ''objektivnim'' kodeksom pravila. ''Ovo'' je zadatak za vladu - ''podesnu'' vladu - njen temeljni zadatak, jeste jedino moralno opravdanje i razlog zašto ljudi trebaju vladu. / ''Vlada je način stavljanja odmazdničke upotrebe fizičke sile pod objektivnu kontrolu'' - tj., pod objektivno definisane zakone." (''14. The Nature of Government'') *"Ako društvo treba da bude slobodno, njegova vlada mora biti kontrolisana." (''Ibid.'') *""[[Ljudska prava|Prava]]" su moralni koncept - koncept koji nudi logički prijelaz sa principa koji upravljaju djelovanjima pojedinca to principa koji upravljanju njegovim odnosom prema drugima - koncept koji čuva i štiti pojedinačnu moralnost u društvenom kontekstu - karika između moralnog kodeksa čovjeka i pravnog kodeksa društva, između etike i politike. ''Pojedinačna prava su načini podvrgavanja društva moralnom pravu''." (''12. Man's Rights'') *"Ni jedan politički sistem ne može ustanoviti univerzalnu racionalnost pravom (ili silom). Ali [[kapitalizam]] je jedini sistem koji funkcioniše na način koji nagrađuje racionalnost i kažnjava sve forme iracionalnosti, uključujući rasizam [...] Kapitalizam je čovječanstvu dao prve korake prema slobodi i racionalnom načinu života. Kapitalizam je prodro kroz nacionalne i rasne barijere, preko slobodne trgovine. Kapitalizam je ukinuo feudalizam i ropstvo u svim civiliziranim zemljama svijeta. Kapitalistički Sjever je uništio ropstvo agrarno-feudalnog Juga u Sjedinjenim Državama." (''17. Racism'') [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Ayn Rand]] ipotdf44gsox4p8jzggbdj8c4uh1nyh 14 9695 53314 2014-09-22T16:05:08Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 53314 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9696 61332 59129 2024-05-16T17:47:18Z Srđan 4695 61332 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Friedrich Hayek |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=austrijsko-britanski ekonomista i filozof |datum rođenja=8. maj 1899. |mjesto rođenja=Beč, Austrija |datum smrti=23. mart 1992. |mjesto smrti=Freiburg, Njemačka |počasti= }} [[File:Friedrich Hayek portrait.jpg|thumb|]] *"Danas je gotovo hereza istači da naučno [[znanje]] nije suma sveg znanja. Ali tek malo razmišljanja će pokazati da nesumnjivo postoji tijelo veoma važnog, ali neorganizovanog znanja koje se nikako ne može zvati naučnim u smislu znanja općih pravila: znanje pojedinačnih okolnosti vremena i mjesta. S obzirom na to gotovo svaki pojedinac ima prednost nad svim drugim jer posjeduje jedinstvene podatke koje mogu biti korisni, ali koji se mogu iskoristiti samo ako se odluke koje o njima zavise ostave njemu ili se učine uz njegovu aktivnu saradnju. Trebamo se samo sjetiti koliko moramo naučiti na bilo kojem zanimanju nakon što smo okončali naše teorijsko obrazovanje, koliko veliki dio našeg radnog života potrošimo učeći pojedinačne poslove, i koliko je vrijedan adut u svim porama života znanje ljudi, o lokalnim uslovima, i posebnim okolnostima. Znati za i staviti u pogon mašinu koja nije u potpunosti upotrijebljena, ili nečiju vještinu koja se može bolje iskoristiti ili biti svjestan viška robe koja se može povući tijekom prekida snadbijevanja, društveno je isto toliko korisno kao i znanje boljih alternativnih tehnika." (''The Use of Knowledge in Society'') ==Djela== *''[[Put u kmetstvo]]'' (1944) {{DEFAULTSORT:Hayek, Friedrich}} [[Kategorija:Friedrich Hayek| ]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Austrijski filozofi]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] [[Kategorija:Ekonomija]] 4e6oi3m23ejjkytu8niw7h57csz4mtz 0 9697 53327 2014-09-28T14:46:52Z Harač 23 Harač je premjestio stranicu [[Principi moralnosti i zakonodavstva]] na [[Uvod u principe moralnosti i zakonodavstva]]: Precizniji jezički ekvivalent 53327 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Uvod u principe moralnosti i zakonodavstva]] f65wbwf25wwddb28j1ra7y47iruokfd 0 9702 53360 53353 2014-09-29T19:18:43Z Harač 23 53360 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Između prošlosti i budućnosti: šest vježbi u političkoj misli |autor =[[Hannah Arendt]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''Between Past and Future: Six exercises in political thought'' |datum prvog izdavanja =1961. }} *"Polje gdje je [[sloboda]] uvijek bila znana, ne zaista kao problem, već kao činjenica svakodnevnog života, jeste u političkoj sferi. Čak i danas, znali to ili ne, pitanje politike i činjenica da je čovjek obdaren sa darom djelovanja mora uvijek biti prisutno u našem umu kada govorimo o problemu slobode; jer djelovanje i politika, između svih sposobnosti i potencijalnosti ljudskog života, jedine su stvari koje ne bi mogli ni zamisliti bez da i pretpostavimo da sloboda postoji, i teško da možemo dotaći i jedno političko pitanje bez, prešutno ili izričito, doticanja pitanja čovjekove slobode. Štaviše, sloboda nije tek jedan među mnogo problema i fenomena političke sfere prikladno govoreći, kao što je pravda, ili moć, ili jednakost; sloboda, koja tek u vremenima krize ili revolucije postaje neposredni cilj političkog djelovanja, jeste uistinu razlog zašto ljudi uopće žive zajedno u političkoj organizaciji. Bez nje politički život kao takav bio bi besmislen. ''Raison d'etre'' politike je sloboda, i njegovo polje iskustva je djelovanje." (4, I) *"[[Sloboda]], u vezi sa politikom, nije fenomen volje [...] Radije to je [...] sloboda da se pozove nešto u postojanje čega nije bilo prije, što nije bilo dato, čak ni kao predmet kognicije ili mašte, i što stoga, striktno govoreći, ne može biti znano [...] Ljudi ''su'' slobodni, za razliku od toga da posjeduju dar slobode, toliko dugo koliko djeluju, ne prije niti poslije; jer ''biti'' slobodan i djelovati je isto." (4, II) *"Ali status slobode nije automatski slijedio iz čina oslobođenja. Slobodi treba, pored pukog oslobođenja, zajednica drugih ljudi koji su u istoj državi, i potreban joj je zajednički javni prostor da ih sretne u politički organizovanom svijetu, drugim riječima, u kojem svaki od slobodnih ljudi može umetnuti sebe riječju i djelom." (4, I) *"[[Hrabrost]] je nezaobilazna jer u politici nije život, već svijet na kocki." (4, III) [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Hannah Arendt]] jo784bqatrb8tniyrit9x94p65sfb97 0 9703 61718 59788 2024-05-17T11:26:48Z Srđan 4695 61718 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Derek Parfit |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski filozof |datum rođenja=11. decembar 1942. |mjesto rođenja=Chengdu, Kina |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} [[File:Derek Parfit at Harvard-April 21, 2015-Effective Altruism (cropped).jpg|thumb|]] *"Za istinske egalitarijance, [[jednakost]] ima suštinsku vrijednost [...] Po najširoj verziji ovog gledišta, bilo koja nejednakost je loša. Loše je, na primjer, da neki ljudi mogu vidjeti, a da su drugi slijepi. Mi bi stoga imali razlog, da možemo, da uzmemo oči od onih koji vide i damo ih slijepima [...] Pretpostavimo da oni kojima je bolje dožive neku nesreću, tako da im bude jednako loše kao i svima ostalima. Budući da bi ti događaji otklonili nejednakost, oni trebaju na neki način biti dobrodošli [...] čak i ako bi bili loši [tek] za neke osobe, a ne bi ničiju situaciju učinili boljom. Ova implikacija čini se mnogima kao krajnje apsurdna. To je ono što ja nazivam prigovorom izjednačavanja nadolje." (''Equality or Priority?'') {{DEFAULTSORT:Parfit, Derek}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] nzhg07xxh50v9h4ifr64pbkazjab1gg 0 9704 61645 59941 2024-05-17T10:22:11Z Srđan 4695 61645 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Robert Nozick |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki filozof |datum rođenja=16. novembar 1938. |mjesto rođenja=New York, SAD |datum smrti=23. januar 2002. |mjesto smrti=Cambridge, Massachusetts, SAD |počasti= }} [[File:Robert Nozick 1977 Libertarian Review cover.jpg|thumb|Robert Nozick 1977]] *"Pojedinci imaju prâva, i postoje stvari koje ni jedna osoba ili grupa prema njima ne mogu učiniti (bez kršenja njihovih prava)." (''[[Anarhija, država i utopija]]'') ==Djela== *''[[Anarhija, država i utopija]]'' (1974) {{DEFAULTSORT:Nozick, Robert}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:Robert Nozick| ]] anxbhdxghld1zs8nthk3ny549gzk4ny 0 9705 53984 53484 2015-02-14T12:08:59Z Harač 23 53984 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Anarhija, država i utopija |autor =[[Robert Nozick]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''Anarchy, State and Utopia'' |datum prvog izdavanja =1974. }} *"Pojedinci imaju prâva, i postoje stvari koje ni jedna osoba ili grupa prema njima ne mogu učiniti (bez kršenja njihovih prava)." (''Predgovor'') *"Naši glavni zaključci o državi su da je minimalna [[država]], ograničena na uske funkcije zaštite protiv sile, krađe, prevare, izvršenja ugovora, i tako dalje, opravdana; da bi bilo koja šira država kršila prâva ljudi da ne čine neke stvari, i stoga je nepravedna; i da je minimalna država inspirativna i ispravna. Dvije implikacije vrijedne pažnje jesu da država ne može koristiti svoj aparat prisile da natjera neke građane da pomažu drugima, i da zabrani aktivnosti ljudima za njihovo ''sopstveno'' dobro ili zaštitu." (''Ibid.'') *"[N]e postoji ''društveni entitet'' sa dobrom koje prolazi kroz neku žrtvu za svoje sopstveno dobro. Postoje samo pojedinačni ljudi, različiti pojedinačni ljudi, sa njihovim sopstvenim pojedinačnim životima. Korištenje nekih od tih ljudi za korist drugih, koristi njega, a pogoduje drugima. Ništa više." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Robert Nozick]] izd19vlkq08noejwjp6epjxwggn0dpk 14 9706 53389 2014-10-04T14:49:51Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 53389 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9707 53400 2014-10-07T17:18:01Z Harač 23 Napravljena stranica sa '---- ==Citati== *[[Immanuel Kant]] **"Šta onda drugo može biti slobodna volja, ako ne autonomija, tj. svojstvo volje da sama sebi bude zakon." (''Osnov metafizike...' 53400 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Immanuel Kant]] **"Šta onda drugo može biti slobodna volja, ako ne autonomija, tj. svojstvo volje da sama sebi bude zakon." (''[[Osnov metafizike običaja]]'') **"Autonomija volje, jest svojstvo volje, po kojem je ona sama sebi zakon (neovisno o svakoj kvaliteti predmeta htijenja). Dakle, načelo autonomije je: nikako drugačije ne birati nego samo tako, da maksime izbora volje u istom htijenju budu opći zakon." (''Ibid.'') *[[James Griffin]] **"Autonomija i [[sloboda]] su različite vrijednosti. I njihovi neprijatelji su različiti. Neprijatelji autonomije su indoktrinacija, pranje mozga, dominacija, manipulacija, konformitet, konvencijonalnost, lažna savjest, određeni oblizi nezrelosti. Neprijatelji slobode su prinuda, ograničenje, osiromašene opcije u životu. Primjer će ukazati na ove razlike. Neko može biti slobodan, ali nemati autonomiju – recimo, ako je tako konvencionalno odgojen da, bez razmišljanja, potpada pod vrijednosti društva, ali je opet slobodan da ih ostvaruje kako želi. Osoba može biti i slobodna i autonomna – nakon što je izabrala svoje vrijednosti, nakon promišljanja, i kada je slobodna da ih ostvaruje kako želi. Drugi je bolji život. Vrijednost autonomije je odvojena od vrijednosti slobode." (''[[O ljudskim pravima]]'') [[Kategorija: Tema]] 935xe6f4pem11glfn1nlb0r6a1tc8eq 0 9708 53498 53402 2014-10-21T17:02:10Z Harač 23 /* Citati */ 53498 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Andrei Marmor]] **"Filozofsko objašnjenje prava na privatnost treba da razjasni nekoliko stvari. Treba da objasni koji je to posebni interes koji to pravo treba da štiti, šta je potrebno da ga se zaštiti, i šta bi se smatralo kršenjem tog prava. Tvrdio sam da je interes u pitanju naš interes u posjedovanju razumne mjere kontrole nad načinima na kojima prikazujemo sebe drugima. Tvrdio sam da zaštita ove vrste interesa zahtjeva razumno sigurnu i predvidivu okolinu o tijeku podataka. A onda slijedi da se kršenje prava na privatnost sastoji u manipulaciji okoline na način koji neopravdano smanjuje mogućnost osobe da kontroliše način na koji se prikazuje drugima." (''What is the Right to Privacy?'') *[[James Griffin]] **"Pitanje oko ljudskog prava na privatnost tiče se toga da li su određene forme privatnosti nužni uslovi za normativno činilaštvo. Koja vrsta nužnosti je u pitanju? U ovom slučaju to nije konceptualna nužnost; možemo zamisliti osobu koja funkcioniše kao normativni činilac uprkos moru voajera, prislušnih uređaja, magazina koji su posvećeni fotografijama intimnih trenutaka. Najsnažnija forma nužnosti na koju se može misliti ovdje jeste empirijska nužnost: da ''homo sapiens'' neće uistinu funkcionisati kao normativni činilac u odsustvu ovih formi privatnosti. Ali ni to nije vjerovatno. Postoji nekolicina ljudi koji su dovoljno hrabri ili sa dovoljno samopouzdanja, ili dovoljno egzibicionizma, da cvjetaju u očima javnosti. Samo je stvar u tome što mi ostali to ne možemo. Ali dokle god su te poznate slabosti karakteristične za čovječanstvo naširoko, one su dovoljne da ponude osnov za ljudsko pravo. Normativno činilaštvo sačinjava ono što bi nazvali "ljudskim dostojanstvom". Ljudska prava trebaju da zaštite dostojanstvo sasvim uobičajenih ljudskih bića. Iskrivili bi uslove postojanja ljudskih prava ukoliko bi ih ograničili na ono što je nužno za normativno činilaštvo superljudi ili egzibicionista. Njih bi također iskrivilo, u suprotnom smjeru, uračunavanje u to šta je nužno za normativno činilaštvo čak i onih najmalodušnijih među nama; to bi vjerovatno rezultiralo u previše velikom gubitku drugih vrijednosti, poput snažog izražavanja mišljenja." (''[[O ljudskim pravima]]'') [[Kategorija: Tema]] tphka9ugchrtfmyr9qutp6x1nn5bmdj 0 9709 61642 53408 2024-05-17T10:21:50Z Srđan 4695 61642 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Richard Arneson |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki politički teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Glavna briga distributivne pravde jeste da kompenzira pojedince za nesreću. Neki ljudi su blagoslovljeni dobrom srećom, neki su prokleti lošom srećom, i odgovornost je društva - svih nas kolektivno - da izmjenimo raspodjelu dobara i zala koja nastaju iz zbrke lutrija koje sačinjavaju ljudski život kakvog ga znamo... Distributivna [[pravda]] stipulira da sretni trebaju prenijeti nešto ili sve od njihovih dobitaka koji se mogu pripisati sreći na unesrećene." (''Ralws, Responsibility and Distributive Justice'') {{DEFAULTSORT:Arneson, Richard}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] dyk483hrk8rluanpbhacu2ty63xij5h 0 9710 61893 61651 2024-05-18T09:15:14Z Srđan 4695 61893 wikitext text/x-wiki *"Dva zajednički dovoljna formalna uslova za moralna [[ljudska prava|ljudska prâva]] na x su: (1) postoji snažno moralno opravdanje za bilo koju državu da ustanovi, poštuje, zaštiti i promovira pravno ili konvencionalno pravo na x (ili na skup pravnih ili konvencionalnih prava koja se mogu korisno sažeti kao pravo na x) i (2) postoji moralno opravdanje za međunarodnu zajednicu da poštuje, zaštiti i promoviše gore istaknuto pravno ili konvencionalno pravo na x za sve osobe." (''An egalitarian argument for a human right to democracy'') *"[[Demokratija]] na nivou nacionalnog političkog odlučivanja je, tvrdim, ostvarenje centralne političke vrijednosti javnog tretiranja osoba kao jednakih u kontekstu ozbiljnog sukoba interesa i neslaganja među pogrešivim i kognitivno pristrasnim jednakim osobama oko toga kako najbolje organizovati društvo koje dijele. Kada se ljudi ne slažu, a kolektivne odluke se moraju donijeti, demokratija je način donošenja tih odluka u kojima ljudi mogu vidjeti da ih se tretira kao jednake [...] U ovoj vrsti konteksta gdje postoji potreba za kolektivnim odlučivanjem mi imamo tri veoma istaknuta i važna politička interesa koja težimo da zaštitimo: interes u zaštiti protiv kognitivne pristrasnosti, interes u tome da smo kod kuće u svijetu i interes da smo priznati i potvrđeni kao jednaki." (''Ibid.'') *"Jedini način za tretiranjem osoba kao [[Jednakost|jednakih]] na javno jasan način u kolektivnom odlučivanju jeste da im se svima da jednak glas u procesu. To iz razloga što su politički interesi javni i način na koji se oni mogu unaprijediti na javno jasan egalitarian način jeste da se osigura da svako ima riječ u kolektivnom odlučivanju koji izražava jednako isticanje svačijih interesa. Mi ne možemo prizivati jednakost u ishodima kolektivnog odlučivanja jer postoji previse neslaganja o tome šta bi sačinjavalo jednake ishode. Mi ne možemo čak prizivati ni jednakost u zadovoljenju interesa u tome da se osjećamo kod kuće ili u ispravljanju kognitivnih predrasuda jer opseg njihovog zadovoljavanja je također predmet neslaganja. Stoga da bi ljude tretirali kao jednake mi se moramo povući nazad iz standarda jednakog ishoda i dati svakoj osobi način da unaprijedi njihove posebne obzire i interese u kolektivnom odlučivanju. I moramo raspodijeliti te načine tako da se svi tretiraju kao jednaki." (''Ibid.'') *"Postoji više načina za djelovanjem na temelju ljudskog prava na demokratiju, a da nije vojna ili druga veoma intruzivna intervencija. Mi možemo ponuditi nesuštinsku pomoć društvima samo pod uslovom da oni učine korake u demokratizaciji. Mi možemo ograničiti saradnju, barem na nesištinska dobra, sa nedemokratskim društvom. Mi se možemo umiješati, na različite načine, kada elita pokuša preuzeti demokratsko društvo silom ili prevarom. Mi možemo ponuditi pomoć društvima koja se bore da ostvare demokratske institucije." (''Ibid.'') *"Gdje postoji neslaganje o pravdi i zajedničkom dobru, unikatno najbolji način da se svačiji sud uzme za ozbiljno, tako da se jednakost na javan način otjelovi, jeste da se svakoj osobi da jednak glas u tome kako društvo treba biti organizovano. A ovo je pak način da se javno realizuje jednako promicanje interesa. Stoga princip javne realizacije jednakosti podržava demokratiju kao unikatno najbolje ostvarenje jednakosti pod okolnostima neslaganja i pogrešivosti." (''The Authority of Democracy'') ==Djela== *''[[Ustav jednakosti]]'' (2008) {{DEFAULTSORT:Christiano, Thomas}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:Thomas Christiano| ]] sp753qcv84oh1htevxw8il7v6olhxet 14 9711 53435 2014-10-12T09:51:06Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 53435 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 14 9714 53446 2014-10-12T17:25:32Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 53446 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9715 53454 2014-10-13T17:28:11Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Ivor Jennings |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski ustavni teoretičar |datum rođenja=16. maj 1903. |mjesto rođenja= |datum...' 53454 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ivor Jennings |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski ustavni teoretičar |datum rođenja=16. maj 1903. |mjesto rođenja= |datum smrti=19. decembar 1965. |mjesto smrti= |počasti= }} *"[[Narod]] ne može odlučivati dok neko ne odluči ko je narod." (''The Approach to Self-Government'') [[Kategorija: Pravo]] hwa5asu2nw0jcxwbfvzghd42t6336s6 0 9716 61726 53457 2024-05-17T11:30:23Z Srđan 4695 61726 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Michael Ruse |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski filozof |datum rođenja=21. juni 1940. |mjesto rođenja=Birminghamn, Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Pozicija savremenog evolucioniste, stoga, jeste da ljudi imaju svijest o moralnosti - svijest o ispravnom i pogrešnom i osjećaj dužnosti da se tako vladaju, jer takva svijet ima biološku vrijednost. [[Moral|Moralnost]] je biološka adaptacija, ništa manje nego što su ruke i noge i zubi." (''[[Darvinistička paradigma]]'') ==Djela== *''[[Darvinistička paradigma]]'' (1989) {{DEFAULTSORT:Ruse, Michael}} [[Kategorija:Michael Ruse| ]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] 6x4kgmr6ffksylz54ur4shyv7crxvfi 0 9717 53458 2014-10-14T10:21:15Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Darvinistička paradigma: eseji o njenoj historiji, filozofiji i religijskim implikacijama |autor...' 53458 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Darvinistička paradigma: eseji o njenoj historiji, filozofiji i religijskim implikacijama |autor =[[Michael Ruse]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''The Darwinian paradigm: essays on its history, philosophy and religious implications'' |datum prvog izdavanja =1989. }} *"Pozicija savremenog evolucioniste, stoga, jeste da ljudi imaju svijest o moralnosti - svijest o ispravnom i pogrešnom i osjećaj dužnosti da se tako vladaju, jer takva svijet ima biološku vrijednost. [[Moral]]nost je biološka adaptacija, ništa manje nego što su ruke i noge i zubi." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Michael Ruse]] dho2111hh71ae9nleiph7dzp8o772bk 14 9718 53459 2014-10-14T10:21:35Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 53459 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9719 53933 53463 2015-02-02T08:01:27Z Harač 23 53933 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Sarah Song |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američka politička teoretičarka |datum rođenja= |mjesto rođenja=Južna Koreja |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"''[P]olitička jednakost'' je konstitutivni uslov [[demokratija|demokratije]], a ''solidarnost'' je instrumentalni uslov demokratije [...] Politička [[jednakost]] je konstitutivni uslov demokratije, a stabilni, omeđeni ''demos'' je nužan za njeno ostvarenje. Savremena država ocrtava takav stabilni ''demos''. Granice ''demosa'' su već definisane prema granicama državnog članstva, ali moj argument nije da trebamo davati prednost ''statusu quo'' jer je ''status quo''. Mi imamo razloge koji su unutrašnji demokratiji za oivičenje ''demosa'' na ovaj način. Prvo, historijski je slučajna, ali moralno relevantna činjenica da je savremena država primarni instrument za osiguranje suštinskih prâva i sloboda koje konstituišu demokratiju [...] Ukratko, institucije savremene države služe zakonodavnim, izvršnim i sudskim funkcijama nužnim za stvaranje i održavanje sistema prâva. Ključno za moj argument, savremena država može ispuniti zahtjeve političke jednakosti: jednaka prava političke participacije i slobode mišljenja i izražavanja, kao i materijalne uslove koji osiguravaju jednake mogućnosti za vršenje tih prâva i sloboda. Drugi razlog za oivičenje ''demosa'' u skladu sa granicama teritorijalne države ima veze sa solidarnošću. [[Država]] nije tek instrument odlučivanja ili način za osiguranje prâva; ona je također postala mjesto solidarnosti i povjerenja, koji motiviraju učestvovanje. Demokratsko učestvovanje i mobilizacija ne dešavaju se u vakuumu, već u odnosu prema bogatoj mreži institucija. Povjerenje igra važnu ulogu ovdje [...] Treće, povjerenje i solidarnost su važni ne samo za motiviranje građana za političko učestvovanje, već i za povezivanje građana sa političkim predstavicima. Demokratski predstavnici moraju biti odgovorni određenom ''demosu'' [...] ''Demos'' treba biti oivičen državom jer država osigurava suštinske uslove demokratije, služi kao primarno mjesto solidarnosti koja koristi demokratskom učestvovanju, i ustanovljava jasne poveznice između predstavnika i njihovih birača." (''The boundary problem in democratic theory: why the demos should be bounded by the state'') [[Kategorija: Filozofija]] [[Kategorija: Američki filozofi]] ewsbgs548awncdhbsjo00ijminixxje 0 9720 53470 2014-10-16T07:36:55Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Graham Oppy |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=australski filozof |datum rođenja=6. oktobar 1960. |mjesto rođenja=Belanna, Victoria,...' 53470 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Graham Oppy |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=australski filozof |datum rođenja=6. oktobar 1960. |mjesto rođenja=Belanna, Victoria, Australija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Naturalisti pretpostavljaju da su činilaštvo i [[svijest]] kasne i lokalne odlike stvarnosti." [[Kategorija: Filozofija]] [[Kategorija: Australski filozofi]] pmowggj8b3nlae579rpipam8ynawt10 0 9722 53474 2014-10-18T08:02:44Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Morton Horwitz |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni historičar i teoretičar |datum rođenja=1938. |mjesto rođenja=Sj...' 53474 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Morton Horwitz |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni historičar i teoretičar |datum rođenja=1938. |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Ne vidim kako Čovjek Ljevice može opisati [[vladavina prava|vladavinu prava]] kao "nekvalifikovano ljudsko dobro"! Ona neupitno ograničava moć, ali također spriječava dobronamjerno vršenje moći. Ona stvara formalnu jednakost - što nije beznačajna vrlina - ali promovira suštinsku nejednakost stvaranjem svijesti koja radikalno razdvaja pravo od politike, sredstva i ciljeve, procese od ishoda. Promovišući proceduralnu pravdu ona omogućava prepredenima, proračunatima, i bogatima da manipulišu formama prava u njihovu sopstvenu korist. Konačno potvrđuje i legitimiše optužnu, natjecateljsku, i atomističku koncepciju ljudskih odnosa." (''The Rule of Law: An Unqualified Human Good?'') [[Kategorija: Pravo]] eebhk483w6djk0h4qea2ilifgc2fe4k 0 9724 53493 2014-10-20T17:32:08Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=James Gordley |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke D...' 53493 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=James Gordley |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Dok je cilj distributivne [[pravda|pravde]] da ponudi svakom građaninu pravičan udio kupovne moći, cilj komutativne pravde jeste da očuva udio svake osobe." (''Moral Foundations of Private Law'') [[Kategorija: Pravo]] 9ldx59rhttv0o3wxq88h8ssz7cybd4r 0 9725 53495 2014-10-20T18:39:48Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Claudio Michelon |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=brazilski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Brazil |datum smrt...' 53495 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Claudio Michelon |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=brazilski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Brazil |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Kriteriji pojedinačne (distributivne/korektivne - op.a.) [[pravda|pravde]] mogu biti korisni u ocjeni: (a) ličnosti činioca, (b) njenih djelovanja, ili (c) pojedinačnih raspodjelnih šema dobara i tereta prema ljudima (ili jednostavno općih raspodjelnih instrumenata)." (''Virtuous Circularity: Positive Law and Particular Justice'') *"[V]ažna odlika komutativne pravde [je sljedeća]: ona pretpostavlja da su raspodjele već učinjene, na način kako to ne čini distributivna pravda. Dok se kriteriji distributivne pravde primjenjuju na dobra i činioce u pojedinačnoj grupi ''kao da ta dobra nisu raspodjeljena'', komutativna pravda pretpostavlja polaznu osnovu raspodjele." (''Ibid.'') *"Raspodjela nije jedini način putem kojeg neko može imati normativno pravo da uživa neko dobro. Neko može imati pravo da učestvuje u uživanju određenog dobra u poziciji koja nije ni superiorna, ni inferiorna prema onoj drugih članova relevantne društvene grupe. Praktično svako ima pravo da se šeta kroz gradske parkove, i svi oni koji imaju puno pravo da voze automobile to mogu učiniti na ulicama i putevima. Uobičajeno korištenje tih dobara je regulisano i ponekad veoma detaljno. Takvo pravo učestvovanja u uživanju nekih dobara jednostavno je vidjeti u zajedničkom vlasništvu i u uživanju određenih dobara koja je, prirodno ili kulturno, teško ili čak nemoguće podijeliti (npr., uživanje zdrave okoline). Argumenti o tome koja dobra se trebaju uživati zajednički i o tome koji je prikladan način regulisanja korištenja takvih dobara, ne pripadaju području pojedinačne pravde, već onom aristotelijanske opće pravde. Mi ulazimo u područje pojedinačne pravde kada razmatramo problem raspodjele dobara i tereta, što će reći, skupinu pitanja koja su povezana sa isključivim odnosom između dobara/tereta i pojedinaca." (''Ibid.'') *"(A) [P]osao distributivne pravde jeste da postavi kriterije za rješavanje problema raspodjele dobara diljem pojedinačne društvene grupe; (b) ideja raspodjele dobara pretpostavlja “isključivost”; i (c) komutativna pravda je centralni dio onoga što “isključivost” znači. Iz toga slijedi da je distributivna pravda konceptualno povezana sa komutativnom pravdom na takav način da bi bilo nemoguće dobiti puno razumijevanje distributivne pravde bez prikladnog razumijevanja komutativne pravde." (''Ibid.'') *"[I]sključivost je mjesto sastanka distributivne i komutativne pravde. Dok istraživanje distributivne pravde pokušava da nađe prikladne kriterije isključive raspodjele djeljivih dobara, argumenti o komutativnoj pravdi su o tome šta se ubraja (a) kao prikladno vršenje kontrole i (b) kao relevantno smanjenje kontrole. Komutativna pravda unaprijeđuje naše razumijevanje toga šta isključivost znači iznutra, kao i nudeći kriterije za ponovno ustanovljavanje situacije jednakosti koja je poremećena nekim događajem između pojedinaca." (''Ibid.'') *"Pozitivno pravo ili, preciznije, pozitivne raspodjelne odluke zajednice, nude polaznu osnovu distribucije koja dopušta kriterijima komutativne pravde nužnu konceptualnu nezavisnost od kriterija distributivne pravde. Sada, te pozitivne raspodjelne odluke mogu imati mnoge različite forme. U odnosu na raspodjele koje imaju formu privatnog vlasništva, većina zajednica koriste skupine općih pravila o formama izvornog stjecanja (''specificatio, occupatio, usucapio'', i tako dalje) kao i stjecanje prijenosom. Najvećim dijelom, raspodjela kroz primjenu tih općih pravnih pravila ne zahtijeva bilo kakva pojedinačna djelovanja od strane zajednice da bi stjecanje učinili zvaničnim [...] Ne bitno od načina na kojih se te pozitivne raspodjele događaju, one čine mogućim razlikovanje između distributivne i korektivne pravde nudeći distributivnu polaznu odnosu za komutativnu pravdu, koja je različita od primjene kriterija distributivne pravde. Slijedi iz ovoga da zaista postoji nužna veza između prava i pravde [...] [P]ostojanje pozitivnog prava je nužni uslov da se učini konceptualno smislenim barem jedna temeljna moralna razlika, naime, ona između distributivne i komutativne pravde." (''Ibid.'') [[Kategorija: Pravo]] hjve7od1ckt5shlcdqc22u74iqnukih 0 9726 53808 53502 2015-01-07T23:57:03Z Harač 23 53808 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Christine Korsgaard |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki filozof |datum rođenja=1952. |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Posmatrana kao normativni entiteti, [[ljudska prava|pravâ]] imaju neuobičajenu odliku: postoji smisao u kojem ona ne postoje dok nisu pravno institucionalizirana. Iz ovog razloga, kada je neko zlostavljan ili nepoštovan na određene načine on može izraziti u potpunosti istu reakciju žaleći se da nema pravâ ili protestujući da ima pravâ [...] [[Immanuel Kant|Kant]] je tvrdio da tek politička država može ponuditi garancije provođenja svačijih pravâ. Stoga, ako kažem: "Ja imam pravo na X", ja ističem zahtjev drugima koji nisam u poziciji da istaknem osim ukoliko mi ne živimo zajedno u političkoj državi: tvrdnje pravâ pretpostavljaju postojanje političke države, to jeste, pretpostavljaju naše članstvo u kolektivnom tijelu sa Općom Voljom koja je posvećena podržavanju pravâ svih. Tvrdnje pravâ pretpostavljaju ovo čak i ako smo u prirodnom stanju i politička država postoji samo u ideji, tako da kada ističem pravo u prirodnom stanju, ja sam privržena podržavanju postojanja političke države. Prema Kantu, ovo znači da imamo dužnost da živimo u političkoj državi. Naša prava u prirodnom stanju su, kako to Kant ističe, "privremena". Ona postoje u smislu da imamo pravo da ih branimo, ali ne u smislu da svako drugi ima dužnost da ih poštuje. Tek kada je država zaista stvorena ona postaju, ponovo kako to Kant kaže, "konačna". / Kantovo razlikovanje između privremenih i konačnih pravâ objašnjava status tako-zvanih prirodnih prava puno bolje nego razlikovanje između moralnih i pravnih pravâ. Privremena prava su u jednom smislu već pravna, jer držalac prava ima pravo da ih prinudno izvrši. U drugom smislu, međutim, ona još uvijek nisu moralna, jer niko drugi nije obavezan da ih poštuje. Ono što društvo čini kada legalizira [subjektivno] pravo nije ni da dodijeli nositelju prava nešto što je već njegovo, odnosno što nije na strani društva da prida, niti da prizna tek moralno pravo koje tu već postoji, čineći ga provodivim. Umjesto toga, ono što društvo čini jeste da realizira pravo čije postojanje je suštinski nepotpuno ili nesavršeno u prirodnom stanju." (''Provisional Rights and the State'') [[Kategorija: Filozofija]] bg0i7dro7dla5rsql9zym8r805q5oi3 14 9727 53503 2014-10-21T20:11:00Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 53503 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9729 61528 53517 2024-05-17T06:59:07Z Srđan 4695 61528 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Antoinette Scherz |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemačka politička teoretičarka |datum rođenja= |mjesto rođenja=Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[[Legitimitet|Legitimnost]] ''demosa'' je izuzetno značajna za demokratsku teoriju kao samo-referentnu teoriju u kojoj je politička moć legitimisana u upućivanju na pojedince nad kojima se vrši [...] Legitimnost ''[[nacija|demosa]]'' leži u srcu demokratske teorije iz dva glavna razloga. Prvo, legitimnost tvrdnji učinjenih u ime naroda zavise ne samo od procesa odlučivanja, već i od subjekta koji donosi odluke. Stoga ako je legitimnost ''demosa'' upitna, legitimnost demokratskog odlučivanja je također potkopana. Drugo, legitimnost ''demosa'' utječe na njegovo pravo da isključi druge. Ako je sastav ''demosa'' proizvoljan, njegovo pravo na samo-određenje njegovih članova možda ne bude valjano. Stoga, ''demos'' kao kolektivni subjekt je od ključnog značaja za legitimnost same demokratije. Međutim, koncepcija legitimiteta ''demosa'' pati od dramatičnog manjka jasnosti. Empirijski, nije problem identificirati određene građane države koji utvore ''demos''. Ipak šire konceptualne i naročito normativne dimenzije koncepta ''demosa'' su maglovite." (''The Legitimacy of the Demos: Who Should Be Included in the Demos and on What Grounds?'') *"[[Demokratija]] uvijek zahtijeva subjekta, tijelo naroda u njegovom procesu kolektivnog jednakog odlučivanja. Ovo znači da proširenje prava učestvovanja je normativno povezano sa principom jednakosti, koji zabranjuje ograničenje ''demosa'' na malu elitu koja vlada nad drugima. Stoga ima smisla govoriti o ''demosu'' prije svega kao o subjektu demokratije." (''Ibid.'') *"Problem granica demokratske teorije jeste u tome što inicijalna definicija granica ''demosa'' nikada ne može nastati na proceduralno demokratski način." (''Ibid.'') {{DEFAULTSORT:Scherz, Antoinette}} [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Njemački filozofi]] 3jua4a13gjqef3t818vxif1zflxm67h 0 9730 61495 53528 2024-05-17T06:48:35Z Srđan 4695 61495 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Zoran Oklopčić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=hrvatsko-kanadski pravni i politički teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"U kontekstu demokratske borbe protiv korumpiranog, neodgovornog ili ugnjetavačkog režima, pozivanje na volju [[narod]]a ima smisla u ''idealnim'' okolnostima gdje, nakon ''iscrpljenja'' od političkog ugnjetavanja, postoji ''široko rasprostranjena'' pobuna - koja ''nije'' praćena ''prostorno-koncentrisanim'' suprotnim iskazima lojalnosti prema režimu - slijeđena ''inkuzivnim'' političkim procesom [[ustav]]otvorstva koji vodi dokumentu potvrđenom od velike večine stanovništva. To je rijetko slučaj. Oni koji insistiraju na osmišljavanju ustavne promjene kao vršenju ustavotvorne vlasti naroda u ne-idealnim, najčešće fluidnim i višeznačnim uslovima moraju biti voljni da se kockaju. Njihova opklada jeste da su funkcionalne pogodnosti “narodnjaštva” nakon sukoba važnije nego rizici povezani sa njegovim prizivanjem tijekom samog ustavnog sukoba. Nema razloga zašto ustavna teorija mora prihvatiti ovaj rizik ustrajno i nepromišljeno. / U kontekstu društvenih sukoba - sukoba socio-ekonomske jednakosti - oslanjanje na volju naroda protiv ustanovljenih ustavnih kanala političke promjene može uvesti progresivne promjene, ali nosi rizik kršenja prava ranjivih nacionalnih, religijskih, seksualnih ili drugih manjina. Njihovi identiteti nisu uvijek usklađeni sa razumijevanjem naroda kao podjarmljenog "plebsa"." (''Three arenas of struggle: A contextual approach to the constituent power of ‘the people’'') *"Ali bilo kakvo zbacivanje neodgovornog režima s vlasti ne ubraja se u vršenje ustanovljavajuće vlasti naroda. Ugrađeno u ideju ustanovljavajuće vlasti jeste trostruko normativno obećanje. Prvo, vršenje ustanovljavajuće vlasti treba biti potaknuto od što je više moguće onih koji će je na kraju završiti pod novim ustanovljenim poretkom. Ono što potkopava kredibilnost pozivanja na narod u procesu [[ustav]]otvorstva jeste ako je proces potaknut od strane diktatorovog pukovnika, vojne hunte, ili vanjskom intervencijom. Drugo, nakon što je počeo proces ustavotvorstva, on treba biti što je moguće više inkluzivan i participativan [...] Konačno, imperativ inkluzivnosti se ne iscrpljuje u samom poticanju i procesu. Da bi mu se pripisalo ime ustanovljavajuće vlasti naroda, ''telos'' njegovog vršenja mora biti stvaranje inkluzivnog režima politički jednakih pojedinaca." (''Ibid.'') *"Ne postoji način unutar rječnika ustanovljavajuće vlasti kako odgovoriti na pitanje šta je bilo legitimnije, Sisijeva "coup-o-lucija", koja je nastala kroz vojni ''coup d’état'', a ipak obećala novu, inkluzivnu rundu ustavotvorstva, ili Morsijeva izborno legitimna "demokratura", koja je naizgled bila usmjerena na ograničavanje sloboda građana." (''Ibid.'') *"Da bi bilo uvjerljivo, isticanje narodnjaštva zavisi ne samo od "aktivnosti" onih koji su se prezentovali na trgu Tahrir u Egiptu, ili Maidan skveru u Ukrajini, već također na "pasivnosti" svih drugih, što dopušta pripisivanje tvrdnje narodnjaštva na sve. Pasivnost može biti vremenska u smislu da značajan period vremena prođe između dva uspješna pozivanja na narodnjaštvo. Ili, može biti prostorna u smislu da tvrdnje narodnjaštva neće biti izazvane istovremenim "prezentacijama" ''kontra''-naroda posvećenog održavanju političkog ''statusa quo''." (''Ibid.'') *"Ako su ljudi prirodno pitomi, ono što opravdava demokratske [[revolucija|revolucije]] ''nije samo'' objektivni kvalitet ponašanja režima, i ne samo normativni kvalitet ustanovljavajućeg procesa, već također činjenica opravdane iznemoglosti stanovništva, pretpostavljenog iscrpljenja sposobnosti naroda za političku patnju. Skrivene figure pitomosti i iscrpljenja služe kao meta-garancije konstitucionalizma da se narodne pobune neće događati prečesto, da neće biti vremenske bliskosti između suprotstavljenih prizivanja izbirljivog "naroda". Bez ove pretpostavljane opklade, zagovornici ustanovljavajuće vlasti ne bi samo morali prihvatiti da ne postoji ništa problematično sa lažnim pre-utemeljenjima [[ustav]]nih poredaka, već bi također imali poteškoću u povezivanju čestih prevrata sa ustanovljavajućom voljom naroda." (''Ibid.'') *"Bez ustanovljavajuće vlasti naroda, riječnik [[vladavina prava|vladavine prava]] mogao bi postati varka koja prikriva postojanje vanjske ili interne hegemonije. Vanjske sile mogu nametnuti [[ustav]]na rješenja, zanemarujući želje stanovništva kojeg se to tiče, suspendovati demokratsko odlučivanje, sve u ime ideala vladavine prava, gdje oni trenutno pogođeni bi bili pozvani da iskupe svoj "udio" u nekoj neodređenoj budućnosti, i "izazovu u javnim forumima zvanične odluke za koje se čini da potkopavaju jednako poštovanje". Interno, vlada bi mogla opravdati strašno spori tempo društvenog i političkog osnaženja ukazujući na legitimnost proceduralnih i suštinskih prepreka koje stoje na putu energičnijem ostvarenju vrijednih društvenih i političkih ciljeva. / Koncept ustanovljavajuće vlasti u njegovoj najradikalnijoj inačici čini se da bi udostojio odbijanje trpljenja ne samo blatantnih nepravdi, što je implicitno zagovarao [[John Locke|Locke]], već također i skupinu privremenih nepravdi srednje veličine koje se pretpostavljeno moraju isrtpiti na putu prema potpuno inkluzivnoj i pravičnoj liberalnoj političkoj zajednici. Ako je to tačno, postoji dublje pitanje koje je uključeno u odbacivanje ustanovljavajuće vlasti koje se ne okreće oko ose liberalizma/"blagog anti-liberalizma" [...] već radije oko sudova toga koliko puno je previše za istrpljenje ne u diktatorskom, ili anti-demokratskom režimu, već u sivoj zoni u sredini." (''Ibid.'') *"Postoje konteksti u kojima povremeno ima smisla nastaviti koristiti rječnik ustanovljavajuće vlasti, kao što su demokratski napori protiv koruptivnih ili tiranskih režima najviše u relativno homogenim državama gdje je vjerovatnoća građanskog rata relativno mala. Stoga, kvalifikovano "''Da''" za ustanovljavajuću vlast u Venecueli, Grčkoj i Engleskoj. Dok retorički utjecaj narodnjaštva u demokratskim borbama može varirati od države do države, njegovo prizivanje je još uvijek vjerovatno najbolji način pakiranja skupine normativnih vjerovanja i implicitnih retoričkih "pozivnica" koje imaju uporedno bolju šansu za doprinos zbacivanju nedemokratskih režima, u suprotnosti sa manje emotivnim potencijalnim invokacijama "vladavine prava" ili, recimo, "mira, poretka i dobre vladavine". U drugu ruku, [[ustav]]ni teoretičari trebaju odlučno uskočiti protiv prizivanja "naroda" – bilo kojeg naroda – u kontekstu raznolikih, ali teritorijalno koncentrisanih polarizovanih društava, čiji su najveći dio multinacionalne države. Stoga, "''Ne''" ustanovljavajućoj vlasti "naroda" u Ukrajini, Bosni i Hercegovini ili Siriji." (''Ibid.'') {{DEFAULTSORT:Oklopčić, Zoran}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Kanadski filozofi]] [[Kategorija:Hrvatski filozofi]] l2knrmje06v0ir51t815rc91ydc44bl 14 9731 53529 2014-10-26T10:28:07Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Filozofi]]' 53529 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Filozofi]] jckvmin0tgyam8pkkd8b4ay86iku6yg 0 9732 53539 53538 2014-10-26T11:37:28Z Harač 23 53539 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pravda i etnonacionalizam |autor =[[Asim Mujkić]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =/ |datum prvog izdavanja =2010. }} ==1. Uvodna riječ: o etnonacionalističkim perspektivama postdejtonske Bosne i Hercegovine?== *"Riječ je o, po mom sudu, dvije različite ideološke koncepcije izlaska iz krize, koje se u teorijskom kontekstu mogu podvući pod koncepciju ''samoodređenja'' – samoodređenja naroda, s jedne, i samoodređenja građanina, s druge strane, ili eksternog i internog samoodređenja promatranih sa stanovišta pravde, pri čemu eksterno samoodređenje podrazumijeva punu realizaciju toga prava u vidu teritorijalnog integriteta i suvereniteta, dok se pod internim samoodređenjem podrazumijeva "mogućnost da građani učestvuju u izboru vlasti i formuliraju svoje politike" [...] Koncepcija samoodređenja naroda, u trenutnim javnim i političkim raspravama, javlja se u više formi: konsocijacija, etno-teritorijalna federalizacija i građanska država, koje ugrubo odgovaraju pozicijama etnopolitičkih elita bosanskohercegovačkih [...]". *"Svaka redukcija i limitiranje individualnih prava u korist kolektivnih prava, kao što je pravo na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa, treba da bude argumentima opravdano da bi bilo moralno prihvatljivo. Nažalost, do sada ne postoji niti jedna plauzibilna definicija što bi trebalo da predstavlja "vitalni nacionalni interes", osim paušalne opaske da je to, u biti sve ono što dvije trećine u parlamentu izabranih poslanika koji su rođenjem određeni kao pripadnici ovog ili onog naroda, odredi kao takvo. Ova arbitrarnost zasigurno pogoduje tvrdoglavom očuvanju "nacionalnih politika", koje proizvode kulturne razlike kao ključne ili vladajuće naracije samorazumijevanja bosanskohercegovačkih konstitutivnih naroda." ==2. K samoj koncepciji etničke mobilizacije== *"Ono što se tako proizvodilo, u procesima etničke mobilizacije s kraja osamdesetih godina u bivšoj Jugoslaviji, jesu identitetske naracije ili konceptualni okviri – sheme, prizvane da naglase autohtoni status određene zamišljene zajednice na sasvim određenom teritoriju. Dakako, kada govorim o "sasvim određenom teritoriju" ne referiram na faktičke teritorije. Teritorijalnost je sastavni dio identitetskog narativnog imaginarija, ona je neraskidivo vezana s ‘narodnosnom biti’ koju proizvodimo i ona se ne poklapa s trenutnim stvarno postojećim republičkim granicama unutar Jugoslavije." *"[C]jelokupni proces etničke mobilizacije okončava se nametanjem vrste pretpolitičkog izjednačenja između naroda i njegove političke elite od koje se sada očekuje da ga vodi kroz poteškoće neprijateljskog tranzicijskog okruženja unutar visoko homogeniziranog političkog prostora. To bi se moglo nazvati "nultom tačkom" etnopolitike koja se izražava u jednadžbi: Narod – Narodna partija – Narodni vođa, uz nešto kasniji dodatak Narodne armije po izbijanju oružanih sukoba." ==3. Kratka historija etničke mobilizacije== *"Za razliku od uobičajenih demokratskih političkih zajednica, koje počivaju na procedurama akomodiranja konfliktnih i suprotstavljenih interesa raznih društvenih grupa, etnopolitičke zajednice su uvijek fokusirane na sami ‘opstanak’ određene društvene (etničke) grupe." ==4. Paradoks naciotvorstva u BiH i njegova proizvodnja== *"Koncepcija hegemonističkog etniciteta u BiH svodi se na dominaciju etnopolitičke elite kroz niz diskriminatornih praksi ne samo prema pripadnicima drugih etniciteta već i prema pripadnicima subordiniranih i alternativnih koncepcija unutar jednog te istog etniciteta." *"[E]tnopolis: ''zajednica koju karakterizira politički prioritet etničke grupnosti nad individuumom, prioritet koji je proveden kroz proces demokratske samolegislacije, zajednica koju karakterizira politički prioritet etnički grupnog prava na samoodređenje nad pravom građanina na samoodređenje pri čemu je članstvo građanina u političkoj zajednici predodređeno njenim ili njegovim članstvom u etničkoj zajednici. Politička naracija i praksa koja opravdava ovaj etnički utemeljen društveni konstrukt naziva se etnopolitikom." *"[T]eško je zamislivo očuvanje [[demokratija|demokratije]] demokratski prijepornim mehanizmima kao što je podjela moći između elita etničkih grupa. Drugo, nemoguće je po mom sudu, akomodirati etničke razlike njihovim produbljivanjem, odnosno čak njihovim proizvođenjem, jer barem kada je BiH u pitanju, elite konstitutivnih naroda opstaju na proizvodnji i naglašavanju razlika, stoga i na generiranju konflikata [...] Stoga ako želimo izbjeći unitarizaciju zemlje, s jedne strane, i hobsijansku džunglu rata za teritorije svih protiv svih, s druge strane, onda je vrijedno svoju intelektualnu energiju trošiti drugdje, naprimjer u iznalaženju mehanizama akomodacije između suprostavljenih etnopolitičkih elita i njihovih grupa, koji ne bi esencijalizirali razlike na način homogenizacije i oštrog suprostavljanja uvijek na rubu konflikta. ''Etničke razlike treba očuvati, ali umanjiti im političku relevanciju, oduzeti im razlog da budu izvor hegemonističkog političkog autoriteta''. Treba promišljati način da se demokratija konsolidira isključivo ''demokratskim'' sredstvima, a da se etničke različitosti akomodiraju u slobodnoj interakciji, susretanju i komunikaciji." ==5. Bosna i Hercegovina kao neuspješna konsocijacija== *"[N]ije jasno kako jedan u biti nedemokratski ustroj kakav je [[Konsocijacijska demokratija|konsocijacijski]] koji, kako smo vidjeli u onome što je "ostalo" od njegove definicije, počiva na vladavini kartela elita, na dominaciji elita, ponekad oligarhijskoj kontroli, podrazumijevajući slabu ili nikakvu participaciju šireg građanstva u političkom životu zajednice, može dovesti do demokratske konsolidacije?" *"Teško je, znači, argumentovati da se sadašnji problemi BiH mogu riješiti uvođenjem još višeg stepena konsocijacije." ==6. Bosna i Hercegovina kao etno-teritorijalna federacija== *"''[P]ravo naroda na samoodređenje steći će svoj legitimitet jedino ako prethodno podrazumijeva garanciju za pravo građanina na samoodređenje.'' Drugim riječima, nijedno pravo ne može biti legitimno ukoliko je ugnjetavačko prema građaninu pojedincu. Upravo zato princip očuvanja teritorijalnog integritata nije u opreci prema pravu naroda na samoodređenje, ukoliko je narod shvaćen politički, a ne isključivo etnički." *"Princip etničke teritorijalnosti u BiH ugrožava individualnu sigurnost i prava, povisuje nestabilnost očekivanja građanina u vidu stalne neizvjesnosti, produljenja vanrednog stanja; nadalje, on opstruira političku participaciju građana upravo zahvaljujući svojim diskriminatornim praksama i karakteristikama." ==9. Pravda za Bosnu i Hercegovinu== *"''''[P]roblem ne leži'', kako se obično u paušalnoj kritici libealnog pristupa tvrdi, ''u koncepciji ‘jedan čovjek – jedan glas’ već u nepostojanju volje ili imaginacije da se nadiđe etnopolitički koncept koji taj princip iskrivljuje i pretvara ga u njegovu suprotnost''. Taj koncept svakako nije lako nadići. Cijela je tradicija u modernoj BiH kolektivističkog samorazumijevanja kojega u najširem smislu nazivam koncepcijom ‘ravnopravnosti naroda’. U svakom od najvažnijih modernih političkih dokumenata od 1943. godine – temelja bosanskohercegovačkog političkog subjektiviteta, BiH se određuje istovremeno i kao država svojih građana ali i kao država ravnopravnih naroda koji u njoj žive [...] [P]olitičko samorazumijevanje BiH sve do današnjeg dana fokusiralo se gotovo isključivo oko ideje ''ravnopravnosti'' naroda, a ne oko ideje političke jednakosti građana, koja je temelj ustavnosti u modernom demokratskom smislu. Iskazano terminima savremene političke filozofije, može se zaključiti da su principi na kojima je počivala bh. politička zajednica uvijek počivali na principima ''etničke'' jednakosti, jednakosti kolektiviteta, a ne na principima etičke jednakosti, jednakosti individualnih građana. Premda su sva ustavna određenja BiH od 1946. do 1995. referirala na ovu dvostrukost građana i naroda, u autoritarnim društvenim praksama socijalizma i etnonacionalizma, politička jednakost građanina nije bila ništa više do praznog pojma. Marginalizacija kategorije." *"Zadatak etno[[pravda|pravde]] bio bi u najmanjem da obezbijedi ravnopravnost naroda i građana kroz insistiranje na demokratskim i simetričnim principima uz najoptimalniji mogući okvir zaštite i afirmacije individualnih građanskih prava i sloboda. Iskustvo etnopolitike, nas je pak do sada, moglo naučiti da kolektivno simetrično predstavljanje niti štiti niti afirmira individualne građanske slobode i prava, i ne samo to, ono im proturječi [...] Da zaključim, biti pravedan prema narodima u BiH (etnopravda) u etnopolitičkoj bosanskohercegovačkoj zajednici znači biti pravedan prema njihovim političkim elitama koje žele osigurati svoju apsolutnu vlast kroz teritorij (entitet, etno-teritorijalnu federalnu jedinicu, kofederalnu republiku, svjedno). Svako pozivanje na pravednost prema ovdašnjim narodima implicira pozivanje na opstanak tih malih tiranija ‘narodnih’ oligarhija. Ova koncepcija ima onda ozbiljnih problema s legitimitetom. Po mom dubokom uvjerenju pravda za sve ovdašnje narode, kako one konstitutivne, tako i one manjinske, ujedno je i pravda za sve ovdašnje građane, a ona se zove ''demokratskom funkcionalnom socijalnom državom ravnopravnih naroda i građana''. *"Na osnovu izloženog, može li se formulirati onda princip pravde kao nepristrasnosti u jednom multikulturnom društvu kao što je naše na sljedeći način – naime da bi se osobe u izvornoj poziciji i iza vela neznanja opredijelile za dva specifična principa pravde iz kojih bi mogle uslijediti reforme bosanskohercegovačkih institucija, a koje bi glasile: 1. jednakost u pristupu najširem spektru osnovnih prava i sloboda za svakog građanina BiH; 2. etničke nejednakosti pravedne su samo ako za posljedicu imaju poravnavajuće dobrobiti za svakoga, a posebno za članove društva koji su u najnepovoljnijem položaju, dakle, manjine bile one ‘konstitutivne (za početak) ili ne." *"Što se tiče strahovanja od dominacije formule ‘jedan čovjek – jedan glas’, treba primijetiti sljedeće: zašto se ova formula stalno iščitava u etničkom kodu? Kao da jedan čovjek iscrpljuje svoj javni i politički život u svom etničkom pripadanju. Taj jedan čovjek nije samo pripadnik neke etničke grupe, već i niz drugih grupa. Prema tome, nije u toj demokratskoj formuli problem, već u etnopolitičkom okviru unutar kojeg se tog jadnog jednog čovjeka stalno i nepogrješivo reducira na pripadanje ovom ili onom narodu. Namjesto demokratskog principa ‘jedan čovjek – jedan glas’, treba mijenjati etnopolitički okvir unutar kojega se taj jedan čovjek uopće ne pojavljuje kao jedan čovjek. Ako se neko plaši ‘preglasavanja’ (etničkog) unutar te formule, onda neka se svojski baci na demontiranje i transcendiranje etnopolitičkog okvira unutar kojega namjesto formule ‘jedan čovjek – jedan glas’ suvereno, već dvadeset godina, vlada sramna, anti-demokratska formula ‘jedan čovjek (jedan vođa) – milion glasova (milion ‘bioloških’ članova kolektiva koga ovaj navodno predstavlja)." ==10. Test pravičnosti: liberalna demokratija v. etnokratija - slučaj Brčko distrikta Bosne i Hercegovine== *"Iskustvo Distrikta nas uči da bi formula za akomodiranje kolektivistički utemeljenog konflikta mogla glasiti: ‘ne teritorije, već institucije’; ‘ne teritorijalne granice već pravne granice politike’." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Asim Mujkić]] j0l55hwklq3vf2o391p193ozbbzolf8 14 9733 53544 2014-10-26T11:52:01Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 53544 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9735 61379 53555 2024-05-16T18:15:18Z Srđan 4695 61379 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=John Tasioulas |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=grčko-australski pravni teoretičar |datum rođenja=18. decembar 1964. |mjesto rođenja=Wollongong, Australija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[[Ljudska prava]] su moralna prava koja posjeduju sva ljudska bića jednostavno temeljem svoje čovječnosti [...] Postojanje i sadržaj ljudskih prava određuje se primarno uobičajenim moralnim rasuđivanjem, potpomognutim i dopunjenim, ukoliko je nužno, empirijskim, filozofskim ili pravnim rasuđivanjem." (''On the nature of human rights'') *"[T]ri bitne odlike moralni prava [su] [...] ''Odgovarajuće dužnosti''. Moralna prava – ili njihove paradigmatske manifestacije, uobičajeno nazivane "prava zahtjeva" – uključuju odgovarajuće moralne dužnosti ili obaveze [...] Postojanje prava na x, na strani A, pretpostavlja moralnu dužnost na strani drugih da na različite načine zaštite, poštuju, itd. A-ov posjed, pristup itd. ka x. Moralne dužnosti su razlozi za djelovanje posebne vrste. Prvo, one su ''kategoričke'', tj. njihova primjena na nositelja dužnosti, i njihova težina ili strogost, nezavisna je od motiviranosti nositelja dužnosti [...] Drugo, one su ''isključive'' u svojoj normativnoj snazi, tj. one ne samo da se vagaju protiv suprotstavljenih razloga, već također isključuju barem neke od njih u određivanju šta, sve uzevši u obzir, nositelj dužnosti mora učiniti [...] Konačno, kršenje dužnosti od strane nositelja dužnosti koji se prikladno može držati moralno odgovornim, i koji nema nikakvo opravdanje ili izgovor za svoje postupanje, tipično opravdava poseban spektar ''moralnih reakcija'', npr. krivnje na strani gledalaca, prijezir na strani žrtve, samo-krivnju (krivicu), reparaciju i pokajanje na strani prekršitelja prava, i u nekim slučajevima kažnjavanje na strani relevantne političke zajednice [...] ''Individualističko utemeljenje''. Individualna moralna prava, od kojih su ljudska prava pod-skupina, nisu samo prava pojedinaca, ona su također utemeljena u nekim normativno istaknutim karakteristikama pojedinačnog nositelja prava. Prema nekim teoretičarima, to je neki interes nositelja prava koji ima sposobnost stvaranja dužnosti štićenja, poštovanja, itd. tih interesa [...] [Drugi, pak, tvrde da] moralna prava nisu utemeljena u ''interesima'' nositelja prava, već u posebnom normativnom ''statusu'' koji uživaju, kao što je taj da su jednaki i nepovredivi članovi moralne zajednice [...] ''Direktne karakterne dužnosti koje odgovaraju pravima''. Pojedinačna moralna prava koje nose prepoznatljivi pojedinci; kršenja dužnosti koja odgovaraju tim pravima pretpostavljaju prijestup prema nositelju prava. Ovo je suprotno kršenju nesavršenih dužnosti (onih koje nemaju odgovarajućeg nositelja prava, poput općenite dužnosti milosrđa) kojim se ne čini prijestup prema bilo kojem pojedincu [...] Ove tri odlike potcrtavaju činjenicu da ljudska prava pripadaju prije svega području ''moralnih principa''. Ona se ne sastoje tek u popisu interesa ili vrijednih ciljeva, koliko god bili važni, jer tek puki propust zaštite, ili čak djelovanja protiv, tuđih interesa ili vrijednog cilja nije ''per se'' osnov za moralnu osudu. Iz perspektive trećeg lica, puka činjenica da će tuđi interesi bili pogođeni nekim djelovanjem ne pretpostavlja da postoji dužnost u nastanku; iz perspektive prvog lica, mi smo većinom pasivni u odnosu na poštovanje naših prava, dok ispunjenje naših interesa tipično zahtijeva aktivnu uključenost." (''Ibid.'') *"[U]bjeđivao sam drugdje protiv tvrdnje da [ljudsko] pravo mora istinski biti provodivo da bi se ubrajalo u [ljudsko] pravo, kao i protiv tvrdnje da mora istinski biti pravno utjelovljeno. Uslovi legalizacije ili društvenog priznanja previđaju činjenicu da su ljudska prava normativni obziri čije je postojanje nezavisno od prava i društvene prakse, obziri te vrste koje čak i neko ko je skeptičan po pitanju [ljudskih] prava poput Benthmana mora također priznati, u onoj mjeri u kojoj vjeruje da se pravne i društvene norme mogu kritički ocjenjivati." (''Ibid.'') *"Važno je primijetiti asimetriju u ograničenjima postavljenim na uslove za posjedovanje ljudskih prava i određenje njihovog sadržaja. Iako posjedovanje ljudskih prava nije uslovljeno bilo kakvim specijalnim odnosom nositelja prava, njegovim članstvom u zajednici, ili bilo kojim djelovanjem ili postignućem, u potpunosti je prihvatljivo za sadržaj odgovarajuće dužnosti da upućuje na takve uslove. Dužnost dozvoljavanja osobi da učestvuje u političkom odlučivanju njene zajednice uslovljeno je time da je član te zajednice. Dužnost osiguranja osobi formalnog obrazovanja uslovljeno je time da ona od toga može imati koristi. Dužnost osiguranja osobi pravične naknade uslovljeno je njenim učestvovanjem u radu uz naknadu. Dužnost osiguranja pravičnog suđenja nekome uslovljeno je njegovim optuživanjem za krivično djelo." (''Ibid.'') *"Sa intuitivno uvjerljivim ograničenjima na prikladno određenje ljudskih prava možemo nastaviti sa razlikovanjem između podesnih ljudskih prava i specifičnijih prava koja se izvode iz njih koja sama ne moraju biti ljudska prava, ali koja posjedujemo djelimično temeljem naših ljudskih prava. Ona neće biti ljudska prava kada njihove derivacije iz istinskih ljudskih prava zavise od premisa o faktičkim okolnostima koje nisu među onima koje se primjenjuju na sva ljudska bića unutar relevantnog socio-historijskog perioda. Na primjer, moje ljudsko pravo na političko učestvovanje, kombinirano sa činjenicom da sam građanin Australije, stvara moralno pravo na glasanje na općim izborima u Australiji. Posljednje nije striktno govoreći ljudsko pravo – samo jedan podskup ljudskih bića ima pravo da glasa na općim izborima u Australiji – ali to je posljedica mog ljudskog prava na političko učestvovanje. Slijedi da jedan način na koji se može prekršiti moje ljudsko pravo na političko učestvovanje jeste kroz kršenje ne-ljudskog prava na glasanje koje ono dodjeljuje meni u svjetlu mog članstva u određenom demokratskom društvu." (''Ibid.'') {{DEFAULTSORT:Tasioulas, John}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Australski filozofi]] [[Kategorija:Grčki filozofi]] 21h4xvlt406acu81wvyv820mdshqwze 0 9736 53557 2014-10-30T18:46:45Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=John P. Stockton |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki političar |datum rođenja=2. avgust 1862. |mjesto rođenja=Princeton, S...' 53557 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=John P. Stockton |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki političar |datum rođenja=2. avgust 1862. |mjesto rođenja=Princeton, Sjedinjene Američke Države |datum smrti=22. januar 1900. |mjesto smrti=New York, Sjedinjene Američke Države |počasti= }} *"[[Ustav]]i su lanci kojima ljudi vežu sebe u svojim razumnim trenucima tako da ne umru od samoubilačke ruke u danima njihove ludosti." [[Kategorija: Politika]] fxo5787lur7l8w7a11b0u59gc2oxglw 0 9737 61643 55270 2024-05-17T10:21:58Z Srđan 4695 61643 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Richard A. Posner |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni i ekonomski teoretičar |datum rođenja=11. januar 1939. |mjesto rođenja=New York, Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[[Ustav]] [SAD-a] je stari dokument kojeg su stvorili ljudi koji, uprskoj mnogo suprotstavljene građanske pobožnosti, nisu bili vidoviti. Dva stoljeća amandmana stvorili su zbunjujući palimpsest. Dokument koji je kao posljedica toga nedokučiv s obzirom na večinu savremenih problema, te preko kojega se obložilo stotine hiljada stranica sudskog tumačenja, večina kojega je interno neusaglašena. Ukupna suma sve ove dokumentacije nije direktiva, već resurs, i dalji pokušaji [[tumačenje|tumačenja]], stoga, da li ti [[John Hart Ely|Elyja]] ili njegovih suparnika lijevo ili desno, nužno će ilustrovati tumačenje kao stvaranje, ne kao ograničenje. Nećete biti u mogućnosti da birate između ovih tumačenja na semantičkom ili konceptualnom osnovu. Morat ćete birati na osnovu toga šta se čini boljim, u smislu koji uključuje, ali također i nadzilazi obzire vjernosti prema tekstu i tradiciji, čineći pitanje tumačenja konačno političkim, ekonomskim, ili društvenim pitanjem kojem društvene nauke mogu više doprinijeti nego pravo." (''Democracy and Distrust Revisited'') *"Istina je da ustavni pravnici znaju malo o njihovom stvarnom predmetu ispitivanja - složenim političkim, društvenim, i ekonomskim pitanjima. Ono što oni znaju jeste tijelo odluka koje su napisali loše obavješteni pravnici. Danas večinu sudskih odluka, čak i onih na Vrhovnom sudu, napisali su stručni saradnici godinu ili dvije od diplomiranja. Ono o čemu profesori ustavnog prava podučavaju i proučavaju jeste, u mjeri u kojoj mislim da bi im trebalo biti neugodno, jeste rad njihovih nedavno diplomiranih studenata. To nije održiva dijeta." (''Ibid.'') *"Pravnikova moć destruktivne analize jeste njegov najveći dar." (''Ibid.'') ==Djela== *''[[Kako sudije razmišljaju]]'' (2008) {{DEFAULTSORT:Posner, Richard}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:Richard Posner| ]] pv8xdj38sedyrw03f53j6z4qnvru4ka 0 9746 53592 53591 2014-11-06T09:57:00Z Harač 23 /* Citati */ 53592 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Asim Mujkić]] **"Na ovaj način dobili smo puni krug unutar kojeg ideologija obitava: politički vođenim procesom ona proizvodi društvene kategorije (narode sa svojim odjelitim identitetima) i kontekste unutar kojih se oni razvijaju, sudaraju, međusobno oblikuju, na koje se potom poziva kao na ‘prirodne stvari’, ‘stvari-u-svijetu’, fakticitet, činjenice realnosti, itd." (''Obrazovanje kao proces naturaliziranja etnonacionalne ideologije'') **"Moralno čitanje ideološkog sistema je jednostavno: priznanje ili ‘prepoznavanje’ između pojedinaca u etnonacionalističkoj zajednici rješava se samoutapanjem jedinke u kolektivni identitetski obrazac, dakle kroz proces samo-obezličenja, prisvajanja dominantnih metafora samorazumijevanja, odnosno kroz proces pounutrenja izvanjskih ideoloških metafora grupnog identiteta. Tamo gdje dominira zamišljena etnonacionalistička tradicija u svojoj ideološkoj bezupitnosti, horizont samointerpretacije moralnog subjekta svakako će biti uzak, odnosno njegova kontekstualizacija unutar kulturnog kruga bit će striktnija, bez ‘nepotrebnih’ interakcija s drugima i drugačijima. Tako će način na koji je ‘svijet samo takav i da drugačiji ne može biti’, što je u temelju svakog ideološkog svjetonazora, ostati parohijalan, palanački, kako ga je odredio Radomir Konstantinović. Nasuprot tome, veća i slobodnija vrsta obrazovanosti, stupanje u sve šire krugove interakcija očekivano će proširiti horizonte samo- kontekstualizacije – granica ‘dozvoljenog’ je neuporedivo veća – pa će se horizonti samorazumijevanja, a samim tim i samoodređivačka uloga pojedinca povećati, što je preduslov moralne autonomije individuuma. Etnonacionalizam tako, kao i komunizam, pokazuje svoju nemoralnu, upravo „strašnu narav režima koji je uništavao ljudskost“." (''Ibid.'') *[[Eldar Sarajlić]] **Skoro po pravilu, najgrlatiji zagovornici etničkog identiteta u bosanskohercegovačkoj političkoj sferi su obično oni koji od postojeće društvene konstelacije imaju najviše ekonomske ili političke koristi. Etnički identitet se tako otkriva kao politička ideologija ''par excellence'', sistem projiciranih vrijednosti kao mehanizam političke kontrole." (''[[Kultura kulture]]'') *[[Enver Kazaz]] **"Viktimološki diskurs tu se udružuje sa oživljavanjem mitologema o rajskom dobu srednjovjekovne Bosne na koje se prikopačavaju one o rajskom dobu titoističke Bosne, da bi se na sve to nakalemio ideološki narativ o građanskoj Bosni, koja je tobože proizašla iz srednjovjekovne i titoističke verzije bosanskohercegovačkog multikulturalizma. Nesposobna da analizira bosanskohercegovačku društvenu realnost, ona, ta medijska scena, širi patriotske narative, da bi svaku kritiku proglasila za izdaju domovine. Iracionalna kao i svaka mitrocentrična naracija, takva vrsta sekularno nacionalističke bošnjakocentrične bosanske ideologije konceptualizira i sliku o svojim susjedima kao demonskim neprijateljima [...] Viktimizacija je u pravilu izvor nacionalističkog stava. Velikosrpska ideologija je na njoj izgradila svoju moć. Na njoj je, dokazuje Eridth Zirtal, Izrael izgradio svoj agresivni nacionalizam. Na njoj je Izetbegovićeva vlast izvršila prekodiranje bošnjačkog identiteta, arhaizirajući ga, getoizirajući, klerekilaizirajući, autoegzotirajući, da bi uspostavila svoj etnoklerokapitalizam kao oblik surove eksplotacije potlačenih klasa. Na njoj sarajevska mediokritetska medijska moć nastoji prikriti svoje malograđanstvo, svoj sitni šićar, ne uviđajući pri tom koliko zapada u nove forme ovdašnjeg nacionalizma." (''Kapital žrtve uložen u mržnju'') *[[Esad Zgodić]] **"Nije, dakle, u ovom diskursu, idolatrijska, ili sakralizirajuća, konvencionalno nekritička, ili kritički neosviještena recepcija političkog konsenzusa ništa drugo do tek jedan od opčaravajućih likova ''vladavinskih ideologija''." (''[[Vladavina konsenzusom]]'') *[[Hans Kelsen]] **"Čista teorija prava je istinska pravna nauka baš zbog antiideološkog karaktera. Nauka kao spoznaja ima uvijek unutrašnju tendenciju da otkrije svoj predmet. Ali, politička ideologija prikriva stvarnost bilo idealizacijom stvarnosti, da bi sačuvala i branila, bilo unakažavanjem stvarnosti, da bi je napala, razorila ili zamijenila nekom drugom stvarnošću. Korijen je svake političke ideologije u htijenju a ne u saznanju: u emocionalnom a ne u racionalnom elementu naše svijesti; ona potječe od nekih interesa, ili, prije od interesa koji se razlikuju od interesa istine." (''[[Opća teorija države i prava]]'') *[[Jevgenij Pašukanis]] **"Pravna država je fatamorgana, ali fatamorgana koja je sasvim pogodna za buržoaziju, zato što ona zamjenjuje religioznu ideologiju koja je izvjetrila; ona skriva od masa činjenicu vladavine buržoazije. Ideologija pravne države je pogodnija od religiozne još po tome što se ona, ne održavajući u punom smislu objektivnu stvarnost, ipak oslanja na tu stvarnost. Vlast kao "opća volja", kao "vlast prava", utoliko se realizuje u buržoaskom društvu ukoliko ovo posljednje samo predstavlja tržište. Sa ove tačke gledišta i policijski statut može da nam izgleda kao ovlapoćenje Kantone ideje o slobodi koja je ograničena slobodom drugog [...] "Država" pravnika, bez obzira na svu njenu "ideologičnost", ima posla sa nekom objektivnom realnošću, kao što se najfantastičniji san isto tako oslanja na stvarnost." (''[[Opća teorija prava i marksizam]]'') [[Kategorija: Tema]] 8rx7lisyeq5c5kvxv4sjmhqbxeqzrun 0 9747 61608 53599 2024-05-17T07:47:13Z Srđan 4695 61608 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Gerald Dworkin |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja=27. decembar 1937. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[P]itanja da li je djelovanje predmet kritike i da li treba biti predmet kritike različito je od pitanja da li trebamo pokušati da ga zaustavimo na neki neposredniji način. Pitanja oko miješanja posredstvom moralnog ili društvenog pritiska zahtijevaju dosta drugačiji tretman. Čini se da postoje sfere autonomije unutar kojih mi vjerujemo da je pogrešno za druge da se miješaju, čak i sa djelovanjima koja su pogrešna i stoga se ne trebaju činiti. Ono što ovo pokazuje, međutim, jeste da korak od "pogrešno" do "predmet miješanja" zahtijeva dalji argument. Naravno, korak od "štetno" do "predmet miješanja" ili od "duboko uvredljivo" do "predmet miješanja" također zahtijeva dalje argumente. Sve što tvrdim jeste da budući da "pogrešno" implicira "ne treba se činiti", kategorija nemoralnih djela ustanovljava isti prag za legitimitet državne intervencije kao i kategorija štetnih ili uvredljivih djela [...] Krivično pravo je institucija čija centralna opravdanja uključuju činjenje manje vjerovatnim da će se djela koja se ne trebaju činiti događati i da služi kao instrument za osuđivanje onih koji čine ono što se ne treba činiti. Postojanje principijelnih razloga za isključenjem (unaprijed) krivičnog procesa kao načina obeshrabrivanja čini se stoga krajnje neuvjerljivim. Principijelni razlozi zaista postoje za isključivanje određene potklase nemoralnih djelovanja iz krivičnog prava. Dobar primjer jeste sloboda govora. Ovdje nalazimo klasu djelovanja koja su nemoralna (npr. negiranje holokausta, rasističke uvrede) i za koje trežimo da ih imuniziramo od krivičnog gonjenja. Takva djela prolaze inicijalni prag za smatranje legitimnim predmetima državne intervencije. Mi vjerujemo, međutim, da postoje razlozi za održavanje sfere autonomije pojedinaca za učestvovanje u takvim djelovanjima. Neki od tih razloga su ono što smatram politikom, radije nego principom. Uzmimo, na primjer, tvrdnju da, iako bi imali pravo da se miješamo u takva djelovanja, davanje državi ovlaštenja za miješanjem previše je opasno [...] Treba primijetiti, međutim, da ova klasa djelovanja nije tek nemoralna već također i štetna, tako da također čini izuzetak od [Millovog] principa štete. Ako se postojanje tako zaštićene klase ubraja kao dokaz da se država ne treba miješati sa nemoralnim djelima, također pokazuje da se država ne treba miješati sa štetnim djelima. Mi možemo priznati "pravo da se čini pogrešno u drugim sferama", ali to je u skladu sa vjerovanjem da "puka nemoralnost" djela isto dovodi unutar legitimnog područja krivičnog prava. Nije da postoji neki dalji skup odlika (šteta, uvredljivost, itd.) koji se moraju dodati nemoralnosti da bi se ponašanje dovelo unutar legitimne sfere državne regulacije. Može biti da postoje neke dalje odlike koje ga, povezane sa prikladnim principom, isključuju od takve regulacije. Ali to je isto tako tačno za druge odlike poput štete ili uvrede." (''Devlin Was Right: Law and the Enforcement of Morality'') {{DEFAULTSORT:Dworkin, Gerald}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] 0qf2jrqyxvbc49oxgbpy01pp54w5vw5 0 9748 53608 2014-11-09T10:29:08Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Razmišljanja o revoluciji u Francuskoj |autor =[[Edmund Burke]] |slika =...' 53608 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Razmišljanja o revoluciji u Francuskoj |autor =[[Edmund Burke]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''Reflections on the Revolution in France'' |datum prvog izdavanja =1790. }} *"Šta je korist od raspravljanja o čovjekovim apstraktnim pravima na hranu ili liječenje? Pitanje se tiče njihovog metoda dobavljanja i administriranja. U toj raspravi ja ću uvijek predlagati da se u pomoć pozove poljoprivrednik i doktor, radije nego profesor metafizike." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Edmund Burke]] n3vetq0wu55qglnqpegt3fblolkvq8h 14 9749 53610 2014-11-09T10:29:58Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 53610 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9750 53613 53612 2014-11-10T13:49:12Z Harač 23 53613 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Onora O'Neill |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski filozof i političarka |datum rođenja=23. avgust 1941. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Institucije za osiguranje i provođenje prâva slobode zahtijevaju raspodjelu određenih dužnosti specificiranim licima, radije nego svim ostalim. Prvo-razredne dužnosti poštovanja prâva slobode moraju biti univerzalne, ali drugo-razredne dužnosti za osiguranjem da svi poštuju prâva slobode moraju biti raspodjeljene. Nema učinkovite vladavine prava bez provođenja prava, i provođenje prava zahtijeva provoditelje prava kojima su dodjeljeni određeni poslovi; nema učinkovite odgovornosti javne uprave bez institucija koje dodjeluju poslove i odgovornosti i drže određene vlastodršce odgovornim. Ipak, asimetrija između apstraktnih prâva slobode i apstraktnih prâva na dobra i usluge je uvjerljiva: mi možemo znati ko krši prâva slobode bez bilo kakve raspodjele dužnosti, ali mi ne možemo reći ko krši prâva na dobra i usluge bez da su dužnosti raspodjeljene." (''The Dark Side of Human Rights'') *"Ako za ozbiljno uzmemo prâva i vidimo ih kao normativna radije nego aspiracijska, mi moramo za ozbiljno uzeti i dužnosti. Ako u drugu ruku izaberemo tek aspiracijsko gledište, troškovi su visoki. Jer tada bi također morali prihvatiti da kada su ljudska prava neispunjena ne postoji povreda dužnosti, niko nije kriv, niko se ne može držati odgovornim, niko se ne može optuživati i nema nikoga ko duguje naknadu. Mi bi u suštini morali prihvatiti da zahtjevi ljudskih prava nisu istinski zahtjevi." (''Ibid.'') *"Ako ljudska prava nisu pred-konvencijska, univerzalna prava, već su utemeljena u posebnim dužnostima koje su preuzele države, onda barem postoji neugodan jaz između stvarnosti i retorike. Drugo-razredne dužnosti države se izvršavaju nametanjem prvo-razrednih dužnosti na druge i njihovim provođenjem. Stvarnost je da se činilaštvo države i moć države, kao i izvedenih institucija, koristi za konstruisanje institucija koje (djelimično) osiguravaju prava, i da bi to postigle nužno je kontrolisati djelovanja pojedinaca i institucija sistematski i u detalje. Ako države stranke trebaju izvršavati drugo-razredne dužnosti koje preuzimaju u potpisivanju i ratifikovanju povelja o ljudskim pravima, oni moraju ne samo osigurati da se prava slobode poštuju od svih, već moraju pripisati i provoditi prvo-razredne dužnosti čije će vršenje donijeti svima prava na dobra i usluge. Ljudska bića, očito je, neće tek biti namjeravani ''korisnici'' tih dužnosti, već će također nositi namjeravane ''terete''. Sistem kontrole koje države moraju nametnuti da bi osigurale da se te dužnosti vrše vjerovatno će biti zastrašujuće složene. Ipak, kao što je [[Edmund Burke|Burke]] istakao, ono što stvarno trebamo ako želimo imati hranu i lijekove jeste aktivno učestvovanje "poljoprivrednika i doktora". Da li se to aktivno učestvovanje može osigurati ili poboljšati nametanjem detaljnih i složenih dužnosti na one koji trebaju nositi prvo-razredne dužnosti? [...] [M]islim da ne trebamo zdravo za gotovo prihvatati gledište da su [ljudska prava] samo o poštovanju osoba i tretiranju drugih kao činilaca. Mnogo toga je zaista o poštovanju slabih i ranjivih. Ali ona su također o proširenju državne vlasti nad nedržavnim činiocima i pojedincima, o uspostavljanju sistema kontrole i discipline koja se proteže u najdalje oblasti života, o vođenju života ljudi za njih, ostavljajući im utješna zadovoljstva krivnje [...] Nalazimo neiznenađujućim da su vodeće ideje prošlih era bile prevaziđene i promjenjene, i teško možemo sumnjati da su ljudska prava centralna vladajuća ideja našeg doba. Ipak ne nalazimo mnogo savremene rasprave o vjerovatnoći da ideja ljudskih prava može proći kroz istu sudbinu. Javni diskurs je većim dijelom taj divljenja, i često predstavlja ljudska prava kao neupitnu istinu i progres: možemo dovoditi u pitanje sve - osim ljudskih prava. Zaista, za razliku od nekih prethodnih dominantnih ideologija, pokret ljudskih prava dostigao je zavodljivu odliku da je ideologija ne samo od i za vladajuće klase, već ideologija za - i sve više od - ugnjetavanih. To se čini dobrim razlogom za promišljanjem naročito pažljivo i kritički o internoj strukturi zahtjeva ljudskih prava, pokušavajući biti manje gestualan prema njihovim temeljima i njihovim ograničenjima, i biti više otvoren o njihovim troškovima, kao i njihovim pogodnostima. Poljoprivrednik i doktor, i drugi čiji rad i privrženost su neophodni, ključ su za osiguranje pristojnih standarda života za sve: njihov aktivni entuzijazam i napori su vrijedniji od njihovog strogog pokoravanja propisanim procedurama, njihovog ozlojeđenog protesta, a kamoli njihovog odbijanja da doprinesu." (''Ibid.'') [[Kategorija: Filozofija]] [[Kategorija: Britanski filozofi]] f33k5sglv78tb99xraigcxuo8u25c08 0 9751 53632 2014-11-16T21:23:32Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Richard S. Key |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke...' 53632 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Richard S. Key |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Savremeni [[ustav]], kao i bilo koji drugi primjer pozitivnog prava, mora biti povezan sa pravotvorcem. Stručni pojam koji se pojavio u opisivanju ovog ustavnog pravotvorca jeste "ustanovljavajuća vlast"." (''Constituent Authority'') *"Uvijek postoji razlog zašto je ispoljavanje sile bilo učinkovito. Pravila mogu, neko vrijeme, prevladavati tek zbog fizičke moći koju stvaralac pravila može vršiti nad adresatima njegovih pravila. Ali da bi se uspješan ustav održao kroz produženi period, mora postojati nešto oko njega što uvjerava (ili barem dopušta) njegovim subjektima da mu se potčine. Takav "reflektivni kritički stav", štaviše, uvijek će se izvoditi, barem u dijelu, iz nekog obzira za okolnosti njegovog nastanka. U slučaju ustava, biće od suštinskog značaja da postoji izričito ili implicitno određenje od nekog značajnog dijela stanovništva da stvaraoci ustava jesu ili su bili prikladan izvor ustavnih pravila. Koristim izraz "autoritet" da potcrtam činjenicu da uspješno stvaranje ustava mora uključivati nešto više od izražaja volje [...] Autoritet uključuje evaluaciju ispravnosti ustanovljavajućih događaja. Na ovaj način, on inkorporira ono što se ispravno može nazivati moralnim razlozima. To ne čini njegovo postojanje ništa manje činjenicom, ali to je jedna vrsta činjenice, ona koja uključuje kolektivne kritičke sudove nekog broja pojedinaca u određenim trenucima i mjestima. Ovaj kontinuirani normativni stav jeste ono što razlikuje ustanovljavajući autoritet od puke ustanovljavajuće vlasti. Zbog toga istraživanje u karakter ustanovljavajućeg autoriteta u bilo kojem pojedinačnom pravnom sistemu primorava nas da znamo nešto o socijalnim, političkim i moralnim vrijednostima koje su zajedničke za stanovništvo kojim ustav namjerava vladati tokom vremena u kojem treba vladati. Ipak, kao što su tumači ustanovljavajuće vlasti prepoznali, mi moramo misliti o tim vrijednostima odvojeno od zahtjeva legalnosti koje ustav u pitanju uvodi u postojanje. Nezamjenjiva odlika ustanovljavajućeg autoriteta jeste njegova "vanjskost" prema ustavnom sistemu kojeg uspostavlja." (''Ibid.'') *"Snaga bilo kojeg ustava zavisi od njegovog kontinuiranog prihvatanja tokom vremena od strane stvarnih ljudskih bića na čije živote utječe. Ovo prihvatanje imat će dva aspekta. Prvo, neki minimalni dio relevantnog stanovništva mora smatrati materijalna pravila ustava zadovoljavajućim, ili barem podnošljivim. Drugo, stanovništvo mora smatrati ustavna pravila kao da su proizašla iz legitimnog izvora. Ovaj drugi zahtjev pokreće pitanje ustanovljavajućeg autoriteta. Pravila se mogu nesviđati [dijelu stanovništva], ali ipak biti učinkovita ako ljudi vjeruju da su djelo autoriteta kojeg prihvataju kao prikladnog. Naravno, čak i naredbe najcijenjenijeg autoriteta će konačno postati neučinkovite ako nameću nepodnošljive terete tokom produženog perioda. Suprotno tome, obrnuta situacija – suštinski privlačna pravila koja su sljediva do nelegitimnog izvora – mogu se održati dugo vremena. Najčešće, za većinu ljudi, nema okolnosti da razmišljaju uopće o ustavnim pravilima, a kamoli da kritički ocjenjuju okolnosti njihovog stvaranja. Ustav, međutim, kao bilo koja druga skupina fiksnih pravila, mora konačno uštinuti neke ljude na neprijatne načine. Ove boli i terete datog ustavnog režima biti će lakše ili teže podnijeti zavisno od gledišta osobe na autoritet stvaraoca ustavnih pravila. Štaviše, ustavne odredbe, kao i sva pravna pravila, zahtijevaju tumečenje u dvojbenim slučajevima. U takvim okolnostima, tumaći će vjerovatno pribjeći špekulaciji o svrhama za koje su ta pravila stvorena, vraćajući nas do događaja stvaranja ustava i prirode ustanovljavajućeg autoriteta. Prije ili kasnije, to jeste, ljudi će pitati šta je to oko stvaranja ustava što ih obavezuje da ga poštuju. Predođbe o utemeljujućim događajima, štaviše, mogu se mijenjati tokom vremena. To znači da se postojanje ustanovljavajućeg autoriteta u nekoj osobi ili procesu može određivati samo u datom trenutku. Zasigurno, neka vrsta obzira ili poštovanja ili straha mora biti prisutna u vrijeme kada je ustav stvoren i kada je stupio na snagu. Ali da bi se ustav održao tokom decenija ili stoljeća, biće nužno za taj stav prema stvaraocima ustava da se održi. Snaga ustava koji je stvoren i ustanovljen zbog obzira prema religijski privilegovanim autorima nužno će izblijediti ako snaga vjerskih uvjerenja stanovništva bude nestajala. U tom smislu, postojanje ustanovljavajućeg autoriteta, kao i postojanje nacije u frazi Ernesta Renana, jeste "svakodnevni plebiscit"." (''Ibid.'') *"''[N]arod'' nije entitet od krvi i mesa, a još manje nosilac istinske jedinstvene psihološke volje. Savršeno neposredovan glas ''naroda'' nužno je fikcija." (''Ibid.'') *"Propitivati o autoritetu za stvaranje novog ustava jeste upravo pitati ko može stvoriti pravo bez pravnog odobrenja [...] Kada možemo reći da se ishodišno odobrenje za svo pravotvorstvo (pravilo priznanja) uspješno promijenilo, prikladno je reći da je činilac te promjene izvršio ustanovljavajući autoritet [...] Sviđalo nam se to ili ne, istinski ustanovljavajući autoritet mora djelovati bez ugodnosti pravnog ovlaštenja." (''Ibid.'') *"Jasno je, uistinu, da, samo po sebi, etničko ili lingvističko jedinstvo je nedovoljno da konstituiše narod za sve svrhe. Mora postojati neka zajednička politička svijest. Ne slijedi, međutim, da je prisustvo ili odsustvo kulturno-lingvističke homogenosti irelevantno za vjerovatnoću ustanovljavajućeg autoriteta povezanog sa narodom. Barem u nekim historijsko-političkim kontekstima, amalgamacija neke grupe ljudskih bića u funkcionalnu ustavnu jedinicu pokazalo se nemogućim upravo zbog nemogućnosti pojedinaca da vide jedni druge kao dio zajedničkog naroda." (''Ibid.'') [[Kategorija: Pravo]] pb1yabuo0y18zint3fa1p68gm2fgl27 0 9754 53640 2014-11-19T22:12:48Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=James Reid |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski pravnik |datum rođenja=30. juli 1890. |mjesto rođenja=Drem, East Lothian, Ve...' 53640 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=James Reid |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski pravnik |datum rođenja=30. juli 1890. |mjesto rođenja=Drem, East Lothian, Velika Britanija |datum smrti=29. mart 1975. |mjesto smrti=Velika Britanija |počasti= }} *"Postojalo je vrijeme kada se mislilo da je gotovo nepristojno sugerisati da [[sudija|sudije]] stvaraju [[pravo]] - oni ga tek izjavljuju. Oni koji su imali sklonost za bajke izgleda su pomišljali da u nekoj Aladinovoj pećini postoji skriven ''Common Law'' u svom svojem sjaju i da se pri sudijinom imenovanju na njega spušta znanje magičnih riječi "Otvori se sezame". Loše odluke se donose kada je sudija izustio tu lozinku, a pogrešna vrata se otvorila. Ali mi više ne vjerujemo u bajke." (''The Judge as Lawmaker'') [[Kategorija: Pravo]] gxjmqrinfr9rwoctcxy7cac59w7c1cb 0 9757 53655 2014-11-25T11:17:38Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=James Wilson |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravnik i političar |datum rođenja=14. septembar 1742. |mjesto rođenja=Ca...' 53655 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=James Wilson |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravnik i političar |datum rođenja=14. septembar 1742. |mjesto rođenja=Carskerdo, Škotska |datum smrti=21. avgust 1798. |mjesto smrti=Edenton, North Carolina, SAD |počasti= }} *"Nužno postoji, u svakoj vlasti, moć protiv koje nema priziva, i koja se, iz tog razloga, može zvati suverenom, i nekontrolisanom [...] Možda bi neki političar, koji nije razmotrio sa dovoljno preciznosti naš politički sistem, odgovorio da je, u našem režimu, suverena vlast povjerena ustavima [...] Ovo mišljenje približava se jedan korak istini, ali je ne dostiže. Istina je da, u našem režimu, suverena, apsolutna, i nekontrolisana vlast ostaje sa narodom. Kako su naši ustavi superiorni u odnosu na naša zakonodavstva, tako je i narod suveren u odnosu na naše ustave. Zaista, superiornost, u ovom posljednjem primjeru, mnogo je veća; jer narod posjeduje nad našim ustavom, kontrolu u činu, kao i u pravu. Posljedica je da narod može promijeniti ustave kada god i kako god žele. Ovo je pravo koje im ne može uskratiti ni jedna uspostavljena institucija." (''Govor od 26. novembra 1787, u Ustavnoj konvenciji Pennsylvanije, okupljene da razmotri stvoreni ustav, od strane federalne konvencije, za Sjedinjene Države'') [[Kategorija: Pravo]] 7eer1ct2kzb15vbw4l8dgnq1jnehuzb 0 9758 53660 2014-11-25T11:48:38Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Jon Elster |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=norveški socijalni i politički teoretičar |datum rođenja=22. februar 1940. |mjesto r...' 53660 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Jon Elster |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=norveški socijalni i politički teoretičar |datum rođenja=22. februar 1940. |mjesto rođenja=Oslo, Norveška |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[N]ovi [[ustav]]i gotovo uvijek se stvaraju u jeku krize ili vanrednih okolnosti neke vrste [...] Najvećim dijelom [...] veza između krize i ustavotvorstva je veoma čvrta." (''Forces and Mechanisms in the Constitution-Making Process'') [[Kategorija: Filozofija]] [[Kategorija: Norveški filozofi]] jqoyxyy9d2rw40si8nezqndfqasn1pt 14 9759 53661 2014-11-25T11:49:43Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Filozofi]]' 53661 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Filozofi]] jckvmin0tgyam8pkkd8b4ay86iku6yg 0 9760 61619 53672 2024-05-17T07:54:45Z Srđan 4695 61619 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Joel Colon Rios |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=portorikanski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Portoriko, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[D]emokrate još uvijek nalaze nešto duboko uznemirujuće u savremenim ustavnim režimima. Kako ustavi (pisani ili nepisani) mogu tvrditi da uživaju demokratsku legitimnost, kako se oni mogu smatrati stvorenjem naroda, njihovim djelom-u-stvaranju, ako se mogu promijeniti i tumačiti samo od strane onih koji obnašaju institucije moći? Učestvovanje običnih građana u ustavnoj promjeni - kao i njihove mogućnosti učestvovanja - u "najnaprednijim" demokratijama svijeta (kao što su one Sjedinjenih Država, Kanade, i Ujedinjenog Kraljevstva) u najboljem je slučaju veoma slabo: moć ustavne reforme najčešće leži isključivo u rukama zakonodavstava. U nekim slučajevima ustavni amandmani su predmet ratifikacije od strane izbornog tijela na referendumima (koji su sami po sebi veoma daleko od iscrpljivanja demokratskog ideala); u drugim, građanima nije čak dopušteno da učestvuju i u takim formama učestvovanja niskog intenziteta, prije nego što se temeljni ustavni okvir države promijeni." (''[[Slabi konstitucionalizam]]'') ==Djela== *''[[Slabi konstitucionalizam]]'' {{DEFAULTSORT:Rios, Joel Colon}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:Joel Colon Rios| ]] nc87swbftoyn6ed0av5yvu5mkplb91w 0 9761 53666 53664 2014-11-25T12:18:49Z Harač 23 53666 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Slabi konstitucionalizam: demokratska legitimnost i pitanje ustanovljavajuće vlasti |autor =[[Joel Colon Rios]] |slika = |tekst uz sliku =spis ustavne teorije |originalni naziv =''Weak Constitutionalism: Democratic Legitimacy and the Question of Constituent Power'' |datum prvog izdavanja =2013. }} *"[D]emokrate još uvijek nalaze nešto duboko uznemirujuće u savremenim ustavnim režimima. Kako ustavi (pisani ili nepisani) mogu tvrditi da uživaju demokratsku legitimnost, kako se oni mogu smatrati stvorenjem naroda, njihovim djelom-u-stvaranju, ako se mogu promijeniti i tumačiti samo od strane onih koji obnašaju institucije moći? Učestvovanje običnih građana u ustavnoj promjeni - kao i njihove mogućnosti učestvovanja - u "najnaprednijim" demokratijama svijeta (kao što su one Sjedinjenih Država, Kanade, i Ujedinjenog Kraljevstva) u najboljem je slučaju veoma slabo: moć ustavne reforme najčešće leži isključivo u rukama zakonodavstava. U nekim slučajevima ustavni amandmani su predmet ratifikacije od strane izbornog tijela na referendumima (koji su sami po sebi veoma daleko od iscrpljivanja demokratskog ideala); u drugim, građanima nije čak dopušteno da učestvuju i u takim formama učestvovanja niskog intenziteta, prije nego što se temeljni ustavni okvir države promijeni." *"[D]emokratska koncepcija konstitucionalizma treba ležati na ideji da običnim građanima mora biti dopušteno da predlože, raspravljaju, i odlučuju o bitnim ustavnim promjenama kroz najparticipativnije moguće metode. Ova koncepcija, koju ja zovem slabi konstitucionalizam, teži da odvede konstitucionalizam i demokratsku deboati na demokratskije osnove." *"Reči da je narod nosilac ustanovljavajuće vlasti znači reći da su oni suvereni i da u vršenju te suverenosti oni mogu stvoriti koji god ustav žele [...] [U]stanovljavajuća vlast je izražaj demokratije na nivou temeljnih zakona." *"[Postoji] skup kriterija koji se moraju ispuniti da bi se ustavni režim mogao smatrati legitimnim iz demokratske perspektive. Prvo, ustavni režim ''treba'' imati demokratski pedigre i, drugo, on ''ne smije'' zatvoriti vrata za buduću ponovnu pojavu ustanovljavajuće vlasti [...] [U]stavni režimi koji ne mogu zadovoljiti prvi zahtjev mogu ipak tvrditi da su demokratski legitimni uz uslov da zadovolje drugi. U tom smislu, drugi zahtjev (podložnost demokratskoj rekonstituciji) treba se shvatiti kao temeljni uslov demokratske legitimnosti." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Joel Colon Rios]] q9vu85brkjrfs08blauhsge62ffp187 14 9762 61620 53665 2024-05-17T07:54:55Z Srđan 4695 61620 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Rios, Joel Colon}} [[Kategorija:Literatura]] bdymqyivmmgbtled80dwmej3qglzc35 0 9768 53704 2014-12-07T00:17:02Z Zero 2969 Zero je premjestio stranicu [[Patrick Suskind]] na [[Patrick Süskind]] preko preusmjeravanja 53704 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Patrick Süskind]] iroyt7g4xhipcugyunzmqsetaxoe56e 0 9770 53715 2014-12-15T13:38:25Z 109.93.151.246 Verujem da ima više citata, ali to su neki koje sma ja zapisao. 53715 wikitext text/x-wiki - " Sreća dolazi u raznim oblicima. " - " Čovek nije stvoren za poraz. On može biti uništen, ali ne i poražen. " - " Glupo je ne nadati se, a i verujem da je to greh. " - " Sad nije vreme da misliš na ono što nemaš. Bolje razmisli šta možeš da uradiš sa onim što je tu. " 7muedioszgrquc64gyyhajel5c611nf 0 9773 53733 53731 2014-12-20T23:06:36Z Harač 23 53733 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ustavno sudovanje |autor =[[Ivo Krbek]] |slika = |tekst uz sliku =spis ustavne teorije |originalni naziv =/ |datum prvog izdavanja =1960. }} *"Ustavnim sudovanjem u širem i pravom smislu razumijeva se rješavanje u sudskom obliku o određenim ustavnopravnim pitanjima, a u cilju zaštite [[ustav]]a." *"[[Sud]]ac koji rješava ustavnopravnu stvar mora skrupulozno paziti da ostane u okviru sudske funkcije, a ne da ovu prijeđe i da sebi prisvaja nadležnost neke nadparlamentarne vlasti. Sudac koji to čini zloupotrijebljava svoju nadležnost, mjesto da čuva ustav on ga najgrublje vrijeđa. Iz prethodnih izvoda proizilazi da se sudskom metodom ne mogu rješavati strogo politički sporovi koji se nemaju prosuđivati po pravnim normama. Ako se takvi sporovi ipak ustupe na rješavanje sudu, onda ih sud ne rješava po pravilima suđenja niti pri tome vrši funkciju suđenja; posrijedi je posebna funkcija za koju moraju vrijediti i posebna pravila." *"[P]raktički je nemoguće iz ustavnog sudovanja ukloniti svako političko rezonovanje i ovo svesti na čisto pravno rezonovanje. Ali radi se o tome da se političko rezonovanje svede u prave granice i da se ustavni sudac putem takvog rezoniranja ne pretvori u posebnu političku vlast i ne izvrši zloupotrebu svoje osnovne sudske funkcije." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Ivo Krbek]] 5r48or3kxke8pu3pl2tvmfrq47qnrf0 0 9775 53755 2014-12-26T10:42:01Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Toma Živanović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=srbijanski pravni teoretičar |datum rođenja=6./18. februar 1884. |mjesto rođenj...' 53755 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Toma Živanović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=srbijanski pravni teoretičar |datum rođenja=6./18. februar 1884. |mjesto rođenja=Paračin, Srbija |datum smrti=31. mart 1971. |mjesto smrti=Beograd, Srbija |počasti= }} *"[[Pravo]] (objektivno, pozitivno [u formalnom smislu]) je shodno iznijetom i spajajući navedenim logičkim redom pet obilježja, prinudljiva, ljudske radnje i time društvene odnose uređujuća državna norma." (''[[Sistem sintetičke pravne filozofije]]'') ==Djela== *''[[Sistem sintetičke pravne filozofije]]'' (1951.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Toma Živanović]] [[Kategorija:Srbijanski filozofi]] 2569e5zlz2xymkjx7a9ploh4gqk2p1q 0 9776 53756 2014-12-26T10:45:13Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Sistem sintetičke pravne filozofije |autor =[[Toma Živanović]] |slika...' 53756 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Sistem sintetičke pravne filozofije |autor =[[Toma Živanović]] |slika = |tekst uz sliku =spis teorije prava |originalni naziv =/ |datum prvog izdavanja =1951. }} *"[[Pravo]] (objektivno, pozitivno [u formalnom smislu]) je shodno iznijetom i spajajući navedenim logičkim redom pet obilježja, prinudljiva, ljudske radnje i time društvene odnose uređujuća državna norma." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Toma Živanović]] 4hgx7zvmqqi8dv2x6necsqyj5ppdk7n 14 9777 53757 2014-12-26T10:45:32Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 53757 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9783 61655 56492 2024-05-17T10:29:05Z Srđan 4695 61655 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=William A. Edmundson |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja=1948. |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Pravna teorija je grana političke filozofije. Ovo znači da se prikladna teorija prava mora odrediti o određenim spornim pitanjima u političkoj filozofiji." (''Why Legal Theory is Political Philosophy'') *"Pravni teoretičar koji ima za cilj prikladno objašnjenje prirode prava [...] nema drugog izbora nego da ponudi objašnjenje osnova istinitosti barem centralnijih evaluativnih truizama o pravu. Ovo objašnjenje je teorija [[legitimitet|legitimnost]]i, to jeste, objašnjenje šta je potrebno da bi ti truizmi bili tačni. Ovo će obuhvatiti, centralno, objašnjenje šta bi učinilo istinitim isticanje moralnog autoriteteta od strane prava (ili zašto takva isticanja ne mogu biti istinita). Teorija legitimiteta ne mora istaći da li su ti osnovi zaista prisutni. Teorija legitimiteta ne mora reći da li je pravo moralno legitimno ili nije [...] Ali prikladno objašnjenje prirode prava mora nešto reći o tome šta bi učinilo njena karakteristična isticanja autoriteta barem moguće istinitim (ili nužno pogrešnim)." (''Ibid.'') ==Djela== *''[[Uvod u subjektivna prava]]'' (2004) {{DEFAULTSORT:Edmundson, William A.}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:William A. Edmundson| ]] cad2tm6fopp1r8rthexva8ehtsl2ire 0 9786 61948 61597 2024-05-18T09:49:18Z Srđan 4695 61948 wikitext text/x-wiki *"Po većini teorija odgovornosti, entitet mora zadovoljiti zahtjevni skup uslova da bi bio moralna osoba. Među tim uslovima su sljedeći: 1) htio je čin koji je rezultirao u šteti; 2) imao je sposobnost da shvati moralne i druge razloge; 3) bio je u delibrativnoj kontroli svojih sopstvenih djelovanja; i 4) djelovao je voljno, bez prisile [...] [M]ože li bilo koji kolektivitet zadovoljiti ove uslove? Jedan broj teoretičara je nedavno tvrdio da određena vrsta grupe - ''inkorporisana grupa'' - zadovoljava ove uslove, i stoga se može tretirati kao moralna osoba i držati moralno odgovornom odvojeno od njenih članova. Da bi uvidjeli šta se misli pod inkorporisanom grupom, razmotrimo tri tipa kolektiviteta. Jedan je ''puka gomila'' (poput "ljudi smeđih očiju", ili mnoštvo u parku), sastavljena od ljudi koji ni na kakav način ne koordiniraju svojim djelovanjima. Druga je ''neorganizirana grupa'' (racimo, rulja protestanata), koja djeluje zajedno na koordinirani način, ali kojoj nedostaje organizirana procedura odlučivanja. Treća vrsta grupe je ''inkorporisana grupa'' (recimo, "Exxon"), koja ne samo da djeluje zajedno, već također ima trajne procedure odlučivanja preko kojih shvata razloge i mijenja svoje namjere. / Za razliku od drugih kolektiviteta, inkorporisana grupa posjeduje interni ustav koji joj dopušta da promišlja o svojim namjerama i kontroliše svoje postupke. To joj daje određenu nezavisnost od namjera svog članstva. Pretpostavimo da odbor Exxona glasa da preuzme Texaco. Iako će samo jedna osoba zaista potpisati papire, i neki nižerangirani zaposleni možda čak neće ni biti svjesni te odluke, namjera preuzimanja Texacoa je ipak pripisiva korporaciji-u-cjelini, te stoga zadovoljava uslov (1). To zbog toga što ustav inkorporisane grupe određuje obavezujuće procedure odlučivanja i dodjeljuje odgovornosti različitim ulogama, tako da bilo koji čin koji se preduzme u skladu sa tim procedurama kvalificira se kao čin čitave grupe. Njen unutarnji ustav dopušta grupi da shvati razloge i ispita dokaze, kroz činilaštvo svojih uloga-vršilaca, stoga zadovoljavajući uslov (2). Njena mogućnost da izdaje autoritativne smjernice svom članstvu također dopušta grupi da provodi svoje namjere, zadovoljavajući uslov (3). I kroz svoje procedure odlučivanja, grupa može voljno mijenjati svoje namjere, stoga zadovoljavajući uslov (4). Inkorporisana grupa može vršiti izbore oko svojih sopstvenih kolektivnih djelovanja, i možemo je držati odgovornom za te izbore." (''Collective Responsibility & The State'') *"Vjerujem da čak i pored toga što je država prinudna institucija, volje njenih članova mogu ponekad biti implicirane u djelima države. To će biti slučaj kada članovi ne samo da imaju ''razborite'' razloge da se povinuju (da bi izbjegli prinudu), već i kad imaju specifične ''moralne'' razloge da poštuju zakon i podržavaju njihove državne institucije. Jedan broj filozofa (uključujući [[Thomas Hobbes|Hobbes]]a, [[Žan Žak Ruso|Rousseaua]], i [[Immanuel Kant|Kant]]a) tvrdili su da članovi imaju političke dužnosti kada je njihova država ''autorizovana država'': kada se može ponuditi razlog za člana da prihvati vladavinu države. Ti teoretičari također naglašavaju da te političke dužnosti nisu vanjski nametnute, već da se ''izvode iz volja samih subjekata''. To su dužnosti koje se idealno mogu razumjeti i prihvatiti od samih subjekata. Ako je održivo ovo objašnjenje političke dužnosti, možemo reći da su volje članova implicirane u njihovoj državi kada se država može smatrati "autorizovanom", i stoga da on ima razlog da "prizna" ono što država čini. Ali kada njegova država nije autorizovana, tada puka činjenica članstva nije dovoljna da ga optereti sa odgovornošću za djelovanja države [...] Dokle god sudovi autoriteta zadovoljavaju određene jasne i granično-minimalne uslove, koji ih kvalificiraju kao ''razumno tumačenje prâva'', radije nego neku drugu vrstu suda, obavezuju nas čak i kada su pogrešni (tj. čak i kada nisu istinska i precizna tumačenja onoga što naša prava zaista zahtijevaju) [...] [T]vrdimo da ''demokratska pravna država'' - ona koja garantuje ličnu nepovredivost građana, osnovne egzistencijalne uslove, slobodu vjerovanja i izražavanja, i propisuje sistem privatnih prava koja ih tretiraju kao jednake i u kojem imaju demokratsku riječ i glas - sposobna je da dodijeli odgovornost građanima pukom činjenicom njihovog članstva. Ako država garantuje ova prava, mi trebamo da vidimo njene zakone kao da čine moralne zahtjeve, ne tek kao prisilna nametanja na svoje građane. Svaka osoba ima osnovnu dužnost da sarađuje u obezbjeđivanju slobode za sebe i druge, i gdje njegova država zadovoljava te kriterije, on će imati dužnost saradnje u njenom održanju, jer sloboda se ne može osigurati bez sistema prava. Članstvo u demokratskoj pravnoj državi je dovoljno za dodjeljivanje odgovornosti čak i u odsustvu pristanka, dobrovoljnog potvrđivanja, ili daljeg dokaza identifikacije sa režimom [...] Tip odgovornosti za kojeg se zalažem je puka ''odgovornost-zadatka da se pomogne'' u ispravljanju štete koju je država prouzrokovala, ne moralna krivica." (''Ibid.'') {{DEFAULTSORT:Stilz, Anna}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] k90zdoqdu3x364swyqmb48cv1nsd8s5 0 9790 53869 2015-01-17T16:00:02Z Golden Bosnian Lily 3855 Golden Bosnian Lily je premjestio stranicu [[Kralj Lir]] na [[Kralj Lear]] 53869 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kralj Lear]] 2sgivvblhxu7o1cnd9mr2de5sudj29m 0 9793 53888 2015-01-20T04:12:37Z KWiki 2477 KWiki je premjestio stranicu [[Otelo]] na [[Othello]] 53888 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Othello]] hj4ryhrly2mbk33zqs9s3wnhhctwwq3 0 9794 53892 2015-01-20T04:16:54Z KWiki 2477 KWiki je premjestio stranicu [[Henri Šesti - drugi dio]] na [[Henrik VI - drugi dio]] 53892 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Henrik VI - drugi dio]] h5s9c0ak8n2g5tq6ow53secg2j6zgj6 0 9795 53895 2015-01-20T04:19:23Z KWiki 2477 KWiki je premjestio stranicu [[Richard III (ličnost)]] na [[Rikard III (ličnost)]] 53895 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Rikard III (ličnost)]] omqywhotdtk9s57xh5feu8d93lqsphm 0 9796 53900 2015-01-20T04:25:34Z KWiki 2477 KWiki je premjestio stranicu [[Ukroćena goropadica]] na [[Ukroćena goropadnica]] 53900 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ukroćena goropadnica]] 0arc4cmgmbuitemd38at6lsnfcyhb0k 0 9797 53903 2015-01-20T04:28:53Z KWiki 2477 KWiki je premjestio stranicu [[Richard III (drama)]] na [[Rikard III (drama)]] 53903 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Rikard III (drama)]] fcr1ms1wokgklanbdwz6wxj6n35g9w8 0 9798 53907 2015-01-25T14:42:50Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Olivier De Schutter |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=belgijski pravni teoretičar |datum rođenja=20. juli 1968. |mjesto rođenja=Be...' 53907 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Olivier De Schutter |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=belgijski pravni teoretičar |datum rođenja=20. juli 1968. |mjesto rođenja=Belgija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[Postoje tri modela jednakosti]. Pod prvim modelom, diskriminacija je zabranjena, ali ne postoji dužnost osiguranja proporcionalnog predstavljanja raznolikih društvenih grupa čiji članovi su zaštićeni od diskriminacije. Ne postoji ni pokušaj nadzora situacije ovih grupa u odnosu na globalnu raspodjelu društvenih dobara s ciljem, ako je nužno, preduzimanja mjera za ispravljanje neravnoteža za koje se pokaže da postoje. Takve neravnoteže samo po sebi se ne vide kao problematične, dokle god svaki pojedinac nije diskriminiran na prepoznatljive načine, od određenih činilaca. Pod drugim modelom, zabrana diskriminacije proteže se na zabranu disparatnog utjecaja diskriminacije: bilo koja mjera koja nesrazmjeno i negativno utječe na određene grupe koje su već podzastupljene (ili koje već dobijaju manje nego srazmjerni udio društvenog dobra koje se raspodjeljuje), trebaju biti izmjenjene, osim ukoliko se može pokazati da takva mjera, iako naoko sumnjiva, cilja da ostvari legitimni cilj sredstvima koja su i prikladna i nužna. Pod trećim modelom, onim afirmativne jednakosti, cilj osiguranja jednakog postupanja nije samo u izbjegavanju primjera disrkiminacije, već i da napravi progres ka pravičnom udjelu društvenih dobara među različitim segmentima stanovništva. Pod ovim modelom, slijede se afirmativne politike koje teže da unaprijede predstavljanje određenih grupa u područjima ili na nivoima gdje su podzastupljene, i da se dođe ne samo do situacije gdje diskriminatorna pravila, politike i prakse su zabranjene, već gdje, štaviše, društvena dobra su raspodjeljena pravičnije između raznolikih grupa koje čine društvo. Zaista, kao što je jasno ilustrirano debatom koja se tiče prihvatljivosti politika afirmativnog djelovanja, koje se još ponekad nazivaju "suprotnom" ili "pozitivnom" diskriminacijom, cilj koji se slijedi pod modelom afirmativne jednakosti može se sukobiti sa ciljem nediskriminacije: gdje primjena neutralnih pravila ili procedura ne ostvaruje cilj osiguranja pravične raspodjele društvenih dobara među različitim grupama stanovništva, zahtijevat će se dalji koraci ka punom ostvarenju jednakosti; i ovo može implicirati različito postupanje sa pojedincima zbog njihovog članstva u određenim grupama definisanim "sumnjivim" karakteristikama koje posjeduju." (''Three Models of Equality and European Anti-Discrimination Law'') [[Kategorija: Pravo]] 0q9otp11p94qc57vfgq17xzfsvicfum 0 9800 61890 53926 2024-05-18T09:14:05Z Srđan 4695 61890 wikitext text/x-wiki * "Ne treba biti naivan i misliti da je Agrokomerc glavna stvar već su vrlo ozbiljna pitanja na dnevnom redu" Branko Mikulić 8. septembra 1987 na sjednici CK SKJ * "Dokle su kleronacionalisti u stanju da idu, pokazuje i najnoviji primjer iz Čitluka, gdje su kao u prvim poslijeratnim godinama, kada su se ostaci poraženog klasnog neprijatelja svim sredstvima borili protiv mlade narodne vlasti ponovo izmislili svoju "gospu", kojom zastrašuju neuke ljude, pokušavaju ih "žedne preko vode prevesti" to jest politički izmanipulirati i upregnuti u kola onih što rade protiv interesa naših naroda i narodnosti. Pojedinci su se, izgleda, do te mjere obezobrazili da smo već postali dužni kazati da preko toga više nećemo prelaziti. Vinovnike svega toga treba javno imenovati i onemogućiti da ostvare svoje mračne namjere da naše ljude, posebno omladinu ponovo razdvajaju i zavađaju na vjerskoj i nacionalnoj osnovi i tako stvore uslove za miješanje iz inostranstva u naše unutrašnje stvari i za pritiske na nezavisnost i teritorijalni integritet Jugoslavije." Branko Mikulić o međugorskom fenomenu 4. 7. 1981. godine na proslavi Dana borca na Tjentištu - Sutjesci {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Mikulić, Branko}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] t3bz7wf4ywcvrp5cxm41v3etluqmb7o 0 9803 61612 53938 2024-05-17T07:49:49Z Srđan 4695 61612 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ian Shapiro |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki politički teoretičar |datum rođenja=29. septembar 1959. |mjesto rođenja=Johannesburg, Južnoafrička Republika |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[O]ni čiji su ''temeljni interesi'' najvitalnije pogođeni pojedinačnim odlukama imaju najsnažniji zahtjev za udjelom u njihovom donošenju." (''[[Demokratska pravda]]'') ==Djela== *''[[Demokratska pravda]]'' {{DEFAULTSORT:Shapiro, Ian}} [[Kategorija:Ian Shapiro| ]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] pj91nnq6d5az128e6qgelpc202updyt 0 9804 53937 2015-02-02T08:27:10Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Demokratska pravda |autor =[[Ian Shapiro]] |slika = |tekst uz sliku...' 53937 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Demokratska pravda |autor =[[Ian Shapiro]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''Democratic Theory'' |datum prvog izdavanja =1999. }} *"[O]ni čiji su ''temeljni interesi'' najvitalnije pogođeni pojedinačnim odlukama imaju najsnažniji zahtjev za udjelom u njihovom donošenju." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Ian Shapiro]] cy1lmxsa5sxy5xd5exmhdnb3xg067se 14 9805 53939 2015-02-02T08:27:57Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 53939 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9810 61637 53954 2024-05-17T10:12:37Z Srđan 4695 61637 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Michael Steven Green |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[V]ažan zahtjev za prikladnu teoriju prava [jeste da] [...] [t]akva teorija mora objasniti činjenicu da zvaničnici opravdavaju njihova djelovanja upučujući na pravna pravila radije nego ukazujući na društvene prakse kao pozadinske okidače razloga za djelovanje. Za [[Scott J. Shapiro|Shapiroa]], pravila na koja se pozivaju zvaničnici su planovi. Budući da planovi, kao apstraktni propozicijski predmeti, nisu inherentno valjani, završavajući svoja opravdanja sa njima čini se da zvaničnici svoja djelovanja nisu opravdali. Ali u tome je upravo i poenta. Racionalnost diktira da planovi, nakon što se usvoje, ne trebaju biti ponovo promišljani u odsustvu uvjerljivih razloga." (''On Hart's Category Mistake'') *"Vrlina Shapiroove planske teorije prava - ona koju ne naglašava ni sam Shapiro - jeste da je ona sposobna da objasni nesamjerljivost pravnog opravdanja u različitim pravnim sistemima na način koji je kompatibilan sa tim da svi zaista obitavamo u istom normativnom poretku. Budući da različiti pravni sistemi uključuju usvajanje različitih glavnih planova, zvaničnici u različitim sistemima će stati sa opravdanjem na različitim planovima. Zaista, čini se da Shapiroova planska teorija objašnjava upravo fenomenologiju pravnog opravdanja tokom tranzicija između pravnih sistema, jer također objašnjava tačku u kojoj zvaničnici prestaju gledati ka planovima i vraćaju se uzevši-sve-u-obzir rasuđivanju na temelju pozadinskih razloga za djelovanje i društvenih činjenica koje su njihovi okidači. U nekom trenutku 1789. [...] francuski zvaničnici počeli su pronalaziti uvjerljive razloge da napuste glavni plan koji je gledao ka kralju Francuske. Oni više nisu stajali sa opravdanjem njihovih djelovanja na pravilu da se njegova riječ treba poštovati. Situirani usred revolucije, oni su morali opravdati svoja djelovanja kroz pozadinske razloge za djelovanje i društvene činjenice koje su bili okidači za takve razloge. Počeli su se pitati: "Može li se pronaći stabilna praksa? Da li moralnost ili razboritost preporučuju usklađivanje sa njom? Da li moralnost ili razboritost preporučćuju stvaranje drugačije prakse?" Već 1791., međutim, francuski zvaničnici usvojili su novi glavni plan gledanja ka Nacionalnoj skupštini. U toj tački, njihova opravdanja završavala su se na novim planom, tako da izgleda kao da su bili u drugom i nesrazmjerljivom normativnom poretku od onog u kojem su obitavali 1788. [...] [Č]ini se da su revolucije pomjerile normativne poretke na isti način za koji teoretičar teorije božanstvenog naređenja smatra da nas promjene u naredbama Boga stavljaju u novi normativni poredak. Ali ova naizgledna normativna nesrazmjerljivost postojat će samo iz interne tačke gledišta. Iz vanjske tačke gledišta, revolucije će se pokazati kao društvene činjenice koje su bile pozadinski okidači za djelovanja koji su se sa istom silom primjenjivali prije i poslije revolucija." (''Ibid.'') {{DEFAULTSORT:Green, Michael Steven}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] r8r1ubrgxjbalawfhv3m10c71in5b8o 14 9811 53958 2015-02-07T10:56:46Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 53958 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9812 53964 53963 2015-02-07T15:38:09Z Harač 23 53964 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Antônio Augusto Cançado Trindade |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=brazilski pravnik i pravni teoretičar |datum rođenja=17. septembar 1947. |mjesto rođenja=Belo Horizonte, Brazil |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Vrijeme ljudskih bića zasigurno se ne čini vremenom ljudske pravde. Vrijeme ljudskih bića nije dugo (''vita brevis''), barem ne dovoljno dugo za puno ostvarenje njihovih životnih projekata. O kratkoći ljudskog života puno se puta komentarisalo; u njegovom ''De Brevitate Vitae'', [[Seneka]] je promišljao da, osim nekolicine, većina ljudi njegovog vremena su napustili život dok su se još za njega pripremali. Ipak, vrijeme ljudske pravde je produženo, nerijetko i dosta duže od onog ljudskog života, čineći apstraktnim ranjivost i kratkoću ovog drugog, čak i suočeno sa nedaćama i nepravdama. Vrijeme ljudske pravde čini se, u konačnici, da čini apstraktnim vrijeme koje ljudska bića uračunavaju za ostvarenje njihovih potreba i težnji. Hronološko vrijeme zasigurno nije isto kao biološko vrijeme. Vrijeme slijeda događaja ne izjednačava se sa vremenom kratkoće ljudskog života. ''Tempus fugit''. U drugu ruku, biološko vrijeme nije isto što i psihološko vrijeme. Preživjele žrtve okrutnosti gube, u trenucima duboke boli i poniženja, sve što bi mogle očekivati od života; mlađi izgube u nekoliko trenutaka njihovu nevinost zauvijek, stariji odjednom izgube svoje pouzdanje u druga ljudska bića, da ne govorimo o institucijama. Njihovi životi izgube značenje, i sve što im preostaje, jeste njihova nada u ljudsku pravdu. Ipak, vrijeme ljudske pravde ne čini se vremenom ljudskih bića." (''Questions Relating to the Obligation to Prosecute or Extradite'' (privremene zaštitne mjere, ''Belgium versus Senegal'', naredba od 28.05.2009) *"Paradoksalno, čini se da što su teže povrede međunarodnog prava, dugotrajnije je i teže pružiti pravdu." (''Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Croatia v. Serbia)'', 3.2.2015.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Filozofija]] [[Kategorija: Brazilski filozofi]] 5lois3c7wh7m8r2t4gf0gqvnc4vby1y 14 9813 53962 2015-02-07T15:34:09Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Filozofi]]' 53962 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Filozofi]] jckvmin0tgyam8pkkd8b4ay86iku6yg 0 9817 53970 2015-02-08T11:25:33Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Samuel Scheffler |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni i politički teoretičar |datum rođenja=20. oktobar 1951. |mjest...' 53970 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Samuel Scheffler |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni i politički teoretičar |datum rođenja=20. oktobar 1951. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Mi želimo da živimo naše živote i da budemo uključeni u svijet oko nas. Kategoričke želje daju nam razloge da živimo, i one podupiru takvu uključenost. Ali kada smo uključeni, i kada smo tako uspješni u vođenju onog tipa života kojeg želimo, onda način na koji uspjevamo jeste gubeći sebe u upijajućim aktivnostima. Kada kategorička želja umre, a kako mora konačno ako imamo dovoljno konstantnosti karaktera da definišemo sebe kakvog želimo da održimo na prvom mjestu, onda ćemo ostati samo sa samima sobom, a mi sami smo smrtno dosadni. Pravi problem jeste da su razlozi za življenje, u određenom smislu, razlozi da se ne živi sa sobom." (''[[Smrt i zagrobni život]]'') ==Djela== *''[[Smrt i zagrobni život]]'' (2013.) [[Kategorija: Filozofija]] [[Kategorija: Američki filozofi]] [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Samuel Scheffler]] m79o9rklteaafiqi27gmn6tas2n9v8h 0 9818 53971 2015-02-08T11:27:51Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Smrt i zagrobni život |autor =[[Samuel Scheffler]] |slika = |tekst uz sl...' 53971 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Smrt i zagrobni život |autor =[[Samuel Scheffler]] |slika = |tekst uz sliku =spis etičke teorije |originalni naziv =''Death and the Afterlife'' |datum prvog izdavanja =2013. }} "Mi želimo da živimo naše [[život]]e i da budemo uključeni u svijet oko nas. Kategoričke želje daju nam razloge da živimo, i one podupiru takvu uključenost. Ali kada smo uključeni, i kada smo tako uspješni u vođenju onog tipa života kojeg želimo, onda način na koji uspjevamo jeste gubeći sebe u upijajućim aktivnostima. Kada kategorička želja umre, a kako mora konačno ako imamo dovoljno konstantnosti karaktera da definišemo sebe kakvog želimo da održimo na prvom mjestu, onda ćemo ostati samo sa samima sobom, a mi sami smo smrtno dosadni. Pravi problem jeste da su razlozi za življenje, u određenom smislu, razlozi da se ne živi sa sobom." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Samuel Scheffler]] 1n11h2l4vuf6b8t7ieszvahev9mbi40 14 9819 53972 2015-02-08T11:28:23Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 53972 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9821 61400 61393 2024-05-16T18:19:24Z Srđan 4695 61400 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Pauline C. Westerman |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=nizozemska teoretičarka prava |datum rođenja=1957. |mjesto rođenja=Schiedam, Nizozemska |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Postoje dva načina na koje je socijalni ideal [[jednakost]]i našao izražaj u pravu: u principu jednakog postupanja i u principu nediskriminacije. U nacionalnim i međunarodnim pravnim dokumentima ti principi se obično spominju u jednom dahu, kao da ukazuju u istom pravcu. Koncepti su, međutim, logički različiti [...] [P]rincip jednakog postupanja nije ništa više do zahtjev da se odlučuje u skladu sa pravilima. Princip nediskriminacije dodaje tome da pravila ne trebaju razlikovati između pojedinaca na [moralno irelevantnim] osnovama i trebaju se primjenjivati na čovječanstvo općenito. Prvi princip je stoga o dosljenoj primjeni pravila; drugi je o pravednom pravotvorstvu. Ni jedan od njih nije povezan sa jednakošću ako razumijemo jednakost kao jednaku raspodjelu dobara. Napori na ispravljaju ovog nedostatka reformulacijom principa nisu zadovoljavajući. Prijedlog da se princip jednakog postupanja dopuni principom različitog postupanja nameće sudovima dužnost da predvide vrste faktičkih nejednakosti koje će nastati kao posljedice njihove odluke, bez nuđenja vodića o tome šta bi se ubrajalo kao relevantne razlike. Prijedlog da se doda na listu prava "pravo na jednaku raspodjelu" na isti način je osuđeno na propast: neko može samo imati pravo na ono što mu pripada, ne na socijalni ideal poput poželjne raspodjele kolektivnih dobara. Ali možemo, međutim, postupiti drugačije i izvoditi pojedinačna prava iz dužnosti vlasti. Ako odlučimo da vlada ima dužnost da dijeli kolektivna dobra jednako među svojim građanima, mogli bi imati sposobnost da izvodimo iz ove dužnosti nužnost za dodavanjem "finansijskih resursa" na listu [moralno irelevantnih] osnova u pravu nediskriminacije. Ne samo spol i rasa, već se također prihodi i finansije mogu onda ubrajati među osnove na kojima je zakonodavcu zabranjeno da vrši razlikovanje." (''The Uneasy Marriage between Law and Equality'') {{DEFAULTSORT:C. Westerman, Pauline}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Nizozemski filozofi]] 3xpn0ssefasumzagp0je9sze7hpv1s2 0 9823 61721 53988 2024-05-17T11:28:55Z Srđan 4695 61721 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=John Randolph Lucas |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski filozof |datum rođenja=18. juni 1929. |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Legalnost, pravda, pravičnost, čovječnost, svi oni će ponekad proizvesti mjeru jednakosti, ali mjera nikada nije tačna, i niko od njih nije suštinski egalitaran. Jednakost koja ide dalje od toga, jednakost za kojom žudi egalitarijanac, nije dokučiva i, po mom mišljenju, nije poželjna. Možda je to tek stvar ukusa; ja volim raznolikost više nego što volim jednolikost: ali također je neizbježan zaključak iz prirode društva i razmatranja obzira koje uzimamo da dobro društvo posjeduje. Ako ljudi, kakve ih znamo, trebaju supostojati u građanskom društvo moraju postojati sankcije: ovo slijedi iz činjenice da su neki ljudi svadljivi, i da će biti nasilni prema drugima osim ako su obuzdani silom ili prijetnjom sile. Građansko društvo je, stoga, zavisno od postojanja sistema prinude, i stoga o postojanju nekih ljudi u poziciji da prinuđavaju druge, ljudi, to jeste, sa moći. Moć ne može biti jednako dijeljena i raspodjeljena na čitavo stanovništvo. Ona je nužno koncentrisana u nekoliko ruku. Egalitarijanci mogli bi preduzeti korake da posjedovanje moći na neki način učine jednakim, ali čak i čineći to oni priznaju njenu prirodnu nejednakost. Moć je koncentrisana u nekim rukama radije nego drugim, i budući da je moć jedno od dobara koje ljudi žele, slijedi da u bilo kojem društvu u kojem postoje, ili bi mogli postojati, svadljivi ljudi, moraju postojati drugi koji posjeduju više dobra koje je sačinjeno od moći nego drugi." (''Against Equality'', 1965.) *"Pored nejednakosti moći, postoji nejednakost ugleda, koja će nastati u bilo kojem društvu koje je u Durkheimovoj frazi "moralna zajednica" – čiji članovi, to jeste, dijele vrijednosti i imaju neke zajedničke ideale. Ona će nastati iz prirodne nejednakosti mogućnosti ljudi koja rezultira u tome da oni imaju sposobnost, neki u većoj, neki u manjoj mjeri, da budu uspješni u ostvarivanju njihovih ideala. Biti će stoga nejednakosti uspjeha, i stoga također ugleda, koji nema ništa sa moći ili sankcijama. Postoje mnoga poddruštva bez sankcija koja čine moralne zajednice i koje su na odgovarajući način stratificirane [...] Slijedi, onda, da nikada nećemo biti u mogućnosti da izbjegnemo neke nejednakosti; mi nikada nećemo moći izbjeći neke nejednakosti moći i mi ne možemo izbjeći nejednakosti ugleda, osim ako smo spremni da imamo društvo koje nije moralna zajednica, već tek minimalno građansko društvo – i jedna od lekcija koje možemo povući iz političke historije još od vremena John Lockea, jeste da većina ljudi neće biti zadovoljna sa tek pukim oblikom postojanja. Oni gledaju na društvo ne tek za sigurnost, već za mogućnost ostvarivanja sebe u društvnom postojanju, i mi uvijek stvaramo uslove za nejednakost ugleda." (''Ibid.'') *"Budući da ljudi vrednuju moć i ugled isto toliko koliko i posjedovanje bogatstva – zaista, ta tri "dobra" se ne mogu u potpunosti razdvojiti – glupavo je težiti ostvarenju jednakosti bogatstva na egalitarnim osnovama. Glupavo je prvo jer neće rezultirati u onome što egalitarijanci zaista žele. Glupavo je također jer ako mi ne pustimo ljude da se takmiče za novac, oni će se takmičiti time više za moć; i dokle posjedovanje moći od strane drugih mene ne povrijeđuje, osim ako sam ranjiv zavišću, posjedovanje moći od strane drugih je nužno opasno; i štaviše ako trebamo održati striktnu jednakost bogatstva treba nam puno veći državni aparat da je osiguramo i stoga puno veća nejednakost moći. Bolje je imati podnabuhle plutokrate, nego svemoguće birokrate." (''Ibid.'') {{DEFAULTSORT:Lucas, John}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] ouu03m0589pn8e9946ymko2aof1llco 0 9825 61611 53996 2024-05-17T07:49:24Z Srđan 4695 61611 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Harry Frankfurt |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki filozof |datum rođenja=29. maj 1929. |mjesto rođenja=Langhorne, Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Prvi čovjek: "Kako su ti djeca?" Drugi čovjek: "U poređenju s čim?" (''Equality as a Moral Ideal'') *"Ekonomska [[jednakost]] nije, kao takva, od naročitog moralnog značaja. U odnosu na raspodjelu ekonomskih sredstava, ono što je važno iz tačke gledišta moralnosti nije to da svi trebaju imati ''isto'', već da svako treba imati ''dovoljno''. Ako bi svi imali dovoljno, ne bi bilo od bilo kakve moralne posljedice to da li neki imaju više od drugih [...] Iz moje tvrdnje da jednakosti samoj po sebi manjka moralni značaj ne slijedi da se jednakost treba izbjegavati. Zaista, možda postoje dobri razlozi za vlade ili za pojedince da se odnose sa problemima ekonomske raspodjele u skladu sa egalitarnim standardom i da se više brinu za pokušaje povećanja opsega u kojem su ljudi ekonomski jednaki, nego na naporima da regulišu neposredno opseg u kojem količina novca kojeg ljudi imaju je dovoljna. Čak i ako jednakost kao takva nije moralno značajna, privrženost egalitarnoj društvenoj politici možda je neophodna u promoviranju uživanja značajnih dobara pored jednakosti ili za izbjegavanjem njihovog umanjenja. Štaviše, možda se pokaže da je najizdovljiviji pristup u ostvarenju dovoljnosti taj slijeđenja jednakosti. Ali uprkos činjenici da egalitarna raspojedjela ne bi nužno bila neprihvatljiva, greška u vjerovanju da postoje snažni moralni razlozi za brigu o jednakosti nisu bezopasni [...] Briga za ekonomsku jednakost, razumljena kao da je poželjna sama po sebi, ima tendenciju da odvrati pažnju osobe od pokušaja da otkrije - unutar njenog iskustva sebe i njenog života - o čemu se ona sama stvarno brine i šta je ga zaista zadovoljiti, iako je to najtemeljniji i najznačajniji zadatak o kojem zavisi inteligentni izbor ekonomskih ciljeva. Preuveličavanje moralnog značaja ekonomske jednakosti je štetno, drugim riječima, jer je otuđujuće [...] To utječe na [ljude] da uzimaju previše za ozbiljno, kao da je stvar velike moralne brige, pitanje koje je inherentno veoma neznačajno i koje se ne bavi samom suštinom, naime, kakav je njihov ekonomski status u poređenju da ekonomskim statusom drugih. Na taj način doktrina jednakosti doprinosti moralnoj dezorjentisanosti i plitkosti našeg vremena." (''Ibid.'') {{DEFAULTSORT:Frankfurt, Harry}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] ju9lrmzrh5iztn7s1auww5rgj3w0k4a 0 9830 61725 54008 2024-05-17T11:30:01Z Srđan 4695 61725 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Miranda Fricker |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski filozof |datum rođenja=Velika Britanija |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Testimonijalna nepravda javlja se kada predrasude uzrokuju to da slušalac prida umanjen nivo kredibilnosti govornikovim riječima; hermeneutička nepravda javlja se u prethodnom stadiju, kada praznina u kolektivnim interpretativnim resursima stavlja nekoga u nepravičnu poziciju u razumijevanju njihovog društvenog iskustva. Primjer prvog može biti to da vam policajac ne vjeruje jer ste crnac; primjer drugog može biti da patite od seksualnog uznemiravanja u kulturi kojoj još nedostaje taj kritički koncept. Možemo reći da je testimonijalna nepravda uzrokovana predrasudama u ekonomiji kredibilnosti; i da je hermeneutička nepravda uzrokovana strukturalnom predrasudom u ekonomiji kolektivnih hermeneutičkih resursa." (''Epistemička nepravda'') ==Djela== *''[[Epistemička nepravda]]'' (2007) {{DEFAULTSORT:Fricker, Miranda}} [[Kategorija:Miranda Fricker| ]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] 3tz98pxkylz7h7npqltu6mfccl7eefq 0 9831 54009 2015-02-20T19:40:25Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Epistemička nepravda |autor =[[Miranda Fricker]] |slika = |tekst uz slik...' 54009 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Epistemička nepravda |autor =[[Miranda Fricker]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''Epistemic Injustice: Power and the Ethics of Knowing'' |datum prvog izdavanja =2007. }} *"Testimonijalna nepravda javlja se kada predrasude uzrokuju to da slušalac prida umanjen nivo kredibilnosti govornikovim riječima; hermeneutička nepravda javlja se u prethodnom stadiju, kada praznina u kolektivnim interpretativnim resursima stavlja nekoga u nepravičnu poziciju u razumijevanju njihovog društvenog iskustva. Primjer prvog može biti to da vam policajac ne vjeruje jer ste crnac; primjer drugog može biti da patite od seksualnog uznemiravanja u kulturi kojoj još nedostaje taj kritički koncept. Možemo reći da je testimonijalna nepravda uzrokovana predrasudama u ekonomiji kredibilnosti; i da je hermeneutička nepravda uzrokovana strukturalnom predrasudom u ekonomiji kolektivnih hermeneutičkih resursa." *"[S]vaka epistemička nepravda povrijeđuje nekoga u njihovom kapacitetu kao subjekta znanja, i stiga u kapacitetu koji je suštinski za ljudsku vrijednost; i specifičan način na koji testimonijalna nepravda to čini jeste da slušalac povrijeđuje govornika u njegovom kapacitetu kao davaoca znanja, kao informanta. Tvrdim da je osnovna šteta koju neko trpi u povređivanju na ovaj način intrinzična nepravda. Jasno, ova šteta može biti više ili manje dubinska u psihologiji subjekta, i istražujem ideju da, gdje je duboka, ona može sputati samo-razvoj, tako da osoba može, sasvim bukvalno, biti spriječena u postajanju onoga što jeste." *"Kada neko pati od testimonijalne nepravde, on je degradiran ''kao'' znalac, i on je simbolički degradiran ''kao'' čovjek." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Miranda Fricker]] 3klphmyo7gb5fftvbb22qt1oty0v4gb 14 9832 54010 2015-02-20T19:40:42Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 54010 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9837 54032 54029 2015-03-02T20:18:10Z Harač 23 54032 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Objektivnost i vladavina prava |autor =[[Matthew Kramer]] |slika = |tekst uz sliku =spis teorije prava |originalni naziv =''Objectivity and the Rule of Law'' |datum prvog izdavanja =2007. }} *"Pravna objektivnost, u svojim različitim aspektima, jeste ono što označava podjelu između [[vladavina prava|vladavine prava]] i vladavine ljudi." *"Nešto je egzistencijalno umno-nezavisno ako i samo ako njegova pojava ili kontinuirano postojanje ne pretpostavlja postojanje nekog uma (ili umova) i pojave mentalne aktivnosti. Ne samo da su svi prirodni predmeti umno-nezavisni u ovom smislu, već također i bezbrojni artefakti poput olovaka i kuća [...] Nešto je opservacijski umno-nezavisno ako i samo ako njegova priroda (sastavljena od njegove forme i suštine i njegovog samog postojanja) ne zavisi o tome kako bilo koji posmatrač vidi tu prirodu. Dok je sve što je egzistencijalno umno-nezavisno također i opservacijski umno-nezavisno, sve što je opservacijski umno-nezavisno nije i egzistencijalno umno-nezavisno. Razmotrimo, umišljajno djelovanje. Pojava bilo kakvog takvog djelovanja pretpostavlja postojanje uma u kojem nastaje takav umišljaj koji animira pojavu, a ipak priroda djelovanja ne zavisi od toga šta bi bilo koji posmatrač - uključujući i osobu koja je izvršila djelovanje - mogao vjerovati da ona jeste. Čak i ako svaki posmatrač misli da je djelovanje neke vrste X, ono zaista može biti neke suprotne vrste Y." *"[A]ko je ''egzistencijalni'' status zakona naš fokus, neki zakoni (najopćenitije pravne norme) su slabo umno-nezavisni, dok neki drugi zakoni (većina individualiziranih direktiva) nisu čak ni slabo umno-nezavisni. Da je većina općih pravnih normi barem slabo umno-nezavisna sasvim je očito. Postojanje tih normi ne stoji ili pada na temelju mentalne aktivnosti svakog pojedinca; nije slučaj da mnogobrojni različiti skupovi općih pravnih normi nastaju i nestaju kako se mnogobrojni različiti pojedinci rađaju ili umiru, ili da bilo koja pravna norma uopće nepostoji za bilo koga ko o njoj nikada ne pomisli. Dok su nečija vjerovanja i fantazije i držanjaa i uvjerenja egzistencijalno zavisna od uma pojedinačne osobe koji ih drži, postojanje bilo koje opće pravne norme razlikuje se u tome što nije radikalno subjektivno. (Mogu postojati izuzeci u nešto neuobičajenim situacijama. U monarhijskom režimu, zvaničnici bi se mogli držati prakse u kojoj neki opći zakoni bi nestajali iz postojanja kada kod bi stalno prestala mentalna aktivnost vladajućeg kralja. Takav aranžman bi bio čudan, ali bi bio sasvim moguć. Ipak, u bilo kojem pravnom sistemu bilo kakvi takvi snažno umno-zavisni opći zakoni morali bi biti veoma ograničeni). / Kada se udaljimo od općih zakona i koncentrišemo na pojedinačne direktive, rijetko nalazimo bilo kakvu egzistencijalnu umnu-nezavisnost. Tipično ako ne uvijek, naredba adresirana pojedinačnoj osobi - od strane sudije ili nekog drugog pravnog zvaničnika - neće ostati na snazi kao takva ako adresatova mentalna aktivnost stalno prestane. Bilo kakav rezultat koji se trebao ostvariti izdavanjem individualizirane naredbe će tipično morati biti ostvaren na neki drugi način (možda kroz izdavanje direktivne nekom drugom pojedincu ili skupu pojedinaca koji će djelovati za izvornog adresata). Najviše, onda, pojedinačno adresirani pravni zahtjev je egzistencijalno umno-zavisan; njegovo kontinuirano postojanje kao pravni zahtjev pretpostavlja pojavu mentalne aktivnosti u umu pojedinačne osobe." *"[K]ontinuirano postojanje zakona (uključujući i neoperativne zakone) kao zakona zavisit će o odlukama i nastojanjima pravnih zvaničnika. Ipak, budući da te odluke i napori neizbježno uključuju vjerovanja i držanja i raspoloženja svjesnih činilaca, kontinuirano postojanje zakona kao zakona nije snažno umno-nezavisno. Postojanje umne-nezavisnosti općih pravnih normi je tek slabo." *"O bilo kojem pojedinačnom pravnom pitanju, čitava zajednica pravnih zvaničnika u nekoj jurisdikciji može zaista pogriješiti. Pravni zvaničnici mogu kolektivno pogriješiti o stajalištima i vjerovanjima (koji se tiču neke tačke prava) koje oni sami dijele. Oni mogu kolektivno pogriješiti o suštini i implikacijama tih zajedničkih vjerovanja i stajališta, i mogu stoga kolektivno pogriješiti o prirodi nekih pravnih normi koje ta vjerovanja i stajališta održavaju. Pretpostaviti drugačije znači nerazlikovati između (i) njihovog držanja prvo-razrednih stajališta i vjerovanja i (ii) njihovih drugo-razrednih razumijevanja sadržaja tih prvo-razrednih mentalnih stanja. Činjenica da zvaničnici dijele određena stajališta i vjerovanja u odnosu na postojanje i sadržaj nekih pravnih normi jeste ono što ustanovljava postojanje i fiksira sadržaj te norme; ali činjenica da oni dijele ta stajališta i vjerovanja ne isključuje mogućnost da će oni sami kolektivno pogrešno razumjeti ono što je ustanovljeno i fiksirano tom činjenicom. Jaz zablude je uvijek moguć između prvo-razrednih vjerovanja ljudi i njihovih drugo-razrednih vjerovanja o tim vjerovanjima [...] Opservacijska umna-nezavisnost pravnih normi je stoga snažna radije nego slaba." *"[I]ako je netačno tvrditi da je opservacijska umna-nezavisnost pravnih normi slaba, radije nego snažna, [to nas može] upozoriti na činjenicu da ''egzistencijalna'' umna-nezavisnost tih normi nikada nije snažna. Pravni zvaničnici mogu kolektivno pogriješiti o implikacijama zakona koje njihova zajednična vjerovanja i stajališta održavaju, ali njihove greške (osim ako su naknadno ispravljene) brzo ulaze u sadržaje tih zakona i stoga postaju dio prevladavajućih standarda." *"Za bilo koje područje istraživanja, centralna odluka njegove epistemičke objektivnosti jeste transindividualna razaznalost načina na koji stvari stoje unutar njega. Drugim riječima, područje istraživanja je epistemički objektivno utoliko što ljudi koji kompetentno istražuju pojave unutar područja se mogu složiti o prirodi ili pojedinostima svake od njih. Ako se svi ili gotovo svi kompetentni istraživači slažu o tim pojavama, onda - unutar područja koje je ih čini - ukusi i osobitosti pojedinaca nisu odlučujući za ono što se opravdano može potvrditi. Ako je bilo koje područje istraživanja takvo da su ukusi i osobitosti pojedinaca zaista epistemički odlučujući unutar njega, onda je to polje visoko subjektivno (kao epistemička stvar); suprotno tome, ako je polje istraživanja takvo da su ti ukusi i osobitosti potčinjeni veoma široko prihvaćenim opažanjima koja održavaju gotovo jednoglasnost o stvarima na koja se ta opažanja odnose, onda su te stvari epistemički objektivne. U sažetku, epistemička objektivnost bilo kojeg fenomena sastoji se u izraženoj tendenciji pojedinaca da se konvergiraju u njihovim vjerovanjima o tim fenomenima. Kao što bi trebalo biti očito, epistemička objektivnost u smislu upravo istaknutom je skalarno svojstvo, radije nego sve-ili-ništa svojstvo. Stvari je mogu utjelovljavati u većoj ili manjoj mjeri. Polje istraživanja može biti epistemički više ili manje objektivno nego bilo koje drugo područje istraživanja, i pitanja pokrivena unutrašnjošću takvog polja sama se gotovo sigurno razlikuju jedna od drugih u opsegu u kojem ona izazivaju slaganje. Štaviše, epistemička objektivnost nekih ili svih tih pitanja može evoluirati vremenom. Teme koje su prije bile kontroverzne mogu s vremenom izazvati saglasna gledišta među ljudima, i teme o kojima je prije bilo slaganja mogu postati veoma nestabilne. Stoga, u svom epistemičkom stajanju, pitanje može postati više ili manje objektivno nego što je bilo [...] Ako postoji širokorasprostranjena saglasnost o prikladnim metodama za dolaženje do konsenzusa o odgovorima po nekom pitanju, i ako će upotreba tih metoda zaista konačno prouzročiti približnu jednoglasnost o nekom odgovoru, onda se pitanje trenutno može klasificirati kao epistemički objektivno čak i ako stanje približne jednoglanosti neće biti postignuto dosta dugo. Nedostaje epistemičke objektivnosti - ili je značajno umanjena - samo ako ne postoji ni široki sporazum o odgovorima na neka pitanja niti široki sporazum o tehnikama kojima se neslaganja o tom pitanju vremenom mogu razriješiti." *"[I]ako je egzistencijalna umna-nezavisnost općih zakona tek slaba, ti zakoni i sistem koji čine su karakterizirani visokim stepenom epistemičke objektivnosti. U bilo kojem funkcionalnom pravnom sistemu, pravne posljedice ponašanja ljudi će biti sasvim jasne u velikoj večini okolnosti." *"Ontološka objektivnost odnosi se na to kako stvari zaista jesu, dok se epistemička objektivnost odnosi na to kako se kolektivno vjeruje da stvari jesu. Stoga, iako postoje čvrsti razlozi za očekivanje da će epistemička objektivnost i ontološka objektivnost biti često podudarne u mnogim domenima istraživanja - razlozi koji se temelje na evolutivnim pritiscima koji su oblikovali ljudske umove da budu slični jedni drugima i da općenito budu osjetljivi na aktuelnosti svijeta - nikada ne postoji garancija takve podudarnosti. Uvijek postoji potencijal za nepodudarnost između toga kako stvari zaista jesu i toga kako se kolektivno vjeruje da stvari jesu." *"Dokle god se pravni sistem uopće održava, njegovi zakoni i djelovanja su snažno opservacijski umno-nezavisni." *"[A]ko se djelovanja benignog pravnog režima trebaju sastojati od istinskih tumačenja i opravdanja radije nego od kolektivnih zabluda, pravne norme moraju posjedovati opservacijsku umnu-nezavisnost. Takva umna-nezavisnost je preduslov za moralni autoritet prava." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija:Matthew Kramer]] p6wz3nosk5o4dej0eq1w06kje7hp0om 14 9841 54042 2015-03-07T09:53:00Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 54042 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9842 57019 56808 2016-08-27T18:07:56Z Harač 23 57019 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Philip Bobbitt |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja=22. juli 1948. |mjesto rođenja=Temple, Texas, Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Tekstovi mogu govoriti, ali oni ne mogu odlučiti. Kada želimo da rješimo spor u skladu sa pravom, natjerani smo tumačiti Ustav jer je to nužno da bi primijenili odredbe Ustava koji čini podlogu svog američkog prava. Stoga je ''ustavno tumačenje'' način na koji se pravni zaključci konačno izvode." (''The Constitutional Canon'') ==Djela== *''[[Ustavna vjera]]'' (1984.) *''[[Ustavno tumačenje]]'' (1991.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Philip Bobbitt]] fapxtrk7u58khlsmnon4fuxh2ypw12l 0 9844 54056 2015-03-10T21:14:56Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Tom R. Tyler |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki psiholog i pravnik |datum rođenja=3. mart 1950. |mjesto rođenja=Columbus,...' 54056 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Tom R. Tyler |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki psiholog i pravnik |datum rođenja=3. mart 1950. |mjesto rođenja=Columbus, Ohio, Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[[Legitimitet|Legitimnost]] je psihološko svojstvo autoriteta, institucije, ili društvenog aranžmana koja vodi one koji su s njima povezani da vjeruju da su prikladni, ispravni, i pravedni. Zbog legitimnosti, ljudi osjećaju da se trebaju prikloniti odlukama i pravilima, da ih trebaju slijediti iz osjećaja dužnosti radije nego zbog straha od kazne ili očekivanja nagrade. Biti legitiman je važno za uspjeh autoriteta, institucija, i institucionalnih aranžmana jer je teško vršiti utjecaj nad drugima pukim posjedovanjem i korištenjem sile. Biti u mogućnosti zadobiti dobrovoljni pristanak od većine ljudi, većinom vremena, zbog njihovog osjećaja obaveze, povećava učinkovitost kroz periode oskudice, krize, i sukoba." (''Psychological Perspectives on Legitimacy and Legitimation'') [[Kategorija: Pravo]] 6sonwzo1ag1y5rrr514r8bkdhu1ay8d 0 9845 54058 2015-03-12T22:27:36Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Tom Ginsburg |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja=22. februar 1967. |mjesto rođenja=Berkl...' 54058 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Tom Ginsburg |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja=22. februar 1967. |mjesto rođenja=Berkley, California, Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Tvrdim da je odgovor na pitanje zašto bi samo-zainteresovani političari osmislili sistem sudske kontrole zavisi od potencijalnih pozicija moći ustavnih dizajnera u postustavnom uređenju. Pretpostavimo da su stvaraoci ustava i sami političari, koji su zainteresovani za vladavinu nakon usvajanja novog ustava. Slijedi da će htjeti osmisliti institucije koje će maksimizirati njihpvu mogućnost da vladaju pod novim ustavnim poretkom. Ključni faktor iz perspektive ustavotvoraca jeste nesigurnost buduće političke konfiguracije u vrijeme nacrta ustava." (''[[Sudska kontrola u novim demokratijama]]'') ==Djela== *''[[Sudska kontrola u novim demokratijama]]'' (2003.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Tom Ginsburg]] {{Wikipedia}} glwcez89mnesm2r4pbec5ry1s9cyu3m 0 9846 54062 54061 2015-03-13T23:44:01Z Harač 23 54062 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Sudska kontrola u novim demokratijama: ustavni sudovi u azijskim slučajevima |autor =[[Tom Ginsburg]] |slika = |tekst uz sliku =spis ustavne teorije |originalni naziv =''Judicial Review in New Democracies: Constitutional Courts in Asian Cases'' |datum prvog izdavanja =2003. }} ==1. Zašto sudska kontrola?== *"Tvrdim da je odgovor na pitanje zašto bi samo-zainteresovani političari osmislili sistem sudske kontrole zavisi od potencijalnih pozicija moći ustavnih dizajnera u postustavnom uređenju. Pretpostavimo da su stvaraoci ustava i sami političari, koji su zainteresovani za vladavinu nakon usvajanja novog ustava. Slijedi da će htjeti osmisliti institucije koje će maksimizirati njihovu mogućnost da vladaju pod novim ustavnim poretkom. Ključni faktor iz perspektive ustavotvoraca jeste nesigurnost buduće političke konfiguracije u vrijeme nacrta ustava." *"''[I]zričito ustavno ovlaštenje i pristup sudskoj kontroli će biti veći gdje su političke snage razuđene, nego gdje postoji jedna dominantna stranka u vrijeme stvaranja ustava'' [...] Ovo zovem ''osiguravajućim modelom sudske kontrole''. Nudeći alternativni forum za osporavanje vladinih djelovanja, sudska kontrola nudi oblik osiguranja potencijalnim izbornim gubitnicima tokom ustavnih pregovora. Kao što postojanje osiguravajućih tržišta umanjuje rizike ugovaranja, i stoga dopušta zaključivanje ugovora koji bi inače bili previše rizični, tako i mogućnost sudske kontrole smanjuje rizike ustavotvorstva za one stvaraoce koji vjeruju ta možda neće osvojiti vlast. Sudska kontrola stoga pomaže zaključivanje ustavnih pregovora koji bi inače propali." *"Ukoliko su ostale stvari jednake, nesigurnost povećava zahtjeve za političko osiguranje koje sudska kontrola nudi. Pod uslovima velike nesigurnosti, može biti naročito korisno za političare da usvoje sistem sudske kontrole koji učvršćuje ustavni dogovor i štiti ga od mogućnosti preinačenja nakon budućih izbornih promjena. Budući da racionalni političari vjeruju da možda neće ostati na vlasti pod uslovima ustava, oni biraju da uspostave nezavisne sudove da zaštite njihove pregovore od poništavanja. Sudska kontrola u takvim okolnostima nudi osiguranje za prošlost protiv budućnosti. Ukratko, postojanje izbora - ''sine qua non'' demokratije - povećava nesigurnost i stoga zahtjev za sudskom kontrolom. Proširenje sudskih ovlaštenja diljem svijeta oslikava demokratizaciju i nije antidemokratsko kao što sugerišu neki analitičari. Sudska kontrola možda jeste protiv-večinska, ali nije protiv-demokratska." *"Sudska kontrola, kao osiguranje, jeste sredstvo za umanjenje rizika. Ni jedno sredstvo za umanjenje rizika nije potpuno sigurno: osiguravatelji mogu bankrotirati, isto kao što sudovi mogu biti neučinkoviti. Ali ako očekivane dobiti od relativno jeftinog osiguravajućeg ugovora prevažu nad potencijalnim katastrofalnim rizikom neuspješne ustavne šeme, sudska kontrola se treba usvojiti [...] Ustavotvorci će izabrati sudsku kontrolu ako i samo ako očekivane koristi od izbornog gubitka (vjerovatnost izbornog gubitka puta srednji očekivani troškovi) prevazilaze neto činilačke triškove sudske kontrole." *"Ova hipoteza sugeriše nužnu posljedicu, da određeni dizajn institucija sudske kontrole oslikava lokalne političke relanosti. Naročito, predviđamo da tamo gdje dominantne stranke kontrolišu proces ustavotvorstva, trebamo očekivati slabu, teško dostupnu formu sudske kontrole. Gdje su ustavi osmišljeni u uslovima političke mrtve tačke ili razuđenih partija, trebamo očekivati snažnu, dostupnu sudsku kontrolu." ==3. Građenje sudske moći== *"Moje je gledište da funkcija sudske kontrole u demokratiji ima malo toga sa neutralnom primjenom već postojećih pravila: radije, sudska kontrola je korisna u razvijanju samog demokratskog ustava. Ustavi po ovom gledištu su živući, rastući dokumenti; oni ne postoje u nekom "čistom" polju, spremni za tumačenje od sudskih eksperata. Sudska kontrola je važna po ovom gledištu jer nam omogućava da vidimo upravo koje su granice ustavnog sistema. Sudska kontrola poziva na proces dijaloga koji će razjasniti granice političke aktivnosti. Sam ovaj dijalog doprinosi i učvršćuje demokratsku samo-artikulaciju. Ustav se otkriva, ne kroz izričaje posebne klase mudrih ljudi, već kroz stalne interakcije među granama vlasti. Sistemi učinkovite sudske kontrole, iako nisu striktno nužni za ustavne sisteme, korisni su za otkrivanje tačnih granica normativnog okvira u razvoju koji "konstituiše" zajednicu i struktuira političko djelovanje. Sudska kontrola igra važnu ulogu u ustavnoj artikulaciji enuncirajući i rafinirajući šta ustav znači. Stalni proces tumačenja znači da se ustav stalno razvija i suptilno prilagođava novim društvenim uslovima. Konstitucionalizam se produbljuje. Sud igra ulogu u pomaganju u rastu ustava, kako u smislu stvaranja sve više prava, kao i u osiguranju zdravog osnova međusobne razmjene između ustava i njegove političke okoline." *"Ako su sudovi strateški igrači [...] šta su izvori ograničenja? Stranka koja nije sretna sa sudskom odlukom ima, ugrubo, četiri opcije. Može se povinovati odluci i prihvatiti presudu [...] Alternativno, može zanemariti odluku suda i nadati se da će bilo kakva ovlaštenja koja sud ili druge institucije imaju za izvršenje odluke biti neučinkovita. Treće, može pokušati preokrenuti tumačenje suda, kroz izmjenu ustava, ili ako su takve procedure dostupne, formalno odbiti da prihvati odluku. Konačna i najekstramnija opcija jeste za stranku da napadne sud kao instituciju, pokušavajući da joj smanji nadležnosti ili učinkovitu moć u budućim slučajevima." *"Jasno je da će količina prostora [djelovanja] koja je dostupna sudu biti određena u velikom dijelu od dostupnosti mehanizama nepridržavanja drugih političkih institucija." *"[S]udovi vrše međuzavisnu pravotvornu ovlast. Sudska kontrola ne postoji u političkom vakuumu, već radije sudovi su ograničeni pozicijama drugih političkih aktera. U novim demokratijama, jedna od ključnih varijabli za učinak sudske kontole jeste konfiguracija moći političkih snaga. Uz to da su druge stvari jednake, snažna vojska ili dominantna stranka će ometati sudska ovlaštenja. U drugu ruku, podijeljena vlast, ili jednako uravnotežene političke snage, proširit će prostor za sudsko tumačenje i pomoći će da ga se učini prirodnim arbitrom za rješavanje političkih sudkoba koji nastanu. Politička razuđenost, kako u strukturi ustavnog poretka ili u stranačkom sistemu, dopušta sudovima slobodu da prošire sudska ovlaštenja, izgrade legitimnost tokom vremena, i prodube ustavni poredak." ==4. Sudovi u novim demokratijama== *"Moj argument je, ako su druge stvari nepromjenjene, osiguravajuća teorija dizajna i teorija razuđenosti sudske moći će objasniti ponašanje sudova i političara." *"Oprez i briga, čini se, ključni su za ustanovljavanje sudske moći dok prijetnja izlaska od političkih snaga nije umanjena." *"Važno je upamtiti u ovim raspravama sudske strategije da će institucionalna slabost sudova vjerovatno ih učiniti općenito opreznim. Rizik potencijalnog kontra napada, i ranjivost sudova, zahtijeva veliki naglasak na delikatnoj normativnoj ravnoteži koja održava sudsku moć. Ovdje ironija nije mala. Ustavni sudovi su institucionalno oprezni; ipak korz oprezno odlučivanje oni učvršćuju ustavni sistem korz poticanje činilaca da ostanu u ustavnom poretku i pokoravaju se naizgled nepovoljnim odlukama. Sudska moć širi se kroz prividno povinovanje i male inkrementalne odluke, vršeći funkciju osiguranja za koju su osmišljeni. Kada sudovi postanu odvažni, mogu generisati zazor koji istinski umanjuje njihovu slobodu djelovanja." ==Zaključak== *"Stara poslovica kaže da kad se slonovi bore, trava biva ugažena. Tako je i sa političkim borbama i demokratijom. Kada političke borbe postanu previše ozbiljne, demokratija biva pogažena od neobuzdanih političkih institucija. Transformišući političke sukobe u ustavne dijaloge, sudovi mogu umanjiti prijetnju demokratiji i dopustiti im da rastu. Da bi igrali ovu važnu ulogu doprinošenja ustavnoj stabilnosti i raspravi, sudovi moraju razviti njihovu sopstvenu moć tokom vremena. Ustavni sudovi igraju igre moći u pravnim arenama. Sudovi su ovlašteni od ustavotvoraca i dati su im alati da štite ustavni dogovor. Ali kasniji izbori koje sudovi čine kada igraju svoje igre mogu dopuniti ili isprazniti njihove arsenale. Sudovi mogu izazivati druge ili mogu tražiti političke saveznike. Oni mogu oprezno akumulirati političke dobitke na inkrementalni način ili odvažno se boriti za velike dijelove teritorije. Oni mogu izabirati svoje borbe pažljivo, ograničavajući borbe na one koje mogu dobiti i stoga čineći buduće prijetnje kredibilnim; ili mogu teško pogriješiti i izazvati destruktivne kontra napade." *"[P]olitička razuđenost je bitna. Manje je vjerovatno da će dominantne stranke osmisliti otvoreni i moćni sistem sudske kontrole i manje je vjerovatno da će tolerisati moćne sudove u vršenju nezavisnih ovlaštenja kada ustav stupi na snagu. Nasuprot tome, vjerovatnije je da će ustavni dizajn u situaciji političke mrtve tačke proizvesti snažni, dostupni sistem sudske kontole, kako političari budu tražili političko osiguranje. Politička razuđenost stvara više sporova za sudove da ih rješavaju i ometa vlasti od preobrtanja ili kontra napada na sudove. U suštini, politička razuđenost je dobra za sudsku vlast. Nudeći alternativne centre moći, demokratija stvara podsticaje za sporove da se donesu pred sudove. Također smanjuje ograničenja na politički diskurs i dopušta onima van vlasti da osporavaju vladino djelovanje. Neizbježni pratitelj demokratizacije, onda, jeste određeni stepen "sudokratizacije" politike. Ali opseg te sudokratizacije biti će određen pojedinačnim konfiguracijama političkih snaga i prijemčivosti sudova na prihvatanje kontroverznih sporova. Vršenje sudske vlasti u bilo kojem trenutku barem je dijelom određeno na endogeni način, ali vremenom trebamo očekivati neke primjere sudova u osporavanju političkog autoriteta kada ne postoje politička ograničenja koja ih u tome spriječavaju. Sudska kontrola, onda, jeste velikim dijelom proizvod demokratizacije. Bez demokratije, sudska kontrola ima malo smisla iz tačke gledišta političkih vlasti. Dok većina pravnih pisaca naglašava protiv-većinsku prirodu sudske kontrole zakonodavstva, ova studija je pokazala da sudska kontrola i demokratija mogu i zaista se razvijaju zajedno. Sudska vlast je kako izraz političke razuđenosti, ali i snaga za spriječavanje ekscesivne centralizacije moći [...] Sudska kontrola može produbiti ustavni poredak i doprinijeti konsolidaciji demokratskog sistema. Nudeći nestranački forum koji izdaje autoritativne izričaje izvedene iz temeljnog teksta, sudska kontrola ohrabruje gubitnike u zakonodavnom procesu da donesu svoje sporove pred sud, povećavajući vjerovatnost da će ostati lojalni ustavnom poretku. Sudska kontrola nudi alternativni kanal za one van vlasti, ne bitno da li su demokrate u usponu ili nekadašnje autokrate." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Tom Ginsburg]] 7cjwcm4w411a2vfls65v76qfitz818j 14 9847 54060 2015-03-12T22:51:51Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 54060 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9848 54064 2015-03-15T09:44:53Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Klaus Gustav Heinrich von Beyme |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački politolog |datum rođenja=3. juli 1934. |mjesto rođenja=...' 54064 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Klaus Gustav Heinrich von Beyme |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački politolog |datum rođenja=3. juli 1934. |mjesto rođenja=Saarau, Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Sudska kontrola radi najučinkovitije i intenzivnije u onim političkim sistemima u kojima je ''Rechtstaat'' uspostavljen prije nastupanja demokratije, i gdje su federalne strukture funkcionisale kao prepreka dominaciji parlamentarnim demokratijama od strane večinskog principa." (''The Genesis of Constitutional Review in Parliamentary Systems'') [[Kategorija: Politika]] bin81wj5c44ggvsluqr6wjym1o9efzx 0 9849 54072 54068 2015-03-16T22:40:26Z Harač 23 /* I. Model sudske kontrole u Centralnoj i Istočnoj Evropi: pregled */ 54072 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Prâva pred sudovima: studija ustavnih sudova u postkomunističkim državama Centralne i Istočne Evrope |autor =[[Wojciech Sadurski]] |slika = |tekst uz sliku =spis ustavne teorije |originalni naziv =''Rights Before Courts: A Study of Constitutional Courts in Postcommunist States of Central and Eastern Europe'' |datum prvog izdavanja =2008. }} ==Predgovor== *"Nasuprot Sjedinjenim Državama i Kanadi, evropsko ustavno sudovanje nije razvilo tradiciju sumnje, očajavanja nad legitimnošću, ili "vršenja krajnje brige" kada god "probijaju novi led" u ustavnim pitanjima. To može biti posljedica više faktora. Kao prvo, postoji puno jača tradicija i običaj priklanjanja najvišim tijelima vlade (uključujući i sudsku vlast) u Zapadnoj Evropi nego u Sjedinjenim Državama. Važnije, ovlaštenje ustavnog sudovanja, u njegovoj apstraktnoj formi, izričito je sadržano u ustavnim tekstovima evropskih država, radije nego da je priznato kao implicitno unutar njih od strane doktrine razvijene od samog suda, kao što je bio slučaj u Sjedinjenim Državama." *"Kada su uključeni u apstraktnu sudsku kontrolu, ustavni sudovi djeluju radije kao dodatni zakonodavni dom, koji može, često na osnovu maglovitih i nadasve spornih ustavnih izričaja, poništiti zakonodavstvo usvojeno od strane drugog tijela koje je također privrženo provođenju istih ustavnih normi [...] Istinski karakter ustavnih sudova je suštinski pomračen samim njihovim praksama; sudski kostim daje dodatnu legitimnost i uvažavanje ovim u osnovi političkim institucijama." ==I. Model sudske kontrole u Centralnoj i Istočnoj Evropi: pregled== *"Dominantni diskurs o ustavnim pravima u državama Centralne Evrope otkriva implicitno usvajanje pozicije moralnog realizma, po kojem se ustavnost ili neustavnost određenog zakonodavstva može pokazati sa visokim stepenom pouzdanja, podržano "objektivnom" stvarnošću prâva." *"[A]ko bi mislili da večina inherentno nema mogućnost da poštuje i uvažava legitimne interese manjina i pojedinaca (interese koje smatramo dovoljno važnim da opravdaju njihovo uzdizanje na poziciju ustavnih prava), i da je to razlog zašto trebamo protiv-večinsko tijelo da osigura da zakonodavstvo poštuje ustavna prava, onda ne bi mogli razumjeti kako je ustavotvorstvo (uključujući usvajanje povelje prava) uopće moguće [...] Povući čvrstu razliku između večine koja razmatra ''ustav'' i večine koja razmatra ''zakone'' (uključujući one koji bi imali utjecaj na ustavna prava) bilo bi naročito upitno u onim ustavnim sistemima koji su nedavno usvojili ustav, i stoga gdje su autori ustava večinom identični sa parlamentarnim pravotvorcima." ==II. Ustavni sudovi u potrazi za legitimnosti== *"[I]z puke činjenice da sud ostaje ''intra vires'' i ne krši formalna institucionalna pravila koja se tiču legitimnosti njegovih odluka, ne slijedi da su djelovanja suda neproblematična iz tačke gledišta legitimnosti u širem, kritičkom smislu riječi. Pitanje onda postaje ne: "Da li je sud ovlašten da donosi ove vrste odluka" već radije, "Treba li sud biti ovlašten da ih donosi?" Treba li jedino osiguranje protiv vršenja "ogromnog autoriteta" (da iskoristimo [[Bruce Ackerman|Ackermanove]] riječi) biti naša vjera u prodenciju sudija? Pitanje demokratske legitimnosti institucije nije iscrpljeno činjenicom da institucija djeluje unutar ustavom uspostavljenih organičenja, i da je sam ustav usvojen demokratski; ne postoji kontradikcija u tvrdnji da je ustavom i demokratijom usvojeno sredstvo nedemokratsko. Česta je pojava da demokratska procedura za uspostavljanje institucije ne dodjeljuje nužno demokratski karakter samoj instituciji. Demokratski uspostavljen ustavni konvent koji djeluje na demokratski način može odlučiti da ustanovi nedemokratsku, ili nesavršeno demokratsku, instituciju. Stepen demokratije koju ustavni konvent želi da ulije u institucije koje hoće da uspostavi samo po sebi je stvar slobodnog izbora, ako konvent treba biti istinski demokratski [...] Ustavna pravila koja se tiču različitih vanrednih stanja samo su jedan primjer strukture koja je nedemokratska po karakteru (i očito takva) ali koja je možda ustanovljena demokratski." *"Isto kao što nema nužne veze između demokratske procedure za uspostavljanje institucije i demokratskog karaktera institucije, ne postoji ni nužna veza između ''ne''demokratske prirode institucije i njene nelegitimnosti." *"Ako [...] odbacimo kao neutemeljenu pretpostavku da postoji jedinstveno i objektivno tačno razumijevanje [temeljnog] prava, vidjet ćemo da pravu prirodu sukoba suda i zakonodavca o značenju prâva: neslaganje između dvije institucije o najboljoj artikulaciji maglovitih ustavnih odredbi. Kada sud ospori zakonodavno razumijevanje prâva, ono usvaja kvazi-zakonodavnu ulogu u tome što želi da zamijeni parlamentarnu artikulaciju prava za svoju sopstvenu. Institucionalni dizajn određenog sistema pravotvorstva može dodijeliti sudu takvu ulogu; ali, čak i ako je sud "zadnja riječ" o obavezujućoj artikulaciji prâva, ovo ne implicira da parlamentarna artikulacija nije bila o ''pravu'', već o nečem drugom (politici koja je suprotna pravu), ili da je dokazano da je parlament "pogriješio" u svom razumijevanju prâva. Povući takav zaključak bilo bi izvrsti sudsku nepogriješivost na temelju slučajnog institucionalnog dizajna." ==IV. Ustavni sudovi i zakonodavstvo== *"[Sudski aktivizam označava] zamjenu gledišta parlamentarne večine za onu večine u sudu po pitanju pravilne artikulacije značenja ustavnog temeljnog prava kada se ta gledišta sukobe i kada je moguće za sud, unutar skupa argumentativnih resursa koji su mu dostupni, da održi ili poništi zakon [...] Kao radni test sugerišem da ispitivanje "sudskog aktivizma" ustavnih sudova uključuje dva kriterija: značaj poništenih zakona pod odredbama o temeljnim pravima i priroda rasuđivanja koja je vodila takvom poništavanju." ==V. Sudska kontrola i zaštita ustavnih prava== *"''Kritičar'' određene odluke, koji pored toga brani snažnu ulogu suda prema zakonodavstvu ima stoga ''prima facie'' razloge za sramotu. Ovo se može izbjeći samo pokazujući da ne postoji sukob između kritike i odbrane, što se može učiniti na dva načina. Jedan je da se jednostavno istakne da, sve u svemu, prava pojedinaca se bolje štite pod sistemom sudske kontrole jer puki broj i značaj sudskih odluka koje štite ljudska prava u značajnoj mjeri prevažu nad brojem i značajem odluka koje slabe zakonodavno dodijeljena prava. Ovo je zloglasno teško dokazati ''in abstracto'', i neki se jednostavno ne bi složili sa ishodom takve jednačine, barem u odnosu na Sjedinjene Države. Druga opcija je odbacivanje "pogrešnih" odluka kao pukih odstupanja, kao primjere sistemske greške koje su neizbježne u ljudskoj instituciji. Ova alternativa isključuje potrebu brojanja i vaganja utjecaja određenih odluka na prava, ali čini [[Ronald Dworkin|Dworkin]]ovu tezu nefalsificirajućom i stoga neprovjerljivom." *"Teško je zamisliti da ne postoji preklapanje u artikulacijama [temeljnih] prava ponuđenih od različitih zajednica u jednom društvu: takvo radikalno razdvajanje bilo bi znak veoma temeljnog sloma u društvenoj koheziji, i čini se nevjerovanim da bi bilo koji sistem sudske kontrole mogao djelovati u kontekstu takvog temeljnog neslaganja. U stvarnosti, mora postojati stepen preklapanja između različitih zajednica." *"Uloga ustavnih sudova u zaštiti ustavnih prava ne može se uhvatiti bilo kojom jednostavnom formulom ili definisati kao "stvar principa": ne može se istači ni da je, kao stvar principa, robusno ovlaštenje sudske kontrole nužno važan sastojak zaštite ljudskih prava, niti da neizbježno šteti takvoj zaštiti. Početna tačka za ocjenu uloge sudske kontrole mora biti pažljiva računica dobiti i gubitaka koji rezultiraju iz sistema sudske kontrole u određenoj državi. Dobici i gubici iz skupa određenih odluka, i onih koje rezultiraju iz samog postojanja sudske kontrole u toj državi, mora se ocijeniti. (Posljednje uključuje načine na koje sudska kontrola utječe na zakonodavno ponašanje – pozitivno ili negativno – i obrazovna uloga koju ima na poboljšanje svijesti zaštite prava unutar šire zajednice). Ishod ove složene računice jasno zavisi od naše preferirane artikulacije apstraktnih prava, i ljudi koji se ne slažu sa našim artikulacijama također se neće slagati ni sa konačnom presudom koja se tiče uloge sudske kontole u zaštiti prava. Ova činjenica neslaganja mora se također uzeti u obzir u obračunu. Iako možemo sumnjati u opću neto korist sudske kontrole, možemo imati neke razborite razloge za njenu potporu; to jeste, može biti racionalno podržavati sudsku kontrolu ako institucionalne pojedinosti sudskih institucija, u poređenju sa onima političkih grana vlasti, čini sudove osjetljivijim na obzire temeljnih prava općenito. Ovaj sud, međutim, zavisit će od specifičnih institucionalnih poređenja i ne može se činiti apstraktno iz određenih okolnosti u određenoj državi." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Wojciech Sadurski]] 6qn8risa4cvt4w8w9pjp32zpiyabryr 14 9850 54069 2015-03-16T22:24:33Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 54069 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9865 58482 54239 2018-04-02T14:36:13Z Harač 23 58482 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Aharon Barak |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=izraelski pravni teoretičar |datum rođenja=16. septembar 1936. |mjesto rođenja=Kaunas, Litvanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Odbacujem tvrdnju da sudija tek tvrdi šta je pravo, bez da ga stvara. To je fiktivni, čak i djetinjast pristup. [[Montesquieu]]ova teorija da sudija nije "ništa više... do usta koja proizvode riječi zakona" je diskreditovana na sličan način. Pretpostavljam da većina sudija vjeruje da, pored toga što ističu šta je pravo, oni ga ponekad i stvaraju. U pogledu common law-a, ovo je bez sumnje tačno: ni jedan sistem common law-a nije isti danas kakav je bio prije pedeset godina, i sudije su odgovorne za ove promjene. Ova promjena uključuje stvaranje. Isto je tačno za tumačenje pravnog teksta. Značenje prava prije i poslije sudske odluke nije isto. Prije odluke postojalo je, u teškim slučajevima, nekoliko mogućih rješenja. Nakon odluke, pravo je ono što odluka kaže da jeste. Značenje prava se promijenilo. Novo pravo je stvoreno. Šta je moja uloga, kao sudije, u ovom kreativnom procesu?" (''Sudija u demokratiji'') [[Kategorija: Pravo]] 1dyf32nxgu5cjseona9i7uakg2fplnh 14 9867 54242 2015-03-30T18:18:25Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 54242 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9868 54250 2015-04-02T06:15:46Z Movses 4531 Movses je premjestio stranicu [[Husein II]] na [[Husein, kralj Jordana]] 54250 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Husein, kralj Jordana]] dv6yamzl0ksww9ae0wxn2g03p2tokak 0 9869 54252 2015-04-02T16:48:12Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Sila prava |autor =[[Frederick Schauer]] |slika = |tekst uz sliku...' 54252 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Sila prava |autor =[[Frederick Schauer]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''The Force of Law'' |datum prvog izdavanja =2014. }} *"[[Pravo]] nas tjera da činimo ono što ne želimo. Ono također ima i druge funkcije, ali vjerovatno najvidljiviji aspekt prava jeste njegovo često insistiranje da djelujemo u skladu sa njegovim željama, bez obzira kakvi su naši lični interesi ili najbolje prosudbe." *"Potiskivanje [[sankcija|prinudnog]] aspekta prava na margine teorijskog interesa je perverzno. I stoga, prihvatanje koncepcije filozofije prava koja olakšava takvo zanemarivanje je tim više perverzno." *"Kada pravo stvara samu mogućnost uključivanja u neku aktivnost, ono često istiskuje sličnu i pravno-nezavisnu aktivnost. I ako je pravo-nezavisna aktivnost dio uobičajenog ponašanja ljudi i njihovih pozadinskih očekivanja, uklanjanje ove mogućnosti i primoravanje ljudi da koriste pravne alternative djeluje kao forma prinude." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Frederick Schauer]] 7l0z6gkhbi6ihgycvk08l2rfebi7zhl 14 9870 54253 2015-04-02T16:48:31Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 54253 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9871 54259 2015-04-05T17:00:28Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Misliti kao pravnik: novi uvod u pravno rasuđivanje |autor =[[Frederick Schauer]] |slika...' 54259 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Misliti kao pravnik: novi uvod u pravno rasuđivanje |autor =[[Frederick Schauer]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''Thinking Like a Lawyer: A New Introduction to Legal Reasoning'' |datum prvog izdavanja =2009. }} ==1. Uvod: postoji li pravno rasuđivanje== *"[I]ako se svi karakteristični oblici pravnog rasuđivanja često nalaze i van prava, moglo bi ipak biti da su te forme rasuđivanja i odlučivanja naročito koncentrisane u pravnom sistemu. Jer, koliko god te različite forme rasuđivanja postojale širom naših života u kojima donosimo odluke, važno je ne zaboraviti da su one čudne, i čudne na poseban način. I ova posebna čudnost jeste da se svaka od dominantnih karakteristika pravnog rasuđivanja i pravnog argumenta može vidjeti kao put prema dolaženju do odluke koja je različita od najbolje sve-uzevši-u-obzir odluke po pitanju koje se razmatra. Često kada poštujemo ograničenje brzine vozimo brzinom koja nije ista kao ona za koju mislimo da je najbolja brzina uzevši u obzir prometnost, uslove vožnje, i naše vozačke vještine. Posljedično, poštovanje ograničenja brzine jeste činiti nešto za što ne mislimo da je najbolje." ==2. Pravila - u pravu i drugdje== *"Centralno u tome šta [[norma|pravila]] jesu i kako funkcionišu jeste to da ono što pravilo kaže jeste ključni faktor, čak i kada ono što pravilo kaže može biti pogrešno ili neusklađeno sa pozadinskim opravdanjima pravila, i čak ako slijeđenje onoga što pravilo kaže proizvodi lošu posljedicu u nekom pojedinačnom slučaju." *"[P]rožimajuća formalnost prava – njena tendencija da uzima pravila i njihove riječi za ozbiljno čak i kada u nekim slučajevima mogu rezultirati nepravdom – jeste ono što razlikuje pravo od mnogih drugih konteksta odlučivanja." *"Nije svrha [[pravo|prava]], naravno, da bude nepravično. Ali postoji važna grupa vrijednosti – predvidivost posljedice, jednakost postupanja (tretiranje istih slučajeva na isti način), strah od davanja nesputane diskrecije pojedinačnim donosiocima odluka čak i kada oni nose crne toge – za koje pravni sistem, naročito, smatra da ih je vrijedno očuvati. Ove vrijednosti često se nazivaju vladavina prava, i mnoge od vrlina vladavine prava su one uz koje ide i uzimanje pravila za ozbiljno. Čineći to pravo ostaje nesvodljivo formalno i stoga ponekad se čini i nepravičnim u pojedinačnim slučajevima. Ali pravo je više od pukog činjenja ispravne stvari u svakom pojedinačnom slučaju. Ponekad nevoljnost prava da učini upravo to činit će se pogrešnim, ali ono što čini pravo tim što jeste – često za boljitak, ali često i za gore – jeste da uzima veće institucionalne i sistemske vrijednosti kao važne, čak ponekad i po cijenu pravde ili dobre politike ili učinkovitosti u pojedinačnom slučaju. Postoji mnogo načina na koje pravo ovo čini, ali glavni je u uzimanju pravila za ozbiljno. Razumijevanje kada, zašto, i kako su pravila – kao pravila – važna u pravu, odvest će nas daleko na putu da razumijemo sâmo pravo." ==4. Autoritet i autoriteti== *"Oslanjanje na istinski [[autoritet|autoritativne]] izvore može stoga diktirati sudiji da donese odluku koja je drugačija od onoga što bi on sam odlučio, nakon uzimanja u obzir sve mudrosti i podataka koje može prikupiti iz svog znanja i onog drugih. I na ovaj način pravno rasuđivanje se razlikuje, u stepenu ako ne i u vrsti, od rasuđivanja u drugim područjima odlučivanja. U drugim područjima odlučivanja, autoritet može igrati neku ulogu, ali prvo-razredni suštinski obziri tipično dominiraju. U pravu, međutim, autoritet dominira, i tek rijetko sudije se uključuju u vrstu sve-uzevši-u-obzir odlučivanja koje je toliko rasprostranjeno van pravnog sistema. Dosta češće, pravni argument se temelji na izvorima, ne samo zbog toga što pravo njih toliko tretira kao autoritativne, već i zbog toga što je način na koji pravno autoritativni izvori zamjenjuju prvo-razredne suštinske obzire čini mjerilo pravnog rasuđivanja." *"[U]vjeravanje i autoritet su temeljno suprotstavljeni pojmovi." *"Iako se opcionalni autoriteti nekada izabiru jer su uvjerljivi, češće se izabiru kao ''autoriteti'' jer onaj koji ih bira vjeruje autoritetu kao autoritetu čak i kada se ne slaže sa zaključkom ili, što je vjerovatnije, vjeruje da je on sam nepouzdan u dolaženju do zaključka za kojeg se autoritet, da li komentator ili sud, smatra uvjerljivijim [...] Možemo sada vidjeti da uobičajeno korištenje opcionalnog autoriteta nije ono u kojem je sudija uvjeren u suštinu onoga što opcionalni izvor tvrdi, već ono u kojem je on uvjeren da je izvor vjerovatno tačniji nego što bi on bio da je sam odlučio [...] Oslanjanje na takav autoritet je opcionalno, ne obavezujuće, ali budući da se temelji na izvoru, a ne na sadržaju, ono se ipak broji kao istinsko oslanjanje na autoritet. Postoji razlika u oslanjanju na autoritet jer to sistem zahtijeva, kao kada niži sud poštuje odluke višeg, i oslanjanje na autoritet jer se autoritet percipira kao stručniji, ali oboje su primjeri istinskog autoriteta." ==11. Pravo i činjenica== *"Ono što pravo čini različitim jeste da se pravno odlučivanje, da li o pravu ili činjenicama, razlikuje od jednostavnog mandata sudijama i drugim pravnim donositeljima odluka da tek "učine ispravnu stvar"." ==12. Teret dokazivanja i njegovi rođaci== *"Pitanje pred sudijom je rijetko tek pitanje o tome šta je ispravno, već je gotovo uvijek prožeto sa pitanjem oko toga čiji je posao da odredi šta je ispravno. Nadležnost može biti važna komponenta parničkog prava, ali je još centralnija za samu strukturu i ideju prava, jer je pravo karakterizirano njegovom zabrinutošću ne samo za to o čemu se odlučuje, već čiji je posao da to odluči." *"U prihvatanju neizbježnosti i strateške ili dugotrajne poželjnosti nekog broja grešaka većinom ispravne vrste, korištenje od pravnog sistema tereta dokazivanja, pretpostavki, standarda kontrole, i principa priklanjanja drugima, možda naročito posljednje, slično je korištenju pravila i precedenata od sistema, i slično je barem djelimičnoj privrženosti pravnog sistema ka formalnosti. Može također biti slično voljnosti pravnog sistema da čini odluke na temelju podataka koji nisu najbolji. U svim ovim dimenzijama, pravo, više nego bilo koja druga odlučujuća institucija, obavezuje se na prihvatanje greške ili barem na neoptimalne odgovore, i to čini u službu većih ili dugotrajnijih institucionalnih vrijednosti, kao i službi ideji da je najbolji način da se dugoročno dođe do najvećeg broja ispravnih odluka često nešto drugo nego pokušaj da se učine najbolje odluke u svakom pojedinačnom slučaju." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Frederick Schauer]] 621f3c8kbead2rtz9h1zyavsbfprifo 0 9872 54266 2015-04-09T06:30:27Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Richard Ekins |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=novozelandski i britanski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Novi Z...' 54266 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Richard Ekins |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=novozelandski i britanski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Novi Zeland |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Ontološki osnov [[pravo|prava]] je naša zajednička voljnost sada da uzimamo prošle akte pravotvorstva i sudovanja kao dobre razloge da riješimo kako trebamo djelovati sada. To da razumijevamo sebe kao članove neke političke zajednice, sa nekim zajedničkim dobrom za kojeg trebamo da djelujemo, utemeljuje tu voljnost. Zaista, kontinuitet prava kroz vrijeme zavisi od kontinuiteta svrhovne grupe koju čini naša politička zajednica. Da li mi činimo takvu grupu je društvena činjenica, činjenica o našim namjerama prema drugima u toj zajednici, prema našoj zajednici ili je suprotnom u potpunosti nema mogućnost za razumno djelovanje, u kojem slučaju autoritet se može (i treba) vršiti odvojeno od zajedničkog djelovanja svih. Moguće je za zvaničnike da vrše autoritet i da mijenjaju naše razloge za djelovanje jer postoje dobri razlozi za autoritet, koje razloge članovi dobro-oformljene zajednice (većinom) prepoznaju. Ti članovi zajednički uzimaju zvaničnike kao njihove predstavnike, da djeluju za njih ''kao'' grupe u osiguranju njihovog zajedničkog dobra stvarajući i primjenjujući pravo. Stoga, zajedničko djelovanje koje je dobro-formiran pravni sistem je određena vrsta društvene činjenice, društvena činjenica koja uključuje osobe koje prepoznaju razloge koji su dobri kao razlozi, što čini slučaj da društvene činjenice zakonodavstva i sudovanja imaju sposobnost da mijenjaju njihove razloge za djelovanje." (''Facts, Reasons and Joint Action: Thoughts on the Social Ontology of Law'') [[Kategorija: Pravo]] j01zz69f522cz456du3t2y6ja7qzyuy 0 9873 54272 54271 2015-04-16T02:15:42Z Vanjabor 4602 Patrijarh Pavle (mirsko ime Gojko Stojčević) rođen je 11.septembra 1914. godine u selu Kućanci, Slavonija.Gimnaziju je završio u Beogradu, Bogosloviju u Sarajevu,a Bogoslovski fakultet u Beogradu.Bio je 44. vrhovni poglavar Srpske Pravoslavne crkve. 54272 wikitext text/x-wiki * "Ne zaboravimo nikada da je zlo uvek kratkog veka i samo naizgled uspešno i blistavo. Zato na zlu, lukavstvu, prevari ne treba zasnivati ništa, pogotovo ne život." * * "I sebi i drugima kažem : mene može da ponižava ko god hoće, al‘ da me ponizi - nema čoveka na ovom svetu, sem jednog, a to sam ja. Kad to zna, čovek ima stabilnost." * * "Čovek ne može da bira vreme u kom će se roditi i živeti - od njega ne zavisi ni od kojih roditelja ni od kog naroda će se roditi, ali od njega zavisi kako će postupati u datom vremenu: da li kao čovek ili kao nečovek." * "Kada bi se svi držali ljubavi, ova zemlja bi bila raj. Ali kad bi se makar držali principa "što želite sebi, to činite drugima, što ne želite sebi, to ne činite drugima“, onda bi zemlja, ako ne bi postala baš raj, bila blizu raja." * "Kad se čovek rodi, ceo svet se raduje, a samo on plače. Ali treba da živi tako da kad umre, ceo svet plače, a samo on se raduje." * "Kada je sujeta prisutna, onda dolazi do gordosti i svađe." * "Ljubav je najviša vrlina. Sve što čovek deli sa drugima smanjuje se, osim ljubavi. Što je više dajete, više je imate!" * "Čuvajmo se od neljudi, ali se još više čuvajmo da mi ne postanemo neljudi." * "Nema čoveka bez greha, niti bez dobrog dela." * "Ne branimo se od tuđeg zla zlom u sebi!" * "Obavezni smo i u najtežoj situaciji da postupamo kao ljudi i nema tog interesa, ni nacionalnog ni pojedinačnog, koji bi nam mogao biti izgovor da budemo neljudi." * "Nije nesreća što mi imamo suprotna gledišta, jer se stvar mora sagledati sa više strana. Ali često kod nas dolazi do onog što nije razlika u mišljenju. Toga se moramo osloboditi. Ako budemo tolerantniji, onda ćemo moći da shvatimo i to gledište drugoga. Ne da ga usvojimo ako nije dobro, ali da ga shvatimo da ne dođe do mržnje i ovog što nas cepa i deli." nyrhbj2xr5osivtkzurejvtvcvva7ad 0 9875 61492 54581 2024-05-17T06:47:50Z Srđan 4695 61492 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Muhammad Ali Khalidi |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=libansko-kanadski filozof |datum rođenja= |mjesto rođenja=Liban |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Postoje tri vrste društvenih vrsta. Prvo, postoje društvene vrste čija priroda je takva da ljudska bića ne moraju imati bilo kakve propozicionalne stavove prema njima da bi oni postojali (npr. ''recesija, rasizam''). Postojanje tih vrsta jasno zavisi od postojanja ljudskih bića i zavisi od toga da ta ljudska bića imaju neke propozicionalne stavove. Rasizam može postojati samo u društvu ako neki članovi tog društva imaju predrasude protiv drugih ili gaje stavove superiornosti ili prezira prema njima utoliko što su članovi drugačije grupe. Ali članovi tog društva ne moraju imati bilo kakve propozicionalne stavove koji uključuju samu kategoriju ''rasizma''. Oni možda nikada nisu svjesno formulisali tu kategoriju ili koncept; zaista rasisti mogu poricati da imaju takve stavove i žrtve rasizma možda nikada nisu artikulisale koncept. Ipak, određeni ljudski propozicionalni stavovi moraju jasno biti na mjestu da bi rasizam postojao. Druga vrsta društvene vrste uključuje one čije postojanje je barem dijelom zavisno od određenih stavova koje ljudska bića imaju prema njima, iako ti stavovi ne moraju biti na mjestu prema svakom pojedinačnom primjerku da bi oni bili primjeri tih vrsta. To se čini tačnim za društvene vrste poput ''novca'' ili ''rata'' [...] Treća vrsta društvene vrste uključuje one čije je postojanje, kao i postojanje njihovih primjeraka, zavisno od stavova koje ljudska bića imaju prema njima. U ovom slučaju, ne samo da moraju neki članovi društva imati stavove prema samoj vrsti, već svaki pojedinačni primjerak vrste može biti takav ako ga se takvim smatra od nekih članova društva [...] [N]isu stavovi članova društva općenito ti koji određuju status nečega kao ''stalnog prebivališta'', jer se to uobičajeno određuje od strane zvaničnika države, koji su informisani prikladnim zakonima i pravilnicima. Zvaničnici mogu činiti greške u odnosu na uslove koje osoba mora zadovoljiti (npr. mogu misliti da ona ima nešto u krivičnoj evidenciji iako nema), ali čak i kada to učine, uobičajeno je da su njihova vjerovanja ili iskazi ti koji određuju da li neko ima stalno prebivalište ili ne. U takvim slučajevima, vjerovanja zvaničnika – informisana izričitim konvencijama ili zakonom – jeste ono što određuje da li neko ima ili nema stalno prebivalište [...] Prva vrsta društvene vrste jeste umno-zavisna u smislu da barem neka ljudska mentalna stanja moraju biti na mjestu za vrstu da uopće postoji, ali da se ne moraju usmjeriti prema samoj vrsti. Druga vrsta društvene vrste je umno-zavisna u snažnijem smislu; ovdje, određeni stavovi prema samoj vrsti moraju biti na mjestu da bi ona uopće postojala, ali pojedinačni primjerci te vrste postoje bez da su ti stavovi manifestirani prema njima. Treća vrsta su one društvene vrste čije samo postojanje zavisi od određenih stavova prema samoj vrsti, i čiji se pojedinačni primjerci također moraju smatrati od barem nekih ljudi da su članovi vrste da bi bili članovi vrste." (''Three Kinds of Social Kinds'') *"[Č]ini se problematičnim utemeljiti realizam u umnoj nezavisnosti, jer ne postoji ništa inherentno nestvarno u svim pojavama koje zavise o umu na neki način. Um, poput života, jeste fenomen u prirodnom svijetu koji se odnosi na određene složene sisteme i stoga ne postoji razlog da se zanemari bilo koji konstituent univerzuma koji je zavisan o umu kao da je ontološki zaprljan na neki način. Umna nezavisnost je zamka kada se govori o ontološkoj objektivnosti. Postoje različti fenomeni koji zavise o ljudskom umu (kako uzročno, tako i konstitutivno) a ipak nisu nestvarni, barem ne na isti način kao i fiktivne pojave." (''Ibid.'') *"Ako su pojedinci ili vrste istinski ontološki subjektivni, nije jasno da neko može držati da su činjenice o njima epistemološki objektivne. Stoga, daleko je od očitog da neko može tvrditi kako to da su društvene vrste ontološki subjektivne, tako i da su činjenice o njima epistemološki objektivne. Iako se za sve društvene vrste može reći da su umno-zavisne, postoje istinski osnovi za razlikovanje prve dvije vrste društvenih vrsta od treće vrste. Glavna razlika jeste što su prvi karakterizirani uzročnim vezama među povezanim osobinama, dok su osobine koje se vežu za treću vezane konvencijama. Ovo čini važnu razliku između različitih vrsta društvenih vrsta i to je nedvojbeno razlog zašto se neke društvene vrste ne mogu smatrati prirodnim vrstama. Ono što razlikuje treću vrstu društvene vrste od druge dvije nije umna-zavisnost, već zavisnost o konvencijama ili propisima." (''Ibid.'') {{DEFAULTSORT:Ali Khalidi, Muhammad}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Kanadski filozofi]] [[Kategorija:Libanski filozofi]] 662uryw9fo598sgswcg9kdfawgkpvwf 14 9876 54582 2015-04-18T16:58:43Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Filozofi]]' 54582 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Filozofi]] jckvmin0tgyam8pkkd8b4ay86iku6yg 0 9877 61617 54591 2024-05-17T07:54:11Z Srđan 4695 61617 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Jean Elizabeth Hampton |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki filozof |datum rođenja=1. juni 1954. |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti=2. april 1996. |mjesto smrti=Pariz, Francuska |počasti= }} *"[N]orma povezuje određene činioce sa svijetom dajući im razloge da se uključe u određeni tip djelovanja (što može uključivati vjerovanje, izabiranje, činilaštvo, namjeravanje, željenje, ili osjećanje) kao što norma upućuje, gdje je taj razlog odlučujući (to jeste, ispravan razlog za određivanje kako da djelujemo, izabiremo, ili vjerujemo ne bitno kakve druge sukobljavajuće razloge ili motive ti subjekti imali) u određenim okolnostima." (''[[Autoritet razloga]]'') ==Djela== *''[[Autoritet razloga]]'' (1998) {{DEFAULTSORT:Hampton, Jean Elizabeth}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:Jean Elizabeth Hampton| ]] dp4oseh7gb8mpzd4aiharhrkebyzgtf 0 9878 54593 54592 2015-04-19T15:46:11Z Harač 23 54593 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Autoritet razloga |autor =[[Jean Elizabeth Hampton]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''The Authority of Reason'' |datum prvog izdavanja =1998. }} *"[N]orma povezuje određene činioce sa svijetom dajući im razloge da se uključe u određeni tip djelovanja (što može uključivati vjerovanje, izabiranje, činilaštvo, namjeravanje, željenje, ili osjećanje) kao što norma upućuje, gdje je taj razlog odlučujući (to jeste, ispravan razlog za određivanje kako da djelujemo, izabiremo, ili vjerujemo ne bitno kakve druge sukobljavajuće razloge ili motive ti subjekti imali) u određenim okolnostima." *"[N]e čini se da nešto, da bi bilo razlog, ''mora'' biti dio ''istinskog'' razmatranja da bi se ubrajalo kao razlog. Da bi se reklo da neko ima razlog da djeluje ili izabire na određeni način jeste reći da se razlog primjenjuje na tu osobu čak i kada on zaista ne vrši razmatranje oko toga šta da učini. (Tako kada majka kaže njenom devetogodišnjem sinu, "Ti imaš razlog da ne govoriš takve stvari svom bratu jer je to ružno", a njeno djete iskreno odgovori, "Nikada nisam razmišljao o tome", odgovor djeteta ne spriječava primjenjivost tog razloga prema njemu, i zasigurno ni jedan roditelj nije posmilio da je to tako!)." *"[J]edan nužan uslov kojeg svi razlozi moraju imati da bi bili razlozi, naime, da budu "trebanja" - to jeste, normativne preskripcije koje nas upravljaju da se uključimo u određeni tip djelovanja bez obzira da li smo motivisani da tako djelujemo. Za razliku od pukih motiva koji se ne mogu smatrati razlozima (fobije, hirovi, opsesije, neprikladne žudnje, i tako dalje), razlozi imaju "ispravnost" u sebi. Mi govorimo o njima koristeći jezik "dužnosti" - kao "ti trebaš da ne piješ to jer je to benzin" ili "ti treba da se bolje brineš o svojoj djeci". Za sada zovimo ovu odliku razloga njihovom "normativnošću". Ova normativnost je ono što nije povezano sa slučajnostima S. Da li bilo ko od nas razumije razlog, voli razlog, osjeća se motivisanim od tog razloga - ništa od toga nije bitno u odnosu na činjenicu da to ''jeste'' razlog za nas, tako da nas "ispravno" upravlja i usmjerava." *"Govoriti o normi, ili razlogu kojeg generira, kao opravdanom za činioca jeste reći nešto epistemološki - to jeste, da postoji opravdanje za vjerovanje da je to razlog za tog činioca. Ili, drugim riječima, to je način isticanja da je norma koja specificira razlog za tog činioca ispravno identificirana. To je odgovaranje na pitanje, "Je li ovo norma koja nam daje razlog da x?". Stoga teorija opravdanja normi jeste ona koja nam govori kako da ''identifikujemo'' norme koje generiraju razloge za određene činioce." *"[I]ma nešto u stanju "vjerovanja da imamo razlog" što je specifično. Biti u takvom stanju često uključuje određenu vrstu "osjećaja", čak i kada (puko) stanje žudnje često uključuje određeni (i sasvim različiti) "osjećaj". Mi doživljavamo razloge kao "direktive" - oni nama "upravljaju"." *"[P]ostoje dvije vrste autoriteta koje možemo postaviti za norme, i naročito za moralne norme: 1. ''Psiho-socijalni autoritet'': norma ima ovaj autoritet kada objašnjenje obavezujuće snage njenog razloga za djelovanje, izabiranje, ili vjerovanje na određeni način u određenim okolnostima čini upućivanje (samo) na određene slučajne činjenice oko društva i psihologije naroda koji se uzimaju kao subjekti norme. Teoretičari greške, teoretičari ekspresivizma, i kognitivni teoretičari normativnosti pretpostavljaju ovu koncepciju normativnog autoriteta. 2. ''Objektivna normativnost'': norma ima ovaj autoritet kada objašnjenje obavezujuće snage njenog razloga za djelovanje, izabiranje, ili vjerovanje na određeni način u određenim okolnostima jeste da je nužna - to jeste, da važi ne bitno o socijalnim ili psihološkim slučajnostima." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Jean Elizabeth Hampton]] 0m9fhfrwrmwje5zaw1h35gdxaluwmdl 14 9879 54594 2015-04-19T15:46:29Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 54594 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9880 54597 54596 2015-04-20T18:48:02Z Harač 23 54597 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Alex Stein |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=izraelsko-američki pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Izrael |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Kognitivna sposobnost [...] je samo jedna od karakteristika epistemičkog [[autoritet]]a. Biti kognitivno sposoban je nužan, ali ne i dovoljan, uslov za postajanje epistemičkim autoritetom. Da bi se kvalificirala kao epistemički autoritet, osoba - ili više realistično, institucija - mora ne samo biti sposobna kao pronalazač činjenica; ona treba biti sposoban pronalazač činjenica na sistematski i općenito pouzdani način." (''On Epistemic Authority of Courts'') *"Presuđivanje je epistemička društvena praksa - praksa prihvatanja i odbijanja činjeničnih tvrdnji koje se ističu kao "istinite" na sudu. Presuditelji određuju prava, dužnosti i odgovornosti osoba oslanjajući se na činjenice koje ocjenjuju kao dovoljno vjerovatne da budu istinite. Te evaluacije istine nisu licemjerne: kada utvrđivač činjenica kaže da su te i te činjenice "više vjerovatne nego ne" ili "van razumne sumnje" oni to zaista i misle. Ova potraga za istinom jeste ono što mi, kao organizirano društvo, postavljamo kao cilj presuditeljima. Ključna odlika koja izdvaja sudove kao epistemičke autoritete jeste ''nezainteresovanost'' razloga koji opravdavaju njihove činjenične nalaze. Opravdavajući aparat kojeg sudovi koriste u donošenju njihovih činjeničnih nalaza moraju ne samo potvrđivati vjerovanje suda da su njegovi nalazi dovoljno vjerovatni da budu istiniti. Svaki pojedinačni dio tog aparata mora biti nezainteresovan na sljedeći način: sudu nije dopušteno ''da želi'' bilo kakav pojedinačni ishod. Preciznije, nije dopušteno za sud (tj., za sudiju ili porotu) da koristi razloge koji uključuju ''željenje'' određenog ishoda u konačnoj odluci o određivanju činjenica [...] Sposobnost da razviju nezainteresovano opravdanje za faktičke nalaze i da ih odašilju relevantnoj publici - parničnim strankama i društvu u cjelini - jeste središnja karakteristika sudova. Ova karakteristika pretvara sudove u epistemičke autoritete." (''Ibid.'') *"Uključenost [[interes]]a u odluci utvrđivača činjenica čini tu odluku ''epistemički'' neopravdanom. Ta odluka, naravno, može ipak biti opravdana na nekim drugim temeljima radije nego epistemičkim. Ti ne-epistemički osnovi mogu čak biti uvjerljivi. Međutim, utvrđivač činjenica koji se oslanja na te osnove ne djeluje kao epistemički autoritet (ako se uopće može više smatrati utvrđivačem činjenica)." (''Ibid.'') [[Kategorija: Pravo]] liihn4m4rl52c9ma2uzw5gi4f6mxj0s 0 9881 61635 57667 2024-05-17T10:12:03Z Srđan 4695 61635 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Michael J. Perry |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja=Louisville, Kentucky, Sjedinjene Američke Države |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Određeno pravo, uključujući određeno ljudsko pravo, jeste ljudsko pravo u određenom pravnom sistemu, ''u smisleno praktičnom smislu "pravnog"'', ako i samo ako je pravo općenito provodivo u tom pravnom sistemu. Ljudsko pravo na slobodu religije je, na primjer, pravno [''legal''] pravo, jer je provodivo, u Kanadskom pravnom sistemu, ali pravo nije pravno pravo, jer nije provodivo (ili čak priznato), u pravnom sistemu Saudijske Arabije." (''What Are Human Rights? Against the "Orthodox" View?'') *"[N]eka ljudska prava - ljudska prava čije ''kršenje zaista krši imperativ "čina prema svim ljudskim bićima u duhu bratstva" ili ekvivalentne norme'' - su moralna prava." (''ibid.'') ==Djela== *''[[Ka teoriji ljudskih prava]]'' (2007) {{DEFAULTSORT:Perry, Michael J.}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Michael J. Perry| ]] [[Kategorija:Američki filozofi]] jht0ym7o0w6o3mvf3bxqzq28n3wc0gi 0 9885 59594 54631 2020-12-02T01:23:46Z Minä muka 7323 File 59594 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Joseph Goebbels |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=nacistički političar |datum rođenja=29. oktobar 1897. |mjesto rođenja=Rheydt, Njemačka |datum smrti=1. maj 1945. |mjesto smrti=Berlin, Njemačka |počasti= }} [[File:Bundesarchiv Bild 146-1968-101-20A, Joseph Goebbels.jpg|thumb]] *"Jedan od najsmješnijih aspekata [[demokratija|demokratije]] će uvijek ostati [...] činjenica da je ponudio svojim smrtnim neprijateljima sredstvo da ga unište." [[Kategorija: Politika]] e6p6cy3v1nbe0bw52w9nteerwgmqxdy 0 9886 61535 54633 2024-05-17T07:06:23Z Srđan 4695 61535 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Karl Loewenstein |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački filozof i politolog |datum rođenja=9. novembar 1891. |mjesto rođenja=Minhen, Njemačka |datum smrti=10. juli 1973. |mjesto smrti=Heidelberg, Njemačka |počasti= }} *"[A]ko [[demokratija]] vjeruje u superiornost svojih apsolutnih vrijednosti nad oportunističkim ispraznim frazama fašizma, ona se mora iskazati u svjetlu trenutnih zahtjeva, i svaki napor mora biti učinjen da je se spasi, čak i po rizik i cijenu kršenja temeljnih principa." (''Militant Democracy and Fundamental Rights'', 1937.) {{DEFAULTSORT:Loewenstein, Karl}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Njemački filozofi]] jgigev89t770ye1bhmexcw24xuuaops 0 9887 54640 54635 2015-05-09T16:53:39Z Harač 23 54640 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ruth Gavison |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=izraelska pravna teoretičarka |datum rođenja=28. mart 1945. |mjesto rođenja=Jerusalem, Izrael |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[U] podjeljenim demokratijama, sudovi trebaju nerado određivati specifične aranžmane i prioritete, naročito u područjima društvenih sporenja, gdje osnovi sudskog djelovanja nisu jasni. Takva određenja trebaju, općenito, biti činjena od strane političkih vlasti i drugih društvenih tijela. Štaviše, u takvim društvima, sudovi se trebaju koncentrisati na odbranu pojedinaca od jasnih kršenja temeljnih prava, i uslova koji su nužni za učinkovitu demokratiju, i držati se podalje od reforme političkog procesa. Sudovi imaju važnu obrazovnu funkciju, i oni zasigurno ne trebaju dospustiti da njihove odluke dikritaju popularno raspoloženje. Normativni obziri trebaju biti primarna motivacija sudova. Međutim, sudovi trebaju elaborirati, artikulisati i provesti zajedničke privrženosti društva kojem služe - vrijednosti koje se oslikavaju u zakonima društva - nasuprot vrijednostima koje sudije lično ili kao članovi određenih grupa unutar društva, podržavaju." (''The Role of Courts in Rifted Democracies'', 1999.) *"[I]mati ustav, samo po sebi, ne mijenja činjenicu da pitanje poželjne uloge sudova u društvu ostaje u području normativne političke teorije. Odgovori ne mogu biti izvođeni logički iz pukog postojanja ustava ništa više nego i pojmovi demokratije, podjele vlasti ili vladavine prava." (''Ibid.'') *"[U] svim društvima, i svim vrstama režima, posebna legitimnost sudova leži u njihovoj sposobnosti kao organa čija je glavna i primarna funkcija rješavanje sporova, nasuprot općoj pozadini sistema vlasti u kojem primarnu odgovornost za stvaranje pravila i njihovo provođenje leži drugdje. Što dalje sud zaluta od te primarne funkcije, ranjiviji postaje na napade po njegovu legitimnost. / Vjerujem da ono što slijedi iz ovog opisa jeste da sudovi trebaju učestvovati u naporima da osnaže svoju legitimnost kao autoritativnih arbitara sporova u društvu. Da bi to učinili, oni moraju pokušati da djeluju na načine koji ohrabruju javnost u mišljenju da oni ili "čine pravdu" u slučajevima koji dolaze pred njih na neutralan način, ili da oni istinski i iskreno igraju sekundarnu ulogu - onu primjene i provođenja aranžmana koji su učinjeni drugdje, zajedno sa kreativnim tumačenjem samo gdje je nužno. Takva kreativnost je zaista legitimna, čak i nužna, gdje kreativnost oslikava popularne osjećaje, ili gdje se sudovi vide kao da imaju moć i odgovornost da prilagode zakone promjenjenim potrebama javnosti. Ono što bi moglo potkopati tu legitimnost jeste kada se sudovi vide kao pristrasni." (''Ibid.'') [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Filozofija]] [[Kategorija: Izraelski filozofi]] j3w9utjunu1pkq3qlm6gq0a8u7y16c7 14 9888 54638 2015-05-09T16:50:02Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija:Filozofi]]' 54638 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Filozofi]] oje145rtyrpluui01hcaubcskcyuhjh 0 9889 54646 54645 2015-05-16T17:24:56Z Harač 23 54646 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Stephen Gardbaum |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[U] onoj mjeri u kojoj se to tiče sudova, najvažniji, osnovniji, i suštinski cilj za nove demokratije u njihovoj tranziciji ka stabilizaciji nije ustanovljavanje ovlaštenja za jednog ili više sudova da poništavaju zakonodavstvo, već ustanovljavanje i očuvanje sveopće nezavisnosti sudstva. Sudska kontrola može ili ne mora biti (instrumentalno ili normativno) nužna za vladavinu prava i ustavnu demokratiju, ali nezavisnost sudstva neupitno jeste, i osiguranje ovog drugog mora biti glavni prioritet ako i u opsegu u kojem postoji bilo kakva praktična napetost ili sukob između njih. Dok zasigurno među stabilnim, ustanovljenim demokratijama postoji nekoliko dobro poznatih primjera država koje su dugo odbacivale sudsku kontrolu, i nekoliko koje to još čine, ne postoji niti jedna koja se ne pridržava osnova nezavisnog sudstva. Štaviše, iako postoji robusna akademska debata unutar ustavne/demokratske teorije između zagovornika i protivnika sudske kontrole, niko, koliko ja znam, nije protiv središnje važnosti sudske nezavisnosti [...] [I]ako ne postoji jedinstven model za osiguranje sudske nezavisnosti, mogao bi postojati jedinstven model za njeno ugrožavanje u specifičnom kontekstu novih i tranzicijskih demokratija. / Temeljni razlog jeste da sudska kontrola ima tendenciju da rezultira u politizaciji sudova na dva načina koji korespondiraju sa, i ugrožavaju, dva ključna elementa sudske nezavisnosti. Po prvom elementu, gdje sud ima konačni autoritet za valjanost zakonodavstva - da li u kontekstu apstraktne kontrole ili konkretnog spora - on nužno postaje snažan politički činilac kao veto igrač ([[Hans Kelsen|Kelsen]]ovski "negativni zakonodavac"), i stoga se na njega može gledati kao na protivnika ili potencijalnog rivala vlade. On može biti učinkovita kontrola politike, ali, čineći to, on može također potaknuti političke napade koji prijete da umanje nezavisnost sudstva. Ako, u jednom smislu, sudska kontrola ističe nezavisnost sudstva u njenoj najvećoj mjeri, iz samog tog razloga ona također predstavlja najveću praktičnu prijetnju takvoj nezavisnosti - i u službi funkcije čiji nije suštinski dio [...] Po drugom, više internom, elementu sudske nezavisnosti, rizik rezultirajuće politizacije nastaje na sljedeći način. Zbog moći s kojom rukuju zbog sudske supremacije, neodoljiva je tvrdnja da se sudijama ustavnih sudova treba pripisati kakva god je moguće djelimična ili posredna demokratska odgovornost. Kao rezultat toga, sudska imenovanja u te sudove postaju politička imenovanja, i, iako postoji nekoliko dobro poznatih varijanti u preciznom obliku zakonodavno/izvršne selekcije, u gotovo svim formama politička opredjeljenost je znana i uzima se u obzir. Kao posljedica, imenovanja se ne čine samo ''od'' političara, već se također čine (barem u dijelu) ''iz'' političkih razloga. Međutim, ovo često vodi sudije ustavnog suda da odlučuju važne i sporne slučajeve shodno predvidljivim stranačkim ili ideološkim linijama, koje prijete da potkopaju drugi zahtjev sudske nezavisnosti: nepristrasnost. Ne u smislu inputa ili pritiska - jer doživotno imenovanje ili dugi, fiksni, neobnovljivi mandati izoliraju imenovane nakon što stupe na dužnost - već u smislu outputa, načina na koji sudovi donose odluke." (''Are Strong Constitutional Courts Always a Good Thing for New Democracies?'') [[Kategorija: Pravo]] fgl1kyaepbsdqhtdaf6vkus8m3f1ncf 0 9890 55375 54649 2015-09-20T13:21:42Z Harac 4798 55375 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Samuel Issacharoff |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja=1954. |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Centralno pitanje u [[demokratija|demokratskoj]] vladavini mora biti da li politički proces nudi neku šansu za uklanjanje sa dužnosti aktuelnih zvaničnika koji su izazvali bijes javnosti. Mogućnost "istjerivanja bagre napolje" postaje definitivna odlika koja razlikuje vitalnu demokratiju od autoritarne države čiji upravitelji možda budu izabrani kroz izbore, čak i ako su izvorni izbori bili sporne prirode. Naročito u državama koje nastaju iz autoritarne vladavine, kritično pitanje nije da li će se koristiti izbori za određivanje prvog skupa vladara, već da li će postojati drugi izbori u kojima će dalji mandat šefova države ozbiljno biti doveden u pitanje." (''Constitutional Courts and Democratic Hedging'') ==Djela== *''[[Krhke demokratije]]'' (2015.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Samuel Issacharoff]] bs34ui6ky8thjio4n31ri2yd90zxoik 0 9891 54652 2015-05-17T19:09:50Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Russell Hardin |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki politički teoretičar |datum rođenja=11. decembar 1940. |mjesto rođenja...' 54652 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Russell Hardin |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki politički teoretičar |datum rođenja=11. decembar 1940. |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[L]iberalizam, konstitucionalizam, i demokratija, kao i, naročito, liberalna konstitucionalna demokratija, funkcionisat će, ''kada to zaista i jeste slučaj'', jer služe međusobnoj koristi politički učinkovitih grupa u društvu koordinirajući te grupe na političkom i, možda, ekonomskom poretku. U nekim društvima oni ne funkcioništu, i možda se ne može ni očekivati da funkcionišu, u ovom smislu. Sporedna, ali možda jednako važna tvrdnja, jeste da ustavne političke institucije i demokratske procedure općenito zahtijevaju ne toliko aktivnu ''podršku'' koliko puki ''pristanak'' da bi preživjele i funkcionisale. Ovo su eksplanatorne tvrdnje, ne normativne. Ali one imaju relevantnost za normativne tvrdnje ako uzimamo za ozbiljno neki tip Kantovog diktuma da "treba pretpostavlja može"." (''[[Liberalizam, konstitucionalizam, i demokratija]]'') ==Djela== *''[[Liberalizam, konstitucionalizam, i demokratija]]'' (1999.) [[Kategorija: Filozofija]] [[Kategorija: Russell Hardin]] 5vl02n525rpfagqujjsbhdo8k5tthaq 0 9892 54656 54653 2015-05-17T19:47:09Z Harač 23 54656 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Liberalizam, konstitucionalizam, i demokratija |autor =[[Russell Hardin]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''Liberalism, Constitutionalism, and Democracy'' |datum prvog izdavanja =1999. }} *"[L]iberalizam, konstitucionalizam, i demokratija, kao i, naročito, liberalna konstitucionalna demokratija, funkcionisat će, ''kada to zaista i jeste slučaj'', jer služe međusobnoj koristi politički učinkovitih grupa u društvu koordinirajući te grupe na političkom i, možda, ekonomskom poretku. U nekim društvima oni ne funkcioništu, i možda se ne može ni očekivati da funkcionišu, u ovom smislu. Sporedna, ali možda jednako važna tvrdnja, jeste da ustavne političke institucije i demokratske procedure općenito zahtijevaju ne toliko aktivnu ''podršku'' koliko puki ''pristanak'' da bi preživjele i funkcionisale. Ovo su eksplanatorne tvrdnje, ne normativne. Ali one imaju relevantnost za normativne tvrdnje ako uzimamo za ozbiljno neki tip Kantovog diktuma da "treba pretpostavlja može"." *"Ustav i njegova vladavina ne zahtijevaju univerzalnu ''podršku'', oni zahtijevaju samo virtuelno univerzalni ''pristanak''. Ako dovoljno pristane, drugi će biti primorani i vlada će preživjeti." *"Postoje barem tri značajna načina na koje je ustav temeljno različit od ugovora [...] Prvo, strateške strukture modalnih interakcija kojima upravljaju ugovori i ustavi su različite. Ugovor tipično rješava neposrednu interakciju zatvorenikove dileme (uobičajeno, razmjena između dvije strane); ustav tipično rješava neposrednu koordinacijsku interakciju (stvaranje određenog skupa i forme vladinih institucija). Drugo, ustav ima značajno manji element sporazuma iza njega nego što ga ima ugovor. Ovaj problem je potakao nevjerovatno zatupljujuću i neprosvjetljujuću literaturu o prešutnom pristanku, hipotetičkim pristanku, pretpostavljenom pristanku, i tako dalje. U praksi, pristanak je važniji od sporazuma za funkcionisanje ustava, dok je sporazum ključan da bi ugovorne dužnosti imale smisla. Treće, i konačno, izvori podrške za ugovor i za ustav radikalno se razlikuju. Ugovor je općenito podržan vanjskim sankcijama; ustav se podržava zadanim uslovima, teškoćom ponovne koordinacije po alternativnom aranžmanu. Ustav, ako bi trebao raditi na uspostavljanju i održavanju društvenog poretka, mora biti samo-provodljiv." *"Da bi nastao i bio učinkovit, ustav ne zahtijeva univerzalni ili čak širokorasprostranjeni sporazum [...] U mnogo konteksta ustav ne zahtijeva čak ni većinsku podršku, on tek zahtijeva odsustvo dovoljne opozicije." *"[N]akon što smo se dogovorili o ustavnom aranžmanu, nije vjerovatno da će biti u bilo čijem interesu da pokuša ne držati se sporazuma i biti na grbači drugog. Život sa sporazumom će više pogodovati našim interesima. I ovo je općenito istinito ne zato što ćemo biti primorani da ga se držimo ako odlučimo da to ne učinimo, već zato što općenito ne možemo učiniti bolje nego da se povinujemo. Da bi postigli više morali bi povući dovoljno drugih sa nama da bi uspostavili alternativu, i to će tipično biti previše skupo da bi bilo vrijedno pokušaja. Stoga, naš ustavni aranžman je samo-provodiv i nije predmet problema života na grbači drugih." *"Jer je suočena sa značajnim ograničenjima za svoju funkcionalnost, demokratija nije lijek za politiku. Ona radi samo na marginama velikih pitanja. Nekoliko velikih pitanja s kojima demokratija može živjeti su ona o kojima postoji široki konsenzus [...] U spornim pitanjima demokratija može raditi samo uz pozadinu grube koordinacije o poretku. Bez te suštinske prethodne koordinacije, demokratija je pogažena ili nerelevantna. Čak i kada je postignuta gruba koordinacija o poretku, ako su u pitanju precizne teorijske tvrdnje, demokratija radi samo u smislu da postiže rezultat - ali ne u smislu da dolazi do ispravnog rezultata. Često, zaista, demokrata bi želio da se odluke donesu nedemokratski." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Russell Hardin]] 9oupxp8lmm5u5zbrd0zwyq9vxc33xag 14 9893 54654 2015-05-17T19:30:17Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 54654 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9894 54674 2015-05-30T15:12:41Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija2 |ime=Ben Jackson |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski historičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smrti=...' 54674 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ben Jackson |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski historičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[Č]ini se da se koncept socijalne pravde može razlikovati [od drugih koncepata pravde] po dva temeljna osnova. Prvo, pravda je konceptualizirana kao vrlina koja se primjenjuje na "društvo", a ne tek na pojedinačno djelovanje: društvene institucije koje raspodjeljuju materijalne resurse i društvene pozicije su otvorene za ocjenu kao pravedne ili nepravedne. Drugo, društvena pravda također ima i suštinski politički sadržaj: ona predlaže ublažavanje siromaštva i smanjivanje nejednakosti (ili barem nekih njenih dimenzija) kao pitanje pravde radije nego milostinje. Različiti principi pravde mogu se prizivati da bi se branila ova privrženost. Prizivanje ideala potrebe, jednakosti, prava na dostojanstven minimum, jednake mogućnosti i mnogo drugog mogu se činiti pod ovim širokim naslovom, identificirajući ekonomske nepravičnosti stvorene neregulisanim tržišnim silama i predlaganje državnih mjera za njihovo umanjenje ili potpuno otklanjanje [...] [Koncept] socijaln[e] pravd[e] nasta[o] je kasnog osamnaestog stoljeća kao čedo industrijske i Francuske revolucije, i njeni intelektualni izvori čine se povezanim kako sa evolucijom društvenih nauka (naročito političke ekonomije), tako i modernizacijom republikanske političke misli." (''The Conceptual History of Social Justice'') [[Kategorija: Historija]] je244ssiwl9erfwbyopqiy5zklwdty2 0 9900 61598 54698 2024-05-17T07:42:47Z Srđan 4695 61598 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Antony Duff |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni filozof |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Isto kao što i kodeks medicinske etike ne može isticati autoritet nad aspektima ponašanja doktora koji nisu dio ili se ne tiču njihovih profesionalnih aktivnosti, ili onih koji su u potpunosti izvan medicinske profesije, krivični zakon ne može isticati autoritet nad aspektima ponašanja građana koji ne potpadaju pod ili se ne tiču njihovih građanskih života u javnoj sferi, ili nad onima koji nisu dio njihove političke zajednice. Onda kada fokusiramo našu pažnju na ovaj način, možemo identifikovati dvije vrste štete koje se u principu mogu kriminalizovati. ''Mala in se'' su zla čija šteta ne zavisi od toga da li su pravno zabranjena, ili da su počinjena protiv ili od strane članova političke zajednice; oni su stvar krivičnog zakona političke zajednice jer su počinjena unutar javne sfere političke zajednice. ''Mala prohibita'' su ona zla čija štetnost se sastoji u kršenju nekog javnog propisa koji služi ili strijemi da služi zajedničkom dobru." (''Legal Moralism and Public Wrongs'') {{DEFAULTSORT:Duff, Antony}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] iqlunqcya5q2cfwul95ykx8zolhdd0t 0 9901 54700 54699 2015-06-22T18:14:44Z Harač 23 54700 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Thomas Bustamante |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=brazilski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Brazil |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[P]ostoje dva načina na koji odluka ustavnog suda može dobiti na svojoj autoritativnosti: prvo, poništavajući određenu zakonodavnu odredbu i blokirajući dalje raspravljanje o njenoj suštini, kao što se događa samo u pravnim sistemima koji usvoje snažnu formu sudske kontrole; i drugo, dajuži prikladno tumačenje temeljnog prava u određenim situacijama koje nisu predviđene kada je Povelja sloboda izvorno usvajana. Dok prvi teži da ustanovi pravo i odredi njegovo konačno tumačenje, drugi drži da sadržaj prava nikada nije konačan i otvoren je za nova tumačenja. Dok prvi bolje objašnjava [[Joseph Raz|Raz]]ova koncepcija pravnog autoriteta, drugi je suprotan takvom opisu toka kako pravni sistem funkcioniše i kompatibilniji je sa [[Ronald Dworkin|Dworkin]]ovom koncepcijom načina na koji autoritativni iskazi funkcionišu u praksi [...] [R]azovo gledište pretpostavlja koncepciju autoriteta sudova koja im pripisuje pravno ovlaštenje koje je puno teže opravdati nego ono Dworkinovog gledišta ili bilo kojeg drugog objaštenjea pravnog autoriteta koji pada izvan standardnog razumijevanja, koje smatra pravne iskaze kao preempzivne i sadržajno-nezavisne." (''On the Difficulty to Ground the Authority of Constitutional Courts: Can Strong Judicial Review be Morally Justified?'') *"[I]nstitucima ima inherentno legitiman autoritet nad osobom, nezavisno od postojanja bilo kakvog instrumentalnog razloga za to, kada su direktive te institucije posljedica javnog i pravičnog odlučivanja u kojem takva osoba ima pravo jednakog učešća." (''Ibid.'') *"Kao pravilo, autoritet ustavnog suda je opravdan pod pretpostavkom - ne uvijek empirijski provjerljivom - da sud na neki način služi demokratiji pomažući povinovanje sa "demokratskim uslovima" koji, u liberalnom društvu, znače da vlada mora imati "obzir za jednaki status građana". Da bi se ustanovila legitimnost ustavnog suda treba nam analiza troškova i koristi koja se mora mjeriti u čisto instrumentalnom smislu. Ako treba da prihvatimo opravdanje za značajna ovlaštenja koja ustavni sudovi imaju nad demokratskim zakonodavstvom, onda se ne možemo osloniti na inherentna opravdanja kao što su "teza demokratskog opravdanja". Ostaje nam tek instrumentalno objašnjenje kao što je Razova "uobičajena teza opravdanja", koja legitimnost institucije sudske kontrole čini u potpunosti zavisnom od ispunjavanja detaljnog skupa uslova koje branilac sudske kontrole mora specificirati." (''Ibid.'') [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Filozofija]] [[Kategorija: Brazilski filozofi]] mg8tlbs9xfxlj6ac5pcgx3s6m0qfq1i 0 9902 54705 2015-06-22T18:22:53Z Harač 23 Napravljena stranica sa '{{Infokutija knjiga| |naziv =Suverena vrlina: teorija i praksa jednakosti |autor =[[Ronald Dworkin]] |slika...' 54705 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Suverena vrlina: teorija i praksa jednakosti |autor =[[Ronald Dworkin]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''Sovereign Virtue: The Theory and Practice of Equality'' |datum prvog izdavanja =2000. }} *"Nečiji učinak [impact] u politici je razlika koju on može učiniti, sam po sebi, glasajući za ili birajući jednu odluku radije nego drugu. Nečiji utjecaj [influence], u drugu ruku, jeste razlika koju on može učiniti ne tek sam po sebi, već vodeći ili izazivajući druge da vjeruju ili glasaju ili biraju kako on to čini." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija:Ronald Dworkin]] 5ez682crafzxh746jzhxtt0d9fw0qog 0 9903 54709 54708 2015-06-22T18:33:25Z Harač 23 54709 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ustav jednakosti: demokratski autoritet i njegova ograničenja |autor =[[Thomas Christiano]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''The Constitution of Equality: Democratic Authority and Its Limits'' |datum prvog izdavanja =2008. }} *"Držeći da su druge stvari jednake, gubitak javne jednakosti koja razultira lošim sudskim odlukama je veća nego dobitak za javnu jednakost kada sud donese dobru odluku. Ovo iz razloga što gubitak koji nastaje iz loše sudske odluke (recimo poništavanjem demokratskog zakonodavstva koje je u skladu sa javnom jednakošću) je dupli gubitak dok je dobitak od toga što sud poništava loše demokratsko zakonodavstvo nije toliko veliki. Ali ovo implicira da ustavni sud može biti opravdan samo ako dobre odluke značajno nadmašuju u brojnosti ili prevažu u značaju nad lošim odlukama." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Thomas Christiano]] cp7qu4vloavdz9hb3xvqfcqm34zt6wy 14 9904 54710 2015-06-22T18:33:39Z Harač 23 Napravljena stranica sa '[[Kategorija: Literatura]]' 54710 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9905 54718 54717 2015-07-02T09:26:44Z Harač 23 54718 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=David Feldman |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Ne čini mi se da je ustavno [[tumačenje]] stvar traženja jednog istinskog značenja autoritativnog teksta. Značenje ustavnog teksta nastaje iz načina na koji se koristi i primjenjuje. Prvi zadatak ustavnog tumača jeste da prezentuje ono što se njemu ili njoj čini najboljim, ili najlegitimnijim, oblikom raspodjele funkcija, ovlaštenja i dužnosti između institucija, i njihovih prikladnih ograničenja, imajući u vidu matricu tekstualnih i netekstualnih pravila i praksi priznatih od ustavnih činilaca u državi. Dalje, tumač mora opravdati praktični ishod u konkretnim slučajevima objašnjavajući kako se može vidjeti kao opravdano čitanje i davanje učinka tekstu ili skupu praksi. Ovo je uslov za ustavnu legitimnost tumačenja. Tekst postavlja ograničenja na moguća rješenja jer ne može opravdati ishode upućujući na tekst ako se tekst ne može nikako razvući da pokrije preferisane ishode; ali, uz to ograničenje, tekst je izvor inspiracije radije nego određujući faktor. Ovo gledište ima značajne implikacije za odnos između tumača i pravotvoraca, i za druge aspekte pravne i političke teorije. Za trenutne svrhe, njegov značaj proističe iz načina na koji pomaže razumijevanje tehnika tumačenja. Naročito, usvojene tehnike ili metode tumačenja će zavisiti od određenog broja faktora, uključujući lakoću sa kojom se preferirani ishod može uglaviti unutar relevantne ustavne norme." (''Factors Affesting the Choice of Techniques of Constitutional Interpretation'') *"Koji god da mu je oblik, ni jedan [[ustav]] nije samo-objašnjavajući ili samo-provođeći: ako mu se treba dati značenje u konrektnim kontekstima, to se može dogoditi tek kroz tumačenje; ali tumačenje će vjerovatno biti provedeno različito, zavisno od oblika ustava." (''ibid.'') *"[[Ustav]]i su živi instrumenti, i mogu mijenjati svoje temeljne odlike kroz vrijeme." (''ibid.'') *"Taktike tumačenja koje neko usvoji će zavisiti od funkcije koju vrši. Ako neko piše udžbenik o ustavnom pravu, najbolja taktika će biti ona koja ima tendenciju da proizvede opis ustava koji izgleda racionalno, koja jasno i ubjedljivo objašnjava prakse i tekstove koji se promatraju, i koja je razumna u skladu sa prevladavajućim principima. Neko ko nudi kritiku trenutnih aranžmana i prijedloge za promjene vjerovatno neće biti previše zabrinut za to da li izabrane metode tumačenja proizvode racionalnu sliku; zaista, on ili ona će se vjerovatno fokusirati naročito na nekoherentne ili disfunkiconalne aspekte ustava. Osoba koja mora koristiti ustav kao uputu za djelovanje, ili kao mjerilo za ocjenjivanje njegove ili njene odluke ili djelovanja, mora pristupiti ustavnom tumačenju na značajno različit način, i na interpretativnu strategiju ili taktiku koju usvoji utjecat će naročite funkcije koje vrši i odnos između ustavne i institucionalne kompetencije tumača i one institucije na koju će utjecati zaključci tumača u određenoj okolnosti. Na metodu tumačenja će također utjecati, i treba da utjeće, određeni broj drugih odlika ustavnog tumačenja. One uključuju činjenicu da ona često uključuje nekoliko istovremenih tumačenja (tumačenje ustavne odredbe u svjetlu tumačenja pravila čija valjanost je dovedena u pitanje, i suprotno), i činjenica da je ustavno tumačenje rijetko, ako ikada, ograničeno na konkretne situacije ili specifično zakonodavstvo na koje se odnosi slučaj, jer će se tumačenje vjerovatno primjeniti na druge, veoma različite, situacije u budućnosti. / Kakav god da je kontekst, svi ustavni tumači moraju učiniti dvije stvari. Prvo, oni moraju definisati svoju prikladnu ulogu u odnosu na ustav, vis-à-vis drugih institucija, tako da se može pokazati kako djeluje razdvajanje vlasti unutar države. Drugo, oni moraju ponuditi oblik rasuđivanja, ili persuazivnog argumenta, da bi opravdali ili legitimisali svoje zaključke, i moraju ga utemeljiti u jeziku ustava. Samo ispunjavajući te odgovornosti može se proces tumačenja držati u prikladnoj granici, i ideal demokratskog konstitucionalizma biti održan, u zakonodavstvu, upravi, pravosuđu i akademskoj zajednici." (''ibid.'') [[Kategorija: Pravo]] jbabvvjylnl27sk1tn2hjivrm600j6j 0 9906 54725 54724 2015-07-14T21:28:02Z Harač 23 54725 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Fabio Perin Shecaira |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=brazilski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Brazil |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Dopuštajući izvor je "može-izvor". "Može" u toj frazi, tvrdim, upućuje isključivo na ''korištenje izvora''. Ono ne upućuje na provođenje norme koja se može izvući iz izvora. Ta norma nije, kao što [[Leslie Green|Green]] ispravno tvrdi, puko dopuštenje: ona je preskripcija na način da se određeno djelovanje mora preduzeti i implicira stoga da adresati norme imaju razloge da je preduzmu. Drugim riječima, dopuštajući izvor ''može'' biti korišten, ali kada se iskoristi, on stvara razlog za djelovanje koga izvor propisuje. Drugačije opskurna kombinacija (unutar iste ideje dopuštajućeg izvora) pojmova dopuštenja i prima facie razloga za djelovanje čini se jasnijom kada odvojimo, kao što sam ja to učinio, pojmove ''korištenja izvora'' i onoga ''provođenja norme izvedene iz izvora''. Dopuštenje se odnosi na izvor; prima facie razlog za djelovanje odnosi se na normu. / Ovo objašnjenje također pomaže u razjašnjavanju pojma mandatornog izvora, to jeste, "mora-izvora". Sudija ne može tek zanemariti jasno primjenjiv zakon - on se s njim mora baviti (tj. koristiti ga). Ali, kao što je Green prepoznao, čak i mandatorni izvori poput zakona su tek pobijajuće obavezujući. Mnoge jurisdikcije dopuštaju (ponekad prešutno) sudijama da odstupe od zakona kada bi njihova primjena vodila teškim nemoralnim posljedicama ili posljedicama koje su očito nekompatibilne sa svrhom zakona. Kako onda da shvatimo to da se izvor mora primijeniti, a ipak da je pobijajući? Moja sugestija je ta da pomaže da prepoznamo da se "mora" odnosi samo na korištenje zakona, a ne nužno i na normu koju sadrži. Sudija ne može zanemariti primjenjiv zakon, ali može odbiti da primjeni normu koju sadrži, ukoliko ima uvjerljiv argument za odbranu njegovog drskog djela. Slično, ''stare decisis'' ostavlja prostora za pobijanje normi temeljenih na precedenu, ali ne za zanemarivanje (tj. nespominjanje) primjenjivog precedenta." (''Sources of Law Are not Legal Norms'') [[Kategorija: Pravo]] 9kkxug4h6yp45s3lt9jlc8je6aqmucc 10 9909 55255 2015-08-03T23:30:26Z Flow talk page manager 4737 /* Automatically created by Flow */ 55255 wikitext text/x-wiki @[[Korisnik:{{{1|Example}}}|{{{2|{{{1|Example}}}}}}]] 2h86a0mwhwbprhjyt7oewimr2zkwa6g 0 9910 55344 55262 2015-09-12T22:32:47Z Harač 23 55344 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=David A. Strauss |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Ideja common-law konstitucionalizma jeste da mi rješavamo sporna pitanja ustavnog prava istražujući tekst Ustava samo na temelju precedenata, kako sudskih, tako i nesudskih, zajedno sa sudovima pravičnosti i dobre politike - baš onako kako common-law sudije rješavaju sporove na tim osnovama. Za sporna ustavna pitanja tekst igra ograničenu ulogu. Bilo koja često parničena odredba može postužiti kao primjer. Uzorak odluke Vrhovnog suda citira jezik odredbe, ali onda, bez dalje pažnje za jezikom, kaže nešto poput: "Mi smo protumačili ovu odredbu da znači..." Onda slijedi proširena diskusija o precedentima. Ako ima ikakvog prostora za manevrisanje, Sud oblikuje pravo ustanovljeno precedentima prema njegovim idejama toga šta je pravično ili šta ima smisla." (''We the People, They the People, and the Puzzle of Democratic Constitutionalism'') *"Ustav koji je u Nacionalnoj arhivi bio je rad ''njih'' naroda. Ali Ustav koji mi istinski imamo - evolutivni, ne onaj pod staklom - zaista jeste, na važne načine, rad ''nas'' naroda." (''Ibid.'') [[Kategorija: Pravo]] 3a9rucz6rhyb0l1x2h3v8ml1d5nzbgd 0 9911 55266 2015-08-10T08:24:35Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Roberto Mangabeira Unger |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=brazilski filozof i pravni teoratičar |datum rođenja=24. mart 1947. |mjesto rođenj... 55266 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Roberto Mangabeira Unger |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=brazilski filozof i pravni teoratičar |datum rođenja=24. mart 1947. |mjesto rođenja=Rio de Janeiro, Brazil |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[[Pravo]] je proizvod zbiljskog kolektivnog sukoba, vođenog tokom dugo vremena, između mnogo različitih volja i imaginacija, interesa i vizija." (''What Should Legal Analysis Become?'') [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Brazilski filozofi]] nx3kfmya0xhd7dlnhkdng5wvh84qdr7 0 9912 55272 2015-08-17T20:47:29Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Kako sudije razmišljaju |autor =[[Richard Posner]] |slika = |tekst uz sliku... 55272 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kako sudije razmišljaju |autor =[[Richard Posner]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''How Judges Think'' |datum prvog izdavanja =2008. }} *"[P]ostoji naglašen politički element u odlukama američkih sudija, uključujući federalne parnične i žalbene sudije i sudije američkog Vrhovnog suda. Dokaza je previše, iako sudije to guraju u stranu. Oni to guraju u stranu jer oni ''znaju'' da nisu demokratski ili republikanski plaćenici. Čineći to oni ne uspijevaju da razumiju da istraživanja koja pokazuju da je sudovanje "političko" ne treba biti razumljeno kao da koristi tu riječ da označi grubu, sektašku političku privrženost. Sudija može biti uvjereni konzervativac, ali on sebe ne pita: "Kako bi George W. Bush, koji me je imenovao, glasao u ovom slučaju?" Sudije oklijevaju da priznaju da čak nisu ni potpuni politički evnusi uključeni samo u primjenu pravila koje nisu stvorili na činjenice koje nalaze, kao sudije baseball-a. Mnogi od njih zaista iskreno vjeruju da na njihove odluke ni malo ne utječu njihova politička naginjanja. Ovo rasprostranjeno iskreno vjerovanje može biti najjači argument protiv dokaza političkog sudovanja. Ali to je izvrnuto Bayeseovom teoremom, koja pokazuje kako predubjeđenja određuju odluke. Predubjeđenja su često nesvjesna. Mnogo razmišljanja, uključujući i ono zaposlenih sudija koji moraju donositi odluke u svjetlu nesigurnosti, jeste teleskopsko razmišljanje - emocionalno, intuitivno, i zdravorazumsko - koje ne ide korak-po-korak iz izričitih premisa i stoga ostavlja dosta prostora za nesvjedna predubjeđenja. Beyes oslobađa sudije od optužbe licemjerja. / Stoga, sudovanje je političko. Ono je također "lično" u smislu da lične osobine sudije - uključujući i pozadinske karakteristike, poput rase i spola; osobine ličnosti, poput autoritarnosti; i profesionalna i životna iskustva, poput toga da je bio tužilac ili da je odrastao u turbulentnom vremenu - utječu na sudovanje. Lične karakteristike to čine kako posredno tako i neposredno, doprinoseći formiranju sudijine ideologije i stoga političkih sklonosti koje utječu na sudske odluke. Ali sudovanje nije samo lično i političko. Ono je također bezlično i nepolitičko u smislu da mnoge, ako ne i večina, sudskih odluka zaista jesu proizvod neutralne primjene pravila koja nisu stvorena za tu priliku u svrhu činenica pravično pronađenih. Takve odluke ističu ono što se često zove "pravni formalizam", iako je riječ koju ja preferiram "legalizam". Ali to su obično odluke u rutinskim predmetima." *"Ustavno pravo nije funkcija konvencionalne pravne analize ili nezainteresovane političke analize, već ideologije, koja oslikava političku ravnotežu koja određuje ko se imenuje u Vrhovni sud i utjecaj javnog mnijenja na izvršnu i zakonodavnu granu vlasti, i kroz njih na postupak imenovanja. Neprestani pokušaji stabiliziranja ustavnog odlučivanja kroz sveobuhvatnu teoriju su sramotno neuspješni." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Richard Posner]] ojjlwpa7i55l64rpvxzsanjn3o7gjh2 14 9913 55273 2015-08-17T20:47:56Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 55273 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9920 55297 2015-08-25T11:59:23Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Jovan Đorđević |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=srbijanski ustavni teoretičar |datum rođenja=12. mart 1908. |mjesto rođenja=Beograd, Srbi... 55297 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Jovan Đorđević |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=srbijanski ustavni teoretičar |datum rođenja=12. mart 1908. |mjesto rođenja=Beograd, Srbija |datum smrti=9. decembar 1989. |mjesto smrti=Beograd, Srbija |počasti= }} *"[[Ustav]]no pravo kao grana prava ima sadržinu i oblik koji odgovaraju suštini i obliku političkih sistema (država) koji su se u historiji formirali i razvijali od prvih institucionalizovanih oblika političke vlasti do XVI vijeka kad počinje da se obrazuje i naziva tim imenom moderna "država"." (''[[Ustavno pravo (Đorđević)|Ustavno pravo]]'') ==Djela== *''[[Ustavno pravo (Đorđević)|Ustavno pravo]]'' [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Jovan Đorđević]] lkmy7toizqrjo8y8vfyub72yedvikps 0 9922 55314 55312 2015-08-30T21:02:10Z Harač 23 Harač premjestio je stranicu [[Nevidjljivi ustav]] na [[Nevidljivi ustav]]: Spelling 55314 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Nevidljivi ustav |autor =[[Lawrence Tribe]] |slika = |tekst uz sliku =spis ustavne teorije |originalni naziv =''The Invisible Constitution'' |datum prvog izdavanja =2008. }} *"[Č]injenica da tekst proglašava svoju sopstvenu superiornost, ističući istovremeno samouvjerenost na strani svojih autora i ratifikatora, ne može sama po sebi ustanoviti taj tekst kao legitiman, a još manje kao 'vrhovni'." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Lawrence Tribe]] 82ibevn37h7j8jm4yhaxwq5e2hldg17 0 9923 55315 2015-08-30T21:02:10Z Harač 23 Harač premjestio je stranicu [[Nevidjljivi ustav]] na [[Nevidljivi ustav]]: Spelling 55315 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nevidljivi ustav]] pit78l947zsb314d16uzlnh8bsn64cv 0 9927 61669 55332 2024-05-17T10:46:00Z Srđan 4695 61669 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Wallace Stevens |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pjesnik |datum rođenja=2. oktobar 1879. |mjesto rođenja=Reading, Pennsylvania, SAD |datum smrti=2. avgust 1955. |mjesto smrti=Hartford, Connecticut, SAD |počasti= }} *"[P]oezija sama, gola pjesma, mašta koja se manifestuje u njenoj dominaciji riječi." (''The Necessary Angel'') {{DEFAULTSORT:Stevens, Wallace}} [[Kategorija:Američki pisci]] rskoma5jep3hhfcw2f8xtm5e9o1vfl4 0 9928 61727 55334 2024-05-17T11:30:47Z Srđan 4695 61727 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Nicola Lacey |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanska filozofkinja prava |datum rođenja=3. februar 1958. |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Kao stvar ''činjenice'', čini se vjerovatnim da će sankcije biti nužne, barem u pravnim poretcima koji upravljaju velikim i heterogenim stanovništvima, da bi očuvali i generirali opću učinkovitost sistema kao cjeline. Ali iz ovoga ne slijedi da pojedinačno valjane (i učinkovite!) pranve dužnosti ne mogu postojati bez da su praćene prijetnjom sankcije. Sankcije se stoga trebaju vidjeti kao stvar davanja kredibilnosti i učinkovitosti sistemu kao cjelini, radije nego kao garancije pokoravanja prema ili kao izvora dužnosti koji nastaju iz pojedinačnih zakona." (''Obligations, Sanctions and Obedience'') *"Pitanje zašto ljudi poštuju pravo čini se primatno onim sociologije ili psihologije; ono zašto ljudi trebaju da poštuju zakon, pitanje je moralne i političke filozofije; pitanje šta se misli pod tvrdnjom da pojedinac ima pravnu dužnost kada se tom tvrdnjom ''ne misli'' implicirati moralna dužnost jeste, tvrdim, posebno pitanje analitičke jurisprudencije." (''Ibid.'') *"Ono s čim ostajemo nakon što odbacimo sankcije kao objašnjenje prividne ispravnosti korištenja koncepta dužnosti u pravnom diskursu jeste ideja da ''sâmo'' pravo ističe pokoravanje, ''tvrdi'' da stvara dužnost za pokoravanjem, nezavisno ''kako'' od prijetnje sankcijom ''tako i'' bilo kakvog odvojenog ili paralelnog moralnog argumenta." (''Ibid.'') {{DEFAULTSORT:Lacey, Nicola}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] npvqcbbf03v8md3d3vw3wzr7n57gf0c 0 9929 55338 2015-09-06T20:24:34Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Predgovor demokratskoj teoriji |autor =[[Robert A. Dahl]] |slika = |tekst uz sliku... 55338 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Predgovor demokratskoj teoriji |autor =[[Robert A. Dahl]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv ='' A Preface to Democratic Theory'' |datum prvog izdavanja =1956. }} *"Ustavna pravila su uglavnom značajna jer ona pomažu da odrede kojim se pojedinačnim grupama trebaju dati prednosti ili hendikepi u političkoj borbi." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Robert A. Dahl]] gnfir8s7spgz4awhxczpf13ghyq814j 0 9930 55342 2015-09-12T22:27:40Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Keith Whittington |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države... 55342 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Keith Whittington |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[[Ustav]] se može konceptualizirati na načine koji su drugačiji od onog da je više pravo. Najuočljivije, on se može posmatrati kao politička struktura. U jednom smislu, ovo je trivijalno tačno, i kao posljedica toga često je odbacivano od onih koji su najviše zainteresovani u konstitucionalizam. Svaka vlada, nužno, ima strukturu koja se može opisati i kategorizirati. Svaka vlada ima ustav, čak i ako se sve vlade ne pridržavaju konstitucionalizma. Koncept višeg prava čini se da neposrednije razlikuje ustavne vlade od ustava tih vlada [...] Ustav pomaže da odredi ko ima političku moć, u čemu se ta moć sastoji, i kako se ona treba upotrijebiti. Iako se raspodjela ustavnih moći može definirati relativno formalno i apstraktno, ona ipak ima specifične i prepoznatljive posljedice." (''Constitutional Theory and the Face of Power'') *"Ustav nas može ohrabriti da razmišljamo o politici na neke načine radije nego na druge, da zamišljamo neke političke ishode kao ostvarive i pohvalne i druge kao nerealistične ili nepoželjne. Da bi bio učinkovit Ustav mora postaviti pravila političke debate. Učinkovit ustav ne može se lako napušten, čak i kada postane nepogodan. Politički činioci moraju smatrati da je lakše pokoravati se uslovima Ustava nego ih kršiti; Ustav neće samo ograničavati demokratske većine blokirajući ili preusmjeravajući njihove zahtjeve, već to može činiti i “mijenjajući njihove zahtjeve i očekivanja”." (''Ibid.'') *"Može biti teško izmijeniti Ustav ne samo jer je postojeći ustavni tekst zaštićen supervećinskom amandmanskom procedurom, već i zato jer se postojeći ustavni tekst može početi gledati kao "prirodan" i "očit" na način koji nije sličan ni jednoj alternativi. Interesi i očekivanja postaju definirani u smislu kulturno-konvencijonalnih osnova, koje onda postaju relativno teške za promjenu. Nova ustavna pravila moraju prevazići troškove društvene reorganizacije kao i biti suštinski opravdane same po sebi." (''Ibid.'') [[Kategorija:Pravo]] 7qpaxomx8qbnlm5gibp1180hg05iamj 0 9931 55346 2015-09-12T22:42:58Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Elmer Eric Schattschneider |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki politolog |datum rođenja=11. avgust 1892. |mjesto rođenja=Bethany, Minn... 55346 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Elmer Eric Schattschneider |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki politolog |datum rođenja=11. avgust 1892. |mjesto rođenja=Bethany, Minnesota, SAD |datum smrti=4. mart 1971. |mjesto smrti=Old Saybrook, Connecticut, SAD |počasti= }} *"[[Demokratija]] je politički sistem za ljude koji nisu sigurni da li su u pravu." (''[[Polusuvereni narod]]'') ==Djela== *''[[Polusuvereni narod]]'' (1960.) [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Elmer Eric Schattschneider]] 337h4diht2yjcon0p3sqyxcux429m0a 0 9932 55347 2015-09-12T22:44:40Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Polusuvereni narod: pogled realiste na demokratiju u Americi |autor =[[Elmer Eric Schattschneider]] |slika... 55347 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Polusuvereni narod: pogled realiste na demokratiju u Americi |autor =[[Elmer Eric Schattschneider]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''The Semisovereign People: A Realist's View of Democracy in America'' |datum prvog izdavanja =1960. }} *"Demokratija je politički sistem za ljude koji nisu sigurni da li su u pravu." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Elmer Eric Schattschneider]] 99vvy03qfh5cra2depczs7dy8zanon7 14 9933 55348 2015-09-12T22:45:13Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija:Literatura]] 55348 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9934 61457 55353 2024-05-16T18:33:01Z Srđan 4695 61457 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=John Danaher |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=irski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Irska |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[K]ada god izričaj dopušta više od jednog mogućeg tumačenja (tj. kada god je izričaj barem minimalno maglovit ili dvosmislen i da mu treba barem neki stepen obogaćenja da bi se smanjio opseg te maglovitosti ili dvosmislenosti), onda puka mogućnost da učesnici u razgovoru u kojem je učinjen izričaj imaju (ili bi mogli imati) sukobljene ili suprotstavljene poglede o obogaćenju tih odredaba služi da blokira put ka zajedničkom znanju [obogaćenog sadržaja]. Ovo je gotovo uvijek slučaj sa ustavnim izričajima jer su oni učinjeni u razgovornim kontekstima koji uključuju nepoznate ili vremenski neograničen skup učesnika. Posljedično, slijedi da je zajedničko znanje obogaćenog sadržaja rijetko, ako ne i nemoguće, u ustavnom kontekstu." (''Common Knowledge, Pragmatic Enrichment and Thin Originalism'') *"[P]ravni tekstovi se moraju razumijevati iz svrhovite ili teleološke perspektive [...] [B]ilo bi teško poreći da pravni tekstovi imaju pragmatički indeksiranu teleologiju: oni su stvoreni da bi činili određene stvari kroz medij riječi. Da bi se ovo obuklo u uobičajniju filozofsku odjeću, ustav se prirodno gleda kao snop ''govornih činova''. Govorni činovi su načini činjenja stvari sa riječima, i uobičajeno se razbijaju u dvije glavne komponente: (a) propozicionalni sadržaj; i (b) ilokuciona snaga. Prvi jeste ono ''o čemu'' su riječi (predmeti, događaji, i stanje stvari u svijetu ''ili'' u govornikovom umu), dok je drugi o onome što riječi trebaju ''da ostvare''. Uzmimo primjer: "Molim zatvorite sva vrata!" [...] U smislu sadržaja, ovaj izričaj je o vratima u sobi, ali u smislu ilokucione snage izričaj je osmišljen da ostvari određeni cilj: da učini da zatvorite vrata. Da li izričaj uspjeva da to učini je druga stvar (odnosi se na takozvanu „perlokucionu“ silu govornog čina). / Govorni činovi dolaze u različitim oblicima, ali tri najčešće prisutna u ustavnim tekstovima su: ''deklarativi'', ''direktive'', i ''komisivi''. Deklarativ stvara novi predmet ili entitet; direktiva ohrabruje ljude da djeluju na određeni način; a komisiv obavezuje ljude ili institucije na određene vrste postupaka. Ustavi objavljuju da određena institucija postoji, i onda upravljaju i obavezuju te institucije na određene vrste djelovanja. Na primjer, Ustav SAD-a stvara institucije vlade, upravlja ih da vrše određene funkcije, i obavezuje ih da se pridržavaju i poštuju određena prava." (''Ibid.'') {{DEFAULTSORT:Danaher, John}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Irski filozofi]] n4eaaf7qfaxy14tque79j3x3os88sye 0 9935 55355 2015-09-13T09:36:48Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Richard M. Re |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |d... 55355 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Richard M. Re |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Moralna snaga zakletve je funkcija jezika i društvenih praksi. Zvaničnik koji izvrši zakletvu time obećava Američkom narodu da će on slijediti "Ustav". Ovaj govorni čin razumije se kako od zvaničnika tako i od javnosti jer se nakači na razumijevanje "Ustava" koje je zajedničko u javnosti, kao i na van ustavnu praksu činjenja obećanja. U ovom smislu, klauzula o zakletvi izdiže se sa stranice da bi pozvala svog čitača da prihvati određeni moralni odnos sa "Ustavom". Ako je taj poziv prihvaćen, onda inače inertan Ustav oživljava sa moralnim posljedicama. Zakletva funkcioniše kao most između dokumenta i dužnosti da ga se poštuje, prožimajući Ustav sa moralnom silom. / Da budemo jasni, formalni čin zaklinjanja samo je najvidljiviji dio mnogo većeg skupa društvenih praksi koje stvaraju promisorne dužnosti prema Ustavu. Ni jedna ceremonija niti inkantacija nije nužna da bi promisorna obaveza nastala za zvaničnika. Sasvim je moguće zamisliti svijet bez formalne zakletve, ali gdje bi javnost opet očeivala da se zvaničnici drže "Ustava" i gdje bi zvaničnici opet davali javna uvjeravanja s tim učinkom. U tom svijetu, javnost bi mogla razumjeti da zvaničnici komuniciraju svoju promisornu obavezu samim preuzimanjem dužnosti." (''Promising the Constitution'') *"Ni jedan dokument - ne bitno koliko star - ne može autoritativno diktirati kako se treba čitati." (''Ibid.'') *"[P]romisorna dužnost zvaničnika prema Ustavu ima dva aspekta: prvo, ona zahtijeva privrženost određenom fiksiranom gledištu o pravu; i, drugo, ona zahtijeva pokoravanje istovremeno razumljenim pravilima za ustavnu promjenu [...] [P]roceduralno defektivne i suštinski radiklane ustavne promjene mogu potkopati, ili čak ugasiti, zvaničnikove promisorne dužnosti prema Ustavu." (''Ibid.'') *"Moralni zahtjevi Ustava izviru ne iz automatske privrženosti tekstovima, pričama, ili ovlaštenjima, već radije iz ličnih privrženosti zvaničnika, preduzetih sa javnom podrškom, da vrše uloge definirane dijelom prema privrženosti pravu. Rezultat svih tih privrženosti jeste složena, pokretna mreža promisornih dužnosti koja moralno povezuje zvaničnike ne samo jedne sa drugima, već također i sa članovima javnosti. Rezultat, drugim riječima, jeste Ustav obećanja." (''Ibid.'') [[Kategorija:Pravo]] e2lrj2m0xwrr62mz0r8gesr10qzp386 0 9940 55363 2015-09-18T08:35:23Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Patrick Macklem |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=kanadski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Kanada |datum smrti= |mjesto s... 55363 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Patrick Macklem |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=kanadski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Kanada |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[[Ljudska prava]] su rječnik pravde za naš globalizrajući svijet. Ona uokviruju naše moralne koncepcije dužnosti prema prijateljima i strancima, ona oblikuju naše političke sudove o prirodi i vršenju ekonomske i političke moći, i ona nam pomažu da razlikujemo pravno djelovanje od proizvoljnog nasilja i prinude. Ljudska prava uramljuju moral, oblikuju političko, i razlikuju pravno u mjestima kako lokalnim, tako i različitim poput porodice, škole, radnog mjesta, zajednice, nacije, i države. Ali njihov istinski značaj leži u njihovom statusu kao međunarodno-pravnog zahtjeva koji poziva na radikalnu reviziju načina na koje međunarodno pravo organizira globalnu politiku u međunarodni pravni poredak [...] Ljudska prava zahtijevaju od međunarodnog pravnog poretka da se pobrine za svoje sopstvene patologije. Ona nadgledaju raspodjelu i vršenje suverene moći na koju međunarodni poredak proširuje pravnu valjanost." (''[[Suverenitet ljudskih prava]]'') ==Djela== *''[[Suverenitet ljudskih prava]]'' (2015.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Patrick Macklem]] aonjwbwrb8zvvpusgnsjomkyhza6567 0 9941 55365 55364 2015-09-18T08:37:22Z Harač 23 55365 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Suverenitet ljudskih prava |autor =[[Patrick Macklem]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''The Sovereignty of Human Rights'' |datum prvog izdavanja =2015. }} *"[[Ljudska prava]] su rječnik pravde za naš globalizrajući svijet. Ona uokviruju naše moralne koncepcije dužnosti prema prijateljima i strancima, ona oblikuju naše političke sudove o prirodi i vršenju ekonomske i političke moći, i ona nam pomažu da razlikujemo pravno djelovanje od proizvoljnog nasilja i prinude. Ljudska prava uramljuju moral, oblikuju političko, i razlikuju pravno u mjestima kako lokalnim, tako i različitim poput porodice, škole, radnog mjesta, zajednice, nacije, i države. Ali njihov istinski značaj leži u njihovom statusu kao međunarodno-pravnog zahtjeva koji poziva na radikalnu reviziju načina na koje međunarodno pravo organizira globalnu politiku u međunarodni pravni poredak [...] Ljudska prava zahtijevaju od međunarodnog pravnog poretka da se pobrine za svoje sopstvene patologije. Ona nadgledaju raspodjelu i vršenje suverene moći na koju međunarodni poredak proširuje pravnu valjanost." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Patrick Macklem]] qxx1k2t5hejsmc5sggmexfika0udwvt 14 9942 55366 2015-09-18T08:37:43Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija:Literatura]] 55366 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Literatura]] p55e3xifidic3kmug395u8u6kjbj84f 0 9943 55378 55376 2015-09-20T14:32:10Z Harač 23 55378 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Krhke demokratije: osporavana moć u eri ustavnih sudova |autor =[[Samuel Issacharoff]] |slika = |tekst uz sliku =spis ustavne teorije |originalni naziv =''Fragile Democracies: Contested Power in the Era of Constitutional Court'' |datum prvog izdavanja =2015. }} *"Problem sa stvaranjem demokratskih institucija i kulture iz pepela autoritarnosti, i u podjeljenom društvu, jeste što se krhke demokratije moraju kretati dilemom koja je u srcu svih uspješnih liberalnih [[demokratija]]: one moraju omogućiti većinsku vlast, ali također institucionalno je ograničavajući." *"Formalni mehanizmi demokratije sami po sebi ne osiguravaju toleranciju niti legitimnost. Izbori tek zbrajaju ko je većina i ko je manjina. Sami po sebi oni ne garantuju ni civilnost niti kasniju odgovornost pobjednika prema svojim subjektima [...] Izbori ne gase osjećaj nepravde manjine koja je podvrgnuta onome što doživljavaju kao tiraniju većina od strane posebno legitimirane većinske vladavine. Izbori prečesto daju fiktivni oreol legitimnosti onome što je tek, riječima sačuvanim od Alexis de Tocquevilla od američkih stvaralaca, "tiranija većine". *"[K]oncept "krhkosti" [koristim] da identifikujem ustavne demokratije, često tek nedavno omogućene, čije političke institucije i grupe podrške iz građanskog društva su nedovoljne za upravljanje sukobom [...] Ono što karakterizira savremene krhke demokratije jeste da one tipično nasljeđuju politički autoritet iz pada autoritarnog režima, i pri tom se moraju suočiti sa ponovnim društvenim podjelama koje su bile potisnute ili eksploatisane od siledžijskih vlada. Ove demokratije pokušavaju da upravljaju sukobom, stabiliziraju upravu, i uključe vrijednosti narodnog suvereniteta, sve u isto vrijeme. Oni to čine među stanovništvom koje česte ima tek prolaznu povezanost sa koncepcijama građanstva ili zajedničkog poduhvata. I često to čine u svjetlu određenih neprijatelja, kako unutarnjih, tako i vanjskih, za koje je osporavanje inherentno u demokratskoj vladavini znak slabosti." *"Za razliku od pokušaja podjele vlasti formalno, demokratski konstitucionalizam nudi drugačiji put građenja nacije. Radije nego osiguravanje nacionalnog jedinstva kroz formalnu podjelu vlasti uz glavne rascjepe društvene podjele, konstitucionalizam ima tendenciju da nametne ograničenja na spektar odluka koje demokratski izabrane vlade mogu preduzeti. Test jeste da li ustavna ograničenja dopuštaju javljanje demokratskih politika, za razliku od pukog pojma izabranog šefa države. Demokratske politike zahtijevaju institucije političkog osporavanja, prije svega opozicione političke stranke, i sposobnost današnjih gubitnika da se jave kao dio sutrašnje pobjedničke koalicije. Mjera učinkovitosti ustavne demokratije jeste da li se to zaista događa, da li se današnji vladari mogu natjerati da predaju poziciju promjenjenog volji izbornog tijela." *"[U]stavni [[sud]]ovi služe dvjema osnovnim ulogama. Prvo, oni nude ključno procesno ograničenje vršenju demokratske vlasti [...] Drugo, sudovi služe kao važne sile u olakšavanju tranzicije u novi demokratski poredak." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Samuel Issacharoff]] mst52gy4uxvwa62fouvxk20j02y1lem 14 9944 55377 2015-09-20T13:44:27Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 55377 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 9945 61706 58563 2024-05-17T11:00:16Z Srđan 4695 61706 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Recep Tayyip Erdoğan |pravo ime= |slika= Tayyip Erdoğan.JPG|thumb|Recep Tayyip Erdoğan |tekst uz sliku=predsjednik vlade [[w:Republika Turska|Republike Turske]] |datum rođenja=26. februar 1954. |mjesto rođenja=Istanbul, Turska |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Islamski svijet danas je poput braće koja su Jusufa a.s., bacila u bunar. No, svi trebaju znati da će Jusuf izaći iz bunara!" *"Ja sam osoba koja je sklona definirati odnose između pojedinaca zasnovane na principima." *"Povodom 12. godišnjice smrti, sjećam se sa velikom poštovanjem i rahmetom prvog i velikog lidera Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića." (na zvaničnoj Facebook stranici predsjednika Turske, 19.10.2015) *"Vijest da je [[Alija Izetbegović]], prvi predsjednik Bosne i Hercegovine i veliki mislilac umro, moj narod i mene potresla je iz dubine duše. Izetbegović je čovjek koji je svojim životom i djelom utjecao na historiju. Njegova je misija izraz ljudske časti i zadivljujuće ustrajnosti, što je predstavljalo čast cijelog svijeta. Za vrijednosti u koje je vjerovao, za svoju državu i svoj narod, on je neiscrpni izvor hrabrosti i izuzetne vrijednosti. Bol povodom Izetbegovićeve smrti moj narod i ja dijelimo sa bratskim bosanskohercegovačkim narodom." (Za novinarsku agenciju Anadolija, povodom devete godišnjice smrti Alije Izetbegovića) == Drugi o njemu == *[[Naser Orić]] **"Njegova pobjeda je u isto vrijeme bosanskohercegovačka, sirijska i palestinska pobjeda, pobjeda svih muslimana. Podrška gospodinu Erdoganu je bratska dužnost... Erdogan je ekonomski je vratio zemlju na svjetski kolosijek. Ima viziju... Erdogan je pokazao zašto bi on trebao biti lider muslimana, jedini govori o zločinima nad muslimanima u svijetu... Moja puna podrška Erdoganu i preporuka Bošnjacima u Turskoj da glasaju za njega... I to je jedan od razloga zašto bi trebali glasati za Erdogana. Predsjednik Erdogan nas je podržavao i nikada nas nije zaboravio i nadam se da nas neće zaboraviti." (22. juna 2018. za turski list "Yeni Akit", [https://www.yeniakit.com.tr/haber/naser-oric-erdogani-destekledigini-acikladi-483715.html]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Erdoğan, Recep Tayyip}} [[Kategorija:Turski političari]] cu6znad5abbbm63aqv79ulelmab13sy 0 9946 58839 56740 2019-06-20T22:44:15Z CommonsDelinker 84 Removing [[:c:File:Mahathir_bin_Mohamad.jpg|Mahathir_bin_Mohamad.jpg]], it has been deleted from Commons by [[:c:User:Jcb|Jcb]] because: Copyright violation; see [[:c:COM:Licensing|Commons:Licensing]] ([[:c:COM:CSD#F1|F1]]). 58839 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mahathir bin Mohamad |slika= |tekst uz sliku=malezijski političar i bivši predsjednik vlade |datum rođenja=10. juli 1925. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Da bi bio veliki vođa, potrebno je imati dobru strategiju, biti obrazovan i sposoban predvidjeti budućnost." [[Kategorija:Malezijski političari]] {{Wikipedia}} 33rco0hya06r4h3f1qco0v5xbik6tkl 0 9947 56288 55404 2016-02-21T18:50:42Z 37.203.111.159 56288 wikitext text/x-wiki [[File:ChiracUSA.jpg|thumb]] '''[[w:Jacques Chirac|Jacques René Chirac]]''' (rođen Novembar 29, 1932 u Parizu) je francuski političar koji je bio predsjednik Francuske između 1995 i 2007. * "Ako se ja pitam, rat je unaprijed osuđen na neuspjeh." * "Francuska zna za izuzetnu hrabrost koju je Alija Izetbegović pokazao u najmračnijim danima opsade Sarajeva. Francuska zna za njegovu ulogu i političku hrabrost koju je dokazivao doprinoseći nacionalnom pomirenju potpisivanjem Dejtonskog sporazuma u Parizu, kojim je okončan rat u decembru 1995. godine.(Monografija Alija Izetbegović 1925 - 2003, ISBN: 978-9958-590-52-8) * "[[Srbi]] su narod bez zakona i vjere, to je narod razbojnika i terorista." (za vrijeme rata u Bosni, tokom dugotrajne opsade Sarajeva, na sastanku šefova vlada EU) ah6327iy99fd91xbqiw57s9nr8h4t41 0 9948 55409 55408 2015-09-24T14:33:43Z 37.203.104.252 55409 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Enes Karić |slika=[[slika:Enes Karic.jpg|150px]] |datum rođenja=16 maj 1958 |mjesto rođenja=Travnik |država rođenja=Bosna i Hercegovina |država za kategoriju=Bosna i Hercegovina }} * "Nepismenost nikad nije teško uvidjeti: um u čitanju teksta s gramatičkim greškama osjeća istu neprijatnost koju trpe bose noge po trnju." (knjiga Enesa Karića "Pjesme divljih ptica") 3r6j2o1r941izk93jy7pqfvpo467l1x 0 9949 61679 56545 2024-05-17T10:50:46Z Srđan 4695 61679 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2| |ime=Wesley Clark |pravo ime=Wesley Kanne Clark |slika=[[slika:General Wesley Clark official photograph.jpg|200px]] |tekst uz sliku=američki političar, penzionisani ganeral američke vojske, i bivši vrhovni komadant NATO-a. |datum rođenja=23. decembar 1944. |mjesto rođenja=Chicago, Illinois, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Predsjednik [[Alija Izetbegović]] bio je veliki čovjek i državnik, ličnost s izrazitim integritetom i hrabrošću. Raditi sa njim na poslovima okončanja rata i početka izgradnje miroljubive i napredne BiH bilo je jedno veliko i časno iskustvo u mom životu. Izetbegović je bio nepokolebljivi advokat koji se borio za narod koji je predstavljao. Izetbegović je uvijek imao pred sobom širu sliku i bio spreman na izbore i prosudbe kojima su se smrt i razaranja koja su pohodila njegovu zemlju okončala. I BiH i svijet izgubili su velikog lidera." (Za novinarsku agenciju Anadolija, povodom devete godišnjice smrti Alije Izetbegovića) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Clark, Wesley}} [[Kategorija:Američki političari]] 2yp5s028of8swe9hen8kvd55494o0x0 0 9950 61988 56777 2024-05-18T16:31:36Z Srđan 4695 61988 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Hasan Muratović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bivši rektor Univerziteta u Sarajevu, bivši predsjednik vlade |datum rođenja=11.04.1940 |mjesto rođenja=Olovo, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} * "Za krizno upravljanje su potrebna posebna znanja, metode i vrlo hrabri, odlučni i efikasni ljudi, koji znaju i hoće se prihvatiti kriznog upravljanja." (2 septembar 2011, Al Jazeera Balkans, [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/hasan-muratovic-koncesijama-do-nerealiziranih-prihoda-i-brzeg-razvoja]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Muratović, Hasan}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački profesori]] mmrj77nkzmzu71y7rmtt2n8da1xciob 0 9951 55414 2015-09-24T14:51:23Z 37.203.104.252 Nova stranica: '''Jakob Finci''' (talijanski [[koncentracijski logor Rab]], [[1. oktobra]] [[1943.]]) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] političar i diplomat, s trenutnom dužnoš... 55414 wikitext text/x-wiki '''Jakob Finci''' (talijanski [[koncentracijski logor Rab]], [[1. oktobra]] [[1943.]]) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] političar i diplomat, s trenutnom dužnošću veleposlanika [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Finci je također predsjednik humanitarne udruge La Benevolencija. i5ubkf49ybd4c9ecit61bx12y7yu7em 0 9952 61688 56679 2024-05-17T10:53:47Z Srđan 4695 61688 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Milan Kučan |pravo ime= |slika= Milan Kucan.jpg |tekst uz sliku=slovenski političar, prvi predsjednik Slovenije |datum rođenja=14. januara 1941 |mjesto rođenja=Križevci, Kraljevina Jugoslavija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} "Bio je jedan od najautentičnijih svjedoka i aktera zbivanja u vrijeme i nakon raspada Jugoslavije, ali prije svega čovjek dijaloga među ljudima i civilizacijama." (Za novinarsku agenciju Anadolija, povodom devete godišnjice smrti Alije Izetbegovića) {{DEFAULTSORT:Kučan, Milan}} [[Kategorija:Slovenski političari]] bpd26m0vgkowvrv3nuiic5kzl105qof 0 9953 55416 2015-09-24T14:57:47Z 37.203.104.252 Nova stranica: '''Peter Nicholl''', [[rođen 1944]] je [[Novi Zeland|novozelandski]] [[ekonomista]]. Nicholl je trenutno član upravnog odbora u Centralna Banka Bosne i Herzegovine|Centralne B... 55416 wikitext text/x-wiki '''Peter Nicholl''', [[rođen 1944]] je [[Novi Zeland|novozelandski]] [[ekonomista]]. Nicholl je trenutno član upravnog odbora u [[Centralna Banka Bosne i Herzegovine|Centralne Banke Bosne i Herzegovine]] (CBBH). Bio je guverner u CBBH od 1997 do 2004. htgj2mslt7rxz0j0h5sm8o0b9c2wfhd 0 9954 61807 56737 2024-05-17T11:56:51Z Srđan 4695 61807 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mladen Ivanković Lijanović |slika= |tekst uz sliku=političar, biznismen |datum rođenja=22.augusta 1960. |mjesto rođenja=Tomislavgrad, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= }} "Iako je bio vođa [[Bošnjaci|Bošnjaka]], njega su uvažavali i poštivali i [[Hrvati]] i [[Srbi]] i međunarodni predstavnici,upravo stoga što je bio čovjek razgovora" (saopštenje predsjednika stranke Radom za boljitak povodom smrti [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Ivanković, Mladen}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Hrvatski političari]] 9jk4wqv8ued49z2l1qw0u8lo402gofx 0 9955 55430 55428 2015-09-26T17:25:05Z 89.146.154.127 55430 wikitext text/x-wiki '''Jasmin Imamović''' (rođen 8 Oktobra 1957) je pisac i političar iz [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. Trenutno je gradonačelnik [[Tuzla|Tuzle]]. io8zxm976ovcgjwr1nwtmx0rpjuh6u8 0 9956 61992 59253 2024-05-18T16:33:58Z Srđan 4695 61992 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Miro Lazović |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar, sociolog |datum rođenja=05.05.1954. |mjesto rođenja=Ljubuški, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Po meni, i [[Milorad Dodik|Dodik]] i [[Dragan Čović|Čović]] su političke kopije [[Radovan Karadžić|(Radovana) Karadžića]] i [[Mate Boban|(Mate) Bobana]] koji su 1994. u Beču dogovarali definitivnu podjelu i nestanak BiH. Sad ova dvojica to rade mirnim, političkim, uglađenim sredstvima." (21.11.2016., Al Jazeera Balkans, [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/lazovic-dodik-i-covic-su-politicke-kopije-karadzica-i-bobana]) *"Žao mi je što gospodin [[Alija Izetbegović|Izetbegović]] nije dobio svoju osobnu bitku. Upoznao sam ga 1992. godine i tokom rata i mirovnih pregovora spoznao sam da je to čovjek širokih pogleda. Često je govorio da bez [[Srbi|Srba]] i [[Hrvati|Hrvata]] nema BiH. Njegovom smrću [[BiH]] i [[Bošnjaci]] su izgubili čovjeka mira, pravde, humanistu i patriotu." *"Ja sam kao bosanski Srbin uvijek smatrao da u tim vremenima treba voditi političku bitku sa jednim anahronom, nazadnom politikom koju je [[Srpska demokratska stranka|SDS]] ispoljavao." (27.02.2008., Slobodna Evropa, [https://www.slobodnaevropa.org/a/1045348.html]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Lazović, Miro}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] ovgcfiaxzpxgq22a0lm5zsa8z1xq3yu 0 9957 55439 2015-09-26T18:00:52Z 89.146.154.127 Nova stranica: '''Pjer Žalica''' ([[Sarajevo]], [[1964]].), [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] režiser, pisac i producent. Njegovi najpoznatiji filmovi su [[Gori vatra]] i Kod amid... 55439 wikitext text/x-wiki '''Pjer Žalica''' ([[Sarajevo]], [[1964]].), [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] režiser, pisac i producent. Njegovi najpoznatiji filmovi su [[Gori vatra]] i [[Kod amidže Idriza]]. ap0f8r8z7yli7gl0xqve6cnlkz3vnta 0 9958 61871 57232 2024-05-18T09:08:06Z Srđan 4695 61871 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Tvrtko Kulenović |slika= |tekst uz sliku=književnik, pisac |datum rođenja=09. aprila 1935. |mjesto rođenja=Šabac, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} **"[[Alija Izetbegović]] je bio čovjek koji je o stvarima ovog svijeta znao mnogo više nego što treba i pristaje praktičnom [[političar]]u: uvjeren sam da znatan dio zamjerki koje su mu upućivane proističu iz zavisti, iz osjećaja nelagodnosti pred takvim likom vodećeg političara. Pravio je greške, kao i svi političari; pravio ih je u vremenu u kojem i najmanja greška stostruko odjekuje: tako ga zapalo. Ali nije bio samo političar: bio je savjetnik svom narodu, učitelj, pravnik, liječnik, mislilac, pisac i iznad svega čitalac knjiga-osobina najteže oprostiva od onih koji samo novine čitaju." ([http://www.akos.ba/kultura-tradicija/knjizevni-kutak/knjizevnici-danasnjice-o-rahmetli-aliji-izetbegovicu]) **"Smatram da je Izetbegović imao književnog talenta i jednu vrlo bitnu crtu pisaca – sposobnost empatije i osjećanja uopće. Bio je čovjek od duha i detalja, od intelekta i sposobnosti (Tvrtko Kulenović kao recenzent knjige Alije Izetbegovića "Islam između Istoka i Zapada".) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Kulenović, Tvrtko}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] 2r63w9f5py7j4bmauvzsdd8xdisn5pq 0 9959 61936 56741 2024-05-18T09:37:10Z Srđan 4695 61936 wikitext text/x-wiki *"Bez sumnje ime i sjećanje na ovog velikana koji je cijeli svoj život proveo u borbi za ljudske vrijednosti, afirmaciju nacionalnog identiteta [[Bošnjaci|Bošnjaka]] te suverenitet i teritorijalni integritet [[BiH]] ostat će vječno zapamćeno u historiji ove zemlje i ovog naroda. Od Uzvišenog Gospodara molim vječni džennet za rahmetliju i svim narodima BiH prosperitet, solidarnost te napredak zemlje, što je bila i želja rahmetli [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]]. {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Sadri, Mahmoud}} [[Kategorija:Iranski profesori]] h3egucferwkxnk5j6roqs7igy9v4r99 0 9960 55448 55447 2015-09-26T18:27:45Z 89.146.154.127 55448 wikitext text/x-wiki '''Carlo Azeglio Ciampi''' (rođen 9 Decembra 1920) je italijanski političar i bankar. Bio je 49. predsjednik vlade od 1993 do 1994 i predsjednik [[Italija|Italije]] od 1999 do 2006. Trenutno je doživotni senator u italijanskom senatu. sxzzlypkzm5xl8re2acu3xurun8gtm6 0 9961 61996 56781 2024-05-18T16:35:09Z Srđan 4695 61996 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Sejfudin Tokić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar |datum rođenja=1959. |mjesto rođenja=Gradačac, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[[Bošnjaci]] u jačanju i izgradnji države Bosne i Hercegovine nemaju više vremena čekati da je Srbi zavole." (iz knjige "Nova Bošnjačka politika - Bitno je biti Bošnjak", 2015) *"Manipulacijom u obradi popisanog materijala pokušava se preko 300 000 popisanih Bošnjaka koji su izbjegli smrt u genocidu i stravičnim zločinima izbjeglištvom isključiti iz strukture stanovništva [[BiH]]... Nikada i niko u ime bošnjačkog naroda ne smije pristati na to, jer bi to bilo učešće u novom genocidu, nakon genocida 92-95." (iskazuje nezadovoljstvo povodom zahtjeva jednog od članova centralnog popisnog biroa da se preko 120 000 Bošnjaka izbriše sa popisnica, u Banjoj Luci i Sarajevu, 09.04.2016.) *"Rahmetli [[Alija Izetbegović]] bio je dobar čovjek. U najburnijem periodu historije BiH kao njen predsjednik suočio se sa najradikalnijim politikama hegemonije i nacionalističke isključivosti režima iz Beograda i Zagreba. Predvodeći patriotske snage BiH uspješno se suprotstavio takvim politikama i obezbijedio da se BiH sačuva kao multietnička država jednako okrenuta saradnji sa zapadnim, kao i sa islamskim zemljama. Lično sam impresioniran njegovom tolerancijom koju je iskazivao prema političkim neistomišljenicima i sposobnošću razumijevanja običnih bosanskih ljudi." *"Objavljivanjem rezultata popisa stanovništva definitivno prestaje dominacija i diktat velikosrpske politike u [[BiH]]." *"Rezultati popisa stanovništva u BiH bili su poznati nedugo nakon što je popis proveden, a kada su podaci ubačeni u baze, počelo se tragati za modalitetima brisanja Bošnjaka." (na konferenciji za novinare povodom neobjavljivanja rezultata popisa stanovništva u BiH, Anadolu Agency (AA), Juni 3, 2015) *"Sudbina Bosne je u rukama Bošnjaka." (Tribina Bošnjačkog pokreta za ravnopravnost naroda, konferencijska sala Nove gradske Vali Recep Yazicioglu džamije u Maglaju, 12.06.2015) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Tokić, Sejfudin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] cl4dwzxtqtrhk050tzvym6o7myrs6z2 0 9962 55456 2015-09-26T18:49:48Z 89.146.154.127 Nova stranica: Francisco Javier Solana de Madariaga (rođen 14 Jula 1942) je španski fizičar i socijalistički političar. Bio je evropski komesar za vanjsku politiku i sigurnost od oktobra 199... 55456 wikitext text/x-wiki Francisco Javier Solana de Madariaga (rođen 14 Jula 1942) je španski fizičar i socijalistički političar. Bio je evropski komesar za vanjsku politiku i sigurnost od oktobra 1999 do decembra 2009. pfxllv6nb3n4an0tfbmsjjdrsk5azna 0 9963 55458 2015-09-26T18:53:14Z 89.146.154.127 Nova stranica: '''Ivan Supek''' ([[Zagreb]], [[8. aprila]] [[1915]]. - [[Zagreb]], [[5. marta]] [[2007]].), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[fizičar]], [[filozof]], [[pisac]], [[borac za mir]] i [... 55458 wikitext text/x-wiki '''Ivan Supek''' ([[Zagreb]], [[8. aprila]] [[1915]]. - [[Zagreb]], [[5. marta]] [[2007]].), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[fizičar]], [[filozof]], [[pisac]], [[borac za mir]] i [[Humanističke nauke|humanist]]. asd3gvfbxep8h38g38jw8hn1y6wnklr 0 9964 55462 2015-09-26T19:01:36Z 89.146.154.127 Nova stranica: [[Datoteka:Thomas Klestil.jpg|mini|'''Thomas Klestil''']] '''Thomas Klestil''' ([[Beč]], [[4. novembar]] [[1932.]] - Beč, [[6. jula]] [[2004.]]), [[Austrija|austrijski]] politič... 55462 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Thomas Klestil.jpg|mini|'''Thomas Klestil''']] '''Thomas Klestil''' ([[Beč]], [[4. novembar]] [[1932.]] - Beč, [[6. jula]] [[2004.]]), [[Austrija|austrijski]] političar i predsjednik. 50funurzq817gbetk87tlut8yfnqhj9 0 9965 55478 2015-09-26T19:48:11Z 89.146.154.127 Nova stranica: Admir Mulaosmanović naučni je saradnik u Institutu za istoriju u Sarajevu. Magistrirao je s temom “Bihaćka krajina 1971–1991. Utjecaj politike i političke elite na privredn... 55478 wikitext text/x-wiki Admir Mulaosmanović naučni je saradnik u Institutu za istoriju u Sarajevu. Magistrirao je s temom “Bihaćka krajina 1971–1991. Utjecaj politike i političke elite na privredni razvoj”, a doktorirao pod mentorstvom prof. dr. Ive Banca na Sveučilištu u Zagrebu s temom “Politička djelatnost Alije Izetbegovića od osnivanja SDA (1990) do povlačenje iz Predsjedništva BiH (2000)”. 0be0mabg5z462tigbziuh7h0wo7tobt 0 9966 61874 56568 2024-05-18T09:09:52Z Srđan 4695 61874 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Adnan Jahić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački profesor |datum rođenja=21. aprila 1967. |mjesto rođenja= Tuzla, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Lik [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] je nesporno utkan u sve događaje i mislim da je autor veoma dobro pratio ta dva plana, personalni i događajni plan novije bh. istorije. U konačnici djelo Alije Izetbegovića može se jedino i shvatititi u kontekstu napete istorije devedesetih godina prošlog stoljeća. Knjiga je bazirana na relevantnim publikacijama, člancima i studijama, a ona nam nesporno prikazuje i Izetbegovića kao državnika, ali i intelektualca." (komentar profesora i promotora za knjigu "Iskušenje opstanka" prilikom promocije u Gazi Husrev-begovoj biblioteci) {{DEFAULTSORT:Jahić, Adnan}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] 0k5af7xpqapmvuekyqudbsmfg51iwv6 0 9967 56598 56597 2016-06-02T13:45:44Z 89.146.186.75 56598 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ilija Garašanin |slika=Ilija_Garašanin.jpg|mini|desno|Ilija Garašanin |tekst uz sliku=književnik, političar i premijer |datum rođenja= 16. januara 1812. |mjesto rođenja=Kragujevac, [[Srbija]] |datum smrti= 10. juna 1874. |mjesto smrti=Beograd, Srbija }} * "Ako [[Bošnjaci]] ne bi ovo primili, to bi otuda kao sigurno sledovalo raskomadanje [[Srbi|Srba]] na provincijalna mala knjaževstva." ("Načertanije", 1844.) * "Na istočnog veroispovedanija Bošnjake veći upliv imati neće biti za Srbiju težak zadatak. Više predostrožnosti i vnimanija na protiv toga iziskuje to, da se katolički Bošnjaci zadobijedu. Na čelu ovih stoje franjevački fratri." ("Načertanije", 1844.) * "Osim toga mogla bi se kao treći stepen štampati kratka i obšta narodna istorija Bosne u kojoj ne bi se smjela izostaviti slava i imena nekih muhamedanskoj vjeri prešavših Bošnjaka." ("Načertanije", 1844.) [[Kategorija:Političari]] {{Wikipedia}} 4x4g8vq8ukucmln418vokieiq3zdj14 0 9969 61907 56774 2024-05-18T09:25:29Z Srđan 4695 61907 wikitext text/x-wiki * "Ja sam našeg predsjednika pratila u medijima. Mislim da mu nikad niko nije mogao zamjeriti ni na jednoj riječi, da je bio protiv nekoga ili da je zagovarao nekakvu državu bez drugog naroda. A to o izdaji, to su samo zli jezici. Mi dobro znamo da ono što je potpisano u Daytonu, da je bilo jedino moguće rješenje i da je bilo prisiljeno. Jer da nije pristao, bio bi jedini krivac za svako zlo. Sve što smo imali, moguće neke greške, sa naše strane, uglavnom su bile zbog agresije koja je već bila, i mi nismo... Svi ljudi griješe negdje, ali ja ne mogu nikad reći da je naš predsjednik imao takvu namjeru jer, ne prodaje se ništa. Ja vjerujem da je imao namjeru da se spase životi ljudi, ali sigurno, nije nas prod'o. Slušam nekad, nekada su nam svi krivi, svako, pa i ja sama sebi ali moramo razmisliti. Ja sam bila u posjeti, naše udruženje i naše članice, [[Alija Izetbegović|Aliji Izetbegoviću]] pred samu [[smrt]], na nekoliko dana je poslije toga preselio. Imao je [[suze]] krupne kao bobe, od grožđa, i meni je bilo tako teško što je on onako bolestan, još toliko grozno zaplakao. Rekla sam "Predsjedniče, vi nama trebate još. Ako će vam biti lakše, ja vam halalim". Zaklinjao se Allahom, Velikim; "za Srebrenicu nisam ništa više mogao učiniti", i ja mu vjerujem. Onda sam rekla; "Predsjedniče, ja vam halalim, ako vam to čini bar imalo olakšanja, a mi vas ne krivimo nizašto, nama su krivi oni agresori koji su nas napali.". Sve što se govori o predsjedniku, o nekakvoj izdaji, o nekakvoj [[prevara|prevari]], o zloupotrebi na tom položaju predsjednika, to su zli jezici, ili su neumni ljudi, nesvjesni šta govore. Nama je kriv agresor, od koga smo sve doživjeli, i sve ono [[zlo]] koje je između nas proizašlo, svjesno, nesvjesno, sve je krivac onaj prvobitni krivac." (Komentar "majki Srebrenice" na tvrdnje da je Izetbegović izdao/prodao Srebrenicu za medijski portal Coolin) * "Pitanje je da li ima jedan grad [[Srebrenica]] ili je bio jedan grad Srebrenica. Teško je govoriti, ali i slušati o Srebrenici, ali se ipak mora" (Coolin, Juli 9, 2014, [http://coolin.ba/kada-hotic-u-svakom-dijelu-bih-gdje-se-spominje-srebrenica-znace-se-istina-o-njoj/]) * "Rusi su jučer uložili veto da se to ne usvoji u UN-u. U RS-u neće biti sretni, ali oni su jedan geto gdje mogu provoditi svoja zlodjela samo u svom okruženju. Kada odu u evropske zemlje neće moći reći da nije bio [[genocid]]. Dobro je da se [[svijest]] tih zemalja budi" (9.7.2015., Klix, [http://www.klix.ba/vijesti/bih/kada-hotic-osjecali-smo-se-ponizeno-i-unisteno-evropska-rezolucija-nam-je-vratila-nadu/150709095]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Hotić, Kada}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] aodvnoys4mqshycfbmfw29mkkcnazws 0 9970 55492 2015-09-27T14:06:35Z 89.146.154.72 Nova stranica: Aleksandar Ivanko bivši je ruski novinar te glasnogovornik UN-a u BiH od 1994. do 1998. godine. 55492 wikitext text/x-wiki Aleksandar Ivanko bivši je ruski novinar te glasnogovornik UN-a u BiH od 1994. do 1998. godine. 1ihsis20tk3wt3ti1pg30wagrc7vqnt 0 9971 55494 2015-09-27T14:10:27Z 89.146.154.72 Nova stranica: Tomislav Grizelj, vlasnik je firme za termoenergetiku, plinsku tehniku, tretman i transport vode "Grizelj" d.d. i predsjednik Udruge poslodavaca FBiH. Tokom agresije na BiH|Bosnu... 55494 wikitext text/x-wiki Tomislav Grizelj, vlasnik je firme za termoenergetiku, plinsku tehniku, tretman i transport vode "Grizelj" d.d. i predsjednik Udruge poslodavaca FBiH. Tokom agresije na [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]] i nakon nje, sudjelovao je u hitnim sanacijama i obnovi Sarajeva, ali i cijele BiH. Sponzorirao je Konferenciju o obnovi Sarajeva 1994. godine. p2j8jzv9qt79yycdkmh0t01jpeutdwe 0 9972 60005 56738 2022-01-22T12:14:38Z Niegodzisie 7018 60005 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mirza Hajrić |slika= |tekst uz sliku=novinar |datum rođenja=17. novembra 1959. |mjesto rođenja=Kozluk, [[BiH]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Kada bi bili u kabinetu pa kada ujutro dođe na posao, pritisnuo bi dugme i zvao bi me direktno i onda ja po njegovom glasu čujem kakvog je raspoloženja. Je li se naspavao, je li ga nešto mučilo do 3 ujutro, je li radio do ujutro, i tako. Obično kad bi rekao, "o mudri, savjetniče, šta ćeš ti mene danas savjetovati", bilo bi da je dobrog raspoloženja, pa možemo onda neke stvari koje su možda koji dan čekale, pokušati u tom dobrom raspoloženju da definiramo." (za Source.ba, 19.10.2015, kratki dokumentarni film o Aliji Izetbegoviću, "Alija Izetbegović - Strana ličnosti koju niste imali priliku upoznati".) *"Sjećam se jedne izajve Alije Izetbegovića još dok sam bio njegov savjetnik u Predsjedništvu BiH. Kad su nas posjećivale brojne delegacije iz islamskih zemalja koje su željele uložiti novac i ostaviti traga u BiH često je znao reći: “Ulažite u fabrike, a fabrike će graditi crkve i džamije”. Ta izjava me se dojmila i pokazala se koliko je tačna kada sam stupio na posao u državnu Agenciju za promociju inozemnih ulaganja – FIPA. Svaka marka uložena u proizvodnju brzo se oplođavala, uložena u potrošnju nestajala je isti dan. [[Alija Izetbegović]] je svojom grandioznom ličnošću i vizijom osigurao kvantitet BiH, njen opstanak na cjelovitom prostoru. Govorio mi je da će kvalitet osigurati ekonomija, da će bez toga doći i do osipanja njenog kvantiteta. Najteže mu je padalo što u najužim organima upravljanja nema pravih biznismena, poslovnih ljudi koji su svojim radom postali uspješni i koji su sav vlastiti kapital uložili u napredak i zapošljavanje ljudi. Čvrsto je vjerovao da će takvi doći i da će na najbolji način izgrađivati bh. identitet. i pozitivni naboj patriotizma." *"U životu sam se kroz muziku, novinarstvo, vanjsku politiku, menadžerstvo bavio sa toliko različitih stvari da je teško staviti jedno pod drugo u nekom logičnom redu. Imam nekih menadžerskih nagrada i priznanja, ali najviše cijenim one od saradnika i klijenata." (intervjuu za poslovni portal eKapija) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Hajrić, Mirza}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] nj7tdllqxetu0qt8slwv746g13wdewp 0 9973 61975 56002 2024-05-18T10:16:42Z Srđan 4695 61975 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Bajazit Jašarević |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar |datum rođenja=24. 04. 1957. |mjesto rođenja=Srebrenik, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} * "Imao sam priliku da u jednom mandatu radim u Predsjedništvu SDA dok je [[Alija Izetbegović]] bio predsjednik. To je čovjek koji je imao posebnu misiju, kada je u pitanju spašavanje bošnjačkog naroda i BiH. Posebno me se dojmilo to da je Alija rijetko pričao. Uglavnom je govorio kada se mi ostali nismo znali držati sredine. Pamtim njegovu poruku da samo držeći se centra možemo spasiti BiH i Bošnjake. Važno je dobro procijeniti zašto je ambasador Holbruk izrekao historijsku misao:”Da nije bilo Izetbegovića, ne bi bilo BiH”. Svi oni koji su dobronamjerni, znaju da je tako." {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Jašarević, Bajazit}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] 06jrd3zpqgynf4qmmjbkqlgfy7q5is9 0 9974 61836 56472 2024-05-18T06:29:42Z Srđan 4695 61836 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Emir Hadžihafizbegović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=glumac |datum rođenja=20. august 1961. |mjesto rođenja=Tuzla, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Dok god se na borbi bikova skuplja 100.000 [[Bošnjaci|Bošnjaka]], a samo 50.000 11. jula u Srebrenici, s tim narodom nešto nije uredu. Evo zadatka za najveću bošnjačku partiju i IZBiH: poučiti dio svog naroda da mu bik ne smije biti važniji od šehida." (iskazujući nezadovoljstvo na organizovanje koride bikova i broj posjetilaca u Čevljanovićima, u odnosu na posjetu memorijalnom centru Potočari kod Srebrenice 2014) *"Vijest o smrti [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] zatekla me u Sarajevu ispred zgrade MESS-a. Na ahiret je preselio veliki čovjek. Čovjek čije će djelo i veličina tek sa jedne vremenske distance biti validno spoznato. Njegova borba da nakon cijelog stoljeća svom narodu vrati dostojanstvo, ponos i podigne mu glavu, njegova pobjeda nad velikosrpskim i velikohrvatskim hegemonizmom, njegova vizija i mudrost ostat će, nažalost, kod nekih zabludjelih ljudi životna nepoznanica. Volio je BiH i sve dobre ljude u njoj, svoj narod i poštovao svoju vjeru. Bio je i ostao moj komandant. Neka je rahmet njegovoj plemenitoj duši i molim dragog Allaha da mu podari lijepi dženet." {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Hadžihafizbegović, Emir}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci]] qal3c9p70dwblk524wenvxno23d5uob 0 9975 60004 56376 2022-01-22T12:14:27Z Niegodzisie 7018 60004 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Mato Đaković |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački novinar |datum rođenja=03. april 1961. |mjesto rođenja=Živinice, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Hvala Bogu da nisam zvijezda, jer one su kvarljiva roba." (za ''Dnevni Avaz'', 07.09.2015, s novinarom Benaminom Turkovićem) {{DEFAULTSORT:Đaković, Mato}} [[Kategorija: Bosanskohercegovački novinari]] {{Wikipedia}} 4uaa8rgs9j5hugvivreq946usy90g2u 0 9976 62041 55855 2024-05-18T16:59:29Z Srđan 4695 62041 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Suad Kurtćehajić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački profesor |datum rođenja=1962. |mjesto rođenja=Bijelo Polje, Crna Gora |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Tek 1948. se pojavljuju prve karte koje Sutorinu ucrtavaju unutar Crne Gore, i to nakon neformalnog razgovora Đure Pucara Starog sa crnogorskim političarem Blažom Jovanovićem. Vjekovima unazad [[Sutorina]] je ucrtavana na kartama kao Bosnin izlaz na otvoreno more. Nijedan argument ne vidim da naši političari daju Crnoj Gori nešto što i Crnogorci znaju da nije njihovo. Treba zadržati dobrosusjedske odnose s Crnom Gorom, ali tražiti međunarodnu arbitražu po pitanju Sutorine, a dokazi su na strani BiH. Ne postoji razlog da dajemo ono što je naše da bismo zadovoljili Crnu Goru" (za novinsku agenciju Patria, novembar 2014) {{DEFAULTSORT:Kurtćehajić, Suad}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] g2vdlkn5gg4k65xkxh71j4tu3okra73 0 9977 61987 60704 2024-05-18T16:31:25Z Srđan 4695 61987 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Hasan Čengić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar, pomoćnik komandanta Vrhovnog štaba Armije BiH |datum rođenja=30.08.1957. |mjesto rođenja=Foča, BiH |datum smrti= 7. 11. 2021 |mjesto smrti= Sarajevo, BiH |počasti= }} * "Mi smo suverena zemlja i mi ćemo provoditi našu vlastitu politiku, i opću politiku i kadrovsku politiku." (početkom oktobra 1996. godine, odgovor novinaru Reutersa, [https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/82/tekst682.htm]) * "Država je apsolutni interes građana Bosne i Hercegovine i država je apsolutni interes Bošnjaka." {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Čengić, Hasan}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] t4uf5og8zg3ofig3iov7wlp47t75s00 0 9978 55541 2015-09-27T21:33:31Z 89.146.154.72 Nova stranica: Edhem Bičakčić (rođen 17.01.1952. godine u Sarajevu) završio je Prvu gimnaziju i Elektrotehnički fakultet u Sarajevu. U Sarajevskom procesu je osuđen na 7 godina zatvora jer... 55541 wikitext text/x-wiki Edhem Bičakčić (rođen 17.01.1952. godine u Sarajevu) završio je Prvu gimnaziju i Elektrotehnički fakultet u Sarajevu. U Sarajevskom procesu je osuđen na 7 godina zatvora jer je pročitao Islamsku deklaraciju Alije Izetbegovića. 5cqqwcbz1sf87js0ls6fnl565r6jc17 0 9979 61693 56752 2024-05-17T10:56:02Z Srđan 4695 61693 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Rajko Danilović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=poznati beogradski advokat |datum rođenja= 1938. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} * "Koštunice. To je ta epizoda čuvene srpske politike „Kosovo je Srbija“. Vlasti iz tog perioda organizovale su, da tako kažem, paljenje džamija, a kasnije i ambasada. To je bilo u funkciji jedne politike koja je bila antievropska i išla je zaoštravanju odnosa između Srbije i EU, pa samim tim i s komšijama. Onda se pet-šest godina za paljenje džamije nije prstom mrdnulo. Potom je urađen jedan kvazikrivični postupak za učešće grupe u vršenju nasilja." (za Dnevni avaz) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Danilović, Rajko}} [[Kategorija:Srbija]] 6gzyfvyowj2o3wcy8otjjok9bibrsoy 0 9980 61873 57080 2024-05-18T09:09:39Z Srđan 4695 61873 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Adil-beg Zulfikarpašić |slika= |tekst uz sliku=privrednik, publicist, bošnjački političar i dobročinitelj |datum rođenja=23. decembar 1921. |mjesto rođenja=Foča, BiH |datum smrti=21. juli 2008. |mjesto smrti=[[Sarajevo]], [[BiH]] }} *"Bošnjaštvo je, za nas, i naša stvarna i jedina nacionalna identifikacija. Neki nam bošnjaštvo odriču, neki ga pobijaju... Ono je pak staro kao Bosna, snažno kao zemlja i ostalo je u dušama velikog broja njenih sinova." ("Proglas o bošnjaštvu", 1963.) *"Dakle, nije to rat za slobodu ugroženih Srba i Hrvata, već se ratuje za Bosnu, koja se može dobiti jedino istrebljenjem i uništenjem [[Bošnjaci|Bošnjaka]]." *"Jedan narod koji je posjedovao osamdeset posto zemlje, koji je imao veliko bogatstvo, najedanput je zakonima o agrarnoj reformi pretvoren, može se reći, u prosjaka." ==Drugi o njemu== *[[Nataša Zimonjić-Čengić]] **"...saznavši da je jedan od koljača i Ranko Popadić, partizanski komandir, Zulfikarpašić je bez duše odjurio u komandu mjesta, i to ispričao Rodoljubu Čolakoviću i Risti Tošiću. "Čolaković mi je rekao: 'Kada bismo mi hapsili koljače među ovdašnjim [[Srbi]]ma, onda bismo pohapsili pola našeg Narodnog odbora i većinu vojnika...' A [[Josip Broz Tito|Tito]]: 'Mi ne možemo voditi protusrpsku politiku, u našoj vojsci se nalazi preko 95 odsto Srba.' Odgovorio sam: 'Ali, to nije protusrpska, to je protukoljačka [[politika]]...'"." (Ispovijest jedne partizanke, Nataša Zimonjić-Čengić, BH Dani, br. 263) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Zulfikarpašić, Adil}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] a0lcjcnoxy05lsc0z09u2ax9y106qui 0 9981 62001 56467 2024-05-18T16:39:13Z Srđan 4695 62001 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Šefik Džaferović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bošnjački političar |datum rođenja=9. septembra 1957. |mjesto rođenja=Zavidovići, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} * "[[Alija Izetbegović]] bio je naš vrhovni komandant, naš uzor i učitelj, naš vođa u sudbonosnom vremenu borbe za opstanak bošnjačkog naroda i države Bosne i Hercegovine. Svoj životni put prošao je časno i uspravno, a na tom putu vodila ga je vjera u Boga i stalna težnja za ljudskom slobodom, pravdenošću i dostojanstvom. Bio je mislilac i humanist, hrabri i ustrajni borac za afirmaciju nacionalnog identiteta Bošnjaka i države Bosne i Hercegovine. Nepokolebljivo i dosljedno tokom svog političkog djelovanja zalagao se za demokratiju i vladavinu prava i u najtežim danima agresije na našu zemlju. Zbog tih njegovih osobina, bio je poštovan i na Istoku i na Zapadu." (Obraćanje potpredsjednika SDA Šefika Džaferovića na 11. godišnjici smrti Alije Izetbegovića, na Memorijalnom mezarju Kovači) {{DEFAULTSORT:Džaferović, Šefik}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] naotkynzg6runtmnvhj0htd2ccq2rqa 0 9982 61977 60324 2024-05-18T10:17:08Z Srđan 4695 61977 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Bakir Izetbegović |pravo ime= |slika= Izetbegović,_Bakir.jpg |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar |datum rođenja=28. 06. 1956. |mjesto rođenja=Sarajevo, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} * "Bosna i Hercegovina je doživjela da u nju uđe 100 000 vojnika iz Srbije, desetine hiljada iz Hrvatske, ogroman broj dobrovoljaca iz Grčke, ogroman broj dobrovoljaca iz Rusije, i naravno iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske. I onda nas pitaju za par stotina mudžahedina zašto su došli. Pitali su njih, pitali su ovog njihovog vođu Ebu Hamzu, ko ih je doveo ovdje. Čovjek je još uvijek tu. On je kazao doveli su nas četnici, one slike sa CNN-a, onih muslimana i silovanih muslimanki. Oni su nas doveli. Dovele su ih te scene. Dakle, odnos muslimanskih dobrovoljaca spram paravojnih formacija Arkanovih, i ostalih, srpskih, hrvatskih, crnogorskih, ruskih i grčkih je jedan na prema stotinu. (...) ...u momentu kad vas komšije napadaju, u momentu kad međunarodna zajednica dozvoljava da se to zlo dešava. Dođe neka šačica mudžahedina za koju ste vi čuli ili niste uopšte čuli da je došla u Bosnu i Hercegovinu. U mrak bosanskohercegovački gdje su enklave, neka se probije grupica i vi čujete da neka ima tamo u Travniku, ili niste čuli za tu stvar. I sad vi od nas tražite da u tom času mi odstranimo desetak ljudi koji su došli da se bore na našoj stranu, ne znate hoće li napraviti ratni zločin. Dakle ljudi su došli da se bore pa ako treba i da poginu, donijeli neko oružje, neku pomoć i treba da njih odstranite, da budete toliko dalekovidi u momentu kad 100 000 vojnika iz Srbije razara BiH, vi treba da rješavate ovih stotinu mudžahedina? Mi njih trebamo skloniti jer jednog dana ko ih je doveo... Suviše me pitate." (na pitanje makedonskog novinara o dolasku mudžahedina u BiH za vrijeme rata 92-95) * "Imao je težak, ali junački život." (obilježavanje 90. godišnjice od rođenja Alije Izetbegovića, na Šehidskom mezarju "Kovači") * "Nećete dijeliti i slabiti Bošnjake kako biste oslabili i podijelili Bosnu i Hercegovinu! Nema referenduma, nema novih entiteta! SDA će vratiti snagu [[Bošnjaci]]ma i svim bosanskim patriotima! Ponovo će ih ujediniti!" (reklamni video stranke SDA na općim izborima 2014.) * "Nismo se umorili u borbi za [[BiH]], jer nemamo alternativu. Oni koji je ne vole, imaju alternativu. Ovaj skup danas pokazuje da je [[Alija Izetbegović]] i dalje prisutan u srcima ljudi. Imali smo veliki skup na Kovačima, njegove ideje poput ove i dalje su aktuelne i za njih ćemo se izboriti. Imamo njegove poruke i pisane i izrečene. Način na koji je on vodio politiku deset godina naučio nas je da poštujemo svakoga ko voli ovu zemlju i sve njene građane, te da se borimo za ravnopravnost svih na svakom pedlju ove zemlje." (povodom 12. godišnjice od smrti Alije Izetbegovića na mezarju Memorijalnog centra Kovači u Sarajevu) * "Optuženi smo za izazivanje krize u BiH i regionu. Radi se o klasičnoj zamjeni teza. Krizu su izazvali oni koji su izvršili agresiju, oni koji po zločincima nazivaju studentske domove." (obraćanje novinarima zbog prekida vanredne sjednice o reviziji tužbe protiv Srbije 23. februara 2017. [https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/46877/bakir_izetbegovic_krizu_su_izazvali_oni_koji_su_izvrsili_agresiju_i_oni_koji_po_zlochincima_nazivaju_studentske_domove.html]) ==Drugi o njemu== *[[Denis Zvizdić]] **"Svi napadaju samo kandidata Stranke demokratske akcije, Bakira Izetbegovića, jer osjećaju ovu snagu koja dolazi. Osjećaju snagu Stranke demokratske akcije, znaju da ćemo izvesti Bosnu i Hercegovinu iz ove tame kojoj nas drže osam godina i zato im poručujemo neka je devet na jednog, neka je devedeset na jednog, i da je deset hiljada na jednoga, pobijedit će taj jedan, a to je Bakir Izetbegović." (predizborni skup 2014.) *[[Dino Konaković]] **"Poznajem Bakira Izetbegovića lično, glasat ću za Bakira Izetbegovića zato što će njegovim izborom sport u Bosni i Hercegovini dobiti sve ono što do sad nije imao." (predizborni spot 2014.) *[[Irfan Čengić]] **"Bakiru Izetbegoviću ljudi vjeruju i to niko ne može osporiti. To što ja mislim o Bakiru, to nije relevantno, jer Bakiru ljudi vjeruju i poštuju ga. Da taj čovjek ne vrijedi, ne bi ljudi glasali za njega." (odgovor na kritike stranačkih kolega iz SDP-a, nakon govora na seminaru Akademije socijaldemokratije u organizaciji Foruma lijeve inicijative i Fondacije Friedrich Ebert, na Jahorini, početkom juna 2019, [https://faktor.ba/vijest/mali-od-skandala-zasto-je-sdp-ov-gensek-irfan-cengic-javno-pohvalio-bakira-izetbegovica/38834]) *[[Safet Oručević]] **"Poznajem Bakira privatno, čitav rat smo bili zajedno. To je čovjek koji je jako hrabar bio u ratu i bezobrazan je ko god omalovažava njegove ratne zasluge, ali nema veze. Takvi smo, kakvi smo." (19. juna 2022. godine, Depo portal [https://depo.ba/clanak/203754/poznajem-bakira-privatno-bio-je-jako-hrabar-u-ratu-bezobrazan-je-ko-god-omalovazava-njegove-ratne-zasluge]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Izetbegović, Bakir}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] fur1ql8ologjk82dg63052bizwl4w09 0 9983 55569 2015-09-28T10:58:39Z 31.176.197.15 Nova stranica: Halid Genjac, rođen je 8. marta 1958. godine u Visokom. Osnovnu školu je završio u Donjem Moštru kod Visokog, a gimnaziju 1975. godine u Visokom. U periodu od 1996. do 1998. go... 55569 wikitext text/x-wiki Halid Genjac, rođen je 8. marta 1958. godine u Visokom. Osnovnu školu je završio u Donjem Moštru kod Visokog, a gimnaziju 1975. godine u Visokom. U periodu od 1996. do 1998. godine bio je poslanik, predsjedavajući i zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. U naredne dvije godine bio je poslanik i zamjenik predsjedavajućeg u istom tijelu. lgg7r6uvtfaycjerqof2nubl6z5lyuz 0 9985 61868 56744 2024-05-18T09:06:41Z Srđan 4695 61868 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Nijaz Alispahić |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački [[književnik]], dramaturg, prozaist, [[pjesnik]], teatrolog, kritičar i esejist, scenarista, pozorišni i TV reditelj, kulturni hronolog. |datum rođenja=1940. |mjesto rođenja=Kozluk, Zvornik, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Preselio je jedan od najplemenitijih ljudi koje je [[BiH|Bosna]] imala. Ta njegova plemenitost, ta posvećenost uzvišenim idealima, za sve je naše dušmane, a ima ih bezbroj, bila nerješiva zagonetka. Što nas više ubijaš, više nas ima, što nas više mrziš, mi više volimo, što nas više trpaš u islamski ekstremizam, mi smo više Bosanci i komšije. Upravo zahvaljujući Aliji Izetbegoviću stvoren je neraskidivi lanac pozitivne bosanske energije, kojoj nikakvi topovi, nikakvo izgladnjivanja nisu mogla stati ukraj. Da je na našem čelu bio neko drugi, neko manje posvećen vjeri u vječne vrijednosti, pitanje je kako bi se priča sa Bosnom završila. Ona ni danas nije završena, ali zahvaljujući putu koji je trasirao Alija Izetbegović, putu dobrote i ljubavi, Bosna ima šansu da opstane. Izetbegovićeve poruke žive kao putokaz za budućnost, jer ili će Bosne biti onakve kakvu je snio [[Alija Izetbegović]], kao zemlja ravnopravnih i slobodnih ljudi, ili je neće biti. Otud je Izetbegovićeva misao svjetinik bosanske budućnosti." {{DEFAULTSORT:Alispahić, Nijaz}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] ewwlyuoc6tn6fi9co0id1ifmg74ehl9 0 9986 56742 55590 2016-06-18T22:40:24Z 89.146.130.29 56742 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Nijaz Omerović |pravo ime=Nijaz Omerović |slika= |tekst uz sliku=Akademski [[slikar]], [[književnik]] i [[publicista]] |datum rođenja=21. juna 1955. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} "Iako je [[Alija Izetbegović|Izetbegović]], veliki sin [[BiH|Bosne i Hercegovine]] bio bolestan, nadao sam se da će ozdraviti. [[Bošnjaci]] i svi Bosanci tek sada će znati i cijeniti njegova djela." [[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]] tm4agv17ar9ajuoky8k8llwm15lx28c 0 9987 55591 2015-09-28T13:20:38Z 31.176.197.15 Nova stranica: Safet Halilović je rođen 3. aprila 1951. godine i uz političku ima i akademsku karijeru. Diplomirao je 1974., magistrirao 1978. a doktorirao 1988. godine na Fakultetu politički... 55591 wikitext text/x-wiki Safet Halilović je rođen 3. aprila 1951. godine i uz političku ima i akademsku karijeru. Diplomirao je 1974., magistrirao 1978. a doktorirao 1988. godine na Fakultetu političkih nauka (FPN) u Sarajevu, te objavio nekoliko knjiga i studija. Na FPN je angažovan od 1975. godine i trenutno je profesor. Halilović je u politiku ušao kao član Stranke demokratske akcije (SDA) 1991. godine. pas14bx7wwexjwywh5veqiegefyzccz 0 9989 56698 56697 2016-06-17T01:20:27Z 89.146.166.58 56698 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Seid ef. Smajkić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bivši mostarski muftija |datum rođenja=09. 02. 1947. |mjesto rođenja=Podvelež, Mostar, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[[Alija Izetbegović|Alija]] je legenda naše zemlje. Imao je snage i hrabrosti biti na čelu naše zemlje kada je to bilo najgore i donijeti mnogo historijskih odluka. Od stvaranja Armije BiH, borbe da u svijetu pokaže šta se dešava u [[BiH]], do potpisivanja Dejtonskog sporazuma koji je zaustavio rat i stradanje našeg naroda. Ne treba ni spomenuti šta je učinio da BiH dobije svoje konture, da se formira kao država. On je osoba koja je samim tim mnogo pomogla da opstane islam u Evropi i zato mu cijeli svijet treba biti zahvalan. Neka mu Allah dž.š. podari dženet." [[Kategorija: Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija: Religija]] {{Wikipedia}} mjvppxuq0ib5zlmpansr0mrzb3xyjbr 0 9990 56749 56748 2016-06-18T22:53:20Z 89.146.130.29 56749 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Nedžad Polić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=profesor ekonomskog fakulteta, bivši izvršni direktor preduzeća Krivaja d.d. |datum rođenja= 16. novembar 1969. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} "[[BiH]] je izgubila svog utemeljitelja, čovjeka koji je čitav svoj život dao i posvetio promociji demokratije. Čovjeka koji je zbog ideje [[demokratija|demokratije]] obolio i izgubio zdravlje. Mi moramo i jedino možemo nastaviti putem koji je utemeljio, jer je to jedini ispravan put." (o Aliji Izetbegoviću) == Vanjski linkovi == *[http://www.ef.unze.ba/Downloads/CV/Nedzad%20Polic%20BHS.pdf Biografija] [[Kategorija: Bosanskohercegovački profesori]] {{Wikipedia}} lfslbjdelue39ef3n254pl7pke7503i 0 9991 55595 2015-09-28T13:30:54Z 31.176.197.15 Nova stranica: Izet Ganić (rođen 1943) bio je predsjednik Organizacije porodice šehida i poginulih boraca FBiH. Umro je u Travniku 15.05.2014, nakon teške i kratke bolesti. 55595 wikitext text/x-wiki Izet Ganić (rođen 1943) bio je predsjednik Organizacije porodice šehida i poginulih boraca FBiH. Umro je u Travniku 15.05.2014, nakon teške i kratke bolesti. r2wsyfj09aj081vuxemzrmntlh1vm04 0 9992 61985 56779 2024-05-18T16:31:09Z Srđan 4695 61985 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Husein Smajlović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar, bivši gradonačelnik Zenice |datum rođenja=5.2.1952. |mjesto rođenja=Obrenovci, Zenica, BiH |datum smrti=22 Maj 2016. |mjesto smrti=Obrenovci, Zenica, BiH |počasti= }} "Gubitak je nemjerljiv. Moja prva asocijacija na vijest o smrti [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] jeste da su mnogi ljudi za njegovog [[život]]a imali priliku da se uvjere u njegove vrijednosti, njega i onog što je promovirao. Oni drugi će tek sada imati priliku vidjeti i spoznati njegov značaj." (o Aliji) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Smajlović, Husein}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] 9a52u4fh4b0t6vo6iqcy8ob35njit17 0 9993 61986 56778 2024-05-18T16:31:15Z Srđan 4695 61986 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Hilmo Neimarlija |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar |datum rođenja=2.8.1950. |mjesto rođenja=Ričica, Kakanj, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} "Naravno da Islamska zajednica nije isto što i [[Bošnjaci|bošnjački]] narod." (11.11.2009. Žurnal.info, [http://www.zurnal.info/novost/796/hilmo-neimarlija-sabor-iz-se-stavio-na-stranu-onih-koji-razgraduju-drzavu]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Neimarlija, Hilmo}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] 3uro5xutedlxfzb0j7h6dbyjossgl9z 0 9994 61929 56775 2024-05-18T09:34:12Z Srđan 4695 61929 wikitext text/x-wiki * "Voljela bih danas jedno moje dijete, nego čitav svijet i tako svaka [[majka]], bez obzira kako se zvala. U nekoga je poginulo dijete zato što je moralo tamo da ide, jer ga je neko tjerao, moji su poginuli samo zato što su se zvali kako su se zvali. Njima nije uzeto oružje iz ruku, njima je iz ruku uzeta olovka. I nikad neću oprostiti! Onima koji su to uradili neka Bog sudi, ali njihovoj djeci [[Bog]] dao svako dobro." (Za Blic, februar 2015) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Mehmedović, Hatidža}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] rqupp237hflgsvqfi3lm8d6vol12jxd 0 9996 55605 55604 2015-09-28T13:40:36Z 31.176.197.15 55605 wikitext text/x-wiki * "Izuzetan hendikep za Baždarevića je činjenica da ima malo igrača koji su standardni u svojim ekipama, no, bez obzira na to, uvjeren sam da će reprezentativci odigrati dobro u naredne dvije utakmice. Neka ozbiljno shvate susret i pobijede, to je najvažnije." (za medijski portal Klix.ba, mart 2015) cd1vw4jxwaf4r6cxa2eg8mj7t8dsi2x 0 9997 55606 2015-09-28T13:42:33Z 31.176.197.15 Nova stranica: Fatima Leho rođena je 1946. u Blagaju. Istaknuti je stručnjak u oblasti bankarstva u kojem je radila više od 30 godina. Obavljala je dužnost generalnog direktora Privredne bank... 55606 wikitext text/x-wiki Fatima Leho rođena je 1946. u Blagaju. Istaknuti je stručnjak u oblasti bankarstva u kojem je radila više od 30 godina. Obavljala je dužnost generalnog direktora Privredne banke PBS dd Sarajevo 1995. i 1996.god., nakon čega je u periodu (1996.-1998.god.) birana za guvernera Hercegovacko-neretvanskog kantona. Dobitnik je velikog broja priznanja, a u tradicionalnom izboru lista "Žena 21" proglašena je ženom godine 1998. Živi i radi u Mostaru. 80p3vqg93m40zekbe2qdzwi10z7c21i 0 9998 55607 2015-09-28T16:06:54Z 31.176.197.15 Nova stranica: '''Sead Delić''' (rođen [[13. septembar|13. septembra]] [[1954]]) je bio general [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i Vojska Federaci... 55607 wikitext text/x-wiki '''Sead Delić''' (rođen [[13. septembar|13. septembra]] [[1954]]) je bio general [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojske Federacije Bosne i Hercegovine]]. Delić je poznat kao jedan od ratnih komandanta 2. korpusa Armije BiH. k6u96c5fzowh47a8kln8sswd6yn8nxp 0 9999 60670 56694 2023-08-15T15:09:53Z 5.43.67.185 60670 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Samir Avdić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bivši košarkaški reprezentativac |datum rođenja=21. mart 1967. |mjesto rođenja=Sarajevo, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} * "Imao sam tu sreću u životu da sam se upoznao sa rahmetli [[Alija Izetbegović|Alijom Izetbegovićem]]. Bio je izuzetna ličnost, pravi vođa našeg naroda. Siguran sam da će biti upamćen po velikoj dobroti, ljudskosti i čestitosti." * "Prije svega pogledao sam dosta njegovih utakmica. On je vanserijski talenat. BiH u njemu ima veliku buduću zvijezdu. Posebnoi treba naglasiti da je to jedan izuzetan dječak koji je uzor generacijama koje dolaze po svom odgoju, svom statusu u školi, pristupu treninzima... Želim iskoristiti ovu priliku da njegovim roditeljima i familiji od srca čestitam kakvog su dečka odgojili. On je primjer kakav sportista u BiH treba biti" (o Džananu Musi, za Klix.ba, 17. 8. 2015. g.) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti|Avdić, Samir]] o0qi6dje9pg0yjbmsr7t9t94wvpnld9 0 10001 55610 2015-09-28T16:15:24Z 31.176.197.15 Nova stranica: Rasim Kadić (rođen je u Visokom, 20. 3. 1960.) jedan je od mlađih političara s dugim političkim stažem i postignućima. 55610 wikitext text/x-wiki Rasim Kadić (rođen je u Visokom, 20. 3. 1960.) jedan je od mlađih političara s dugim političkim stažem i postignućima. n4j84nkeiqtznd6eym0oge8do4ijv5r 0 10003 61804 56750 2024-05-17T11:56:08Z Srđan 4695 61804 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Krešimir Zubak |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=hrvatski političar |datum rođenja= 25. januar 1947. |mjesto rođenja=Doboj, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} "Žao mi je zbog smrti gospodina [[Alija Izetbegović|Izetbegovića]]. On je bio osoba koja je imala jednu od najvažnijih uloga u Bosni i Hercegovini. Radio sam s njim i imali smo veoma dobre međuljudske i kolegijalne odnose. Zbog toga smo se i dobro slagali u pogledu izgradnje BiH i njene, nadam se, svjetlije budućnosti." {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Zubak, Krešimir}} [[Kategorija:Hrvatski političari]] q2ek46lt28rr2g0iyxa22xnagt7qz0z 0 10004 55616 55615 2015-09-28T16:23:20Z 31.176.197.15 55616 wikitext text/x-wiki Emir Nuhanović je poznati bosanskohercegovački dirigent. Srednju Muzičku školu je završio u Beogradu 1981. godine, a na Muzičkoj akademiji u Sarajevu završio je i postdiplomski studij klarineta. Uporedno je studirao dirigiranje u Skoplju, Prištini i Sarajevu, a u jesen 1997. godine u New Yorku usavršava Art Management. * "Naša ideja jeste da se djelo izvede na pet kontinenata, jer želimo da svim ljudima svijeta pokažemo strahote Srebrenice. Nažalost, Srebrenica se nije dogodila samo kod nas, događala se i u drugim dijelovima BiH, ali i u drugim zemljama." (Za novinsku agenciju Anadola Agency (AA), januar 2015, o otvaranju muzičke škole u Srebrenici i gostovanjima Turskoj i SAD) jkaq4duas1r11rfqjzfj07rnaq1pazo 0 10005 55617 2015-09-28T16:25:07Z 31.176.197.15 Nova stranica: Emir Kabil (rođen 1954. u Tuzli) je hirurg i kardiovaskularni hirurg, docent Medicinskog fakulteta u Tuzli, direktor Klinike za kardiovaskularne bolesti u Tuzli. 55617 wikitext text/x-wiki Emir Kabil (rođen 1954. u Tuzli) je hirurg i kardiovaskularni hirurg, docent Medicinskog fakulteta u Tuzli, direktor Klinike za kardiovaskularne bolesti u Tuzli. mq4go7a52hzgtkivfvcafd4jhybwdwj 0 10006 60666 55766 2023-08-15T15:06:39Z 5.43.67.185 60666 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Emir Balić |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački skakač sa Starog mosta |datum rođenja=1935. |mjesto rođenja=Mostar |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Prvi put sam poginuo 9. novembra 1993. kad je HVO srušio Stari most. U Neretvu sam zadnji put skočio 1996. s mosta kojeg nije bilo... A iz poštovanja prema Starom, s novog nikad nisam skočio. Živim u Mostaru. Do kraja svog života." (iz Balićeve knjige "Sjećanja", koja je izdana u saradnji s Klubom skakača u vodu Mostari, 2008 godine) [[Kategorija:Sport|Balić, Emir]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti|Balić, Emir]] oeztcoovs04pxfvmnv4ewr3t6g1nq2b 0 10007 58413 58412 2018-02-22T15:56:14Z Bosna Sarajevo 3740 Bosna Sarajevo premjestio je stranicu [[Bulend Bišćević]] na [[Bulend Biščević]] 58413 wikitext text/x-wiki '''Bulend Biščević''' ([[Sarajevo]], [[10. marta]] [[1975]].), [[BiH|bosanskohercegovački]] [[fudbaler]]. Bio je i [[kapiten]] [[FK Željezničar]]. 468f1wp1dq3np1q8oxz348ensmli189 0 10008 61971 60919 2024-05-18T10:14:45Z Srđan 4695 61971 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Adil Osmanović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar |datum rođenja=24. juli 1963. |mjesto rođenja=Lukavac, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Vijest o smrti predsjednika Predsjedništva BiH i predsjednika RBiH Alije Izetbegovića biće teško prihvatiti svima onima kojima je demokratska BiH bila na srcu. O značaju koji je imao u svijetu svjedoče i posjete političara i lidera koje je imao tokom bolesti." {{DEFAULTSORT:Osmanović, Adil}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] atq92a9ju5rio1542d8wglum9gguy2d 0 10009 55667 55621 2015-09-29T08:40:28Z Harač 23 55667 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ademir Kenović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački režiser |datum rođenja= |mjesto rođenja=Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Živio sam u Francuskoj godinu i vratio sam se tek kada sam se uvjerio u tako dobre kritike gledalaca. Ponosan sam što sam imao priliku sarađivati s takvim glumcima, Esad Arnautalić, također, napravio je neočekivano dobru muziku za film, tako da sada, od svih stvari koje sam napravio, jedino kada se emitira "Ovo malo duše", nemam osjećaj stida. Na njega gledam kao na neki starinski klasični film." (Dnevni Avaz, novembar, 2014) [[Kategorija:Režiseri]] 8hv3xhpma32lyq6hcx9fk13kx5nrrig 0 10012 61972 56567 2024-05-18T10:14:50Z Srđan 4695 61972 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Adnan Terzić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar |datum rođenja=1960. |mjesto rođenja= Zagreb, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Predsjednik [[Alija Izetbegović|Izetbegović]] je bio demokrata koji je osnovne postulate demokratije u [[BiH]] uveo u momentima kada je BiH bilo najteže. Sigurno da na nama ostaje da jačanjem državnih institucija, demokratizacijom bh. društva i uvođenjem pune ravnopravnosti svih njenih građana nastavimo graditi Bosnu kakvu je on imao u svom srcu i za koju je pobrao simpatije međunarodnih faktora." {{DEFAULTSORT:Terzić, Adnan}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] 8ucxu7o3vju6g4x59ujwimqbugeubvn 0 10013 61973 56566 2024-05-18T10:14:57Z Srđan 4695 61973 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ahmed Hadžipašić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar |datum rođenja=1. juni 1952. |mjesto rođenja=Cazin, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Nemjerljiv je doprinos rahmetli Alije Izetbegovića historiji BiH. Svojim djelovanjem snažno je obilježio zbivanja u našoj zemlji njegujući bošnjačko nacionalno biće, ali nigdje i nikada na štetu drugih bosanskohercegovačkih naroda. Gajim izuzetno veliko poštovanje prema onome što je rahmetli [[Alija Izetbegović|Izetbegović]] radio i uradio u izgradnji slobodne i demokratske [[BiH]]." {{DEFAULTSORT:Hadžipašić, Ahmed}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] s8gwsp7xut1fu5hj0olmxbwtt3ahj6c 0 10015 55627 2015-09-28T16:46:32Z 31.176.197.15 Nova stranica: Amila Bakšić je direktorica Opere Narodnog pozorišta Sarajevo i primadona Sarajevske opere. 55627 wikitext text/x-wiki Amila Bakšić je direktorica Opere Narodnog pozorišta Sarajevo i primadona Sarajevske opere. srbitgbq1yp0exm6bauavj3a93oi5ta 0 10018 61680 55666 2024-05-17T10:50:56Z Srđan 4695 61680 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Richard Sklar |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki diplomata |datum rođenja=Sjedinjene Američke Države |mjesto rođenja= |datum smrti=2009. |mjesto smrti= San Francisko, Sjedinjene Američke Države |počasti= }} *"Predsjednik Alija Izetbegović bio je istinski heroj i patriota. Ja sam ponosan i sretan zbog privilegije da radim sa njim na donošenju mira i prosperiteta građanima Bosne i Hercegovine u danima nakon završetka rata. On je uvijek iskazivao spremnost da nađe rješenja za teške probleme sa kojima se vaša zemlja suočavala. No, on u tome nikada nije ispuštao iz vida interese svog naroda. Za mene je neizrecivo blago iskustvo koje sam stekao u druženju sa njim." {{DEFAULTSORT:Sklar, Richard}} [[Kategorija:Američki političari]] ib7fo94quf8vj5vx60j9p8ddley45bc 0 10019 61751 55665 2024-05-17T11:40:55Z Srđan 4695 61751 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=David Anthony Llewellyn Owen |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski političar |datum rođenja=2. jula 1938. |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Izbjeglička krize koja dominira na televiziji i u novinama, u Evropi je proizvod užasnog građanskog rata koji još uvijek ključa u Siriji. Zašto ne fokusirati našu pažnju na ovo? Stvarnost u Siriji je da rat stvara izbjeglice. Moja molba je da se učini više da se zaustavi taj rat." (lični [http://www.lorddavidowen.co.uk/ blog] lorda Dawina Owena) {{DEFAULTSORT:Owen, David}} [[Kategorija:Britanski političari]] pqllkpanqpc2immh4636qvxocli8cu5 0 10020 61676 55664 2024-05-17T10:49:07Z Srđan 4695 61676 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Clifford Bond |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki diplomata |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Želio bih izraziti svoje saučešće porodici Izetbegović. U mojoj karijeri bilo je svega nekoliko sahrana kojima sam prisustvovao, a da je na njima bilo tako jasno izraženo javno osjećanje prema osobi koja se sahranjuje. Jako me je dirnulo to osjećanje javne tuge koje sam osjetio na sahrani. Ova zemlja je, jednostavno, država koja je na takvom nivou da smrt jedne osobe, ma koliko velika bila, a Izetbegović zasigurno jeste bio velika ličnost, neće prerasti u nestabilnost. Nema sumnje da će se javno osjećati gubitak." {{DEFAULTSORT:Bond, Clifford}} [[Kategorija:Američki političari]] 6l5n5rdy3dknqljntvxf7jkk0lv4vwx 0 10021 61752 55663 2024-05-17T11:41:03Z Srđan 4695 61752 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Denis MacShane |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski političar |datum rođenja=21. maj 1948. |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Teško mi je povjerovati da Francuska ne želi da ojača autoritet Ujedinjenih nacija ... ali Ujedinjene nacije moraju riješiti ovaj problem, ne ignorisati ga." {{DEFAULTSORT:MacShane, Denis}} [[Kategorija:Britanski političari]] 05knt9pwiyplzyo2dwxzr7e7zs7gj86 0 10022 55662 55634 2015-09-29T08:21:18Z Harač 23 55662 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Kamal Harazi |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=iranski političar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Iran |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Amerikanci su pametniji od toga da bi se upustili u takvu avanturu i izvršili agresiju na Iran." (komentirajući mogućnost eventualnog napada Amerike na Iran, u trodnevnom posjetu BiH sa tadašnjim iranskim predsjednikom, Mohamadem Hatamijem, ''Dnevni Avaz'', mart, 2005) [[Kategorija: Iranski političari]] ixm0a1uj1sxwx9gxhitbsbm4prp6ibz 0 10024 61993 55661 2024-05-18T16:34:08Z Srđan 4695 61993 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Mirsad Kebo |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar |datum rođenja=1947. |mjesto rođenja=Mostar, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Alija Izetbegović, u borbi za ideale vlastitog naroda i drugih naroda i građana BiH, izbarao je kao moto svog života Bosnu i Hercegovinu – državu u kojoj su svi njeni narodi slobodni, jednaki i patriotski opredijeljeni. Tom idealu nastojim ostati vjeran. To je nasljeđe koje nosim i koje nije ničije vlasništvo." (Mirsad Kebo, u svojoj posjeti Muzeja "Alija Izetbegović", povodom 10. godišnjice smrti Alije Izetbegovića) {{DEFAULTSORT:Kebo, Mirsad}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] rsyryza2s7amig62kg0j185e1m8sl3u 0 10025 61983 59345 2024-05-18T16:29:39Z Srđan 4695 61983 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Fahrudin Radončić |pravo ime= |slika= Fahrudin Radončić.jpg |tekst uz sliku=bosanskohercegovački novinar i političar |datum rođenja=24. maj 1957. |mjesto rođenja=Ivangrad (Berane), Crna Gora |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[[Alija Izetbegović]] je bio intelektualac, a [[Bakir Izetbegović|Bakir]] ne spada u tu vrstu ljudi. I njih dvojica su neusporedivi. Jednostavno, Alija je toliko dominantan u odnosu na svog sina i ja bez tendencioznosti mogu reći da Bakir nažalost ništa nije naslijedio od dobrih osobina svog oca." (za ''Večernji list'', 18.5.2013.) ==Drugi o njemu== *[[Adelheid Wölfl]] **"Posmatrači smatraju da bi Predsjedništvo BiH sa nacionalistima [[Milorad Dodik|Miloradom Dodikom]] sa srpske, Draganom Čovićem sa hrvatske i Fahrudinom Radončićem sa bošnjačke strane još više moglo ugroziti stabilnost BiH." (o predstojećim izborima 2018., kolumna za bečki "Standard", 22. februara 2018., [https://derstandard.at/2000074816231/Kneissls-Bosnien-Besuch-in-angespannter-Lage]) *[[Enver Kazaz]] **"Opet me je prošle sedmice napao predsjednik P.E.N. centra BiH u Globalu, glasilu Fahrudina Radončića, predsjednika nedavno formirane političke stranke koji se ovih dana proslavlja skandalima, što ih sustavno izaziva u javnosti. Radončić to čini na različite načine. On sa svog mobilnog telefona prijeti SMS porukama novinarkama koje istražuju bezbrojne afere u koje je na različite načine uključen." (12. februara 2010. godine, BH Dani) **"Radončić je mafijaški medijski reketaš." (februar 2008. godine, BH Dani) **"Radončić, ustvari, ima za cilj da ovlada novčanim resursima, ekonomskim i prirodnim resursima na teritoriji gdje vladaju Bošnjaci. Taj bošnjački Berlusconi će vrlo lako da se dogovori sa srpskim klerofašizmom kojeg danas predstavlja lažni socijaldemokrata [[Milorad Dodik|Dodik]], a kao od šale će da se dogovori sa kriminaliziranim Čovićem. Jednostavno govoreći, Bosna ima šansu da je spasi mafija koja je do ovog i dovela, i pritom ćemo mi biti svi u vlasništvu političke mafije na vlasti." (oktobar 2009. godine, Europa Magazin) **"Njegovi istupi su, zapravo, istupi koji djeluju vrlo primamljivo. On je političar koji obećava pravdu i on ima lidersku karizmu, sličnu Vučićevoj. Radončić bi mogao biti novi bošnjački lider. I on tu poziciju pažljivo gradi. Radončić izrasta u strašno ozbiljnog političara, računajući medijsku moć koju uz to ima, a istovremeno protiv sebe ima 'lohotne' lidere. Ne može njemu ozbiljan takmac biti ni [[Bakir Izetbegović]], a pogotovo ne Lagumdžija. On ne mora polagati račune za afere i tako dalje. On u ovom trenutku može samo na jednom aspektu dobiti izbore kao od šale. To je obećanje nove pravednosti. I, vidim da vrlo precizno radi na tome i vidim da je Radončić sa svojim liberalizmom zaista političar budućnosti". (januar 2014. godine, Face TV) *[[Šerif Patković]] **"Za vrijeme rata u Turskoj sam susreo nanu Halidu, majku predsjednika Bakira Izetbegovića. Donijela mi je tri para čarapa i rekla: “De, sine Šerife, ponesi ovo našim vojnicima.” I danas mi suze krenu kada se toga sjetim, a onda u medijima pročitate gomilu gluposti o “vrećama zlata”, izmišljenim “zlatnim kašikama” i stvarima koje ljudi koji su nas vodili kroz izuzetno teška vremena nikada nisu uradili, niti su bili u stanju da to urade. Jedan dan odbrane [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] koštao je oko milion KM. To je bilo samo za osnovne potrebe Armije BiH. Neki naši ljudi ne shvataju da je u tom vremenu međunarodne blokade uvoza oružja u našu zemlju trebalo osigurati da to sve funkcionira. Iz tog su lažnjaci, da ih tako nazovemo, kontinuirano gubeći ljudska obilježja, počeli da proizvode laži. One i danas djeluju. Neki koji su bili u kuhinjama za vrijeme rata danas žele da ispričaju veliku priču o Bosni i Hercegovini. Ratna kuharica kahvi priča priče da je neko negdje imao nekakvu vreću zlata, priča to za one koji su se borili za vraćanje historijskih vrijednosti [[Bošnjaci|bošnjačkom narodu]]. To je zapravo ta agresija koja nije prestala. To su ti fikreti abdići koji djeluju nakon devedesetih i žele da Bosnu i Hercegovinu svedu na sebi svojstven findžan kahve." (o Radončiću i Avazu, u intervjuu za STAV, 17. oktobra 2017., [http://stav.ba/mi-necemo-podvijati-rep-zbog-svetlane-cenic]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Radončić, Fahrudin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] jjbp1mwxskoshvb4t44afphk6dv783e 0 10026 61879 58656 2024-05-18T09:11:02Z Srđan 4695 61879 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Antun Knežević |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanski fratar |datum rođenja=9. januar 1834. |mjesto rođenja=Varcar Vakuf (Mrkonjić Grad), BiH |datum smrti=22. septembar 1889. |mjesto smrti= Kotor Varoš, BiH |počasti= }} *"Mi se ponosimo time, da je upravo naš jezik, a iz naše otadžbine uzet za osnovu književnog jezika naših komšija Srba i Hrvata. Glasoviti jezikoslovci Vuk Karadžić, Daničić, pa Ljudevit Gaj prenijeli su naš lijepi jezik u književnost obaju rečenih naroda, te ga prozvaše kako su oni hotjeli jedni srpskim a drugi hrvatskim, a o nama nigdje ni spomena. Mi sigurno imamo prava dičiti se, što se našim jezikom služe danas u književnosti naši prijatelji Jovo i Ivo, a to će nam bar svak priznati. Ali mi nikako ne razumijemo, zašto naziv, što su ga oni našem jeziku po svojoj volji, a bez našeg pitanja dali, sada nama po što po to hoće da nametnu, pa nam čak brane, da mi u našoj vlastitoj kući svoj jezik označujemo imenom našeg naroda. To je slično, kad bi našem djetetu neko drugi po svojoj volji ime nadio. Tako postupanje i taj zahtjev mi ne odobravamo i nijesmo nikako kail. Ali čast i poštenje obodvojici naših prijatelja, Srbu i Hrvatu." (časopis ‘Bošnjački prijatelj’ 1870.) *"Zadnjeg vremena pripisali su se glasovi, a i novine – osobito susjedne – trubile su pried cielim svietom o budućoj sudbini Bosne, i Bošnjaka. Neka naša bratija zahtijevaše nek se njima Bosna brez ikakva ugovora, i uprav u robstvo pridade; njeki htjedoše ju uprav proždrti, i s lica zemlje dignuti, te joj jedan dio dadoše Crnojgori, a jedan Srbiji, jedan Dalmaciji, a jedan Hrvatskoj, te tako “Bosne ponosne” i spomen u vieke utrnuti. Vaša preuzvišenost! Sila može svašta učiniti, ali sila silniku nigda nikakvo pravo ne daje; zato Bošnjaci nigda dopustiti neće, da se tako od njih i od njihove dične Kraljevine učini, to će se boriti za svoja prava, dok jedan živ bude! Mi bolnim srcem gledamo u dvoličnost naše visoke Vlade, koja naš jezik zove “Zemaljskim”, i dopušta da se njeki zovu “Srbi” a njeki “Hrvati” umjesto da pravedno, i iskreno rekne “zemlja Bosna”, “žitelji Bošnjaci”, a njihov jezik “bosanski”. A zar ćemo dopustiti da se spomen nas, i naše kraljevine uništi! Nigda! To nigda dopustiti nećemo! Nek se naš Sbor sazove, i na njem će Bošnjaci slobodnom svojom voljom izjaviti šta žele, i s kim hoće da budu; uvijek prije osiguravši prava svoja, i svoje Kraljevine." (pismo bosanskog franjevca Antuna Kneževića iz 1885. godine koje je napisano u ime varcarskih, jajačkih i liskovačkih župljana, a koje je trebalo biti predano Benjaminu Kalaju, upravitelju Bosne i Hercegovine za Austrougarsku Vladu.) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Knežević, Antun}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački franjevci]] plyt84mgmmxjheme8u075wpb3koam53 0 10027 61833 56282 2024-05-18T06:26:30Z Srđan 4695 61833 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ferid Muhić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački filozof |datum rođenja=1943. |mjesto rođenja=Zavidovići, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Neka je svakom prosto da bude ono što je sebi izabrao! I u to neka mu niko ne dira! [[Bošnjaci]], halаlite svakom od vas koji je odlučio za sebe reći da nije ono što jeste, nego da jeste ono što nije! I ne dozvolite nikome da vam kaže da ste ono što niste i da niste ono što ste. Jer, vi niste ono što niste i jeste ono što ste: vi ste – Bošnjaci!" (Bošnjaci i orijentalizam, 28.04.2010, Bosnjaci.net, [http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=37686].) *"Poslije su to određene despotije, lokalne, i ovdje i ondje, ali Bosna kao država ostaje do 1463. godine. E, kako to da nema svoj jezik? I onda vidite da je najstariji Rječnik bosanskoga jezika iz 1632. godine, a da je prvi rječnik srpskog jezika, onaj od Vuka Karadžića iz 1815., nastao skoro 200 godina kasnije. I pri tom nije „rečnik“ Vuka Karadžića, nego „rječnik“. Kad pogledate unutar tog rječnika sve je ijekavsko; „dijete“, nema nigdje „dete“, zatim riječi „mlijeko“, „lijepo“, „snijeg“. Nema „snega“. Oblik, gramatika, sintaksa, semantika, potpuno je uzeto i dato, on to otvoreno kaže, iz hercegovačkog i centralnobosanskog, sjevernocrnogorskog, dakle upravo ovaj region. Štaviše, on kaže, onaj u Srbiji liči na govedara i ovčara i vrlo je prost i bez finese, ovaj bosanski je prefinjeniji i ima više poezije u sebi. Vuk Karadžić ga uzima kao osnovu..." (Predavanje: "Bosna i Bošnjaci - izazovi i perspektive" održano 28. 04. 2011. g. u Mostaru u okviru manifestacije "Dani mevluda i zikra 2011") {{DEFAULTSORT:Muhić, Ferid}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi]] 1zqwl5fvv13st0icqnk0h8v7kq6anry 0 10028 56797 55672 2016-06-25T20:01:25Z Harač 23 56797 wikitext text/x-wiki ---- *[[David Miller]] **"Multikulturalizam, drugim riječima, zahtijeva više od proste koegzistencije u jednom društvu različitih religija, muzičkih kultura, etničkih kuhinja i tako dalje. On zahtijeva da ljudi sebe vide kao da pripadaju grupama koje su definisane jednom ili više od ovih kulturalnih oznaka, kao da imaju poseban odnos sa drugim članovima te grupe i kao da smatraju svoj grupni identitet kao značajan i vrijedan. Drugim riječima, možemo legitimno govoriti o multikulturalnim društvima kao da ih sačinjavaju različite kulturne zajednice, naravno priznajući da granice koje postoje između tih zajednica nisu uvijek oštre - neki ljudi, zbog miješanih brakova, na primjer, vidjet će sebe razapnute između dvije ili više kulturnih grupa." (''[[Pravda za Zemljane]]'') **"Vrijedi izvršiti razlikovanje između dva široka načina na koje multikulturalizam može omesti društvenu pravdu kao politički ideal. Prvi je taj što se može pokazati nemogućim postizanje sporazuma o principima pravde u multikulturalnom društvu. Zbog njihovih različitih kulturalnih pozadina, grupe bi bile vezane za različite principe pravde, i to ne bi bilo samo pitanje grupnog samo-interesa ili grupne predrasude koju se može prevazići racionalnim argumentom, već posljedica sveprisutnog utjecaja kojeg kultura ima na način na koji ljudi razumijevaju svoje međusobne odnose. Svijet bi se jednostavno činio veoma različitim zavisno o kulturalnoj tački gledišta s koje se gleda. Druga mogućnost jeste da bi kulturne grupe bile voljne da prakticiraju pravdu prema insajderima, ali ne prema outsajderima. Drugim riječima, dozvolili bi da opseg pravde bude određen principalno kulturalnom grupom kojoj pripadaju. Oni bi mogli priznati neke dužnosti pravde ne-članovima, ali te bi bile relativno tanke, možda ne više od dužnosti koje bi priznali ljudskim bićima drugdje. Ovaj drugi potencijalni problem, drugim riječima, jeste motivacioni: u kulturalno podijeljenim društvima, ljudi možda ne bi bili motivirani da žive sa drugim ljudima izvan grupe pod uslovima koji otjelovljuju snažne, suštinske principe pravde. Rawlsovskim riječnikom, oni sebe ne bi vidjeli kao da pripadaju obuhvatnoj društvenoj uniji, već samo kao članove jedne kulturalno-definirane unije koja postoji pored drugih." (''Ibid.'') *[[Joseph Raz]] **"[M]ultikulturalizam uključuje više od specifičnih politika. On uključuje promjenu u stajalištima, i u načinima na koje razumijevamo naša društva i mislimo o njima. Da ponovim poentu: on uključuje primarno razmišljanje o našim društvima kao da se sastoje ne od većina i manjina, već da se sastoje od pluraliteta kulturnih grupa. Ništa poput ovoga ne slijedi iz prava protiv diskriminacije, ili slobode religije, ili bilo kojeg drugog temeljunog prava." (''Multiculturalism'') **"Članovi savremenog političkog društva moraju dijeliti zajedničku kulturu. Ovo je tačno, ali također je lako pročitati preuveličane zaključke iz ove bezopasne opaske. Mi znamo da zajednička kultura ne znači zajedničku religiju, i da ne znači članstvo u etničkoj ili rasnog grupi. To ne znači ni zajednički jezik, iako odsustvo zajedničkog jezika može biti smetnja. Kada kažem da ništa od ovoga nije ''nužno'' za htijenje za dijeljenjem zajedničkog političkog društva ne mislim da to ne pomaže. To zaista pomaža tamo gdje je prisuto. Ali da to nije nužno je i dobro, jer misao da političke zajednice moraju biti temeljene na zajedničkoj religiji ili rasi nije mnogo privlačnije od sugestije da moraju biti temeljene na zajeničkom neprijatelju… Konačno, političko jedinstvo zavisi od slobodne i voljne identifikacije ljudi sa političkim društvom kojem pripadaju: na činjenici da se osjećaju njemcima, da je njihov osjećaj njihovog identiteta kao Njemaca potpuno instinktivan i neproblematičan. I zavisi od činjenice da su ponosni što su Njemci. / Među stvarima koje nas naše veoma nesavršeno razumijevanje uslova identifikacije uči je sljedeće: ''prvo'', identifikacija uključuje smisao pripadanja, biti dio veće cjeline. ''Drugo'', ljudi se identificiraju sa različitim grupama i institucijama: oni pripadaju porodici, radnom mjestu, stranci, sportskom klubu, religijskoj grupi, itd. Mi znamo da višestruke identifikacije općenito ne dolaze međusobno u sukob. Suprotno tome, one se međusobno podupiru. ''Treće'', naročito je važno da identifikacija sa političkim društvom ne mijenja, već inkorporira identifikaciju sa drugim grupama u tom društvi. Općenito se prihvaća da je komunistički pokušaj ugnjetavanja svih drugih grupa bio katastrofalan i mnoge studije danas naglašavaju važnost koegzistencije višestrukih fokalnih tačaka identiteta. / Dolazeći sada do tačaka koje su neposrednije relevantne za multikulturalizam: od vitalne je važnosti za sposobnost jedne grupe da se identificira sa političkim društvom to da je njihovo članstvo u manjoj grupi poštovano od strane političkog društva; ovo se primjenjuje na sve aspekte identiteta. Političko društvo koje ne poštuje homoseksualce, ili kršćane, ili crnce, ne može očekivati da oni koje ono ne poštuje će se identificirati sa njim, i ne zaslužuje njihovu vjernost. Zato je važan uslov identifikacije sa političkim društvom da njihovo društvo poštuje svoje članove. Poštovati ih znači poštovati njihove kulture, njihove religije itd. U tom smislu multikulturalizam, daleko od toga da je prijetnja za zajedničku vezu koja ujedinjuje političko društvo jeste jedan od faktora koji mu doprinose." (''Ibid.'') *[[Will Kymlicka]] **"Moj fokus će biti na vrsti "multikulturalizma" koji nastaje iz nacionalnih i etničkih razlika. Kao što sam kazao ranije, ja koristim "kulturu" kao sinonim za "naciju" ili "narod" - to jeste, kao intergeneracijsku zajednicu, manje ili više institucionalno kompletnu, koja zaposjeda određeni teritorij ili domovinu, dijeli poseban jezik i historiju. A država je multikulturalna ako njeni članovi ili pripadaju različitim nacijama (multikulturalna država), ili su emigrirali iz drugih nacija (polietnička država), i ako je ta činjenica važan aspekt ličnog identiteta i političkog života." (''[[Multikulturalno građanstvo]]'') **"Uprkos pesimističnim tvrdnjama nekih od ranijih zagovornika progresivne dileme, sada je jasno da ne postoji inherentna ili univerzalna tendencija multikulturalizma da potkopa solidarnost. Višenacionalne studije pokazuju da države koje su otišle najdalje u prihvatanju multikulturalnih politika su u prosjeku bolje prošle od drugih država u održavanju društvenog trošenja, u održavanju javne potpore za redistributivne programe, i u održanju držanja inkluzivne solidarnosti [...] Dok su se multikulturalizam i solidarnost možda podudarile u nekim državama 1980-tih, sada je jasno da je uticaj ovog drugog bio večinom nezavisan od prvog, i da države koje su odbile multikulturalizam nisu bolje prošle u odbrani države blagostanja od onih država koje su prihvatile multikulturalizam. Koji god da je odnos između multikulturalizma i solidarnosti, on nije tek hidraulički, tako da jedan pada, kada se drugi diže." (''Solidarity in diverse societies: beyond neoliberal multiculturalism and welfare chauvinism'') **"[T]rebamo razviti formu multikulturalizma koji je povezan sa etikom društvenog članstva: to jeste, formu multikulturalizma koji omogućava imigrantima da izraze njihovu kulturu i identitet kao oblike učestvovanja i doprinošenja nacionalnom društvu. Multikulturalizam koji promovira solidarnost bi počeo od premise da je jedan način da se bude ponosan i lojalan Kanađanin taj da se bude ponosan Grk-Kanađanin ili Vijetnamac-Kanađanin, i da su aktivnosti te grupe - bile to religijske, kulturne, rekreacijske, ekonomske ili političke - razumljene kao oblici pripadanja, i investiranja u društvo, ne tek ili primarno u ekonomskom smislu, već u dubljem društvenom smislu, čak (smijem li to reći?) kao forma građenja nacije." (''Ibid.'') [[Kategorija: Tema]] 2yopem610badbyf58lvo8dnzb7nsbya 0 10029 61974 55678 2024-05-18T10:15:03Z Srđan 4695 61974 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Adamir Jerković |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar |datum rođenja=1958 |mjesto rođenja=Zenica |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} * "Alija Izetbegović je bez sumnje najveća politička ličnost u novijoj i najznačajnija pojava u ukupnoj historiji ove zemlje. Bio je hrabar i odlučan borac za nezavisnost i cjelovitost BiH, iako su ga mnogi protivnici označavali protagonistom njene podjele, što nije bilo tačno. U ratu je bio lider i personifikacija otpora agresiji. Zahvaljujući njemu sačuvali smo nezavisnost, integritet i slobodu. U poslijeratnoj obnovi nije bio smetnja uspostavi demokratskih vrijednosti i civilnog društva, jer je procijenio da bi BiH bilo lakše bez njegovog direktnog učešća u vlasti i odlučio se povući. On je svoje saradnike pitao šta misle o povlačenju iz politike i moj je savjet bio da to učini. To mogu uraditi samo najveće ličnosti. Bila mi je čast raditi s njim i za njega." {{DEFAULTSORT:Jerković, Adamir}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] jyhj35zmwwbx2hqsd62dnjojvxo30pc 0 10030 55680 2015-09-29T15:36:24Z 37.203.126.231 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Richard Myers |pravo ime= |slika= Richard Myers official portrait 2.jpg |tekst uz sliku=penzionisani američki general |datum rođenja=1. mart 1942.... 55680 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Richard Myers |pravo ime= |slika= Richard Myers official portrait 2.jpg |tekst uz sliku=penzionisani američki general |datum rođenja=1. mart 1942. |mjesto rođenja=Kanzas, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} * "Njegova uloga vođe bila je ključna u vrijeme prvog tročlanog Predsjedništva i on je direktno doprinio miru u regionu. Podrška predsjednika Izetbegovića bezbjednosti u regiji došla je u historijskom času i njegov doprinos je veoma značajan. Njegovi savjeti i mudrost će nedostajati." (poruka povodom smrti Alije Izetbegovića upućena komandantu Zajedničke komande Vojske FBiH generalpukovniku Atifu Dudakoviću) [[Kategorija: Američki generali]] tc3ls7nvn34n5grhs3g1rlxoomtnwc5 10 10031 55688 2015-10-02T19:54:55Z Flow talk page manager 4737 /* Automatically created by Flow */ 55688 wikitext text/x-wiki This post by {{{author}}} was moved on {{{date}}}. You can find it at [[{{{title}}}]]. e5j16chw2130kmdotptl65jvxa6lw5w 10 10032 55689 2015-10-02T19:54:55Z Flow talk page manager 4737 /* Automatically created by Flow */ 55689 wikitext text/x-wiki Previous page history was archived for backup purposes at <span class='flow-link-to-archive'>[[{{{archive}}}]]</span> on {{#time: Y-m-d|{{{date}}}}}. njhr9sbh7lx81p2xfwikn7amdd3n1zn 10 10033 55690 2015-10-02T19:54:55Z Flow talk page manager 4737 /* Automatically created by Flow */ 55690 wikitext text/x-wiki This page is an archived LiquidThreads page. '''Do not edit the contents of this page'''. Please direct any additional comments to the [[{{{from}}}|current talk page]]. nigyidinm7czjt0s9dq851dwhckapia 10 10034 55691 2015-10-02T19:54:55Z Flow talk page manager 4737 /* Automatically created by Flow */ 55691 wikitext text/x-wiki This revision was imported from LiquidThreads with a suppressed user. It has been reassigned to the current user. 1pswkbcu7hauadd98nklgf3pku080ee 10 10035 55692 2015-10-02T19:54:55Z Flow talk page manager 4737 /* Automatically created by Flow */ 55692 wikitext text/x-wiki ''This post was posted by [[User:{{{authorUser}}}|{{{authorUser}}}]], but signed as [[User:{{{signatureUser}}}|{{{signatureUser}}}]].'' gr9xg2oo9p9alcaf8usi587bcmsi65s 10 10036 55693 2015-10-02T19:54:56Z Flow talk page manager 4737 /* Automatically created by Flow */ 55693 wikitext text/x-wiki Previous discussion was archived at <span class='flow-link-to-archive'>[[{{{archive}}}]]</span> on {{#time: Y-m-d|{{{date}}}}}. ccusakfp9y2sl227h5sbt4ok1ptcsxi 10 10037 55694 2015-10-02T19:54:56Z Flow talk page manager 4737 /* Automatically created by Flow */ 55694 wikitext text/x-wiki This page is an archive. '''Do not edit the contents of this page'''. Please direct any additional comments to the [[{{{from|{{TALKSPACE}}:{{BASEPAGENAME}}}}}|current talk page]]. hd1xxik7k0u7gcb9oq9ddgh20zmhpy4 0 10038 61794 55698 2024-05-17T11:52:32Z Srđan 4695 61794 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Goran Milić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=hrvatski tv novinar |datum rođenja=24. januar 1946. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Pa najsimpatičniji mi je bio [[Alija Izetbegović]]. Sad ćete se vi onesvijestiti, ali apsolutno najsimpatičniji... Svi razlozi su bili da oko njega idu negativne priče, da ovo, da ono. Bio je najslabiji, bio je najslabiji oružano, trebao je nestati, oni su bili višak narod. Ono, baš su ih poklali kao zečeve itd., šta sam htio... Međutim, ja sam se ono trudio, nekako, da probam otkriti je li to tačno, i jedno sedam-osam stvari sam otkrio da su ga za nešto optuživali, da je namjerno, da je naredio, i svaki put se ispostavilo da to nije tačno. ...isključak za Aliju Izetbegovića, nemam ja vremena za taj život, ali ono što sam vidio to je meni ostavilo taj utisak" (u emisiji Ćirilica, TV Happy 21.9.2015.) {{DEFAULTSORT:Milić, Goran}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] 8q3a6e0i6668vurbwtotdpqevn88ezb 0 10039 61951 56695 2024-05-18T09:50:16Z Srđan 4695 61951 wikitext text/x-wiki *"[[Alija Izetbegović]] je historijska ličnost naše države, a u njenoj hiljadugodišnjoj historiji nije ih bilo mnogo. Izuzetno zasluge mu pripadaju i u konačnom determinisanju identiteta bošnjačkog naroda." {{DEFAULTSORT:Mustafić, Sejdalija}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] 08ts5m9bm9bwf4inv53y3mh17a4m8te 0 10040 61887 60002 2024-05-18T09:13:26Z Srđan 4695 61887 wikitext text/x-wiki *"Zaista sam shrvan boli koju osjećam nakon što sam primio vijest o smrti velikog mog imenjaka, mog najdražeg političara. Samo mogu reći da je odlaskom ove gromade od čovjeka nastala velika praznina u našem narodu. Izgubili smo čovjeka koji je svom narodu i državi dao sve što je mogao dati, a dobio je tako malo." {{DEFAULTSORT:Behram, Alija}} [[Kategorija: Bosanskohercegovački novinari]] eobiw6uw0zap46eb7r8mhe87d6f1xr3 0 10041 61490 55705 2024-05-17T06:47:16Z Srđan 4695 61490 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Jacob Weinrib |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=kanadski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Kanada |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Problem – zajednički za sve pretače modernog konstitucionalizma – nije taj da vladari ''nužno'' vrše javni autoritet na način koji krši inherentno dostojanstvo i temeljna prava onih kojima se vlada, već da u slučaju kršenja jedna ili više osoba nije ostavljena bez prava na pravni lijek. U pravnim sistemima u kojima se javni autoritet vrši od strane nekolicine, kao u autokratskim ili oligarhijskim oblicima vladavine, mnogi su ostavljeni bez pravnog lijeka. Obrnuto, u pravnim sistemima gdje se javni autoritet vrši od strane mnogih, kao u većinskim demokratijama, nekolicina je ta koja je ranjiva. U svakom od tih pravnih sistema, ne postoji pravna ili institucionalna struktura koja čini utuživim dostojanstvo i temeljna prava svake osobe [...] Za razliku od ranijih oblika vladavine, savremeni konstitucionalizam sistematski je osmišljen da učini da vršenje javnog autoriteta ne zavisi ni od preferencija mnogih niti nekolicine, već – po prvi put u dugoj historiji javnog prava – od utuživog prava svakog žitelja pravnog poretka, nosioca ljudskog dostojanstva, na pravednu vladavinu. Ova odgovornost je očita u posebnim odlikama savremene ustavne države: pisani ustav koji uspostavlja uslove za valjano vršenje javnog autoriteta, povelja temeljnih prava koja je postavljena u ustavu, a temelji se na inherentnom dostojanstvu svake osobe koja je predmet javnog autoriteta, i politički nezavisnog sudskog tijela kojem svaki pojedinac može istači ustavnu žalbu. Kroz svoju pravnu i institucionalnu strukturu, savremena ustavna država transformiše pravo svake osobe unutar pravnog sistema na pravednu vladavinu od pukog moralnog imperativa u utuživo subjektivno pravo. Tako osmišljena, savremena ustavna država adresira problem koji nastaje u svakom pravnom sistemu, ali koji ni jedan pravni sistem ne može adresirati ostim kroz posebnu pravnu i institucioanlnu strukturu savremene ustavne države." (''The Modern Constitutional State: A Defence'') {{DEFAULTSORT:Weinrib, Jacob}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Kanadski filozofi]] lrjgkuzgsoyddiwqhi8d5w3xnivoqab 0 10042 58647 56670 2018-12-15T14:49:29Z Golden Bosnian Lily 3855 http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/100148/profesor_franjevachke_teologije_fra_ivo_markovic_deklaracija_je_nezreo_potez_hrvatskog_sabora.html 58647 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime = Ivo Marković |pravo ime = |slika = |tekst uz sliku = fratar |datum rođenja = 1950. |mjesto rođenja = Šušanj, Zenica, Bosna i Hercegovina |datum smrti = |mjesto smrti = |počasti = }} * "U Bosni je pobjednik onaj ko preživi." * "Ne pravi politiku Hrvatski sabor, nego je Hrvatski sabor instrumentaliziran iz Mostara, konkretno hercegovačkog HDZ-a. A iza tog HDZ-a stoji Herceg-Bosna, koja je osramotila Hrvatsku nakon ustaštva." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Religija]] 675dr5imc5uzuuruef4ao4m5i2npn7e 0 10045 55737 2015-10-14T21:15:31Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Daniel Judah Elazar |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=izraelsko-američki politolog |datum rođenja=25. avgust 1934. |mjesto rođenja=Minneapol... 55737 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Daniel Judah Elazar |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=izraelsko-američki politolog |datum rođenja=25. avgust 1934. |mjesto rođenja=Minneapolis, Minnesota, SAD |datum smrti=2. decembar 1999. |mjesto smrti=Jerusalem, Izrael |počasti= }} *"[K]onsocijacijski režimi obično su rezultati kompromisa ostvarenih iz nužde među kampovima koji bi, da su mogli drugačije, težili dominaciji ili uklanjanju onih drugih, ali koji su spoznali da unutarnja ravnoteža moći u zajednici ne dopušta da se do dogodi. Stoga, takvi režimi su načini pomirenja ali [za razliku od federalizma] ne mogu biti svrha sami po sebi." (''Federalism and Consociational Regimes'') [[Kategorija: Politika]] pi1yxov4xnd8ks5spm9frjswexx28lt 0 10047 62002 60920 2024-05-18T16:39:22Z Srđan 4695 62002 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Šemsudin Mehmedović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar |datum rođenja=20. januara 1961. |mjesto rođenja=Tešanj, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Važno je sjećati se lika i djela [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] jer je on čovjek koji je svoj život podredio borbi za slobodu Bošnjaka, a kroz izgradnju demokratskog društva i svih ostalih koji žive u BiH. Raspad bivše Jugoslavije doveo je do nesreće, najviše Bošnjacima, ali i u takvim okolnostima znao se postaviti i biti i komandant i političar i diplomata i dobar moralista, ali i državnik koji je znao odgovoriti izazovima koji su bili u tom trenutku." (obraćanje Mehmedovića u oktobru, 2015, kada je Bošnjačka kulturna zajednica u Belgiji u gradu Antwerpenu organizovala akademiju povodom 12. godišnjice od Alijine smrti) {{DEFAULTSORT:Mehmedović, Šemsudin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] qmhxkbgvdtr7r7448kyv8xxjus0uttp 0 10048 61941 55746 2024-05-18T09:38:15Z Srđan 4695 61941 wikitext text/x-wiki *"Alija Izetbegović bio je državnik kojeg su dobro poznavali i voljeli ne samo Bosanci i Hercegovci nego i svi građani Republike Turske. Ono što sam ja za kratko vrijeme svoga boravka u BiH vidjela, pogotovo nakon njegove smrti, kada sam imala priliku pročitati mišljenja ostalih ljudi koji su s njim dijelili vrijeme i prostor, jeste da se svi slažu u jednom – Izetbegović je osigurao opstanak državnosti BiH." {{DEFAULTSORT:Baydur, Melek Sina}} [[Kategorija:Turski ambasadori]] rstjpupbp9t7peaou1cq2z8ppt5ddwn 0 10049 61883 61882 2024-05-18T09:11:51Z Srđan 4695 61883 wikitext text/x-wiki *"Alija Izetbegović je, bez sumnje, u značajnom i sudbonosnom periodu izuzetno pozitivno obilježio nastajanje, razvoj i odbranu BiH u političkom i ekonomskom smislu. Veliki je to gubitak za našu zemlju i bošnjački narod. Dojmilo me njegovo poznavanje ekonomskih problema, koje je isticao kao najvažniji element priznavanja i izgradnje BiH kao zajednice naroda. Ni u jednom od tih susreta nije isticao nacionalni predznak samo jednog naroda. Naprotiv, insistirao je na izgradnji jedinstvenog ekonomskog prostora zemlje bez nacionalnog ekskluziviteta i dominacije." {{DEFAULTSORT:Rapa, Avdo}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] 9gy415fcb7ebplzjukbhad6cxqbfvqm 0 10050 60595 60010 2023-05-08T21:27:58Z 2A02:8109:8440:45B0:C83D:3947:942B:BB8B 60595 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Muamer Zukorlić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bivši sandžački muftija, srbijanski političar |datum rođenja=15. februar 1970. |mjesto rođenja=Orlje, Tutin, Sandžak |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} [[File:Muamer Zukorlic i Dusan Janjic cropped.jpg|thumb|Muamer Zukorlić (2016)]] *"Ma koliko puta Drina bila krvava, ma koliko bila valovita i ma koliko bila hladna i duboka – sva je sitna za naše nacionalno jedinstvo! Mi smo jedan narod: Bošnjaci Bosne, Sandžaka, Kosova, Crne Gore, Makedonije..." *"Mnogi su nas zvali, pitali, tražili savjet i odgovor na pitanje zašto Bošnjake neko zove u Turke. Naravno da je pozvao Bošnjake, jer ovdje ne postoji nijedan Turčin, čak ni statistički." (negodovanje na pozive pojedinih novopazarskih medija da se Bošnjaci u Sandžaku izjasne kao Turci, Tanjug, 17.08.2015.) *"Nemojte miješati prljavo i čisto! Kad god pomiješate prljavo i čisto - uvijek dobijete prljavo, a nikada čisto." *"Ovaj narod je čudo po svom opstanku. Po svim pravilima fizike i hemije, nas je trebalo da nema!" *"Sjediš u kući, uz čaj i cigaru, kroz dim tračariš, non-stop nešto kritikuješ i sve ti je kriv neko drugi i imaš vremena da prečešljavaš ko sve ne valja – a nikako da dođeš do tebe, jer 'jedino ti valjaš'. Šta očekuješ od takvog jeftinog života!?" *"Kad naiđete na čovjeka koji ne zna s Vama normalno pričati, nego je nervozan, isključiv, galami, diže ton, nikako da ponudi argument za ono što priča, nastoji da Vas podizanjem tona, galamom ili upotrebom sile ili huje nadvlada, znajte da nije u pravu." *"Kad vratite 300 džamija porušenih u Beogradu, pristat ću da sjedište Islamske zajednice bude u Beogradu." *"Ako su ukućani nesigurni u sopstvenoj kući, takvoj kući nema spasa! Isto je i sa državom čiji su građani nesigurni i u strahu od nje." *"Da bi pao na zemlju sa bilo koje visine, dovoljno ti je da se prepustiš. Ali, da bi ustao, potrebna ti je snaga, pokret, trzaj, mišići, neka energija koja će te podizati prema gore.“ *"Mi Bošnjaci smo zadnji narod koji se bilo kome mora pravdati! I nećemo se pravdati. Čim se počnemo pravdati, krivi smo." *"Srpskom narodu nisu opasnost bošnjački, ni turski, ni albanski narod. Srpskom narodu su opasnost oni sami, odnosno njihove političke i intelektualne vođe... Mi govorimo istinu, a istina nikom nije opasnost." *"Nas idealiste je nemoguće uništiti zato što nas ne možete izračunati, ne možete nas predvidjeti, ne možete nas uplašiti i ne možete kupiti." *"Za stotinu godina, nikome neće biti važno da li smo živjeli 20 ili 80 godina. Neke od nas će spominjati po dobru, a nekima će se ime zaboraviti. Ali, najvažnije od svega je da svi idemo pred Gospodara sami, sa svojim djelima." *"Znate koliko su me puta otpisali i pokušali da me unište ali nisu uspjeli? Ne zato što sam najjači. Nisam. Ja sam insan sa svim slabostima: imam strahove, nade, nedostatke, imam sve što imate vi, ali imam priključak Božiji. Kada se na njega prikačim - ne dam! To je vrijednost principa: dok držim – držat ću, kad ne budem više dužan – pustit ću. Ne dam imanske šartove u sebi, ne dam sedždu, šehadet... To je cijela priča. Svojim postupcima i prkosom na Božijem putu se hranim." *"Kur'an Časni je nešto što nas pokreće, što nam ne dâ da previše spavamo, što nam ne dâ da ljenčarimo, što nam ne dâ da se haramimo i zlo drugima činimo. On je nešto što nas tjera da samo dobro činimo i da u svjetlu dobra živimo…" *"Sjediš u kući, uz čaj i cigaretu, kroz dim tračariš, non-stop nešto kritikuješ i sve ti je kriv neko drugi i imaš vremena da prečešljavaš ko sve ne valja – a nikako da dođeš do sebe, jer 'jedino ti valjaš'. Šta očekuješ od takvog jeftinog života?" *"Čim ti se ono tuđe učini boljim od onoga što ti imaš, to znači da ti prestaješ biti ti. Svako ko misli da je ono što je u tuđem tanjiru ljepše nego u tanjiru svoje majke, ne vrijedi ništa!" *"Postoje dvije vrste autorieta: autoritet po položaju i autoritet po kvalitetu. Onaj ko ima autoritet samo na osnovu položja, gubi autoritet čim izgubi položaj. Onaj ko uživa autoritet na osnovu svojih kvaliteta - njegov ugled ne zavisi od položaja u kome se nalazi." *"Kod nas vjernika, pripadnika Islama, suštinski uspjeh se nalazi u iskrenosti i kvalitetu dijela, a ne u njegovim ovosjvetskim efektima. Ja svoju misiju ispunjavam, razumjeli vi mene ili ne razumjeli - do vas je." *"Moja odgovornost je da uradim što je do mene, da ljudima kažem hakk (istinu), da im ne sakrijem znanje, da ispunim emanet kojim sam zdaužen, koliko god da je teško, i da ljudi na Sudnjem danu posvjedoče da sam im prenio istinu. Hoće li me poslušati - to nije moja odgovornost." *"Prosperitet košta. Sloboda traži odgovornost. Svaki napredak podrazumijeva trud... jer, ovo što mi radimo je mnogo bolje – ali nije lakše." *"Nemojte ići mojim stopama! Idite stopama Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem! Ja sam samo interpretator njegovog suneta." *"SREĆA: Srećan je onaj koga odlikuje skladnost između uvjerenja, emocije, misli, govora i djela. U raskoraku je licemjerstvo." *"Sloboda: Ko se pokorava Stvoritelju biće sačuvan od pokornosti stvorenjima i neće doživjeti poniženja." *"Ko nešto nema, ne može to dati drugima. Onaj ko ne zna, ne može poučavati druge. Onaj ko je nemoralan, ne može drugima držati lekcije o moralu. Onaj ko laže, ne može promovirati istinu." *"Onaj ko ne savija kičmu pred Stvoriteljem, mora je savijati pred stvorenjima. A stvorenja je mnogo, nikad im nećeš udovoljiti." *"Ne borimo se za to da uništimo druge, već se borimo da mi budemo što bolji – jer sve što je loše, samo od sebe će se urušiti." *"Čovjek u životu funkcioniše shodno snazi motiva. On se upravlja po onome što mu je na vrhu liste prioriteta. Ko sebi prizna 'La ilahe illallah' – da nema božanstva osim Allaha, za njega je Allahovo naređenje najskuplje, za njega je Allahov hatar najveći." *"Mrziteljima nije lahko, jer mržnja je veliki teret. To je kao da u sebi imate vatru. Ma kakva peć bila – nakon nekog vremena vatra i nju izgori." *"Idealizam koji proizilazi iz svijesti o plemenitom cilju za koji se boriš nema rok trajanja." *"Stvari se ne mogu ni kvariti za jednu noć, ni popravljati za jednu noć. U toj ('najluđoj') ili nekoj sličnoj noći ljudi samo pokažu ono što jesu." *"Znate li šta je gore od zla? Legalizacija zla! Najgora situacija za jednu zajednicu je ona u kojoj zlo više nije sramota, kada oni koji pljačkaju narod više ne moraju da se kriju." *"Kod nas muslimana vjerske titule i vjerske pozicije nisu nikakva svetinja. One su, prosto, uloge koje mi igramo i one su drugorazredne u odnosu na ciljeve. Dakle, mi smo tamo gdje smo potrebni našem narodu. 'Poglavarstvo' kod nas nije neka vertikala, i zato se kod nas muslimana poglavari biraju i imaju ograničene mandate, a nisu doživotni, kao u slučaju katoličke i pravoslavne crkve." *"Naš zadatak nije da spasimo svijet od svih tragedija i nevolja. Mi smo samo dužni da uradimo ono što možemo." *"Ljudima činite dobro zbog sebe... Ako vam uzvrate dobrim - potvrdili su svoju vrijednost. Ako vam uzvrate zlim - nisu okrnjili vašu vrijednost, ali su potvrdili svoju bezvrijednost." *"Svako ko zastupa neistinu mora se služiti prevarama." *"Istina koja se zadržava u sebi postaje laž. Ćutanje radi nekog svog interesa vodi ka privikavanju na neistinu oko sebe. Govorite istinu – radi sebe!" *"Spoljašnji neprijatelj ne može uništiti jedan narod. Koliko god štete da mu nanese, ne može ga uništiti. Ali, jedan narod se uništava ukoliko mu napravite unutarnji razdor." *"Sve što je zemaljsko, proizvodi ovaj osjećaj: veliku želju dok to nemaš – a odvratnost kada se zasitiš. Zbog toga, sreća ne stanuje u tijelu, koje je zemaljsko i privremeno. Sreća stanuje u duši." *"Napadi su huškanje na sukob civilizacija, istočne i zapadne. Značajno mijenjaju pogled na muslimane. Ima milijardu i 600 miliona muslimana na svijetu. Čak i da dođe do rata i da polete atomske bombe, nestaće 300-400 miliona muslimana. I šta sa ostatkom?" *"Islam je jedna ogromna civilizacijska energija, a svaka energija se može upotrijebiti i zloupotrijebiti. Terorizam u ime islama nije islamski, već onoga ko ga čini." *"Terorizam je riječ koja je strana islamu. Ona pripada onima koji su je proizveli." *"Iskrenost ne servisira dnevne interese. Istina je ta koja rađa vrijednosti, a vrijeme je to koje potvrđuje da li nešto vrijedi. Zato je nastalo na hiljade napisanih djela, a ostalo je ono što vrijedi." *"Čovjek je sretan samo u susretu sa istinom. Ukoliko istinu i iskrenost pretvorite u karakter, onda ste bezbjedni. Dokle god je istina vaš teret, u problemu ste." *Istina nema potrebu da se pakuje. Ona se kaže jednostavno i onda ona zrači. Nije dosadna učenome, niti je komplikovana neukome."" *"Kada me pitaju: 'Kako podnosiš to što su te neki izdali?', odgovaram: 'To doživljavam kao potvrdu da smo na pravome putu.' - jer nikada se nije desilo da se laž izda. Laž se ne može izdati, jer je ona sama po sebi izdaja. SAMO SE ISTINA MOŽE IZDATI." *"Naši stari su generacija opstanka, mi smo generacija promjene, a naša djeca će biti, ako Bog da, generacija pobjede!" *"Što sam više izučavao mudrosti savremenog svijeta, postajao sam sve više u njih razočaran, a još sam više cijenio naše izvore znanja: Kur'an i Sunnet." *"Zamislite da ja, dao mi Bog moć govora, i da sada ja uzmem da se šegam sa crkvama, sa vjerama, sa drugim kulturama? Zamislite kako bi me dočekali ti drugi? Pa raščejrečili bi me! Ne bi rekli da je to moja sloboda govora! Naravno da ja to neću, ne samo zato što neću, nego zato što mi moja vjera to zabranjuje. Ali isto tako ne prihvatam da mi iko vrijeđa Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem!" *"Ja sam musliman, Bošnjak, ponosan u svojoj vjeri, naciji i kulturi. Neću kleknuti ni pred kim, nećete me zastrašiti i natjerati me na asimilaciju - da se stidim toga što sam musliman." *"Po plodovima koje daju, možete vidjeti kvalitet i nekvalitet ljudi, a ne po formalnostima. Ni voćka nije korisna ukoliko ne daje plodove, pa makar joj lišće bilo najljepše." *"Ako si napustio kafanu i počeo ići u džamiju, zar misliš da je tvoj šejtan ostao u kafani? Šta će on u kafani? On će poći za tobom i tek tada počinje prava borba." *"Tamo gdje elitu čine administrativci - birokratija, to je prvi korak ka ditaturi. Svaka nacija kojoj je biroatija postala elita, postala je diktatorska." == Drugi o njemu == *[[Hafiz Dževad Gološ]] **"Zanimljivo je da je rahmetli muftija Zukorlić u svojim izlaganjima tretirao mnoga savremena islamska pitanja, i u svemu tome nikada nije bio predmet ismijavanja od strane bilo koga. Radi moći interpretacije i snage argumentacije. Svojom interpretacijom je pitanja islamskog vjerovanja i prava približavao jednako i muslimanima i nemuslimanima. Skoro pa da niko nije prihvatio islam pred piscem ovih redova a da nije naglasio kako redovno sluša muftijina predavanja." *[[Esad Duraković]] **"Želim podvući jednu stvar kad sam govorio o odnosu politike i rijaseta. Poštujući dignitet svakog kandidata želim naglasiti da je ekstremno da čovjek kandidat iz aktivne politike, kandidira se za reisu-l-ulemu. Govorim o Zukorliću." (FACE TV, 11. oktobar, 2019.) *[[Husein Kavazović]] **"Prekidanje veze između Bosne i Sandžaka, između Islamske zajednice u Bosni i ovdje u Sandžaku znači smrt i jedne i druge. Nemojte misliti da bi to naštetilo samo vama ovdje, to bi možda i više naštetilo nama tamo u Bosni i Hercegovini. I želim se zahvaliti jednom čovjeku, našem doktoru Zukorliću koji je zajedno sa vama prepoznao opasnost i bio odlučan da pokaže da je on sličan onim, koji su na bitci na Bedru stali ispred dušmana, pogledali im u oči, pogledali im u lice i kazali neće proć'!" (javni iftar 1. juna 2018. godine u etno restoranu Gaziya u Novom Pazaru) *[[Milenko Vasović]] **"Činilo mi se da je ponekad svesno gutao žabu da bi njegov glas stigao do naroda. Kako drugačije tumačiti njegove dolaske na televizije čije je programe prezirao. Svesno je ulazio u to blato, a li iz tog gliba njegove reči su zvonile kao biseri. Sećam se kada je u TV studiju održao predavanje iz morala onoj razdeljak nesreći. 'Kako ćeš umreti čoveče. Kod nas kažu poješćeš jorgan kad budeš umirao. Neki gresi koji se naprave će ti zaprečiti grlo'. Razočaran zaglupljujućim televizijskim sadržajima i razaranjem društvenih vrednosti tada je poručio da sreća stanuje u porodici, a ne pod lažnim studijskim svetlima. 'U normalnoj Srbiji ima očeva, majki koji hoće da odgoje decu. Koji sanjaju da budu fini, čestiti ljudi da rode, da rade… ostavimo jednu traku njima. Ovo ludilo će da prođe, ali će uzeti veliki danak'." {{Wikipedia|Muamer Zukorlić}} [[Kategorija:Religija]] 7rtjv40v8j1005jggcv3g4a8jumqlzs 0 10051 61823 55785 2024-05-17T12:05:00Z Srđan 4695 61823 wikitext text/x-wiki *"Predsjednik vadi iz džepa zastavu BiH, prostire je i pada na sedždu. Nakon namaza, smota ratnu zastavu BiH i da mi je. Rekao je, neka imam za uspomenu na njega. Ta zastava koju mi je poklonio, danas je moja relikvija." (na obilježavanju 12. godišnjice od smrti Alije Izetbegovića na sarajevskom mezarju Kovači) {{DEFAULTSORT:Grabovica, Šerif}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] aai394p0nap6unnddmjmgppvrp4ajze 0 10052 61876 56565 2024-05-18T09:10:22Z Srđan 4695 61876 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Akif Agić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački reporter |datum rođenja=5. oktobra 1964 |mjesto rođenja=Gornji Vakuf, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Svakako da je cilj Mustafe Čengića ostvaren, jer je dobio medijiski prostor za kojim je žudio ne birajuči sredstva. Ipak treba znati da je [[Alija Izetbegović]] ostao broj jedan kod [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i da je uvijek imao svesrdnu podršku Bošnjaka među kojima su prednjačile i cijele velike porodice među kojima i Čengići. Kukolja i izroda mora biti, pa od toga nisu imuni ni veliki mnogobrojni Čengići." (komentar na knjigu "Alija Izetbegović jahač apokalipse", oktobar 2015) *"Po dosadašnjim informacijama postupak Nerdina Ibrića se može okarkterisati samo kao OSVETA…OSVETA za strašno zlo koje mu je naneseno a da sudovi i druge institucije nisu htjeli procesuirati zločince.. Bošnjak ne može biti terorista jer njegovo istorijisko i geografsko okruženje ga je učinilo takvim, ali mogu pojedini umbolnici koji nose ime muslimansko i sa ovih su prostora to činiti i nanositi im veliku štetu. Tako terorista može biti, i neko ko nije musliman, što je očit primjer Milorad Dodik koji vrši totalni teror nad svima nama koji živimo u BiH a takvih ima svuda." (autorski članak Akifa Agića i komentari na slučaj Nerdina Ibrića u Zvorniku) *"Pomogao je tad, puno, u onako teškom vremenu i odmah je naređeno da se brigada Jajčana doda i pomogne Gornjem Vakufu. Ponovo sam u predsjedništvu i opet tražim pomoć za moj Vakuf. Opet on naredi da se hitno pomogne Gornjem Vakufu i šalje diverzantsku četu Zeničana kao najelitniju iz Trećeg korpusa da se pomogne i da zaustavimo nalet Hrvatske agresije u kojoj učestvuju najelitnije postrojbe Franja Tuđmana. Tražim pomoć za političku smjenu zločestih političara i opet mi pomogne. Kabinet predsjednika Alije Izetbegovića sam osjećao kao svoje mjesto u kom mogu učiniti nemoguće, mogućim." {{DEFAULTSORT:Agić, Akif}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] omgnavu4td8qhwwfry375hcptvqxkam 0 10053 55835 55834 2015-10-23T22:22:09Z 89.146.175.35 55835 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ljudevit Gaj |slika=[[slika:Matica, ljudevit gaj.jpg|170px|Ljudevit Gaj]] |tekst uz sliku=''jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.'' |datum rođenja=8. jula 1809 |mjesto rođenja=Krapina |datum smrti=20. april 1872. |mjesto smrti=Zagreb }} == Citati o osobi == *[[Velimir Deželić]] **"Gaja se je mnogo slavilo, mnogo klevetalo, mnogo obožavalo, mnogo mrzilo. Danas, sto godina iza njegova poroda, gdje su već gotovo posve izumrli njegovi suvremenici, može se sine ira et studio o njemu pisati. Bio je [[čovjek]], bio je velik čovjek! Posve su pravo rekli oni, koji su rekli, da bi bez njegove velike agilnosti i energije ne samo [[Hrvatska]] već možda čitava Austro-ugarska monarhija drugačije izgledala. Smije se punim pravom reći, da je Gaj od [[Hrvati|Hrvata]] stvorio nov [[narod]], da ga je osvijestio i preporodio, dao mu [[Hrvatski jezik|književni jezik]] i pravopis i utro put modernim tekovinama i evoluciji narodne hrvatske kulture. On je misli svojih pređa i suvremenika znao koncentrirati u sebi genijalnom sposobnošću i u kratko vrijeme izvršiti ono, što se drugi nisu usudili ni pomisliti. On nije bio genij pera, već genij čina. Sve njegove mane i zablude, što ih je kao čovjek počinjao, ne mogu zato potamniti njegovo [[Slava|slavno]] ime. On jest, on ostaje i bit će za vjekova punim pravom nazivan – ocem hrvatskog preporoda”. 7j0k8t5n969yn3wlarup9b5rw9vwnlj 0 10054 55836 2015-10-23T22:24:54Z 89.146.175.35 Nova stranica: *[[Nenad Popović]] **"Ja sam, izgleda, jedan od malobrojnih u Hrvatskoj koji smatra da se Hrvatska mora ispričati Bosni i Hercegovini za zla počinjena u doba kad su vladali Tuđ... 55836 wikitext text/x-wiki *[[Nenad Popović]] **"Ja sam, izgleda, jedan od malobrojnih u Hrvatskoj koji smatra da se Hrvatska mora ispričati Bosni i Hercegovini za zla počinjena u doba kad su vladali Tuđman, Šušak i Granić. Zbog zlih čina, ali i zbog izdaje. Hrvatska je tada izdala svog slabijeg saveznika, kad je ovome bilo najteže. To je za Bosnu trauma, a za Hrvatsku velika hipoteka, koja će postajati sve teža." ("BH Dani" br 196, 9. mart 2001) omfh4ia9ihz5ebum9mi0f50lz802xkx 0 10055 60673 55844 2023-08-15T15:15:42Z 5.43.67.185 60673 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Zvjezdan Misimović |slika= |tekst uz sliku=<!--''bosanskohercegovački fudbaler''--> |datum rođenja=5. juni 1982. |mjesto rođenja=München, Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= }} *„Ne znam, volio bih se vratiti, ali bojim se da bi moj povratak više donio nemir nego što bih pomogao reprezentaciji. Ne znam, vidjećemo još. Ima do utakmica baraža sa Republikom Irskom još vremena, sad se borim da s klubom izborim opstanak.” {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Misimović, Zvjezdan}} [[Kategorija:Sport]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti]] ro9jwnipnrb077ct5euk9km27xgh9iu 0 10056 62012 58600 2024-05-18T16:45:14Z Srđan 4695 62012 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ismet Gavrankapetanović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački profesor, doktor medicine, specijalista ortopedije i ortopedske hirurgije |datum rođenja= 10.9.1962 |mjesto rođenja= Sarajevo |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} * "Pričali smo tako o historiji, naravno o politici, o Bosni i Hercegovini, o puni stvari, ali obzirom da smo imali tu jednu i vezu prijateljstva sa mojim rahmetli babom, to je bilo nešto što je mene naravno i interesovalo. On je mogao ispričati neki dio koji ja nisam znao." (za Source.ba, 19.10.2015, kratki dokumentarni film o Aliji Izetbegoviću, "Alija Izetbegović - Strana ličnosti koju niste imali priliku upoznati".) {{DEFAULTSORT:Gavrankapetanović, Ismet}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] 7l1c51mg5j1428a5gmr2bsa5fh50lsq 0 10057 57064 55860 2016-09-05T09:39:42Z 89.146.175.30 57064 wikitext text/x-wiki *[[Anton Jekauc]] **"Površina Sutorine je 85 kvadratnih kilometara i možemo je, uporediti sa Monakom od kojeg je 40 puta veća. Kad govorimo o prirodnim bogatstvima, valoriziranje turističkih bogatstava od pet kilometara mora i dovoljnom površinom da primimo pet najvećih svjetskih kruzera predstavlja nešto vrijedno borbe." (konferencija za novinare, u Sarajevu, 14. januar, 2015.) *[[Enver Imamović]] **"[[Bošnjaci]], Bosanci su osjetljivi na svoju zemlju, i na granice. Evo on me podsjeti, 1391. godine nakon što je umro moćni kralj Tvrtko, koji je imao ogromno carstvo, tzv. Velika Bosna. Tada su se javili u Bosni, isti oni, slični oni neki koji danas imaju naši političari, kojima nije stalo ni do Bosne ni do granica. I tada su dva drznika, kako da ih nazovem, iz Huma, današnja Hercegovina, oni počinju svoje pregovore da predaju Sutorinu, Dubrovačkoj republici. I prodali, 20 000 dukata dobili za to. Kad se čulo u Bosni, sazove se skupština, ondašnji velikaši, to je narodna skupština, to je "Stanak" se zvala. Kažu dvojici vitezova, junaka, idite sredite to dole. Oni su otišli i uhvatili to su bili od Stankovića braća, Radić i Bjeljak, uhvatili ih i stavili u okove obojicu, jednome iskopali oči i bacili u tamnicu. Drugi je truhnuo godinama, zato što se uzdrznuo da odcijepi dio Bosne, da ne kažem sad, ima puno takvih slučajeva. Kada su nakon prvog svjetskog ustanka, Srbija i Turska dogovarale mirovnu konferenciju, pod pritiskom Rusije, sultan je dozvolio nekoliko nahija, s ove strane Drine od nas, da pripadne Srbiji. Kad su čuli to kod nas u Bosni, to je bilo bilo 1806. godine, kad se za to čulo u Bosni, nekoliko onih paša, vezira, ode tamo, uhvati komisiju u okove, baci ih i pošalje u Beograd, kažu, drugi put vas nećemo slati u lancima, ko se drzne da dira Bosnu, nego ćemo u tabutima poslati." (konferencija za novinare, u Sarajevu, 14. januar, 2015.) *[[Hasan Balić]] **"Ti stavovi nisu nikakvo stručno i naučno mišljenje. To je mišljenje ljudi iz opće kulture i ljudi koji misle da nije dobro baviti se pravom i pravnom strukom, jer navodno tim narušavamo odnose između dvije države." (Balić o stavovima Ustavnopravne komisije državnog parlamenta u BiH po pitanju Sutorine, 10.04.2015., Slobodna Evropa [http://www.slobodnaevropa.org/a/bih-vs-crna-gora-kome-treba-pripasti-sutorina/26949303.html]) *[[Ivo Banac]] **"Dubrovačka je republika, kao otomanski podložnik, trpjela velika haranja sa strane Mletaka za vrijeme Bečkog rata. Zato su njeni diplomati na pregovorima koji su doveli do Karlovačkog mira (1699.) ustupili dio svog teritorija Otomanskom carstvu (na sjeveru kod Kleka i na jugu kod utoka Sutorine u Bokokotorski zaljev) kako ne bi imali izravni teritorijalni kontakt s Mlečanima. I tako je to ostao otomanski teritorij, nominalno i nakon Berlinskog kongresa i okupacije i računao se dijelom Bosne i Hercegovine u austrijsko vrijeme. U razgraničenju pri uspostavi federalnih jedinica Jugoslavije 1945. godine crnogorski je partijski čelnik Blažo Jovanović predložio Đuri Pucaru-Starom, bosanskohercegovačkom partijskom čelniku, izmjenu teritorija između NR Bosne i Hercegovine i NR Crne Gore tako da Crna Gora preuzme sutorinski pivot za jedan šumski prostor u slijevu Sutjeske. I tako je i bilo." ("Sutorina: Bolna tačka BiH i Crne Gore", Al Jazeera, 31.12.2014) *[[Muriz Spahić]] **"Po svim re­le­vant­nim či­nje­ni­ca­ma ko­je se de­fi­ni­šu kao ge­o­graf­sko-isto­rij­ske, kar­to­graf­ske, pa i prav­ne, Su­to­ri­na pri­pa­da Bo­sni i Her­ce­go­vi­ni, i že­li­mo da do­ka­že­mo isti­nu. Cr­na Go­ra ne­ma ni­je­dan re­le­van­tan do­kaz da je Su­to­ri­na nje­na te­ri­to­ri­ja i da joj je ikad pri­pa­da­la. Ona je na­sli­je­di­la tu te­ri­to­ri­ju, tač­ni­je, ona je ni­ka­da ni­je ni vra­ti­la, a mo­ra­la je to ura­di­ti. Uko­li­ko ne utvr­di­mo isti­nu, i bu­du­će ge­ne­ra­ci­je će ima­ti ovaj pro­blem sa Cr­nom Go­rom. Mi­slim da pi­ta­nje Su­to­ri­ne tre­ba da bu­de pred­met me­đu­na­rod­ne ar­bi­tra­že. Ako po­gle­da­mo pri­mjer Slo­ve­ni­je i Hr­vat­ske, vi­dje­će­mo da oni vo­de spor oko jed­nog mno­go ma­njeg pro­sto­ra. Na­dao sam se da će Cr­na Go­ra ipak džen­tlmen­ski vra­ti­ti Su­to­ri­nu BiH, što se ni­je de­si­lo. (za TV N1, 18.01.2015) *[[Omer Ibrahimagić]] **"Napravljeno je osam banovina po rijekama i jedna primorska u Splitu. Jedna od ovih banovina je bila Zetska banovina, po rijeci Zeti u Crnoj Gori. U tu banovinu su pored teritorije Crne Gore, definisane Berlinskim kongresom, ušli Trebinjski srez i Dubrovački srez. Ministar unutrašnjih poslova Kraljevine Jugoslavije je tada donio uredbu sa zakonskom snagom da se u okviru jedne banovine može neka opština prebaciti iz jednog sreza u drugi srez. Tako je iz Trebinjskog sreza u Bokokotorski srez prebačena primorska opština u kojoj su bile dvije katastarske opštine, Kruševica i Sutorina." ("Sutorina: Bolna tačka BiH i Crne Gore", Al Jazeera, 31.12.2014 [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/sutorina-bolna-tacka-bih-i-crne-gore]) *[[Suad Kurtćehajić]] **"Tek 1948. se pojavljuju prve karte koje Sutorinu ucrtavaju unutar Crne Gore, i to nakon neformalnog razgovora Đure Pucara Starog sa crnogorskim političarem Blažom Jovanovićem. Vjekovima unazad Sutorina je ucrtavana na kartama kao Bosnin izlaz na otvoreno more. Nijedan argument ne vidim da naši političari daju Crnoj Gori nešto što i Crnogorci znaju da nije njihovo. Treba zadržati dobrosusjedske odnose s Crnom Gorom, ali tražiti međunarodnu arbitražu po pitanju Sutorine, a dokazi su na strani BiH. Ne postoji razlog da dajemo ono što je naše da bismo zadovoljili Crnu Goru" (za novinsku agenciju Patria, novembar 2014) **"Time ćemo dobiti na vremenu, a javnost će se upoznati sa više elemenata o Sutorini. Nakon toga ide rješenje na dva moguća načina – razgovor sa predstavnicima iz Podgorice jer oni nemaju ozbiljne argumente ili međunarodni sud gdje važe druga pravila. Crna Gora će time ući u probleme jer ima nejasne granice dok mi imamo najjasnije granice jer je to utvrđeno na Berlinskom kongresu. Evropa će Crnoj Gori osporavati ulazak u EU zbog sudskog spora, a to se Podgorici nikako ne može isplatiti."(konferencija za novinare, u Sarajevu, 14. januar, 2015.) *[[Ševal Kovačević]] **"Parlament države nikad nije ustupio ovu oblast Crnoj Gori, ali raspadom Jugoslavije je došlo do jedne vrlo komplikovane situacije, gdje se išlo po principu 'ko jamio, jamio' i tada je Sutorina bila pod pravnim okriljem Crne Gore. Problem je u tome što Crna Gora nije došla do vlasništva nad Sutorinom na pravni način. U Trebinju se danas ne mogu naći nikakvi dokumenti koji bi dokazali da je iz Trebinjskog sreza u Bokokotorski srez prebačena primorska opština u kojoj su bile dvije katastarske opštine, Kruševica i Sutorina." ("Sutorina: Bolna tačka BiH i Crne Gore", Al Jazeera, 31.12.2014) [[Kategorija: Crna Gora]] sjalv4qg6jvbwl7kzc3sq6m2wjv614v 0 10058 62021 55867 2024-05-18T16:50:17Z Srđan 4695 62021 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Enver Imamović |pravo ime= |datoteka=[[Datoteka:E.imamovic.JPG|mini|200px|desno|Enver Imamović]] |tekst uz sliku=bosanskohercegovački profesor, arheolog i historičar |datum rođenja=29. oktobar 1940. |mjesto rođenja=Fojnica, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[[Bošnjaci]], Bosanci su osjetljivi na svoju zemlju, i na granice. Evo on me podsjeti, 1391. godine nakon što je umro moćni kralj Tvrtko, koji je imao ogromno carstvo, tzv. Velika Bosna. Tada su se javili u Bosni, isti oni, slični oni neki koji danas imaju naši političari, kojima nije stalo ni do Bosne ni do granica. I tada su dva drznika, kako da ih nazovem, iz Huma, današnja Hercegovina, oni počinju svoje pregovore da predaju [[Sutorina|Sutorinu]], Dubrovačkoj republici. I prodali, 20 000 dukata dobili za to. Kad se čulo u [[BiH|Bosni]], sazove se skupština, ondašnji velikaši, to je narodna skupština, to je "Stanak" se zvala. Kažu dvojici vitezova, junaka, idite sredite to dole. Oni su otišli i uhvatili to su bili od Stankovića braća, Radić i Bjeljak, uhvatili ih i stavili u okove obojicu, jednome iskopali oči i bacili u tamnicu. Drugi je truhnuo godinama, zato što se uzdrznuo da odcijepi dio Bosne, da ne kažem sad, ima puno takvih slučajeva. Kada su nakon prvog svjetskog ustanka, Srbija i Turska dogovarale mirovnu konferenciju, pod pritiskom Rusije, sultan je dozvolio nekoliko nahija, s ove strane Drine od nas, da pripadne Srbiji. Kad su čuli to kod nas u Bosni, to je bilo bilo 1806. godine, kad se za to čulo u Bosni, nekoliko onih paša, vezira, ode tamo, uhvati komisiju u okove, baci ih i pošalje u Beograd, kažu, drugi put vas nećemo slati u lancima, ko se drzne da dira Bosnu, nego ćemo u tabutima poslati." (konferencija za novinare, u Sarajevu, 14. januar, 2015.) {{Wikipedia|Enver Imamović}} {{DEFAULTSORT:Imamović, Enver}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] 9a6jcrjzmxu4ymobc0ifa08ttkahtal 0 10059 55886 2015-10-30T21:00:14Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Theunis Roux |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=južnoafrički ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Južnoafrička Republika |d... 55886 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Theunis Roux |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=južnoafrički ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Južnoafrička Republika |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[M]ogu postojati okolnosti, naročito odmah nakon tranzicije, u kojoj je možda najmudrija strategija pridobiti podršku dominantne stranke u stabilizaciji demokratskog sistema [...] [M]ogu postojati okolnosti gdje aktivno demokratsko provođenje prava nije i nikada neće biti profilaktičko protiv klizanja u demokratski autoritarizam u odsustvu rješenja ustavnog dizajna [poput konsocijacije] [...] [U] nekim kontekstima, ustavni sudovi, u odsustvu ustavnog rješenja koje neka pitanja sklada sa stola, ne mogu izbjeći da budu uvućeni u političke sukobe koje pokušavaju kontrolisati [...] [N]eka se ravnoteža mora naći između stalnih političkih rascjepa u procesu ustavnog dizajna i uzimajući ih u obzir u dovoljnoj mjeri tako da ustavni sud može početi igrati svoju ulogu. Tamo gdje su politički rascjepi toliko duboki da loše vršenje vlasti, čak i katastrofalno loši ekonomski pokazatelji (optužba protiv Mohameda Morsija u Egiptu) ne utječu na vjernost glasača, onda čak ni najaktivniji ustavni sud neće moći doprinijeti demokratskoj konsolidaciji; koliko god da je "otključan" demokratski sistem, glasaći će glasati u skladu sa postojećim političkim rascjepima. Zauzvrat, demokratija će ostati sistem kroz koji će uska većina imati mogućnost da ugnjetava svoje protivnike. Najbolje ćemu se može nadati u takvoj situaciji jeste da ustavni sud održi živom ideju kompetitivne, višestranačke demokratije dok se ne dođe do trajnijeg ustavnog rješenja. / Da stavimo stvari u pozitivniju formu: bilo kakva teoretizacija ustavnih sudova u demokratskoj konsolidaciji mora početi od neke pretpostavke o tome koji su izvori političkog sukoba sklonejni sa stola prikladnim procesom ustavnog dizajna. Vezano za to, bilo koje empirijsko istraživanje u primjene uspješnog provođenja demokratskih prava od strane ustavnih sudova mora uzeti u obzir ove institucionalne odlike, pored varijacija u političkim uslovima koji mogu objasniti različite sudske prakse." (''The South African Constitutional Court's Democratic Rights Jurisprudence: A Response to Samuel Issacharoff'') *"[S]posobnost ustavnog suda da djeluje kao ograda protiv demokratskog autoritarizma može se kočiti nekim političkim uslovima koji intervencije ove vrste ciljaju da riješe. Ne samo to, već intervencija suda da zaštiti demokratski sistem nužno ima učinak, da li pozitivni ili negativni, na njegovu sposobnost da interveniše u budućim slučajevima. Interakcija o kojoj raspravljamo, drugim riječima, najbolje se opisuje kao dinamička petlja povratnih informacija [dynamic feedback loop], sa sposobnošću suda da djeluje prvo ograničen političkim uslovima na koje pokušava da utjeće, a zatim reprekusijama za njega kao instituciju zbog bilo kojeg djelovanja koje preduzme. Ako se to čini mudro i pronicljivo, odluka može zaista biti okidač uspješnog ciklusa u smislu da svaka kasnija intervnecija progresivno poboljšava uslove za buduće intervencije. Ali jednako tome, ako se to ne čini kako treba, pokušana intervencija može biti okidač silazne spirale u smislu u kojem sud postaje progresivno manje i manje sposoban za intervneciju u svrhu spriječavanja proklizavanja u demokratsku autokratiju." (''Ibid.'') *"[M]ogu se prepoznati četiri glavna tipa ustavnog suda: ''Principijelni sud'', koji djeluje u uslovima gdje snažna politička kultura poštovanja sudske nezavisnosti, zajedno sa dobro razvijenom privrženosti pravne kulture za sudovanje u skladu sa pravom ne samo da dopušta, već također zahtijeva od njega da slijedi moralni i ustavni principijelno razumijevanje svog mandata; ''Politički sud'', koji djeluje u okolnostima slabe pravne institucionalizacije i uporedno visokog izlaganja političkom napadu, gdje je jedina otvorena strategija za sud ta da gradi svoju institucionalnu nezavisnost na način koji sugeriše teorija "intervalne tolerancije"; ''Ograničeni sud'', koji djeluje u dobro razvijenoj pravnoj kulturi, ali koji je izložen ozbiljnom riziku od političkog napada usred brze tranzicije u novi i nesigurni ustavni poredak, i gdje sud mora stalno posredovati između zahtjeva prava i politike; i ''Neograničeni sud'', koji djeluje u pravnoj kulturi koja je ili izgubila vjeru u održivost razlikovanja prava i politike ili u kojoj se privrežnost toj razlici tek treba razviti, ali koji je relativno dobro izolovan od političkog napada, ili sretnim političkim okolnostima ili zbog toga što je politička kultura u zemlji razvila situaciju tolerancije u kojoj ustavne sudije mogu preduzimati odluke relativno neograničeni pravom." (''Ibid.'') [[Kategorija:Pravo]] pp54vt3lwslhjiywplk5387k2e0ztnv 0 10065 62018 55959 2024-05-18T16:48:25Z Srđan 4695 62018 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dževad Jahić |slika= |tekst uz sliku=''bošnjački lingvist'' |datum rođenja= 15.08.1948 |mjesto rođenja=Mostar, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= }} == Citati == *"On je upravljen ka normi, ali je u isto vrijeme naučni rječnik sa bogatom građom, koja otkriva da bosanski jezik ima svoj historijski kontinuitet koji zaista traje i prije Povelje Kulina bana. Ovo nije historijski rječnik, ovo je književnog jezika rječnik, djelimično. Sve ovo što se dešavalo u posljednje vrijeme upućeno je na ovaj veliki projekat, da bi se on osporio." (na promociji svog bosanskog rječnika u amfiteatru Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, 27.10.2015) == Djela == *''[[Rječnik bosanskog jezika]]'' == Reference == <references/> {{Wikipedia|Dževad Jahić}} {{DEFAULTSORT:Jahić, Dževad}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] lpeqbyhz7zaqjdbkzk3rlulvgxp9iju 0 10066 61953 55960 2024-05-18T09:50:27Z Srđan 4695 61953 wikitext text/x-wiki == Citati == * "Bošnjaci su katilima uvijek pokazivali vrat umjesto zube." == Reference == <references/> {{DEFAULTSORT:Grbo, Smail}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] pc42llq1en7ugl5j7j3k7ub2jftvy8a 0 10067 61881 61880 2024-05-18T09:11:31Z Srđan 4695 61881 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Atif Dudaković |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bivši general Armije RBiH i ratni komadant Petog korpusa Armije RBiH |datum rođenja=02. 10. 1953. |mjesto rođenja=Orahova, Bosanska Gradiška, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} * "Formalno kao prvi predsjednik Republike BiH, a suštinski jer su preko njega Bošnjaci nakon toliko godina dobili čovjeka koji se za njih bori i predstavlja ih. Činjenica je da su ljudi prolazni, ali djela ostaju. A, djelo [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] je ogromno. U mojim očima on je izvršio nemoguću misiju: uveo nas je među red naroda, omogućio je da stvorimo državu. Lično sam ga doživljavao kao čovjeka s kojim se moglo razgovarati, koji, kad nešto obeća, i učini. To je bio moj predsjednik, ja sam mu bio lojalan. Drago mi je bilo poznavati ga." (prilikom obilježavanja 10. godišnjice od Izetbegovićeve smrti, 19.10.2013. za Anadolu Agency) {{Wikipedia|Atif Dudaković}} {{DEFAULTSORT:Dudaković, Atif}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] mnqa40eb2hjmj1zfe8f4kht6vfsrfpr 0 10068 61691 55964 2024-05-17T10:55:06Z Srđan 4695 61691 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Božidar Matić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=akademik, predsjednik ANUBiH |datum rođenja=08. 09. 1937. |mjesto rođenja=Bogatić, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} * "I prije rata, i u toku rata i poslije rata, imao sam mnogo susreta sa predsjednikom [[Alija Izetbegović|Alijom Izetbegovićem]], i svi oni zajednički imaju jedan atribut, a to je da je na mene ostavio utisak izuzetno smirenog i razumnog čovjeka. Međutim, najvažnije, što ja mislim da treba kazati, je pitanje sudbine akademija nauka i umjetnosti BiH koje je vezano za njegovu intervenciju. Ja tada nisam bio predsjednik ali sam bio prisutan kada je guverner sarajevskog kantona tada došao u akademiju da nam objasni da će akademiju na finansiranje preuzeti kanton Sarajevo jer dolaze vremena kada državna vlada neće moći funkcionirati jer u njoj mora da bude konsenzus a zna se šta je srpska strana mislila o zajedničkim institucijama. I on je nama doslovno rekao da je gospodin Izetbegović prepoznao koliko je važna akademija nauka i umjetnosti kao državni simbol i naravno kanton je preuzeo finansiranje akademije, kako onda tako i sada. To je, ovako, bio jedan dalekovidan potez i ja sada kad sam predsjednik akademije i to već 9 godina imam dovoljno iskustva da kažem da nije taj potez tada učinjen danas mi ne bismo imali akademiju nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini." (film o životu Alije Izetbegovića, "Djelo iznad smrti") {{Wikipedia|Božidar Matić}} {{DEFAULTSORT:Matić, Božidar}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Srbija]] 83lqtapd7pirsj65wmso464b6lve2mb 0 10069 61989 55965 2024-05-18T16:33:05Z Srđan 4695 61989 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ivo Komšić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar |datum rođenja=16. 06. 1948. |mjesto rođenja=Kiseljak, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} "[[Alija Izetbegović]] je djelovao kao državnik i kao političar u veoma složenim uvjetima. Treba se sjetiti da je to bilo vrijeme raspada Jugoslavije i treba se sjetiti, zapravo, da je bio svjestan posljedica raspada cjelovitosti jugoslovenske države za Bosnu i Hercegovinu i njegov narod. Ta procjena mu je bila potpuno ispravna jer je nakon raspada Jugoslavije on zapravo bio suočen sa jednim monstruoznim projektom. Projekat se zapravo sastojao u tome da se Bosna i Hercegovina podijeli a da se Bošnjaci primoraju da se opredijele da budu ili Srbi ili Hrvati ili da nestanu." (Film o životu Alije Izetbegovića "Djelo iznad smrti") {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Komšić, Ivo}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] 1pj3roplepwe3k5q90khdk94az9jz47 0 10070 62029 55966 2024-05-18T16:54:43Z Srđan 4695 62029 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ljubomir Berberović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=akademik, potpredsjednik ANUBiH |datum rođenja=10. 07. 1933. |mjesto rođenja=Sarajevo, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} * "U prvim godinama rata na tlu Bosne i Hercegovine, 1992 i 1993, veoma se iskristalisala potreba da se naglasi različitost korpusa tzv. bosanskih Srba u političkom smislu. Politička diferencijacija u krilu tog korpusa je bila izrazita i postojao je izuzetno veliki broj ljudi, naročito intelektualaca koji nisu nikad pristali ni pristajali na politiku segrecionizma i sesecionizma koju je vodila SDS-ovska oligarhija. Ti su se Srbi na raznorazne načine okupljali i pokušavali da njihov glas dopre što dalje u javnost i u svijet. U tom okviru je nastalo i tzv. srpsko konstituciono vijeće i ja sam bio izabran za predsjednika toga vijeća. Naravno da se u okviru djelovanja toga vijeća, vrlo rano pojavila potreba da se susretnemo sa nosiocima odgovornih funkcija u državi i gradu. Tako smo tražili da vidimo predsjednika Izetbegovića i on nam je izlazio u susret, skladno svojim mogućnostima i svim ograničenjima koje ima kao šef države i sve ostalo što je radio. (film o životu Alije Izetbegovića, "Djelo iznad smrti") {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Berberović, Ljubomir}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] gm5r1hwuhjzb7l79sgxthxx7vyt9nbo 0 10071 61995 55967 2024-05-18T16:34:35Z Srđan 4695 61995 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Muhamed Sacirbey |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački pravnik, biznismen i diplomata |datum rođenja=20. 06. 1956. |mjesto rođenja=Sarajevo, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} "Štaviše, mnogi Amerikanci sve do danas vjeruju da BiH ne bi opstala kao država bez njegovog vodstva, a posebno njegove uloge u formiranju bosanske vojske. Iako pojedinci muslimanski identitet [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] posmatraju sa podozrenjem i određenom sumnjom; ipak, većina pokret 'Mladi muslimani' percipira više kao organizaciju solidarnosti, nego kao izraz političkog islama današnjeg tipa ili organizaciju poput Muslimanskog bratstva u Egiptu. U tom kontekstu, tada je krah Sovjetskog saveza još uvijek bio svjež i nov u mislima američkih lidera, dok su, s druge strane, tu bili lideri poput pape Ivana Pavla II i Vaclava Havela koje su u SAD-u cijenili zbog njihovog doprinosa rastu demokratije. (10. godina od smrti Alije Izetbeogovića, Anadolija Agency, 19.10.2013.) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Sacirbey, Muhamed}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] 4ajsgdyt0iasmua2d22x1cl9t1ecci1 0 10072 61918 60000 2024-05-18T09:29:15Z Srđan 4695 61918 wikitext text/x-wiki * "Davnog juna 1992., pozove me predsjednik [[Alija Izetbegović]] u svoj kabinet. Jednu dilemu koju smo imali, razriješili smo u dvije rečenice. Prvi put tada otkrio sam tu njegovu neobičnu iskrenost i poštovanje sagovornika." (kolumna Seada Omeragića za NAP, novembar 2015) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Omeragić, Sead}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] 9f9iz3n5ss86w7wg2o2zx57ikvblvlq 0 10073 62033 55970 2024-05-18T16:56:21Z Srđan 4695 62033 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Nurudin Dinče Imamović |pravo ime=Nurudin Imamović |slika= |tekst uz sliku=pratilac prvog predsjednika RBiH |datum rođenja= |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} * "[[Alija Izetbegović|Alija]] je moj, to je moj kao otac, ja sam na njega gledao, vjeruj mi, sine, ko svog rođenog oca, i privatno sam ga kao svog babu gledao, a on je mene kao sina, kad smo sami. A u društvu, to je predsjednik moj bio države, kojeg sam ja iskreno srcem i dušom svojom branio." (za Source.ba, 19.10.2015, kratki dokumentarni film o Aliji Izetbegoviću, "Alija Izetbegović - Strana ličnosti koju niste imali priliku upoznati".) {{DEFAULTSORT:Imamović, Nurudin Dinče}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] kyl3d0fy8hl6kwhkikxn6hntdalsipr 0 10074 62017 55971 2024-05-18T16:47:47Z Srđan 4695 62017 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Bajazit Baja Tuzović |pravo ime=Bajazit Tuzović |slika= |tekst uz sliku=pripadnik 10. brdske brigade |datum rođenja= |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} "Uvijek je tražio da mu se bar jednom sedmično neko od nas, kojih je bilo tamo, donese cijene sa pijace, znači, koliko košta luk, krompir, hljeb, mlijeko, i sve ostalo, i uvijek se sikirao da li može narod da kupi i da živi. Znači, svake hefte si trebao otići jednom na Markale pa vidjeti koliko šta košta, pa reći predsjedniku, ima ili nema. To ga je strašno pogađalo, da li narod može da izdrži i da kupi da jede." (za Source.ba, 19.10.2015, kratki dokumentarni film o Aliji Izetbegoviću, "Alija Izetbegović - Strana ličnosti koju niste imali priliku upoznati".) {{DEFAULTSORT:Tuzović, Bajazit}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] dfwl5h7fyxj369wp84dohv1kdbwojvf 0 10075 61689 55975 2024-05-17T10:54:29Z Srđan 4695 61689 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Aleksandar Belić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=srpski filolog, profesor i rektor, predsjednik SANU-a |datum rođenja=13. 08. 1876. |mjesto rođenja=[[Beograd]], [[Srbija]] |datum smrti=26. 02. 1960. |mjesto smrti=[[Beograd]], [[Srbija]] |počasti= }} * "Nema nikakve sumnje da je [[bosanski jezik]], zajedno sa Vukovim hercegovačkim i Daničićevim vojvođanskim, narodna osnovica našeg književnog jezika." ("Bosanski jezik i stil", 1937) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Belić, Aleksandar}} [[Kategorija:Srbija]] 1vsbz57sz0w3ks2jywt8vygkchkdjmq 0 10076 61982 55996 2024-05-18T16:28:58Z Srđan 4695 61982 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ejup Ganić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar, akademik, profesor, bivši predsjednik RBiH |datum rođenja=03. 03. 1946. |mjesto rođenja=Novi Pazar |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} "Bilo je veoma prijatno raditi s predsjednikom Izetbegovićem u Predsjedništvu BiH. Mnogo toga se promijenilo od onog vremena. Očekivao je mnogo više od ljudi iz svoje bliže okoline." (povodom devete godišnjice od smrti [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]], 19.10.2012. za FENU) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Ganić, Ejup}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] 6lrllqibg7eebnh1vszkq2qsytlxl3o 0 10077 56008 56007 2015-11-10T00:15:41Z 37.203.96.200 56008 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Andrija Kačić Miošić |slika= |tekst uz sliku=''franjevački svećenik'' |datum rođenja= 17. 04. 1704. |mjesto rođenja=Brist, Hrvatska |datum smrti=12. 12. 1760. |mjesto smrti=Zaostrog, Hrvatska }} *":Kad si pjeva pjesme od junaka, :najveće si pjeva od Bošnjaka. :...i ostali bez broja junaci, :vitezovi starinom [[Bošnjaci]]..." ("Pisma najposlidnja od slavne Bosne") *"Probudi se, Bosno, zemljo slavna,kojano si zaspala odavna,ter mi kaži bosanske junake,na oružju vitezove jake, neka mogu i njih zapjevati, čast i diku slavnoj Bosni dati! Ali Bosna lipo odgovara, Milovana ter žestoko kara: “Jer si, brižan starče, poludio, putujući pamet izgubio? Kad si pjevâ pjesme od junakâ, najveće si pjevâ od Bošnjakâ." ("Razgovor ugodni naroda slovinskoga", 1730.) [[Kategorija:Religija]] {{Wikipedia}} pu8qjn7wnd8cwmpp52hxkdtc5k68xxe 0 10079 61628 57730 2024-05-17T07:57:29Z Srđan 4695 61628 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Kenneth Ehrenberg |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Pravo kao žanr je vrsta institucionalne apstraktne tvorevine. Da je vrsta tvorevine znači da ima neke prijemčive odlike, neke od kojih su norme ponašanja koje njegovi primjerci imaju tendenciju da dijele. Stvaraoci tih primjeraka (zakonodavstvo, sudske odluke, upravna pravila, itd.) namjeravaju da ono što stvaraju bude javno priznato kao pravo i da općenito dijeli u tim normama ponašanja. Budući da dio onoga što znači biti primjer te vrste tvorevine jeste da nosi neke od tih normi, u onoj mjeri u kojoj je stvaranje uspješno (što je određeno u pravu kriterijima pravne valjanosti) primjerci nose neke od tih općih normi ponašanja i moguće stvaraju nove u smislu onoga što je specifično za taj primjerak. Da je dio institucije znači da dodjeljuje poseban status nekim članovima ili druge elemente unutar svog opsega. Taj poseban status ima tendenciju da uključi deontička ovlaštenja da dâ neprudencijske razloge u svjetlu same institucije. Kada su ti razlozi legitimno autoritativni, institucija je uspješno stvorila neprudencijske razloge koje tvrdi da je stvorila. Kada nisu legitimno autoritativni, oni tek mijenjaju empirijske činjenice o tome kako će članovi institucije vjerovatno tretirati djelovanja u skladu ili u nepokoravanju sa tim kontekstualnim normama (implicirajući moguće okidanje prudencijskih razloga za pokoravanje). Ova slika, stoga, drži mogućnost za pravo da stvori potpuno nove razloge za djelovanje i objašnjava konture te normativnosti." (''Law’s artifactual nature: how legal institutions generate normativity'') ==Djela== *''[[Funkcije prava]]'' (2016) {{DEFAULTSORT:Ehrenberg, Kenneth}} [[Kategorija:Kenneth Ehrenberg| ]] [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Američki filozofi]] m0d2pbmk5vei9lk0a8f9cr2xexonqy9 0 10081 61654 56030 2024-05-17T10:28:49Z Srđan 4695 61654 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Wilfrid Stalker Sellars |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku= |datum rođenja=20. maj 1912. |mjesto rođenja=Ann Arbor, Michigan, SAD |datum smrti=2. juli 1989. |mjesto smrti=Pittsburgh, Pennsylvania, SAD |počasti= }} *"Cilj filozofije, apstraktno formulisano, jeste da se razumije kako stvari u najširem mogućem smislu pojma vise zajedno u najširem mogućem smislu pojma." {{DEFAULTSORT:Sellars, Wilfrid}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] n2od2ogd7sdu5vprdaglb3isnpham7y 0 10082 59880 58762 2021-08-21T18:39:37Z BKFAKTOGRAF 7566 /* Bibliografija */ 59880 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Mirsad Mustafić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bošnjački književnik |datum rođenja=4.9.1956. |mjesto rođenja=Srebrenica, Bosna |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Noć je, Meliha, vječna noć. Zakopana tama u kojoj nema osvita. Smiren u vremenu koje je davno stalo u meni, čekam a ne znam koga i zašto. Moje sakupljene kosti po stratištima Podrinja, grle jedna drugu i čekaju ostale dijelove skeleta. Od svega što je bilo, ostala je duša koja govori o moriji koju su nam donijeli zli ljudi i o danima mladosti koje su ubili u nama. Ti si, Ferize, šehid, kazat će mi bijele ahmedije dok su se iznad kabura dovama molile Svevišnjeg da mi pokaže put gdje idu pravedni. / Kada mi je majka Zilka posljednji put poljubila memljivu lobanju i spustila je na zemlju šehidsku u Potočarima, sve je stalo osim sjećanja i topota lopata, glasova i suza moje sestre Fehre. Sad nekoliko kostiju moje šake traže očeve ruke. Izmiješali su nas nakon pogubljenja u Pilici i Kozluku, Kamenici i Branjevu. Stajao je gordo i prkosio dušmanima. Nisam se odvajao od njega, niti jednog trenutka. : -Ne daj, sine Ferize, da četnici osjete strah u našim očima. I u smrti moramo biti ponosni! - bile su posljednje riječi koje je izgovorio prije rafala koji ga je pokosio po prsima. : Zaleđeni posljednji pogled zakovan na meni, ukočili su pucnji u moje bespomoćno tijelo i neomilovanih devetnaest godina tek započetog pustog mladovanja. Na vrelim prostorima nespokoja sad mriju sjećanja na život koji sam ostavio na stranicama momačkih uspomena." (Iz romana ''MELIHA'') ==Bibliografija== *''[[Sjećanje na Srebrenicu]]'' (2003.) *''[[Krvava šamija]]'' (Zbirka pripovijedaka 2006.) *''[[Rastanak u Potočarima ]]'' (Zbirka pripovijedaka 2007.) *''[[Daleko je sine Srebrenica]]'' (Zbirka pripovijedaka 2008.) *''[[Samrtni zvuci srebrenog grada]]'' (Zbirka pripovijedaka 2009.) *''[[Bilo jednom na Crnom Guberu]]'' (Zbirka pripovijedaka 2010.) *''[[Drina ne vjeruje suzama]]'' (Roman 2011.) *''[[Posljednji vapaj enklave]]'' (Roman 2012.) *''[[Ranjeni bejturani]]'' (Roman 2013.) *''[[MEJREMINA KLETVA]]'' (Roman 2014.) *''[[MELIHA ]]'' (Roman 2015.) *''[[HILJADE BIJELIH NIŠANA]]'' (Roman 2016.) *''[[NIKAD SE VIŠE NEĆEMO SRESTI]]'' (Roman 2017.) *''[[SVI SMO MI IZ SREBRENICE]]'' (Roman 2018.) *''[[PONESI IZGUBLJENU LJUBAV]]'' (Roman 2019.) *''[[BRATUNAČKA SULTANIJA]]'' (Roman 2020.) *''[[NE OSVRĆI SE LAJLA]]'' (Roman 2021.) ==Drugi o njemu== *[[Fatmir Alispahić]] **"Zamislite da su Bošnjaci imali ovaj opus nakon drugog svjetskog rata o Foči i Višegradu,ne bi bilo genocida nad Bošnjacima, jer bi znali da se povijest može ponoviti. A Bošnjaci danas žive tako što nema pomena o Srebrenici u školama i nema ovih knjiga u školskoj lektiri. Genocid se nikako drugačije ne može zaustaviti osim kroz kulturu pamćenja.." (''Sa promocije romana Meliha'') *[[Husein Tokić]] **"Mustafićeva-Bošnjačka književna faktografija redovno rodnom gradu Srebrenici, za godišnjicu obilježavanja genocida nad Bosnjacima, poklanja ili istiniti roman, ili zbirku vezanih faktografskih pripovijedaka koje se prožimaju tematski, motivski, toponimski, istinitom radnjom, događajima i akterima.Čitajući Mustafićeve pripovijetke, sve doživite i emotivno ih osjetite prosječno na oko 4-5 stranica. Ovo su vjerodostojne priče u kojima je centralni motiv ljubav, a dominantna tematika genocid. U ratu je vrijeme zgusnuto jer se događaji strmoglavljuju a i fizička kategorija prostora je mala za mnogo događaja. Rat je za ljudski nestanak turbulencija tog vremena i prostora. Ovo je ono što karakteriše Mustafićeve pripovijetke, a koje ne gube na univerzalnosti zbog opisa istinitih događaja, istinitih likova sa srebreničkih i podrinjskih prostora.Postoje samo fakta - nestanak u ratnoj drami i tragediji Bošnjaka i njihovih toponima kao posljedice izvan njih određene im sudbine.Mustafićeve pripovijetke živa su i autentična slika bliske prošlosti koja emocionalno oscilira amplitudom ljubavne tragedije oko ose što se zove ni rat ni mir - ni život ni smrt, a opet i jedno i drugo je istovremeno pomiješano u gerničko-srebreničkom enklavskom i evropskom koordinantnom sistemu civilizacijskih vrijednosti. Oko «neprobojnog» zida enklave sazdanog od naše naive, najčešće počinje retrospektiva slike i događaja koju književnik Mustafić metodološki uspomenom sastavlja komadić po komadić . To je ratom razorena ljubavna idila ili ljubavi ljudi, naivnih i dobrih, zaboravnih i neopreznih.Ta retrospektiva žive, najčešće ljubavne slike, ruši se o zid uništenja bošnjačke enklave, pa tragedija liči umjetnički na razbijeno generacijsko ljubavno ogledalo koje Mustafić sastavlja vezivom ljubavi elegijske naracije.." (''Iz recenzije Zbirke POSLJEDNJI VAPAJ ENKLAVE'') [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] [[Kategorija:Bošnjački pisci]] [[Kategorija:Mirsad Mustafić]] {{wikipedia}} npd424baznusmiuvlnu2lzajeqx8jkg 0 10084 56035 2015-11-19T20:07:28Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Robert M. Hayden |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki antropolog prava i politike |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke... 56035 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Robert M. Hayden |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki antropolog prava i politike |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Dio opravdanja za nametanje centralizirane države u Bosni i Hercegovini bio je moralni: da bi se prebrodile posljedice rata, naročito etničko čišćenje i masakri; i da bi se osigurao progon najgorih zločinaca, Mladića i Karadžića. Ovo je rezultiralo onemogućavanjem rekonstrukcije regiona na načine koje će ljudi tamo prihvatiti, na temelju toga da ''mi'' ne prihvatamo jedine vrste konfiguracije nacije i države pod kojima su ''oni'' voljni da žive, i uslovljavajući dobrobit miliona ljudi sudbinom nekoliko ratnih zločinaca. Ovo je čudna moralnost, jer osuđuje žrtve sukoba na kontinuiranu bijedu, navodno u ime pravde." (''Constitutional Structures in a Nationaless State'') [[Kategorija: Pravo]] lr5io67cdrqbf0xy17zyoejkqrkzsnr 0 10085 61632 56045 2024-05-17T08:02:09Z Srđan 4695 61632 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Larry Alexander |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja=23. septembar 1943. |mjesto rođenja= Ft. Worth, Texas, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} "Ako je pravo ljudska tvorevina, i ako su pravne norme stvorene od onih osoba sa autoritetom da to učine, kako to tvrdi pravni pozitivizam, onda slijedi da je posao onih koji moraju [[Tumačenje|tumačiti]] tekstove proglašene od autoriteta - tektovi koji trebaju prenijeti norme koje su autoriteti izabrali - jeste da otkriju upravo koje norme ti tekstovi prenose. I slijedi da je posao tumača da traži značenja koja su namjeravali autoriteti pravnih tekstova. Jer značenja koje su namjeravali autoriteti upravo jestu norme koje su autoriteti izabrali, oni koji su autorizirani da izabrenu upravljajuće norme. I traženje značenja kojeg su namjeravali autoriteti tekstova upravo je ono što originalizam jeste [...] Kada su autori oni sa autoritetom da stvore zakone, i kada su autori namjeravali da njihovi tekstovi stvore zakone i komuniciraju njihov sadržaj relevantnoj publici, onda se čini prirodnim pretpostaviti da zakoni znače ono što su njihovi autori namjeravali da oni znače. Pravni pozitivizam i originalizam idu zajedno i ne mogu se razdvojiti." (''Legal Positivism and Originalist Interpretation'') {{DEFAULTSORT:Alexander, Larry}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] hmqs850fjbwwx0d8b0l2r0kv9whwo69 0 10086 61736 58005 2024-05-17T11:33:56Z Srđan 4695 61736 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Tarunabh Khaitan |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=indijsko-britanski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Indija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[D]a bi pravna norma koja nameće dužnosti bila karakterizirana kao norma diskriminacijskog prava, ona mora zadovoljiti sljedeća četiri nužna uslova, koji su, zajedno uzevši, i dovoljni: (A) Norma koja nameće dužnosti mora zahtijevati neku vezu između čina ili propuštanja zabranjenog ili naređenog normom u jednu ruku i određenih atributa ili karakteristika koje osobe imaju, zvane "osnovi", u drugu; (B) Zaštićeno osnov mora imati mogućnost klasificiranja osoba u više od jedne klase osoba, ugrubo zvanih "grupe"; (C) Od svih grupa definisanih određenim osnovom, za članove barem jedne grupe mora biti naročito vjerovatnije da će trpiti značajniju nepogodnost neko članovi barem jedne druge grupe određene istim osnovom; (D) Norma koja nameće dužnost mora biti osmišljena tako da je vjerovatno da će raspodijeliti neposredne suštinske koristi ili terete koji su u pitanju na neke, ali ne sve, članove zaštićene grupe." (''Prelude to a Theory of Discrimination Law'') == Djela == *''[[Teorija diskriminacijskog prava]]'' (2015) {{DEFAULTSORT:Khaitan, Tarunabh}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] [[Kategorija:Tarunabh Khaitan| ]] nzoyk6k1c8lx8da9fgrok1djwn0bp65 0 10087 56077 56073 2015-12-13T21:38:20Z Harač 23 56077 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Joel Feinberg |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki politički i pravni teoretičar |datum rođenja=19. oktobar 1926. |mjesto rođenja=Detroit, Sjedinjene Američke Države |datum smrti=29. mart 2004. |mjesto smrti=Tuscon, Arizona, Sjedinjene Američke Države |počasti= }} *"[P]ravda se sastoji od davanja osobi onoga što joj pripada, ali u nekim slučajevima ono što osobi pripada određuje se nezavisno od onoga drugih ljudi, dok u drugim slučajevima, ono što pripada osobi se određuje ''samo'' upućivanjem na njegove odnose sa drugim osobama." (''Noncomparative Justice'', 1974.) [[Kategorija: Filozofija]] [[Kategorija: Pravo]] o4eqe0rn2bgxotva2h9p2m1v2xx20im 0 10088 56078 2015-12-13T22:22:04Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Deborah Hallman |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američka pravna teoretičarka |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države... 56078 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Deborah Hallman |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američka pravna teoretičarka |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Diskriminacija je ili uporedno zlo ili neuporedno zlo. Ako je uporedno zlo, zakon ili politika nepravedno diskriminira kada propusti da tretira ljude kao jednake. Ako je neuporedno zlo, zakon ili politika nepravedno diskriminira kada tretira osobu na način koji odstupa od onoga na što ona nezavisno ima pravo na bude tretirana." (''Two Concepts of Discrimination'') *"Prema uporednoj koncepciji [diskriminacije], ocjenjujemo da li je X bio predmet diskriminacije upoređujući tretman kojeg je X imao u odnosu na postupanje koje je bilo prema drugima. Diskriminacija je svojstvena u ovom poređenju. Upravo zbog toga što je X dobio tretman a kada je Y dobio b dogodila se diskriminacija. Kada poredimo tretman prema X i Y, mi pitamo "da li su X i Y tretirani kao jednaki". Ipak, mandat da se X i Y tretiraju kao jednaki je pododređen. Postoji mnogo različitih načina na koji se mogu izraziti njegove konture. Naša doktrina jednake zaštite nudi nekoliko mogućnosti. Možda ne tretiramo X kao jednakog Y, kada ciljamo da povrijedima X. Možda ne tretiramo X kao jednakog Y ako ne uzmemo u potpunosti interese X. Možda ne tretiramo X kao jednakog Y ako usvojimo zakon ili politiku koja unižava ili ponižava X. Budući da svaka od ovih poznatih tema jednake zaštite nudi odgovore na pitanje šta znači tretiranje X kao jednakog Y, svaki je utemeljen na uporednoj koncepciji diskriminacije." (''Ibid.'') *"Neuporedna ili "nezavisna" koncepcija diskriminacije vidi tvrdnje "diskriminacije" kao da ističu zahtjeve neuporedne pravde. Po ovom gledištu, možemo ocijeniti da li je X diskriminiran gledajući tretman koji je dobio i poredeći ga sa nekim standardom toga šta je trebao da dobije. Ali ne trebamo porediti njegov tretman sa tretmanom koji su dobili drugi. Poređenje tretmana X sa tretmanom koji su dobili drugi može učiniti očitim manjkavost u tome kako je X tretiran, ali to ne čini taj tretman pogrešnim. Zbog tog razloga, neuporedna (ili nezavisna) koncepcija diskriminacije čini da pojam "diskriminacija" izgubi svoju moralnu zvučnost. Nije razlikovanje to koje je važno moralno. Zvati te slučajeve primjerima "diskriminacije" jeste, onda, konceptualno zbunjujuće. To su jednostavno kršenja subjektivnih prava ili drugih pripadajućih zahtjeva." (''Ibid.'') *"Po neuporednoj koncepciji [diskriminacije], ocjenjicanje da li djelovanje ili politika nepravedno diskriminiraju zahtijeva samo pažnju usmjerenu na pojedinačni slučaj o kojem se raspravlja. On se može ocijeniti u izolaciji. Po uporednoj koncepciji diskriminacije, ocjenjivanje da li djelovanje nepravedno diskriminira zahtijeva da također pogledamo kako se drugi tretiraju [...] Neuporedna koncepcija diskriminacije stoga zavisi od određivanja subjektivnih prava ili pripadajućih zahtjeva koje ljudi imaju. Uporedno gledište, suprotno tome, zavisi od specifikacije onoga što se zahtijeva da bi se ljudi tretirali kao jednaki (ili, alternativno, koja djelovanja ili politike ljude ne tretiraju kao jednake)." (''Ibid.'') [[Kategorija: Filozofija]] [[Kategorija: Pravo]] 5oq5wv146b0sm1pr2nkbwdr2j3qtt04 0 10089 59279 59278 2020-04-17T22:19:44Z Samuele2002 5331 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/89.201.185.17|89.201.185.17]] ([[User talk:89.201.185.17|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:31.176.195.124|31.176.195.124]] 56083 wikitext text/x-wiki ---- == Citati == *[[Charles Socarides]] **"Homoseksualni aktivisti nisu tada napadali svećenike. Napadali su članove svjetovnog 'svećenstva', zajednicu psihijatara, i neutralizirali je radikalnim redefiniranjem same homoseksualnosti. Godine 1972. i 1973. uspjeli su pridobiti vodeće ljude u Američkom udruženju psihijatara pa su nizom poteza i izravnih obmana preko noći 'izliječili' homoseksualce – sudskim nalogom. Uspjeli su to udruženje pridobiti da izjavi kako odnos s istim spolom nije poremećaj, nego samo 'stanje' – jednako neutralno kao i ljevorukost. Mi koji se nismo suglasili sa tom novom političkom definicijom ubrzo smo ušutkani na vlastitim stručnim sastancima. Na sveučilištima su ukinuta naša predavanja, a znanstveni časopisi odbijali su nam objavljivati znanstvene radove." (C. Socarides: "How America Went Gay" str. 20) *[[Colin Cook]] **"Naša heteroseksualnost leži zatrpana tisućama strahova." (J. Nicolosi, Identitat und Sexualitat, Brennenpunkt Seelsorge 4/1997, str. 80) *[[Erwin Ringel]] **"Homoseksualnost nema nikakve veze sa nasljeđivanjem, predispozicijama ili hormonalnim poremećajem, ona je zapravo neurotski simptom, školski primjer jedne seksualne simptomatike iza koje se zapravo krije neki poremećaj osobnosti." (E. Ringel, Selbstschadingung durch Neurose, str. 63.) *[[Irven Bieberl]] **"Ne postoje homoseksualci, samo latentni heteroseksualci." (J. Nicolosi, Identitat und Sexualitat, Brennenpunkt Seelsorge 4/1997, str. 80) *[[Richard Cohen]] **"Niko nije rođen kao homoseksualac." (J. Nicolosi, Identitat und Sexualitat, Brennenpunkt Seelsorge 4/1997, str. 80) [[Kategorija:Tema]] {{Wikipedia|Homoseksualnost}} m7dmags6ssp38eeuev1hati5n9lul4e 0 10093 57250 56093 2016-10-31T18:18:40Z Harač 23 57250 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Martin M. Shapiro |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar i politolog |datum rođenja=15. novembar 1933. |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[[Pravo]] nije nezavisno od države. Država stvara pravo koje želi. Pravo nije neutralno između insteresa ili moći, preferencija ili kategorija građana, već umjesto toga favorizira koga god pravo želi da favorizira. [[Vladavina prava]] zahtijeva samo da preferencije države budu ostvarene općim pravilima radije nego diskrecionim (proizvoljnim) tretmanom pojedinaca. Sudovi Južne Karoline prije Građanskog rata ili sudovi Južne Afrike prije Mandele bili su branitelji vladavine prava u ovom smislu. Ipak, njih su crnci koji su se pred njima pojavljivali teško mogli vidjeti kao neutralne i nezavisne u odnosu na sukobe interesa crnaca i bijelaca. Sudovi mogu uspjeti (ili ne) u zaštiti crnaca od proizvoljne povrede, ali oni su zasigurno dio režima ugnjetavanja crnaca kojeg bi sudovi smatrali valjanim dokle god je vladao represivnim općim pravilima. / Mi smo, međutim, ubacili drugo značenje, ono višeg prava - ljudskih prava – u izraz vladavina prava. Vladavina prava sada znači ne vladavina bilo kojeg prava već vladavina dobrog prava i “dobro” u nekom smislu van i preko neposrednih i pojedinačnih svrhi onih sa političkim autoritetom. Vladavina prava postaje vladavina normi koje su istinite i tačne u nekom univerzalnom smislu i stoga zakoni koji su neutralni i nezavisni u odnosu na određenu neposrednu preferenciju vlade. Onda vladavina prava počinje da zabranjuje ne samo proizvoljno državno ponašanje usmjereno protiv određenih pojedinaca već loše državno ponašanje čak i kada je to ponašanje u formi pravila. Ova vladavina prava zabranjuje kako loše državno djelovanje na malo, tako i na veliko." (''The European Court of Justice: of Institutions and Democracy'') ==Djela== *''[[Sudovi: komparativna i politička analiza]]'' (1981.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Martin Shapiro]] iv79zmrs0jfdmq829e3f8wmwzpip4vn 0 10094 56101 56100 2015-12-19T11:32:45Z Harač 23 56101 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Hillel Steiner |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=kanadski politički teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Kanada |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Subjektivno pravo je nepovrediva oblast praktičnog izbora. Ovo znači da, u odnosi na oblast izbora koji je označen predmetom prava, bilo šta što nositelj prava izabere da učini ili da se učini jeste dopušteno, i miješanje drugih sa izvršenjem tih izbora je nedopušteno. Drugima je zabranjeno, i pod dužnošću su uzdržavanja, od miješanja sa tim djelovanjima. Opća je istina o svim dužnostima ne bitno da li su korelativne sa pravima ili ne - da su valjane samo ako je njihovo izvršenje moguće: treba implicira može. Budući da pravo pretpostavlja korelativnu obavezu, pravo može biti valjano samo ako njegova korelativna obaveza može biti izvršena. Ako izvršenje takve obaveze čini nemogućim izvršenje druge takve obaveze, barem jedno od prava u skupu prava koja su uključena mora biti nevaljano, te takav skup prava mora biti nemoguć skup. Ako je A1 djelovanje čije je činjenje (i) dužnost koja je korelativna sa pravom R1, i (ii) kršenje dužnosti korelativne sa R2, onda ili R1 ili R2 nije valjano pravo. I skup prava u pitanju je nemoguć u toj mjeru u kojoj kontradiktorno implicira da je A1 kako obavezan (i stoga dopušten) tako i nemoguć." (''A Liberal Theory of Exploitation'') *"Ljudi imaju pravo da se njihovo pravedno vlasništvo ne presene sa njih bez njihovog pristanka. Stoga je krađa nepravedna. Ali eksploatisana osoba prenosi njegovo vlasništvo, uključujući usluge, dobrovoljno. Kako eksploatacija može biti nepravedna? [...] [I]ako oblik deprivacije koji je uključen u eksploataciju nije isti kao onaj koji je uključen u kršenje prava, on rezultira iz takvih kršenja i, štaviše, dvije deprivacije mogu biti iste vrijednosti. Drugi, dok krešenje prava - paradigmatski primjer je krađa - jeste bilateralni odnos, eksploatacija je suštinski trilateralni odnos. Barem tri osobe, ili skupa osoba, potrebne su za eksploataciju. Uzmimo ono što se općenito smatra arheotipskom formom eksploatacije - ropstvo. Može se pomisliti da je ropstvo jasan primjer bilateralnog odnosa u kojem gospodar jednostavno tjera roba da prenese nešto što je od veće vrijednosti nego što on prima zauzvrat. Ali, osim u netipičnom primjeru gdje gospodar čini nesaradnju roba bukvalno nemogućnom, ovo nije istina. Jasnije razumijevanje odnosa ropstva jeste ono koje ga tumači, kao bilo koji odnos vlasništva, kao trilateralni: odnos između gospodara, roba, i svih drugih osoba. Upravo prisilno isključenje, od strane gospodara, svih osoba od trgovanja sa robom stvara okolnosti robove eksploatacije." (''Ibid.'') *"Monopol osobe nad vlasništvom njegovih jedinstveno-stručnih usluga je u kritičnoj mjeri različit od monopola te osobe nad prirodnim resursima. Drugi je osiguran kroz kršenje prava, dok prvi nije. Drugi može činiti okolnosti eksploatacije, dok prvi ne može. Značajnije, miješanje u trgovanje sa drugim može spriječiti eksploataciju, dok miješanje u trgovanje prvim dovodi do eksploatacije, prisilno spriječavajući druge da plate vlasniku usluge onoliko koliko to njima vrijedi." (''Ibid.'') [[Kategorija: Filozofija]] 5wvswztdr51f43e7pd5e8t2yziwaijw 0 10095 56104 2015-12-21T09:09:29Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Povelja prava za Britaniju |autor =[[Ronald Dworkin]] |slika = |tekst uz sliku... 56104 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Povelja prava za Britaniju |autor =[[Ronald Dworkin]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''A Bill of Rights for Britain'' |datum prvog izdavanja =1990. }} *"Istinska demokratija nije samo statistička demokratija, u kojoj je bilo šta što većina ili pluralitet želi iz tog razloga legitimno, već komunalna demorkatija, u kojoj je večinska odluka legitimna samo ako je to većina u zajednici jednakih. To znači da [...] političke odluke moraju tretirati svakoga sa jednakim obazirom i poštovanjem, da svakoj osobi moraju biti garantovana temeljna građanska i politička prava koju ni jedna kombinacija drugih građana ne može oduzeti, ne bitno koliko su brojni ili koliko preziru njegovu ili njenu rasu ili moral ili način života." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Ronald Dworkin]] 3y9vbxxk2q055rzw7vcqjr0onafiuh6 0 10096 58248 56106 2017-10-06T22:07:05Z Harač 23 /* Djela */ 58248 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Marie-Bénédicte Dembour |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=belgijska pravna teoretičarka |datum rođenja= |mjesto rođenja=Belgija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Ljudska prava su stvar vjere. Temeljno načelo ovog kreda jeste da ljudska prava postoje i da su univerzalna, neotuđiva, i očita [...] [O]klijevam da odgovorim negativno na pitanje da li trebamo vjerovati u ljudska prava [...] Iako mi se ne čini intelektualno održivim "vjerovati" u ljudska prava, spremna sam djelovati kao da vjerujem u njih u svijetu u kojem su postala dio opće mudrosti – posebno jer gotovo da vjerujem u njih, budući da sam socijalizirana s njima i da sam ubjeđena istim vrijednostima koje ona teže da izraze. Ukratko, smatram ljudska prava potencijalno korisnim resurskom u mom svijetu. Što se mene tiče, to što ih koristim strateški nije licemjerno, već način da ostvarim moralne ciljeve u odsustvu uvjerljivijeg jezika za artikulaciju tvrdnji za emancipaciju. Ovo stajalište nije bez kontradikcija, ali je najbolja formulacija onog što sam do sada mogla ostvariti." (''[[Ko vjeruje u ljudska prava?]]'') ==Djela== *''[[Ko vjeruje u ljudska prava?]]'' (2006.) *''[[Kad ljudi postanu migranti]]'' (2015.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Marie-Benedicte Dembour]] m959dm0vwz409jh3ts0bff3wilzh5cv 0 10097 56107 2015-12-21T13:38:47Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Ko vjeruje u ljudska prava? Razmišljanja o Evropskoj konvenciji |autor =[[Marie-Benedicte Dembour]] |slika... 56107 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ko vjeruje u ljudska prava? Razmišljanja o Evropskoj konvenciji |autor =[[Marie-Benedicte Dembour]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''Who Believes in Human Rights? Reflections on the European Convention'' |datum prvog izdavanja =2006. }} *"Ljudska prava su stvar vjere. Temeljno načelo ovog kreda jeste da ljudska prava postoje i da su univerzalna, neotuđiva, i očita [...] [O]klijevam da odgovorim negativno na pitanje da li trebamo vjerovati u ljudska prava [...] Iako mi se ne čini intelektualno održivim "vjerovati" u ljudska prava, spremna sam djelovati kao da vjerujem u njih u svijetu u kojem su postala dio opće mudrosti – posebno jer gotovo da vjerujem u njih, budući da sam socijalizirana s njima i da sam ubjeđena istim vrijednostima koje ona teže da izraze. Ukratko, smatram ljudska prava potencijalno korisnim resurskom u mom svijetu. Što se mene tiče, to što ih koristim strateški nije licemjerno, već način da ostvarim moralne ciljeve u odsustvu uvjerljivijeg jezika za artikulaciju tvrdnji za emancipaciju. Ovo stajalište nije bez kontradikcija, ali je najbolja formulacija onog što sam do sada mogla ostvariti." *"Tvrdnja da ljudska prava postoje ''neovisno'' od društvenog priznanja (pogađaju ''sva'' ljudska bića u ''svim'' ljudskim društvima širom prostora i vremena) nema nikakvog smisla. Ona sugeriše da su ljudska prava uvijek bila tamo negdje – ali gdje? I zašto? Po meni, konceptu ljudskih prava očito nedostaje "univerzalna univerzalnost" – barem njihova navodna univerzalnost ne postoji širom prostora i vremena." *"[G]lavni oslonac svake kritike [ljudskih prava] može se sažeti na sljedeći način: realisti (među kojima uključujem Jeremy Benthama) nagovještavaju da ljudska prava ne mogu biti "iznad" i "izvan" države, već nužno izviru iz i isprepletena su sa državom; oni odbacuju ideju da su ljudska prava prirodna, da postoje van društvenog priznanja. Utilitarijanci protive se dodjeljivanju pojedinačnih prava neovisno od posljedica za zajednočko dobro; niti misle da je moguće za ljudska prava da budu apsolutna i/ili neotuđiva. Marksisti gledaju na prava kao da održavaju buržoaski poredak i stoga da hrane ugnjetavanje privilegujući određenu klasu na uštrb ugnjetavane većine. [Kulturni relativisti] protive se ideji da se mogu činiti moralni sudovi na način da budu istiniti širom kultura; oni pozivaju na toleranciju praksi koje nisu razumljive unutar dominantne perspektive i odbacuju ono što vide kao urođeni imperijalizam ljudskih prava koja nisu univerzalna, već proizvod društva koje ih je stvorilo. Feministi, konačno, napadaju pretenziju ljudskih prava na jednakost i neutralnost primječujući da prava, koja su općenito definisana od strane muškaraca, većinom zaobilaze interese i obzire žena; oni dovode u pitanje ideju ljudskih prava kao gender-neutralnih. / Na jedan način ili drugi, svaka od ovih kritika prezentuje procjep između ideala ljudskih prava (obećanja da svako ljudsko biće uživa određeni broj temeljnih prava) i prakse (svijeta gdje su brojna kršenja ljudskih prava i gdje su mnogi ljudi isključeni od uživanja ljudskih prava). Procjep bi mogao postojati ''ili'' zbog toga što je praksa, do sada, propustila da ispuni teorijska obećanja, ali bez utjecaja na valjanost koncepta ljudskih prava, ''ili'' jer ljudska prava ne mogu biti ono što se kaže da jesu, čineći koncept nevaljanim. Drugim riječima, kritike ljudskih prava mogu zahtijevati ili da ljudska prava budu vjerna svojoj riječi ili ih odbaciti zbog toga što su ustanovljena na nepravilnim premisama. U prvom slučaju, problemi koji su identifikovani su zamišljeni kao da zahtijevaju da se pronađe bolji koncept ljudskih prava (možda kroz teorijski input) ili da se elaborira bolja praksa. Ključno, ne postoji sugestija da je koncept nepovratno manjkav: stvar je "jednostavno" u zatvaranju procjepa između onoga što koncept obećava i onoga što ispunjava. U drugom slučaju, kritika upućuje na koncept koji je temeljno manjkav, stoga zagovarajući rješenje koje je sasvim vanjsko logici ljudskih prava. U prvom slučaju vjerovanje je da se ljudska prava mogu poboljšati; u drugom slučaju, koncept ljudskih prava smatra se u konačnici beznadežnim. Ove dvije pozicije mogu se zvati praktična i konceptualna kritika ljudskih prava." *"[Konceptualna] kritika [ljudskih prava] obuhvata barem sljedeće tri tvrdnje: (1) koncept ljudskih prava je pogrešno prezentovan kao univerzalan; (2) odnosi se na logiku koja se fokusira na pojedinca uz zanemarivanje solidarnosti i drugih društvenih vrijednosti; (3) izvodi se iz rasuđivanja koje je previše apstraktno." *"Za učenjaka prirodnog prava, ljudska prava su jednostavno tu, i ona su definitivno dobra stvar, dio našeg moralnog univerzuma. Za deliberativnog učenjaka, ljudska prava nisu stvar već nude dobre principe (čija primjena vodi rezultatima za koje oni priznaju da su potencijalno kontroverzini). Za protestnog učenjaka, ljudska prava vode ljudsko ponašanje u borbi protiv nepravde i ugnjetavanja. Samo za diskursnog učenjaka moralni status ljudskih prava otvoren je za pitanje. Za njega ili nju, ljudska prava nisu nužno dobro." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Marie-Benedicte Dembour]] qkrfpjxdnljiitjcviso9boz84raq16 14 10098 56108 2015-12-21T13:39:07Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 56108 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10100 56126 56125 2015-12-27T10:46:09Z Harač 23 56126 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Guido Calabresi |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja=18. oktobar 1932. |mjesto rođenja=Milano, Italija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Prvo pitanje s kojim se svaki pravni sistem mora suočiti jeste problem "prâva". Kada se god država suoči sa sukobljenim interesima dvoje ili više ljudi, ili dvije ili više grupa ljudi, mora odlučiti čiju stranu da podrži. Bez takve odluke dostupnost dobrima, uslugama, ili samom životu biti će odlučeno na temelju "prava jačega" - ko god je jači ili lukaviji će pobijediti. Stoga temeljna stvar koju pravo čini jeste da odluči koja će od sukobljenih strana imati pravo na pobijedi. Pravo da se čini buka protiv prava na tišinu, pravo na zagađivanje protiv prava da se udiše čist zdrak, pravo da se ima djecu protiv prava da se ograniči rađanje - ovo su prvorazredne pravne odluke [...] Država ne samo da mora odlučiti kome da dâ pravo, već mora istovremeno načiniti niz jednako teških drugorazrednih odluka. Te odluke tiču se načina na koja se ta prava štite, kao i pitanja da li je pojedincu dozvoljeno da proda ili trguje sa prâvima. U bilo kojem sporu, na primjer, država mora odlučiti ne samo koja će strana pobijediti, već i kakvu vrstu zaštite će ponuditi [...] Prâvo se štiti imovinskim [/stvarnim] pravilom u opsegu u kojem onaj ko želi da ukloni pravo sa njegovog nositelja mora ga kupiti od njega u dobrovoljnom prenosu u kojem je vrijednost prava dogovorena od strane prodavca. Ovo je oblik prâva koji dovodi do najmanje mjere državnog miješanja: nakon što je odlučeno o izvornim prâima, država ne pokušava odrediti njihove vrijednosti. Ona dopušta svakoj stranci da kaže koliko prâvo vrijedi za nju, te daje prodavcu veto ako kupac ne ponudi dovoljno. Imovinska pravila uključuju kolektivnu odluku o tome kome se treba dati izvorno prâvo, ali ne i o vrijednosti prâva. / Kada god neko može uništiti izvorno prâvo, ako je spreman platiti objektivno određenu vrijednost za njega, prâvo se štiti obligacionim pravilom. Ta vrijednost može biti ono za što se misli da bi izvorni nositelj prâva tražio za njegovu prodaju. Ali prigovor nositelja da bi on tražio više neće ga osloboditi nakon što se odredi objektivna vrijednost. Očito, obligaciona pravila uključuju dodatni korak državnog miješanja: ne samo da se prâva štite, već se njihov prijenos ili uništenje dopušta na temelju vrijednosti koja je određena od nekog državnog organa, radije nego samih stranaka. / Prâvo je neotuđivo u opsegu u kojem njegov prijenos nije dozvoljen između voljnog kupca i voljnog prodavca. Država se miješa ne samo da odredi ko izvorno ima prâvo i da odredi odštetu koja se mora platiti ako se prâvo uzme ili uništi, već i da zabrani njegovu prodaju u nekim ili svim okolnostima. Neotuđiva pravila su stoga dosta različita od imovinskih i obligacionih pravila. Za razliku od tih pravila, pravila neotuđivosti ne samo da "štite" prâvo; ona se mogu vidjeti i kao da ograničavaju ili regulištu samo davanje prâva. / Biti će jasno da su većina prâva na većinu dobara miješana. Taneyeva kuća može biti zaštićena imovinskim pravilom u situaciji kada je Marshall želi da kupi, obligacionim pravilom kada je država želi da preuzme eksproprijacijom, i pravilom neotuđivosti u situaciji kada je Taney pijan ili bez poslovne sposobnosti [...] Koji su razlozi za odlučivanje da se ljudima dopusti da zagađuju ili da se da pravo ljudima da zabrane zagađivanje, ili da se slobodno ima djecu ili da se ograniči rađanje, ili da se posjeduje imovina ili da se dijeli vlasništvo? Mogu se grupisati pod tri naslova: ekonomska učinkovitost, raspodjelne preferencije, i drugi obziri pravde." (''Property Rules, Liability Rules, and Inalienability: One View of the Cathedral'') [[Kategorija: Pravo]] shl5zsiiobe3zbkqqyj8crazc6p84g9 0 10101 56130 2015-12-30T17:40:11Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Arie Rosen |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=izraelsko-američki pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Izrael |datum smrti= |mj... 56130 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Arie Rosen |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=izraelsko-američki pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Izrael |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Odnosi epistemičkog autoriteta su sačinjeni od strane određenih vjerovanja onih koji su pod autoritetom: vjerovanja da osoba ili organizacija koja vrši autoritet jeste u boljoj poziciji da tačno učini stvari. Autoritet eksperata je često prihvata po takvim osnovima, zbog njihovog superiornog znanja ili mogućnosti rasuđivanja. Uspješno vršenje epistemičkog autoriteta zavisi od vjerovanja adresata da će slijedeći direktive te osobe vjerovatnije postupiti po ispravnom rasuđivanju. To daje subjektima autoriteta sadržajno-zavisne razloge da slijede direktive autoriteta: iako autoritativne direktive mogu zahtijevati različito postupanje nego što smo sami imali na umu, imamo razlog da slijedimo direktivu jer je vjerovatnije da će biti tačna nego naš sopstveni sud o situaciji. Jasno je, međutim, da ponekad mi imamo razloge da slijedimo direktive drugih koje nemaju ništa sa tim da su pametnije, ili mudrije, ili superiorne u odnosu na nas u smislu sposobnosti ili vještina. Ovo iz razloga što pored odnosa epistemičkog autoriteta postoje također situacije decizionističnog autoriteta, koje su dosta česte u savremenim društvenim i političkim okolnostima. Primjer vršenja takvog autoriteta jeste kada ugovorimo da se povinujemo budućim odlukama nekoga, ili kada se podvrgnemo poštovanju rezultata većinskog glasanja. Razlog za slijeđenje tih odluka nakon što su učinjene nezavistan je od njihove tačnosti (ili moguće tačnosti). Odluke, nakon što su učinjene, nemaju nikakvu nužnu tvrdnju ka korektnosti, ali ipak imaju zahtjev za našim poštovanjem - zahtjev koji bi većina nas priznala kao valjan. Savremena politička misao nudi nekoliko decizionističkih opravdanja za poštovanje koje dugujemo političkim institucijama. One uključuju opravdanja iz koordinacije, pristanka, proceduralne pravičnosti, i samo-uprave. Kada ljudi zahtijevaju poštovanje na nekom od tih decizionističkih temelja, oni prizivaju sadržajno-nezavisni razlog za poštovanje njihovog autoriteta, i impliciraju da njihove odluke zaslužuju poštovanje, ne (ili ne samo) zbog toga što su vjerovatno tačne, te čak i ako se pokaže da su pogrešne. Naravno, epistemičke direktive mogu također biti pogrešne, ali u njihovom slučaju njihova netačnost, ako je priznata, ne bi potkopala poštovanje koje im ljudi duguju. Decizionističke direktive mogu biti priznate kao netačne, i ipak imati uvjerljiv zahtjev za poštovanjem i pokoravanjem. Ono što čini kako epistemičke odnose, tako i decizionističke odnose tipovima općeg fenomena autoriteta jeste općeniti ''učinak'' koji oni proizvode u njihovim adresatima: u oba tipa odnosa ljudi upravljaju praktično rasuđivanje drugih na način koji se doživljava kao legitiman. Ono što razlikuje dva tipa autoriteta jesu ''osnovi'' na kojima se legitimira njihova funkcija upravljanja: epistemički autoritet se poštuje jer se vjeruje da čini bolji posao u određenju šta je ispravno; decizionistički autoritet se poštuje zbog sadržajno-nezavisnih razloga. / Sada, veoma malo primjera autoriteta su čisto epistemički ili čisto decizionistički, i mnoga vršenja autoriteta prizivaju ''kako'' epistemičke, ''tako'' i decizionističke temelje u njihovoj legitimaciji." (''Two Logics of Authority: Reason and Fiat in Modern Law'') [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Filozofija]] [[Kategorija: Izraelski filozofi]] hj05d2o8g8rwy3g546oy7lzyez36cym 0 10105 61981 56477 2024-05-18T16:28:45Z Srđan 4695 61981 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Edis Dervišagić |slika= |tekst uz sliku=''načelnik općine Gradačac'' |datum rođenja= 22. aprila 1973. |mjesto rođenja=[[Gradačac]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Mislim da naša općina obzirom na to, koliko se sredstava prikupi po raznim osnovama, znatno manje povlači sredstava nego što bi to imala na raspolaganju, kada bi drugačiji zakon bio, kada bi samo uređenje BiH, kada ne bi bilo ove komplikovane podjele na entitete, kantone, općine itd. [http://radiobet.eu/vodovod-kulturni-centar-dom-zdravlja-intervju-sa-opcinskim-nacelnikom-opcine-gradacac/], 29.12. 2015., o Gradačcu, projektima u Gradačcu, te ekonomskoj problematici postojanja entiteta i kantona u BiH, za informativni portal "Crta" i radijsku stanicu "Radio Bet") {{Wikipedia|Edis Dervišagić}} {{DEFAULTSORT:Dervišagić, Edis}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] b56mr6nlvrypp2hjnmk0nwld6413bfw 0 10106 56149 2016-01-02T15:56:36Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Direktive i norme |autor =[[Alf Ross]] |slika = |tekst uz sliku =spis p... 56149 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Direktive i norme |autor =[[Alf Ross]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''Directives and Norms'' |datum prvog izdavanja =1968. }} *"Pravna pravila upravljaju strukturom i funkcionisanjem pravne mašinerije [...] Znati ta pravila znači znati sve o postojanju i sadržaju prava. Na primjer, ako znamo da su sudovi upućeni tim zakonima da zatvore svakoga ko je kriv za ubistvo, onda, budući da je zatvor reakcije neodobravanja i, sljedno tome, sankcija, znamo da je zabranjeno ubijati. Ova druga norma je implicirana u prvoj koja je upravljena ka sudovima; logički, onda, ona nema nezavisno postojanje. Rezultat toga jeste da, opisujući pravni poredak, nema potrebe da upotrebljavamo dupli skup normi, od kojih jedan zahtijeva od građana određenu vrstu ponašanja (npr., da ne čine ubistva), i drugu koja propisuje na koji način i pod kojim uslovima da činioci pravne mašinerije trebaju primijeniti prinudne sankcije (npr., ako je ubistvo izvršeno)." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Alf Ross]] 6fu5dcesgdkbl5fcqnu25kdokr80pqi 0 10107 61622 58092 2024-05-17T07:55:22Z Srđan 4695 61622 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=John Searle |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki filozof |datum rođenja=31. juli 1932. |mjesto rođenja=Denver, Kolorado, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Svijest je iznad svega biološki fenomen, poput probave i fotosinteze." (''Consciousness and the Philosophers’: An Exchange'') ==Djela== *''[[Stvaranje društvenog svijeta]]'' (2010) {{DEFAULTSORT:Searle, John}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:John Searle| ]] brbr2t2eot92zywksd16ge1tij6x1pn 0 10108 56173 2016-01-05T18:23:12Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=David Chalmers |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=australski filozof |datum rođenja=20. april 1966. |mjesto rođenja=Sidnej, Australija |datum... 56173 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=David Chalmers |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=australski filozof |datum rođenja=20. april 1966. |mjesto rođenja=Sidnej, Australija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Poričem da je zamisliv nužno postojeći bog. Takav bog može biti zamisliv u smislu "ne očito nezamisliv", ali ni u kakvom jačem smislu. Ja zasigurno ne mogu stvoriti nikakvu jasnu i čistu koncepciju takvog boga (poput mnogih, bio sam sumnjičav prema ideji onog trenutka kada sam je prvi put čuo kao student), te dalje racionalno promišljanje otkriva sve vrste problema sa tom idejom. Jedna stvar koju racionalno promišljanje otkriva jeste zamislivost svijeta bez boga." (''Materialism and Metaphysics of Modality'') [[Kategorija: Filozofija]] [[Kategorija: Australski filozofi]] 0wv8lr44qx9cihbjk511u9xz2udbtg0 0 10109 56191 2016-01-10T11:07:03Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Meir Dan-Cohen |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=izraelsko-američki pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Izrael |datum smrti=... 56191 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Meir Dan-Cohen |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=izraelsko-američki pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Izrael |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Zamislite svemir koji je sačinjen od samo dvije vrste ljudi - javnosti i zvaničnika. Javnost je uključena u različite vrste ponašanja, dok zvaničnici prave odluke u odnosu na članove javnosti. Zamislite dalje da svaka od te dvije grupe obitava u različitim, akustički zatvorenim komorama. Ovaj uslov ću zvati "akustičko razdvajanje". Sada zamislite pravo kao skup normativnih poruka upravljenih na obje grupe. U takvom svemiru pravo nužno sadrži dva skupa poruka. Jedan skup upravljen je na javnost i nudi vodić za ponašanje. Te upute su ono što ja zovem "pravilima ponašanja". Drugi skup poruka je upravljen na zvaničnike i nudi vodić za njihove odluke. To su "pravila odlučivanja". Koja će pravila ponašanja takav sistem sadržavati zavisit će od toga koje ponašanje pravotvorci smatraju poželjnim - poželjnim, to jeste, u smislu politika koje su u ishodištu onih vrsta odluka koje se smatraju poželjim u ovom smislu [...] U stvarnom svijetu, također, možemo govoriti o porukama koje upućuju javnosti normativne informacije koje se tiču postupanja, i možemo razlikovati takve poruke od onih koje su usmjerene na upravljanje odluka zvaničnika. Temeljna razlika postoji, međutim, između zamišljenog svemira i stvarnog svijeta: uslovi akustičkog razdvajanja, koje je ostvareno u ovom prvom samom definicijom, čine se odsutnim iz drugog. U stvarnom svijetu, javnost i zvaničnici nisu zaista razdvojeni u akustički zatvorene komore, i stalno svaka grupa može "čuti" normativne poruke koje pravo odašilje drugoj grupi [...] Zbiljska pravila pravnog sistema su, shodno tome, od tri vrste. Bilo koje pravilo može biti pravilo ponašanja, pravilo odlučivanja, ili oboje. Sama lingvistička forma u kojoj je pravno pravilo dato ne određuje kategoriju kojoj pripada. Da bi se klasificiralo pravilo i odredio subjekt kojem je adresirana normativna poruka, moramo prvo zamisliti pravilo u zamišljenom svemiraju koji je karakteriziran akustičkim razdvajanjem, i onda odlučiti - u svjetlu politika koje su u ishodištu pravnog sistema - da li bi pravilo u tom svemiru bilo upućeno javnosti, zvaničnicima, ili i jednima i drugima. Druga razlika između stvarnog svijeta i našeg zamišljenog svemira jeste da, u zamišljenom svemiru, akustičko razdvajanje osigurava da pravila ponašanja ne mogu, kao takva, utjecati na odluke; slično, pravila odlučivanja ne mogu, kao takva, utjecati na ponašanje. Dva skupa pravila su nezavisna. Tako nije u stvarnom svijetu. Ovdje su zvaničnici svjesni pravila ponašanja sistema i uzimaju ih u obzir u donošenju odluka. Na isti način, budući da su pojedinci svjesni pravila odlučivanja, oni zaista mogu uzeti u obzir ta pravila kod oblikovanja svog ponašanja. Možemo reći, stoga, da se stvarnost razlikuje od zamišljenog svijeta u tome što pravila odlučivanja stvarnog svijeta će vjerovatno imati nuspojave u odnosu na pravila ponašanja, isto kao što će pravila ponašanja vjerovatno imati nuspojave u odnosu na pravila odlučivanja [...] Treće, mogućnost da pravila ponašanja ili odlučivanja imaju takve nenamjeravane nuspojave stvara potencijal za sukob između pravila odlučivanja i pravila ponašanja u odsustvu akustičnog razdvajanja. Pravilo odlučivanja se sukobljava sa pravilom ponašanja ako pravilo odlučivanja ističe, kao nusefekat, normativnu poruku koja je suprotna ili narušavaju pravila ponašanja. Suprotno tome, pravilo ponašanja sukobljava se sa pravilom odlučivanja kada poruka koju šalje onima koji odlučuju se suprotstavlja pravilu odlučivanja. Takve sukobljene poruke su nemoguće pod uslovima akustičkog razdvajanja. Budući da zvaničnici i javnost dobijaju samo poruke koje su njima upravljene i koje treba da upravljaju njihovim djelovanjima, ni jedna grupa nije u opasnosti od dobijanja sukobljenih poruka koje su adresirane onoj drugoj grupi [...] [I]ako politike koje su u ishodištu istinskog pravnog pravila mogu zahtijevati da pravilo bude samo pravilo odlučivanja ili samo pravilo ponašanja, takvo pravilo će vjerovatno u stvarnom svjetu imati kako nuspojave ponašanja, tako i odlučivanja, i stoga pobiti (barem u dijelu) njegove ishodišne svrhe. Takve percipirane napetosti u pravu mogu u mnogim slučajevima nastati iz nemogućnosti prava da slijedi mogućnost, koja je dostupna u zamišljenom svemiru koji je karakteriziran akustičkim razdvajanjem, da imaju različita pravila odlučivanja i pravila ponašanja. Ne mislim poricati da često postoje dobri razlozi za održavanje potpune harmonije između pravila postupanja i njegovih odgovatajućih pravila odlučivanja. Jedan očit razlog za takvu usklađenost jeste da pravila ponašanja često upravljaju ponašanjem upučujući na prirodu budućih odluka suda u odnosu na takvo ponašanje. Očekivanja koja stvaraju takva pravila ponašanja mogu u većini slučajeva biti razlog za korištenje pravila odlučivanja koja su u skladu sa pravilima ponašanja. Ali moramo primijetiti dvije stvari. Prvo, harmonija između pravila odlučivanja i pravila ponašanja, čak i kada je očita, nije stvar logike, već je radije moralna odluka. Drugo, iako mogu stajati razlozi za održavanje takve harmonije u većini slučajeva, oni ne važe u svim. Na primjer, argument da pravičnost zahtijeva ispunjenje utemeljenih očekivanja često je neprimjenjiv na krivično pravo. Kada su pravila odlučivanja blaža nego relevantna pravila ponašanja, kao u primjeru krajnje nužde, nije vjerovatno da će se iko buniti oko razočaranih očekivanja kazne." (''Decisions Rules and Conduct Rules: On Acoustic Separation in Criminal Law'') *"Zvaničnici i javnost nisu hermetički odvojeni jedni od drugih, niti su u potpunosti izmješani. Čim se društvo može diferencirati na "javnost" i "zvaničnike", ono je vjerovatno dostiglo uslov djelimičnog akustičkog razdvajanja. Djelimično akustičko razdvajanje ostvaruje se kada god je vjerovatno da će se određene normativne poruke registrirati kod jedne, radije nego kod druge grupe. Društva se razlikuju u njihovom nivou akustičkog razdvajanja. Ali isto kao što bi nam bilo teško locirati društvo koje ističe potpuno akustičko razdvajanje, bilo bi nam isto tako teško identificirati društvo u kojem je takvo razdvajanje u potpunosti odsutno. Mi ćemo također vjerovatno otkriti da, u bilo kojem društvu, stepen akustičkog razdvajanja razlikuje se u odnosu na različite grupe stanovništva i različita pitanja. Ako je ova empirijska hipoteza tačna, istinski pravni sistemi mogu isticati, u većoj mjero nego što se može očekivati, neke odluke pravnog sistema u našem zamišljenom svemiru. Još preciznije, istinski pravni sistemi mogu uistinu koristiti pogodnosti akustičkog razdvajanja učestvujući u "selektivnom odašiljanju" - to jeste, odašiljanju različitih normativnih poruka zvaničnicima i općoj javnosti. Štaviše, budući da je vjerovatno da će akustičko razdvajanje koje se istinski ostvari u bilo kojem društvu biti tek djelimično, pravo može pokušati da razdvoji svoje poruke koristeći posebna sredstva da bi povećala mogućnost da određene normativne poruke dođu samo do klijentele kojima su usmjerene. Upućivati ću na ove tehnike kao na strategije selektivnog odašiljanja [...] Moje korištenje temina ne treba se razumijevati kao da označava deliberativno, svrhovito ljudsko djelovanje. Pripisivajući pravu strategije selektivnog odašiljanja ne implicira stoga urotu pravotvorca u kojem zakonodavci, sudije, i drugi koji odlučuju kuju strategije što učinkovitijeg razdvajanja njihovih normativnih komunikacija. Umjesto toga, strategije selektivnog odašiljanja mogu biti vrste strategija koje Michel Foucault opisuje u njegovoj analizi moći." (''Ibid.'') *"Na temelju prethodne diskusije mogu se postaviti sljedeće hipoteze: možemo očekivati da će pravo učestvovati u selektivnom odašiljanju (i) pod uslovima djelimičnog akustičkog razdvajanja, i (2) u slijeđenju politika koje su potpomogute pravilima odlučivanja koja se razlikuju od odgovarajućih pravila ponašanja." (''Ibid.'') [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Filozofija]] [[Kategorija: Izraelski filozofi]] 2ppsfw7gj1z3ns9487qgnog2rjcwoif 0 10110 56193 2016-01-10T11:54:45Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Eric J. Segall |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |... 56193 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Eric J. Segall |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[U]stavni tekst je očito irelevantan za to kako se ustavni slučajevi rješavaju, i kako treba da se rješavaju [...] [N]aš Ustav nije o tekstu, već o tumačenjima teksta koja je dao Vrhovni sud [...] [U]stav znači ono što sudije kažu da znači. Tekst jednostavno nije važan." (''The Constitution Means What Judges Say It Means'') [[Kategorija: Pravo]] ioysnnpo4873qwrnh9xujuxsryd8sj5 0 10111 56201 2016-01-12T21:04:53Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Imperativ integracije |autor =[[Elisabeth Anderson]] |slika = |tekst uz sliku... 56201 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Imperativ integracije |autor =[[Elisabeth Anderson]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''Imperative of integration'' |datum prvog izdavanja =2013. }} *"Segregacija društvenih grupa je osnovni razlog nejednakosti grupa. Ona izolira grupe u nepovoljnijem položaju od pristupa javnim i privatnim resursima, od izvora ljudskog i kulturnog kapitala, i od društvenih mreža koje upravljaju pristupom poslovima, poslovnim vezama, i političkom utjecaju. Ona deprimira njihovu mogućnost da akumuliraju bogatstvo i dobiju pristup kreditima. Ona ojačava stimatizirajuće stereotipe o onima u nepovoljnijem položaju i stoga uzrokuje diskriminaciju. Segregacija također potkopava demokratiju. Demokratski ideal teži kulturi i političkim institucijama koje ostvaruju društvo kao sistem jednakih građana. Demokratske političke institucije trebaju biti jednako osjetljive na interese i obzire svih građana, te jednako svima odgovorne. Segregacija spriječava realizaciju ovog ideala i ovih principa. Ona ometa stvaranje međugrupnih političkih koalicija, omogućava političke igre koje dovode do podjela, i omogućava zvaničnicima da čine odluke koje su na štetu segregiranih zajednica bez da su im odgovorne. Ona potkopava kompetencije zvaničnika ograničavajući njihovo znanje i odgovornost prema utjecaju njihovih odluka na interese svih. Ako je segregacija temeljni uzrok društvene nejednakosti i nedemokratskih praksi, onda integracija promovira veću jednakost i demokratiju. Stoga, to je imperativ pravde. Također je i pozitivno dobro. Ona nam treba biti poželjna i pozivati nas na djelovanje. U našoj preokupaciji sa slavljenjem naših pojedinačnih etno-kulturnih identiteta, mi smo zaboravili vrijednost identifikacije sa većom, nacionalnom zajednicom. Integracija u podijeljenom društvu proširuje naše mreže saradnje i nudi prvu stepenicu prema kozmopolitskom identitetu, koji nudi mogućnosti zahvalnog odnosa sa ljudima u čitavom svijetu." *"Neidealna teorija počinje sa dijagnozom problema i žalbi našeg društva i istražuje kako da prebrodimo te probleme. Neidealna teorija ne odbacuje ideale, već zamišlja njihovu funkciju drugačije nego idealna teorija. U idealnoj teoriji, ideali funkcionišu kao standardi za ocjenjivanje bilo kojeg društva. Oni nisu predmet testiranja u praksi jer oni postavljaju standarde, van prakse, za uspjeh prakse. U neidalnoj teoriji, ideali utjelovljuju zamišljena rješenja za identificirane probleme u društvu. Oni funkcionišu kao hipoteze, koje se trebaju testirati u iskustvu. Mi testiramo naše ideale stavljajući ih u praksu i gledajući da li oni rješavaju probleme za koje su osmišljeni, zadovoljavaju razumne žalbe ljudi, i nude način života koji ljudi smatraju superiornijim od onoga što su imali prije. Ako prođu taj test, ovo ih ne validira van historije. Okolnosti se mijenjaju, i novi problemi i žalbe nastaju, zahtijevajući konstrukciju novih ideala. Ako naši ideali neuspiju na testu, mi ih moramo promijeniti ili zamijeniti. Ovaj proces nije tek instrumentalan: to nije stvar nalaženja boljih načina za određeni cilj koji je već u cijelosti artikulisan. Promišljanje o našem iskustvu može dovesti do novih koncepcija uspješnog ponašanja. Ideali mogu biti testirani u iskustvu jer standardi koje teže da zadovolje su interni našoj koncepciji onoga što oni pokušavaju da učine – da riješe problem, zadovolje žalbu – i možemo otkriti, kroz promišljanje o posljedicama slijeđenja ideala, da smo pogrešno shvatili problem, da je naš predloženi odgovor bio zbunjen ili nekoherentan. Kada lijek neuspije izliječiti bolest, mi ne nastavljamo tek iskušavati druge lijekove za istu bolest. Ponekad mi promijenimo dijagnozu." *""Segregacija" se može odnositi na ''procese'' ili na ''uslove''. Segregacijski procesi sastoje se bilo kojih unutargrupnih odnosa (zakona, normi, praksi, navika) kojima jedna identitarna grupa zatvara svoju društvenu mrežu suprotnoj grupi. Segregacija ima dva temeljna modela: ''prostorna segregacija'' – procesi koji dodjeljuju grupama različite društvene prostore i institucije – i ''segregacija uloga'' – procesi koji dodjeljuju grupama različite društvene uloge. Takvi procesi su instrumenti i slike segregacije društvenih mreža afilijacije, kolegijalnosti, identiteta, povjerenja, i lojalnosti. Primjeri uključuju zakone koji propisuju segregirane škole, norme protiv miješanih brakova, etnocentrične prakse zapošljavanja, emulacija etnički utemeljene dodjele poslova u firmi, i navike izbjegavanja – poput prelaska ulice kada vam članovi vanjske grupe dolaze u susret – koji jednu grupu drže van kontakta druge. Oni tipično rezultiraju u ''uslovima'' prostorne segregacije ili segregacije uloga, iako takvi uslovi mogu nastati i od drugih uzroka. Segregacija tipično vodi grupnoj nejednakosti kada grupa koja prakticira društveno zatvaranje kontroliše raspodjelu dobara koja su kritična za osiguranje moći ili napretka. Ona može kontrolisati procese prostorne raspodjele tako da dodjeli vanjskim grupama prostore kojima manjkaju kritična dobra, i/ili kontroliše procese raspodjele uloga tako da dodijeli sebi dominantne uloge i vanjskim grupama subordinirane uloge. Takva hijerarhijska segregacija uloga može preživiti formalnu desegregaciju ustanova, geografsko miješanje stanovništva, i čak bliske kontakte između gruša. Veza između segregirajućih procesa i uslova i grupne nejednakosti je slučajna. Grupa koja prakticira društveno zatvaranje može ne uspije u ustanovljavanju dominacije nad drugima, čak i ako (početno) kontroliše ključno dobro. Vanjske grupe mogu osmisliti načine prodiranja u privilegovane redove, naći alternativne načine pristupa kritičnom dobru, ili dobiti pristup drugim kritičnim dobrima. Ako grupa ne kontroliše kritično dobro, onda ni procesi niti uslovi segregacije općenito ne uzrokuju grupnu nejednakost. Ako obje grupe uživaju paritet u kontroli odvojenih prostora koje nude ugrubo jednake mogućnosti, ili ako odvojene uloge koje zauzimaju stvaraju uporedive prednosti, grupna segregacije možda neće voditi grupnoj nejednakosti. Na primjer, katolici i protestanti u Sjevernoj Irskoj kruto se segregiraju po kvarovima, školama, crkvama, i prijateljstvima, ali su ugrubo ekonomski jednaki. Takva segregacija je za osudu po kozmopolitskim i demokratskim osnovama, ali ne po egalitarnoj perspektivi." *"Ove dvije vrste zahtjeva – za minimalnim nivoom dobara koja su potrebna za interakciju na osnovu jednakosti sa drugima, i na pravične mogućnosti za razvoj i korištenje talenta – potrebne su da bi se prebrodile dvije dimenzije segregacije – isključenje jedne grupe od kontakta sa drugom, i kontakst samo po subordiniranim uslovima." *"Ponašanje utemeljeno na čistom etnocentrizmu ne čini uvijek ekspresivnu štetu niti krši principe distributivne pravde. Da li to čini zavisi od odgovornsoti činioca u društvenom domenu koji je u pitanju. Demokratski režimi imaju dužnost da služe svim građanima nepristrasno. Etnocentrično ponašanje zvaničnika stoga je nepravedno jer u raspodjeli takvih usluga krši javnu dužnost nepristrasnosti. To također može biti ponižavajuće, ako je dovoljno sistematsko da bude javno označavanje nekih grupa kao da imaju pravo na više javnih usluga nego druge." *"[P]ojedinci koji djeluju iz toplih osjećaja za članove unutar svoje grupe u kontekstu ličnih odnosa prijateljstva i prisnosti ne ponižavaju vanjske grupe, niti na drugi način djeluju nepravedno. Članovi vanjske grupe nemaju moralno pravo da zahtijevaju da se sprijatelje s tim pojedincima. Ovo ne znači da je takvo ponašanje van moralne kritike. Ono sadrži klice nepravde jer može proširiti svoje učinke van sfere intimnih odnosa i može voditi kategoričkoj nepravdi, predrasudama, i stigmi [...] [D]ržava [ne treba] biti pasivna oko etnocentričnih veza, čak i kada su zakonite i nisu nepravedne. To iz razloga što takve veze sadrže klice nepravde, i država treba preduzeti korake da spriječi etnocentrične obrasce afilijacije od toga da se ne reprodukuje u institucije civilnog društva poput javnih škola. Ona treba preduzeti aktivne korake da dovede u zajedništvo studente iz različitih grupa. Etnocentrizam također čini prepreku u razvoju zajedničkog identiteta kao građana, što je potrebno da se održi snažna demokratska kultura i podrži demokratska uprava. Ovo daje državama dalje razloge da ohrabruju ljude da kuju inkluzivnije, manje parohijalne identitete u domenima koje kontrolišu." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Elisabeth Anderson]] kzy8hvnbjryq7lvwutgcooujbn2bd91 14 10112 56202 2016-01-12T21:05:09Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 56202 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10114 56219 56218 2016-01-22T23:14:32Z Harač 23 56219 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Steven Arrigg Koh |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[S]vaki sud ima svoj ''Marbury'' trenutak. Rigorozni pregled domaćih i međunarodnih sudova otkriva brojne značajne odluke u kojima sud (1) u svojoj ranoj historiji (2) odlučuje o prirodi svog sopstvenog autoriteta ili o aksiomatskom principu prava (3) na način koji nije tekstualno transparentan. Takvi ''Marbury'' trenuci nužno stvaraju kontroverzu, ali oni koji uspiju čine to kada sudski i politički činioci unutar relevantne jurisdikcije konačno prihvate odluku suda. Neuspjeli ''Marbury'' trenuci nikada ne prerastaju takve kontroverze, ostavljajući sud djelimično ili potpuno delegitimiziranim." (Marbury ''moments'') [[Kategorija: Pravo]] jxy0di5dq17vvgvy7nj7dlhk4jm4fw6 0 10115 56221 2016-01-22T23:50:22Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Bojan Bugarič |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=slovenački pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Slovenija |datum smrti= |mjes... 56221 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Bojan Bugarič |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=slovenački pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Slovenija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[[Hans Kelsen|Kelzenov]] strukturalni dizajn apstraktne kontrole za ustavni sud konačno je imao suprotan učinak od njegovog namjeravanog cilja održavanja ustavnih sudova relativno slabim vis-a-vis parlamenta. Njegov cilj je bio da naglasi funkciju ustavnog suda kao "negativnog zakonodavca", nasuprot "pozitivnom zakonodavcu". Međutim, ova teorija oslanja se na pogrešnu pretpostavku da formalna, apstraktna sudska kontrola izbjegava suštinsko i politički orijentisano odlučivanje. Kada sudovi čine političke prosudbe u kontekstu koji je razveden od konkretnih slučajeva ("apstraktna sudska kontrola"), oni bez sumnje nalikuju na zakonodavce više nego na sudove. Apstraktni karakter sudskog političkog odlučivanja stoga priziva, radije nego ograničava, otvoreno sudsko stvaranje politike." (''Courts as Policy-Makers: Lessons from Transition'') [[Kategorija: Pravo]] 5cu7c31frqgkm8tlefkz7bgtqcgul5i 0 10116 57168 56224 2016-10-16T17:22:24Z Harač 23 57168 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Stephen Holmes |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja=21. februar 1948. |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Najteži problem s kojim se suočavaju države Istočne Evrope danas jeste stvaranje vlasti koja može vršiti učinkovite reforme, ali ipak održati povjerenje javnosti i ostati demokratski odgovorna. Ključna institucija novopečenih demokratija, stoga, jeste parlament. Šta je učinak, možemo se zapitati, toga što publicisti impliciraju da je jedina institucija koja istinski predstavlja najdublje interese građanstva ustavni sud? Previše legitimizirati sud znači umanjiti skupštinu u očima javnosti i pomoći diskreditovanju ideju u povoju o predstavljanju kroz periodične izbore." (''Conceptions of Democracy in the Draft Constitutions of Post-Communist Countries'') ==Djela== *''[[Strasti i ograničenje]]'' (1997.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Stephen Holmes]] qnja0zcmildvc5o7mkq4krnun6idd7b 0 10117 56230 56229 2016-01-24T10:54:31Z Harač 23 56230 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Thomas Fleiner |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački ustavni teoretičar |datum rođenja=16. juli 1938. |mjesto rođenja=Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[D]emokratija temeljena samo na većinskom principu ne može biti legitimna procedura odlučivanja u multietničkom društvu u odnosu na pitanja koja etničke zajednice doživljavaju kao suštinska za njihovo preživljavanje i razvoj. Takva pitanja moraju se adresirati na ustavnom nivou, i o njima se mora odlučivati ustavotvornim procedurama. Zaista, sporovi o etničkim pitanjima samo će naći prihvatljiva rješenja ako etničke zajednice u pitanju imaju sposobnost da dođu do konsenzusa." (''Yugoslav Crisis: Challenge for a New Theory of Federalism'') [[Kategorija: Pravo]] chxr4cv6bwi5np1v2r29u5os4t4wzjw 0 10118 56235 2016-02-01T22:59:20Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Tom Hickey |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=irski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Irska |datum smrti= |mjesto smrti= |p... 56235 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Tom Hickey |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=irski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Irska |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Središnje za sveopći [republikanski] argument [za sudsku kontrolu] jeste da kada se demokratija zamisli u smislu republikanskog razumijevanja jednako dijeljene narodne kontrole nad vladom, ovlaštenje sudija nad zakonodavstvom, dokle god je prikladno ograničeno, može se razmjeti kao inherentna komponenta same demokratije, radije nego kao prljava mala tajna, ili kao tip nužnog ustavnog zla koje se zahtjeva da bi se demokratija spasila od sebe. Protuvećinski element se stoga ne treba vidjeti kao "poteškoća" - barem ne nužno - već radije, kada je prikladno ograničena, kao kritična odlika, koja se zahjteva da bi ''demos'' uživao vrstu ''kratosa'' koji je nužan da bi prevladala sloboda kao nedominacija." (''The republican virtues of the ‘new commonwealth model of constitutionalism’'') [[Kategorija: Pravo]] 5d6r18tuk4esob5nugx5uvfae5q8fbd 0 10119 61677 56237 2024-05-17T10:49:44Z Srđan 4695 61677 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Frederick Douglass |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki reformista, pisac i državnik |datum rođenja=februar 1818. |mjesto rođenja=Talbot County, Maryland, SAD |datum smrti=20. februar 1895. |mjesto smrti=Washington, D.C., SAD |počasti= }} *"Postoje takve stvari u svijetu poput ljudskih prava. One ne leže ni na kakvoj konvencionalnoj osnovi, već su vanjska, univerzalna, i neuništiva. Među ovim jeste i pravo kretanja; pravo migracije; pravo koje ne pripada ni jednoj određenoj rasi, već pripada svima jednako. To je pravo koje ističem za Kineze i Japance, i za sve druge vrste ljudi jednako kao za sebe, sada i zauvijek. Ne znam ni za jedno pravo rase koje je superiorno pravima čovječnosti, i kada postoji navodni sukob između ljudskih i nacionalnih prava, sigurno je ići na stranu čovječnosti..." (''Govor u Bostonu, 1869.'') {{DEFAULTSORT:Douglass, Frederick}} [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Američki političari]] 5qje0x0xj634wptct9iwubs8krf2eg3 0 10120 61466 56242 2024-05-16T18:37:25Z Srđan 4695 61466 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Mariano Croce |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=italijanski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Italija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[P]osebnost prava naročito zavisi od njegove posebne produktivne cirkularnosti, koja utječe na društvenu stvarnost na performativni način. Zaista, pravo djeluje kao okvir u kojem se odvija stalna i cirkularna interakcija između kategorija i činjenica: pravne kategorije dopuštaju nam da opišemo činjenice na određeni način, dok zauzvrat činjenice, opisane na određeni način, dopuštaju nam da prebrodimo potencijalne sukobe između pravnih kategorija. Tipična cirkularnost prava - koja ga razlikuje od drugih institucija ili praksi - jeste način na koji se kategorije koriste da rasvjetle činjenice i u kojima te činjenice, rasvjetljene na taj i taj način, sada djeluju na kategorije. Ova ''produktivna cirkularnost'' omogućena je odvojenošću pravnog znanja, formulaičnom krutošću njegovog jezika, nefleksibilnošću njegovih rituala. Ove karakteristike obavezuju stranke da poštuju ograničene i postavljene skupine kategorija koje im dopuštaju da imaju potpuno nova objašnjenja događaja i stoga da proizvedu potpuno drugačije opise društvene stvarnosti, što je kolijevka društvene promjene [...] [N]išta na spriječava više od jedne prakse upravljane pravilima da tvrdi (ili se pravi) da posjeduje znanje i skup kategorija koje mogu biti trans-sekcionalne, samo-dovoljne, i da mogu djelovati kao alat za stalna društvena pregovaranja. U jednom geo-historijskom kontekstu mogu postojati brojni entiteti sa njihovim režimima pravila i znanja koje na sebe preuzimaju ovaj ključni proces. Kao što rekoh, postojanje jednog činitelja - države - koja tvrdi daje jedini izvor prava i stoga jedini činitelj koji je autorizovan da ga izvršava jeste dosta skorašnji i neouobičajeni scenarij." (''Is law a special domain? On the boundary between the legal and the social'') {{DEFAULTSORT:Croce, Mariano}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Italijanski filozofi]] 8ofseffo4cl6o74ebew9yzf4tt6q1rp 0 10123 61650 56278 2024-05-17T10:27:07Z Srđan 4695 61650 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Stefan Sciaraffa |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=''američki pravni teoretičar'' |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Čak i u sistemu [pisanog ustava koji kodificira dosta pravila priznanja sistema, promjene i presuđivanja], ustav bi bio mrtvo slovo na papiru da nema običaja među pravnim zvaničnicima sistema za priklanjanjem zahtjevima ustava. Štaviše, da li je ustav živo ili mrtvo slovo na papiru dolazi u stepenima. Običajna sekundarna pravila mogu ukazivati na neke odredbe ustava i zanemariti druge, jer zvaničnici sistema mogu zanemariti neke ustavne odredbe. Nadalje, običajna pravila ustavnog sistema mogu, i često to čine, utemeljiti izvore prava i hijerarhijske odnose između zakona, koji nisu uspostavljeni u pisanom ustavu. Konačno, važno je imati na umu da pravni sistem može postojati bez pisanog ustava. U takvom slučaju sekundarna pravila sistema su potpuno običajna." (''The Ineliminability of Hartian Social Rules'') {{DEFAULTSORT:Sciaraffa, Stefan}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] fmiu4ebbch6dej0gv8gopyigs2rdaxp 0 10125 56294 56293 2016-02-21T20:08:16Z Harač 23 56294 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Rosalind Dixon |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=australska ustavna teoretičarka |datum rođenja= |mjesto rođenja=Australija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Ustavotvorci su "oni", a ne "ono". Oni donose sa sobom spektar različitih ciljeva i razumijevnja u nacrtu određenih ustavnih odredbi. Ovo je naročito tačno gdje su ustavi pregovarani, ili stvarani od strana sa različitim političkim ideologijama ili izbornim tijelima. Govoriti o ciljevima ustavotvoraca, stoga, jeste jasno korištenje jezičke figure; i to one koja zavisi od ciljeva ustavotvoraca razumljenih na dovoljno općeniti ili visoko-apstraktni način." (''Constitutional Drafting and Distrust'') [[Kategorija: Pravo]] bvvh0jc9ydok0agwkajg2qek2zp2ght 0 10126 56298 2016-02-22T19:24:57Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=David S. Law |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |da... 56298 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=David S. Law |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Svaka nacija žudi za mitom stvaranja; svaki ustav teži da opravda i racionalizira državu." (''Constitutional Archetypes'') [[Kategorija: Pravo]] bdlfqcbuhah6h1usbzmw7ow1m3oajqb 0 10127 56302 2016-02-23T11:01:14Z 37.203.124.198 Nova stranica: * "Ako doznaju [[Bošnjaci]] da neću sam samcat biti u ratu, hrabrije će vojevati." (pismo Papi Piju II 1462.) 56302 wikitext text/x-wiki * "Ako doznaju [[Bošnjaci]] da neću sam samcat biti u ratu, hrabrije će vojevati." (pismo Papi Piju II 1462.) mli1s6cecyhbyc6tjshuosm0ali6957 0 10129 56325 56324 2016-02-23T23:14:26Z 89.146.150.20 56325 wikitext text/x-wiki * "U pokrštenoj Srbiji su ovi nastanjeni gradovi: Destinik, Crnabuski, Medjireti, Drežnik, Lesnik, Saline i u zemlji [[BiH|Bosni]] (horion Bosona) Katera i Desnek." (djelo "DAI", 949.) 39p8uy6tkmp5ag8y0vn5rcrj9k3cgi4 0 10130 58489 56327 2018-04-02T15:36:30Z Harač 23 58489 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Luka Burazin |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=hrvatski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Republika Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} "Pravni sustav stječe svoje glavno obilježje (naime, da je sustav pravila) putem pravila priznanja" (''Pravilo priznanja i nastanak pravnog sustava'') [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Filozofija]] [[Kategorija: Hrvatski filozofi]] a8acep0yoxie2nf72jw3ouff9p6tcjm 0 10131 56331 2016-02-25T12:34:19Z 109.163.136.47 Nova stranica: * "U početku oni koji su htjeli izdati na slovenskom jeziku, jasno je da ne mogoše bugarskim jezikom, iako neki govore kako se na ovom izdade. Jer kako se tananost jelinska ili s... 56331 wikitext text/x-wiki * "U početku oni koji su htjeli izdati na slovenskom jeziku, jasno je da ne mogoše bugarskim jezikom, iako neki govore kako se na ovom izdade. Jer kako se tananost jelinska ili sirska ili jevrejska mogaše izdati najdebljim jezikom. Pa ni srpskim visokim glasom i tijesnim. Stoga, rasudivši oni dobri i divni muževi, izabraše najtanji i najkrasniji ruski jezik, a njemu se na pomoć pridodade bugarski i srpski i [[bosanski jezik|bosanski]] i slovenski i češkoga dio i hrvatski jezik — na koje da stave božastvene spise." (kraj XIV vijeka, poslije 1433.) r6mggsuhri5yh042nudukc79f7qiu8k 0 10132 56346 56345 2016-03-05T20:05:48Z Harač 23 56346 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Michaela Hailbronner |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Aktivistički konstitucionalizam zavisi ''prvo'' od postojanja aktivističke države, koja je zabrinuta za poboljšanje javnog blagostanja i izgradnju pravednog društva. Da bi razumjeli na šta mislim, moramo pogledati njenu suprotnost: reaktivnu državu. Reaktivna država ograničava se na održavanje mira i poretka rješavajući pojedinačne sukobe sa minimumom miješanja u pojedinačna prava i postojeće društvene strukture. Karakteristična pravna forma reaktivne države jeste ugovor: budući da pojedinci znaju šta je najbolje za njih, država se uobičajeno ne miješa u privatne odnose. Samo kada nastanu sporovi zahtijeva se miješanje države. Idealno, državno miješanje je minimalno čak i tu - klasični primjer jeste praksa privatnog krivičnog gonjenja u Engleskoj koje je tek postepeno postalo državno tokom devetnaestog stoljeća. Suprotno tome, aktivistička država se ne zadovoljava sa ostavljanjem ostvarenja pravde društvenim silama, pojedinačnom djelovanju, ili "tržištu", i zasigurno ne pretpostavlja da su postojeće društvene strukture nužno vrijedne kao takve. Ostvarenje boljeg svijeta pretpostavlja ne samo mijenjanje države, već i pojedinačnog ponašanja i samog društva. Stoga ne postoje društvene ili pojedinačne sfere koje su van državne intervencije. Državno planiranje i administriranje vladinih programa potencijalno se proširuje na sve aspekte života građana. / ''Drugo'', trebamo ustav i također i sud sa ovlaštenjem sudske kontrole, to jeste, ovlaštenjem da proglasi zakone neustavnim. Da bi ostvario ustavni imperativ promjene, ovaj sud mora imati značajan broj predmeta i stoga dovoljno široka ovlaštenja. / ''Treće'', aktivistički ustav razumije se kao temeljni pravni i etički program države koji postavlja transformativnu viziju države [...] Budući da je aktivističkim ustavima potrebna država da bi ostvarila njihove aspiracije za promjenu, postoji tendencija da se dopusti ustavno sudovanje van kršenja negativnih prava. Oni također obično imaju i određeni broj netradicionalnih odlika, od kojih su prve dvije sušta suprotnost reaktivnim ustavima. Jedna su utužive državne dužnosti i/ili pozitivna prava. Druga je ta da je karakteristično za aktivističke ustave da ponude neposrednu i posrednu primjenu ustavnih prava među privatnim licima. Ako se društvo treba promijeniti, mora se promijeniti i odnos između privatnih lica. Konačno, tumačenje aktivističkog ustava će uobičajeno biti usmjereno na suštinu i zahtijevati značajnu fleksibilnost. Budući da je njegov najvažniji cilj ostvarenje vizije pravde, nije mnogo bitno ko ili koja institucija će provesti relevantne zadatke dokle god se zamišljeni cilj konačno ostvari na zadovoljavajući i učinkovit način." (''Rethinking the rise of the German Constitutional Court: From anti-Nazism to value formalism'') [[Kategorija: Pravo]] g1ycjc3e88579h7cjnfjz1spspvsnrr 0 10133 61735 56354 2024-05-17T11:33:38Z Srđan 4695 61735 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Stephen Wilkinson |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski politički teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[D]vije ključne komponente eksploatativnog aranžmana [...] su: (a) da eksploatisana osoba izvlači (ili je pod rizikom da izvlači) nepravično nizak nivo koristi i/ili trpi nepravično visok nivo troška ili štete; i (b) da je pristanak eksploatisane osobe manjkav ili nevaljan. / Od ovih, (a) je najintuitivniji i očitiji. Jer u standardnim slučajevima eksploatacije, radnici nisu dovoljno plaćeni, previše rade, predmet su neugodnosti i povrdda, ili ugruženi od strane neskrupuloznih šefova, i temeljni aspekt eksploatacije radnika jeste činjenica da oni trebaju biti plaćeni više, da trebaju raditi manje teške poslove, ili da trebaju imati bolje uslove rada. I ako su svi ti prigovori ispunjeni, u većini slučajeva eksploatacija će nestati; bilo bi teško tvrditi da je radnik eksploatisan, a istovremeno držati da je pravično plaćen i dobro tretiran u svakom pogledu. [Što se tiče (b)], to je manje očito i više sporno. Moja je sugestija da eksploatacija obično nastaje tamo gdje postoji manjkavost u pristanku. Protiv ovoga, neko bi mogao tvrditi da eksploatacija može nastati čak i kada je valjan pristanak prisutan. Na primjer, neplaćeni pripravnici, asistenti na fakultetu, medicinske sestre u gradovima sa samo jednom bolnicom itd. mogu biti eksploatisani čak i ako je njihov pristanak da uzmu te pozicije bio dobrovoljan i dobro obavješten. Postoje međutim razlozi za preferiranjem gledišta po kojem je manjkav pristanak ključni element u (barem gotovo) svim slučajevima eksploatacije. Glavni jeste taj da slučajevi u kojima postoji briga oko nepravične raspodjele, a ipak u kontekstu potpuno valjanog pristanka, više izgledaju kao primjeri loše sreće ili darežljivosti ili nemara na strani putativno eksploatisane žrtve, nego da istinski slučajevi eksploatacije." (''Exploitation in International Paid Surrogacy Arrangements'') {{DEFAULTSORT:Wilkinson, Stephen}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] iikodql7sgba2l1xz2rdn2m1f35fk76 0 10134 56355 2016-03-13T11:00:30Z Harac 4798 Nova stranica: ---- *[[Hillel Steiner]] **"Ljudi imaju pravo da se njihovo pravedno vlasništvo ne presene sa njih bez njihovog pristanka. Stoga je krađa nepravedna. Ali eksploatisana osoba pre... 56355 wikitext text/x-wiki ---- *[[Hillel Steiner]] **"Ljudi imaju pravo da se njihovo pravedno vlasništvo ne presene sa njih bez njihovog pristanka. Stoga je krađa nepravedna. Ali eksploatisana osoba prenosi njegovo vlasništvo, uključujući usluge, dobrovoljno. Kako eksploatacija može biti nepravedna? [...] [I]ako oblik deprivacije koji je uključen u eksploataciju nije isti kao onaj koji je uključen u kršenje prava, on rezultira iz takvih kršenja i, štaviše, dvije deprivacije mogu biti iste vrijednosti. Drugi, dok krešenje prava - paradigmatski primjer je krađa - jeste bilateralni odnos, eksploatacija je suštinski trilateralni odnos. Barem tri osobe, ili skupa osoba, potrebne su za eksploataciju. Uzmimo ono što se općenito smatra arheotipskom formom eksploatacije - ropstvo. Može se pomisliti da je ropstvo jasan primjer bilateralnog odnosa u kojem gospodar jednostavno tjera roba da prenese nešto što je od veće vrijednosti nego što on prima zauzvrat. Ali, osim u netipičnom primjeru gdje gospodar čini nesaradnju roba bukvalno nemogućnom, ovo nije istina. Jasnije razumijevanje odnosa ropstva jeste ono koje ga tumači, kao bilo koji odnos vlasništva, kao trilateralni: odnos između gospodara, roba, i svih drugih osoba. Upravo prisilno isključenje, od strane gospodara, svih osoba od trgovanja sa robom stvara okolnosti robove eksploatacije." (''A Liberal Theory of Exploitation'') **"Monopol osobe nad vlasništvom njegovih jedinstveno-stručnih usluga je u kritičnoj mjeri različit od monopola te osobe nad prirodnim resursima. Drugi je osiguran kroz kršenje prava, dok prvi nije. Drugi može činiti okolnosti eksploatacije, dok prvi ne može. Značajnije, miješanje u trgovanje sa drugim može spriječiti eksploataciju, dok miješanje u trgovanje prvim dovodi do eksploatacije, prisilno spriječavajući druge da plate vlasniku usluge onoliko koliko to njima vrijedi." (''Ibid.'') *[[Stephen Wilkinson]] **"[D]vije ključne komponente eksploatativnog aranžmana [...] su: (a) da eksploatisana osoba izvlači (ili je pod rizikom da izvlači) nepravično nizak nivo koristi i/ili trpi nepravično visok nivo troška ili štete; i (b) da je pristanak eksploatisane osobe manjkav ili nevaljan. / Od ovih, (a) je najintuitivniji i očitiji. Jer u standardnim slučajevima eksploatacije, radnici nisu dovoljno plaćeni, previše rade, predmet su neugodnosti i povrdda, ili ugruženi od strane neskrupuloznih šefova, i temeljni aspekt eksploatacije radnika jeste činjenica da oni trebaju biti plaćeni više, da trebaju raditi manje teške poslove, ili da trebaju imati bolje uslove rada. I ako su svi ti prigovori ispunjeni, u većini slučajeva eksploatacija će nestati; bilo bi teško tvrditi da je radnik eksploatisan, a istovremeno držati da je pravično plaćen i dobro tretiran u svakom pogledu. [Što se tiče (b)], to je manje očito i više sporno. Moja je sugestija da eksploatacija obično nastaje tamo gdje postoji manjkavost u pristanku. Protiv ovoga, neko bi mogao tvrditi da eksploatacija može nastati čak i kada je valjan pristanak prisutan. Na primjer, neplaćeni pripravnici, asistenti na fakultetu, medicinske sestre u gradovima sa samo jednom bolnicom itd. mogu biti eksploatisani čak i ako je njihov pristanak da uzmu te pozicije bio dobrovoljan i dobro obavješten. Postoje međutim razlozi za preferiranjem gledišta po kojem je manjkav pristanak ključni element u (barem gotovo) svim slučajevima eksploatacije. Glavni jeste taj da slučajevi u kojima postoji briga oko nepravične raspodjele, a ipak u kontekstu potpuno valjanog pristanka, više izgledaju kao primjeri loše sreće ili darežljivosti ili nemara na strani putativno eksploatisane žrtve, nego da istinski slučajevi eksploatacije." (''Exploitation in International Paid Surrogacy Arrangements'') [[Kategorija: Tema]] iahrglhj2kjei5cgu68k6o719quh360 0 10135 56372 2016-03-30T19:20:27Z Srđan 4695 Srdjan m premjestio je stranicu [[Daytonski mirovni sporazum]] na [[Dejtonski sporazum]] preko preusmjerenja 56372 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Dejtonski sporazum]] 6wzvxxhqf1x72m95xv6kftn84j70c94 0 10137 56397 2016-04-16T21:49:00Z Harac 4798 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Pregled ustavnog prava |autor =[[Maurice Hauriou]] |slika = |tekst uz sliku... 56397 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pregled ustavnog prava |autor =[[Maurice Hauriou]] |slika = |tekst uz sliku =spis ustavne teorije |originalni naziv =''Précis de droit constitutionnel'' |datum prvog izdavanja =1923. }} *"Ko bi bio kompetentniji i kvalifikovaniji od sudije da obezbijedi kontrolu pravnih propisa? Njemu je stavljeno u dužnost da primjenjuje propise, da ih interpretira i da rješava njihove konflikte. Upravo on primjenjuje i tumači zakone i uredbe, rješava sukob nacionalnog i stranog zakona, starog i novog zakona, kao i zakona i uredbe [...] Njegovo vrlo efikasno oružje sastoji se u odbijanju primjene propisa koji je kreirala politička vlast, kad postoji pravni razlog za odbijanje primjene [...] Zašto bi se sudiji odricalo da koristi ovo pravo i kada se radi o kontroli zakonodavne vlasti u donošenju običnih zakona, kad postoji pravni razlog da neka odredba ovih zakona ne bude primijenjena zato što je u suprotnosti sa ustavnom superiornošću. To i nije ništa drugo do rješavanje sukoba između dva zakona različite vrste; to je istovremeno tumačenje i ustavnog zakona i običnog zakona, ispitivanje da li su oni saglasni ili ne i ako su nesaglasni, žrtvovanje ovog nižeg. Proglašavanje neustavnim jednog zakona iste je naravi kao i proglašavanje nezakonitom jedne administrativne uredbe." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Maurice Hauriou]] gmkrnp8nbl6zoc8t30jmpwuq746e0ye 14 10138 56398 2016-04-16T21:49:23Z Harac 4798 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 56398 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10141 61861 56422 2024-05-18T09:02:54Z Srđan 4695 61861 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ibrahim Osmanbašić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački pjesnik |datum rođenja=15. august 1964. |mjesto rođenja=Janja, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} :Moj je narod najveći pjesnik! :poji posljednji turski klasik :ponosni [[Bošnjaci|Bošnjak]] – Herseki Arif Hikmet :u Istanbulu što je osnovao „Društvo pjesnika“ :okupivši savremene velikane stiha :ugradivši zanos duše i nadahnuće srca :u znameniti turski Parnos :preselivši na bolji svijet :u gradu na Bosforu :u gradu što spaja Evropu i Aziju :u gradu divnih džamija :u gradu čarobnih mostova :u gradu gdje je civilizacija :ispisala poruke čovječanstvu :u dva vremena za treće. (6. strofa iz pjesme "Moj je narod najveći pjesnik", u sjećanje na Arifa Hikmet-bega Rizvanbegovića–Stočevića, 08.04.2016., Sarajevo) == Vanjski linkovi == *[http://www.kns.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=982&Itemid=96/ Biografija Ibrahima Osmanbašića] *[http://www.kns.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=1178&Itemid=96/ Bibliografija Ibrahima Osmanbašića] {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Osmanbašić, Ibrahim}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] 8nd4j9368ob53cxu2xhmj2564n49hzp 0 10145 61367 56436 2024-05-16T18:09:39Z Srđan 4695 61367 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Jacques Derrida |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=francuski filozof |datum rođenja=15. juli 1930. |mjesto rođenja=El Biar, Alžir |datum smrti=9. oktobar 2004. |mjesto smrti=Pariz, Francuska |počasti= }} *"'Mi' iz deklaracije govori 'u ime naroda'. Ali ovaj narod ne postoji. Oni ne postoje kao entitet, on ne postoji, prije ove deklaracije, ne kao takav. Ako se sam porodi, kao slobodan i nezavistan subjekt, kao mogući potpisivač, ovo može postojati samo u činu potpisa. Potpis stvara potpisivača. Ovaj potpisivač sebe može opunomoćiti da potpiše samo kada on ili ona dođu do kraja [parvenu au vout], ako se može tako reći, svog sopstvenog potpisa, u smislu neke sjajne retroaktivnosti." (''Declarations of Independence'', 1986) {{DEFAULTSORT:Derrida, Jacques}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Francuski filozofi]] ad0qwr7dpy592yynfphq7526miarbzw 0 10146 61399 56438 2024-05-16T18:19:07Z Srđan 4695 61399 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Gerhard Hoogers |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=nizozemski pravni teoretičar |datum rođenja=1970. |mjesto rođenja=Purmerend, Nizozemska |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Tamo gdje je nacija, ustav nije: i gdje je ustav, gdje su zakoni, država i svi njeni organi i funkcioneri, tamo nema nacije. Drugim riječima: nacija prevazilazi pravni poredak i sve ono što stoji iza toga, jer pravni poredak izvire u i iz nacije." (''The Paradox of Politics from a Constitutional Perspective. The Constituent Power of the People and the Representation of the General Will'') {{DEFAULTSORT:Hoogers, Gerhard}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Nizozemski filozofi]] n46gzv88w1tx8x7lfpf97562wfh5a94 0 10148 61639 56443 2024-05-17T10:13:10Z Srđan 4695 61639 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Michel Rosenfeld |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Samo-identitet može značiti ili istost [sameness] ili karakter [selfhood]. Mogu se prepoznati ili zato što ličim isto kao što sam ličio jučer ili uprkos svim promjenama koje sam iskusio od djetinjstva - više ne ličim isto, ne mislim isto, ne osjećam se isto, itd. - izdržao sam kao jedinstveno biće koje je različito od svih drugih. Ili, drugim riječima, ostao sam ja protiv svih drugih. Analogno tome ustavni identitet može se tumačiti na temelju istosti ili karaktera, ili preciznije, temeljeno na dinamičnoj interakciji između projekcija istosti i slika karaktera." (''The Identity of the Constitutional Subject: Selfhood, Citizenship, Culture, and Community'') {{DEFAULTSORT:Rosenfeld, Michel}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] 1sg4pmtcldca5dfqe9bjayser9ea1lr 0 10149 61708 56448 2024-05-17T11:00:39Z Srđan 4695 61708 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ahmet Davutoğlu |pravo ime= |slika= Turkish Minister of Foreign Affairs (8536048557) (cropped).jpg |tekst uz sliku=turski političar i bivši premijer Republike Turske |datum rođenja=26. februar 1959. |mjesto rođenja=Konya, Turska |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} * "Vijest o rušenju Ferhadije prije 23 godine sam primio u Maleziji, a oko mene su tada bili studenti iz Bosne i Hercegovine i u tom trenutku nam je bilo mnogo teško. Kasnije je u posjeti boravio i bivši predsjednik Republike BiH, [[Alija Izetbegović]] i tada smo zajedno plakali. Danas sam veoma sretan što sam ovdje lijepim povodom i siguran sam da je Alija Izetbegović svojom dušom danas s nama. Godine 2011. sam u svojstvu ministra vanjskih poslova Turske, obišao Ferhadiju koja je bila u fazi rekonstrukcije i tada sam svojoj zemlji naložio da daju sve napore da se rekonstrukcija okonča. Bosna i Hercegovina je sa svim svojim narodima jedinstvena. Banja Luka se ne može odvojiti od Sarajeva, niti Mostar od Sarajeva - nikada." (obraćanje prilikom otvorenja džamije Ferhadije u Banjoj Luci, 07. maj 2016.) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Davutoğlu, Ahmet}} [[Kategorija:Turski političari]] 4do9fh7znxk2kq77styyxwwlirh44i2 0 10150 61926 56451 2024-05-18T09:33:42Z Srđan 4695 61926 wikitext text/x-wiki * "Ako se desi da [[Srbi]]n bude načelnik Srebrenice, onda bi se i ovo naroda što se vratilo i oni koji namjeravaju da se vrate u Srebrenicu, odustati od povratka." (za agenciju Anadolija, 19. juli 2012.) * "Došla sam da izvadim ličnu kartu u Srebrenici najviše zbog mrtvih i zbog genocida koji se ovdje desio. Zajedno sa mnom prijavio se i moj unuk koji je nedavno napunio 18 godina. Došao je iz Švedske, gdje inače živi, samo da bi prijavio prebivalište u Srebrenici kako bi mogao na lokalnim izborima da glasa u Srebrenici. Snaha i drugi sin su već ranije izvadili lične karte kako bi glasali u Srebrenici." (za agenciju Anadolija, 19. juli 2012.) * "Žao mi je predsjednika. Bezbroj puta sam imala priliku sa njim razgovarati i znam koliko je razumio našu nesreću. Nikad nisam bila pristalica onih koji su tragediju Srebrenice željeli staviti na njegovu dušu. On je bio predsjednik koji je na svaki način dijelio sudbinu svog naroda." {{DEFAULTSORT:Ćatić, Hajra}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] dpjhgh52y87iknooiuew5nat9mgkr6j 0 10151 56453 56452 2016-05-09T22:16:11Z 37.203.125.255 56453 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Stjepan II Kotromanić |slika= |tekst uz sliku=bosanski ban |datum rođenja= prije 1295. |mjesto rođenja= |datum smrti=septembar 1353. |mjesto smrti= }} * "A tomu daru biše svjedoci dobri Bošnjane…" (1323.) * "Ako ima Dubrovčanin koju pravdu na Bošnjaninu – da ga pozove pred gospodina bana ili pred njegova vladaoca – roka da mu ne bude odgovoriti." (1332.) [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Historija]] {{Wikipedia}} j3juwa1woe6tdz9n2nd298bevn99d1l 0 10152 56460 56459 2016-05-09T22:20:47Z 37.203.125.255 56460 wikitext text/x-wiki * [[Antun Knežević]] ** "Mi njihovu narodnost ne preziremo, mi na njiha krivim okom ne gledamo, mi nikad nećemo zanijekati, da nijesmo od jugoslovenskog plemena, već baš hoćemo, da svakome jasno dokažemo, da smo mi Bošnjaci na prvom stepenu toga slavnoga roda. Ali uvijek ostajemo [[Bošnjaci]] kao što su nam bili i pradjedovi i ništa drugo. Dakle nek se dobro ogledaju po zemlji naša braća, koji toliko stoljeća u Bosni i Hercegovini stanuju i živu, a hoće da su [[Srbi]] ili [[Hrvati]]. Neka ovo lijepo prouče i promozgaju." (časopis ‘Bosanski prijatelj’ 1870.) 07rz7j785k5gjmo71bg12wvmd0oxbxl 0 10153 56465 56464 2016-05-09T22:28:29Z 37.203.125.255 56465 wikitext text/x-wiki * [[Muamer Zukorlić]] ** "Mnogi su nas zvali, pitali, tražili savjet i odgovor na pitanje zašto [[Bošnjaci|Bošnjake]] neko zove u Turke. Naravno da je pozvao Bošnjake, jer ovdje ne postoji nijedan Turčin, čak ni statistički." (negodovanje na pozive pojedinih novopazarskih medija da se Bošnjaci u Sandžaku izjasne kao Turci, Tanjug, 17.08.2015.) 9p8yszfe357uzpwh5jra4dm4db7i8t5 0 10154 61946 56484 2024-05-18T09:39:16Z Srđan 4695 61946 wikitext text/x-wiki * "Ne, ja to ne mogu nikako da pomislim, neću to ni da kažem, meni je iskreno, rahmetli naš predsjednik idol uvijek u mom životu. I uvijek kad učim fatihu mom rođenom ocu, ja učim fatihu i našem predsjedniku. Ma neću uopšte o tome da razmišljam, neću o tome da mislim, znam da to nije tačno, znam da je predsjednik volio svoj narod i pokazao je to i prije rata i poslije rata i za vrijeme rata, i neću uopšte da mislim, niti me interesuju zlonamjerni ljudi. Predsjednik je za mene veliki čovjek i ostat' će veliki čovjek. Nije postojao niko da je mogao spasiti nas ili spasiti Srebrenicu jer to je htio svijet i htjela je Evropa. Zahvaljujući Evropi i svijetu desio se i genocid. Jedan čovjek nije mogao, niti pet ljudi učiniti genocid, nego je to uradila elita, a to je komandovano iz Beograda. To rade zlonamjerni ljudi koji ne vole muslimane, i koji žele da se zavadimo i da između nas nekoliko, što kažu, napravimo mržnju. Predsjednik nije izdao Srebrenicu, to su velike laži." (Komentar "majki Srebrenice" na tvrdnje da je Izetbegović izdao/prodao Srebrenicu za medijski portal Coolin) {{DEFAULTSORT:Subašić, Munira}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] e6xiubs22pbhrbcxw3vjpsqpxmch3cn 0 10155 59944 59558 2021-11-27T10:26:54Z 2A02:27B0:4C01:CA00:41A6:688E:F4FC:677B dodan citat 59944 wikitext text/x-wiki *[[Abdulah Budimlija]] ** "Ovo djelo je još jedan dokument za studiozno proučavanje organizacije "Mladi Muslimani" u doba nadnesenog Damaklovog mača, ispod koga su članovi ove organizacije neustrašivo dizali svoje glave i pokušali zaustaviti bezvjerstvo i jednoumlje." (u Tuzli, 6. aprila 1995. o/u knjizi Reufa Huseinagića, "Kazamati jednoumlja - Kamena suza", Gradačac, 1995., stranica 10) *[[Adil Zulfikarpašić]] ** "Ja sam znao kad sam razgovarao sa Alijom i Behmenom i nekim drugim ljudima iz te grupe da se radi o jednoj grupi koja je naglašeno vjerska. Oni to nisu ni krili. Oni su bili manje više "Mladi Muslimani", koji su imali jedan krug svojih simpatizera i to je bio vrlo uzak krug. Ja sam se u početku dvoumio da li da nastupim sa Alijom ili da osnujem jednu liberalnu bosansku muslimansku stranku. Međutim, bio sam svjestan da mi ne smijemo ići na osnivanje naprimjer, pet ili deset stranaka nego da moramo osnovati jednu veliku narodnu stranku. Također sam bio svjestan da mi moramo nastupati vrlo mudro u masama, moramo fiksirati naše protivnike i naše ciljeve." (Sabah 16.02.2002, intervjuu sa Adilom) *[[Adnan Mrkonjić]] ** "Mi znamo ko su neprijatelji našeg naroda, mi ih dobro poznajemo, poznajemo i one koji su vršili agresiju na nas, a poznajemo i one koji nas protjeruju od 45-te godine kad su došli na vlast, i nazivaju teroristima, kao što su zvali Mlade muslimane. Sve što su pretrpili Mladi muslimani mi ćemo inšAllah isto to pretrpiti, i opet to kažem, iz ljubavi prema svom narodu." (FACE TV, u Centralnom dnevniku sa Senadom Hadžifejzovićem, 26. 12. 2015.) *[[Alija Izetbegović]] ** "Počeci formiranja organizacije »Mladi Muslimani« sežu u vrijeme prije Drugog svjetskog rata, zapravo u vrijeme kad taj rat do nas još nije došao, a u Evropi je već počeo. Ja sam tada bio vrlo mlad čovjek, bilo mi je tek 16 godina, pa se ne mogu detaljno sjećati okolnosti, ali bile su to okolnosti koje se mogu razaznati iz publikacija i novina iz tog perioda 1939-40. godine. Mehmed Spaho je upravo bio umro, muslimanski narod je bio obezglavljen, podjela Bosne izvršena, identitet Muslimana izravno ugrožen. Dakle, to su bili svi oni problemi koje su Muslimani imali između dva rata, a imali su ih dosta. Iseljavanje je bilo u toku, na sve strane, a ljudi nisu bježali od dobra nego od nevolja. Pridružila se i jedna dodatna nevolja - cijepanje živog tkiva muslimanskog naroda stvaranjem takozvane Banovine Hrvatske u avgustu 1939. godine. To je bio neki historijski kontekst stvaranja naše organizacije." (Sead Trhulj, "Mladi Muslimani", Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb, Globus, 1992., str. 57., ISBN 86-343-0653-4) *[[Almir Kapić]] ** "Mladi Musliman označava čovjeka marljiva i napredna u svome poslu kojim se bavi, čovjeka koji više misli i radi nego što govori. Jednostavno, u osnove principa tih omladinaca, intelektualaca, naših sinova Bosne i Hercegovine, oni su stavili sebi za ciljeve da žive jednostavno po Kur'ani-kerimu. Oni su sebi stavili za ciljeve samo da naslijede ono islamsko naslijeđe, ono blago, koje su od svojih predaka preuzeli. Ništa nisu donijeli novo. Zato Mladi Musliman kako se odlikuje od drugih plemenitošću i uljudnošću, tako se odlikuje i svojom vrijednošću i sposobnošću u radu." (predavanje "Hoće li nam halaliti Mladi Muslimani", 25.11.2016., Bosansko narodno pozorište, Zenica) *[[Anes Džunuzović]] **"Kada su pred Drugi svjetski rat jačale dvije retrogradne i po čovječanstvo opasne ideologije - fašizam i komunizam, među [[Bošnjaci]]ma se pojavila grupa mladih intelektualaca koja je bila svjesna ovih opasnosti. Bili su to "Mladi muslimani"." (Stav, broj 271, 14. maja 2020., str.24) *[[Edhem Bakšić]] **"Mladi Muslimani su bili studenti i đaci tadašnje muške realne gimanzije, odgojeni i vaspitavani u svojim porodicama u skladu sa načelima islama. Islam su prihvatali kao način života, kao svoj životni put, kao nešto što je više od uobičajene religioznosti. Uz to su bili vrlo nezadovoljni stanjem muslimana i islamske svijesti kao i sveukupnim društvenim i političkim prilikama u tadašnjoj Jugoslaviji." (intervju za Saff, sa Saladinom Kovačevićem, 8. aprila 2019., [http://saff.ba/mladi-muslimani-islam-je-bio-i-ostao-njihov-zivotni-put/]) *[[Enver Halilović]] ** "Sudbina gradačačkih Mladih Muslimana je samo jedna kockica iz velikog mozaika denacionalizatorskih tendencija i pritisaka nad Muslimanima koji su sa velikim otporom i istrajnošću prkosili takvom nehumanom i anticivilizacijskom procesu. (predgovor u knjizi Reufa Huseinagića, "Kazamati jednoumlja - Kamena suza", Gradačac, 1995., stranica 7) *[[Ismet Kasumagić]] ** "Vrlo složena situacija prije II svjetskog rata spontano izaziva mladi naraštaj da nešto poradi što bi očuvalo bošnjački identitet. To se moglo jedino ujedinjenjem muslimana u vraćanju muslimana svojim tradicionalnim izvorima što znači da je trebalo nesebično raditi na osvješćivanju svog naroda, ukazivanjem na nužnost života po islamskim prinicpima baziranim na uputama Kur'ani-kerima i Hadisi-šerifa. Da bi se to ostvarilo nužno je bilo eliminisanje svega što nije bilo u skladu sa ovim principima. Ovog su bili svjesni začetnici mladomuslimanskog pokreta, koji su tada bili maturanti Prve muške realne gimnazije. ("Trinaest mladomuslimanskih šehida", Sarajevo, Mladi Muslimani, 1999., stranica 13, ISBN 9958-9612-5-3) *[[Mehmed Meša Delić]] ** "„Mladi muslimani“ su bili najkvalitetniji dio muslimanske nacije poslije rata. Prvi su osudili historijsku prevaru socijalizma. Dovoljno strasno vjerovali u moć islama za očuvanje suštine muslimanskog naroda. Sami bili čisti, neukaljani netom prolivenom krvlju. Obrazovani, potencijal intelekta dovoljan za uspješan historijski razvoj nacije. Privrženi tradicijama muslimanskim, tom korijenju bez kojeg nije moguća nova stabljika. Odmaknuti onoliko koliko je to korisno od tadašnje Islamske vjerske zajednice, njenog „zanatskog islama“. Hrabri. Sa mladošću, tom neprocjenjivom prednošću." (tekst "Mladi muslimani", 15. januara 2013. za portal Bošnjaci.net [http://bosnjaci.net/prilog.php?pid=47943]) *[[Muhamed Sacirbey]] ** "Štaviše, mnogi Amerikanci sve do danas vjeruju da BiH ne bi opstala kao država bez njegovog vodstva, a posebno njegove uloge u formiranju bosanske vojske. Iako pojedinci muslimanski identitet Alije Izetbegovića posmatraju sa podozrenjem i određenom sumnjom; ipak, većina pokret 'Mladi muslimani' percipira više kao organizaciju solidarnosti, nego kao izraz političkog islama današnjeg tipa ili organizaciju poput Muslimanskog bratstva u Egiptu. U tom kontekstu, tada je krah Sovjetskog saveza još uvijek bio svjež i nov u mislima američkih lidera, dok su, s druge strane, tu bili lideri poput pape Ivana Pavla II i Vaclava Havela koje su u SAD-u cijenili zbog njihovog doprinosa rastu demokratije. (10. godina od smrti Alije Izetbegovića, Anadolija Agency, 19.10.2013.) *[[Munir Gavrankapetanović]] **"Sve su od sebe davali, pa i ono najdragocjenije: zdravlje i živote, a ništa za sebe nisu tražili. To je ona ogromna snaga koju je pokret Mladih Muslimana nosio, koja se iz ovog i ovakvih srca pretakla u jednu veliku i neuništivu snagu vjere. Mogli su biti ubijani, mučeni, ali duh koji su zapazili u srcima hiljada mladića i djevojaka morao je, uz Božiju pomoć, dati plod. Ovakva vjera ne može umrijeti a da ne ostavi dubokog traga u duši svoga naroda. Bio sam ponosan što pripadam ovom pokretu i što imam ovakvog brata. I braću." ("Bez klonuća i bez straha", str. 99) *[[Mustafa Spahić]] **"To je jedinstven pokret. Šta je suština učenja Mladih muslimana? Nema značajnijeg pokreta u Evropi u 20. stoljeću, jer ta omladina, to je ashabi-kehf. To je omladina koja je za sva vremena po cijenu života rekla: ne fašizmu, ne nacizmu, ne staljinizmu, ne rasizmu, ne materijalizmu, ne komunizmu, ne apsolutnom individualizmu, ne neizdiferenciranom kolektivizmu, egalitarizmu, i netitularnom vlasništvu. Za što su se zalagali? Za vjeru u srcima, moralna društva, za zdravog pojedinca, za prav, čvrst, iskren, istinski brak, za zdrav džemat, za zajednicu, za ljubav, za saradnju, za solidarnost, za učenje, za djela." (Tribina povodom Dana nezavisnosti i 24. godišnjice rada Udruženja Prosvjetitelj Muallim Srebrenica, 11. marta, 2017. [https://www.youtube.com/watch?v=QN12QR2LdoM]) *[[Nedžad Latić]] ** "U Kazneno-popravnom domu Zenica bilo je nekoliko stotina pripadnika Mladih muslimana, hodža i muslimanskih intelektualaca. Već su se bili organizirali na način ispomoći jedan drugome za preživljavanje. Imali su svoje ekonomate gdje su sakupljali hranu iz paketa i bratski je dijelili. Pokušavali su preživjeti da ne jedu zatvorsku hranu sa svinjskim mesom." ("Krv bijelog horoza", Bosančica-print, Sarajevo, 2005., stranica 79-80, ISBN 9958-650-24-x) *[[Nusret Isanović]] ** "Mladi muslimani su na najbolji način prepoznavali i bavili se onim pitanjima koja su bila ključna, poput obrazovanja." (promocija knjige "Trinaest mladomuslimanskih šehida" prof.dr. Ismeta Kasumagića, 26.11.2021. u Bošnjačkom institutu – Fondacija Adila Zulfikarpašića) *[[Reuf Huseinagić]] ** "U vrijeme revidiranja stavova odvojili bi momke u posebnu prostoriju, obično prostoriju sobnog starješine. Tamo su ih u početku polahko ubjeđivali da promijene svoj stav. Ti razgovori bili su mučni i nepodnošljivi. Običnu bi tjerali da priznamo da smo mladi Muslimani, da smo htjeli da srušimo postojeći režim, da smo svjesno i organizovano radili protiv naroda i države, da smo teroristi, da sijemo mržnju među narodima i još mnogo toga. Zatim bi od nas tražili da otkrijemo članove i simpatizere kao i ugledne ljude koji su nas štitili i pomagali." ("Kazamati jednoumlja - Kamena suza", Gradačac, 1995., stranice 47 i 48) *[[Sead Trhulj]] ** "Prvi, i veoma značajan javni istup "Mladih Muslimana", značajan prije svega po tome što je to, koliko se zna, bio prvi otvoreni protest protiv nove vlasti u Jugoslaviji, dogodio se već ujesen 1945. godine na osnivačkoj skupštini "Preporod" u sarajevskoj Vijećnici. Mimo scenarija koji je pripremljen pod patronatom nove vlasti "Mladi Muslimani" su došli u velikom broju i doveli dosta svojih pristalica. Izvršili su pravi puč na toj osnivačkoj skupštini, govorili, vikali, lupali, i izdejstvovali da nekoliko njihovih istaknutih članova uđe u upravu društva. Na izlasku iz Vijećnice Alija Izetbegović je bio uhapšen, ali je sutradan pušten." ("Mladi Muslimani", Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb, Globus, 1992., str. 13., ISBN 86-343-0653-4) *[[Zilhad Ključanin]] ** "Mladi muslimani su bili najkvalitetniji dio muslimanske nacije poslije rata. Prvi su osudili historijsku prevaru socijalizma. Dovoljno strasno vjerovali u moć islama za očuvanje suštine muslimanskog naroda. Sami bili čisti, neukaljani netom prolivenom krvlju. Obrazovani, potencijal intelekta dovoljan za uspješan historijski razvoj nacije. Privrženi tradicijama muslimanskim, tom korijenju bez kojeg nije moguća nova stabljika. Odmaknuti onoliko koliko je to korisno od tadašnje IVZ, njenog "zanatskog islama". Hrabri. Sa mladošću, tom neprocjenjivom prednošću. U novoj Jugoslaviji svako ko nije razmišljao u okvirima jedne dogme, bio je terorista. "Mladi muslimani" nisu ni pokušali povjerovati u komunističku dogmu." ("Mladi muslimani", Biblioteka Ključanin, Sarajevo, 1991. str. 9) {{Wikipedia}} 87t4cj4oola86q1fsr696f02sn51s7g 0 10156 56494 56493 2016-05-15T17:06:29Z Harač 23 56494 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Uvod u subjektivna prava |autor =[[William A. Edmundson]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''An Introduction to Rights'' |datum prvog izdavanja =2004. }} *"U razmišljanju o pravima moramo pokušati izbjeći zbunjujuća pitanja dvije različite vrste, od kojih se jedno naziva "konceptualnim", a drugo "opravdavajućim". Konceptualna pitanja su pitanja o tome šta prava jesu, od čega su sastavljena, i šta slijedi iz isticanja da X ima pravo tog-i-tog opisa. Hohfeldov rad je primjer konceptualne istrage u njenom najčišćem obliku. Opravdavajuća pitanja, suprotno tome, fokusiraju se na osnove za, i razloge iza, raspodjele prava. Priznavajući da su prava neka vrsta stvari, zašto trebamo misliti da ikakva postoje? Koji temelji postoje za pripisivanje prava? Kojim svrhama služe prava, i možemo li bez njih?" [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: William A. Edmundson]] a65z4u9dkwqi6ouhmxpv5ouf8udzbk4 14 10157 56495 2016-05-15T17:06:45Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 56495 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10158 61487 56499 2024-05-17T06:46:43Z Srđan 4695 61487 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Alex Schwartz |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=kanadski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Kanada |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[Z]ajedničke motivacije i vrijednosti koje definiraju ustavni patriotizam ne nastaju ''ex nihilo'' [...] [U]stavni patriotizam je slučajni proizvod određene vrste političke historije, one u kojoj su ljudi prvo bili integrirani oko zajedničkog nacionalnog indentiteta unutar konteksta konsolidovane nacionalne države. Ali van konteksta nacionalne države, kako ovaj ethos treba da nastane? [...] Teorija ustavnog patriotizma pretpostavlja da ustavi mogu biti predmeti identifikacije koja stoji iznad žara sukobljenih nacionalizama. Ali ustavi su tipično proizvodi političkog sukoba, i ti sukobi, čak i ako nisu nasilni, imaju pobjednike i gubitnike [...] Imajući u vidu problem sporne historije, ako nešto poput ustavnog patriotizma treba da nastane u podjeljenom društvu, on mora nastati iz relativno novog ustavnog aranžmana, aranžmana koji teži da akonomodira (radije nego da ugnjetava) okolnosti nacionalnog pluralizma." (''Patriotism or Integrity? Constitutional Community in Divided Societies'') *"[M]ožemo misliti o legitimitetu kao nečemu što se odmotava i razvija kroz vrijeme. Ovaj pojam - nazovimo ga "dijahronički legitimitet" - sugeriše proces kojim ustavni poredak zadobija povećani legitimitet kako njegove norme postaju sve više ustoličene u javnom životu [...] [M]ožemo zamisliti da ustavni poredak temeljen na dubokoj raznolikosti može također biti prihvaćen od strane više razumnih struja unutar sukobljenih nacionalizama i stoga ideja duboke raznolikosti će progresivno zadobiti za sebe široku i duboku lojalnost." (''Ibid.'') *"[K]ada se vidi kroz leću integriteta, ono što bi se činilo kao sirovo političko neslaganje preobraćuje se u interpretativno neslaganje. A ovo je dobra vrsta neslaganja. Politička zajednica općenito naviknuta da tretira barem dio svojih političkih neslaganja na ovaj način - kao interpretativne probleme - ima dvije poželjne odlike. Prvo, u samom činu neslaganja o tome šta principi znače, ljudi potvrđuju da pripadaju "interpretativnoj zajednici". Ovo je izraz zajedništva, ali ne zahtijeva niti pretpostavlja da ljudi dijele zajednički identitet. Drugo, u tretiranju neslaganja o principima kao interpretativni problem, ljudi se moraju baviti značenjem tih principa. U početku to može biti činjeno tek na strateški i cinički način - ljudi mogu tražiti značenja koja pristaju njihovim specifičnim svrhama. Međutim, kako ljudi postanu naviknutiji da tretiraju političko neslaganje također kao funkciju interpretativnog neslaganja, aktivnost konstruktivnog tumačenja postaje dio rutinske gramatike javnog razuma. Na ovaj način, pragmatički ustavni dogovor će se jednom početi razumijevati kao da leži na dubljim principima (koliko god oni bilo sporno njihovo značenje ili primjena). Ukratko, nada je da će stav izražen i promoviran integritetom imati tendenciju da gura početni ''modus vivendi'' u smjeru istinske zajednice principa [...] [V]rlina integriteta (jer je također metodologija) nudi praktični vodić o tome kako se ''modus vivendi'' treba transcendirati u praksi. Naročito, integritet nudi vodić onima koji imaju posebnu odgovornost da tumače ustavne norme u ime zajednice u pitanju - nazovimo ih "javni tumači". Javni tumači su "tumači" jer njihova uloga zahtijeva od njih da učine sudove o značenju pravnih normi (a ne tek da primjenjuju interpretativne sudove koje čine drugi); oni su "javni", ne samo jer su činioci države ili što su uključeni u tumačenje javnog prava, već jer imaju posebnu odgovornost da objasne značenje pravnih normi javnosti kojoj služe. Po ovoj definiciji, suštinski javni tumači su, naravno, sudije. Ali sudije su samo podskup javnih tumača [...] Ako zajednica podijeljena sukobljenim nacionalizmima treba da bude zajednica principa (a ne tek puki ''modus vivendi''), integritet mora biti rasprostranjen i stoga dostupan. Difuznija raspodjela interpretativne odgovornosti može pomoći po ovom pitanju [...] Ovaj scenarij zahtijeva [i] kritičnu masu javnih tumača koji su predisponirani da učine ustavni poredak najboljim što može biti; integritet ne bi bio izuzetna vrlina među ljudima koji vide njihov ustavni dogovor kao temeljno neiskupljiv i bez mogućnosti racionalne rekonstrukcije na način na koji to integritet zahtijeva [...] [O]no što integritet zahtijeva jeste da javni tumači pokušaju njihov ustavni poredak učiniti najboljim što može biti za "žanr" koji jeste. I, u slučaju podjeljenih drušava, ovo ima dodatnu ekspresivnu vrijednost promovisanja "zajednice principa" među ljudima koji inače ne dijele zajednički politički identitet [...] [G]dje su aranžmani za akomodiranje nacionalnog pluralizma već predmet ''modus vivendija'', javni tumači imaju, ako ništa drugo, odgovornost da pokušaju da učine stvari funkcionalnim. I [...] ova odgovornost je također mogućnost da se rekonstruiše pravni poredak kao zajednica principa. Osim ako javni tumači ne preuzmu na sebe ovaj cilj, ako se ne počnu baviti konstruktivnim tumačenjem, teško je zamisliti da ostatak zajednice ikada počne smatrati plurinacionalni ustavni poredak kao išta više od strateškog kompromisa među sukobljenim grupama." (''Ibid.'') {{DEFAULTSORT:Schwartz, Alex}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Kanadski filozofi]] [[Kategorija:Filozofija]] 0envagwbworj9u06pvckdvityo1anvf 0 10160 56511 2016-05-18T14:25:42Z 92.36.204.239 Nova stranica: *"Ja, Petar, istije Ohmućevića, po starini [[Bošnjaci|Bošnjanin]], a radi nepovoljnog razumirja i pogube Bosanske,prišašćah njegovijeh starijeh – sad je Dubrovčanin,koji... 56511 wikitext text/x-wiki *"Ja, Petar, istije Ohmućevića, po starini [[Bošnjaci|Bošnjanin]], a radi nepovoljnog razumirja i pogube Bosanske,prišašćah njegovijeh starijeh – sad je Dubrovčanin,koji za milost njegove stare gospode složi i postavi ovo rodoslovlje,za slavu Bosansku i svakoga vridnogaBošnjanina,dokole Bog dopusti i njegova sveta volja izvrši." (Pisano lita Hristova na 1482.) l56gib56kttx26ucdxjtygb6tbgmow6 0 10161 61808 56516 2024-05-17T11:57:15Z Srđan 4695 61808 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Pavlo (Pavle) Ostović |slika= |tekst uz sliku=hrvatski pravnik, političar i publicist |datum rođenja= 27. 9. 1894 |mjesto rođenja=Otočac, Hrvatska |datum smrti= 15. 1. 1973 |mjesto smrti= Montreal, Kanada }} * "Vi ste [[Bošnjaci]], ali ste zanemarili svoju predtursku historiju. Ako vi nećete tu historiju kao svoju, onda će [[Srbi]] i [[Hrvati]] reći da je njihova." (za vrijeme I svjetskog rata) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Ostović, Pavlo}} [[Kategorija:Hrvatski političari]] p8a81h7l4c7pq0ngalr3of1jk80onng 0 10162 56517 2016-05-18T15:55:17Z 92.36.204.239 Nova stranica: {{Infokutija biografija| |ime=Antun Hangi |slika= |tekst uz sliku= pisac |datum rođenja= 1866. |mjesto rođenja= Petrinja, Hrvatska |datum smrti= 1909. |mjesto smrti= }} *"Poslij... 56517 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Antun Hangi |slika= |tekst uz sliku= pisac |datum rođenja= 1866. |mjesto rođenja= Petrinja, Hrvatska |datum smrti= 1909. |mjesto smrti= }} *"Poslije pada slavnoga nekada kraljevstva bosanskoga godine 1463. pod osmanlijsko gospodstvo, odrekoše se mnogi [[Bošnjaci]] vjere svojih otaca i prigliše vjeru [[Muhamed]]ovu, [[Islam]], te mu i danas najvjernije pristaše“. ("Život i običaji muslimana u Bosni i Hercegovini", 1899.) [[Kategorija:Religija]] {{Wikipedia}} nypt3nd8ld5kxipb6lx10xy6ucslydf 0 10163 61697 56521 2024-05-17T10:57:38Z Srđan 4695 61697 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Darko Tanasković |slika=Darko_Tanasković.jpg|mini|desno| |tekst uz sliku=univerzitetski profesor, književnik, književni prevodilac, akademik |datum rođenja=4. januara. 1948 |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "U staroj historijskoj zemlji Bosni, starijoj i od Srbije i od Hrvatske, žive [[Bošnjaci]] i to im je jedino odgovarajuće narodno ime." {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Tanasković, Darko}} [[Kategorija:Srbijanski pisci]] r9tjv6k0tk7yoludmqc75s8xxhawhar 0 10164 56530 2016-05-18T22:19:19Z 92.36.204.239 Nova stranica: *[[Abdulah Sidran]] **"Mi nemamo ništa protiv vaše velike Srbije, ali gradite je, brate, u visinu!" (intervju za NIN, preneseno iz Avaza, od 16.5.2013.) 56530 wikitext text/x-wiki *[[Abdulah Sidran]] **"Mi nemamo ništa protiv vaše velike Srbije, ali gradite je, brate, u visinu!" (intervju za NIN, preneseno iz Avaza, od 16.5.2013.) e8a87grpeetdz2rqojpvtmkfb1x173x 0 10165 61741 56532 2024-05-17T11:35:32Z Srđan 4695 61741 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Noel Malcolm |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski historičar i pisac |datum rođenja=26. decembra 1956. |mjesto rođenja=Surrey, Engleska, Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} "Kako je [[bosanski jezik]] bio treći jezik Otomanske Carevine, nije nikakvo čudo što je i dio Otomanske književnosti napisan na tom jezku". {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Malcolm, Noel}} [[Kategorija:Britanski historičari]] [[Kategorija:Britanski pisci]] 9nfipofg34bjfcfecsd8yf8tlqr2im9 0 10166 60001 56538 2022-01-22T12:13:18Z Niegodzisie 7018 60001 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Nataša Gaon-Grujić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=kolumnista |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sarajevo, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} * "Nakardna je i krajnje neistinita tvrdnja da [[bosanski jezik]] ne postoji, kao što je jednako neistinita tvdnja da bosanskim jezikom govore samo [[Bošnjaci]], jer, evo, ja se nisam izjasnila kao Bošnjakinja, ali moj jezik je bosanski." ("Nisam Bošnjakinja, ali moj jezik je bosanski" za Al Jazeera, 11 oktobar 2015) {{DEFAULTSORT:Gaon-Grujić, Nataša}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] {{Wikipedia}} i071gsuklila0w9dna485itr21gbr85 0 10167 61864 56536 2024-05-18T09:04:12Z Srđan 4695 61864 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Matija Divković |slika= |tekst uz sliku=bosanski pisac, franjevac |datum rođenja= 1563. |mjesto rođenja=Jelaške kod Vareša, [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= 1631. |mjesto smrti=Olovo, Bosna i Hercegovina }} * "I ovo istomači aliti privrede iz jezika dijačkoga u pravi i istiniti jezik [[bosanski jezik|bosanski]]" ("Nauk krstjanski", 1611) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Divković, Matija}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] [[Kategorija:Religija]] cljgfkg3ft0qio4e4im6yth50pfknhj 0 10168 56537 2016-05-18T22:45:49Z 92.36.204.239 Nova stranica: {{Infokutija biografija| |ime=Jakov Mikalja |slika= |tekst uz sliku=jezikoslovac, leksikograf, isusovac |datum rođenja= 1601. |mjesto rođenja=poluotok Gargan, Italija |datum smr... 56537 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jakov Mikalja |slika= |tekst uz sliku=jezikoslovac, leksikograf, isusovac |datum rođenja= 1601. |mjesto rođenja=poluotok Gargan, Italija |datum smrti= 1654. |mjesto smrti=Loreto, Italija }} * "...u ilirskom jeziku [[bosanski jezik]] najljepši." (predgovor “Blagu Jezika slovinskoga” iz 1649.) [[Kategorija:Religija]] {{Wikipedia}} ho9izce3lg9b6kktuo2xju38c6yftg2 0 10169 61908 61878 2024-05-18T09:26:07Z Srđan 4695 61908 wikitext text/x-wiki * "Ako [[bosanski jezik]] nije postojao, na osnovu čega je onda protektor Burian donio naredbu o ukidanju?!" (4. oktobar, 2013., izjava zbog popisa stanovništva u BiH 2013., portal InfoLive.ba) * "I to kapitalnim djelom ne samo za bosansku zajednicu, nego za sve jezičke zajednice, s obzirom da ovim rječnikom autora [[Dževad Jahić|Dževada Jahića]] mi dobijamo vrhunski evropski rječnik, a to znači da takve rječnike imaju zapadne evropske kulture. Ovaj Rječnik nas uvodi u ravnopravnu zajednicu svih evropskih jezika." (na promociji bosanskog rječnika Dževada Jahića, u amfiteatru Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, 27.10.2015) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Turbić-Hadžagić, Amira}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] thdhs3xqwwq388wy8597r6yixg5gh88 0 10171 56555 2016-05-22T11:27:09Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=David A. Pozen |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |... 56555 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=David A. Pozen |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Ustavna loša vjera [...] uključuje (1) naoko neutralna vladina djelovanja koja su uistinu temeljena na nelegitimnim motivima ili svrhama [...] (2) uzurpacija ustavnih prerogativa drugog činioca namjerno kršeći ustavna ograničenja ili zanemarujući ustavne dužnosti [...] (3) nekonzistentno korištenje interpretativne metodologije [...] (4) dvoličnost ili nesavršena privrženost ustavu [...] (5) nevoljnost za kompromisom ili pregovaranjem van svoje grane vlasti ili političke partije [...] (6) neopravdana odstupanja od ustavne konvencije [...] (7) izbjegavanje duha dogovora [...] (8) interpretativni argumenti koji su toliko nerazumni da otkrivaju tajnu ili zlobnu namjeru [...] (9) isticanje nužnosti oko toga šta pravo "mora" značiti [...] (10) minimiziranje nezgodnih činjenica o ustavu i sudskoj ulozi." (''Constitutional Bad Faith'') *"Učesnici u ustavnim debatama mogu biti naročito privućeni na [[Jean-Paul Sartre|sartrovsku]] lošu vjeru svih vrsta zbog posebnih uloga i ograničenja ustavne argumentacije - i naročitih pritisaka za smanjenjem kognitivne disonance koja slijedi. Slabljenjem političke volje za promjenom ustava ili na drugi način priznavanjem njegovih nedostataka, sartrovska loša vjera, potaknuta ustavnom vjerom, ovjekovječuje same one uslove koji je čine tako privlačnom na prvom mjestu." (''Ibid.'') [[Kategorija: Pravo]] 34p332c8swqk1uby9n8j5z7aqaahu1q 0 10172 62022 56559 2024-05-18T16:50:40Z Srđan 4695 62022 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Enver Halilović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=profesor, rektor Univerziteta u Tuzli |datum rođenja=11. oktobra 1954. |mjesto rođenja=Sjenica, Sandžak |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} * "Dakle, [[bosanski jezik]] je vezan za duhovno biće tadašnjih [[Bošnjaci|Bošnjana]], svih stanovnika današnje [[BiH]]. Posebno predstavlja značajnu činjenicu za sveukupni razvoj svijesti o BiH i svakog građanina BiH." (na promociji bosanskog rječnika [[Dževad Jahić|Dževada Jahića]], u amfiteatru Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, 27.10.2015) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Halilović, Enver}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] j09a9mscr125iokfrs48vkyh5ef515u 0 10174 61336 56577 2024-05-16T17:51:20Z Srđan 4695 61336 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Rainer Bauböck |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=austrijski politički teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Austrija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[U]pravo one odluke za koje se čini da prijete jedinstvu u federalnim državama nude moralne razloge za održavanje tog jedinstva koje nisu dostupne u unitarnoj državi. Grupa koja se smatra posebnom manjinom unutar države uživa ovlaštenja koja nisu tek takva da oblikuju javnu kulturu regiona gdje čine većinu, već i da štite svoje druge članove koji su raštrkani u drugim dijelovima federacije. Ona može također utjecati na sve politike federalnih vlasti koje se mogu ticati njenih interesa (poput vanjske politike prema drugim državama za koje je kulturno povezana). Secesija transformiše tu autonomnost u suverenitet, ali uskraćuje joj glas u vladavini većom državom. Dok autonomija daje manjini moralni razlog za održanje federacije djelimično zadovoljavajući zahtjeve koji su uključeni opravdanje secesije, kolektivno predstavništvo uključuje podjedinice u vlasti veće političke zajednice tako da oni dobijaju kolektivnu odgovornost za zajedničko dobro te države." (''Why Stay Together? A Pluralist Approach to Secession and Federation'') *"Postoje temeljno četiri razloga koji zajedno mogu oblikovati širokorasprostranjenu preferenciju za održavanje jedinstva u demokratskim multinacionalnim federacijama. Multinacionalne federacije mogu ostvariti integraciju kroz (1) koncesiju: dajući djelimično samoupravljanje i posebna ovlaštenja na federalnom nivou; (2) moderaciju: potkopavajući potporu ekstremnim nacionalnistima kroz slobodne izbore; (3) participaciju: uključujući manjine i njihove predstavnike u federalne šeme dijeljenja vlasti; (4) višestruke identitete: dopuštajući geografsku i bračnu mobilnost preko linija razgraničenja i promovirajući sveopći identitet federalnog građanstva." (''Ibid.'') *"Dokle god federalni aranžman predstavlja pravičnu ravnotežu između različitih zahjteva, opcija manjine za secesijom nije ograničena samo uslovima izvodljivosti (poput geografske neprekidnosti) već i privrženostima koje su njeni predstavnici prihvatili kroz saradnju u federalnim institucijama. Dobro uređena federacija može pod tim uslovima ponuditi tačku kovergencije iz koje i opcija centralizacije vlasti i secesije izgledaju nelegitimnim. Takva federacija ne mora stoga priznati opće ''pravo'' na secesiju, iako može ''tolerisati'' secesiju kada ima kontinuiranu podršku od dovoljne većine u provinciji i kada to ne bi ozbiljno nazadovalo druge grupe u provinciji i ostatku države." (''Ibid.'') {{DEFAULTSORT:Baubock, Rainer}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Austrijski filozofi]] k1l77mnjc8n4zmb31855cf7katywz2w 0 10175 61375 56584 2024-05-16T18:13:35Z Srđan 4695 61375 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Costas Douzinas |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=grčki pravni i politički teoretičar |datum rođenja=20. novembar 1951. |mjesto rođenja=Piraeus, Grčka |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Kada rascjep između misionarskih tvrdnji o jednakosti i dostojanstvu i surove stvarnosti opscene nejenakosti postane očit, lažna obećanja humanitarizma će voditi nekontrolisanim vrstama napetosti i sukoba. Španski vojnici sreli su nadiruće napoleonove vojske izvikujući: "Dolje sa slobodom!" Nije teško zamisliti ljude koji idu u susret "mirotvorcima" Novog vremena sa povicima: "Dolje sa ljudskim pravima!" Društveni i politički sistemi postaju hegemonistički okrečući njihove ideološke prioritete u univerzalne principe i vrijednosti. U novom svjetskom poretku ljudska prava su savršen kandidat za tu ulogu. Njihovi temeljni principi, tumačeni negativno i ekonomski, promoviraju neoliberalnu kapitalističku dominaciju. To nije neizbježno. Ako se formuliraju drugačije, njihove apstraktne odredbe bi mogle podvrgnuti nejednakosti i poniženja kasnog kapitalizma snažnom napadu. Ali to se ne može dogoditi kada je kritika nepravde formulisana u pojmovima koji potiču i podržavaju nepravdu. Korisnost prâva dolazi do svog kraja kada izgube svoj cilj otpora prema nepravdi." (''The "End" of Human Rights'') {{DEFAULTSORT:Douzinas, Costas}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Grčki filozofi]] a7nw27ra53njxqm3bwd7zo2li89wl80 0 10176 61797 56601 2024-05-17T11:53:58Z Srđan 4695 61797 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Ivan Kukuljević Sakcinski |slika= Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png |tekst uz sliku=historičar, književnik i političar |datum rođenja= 29. maja 1816. |mjesto rođenja=Varaždin, [[Hrvatska]] |datum smrti= 1. augusta 1889. |mjesto smrti=Puhakovec, Hrvatsko Zagorje, Hrvatska }} **"Isti papa dopušta Bošnjakom na molbu kralja Stjepana Tomaševića, da mogu svetkovati dan sv.Grigorja, kog [[Bošnjaci]] za svog zaštitnika drže." ("Arkiv za povjestnicu jugoslavensku", 1851.) :"...Il je slavska domovina :stan pomorskog Dalmatina? :Gorljivog il [[Hrvati|Harvata]]? :Il [[Srbi|Sarbskoga]] njegovog brata? :Tu stran zove Slavjan svom :Al je širji Slavski dom! :Il je Slavska domovina :Tam gde i zibka Slavjanina :gde s [[Bošnjaci|Bošnjakom]] Bugar plače :Carnogorac oštri mače…?" ("Slavjanska domovina", 1847.) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Sakcinski, Ivan Kukuljević}} [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Hrvatski političari]] f8ikrhz2r7gxkhq2m5f05irbnasq75g 0 10177 56603 56602 2016-06-02T20:00:43Z Harač 23 56603 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Peter Westen |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[J]ednakost je u potpunosti "cirkularna". Ona nam govori da iste ljude tretiramo isto; ali kada pitamo koji su "ljudi isti", govori nam se da su to "ljudi koji trebaju biti tretirani isto". Jednakost je prazna posuda bez sopstvenog suštinskog moralnog sadržaja. Bez moralnih standarda jednakost ostaje besmislena, formula koja nam nema šta reći o tome kako da djelujemo. Sa takim standardima jednakost postaje bespotrebna, formula koja ne može učiniti ništa više nego ponoviti ono što već znamo [...] Prepoznavanje da je jednakost tautološka objašnjava nekoliko stvari. Objašnjava zašto ljudi koji su isti trebaju biti tretirani isto; zašto jednakost izražava univerzalnu moralnu istinu; zašto se uzima da je jednakost "zakon razuma"; i zašto je ovaj jedan aspekt Aristotelovog moralnog stanovišta ostao neupitan danas, kao što je bio prije 2500 godina. Jednakost je nepobitna i nepromjenjiva moralna istina jer je jednostavna tautologija. To ne treba iznenađivati; kao ''a priori'' moralna istina, jednakost jedva može biti nešto drugo." (''The Empty Idea of Equality'') [[Kategorija: Pravo]] 4xh9owwh217nrvsv1333cqaaqsaukxg 0 10178 56609 56608 2016-06-03T13:01:32Z 85.92.230.104 56609 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Sima Ćirković |slika=Sima Ćirković, SANU.jpg |tekst uz sliku=srpski historičar, akademik SANU-a |datum rođenja=29. januara 1929. |mjesto rođenja=Osijek, Hrvatska |datum smrti=14. novembra 2009. |mjesto smrti=Beograd, Srbija }} *"Prigodom proglašenja dokumenta kojim mu je sultan priznao nasljednu vlast u vazalnoj kneževini, u decembru 1830., Miloš Obrenović je okupljenim uglednicima rekao "Tako braćo, postadosmo i mi od jučer narodom."." (o [[Srbi]]ma, "Srbi među europskim narodima", Zagreb, 2008.) [[Kategorija:Srbijanski akademici]] [[Kategorija:Srbijanski historičari]] {{Wikipedia}} pxtvdd0j7gb3zyrm4hft0ghho8a3x0h 0 10179 61692 56611 2024-05-17T10:55:30Z Srđan 4695 61692 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Miloš Obrenović |slika= |tekst uz sliku=knez i vladar Srbije |datum rođenja=18. marta 1780. ili 1783. |mjesto rođenja= |datum smrti=26. septembra 1860. |mjesto smrti= }} *"Tako braćo, postadosmo i mi od jučer narodom." (izjava iz decembra 1830., kada mu je sultan priznao nasljednu vlast u vazalnoj kneževini, izvor: Sima Ćirković, "Srbi među europskim narodima", Zagreb, 2008.) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Obrenović, Miloš}} [[Kategorija:Srbija]] 1eyklltaasjdw8p9x6357q7ekczw296 0 10181 61844 57947 2024-05-18T06:32:21Z Srđan 4695 61844 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ibrahim Pašić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački historičar |datum rođenja=1948. |mjesto rođenja=Rakitnica, Rogatica, BiH |datum smrti= 23. juna 2017. |mjesto smrti= Sarajevo, Bosna i Hercegovina |počasti= }} *"U srednjovjekovnoj Bosni Vlasi su se pomiješali s ostacima iliro-romanskog, gotskog i tračkog stanovništva, koje se za vrijeme slavenskih naseljavanja povuklo u planine. Uglavnom su se bavili stočarstvom i trgovinom. U periodu razvijenog feudalizma integrirali su se u potpunosti u bosansko društvo, i na ovom i na onom svijetu, prihvatajući od Dobrih [[Bošnjaci|Bošnjana]] [[bosanski jezik]] i memorijalnu kulturu podizanja stećaka iznad svojih grobova." (magazin "STAV", 03.06.2016., [http://faktor.ba/stav-historija-i-porijeklo-bosanskih-vlaha-milorad-dodik-aleksandar-vucic-vojislav-seselj-i-mate-boban-porijeklom-su-bosanski-vlasi/]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Pašić, Ibrahim}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari]] hkbqdhgecw2cyfmapjveide7zayfxvr 0 10182 56644 2016-06-05T09:11:27Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Demokratija u Americi |autor =[[Alexis de Tocqueville]] |slika = |tekst uz sliku... 56644 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Demokratija u Americi |autor =[[Alexis de Tocqueville]] |slika = |tekst uz sliku =politološki spis |originalni naziv =''De La Démocratie en Amérique'' |datum prvog izdavanja =1835., 1840. }} *"[U] demokratskim zajednicama većina ljudi ne vidi jasno šta imaju dobiti revolucijom, ali stalno i na hiljade načina osjećaju šta mogu izgubiti [...] U revoluciji vlasnici lične imovine imaju više razloga za strah od svih drugih; jer u jednu ruku njihovu imovinu je lakše oteti, i u drugu može u potpunosti nestati u jednom trenutku - predmet opasnosti na način na koji nekretnine nisu u toj mjeri pogođene, jer, iako mogu izgubiti doprinose svojih posjeda, mogu se nadati da očuvaju samu zemlju kroz najveće prevrate. Stoga ovi prvi se puno više brinu oko simptoma revolucionarnih prevrata nego ovi drugi. Stoga nacije imaju manje tendencije da stvaraju revolucije u odnosu na povećanje lične imovine i njene raspodjele među njima, i povećanja broja onih koji je posjeduju. Štaviše, koju god profesiju da prihvate, i koju god vrstu vlasništva da posjeduju, jedna im je karakteristika zajednička. Niko nije sasvim zadovoljan sa onim što trenutno ima - svi se stalno trude na hiljade načina da je poboljšaju. Uzmimo bilo kojeg od njih u bilo kojem trenutku njegovog života, i vidjet ćemo da je uključen u neki novi prjekat za svrhu uvećanja onoga što ima; ne govorite mu o interesima i pravima čovječanstva: njegovo malo domaćinstvo za to vrijeme zaokuplja sve njegove misli, i vuće ga da ostavi političke izazove za neku novu sezonu. Ovo ne samo da spriječava ljude da čine revolucije, već i sputava ljude da ih žele. Nasilne političke strasti imaju malo utjecaja na one koji su posvetili sve svoje sposobnosti u potrazi za svojom dobrobiti. Žar koji ispoljavaju u malim stvarima smiruje njihovu gorljivost za velike poduhvate." (''Poglavlje XXI.'') [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Alexis de Tocqueville]] 3717i9t5atw0n8be3270klxap94aom0 14 10183 56645 2016-06-05T09:11:56Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 56645 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10184 61790 56652 2024-05-17T11:51:26Z Srđan 4695 61790 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Nada Klaić |slika= |tekst uz sliku=hrvatska historičarka |datum rođenja=21. juli 1920. |mjesto rođenja=[[Zagreb]], [[Hrvatska]] |datum smrti=2. august 1988. |mjesto smrti=Zagreb, Hrvatska }} *"….No, ove nevješte projekcije o srpstvu [[BiH|Bosne]] vrijede isto koliko Šišićevo dokazivanje o hrvatsvu Bosne. Međutim nekritički izvještaj Konstantina Porfirogeneta o Sklavinijama može poslužiti kao podloga za zaključke samo onom historičaru kome nije odveć stalo do historijske istine. On je uglavnom iste vrijednosti kao i Dukljaninove vijesti o vladanju hrvatskih ili srpskih vladara nad Bosnom. To su tek povremeni izleti susjednih vladara koji nisu niti su mogli izmijeniti stoljetni položaj bosanskih zemalja, jer su one bez [[Hrvati|Hrvata]] i [[Srbi|Srba]] odavno išle svojim, od njih posve odijeljenim putem. Carevi podaci za taj posao ne mogu biti mjerodavni, a još manje vješta konstrukcija barskog nadbiskupa koji piše sredinom 12. stoljeća...Posve razumljivo da Ćirkoviću za njegovu teoriju o srpstvu Bosne ne mogu poslužiti niti Konstantinovi podaci o naseljenju Srba, jer ih car, a znamo i zašto, stavlja u [[Srbija|Srbiju]], Paganiju, Zahumlje i Travuniju te Konavle po kriteriju 10-og stoljeća kad su sve te zemlje priznavale bizantsku vlast. Prema tome, ako se sam car nije hvalio da je Bosna od naseljenja srpska, a sigurno bi to vrlo rado učinio,onda kritičkom historičaru ne preostaje drugo nego i na osnovi careva teksta tvrditi da je Bosna od početka bila bosanska." ("Srednjovjekovna Bosna" - politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377 godine), Eminex, Zagreb 1944., ISBN 953-6112-05-1) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Klaić, Nada}} [[Kategorija:Hrvatski historičari]] 2wnormajhaax6xmjcykgknfcyu5pjhn 0 10185 56655 56654 2016-06-05T11:34:48Z 92.36.202.233 56655 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Isidora Sekulić |slika= |tekst uz sliku=srpska književnica, akademik i prva žena član SANU-a |datum rođenja=16. februar 1877. |mjesto rođenja=Mošorin, Srbija |datum smrti=5. april, 1958. |mjesto smrti=Beograd, Srbija }} *"[[Bosanski jezik]] i književnost to je jedna ogromna livada koja se guši od rasta, cvijeća i mirisa. Livada ostaje blizu, zemlju krasi i preliva, u zemlju otresa sjeme." (1941. godine, dočekujući bosanskohercegovačke pisce u Beogradu) [[Kategorija:Srbijanski akademici]] [[Kategorija:Srpski književnici]] {{Wikipedia}} 1s0zedm040nv6rsg12maw7hdckp79p3 0 10186 62026 60592 2024-05-18T16:52:55Z Srđan 4695 62026 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Husein efendija Kavazović |slika=Husein Kavazović (cropped).jpg |slika širina=300px |tekst uz sliku=reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH |datum rođenja=3. juli 1964. |mjesto rođenja=Jelovče Selo, Gradačac, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ako smo ummet, a jesmo, onda smo [[musliman]]i, a ne nikakve selefije ili hanefije; ako smo narod, a jesmo, onda smo Bošnjaci, a ne Sandžaklije, Krajišnici, Podrinjci i Hercegovci." (Džuma-namaz, hutba sa minbera Islamskog kulturnog centra Bošnjaka u Berlinu, 27. septembra 2019. [https://www.klix.ba/vijesti/bih/ef-kavazovic-mi-smo-bosnjaci-a-ne-sandzaklije-krajisnici-podrinjci-i-hercegovci/190927086]) *"Ne znam šta će biti u budućnosti, ali znam šta se sada dešava. Mi imamo krajeve gdje se negira [[bosanski jezik]], imamo krajeve gdje se [[Bošnjaci]]ma ne dozvoljava zaposlenje, na svaki način im se otežava život." (intervju za N1 Pressing, 06.06.2016., [http://ba.n1info.com/a98816/Vijesti/Vijesti/Ekskluzivno-na-N1-Gost-Pressinga-reis-Kavazovic.html]) == Drugi o njemu == *[[Diko Vračić]] **"Mislim da je bilo divno izlaganje sve trojice kandidata za reisu-l-ulemu, od kojih mi se najviše svidio program sadašnjeg reisu-l-uleme Kavazovića. Govori o toj jedinstvenosti, da smo se svi, zajedno, ujedinili. Zato je toliki broj glasova i dobio muftija, a sada reis Kavazović Husein." (24. septembra 2019., prenosi DW, [https://www.dw.com/bs/uvjerljiva-podr%C5%A1ka-huseinu-ef-kavazovi%C4%87u/a-16256844]) *[[Enes Karić]] **"Imam u vidu tri za mene vrlo važne stvari. Prva, nakon poratnih godina u kojima je reisu l-ulema bio dr. [[Mustafa Cerić]] (do 2012), reisu l-ulema dr. Husein ef. Kavazović imao je zadaću da težište djelovanja i rada Islamske zajednice pomjeri prema njoj samoj. Mislim da je to reisu l-ulema Kavazović odlično uradio. Nastavio je i na koristan način produbio dijalog među vjerskim zajednicama u Bosni i Hercegovini, a Islamsku zajednicu je, barem što se vidi spolja, odmakao od stranačke politike". Drugo, reisu l-ulema dr. Husein ef. Kavazović pokazao se kao vjerski predvodnik srednjeg puta, učenog ali nenametljivog nastupa, umjerenog stava, uravnotežene riječi, mudrog postupka i strpljivog podnošenja vrlo teških vremena. Treća važna stvar, reisu l-ulema dr. Husein ef. Kavazović pokazao se i kao čovjek koji se ne boji promjena. Zajednica je dobila mnoge nove i mlađe muftije, nove i mlađe dekane na svojim fakultetima, nove rukovodioce u institucijama i nove imame u mnogim mjestima. Mislim da je to, također, radio, vrlo često, uspješno i strpljivo, očitujući jednu mudru strategiju u vođenju Islamske zajednice." (stavovi za Radio Sarajevo, 3. septembra 2019., [https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/akademik-enes-karic-sta-zelim-preporuciti-reisu-l-ulemi-kavazovicu/349626]) *[[Esad Duraković]] **"Između ova dva kandidata koja spominjemo, dao bih prednost Kavazoviću." (povodom izbora u Islamskoj zajednici 2019. godine, za FACE TV, 11. oktobra 2019.) *[[Fahrudin Radončić]] **"Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović se, na poziciji vjerskog lidera, pokazao kao čovjek koji zna, umije i razumije svoju ulogu i njenu važnost i mislim da i on i mi možemo da budemo ponosni načinom kako je do sada obavljao svoju dužnost." (reakcije na otvorena pisma odnosno SDP-ov i NIP-ov pokušaj vođenja debate sa Islamskom zajednicom i reisu-l-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem zbog govora u Karićima, 5. augusta 2022., N1 Info [https://ba.n1info.com/vijesti/kovac-nedopustiv-nacin-komunikacije-sa-reisu-l-ulemom-islamske-zajednice-u-bih/]) *[[Hilmo Neimarlija]] **"Smatram da je Kavazović kao reisul-ulema pokazao sposobnost djelotvornog spajanja vrhunskih dužnosti alima i odgovornosti lidera sa dobrohotnom, relaksirajućom osobnom smirenošću." (stavovi za Radio Sarajevo, 3. oktobra 2019., [https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/lica/prof-dr-hilmo-neimarlija-zasto-kavazovic-treba-ostati-na-celu-izbih/352832]) *[[Mirnes Kovač]] **"Ovo je nedopustiv način komunikacije s temeljnom institucijom muslimana ove zemlje. Islamska zajednica ima svoje principe i ima pravo da govori, da upozorava. Reisu-l-ulema Husein Kavazović nije zaslužio ovakav odnos prema njemu." (reakcije na otvorena pisma odnosno SDP-ov i NIP-ov pokušaj vođenja debate sa Islamskom zajednicom i reisu-l-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem zbog govora u Karićima, 5. augusta 2022., N1 Info [https://ba.n1info.com/vijesti/kovac-nedopustiv-nacin-komunikacije-sa-reisu-l-ulemom-islamske-zajednice-u-bih/]) *[[Mustafa Cerić]] **"Mom dragom Husein ef. Kavazoviću, koji će u novembru, ako Bog da, preuzeti sa menšurom i zvanično ovu veliku dužnost, čestitam od srca i želim da mu kažem da će imati u meni prijatelja, sugovornika i, naravno, onoliko koliko mu bude trebalo, nasira, da mu pomognem da ovu dužnost obavi bolje, efikasnije nego što sam je ja obavljao. A ja sam siguran da će on to znati." (čestitka Huseinu povodom imenovanja za reisu-l-ulemu, 24. septembra 2019. prenosi DW, [https://www.dw.com/bs/uvjerljiva-podr%C5%A1ka-huseinu-ef-kavazovi%C4%87u/a-16256844]) *[[Mustafa Spahić]] **"Mislim da je predizborna aktivnost, posebno što se tiče sadašnjeg reisu-l-uleme koji u prvom mandatu, Husein ef. Kavazović, tekla kao što je i čitav njegov dosadašnji sedmogodišnji mandat tekao. Dakle, prirodno, jednostavno, vjerno, uvjerljivo, razumno, razborito, umjereno, mudro, bez kakvog zalijetanja... Jedna kampanja u jednoj ravnoteži, jednoj sintezi." (intervju za Radio Sarajevo, 11. oktobra 2019., [https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/lica/mustafa-spahic-husein-ef-kavazovic-uvjerljivo-razumno-umjereno-mudro/353712]) *[[Ramiz Salkić]] **"Cijenjeni reisu-l-ulema dr. Huseine ef. Kavazoviću, Vi koji ste bili na braniku Bosne i Hercegovine od prvih dana agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, koji ste logoraš HVO logora, koji ste hrabro pozvali da se sačuvaju pravoslavne crkve i Srbi na teritoriji pod kontrolom Armije Republike Bosne i Hercegovine, kada je vojska i policija pobunjenih bosanskih Srba vršila genocid nad našom braćom i sestrama „sigurne zone“ UN Srebrenica, Vi koji ste proučili Fatihu nad svakom otkrivenom masovnom grobnicom u Podrinju, Vi koji ste zajedno sa povratnicima iz iste šerpe jeli grah u povratničkim kampovima pod šatorima, a niste morali, Vi bez kojeg, kao tuzlanskog muftije, nije tekao povratak u Posavinu, Brčko, Semberiju i naše Podrinje. Vi koji ste bili na čelu svih inicijativa za pronalazak lokacija za ukop ubijenih Bošnjaka Podrinja u mjestima gdje su svirepo ubijeni, Vi koji ste predvodili sve kolektivne dženaze u Podrinju kada je bilo najteže, Vi koji ste mudro i hrabro ustali i pozvali muslimane 11. jula 2015. godine u Potočarima da se okrenu prema Kibli, kada su Vučićevi obavještajci iscenirali incident da bace ljagu na preživjele žrtve genocida, Vi koji ste okupili 5. decembra 2015. godine intelektualce i zvaničnike muslimana Bošnjaka da potpišu zajedničku izjavu kao okvir vjerskog, političkog i civilnog djelovanja Bošnjaka u ovom vremenu. Vi kao vrhovni vjerski autoritet pozvani ste ukazivati muslimanima koje predvodite ko je po Vašem sudu dostojan podrške muslimana koje predvodite, a u isto vrijeme i poslati poruku političarima kakvi bi trebali biti da bi zaslužili podršku muslimana. (reakcije na negativna otvorena pisma pojedinih stranaka u Bosni i Hercegovini, 5. augusta 2022., Slobodna Bosna [https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/262058/salkic_uputio_pismo_podrske_reisu_kavazovicu_godinama_posmatram_kako_spc_snazno_podrzava_dodikovu_politiku.html]) *[[Semir Hambo]] **"Nenametljivi Kavazović u svom prvom mandatu koji privodi kraju u znatnoj mjeri je odvojio politiku od Islamske zajednice, djelovao je mirno i mudro u situacijama koje su zahtijevale odgovornost. Najeklatantniji primjer je napad na Aleksandra Vučića u Potočarima 2015. godine, kada je Kavazović u odsudnom trenutku pozvao na smirenost i dostojanstvo. Njegov prvi mandat se ocjenjuje kao optimalan balans u djelovanju Islamske zajednice između svjetovnog i duhovnog. U trenucima političke napetosti, uoči izbora, Kavazović je držao distancu i upućivao poruke koje, izuzev državnog patriotizma, nisu dale naslutiti naklonjenost određenoj politici." (2. oktobra 2019., Klix.ba [https://www.klix.ba/vijesti/bih/reis-against-mufty-zasto-ce-kavazovic-ponovo-biti-reisu-l-ulema-a-zukorlicu-ce-to-ostati-samo-zelja/191002036]) *[[Senada Tahirović]] **"2012. godine izborno tijelo je dalo povjerenje sadašnjem reisu-l-ulemi Kavazoviću i njegovom reformskom programu, tada nazvanom program kontinuiteta i noviteta. Danas, nakon sedam godina vrlo jasno se može utvrditi da je on to povjerenje opravdao." (za Vijesti.ba, 10. oktobra 2019. [https://vijesti.ba/clanak/464011/tahirovic-reis-kavazovic-je-osoba-kakvu-treba-iz-dosljedan-odgovoran-i-pouzdan]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Kavazović, Husein}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Religija]] 1grbo7qjldroki252euib681wtpnk0y 0 10187 61964 56691 2024-05-18T09:59:44Z Srđan 4695 61964 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Muhamed Fazlagić Fazla |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački pjevač'' |datum rođenja=17. april 1967. |mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Nakon [[Ilija Garašanin|Ilije Garašanina]] već 150 godina se radi na povlačenju linija u jednom narodu, Bošnjačkom kako reče Garašanin, po religijskoj pripadnosti. Dakle ovo što ja pišem Dodik odlično razumije i suštinski a i jezično jer on i ja govorimo istim [[bosanski jezik|bosanskim jezikom]]. U Šumadiji se već govori drugačije, a [[Milorad Dodik|Dodik]] i ja govorimo isto jer smo iz Bosne i isti smo narod, podjeljen silom." ("Dodik i ja se razumijemo jer govorimo bosanskim jezikom", Nap.ba, 24.06.2015. [http://nap.ba/new/vijest.php?id=13377]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Fazlagić, Muhamed}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] nsmy0g5b8dsi4suy9gvzhp496lq6z38 0 10188 56673 56672 2016-06-12T23:21:53Z 89.146.153.75 56673 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Josip Markušić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=fratar |datum rođenja=23.1.1889 |mjesto rođenja= Čepak, kod Kotor Varoša, [[BiH]] |datum smrti= 26.2.1968. |mjesto smrti= Jajce, [[Bosna i Hercegovina]] }} "Zemlja Bosna je srce Jugoslavije, jedna država u cjelini, jedan snop. Ne dajte da se [[BiH|Bosna]] dijeli ili krnji ni za jedan pedalj zemlje, ni za jednog čobanina - ni za kakve izglede, prilike, pokore, obećanja. To bi bila izdaja povijesti, naše duše a ujedno klica temeljna slabljenja države" (pismo liderima nacionalnih partija 1939. godine nakon dogovora između Vladka Mačeka i Dragiše Cvetkovića o podjeli Bosne) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Religija]] m0y5jilb36jxk34uzl0zxfm6tlx6u4g 0 10189 61942 56682 2024-05-18T09:38:25Z Srđan 4695 61942 wikitext text/x-wiki * "Mi ne možemo prihvatiti da je [[Sarajevo]] Teheran." (intervju za Dnevni Avaz, 14. 06. 2015, [http://www.avaz.ba/clanak/182426/nas-odgovor-dodiku-sarajevo-nije-teheran-nas-projekat-je-bih?url=clanak/182426/nas-odgovor-dodiku-sarajevo-nije-teheran-nas-projekat-je-bih]) *"Ovo je krupan korak i mi se gospodinu [[Bakir Izetbegović|Izetbegoviću]] zahvaljujemo, a znamo da je i njegov otac, gospodin [[Alija Izetbegović]], svojevremeno zaustavio ono što je sve činjeno na Kazanima i preduzeo već u to mjere prema onim kojima su to činili." (13. juni 2016, za Al Jazeera Balkans, [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/izetbegovic-na-kazanima-dug-prema-zrtvama] [https://www.youtube.com/watch?v=Zukv18fy6wI]) {{DEFAULTSORT:Vidaković, Miladin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] 3iw7n9as1wghw8trfwn2g601590qb7w 0 10190 61940 56684 2024-05-18T09:38:04Z Srđan 4695 61940 wikitext text/x-wiki *"[[Bosna i Hercegovina]] izgubila je najvećeg patriotu i čovjeka. Teško je naći prave riječi zbog gubitka najvećeg vođe Bošnjaka. On je bio naš simbol. Da nije bilo njega, danas ne bi bilo ni BiH. Sjećam se da mi je jednom rekao da mu je ovih deset proteklih godina teže od onih nekoliko provedenih u zatvoru. Želim da pozovem [[Bošnjaci|Bošnjake]] da se ujedine nakon smrti našeg predsjednika i nastave put koji je on započeo." (o smrti [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]]) {{DEFAULTSORT:Fočić, Mehmed}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] cfjtxnx8o791y205lbk2hmecwcs5pdx 0 10191 56692 2016-06-16T15:54:59Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Andrew Koppelman |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja=29. avgust 1957. |mjesto rođenja= Nyack, New Yo... 56692 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Andrew Koppelman |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja=29. avgust 1957. |mjesto rođenja= Nyack, New York, SAD |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Liberalizam cilja da toleriše onoliko raznolikosti koliko je konzistentno sa održanjem liberalnog projekta. On ima posebne razloge za tolerisanje neliberalnih ideja, jer cilja da bude svjesno prihvaćen od građanstva i sa punim razumijevanjem alternativa. Koliko raznolikosti može biti tolerisano u praksi je kontigentno pitanje koje zavisi od činjenica određenog mjesta i vremena. Da li domaći fašisti, na primjer, trebaju biti ugnjetavani da bi se izbjegla katastrofa, jeste pitanje previđanja temeljeno na lokalnom znanju. To nije filozofsko pitanje." (''Unparadoxical Liberalism'') [[Kategorija: Pravo]] e58n2s2d9iby5lorgr5ysaakbt1ejze 0 10192 61885 56700 2024-05-18T09:12:55Z Srđan 4695 61885 wikitext text/x-wiki * "Rahmetli predsjednik Predsjedništva [[Alija Izetbegović]] bio je vrlo pošten, ali naivan čovjek. On je Safeta Oručevića primio u svoje okrilje i protiv volje mnogih koji su mu savjetovali da to nikako ne radi. Kako mu je vratio Safa? Kada je poslije rata u svojstvu predsjedavajućeg Ministarskog savjeta Evropske unije (EU) u [[Mostar]] dolazila tadašnja ministrica vanjskih poslova Italije Suzan Anjeli i pitala Oručevića zašto naš grad nije ujedinjen, on je jednostavno rekao da je jedini krivac Alija Izetbegović! Na pravdi Boga optužio je čovjeka koji ga je digao iz pepela, a zna se šta je Safa bio prije rata. Safet je tako slagao na Aliju u vrijeme kad je on tvrdio da je Safa uzdanica i budućnost [[Bošnjaci|Bošnjaka]], jedan od njegovih nasljednika. Eto, to je Safa! Kad je saznao šta o njemu Oručević govori, Alija je doživio predinfarktno stanje i sinu [[Bakir Izetbegović|Bakiru]] je rekao da svima može halaliti, ali Safi nikada!" (za Avaz, 16. 02. 2008., novinar Faruk Vele) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Veledar, Alaudin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački profesori]] 4gwh21f20b66i11yqgpskbj8b442eot 0 10193 61602 56782 2024-05-17T07:44:17Z Srđan 4695 61602 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Christopher Heath Wellman |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni i politički teoretičar |datum rođenja=22. juni 1967. |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Rijetki vjeruju da postoji predinstitucionalno moralno pravo da vozimo određenom brzinom nekim dijelom autoputa, i mnogi od nas ne bi tvrdili da je državama moralno zabranjeno da mijenjaju njihove zakone o zastari tako da produže protek vremena koji je potreban prije nego što građani postanu pravno imuni na krivični progon zbog prethodnih zločina. Za neka se sudska proceduralna prava, međutim, tipično smatra da su van domena pregovaranja. Ako bi i jedna država odbila da tretira svoje građane kao nevine dok se ne dokaže suprotno, ako bi progonila svoje građane više puta za isti zločin, ili ako bi kažnjavala osumnjičene kriminalce bez da prethodno na prikladan način utvrdi njihovu krivnju kroz pravično, pouzdano, i javno suđenje, na primjer, onda bi građani jedva dočekali da osude takav režim za blatantno kršenje temeljnih moralnih prava svojih građana [...] [Vjerujem da] je takva kritika pogrešna. [Mi imamo instumentalne, radije neno intrinzičke razloge da osmislimo naše sudske institucije na taj način]. Vlade zaista imaju dobre razloge da pažljivo osmisle svoje krivično-pravne institucije tako da svi njihovi građani ne budu ranjivi na pogrešno kažnjavanje, pretjerano kažnjavanje, ili drugačije uznemiravanje od vladinih službenika, ali njihovi razlozi za to ne izvode se iz prethodnih moralnih proceduralnih prava, čak ne ni iz prava protiv utvrđivanja krivice bez pravičnog i pouzdanog procesa. [Kada i ako krivično-pravni sistem bude tako uspostavljem, njegovi subjekti mogu zadobiti pravno i moralno pravo da ne budu kažnjeni bez utvrđivanja krivice, ali to bi bilo tek zato što oni koji upravljaju sudksim sistemom imaju posebnu dužnost da se drže javno proglašenih pravila]." (''Procedural Rights'') *"[B]aš kao što pojedinac ima pravo da odredi s kim (ako i kim) on i ona želi da se oženi, grupa građana ima pravo da odredi koga (ako ikoga) bi željeli da pozovu u svoju političku zajednicu. I baš kao što sloboda udruživanja svakog pojedinca istom daje pravo da ostane sam, pravo na slobodu udruživanja države istoj daje pravo da isključi sve strance iz svoje političke zajednice." (''Immigration and Freedom of Association'') {{DEFAULTSORT:Wellman, Christopher Heath}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] soz9z6g55j2khw65ys0fdnmry2gpc45 0 10194 56705 2016-06-17T21:36:11Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=James W. Nickel |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |... 56705 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=James W. Nickel |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Prvi korak [u opravdanju određenog ljudskog prava] zahtijeva pokazivanje da su ljudi danas redovno suočeni sa problemima ili zlostavljanjem u području koje je zaštićeno predloženim pravom. Drugi korak jeste pokazivanje da ova norma ima važnost ili visoki prioritet koji je ključna odlika ljudskih prava. Ovo činimo pokazujući da pravo štiti stvari koje su centralne za dostojan život osobe [...] Treći korak u opravdanju određenog ljudskog prava uključuje pokazivanje da li predložena norma [...] može [...] biti formulisana kao pravo koje svi ljudi imaju nezavisno od priznanja ili usvajanja na nacionalnom nivou [...] Četvrti test zahtijeva pokazivanje da norma koja je snažna poput prava je potrebna da ponudi ovu zaštitu, da ne postoje slabije mjere koje su dovoljno učinkovite. Peti kriterij jeste da tereti koje pravo nameće nisu ni ekscesivni niti pretjerano nepravični. Šesti i konačni test zahtijeva da ljudska prava budu izvodiva za provođenje u obilnom broju država danas." (''[[Razumijevanje ljudskih prava]]'') ==Djela== *''[[Razumijevanje ljudskih prava]]'' (1987.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: James W. Nickel]] i3nsa3shrc55e9odyfk1qy8fu8bttgu 0 10195 57665 56709 2017-03-02T07:12:59Z Harač 23 57665 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Razumijevanje ljudskih prava |autor =[[James W. Nickel]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''Making Sense of Human Rights'' |datum prvog izdavanja =1987. }} *"Prvi korak [u opravdanju određenog ljudskog prava] zahtijeva pokazivanje da su ljudi danas redovno suočeni sa problemima ili zlostavljanjem u području koje je zaštićeno predloženim pravom. Drugi korak jeste pokazivanje da ova norma ima važnost ili visoki prioritet koji je ključna odlika ljudskih prava. Ovo činimo pokazujući da pravo štiti stvari koje su centralne za dostojan život osobe [...] Treći korak u opravdanju određenog ljudskog prava uključuje pokazivanje da li predložena norma [...] može [...] biti formulisana kao pravo koje svi ljudi imaju nezavisno od priznanja ili usvajanja na nacionalnom nivou [...] Četvrti test zahtijeva pokazivanje da norma koja je snažna poput prava je potrebna da ponudi ovu zaštitu, da ne postoje slabije mjere koje su dovoljno učinkovite. Peti kriterij jeste da tereti koje pravo nameće nisu ni ekscesivni niti pretjerano nepravični. Šesti i konačni test zahtijeva da ljudska prava budu izvodiva za provođenje u obilnom broju država danas." *"[L]udska prava ciljaju na izbjegavanje užasnog, radije nego na ostvarenje najboljeg. Njihova modalnost je 'moraš učiniti' radije nego 'bilo bi dobro učiniti'." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: James W. Nickel]] 2rzkx1n90r7obcaq014717xw752f77t 14 10196 56707 2016-06-17T21:39:07Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 56707 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10197 61700 56715 2024-05-17T10:58:44Z Srđan 4695 61700 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Stojan Protić |slika=Stojan protic.jpg|thumb|right|200px |tekst uz sliku=srpski političar i publicist, prvi predsjednik Vlade Kraljevine SHS |datum rođenja=januar 1857. |mjesto rođenja=Kruševac, Srbija |datum smrti=28. oktobar 1923. |mjesto smrti=Beograd, Srbija }} "Mi ćemo dati Turcima 24 sata. Makar i 48 sati vremena da se vrati u pradjedovsku vjeru. A što ne bude htjelo to posjeći, kao što smo svojevremeno uradili u Srbiji..." (prijetnja [[Bošnjaci]]ma nakon formiranja prve vlade Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1921.) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Protić, Stojan}} [[Kategorija:Srbijanski političari]] e6a5u2xs6yt31i6ti2eng26z9pza91c 0 10198 61979 56722 2024-05-18T10:17:29Z Srđan 4695 61979 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Biljana Plavšić |slika= Biljana Plavsic.JPG |tekst uz sliku=političarka |datum rođenja=7. juli 1930. |mjesto rođenja=Tuzla, [[BiH]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Iako sam više puta bila upoznata sa navodima o surovim i neljudskim postupcima protiv ne-Srba - odbila sam da se sa time suočim, ili čak da ih provjerim. Ustvari, ja sam se potpuno predala govorenju o nevinim srpskim žrtvama ovoga rata. Ovaj svakodnevni rad potvrdio je moje uvjerenje da se borimo za svoj opstanak, i da je u ovoj borbi međunarodna zajednica naš neprijatelj. (izjava 17. decembra 2003.) *"Ja bih više voljela da potpuno očistimo istočnu Bosnu od [[Bošnjaci|Muslimana]]." (april, 1993, Svet, [https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/251/t25147.shtml]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Plavšić, Biljana}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] apgdt0mdl1gyew3380q2q6ehg6o3jpp 0 10199 56731 56724 2016-06-18T16:24:20Z Harač 23 /* Djela */ 56731 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Martti Koskenniemi |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=finski pravni teoretičar |datum rođenja=18. mart 1953. |mjesto rođenja=Turku, Finska |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Pravo koje ne bi imalo odmaka od ponašanja država, njihove volje ili interesa ne bi bilo ništa više nego nenormativna apologija, puki sociološki opis. Pravo koje bi temeljilo sebe na principima koji nisu u vezi sa ponašanjem države, njenom voljom ili interesom bilo bi utopijsko, bez mogućnosti realiziranja svog sadržaja na bilo koji način. Da bi pokazao da međunarodno pravo postoji, sa nekim stepenom stvarnosti, savremeni pravnik mora pokazati da je pravo istovremeno i normativno i konkretno - da obavezuje države bez obzira na ponašanje država, njihovu volju ili interese, ali da njen sadržaj ipak može biti određen ukazivanjem na istinsko ponašanje države, njenu volju ili interese." (''[[Između apologije i utopije]]'') ==Djela== *''[[Od apologije do utopije]]'' (1989.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Martti Koskenniemi]] gc5brbusftz9zzp7lv5i6mlpda0n532 0 10200 56729 56728 2016-06-18T16:23:58Z Harač 23 Harač premjestio je stranicu [[Između apologije i utopije]] na [[Od apologije do utopije]]: Precizniji prijevod 56729 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Od apologije do utopije; struktura međunarodno-pravnog argumenta |autor =[[Martti Koskenniemi]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''From Apology to Utopia; The Structure of International Legal Argument'' |datum prvog izdavanja =1989. }} *"Pravo koje ne bi imalo odmaka od ponašanja država, njihove volje ili interesa ne bi bilo ništa više nego nenormativna apologija, puki sociološki opis. Pravo koje bi temeljilo sebe na principima koji nisu u vezi sa ponašanjem države, njenom voljom ili interesom bilo bi utopijsko, bez mogućnosti realiziranja svog sadržaja na bilo koji način. Da bi pokazao da međunarodno pravo postoji, sa nekim stepenom stvarnosti, savremeni pravnik mora pokazati da je pravo istovremeno i normativno i konkretno - da obavezuje države bez obzira na ponašanje država, njihovu volju ili interese, ali da njen sadržaj ipak može biti određen ukazivanjem na istinsko ponašanje države, njenu volju ili interese." [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija: Martti Koskenniemi]] 2eor2glilvqb2sl4vavijh0bnxhyuir 14 10201 56726 2016-06-18T16:22:04Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 56726 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10202 56730 2016-06-18T16:23:58Z Harač 23 Harač premjestio je stranicu [[Između apologije i utopije]] na [[Od apologije do utopije]]: Precizniji prijevod 56730 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Od apologije do utopije]] lk6r00fakr72d41izci0eh80o1glita 0 10203 61945 56736 2024-05-18T09:39:06Z Srđan 4695 61945 wikitext text/x-wiki *"Sretan sam što je moje dijete bilo borac ove države i što sam ga ukopao cijelog, sve kosti, u gradu za koji je disao, Sarajevu, na groblju Bare. Moj sin branio je [[Sarajevo]], svoj grad, i samo u njemu može naći spokoj." (o sinu Predragu, borcu Armije RBiH, Avaz, 15. 06. 2016., [http://www.avaz.ba/clanak/241535/ispovijest-oca-jedne-od-zrtava-s-kazana-sretan-sam-sto-mi-se-sin-borio-za-bosnu]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Šalipur, Momčilo}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] lhjnqh3c1g3e572nwstami4cgz9ax4t 0 10205 61900 56773 2024-05-18T09:22:52Z Srđan 4695 61900 wikitext text/x-wiki *"Vi sada imate jednu izraženu dominaciju Hrvata i jednu bošnjačku slabost. Evo, sada se u školu upisalo 20 posto više hrvatske od bošnjačke djece. To jasno govori da [[Mostar]] svakim danom sve više postaje hrvatski grad. Sve više Hrvata se doseljava u Mostar, a sve više [[Bošnjaci|Bošnjaka]] se iseljava iz grada. Odjelom za urbanizama Grada Mostara dominiraju [[Hrvati]]. Jedna stranka i jedan [[čovjek]]. Oni upravljaju razvojem grada i to se pokazalo katastrofalnim. Dakle, sigurno sve vodi ka hrvatskom Mostaru." (Anadolija, 06.08.2012, [http://aa.com.tr/ba/arhiva/zijad-had%C5%BEiomerovi%C4%87-za-aa-mostar-postaje-hrvatski-grad/346225]) {{DEFAULTSORT:Hadžiomerović, Zijad}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] ox5011t3neutcwdu1yvdvzachn0azp8 0 10206 61491 58560 2024-05-17T06:47:38Z Srđan 4695 61491 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Joseph Carens |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=kanadski politički teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Kanada |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Smatram da je način na koji je svijet danas organiziran fundamentalno nepravedan. On je u bitnim aspektima poput feudalizma. U svijetu relativno zatvorenih granica poput naših, građanstvo je urođeni status i izvor privilegija. Biti rođen kao građanin bogate zemlje u Sjevernoj Americi ili Evropi je u mnogome poput biti rođen u plemstvo u Srednjem vijeku. To uveliko povećava životne šanse osobe (čak i ako postoje manji ili veći plemići). I biti rođen kao građanin siromašne zemlje u Aziji ili Africi je u mnogome poput biti rođen u seljaštvo u Srednjem vijeku. To uveliko ograničava životne šanse (čak i ako ima nekih bogatih seljaka i što neki imaju pristup plemstvu). Ove mogućnosti i nedostaci su intimno povezani sa ograničenjima kretanja koja su karakteristična za savremeni državni sistem, iako je najdublji problem velika nejednakost između država koja toliko ljudi tjera na pokret. Ovo nije prirodni poredak stvari. To je skup društvenih aranžmana koje su ljudska bića izgradila i koja oni održavaju." (''When Immigrants Lose Their Human Rights'') {{DEFAULTSORT:Carens, Joseph}} [[Kategorija:Joseph Carens| ]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Kanadski filozofi]] mi8j84r39jja84cpy1anmy0exx62smx 0 10207 56790 56789 2016-06-22T22:01:25Z Harač 23 56790 wikitext text/x-wiki ---- *[[Christopher Heath Wellman]] **"[B]aš kao što globalno siromaštvo zahtijeva od bogatih država ili da izvoze pomoć ili da uvoze unesrećene ljude, prisustvo onih koji očajnički traže politički azil obavezuje nas u pravednim političkim zajednicama ili da im damo azil ili da osiguramo da te izbjeglice više nemaju straha od njihovih nacionalnih režima". (''Immigration and Freedom of Association'') *[[David Miller]] **"Lekcija za druge države, suočene sa ljudima čiji životi nisu dostojanstveni, jeste da imaju izbor: oni moraju osigurati ili da su zaštićena temeljna prava tih ljudi u mjestima gdje žive - kroz pomoć, intervenciju, ili na neki drugi način - ili im moraju pomoći da se premjeste u druge zajednice gdje će njihovi životi biti bolji. Jednostavno zatvoriti svoje granice i ništa ne činiti nije moralno odbranjiv izvor ovdje." (''Immigration: The Case for Limits'') *[[John Finnis]] **"Koji je princip u osnovi autoriteta izvršne vlasti - sada visoko regulirane kako zakonodavno, tako i sudski - da isključi strance? [...] [P]rincip je ovaj: politička zajednica, iako ne može prebaciti na druge zajednice ''rizike'' koje čini jedan od njenih sopstvenih državljana, ne mora bezuvjetno prihvatiti ''rizik koji predstavljaju stranci''. To jeste, prisustvo u zajednici stranca za kojeg se, uzeto u obzir individualno, može pravično reći da predstavlja stvarni ''rizik'', čak i relativno blag, za prava drugih, ili za nacionalnu sigurnost, javnu sigurnost, spriječavanje zločina, zaštitu zdravlja ili morala ili održavanje ''l'ordre public'', ili za bilo šta drugo od "javnog interesa u demokratskom društvu", ''ne mora se prihvatiti''. Umjesto toga, za takav se rizik prikladno može željeti da ga se spriječi isključenjem, ili ukloni protjerivanjem, na razlogu da takvo prisustvo unutar zajednice, čak i ako nije već zaprljano počinjenjem zločina za zatvora, ipak "nije pogodno za javno dobro". / Ovaj princip je u potpunosti kompatibilan sa našim moralnim i pravnim dužnostima da prihvatimo izbjeglice ili druge imigrante, i da prihvatimo neke troškove i terete u činjenju toga." (''Nationality, Alienage and Constitutional Principle'') [[Kategorija: Tema]] 73bbsrgsariv91c6zrq478fp3xap0cn 0 10209 56812 56809 2016-06-29T19:15:24Z Harač 23 56812 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ustavna vjera: teorija Ustava |autor =[[Philip Bobbitt]] |slika = |tekst uz sliku =spis ustavne teorije |originalni naziv =''Constitutional Fate: Theory of the Constitution'' |datum prvog izdavanja =1984. }} *"[I]straživati ću različite vrste ustavnog argumenta [...] ''Historijski argument'' koji koristi namjere stvaralaca Ustava i naroda koji su usvojili Ustav. Takvi argumenti počinju sa tvrdnjama koji se tiču kontroverzi, držanja, i odluka tokom perioda kada su određene ustavne odredbe predlagane i ratificirane. Drugi arheotiop je ''tekstualni argument'', argument koji se izvodi iz obzira sadašnjeg smisla riječi odredbe. Ponekad se tekstualni argument miješa sa historijskim argumentom, koji zahtijeva uzimanje u obzir dokaza koji su vanjski samom tekstu. Treća vrsta ustavnog argumenta je ''strukturalni argument''. Strukturalni argumenti su tvrdnje da određeni princip ili praktični rezultat je implicitan u strukturama vlasti i odnosa koji su stvoreni Ustavom između građana i vlada. Četvrta vrsta ustavnog argumenta je ''prudencijski argument''. Prudencijski argument je samo-svjestan za kontrolirajuću instituciju i ne mora tretirati suštinu određene kontroverze (koja može, ali i ne mora biti ustavna), umjesto toga promičući određene doktrine shodno praktičnoj mudrosti korištenja sudova na određeni način [...] [Zatim] postoji ''doktrinarni argument'', argument koji ističe principe koji se izvode iz precedenta, ili sudskog ili akademskog komentara na precedent [...] [Konačno, postoji ''etički argument'', koji nije argument iz etike ili moralne filozofije, već radije ''ethosa'', naročito ethosa američkog ustava]." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Philip Bobbitt]] iaplzt4mtgk8o7a0egtuhocwzdld2pl 14 10210 56810 2016-06-29T19:14:36Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 56810 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 14 10211 56811 2016-06-29T19:14:58Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 56811 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10212 56817 2016-07-03T10:22:33Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Anthony Beck |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smrti= |... 56817 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Anthony Beck |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Vjerovatno najveća briga oko pravnog dokaza jeste ta da li prakse sudova dovoljno prepoznaju inherentne teškoće u obuhvatanju prošlosti. Mi ih možemo zajedno zvati hermeneutički problem. U jednu ruku, postoji potreškoća u ostvarivanju onoga što ćemo nazvati dokazni tekst - načinjen od usmenog svjedočenja, dokumentarnih i drugih dokaza - koji se uklapa u prošle događaje sa bilo kojim stepenom integriteta. To uključuje probleme pouzdanosti i iskrenosti svjedočenja kojih su sudovi veoma svjesni. To također, međutim, uključuje način na koji dokazni tekst djeluje kao predstava prošlosti, te se može tvrditi da toga sudovi nisu svjesni. Dokazni tekst nije samo specifično pogrešan u cjelini ili djelimično i selektivan oko toga šta govori i šta propušta reći, on je također selektivan u formi društvenog znanja koje usvaja i izražava. To također uključuje i pritiske izvrtanja od političkih i birokratskih sila van sudnice koje pokreću sam postupak. U drugu ruku, postoji poteškoća tumačenja tog dokaznog teksta u odnosu na pravila koja su postavljena u materijalnim pravnim izvorima, t.j. u odnosu prava prema činjenicama. Suštinski, iz filozofske tačke gledišta, međutim, zabrinuti smo vezom koju dokazni tekst ima sa historijom koju želi da evidentira. Dokazni tekst čak i kada je najprecizniji sam je tumačenje. Kratki i grubi iskaz hermeneutičkog problema mora uključiti, također, priznavanje vršenja moći unutar procesa. Sudska kontrola, parničarstvo, i vršenje moći od porote ili drugih tribunala [su neki od tih elemenata]." (''Legal Language and Legal Institutions, A Response to Jerzy Wroblewski'') [[Kategorija: Pravo]] 0mv505dccko9qivhv6rt5lz3ksskbwo 14 10213 56820 2016-07-03T10:24:44Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 56820 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10214 61713 56824 2024-05-17T11:24:57Z Srđan 4695 61713 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Bernard Stuart Jackson |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Pravni proces [...] nema neposredan pristup ontologiji "istinitog" i "lažnog". Njegov pristup, poput onog bilo kojeg oblika značenja, jeste kroz medij konvencija (određenog) sistema znanja." (''Truth or Proof?: The Criminal Verdict'') *"[P]ostoji različita koncepcija odnosa između činjenica koje su se dogodile u društvenom svijetu i dokaza takvih činjenica u sudu prava. Laik je puno više zainteresovan za ontološke, radije nego kognitivne tvrdnje, i pretpostavlja da je drugo funkcija prvog: ili je okrivljeni to učinio, ili nije; presuda "nije kriv" uobičajeno se uzima da znači da to nije učinio, i stoga se razumije kao dokaz nevinosti. Ovo pretpostavlja (ne nerazumno, iz tačke gledišta laika) da pravni sistem teži i da ima sposobnost da dokaže istinske činjenice (činjenice u stvarnom svijetu) u gotovo istom smislu u kojem biolog može pobrojati noge na stonozi. Pravnici vide stvari drugačije. Ne iznenađuje da iz tačke gledišta njihovog profesionalnog interesa, oni su više zainteresovani u kognitivne, radije nego ontološke strukture, i pretpostavljaju da je drugo funkcija prvog: istina koja se može dokazati u krivičnom slučaju je funkcija kriterija dokaza koji se koriste unutar krivičnog slučaja - u engleskom krivičnom pravu, dokaz "van razumne sumnje". Ako su ti kriteriji različiti od laičkih kriterija istine (kao što, zaista, i jesu, jer društveni sudovi krivice i nevinosti nisu zavisini od dokaza van razumne sumnje), onda slijedi da "nije kriv" u pravnom smislu ne znači nužno "nije kriv" u laičkom ili narodnom (ili čak faktičkom) smislu." (''Ibid.'') *""Presuda" nije tek tvrdnja koja može biti istinita ili lažna; to je govorni čin koji ističe ili istinu ili dokaz te tvrdnje. Njegovo značenje će zavisiti u dijelu od narativne strukture pozicije osobe koja stvara taj govorni čin." (''Ibid.'') {{DEFAULTSORT:Jackson, Bernard}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] cud6n94a9ap334ui9048zni3qrkal8x 0 10215 61532 56829 2024-05-17T07:01:36Z Srđan 4695 61532 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Gunther Curt Max Teubner |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački pravni teoretičar |datum rođenja=30. april 1944. |mjesto rođenja=Herrnhut, Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Istina je da je pojedinačna kognicija oblikovana društvenim institucijama poput prava, kroz socijalizaciju [...] Ali to je tek pola istine. Druga polovina je u tome da institucije poput prava "misle" nezavisno od umova njihovih članova. Pravo autonomno procesira informacije, stvara svjetove značenja, postavlja ciljeve i svrhe, proizvodi konstrukte stvarnosti, i oblikuje normativna očekivanja - i sve ovo skroz pored konstrukcija svijeta u umovima pravnika. Takva konstruktivistička pravna epistemologija je u isto vrijeme i neindividualistička i nekolektivistička. Ne treba joj pribježište u pojedinačnim činiocima i namjerama; u isto vrijeme ne pretpostavlja postojanje suprapojedinačnog kolektivnog entiteta, "Denkkollektiv", "kolektivne svijesti", Svijet III, pravna svijest, ''Weltgeist''..." (''How the Law Thinks: Toward a Constructivist Epistemology of Law'') *"Pravo je komunikacija i ništa do komunikacije [...] Pravo se definiše kao autopoetski društveni sistem, to jeste, mreža elementarnih operacija koje rekurzivno reprodukuju elementarne operacije. Osnovni elementi ovog sistema su komunikacije, ne pravila; pravo nije, kako to tvrde analitičko-normativističke pravne teorije, sistem pravila. U drugu ruku, društveno-realističke definicije prava kao sistema pravnih profesionalaca i organizacija su problematične također, jer one vide ljudske činioce kao temeljne elemente prava i druge društvene institucije. Samoreprodukujući karakter prava kao društvenog procesa postaje razumljiv samo ako izaberemo komunikacije kao temeljne elemente prava. Pravo kao autopoetski društveni sistem nije sačinjen ni od pravila ni od pravotvoraca, već od pravnih komunikacija, definiranih kao sinteza tri selekciona značenja: izričaj, informacija, i razumijevanje." (''Ibid.'') *"Pravo postaje autonomno od opće društvene komunikacije. Ono se razvija u zatvorenu komunikativnu mrežu koja proizvodi ne samo pravne činove kao svoje elemente i pravna pravila kao svoju strukturu, već također i pravne konstrukte stvarnosti [...] Epistemski autoritet pravnog diskursa je nepobitna činjenica savremenosti, i našli smo načine i sredstva da živimo sa činjenicom višestrukih istina - naučnih istina, pravnih istina, političkih istina. ''Res judicata'' je klasični primjer institicionaliziranog sukoba između pravnih činjenica i naučnih činjenica. Čak i ako se može dokazati sa naučnim dokazima da je faktička tvrdnja u pravnoj proceduri blatantno pogrešna, ta faktička tvrdnja suda - ili čak gore, njene pravne, ekonomske, i društvene posljedice - neće biti izmijenjene (osim nekih veoma rijetkih, usko definiranih izuzetaka) osim ako su ispunjeni proceduralni zahtjevi i iscrpljeni pravni lijekovi. Jasno je da se naučne činjenice sukobljavaju sa pravnim činjenicama, ali naučili smo živjeti sa tim sukobom, racionalizirajući ga prizivajući više vrijednosti, poput pravne sigurnosti, ili pribjegavajući relativnosti naših kulturnih područja." (<nowiki>''</nowiki>Ibid.<nowiki>''</nowiki>) {{DEFAULTSORT:Teubner, Gunther}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Njemački filozofi]] pc5tx3x2qta9gzh86awhgmpddfirjgk 0 10216 56846 56845 2016-07-10T13:54:08Z 89.146.165.185 56846 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Alphonse Gabriel Capone |slika=[[Datoteka:AlCaponemugshotCPD.jpg|200px]] |tekst uz sliku=američki kriminalac, najpoznatija ikona popularne kulture 20. vijeka. |datum rođenja= 17. januar 1899. |mjesto rođenja= Brooklyn, New York, USA |datum smrti= 25. januar 1947. |mjesto smrti= Miami Beach, Florida, USA }} "[[Kapitalizam]] je ozakonjeni "reket" vladajuće klase." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Kriminalci]] 4oejv05uwj0e10esci0900q97vo8o72 0 10217 56857 56856 2016-07-16T10:54:04Z Harač 23 56857 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=David Dyzenhaus |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=južnoafrički i kanadski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Južnoafrička Republika |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[S]vaki pravni poredak ima ustav jer nastaje kroz složenu interakciju institucija koje imaju manje ili više diferencirane uloge da igraju kako u proizvodnji, tako i održanju poretka. To znači da ustav mora sadržavati formalna pravila autorizacije koja delimitiraju uloge, ali također mora sadržavati određene suštinske principe dvije vrste. Prvo, formalna pravila autorizacije sama su opravdana suštinskim principima koji će doći na svjetlo kada institucija bude izazvana na temelju toga da nije vršila svoju ulogu. Drugo, javno pravo poretka će zahtijevati tumačenje, i kada institucija ili institucije sa zadatkom da ga tumače vrše tu ulogu odgovor koji daju mora sebe predstaviti kao odgovor dobre vjere ili najbolji pokušaj odgovora [...] I ovdje će principi doći na vidjelo kao rezultat izazova za gledišta o tome na koji način institucije vrše svoje uloge. Ova poenta oko izazova je bitna jer pravni poretak ustanovljava odnose između pojedinaca koji su njegovi subjekti i pravnih subjekata koji imaju pravo da dobiju odgovore od prikladnih institucija o sadržaju njihovih prava i dužnosti. Odgovori moraju pokušati u dobroj vjeri da učine smisao od njihovog podvrgavanja pravu - od tvrdnje da poretak postoji da bi učinio mogućim za njih interakciju pod uslovima stabilnosti i sigurnosti. To veoma prorijeđeno [[Thomas Hobbes|Hobbesiansko]] ograničenje nudi široku lepezu različitih institucionalnih aranžmana za određivanje pravne volje političke zajednice i različitog sadržaja [...] stvarnog ustava. U poretku koji sadrži povelju sloboda, rasprave o sadržaju stvarnog ustava će biti uokvirene, ali ne i određene, apstraktnim i općim tvrdnjama o privrženostima u povelji. U parlamentarnom pravnom poretku, raprave će biti uokvirene, ali ne i određene, javnim tvrdnjama koje se tiču privrženosti pravima kroz vrijeme, naročito u ''common law'' sistemima kroz sudske odluke. Ali u oba slučaja, sadržaj stvarnog ustava je uvijek stvar kako forme, tako i sadržaja, i, konačno, stvar argumenta i opravdanja." (''The Idea of a Constitution: A Plea for Staatsrechtslehre'') [[Kategorija: Pravo]] 1tqd09dwt97gfpu9yebi5kh3r86y4ji 0 10218 56872 56869 2016-07-18T02:08:43Z 37.203.97.133 56872 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Benedikt Kuripešić (Kuripečič) |slika= |tekst uz sliku= slovenski diplomat, notar, putopisac i prevodilac |datum rođenja=oko 1490. godine |mjesto rođenja=Gornji Grad, Štajerska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "O njegovim junačkim djelima još mnogo pjevaju [[Bošnjaci]] i [[Hrvati]]. Na kamenu je istesan krst i natpis na srpskom jeziku i srpskim slovima, sa ovim mislima (riječima): “Vojvodo Pavloviću, gospodaru moj, tebe ljubljah za svoga života, vjernom službom služah tvojoj glavi (služih tebi). Sada ležim mrtav pod tvojim nogama, jer hoću i u zemlji da sam ti vjeran sluga. To si ti zaslužio, slavni i junački kneže, jer je tvoj mač za vjeru hrišćansku posjekao mnogog Turčina”." ("Putopis kroz Bosnu, Srbiju, Bugarsku i Rumeliju : 1530 / Benedikt Kuripešić ; - Beograd : Čigoja štampa, 2001 (Beograd: Čigoja štampa). - 61 str.; 21 cm. - (Biblioteka Reprint izdanja; 6)", ISBN 86-7558-004-5) * "Ovdje su tri naroda. Prvo su stari Bošnjaci-katolici, kojima su [[Turci]] ostavili vjeru. Drugo su [[Srbi]] (Surffen) koje zovu vlasi, a mi ih zovemo ciganima ili Martolozima, jer se stalno sele i imaju nemiran život. Treći narod su gradski Muslimani. Oni su pak većinom iz starina katolički Bošnjaci, koji su prešli na [[Islam]]. Ima i nešto Vlaha među njima. Ne vole sela. Izbjegavaju sela, i drže se grada. Među njima ima i dosta pravih Turaka." (Zapis o Bosni, 1531.) [[Kategorija:Historija]] {{Wikipedia}} i2696j88uxdggwc5h6tj4pq2bjgqnj1 0 10219 56879 2016-07-23T18:22:25Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Neil S. Siegel |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |... 56879 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Neil S. Siegel |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[U]zajamna legitimacija [različiti sudovi se pozivaju jedni na druge na iterativan način] najvjerovatnije će nastati kada je kultura duboko podijeljena po pitanju kolektivnog ustavnog identiteta; Sud se svrstava na jednu stranu u sukobu, te tako riskira dio svoje javne legitimnosti. U takvoj situaciji Sud može odrediti da se njegovim institucionalnim interesima najbolje služi krečući se sporo, te tako neprinuđavajući druge federalne sudove. Namjeravana uzajamna legitimacija je tehnika koju će sud najvjerovatnije koristiti kada, suočavajući se sa takvom situacijom, on očekuje da će vjerovatno biti uspješan ako prvo pokuša da uvjeri druge federalne sudove da odluče pitanje na način koji preferira Vrhovni sud. Za razliku od cijeđenja [percolation], međutim, uzajamna legitimacija je proces u kojem je Vrhovni sud inicijalni pokretač i ohrabrivač, da li namjerno ili ne. Vrhovni sud govori na načine koji potencijalno mogu dati legitimitet kontroverznim odlukama drugih federalnih sudova koji proširuju opseg odluka Vrhovnog suda, i onda ti drugi sudovi govore na načine koji potencijalno daju legitimnost odluci Vrhovnog suda koja validira proširivanje [...] [U]zajamna legitimacija razvija se na iterativni, dijalektički način. Radije nego odražvajem odnosa odozgo-prema-dolje koji je karakterističan za hijerarhiju ili odnosa dolje-prema-gore koji je indikativan za sukob ili cijeđenje, Vrhovni sud i drugi federalni sudovi kreću se naprijed-nazad. Krečući se na taj način, štaviše, oni ne djeluju u različitim poduhvatima; suprotno tome, sam poduhvat sastoji se u njihovom odnosu i nuđenu međusobne podrške - njihovog nuženja uzajamne legitimacije." (''Reciprocal Legitimation in the Federal Courts System: Racial Segregation, Reapportionment, and Obergefell Appendix'') *"[S]ud općenito ima dužnost da bude iskren po pitanju razloga za svoje intervencije i odluke, ali ova obaveza je pobojna kada je suočena sa prikladnim opravdanjem. Na jednom kraju spektra opravdanja, razlozi tipa ''Brown''-a, to jeste činiti pravo stvarnim za ljude na terenu, i održavanje javne legitimnosti Suda suočenog sa stvarnim otporima ili rekriminacijama - čini se prikladnim opravdanjima za sudske odluke koje nisu sasvim iskrene. Na drugom kraju spektra, pokušaji Suda da izoluje sebe od odgovornosti za svoje odluke - od profesionalne i javne kritike - nisu prikladna opravdanja za napuštanje sudske iskrenosti. Između tih ekstrema, obziri koji se tiču kolegijalnosti, solidarnosti, ili oslanjanja potencijano opravdavaju odluke kojima manjka puna iskrenost, ali da li će ti obziri biti presudni zavisi o okolnostima - o opsegu u kojem su takvi obziri bitni i opsegu žrtvovanja iskrenosti." (''Ibid.'') [[Kategorija: Pravo]] r8qb10arxc24x9w045ivnqkbsxnvw9m 0 10220 56882 2016-07-23T18:27:27Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Akhil Reed Amar |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja=6. septembar 1958. |mjesto rođenja= Ann Arbor,... 56882 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Akhil Reed Amar |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja=6. septembar 1958. |mjesto rođenja= Ann Arbor, Michigan, Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[S]udska nadležnost i dužnost nije tek da kaže šta je pravo, već i da pravo učini stvarnim." (''[[Američki nepisani ustav]]'') ==Djela== *''[[Američki nepisani ustav]]'' (2012.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Akhil Amar]] lv9mysv27au3proj46tyrlw6lmov6dy 0 10221 56883 2016-07-23T18:28:56Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Američki nepisani ustav: precedenti i principi po kojima živimo |autor =[[Akhil Amar]] |slika... 56883 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Američki nepisani ustav: precedenti i principi po kojima živimo |autor =[[Akhil Amar]] |slika = |tekst uz sliku =spis ustavne teorije |originalni naziv =''America's Unwritten Constitution: The Precedents and Principles We Live By'' |datum prvog izdavanja =2012. }} *"[S]udska nadležnost i dužnost nije tek da kaže šta je pravo, već i da pravo učini stvarnim." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Akhil Amar]] 7d3zlrhwpzxqlmgn9pl1f8v4q2gdit7 14 10222 56884 2016-07-23T18:29:16Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 56884 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10223 56886 2016-07-24T13:07:00Z 89.146.136.18 Nova stranica: * "Nema smisla biti loše raspoložen zbog stvari na koje ne možemo uticati. Život ide dalje." 56886 wikitext text/x-wiki * "Nema smisla biti loše raspoložen zbog stvari na koje ne možemo uticati. Život ide dalje." ss8coepuu83hw02ob4zy03dolgk5b1z 0 10224 62009 62008 2024-05-18T16:43:36Z Srđan 4695 62009 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Gavrilo Princip |slika=Gavrilloprincip.jpg |tekst uz sliku=atentator |datum rođenja=25. jula 1894. |mjesto rođenja=Bosansko Grahovo, BiH |datum smrti=28. aprila 1918. |mjesto smrti=Terezin, Češka }} * "Najviše bih volio da [[Sarajevo]] mogu sabiti u jednu kutiju šibica i zapaliti ga da izgori." (5. decembra 1914. godine. na suđenju atentatorima, prema knjizi Nihada Halilbegovića, "Bošnjaci žrtve zaborava", Sarajevo, 2000. str. 9.) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Princip, Gavrilo}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Atentatori]] 9rp7c5bwglnyf8guxasj5zg4q01mmm0 0 10225 62023 56892 2024-05-18T16:51:34Z Srđan 4695 62023 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Fikret Muslimović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=general |datum rođenja=9. decembra 1948. |mjesto rođenja=Rasljeva kod Gračanice, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} **"Svi normalni ljudi koji su savjesni i odgovorni i drže do nekog morala, do neke etike, oni su stali i podržali predsjednika Izetbegovića. Predsjednik je, ne samo snagom svoje politike, nego i snagom svoje moralnosti, pridobio povjerenje naroda. On je pridobio povjerenje boraca, dobio je povjerenje međunarodne zajednice. To povjerenje je pribavljeno po osnovu njegovih mislilačkih i državničkih sposobnosti, pa i onih ličnih osobina jer ga je krasila skromnost. To je bio jedan fin čovjek." (na promociji knjige "Mislilac i državnik Alija Izetbegović" u Tuzli, 21.04.2016. [http://faktor.ba/stotine-gradana-na-promociji-knjige-o-aliji-izetbegovicu-u-tuzli-covjek-koji-je-snagom-politike-i-moralnosti-pridobio-narod-foto/]) {{DEFAULTSORT:Muslimović, Fikret}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] oy508q0ygzr3o48u2j9x8d8r2l09z7l 0 10226 61978 56895 2024-05-18T10:17:18Z Srđan 4695 61978 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Bego Gutić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar, premijer TK |datum rođenja=1. maja 1970. |mjesto rođenja=Banovići, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} "I sam predsjednik [[Alija Izetbegović|Izetbegović]] je nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma kazao kako borba za državu BiH nije završena i kako se ona nastavlja samo drugim sredstvima i metodama. Ostaje nam zadatak da zajedno gradimo jaču i prosperitetniju BiH, za sve njene narode i građane, za onakvnu BiH za kakvu se borio predsjednik Izetbegović. (na promociji knjige "Mislilac i državnik Alija Izetbegović" u Tuzli, 21.04.2016.) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Gutić, Bego}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] 3ow259tw33y3w1gvyfwb58ye25ochrt 0 10227 61949 56896 2024-05-18T09:50:02Z Srđan 4695 61949 wikitext text/x-wiki * "[[Alija Izetbegović|Izetbegovića]] neće moći niko zamijeniti. U ovom momentu svi smo na gubitku, a najviše [[BiH]]. Porodici Izetbegović upućujem riječi sućuti." {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Redžić, Safet}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] 3igka1d2zahxde3614p63xseuk2p9dz 0 10228 61694 57694 2024-05-17T10:56:20Z Srđan 4695 61694 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Petar Lazić |slika= |tekst uz sliku=književnik, satiričar, novinar |datum rođenja= 1960. |mjesto rođenja=Kosjerić, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Čir je zarazna bolest. Oni koji ga nemaju, prenose ga drugima." *"Narod je sazdan od kvalitetnog materijala. Lijepo može da se nosi bez habanja." *"Ne znamo gdje nam je dupe a gdje glava, ali će Parlament sve to okupiti na jedno mjesto." *"Odisej je bar lutao sam. Itaku nije vodio sa sobom." *"Sudeći po policijskom izveštaju, nema sumnje da je riječ o piscu." *"Sve smo učinili da buduća pokoljenja još dugo pominju ne samo nas, nego i našu familiju." *"Što manje čitam ostaje mi više vremena da kritikujem pročitano." {{wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Lazić, Petar}} [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Srbija]] cj87o288gy1bb4shajddy0ga0so2ady 0 10229 57432 57431 2016-12-31T18:13:43Z 188.127.126.222 57432 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Čuvar ustava |autor =[[Carl Schmitt]] |slika = |tekst uz sliku =spis ustavne teorije |originalni naziv =''Der Hüter der Verfassung'' |datum prvog izdavanja =1931. }} *"Čini se vjerovatnim misliti da je sudsko rješavanje svih političkih pitanja ideal vladavine prava. Ali to bi previdjelo da proširenje sudovanja na stvari koje možda više nisu utužive može samo naštetiti ugledu sudova. Kao što sam često ukazivao, kako za ustavno, tako i za međunarodno pravo, posljedica takvog proširivanja ne bi bila u juridifikaciji politike već u politizaciji sudovanja." *"[S]amo ustavne norme koje dopuštaju jasno podvođenje činjeničnih stvari pod njihove odredbe, ali ne i opći principi ili ovlaštenja, mogu odrediti odluku sudije, u slučaju kolizije, umjesto običnog zakona." *"Ako bi se uspostavio, umjesto organa koji je kompetentan po ustavu, ustavni sud koji bi trebao odlučivati o svim sumnjama i neslaganjima koja bi mogla nastati, i kojem bi se mogla žaliti večina ''Reichstaga'' koja inače ne bi imala mogučnost odlučivanja, ili možda čak i manjina, uspostavili bi političku instituciju pored ''Reichtaga'', predsjednika ''Reicha'', i vlade ''Reicha''. Ovim ne bi postigli ništa osim situacije u kojoj bi se djela vlade, upućivanjem na proizvoljne 'razloge za odluku', podržavala ili zabranjivala pod izlikom juridičke forme. Nikakva fikcija, koliko god nategnuta, ne bi mogla spriječiti bilo koga da gleda i ocjenjuje takav sud kao političku instituciju. Problemi i kontradikcije koji moraju nastati iz bilo kojeg pokušaja kombiniranja ozbiljnih ustavnih sporova sa autentičnim sudovanjem tada bi postali isuviše očiti." *"Uvijek dolazimo do iste jasne alternative: ili postoji očito i nesumnjivo kršenje odredaba ustava, i u tom slučaju sud će kazniti to kršenje, izričito ga određivajući u prikladnoj formi i vršenjem vindikatorne krivične pravde; ili sumnja koja se tiče sadržaja norme je toliko osnovana, i sadržaj same norme je toliko nejasan, da je nemoguće govoriti o kršenju, čak i ako je sud drugačijeg mišljenja od zakonodavca ili vlade za čije se akte kaže da stoje u suprotnosti sa dvosmislenim ustavnim odredbama. Jasno je da, u ovom drugom slučaju, odluka suda ne može imati nikakvo drugo značenje nego ono autentičnog tumačenja [...] Svaki organ koji na autentičan način stavlja sporni sadržaj zakona van sumnje uistinu djeluje kao zakonodavac. I ako stavlja van sumnje dvosmisleni sadržaj ustava onda djeluje kao ustavni zakonodavac. Konačni pravno-teorijski razlog za ovu uvijek-ponavljajuću alternativu je sljedeći: svaka odluka, čak i ona parničnog suda koja podvodi konkretno pitanje činjenica, sadrži trenutak čiste odluke koji ne može biti izveden iz sadržaja norme. Ja upućujem na to kao na 'decizionizam' [...] Ovdje, decizionistički element nije tek dio odluke, dio koji mora da nadopuni normu da bi uopće učinio ''res judicata'' mogućom. Radije, sama odluka je poenta i svrha presude, i njena vrijednost ne sastoji se u neodoljivoj argumentaciji, već u autoritativnom uklanjanju sumnje koja nastaje iz mnogih različitih i kontradiktornih mogućih argumentacija." *"Da li je ustav politička odluka ujedinjenog naroda, homogenog unutar sebe? Da li je to zakon, i ako jeste, kojeg zakonodavca? Da li je ugovor ili kompromis, i ako jeste, ko su stranke tog ugovora? Sve ove razlike između odluke, zakona, i ugovora mogu se sakriti sa jednom riječju - 'norma'". *"Razlike u mišljenju i sukobi između onih koji vrše prava političkog odlučivanja i utjecaja ne mogu općenito govoreći biti odlučeni u pravnoj formi, osim gdje se otvorena kršenja ustava imaju kazniti. Oni se rješavaju, od odozgo, od strane snažnije političke sile, to jeste od višeg trećeg koji stoji iznad sukobljenih mišljenja - takva vlast, međutim, ne bi bila zaštitnik ustava, već radije suvereni vladar države - ili se arbitriraju ili rješavaju od autoriteta koji nije superioran već stoji pored sukobljenih strana, i stoga je neutralni treći. To je svrha neutralne vlasti, ''pouvoir neutre et intermediaire'', koji je postavljen sa strane, i ne iznad drugih ustavnih vlasti, ali kojem su povjerene posebne nadležnosti i mogućnosti uticaja." *"Koncentracija svih ustavnih sporova u jedinstvenom sudu pravde, oformljenom od profesionalnih državnih službenika koji ne mogu biti uklonjeni, i koji su nezavisni po tom osnovu, stvorilo bi drugi dom čiji članovi bi bili profesionalni državni službenici. Nikakva vrsta sudskih procedura ne bi mogla sakriti činjenicu da bi takav ''Staatsgerichtshof'' ili ustavni sud bio visoko politički autoritet obdaren sa nadležnošću ustavnog zakonodavstva. Iz demokratske tačke gledišta, bilo bi jedva moguće prenijeti takve ovlasti aristokratiji u togama." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Carl Schmitt]] in87dz5fzsowrqv7v93wn16y4u53c01 0 10230 56925 2016-07-28T20:09:50Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Jonathan Crowe |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=australski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Australija |datum smrti= |mje... 56925 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Jonathan Crowe |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=australski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Australija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Čini se da protivnici sudske kontrole često pretpostavljaju da postoji nešto oko demokratije što automatski legitimizira djelovanja izabranih predstavnika. Međutim, zašto činjenica da je neko predmet narodnog izbora svake tri ili četiri godine znači da oni imaju autoritet da donose kakve god odluke žele u međuvremenu? Ovo pitanje, kada se s njim suočimo ovako neposredno, pokazuje se kao veoma teškim za odgovor." (''What’s So Bad About Judicial Review?'') *"[Z]akonodavna supremacija dopušta najvećim dijelom nesputani društveni inžinjering od strane aktivističkog zakonodavca. I potencijalna šteta u ovom drugom slučaju je potencijalno mnogo veća nego u prethodnom. Da, sudski aktivizam je strašan (iako se zaista možemo raspravljati o tome da li je iole toliko rasprostranjen kako kritičari ponekad ističu). Ali ako postoji jedna stvar strašnija od aktivističkog sudije, to je aktivistički član Parlamenta. / U izboru između sudije Visokog suda sa sklonošću za promicanjem društvene pravde kroz njihove presude, i aktivističkog političara sa prevagom moći u Senatu, ja bih uzeo uvijek sudiju. Na kraju, sve što aktivistički sudija može zaista učiniti jeste da povremeno frustrira zakonodavca. Aktivistički zakonodavci potencijalno mogu gurati svoje noseve u kakva kog sporna pitanja žele. Štaviše, možemo se ne slagati sa sudijama, ali barem moraju objavljivati svoje rasuđivanje. Aktivistički zakonodavci svoje lične agende uglavljuju u zakon kroz maglovite pregovore iza zatvorenih prostorija sa drugim političarima." (''Ibid.'') *"Sudska kontola štiti pojedinačne i manjinske interese, ne zato što je vjerovatnije da će sudije postupiti ispravnije od političara, već zato što se time zaobilazi koncentrisanje zakonodavne moći u jednom tijelu. To ostavlja glavninu političkog i moralnog odlučivanja demokratski izabranom zakonodavstvu, ali također daje manji dio moći nezavisnom sudstvu. To čini nešto manje vjerovatnim da će ishitrene ili nepravedne odluke biti učinjene, a da to niko ne primjeti. I šta je loše u tome?" (''Ibid.'') [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Australski filozofi]] aiuwd8ussl1n4m4meddqq5xca8kksey 0 10231 59875 59873 2021-08-14T21:09:42Z Funky kicker 7542 File 59875 wikitext text/x-wiki [[File:S.Kragujevic, Dobrica Cosic 1961.JPG|thumb|Dobrica Ćosić (1961)]] „Ropstvo, to je: smrtonosne su istine. Zato se i viču i šapuću laži. Svima i svakome. Laže okupator, lažu izdajnici, lažu i borci za slobodu. Lažemo da bi obmanuli sebe, da utešimo drugog; lažemo iz samilosti, lažemo da nas nije strah, da ohrabrimo, da sakrijemo svoju i tuđu bedu. Lažemo iz ljubavi i čovečnosti, lažemo zbog poštenja. Lažemo zbog slobode. Laž je vid našeg patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije. Lažemo stvaralački, maštovito, inventivno. Za ovu laž pod okupacijom i običan idiot ima više mašte od mnogih romansijera. Laž je nužda: biološka, psihološka, nacionalna, politička.“ (Ćosić, 2017: 96-97) s4554i3zdu6tyr7tru5i9onovtxzked 0 10232 56932 2016-08-05T13:00:49Z 89.146.187.244 Nova stranica: * "Danas ne mereš vidjeti u svijeta žirovine i bakovite sermije. Što nam je slavni sud ostavio, to je mirno, ćudevno, pametno; istina malo šašavo i slabo, ali za nas, blentav... 56932 wikitext text/x-wiki * "Danas ne mereš vidjeti u svijeta žirovine i bakovite sermije. Što nam je slavni sud ostavio, to je mirno, ćudevno, pametno; istina malo šašavo i slabo, ali za nas, blentave [[Bošnjaci|Bošnjake]], i nije drugo!..." ("Jazavac pred sudom", 1904.) f748krrhhm2nuxuacmwcgojxc5l52lt 0 10233 58681 58266 2019-01-30T15:06:00Z 89.146.167.90 58681 wikitext text/x-wiki [[Slika:Kula husein kapetan.jpg|thumb|300px|Gradačac: Kula Husein-kapetana Gradaščevića-Zmaja od Bosne]] * [[Alija Isaković]] ** "Taj Gradačac, ne zna čovjek kako da mu naudi, osim da ponovo u njega dođe, da ga ponovo vidi i zavoli, da nikada ne sazna zašto je to tako!" * [[Alija Izetbegović]] ** "Dozvolite da se ne složim sa mišljenjem da sam ja toliko važan za odbranu, pa i opstanak bošnjačkog naroda. Bilo bi loše da je to tako, ali, hvala [[Bog]]u, nije. Hiljade ljudi se bori, lakše im je sa mnom, kao sto je meni lakše sa njima, ali oni bi se borili i bez mene i nastavit će se boriti i raditi kada ja odem. Uvjerio sam se u to u oktobru 1992. kada sam prvi put prošao uzduž i poprijeko Bosnu u kojoj je bijesnio rat. Ponovio sam taj obilazak dva mjeseca kasnije, u decembru iste godine. Došao sam u jedan Gradačac, koji je već bio odbranjen i koji će biti konačno odbranjen u bici što će se voditi u novembru 1992., kada smo napravili hršum. Šta sam im ja i ljudi oko mene u Sarajevu pomogli u tome? Nismo mnogo. Pomogli smo im utoliko što smo prije početka rata organizirali narod i pripremili nešto oružja, nažalost ne mnogo, i što smo im negdje ujesen, a prije ove odlučne bitke u novembru, dostavili nešto oružja protiv oklopa. Sve drugo odradili su oni sami, na osnovu lične inicijative, organizirajući i pomoć iz svoje dijaspore u Evropi. U ovome su pokazali veliku mjeru samostalnosti, snalažljivosti i mašte. Sjetite se onoga oklopnog voza kada su ga borci Gradačca namamili i uništili. Nije to bila naša ideja, bilo je to i u zamisli i u izvedbi njihovo [[djelo]].." ("Izetbegović - Govori, pisma, intervju '95", TKP "Šahinpašić", Sarajevo, 1996., str. 14 i 15, ISBN 9958-41-003-6) * [[Hašim Muharemović]] :"Pade vila sa Gradačca grada :pod bedeme pašli Carigrada, :zakliktala usred bijela dana :na mezaru [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein kapetana]]. : :Tužno kliče i suze proliva :Husein bega iz groba doziva, :dični zmaje od Bosne vezire :tvoja [[BiH|Bosna]] ponovo umire. : :Ruše tvoje dvore i munare :krv obliva tvoje [[musliman|muslimane]], :komšije ih opet prevariše :svoje [[vjera|vjere]] pod noge baciše. : :Kabur zemlja k'o da se otvori :pod [[bosanski jezik|bosanski]] nešto progovori: : :"Reci vilo mom [[Bošnjaci|bošnjačkom rodu]] :da je vječna borba za slobodu. :[[sloboda]] se u krvi događa :moja Bosna ponovo se rađa". : :Teško rodu :koji nema zmaja, :bez slobode i bez zavičaja." (pjesma "Pade vila sa Gradačca grada") {{Wikipedia}} [[Kategorija: Tema]] [[Kategorija: Bosna i Hercegovina]] 80677gvw9sq8gzuz0bjb23dmfjwpdmp 0 10234 58622 58621 2018-10-27T23:45:21Z 89.146.162.112 58622 wikitext text/x-wiki *[[Alija Izetbegović]] **"Dobrog kršćanina više cijenim nego hrđavog muslimana. Ne mogu braniti nešto samo zato što je muslimansko (a nije islamsko) niti ignorisati neko dobro samo zato što je tuđe." (knjiga "Moj bijeg u slobodu", str.84, izdavač Svjetlost, Sarajevo, 1999., ISBN 9958-10-170-X) *[[Kur'an]] **"Ni [[jevreji]], ni kršćani neće biti tobom zadovoljni sve dok ne prihvatiš vjeru njihovu. Reci: "Allahov put je jedini Pravi put!" A ako bi se ti poveo sa željama njihovim, nakon Objave koja ti dolazi, od Allaha te niko ne bi mogao zaštititi niti odbraniti." (Al-Baqara, 120.) ==Vidi također== *[[Musliman]] [[Kategorija: Tema]] p35iegwr9bg0pbmlabpkmg47mwwdk6c 0 10235 56985 2016-08-14T11:49:58Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Religija bez Boga |autor =[[Ronald Dworkin]] |slika = |tekst uz sliku =... 56985 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Religija bez Boga |autor =[[Ronald Dworkin]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''Religion without God'' |datum prvog izdavanja =2013. }} *"Ne tvrdim u ovoj knjizi [...] da ne postoji lični bog koji je stvorio nebesa i voli svoja stvorenja. Sve što tvrdim jeste da postojanje takvog boga ne može samo po sebi učiniti razliku po pitanju istine bilo kojih religijskih vrijednosti. Ako bog postoji, on možda ljude može slati u raj ili pakao. Ali ne može samo svojom voljom stvoriti ispravne odgovore na moralna pitanja ili ispuniti univerzum blaženstvom koji inače ne bi imao." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Ronald Dworkin]] 9cnrplq9yr5zl0fj23kdk4cws10e0d5 0 10236 61610 56989 2024-05-17T07:49:14Z Srđan 4695 61610 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Hanna Fenichel Pitkin |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki politički teoretičar |datum rođenja=17. juli 1931. |mjesto rođenja=Berlin, Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[P]redstavništvo, uzevši općenito, znači činjenje prisutnim ''u nekom smislu'' nečega što ipak bukvalno ili činjenično ''nije'' prisutno." (''[[Pojam predstavništva]]'') ==Djela== *''[[Pojam predstavništva]]'' (1967) {{DEFAULTSORT:Pitkin, Hanna}} [[Kategorija:Hanna Pitkin| ]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] 7zm0grxci3gd8dwkuk010wffkvykjo3 0 10237 56991 56990 2016-08-15T08:53:38Z Harač 23 56991 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pojam predstavništva |autor =[[Hanna Pitkin]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''The Concept of Representation'' |datum prvog izdavanja =1967. }} *"[P]redstavništvo, uzevši općenito, znači činjenje prisutnim ''u nekom smislu'' nečega što ipak bukvalno ili činjenično ''nije'' prisutno." *"Rasprava o [[Thomas Hobbes|Thomasu Hobbesu]] služi kako kao uvod za njegovo specifično gledište, tako i da pokaže poteškoće inherentne u bilo kakvom takvom plausibilnom, ali djelimičnom, i stoga netačnom, definicijom. Hobbesova definicija je suštinski ''formalistička'', zamišljajući predstavljanje u smislu formalnih aranžmana koji mu prethode i pokreću ga: ''autorizacija'', davanje ovlaštenja za djelovanje. Od ovog gledišta se okrećemo drugom koje je dijametrijski suprotno, ali ipak jednako formalističko, definiranje predstavništva određenim formalnim aranžmanima koji ga slijede i ukidaju: ''odgovornost'', držanje odgovornim predstavnika za njegovo djelovanje. Oba ova formalistička gledišta uzimaju zdravo za gotovo da predstavljati mogu samo ljudska bića; ali [kako ćemo vidjeti] možemo zamisliti gledišta predstavništva kao ''stajanje za'' radije nego ''djelovanje za'', fenomen kojeg mogu isto tako dobro ostvariti nepokretni predmeti. Razmatramo, prvo, ''opisno'' predstavništvo, činjenje prisutnim nečega što je odsutno sličnošću ili oslikavanjem, kao u ogledalu ili umjetnosti; a potom ''simboličko'' predstavništvo, u kojem se ne zahtijeva bilo kakva sličnost ili oslikavanje te gdje je veza sa onim što se predstavlja druge vrste. Svaka od ovih vrsta predstavništva stajanjem za donosi sa sobom povezane pojmove aktivnosti, ''činjenje'' opisnog predstavništva ili ''stvaranje'' simbola. [Dalje] razmatramo gledište koje ponovo povezuje predstavništvo sa aktivnošću - ne stvaranje predstavništva ili simbola, već ''djelovanje za'' druge, te ne samo formalističke zamke povezane sa djelovanjem, već suština same aktivnosti." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Hanna Pitkin]] 1p01fb1ejfh97hql4du8tq3r50jubkw 14 10238 56992 2016-08-15T08:54:13Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 56992 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10241 62040 57016 2024-05-18T16:59:21Z Srđan 4695 62040 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Stjepan Šiber |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bivši general Armije RBiH |datum rođenja= 20.06.1938. |mjesto rođenja= [[Gradačac]], BiH |datum smrti= 25.08.2016. |mjesto smrti= [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina |počasti= }} *"Ja sa Haagom surađujem, ovo do sada nisam javno rekao, od '95. godine, po odobrenju [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] i Rasima Delića. (DANI br.188, 12.01.2001. [https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/188/t18813.shtml]) {{DEFAULTSORT:Šiber, Stjepan}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] lqy2rf7rqobjk1zgimita25uhc30e7j 0 10242 57020 2016-08-27T18:11:27Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Ustavno tumačenje |autor =[[Philip Bobbitt]] |slika = |tekst uz sliku... 57020 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ustavno tumačenje |autor =[[Philip Bobbitt]] |slika = |tekst uz sliku =spis ustavne teorije |originalni naziv =''Constitutional Interpretation'' |datum prvog izdavanja =1991. }} *"Pravo je nešto što ''činimo'', ne nešto što ''imamo'' kao posljedicu toga što činimo." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Philip Bobbitt]] d0uspkqgjq3v81zyx7awj7xnew0nr5d 0 10243 57022 2016-08-27T21:19:08Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Ian C. Bartrum |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |... 57022 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ian C. Bartrum |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Ustavna praksa je, naravno, na temeljne načine različita od naučne prakse. Možda najočitije i najvažnije, za razliku od nauke nekoliko interpretativnih paradigmi može postojati istovremeno u ustavnoj praksi na relativno miran način, i ni jedna paradigma neće izgurati druge iz upotrebe [...] To je posljedica suštinske neodređenosti jezika i naših komunikativnih praksi. Međutim, važna polja analogije između ovih praksi ostaju, naročito po pitanju međusobne nužnosti za izbor između nesamjerljivih teorijskih alternativa. U ustavnom tumačenju, relevantni trenuci izbora nastaju u tijesnim i teškim slučajevima u kojima dvije ili više interpretativnih modaliteta dolaze u direktan sukob i odluka da se usvoji određeni pristup određuje i posljedice. U takvim slučajevima, sudija ili pravnik, poput naučnika, mora napraviti izbor jer ni jedan potpuno objektivni kriterij ne može prinuditi na samo jednu vrstu djelovanja. U takvim okolnostima, mislim da [Thomas] Kuhn nudi dvije važne lekcije za ustavne praktičare: (1) čak i nauka - ta praksa za koju držimo da je najobjektivnija za naša nastojanja - oslanja se u nekoj mjeri na pojedinačne vrijednosne sudove, te ustavno tumačenje neizbježno (i legitimno) treba činiti isto; i (2) neki zajednički ili objektivni izbor vrijednosti ostaje, i stoga mogu postojati "bolji" i "gori" teorijski izbori. S ovim na umu, ustavni praktičari - naročito sudije - trebaju biti što transparentniji povodom vrijednosnih sudova koji ih vode da izaberu određene interpretativne teorije u određenim kontekstima [...] Četiri preklapajuće i konkurentne vrijednosti koje sam identificirao su ''ograničavanje, fleksibilnost, predstavljanje'' i ''identitet''. Sugerišem da su među važnim svrhama i funkcijama za koje vjerujemo da ih naš Ustav služi u našem demokratskom sistemu, i da trebaju informisati naše izbore interpretativnih teorija u tijesnim i teškim slučajevima [...] [P]oput kompetentog naučnika, kompetentni ustavni praktičar treba jasno priznati i opravdati ustavne vrijednosne sudove koji su ga vodili da izabere interpretativnu teoriju u određenom slučaju [...] Takva obajašnjenja vode nas bliže pravim izvorima naših ustavnih neslaganja pomjerajući fokus ka ishodišnim sudovima koje svi činimo povodom svrha koje Ustav služi u našoj pravnoj praksi. U smislu tih svrha onda trebamo činiti i pravdati naše izbore interpretativnih teorija, naročito kada će ti izbori vjerovatno odrediti ishod važnog slučaja." (''Constitutional Value Judgments and Interpretative Theory Choice'') *"[S]ud mora ''spriječiti'' političke grane vlasti od prekoračenja njihovog ustavnog autoriteta, ali također mora ''dopustiti'' tim granama vlasti da vrše ovlaštenja koja su ispravno njihova. Da bi izvršio ovu drugu funkciju, Ustav mora pružiti negativnu vrstu ograničenja na sudsko djelovanje - Sud ne smije nametati ograničenja koja nisu ustavnovljenja ustavnim tekstom." (''Ibid.'') [[Kategorija: Pravo]] desnpy4bn85i4xau85qdfi6i6vgazpx 0 10244 57026 2016-08-27T21:44:45Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Albert "Albie" Louis Sachs |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=južnoafrički pravnik i sudija |datum rođenja=30. januar 1935. |mjesto rođenja=Ju... 57026 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Albert "Albie" Louis Sachs |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=južnoafrički pravnik i sudija |datum rođenja=30. januar 1935. |mjesto rođenja=Južnoafrička Republika |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Jednom je Samuel Alito, sudija Vrhovnog suda Sjedinjenih Država, spomenuo da mi praktikujemo "ustavni aktivizam". Ja sam odgovorio: Da! Jer imamo aktivistički ustav [...] [S]am Ustav pretpostavlja da mi imamo aktivistički Ustavni sud, koji je uključen u pronalaženje odgovora temeljenih na principima koji su primjenjivi na temeljne probleme rasizma, seksizma, i nejednakosti u zemlji." (intervju ''Meeting Albie Sachs: From Outlaw to Constitution Maker'') [[Kategorija: Pravo]] 6bs56o3l8oijmanb875i4umx7pi0hbg 0 10245 57622 57621 2017-02-14T18:30:04Z WizardOfOz 467 Poništena izmjena 57621 korisnika [[Special:Contributions/185.13.241.46|185.13.241.46]] ([[User talk:185.13.241.46|razgovor]]) 57622 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Admir Muhić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=književnik, pjesnik, glavni imam MIZ Karlovac |datum rođenja=16. maj 1978. |mjesto rođenja=Busovača, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Kome su [[Bošnjaci]] krivi :Samo zato što su Bošnjaci :I da nisu Bošnjaci bili :Bi li ostali živi :Bi li njihovi :Sada [[suze]] lili" (odlomak iz knjige "Hava majka Prijedorčanka", 2014) *"Oni su se Bogu usprotivili :I svemu što je :Muslimansko :Bošnjačko :Bosansko :Svemu što nije zlikovno :I svemu što je :Normalno :I [[moral]]no :I prirodno" (odlomak iz knjige "Hava majka Prijedorčanka", 2014) *"Nakon razgovora s Majkom Havom, našom bošnjačkom i bosanskom heroinom, niko, ama baš niko ne može ostati ravnodušan. Ubijeđen sam da bilo koji čestiti insan da se susretne sa tom Majkom napisat će barem jednu rečenicu u svoj defter: "Danas sam se susreo s majkom Havom", ili će uz fotografiju ovjekovječiti njeno ime." (intervju za Bosnjaci.net, 19. 07. 2014, [http://bosnjaci.net/prilog.php?pid=52916]) [[Kategorija:Religija]] {{Wikipedia}} ir8w847uj5wh0pv70gppxwttnqlrn48 0 10246 57034 2016-08-28T19:47:50Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=John Marshall |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravnik i sudija |datum rođenja=24. septembar 1755. |mjesto rođenja=Germantown, Sjed... 57034 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=John Marshall |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravnik i sudija |datum rođenja=24. septembar 1755. |mjesto rođenja=Germantown, Sjedinjene Američke Države |datum smrti=6. juli 1835. |mjesto smrti=Philadelphia, Sjedinjene Američke Države |počasti= }} *"Ustav, da sadrži precizne detalje svih podjela koje bi njegova velika moć dopustila, i sve načine na koje oni mogu biti provedeni u djelo, dobio bi opširnost zakonskog kodeksa, i teško bi mogao biti obuhvaćen ljudskim umom. Vjerovatno nikada ne bi mogao biti razumljen od strane javnosti. Njegova priroda, stoga, zahtijeva, da se samo njegove velike konture označe, njegovi važni predmeti odrede, a da se manji sastojci koji čine te predmete izvode iz prirode samih predmeta [...] U razmatranju ovog pitanja, onda, nikada ne smijemo zaboraviti, da je ''ustav'' to što tumačimo." (predmet ''McCulloch protiv Marylanda'', 1819.) [[Kategorija: Pravo]] 5gemie2mxkpnq9s80wy8rp9rvyy9v3t 0 10247 61858 57041 2024-05-18T09:02:08Z Srđan 4695 61858 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Fahrudin Sinanović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački književnik, profesor bosanskog jezika i književnosti |datum rođenja=16. septembar. 1964. |mjesto rođenja=Miljanovci, Kalesija, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Ima jedan [[Bošnjaci|Bošnjak]] povazdan klanja. :Ima jedan klanja samo sabah i akšam. Ide on i na džumu. :Ima jedan, tako kaže, klanja kad se sjeti. :Ima jedan klanja samo teraviju. :Ima jedan klanja samo od Bajrama do Bajrama. :Ima jedan plaho se naljuti kad mu neko rekne da on nije dobar musliman, pa on tome ovako odbrusi: “Ti ćeš meni reći da ja nisam musliman. Otkako znam za sebe, ja svaki dan sve tri vakta klanjam.” :Ima jedan ide u džamiju i klanja samo pred izbore. :Ima jedan nikad nije u džamiju uniš'o, ni pred izbore ni poslije izbora. :Ima jedan ne klanja i ne ide u džamiju, a, kaže, volio bi i da klanja i da ide u džamiju. :Ima jedan završio medresu, a kao da i nije. :Ima jedan povazdan Allaha spominje, stalno viče: subhanallah, elhamdulillah i halali brate. :Ima jedan pa kaže da će u 70-oj godini doć' tobe – kad sve išćejfi. Ne zna, ne zna hud, da sutra more umrijeti. :Ima jedan pa se naljuti kad mu neko kaže da je novokomponovani musliman. :Ima jedan imenjak – samo po imenu musliman. :Ima jedan Bošnjo pa stalno priča sve najgore o hodžama i hadžijama. Kod hodža i hadžija vidi trun nevaljaštinje, a kod sebe i kod drugih ne vidi brdo poganluka. :Ima jedan ne klanja, u džamiju ne ide, ne posti, a za Bajram uvijek kurban kolje. :Ima jedan kaže da je musliman u duši. :Ima jedan svake godine cijeli ramazan posti i klanja, a ha prođe ramazan, on prestane klanjat i počne pit. :Ima jedan išao na Ćabu, a bolje da nije. :Ima jedan pa mu smeta selam, jer je to arapska riječ, a ne smeta mu arapska nafta u autu. :Ima jedan prema islamu se odnosi ko Srbi prema Dejtonu: prima ono što njemu godi, a ne prima ono što mu nije po volji. :Ima jedan Bošnjo stalno ide u džamiju, a sa svima se svađa, sa braćom i sa komšijama vazdan se po sudovima ganja. :Ima jedan stalno i svakom vazi i dersi, bi reko insan – muftija, a on i ne klanja. :Ima jedan pa samo gleda šta hodže rade. :Ima jedan pa veli da neće u džamiju kad vidi ko sve ide. :Ima jedan dolazi u džamiju samo da ga ko vidi, a jedan drugi dolazi da vidi ko ide, a ko ne ide u džamiju. :Ima jedan, kaže, da ima sedamdeset glava i vratova, sve bi glave i vratove za din dao. A opet, ima jedan koji veli da bi poginuo za svoju vjeru, ali kad ga vikneš da ide u džamiju, on kaže: ”E taj film nećeš gledati.” :Ima jedan vjeruje u Boga, ali ne vjeruje da ima Džennet i Džehennem. :Ima jedan skoro došo tobe, pa da mu je sad da svi ljudi budu ko on. :Ima jedan pa mu čisto krivo kad neko dođe tobe. Malo, malo pa on tome nabije na nos kako je doskora i pio i svašta radio. :Ima jedan više vremena bude u kafani nego u rođenoj kući. :Ima jedan, ime mu lijepo, muslimansko, a psuje, neuzubilah, Boga i džamiju. :Ima jedan pa ga stid što je musliman. :Ima jedan pa kaže da bi sve u životu bio, samo ne bi bio hodža ili predsjednik svojima." ("Ima jedan Bošnjak" iz knjige "Kuća na dva sprata plus potkrovlje") {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Sinanović, Fahrudin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] ei9t6q4hxb1tmeoe37g5bfkkjrx9hhw 0 10248 57046 2016-08-30T19:57:07Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Douglas E. Edlin |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države... 57046 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Douglas E. Edlin |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"U anglo-američkoj pravnoj tradiciji volimo reći da su naše nacije upravljane vladavinom prava - vladavinom prava pisanog ili nepisanog ustava. Ali vlada je ograničena pravom samo u opsegu u kojem njegovi zvaničnici vjeruju i djeluju kao da su ograničeni pravom. I njihova djelovanja definiraju pravilo priznanja koje identifikuje sadržaj pisanog ili nepisanog ustava. Pravila prava, uključujući i pravila ustavnog prava koja ograničavaju vladu, moraju biti identifikovana pravilom priznanja koje postoji odvojeno od pravila koja identifikuje. U Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Državama, onda, vladavina prava je aspekt pravila priznanja. U stvari, definirajući element anglo-američkog konstitucionalizma jeste identifikacija zakona kroz ocjenu njihove usklađenosti sa već postojećim temeljnim vrijednostima i suštinskim pravima. U isto vrijeme, pravilo priznanja ne može biti u potpunosti obuhvaćeno ustavom, jer pravilo priznanja mora imati sposobnost identifikovati odredbe ustava kao izvore prava. Ne bitno da li je pisani ili nepisani, ustav ne može biti definisan tek onim što kaže. Njegov sadržaj može se odrediti samo ocjenom njegovih učinaka u svijetu [...] Sadržaj ustava se gradi djelovanjima zvaničnika i ta konstrukcija se potom identificira pravilom priznanja sistema kao valjani iskaz ustavnog prava kroz uzvratna djelovanja njegovih zvaničnika. Ne bitno da li su relevantni zvaničnici čija djelovanja i držanja određuju ustavno značenje konačno ili isključivo sudski zvaničnici, ili da li uključuju članove drugih odjeljaka vlasti, način lociranja sadržaja ustava ne može se izraziti ili sadržati u potpunosti ustavnim tekstovima ili djelovanjima jednog aktera vlasti ili institucije. Pravilo priznanja pomaže nam da definiramo naš ustavni identitet kao nacija kroz naše zajedničko javno razumijevanje našeg ustavnog prava." (''The Rule of Recognition and the Rule of Law: Departmentalism and Constitutional Development in the United States and the United Kingdom'') [[Kategorija: Pravo]] eq5tuvke3e6iots8fspvitp611gidd1 0 10249 62011 57055 2024-05-18T16:45:05Z Srđan 4695 62011 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ismail Palić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački lingvist |datum rođenja=10. august 1969. |mjesto rođenja=Krivače, Han-Pijesak, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Bosanskim jezikom izvorno govore [[Bošnjaci]], Crnogorci, [[Hrvati]] i [[Srbi]] te pripadnici drugih [[narod]]a i manjina. Oni koji [[bosanski jezik]] sužavaju i svode samo na Bošnjake čine veliku štetu tome jeziku." (intervju za Preporod, 31. augusta 2015. sa Selmanom Selhanovićem, [http://www.preporod.com/index.php/drustvo/intervju/2314-palic-bosanski-jezik-danas-je-jaci-nego-ikad]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Palić, Ismail}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] owud58zxxirpzkamth1jnddieuhgfbk 0 10251 62007 60079 2024-05-18T16:42:57Z Srđan 4695 62007 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Jako Baltić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanski fratar |datum rođenja=30. mart 1813. |mjesto rođenja=Bukovica, Travnik, BiH |datum smrti=05. januara 1887. |mjesto smrti=Ovčarevo, Travnik, BiH |počasti= }} * "Uzrok bune nije drugi nego veliki danjak turski, kog nije moguće izdati ni živiti, osobito seljaku. I najpošteniji ljudi tužili su se ovako: 'Sto nam puta dojde miso u glavu da skočimo u vodu. Sve radimo i potrsimo se radeći, a opet nejmamo ništa, sve nam Turćin oduze...'Zato narod prihvati se sikire i vile, volide od puške i jatagana turskog gnuti, negoli od glada. Narod bosanski od naravi miran i za jedno čudo strpljiv, skrajno siromaštvo trpi, progonstva i nepravde, ali kad se zidu pritira, najedanput bukne." ("Godišnjak fra Jake Baltića" iz 19. stoljeća) * "Mi Bošnjaci želimo jedinstvo, jer znamo da je u jedinstvu naša i njihova srieća leži." (''Godišnjak od događaja crkvenih, svietskih i primine vrimena u Bosni'', str. 233) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Baltić, Jakov}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački franjevci]] m7vpvaa0dvwcxd202vbnhk7uba8vrhk 0 10252 62035 57065 2024-05-18T16:56:57Z Srđan 4695 62035 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Omer Ibrahimagić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački akademik, profesor |datum rođenja=21. januara 1934. |mjesto rođenja=Smoluća, Lukavac, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Napravljeno je osam banovina po rijekama i jedna primorska u Splitu. Jedna od ovih banovina je bila Zetska banovina, po rijeci Zeti u Crnoj Gori. U tu banovinu su pored teritorije Crne Gore, definisane Berlinskim kongresom, ušli Trebinjski srez i Dubrovački srez. Ministar unutrašnjih poslova Kraljevine Jugoslavije je tada donio uredbu sa zakonskom snagom da se u okviru jedne banovine može neka opština prebaciti iz jednog sreza u drugi srez. Tako je iz Trebinjskog sreza u Bokokotorski srez prebačena primorska opština u kojoj su bile dvije katastarske opštine, Kruševica i [[Sutorina]]." ("Sutorina: Bolna tačka BiH i Crne Gore", Al Jazeera, 31.12.2014 [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/sutorina-bolna-tacka-bih-i-crne-gore]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Ibrahimagić, Omer}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački akademici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački profesori]] ptuuh2n8o0zruyz68jg613trmep046i 14 10253 57066 2016-09-05T09:45:55Z 89.146.175.30 Napravljena prazna stranica 57066 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 14 10254 57067 2016-09-05T09:46:12Z 89.146.175.30 Napravljena prazna stranica 57067 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 14 10255 57068 2016-09-05T09:46:55Z 89.146.175.30 Napravljena prazna stranica 57068 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 0 10256 60048 57078 2022-03-02T02:16:13Z Thavok 7714 Stilski dorađen tekst. 60048 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Đuro Deželić |pravo ime= |slika=[[slika:Đuro Deželić.jpg|200px]] |tekst uz sliku=hrvatski književnik |datum rođenja=25. marta 1838. |mjesto rođenja=Ivanić-Grad, Hrvatska |datum smrti=28. oktobra 1907. |mjesto smrti=Zagreb, Hrvatska |počasti= }} * Čekaj malo, čekaj rode! :Dok i tebi zgoda dojde. :[[Bošnjaci|Bošnjak]] jednom ustat mora, :tomu pako sad je hora. ("''Dragoljub''", 1867) [[Kategorija:Hrvatski pisci]] {{Wikipedia}} 9h550twyp6h8m5pq3od7510nhek1dmi 0 10258 57099 57098 2016-09-22T18:13:52Z Harač 23 57099 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Shivprasad Swaminathan |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=indijski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Indija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Filozofsko korištenje termina 'normativan' proteže se na dva različita koncepta: jedan semantički i drugi metaetički. Termin 'normativan' filozofi koriste u metaetičkom smislu da obuhvate ideju da su moralni zahtjevi 'autoritativni' ili 'obavezujući'. Dodatno, filozofi također koriste termin 'normativan' da označe kao semantički 'normativnu' bilo koju izjavu koja teži da pokrije ono što je 'ispravno' ili 'zahtijevano' u odnosu na neki standard (moralni ili ne)." (''Projectivism and the Metaethical Foundations of the Normativity of Law'') *"Kognitivisti se kače za ideju istine i opravdanja; a nekognitivisti se kače za ideju motivacije u njihovim objašnjenjima normativnosti." (''Ibid.'') *"Jedan od centralnih ciljeva pravne filozofije bio je nuđenje objašnjenja pre-teoretske intuicije da je pravo 'normativno'. Imajući u vidu dva smisla 'normativnosti', kompletno filozofsko objašnjenje 'normativnosti prava' sastoji se od dva različita, ali blisko povezana projekta: (i) semantičkog: teoretičarev semantički model pravnih tvrdnji mora oslikati takve izjave kao semantički 'normativne'; i (ii) metaetički: teoratičar mora objasniti kako pravni zahtjevi koji se prenose semantički normativnim pravnim tvrdnjama postaju moralno obavezujući." (''Ibid.'') [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Filozofija]] [[Kategorija: Indijski filozofi]] f639kxvmkhhr9hcps5ddyq1jukby2ez 0 10259 57106 57104 2016-09-25T18:30:54Z Harač 23 57106 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ozan Varol |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=tursko-američki ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Istanbul, Turska |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[I]ako svi državni udari imaju antidemokratske odlike utoliko što stavljaju vojsku na vlast silom ili prijetnjom sile, neki vojni državni udari su na značajne načine više demokratski od drugih. U tim državnim udarima vojska reaguje na narodni otpor protiv autoritarnog ili totalitarnog režima, zbacuje taj režim, i pomaže pravične i slobodne izbore unutar kratkog raspona vremena. Iako vojni lideri, poput civilnih, mogu zloupotrijebiti i zloupotrebljavali su svoje ovlasti, postoje primjeri vojnih državnih udara koji su uspješno tranzicionirali autoritarne režime u demokratije [...] (1) vojni udar 1960. u Turskoj, (2) vojni udar 1974. u Portugalu, i (3) vojni udar 2011. u Egiptu. Zajedničko za demokratske vojne udare jeste da imaju sedam osobina: vojni udar se izvodi protiv autoritarnog ili totalitarnog režima; vojska odgovara na narodni otpor protiv tog režima; autoritarni ili totalitarni lider odbija da siđe s vlasti u odgovoru na narodni otpor; državni udar izvodi vojska koja je visoko poštovana unutar nacije, uobičajeno zbog obavezne vojne dužnosti; vojska vrši vojni udar da zbaci autoritarni ili totalitarni režim; vojska pomaže slobodne i pravične izbore unutar kratkog raspona vremena; i vojni udar se završava sa prenošenjem vlasti na demokratski izabrane lidere." (''The Democratic Coup d’Etat'') [[Kategorija: Pravo]] f8ji8n6kvoam6u94q6tr0x3w5jntju4 14 10260 57107 2016-09-25T18:31:20Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57107 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10261 57114 2016-09-26T17:31:49Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Michael D. Gilbert |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Držav... 57114 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Michael D. Gilbert |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Krutost [entrenchment] [ustava] ima duplu sklonost ka ''statusu quo'': ne samo da spriječava pravo od promjene, barem na određeno vrijeme, ono ograničava promjene koje se događaju na male korake [...] Pod određenim okolnostima, kruti zakon postaje netabilan kao i obični zakon, samo manje popularan, i amandman ne može ispraviti problem [...] Ponekad, možda često, amandman ne može donijeti puno pomoći. On može, međutim, pouzdano blokirati promjene, i možda možemo o njemu razmišljati na taj način. Amandmanska pravila neće stvoriti mehanizam za izljećenje nesavršenosti prava; ona najčešće određuju koliko nesavršeno pravo može postati." (''Entrenchment, Incrementalism, and Constitutional Collapse'') *"[U]stavi će vjerovatnije propasti kako se krutost produbljuje i kako preferencije evoluiraju sporo, ali trajno u jednom smjeru [...] Ako se preference glasača nikada ne mijenjaju oni neće odbaciti svoj ustav, uz pretpostavku da je više-ili-manje usklađen sa njihovim vrijednostima od početka. Slično tome, ako se preference glasača promijene naglo i dramatično oni neće odbaciti svoj ustav jer ga mogu promijeniti, čak i pod supervećinskim pravilom, da oslikava narodne vrijednosti [...] Ali, ako se njihove preference sporo i stalno mijenjaju oni će se naći u slijepoj ulici. Ustav niti je stabilan niti responsivan, i amandman ne može riješiti problem. To je kada ustav propada." (''Ibid.'') [[Kategorija: Pravo]] bmzkkpd7e8kalu3qcr3urpqma4rda0a 0 10262 57117 2016-09-27T16:42:35Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Otto Pfersmann |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=austrijski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Austrija |datum smrti= |mjest... 57117 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Otto Pfersmann |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=austrijski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Austrija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Za bilo koji pravni sistem ustav je funkcionalno definisan kao skup normi koje određuju valjanost drugih normi [...] Da je nešto iza ustava, do, inherentno, ili gdje drugdje, i da ima funkciju određivanja valjanosti normi unutar određenog pravnog sistema, onda bi taj retro- ili hiper-ustav sam bio pravi ustav [...] Pravno, ne postoji ništa van ustava, osim pretpostavke da ono što se pojavljuje kao formulacija ustava zaista i jeste ustav [...] Argumenti koji ciljaju da pokažu da bi retro-ustavni entiteti biti zbiljski pravni entiteti, čine pokušaj promjene ustava bez poštovanja pravnih pravila za takvu promjenu [...] Revolucionarni uspjeh nekih od tih pokušaja ne dokazuje da je postojalo išta retro-ustavno; radije pokazuje to da bi se uključili ti entiteti mora se pribjeći vanpravnoj promjeni [...] Možda su zaista, pod određenim okolnostima, revolucije kroz sudske pristupe retro-ustavnosti moralno dobra stvar. U funkcionirajućim liberalnim demokratijama to pak samo doprinosi oslabljivanju vladavine prava i slabljenju pravnog učevnog pisanja kroz moralnu zbunjenost [...]." (''The Only Constitution and Its Many Enemies'') [[Kategorija: Pravo]] n3tzepimt50h4ci8ek234fften1qpfv 0 10264 57142 2016-10-10T18:52:19Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Pierre Legrand |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=kanadski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Kanada |datum smrti= |mjesto sm... 57142 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Pierre Legrand |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=kanadski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Kanada |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[S]ama pravila i koncepti govore nam malo o određenom pravnom sistemu [...] Oni nam mogu dati dosta podataka o tome šta se naizgled događa, ali oni ne ukazuju ni na šta što se tiče duboke strukture pravnih sistema. Naročito, pravila i koncepti čine malo da otkriju da su pravni sistemi ništa do površinske manifestacije pravnih kultura i, zaista, same kulture. Drugim riječima, oni ograničavaju gledatelja na 'takni opis' i zatvaraju mogućnost 'debljeg opisa' kojeg analitičar treba smatrati poželjnim." (''European Legal Systems Are Not Converging'') [[Kategorija: Pravo]] c3jzvqlroftzzdjb57y0zqt9cuul03g 0 10265 57155 2016-10-16T10:16:04Z 37.203.110.109 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Mirsad Mahmutović |slika= |slika širina= |tekst uz sliku=bivši visoki službenik Islamske zajednice u BiH |datum rođenja=5. septembar 1953. |mje... 57155 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Mirsad Mahmutović |slika= |slika širina= |tekst uz sliku=bivši visoki službenik Islamske zajednice u BiH |datum rođenja=5. septembar 1953. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= }} "Iz jednostavnog razloga što je ova stranka na [[vlast]]i već dvije decenije i zato što baštini ideju r. [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]], omiljenog lidera u [[narod]]u. Današnji visoki funkcioneri ove stranke r. Alije se sjete samo kada im zatreba, kao vozač rezervne gume." (kritike na račun SDA poslije izbora 2016., "Narod kažnjava šutnjom", 14.10.2016. za Bošnjaci.net) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Religija]] lgjubymt2zwlv0114lra65z6u6u2f2o 0 10266 61888 60006 2024-05-18T09:13:36Z Srđan 4695 61888 wikitext text/x-wiki *"Prvi je predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, autor Islamske deklaracije zbog koje je godine proveo u komunističkim zatvorima, najpoznatiji Mladi musliman, rahmetli [[Alija Izetbegović]], oslobađao 1945. s partizanima [[Gradačac]] od mrskog okupatora i domaćih kvislinga!? Ovaj podatak, ispričat će nam Adnan Žiško, direktor Muzeja “Alija Izetbegović”, dobili su iz više izvora, ali pisanog dokumenta o tome, za sada, nema." (07.08.2015, Faktor [http://www.faktor.ba/vijest/faktor-ba-u-muzeju-alija-izetbegovic-predsjednik-je-sa-partizanima-oslobaao-gradacac-sa-ljiljanima-cijelu-bosnu-i-hercegovinu-foto-174008]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Bečirović, Asaf}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] l6o70qhmwe2eigqzjb5jv1u4mndxesb 0 10267 57161 57159 2016-10-16T11:55:23Z Harač 23 57161 wikitext text/x-wiki *[[Alija Izetbegović]] **"Priču o zaboravu slušali smo četrdeset godina. Taj film smo gledali. I šta je bio rezultat, što je slijedilo? Slijedio je genocid! Ništa nam nije pomoglo što smo skoro sve bili zaboravili, i svoju prošlost, i svoju vjeru, čak i svoje ime; osuđeni smo bili na uništenje. Tu grešku više nećemo ponoviti." [[Kategorija: Tema]] 4gin9bo90xupzd9z7tg5yc9if2vfuas 0 10268 57166 57163 2016-10-16T13:11:41Z Harač 23 57166 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Thomas McIntyre Cooley |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki sudija i ustavni teoretičar |datum rođenja=6. januar 1824. |mjesto rođenja=Attica, New York, Sjedinjene Američke Države |datum smrti=12. septembar 1898. |mjesto smrti=Ann Arbor, Michigan, Sjedinjene Američke Države |počasti= }} *"Pojam ''ustava'' bi se mogao definisati kao tijelo pravila i maksima u skladu sa kojima se uobičajeno vrše ovlaštenja suvereniteta. Ustav je vrijedan u omjeru u kojem je prikladan okolnostima, željama, i aspiracijama naroda, i koliko sadrži u sebi elemente stabilnosti, trajnosti, i sigurnosti protiv nereda i revolucije. Iako se za svaku državu može reći da u nekom smislu ima ustav, pojam ''ustavna vladavina'' primjenjuje se samo na ona temeljna pravila ili maksime koje ne samo da definiraju kako će se izabrati i odrediti ko će vršiti suverena ovlaštenja, već i koja nameću učinkovita ograničenja na [njihovo] vršenje u svrhu zaštite pojedinačnih prava i privilegija, i njihovu zaštitu protiv bilo kakve pretpostavke proizvoljne vlasti. Još uvijek broj takvih vlada nije veliki, ali se povećava." (''[[Opći principi ustavnog prava u Sjedinjenim Američkim Državama]]'') ==Djela== *''[[Opći principi ustavnog prava u Sjedinjenim Američkim Državama]]'' (1898.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Thomas M. Cooley]] [[Kategorija: Literatura]] b0w9qptghpuwjfu3uqc7u6o9oyk21ex 0 10269 57164 2016-10-16T13:11:07Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Opći principi ustavnog prava u Sjedinjenim Američkim Državama |autor =[[Thomas M. Cooley]] |slika... 57164 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Opći principi ustavnog prava u Sjedinjenim Američkim Državama |autor =[[Thomas M. Cooley]] |slika = |tekst uz sliku =spis ustavne teorije |originalni naziv =''The General Principles of Constitutional Law in the United States of America'' |datum prvog izdavanja =1898. }} *"Pojam ''ustava'' bi se mogao definisati kao tijelo pravila i maksima u skladu sa kojima se uobičajeno vrše ovlaštenja suvereniteta. Ustav je vrijedan u omjeru u kojem je prikladan okolnostima, željama, i aspiracijama naroda, i koliko sadrži u sebi elemente stabilnosti, trajnosti, i sigurnosti protiv nereda i revolucije. Iako se za svaku državu može reći da u nekom smislu ima ustav, pojam ''ustavna vladavina'' primjenjuje se samo na ona temeljna pravila ili maksime koje ne samo da definiraju kako će se izabrati i odrediti ko će vršiti suverena ovlaštenja, već i koja nameću učinkovita ograničenja na [njihovo] vršenje u svrhu zaštite pojedinačnih prava i privilegija, i njihovu zaštitu protiv bilo kakve pretpostavke proizvoljne vlasti. Još uvijek broj takvih vlada nije veliki, ali se povećava." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Thomas M. Cooley]] td4q776sgzgr36ob4mxejvjhhxw9khx 14 10270 57165 2016-10-16T13:11:26Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57165 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10271 57169 2016-10-16T17:26:03Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Strasti i ograničenje: o teoriji liberalne demokratije |autor =[[Stephen Holmes]] |slika... 57169 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Strasti i ograničenje: o teoriji liberalne demokratije |autor =[[Stephen Holmes]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''Passions and Constraint: On the Theory of Liberal Democracy'' |datum prvog izdavanja =1997. }} *"[To da] ograničenja mogu biti omogućavajuća, što je daleko od toga da je kontradikcija, leži u srcu liberalnog konstitucionalizma [...] Ograničavajući proizvoljnu moć vladinih dužnosnika, liberalni ustav može, pod ispravnim uslovima, ''povećati'' sposobnost države da se fokusira na određene probleme i mobilizira kolektivne resurse za zajedničke svrhe." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Stephen Holmes]] 00v2cvebbmn083gppe7fhvbw4vpmi0h 14 10272 57170 2016-10-16T17:26:38Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57170 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10273 62027 57175 2024-05-18T16:53:03Z Srđan 4695 62027 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Hakija Zoranić |pravo ime= |datoteka= |tekst uz sliku=historičar |datum rođenja=02. septembra 1933. |mjesto rođenja=Obrovo, Bijelo Polje, Sandžak |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Sva tri naroda, sadašnja konstitutivna, u BiH bili su [[Bošnjaci]] do 1862. godine, od tad nastaje rascjep djelovanjem osvajačkih krugova iz [[Beograd]]a i [[Zagreb]]a. Taj jedinstveni narod onda se razdijelio u tri konstitutivna naroda." (tribina Foruma bošnjačkih intelektualaca u Sarajevu, 15.10.2015 na temu "Etnički identitet Bošnjaka" [http://www.faktor.ba/vijest/zoranic-sva-tri-konstitutivna-naroda-bili-su-bosnjaci-do-1862-godine-212572]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Zoranić, Hakija}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] 7gz1tfth3i6xtoxoo9f6m2id8nwqcpa 0 10274 57187 57186 2016-10-19T18:27:01Z Harač 23 57187 wikitext text/x-wiki ---- *[[Ivo Andrić]] **"Nebo je nad Beogradom prostrano i visoko, promjenljivo a uvijek lijepo; i za zimskih vedrina sa njihovom studenom raskoši; i za ljetnjih oluja kada se cijelo pretvori u jedan jedini tmurni oblak koji, gonjen ludim vjetrom, nosi kišu pomiješanu s prašinom panonske ravnice; i u proljeće kad izgleda da cvate i ono, uporedo sa zemljom; i u jesen kad oteža od jesenjih zvijezda u rojevima. Uvijek lijepo i bogato, kao naknada ovoj čudnoj varoši za sve ono čega u njoj nema i utjeha zbog svega što ne bi trebalo da bude. Ali najveći raskoš toga neba nad Beogradom, to su sunčevi zalasci. U jesen i u ljeto oni su prostrani i jarki kao pustinjske vizije, a zimi prigušeni tmastim oblacima i rujnim maglama. A u svako doba godine vrlo su česti dani kad se oganj toga sunca koje zalazi u ravnici, među rijekama pod Beogradom, odbije čak gore u visokoj kupoli neba, i tu se prelomi i prospe kao crven sjaj po razasutoj varoši. Tada sunčano rumenilo oboji za trenutak i najzabačenije uglove Beograda i odbljesne u prozorima i onih kuća koje inače slabo obasjava." [[Kategorija: Tema]] 385plbk4luzzr3xqs7syc9ikid80bu9 0 10275 61915 57180 2024-05-18T09:28:44Z Srđan 4695 61915 wikitext text/x-wiki *"To je čovjek koji je bio vjernik i krasila ga je slobodoumnost koju vjernik mora da nosi sa sobom. Krasili su ga skromnost i hrabrost. Kao predsjednik države mogao je zloupotrijebiti svoj položaj, ali je i tada ostao vrlo skroman."(na obilježavanju 13. godišnjice od smrti predsjednika Alije Izetbegovića, 19.10.2016. na šehidskom mezarju Kovači [http://www.faktor.ba/vijest/ehidsko-mezarje-kovai-obiljeena-13-godinjica-smrti-prvog-predsjednika-rbih-alije-izetbegovia-219367]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Akšamija, Lejla}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] 6n2kd8eplvcpf7nmelxwe15p4qj3ws3 0 10276 57182 2016-10-19T14:48:48Z 37.203.103.174 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Arda Turan |pravo ime= |slika=Arda Turan - 01.jpg|250px |tekst uz sliku=turski fudbaler |datum rođenja=30. januara 1987. |mjesto rođenja=Istanbul,... 57182 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Arda Turan |pravo ime= |slika=Arda Turan - 01.jpg|250px |tekst uz sliku=turski fudbaler |datum rođenja=30. januara 1987. |mjesto rođenja=Istanbul, Turska |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Nećemo biti osvetoljubivi, ali nikada nećemo zaboraviti šta je urađeno. I sve riječi naših neprijatelja što smo se sjetili, kada završite će biti tišina onih koji nam nisu prijatelji. Mi umiremo, ali oni ne pobjeđuju. Bog te blagoslovio, uz dužno poštovanje." (povodom 13. godišnjice od smrti predsjednika Alije, 19.10.2016., na svom oficijelnom i verifikovanom Instagram profilu [http://ba.n1info.com/a118286/Sport-Klub/Nogomet/Arda-Turan-odao-pocast-Aliji-Izetbegovicu.html] [https://www.instagram.com/p/BLvX54hjBQR/]) [[Kategorija: Turski sportisti]] {{Wikipedia}} hosvgictfrtt1lu0ojbonmu06j3xvwo 14 10277 57183 2016-10-19T14:49:38Z 37.203.103.174 Napravljena prazna stranica 57183 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 14 10278 57184 2016-10-19T14:49:56Z 37.203.103.174 Napravljena prazna stranica 57184 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 14 10279 57185 2016-10-19T14:50:19Z 37.203.103.174 Napravljena prazna stranica 57185 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 0 10280 61711 57190 2024-05-17T11:02:07Z Srđan 4695 61711 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Alasdair MacIntyre |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski filozof |datum rođenja=12. januar 1929. |mjesto rođenja=Glasgow, Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[N]e postoje takva [ljudska] prava, i vjerovanje u njih je isto kao vjerovanje u vještice ili jednoroge." (''[[Nakon vrline]]'') ==Djela== *''[[Nakon vrline]]'' (1981) {{DEFAULTSORT:MacIntyre, Alasdair}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] [[Kategorija:Alasdair MacIntyre| ]] ebqj6bbvpdhbhph2g5sundrd58b53qg 0 10281 57191 2016-10-19T18:41:56Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Nakon vrline |autor =[[Alasdair MacIntyre]] |slika = |tekst uz sliku =f... 57191 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Nakon vrline |autor =[[Alasdair MacIntyre]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''After Virtue'' |datum prvog izdavanja =1981. }} *"[N]e postoje takva [ljudska] prava, i vjerovanje u njih je isto kao vjerovanje u vještice ili jednoroge." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Alasdair MacIntyre]] qkq15k6925ggncnagrr0z0e8a8e58oh 14 10282 57192 2016-10-19T18:43:14Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57192 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10283 57196 2016-10-22T16:59:33Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Richard H. Pildes |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja=1957. |mjesto rođenja=Chicago, Sjedinjene Amer... 57196 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Richard H. Pildes |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja=1957. |mjesto rođenja=Chicago, Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[K]onstitucionalizacija demokratskih politika nosi velika obećanja, ali i velike rizike. Demokratija je kontinuirani proces samokorekcije i samoodređenja, kako se političke zajednice bore oko definisanja vrsta političkih procesa koji će generisati široko prihvaćene, legitimne forme samouprave; rizik je da će konstitucionalizacijom demokratskih politika sudovi pogrešno zalediti u mjestu postojeće demokratske aranžmane i frustrirati moć političkih zajednica da odrede za sebe kako na najbolji način da usavrše demokratski proces. Obećanje je da će sudovi način načine da se bore protiv inherentnih patologija demokratskih sistema, kroz koje politički insajderi pokušavaju da se ustoliče sve dublje u vlasti, kao i u osiguranju da demokratski sistemi ostanu otvoreni, uključivi, i kompetitivni." (''Elections'') [[Kategorija: Pravo]] 6e66w3e7pl59oxkycw6o67j8vmciht4 0 10284 57198 2016-10-22T17:08:27Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Richard Bellamy |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski pravni i politički teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Velika Britanija... 57198 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Richard Bellamy |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski pravni i politički teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Kada sudije, na primjer, presuđuju o tome koja pravila se primjenjuju ili neprimjenjuju na određene slučajeve, oni također često postavljaju precedente koji u suštini ustanovljavaju nova pravila. Slično tome, zvaničnici često moraju stvoriti pravila u toku provođenja određenog zakona, koja potom dobiju sopstveni život. Zakonodavci, također, neizbježno su zabrinuti za to kako će se zakoni koje uokviruju tumačiti i primjenjivati na određene slučajeve. Stoga, svaka grana vlasti naći će se uključena u sve tri aktivnosti u jednoj ili drugoj mjeri." (''The Political Form of the Constitution: Separation of Powers, Rights and Representative Democracy'') [[Kategorija: Pravo]] 18kv93eplj2oq381891x9tse3znesqg 0 10285 57202 2016-10-22T17:16:38Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Federalizam: izvori, funkcionisanje, značaj |autor =[[William H. Riker]] |slika = |... 57202 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Federalizam: izvori, funkcionisanje, značaj |autor =[[William H. Riker]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''Federalism: Origin, Operation, Significance'' |datum prvog izdavanja =1964. }} *"Federalizam je glavna alternativa imperiji kao tehnici agregacije velikih područja pod jednu vladu." *"Ustav je federalni ako (1) dva nivoa vlasti upravljaju istom zemljom i narodom, (2) svaki nivo ima barem jedno područje djelovanja u kojem je autonoman, i (3) postoji neka garancija (čak i samo tvrdnja u ustavu) autonomije svake vlasti u sopstvenom području." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: William H. Riker]] 6520u2ml7ug5f7dog4shd5bt21wefp4 14 10286 57203 2016-10-22T17:17:10Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57203 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10287 57208 57207 2016-10-22T17:26:06Z Harač 23 57208 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Daniel Halberstam |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američko-njemački pravni teoretičar |datum rođenja=1966. |mjesto rođenja=Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[Federalizam] znači koegzistenciju unutar složene političke zajednice višestrukih nivoa vlasti svaki sa ustavom garantovanim zahtjevima za nekim nivoom organizacione autonomije i jurisdikcionog autoriteta." (''Federalism: Theory, Policy, Law'') [[Kategorija: Pravo]] 1c34pbjvjbk1564z6vw1dxioyev7b03 0 10288 57210 2016-10-22T17:30:51Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=William S. Livingston |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki politolog |datum rođenja=1. juli 1920. |mjesto rođenja=Ironton, Ohio, Sjedin... 57210 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=William S. Livingston |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki politolog |datum rođenja=1. juli 1920. |mjesto rođenja=Ironton, Ohio, Sjedinjene Američke Države |datum smrti=15. avgust 2013. |mjesto smrti=Austin, Texas, Sjedinjene Američke Države |počasti= }} *"Ni jedna vlast se nikada nije zvala federalnom, a da nije bila organizovana na teritorijalnom osnovu." (''[[Federalizam i ustavna promjena]]'') ==Djela== *''[[Federalizam i ustavna promjena]]'' (1956.) [[Kategorija: Politika]] [[Kategorija: William S. Livingston]] o4a9i8dgwyh1zku9rp63o3b4rnkcgi0 0 10289 57211 2016-10-22T17:32:10Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Federalizam i ustavna promjena |autor =[[William S. Livingston]] |slika = |tekst uz... 57211 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Federalizam i ustavna promjena |autor =[[William S. Livingston]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''Federalism and Constitutional Change'' |datum prvog izdavanja =1956. }} *"Ni jedna vlast se nikada nije zvala federalnom, a da nije bila organizovana na teritorijalnom osnovu." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: William S. Livingston]] tuh2to80p74lin7djy4i9h1rn2h4ssz 14 10290 57212 2016-10-22T17:32:26Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57212 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10291 57214 2016-10-22T17:47:41Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Ronald Lampman Watts |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=kanadski politolog i politički teoretičar |datum rođenja=10. mart 1929. |mjesto rođen... 57214 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ronald Lampman Watts |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=kanadski politolog i politički teoretičar |datum rođenja=10. mart 1929. |mjesto rođenja=Karuizawa, Japan |datum smrti=9. oktobar 2015. |mjesto smrti=Kingston, Ontario, Kanada |počasti= }} *"Unutar genusa federalnih političkih sistema, federacije predstavljaju posebnu vrstu u kojoj ni federalna niti konstituivne jedinice vlasti nisu ustavno podređene jedna drugoj, tj. svaka ima suverena ovlaštenja izvedena iz ustava radije nego drugog nivoa vlasti, svaka je ovlaštena da djeluje neposredno sa svojim građanima u vršenju svojih zakonodavnih, izvršnih i poreznih ovlaštenja i svaka je neposredno izabrana od svojih građana." (''[[Poređenje federalnih sistema]]'') ==Djela== *''[[Poređenje federalnih sistema]]'' (1999.) [[Kategorija: Politika]] [[Kategorija: Ronald L. Watts]] 1rbm5x1m3ffyalb86dld6af5w24pq73 0 10292 57215 2016-10-22T17:48:47Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Poređenje federalnih sistema |autor =[[Ronald L. Watts]] |slika = |tekst uz sliku... 57215 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Poređenje federalnih sistema |autor =[[Ronald L. Watts]] |slika = |tekst uz sliku =politološki spis |originalni naziv =''Comparing Federal Systems'' |datum prvog izdavanja =1999. }} *"Unutar genusa federalnih političkih sistema, federacije predstavljaju posebnu vrstu u kojoj ni federalna niti konstituivne jedinice vlasti nisu ustavno podređene jedna drugoj, tj. svaka ima suverena ovlaštenja izvedena iz ustava radije nego drugog nivoa vlasti, svaka je ovlaštena da djeluje neposredno sa svojim građanima u vršenju svojih zakonodavnih, izvršnih i poreznih ovlaštenja i svaka je neposredno izabrana od svojih građana." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Ronald L. Watts]] mtoesamrd948f5d9v4nds18k81i6j3v 14 10293 57216 2016-10-22T17:48:59Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57216 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10294 61875 57230 2024-05-18T09:10:11Z Srđan 4695 61875 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Adnan Žiško |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=direktor Muzeja "Alija Izetbegović 1925-2003" |datum rođenja=7. septembra 1980. |mjesto rođenja= |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Iskušenja za [[BiH]] su jednaka i sa ove vremenske distance možemo reći koliki je značaj [[Alija Izetbegović]] imao za sve bh. patriote, državu BiH, a kada pogledamo i u ovim međunarodnim diplomatskim vodama Alija Izetbegović je sigurno posljednji [[političar]] koji je bio omiljen i na Zapadu i na Istoku." (o Izetbegovićevoj ulozi u očuvanju BiH, na studentskoj konferenciji povodom 13. godišnjice od njegove smrti, 22.10.2016.) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Žiško, Adnan}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] hqfxsrqmq4sjs6stuiqwp1ecvvo0ekj 0 10295 61921 57222 2024-05-18T09:30:31Z Srđan 4695 61921 wikitext text/x-wiki *"Željeli bismo istaknuti da moramo gajiti kulturu sjećanja na sve naše zaslužne ljude, a svakako predsjednik [[Alija Izetbegović|Izetbegović]] je među njima." (o Izetbegovićevoj ulozi u očuvanju Bosne, na studentskoj konferenciji povodom 13. godišnjice od njegove smrti, 22.10.2016., [http://www.faktor.ba/vijest/studentska-konferencija-o-aliji-izetbegoviu-posljednji-politiar-omiljen-i-na-istoku-i-na-zapadu-219770]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Bakšić, Edhem}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] meeuqchja4ks5grzqn1iqu52iauzd53 0 10296 57225 57224 2016-10-23T11:41:53Z Harač 23 57225 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Institucije prava: esej pravne teorije |autor =[[Neil MacCormick]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''Institutions of Law: An Essay in Legal Theory'' |datum prvog izdavanja =2006. }} *"Pravo je institucionalni normativni poredak." (''Uvod'') [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Neil MacCormick]] 15hnn0a8tq8aeo0q15mkm22osybjtor 0 10297 57228 2016-10-23T12:14:41Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =H.L.A. Hart |autor =[[Neil MacCormick]] |slika = |tekst uz sliku =spis... 57228 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =H.L.A. Hart |autor =[[Neil MacCormick]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''H.L.A. Hart'' |datum prvog izdavanja =1981. }} *"[A]ko u ustavnoj državi jedan kriterij pravila obavezujući za sudije jeste da su to pravila valjano usvojena od zakonodavca, 'valjanost' zakonodavnog akta ne zavisi neposredno od samog pravila priznanja. Zakonodavstvo je valjano usvojeno ako zadovoljava ustavu odredbu (hartovsko pravilo promjene) koje upravlja ovlaštenjima zakonodavca. Kao takvo, ono stvara valjan ili obavezujući osnov sudske odluke. To zatim implicira sudsku dužnost da primjenjuje ustavnu odredbu. Ne slijedi da pravilo priznanja čini ustav 'valjanim' ni na kakav drugi način." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Neil MacCormick]] mv9tqndh0sroc5jt628i56mdql7ov7u 0 10298 57238 2016-10-25T18:56:28Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Gary Jacobsohn |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=pravni teoretičar |datum rođenja=29. mart 1946. |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države... 57238 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Gary Jacobsohn |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=pravni teoretičar |datum rođenja=29. mart 1946. |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[U]stav stiče identitet kroz iskustvo [...] [O]vaj identitet ne postoji ni kao nezavisan objekat izuma, niti kao uveliko optočena suština koja je ugrađena u društvenu kulturu, te koja samo zahtijeva da bude otkrivena. Radije, identitet nastaje ''dijaloški'' i predstavlja mješavinu političkih aspiracija i privrženosti koje ističu prošlost nacije, kao i odlučnost onih unutar društva koji teže [...] da prevaziđu tu prošlost." (''[[Ustavni identitet]]'') ==Djela== *''[[Ustavni identitet]]'' (2010.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Gary Jacobsohn]] 7ik9562ex8q70xadn77tf8aqcwv0g4o 0 10299 57239 2016-10-25T18:57:41Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Ustavni identitet |autor =[[Gary Jacobsohn]] |slika = |tekst uz sliku =... 57239 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ustavni identitet |autor =[[Gary Jacobsohn]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''Constitutional Identity'' |datum prvog izdavanja =2010. }} *"[U]stav stiče identitet kroz iskustvo [...] [O]vaj identitet ne postoji ni kao nezavisan objekat izuma, niti kao uveliko optočena suština koja je ugrađena u društvenu kulturu, te koja samo zahtijeva da bude otkrivena. Radije, identitet nastaje ''dijaloški'' i predstavlja mješavinu političkih aspiracija i privrženosti koje ističu prošlost nacije, kao i odlučnost onih unutar društva koji teže [...] da prevaziđu tu prošlost." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Gary Jacobsohn]] be8eu9hxqlos26wfrgbr59cd28at8fs 14 10300 57240 2016-10-25T18:57:59Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57240 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10301 57243 57242 2016-10-27T18:59:10Z Harač 23 57243 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Daryl J. Levinson |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Ustavi će [...] pridobiti veći političku podršku protekom vremena, kao rezultat samo-stabilizirajuće koordinacije, saradnje, specifičnih ulaganja, i političke povratne veze [feedback]. Posljedično tome, ako je sve drugo isto, starije ustave će biti teže promijeniti ili odbiti nego mlađe. Ali sve ostalo neće biti isto. Kako ustavi stare, mi možemo očekivati da će oni izgubiti svoju vezu da funkcionalnim i političkim interesima koji su ih doveli u postojanje. Ustavni aranžmani koji su, u vrijeme njihovog stvaranja, pogodovali nekim ili svim grupama u društvu ili učinili uspješno riješavanje političkih neslaganja će sve više postajati politički proizvoljni i funkcionalno opsoletni kako se politika i društvo oko njih budu mijeanjali. Rasti će politički pritisak za ustavnom reformom i zamjenom da bi se bolje podudarila ustavna pravila i aranžmani sa preovladavajućim obrascima političke moći i društvenih potreba. Kako ustavi stare, onda, stabilizirajući efekti ustoličenja bore se sa destabilizirajućim efektima opsoletnosti. Bez znanja opsega tih sukobljenih efekata, nemamo osnov za predviđanje da li će ustavi postajati više ili manje politički stabilni kako vrijeme protiče [...] Kao posljedica, ustavna pravila i aranžmani koji su početno stvoreni da služe interesima politički moćnih ili šireg društva mogu se održati dugo nakon, i bez obzira na činjenicu, što su prestali služiti bilo kojim od tih izvornih interesa." (''Parchment and Politics: The Positive Puzzle of Constitutional Commitment'') *"U opsegu u kojem ustavno pravo treba da pomogne u rješavanju agencijskog problema predstavničke vlade 'čuvajući društvo protiv ugnjetavanja od njenih vladara', sudovi mogu igrati vrijednu dodatnu ulogu autoritativnog identifikovanja i publiciranja ustavnih kršenja i stoga podupiranja koordinirane odbrane šire javnosti. Budući da bi javnost imala koristi od sudskog nadzora vladinih zvaničnika, ona ima podsticaj da se odupre bilo kojem pokušaju samozainteresovanih zvaničnika da se miješaju u rad Suda ili potkopaju njegov autoritet. Ovo objašnjenje 'zvona za uzbunu' sudske uloge u zaštiti narodne suverenosti protiv nepovjerljivih vladinih činilaca oslikava se u savremenom empirijskom dokazu da Sudske odluke nisu manje - već možda i više - u skladu sa javnim mišljenjem nego sa onim političkih grana vlasti [...] Ustavni tekst je jedna važna fokalna tačka, ali budući da je test često maglovit, irelevantan, ili suštinski neprihvatljiv, sudska kontrola je izrasla kao alternativni lokus ustavne koordinacije. Sudsko rješavanje političkih kontroverzi je vrijedno političkim činiocima, dajući im razlog da poštuju i očuvaju sudski autoritet, bez obzira na njihovo suštinsko slaganje ili neslaganje sa ishodima [...] Dalji razlozi za potporu sudskog autoriteta slijede iz logike ponovne igre i reciprociteta. Drugi standardni model sudske nezavisnosti zamišlja sukobljene političke koalicije koje se prešutno slažu da podrže nezavisno sudstvo da bio se ogradili od rizika sve-ili-ništa obrta političke sreće [...] Političke koalicije koje pak sigurno drže vlast mogu imati koristi od sudske kontrole na druge načine. Naime, sudovi mogu biti koristi u provođenju njihovih političkih agendi [...] [M]ožemo ući u trag podrške nekih grupa za Sud u njihovim specifičnim investicijama u sudski autoritet. Pravnici mogu biti dobar primjer. Dok je advokatska komora uvijek bila podijeljena u političkoj i ideološkoj liniji, pravnici su isticali cehovni interes u odbrani i proširenju sudskog autoriteta." (''Ibid.'') *"Da bi ustavi služili kao pravila političke igre, oni sami moraju izbjeći da ''postanu'' politička igra. Ipak, kao što je [[James Madison|Madison]] dobro razumio, ustavi ne mogu uspjeti stojeći u potpunosti van politike; baš suprotno, upravo je društvena i politička podrška sve ono što čini ustave nečim više od običnog papira." (''Ibid.'') [[Kategorija: Pravo]] ahpjh3paasplx8ni4ev3c24167ojc1a 0 10302 57251 2016-10-31T18:22:50Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Sudovi: komparativna i politička analiza |autor =[[Martin Shapiro]] |slika = |tekst... 57251 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Sudovi: komparativna i politička analiza |autor =[[Martin Shapiro]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''Courts: A Comparative and Political Analysis'' |datum prvog izdavanja =1981. }} *"Presijecajući kulturne linije, čini se da gdje god su dvije osobe došle u sukob koji same nisu mogle riješiti, jedno rješenje koje je bilo privlačno zdravom razumu bilo je pozvati trećeg u pomoć u ostvarenju rješenja. Tako univerzalno kroz vrijeme i prostor je to jednostavno društveno otkriće trijade da gotovo ne možemo otkriti društvo koje ga ne koristi. I iz njegove ogromne privlačnosti zdravom razumu izvire temeljni legitimitet sudova svugdje. Ukratko, trijada u svrhu rješavanja sporova je temeljna društvena logika sudova, logika toliko uvjerljiva da su sudovi postali univerzalni politički fenomen." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Martin Shapiro]] 5irblo2a8wai8jp26367m9q4a4notce 14 10303 57252 2016-10-31T18:23:06Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57252 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10304 57254 2016-11-01T12:03:30Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Richard Albert |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=kanadski ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Kanada |datum smrti= |mjesto s... 57254 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Richard Albert |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=kanadski ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Kanada |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Ni jedan ustav ne može kontolisati način na koji ustanovljavajuća vlast vrši svoj autoritet. Niti ustav može spriječiti ustanovljavajuću vlast od pisanja novog ustava. Bilo koji čin ustanovljavajuće vlasti priznat kao takav od političkih činilaca i naroda po definiciji je valjan; to je ono što ovlašćuje stvaranje ustavnog poretka, što ga održava i također što ga legitimiše [...] Kako god da ustanovljavajuća vlast manifestuje svoju volju, da li o novom ili promijenjenom ustavu, ni izražena volja ustanovljavajuće vlasti, niti oblik njenog izražavanja ne mogu biti nelegitimni jer je valjano vršenje ustanovljavajuće vlasti konačni izvor legitimiteta za izbore koje narod čini." (''Four Unconstitutional Constitutions and Their Democratic Foundations'') [[Kategorija: Pravo]] 9n2vnjczclx6waftackauxj6ucw6rcz 0 10305 57257 2016-11-01T16:16:22Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Heather Gerken |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |... 57257 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Heather Gerken |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Jedan očit razlog zašto bi mogli vrednovati proces neformalnog amandmana jeste što ustavno značenje izvire iz dijaloškog procesa koji uključuje narodnu mobilizaciju i interinstitucionalnu debatu [...] Drugi razlog zbog kojeg bi se mogao preferirati neformalni, nad formalnim, amandmanom jeste što se promjena događa kroz proces nagomilavanja [...] [Konačno] neformalno izmjenjeni Ustav osigurava kontinuiranu spornost ustavnog prava [...] Zajednički učinak [...] dvije osobenosti na naš ustavni diskurs jeste da one osiguravaju kontinuiranu spornost ustavnog prava. Proces neformalnog amandmana poput našeg čini teškim za bilo koga da tvrdi da ima pristup autentičnom objašnjenju ustavnog značenja. Ne samo da se neformalni amandmani opiru naporima da se prikuje njihovo značenje, već i njihov kvazi-nedopušteni ustavni status znači da su sudije nesklone da ih priznaju čak i kada možemo nazrijeti njihov temeljni okvir. Posljedica toga jeste da je veoma teško za bilo koga da kredibilno tvrdi da ima jedinstven pristup ispravnom odgovoru [...] Postoje dobri razlozi za vrednovanje kontinuirane spornosti ustavnog prava. Mogli bi je vrednovati jer vjerujemo u minimalistički pristup sudovanju koje ostavlja dosta prostora za moguću demokratsku debatu ili eksperimentisanje. Mogli bi vrednovati kontinuiranu spornost ustavnog prava jer smo isto sumnjičavi prema tvrdnjama o tome šta Ustav kaže, kao i o tome što Narod želi. Mi bi se mogli jednostavno prikoniti agonističkoj koncepciji politike. Jedan od najintrigantnijih razloga za vrednovanje kontinuirane spornosti ustavnog prava jeste mogućnost da stvara prostor za građane da učestvuju u oblikovanju ustavnog značenja." (''The Hydraulics of Constitutional Reform: A Sceptical Response to Our Undemocratic Constitution'') [[Kategorija: Pravo]] cy5bz6d2pgx4zn11o0jdcowt3wlk737 0 10306 57266 57265 2016-11-12T16:19:48Z Harač 23 57266 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kritika bosanskog uma: Ogled o jednom historijski fiksiranom mentalitetu |autor =[[Tarik Haverić]] |slika = |tekst uz sliku =politološki spis |originalni naziv =''Kritika bosanskog uma: Ogled o jednom historijski fiksiranom mentalitetu'' |datum prvog izdavanja =2016. }} *"[M]ladi muslimani suprotstavljali su se ateističkom poretku koji ''šikanira muslimane'', i zalagali za islamski poredak koji ''fizički uništava ateiste''. Stoga iz naše vrednosne perspektive ljudskih i građanskih prava i sloboda, i s vremenskog odstojanja, izbor između dva politička projekta ne bi smio da bude težak: ako se ni muslimani ni komunisti nisu zalagali za pluralističko društvo, onda prednost treba dati onom projektu koji neistomišljenike nije ubijao nego ih je samo progonio i koji je, u istim nedemokratskim i neliberalnim uvjetima, ostvario veći ''efektivni'' društveni napredak." (''Moralnost službi bezbjednosti'') *"Što Bošnjaci ipak postoje, ''zasluga je bosanskohercegovačkih komunista s imenima orijentalnog porijekla'', koji su desetljećima radili na promjeni paradigme i 'priznavanju', na promjeni naslijeđene percepcije, na promjeni nastavnih planova i programa, na informativnoj i radiodifuznoj decentralizaciji, na promjeni kadrovanja i na 'nacionalnom ključu' u osjetljivim državnim službama, tako da je 'muslimanskim intelektualcima' suđenima na Sarajevskom procesu 1983. i njihovim sljedbenicima ostalo samo da deset godina kasnije na nekom opskurnom saboru promijene nacionalno ime, i da kažu komunistima 'hvala' (što oni, naravno, nikad nisu učinili!). (''Moralnost službi bezbjednosti'') *"U proteklih 150 godina, nastojanjem 'djelatnih manjina' koje u svakom srednjoevropskom nacionalističkom pokretu - iznoseći historijske, etnografske ili filološke "dokaze" - utvrđuju osnovne parametre mita o naciji, bosanskomuslimanski identitet je oblikovan na etnoreligijskim a ne na građansko-republikanskim osnovama. Otud bosanski muslimanski subjekt svoje napredovanje u osvajanju slobode ne mjeri povećanjem sposobnosti pojedinca da utječu na vlastiti život, već (ne)zavisnošću političkih entiteta i njihovih idealiziranih poglavara (banova, kneževa, kraljeva, ajana itd.) s kojima se etnoreligijska skupina retrospektivno poistovjećuje. U toj projekciji, današnji Bošnjaci nisu socijalna i historijska konstrukcija već jednom davno formiran kolektivitet s nepromjenjivim biološko-kulturnim značajkama, čiju ljudsku podlogu čine 'bogumili' tj. bosanski heretici koji su nakon pada Bosne pod osmasku vlast masovno, dobrovoljno i takoreći u jednom trenutku prihvatili religiju osvajača [...] Zbog te 'dvokomponentnosti', bosanski muslimanski subjekt ima prema vlastitoj formativnoj prošlosti dva protivrječna stava. Današnja bošnjačka intelektualno-politička elita u pravilu veliča srednjovjekovnu bosansku državu i društvo, i istovremeno gaji, ponekad do idolatrije, kult Mehmeda Osvajača koji je samostalnost te države ''ukinuo''! Napetost između dvije vrste činjenično-vrednosnih iskaza kojima se ta prošlost opisuje je nerazrješiva, budući konstitutivna za bošnjački identitet, ali se protivrječnost nastoji ublažiti retoričkim sredstvima." (''Lijepa književnost i ljepša prošlost'') *"Dugotrajno nesluženje vlastitim razumom izazvalo je ozbiljne poremećaje u kolektivnoj svijesti, no oni su počeli proizvoditi vidljive posljedice tek kada je bosanski muslimanski subjekt izborio političku samostalnost i potpunu slobodu da obznanjuje sva svoja razmišljanja, poglede i vrednovanja bez onih ograničenja koja je unatrag sto dvadeset godina, u tri ranije države, smatrao svojevrsnom nepravdom i proganjanjem." (''Bosanski muslimani u Kantovom svijetu'') *"[N]ajvažniji politički ideal bosanskog muslimanskog subjekta, ''hijerarhijsko'' (a ne egalitarno) ''društvo''." (''Bosanski muslimani u Kantovom svijetu'') *"Glave pune nedomišljenih pripovijesti o identitetu čija je pouka uglavnom da 'treba biti ono što jesi', ni bosanski subjekt ne pomišlja da su identiteti socijalni konstrukti koji se izgrađuju i razgrađuju, već ''pred''-postavlja vanvremen i neprotivrječan skup formi kolektivnog življenja kao 'ono što on jest' nezavisno od svake kontingencije, formi koje su - iz te perspektive - bile potiskivane, nipodaštavane i razarane tokom desetljeća ili čak stoljeća neprijateljske političke, kulturne i ekonomske dominacije a koje sada, nakon konačnog oslobođenja, treba restaurirati u njihovom punom sjaju, na upotrebu novim naraštajima koji će se, često uz groteskne rituale, u njima prepoznati. Ta 'restautracija' je, naravno, invencija, no element proizvoljnosti grčevito se prikriva: kulturno-političke elite predstavljaju taj ''izbor'' tradicije kao samorazumljiv povratak korijenima i 'ponovno otkrivanje narovnog bića'." (''Muhamed prvi Evropejac'') *"Bosanski muslimanski subjekt nije otkrio tajnu društvenog napretka, koja je ''samoograničavanje moći''. On grčevito nastoji da učini ''sve što hoće'', ne pitajući se ''treba li'' da učini sve što može. Njegova racionalnost je instrumentalna a ne ciljno-vrednosna, i jedini problem za koji on traži rješenje jest kako da ostvari ono što želi, ne pomišljajući da to što želi možda nije najkorisnije za njega, i da bi trebalo da želi nešto drugo. Stoga se njegov zbiljski napredak povijesno ostvarivao kroz promjene koje su nametali drugi: najprije reformističke snage u Osmanskoj Carevini, potom Austro-Ugarska, pa monarhistička i socijalistička Jugoslavija. Protiv svih tih epohalnih promjena bosanski muslimanski subjekt, se borio koliko god je mogao, najprije s oružjem u ruci a zatim kulturno i intelektualno. Od 1996, otkad na dijelovima bosanskohercegovačkog teritorija vrši vlast samostalno i bez tuđih sputavanja, uspio je da kroz 'islamizaciju Muslimana' poništi sav prethodno postignut napredak na putu ka političkoj modernosti i razori materijalne i duhovne osnove svoga života: glavne odluke koje su dovele do obezvređivanja, komadanja i rasprodaje velikih privrednih sistema, gušenja kulturnih ustanova, unižavanja naučnih i obrazovnih standarda i uništavanja intelektualnog života donijeli su ''vjernici'', a ne agnostici ili ateisti." (''Dolazište'') [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Tarik Haverić]] 3j2sdwyw3j7x1eq3ax1qb75nqns8xd1 0 10307 61838 59172 2024-05-18T06:30:10Z Srđan 4695 61838 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2| |ime=Slaven Knezović |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački glumac |datum rođenja=04.marta 1968. |mjesto rođenja=Mostar, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Zlotvor [[Josip Broz Tito|Tito]] je pobio oko 18.000 ljudi u zapadnoj Hercegovini nakon završenog rata." (komentar na SDP-ove "osude rušenja spomenika antifašistima i kulturocida" u Širokom Brijegu, HR Svijet, 06.05.2013., [http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=27406:slaven-knezovi-zlotvor-tito-je-pobio-oko-18000-ljudi-u-zapadnoj-hercegovini-nakon-zavrenog-rata]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Knezović, Slaven}} [[Kategorija:Film]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci]] buykxhm9ya8wztvocl6qlfhbtspvuhv 0 10308 57275 2016-11-14T19:37:32Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Vicki C. Jackson |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američka ustavna teoretičarka |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Držav... 57275 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Vicki C. Jackson |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američka ustavna teoretičarka |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[U]stavna legitimnost leži na tri elementa: korijeni ustava (ili njegovog amandmana) u pozitivnom pristanku ili aktivnom prihvatanju od naroda kojim upravlja; utjelovljenje dobrih i/ili pravednih principa u ustavu (ili amandmanu); i usklađenost ustava (ili amandmana) sa ili njegova promocija vladavine prava. Ovi obziri se preklapaju: na primjer, pristanak doprinosi sociološkoj legitimnosti i može također biti razumljen kao da ga zahtjeva vladavina prava, u onoj mjeri u kojoj ustav nudi pravila za svoju izmjenu; pristanak je također dio dobrih principa na kojima mnoge političke teorije utemeljuju autoritet za vladanje. (Stoga, narodni pristanak može biti razumljen ne samo kao nužni oblik sociološkog pristanka, već i kao moralno legitimizirajući faktor, i kao odvojeni kriterij za legitimaciju po sebi). Ali ovi obziri se ne preklapaju u potpunosti: na primjer, ustavni tekst može utjelovljavati nemoralno pravno pravilo (npr., sada mrtva klauzula o odbjeglim robovima u Ustavu SAD-a) ili ono koje je neusklađeno sa dobrom vladavinom (kao što je [[Sanford Levinson|Levinson]] tvrdi da je tačno za zahtjev da svaka država, bez obzira na stanovništvo, ima dva senatora); ipak vladavina prava i njen naglasak na poslušnosti vladajućem pravu, dok se na zakonski način ne promjeni, ima tendenciju da podržava njihov legitimitet." (''The (myth of un)amendability of the US Constitution'') [[Kategorija: Pravo]] maw4u4f807bg6cz59g1qghmdh0tp5k9 0 10309 57278 2016-11-14T20:00:40Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Bojan Spaić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=crnogorski pravni teoretičar |datum rođenja=30. marta 1983. |mjesto rođenja=Nikšić, Crna Gor... 57278 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Bojan Spaić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=crnogorski pravni teoretičar |datum rođenja=30. marta 1983. |mjesto rođenja=Nikšić, Crna Gora |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Institucionalna kontrola tumačenja ne isključuje mogućnost da sudovi pripisuju zakonodavne i političke ciljeve pravnim tekstovima već u prvi plan stavlja činjenicu da su sredstva i rezultati tumačenja i presuđivanja često već izvjesni, čak i prije nego što se pristupi tumačenju i presuđivanju u slučajevima koji se obično nazivaju teškim [...] Proces ''instancione kontrole, formalno neobavezujuća opća pravna mišljenja vrhovnih sudova, međusudski dijalog'' i ''pozivanje na interpretativni i argumentativni repozitorijum pravne nauke'' govore u prilog tome da rješavanje slučajeva, a naročito slučajeva koji sudijama stvaraju probleme, u velikoj mjeri zavisi od autoriteta zajednice pravne teorije, pravne nauke i pravne prakse." (''Hart, Dvorkin i institucionalna kontrola tumačenja'') [[Kategorija: Pravo]] e0dwzxksucr53rys4ako8myeexz5vi4 0 10310 61990 57287 2024-05-18T16:33:18Z Srđan 4695 61990 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Ivo Knežević |pravo ime=Ivan Robert Knežević |slika= |tekst uz sliku=bivši ministar informacija RBiH |datum rođenja=18. novembar 1943. |mjesto rođenja=Beč, Austrija |datum smrti=04. mart 2002. |mjesto smrti=Torronto, Kanada |počasti= }} "Bosanska Vlada osudila je ubistvo 2 svećenika u Fojnici. Ubistva su pod istragom, a u posljednoj sedmici šef policije, predsjednik grada i komandant lokalnog garnizona, obišli su manastir i nastavili istragu. Ideja da je neko iz Vlade naredio ova ubistva je apsurdna."(povodom ubistva dva fratra 13. 11. 1993. u Fojnici, izvor: New York Times, 31.12.1993. [http://www.nytimes.com/1993/12/31/world/killings-in-bosnian-monastery-widen-croat-muslim-divide.html]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Knežević, Ivo}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] 6knm48dpfpfqug16mhyhewf4y6dq8g5 0 10312 57291 2016-11-19T16:26:17Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Hanna Lerner |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=izraelski politički teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Izrael |datum smrti= |mjesto... 57291 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Hanna Lerner |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=izraelski politički teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Izrael |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Ustavi usvojeni od duboko podjeljenih društava mogu zaista oslikavati identitet 'naroda' u čije ime je ustav pisan. Oni to čine predstavljajući identitet 'naroda' kao što je postojao u vrijeme ustavotvorstva, drugim riječima, ''podijeljeni identitet''." (''[[Stvaranje ustava u duboko podjeljenim društvima]]'') ==Djela== *''[[Stvaranje ustava u duboko podjeljenim društvima]]'' (2011.) [[Kategorija: Filozofija]] [[Kategorija: Izraelski filozofi]] [[Kategorija: Hanna Lerner]] s6own81x987rwvv2cgk8v1ghfoyksd7 0 10313 57292 2016-11-19T16:53:30Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Stvaranje ustava u duboko podjeljenim društvima |autor =[[Hanna Lerner]] |slika = |... 57292 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Stvaranje ustava u duboko podjeljenim društvima |autor =[[Hanna Lerner]] |slika = |tekst uz sliku =''spis političke teorije'' |originalni naziv =''Making Constitutions in Deeply Divided Places'' |datum prvog izdavanja =2011. }} *"Ustavi usvojeni od duboko podjeljenih društava mogu zaista oslikavati identitet 'naroda' u čije ime je ustav pisan. Oni to čine predstavljajući identitet 'naroda' kao što je postojao u vrijeme ustavotvorstva, drugim riječima, ''podijeljeni identitet''." *"Da bi ustavi bili narodno prihvaćeni kao legitimni u demokratskim društvima, oni moraju izražavati ishodnišnu zajedničku viziju političke zajednice." *"Razlikovanje između države-nacije i liberalnih paradigmi ustava predstavlja dvije različite percepcije odnosa između ustava i 'naroda'. Ustavi se mogu smatrati ili kao da stvaraju narod ili da oslikavaju njegov pred-ustavni identitet. Dok prvi odgovara 'liberalnoj' ustavnoj paradigmi, drugi predstavlja temeljni osnov ustavne paradigme 'države-nacije'. Većina demokratskih ustava utjelovljuje osobine kako liberalno-demokratske političke kulture (npr. uključivanje povelje sloboda, i demokratska izborna pravila) i suštinske karakteristike u smislu državnih simbola i određenih kulturnih praksi (npr. zvanični dan odmora, službeni jezik, državna vjera, itd.). Međutim, postoje društva čiji se ustavi ne uklapaju u ovu kategorizaciju. To su društva koja ja označavam kao duboko podijeljena društva. Ovo iz razloga što duboki ideološki procjepi u tim društvima spriječavaju nastanak pred-ustavnog konsenzusa koji je nužan za stvaranje bilo koje od dvije paradigme ustava." *"[Inkrementalistički pristup ustavotvorstvu] predstavlja pristup, radije nego striktni model jer se može manifestovati kroz različite ustavne strategije, poput izbjegavanja odlučivanja, korištenja dvosmislenog i maglovitog ustavnog jezika i uključivanje kontradiktornih odredaba u ustav. Sve ustavne strategije uključene u inkrementalistički alat namjeravaju odložiti buduće ustavne izbore koji se tiču temeljnih aspekata ustava da bi se odobrilo dolaženje do nekog oblika sporazuma o ustavu. Inkrementalistički pristup ne znači da se odluke koje se tiču strukrute vladinih institucija odlažu za budućnost. Radije, odluke o institucijama vlade i regulacije moći su jasne, i one dopuštaju demokratskom poretku da funkcionira. Suprotno tome, po spornim temeljnim pitanjima poput odnosa države i crkve i definicije nacionalnog identiteta, inkrementalistički pristup znači da se izbjegavaju jasne odluke da bi se zaobišli otvoreni sukobi. Umjesto činjenja jednoznačnih izbora, pisci [ustava] prenose takve sporne odluke iz ustavne u političku arenu [...] [Č]etiri principa koja podupiru inkrementalistički pristup ustavotvorstvu: ne-večinsko odlučivanje; ne-revolucionarni pristup; predstavljanje ideoloških neslaganja; i prenošenje problema iz ustavne u političku sferu." *"Pokušavanje rješavanja sukoba između sukobljenih vizija država unutar okvira ustava vodi u paradoksalnu situaciju. Pod uslovima dubokih neslaganja oko karaktera države, odlaganje spornih izbora i usvajanje dvosmislenih ustavnih formulacija u temeljnoj fazi omogućava demokratskim sistemima da ustanove stabilni ustavni poredak. Međutim, neke dvomislene ustavne formulacije mogu dovesti do neegalitarnih ili neliberalnih ustavnih aranžmana koji se teško mogu promijeniti kroz politički sistem. Istovremeno, osnaživanje sudskog sistema kao glavnog zaštitnika kako konstitucionalizma tako i liberalizma može se vidjeti od nekih segmenata stanovništva kao prijetnja delikatnoj ravnoteži moći između grana vlasti. Ako se sudovi percipiraju kao da se zauzimaju za neku stranu u borbi oko karaktera države, njihova legitimnost može biti potkopana u očima suprotnog kampa. Stoga, njihovim naporima da promoviraju egalitarizam i liberalizam kroz jezik ustavnog prava oni mogu oslabiti svoj temelj legitimnosti kao politički neutralnih zaštitnika demokratskih procedura i vladavine prava." *"U doboko podjeljenim društvima, inkrementalistički ustavi ostvaraju legitimnost i pristanak predstavljajući identitet naroda kakav zaista i jeste - duboko podijeljeni. Na ovaj način, inkrementalistički ustavni pristup ide van kako esencijalističkog modela 'države-nacije', tako i proceduralističkog 'liberalnog' modela odnosa ustava i identiteta. U jednu ruku, inkrementalistički ustav ne teži predstaviti homogenu cjelinu i priznaje da je društvo segmentirano. U drugu ruku, ne pokušava 'privatizirati' pitanja identiteta ignorišući ih i isključujući ih iz ustavne arene. Radije, priznaje interne napetosti, i koristi dvosmisleni i magloviti jezik u pokušaju da odloži - ne da zanemari - odluke koje se tiču temeljnih aspekata ustava." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Hanna Lerner]] k4fku23uwc3ttgwa6qip67k1htm0j0r 14 10314 57293 2016-11-19T16:53:55Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57293 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10315 61935 57305 2024-05-18T09:35:46Z Srđan 4695 61935 wikitext text/x-wiki *"Rahmetli predsjednik Izetbegović je rekao da bi najviše volio da nije potpisao Dejtonski mirovni sporazum, ali da su prevagnuli ljudski životi, da majke više ne plaču, da očevi više ne idu na ratišta, da djeca ne ginu bez ikakve potrebe. Mislim da je ta, ja ću je ovog momenta nazvati humana strana, da je prevagnula za taj potpis." (intervju za Anadolu agenciju, 20.11.2016 [http://www.faktor.ba/vijest/jusuf-puina-alija-izetbegovi-najvie-bi-volio-da-nije-potpisao-dejtonski-sporazum-223382]) *"Tada je bilo predviđeno da predsjednik Izetbegović bude likvidiran, da se [[Fikret Abdić]] proglasi predsjednikom države i da Bosna krene u nekom drugom pravcu. Poznavaoci tadašnjih prilika u BiH znaju koji bi to pravac bio. Na kraju, evo prvi put, glasno ću reći. Zašto se naše boračke organizacije ne sjete da naprave spomen-sobu u Lukavici gdje je gospodin [[Alija Izetbegović]] bio zarobljen i gdje je trebao biti likvidiran." (Dnevni Avaz, 02. 05. 2016, [http://www.avaz.ba/clanak/233512/jusuf-pusina-aliju-izetbegovica-htjeli-su-ubiti-pa-da-abdic-preuzme-drzavu]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Pušina, Jusuf}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] r44krsmbcoayoek48529h3cbpusl9vk 0 10316 61463 61462 2024-05-16T18:36:05Z Srđan 4695 61463 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Antonio Negri |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=italijanski politički teoretičar |datum rođenja=1. avgust 1933. |mjesto rođenja=Padova, Italija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Govoriti o ustanovljavajućoj vlasti jeste govoriti o demokratiji. U savremenom dobu dva koncepta često su bila povezivana." (''[[Pobune (Negri)|Pobune]]'') ==Djela== *''[[Pobune (Negri)|Pobune]]'' (1999) {{DEFAULTSORT:Negri, Antonio}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Italijanski filozofi]] [[Kategorija:Antonio Negri| ]] avev6aivm05m6ilq1c9vl3qhkst8ipc 0 10317 57308 2016-11-21T19:16:11Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Pobune: ustanovljavajuća vlast i savremena država |autor =[[Antonio Negri]] |slika... 57308 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Pobune: ustanovljavajuća vlast i savremena država |autor =[[Antonio Negri]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''Insurgencies: Constituent Power and the Modern State'' |datum prvog izdavanja =1999. }} *"Govoriti o ustanovljavajućoj vlasti jeste govoriti o demokratiji. U savremenom dobu dva koncepta često su bila povezivana." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Antonio Negri]] tixxveodsdjqnool0z6lfqnj17vaz3a 14 10318 57309 2016-11-21T19:16:24Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57309 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10319 61525 57318 2024-05-17T06:58:25Z Srđan 4695 61525 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ulrich K. Preuss |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački pravni i politički teoretičar |datum rođenja=6. decembar 1939. |mjesto rođenja=Marienburg, Westpreußen, Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[A]ksiom političke filozofije i ustavne teorije jeste da normativna sila ustava leži na ustanovljavajućoj vlasti naroda." (''Perspectives on Post-Conflict Constitutionalism: Reflections on Regime Change Through External Constitutionalization'') {{DEFAULTSORT:K. Preuss, Ulrich}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Njemački filozofi]] qsus4ugdfa9wckrqanyfwloqysmmzn2 0 10320 57320 2016-11-26T22:40:48Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Michael Stokes Paulsen |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Dr... 57320 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Michael Stokes Paulsen |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Sam Ustav obuhvata najvažniji princip ustavnog i nacionalnog samoodržanja koji funkcioniše kao meta-pravilo tumačenja za specifične odredbe dokumenta i koji može čak, u slučajevima vanredne nužnosti, pobiti specifične ustavne zahjteve. Ustav nije samoubilački pakt; i, posljedično tome, njegove odredbe ne trebaju biti tumačene da ga čine takvim, gdje je moguće alternativno tumačenje. Ustav treba biti tumačen da izbjegava ustavnu imploziju; ne treba mu lako dati onemogućavajuće, samouništavajuće tumačenje. I gdje je takvo alternativno spašavajuće tumačenje moguće, nužnost održavanja Ustava i ustavnog poretka u cjelini zahtjeva da se prednost da održanju nacije čiji je to Ustav, zbog održanja ustavne vlade dugoročno, čak i po štetu specifičnih ustavnih odredaba." (''The Constitution of Necessity'') [[Kategorija: Pravo]] 4e5b5e5xzgkdrvnkvfxzbgxkxyh7qgl 0 10321 57323 57322 2016-11-27T13:44:04Z Harač 23 57323 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Christopher Thornhill |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Međunarodno pravo ljudskih prava sada naširoko vrši ''primarnu'', ''izvornu'' ustanovljavajuću vlast unutar globalnog pravnog sistema, na temelju kojeg ''supsidijarni'' ili ''sekundarni'' oblici ustanovljavajuće vlasti mogu biti istaknuti, na raznolikim lokacijama, i od različitih proceduralnih subjekata. Na jednom nivou, međunarodno pravo ljudskih prava stvara sve više ''unitarni primarni'' ustav za globalno društvo u cjelini. U isto vrijeme, međutim, apstrakcija ustanovljavajuće vlasti oko normi artikulisanih unutar globalnog pravnog sistema počelo je da instituiše više acentrični ''sekundarni ustav'' u različitim društvima. Pretvorba ustanovljavajuće vlasti znači da, unutar pojmova definisanih ''primarnim'' ustavom globalnog pravnog sistema, zakoni sa ''sekunarno''-ustavnim autoritetom mogu biti projektovani kroz različite akte i procedure, često kroz visoko kontingentne unutar-pravne procese. Uklanjanje klasičnih akata ustanovljavajuće vlasti stoga je bilo flankirano ''cijepanjem ili umnožavanjem'' ustanovljavajuće vlasti, dopuštajući nove obrasce ustanovljavajuće agencije da se rašire kroz društvo. Kroz rast međunarodnog prava ljudskih prava, ustanovljavajuća vlast je odvojena od fizičkog prisustva, ili barem projekcije, naroda, i usađena je unutar samog pravnog sistema. Daleko od toga da vodi zatvaranju pravnog sistema, međutim, činjenica da ustanovljavajuća vlast postaje normativno nezavisna od naroda znači da sekundarna ovlaštenja formacije ustavnih normi mogu biti pripisana mnogim osobama, i da mnogi visoko atipični ustavni subjekti mogu uzeti učešće u procedurama koje vode u autorizaciju ustavnog prava. Kao posljedica toga, izvorna tvrdnja ustanovljavajuće vlasti da nudi osnov za demokratsko političko postojanje nije u potpunosti nestala, i nastajanje novih, sekundarnih oblika ustanovljavajuće vlasti dovodi do rasta novih obrazaca demokratske prakse." (''The Global Legal System and the Procedural Construction of Constituent Power'') [[Kategorija: Pravo]] qm84lj6o54bcjv5io4ofgvptiuh6bta 0 10322 57331 57330 2016-11-27T18:19:15Z Harač 23 57331 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Sujit Choudhry |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=kanadski ustavni teoretičar |datum rođenja=1970. |mjesto rođenja=New Delhi, Indija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[U]stavna politika u multinacionalnim političkim zajednicama odigrava se na dva nivoa. U jednu ruku, postoji vrsta ustavne politike koja pretpostavlja postojanje nacionalne političke zajednice [...] Ali, paralelno i istovremeno, multilacionalne političke zajednice također su uključene u ono što zovem konstitutivnom ustavnom politikom, koja se tiče egzistencijalnih pitanja koja idu do samog identiteta političke zajednice kao multinacionalnog političkog entiteta. U praksi, teško je razmrsiti te dvije vrste ustavne politike, jer često dotiču slične vrste pitanja - struktura nacionalnih institucija, federalizam, povelje sloboda. To je naročito slučaj jer se normalna i konstitutivna ustavna politika često događaju istovremeno, tako što se politički akteri prebacuju sa jednog na drugo. Međutim, gledano iz vizure konstitutivne ustavne politike, ta pitanja dobijaju različit politički značaj. Štaviše, postoje neki aspekti ustavnog dizajna u multinacionalnim demokratijama koja odgovaraju neposredno na konstitutivna pitanja." (''Old Imperial Dilemmas and the New Nation-Building: Constitutive Constitutional Politics in Multinational Polities'') [[Kategorija: Pravo]] dc0i04aq5cpv2r5oze9wq34lx01qwms 0 10323 57358 2016-12-11T18:43:18Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Koncepti i kategorije: filozofski eseji |autor =[[Isaiah Berlin]] |slika = |tekst uz... 57358 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Koncepti i kategorije: filozofski eseji |autor =[[Isaiah Berlin]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''Concepts and Categories: Philosophical Essays'' |datum prvog izdavanja =1978. }} *"[Z]adatak filozofije, često težak i bolan, jeste da izvuče i donese pred svjetlo [...] kategorije i modele [i koncepte] u smislu kojih ljudska bića razmišljaju [...] da bi otkrili šta je opskurno ili kontradiktorno u [našim kategorijama, modelima i konceptima], da raspoznamo sukobe između njih koji spriječavaju konstrukciju prikladnijih načina organizovanja i opisivanja i objašnjavanja iskustva." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Isaiah Berlin]] to54i3mxnu3y43wdzkcw4z7gytdwex1 14 10324 57359 2016-12-11T18:43:33Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57359 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10325 57361 2016-12-12T19:00:36Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Stephen Tierney |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smrti... 57361 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Stephen Tierney |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Da bi plurinacionalni ustav bio legitiman u očima svih državnih konstitutivnih ''demoia'', elitni državni akteri moraju biti spremni da prigrle ideju ustava kao živućeg, refleksivnog instrumenta. Ovo zahtijeva od pravnika da prošire svoje metode i počnu se baviti historijskim i sociološkim argumentima kao korisnim alatima u zadatku ustavnog tumačenja." (''‘We the Peoples’: Constituent Power and Constitutionalism in Plurinational States'') [[Kategorija: Pravo]] kyp1axlxzm19hiarbs7tk79naa5yv3o 14 10328 57366 2016-12-12T19:39:18Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57366 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10329 57378 2016-12-17T12:01:39Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Ferdinand Lassalle |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački pravni teoretičar i filozof |datum rođenja=11. april 1825. |mjesto rođenja=Bres... 57378 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Ferdinand Lassalle |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački pravni teoretičar i filozof |datum rođenja=11. april 1825. |mjesto rođenja=Breslau (Wrocław), Poljska |datum smrti=31. august 1864. |mjesto smrti=Carouge, Švicarska |počasti= }} *"Ustavna pitanja su temeljno ne pravna pitanja, već pitanja moći; istinski ustav zemlje postoji samo u istinskim odnosima moći koji nastaju u toj zemlji; pitani ustavi su samo onda od vrijednosti i trajnosti kada su tačan izraz istinskih odnosa moći koji nastaju u tom društvu." (''Über Verfassungswesen'') [[Kategorija: Pravo]] s4zwt5v2k5lhsiq8twj9foyzm7yiid1 14 10330 57380 2016-12-17T12:03:35Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57380 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10331 57387 57386 2016-12-17T12:42:17Z Harač 23 57387 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=J. L. Mackie |pravo ime=John Leslie Mackie |slika= |tekst uz sliku=australski filozof |datum rođenja=25. avgust 1917. |mjesto rođenja=Sudnej, Australija |datum smrti=12. decembar 1981. |mjesto smrti=Oxford, Velika Britanija |počasti= }} *"[P]ostoji razlikovanje - i može doći do razmimoilaženja - između onoga što sudije kažu da čine, onoga što misle da čine, i najpreciznijeg objektivnog opisa onoga što oni zaista čine. Oni mogu reći i čak vjerovati da otkrivaju i primjenjuju već postojeće pravo, oni mogu slijediti procedure koje pretpostavljaju da je to njihova uloga, a ipak u stvarnosti mogu stvarati pravo." (''The Third Theory of Law'') [[Kategorija: Filozofija]] [[Kategorija: Australski filozofi]] cpl7x348rmm92plpvw7ojtogeqrym67 14 10333 57391 2016-12-18T11:21:18Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57391 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10335 61340 57405 2024-05-16T17:52:44Z Srđan 4695 61340 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Joseph Roth |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=austrijski pisac |datum rođenja=2. septembar 1894. |mjesto rođenja=Brody, Ukraina |datum smrti=27. maj 1939. |mjesto smrti=Pariz, Francuska |počasti= }} *"Stari čovjek s jednom nogom u grobu čiji je život ugrožen gripom u glavi čuva svoj stari tron pukim čudom što je još živ da sjedi na njemu. Koliko još dugo? Ovo doba nema koristi od njega. Ovo doba želi da formira nove nezavisne države. Narod više ne vjeruje u Boga. Njihova nova religija je nacionalizam. Nacije ne idu u crkvu, umjesto toga one idu na sastanke o nezavisnosti." (''[[Radecki-marš]]'') ==Djela== *''[[Radecki-marš]]'' (1932) {{DEFAULTSORT:Roth, Joseph}} [[Kategorija:Joseph Roth| ]] [[Kategorija:Austrijski pisci]] 3vidgfadn8h5yc4tfgzhqc1mf8prt9n 0 10336 57406 2016-12-27T12:50:11Z 188.127.126.222 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Radecki-marš |autor =[[Joseph Roth]] |slika = |tekst uz sliku =histori... 57406 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Radecki-marš |autor =[[Joseph Roth]] |slika = |tekst uz sliku =historijski roman |originalni naziv =''Radetzkymarsch'' |datum prvog izdavanja =1932. }} *"Stari čovjek s jednom nogom u grobu čiji je život ugrožen gripom u glavi čuva svoj stari tron pukim čudom što je još živ da sjedi na njemu. Koliko još dugo? Ovo doba nema koristi od njega. Ovo doba želi da formira nove nezavisne države. Narod više ne vjeruje u Boga. Njihova nova religija je nacionalizam. Nacije ne idu u crkvu, umjesto toga one idu na sastanke o nezavisnosti." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Joseph Roth]] kys3c4ls9mi3aq37ab3s9xm07ba5b1q 14 10337 57407 2016-12-27T12:50:35Z 188.127.126.222 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57407 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10338 57413 57412 2016-12-28T10:58:52Z 188.127.126.222 57413 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Euan MacDonald |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[R]adnja činioca A je legitimna ako i samo ako A ima slobodu, relativno prema činiocu B, da vrši radnju; i A-ovo djelovanje je nelegitimno ako i samo ako nije legitimno. / Vrijedi naglasiti dvije stvari koje slijede iz ove definicije. Prva je da stavljanje predikata ''nelegitimnosti'' na djelovanje činioca A znači tvrditi da A ima, relativno prema B, pod određenim normativnim poretkom, ''dužnost da ne'' vrši radnju [...] Druga tačka tiče se korelacije. Tvrdnja da je A-ovo djelovanje, relativno prema B, legitimno korelativno je sa tvrdnjom da B nema pravo da A ne djeluje. Slično tome, tvrdnja da je A-ovo djelovanje nelegitimno korelativno je samo sa tvrdnjom da B ima pravo da A ne djeluje." (''Legitimacy as Liberty'') *"[M]ožemo lako razumjeti tvrdnju da je radnja legalna, ali nelegitimna, ili nelegalna, ali legitimna, jednostavno određujući normativni poredak pod kojim se za slobodu [da se nešto učini] tvrdi da postoji ili ne postoji. U mnogim slučajevima, do ovog razlikovanja ćemo doći ispitujući legalnost (ili nelegalnost) djelovanja u smislu toga da li je činilac imao ''moralnu'' slobodu da je preduzme; ali tvrdnje ove vrste mogu se učiniti relativno prema bilo kojem drugom normativnom poretku." (''Ibid.'') [[Kategorija: Pravo]]   761ht63p7zkncdfxlis74rrw7s5qx6z 0 10339 57416 2016-12-28T11:10:51Z 188.127.126.222 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Čovjek i njegova vladavina: empirijska teorija politike |autor =[[Carl Joachim Friedrich]] |slika... 57416 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Čovjek i njegova vladavina: empirijska teorija politike |autor =[[Carl Joachim Friedrich]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''Man and His Government: An Empirical Theory of Politics'' |datum prvog izdavanja =1963. }} *"[P]itanje legitimnosti jeste pitanje činjenice o tome da li se za određenu vladavinu vjeruje od strane većine ljudi koji su joj subjekti, da je temeljena na dobrom osnovu." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Carl Joachim Friedrich]] q2tykecyg5tbnm73wypld5f20cemlxd 14 10340 57417 2016-12-28T11:11:11Z 188.127.126.222 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57417 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10341 61649 57439 2024-05-17T10:26:58Z Srđan 4695 61649 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Seyla Benhabib |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki politički teoretičar |datum rođenja=9. septembar 1950. |mjesto rođenja=Istanbul, Turska |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Dok ''demos'', kao narodni suveren, mora istači kontrolu nad specifičnim teritorijalnim područjem, on također može biti uključen u refleksivne činove samo-konstitucije, te se tako granice ''demosa'' mogu namještati. Politika članstva u dobu disagregacije prava građanstva tiče se pregovaranja složenosti punih prava članstva, demokratskog glasa, i teritorijalnog boravka." (''[[Prava drugih]]'') ==Djela== *''[[Prava drugih]]'' (2004) {{DEFAULTSORT:Benhabib, Seyla}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:Seyla Benhabib| ]] behi0bqel4uapfaj35j07brtgvs5zrs 0 10342 57446 57445 2017-01-06T18:48:00Z Harač 23 /* Uvod */ 57446 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Prava drugih |autor =[[Seyla Benhabib]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''The Rights of Others'' |datum prvog izdavanja =2004. }} ==Uvod== *"[P]ravedno članstvo pretpostavlja: priznavanje moralnih zahtjeva izbjeglica i tražitelja azila za ''prvi prihvat''; režim ''poroznih'' granica za imigrante; zabrana denacionalizacije i gubitka prava građanstva; odbrana prava svakog ljudskog bića 'da ima prava', to jeste, da bude ''zakonita osoba'', koja ima opravdan zahjtev za određenim neotuđivim pravima, bez obzira na status njihovog političkog članstva. Status stranca ne treba nekoga ogoliti od temeljnih prava. Nadalje, pravedno članstvo pretpostavlja pravo građanstva za stranca koji je ispunio određene uvjete. Stalni status kao stranca ne samo da nije u skladu sa liberalno-demokratskim razumijevanjem ljudske zajednice, već je također i kršenje temeljnih ljudskih prava. Pravo političkog članstva mora biti akomodirano praksama koje nisu diskriminatorne u opsegu, koje su transparentne u formulaciji i izvršenju, i koje su utužive kada su prekršene od država i drugih organa sličnih državama. Doktrina državnog suvereniteta, koja je do sada štitila odluke o naturalizaciji, građanstvu, i nenacionalizaciji od kontrole kako međunarodnih, tako i ustavnih sudova, mora biti dovedena u pitanje." *"Građanstvo i prakse političkog članstva su rituali kroz koje se nacija reproducira prostorno. Kontrola teritorijalnih granica, koja je nastala zajedno sa suverenitetom savremene nacionalne države, teži da osigura čistoču nacije ''u vremenu'' kroz kontrolisanje njenih kontakata i interakcija ''u prostoru''. Historija građanstva otkriva da su te nacionalne aspiracije ideologije; one teže da ukalupe složenu, neuređenu, i nekontrolisanu stvarnost prema nekom jednostavnom upravljačkom principu redukcije, poput nacionalnog članstva. Svaka nacija ima svoje druge, unutar i izvan [...] Uistinu, nacionalizam je konstituisan kroz niz zamišljenih kao i veoma stvarnih demarkacija između nas i njih,"mi i ostali". Kroz prakse članstva država kontroliše sinhronički i dijahronički identitet nacije. Ipak pravila nacionaliteta i građanstva svih naroda su primjesa historijskih slučajnosti, teritorijalnih borbi, kulturnih sukoba, i birokratskih dekreta. U određenim historijskim okretnicama, ta pravila i borbe koje ih okružuju postaju transparentnije i vidljivije nego u drugim vremenima. Mi smo sada na takvoj historijskoj okretnici i problem političkih granica je još jednom postao vidljiv." ==O gostoprimljivosti== *"Dok ''demos'', kao narodni suveren, mora istači kontrolu nad specifičnim teritorijalnim područjem, on također može biti uključen u refleksivne činove samo-konstitucije, te se tako granice ''demosa'' mogu namještati. Politika članstva u dobu disagregacije prava građanstva tiče se pregovaranja složenosti punih prava članstva, demokratskog glasa, i teritorijalnog boravka." ==Pravo naroda, pravda, i migracije== *"U [[John Rawls|Rawlsovoj]] idealnoj utopiji, narodi su postali bezprozorne monade koje nemaju nikakvog interesa za miješanje, druženje, i interakciju sa drugima. To je istinski vizija uređenog svijeta, ali također je i vizija statičkog, dosadnog svijeta samo-zadovoljnih naroda, koji se ne zanimaju ne samo ni za tuđe nevolje, već ni za tuđi šarm." *"Želim da napravim razlikovanje između ''kulturne integracije'' i ''političke integracije'' i da sugerišem da u robusnoj liberalnoj demokratiji poroznost granica nije prijetnja za, već radije obogaćenje, postojeće demokratske raznolikosti. Kulturne zajednice su građene oko privrženosti njihovih članova prema vrijednostima, normama, i tradicijama koje nose perskriptivne vrijednosti za njihov identitet, u tome što neuspjeh u njihovom poštovanju pogađa njihovo sopstveno razumijevanje članstva i pripadanja. Zasigurno, ipak, uvijek postoji osporavanje i inovacija oko takvih kulturnih definicija i narativa [...] Politička integracija odnosi se na prakse i pravila, ustavne tradicije i institucionalne navike, da dovedu pojedince zajedno da formiraju funkcionalnu političku zajednicu. Ovo funkcionisanje ima dvostruku dimenziju: ne samo da mora biti moguće voditi ekonomiju, državu, i njen administrativni aparat, već mora također postojati dimenzija vjerovanja u legitimitet vodećih institucija društva čineći to. Pravno-racionalni autoritet savremene države leži ne samo na administrativnoj i ekonomskoj učinkovitosti već također na vjerovanju u njenu legitimnost. Upravo jer savremene države pretpostavljaju pluralnost sukobljenih kao i kopostojećih svjetskih gledišta, principi političke integracije su nužno apstraktniji i općenitiji nego principi kulturnog identiteta. U savremenoj državi, politički život je jedna sfera postojanja među mnogim drugim sa svojim brojnim zahtjevima prema nama; razdvajanje između ličnih identieta i ličnih lojalnosti, javnih izbora i privatnih uključenja, jeste konstitutivan za slobodu građana u liberalnim demokratijama [...] U liberalnim demokratijama ''koncepcije ljudskih i građanskih prava, ustavnih tradicija, kao i demokratski procesi izbora i predstavništva'', suštinski su normativni elementi političke integracije. Prema njima građani, kao i stranci, državljani, kao i stranci sa pravom boravka, moraju pokazati poštovanje i lojalnost, a ne prema bilo kakvoj specifičnoj kulturnoj tradiciji." *"Demokratski narodi konstituišu sebe kao suverena jer oni podržavaju određene principe ljudskih prava i jer pojmovi njihove asocijacije tumače i čine mogućim ta prava. Naravno, precizno tumačenje ljudskih prava i sadržaj građanskih prava mora biti preciziran i artikulisan u svjetlu konkretnih historijskih tradicija i praksi datog društva. Ipak ti principi nisu iscrpljeni, kako u njihovom važenju ili njihovom sadržaju, samo kroz njihovo utjelovljenje u određenim kulturnim i pravnim tradicijama. One imaju tvrdnju važenja koja prevazilazi kontekst, u čije ime isključeni i ugnjetavani, marginalizovani i omraženi mobiliziraju i ističu svoje činilaštvo i članstvo. Historija demokratskih reformi i revolucija, iz radničkih pokreta do prava žena, iz antidiskriminacijskih do antikolonijanih sukoba, šire krug adresata tih prava, kao i transformisanje njihovog sadržaja. Upravo jer ta prava imaju kontekstualno-prevazilazeći kvalitet mogu biti korištena od onih koji su isključeni 'iz posjedovanja zajedničkih koncepcija društvenih dobara' i za koje 'lokalni i partikularni' su nosili stigmu nejednakosti, ugnjetavanja, i marginalizacije." ==Transformacija građanstva== *"Temeljna prava ili ljudska prava su uslovi koji omogućavaju vršenje lične autonomije; prije svega kao moralno biće imaš temeljno ''pravo opravdanja'' [...] Tvoja sloboda može biti ograničena samo kroz recipročne i općenito opravdane norme koje se jednako primjenjuju na sve. U sferi moralnosti, općenitost znači ''univerzalnost''; univerzalnost odnosi se na ono što bi bilo valjano za sva ljudska bića koja se uzimaju kao bića koja imaju jednako pravo na poštovanje i brigu - ono što sam nazvala [...] ''egalitarnim reciprocitetom''." *"Isto kao što ne možete osobe po volji učiniti apatridima, ne možete, kao suverena država, poricati im članstvo douvijek. Možete stipulisati određene kriterije članstva, ali oni ne mogu biti takve vrste da druge trajno isključe od postajanja člana vaše političke zajednice. Teokratski, autoritarni, fašistički, i nacionalistički režimi to čine, ali liberalne demokratije to ne trebaju činiti." *"Ono što bi bilo za osudu iz moralne tačke gledišta jeste odsustvo ''bilo kakve'' procedure ili mogućnosti za strance, kao i one sa odobrenjem boravka, da uopće postanu građani; to jeste, ako naturalizacija uopće nije dopuštena, ili ako je ograničena na osnovu religije, etniciteta, rase, i seksualne preferencije, to bi kršilo ljudsko pravo na članstvo. U ovom smislu, ljudsko pravo na članstvo je aspekt ''principa prava, tj. priznanja pojedinca kao bića koje ima pravo na moralno poštovanje, bića čiju komunikativnu slobodu moramo priznati''." *"Kroz internu kritiku kontradiktornih potencijala institucija koje uokviruju naše živote, dobijamo jasnije razumijevanje naših prava i sloboda. Ne postoji teleologija pomirenja koju obećavaju moja razmatranja, kao što postoji u [[Hegel|Hegelovoj]] filozofiji; niti može moralno 'treba' biti svedeno na institucionalno 'jeste'. Ipak moje je vjerovanje da ćemo bolje cijeniti kontradiktornu prirodu postojećeg ako imamo jasniji smisao zbiljskih institucionalnih transformacija u domenu prava članstva. Predugo su normativna politička teorija i politička sociologija savremene države išle u različitim pravcima." ==Demokratske iteracije== *"Ustav 'nas, naroda' jeste puno fluidniji, sporniji, kontroverzniji, i dimaničniji proces nešto što bi i [[John Rawls|rawlsijanski]] liberali ili teoretičari propadanja građanstva htjeli da vjerujemo [...] Ova vizija ne može biti pravedna prema dualnom identitu naroda kao ''ethnosa'', kao zajednice zajedničke sudbine, sjećanja, i moralnih simpatija u jednu ruku, i kao ''demosa'', kao demokratskog totaliteta svih građana s pravom glasa, koji mogu ili ne moraju biti dio istog ''ethnosa''. Sve liberalne demokratije koje su savremene nacionalne države ističu obje ove dimenzije. Politike narodnjaštva [peoplehood] sastoje se u njihovom pregovaranju. Narod nije samo-zatvoreni i samo-dovoljni entitet [...] Narodnjaštvo je dinamička, a ne statička stvarnost." *"Demokratski suverenitet je temeljen na tri regulativna ideala: da je narod kako autor, tako i subjekt zakona; ideal ujedinjenog ''demosa''; i ideja samo-zatvorenog i autohtonog teritorija nad kojim ''demos'' vlada. Tvrdila sam [...] da su zadnja dva ideala neodbranjiva kako po normativnim, tako i empirijskim osnovama. Jedinstvo ''demosa'' trebalo bi biti razumljeno ne kao sukladno dat, već radije kao proces samo-konstitucije, kroz više ili manje svjesne borbe uključivanja ili isključivanja." *"[P]ostoji ključna veza između demokratske samouprave i teritorijalnog predstavljanja. Upravo jer demokratije usvajaju zakone koji treba da obavezuju one koji su ih legitimno ovlastili, opseg demokratskog legitimiteta ne može se proširiti van ''demosa'' koji se ograničava kao narod na datoj teritoriji. Demokratski zakoni zahtijevaju zatvaranje upravo jer demokratsko predstavljanje mora biti odgovorno prema određenom narodu. Imperijalno zakonodavstvo, suprotno tome, bilo je izdavano iz centra i bilo je obavezujuće dokle god se širila moć centra da kontroliše svoju periferiju. Imperije imaju granice; demokratije imaju rubove. Ne vidim način da se presječe ovaj gordijski čvor koji povezuje teritorijalnost, predstavništvo, i demokratski glas. Naravno, predstavničke institucije koje se temelje na drugim principima će postojati i treba da se prošire." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Seyla Benhabib]] ksb4ehakmb1cot7cpf49a9fuw4djrwy 14 10343 57441 2017-01-02T18:06:21Z 188.127.126.222 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57441 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10344 57455 2017-01-06T21:43:31Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Međunarodno pravo |autor =[[Antonio Cassese]] |slika = |tekst uz sliku... 57455 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Međunarodno pravo |autor =[[Antonio Cassese]] |slika = |tekst uz sliku =spis međunarodnog prava |originalni naziv =''International Law'' |datum prvog izdavanja =2001. }} *"Danas doktrina ljudskih prava tjera države da objasne kako tretiraju svoje državljane, kako administriraju pravdu, upravljaju zatvorima, i tako dalje [...] U cijelosti, može se reći da je unutar međunarodne zajednice ova doktrina zaprimila vrijednost i značaj koji su, unutar konteksta nacionalnih sistema, zadobili [[John Locke|Lockeova]] teorija društvenog ugovora, [[Montesquieu|Mostesquieuova]] koncepcija podjele vlasti, i [[Jean-Jacques Rousseau|Rousseauova]] teorija narodnog suvereniteta." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Antonio Cassese]] pi642z0eh421ploglmyh9x634pezerz 0 10345 57459 57458 2017-01-07T14:48:46Z Harač 23 57459 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Louis Michael Seidman |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja=1947. |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[S]avremeni Amerikanci mogu biti podijeljeni oko određenih vrijednosti. Možda, na primjer, večina naroda u cjelini dođe do određenog zaključka oko vrijednosti ili oko primjene vrijednosti, ali večina naroda u određenoj državi dođe do drugačijeg zaključka. Bilo koje društvo, uključujući i naše, mora nači način da riješi takva neslaganja. / Postoje mnoge moguće metode. Možemo, na primjer, sistematski promovirati kompromis između sukobljenih vrijednosnih sudova. Možemo dopustiti lokalnim zajednicama da odluče pitanja za sebe, ili možemo prenijeti kontrolu na nacionalne večine. Možemo čak imati elitno tijelo poput Vrhovnog suda da čini vrijednosne sudove za sve nas. Teško je zamisliti, međutim, da bi razumna osoba prenijela vrijednosni izbor na relativno malu grupu ljudi koji ništa nisu znali o savremenom društvu, koji su davno umrli, i koji su držali vrijednosti koje gotovo ni jedan Amerikanac danas ne bi prihvatio. Ipak upravo je to ono što ustavno pokoravanje zahtijeva. / Taj temeljni problem sa ustavnom dužnošću nije samo teorijski. Insistiranje na ustavnoj dužnosti jeste način na koji neki ljudi vrše moć nad drugim ljudima. Kao slobodni građani, imamo pravo da nam se ponudi razlog prije nego što se takva moć izvrši. Ali ljudi koji vrše moć konstitucionalizma uobičajeno su izuzeti od takve dužnosti da ponude razloge zašto bi mi trebali biti obavezani ustavnim privrženostima. Oni ne moraju odgovoriti čak ni na najsnažnije argumente koji se temelje na politici i principu za određenu radnju. Umjesto toga, oni su ovlašteni da kažu 'ne' samo zbog riječi koje su napisane na veoma starom papiru. Slobodni Amerikanci ne trebaju trpiti tu vrstu proizvoljnosti i arogancije. / To je, ukratko, argument protiv ustavnog pokoravanja." (''[[O ustavnom nepokoravanju]]'') ==Djela== *''[[O ustavnom nepokoravanju]]'' (2012.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Louis Michael Seidman]] clu714w0dsedvrdvkkt97rlbi67dxey 0 10346 57460 2017-01-07T14:50:03Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =O ustavnom nepokoravanju |autor =[[Louis Michael Seidman]] |slika = |tekst uz sliku... 57460 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =O ustavnom nepokoravanju |autor =[[Louis Michael Seidman]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''On Constitutional Disobediance'' |datum prvog izdavanja =2012. }} *"[S]avremeni Amerikanci mogu biti podijeljeni oko određenih vrijednosti. Možda, na primjer, večina naroda u cjelini dođe do određenog zaključka oko vrijednosti ili oko primjene vrijednosti, ali večina naroda u određenoj državi dođe do drugačijeg zaključka. Bilo koje društvo, uključujući i naše, mora nači način da riješi takva neslaganja. / Postoje mnoge moguće metode. Možemo, na primjer, sistematski promovirati kompromis između sukobljenih vrijednosnih sudova. Možemo dopustiti lokalnim zajednicama da odluče pitanja za sebe, ili možemo prenijeti kontrolu na nacionalne večine. Možemo čak imati elitno tijelo poput Vrhovnog suda da čini vrijednosne sudove za sve nas. Teško je zamisliti, međutim, da bi razumna osoba prenijela vrijednosni izbor na relativno malu grupu ljudi koji ništa nisu znali o savremenom društvu, koji su davno umrli, i koji su držali vrijednosti koje gotovo ni jedan Amerikanac danas ne bi prihvatio. Ipak upravo je to ono što ustavno pokoravanje zahtijeva. / Taj temeljni problem sa ustavnom dužnošću nije samo teorijski. Insistiranje na ustavnoj dužnosti jeste način na koji neki ljudi vrše moć nad drugim ljudima. Kao slobodni građani, imamo pravo da nam se ponudi razlog prije nego što se takva moć izvrši. Ali ljudi koji vrše moć konstitucionalizma uobičajeno su izuzeti od takve dužnosti da ponude razloge zašto bi mi trebali biti obavezani ustavnim privrženostima. Oni ne moraju odgovoriti čak ni na najsnažnije argumente koji se temelje na politici i principu za određenu radnju. Umjesto toga, oni su ovlašteni da kažu 'ne' samo zbog riječi koje su napisane na veoma starom papiru. Slobodni Amerikanci ne trebaju trpiti tu vrstu proizvoljnosti i arogancije. / To je, ukratko, argument protiv ustavnog pokoravanja." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Louis Michael Seidman]] azja265fknxd3nox57q33lz3edxzg5m 14 10347 57461 2017-01-07T14:50:23Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57461 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10348 58580 57470 2018-07-28T18:24:05Z Harač 23 /* Djela */ 58580 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Carl Wellman |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja=1926. |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Moralna ljudska prava su moralna prava veoma specifične vrste. Većinu moralnih prava posjedujemo zbog nekog specijalnog statusa. Kada nam se nešto obeća imamo moralno pravo protiv onoga koji nam je obećao da ispuni obećano. Kao roditelj, imamo moralno pravo da disciplinujemo svoje dijete. Kao neko ko je nepravično povrijeđen imamo moralno pravo na odštetu. Ali ne treba nam nikakva posebna legitimacija da posjedujemo ljudska prava; ljudska prava su prava koja posjedujemo kao ljudska bića." (''[[Moralne dimenzije ljudskih prava]]'') ==Djela== *''[[Moralne dimenzije ljudskih prava]]'' (2010.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Carl Wellman]] f2bljykkdqrbx6jl6usuo51udoxcp4l 0 10349 57465 2017-01-07T16:59:36Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Moralne dimenzije ljudskih prava |autor =[[Carl Wellman]] |slika = |tekst uz sliku... 57465 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Moralne dimenzije ljudskih prava |autor =[[Carl Wellman]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''Moral Dimensions of Human Rights'' |datum prvog izdavanja =2010. }} *"Moralna ljudska prava su moralna prava veoma specifične vrste. Većinu moralnih prava posjedujemo zbog nekog specijalnog statusa. Kada nam se nešto obeća imamo moralno pravo protiv onoga koji nam je obećao da ispuni obećano. Kao roditelj, imamo moralno pravo da disciplinujemo svoje dijete. Kao neko ko je nepravično povrijeđen imamo moralno pravo na odštetu. Ali ne treba nam nikakva posebna legitimacija da posjedujemo ljudska prava; ljudska prava su prava koja posjedujemo kao ljudska bića." *"Moralna ljudska prava su jedna vrsta moralnih prava, prava dodijeljenih od naročito moralnih razloga. Ono što ih razlikuje od drugih vrsta moralnih prava jeste status koji nekoga kvalifikuje da ih posjeduje, da je čovjek u moralno relevantnom smislu, to jeste, da je član biološke vrste ljudskih organizama i da ima sposobnost za moralno djelovanje. Budući da neko ne može otuđiti svoju ljudsku prirodu, te budući da ljudska priroda dodjeljuje ljudska prava, moralna ljudska prava su neotuđiva." *"Sugerišem da se legalizacija procesnih ljudskih prava najbolje može opravdati posredno, kao izvedena prava podložna za zaštitu primarno međunarodno ljudskih prava koja se ipak pravdaju pozivanjem na bazalna moralna ljudska prava." *"Postoje tri vrste ljudskih prava - moralna, međunarodna, i nacionalna. Svaka ima svoje moralne dimenzije, ali iz moralne tačke gledišta, moralna ljudska prava su najtemeljnija. To je iz razloga što su ona pretpostavljena od većine međunarodnog prava ljudskih prava i od većine prava priznatih od gotovo svakog savremenog nacionalnog pravnog sistema. Stoga, ne možemo razumjeti inkorpiraciju u međunarodno ili nacionalno pravo ili političku moć pokreta za ljudska prava bez razumijevanja moralnih ljudskih prava." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Carl Wellman]] e2bwybg0c7i1sd8ti61a7iv6lob7dsk 14 10350 57466 2017-01-07T16:59:55Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57466 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10352 57477 2017-01-11T15:57:51Z CEM-air 4866 CEM-air premjestio je stranicu [[Elizabeta]] na [[Elizabeta (film)]] 57477 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Elizabeta (film)]] 8saxr944bgby1oqr3mxcjb1huq3hky3 0 10353 57487 2017-01-12T19:35:01Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Timothy Endicott |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smrti... 57487 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Timothy Endicott |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[D]a bi zajednica imala socijalno pravilo znači da ona koristi regularnost ponašanja kao normu - kao vodić za ponašanje." (''Are There Any Rules?'') [[Kategorija: Pravo]] rd2zt4egkh72y9ym6wewh4kufacwksx 0 10354 57490 57489 2017-01-12T20:17:19Z Harač 23 57490 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Adam Tucker |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[Č]ak i sudija koji je filozofski najpismeniji vjerovatno neće biti naoružan sa potpuno artikulisanom teorijom demokratije. Ali ove vrste briga će uticati na njegovo ili njeno razumijevanje pravila priznanja u slučaju izazova za zakon kako se intuicije i razumijevanja političkog obrazloženja za zakon uklope u zaključke oko toga šta zahtijeva u marginalnim slučajevima. Sudska odluka o valjanosti upitnog zakona biti će osjetljiva na [sudijino] preferirano objašnjenje općeg pravila koje zahtijeva pokoravanje zakonima. Stoga [[H. L. A. Hart|Hartovo]] pozitivističko objašnjenje prirode prava vodi do zaključka da će sudije prisegnuti evaluativnom rasuđivanju da odrede prikladan odgovor prilikom osporavanja zakona. To može biti iznenađujuće, naročito u svjetlu čestog, ali karikaturalnog gledišta pravnog pozitivizma kao pravne filozofije koja se tiče isključivanja evaluacije iz formalnog područja pravnog diskursa. Ali on ostaje pozitivistički jer, kakvu god poziciju da sudije zauzmu, ono obavezuje ne zbog evaluativnog rezonovanja koje se koristi da se do njega dođe, već zbog činjenice da su ga usvojili [...] [O]vlaštenja Parlamenta zavise o zahtjevima pravila priznanja, [a] zahtjevi pravila priznanja u tim novim situacijama su neodređeni i, poput svih društvenih pravila, konkretizacija neodređenog društvenog pravila zavisi o evaluativnim prosudbama onih koji se pokušavaju da se usklade s njim." (''Uncertainty in the Rule of Recognition and in the Doctrine of Parliamentary Sovereignty'') [[Kategorija: Pravo]] sqrj802xzdzbio8mq3n85014o2o6s3v 0 10355 57494 2017-01-13T22:13:42Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Allen Buchanan |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni i politički teoretičar |datum rođenja=1948. |mjesto rođenja=Sjedinjene Ame... 57494 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Allen Buchanan |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni i politički teoretičar |datum rođenja=1948. |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Gdje se prihvatanje supremacije norme ili tijela međunarodnog prava od ustavne demokratije može razumno očekivati da će rezultirati važnim promjenama u prirodi političke zajednice – značajnim izmjenama u ustavnim strukturama ili značajnim umanjenjem političkog samoodređenja ili oboje – onda, poput značajnih ustavnih promjena općenito (poput konsenzualne secesije, pristupanja federaciji, ili devolucije od centralizirane države u federalnu ili konsocijalnu), postoji snažna pretpostavka da se zahtijeva neki robusni oblik demokratske autorizacije. Temeljna ideja je da ako će priznavanje međunarodne supremacije proizvesti nešto tako monumentalno poput ustavne promjene ili značajnog umanjenja kolektivnog samoodređenja, onda obično stvaranje međunarodnih ugovora kao uobičajeno, nije dovoljno. Zahtijevaju se robusniji demokratski načini inkorporisanja međuanrodnog prava u unutrašnji pravni sistem." (''[[Srce ljudskih prava]]'') ==Djela== *''[[Srce ljudskih prava]]'' (2013.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Allen Buchanan]] 0uxylbrxrsq7joz1gx6hg0ouy8b1yd0 0 10356 57496 57495 2017-01-13T22:32:24Z Harač 23 57496 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Srce ljudskih prava |autor =[[Allen Buchanan]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''The Heart of Human Rights'' |datum prvog izdavanja =2013. }} *"Međunarodno pravo je ograničavalo suverenitet prije uspona prava ljudskih prava, ponekad čak i unutar državnih granica. Ono što je specifično za međunarodno pravo ljudskih prava jeste da ono ograničava suverenitet, čak i u njegovom internom vršenju, za novu svrhu. ''Inovacija međunarodnog prava ljudskih prava jeste da služi da ograniči državni suverenitet, čak i unutar jurisdikcije same države, zbog samih pojedinaca'' [...] Pored funkcije ograničenja suvereniteta, druga važna odlika postojećeg sistema međunarodnog prava ljudskih prava jeste da su pravne dužnosti koje odgovaraju pojedinačnim međunarodnim ljudskim pravima, barem u slučaju prava stvorenih konvencijama o ljudskim pravima, općenito razumljene kao da imaju tri specifične dimenzije: (1) one se pripisuju primarno ili isključivo državama, (2) u najvećem dijelu, specifična država ima samo dužnosti koje se tiču pojedinaca pod njenom jurisdikcijom, i (3) kada je država nesposobna ili ne želi da ispuni te dužnosti, druge države mogu imati neku vrstu odgovornosti da ostvare njihovo ispunjavanje, ali ta odgovornost uobičajeno ne uzdiže se na nivo punopravne pravne dužnosti." *"Gdje se prihvatanje supremacije norme ili tijela međunarodnog prava od ustavne demokratije može razumno očekivati da će rezultirati važnim promjenama u prirodi političke zajednice – značajnim izmjenama u ustavnim strukturama ili značajnim umanjenjem političkog samoodređenja ili oboje – onda, poput značajnih ustavnih promjena općenito (poput konsenzualne secesije, pristupanja federaciji, ili devolucije od centralizirane države u federalnu ili konsocijalnu), postoji snažna pretpostavka da se zahtijeva neki robusni oblik demokratske autorizacije. Temeljna ideja je da ako će priznavanje međunarodne supremacije proizvesti nešto tako monumentalno poput ustavne promjene ili značajnog umanjenja kolektivnog samoodređenja, onda obično stvaranje međunarodnih ugovora kao uobičajeno, nije dovoljno. Zahtijevaju se robusniji demokratski načini inkorporisanja međuanrodnog prava u unutrašnji pravni sistem." *"Greška je početi filozofsko teoretiziranje ljudskih prava sa pretpostavkom da je svrha prakse ljudskih prava da realizira skup prethodno postojećih odgovarajućih moralnih ljudskih prava; zaista, kada počnemo cijeniti instrumentalni karakter zakonskih prava [''legal rights''], greška je pretpostaviti da u opravdanju međunarodnog prava ljudskih prava moramo prizivati bilo kakvo moralno ljudsko pravo. Umjesto toga, može biti moguće ponuditi prikladno utemeljenje za međunarodno pravo ljudskih prava u drugim vrstama moralnih obzira, na primjer, moralnim dužnostima koje nisu korelati pojedinačnih moralnih prava [...] Imajući u vidu glavne funkcije i temeljne odlike sistema međunarodnog prava ljudskih prava, postojanje prethodno postojećih, odgovarajućih moralnih ljudskih prava nije ni nužno, ni dovoljno, za opravdanje međunarodnog prava ljudskih prava [...] Neka prominentna međunarodna prava ljudskih prava, poput prava na slobodu izražavanja, na zdravlje, na demokratsku upravu, i prava na pravično suđenje, ne mogu biti opravdana pozivanjem na odgovarajuća moralna prava, jer ne postoje moralna prava koja imaju ekstenzivni opseg tih zakonskih prava. (Pod 'opsegom' ovdje mislim na skup dužnosti koje su korelativne sa pravom; ovo se može zvati i sadržaj). Ipak, postoje važna moralna opravdanja za sva ta međunarodna zakonska prava [...] Argumentativna distanca između identifikovanja temeljnih moralnih vrijednosti ili moralnih prava na kojima sistem međuanrodnog prava ljudskih prava najsigurnije leži i koji nudi ispravno opravdanje za takav sistem puno je veća nego što su filozofski teoretičari pretpostavili. Jedna je stvar navesti argumente za određene vrijednosti ili određena moralna ljudska prava, druga je pokazati da one trebaju biti realizirane kroz pravo, i opet još jedna da se ustanovi da trebaju biti realizirana kroz međunarodno pravo i, još specifičnije, kroz međunarodno pravo koje ograničava državni suverenitet čak i u njegovom vršenju nad nacionalnim stvarima i koji ima druge odlike koje postojeći sistem ističe." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Allen Buchanan]] 71frbtusn0wqy4xbzwdgvlf1dbwvuvg 14 10357 57497 2017-01-13T22:32:44Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57497 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10358 57503 57502 2017-01-14T17:12:39Z Harač 23 57503 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Bryan Stanley Turner |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski sociolog |datum rođenja=16. januar 1945. |mjesto rođenja=Birmingham, Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Ljudska bića doživljavaju bol i poniženje jer su ranjiva. Dok ljudska bića možda ne dijele zajedničku kulturu, ona su povezana međusobno rizicima i uznemirenjima koja nastaju iz njihove ranjivosti. Budući da imamo zajednički ontološki uslov kao ranjiva, inteligentna bića, ljudska sreća je različita, ali patnja je zajednička i jednolična. Ova potreba za ontološkom sigurnišću nudi snažan moralni argument protiv kulturnog relativizma i nudi odobrenje zahtjeva [ljudskih] prava za zaštitu od patnje i poniženja. Dok se liberalna teorija većinom bavi političkom dimenzijom ljudskih prava, ontološka nesigurnost ukazuje na skupinu salijentnih društvenih i ekonomskih prava [...] koja su temeljno povezana sa ljudskim utjelovljenjem." (''[[Ranjivost i ljudska prava]]'') ==Djela== *''[[Ranjivost i ljudska prava]]'' (2006.) [[Kategorija: Sociologija]] [[Kategorija: Bryan Turner]] chiy8o759dnsh052s86r5fblssuglpz 0 10359 57504 2017-01-14T17:15:41Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Ranjivost i ljudska prava |autor =[[Bryan Turner]] |slika = |tekst uz sliku... 57504 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ranjivost i ljudska prava |autor =[[Bryan Turner]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''Vulnerability and Human Rights'' |datum prvog izdavanja =2006. }} *"Ljudska bića doživljavaju bol i poniženje jer su ranjiva. Dok ljudska bića možda ne dijele zajedničku kulturu, ona su povezana međusobno rizicima i uznemirenjima koja nastaju iz njihove ranjivosti. Budući da imamo zajednički ontološki uslov kao ranjiva, inteligentna bića, ljudska sreća je različita, ali patnja je zajednička i jednolična. Ova potreba za ontološkom sigurnišću nudi snažan moralni argument protiv kulturnog relativizma i nudi odobrenje zahtjeva [ljudskih] prava za zaštitu od patnje i poniženja. Dok se liberalna teorija većinom bavi političkom dimenzijom ljudskih prava, ontološka nesigurnost ukazuje na skupinu salijentnih društvenih i ekonomskih prava [...] koja su temeljno povezana sa ljudskim utjelovljenjem." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Bryan Turner]] 3crgho290qun0gpuqwz14ap6bgkidp3 14 10360 57505 2017-01-14T17:15:57Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57505 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10361 61730 57507 2024-05-17T11:32:15Z Srđan 4695 61730 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Raymond Geuss |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski i američki politički teoretičar |datum rođenja=10. decembar 1946. |mjesto rođenja=Evansville, Indiana, Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Možda ako ponovimo tvrdnje o prirodnim pravima dovoljno dugo i dovoljno glasno, i možda usvojimo dovoljno rezolucija, ljudi će prestati činiti razne grozne stvari jedni drugima. Zaista, možda će to učiniti, ali možda i ne." (''[[Historija i iluzija u politici]]'') ==Djela== *''[[Historija i iluzija u politici]]'' (2001) {{DEFAULTSORT:Geuss, Raymond}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] [[Kategorija:Raymond Geuss| ]] 1cx9i3iobb9ut5gi73d776qi4nybz4q 0 10362 57508 2017-01-14T17:22:35Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Historija i iluzija u politici |autor =[[Raymond Geuss]] |slika = |tekst uz sliku... 57508 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Historija i iluzija u politici |autor =[[Raymond Geuss]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''History and Illusion in Politics'' |datum prvog izdavanja =2001. }} *"Možda ako ponovimo tvrdnje o prirodnim pravima dovoljno dugo i dovoljno glasno, i možda usvojimo dovoljno rezolucija, ljudi će prestati činiti razne grozne stvari jedni drugima. Zaista, možda će to učiniti, ali možda i ne." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Raymond Geuss]] itmd0izty65q01q7jyhgj8ccfinrplt 14 10363 57509 2017-01-14T17:22:47Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57509 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10364 57513 57512 2017-01-14T21:54:54Z Harač 23 57513 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ideja ljudskih prava |autor =[[Charles Beitz]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''The Idea of Human Rights'' |datum prvog izdavanja =2009. }} *"Doktrina ljudskih prava je artikulacija, u javnoj moralnosti svjetske politike, ideje da je svaka osoba subjekt globalne brige. Nije važno koja je prostorna lokacija osobe ili kojoj političkoj subdiviziji ili društvenoj grupi osoba može pripadati. Svako ima ljudska prava, te odgovornosti da se poštuju i štite ta prava mogu, u principu, biti proširena van političkih i društvenih granica [...] Danas, ako se za javni diskurs mirnodobskog globalnog društva može reći da ima zajednički moralni jezik, to je onaj ljudskih prava." *"Čak i kad se na njih gleda sa simpatijom, praksa ljudskih prava će se činiti zagonetnom. Nije jasno, na primjer, da li su objekti zvani 'ljudska prava' unutar te prakse na bilo koji poznat smisao prâva i zašto se određeni standardi, ali ne i neki drugi, trebaju ubrajati u ljudska prava. Nije jasno koje odgovornosti se kaće za ljudska prava, na koje činioce padaju te odgovornosti, i koje vrste razloga trebaju motivisati te činioce da se brinu o njima. Nije jasno zašto praksa koja cilja da zaštiti pojedinačna prava protiv različitih prijetnji treba pripisati odgovornosti primarno državama radije nego drugim vrstama činilaca. Nije čak sasvim jasno zašto se ljudska prava trebaju smatrati temeljem međunarodnog djelovanja općenito: moglo bi se, umjesto toga, smatrati ih standardima čija je zaštita unutar društva isključiva odgovornost vlade tog društva. Što jasnije cijenimo suštinski opseg međunarodne doktrine ljudskih prava i različitosti praktičnih svrha za koje se čini upućivanje na ljudska prava, teže je asimilirati ih u bilo koju poznatu moralnu ideju. Čak i prijatelj ljudskih prava može se zapitati da li poduhvat predstavlja išta moralno koherentno. Možemo biti u iskušenju da ih smatra, umjesto toga, ničim više od nestabilne konstrukcije, objašnjive samo historijski." *"Skepticizam o ljudskim pravima dolazi u mnogim oblicima. Neki filozofi vjeruju da je dio ideje prâva da treba postojati neki mehanizam za njihovo učinkovito provođenje [...] Druga vrsta skepticizma, možda povezana, nastaje iz vjerovanja da zadovoljenje barem nekih ljudskih prava nije izvedivo pod postojećim i predvidivim društvenim uslovima [...] Imamo još jednu vrstu skepticizma iz mišljenja da ljudska prava mogu biti 'univerzalna' u bilo kakvom moralno značajnom smislu samo ako su prihvatljiva iz svih moralnih i kulturnih tački gledišta [...] Peta forma spekticizma nastaje iz kombiniranja ove posljednje misli sa gledištem o uticaju razlika u moći koje se nalaze u globalnoj politici na doktrinu i praksu ljudskih prava." *"1. Ljudska prava su zahtjevi čiji cilj je zaštita hitnih pojedinačnih interesa protiv određenih predvidivih prijetnji ('standardne prijetnje'), koji su ranjivi pod tipičnim okolnostima života u savremenom svjetskom poretku sačinjenom od država. 2. Ljudska prava primjenjuju se u prvoj instanci na političke institucije države, uključujući njihove ustave, zakone, i javne politike. Ti zahtjevi 'prvog nivoa' mogu biti od tri općenita tipa: (a) da se poštuju ishodišni interesi u vršenju zvaničnih državnih poslova; (b) da se štite ishodišni interesi protiv prijenji od nedržavnih činilaca koji su subjekti jurisdikcije i kontrole države; i (c) da se pomogne onima koji su ne dobrovoljne žrtve siromaštva. Vlade imaju ograničenu diskreciju da biraju načine kojima će izvršiti te zahtjeve, gdje će opseg diskrecije varirati sa prirodom ishodišnih interesa i spektrom prijetnji protiv kojih se štite. Za vladu države se može reći da 'krši' ljudska prava kada podbaci u bilo kojem od ovih slučajeva. Ljudska prava su stvari od međunarodne brige. Neuspjeh vlade da provede svoje odgovornosti prvog nivoa može biti razlog za djelovanje za prikladno postavljene i sposobne činioce 'drugog nivoa' van države u tri preklapajuće vrste slučajeva: (a) međunarodna zajednica može kroz svoje političke institucije držati države odgovornim za provođenje odgovornosti prvog nivoa istaknutih iznad; (b) države i nedržavni činioci sa sredstvima da djeluju učinkovito imaju ''pro tonto'' razloge da pomognu pojedinačnoj državi da zadovolji standarde ljudskih prava u slučajevima kada sama država nema sposobnosti da to učini; i (c) države i nedržavni činioci sa sredstvima da djeluju učinkovito imaju ''pro tonto'' razloge da se umješaju u pojedinačnu državu da zaštite ljudska prava u slučajevima u kojima država neuspjeva u tome kroz manjak volje da to učini." *"Ljudska prava su standardi za nacionalne institucije čije zadovoljenje je stvar međunarodne brige. Kao što sam primijetio, praksa ljudskih prava, tako zamišljena, može se opisati kao 'etatistička' barem na dva načina: njeni standardi se primjenuju u prvom smislu na države, i oni se oslanjaju na države, pojedinačno i u zajedništvu, kao na njihove osnovne garante. Ovo ne znači da ljudska prava ne nameću ograničenja na druge činioce ili da samo države imaju odgovornosti kao garanti. Ali centralnost država za praksu ljudskih prava ne može se poreći." *"Možemo stoga zamisliti šemu za opravdanje tvrdnji o sadržaju doktrine ljudskih prava sa tri dijela. Argument za bilo koju takvu tvrdnju treba ispuniti tri uvjeta: 1. da je interes koji se treba zaštiti pravom dovoljno važan kada se razumno posmatra iz perseptive onih zaštićenih, da bi bilo razumno smatrati njegovu zaštitu političkim prioritetom. 2. da bi bilo pogodno zaštititi ishodišni interes kroz pravne ili političke instrumente koji su dostupni državi. 3. da u centralnom spektru slučajeva u kojima bi država mogla biti neuspješna u nuđenju zaštite, takav neuspjeh bi bio pogodan predmet međunarodne brige." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Charles Beitz]] st2awi8wgvzhn6pceqngzymdqu3jibg 14 10365 57514 2017-01-14T21:55:13Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57514 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10366 57517 57516 2017-01-14T22:10:49Z Harač 23 57517 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Louis Henkin |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki naučnik međunarodnog prava |datum rođenja=11. novembar 1917. |mjesto rođenja=Smolyany, Rusija |datum smrti=14. oktobar 2010. |mjesto smrti=New York, Sjedinjene Američke Države |počasti= }} *"Ljudska prava su, naglašavam, prava protiv društva predstavljenog od vlade i njenih zvaničnika." (''[[Prava čovjeka danas]]'') ==Djela== *''[[Prava čovjeka danas]]'' (1978.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Louis Henkin]] 56jrm37qiey7v0ugcanexyzgqul8p38 0 10367 57518 2017-01-14T22:11:45Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Prava čovjeka danas |autor =[[Louis Henkin]] |slika = |tekst uz sliku... 57518 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Prava čovjeka danas |autor =[[Louis Henkin]] |slika = |tekst uz sliku =pravni spis |originalni naziv =''The Rights of Man Today'' |datum prvog izdavanja =1978. }} *"Ljudska prava su, naglašavam, prava protiv društva predstavljenog od vlade i njenih zvaničnika." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Louis Henkin]] 2oksbcoo940nf5bqjgawpit3t87rf9w 14 10368 57519 2017-01-14T22:12:03Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57519 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10369 57526 2017-01-17T19:24:15Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Lorenzo Zucca |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=italijansko-britanski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Italija |datum smrti... 57526 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Lorenzo Zucca |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=italijansko-britanski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Italija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[T]akozvana supremacija međunarodnog prava ljudskih prava je predmet striktnog starateljstva od strane nacionalnih sudova. Iz pravne perspektive, veoma je teško tvrditi da su standardi ljudskih prava snažni. Ljudska prava imaju problematičnu supremaciju, ali ne zato jer su snažna i stvarno prave razliku. Njihova supremacija je problematična jer je to tačno samo na papiru, ne u praksi. Međunarodno pravo ljudskih prava je slabo i nema nikakvog stvarnog učinka osim ako nacionalni sudovi ne odluče da mu daju težinu. Supremacija iz pravne tačke gledišta treba imati za posljedicu sposobnost stavljanja sa strane važećih nacionalnih pravnih normi, ali nacionalni sudovi su neskloni da uzmu tu supremaciju za ozbiljno. Razlog za to jeste što nacionalni sudovi nemaju interes u naglašavanju sukoba između međunarodnog prava ljudskih prava i nacionalnog ustavnog prava. Postoje dva razloga za izbjegavanje sukoba. Prvo, nacionalni sudovi imaju interes u održavanju monopola nad tumačenjem pravila: oni uvijek mogu tumačiti međunarodno pravo ljudskih prava na način koji ga čini kompatibilnim sa nacionalnim pravom. Drugo, sukobi pravila bi uznemirili predstavničke institucije i vjerovatno bi stvorili političku odmazdu protiv međunarodnih normi [...]". (''The Fragility of International Human Rights Law'') [[Kategorija: Pravo]] ge1n9zcy2qeeuanekqpoaeas7u1tru9 0 10370 61962 57538 2024-05-18T09:59:42Z Srđan 4695 61962 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Hašim Muharemović |slika= |tekst uz sliku=doktor, slikar, sazlija, pjevač |datum rođenja=22. marta 1937. |mjesto rođenja=Srebrenik, BiH |datum smrti=18. septembra 2012. |mjesto smrti=Srebrenik, BiH }} :"Pade vila sa [[Gradačac|Gradačca]] grada :pod bedeme pašli Carigrada, :zakliktala usred bijela dana :na mezaru [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein kapetana]]. : :Tužno kliče i suze proliva :Husein bega iz groba doziva, :dični zmaje od Bosne vezire :tvoja [[BiH|Bosna]] ponovo umire. : :Ruše tvoje dvore i munare :krv obliva tvoje [[musliman|muslimane]], :komšije ih opet prevariše :svoje [[vjera|vjere]] pod noge baciše. : :Kabur zemlja k'o da se otvori :pod [[bosanski jezik|bosanski]] nešto progovori: : :"Reci vilo mom [[Bošnjaci|bošnjačkom rodu]] :da je vječna borba za slobodu. :[[sloboda]] se u krvi događa :moja Bosna ponovo se rađa". : :Teško rodu :koji nema zmaja, :bez slobode i bez zavičaja." (pjesma "Pade vila sa Gradačca grada") {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Muharemović, Hašim}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]] ox4ct4ucllhpz96sc800pxz7pna72rj 0 10371 57539 2017-01-24T18:49:29Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Richard Rorty |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki filozof |datum rođenja=4. oktobar 1931. |mjesto rođenja=New York, Sjedinjene Američ... 57539 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Richard Rorty |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki filozof |datum rođenja=4. oktobar 1931. |mjesto rođenja=New York, Sjedinjene Američke Države |datum smrti=8. juni 2007. |mjesto smrti=Palo Alto, Sjedinjene Američke Države |počasti= }} *"Istina ne može biti tamo negdje - ne može postojati nezavisno od ljudskog uma - jer rečenice ne mogu tako postojati, ili biti tamo negdje. Svijet je tamo, ali opisi svijeta nisu. Samo opisi svijeta mogu biti istiniti ili neistiniti. Sam svijet, bez pomoći aktivnosti ljudskog opisa, ne može." (''[[Kontingencija, ironija i solidarnost]]'') ==Djela== *''[[Kontingencija, ironija i solidarnost]]'' (1989.) [[Kategorija: Filozofija]] [[Kategorija: Američki filozofi]] [[Kategorija: Richard Rorty]] f7yvdd20012a4euru9eafxtgcph9kop 0 10372 57540 2017-01-24T18:50:41Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Kontingencija, ironija i solidarnost |autor =[[Richard Rorty]] |slika = |tekst uz sl... 57540 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kontingencija, ironija i solidarnost |autor =[[Richard Rorty]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''Contingency, Irony and Solidarity'' |datum prvog izdavanja =1989. }} *"Istina ne može biti tamo negdje - ne može postojati nezavisno od ljudskog uma - jer rečenice ne mogu tako postojati, ili biti tamo negdje. Svijet je tamo, ali opisi svijeta nisu. Samo opisi svijeta mogu biti istiniti ili neistiniti. Sam svijet, bez pomoći aktivnosti ljudskog opisa, ne može." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Richard Rorty]] nytuh6gq2kwbc9o5de2t5xmpk8wjj3h 14 10373 57541 2017-01-24T18:50:55Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57541 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10374 62031 57550 2024-05-18T16:55:28Z Srđan 4695 62031 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Mladen Naletilić Tuta |slika= |tekst uz sliku=komandant HVO-a, ratni zločinac |datum rođenja=1. decembra 1946. |mjesto rođenja=Široki Brijeg, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= }} "Doći ću u ponedjeljak u Ljubuški i skinuti sve ljiljane, je li jasno?! Poslije ću, zapamti dobro, ubiti [[Dobroslav Paraga|Paragu]], [[Stjepan Kljuić|Kljuića]] i [[Alija Izetbegović|Aliju]]. A kad sve ovo prođe, kad završi rat, ja ću se učlaniti u HSP, ja sam pravaš veći od vas svih." (svjedočenje novinara Mladena Bošnjaka, [http://bosnae.info/index.php/ubistvo-blaza-kraljevica-nekaznjeni-zlocin]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Naletilić, Mladen}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] 6o9cqtghpv04nsf86ljdaxvxndbohmu 0 10375 59999 57551 2022-01-22T12:12:29Z Niegodzisie 7018 59999 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Stjepan Kljuić |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački novinar, političar, pisac i ratni član Predsjedništva RBiH |datum rođenja=19. decembra 1939. |mjesto rođenja=Sarajevo, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= }} "Međunarodna zajednica koja je inaugurirala Dayton snosi najveću odgovornost za sadašnje stanje nestabilnosti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]." (17.09.2016 povodom nestabilnosti u BiH, 18.09.2016, Slobodna Bosna [https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/37689/oglasio_se_i_stjepan_kljujic_ivanic_je_puno_opasniji_od_dodika.html]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Kljuić, Stjepan}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] 0bolh7tezeckmf62wg7fuxupsadxaw8 0 10376 61803 57554 2024-05-17T11:55:50Z Srđan 4695 61803 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dobroslav Paraga |slika= |tekst uz sliku=hrvatski političar, osnivač HSP-a |datum rođenja=9. decembra 1960. |mjesto rođenja=Zagreb, Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "Ja sam antikomunist i antifašist. Ja sam Dobroslav Paraga, hrvatski patriot. Kao što su se mnogi u Europi plašili ujedinjene Njemačke, mnogi se plaše ujedinjene Hrvatske. Iz toga proizlaze sve one laži." (intervju za njemački "Der Spiegel", 21. septembra 1992., [http://magazin.spiegel.de/EpubDelivery/spiegel/pdf/13682366]) * ""Mi smo nasuprot velikosrpskom šovinizmu isticali pravo tadašnjih naroda i republika, a najkomplementarnije i danas i sutra i prije 1000 godina(...) su Bosna i Hrvatska. Oni (Srbi) su isticali granicu na liniji Virovitica-Karlovac-Karlobag. Mi smo rekli - granica je na Drini." (emisija "Nedjeljom u 2", 25. 02. 2001. god. sa voditeljem Aleksandrom Stankovićem) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Paraga, Dobroslav}} [[Kategorija:Hrvatski političari]] bdiy1r7rnlujbhv3opdbhcp4kd89uxn 0 10377 61937 57556 2024-05-18T09:37:24Z Srđan 4695 61937 wikitext text/x-wiki *"Ono o čemu je [[Alija Izetbegović|Izetbegović]] govorio i pisao sigurno su poruke koje nam mogu biti orijentir i u današnje vrijeme, ali koje imaju i duboko značenje, a svaka njegova riječ može nam biti i velika pouka. Izetbegović je bio [[islam]]ski mislilac koji je svojim životom muslimana zadivio cijeli svijet zbog čega ga danas mnogi slijede...Nazvali su ga 'kraljem mudrosti' zbog njegovih djela, ali on nije volio da mu daju taj epitet. On je pokazao šta se sve može postići jakim vjerskim osjećanjima, strpljivošću i nepokolebljivošću" (na konferenciji "Islamski mislilac - Alija Izetbegović", na Univerzitetu Sirnak u Turskoj, 08.12.2016, [http://www.trt.net.tr/bosanski/turska-1/2016/12/09/konferencija-o-aliji-izetbegovicu-u-turskoj-izetbegovic-je-svojim-zivotom-muslimana-zadivio-cijeli-svijet-626680]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Alkin, Mahmut Hakki}} [[Kategorija:Turski profesori]] og466mow7u1xtf1rtnfpyb2n2780gtb 0 10378 61991 60159 2024-05-18T16:33:49Z Srđan 4695 61991 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Mate Boban |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar, prvi predsjednik paradržavne tvorevine HRHB |datum rođenja= 12. februara 1940. |mjesto rođenja= Sovići, BiH |datum smrti= 7. juli 1997. |mjesto smrti= Sovići, Bosna i Hercegovina |počasti= }} {{DEFAULTSORT:Boban, Mate}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] taiuponagwnjd2kvdgufordfos5okfb 0 10379 57576 57575 2017-01-31T18:44:55Z Harač 23 57576 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =I vrapci na grani |autor =[[Tarik Haverić]] |slika = |tekst uz sliku =politološki spis |originalni naziv =/ |datum prvog izdavanja =2009. }} ==1. I vrapci na grani== *"Ustavni akti nikad nisu samo idejni projekti za političke zajednice kakve kolektivni subjekti žele da izgrade, već su - u većoj ili manjoj mjeri - uvijek još i izrazi postojećeg stanja koje treba da stabiliziraju." ==2. O višepartizmu ni govora== *"Moja republika postaje raj za semantičare, a povijest nas uči da je to razlog za zabrinutost." *"Kako nisu od onih što eksperimentiraju s narodom, oni su prvo dvedeset godina probali na sebi i svojima, i tek kada su se uvjerili da imetak ne škodi Ideji, spremni su da cijelom narodu obznane da bogatstvo nije grijeh. Koliko sutra će proglasiti, ''urbi et orbi'', da nastupa Promjena. Moći će ulagati ko šta hoće i kako hoće, bez ikakvih ograničenja, samo neća plaća porez." ==3. Kosovski boj za građanina== *"Kao i uvijek kada se nađem pred nekim (za mene) nerješivim stvaralačkim problemom, bježim u politizaciju: zvuči nestvarno, ali je sasvim izvjesno - sve što nam se danas dešava, a što je koliko jučer bilo nezamislivo, sve to pucanje po šavovima, otrežnjenje jednih i opijenost drugih, svi društveni lomovi na čijem se obzorju jedva i naslućuju nebrojene lične drame, sve će to jednoga dana dobiti svojih nekoliko nepristranih ali i nemilosrdnih rečenica u nekom opštem prikazu zbivanja u ovom stoljeću, i u ovom dijelu svijeta." *"Osvojili smo konačno slobodu govora, i sada kada više nema cenzure treba paziti na svaku svoju napisanu riječ." ==4. Odbrana od Evrope== *"Na Kosovu se ne brani Evropa; na cijelom svom teritoriju, a naročito na Kosovu, Jugoslavija se brani od Evrope - nepoštovanjem evropskih standarda." ==8. Kao da== *"Šta da kažemo o pravu radničke klase da vlada cijelom zemljom? Jer, ona ne može da ovlada ni vlastitim dohotkom." *"]U]stav čije se neke odredbe primjenjuju a neke ne primjenjuju zapravo i ne postoji, te ništa ne može biti s njim u koliziji." *"[D]a bi ovo načelo ['jedan čovjek-jedan glas'] 'zaživjelo i u ovim prostorima', treba prethodno konstituirati građanina kao nosioca suverenosti - a mi znamo da su kod nas suvereni ili narod(i) ili radnička klasa. U slučaju suverenosti građana, naprimjer, Bosna i Hercegovina više ne bi mogla biti (osim u historijskom smislu) država nekih naroda koji nisu ni Srbi ni Hrvati ni Muslimani, već svih građana koji u njoj žive i rade. Ova razlika je bitna upravo zato što je 'građanin', za razliku od 'radničke klase', kategorija s kojom je nauka načistu već više od sto godina, i kojoj nikakav centralni komitet ne može u dva ujutru dati neko novo, egzotično značenje." *"[D]emokratski odnosi u društvu uvjet su stabilnih međunacionalnih odnosa. Očigledno je da ćemo još dugo morati da čekamo prije nego što neko izgovori historijsku rečenicu da Bosna i Hercegovina nije ni socijalistička, ni komunistička, ni socijaldemokratska, već onoga ko osvoji najviše glasova - pa i to samo na četiri godine." ==10. Promjena koncepta== *"Ni srpska ni hrvatska ni muslimanska nacija ne može iskazati svoju volju kao ''ethnos''." *"Istinski djelotvorna 'odbrana' Bosne i Hercegovine moguća je samo u ustavnopravnoj sferi a ne u sferi ideologije, i sastoji se u ''napuštanju koncepta nacionalne države triju naroda''." *"[D]ržavu Bosnu i Hercegovinu neće se moći osporavati zbog nepostojanja bosanske nacije. Bosanci uistinu ne postoje, no postoje bosanskohercegovački građani - a za jednu državu koja počiva na suverenitetu građana to je više nego dovoljno. Zatim, ta država svoj legitimitet neće izvoditi, poput ostalih federalnih jedinica, iz jednonacionalnog supstrata (koji nema) i njegovog 'prava na samoopredjeljenje', već iz državnopravnog kontinuiteta koji je nesumnjiv i ništa manje validan nego kontinuitet država kojima su temelji udareni na zasjedanjima ZAVNOH-a ili ASNOM-a. Konačno, ovakva re-definicija Bosne i Hercegovine jasno utvrđuje njenu poziciju u slučaju neželjenih ali realno mogućih podjela: i ako bi došlo (sasvim sigurno ne zaslugom ove republike) do raspada avnojske Jugoslavije, Bosna i Hercegovina ostala bi država unutar svojih sadašnjih granica." *"[O]dbrana bosanskohercegovačke države morala [bi se] temeljiti na dva elementa: a) insistiranje na državnopravnom kontinuitetu suverene države; b) suverenitet građanina, a ne triju nacija." ==14. Politalhemijska laboratorija== *"I definicija i njeno obrazloženje zvuče kao da ih je sastavljao Edvard Kardelj u trenucima teškog mamurluka." *"Iz toga slijedi da bi u bosanskohercegovačkoj državi trebalo da postoje dvije najviše vlasti: najviša vlast građana (političkog naroda, demosa) i najviša vlast etničkih kolektiviteta (Srba, Hrvata i Muslimana). No suverenost i jest najviša vlast upravo zato što isključuje svaki partikularizam: dvije najviše vlasti ne mogu postojati u istoj državi, inače nijedna nije najviša. Ako bi ovo određenje ostalo puki ustavni ukras (poput mnogih dosadašnjih idealnih rješenja), ne bi bilo nikakvog razloga da ga se ne prihvati. No konsistentan politički sistem zahtijeva potpunu ustavnopravnu nadgradnju temeljnog načela, i stoga već sada treba da pokušamo sačiniti teorijsku simulaciju predložene najviše vlasti demosa plus najviše vlasti tri naroda." *"Teško je povjerovati da bosanski ustavotvorci zapravo priželjkuju povratak u srednji vijek, no iz 'suverenosti tri ravnopravna naroda' ne može se logički dosljedno razviti nikakav drugi sistem osim onoga u kojem svaki ''ethnos'' ima svoju najvišu vlast, dakle svoju skupštinu, svoje sudstvo i svoje izvršne organe..." *"Kada danas posmatrači konstatiraju unutrašnje protivrječnosti tzv. Dejtonskog ustava, u pravilu propuštaju da se upitaju o njegovom porijeklu, upravo zato što se ono čini očigledno. No vezivanje današnjeg bosanskog institucionalnog bezizlaza samo za sporazum postignut u američkoj vojnoj bazi predstavlja krivotvorenje povijesti. Dejtonski ustav čini, u najboljem slučaju, formalni izvor prava; njegov materijalni izvor su konfliktni društveni odnosi koji su tom ustavu prethodili, i koje je on bio pozvan da uredi. Prvi konflikt izbio je, u konceptualnoj ravni, između najviše vlasti demosa i najviše vlasti ''ethnosa'' koje je pokušala da pomiri definicija države 'zasnovane na suverenosti... svih građana i naroda i narodnosti BiH'; da je takva naporednost 'nemoguća misija' moglo se shvatiti kada je izbio drugi konflikt, ovoga puta empirijski, između triju različitih etnija, tj. 'suverenih naroda' od kojih je svaki pretendirao na najvišu vlast koju su mu gornja tumačenja potvrđivala. / Intelektualna atmosfera u kojoj je najšira javnost stekla uvjerenje da srž političkih promjena ''treba da'' se sastoji u tome da Srbi, Hrvati i Muslimani ubuduće ''kao kolektiviteti'' sudjeluju u podjeli političke moći stvorena je mnogo prije izbijanja rata, pa čak i prije uvođenja višestranačja. U toj atmosferi nastala je gornja 'smiješna definicija', i mnoge slične koje su uvjerile srpske, hrvatske i muslimanske kolektivne aktere da su njihova očekivanja, u osnovi konceptualno besmislena, zapravo ''legitimna''. No da bi iko mogao danas da ih se stidi, potrebno je da ih se neko uopšte i sjeća; a glavni napor političke publicistike u Bosni i Hercegovini sastoji se u tome da se takve epizode, u osnovi doprinos samouništenju (samodoprinos uništenju?), izbrišu iz kolektivnog pamćenja." ==15. Prvih šest tačaka== *"[P]ravo naroda da stvaraju države ('izvorna suverenost naroda') je neprikosnoveno, no to je ''predustavno pravo'' koje se konzumira u ''predustavnom stanju''. Države koje tako nastaju mogu i dalje da se koriste tim pravom, ''ali sada kao suverene države'', one mogu da se ujedinjuju s drugim državama (upravo prisustvujemo jednom takvom procesu u Evropi) ili da raskidaju državne saveze (istupanje Singapura iz Malajske Federacije) [...] Nepotrošivo pravo naroda, pa tako i južnoslavenskih naroda, može se kao predustavno pravo aktivirati samo u nekom novom predustavnom stanju kakvo nastaje u vremenima velikih povijesnih preloma (ratova, revolucija, oslobađanja od strane dominacije itd.) [...] [G]rađanski rat je jedno od ovih predustavnih stanja u kojima se može iskoristiti nepotrošivo pravo narodâ, koji onda mogu da se odluče i za drukčije državno organizovanje. Do tada, 'izvorne suverenosti' naših naroda miruju u preambulama republičkih ustava, odakle ni na koji način ne mogu preći u normativni dio i postati politički djelatne." ==18. Ustavotvorci== *"Kada bih ja ušao u operacionu dvoranu koševske bolnice da kažem hirurzima šta ja mislim o tome kako treba izvesti neki zahvat na mozgu (ili, još gore, šta narod misli o tome!), izbacili bi me s noge na nogu, ako ne bi zvali i miliciju. I to s punim pravom!" *"Ono što je za mnoge od nas kraj svijeta bit će, za sto godina, samo jedna fusnota u pregledu svjetske povijesti dvadesetog stoljeća." ==19. Igre bez bosanskih granica== *"[U] stvarima demokratije nije dopuštena samointerpretacija. Da li je poredak u nekoj državi demokratski ne zavisi od izjava njenog vrha, već od saobraznosti njene prakse čitavom nizu utvrđenih normi koje ta država ne može samovoljno mijenjati ili ukidati." ==25. Ustavno uštrojavanje Bosne i Hercegovine== *"Narod Bosne i Hercegovine može dobiti rat protiv agresora. Ali on se ne može istovremeno boriti i protiv agresora i protiv svoje vlasti." ==27. Cjelina važenja i važnost cjeline== *"Rat u Bosni otkriva krizu opštih mjesta." *"Izjava da će Bosna i Hercegovina ostati cjelovita država služi kao šećerna vodica uz koju bespomoćna bosanska vlast i ratom iscrpljeno stanovništvo treba lakše da progutaju gorku Vance-Owenovu pilulu. No ne radi se o tome hoće li se mijenjati granice Bosne i Hercegovine. Pravo pitanje glasi: da li 'političko rješenje' predviđa da snage koje su izvršile genocid u Bosni i Hercegovini mogu legalno kontrolirati dijelove teritorija? Odgovor je potvrdan. A kako je tako, sasvim je svejedno što će se ti dijelovi teritorija nominalno i dalje nalaziti u 'suverenoj i cjelovitoj' Bosni i Hercegovini." *"Bosna i Hercegovina nije samo komad spaljene zemlje, već i potencijalna grobnica načela koja su sam temelj modernog svijeta." ==29. Podgorica stari kraj== *"Biti član građanskog društva, naime, nije dovoljno: tu se traži potvrda čvršćih i trajnijih veza, izraz pripadnosti pretpolitičkoj, organskoj skupini koja svojim članovima autoritarno nameće obrazac ponašanja i zahtijeva bezuslovnu odanost. Ja sam bez svoje volje i znanja uključen u ono 'mi', na osnovu imena orijentalnog porijekla pripisan mi je identitet - a nakon pripisivanja slijedi, kao pravi i nepriznati cilj, propisivanje: eva šta 'mi' treba da misli, kako da se ponaša i, naročito, koja politički da podržava." ==34. "Demokratska, liberalna i laička..."== *"Svijet vrvi pravno nedefiniranim kolektivitetima koji žele da ostvare svoja pravno nedefinirana prava..." ==37. Oproštaj s Orijentom== *"U pretpolitičkom stanju, tumačenje ustava ne liči mnogo na istu takvu djelatnost u političkim zajednicama sa stabilnim normativnim poretkom. Ustavni sud, koji bi u normalnim okolnostima jedini bio nadležan za tumačenje ustava, dio je upravo onih naslijeđenih komunističkih struktura koje se dovode u pitanje. U toj paradoksalnoj situaciji svaka od triju etnija teži da se uspostavi kao politički subjekt, pozivajući se upravo na 'vlasništvo' nad Bosnom koje joj Ustav daje; ali barem dvije od njih, Srbi i Hrvati, ne priznaju kako ostale odredbe tog istog Ustava i ustanove koje on uspostavlja, tako ni - kao što će se vidjeti - granice pa ni samo postojanje države na čiji se ustav pozivaju. To je, u isto vrijeme, najvažnija konstanta jugoslavenskog političkog prostora nakon konačnog urušavanja komunizma kao ideologije: ''svaki subjekt sam određuje sadržinu i doseg svojih prava, ne priznajući u načelu nikakav viši autoritet''." *"Podvala je u riječi ''narod''. Prihvatajući tu višeznačnu riječ isključivo u značenju grčkoga ''ethnos'' (a na štetu grčkoga ''demos''), stranke su 'narodnoj suverenosti' dale značenje 'vrhovne vlasti etnije' a ne značenje 'demokratije'. Usto, u ovom posebnom slučaju politička volja ustanovljuje se ''sabiranjem volja triju etnija'' koje tri stranke 'predstavljaju', budući da je Bosna država ''triju'' naroda..." ==39. Prva tri minuta== *"Odvažit ću se na jednu analogiju s prirodnim znanostima, iako to nije preporučljivo. Kosmolozi kažu da je pretnaestak temeljnih fizikalnih veličina - masa elementarnih čestica, gravitacijska konstanta, slaba i jaka nuklearna interakcija - definirano u prva tri minuta nakon velikog praska, i da ih milijarde godina evolucije univerzuma nisu promijenile niti će ih promijeniti. U modernoj bosanskoj povijesti, ta 'prva tri minuta' u kojima je sve odlučeno jest vrijeme prije i neposredno nakon prvih slobodnih izbora 1990. Tada su uspostavljene koordinate unutar kojih će se, godinama kasnije, tražiti rješenje 'bosanskog pitanja', uvijek s jednakim neuspjehom, umnožavajući i varirajući jednu istu matricu. Zbog toga je to vrijeme, politikološki, mnogo zanimljivije od kasnije vojno-političke evolucije. Agresija i genocid (što nimalo ne umanjuje krivicu njihovih autora!) nisu neki vanredni i nepredvidivi događaji koji bi poremetili miran i sretan razvoj bosanskog društva, već dovođenje do krajnjih konsekvenci jednog koncepta vlasti u čijem su razrađivanju i muslimanski intelektualci i politička klasa godinama aktivno sudjelovali." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Tarik Haverić]] etpb1b7zwqre793y99vorr0q6vv7v0a 0 10380 61624 57568 2024-05-17T07:55:42Z Srđan 4695 61624 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Joshua Cohen |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki politički teoretičar |datum rođenja=1951. |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[M]ožemo biti tolerantni prema temeljno različitim gledištima na život, ili možemo biti ambiciozni u našem razumijevanju toga šta ljudska prava zahtijevaju, ali ne možemo - suprotno ciljevima... aktivista - biti i tolerantni i ambiciozni." (''Minimalism About Human Rights: The Most We Can Hope For?'') {{DEFAULTSORT:Cohen, Joshua}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] 1sz2f4akpwwu6wjlzdqnshxzw2franz 0 10381 57591 57589 2017-02-04T16:53:27Z Harač 23 57591 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Rasprava o miru i nasilju |autor =[[Nerzuk Ćurak]] |slika = |tekst uz sliku =geopolitički spis |originalni naziv =Rasprava o miru i nasilju: (geo)politika rata - (geo)politika mira - studije mira |datum prvog izdavanja =2016. }} *"Mirovni ugovor iz američke vojne baze nametnuo se kao krucijalni politički pojam čiji se sadržaj ne može nadvladati. To znači da se građanima Bosne i Hercegovine Mirovni sporazum nudi kao čisti nezaborav. A, parafrazirajmo Borgesa, ''ako je nešto nezaboravno, ljudi ne mogu misliti ni na šta drugo''. Dejtonski sporazum je nezaboravljujući ugovor, čiji oktrojitelji opetovano šalju poruke da se zemlja ne može misliti u drugom ključu nego ''samo i samo'' u ključu dejtonske klinike na kojoj vlada epidemija nacionalističke zaraze koja se ne može zaustaviti jer je u ''klinici'' sve sumnjivo, osim nacionalizma. Samo je nacionalizam neproblematičan, te je uspio preko svojih ključnih političkih i intelektualnih aktera promovirati kritiku nacionalizma kao ''najgori oblik nacionalizma'' (?!?), dosljedno uskraćujući mogućnost da se bilo koja kritička opservacija nacionalizma (čak i ona koja dosljedno razobličuje ne samo secesijske nego i unitarnograđanske tipove nacionalizma) motri kao ideološki opozit nacionalističkim teorijama i praksama." (''Iza Deytona: godine poslije'') *"Pokušajmo kroz figuru ''duha i slova'' Daytona intervenirati u područje iracionalnih politika kako bismo stvorili uvjete da demontiramo najveću podvalu koja se nudi građanima Bosne i Hercegovine. Ta podvala sadržana je u ambiciji da BiH za sva vremena ostane dejtonska država, odnosno država kojoj je zabranjena bilo koja promjena. Kada bi taj stav bio racionalan, to bi značilo, ako poopćimo taj deterministički princip, da u svijetu od trenutka nastanka država nije bilo nikakvih unutrašnjih promjena u samim državama. Takav princip značio bi da je svaka država svojim institucionalnim dizajnom uvijek na svom početku, da, bez obzira na zahtjeve života, ostaje u svojoj natalnoj fazi, i da je ta natalna faza jedina faza egzistencije države od početka pa do eventualnog kraja. Da argumentacija o nepromjenjivosti Daytona ima ikakvog logičkog i političkog smisla, krajnja posljedica takvog stava bila bi, u univerzalnoj ravni, nepostojanje Daytona. Taj ugovor ne bi bio moguć, do njega ne bi bilo moguće doći budući da su sve države uvijek na početku svoje egzistencije, pa bi Srbija bila na početku svoje državnosti, SAD također, Francuska također, Rusija također..., dakle ni na koji način ne bi mogli participirati u jednom međunarodnom dokumentu koji je konstituiran s unutrašnjom svrhom - da bude početak a ne kraj emancipacije jedne političke zajednice kao što je Bosna i Hercegovina. Upravo je na tragu ove logičke i političke inkoherencije i rezoniranje koje ima za cilj da slovo Daytona učini nepromjenjivom i vječnom kategorijom [...] ''De facto'', višegodišnjim insistiranjem na slovu Daytona degradira se intencija njegovog duha - da bude promijenjen jer ne može biti politički realiziran. insistiranje na slovu Daytona je destrukcija slova Daytona, koje je struktuirano tako da hoće da bude promijenjeno. Njemu samo život daje smisao jer život svemu daje smisao: to je najniži nivo smislenosti - funkcionalna biologija. Insistiranje na Daytonu kao ''zlatnom teletu'' vodi ka konstrukciji nasilja kao identitetskoj tačci BiH danas i u budućnosti zato što je nepromjenjivost Daytona nasilje samo po sebi, nasilje kao prirodno stanje. A iz prirodnog stanja valja izaći, čega je i Kant bio svjestan, mada smo danas u onoj fazi koju balibarovski možemo označiti nelagodom - ne znamo iz čega izaći." (''Ibid.'') *"[B]iH od raspada čuva samo to što je iznutra raspadnuta. Da li to znači da BiH od nestanka iz svijeta državs čuva samo činjenica da iznutra stvarno nije država?" (''Ibid.'') *"Bosna i Hercegovina je na vrlo skliskom terenu: autentično onemogućena da bude država, ona ne može prestati biti država. U takvoj šizofrenoj ambijentalnosti, u frustrirajućoj napetosti između toga da bude i toga da ne bude, odvija se povijest naše sadašnjosti. Nažalost, naša sadašnjost pripada pretpovijesnom dobu, dobu leda, jer BiH jedina je zemlja u Evropi kojoj se, frustrirajućom logikom aneksionog ustava, zabranjuje promjena. I kao što se u ''Sto godina samoće pukovnik Aurelijano Buendija sjeća onog dalekog popodneva kada ga je otac poveo da'', kao čudo neviđeno, ''upozna led'' [...] tako će i u BiH dolaziti ljudi s raznih strana svijeta da vide politički mirakl: zemlju zaleđenu u američkoj vojnoj bazi Wright-Patterson, zemlju u kojoj su entiteti svete krave, nepromjenjive kategorije, čak i po cijenu redukcije naših života na goli život, na Agambenovog ''homo sacera''. Pristati na ideju nepromjenjivosti mirovnog sporazuma znači pristati na budućnost koju će oblikovati ''čemer sadašnjosti''. Ime naše budućnosti je gora sadašnjost." (''Ibid.'') *"Nema nikakve sumnje: BiH oblikovana mirovnim ugovorom iz Ohija proizvod je vojnopolitičkog uma SAD-a." (''Ibid.'') *"[E]U je naivno pristala da političku zajednicu koja može ići naprijed tek uz ključnu asistenciju Washingtona preuzme od Washingtona, a zna da nema instrumente da se ponaša kao Washington. Tako dolazimo do zaključka da je EU ključni generator nemogućnosti BiH da uđe u Evropsku uniju." (''Ibid.'') *"Budimo nerealni, tražimo moguće. A šta je moguće? Promjena paradigme: nužno je stvoriti konsenzus o izgradnji decentralizirane političke zajednice koja je samoodrživa i koja nudi mogućnost građanske odanosti. To je moguće uraditi tako što ćemo, uz najčvršći zagrljaj Washingtona i Bruxellesa, napraviti još decentraliziraniju državu, ako treba najdecentraliziraniju državu u svijetu država. Taj veliki dar građanima BiH - izgradnja decentralizirane države, obaveza je za one koji se protive promjeni iako njome najviše dobijaju." (''Ibid.'') *"Kontinuirana mogućnost različitog tumačenja Ustava, bez želje aktera da različita tumačenja dovedu do višeg nivoa konsenzualne spoznaje o izgradnji države, ozbiljan je problem. Naglašena neobaveznost u tumačenju Ustava posljedica je američkog pragmatističkog pristupa koji je računao na izgradnju države uz kontinuirani američki pritisak, što je trebalo, bez obzira na labavost ustavne norme, dovesti do jačanja države kao građanskog servisa koji nam nedostaje [...] Upravo je mogućnost različitog tumačenja Ustava, pa i odluka Ustavnog suda BiH, onaj bitni razlog koji onemogućuje povlačenje institucija međunarodne zajednice, jer Ustavni sud je daleko od dostizanja odlučivačke razine OHR-a, koji, iako rijetko djeluje oktroirajuće, u pozadini svoga statusa ima djelujuću potenciju. Onu potenciju koja mu omogućuje stvaranje uvjeta za jedinstveno tumačenje ustavne norme, odnosno OHR ima pravo da zaštiti dejtonski Ustav, ali ne ''ad hoc'', nego unaprijed i komprehenzivno [...]." (''Ibid.'') *"Sa stanovišta moralne neutralnosti ili pak čiste znanosti koja sama sobom proizvodi neku višu svrhu, pristup koji u proizvodnji najvišeg pravnog akta više računa na povijesnokonfliktni logos bosanskohercegovačke konsocijacijske egzistencije nego na ''ukupnost diskursa o pravu'', može se izložiti naglašenoj kritičkoj osudi, ali takva kritika, zanemarujući snagu etnonacionalističkog političkog Levijatana, ''de facto'', priziva ''status quo'' jer zaboravlja da ono što je stvoreno u umu nikada se ne može ostvariti kao čista umnost. Da može, vratimo se Šekspiru, ''onda bi straćare bile dvorci a prosjaci bi bili kraljevi''. S druge strane, apsolutno robovanje tzv. realnosti koja nas priječi da mislimo pravnu stečevinu izvan ambijentalnosti proizvedene nasiljem ukida budućnost kao mogućnost drugačiju od organizirane anarhije koju živimo unutar dejtonskog surogata države." (''Domovina je i pravno pitanje'') *"Dejtonska Bosna i Hercegovina [...] država [je] s posebnim potrebama. Njena posebna potreba je da bude država međunarodne zajednice. Ako međunarodna zajednica hoće da dejtonska BiH bude država, instrumente internacionalne politike nužno je radikalizirati." (''Mnoštvo'') *"Politička desnica, znajući da socijalna pravda nije njen iskonski teren, insistira na etnokulturnoj pravdi." (''Ibid.'') *"Politički akteri na ljevici kao da potvrđuju nestanak vrijednosne razlike između različitih političkih ideologija jer je u dejtonskoj političkoj instalaciji postalo moguće da nominalne stranke ljevice zagovaraju neoliberalne obrasce u kombinaciji s entitetskocentrističkim i unitarističkim etnonacionalizmom, te da u političkom djelovanju, prije svega rukovodstva lijevih stranaka, klijentelizam, poslušništvo, i autoritarizam odnesu prevagu nad emancipatorskim potencijalom lijeve strane historije. Dapače, najgore naslijeđe jednopartijskoig socijalizma - odanost vođi, vaninstitucionalna favorizacija obavještajno-sigurnosnih mreža, izgon neistomišljenika iz partijskog registra, pomiješalo se s egoističkim porivom za škudama i provincijskim pristajanjem na neke forme nacionalizma, što je u konačnici dovelo do društvene regresije jer su one političke opcije od kojih se očekivala socijalna pravednost duboko zaglibile u povijesnu izdaju proletera." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Nerzuk Ćurak]] p2i6q9zmz2wdgtna3chj2pdg271fynr 0 10382 62028 57595 2024-05-18T16:53:32Z Srđan 4695 62028 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Kasim Trnka |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosnaskohercegovački ustavni teoretičar |datum rođenja=16. april 1939. |mjesto rođenja=Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[I]z cijelokupnog Ustava BiH, proizilazi da je konstitutivnost naroda kolektivno pravo uže od suverenosti, ali šire od individualnog prava na nacionalni indentitet. Konstitutivnost nema kao konsekvencu pravo na samoopredjeljenje niti pravo na otcjepljenje. Nijedan narod svoju konstitutivnost ne ostvaruje nezavisno od ostalih naroda koji imaju ista prava. Konstitutivnost podrazumijeva uzajamno pravo sva tri naroda da uređuju ustavno uređenje (zajedno sa građanima i ostalim) i da koriste sve mehanizme za ostvarivanje i zaštitu nacionalne ravnopravnosti." ([[Ustavno pravo (Trnka)|Ustavno pravo]]'') ==Djela== *''[[Ustavno pravo (Trnka)|Ustavno pravo]]'' (2000) {{DEFAULTSORT:Trnka, Kasim}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Kasim Trnka]] 38bq4nkcoqpsten2xzygmnkij7itwq8 0 10383 57596 2017-02-04T17:05:10Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Ustavno pravo |autor =[[Kasim Trnka]] |slika = |tekst uz sliku =spis us... 57596 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ustavno pravo |autor =[[Kasim Trnka]] |slika = |tekst uz sliku =spis ustavnog prava |originalni naziv =/ |datum prvog izdavanja =2000./2006. }} *"[I]z cijelokupnog Ustava BiH, proizilazi da je konstitutivnost naroda kolektivno pravo uže od suverenosti, ali šire od individualnog prava na nacionalni indentitet. Konstitutivnost nema kao konsekvencu pravo na samoopredjeljenje niti pravo na otcjepljenje. Nijedan narod svoju konstitutivnost ne ostvaruje nezavisno od ostalih naroda koji imaju ista prava. Konstitutivnost podrazumijeva uzajamno pravo sva tri naroda da uređuju ustavno uređenje (zajedno sa građanima i ostalim) i da koriste sve mehanizme za ostvarivanje i zaštitu nacionalne ravnopravnosti." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Kasim Trnka]] jq1kwsg4btg6jxhy8lzkdm28jxbxe4l 14 10384 57597 2017-02-04T17:05:25Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57597 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10385 57600 2017-02-04T23:23:46Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Soeren Keil |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=austrijski politolog |datum rođenja= |mjesto rođenja=Austrija |datum smrti= |mjesto smrti= |p... 57600 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Soeren Keil |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=austrijski politolog |datum rođenja= |mjesto rođenja=Austrija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} "Multinacionalne federacije zahtijevaju postojanje barem dva nivoa nacionalnog identiteta da se održe zajedno i funkcionišu prikladno, naime, nacionalnu identifikaciju sa nacijom kojoj pripadaš i identifikaciju sa zajedničkom državom. Sve nacije unutar multinacionalne federacije moraju imati neki oblik zajedničke identifikacije sa zajedničkom državom. Odsustvo zajedničke vizije države i manjak bilo kakvih osjećaja pripadanja toj državi, rezultirat će u dugotrajnoj političkoj nestabilnosti i pitanju vanjskog samo-određenja, tj., secesije [...] [M]anjak identifikacije sa bilo kojim oblikom bosanske državnosti među Bosanskim Srbima i Hrvatima jedan je od glavnih razloga za kontinuiranu političku blokadu i potraga za secesijom među obje grupe." (''[[Multinacionalni federalizam u Bosni i Hercegovini]]'') ==Djela== *''[[Multinacionalni federalizam u Bosni i Hercegovini]]'' (2013.) [[Kategorija: Politika]] [[Kategorija: Soeren Keil]] faxfe4f0o8739lowyz8esxu66v94l0q 0 10386 57602 57601 2017-02-04T23:42:32Z Harač 23 57602 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Multinacionalni federalizam u Bosni i Hercegovini |autor =[[Soeren Keil]] |slika = |tekst uz sliku =politološki spis |originalni naziv =''Multinacional Federalism in Bosnia and Herzegovina'' |datum prvog izdavanja =2013. }} *"Multinacionalne federacije zahtijevaju postojanje barem dva nivoa nacionalnog identiteta da se održe zajedno i funkcionišu prikladno, naime, nacionalnu identifikaciju sa nacijom kojoj pripadaš i identifikaciju sa zajedničkom državom. Sve nacije unutar multinacionalne federacije moraju imati neki oblik zajedničke identifikacije sa zajedničkom državom. Odsustvo zajedničke vizije države i manjak bilo kakvih osjećaja pripadanja toj državi, rezultirat će u dugotrajnoj političkoj nestabilnosti i pitanju vanjskog samo-određenja, tj., secesije [...] [M]anjak identifikacije sa bilo kojim oblikom bosanske državnosti među Bosanskim Srbima i Hrvatima jedan je od glavnih razloga za kontinuiranu političku blokadu i potraga za secesijom među obje grupe." *"[P]ost-Daytonska Bosna može se okarakterisati kao ''međunarodno upravljana federacija'' koja se temelji na ''nametnutom federalizmu''." *"[D]aytonski sporazum ne predstavlja dobrovoljni ugovor. Niti su se značajni akteri u Bosni i Hercegovini dogovorili oko federalnog rješenja za svoju zemlju, niti je do sporazuma došlo u dobroj vjeri i kroz saradnju i kompromis. Umjesto toga, međunarodni akteri su stavili pritisak na sve strane tokom pregovora. / Niti jedna od bosanskih stranaka nije bila zainteresovana i voljna da se ujedini u zajedničku federalnu državu." *"Centralni nivo vlasti je u potpunosti zavisan od entitetskih vlada. Ne postoji niti jedna druga federalna država na svijetu gdje je centar toliko slab." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Soeren Keil]] pdsesyzuweokhkl2p2ms97j6ro3kw5v 14 10387 57603 2017-02-04T23:42:49Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57603 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10388 61486 57659 2024-05-17T06:45:36Z Srđan 4695 61486 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Alan Patten |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=kanadski politički teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Kanada |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Postoji uloga za političku teoriju, ne kao zamjena za raspravljanje, već kao refleksivni napor za razjašnjavanjem i ocjenom statusa određenih općih vrsta razloga koji se ističu s velikom regularnošću u zbiljskim debatama. Na ovaj način politička teorija služi ne kao zamjena za demokratsku raspravu, već kao resurs za one koji su uključeni u raspravu, da iz njega crpe u svrhu prosvjetljenja, te da bi učinili rigoroznijim njihove koncepte i tvrdnje." (''[[Jednako priznanje]]'') ==Drugi o njemu== *[[Will Kymlicka]] **"Pattenova centralna metafora 'kulturnog formatiranja' ilustruje problem. Metafora se može tumačiti na različite načine, oslikavajući različita gledišta o prirodi države. Kako Patten postavlja metaforu, država je poput izdavača koja bi preferirala da objavljuje bez privilegovanja bilo kojeg fonta, ali na žalost ne postoji univerzalni font, i stoga moramo ponekad birati između, recimo, Helvetike i Palatina. To je međutim tek tehnički izbor, nepovezan sa suštinskim vrijednostima ili suštinskim identitetom države. Budući da je kulturno formatiranje u ovom smislu za žaljenje, ali ipak nužan partikularizam koji je vanjski univerzalnim temeljnim principima liberalne demokratije, proporcionalno finansiranje je prikladan lijek. Dogodilo se da mnogi od nas koriste Helvetiku ovdje, ali to nema implikacija za to ko smo, ili za naše političke vrijednosti ili aspiracije, i stoga nam je drago dati proporcionalno finansiranje korisnicima Palatina. / Nepotrebno je reći da ovo nije način na koji stvarna liberalna država razmišlja o svom kulturalnom formatiranju. Suprotno tome, države stalno naglašavaju njihovo posebno formatiranje, i ohrabruju građane da misle o njemu kao suštinskom za njihov identitet. Kako su izabrali Helvetiku, oni pravdaju tu odluku govoreći da su oni Helvetikanci, koji žive u Helvetikalandu. I činjenica da smo Helvetikanci, koji žive u Helvetikalandu, upravo je ono što nas čini 'narodom' koji zajedno pripadaju, i koji mogu legitimno isticati pravo na narodni suverenitet. Ukratko, stvarne države uključene su u kulturno formatiranje jer je njihova legitimnost utemeljena na tvrdnjama narodnog suvereniteta, i ovo zahtijeva konsolidovanje smisla narodnjaštva [''peoplehood''] kroz zajednički identitet. Formatiranje, po ovom gledištu, nije nužnost za žaljenje, već vrlina: to je način održanja smisla zajedničkog pripadanja kao posebnog ''demosa''. Čak i da postoji univerzalni font, mi bi i dalje koristili Helvetiku, jer smo Helvetikanci, koristeći naša prava kao narod kroz Helvetikansku državu. / Ovo su dva potpuno različita koncepta formatiranja, i naš pristup manjinskim pravima će zavisiti od toga za koji mislimo da nudi bolju analogiju za savremenu državu. Ako prihvatamo prvu koncepciju formatiranja kao povremenu, ali žaljenja vrijednu, nužnost koja nema nikakvu veći svrhu građenja države, onda nešto poput prijednoga proporcionalnog finansiranja ima smisla. Ali ako mislite da se kulturno formatiranje često tiče gradnje države za održanje tvrdnji narodnog suvereniteta, onda su ulozi mnogo veći, rizici za manjine su ozbiljniji, i lijekovi koji se zahtijevaju su drugačiji. U slučaju nacionalnih manjina i domorodaca, lijek će vjerovatno uključivati dijeljenje suvereniteta i raspodjelu kontrole nad njihovim sopstvenim institucijama (tj., stvaranje multinacionalne države). U slučaju imigranata, lijek će vjerovatno uključivati priznanje unutar većeg nacionalnog projekta (tj, stvaranje multikulturnog nacionalizma). I tako, počevši od logike narodnog suvereniteta, brzo se vraćamo grupno-diferenciranoj teoriji odnosa države i manjina [...]." (''Liberal Multiculturalism as a Political Theory of State-Minority Relations'') ==Djela== *''[[Jednako priznanje]]'' (2014) {{DEFAULTSORT:Patten, Alan}} [[Kategorija:Alan Patten| ]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Kanadski filozofi]] sz3rl7nk34sllqsbmsi47qgli7id1fs 0 10389 57624 2017-02-14T20:59:37Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Jednako priznanje: moralni temelji manjinskih prava |autor =[[Alan Patten]] |slika =... 57624 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Jednako priznanje: moralni temelji manjinskih prava |autor =[[Alan Patten]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''Equal Recognition: The Moral Foundations of Minority Rights'' |datum prvog izdavanja =2014. }} ==1. Uvod== *"Snažna kulturna prava su moralna prava, koja su utemeljena u temeljnim razlozima principa prema određenim oblicima priznanja i akomodacije [...] Ako se misli o snažnim kulturnim pravima kao veoma čvrstim ili kontekstualno nepromjenjivim, onda je teza snažnih kulturnih prava sigurno pogrešna [...] [P]ostoje zasigurno neke okolnosti u kojima se od država neposredno ne zahtijeva da prošire određene oblike priznanja i akomodacije kulturnim manjinama. Značajni primjeri takvih okolnosti uključuju one u kojima bi priznanje/akonomodacija: predstavljala ozbiljnu prijetnju međunarodnom i/ili unutardržavnom miru i sigurnosti; stvorila prostor u kojem bi kršenja ljudskih prava bila vjerovatnija nego što bi bila u odsustvu takvih politika; imala značajno oslabljujući efekat na temeljni smisao socijalne solidarnosti koji je potreban za potporu pružanja javnih dobara i zaštitu temeljnih liberalnih vrijednosti; utrošilo državno vrijeme i resurse u mjeri koja je nesrazmjerna značaju takvih politika u liberalno-demokratskom okviru; i napravila značajan doprinos društvenoj marginalizaciji i isključenju članova manjina u pitanju, poticanjem uslova pod kojima će članovima tih manjina predvidljivo manjkati vještine, kapaciteti, i pristup vrijednim društvenim mrežama koje su im potrebne da bi bili sposobni uživati prikladan spektar izbora u različitim područjima ljudskog života." *"Postoji uloga za političku teoriju, ne kao zamjena za raspravljanje, već kao refleksivni napor za razjašnjavanjem i ocjenom statusa određenih općih vrsta razloga koji se ističu s velikom regularnošću u zbiljskim debatama. Na ovaj način politička teorija služi ne kao zamjena za demokratsku raspravu, već kao resurs za one koji su uključeni u raspravu, da iz njega crpe u svrhu prosvjetljenja, te da bi učinili rigoroznijim njihove koncepte i tvrdnje." *"[S]nažna kultura prava su ugrubo uporediva sa socio-ekonomskim pravima priznatim kao ljudska prava. Kulturna prava sigurno nisu kontekstualno nepromjenjiva, ali dokle god se zadovolje određeni pragovi [...] ona su čvrsta na različite okolnosti i uslove. Analogija sa socio-ekonomskim pravima stoji u još jednom smislu također, u tome što, čak i ako je kontekst takav da država ne treba da usvoji politike akomodacije ili priznanja neke određene kulturne manjine, razlozi koji se ubrajaju u prilog usvajanja tih politika ne nestaju. Oni se umjesto toga skreću u cilj uspostavljanja uslova koji su pogodniji za konačno usvajanje predmetnih politika." *"[A]pstraktna dužnost države da bude osjetljiva prema interesima svih svojih građana implicira konkretniju dužnost proširenja pravične mogućnosti za samoodređenje na sve svoje građane. Ova konkretnija dužnost je temelj ''pro tonto'' razloga države da prošiti neutralno postupanje na različite koncepcije dobra koje vrednuju njeni građani [...] Država tretira dvije ili više koncepcija dobra neutralno, tvrdim, kada je jednako akomodirajuća za te različite koncepcije. Ona je jednako akomodirajuća prema dvjema ili više koncepcija dobra, onda, kada, relativno prema nekom prikaladnom polazištu, ona proširuje neke oblike potpore svakoj i nameće neke oblike prepreke svakoj." *"Poenta kulturnih prava nije da garantuju održanje bilo koje pojedinačne kulture, već da osiguraju pravične pozadinske ulove pod kojima ljudi kojima je stalo za preživljavanje ili uspjeh određene kulture mogu težiti da dovedu do tog ishoda. Prijedlozi politika usmjereni su onda prema uspostavljanju pravičnih pozadinskih uslova (kroz jednako priznanje), ne za osiguranje određenog ishoda. Iz činjenice da održanje određene kulture nije osigurano jednakim priznanjem ne može se zaključiti da je politika neuspješna. Relevantno pitanje u ocjeni režima politike jednakog priznanja jeste da li je priznanje istinski jednako. Da li su javne politike struktuirane na način koji je nepristrasan između većinskih i manjinskih kultura, ili postoji neka pristrasnost u odnosu na prvu?" *"Isključenje ''Favoritvolka'' ide sve do vrha, i sve do dna. Budući da poenta kulturnih prava, po mom objašnjenju, nije kulturno očuvanje, također ne postoji razlog za nacionalizaciju takvih prava temeljeno na teritorijalnom imperativu." ==2. Preispitivanje kulture== *"Članovi grupe koji mogu kroz vrijeme pratiti porijeklo kulturnog kontinuiteta zaista dijele nešto što drugi ne dijele. Oni dijele jedni s drugima zajedničko iskustvo socijalizacije koje je različito od, jer je historijski izolovano od, iskustava socijalizacije koje su prošli drugi. Ova činjenica sugerira sljedeće rješenje za problem individuacije. ''Različita kultura je odnos koji ljudi dijele kada su, i u opsegu u kojem su, dijelili jedni s drugima podvrgavanje skupu formativnih uslova koji su različiti od formativnih uslova koji su nametnuti na druge''. Kutlura, u ovom prijedlogu, vrsta je taloga. U bilo kojem trenutku njen sadržaj sastoji se u različitim vjerovanjima, značenjima, i praksama, ali ono što čini ta vjerovanja, značenja, i prakse one zajedničke kulture jeste da ljudi koji ih drže dijele zajedničko društveno porijeklo [...] Nije potrebno, i općenito neće biti slučaj da je svako ko dijeli kulturu bio podvrgnut ''identičnim'' formativnim uticajima. Formativna okolina svake osobe će tipično uključiti neke elemente koji su idiosinkratski u donosu na formativna iskustva drugih u grupi. Važna poenta je u tome da okolina također uključuje neke sveobuhvatne elemente, koji su nametnuti, zajednički, na sve članove grupe. Drugim riječima, da bi kultura postojala, mora postojati neki skup formativnih institucija i praksi kojima su potvrgnuti svi članovi grupe. Ako takvi formativni procesi ne postoje, ne bi postojala ni grupa." ==5. Jednako priznanje== *"Definišem priznanje kao ''prilagođeni'' oblik ''akomodacije'' za ''identitetski povezane'' komponente koncepcije dobra." *"[B]udući da je jednako priznanje temeljeno na neutralnosti, a neutralnost na pravičnoj mogućnosti za samoodređenje svakog pojedinca, prikladno je tumačiti ideju 'uporedivih' sadržaja, resursa i tako dalje, jednakog priznanja na srazmjerni način. Stoga dvije ili više koncepcija dobra uživaju jednako priznanje, ne kada su im posvećeni jednaki nivoi resursa, sadržaja, i tako dalje, već kad im je posvećen neki ''srazmjerni'' nivo resursa, sadržaja, i tako dalje. Koncepcije dobra koje potvrđuju tek relativno malobrojni narodi mogu očekivati da će im manje resursa, i manje ekstenzivni sadržaji, biti posvećeni." *"[R]aspodjelna šema je potpuno pravična samo ako je prikladno osjetljiva na specifične koncepcije dobra koje ljudi zaista drže. Ako identitetski povezana koncepcija dobra koju oni drže ne uživa (srazmjerno) jednako priznanje, onda se nositelji te koncepcije mogu legitimno žaliti da je raspodjelna šema nepravična na temelju poricanja neutralnog tretmana koncepcije. Žalba je pretpostavljajuća [...] jer neutralnost postupanja nije apsolutni zahtjev pravde, iako ima težinu. Važna tačka za naglasiti ovdje jeste da žalba ne krši odgovornost za preference ili prigovor skupog ukusa. Ti obziri su relevantni samo u kontekstu šeme koja je inače pravična." ==7. Demokratska secesija od multinacionalne države== *"Uslov neuspjeha-priznanja je relevantan u kontekstima u kojima postoji pluralnost nacionalnih identiteta među građanima tobožnje secesionističke jedinice (T). Naročito, ona se tiče slučajeva gdje, iako neki građani T imaju snažne, čak isključujuće, pod-državne identitete fokusirane na T, drugi održavaju nacionalni identitet fokusiran na državu kao cjelinu (S)." *"Multinacionalni ustav postoji [...] kada su ustanovljene formalne i/ili neformalne strukture, norme, i prakse koje nude demokratski forum koji odgovara svakom nacionalnom identitetu koji se nalazi u političkoj zajednici. Kada postoje takvi aranžmani, građani sa različitim identitetima, ali koji žive zajedno u istoj političkoj zajednici, mogu naći i odnositi se prema demokratskom forumu za kolektivno odlučivanje u kojem njihov identitet nalazi značajan izražaj. Postoji 'propust priznanja' kada ustavni aranžmani ne nude jednom od nacionalnih identiteta zajednice forum za samoupravu. Možemo očekivati da će multinacionalni ustavni aranžmani imati veoma različite oblike zavisno od faktora poput političke tradicije i kulture zajednice i kako su teritorijalno raspršeni nacionalni identiteti koje treba priznati. Multinacionalni federalizam predstavlja jedan važan primjer multinacionalnih ustavnih aranžmana. U multinacionalnom federalnom sistemu, federalne jedinice definisane su na taj način, i data su im takva ovlaštenja, da dopuste nosiocima pod-državnih nacionalnih identiteta njihove sopstvene političke zajednice, dok istovremeno održavaju značajnu ulogu za širu državu koja pridaje mjeru priznanja onima koji gaje identitet prema cijeloj državi." *"Devolucija ili federacija koja je pripisala previše ovlaštenja pod-državnoj vlasti na kraju bi porekla jednako priznanje građanima pod-državne jedinice koji gaje identitet prema cijeloj državi." *"Općenito [...] raspodjela u kojoj svi dobijaju nešto on onoga što žele treba se smatrati superiornom prema onoj u kojoj većina dobija sve od onoga što žele, dok manjina ne dobija ništa. I gdje je ovo istina, približavanje idealu bi težilo da svakome da neku mjeru članstva u njihovom preferiranom udruživanju. Ali to je upravo ono što multinacionalni ustavni aranžmani teže da učine. Kada su takvi aranžmani na mjestu, svaki građanin je, u suštini, dio dvije zajednice: onoj koja uključuje sve i samo građane T; i drugoj koja uključuje sve i samo građane S. Iako neki možda ne žele uopće da budu dio jednog od tih udruživanja, niko ne bi bio isključen od barem nekog nivoa preferiranog udruživanja." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Alan Patten]] ilike59ylao33bxbctm4cp4topfvqii 14 10390 57625 2017-02-14T21:00:08Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57625 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10395 61917 57664 2024-05-18T09:29:08Z Srđan 4695 61917 wikitext text/x-wiki * "Alija Izetbegović je bio čovjek mira borio se da zaustavi rat i stradanja. Bio je mudrac sa civilizacijskim pogledima i bio je veliki prijatelj Turske." (producent Omer na premijeri filma "Naš mudrac, Alija Izetbegović", povodom Dana nezavisnosti, 1. mart. 2017. u Predsjedničkoj palati Republike Turske u Ankari. [http://www.faktor.ba/vijest/povodom-dana-nezavisnosti-bih-u-turskoj-premijerno-prikazan-dokumentarac-o-aliji-izetbegovicu-238168]) {{DEFAULTSORT:Erdogan, Omer}} [[Kategorija:Turski producenti]] pzkv7qq1oqpedjtzii4hxkbrgt0i6f8 0 10396 57668 2017-03-02T07:27:08Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Ka teoriji ljudskih prava: religija, pravo, sudovi |autor =[[Michael J. Perry]] |slika... 57668 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ka teoriji ljudskih prava: religija, pravo, sudovi |autor =[[Michael J. Perry]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''Toward a Theory of Human Rights: Religion, Law, Courts'' |datum prvog izdavanja =2007. }} *"Reći da svako ljudsko biće ima prirođeno dostojanstvo je reći da je dostojanstvo svakog ljudskog bića ne čine - u ne ovisi o - bilo čemu što je tako partikularno kao ljudska rasa, boje kože, spol, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovina, rođenje ili neka druga okolnost. Ali reći to ne znači reći šta je to o ćemu zavisi ljudsko dostojanstvo svakog ljudskog bića. Što je izvor, tlo, tog dostojanstva - i normativna snaga tog dostojanstva za nas?" [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Michael J. Perry]] bvnpdhx6xbcxirbmzk7g96qnqp94tn2 14 10397 57669 2017-03-02T07:27:20Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57669 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10398 57683 57682 2017-03-11T18:16:22Z Harač 23 57683 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Miodrag Jovanović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=srbijanski pravni teoretičar |datum rođenja=21. juni 1971. |mjesto rođenja=Šabac, Srbija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Individualna prava, međutim, mogu da se ostvaruju na bilo koji od tri načina – pojedinačno, tako što ih vrši sam nosilac prava; pojedinačno, ali tako što se vrše preko zastupnika nosioca prava; ili u zajednici, tako što ih ostvaruje grupa pojedinaca, kao u slučaju pojedinih temeljnih prava, poput prava na okupljanje, štrajk ili slobodno udruživanje. Nasuprot tome, prava koja ostvaruju pravna lica, npr. preduzeća, uvijek se ostvaruju preko njihovih ovlašćenih zastupnika. Otuda, način na koji se jedno pravo vrši ne može ni na koji način da posluži kao prihvatljiv kriterijum za utvrđivanje njegove prirode. Osim toga, baš kao što činjenica da neka prava mogu da se ostvaruju samo u zajednici s drugima nije presudna da se tim pravima ospori priroda individualnih prava, tako ni suprotna činjenica da pojedina prava mogu da se vrše samo pojedinačno nije presudna da bi im se osporio karakter kolektivnih prava. Shodno tome, kolektivna prava se takođe mogu vršiti na tri načina: od strane individualnog pripadnika kolektiviteta – nosioca prava, kao, na primjer, u slučaju prava na upis ličnog imena prema pravilima jezičke zajednice; od strane kolektiviteta kao takvog, kao, na primjer, u slučaju prava na samoopredjeljenje; ili, od strane zastupničkog tijela kolektiviteta – nosioca prava, kao, na primjer, u slučaju prava manjine na zastupljenost vlastite kulturne baštine u nacionalnim institucijama kulture i umjetnosti (npr. u muzejima ili galerijama)." (''Konstitucionalizam i kolektivna prava - pitanje konceptualne kompatibilnosti'') [[Kategorija: Filozofija]] [[Kategorija: Srbijanski filozofi]] [[Kategorija: Pravo]] k1vw4rf4he7uburdjyod6thtuchx2sk 0 10399 61368 57685 2024-05-16T18:09:49Z Srđan 4695 61368 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Jacques Rancière |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=francuski filozof |datum rođenja=10. juni 1940. |mjesto rođenja=Alžir, Alžir |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Prava Čovjeka su prava ''demosa'', zamišljenog kao generičko ime političkih subjekata koji usvajaju - u specifičnim scenama disenzusa - paradoksnu kvalifikaciju ovog dodatka. Ovaj proces se javlja kada se pripišu ta prava jednom istom subjektu. Ne postoji čovjek Prava Čovjeka, ali ne postoji ni potreba za takvim čovjekom. Snaga tih prava leži u pokretu naprijed-i-nazad između prve inskripcije prava i disenzualnog stadija na kojem se ona stavljaju na probu. To je razlog zašto subjekti Sovjetskog ustava mogu ukazivati na Prava Čovjeka protiv zakona koji su im uskraćivali efektivnost. To je također razlog zašto građani država kojima vlada religijsko pravo ili puka proizvoljnost njihovih vlada, pa čak i neprijavljeni imigranti u zonama tranzita naših država ili stanovništvo u kampovima za izbjeglice, mogu ih prizivati. Ta prava su njihova kada nešto mogu učiniti s njima da sagrade disenzus protiv poricanja prava koja im se uskraćuju. I uvijek ima ljudi među njima koji to čine. Samo ako pretpostavite da prava ''pripadaju'' određenim ili stalnim subjektima morat ćete tvrditi, kao što je to Arendt činila, da su jedina stvarna prava prava data građanima nacije činom pripadanja toj naciji, i garantovanih zaštitom njihove države. Ako to učinite, naravno, morate poreći stvarnost borbi koje se vode van okvira nacionalne ustavne države i pretpostaviti da je situacija 'tek' ljudske osobe kojoj su uskraćena nacionalna prava provođenje apstraktnosti tih prava. Zaključak je u stvari začarani krug. On tek ponovo ističe podjelu između onih koji su vrijedni i onih koji nisu vrijedni bavljenja politikom, što je bilo pretpostavljeno na početku." (''Who is the Subject of the Rights of Man?'') {{DEFAULTSORT:Ranciere, Jacques}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Francuski filozofi]] 0nk5dnrph2uawc0no1lxf1a1qxy2ajr 0 10400 62019 57689 2024-05-18T16:48:34Z Srđan 4695 62019 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Dragan Vikić |slika= |tekst uz sliku=ratni veteran, policajac, bivši pripadnik Ministarstva unutrašnjih poslova RBiH, bivši sportista |datum rođenja=8. oktobra 1955. |mjesto rođenja=Sarajevo, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Za mene je 2. maj jedan od najbitnijih dana u odbrani [[Sarajevo|Sarajeva]] i BiH. Padom glavnog grada, pala bi i [[BiH]]. Taj dan mnogi smatraju danom 'D'. Napad paravojnih formacija SDS-a sa dobrovoljcima potpomognuti Jugoslovenskom vojskom sa tenkovima, minobacačima i svim artiljerijskim oružjem kojim su raspolagali počeo je u četiri sata ujutro. Međutim, zaustavili smo ih na Vrbanja mostu, a drugi pravac napada bio je iz pravca bolnice Jagomir. Na taj način su željeli da presjeku grad. Računali su na to da se u tom međuprostoru nalazi kasarna Maršal Tito, koja je bila prebukirana vojskom i rezervistima koji bi im mogli pomoći u izvođenju akcije." (o 2. maju 1992. za Anadoliju, 02.05.2016 [http://aa.com.tr/ba/balkan/dragan-viki%C4%87-o-2-maju-1992-godine-patriotske-snage-i-policija-bih-su-taj-dan-pretvorile-u-dan-pobjede-/564872]) == Drugi o njemu == [[Alija Izetbegović]] *"Ti si za mene najveći borac za Bosnu i Hercegovinu. Ostani takav kakav jesi." (posljednji susret, prilikom Draganove posjete Aliji u bolnici, 18. oktobar 2003., u Sarajevu [http://faktor.ba/vijest/posljednji-susret-dragan-vikica-sa-ratnim-komandantom-alija-izetbegovic-je-zapjevusio-ponesi-zastavu-239728]) {{wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Vikić, Dragan}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] e9wg6pq3x02zlrfhqvqioed9iftrd9s 0 10401 61527 57695 2024-05-17T06:58:55Z Srđan 4695 61527 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Wilfried Hinsch |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački filozof |datum rođenja=17. septembar 1956. |mjesto rođenja=Hamburg, Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Razlika između normativne i empirijske legitimnosti jeste između (1) ''izražavanja'' normativnog vjerovanja koje istinski držimo i stoga smo ''privrženi'' normativnim i inferencijalnim posljedicama držanja tog vjerovanja i (2) ''tvrdnje da'' postoje ljudi koji drže to vjerovanje bez da se sami privrgnemo istini (ili važenju) tog vjerovanja i njegovim inferencijalnim posljedicama, na drugoj strani. Normativno govoreći, legitimni institucionalni aranžmani nisu tek šeme društvenih pravila koje mi (ili drugi) odobravamo, već aranžmani koji imaju normativni autoritet u tome što zaista nameću učesnicima obaveze ili odgovornosti. Bilo koja normativna koncepcija legitimnosti, stoga, mora razviti svoje suštinske kriterije legitimnosti na način koji mora objasniti zašto zadovoljavanje tih kriterija zaista dodjeljuje normativni autoritet normama, institucijama, ili osobama. Stoga, normativna koncepcija demokratskog legitimiteta, na primjer, mora biti objašnjena na način koji čini razumljivim normativni kapacitet demokratskih procedura da generišu moralno (a ne tek pravno) obavezujuća pravila." (''Justice, legitimacy, and constitutional rights'') {{DEFAULTSORT:Hinsch, Wilfried}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Njemački filozofi]] 0if3n6qo0rin53v4y9ltxn66ww8mztb 14 10402 57702 2017-03-19T12:38:23Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57702 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10403 57709 57704 2017-03-19T20:15:21Z Harač 23 57709 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Eric Posner |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravnik |datum rođenja=5. decembar 1965. |mjesto rođenja=Chicago, Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[L]judska prava nisu uspjela da ostvare svoje ciljeve. Preciznije, postoji malo dokaza da su povelje o ljudskim pravima, u cjelini, unaprijedile ljudsko blagostanje, ili čak rezultirale u poštovanju za prava u tim poveljama [...] [M]oj temeljni argument jeste da pravo ljudskih prava oslikava vrstu naivnosti pravila - gledište da dobro u svakoj zemlji može biti svedeno na skup pravila koja se potom mogu nepristrasno provoditi. Naivnost pravila jeste dijelom odgovorna za proliferaciju ljudskih prava, koja čini smisleno provođenje nemogućim [...] [H]umanitarci trebaju napustiti utopijske aspiracije prava ljudskih prava za teško osvojene istine razvojne ekonomije. Vrijeme je pobrisati ploču i krenuti iz početka sa pristupom koji će promovirati dobrobit u stranim zemljama koja je empirijska radije nego ideologijska." (''[[Sumrak prava ljudskih prava]]'') ==Djela== *''[[Sumrak prava ljudskih prava]]'' (2014.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Eric Posner]] 2oj9mqxerwgznhop2ajrqyyvl5ljciz 0 10404 57708 57706 2017-03-19T20:15:06Z Harač 23 57708 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Sumrak prava ljudskih prava |autor =[[Eric Posner]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''The Twilight of Human Rights Law'' |datum prvog izdavanja =2014. }} *"[L]judska prava nisu uspjela da ostvare svoje ciljeve. Preciznije, postoji malo dokaza da su povelje o ljudskim pravima, u cjelini, unaprijedile ljudsko blagostanje, ili čak rezultirale u poštovanju za prava u tim poveljama [...] [M]oj temeljni argument jeste da pravo ljudskih prava oslikava vrstu naivnosti pravila - gledište da dobro u svakoj zemlji može biti svedeno na skup pravila koja se potom mogu nepristrasno provoditi. Naivnost pravila jeste dijelom odgovorna za proliferaciju ljudskih prava, koja čini smisleno provođenje nemogućim [...] [H]umanitarci trebaju napustiti utopijske aspiracije prava ljudskih prava za teško osvojene istine razvojne ekonomije. Vrijeme je pobrisati ploču i krenuti iz početka sa pristupom koji će promovirati dobrobit u stranim zemljama koja je empirijska radije nego ideologijska." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Eric Posner]] 9ooi7esr1r43ons6okki2og93esc06f 0 10405 57707 2017-03-19T20:14:54Z Harač 23 Harač premjestio je stranicu [[Sumrak ljudskih prava]] na [[Sumrak prava ljudskih prava]] 57707 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Sumrak prava ljudskih prava]] srgugn90xk3y32bv5aghxd9zsrlotjv 14 10406 57710 2017-03-19T20:15:36Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57710 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10407 60056 57715 2022-03-02T02:51:37Z Thavok 7714 Izbrisani nepotrebni razmaci. 60056 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Zakonska prava |autor =[[Pavlos Eleftheriadis]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''Legal Rights'' |datum prvog izdavanja =2008. }} *"[P]rava [''rights''] nisu samo liste pravnih odnosa. Ona su razlozi za pravne odnose." *"Poteškoća sa važenjem i pravima [''rights''] leži upravo u činjenici da pravni pozitivista pretpostavlja da važenje djeluje van praktičnog rasuđivanja. I ako tako djeluje, kao što tvrde na različite načine [[John Gardner|Gardner]] i [[Joseph Raz|Raz]], važenje ne ostavlja mjesto za prava u pravu. Ono samo ostavlja prostor za određene pravne odnose [...] Kada identificiramo prava kao razloge određene vrste, na primer razloge koji se tiču nečijeg dostojanstva ili nečijeg opravdanog zahtjeva za jednakim obzirom i poštovanjem, čini se da zakonska prava ne mogu postojati u pozitivističkoj teoriji. / Kao što je [[Ronald Dworkin|Dworkin]] pokazao, unutar pravno-pozitivističkog argumenta zakonska prava ne utemeljuju pravne odnose. Za pozitivistu, to čine samo kriteriji važenja. Poveznica između zakonskih prava kao općih peremptornih razloga i pravnih odnosa kao deliberativnih zaključaka stoga je prekinuta. Ali onda prava uopće ne mogu učestvovati u pravnom rasuđivanju. Ovo implicitno prihvata Razovo razlikovanje između (moralnih) opravdavajućih razloga i (pravnih) temeljna važenja. Ako je to tako, ideja prava ne može biti obuhvaćena pozitivističkim stajalištem. Za pravnog pozitivistu koji objašnjava pravo kroz pojam važenja ne mogu postojati valjana zakonska prava u praktičnom smislu. Postoje samo pravni odnosi. Stoga potvrđujemo ono što je Dworkin tvrdio prije trideset godina, naime da pravni pozitivizam ne može akomodirati ideju zakonskih prava." *"Samo priznavanje temeljnih prava od strane pravnog poretka sugeriše dublju privrženost jednakosti građana [...] Priznavanjem temeljnih prava kao institucionalno definisanih ovlaštenja i mogućnosti mi se staramo da naše političke institucije poštuju jednak status svih građana [...] Zakonska prava nisu bila odlika pravnog rasuđivanja u klasičnom rimskom pravu ili u ''common law''-u jer društva koja su ih proizvela nisu vidjela pravo kao ideal za jednake građane." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Pavlos Eleftheriadis]] hzzuxjxklr2zhlgcpuhv7qhfzn6sk6y 14 10408 57714 2017-03-19T20:41:24Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57714 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10409 57722 2017-03-24T19:18:13Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Charles Evans Hughes |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravnik i državnik |datum rođenja=11. april 1862. |mjesto rođenja=Glens Fall... 57722 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Charles Evans Hughes |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravnik i državnik |datum rođenja=11. april 1862. |mjesto rođenja=Glens Falls, New York, Sjedinjene Američke Države |datum smrti=27. avgusta 1948. |mjesto smrti=Osterville, Massachusetts, Sjedinjene Američke Države |počasti= }} *"[U]stav je ono što sudije kažu da jeste." (''Speech, Elmira,NY, May 3, 1907'') [[Kategorija: Pravo]] nnogyaiypvz0ehnxwfbj05ha3cw0u61 0 10410 61366 57725 2024-05-16T18:09:30Z Srđan 4695 61366 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Benjamin Constant |pravo ime=Henri-Benjamin Constant de Rebecque |slika= |tekst uz sliku=francuski mislilac |datum rođenja=25. oktobar 1767. |mjesto rođenja=Lausanne, Švicarska |datum smrti=8. decembar 1830. |mjesto smrti=Pariz, Francuska |počasti= }} *"Dužnost je govoriti istinu. Koncept dužnosti je nerazdvojiv od koncepta prava. Dužnost je ono što odgovara pravu drugog. Gdje nema prava, nema ni dužnosti. Govoriti istinu je stoga dužnost: ali to je dužnost samo prema onima koji imaju pravo na istinu. Ali niko nema pravo na istinu koja povrijeđuje druge." (1797) {{DEFAULTSORT:Constant, Benjamin}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Francuski filozofi]] ayih3s3ukcj9kb3x5vmgoltqbvmmyzg 14 10412 61629 57732 2024-05-17T07:57:39Z Srđan 4695 61629 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Ehrenberg, Kenneth}} [[Kategorija:Literatura]] 79md8rogtdng37m2s5r27mrajtpcsv6 0 10413 57734 57733 2017-03-28T20:07:47Z Harač 23 57734 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Mitchell N. Berman |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[N]orme složenih sistema ne proističu iz jednostavne norme koja je, poput normi jednostavnijih sistema, utemeljena neposredno u društvenim činjenicama. Radije, složeni sistemi sastoje se od (barem) dvije vrste normi: normi koje imaju relativnu određenost koja je dovoljna da služi temeljnoj funkciji sistema u upravljanju ponašanjem, i drugih normi koje imaju posredničku ulogu između društvenih činjenica koje konačno utemeljuju sistem i normi čija je funkcija umjetnog sistema da ih generiše. Zvaču temeljne norme koje su utemeljene neposredno u društvenim činjenicama 'principi', a izvedene norme koje temeljne norme kombiniraju (na neki način) da stvore - 'pravila'. Složeni sistemi su (ponovo stipulišem) normativni sistemi koji se sastoje kako od principa tako i od pravila. Principijelni pozitivizam drži da norme koje su dovoljno određene i općenite da prikladno služe misiji sistema u upravljanju ponašanjem su određene od - dobijaju sadržaj koji imaju 'zahvaljući' - interakciji sa drugim temeljnijim normama sistema čija funkcija nije da upravlja ponašanjem, već radije da učestvuje u stvaranju normi čije stvaranje i održavanje daje sam smisao sistemu. U grubom konformitetu sa općenitom upotrebom, zovem relativno određene norme višeg nivoa 'pravila', a norme nižeg niova koje određuju pravila 'principima' [...] Ukratko: pravila su utemeljena u principima, a principi su utemeljeni u društvenim činjenicama. U složenim sistemima, principi sjede neposredno na utemeljujućim društvenim činjenicama, dok pravila sjede na principima. Stoga, norme jednostavnih sistema služe (ugrubo) istoj funkciji upravljanja ponašanja kao i pravila složenih sistema, ali su utemeljena na (ugrubo) isti način kao i principi složenih sistema, naime, ona su utemeljna neposredno u društvenim činjenicama [...] Principi mogu služiti svojoj funkciji određivanja pravila jer pravne norme - kako 'principi' tako i 'pravila' - jesu, ili se mogu uporediti, sa ''silama''. Principi se kombiniraju da stvore pravila na isti način, onda, kao što se kombiniraju i sile. Njihova interakcija se može modelirati kao sabiranje vektora." (''Our Principled Constitution'') [[Kategorija: Pravo]] q98ovp19wn7ot2nu5ncfjjk40jejdpi 0 10414 57743 2017-03-31T18:32:00Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Imer B. Flores |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=meksički politički teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Meksiko |datum smrti= |mje... 57743 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Imer B. Flores |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=meksički politički teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Meksiko |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[Treba razlikovati] 'interpretativnu' i 'inventivnu' (ili 'zakonodavnu') 'kreativnu sudsku aktivnost', koja odgovara 'slabom' i 'snažnom' obliku diskrecije, tj. razlikovati između slabe diskrecije da se tumači (postojeće) pravo - i čak implicitni principi i ciljevi ili svrhe - koje se treba primijeniti u predmetnom slučaju i snažne diskrecije za stvaranjem (ili zakonodavstvom) (novog) prava - ili čak za promjenom (postojećeg) prava [...] [O]d sudije se očekuje da vrši slabu interpretativnu diskreciju primjenjujući ne samo na principe, već također ciljeve i svrhe." (''H.L.A. Hart's Moderate Indeterminacy Thesis Reconsidered: In Between Scylla and Charybdis?'') [[Kategorija: Pravo]] ilekutvtlsblm2le6av2p1g6ff5nmah 0 10415 61599 57751 2024-05-17T07:43:05Z Srđan 4695 61599 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Bernard Gert |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki filozof |datum rođenja=16. oktobar 1934. |mjesto rođenja=Cincinnati, Ohio, Sjedinjene Američke Države |datum smrti=24. decembra 2011. |mjesto smrti=Chapel Hill, North Carolina, Sjedinjene Američke Države |počasti= }} *"Svi oni koji koriste “moralnost” na normativan način smatraju da se “moralnost” odnosi na kodeks ponašanja koji važi za sve one koji ga mogu razumjeti i koji svoje ponašanje mogu uskladiti sa njim. U normativnom smislu, moralni nalozi bi uvijek trebalo da budu isključujući, to jest niko nikada ne bi trebao da prekrši moralnu zabranu ili zahtjev iz razloga koji nisu moralne prirode." (''The Definition of Morality'') {{DEFAULTSORT:Gert, Bernard}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] lxpgtg6lm9rbmnv2tau9lmzebl7t77b 0 10416 58289 58281 2017-11-08T13:36:48Z 109.175.105.47 Sačuvati izmjene uređivača Harač 58289 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Husein Tokić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=Bošnjačka esejistika, Pjesme |datum rođenja=1952. |mjesto rođenja=Zelinja S.Gradačac, Bosna |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"... esejistički šizofreničko–podmetački i morbidna filozofski izobličena prizma o pogrešnom filozofskom viđenju bosanske «drugosti» u krajnjoj inverznoj ishodnici je po; JUDI, ABELU i KAINU je ESEJISTIČKO "naučno"POSTIGNUĆE. Tako Književno-umjetničko djelo (ni)je refleksija piščeve psihe.Esejistička («književno-naučna») metodološka inverzija pravdanja nenamjerne «književne fikcije» «mrke ljepote» Bosne negira definiciju umjetnosti a posebno književnosti.To znači, da kod piščevog ( Andrićevog) djela ne postoji komunikacijsko-korelacijski (duhovni) proces između umjetnika (stvaraoca)-umjetničkog djela (cjelokupnog književnog opusa) ikonzumenta (čitalačke publike). To jeste moguće ali (čitalačka publika) onda mora da nema «percepciju i recepciju». Ako ni(su) zadovoljena ova tri dovoljna i potrebna uslova uumjetničkoj (matematičkoj) logici, onda ono što je napisao književnik(Andrić) nema umjetničku vrijednost. Tako esejističkom «naučnom» prašinom umjetnik,(književnik), stvara (piše) umjetničko djelo ( roman ) bez inspiracije,(nije znao šta će reći) za publiku ( konzumenta) koja je «operisana» od percepcije i recepcije i u duhovnom smislu, pa tako nastaje (književna) umjetnost (Andrićeva) zbog «nulte estetske vrijednosti« da bi bila samo «nagrađena». Po («naučnoj») logici eseja pisac bi pisao što mu naumpadne. Umjetničko (Andrićevo) djelo je tako negacija umjetnosti jer ono nije refleksija umjetničke (piščeve) psihe!!!??? [...] Neoborivo je da Andrićevo djelo ideloško jugoslovenstvo. Ono je egzistiralo duhovno na ideloškoj inverziji i «drugosti» kao „unutarnjem“ neprijatelju a koji je još „beg“ a ne „kmet” u pojačavanju neprijateljstva sa ideološkom socijalnom komponentom. Kod većine ovih Andrićevih ideoloških i inverznih matrica dovoljno bi bilo zamijeniti riječi Istok i Zapad te dobiti pravu refleksije piščeve isfrustrirsne psihe renegata. Te dvije forme antifašizma ne «razlikuje» ni aktuelna HB esejistika, a ako ga razumije onda ga «naučno» manipulatorski potura kao inverziju-zamjenu teza. Po analitičkoj književnoj esejistici nastojanja pomirenja gledišta «svebosanskog» Andrića kao neideološkog pisca jer je pisao o Turcima, (čitaj Bošnjacima), pravoslavcimaa, katolicima a u skladu sa «antiideološkom bošnjačkom kazazologijom» ; ima se za cilj ono što jeste namjera esejiste. Ako se u kulturnoj «tranziciji» na bosanskim i bivšim prostorima najgrlatije spominje slovo S i H pa tako se nesuvislo čuje i dostignuće «hrvatska govedina «, «srpska kobasica»; a mnogo stariji je «bosanski lonac» onda dakako postoji i «hrvatski « komad-dio «zajedničkog» Andrića. Meritorna društveno priznata-nagrađena književna esejistika nas nevješto ubjeđuje da nema niti je bilo u bošnjačkom književnom okruženju SH romantizma ,(epike u kojoj se laž i legenda pretvara u istinu), hajdučko-uskočkog naciona, nacionalne ideologije, nacionalsocijalizma-fašizma a što je historijski falsifikat a ne prilog književnoj znanosti u postojanju ideološkog književno umjetničkog smeća estetke vrijednost [...] Ideološkim «ikonoklasticima» se nazivaju oni,( Bošnjaci-esejisti) što razobličuju i „razbijaju“ i ne poštuju ikonu, (Andrića), jugoideološkog komunističkog antifašizma. Tako, oni (esejisti) što štite ikonu nisu ikonoklastici već su ikonoklastici oni što (anti)ideološki istu razbijaju i esejistički su razbili vjerovanje u nju (ikonu).Sa stanovišta ideološkog antifašizma i metodološkog pristupa (ko negira antifašizam pa i Andrićev jugoslavenski) mogao bi se i optužiti za fašizam. ŠIZOFRENIČNO esejističko-podmetački, ZAR NE! ("Ivo Andrić-paradoks bosanskog društva-Pamflet u eseju "Ivo Andrić paradoks o šutnji" Preporod,16/906,2009.Knjiga "Jugoslavenstvo je SH agresija" OFF-SET Tuzla,2011.) == Vanjski linkovi == *[http://knizhen-pazar.net/index.php?...Husein%20Toki%26%23263%3B...] *[http://bosnjaci.net/prilog.php?pid=47750..]." [[Kategorija:Književnost]] [[Kategorija:Bošnjački pisci]] [[Kategorija:Husein Tokic]] {{Wikipedia}} 4ctjm8cu1224pxk1rimmc7iy8462p6n 0 10417 61465 57761 2024-05-16T18:37:09Z Srđan 4695 61465 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Francesco Guala |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=italijanski filozof |datum rođenja= |mjesto rođenja=Italija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Samim pravilima manjka moć da utjeću na ponašanje, ali zajedno sa ispravnim sistemom poticaja i vjerovanja, ona mogu uticati na ponašanje velike grupe pojedinaca. Institucije su, ukratko, pravila za koja su ljudi motivisani da ih slijede." (''[[Razumijevanje institucija]]'') ==Djela== *''[[Razumijevanje institucija]]'' (2016) {{DEFAULTSORT:Guala, Francesco}} [[Kategorija:Francesco Guala| ]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Italijanski filozofi]] bmvq9yo6841xege981x132ajlcdpa6c 0 10418 57765 57762 2017-04-06T16:53:08Z Harač 23 57765 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Razumijevanje institucija |autor =[[Francesco Guala]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''Understanding Institutions'' |datum prvog izdavanja =2016. }} *"Samim pravilima manjka moć da utječu na ponašanje, ali zajedno sa ispravnim sistemom poticaja i vjerovanja, ona mogu uticati na ponašanje velike grupe pojedinaca. Institucije su, ukratko, pravila za koja su ljudi motivisani da ih slijede." *"Poenta je da je jedna stvar biti priznat kao novac u sistemu folk klasifikacije; druga je stvar ''biti'' novac. Prvo ne implicira drugo, suprotno onome što teorija konstitutivnog pravila sugeriše. Folk klasifikatorne prakse su u principu sasvim irelevantne. Ono što je bitno nije tip vjerovanja koje ljudi imaju o određenoj klasi entiteta (uslovi za koje oni vjeruju da ih entiteti moraju zadovoljiti da bi pripadali toj klasi), već šta rade s njima tokom društvene interakcije [...] Razdvajanje funkcija od namjera naroda slijedi iz činjenice da su institucije sistemi regulativnih pravila. A za bilo koji pojedinačni skup pravila ne postoji garancija da će pravila biti sposobna da ostvare svoje namjeravane ciljeve." *"Članstvo u institucijalnoj vrsti [...] nije tek konvencionalna stvar. Konvencije igraju ulogu, ali samo u izvoru sredstava koja koordiniraju djelovanjima i vjerovanjima. Izbor tih sredstava može biti proizvoljan, unutar određenih granica, ali nije suštinski za uspostavljanje institucionalnih vrsta. Istinski važna svojstva - ona koja pretvaraju token primjere papira u novac, na primjer - nisu uopće konvencionalna: to su funkcionalna svojstva, i ona uključuju činjenice poput vjerovatnoće da će drugi prihvatiti papirne novčanice u zamjenu za dobra i usluge. Ove činjenice pak zavise od drugih činjenica poput broja novčanica u opticaju u ekonomiji, ekonomskom rastu, ili vojnoj moći države. Kolektivna držanja prema samoj vrsti nisu ni nužna ni dovoljna za konstituciju novca. / Postoji slabiji, trivijalniji smisao po kojem konvencionalizam važi na tek lingvističkom nivou. Ne možemo pogriješiti u zvanju X novcem, ako X ispunjava sve uslove koje prihvatamo kao dovoljne za onu vrstu stvari koje narod zove 'novcem': naš izbor jezika, ili kako klasificiramo stvari u svrhe svakodnevne interakcije i komunikacije, zaista jeste konvencionalna stvar. Ali ono što novac jeste - priroda K-a i člnastvo u K - nije uopće konvencionalno. Zadovoljavanje kakvih god uslova narod uzima da su dovoljni za to da se bude novac nužno ne pretvara X u primjer novca, osim ako se drugi značajni uslovi ne zadovolje. I stoga, suprotno tome, mnoge stvari koje ne zadovoljavaju kolektivno prihvaćene uslove mogu zaista biti novac. / Pozdravimo se od teze [ontološke] zavisnosti, onda, bez bilo kakvog žala, jer ono što se ubraja kao institucionalna vrsta je nezavisno od našeg držanja prema samoj vrsti." *"[S]vojstva društvenih vrsta ili institucija moraju se otkriti ''a posteriori'', sredstvima empirijskog istraživanja. To nije nešto što možemo znati tek učestvovanjem u društvenoj praksi, kao što su tvrdili neki filozofi. Tvrdio sam i da realizam ide s nekim troškom: jedna od implikacija je da možemo pogriješiti oko društvenih vrsta." *"[D]ruštveni entiteti su stratificirani na različitim ontološkim nivoima, te trebamo te nivoe razlikovati. Problem, barem što se tiče institucija, jeste da društveni naučnici nisu razvili taksonomiju, i stoga terminologiju, koja dopušta da pravimo jasne razlike. Koristeći izraze "institucionalna-vrsta" i "institucionalni-primjer" ja pokušavam razlikovati različite nivoe ontološke analize koristeći ograničene lingvističke resurse savremene filozofije i društvene nauke." *"Ovo je ekspertiza sudova: da ustanove da li je određeni zakon usklađen sa drugim (temeljnijim) pravnim konceptima ili principima. Možemo naći isto rasuđivanje u mnogim temeljnim odlukama ustavnih sudova širom svijeta: nakon što je određeni princip inkorporisan u ustav (pravo na život, smrt, rođenje, govor, glas, pasivno biračko pravo, brak, itd.) građani delegiraju sudovima sve odluke koje se tiču usklađenosti određenih dijelova zakonodavstva sa tim višim principima. Takve odluke su normativne u smislu da se oslanjaju na ekspertizu sudova u tumačenju i primjeni temeljnih političkih i moralnih principa, ali također i u smislu da se tiču regulacije ponašanja ljudi kroz formalne norme inkorporisane u pravne zakonike. Ono što oni ne čine jeste rješavanje ontoloških pitanja koja se tiču braka, demokratije, prokreacije, ili života i smrti, kao društvenih ili prirodnih vrsta." *"Normativni faktori utiču na odluke koje se tiču identiteta primjera [''token''] institucija, naravno, ali posredno i samo u onoj mjeri u kojoj su institucije inkorporisane i regulirane pravom. Normativni obziri ne mogu i ne trebaju uticati na ontološke ili naučne debate o institucionalnim vrstama, jer pravni, moralni, i politički eksperti nemaju epistemski autoritet u tom polju. Sudija koji je obrazovan da tumači pravo nema znanje i ekspertizu da odredi da li je određeno psihološko stanje ono ''biološkog'' života ili smrti, na primjer. Slično tome, on nema sposobnost da presuđuje da li je određeni ugovor specifični primjer općenitije vrste institucije poput braka (zbog toga sudije traže savjet vještaka poput doktora ili antropologa). Ono što sudija može uraditi jeste da presudi da li je uvođenje određenog koncepta u naše zakonodavstvo kompatibilno sa višim principima koji su kodifikovani u ustavu. / Naravno, bilo bi neiskreno pretvarati se da sudske odluke ne utiču na način na koji ljudi predstavljaju instituciju braka, ili pojmove koje koriste kada govore o istospolnim zajednicama. Takve odluke utiču značajno kako na naše društvene prakse (koliko gayeva i lezbejki izabire da uđe u brak) i naše simboličke reprezentacije (da li vidimo istospolne zajednice tek kao još jednu verziju braka ili kao zajednicu sasvim drugačije vrste). Da to nije slučaj žustre kontroverze oko takvih odluka bile bi neshvatljive. Ali pravne odluke utiču samo na zbiljske reference (kakva pravila ljudi slijede ovdje i sada) i stereotipe (folk teorije) povezane sa društvenim pojmom. Nasuprot, to ne utiče na ''ekstenziju'' pojma, jer je to određeno faktorima koje ni jedan sud nema moć da promijeni. Uticaj sudskih odluka u interakciji je sa trenutnim društvenim praksama i sa normativnim ubjeđenjima ljudi. Nakon što zakonodavno tijelo odluči da se ugovorni odnos između članova istog spola smije zvati 'brak', pojedinačni građani i dalje imaju pravo da vjeruju i tvrde da je heteroseksualni brak jedini ''legitimni'' koncept braka - to jeste, da je to jedini koncept koji treba biti priznat pravom. Ali ako to čine, moraju biti spremni da promijene ustavne principe koji trenutno štite građane njihove države od diskriminacije. Štaviše, ljudi imaju pravo da tvrde da je heteroseksualni brak njihov preferirani pojam braka, ili da je to jedini pojam braka koji je u skladu sa njihovim religijskim vjerovanjima. Ali ni jedan sud ili normativna ubjeđenja naroda ne određuju šta je brak kao društvena institucija. Tvrdnja da je heteroseksualni brak jedini tip braka ''kao društvene vrste'' mora biti presuđeno od strane naučnih eksperata koji su sposobni da ocjene tu tvrdnju u svjetlu najboljih teorija i empirijskih podataka koji su trenutno dostupni." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Francesco Guala]] 3bnxpm3qtcxq846w3cy049l31cwe2yq 14 10419 57763 2017-04-05T19:03:59Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57763 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10420 57772 57771 2017-04-07T21:02:57Z Harač 23 57772 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Terrance McConnell |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Recimo da je pravo ''ostvareno'' ako je dužnost koja odgovara tom pravu ispunjena. Šta ustavnovljava ispunjavanje dužnosti zavisit će od sadržaja prava. U slučaju pozitivnog prava, ispunjavanje dužnosti će uključivati izvršenje nekog zahtjevanog djelovanja. U slučaju negativnog prava, ispunjavanje zavisi od uzdržavanja drugih od zabranjenog djelovanja u prikladnom kontekstu. / Recimo da je pravo ''povrijeđeno'' [''infringed''] kada dužnost koja odgovara tom pravu nije ispunjena. Ovo znači ili da zahtjevano djelovanje nije izvršeno, ili da je zabranjeno djelovanje izvršeno. Ako Anna nije platila Timothyju iznos nocva određen u ugovoru u prikladno vrijeme, ona je povrijedila njegovo pravo. Ako Hans napadne Mariu, on je povrijedio njeno pravo (da ne bude napadnuta). / Kršenje može biti opravdano ili neopravdano. Ako je kršenje prava moralno neopravdano (i stoga pogrešno, ili nedopušteno) i ako je žrtva zla posjednik prava, onda možemo reći da je pravo ''prekršeno'' [''violated'']. Ako je povreda prava moralno opravdana, onda pravo nije prekršeno. Tako razumljeno, sva kršenja su povrede, ali nisu sve povrede kršenja. I sva kršenja su pogrešna, ali nisu sve povrede pogrešne. Ako ja povrijedim nečije pravo, idem van ''uobičajenih'' ograničenja; moje djelovanje je ''uobičajeno'' pogrešno jer nije u skladu sa dužnošću koja odgovara pravu. Ali ne mora biti pogrešno. / Kada su, onda, povrede opravdane? Neki mogu reći da u odnosu na određena prava povrede nikada nisu opravdane. Držati tako gledište znaći reći da je pravo u pitanju ''apsolutno''. Apsolutno pravo nema izuzetaka; nema okolnosti u kojima je neko opravdan u povredi tog prava [...] Neki mogu držati da su sva prava, kada se prava prikladno razumiju, apsolutna. Stajalište koje je uobičajeno jeste da je tek uski podskup prava apsolutan. Ako neka (ili mnoga) prava nisu apsolutna, onda možemo pitati kada su te povrede opravdane. / Jedan način na koji drugi mogu biti opravdani u povredi prava pojedinca jeste ako je on to pravo ''izgubio'' [''forfeited'']. Neki kažu da je osoba izgubila pravo zbog nekog zločina ili prijestupa koji joj se može staviti na teret [...] [J]a volim reći da osoba nije izgubila pravo, već da je dužnost koja odgovara pravu suspendovana jer je njen posjednik učestvovao u prijestupu. To znači da je drugima dopušteno da povrijede njegovo pravo zbog njegovog prijestupa. Pravo koje se može izgubiti je, u jednom smislu, uslovno: da bi zadržao normativnu pogodnost koje pravo daje posjedniku on ne smije učestvovati u određenom neprikladnom ponašanju. Kada je osoba izgubila pravo drugima je dopušteno da ga tretiraju na način koji bi im inače bio nedopušten ''tek'' njegovim pogrešnim djelovanjem [...] Drugi način na koji povreda prava osobe može biti opravdana jeste ako je dužnost koja odgovara pravu nadjačana ili pobijena suprotstavljenim moralnim obzirima. Možda se to događa samo u rijetkim okolnostima ili vanrednim slučajevima, ali ako je to moguće onda je pravo u pitanju ''pobojno'' [''defeasible''] - ono može biti nadjačano. Ako dužnost koja odgovara određenom pravu ne može biti nadjačana suprotstavljenim moralnim obzirima, onda je pravo ''nepobojno''. Iako je moguće da su neka prava nepobojna, mnogi drže da su barem neka prava pobojna. [...] [T]reća mogućnost za opravdavanje povrijeda prava: jer je dobijen pristanak posjednika [prava]. Možemo se razumno pitati, međutim, da li su sva prava takva da pristanak posjednika ovlašćuje povredu [...] Pristanak u najboljem slučaju ovlašćuje povredu prava tek ponekad." (''[[Neotuđiva prava]]'') ==Djela== *''[[Neotuđiva prava]]'' (2000.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Terrance McConnell]] peui5h5n26knrdi8hnp4mskni0vlnxe 0 10421 57774 57773 2017-04-07T21:06:07Z Harač 23 57774 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Neotuđiva prava: granice pristanka u medicini i pravu |autor =[[Terrance McConnell]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''Inalienable Rights: The Limits of Consent in Medicine and the Law'' |datum prvog izdavanja =2000. }} *"Recimo da je pravo ''ostvareno'' ako je dužnost koja odgovara tom pravu ispunjena. Šta ustavnovljava ispunjavanje dužnosti zavisit će od sadržaja prava. U slučaju pozitivnog prava, ispunjavanje dužnosti će uključivati izvršenje nekog zahtjevanog djelovanja. U slučaju negativnog prava, ispunjavanje zavisi od uzdržavanja drugih od zabranjenog djelovanja u prikladnom kontekstu. / Recimo da je pravo ''povrijeđeno'' [''infringed''] kada dužnost koja odgovara tom pravu nije ispunjena. Ovo znači ili da zahtjevano djelovanje nije izvršeno, ili da je zabranjeno djelovanje izvršeno. Ako Anna nije platila Timothyju iznos nocva određen u ugovoru u prikladno vrijeme, ona je povrijedila njegovo pravo. Ako Hans napadne Mariu, on je povrijedio njeno pravo (da ne bude napadnuta). / Kršenje može biti opravdano ili neopravdano. Ako je kršenje prava moralno neopravdano (i stoga pogrešno, ili nedopušteno) i ako je žrtva zla posjednik prava, onda možemo reći da je pravo ''prekršeno'' [''violated'']. Ako je povreda prava moralno opravdana, onda pravo nije prekršeno. Tako razumljeno, sva kršenja su povrede, ali nisu sve povrede kršenja. I sva kršenja su pogrešna, ali nisu sve povrede pogrešne. Ako ja povrijedim nečije pravo, idem van ''uobičajenih'' ograničenja; moje djelovanje je ''uobičajeno'' pogrešno jer nije u skladu sa dužnošću koja odgovara pravu. Ali ne mora biti pogrešno. / Kada su, onda, povrede opravdane? Neki mogu reći da u odnosu na određena prava povrede nikada nisu opravdane. Držati tako gledište znaći reći da je pravo u pitanju ''apsolutno''. Apsolutno pravo nema izuzetaka; nema okolnosti u kojima je neko opravdan u povredi tog prava [...] Neki mogu držati da su sva prava, kada se prava prikladno razumiju, apsolutna. Stajalište koje je uobičajeno jeste da je tek uski podskup prava apsolutan. Ako neka (ili mnoga) prava nisu apsolutna, onda možemo pitati kada su te povrede opravdane. / Jedan način na koji drugi mogu biti opravdani u povredi prava pojedinca jeste ako je on to pravo ''izgubio'' [''forfeited'']. Neki kažu da je osoba izgubila pravo zbog nekog zločina ili prijestupa koji joj se može staviti na teret [...] [J]a volim reći da osoba nije izgubila pravo, već da je dužnost koja odgovara pravu suspendovana jer je njen posjednik učestvovao u prijestupu. To znači da je drugima dopušteno da povrijede njegovo pravo zbog njegovog prijestupa. Pravo koje se može izgubiti je, u jednom smislu, uslovno: da bi zadržao normativnu pogodnost koje pravo daje posjedniku on ne smije učestvovati u određenom neprikladnom ponašanju. Kada je osoba izgubila pravo drugima je dopušteno da ga tretiraju na način koji bi im inače bio nedopušten ''tek'' njegovim pogrešnim djelovanjem [...] Drugi način na koji povreda prava osobe može biti opravdana jeste ako je dužnost koja odgovara pravu nadjačana ili pobijena suprotstavljenim moralnim obzirima. Možda se to događa samo u rijetkim okolnostima ili vanrednim slučajevima, ali ako je to moguće onda je pravo u pitanju ''pobojno'' [''defeasible''] - ono može biti nadjačano. Ako dužnost koja odgovara određenom pravu ne može biti nadjačana suprotstavljenim moralnim obzirima, onda je pravo ''nepobojno''. Iako je moguće da su neka prava nepobojna, mnogi drže da su barem neka prava pobojna. [...] [T]reća mogućnost za opravdavanje povrijeda prava: jer je dobijen pristanak posjednika [prava]. Možemo se razumno pitati, međutim, da li su sva prava takva da pristanak posjednika ovlašćuje povredu [...] Pristanak u najboljem slučaju ovlašćuje povredu prava tek ponekad." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Terrance McConnell]] nez59hyeicz074ftbozkva7fup3od39 14 10422 57775 2017-04-07T21:06:29Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57775 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10423 61625 57781 2024-05-17T07:55:56Z Srđan 4695 61625 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Judith Jarvis Thomson |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki filozof |datum rođenja=4. oktobar 1929. |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Zamislimo da čovjek ima pravo da nešto bude; recimo da ima pravo da p, gdje je p neka vrsta tvrdnje. I sad zamislimo da učinimo p netačnim. Stoga, na primjer, ako je njegovo pravo ono da ne bude udaren u nos, a mi učinimo to ne tačnim, tj., mi učinimo da on ''bude'' udaren u nos. Onda, reći ću, mi ''povrijeđujemo'' [''infringe''] njegovo pravo. Ali, reći ću da mi ''kršimo'' [''violate''] njegovo pravo ako i samo ako mi ne tek da povrijeđujemo njegovo pravo, već više od toga, mi djelujemo pogrešno, nepravedno čineći to. Sada, gledište da su prava 'apsolutna' [...] jeste gledište da je svaka povreda prava kršenje prava. / Ovo gledište prava čini mi se, kao što sam istakla, netačnim." (''Self-Defence and Rights'') {{DEFAULTSORT:Thomson, Judith Jarvis}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] fbaspczjvcvja6eiihvqcyamfa5ps10 0 10424 61897 57791 2024-05-18T09:20:27Z Srđan 4695 61897 wikitext text/x-wiki *"[P]romjene u dva primarna izvora međunarodnog prava - ugovori i običaji - uspješno su osigurali da široki opseg normi ljudskih prava budu pravno zaštićen međunarodnim pravom. Ali ova elastičnost u doktrini izvora imala je cijenu širkorasprostranjenog nepoštovanja ili nedovoljnog poštovanja međunarodnog prava ljudskih prava [...] ''[K]oji god'' da je razlog zbog čega međunarodno pravo generiše pokoravanje, to pokoravanje je teže osigurati u kontekstu većeg sveopćeg nepokoravanja [...] Ako je to tačno, opadanje međunarodnog prava ljudskih prava može rezultirati u koristima za međunarodno pravo u cjelini, ali samo ako međunarodno pravo dalje ne nosi teret provođenja [ljudskih prava] kao pravno obavezujućih normi." (''International Law in the Post-Human Rights Era'') {{DEFAULTSORT:Wuerth, Ingrid}} [[Kategorija:Pravo]] l013v6r8a517u9kqspixwq6smrkub9o 0 10425 61596 57796 2024-05-17T07:42:29Z Srđan 4695 61596 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Amie L. Thomasson |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki filozof |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Tvrdit ću da se na pitanja postojanja koja su zaista smislena i dobro specificirana može odgovoriti nekomplicirano koristeći naše konceptualne sposobnosti i često preduzimajući nekomplicirane empirijske istrage. (Filozofski dio posla, tvrdit ću, leži na konceptualnoj strani)." (''[[Ontologija učinjena jednostavnom]]'') ==Djela== *''[[Ontologija učinjena jednostavnom]]'' (2014) {{DEFAULTSORT:Thomasson, Amie L.}} [[Kategorija:Amie L. Thomasson| ]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] esakgzzu3gr12hs3oar5xvg6tjlvsfs 0 10426 57799 57797 2017-04-16T09:52:02Z Harač 23 57799 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ontologija učinjena jednostavnom |autor =[[Amie L. Thomasson]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''Ontology Made Easy'' |datum prvog izdavanja =2014. }} *"Tvrdit ću da se na pitanja postojanja koja su zaista smislena i dobro specificirana može odgovoriti nekomplicirano koristeći naše konceptualne sposobnosti i često preduzimajući nekomplicirane empirijske istrage. (Filozofski dio posla, tvrdit ću, leži na konceptualnoj strani)." *"Jedna stvar oko koje se svi laki ontolozi slažu jeste da se na odgovore na određena sporna ontološka pitanja može doći jednostavno počevši od nespornih istina (npr., 'šoljice i tanjiri su jednakobrojni' ili 'snijeg je bijel') i rezonovajući od onoga što se čini kao trivijalni koraci (do 'broj šoljica jednak je broju tanjira' ili 'tvrdnja da je snijeg bijel je istinita') da bi se došlo do ontoloških zaključaka ('postoje brojevi'; 'postoje tvrdnje'). Nesporna tvrdnja može biti empirijska tvrdnja ('snijeg je bijel'), ili konceptualna tvrdnja ('snijeg je bijel ili je stvar da snijeg nije bijel'). Stoga se neka pitanja postojanja mogu razriješiti konceptualno (počevši od konceptualne istine i koristeći jednostavne inference), dok druge također koriste empirijski posao da dobiju znanje o nespornim istinama koje se onda umeću u jednostavne inference. Tretiranje pitanja postojanja kao razriješivih kroz jednostavne inference poput ovih jeste stoga u potpunosti u skladu sa starijim, skromnijim pristupom filozofiji opisanoj iznad, jer zahtijeva od nas ništa više od konceptualnog i empirijskog rada da bi riješili ontološka pitanja. Štaviše, filozofski doprinos (gdje ga ima) leži na konceptualnoj strani: da li analizirajući koncepte na načine koji čine izričitim konceptualne istine koje odobravaju inference, u odgovaranju na prigovore koji bi tretirali koncept kao zbunjen, u sugerisanju konceptualnih promjena, ili uklanjanju sumnji koje zavise od konceptualnih zabuna." *"Stoga od Carnapa dobijamo podjelu: interna pitanja postojanja (da li specifična ili opća) u potpunosti su (zaista trivijalno ili barem lako) odgovoriva na analitički ili empirijski način. Vanjska pitanja postojanja su loše formulisana pseudo-pitanja koja se jedino mogu razumjeti kao da čine nešto smisleno ako ih razumijemo ne kao teorijska pitanja o samoj stvari (o tome šta zaista postoji), već radije kao praktična pitanja o tome da li je preporučljivo usvojiti određeni lingvistički okvir. U opsegu u kojem se metafizička pitanja postojanja tretiraju kao predmeti za teške debate, koje nisu razrješive kroz trivijalni analitički ili laki empirijski način, ona se moraju smatrati vanjskim pitanjima. Ali onda, ako se imaju smatrati uopće smislenim, ona se moraju razumjeti kao implicitno ''pragmatična'' pitanja." *"E: K-ovi postoje ako i samo ako su ispunjeni uslovi primjene koji su istinski povezani sa K." *"[U]slovi pod kojima stvari različite vrste postoje biti će različiti poput različitih uslova primjene. Ovo nas vodi ka tome da poreknemo da mogu postojati opći, zajednički uslovi postojanja." *"Uslovi primjene, kako ih ja razumijem, određena su temeljna pravila korištenja koja su među onima koja sačinjavaju značenje za taj pojam." *"[G]ovornik koji ima pravo da kaže 'ima K' (u određenoj situaciji) također ima pravo da zaključi da K-ovi postoje." *"[Sljedeća su pravila za uslove primjene:] 1. Ona su semantička pravila korištenja s kojima govornici ovladavaju, ali ta pravila ne moraju imati oblik nužnih i dovoljnih uslova, i ne moraju biti stabilna; 2. To nisu tek uslovi pod kojima bi imali dokaz da je pojam primjenjiv, već radije uslovi pod kojima bi pojam bio ispravno primjenjen (dajući nam pravo da istinski kažemo 'ima K'); 3. Ona ne moraju biti opisna, i mogu uključivati priklanjanje stručnjacima i svijetu; [...] 4. Uslovi primjene ne smiju imati sljedeću formu: 'K' se primjenjuje kad K-ovi postoje. (Iako će ovo uvijek biti tačno, to se neće ubrajati u uslove postojanja, u našim pojmovima)." *"Može postojati pravilo: ako članovi zakonodavca glasaju za zakon koji predsjednik potpiše, onda će nastati zakon. Udruženo sa jednostavnijim činjenicama poput 'Članovi zakonodavca su glasali za zakon #362, i predsjednik ga je potpisao', možemo zaključiti 'Novi zakon je stupio na snagu', uvodeći pojam 'zakon'. Pravilo koje nam pomaže da uvedemo novi imenični pojam garantuje da se pojam može primijeniti i da stoga postoji zakon ako su ta pravila primjenjena, stoga rješavajući pitanja da li postoje zakoni. Treba primijetiti da je jasno u ovim slučajevima da možemo ocijeniti da li je pojam 'zakon' primjenjiv bez da prethodno ocjenimo da li zakoni postoje, jer uslovi (da postoje članovi zakonodavca koji su glasali za zakon koji je potpisan od predsjednika) ne upućuju na postojanje zakona - iako (imajući u vidu pravila korištenja uvedena za 'zakon') njihovo ispunjenje ''garantuje'' da će postojati novi zakon." *"Uslovi primjene su uslovi kojima su ovladali kompetentni govornici (možemo misliti o kompetentnim korisnicima pojma kao onima koji ga ne koriste tek parazitski u odnosu na druge govornike). Stoga, kompetentni govornici su u poziciji da koriste svoje lingvističko majstorstvo i empirijski i konceptualni rad da odgovore nekomplicirano na pitanja postojanja. Jer kompetentni govornik treba tek koristiti svoje majstorstvo pravila korištenja pojma, zajedno sa pristupom bilo kakvim relevantnim empirijskim informacijama, da bi odredili da li su uslovi primjene zadovoljeni, i stoga ocijeniti da li odgovarajući entiteti postoje." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Amie L. Thomasson]] hwvjkas5tzcb526vpnv6n4frccqwcyt 14 10427 57798 2017-04-15T23:06:46Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57798 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10428 61606 57804 2024-05-17T07:46:33Z Srđan 4695 61606 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=George Sher |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki politički teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Iako ni jedno dvoje ljudi nema istu kombinaciju sposobnosti, fizičkih osobina, i psiholoških sklonosti, svako je jednako cjelokupan i samoodrživ centar misli, osjećaja, i iskustava. To jeste, tvrdim, upravo činjenica da smo jednaki u ovom smislu - da je svako svijet za sebe - to što najbolje objašnjava zašto su interesi svake osobe jednake moralne važnosti." (''[[Jednakost za neegalitarijance]]'') ==Djela== *''[[Jednakost za neegalitarijance]]'' (2014) {{DEFAULTSORT:Sher, George}} [[Kategorija:George Sher| ]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] 2bqrij04nwq6dfi7qd51rppfgnbh49q 0 10429 57805 2017-04-16T17:26:56Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Jednakost za neegalitarijance |autor =[[George Sher]] |slika = |tekst uz sliku... 57805 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Jednakost za neegalitarijance |autor =[[George Sher]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''Equality for Inegalitarians'' |datum prvog izdavanja =2014. }} *"Iako ni jedno dvoje ljudi nema istu kombinaciju sposobnosti, fizičkih osobina, i psiholoških sklonosti, svako je jednako cjelokupan i samoodrživ centar misli, osjećaja, i iskustava. To jeste, tvrdim, upravo činjenica da smo jednaki u ovom smislu - da je svako svijet za sebe - to što najbolje objašnjava zašto su interesi svake osobe jednake moralne važnosti." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: George Sher]] kv7h9c4hesao72z88pie98fv2x4t401 14 10430 57806 2017-04-16T17:27:09Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57806 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10431 61634 57808 2024-05-17T10:11:35Z Srđan 4695 61634 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Mary Anne Warren |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki filozof |datum rođenja=17. avgust 1946. |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti=9. avgust 2010. |mjesto smrti= |počasti= }} *"Imati moralni status znači biti moralno značajan, ili imati moralni položaj. To znači biti entitet prema kojem moralni činioci imaju, ili mogu imati, moralne obaveze. Ako entitet ima moralni status, onda ga ne možemo tretirati kako kog želimo; moralno smo obavezani da pridamo težinu u našim razmatranjima njegovim potrebama, interesima, ili dobrobiti. Nadalje, moralno smo obavezani da to učinimo ne tek zbog toga što bi njegova zaštita pogodovala nama samima ili drugim osobama, već zbog toga što njegove potrebe imaju moralni značaj same po sebi." (''[[Moralni status]]'') ==Djela== *''[[Moralni status]]'' (1997) {{DEFAULTSORT:Warren, Mary Anne}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] [[Kategorija:Mary Anne Warren| ]] pwxkxt6drhn5lghg6yb7d2vxqocn3ef 0 10432 57809 2017-04-16T17:42:14Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Moralni status: obaveze prema osobama i drugim živim stvarima |autor =[[Mary Anne Warren]] |slika... 57809 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Moralni status: obaveze prema osobama i drugim živim stvarima |autor =[[Mary Anne Warren]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''Moral status: Obligations to persons and other living things'' |datum prvog izdavanja =1997. }} *"Imati moralni status znači biti moralno značajan, ili imati moralni položaj. To znači biti entitet prema kojem moralni činioci imaju, ili mogu imati, moralne obaveze. Ako entitet ima moralni status, onda ga ne možemo tretirati kako kog želimo; moralno smo obavezani da pridamo težinu u našim razmatranjima njegovim potrebama, interesima, ili dobrobiti. Nadalje, moralno smo obavezani da to učinimo ne tek zbog toga što bi njegova zaštita pogodovala nama samima ili drugim osobama, već zbog toga što njegove potrebe imaju moralni značaj same po sebi." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Mary Anne Warren]] 42ibphjh5h98yqdahynha45k23n8hjf 14 10433 57810 2017-04-16T17:42:53Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57810 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10434 61524 57814 2024-05-17T06:58:13Z Srđan 4695 61524 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Stan Husi |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemačko-američki filozof |datum rođenja= |mjesto rođenja=Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Poricanje statusa moralne jednakosti ne opravdava, a kamo li da poziva na diskriminaciju, isključivanje ili ugnjetavanje. Ono samo potkopava jedan opravdavajući put ka egalitarnim principima ostavljajući druge netaknutim [...] Iako ću nadugo tvrditi da zadovoljavanje određenih pragova (svjesnost, racionalnost, subjektivnost, itd.) ne mogu ustanoviti jednakost, ono što ću nazvati strategijom praga čini se u potpunosti prikladnim za ustanovljavanje moralnih ograničenja, zahtjeva ili prava [...] [R]azlog zašto strategija funkcioniše za prava, ali ne i za jednakost je jednostavna: jednakost je inherentno uporedna, dok prava to nisu. Da li su jedan pojedinac ili životinja jednaki drugoj zavisi od toga kako se porede, ali da li neko ima prava ili zahtjeve protiv drugog ne zavisi. Zadovoljavanje kritičkih pragova može uglaviti prava, ali ne može uglaviti jednakost. Možemo govoriti da svaka životinja jednako ima pravo protiv surovog postupanja, ali taj jezik nelagodno sjedinjuje inherentno uporedne i neuporedne elemente. Možemo također govoriti o tome da svaka osoba jednako ima nos, ali imati nos nije uporedna stvar [...] Tvrdnja da su svi nosioci određenih prava (ili da su pripisana svima) u potpunosti je kompatibilno sa tvrdnjom da svi nemaju jednaka (=u potpunosti ista) prava, jer neki mogu biti nosioci nekih prava dok drugi ne mogu." (''Why We (Almost Certainly) are Not Moral Equals'') {{DEFAULTSORT:Husi, Stan}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Njemački filozofi]] jxw7uyilp25cxwd3alrg2bu867y1eeh 0 10435 57826 57825 2017-04-23T20:04:52Z Harač 23 57826 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Samantha Besson |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=švicarska pravna teoretičarka |datum rođenja=30. mart 1973. |mjesto rođenja=Švicarska |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[V]ažno je razlikovati između dvije kategorije prava: prava koja se tiču pristupa članstvu u političkoj zajednici (prava na članstvo) i ona koja se tiču istinskog članstva u političkoj zajednici (prava članstva) [...] [P]rava na članstvo odgovaraju prvom i glavnom čitanju Arendtinog prava da se imaju prava: ona univerzalna moralna prava, i potencijalno također međunarodna zakonska prava na članstvo, prava su koja garantuju konačnu korist ljudskih prava unutar svake političke zajednice. Ta univerzalna moralna prava da se imaju ljudska prava su konstitutivna za nečiji jednaki moralni status i čine, u političkim okolnostima gdje postoje uslovi političke jednakosti, prava na jednako političko članstvo i učešće. Druga grupa prava koja garantuju članstvo u političkoj zajednici, tj., većina ljudskih prava, mogu se barem smatrati pravno zaštićenim univerzalnim moralnim pravima i većinom vremena i kao zakonskim pravima također. Međutim, osim ako ne upućuju na i ne odgovaraju postojećim nacionalnim (moralno-političkim i zakonskim) ljudskim pravima, ona ne mogu (još) biti smatrana ljudskim pravima zbog manjka međunarodne moralno-političke zajednice [...] Općenito, postoje dvije grupe prava među pravima na koja se običnu upućuje kao na 'međunarodna ljudska prava': prva grupa (prava na članstvo) koja se trebaju legalizirati na međunarodnom nivou, dok se prava koja pripadaju drugoj grupi (prava članstva) moraju legalizirati kako na međunarodnom, tako i na nacionalnom nivou u datoj političkoj zajednici prije nego što se također mogu priznati kao ljudska prava pod međunarodnim pravom. U međuvremenu, norme međunarodnog prava ljudskih prava koja štite prava u drugoj kategoriji garantuju prava da se imaju ljudska prava zaštićena pod nacionalnim pravom." (''Human Rights and Constitutional Law: Patterns of Mutual Validation and Legitimation'') *"Međunarodno pravo ljudskih prava osigurava vanjsku zaštitu prava da se imaju nacionalna ljudska prava u političkoj zajednici u kojoj je neko član. Taj vanjski režim ljudskih prava funkcioniše na tri dimenzije nacionalno i ima stoga tri različite, iako komplementarne, funkcije: (i) ''suštinsku'': zahtijeva zaštitu minimalnog i apstraktnog sadržaja tih ljudskih prava protiv nacionalnog uzravnavanja-nadolje, i stoga dejstvuje tako kao oblik rezervne podrške; (ii) ''ličnu'': zahtijeva uključivanje svih onih koji su subjekti nacionalne jurisdikcije, teritorijalno i ekstrateritorijalno i ne bitno da li su državljani ili ne, u opseg tih prava; i (iii) ''proceduralnu'': zahtijeva uvođenje kako unutrašnjih, tako i vanjskih, institucionalnih mehanizama nadzora i provođenja tih prava. Stoga, kroz odnos međusobne podrške između nacionalnih ljudskih prava i međunarodnih ljudskih prava i produktivne napetosti između vanjskih i unutaršnjih garancija, pravo ljudskih prava se konsolidovalo kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou. Međunarodna ljudska prava su specificirana kao nacionalna ljudska prava, ali nacionalna ljudska prava se za uzvrat progresivno konsolidiraju u međunarodna ljudska prava." (''Ibid.'') *"[Argumenti za konstitucionalizaciju ljudskih prava:] [p]rije svega, konstitucionalizacija ljudskih prava doprinosti njihovoj demokratskoj legitimaciji u onoj mjeri u kojoj je ustavni pravotvorni proces najinkluzivniji i najdeliberativniji od svih. Drugo, ustavno pravo ima temeljnu konstitutivnu funkciju i uključivanje ljudskih prava unutar temeljnih normi pravnog poretka potvrđuje njihov temeljni karakter. Treće, konstitucionalizacija ljudskih prava garantuje njihovu ujednačenu primjenu kroz čitav pravni poredak na svim zakonodavnim nivoima. Četvrto, ustavna zaštita apstraktnih ljudskih prava dopušta varijacije u zakonodavnim specifikacijama dužnosti iz ljudskih prava, bez da se time dovode u pitanja njihove apstraktne garancije. Ovo čini minimalni, iako nepotpuno teoretizirani sporazum o određenim interesima smatranim dovoljno važnim da dovedu do prava i onda do dužnosti, i zaštite ih protiv balansiranja i prevage od strane drugih interesa i moralnih obzira u slučaju sukoba. Konačno, konstitucionalizacija ljudskih prava osigurava prioritet njihovim odgovarajućim dužnostima nad drugim pravnim normama i obavezama koje nastaju iz pravnog poretka." (''Ibid.'') *"[P]otencijalni doprinos međunarodnih institucija za ljudska prava demokratskim procesima ili kompenzacija za manjak tavkih procesa nacionalno je ono što im pomaže da opravdaju svoj legitimni autoritet u slučajevima u kojima one nameđu određena tumačenja ljudskih prava nacionalnim autoritetima. Isto kao što međunarodna ljudska prava doprinose zaštiti prava na demokatsko članstvo i prava da se imaju ljudska prava u demokratskoj političkoj zajednici, međunarodne institucije za ljudska prava štite demokratske institucije i garantuju njihovu sposobnost da štite ljudska prava." (''Ibid.'') [[Kategorija: Pravo]] m836adduygyrk3l841a5npci06hkee7 0 10439 57859 2017-05-08T17:31:18Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Matthias Klatt |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemačko-austrijski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Njemačka |datum smr... 57859 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Matthias Klatt |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemačko-austrijski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Naširoko je prihvaćeno danas da sudije ''stvaraju pravo''." (''[[Činiti pravo izričitim]]'') ==Djela== *''[[Činiti pravo izričitim]]'' (2008.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Matthias Klatt]] rx3zdull3orssf06uie4nhcvzbchhfv 14 10441 57861 2017-05-08T17:48:24Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57861 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10442 57866 2017-05-08T23:54:35Z 109.175.125.39 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Sebija Izetbegović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=doktor medicinskih nauka, redovni profesor medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, di... 57866 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Sebija Izetbegović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=doktor medicinskih nauka, redovni profesor medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, direktor UKCS-a |datum rođenja=06. aprila 1960. |mjesto rođenja=Podgorica, Crna Gora |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Ja ne znam šta ti ljudi u Jablanici danas slave?! Ne slave valjda rasipničko, bahato i nedomaćinsko, a slobodno mogu reći kriminalno, poslovanje i rukovođenje tadašnjeg komunističkog vojnog i medicinskog menadžmenta, predvođenog samozvanim maršalom [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom]] tokom takozvane Bitke za ranjenike. Od posljedica takvog ponašanja, i nepotrebnih gubitaka, bosanskohercegovačko zdravstvo se još uvijek oporavlja." (06.05.2017. na tribini Foruma žena SDA u Konjicu, za "Frljoku", izdanje 07.05.2017. Slobodna Bosna,[https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/51771/dr_sebija_izetbegovic_za_frljoku_otkrila_zbog_titovog_rastrosnog_i_nedomacinskog_vodjenja_bitke_za_ranjenike_zdravstvo_u_bih_jos_grca_u_dugovima.html]) [[Kategorija: Bosanskohercegovački profesori]] {{Wikipedia}} r1y8dj1rsd2o3nqgo5blucd5msomfco 14 10443 57867 2017-05-08T23:55:39Z 109.175.125.39 Napravljena prazna stranica 57867 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 0 10445 62089 62086 2024-06-06T09:06:25Z Aybeg 6459 /* Lažni citati */ 62089 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Mustafa Kemal Atatürk |pravo ime= |slika=Mustafa Kemal Atatürk (1936).jpg|thumb|150 px|Atatürk (1936.) |tekst uz sliku=turski oficir i političar |datum rođenja=1881. |mjesto rođenja=Solun, Osmanlijsko carstvo |datum smrti= 10. novembra 1938. |mjesto smrti= Istanbul, Turska |počasti= }} * "Ljudi, ne naređujem vam da napadnete. Naređujem vam da umrete. U vremenu koje nam je potrebno da umremo, druge snage i zapovjednici mogu doći i zauzeti naše mjesto." (1915) * "Ako nemate municiju, imate bajonete! Popravite bajonete! Dole!" (1915) * "Naš život ovdje je zaista pakleni. Srećom moji vojnici su vrlo hrabriji i čvršći od neprijatelja." (1915) * "Ne postoji odbrambena linija, već teritorija odbrane. Ova teritorija je cijela domovina!" (1921) * "Osim ako su građani nacije u opasnosti, rat je zločin." (1923) * "Naš je sada cilj ojačati veze koje nas vezuju za druge narode. Na svijetu može biti jako puno zemalja, ali postoji samo jedna civilizacija i ako jedan narod želi postići napredak, ona mora biti dio ove civilizacije. Osmansko carstvo je počelo propadati onog dana kada je, ponosno na svoj uspjeh protiv Zapada, presjeklo veze koje su ga vezale za evropske narode." (1923) * "U ljudskom životu pronaći ćete igrače religije sve dok se znanje i poznavanje religije ne očiste od svih praznovjerja i budu očišćeni i usavršeni prosvjetljenjem stvarne znanosti." (1927) * "... O tursko dijete budućih generacija! Kao što vidite, čak i pod ovim okolnostima, vaša je obaveza spasiti tursku neovisnost i republiku! Snaga koja će vam trebati prisutna je u plemenitoj krvi koja struji u vašim žilama!" (1927) * "Danas je Sovjetski Savez prijatelj i saveznik. Treba nam ovo prijateljstvo. Međutim, niko ne može znati šta će se dogoditi sutra. Kao i Osmansko i Austrougarsko carstvo može se razdvojiti ili smanjiti u veličini. Oni narodi koje drži tako čvrsto u rukama mogu jednog dana da iskliznu. Svijet će možda vidjeti novu ravnotežu snaga. Tada Turska mora znati što učiniti. Savezni Sovjeti imaju pod svojom kontrolom našu braću s kojima dijelimo jezik, vjerovanja i korijene. Moramo biti spremni da ih prihvatimo. Biti spreman ne znači da ćemo mirno sjediti i čekati. Moramo se pripremiti. Kako se narod priprema za takvo nastojanje? Jačanjem prirodnih mostova koji postoje između nas. Jezik je most ... Religija je most ... Istorija je most ... Moramo uroniti u svoje korijene i rekonstruirati ono što je historija podijelila. Jedva čekamo da nam se približe. Moramo im pružiti ruku." (1933) * "Jednom sam pregledao knjige i želeo da razumem šta filozofi govore o životu. Neki od njih su sve vidjeli kao mračno. "Pošto smo ništa i doći ćemo do nule, nema mjesta za radost i sreću tokom našeg privremenog života na zemlji", rekli su. Čitao sam i druge knjige koje su napisali mudriji ljudi. Govorili su: "Pošto je ionako kraj nula, budimo bar radosni i veseli dok smo živi." Za svoj karakter volim drugi pogled na život, ali unutar ovih granica: Čovjek koji vidi postojanje cijelog čovječanstva u svojoj vlastitoj osobi je patetičan. Očigledno će taj čovjek propasti kao individua. Ono što je svakom čovjeku potrebno da bi bio zadovoljan i srećan dok je živ nije da radi za sebe, već za one koji će doći poslije njega. Samo na taj način čovjek sa razumijevanjem može djelovati. Potpuni užitak i životna sreća može se naći samo u radu za čast, postojanje i sreću budućih generacija." (1937) * "Naši principi se nikada ne smeju izjednačavati sa dogmama knjiga za koje se pretpostavlja da su sišle s neba. Inspiraciju ne crpimo s neba ili iz nevidljivog svijeta, već direktno iz života. Naš put vodi domovina u kojoj živimo, turski narod čiji smo pripadnici, i zaključci koje smo izvukli iz istorije naroda, koja bilježi hiljadu i jednu nesreću i stradanje." (1937) * "U Republici Turskoj svako može obožavati Allaha kako želi. Nikome se ništa ne radi zbog njihovih religioznih ideja. Turska Republika nema zvaničnu religiju. U Turskoj ne postoji niko ko bi pokušavao da natera druge da prihvate nečije ideje, a to nije dozvoljeno. Sada, iskreni vjernici, ljudi duboke vjere, naučite što je potrebno za slobodu." * "Pisati historiju jednako je važno koliko i historiju. Ako pisac ne ostane stvaran stvaraocu, tada nepromjenjiva istina poprima kvalitet koji će zbuniti čovječanstvo." * "Narod koji daje konačnu žrtvu za život i slobodu ne biva pobijeđen." * "Mir u domovini, mir u svijetu." * "Tražeći trajni mir, neophodno je usvojiti međunarodne mjere kako bi se poboljšala masa ljudi. Dobrobit čitavog ljudskog roda mora zamijeniti glad i ugnjetavanje. Ljudi svijeta moraju biti naučeni da se odreknu zavisti, ludosti i bijesa." * "I prije nego što su prihvatili vjeru Arapa, Turci su bili veliki narod. Nakon prihvatanja vjere Arapa, ova religija nije utjecala na spajanje Arapa, Perzijanaca i Egipćana sa Turcima kako bi se stvorila nacija. (Ova religija) je, prije, olabavila nacionalnu vezu turske nacije, utrnula nacionalno uzbuđenje. Ovo je bilo veoma prirodno. Zato što je svrha religije koju je osnovao Muhamed, nad svim nacijama, bila da se povuče u arapsku nacionalnu politiku." * "Religije su bile osnova tiranije kraljeva i sultana." * "Sve što u svijetu vidimo je stvaralački rad žena." * "Tvoj glas je moj glas. Ne zaboravi!" * "Čovječanstvo je jedno tijelo i svaki narod je dio tog tijela. Nikada ne smijemo reći "Što me briga ako neki dio svijeta boli?" Ako postoji takva bolest, moramo se s njom brinuti kao da imamo tu bolest." * "Narod je stavio svoju vjeru u propis da svi zakoni trebaju biti nadahnuti stvarnim potrebama ovdje na zemlji, kao osnovnom činjenicom nacionalnog života." * "Čovečanstvo čine dva spola, žena i muškarac. Da li je moguće da čovječanstvo raste poboljšanjem samo jednog dijela, a drugi dio se zanemaruje? Da li je moguće da ako se polovica mase veže za zemlju lancima što druga polovica može uzletjeti u nebo?" * "[Turkinje] živjele su bez vela 5000 godina i pokrivale se tek u posljednjih 600 godina." * "Rat nismo dobili molitvama, već krvlju naših vojnika." * "Pravi gospodar Turske je seljak." * "Ja vam ne ostavljam u amanet dogme, nepromjenjive i ustaljene direktive. Moje duhovno nasljedstvo su nauka i razum. (...) Šta sam htio uraditi i šta sam pokušao postići za tursku naciju vrlo je jasno. Ako oni ljudi koji me žele pratiti nakon što me više ne bude prihvate nauku i razum kao vodič, oni ce biti moji istinski duhovni nasljednici." * "Baklja koju turski narod drži u ruci i u mislima dok maršira napretkom i civilizacijom, pozitivne su nauke." (1933) * "O suverenosti i sultanstvu nikad se ne odlučuje akademskom raspravom. Oni su zaplijenjeni silom. Osmanska dinastija prisiljena Turskom vlašću vladala je nad njima šest stoljeća. Sada je turska nacija efektivno stekla svoj suverenitet ... To je ostvarena činjenica ... Ako oni okupljeni ovdje ... vide stvar u njenom prirodnom svjetlu, svi ćemo se složiti. U suprotnom će činjenice i dalje prevladavati, ali neke se glave mogu kotrljati." (1922) * "Nauka je najrealniji vodič za civilizaciju, za život, za uspjeh u svijetu. Tražiti vodič osim nauke je apsurd, neznanje i krivoverstvo." * "Republika Turska ne može biti zemlja šeika, derviša i učenika. Najistaknutiji, najrealniji poredak je civilizacijski poredak." * "Pobjeda pripada onima koji mogu reći 'Pobjeda je moja'. Uspjeh pripada onima koji mogu početi govoriti 'Uspit ću' i reći 'Uspio sam' na kraju." (1925) * "Vidjeti me ne znači nužno i vidjeti moje lice. Da bih shvatio svoje misli, moja osećanja su to što su me videli." * "Vi znate da postoji neoprostivo neprijateljstvo između muslimanskog i kršćanskog svijeta. Muslimani i kršćani postadoše vječiti neprijatelji. Posmatraše jedni druge kao nevjernike, fanatike. Ta dva svijeta su koegzistirala s tim fanatizmom i neprijateljstvom. Kao rezultat tog neprijateljstva, muslimanski svijet bio je udaljen od zapadnjačkog progresa, koji je mijenjao formu i šarolikost svakog stoljeća zato što su muslimani posmatrali progres sa nepovjerjenjem i gađenjem. Istovremeno se muslimanski svijet držao svog oružja zbog neprijateljstva koje je trajalo stoljećima između dviju grupa. Ta stalna okupacija oružjem, neprijateljstvom i preziranjem zapadnjačkog progresa predstavlja još jedan razlog našeg (turskog) nazadovanja." == Lažni citati == * "Nemam religiju, a ponekad poželim sve religije na dnu mora. On je slab vladar kojemu je potrebna religija da podrži svoju vladu; to je kao da bi svoje ljude uhvatio u zamku. Moj narod će naučiti principe demokratije, diktate istine i nauke. Praznovjerje mora ići. Neka obožavaju kako hoće; svaki čovjek može slijediti vlastitu savjest, pod uvjetom da se ne miješa u razuman razum i ne protivi se slobodi svojih bližnjih." (1926) ** Međutim, prema Atatürkovim bilježnicama, on svojeručno navodi da je britanski novinar (pozivajući se na Grace Ellison) napisao ono što nije rekao i iskrivio ono što je rekao: "Britanski novinar me je intervjuisao. Pisala je stvari koje joj nisam rekao i tumačila ono što sam rekao protiv nas. Zabranio sam joj. Obećala je. Shvatio sam da je ona obučeni špijun kao i ostali ljudi u Istanbulu." Kao što je navedeno u ''Atatürk'ün not defterleri'' (Atatürkove sveske). Tom 12 (na turskom jeziku) (1. izdanje). Ankara: Genelkurmay Basımevi. 2009. str. 125. ISBN 978-975-409-246-2. {{Wikipedia}} [[Kategorija:Političari]] m34s14x3xb0xhohn5k0f6owp1mdc9fl 0 10446 61493 57884 2024-05-17T06:47:58Z Srđan 4695 61493 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Wayne Norman |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=kanadski politički teoretičar |datum rođenja=1961. |mjesto rođenja=Kanada |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Na egzistencijalnoj ravni, mi govorimo o vezi između, u jednu ruku, pravde odnosa između pojedinaca i između političkih i kulturnih zajednica, i u drugu ruku, sposobnosti tih zajednica da nastave sarađivati u krilu iste multinacionalne države. Za moje svrhe, onda, možemo govoriti o događaju ili promjeni kao destabilizirajućem u opsegu u kojem on povećava šanse za secesiju ili čak za veći politički obračun između centralne vlasti i jednog ili više regiona, podjedinica ili kulturnih manjina." (''Justice and Stability in Multinational Societies'') *"Postoji jedan važan odnos između pravde i stabilnosti koji je istinski konceptualan, barem unutar konteksta normativne teorije. U tradicijama društveno-kontraktualne moralne teorije, postignuće političke ili društvene stabilnosti biti će ključan obzir kada se strane slože da prihvate koncepciju pravde da uredi njihove društvene odnose [...] [N]ije istina da je bilo koji društveni poredak koji je nestabilan i kojem manjka podrške ''po definiciji'' nepravedan. Ali pokazuje da su obziri stabilnosti relevantni za debate o pravdi institucija, naročito za debate koje se vode na dosta apstraktnom, općem nivou." (''Ibid.'') *"Ako javna opravdanja kako za, tako i protiv, ustavne promjene čine zauzete pozicije kao stvari pravde, onda će pobornici obje strane početi vjerovati da moraju stati protiv bilo kojeg oblika kompromisa, čak i ako modifikacije mogu promjenu učiniti prihvatljivijom za obje strane [...] Situacija takvih debata je nesretna kada, kao što je često slučaj, pobornici i protivnici promjene koriste dosta različite kriterije i koncepcije pravde. Drugi, i povezani razlog, za suzdržavanje od govora pravde za neka ustavna pitanja u multinacionalnoj državi jeste da takav jezik prirodno čini da obziri stabilnosti izgledaju manje relevantni i manje moralno važni. Ali sigurno je neodgovorno ozbiljno ne uzeti u obzir dugotrajne posljedice značajnih institucionalnih promjena. Zaista, ako su [[John Rawls|Rawls]] i [[Jean-Jacques Rousseau|Rousseau]] u pravu oko intrinzičnog odnosa između pravde i stabilnosti, onda je neodgovorno iz tačke gledišta same pravde ne brinuti se da li će institucije zadobiti široku podršku od građana. Nestabilnost nije ni u čijem interesu u multinacionalnoj državi (osim fanatičnih secesionista i revolucionara koji jedva čekaju da država propadne), i može biti zaista skupo u političkim i ekonomskim razmjerama i također, stoga, u razmjerama najtemeljnijih obzira pravde. Nije izgledno da će država koja skače iz jedne ustavne krize u drugu, jer su njene institucije nestabilne, biti država u kojoj će političke vođe imati vremena ili energije da rade prema optimalnoj raspodjeli koristi i tereta društvene saradnje. To je razlog više da se nađu stabilna, samo-legitimirajuća rješenja ustavnih problema, jer su konstitucionalizirane odredbe često puno teže za promjenu ili ispravku u multinacionalnim federacijama [...] Treći razlog za razvoj političkog diskursa koji dopušta obzirima pravde, identiteta i stabilnosti da budu tretirani na jednakoj osnovi, tako da kažemo, sugerisano je sa prva dva. Različite grupe u multinacionalnoj državi mogu biti puno voljnije da se slože o provođenju ustavnih promjena koje su primarno u ‘identitarnom‘ interesu druge grupe ili regiona (npr. davanje priznanja ili autonomije toj grupi) ako mogu biti zadovoljene da će predložena promjena biti stabilna i neće naštetiti legitimnim interesima njihovih sopstvenih članova. Da bi se zadovoljili ti uslovi, često ima smisla gledati iza određenih zahtjeva manjinske grupe i istovremeno usvajati mjere koje svaku grupu čine sigurnim u njenim interesima." (''Ibid.'') {{DEFAULTSORT:Wayne, Norman}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Kanadski filozofi]] ip8gk5nn5hnl4s950oy7kl882bv5zdt 0 10447 61710 57898 2024-05-17T11:01:52Z Srđan 4695 61710 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Albert Weale |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski politički teoretičar |datum rođenja=1950. |mjesto rođenja=Brighton, Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[P]ravda se može definisati principima o kojima bi se složile osobe koje ulaze u društveni ugovor u kojem je njihova pregovaračka moć o uvjetima tog ugovora približno jednaka. Kada funkcioniše dobro, politička demokratija je sistem vladavine u kojem je moć raspodjeljena koliko je moguće jednako. Na isti način na koji su antičke republike, sa jednakom snagom među njihovim članovima, ustanovile principe društvene organizacije različite od puke sile, demokratske procedure, u uslovima u kojima sve stranke ugovora uživaju ravnotežu moći, nudi jedan model za pravedni društveni ugovor." (''[[Demokratska pravda i društveni ugovor]]'') ==Djela== *''[[Demokratska pravda i društveni ugovor]]'' (2013) {{DEFAULTSORT:Weale, Albert}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] [[Kategorija:Albert Weale| ]] poubas0so3du7nqk1q097yvv71xf190 0 10448 57899 2017-05-25T12:18:28Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Demokratska pravda i društveni ugovor |autor =[[Albert Weale]] |slika = |tekst uz s... 57899 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Demokratska pravda i društveni ugovor |autor =[[Albert Weale]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''Democratic Justice and Social Contract'' |datum prvog izdavanja =2013. }} *"[P]ravda se može definisati principima o kojima bi se složile osobe koje ulaze u društveni ugovor u kojem je njihova pregovaračka moć o uvjetima tog ugovora približno jednaka. Kada funkcioniše dobro, politička demokratija je sistem vladavine u kojem je moć raspodjeljena koliko je moguće jednako. Na isti način na koji su antičke republike, sa jednakom snagom među njihovim članovima, ustanovile principe društvene organizacije različite od puke sile, demokratske procedure, u uslovima u kojima sve stranke ugovora uživaju ravnotežu moći, nudi jedan model za pravedni društveni ugovor." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Albert Weale]] pvcwkrrkik1n62sw5srxbjs3ydlsy1h 14 10449 57900 2017-05-25T12:18:43Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57900 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10450 57905 57904 2017-05-25T22:02:45Z Harač 23 57905 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Žaklina Harašić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=hrvatska pravna teoretičarka |datum rođenja=24. septembar 1967. |mjesto rođenja=Hrvatska |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[S]am način prikazivanja sudačkog zaključivanja ne čini slučaj sam po sebi 'teškim' (ili 'lakim'), već ga 'teškim' čine pravna i/ili činjenična pitanja koja zahtijevaju složeniju interpretaciju i/ili kvalifikaciju, naravno uz potrebu da konkretna odluka bude u cijelosti, ili u nekim aspektima, prva ili “vodeća” za buduće slučajeve. Takvo određenje 'teškog slučaja' na prvi pogled nalikuje precedentu, međutim ono je bitno različito od precedenta, jer neka odluka može biti precedent za neki banalan ili jednostavan slučaj, koji ne postavlja veće pravne i/ili činjenične probleme, pa ne zahtijeva složeniju interpretaciju i/ili kvalifikaciju poput 'teškog slučaja'. Ako pak slučaj ne postavlja veća pravna i/ili činjenična pitanja, tako da ona ne zahtijevaju složeniju interpretaciju i/ili kvalifikaciju, on bi bio 'lagan'." (''Problem razgraničenja 'lakih slučajeva' (easy cases) i 'teških slučajeva' (hard cases)'') [[Kategorija: Pravo]] 0rcza33niadwvjitlcdvydzcsuf4v9w 0 10451 57916 57915 2017-06-04T15:12:32Z Harač 23 57916 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Kai Möller |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemačko-britanski ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[P]oenta ustavnih prava ''nije'' da izdvoji određene naročito važne interese za povišenu zaštitu. Radije, poenta je da pokaže naročiti oblik poštovanja za osobe insistirajući da svaka pojedinačna državna mjera koja utiče na mogućnost osobe da živi svoj život prema svom shvatanju mora prikladno uzeti interese njene autonomije u obzir da bi to ''njoj'' bilo opravdano. Pravo ustavnih prava institucionalizira 'pravo na opravdanje', to jeste, pravo da se osobi ponudi prikladno opravdanje za svako državno djelovanje (i propust) koji utiče na autonomiju činioca." (''From Constitutional to Human Rights: On the Moral Structure of International Human Rights'') *"Reći da osoba ima ustavno pravo na X (gdje X može stojati za slobodu religije, slobodu izražavanja, imovine, itd.) ne znači da država ne može, ili barem ne može uobičajeno, ograničiti X. Radije, to znači da kada država ograniči X, ona mora biti sposobna da ukaže na dovoljno snažne razloge: ako su razlozi koji podržavaju ograničenje dovoljno snažni, onda će ograničenje biti proporcionalno i stoga opravdano; ako nisu dovoljno snažni, ograničenje će biti neproporcionalno i pravo će biti prekršeno. To postavlja pitanje standarda 'dovoljno snažnih razloga' (i stoga također proporcionalnosti) u području ustavnih prava. Ukazuju se dva moguća pristupa. Prema ''standardu ispravnosti'', kada država ograniči pravo, ona je opravdana u tome samo ako je njena politika najbolji mogući – ispravni – odgovor na društveni problem koji se postavio. Suprotno tome, pod ''standardom razumnosti'', država djeluje legitimno kada izabere razumnu, nasuprot ispravne, politike [...] Kao stvar trenutne prakse sudske kontrole u svijetu i kao stvar filozofske privlačnosti, pristup razumnosti je bolji. Opravdanje za ovo je, međutim, sporno [...] [V]rijednost demokratije zahtijeva da prihvatimo standard razumnosti nasuprot standardu ispravnosti za ocjenu opravdanosti ograničenja prava." (''Ibid.'') *"Slika koja se ukazuje jeste ona gdje su nacionalna ustavna prava u isto vrijeme minimalistička i maksimalistička: ona su maksimalistička u odnosu na opseg interesa koje štite kao prava, i minimalistička u odnosu na standardno opravdanje koje zahtijevaju u odnosu na zaštitu tih interesa. Dok je kao posljedica inflacije prava to da su svi interesi autonomije, uključujući one trivijalnog značaja, zaštićeni kao prava, mjera koja ograničava pravo je ustavno legitimna ako je podržana razumnim, radije nego najboljim mogućim, opravdanjem. Ishodišne ideje su te da svaka državna mjera koja utiče na osobu na moralno relevantan način – drugim riječima, svaka državna mjera koja utiče na sposobnost osobe da živi svoj život prema svom shvatanju – pokreće dužnost opravdanja; i da standard opravdanja mora biti standard razumnosti da bi se očuvala smislena sfera demokratske debate o i izbor između različitih razumnih politika." (''Ibid.'') *"[P]olitički čin može biti nepravedan, ali ipak ustavno legitiman. Ovo mora biti istina jer ako ustavna legitimnost zahtijeva pravdu, onda ne bi bilo mjesta za demokratsko neslaganje o pitanjima pravde – radije, samo jedna, naime jedna pravedna, politika bila bi ustavno legitimna; takav pristup bio bi nekompatibilan sa vrijednošću demokratije koja zahtijeva da ljudi i njihovi predstavnici uđu u diskusije i kontroverze o tim pitanjima i konačno glasaju o tome šta pravda zahtijeva. To znači da ustavna legitimnost ostavlja državama značajan prostor za manevar: sve na čemu insistira jeste da politika bude razuman pokušaj ka pravdi. Iz tačke ustavne legitimnosti, države imaju ogromnu slobodu da odluče koja koncepcija pravde njima najbolje odgovara, i mogu uzeti strukturu njihovih društvenih odnosa, historiju, i društvene prakse u obzir kada to čine." (''Ibid.'') *"[A]ko dobijem da riješim matematičku zagonetsku koja je preteška za mene, odgovor na moja intelektualna ograničenja ne može biti da se opuste standardi matematičke istine. Slično tome, gdje međunarodni sud nije sposoban da odredi da li politika države oslikava razumnu koncepciju pravde, ne trebamo odgovoriti opuštanjem moralnih zahtjeva suverenosti. Radije, trebamo priznati da problem epistemičke nesigurnosti može ponekad voditi međunarodne sudove da se priklone odgovarajućim nacionalnim vlastima – koliko god to može biti problematično i nezadovoljavajuće, i u isto vrijeme insistirati da se suverenost može isticati samo u potporu opravdanih (razumnih) politika." (''Ibid.'') [[Kategorija: Pravo]] akdedgfz894mfewoxvjt5lgqfphjp4d 0 10452 57927 2017-06-05T19:48:24Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Cathryn Costello |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanska pravna teoretičarka |datum rođenja= |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smr... 57927 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Cathryn Costello |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanska pravna teoretičarka |datum rođenja= |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Univerzalizam ljudskih prava ne zahtijeva otvorene granice, ali zahtijeva da postoje jasna ograničenja toga šta se može učiniti u ime kontrole migracija, te da statusi koji se pridaju migrantima istima dopuste da žive pune, dostojanstvene živote tamo gdje žive. Migracione kontrole u Evropi očito krše ljudska prava, naročito ona izbjeglica. Siguran pristup azilu ostaje nedostižan, budući da kontrole migracija spriječavaju većinu onih koji traže zaštitu da zakonito doputuju. Mnogi rizikuju svoje živote da dođu do pravnih zaštita koje im evropsko pravo dodjeljuje. Ako su sretni i prežive svoja opasna putovanja, njihovi zahtjevi za zaštitom mogu biti priznati ili ne. Ako ne budu, naći će se na oštrom kraju migracijske kontrole, gdje se pritvor koristi isuviše često kao mjera reafirmiranja kontrole. Sudovi u Evropi često nalaze da su uslovi pritvora u svrhu migracijske kontrole neljudski i ponižavajući, ili da je sam pritvor nezakonit." (''[[Ljudska prava migranata i izbjeglica u Evropskom pravu]]'') ==Djela== *''[[Ljudska prava migranata i izbjeglica u Evropskom pravu]]'' (2015.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Cathryn Costello]] g2zer1upvaw9yvnmlb7vwr189gecrcj 0 10453 57928 2017-06-05T20:01:57Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Ljudska prava migranata i izbjeglica u Evropskom pravu |autor =[[Cathryn Costello]] |slika... 57928 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Ljudska prava migranata i izbjeglica u Evropskom pravu |autor =[[Cathryn Costello]] |slika = |tekst uz sliku =pravni spis |originalni naziv =''The Human Rights of Migrants and Refugees in European Law'' |datum prvog izdavanja =2015. }} *"Univerzalizam ljudskih prava ne zahtijeva otvorene granice, ali zahtijeva da postoje jasna ograničenja toga šta se može učiniti u ime kontrole migracija, te da statusi koji se pridaju migrantima istima dopuste da žive pune, dostojanstvene živote tamo gdje žive. Migracione kontrole u Evropi očito krše ljudska prava, naročito ona izbjeglica. Siguran pristup azilu ostaje nedostižan, budući da kontrole migracija spriječavaju većinu onih koji traže zaštitu da zakonito doputuju. Mnogi rizikuju svoje živote da dođu do pravnih zaštita koje im evropsko pravo dodjeljuje. Ako su sretni i prežive svoja opasna putovanja, njihovi zahtjevi za zaštitom mogu biti priznati ili ne. Ako ne budu, naći će se na oštrom kraju migracijske kontrole, gdje se pritvor koristi isuviše često kao mjera reafirmiranja kontrole. Sudovi u Evropi često nalaze da su uslovi pritvora u svrhu migracijske kontrole neljudski i ponižavajući, ili da je sam pritvor nezakonit." *"Analogija dosjelosti nudi primjer toga kako tokom vremena pravo može transformisati nezakonito u zakonito: ometač posjeda postaje legitimni nosilac prava istog. Analogija sugeriše da je država u poziciji koja je slična onom zemljoposjednika u dva smisla. Prvo, država je slična zemljoposjedniku koji je 'spavao na svojim pravima' duži vremenski period. Isto kao što je zemljoposjednik u scenariju dosjelosti propustio povinovati se dužnosti skrbljenja nad svojom zemljom, država je propustila preduzeti djelovanje protiv neregularnih imigranata. Drugo, analogija dosjelosti sugeriše da davanje stabilnog prava prebivališta na teritoriji je slično davanju prava na specifičnu imovinu. Ipak, davanje stabilnog prava prebivališta ne-članovima nije 'potresno' kao korak u dosjelosti, gdje bespravni posjednik uzima neposredno od legitimnog vlasnika imovine u transakciji gdje samo jedan može biti pobjednik. Regularizacija, suprotno tome, ne oduzima neposredno od drugog njegovo pravo. Dok dodjeljivanje stabilnog prava prebivališta obično uključuje raspodjelu udjela u dobrima, mnoga od kojih su javna dobra, poput sigurnosti i funkcionirajućeg pravnog sistema, ta dobra nisu uobičajeno značajno umanjena njihovom raspodjelom novim članovima. Zaista, regularizacija može povećati neka od tih javnih dobara, spriječavajući eksploataciju onih sa nesigurnim statusom. Shodno tome, dok je analogija dosjelosti evokativna, ako ništa drugo, zahtjev iregularnog migranta je snažniji od onog bespravnog posjednika utoliko što pravo bespravnog posjednika gasi ono prethodnog zakonitog vlasnika. Suprotno tome, 'regulisanje' iregularnih migranata ne uskraćuje nužno insajderima bilo kakva specifična dobra, i može povećati uživanje javnih dobara općenito." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Cathryn Costello]] jvoi3ow7nlv7fsslt7h813xgw3pgn83 14 10454 57929 2017-06-05T20:04:34Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 57929 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10455 61523 57936 2024-05-17T06:58:03Z Srđan 4695 61523 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Rainer Forst |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački filozof i politički teoretičar |datum rođenja=15. avgust 1964. |mjesto rođenja=Wiesbaden, Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[P]ravo na opravdanje je, tako reći, pravo svih prava, jer ono određuje ''temelj'', ''oblik'', i stoga ''sadržaj'' svih daljih argumenata prava, da li u moralnoj ili pravnoj sferi (što se tiče osnovnih prava)." (''The Justification of Basic Rights A Discourse-Theoretical Approach'') {{DEFAULTSORT:Forst, Rainer}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Njemački filozofi]] ri4lqqyfdsac7h01y8kaznag60eqvwl 0 10458 58719 57949 2019-03-21T07:58:45Z 46.7.174.207 58719 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Siniša Malešević |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=irski i bosansko-hercegovacki sociolog |datum rođenja=5. april 1969. |mjesto rođenja=Banja Luka |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[I]nstitucije nacionalne države koriste imaginarij i retoriku solidarnosti mikro-nivoa da kontinuirano legitimiziraju i mobiliziraju društveno djelovanje pojedinaca pod njihovom kontrolom. To se ponekad čini kroz namjerna djelovanja političkih preduzetnika, nacionalističkih intelektualaca ili vojnih figura, ali u većini drugih slučajeva to je gotovo praksa iz navike u koju su uključene sve savremene nacionalne države. U ovom kontekstu, organizaciono generisana, duboka ideološka penetracija jeste preduslov za organizacioni uspjeh. Kumulativna birokratizacija prinude nudi dugoročno izgrađenu organizacionu okolinu, ali ideologija nacionalizma jeste ono što 'prevodi' istinsku mikro-solidarnost u privrženost specifičnoj državi naciji. Ono što se s vana i kolokvijalno percipira kao da ima snažan 'nacionalni identitet' jeste zaista slika dugoročnog strukturalnog razvoja: kapacitet države nacije ili društvenih pokreta (u slučajevima gdje je ambicija za secesijom) da ideološki i organizaciono penetriraju univerzim na mikro-nivou i da povežu različite đepove mikro-solidarnosti u široko-društveni narativ ideološkog jedinstva na makro-nivou. Ne postoji 'nacionalni identitet' bez ideologije, društvene organizacije i mikro-solidarnosti. Jedinstvena, historijski proizvedena, kombinacija ta tri procesa čini mogućim ono što se percipira kao 'nacionalni identiteti'. Ovo očito ne znači reći da su nečiji osjećaji povezanosti sa nacijom neiskreni ili rezultat indoktrinacije. Nasuprot tome, diskurs 'nacionalnog identiteta' je daleko najdominantniji ''weltanschauung'' savremene ere." (''Do national identities exist?'') [[Kategorija: Sociologija]] [[Kategorija: Bosansko hercegovacki sociolozi]] 9w42lt8m900h0zham501mr12zzp3mr1 0 10459 57953 2017-06-24T18:54:10Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=William Isaac Thomas |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki sociolog |datum rođenja=13. avgust 1863. |mjesto rođenja=Russel County, Virgi... 57953 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=William Isaac Thomas |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki sociolog |datum rođenja=13. avgust 1863. |mjesto rođenja=Russel County, Virginia, SAD |datum smrti=5. decembar 1947. |mjesto smrti=Berkeley, California, SAD |počasti= }} *"[A]ko ljudi definišu situacije kao stvarne, one su stvarne u svojim posljedicama." [[Kategorija: Sociologija]] [[Kategorija: Američki sociolozi]] 7l56en8wyef9g4mfn3898e9y4vi1l62 0 10460 61866 60993 2024-05-18T09:05:13Z Srđan 4695 61866 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime = Mustafa Busuladžić |pravo ime = |slika = |tekst uz sliku = bošnjački intelektualac, pisac, nosilac ideje Mladi muslimani, poliglota |datum rođenja = 1. aprila 1914. |mjesto rođenja = Trebinje, BiH |datum smrti = 29. juna 1945. |mjesto smrti = Velešići, Sarajevo, BiH |počasti = }} [[File:Mustafa Busuladzic.jpg|thumb|Mustafa Busuladžić]] * "Mi smo uvijek znali što hoćemo i danas znademo: da se održimo kao muslimani i kao Hrvati, da živimo na prostoru koji je naš i da podržavamo najbolje susjedske odnose sa svima dobronamjernim ljudima".<ref>[https://books.google.ba/books?id=0Ii5AAAAIAAJ&q=%22Mi+smo+uvijek+znali+%C5%A1to+ho%C4%87emo+i+danas+znademo:+da+se+odr%C5%BEimo+kao+muslimani+i+kao+Hrvati%22&dq=%22Mi+smo+uvijek+znali+%C5%A1to+ho%C4%87emo+i+danas+znademo:+da+se+odr%C5%BEimo+kao+muslimani+i+kao+Hrvati%22&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwiTuvbZm5f5AhVoh_0HHVdZALgQ6AF6BAgCEAI Muslimani u Evropi: izabrani spisi], Mustafa Busuladžić</ref> *"Da bi se izbjegle katastrofe i stvorio novi poredak, države su pribjegle raznim ekstremnim ideologijama kao što su komunizam, [[fašizam]], nacionalsocijalizam". (“Paradoksi u svijetu“) *"Fašizmi, da bi opčarali gomile i prikrili nutarnje vrenje i nezadovoljstvo, bacili su se u ratne pustolovine i avanture. Dakle, treba poći novim putevima". (“Paradoksi u svijetu“) *"[[Islam]] je prirodni protivnik i komunizma i fašističko-rasističkih shvatanja. Da bi se uklonila svaka propaganda, dolazila ona slijeva ili sdesna, [[musliman]]i moraju prije svega da se orijentiraju isključivo prema islamu i jačaju svoje duhovne veze. Prvi islamski kongres koji bude zasjedao treba da se pozabavi pitanjem strane propagande u islamskim zemljama i iznađe metode komunističko-fašistički utjecaj među muslimanima, a naručito omladinom i radničkim staležom." ("Muslimani u Evropi - izabrani spisi", Sejtarija, 1997.) *"Kod nas su se ljudi borili protiv Židova i njihovih špekulacija, protiv njihovih prevara i izrabljivanja. Njih je nestalo iz čaršije, ali je u čaršiji ostao židovski duh špekulacije, podvaljivanja, nabijanja cijena, sakrivanja i gomilanja robe, krijumčarenja i lihvarenja u tolikoj mjeri da pokvarenost stanovitih trgovaca, bez obzira na vjeru, zasjenjuje rad nestalih Židova." (''Trgovačko poslovanje i privređivanje u svjetlu islamskih vjerskih propisa'', 1944.) *"Mi smo malobrojna zajednica, koja živi na razbojištu povijesnih antagonizama. Naša teška sadašnjost a još više budućnost od nas neumitno traže, da sve stvari postavimo na mjesto i da se ne zavaravamo zabludama." (časopis El-Hidaje, 7. mart 1943.) *"Muslimanska žena neka se povrati svom prirodnom pozivu majke i odgajateljice (...) Nama, kao i svima narodima, uvijek je potrebno više žena majki koje će odgajati čovjeka nego liječnica i učiteljica. Nakon teških i skupo plaćenih iskustava prošlosti ne smijemo se uspavljivati trabunjanjima moderne žene koja zahtijeva ista prava kao i muškarac, zaboravljajući duboke duševne razlike koje je dijele od muškarca." (''Kult golotinje'', 1944.) *"Nikad nismo bili pobornici šovinizma. Naše domoljublje nikad nije bilo obilježeno ekskluzivizmom, nego je uvijek bilo kulturno i tolerantno, pa je kao takvo omogućavalo život i razvitak i drugima osim nas. Ali naša [[tolerancija]] ne može ići dotle da mi mirno gledamo uništenje." ("Naša tolerancija", list "Osvit", 26. marta 1944. godine.) *"Potpuna sloboda u odijevanju žene, moderni plesovi nedostojni ozbiljnosti, mješovite plaže, čak i nudističke, upadljiva kozmetika (...) sve su to dolazi spolne raskalašenosti i moralne podivljalosti naših abnormalnih vremena." (''Kult golotinje'', 1944.) *"Temelj porodice je žena-majka. Materinstvo je suština ženina bića. Po tome je žena nositeljka životnog kontinuiteta. Materinstvo je najuzvišeniji i prirodni poziv žene, njezina glavna uloga na zemlji. Na području materinstva [[žena]] je superiorna (ima veću vlast) nad muškarcem." (časopis El-Hidaje, {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Busuladžić, Mustafa}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] 5h4px54hws8y9i1zg6yojq86zaadh4m 0 10466 57986 2017-07-18T17:30:42Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Liam Murphy |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datu... 57986 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Liam Murphy |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[M]eđunarodno pravo, kako sada postoji, čini se da se ne sastoji ni iz različitih međunarodnih pravnih sistema ili režima koji se ne odnose jedni prema drugima preko pravila i metoda tumačenja koji rješavaju sukobe, niti iz jedinstvenog međunarodnog pravnog sistema gdje uvijek postoji jedan odgovor na pitanje šta 'međunarodno pravo' kaže o određenoj stvari. Istina je negdje u sredini. Međunarodno pravo se ne predstavlja kao da je u principu slobodno od sukoba između, recimo, raličitih ugovornih režima, ali ne manjkaju ni tehnike smanjenja ili zaobilaženja sukoba u mnogim ili većini slučajeva. U najmanjoj mjeri, svi ugovori su povezani principima tumačenja koji se nalaze u [Međunarodnoj konvenciji o pravu ugovora], koja je dio običajnog prava. Pitanje je da li bi bilo bolje kretati se ka istinski ujedinjenom jednom pravnom portku ili u drugom smjeru ili da li je to uopće bitno." (''Law Beyond the State: Some Philosophical Questions'') [[Kategorija: Pravo]] f8g6rihj6yxs5ur2u57qq0833ava8u1 0 10468 58001 2017-07-30T18:51:08Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Thomas Adams |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smrti= |... 58001 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Thomas Adams |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Možemo reći [...] da je sudska odluka pravno opravdana samo u slučaju da je pravo ili zahtijeva ili dopušta, gdje drugi slučaj obuhvata mogućnost sudskog pravotvorstva." (''Is there a Naturalistic Alternative? Realism, Replacement, and the Theory of Adjudication'') [[Kategorija: Pravo]] 9lkw1gorxpkblx694o9gkbg0tax9ggn 0 10469 58021 58011 2017-08-01T12:13:35Z Harač 23 58021 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Teorija diskriminacijskog prava |autor =[[Tarunabh Khaitan]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''A Theory of Discrimination Law'' |datum prvog izdavanja =2015. }} *"[D]a bi pravna norma koja nameće dužnosti bila karakterizirana kao norma diskriminacijskog prava, ona mora zadovoljiti sljedeća četiri nužna uslova, koji su, zajedno uzevši, i dovoljni: [A] norma koja nameće dužnosti mora zahtijevati neku vezu između čina ili propuštanja zabranjenog ili naređenog normom u jednu ruku i određenih atributa ili karakteristika koje osobe imaju, zvane 'osnovi', u drugu; [B] zaštićeni osnov mora imati mogućnost klasificiranja osoba u više od jedne klase osoba, ugrubo zvanih 'grupe'; [C] dd svih grupa definisanih određenim osnovom, za članove barem jedne grupe mora biti naročito vjerovatnije da će trpiti značajniju nepogodnost nego članovi barem jedne druge grupe određene istim osnovom; [D] norma koja nameće dužnost mora biti osmišljena tako da je vjerovatno da će raspodijeliti neposredne suštinske koristi ili terete koji su u pitanju na neke, ali ne sve, članove zaštićene grupe." *"Svrhovito ispitivanje [diskriminacijskog prava] bavi se svopċim sistemskim pitanjima: zašto uopċe imamo sistem diskriminacijskog prava? Šta je, zaista, poenta ovog područja prava? [...] Distributivna pitanja konstituišu srednji nivo ispitivanja, između sistematskih pitanja i evaluacije pojedinačnih sporova. Na ovom nivou pokušavamo razumjeti različite alate koje pravo koristi: zabranu neposredne i posredne diskriminacije i diskriminatornog uznemiravanja; uloga uporednika; zahtjev krivice; odredbe o razumnim prilagođavanjima i afirmativnom akcijom; i moguċnošću opravdanja. Ko je nositelj dužnosti koje ovi alati nameću je također relevantno ovdje (država, poslodavci, zakupodavci, nuditelji usluga); kao i pitanje ko ima pravo podnijeti tužbu (muškarci pored žena, osobe sa invaliditetom, kao i oni koji ga nemaju). Pozadinska sistemska pitanja manifestuju se na ovom srednjem nivou ispitivanja, iako netransparentno." *"[Antidiskriminacijske] dužnosti, same po sebi, ne zahtijevaju dodjeljivanje suštinskih pogodnosti (poput obrazovanja, stanovanja, zaposlenja, itd.) svim članovima zaštićene grupe. One kontrolišu način na koji se određene raspodjelne odluke mogu donijeti. Kao posljedica njihovog djelovanja neki, ali ne svi, članovi zaštićene grupe će dobiti pristup tim deficitarnim suštinskim pogodnostima." *"Dužnosti afirmativne akcije - da li nametnute mandatorno ili kroz ugovor - različite su od dužnosti uzdržavanja od neposredne ili posredne diskriminacije i od uznemiravanja, pa čak i od dužnosti nuđenja razumne akomodacije. Kršenje tih dužnosti u diskriminacijskom pravu, koje nisu afirmativna akcija, dodijeljuju ''određenim'' osobama korelativna privatna prava. U [[Hans Kelsen|Kelsen]]ovom pojmovniku, dužnosti uzdržavanja od diskriminacije i dužnosti protiv uznemiravanja praćene su 'refleksivnim pravima' - kada su te dužnosti prekršene, njihovi korisnici imaju korelativne pojedinačne zahtjeve protiv povrede. Možemo ih zvati dužnosti koje generišu prava. Nisu sve dužnosti takve da generišu prava. Kelsen daje primjer vojne dužnosti, koja nije praćena bilo kakvim refleksnim pravom na strani neke osobe. Dužnosti afirmativne akcije uobičajeno ne generišu prava. Namjeravani korisnici mjera afirmativne akcije imaju tendenciju da budu ne-određeni članovi grupa u nepovoljnom položaju, i pojedinačni članovi obično ne mogu isticati da imaju pravo na specifičnu mjeru afirmativne akcije. Naravno, ugovorna strana ili država ili čak privatno tijelo (kroz zahtjev javnog interesa) može se žaliti na povredu dužnosti afirmativne akcije. Od tih tužilaca, samo ugovorna strana može tvrditi da ima 'privatno' pravo da se izvrši dužnost, ali to privatno pravo nije u vlasti neposrednog korisnika mjere. Dužnosti afirmativne akcije, stoga, ne stvaraju bilo kakva individualizirana prava za njihove namjeravane korisnike; druge dužnosti diskriminacijskog prava to čine. Zajedno, te dužnosti (i licence) određuju opseg zaštite diskriminacijskog prava [...] Kršenje dužnosti koje generiraju prava [...] u diskriminacijskom pravu je uvijek ''štetno'' (barem kada se šteta razumije široko da uključuje izražajnu povredu) za žrtvu i postoji neki element ''pogrešnosti'' na strani nositelja dužnosti. Iako je kršenje antidiskriminacijske dužnosti uvijek štetno i pogrešno, samo je uobičajeno (radije nego nužno) ''vino'', jer krivica zavisi od stanja svijesti prijestupnika. Nametanje dužnosti [...] koje ne generiraju prava, u drugu ruku, nužno ne implicira bilo kakvu prethodnu štetu bilo kojoj žrtvi ili pogrešnost (ili pak krivicu) na strani nositelja dužnosti." *"Opći opravdavajući cilj diskriminacijskog prava, po mom gledištu, jeste osiguranje aspekta slobode, radije nego jednakosti." *"Diskriminacijsko pravo teži da smanji (i konačno ukloni) bilo kakav značajan procjep pogodnosti između zaštićene grupe (definisane nepromjenjivim ili vrijednim osnovom) i njenih srodnih grupa." *"Temeljna dobra za blagostanje osiguravaju određene slobode za sve osobe i stoga čine dobar živog mogućim. Neko može, naravno, neuspjeti živjeti dobar život uprkos osiguranju pristupa svim tim dobrima. ''Osigurani'' pristup znači ne samo da pojedinac ima pristup tim dobrima, on mora biti slobodan od razumnog straha od gubitka pristupa bilo kojem od tih dobara. Prva tri dobra su vanjska za pojedinca: (a) skup dobara koja će prikladno zadovoljiti nečije biološke potrebe; (b) negativna sloboda, tj. sloboda od nedopuštenog miješanja od strane drugih u osobnost nekoga, ili njegove projekte, posjed, odnose, ili poslove; i (c) prikladan spektar vrijednih mogućnosti za izbor. Posljednje temeljno dobro je interno za osobu, iako se na njega može uticati eksternim faktorima: (d) prikladan nivo samo-poštovanja. Zajedno, ta dobra čine nužne (iako ne dovoljne) preduslove za dobrobit osobe. Budući da svi mi imamo temeljni interes za našu dobrobit, mi također imamo temeljni interes za sigurnim pristupom tim temeljnim dobrima koja omogućavaju našu dobrobit. / Treba biti jasno da imati osiguran pristup tim temeljnim dobrima nije dovoljno za vođenje dobrog života. To zavisi od toga šta radimo s tim dobrima." *"Možemo, naravno, također imati i previše samopoštovanja, kada se ono priladnije opisuje kao ponos ili taština. Ne trebamo, stoga, ohrabrivati kulturu gdje niko nikada nije uvrijeđen i gdje sitnice postaju uzroci sukoba. Poput Platonove ukroćene zvijeri, biti uvijek zaštićen od nepoštovanja može nas učiniti sujetnim i patetičnim. Hipersenzitivno građanstvo je neprijateljski orijentisano prema dragocijenom liberalnom cilju tolerantnog društva. Stoga, moramo imati prikladan nivo samopoštovanja - ni previše, ni premalo." *"[R]elativni grupni nepovoljni položaj prekida siguran pristup temeljnim dobrima i stoga negativno utiče na mogućnost članova grupe u nepovoljnom položaju da budu slobodni. Članovi zaštićenih grupa nemaju osiguran ili prikladan pristup tim dobrima. To ima tendenciju da bude tačno za sve članove takvih grupa, čak i za one za koje se čini da su materijalno dobrostojeći. Budući da svaka osoba ima interes za svoju sopstvenu dobrobit, članovi zaštićenih grupa imaju interes u promjeni ovog stanja stvari tako da imaju osiguran pristup tim temeljnim dobrima. Štaviše, imajući u vidu temeljni značaj tih dobara za ljudsko cvjetanje, ovaj interes je naročito značajan. Ako je ljudska sloboda od moralnog značaja, kao što ću pretpostaviti da jeste, štićenje interesa slobode članova grupe u relativno nepovoljnom položaju je također od legitimnog - čak bitnog - moralnog interesa [...] Postojanje relativnog grupnog nepovoljnog položaja generiše težu ka dominaciji. Opseg u kojem se društvo može oprijeti istinskoj dominaciji dok između grupa i dalje postoje značajni procjepi u pogodnostima jeste slučajno i inherentno nestabilno. Ako išta, moć je samoodrživa i samoučvršćavajuća. Da bi članovi grupa u nepovoljnom položaju uživali osiguranu negativnu slobodu, ne postoji alternativa do raskidanja veze između grupnog članstva i nepogodnosti." *"Grupe imaju istaknuto mjesto u diskriminacijskom pravu jer članstvo u grupi ima značajan uticaj na životne šanse osobe. Po ovom razumijevanju, greška je romantizirati grupe zbog njih samih, naročito imajući u vidu njihov kapacitet za ugnjetavanje njihovih sopstvenih članova. Grupno članstvo je vrijedno samo onda, i u opsegu u kojem, predstavlja dodatnu vrijednost za život osobe." *"Diskriminacijsko pravo neće sve učiniti jednakima, koja god da je deviza jednakosti. Ono čak nije ni ''dizajnirano'' da sve učini jednakima [...] Tačno je da ako diskriminacijsko pravo uspije, društvo će postati više jednako. Ali to je nuspojava - više jednako društvo ne može biti opći opravdavajući cilj diskriminacijskog prava. Ko god iskreno želi da slijedi ''taj'' cilj mora smisliti veoma drugačiji regulatorni sistem." *"Pretpostavljajući da su određene materijalne mogućnosti ograničene u nekom društvu, bilo kakva raspodjela koristi onima koji ih nisu imali neizbježno će umanjiti udio onima koji su ih imali. Na ovom širokom društvenom nivou to je neizbježna cijena koju moramo platiti da bi optimizirali spektar mogućnosti kojima članovi zaštićenih grupa imaju pristup. To je, naravno, uvijek predmet uslova da ni mogućnosti članova dominantne grupe ne padnu ispod praga adekvatnosti. Ovo posredno i postepeno izravnavanje nadolje koje se ostvaruje na nivou društva je prihvatljiva i nužna cijena koja se plaća za slobodu svih." *"Čin φ nositelja dužnosti x jeste ili će biti paradigmatski diskriminatoran ako i samo ako: (i) φ ima ili će imati neudaljeni negativni efekat ε na skup osobe(a) V (klauzula negativnog efekta); i (ii) V je ili ċe biti konstituisan u potpunosti ili neproporcionalno od osoba koje jesu (ili se percipiraju kao da su, ili su blisko povezane sa) članovima zaštićene grupe P (klauzula grupnog članstva); i (iii) postoji korelacija između članstva osobe u V i njegovog (istinskog ili percipiranog, ili s njim povezanog) članstva u P (klauzula korelacije); i (iv) činu φ manjka prikladno opravdanje (klauzula opravdanja)." *"Čin φ nositelja dužnosti x jeste ili će biti kolateralno diskriminatoran ako i samo ako: (i) φ ima ili će imati neudaljeni negativni efekat ε na skup osobe(a) V (klauzula negativnog efekta); i (ii) V je ili ċe biti konstituisan u potpunosti ili neproporcionalno od osoba koje jesu (ili se percipiraju kao da su, ili su blisko povezane sa) članovima zaštićene grupe S koja je srodna grupa zaštićene grupe P (klauzula grupnog članstva); i (iii) postoji korelacija između članstva osobe u V i njegovog (istinskog ili percipiranog, ili s njim povezanog) članstva u S (klauzula korelacije); i (iv) članstvo u grupama P i S ima izražajni značaj (klauzula izražajnosti); i (v) činu φ manjka prikladno opravdanje (klauzula opravdanja)." *"Tužiteljici je uobičajeno dopušteno da pokaže da je bilo ''kako'' diskriminacije ''između'' nje i prikladnog uporednika, ''tako i'' da je bilo diskriminacije ''protiv'' nje. Uporedimo to sa jedinom ''sistematskom'' brigom diskriminacijskog prava: smanjivanje i uklanjanje ''relativne'' grupne nepogodnosti. Možemo reći da je diskriminacijsko pravo nužno uporedno u svojoj brizi za grupe na sistemskom nivou, ali nije nužno takvo na nižem nivou kada se bavi pojedinačnim slučajevima [...] Ovo objašnjenje se nalazi u priznanju izražajnih negativnih efekata: gotovo svaki primjer uporedne nepogodnosti će rezultirati simpoličkom povredom. U svakom od naših primjera opipljive uporedne štete - poricanje prava glasa osobama sa invaliditetom, mogućnost za takmičenje u plesu istospolnim parovima, i različiti porezi za muslimane - također predstavljaju izražajnu štetu tim žrtvama u apsolutnom smislu. Priznanje izražajne povrede od strane prava ne zahtijeva dokaz da je ta povreda bila uporedna. Zaista, nije čak ni jasno da li je moguće razumno razlikovati uporedne i neuporedne izražajne povrede." *"[D]iskriminacija je ''neposredna'' kada je negativno pogođeni skup V sačinjen ''u potpunosti'' od članova zaštićene (ili srodne) grupe. Posredna diskriminacija se događa kada članovi P sačinjavaju V ''neproporcionalno''. *"''Antidiskriminacijska dužnost'' x jeste da ne čini φ. Primarna pogrešnost diskriminatornog postupanja leži u činjenici da čini da ljudi pate zbog njihovog moralno irelevantnog ili čak vrijednog članstva u grupi. Ta pogrešnost može imati i oblik krivice, zavisno od stanja svijesti diskriminatora. Antidiskriminacijska dužnost štiti dva interesa: ona štiti ''partikularne'' interese pojedinaca u izbjegavanju negativnih efekata φ. Ona također promovira interese članova zaštićenih grupa protiv toga da njihova grupa pati od relativne grupne nepogodnosti." *"Ako osoba ima više 'javni' karakter, njen interes za negativnu slobodu je slabiji, i nametanje [antidiskriminacijske] dužnosti će vjerovatnije biti legitimno. Drugi parametar [u određivanju ko su nositelji antidiskriminacijske dužnosti] jeste optimalnost izbora određenog nositelja dužnosti u ostvarenju cilja (eliminisanju relativne grupne nepogodnosti). To ċe zavisiti od njene sposobnosti da utiče na pristip druge osobe temeljnim dobrima." *"Antidiskriminacijska dužnost, čak i kad se učinkovito provodi, vjerovatno će imati malo efekta na relativnu grupnu nepogodnost, i u najboljem slučaju sprijeċit ċe njeno širenje. Razlog je jednostavan. Da bi nametanje takve dužnosti bilo legitimno u liberalnoj državi, dužnost se mora odnositi na konkretne radnje i biti senzitivna na njihovu pogrešnost, i ograničena na mali skup nositelja dužnosti. Štaviše, provođenje dužnosti zavisi u velikoj mjeri od dobrovoljnog povinovanja ili od tužbi žrtava koje imaju resurse da finansiraju parničenje. Imajuċi u vidu ova ograničenja, uticaj na trajni, prodorni, i značajni procjep u pogodnostima između grupa vjerovatno će biti mali. To, naravno, neće dužnost učiniti besmislenom. Ona igra važnu ulogu u osiguranju da taj procjep u pogodnostima ne bude širi. Grupna dominacija je samopodržavajuća. Ako dužnost uspije da se otpre njenim ekspanzionističkim pritiscima, biti će uspješna. Ali to tek održava ''status quo'', koji koċi slobodu, čak i kada spriječava njeno pogoršanje. Razmršavanje relativne grupne nepogodnosti zahtijevat će više od uspješne internalizacije antidiskriminacijske dužnosti od njenih nositelja. Ono što se zahtijeva jeste dobra količina afirmativne akcije." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Tarunabh Khaitan]] iqmnsrae9uoxzjo35htmzvdcn1z0wvq 14 10470 58007 2017-07-31T07:53:00Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 58007 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10471 58012 2017-08-01T09:42:48Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Otto Kahn-Freund |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački pravnik i teoretičar radnog prava |datum rođenja=17. novembar 1900. |mjesto rođe... 58012 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Otto Kahn-Freund |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački pravnik i teoretičar radnog prava |datum rođenja=17. novembar 1900. |mjesto rođenja=Frankfurt am Main, Njemačka |datum smrti=16. avgust 1979. |mjesto smrti=Oxford, Velika Britanija |počasti= }} *"[O]dnos između poslodavca i izolovanog zaposlenika ili radnika je tipično odnos između nosioca moći i onoga ko nije nosilac moći. U svom začetku to je čin pokoravanja, a svom vršenju stanje potčinjenosti, koliko god pokoravanje i potčinjavanje bili skriveni tom neizbježnom fikcijom pravnog uma zvanom 'ugovor o radu'. Glavni cilj radnog prava uvijek je bio, a usudit ċemo se reċi uvijek ċe biti, kompenzacijska sila za odupiranje nejednakosti pregovaračke moći koja je inherentna, i mora biti inherentna u radnom odnosu." (''[[Rad i pravo]]'') ==Djela== *''[[Rad i pravo]]'' (1972.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Otto Kahn-Freund]] 1a841757oe20qn9zbvwf36kaw8qwowm 0 10472 58013 2017-08-01T09:44:13Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Rad i pravo |autor =[[Otto Kahn-Freund]] |slika = |tekst uz sliku =spis... 58013 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Rad i pravo |autor =[[Otto Kahn-Freund]] |slika = |tekst uz sliku =spis radnog prava |originalni naziv =''Labour and the Law'' |datum prvog izdavanja =1972. }} *"[O]dnos između poslodavca i izolovanog zaposlenika ili radnika je tipično odnos između nosioca moći i onoga ko nije nosilac moći. U svom začetku to je čin pokoravanja, a svom vršenju stanje potčinjenosti, koliko god pokoravanje i potčinjavanje bili skriveni tom neizbježnom fikcijom pravnog uma zvanom 'ugovor o radu'. Glavni cilj radnog prava uvijek je bio, a usudit ċemo se reċi uvijek ċe biti, kompenzacijska sila za odupiranje nejednakosti pregovaračke moći koja je inherentna, i mora biti inherentna u radnom odnosu." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Otto Kahn-Freund]] 399p850vpqnhay6jwg8bhgh5uxisbgs 14 10473 58014 2017-08-01T09:44:27Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 58014 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10474 58032 2017-08-05T10:33:42Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Povratak u Hemonwood: kolumne |autor =[[Aleksandar Hemon]] |slika = |tekst uz sliku... 58032 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Povratak u Hemonwood: kolumne |autor =[[Aleksandar Hemon]] |slika = |tekst uz sliku =zbirka kolumni |originalni naziv =/ |datum prvog izdavanja =2016. }} *"Što se mene tiče, nostalgija je retroaktivna narativna utopija, priča o vlastitom životu (koji, ako je imalo podnošljiv, naš svijet smatra 'normalnim') lišenom nesreće, svađe, nerješivih problema, kukavičluka, besmisla itd. Nostalgična naracija prebacuje u prošlost ono čega sada nema, kao i ono što bismo voljeli da se desi u budućnosti (sreća, mladost, zdravlje, druženje, odsustvo belaja) pošto su, nakon svega, realne šanse da to bude tragično umanjeno ili još tragičnije ukinuto. Dio neophodne narativne strategije je montaža, kao kad se izvještaj sa dosadne drugorazredne utakmice skladno smontira od zanimljivih trenutaka, koji se onda nekoliko puta ponavljaju u usporenom snimku i iz različitih uglova. Meni je nostalgija profesionalno zanimljiva, nostalgični narativni metodi su dio mog spisateljskog repertoara, selektivno prisjećanje jedan od alata. Zbog svega toga ja volim da mislim da sam od te iste nostalgije pelcovan." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Aleksandar Hemon]] 9q4ypficpavwduezj7yqjj2652srzua 14 10475 58033 2017-08-05T10:34:06Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 58033 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10476 58034 2017-08-05T10:35:10Z Harač 23 Nova stranica: ---- *[[Aleksandar Hemon]] **"Što se mene tiče, nostalgija je retroaktivna narativna utopija, priča o vlastitom životu (koji, ako je imalo podnošljiv, naš svijet smatra 'nor... 58034 wikitext text/x-wiki ---- *[[Aleksandar Hemon]] **"Što se mene tiče, nostalgija je retroaktivna narativna utopija, priča o vlastitom životu (koji, ako je imalo podnošljiv, naš svijet smatra 'normalnim') lišenom nesreće, svađe, nerješivih problema, kukavičluka, besmisla itd. Nostalgična naracija prebacuje u prošlost ono čega sada nema, kao i ono što bismo voljeli da se desi u budućnosti (sreća, mladost, zdravlje, druženje, odsustvo belaja) pošto su, nakon svega, realne šanse da to bude tragično umanjeno ili još tragičnije ukinuto. Dio neophodne narativne strategije je montaža, kao kad se izvještaj sa dosadne drugorazredne utakmice skladno smontira od zanimljivih trenutaka, koji se onda nekoliko puta ponavljaju u usporenom snimku i iz različitih uglova. Meni je nostalgija profesionalno zanimljiva, nostalgični narativni metodi su dio mog spisateljskog repertoara, selektivno prisjećanje jedan od alata. Zbog svega toga ja volim da mislim da sam od te iste nostalgije pelcovan." (''[[Povratak u Hemonwood: kolumne]]'') [[Kategorija: Tema]] mwlvsyi4xhf1pog5rkblxy0ae5g46gr 0 10477 61984 58042 2024-05-18T16:29:49Z Srđan 4695 61984 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Goran Kovačević |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar |datum rođenja=1982. |mjesto rođenja=Sarajevo, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Pod narodom podrazumijevam i [[Bošnjaci|Bošnjake]], i [[Srbi|Srbe]], i [[Hrvati|Hrvate]], i sve one koji su ponosni čuvari ideje Bosne i Hercegovine, odnosno sve patriote ove zemlje." (intervju za Patriu, 27.09.2016, [http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=29192]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Kovačević, Goran}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] p6qskzgbtla7eqns5913s9vz7ersqax 0 10478 61902 58043 2024-05-18T09:23:55Z Srđan 4695 61902 wikitext text/x-wiki *"Moj rahmetli djed [[Alija Izetbegović]] za mene predstavlja svojevrsni ideal, uzor. On je bio čovjek čije su se misli, riječi i djela nalazili u apsolutnom skladu. Bio je istinski veliki čovjek, dostojanstven, hrabar, častan i mudar." (8.8.2017. obilježavanje 92 godine od rođenja Alije I., [http://ba.n1info.com/a178691/Vijesti/Vijesti/Berberovic-Dizdarevic-o-Aliji-Izetbegovicu.html], [https://faktor.ba/vijest/unuka-naa-berberovic-dizdarevic-alija-izetbegovic-bio-je-covjek-snaznog-i-slobodnog-duha-259992]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Berberović-Dizdarević, Nađa}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] lsza34jjj03htwwj34k88rlh8ya227b 0 10479 61997 58044 2024-05-18T16:35:23Z Srđan 4695 61997 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Salko Zildžić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar |datum rođenja=11. juna 1981. |mjesto rođenja=Vlasenica |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Moje životno i političko opredjeljenje i vizija je Bosna i Hercegovina: sigurna, suverena, nedjeljiva, dovoljno prostrana domovina za sve njene narode i građane, koji žele dostojanstven i sretan život. Moja politička misija je da budem jedan od onih koji uz svoj trud i Božiju pomoć uspostavljaju red na zemlji." (pred izbore 2014., poruka biračima, (http://bportal.ba/predstavljamo-salko-zildzic-kandidat-sda-za-parlament-federacije-bih/) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Zildžić, Salko}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] atcfiqusxe58al1wr3gbn6i27zn03y5 0 10480 62042 58045 2024-05-18T16:59:41Z Srđan 4695 62042 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Samir Vildić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=direktor turskog Centra za razvoj odnosa sa Bosnom i Hercegovinom (BiGMEV) |datum rođenja= |mjesto rođenja=Hemlijaši kod Kalesije, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[[Bosna i Hercegovina]] je naša jedina domovina. Mi druge domovine nemamo i ne želimo je. Moj povratak u Bosnu i Hercegovinu, moja je čast, moja vjera, moja ideja i opstanak moga bića. Povratak je sveta misija svakog od nas, i to je najmanje a ujedno i najviše što možemo da uradimo za našu domovinu. Našim povracima mi razbijamo lance svih zlonamjernih podmetanja da se mi, starosjedioci i autohtoni narod ove države, osjećamo izgnanicima na rodnoj grudi." (intervju sa Mehmedom Paraganom, za Podrinje Online, 24.01.2017., [http://www.podrinje.online/magazin/intervju/178-intervju-samir-vildic-mi-druge-drzave-i-drugog-puta-nemamo]) *"Potencijal dijaspore u Turskoj koji Bosna i Hercegovina treba da iskoristi prije svega ekonomske je naravi. Među vlasnicima najjačih turskih brendova nalaze se i ljudi koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovini i čiji roditelji i dan danas u kućama govore bosanskim jezikom." (intervju za poslovni portal Akta.ba sa Elvirom Kokor, 20.7.2017, [https://www.akta.ba/bs/Vijest/vijesti/samir-vildic-direktor-bigmev-a-bih-u-turskoj-moze-da-otvori-sva-vrata/79795]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Vildić, Samir}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] d9d2fifc4wz4nkm7rsavv03uscum6xy 0 10481 61869 58047 2024-05-18T09:07:09Z Srđan 4695 61869 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Rusmir Mahmutćehajić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar i pisac |datum rođenja= 1948. |mjesto rođenja= Stolac, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Viđenjem ljepote u liku žene čovjek otkriva sebe. To je njegova opuštenost ili trezvenost pred tom mogućnošću da sebe otkrije u vanjskome svijetu." ("Sarajevske Sveske br. 05", 2004., "O ljubavi", odlomak "Voljenje žene", stranica 291., [http://www.sveske.ba/files/brojevi/SS%2005.pdf]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Mahmutćehajić, Rusmir}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] qt5dylpjxf1y47v3be2914cdigb8cy9 0 10483 60198 59895 2022-07-20T20:02:50Z 5.43.85.102 60198 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Elmedina Muftić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovačka kolumnistica i književnica |datum rođenja=6. novembar 1975. |mjesto rođenja=Sarajevo, SFRJ |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} {{Wikipedia|Elmedina Muftić}} *"Mi ćemo strpljivo čekati premijeru serije ”Alija” i uživati u tome da je Bosna i Hercegovina dala sina kojeg poštuje i Istok i Zapad, po kojem svjetske ulice i škole nose ime." (komentar na snimanje serije ''Alija'', posvećene [[Alija Izetbegović|Aliji Izetbegoviću]]; 12. august 2017, kolumna za portal Bošnjaci.net: [http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=62598 62598]) *"Kad svjetlost dana prekrije noći. Kad odu svi oni koji su došli i kad se ne vrate oni koji su otišli. Kad čovjek ostane sam i zaviri u najdublje pretince duše, pa pusti suzu kajanja svjestan svoga ništavila u odnosu na Gospodara. I kad utihne buka glasova i zamijeni je raskoš tišine koju samo ponekad nadjača otkucaj srca da nas sjeti da smo još uvijek tu na na svijetu porolaznom... Spuštam ruke do maločas podignute u dovi i polahko uzimam najboljeg prijatelja na putu spoznaje i besmrtnosti... i krečem u svijet, gdje nisam stranac..." *"Ne idimo tamo kuda su putevi prohodni, krenimo tamo gdje nema puta i ostavimo trag." *"Postoje mjesta na svijetu i postoji cijeli svijet na jednom mjestu. To mjesto zove se Bosna i Hercegovina." *"Bošnjakinja sam, koja na jasnom bosanskom jeziku, poručuje ovim bez identiteta, u jezik bosanski ne dirajte, to je bitak naroda, naš identitet, suverenitet, naša svetinja za koju smo krv proljevali." *"Umorni od čitanja između redova prestanemo i redove čitati." *"Sarkazam i ironija više nisu dovoljni. Danas nedvosmisleno idotu trebaš reći da je idiot." *"Možda je ovo zemlja u kojoj nema [[sloboda|slobode]], ili je opet ima ali ne za sve. Možda je ovo zemlja po mjeri samo jednih, dok neki drugi treba da se prilagode... Ne što smo se prilagođavali, prilagođavali smo se! Za sebe ne tražim ništa više od onoga što drugi imaju." == Djela == *''[[Istina]]'' (2018) *''[[Pamti bošnjače|Pamti, Bošnjače]]'' (2020) {{DEFAULTSORT:Muftić, Elmedina}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] 5edeixvd5mt1439om54rxddykwvk23j 0 10485 61999 58068 2024-05-18T16:38:23Z Srđan 4695 61999 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Tarik Dautović |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sarajevo, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"I Allaha mi ćemo uraditi sve da preimenujemo [[Josip Broz Tito|Titovu]] ulicu! Neće glavna sarajevska ulica nositi ime tog zločinca, diktatora, vođe totalitarističko-komunističko-zločinačko-ateističkog sistema koji je zatirao svako sjeme muslimanskog, bošnjačkog intelekta. Zvat će se [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]]. I nikome se nećemo pravdati i prilagođavati. Ovo govorim u ime nove generacije [[Bošnjaci|Bošnjaka]]." (na svom Facebook profilu, 17.08.2017, prenosi Klix.ba [https://www.klix.ba/vijesti/bih/sda-ov-podmladak-tarik-dautovic-titovu-ulicu-u-sarajevu-preimenovat-cemo-u-ulicu-alije-izetbegovica/170817056]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Dautović, Tarik}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] 9de0tvi4otec0jsuqgkvjmgldday2a2 0 10491 58095 58093 2017-08-25T08:31:18Z Harač 23 58095 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Stvaranje društvenog svijeta: struktura ljudske civilizacije |autor =[[John Searle]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''Making the Social World: The Structure of Human Civilization'' |datum prvog izdavanja =2010. }} ==Uvod== *"Najopćenitija forma stvaranja institucionalne činjenice jeste da mi (ili ja) Deklaracijom činimo to da statusna funkcija Y postoji. Konstitutivna pravila forme 'X se računa kao Y u C' su ono o čemu bi mogli misliti kao o ''stojećim Deklaracijama''... Stoga sada razlikujemo između konstituivnog pravila i primjene pravila u određenim slučajevima. Samo pravilo je stojeća (statusno-funkcionalna) Deklaracija i biti će primjenjena u pojedinačnim slučajevima gdje neće biti potreban poseban čin prihvatanja ili priznanja jer je priznanje već implicitno u prihvatanju pravila." ==Intencionalnost== *"[A]ko bukvalno možete reći za mentalno stanje da može biti istinito ili lažno, onda vjerovatno ima smjer uklapanja [''direction of fit''] um-ka-svijetu jer su istinitost i laž standardni pojmovi za ocjenjivanje uspjeha ili neuspjeha u ostvarivanju smjera uklapanja uma-ka-svijetu. Vjerovanja mogu biti istinita ili lažna, ali želje i namjere ne mogu." *"[Z]a razliku od vjerovanja i želja, gdje nije bitno kako se dolazi do zadovoljenja intencionalnog stanja, u slučaju namjera ključno je za funkcionisanje namjere da sama namjera figurira uzročno u ostvarenju uslova zadovoljavanja." *"[P]ostoje barem tri procjepa, ili radije tri dijela kontinuiranog procjepa u intencionalnom djelovanju između intencionalnog fenomena u bilo kojem stadiju i nastavljanja na sljedećem stadiju: procjep između razloga i odluke (stvaranje prethodne namjere), procjep između odluke i otpočinjanja djelovanja (namjera-u-djelovanju), i, u složenim djelovanjima, procjep između početka djelovanja i provođenja do završetka. U filoziji, postoji tradicionalno ime za ovaj procjep. Zove se “sloboda volje”... Pokušao sam naglasiti da mi imamo ''iskustvo'' slobode u smislu da mi tipično ne doživljavamo naše razloge kao da određuju odluku, ili odluku kao da određuje djelovanje, ili početak djelovanja kao da određuje provođenje do završetka. Ali moram naglasiti da činjenica da imamo ta iskustva ne garantuje da ćemo zaista imati slobodnu volju. Ostaje otvoreno pitanje da li su ta iskustva iluzorna ili ne." ==Kolektivna intencionalnost i pripisivanje funkcija== *"[P]ostojanje institucije ne zahtijeva saradnju već tek kolektivno prihvatanje ili priznanje. Pojedinačna djelovanja unutar institucije poput kupovine ili prodaje ili vjenčavanja ili učestvovanja u izborima zahtijevaju saradnju. Ovo je važno, jer pokazuje da postoje neki oblici kolektivne intencionalnosti koje su svodive na ja-intencionalnost plus zajedničko vjerovanje." ==Jezik kao biološki i društveni== *"[P]ošto imate zajednički jezik već imate društveni ugovor; zaista, već imate društvo. Ako pod ‘prirodnim stanjem’ mislite na stanje u kojem nema ljudskih institucija, onda ''za životinje koje govore jezik, ne postoji takva stvar poput prirodnog stanja''." ==Opća teorija institucija i institucionalnih činjenica== *"Najjednostavniji test za provjeru da li je fenomen ili činjenica istinski institucionalna jeste da se upitamo: ‘Da li njeno postojanje implicira deontička ovlaštenja, ovlaštenja poput prava, dužnosti, obligacija, zahtjeva, i autorizacija?’ Postoje (nekodificirana) prava i dužnosti prijateljstva i večera, isto kao što postoje (kodificirana) prava i dužnosti građanstva i zaposljenja. Postoje deontologije bez institucionalnih činjenica (ja sam, na primjer, pod moralnom dužnošću da pomognem ljudima koji su u hitnoj potrebi i kojima mogu pomoći), ali ne postoje institucionalne činjenice bez nekog oblika deontologije." *"Definisat ću statusnu funkciju kao funkciju koju vrši predmet(i), osoba(e), ili druge vrste entiteta i koje se samo mogu vršiti zahvaljujući činjenici da zajenica u kojoj se funkcija vrši pripisuje određeni status predmetu, osobi ili entitetu u pitanju, i funkcija se vrši zahvaljujući kolektivnom prihvatanju ili priznanju predmeta, osobe, ili entiteta kao da ima taj status. Moram spomenuti druge vrste entiteta pored predmeta i ljudi jer moramo dopustiti pripisivanje statusne funkcije apstraktnom entitetu poput statusnih funkcija društva sa ograničenom odgovornošću." *"''Regulativno pravilo'', ‘Vozi na desnoj strani ulice”, na primjer, jeste stajaća Direktiva. Njena funkcija je da dovede do određenog oblika ponašanja, i zadovoljena je ako se ponašanje poklapa sa sadržajem pravila. Pravilo ima smjer uklapanja ka gore, ili svijet-ka-riječi. Suprotno tome, ''konstitutivno'' pravilo, ‘Najstariji živući sin broji se kao novi kralj’ je stajaća Deklaracija. Njena funkcija jeste da učini tačnim da određena osoba postaje novi kralj po smrti starog kralja. Niko ne mora ništa učiniti da bi se ona zadovoljila osim da prihvati njene posljedice, da računa najstarijeg živućeg sina kao novog kralja. Ima oba smjera uklapanja, slovo-ka-svijetu i svijet-ka-slovu, istovremeno. Čini nešto tačnim predstavljajući ga takvim. To zovem Statusno-funkcionalnom Deklaracijom jer ona čini tačnim nešto u neodređeno buduće vrijeme za bilo koga ko zadovolji uslov toga da je najstariji živući sin umrlog kralja novi kralj. Čini nešto tačnim, ali primjenjuje se na neodređeni broj takvih nečega." *"Imajući u vidu sistem konstitutivnih pravila, da li je predmetno djelovanje zaista potpalo pod pravilo? Sistem, nakon što su ga učesnici prihvatili, obavezuje ih na prihvatanje činjenica unutar sistema jer se sistem sastoji od skupa stojećih Deklaracija, i zadovoljavanje uslova postavljenih od tih Deklaracija računa se kao konstituisanje predmetnih institucionalnih činjenica." *"Institucija i institucionalne činjenice unutar institucije zahtijevaju kontinuirano priznanje ili prihvatanje jer postoje samo onoliko dugo koliko su tako priznate ili prihvaćene. Jedan znak priznanja ili prihvatanja je kontinuirano korištenje institucije ili institucionalnih činjenica, i ovo zahtijeva korištenje odgovarajućeg vokabulara. Prihvatanje ne mora imati oblik izričitog govornog čina i može se kretati od entuzijastičnog odobrenja do zlovoljne saglasnosti. To je razlog zbog čega često koristim izraz ‘priznavanje ili pristanak’ da označim činjenicu da ne mislim implicirati odobrenje specificiranjem odnosa kojeg institucije ili institucionačne činjenice zahtijevaju za svoje kontinuirano postojanje. Priznanje u obliku govornih činova funkcioniraju kao Deklaracije, čak i kada govorni činovi nisu u obliku Deklaracija. Kontinuiranim korištenjem riječnika statusnih funkcija mi osnažujemo statusne funkcije. Za razliku od košulja i cipela, institucije se ne troše sa kontinuiranim korištenjem. Za razliku od toga, kontinuirano korištenje institucija poput braka, privatnog vlasništva, i novca ojačavaju institucije, ali ‘korištenje’ zahtijeva govor, i taj govor funkcioniše da održi i ojača kako instituciju, tako i institucionalne činjenice unutar institucije." *"Pored takvih općih razloga poput onih koje sam citirao - samointeres, povećana moć, neznanje, apatija, očaj, i konformizam - ne čini se da postoji bilo koji opći odgovor na pitanje: ‘Šta motivira prihvatanje?’ Postoje specifične motivacije za specifične institucije. Kada institucije uključuju odnose moći koji mogu biti opasni, kao u slučaju vlada i političke moći općenito, pitanje legitimnosti postaje ključno." *"[O]ntološki govoreći, za stvaranje minimalne institucionalne stvarnosti trebaju vam tačno tri stvari: (1) ljudska bića (ili neke vrsta bića sa relativno sličnim kognitivnim sposobnostima) sa (2) intencionalnošću, uključujući kolektivnu intencionalnost uključujući sposobnost nametanja funkcija na predmete i ljude, i (3) jezik sposoban za Deklaracione govorne činove - to jeste, govorne činove sa oba smjera uklapanja. Ako su slobodnostojeće Y status funkcije iole složene i ako trebaju da traju kroz vrijeme, treba vam i četvrta stvar: pisanje. Slučajevi slobodnostojećih Y pojmova su uvijek slučajevi u kojima su ljudi i jezik jedina dva fenomena nužna za određenu formu institucionalne stvarnosti. Za druge slučajeve poput privatnog vlasništva, licenciranih vozača, ili vjenčanih parova, trebaju vam materijalni predmeti, ili ljudska bića koja imaju specifične fizičke odlike, za koje se mogu prikačiti statusne funkcije." *"Performativno stvaranje lingvističkih institucionalnih činjenica je dosta različito od performativnog stvaranja nelingvističkih institucionalnih činjenica. Zašto? Treba primijetiti da u slučaju prekida zasjedanja, proglašenja rata ili razvođenja, treba nam nešto pored značenja rečenice. Pored konvencija koje stvaraju značenje, treba nam konvencija ili pravilo takvo da se izričaj te rečenice od odgovarajuće osobe ubraja kao prekid zasjedanja, objavljivanje rata, ili razvođenje. Mora postojati neka vanjska konvencija, neka vanlingvistička konvencija pored konvencija samog jezika. Da ukratko istaknemo ovu misao - da bi obećali ili zahtijevali, sve što vam treba jeste da ste sposobni govornik jezika, koristeći jezik u skladu sa konvencijama. Ali da bi proglasili rat, prekinuli zasjedanje, ili se razveli, treba vam nešto više od toga: treba vam posebna pozicija gdje vam vanlingvistička konvencija daje ovlaštenje da stvorite odgovarajuću institucionalnu činjenicu. Samo to posebno ovlaštenje mora biti stvoreno jezikom. Stoga očigledna paralela između nelingvističkih performativa za rat, prekid zasjedanja, i razvod i lingvističkih performativa za obećavanje i zahtijevanje, jeste iluzorna. Nelingvistički slučajevi zahtijevaju Statusno-funkcionalne Deklaracije da bi mogle vršiti svoju funkciju. Ali lingvističkim slučajevima to nije potrebno. Sve što je lingvističkim slučajevima potrebno jeste značenje. Značenja performativnih rečenica su sama dovoljna da omoguće sposobnim govornicima da izvrše govorni čin sa tim rečenicama. U stvaranju nelingvističkih institucionalnih činjenica vršenjem Statusno-funkcionalnih Deklaracija, stvaranje institucionalnih činjenica ide van značenja rečenice usko tumačene. U tim slučajevima, koristimo semantiku jezika da stvorimo ovlaštenje koje ide van semnatike. *"U slučaju pisanih ustava, moramo imati van-lingvističku konvenciju prije primjene [ustava] u zbiljskim operacijama." *"Prihvatanje institucionalne činjenice, ili zaista čitavog sistema statusnih funkcija, može biti temeljeno na pogrešnim vjerovanjima. Iz tačke gledišta institucionalne analize, nije važno da li su vjerovanja istinita ili lažna. Samo je važno da li ljudi zaista kolektivno priznaju ili prihvataju sistem statusnih funkcija. U ekstremnim slučajevima institucionalna činjenica može funkcionisati samo jer se ne vjeruje da je institucionalna činjenica. U takvim slučajevima postoji kolektivno priznanje deontičkih ovlaštenja, ali ona su prihvaćena samo zbog nekog drugog vjerovanja." *"[S]ve nelingvističke institucionalne činjenice su stvorene i održavaju se u svom postojanju govornim činovima koji imaju isti logički oblik kao Deklaracije. / Našao sam tri načina na koji ovaj opći princip može biti proveden. Na prvi način, tek stvaramo statusne funkcije na ''ad hoc'' osnovama. Pleme, na primjer, čini nekoga svojim vođom jednostavno ga tretirajući kao svog vođu. Drugi oblik provođenja jeste imati stojeću Deklaraciju, konstitutivno pravilo, i ovo je vjerovatno najčešći oblik za napredne složene civilizacije. Treći način je zaista poseban slučaj drugog, i to kada imamo konstitutivno pravilo koje ne zahtijeva bilo kakvu istinsku osobu ili predmet nad kojim pravilo operira, već jednostavno stvara entitet Deklaracijom. Konstitutivna pravila te treće vrste su tipično Deklaracije koje ovlašćuju druge Deklaracije da stvore institucionalne činjenice." ==Slobodna volja, racionalnost, i institucionalne činjenice== *"Kako je... moguće da me priznavanje dužnosti ikada može motivirati? Odgovor je u tome da budući da sam priznao valjanost dužnosti priznao sam je kao da mi daje valjan razlog za činjenje onoga što imam dužnost da činim, te dužnost može stoga biti temelj za želju da učinim ono što imam dužnost da učinim. Ukratko, želja se izvodi iz dužnosti, ili striktnije, izvodi se iz priznavanja dužnosti, a dužnost se ne izvodi iz želje. Dužnost može biti razlog za djelovanje ''nezavistan od želje'', a ipak ''motivirati'' djelovanje jer može biti ''temelj za želju'' da izvršim djelovanje koje čini ispunjenje dužnosti. Stoga imam jedan motivator - dužnost - koja čini temelj za drugi motivator - želju - koja je potom zadovoljena konstitutorom - održavanjem predavanja... Priznavanje razloga za činjenje nečega nezavisnog od želje već je priznanje temelja za želju da se to čini. Ali u stvarnom životu to ne funkcioniše uvijek. Postoji mnogo slučajeva u kojima ljudi priznaju valjane dužnosti, ali ipak ne čine onu stvar za koju su priznali da su pod dužnošću da je čine. U ovom slučaju, dužnost je motivator koji ne uspijeva u motiviranju. / Stoga sada možemo preformulisati paradoks i rješenje paradoksa. Paradoks je u tome što mogu postojati razlozi za djelovanje koji su nezavisni od želje, ali u isto vrijeme svako djelovanje mora biti izraz želje da se izvrši djelovanje. Rješenje paradoksa je u priznanju da razlozi za djelovanje nezavisni od želje mogu utemeljiti želju i stoga prouzročiti želju, iako nije logički neizbježno da će to učiniti, i nije empirijski univerzalno da to čine." *"[V]anjski motivator poput činjenice u svijetu ili dužnosti pod kojoj sam može me zaista samo motivirati, može samo uspjeti u uticanju na moje ponašanje kroz korištenje racionalnosti ako internaliziram vanjski motivator u obliku nekog intencionalnog stanja. Stoga, činjenica u svijetu, poput činjenice da pada kiša, može uticati na moje ponašanje samo ako ja, na primjer, to ''primijetim'', i stoga počnem ''vjerovati'' u to. Slično tome, dužnost pod kojom sam može uticati na moje ponašanje samo ako ja ''priznam'' dužnost i na temelju tog priznanja formiram želju da učinim stvar za koju imam dužnost da je učinim. Da bi bili racionalno obavezujući za činioca, razlozi za djelovanje koji su nezavisni od želje, a sadržani u institucionalnim činjenicama moraju biti, eksplicitno ili implicitno, stvoreni kao takvi od strane činioca. Takav razlog je izričito stvoren kada se činilac otvoreno privrgava nekom djelovanju, na primjer, kupujući i prodavajući, vjenčavajući se, ili obećavajući. Implicitno se stvraju kada činilac priznaje obavezujuću snagu neke situacije u kojoj se nalazi, poput toga da je član porodice, građanin države, ili dobar prijatelj." *[I]nstitucije funkcionišu samo u opsegu u kojem su priznate ili prihvaćene. Ali to priznanje ili prihvatanje, naročito u slučaju političkih institucija, često zahtijeva neku vrstu opravdanja. U takvim slučajevima ljudi moraju misliti da postoji neki osnov za prihvatanje institucije. Tipično, institucije funkcionišu najbolje kada se tek prihvataju zdravo za gotovo i kada se nikakvo opravdanje ne zahtijeva ili ne nudi." *"Organizovana prinuda je zaista nužna da održi određene sisteme statusnih funkcija, ali policijske snage, vojske, i drugi oblici organizovane prinude sami su sistemi statusnih funkcija." ==Moć== *"Osnovni koncept pozadinske moći jeste da postoji skup pozadinskih pretpostavki, držanja, dispozicija, sposobnosti, i praksi bilo koje zajednice koje postavljaju ''normativna'' ograničenja na članove te zajednice na takav način da su kršenja tih ograničenja predmet negativnog nametanja sankcija od strane ''bilo kojeg'' člana zajednice... Ko vrši moć nad kim? Odgovor je ''svako'' ko prihvata pozadinske pretpostavke i zna da su te pretpostavke široko rasprostranjene u zajednici, može vršiti moć nad ''svakim'' ko krši te pretpostavke. Oblik u kojem se te moći vrše, ili pokušavaju vršiti, kreću se od izražaja neodobravanja, prezira, ismijavanja, šoka, i užasavanja, do fizičkog nasilja i čak ubistva... Pozadinska moć mora se razlikovati od njenog vršenja, poput svih drugih vrsta moći. Dokle god se neko nesuzdržava od činjenja onoga što želi, i dokle god neko nije ograničen u činjenju nečega što ne želi činiti, onda se nikakva moć ne vrši. Ali pozadinska moć se vrši kada istinski utiče na ponašanje ljudi." *"Demokratske vlade su po samoj svojoj definiciji privržene stalnom prihvatanju neslaganja i neusklađenosti. Nije mana demokratskih vlasti da suparničke političke partije imaju različite skupove vrijednosti i različita temeljna vjerovanja." *"Paradoks vlasti može se istači na sljedeći način: vladina moć je sistem statusnih funkcija i stoga leži na kolektivnom priznanju ili pristanku, ali kolektivno priznanje ili pristanak, iako tipično samo nije temeljeno na nasilju, može funkcionisati samo ako postoji stalna prijetnja nasiljem u formi vojske i policije. Legitimacija je ključna za funkcionisanje vlasti jer politička moć zahtijeva neki stepen pristanka. Ali što se tiče vlasti, legitimacija sama po sebi nije dovoljna. Iako su vojna i policijska moć različite od političke moći, općenito ne postoji ništa poput vlasti, ništa poput političke moći, bez policijske moći i vojne moći." *"Budući da sistem statusnih funkcija zahtijeva kolektivno priznanje ili prihvatanje, sva istinska politička moć dolazi odozdo ka gore. To je isto tako tačno za diktature koliko i za demokratije." ==Ljudska prava== *"Ne postoji logički apsurd u ideji postojanja ljudskih prava, jer je pripisivanje prava ljudima, logički govoreći, poput bilo kojeg drugog pripisivanja deontičkih ovlaštenja koje dolaze iz pripisanih statusa. Zagonetna odlika izvire iz činjenice da u složenim društvenim sistemima prava tipično izviru iz nekoliko slojeva ''već pripisanih'' statusnih funkcija poput imovine, vojske, sudova, vladine biroktratije, poslovnih preduzeća, ili braka. Ali nije ništa više logički apsurdno pripisati statusnu funkciju prava direktno ljudima nego što je pripisati statusnu funkciju novca komadu papira ili komadu zlata. Logička struktura je ta da moramo tretirati ljudsko biće kao status, poput privatnog vlasništva, toga da je neko sekretar države, ili da je oženjen. U formuli ‘X se ubraja kao Y u kontekstu C’, Y termin je ‘ljudsko biće’, tako da ako se kvalificirate kao ljudsko biće, automatski vam se garantuju ljudska prava." *"Možemo reći sa [[Jeremy Bentham|Benthamom]] i [[Alasdair MacIntyre|MacIntyreom]] da prava, poput drugih statusnih funkcija, funkcionišu samo u opsegu u kojem su priznata. Bez priznanja nema deontičkih ovlaštenja. U isto vrijeme, izgleda da možemo dijeliti zdravorazumsku pretpostavku da ne gubite prava u slučajevima u kojima se ona poriču ili nisu priznata. Postojanje osnova statusne funkcije u zadovoljenju X temina - rođeni ste u Sjedinjenim Državama, biološki ste čovjek - uzima se kao osnov za zadovoljenje Y termina. Imate opravdan zahtjev ka pravima građanstva, imate opravdan zahtjev ka ljudskim pravima. Ali jedan način na koji možemo čitati ovu posljednju rečenicu nije kao da govori da imate opravdan zahtjev na postojanje prava, već radije, da imate opravdan zahtjev za priznanje prava koja već postoje." *"Nikada ne smijemo sebi dopustiti da govorimo o ljudskim pravima osim ako nismo spremni da istaknemo (1) protiv koga je pravo usmjereno, (2) koji je sadržaj njihove dužnosti prema nositelju prava, i (3) zašto je osoba protiv koje pravo postoji pod tim dužnostima." *"[O]pravdanje ljudskih prava ne može biti etički neutralno. Ono uključuje više od puke biološke koncepcije vrste bića koja jesmo; to također uključuje koncepciju toga šta je vrijedno, zaista ili potencijalno, o našem samom postojanju." *"Bilo koja teorija ljudskih prava mora ležati na prethodnoj teoriji ljudske prirode." *"Samo pravo je sistem statusnih funkcija i često nudi sankcije za druge statusne funkcije. Ali valjanost statusnih funkcija nije općenito zavisno od pravnih sankcija. Postoje mnoga neformalna prava koja neko ima, a koja nisu pravno sankcionisana." *"[P]ostoji univerzalno ljudsko pravo na pomoć od drugih, kada smo u očajnim okolnostima, kada nismo sposobni pomoći sebi i kada su drugi tako situirani da nam mogu pomoći." *"Postojat će zaista slučajevi kada je vršenje negativnog prava skupo za zajednicu, i kada moramo odlučiti kakve vrste obzira će ograničiti ''provođenje'' negativnog prava. Ali ne postoji ništa u sadržaju samog prava što zahtijeva pozitivni napor na strani zajednice, samo zahtjev da izvršitelji prava budu ostavljeni na miru u vršenju svog prava. U slučaju pozitivnih prava, međutim, dio je same suštine prava, dio samog sadržaja prava, da zahtijevaju skupe napore od svih članova čovječanstva." ==Zaključak== *"[S]ve različite društvene nauke tiču se strukutra moći zajedničkih za cjelokupnu društvenu stvarnost." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: John Searle]] j72g7mhysajo7ypskaauqowdj1bp2ws 14 10492 61623 58094 2024-05-17T07:55:31Z Srđan 4695 61623 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Searle, John}} [[Kategorija:Literatura]] 722ilty04ko95d8tzyyg0uyo3ct3r12 0 10493 58120 58119 2017-08-31T16:36:44Z Harač 23 58120 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Granice autoriteta |autor =[[A. John Simmons]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''Boundaries of Authority'' |datum prvog izdavanja =2016. }} ==Neposluh, neidealna teorija, i historijska nelegitimnost== *"''[S]trukturalno'' pravedni aranžmani, nebitno koliko sami po sebi bili pohvalni, ne mogu biti opravdano napetnuti tek tako, bez uzimanja u obzir da li je to nametanje odbranjivo ''kao proces''." *"Legitimnost državne prinude zahtijeva više od toga da je u skladu sa gotovo-pravednim institucijama. Ona zahtijeva da te institucije budu (ili su bile) nametnute osobama i teritorijama na moralno odbranjive načine." ==Kantijanski funkcionalizam i problem granica== *"Demokratska rješenja sukoba interesa (ili preferencija) očito nisu prirodno autoritativna. Ovo je tačno čak i ako prihvatimo sve što je napisano o nadmoćnosti demokratskih procedura - nadmoćnosti kako u intrinzičnom smislu (tj., kao procedure koje ostvaruju ili najbolje poštuju, recimo, ljudsku autonomiju ili jednakost) ili u instrumentalnom smislu (tj., kao procedure koje najpouzdanije daju najbolje [npr., u smislu maksimiziranja društvene sreće ili suštinske pravde] rezultate). To što me studenti u mom razredu nadmašuju u brojnosti - i stoga imaju mogućnost da me preglasaju po pitanjima organizacije časa - ne čini njihove izraze preferencija za lakšom opterečenošću na mom predmetu ni na koji način autoritativnim. Niti bi to bilo tačno čak i ako bi uspostavili formalne procedure za glasanje o tom pitanju ili izabrali predstavnike da glasaju za njih. Ono što im nedostaje, naravno, jeste prethodni autoritet da nametnu na predmet ''bilo kakve'' procedure - demokratske ili ne - za rješavanje neslaganja u grupi koja se sastoji od njih plus mene. Slično tome, moj klub ne može legitimno oteti stranca, dodijeliti mu članstvo i glasačka prava, i onda mu jednostavno nametnuti ograničenja ovlaštena od večine članova kluba. Priroda grupe - i to kako neko postaje dio grupe - čini ključnu razliku u tome da li ili ne ''bilo kakva'' procedura za rješavanje sporova može biti autoritativna za grupu (to jeste, može doprinijeti posljedicama koje obavezuju na poštovanje sve osobe unutar grupe). Nadmoćnost procedure za rješavanje sporova u pitanju, kako god da se ona odredi, jeste očito irelevantna za taj zaključak." *"Historijski obziri su bitni za prirodu i opseg naših dužnosti kao građana i za prirodu i opseg autoriteta naših država. Puka institucionalna struktura - uključujući institucije demokratskog rješavanja sporova - ne mogu ponijeti sav teret koji se zahtjeva u objašnjavanju političke dužnosti i političkog autoriteta." *"[G]dje su političke i pravne strukture (uključujući interno ''pravedne'', funkcionalno učinkovite strukture) nametnute narodu na moralno nelegitimne načine, posljedična “duboka isprepletenost” njihovih interesa sa onima njihovih ugnjetavača jeste nešto što priziva moralni lijek, ne nešto što stvara same one dužnosti potčinjavanja i priklanjanja oštećenih osoba, kao što mislimo da se obavezuju oni koji su legitimno uključeni u “zajednički svijet”." *"[N]e može se jednostavno braniti uvjerljiva teorija domaće pravde i legitimnosti bez prvobitnog identifikovanja osoba i teritorija koje se pravično ubrajanju unutar i pravično izvan granica autoriteta države. I ovaj zadatak zahtijeva da imamo na umu objašnjenje moralnih granica između država i između država i mogućih grupa koje nisu subjekti, objašnjenje koje neće biti uvjerljivo ako na neki način nije osjetljivo na zla koja se mogu počiniti u ustanovljavanju teritorijalnih zahtjeva i predmetnog stanovništva. Ukratko, pristup pitanjima državne legitimnosti i teritorijalnosti koji “gleda unutara” ne može uspjeti bez uključenja principa koji “gledaju vani”; i oba aspekta teorije treba historijske, a ne tek strukturalne/funkcionalističke dimenzije." *"[B]olje opravdanje (nego ono koje nudi [[John Rawls|Rawls]]) za uzimanje postojećih granica država kao ustanovljenih u našem političkom filozofiranju jeste, možda, dostupno. Ono uključuje, međutim, reinterpretaciju temeljnih argumenata [[Immanuel Kant|kantijanske]] (i skorašnje “demokratsko kantijanske”) teorije kao dijela sveobuhvatne ''neidealne'' teorije. Unutar takve teorije moglo bi se tvrditi da ostvarenje strukturalne pravde treba imati prednost (nad ispravkama prošlih zala potčinjavanja). Moglo bi se tvrditi, na primjer, da iako neidealna teorija treba ciljati na konačno ostvarenje političkog ideala koji uključuje kako punu strukturalnu i punu historijsku pravednost, najimperativniji od dopustivih i ostvarivih koraka na putu ka tom idealu su strukturalne promjene u domaćim institucijama država. Takve promjene su imperativne za umanjivanje ljudskih patnji i za ostvarenje poštovanja za jednaku čovječnost svih. Takve promjene bi također, naravno, dale onima koji su nelegitimno potčinjeni političkoj moći istinsku mogućnost da slobodno izaberu dobru političku opciju - naime, članstvo u pravednoj državi. / Možda bi se moglo tvrditi da neidealna teorija treba, u ovom trenutku u historiji, tretirati kao sekundarne ciljeve (kako u hitnosti, tako i u ostvarivosti) potencijalno destabilizirajuće tranzicije koje bi se zahtijevale s ciljem ispravljanja zala koja su učinjena od strane država u stjecanju njihovih trenutnih područja i subjekata. Domaća egalitarna reforma možda bi bila zamislivo jednostavnija za ostvarenje u trenutnoj političkoj klimi, nego pokušavanje dovođenja žestoko nezavisnih države do ustanovljavanja ponižavajućih ispravki prošlih zala, prihvatanje mogućih gubitaka u teritoriji ili stanovništvu, mijenjanje njihove jednostrane kontrole nad resursima na njihovim teritorijama, i tako dalje. Budući da bi neidealna teorija najvjerovatnije nalagala tek relativno postepenu tranziciju na savršenu pravdu (zbog obzira tranzicijske pravednosti), možda je prirodni prvi korak u pritisku za domaćom strukturalnom reformom koja će proizvesti egalitarnije, više demokratske države. Onda bi možda bilo vjerovatnije da takve države, nego one sada na raspolaganju, uđu međusobno u sveobuhvatne ugovore i federacije koje bi postepeno mogle umanjiti privrženosti država punom nacionalnom suverenitetu. U toj tački, moglo bi konačno postati ostvarivo početi ponovno oslovljavati prošle zločine potčinjavanja ili inicirati dijeljenje onih resursa koji su tek dobrom srećom locirani unutar priznatih teritorijalnih granica ove ili one države [...] Mogli bi čak, u tom duhu, uzeti da imamo teorijsko opravdanje, za sada barem, da govorimo o političkom autoritetu i njegovom opravdanju u smislu u kojem je to predložila kantijanska politička filozofija i njegovi demokratski potomci. Ali to trebamo učiniti samo uz razumijevanje da kao moralni činioci i društvena bića mi imamo konačnu dužnost da učinimo i više." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: A. John Simmons]] 11a8cxretplsz1vz88x7u66oprsjoen 0 10494 61633 58125 2024-05-17T08:02:14Z Srđan 4695 61633 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Linda Trinkaus Zagzebski |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki filozof |datum rođenja=1946. |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[T]reba da drugog smatram epistemičkim autoritetom kada savjesno prosudim da je vjerovanje u ono što on vjeruje ili tvrdi vjerovatnije da će mi dati istinu, nego ukoliko ja pokušam sama da to otkrijem za sebe [i] [t]rebam drugog smatrati epistemičkim autoritetom kada savjesno prosudim da ću vjerovatnije oformiti vjerovanje koje će preživjeti moje savjesno samo-propitivanje ako vjerujem ono u šta autoritet vjeruje ili tvrdi, nego ukoliko pokušam da to sama otkrijem [...] [M]oje teze epistemočkog opravdanja nisu smišljene da daju nužne i dovoljne uslove za epistemički autoritet, već su smišljene da objasne opću strategiju u racionalnom upravljanju sobom." (''Replies to Christoph Jäger and Elizabeth Fricker'') {{DEFAULTSORT:Zagzebski, Linda}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] 0f19akpjbtlft1o1raolszn93ekxbn8 0 10495 61958 61957 2024-05-18T09:50:56Z Srđan 4695 61958 wikitext text/x-wiki *"Ljudska prava štite određene principe, poput slobode i jednakosti, od neograničenih obzira politike (korisnosti), poput onih nacionalne sigurnosti ili javnog poretka." (''On the Existence and Nature of Conflicts between Human Rights at the European Court of Human Rights'') ==Djela== *''[[Rješavanje sukoba između ljudskih prava]]'' (2017) {{DEFAULTSORT:Smet, Stijn}} [[Kategorija:Pravo]] [[Kategorija:Stijn Smet| ]] 6vblif64jnv06malzitsyzmmd4m8879 0 10496 61595 58145 2024-05-17T07:42:13Z Srđan 4695 61595 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Alan Gewirth |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku= |datum rođenja=28. novembar 1912. |mjesto rođenja=Union City, New Jersey, SAD |datum smrti=9. maj 2004. |mjesto smrti=Oak Lawn, Illinois, SAD |počasti= }} *"Pravo je ''ispunjeno'' kada se provede njegova odgovarajuća dužnost. tj., kada se izvrši zahtjevano djelovanje ili kada se ne izvrši zabranjeno djelovanje. Pravo je ''povrijeđeno'' [infringed] kada se njegova odgovarajuća dužnost ne provede, tj., kada se zahtjevano djelovanje ne izvrši ili kada se izvrši zahtjevano djelovanje [...] Pravo je ''prekršeno'' [violated] kada je povrijeđeno na neopravdan način, tj., kada zahtjevano djelovanje neopravdano neizvršeno, ili kada je zabranjeno djelovanje neopravdano izvršeno. I pravo je ''pobijeno'' [overriden] kada je povrijeđeno na opravdan način, tako da postoji dovoljno opravdanje za ne provođenje njegove odgovarajuće dužnosti, a zahtjevano djelovanje opravdano nije izvršeno, ili je zabranjeno djelovanje opravdano izvršeno. / Pravo je ''apsolutno'' kada ne može biti pobijeno u bilo kojim okolnostima, tako da nikada ne može biti opravdano povrijeđeno i mora biti ispunjeno bez bilo kakvih izuzetaka." (''Are There Any Absolute Rights?'') {{DEFAULTSORT:Gewirth, Alan}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Američki filozofi]] kule2j6q0cnupgh6i0sgnkzwiwv4xhq 0 10497 61333 58323 2024-05-16T17:47:45Z Srđan 4695 61333 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Katherine Dormandy |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=austrijski filozof |datum rođenja= |mjesto rođenja=Austija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[Epistemički autoritet] mora se ograničiti barem na situacije sa sljedećim svojstvima: prvo, nemate nikakvih insajderskih informacija koje vaš autoritativni broker nije svjestan. Jer da ih imate, bilo bi budalasto prepuštati se apsolutno njegovim vjerovanjima. Drugo, [epistemički] autoritet mora se primjenjivati samo kada nije u sukobu sa drugim epistemičkim autoritetima. Jer takav sukob bi u normalnim okolnostima činio važan dokaz - koji bi mogli ocijeniti bez obzira na vaš neautoritativni status - da ona možda griješi. Treće, apsolutni autoritet može se primjenjivati samo u situacijama u kojima se ne pokaže da autoritet vjeruje u nešto što, suprotno svim vašim pozadinskim informacijama, jeste apsurdno..." (''Three Types of Epistemic Authority'') *"Epistemički autoritet izražava ono što bi mogli nazvati 'relacionom relativnošću'. Jedna osoba je epistemički autoritet za neku drugu osobu: ona je puno više kompetentna u predmetnom području nego što je on, i on je takvom smatra. Ekspertiza pak izražava ono što bi mogli nazvati 'uporednom relativnošću': da li je neko ekspert zavisi od toga kako njegova kompetentnost u predmetnom području kotira u odnosu na onu općeg stanovništva (to jeste, kada je dostigao minimalni prag kompetentnosti) [...] Epistemički autoritet i eksperziza mogu se razdvojiti. Osoba može biti epistemički autoritet za tebe, čak i ako nije ekspert: iako drugi mogu biti kompetentniji od nje, ti ne znaš za njih; sve što znaš jeste da je tvoj autoritet puno kompetentniji od tebe. A osoba može biti ekspert čak i ako nije epistemički autoritet za bilo koga: recimo, niko ne zna za njegovu ekspertizu, ili oni koji znaju su i veći eksperti od njega. Naravno, pripisivanja epistemičkog autoriteta i ekspertize trebala bi se preklapati." (''Ibid.'') *"Vjerovati u ''p'' na osnovu autoriteta znači temeljiti to vjerovanje na autoritativnom razlogu i na bilo kojim drugim razlozima koje imamo, gdje (i) potvrđujući razlozi za vrše silu [normativno motiviraju] u korist ''p'', (ii) upravljački razlozi (još) ne vrše silu u korist ''p'', i (iii) protivni razlozi, u kontekstu autoritativnog razloga, gube svu svoju silu protiv ''p''." (''Three Types of Belief on Authority (and a Unifed Account of Them)'') *"[E]pistemički autoritet je različit od pravnog autoriteta. Razlog za to jeste što pravni autoritet postoji da bi oborio razloge, koji izviru iz drugih domena normativnosti, koji su suprotni autoritativnoj naredbi. Takvi razlozi i dalje mogu vršiti silu [normativno motivirati] čak i protiv pozadine naredbe pravnog autoriteta, stoga iz tačke gledišta potrebe održavanja mira moraju biti preemptirani. Epistemički autoritet, suprotno tome, postoji barem u dijelu da bi potakao istinito vjerovanje i spriječio lažno vjerovanje. Ovdje se ne pojavljuju nikakvi drugi normativni ciljevi, stoga epistemički razlozi neće imati konkurenciju od suprotnih razloga koji su zadržali svoju silu. Suočeni sa epistemičkim razlozima, suprotni razlozi jednostavno gube svoju silu. Preempcija je teorijski balast." (''Ibid.'') {{DEFAULTSORT:Dormandy, Katherine}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Austrijski filozofi]] 7it4zxzfmgg24qf9qr06eo8wmlcwt3e 0 10498 60270 58158 2022-08-16T22:13:42Z Kwamikagami 6606 60270 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Knjiga mojih života |autor =[[Aleksandar Hemon]] |slika = |tekst uz sliku =autobiografija |originalni naziv =''The Book of my Lives'' |datum prvog izdavanja =2013. }} *"Smiješno je to što se potreba za kolektivnom samopotvrdom sasvim fino uklapa u neoliberlanu fantaziju o multikulturalnosti, što nije ništa drugo nego san o velikom broju ''drugih'' koji žive zajedno, i svi su voljni da se tolerišu i jedni od drugih nešto nauče. Stoga su različitosti suštinski neophodne za osjećaj pripadanja: sve dok znamo ko smo i ko nismo, ''mi'' smo jednako dobri kao i ''oni''. U multikulturalnom svijetu mnogo je ''njih'', što ne bi trebalo biti problem sve dok oni ostaju u svojim kulturološkim okvirima, vjerni svojim korijenima. Ne postoji hijerarhija kultura, osim one koja se mjeri nivoom tolerancije, i koja, slučajno, stavlja Zapadne demokracije visoko iznad svih drugih. A tamo gdje je nivo tolerancije visok, raznolikosti se slave i moguće je istraživati i konzumirati etničku hranu koja širi vidike (Dobro došli u Taco Hell!), i ukrašena je egzotičnom čistoćom drugačijosti. Jedna fina američka gospođa jednom mi je sasvim ozbiljno rekla: 'Tako je ''zgodno'' biti iz drugih kultura', kao da su 'druge kulture' neki rajski arhipelah na Tihom okeanu neiskvaren nedaćama naprednih civilizacija, gdje sve trepti od rahatluka. Nisam imao srca da joj kažem da sam ja često bolno, i ponekad radosno, komplikovan." (''Životi drugih'') *"Možda bih trebao dodati da sam ja, možda prije nego bilo šta drugo, gomila pitanja bez odgovora, skupina drugih ljudi. / Htio bih reći da je možda prerano za zaključke." (''Životi drugih'') *"Možda je moj život bio kao jedna od onih djevica Marija koje se ukazuju u odjelu zamrznute hrane u supermarketu u Novom Meksiku, ili na nekom sličnom mjestu - vidljiv samo vjernicima, banalan svima drugima." (''Slučaj Kauders'') *"I upravo ti se tada u umu počne kondenzovati krivnja, kap po kap, sve dok se ne pretvori u široku pučinu. Jednom kad rat započne, naši životi pođu svojim nemilosrdno jedinstvenim putanjama, da bi se na kraju ustanovila jasna podjela između onih koji su u ratu i onih koji nisu. Rat, naučit ću, opsjeda." (''Moj zarobljenik'') *"Poslije sam naučio da je rat najkonkretnija stvar na svijetu, fantastična stvarnost koja sravni tvoj unutarnji i vanjski svijet i svede ga na nivo smoždene duše." (''Životi dokoličara'') *"Peterov ispad, koliko god bio šokantan, meni je savršeno imao smisla - on ne samo da je osuđivao traćenje riječi, nego mu se gadila moralna letargija s kojom su te riječi protraćene. Njemu, kojem je kost izmještenosti zauvijek zapela u grlu, bilo je neprihvatljivo da neko može pričati ni o čemu kad postoji stalna nestašica riječi za sve užasne stvari koje se dešavaju u svijetu. Bolje je šutjeti nego govoriti što nije bitno. Čovjek mora pokušati zaštititi od navale protraćenih riječi ono tiho mjesto duboko u sebi gdje je moguće logično poredati sve figure, gdje tvoji protivnici poštuju pravila, gdje, čak i ako ti ponestane opcija, još uvijek postoji način da poraz preokreneš u pobjedu." (''Životi velemajstora'') *"Zidovi akvarijuma u kojem smo se držali bili su napravljeni od tuđih riječi." (''Akvarijum'') *"Kao i Ella, i ja sam se zatekao s viškom riječi čije je bogatstvo uvelike nadilazilo patetične okvire moje biografije. Trebao mi je narativni prostor u koji ću se proširiti; trebalo mi je više živótâ; i meni je trebao još jedan komplet roditelja i neko ko nisam ja, da umjesto mene ima metafizičke izljeve bijesa i baca se po podu. Iako sam svoje avatare kuhao u supi od svog promjenljivog sopstva, oni nisu bili ja - oni su radili ono što ja nisam htio ili mogao." (''Akvarijum'') [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Aleksandar Hemon]] 1yrdy8hshsn5dvhmuqihecbp5rqdcg5 0 10499 58160 58159 2017-09-10T16:24:29Z Harač 23 58160 wikitext text/x-wiki ---- ==Citati== *[[Aleksandar Hemon]] ***"Smiješno je to što se potreba za kolektivnom samopotvrdom sasvim fino uklapa u neoliberlanu fantaziju o multikulturalnosti, što nije ništa drugo nego san o velikom broju ''drugih'' koji žive zajedno, i svi su voljni da se tolerišu i jedni od drugih nešto nauče. Stoga su različitosti suštinski neophodne za osjećaj pripadanja: sve dok znamo ko smo i ko nismo, ''mi'' smo jednako dobri kao i ''oni''. U multikulturalnom svijetu mnogo je ''njih'', što ne bi trebalo biti problem sve dok oni ostaju u svojim kulturološkim okvirima, vjerni svojim korijenima. Ne postoji hijerarhija kultura, osim one koja se mjeri nivoom tolerancije, i koja, slučajno, stavlja Zapadne demokracije visoko iznad svih drugih. A tamo gdje je nivo tolerancije visok, raznolikosti se slave i moguće je istraživati i konzumirati etničku hranu koja širi vidike (Dobro došli u Taco Hell!), i ukrašena je egzotičnom čistoćom drugačijosti. Jedna fina američka gospođa jednom mi je sasvim ozbiljno rekla: 'Tako je ''zgodno'' biti iz drugih kultura', kao da su 'druge kulture' neki rajski arhipelah na Tihom okeanu neiskvaren nedaćama naprednih civilizacija, gdje sve trepti od rahatluka. Nisam imao srca da joj kažem da sam ja često bolno, i ponekad radosno, komplikovan." (''[[Knjiga mojih života]]'') [[Kategorija: Tema]] rh0zgao9m8p5f2rtyycyufbpz4bdgxk 0 10501 61729 58174 2024-05-17T11:31:58Z Srđan 4695 61729 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Peter Jones |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=britanski politički teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[T]radicionalna politička svrha prirodnih ili ljudskih ili temeljnih prava bila je da kaže onima koji vrše političku vlast šta mogu, a šta ne mogu činiti." (''[[Prava]]'') ==Djela== *''[[Prava]]'' (1994) {{DEFAULTSORT:Jones, Peter}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] [[Kategorija:Peter Jones| ]] l1pw2khuqpr9uda3484k30oub5v6kgt 0 10502 58178 58175 2017-09-14T20:25:54Z Harač 23 58178 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Prava |autor =[[Peter Jones]] |slika = |tekst uz sliku =spis političke teorije |originalni naziv =''Rights'' |datum prvog izdavanja =1994. }} *"[T]radicionalna politička svrha prirodnih ili ljudskih ili temeljnih prava bila je da kaže onima koji vrše političku vlast šta mogu, a šta ne mogu činiti." *"Može biti da različita prava imaju različite osnove. Ako priznajemo mnoge vrste vrijednosti i ako ne prihvatamo da te mnoge vrste vrijednosti mogu biti svedene na jednu vrijednost, može biti da različite vrste prava izviru iz različitih vrsta vrijednosti. Na posljetku, pravo na život, na slobodu izražavanja, na pravično suđenje i na socijalnu zaštitu su prava na veoma različite stvari. Ako ljudi imaju pravo na sve te veoma različite vrste stvari, mogli bi ih imati iz veoma različitih vrsta razloga." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Peter Jones]] k70tbscnsnv37yk4gs5ayt4mmo7a3s1 14 10503 58176 2017-09-14T20:09:00Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 58176 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10504 58185 2017-09-16T13:27:44Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Marcin Matczak |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=poljski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Poljska |datum smrti= |mjesto sm... 58185 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Marcin Matczak |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=poljski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Poljska |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[U]loga zakonodavca jeste da dodijeli obavezujuću snagu pravnom tekstu razumljenom kao skup lingvističkih izražaja sa historijski razvijenim konvencionalnim javnim značenjem. Obavezujuća snaga je dodjeljena ilokucionom namjerom pravotvorca, čija namjera ima blanketnu prirodu, tj. konvencionalno (historijski razvijeno) značenje izražaja korištenih u pravnom tekstu nudi semantički sadržaj. Kao posljedica toga, riječi i rečenice uključene u određeni tekst mogu, ali ne moraju, odgovarati lokucionoj namjeri autora teksta. U slučaju pravnog teksta, njegovo javno, konvencionalno značenje ne mora odgovarati privatnom semantičkom razumijevanju zakonodavca (PRINCIPALA) koji odobrava tekst i daje mu ilokucionu snagu prava. Autoritet zakonodavca sastoji se u pravu da prihvati određene riječi i konfiguracije tih riječi, da ih učini pravom, i stoga ih ustanovi kao predmet budućeg pravnog tumačenja. Prihvatajući te riječi i konfiguracije, zakonodavac prihvata njihova historijski razvijena konvencionalna značenja [...] [V]idjeli smo da lokuciona namjera PISACA [draftsman] (zvaničnik koji je pisao zakon) ne određuje način razumijevanja sadržaja pravnog akta, jer ta namjera nema obavezujuću snagu. Drugo, PRINCIPAL (zakonodavstvo), za čiju se lokucionu namjeru smatralo da obavezuje adresate prava, zaista djeluje sa ilokucionom namjerom. Treće, način na koji pojedinačni parlamentarci koji djeluju kao PRINCIPALI razumijevaju tekst jeste motiv, a ne namjera: stoga nije konstituirajuća za čin pravotvorstva. Konačno, značaj ilokucione namjere rezultira iz toga što je to jedina namjera koja je predmet agregacije, jer je ista u slučaju svih parlamentaraca koji glasaju za neki pravni akt. Lokucione (semantičke) i perlokucione namjere ne mogu biti agregirane jer su previše raznovrsne." (''Three Kinds of Intention in Lawmaking'') [[Kategorija: Pravo]] 1e90kphzfytscz00cmqzesxgnho4v5z 0 10505 58193 2017-09-17T19:28:09Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Mircea Djuvara |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=rumunski pravni teoretičar |datum rođenja=30. maj 1886. |mjesto rođenja=Bukurešt, Rumunija... 58193 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Mircea Djuvara |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=rumunski pravni teoretičar |datum rođenja=30. maj 1886. |mjesto rođenja=Bukurešt, Rumunija |datum smrti=7. novembar 1945. |mjesto smrti=Bukurešt, Rumunija |počasti= }} *"Svaki izvor prava je činjenica. To je činjenica iz koje izvoru norme koje se primjenjuju na društvene aktivnosti." (''Quelques considérations sur la nature des sources et sur la formation du droit positif'') [[Kategorija: Pravo]] 867fsvsplxwmqfgbq2iddpv4wt8ogey 0 10506 58194 2017-09-17T19:33:44Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Mathieu Carpentier |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=francuski pravni teoretičar |datum rođenja=20. septembar 1984. |mjesto rođenja=Pariz, Fr... 58194 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Mathieu Carpentier |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=francuski pravni teoretičar |datum rođenja=20. septembar 1984. |mjesto rođenja=Pariz, Francuska |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Pravna norma postoji ''kao'' pravna norma ako i samo ako pripada pravnom sistemu." (''Sources and Validity'') [[Kategorija: Pravo]] nl61p21bcr0tzahd56a76ja6kdr90gn 0 10507 58199 2017-09-18T07:06:13Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Povreda u govoru mržnje |autor =[[Jeremy Waldron]] |slika = |tekst uz sliku... 58199 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Povreda u govoru mržnje |autor =[[Jeremy Waldron]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''Harm in Hate Speech'' |datum prvog izdavanja =2012. }} *"Svaka grupa mora prihvatiti da društvo nije ''samo'' za nju; ali ''jeste'' za njih, također, zajedno sa svim drugima. I svaka osoba, svaki član grupe, treba biti sposoban da se bavi svojim poslom, sa sigurnošću da neće biti potrebe sa se suočava sa neprijateljstvom, nasiljem, diskriminacijom ili isključivanjem od drugih. Kad se ovo osiguranje efektivno prenese jedva je primjetno; ono je poput nečega na što se svi mogu pouzdati, poput čistoće zraka koji udišu ili kvaliteta vode koje piju iz fontane. Ovaj osjećaj sigurnosti u prostoru koji svi nastanjujemo je javno dobro, i u dobrom društvu to je nešto čemu svi mi doprinosimo i pomažemo da se održi na instinktivan i gotovo neprimjetan način." *"Ni u jednom društvu država nije sposobna ponuditi te garancije [protiv diskriminacije] sama po sebi bez odgovarajućeg osiguranja da će obični građani igrati svoju ulogu u samoprimjeti zakona." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Jeremy Waldron]] h0xh6xwh8y36o3zclqtpz49arpwy1s0 0 10508 58203 2017-09-19T17:41:23Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Tom Gerald Daly |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=irski ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Republika Irska |datum smrti= |mj... 58203 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Tom Gerald Daly |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=irski ustavni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Republika Irska |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Da li sudovi zaista mogu 'graditi' demokratiju u državi koja izlazi iz autoritarne vladavine? [...] Ustavnim i regionalnim sudovima je povjereno da ostvare alhemijski podvig pretvorbe temeljnih materijala nove demokratije - nepotpuno političko rješenje, početna privrženost demokratskim pravilima i nesavršeni ustavni i međunarodni tekstovi - u zlato funkcionirajuće demokratije [...] Postojeće preporuke previše orijentisane na sudove za rješavanje ustavnih pitanja u novim demokratijama mogu kočiti radije nego pomoći njihovu demokratsku putanju. Najvažnije, mogu nas zaslijepiti za mogućnost alternativnih ili novih opcija ustavnog dizajna koji bi mogao biti efikasniji od sudova, ili barem potencijalnih modela koji su manje fokusirani na sudove. Urgentnost ostvarivanja boljeg razumijevanja sudova kao graditelja demokratije stoga ne treba biti u sumnji." (''The alchemists: Courts as democracy-builders in contemporary thought'') [[Kategorija: Pravo]] q59k72uyk1g4c56kw5yafeqk94plyuw 0 10509 58205 2017-09-19T18:08:35Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Dimitrios Kyritsis |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=grčko-britanski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Grčka |datum smrti=... 58205 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Dimitrios Kyritsis |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=grčko-britanski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Grčka |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[U]stavna doktrina je tu da posreduje između ustavnog značenja, to jeste, suštinskog sadržaja ustavnih normi, i pojedinačnih sudskih odluka. Centralno saznanje u ovoj školi misli jeste da ustavne doktrine ove vrste nisu same diktirane ustavom. Iako doktrine vjerovatno neće ispuniti svoju svrhu osim ako ne ostanu relativno stabilne kroz vrijeme, ne znači nužno signalizirati izdaju ustava u njihovom napuštanju. Budući da je opravdanje ustavne doktrine orijentisano ka ishodima, uvijek imamo razlog prebaciti se na dosljedniju doktrinu [...] Sudije razvijaju doktrine da im pomognu u projeku provođenja ustavnog značenja, to jeste, u davanju učinka ustavnim normama. Taj projekat se ne dešava u vakuumu već unutar složene društvene i institucionalne stvarnosti [...] Na primjer, doktrine mogu pomoći u suočavanju sudija sa epistemičkim i drugim manjkavostima, recimo, u pitanjima koja su dosta politička. One mogu također precizirati sadržaj ustavnih normi, koje često upućuju na uzvišene moralne ideje poput pravičnosti, demokratskog društva, ili ponižavajućeg postupanja. U tom smislu, one stvaraju jasna pravila koja su osmišljena da poboljšaju sveopću privrženost ustavnom značenju. Doktrine također mogu operacionalizirati određenu podjelu rada između različitih državnih institucija [...] [P]roporcionalnost je ustavna doktrina u ovom smislu. To jeste, to je metod provođenja ustavnih prava." (''Whatever Works: Proportionality as a Constitutional Doctrine'') [[Kategorija: Pravo]] b6mfwrpci7seeuxppmqa6muprlhrgzh 0 10510 58210 58209 2017-09-21T07:53:38Z Harač 23 58210 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Gerald L. Neuman |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja=22. maj 1952. |mjesto rođenja=Mineolla, New York, Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Temeljna prava zaštićena pozitivnim pravnim režimima [na domaćem i međunarodnom nivou] zajedno ističu tri odlike. Prvo, njihovo utjelovljenje u pozitivnom pravu daje njihovom provođenju legitimizirajući temelj u političkom pristanku. Drugo, njihova normativna ovlaštenja ne izvode se samo iz njihovog usvajanja kao pozitivnog prava [suprapozitivnost]. Treće, kao pravna pravila oni djeluju u institucionalnom kontekstu. Ovi aspekti ne karakteriziraju samo temeljna prava, već također ističu utjecaj na njihovo tumačenje." (''Human Rights and Constitutional Rights: Harmony and Dissonance'') *"Sva temeljna prava nemaju suprapozitivni karakter; neka temeljna prava možda ne odgovaraju bilo kojem suprapozitivnom principu prihvaćenom unutar relevantnog društva. Umjesto toga, neka temeljna prava mogu biti visoko posredni načini za služenje nekim daljim suprapozitivnim vrijednostima (bilo koji primjer je rizičan, ali uzmimo u obzir pravo na optuživanje od strane velike poroke u Sjedinjenim Državama), i moguće je da neka temeljna prava uopće nemaju nikakvo suprapozitivno opravdanje." (''Ibid.'') *"Nacionalno ustavno pravi i slično sročeno međunarodno ljudsko pravo mogu ležati na potpuno različitim normativnim temeljima, ili se mogu jednostavno razmimoilaziti u njihovim koncepcijama prava. Na primjer, određena nacionalna ustavna odredba može oslikavati određenu religijsku tradiciju ili određenu sekularnu filozofiju slobode, ili mogu ukloniti unutarnje neslaganje o temeljnim pitanjima i izražavati vrijednosne privrženosti utemeljene u nacionalnom iskustvu. Globalni režim ljudskih prava težio je premostiti široko raznolike vrijednosne sisteme (uključujući marksizam), a opet artikulisati zajedničke aspiracije. Regionalni sistemi ljudskih prava možda se mogu osloniti na veći stepen zajedništva vrijednosti, i možda (kao u Evropi) na snažniju političku volju za normativnim zbližavanjem." (''Ibid.'') [[Kategorija: Pravo]] me22zpiqwamodgkiptfa5mreqo2mlj2 0 10511 58224 2017-09-24T12:03:42Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Michael Thornburn |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=kanadski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Kanada |datum smrti= |mjesto... 58224 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Michael Thornburn |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=kanadski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Kanada |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"U njemačkoj ''Rechtsstaat'' tradiciji, ustavna prava i opravdanje proporcionalnosti djeluju zajedno kao mehanizam filtriranja kroz koji možmo odrediti koje vrste postupanja prema pojedincima od strane države su konzistentne sa njihovim statusom kao slobodnih i jednakih nositelja prava. Po ovom objašnjenju, onda, mi ne koristimo ustavna prava jedno za drugim, kao seriju ograničenja koja namećemo na inače neograničenu slobodu većine da radi šta hoće. Radije, mi koristimo ustavna prava zajedno kao dio jedinstvenog koherentnog objašnjenja uslova pod kojima je državno djelovanje konzistentno sa poštovanjem osoba kao slobodnih i jednakih nosilaca prava. I opravdanje proporcionalnosti jeste mehanizam koji koristimo da osiguramo da specifična prava mogu djelovati zajedno kao dijelovi tog jedinstvenog, koherentnog objašnjenja legitimnog državnog djelovanja." (''Proportionality'') [[Kategorija: Pravo]] t1inonuwxwqeh2omize13wd01rvlyiu 0 10512 58235 2017-09-29T10:08:02Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Susanne Baer |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemačka sutkinja i ustavna teoretičarka |datum rođenja=16. februar 1964. |mjesto rođenja=Saa... 58235 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Susanne Baer |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemačka sutkinja i ustavna teoretičarka |datum rođenja=16. februar 1964. |mjesto rođenja=Saarbrücken, Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Temeljna prava, ako se gledaju u međusobnom svjetlu, služe kao uzajamna upozorenja protiv izolovanog korištenja bilo kojeg od njih, ili da čak bilo koje pravo tek pobije drugo. Svako temeljno pravo ima posebno značenje, a ipak nisu sama, ali bolje se razumiju kao da se odnose jedna prema drugima, kao trougao." (''Dignity, Liberty, Equality: A Fundamental Rights Triangle of Constitutionalism'') [[Kategorija: Pravo]] 0xjlf4xflj81qza02p2qmc37nq49m3d 0 10513 58249 2017-10-06T22:20:43Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Kad ljudi postanu migranti |autor =[[Marie-Benedicte Dembour]] |slika = |tekst uz sl... 58249 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Kad ljudi postanu migranti |autor =[[Marie-Benedicte Dembour]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''When Humans Become Migrants'' |datum prvog izdavanja =2015. }} *"''Da je'' Evropski sud priznao da imigrancijska kontrola i dodjeljivanje državljanstva nisu polja gotovo apsolutnog državnog suvereniteta, a što je većim dijelom učinio, mogao je smatrati da je država obavezna ''da opravda'' zašto poriče migrantima pravo da žive gdje žele, pravo da budu sa svojom porodicom, ili pravo na pristup socijalnoj zaštiti [...] Ova perspektiva bi insistirala da država ponudi ispravno opravdanje za ograničavanje bilo kojeg od ovih prava, zašto bi se moglo tvrditi da bi značilo, pored drugih zahtjeva, da se pojedinačni slučajevi migranta moraju adresirati. Ova šema ne bi pretpostavila da je ograničavanje prava migranata bilo nelegitimno u svim slučajevimna, ali bi zahtijevalo da država opravda zašto ograničava ta prava kada to čini. / Ono što se dogodilo umjesto toga jeste da je Evropski sud rijetko zahtijevao da država opravda ono što čini. Ukratko, Sud je državi dao previše moći. Pristrasnost od koje je država stoga uživala ima i suštinske i proceduralne aspekte. Suštinski, najoćenitije, uzeo je formu naturaliziranja prava države da isključi strance - kao i prethodno pravo da konceptualno definiše svoje državljane i stoga, po implikaciji, 'svoje strance'. Proceduralno, pristrasnost je prevedena u tendenciju da se ide u korist državnih tvrdnji, dok se one aplikanata odbacuju. Kada se to stalno primjenjuje, ti suštinski i proceduralni trendovi postali su opći principi koji nisu bili kontrolisani. Rezultat toga jeste interna logika koja se, povremeno, transformiše u nezaustavljivu mašinu koja proizvodi kafkaeskne rezultate, poput slučaja ''Bonger''. [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Marie-Benedicte Dembour]] 8igg1rw7chq99p5evbn8l69oonvc0o9 14 10515 58256 2017-10-13T16:51:04Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 58256 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10517 61701 58288 2024-05-17T10:59:04Z Srđan 4695 Srđan premjestio je stranicu [[Mehmed II.]] na [[Mehmed II]] 58288 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Mehmed El-Fatih |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=sultan Osmanlijskog carstva |datum rođenja=30. mart 1432. |mjesto rođenja= |datum smrti=3. maj 1481. |mjesto smrti= |počasti= }} ===Drugi o njemu=== *[[Mustafa Busuladžić]] **"Jedan od prvih političkih poteza osvajača Bosne Mehmeda-El-Fatiha bio je izdavanje ahdname (povelje), kojom se nemuslimanskim podanicima Bosne jamči puna vjerska sloboda. Ova Fatihova povelja, eklatantan primjer vjerske tolerancije, nije ništa drugo nego manifestacija primjenjenih propisa islama o dužnostima muslimana prema inovjernom susjedu, koji su bili uvijek usmjereni na razvijanju prvotnih klica dobra, usađenih u ljudskim dušama i razvijanju onih čovječanskih kvaliteta plemenitosti, vjerske podnošljivosti, pravednosti i poštenja, po kojima čovjek jeste čovjek. Gdje god su muslimani predstavljali većinu i živjeli izmješani s inovjernicima, ovima je do pune mjere bio zajamčen životni integritet, sloboda vjere i nesmetan gospodarski i kulturni razvitak." (Naša tolerancija, Osvit 26. marta 1944. godine) {{Wikipedia|Mehmed II}} [[Kategorija:Turska]] b6311hzlucan1qmzhrzc2sravl4jbju 0 10518 61914 58296 2024-05-18T09:28:29Z Srđan 4695 61914 wikitext text/x-wiki *"Imati zakonsko pravo da činimo φ ne znači da je razumno da činimo φ, jer područje razloga za djelovanje nije ograničeno domenom pravnih razloga. Postojati će također, na primjer, razlozi razboritosti ili morala koji će biti relevantni za razumnost činjenja φ. Imati zakonsko pravo za činjenjem φ, i stoga nemati nikakav odlučan pravni razlog da ne činimo φ, uopće ne rješava pitanje da li je, ''sve uzevši u obzir'', razumno činiti φ. To što imaš zakonsko pravo da hodaš go kroz svoju kuću ne znači da je razumno za tebe da to činiš. Zaista, mogao bi se prehladiti." (''Epistemic rights and legal rights'') {{DEFAULTSORT:Wenar, Leif}} [[Kategorija:Pravo]] 8yhkn5n6q71c75h0a1xossgu500uxqa 0 10519 58300 2017-11-11T20:31:53Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Luke Russell |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=australijski filozof |datum rođenja= |mjesto rođenja=Australija |datum smrti= |mjesto smrti=... 58300 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Luke Russell |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=australijski filozof |datum rođenja= |mjesto rođenja=Australija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[P]ostoje dva posebna pojma normativnosti u igri u savremenim raspravama, i stoga dvije različite odlike koje moralnost može ili ne mora smatrati da ih posjeduje. Prvi pojam normativnosti povezan je sa motivacijom. Moralnost posjeduje motivacijsku normativnost utoliko što oni koji čine moralne prosudbe su potaknuti da djeluju u skladu s njima. Drugi pojam normativnosti odnosi se na opravdanje i ispravnost." (''Two Kinds of Normativity: Korsgaard v. Hume'') [[Kategorija: Filozofija]] cfqdg76xcxfpp7kstl7gwkqblllljwe 0 10521 58319 58318 2017-11-26T13:03:58Z Harač 23 58319 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Između činjenica i normi |autor =[[Jürgen Habermas]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne i političke teorije |originalni naziv =''Faktizität und Geltung'' |datum prvog izdavanja =1992. }} *"[Budući da] ne postoje racionalni standardi [za dovođenje vrijednosti povezanih sa ustavnim pravima u] tranzitivni poredak sa drugim vrijednostima iz slučaja u slučaj [...] vaganje se događa ili proizvoljno ili nereflektivno." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Jürgen Habermas]] ect7k39s5xeanl0glooausaahgltu3k 0 10522 58326 2017-12-01T23:25:31Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Edward Sparer |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja=1928. |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države... 58326 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Edward Sparer |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja=1928. |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti=1983. |mjesto smrti=Sjedinjene Američke Države |počasti= }} *"Pojam 'zakonskog prava' je onaj koji može potvrditi i braniti ljudsku autonomiju i solidarnost ili tek dati krinku takvoj autonomiji i solidarnosti, a zaista braniti ugnjetavanje. Različite vrste zakonskih prava mogu biti korištene na način koji pomaže razvoju društvenih pokreta, što dalje vodi povećanim mogućnostima za što humanije društvo, ili se mogu koristiti da se frustriraju društveni pokreti legitimiziranjem postojećih odnosa. Značenje prava zavisi od načina na koji se ona isprepliću sa društvenim pokretima." (''Fundamental Human Rights, Legal Entitlements, and the Social Struggle: A Friendly Critique of the Critical Legal Studies Movement'') *"Ako trebamo naučiti išta iz života dvadesetog stoljeća, trebamo naučiti da ljudska vrijednost autonomije i solidarnosti zahtijeva pravni izražaj i zaštitu. Zaista, isto onaj zakon koji je nužan za zaštitu neotuđivih ljudskih prava može poslužiti da uljuljka i zbuni narod i da legitimizira ugnjetavanje. Ovaj kontradiktorni odnos zakonskih prava i ljudske slobode i zajdnice služi samo da pokaže da zakonska prava, sama po sebi, nisu dovoljna za njihove proglašene svrhe. Ono što je određujuće jeste odnos društvenog pokreta i borbe za korištenje zakonskih prava. Ukratko, pravno priznanje neotuđivih ljudskih prava je nužna, iako očito nedovoljna, zaštita protiv ugnjetavanja." (''Ibid.'') [[Kategorija: Pravo]] jae5va78hpvzvpj3j2z5cglnr65sgls 0 10523 58328 58327 2017-12-01T23:29:45Z Harač 23 58328 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Prabhat Patnaik |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=indijski ekonomista |datum rođenja= |mjesto rođenja=Indija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[I]sto kao što 'demokratija' u buržoazijskom društvu služi da sakrije eksploataciju, isto kao što je 'jednakost' u buržoazijskom društvu tek jednakost vlasnika robe na tržištu, u čijem ishodištu je stvarnost eksploatacije, isto tako su 'prava' u buržoazijskom društvu namijenjena samo za održavanje strukture eksploatacije. Ali to 'prava' ne čini besmislenim, ništa više nego što to čini 'demokratiju' ili 'jednakost' besmislenim. Suprotno tome, isto kao što se 'demokratija' i 'jednakost' mogu ostvariti samo u društvu koje prevazilazi kapitalizam, tj., u socijalističkom društvu, isto tako 'prava' također postaju smislena samo u socijalističkom društvu, što je razlog zašto se ljevica mora boriti za 'prava' u buržoazijskom društvu, kao što se bori oko 'demokratije' i 'jednakosti'. Stoga 'licemjerstvo' buržoazijskog društva povodom prava je, daleko od toga da krade pojmu svu legitimnost, čini ga važnim prelaznim zahtjevom ljevice." (''A Left Approach to Development'') *"[O]pskrba socijalne pomoći [welfare] ljudima na ad hoc način je uvijek kompatibilna sa kapitalizmom, jer je uvijek reverzibilna. Ali opskrba socijalne pomoći ljudima kao prava je temeljno nekompatibilna sa kapitalizmom. I to je upravo razlog zašto ni jedna buržoazijska vlast neće prihvatiti pristup razvoju temeljen na pravima; i to je upravo razlog zašto ljevica mora prihvatiti pristup razvoju temeljen na pravima koji ga kvalitativno razlikuje od svih buržoazijskih formacija i, oslobađanjem dijalektike suberzivnosti logike kapitalizma, priprema temelj za prelaz u socijalizam [...] Liberalna teorija je nesposobna da ide van okvira kapitalizma; ona uzima kapitalizam kao svoju vječitu premisu i stoga poriče bilo koja prava koja buržoazijska država ne može garantovati. Suprotno tome, pozicija ljevice mora uzeti određena temeljna prava, na primjer pravo na minimum skupa dobara, usluga, i materijalne sigurnosti [...] kao svoju premisu i stoga se ne ograničiti na okvire buržoazijskog društva. To je upravo ono što pozicija temeljena na pravima teži da učini; i uprkos svim suprotnim prikazima taj pristup nikada ne može prihvatiti bilo koja buržoazijska formacija." (''Ibid.'') [[Kategorija: Ekonomija]] 1cmmy9p7jd5yq9s3tyfv0jugzb7vb16 0 10527 58339 2017-12-16T02:18:59Z KWiki 2477 KWiki premjestio je stranicu [[Građanin Kejn]] na [[Građanin Kane]] 58339 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Građanin Kane]] k29tofgt5axxhr5cscayu7cs6mr0t54 0 10528 59865 59051 2021-08-09T06:27:49Z 5.43.81.160 59865 wikitext text/x-wiki ---- *[[Đorđe Balašević]] **"Jugoslavija nije valjala, da je valjala ne bi se onako krvavo raspala. Mene zovu jugonostalgičarem, ali ja sam jugoplastičar. Meni nedostaje Jugoplastika, meni samo nedostaju ta vremena, a ne ta [[država]]" (koncert u Splitu 9. marta 2018., nakon što su fanovi zatražili pjesmu o Titu, [http://www.6yka.com/novost/136821/balasevic-odbio-pjevati-o-titu-a-spomenuo-i-banjaluku-jugoslavija-nije-valjala]) *[[Goran Milić]] **"Ljudi se sjećaju kasnijih nestašica banana, mlijeka, mesa, vožnje na par-nepar, ali to je bilo rajsko [[vrijeme]] naspram pedesetih do sredine šezdesetih. A tada su se otvorile granice pa su [[Hrvati]] nagrnuli put Njemačke. O tome je Krsto Papić 1972. godine snimio dokumentarni film „Specijalni vlakovi." (serija dokumentarnih filmova "Tada & sada", HRT 1) **"Urugvaj i Argentina su bile takve zemlje da sam govorio da ako Jugoslavija ikada dostigne njih, da bi to bilo čudo. Kvaliteta života, bogatstvo, besplatno zdravstvo, školstvo, sloboda medija, mišljenja... Mi smo njih sad prestigli, Argentinci i Urugvajci sad dolaze kod nas da rade. Eno ih na HTV-u uče hrvatski i rade za emisiju Glas domovine na španjolskom jeziku i sretni su s platom od sedam hiljada kuna." (Good Life sajam, 6. oktobra 2019., [https://www.klix.ba/magazin/zanimljivosti/goran-milic-urugvaj-i-argentina-su-bili-san-za-jugoslaviju-a-danas-oni-dolaze-kod-nas-da-rade/191006035]) *[[Misha Glenny]] **"Amerika i zapadna Europa odobravale su Jugoslaviji pomoć i kredite, a njeni radnici odlazili su raditi diljem zapadne Europe, poglavito u Zapadnu Njemačku. Režim je bio dovoljno liberalan da spriječi masovno otuđenje kakvo je vladalo u Čehoslovačkoj ili Rumunjskoj, a kad je tajna policija UDBA provodila obračun nad disidentima, Zapad je zatvarao oči pred ovim kršenjem ljudskih prava radi zadržavanja dobrih odnosa s Jugoslavijom." ("The Balkans, 1804-2012: Nationalism, War and the Great Powers", Granta Books, 7. decembra 2017., {{ISBN|978-1783784523}}) *[[Pero Simić]] **"Jedan od posljednjih uslova je bio da Tito sve one jugoslovenske komuniste o kojima je pisao negativne karakteristike i doprinosio njihovom tragičnom kraju na taj način, sve više ih sumnjičeći. Oni su već bili osumnjičeni, tad je sumnja bila dovoljna za likvidaciju. Takva su vremena bila u sovjetskom savezu. Sve ih je isključio iz Komunističke partije Jugoslavije. Ja sam našao u arhivi Komentarne u Moskvi, odlazeći tamo 8 puta od 1990. do 2008 godine i našao imena 12 najistaknutijih jugoslovenskih komunista koji su bili živi kada ih je Tito marta '39.-e isključio iz KPJ a strijeljani su samo mjesec dana kasnije. Dakle, kada je u Moskvu stigla vijest da ih je sopstvena partija isključila iz partije i proglasila neprijateljima... Tito je bio na sistemu uslovljavanja. Jedan od posljednjih uslova jeste da rasčisti sa onima koji su likvidirani, jer je taj cinični sovjetski režim, staljinistički, htio da ima čiste ruke, pa su partije preuzimale odgovornost za likvidacije ljudi koji su NKVD-ovci. '38-e godine on piše karakteristiku jedne od najistaknutijih ličnosti KPJ, jednom od njenih osnivača i po mom mišljenju najobrazovanijem jugoslovenskom komunisti, između Prvog i Drugog svjetskog rata, profesoru beogradskog univerziteta Simi Markoviću. Njegove rečenice su brutalne. Kaže, ja sam od početka sumnjao u njega. To je bilo sasvim dovoljno da ostane bez glave. Isključen je marta '39, ubijen aprila '39. Tako da Titovo učešće u tragedijama svojih partijskih drugova je bivalo sve veće i on se zapravo na tome dokazao. (o Titovim likvidacijama partijskih drugova i dolasku na vlast, u emisiji "Nekad bilo", na TV RTRS, sa voditeljem Sinišom Mihajlovićem) [[Kategorija: tema]] b86xpl9abecjj62nn0rkwvogez669l2 0 10529 58353 2018-01-05T18:05:30Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=David Frydrych |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=kanadski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Kanada |datum smrti= |mjesto sm... 58353 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=David Frydrych |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=kanadski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Kanada |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[O]dređivanje koji interesi opravdavaju pravno priznavanje [kao prâva] je sistemski-zavisno pitanje; to je jednostavno pitanje određene jurisdikcije [...] Nije tek stvar da relevantne vrste interesa koje opravdavaju zakonska prava mogu biti zavisni od sistema; također je slučaj da, za [pravne] pozitiviste, određivanje da li primjerci tih vrsta čine ''bona fide'' prâva je stvar također za [pravni pozitivizam]. Čak i ako, kao stvar normativne teorije, neko vjeruje da svi [treći korisnici] trebaju imati zakonska prava, ne mora biti tačno da ih imaju. Pravni sistem može dodijeliti prava nekim takvim strankama, a ne drugima - iz kakvih god meritornih ili nemeritornih razloga njegovi zvaničnici tako odluče." (''Kramer’s Delimiting Test for Legal Rights'') [[Kategorija: Pravo]] 3bgo5wmtyqqx5tza539a9j1ridr2043 0 10530 58356 2018-01-06T16:21:59Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Richard Stacey |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=južnoafrički pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Južnoafrička Republika |... 58356 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Richard Stacey |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=južnoafrički pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Južnoafrička Republika |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"U slučajevima u kojima analiza proporcionalnosti konačno zavisi od ispitivanja proporcionalnosti u striktnom smislu, razumijem da su sudije uključene u opravdavanje rednog poretka u svjetlu vanjskih i nezavisnih kriterija ili vrijednosti. U tim ustavnim kontekstima, međutim, ne postoji rasprava o tome koje vrijednosti sudije moraju uzeti u obzir u rangiranju važnosti ili ozbiljnosti prâva i ograničenja. Te vrijednosti su izričito istaknute u tekstu ustava. Sudije ne moraju biti moralni filozofi ili etički čarobnjaci da stvore vrijednosti u odnosu na koje se prâva i ograničenja moraju vagati, ili u opravdavanju zašto određeni skup vrijednosti treba imati prvenstvo u svakom slučaju. Oni samo moraju uputiti na izjave o vrijednostima u ustavu [...] [P]rava i društveni interesi koji bi mogli opravdati njihovo ograničavanje ne vuku društvo u suprotnim pravcima, prema nekompatibilnim ili nesrazmjerljivim vrijednostima. Upravo suprotno, sudska ili zakonodavna preferencija za zaštitom prâva ili slijeđenje suprotstavljenog interesa u određenom slučaju – ravnoteža koja se mora postići između njih – svodi se na to da sudije i zakonodavci moraju učiniti argumente kojima objašnjavaju koji od dva izbora bolje ostvaruje jedinstven skup vrijednosti." (''The magnetism of moral reasoning and the principle of proportionality in comparative constitutional adjudication'') *"Gdje se dogodi da je ustav privržen ka skupu temeljnih normativnih vrijednosti (demokratija, dostojanstvo, jednakost ili otvorenost, na primjer), vladavina prava zahtijeva da, isto kao što vlada mora nastaviti da naplaćuje poreze koje postavi i provodi ograničenja brzine koje nametne, zvanično postupanje mora biti u skladu sa ovim skupom temeljnih vrijednosti. Oštrije rečeno, da bi zvaničnici pokazali da njihovo postupanje zadovoljava zahtjev usklađenosti u teškim slučajevima, gdje se ne primjenjuju bilo kakva prethodno proglašena pravila, oni nemaju izbora nego da upućuju na dublje, pozadinske norme koje leže u ishodištu pravnog sistema u cjelini i koje prožimaju sva prethodno proglašena pravila. Ovo, pak, implicira prihvatanje normativno bogate koncepcije vladavine prava [...] Balansiranje kao rasuđivanje je mehanizam kojim sudovi mogu istraživati da li su predmetna ograničenja prava opravdana, pitajući se da li se može pokazati da li ograničenja prava mogu biti usklađena sa normativnim privrženostima. Štaviše, ideja normativne usklađenosti dopušta sudovima da održe moralnu autonomiju na kojima se uopće temelji privrženost ka vladaini prava, čineći normativne argumente koji teže da opravdaju vršenje javne vlasti upravo u tim teškim slučajevima gdje nema očito primjenjivih pravila. Kontinuirana privlačnost sudova u paradigmatskim državama prema balansiranju kao rasuđivanju i proporcionalnosti u striktnom smislu sugeriše da su ti sudovi privrženi toj bogatijoj koncepciji vladavine prava." (''Ibid.'') [[Kategorija: Pravo]] sbd90ko5t9mrhxgroiwr8fka3pj5ykr 0 10531 58363 58361 2018-01-06T19:25:00Z Harač 23 58363 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Benjamin Eidelson |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Diskriminacija nije fenomen prema kojem možemo ili trebamo prihvatiti jedinstvan stav, već velika kategorija koja uključuje mnogo različitih vrsta djelovanja, koja su problematična na različite načine i u različitom stepenu. Vrijedno je veoma oštro razlikovati diskriminaciju i konstrukt 'posredne diskriminacije', na primjer, jer su to zaista veoma različiti fenomeni. Štaviše, neki slučajevi diskriminacije nisu ni na kakav način loši. Od onih koji jesu loši, neki su nemoralni bez obzira na njihove učinke, jer čine očitim neuspjeh u priznanju nekih od diskriminiranih kao osoba; dok su drugi tek loši jer su štetni. Onda, od onih slučajeva diskriminacije koji ukazuju nepoštovanje, neki su posebno nečuveni, jer uključuju prijezir za moralni status diskriminiranih, radije nego puki neuspjeh priznanja. Pored toga, sva diskriminacija koja nekoga nepoštuje kao osobu ne čini to kroz isti neuspjeh priznanja, jer osobnost sama uključuje različite atribute. Neuspjeh u tretiranju osoba kao pojedinaca i neuspjeh u njihovom tretiranju kao bića jednake vrijednosti su oba načini njihovog nepoštovanja kao osoba, ali svaki je karakterističko uključen u neke oblike pogrešne diskriminacije, ali oni povrijeđuiju status diskriminiranog kao osobe na različite načine." ==Djela== *''[[Diskriminacija kao nepoštovanje]]'' (2015.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Benjamin Eidelson]] 09wpvnjcfdybvk7r8v1vdpdq5djyq7e 0 10532 58364 58362 2018-01-06T19:25:19Z Harač 23 58364 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Diskriminacija kao nepoštovanje |autor =[[Benjamin Eidelson]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''Discrimination and Disrespect'' |datum prvog izdavanja =2015. }} *"Diskriminacija nije fenomen prema kojem možemo ili trebamo prihvatiti jedinstvan stav, već velika kategorija koja uključuje mnogo različitih vrsta djelovanja, koja su problematična na različite načine i u različitom stepenu. Vrijedno je veoma oštro razlikovati diskriminaciju i konstrukt 'posredne diskriminacije', na primjer, jer su to zaista veoma različiti fenomeni. Štaviše, neki slučajevi diskriminacije nisu ni na kakav način loši. Od onih koji jesu loši, neki su nemoralni bez obzira na njihove učinke, jer čine očitim neuspjeh u priznanju nekih od diskriminiranih kao osoba; dok su drugi tek loši jer su štetni. Onda, od onih slučajeva diskriminacije koji ukazuju nepoštovanje, neki su posebno nečuveni, jer uključuju prijezir za moralni status diskriminiranih, radije nego puki neuspjeh priznanja. Pored toga, sva diskriminacija koja nekoga nepoštuje kao osobu ne čini to kroz isti neuspjeh priznanja, jer osobnost sama uključuje različite atribute. Neuspjeh u tretiranju osoba kao pojedinaca i neuspjeh u njihovom tretiranju kao bića jednake vrijednosti su oba načini njihovog nepoštovanja kao osoba, ali svaki je karakterističko uključen u neke oblike pogrešne diskriminacije, ali oni povrijeđuiju status diskriminiranog kao osobe na različite načine." *"[K]oncept diskriminacije može se razložiti na dva temeljna dijela. Prvo, diskriminirati nekoga znači tretirati ga različito u nekoj dimenziji nego druge, i to različito tretiranje mora biti uporedno nepogodno za njega u nekom smislu." *"[B]iti diskriminiran mora biti uporedno nepognodno prema osobi u nekom specifičnom smislu, ali biti uporedno nepogodovan u tom smislu ne mora biti globalno uporedno nepogodno za njega (i može čak biti globalno uporedno pogodno za njega)." *"[N]ekoga se može diskriminirati na temelju religije, na temelju boje očiju, i tako dalje, ali ne može se diskriminirati ni na kakvom temelju. Diskriminirati ni na kakvom osnovu jednostavno znači nediskriminirati." *"[R]adna verzija diskriminacije: X (neposredno) diskriminira protiv Y u nekoj dimenziji W na temelju P ako i samo ako: (ulov različitog tretmana) X tretira Y manje povoljno u odnosu na W nego što X tretira nekog zbiljskog ili hipotetičnog drugog, Z, u odnosu na W; i (eksplanatorni uslov) razlika u tome kako X gleda na Y u odnosu na P i kako X gleda ili bi gledao na Z u odnosu na P figurira u objašnjenju tog različitog tretmana." *"[T]rebamo razlikovati između primjera različitog postupanja u kojem ni jedna strana nije tretirana manje pogodno u odnosu na bilo koji interes, i ona u kojoj je svaka strana tretirana manje povoljno u odnosu na različite interese, gdje te nepogodnosti imaju jednake neto efekte na sveopće blagostanje [...] [V]ećina šema koje promoviraju ili provode 'odvojeni ali različiti' uloge za različite vrste ljudi mogu samo tvrditi, u najboljem smislu, da potpadaju pod drugu kategoriju." *"Paradigmatska djela intrinsično pogrešne diskriminacije su, pored toga što su diskriminacija u bilo kojoj materijalnoj dimenziji – zaposlenje, izbor prijatelja, i tako dalje – također primjeri diskriminacije u dimenziji poštovanja osobnosti. To su slučajevi u kojima klasifikacija osoba na različit način na temelju nekog svojstva vodi nepokazivanju njima poštovanja koje im se duguje kao osobama (neuspjeh u uzimanju u obzir normativnog značaja nekog aspekta njihovog moralnog statusa u svom praktičnom promišljanju). Ono što je značajno jeste da nisu sva djelovanja koja su nepoštovajuća i diskriminatorna pogrešna diskriminacija u ovom centralnom smislu povezanom sa uporednim nepoštovanjem." *"[D]iskriminacija temeljena na ličnoj preferenciji grupe često ne pokazuje nepoštovanje. Identifikovali smo dvije klase situacija koje pobijaju tu pretpostavku nevinosti: ona u kojoj preferenca leži na generalizaciji koja sama pokazuje nepoštovanje, i one u kojima preferenca leži na prešutnom ili izričitom poricanju vrijednosti nekih ljudi." *"[N]e čini se da postoji bilo šta intrinzično neprihvatljivo o osobi koja dopušta da njen intimni ili društveni život bude oblikovan etničkom preferencom." *"[N]eka diskriminacija je nepoštovajuća prema stajanju žrtve kao osobe ne zbog toga što joj ne pridaje jednaku vrijednost kao drugim osobama, već zato što neuspijeva da je tretira kao individualno autonomno biće." *"[P]oštovanje stajanja osobe kao pojedinca zahtijeva kako (i) ozbiljno uzimanje u obzir dokaza o njenim autonomnim izborima u formiranju prosudbi o njoj i (ii) stvaranje prosudbi o njenom mogućem djelovanju na način koji poštuje njenu sposobnost, kao autonomnog pojedinca, da izabere kako će sama djelovati. Diskriminacija na temelju grupne generalizacije je ponekad intrinzično pokrešna jer krši jednan ili oba od ovih zahtjeva." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Benjamin Eidelson]] 1y300dk8yu9ip8qpb8d9l3t3xyb6ez5 14 10533 58365 2018-01-06T19:25:34Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 58365 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 14 10536 58369 2018-01-06T19:54:46Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 58369 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10537 58375 2018-01-13T09:53:37Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Samuel Moyn |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=pravni historičar |datum rođenja=1972. |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smr... 58375 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Samuel Moyn |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=pravni historičar |datum rođenja=1972. |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Historičari ljudskih prava prilaze svom predmetu istraživanja, uprkos njegovoj novosti, na način na koji su historičari crkve prilazili njihovom. Oni posmatraju temeljni razlog – kao što su crkveni historičari tretirali kršćansku religiju – kao spasonosnu istinu, otkrivenu, radije nego stvorenu u historiji. Ako se historijski fenomen može učiniti kao da je priželjkivanje ljudskih prava, tumači se kao da njima vodi, slično onome kako su crkveni historičari dugo tumačili judaizam, kao proto-kršćanski pokret jednostavno zbunjen povodom njegove istinske sudbine. U međuvremenu, heroji na koje se gleda kao da promoviraju ljudska prava u svijetu – poput apostola i svetaca u crkvenoj historiji – općenito se tretiraju sa nekritičkim divljenjem. Hagiografija, u svrhu moralne imitacije onih koji slijede plam, postaje glavni žanr. I organizacije koje se konačno pojavljuju da institucionaliziraju ljudska prava se tretiraju poput rane crkve: goluždrava, ali nadajmo se univerzalna, zajednica vjernika koji se bore za dobro u velu suza. Ako stvar propadne, to je zbog zla; ako uspije, nije zbog slučajnosti, već jer je stvar bila pravedna. Ovi pristupi nude mitove koji novi pokret želi i treba [...] Ova alternativna historija je natjerana, stoga, da uzme kao svoj glavni izazov razumijevanje zašto ljudska prava nisu počela definisati ljudske nade za budućnost kao temelj međunarodnog pokreta i utopiju međunarodnog prava 1940-tih, već sredinom 1970-tih godina [...] Najbolje opće objašnjenje izvora ovog društvenog pokreta i zajedničkog diskursa oko prava ostaje propast drugih, prethodnih utopija, kako onih temeljenih na državama, tako i međunarodnih. To su bili sistemi vjerovanja koji su obećavali slobodan način života, ali su vodili u krvave močvare, ili su nudili emancipaciju od imperije i kapitala, ali su se uskoro vidjele kao tamne tragedije radije nego svijetle nade. U toj atmosferi porastao je internacionalizam koji se okreće oko pojedinačnih prava, i to je mogao jer je bio definisan kao čista alternativa u vremenu ideološke prevare i političke propasti. Tada je fraza 'ljudska prava' ušla u svakodnevni govor u engleskom jeziku. I od tog trenutska su ljudska prava počela da definišu sadašnjicu [...] [A]li tačno identifikovanje historijskih izvora savremenih aspiracija ljudskih prava je tek jedan način za suočavanje za dubokim dilemama sa kojima se ljudska prava i dalje suočavaju kao utopijski ideal i pokret. Da su zaista bila plod demokratske revolucije, ne bi bila suočena sa zahtjevom za programatskom vizijom. Da su skovana u trenutku mudrosti nakon Holokausta, imala bi sasvim drugačije historijsko držanje, fokusirana na spriječavanje genocida od početka i ograničena na nepobitne povode bez da moraju iznijeti teret rješavanja svih globalnih boljki i različitih političkih agendi. Ali nisu bile ni jedne od tih stvari. Budući da su rođene u trenutku kada su preživjele kao moralna utopija kada su političke utopije umrle, ljudska prava su natjerana da definišu dobar život i ponude plan njegovog ostvarenja upravo kada su bila nepripremljena za to činjenicom svog suprapolitičkog rođenja." (''[[Posljednja utopija]]'') ==Djela== *''[[Posljednja utopija]]'' (2010.) [[Kategorija: Pravo]] [[Kategorija: Historija]] [[Kategorija: Samuel Moyn]] tw7ylkiafn25z7zocm1twmujb29ceqa 0 10538 58376 2018-01-13T09:55:07Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Posljednja utopija: ljudska prava u historiji |autor =[[Samuel Moyn]] |slika = |teks... 58376 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Posljednja utopija: ljudska prava u historiji |autor =[[Samuel Moyn]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne historije |originalni naziv =''The Last Utopia: Human Rights in History'' |datum prvog izdavanja =2010. }} *"Historičari ljudskih prava prilaze svom predmetu istraživanja, uprkos njegovoj novosti, na način na koji su historičari crkve prilazili njihovom. Oni posmatraju temeljni razlog – kao što su crkveni historičari tretirali kršćansku religiju – kao spasonosnu istinu, otkrivenu, radije nego stvorenu u historiji. Ako se historijski fenomen može učiniti kao da je priželjkivanje ljudskih prava, tumači se kao da njima vodi, slično onome kako su crkveni historičari dugo tumačili judaizam, kao proto-kršćanski pokret jednostavno zbunjen povodom njegove istinske sudbine. U međuvremenu, heroji na koje se gleda kao da promoviraju ljudska prava u svijetu – poput apostola i svetaca u crkvenoj historiji – općenito se tretiraju sa nekritičkim divljenjem. Hagiografija, u svrhu moralne imitacije onih koji slijede plam, postaje glavni žanr. I organizacije koje se konačno pojavljuju da institucionaliziraju ljudska prava se tretiraju poput rane crkve: goluždrava, ali nadajmo se univerzalna, zajednica vjernika koji se bore za dobro u velu suza. Ako stvar propadne, to je zbog zla; ako uspije, nije zbog slučajnosti, već jer je stvar bila pravedna. Ovi pristupi nude mitove koji novi pokret želi i treba [...] Ova alternativna historija je natjerana, stoga, da uzme kao svoj glavni izazov razumijevanje zašto ljudska prava nisu počela definisati ljudske nade za budućnost kao temelj međunarodnog pokreta i utopiju međunarodnog prava 1940-tih, već sredinom 1970-tih godina [...] Najbolje opće objašnjenje izvora ovog društvenog pokreta i zajedničkog diskursa oko prava ostaje propast drugih, prethodnih utopija, kako onih temeljenih na državama, tako i međunarodnih. To su bili sistemi vjerovanja koji su obećavali slobodan način života, ali su vodili u krvave močvare, ili su nudili emancipaciju od imperije i kapitala, ali su se uskoro vidjele kao tamne tragedije radije nego svijetle nade. U toj atmosferi porastao je internacionalizam koji se okreće oko pojedinačnih prava, i to je mogao jer je bio definisan kao čista alternativa u vremenu ideološke prevare i političke propasti. Tada je fraza 'ljudska prava' ušla u svakodnevni govor u engleskom jeziku. I od tog trenutska su ljudska prava počela da definišu sadašnjicu [...] [A]li tačno identifikovanje historijskih izvora savremenih aspiracija ljudskih prava je tek jedan način za suočavanje za dubokim dilemama sa kojima se ljudska prava i dalje suočavaju kao utopijski ideal i pokret. Da su zaista bila plod demokratske revolucije, ne bi bila suočena sa zahtjevom za programatskom vizijom. Da su skovana u trenutku mudrosti nakon Holokausta, imala bi sasvim drugačije historijsko držanje, fokusirana na spriječavanje genocida od početka i ograničena na nepobitne povode bez da moraju iznijeti teret rješavanja svih globalnih boljki i različitih političkih agendi. Ali nisu bile ni jedne od tih stvari. Budući da su rođene u trenutku kada su preživjele kao moralna utopija kada su političke utopije umrle, ljudska prava su natjerana da definišu dobar život i ponude plan njegovog ostvarenja upravo kada su bila nepripremljena za to činjenicom svog suprapolitičkog rođenja." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Samuel Moyn]] f0r048bqsm7oso0qypvf1qaaoqoagps 14 10539 58377 2018-01-13T09:55:30Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 58377 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10540 58379 2018-01-13T21:18:51Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Grégoire Webber |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=kanadski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Kanada |datum smrti= |mjesto... 58379 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Grégoire Webber |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=kanadski pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Kanada |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"U ponudi su dva razumijevanja prâva : prvo, vladajuće u političkoj moralnosti, po kojem su prava od značaja; drugo, vladajuće u pravu ljudskih prava, po kojem ona to nisu." (''On the Loss of Rights'') *"Ako su po preovladavajućem pristupu ‘prava' tek drugi način govorenja o onome što je već pokriveno 'interesima' – i često upućivanje na diskurs 'sukoba interesa' u preovladavajućem pristupu sugeriše da je to tačno – onda se malo dobija, a puno gubi. Jer prava – istinska, izvorna prava – priznaju temeljnu jednakost osoba delimitirajući ono što se svakoj duguje u svjetlu toga što je u zajednici sa drugima koji također imaju 'interese' i prava. Interesi su pobojne premise u ocjeni toga šta je pravedno, ali prava, ispravno razumljena, nisu: ona su konačna, odlučujuća, i vrijedna statusa koji im se dodjeljuje kada se o njima promišlja kao pravom odnosu između ljudi. Oni daju izraz onoga što se duguje svakome u zajednici kao stvar pravde. Postoji rizik da se ova briga za osobe izgubi ako se prava izjednače sa interesima." (''Ibid.'') *"Tvrdnja prava [''claim of right''] ne treba se miješati sa pravom. Prva faza analize u preovladavajućem pristupu treba se reorijentirati od pretpostavke da ocjenjuje nečija prava jer, uistinu, jedina stvar koja se ocjenjuje u toj prvoj fazi jeste tužiteljeva pobojna tvrdnja prava. Bez sumnje, tužilac teži da bude nositelj prava i, stoga, teži da njegova tvrdnja prava bude priznata ''kao pravo'' [...] Razumijevanjem prve faze u analizi u okviru tvrdnje prava, zaključci do kojih se dolazi u drugoj fazi također se obrću. Stoga: radije nego zaključivati da je 'povrijeđivanje' [''infingement''] 'prava' bilo ''opravdano'', treba se potvrditi ''pobijanje'' tvrdnje prava. Ako se zaključi da ono što je pravedno ili opravdano prema praktičnom razumu nije ono što tužitelj traži, onda je zaključak da tužitelj ''nema pravo''. To ne sugeriše da je tužiteljeva tvrdnja prava bila lažna ili zlonamjerna (iako će neke biti). Radije, budući da postoji brojnost mogućih pravednih djelovanja i aranžmana koji će dati efekat nečijim pravima, autoritet će morati birati između njih tako da svakome da njihova prava [...] Šta sa zaključkom, po preovladavajućem stanovištu, da je 'povrijeđivanje' 'prava' bilo ''neopravdano''? U jednostavnom slučaju, taj zaključak se treba reformulisati na sljedeći način: tužiteljeva tvrdnja prava je priznata ''kao pravo''. Predmetno djelovanje je neopravdano jer je protivno tužiteljevom pravu. Konačni, peremptorni, i odlučujući razlog za djelovanje koje je pravo, nije bilo poštovano i, stoga, autor predmetnog djelovanja je počinio nepravdu. Zakonodavstvu se treba poreći njegov status prava (da li sudskom deklaracijom ili zakonodavnom derogacijom): ono ne uspijeva ponuditi članovima zajednice razloge za djelovanje jer krši razloge za djelovanje koji konstituišu pravo [...] Ali ovo konceptualno reorijentisanje ne ide dovoljno daleko, jer ono zamišlja tek dva moguća zaključka nakon sudske ocjene tvrdnje prava: ili tužitelj nema prava (tvrdnja prava je pobijena) ili je došlo do kršenja tužiteljevog prava (tvrdnja prava je uspješna). Ovo otkriva veoma čudnu i nesretnu odliku preovladavajućeg pristupa: ''mi znamo šta prava istinski, opravdano zahtijevaju tek kroz njihovo kršenje''. Ono što u potpunosti nedostaje preovladavajućem pristupu jeste treća alternativa: povrđivanje nečijih prava uz potvrdu da se poštuju. Da bi se shvatila ova alternativa zahjteva se dalja reorijentacija : 'vanjsko ograničenje' prava – ono što se inače zove povrijeđivanjem prava – mora se priznati kao da omogućava i konstituiše prava." (''Ibid.'') [[Kategorija: Pravo]] 31jsdogf6v1bec06m4nbav61ep50gl4 0 10541 58382 2018-01-13T22:03:23Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=John F. K. Oberdiek |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Držav... 58382 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=John F. K. Oberdiek |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=američki pravni teoretičar |datum rođenja= |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Specifikacionizam [o pravima] može tolerisati neslaganje o ustavnim pravima na način na koji ne može preovladavajući pristup [koji drži da su prava posredni zaključci širokog opsega koji su široko prihvaćeni na apstraktnom nivou]. Razlog zato jeste što specifikacionizam tretira ustavna prava kao zaključna određenja zahtjeva i dužnosti. To da možda postoji malo slaganja na putu ka takvim zaključcima, ili o samim zaključcima, ne potkopava samu ideju da postoje ustavna prava pod specifikacionizmom, kao što je jasno da to čine pod preovladavajućem pristupu [...] Specifikacionizam drži da su ustavna prava teško osvojeni konačni, ako potencijalno uski, zaključci koji prepostavljaju dužnosti, a ne posredni zaključci širokog opsega koji su široko prihvaćeni, kao što drži preovladavajuće stanovište. Ta posljednja slika ne uspijeva obuhvatiti mnoga autentična ustavna prava." (''Specifying Constitutional Rights'') [[Kategorija: Pravo]] 1bbpgeybt26gp3e78ure068803go7zk 0 10544 58401 2018-02-11T10:36:14Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija knjiga| |naziv =Rješavanje sukoba između ljudskih prava: sudijina dilema |autor =[[Stijn Smet]] |slika... 58401 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Rješavanje sukoba između ljudskih prava: sudijina dilema |autor =[[Stijn Smet]] |slika = |tekst uz sliku =spis pravne teorije |originalni naziv =''Resolving Conflicts between Human Rights: The Judge's Dilemma'' |datum prvog izdavanja =2017. }} *"Istinski sukob između ljudskih prava nastaje kada je država pod nekompatibilnim dužnostima da zaštiti/promovira konkretna ljudska prava dva ili više identificiranih pojedinaca, ili onih koji se mogu identificirati, i/ili entiteta, pod uslovom da su ta ljudska prava istinski i dovoljno u pitanju." *"[Ja] ću ponuditi stuktuirani test koji se oslanja na 'balansiranje razloga' - tj. na formu praktičnog rasuđivanja - da odredi koje pravo treba prevagnuti u određenim okolnostima određenog sukoba. Balansiranje tako razumljeno implicira ''poređenje'' snage ''razloga'' - ne ''mjerenje težina'' - u kosit, ili protiv, ljudskog prava koje je u sukobu." *"U balansiranju ljudskih prava, sudija prvo konstruiše dvije (ili više) mreža argumenata, jednu za svako ljudsko pravo u sukobu. U konstruisanju tih mreža argumenata, sudije koriste sedam kriterija struktuiranog testa balansiranja [vrijednost, uticaj, srž/periferija, dodatna prava, opći interes, svrha, odgovornost] da odrede da li oni nude razloge u korist - ili protiv - ljudskog prava u sukobu. Kada su konstruisane, svaka mreža argumenata izražava snagu razloga u korist - ili protiv - ljudskih pava u sukobu. Poredeći snagu razloga koja su upletena u svaku mrežu argumenata, sudije bi trebale odrediti koje ljudsko pravo je podržano snažnijim razlozima i stoga treba prevagnuti nad drugim ljudskim pravom ili pravima, sa kojima je u sukobu [...] Subjektivne preference će biti minimizirane, ne uklonjene. Sudije će biti usmjerene prema kvaziracionalnosti, a ne gurnute u čistu analizu. A koherentnost [sudskog rasuđivanja] će se povećati, a ne ostvariti. [Konačno, uklonit će se efekat preferencijalnog okvira]." *"[T]okom vremena - kada se kontekstualni test balansiranja bude nanovo koristio za presuđivanje specifčnih sukoba - obrasci će početi da nastaju. Analiza tih brazaca može nam dopustiti da predvidimo budućne ishode tako što će, imajući vidu sličan skup okolnosti, određena ljudska prava vjerovatnije prevagnuti nad drugima. U tom smislu, mogu nastati kategorička pravila balansiranja iz ponovljene primjene kontekstualnog testa balansiranja. Ali - i ovo je, opet, ključno - takva pravila će tek biti posljedica ponavljajućeg kontekstualnog balansiranja i stoga neće biti ugravirana u kamenu. Zaista, nove okolnosti i/ili nove normativne ocjene tih okolnosti mogu uzrokovati devijaciju od 'ustanovljenih' kategoričkih pravila balansiranja." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Stijn Smet]] 3jelke9q06712ee8gjjedi9o34ltl1s 14 10545 58402 2018-02-11T10:36:33Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 58402 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10546 58407 2018-02-16T10:22:57Z 85.92.241.84 https://www.youtube.com/watch?v=d-y791Y1_uw 58407 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime = Nermin Nikšić |pravo ime = |slika = |tekst uz sliku = bosanskohercegovački političar |datum rođenja = 27. 12. 1960. |mjesto rođenja = Konjic, Bosna i Hercegovina |datum smrti = |mjesto smrti = }} * "Stop nacionalizmu, stop mržnji, stop podjelama, stop strahu! Hoćemo da živimo k'o braće i sestre, ali ne oni bradati s... s... sa kratkim pantalonama nego prave Bošnjaci, Srbi i Hrvati braća i sestre Bosne i Hercegovine, braća i sestre po domovini." (septembar 2016, predizborni skup SDP BiH u Kaknju) [[Kategorija: Bosanskohercegovački političari]] {{Wikipedia}} fu8zyt8aglv59cgn853x28ic92232oe 0 10547 58414 2018-02-22T15:56:14Z Bosna Sarajevo 3740 Bosna Sarajevo premjestio je stranicu [[Bulend Bišćević]] na [[Bulend Biščević]] 58414 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Bulend Biščević]] tjc7xbpkvqmrt1scdmakz7jbiv0r52p 14 10548 58416 2018-02-25T13:49:22Z 37.203.104.153 Napravljena prazna stranica 58416 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 0 10549 58419 58417 2018-02-25T13:51:58Z 37.203.104.153 58419 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Darryl Li |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=profesor antropologije na Univerzitetu u Chicagu |datum rođenja= 1979. |mjesto rođenja=Sjedinjene Američke Države |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Imao sam priliku razgovarati s raznim muslimanima strancima koji su se borili u džihadu u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] kao i da analiziram mnoge publikacije na kojima su oni radili u to vrijeme, njihove interne dokumente, ali i nadzorne izvještaje koje su sačinile vlade Bosne i Hercegovine i Italije. Ovi izvještaji pokazuju da je njihov zajednički cilj bio pomoć [[musliman]]ima u Bosni i Hercegovini u njihovoj odbrani od masovnih zločina koje su počinili primarno srpske snage u to vrijeme." (o dolasku mudžahedina u BiH, 25.02.2018. intervju, Al Jazzera [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/profesor-darryl-li-alija-izetbegovic-nije-doveo-mudzahedine]) == Vanjski linkovi == *[https://www.pdsoros.org/meet-the-fellows/darryl-li P.D. Soros stipendije za Nove Amerikance] [[Kategorija: Američki profesori]] b302ac434hxu9thm1bfsb76h9n6us3q 14 10550 58418 2018-02-25T13:51:08Z 37.203.104.153 Napravljena prazna stranica 58418 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 0 10551 61994 58420 2024-05-18T16:34:20Z Srđan 4695 61994 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Mišo Božić |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=dugogodišnji predsjednik Srpskog građanskog vijeća Tuzla |datum rođenja=1928. |mjesto rođenja= |datum smrti=10. Jula 2013. |mjesto smrti=Tuzla, Bosna i Hercegovina |počasti= }} *"Odluku vladajućih stranaka u Općinskom vijeću Tuzla da odbiju da se jedna ulica u Tuzli nazove imenom Alije Izetbegovića smatram neracionalnom i štetnom. Tuzlanski [[Srbi]] osjećaju poštovanje prema Aliji Izetbegoviću koji se svojom politikom zalagao za ravnopravnost svih građana u Tuzli, ali i u Bosni i Hercegovini. Izetbegović je vodio računa o položaju Srba koji su bili pripadnici Armije RBiH, utičući da dobiju odgavarajuća priznanja i unapređenja. Prilikom mog susreta sa predsjednikom Izetbegovićem rekao je, a to je naglašavao i u više navrata, kako je Srbima u ratu najteže, jer ih oni sa brda smatraju izdajnicima, a ovi dole nemaju puno povjerenja u njih. Ne treba zaboraviti da je Srbe iz Tuzle i okoline Tuzle, kao i iz Sarajeva i drugih gradova, iseljavao [[Radovan Karadžić]], a ne [[Alija Izetbegović]] koji je Srbe gledao kao ravnopravan i komšijski narod. Brojna međunarodna priznanja za humanizam i demokratiju najvećih svjetskih lidera Aliji Izetbegoviću, dokazuju da je prvi Predsjednik BiH bio pozitivna istorijska ličnost i da kao takav zaslužuje svoju ulicu u Tuzli, i svakom drugom gradu u BiH. Neshvatljivo je da [[Tuzla]] danas naspram Alije Izetbegovića podržava politiku SDS-a i Borislava Paravca koji se protive obilježavanju Izetbegovićevog lika i djela. Nadam se da ova štetna odluka nije konačna, te da će biti promijenjena i da će Tuzla dobiti ulicu u spomen na prvog Predsjednika međunarodno priznate Bosne i Hercegovine." (kolumna Fatmira Alispahića, Sedmični diwan, Jutarnje novine, subota, 12.11.2005.) {{DEFAULTSORT:Božić, Mišo}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] dkmpg6fb8knrlxsm8mif9f073y5xoe1 0 10552 61536 58423 2024-05-17T07:06:46Z Srđan 4695 61536 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Markus Gabriel |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=njemački filozof |datum rođenja=6. april 1980. |mjesto rođenja=Remagen, Njemačka |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"[P]ostoje mnogi mali svijetovi, ali ne jedan svijet kojem svi oni pripadaju." (''[[Zašto svijet ne postoji]]'') ==Djela== *''[[Zašto svijet ne postoji]]'' (2013) {{DEFAULTSORT:Gabriel, Markus}} [[Kategorija:Markus Gabriel| ]] [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Njemački filozofi]] t0eqp4bjww2eq3rsdyo94g61bjbijwb 0 10553 58425 58424 2018-02-25T18:21:20Z Harač 23 58425 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Zašto svijet ne postoji |autor =[[Markus Gabriel]] |slika = |tekst uz sliku =filozofski spis |originalni naziv =''Warum es die Welt nicht gibt'' |datum prvog izdavanja =2013. }} *"Svijet bez činjenica ne postoji. Čak ni ništavilo ne može vladati bez da postoji činjenica da ništa ne postoji. Kada nema ništa za ručak, to je činjenica i, s obzirom na okolnosti, dosta neugodna. Ništavnost ne postoji. Uvijek postoji nešto što je slučaj, uvijek je nešto istina o nečemu. Ništa i niko ne može umaći činjenicama. Nije bitno koliko je svemoguć Bog, čak ni Bog ne može pobjeći činjenicama, jer naposljetku bila bi činjenica da on/ona/ono jeste Bog, a ne ništa." *"[M]i zaista moramo biti spremni, pod određenim okolnostima, da izbacimo područja predmeta iz naših sistema vjerovanja, manevar koji ja zovem ''ontološka redukcija''. Neko se upušta u ontološku redukciju kada otkrije da je navodno područje predmeta govora – jednom riječju – tek šuplja priča [...] [M]ožemo raditi sa sljedećim razumijevanjem 'svijeta': svijet je područje svih područja, područje predmeta koji ugošćava sva područja predmeta (različito od univerzuma, koji akonomodira samo područja predmeta prirodnih nauka). Također znamo da postoje mnoga područja predmeta koja se barem djelimično isključuju, ali također djelimično preklapaju na različite načine. Izvesti ontološku redukciju zahtijeva suštinsko naučno znanje, bilo ono prirodne, historijske, ili sociološke vrste." *"Svijet nije ni ukupnost svih stvari niti ukupnost činjenica, već je područje u kojem se nalaze sva postojeća područja. Sva područja koja postoje pripadaju svijetu. Svijet je, kako je to Martin Heidegger precizno formulisao, 'područje svih područja'. Moje gledište da svijet ne postoji vodi tvrdnji da ne postoji takva stvar kao područje svih područja. Ovo ostavlja prostor za poziciju da postoje sve vrste područja, samo da ona ne mogu biti gradivni blokovi za veće, sveuključujuće područje." *"Moj odgovor na pitanje: 'Šta je postojanje?' jeste sljedeće: postojanje je okolnost da se nešto pojavljuje u polju smisla." *"[P]ostojati znači biti pronađen u svijetu (polju smisla) odustajući od pogrešne ideje da mora postojati sveuključivo polje smisla (svijet naveliko). Ontologija polja smisla tvrdi da, kada se god može naći polje smisla u kojem se pojavljuje, postoji nešto radije nego ništa. Pojavljivanje je opće ime za 'biti pronađen u' ili 'nastupanje'." *"Pojavljivanje/postojanje nije identično sa istinom. Zaista je istina da je pogrešno da vještice postoje. Vještice se pojavljuju u pogrešnom mišljenju da postoje u Sjevernoj Evropi. Pogrešne misli postoje, ali predmeti o kojima su one ne nalaze se u polju u kojima ih pogrešne misli smještaju." *"Polja smisla se zaista mogu predstavljati kao područja predmeta u smislu brojivih predmeta ili u preciznijem smislu matematički brojivih količina. Ona se isto tako mogu sastojati iz neodređenih pojava, nešto što se ne primjenjuje ni na područje predmeta ni ka količine općenito." *"Polja smisla su područja u kojima se nešto – određeni predmet – pojavljuje na određeni način. Kada se razmatra područje predmeta i ''a fortiori'' količina, apstrahuje se od polja smisla. Na ovaj način, dva polja smisla mogu se odnositi na iste predmete, koji se ipak pojavljuju različito u oba polja smisla." *"Sve stvari se pojavljuju u polju smisla. Postojanje je odlika polja smisla, naime da se nešto pojavljuje u njima. Tvrdim da postojanje nije odlika predmeta u svijetu ili u polju smisla, već odlika polja smisla, naime odlika da se nešto pojavljuje u njima." *"[I]dentitet ili individualnost je suštinska za naše razumijevanje polja smisla. Da bi nekoliko polja smisla uopće moglo postojati, ona se moraju razlikovati međusobno. Ono što razlikuje polja smisla međusobno jeste njihovo značenje, koje moramo prepoznati ako želimo znati u kojem se polju smisla nalazimo. Ontološki koncept polja smisla govori nam tek da mora postojati mnogo polja smisla i da se razlikuju međusobno. Ono nam ne govori ništa konkretno ili suštinski, poput toga koja polja smisla postoje i kako su konstituisana. Za ovo nam trebaju nauke ili oblici znanja pored ontologije: iskustvo, naša osjetila, jezik, misao – ukrako: stvarnost ljudskog znanja. Ontologija nam tek govori da stvarnost ne može kontačno biti sačinjena od nediferenciranih polja smisla, koja su svugdje strukturalno identična. Ali koja polja smisla postoje, lista konkretnih polja smisla, jeste ostvarenje ne ontologije, već empirijskih nauka." *"[K]ada poričemo da nešto postoji, uvijek poričemo da se pojavljuje u specifičnom polju smisla [...] [T]vrdnje o postojanju, da li su pozitivne ili negativne, uvijek upućuju tek na jedno polje smisla ili nekoliko polja smisla, ali nikad na sva, i posebno nikad na jedno sveobuhvatno polje smisla. Upravo jer ne postoji jedno sveobuhvatno polje smisla, slijedi da je postojanje uvijek relativno, naime relativno u odnosu na jedno ili više polja smisla." *"Naš život je jedno kretanje kroz različita polja smisla, i u svakom slučaju mi stvaramo ili se spotičemo o poveznice." *"[N]ovi realizam ističe duplu tezi, prvo, da možemo znati stvari i činjenice po sebi i, drugo, da stvari i činjenice po sebi ne pripadaju jednom području predmeta. Materijalni predmeti nisu jedini entiteti koji postoje, jer postoje također logički zakoni i ljudsko znanje koje možemo prepoznati na isti način kao i materijalne predmete. Moja sopstvena verzija novog realizma jeste ontologija polja smisla, koja tvrdi da sve što znamo se pojavljuje u poljima smisla." *"[S]vijet, totalno područje, polje smisla svih polja smisla, ne postoji i ne može da postoji. Iz ovog razloga temeljna ideja svjetonazora je apsurdna. Svi svjetonazori idu u stranputicu, jer oni žele da budu slike nečega što ne postoji. U najboljem scenariju, neko uvijek ima tek sliku dijela svijeta, koje obično vodi jednostranom predstavljanju koje se preuranjeno generalizira." *"[N]i jedna religija nije potpuno slobodna od fetišizma – čak ni ateizam." *"Religija u nefetišističkom značenju je potraga za značenjem u beskonačnosti." *"[O]čito je da Bog postoji; ključno pitanje se tiče u kojem polju smisla postoji, kako se 'Bog' pojavljuje. I ne postoji dobar razlog za tumačenje velikih religijskih pred-modernih tekstova kao privrženih postojanju Boga u ili van univerzuma, u ili van prirode, jer relevantni izrazi 'univerzum' ili 'priroda' dobili su svoje trenutno značenje tek u savremenosti." *"Značenje umjetnosti jeste da nas suočava sa smislom. Smisao uobičajeno dopušta predmetima da se pojave, koji onda stoje pred smislom i sakrivaju ga, da tako kažemo. To je bukvalno slučaj sa čulom vida. Mi vidimo predmete, ali ne vidimo naše viđenje predmeta. Čulo vida je transparentno utoliko što nam dopušta da vidimo stvari, ali ne i viđenje stvari. Međutim, u vizuelnim umjetnostima činimo se svjesnim naših navika gledanja, načina na koji vidimo predmete. Suočeni smo sa samim smislom, ne tek sa onim što se osjetilo." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Markus Gabriel]] l9i4xqjqdqq3bqumle4ir2xqznvl4u1 14 10554 58426 2018-02-25T18:21:43Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 58426 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10555 61731 58436 2024-05-17T11:32:29Z Srđan 4695 61731 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Simon Blackburn |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=''britanski filozof'' |datum rođenja=12. juli 1944. |mjesto rođenja=Chipping Sodbury, Velika Britanija |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Važno je biti načisto s razlikom između projektivizma i kvazi-realizma. Projektivizam je filozofija vrednovanja po kojoj su vrijednosna svojstva projekcije naših sopstvenih osećanja (emocija, reakcija, stavova, preporuka). Kvazi-realizam predstavlja pokušaj da se objasni zašto naš jezik ima oblik koji ima, konkretno kada je riječ o tome da se vrijednosni predikati tretiranju kao bilo koji drugi, pod pretpostavkom da je projektivizam istinit. Kvazi-realizam tako ima za cilj da objasni, i opravda, naizgled realističku prirodu našeg govora o vrijednovanju – to što mislimo da možemo da pogriješimo kada nešto vrednujemo, što mislimo da tu postoji istina koju treba otkriti, i tome slično." (''Spreading the Word'') {{DEFAULTSORT:Blackburn, Simon}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Britanski filozofi]] go74bqs1zf2xo91tjo5xr0baqbg1wf6 0 10556 61824 58765 2024-05-17T12:05:14Z Srđan 4695 61824 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Šerif Patković |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bivši komandant 7. muslimanske brigade, predsjedavajući Koordinacije boračke organizacije Armije RBiH |datum rođenja=5.10.1967 |mjesto rođenja=Zenica, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Za vrijeme rata u Turskoj sam susreo nanu Halidu, majku predsjednika [[Bakir Izetbegović|Bakira Izetbegovića]]. Donijela mi je tri para čarapa i rekla: “De, sine Šerife, ponesi ovo našim vojnicima.” I danas mi suze krenu kada se toga sjetim, a onda u medijima pročitate gomilu gluposti o “vrećama zlata”, izmišljenim “zlatnim kašikama” i stvarima koje ljudi koji su nas vodili kroz izuzetno teška vremena nikada nisu uradili, niti su bili u stanju da to urade. Jedan dan odbrane [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] koštao je oko milion KM. To je bilo samo za osnovne potrebe Armije BiH. Neki naši ljudi ne shvataju da je u tom vremenu međunarodne blokade uvoza oružja u našu zemlju trebalo osigurati da to sve funkcionira. Iz tog su lažnjaci, da ih tako nazovemo, kontinuirano gubeći ljudska obilježja, počeli da proizvode laži. One i danas djeluju. Neki koji su bili u kuhinjama za vrijeme rata danas žele da ispričaju veliku priču o Bosni i Hercegovini. Ratna kuharica kahvi priča priče da je neko negdje imao nekakvu vreću zlata, priča to za one koji su se borili za vraćanje historijskih vrijednosti [[Bošnjaci|bošnjačkom narodu]]. To je zapravo ta agresija koja nije prestala. To su ti fikreti abdići koji djeluju nakon devedesetih i žele da Bosnu i Hercegovinu svedu na sebi svojstven findžan kahve." (o Radončiću i Avazu, u intervjuu za STAV, 17. oktobra 2017., [http://stav.ba/mi-necemo-podvijati-rep-zbog-svetlane-cenic]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Patković, Šerif}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] 5jg870wp76eva2wryul4pbtghuev0lk 0 10557 60051 58440 2022-03-02T02:41:33Z Thavok 7714 Izbrisan nepotreban razmak. 60051 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga| |naziv =Put u kmetstvo |autor =[[Friedrich Hayek]] |slika = |tekst uz sliku =spis ekonomske teorije |originalni naziv =''The Road to Serfdom'' |datum prvog izdavanja =1944. }} *"Sistem privatnog vlasništva je najvažniji garant slobode." [[Kategorija: Literatura]] [[Kategorija: Friedrich Hayek]] s3h9kuqt1icbp62f6huo54jf1br6utr 14 10558 58441 2018-03-03T17:01:38Z Harač 23 Nova stranica: [[Kategorija: Literatura]] 58441 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Literatura]] lsxbsrucoj9qeq5ybwar5omqtuqmf6i 0 10560 58446 2018-03-06T10:55:04Z Harač 23 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Jiří Přibáň |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=češki sociolog i pravni teoretičar |datum rođenja=25. avgust 1967. |mjesto rođenja=Prag,... 58446 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Jiří Přibáň |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=češki sociolog i pravni teoretičar |datum rođenja=25. avgust 1967. |mjesto rođenja=Prag, Češka republika |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Doktrine su alati koje sudije koriste da uvjere 'srca i umove' zajednica eksperata i opće javnosti da su čak i politički i moralno najkontroverznije presude principijelne, logički konzistentne i koherentne, i stoga da mogu isticati opću valjanost kroz medij legalnosti i njegove sankcije. One stabiliziraju i osnažuju presuizivnu snagu pravnog rasuđivanja, koje je konačni izvor autoriteta sudova u bilo kojoj političkoj zajednici. Stvaranje doktrine je najučinkovitiji način osiguranja moći i legitimiteta za sudska tijela. Analiza bilo koje sudske doktrine stoga iziskuje fokusiranje na njenu opću semantiku i specifične strategije uvjeravanja." (''Anything to Appreciate?'') [[Kategorija: Pravo]] jub733m2617f3fl2g8442w3v3un409c 0 10561 61699 58459 2024-05-17T10:58:13Z Srđan 4695 61699 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime = Ana Brnabić |pravo ime = |slika = Ana Brnabić.jpg |tekst uz sliku = Ana Brnabić, predsjednik Vlade Republike Srbije |datum rođenja = 28. 9. 1975. |mjesto rođenja = Beograd, Srbija |datum smrti = |mjesto smrti = }} * "U Srebrenici se nije dogodio genocid nego užasan zločin. U Srebrenici se desio zločin zbog kojeg se osećam loše i kojeg se stidim jer je napravljen u ime Srba." {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Brnabić, Ana}} [[Kategorija:Srbijanski političari]] 9fl8l9si847qhx6v6w8n235ydqaxwes 0 10571 58561 2018-06-22T16:51:43Z C3r4 3980 sa Wikipedije 58561 wikitext text/x-wiki == Ako hoćeš dići se visoko == :Ako hoćeš dići se visoko, :Na jednome stanovištu budi; :I tu stani poput čvrste stijene! :Znaj da nije običaj u ljudi: :Mijenjati svoje uvjerenje! : : :Baci pogled u nebesa plave :Pa ćeš vidjet zvijezde prehodnice: :Nikakova svijetla ne daju! :Dok svemirom zvijezde stajačice :Blagorodno svjetlo prosipaju. : : :Hiljadu sam puta proučavo :zemne ljudi i njihove čudi :Pa sam naš'o: da su ljepotice :i jarani - bez oslona ljudi : : :Za jedan se život poniziti :Pa se molit čovjeku – živini, :Ne doliči. Miso: na taj način :Životarit – niska mi se čini! : : :Stvornjima Božije prirode :Ne imade početka ni kraja :E bih reko: sve zgode vremena :Da su jedan lanac događaja. : : :Šta li pusta zgriješe vrlina :Da uvijek sretam vrle ljude, :Rastresene, jadne, potištene – :Gdje po svijetu u bijedi blude! : : ::<small>''s turskog preveo:'' [[Safvet-beg Bašagić]]</small> mvjcl5u5ua6ki627flsbsnj3wfnlxl5 0 10574 61923 58574 2024-05-18T09:31:01Z Srđan 4695 61923 wikitext text/x-wiki *"Uprkos otuđenoj, uzurpiranoj i dijelom uništenoj vakufskoj imovini u doba austro-ugarske okupacije, ipak se mora priznati da je u ovom periodu evidentirana sva dotadašnja, sačuvana vakufska imovina. Stavljanjem pod muslimansku autonomnu upravu ove imovine, ona je služila za vjersko-prosvjetne potrebe [[Bošnjaci|Bošnjaka]] u ovom periodu, i time na najbolji mogući način služila svojoj svrsi. ("Vakufi u Bosni i Hercegovini - zbornik radova", 2011., "Vakufi u različitim političkim sistemima",stranica 111, ISBN 978-9958-1977-0-3 ili Novi Muallim, jesen 2011, god. XII, br. 47) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Durmišević, Enes}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački profesori]] 7tp7w1rbl7az2bjx37xgksqdjyx3him 0 10575 58632 58613 2018-11-22T14:59:19Z 62.113.5.98 58632 wikitext text/x-wiki '''Citati''' '''Paulo Kolejo''' -''Prvo i prvo, ne verujte obećanjima.'' -''Moramo rizikovati. Čudo života se jedino može razumeti kada dozvolimo neočekivanom da se dogodi'' -''Kada se voli stvari imaju jos više smisla.'' -''Čovek se voli zato što se čovek voli. Za ljubav ne trebaju razlozi.'' -''Plašim se da ostvarim svoj san pa da posle više nemam razloga da živim'' -''Veoma lako zaplačem. To može biti zbog filma, telefonskog razgovora, zalaska sunca – suze su reči koje čekaju da budu zapisane.'' -''Ko želi da vidi dugu mora naučiti da voli kišu.'' '''Džim Ron''' -''ili vi pokrećete dan ili dan pokreće vas.'' -''Rad rađa ideje.'' -''Naučite da budete srećni sa onim što imate dok posežete za onim što želite'' -''Sreća nije slučajna; a nije niti nešto što trebate želeti. Sreća je nešto što sami stvarate.'' '''Đorđe Balašević''' -''S tugom jednostavno treba umeti. Tuga je kao starica koja prodaje karanfile po kafanama, uporno se moraš praviti da je ne primećuješ, pa će se kad-tad okrenuti i otići, iako ti se u prvi mah čini da će zauvek cvileti kraj stola. I pazi, pokloniš li joj samo mrvicu pažnje neće se smiriti dok ti ne uvali čitavu korpu i onda si gotov. Jer Tuga nikad ne zaboravlja lica galantnih mušterija. I nikad te više neće zaobići.'' -''Jednog dana zastaćete negde na sred neke dobro poznate ulice, pogledaćete u nebo i razumećete zašto se sve baš tako desilo. Duboko ćete udahnuti novi život i hrabrim koracima krenuti dalje, i najzad shvatiti da je život previše kratak da biste bili nesretni.'' -''Kad ti je stvarno stalo do nekoga,njegove greške ne menjaju tvoja osećanja,jer razum se naljuti-ali srcu je i dalje stalo.'' -''Ali, ja sam sanjalica. Verujem u nestvarno. Verujem u ono “ali” svaki put kada mi kažu da se ne zavaravam. Jer nemoguće postaje moguće, ako dovoljno želiš.'' -''Mogla je ona bez njega. Itekako je mogla. Odlično je glumila hladnokrvnost, pred svima se trudila biti ravnodušna, iako se u njoj nešto preokrene svaki put kad ga neko spomene.'' -''Izmislili su milion načina da vreme prođe, a ni jedan jedini da se zaustavi.'' -''Naposletku… Ti si dobro znala ko sam ja! Otkud sad te suze, moja mila?'' -''Ima tišina kojih se sećam više nego najlepših reči.'' -''Bila je neko ko ne zna ostati. I nije ostala, nikada. A voleo sam je. I ona je mene volela. Svi su to znali, osim nas.'' '''Aristotel''' -''Svačiji prijatelj je ničiji prijatelj.'' -''Sunce je novo svaki dan.'' -''Mi smo ono što neprestano činimo.'' -''Nada je san budnih..'' -''Muzika ima moć da oblikuje karakter.'' '''Tomas Džeferson''' -''Iskrenost je prvo poglavlje u knjizi mudrosti.'' -''Ja veoma verujem u sreću i shvatio sam da što više radim više je imam.'' -''Najsrećniji je onaj o kome svet najmanje govori, dobro ili loše.'' '''Dejl Karnegi''' -''Strah ne postoji nigde osim u umu'' -''Kada vam sudbina donese limun, pretvorite ga u limunadu'' -''Aplauz je priznanica, ne račun.'' '''Čarls Bukovski''' -''Postoje gore stvari od samoće.'' -''Ljubav je bajka za budale'' -''Smrt je ništa, brate, život je ono što je teško.'' 33s5jif2tqgc8dmxmr63ebwvl6yn5o2 0 10581 58636 58635 2018-11-26T07:57:47Z Golden Bosnian Lily 3855 58636 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime = Hamdija Lipovača |slika = |tekst uz sliku = bosanskohercegovački političar (SDP BiH) |datum rođenja = 20. decembar 1976. |mjesto rođenja = [[Bihać]], [[Bosna i Hercegovina]] |datum smrti = |mjesto smrti = }} * "La'ko je biti Srbin u Banja Luci i la'ko je biti musliman u Bihaću, ali teško je biti Srbin u Bihaću. (Bihać, septembar 2018)" [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari|Lipovača, Hamdija]] {{Wikipedia}} 0wyqczqpzgjc1gv5mqnzdf41gz6q645 0 10582 58965 58885 2019-08-13T11:56:25Z ZrinkaPerić 6906 58965 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Edvin Kanka Ćudić |slika=[[slika:Edvin Kanka Cudic, Sarajevo.jpg|220px]] |tekst uz sliku=''borac za ljudska prava u Bosni i Hercegovini'' |datum rođenja=31.decembar 1988. |mjesto rođenja=Brčko, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Da su htjeli da me ubiju, ne bi mi to najavljivali". (''Otisak'', 2014) *"Građani srpske nacionalnosti u Višegradu nisu odgovorni samo za ono što oni čine na putu suočavanja s prošlošću, nego i za ono što se činilo u njihovo ime". (''Klix'', 2018) == Vanjski linkovi == *[https://www.biografija.org/novinarstvo/edvin-kanka-cudic/ Edvin Kanka Ćudić - Biografija] [[Kategorija:Politika|K]] k5n4lrqio8ckmped6t9mewffe1lxn8l 0 10583 58651 58650 2018-12-19T19:24:45Z Zagor Te Nej 2013 4100 58651 wikitext text/x-wiki *''Poručujem građanima Sarajeva da više nisu Srbi, Hrvati, Muslimani! Oni su po naciji – branioci! Nas napadaju, žele da nas unište, da nam oduzmu naš grad!Ovim činom su agresori, a to je JNA, bivša JNA, ekstremno krilo Srpske demokratske stranke, članovi četničkog pokreta i Srpska radikalna stranka....Građani Sarajeva, zbijte redove i oborite ove hulje koje su napale grad'' - Vladimir Srebrov 2. maja 1991 na TV Sarajevu. tq7r4e98xzma5invtkoiuqugz5wtoyl 0 10584 60003 58671 2022-01-22T12:14:12Z Niegodzisie 7018 60003 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime = Besim Spahić |pravo ime = |slika = |tekst uz sliku = komunikolog |datum rođenja = 1954. |mjesto rođenja = Travnik, Bosna i Hercegovina |datum smrti = |mjesto smrti = |počasti = }} * "Za muslimane je prvi čovjek Al Fatih zato što je donio islam, a drugi je [[Alija Izetbegović]]. Ne znaju da je Al Fatiha rodila kćerka nemanjićke dinastije, kćerka Lazara i Milice. Imam sreću, iako sam Besim Spahić, da sam Vlah čiji su preci prešli na islam. Sad bih ja morao mrzjeti Vlahe. Volim više Vlahe nego planinu Vlašić." * "[[Mustafa Cerić]] je niko i ništa. Petlja se u politiku i određuje ko će biti biran. Šalje fašističke prijeteće poruke i radi to što radi." * "Kažu, [[Novak Đoković]] je naš — [[Srbi]]n! Kako Srbin, kad je Đokaj — [[katolik]] [[Albanac]] iz Tuza ([[Crna Gora]]), kad mu je brat i dalje Dragan Đokaj." * "Nema šanse da je [[Ratko Mladić]] odlučio i projektovao [[Srebrenica|Srebrenicu]]. Taj ko to misli neka se odmah javi neuropsihijatru." * "JNA je bila legitimna vojska jer je još postojala SFRJ i svi koji su danas nacionalni lideri su služili tu vojsku, a danas se prave budale." {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Spahić, Besim}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] ccrin9tceda8y5bcpxjcyszwf5h50tg 0 10585 58677 58676 2019-01-22T19:01:20Z Golden Bosnian Lily 3855 https://www.kurir.rs/sport/tenis/3179521/da-se-federer-ne-naljuti-novak-djokovic-je-ovo-rekao-u-knjizi-o-rafaelu-nadalu-i-mnoge-iznenadio 58677 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime = Novak Đoković |pravo ime = |slika = Novak Djokovic Hopman Cup 2011 (cropped).jpg |tekst uz sliku = teniser |datum rođenja = 22. maj 1987. |mjesto rođenja = [[Beograd]], [[SFRJ]] |datum smrti = |mjesto smrti = |počasti = }} * "Rivalstvo sa [[Rafael Nadal|Nadalom]] mi je definitivno najveće koje imam u karijeri." == Drugi o njemu == * [[Besim Spahić]]: "Kažu, Novak Đoković je naš — [[Srbi]]n! Kako Srbin, kad je Đokaj — [[katolik]] [[Albanac]] iz Tuza ([[Crna Gora]]), kad mu je brat i dalje Dragan Đokaj." {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Đoković, Novak}} [[Kategorija:Srbijanski teniseri]] 2g49qz9vhogcz7ge1zqos5gv2uaxumc 14 10586 58675 58674 2019-01-22T18:56:58Z Golden Bosnian Lily 3855 58675 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Teniseri po državama|Srbija]] [[Kategorija:Srbijanski sportisti]] qd0nccijxsvlontjssx73fmjc9b9kk6 0 10589 59997 59077 2022-01-22T12:11:36Z Niegodzisie 7018 59997 wikitext text/x-wiki '''[[w:Stanka Gjurić|Stanka Gjurić]]''' (Čakovec, 1956.) hrvatska je književnica, kolumnistica, redateljica i glumica. == Nenaveden izvor == * "Zamislite prekrasnu ženu koja «proždire» svoju [[Ljepota|ljepotu]] nepodnošljivim karakterom ili glupošću. Je li njezina ljepota zbog toga manje lijepa? Da, ako je naš doživljaj toga jači od doživljaja onog fizičkog. Ili pak, ne, jer ona je zakonitost unutar sebe same, osamljena «slučajnost» koja zbog svoje animalne suverenosti ne treba i ne zahtijeva nikakve druge podrške. Takva ljepota, kojoj nije potreban duh da bi je mogli nazvati šarmantnom, ili štoviše, da bi je mogli voljeti, izaziva strahopoštovanje, i nju se najčešće niti ne želi do kraja razotkriti." (iz knjige eseja 'Lekcija o drskosti') [[Kategorija:Hrvatski pisci|Gjurić, Stanka]] {{Wikipedia}} qrnvcw5qohq9hh2ax0ovl45nyxjt88u 0 10591 59945 58721 2021-11-28T00:39:05Z Kotkan lusija 7585 Datoteka 59945 wikitext text/x-wiki [[File:Maria_Gażycz_-_Arabka.jpg|thumb|[[Maria Gażycz]], "Arabka" (1889)]] ---- ==Citati== *[[Feđa Isović]] **"Najezda Arapa, kako u turističkom jurišu tako i u naletu otvaranja poslovnih firmi, često sumnjivog karaktera, je još jedna od skica koja nadopunjuje ovu teheransku analogiju. Dijelove grada, kao recimo Ilidžu, Arapi su „okupirali.“" (kolumna "Sarajevo, mali Teheran", 16.03.2019, [https://avaz.ba/vijesti/kolumne/466864/sarajevo-mali-teheran]) ==Poslovice== [[Arapske poslovice]] ==Reference== <references/> {{Wikipedia}} [[Kategorija:Tema]] [[Kategorija:Narod]] osnz101x2p51xk3uumopc53i8wbb9nx 0 10594 58749 58748 2019-04-26T06:03:03Z Nesmir Kudilovic 3841 sit. 58749 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI[[Wikicitati:Čaršija]] dnb6tt5ybunj6pjcm4nbbmvh9bup5hq 0 10599 58803 58799 2019-05-26T09:47:32Z SurdusVII 6252 58803 wikitext text/x-wiki ciao, vedo che evadi e continui a fare danni anche su Wikiquote in lingua bosniaca.. per favore smettiamola e rispetta la decisione della comunità wikipediana in lingua italiana.. --[[Korisnik:SurdusVII|SurdusVII]] ([[Razgovor s korisnikom:SurdusVII|razgovor]]) 13:19, 25 maj 2019 (KSV) :dal suo tono sembra che lei sia rancoroso verso l'utente che in effetti si tratta di ''attacchi personali'' che è una delle regole wikipediane del tutto vietate.. e poi discutere di SW non era solo unicamente, ma poteva essere anche interessato tra le altre voci sempre in campo della fantasy o della fantascienza come ad esempio della ''Compagnia dell'Anello'' o della ''La storia infinita'' e cosi via.. e sarebbero tante da aggiornare con delle citazioni soprattutto se hanno dei fonti.. tutto qui.. insomma era questo il ''succo'' del discorso?? --[[Korisnik:SurdusVII|SurdusVII]] ([[Razgovor s korisnikom:SurdusVII|razgovor]]) 17:21, 25 maj 2019 (KSV) ::vedo che continui a dilungare in ''off topic'' sull'argomento unico: ''Star Wars'' e ripeto come ho scritto sopra: il tuo discorso non vale per una sola citazione, ma per tutte le altre opere sui vari personaggi di diverse saghe come in ''Hobbit'', o in quelle di ''Harry Potter'' o altre come in ''Terminator'', eccetera.. e questa è la mia ultima volta che ti scrivo: devi rispettare le decisioni della comunità wikipediana.. se trovi qualche fonte attendibile allora ne riparliamo.. buona domenica!! --[[Korisnik:SurdusVII|SurdusVII]] ([[Razgovor s korisnikom:SurdusVII|razgovor]]) 09:08, 26 maj 2019 (KSV) :::senti, non ha importanza delle citazioni di quei personaggi di fantasia.. mentre le citazioni sono fondamentali solo quelli viventi e reali che hanno fatto la storia che almeno ci sono dei fonti, ok?? ti è chiaro per farti semplice?? --[[Korisnik:SurdusVII|<span style="color:#5D8AA8">'''Surdus'''</span>]][[Razgovor s korisnikom:SurdusVII|<span style="color:#5D8AA8">'''VII'''</span>]] 09:47, 26 maj 2019 (KSV) i7qfbcutwrex12rfhk39nlyifywze1w 0 10600 58819 58818 2019-06-03T22:27:46Z Ante Vranković 4245 58819 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Koča Popović |slika= |tekst uz sliku=''jugoslovenski političar'' |datum rođenja=1908. |mjesto rođenja=Beograd |datum smrti=1992. |mjesto smrti=Beograd }} "Bašibozluk, bagra i brabonjci ustali da obnove Dušanovo carstvo. Srbi su samo protiv onoga ko bi hteo da ih makar malo opameti, a oduševljeno kliču svakome ko ih još više zaglupljuje, unazađuje i unesrećuje. Žalosno je što su Srbi u civilizacijskom i kulturnom pogledu ostali na nivou na kome su bili pre sto godina. Oni nisu u sukobu sa svetom, već sa samima sobom, vraćajući se na šajkaču i opanak iz kojih su jedva izašli. Bio sam i ostao Srbin, ali nisam bolesna zadribanda i Srbenda. Takvi su izdali i osramotili srpski narod i narugali se njegovoj slavnoj istoriji." [[Kategorija:Politika|Popović,Koča]] {{Wikipedia}} es8u0zq0qz5ayfl88lq3hesa03yf3dq 0 10602 58829 2019-06-08T18:00:21Z Anitelav 6848 Dodati citati o slobodi. Dodat ću još. 58829 wikitext text/x-wiki == A == [[Alkidamant]] * "Slobodne je sve pustio [[bog]], nikoga priroda nije robom učinila." (''[[Mesenska besjeda]]'') == B == == C == == D == == Đ == == E == == F == * [[Fidel Castro]] ** "Ništa nije tako gorko za [[narod]], nego leći slobodan i probuditi se kao rob." * [[Friedrich Nietzsche]] ** "Posvuda gdje prevladava moral robova jezik pokazuje sklonost da riječi ''dobar'' i ''glup'' približi jednu drugoj. Posljednja temeljna razlika: zahtjev za slobodom, instinkt za sreću i finoću osjećaja slobode pripadaju moralu i moralnosti robova jednako tako nužno kao što su umijeće i zansenjaštvo u poštovanju, u predavanju redoviti simptomi aristokratskog načina mišljenja i vrednovanja." (Ibid.) == G == == H == == I == == J == [[Jean-Jacques Rousseau]] * "Čovjek je rođen slobodan, a posvuda je u okovima." * "Meni je draža opasna sloboda, nego mirno i sigurno ropstvo." * "Novac koji čovjek ima jeste oružje slobode. Novac za kojim čovjek trči, jeste oružje ropstva." == K == * [[Kahlil Gibran]] ** "Oni vele meni: Ako vidiš roba gdje spava, ne budi ga jer, možda sanja o slobodi. Ja velim njima: Ako vidite roba gdje spava, probudite ga i objasnite mu slobodu." == L == == M == * [[:Kategorija:Matthew Kramer|Matthew Kramer]] ** "[O]va knjiga izlaže teoriju negativne slobode, teoriju koja tumači slobodu kao stanje nespriječenosti, radije nego kao vršenje nekih sposobnosti ili dolaženja do nekih odluka ili ostvarenja nekih ciljeva ili slijeđenja određenih procedura. Dok je pozitivna sloboda stvar dostignuća, negativna sloboda je stvar mogućnosti." ** "Lice je slobodno da Φ ako i samo ako ono ima mogućnost da Φ [...] Alternativna formulacija [...] je “Lice je slobodno da Φ ako i samo ako je za njega moguće da Φ” i “Lice je slobodno da Φ ako i samo ako ono nije spriječeno da Φ”." ** "Lice je neslobodno da Φ ako i samo ako su oba od sljedećih uslova zadovoljeni: (1) ono bi moglo da Φ u odsustvu drugog od ovih uslova; i (2) ne bitno da li zaista namjerava da Φ, ono je neposredno ili posredno spriječeno da Φ nekim djelovanjem ili nekom spremnošću-za-preduzimanjem-nekog-djelovanja od strane neke druge osobe." ** "U očima teoretičara negativne slobode [...] nadmoćnost dominatora mekog srca nije po sebi izvor neslobode; sve zavisi od toga šta dominator čini sa svojom nadmočnošću. U svakom slučaju, takvo je gledište koje je pripisano teoretičarima negativne slobode od strane Skinnera i [[Philip Pettit|Pettita]]. Jer za zagovarače građansko-republikanske koncepcije slobode, suprotno tome, nadmoćnost dominatora je po sebi izvor neslobode. Iako pretpostavljena osoba možda se neće miješati sa bilo kojim projektima ili aktivnostima potčinjene osobe, sama struktura njihovog odnosa - odnosa izravne nadmoćnosti i inferiornosti, u kojem je prva osoba dovoljno moćna da nametne svoju volju drugoj ako to odluči - jeste situacija zavisnosti i stoga neslobode. Kada god održavanje nečije sveukupne slobode zavisi od dobre volje drugih osoba - koji bi zaista mogli biti sasvim dobronamjerni - njegova sloboda je stoga smanjena." ([[Matthew Kramer|Kvalitet slobode]]) == N == == O == == P == == R == == S == [[Seneka]] * "Niti jedan čovjek nije slobodan dok je rob tijela." == T == == U == == V == kg2eau0ciih17qsb8n328t72f2khawd 0 10604 61707 58894 2024-05-17T11:00:26Z Srđan 4695 61707 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Binali Yıldırım |slika= |tekst uz sliku=turski političar |datum rođenja=20. decembar 1955. |mjesto rođenja=Refahiye, Istočna Anadolija, Turska |datum smrti= |mjesto smrti= }} "[[Alija Izetbegović]] bio je mudrac koji je u teškim uslovima na Balkanu, u Bosni i Hercegovini, osigurao mir, sam je za to platio cijenu, ali nije dozvolio da tu cijenu plati i njegov narod." (na dodjeli nagrade "Nagrada mira Kadesh" koja je Aliji dodijeljena posthumno na Međunarodnom simpozijumu o miru, jednakosti i bratstvu Kadesh krajem septembra 2017. godine, pod organizacijom Univerziteta Hetit [https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/turska-aliji-izetbegovicu-posthumno-dodijeljena-nagrada-mira-kadesh]) {{wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Yildirim, Binali}} [[Kategorija:Turski političari]] ajpwvlmhyqmtmhnlgk9yzcdjtlqi5ls 0 10609 59310 59309 2020-05-09T14:38:16Z FFliktoris 6907 59310 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Semir Osmanagić photo 01.jpg|alt=Pronalazač piramidalnih građevina u mjestu Visoko u Bosni i Hercegovini|mini|Dr. Semir Osmanagić]] "Orijentacija stranica piramide ( Bosanske piramide Sunca ) prema sjeveru, s greškom od 0 stepeni, 0 minuta i 12 sekundi, je preciznija od orijentacije egipatskih, kineskih ili peruanskih piramida, a prema mjerenjima državnog Geodetskog zavoda." ( Magazin Plus ) --- "Mi smo pioniri u svijetu u izučavanju svrhe piramida, odbacujući bajkice da su egipatske piramide gradile desetine hiljade robova kao grobnice faraona, a latinoameričke kao mjesta žrtvovanja. Najveće, najstarije i superiorne piramide bile su energetske mašine koje su davale čistu i besplatnu energiju, vrlo specifične frekvencije elektromagnetizma, električnih polja, orgonske energije, ultrazvuka i negativne ionizacije, koje su imale funkcije komunikacija na velike daljine, beneficije po čovjekovo zdravlje, dug život, imunitet, unaprijeđenje molekularne strukture vode i hrane, čišćenje zraka, unaprijeđenje bioenergetskog omotača (aure) oko tijela, razvoja duhovnih čula koja su omogućavala razvoj svih mentalnih potencijala do maksimuma." ( Magazin Plus ) --- "Ako nas danas arheolozi i egiptolozi ne razumiju (jer ih niko ne uči o stvarnoj svrsi piramida u školama), za 20 ili 50 godina će ići našim stopama." ( Magazin Plus ) --- "Istraživanje bosanskih piramida je postala najaktvnija arheološka lokacija u svijetu. Svake godine stotine volontera, istraživača i naših radnika učestvuje u arheološkim iskopavanjima i multidisciplinarnim naučnim mjerenjima. Do sada su arheološki projekti u Egiptu, Kini, Peruu ili Meksiku uglavnom trajali 15-30 dana godišnje s jednim arheologom i 15-ak radnika. U našem slučaju, aktivno se radi svih dvanaest mjeseci godišnje. Samo u posljednjih osam godina imali smo u Visokom više od 3.000 volontera iz 62 zemlje, sa šest kontinenata. Nikada ovakav entuzijazam i otvorenost u svijetu arheologije nije zabilježen." ( Magazin Plus ) --- "Na Bosanskoj piramidi Sunca imamo 20 većih arheoloških sekcija (sondi), a plan nam je da kupovinom vlastitih parcela u podnožju piramide i dalje otvaramo vrlo značajne površine piramide. Na Bosanskoj piramidi Mjeseca smo otvorili 64 sonde dokazujući da je riječ o unikatnoj terasastoj piramidi, gdje su graditelji oblikovali ploče pješčara i slagali ih u terase. Između terasa su koristili glinu kao vezivni i građevinski materijal, koja je objektu davala fleksibilnost u slučaju zemljotresa, ali i vodootpornost, termičku i zvučnu izolaciju. Na vrhu Hrama Majke Zemlje smo otkrili ostatke dva neolitska naselja koja nam govore da su dugo nakon napuštanja piramida ovi prostori bili interesantni za čovjeka." ( Magazin Plus ) --- "Ovo je projekt koji zauvijek mijenja svjetsku historiju, a dolazi iz srca BiH. Umjesto priča o Bosni kao zemlji rata, nasilja, ratnih kriminalaca, korupcije, neimaštine, odlaska mladih i obrazovanih, dakle samo negativnih informacija, mi mijenjamo imidž u zemlju piramida, istraživanja, volontera, turizma, pozitivne energije. Prije 15 godina u Visokom je bilo bukvalno nula turista. Zahvaljujući našoj promociji širom svijeta, svake godine privučemo nekoliko desetina hiljada turista u Visoko iz 160 zemalja svijeta." ( Magazin Plus ) https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Bosanska_piramida_sunca_01.jpg --- "Domaća i svjetska javnost jesu polarizirane u pogledu bosanskih piramida. Oni koji nas posjete nemaju nikakvih sumnji da je u Visokom ‘nešto veliko’, odnosno da je očigledno da je ‘inteligentna ruka pravila ovaj kompleks’. Naravno, još uvijek je veliki broj ljudi programiran i misli da je svijet počeo prije 6.000 godina sa Sumerom, da su piramide grobnice, i da su prije toga živjeli divljaci u pećinama. Vrijeme će pokazati istinitost naših tvrdnji da je povijest čovječanstva ciklična i da je samo u posljednih 100.000 godina bilo šest ciklusa u kojima su civilizacije dostizale vrhunce, a onda nestajale u globalnim katastrofama." ( Magazin Plus ) --- "Za razliku od svih drugih arheoloških projekata u svijetu, u našem slučaju nezavisni i svi ostali istraživači su dobrodošli i mi ohrabrujemo druge da vrše analize uz samo jedan uslov: da rezultate podijele s nama, kako bi ih mi mogli podijeliti sa svijetom. Mi smo vjesnik dolaska novih vremena u nauci i historiji." ( Magazin Plus ) --- "Najstariji i superiorni kompleksi piramida u svijetu su vrlo složene konstrukcije koje se ne mogu objasniti bez razumijevanja njihovih arheo-astronomskih, geometrijskih, matematičkih i geodetskih karakteristika. Egiptolozi i arheolozi još uvijek se vrte u krugu irelevantnih otkrića primitivnih alata, keramičkih predmeta te mumija koje su došle hiljade godina nakon gradnje piramida u Egiptu: na platou Gize (tzv. Keopsova, Kefrenova, Mikerenova i ostale manje piramide), Dahšuru (Crvena, Savijena, Crna piramida), Meidumu, Sakari, Hawari… Slično je s Šanši piramidama u Kini, Koh Keru u Kambođi, Teotihuakanu u Meksiku, Tikalu u Guatemali, ‘Kahokja uzvišenjima’ u američkoj državi Illinois, itd. Istraživanje Bosanske doline piramide može im svima služiti za primjer. Ovih jedanaest dokaza ukazuje na značaj arheo-astroomije, topografije/geodezije i matematičko-geometrijskog pristupa" (Visoko.co.ba) --- "Slika prošlosti kakvu su nam je predstavljali obrazovni sistem i mediji se zauvijek ruši. Osnovni postulati tog svijeta su pogrešni: život na Zemlji nije nastao slučajno, čovjek nije nastao evolucijskim procesom, starost naprednih kultura nije samo 7.000 godina, razvoj ljudske civilizacije nije evolutivan. S generacijama naučnika i prosvjetnih radnika koji su nas učili krivo otići će i njihovo neznanje i zatvorenost. Udžbenici historije neće biti dopunjavani i korigirani. Trebaju biti ponovno napisani. Nova arheološka otkrića s kraja XX i početka XXI stoljeća u potpunosti mijenjaju naše shvatanje početka naprednih ljudskih kultura. A kada promijenite početak, onda se mora mijenjati i sve ono što je slijedilo iza toga. S početkom kosmičke ere oholo smo pomislili da odlično poznajemo vlastitu prošlost. A onda su nam nova otkrića na površini Planete i u oceanskim dubinama pokazali da je naše neznanje beskrajno. Sistematskim radom na arheološkim lokacijama od Kine i Japana, Kambodže i Mauricijusa, Egipta, Sudana i Kanara, južnih država Evrope, do Centralne i Južne Amerike imamo šansu da naučimo više o našim superiornim precima koji su živjeli u balansu s prirodom. U središtu svih tih kultura bile su piramide. Nimalo slučajno. Za njihovo pravilno tumačenje potrebno je da ih proučimo iz fizičke, energetske i spiritualne dimenzije. Tek tada ćemo širom otvoriti vrata jednog novog, uzbudljivog svijeta prošlosti. Magija arheologije će nam pokazati zašto moramo učiti iz prošlosti da bi riješili nagomilane probleme moderne civilizacije." SVE PIRAMIDE SVIJETA I BOSANSKA DOLINA PIRAMIDA - PIRAMIDE S PET KONTINENATA ZAUVIJEK MIJENJAJU SLIKU PROŠLOSTI… A TIME I BUDUćNOSTI (ISBN: 978-9958-674-00-6 COBISS; BH-ID 18068486 ) --- qcms0jmg1w1u2vukaaqyjqb2s523o32 0 10610 58981 2019-08-15T15:50:16Z 89.146.190.51 Nova stranica: {{Infokutija biografija2 |ime=Hadžem Hajdarević |slika= |slika širina=300px |tekst uz sliku=bosanskohercegovački književnik, profesor |datum rođenja=18. jula 1956. |mjesto... 58981 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Hadžem Hajdarević |slika= |slika širina=300px |tekst uz sliku=bosanskohercegovački književnik, profesor |datum rođenja=18. jula 1956. |mjesto rođenja=Foča, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Čudni su odnosi prema našim očevima. Vrijeme je najbolji svjedok koliko danas ličimo i koliko ne ličimo na svoje očeve. Mislim da su naši očevi bili bolji i plemenitiji od nas današnjih." (10. aprila 2018., intervju za Dnevni list, [https://www.dnevni-list.ba/intervju-hadzem-hajdarevic-vazno-je-zadrzati-bosanskohercegovacki-karakter-drustva]) {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] cjwyivox4e0wj5rtbh0zggkrslu07eu 0 10611 60668 60667 2023-08-15T15:08:45Z 5.43.67.185 60668 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2| |ime=Miralem Pjanić |slika=20150331 2025 AUT BIH 2130 Miralem Pjanić.jpg |tekst uz sliku=bosanskohercegovački fudbaler Pjanić 2015. godine u Beču na međunarodnoj prijateljskoj utakmici za BiH protiv Austrije |datum rođenja=2. april 1990. |mjesto rođenja=Tuzla, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Kada sam se sa reprezentacijom Bosne i Hercegovine kvalifikovao na prvo Svjetsko prvenstvo u historiji zemlje, plakao sam od [[ponos]]a i sreće." (13. 8. 2019. g., intervju za ''Vanity Fair'') {{Wikipedia}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti|Pjanić, Miralem]] 8a1dpoctoild4ofdy0c5lebq9vbwfbj 0 10612 61872 59165 2024-05-18T09:08:12Z Srđan 4695 61872 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Sead Trhulj |slika= |slika širina=300px |tekst uz sliku=bosanskohercegovački književnik, novinar |datum rođenja=1935. |mjesto rođenja=Pljevlja, Sandžak |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Za svaki, pa i najskromniji cilj u običnom životu, mora [[čovjek]], dok ga postigne, da se potrudi do odgovarajuće mjere te napregne svoje sile i sposobnosti. Veći, vrijedniji ciljevi iziskuju naravno, mnogo više truda i napora." ("Mladi Muslimani", Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb, Globus, 1992., str. 122., ISBN 86-343-0653-4) {{DEFAULTSORT:Trhulj, Sead}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] oo1xhc2gamr4w2vgw2xd7xfvk622cd4 14 10613 58986 2019-08-15T16:18:01Z 89.146.190.51 Napravljena prazna stranica 58986 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 0 10614 62000 58987 2024-05-18T16:38:32Z Srđan 4695 62000 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Vesna Domuz |pravo ime= |slika= |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar |datum rođenja=11. maja 1956. |mjesto rođenja=Sarajevo, Bosna i Hercegovina |datum smrti= |mjesto smrti= |počasti= }} *"Doživjela sam da je kćerka ostala bez stipendije jer joj majka hvali bošnjačko-muslimanske institucije. Ne, ja sam samo rekla istinu. Nije moj Ilija, otac, riješio moje stambeno pitanje, nego gospodin [[Alija Izetbegović]]." (31.07.2019, za portal Source, [http://www.source.ba/clanak/Alen/500868/dt]) *"Osnovni problem koji sam identifikovala i za kojeg smatram da izjeda društvo u svim sferama jesu [[nepotizam]] i politička podobnost." (29. septembar 2016. godine, intervju za Interview.ba, [https://interview.ba/interview/item/72-vesna-domuz-nepotizam-nam-izjeda-drustvo-u-svim-sferama]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Domuz, Vesna}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] rw9mp97g0ektyatgq4cc0vm84qyfdzq 0 10615 61787 58988 2024-05-17T11:50:23Z Srđan 4695 61787 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Zvonimir Bernwald |slika= |tekst uz sliku=grafički radnik |datum rođenja=1924. |mjesto rođenja=Slavonski brod, [[Hrvatska]] |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"[[Alija Izetbegović]], kasnije predsjednik Republike BiH, tada je kao član organizacije "Mladi muslimani" bio striktno protiv Hitlera i saradnje muslimana sa fašistima. On je odvraćao Mašića da se ne prijavi u Handžar diviziju." ("Muslime in der Waffen-SS: Erinnerungen an die bosnische Division Handžar (1943-1945), 2012., Graz, ISBN 978-3902732002) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Bernwald, Zvonimir}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Hrvatska]] kthqoh82g9dcyi8tqtkd9jh60df7t72 0 10617 59005 59001 2019-09-15T20:03:11Z 37.203.126.140 59005 wikitext text/x-wiki Hrvatska republika Herceg-Bosna (osnovana kao Hrvatska zajednica Herceg-Bosna) bila je samoproglašena, međunarodno nepriznata paradržava od 1991. do 1994. kao i za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini koju je osnovao politički i vojni vrh Hrvata u Bosni i Hercegovini (HDZ BiH i HVO). Nastala je kao proizvod secesionističke politike i dogovora o podjeli Bosne i Hercegovine. == Citati == [[Petar Jeleč]] *"Zbog politike ustaškoga režima su nakon rata jednaku cijenu platili i bosanski i hercegovački Hrvati, projekt Herceg-Bosne nanio je nesagledivu štetu upravo bosanskim [[Hrvati]]ma. U zadnje se vrijeme s različitih adresa čuju zahtjevi za uspostavljanje nove verzije Herceg-Bosne, tj. trećega entiteta ili, eufemistički kazano, četiriju federalnih jedinica (tri plus distrikt Sarajevo), čime se zapravo planira do kraja završiti projekt izdaje preostalih bosanskih Hrvata. Želi se na jednom malenom teritoriju napraviti feud u kojem će se sve raditi, tobože u ime interesa hrvatskog naroda, a zapravo radi lakše pljačke i kontrole svih sfera života. (Svjetlo riječi) [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] {{Wikipedia}} sxt1e6x3p2eshi9b0xnv6z93h6hwajs 0 10618 59035 2019-09-26T23:46:58Z 37.203.108.172 Nova stranica: Titoizam je jedna od totalitarističkih ideologija komunističkog pogleda na svijet. Njen tvorac bio je jugoslavenski doživotni predsjednik Josip Broz Tito 1948. godine. ==Citati... 59035 wikitext text/x-wiki Titoizam je jedna od totalitarističkih ideologija komunističkog pogleda na svijet. Njen tvorac bio je jugoslavenski doživotni predsjednik Josip Broz Tito 1948. godine. ==Citati== *[[Dragoslav Dedović]] **"Titoizam je funkcionirao uz pomoć zapadne financijske pumpe." (za DW, 04. maja 2019., [https://www.dw.com/hr/i-poslije-tita-lo%C5%A1-titoizam/a-48600570]) {{wikipedia}} [[Kategorija:Politika]] [[Kategorija:Historija]] mqvjwqgdtew9l0b7bfrdteupkq228kv 0 10634 59466 2020-09-16T21:48:40Z Egzercir 7270 Nova stranica: Admir Lisica rođen je 12. novembra 1991. godine u Sarajevu. Tokom 2014. godine diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku za historiju. Iste godine upisuje magi... 59466 wikitext text/x-wiki Admir Lisica rođen je 12. novembra 1991. godine u Sarajevu. Tokom 2014. godine diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku za historiju. Iste godine upisuje magistarske studije, također na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a tokom akademske 2016./2017. godine odbranom magistarske teze „Koncepcije državno-pravnog statusa u muslimanskoj politici 1878-1918“ stiče zvanje magistra historije. Autor je dvije knjige koje se bave historijatom i perpektivama bošnjačke i bosanskohercegovačke emigracije „Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja, 2018.“ i „Bošnjačka emigracija: izazovi i perspektive, 2020.“ 9fl5uoqbpaqaph485hqd6d8ku9k3io4 0 10635 60943 60866 2024-03-07T18:29:38Z Bakir123 6617 60943 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime = Elmedin Dino Konaković |pravo ime = Elmedin Konaković |slika = Elmedin Konaković (2024-03-07).jpg |tekst uz sliku = bosanskohercegovački političar |datum rođenja = 3. septembar 1974. |mjesto rođenja = Sarajevo, SFRJ |datum smrti = |mjesto smrti = |počasti = }} *”ZOI ’84 i ostale kompanije u većinskom državnom vlasništvu čekaju na preobražaj unutar političkih partija i ozbiljne reakcije prema lošim kadrovima koje su birali.” (u članku ''Preduzeća javna, milioni tajni'' za AJB, 30. septembar 2013)<ref>[https://web.archive.org/web/20201119010654/http://balkans.aljazeera.net/vijesti/preduzeca-javna-milioni-tajni AJB 1]</ref> *”Nadam se kako ćemo biti dovoljno mudri da nakon jedne neprospavane, teške noći donesemo ozbiljnije odluke.” (u članku ''Kuhanje bosanskog lonca'' za AJB, 7. februar 2014)<ref>[https://web.archive.org/web/20201119010559/http://balkans.aljazeera.net/blog/kuhanje-bosanskog-lonca AJB 2]</ref> *”Nikada nisam otišao ni kod koga tražiti podršku za Narod i Pravdu. Razgovarao sam s brojnim imamima, ali nikad o tome da nam podršku daju, pogotovo ne da nas u džamijama promovišu. To ja ne želim. Ne protivim se miješanju vjere u politiku. Mislim da treba vjera u politici. [...]” (odgovor na pitanje ''Borite li se Vi za naklonost Islamske zajednice? Dugo godina je SDA imala otvorenu podršku.'' u intervjuu iz augusta 2020. objavljenom na sajtu normala.ba)<ref>[https://web.archive.org/web/20201119005929/http://normala.ba/2020/08/18/intervju-elmedin-konakovic-vladu-rusimo-i-glasovima-zastupnika-sda/ normala]</ref> *”Pitanje konstituvnosti Hrvata ne smije biti upitno...” (za brčansku televiziju Hit, prenio hrsvijet.net)<ref>[https://web.archive.org/web/20201119044332/https://www.hrsvijet.net/index.php/vijesti/24-herceg-bosna/58735-elmedin-konakovic-pitanje-konstitutivnosti-hrvata-ne-smije-biti-upitno Hit]</ref> ==Drugi o njemu== *[[Emir Hadžihafizbegović]] **"Fali se ovaj jedan, uzima, zloupotrebljava u svojim intervjuima rahmetli predsjednika Aliju Izetbegovića, Dino Konaković. Kaže, nas je predsjednik učio, pravi taj flash back na svoje članstvo u SDA koja ga je napravila, kaže učio nas je da se borimo protiv nepotizma, korupcije. I ja ga sretnem na ulici i kažem mu 'čuo sam te šta pričaš, pa što ne reče šta nas je glavno učio predsjednik. Kaže šta? Mijenjajte ljude, ne mijenajte stranku. Što to nisi rek’o?'". (na predizbornom skupu SDA u Mostaru, 26. septembra 2022. [https://www.klix.ba/vijesti/bih/hadzihafizbegovic-na-skupu-sda-otkrio-sta-je-rekao-konakovicu-i-ko-su-izetbegovicevi-najbolji-prijatelji/220926175]) ==Reference== {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Konaković, Elmedin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] 70co08ramt2y5vyjvo3nwiy3bib1gt1 10 10636 59569 59567 2020-11-19T02:07:39Z 5.43.72.55 Preusmjereno na [[Šablon:Refspisak]] 59569 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Refspisak]] 2elgc6jdnsbkhgzwutw0vuupiojgzrj 10 10637 59568 2020-11-19T02:07:14Z 5.43.72.55 Nova stranica: <div class="references-small <!-- -->{{#if: {{{colwidth|}}} | references-column-width | {{#iferror: {{#ifexpr: {{{1|1}}} > 1 | references-column-count references... 59568 wikitext text/x-wiki <div class="references-small <!-- -->{{#if: {{{colwidth|}}} | references-column-width | {{#iferror: {{#ifexpr: {{{1|1}}} > 1 | references-column-count references-column-count-{{{1}}} }} }} }}" style="<!-- -->{{#if: {{{colwidth|}}} | {{column-width|{{{colwidth}}}}} | {{#if: {{{1|}}} | {{column-count|{{{1}}}}} }} }}"> {{#tag:references|{{{refs|}}}|group={{{group|}}}}}</div> ba9edv7arzm0xp5zbt8scum8v577wt2 0 10638 59572 2020-11-19T04:54:22Z 5.43.72.55 Preusmjereno na [[Elmedin Konaković]] 59572 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Elmedin Konaković]] noxfottpsoh4bui9xjckbd3ls4zsd9u 0 10639 59573 2020-11-19T04:54:36Z 5.43.72.55 Preusmjereno na [[Elmedin Konaković]] 59573 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Elmedin Konaković]] noxfottpsoh4bui9xjckbd3ls4zsd9u 0 10644 62025 59648 2024-05-18T16:52:46Z Srđan 4695 62025 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime = Husein ef. Đozo |pravo ime = |slika = |tekst uz sliku = islamski teolog, islamski aktivista te predsjednik udruženja Ilmije u SFRJ |datum rođenja = 3. juli 1912. |mjesto rođenja = Bare, Goražde, BiH |datum smrti = 30. maja 1982. |mjesto smrti = Sarajevo, BiH |počasti = }} *"Knjige su najljepši ukras i vrijednost jednog naroda!" (Džemaludin Latić, "Husein-ef. Đozo kao islamski modernist", "Život i djelo Husein-ef. Đoze" – Zbornik radova sa naučnog simpozija, str. 143-145.) == Drugi o njemu == *[[Enes Karić]] **"Nema sumnje da je Đozino promišljanje islama u našoj Islamskoj zajednici uživalo visoku razinu zvaničnosti tokom šezdesetih, sedamdesetih i s prva osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Bio je u različitim, uvijek središnjim, ulogama u Islamskoj zajednici (urednik 'Takvima' i 'Preporoda', saradnik u 'Glasniku VIS-a', predsjednik Udruženja Ilmijje, vjersko-prosvjetni referent Vrhovnog Islamskog Starješinstva (VIS-a), savjetnik VIS-a itd.). Prije tog perioda prošao je kroz neobično teška vremena II svjetskog rata (kako smo rekli, bio je taborski imam, potom dugo godina u zatvoru, iza toga kratko u privredi...). Pa ipak, u mišljenju Huseina Đoze ne raspoznajemo neke odjelite faze, nagle prijelaze. Djelovao je u najdužoj dionici svoga života u periodu socijalizma, u periodu kad se vjerskom mišljenju ostavljao oskudan prostor, zapravo to mišljenje u tom dobu na različite načine vegetira na rubu. Đozo je odabrao svoj duhovni zavičaj u islamskom modernizmu, u njemu je započeo i završio svoje pisano djelo. Impozantno brojna posjeta na dženazi Husein ef. Đoze potvrdila je njegovu višestrano vrijednu ličnost i djelo." (knjiga "Husein Đozo", edicija "Dobri Bošnjani", izdavača Dobra knjiga, Sarajevo 2010) *[[Ismet Bušatlić]] **"Đozino promišljanje pojedinih islamskih principa i islama u (našem) vremenu i na našim prostorima našlo je svoju praktičnu primjenu kako u pojedinim akcijama, tako i u cjelokupnom radu Islamske zajednice, jer su njegove stavove podržavale vodeće ličnosti u njenoj strukturi (reisu-l-uleme, npr.) i provodile u praksu njene ustanove." ([https://islamskamisao.ba/2020/05/husein-djozo-zivot-i-djelo-radi-ibreta/]) *[[Melika Salihbeg Bosnawi]] **"Bio je Đozo r. borac u svakom smislu riječi: u samom svom biću, u svojoj poslušnosti Islamskom vjerozakonu, u svojoj vjeri, borac u svojim kušnjama, u neporecivim sumnjama, u zavidnim saznanjima." ([http://www.bosnawi.ba/en/omaz-prijateljstvu/42-alim-od-bosne-husein-ef-dozo]) *[[Naim Hadžiabdić]] **"U svojim tekstovima, Husein-ef. je zagovarao savremenu interpretaciju islamske misli, njeno povezivanje sa zahtjevima savremenog života. On je uvijek oštro razdvajao ono što je u islamu vječno i nepromjenljivo od onoga što podliježe ljudskim tumačenji-ma i historijskim prilikama. Insistirao je na osavremenjivanju tog vremenskog i historijskog aspekta realizacije islama." (Zbornik radova 11, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini Univerzitet u Sarajevu Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, Sarajevo 2006.) *[[Ramiza Smajić]] **"Husein Đozo je, naprimjer, bio Titov službeni prevodilac. Je li možda Tito nije znao da je on bio u Handžar-diviziji? I Derviš Korkut je imao radnu obavezu u NDH, ali je dopao zatvora nakon Drugog svjetskog rata skupa s Omerom Behmenom, Mahmutom Traljićem i masom drugih koji su i nakon zatvora ostajali bez prava, ali gle, nekoliko decenija kasnije otkriva se da je pravednik pa se on isključuje iz kolektivne objede danas." [https://stav.ba/vijest/kako-je-husein-ef-dozo-postao-bliski-saradnik-josipa-broza-tita/461] *[[Seid Halilović]] **"Husein Đozo je jedan od najuticajnijih naših savremenih muslimanskih mislilaca. Istovremeno, on je izuzetno značajan predstavnik islamskog reformizma kod nas. Mi ćemo u ovom radu pokušati da analiziramo osnovne spoznajne principe njegovog reformističkog razumevanja islama i Kur'ana. Služeći se metodom detaljne analize najvažnijih spisa Huseina Đoze, uočićemo da se on znatno udaljava od tradicionalnog spoznajnog stadijuma islama u različitim sferama svojih ontoloških, antropoloških i epistemoloških razmišljanja. Njegova definicija odnosa između nauke i objave potpuno je zasnovana na empirističkim metodološkim principima. Zbog toga, Đozo će na temeljima empirizma i istoricizma tumačiti pojam idžtihada i značaj predanja Verovesnika islama. U njegovim stavovima, na tom polju, jasno se prepoznaju glavne orijentacije neoselefizma i uticaj slavnih predstavnika škole al-Manar." (str. 77-96, "Husein Đozo i reformističko tumačenje islama", Centar za religijske nauke 'Kom', Grupa za savremeno religijsko mišljenje, Beograd, 2013.) *[[Gamal Abdel Nasser]] **"Husein Đozo mi je bio dobar prijatelj." {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Đozo, Husein}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Religija]] 28pm4mxrb29xik58lt5c6o58viku04g 0 10645 59699 2021-02-06T21:58:16Z Doavik 7095 Nova stranica: * "S Jeljcinom je korupcija predstavljala problem, s Putinom je postala sistem." (2019.) 59699 wikitext text/x-wiki * "S Jeljcinom je korupcija predstavljala problem, s Putinom je postala sistem." (2019.) pxgv80i2nheh0nfnt9vw3wwb4mirpgm 0 10646 61562 59709 2024-05-17T07:22:01Z Srđan 4695 61562 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Tadeusz Mazowiecki |slika=[[slika:Tadeusz Mazowiecki - Europeana 1989 - TV Interview.jpg|170px]] |tekst uz sliku=poljski političar, prvi nekomunistički premijer u centralnoj i istočnoj Evropi nakon 1989. |datum rođenja=18. april 1927. |mjesto rođenja=Płock, Poljska |datum smrti=28. oktobar 2013. |mjesto smrti=Varšava, Poljska }} * Sama stabilnost međunarodnog poretka i principa civilizacije je na kocki zbog problema Bosne. {{Wikipedia|Tadeusz Mazowiecki}} {{DEFAULTSORT:Mazowiecki, Tadeusz}} [[Kategorija:Poljski političari]] g3549e7n7gzhcah9p7kuug7i6veifiz 14 10647 61560 59710 2024-05-17T07:21:02Z Srđan 4695 61560 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Političari]] [[Kategorija:Poljska|Političari]] h0xbm6in5kr370o32ria05oy7l2w0rf 0 10657 61809 59791 2024-05-17T11:57:23Z Srđan 4695 61809 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Petra Radić |slika= |tekst uz sliku=''Petra Radić''<br>Hrvatska arhitektica, kulturna i politička aktivistica, članice Udruge Kačić (Makarska i Podgora) |datum rođenja= |mjesto rođenja=Makarska, HR |datum smrti= |mjesto smrti= }} *"Ne želimo još četiri godine biti statisti u lošem scenariju!"<ref>https://slobodnadalmacija.hr/izbori-2021/mlada-podgorka-petra-radic-kandidatkinja-je-nezavisne-liste-mladih-za-nacelnicu-opcine-ne-zelimo-jos-cetiri-godine-biti-statisti-u-losem-scenariju-1088037</ref> *"...nakon što uspijete izbrusit sve svoje talente – uložite ih u društvo. To vam se višestruko vraća."<ref>https://makarska-danas.com/izbori-2021-petra-radic-kandidatkinja-za-nacelnicu-podgore-kad-izbrusite-svoje-talente-red-je-vratiti-ih-zajednici/</ref> ==Reference== {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Radić, Petra}} [[Kategorija:Hrvatski političari]] [[Kategorija:Hrvatski arhitekti]] ck3wlhmyaaf1znvtpa2yc48m0tbryfx 0 10658 59831 2021-08-09T05:47:52Z 5.43.81.160 Preusmjereno na [[Musliman]] 59831 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Musliman]] 0jidwxi3yesycjn551r788fkxnjrc7p 10 10659 59836 2021-08-09T06:00:22Z 5.43.81.160 Nova stranica: {{#invoke:Message box|cmbox}}<noinclude>{{Documentation}}</noinclude> 59836 wikitext text/x-wiki {{#invoke:Message box|cmbox}}<noinclude>{{Documentation}}</noinclude> pt0bpgpmi83y5bvui9c8pfbyce72cfv 828 10660 59837 2021-08-09T06:01:23Z 5.43.81.160 Nova stranica: -- This is a meta-module for producing message box templates, including -- {{mbox}}, {{ambox}}, {{imbox}}, {{tmbox}}, {{ombox}}, {{cmbox}} and {{fmbox}}. -- Load necessary modules. require('Module:No globals') local getArgs local categoryHandler = require('Module:Category handler')._main local yesno = require('Module:Yesno') -- Get a language object for formatDate and ucfirst. local lang = mw.language.getContentLanguage() -- Define constants local CONFIG_MODULE = 'Module:M... 59837 Scribunto text/plain -- This is a meta-module for producing message box templates, including -- {{mbox}}, {{ambox}}, {{imbox}}, {{tmbox}}, {{ombox}}, {{cmbox}} and {{fmbox}}. -- Load necessary modules. require('Module:No globals') local getArgs local categoryHandler = require('Module:Category handler')._main local yesno = require('Module:Yesno') -- Get a language object for formatDate and ucfirst. local lang = mw.language.getContentLanguage() -- Define constants local CONFIG_MODULE = 'Module:Message box/configuration' -------------------------------------------------------------------------------- -- Helper functions -------------------------------------------------------------------------------- local function getTitleObject(...) -- Get the title object, passing the function through pcall -- in case we are over the expensive function count limit. local success, title = pcall(mw.title.new, ...) if success then return title end end local function union(t1, t2) -- Returns the union of two arrays. local vals = {} for i, v in ipairs(t1) do vals[v] = true end for i, v in ipairs(t2) do vals[v] = true end local ret = {} for k in pairs(vals) do table.insert(ret, k) end table.sort(ret) return ret end local function getArgNums(args, prefix) local nums = {} for k, v in pairs(args) do local num = mw.ustring.match(tostring(k), '^' .. prefix .. '([1-9]%d*)$') if num then table.insert(nums, tonumber(num)) end end table.sort(nums) return nums end -------------------------------------------------------------------------------- -- Box class definition -------------------------------------------------------------------------------- local MessageBox = {} MessageBox.__index = MessageBox function MessageBox.new(boxType, args, cfg) args = args or {} local obj = {} -- Set the title object and the namespace. obj.title = getTitleObject(args.page) or mw.title.getCurrentTitle() -- Set the config for our box type. obj.cfg = cfg[boxType] if not obj.cfg then local ns = obj.title.namespace -- boxType is "mbox" or invalid input if ns == 0 then obj.cfg = cfg.ambox -- main namespace elseif ns == 6 then obj.cfg = cfg.imbox -- file namespace elseif ns == 14 then obj.cfg = cfg.cmbox -- category namespace else local nsTable = mw.site.namespaces[ns] if nsTable and nsTable.isTalk then obj.cfg = cfg.tmbox -- any talk namespace else obj.cfg = cfg.ombox -- other namespaces or invalid input end end end -- Set the arguments, and remove all blank arguments except for the ones -- listed in cfg.allowBlankParams. do local newArgs = {} for k, v in pairs(args) do if v ~= '' then newArgs[k] = v end end for i, param in ipairs(obj.cfg.allowBlankParams or {}) do newArgs[param] = args[param] end obj.args = newArgs end -- Define internal data structure. obj.categories = {} obj.classes = {} return setmetatable(obj, MessageBox) end function MessageBox:addCat(ns, cat, sort) if not cat then return nil end if sort then cat = string.format('[[Category:%s|%s]]', cat, sort) else cat = string.format('[[Category:%s]]', cat) end self.categories[ns] = self.categories[ns] or {} table.insert(self.categories[ns], cat) end function MessageBox:addClass(class) if not class then return nil end table.insert(self.classes, class) end function MessageBox:setParameters() local args = self.args local cfg = self.cfg -- Get type data. self.type = args.type local typeData = cfg.types[self.type] self.invalidTypeError = cfg.showInvalidTypeError and self.type and not typeData typeData = typeData or cfg.types[cfg.default] self.typeClass = typeData.class self.typeImage = typeData.image -- Find if the box has been wrongly substituted. self.isSubstituted = cfg.substCheck and args.subst == 'SUBST' -- Find whether we are using a small message box. self.isSmall = cfg.allowSmall and ( cfg.smallParam and args.small == cfg.smallParam or not cfg.smallParam and yesno(args.small) ) -- Add attributes, classes and styles. self.id = args.id if yesno(args.plainlinks) ~= false then self:addClass('plainlinks') end for _, class in ipairs(cfg.classes or {}) do self:addClass(class) end if self.isSmall then self:addClass(cfg.smallClass or 'mbox-small') end self:addClass(self.typeClass) self:addClass(args.class) self.style = args.style self.attrs = args.attrs -- Set text style. self.textstyle = args.textstyle -- Find if we are on the template page or not. This functionality is only -- used if useCollapsibleTextFields is set, or if both cfg.templateCategory -- and cfg.templateCategoryRequireName are set. self.useCollapsibleTextFields = cfg.useCollapsibleTextFields if self.useCollapsibleTextFields or cfg.templateCategory and cfg.templateCategoryRequireName then self.name = args.name if self.name then local templateName = mw.ustring.match( self.name, '^[tT][eE][mM][pP][lL][aA][tT][eE][%s_]*:[%s_]*(.*)$' ) or self.name templateName = 'Template:' .. templateName self.templateTitle = getTitleObject(templateName) end self.isTemplatePage = self.templateTitle and mw.title.equals(self.title, self.templateTitle) end -- Process data for collapsible text fields. At the moment these are only -- used in {{ambox}}. if self.useCollapsibleTextFields then -- Get the self.issue value. if self.isSmall and args.smalltext then self.issue = args.smalltext else local sect if args.sect == '' then sect = 'This ' .. (cfg.sectionDefault or 'page') elseif type(args.sect) == 'string' then sect = 'This ' .. args.sect end local issue = args.issue issue = type(issue) == 'string' and issue ~= '' and issue or nil local text = args.text text = type(text) == 'string' and text or nil local issues = {} table.insert(issues, sect) table.insert(issues, issue) table.insert(issues, text) self.issue = table.concat(issues, ' ') end -- Get the self.talk value. local talk = args.talk -- Show talk links on the template page or template subpages if the talk -- parameter is blank. if talk == '' and self.templateTitle and ( mw.title.equals(self.templateTitle, self.title) or self.title:isSubpageOf(self.templateTitle) ) then talk = '#' elseif talk == '' then talk = nil end if talk then -- If the talk value is a talk page, make a link to that page. Else -- assume that it's a section heading, and make a link to the talk -- page of the current page with that section heading. local talkTitle = getTitleObject(talk) local talkArgIsTalkPage = true if not talkTitle or not talkTitle.isTalkPage then talkArgIsTalkPage = false talkTitle = getTitleObject( self.title.text, mw.site.namespaces[self.title.namespace].talk.id ) end if talkTitle and talkTitle.exists then local talkText = 'Relevant discussion may be found on' if talkArgIsTalkPage then talkText = string.format( '%s [[%s|%s]].', talkText, talk, talkTitle.prefixedText ) else talkText = string.format( '%s the [[%s#%s|talk page]].', talkText, talkTitle.prefixedText, talk ) end self.talk = talkText end end -- Get other values. self.fix = args.fix ~= '' and args.fix or nil local date if args.date and args.date ~= '' then date = args.date elseif args.date == '' and self.isTemplatePage then date = lang:formatDate('F Y') end if date then self.date = string.format(" <small>''(%s)''</small>", date) end self.info = args.info if yesno(args.removalnotice) then self.removalNotice = cfg.removalNotice end end -- Set the non-collapsible text field. At the moment this is used by all box -- types other than ambox, and also by ambox when small=yes. if self.isSmall then self.text = args.smalltext or args.text else self.text = args.text end -- Set the below row. self.below = cfg.below and args.below -- General image settings. self.imageCellDiv = not self.isSmall and cfg.imageCellDiv self.imageEmptyCell = cfg.imageEmptyCell if cfg.imageEmptyCellStyle then self.imageEmptyCellStyle = 'border:none;padding:0px;width:1px' end -- Left image settings. local imageLeft = self.isSmall and args.smallimage or args.image if cfg.imageCheckBlank and imageLeft ~= 'blank' and imageLeft ~= 'none' or not cfg.imageCheckBlank and imageLeft ~= 'none' then self.imageLeft = imageLeft if not imageLeft then local imageSize = self.isSmall and (cfg.imageSmallSize or '30x30px') or '40x40px' self.imageLeft = string.format('[[File:%s|%s|link=|alt=]]', self.typeImage or 'Imbox notice.png', imageSize) end end -- Right image settings. local imageRight = self.isSmall and args.smallimageright or args.imageright if not (cfg.imageRightNone and imageRight == 'none') then self.imageRight = imageRight end end function MessageBox:setMainspaceCategories() local args = self.args local cfg = self.cfg if not cfg.allowMainspaceCategories then return nil end local nums = {} for _, prefix in ipairs{'cat', 'category', 'all'} do args[prefix .. '1'] = args[prefix] nums = union(nums, getArgNums(args, prefix)) end -- The following is roughly equivalent to the old {{Ambox/category}}. local date = args.date date = type(date) == 'string' and date local preposition = 'from' for _, num in ipairs(nums) do local mainCat = args['cat' .. tostring(num)] or args['category' .. tostring(num)] local allCat = args['all' .. tostring(num)] mainCat = type(mainCat) == 'string' and mainCat allCat = type(allCat) == 'string' and allCat if mainCat and date and date ~= '' then local catTitle = string.format('%s %s %s', mainCat, preposition, date) self:addCat(0, catTitle) catTitle = getTitleObject('Category:' .. catTitle) if not catTitle or not catTitle.exists then self:addCat(0, 'Articles with invalid date parameter in template') end elseif mainCat and (not date or date == '') then self:addCat(0, mainCat) end if allCat then self:addCat(0, allCat) end end end function MessageBox:setTemplateCategories() local args = self.args local cfg = self.cfg -- Add template categories. if cfg.templateCategory then if cfg.templateCategoryRequireName then if self.isTemplatePage then self:addCat(10, cfg.templateCategory) end elseif not self.title.isSubpage then self:addCat(10, cfg.templateCategory) end end -- Add template error categories. if cfg.templateErrorCategory then local templateErrorCategory = cfg.templateErrorCategory local templateCat, templateSort if not self.name and not self.title.isSubpage then templateCat = templateErrorCategory elseif self.isTemplatePage then local paramsToCheck = cfg.templateErrorParamsToCheck or {} local count = 0 for i, param in ipairs(paramsToCheck) do if not args[param] then count = count + 1 end end if count > 0 then templateCat = templateErrorCategory templateSort = tostring(count) end if self.categoryNums and #self.categoryNums > 0 then templateCat = templateErrorCategory templateSort = 'C' end end self:addCat(10, templateCat, templateSort) end end function MessageBox:setAllNamespaceCategories() -- Set categories for all namespaces. if self.invalidTypeError then local allSort = (self.title.namespace == 0 and 'Main:' or '') .. self.title.prefixedText self:addCat('all', 'Wikipedia message box parameter needs fixing', allSort) end if self.isSubstituted then self:addCat('all', 'Pages with incorrectly substituted templates') end end function MessageBox:setCategories() if self.title.namespace == 0 then self:setMainspaceCategories() elseif self.title.namespace == 10 then self:setTemplateCategories() end self:setAllNamespaceCategories() end function MessageBox:renderCategories() -- Convert category tables to strings and pass them through -- [[Module:Category handler]]. return categoryHandler{ main = table.concat(self.categories[0] or {}), template = table.concat(self.categories[10] or {}), all = table.concat(self.categories.all or {}), nocat = self.args.nocat, page = self.args.page } end function MessageBox:export() local root = mw.html.create() -- Add the subst check error. if self.isSubstituted and self.name then root:tag('b') :addClass('error') :wikitext(string.format( 'Template <code>%s[[Template:%s|%s]]%s</code> has been incorrectly substituted.', mw.text.nowiki('{{'), self.name, self.name, mw.text.nowiki('}}') )) end root:wikitext(mw.getCurrentFrame():extensionTag('templatestyles', '', { src = 'Module:Message box/styles.css' })) -- Create the box table. local boxTable = root:tag('table') boxTable:attr('id', self.id or nil) for i, class in ipairs(self.classes or {}) do boxTable:addClass(class or nil) end boxTable :cssText(self.style or nil) :attr('role', 'presentation') if self.attrs then boxTable:attr(self.attrs) end -- Add the left-hand image. local row = boxTable:tag('tr') if self.imageLeft then local imageLeftCell = row:tag('td'):addClass('mbox-image') if self.imageCellDiv then -- If we are using a div, redefine imageLeftCell so that the image -- is inside it. Divs use style="width: 52px;", which limits the -- image width to 52px. If any images in a div are wider than that, -- they may overlap with the text or cause other display problems. imageLeftCell = imageLeftCell:tag('div'):css('width', '52px') end imageLeftCell:wikitext(self.imageLeft or nil) elseif self.imageEmptyCell then -- Some message boxes define an empty cell if no image is specified, and -- some don't. The old template code in templates where empty cells are -- specified gives the following hint: "No image. Cell with some width -- or padding necessary for text cell to have 100% width." row:tag('td') :addClass('mbox-empty-cell') :cssText(self.imageEmptyCellStyle or nil) end -- Add the text. local textCell = row:tag('td'):addClass('mbox-text') if self.useCollapsibleTextFields then -- The message box uses advanced text parameters that allow things to be -- collapsible. At the moment, only ambox uses this. textCell:cssText(self.textstyle or nil) local textCellDiv = textCell:tag('div') textCellDiv :addClass('mbox-text-span') :wikitext(self.issue or nil) if (self.talk or self.fix) and not self.isSmall then textCellDiv:tag('span') :addClass('hide-when-compact') :wikitext(self.talk and (' ' .. self.talk) or nil) :wikitext(self.fix and (' ' .. self.fix) or nil) end textCellDiv:wikitext(self.date and (' ' .. self.date) or nil) if self.info and not self.isSmall then textCellDiv :tag('span') :addClass('hide-when-compact') :wikitext(self.info and (' ' .. self.info) or nil) end if self.removalNotice then textCellDiv:tag('small') :addClass('hide-when-compact') :tag('i') :wikitext(string.format(" (%s)", self.removalNotice)) end else -- Default text formatting - anything goes. textCell :cssText(self.textstyle or nil) :wikitext(self.text or nil) end -- Add the right-hand image. if self.imageRight then local imageRightCell = row:tag('td'):addClass('mbox-imageright') if self.imageCellDiv then -- If we are using a div, redefine imageRightCell so that the image -- is inside it. imageRightCell = imageRightCell:tag('div'):css('width', '52px') end imageRightCell :wikitext(self.imageRight or nil) end -- Add the below row. if self.below then boxTable:tag('tr') :tag('td') :attr('colspan', self.imageRight and '3' or '2') :addClass('mbox-text') :cssText(self.textstyle or nil) :wikitext(self.below or nil) end -- Add error message for invalid type parameters. if self.invalidTypeError then root:tag('div') :css('text-align', 'center') :wikitext(string.format( 'This message box is using an invalid "type=%s" parameter and needs fixing.', self.type or '' )) end -- Add categories. root:wikitext(self:renderCategories() or nil) return tostring(root) end -------------------------------------------------------------------------------- -- Exports -------------------------------------------------------------------------------- local p, mt = {}, {} function p._exportClasses() -- For testing. return { MessageBox = MessageBox } end function p.main(boxType, args, cfgTables) local box = MessageBox.new(boxType, args, cfgTables or mw.loadData(CONFIG_MODULE)) box:setParameters() box:setCategories() return box:export() end function mt.__index(t, k) return function (frame) if not getArgs then getArgs = require('Module:Arguments').getArgs end return t.main(k, getArgs(frame, {trim = false, removeBlanks = false})) end end return setmetatable(p, mt) 991azllz9iaki96a7a2lfx1p2x7v6k4 828 10661 59838 2021-08-09T06:01:57Z 5.43.81.160 Nova stranica: -------------------------------------------------------------------------------- -- Message box configuration -- -- -- -- This module contains configuration data for [[Module:Message box]]. -- -------------------------------------------------------------------------------- return { ambox = { types = { speedy = { class = 'ambox-speedy',... 59838 Scribunto text/plain -------------------------------------------------------------------------------- -- Message box configuration -- -- -- -- This module contains configuration data for [[Module:Message box]]. -- -------------------------------------------------------------------------------- return { ambox = { types = { speedy = { class = 'ambox-speedy', image = 'Ambox warning pn.svg' }, delete = { class = 'ambox-delete', image = 'Ambox warning pn.svg' }, content = { class = 'ambox-content', image = 'Ambox important.svg' }, style = { class = 'ambox-style', image = 'Edit-clear.svg' }, move = { class = 'ambox-move', image = 'Merge-split-transwiki default.svg' }, protection = { class = 'ambox-protection', image = 'Padlock-silver-medium.svg' }, notice = { class = 'ambox-notice', image = 'OOjs_UI_icon_info_big_progressive.svg' } }, default = 'notice', allowBlankParams = {'talk', 'sect', 'date', 'issue', 'fix', 'subst', 'hidden'}, allowSmall = true, smallParam = 'left', smallClass = 'mbox-small-left', substCheck = true, classes = {'metadata', 'ambox'}, imageEmptyCell = true, imageCheckBlank = true, imageSmallSize = '20x20px', imageCellDiv = true, useCollapsibleTextFields = true, imageRightNone = true, sectionDefault = 'article', allowMainspaceCategories = true, templateCategory = 'Article message templates', templateCategoryRequireName = true, templateErrorCategory = 'Article message templates with missing parameters', templateErrorParamsToCheck = {'issue', 'fix', 'subst'}, removalNotice = '[[Help:Maintenance template removal|Learn how and when to remove this template message]]' }, cmbox = { types = { speedy = { class = 'cmbox-speedy', image = 'Ambox warning pn.svg' }, delete = { class = 'cmbox-delete', image = 'Ambox warning pn.svg' }, content = { class = 'cmbox-content', image = 'Ambox important.svg' }, style = { class = 'cmbox-style', image = 'Edit-clear.svg' }, move = { class = 'cmbox-move', image = 'Merge-split-transwiki default.svg' }, protection = { class = 'cmbox-protection', image = 'Padlock-silver-medium.svg' }, notice = { class = 'cmbox-notice', image = 'OOjs_UI_icon_info_big_progressive.svg' } }, default = 'notice', showInvalidTypeError = true, classes = {'cmbox'}, imageEmptyCell = true }, fmbox = { types = { warning = { class = 'fmbox-warning', image = 'Ambox warning pn.svg' }, editnotice = { class = 'fmbox-editnotice', image = 'OOjs_UI_icon_info_big_progressive.svg' }, system = { class = 'fmbox-system', image = 'OOjs_UI_icon_info_big_progressive.svg' } }, default = 'system', showInvalidTypeError = true, classes = {'fmbox'}, imageEmptyCell = false, imageRightNone = false }, imbox = { types = { speedy = { class = 'imbox-speedy', image = 'Ambox warning pn.svg' }, delete = { class = 'imbox-delete', image = 'Ambox warning pn.svg' }, content = { class = 'imbox-content', image = 'Ambox important.svg' }, style = { class = 'imbox-style', image = 'Edit-clear.svg' }, move = { class = 'imbox-move', image = 'Merge-split-transwiki default.svg' }, protection = { class = 'imbox-protection', image = 'Padlock-silver-medium.svg' }, license = { class = 'imbox-license licensetpl', image = 'Imbox license.png' -- @todo We need an SVG version of this }, featured = { class = 'imbox-featured', image = 'Cscr-featured.svg' }, notice = { class = 'imbox-notice', image = 'OOjs_UI_icon_info_big_progressive.svg' } }, default = 'notice', showInvalidTypeError = true, classes = {'imbox'}, imageEmptyCell = true, below = true, templateCategory = 'File message boxes' }, ombox = { types = { speedy = { class = 'ombox-speedy', image = 'Ambox warning pn.svg' }, delete = { class = 'ombox-delete', image = 'Ambox warning pn.svg' }, content = { class = 'ombox-content', image = 'Ambox important.svg' }, style = { class = 'ombox-style', image = 'Edit-clear.svg' }, move = { class = 'ombox-move', image = 'Merge-split-transwiki default.svg' }, protection = { class = 'ombox-protection', image = 'Padlock-silver-medium.svg' }, notice = { class = 'ombox-notice', image = 'OOjs_UI_icon_info_big_progressive.svg' } }, default = 'notice', showInvalidTypeError = true, classes = {'ombox'}, allowSmall = true, imageEmptyCell = true, imageRightNone = true }, tmbox = { types = { speedy = { class = 'tmbox-speedy', image = 'Ambox warning pn.svg' }, delete = { class = 'tmbox-delete', image = 'Ambox warning pn.svg' }, content = { class = 'tmbox-content', image = 'Ambox important.svg' }, style = { class = 'tmbox-style', image = 'Edit-clear.svg' }, move = { class = 'tmbox-move', image = 'Merge-split-transwiki default.svg' }, protection = { class = 'tmbox-protection', image = 'Padlock-silver-medium.svg' }, notice = { class = 'tmbox-notice', image = 'OOjs_UI_icon_info_big_progressive.svg' } }, default = 'notice', showInvalidTypeError = true, classes = {'tmbox'}, allowSmall = true, imageRightNone = true, imageEmptyCell = true, imageEmptyCellStyle = true, templateCategory = 'Talk message boxes' } } eag3pe1zfalxtbbj2va1l2oex8jxv7a 828 10662 59839 2021-08-09T06:02:26Z 5.43.81.160 Nova stranica: /** * Messagebox templates * Imported from [[:en:MediaWiki:Common.css]] on 2012-11-24 */ /* Cell sizes for ambox/tmbox/imbox/cmbox/ombox/fmbox/dmbox message boxes */ th.mbox-text, td.mbox-text { /* The message body cell(s) */ border: none; padding: 0.25em 0.9em; /* 0.9em left/right */ width: 100%; /* Make all mboxes the same width regardless of text length */ } td.mbox-image { /* The left image cell */ border: none; padding: 2px 3px... 59839 sanitized-css text/css /** * Messagebox templates * Imported from [[:en:MediaWiki:Common.css]] on 2012-11-24 */ /* Cell sizes for ambox/tmbox/imbox/cmbox/ombox/fmbox/dmbox message boxes */ th.mbox-text, td.mbox-text { /* The message body cell(s) */ border: none; padding: 0.25em 0.9em; /* 0.9em left/right */ width: 100%; /* Make all mboxes the same width regardless of text length */ } td.mbox-image { /* The left image cell */ border: none; padding: 2px 3px 2px 0.9em; /* 0.9em left, 0px right */ text-align: center; } td.mbox-imageright { /* The right image cell */ border: none; padding: 2px 0.9em 2px 0; /* 0px left, 0.9em right */ text-align: center; } td.mbox-empty-cell { /* An empty narrow cell */ border: none; padding: 0; width: 1px; } /* Article message box styles */ table.ambox { margin: 0 10%; /* 10% = Will not overlap with other elements */ border: 1px solid #a2a9b1; border-left: 10px solid #1e90ff; /* Default "notice" blue */ background: #fbfbfb; } table.ambox + table.ambox { /* Single border between stacked boxes. */ margin-top: -1px; } .ambox th.mbox-text, .ambox td.mbox-text { /* The message body cell(s) */ padding: 0.25em 0.5em; /* 0.5em left/right */ } .ambox td.mbox-image { /* The left image cell */ padding: 2px 0 2px 0.5em; /* 0.5em left, 0px right */ } .ambox td.mbox-imageright { /* The right image cell */ padding: 2px 0.5em 2px 0; /* 0px left, 0.5em right */ } table.ambox-notice { border-left: 10px solid #1e90ff; /* Blue */ } table.ambox-speedy { border-left: 10px solid #b22222; /* Red */ background: #fee; /* Pink */ } table.ambox-delete { border-left: 10px solid #b22222; /* Red */ } table.ambox-content { border-left: 10px solid #f28500; /* Orange */ } table.ambox-style { border-left: 10px solid #f4c430; /* Yellow */ } table.ambox-move { border-left: 10px solid #9932cc; /* Purple */ } table.ambox-protection { border-left: 10px solid #bba; /* Gray-gold */ } /* Image message box styles */ table.imbox { margin: 4px 10%; border-collapse: collapse; border: 3px solid #1e90ff; /* Default "notice" blue */ background: #fbfbfb; } .imbox .mbox-text .imbox { /* For imboxes inside imbox-text cells. */ margin: 0 -0.5em; /* 0.9 - 0.5 = 0.4em left/right. */ display: block; /* Fix for webkit to force 100% width. */ } .mbox-inside .imbox { /* For imboxes inside other templates. */ margin: 4px; } table.imbox-notice { border: 3px solid #1e90ff; /* Blue */ } table.imbox-speedy { border: 3px solid #b22222; /* Red */ background: #fee; /* Pink */ } table.imbox-delete { border: 3px solid #b22222; /* Red */ } table.imbox-content { border: 3px solid #f28500; /* Orange */ } table.imbox-style { border: 3px solid #f4c430; /* Yellow */ } table.imbox-move { border: 3px solid #9932cc; /* Purple */ } table.imbox-protection { border: 3px solid #bba; /* Gray-gold */ } table.imbox-license { border: 3px solid #88a; /* Dark gray */ background: #f7f8ff; /* Light gray */ } table.imbox-featured { border: 3px solid #cba135; /* Brown-gold */ } /* Category message box styles */ table.cmbox { margin: 3px 10%; border-collapse: collapse; border: 1px solid #a2a9b1; background: #dfe8ff; /* Default "notice" blue */ } table.cmbox-notice { background: #dfe8ff; /* Blue */ } table.cmbox-speedy { margin-top: 4px; margin-bottom: 4px; border: 4px solid #b22222; /* Red */ background: #ffdbdb; /* Pink */ } table.cmbox-delete { background: #ffdbdb; /* Red */ } table.cmbox-content { background: #ffe7ce; /* Orange */ } table.cmbox-style { background: #fff9db; /* Yellow */ } table.cmbox-move { background: #e4d8ff; /* Purple */ } table.cmbox-protection { background: #efefe1; /* Gray-gold */ } /* Other pages message box styles */ table.ombox { margin: 4px 10%; border-collapse: collapse; border: 1px solid #a2a9b1; /* Default "notice" gray */ background: #f8f9fa; } table.ombox-notice { border: 1px solid #a2a9b1; /* Gray */ } table.ombox-speedy { border: 2px solid #b22222; /* Red */ background: #fee; /* Pink */ } table.ombox-delete { border: 2px solid #b22222; /* Red */ } table.ombox-content { border: 1px solid #f28500; /* Orange */ } table.ombox-style { border: 1px solid #f4c430; /* Yellow */ } table.ombox-move { border: 1px solid #9932cc; /* Purple */ } table.ombox-protection { border: 2px solid #bba; /* Gray-gold */ } /* Talk page message box styles */ table.tmbox { margin: 4px 10%; border-collapse: collapse; border: 1px solid #c0c090; /* Default "notice" gray-brown */ background: #f8eaba; } .mediawiki .mbox-inside .tmbox { /* For tmboxes inside other templates. The "mediawiki" class ensures that */ margin: 2px 0; /* this declaration overrides other styles (including mbox-small above) */ width: 100%; /* For Safari and Opera */ } .mbox-inside .tmbox.mbox-small { /* "small" tmboxes should not be small when */ line-height: 1.5em; /* also "nested", so reset styles that are */ font-size: 100%; /* set in "mbox-small" above. */ } table.tmbox-speedy { border: 2px solid #b22222; /* Red */ background: #fee; /* Pink */ } table.tmbox-delete { border: 2px solid #b22222; /* Red */ } table.tmbox-content { border: 2px solid #f28500; /* Orange */ } table.tmbox-style { border: 2px solid #f4c430; /* Yellow */ } table.tmbox-move { border: 2px solid #9932cc; /* Purple */ } table.tmbox-protection, table.tmbox-notice { border: 1px solid #c0c090; /* Gray-brown */ } /* Footer and header message box styles */ table.fmbox { clear: both; margin: 0.2em 0; width: 100%; border: 1px solid #a2a9b1; background: #f8f9fa; /* Default "system" gray */ } table.fmbox-system { background: #f8f9fa; } table.fmbox-warning { border: 1px solid #bb7070; /* Dark pink */ background: #ffdbdb; /* Pink */ } table.fmbox-editnotice { background: transparent; } 7e59qgbxcumlarsrcgxui7rxixk4nvx 828 10663 59840 2021-08-09T06:03:07Z 5.43.81.160 Nova stranica: local mt = getmetatable(_G) or {} function mt.__index (t, k) if k ~= 'arg' then error('Tried to read nil global ' .. tostring(k), 2) end return nil end function mt.__newindex(t, k, v) if k ~= 'arg' then error('Tried to write global ' .. tostring(k), 2) end rawset(t, k, v) end setmetatable(_G, mt) 59840 Scribunto text/plain local mt = getmetatable(_G) or {} function mt.__index (t, k) if k ~= 'arg' then error('Tried to read nil global ' .. tostring(k), 2) end return nil end function mt.__newindex(t, k, v) if k ~= 'arg' then error('Tried to write global ' .. tostring(k), 2) end rawset(t, k, v) end setmetatable(_G, mt) gggsv54pq7f94l3up48hr91qtxnskdm 828 10664 59841 2021-08-09T06:03:47Z 5.43.81.160 Nova stranica: -------------------------------------------------------------------------------- -- -- -- CATEGORY HANDLER -- -- -- -- This module implements the {{category handler}} template in Lua, -- -- with a few improvements: all namespaces and all namespace aliases... 59841 Scribunto text/plain -------------------------------------------------------------------------------- -- -- -- CATEGORY HANDLER -- -- -- -- This module implements the {{category handler}} template in Lua, -- -- with a few improvements: all namespaces and all namespace aliases -- -- are supported, and namespace names are detected automatically for -- -- the local wiki. This module requires [[Module:Namespace detect]] -- -- and [[Module:Yesno]] to be available on the local wiki. It can be -- -- configured for different wikis by altering the values in -- -- [[Module:Category handler/config]], and pages can be blacklisted -- -- from categorisation by using [[Module:Category handler/blacklist]]. -- -- -- -------------------------------------------------------------------------------- -- Load required modules local yesno = require('Module:Yesno') -- Lazily load things we don't always need local mShared, mappings local p = {} -------------------------------------------------------------------------------- -- Helper functions -------------------------------------------------------------------------------- local function trimWhitespace(s, removeBlanks) if type(s) ~= 'string' then return s end s = s:match('^%s*(.-)%s*$') if removeBlanks then if s ~= '' then return s else return nil end else return s end end -------------------------------------------------------------------------------- -- CategoryHandler class -------------------------------------------------------------------------------- local CategoryHandler = {} CategoryHandler.__index = CategoryHandler function CategoryHandler.new(data, args) local obj = setmetatable({ _data = data, _args = args }, CategoryHandler) -- Set the title object do local pagename = obj:parameter('demopage') local success, titleObj if pagename then success, titleObj = pcall(mw.title.new, pagename) end if success and titleObj then obj.title = titleObj if titleObj == mw.title.getCurrentTitle() then obj._usesCurrentTitle = true end else obj.title = mw.title.getCurrentTitle() obj._usesCurrentTitle = true end end -- Set suppression parameter values for _, key in ipairs{'nocat', 'categories'} do local value = obj:parameter(key) value = trimWhitespace(value, true) obj['_' .. key] = yesno(value) end do local subpage = obj:parameter('subpage') local category2 = obj:parameter('category2') if type(subpage) == 'string' then subpage = mw.ustring.lower(subpage) end if type(category2) == 'string' then subpage = mw.ustring.lower(category2) end obj._subpage = trimWhitespace(subpage, true) obj._category2 = trimWhitespace(category2) -- don't remove blank values end return obj end function CategoryHandler:parameter(key) local parameterNames = self._data.parameters[key] local pntype = type(parameterNames) if pntype == 'string' or pntype == 'number' then return self._args[parameterNames] elseif pntype == 'table' then for _, name in ipairs(parameterNames) do local value = self._args[name] if value ~= nil then return value end end return nil else error(string.format( 'invalid config key "%s"', tostring(key) ), 2) end end function CategoryHandler:isSuppressedByArguments() return -- See if a category suppression argument has been set. self._nocat == true or self._categories == false or ( self._category2 and self._category2 ~= self._data.category2Yes and self._category2 ~= self._data.category2Negative ) -- Check whether we are on a subpage, and see if categories are -- suppressed based on our subpage status. or self._subpage == self._data.subpageNo and self.title.isSubpage or self._subpage == self._data.subpageOnly and not self.title.isSubpage end function CategoryHandler:shouldSkipBlacklistCheck() -- Check whether the category suppression arguments indicate we -- should skip the blacklist check. return self._nocat == false or self._categories == true or self._category2 == self._data.category2Yes end function CategoryHandler:matchesBlacklist() if self._usesCurrentTitle then return self._data.currentTitleMatchesBlacklist else mShared = mShared or require('Module:Category handler/shared') return mShared.matchesBlacklist( self.title.prefixedText, mw.loadData('Module:Category handler/blacklist') ) end end function CategoryHandler:isSuppressed() -- Find if categories are suppressed by either the arguments or by -- matching the blacklist. return self:isSuppressedByArguments() or not self:shouldSkipBlacklistCheck() and self:matchesBlacklist() end function CategoryHandler:getNamespaceParameters() if self._usesCurrentTitle then return self._data.currentTitleNamespaceParameters else if not mappings then mShared = mShared or require('Module:Category handler/shared') mappings = mShared.getParamMappings(true) -- gets mappings with mw.loadData end return mShared.getNamespaceParameters( self.title, mappings ) end end function CategoryHandler:namespaceParametersExist() -- Find whether any namespace parameters have been specified. -- We use the order "all" --> namespace params --> "other" as this is what -- the old template did. if self:parameter('all') then return true end if not mappings then mShared = mShared or require('Module:Category handler/shared') mappings = mShared.getParamMappings(true) -- gets mappings with mw.loadData end for ns, params in pairs(mappings) do for i, param in ipairs(params) do if self._args[param] then return true end end end if self:parameter('other') then return true end return false end function CategoryHandler:getCategories() local params = self:getNamespaceParameters() local nsCategory for i, param in ipairs(params) do local value = self._args[param] if value ~= nil then nsCategory = value break end end if nsCategory ~= nil or self:namespaceParametersExist() then -- Namespace parameters exist - advanced usage. if nsCategory == nil then nsCategory = self:parameter('other') end local ret = {self:parameter('all')} local numParam = tonumber(nsCategory) if numParam and numParam >= 1 and math.floor(numParam) == numParam then -- nsCategory is an integer ret[#ret + 1] = self._args[numParam] else ret[#ret + 1] = nsCategory end if #ret < 1 then return nil else return table.concat(ret) end elseif self._data.defaultNamespaces[self.title.namespace] then -- Namespace parameters don't exist, simple usage. return self._args[1] end return nil end -------------------------------------------------------------------------------- -- Exports -------------------------------------------------------------------------------- local p = {} function p._exportClasses() -- Used for testing purposes. return { CategoryHandler = CategoryHandler } end function p._main(args, data) data = data or mw.loadData('Module:Category handler/data') local handler = CategoryHandler.new(data, args) if handler:isSuppressed() then return nil end return handler:getCategories() end function p.main(frame, data) data = data or mw.loadData('Module:Category handler/data') local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame, { wrappers = data.wrappers, valueFunc = function (k, v) v = trimWhitespace(v) if type(k) == 'number' then if v ~= '' then return v else return nil end else return v end end }) return p._main(args, data) end return p letwavu3yvlayfzew66uuwixmwebq5b 828 10665 61248 59842 2024-05-16T16:19:09Z Srđan 4695 61248 Scribunto text/plain -- Function allowing for consistent treatment of boolean-like wikitext input. -- It works similarly to the template {{yesno}}. return function (val, default) -- If your wiki uses non-ascii characters for any of "yes", "no", etc., you -- should replace "val:lower()" with "mw.ustring.lower(val)" in the -- following line. val = type(val) == 'string' and val:lower() or val if val == nil then return nil elseif val == true or val == 'yes' or val == 'y' or val == 'true' or val == 't' or val == 'on' or val == 'da' or val == 'd' or tonumber(val) == 1 then return true elseif val == false or val == 'no' or val == 'n' or val == 'false' or val == 'f' or val == 'off' or val == 'ne' or tonumber(val) == 0 then return false else return default end end 34p6em0n4s7nk464h0op4o7gzt330t6 828 10666 59843 2021-08-09T06:04:42Z 5.43.81.160 Nova stranica: -- This module provides easy processing of arguments passed to Scribunto from -- #invoke. It is intended for use by other Lua modules, and should not be -- called from #invoke directly. local libraryUtil = require('libraryUtil') local checkType = libraryUtil.checkType local arguments = {} -- Generate four different tidyVal functions, so that we don't have to check the -- options every time we call it. local function tidyValDefault(key, val) if type(val) == 'string' then... 59843 Scribunto text/plain -- This module provides easy processing of arguments passed to Scribunto from -- #invoke. It is intended for use by other Lua modules, and should not be -- called from #invoke directly. local libraryUtil = require('libraryUtil') local checkType = libraryUtil.checkType local arguments = {} -- Generate four different tidyVal functions, so that we don't have to check the -- options every time we call it. local function tidyValDefault(key, val) if type(val) == 'string' then val = val:match('^%s*(.-)%s*$') if val == '' then return nil else return val end else return val end end local function tidyValTrimOnly(key, val) if type(val) == 'string' then return val:match('^%s*(.-)%s*$') else return val end end local function tidyValRemoveBlanksOnly(key, val) if type(val) == 'string' then if val:find('%S') then return val else return nil end else return val end end local function tidyValNoChange(key, val) return val end local function matchesTitle(given, title) local tp = type( given ) return (tp == 'string' or tp == 'number') and mw.title.new( given ).prefixedText == title end local translate_mt = { __index = function(t, k) return k end } function arguments.getArgs(frame, options) checkType('getArgs', 1, frame, 'table', true) checkType('getArgs', 2, options, 'table', true) frame = frame or {} options = options or {} --[[ -- Set up argument translation. --]] options.translate = options.translate or {} if getmetatable(options.translate) == nil then setmetatable(options.translate, translate_mt) end if options.backtranslate == nil then options.backtranslate = {} for k,v in pairs(options.translate) do options.backtranslate[v] = k end end if options.backtranslate and getmetatable(options.backtranslate) == nil then setmetatable(options.backtranslate, { __index = function(t, k) if options.translate[k] ~= k then return nil else return k end end }) end --[[ -- Get the argument tables. If we were passed a valid frame object, get the -- frame arguments (fargs) and the parent frame arguments (pargs), depending -- on the options set and on the parent frame's availability. If we weren't -- passed a valid frame object, we are being called from another Lua module -- or from the debug console, so assume that we were passed a table of args -- directly, and assign it to a new variable (luaArgs). --]] local fargs, pargs, luaArgs if type(frame.args) == 'table' and type(frame.getParent) == 'function' then if options.wrappers then --[[ -- The wrappers option makes Module:Arguments look up arguments in -- either the frame argument table or the parent argument table, but -- not both. This means that users can use either the #invoke syntax -- or a wrapper template without the loss of performance associated -- with looking arguments up in both the frame and the parent frame. -- Module:Arguments will look up arguments in the parent frame -- if it finds the parent frame's title in options.wrapper; -- otherwise it will look up arguments in the frame object passed -- to getArgs. --]] local parent = frame:getParent() if not parent then fargs = frame.args else local title = parent:getTitle():gsub('/sandbox$', '') local found = false if matchesTitle(options.wrappers, title) then found = true elseif type(options.wrappers) == 'table' then for _,v in pairs(options.wrappers) do if matchesTitle(v, title) then found = true break end end end -- We test for false specifically here so that nil (the default) acts like true. if found or options.frameOnly == false then pargs = parent.args end if not found or options.parentOnly == false then fargs = frame.args end end else -- options.wrapper isn't set, so check the other options. if not options.parentOnly then fargs = frame.args end if not options.frameOnly then local parent = frame:getParent() pargs = parent and parent.args or nil end end if options.parentFirst then fargs, pargs = pargs, fargs end else luaArgs = frame end -- Set the order of precedence of the argument tables. If the variables are -- nil, nothing will be added to the table, which is how we avoid clashes -- between the frame/parent args and the Lua args. local argTables = {fargs} argTables[#argTables + 1] = pargs argTables[#argTables + 1] = luaArgs --[[ -- Generate the tidyVal function. If it has been specified by the user, we -- use that; if not, we choose one of four functions depending on the -- options chosen. This is so that we don't have to call the options table -- every time the function is called. --]] local tidyVal = options.valueFunc if tidyVal then if type(tidyVal) ~= 'function' then error( "bad value assigned to option 'valueFunc'" .. '(function expected, got ' .. type(tidyVal) .. ')', 2 ) end elseif options.trim ~= false then if options.removeBlanks ~= false then tidyVal = tidyValDefault else tidyVal = tidyValTrimOnly end else if options.removeBlanks ~= false then tidyVal = tidyValRemoveBlanksOnly else tidyVal = tidyValNoChange end end --[[ -- Set up the args, metaArgs and nilArgs tables. args will be the one -- accessed from functions, and metaArgs will hold the actual arguments. Nil -- arguments are memoized in nilArgs, and the metatable connects all of them -- together. --]] local args, metaArgs, nilArgs, metatable = {}, {}, {}, {} setmetatable(args, metatable) local function mergeArgs(tables) --[[ -- Accepts multiple tables as input and merges their keys and values -- into one table. If a value is already present it is not overwritten; -- tables listed earlier have precedence. We are also memoizing nil -- values, which can be overwritten if they are 's' (soft). --]] for _, t in ipairs(tables) do for key, val in pairs(t) do if metaArgs[key] == nil and nilArgs[key] ~= 'h' then local tidiedVal = tidyVal(key, val) if tidiedVal == nil then nilArgs[key] = 's' else metaArgs[key] = tidiedVal end end end end end --[[ -- Define metatable behaviour. Arguments are memoized in the metaArgs table, -- and are only fetched from the argument tables once. Fetching arguments -- from the argument tables is the most resource-intensive step in this -- module, so we try and avoid it where possible. For this reason, nil -- arguments are also memoized, in the nilArgs table. Also, we keep a record -- in the metatable of when pairs and ipairs have been called, so we do not -- run pairs and ipairs on the argument tables more than once. We also do -- not run ipairs on fargs and pargs if pairs has already been run, as all -- the arguments will already have been copied over. --]] metatable.__index = function (t, key) --[[ -- Fetches an argument when the args table is indexed. First we check -- to see if the value is memoized, and if not we try and fetch it from -- the argument tables. When we check memoization, we need to check -- metaArgs before nilArgs, as both can be non-nil at the same time. -- If the argument is not present in metaArgs, we also check whether -- pairs has been run yet. If pairs has already been run, we return nil. -- This is because all the arguments will have already been copied into -- metaArgs by the mergeArgs function, meaning that any other arguments -- must be nil. --]] if type(key) == 'string' then key = options.translate[key] end local val = metaArgs[key] if val ~= nil then return val elseif metatable.donePairs or nilArgs[key] then return nil end for _, argTable in ipairs(argTables) do local argTableVal = tidyVal(key, argTable[key]) if argTableVal ~= nil then metaArgs[key] = argTableVal return argTableVal end end nilArgs[key] = 'h' return nil end metatable.__newindex = function (t, key, val) -- This function is called when a module tries to add a new value to the -- args table, or tries to change an existing value. if type(key) == 'string' then key = options.translate[key] end if options.readOnly then error( 'could not write to argument table key "' .. tostring(key) .. '"; the table is read-only', 2 ) elseif options.noOverwrite and args[key] ~= nil then error( 'could not write to argument table key "' .. tostring(key) .. '"; overwriting existing arguments is not permitted', 2 ) elseif val == nil then --[[ -- If the argument is to be overwritten with nil, we need to erase -- the value in metaArgs, so that __index, __pairs and __ipairs do -- not use a previous existing value, if present; and we also need -- to memoize the nil in nilArgs, so that the value isn't looked -- up in the argument tables if it is accessed again. --]] metaArgs[key] = nil nilArgs[key] = 'h' else metaArgs[key] = val end end local function translatenext(invariant) local k, v = next(invariant.t, invariant.k) invariant.k = k if k == nil then return nil elseif type(k) ~= 'string' or not options.backtranslate then return k, v else local backtranslate = options.backtranslate[k] if backtranslate == nil then -- Skip this one. This is a tail call, so this won't cause stack overflow return translatenext(invariant) else return backtranslate, v end end end metatable.__pairs = function () -- Called when pairs is run on the args table. if not metatable.donePairs then mergeArgs(argTables) metatable.donePairs = true end return translatenext, { t = metaArgs } end local function inext(t, i) -- This uses our __index metamethod local v = t[i + 1] if v ~= nil then return i + 1, v end end metatable.__ipairs = function (t) -- Called when ipairs is run on the args table. return inext, t, 0 end return args end return arguments 5qx9tzlul9ser30uxj9nbasjt92cevn 828 10667 59844 2021-08-09T06:05:12Z 5.43.81.160 Nova stranica: -- This module assembles data to be passed to [[Module:Category handler]] using -- mw.loadData. This includes the configuration data and whether the current -- page matches the title blacklist. local data = require('Module:Category handler/config') local mShared = require('Module:Category handler/shared') local blacklist = require('Module:Category handler/blacklist') local title = mw.title.getCurrentTitle() data.currentTitleMatchesBlacklist = mShared.matchesBlacklist( titl... 59844 Scribunto text/plain -- This module assembles data to be passed to [[Module:Category handler]] using -- mw.loadData. This includes the configuration data and whether the current -- page matches the title blacklist. local data = require('Module:Category handler/config') local mShared = require('Module:Category handler/shared') local blacklist = require('Module:Category handler/blacklist') local title = mw.title.getCurrentTitle() data.currentTitleMatchesBlacklist = mShared.matchesBlacklist( title.prefixedText, blacklist ) data.currentTitleNamespaceParameters = mShared.getNamespaceParameters( title, mShared.getParamMappings() ) return data k26mwixuaeijisfddb0sxkg82iux8v4 828 10668 59845 2021-08-09T06:05:38Z 5.43.81.160 Nova stranica: -------------------------------------------------------------------------------- -- [[Module:Category handler]] configuration data -- -- Language-specific parameter names and values can be set here. -- -- For blacklist config, see [[Module:Category handler/blacklist]]. -- -------------------------------------------------------------------------------- local cfg = {} -- Don't edit this line. ---------------------------------... 59845 Scribunto text/plain -------------------------------------------------------------------------------- -- [[Module:Category handler]] configuration data -- -- Language-specific parameter names and values can be set here. -- -- For blacklist config, see [[Module:Category handler/blacklist]]. -- -------------------------------------------------------------------------------- local cfg = {} -- Don't edit this line. -------------------------------------------------------------------------------- -- Start configuration data -- -------------------------------------------------------------------------------- -------------------------------------------------------------------------------- -- Parameter names -- -- These configuration items specify custom parameter names. -- -- To add one extra name, you can use this format: -- -- -- -- foo = 'parameter name', -- -- -- -- To add multiple names, you can use this format: -- -- -- -- foo = {'parameter name 1', 'parameter name 2', 'parameter name 3'}, -- -------------------------------------------------------------------------------- cfg.parameters = { -- The nocat and categories parameter suppress -- categorisation. They are used with Module:Yesno, and work as follows: -- -- cfg.nocat: -- Result of yesno() Effect -- true Categorisation is suppressed -- false Categorisation is allowed, and -- the blacklist check is skipped -- nil Categorisation is allowed -- -- cfg.categories: -- Result of yesno() Effect -- true Categorisation is allowed, and -- the blacklist check is skipped -- false Categorisation is suppressed -- nil Categorisation is allowed nocat = 'nocat', categories = 'categories', -- The parameter name for the legacy "category2" parameter. This skips the -- blacklist if set to the cfg.category2Yes value, and suppresses -- categorisation if present but equal to anything other than -- cfg.category2Yes or cfg.category2Negative. category2 = 'category2', -- cfg.subpage is the parameter name to specify how to behave on subpages. subpage = 'subpage', -- The parameter for data to return in all namespaces. all = 'all', -- The parameter name for data to return if no data is specified for the -- namespace that is detected. other = 'other', -- The parameter name used to specify a page other than the current page; -- used for testing and demonstration. demopage = 'page', } -------------------------------------------------------------------------------- -- Parameter values -- -- These are set values that can be used with certain parameters. Only one -- -- value can be specified, like this: -- -- -- -- cfg.foo = 'value name' -- -- -------------------------------------------------------------------------------- -- The following settings are used with the cfg.category2 parameter. Setting -- cfg.category2 to cfg.category2Yes skips the blacklist, and if cfg.category2 -- is present but equal to anything other than cfg.category2Yes or -- cfg.category2Negative then it supresses cateogrisation. cfg.category2Yes = 'yes' cfg.category2Negative = '¬' -- The following settings are used with the cfg.subpage parameter. -- cfg.subpageNo is the value to specify to not categorise on subpages; -- cfg.subpageOnly is the value to specify to only categorise on subpages. cfg.subpageNo = 'no' cfg.subpageOnly = 'only' -------------------------------------------------------------------------------- -- Default namespaces -- -- This is a table of namespaces to categorise by default. The keys are the -- -- namespace numbers. -- -------------------------------------------------------------------------------- cfg.defaultNamespaces = { [ 0] = true, -- main [ 6] = true, -- file [ 12] = true, -- help [ 14] = true, -- category [100] = true, -- portal [108] = true, -- book } -------------------------------------------------------------------------------- -- Wrappers -- -- This is a wrapper template or a list of wrapper templates to be passed to -- -- [[Module:Arguments]]. -- -------------------------------------------------------------------------------- cfg.wrappers = 'Template:Category handler' -------------------------------------------------------------------------------- -- End configuration data -- -------------------------------------------------------------------------------- return cfg -- Don't edit this line. 6ga9hbq2pdwalsvx68i53dmbr421rq5 828 10669 59846 2021-08-09T06:06:02Z 5.43.81.160 Nova stranica: -- This module contains shared functions used by [[Module:Category handler]] -- and its submodules. local p = {} function p.matchesBlacklist(page, blacklist) for i, pattern in ipairs(blacklist) do local match = mw.ustring.match(page, pattern) if match then return true end end return false end function p.getParamMappings(useLoadData) local dataPage = 'Module:Namespace detect/data' if useLoadData then return mw.loadData(dataPage).mappings else return requi... 59846 Scribunto text/plain -- This module contains shared functions used by [[Module:Category handler]] -- and its submodules. local p = {} function p.matchesBlacklist(page, blacklist) for i, pattern in ipairs(blacklist) do local match = mw.ustring.match(page, pattern) if match then return true end end return false end function p.getParamMappings(useLoadData) local dataPage = 'Module:Namespace detect/data' if useLoadData then return mw.loadData(dataPage).mappings else return require(dataPage).mappings end end function p.getNamespaceParameters(titleObj, mappings) -- We don't use title.nsText for the namespace name because it adds -- underscores. local mappingsKey if titleObj.isTalkPage then mappingsKey = 'talk' else mappingsKey = mw.site.namespaces[titleObj.namespace].name end mappingsKey = mw.ustring.lower(mappingsKey) return mappings[mappingsKey] or {} end return p omlsnhudxz6juptvtxz7ns97jutbzc5 828 10670 59847 2021-08-09T06:06:52Z 5.43.81.160 Nova stranica: -- This module contains the blacklist used by [[Module:Category handler]]. -- Pages that match Lua patterns in this list will not be categorised unless -- categorisation is explicitly requested. return { '^Main Page$', -- don't categorise the main page. -- Don't categorise the following pages or their subpages. -- "%f[/\0]" matches if the next character is "/" or the end of the string. '^Wikipedia:Cascade%-protected items%f[/\0]', '^User:UBX%f[/\0]', -- The userbox "te... 59847 Scribunto text/plain -- This module contains the blacklist used by [[Module:Category handler]]. -- Pages that match Lua patterns in this list will not be categorised unless -- categorisation is explicitly requested. return { '^Main Page$', -- don't categorise the main page. -- Don't categorise the following pages or their subpages. -- "%f[/\0]" matches if the next character is "/" or the end of the string. '^Wikipedia:Cascade%-protected items%f[/\0]', '^User:UBX%f[/\0]', -- The userbox "template" space. '^User talk:UBX%f[/\0]', -- Don't categorise subpages of these pages, but allow -- categorisation of the base page. '^Wikipedia:Template messages/.*$', -- Don't categorise archives. '/[aA]rchive', "^Wikipedia:Administrators' noticeboard/IncidentArchive%d+$", } hwue3i1eua4tsdxlsbcs4f5syudywbe 828 10671 59848 2021-08-09T06:07:34Z 5.43.81.160 Nova stranica: -------------------------------------------------------------------------------- -- Namespace detect data -- -- This module holds data for [[Module:Namespace detect]] to be loaded per -- -- page, rather than per #invoke, for performance reasons. -- -------------------------------------------------------------------------------- local cfg = require('Module:Namespace detect/config') local function addK... 59848 Scribunto text/plain -------------------------------------------------------------------------------- -- Namespace detect data -- -- This module holds data for [[Module:Namespace detect]] to be loaded per -- -- page, rather than per #invoke, for performance reasons. -- -------------------------------------------------------------------------------- local cfg = require('Module:Namespace detect/config') local function addKey(t, key, defaultKey) if key ~= defaultKey then t[#t + 1] = key end end -- Get a table of parameters to query for each default parameter name. -- This allows wikis to customise parameter names in the cfg table while -- ensuring that default parameter names will always work. The cfg table -- values can be added as a string, or as an array of strings. local defaultKeys = { 'main', 'talk', 'other', 'subjectns', 'demospace', 'demopage' } local argKeys = {} for i, defaultKey in ipairs(defaultKeys) do argKeys[defaultKey] = {defaultKey} end for defaultKey, t in pairs(argKeys) do local cfgValue = cfg[defaultKey] local cfgValueType = type(cfgValue) if cfgValueType == 'string' then addKey(t, cfgValue, defaultKey) elseif cfgValueType == 'table' then for i, key in ipairs(cfgValue) do addKey(t, key, defaultKey) end end cfg[defaultKey] = nil -- Free the cfg value as we don't need it any more. end local function getParamMappings() --[[ -- Returns a table of how parameter names map to namespace names. The keys -- are the actual namespace names, in lower case, and the values are the -- possible parameter names for that namespace, also in lower case. The -- table entries are structured like this: -- { -- [''] = {'main'}, -- ['wikipedia'] = {'wikipedia', 'project', 'wp'}, -- ... -- } --]] local mappings = {} local mainNsName = mw.site.subjectNamespaces[0].name mainNsName = mw.ustring.lower(mainNsName) mappings[mainNsName] = mw.clone(argKeys.main) mappings['talk'] = mw.clone(argKeys.talk) for nsid, ns in pairs(mw.site.subjectNamespaces) do if nsid ~= 0 then -- Exclude main namespace. local nsname = mw.ustring.lower(ns.name) local canonicalName = mw.ustring.lower(ns.canonicalName) mappings[nsname] = {nsname} if canonicalName ~= nsname then table.insert(mappings[nsname], canonicalName) end for _, alias in ipairs(ns.aliases) do table.insert(mappings[nsname], mw.ustring.lower(alias)) end end end return mappings end return { argKeys = argKeys, cfg = cfg, mappings = getParamMappings() } ojp6d3pc8mql5nufaqdg576c9so3479 828 10672 59849 2021-08-09T06:08:01Z 5.43.81.160 Nova stranica: -------------------------------------------------------------------------------- -- Namespace detect configuration data -- -- -- -- This module stores configuration data for Module:Namespace detect. Here -- -- you can localise the module to your wiki's language. -- --... 59849 Scribunto text/plain -------------------------------------------------------------------------------- -- Namespace detect configuration data -- -- -- -- This module stores configuration data for Module:Namespace detect. Here -- -- you can localise the module to your wiki's language. -- -- -- -- To activate a configuration item, you need to uncomment it. This means -- -- that you need to remove the text "-- " at the start of the line. -- -------------------------------------------------------------------------------- local cfg = {} -- Don't edit this line. -------------------------------------------------------------------------------- -- Parameter names -- -- These configuration items specify custom parameter names. Values added -- -- here will work in addition to the default English parameter names. -- -- To add one extra name, you can use this format: -- -- -- -- cfg.foo = 'parameter name' -- -- -- -- To add multiple names, you can use this format: -- -- -- -- cfg.foo = {'parameter name 1', 'parameter name 2', 'parameter name 3'} -- -------------------------------------------------------------------------------- ---- This parameter displays content for the main namespace: -- cfg.main = 'main' ---- This parameter displays in talk namespaces: -- cfg.talk = 'talk' ---- This parameter displays content for "other" namespaces (namespaces for which ---- parameters have not been specified): -- cfg.other = 'other' ---- This parameter makes talk pages behave as though they are the corresponding ---- subject namespace. Note that this parameter is used with [[Module:Yesno]]. ---- Edit that module to change the default values of "yes", "no", etc. -- cfg.subjectns = 'subjectns' ---- This parameter sets a demonstration namespace: -- cfg.demospace = 'demospace' ---- This parameter sets a specific page to compare: cfg.demopage = 'page' -------------------------------------------------------------------------------- -- Table configuration -- -- These configuration items allow customisation of the "table" function, -- -- used to generate a table of possible parameters in the module -- -- documentation. -- -------------------------------------------------------------------------------- ---- The header for the namespace column in the wikitable containing the list of ---- possible subject-space parameters. -- cfg.wikitableNamespaceHeader = 'Namespace' ---- The header for the wikitable containing the list of possible subject-space ---- parameters. -- cfg.wikitableAliasesHeader = 'Aliases' -------------------------------------------------------------------------------- -- End of configuration data -- -------------------------------------------------------------------------------- return cfg -- Don't edit this line. 1o6ozz56i8q0xgyl6xa41n2v7kelhli 10 10673 60043 59850 2022-02-24T14:28:24Z Sarang 7708 ([[c:GR|GR]]) [[File:Warning-icon.png]] → [[File:Emojione 26A0.svg]] now⛶svg 60043 wikitext text/x-wiki {{cmbox | type = notice | image = [[File:Emojione 26A0.svg|40px]] | text = {{#if:{{{1|}}}|Ova stranica je [[:Kategorija:Održavanje Wikicitata|'''kategorija za održavanje''']] i ne bi je trebalo brisati jer je prazna.|Ova stranica je [[:Kategorija:Održavanje Wikicitata|'''kategorija za održavanje''']] za Wikicitat i ne bi je trebalo brisati čak i ako je prazna.}} }}__EXPECTUNUSEDCATEGORY__<noinclude>{{dokumentacija}}[[Category:Šabloni<!--Wikiquote maintenance templates-->]]</noinclude> 4602q7th1vnh5d63ghuv9l5vuwls9zh 14 10674 59851 2021-08-09T06:13:32Z 5.43.81.160 Nova stranica: {{Maintenance category}} 59851 wikitext text/x-wiki {{Maintenance category}} fgrneb1dx9g1nsde8qr5hkg2zqwrvmg 14 10675 59853 59852 2021-08-09T06:14:48Z 5.43.81.160 59853 wikitext text/x-wiki {{Maintenance category}} __HIDDENCAT__ fgj8elehxs0lh22m0cztv3ylch5l589 10 10676 59856 59855 2021-08-09T06:18:16Z 5.43.81.160 59856 wikitext text/x-wiki <includeonly>[[Special:BookSources/{{{1}}}|ISBN {{{1}}}]]<!--{{#invoke:check isxn|check_isbn|{{{1}}}|error=&nbsp;<span class="error" style="font-size:88%">Invalid&nbsp;ISBN</span>{{main other|[[Category:Pages with ISBN errors]]}}}}--></includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> 7rf16316xsw4gc5ypha77wa0oiolghf 10 10677 59857 2021-08-09T06:19:13Z 5.43.81.160 Preusmjereno na [[Šablon:Isbn]] 59857 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Isbn]] toqhtrm7xcgccfjcotpfs1aavbavm4i 0 10687 60008 59998 2022-01-22T12:31:25Z Niegodzisie 7018 60008 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Slavko Šantić |slika=[[slika:Slavko Šantic.jpg|170px]] |tekst uz sliku=bosanskohercegovački novinar, pisac i prevodilac. |datum rođenja=18. april 1927. |mjesto rođenja=Sarajevo, Kraljevina Jugoslavija |datum smrti= |mjesto smrti= }} * "[[Kultura]] je, uvjeren sam, najmoćnije, najefikasnije i najhumanije sredstvo za upoznavanje, medjusobno razumijevanje i iskreno prijateljstvo medju zemljama i narodima". ([https://www.gov.pl/web/bosnaihercegovina/viteki-kri-ordena-zasluga-republike-poljske-dodijeljen-slavku-anticu 17.09.2021.]) {{Wikipedia|Slavko Šantić}} {{DEFAULTSORT:Šantić, Slavko}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] tj67kco44g2cdym5vocn23c7i1ho9bb 14 10688 61966 60007 2024-05-18T10:12:58Z Srđan 4695 61966 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Pisci]] [[Kategorija:Pisci]] bdni2wzreev68fku0rcpsgc4c54xjoh 0 10690 60109 60108 2022-04-24T17:04:01Z EmiliaITČA 7671 /* Politika */ 60109 wikitext text/x-wiki Goran Bare je hrvatski pjevač i frontmen grupe Majke. Rođen je u Vinkovcima 1965. godine. ==Politika== '''Jadranka Kosor''' Gledam vijesti, gledam ovu našu prekrasnu premijerku… Kako je obožavam! Ona mi daje želju za životom, kad vidim našu premijerku dobijem želju za životom, kažem: Da! Da, Gorane, kreni! Pogledaj, pogledaj tu ženu! Koliko ona snage u sebi ima! Kreni, kreni i ti!” (RTL Hrvatska Exkluziv, 2011.) opijz061eh7dc0ckhjfss4plmk0kvnx 14 10692 60112 2022-04-26T18:46:39Z WeekendResponse 7746 Nova stranica: [[Kategorija: Indonezijski pisci]] 60112 wikitext text/x-wiki [[Kategorija: Indonezijski pisci]] ei5w568csp4n3u71kevtztegejm79ba 0 10693 62093 61980 2024-07-02T17:32:58Z Bakir123 6617 62093 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija2 |ime=Denis Bećirović |pravo ime= |slika= Denis Bećirović at Palazzo del Quirinale, 2024.jpg |tekst uz sliku=bosanskohercegovački političar |datum rođenja=28. 11. 1975. |mjesto rođenja=Tuzla, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= }}  *"Živio [[Sandžak]], živjela država [[Bosna i Hercegovina]]! Poštujem integritet Srbije, ali volim Sandžak, nikad to nisam krio, a sve draža mi je i autonomija Vojvodine." (5. oktobra 2017., Bosnjaci.net, [http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=63025]) ==Drugi o njemu== *[[Bakir Izetbegović]] **"Što se tiče reakcije Bećirovića, mogu samo reći da smo svi već navikli na 'dobacivanje s tribina' od nedoraslih populista i demagoga." (2.7.2022, Klix, reakcija na komentar Denisa Bećirovića da Bakir treba izabere da bude državnik a ne plemenski vođa, zbog odlaska u Brisel na razgovor sa komesarom EU [https://www.klix.ba/vijesti/bih/izetbegovic-komsic-ne-mora-da-brine-becirovic-je-nedorasli-populista-i-demagog/220702028]) **"Moraju (predsjednici op.a.) nešto referentno i veliko uraditi, moraju neke tegobe u životu proći, neka iskušenja teška, što ja ne vidim da je slučaj kod gospodina Bećirovića. On je više od pola života na državnim jaslama, nekim dobrim plaćama u parlamentima, ne vidim gdje je on neku težinu u životu prošao, neka iskušenja koja bi ga očeličila, koja bi napravila od njega jednog pravog žilavog borca koji razumije [[narod]], koji će do zadnjeg daha braniti poziciju naroda i države." (30.6.2022., FTV [https://federalna.ba/izetbegovic-u-dnevniku-d-praxu])  *[[Emir Suljagić]] **Denis Bećirović je kao i svaki Dodikov cukica glasao za Zakon (op.a. Zakon o prebivalištu). Sad se pravi neki veliki patriota, kao brani Bosnu od SDS-a. Glasao si Denise Bećiroviću za ovaj Zakon, izađi i objasni to građanima Bosne i Hercegovine." (24. januar 2014., magazin Coolin, [https://www.youtube.com/watch?v=8XdSHpwylcw]) *[[Fahrudin Radončić]] **"Vi ovdje idete idealistički pričom mi ćemo fino, mi nećemo fino. Moja procjena je da u Predsjedništvu BiH sjedi sijeda glava, sa puno iskustva. To što govorite da ste kandidat sedam stranaka, znat ćemo za sedam dana, pobjednik će biti na relaciji Radončić-Džaferović." (1.10.2018. godine, FTV, obraćajući se Bećiroviću, prilikom izborne kampanje 2018. [https://faktor.ba/vijest/tako-je-radoncic-pricao-o-becirovicu-sijeda-glava-mora-sjediti-u-predsjednistvu-/163901]) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Bećirović, Denis}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] ls6aaf8nwvlnep2w9zokk8c42o1517p 0 10694 60181 60178 2022-07-15T13:07:11Z Grover 841 60181 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija| |ime=Jakob Böhme |tekst uz sliku=njemački filozof |datum rođenja= 24 April 1575 |mjesto rođenja= Alt Seidenberg (sada Stary Zawidów, Poljska) |datum smrti= 17 November 1624 |mjesto smrti= Görlitz, Upper Lusatia }} *"Misterijum trojedinstva stalno se u nama rađa." {{Wikipedia}} [[Kategorija:Njemački filozofi|P]] ob5zjtnyuuoswjmhcs0fb29yz5pcmjs 10 10697 60303 60287 2022-09-07T18:08:48Z 1234qwer1234qwer4 6886 decline: see [[Special:PrefixIndex/Šablon:Citat dana/]]; no response at GSR 60286 wikitext text/x-wiki '"Cilj rata nije poginuti za svoju domovinu, već natjerati drugog gada da pogine za svoju." ~ [[George S. Patton]]' thcahyuv6wjhh9shtmv6ycvgfehhlh1 0 10698 60294 2022-08-31T13:15:15Z Epìdosis 4070 Epìdosis premjestio je stranicu [[Lawrence Tribe]] na [[Laurence Tribe]] 60294 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Laurence Tribe]] ocy4afs3vh8ipeznprf05yn4xm6mjxm 10 10706 60463 60450 2023-02-06T17:15:22Z AnToni 3661 Uklonjen cjelokupan sadržaj stranice 60463 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 0 10707 60460 2023-02-06T14:41:19Z Panasko 7926 Nova stranica: Pjesma o Srebrenici Bolje da je nema Nego da je ima Ovakve Kakva danas jeste Naša Srebrenica Ni mrtvo ni živo U njoj Boraviti ne može Pod olovnim nebom Od olova zrak Niko još nikada Nije naučio U pluća udisati Iz nje bježi sve Što ima noga Su kojima može I ima iđe Pobjeći Iz nje bje... 60460 wikitext text/x-wiki Pjesma o Srebrenici Bolje da je nema Nego da je ima Ovakve Kakva danas jeste Naša Srebrenica Ni mrtvo ni živo U njoj Boraviti ne može Pod olovnim nebom Od olova zrak Niko još nikada Nije naučio U pluća udisati Iz nje bježi sve Što ima noga Su kojima može I ima iđe Pobjeći Iz nje bježi sve I ono što niđe Nego pod zemlju crnu Nema pobjeći Pravoslavci bježe Pridošli i domaći Muslimani bježe Domaći i pridošli I koji je bio Živ nekako ostao Otišao pa se vratio Ni jedne zime sa ljetom Nije sastavio Niti jednu jesen Sa proljećem Nego je gledo Da što prije opet Iz Srebrenice ode Šta je bilo Komšija nam katolika A njima je Srebrenica Stotinama godina Bila milo i prelijepo Stono mjesto Njihove dobre Plemenite udruge Otišli su odavno Kano da su U svojoj mudrosti Znali da će doći vrijeme U kom više neće biti Dobre Srebrenice Govore nam Deset nam godina govore Kako je u Bosni Prestao rat Uče nas I pisane nam upute o tome šalju Kako je u našoj državi Bosni i Hercegovini Prestao rat I kako više niko Ne smije Gledati u prošlost Zar oni Uistinu vjeruju Da smo živi mi Koji ovdje stojimo I sa ovog mjesta Govorimo tako Kako da stvarno jesmo živi Zar misle da se zove zdravlje Zar misle da se zove razum Ono što je u nama preostalo Od negdašnjeg našeg zdravlja i razuma? Zar ne vide, zar ne čuju Zar ne znaju, da smo mi, Šta nas je preosalo, mrtviji od svih Naših mrtvih, i da ovdje danas, njihovim glasom, Glasom naših mrtvih, iz njihovih grla, Vrištimo, i njihovim vriskom – govorimo? Ne date nam Da u prošlost gledamo! A mi u nju ne gledamo, nego ona u nas gleda! Vi kažete: U budućnost gledajte! A mi nju Nikakvu i nigdje I nikako ne vidimo Nit vidimo da ona Ikakvijem okom U nas gleda A kamo li da nas vidi I o nama brine Mi imamo sadašnjost U koju se ljudskim okom Pogledati ne može Mi isti Od olova zrak U našoj Srebrenici Koje više nema Dišemo sa onima Čije su oči Čije su ruke Čije su duše U našoj krvi ogrezle I samo se oni Mogu radovati Vašoj komandi Da u prošlost ne gledamo A šta mi to drugo osim nje imamo U šta mi to drugo Nego u nju Imamo gledati? Zar možete Materi kazati Da ne gleda sina? Zar sestri možete Komandu slati Da ne gleda brata? Uzmite nam oči – Al ne učite nas više, ne šaljite nam više Takve savjete, upute i komande! Možda i jeste, kako vi velite, Prestao rat! Ali je nama, u našoj Srebrenici, Rat prestao malčice, dok se i same, prekodana, Varakamo da je tako, i da jeste prestao! Ali su unas, i ljeti i zimi – i već je sedamnćst godina Tako! – prekratki dani, a duge i preduge noći. Čim se sumrak prvi javne, mi svoje kapije Gvožðem mandalimo, da ne doðe i ne uðe Onaj što je onomad ušao i došao, pa nam sve naše, Milo i drago – od života rastavio! On nam, danas, Mir u Srebrenici čuva! Kako da spava srebrenička majka? Čim sklopi oči, eto rata na vrata, eto one sekunde U kojoj je vidjela kako se, pod četničkim nožem, Rastavila, od vlastitog tijela, glava njenog sina! Samo joj se ponekad, od hiljadu, u nesanici, proučenih Jasina, smiluje Dragi Bog! A san kad joj na oči spusti, Ona, u snu, sve sastavlja glavu sa tijelom nesahranjenog Sina! Kako da živimo sadašnjost? Kako da u prošlost ne gledamo? Naša sestra jedna ima, meðu nama ovdje nije, a jest živa! Grob je sebi napravila, od jednoga, ovdje, u Sarajevu, Stana. Prozora ne otvara, kroz njih pogledati ne smije, a Kamo li na ulicu izić! Četvero je djece izgubila! Ako Bi na ulici ikakvo momče il djevojče srela, pa joj koje Od njih na koje od njenih zaličilo – srce bi joj prslo, u Četiri stotine komada! Je li to Mir? Da li tako prestaje Rat? Kad zašuti Željezno oružje A do neba vrišti Materino srce? Kad zlikovac Promijeni košulju Pa u njoj Pod našim kućama I našim pendžerima U našoj Srebrenici Čuva naš mir? Vama jeste vaša A nama Nikako nije Naša prošlost prošla! Nit će proći Niti može proći Dok olovno nebo Od srebra Srebrenicu Našu prekriva Dok pod njenim Od olova nebom Olovni zrak I olovne Od zraka zalogaje Dišemo i gutamo S onima što jesu Promijenili košulju Al srce pod košuljom I u srcu mržnju Niti su mijenjali Niti misle mijenjat Vama vaša jeste Nama nije Naša prošlost prošla Nemojte nas vraćati Nemojte nas vraćati U tu i takvu Od olova Srebrenicu Nego Barem na tren jedan Pogledajte gdje vam se U dušama Po knjigama Zagubilo zrno Istine i Pravde Ako u svom srcu Barem jedno Od Pravde i Istine Zrno pronaðete Od dobra i srebra Srebrenu i dobru Ljepoticu Srebrenicu – Srebrenici vratite! Mrvu Pravde I zrno Istine Pronaðite! Srebrenicu – Srebrenici vratite! A mi ćemo se Uz Božiju pomoć Što žive što mrtve Odmah u nju vratiti Neka se Uz Božiju pomoć Sastave i smire Sve Od svijeh vremena Srebreničke duše I Duše ove naše Žalosne i mrtve Sa živim dušama Svih naših mrtvih 4figjnqoxm6eaqv0pe6w796q1b3u3uo 0 10709 60669 60665 2023-08-15T15:09:16Z 5.43.67.185 60669 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime=Mirsad Hibić |slika=[[slika:Bosnia_and_Herzegovina_national_football_team_in_2002.jpg|200px|Hibić je u sredini gornjeg reda]] |tekst uz sliku=Reprezentacija BiH (2002) |datum rođenja=11. oktobar 1973. |mjesto rođenja=Zenica, BiH |datum smrti= |mjesto smrti= }} *„Važno je da voliš to što radiš i da to radiš sa strašću, sa žarom, da u to vjeruješ, da ti to pričinjava zadovoljstvo i onda će rezultata biti. Sve drugo može ti se spaliti, uništiti, ukrasti, odnijeti, oteti, možeš izgubiti, svašta se može desiti, ali ono što naučiš je nešto što ti niko ne može oduzeti.” (Zenica, 25. decembar 2013. g.; ''INTERNATIONAL'', maj 2014. g.) {{Wikipedia}} {{DEFAULTSORT:Hibić, Mirsad}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti]] n1729gpp832mwsjqojo9jzkjbr8hhzr 0 10711 62073 61093 2024-05-22T20:25:39Z Njamu 8409 62073 wikitext text/x-wiki '''Izet Nanić''', komandant 505. viteške bužimske brigade. * "Sve je u igri. Nadam se da će uspjeti i ja sa njima, a onda i narod. Pobjeda je blizu, ako Bog da, bit će naša BiH. Osjećam da mogu uraditi zamišljeno. Da mi je snage i sreće. Sve sam uložio. Nestalo je struje. Sretno!" (posljedni zapis koji je ostavio u dnevniku dan prije pogibije) [https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-cuveni-govor-generala-nanica-budite-svi-zajedno-jer-i-poslije-rata-je-rat/426284 RadioSarajevo.ba] * "Sutra kad se rasformira ova brigada, kada električar bude električar, a ne obavještajac, kad svi borci budu na svojim radnim mjestima, da se isto ovako družite i uvažavate... Samo tako ćemo svi skupa biti zajedno. Jer, poslije rata je rat." (govor svojim saborcima) [https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sjecanje-na-cuveni-govor-generala-nanica-budite-svi-zajedno-jer-i-poslije-rata-je-rat/426284 RadioSarajevo.ba] * "Ja od sutra hoću ovdje da vidim, da se u komandi brigade klanja svaki namaz! Ja to želim zaista, jer sam ja danas nešto doživio, što je apsolutno mene ubijedilo da ovu Bosnu mogu spasiti samo oni koji iskreno vjeruju u Dragog Boga." [https://www.cazin.net/vijesti/rahmetli-izet-nanic-hocu-da-se-u-komandi-klanja-svaki-namaz Cazin.net] * "Mi smo bili u rukama, ako Bog da, Boga dragoga koji nas pomaže. Ja ne mogu ništa drugo kazati, ali vjerujem da je to samo zbog naše pravde jer se mi borimo za pravdu i borimo se pošteno. A ona pobjeda koja nam je jučer donesena, nisam joj ja samo bio svjedok već su tu bili i borci jedice 'Hamza', prve jurišne čete i druge starješine. Svi smo svjedoci granata koje su padale, a nisu pogađale i to je bio znak da smo mi na pravom putu i da se ne trebamo žaliti." (1994 [http://admin.islambosna.ba/p/26052/izet-nanic-sjecanje-na-heroja]) 3wuodf4iji6kcbkwzeuw5o1926ljp1s 0 10712 60764 60763 2023-10-14T00:55:11Z 2600:1005:B082:4DBB:F09A:A6DA:E6F:1F69 60764 wikitext text/x-wiki '''Sunđer Bob Kockalone''' (eng. SpongeBob SquarePants) je američka crtana (animirana) TV serija, čiji je tvorac Stephen Hillenburg. ---- '''Sunđer Bob Kockalone''' *Spreman sam! Spreman sam! jqzkhl2mmqzi4h49a4hgdvy5gdwlogg 0 10713 60769 60765 2023-10-16T19:19:00Z DeltaMegazord 8251 60769 wikitext text/x-wiki [[File:Nelson Mandela-2008 (edit) (cropped).jpg|thumb|right|[[Mahatma Gandhi |Gandhi]] sam nikada nije potpuno i bezrezervno isključio nasilje. Priznao je nužnost oružja u određenim situacijama. Rekao je: "Kada se izbor postavi između kukavičluka i nasilja, savjetovao bih nasilje... Radije koristim oružje u obrani časti nego da ostanem odvratnim svjedokom sramote..."]] '''Nelson Rolihlahla Mandela''' (18. juli 1918. - 5. decembar 2013.) bio je južnoafrički antiratni revolucionar, političar i filantrop, koji je služio kao predsjednik Južne Afrike od 1994. do 1999. godine. Bio je prvi crni šef izvršne vlasti u zemlji, i prvi koji je izabran na potpuno predstavničkim demokratskim izborima. Njegova vlada je bila usmjerena na razgradnju naslijeđa apartheida kroz suočavanje s institucionaliziranim rasizmom i poticanje rasne pomirenja. Politički je bio afrički nacionalist i demokratski socijalist, te je služio kao predsjednik Afričkog nacionalnog kongresa (ANC) od 1991. do 1997. godine. Bio je su-dobitnik Nobelove nagrade za mir zajedno s F.W. de Klerkom 1993. godine. * "Previše dobro znamo da je naša sloboda nepotpuna bez slobode Palestinaca." ppyt8nr5hau7k4xhx8n0z8n6e7v7tnk 0 10719 60956 60955 2024-03-15T19:01:04Z Njamu 8409 60956 wikitext text/x-wiki Omer Kovač (Godijeno, Foča, 1932. – 1949.), bio je bosanskohercegovački muslimanski aktivist. Pohađao je Gazi Husrev-begovu medresu. Direktor Medrese [[Sulejman Kemura]] našao mu je letke i dojavio miliciji, nakon čega je Kovač uhapšen te procesuiran s ostatkom velike grupe Mladih muslimana 1949. Tokom istrage je stravično mučen, od čega je i podlegao. == Citati == * “Ma šta ti znaš šta je ideja” (odgovor visokom oficiru UDBE nakon što mu je ovaj rekao: “Omere, ti si divan mladić, ali ti ne valja ideja.”) * “Nema više moga tijela! Postoji samo duša koja živi za islam.” (u obraćanju suoptuženima Nusretu Fazlibegoviću, Halidu Kajtazu i Hasanu Biberu na otpuženičkoj klupi) [[Kategorija:Bosanskohercegovački aktivisti]] [[Kategorija:Mladi muslimani]] gkchvxev9vap1tvm4sr279alea24r71 0 10720 61067 61066 2024-04-20T17:32:24Z 5.43.76.87 61067 wikitext text/x-wiki <div style="float:right;"> {| |{{Wikipedia|Mladen Ivanić}} |- |{{Infokutija biografija|ime=Mladen Ivanić|slika=[[Slika:Mladen_Ivanic.jpg|175p]]|tekst uz sliku=kao član Europske narodne partije|datum rođenja=16. septembar 1958.|mjesto rođenja=Sanski Most, FNRJ|datum smrti=|mjesto smrti=}} |} </div> '''Mladen Ivanić''' (16. septembar 1958.) je bosansko&shy;hercegovački političar, član Partije demokratskoga progresa (PDP). *„To smatramo posebno važnim u uslovima kada smo imali priliku da vidimo da je Akademija nauka i umjetnosti RS (ANURS) sebi dozvolila da se njen prostor koristi za vrlo specifične teorije zavjere koje ovdje razvija [[Stefan Karganović]]. Ozbiljna institucija koja pretenduje da bude temelj, a trebali bi i biti glavni nosilac naučnog djelovanja u <span style="white-space:nowrap;">RS-u</span>, ustvari služi za najniže klasične politikanske zloupotrebe” (Banja Luka, 28. april 2014.)<ref name="kl1">[http://web.archive.org/web/20240420151547/https://www.klix.ba/vijesti/bih/ivanic-crvenim-se-kao-covjek-kada-vidim-sta-je-sebi-dopustio-anurs/140428121 <span style="white-space:nowrap;">Klix</span>]</ref> *„Još se nismo ništa dogovorili. Ovo je tek prvi sastanak na kojem smo jedni drugima čestitali na izbornim rezultatima” (Sarajevo, 5. novembar 2014.)<ref name="en1">[http://web.archive.org/web/20240420154203/https://n1info.ba/vijesti/a6667-ivanic-jos-se-nista-nismo-dogovorili/ <span style="white-space:nowrap;">N1</span>]</ref> ==<span style="white-space:nowrap;">Reference</span>== <references/> [[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Ivanić, Mladen]] [[Kategorija:Politika|Ivanić, Mladen]] a2joit4tmkjsnjw1bz713g5uup8lv7p 0 10721 61998 61090 2024-05-18T16:35:45Z Srđan 4695 61998 wikitext text/x-wiki Safet Hadžić (28. august 1952 – 18. april 1992) bio je bosanskohercegovački političar. Poginuo je u operaciji izuzimanja oružja iz fabrike namjenske industrije "Pretis" u Vogošći. Odlikovan Zlatnim ljiljanom i Ordenom heroja oslobodilačkog rata posthumno. == Citati == * Pogledajte šta nam spremaju neprijatelji. Gospoda [[Slobodan Milošević|Milošević]] i [[Franjo Tuđman|Tuđman]] misle da smo mi oni sa kojima su se njihovi prethodnici igrali. Odavde i sa svih naših mjesta ići će poruka: "Živote za [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] ćemo dati! ([https://www.youtube.com/watch?v=vBxaTfO584Y govor 1991]) {{DEFAULTSORT:Hadžić, Safet}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] ebuptm8dbxqg8u2p2xa9f8gdmbdfsao 8 10724 61110 2024-05-16T10:17:51Z Srđan 4695 Nova stranica: Interakcija 61110 wikitext text/x-wiki Interakcija 6phohhatfqihnp3r0w6xm096z0x1ok0 8 10725 61111 2024-05-16T10:18:00Z Srđan 4695 Nova stranica: Interaction 61111 wikitext text/x-wiki Interaction hdzqohme21jtwyzttagycttzg3b1vhj 6 10726 61113 61112 2024-05-16T10:31:34Z Srđan 4695 61113 wikitext text/x-wiki {{slobodna slika}} bfjs9e23ce9k9sgg47ylvdobkshvhj2 8 10727 61115 2024-05-16T10:33:27Z Srđan 4695 Nova stranica: /* All CSS here will be loaded for users of the Vector skin */ /* Don't display some stuff on the main page */ .page-Početna_strana #deleteconfirm, .page-Početna_strana #t-cite, .page-Početna_strana #footer-info-lastmod, .action-view.page-Početna_strana #siteSub, .action-view.page-Početna_strana #contentSub, .action-view.page-Početna_strana .firstHeading { display: none !important; } 61115 css text/css /* All CSS here will be loaded for users of the Vector skin */ /* Don't display some stuff on the main page */ .page-Početna_strana #deleteconfirm, .page-Početna_strana #t-cite, .page-Početna_strana #footer-info-lastmod, .action-view.page-Početna_strana #siteSub, .action-view.page-Početna_strana #contentSub, .action-view.page-Početna_strana .firstHeading { display: none !important; } cg9v0jl82unhtxsrprfuicfw3fv4ci3 8 10728 61116 2024-05-16T10:57:11Z Srđan 4695 Nova stranica: /* All CSS here will be loaded for users of the Vector skin */ /* Don't display some stuff on the main page */ .page-Početna_strana #deleteconfirm, .page-Početna_strana #t-cite, .page-Početna_strana #footer-info-lastmod, .action-view.page-Početna_strana #siteSub, .action-view.page-Početna_strana #contentSub, .action-view.page-Početna_strana .firstHeading { display: none !important; } 61116 css text/css /* All CSS here will be loaded for users of the Vector skin */ /* Don't display some stuff on the main page */ .page-Početna_strana #deleteconfirm, .page-Početna_strana #t-cite, .page-Početna_strana #footer-info-lastmod, .action-view.page-Početna_strana #siteSub, .action-view.page-Početna_strana #contentSub, .action-view.page-Početna_strana .firstHeading { display: none !important; } cg9v0jl82unhtxsrprfuicfw3fv4ci3 828 10729 61120 61119 2024-05-16T11:18:34Z Srđan 4695 Zaštitio je stranicu "[[Modul:Navbox]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo administratorima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo administratorima] (neodređeno)) 61119 Scribunto text/plain -- -- This module implements {{Navbox}} -- local p = {} local navbar = require('Module:Navbar')._navbar local getArgs -- lazily initialized local args local border local listnums local ODD_EVEN_MARKER = '\127_ODDEVEN_\127' local RESTART_MARKER = '\127_ODDEVEN0_\127' local REGEX_MARKER = '\127_ODDEVEN(%d?)_\127' local function striped(wikitext) -- Return wikitext with markers replaced for odd/even striping. -- Child (subgroup) navboxes are flagged with a category that is removed -- by parent navboxes. The result is that the category shows all pages -- where a child navbox is not contained in a parent navbox. local orphanCat = '[[Category:Navbox orphans]]' if border == 'subgroup' and args.orphan ~= 'yes' then -- No change; striping occurs in outermost navbox. return wikitext .. orphanCat end local first, second = 'odd', 'even' if args.evenodd then if args.evenodd == 'swap' then first, second = second, first else first = args.evenodd second = first end end local changer if first == second then changer = first else local index = 0 changer = function (code) if code == '0' then -- Current occurrence is for a group before a nested table. -- Set it to first as a valid although pointless class. -- The next occurrence will be the first row after a title -- in a subgroup and will also be first. index = 0 return first end index = index + 1 return index % 2 == 1 and first or second end end local regex = orphanCat:gsub('([%[%]])', '%%%1') return (wikitext:gsub(regex, ''):gsub(REGEX_MARKER, changer)) -- () omits gsub count end local function processItem(item, nowrapitems) if item:sub(1, 2) == '{|' then -- Applying nowrap to lines in a table does not make sense. -- Add newlines to compensate for trim of x in |parm=x in a template. return '\n' .. item ..'\n' end if nowrapitems == 'yes' then local lines = {} for line in (item .. '\n'):gmatch('([^\n]*)\n') do local prefix, content = line:match('^([*:;#]+)%s*(.*)') if prefix and not content:match('^<span class="nowrap">') then line = prefix .. '<span class="nowrap">' .. content .. '</span>' end table.insert(lines, line) end item = table.concat(lines, '\n') end if item:match('^[*:;#]') then return '\n' .. item ..'\n' end return item end local function renderNavBar(titleCell) if args.navbar ~= 'off' and args.navbar ~= 'plain' and not (not args.name and mw.getCurrentFrame():getParent():getTitle():gsub('/sandbox$', '') == 'Template:Navbox') then titleCell:wikitext(navbar{ args.name, mini = 1, fontstyle = (args.basestyle or '') .. ';' .. (args.titlestyle or '') .. ';background:none transparent;border:none;box-shadow:none;padding:0;' }) end end -- -- Title row -- local function renderTitleRow(tbl) if not args.title then return end local titleRow = tbl:tag('tr') if args.titlegroup then titleRow :tag('th') :attr('scope', 'row') :addClass('navbox-group') :addClass(args.titlegroupclass) :cssText(args.basestyle) :cssText(args.groupstyle) :cssText(args.titlegroupstyle) :wikitext(args.titlegroup) end local titleCell = titleRow:tag('th'):attr('scope', 'col') if args.titlegroup then titleCell :css('border-left', '2px solid #fdfdfd') :css('width', '100%') end local titleColspan = 2 if args.imageleft then titleColspan = titleColspan + 1 end if args.image then titleColspan = titleColspan + 1 end if args.titlegroup then titleColspan = titleColspan - 1 end titleCell :cssText(args.basestyle) :cssText(args.titlestyle) :addClass('navbox-title') :attr('colspan', titleColspan) renderNavBar(titleCell) titleCell :tag('div') -- id for aria-labelledby attribute :attr('id', mw.uri.anchorEncode(args.title)) :addClass(args.titleclass) :css('font-size', '114%') :css('margin', '0 4em') :wikitext(processItem(args.title)) end -- -- Above/Below rows -- local function getAboveBelowColspan() local ret = 2 if args.imageleft then ret = ret + 1 end if args.image then ret = ret + 1 end return ret end local function renderAboveRow(tbl) if not args.above then return end tbl:tag('tr') :tag('td') :addClass('navbox-abovebelow') :addClass(args.aboveclass) :cssText(args.basestyle) :cssText(args.abovestyle) :attr('colspan', getAboveBelowColspan()) :tag('div') -- id for aria-labelledby attribute, if no title :attr('id', args.title and nil or mw.uri.anchorEncode(args.above)) :wikitext(processItem(args.above, args.nowrapitems)) end local function renderBelowRow(tbl) if not args.below then return end tbl:tag('tr') :tag('td') :addClass('navbox-abovebelow') :addClass(args.belowclass) :cssText(args.basestyle) :cssText(args.belowstyle) :attr('colspan', getAboveBelowColspan()) :tag('div') :wikitext(processItem(args.below, args.nowrapitems)) end -- -- List rows -- local function renderListRow(tbl, index, listnum) local row = tbl:tag('tr') if index == 1 and args.imageleft then row :tag('td') :addClass('noviewer') :addClass('navbox-image') :addClass(args.imageclass) :css('width', '1px') -- Minimize width :css('padding', '0px 2px 0px 0px') :cssText(args.imageleftstyle) :attr('rowspan', #listnums) :tag('div') :wikitext(processItem(args.imageleft)) end if args['group' .. listnum] then local groupCell = row:tag('th') -- id for aria-labelledby attribute, if lone group with no title or above if listnum == 1 and not (args.title or args.above or args.group2) then groupCell :attr('id', mw.uri.anchorEncode(args.group1)) end groupCell :attr('scope', 'row') :addClass('navbox-group') :addClass(args.groupclass) :cssText(args.basestyle) :css('width', args.groupwidth or '1%') -- If groupwidth not specified, minimize width groupCell :cssText(args.groupstyle) :cssText(args['group' .. listnum .. 'style']) :wikitext(args['group' .. listnum]) end local listCell = row:tag('td') if args['group' .. listnum] then listCell :css('text-align', 'left') :css('border-left-width', '2px') :css('border-left-style', 'solid') else listCell:attr('colspan', 2) end if not args.groupwidth then listCell:css('width', '100%') end local rowstyle -- usually nil so cssText(rowstyle) usually adds nothing if index % 2 == 1 then rowstyle = args.oddstyle else rowstyle = args.evenstyle end local listText = args['list' .. listnum] local oddEven = ODD_EVEN_MARKER if listText:sub(1, 12) == '</div><table' then -- Assume list text is for a subgroup navbox so no automatic striping for this row. oddEven = listText:find('<th[^>]*"navbox%-title"') and RESTART_MARKER or 'odd' end listCell :css('padding', '0px') :cssText(args.liststyle) :cssText(rowstyle) :cssText(args['list' .. listnum .. 'style']) :addClass('navbox-list') :addClass('navbox-' .. oddEven) :addClass(args.listclass) :addClass(args['list' .. listnum .. 'class']) :tag('div') :css('padding', (index == 1 and args.list1padding) or args.listpadding or '0em 0.25em') :wikitext(processItem(listText, args.nowrapitems)) if index == 1 and args.image then row :tag('td') :addClass('noviewer') :addClass('navbox-image') :addClass(args.imageclass) :css('width', '1px') -- Minimize width :css('padding', '0px 0px 0px 2px') :cssText(args.imagestyle) :attr('rowspan', #listnums) :tag('div') :wikitext(processItem(args.image)) end end -- -- Tracking categories -- local function needsHorizontalLists() if border == 'subgroup' or args.tracking == 'no' then return false end local listClasses = { ['plainlist'] = true, ['hlist'] = true, ['hlist hnum'] = true, ['hlist hwrap'] = true, ['hlist vcard'] = true, ['vcard hlist'] = true, ['hlist vevent'] = true, } return not (listClasses[args.listclass] or listClasses[args.bodyclass]) end local function hasBackgroundColors() for _, key in ipairs({'titlestyle', 'groupstyle', 'basestyle', 'abovestyle', 'belowstyle'}) do if tostring(args[key]):find('background', 1, true) then return true end end end local function hasBorders() for _, key in ipairs({'groupstyle', 'basestyle', 'abovestyle', 'belowstyle'}) do if tostring(args[key]):find('border', 1, true) then return true end end end local function isIllegible() local styleratio = require('Module:Color contrast')._styleratio for key, style in pairs(args) do if tostring(key):match("style$") then if styleratio{mw.text.unstripNoWiki(style)} < 4.5 then return true end end end return false end local function getTrackingCategories() local cats = {} if needsHorizontalLists() then table.insert(cats, 'Navigacijske kutije bez horizontalnih spiskova') end if hasBackgroundColors() then table.insert(cats, 'Navigacijske kutije s pozadinskim bojama') end if isIllegible() then table.insert(cats, 'Potencijalno nečitke navkutije') end if hasBorders() then table.insert(cats, 'Navigacijske kutije s okvirima') end return cats end local function renderTrackingCategories(builder) local title = mw.title.getCurrentTitle() if title.namespace ~= 10 then return end -- not in template space local subpage = title.subpageText if subpage == 'dok' or subpage == 'igralište' or subpage == 'testiranje' then return end for _, cat in ipairs(getTrackingCategories()) do builder:wikitext('[[Kategorija:' .. cat .. ']]') end end -- -- Main navbox tables -- local function renderMainTable() local tbl = mw.html.create('table') :addClass('nowraplinks') :addClass(args.bodyclass) if args.title and (args.state ~= 'plain' and args.state ~= 'off') then if args.state == 'collapsed' then args.state = 'mw-collapsed' end tbl :addClass('mw-collapsible') :addClass(args.state or 'autocollapse') end tbl:css('border-spacing', 0) if border == 'subgroup' or border == 'none' then tbl :addClass('navbox-subgroup') :cssText(args.bodystyle) :cssText(args.style) else -- regular navbox - bodystyle and style will be applied to the wrapper table tbl :addClass('navbox-inner') :css('background', 'transparent') :css('color', 'inherit') end tbl:cssText(args.innerstyle) renderTitleRow(tbl) renderAboveRow(tbl) for i, listnum in ipairs(listnums) do renderListRow(tbl, i, listnum) end renderBelowRow(tbl) return tbl end function p._navbox(navboxArgs) args = navboxArgs listnums = {} for k, _ in pairs(args) do if type(k) == 'string' then local listnum = k:match('^list(%d+)$') if listnum then table.insert(listnums, tonumber(listnum)) end end end table.sort(listnums) border = mw.text.trim(args.border or args[1] or '') if border == 'child' then border = 'subgroup' end -- render the main body of the navbox local tbl = renderMainTable() -- render the appropriate wrapper around the navbox, depending on the border param local res = mw.html.create() if border == 'none' then local nav = res:tag('div') :attr('role', 'navigation') :node(tbl) -- aria-labelledby title, otherwise above, otherwise lone group if args.title or args.above or (args.group1 and not args.group2) then nav:attr('aria-labelledby', mw.uri.anchorEncode(args.title or args.above or args.group1)) else nav:attr('aria-label', 'Navbox') end elseif border == 'subgroup' then -- We assume that this navbox is being rendered in a list cell of a parent navbox, and is -- therefore inside a div with padding:0em 0.25em. We start with a </div> to avoid the -- padding being applied, and at the end add a <div> to balance out the parent's </div> res :wikitext('</div>') :node(tbl) :wikitext('<div>') else local nav = res:tag('div') :attr('role', 'navigation') :addClass('navbox') :addClass(args.navboxclass) :cssText(args.bodystyle) :cssText(args.style) :css('padding', '3px') :node(tbl) -- aria-labelledby title, otherwise above, otherwise lone group if args.title or args.above or (args.group1 and not args.group2) then nav:attr('aria-labelledby', mw.uri.anchorEncode(args.title or args.above or args.group1)) else nav:attr('aria-label', 'Navbox') end end if (args.nocat or 'false'):lower() == 'false' then renderTrackingCategories(res) end return striped(tostring(res)) end function p.navbox(frame) if not getArgs then getArgs = require('Module:Arguments').getArgs end args = getArgs(frame, {wrappers = {'Template:Navbox'}}) -- Read the arguments in the order they'll be output in, to make references number in the right order. local _ _ = args.title _ = args.above for i = 1, 20 do _ = args["group" .. tostring(i)] _ = args["list" .. tostring(i)] end _ = args.below return p._navbox(args) end return p i5esu8g8dxlurb9op8z4sdbzb1xav2h 828 10730 61122 61121 2024-05-16T11:20:25Z Srđan 4695 Zaštitio je stranicu "[[Modul:Navbar]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo administratorima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo administratorima] (neodređeno)) 61121 Scribunto text/plain local p = {} local cfg = mw.loadData('Module:Navbar/configuration') local function get_title_arg(is_collapsible, template) local title_arg = 1 if is_collapsible then title_arg = 2 end if template then title_arg = 'template' end return title_arg end local function choose_links(template, args) -- The show table indicates the default displayed items. -- view, talk, edit, hist, move, watch -- TODO: Move to configuration. local show = {true, true, true, false, false, false} if template then show[2] = false show[3] = false local index = {t = 2, d = 2, e = 3, h = 4, m = 5, w = 6, talk = 2, edit = 3, hist = 4, move = 5, watch = 6} -- TODO: Consider removing TableTools dependency. for _, v in ipairs(require ('Module:TableTools').compressSparseArray(args)) do local num = index[v] if num then show[num] = true end end end local remove_edit_link = args.noedit if remove_edit_link then show[3] = false end return show end local function add_link(link_description, ul, is_mini, font_style) local l if link_description.url then l = {'[', '', ']'} else l = {'[[', '|', ']]'} end ul:tag('li') :addClass('nv-' .. link_description.full) :wikitext(l[1] .. link_description.link .. l[2]) :tag(is_mini and 'abbr' or 'span') :attr('title', link_description.html_title) :cssText(font_style) :wikitext(is_mini and link_description.mini or link_description.full) :done() :wikitext(l[3]) :done() end local function make_list(title_text, has_brackets, displayed_links, is_mini, font_style) local title = mw.title.new(mw.text.trim(title_text), cfg.title_namespace) if not title then error(cfg.invalid_title .. title_text) end local talkpage = title.talkPageTitle and title.talkPageTitle.fullText or '' -- TODO: Get link_descriptions and show into the configuration module. -- link_descriptions should be easier... local link_descriptions = { { ['mini'] = 'p', ['full'] = 'pogledaj', ['html_title'] = 'Pogledaj šablon', ['link'] = title.fullText, ['url'] = false }, { ['mini'] = 'r', ['full'] = 'razgovor', ['html_title'] = 'Razgovor o šablonu', ['link'] = talkpage, ['url'] = false }, { ['mini'] = 'u', ['full'] = 'uredi', ['html_title'] = 'Uredi šablon', ['link'] = title:fullUrl('action=edit'), ['url'] = true }, { ['mini'] = 'h', ['full'] = 'hist', ['html_title'] = 'Historija šablona', ['link'] = title:fullUrl('action=history'), ['url'] = true }, { ['mini'] = 'm', ['full'] = 'premjesti', ['html_title'] = 'Premjesti šablon', ['link'] = mw.title.new('Special:Movepage'):fullUrl('target='..title.fullText), ['url'] = true }, { ['mini'] = 't', ['full'] = 'prati', ['html_title'] = 'Prati šablon', ['link'] = title:fullUrl('action=watch'), ['url'] = true } } local ul = mw.html.create('ul') if has_brackets then ul:addClass(cfg.classes.brackets) :cssText(font_style) end for i, _ in ipairs(displayed_links) do if displayed_links[i] then add_link(link_descriptions[i], ul, is_mini, font_style) end end return ul:done() end function p._navbar(args) -- TODO: We probably don't need both fontstyle and fontcolor... local font_style = args.fontstyle local font_color = args.fontcolor local is_collapsible = args.collapsible local is_mini = args.mini local is_plain = args.plain local collapsible_class = nil if is_collapsible then collapsible_class = cfg.classes.collapsible if not is_plain then is_mini = 1 end if font_color then font_style = (font_style or '') .. '; color: ' .. font_color .. ';' end end local navbar_style = args.style local div = mw.html.create():tag('div') div :addClass(cfg.classes.navbar) :addClass(cfg.classes.plainlinks) :addClass(cfg.classes.horizontal_list) :addClass(collapsible_class) -- we made the determination earlier :cssText(navbar_style) if is_mini then div:addClass(cfg.classes.mini) end local box_text = (args.text or cfg.box_text) .. ' ' -- the concatenated space guarantees the box text is separated if not (is_mini or is_plain) then div :tag('span') :addClass(cfg.classes.box_text) :cssText(font_style) :wikitext(box_text) end local template = args.template local displayed_links = choose_links(template, args) local has_brackets = args.brackets local title_arg = get_title_arg(is_collapsible, template) local title_text = args[title_arg] or (':' .. mw.getCurrentFrame():getParent():getTitle()) local list = make_list(title_text, has_brackets, displayed_links, is_mini, font_style) div:node(list) if is_collapsible then local title_text_class if is_mini then title_text_class = cfg.classes.collapsible_title_mini else title_text_class = cfg.classes.collapsible_title_full end div:done() :tag('div') :addClass(title_text_class) :cssText(font_style) :wikitext(args[1]) end return mw.getCurrentFrame():extensionTag{ name = 'templatestyles', args = { src = cfg.templatestyles } } .. tostring(div:done()) end function p.navbar(frame) return p._navbar(require('Module:Arguments').getArgs(frame)) end return p j3znzdcsvzrpt6t5dledzplsyzi2yqd 828 10731 61123 2024-05-16T11:20:43Z Srđan 4695 Nova stranica: .navbar { display: inline; font-size: 88%; font-weight: normal; } .navbar-collapse { float: left; text-align: left; } .navbar-boxtext { word-spacing: 0; } .navbar ul { display: inline-block; white-space: nowrap; line-height: inherit; } .navbar-brackets::before { margin-right: -0.125em; content: '[ '; } .navbar-brackets::after { margin-left: -0.125em; content: ' ]'; } .navbar li { word-spacing: -0.125em; } .navbar-mini abbr { font-variant: small-caps; b... 61123 sanitized-css text/css .navbar { display: inline; font-size: 88%; font-weight: normal; } .navbar-collapse { float: left; text-align: left; } .navbar-boxtext { word-spacing: 0; } .navbar ul { display: inline-block; white-space: nowrap; line-height: inherit; } .navbar-brackets::before { margin-right: -0.125em; content: '[ '; } .navbar-brackets::after { margin-left: -0.125em; content: ' ]'; } .navbar li { word-spacing: -0.125em; } .navbar-mini abbr { font-variant: small-caps; border-bottom: none; text-decoration: none; cursor: inherit; } .navbar-ct-full { font-size: 114%; margin: 0 7em; } .navbar-ct-mini { font-size: 114%; margin: 0 4em; } /* Navbar styling when nested in infobox and navbox Should consider having a separate TemplateStyles for those specific places using an infobox/navbox and a navbar, or possibly override from using template */ .infobox .navbar { font-size: 100%; } .navbox .navbar { display: block; font-size: 100%; } .navbox-title .navbar { /* @noflip */ float: left; /* @noflip */ text-align: left; /* @noflip */ margin-right: 0.5em; } 4xmh4i7ns85pum0qxejj7l6z1cpc877 828 10732 61124 2024-05-16T11:20:58Z Srđan 4695 Nova stranica: local configuration = { ['templatestyles'] = 'Module:Navbar/styles.css', ['box_text'] = 'Ova kutija: ', -- default text box when not plain or mini ['title_namespace'] = 'Šablon', -- namespace to default to for title ['invalid_title'] = 'Neispravan naziv ', ['classes'] = { -- set a line to nil if you don't want it ['navbar'] = 'navbar', ['plainlinks'] = 'plainlinks', -- plainlinks ['horizontal_list'] = 'hlist', -- horizontal list class ['mini'] = 'navbar-mini... 61124 Scribunto text/plain local configuration = { ['templatestyles'] = 'Module:Navbar/styles.css', ['box_text'] = 'Ova kutija: ', -- default text box when not plain or mini ['title_namespace'] = 'Šablon', -- namespace to default to for title ['invalid_title'] = 'Neispravan naziv ', ['classes'] = { -- set a line to nil if you don't want it ['navbar'] = 'navbar', ['plainlinks'] = 'plainlinks', -- plainlinks ['horizontal_list'] = 'hlist', -- horizontal list class ['mini'] = 'navbar-mini', -- class indicating small links in the navbar ['this_box'] = 'navbar-boxtext', ['brackets'] = 'navbar-brackets', -- 'collapsible' is the key for a class to indicate the navbar is -- setting up the collapsible element in addition to the normal -- navbar. ['collapsible'] = 'navbar-collapse', ['collapsible_title_mini'] = 'navbar-ct-mini', ['collapsible_title_full'] = 'navbar-ct-full' } } return configuration q40zmhe554ue7ovxqo737saijti1yd6 828 10733 61126 61125 2024-05-16T11:21:34Z Srđan 4695 Zaštitio je stranicu "[[Modul:TableTools]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo administratorima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo administratorima] (neodređeno)) 61125 Scribunto text/plain --[[ ------------------------------------------------------------------------------------ -- TableTools -- -- -- -- This module includes a number of functions for dealing with Lua tables. -- -- It is a meta-module, meant to be called from other Lua modules, and should -- -- not be called directly from #invoke. -- ------------------------------------------------------------------------------------ --]] local libraryUtil = require('libraryUtil') local p = {} -- Define often-used variables and functions. local floor = math.floor local infinity = math.huge local checkType = libraryUtil.checkType local checkTypeMulti = libraryUtil.checkTypeMulti --[[ ------------------------------------------------------------------------------------ -- isPositiveInteger -- -- This function returns true if the given value is a positive integer, and false -- if not. Although it doesn't operate on tables, it is included here as it is -- useful for determining whether a given table key is in the array part or the -- hash part of a table. ------------------------------------------------------------------------------------ --]] function p.isPositiveInteger(v) return type(v) == 'number' and v >= 1 and floor(v) == v and v < infinity end --[[ ------------------------------------------------------------------------------------ -- isNan -- -- This function returns true if the given number is a NaN value, and false -- if not. Although it doesn't operate on tables, it is included here as it is -- useful for determining whether a value can be a valid table key. Lua will -- generate an error if a NaN is used as a table key. ------------------------------------------------------------------------------------ --]] function p.isNan(v) return type(v) == 'number' and tostring(v) == '-nan' end --[[ ------------------------------------------------------------------------------------ -- shallowClone -- -- This returns a clone of a table. The value returned is a new table, but all -- subtables and functions are shared. Metamethods are respected, but the returned -- table will have no metatable of its own. ------------------------------------------------------------------------------------ --]] function p.shallowClone(t) local ret = {} for k, v in pairs(t) do ret[k] = v end return ret end --[[ ------------------------------------------------------------------------------------ -- removeDuplicates -- -- This removes duplicate values from an array. Non-positive-integer keys are -- ignored. The earliest value is kept, and all subsequent duplicate values are -- removed, but otherwise the array order is unchanged. ------------------------------------------------------------------------------------ --]] function p.removeDuplicates(t) checkType('removeDuplicates', 1, t, 'table') local isNan = p.isNan local ret, exists = {}, {} for i, v in ipairs(t) do if isNan(v) then -- NaNs can't be table keys, and they are also unique, so we don't need to check existence. ret[#ret + 1] = v else if not exists[v] then ret[#ret + 1] = v exists[v] = true end end end return ret end --[[ ------------------------------------------------------------------------------------ -- numKeys -- -- This takes a table and returns an array containing the numbers of any numerical -- keys that have non-nil values, sorted in numerical order. ------------------------------------------------------------------------------------ --]] function p.numKeys(t) checkType('numKeys', 1, t, 'table') local isPositiveInteger = p.isPositiveInteger local nums = {} for k, v in pairs(t) do if isPositiveInteger(k) then nums[#nums + 1] = k end end table.sort(nums) return nums end --[[ ------------------------------------------------------------------------------------ -- affixNums -- -- This takes a table and returns an array containing the numbers of keys with the -- specified prefix and suffix. For example, for the table -- {a1 = 'foo', a3 = 'bar', a6 = 'baz'} and the prefix "a", affixNums will -- return {1, 3, 6}. ------------------------------------------------------------------------------------ --]] function p.affixNums(t, prefix, suffix) checkType('affixNums', 1, t, 'table') checkType('affixNums', 2, prefix, 'string', true) checkType('affixNums', 3, suffix, 'string', true) local function cleanPattern(s) -- Cleans a pattern so that the magic characters ()%.[]*+-?^$ are interpreted literally. return s:gsub('([%(%)%%%.%[%]%*%+%-%?%^%$])', '%%%1') end prefix = prefix or '' suffix = suffix or '' prefix = cleanPattern(prefix) suffix = cleanPattern(suffix) local pattern = '^' .. prefix .. '([1-9]%d*)' .. suffix .. '$' local nums = {} for k, v in pairs(t) do if type(k) == 'string' then local num = mw.ustring.match(k, pattern) if num then nums[#nums + 1] = tonumber(num) end end end table.sort(nums) return nums end --[[ ------------------------------------------------------------------------------------ -- numData -- -- Given a table with keys like ("foo1", "bar1", "foo2", "baz2"), returns a table -- of subtables in the format -- { [1] = {foo = 'text', bar = 'text'}, [2] = {foo = 'text', baz = 'text'} } -- Keys that don't end with an integer are stored in a subtable named "other". -- The compress option compresses the table so that it can be iterated over with -- ipairs. ------------------------------------------------------------------------------------ --]] function p.numData(t, compress) checkType('numData', 1, t, 'table') checkType('numData', 2, compress, 'boolean', true) local ret = {} for k, v in pairs(t) do local prefix, num = mw.ustring.match(tostring(k), '^([^0-9]*)([1-9][0-9]*)$') if num then num = tonumber(num) local subtable = ret[num] or {} if prefix == '' then -- Positional parameters match the blank string; put them at the start of the subtable instead. prefix = 1 end subtable[prefix] = v ret[num] = subtable else local subtable = ret.other or {} subtable[k] = v ret.other = subtable end end if compress then local other = ret.other ret = p.compressSparseArray(ret) ret.other = other end return ret end --[[ ------------------------------------------------------------------------------------ -- compressSparseArray -- -- This takes an array with one or more nil values, and removes the nil values -- while preserving the order, so that the array can be safely traversed with -- ipairs. ------------------------------------------------------------------------------------ --]] function p.compressSparseArray(t) checkType('compressSparseArray', 1, t, 'table') local ret = {} local nums = p.numKeys(t) for _, num in ipairs(nums) do ret[#ret + 1] = t[num] end return ret end --[[ ------------------------------------------------------------------------------------ -- sparseIpairs -- -- This is an iterator for sparse arrays. It can be used like ipairs, but can -- handle nil values. ------------------------------------------------------------------------------------ --]] function p.sparseIpairs(t) checkType('sparseIpairs', 1, t, 'table') local nums = p.numKeys(t) local i = 0 local lim = #nums return function () i = i + 1 if i <= lim then local key = nums[i] return key, t[key] else return nil, nil end end end --[[ ------------------------------------------------------------------------------------ -- size -- -- This returns the size of a key/value pair table. It will also work on arrays, -- but for arrays it is more efficient to use the # operator. ------------------------------------------------------------------------------------ --]] function p.size(t) checkType('size', 1, t, 'table') local i = 0 for k in pairs(t) do i = i + 1 end return i end local function defaultKeySort(item1, item2) -- "number" < "string", so numbers will be sorted before strings. local type1, type2 = type(item1), type(item2) if type1 ~= type2 then return type1 < type2 else -- This will fail with table, boolean, function. return item1 < item2 end end --[[ Returns a list of the keys in a table, sorted using either a default comparison function or a custom keySort function. ]] function p.keysToList(t, keySort, checked) if not checked then checkType('keysToList', 1, t, 'table') checkTypeMulti('keysToList', 2, keySort, { 'function', 'boolean', 'nil' }) end local list = {} local index = 1 for key, value in pairs(t) do list[index] = key index = index + 1 end if keySort ~= false then keySort = type(keySort) == 'function' and keySort or defaultKeySort table.sort(list, keySort) end return list end --[[ Iterates through a table, with the keys sorted using the keysToList function. If there are only numerical keys, sparseIpairs is probably more efficient. ]] function p.sortedPairs(t, keySort) checkType('sortedPairs', 1, t, 'table') checkType('sortedPairs', 2, keySort, 'function', true) local list = p.keysToList(t, keySort, true) local i = 0 return function() i = i + 1 local key = list[i] if key ~= nil then return key, t[key] else return nil, nil end end end --[[ Returns true if all keys in the table are consecutive integers starting at 1. --]] function p.isArray(t) checkType("isArray", 1, t, "table") local i = 0 for k, v in pairs(t) do i = i + 1 if t[i] == nil then return false end end return true end -- { "a", "b", "c" } -> { a = 1, b = 2, c = 3 } function p.invert(array) checkType("invert", 1, array, "table") local map = {} for i, v in ipairs(array) do map[v] = i end return map end --[[ { "a", "b", "c" } -> { ["a"] = true, ["b"] = true, ["c"] = true } --]] function p.listToSet(t) checkType("listToSet", 1, t, "table") local set = {} for _, item in ipairs(t) do set[item] = true end return set end --[[ Recursive deep copy function. Preserves identities of subtables. ]] local function _deepCopy(orig, includeMetatable, already_seen) -- Stores copies of tables indexed by the original table. already_seen = already_seen or {} local copy = already_seen[orig] if copy ~= nil then return copy end if type(orig) == 'table' then copy = {} for orig_key, orig_value in pairs(orig) do copy[deepcopy(orig_key, includeMetatable, already_seen)] = deepcopy(orig_value, includeMetatable, already_seen) end already_seen[orig] = copy if includeMetatable then local mt = getmetatable(orig) if mt ~= nil then local mt_copy = deepcopy(mt, includeMetatable, already_seen) setmetatable(copy, mt_copy) already_seen[mt] = mt_copy end end else -- number, string, boolean, etc copy = orig end return copy end function p.deepCopy(orig, noMetatable, already_seen) checkType("deepCopy", 3, already_seen, "table", true) return _deepCopy(orig, not noMetatable, already_seen) end --[[ Concatenates all values in the table that are indexed by a number, in order. sparseConcat{ a, nil, c, d } => "acd" sparseConcat{ nil, b, c, d } => "bcd" ]] function p.sparseConcat(t, sep, i, j) local list = {} local list_i = 0 for _, v in p.sparseIpairs(t) do list_i = list_i + 1 list[list_i] = v end return table.concat(list, sep, i, j) end --[[ -- Finds the length of an array, or of a quasi-array with keys such -- as "data1", "data2", etc., using an exponential search algorithm. -- It is similar to the operator #, but may return -- a different value when there are gaps in the array portion of the table. -- Intended to be used on data loaded with mw.loadData. For other tables, use #. -- Note: #frame.args in frame object always be set to 0, regardless of -- the number of unnamed template parameters, so use this function for -- frame.args. --]] function p.length(t, prefix) -- requiring module inline so that [[Module:Exponential search]] -- which is only needed by this one function -- doesn't get millions of transclusions local expSearch = require("Module:Exponential search") checkType('length', 1, t, 'table') checkType('length', 2, prefix, 'string', true) return expSearch(function(i) local key if prefix then key = prefix .. tostring(i) else key = i end return t[key] ~= nil end) or 0 end function p.inArray(arr, valueToFind) checkType("inArray", 1, arr, "table") -- if valueToFind is nil, error? for _, v in ipairs(arr) do if v == valueToFind then return true end end return false end return p k8alxjj4kl038b9fpyfzl6qf0yqrdst 828 10734 61128 61127 2024-05-16T11:22:13Z Srđan 4695 Zaštitio je stranicu "[[Modul:Exponential search]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo administratorima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo administratorima] (neodređeno)) 61127 Scribunto text/plain -- This module provides a generic exponential search algorithm. local checkType = require('libraryUtil').checkType local floor = math.floor local function midPoint(lower, upper) return floor(lower + (upper - lower) / 2) end local function search(testFunc, i, lower, upper) if testFunc(i) then if i + 1 == upper then return i end lower = i if upper then i = midPoint(lower, upper) else i = i * 2 end return search(testFunc, i, lower, upper) else upper = i i = midPoint(lower, upper) return search(testFunc, i, lower, upper) end end return function (testFunc, init) checkType('Exponential search', 1, testFunc, 'function') checkType('Exponential search', 2, init, 'number', true) if init and (init < 1 or init ~= floor(init) or init == math.huge) then error(string.format( "invalid init value '%s' detected in argument #2 to " .. "'Exponential search' (init value must be a positive integer)", tostring(init) ), 2) end init = init or 2 if not testFunc(1) then return nil end return search(testFunc, init, 1, nil) end ndcjiubm1yvxboo7en7zf00no0kec02 828 10735 61130 61129 2024-05-16T11:23:52Z Srđan 4695 Zaštitio je stranicu "[[Modul:Color contrast]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo administratorima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo administratorima] (neodređeno)) 61129 Scribunto text/plain -- -- This module implements -- {{Color contrast ratio}} -- {{Greater color contrast ratio}} -- {{ColorToLum}} -- {{RGBColorToLum}} -- local p = {} local HTMLcolor = mw.loadData( 'Module:Color contrast/colors' ) local function sRGB (v) if (v <= 0.03928) then v = v / 12.92 else v = math.pow((v+0.055)/1.055, 2.4) end return v end local function rgbdec2lum(R, G, B) if ( 0 <= R and R < 256 and 0 <= G and G < 256 and 0 <= B and B < 256 ) then return 0.2126 * sRGB(R/255) + 0.7152 * sRGB(G/255) + 0.0722 * sRGB(B/255) else return '' end end local function hsl2lum(h, s, l) if ( 0 <= h and h < 360 and 0 <= s and s <= 1 and 0 <= l and l <= 1 ) then local c = (1 - math.abs(2*l - 1))*s local x = c*(1 - math.abs( math.fmod(h/60, 2) - 1) ) local m = l - c/2 local r, g, b = m, m, m if( 0 <= h and h < 60 ) then r = r + c g = g + x elseif( 60 <= h and h < 120 ) then r = r + x g = g + c elseif( 120 <= h and h < 180 ) then g = g + c b = b + x elseif( 180 <= h and h < 240 ) then g = g + x b = b + c elseif( 240 <= h and h < 300 ) then r = r + x b = b + c elseif( 300 <= h and h < 360 ) then r = r + c b = b + x end return rgbdec2lum(255*r, 255*g, 255*b) else return '' end end local function color2lum(c) if (c == nil) then return '' end -- html '#' entity c = c:gsub("&#35;", "#") -- whitespace c = c:match( '^%s*(.-)[%s;]*$' ) -- unstrip nowiki strip markers c = mw.text.unstripNoWiki(c) -- lowercase c = c:lower() -- first try to look it up local L = HTMLcolor[c] if (L ~= nil) then return L end -- convert from hsl if mw.ustring.match(c,'^hsl%([%s]*[0-9][0-9%.]*[%s]*,[%s]*[0-9][0-9%.]*%%[%s]*,[%s]*[0-9][0-9%.]*%%[%s]*%)$') then local h, s, l = mw.ustring.match(c,'^hsl%([%s]*([0-9][0-9%.]*)[%s]*,[%s]*([0-9][0-9%.]*)%%[%s]*,[%s]*([0-9][0-9%.]*)%%[%s]*%)$') return hsl2lum(tonumber(h), tonumber(s)/100, tonumber(l)/100) end -- convert from rgb if mw.ustring.match(c,'^rgb%([%s]*[0-9][0-9]*[%s]*,[%s]*[0-9][0-9]*[%s]*,[%s]*[0-9][0-9]*[%s]*%)$') then local R, G, B = mw.ustring.match(c,'^rgb%([%s]*([0-9][0-9]*)[%s]*,[%s]*([0-9][0-9]*)[%s]*,[%s]*([0-9][0-9]*)[%s]*%)$') return rgbdec2lum(tonumber(R), tonumber(G), tonumber(B)) end -- convert from rgb percent if mw.ustring.match(c,'^rgb%([%s]*[0-9][0-9%.]*%%[%s]*,[%s]*[0-9][0-9%.]*%%[%s]*,[%s]*[0-9][0-9%.]*%%[%s]*%)$') then local R, G, B = mw.ustring.match(c,'^rgb%([%s]*([0-9][0-9%.]*)%%[%s]*,[%s]*([0-9][0-9%.]*)%%[%s]*,[%s]*([0-9][0-9%.]*)%%[%s]*%)$') return rgbdec2lum(255*tonumber(R)/100, 255*tonumber(G)/100, 255*tonumber(B)/100) end -- remove leading # (if there is one) and whitespace c = mw.ustring.match(c, '^[%s#]*([a-f0-9]*)[%s]*$') -- split into rgb local cs = mw.text.split(c or '', '') if( #cs == 6 ) then local R = 16*tonumber('0x' .. cs[1]) + tonumber('0x' .. cs[2]) local G = 16*tonumber('0x' .. cs[3]) + tonumber('0x' .. cs[4]) local B = 16*tonumber('0x' .. cs[5]) + tonumber('0x' .. cs[6]) return rgbdec2lum(R, G, B) elseif ( #cs == 3 ) then local R = 16*tonumber('0x' .. cs[1]) + tonumber('0x' .. cs[1]) local G = 16*tonumber('0x' .. cs[2]) + tonumber('0x' .. cs[2]) local B = 16*tonumber('0x' .. cs[3]) + tonumber('0x' .. cs[3]) return rgbdec2lum(R, G, B) end -- failure, return blank return '' end -- This exports the function for use in other modules. -- The colour is passed as a string. function p._lum(color) return color2lum(color) end function p._greatercontrast(args) local bias = tonumber(args['bias'] or '0') or 0 local css = (args['css'] and args['css'] ~= '') and true or false local v1 = color2lum(args[1] or '') local c2 = args[2] or '#FFFFFF' local v2 = color2lum(c2) local c3 = args[3] or '#000000' local v3 = color2lum(c3) local ratio1 = -1; local ratio2 = -1; if (type(v1) == 'number' and type(v2) == 'number') then ratio1 = (v2 + 0.05)/(v1 + 0.05) ratio1 = (ratio1 < 1) and 1/ratio1 or ratio1 end if (type(v1) == 'number' and type(v3) == 'number') then ratio2 = (v3 + 0.05)/(v1 + 0.05) ratio2 = (ratio2 < 1) and 1/ratio2 or ratio2 end if css then local c1 = args[1] or '' if mw.ustring.match(c1, '^[A-Fa-f0-9][A-Fa-f0-9][A-Fa-f0-9]$') or mw.ustring.match(c1, '^[A-Fa-f0-9][A-Fa-f0-9][A-Fa-f0-9][A-Fa-f0-9][A-Fa-f0-9][A-Fa-f0-9]$') then c1 = '#' .. c1 end if mw.ustring.match(c2, '^[A-Fa-f0-9][A-Fa-f0-9][A-Fa-f0-9]$') or mw.ustring.match(c2, '^[A-Fa-f0-9][A-Fa-f0-9][A-Fa-f0-9][A-Fa-f0-9][A-Fa-f0-9][A-Fa-f0-9]$') then c2 = '#' .. c2 end if mw.ustring.match(v3, '^[A-Fa-f0-9][A-Fa-f0-9][A-Fa-f0-9]$') or mw.ustring.match(v3, '^[A-Fa-f0-9][A-Fa-f0-9][A-Fa-f0-9][A-Fa-f0-9][A-Fa-f0-9][A-Fa-f0-9]$') then c3 = '#' .. c3 end return 'background-color:' .. c1 .. '; color:' .. ((ratio1 > 0) and (ratio2 > 0) and ((ratio1 + bias > ratio2) and c2 or c3) or '') .. ';' end return (ratio1 > 0) and (ratio2 > 0) and ((ratio1 + bias > ratio2) and c2 or c3) or '' end function p._ratio(args) local v1 = color2lum(args[1]) local v2 = color2lum(args[2]) if (type(v1) == 'number' and type(v2) == 'number') then -- v1 should be the brighter of the two. if v2 > v1 then v1, v2 = v2, v1 end return (v1 + 0.05)/(v2 + 0.05) else return args['error'] or '?' end end function p._styleratio(args) local style = (args[1] or ''):lower() local bg, fg = 'white', 'black' local lum_bg, lum_fg = 1, 0 if args[2] then local lum = color2lum(args[2]) if lum ~= '' then bg, lum_bg = args[2], lum end end if args[3] then local lum = color2lum(args[3]) if lum ~= '' then fg, lum_fg = args[3], lum end end local slist = mw.text.split(mw.ustring.gsub(mw.ustring.gsub(style or '', '&#[Xx]23;', '#'), '&#35;', '#'), ';') for k = 1,#slist do local s = slist[k] local k,v = s:match( '^[%s]*([^:]-):([^:]-)[%s;]*$' ) k = k or '' v = v or '' if (k:match('^[%s]*(background)[%s]*$') or k:match('^[%s]*(background%-color)[%s]*$')) then local lum = color2lum(v) if( lum ~= '' ) then bg, lum_bg = v, lum end elseif (k:match('^[%s]*(color)[%s]*$')) then local lum = color2lum(v) if( lum ~= '' ) then bg, lum_fg = v, lum end end end if lum_bg > lum_fg then return (lum_bg + 0.05)/(lum_fg + 0.05) else return (lum_fg + 0.05)/(lum_bg + 0.05) end end --[[ Use {{#invoke:Color contrast|somecolor}} directly or {{#invoke:Color contrast}} from a wrapper template. Parameters: -- |1= — required; A color to check. --]] function p.lum(frame) local color = frame.args[1] or frame:getParent().args[1] return p._lum(color) end function p.ratio(frame) local args = frame.args[1] and frame.args or frame:getParent().args return p._ratio(args) end function p.styleratio(frame) local args = frame.args[1] and frame.args or frame:getParent().args return p._styleratio(args) end function p.greatercontrast(frame) local args = frame.args[1] and frame.args or frame:getParent().args return p._greatercontrast(args) end return p 3j3oaih63ygo9p806h5yxpscaqh3xu9 828 10736 61131 2024-05-16T11:24:12Z Srđan 4695 . 61131 Scribunto text/plain return { aliceblue = 0.92880068253475, antiquewhite = 0.84646951707754, aqua = 0.7874, aquamarine = 0.8078549208338, azure = 0.97265264954166, beige = 0.8988459998705, bisque = 0.80732327372979, black = 0, blanchedalmond = 0.85084439608156, blue = 0.0722, blueviolet = 0.12622014321946, brown = 0.098224287876511, burlywood = 0.51559844533893, cadetblue = 0.29424681085422, chartreuse = 0.76032025902623, chocolate = 0.23898526114557, coral = 0.37017930872924, cornflowerblue = 0.30318641994179, cornsilk = 0.93562110372965, crimson = 0.16042199953026, cyan = 0.7874, darkblue = 0.018640801980939, darkcyan = 0.20329317839046, darkgoldenrod = 0.27264703559993, darkgray = 0.39675523072563, darkgreen = 0.091143429047575, darkgrey = 0.39675523072563, darkkhaki = 0.45747326349994, darkmagenta = 0.07353047651207, darkolivegreen = 0.12651920884889, darkorange = 0.40016167026524, darkorchid = 0.13413142174857, darkred = 0.054889674531132, darksalmon = 0.40541471563381, darkseagreen = 0.43789249325969, darkslateblue = 0.065792846227988, darkslategray = 0.067608151928044, darkslategrey = 0.067608151928044, darkturquoise = 0.4874606277449, darkviolet = 0.10999048339343, deeppink = 0.23866895828276, deepskyblue = 0.44481603395575, dimgray = 0.14126329114027, dimgrey = 0.14126329114027, dodgerblue = 0.27442536991456, firebrick = 0.10724525535015, floralwhite = 0.95922484825004, forestgreen = 0.18920812076002, fuchsia = 0.2848, gainsboro = 0.71569350050648, ghostwhite = 0.94311261886323, gold = 0.69860877428159, goldenrod = 0.41919977809569, gray = 0.2158605001139, green = 0.15438342968146, greenyellow = 0.80609472611453, grey = 0.2158605001139, honeydew = 0.96336535554782, hotpink = 0.34658438169715, indianred = 0.21406134963884, indigo = 0.03107561486337, ivory = 0.99071270600615, khaki = 0.77012343394121, lavender = 0.80318750514521, lavenderblush = 0.90172748631046, lawngreen = 0.73905893124963, lemonchiffon = 0.94038992245622, lightblue = 0.63709141280807, lightcoral = 0.35522120733135, lightcyan = 0.94587293494829, lightgoldenrodyellow = 0.93348351018297, lightgray = 0.65140563741982, lightgreen = 0.69091979956865, lightgrey = 0.65140563741982, lightpink = 0.58566152734898, lightsalmon = 0.4780675225206, lightseagreen = 0.35050145117042, lightskyblue = 0.56195637618331, lightslategray = 0.23830165007287, lightslategrey = 0.23830165007287, lightsteelblue = 0.53983888284666, lightyellow = 0.98161818392882, lime = 0.7152, limegreen = 0.44571042246098, linen = 0.88357340984379, magenta = 0.2848, maroon = 0.045891942324215, mediumaquamarine = 0.49389703310801, mediumblue = 0.044077780212328, mediumorchid = 0.21639251153773, mediumpurple = 0.22905858091648, mediumseagreen = 0.34393112338131, mediumslateblue = 0.20284629471622, mediumspringgreen = 0.70704308194184, mediumturquoise = 0.5133827926448, mediumvioletred = 0.14371899849357, midnightblue = 0.02071786635086, mintcream = 0.97834604947588, mistyrose = 0.82183047859185, moccasin = 0.80083000991567, navajowhite = 0.76519682342785, navy = 0.015585128108224, oldlace = 0.91900633405549, olive = 0.20027537200568, olivedrab = 0.22593150951929, orange = 0.4817026703631, orangered = 0.25516243753416, orchid = 0.31348806761439, palegoldenrod = 0.78792647887614, palegreen = 0.77936759006353, paleturquoise = 0.76436077921714, palevioletred = 0.28754994117889, papayawhip = 0.87797100199835, peachpuff = 0.74905589878251, peru = 0.30113074877936, pink = 0.63271070702466, plum = 0.45734221587969, powderblue = 0.68254586500605, purple = 0.061477070432439, rebeccapurple = 0.07492341159447, red = 0.2126, rosybrown = 0.32319457649407, royalblue = 0.16663210743188, saddlebrown = 0.097922285020521, salmon = 0.36977241527596, sandybrown = 0.46628543696283, seagreen = 0.19734199706275, seashell = 0.92737862206922, sienna = 0.13697631337098, silver = 0.52711512570581, skyblue = 0.55291668518184, slateblue = 0.14784278062136, slategray = 0.20896704076536, slategrey = 0.20896704076536, snow = 0.96533341834849, springgreen = 0.73052306068529, steelblue = 0.20562642207625, tan = 0.48237604163921, teal = 0.16996855778968, thistle = 0.56818401093733, tomato = 0.30638612719415, turquoise = 0.5895536427578, violet = 0.40315452986676, wheat = 0.74909702820482, white = 1, whitesmoke = 0.91309865179342, yellow = 0.9278, yellowgreen = 0.50762957208707, } chi69ar1btd4wp6xbk3uez6sfu0vipn 10 10737 61132 2024-05-16T11:25:34Z Srđan 4695 Nova stranica: <includeonly>{{#invoke:Navbox|navbox}}</includeonly><noinclude> {{Documentation}} </noinclude> 61132 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#invoke:Navbox|navbox}}</includeonly><noinclude> {{Documentation}} </noinclude> tqodcaa2vvhehqaod229udlla0wimek 10 10738 61133 2024-05-16T11:25:51Z Srđan 4695 Nova stranica: {{Navbox|{{#ifeq: {{{1}}} | dijete | child | }} | name = {{{ime|}}} | title = {{{naslov|}}} | titlestyle = {{{naslovstil|}}} | titleclass = {{{naslovklasa|}}} | image = {{{slika|}}} | style = {{{stil|}}} | basestyle = {{{osnovastil|}}} | state = {{{stanje|}}} | border = {{#switch: {{{okvir|}}} | dijete = child | bez = none | podgrupa = subgroup }} | navbar = {{#switch: {{{navtraka|}}} | obična = plain | isključena = off }} | evenodd = {... 61133 wikitext text/x-wiki {{Navbox|{{#ifeq: {{{1}}} | dijete | child | }} | name = {{{ime|}}} | title = {{{naslov|}}} | titlestyle = {{{naslovstil|}}} | titleclass = {{{naslovklasa|}}} | image = {{{slika|}}} | style = {{{stil|}}} | basestyle = {{{osnovastil|}}} | state = {{{stanje|}}} | border = {{#switch: {{{okvir|}}} | dijete = child | bez = none | podgrupa = subgroup }} | navbar = {{#switch: {{{navtraka|}}} | obična = plain | isključena = off }} | evenodd = {{#switch: {{{parnepar|}}} | par = even | nepar = odd }} | above = {{{iznad|}}} | abovestyle = {{{iznadstil|}}} | aboveclass = {{{iznadklasa|}}} | group = {{{grupa|}}} | groupclass = {{{grupaklasa|}}} | groupstyle = {{{grupastil|}}} | groupwidth = {{{grupaširina|}}} | group1 = {{{grupa1|}}} | group1class = {{{grupa1klasa|}}} | group1style = {{{grupa1stil|}}} | group2 = {{{grupa2|}}} | group2class = {{{grupa2klasa|}}} | group2style = {{{grupa2stil|}}} | group3 = {{{grupa3|}}} | group3class = {{{grupa3klasa|}}} | group3style = {{{grupa3stil|}}} | group4 = {{{grupa4|}}} | group4class = {{{grupa4klasa|}}} | group4style = {{{grupa4stil|}}} | group5 = {{{grupa5|}}} | group5class = {{{grupa5klasa|}}} | group5style = {{{grupa5stil|}}} | group6 = {{{grupa6|}}} | group6class = {{{grupa6klasa|}}} | group6style = {{{grupa6stil|}}} | group7 = {{{grupa7|}}} | group7class = {{{grupa7klasa|}}} | group7style = {{{grupa7stil|}}} | group8 = {{{grupa8|}}} | group8class = {{{grupa8klasa|}}} | group8style = {{{grupa8stil|}}} | group9 = {{{grupa9|}}} | group9class = {{{grupa9klasa|}}} | group9style = {{{grupa9stil|}}} | group10 = {{{grupa10|}}} | group10class = {{{grupa10klasa|}}} | group10style = {{{grupa10stil|}}} | group11 = {{{grupa11|}}} | group11class = {{{grupa11klasa|}}} | group11style = {{{grupa11stil|}}} | group12 = {{{grupa12|}}} | group12class = {{{grupa12klasa|}}} | group12style = {{{grupa12stil|}}} | group13 = {{{grupa13|}}} | group13class = {{{grupa13klasa|}}} | group13style = {{{grupa13stil|}}} | group14 = {{{grupa14|}}} | group14class = {{{grupa14klasa|}}} | group14style = {{{grupa14stil|}}} | group15 = {{{grupa15|}}} | group15class = {{{grupa15klasa|}}} | group15style = {{{grupa15stil|}}} | group16 = {{{grupa16|}}} | group16class = {{{grupa16klasa|}}} | group16style = {{{grupa16stil|}}} | group17 = {{{grupa17|}}} | group17class = {{{grupa17klasa|}}} | group17style = {{{grupa17stil|}}} | group18 = {{{grupa18|}}} | group18class = {{{grupa18klasa|}}} | group18style = {{{grupa18stil|}}} | group19 = {{{grupa19|}}} | group19class = {{{grupa19klasa|}}} | group19style = {{{grupa19stil|}}} | group20 = {{{grupa20|}}} | group20class = {{{grupa20klasa|}}} | group20style = {{{grupa20stil|}}} | group21 = {{{grupa21|}}} | group21class = {{{grupa21klasa|}}} | group21style = {{{grupa21stil|}}} | group22 = {{{grupa22|}}} | group22class = {{{grupa22klasa|}}} | group22style = {{{grupa22stil|}}} | group23 = {{{grupa23|}}} | group23class = {{{grupa23klasa|}}} | group23style = {{{grupa23stil|}}} | group24 = {{{grupa24|}}} | group24class = {{{grupa24klasa|}}} | group24style = {{{grupa24stil|}}} | group25 = {{{grupa25|}}} | group25class = {{{grupa25klasa|}}} | group25style = {{{grupa25stil|}}} | group26 = {{{grupa26|}}} | group26class = {{{grupa26klasa|}}} | group26style = {{{grupa26stil|}}} | group27 = {{{grupa27|}}} | group27class = {{{grupa27klasa|}}} | group27style = {{{grupa27stil|}}} | group28 = {{{grupa28|}}} | group28class = {{{grupa28klasa|}}} | group28style = {{{grupa28stil|}}} | group29 = {{{grupa29|}}} | group29class = {{{grupa29klasa|}}} | group29style = {{{grupa29stil|}}} | group30 = {{{grupa30|}}} | group30class = {{{grupa30klasa|}}} | group30style = {{{grupa30stil|}}} | list = {{{podaci|}}} | listclass = {{{podaciklasa|}}} | liststyle = {{{podacistil|}}} | list1 = {{{podaci1|}}} | list1class = {{{podaci1klasa|}}} | list1style = {{{podaci1stil|}}} | list2 = {{{podaci2|}}} | list2class = {{{podaci2klasa|}}} | list2style = {{{podaci2stil|}}} | list3 = {{{podaci3|}}} | list3class = {{{podaci3klasa|}}} | list3style = {{{podaci3stil|}}} | list4 = {{{podaci4|}}} | list4class = {{{podaci4klasa|}}} | list4style = {{{podaci4stil|}}} | list5 = {{{podaci5|}}} | list5class = {{{podaci5klasa|}}} | list5style = {{{podaci5stil|}}} | list6 = {{{podaci6|}}} | list6class = {{{podaci6klasa|}}} | list6style = {{{podaci6stil|}}} | list7 = {{{podaci7|}}} | list7class = {{{podaci7klasa|}}} | list7style = {{{podaci7stil|}}} | list8 = {{{podaci8|}}} | list8class = {{{podaci8klasa|}}} | list8style = {{{podaci8stil|}}} | list9 = {{{podaci9|}}} | list9class = {{{podaci9klasa|}}} | list9style = {{{podaci9stil|}}} | list10 = {{{podaci10|}}} | list10class = {{{podaci10klasa|}}} | list10style = {{{podaci10stil|}}} | list11 = {{{podaci11|}}} | list11class = {{{podaci11klasa|}}} | list11style = {{{podaci11stil|}}} | list12 = {{{podaci12|}}} | list12class = {{{podaci12klasa|}}} | list12style = {{{podaci12stil|}}} | list13 = {{{podaci13|}}} | list13class = {{{podaci13klasa|}}} | list13style = {{{podaci13stil|}}} | list14 = {{{podaci14|}}} | list14class = {{{podaci14klasa|}}} | list14style = {{{podaci14stil|}}} | list15 = {{{podaci15|}}} | list15class = {{{podaci15klasa|}}} | list15style = {{{podaci15stil|}}} | list16 = {{{podaci16|}}} | list16class = {{{podaci16klasa|}}} | list16style = {{{podaci16stil|}}} | list17 = {{{podaci17|}}} | list17class = {{{podaci17klasa|}}} | list17style = {{{podaci17stil|}}} | list18 = {{{podaci18|}}} | list18class = {{{podaci18klasa|}}} | list18style = {{{podaci18stil|}}} | list19 = {{{podaci19|}}} | list19class = {{{podaci19klasa|}}} | list19style = {{{podaci19stil|}}} | list20 = {{{podaci20|}}} | list20class = {{{podaci20klasa|}}} | list20style = {{{podaci20stil|}}} | list21 = {{{podaci21|}}} | list21class = {{{podaci21klasa|}}} | list21style = {{{podaci21stil|}}} | list22 = {{{podaci22|}}} | list22class = {{{podaci22klasa|}}} | list22style = {{{podaci22stil|}}} | list23 = {{{podaci23|}}} | list23class = {{{podaci23klasa|}}} | list23style = {{{podaci23stil|}}} | list24 = {{{podaci24|}}} | list24class = {{{podaci24klasa|}}} | list24style = {{{podaci24stil|}}} | list25 = {{{podaci25|}}} | list25class = {{{podaci25klasa|}}} | list25style = {{{podaci25stil|}}} | list26 = {{{podaci26|}}} | list26class = {{{podaci26klasa|}}} | list26style = {{{podaci26stil|}}} | list27 = {{{podaci27|}}} | list27class = {{{podaci27klasa|}}} | list27style = {{{podaci27stil|}}} | list28 = {{{podaci28|}}} | list28class = {{{podaci28klasa|}}} | list28style = {{{podaci28stil|}}} | list29 = {{{podaci29|}}} | list29class = {{{podaci29klasa|}}} | list29style = {{{podaci29stil|}}} | list30 = {{{podaci30|}}} | list30class = {{{podaci30klasa|}}} | list30style = {{{podaci30stil|}}} | bodyclass = {{{tijeloklasa|}}} | bodystyle = {{{tijelostil|}}} | imageleft = {{{slikalijevo|}}} | imageleftstyle = {{{slikalijevostil|}}} | below = {{{ispod|}}} | belowclass = {{{ispodklasa|}}} | belowstyle = {{{ispodstil|}}} | tracking = <noinclude>no</noinclude>{{#switch: {{{kategorije|{{{praćenje|}}}}}} | da = yes | ne = no }} }}<noinclude>{{dokumentacija}}</noinclude> g2dke18ly6dohttpue4spjpz7kbf4c5 10 10739 61134 2024-05-16T11:26:08Z Srđan 4695 Preusmjereno na [[Šablon:Dokumentacija]] 61134 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Dokumentacija]] jgh69jslzfish4r6383tg3as2n8t0de 8 10740 61135 2024-05-16T11:27:45Z Srđan 4695 . 61135 css text/css /* Reset italic styling set by user agent */ cite, dfn { font-style: inherit; } /* Straight quote marks for <q> */ q { quotes: '"' '"' "'" "'"; } /* Avoid collision of blockquote with floating elements by swapping margin and padding */ blockquote { overflow: hidden; margin: 1em 0; padding: 0 40px; } /* Consistent size for <small>, <sub> and <sup> */ small { font-size: 85%; } .mw-body-content sub, .mw-body-content sup { font-size: 80%; } /* Same spacing for indented and unindented paragraphs on talk pages */ .ns-talk .mw-body-content dd { margin-top: 0.4em; margin-bottom: 0.4em; } /* Main page fixes */ #interwiki-completelist { font-weight: bold; } /* Reduce page jumps by hiding collapsed/dismissed content */ .client-js .mw-special-Watchlist #watchlist-message, .client-js .collapsible:not( .mw-made-collapsible).collapsed > tbody > tr:not(:first-child) { display: none; } /* Adds padding above Watchlist announcements where new recentchanges/watchlist filters are enabled */ .mw-rcfilters-enabled .mw-specialpage-summary { margin-top: 1em; } /* Hide charinsert base for those not using the gadget */ #editpage-specialchars { display: none; } /* Highlight linked elements (such as clicked references) in blue */ body.action-info .mw-body-content :target, .citation:target { background-color: rgba(0, 127, 255, 0.133); } /* Styling for citations. Breaks long urls, etc., rather than overflowing box */ .citation { word-wrap: break-word; } /* Make the list of references smaller * Keep in sync with Template:Refbegin/styles.css * And Template:Reflist/styles.css */ ol.references { font-size: 90%; margin-bottom: 0.5em; } /* T156351: Support for Parsoid's Cite implementation */ span[rel="mw:referencedBy"]::before { content: "^ "; } a[rel="mw:referencedBy"]::before { font-weight: bold; content: "^"; } span[rel="mw:referencedBy"] { counter-reset: mw-ref-linkback 0; } span[rel="mw:referencedBy"] > a::before { font-weight: bold; font-style: italic; content: counter( mw-ref-linkback, lower-alpha ); } .mw-ref > a[data-mw-group=decimal]::after { content: '[' counter( mw-Ref, decimal ) ']'; } .mw-ref > a[data-mw-group=lower-alpha]::after { content: '[' counter( mw-Ref, lower-alpha ) ']'; } .mw-ref > a[data-mw-group=upper-alpha]::after { content: '[' counter( mw-Ref, upper-alpha ) ']'; } .mw-ref > a[data-mw-group=lower-greek]::after { content: '[' counter( mw-Ref, lower-greek ) ']'; } .mw-ref > a[data-mw-group=upper-roman]::after { content: '[' counter( mw-Ref, upper-roman ) ']'; } .mw-ref > a[data-mw-group=lower-roman]::after { content: '[' counter( mw-Ref, lower-roman ) ']'; } /* Style for horizontal lists (separator following item). @source mediawiki.org/wiki/Snippets/Horizontal_lists @revision 8 (2016-05-21) @author [[User:Edokter]] */ .hlist dl, .hlist ol, .hlist ul { margin: 0; padding: 0; } /* Display list items inline */ .hlist dd, .hlist dt, .hlist li { margin: 0; /* don't trust the note that says margin doesn't work with inline * removing margin: 0 makes dds have margins again */ display: inline; } /* Display nested lists inline */ .hlist.inline, .hlist.inline dl, .hlist.inline ol, .hlist.inline ul, .hlist dl dl, .hlist dl ol, .hlist dl ul, .hlist ol dl, .hlist ol ol, .hlist ol ul, .hlist ul dl, .hlist ul ol, .hlist ul ul { display: inline; } /* Hide empty list items */ .hlist .mw-empty-li { display: none; } /* Generate interpuncts */ .hlist dt:after { content: ": "; } /** * Note hlist style usage differs in Minerva and is defined in core as well! * Please check Minerva desktop (and Minerva.css) when changing * See https://phabricator.wikimedia.org/T213239 */ .hlist dd:after, .hlist li:after { content: " · "; font-weight: bold; } .hlist dd:last-child:after, .hlist dt:last-child:after, .hlist li:last-child:after { content: none; } /* Add parentheses around nested lists */ .hlist dd dd:first-child:before, .hlist dd dt:first-child:before, .hlist dd li:first-child:before, .hlist dt dd:first-child:before, .hlist dt dt:first-child:before, .hlist dt li:first-child:before, .hlist li dd:first-child:before, .hlist li dt:first-child:before, .hlist li li:first-child:before { content: " ("; font-weight: normal; } .hlist dd dd:last-child:after, .hlist dd dt:last-child:after, .hlist dd li:last-child:after, .hlist dt dd:last-child:after, .hlist dt dt:last-child:after, .hlist dt li:last-child:after, .hlist li dd:last-child:after, .hlist li dt:last-child:after, .hlist li li:last-child:after { content: ")"; font-weight: normal; } /* Put ordinals in front of ordered list items */ .hlist ol { counter-reset: listitem; } .hlist ol > li { counter-increment: listitem; } .hlist ol > li:before { content: " " counter(listitem) "\a0"; } .hlist dd ol > li:first-child:before, .hlist dt ol > li:first-child:before, .hlist li ol > li:first-child:before { content: " (" counter(listitem) "\a0"; } /* Unbulleted lists */ .plainlist ol, .plainlist ul { line-height: inherit; list-style: none none; margin: 0; } .plainlist ol li, .plainlist ul li { margin-bottom: 0; } /* Default style for navigation boxes */ .navbox { /* Navbox container style */ box-sizing: border-box; border: 1px solid #a2a9b1; width: 100%; clear: both; font-size: 88%; text-align: center; padding: 1px; margin: 1em auto 0; /* Prevent preceding content from clinging to navboxes */ } .navbox .navbox { margin-top: 0; /* No top margin for nested navboxes */ } .navbox + .navbox { margin-top: -1px; /* Single pixel border between adjacent navboxes */ } .navbox-inner, .navbox-subgroup { width: 100%; } .navbox-group, .navbox-title, .navbox-abovebelow { padding: 0.25em 1em; /* Title, group and above/below styles */ line-height: 1.5em; text-align: center; } th.navbox-group { /* Group style */ white-space: nowrap; /* @noflip */ text-align: right; } .navbox, .navbox-subgroup { background-color: #fdfdfd; /* Background color */ } .navbox-list { line-height: 1.5em; border-color: #fdfdfd; /* Must match background color */ } /* cell spacing for navbox cells */ tr + tr > .navbox-abovebelow, tr + tr > .navbox-group, tr + tr > .navbox-image, tr + tr > .navbox-list { /* Borders above 2nd, 3rd, etc. rows */ border-top: 2px solid #fdfdfd; /* Must match background color */ } .navbox th, .navbox-title { background-color: #ccccff; /* Level 1 color */ } .navbox-abovebelow, th.navbox-group, .navbox-subgroup .navbox-title { background-color: #ddddff; /* Level 2 color */ } .navbox-subgroup .navbox-group, .navbox-subgroup .navbox-abovebelow { background-color: #e6e6ff; /* Level 3 color */ } .navbox-even { background-color: #f7f7f7; /* Even row striping */ } .navbox-odd { background-color: transparent; /* Odd row striping */ } .navbox .hlist td dl, .navbox .hlist td ol, .navbox .hlist td ul, .navbox td.hlist dl, .navbox td.hlist ol, .navbox td.hlist ul { padding: 0.125em 0; /* Adjust hlist padding in navboxes */ } /* Styling for JQuery makeCollapsible, matching that of collapseButton */ .mw-parser-output .mw-collapsible-toggle { font-weight: normal; /* @noflip */ text-align: right; padding-right: 0.2em; padding-left: 0.2em; } .mw-collapsible-leftside-toggle .mw-collapsible-toggle { /* @noflip */ float: left; /* @noflip */ text-align: left; } /* Infobox template style */ .infobox { border: 1px solid #a2a9b1; border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; /* @noflip */ margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; /* @noflip */ float: right; /* @noflip */ clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; } /* not strictly certain these styles are necessary * just replicating the module faithfully */ .infobox-subbox { padding: 0; border: none; margin: -3px; width: auto; min-width: 100%; font-size: 100%; clear: none; float: none; background-color: transparent; } /* TODO split definitions to appropriate class names when live */ .infobox td, .infobox th { vertical-align: top; /* @noflip */ text-align: left; } /* remove .infobox from below new class names when live */ .infobox .infobox-above, .infobox caption, /* TODO remove caption line when class is live */ .infobox-title { font-size: 125%; font-weight: bold; text-align: center; } .infobox caption, /* TODO remove caption line when class is live */ .infobox-title { padding: 0.2em; } .infobox .infobox-header, .infobox .infobox-subheader, .infobox .infobox-image, .infobox .infobox-full-data, .infobox .infobox-below { text-align: center; } .infobox .infobox-navbar { text-align: right; } .infobox.bordered { border-collapse: collapse; } /* TODO split definitions to appropriate class names when live from HTML element */ .infobox.bordered td, .infobox.bordered th { border: 1px solid #a2a9b1; } /* TODO split definitions to appropriate class names when live from HTML element */ .infobox.bordered .borderless td, .infobox.bordered .borderless th { border: 0; } .infobox.sisterproject { width: 20em; font-size: 90%; } /* styles for bordered infobox with merged rows */ /* TODO split definitions to appropriate class names when live from HTML element */ .infobox.bordered .mergedtoprow td, .infobox.bordered .mergedtoprow th { border: 0; border-top: 1px solid #a2a9b1; /* @noflip */ border-right: 1px solid #a2a9b1; } /* TODO split definitions to appropriate class names when live from HTML element */ .infobox.bordered .mergedrow td, .infobox.bordered .mergedrow th { border: 0; /* @noflip */ border-right: 1px solid #a2a9b1; } /* Styles for geography infoboxes, eg countries, country subdivisions, cities, etc. */ .infobox.geography { border-collapse: collapse; line-height: 1.2em; font-size: 90%; } /* TODO split definitions to appropriate class names when live from HTML element */ .infobox.geography td, .infobox.geography th { border-top: 1px solid #a2a9b1; padding: 0.4em 0.6em 0.4em 0.6em; } /* TODO split definitions to appropriate class names when live from HTML element */ .infobox.geography .mergedtoprow td, .infobox.geography .mergedtoprow th { border-top: 1px solid #a2a9b1; padding: 0.4em 0.6em 0.2em 0.6em; } /* TODO split definitions to appropriate class names when live from HTML element */ .infobox.geography .mergedrow td, .infobox.geography .mergedrow th { border: 0; padding: 0 0.6em 0.2em 0.6em; } /* TODO split definitions to appropriate class names when live from HTML element */ .infobox.geography .mergedbottomrow td, .infobox.geography .mergedbottomrow th { border-top: 0; border-bottom: 1px solid #a2a9b1; padding: 0 0.6em 0.4em 0.6em; } /* TODO split definitions to appropriate class names when live from HTML element */ .infobox.geography .maptable td, .infobox.geography .maptable th { border: 0; padding: 0; } /* Normal font styling for wikitable row headers with scope="row" tag */ .wikitable.plainrowheaders th[scope=row] { font-weight: normal; /* @noflip */ text-align: left; } /* Lists in wikitable data cells are always left-aligned */ .wikitable td ul, .wikitable td ol, .wikitable td dl { /* @noflip */ text-align: left; } /* ...unless they also use the hlist class */ .toc.hlist ul, #toc.hlist ul, .wikitable.hlist td ul, .wikitable.hlist td ol, .wikitable.hlist td dl { text-align: inherit; } /* Fix for hieroglyphs specificity issue in infoboxes ([[phab:T43869]]) */ table.mw-hiero-table td { vertical-align: middle; } /* Change the external link icon to an Adobe icon for all PDF files */ .mw-parser-output a[href$=".pdf"].external, .mw-parser-output a[href*=".pdf?"].external, .mw-parser-output a[href*=".pdf#"].external, .mw-parser-output a[href$=".PDF"].external, .mw-parser-output a[href*=".PDF?"].external, .mw-parser-output a[href*=".PDF#"].external { background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/23/Icons-mini-file_acrobat.gif") no-repeat right; /* @noflip */ padding-right: 18px; } /* Messagebox templates */ .messagebox { border: 1px solid #a2a9b1; background-color: #f8f9fa; width: 80%; margin: 0 auto 1em auto; padding: .2em; } .messagebox.merge { border: 1px solid #c0b8cc; background-color: #f0e5ff; text-align: center; } .messagebox.cleanup { border: 1px solid #9f9fff; background-color: #efefff; text-align: center; } .messagebox.standard-talk { border: 1px solid #c0c090; background-color: #f8eaba; margin: 4px auto; } /* For old WikiProject banners inside banner shells. */ .mbox-inside .standard-talk, .messagebox.nested-talk { border: 1px solid #c0c090; background-color: #f8eaba; width: 100%; margin: 2px 0; padding: 2px; } .messagebox.small { width: 238px; font-size: 85%; /* @noflip */ float: right; clear: both; /* @noflip */ margin: 0 0 1em 1em; line-height: 1.25em; } .messagebox.small-talk { width: 238px; font-size: 85%; /* @noflip */ float: right; clear: both; /* @noflip */ margin: 0 0 1em 1em; line-height: 1.25em; background-color: #f8eaba; } /* Cell sizes for ambox/tmbox/imbox/cmbox/ombox/fmbox/dmbox message boxes */ th.mbox-text, td.mbox-text { /* The message body cell(s) */ border: none; /* @noflip */ padding: 0.25em 0.9em; /* 0.9em left/right */ width: 100%; /* Make all mboxes the same width regardless of text length */ } td.mbox-image { /* The left image cell */ border: none; /* @noflip */ padding: 2px 0 2px 0.9em; /* 0.9em left, 0px right */ text-align: center; } td.mbox-imageright { /* The right image cell */ border: none; /* @noflip */ padding: 2px 0.9em 2px 0; /* 0px left, 0.9em right */ text-align: center; } td.mbox-empty-cell { /* An empty narrow cell */ border: none; padding: 0; width: 1px; } /* Article message box styles */ table.ambox { margin: 0 10%; /* 10% = Will not overlap with other elements */ border: 1px solid #a2a9b1; /* @noflip */ border-left: 10px solid #36c; /* Default "notice" blue */ background-color: #fbfbfb; box-sizing: border-box; } table.ambox + table.ambox { /* Single border between stacked boxes. */ margin-top: -1px; } .ambox th.mbox-text, .ambox td.mbox-text { /* The message body cell(s) */ padding: 0.25em 0.5em; /* 0.5em left/right */ } .ambox td.mbox-image { /* The left image cell */ /* @noflip */ padding: 2px 0 2px 0.5em; /* 0.5em left, 0px right */ } .ambox td.mbox-imageright { /* The right image cell */ /* @noflip */ padding: 2px 0.5em 2px 0; /* 0px left, 0.5em right */ } table.ambox-notice { /* @noflip */ border-left: 10px solid #36c; /* Blue */ } table.ambox-speedy { /* @noflip */ border-left: 10px solid #b32424; /* Red */ background-color: #fee7e6; /* Pink */ } table.ambox-delete { /* @noflip */ border-left: 10px solid #b32424; /* Red */ } table.ambox-content { /* @noflip */ border-left: 10px solid #f28500; /* Orange */ } table.ambox-style { /* @noflip */ border-left: 10px solid #fc3; /* Yellow */ } table.ambox-move { /* @noflip */ border-left: 10px solid #9932cc; /* Purple */ } table.ambox-protection { /* @noflip */ border-left: 10px solid #a2a9b1; /* Gray-gold */ } /* Image message box styles */ table.imbox { margin: 4px 10%; border-collapse: collapse; border: 3px solid #36c; /* Default "notice" blue */ background-color: #fbfbfb; box-sizing: border-box; } .imbox .mbox-text .imbox { /* For imboxes inside imbox-text cells. */ margin: 0 -0.5em; /* 0.9 - 0.5 = 0.4em left/right. */ display: block; /* Fix for webkit to force 100% width. */ } .mbox-inside .imbox { /* For imboxes inside other templates. */ margin: 4px; } table.imbox-notice { border: 3px solid #36c; /* Blue */ } table.imbox-speedy { border: 3px solid #b32424; /* Red */ background-color: #fee7e6; /* Pink */ } table.imbox-delete { border: 3px solid #b32424; /* Red */ } table.imbox-content { border: 3px solid #f28500; /* Orange */ } table.imbox-style { border: 3px solid #fc3; /* Yellow */ } table.imbox-move { border: 3px solid #9932cc; /* Purple */ } table.imbox-protection { border: 3px solid #a2a9b1; /* Gray-gold */ } table.imbox-license { border: 3px solid #88a; /* Dark gray */ background-color: #f7f8ff; /* Light gray */ } table.imbox-featured { border: 3px solid #cba135; /* Brown-gold */ } /* Category message box styles */ table.cmbox { margin: 3px 10%; border-collapse: collapse; border: 1px solid #a2a9b1; background-color: #dfe8ff; /* Default "notice" blue */ box-sizing: border-box; } table.cmbox-notice { background-color: #d8e8ff; /* Blue */ } table.cmbox-speedy { margin-top: 4px; margin-bottom: 4px; border: 4px solid #b32424; /* Red */ background-color: #ffdbdb; /* Pink */ } table.cmbox-delete { background-color: #ffdbdb; /* Pink */ } table.cmbox-content { background-color: #ffe7ce; /* Orange */ } table.cmbox-style { background-color: #fff9db; /* Yellow */ } table.cmbox-move { background-color: #e4d8ff; /* Purple */ } table.cmbox-protection { background-color: #efefe1; /* Gray-gold */ } /* Other pages message box styles */ table.ombox { margin: 4px 10%; border-collapse: collapse; border: 1px solid #a2a9b1; /* Default "notice" gray */ background-color: #f8f9fa; box-sizing: border-box; } table.ombox-notice { border: 1px solid #a2a9b1; /* Gray */ } table.ombox-speedy { border: 2px solid #b32424; /* Red */ background-color: #fee7e6; /* Pink */ } table.ombox-delete { border: 2px solid #b32424; /* Red */ } table.ombox-content { border: 1px solid #f28500; /* Orange */ } table.ombox-style { border: 1px solid #fc3; /* Yellow */ } table.ombox-move { border: 1px solid #9932cc; /* Purple */ } table.ombox-protection { border: 2px solid #a2a9b1; /* Gray-gold */ } /* Talk page message box styles */ table.tmbox { margin: 4px 10%; border-collapse: collapse; border: 1px solid #c0c090; /* Default "notice" gray-brown */ background-color: #f8eaba; min-width: 80%; box-sizing: border-box; } .tmbox.mbox-small { min-width: 0; /* reset the min-width of tmbox above */ } .mediawiki .mbox-inside .tmbox { /* For tmboxes inside other templates. The "mediawiki" class ensures that */ margin: 2px 0; /* this declaration overrides other styles (including mbox-small above) */ width: 100%; /* For Safari and Opera */ } .mbox-inside .tmbox.mbox-small { /* "small" tmboxes should not be small when */ line-height: 1.5em; /* also "nested", so reset styles that are */ font-size: 100%; /* set in "mbox-small" above. */ } table.tmbox-speedy { border: 2px solid #b32424; /* Red */ background-color: #fee7e6; /* Pink */ } table.tmbox-delete { border: 2px solid #b32424; /* Red */ } table.tmbox-content { border: 2px solid #f28500; /* Orange */ } table.tmbox-style { border: 2px solid #fc3; /* Yellow */ } table.tmbox-move { border: 2px solid #9932cc; /* Purple */ } table.tmbox-protection, table.tmbox-notice { border: 1px solid #c0c090; /* Gray-brown */ } /* Footer and header message box styles */ table.fmbox { clear: both; margin: 0.2em 0; width: 100%; border: 1px solid #a2a9b1; background-color: #f8f9fa; /* Default "system" gray */ box-sizing: border-box; } table.fmbox-system { background-color: #f8f9fa; } table.fmbox-warning { border: 1px solid #bb7070; /* Dark pink */ background-color: #ffdbdb; /* Pink */ } table.fmbox-editnotice { background-color: transparent; } /* Div based "warning" style fmbox messages. */ div.mw-warning-with-logexcerpt, div.mw-lag-warn-high, div.mw-cascadeprotectedwarning, div#mw-protect-cascadeon, div.titleblacklist-warning, div.locked-warning { clear: both; margin: 0.2em 0; border: 1px solid #bb7070; background-color: #ffdbdb; padding: 0.25em 0.9em; box-sizing: border-box; } /* These mbox-small classes must be placed after all other ambox/tmbox/ombox etc classes. "html body.mediawiki" is so they override "table.ambox + table.ambox" above. */ html body.mediawiki .mbox-small { /* For the "small=yes" option. */ /* @noflip */ clear: right; /* @noflip */ float: right; /* @noflip */ margin: 4px 0 4px 1em; box-sizing: border-box; width: 238px; font-size: 88%; line-height: 1.25em; } html body.mediawiki .mbox-small-left { /* For the "small=left" option. */ /* @noflip */ margin: 4px 1em 4px 0; box-sizing: border-box; overflow: hidden; width: 238px; border-collapse: collapse; font-size: 88%; line-height: 1.25em; } /* Style for compact ambox */ /* Hide the images */ .compact-ambox table .mbox-image, .compact-ambox table .mbox-imageright, .compact-ambox table .mbox-empty-cell { display: none; } /* Remove borders, backgrounds, padding, etc. */ .compact-ambox table.ambox { border: none; border-collapse: collapse; background-color: transparent; margin: 0 0 0 1.6em !important; padding: 0 !important; width: auto; display: block; } body.mediawiki .compact-ambox table.mbox-small-left { font-size: 100%; width: auto; margin: 0; } /* Style the text cell as a list item and remove its padding */ .compact-ambox table .mbox-text { padding: 0 !important; margin: 0 !important; } .compact-ambox table .mbox-text-span { display: list-item; line-height: 1.5em; list-style-type: square; list-style-image: url(/w/skins/MonoBook/resources/images/bullet.svg); } /* Allow for hiding text in compact form */ .compact-ambox .hide-when-compact { display: none; } /* Remove underlines from certain links */ .nounderlines a, .IPA a:link, .IPA a:visited { text-decoration: none !important; } /* Hatnotes and disambiguation notices */ .hatnote { font-style: italic; } .hatnote i { font-style: normal; } div.hatnote { /* @noflip */ padding-left: 1.6em; margin-bottom: 0.5em; } div.hatnote + div.hatnote { margin-top: -0.5em; } /* Prevent line breaks in silly places where desired (nowrap) and links when we don't want them to (nowraplinks a) */ .nowrap, .nowraplinks a { white-space: nowrap; } .nowrap pre { white-space: pre; } /* But allow wrapping where desired: */ .wrap, .wraplinks a { white-space: normal; } /* Increase the height of the image upload box */ #wpUploadDescription { height: 13em; } /* Minimum thumb width */ figure[typeof~='mw:File/Thumb'], figure[typeof~='mw:File/Frame'], .thumbinner { min-width: 100px; } /* Prevent floating boxes from overlapping any category listings, file histories, edit previews, and edit [Show changes] views. */ #mw-subcategories, #mw-pages, #mw-category-media, #filehistory, #wikiPreview, #wikiDiff { clear: both; } /* Selectively hide headers in WikiProject banners */ /* TemplateStyles */ .wpb .wpb-header { display: none; } .wpbs-inner .wpb .wpb-header { display: table-row; } .wpbs-inner .wpb-outside { display: none; /* hide things that should only display outside shells */ } /* Styling for Abuse Filter tags */ .mw-tag-markers { font-style: italic; font-size: 90%; } /* Hide stuff meant for accounts with special permissions. Made visible again in [[MediaWiki:Group-checkuser.css]], [[MediaWiki:Group-sysop.css]], [[MediaWiki:Group-patroller.css]], [[MediaWiki:Group-templateeditor.css]], [[MediaWiki:Group-extendedmover.css]], [[MediaWiki:Group-extendedconfirmed.css]], and [[Mediawiki:Group-autoconfirmed.css]]. */ .checkuser-show, .sysop-show, .patroller-show, .templateeditor-show, .extendedmover-show, .extendedconfirmed-show, .autoconfirmed-show, .user-show { display: none; } /* Hide the redlink generated by {{Editnotice}}, this overrides the ".sysop-show { display: none; }" above that applies to the same link as well. See [[phab:T45013]] Hide the images in editnotices to keep them readable in VE view. Long term, editnotices should become a core feature so that they can be designed responsive. */ .ve-ui-mwNoticesPopupTool-item .editnotice-redlink, .ve-ui-mwNoticesPopupTool-item .mbox-image, .ve-ui-mwNoticesPopupTool-item .mbox-imageright { display: none !important; } /* Remove bullets when there are multiple edit page warnings */ ul.permissions-errors > li { list-style: none none; } ul.permissions-errors { margin: 0; } /* texhtml class for inline math (based on generic times-serif class) */ span.texhtml { font-family: "Nimbus Roman No9 L", "Times New Roman", Times, serif; font-size: 118%; line-height: 1; white-space: nowrap; /* Force tabular and lining display for texhtml */ -moz-font-feature-settings: "lnum", "tnum", "kern" 0; -webkit-font-feature-settings: "lnum", "tnum", "kern" 0; font-feature-settings: "lnum", "tnum", "kern" 0; font-variant-numeric: lining-nums tabular-nums; font-kerning: none; } span.texhtml span.texhtml { font-size: 100%; } span.mwe-math-mathml-inline { font-size: 118%; } /* Make <math display="block"> be left aligned with one space indent for * compatibility with style conventions */ .mwe-math-fallback-image-display, .mwe-math-mathml-display { margin-left: 1.6em !important; margin-top: 0.6em; margin-bottom: 0.6em; } .mwe-math-mathml-display math { display: inline; } /* Force imgs in galleries to have borders by wrapping them in class=bordered-images */ .bordered-images img { border: solid #ddd 1px; } @media screen { /* Gallery styles background changes are restricted to screen view. In printing we should avoid applying backgrounds. */ /* The backgrounds for galleries. */ #content .gallerybox div.thumb { /* Light gray padding */ background-color: #f8f9fa; } /* Put a chequered background behind images, only visible if they have transparency. '.filehistory a img' and '#file img:hover' are handled by MediaWiki core (as of 1.19) */ .gallerybox .thumb img { background: #fff url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/5d/Checker-16x16.png) repeat; } /* But not on articles, user pages, portals or with opt-out. */ .ns-0 .gallerybox .thumb img, .ns-2 .gallerybox .thumb img, .ns-100 .gallerybox .thumb img, .nochecker .gallerybox .thumb img { background-image: none; } /* Display "From X" in skins that support it, do not apply to print mode */ #siteSub { display: block; } } q93tvsbtkcrov0dbh9nhfr7cpa2nd2w 8 10741 61665 61206 2024-05-17T10:40:03Z Srđan 4695 61665 wikitext text/x-wiki == pregledanje == * RedirectLinks[ResourceLoader]|RedirectLinks.css == uredjivanje == * HotCat[ResourceLoader|rights=edit]|HotCat.js * Cat-a-lot[ResourceLoader|dependencies=mediawiki.util]|Cat-a-lot.js == napredno == * CleanDeleteReasons [ResourceLoader|rights=delete]|CleanDeleteReasons.js sgpt3leoliq8l5yii0fx04kesl2r7qd 8 10742 61143 2024-05-16T11:52:48Z Srđan 4695 Nova stranica: [[:bs:Wikipedia:HotCat|HotCat]], dodatak za brzo dodavanje, mijenjanje i uklanjanje kategorija 61143 wikitext text/x-wiki [[:bs:Wikipedia:HotCat|HotCat]], dodatak za brzo dodavanje, mijenjanje i uklanjanje kategorija g7y687oup85z50xgefmx08f1p3h57c1 8 10743 61144 2024-05-16T11:53:11Z Srđan 4695 Nova stranica: window.hotcat_translations_from_commons = true; /* This imports the latest version of HotCat from Commons. HotCat is a gadget to make changes to categories much easier. Full documentation can be found at http://commons.wikimedia.org/wiki/Help:Gadget-HotCat */ mw.loader.load( '//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=MediaWiki:Gadget-HotCat.js&action=raw&ctype=text/javascript' ); 61144 javascript text/javascript window.hotcat_translations_from_commons = true; /* This imports the latest version of HotCat from Commons. HotCat is a gadget to make changes to categories much easier. Full documentation can be found at http://commons.wikimedia.org/wiki/Help:Gadget-HotCat */ mw.loader.load( '//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=MediaWiki:Gadget-HotCat.js&action=raw&ctype=text/javascript' ); 050rn29344h01x3e9o7x0k5vcs4cj2v 8 10744 61145 2024-05-16T11:54:50Z Srđan 4695 Nova stranica: [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-lot]]: Alat koji Vam pomaže da premjestite veliki broj datoteka/stranica iz jedne kategorije u drugu 61145 wikitext text/x-wiki [[:commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-lot]]: Alat koji Vam pomaže da premjestite veliki broj datoteka/stranica iz jedne kategorije u drugu cjqx3ie5z5t0blgk5f98o6ggcu0i3cs 8 10745 61146 2024-05-16T11:55:04Z Srđan 4695 Nova stranica: /** * Cat-a-lot - changes category of multiple files **/ if (mw.config.get('wgNamespaceNumber') === 14) { window.catALotPrefs = { editpages: true, subcatcount: 100 }; mw.loader.using(['jquery.ui', 'mediawiki.util']).done(function () { mw.util.addCSS("#cat_a_lot_settings { display:none !important;}"); // Preferences depend on some Commons gadgets, not available locally mw.loader.load('//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js&action=raw&cty... 61146 javascript text/javascript /** * Cat-a-lot - changes category of multiple files **/ if (mw.config.get('wgNamespaceNumber') === 14) { window.catALotPrefs = { editpages: true, subcatcount: 100 }; mw.loader.using(['jquery.ui', 'mediawiki.util']).done(function () { mw.util.addCSS("#cat_a_lot_settings { display:none !important;}"); // Preferences depend on some Commons gadgets, not available locally mw.loader.load('//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.js&action=raw&ctype=text/javascript'); mw.loader.load('//commons.wikimedia.org/w/index.php?title=MediaWiki:Gadget-Cat-a-lot.css&action=raw&ctype=text/css', 'text/css'); }); } munxx2vmzc6sjour437rmbojcl1hsul 8 10746 61147 2024-05-16T11:55:35Z Srđan 4695 Nova stranica: Uređivanje 61147 wikitext text/x-wiki Uređivanje ck576uq2tfhai70bo1lp7cpz1k93opf 14 10747 61163 2024-05-16T13:51:08Z Srđan 4695 Nova stranica: {{DEFAULTSORT:Conan Doyle, Arthur}} [[Kategorija:Literatura]] 61163 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Conan Doyle, Arthur}} [[Kategorija:Literatura]] he2gkr3zb2a2gricf3imw7e9numdhue 0 10748 61202 2024-05-16T14:23:39Z Srđan 4695 Srđan premjestio je stranicu [[Biografija Tadea Isidora Kursa (1829-1874)]] na [[Biografija Tadea Isidora Kursa (1829–1874)]] 61202 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Biografija Tadea Isidora Kursa (1829–1874)]] 4aajxbsazhffugign5oawvharlayqqf 8 10749 61204 2024-05-16T14:24:45Z Srđan 4695 Nova stranica: Zelenom bojom obilježava linkove ka preusmjerenjima 61204 wikitext text/x-wiki Zelenom bojom obilježava linkove ka preusmjerenjima gbqiorvts6x20mbw6vo93pjjellrdxx 8 10750 61205 2024-05-16T14:25:13Z Srđan 4695 Nova stranica: /** * @version: 1.0 (2. 6. 2020) * @author: Srđan */ a.mw-redirect, a.mw-redirect:visited { color: #1a8435; } 61205 css text/css /** * @version: 1.0 (2. 6. 2020) * @author: Srđan */ a.mw-redirect, a.mw-redirect:visited { color: #1a8435; } nhlp0vx7k7dtivtg3bk5x0j4dy0bapm 8 10751 61207 2024-05-16T14:26:38Z Srđan 4695 Nova stranica: Pregledanje 61207 wikitext text/x-wiki Pregledanje p8h56dah3htky0hyfi4j7w40xuyw6z3 0 10753 61227 2024-05-16T16:03:16Z Srđan 4695 Srđan premjestio je stranicu [[Ruža (N. Bazdulj-Hubijar)]] na [[Ruža (Nura Bazdulj-Hubijar)]] 61227 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ruža (Nura Bazdulj-Hubijar)]] djzrpdzf204ljt823ipf36n2b9qexxv 828 10754 61260 61246 2024-05-16T16:31:22Z Srđan 4695 Zaštitio je stranicu "[[Modul:Infobox]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo administratorima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo administratorima] (neodređeno)) 61246 Scribunto text/plain -- -- This module implements {{Infobox}} -- local p = {} local args = {} local origArgs = {} local root local empty_row_categories = {} local category_in_empty_row_pattern = '%[%[%s*[Cc][Aa][Tt][Ee][Gg][Oo][Rr][Yy]%s*:[^]]*]]' local has_rows = false local lists = { plainlist_t = { patterns = { '^plainlist$', '%splainlist$', '^plainlist%s', '%splainlist%s' }, found = false, styles = 'Plainlist/styles.css' }, hlist_t = { patterns = { '^hlist$', '%shlist$', '^hlist%s', '%shlist%s' }, found = false, styles = 'Hlist/styles.css' } } local function has_list_class(args_to_check) for _, list in pairs(lists) do if not list.found then for _, arg in pairs(args_to_check) do for _, pattern in ipairs(list.patterns) do if mw.ustring.find(arg or '', pattern) then list.found = true break end end if list.found then break end end end end end -- Bosnian parameter name mapping. local bs_args_map = { naslov = "title", naslovklasa = "titleclass", naslovstil = "titlestyle", dijete = "child", podkutija = "subbox", ["kurzivan naslov"] = "italic title", tijelostil = "bodystyle", tijeloklasa = "bodyclass", iznad = "above", iznadklasa = "aboveclass", iznadstil = "abovestyle", slika = "image", slikaklasa = "imageclass", slikastil = "imagestyle", tekst = "caption", tekststil = "captionstyle", zaglavlje = "header", zaglavljestil = "headerstyle", zaglavljeklasa = "headerclass", oznaka = "label", oznakastil = "labelstyle", podaci = "data", podacistil = "datastyle", podzaglavlje = "subheader", podzaglavljestil = "subheaderstyle", podzaglavljeklasa = "subheaderclass", ispodstil = "belowstyle", ispodklasa = "belowclass", ispod = "below", naziv = "name", klasa = "class", dekat = "decat", redklasa = "rowclass", -- ? redstil = "rowstyle", -- ? redid = "rowid", -- ? podaciid = "dataid", -- ? oznakaid = "labelid", -- ? zaglavljeid = "headerid" -- ? } -- Bosnian parameter value mapping. bs_args_value_map = { ["kurzivan naslov"] = { da = "yes", ne = "no", forsiraj = "force" } } -- Bosnian parameter value global mapping. bs_args_value_map_global = { da = "yes", ne = "no" } -- Bosnian argument mapping function. local function translateArgs() -- Argument value mapping for k, v in pairs(origArgs) do local mappedValues = nil if bs_args_value_map[k] then mappedValues = bs_args_value_map[k] else mappedValues = bs_args_value_map_global end if mappedValues[v] then origArgs[k] = mappedValues[v] end end -- Argument name mapping for k, v in pairs(origArgs) do local prefix, num = tostring(k):match('^(%D+)(%d*)$') if (bs_args_map[prefix] and origArgs[k]) then postfix = '' if num then postfix = num end origArgs[bs_args_map[prefix] .. postfix] = origArgs[k] origArgs[k] = nil end end end local function fixChildBoxes(sval, tt) local function notempty( s ) return s and s:match( '%S' ) end if notempty(sval) then local marker = '<span class=special_infobox_marker>' local s = sval -- start moving templatestyles and categories inside of table rows local slast = '' while slast ~= s do slast = s s = mw.ustring.gsub(s, '(</[Tt][Rr]%s*>%s*)(%[%[%s*[Cc][Aa][Tt][Ee][Gg][Oo][Rr][Yy]%s*:[^]]*%]%])', '%2%1') s = mw.ustring.gsub(s, '(</[Tt][Rr]%s*>%s*)(\127[^\127]*UNIQ%-%-templatestyles%-%x+%-QINU[^\127]*\127)', '%2%1') end -- end moving templatestyles and categories inside of table rows s = mw.ustring.gsub(s, '(<%s*[Tt][Rr])', marker .. '%1') s = mw.ustring.gsub(s, '(</[Tt][Rr]%s*>)', '%1' .. marker) if s:match(marker) then s = mw.ustring.gsub(s, marker .. '%s*' .. marker, '') s = mw.ustring.gsub(s, '([\r\n]|-[^\r\n]*[\r\n])%s*' .. marker, '%1') s = mw.ustring.gsub(s, marker .. '%s*([\r\n]|-)', '%1') s = mw.ustring.gsub(s, '(</[Cc][Aa][Pp][Tt][Ii][Oo][Nn]%s*>%s*)' .. marker, '%1') s = mw.ustring.gsub(s, '(<%s*[Tt][Aa][Bb][Ll][Ee][^<>]*>%s*)' .. marker, '%1') s = mw.ustring.gsub(s, '^(%{|[^\r\n]*[\r\n]%s*)' .. marker, '%1') s = mw.ustring.gsub(s, '([\r\n]%{|[^\r\n]*[\r\n]%s*)' .. marker, '%1') s = mw.ustring.gsub(s, marker .. '(%s*</[Tt][Aa][Bb][Ll][Ee]%s*>)', '%1') s = mw.ustring.gsub(s, marker .. '(%s*\n|%})', '%1') end if s:match(marker) then local subcells = mw.text.split(s, marker) s = '' for k = 1, #subcells do if k == 1 then s = s .. subcells[k] .. '</' .. tt .. '></tr>' elseif k == #subcells then local rowstyle = ' style="display:none"' if notempty(subcells[k]) then rowstyle = '' end s = s .. '<tr' .. rowstyle ..'><' .. tt .. ' colspan=2>\n' .. subcells[k] elseif notempty(subcells[k]) then if (k % 2) == 0 then s = s .. subcells[k] else s = s .. '<tr><' .. tt .. ' colspan=2>\n' .. subcells[k] .. '</' .. tt .. '></tr>' end end end end -- the next two lines add a newline at the end of lists for the PHP parser -- https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Template_talk:Infobox_musical_artist&oldid=849054481 -- remove when [[:phab:T191516]] is fixed or OBE s = mw.ustring.gsub(s, '([\r\n][%*#;:][^\r\n]*)$', '%1\n') s = mw.ustring.gsub(s, '^([%*#;:][^\r\n]*)$', '%1\n') s = mw.ustring.gsub(s, '^([%*#;:])', '\n%1') s = mw.ustring.gsub(s, '^(%{%|)', '\n%1') return s else return sval end end -- Cleans empty tables local function cleanInfobox() root = tostring(root) if has_rows == false then root = mw.ustring.gsub(root, '<table[^<>]*>%s*</table>', '') end end -- Returns the union of the values of two tables, as a sequence. local function union(t1, t2) local vals = {} for k, v in pairs(t1) do vals[v] = true end for k, v in pairs(t2) do vals[v] = true end local ret = {} for k, v in pairs(vals) do table.insert(ret, k) end return ret end -- Returns a table containing the numbers of the arguments that exist -- for the specified prefix. For example, if the prefix was 'data', and -- 'data1', 'data2', and 'data5' exist, it would return {1, 2, 5}. local function getArgNums(prefix) local nums = {} for k, v in pairs(args) do local num = tostring(k):match('^' .. prefix .. '([1-9]%d*)$') if num then table.insert(nums, tonumber(num)) end end table.sort(nums) return nums end -- Adds a row to the infobox, with either a header cell -- or a label/data cell combination. local function addRow(rowArgs) if rowArgs.header and rowArgs.header ~= '_BLANK_' then has_rows = true has_list_class({ rowArgs.rowclass, rowArgs.class, args.headerclass }) root :tag('tr') :addClass(rowArgs.rowclass) :cssText(rowArgs.rowstyle) :tag('th') :attr('colspan', '2') :addClass('infobox-header') :addClass(rowArgs.class) :addClass(args.headerclass) -- @deprecated next; target .infobox-<name> .infobox-header :cssText(args.headerstyle) :cssText(rowArgs.rowcellstyle) :wikitext(fixChildBoxes(rowArgs.header, 'th')) if rowArgs.data then root:wikitext('[[Kategorija:Stranice koje koriste infokutije sa zanemarenim ćelijama podataka]]') end elseif rowArgs.data and rowArgs.data:gsub(category_in_empty_row_pattern, ''):match('^%S') then has_rows = true has_list_class({ rowArgs.rowclass, rowArgs.class }) local row = root:tag('tr') row:addClass(rowArgs.rowclass) row:cssText(rowArgs.rowstyle) if rowArgs.label then row :tag('th') :attr('scope', 'row') :addClass('infobox-label') -- @deprecated next; target .infobox-<name> .infobox-label :cssText(args.labelstyle) :cssText(rowArgs.rowcellstyle) :wikitext(rowArgs.label) :done() end local dataCell = row:tag('td') dataCell :attr('colspan', not rowArgs.label and '2' or nil) :addClass(not rowArgs.label and 'infobox-full-data' or 'infobox-data') :addClass(rowArgs.class) -- @deprecated next; target .infobox-<name> .infobox(-full)-data :cssText(rowArgs.datastyle) :cssText(rowArgs.rowcellstyle) :wikitext(fixChildBoxes(rowArgs.data, 'td')) else table.insert(empty_row_categories, rowArgs.data or '') end end local function renderTitle() if not args.title then return end has_rows = true has_list_class({args.titleclass}) root :tag('caption') :addClass('infobox-title') :addClass(args.titleclass) -- @deprecated next; target .infobox-<name> .infobox-title :cssText(args.titlestyle) :wikitext(args.title) end local function renderAboveRow() if not args.above then return end has_rows = true has_list_class({ args.aboveclass }) root :tag('tr') :tag('th') :attr('colspan', '2') :addClass('infobox-above') :addClass(args.aboveclass) -- @deprecated next; target .infobox-<name> .infobox-above :cssText(args.abovestyle) :wikitext(fixChildBoxes(args.above,'th')) end local function renderBelowRow() if not args.below then return end has_rows = true has_list_class({ args.belowclass }) root :tag('tr') :tag('td') :attr('colspan', '2') :addClass('infobox-below') :addClass(args.belowclass) -- @deprecated next; target .infobox-<name> .infobox-below :cssText(args.belowstyle) :wikitext(fixChildBoxes(args.below,'td')) end local function addSubheaderRow(subheaderArgs) if subheaderArgs.data and subheaderArgs.data:gsub(category_in_empty_row_pattern, ''):match('^%S') then has_rows = true has_list_class({ subheaderArgs.rowclass, subheaderArgs.class }) local row = root:tag('tr') row:addClass(subheaderArgs.rowclass) local dataCell = row:tag('td') dataCell :attr('colspan', '2') :addClass('infobox-subheader') :addClass(subheaderArgs.class) :cssText(subheaderArgs.datastyle) :cssText(subheaderArgs.rowcellstyle) :wikitext(fixChildBoxes(subheaderArgs.data, 'td')) else table.insert(empty_row_categories, subheaderArgs.data or '') end end local function renderSubheaders() if args.subheader then args.subheader1 = args.subheader end if args.subheaderrowclass then args.subheaderrowclass1 = args.subheaderrowclass end local subheadernums = getArgNums('subheader') for k, num in ipairs(subheadernums) do addSubheaderRow({ data = args['subheader' .. tostring(num)], -- @deprecated next; target .infobox-<name> .infobox-subheader datastyle = args.subheaderstyle, rowcellstyle = args['subheaderstyle' .. tostring(num)], class = args.subheaderclass, rowclass = args['subheaderrowclass' .. tostring(num)] }) end end local function addImageRow(imageArgs) if imageArgs.data and imageArgs.data:gsub(category_in_empty_row_pattern, ''):match('^%S') then has_rows = true has_list_class({ imageArgs.rowclass, imageArgs.class }) local row = root:tag('tr') row:addClass(imageArgs.rowclass) local dataCell = row:tag('td') dataCell :attr('colspan', '2') :addClass('infobox-image') :addClass(imageArgs.class) :cssText(imageArgs.datastyle) :wikitext(fixChildBoxes(imageArgs.data, 'td')) else table.insert(empty_row_categories, imageArgs.data or '') end end local function renderImages() if args.image then args.image1 = args.image end if args.caption then args.caption1 = args.caption end local imagenums = getArgNums('image') for k, num in ipairs(imagenums) do local caption = args['caption' .. tostring(num)] local data = mw.html.create():wikitext(args['image' .. tostring(num)]) if caption then data :tag('div') :addClass('infobox-caption') -- @deprecated next; target .infobox-<name> .infobox-caption :cssText(args.captionstyle) :wikitext(caption) end addImageRow({ data = tostring(data), -- @deprecated next; target .infobox-<name> .infobox-image datastyle = args.imagestyle, class = args.imageclass, rowclass = args['imagerowclass' .. tostring(num)] }) end end -- When autoheaders are turned on, preprocesses the rows local function preprocessRows() if not args.autoheaders then return end local rownums = union(getArgNums('header'), getArgNums('data')) table.sort(rownums) local lastheader for k, num in ipairs(rownums) do if args['header' .. tostring(num)] then if lastheader then args['header' .. tostring(lastheader)] = nil end lastheader = num elseif args['data' .. tostring(num)] and args['data' .. tostring(num)]:gsub(category_in_empty_row_pattern, ''):match('^%S') then local data = args['data' .. tostring(num)] if data:gsub(category_in_empty_row_pattern, ''):match('%S') then lastheader = nil end end end if lastheader then args['header' .. tostring(lastheader)] = nil end end -- Gets the union of the header and data argument numbers, -- and renders them all in order local function renderRows() local rownums = union(getArgNums('header'), getArgNums('data')) table.sort(rownums) for k, num in ipairs(rownums) do addRow({ header = args['header' .. tostring(num)], label = args['label' .. tostring(num)], data = args['data' .. tostring(num)], datastyle = args.datastyle, class = args['class' .. tostring(num)], rowclass = args['rowclass' .. tostring(num)], -- @deprecated next; target .infobox-<name> rowclass rowstyle = args['rowstyle' .. tostring(num)], rowcellstyle = args['rowcellstyle' .. tostring(num)] }) end end local function renderNavBar() if not args.name then return end has_rows = true root :tag('tr') :tag('td') :attr('colspan', '2') :addClass('infobox-navbar') :wikitext(require('Module:Navbar')._navbar{ args.name, mini = 1, }) end local function renderItalicTitle() local italicTitle = args['italic title'] and mw.ustring.lower(args['italic title']) if italicTitle == '' or italicTitle == 'force' or italicTitle == 'yes' then root:wikitext(require('Module:Italic title')._main({})) end end -- Categories in otherwise empty rows are collected in empty_row_categories. -- This function adds them to the module output. It is not affected by -- args.decat because this module should not prevent module-external categories -- from rendering. local function renderEmptyRowCategories() for _, s in ipairs(empty_row_categories) do root:wikitext(s) end end -- Render tracking categories. args.decat == turns off tracking categories. local function renderTrackingCategories() if args.decat == 'yes' then return end if args.child == 'yes' then if args.title then root:wikitext('[[Kategorija:Članci koji koriste ugrađene infokutije sa parametrom naslov]]') end elseif #(getArgNums('data')) == 0 and mw.title.getCurrentTitle().namespace == 0 then root:wikitext('[[Kategorija:Članci koji koriste infokutije bez redova podataka]]') end end --[=[ Loads the templatestyles for the infobox. TODO: FINISH loading base templatestyles here rather than in MediaWiki:Common.css. There are 4-5000 pages with 'raw' infobox tables. See [[Mediawiki_talk:Common.css/to_do#Infobox]] and/or come help :). When we do this we should clean up the inline CSS below too. Will have to do some bizarre conversion category like with sidebar. ]=] local function loadTemplateStyles() local frame = mw.getCurrentFrame() local hlist_templatestyles = '' if lists.hlist_t.found then hlist_templatestyles = frame:extensionTag{ name = 'templatestyles', args = { src = lists.hlist_t.styles } } end local plainlist_templatestyles = '' if lists.plainlist_t.found then plainlist_templatestyles = frame:extensionTag{ name = 'templatestyles', args = { src = lists.plainlist_t.styles } } end -- See function description local base_templatestyles = frame:extensionTag{ name = 'templatestyles', args = { src = 'Module:Infobox/styles.css' } } local templatestyles = '' if args['templatestyles'] then templatestyles = frame:extensionTag{ name = 'templatestyles', args = { src = args['templatestyles'] } } end local child_templatestyles = '' if args['child templatestyles'] then child_templatestyles = frame:extensionTag{ name = 'templatestyles', args = { src = args['child templatestyles'] } } end local grandchild_templatestyles = '' if args['grandchild templatestyles'] then grandchild_templatestyles = frame:extensionTag{ name = 'templatestyles', args = { src = args['grandchild templatestyles'] } } end return table.concat({ -- hlist -> plainlist -> base is best-effort to preserve old Common.css ordering. -- this ordering is not a guarantee because the rows of interest invoking -- each class may not be on a specific page hlist_templatestyles, plainlist_templatestyles, base_templatestyles, templatestyles, child_templatestyles, grandchild_templatestyles }) end -- common functions between the child and non child cases local function structure_infobox_common() renderSubheaders() renderImages() preprocessRows() renderRows() renderBelowRow() renderNavBar() renderItalicTitle() renderEmptyRowCategories() renderTrackingCategories() cleanInfobox() end -- Specify the overall layout of the infobox, with special settings if the -- infobox is used as a 'child' inside another infobox. local function _infobox() if args.child ~= 'yes' then root = mw.html.create('table') root :addClass(args.subbox == 'yes' and 'infobox-subbox' or 'infobox') :addClass(args.bodyclass) -- @deprecated next; target .infobox-<name> :cssText(args.bodystyle) has_list_class({ args.bodyclass }) renderTitle() renderAboveRow() else root = mw.html.create() root :wikitext(args.title) end structure_infobox_common() return loadTemplateStyles() .. root end -- If the argument exists and isn't blank, add it to the argument table. -- Blank arguments are treated as nil to match the behaviour of ParserFunctions. local function preprocessSingleArg(argName) if origArgs[argName] and origArgs[argName] ~= '' then args[argName] = origArgs[argName] end end -- Assign the parameters with the given prefixes to the args table, in order, in -- batches of the step size specified. This is to prevent references etc. from -- appearing in the wrong order. The prefixTable should be an array containing -- tables, each of which has two possible fields, a "prefix" string and a -- "depend" table. The function always parses parameters containing the "prefix" -- string, but only parses parameters in the "depend" table if the prefix -- parameter is present and non-blank. local function preprocessArgs(prefixTable, step) if type(prefixTable) ~= 'table' then error("Non-table value detected for the prefix table", 2) end if type(step) ~= 'number' then error("Invalid step value detected", 2) end -- Get arguments without a number suffix, and check for bad input. for i,v in ipairs(prefixTable) do if type(v) ~= 'table' or type(v.prefix) ~= "string" or (v.depend and type(v.depend) ~= 'table') then error('Invalid input detected to preprocessArgs prefix table', 2) end preprocessSingleArg(v.prefix) -- Only parse the depend parameter if the prefix parameter is present and not blank. if args[v.prefix] and v.depend then for j, dependValue in ipairs(v.depend) do if type(dependValue) ~= 'string' then error('Invalid "depend" parameter value detected in preprocessArgs') end preprocessSingleArg(dependValue) end end end -- Get arguments with number suffixes. local a = 1 -- Counter variable. local moreArgumentsExist = true while moreArgumentsExist == true do moreArgumentsExist = false for i = a, a + step - 1 do for j,v in ipairs(prefixTable) do local prefixArgName = v.prefix .. tostring(i) if origArgs[prefixArgName] then -- Do another loop if any arguments are found, even blank ones. moreArgumentsExist = true preprocessSingleArg(prefixArgName) end -- Process the depend table if the prefix argument is present -- and not blank, or we are processing "prefix1" and "prefix" is -- present and not blank, and if the depend table is present. if v.depend and (args[prefixArgName] or (i == 1 and args[v.prefix])) then for j,dependValue in ipairs(v.depend) do local dependArgName = dependValue .. tostring(i) preprocessSingleArg(dependArgName) end end end end a = a + step end end -- Parse the data parameters in the same order that the old {{infobox}} did, so -- that references etc. will display in the expected places. Parameters that -- depend on another parameter are only processed if that parameter is present, -- to avoid phantom references appearing in article reference lists. local function parseDataParameters() preprocessSingleArg('autoheaders') preprocessSingleArg('child') preprocessSingleArg('bodyclass') preprocessSingleArg('subbox') preprocessSingleArg('bodystyle') preprocessSingleArg('title') preprocessSingleArg('titleclass') preprocessSingleArg('titlestyle') preprocessSingleArg('above') preprocessSingleArg('aboveclass') preprocessSingleArg('abovestyle') preprocessArgs({ {prefix = 'subheader', depend = {'subheaderstyle', 'subheaderrowclass'}} }, 10) preprocessSingleArg('subheaderstyle') preprocessSingleArg('subheaderclass') preprocessArgs({ {prefix = 'image', depend = {'caption', 'imagerowclass'}} }, 10) preprocessSingleArg('captionstyle') preprocessSingleArg('imagestyle') preprocessSingleArg('imageclass') preprocessArgs({ {prefix = 'header'}, {prefix = 'data', depend = {'label'}}, {prefix = 'rowclass'}, {prefix = 'rowstyle'}, {prefix = 'rowcellstyle'}, {prefix = 'class'} }, 50) preprocessSingleArg('headerclass') preprocessSingleArg('headerstyle') preprocessSingleArg('labelstyle') preprocessSingleArg('datastyle') preprocessSingleArg('below') preprocessSingleArg('belowclass') preprocessSingleArg('belowstyle') preprocessSingleArg('name') -- different behaviour for italics if blank or absent args['italic title'] = origArgs['italic title'] preprocessSingleArg('decat') preprocessSingleArg('templatestyles') preprocessSingleArg('child templatestyles') preprocessSingleArg('grandchild templatestyles') end -- If called via #invoke, use the args passed into the invoking template. -- Otherwise, for testing purposes, assume args are being passed directly in. function p.infobox(frame) if frame == mw.getCurrentFrame() then origArgs = frame:getParent().args else origArgs = frame end -- Translate parameter names and values to English. translateArgs() parseDataParameters() return _infobox() end -- For calling via #invoke within a template function p.infoboxTemplate(frame) origArgs = {} for k,v in pairs(frame.args) do origArgs[k] = mw.text.trim(v) end parseDataParameters() return _infobox() end return p rqrjys580jjvn2njgfsv9fbbvsi3uvi 828 10755 61259 61247 2024-05-16T16:31:19Z Srđan 4695 Zaštitio je stranicu "[[Modul:Italic title]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo administratorima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo administratorima] (neodređeno)) 61247 Scribunto text/plain -- This module implements {{italic title}}. require('Module:No globals') local libraryUtil = require('libraryUtil') local checkType = libraryUtil.checkType local checkTypeForNamedArg = libraryUtil.checkTypeForNamedArg local yesno = require('Module:Yesno') -------------------------------------------------------------------------------- -- ItalicTitle class -------------------------------------------------------------------------------- local ItalicTitle = {} do ---------------------------------------------------------------------------- -- Class attributes and functions -- Things that belong to the class are here. Things that belong to each -- object are in the constructor. ---------------------------------------------------------------------------- -- Keys of title parts that can be italicized. local italicizableKeys = { namespace = true, title = true, dab = true, } ---------------------------------------------------------------------------- -- ItalicTitle constructor -- This contains all the dynamic attributes and methods. ---------------------------------------------------------------------------- function ItalicTitle.new() local obj = {} -- Function for checking self variable in methods. local checkSelf = libraryUtil.makeCheckSelfFunction( 'ItalicTitle', 'obj', obj, 'ItalicTitle object' ) -- Checks a key is present in a lookup table. -- Param: name - the function name. -- Param: argId - integer position of the key in the argument list. -- Param: key - the key. -- Param: lookupTable - the table to look the key up in. local function checkKey(name, argId, key, lookupTable) if not lookupTable[key] then error(string.format( "bad argument #%d to '%s' ('%s' is not a valid key)", argId, name, key ), 3) end end -- Set up object structure. local parsed = false local categories = {} local italicizedKeys = {} local italicizedSubstrings = {} -- Parses a title object into its namespace text, title, and -- disambiguation text. -- Param: options - a table of options with the following keys: -- title - the title object to parse -- ignoreDab - ignore any disambiguation parentheses -- Returns the current object. function obj:parseTitle(options) checkSelf(self, 'parseTitle') checkType('parseTitle', 1, options, 'table') checkTypeForNamedArg('parseTitle', 'title', options.title, 'table') local title = options.title -- Title and dab text local prefix, parentheses if not options.ignoreDab then prefix, parentheses = mw.ustring.match( title.text, '^(.+) %(([^%(%)]+)%)$' ) end if prefix and parentheses then self.title = prefix self.dab = parentheses else self.title = title.text end -- Namespace local namespace = mw.site.namespaces[title.namespace].name if namespace and #namespace >= 1 then self.namespace = namespace end -- Register the object as having parsed a title. parsed = true return self end -- Italicizes part of the title. -- Param: key - the key of the title part to be italicized. Possible -- keys are contained in the italicizableKeys table. -- Returns the current object. function obj:italicize(key) checkSelf(self, 'italicize') checkType('italicize', 1, key, 'string') checkKey('italicize', 1, key, italicizableKeys) italicizedKeys[key] = true return self end -- Un-italicizes part of the title. -- Param: key - the key of the title part to be un-italicized. Possible -- keys are contained in the italicizableKeys table. -- Returns the current object. function obj:unitalicize(key) checkSelf(self, 'unitalicize') checkType('unitalicize', 1, key, 'string') checkKey('unitalicize', 1, key, italicizableKeys) italicizedKeys[key] = nil return self end -- Italicizes a substring in the title. This only affects the main part -- of the title, not the namespace or the disambiguation text. -- Param: s - the substring to be italicized. -- Returns the current object. function obj:italicizeSubstring(s) checkSelf(self, 'italicizeSubstring') checkType('italicizeSubstring', 1, s, 'string') italicizedSubstrings[s] = true return self end -- Un-italicizes a substring in the title. This only affects the main -- part of the title, not the namespace or the disambiguation text. -- Param: s - the substring to be un-italicized. -- Returns the current object. function obj:unitalicizeSubstring(s) checkSelf(self, 'unitalicizeSubstring') checkType('unitalicizeSubstring', 1, s, 'string') italicizedSubstrings[s] = nil return self end -- Renders the object into a page name. If no title has yet been parsed, -- the current title is used. -- Returns string function obj:renderTitle() checkSelf(self, 'renderTitle') -- Italicizes a string -- Param: s - the string to italicize -- Returns string. local function italicize(s) assert(type(s) == 'string', 's was not a string') assert(s ~= '', 's was the empty string') return string.format('<i>%s</i>', s) end -- Escape characters in a string that are magic in Lua patterns. -- Param: pattern - the pattern to escape -- Returns string. local function escapeMagicCharacters(s) assert(type(s) == 'string', 's was not a string') return s:gsub('%p', '%%%0') end -- If a title hasn't been parsed yet, parse the current title. if not parsed then self:parseTitle{title = mw.title.getCurrentTitle()} end -- Italicize the different parts of the title and store them in a -- titleParts table to be joined together later. local titleParts = {} -- Italicize the italicizable keys. for key in pairs(italicizableKeys) do if self[key] then if italicizedKeys[key] then titleParts[key] = italicize(self[key]) else titleParts[key] = self[key] end end end -- Italicize substrings. If there are any substrings to be -- italicized then start from the raw title, as this overrides any -- italicization of the main part of the title. if next(italicizedSubstrings) then titleParts.title = self.title for s in pairs(italicizedSubstrings) do local pattern = escapeMagicCharacters(s) local italicizedTitle, nReplacements = titleParts.title:gsub( pattern, italicize ) titleParts.title = italicizedTitle -- If we didn't make any replacements then it means that we -- have been passed a bad substring or that the page has -- been moved to a bad title, so add a tracking category. if nReplacements < 1 then categories['Pages using italic title with no matching string'] = true end end end -- Assemble the title together from the parts. local ret = '' if titleParts.namespace then ret = ret .. titleParts.namespace .. ':' end ret = ret .. titleParts.title if titleParts.dab then ret = ret .. ' (' .. titleParts.dab .. ')' end return ret end -- Returns an expanded DISPLAYTITLE parser function called with the -- result of obj:renderTitle, plus any other optional arguments. -- Returns string function obj:renderDisplayTitle(...) checkSelf(self, 'renderDisplayTitle') return mw.getCurrentFrame():callParserFunction( 'DISPLAYTITLE', self:renderTitle(), ... ) end -- Returns an expanded DISPLAYTITLE parser function called with the -- result of obj:renderTitle, plus any other optional arguments, plus -- any tracking categories. -- Returns string function obj:render(...) checkSelf(self, 'render') local ret = self:renderDisplayTitle(...) for cat in pairs(categories) do ret = ret .. string.format( '[[Category:%s]]', cat ) end return ret end return obj end end -------------------------------------------------------------------------------- -- Exports -------------------------------------------------------------------------------- local p = {} local function getArgs(frame, wrapper) assert(type(wrapper) == 'string', 'wrapper was not a string') return require('Module:Arguments').getArgs(frame, { wrappers = wrapper }) end -- Main function for {{italic title}} function p._main(args) checkType('_main', 1, args, 'table') local italicTitle = ItalicTitle.new() italicTitle:parseTitle{ title = mw.title.getCurrentTitle(), ignoreDab = yesno(args.sve, false) } if args.niz then italicTitle:italicizeSubstring(args.niz) else italicTitle:italicize('title') end return italicTitle:render(args[1]) end function p.main(frame) return p._main(getArgs(frame, 'Šablon:Kurzivni naslov')) end function p._dabonly(args) return ItalicTitle.new() :italicize('dab') :render(args[1]) end function p.dabonly(frame) return p._dabonly(getArgs(frame, 'Šablon:Kurzivni čvor')) end return p o8tpk9yp2lr4qi9m1q66nzgjbn4w7m3 828 10756 61249 2024-05-16T16:19:59Z Srđan 4695 . 61249 sanitized-css text/css /* {{pp|small=y}} */ /* * This TemplateStyles sheet deliberately does NOT include the full set of * infobox styles. We are still working to migrate all of the manual * infoboxes. See [[MediaWiki talk:Common.css/to do#Infobox]] * DO NOT ADD THEM HERE */ /* * not strictly certain these styles are necessary since the modules now * exclusively output infobox-subbox or infobox, not both * just replicating the module faithfully */ .infobox-subbox { padding: 0; border: none; margin: -3px; width: auto; min-width: 100%; font-size: 100%; clear: none; float: none; background-color: transparent; } .infobox-3cols-child { margin: auto; } .infobox .navbar { font-size: 100%; } /* T281642 */ body.skin-minerva .infobox-header, body.skin-minerva .infobox-subheader, body.skin-minerva .infobox-above, body.skin-minerva .infobox-title, body.skin-minerva .infobox-image, body.skin-minerva .infobox-full-data, body.skin-minerva .infobox-below { text-align: center; } /* Dark theme: [[William_Wragg]], [[Coral_Castle]] */ html.skin-theme-clientpref-night .infobox-full-data div { background: #1f1f23 !important; /* switch with var( --color-base ) when supported. */ color: #f8f9fa; } @media (prefers-color-scheme: dark) { html.skin-theme-clientpref-os .infobox-full-data div { background: #1f1f23 !important; /* switch with var( --color-base ) when supported. */ color: #f8f9fa; } } n794oomzam5ytazh5fgew7phq5hivoe 10 10757 61250 2024-05-16T16:20:36Z Srđan 4695 . 61250 wikitext text/x-wiki {{#invoke:Infobox|infobox}}<noinclude> {{Dokumentacija}} </noinclude> cik8zvpmunjg1jbzgn4xz6ku50xxljv 828 10758 61251 2024-05-16T16:23:29Z Srđan 4695 . 61251 Scribunto text/plain -- Inputs: -- image - Can either be a bare filename (with or without the File:/Image: prefix) or a fully formatted image link -- page - page to display for multipage images (DjVu) -- size - size to display the image -- maxsize - maximum size for image -- sizedefault - default size to display the image if size param is blank -- alt - alt text for image -- title - title text for image -- border - set to yes if border -- center - set to yes, if the image has to be centered -- upright - upright image param -- suppressplaceholder - if yes then checks to see if image is a placeholder and suppresses it -- link - page to visit when clicking on image -- Outputs: -- Formatted image. -- More details available at the "Module:InfoboxImage/doc" page local i = {}; local placeholder_image = { "Blue - Replace this image female.svg", "Blue - Replace this image male.svg", "Female no free image yet.png", "Flag of None (square).svg", "Flag of None.svg", "Flag of.svg", "Green - Replace this image female.svg", "Green - Replace this image male.svg", "Image is needed female.svg", "Image is needed male.svg", "Location map of None.svg", "Male no free image yet.png", "Missing flag.png", "No flag.svg", "No free portrait.svg", "No portrait (female).svg", "No portrait (male).svg", "Red - Replace this image female.svg", "Red - Replace this image male.svg", "Replace this image female (blue).svg", "Replace this image female.svg", "Replace this image male (blue).svg", "Replace this image male.svg", "Silver - Replace this image female.svg", "Silver - Replace this image male.svg", "Replace this image.svg", "Cricket no pic.png", "CarersLogo.gif", "Diagram Needed.svg", "Example.jpg", "Image placeholder.png", "No male portrait.svg", "Nocover-upload.png", "NoDVDcover copy.png", "Noribbon.svg", "No portrait-BFD-test.svg", "Placeholder barnstar ribbon.png", "Project Trains no image.png", "Image-request.png", "Sin bandera.svg", "Sin escudo.svg", "Replace this image - temple.png", "Replace this image butterfly.png", "Replace this image.svg", "Replace this image1.svg", "Resolution angle.png", "Image-No portrait-text-BFD-test.svg", "Insert image here.svg", "No image available.png", "NO IMAGE YET square.png", "NO IMAGE YET.png", "No Photo Available.svg", "No Screenshot.svg", "No-image-available.jpg", "Null.png", "PictureNeeded.gif", "Place holder.jpg", "Unbenannt.JPG", "UploadACopyrightFreeImage.svg", "UploadAnImage.gif", "UploadAnImage.svg", "UploadAnImageShort.svg", "CarersLogo.gif", "Diagram Needed.svg", "No male portrait.svg", "NoDVDcover copy.png", "Placeholder barnstar ribbon.png", "Project Trains no image.png", "Image-request.png", "Noimage.gif", } function i.IsPlaceholder(image) -- change underscores to spaces image = mw.ustring.gsub(image, "_", " "); assert(image ~= nil, 'mw.ustring.gsub(image, "_", " ") must not return nil') -- if image starts with [[ then remove that and anything after | if mw.ustring.sub(image,1,2) == "[[" then image = mw.ustring.sub(image,3); image = mw.ustring.gsub(image, "([^|]*)|.*", "%1"); assert(image ~= nil, 'mw.ustring.gsub(image, "([^|]*)|.*", "%1") must not return nil') end -- Trim spaces image = mw.ustring.gsub(image, '^[ ]*(.-)[ ]*$', '%1'); assert(image ~= nil, "mw.ustring.gsub(image, '^[ ]*(.-)[ ]*$', '%1') must not return nil") -- remove prefix if exists local allNames = mw.site.namespaces[6].aliases allNames[#allNames + 1] = mw.site.namespaces[6].name allNames[#allNames + 1] = mw.site.namespaces[6].canonicalName for i, name in ipairs(allNames) do if mw.ustring.lower(mw.ustring.sub(image, 1, mw.ustring.len(name) + 1)) == mw.ustring.lower(name .. ":") then image = mw.ustring.sub(image, mw.ustring.len(name) + 2); break end end -- Trim spaces image = mw.ustring.gsub(image, '^[ ]*(.-)[ ]*$', '%1'); -- capitalise first letter image = mw.ustring.upper(mw.ustring.sub(image,1,1)) .. mw.ustring.sub(image,2); for i,j in pairs(placeholder_image) do if image == j then return true end end return false end function i.InfoboxImage(frame) local image = frame.args["image"]; if image == "" or image == nil then return ""; end if image == "&nbsp;" then return image; end if frame.args["suppressplaceholder"] ~= "no" then if i.IsPlaceholder(image) == true then return ""; end end if mw.ustring.lower(mw.ustring.sub(image,1,5)) == "http:" then return ""; end if mw.ustring.lower(mw.ustring.sub(image,1,6)) == "[http:" then return ""; end if mw.ustring.lower(mw.ustring.sub(image,1,7)) == "[[http:" then return ""; end if mw.ustring.lower(mw.ustring.sub(image,1,6)) == "https:" then return ""; end if mw.ustring.lower(mw.ustring.sub(image,1,7)) == "[https:" then return ""; end if mw.ustring.lower(mw.ustring.sub(image,1,8)) == "[[https:" then return ""; end if mw.ustring.sub(image,1,2) == "[[" then -- search for thumbnail images and add to tracking cat if found local cat = ""; if mw.title.getCurrentTitle().namespace == 0 and (mw.ustring.find(image, "|%s*thumb%s*[|%]]") or mw.ustring.find(image, "|%s*thumbnail%s*[|%]]")) then cat = "[[Kategorija:Stranice koje koriste infokutije s minijaturnim slikama]]"; end return image .. cat; elseif mw.ustring.sub(image,1,2) == "{{" and mw.ustring.sub(image,1,3) ~= "{{{" then return image; elseif mw.ustring.sub(image,1,1) == "<" then return image; elseif mw.ustring.sub(image,1,5) == mw.ustring.char(127).."UNIQ" then -- Found strip marker at begining, so pass don't process at all return image; elseif mw.ustring.sub(image,4,9) == "`UNIQ-" then -- Found strip marker at begining, so pass don't process at all return image; else local result = ""; local page = frame.args["page"]; local size = frame.args["size"]; local maxsize = frame.args["maxsize"]; local sizedefault = frame.args["sizedefault"]; local alt = frame.args["alt"]; local link = frame.args["link"]; local title = frame.args["title"]; local border = frame.args["border"]; local upright = frame.args["upright"] or ""; local thumbtime = frame.args["thumbtime"] or ""; local center= frame.args["center"]; -- remove prefix if exists local allNames = mw.site.namespaces[6].aliases allNames[#allNames + 1] = mw.site.namespaces[6].name allNames[#allNames + 1] = mw.site.namespaces[6].canonicalName for i, name in ipairs(allNames) do if mw.ustring.lower(mw.ustring.sub(image, 1, mw.ustring.len(name) + 1)) == mw.ustring.lower(name .. ":") then image = mw.ustring.sub(image, mw.ustring.len(name) + 2); break end end if maxsize ~= "" and maxsize ~= nil then -- if no sizedefault then set to maxsize if sizedefault == "" or sizedefault == nil then sizedefault = maxsize end -- check to see if size bigger than maxsize if size ~= "" and size ~= nil then local sizenumber = tonumber(mw.ustring.match(size,"%d*")) or 0; local maxsizenumber = tonumber(mw.ustring.match(maxsize,"%d*")) or 0; if sizenumber>maxsizenumber and maxsizenumber>0 then size = maxsize; end end end -- add px to size if just a number if (tonumber(size) or 0) > 0 then size = size .. "px"; end -- add px to sizedefault if just a number if (tonumber(sizedefault) or 0) > 0 then sizedefault = sizedefault .. "px"; end result = "[[File:" .. image; if page ~= "" and page ~= nil then result = result .. "|page=" .. page; end if size ~= "" and size ~= nil then result = result .. "|" .. size; elseif sizedefault ~= "" and sizedefault ~= nil then result = result .. "|" .. sizedefault; else result = result .. "|frameless"; end if center == "yes" then result = result .. "|center" end if alt ~= "" and alt ~= nil then result = result .. "|alt=" .. alt; end if link ~= "" and link ~= nil then result = result .. "|link=" .. link; end if border == "yes" then result = result .. "|border"; end if upright == "yes" then result = result .. "|upright"; elseif upright ~= "" then result = result .. "|upright=" .. upright; end if thumbtime ~= "" then result = result .. "|thumbtime=" .. thumbtime; end -- if alt value is a keyword then do not use as a description if alt == "thumbnail" or alt == "thumb" or alt == "frameless" or alt == "left" or alt == "center" or alt == "right" or alt == "upright" or alt == "border" or mw.ustring.match(alt or "", '^[0-9]*px$', 1) ~= nil then alt = nil; end if title ~= "" and title ~= nil then -- does title param contain any templatestyles? If yes then set to blank. if mw.ustring.match(frame:preprocess(title), 'UNIQ%-%-templatestyles', 1) ~= nil then title = nil; end end if title ~= "" and title ~= nil then result = result .. "|" .. title; elseif alt ~= "" and alt ~= nil then result = result .. "|" .. alt; end result = result .. "]]"; return result; end end return i; 32rkx0omdsmx98nk0i0ufg86ifyjfay 10 10759 61252 2024-05-16T16:27:07Z Srđan 4695 . 61252 wikitext text/x-wiki {{{{{|safesubst:}}}#Invoke:String|replace|{{{1|{{{{{|safesubst:}}}PAGENAME}}}}}|%s+%([^%(]-%)$||plain=false}}<noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> 9i8ha9dc3cuokd3duwreecmaj89odt2 828 10760 61254 61253 2024-05-16T16:27:42Z Srđan 4695 Zaštitio je stranicu "[[Modul:String]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo administratorima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo administratorima] (neodređeno)) 61253 Scribunto text/plain --[[ This module is intended to provide access to basic string functions. Most of the functions provided here can be invoked with named parameters, unnamed parameters, or a mixture. If named parameters are used, Mediawiki will automatically remove any leading or trailing whitespace from the parameter. Depending on the intended use, it may be advantageous to either preserve or remove such whitespace. Global options ignore_errors: If set to 'true' or 1, any error condition will result in an empty string being returned rather than an error message. error_category: If an error occurs, specifies the name of a category to include with the error message. The default category is [Category:Errors reported by Module String]. no_category: If set to 'true' or 1, no category will be added if an error is generated. Unit tests for this module are available at Module:String/tests. ]] local str = {} --[[ len This function returns the length of the target string. Usage: {{#invoke:String|len|target_string|}} OR {{#invoke:String|len|s=target_string}} Parameters s: The string whose length to report If invoked using named parameters, Mediawiki will automatically remove any leading or trailing whitespace from the target string. ]] function str.len( frame ) local new_args = str._getParameters( frame.args, {'s'} ); local s = new_args['s'] or ''; return mw.ustring.len( s ) end --[[ sub This function returns a substring of the target string at specified indices. Usage: {{#invoke:String|sub|target_string|start_index|end_index}} OR {{#invoke:String|sub|s=target_string|i=start_index|j=end_index}} Parameters s: The string to return a subset of i: The fist index of the substring to return, defaults to 1. j: The last index of the string to return, defaults to the last character. The first character of the string is assigned an index of 1. If either i or j is a negative value, it is interpreted the same as selecting a character by counting from the end of the string. Hence, a value of -1 is the same as selecting the last character of the string. If the requested indices are out of range for the given string, an error is reported. ]] function str.sub( frame ) local new_args = str._getParameters( frame.args, { 's', 'i', 'j' } ); local s = new_args['s'] or ''; local i = tonumber( new_args['i'] ) or 1; local j = tonumber( new_args['j'] ) or -1; local len = mw.ustring.len( s ); -- Convert negatives for range checking if i < 0 then i = len + i + 1; end if j < 0 then j = len + j + 1; end if i > len or j > len or i < 1 or j < 1 then return str._error( 'String subset index out of range' ); end if j < i then return str._error( 'String subset indices out of order' ); end return mw.ustring.sub( s, i, j ) end --[[ This function implements that features of {{str sub old}} and is kept in order to maintain these older templates. ]] function str.sublength( frame ) local i = tonumber( frame.args.i ) or 0 local len = tonumber( frame.args.len ) return mw.ustring.sub( frame.args.s, i + 1, len and ( i + len ) ) end --[[ match This function returns a substring from the source string that matches a specified pattern. Usage: {{#invoke:String|match|source_string|pattern_string|start_index|match_number|plain_flag|nomatch_output}} OR {{#invoke:String|pos|s=source_string|pattern=pattern_string|start=start_index |match=match_number|plain=plain_flag|nomatch=nomatch_output}} Parameters s: The string to search pattern: The pattern or string to find within the string start: The index within the source string to start the search. The first character of the string has index 1. Defaults to 1. match: In some cases it may be possible to make multiple matches on a single string. This specifies which match to return, where the first match is match= 1. If a negative number is specified then a match is returned counting from the last match. Hence match = -1 is the same as requesting the last match. Defaults to 1. plain: A flag indicating that the pattern should be understood as plain text. Defaults to false. nomatch: If no match is found, output the "nomatch" value rather than an error. If invoked using named parameters, Mediawiki will automatically remove any leading or trailing whitespace from each string. In some circumstances this is desirable, in other cases one may want to preserve the whitespace. If the match_number or start_index are out of range for the string being queried, then this function generates an error. An error is also generated if no match is found. If one adds the parameter ignore_errors=true, then the error will be suppressed and an empty string will be returned on any failure. For information on constructing Lua patterns, a form of [regular expression], see: * http://www.lua.org/manual/5.1/manual.html#5.4.1 * http://www.mediawiki.org/wiki/Extension:Scribunto/Lua_reference_manual#Patterns * http://www.mediawiki.org/wiki/Extension:Scribunto/Lua_reference_manual#Ustring_patterns ]] function str.match( frame ) local new_args = str._getParameters( frame.args, {'s', 'pattern', 'start', 'match', 'plain', 'nomatch'} ); local s = new_args['s'] or ''; local start = tonumber( new_args['start'] ) or 1; local plain_flag = str._getBoolean( new_args['plain'] or false ); local pattern = new_args['pattern'] or ''; local match_index = math.floor( tonumber(new_args['match']) or 1 ); local nomatch = new_args['nomatch']; if s == '' then return str._error( 'Target string is empty' ); end if pattern == '' then return str._error( 'Pattern string is empty' ); end if math.abs(start) < 1 or math.abs(start) > mw.ustring.len( s ) then return str._error( 'Requested start is out of range' ); end if match_index == 0 then return str._error( 'Match index is out of range' ); end if plain_flag then pattern = str._escapePattern( pattern ); end local result if match_index == 1 then -- Find first match is simple case result = mw.ustring.match( s, pattern, start ) else if start > 1 then s = mw.ustring.sub( s, start ); end local iterator = mw.ustring.gmatch(s, pattern); if match_index > 0 then -- Forward search for w in iterator do match_index = match_index - 1; if match_index == 0 then result = w; break; end end else -- Reverse search local result_table = {}; local count = 1; for w in iterator do result_table[count] = w; count = count + 1; end result = result_table[ count + match_index ]; end end if result == nil then if nomatch == nil then return str._error( 'Match not found' ); else return nomatch; end else return result; end end --[[ pos This function returns a single character from the target string at position pos. Usage: {{#invoke:String|pos|target_string|index_value}} OR {{#invoke:String|pos|target=target_string|pos=index_value}} Parameters target: The string to search pos: The index for the character to return If invoked using named parameters, Mediawiki will automatically remove any leading or trailing whitespace from the target string. In some circumstances this is desirable, in other cases one may want to preserve the whitespace. The first character has an index value of 1. If one requests a negative value, this function will select a character by counting backwards from the end of the string. In other words pos = -1 is the same as asking for the last character. A requested value of zero, or a value greater than the length of the string returns an error. ]] function str.pos( frame ) local new_args = str._getParameters( frame.args, {'target', 'pos'} ); local target_str = new_args['target'] or ''; local pos = tonumber( new_args['pos'] ) or 0; if pos == 0 or math.abs(pos) > mw.ustring.len( target_str ) then return str._error( 'String index out of range' ); end return mw.ustring.sub( target_str, pos, pos ); end --[[ str_find This function duplicates the behavior of {{str_find}}, including all of its quirks. This is provided in order to support existing templates, but is NOT RECOMMENDED for new code and templates. New code is recommended to use the "find" function instead. Returns the first index in "source" that is a match to "target". Indexing is 1-based, and the function returns -1 if the "target" string is not present in "source". Important Note: If the "target" string is empty / missing, this function returns a value of "1", which is generally unexpected behavior, and must be accounted for separatetly. ]] function str.str_find( frame ) local new_args = str._getParameters( frame.args, {'source', 'target'} ); local source_str = new_args['source'] or ''; local target_str = new_args['target'] or ''; if target_str == '' then return 1; end local start = mw.ustring.find( source_str, target_str, 1, true ) if start == nil then start = -1 end return start end --[[ find This function allows one to search for a target string or pattern within another string. Usage: {{#invoke:String|find|source_str|target_string|start_index|plain_flag}} OR {{#invoke:String|find|source=source_str|target=target_str|start=start_index|plain=plain_flag}} Parameters source: The string to search target: The string or pattern to find within source start: The index within the source string to start the search, defaults to 1 plain: Boolean flag indicating that target should be understood as plain text and not as a Lua style regular expression, defaults to true If invoked using named parameters, Mediawiki will automatically remove any leading or trailing whitespace from the parameter. In some circumstances this is desirable, in other cases one may want to preserve the whitespace. This function returns the first index >= "start" where "target" can be found within "source". Indices are 1-based. If "target" is not found, then this function returns 0. If either "source" or "target" are missing / empty, this function also returns 0. This function should be safe for UTF-8 strings. ]] function str.find( frame ) local new_args = str._getParameters( frame.args, {'source', 'target', 'start', 'plain' } ); local source_str = new_args['source'] or ''; local pattern = new_args['target'] or ''; local start_pos = tonumber(new_args['start']) or 1; local plain = new_args['plain'] or true; if source_str == '' or pattern == '' then return 0; end plain = str._getBoolean( plain ); local start = mw.ustring.find( source_str, pattern, start_pos, plain ) if start == nil then start = 0 end return start end --[[ replace This function allows one to replace a target string or pattern within another string. Usage: {{#invoke:String|replace|source_str|pattern_string|replace_string|replacement_count|plain_flag}} OR {{#invoke:String|replace|source=source_string|pattern=pattern_string|replace=replace_string| count=replacement_count|plain=plain_flag}} Parameters source: The string to search pattern: The string or pattern to find within source replace: The replacement text count: The number of occurences to replace, defaults to all. plain: Boolean flag indicating that pattern should be understood as plain text and not as a Lua style regular expression, defaults to true ]] function str.replace( frame ) local new_args = str._getParameters( frame.args, {'source', 'pattern', 'replace', 'count', 'plain' } ); local source_str = new_args['source'] or ''; local pattern = new_args['pattern'] or ''; local replace = new_args['replace'] or ''; local count = tonumber( new_args['count'] ); local plain = new_args['plain'] or true; if source_str == '' or pattern == '' then return source_str; end plain = str._getBoolean( plain ); if plain then pattern = str._escapePattern( pattern ); replace = mw.ustring.gsub( replace, "%%", "%%%%" ); --Only need to escape replacement sequences. end local result; if count ~= nil then result = mw.ustring.gsub( source_str, pattern, replace, count ); else result = mw.ustring.gsub( source_str, pattern, replace ); end return result; end --[[ simple function to pipe string.rep to templates. ]] function str.rep( frame ) local repetitions = tonumber( frame.args[2] ) if not repetitions then return str._error( 'function rep expects a number as second parameter, received "' .. ( frame.args[2] or '' ) .. '"' ) end return string.rep( frame.args[1] or '', repetitions ) end --[[ Helper function that populates the argument list given that user may need to use a mix of named and unnamed parameters. This is relevant because named parameters are not identical to unnamed parameters due to string trimming, and when dealing with strings we sometimes want to either preserve or remove that whitespace depending on the application. ]] function str._getParameters( frame_args, arg_list ) local new_args = {}; local index = 1; local value; for i,arg in ipairs( arg_list ) do value = frame_args[arg] if value == nil then value = frame_args[index]; index = index + 1; end new_args[arg] = value; end return new_args; end --[[ Helper function to handle error messages. ]] function str._error( error_str ) local frame = mw.getCurrentFrame(); local error_category = frame.args.error_category or 'Errors reported by Module String'; local ignore_errors = frame.args.ignore_errors or false; local no_category = frame.args.no_category or false; if str._getBoolean(ignore_errors) then return ''; end local error_str = '<strong class="error">String Module Error: ' .. error_str .. '</strong>'; if error_category ~= '' and not str._getBoolean( no_category ) then error_str = '[[Category:' .. error_category .. ']]' .. error_str; end return error_str; end --[[ Helper Function to interpret boolean strings ]] function str._getBoolean( boolean_str ) local boolean_value; if type( boolean_str ) == 'string' then boolean_str = boolean_str:lower(); if boolean_str == 'false' or boolean_str == 'no' or boolean_str == '0' or boolean_str == '' then boolean_value = false; else boolean_value = true; end elseif type( boolean_str ) == 'boolean' then boolean_value = boolean_str; else error( 'No boolean value found' ); end return boolean_value end --[[ Helper function that escapes all pattern characters so that they will be treated as plain text. ]] function str._escapePattern( pattern_str ) return mw.ustring.gsub( pattern_str, "([%(%)%.%%%+%-%*%?%[%^%$%]])", "%%%1" ); end return str l0shz7fzxb1bq626nihqwbptk7dfqd5 10 10761 61255 2024-05-16T16:28:10Z Srđan 4695 . 61255 wikitext text/x-wiki {{<includeonly>safesubst:</includeonly>#invoke:Separated entries|br}}<noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> m0l7udefnq5qk53l1591x1rbpgnjsea 828 10762 61257 61256 2024-05-16T16:28:46Z Srđan 4695 Zaštitio je stranicu "[[Modul:Separated entries]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo administratorima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo administratorima] (neodređeno)) 61256 Scribunto text/plain -- This module takes positional parameters as input and concatenates them with -- an optional separator. The final separator (the "conjunction") can be -- specified independently, enabling natural-language lists like -- "foo, bar, baz and qux". local compressSparseArray = require('Module:TableTools').compressSparseArray local p = {} function p._main(args) local separator = args.separator -- Decode (convert to Unicode) HTML escape sequences, such as "&#32;" for space. and mw.text.decode(args.separator) or '' local conjunction = args.conjunction and mw.text.decode(args.conjunction) or separator -- Discard named parameters. local values = compressSparseArray(args) return mw.text.listToText(values, separator, conjunction) end local function makeInvokeFunction(separator, conjunction) return function (frame) local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame) args.separator = separator or args.separator args.conjunction = conjunction or args.conjunction return p._main(args) end end p.main = makeInvokeFunction() p.br = makeInvokeFunction('<br />') p.comma = makeInvokeFunction(mw.message.new('comma-separator'):plain()) return p llc3d3c78nhgnxk4nekr2o428a8k5qt 828 10763 61266 61265 2024-05-16T16:54:01Z Srđan 4695 Zaštitio je stranicu "[[Modul:Detect singular]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo administratorima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo administratorima] (neodređeno)) 61265 Scribunto text/plain local p = {} local getArgs = require('Module:Arguments').getArgs local yesNo = require('Module:Yesno') local getPlain = require('Module:Text').Text().getPlain -- function to determine whether "sub" occurs in "s" local function plainFind(s, sub) return mw.ustring.find(s, sub, 1, true) end -- function to count the number of times "pattern" (a regex) occurs in "s" local function countMatches(s, pattern) local _, count = mw.ustring.gsub(s, pattern, '') return count end local singular = 1 local likelyPlural = 2 local plural = 3 -- Determine whether a string is singular or plural (i.e., it represents one -- item or many) -- Arguments: -- origArgs[1]: string to process -- origArgs.no_comma: if false, use commas to detect plural (default false) -- origArgs.parse_links: if false, treat wikilinks as opaque singular objects (default false) -- Returns: -- singular, likelyPlural, or plural (see constants above), or nil for completely unknown function p._main(origArgs) origArgs = type(origArgs) == 'table' and origArgs or {} local args = {} -- canonicalize boolean arguments for key, default in pairs({no_comma=false,parse_links=false,any_comma=false,no_and=false}) do if origArgs[key] == nil then args[key] = default else args[key] = yesNo(origArgs[key],default) end end local checkComma = not args.no_comma local checkAnd = not args.no_and local rewriteLinks = not args.parse_links local anyComma = args.any_comma local s = origArgs[1] -- the input string if not s then return nil -- empty input returns nil end s = tostring(s) s = mw.text.decode(s,true) --- replace HTML entities (to avoid spurious semicolons) if plainFind(s,'data-plural="0"') then -- magic data string to return true return singular end if plainFind(s,'data-plural="1"') then -- magic data string to return false return plural end -- count number of list items local numListItems = countMatches(s,'<%s*li') -- if exactly one, then singular, if more than one, then plural if numListItems == 1 then return singular end if numListItems > 1 then return plural end -- if "list of" occurs inside of wlink, then it's plural if mw.ustring.find(s:lower(), '%[%[[^%]]*list of[^%]]+%]%]') then return plural end -- fix for trailing br tags passed through [[template:marriage]] s = mw.ustring.gsub(s, '<%s*br[^>]*>%s*(</div>)', '%1') -- replace all wikilinks with fixed string if rewriteLinks then s = mw.ustring.gsub(s,'%b[]','WIKILINK') end -- Five conditions: any one of them can make the string a likely plural or plural local hasBreak = mw.ustring.find(s,'<%s*br') -- For the last 4, evaluate on string stripped of wikimarkup s = getPlain(s) local hasBullets = countMatches(s,'%*+') > 1 local multipleQids = mw.ustring.find(s,'Q%d+[%p%s]+Q%d+') -- has multiple QIDs in a row if hasBullets or multipleQids then return plural end local commaPattern = anyComma and '[,;]' or '%D[,;]%D' -- semi-colon similar to comma local hasComma = checkComma and mw.ustring.find(s, commaPattern) local hasAnd = checkAnd and mw.ustring.find(s,'[,%s]i%s') if hasBreak or hasComma or hasAnd then return likelyPlural end return singular end function p._pluralize(args) args = type(args) == 'table' and args or {} local singularForm = args[3] or args.jednina or "" local pluralForm = args[4] or args["množina"] or "" local likelyForm = args.vjerovatno or pluralForm local link = args[5] or args.link if link then link = tostring(link) singularForm = '[['..link..'|'..singularForm..']]' pluralForm = '[['..link..'|'..pluralForm..']]' likelyForm = '[['..link..'|'..likelyForm..']]' end if args[2] then return pluralForm end local detect = p._main(args) if detect == nil then return "" -- return blank on complete failure end if detect == singular then return singularForm elseif detect == likelyPlural then return likelyForm else return pluralForm end end function p.main(frame) local args = getArgs(frame) -- For template, return 1 if singular, blank if plural or empty local result = p._main(args) if result == nil then return 1 end return result == singular and 1 or "" end function p.pluralize(frame) local args = getArgs(frame) return p._pluralize(args) end return p k3r46gmio267wtezm180fnp5ucuw9xd 828 10764 61268 61267 2024-05-16T16:54:40Z Srđan 4695 Zaštitio je stranicu "[[Modul:Text]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo administratorima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo administratorima] (neodređeno)) 61267 Scribunto text/plain local yesNo = require("Module:Yesno") local Text = { serial = "2022-07-21", suite = "Text" } --[=[ Text utilities ]=] -- local globals local PatternCJK = false local PatternCombined = false local PatternLatin = false local PatternTerminated = false local QuoteLang = false local QuoteType = false local RangesLatin = false local SeekQuote = false local function initLatinData() if not RangesLatin then RangesLatin = { { 7, 687 }, { 7531, 7578 }, { 7680, 7935 }, { 8194, 8250 } } end if not PatternLatin then local range PatternLatin = "^[" for i = 1, #RangesLatin do range = RangesLatin[ i ] PatternLatin = PatternLatin .. mw.ustring.char( range[ 1 ], 45, range[ 2 ] ) end -- for i PatternLatin = PatternLatin .. "]*$" end end local function initQuoteData() -- Create quote definitions if not QuoteLang then QuoteLang = { af = "bd", ar = "la", be = "labd", bg = "bd", ca = "la", cs = "bd", da = "bd", de = "bd", dsb = "bd", et = "bd", el = "lald", en = "ld", es = "la", eu = "la", -- fa = "la", fi = "rd", fr = "laSPC", ga = "ld", he = "ldla", hr = "bd", hsb = "bd", hu = "bd", hy = "labd", id = "rd", is = "bd", it = "ld", ja = "x300C", ka = "bd", ko = "ld", lt = "bd", lv = "bd", nl = "ld", nn = "la", no = "la", pl = "bdla", pt = "lald", ro = "bdla", ru = "labd", sk = "bd", sl = "bd", sq = "la", sr = "bx", sv = "rd", th = "ld", tr = "ld", uk = "la", zh = "ld", ["de-ch"] = "la", ["en-gb"] = "lsld", ["en-us"] = "ld", ["fr-ch"] = "la", ["it-ch"] = "la", ["pt-br"] = "ldla", ["zh-tw"] = "x300C", ["zh-cn"] = "ld" } end if not QuoteType then QuoteType = { bd = { { 8222, 8220 }, { 8218, 8217 } }, bdla = { { 8222, 8220 }, { 171, 187 } }, bx = { { 8222, 8221 }, { 8218, 8217 } }, la = { { 171, 187 }, { 8249, 8250 } }, laSPC = { { 171, 187 }, { 8249, 8250 }, true }, labd = { { 171, 187 }, { 8222, 8220 } }, lald = { { 171, 187 }, { 8220, 8221 } }, ld = { { 8220, 8221 }, { 8216, 8217 } }, ldla = { { 8220, 8221 }, { 171, 187 } }, lsld = { { 8216, 8217 }, { 8220, 8221 } }, rd = { { 8221, 8221 }, { 8217, 8217 } }, x300C = { { 0x300C, 0x300D }, { 0x300E, 0x300F } } } end end -- initQuoteData() local function fiatQuote( apply, alien, advance ) -- Quote text -- Parameter: -- apply -- string, with text -- alien -- string, with language code -- advance -- number, with level 1 or 2 local r = apply and tostring(apply) or "" alien = alien or "en" advance = tonumber(advance) or 0 local suite initQuoteData() local slang = alien:match( "^(%l+)-" ) suite = QuoteLang[alien] or slang and QuoteLang[slang] or QuoteLang["en"] if suite then local quotes = QuoteType[ suite ] if quotes then local space if quotes[ 3 ] then space = "&#160;" else space = "" end quotes = quotes[ advance ] if quotes then r = mw.ustring.format( "%s%s%s%s%s", mw.ustring.char( quotes[ 1 ] ), space, apply, space, mw.ustring.char( quotes[ 2 ] ) ) end else mw.log( "fiatQuote() " .. suite ) end end return r end -- fiatQuote() Text.char = function ( apply, again, accept ) -- Create string from codepoints -- Parameter: -- apply -- table (sequence) with numerical codepoints, or nil -- again -- number of repetitions, or nil -- accept -- true, if no error messages to be appended -- Returns: string local r = "" apply = type(apply) == "table" and apply or {} again = math.floor(tonumber(again) or 1) if again < 1 then return "" end local bad = { } local codes = { } for _, v in ipairs( apply ) do local n = tonumber(v) if not n or (n < 32 and n ~= 9 and n ~= 10) then table.insert(bad, tostring(v)) else table.insert(codes, math.floor(n)) end end if #bad > 0 then if not accept then r = tostring( mw.html.create( "span" ) :addClass( "error" ) :wikitext( "bad codepoints: " .. table.concat( bad, " " )) ) end return r end if #codes > 0 then r = mw.ustring.char( unpack( codes ) ) if again > 1 then r = r:rep(again) end end return r end -- Text.char() local function trimAndFormat(args, fmt) local result = {} if type(args) ~= 'table' then args = {args} end for _, v in ipairs(args) do v = mw.text.trim(tostring(v)) if v ~= "" then table.insert(result,fmt and mw.ustring.format(fmt, v) or v) end end return result end Text.concatParams = function ( args, apply, adapt ) -- Concat list items into one string -- Parameter: -- args -- table (sequence) with numKey=string -- apply -- string (optional); separator (default: "|") -- adapt -- string (optional); format including "%s" -- Returns: string local collect = { } return table.concat(trimAndFormat(args,adapt), apply or "|") end -- Text.concatParams() Text.containsCJK = function ( s ) -- Is any CJK code within? -- Parameter: -- s -- string -- Returns: true, if CJK detected s = s and tostring(s) or "" if not patternCJK then patternCJK = mw.ustring.char( 91, 4352, 45, 4607, 11904, 45, 42191, 43072, 45, 43135, 44032, 45, 55215, 63744, 45, 64255, 65072, 45, 65103, 65381, 45, 65500, 131072, 45, 196607, 93 ) end return mw.ustring.find( s, patternCJK ) ~= nil end -- Text.containsCJK() Text.removeDelimited = function (s, prefix, suffix) -- Remove all text in s delimited by prefix and suffix (inclusive) -- Arguments: -- s = string to process -- prefix = initial delimiter -- suffix = ending delimiter -- Returns: stripped string s = s and tostring(s) or "" prefix = prefix and tostring(prefix) or "" suffix = suffix and tostring(suffix) or "" local prefixLen = mw.ustring.len(prefix) local suffixLen = mw.ustring.len(suffix) if prefixLen == 0 or suffixLen == 0 then return s end local i = s:find(prefix, 1, true) local r = s local j while i do j = r:find(suffix, i + prefixLen) if j then r = r:sub(1, i - 1)..r:sub(j+suffixLen) else r = r:sub(1, i - 1) end i = r:find(prefix, 1, true) end return r end Text.getPlain = function ( adjust ) -- Remove wikisyntax from string, except templates -- Parameter: -- adjust -- string -- Returns: string local r = Text.removeDelimited(adjust,"<!--","-->") r = r:gsub( "(</?%l[^>]*>)", "" ) :gsub( "'''", "" ) :gsub( "''", "" ) :gsub( "&nbsp;", " " ) return r end -- Text.getPlain() Text.isLatinRange = function (s) -- Are characters expected to be latin or symbols within latin texts? -- Arguments: -- s = string to analyze -- Returns: true, if valid for latin only s = s and tostring(s) or "" --- ensure input is always string initLatinData() return mw.ustring.match(s, PatternLatin) ~= nil end -- Text.isLatinRange() Text.isQuote = function ( s ) -- Is this character any quotation mark? -- Parameter: -- s = single character to analyze -- Returns: true, if s is quotation mark s = s and tostring(s) or "" if s == "" then return false end if not SeekQuote then SeekQuote = mw.ustring.char( 34, -- " 39, -- ' 171, -- laquo 187, -- raquo 8216, -- lsquo 8217, -- rsquo 8218, -- sbquo 8220, -- ldquo 8221, -- rdquo 8222, -- bdquo 8249, -- lsaquo 8250, -- rsaquo 0x300C, -- CJK 0x300D, -- CJK 0x300E, -- CJK 0x300F ) -- CJK end return mw.ustring.find( SeekQuote, s, 1, true ) ~= nil end -- Text.isQuote() Text.listToText = function ( args, adapt ) -- Format list items similar to mw.text.listToText() -- Parameter: -- args -- table (sequence) with numKey=string -- adapt -- string (optional); format including "%s" -- Returns: string return mw.text.listToText(trimAndFormat(args, adapt)) end -- Text.listToText() Text.quote = function ( apply, alien, advance ) -- Quote text -- Parameter: -- apply -- string, with text -- alien -- string, with language code, or nil -- advance -- number, with level 1 or 2, or nil -- Returns: quoted string apply = apply and tostring(apply) or "" local mode, slang if type( alien ) == "string" then slang = mw.text.trim( alien ):lower() else slang = mw.title.getCurrentTitle().pageLanguage if not slang then -- TODO FIXME: Introduction expected 2017-04 slang = mw.language.getContentLanguage():getCode() end end if advance == 2 then mode = 2 else mode = 1 end return fiatQuote( mw.text.trim( apply ), slang, mode ) end -- Text.quote() Text.quoteUnquoted = function ( apply, alien, advance ) -- Quote text, if not yet quoted and not empty -- Parameter: -- apply -- string, with text -- alien -- string, with language code, or nil -- advance -- number, with level 1 or 2, or nil -- Returns: string; possibly quoted local r = mw.text.trim( apply and tostring(apply) or "" ) local s = mw.ustring.sub( r, 1, 1 ) if s ~= "" and not Text.isQuote( s, advance ) then s = mw.ustring.sub( r, -1, 1 ) if not Text.isQuote( s ) then r = Text.quote( r, alien, advance ) end end return r end -- Text.quoteUnquoted() Text.removeDiacritics = function ( adjust ) -- Remove all diacritics -- Parameter: -- adjust -- string -- Returns: string; all latin letters should be ASCII -- or basic greek or cyrillic or symbols etc. local cleanup, decomposed if not PatternCombined then PatternCombined = mw.ustring.char( 91, 0x0300, 45, 0x036F, 0x1AB0, 45, 0x1AFF, 0x1DC0, 45, 0x1DFF, 0xFE20, 45, 0xFE2F, 93 ) end decomposed = mw.ustring.toNFD( adjust and tostring(adjust) or "" ) cleanup = mw.ustring.gsub( decomposed, PatternCombined, "" ) return mw.ustring.toNFC( cleanup ) end -- Text.removeDiacritics() Text.sentenceTerminated = function ( analyse ) -- Is string terminated by dot, question or exclamation mark? -- Quotation, link termination and so on granted -- Parameter: -- analyse -- string -- Returns: true, if sentence terminated local r if not PatternTerminated then PatternTerminated = mw.ustring.char( 91, 12290, 65281, 65294, 65311 ) .. "!%.%?…][\"'%]‹›«»‘’“”]*$" end if mw.ustring.find( analyse, PatternTerminated ) then r = true else r = false end return r end -- Text.sentenceTerminated() Text.ucfirstAll = function ( adjust) -- Capitalize all words -- Arguments: -- adjust = string to adjust -- Returns: string with all first letters in upper case adjust = adjust and tostring(adjust) or "" local r = mw.text.decode(adjust,true) local i = 1 local c, j, m m = (r ~= adjust) r = " "..r while i do i = mw.ustring.find( r, "%W%l", i ) if i then j = i + 1 c = mw.ustring.upper( mw.ustring.sub( r, j, j ) ) r = string.format( "%s%s%s", mw.ustring.sub( r, 1, i ), c, mw.ustring.sub( r, i + 2 ) ) i = j end end -- while i r = r:sub( 2 ) if m then r = mw.text.encode(r) end return r end -- Text.ucfirstAll() Text.uprightNonlatin = function ( adjust ) -- Ensure non-italics for non-latin text parts -- One single greek letter might be granted -- Precondition: -- adjust -- string -- Returns: string with non-latin parts enclosed in <span> local r initLatinData() if mw.ustring.match( adjust, PatternLatin ) then -- latin only, horizontal dashes, quotes r = adjust else local c local j = false local k = 1 local m = false local n = mw.ustring.len( adjust ) local span = "%s%s<span dir='auto' style='font-style:normal'>%s</span>" local flat = function ( a ) -- isLatin local range for i = 1, #RangesLatin do range = RangesLatin[ i ] if a >= range[ 1 ] and a <= range[ 2 ] then return true end end -- for i end -- flat() local focus = function ( a ) -- char is not ambivalent local r = ( a > 64 ) if r then r = ( a < 8192 or a > 8212 ) else r = ( a == 38 or a == 60 ) -- '&' '<' end return r end -- focus() local form = function ( a ) return string.format( span, r, mw.ustring.sub( adjust, k, j - 1 ), mw.ustring.sub( adjust, j, a ) ) end -- form() r = "" for i = 1, n do c = mw.ustring.codepoint( adjust, i, i ) if focus( c ) then if flat( c ) then if j then if m then if i == m then -- single greek letter. j = false end m = false end if j then local nx = i - 1 local s = "" for ix = nx, 1, -1 do c = mw.ustring.sub( adjust, ix, ix ) if c == " " or c == "(" then nx = nx - 1 s = c .. s else break -- for ix end end -- for ix r = form( nx ) .. s j = false k = i end end elseif not j then j = i if c >= 880 and c <= 1023 then -- single greek letter? m = i + 1 else m = false end end elseif m then m = m + 1 end end -- for i if j and ( not m or m < n ) then r = form( n ) else r = r .. mw.ustring.sub( adjust, k ) end end return r end -- Text.uprightNonlatin() Text.test = function ( about ) local r if about == "quote" then initQuoteData() r = { } r.QuoteLang = QuoteLang r.QuoteType = QuoteType end return r end -- Text.test() -- Export local p = { } for _, func in ipairs({'containsCJK','isLatinRange','isQuote','sentenceTerminated'}) do p[func] = function (frame) return Text[func]( frame.args[ 1 ] or "" ) and "1" or "" end end for _, func in ipairs({'getPlain','removeDiacritics','ucfirstAll','uprightNonlatin'}) do p[func] = function (frame) return Text[func]( frame.args[ 1 ] or "" ) end end function p.char( frame ) local params = frame:getParent().args local story = params[ 1 ] local codes, lenient, multiple if not story then params = frame.args story = params[ 1 ] end if story then local items = mw.text.split( mw.text.trim(story), "%s+" ) if #items > 0 then local j lenient = (yesNo(params.errors) == false) codes = { } multiple = tonumber( params[ "*" ] ) for _, v in ipairs( items ) do j = tonumber((v:sub( 1, 1 ) == "x" and "0" or "") .. v) table.insert( codes, j or v ) end end end return Text.char( codes, multiple, lenient ) end function p.concatParams( frame ) local args local template = frame.args.template if type( template ) == "string" then template = mw.text.trim( template ) template = ( template == "1" ) end if template then args = frame:getParent().args else args = frame.args end return Text.concatParams( args, frame.args.separator, frame.args.format ) end function p.listToFormat(frame) local lists = {} local pformat = frame.args["format"] local sep = frame.args["sep"] or ";" -- Parameter parsen: Listen for k, v in pairs(frame.args) do local knum = tonumber(k) if knum then lists[knum] = v end end -- Listen splitten local maxListLen = 0 for i = 1, #lists do lists[i] = mw.text.split(lists[i], sep) if #lists[i] > maxListLen then maxListLen = #lists[i] end end -- Ergebnisstring generieren local result = "" local result_line = "" for i = 1, maxListLen do result_line = pformat for j = 1, #lists do result_line = mw.ustring.gsub(result_line, "%%s", lists[j][i], 1) end result = result .. result_line end return result end function p.listToText( frame ) local args local template = frame.args.template if type( template ) == "string" then template = mw.text.trim( template ) template = ( template == "1" ) end if template then args = frame:getParent().args else args = frame.args end return Text.listToText( args, frame.args.format ) end function p.quote( frame ) local slang = frame.args[2] if type( slang ) == "string" then slang = mw.text.trim( slang ) if slang == "" then slang = false end end return Text.quote( frame.args[ 1 ] or "", slang, tonumber( frame.args[3] ) ) end function p.quoteUnquoted( frame ) local slang = frame.args[2] if type( slang ) == "string" then slang = mw.text.trim( slang ) if slang == "" then slang = false end end return Text.quoteUnquoted( frame.args[ 1 ] or "", slang, tonumber( frame.args[3] ) ) end function p.zip(frame) local lists = {} local seps = {} local defaultsep = frame.args["sep"] or "" local innersep = frame.args["isep"] or "" local outersep = frame.args["osep"] or "" -- Parameter parsen for k, v in pairs(frame.args) do local knum = tonumber(k) if knum then lists[knum] = v else if string.sub(k, 1, 3) == "sep" then local sepnum = tonumber(string.sub(k, 4)) if sepnum then seps[sepnum] = v end end end end -- sofern keine expliziten Separatoren angegeben sind, den Standardseparator verwenden for i = 1, math.max(#seps, #lists) do if not seps[i] then seps[i] = defaultsep end end -- Listen splitten local maxListLen = 0 for i = 1, #lists do lists[i] = mw.text.split(lists[i], seps[i]) if #lists[i] > maxListLen then maxListLen = #lists[i] end end local result = "" for i = 1, maxListLen do if i ~= 1 then result = result .. outersep end for j = 1, #lists do if j ~= 1 then result = result .. innersep end result = result .. (lists[j][i] or "") end end return result end function p.failsafe() return Text.serial end p.Text = function () return Text end -- p.Text return p 0xet6fnewsfg3wohnjcgtxmnjwe52je 10 10765 61269 2024-05-16T16:55:14Z Srđan 4695 . 61269 wikitext text/x-wiki {{#invoke:Detect singular|pluralize}}<noinclude>{{documentation}}</noinclude> 5nexvs5r4t8tuu02q5qosvc3kb0b4n9 14 10766 61271 2024-05-16T16:58:44Z Srđan 4695 Nova stranica: [[Kategorija:Šabloni]] 61271 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Šabloni]] 9xysiht31v5w9l6vcol8vebndgmjmzs 14 10767 61302 2024-05-16T17:07:01Z Srđan 4695 Nova stranica: [[Kategorija:Šabloni]] 61302 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Šabloni]] 9xysiht31v5w9l6vcol8vebndgmjmzs 10 10768 61303 2024-05-16T17:07:49Z Srđan 4695 . 61303 wikitext text/x-wiki {{Side box | metadata = {{{metapodaci|}}} | position = {{{pozicija|}}} | class = {{{klasa|}}} | style = {{{okvir_stil|}}} | abovestyle = {{{iznad_stil|}}} | above = {{{iznad|}}} | image = {{{slika|}}} | text = {{{tekst|}}} | textstyle = {{{tekst_stil|}}} | imageright = {{{slika_desno|}}} | below = {{{ispod|}}} }}<noinclude> {{Dokumentacija}} </noinclude> oze69tw9a8o88r6b26skxa61pzrx89v 10 10769 61304 2024-05-16T17:08:08Z Srđan 4695 Nova stranica: {{#invoke:Side box|main}}<noinclude> {{documentation}} </noinclude> 61304 wikitext text/x-wiki {{#invoke:Side box|main}}<noinclude> {{documentation}} </noinclude> 7wktlpfsxr3wlvyzwix6201dwllr9fj 828 10770 61308 61305 2024-05-16T17:13:05Z Srđan 4695 Zaštitio je stranicu "[[Modul:Side box]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo administratorima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo administratorima] (neodređeno)) 61305 Scribunto text/plain -- This module implements {{side box}}. local yesno = require('Module:Yesno') local p = {} function p.main(frame) local origArgs = frame:getParent().args local args = {} for k, v in pairs(origArgs) do v = v:match('%s*(.-)%s*$') if v ~= '' then args[k] = v end end return p._main(args) end function p._main(args) local data = p.makeData(args) return p.renderSidebox(data) end function p.makeData(args) local data = {} -- Main table classes data.classes = {} if yesno(args.metadata) ~= false then table.insert(data.classes, 'metadata') end if args.position and args.position:lower() == 'left' then table.insert(data.classes, 'mbox-small-left') else table.insert(data.classes, 'mbox-small') end table.insert(data.classes, args.class) -- Image if args.image and args.image ~= 'none' then data.image = args.image end -- Copy over data that doesn't need adjusting local argsToCopy = { -- Styles 'style', 'textstyle', -- Above row 'above', 'abovestyle', -- Body row 'text', 'imageright', -- Below row 'below', } for i, key in ipairs(argsToCopy) do data[key] = args[key] end return data end function p.renderSidebox(data) -- Renders the sidebox HTML. -- Table root local root = mw.html.create('table') root:attr('role', 'presentation') for i, class in ipairs(data.classes or {}) do root:addClass(class) end root:css{border = '1px solid #aaa', ['background-color'] = '#f9f9f9', color = '#000'} if data.style then root:cssText(data.style) end -- The "above" row if data.above then local aboveCell = root:newline():tag('tr'):tag('td') aboveCell :attr('colspan', data.imageright and 3 or 2) :addClass('mbox-text') if data.textstyle then aboveCell:cssText(data.textstyle) end if data.abovestyle then aboveCell:cssText(data.abovestyle) end aboveCell :newline() :wikitext(data.above) end -- The body row local bodyRow = root:newline():tag('tr'):newline() if data.image then bodyRow:tag('td') :addClass('mbox-image') :wikitext(data.image) else bodyRow:tag('td'):css('width', '1px') end local textCell = bodyRow:newline():tag('td') textCell:addClass('mbox-text plainlist') if data.textstyle then textCell:cssText(data.textstyle) end textCell:wikitext(data.text) if data.imageright then bodyRow:newline():tag('td') :addClass('mbox-imageright') :wikitext(data.imageright) end -- The below row if data.below then local belowCell = root:newline():tag('tr'):tag('td') belowCell :attr('colspan', data.imageright and 3 or 2) :addClass('mbox-text') if data.textstyle then belowCell:cssText(data.textstyle) end belowCell:wikitext(data.below) end return tostring(root) end return p 40brk1c8277xql0q2lrsmvl4okh26ku 10 10771 61309 61306 2024-05-16T17:13:11Z Srđan 4695 Zaštitio je stranicu "[[Šablon:Plain link]]" ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno)) 61306 wikitext text/x-wiki <span class="plainlinks">{{SAFESUBST:<noinclude />#if:{{{2|{{{NAME|{{{name|{{{IME|{{{ime|{{{NAZIV|{{{naziv|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}} |[{{{1|{{{link|{{{URL|{{{url}}}}}}}}}}}} {{{2|{{{NAME|{{{name|{{{IME|{{{ime|{{{NAZIV|{{{naziv|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}] |[{{{1|{{{link|{{{URL|{{{url}}}}}}}}}}}}] }}</span><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> d4bwve40g236y6d3u4a28lioj4ze76x 10 10772 61315 2024-05-16T17:33:50Z Srđan 4695 . 61315 wikitext text/x-wiki {{<includeonly>safesubst:</includeonly>#invoke:list|horizontal}}<noinclude> {{dokumentacija}} <!-- --> </noinclude> cae8bouejo7qdowf3wy12a1cv5qmetf 828 10773 61316 2024-05-16T17:34:10Z Srđan 4695 . 61316 Scribunto text/plain -- This module outputs different kinds of lists. At the moment, bulleted, -- unbulleted, horizontal, ordered, and horizontal ordered lists are supported. local libUtil = require('libraryUtil') local checkType = libUtil.checkType local mTableTools = require('Module:TableTools') local p = {} local listTypes = { ['bulleted'] = true, ['unbulleted'] = true, ['horizontal'] = true, ['ordered'] = true, ['horizontal_ordered'] = true } function p.makeListData(listType, args) -- Constructs a data table to be passed to p.renderList. local data = {} -- Classes data.classes = {} if listType == 'horizontal' or listType == 'horizontal_ordered' then table.insert(data.classes, 'hlist hlist-separated') elseif listType == 'unbulleted' then table.insert(data.classes, 'plainlist') end table.insert(data.classes, args.class) -- Main div style data.style = args.style -- Indent for horizontal lists if listType == 'horizontal' or listType == 'horizontal_ordered' then local indent = tonumber(args.indent) indent = indent and indent * 1.6 or 0 if indent > 0 then data.marginLeft = indent .. 'em' end end -- List style types for ordered lists -- This could be "1, 2, 3", "a, b, c", or a number of others. The list style -- type is either set by the "type" attribute or the "list-style-type" CSS -- property. if listType == 'ordered' or listType == 'horizontal_ordered' then data.listStyleType = args.list_style_type or args['list-style-type'] data.type = args['type'] -- Detect invalid type attributes and attempt to convert them to -- list-style-type CSS properties. if data.type and not data.listStyleType and not tostring(data.type):find('^%s*[1AaIi]%s*$') then data.listStyleType = data.type data.type = nil end end -- List tag type if listType == 'ordered' or listType == 'horizontal_ordered' then data.listTag = 'ol' else data.listTag = 'ul' end -- Start number for ordered lists data.start = args.start if listType == 'horizontal_ordered' then -- Apply fix to get start numbers working with horizontal ordered lists. local startNum = tonumber(data.start) if startNum then data.counterReset = 'listitem ' .. tostring(startNum - 1) end end -- List style -- ul_style and ol_style are included for backwards compatibility. No -- distinction is made for ordered or unordered lists. data.listStyle = args.list_style -- List items -- li_style is included for backwards compatibility. item_style was included -- to be easier to understand for non-coders. data.itemStyle = args.item_style or args.li_style data.items = {} for i, num in ipairs(mTableTools.numKeys(args)) do local item = {} item.content = args[num] item.style = args['item' .. tostring(num) .. '_style'] or args['item_style' .. tostring(num)] item.value = args['item' .. tostring(num) .. '_value'] or args['item_value' .. tostring(num)] table.insert(data.items, item) end return data end function p.renderList(data) -- Renders the list HTML. -- Return the blank string if there are no list items. if type(data.items) ~= 'table' or #data.items < 1 then return '' end -- Render the main div tag. local root = mw.html.create('div') for i, class in ipairs(data.classes or {}) do root:addClass(class) end root:css{['margin-left'] = data.marginLeft} if data.style then root:cssText(data.style) end -- Render the list tag. local list = root:tag(data.listTag or 'ul') list :attr{start = data.start, type = data.type} :css{ ['counter-reset'] = data.counterReset, ['list-style-type'] = data.listStyleType } if data.listStyle then list:cssText(data.listStyle) end -- Render the list items for i, t in ipairs(data.items or {}) do local item = list:tag('li') if data.itemStyle then item:cssText(data.itemStyle) end if t.style then item:cssText(t.style) end item :attr{value = t.value} :wikitext(t.content) end return tostring(root) end function p.renderTrackingCategories(args) local isDeprecated = false -- Tracks deprecated parameters. for k, v in pairs(args) do k = tostring(k) if k:find('^item_style%d+$') or k:find('^item_value%d+$') then isDeprecated = true break end end local ret = '' if isDeprecated then ret = ret .. '[[Category:List templates with deprecated parameters]]' end return ret end function p.makeList(listType, args) if not listType or not listTypes[listType] then error(string.format( "bad argument #1 to 'makeList' ('%s' is not a valid list type)", tostring(listType) ), 2) end checkType('makeList', 2, args, 'table') local data = p.makeListData(listType, args) local list = p.renderList(data) local trackingCategories = p.renderTrackingCategories(args) return list .. trackingCategories end for listType in pairs(listTypes) do p[listType] = function (frame) local mArguments = require('Module:Arguments') local origArgs = mArguments.getArgs(frame, { valueFunc = function (key, value) if not value or not mw.ustring.find(value, '%S') then return nil end if mw.ustring.find(value, '^%s*[%*#;:]') then return value else return value:match('^%s*(.-)%s*$') end return nil end }) -- Copy all the arguments to a new table, for faster indexing. local args = {} for k, v in pairs(origArgs) do args[k] = v end return p.makeList(listType, args) end end return p 1kfxv6e8upfdko23gc41ky0lax25kzs 10 10774 61324 61317 2024-05-16T17:40:32Z Srđan 4695 61324 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Hlist/styles.css"/><div class="hlist {{{class|{{{klasa|}}}}}}" {{#if:{{{style|}}}{{{stil|}}}{{{indent|}}}{{{uvlaka|}}}|style="{{#if:{{{indent|{{{uvlaka|}}}}}}|margin-left: {{#expr:{{{indent|{{{uvlaka}}}}}}*1.6}}em;}} {{{style|{{{stil|}}}}}}"}}>{{#if:{{{1|}}}| {{{1}}} </div>}}<noinclude></div> {{dokumentacija}} </noinclude> fzox52secakkf2c1wagegbe1w0rjfg9 10 10775 61318 2024-05-16T17:35:15Z Srđan 4695 Nova stranica: <templatestyles src="Plainlist/styles.css"/><div class="plainlist {{{class|}}}" {{#if:{{{style|}}}{{{indent|}}}|style="{{#if:{{{indent|}}}|margin-left: {{#expr:{{{indent}}}*1.6}}em;}} {{{style|}}}"}}>{{#if:{{{1|}}}| {{{1}}} </div>}}<noinclude></div> {{dokumentacija}} </noinclude> 61318 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Plainlist/styles.css"/><div class="plainlist {{{class|}}}" {{#if:{{{style|}}}{{{indent|}}}|style="{{#if:{{{indent|}}}|margin-left: {{#expr:{{{indent}}}*1.6}}em;}} {{{style|}}}"}}>{{#if:{{{1|}}}| {{{1}}} </div>}}<noinclude></div> {{dokumentacija}} </noinclude> 06iicmtdjrnftezwipkhrxxlptpicvo 10 10776 61319 2024-05-16T17:35:34Z Srđan 4695 Nova stranica: /* {{pp-template|small=yes}} */ .plainlist ol, .plainlist ul { line-height: inherit; list-style: none; margin: 0; padding: 0; /* Reset Minerva default */ } .plainlist ol li, .plainlist ul li { margin-bottom: 0; } 61319 sanitized-css text/css /* {{pp-template|small=yes}} */ .plainlist ol, .plainlist ul { line-height: inherit; list-style: none; margin: 0; padding: 0; /* Reset Minerva default */ } .plainlist ol li, .plainlist ul li { margin-bottom: 0; } 9iguthb0t8w7c89r3am2dbgv55d4w1c 10 10777 61320 2024-05-16T17:35:51Z Srđan 4695 Nova stranica: {{<includeonly>safesubst:</includeonly>#invoke:list|unbulleted}}<noinclude> {{documentation}} <!-- Categories go on the /doc subpage, and interwikis go on Wikidata. --> </noinclude> 61320 wikitext text/x-wiki {{<includeonly>safesubst:</includeonly>#invoke:list|unbulleted}}<noinclude> {{documentation}} <!-- Categories go on the /doc subpage, and interwikis go on Wikidata. --> </noinclude> g28jpumica8ycuimxbfi2qlrcbowsb3 10 10778 61321 2024-05-16T17:36:05Z Srđan 4695 Nova stranica: {{<includeonly>safesubst:</includeonly>#invoke:list|ordered}}<noinclude> {{dokumentacija}} <!-- Kategorije idu na /dok podstranicu, i interwiki linkovi idu na Wikidatu. --> </noinclude> 61321 wikitext text/x-wiki {{<includeonly>safesubst:</includeonly>#invoke:list|ordered}}<noinclude> {{dokumentacija}} <!-- Kategorije idu na /dok podstranicu, i interwiki linkovi idu na Wikidatu. --> </noinclude> c10u15rrugptqdguhxm328geczunek1 10 10779 61322 2024-05-16T17:36:16Z Srđan 4695 Nova stranica: {{<includeonly>safesubst:</includeonly>#invoke:list|bulleted}}<noinclude> {{dokumentacija}} <!-- Categories go on the /doc subpage, and interwikis go on Wikidata. --> </noinclude> 61322 wikitext text/x-wiki {{<includeonly>safesubst:</includeonly>#invoke:list|bulleted}}<noinclude> {{dokumentacija}} <!-- Categories go on the /doc subpage, and interwikis go on Wikidata. --> </noinclude> aw1fr4i3zwq6c10tijic5j9v228sphd 10 10780 61325 2024-05-16T17:41:04Z Srđan 4695 Nova stranica: /* {{pp-protected|reason=match parent|small=yes}} */ /* * hlist styles are defined in core and Minerva and differ in Minerva. The * current definitions here (2023-01-01) are sufficient to override Minerva * without use of the hlist-separated class. The most problematic styles were * related to margin, padding, and the bullet. Check files listed at * [[MediaWiki talk:Common.css/to do#hlist-separated]] */ /* * TODO: When the majority of readership supports it (or some b... 61325 sanitized-css text/css /* {{pp-protected|reason=match parent|small=yes}} */ /* * hlist styles are defined in core and Minerva and differ in Minerva. The * current definitions here (2023-01-01) are sufficient to override Minerva * without use of the hlist-separated class. The most problematic styles were * related to margin, padding, and the bullet. Check files listed at * [[MediaWiki talk:Common.css/to do#hlist-separated]] */ /* * TODO: When the majority of readership supports it (or some beautiful world * in which grade C support is above the minimum threshold), use :is() */ .hlist dl, .hlist ol, .hlist ul { margin: 0; padding: 0; } /* Display list items inline */ .hlist dd, .hlist dt, .hlist li { /* * don't trust the note that says margin doesn't work with inline * removing margin: 0 makes dds have margins again * We also want to reset margin-right in Minerva */ margin: 0; display: inline; } /* Display requested top-level lists inline */ .hlist.inline, .hlist.inline dl, .hlist.inline ol, .hlist.inline ul, /* Display nested lists inline */ .hlist dl dl, .hlist dl ol, .hlist dl ul, .hlist ol dl, .hlist ol ol, .hlist ol ul, .hlist ul dl, .hlist ul ol, .hlist ul ul { display: inline; } /* Hide empty list items */ .hlist .mw-empty-li { display: none; } /* TODO: :not() can maybe be used here to remove the later rule. naive test * seems to work. more testing needed. like so: *.hlist dt:not(:last-child)::after { * content: ": "; *} *.hlist dd:not(:last-child)::after, *.hlist li:not(:last-child)::after { * content: " · "; * font-weight: bold; *} */ /* Generate interpuncts */ .hlist dt::after { content: ": "; } .hlist dd::after, .hlist li::after { content: " · "; font-weight: bold; } .hlist dd:last-child::after, .hlist dt:last-child::after, .hlist li:last-child::after { content: none; } /* Add parentheses around nested lists */ .hlist dd dd:first-child::before, .hlist dd dt:first-child::before, .hlist dd li:first-child::before, .hlist dt dd:first-child::before, .hlist dt dt:first-child::before, .hlist dt li:first-child::before, .hlist li dd:first-child::before, .hlist li dt:first-child::before, .hlist li li:first-child::before { content: " ("; font-weight: normal; } .hlist dd dd:last-child::after, .hlist dd dt:last-child::after, .hlist dd li:last-child::after, .hlist dt dd:last-child::after, .hlist dt dt:last-child::after, .hlist dt li:last-child::after, .hlist li dd:last-child::after, .hlist li dt:last-child::after, .hlist li li:last-child::after { content: ")"; font-weight: normal; } /* Put ordinals in front of ordered list items */ .hlist ol { counter-reset: listitem; } .hlist ol > li { counter-increment: listitem; } .hlist ol > li::before { content: " " counter(listitem) "\a0"; } .hlist dd ol > li:first-child::before, .hlist dt ol > li:first-child::before, .hlist li ol > li:first-child::before { content: " (" counter(listitem) "\a0"; } gfbk8cwecy39b1u1zxq4sqqxyf84d2r 0 10781 61388 2024-05-16T18:17:03Z Srđan 4695 Srđan premjestio je stranicu [[Holandske poslovice]] na [[Nizozemske poslovice]] preko preusmjerenja 61388 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nizozemske poslovice]] 2tlbatto4wtxwoik3xst9baj76t65bj 14 10783 61444 2024-05-16T18:27:21Z Srđan 4695 Srđan premjestio je stranicu [[Kategorija:SAD]] na [[Kategorija:Sjedinjene Američke Države]] 61444 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[:Kategorija:Sjedinjene Američke Države]] jscdalvkc9y1sqbiino14mn39w60dzd 8 10784 61664 2024-05-17T10:38:38Z Srđan 4695 Nova stranica: //Written and maintained by [[User:Mike.lifeguard]] /*global jQuery:false, mw:false*/ var deletemods = function() { 'use strict'; if (mw.config.get('wgAction') === "delete") { var wpReason = document.getElementById("wpReason"); var field = wpReason; if (!wpReason) { return; } var input = wpReason.querySelectorAll("input")[0]; if (input) { field = input; } var regexp = /(?:sadržaj je bio|stranica je bila prazna|sadržaj prije brisanja je bio)/i; if (r... 61664 javascript text/javascript //Written and maintained by [[User:Mike.lifeguard]] /*global jQuery:false, mw:false*/ var deletemods = function() { 'use strict'; if (mw.config.get('wgAction') === "delete") { var wpReason = document.getElementById("wpReason"); var field = wpReason; if (!wpReason) { return; } var input = wpReason.querySelectorAll("input")[0]; if (input) { field = input; } var regexp = /(?:sadržaj je bio|stranica je bila prazna|sadržaj prije brisanja je bio)/i; if (regexp.test(field.value)){ field.value = ""; } } }; jQuery(document).ready(deletemods); jwxr3yitliwyzhju9qkipptzlcfxb3j 8 10785 61666 2024-05-17T10:40:26Z Srđan 4695 Nova stranica: Napredno 61666 wikitext text/x-wiki Napredno pf76g0pxo4nxu565wxe8qwi7jxpp7c1 8 10786 61667 2024-05-17T10:41:11Z Srđan 4695 Nova stranica: Automatski čisti polje "Drugi/dodatni razlog" prilikom brisanja da bi zapisnici bili pregledniji. 61667 wikitext text/x-wiki Automatski čisti polje "Drugi/dodatni razlog" prilikom brisanja da bi zapisnici bili pregledniji. qovk31xx6wr0seru0b7hhxgvmwq29px 0 10787 61702 2024-05-17T10:59:04Z Srđan 4695 Srđan premjestio je stranicu [[Mehmed II.]] na [[Mehmed II]] 61702 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Mehmed II]] 7x211u29ab56ee01fkzie5v3kda2g37 14 10788 61733 2024-05-17T11:33:13Z Srđan 4695 Napravljena prazna stranica 61733 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 0 10789 61769 2024-05-17T11:45:53Z Srđan 4695 Srđan premjestio je stranicu [[John Buchan, I. Baron Tweedsmuir]] na [[John Buchan, I Baron Tweedsmuir]] 61769 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[John Buchan, I Baron Tweedsmuir]] 7mxaegj6ytep7ze97x61d8njm4tjwll 14 10790 61846 2024-05-18T06:33:37Z Srđan 4695 Nova stranica: [[Kategorija:Umjetnost]] 61846 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Umjetnost]] 7yphlxephskdsxh1im6kt2qmk8yiw18 0 10791 62037 2024-05-18T16:57:37Z Srđan 4695 Srđan premjestio je stranicu [[Pruga Šamac-Sarajevo]] na [[Pruga Šamac – Sarajevo]] 62037 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Pruga Šamac – Sarajevo]] g4jqweemfg3997keox52xnnvv96jvak 10 10792 62047 2024-05-18T17:16:26Z Srđan 4695 Nova stranica: '''{{{1|{{PAGENAMEBASE}}}}}''' {{#if:{{{inverzija|}}}|može se|se može}} odnositi na:<noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Višeznačne odrednice|!]] [[Kategorija:Šabloni|Mson]] </noinclude> 62047 wikitext text/x-wiki '''{{{1|{{PAGENAMEBASE}}}}}''' {{#if:{{{inverzija|}}}|može se|se može}} odnositi na:<noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Višeznačne odrednice|!]] [[Kategorija:Šabloni|Mson]] </noinclude> ch5ghzi06yph001z060eqtil27ohkn0 0 10793 62053 2024-05-18T17:21:23Z Srđan 4695 Srđan premjestio je stranicu [[Richard III]] na [[Rikard III]] 62053 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Rikard III]] 5phn07uocay969fhuz5vpyu3uo78es6 0 10794 62071 2024-05-20T17:11:56Z Njamu 8409 Nova stranica: '''Enver Šehović''' (15. januar 1967 – 27. juli 1993) bio je bosanskohercegovački oficir i komandant 1. viteške motorizovane brigade Armije Republike Bosne i Hercegovine. * "Mi ovaj rat prije svega nismo htjeli, nismo ga nametnuli, već nam je nametnut. Zakon prirode je došao na scenu. U pitanju je bila borba za opstanak." (novinaru TVBiH Vladi Biliću 1993, [https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/enver-sehovic-sjecanje-na-sehu-legendarnog-komandanta-sarajevskog-ra... 62071 wikitext text/x-wiki '''Enver Šehović''' (15. januar 1967 – 27. juli 1993) bio je bosanskohercegovački oficir i komandant 1. viteške motorizovane brigade Armije Republike Bosne i Hercegovine. * "Mi ovaj rat prije svega nismo htjeli, nismo ga nametnuli, već nam je nametnut. Zakon prirode je došao na scenu. U pitanju je bila borba za opstanak." (novinaru TVBiH Vladi Biliću 1993, [https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/enver-sehovic-sjecanje-na-sehu-legendarnog-komandanta-sarajevskog-ratista/250836]) pmxxt4qcmsujsno3ktiyuxci1aoedcy 14 10795 62100 2024-07-23T20:24:27Z MGA73 8510 [[Kategorija:Wikicitat]] 62100 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Wikicitat]] tga0fj0480l0k0l0cqufw2fqyc3m93e 10 10796 62110 62108 2024-07-30T09:48:31Z MGA73 8510 Copy without disclaimers per [[:w:en:Wikipedia:GFDL standardization]] 62110 wikitext text/x-wiki <div class="boilerplate" style="margin:0.5em auto;width:80%;background-color:#f7f8ff;border:2px solid #8888aa;padding:4px;font-size:85%;min-height:64px;vertical-align:center" id="imageLicense"> <div style="float:left" id="imageLicenseIcon">[[Slika:Heckert GNU white.svg|64px|GFDL]]</div> <div style="text-align:center;margin-left:68px" id="imageLicenseText"> '''Imate dozvolu''' da kopirate, distribuirate, i/ili mijenjate ovaj dokument<br><small> pod uslovima propisanim '''[[w:GNU Slobodna Dokumentaciona Dozvola|GNU Slobodnom Dokumentacijskom Dozvolom]]''', verzije 1.2 ili novijih verzija objavljenih od strane ''Free Software Foundation''. </div> </div> <includeonly> [[Kategorija:GFDL slike|{{PAGENAME}}]] </includeonly> lmfdu08eo620v5jd1k1emov7kjwvnx3